Issuu

KULMINACIJA političke krize u Općinskom vijeću Goričan

Ravnatelj ŽUC-a Sanimir Radek morao otići nakon samo str. 2-3 sedam mjeseci na funkciji

Oporba optužila načelnika Moharića da želi inscenirati nove općinske izbore str. 10-11 www.mnovine.hr

SDP-ov sustav lokalnog kadroviranja pokazuje se sve više upitnim

Čestitamo 8. listopada, Dan neovisnosti

Godina XVI.

Broj 839.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 4. listopada 2011.

ŽUPAN ŠALJE ISPRIKE, ali za sad nema rješenje za kaotično stanje u autobusnom prijevozu učenika

KAOS

uz niz neugodnih scena str. 3-4

UZ DAN POLICIJE Sigurnost remeti ono o čemu institucije ne žele govoriti “glasno“

Krađe čiji su počinitelji str. 8 maloljetni Romi ne jenjavaju www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 48

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Budi pravi ili umri! Dnevne novine ve su sada postale magazini. Vijesti više gotovo ni ne objavljujemo, sve ide na web. To je budu nost, zaklju io je Goran Ogurli , glavni urednik Ve ernjeg lista, na rovinjskom Weekend Media Festivalu koji je okupio više od 3.500 ljudi iz medijske, marketinške i PR-ovske industrije. Baš mi je drago što sam se osobno uvjerio i dobio potvrdu onoga što u našoj redakciji inimo ve nekoliko godina unatrag, pa ak i inzistiramo i u našim novinama, odnosno na webu, ali na mnogo zahtjevniji na in, jer se radi o lokalnom nivou i puno manjem tržištu. Nastojanje da se u printu pro iliramo s analiti kim novinarstvom kao lokalni magazin “koji e se itati cijeli tjedan”, dok nam web služi da pružimo publici još nešto više – dnevnu informiranost iz našeg kraja. Plodovi takvog pristupa ve se vide. Tako, primjerice, prema rezultatima jedne od hrvatskih agencija za istraživanje tržišta, koje nam je predstavio nedavno potencijalni poslovni partner, držimo visoko tre e mjesto me u svim medijima, osim nacionalnih televizija, kad je u pitanju utjecaj u Me imurskoj županiji na populaciju ljudi izme u 25 i 55 godina života i vode e me u svim našim lokalnim medijima. Lijepa vijest kad je u pitanju targetiranje našeg proizvoda, koja nas zasigurno još više obvezuje prema našim itateljima. Uglavnom, meni najzanimljiviji od panela kojem sam prisustvovao u Rovinju, intrigantnog naziva “Specijaliziraj se ili umri”, gdje su urednici hrvatskih dnevnika i tjednika raspravljali o budu nosti dnevnih novina, magazina i Interneta, donio je jednostavan zaklju ak da koncepcijski zaokret prema kvaliteti i kvantiteti sadržaja novina donosi sve više dobrih rezultata dnevnim novinama. O ito nije problem malog tržišta, ve i to što niz medija proteklih godina nije bio pro iliran. Ozbiljne novine malo bi bile tabloid, pa opet malo ozbiljne novine, a to o ito ne ide. Lutanje je o ito bilo najve i problem, jer, kad je tako, ne dobiješ novu publiku (ne možeš ukrasti onu koja ita tabloidna 24 sata), a istovremeno izgubiš one koji žele prave novine. Da za sva tiskana izdanja u Hrvatskoj ima mjesta, smatra urednik u Nacionalu Mislav Šima-

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

tovi . - Opstanak novine na ovako malom tržištu mora se tražiti u njezinom pro iliranju jer itatelji žele novine sa stavom, izjavio je Šimatovi . U uvodu spomenuti Ogurli osvrnuo se tako er na injenicu kako su mediji preplavljeni lošim vijestima te da takve vijesti pretežito vrište s naslovnih stranica. - Na žalost, živimo u društvu u kojem se dominantno doga aju loše stvari, a novine su ogledalo društva, iako se u posljednje vrijeme trudimo odmaknuti od loših stvari, poru io je glavni urednik Ve ernjeg lista, i konstatirao upravo ono što je i naš cilj gotovo pa u svakom broju. Ono pak s ime bih završio zapravo je poruka gdje smo i kuda idu Me imurske novine: - Novine može spasiti samo kvaliteta te razvijanje posebnosti svakoga pojedinog izdanja u odnosu na konkurente. Novinari se suo avaju s dva problema: redakcije e smanjivati broj zaposlenih novinara, a oni koji e ostati morat e biti sposobni i za pisanje tekstova u tiskanim izdanjima, i za objavljivanje na portalima, i za snimanje i montiranje videopriloga, kazao je trenuta no “naj-hot urednik” nedjeljnoga Jutarnjeg Miran Pavi , koji bilježi sjajne rezultate u tiraži i itanosti posljednjih nekoliko mjeseci. Ve duže vrijeme mi smo na sli nom putu. Izme u ostalog jer vjerujemo u ono što je najavljeno na MWF-u, da onaj koji e se specijalizirati u magazinskom stilu može o ekivati bolja vremena u medijskom izdavaštvu, jer su predvi anja da e ovo tržište od 2012. do 2015. godine biti jedno od najbržih rastu ih segmenata medijske industrije.

PROŠLI TJEDAN na me imurskoj politi koj pozornici prošao u znaku ka završava natje aj u Me imurje plinu

SDP-ov SUSTAV KAD POKAZUJE SE SVE V Sanimir Radek morao oti i nakon samo sedam mjeseci s funkcije “prvoga me imurskog cestara”! - Pokušavaju i prikriti svoju politi ku sramotu sadašnje vlasti sa SDP-om na elu, u obrazloženju za razrješenje Zvionimir Pav ec (SDP), predsjednik Upravnog vije a ŽUC-a, ni jednom rije ju nije želio vije nicima ponoviti grijehe ravnatelja ŽUC-a, kojemu kao uop e nije bilo jasno što zna i pogodovanje i sukob interesa u javnoj nabavi Ni stanje u gospodarstvu ni pau ina u prora unu Me imurske županije nije tako so na tema kao što je to kadroviranje. Upravo je to, po svemu sude i, najvažniji razlog prekida sjednice Županijske skupštine u etvrtak, a iji je nastavak odra en ju er, u ponedjeljak 3. listopada, od 15 sati nadalje. Iskazivanje politi kih miši a u postavljanju na funkcije, naro ito u svjetlu predstoje ih parlamentarnih izbora, nije zaobišlo ni naš me imurski parlament. Prekid sjednice izazvao je nedostatak kvo-

ruma pa se nije moglo razriješiti Sanimira Radeka s mjesta ravnatelja ŽUC-a ni imenovati Ljerku Cividini za v.d. ravnateljicu ŽUC-a.

Maratonska sjednica Na stranu to što se ispraznio oporbeni dio vije nice, koji i ne bi mogao srušiti tu odluku zbog toga jer njihovi glasovi ne odlu uju, nego se samo broje. Dovoljnog broja vije nika za kvorum nije bilo ni u klupama vladaju ih. Maratonska sjednica županijske Skupštine otpo ela je u devet sati, prekinuta

Sanimir Radek morao je oti i s funkcije ravnatelja ŽUC-a nakon nepunih sedam mjeseci službe zbog toga jer nije shva ao što je sukob interesa u javnoj nabavi je iza 14 sati, a nastavljena je u ponedjeljak u 15 sati. Je li “time-out“ uzet iz nekih drugih razloga, a ne zbog nedostatka kvoruma, odnosno dužine sjednice? Naime, kako se šaputalo po hodnicima izvan vije nice, u pitanju su me ustrana ke igre vladaju ih i oporbe za vode e pozicije u Me imurje plinu i ŽUC-u. Naime, u Me imurje plinu je u petak završavao rok za prijavu

kandidata za direktora Me imurje plina, a u ŽUC-u e se tako er morati ponoviti izbor za ravnatelja, jer se vršiteljicu dužnosti može imenovati privremeno. To otvara novi krug politi kih igara, u emu politi ari najviše uživaju, a dosadašnji su potrošili i previše vremena i energije u raspisivanje natje aja, njihovo poništavanje, kao i izbore pro elnika i ravnatelja iz više pokušaja.

Rad trgovina od 0 do 24 ne treba nikome! Anketa “Pod vurom”

Hrvatski sabor prihvatio je prošli tjedan zakon kojima se trgovinama omogu ava da rade od 0 do 24 sata, a istim je zakonom

propisano da e se svi državni blagdani tretirati jednako. Izmjene Zakona o trgovini tako su potvrdile odluku Ustavnog suda, koji

je još 2009. godine ukinuo lanke zakona koji su regulirali radno vrijeme. Za ovaj zakon u Saboru je glasovalo 85 zastupnika, protiv ih

Evelin Horvat, Puš ine – Mislim da nije dobro da du ani budu otvoreni ni nedjeljom, koja je mnogima jedini slobodan dan u tjednu i žele ga provesti s obitelji, a kamoli tek no u. Ne znam što bi mi to tako hitno trebalo da se u neki du an uputim u sitnim no nim satima, i apsolutno ne podržavam ovaj zakon.

Josip Fran i , akovec – Ne znam kako drugima, ali meni to sigurno ne treba. Ja svoju kupovinu uglavnom obavljam u jutarnjim satima. Nekada se desi da po nešto odem i poslije podne, ali, ako mi nešto i zatreba, sigurno po to ne u i i u no nim satima.

Dragutin Trstoglavec, akovec – Zakon po kojem bi se radilo 24 sata dnevno 365 dana u godini je po meni glupost. Ja sam, naime, generacija koja se sje a kad se kupovalo u subotu, a danas prodava ice, na žalost, pri aju da se u nedjelju popodne u du anima kupuju metle koje se uistinu mogu kupiti i bilo koji drugi dan u tjednu. Ovaj zakon ne koristi nikome, ovo je samo predizborni trik.

je bilo troje, a petero suzdržanih. Naši su sugra ani, iako su neke trgovine bile otvorene i nedjeljom, svoju kupnju i do sada uglavnom

obavljali preko tjedna, a ovaj novi zakon, uglavnom su složni, tek je ne iji predizborni trik zbog kojeg e, ponovno, stradati radnici. (bš)

Marija Vugrinec, Šenkovec – Ne slažem se s tim zakonom, ja u kupovinu odlazim tijekom tjedna, nemam ak ni naviku nedjeljom odlaziti u du ane. To mi se desi možda dva puta godišnje, kad mi ne ega ponestane, ali i bez toga bih mogla. Mislim da je rad trgovina no u mu enje radnika, ovaj mi se zakon ini tek kao ne iji inat.

Igor Pavi , Šenkovec – Ako radnici za rad no u budu adekvatno pla eni, ne vidim zašto trgovine ne bi radile cijele dane, ali iskreno sumnjam u to. Svoju kupovinu obavljam tijekom dana, a ono što zaboravim ionako mi ni ne treba.

Rozina Ko ila, Šenkovec – Ne slažem se s tim zakonom nikako, i sama sam radila u trgovini sedam godina – i praznicima i nedjeljama – to nikako nije u redu, jer iz vlastitog iskustva znam da to nije adekvatno pla eno. Osobno na te dane ni sama ne odlazim u kupnju, uvijek planiram unaprijed. Taj zakon može pogodovati jedino poslodavcima. (foto: Zlatko Vrzan)

4. listopada 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

adroviranja nakon što je ostavku dao ravnatelj ŽUC-a, a

DROVIRANJA VIŠE UPITNIM Lakonska Perho ova obrazloženja

Top pitanja županijske politike kadroviranja jesu ho e li ponovno u Me imurje plinu mandat dobiti Vladimir Ivkovi , koji je ujedno i predsjednik županijskog HDZ-a ili e se u novom krugu namiriti HNS, koji je izgubio svoju poziciju odlaskom Zorana Šari a u prošlom krugu izbora za ravnatelja ŽUC-a. Klju eve izbora u svojim rukama drži SDP, koji ima pretežiti vlasni ki udio u Me imurje plinu preko op ina i Grada akovca, gdje je SDP na vlasti, a suvlasnici su Me imurje plina. Dakle, oni mogu odlu iti podržati dosadašnjeg direktora ili druga ije izmiješati karte.

Prikrivanje vlastite politi ke sramote Ravnatelj Županijske uprave za ceste Sanimir Radek dao je zahtjev za razrješenje s dužnosti ravnatelja ŽUC-a iz osobnih razloga, ali nakon što su se u javnosti pojavile informacije da je u injeno više povreda Zakona o javnoj nabavi ili da se Sanimir Radek našao u sukobu interesa, ak “s prstima u pekmezu“. I to u najgorem mogu em terminu, pred izbore, kad opcija koja ga je postavila na vlast uvjerava gra ene da im daju mandat upravo zbog toga jer su oni po tom pitanju druga iji i bolji do suparni kog HDZ-a. Kud eš ve e bruke. Upravno vije e ŽUC-a razmatralo je razloge za razrješenje Sanimira Radeka te se složilo s ostavkom, uz obrazloženje da je ravnatelj svojim nepravilnim radom prouzro io ŽUC-u ve u štetu. Rije je o nepravilnom provo enju postupaka javne nabave, posebno kod zamjene dotrajale stolarije na poslovnim prostorima ŽUC-a i drugim nabavkama koje nisu bile u planu, a spominje se nabavka knjiga od vlastita oca te rodbinske veze, kazao je u izjavi našem novinaru Zvonimir Pav ec. No, nekoliko dana kasnije

na Skupštini predsjednik Upravnog vije a Zvonimir Pav ec (SDP), pokušavaju i prikriti svoju politi ku sramotu sadašnje vlasti sa SDP-om na elu, u obrazloženju za razrješenje ni jednom rije ju nije želio vije nicima ponoviti grijehe ravnatelja ŽUC-a. Suhoparno je inzistirao na ostavci iz osobnih razloga. Oporbeni nezavisni vije nik Predrag Ko ila uzalud je inzistirao da se navedu stvarni razlozi njegova razrješenja, ali se vladaju a koalicija zatvorila u zavjet šutnje. Ko ila je išao ak tako daleko da je podsjetio vladaju e vije nike kako su ga ismijali kada je tražio da se izrade psihološki pro ili za kandidate za dužnosni ka i upravlja ka mjesta vode e funkcije na koje kadrove postavlja Županija. Dodao je da se sada, kao i u slu aju Soka a koji je naglo odustao, to pokazalo potrebnim. Ostavka Sanimira Radeka na "vlastiti zahtjev" po drugi put je izblamirala izbor vladaju eg SDP-a i partnera pri izboru ravnatelja ŽUCa. Prvi oko izbora Davora Soka a, njegova prethodnika, kojega je kandidirao HSS da bi SDP namirio svoga starijeg koalicijskog partnera HSS u vlasti, ali je to ozlovoljilo HNS kao mla eg pridruženog koalicijskog partnera u vladaju oj koaliciji. I tek što se tinta na odluci oko Soka eva izbora osušila, on je odustao nemaju i snage nositi se s politi kim pritiskom i nezadovoljstvom HNS-a što nije namiren u kadroviranju. Izbor i postupci Sanimira Radeka pak su vrlo brzo oblatili sve ono što sadašnji župan javno zagovara kao standarde u izboru dužnosnika i ravnatelja javnih ustanova i poduze a kojima je osniva Županija. No, i sedam mjeseci nakon izbora novi ravnatelj ŽUC-a pokazuje krajnju ignoranciju prema problemu sukoba interesa, daju i svojima.

No, me imurski župan isti taj slu aj oko smjene ravnatelja ŽUC-a Sanimira Radeka prikazao u drugom svjetlu, ustvrdivši da je upravo one koje se postavi putem javnog natje aja lako mogu e, kao u ovom slu aju, razriješiti, a da se one druge postavljene politi kim putem razrješava s odlaskom u Remetinec. Me utim, ako je to i zaista tako, pitamo što e SDP i župan re i na kontinuitet i razvoj javnih službi, ako se svakih šest mjeseci budu mijenjali ravnatelji i direktori “jer nisu znali osnovne stvari u javnoj nabavi“. Što pak e odgovoriti na svoje jadikovke kad su pitanju mjesta pro elnika koji su postavljeni na sli an na in, a za koje tvrdi da mu i nisu baš “nešto“ od pomo i. U pitanju je zapošljavanje, i to ne samo na Županiji, nego i u Gradu, na neodre eno vrijeme, na službeni kim pozicijama, tj. “uhljebljivanja“ za itavi život. Ako se tako nešto nastavi, može se vrlo lako dogoditi da e za desetak godina na Županiji uglavnom raditi samo “ex županijski pro elnici“ koji su poslije isteka mandata pojedine politi ke opcije i njezinog gubitka vlasti morali biti razmještani na raznorazne druge niže funkcije, jer nisu po volji novom županu ili gradona elniku.

“Municija“ za odmjeravanje politi kih snaga ili …? U razdoblju pred parlamentarne izbore i kadroviranje e o ito biti upotrijebljeno kao municija za odmjeravanje politi kih snaga. Otvara se pitanje ho e li zbog forsiranja sinergije koalicije SDP - HNS HNS napokon dobiti svog ovjeka na nekom od upravlja kih mjesta. Trenuta no se mjesta otvaraju u ŽUC-u, jer Ljerka Cividini bit e tek v. d. ravnateljica, a natje aj za novog ravnatelja tek se mora raspisati. I natje aj za slanje ponuda za direktora Me imurje plina zatvorio se krajem ovog tjedna. O i koalicijskog partnera HNS-a uprte su u SDP. Ho e li podržati sadašnjeg direktora s kojim su "bili u uspješnoj politi koj kohabitaciji", HDZ-ov Ivkovi u upravi, a SDP-ov Perho na elu Nadzornog odbora. Me utim, sada bi se klatno moglo pomaknuti. HNS ima spremnog kandidata za ulazak u ring, samo ako SDP da mig da bi mogao pro i. Radi se o ovjeku u Upravi Grada akovca, kojemu je nakon gubitka politi kog mandata gradona elnik Šalamon po isteku šest mjeseci, koliko je bio bez posla na dužnosni koj pla i na koju je imao pravo, ponovno omogu io rad u Gradskoj upravi. Ako to SDP bude htio, ne e biti lojalnijeg ovjeka i SDP i HNS-u u Me imurje plinu. O tome kako e to eventualno utjecati na poslovanje tog poduze a, druga je tema. A mogu e je da je SDP nakon ovakvih gorkih iskustava s kadroviranjem i nešto nau io. Postoji i tre a opcija - da s najlju im politi kim suparnikom HDZ-om ima sasvim druga ije ra une. (Božena Malekoci – Oleti , foto: Zlatko Vrzan)

Neodgovorni štrajk voza a Prese ki grupe i partnera izazvao je žestoki duel izme u njih i župana, a oko tisu u djece u srijedu u Me imurju nije na vrijeme stiglo na nastavu

KAOS u organizaciji prijevoza u enika me imurskih srednjih ali i osnovnih škola kulminirao još više proteklih dana, uz niz neugodnih scena

Župan Perho pokušao gasiti požar, ali izgleda da je sve otišlo k vragu! - Osim izražavanja velike koli ine nemo i i isprike, za sad Županija nema rješenje za nastali kaos kako u cijenama, tako i u na inu prijevoza, a kojem je i sama i te kako doprinijela Prošli tjedan dogodilo se da u srijedu bez prethodne najave oko tisu u u enika nije na vrijeme stiglo u školske klupe, jer su pojedini prijevoznici potpuno neodgovorno, ne obavijestivši nikoga, propustili dovoz djece u jutarnju smjenu, i to ne samo srednjoškolce u javnom linijskom prijevozu, ve i osnovce koji nemaju nikakve veze s javnim linijskim prijevozom niti su u tom režimu pla anja. U etvrtak pak su pojedini roditelji svoju djecu morali sakupljati na cesti nakon što je državni inspektor zaustavio autobus iz grupacije malih prijevoznika, kojemu je na licu mjesta oduzeta registarska tablica, ime je isklju en iz prometa. Me imurski župan, koji je prošli tjedan bio upu en i uklju en u nemile doga aje, u subotu 1. listopada uputio je priop enje za javnost, ali u njemu osim izražavanja velike koli ine nemo i i isprike nema rješenja za nastali kaos kako u cijenama, tako i u na inu prijevoza. - Koristim priliku da se još jednom ispri am svima koji su bili pogo eni ovom situacijom te se iskreno nadam da do nje više ne e dolaziti, stoji u priop enju župana za javnosti. - Vjerujem i da e prijevoznici biti korektni u najavljivanju iskazivanja svojega eventualnog nezadovoljstva kako njihovi korisnici ne bi dodatno trpjeli, stoji u županovu priop enju. U pismu javnosti obrazlaže tako er: - Nakon niza sastanaka s predstavnicima autobusnih prijevoznika koji na podru ju Me imurske županije obavljaju javni linijski prijevoz, prijevoz u enika osnovnih škola te posebni linijski prijevoz srednjoškolaca te, usprkos svim dogovorima i mojim pokušajima posredovanja oko normaliziranja situacije koja je nastala u autobusnom prijevozu u Me imurskoj županiji, moram konsta-

tirati da se, na žalost, stvari nisu pomaknule s po etne to ke. Stoga od svih uklju enih u javni linijski prijevoz i prijevoz u enika osnovnih škola tražim da poštuju ugovorne obveze. Tražim i da se sva odstupanja od ugovorenog pravovremeno najave kako naru itelju prijevoza, tako i javnosti, jer je nedopustivo da u enici, njihovi roditelji i svi gra ani koji koriste javni linijski prijevoz budu taoci nadmudrivanja suprotstavljenih grupacija autobusnih prijevoznika. Oni su, naime, dokazali da, unato svim naporima i inicijativama koje su došle s naše strane, nisu spremni me usobno sjesti, prona i kompromis i predložiti prihvatljivo rješenje. Uzimaju i u obzir doga aje od srijede i etvrtka, i dalje inzistiram da svi oni koji se bave autobusnim prijevozom poštuju sve zakonske odredbe koje se ti u sigurnosti putnika i ispravnosti vozila, da poštuju vozni red te da se njihovim postupanjima u pitanje ne dovodi odvijanje nastave u osnovnim školama, ali i da se gospodarstvu ne stvara šteta zbog nepravovremenog dolaska na posao radnika koji koriste javni linijski prijevoz. Ukoliko bilo koji od prijevoznika nije spreman ili nije u mogu nosti ispuniti ugovorom preuzete obveze, o tome mora obavijestiti naru itelja, odnosno Županiju, i to na na in predvi en ugovorom. Županija e pravovremeno poduzeti mjere potrebne za organizaciju prijevoza, a po potrebi i raspisati novi natje aj za obavljanje javnoga linijskog prijevoza na podru ju Me imurske županije. Moje ingerencije u segmentu posebnoga linijskog prijevoza srednjoškolaca odnose se isklju ivo na ukazivanju na potrebu za sigurnoš u u prijevozu i poštovanju vremena polazaka i dolazaka. Za sve ostalo odgovorni su naru itelji koji trebaju voditi ra una da se posebni linijski prijevoz provodi u skladu sa Zakonom i

povezanim propisima, poru io je župan.

Voza i Prese kog štrajkali u srijedu Kad prošlu srijedu bez prethodne najave tisu u u enika nije na vrijeme stiglo u školske klupe jer pojedini prijevoznici potpuno neodgovorno nisu dovezli djecu u jutarnju smjenu (Prese ki i partneri), i to ne samo srednjoškolce u javnom linijskom prijevozu, ve i osnovce, prijevoznici uop e pri tome nisu razmišljali što se može dogoditi s djecom, posebice onom od 1. do 4. razreda koja su tr karala po cesti uzalud ekaju i autobus. Roditelji pojma nisu imali da djeca nisu odvezena u školu, a u itelji zašto djeca kasne. Šoferi su, vjerovali ili ne, lakonski izjavljivali da su djeca vesela što ne idu u školu?! Ako se kunu u sigurnost djece u prometu i zahtijevaju inspekcijski nadzor konkurenata, kako bi jedni druge izgurali iz prijevoza u enika, gdje su bili inspektori u ovoj situaciji, ili za to nitko nije bio nadležan? Nitko od tih prijevoznika nije se ak javno udostojao ispri ati roditeljima. ak ni usprkos tome što su mjese ne karte roditeljima naplatili unaprijed, a uslugu taj dan nisu izvršili. Umjesto njih ispri ao se župan. Smatra li da je on zakazao? U svakom slu aju, doprinio je kaosu onog trenutka kada je glasno i jasno na Kolegiju gradona elnika i na elnika, o emu postoje i pisani tragovi, kazao da svaka op ina, grad ili škola, Udruga roditelja može preuzeti organizaciju prijevoza i su inanciranja u enika iznad onoga što su inancira Županija za svako drugo tre e i daljnje dijete u srednjoj školi. I pojedine su se op ine te organizacije i prihvatile. Donose i takvu odluku, zasigurno je bio svjestan da e uvode i konkurenciju u prijevoz mali prijevoznici isprazniti javni linijski prijevoz za koji koncesiju ima Prese ki i izazvati rat me u prijevoznicima za prihode od pri-

nastavak na str. 4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nastavak sa str. 3 jevoza srednjoškolaca, koji ine ve inu putnika u javnom prijevozu. Kasno je sada pozivati op inare na razum na nova rješenja i spašavanje javnoga linijskog prijevoza jer u protivnom bakice ostaju odsje ene od svijeta kad je nekakvo polutržište uvedeno u prijevoz u enika koji su glavni putnici autobusima. Župan je oprao ruke i kaže da je nemo an i poziva prijevoznike na razum i dogovor, koji e se teško posti i jer njih vodi interes, a ne miroljubiva koegzistencija. Župan mora samo napokon odlu iti što želi i donijeti vrstu i nepokolebljivu odluku, ili pak vjeruje da e upravo balansiraju i sa svima izmoriti sukobljene strane?

Ni SDP-ovci ne mogu me u sobom posti i dogovor Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e, mogao bi posuditi dio svoje odlu nosti, koja njemu ne nedostaje. Suprotno kuloarskim pri ama da je popustio pritisku i raskinuo ugovor s Udrugom roditelja za prijevoz djece na svom podru ju, u subotu 1. listopada kazao je da to nije u inio. Naprotiv, osigurao je da rodite-

lje srednjoškolaca s podru ja Nedeliš a prijevoz autobusom košta svega 100 kuna. Na elnik op ine postigao je dogovor s Udrugom roditelja o cijeni od 210 kuna za prijevoz srednjoškolaca, pri emu razliku od 110 kuna pla a Op ina. - Znam da je i 100 kuna u ovoj situaciji za mnoge obitelji neizmjerno velik trošak, kazao nam je u subotu, te dodao da je u ovoj recesiji cijena bila odlu uju a u odabiru prijevoznika. Suo en s tvrdim na elnikovim stavom u obrani postoje e cijene prijevoza, Prese ki grupa snizila je svoju ponudu s 300 na 250 kuna, ali Horvat ni na to ne pristaje. Poru io je neka se spuste na razinu cijena mjese nih karata Udruge roditelja pa neka putnici biraju ho e li se voziti komfornije s Prese kim ili manje komforno s prijevozom Udruge roditelja. Objasnio nam je i kako funkcionira sustav pla anja karata u njegovoj op ini. Roditelji plate novac za mjese nu kartu na ra un Udruge roditelja, a banka izlista Op ini uplate svih u enika korisnika prijevoza i na temelju tih podataka op ina Udruzi uplati svoj dio za u enike koji su koristili prijevoz. Kazao je da je nedopustivo to što se dogodilo prošli tjedan, da su prijevoznici

Uzavrela situacija nakon što je kažnjen voza iz Udruge roditelja, zbog ega su djeca pozvala roditelje da do u po njih, a ovi su zatražili dolazak župana

u protestu ostavili djecu nižih razreda na cesti te da je na prošlotjednom sastanku vezanom uz tu problematiku županu savjetovao da uvede radnu obvezu pokušaju li prijevoznici u svoje igre na ovakav na in uvla iti djecu, a zatim neka raspiše novi natje aj,

Stigla inspekcija i odmah ispisala žestoku kaznu Dok su župan Ivica Perho i autobusni prijevoznici pregovarali o modelima i uvjetima prijevoza u enika na podru ju Me imurja, na terenu vlada kaos. Inspekcija Ministarstva prometa i veza u etvrtak poslijepodne iz prometa je isklju ila, odnosno skinula tablice s jednog od autobusa takozvanih

malih me imurskih prijevoznika. U enici putnici nisu mogli ku i pa su po njih morali do i ve ionako revoltirani roditelji. Kako neslužbeno doznajemo, prijevoznik je kažnjen s 15.000 kuna jer je prevozio jednog u enika s podru ja Preloga, a dozvolu za posebni linijski prijevoz ima sa-

Kažnjeni autobusni prijevoznik

4. listopada 2011.

mo na relaciji Podturen – akovec. Nezadovoljni roditelji okupili su se ispred akove ke Tehni ke škole, kamo je stigao i župan Perho , te je ponovno došlo do povišenih tonova. U srijedu ujutro voza i javnoga linijskog koncesionara Prese ki grupe na jedan sat obustavili su promet kako bi iskazali svoj revolt zbog, tvrde, dampinških cijena kojima im je konkurencija oduzela ve inu putnika – srednjoškolaca. Na autobusni kolodvor u akovcu, gdje su protestirali, stigao je i župan Perho te je tada nastao verbalni sukob koji je na kraju rezultirao samo dogovorom o novim sastancima i pregovorima. Borba za putnike o ito je rezultirala i pozivanjem inspekcijskih službi, a voza i Prese kog sa svojim kooperantima ve su ranije ustvrdili upravo i to da “mali” prijevoznici koji imaju dozvolu samo za posebni linijski prijevoz od to ke A do to ke B prevoze i druge u enike. (vk)

kojim bi se na kraju raš istila fama o koncesiji na temelju prijevoza za jednu kunu, odlu an je Horvat, s ijeg podru ja dolazi najve i broj putnika srednjoškolaca. Ne sumnjamo da bi njegova odlu nost bila koristila i županu, jer je županova neodlu na ili pomirljiva politika prema svima najbolji dokaz da je put u pakao poplo en dobrim namjerama.

Licitiranje kao na isto nja kom bazaru

privukli što više putnika na autobusni prijevoz. Nikakva županija, op ine ili gradovi ne e im mo i loviti lasom putnike i prisiljavati da se voze javnim prijevozom, ako cijene i linije ne e biti prilago ene putnicima. Politika pak ima drugu zada u, jasno re i želi ili ne želi brinuti o prijevozu srednjoškolaca, ako ne želi, neka ih ne stavlja u ulogu taoca javnoga linijskog prijevoza.

Kaos u prijevozu postao plodno tlo za politiku

Ako je Prese ki grupa ponudila, suo ena s konkurencijom, Nedeliš u mjese nu u eni ku kartu nižu za 50 kuna, umjesto 300 sada 250 kuna, to je još dokaz više o kaosu koji vlada u prijevozu u enika. Cijene prijevoza postižu se kao na isto nja kom pazaru, ovisno o tome koliko je koji na elnik ili gradona elnik zainteresiran zaštititi interese svojih gra ana - putnika. Gra ani onih op ina i gradova ije gradona elnike ili na elnike ta problematika ne zanima, pla aju cijenu koju je odrezao sam prijevoznik na tom podru ju, a oni koji se znaju poga ati ishodili su nižu cijenu mjese nih karata za srednjoškolce. U krizi je cijena bitna i s tim e se prije ili kasnije suo iti svi prijevoznici, jer e naprosto gubiti putnike budu li samo dizali cijene, a ne nude i putnicima više linija i niže cijene kako bi si

Kaos u prijevozu u enika u me uvremenu se pretvorio i u prvorazrednu politi ku temu. Pola aktualnog sata prošlotjedne županijske Skupštine bilo je posve eno toj temi. Mnogi vije nici iskoristili su javnu govornicu da se uje i njihov glas. Vladimir Ivkovi (HDZ) upozorio je da Županija, odnosno župan nije artikulirao što želi Županija, ve su se u javnosti ule samo želje malih prijevoznika i Prese ki grupe. Da se uje i njegov glas, Željko Pavlic (MDS), ponavljaju i sve ono što je javnost prošli tjedan ve dobro znala, postavio je pitanje županu je li na eno rješenje za ovaj problem. ur ica Slamek (HSS) pak je otvorila vrlo ozbiljnu temu o iseljavanju stanovništva s rubnih dijelova op ina donjeg Me imurja zbog visine troškova putovanja u enika u

pa i politi kom, zna i da smo pad pretvorili u rast i pobjedu. To zapravo želim pokloniti kao donaciju našim politi arima u predizborno vrijeme. Neka tu poruku nose kao amajliju. Bitka koja je po ela za vlast je žestoka, a unato tome novinari ih moraju držati na dostojnoj udaljenosti od sebe, zato što sve drugo ne bi bilo zdravo ni za politiku ni za novinare kao profesiju. Svako neka radi svoj posao u dobroj vjeri, tada ni greške koje se ine rade i nisu kobne kao kad je u njima skrivena podla namjera. Možda e se nepristrani itatelj sada ve pitati: pa kome je ovo zapravo namijenjeno. Vjerujte mi, mete e same naletjeti na odapete strijele, jer za ovo mi

treba više strijela, jer je i meta više. Dobro je imati visoko samopouzdanje i o sebi misliti kao ovjeku s misijom. No, ne treba se ljutiti na zajednicu, ako ona tu našu misiju ne prepoznaje. Greška nije nužno u zajednici, nego mogu e ne komuniciramo dobro sa zajednicom ili ona to što joj nudimo naprosto ne želi ili ne želi od nas? Ljudima moramo dati ono što od nas traže, posebno ako im služimo, troše i novac koji su nam povjerili preko poreza i doprinosa, prora una. Zabluda ili pogrešni izbor je lekcija koja donosi plod, jer kako bismo znali što je krivo, ako ne bismo inili krive izbore i suo avali se s posljedicama pogrešnog izbora. Zbog toga su izbori svake etiri

Prekid ugovora s Prese ki grupom? Kako neslužbeno saznajemo, zbog svih nemilih doga aja, sve je izvjesnije da bi Županija mogla prekinuti koncesijski odnos za linijski prijevoz s Prese ki grupom. Župan Perho navodno razmišlja o tome da koncesiju dobije neka druga tvrtka, koja ne e raditi tako velike probleme, pa i ucjene. Kako e na to reagirati Sindikat koji štiti Prese kog, jer je uzeo dosta veliki broj radnika bivšeg AP-a akovec, ostaje za vidjeti, ali veliko je pitanje ho e li sve pro i baš mirno, jer su ti voza i proteklih dana i te kako pokazali oštrinu nastupa prema Perho u. Više toga trebalo bi biti poznato sredinom tjedna. ® škole u druga središta. Kazala je da su troškovi putovanja jedan od zna ajnijih razloga iseljavanja stanovništva tog podru ja, što iziskuje i su inanciranje dijela troškova. No, u drugom pitanju, potpuno deplasirano, zauzela se samo za stažiste u bolnici s tog podru ja, traže i da se u nekom postotku su inancira njihov prijevoz, budu i da su im, kako je kazala, naknade za prijevoz smanjene za 15 posto. (Božena Malekoci – Oleti , foto: Zlatko Vrzan)

POGLED ODOZDO

Sliku svoju ljubim Politi ari esto žive zarobljeni u vlastitoj samozaljubljenoj iluziji da je jako važno da njihova slika i rije im više puta budu otisnute na novinskom papiru, vi ene na televizijskom ekranu ili slušane u radijskom eteru. Da izviru iz svakog portala. Smatraju, budu li sveprisutni, bira i e ih ja e zavoljeti ili prigrliti. U predizborno vrijeme za neke od njih novinari su ti odurni vještaci koji im smještaju, ne dopuštaju pristup u medije u onoj mjeri u kojoj oni smatraju

da zaslužuju biti junaci glavnih stanica, ekrana i emisija. Prema vlastitom mišljenju, oni imaju toliko toga važnog za re i, ali ih novinari "ignoriraju, vade im rije i iz konteksta", ne shva aju njihove glavne poruke ili su ak odurni simpatizeri njihovih protivnika. Kad bi stvari bile tako jednostavne, a novinari doista tako mo ni da prakti ki odlu uju o izboru vode ih ljudi, vjerujte, stvarnost bi bila mnogo manje, a možda i mnogo gor a. No, naj eš e su novinari samo oni

psi iz poslovice koji laju dok karavane prolaze. I to nije nužno loše, jer bi se u protivnom naša profesija izrodila u diktatorsku klasu. Svatko ima pravo na svoje pogreške, jer se jedino iz njih istinski u i. Nitko nikad i nigdje nije narastao u izi kom, intelektualnom, poslovnom, a ni emocionalnom smislu, a da u životu nije bio ogreben, ošte en, zakinut. Tek ako smo se nakon pada znali di i i osoviti na noge u izi kom i u svakom drugom smislu, intelektualnom, emocionalnom, poslovnom,

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

godine da možemo preispitati svoj izbor. Na kraju vlast koju izaberemo je uvijek zrcalo naše politi ke i društvene i duhovne zrelosti.

u Me imurju

GDQD

4. listopada 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽELIMO LI NOVI CT iznad standarda za našu kategoriju bolnice, moramo doplatiti

Dva milijuna kuna za bolji CT Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokrenulo je postupak nabave radioloških CT ure aja u okviru obnavljanja medicinske opreme u bolnicama. Ali se nabava opreme vrši prema provedenoj kategorizaciji bolnica, a kako je naša bolnica dobila tre u kategoriju u koju su svrstane op e bolnice ima pravo na novi CT ure aj za tu kategoriju bolnica. Za bolni ke

ustanove I. kategorije nabavljali bi se radiološki ure aji sa 64 reda detektora, za bolni ke ustanove II. kategorije 16-slojni CT ure aji, a za bolni ke ustanove III. I IV. kategorije radiološki CT ure aj s 4 reda detektora. Budu i da je Županijska bolnica akovec kategorizirana kao ustanova III. kategorije, pripadao bi joj radiološki CT ure aj s 4 reda detektora.

Želimo li nabaviti 16-slojni CT ure aj, koji dobivaju bolnice II. kategorije, primjerice Varaždinska bolnica koja ima tu višu kategorizaciju, razliku u cijeni izme u ta dva ure aja mora platiti Županija, kao osniva bolnice. Dakle Ministarstvo zdravstva ne s ne ograni ava u smislu da ne možemo dobiti bolji ure aj, ali na vlastiti trošak.

ŽUPAN PERHO i strana ke saborske kolegice premijerki uputili inicijativu za pomo ugroženim industrijskim granama

Za spašavanje nikad prekasno, ali tajming pisma upu uje na predizborni štih Župan Me imurske županije Ivica Perho zajedno s dvjema saborskim zastupnicama s podru ja Me imurja Nadicom Jelaš i Dragicom Zgrebec predsjednici Vlade Republike Hrvatske Jadranki Kosor u ponedjeljak su uputili inicijativu za pomo me imurskoj tekstilnoj, obu arskoj i drvoprera iva koj industriji. Inicijativa na elno sadrži dobre mjere i prijedloge, a potpisnici se pozivaju na to da je ona rezultat razgovora s predstavnicima tvrtki iz tih branši, koji su na nekoliko sastanaka tijekom ljeta župana i zastupnice upoznali s problemima s kojima se susre u u svakodnevnom poslovanju. Me utim, teško se oteti dojmu da je to rezultat i predizbornog skupljanja bodova jer premijerki nalažu i neke srednjoro ne mjere, koje baš tako i nazivaju, u vrijeme kada sadašnjoj vlasti isti e mandat, odra uje se po-

sljednja sjednica Sabora i slijedi raspisivanje izbora. Postavlja se pitanje kome je pismo upu eno. Jer kad ono stigne može biti da e do ekati na stolu one koji su ga poslali.

Predložene hitne mjere No, u inicijativi koju su poslali sadašnjoj premijerki prošli tjedan traže više žurnih mjera: - Žurno donošenje nacionalnog plana poticanja strateške doma e proizvodnje u koju treba uvrstiti i tekstilnu, obu arsku i drvoprera iva ku industriju. Detaljnu analizu trenutnog stanja u svim tekstilnim, obu arskim i drvoprera iva kim tvrtkama u Hrvatskoj kako bi se dobila prava slika stanja o tome koje imaju perspektivu na tržištu kako bi se pomoglo isklju ivo onima koje se u problemima nalaze zbog okruženja, a ne vlastite

nekonkurentnosti i neperspektivnosti. U inkovitu kontrolu uvozne robe koja se prodaje na doma em tržištu, s naglaskom na rješavanju problema nelegalnog uvoza i nelojalne konkurencije. Podmirenje svih obveza državnog prora una i poduze a u državnom vlasništvu te uspostavu sustava koji e pomagati zdravim tvrtkama premostiti kratkoro ne obveze. Uvo enje transparentnog sustava poticanja proizvodnje i zapošljavanja u realnom sektoru, posebice teže zaposlivih dijelova radno sposobnog stanovništva te žena. U srednjoro nom razdoblju ukinuti parafiskalne namete koji služe za financiranje nepotrebnih državnih institucija ili za financiranje sustava ili mjera koje se konkretno ne ti u navedenih gospodarskih grana, te njihovo

prebacivanje na Državni prora un, odnosno tržište. Poreznu re ormu usmjeriti prema poticanju proizvodnje, razvoju realnog sektora, zapošljavanja te inovacija. Kako stoji na kraju dopisa upu enog u Banske dvore, traže da se Vlada Republike Hrvatske što žurnije o ituje o ovim problemima, da inicira raspravu u hrvatskom Saboru, konzultira predstavnike navedenih poduze a i struke te poduzme konkretne korake, kako bi se spasile zdrave tvrtke iz ovih sektora te sa uvala radna mjesta. Ovog posljednjeg, rasprave u hrvatskom Saboru u ovom sazivu, vjerojatno su i inicijatori svjesni da je vrijeme pojelo, ali možda do e na red odmah na po etak sazivanja idu eg saziva. Stanje u gospodarstvu e ionako, tko god preuzme vlast, ako ne kroz vrata, a onda kroz prozore, u i u politi ku arenu. (BMO)

Nakon što je Upravno vije e podržalo odluku da se u e u tu skuplju nabavu koju mormao nadoplatiti, suglasnost na odluku Upravnog vije a dala je i jednoglasno , bez ikakve rasprave i Županijska skupština. Bolji CT ure aj sufinancirat emo s dva milijuna kuna kroz naredne dvije godine, po milijun kuna u 2012. i 2013. godini. emu nakon ove od-

ME IMURSKA ŽUPANIJA postigla najbolje rezultate u Hrvatskoj na IPA projektu, a Redea najuspješnija razvojna agencija

“Me imurje … jer uspjeh nije slu ajnost” Naša razvojna agencija “Redea“ najuspješnija je razvojna agencija u Hrvatskoj, jer je povukla najviše sredstava iz EU ondova po stanovniku. Kao županija u kojoj živi 2,7 posto hrvatskog stanovništva, a ugovoreno je 10% novca iz europskih pretpristupnih ondova koji su došli u Hrvatsku, za podru je Me imurske županije ugovoreno je 10 posto novca, odnosno 5,6 milijuna eura ili 47 eura po stanovniku. Me imurska županija tijekom prošle i ove godine zajedno s 11 hrvatskih županija sudjelovala je u projektu tijekom kojeg su razvijeni standardi za prikupljanje, uskla ivanje i pružanje in ormacija ulaga ima, dostupnost i ure enost ulaga kih lokacija te definiranje prioritetnih sektora i donošenje marketinške strategije županija za privla enje stranih ulaganja. Naša je županija najbolje ocijenjena. Na prigodnoj kon erenciji za novinare, održanoj u srijedu u prostorima Me imurske žu-

ZA HUMANITARNU zakladu “Katruža”

Prikupljeno 1.610 kg grož a i 2.217,80 kuna U korist Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža“ u tradicionalnoj akciji prodaje zakladnih suvenira, jabuka te prikupljanju grož a u akciji “Radio gorice za Katružu“ prikupljeno je 1.600 kilograma grož a i 2.217,80 kuna u novcu. Akcija se provodila dva dana. U petak 23. rujna na štandu u akovcu prodavali su se suveniri, estitke, razglednice, knjige,

a kupce se darivalo jabukama koje je donirala Agra d.o.o. akovec. Uz aktiviste Radija 1 i Zaklade “Katruža“, prodaji se priklju io i Mirko Švenda – Žiga. Sakupljeno je 1.467,80 kuna. U subotu 24. rujna humanitarna karavana, predvo ena voditeljem akcije Miljenkom Ov arom i predsjednikom Upravnog odbora Katruže Miroslavom Horvatom,

krenula je putem vinograda u gornji dio Me imurja, u akciju prikupljanja grož a i mošta. Donaciju u grož u, moštu ili novcu darovali su: Dragica avni ar iz Stanetinca, Miroslav Cika iz Dunjkovca, Franjo Pintari iz Puš ina, Ivan Kregar iz Dunjkovca, Stjepan Vrbanec iz Zasadbrega, Stjepan Lon ari iz G. Hraš ana, Stjepan Trbovi iz Nedelišta, Zvonko Lesar iz G. Hra-

Pozor! Veliki brat nas gleda!? Država ne preza ni pred im kad je u pitanju njezina korist. Istina, isplata ogromne koli ine svojih službenika velika je obveza, pa je svaka lipa od prireza, poreza i svih ostalih nameta dobro došla. Teška su vremena, pa je zbog toga i država vrlo temeljita, ažurna i brza kad je u pitanju zaštita njezinih financijskih interesa. Sve to nije ništa novo, naro ito za one starije koji su imali sre u žive i na istom mjestu, promijeniti više država u svom životnom vijeku.

Razlog zbog kojeg ovo spominjem je iznena enje koje sam doživio kada sam saznao kako je jednog poznanika, koji je krpao svoj ku ni prora un radom u sivoj ekonomiji ( ušu) u svom dvorištu, policija pozvala na in ormativni razgovor. Naravno, može se to predstaviti rije ima kako se bavio gospodarskim kriminalom (velikih li rije i) ne pla aju i potrebne poreze, ovisno o tome iz kakve perspektive netko gleda zakon. Kad je došao u postaju, pred njim su posložili otografije njegovoga vlastitog

dvorišta snimljenog iz zraka, na kojem se jasno vide dokazi da se bavi djelatnoš u za koje nije porezno prijavljen. Sasvim je nebitno o kakvom poslu je rije , no znam da njegove usluge, kao i usluge svakoga drugog majstora u ušu, privatno koriste i državni službenici sami, jer je tinije prolaze. Vjerojatno bi se svako pred koga bi stavili takve dokaze osje ao kao zadnji kriminalac, iznena en i posramljen. U takvom trenutku, umjesto propitivanja svojih prava, ovjeku e uz iznenadnu navalu nesigur-

luke Me imurska županija, Županijska bolnica i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi potpisuju sporazum o sufinanciranju. U odluci za Županijsku skupštinu navedeno je da e se ta razlika u cijeni za bolji CT namaknuti iz sredstava za decentralizirane unkcije u zdravstvu u narednom razdoblju. (BMO)

š ana, Marijan Perger iz Macinca, Franjo Škvorc iz Macinca, Katarina Magdaleni iz re ana, Stjepan Le ek iz Nedeliš a, Emil Lukman iz akovca, Goran Jambrovi iz Prhovca, Branko Sklepi iz Trnovca, Vladimir Posedi iz Trnovca, obitelj Germek iz Macinca, Silvestar Lovrec iz Preseke, Marijan Kumer iz Prhovca, Franjo Ladi iz Gornjeg Mihaljevca, Mirko i Anica Zemlji

iz Prhovca, Željko i Nevenka Blagus iz Macinca, Anka Jambrovi iz Preseke, Željko i Brigita Dobrani iz Slemenice, Miro Špiranec iz Nedeliš a, Gordana Molnar iz akovca, Mirjana i Mladen Periši iz Nedeliš a, LETIS – Zlatko Le ek iz Pretetinca, Dragutin Krznar iz Macinca, obitelj Posel - Horvat iz Prhovca, Nevesin Žnidari iz Puš ina, Roman Polanec iz Sv.

nosti i nelagode pokrenuti u glavi tisu u pitanja – Što li još znaju? Što li još prate? Samo po sebi motrenje nije nešto novo, ve je novo saznanje u kakve se svrhe koristi skupa tehnologija u “ovoj našoj gospodarski posrnuloj i inovativno tromoj državi“. Znamo da se odnedavno iz zraka provjeravaju usjevi poljoprivrednika, zbog namjenskog korištenja poticaja. No poljoprivrednik je upoznat s time i prilikom uzimanja poticaja ulazi u odnos s državom, koja ima pravo provjeravati namjensko korištenje svojih sredstava. Dok je hvatanje ušeranata na inom na koji se hvataju teroristi i mafijaši više nego bizarno, a, s druge

strane, ako je obi ni gra anin pretrpio štetu od države ili sugra anina, mora o svom trošku voditi istragu i tražiti svoja prava iako poreze pla a upravo zbog toga da to naprave državne institucije. Drugim rije ima, pla amo državu da ona štiti sebe, onda se to javnosti još i pompozno predstavlja kao borba protiv kriminala. Pravi naziv za to je reketarenje i nije novijeg datuma. To je najobi nije korištenje sile i nadmo ne pozicije za ostvarivanje svojih interesa. Ako neka država ne štiti svoje gra ane, njihova prava i imovinu, ve umjesto toga štiti sebe i vlastite interese, postavlja se pitanje zbog ega

panije, Matija Posavec, zamjenik župana Me imurske županije i voditelj našeg tima, kazao je da ovaj uspjeh nije iznena enje jer je Me imurska županija bila uklju ena u takve i sli ne projekte i rezultat je našeg opredjeljenja za promicanjem ulaganja na razini županije. Slogan Me imurja kao ulaga kog odredišta, “Me imurje … jer uspjeh nije slu ajnost“, temelji se na tradiciji poduzetništva i prednostima za ulaga e, te ukazuje na injenicu da su mnogi kod nas uspjeli. O tehni kim stranama provo enja projekta govorila je voditeljica odjela za promicanje ulaganja u REDEA-i Ana Kralj, naglasivši da su u projekt bile uklju ene sve hrvatske županije s više od 230 predstavnika institucija na županijskoj razini. Me u 12 županija koje su sudjelovale u naprednom ICPR-u, ak etiri županije ostvarile su izniman uspjeh u sva etiri ocjenjivana standarda, a Me imurska je ukupno dobila najviše ocjene. Urbana, Zemlji Pavel iz Velenja, Stanislav Zemlji iz Središ a ob Dravi, Mirjana Sirc iz Male Subotice, Franjo Kocijan iz Šenkovca, Balaži Silvestar iz akovca i Josip Turk iz Vu etinca. U akciji je prikupljeno 1.610 kg grož a i prilog u novcu od 750 kuna. Sav prikupljeni novac bit e isklju ivo namijenjen za oboljele osobe s podru ja Me imurske županije. Za dobar štimung, ples i pjesmu s vinogradarima i bera ima pobrinuli su se ura z Me imurja, Skandal band i Media est band. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

onda uop e postoji. Tek toliko da politi ari i službenici imaju svoja radna mjesta?

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

JEDAN OD NAJVIŠIH DUŽNOSNIKA Ujedinjenih naroda Dmitri Dovgopoly boravio u Prelogu

Kacige iz Preloga spremne za misije UN-a - Hrvatsko gospodarstvo ima veliki potencijal, pa, ukoliko je Hrvatska u ratu 1992. godine mogla biti me u deset glavnih dobavlja a za UN, to može biti i u miru. Me imurske tvrtke mogle bi putem me usobne suradnje konkurirati za poslove pri UN, pojedina no su premale! Direktor Uprave za nabavu UN-a Dmitri Dovgopoly, jedan od najviših dužnosnika UN-a, posjetio je u petak tvrtku Šestan-Buch” u Prelogu. Njegov doma in Alojzije Šestan sa suradnicima upoznao ga je s proizvodnim programom tvrtke koja proizvodi najkvalitetnije kacige i u samom je svjetskom vrhu po toj proizvodnji. Tvrtka iz Preloga, koju ine etiri tvornice, uz Prelog i u Njema koj, eškoj i Italiji, plasira svoje proizvode u 46 zemalja svijeta, a ponegdje, kao što je to u Italiji, i oprema cijelu vojsku.

Zajedni ki nastup Osnovni je problem u Hrvatskoj što su tvrtke premale da bi se javile na natje aj za potrebe UN-a. Alojzije Šestan, me utim, napominje da bi se zajedni kim nastupom više tvrtki moglo biti konkurentan, pogotovo ako se povežu doma e me imurske tvrtke. UN svojim dobavlja ima pla a u roku od trideset dana. Za gospodarstvo male Hrvatske

rije je o velikim poslovima, koji mogu iznositi i više stotina milijuna dolara ako se pobijedi na natje ajima. Tvrtka “ŠestanBusch” ve je preko tre ih tvrtki isporu ivala šljemove za UN, a sad e i direktnom nabavom na natje ajima, nazna eno je. Poticaj za susret bilo je predavanje “Kako poslovati s Ujedinjenim narodima”, koje su zajedni ki organizirali MORH i HGK u Zagrebu. Tom je prigodom ministar obrane Davor Božinovi istaknuo kako je poslovanje s UN-om prilika da hrvatske tvrtke budu zastupljene diljem svijeta. Podsjetio je i da tomu sigurno ide u prilog i injenica da Republika Hrvatska od 1999. aktivno sudjeluje u mirovnim misijama UN-a, u kojima je trenutno oko 120 vojnika raspore enih u šest misija, pri emu je napomenuo kako je UN u 2010. ukupno na poslove opremanja i nabave izdvojio 14,5 milijardi dolara. Pri tome je samo za troškove mirovnih misija u 2010. izdvojeno više od 7,5 milijardi dolara, od ega za opremanje i nabavu

Jedan od najuglednijih dužnosnika UN-a u društvu Alojzija Šestana s kacigom “Šestan-Busch“

3,1 milijardu dolara. No, taj se prostor, napomenuo je ministar Božinovi , ne otvara samo namjenskoj industriji naoružanja i vojne opreme, ve i cjelokupnom gospodarstvu. Kako je tada istaknuo Božinovi , u 2010. je gotovo pola milijarde dolara UN potrošio za nabavu elektrotehni kih i industrijskih aparata, a više od 200 milijuna dolara za prehranu.

Prora un za nabavu UN-a 3,1 milijardu dolara Uprava za nabavu UN-a, kojoj je Dovgopoly na elu, provodi nabave za mirovne misije diljem svijeta. Za 2010. njihov je prora un iznosio 3,1 milijardu dolara, a pro il nabave obuhva a brojne proizvode i usluge, od papira preko opreme za zaštitu do vozila, šatora, pa sve do

tenkova i vojnih vozila. Direktor Dovgopoly rekao je u Prelogu da hrvatske tvrtke imaju zna ajne šanse na natje ajima za UN. - Hrvatsko gospodarstvo ima veliki potencijal, pa, ukoliko je Hrvatska u ratu 1992. godine mogla biti me u deset glavnih dobavlja a za UN, mislim da to može biti i u miru. Danas je nabava za UN od strane hrvatskih tvrtki jedva spo-

mena vrijedna, a mogu nosti su zbilja velike. Tako se premalo zna da UN posjeduje najve u svjetsku aviokompaniju, a da treba mnogo toga, od gra evinaca do stru njaka za informatiku i elektroniku. Naime, svakodnevno se objavljuju natje aji koje treba pratiti te biti s rokovima i cijenom konkurentan, naglasio je Dovgopoly u Prelogu. (J. Š.)

NOVA NADA za štediše Ljubljanske banke, kojih nije malo ni s podru ja Me

Nova Ljubljanska b pred njema kim su Stara štednja štediša Ljubljanske banke 5. prosinca ove godine na i e se na Zemaljskom sudu u Frankfurtu na Majni. Ako se tamo dokaže da je Nova Ljubljanska banka pravna slijednica Ljubljanske banke, mogla bi to biti nova nada i za naše štediše. Mnogi gra ani i s podru ja Me imurja ostali su bez svojih životnih ušte evina po etkom devedesetih raspadom Jugoslavije, koji su imali ušte evine u Ljubljanskoj banci. Raspad države pratio je i raspad bankarskog sistema, a i propasti mnogih tadašnjih banaka, me u kojima i Ljubljanske banke. Nova Ljubljanska banka namirila je slovenske štediše, ali ne i štediše s prostora bivše zajedni ke države. Na slu aj Ljubljanske banke pred njema kim sudom upozorio nas je bra ni par Fu ek iz Nedeliš a koji su svoj radni vijek proveli u Njema koj, a ušte evina koju su položili u Ljubljansku banku ostala

je zarobljena u njoj. Oni su samo jedna od mnogim gastarbajterskih obitelji koja je ostala bez štednje uložene u Ljubljansku banku. Kako je takvih naših ljudi više, ne samo u Me imurju ve i Njema koj, zamolili su nas da slu aj dovo enja Ljubljanske banke pred njema ki sud prenesemo i u Me imurske novine te uz objavu kontakata povežemo me usobno ošte enike Ljubljanske banke, me u kojima su ne samo državljani Hrvatske Bosne i Hercegovine, ve i Njema ke.

Sudsko ro ište u Frankfurtu Ljubljansku banku pred Zemaljski sud u Frankfurtu doveo je tužitelj Safet Alimehaj koji tuži Novu Ljubljansku Banku d.d. da mu isplati ušte evinu sa štedne knjižice Ljubljanske banke koju je naslijedio. Namjera mu je pred njema kim sudom pokušati razjasniti

može li se Nova Ljubljanska banka smatrati pravnom slijednicom stare banke koja više nije aktivna i više nama sredstava. Slovenskim državljanima je ispla ena ili prepisana stara štednja na Novu Ljubljansku banku sa stare Ljubljanske banke, dok je drugim državljanima štedišama Ljubljanske banke odbijena isplata. Uz dovo enje Ljubljanske banke pred njema ki sud, spomenuta obitelj Alimehaj, odnosno tužiteljev brat Senad Alimehaj osnovao je interesnu zajednicu (mi bi rekli udrugu) ošte enika Ljubljanske banke, jer takvih je nemali broj i na podru ju Njema ke, koja razli itim pritiscima pokušava izboriti isplatu štednje za svoje lanove u Ljubljanskoj banci. U srpnju ove godine poslali su i peticiju Europskom parlamentu br. 0869/2011, a obaviještena je i njema ka savezna kancelarka o problematici Ljubljanske banke

4. listopada 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GEODETSKA TVRTKA “GEO-GAUSS“ na novoj akove koj lokaciji

Preselili u Globetku kraj Mercatora Geodetska tvrtka “Geo-Gauss“ ovaj se tjedan nakon 20 godina djelovanja iz poslovnog prostora na Mobenzu preselila u vlastiti prostor u novu stambeno - poslovnu zgradu preko puta Mercatora u Globetki, nasuprot Policije. Investirali smo u novi prostor zbog potrebe za pove anjem poslovnog prostora, ali i zbog bolje funkcionalnosti i prilagodbe ureda prirodi našeg posla. Na novoj lokaciji sada imamo primjeren prostor i željene uvjete za rad naših trinaest zaposlenika, od ega je šest diplomiranih inženjera, kazao nam je u povodu preseljenja Jeronim Mohari , jedan od suvlasnika Geo-Gaussa. Osnovna djelatnost irme jesu geodetski poslovi na sre ivanju stanja u katastru i gruntovnici za privatne stranke, op ine i gradove te druge institucije. Geodezija je posljednjih godina doživjela velike promjene, posebice u promjenama zakonske regulative, ali i u razvoju tehnologije. Ve inom su to prilagodbe europskim normama pa tako više ni jedan zahvat u prostoru (gradnja, kupoprodaja i dr.) nije mogu bez geodeta i

e imurja

sre enog stanja u katastru i zemljišnim knjigama – gruntovnici, isti e Josip Puklavec, direktor Geo-Gaussa.

Važnost sre ivanja stanja u katastru i gruntovnici Sa sre enim vlasni kim papirima mogu e je doslovno u jednom danu obaviti upis hipoteke, promjenu vlasništva i dr., a dozvolu za gradnju mogu e je ishoditi u zakonskom roku od 30 dana. S druge strane, vlasni ka nesre enost i proces njihova sre ivanja velik su teret pojedincima i jedinicama lokalne samouprave i društvu u cjelini.

Proces sre ivanja stanja u katastru i gruntovnici neminovno svakoga eka prije ili kasnije. Neke jedinice lokalne samouprave to su jako dobro shvatile i iskoristile priliku sre ivanja kroz korištenje raznih izvora sredstava putem ve otvorenih projekata za tu namjenu. Tako je npr. geodetska izmjera naselja Savske Vesi u sklopu Grada akovca bila inancirana sredstvima Svjetske banke, a, primjerice, izmjeru katastarske op ine Gradiš ak u op ini Sveti Martin na Muri država je su inancirala s 40 posto. Ove izmjere obavili su geodeti iz Geo-Gaussa. Takvih prilika za su inanciranje ima sve manje. Sada su na raspolaganju sredstva za projekte iz pristupnih fondovima EU, gdje

se o ekuje da je stanje u katastru i gruntovnici ve sre eno. To su najbolnije osjetili vlasnici poljoprivrednih farmi i obiteljskih gospodarstava koji nemaju sre eno stanje u katastru i gruntovnici te zbog toga nisu mogli dobiti sredstva iz europskih fondova. Stoga ne treba ekati da e nam netko drugi srediti naše papire, ve to mora pokrenuti svatko sam.

Ured za legalizaciju nelegalnih objekata Kao što je poznato, država je do kraja godine dala rok za lega-

lizaciju nelegalnih objekata. To je prilika koju treba shvatiti ozbiljno i legalizirati svoje objekte. Legalizacija se sada može ishoditi na pojednostavljeni na in, premda to ne zna i jeftinije nego za one koji su gradili redovnim legalnim putem. Ljudi koji nemaju akte o legalnosti gradnje, gra evinsku ili uporabnu dozvolu sada to mogu riješiti jednostavnije, ali uz odre ene dadžbine i svojevrsnu naknadu za legalizaciju koja je ujedno i blaga kazna za bespravnu gradnju. Taj

proces trebao bi ih naknadno izjedna iti sa svima onima koji su gradnju obavili na zakonit na in i po predvi enoj proceduri. Nesre eni papiri i nelegalni objekti pojave se kao prepreka svakom vlasniku prije ili kasnije, pa bi trebalo iskoristiti ovu mogu nost legalizacije i ne ekati. Stranke e u tvrtki “Geo-Gauss“ na novoj lokaciji u Globetki saznati sve o legalizaciji, a geodeti i mjernici u tvrtki “Geo-Gauss“, koji su ovlaštenici Državne geodetske uprave za sre ivanje stanja u katastru i gruntovnici, strankama e olakšati postupak legalizacije nelegalnih objekata bez potrebe da stranke lutaju po šalterima državnih institucija, pa se njihova nova lokacija slobodno može nazvati i uredom za legalizaciju. (mn)

ODRŽANA KONFERENCIJA “TICTalk 2011.“

banka i Kako spojiti znanstveni i udom poslovni svijet? prije njezinog posjeta Sloveniji u kolovozu ove godine. Ovim putem pozivaju sve ošte ene osobe koje su zainteresirane za povezivanje s interesnom zajednicom ošte enika Ljubljanske banke u Njema koj da ih mogu kontaktirati na e-mail: alimehaj@klage-gegenljubljanska-banka.de, na iksni telefon u Njema koj 0049-731-9855880 ili na mobilni telefon u Njema koj 0049-177-3216050. Odgovorna osoba i inicijator interesne zajednica ošte enika Ljubljanske banke je Senad Alimehaj, Turmstr. 43, 89231Neu - Ulm Bavarska, Njema ka. Interesna zajednica u Njema koj ima i svoju web stranicu www.klagegegen-ljubljanska-banka.de. Želite li još koju informaciju, možete kontaktirati i bra ni par Fu ek u naredna dva tjedna za njihova boravka u domovini u Nedeliš u na broj 092 23 32 353. (BMO)

- Moramo još puno u iti o tome kako spojiti znanstveni i poslovni svijet radi podizanja gospodarstva na višu razinu i ve e konkurentnosti. Radi se o procesu izgradnje infrastrukture koja e spojiti svijet znanosti s poslovnim svijetom, koji imaju puno dodirnih to aka, samo govore razli itim jezicima. Na ini kako stvoriti tu infrastrukturu koja e ih spajati tema je dvodnevne konferencije u Tehnološko - inovacijskom centru u akovcu. Konferencija je otpo ela u utorak 27. rujna u prostorima Tehnološko - inovacijskog centra u akovcu. Istaknuti stru njaci iz podru ja upravljanja tehnološko - inovacijskim centrima iz Švedske, Njema ke, Španjolske, Portugala i Hrvatske držat e niz predavanja iz podru ja upravljanja tehnološko - inovacijskim centrima, transferu tehnologije, komercijalizacije inovacija, te op enito naprednih poslovnih usluga. Drugi dan konferencije je u prvom redu namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, njihovom me usobnom povezivanju i prezentiranju tehnoloških proizvoda i projekata. Organizator je bila Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA d.o.o. u okviru projekta Tehnološko - inovacijskog centra Me imurje, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Partneri u organizaciji bili su Me imurska županija, Poslovno - inovacijski centar Hrvatske (BICRO) te Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA). U sljede em broju više o samim temama konferencije. (BMO)

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA i Me imurska županija

Za projekte Poslovnog parka Me imurje 200.000 kuna Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kralji i župan Me imurske županije Ivica Perho u srijedu su u prostorima Me imurske županije potpisali ugovor o dodjeli sredstava za izgradnju poduzetni kih zona u iznosu od 200.000 kuna. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva tim e sredstvima su inancirati izradu projektne

dokumentacije za zonu "Poslovni park Me imurje", koja se nalazi na prostoru bivšega vojnog poligona u akovcu i Pribislavcu. Rije je o 70-ak ha zemljišta koje se nalazi u samom središtu Me imurja, a koji za cijelu županiju predstavlja razvojni potencijal. Ono se neposredno naslanja na objekte bivše vojarne "Nikola Šubi Zrinski" u akovcu, gdje ve djeluju

Me imursko veleu ilište i Tehnološko - inovacijski centar. Izradom projektne dokumentacije te kasnijom izgradnjom infrastrukture u zoni diže se vrijednost zemljišta, ali i potencijalnim investitorima omogu uje brže i jednostavnije zapo injanje s radom na toj lokaciji, smatraju u Županiji. (BMO)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVE ANO OBILJEŽEN Dan policije

Stanje sigurnosti bilo bi još bolje da nema tako veliki broj kra a - Na žalost, ve i broj lanova manjinskoga romskog stanovništva i ono što posebice zabrinjava - sve više iz tinejdžerske populacije remeti još bolju sliku kad je u pitanju sigurnost našeg kraja. Stvari kona no treba nazvati pravim imenom! - Stanje sigurnosti u Me imurju je vrlo dobro, nije bilo teških kaznenih djela, napada na nov arske ustanove. Polu ili smo dobre rezultate glede rješavanja slu ajeva vezanih uz gospodarski kriminal i zlouporabu opojnih droga, rekao je na sve anoj akademiji u povodu Dana policije, održanoj u petak u akove kom Katoli kom domu, na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka . Istaknuo je kako je unatrag godinu dana smanjen broj prekršaja, i to zahvaljuju i injenici što je represija bila usmjerena na recidiviste – oko 300 u estalih prekršitelja, od kojih je 70 zbog ponavljanja prometnih prekršaja bilo uhi eno, privedeno ili zadržano. - Išlo se na manji broj izricanja kazni za 'po etnike', izdavali smo kad smo mogli opomene, a takav pristup dao je rezultata, napominje Soka . Problem pak je javnosti dobro poznat – velik broj provala i kra a posebno prisutan u dijelovima Me imurske županije u blizini romskih naselja. - Planirali smo smanjiti tu pojavu, no u tome nismo uspjeli, priznao je. Najavljuje, me utim, osnivanje županijskog Vije a za prevenciju, u koje e uz policiju biti uklju ene sve relevantne institucije, kao i elnici jedinica lokalne samouprave na ijim se podru jima nalaze romska naselja: - Unato dobroj otkriva koj djelatnosti policije, kra e ne jenjavaju, no one su posljedica ne ega, a ponajprije

bi se trebalo baviti rješavanjem uzroka. Tu se moraju uklju iti svi, posebno oni koje donose zakone i daju novac, poru uje na elnik PU me imurske. Iako se policija kad su kaznena djela ne smije izjašnjavati o kojim je nesavjesnim gra anima rije kad je nacionalna i manjinska pripadnost u pitanju, treba re i da smo kraj u kojem, na žalost, odre eni broj lanova manjinskoga romskog stanovništva i ono što posebice zabrinjava - sve više iz tinejdžerske populacije remeti još bolju sliku kad je u pitanju sigurnost našeg kraja. Stvari treba nazvati pravim imenom. To rade sve države zapadne Europe u kojima nema milosti kad su nesavjesni pripadnici romske ili

Ivan Soka , na elnik PU me imurske: - Imamo niz odli nih rezultata, ali i javnosti dobro poznatih problema. Veliki broj provala i kra a, posebno prisutan u dijelovima Me imurske županije u blizini romskih naselja. Planirali smo smanjiti tu pojavu, no u tome nismo uspjeli, priznao je u prigodnom obra anju povodom Dana policije

Sve anom obilježavanju okrugle obljetnice Dana policije u Katoli kom domu u akovcu prisustvovao je velik broj policajaca i policajki, kao i njihovih gostiju bilo koje druge skupine i kriminal u pitanju, te se po tom pitanju tretiraju kao i svi drugi gra ani, bez ikakvih povlastica. O ito je krajnje vrijeme da se tako nešto dogodi i kod nas, te da se raznim mjerama poput oduzimanja prava na razli ite socijalne pomo i prisili obitelji iz manjinskog stanovništva da više pozornosti posvete odgoju djece, kao i njihovoj socijalizaciji, umjesto da ih se šalje u kriminalne pohode. Župan Ivica Perho u svojem obra anju policajcima i gostima osvrnuo se upravo na problem kra a koje ine nesavjesni Romi. Napomenuo je kako se radi uglavnom o mla oj populaciji te uputio

I hrvatski policajci po eli s radom u Centru za policijsku suradnju u slovenskoj Dolgoj Vasi Nakon dovršenih priprema, hrvatska je policija prošli ponedjeljak zapo ela s radom u Centru za policijsku suradnju Dolga Vas u Republici Sloveniji. Centar je, kažu u policiji, mjesto gdje policije republika Austrije, Ma arske, Slovenije i Hrvatske u najkra em vremenu mogu razmijeniti podatke koji su ina e dostupni nacionalnim policijama, a potpisnicama kvadrilateralnog ugovora omogu avaju efikasniji policijski rad. Hrvatska policija je sporazumom o radu Centra za policijsku suradnju dobila mo-

gu nost izravnog kontakta sa svim policijama Europske unije, odnosno šengenskog prostora. Izuzetna je vrijednost Centra i sporazuma što se traženi podaci dostavljaju u vrlo kratkom roku. Dosadašnja je praksa pokazala da se podaci prikupe i proslje uju u samo nekoliko sati ili samo koliko je operateru potrebno da ih obradi. Pristup razmjeni podataka elektronskim putem mogu je svim policijskim postajama u Republici Hrvatskoj te na taj na in mogu pribaviti podatke s podru ja cijele Europ-

ske unije. Na taj na in zapravo nestaju “lokalne” policijske postaje ili “lokalne” ustrojstvene jedinice kriminalisti ke policije. Policijska suradnja kroz centre za policijsku suradnju ili u žargonu “kontaktne službe” cijenjena je i uobi ajena u policijskoj praksi stranih zemalja. Na podru ju Europe postoji mreža policijskih kontaktnih službi, a naše uklju ivanje u rad ini nas sastavnim dijelom europskih policija i napora u suzbijanju kriminaliteta, isti u u Policijskoj upravi me imurskoj. (vk)

apel svima da se djeluje ne samo represivno, nego i preventivno. Policajcima pak je poru io da pri teškim odlukama nit vodilja neka bude spomen - zid s poginulim hrvatskim braniteljima. - Razmislite što bi oni u inili u pojedinim situacijama, poru io je župan.

Policija u vremenu velikih promjena - Policija u Hrvatskoj u vremenu je velikih promjena. Tijekom proteklih godina promijenio se cijeli sustav organizacije. Donesen je novi Zakon o kaznenom postupku koji je u primjeni od 2007. godine. Do tada se odnosio samo na kaznena djela korupcije i organiziranog kriminala, a od prvog rujna ove godine primjenjuje se za sva kaznena djela. Osnovani su i nacionalni policijski uredi sa sjedištima u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Takvim na inom organizacije rada širom su otvorena vrata borbi protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta i mislim da unatrag godinu dana hrvatska policija ima najviše

uspjeha od svih zemalja u okruženju. Donesen je i novi Zakon o policiji, a Vlada e uredbama o unutarnjem ustroju i redu precizno definirati pravila o javljanju na natje aj za radna mjesta i napredovanju. Tako više nitko ne e mo i 's neba pasti' na pojedino radno mjesto. Iza svakog rukovoditelja moraju biti godine radnog staža, ocjene i rezultati, naglasio je tako er prvi ovjek me imurske policije.

Mnogobrojni gosti i prigodan program Uz brojne djelatnike policije i umirovljene policajce, sve anoj akademiji prisustvovali su i najviši gradski te županijski dužnosnici, kao i saborska zastupnica Sun ana Glavak. Obra aju i se nazo nima, gradona elnik Branko Šalamon podsjetio je kako Grad s policijom zajedni ki radi na više projekata, ponajprije vezanih uz prevenciju: - Policija svoj posao obavlja zdušno i odgovorno i zahvaljuju i tome sigurnost i kvaliteta života gra ana svaki

4. listopada 2011.

Kadrova i tehnike – dovoljno Kada je rije o kadrovima u Policijskoj upravi me imurskoj, na elnik Soka podsjetio je da je s radom ponovno po ela Srednja policijska škola: - Po rasporedu djelatnika u našu upravu prolazimo dosta dobro. Prvenstveno jer smo pograni na županija. Problema imamo s prostorom, no ovih dana dobit emo 250 kvadratnih metara od Ministarstva obrane u Uredu za obranu. I tehni ki smo dobro opremljeni. (vk) je dan sve ve a, zaklju io je akove ki gradona elnik. Branitelja i poginulih policajaca njihove kolege prisjetile su se i prigodnim kazivanjem teksta vukovarske legende Siniše Glavaševi a "Pri a o gradu", koji je na sve anosti pro itao u enik akove ke Gimnazije Matko Buva . U glazbenom dijelu programa nastupili su uka ai i Mirko Švenda - Žiga. Tijekom etvrtka i petka na grobove poginulih policajaca te kod spomen - obilježja u Policijskoj upravi i u centru akovca izaslanstva policije položila su vijence i zapalila svije e. Uo i sve ane akademije u crkvi Svetog Nikole biskupa služena je sveta misa. (V. Kelkedi, oto: Z. Vrzan)

Zahvalnice zaslužnima U sklopu sve ane policijske akademije zaslužnim djelatnicima Policijske uprave me imurske dodijeljene su i zahvalnice. Njih su primili službenik Policijske postaje akovec Tomislav Oleti , PP Prelog Zdenko Hrgovi , PP Mursko Središ e Josip Vinko, PP Štrigova Branko Gregorin i , Postaje Prometne policije akovec Miljenko Zorkovi te Interventne jedinice policije Mišel Horvat. Posebna zahvalnica za suradnju s medijima uru ena je glasnogovorniku Policijske uprave me imurske Krunoslavu Gosari u. (vk)

CRNA KRONIKA

U akovcu smrtno stradao 42-godišnji motociklist U teškoj prometnoj nesre i, koja se u ponedjeljak u 12 sati i 10 minuta dogodila u Zrinsko - rankopanskoj ulici u akovcu, kod tvrtke “ ateks“, smrtno je stradao voza mopeda - skutera. Kako saznajemo, rije je o 42-godišnjem akov aninu. Nesre a se dogodila jer je voza , pretpostavlja se, zbog neprilago ene brzine udario u rubnik, prevrnuo se i pao. Hitno je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, no unato pruženoj pomo i u 13 sati i 5 minuta podlegao

je na žalost ozljedama. Policija još utvr uje okolnosti pod kojima je došlo do nesre e. Rije je o etvrtoj smrtno stradaloj osobi na me imurskim cestama tijekom ove godine. (V. Kelkedi, oto: Z. Vrzan)

Neoprez i neiskustvo – petero ozlije enih 19-godišnja voza ica osobnog automobila iz Male Subotice u subotu nave er izazvala je prometnu nesre u u kojoj je ozlije eno nekoliko osoba. Došavši do raskrižja ceste akovec – Prelog i Mala Subo ca – Orehovica, neoprezno se sa sporedne ceste uklju ivala u promet te je udarila u automobil kojim je upravljao 35-godišnjak iz akovca. Teške tjelesne ozljede zadobila je 35-godišnja putnica iz vozila, dok su lakše ozlije eni voza ica koja je prouzro ila sudar i troje maloljetnih

putnika iz njenog vozila. 19-godišnjakinja e bi kazneno prijavljena. (vk)

Provalio u kladionicu – plijen više od 10.000 kn M. SUBOTICA - Nepoznati lopov u no i s etvrtka na petak onesposobio je alarmni sustav na zgradi kladionice u Glavnoj ulici u Malj Subo ci te je, provalivši u unutrašnjost, demon rao i otu io metalni sef u kojem se nalazio doma i novac. Sa sobom je odnio više od 10 su a kuna. Policija traga za lopovom. (vk)

DILJEM Me imurja

Kra e i požari na poljoprivrednim parcelama I proteklih dana policija je zabilježila nekoliko kra a poljoprivrednih kultura, a na dvije njive i požare. U polju zvanom “Pribegovica” u blizini Draškovca nepozna po initelj kombajnom je pobrao i otu io kukuruz s njive površine 1.000 hv u vlasništvu poduze a iz Donje Dubrave. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko su a kuna. U polju “Banjice”, nedaleko od Gori ana, iz ogra enog vo njaka privatnog poduze a iz Gori ana ukradeno pak je 1.500 kilograma jabuka. Šteta tako er iznosi nekoliko su a kuna, isto kao i u slu aju kra e s polja “Korito”, u blizini grada Preloga, gdje je nepozna po i-

nitelj ukrao oko 400 kilograma paprike ekološke proizvodnje. U polju zvanom “Porednica”, u blizini Preloga, izbio pak je požar na njivi zasa enoj kukuruzom površine oko 2.000 hv, te je izgorjelo oko 300 hv kukuruza. Vatru su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Prelog. U polju “Berek”, u blizini Gardinovca, nepozna po initelj izazvao je požar u kojem su izgorjele 32 rolo-bale sijena, svaka težine oko 350 kilograma. Požar su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Gardinovec i Javne vatrogasne postrojbe akovec, a šteta se procjenjuje na više od 10 su a kuna. (vk)

4. listopada 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBLJETNICA 50 godina javne vodoopskrbe u Me imurju

Svako doma instvo u našem kraju može se priklju iti na javni vodovod - Na vodovodnu je mrežu u našem kraju priklju eno oko 36.000 doma instava, a svako doma instvo može koristiti zdravu i pitku vodu. To je i najve a vrijednost cijelog sustava javne vodoopskrbe, ponajprije zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta života u kraju, a time i kvalitete života … - Mi smo jedna od rijetkih županija u kojoj svako doma instvo ima mogu nost priklju enja na javnu vodoopskrbnu mrežu i pristupa pitkoj vodi, podatak je koji govori dovoljno sam za sebe, a samo jedan je u nizu važnih podataka i onoga što je rekao direktor Me imurskih voda Josip Zor ec u prigodnom govoru prilikom 50. obljetnice javne vodoopskrbe u Me imurju koja je održana u akove kom Centru za kulturu u akovcu. Velika dvorana Centra za kulturu prilikom proslave velike obljetnice javne vodoopskrbe u Me imurju prošlu srijedu bila je prepuna kako djelatnika vodoopskrbe, tako i gostiju, što najbolje svjedo i o zna aju vodoopskrbe. Tom važnom doga aju, jer 50. obljetnica ipak nije bilo što, bio je nazo an cijeli županijski vrh na elu: župan Ivica Perho , predsjednik Županijske skupštine Petar Nova ki, kao i generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husari , državni tajnici i drugi visoki gosti, gosti iz susjednih županija, te gosti iz Slovenije i Ma arske.

Bogatstvo kraja zahvaljuju i pitkoj vodi Najvažnije što se ulo je to da gotovo svi Me imurci imaju mogu nost priklju ka na vodovodnu mrežu iz koje i danas te e zdrava i pitka voda kao rijetko gdje u Europi, pa ne treba posezati za flaširanom vodom, što je, naravno, bogatstvo kraja, ali i znak dobrog gospodarenja vodama. Dok je župan Perho istaknuo da je voda naše najve e bogatstvo koje trebamo uvati ne samo za nas, nego i za ostatak Hrvatske, Jadranko Husari je rekao da je me imurska vodoopskrba možda i najbolja u državi, zahvaljuju i prije svega tvrtki “Me imurske vode” i vodstvu koje je stalno svojim programima tražilo na ine da se ostvare projekti zna ajni za vode. On je uz ostalo napomenuo da je u zadnje tri godine u Me i-

Dvorana Centra za kulturu bila je prepuna uzvanika i gostiju murje stiglo preko 215 milijuna kuna za vodoopskrbu, što nije malen novac.

Jadranko Husari , generalni direktor Hrvatskih voda: - Me u najboljima ste u Hrvatskoj, dok drugi dolaze s problemima, vi dolazite s gotovim programima, pa nije udno što ovdje tako mnogo investiramo

Direktor Me imurskih voda mr. Josip Zor ec osvrnuo se i na bogatu povijest vodoprivrede. Sve je zapo elo još 1937. godine kad su stru njaci iz Zagreba zapo eli s iskopavanjem prvog zdenca prema Šenkovcu. Zbog financijskih razloga i rata, radovi su nastavljeni tek 1952. godine te je kao najpovoljnija lokacija odabrana Savska Ves, dok je Šenkovec napušten zbog velikih koli ina željeza. Prije 50 godina, 28. rujna, tadašnji Narodni odbor op ine akovec ormirao je zasebno poduze e pod nazivom “Vodovod – poduze e u izgradnji”. Vodovod se širio, a nazivi poduze a mijenjali, od Komunala preko Vodne zajednice, pa Hidrotehnike koja se 1979. godine spojila s GK-om “Me imurje“. Nizom promjena iz JVP-a Vodoprivreda 1996. godine nastaju Me imurske vode, iz koje se kasnije izdvaja djelatnost vodoprivrede i izgradnja vodovoda

Mr. Josip Zor ec: - Danas se svako doma instvo u Me imurju može priklju iti na javnu vodovodnu mrežu, što je i naš najve i uspjeh i kanalizacije. Kako je poznato, vlasnici su Me imurskih voda op ine i gradovi te Županija. Do današnjih dana u Me imurju je svakom doma instvu omogu eno priklju ivanje na

Voda kao naše bogatstvo Ako pitate bilo kojega našeg politi ara je li voda bogatstvo kraja, on e to potvrditi. No, zapitate li na druga iji na in, jesu li skupi priklju ci i voda, gra ani e vjerojatno re i da su skupi za neke, no da možda nisu preskupi. ini se da to što je kome bogatstvo ovisi o percepciji. Nerijetko se od odgovornih osoba uje da e voda biti skuplja od na te, pa je sretan onaj tko je ima. Pa bi po toj logici Hrvati trebali plivati u sre i, a Me imurci se i valjati u njoj.

Voda, me utim, ima svoju cijenu, to je danas jasno, zbog niza razloga javni je vodovod najbolja opcija, a tako e i biti još dugo vremena, ukoliko netko nema svoj isti izvor. No, je li voda samo naše bogatstvo? Voda je me imursko bogatstvo najprije zahvaljuju i rijekama Dravi i Muri, no one nisu samo me imurske ni hrvatske. Zamislite što bi se dogodilo da, na primjer, Austrija zaustavi tok Drave i preusmjeri ga sebi, tako da mi ne dobivamo vodu ili pak,

na primjer, Slovenija, koja je tako er uzvodno. Bi li onda voda bila bogatstvo našeg kraja, kad bi zbog nedostatka vode isušilo i podzemlje? Dakako, voda Drave je zajedni ka, a ne samo naša. Zbog toga se ini da je sintagma “bogatstvo našeg kraja” pomalo mitomanska, no taj mit leži i na stvarnoj istini. Svaki stanovnik Hrvatske teorijski, a prema podacima UN-a, mogao bi godišnje koristiti preko 22 milijuna litara vode, no u to su ura unate sve vode, pa i one

zajedni kih rijeka poput Drave, Mure i Dunava. Ako bi išli dalje tom logikom, svaki bi gra anin Hrvatske i svaki Me imurec bio jako bogat. Po cijeni vode od dvije kune godišnje bi zaradio na vodi oko 44 milijuna kuna, odnosno oko 6 milijuna eura. Drugim rije ima, svaki bi Me imurec po toj logici bio bogatiji nego stanovnik neke na taške zemlje. No, nije tako. Mit o bogatstvu vode nije stvaran jer su naše unutarnje zalihe vode, a

javni vodoopskrbni sustav, a na javnu vodovodnu mrežu priklju eno je 36.000 doma instava u našem kraju. Trenutni broj kanalizacijskih priklju aka je oko 8.500, s tim da se priklju uju oni gdje je izgra ena kanalizacija, koja se uvelike gradi zbog zaštite voda. Josip Zor ec nije zaboravio zahvaliti svojim stru nim timovima na zalaganju, što je posebno važno danas zbog kandidiranja za sredstva iz EU ondova i programa, kojima se ve uvelike gradi kanalizacija u Me imurju uz koordinaciju Me imurskih voda. Prikazan je i kra i film o povijesti Me imurskih voda te najavljeno zna ajno ulaganje u Grad akovec i okolna naselja, no ovo nije bila prilika za aktualiziranje svih projekata i radova koji su u tijeku, ve pogled unatrag. (J. Šimunko, oto Z. Vrzan) bez zajedni kih rijeka, zapravo prosje ne u Europi, o emu nam je ponešto rekla i ovogodišnja suša. Mit nam pak treba zbog vlastite samosvijesti, da se pohvalimo da i mi imamo nešto za razmjenu, imamo, naime, vodu koja postaje zlato. Onako po narodski i šeretski: nisam bogat, ali zato imam sakriveno zlato. Naši politi ari, oslanjaju i se na ra unice FAO-a, tvrde da je Hrvatska tre a po bogatstvu vode u Europi. To je ipak samo mit, iskoristive koli ine pitke vode znatno su manje. Zbog toga još više moramo cijeniti napore stru njaka koji se bave zaštitom voda da se što prije

GRADONA ELNIK ŠALAMON ponovno proziva mještane Ivanovca

Priklju ite se na kanalizaciju ili slijedi prisila i kazna Kanalizacija u Ivanovcu postaje “mrtvi kapital“, ocijenio je na sjednici svoga Stru nog kolegija akove kigradona elnik Branko Šalamon. Iako je u tom prigradskom naselju izgradnja sustava ve odavno završena, do sada se priklju ilo manje od 50% doma instava. Kako bi se mještane potaknulo da se spoje, gradona elnik im nudi popust te je donio odluku o akcijskim uvjetima pla anja naknade za priklju enje na kanalizacijsku mrežuivodovodnumrežuGrada akovca, koji vrijede do kraja ove godine. Svi koji priklju ak plate odjednom u cijelosti, dobivaju 10 posto popusta, a to e ih “zadovoljstvo“ onda stajati 4.500 kuna. Za otplatu do 12 mjese nih rata cijena je 4.750 kuna, a na 24 rate nema popusta, ali ne e se obra unavati ni kamate. Sli na situacija je i s vodovodom - 10% popustazapla anjeucijelosti,što iznosi 3.600 kuna, a 5% popusta za pla anja do 12 mjese nih rata (3.800 kuna).

Priklju iti se moraju svi - Za sve koji i sada odbiju idu e godine bit emo prisiljeni pokrenuti postupak prisilnog spajanja, uz izricanje kazni koje iznose 2.000 kuna po doma instvu, istaknuo je Šalamon. - Troškove spajanja e za socijalno ugrožene obitelji namiriti Grad, no priklju iti se moraju svi, prvenstveno zbog zaštite podzemnih voda. U Ivanovcu je tlo porozno pa voda lako dopire do bunara. S druge strane, septi ke jame prakti ki se ne moraju prazniti jer ekalije poniru u šljun ano tlo. No, spomenuto dvoje loša je kombinacija, slikovito je opisao problem prvi ovjek Grada. Podsjetimo, u javnosti su se svojevremeno vodile rasprave o tome zašto se uop e kanalizacija išla graditi u mjestu za koje se znalo da nema veliki interes za to. No, bila su to neka druga vremena, premijer je bio Sanader ... Mještani su se žalili i zbog loše sanacije ulica nakon izgradnje te nes(p)retnih rješenja oborinske kanalizacije, suženja ulica i sli nih problema. Iako zakonska obveza spajanja na kanalizacijski sustav postoji ve neko vrijeme, koliko nam je poznato, u Me imurju još nikome nije izre ena kazna jer to nije u inio. Ho e li mještani Ivanovca biti prvi, ostaje za vidjeti. (Velimir Kelkedi)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

sprije i zaga ivanje pitkih voda, kojih je sigurno manje nego što bi mi htjeli.

Kroz Međimurje

GRADONA ELNIK ŠALAMON o akove kom prora unu u prvom polugodištu

Štedi se, ali kamen spoticanja i dalje negativna 2009. godina Uobi ajeno, uo i sjednice Gradskog vije a, u etvrtak se sastao Stru ni kolegij gradona elnika akovca Branka Šalamona. Vije u na usvajanje izme u ostalog je upu eno izvješ e o polugodišnjem izvršenju gradskog prora una. Ukupni prihodi iznosili su 43,446.288 kuna, što je 39,11% od godišnjeg plana. Za usporedbu, u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci prihodi i primici realizirani su u iznosu od 50,003.084 kune, a 2009. godine 44,521.812 kuna. Ukupni rashodi i izdaci bili su 42,710.697 Kuna, što u odnosu na godišnji plan ini 38,45%, a u istom razdoblju prošle godine 55,045.713 kuna. Rashodi su tako zna ajno smanjeni u odnosu na neka prošla vremena. U Gradu se o ito štedi, no, kako se navodi u izvješ u, s obzirom na otežano i nedovoljno punjenje prora una, još uvijek nedovoljno da bi se pokrilo negat iv no poslovanje iz 2009. godine. - Rezultati nisu zadovoljavaju i, me utim, mogli su biti i gori. Zadržali smo visoku razinu kvalitete života gra ana, no uz daleko ve e napore nego prije, rekao je gradona elnik Šalamon.

Osnovni kriterij za stipendiranje studenata ponovno postaje socijalni status Unato ne baš sjajnoj situaciji u svojoj blagajni, Grad ne odustaje od “tradicije“ stipendiranja studenata. - Visoko obrazovanje mladih ljudi mora svima biti prioritet i, premda stipendiranje nije naša obveza, ve nam se pokazuju rezultati. Sve više mladih ljudi s diplomom vra a se i ostaje u našem kraju, što je posebno važno kada se zna da Me imurska županija ima postotno najmanje visokoobrazovanihosobauHrvatskoj,rekaoje gradona elnik Branko Šalamon. Stru ni kolegij Gradskom vije u na usvajanje uputio je odluku o izmjenama i dopunama odluke o stipendiranju studenata koja je, kako je pojasnio Šalamon, zapravo povratak na staro. Na odluku od prije otprilike godinu dana kada je osnovni kriterij (tako e dakle biti i po novoj odluci) za dodjelu stipendije bio socijalni status, a ne uspjeh. - Na to nas je primorala op a društvena situacija. Socijalno ugrožene obitelji moraju nam biti ve a briga, no bez obzira na izmjene i do sada su svi koji su ispunili kriterije stipendije dobili, zaklju io je gradona elnik. Iznos stipendije ostaje isti – 800 kuna mjese no. (Velimir Kelkedi)

DONJI HRAŠ AN

Napokon zapo eli radovi na sanaciji cesta Mješt ani Donjeg Hraš ana kona no su do ekali po etak radova na sanaciji cesta u naselju, nakon postavljanja kanalizacijskih kolektora. Radove vrijedne oko 1,5 milijuna kuna izvode zajedno tvrtke “Tegra” i “Pavlic”, a uz asfaltiranje postavit e se staza za pješake s desne strane ceste gledano od Hodošana, koja e biti ravna, bez “hupsera”. S lijeve st rane ceste izgradit e se biciklisti ka staza.

Radovi gotovi do kraja godine Prema rije ima dona elnika op ine Kristijana Baranaši a, radovi bi trebali brzo napredovati, jer eusporednoraditivišeekipa na postavljanju rubnika, a, kako se o ekuje, trebali bi biti dovršeni do kraja godine. Op ina Donji Kraljevec je u naselju Guleš ak u Donjem Hraš anu sufinancirala i izgradnju autobusne postaje. Stajalištejeve ure eno,atražise najpovoljnijiizvo a zapostavljanje ku ice za zaštitu od kiše. (JŠ)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Višemjese na kriza u radu Op inskog vije a Gori an, koja svoj puni intenzitet doživljava ve etvrti mjesec za redom, prvenstveno zbog neslaganja koalicije koja obnaša vlast koju predvodi SDP i oporbe koju predvodi HDZ, kulminirala je u srijedu 28. rujna ostavkama šest vije nika. Na elnik op ine Mario Mohari tada je izvijestio da ne postoje uvjeti za otvaranje sjednice, jer je šest vije nika urudžbiralo neopozive ostavke na dužnost op inskog vije nika te ih ovjerilo kod javnog bilježnika. Politi ke stranke kojima pripadaju bivši vije nici koji su dale ostavke jesu SDP, HSS i HSLS, te HNS na županijskoj razini, na lokalnoj nije. Stranke su se u svojim dopisima o itovale da “zbog trajno poreme enog stanja ne e imenovati svoje zamjenske vije nike u Op insko vije e Gori an”. Ostavke su dali vije nici Tatjana Ribi , Stanko Ivanovi , Nevenka Kova , Mladen Varošanec, Vlado Soka te Dragutin Kova . Tako je završen prvi dio politi ke drame, a drugi dio tek slijedi. Treba dodati i jednu napomenu, da je i nekome tko živi u Gori anu i blizak je doga ajima teško razumjeti sve putove i stranputice op inske politike zadnjih mjeseci, a kamoli gra anima iz drugih sredina.

Surova borba za vlast u Op ini Politi ka kriza traje etiri mjeseca, a kulminirala je zadnjih mjesec dana. Na sjednici Op inskog vije a, održanoj prije mjesec dana, sjednicu su napustili vije nici koje predvode Stjepan Blagus i Ivan Mar etko, odnosno grupacija s HDZ-om na elu, kojoj se pridružio Blagus (HSU), te je sjednica tada prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Tada nije prošao prijedlog te grupacije da se kooptira trinaesti zamjenski vije nik, jer bi tada prevlast imala grupacija koju predvodi HDZ. Na elnik op ine Mario Mohari i predsjednik Op inskog vije a Mladen Varošanec izjavili su da ne mogu kooptirati trinaestog vije nika jer nije na vrijeme podnio zahtjev te ga urudžbirao. Ustvari, cijelo to vrijeme izbjegava se kooptirati trinaestog vije nika jer bi bio uz lokalnu koaliciju s HDZ-om na elu, a ne za stavove županijskog HNS-a i SDP-a, odnosno za na elnika Mohari a. Prekinuta 26. sjednica Op inskog vije a Gori an trebala je biti nastavljena ili ponovljena 22. rujna. Me utim, oporba koju vode Stjepan Blagus i Ivan Mar etko napustila je sjednicu prije izglasavanja dnevnog reda, ime je srušen kvorum. Oni su tada inzistirali da Valent Pandur dade prisegu kao 13. (zamjenski) vije nik. Me utim, stranka iz koje on dolazi, HNS, poslala je na adresu Op ine Gori an svoju odluku u kojoj stoji da nije donesena odluka o imenovanju vije nika iz njihovih redova te je tako sukladno Zakonu o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne samouprave i Poslovniku op inskog vije a op ine Gori an samovoljno davanje prisege protuzakonito.

Sukob op inskog i županijskog HNS-a

Zamjenik op inskog dona elnika provjerava kako napreduju radovi na terenu

Konkretno, Matija Posavec uputio je dopis predsjedniku Op inskog vije a Varošancu da stranka HNS navodno nije raspravljala o tom slu aju, a lokalni HNS-ovci iz Gori ana, koje vodi Mladen Lepoglavec i drugi iz te stranke, kažu nam da je vrh županijskog HNS-a i te kako raspravljao o slu aju u Gori anu, te da kriza u Gori anu ima i šire razmjere. Na protekloj se sjednici Op inskog vije a Gori an od 22. rujna pojavio i Leo Begovi , ina e u posljednje vrijeme i te kako “jaki igra “ na nacionalnoj sceni kao predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, te “da li baš u šali“ upitao može li aktivirati svoj vije ni ki mandat.

4. listopada 2011.

KRIZA VLASTI u Gori anu kulminirala ostavkama šestero vije nika koje pre

BORBA ZA 13. BEZ KONA NO

Koalicija na elu s SDP-ovog na elnik želi inscenirati nov - Još nije jasno je li ostavkama šestero vije nika u Gori anu Vije e raspušteno ili ne, o tome e odlu iti pravnici i središnje tijelo Državne uprave koje ima nadležnost provjere zakonitosti rada lokalne uprave i samouprave On je, naime, izabran za vije nika na izborima na listi koalicije HDZa i drugih stranaka koja je danas oporba. Tada ga je predsjednik Op inskog vije a Gori ana Mladen Varošanec uputio da pro ita lanak 6. Zakonu o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne samouprave, u kojem stoji da je svoj mandat trebao aktivirati u roku 8 dana, a to je bilo to no prije dvije godine kada je postao predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (prije toga bio je državni tajnik i nije mogao obavljati funkciju u predstavni kom tijelu, op. a.), te je tako temeljem zakonskih odredbi izgubio svoj mandat. Na elnik op ine Mario Mohari upozorio je vije nike koji onemogu avaju rad Op inskog vije a i donošenje važnih odluka za op inu Gori an da e direktna šteta za Gori an biti više od 1 milijun i 200 tisu a kuna ve odobrenih sredstava, i to 400 tisu a kuna od Županijske uprave za ceste za pješa ku stazu sa sanacijom oborinskih voda u Prvomajskoj ulici, 150 tisu a kuna od ve potpisanog ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja, 680 tisu a kuna od europskog projekta “Industrijski park“ koji se radi u sklopu IPA programa sa susjednom Ma arskom te se ne e mo i su inancirati prijevoz za srednjoškolce. Zbog takve situacije u Op ini na elnik je najavio i

raspuštanje Op inskog vije a tijekom sljede eg tjedna. To se kasnije i dogodilo. Predsjednik op inskog vije a Mladen Varošanec sazvao je potom Op insko vije e za sljede u srijedu 28. rujna, koja je završila kako je opisano na po etku, nemogu noš u rada zbog ostavki vije nika koje predvodi SDP i koje podržavaju na elnika Mohari a. Ovo je ukratko ono što se zbivalo zadnjih mjesec dana u Gori anu. Na elnik Mohari je u me uvremenu tražio savjet što i kako dalje kod Ureda državne uprave Me imurske županije, gdje je razgovarao s predstojnikom Branimirom Posavcom i pomo nicom predstojnika Ingrid Šolti . Re eno je da taj Ured nije nadležan za rješavanje za odre ivanje zakonitosti rada Op inskog vije a Gori an, no isto tako da šest preostalih vije nika koji nisu dali ostavke (vije nici predvo eni HDZ-om) ne mogu sazvati sjednicu Vije a jer nemaju kvorum, potrebno je najmanje sedam glasova.

Što i tko se krije u pozadini? Kriza op inske vlasti u Gori anu nije od ju er i traje ve više godina, no zadnjih mjeseci je intenzivirana, a oporba stalno upozorava na nepravilnosti u radu na elnika Mohari a i Op inskog vije a.

Prije nekoliko mjeseci, kad je uslijedilo izglasavanje nepovjerenja Stjepanu Blagusu kao predsjedniku Op inskog vije a, zapo ela je druga faza krize, što se odrazilo na kasniji tijek doga aja. Naime, Stjepan Blagus (HSU), koji je po izbornim rezultatima najprije bio u koaliciji sa SDP-om, smijenjen je navodno zbog bahatosti, a pri u oko smjenjivanja vodi na elnik Mohari , dok su u pozadini neslaganja oko vo enja op ine. Usput, zbog stalnih pritisaka da promijeni svoje stavove, Ivan Mar etko, predsjednik i lokalnog HSS-a u Gori anu, dao je ostavku na sve funkcije, te na kraju ostao u oporbi, kaže on. Najnovija doga aja pak su samo nastavak pritiska iz Županije, kažu u lokalnom HNS-u. Op insko vodstvo HNS-a u Gori anu ponaša se suprotno napucima Matije Posavca, elnika HNS-a i me imurskog dožupana, koji je, kako e se vidjeti, kumovao cijeloj krizi. Predsjednik HNS-a op ine Gori an Mladen Lepoglavec iznio je za naše novine redoslijed doga anja.

OPORBA tvrdi:

Trinaesti vije nik ima sve potrebne papire Skupina oporbenih vije nika Stjepan Blagus, Silvana Špoljari , Marina Stanko, Ivan Horvat, Damir Belec i Ivan Mar etko zbog novonastale je situacije u Op ini Gori an uputila dopis Odjelu za nadzor lokalne uprave i samouprave radi ispitivanja zakonitosti rada Op inskog vije a i na elnika Mohari a. Oni kažu da predsjednik Op inskog vije a ne saziva sjednice više od tri mjeseca, da je još prije tri mjeseca kao skupina vije nika predložila dopunu dnevnog

reda sjednice koju predsjednik Op inskog vije a ne želi staviti na dnevni red, a morao bi po pravilniku rada Op ine, s ciljem da sadašnja op inska vlast zadrži ve inu. Smatra se da je predsjednik Op inskog vije a neuvrštavanjem predloženih dopuna dnevnog reda od strane oporbenih vije nika na sjednici 12. rujna prekršio lanak 28. Statuta op ine Gori an. Nakon više prekida sjednica, na elnik Mohari je umjesto da stavi prijedlog dnevnog re-

da oporbe na dnevni red radije želi inscenirati nove izbore, na na in da je šest vije nika koje vodi SDP dalo ostavke. Oporba, me utim, smatra da nitko nema pravo osporiti trinaestog vije nika jer ima sve valjane papire, te Op insko vije e i dalje može funkcionirati, jer ako sjednicu ne sazovu ili predsjednik Op inskog vije a ili na elnik to može po statutu u initi elnik središnjeg ureda tijela Državne uprave. (J)

4. listopada 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

edvodi SDP

UKOVEC

VIJE NIKA G REZULTATA

Novi predsjednik MO-a Mladen Orehovec

s HDZ-om optužila ka Mohari a da ve op inske izbore i predsjednik Vije a Mladen Varošanec pa i na elnik op ine Mario Mohari . S druge strane, Mladen Lepoglavec kaže da je cilj politi ke borbe bio vratiti Stjepana Blagusa za predsjednika Op inskog vije a, te ispitati zakonitost rada na elnika Mohari a.

Predsjednik HNS-a u op ini Gori an Mladen Lepoglavec: - Matija Posavec nije htio da predloženi Valent Pandur iz HNS-a postane vije nikom te je dostavio dopis u kojem tvrdi da se nije raspravljalo o njemu, što nije istina, htjelo se sprije iti da on postane vije nikom kako ne bi došlo do smjene vlasti

Kako e se dalje razriješiti kriza u Op ini Gori an, još zapravo nije jasno, no rije imaju Ministarstvo uprave i suglasnost za Vlada Republike vije nika Hrvatske, - Politi ka doiz redova a u igri je ga anja u Gori anu HNS-a pravna zaValenta vrzlama. ogolila je da na lokalPanduNaime, nom nivou SDP i HNS ra. ako je Ponisu u najmanju ruku baš trinaesti tom je p red“u ljubavi“, a tako nešto uslijedio loženi pred parlamentarne dogovor v ije nik koalicijskih Zlatko Vaizbore o ito nije izbornih parrošanec imao poželjno tnera HDZ - HNS sve suglasnosti - HSLS - HSP, te je i nije mu se dalo predložen novi vije nik da postane vije nikom, s liste, to je bio Zlatko Varošanec odnosno da položi prisegu, jer je iz HSP-a, diplomirani teolog. Ovaj suprotna strana radije podnijela put koalicija s HDZ-om na elu nije ostavke, je li on postao zamjenski željela ništa prepustiti slu aju pa je vije nik ili ne? zatražila suglasnost županijskog Prema prvim tuma enjima predsjednika HSP-a Josipa Kolari- Ureda Državne uprave u Me imur a, koji je dao pisanu suglasnost, skoj županiji, najizgledniji su izbori, pa je ta suglasnost potom stigla u no on nije nadležan za pitanja zakoop inu Gori an. nitosti, pa treba pri ekati pravno U me uvremenu je predsjed- tuma enje Ministarstva uprave. nik HNS-a Me imurja Matija PosaKako je ve re eno, tri su vec insistirao na tome da e HNS izgledna rješenja: izbori za novo dati suglasnost za imenovanje tri- Op insko vije e ili pak da predlonaestog vije nika iz svojih redova ženi zamjenski vije nik postane jedino ako ovaj podrži sadašnjeg trinaesti vije nik, ime bi oporba predsjednika Op inskog vije a dobila sedam vije nika od trinaest Mladena Varošanca, koji je na strate stekla prevlast, a mogu e je i da ni SDP-a i na elnika Mohari a. Vlada odredi povjerenika. MiniKako je postalo o ito da i drugi starstvo uprave mora odluku donipredloženi trinaesti vije nik ne e jeti u roku od mjesec dana, pa treba biti na strani SDP-a i na elnika Mo- pri ekati i prijedlog Ministarstva i hari a, dogovoreno je da šest vije - odluku Vlade. nika koje predvodi SDP podnesu Ukoliko se Vlada odlu i za ostavke, što se i dogodilo. Naime, raspisivanje izbora, oni bi se mogli na toj je sjednici, koja je trebala bi- provesti u isto vrijeme kad i za Sati održana 28. rujna, kao vije nik bor, što bi bilo najjeftinije. Lako je trebao biti promoviran Zlatko Va- mogu a i druga opcija ako se ocijeni rošanec, a da bi se to sprije ilo, pod- da je to jedini na in za zaustavljanje nesene su ostavke šest vije nika. rogatih i smirivanje politi ke krize Vije nici koje vodi SDP kuvertirali u Op ini Gori an, postavljanje posu svoje ostavke tjedan dana prije vjerenika, ili pak priznavanje prava sjednice, te ih potom ovjerili kod trinaestom vije niku. javnog bilježnika. U svakom slu aju, pravnici e Drugim rije ima, šest vije - ubrzo re i svoje, a za to vrijeme nanika podnijelo je ostavke kako bi slušat emo se mnogo kuloarskih sprije ilo oporbu s HDZ-om na pri a iz Gori ana tko se kome za elu da postane vlast i da ima se- mjerio i zašto i tko je gdje zaposlio dam glasova, pa bi postao upitan ljubavnicu i sli no. (J. Šimunko)

Ukratko, na prošlim lokalnim izborima koalicija stranaka u op ini Gori an HDZ - HNS - HSLS - HSP suprotstavila se koaliciji SDP - HSU - HSS. Nakon izbora dogodilo se niz promjena vije ni kih mjesta u redovima koalicije koju predvodi HDZ. Umjesto Lea Begovi a, koji je postao direktor HEP-a, vije nikom je postao Mario erepinko, a nakon što je i drugi vije nik Goran Gotal iz redova koalicije HDZ-a odselio u Prelog, vije ni ko mjesto preuzela je Marina Stanko. U me uvremenu se vije nik Mario erepinko oženio i odselio u Ma kovec, te je tako ostalo upražnjeno mjesto vije nika. Na sastanku koalicije, koju predvodi HDZ, dogovoreno je da se to vije ni ko mjesto prepusti Valentu Panduru iz redova HNS-a, koji je bio drugi na listi. Kako je Valent Pandur iz HNS-a logi no bio na strani svoje koalicije, a time protiv SDP-a i na elnika Mohari a, predsjednik Op inskog vije a Mladen Varošanec, pod izlikom da nije urudžbirao svoj zahtjev, nije dopustio da on postane vije nik, opravdavaju i to i time što nije imao suglasnost HNS-a i zakonitoš u rada Op inskog vije a, o emu predsjednik HNS-a županije Matija Posavec obavještava pisanim putem predsjednika Op inskog vije a Gori an.

Koalicija na elu s HDZ-om povukla novi potez, ali … Kad se vidjelo da nije mogu e da predloženi s liste Valent Pandur postane vije nik jer mu se nije dalo da položi prisegu zbog formalno - proceduralnih razloga i suprotstavljanja iz akovca te SDP-a u Gori anu, koalicija koju vodi HDZ, no u kojoj sad važnu rije vodi smijenjeni elnik HSU-a op ine Gori an Stjepan Blagus, odlu ila se za novi potez. Najprije je povu ena

Martina Mihoci, što su vije nici prihvatili. Na istoj sjednici VMO ukovec dobio je i novog predsjednika. Tu e dužnost obavljati Mladen Orehovec. Sastav Vije a sada ine Stjepan Madi , ukovec, Branko Balent, Martina Mihoci, Slobodan Pavlic i Mladen Orehovec. (vk)

HEMUŠEVEC – DRAŠKOVEC

Po inje izgradnja pješa ko - biciklisti ke staze Na elnik op ine Gori an Mario Mohari : - Vije nici oporbe, a najviše Stjepan Blagus i Ivan Mar etko, onemogu avali su rad Op inskog vije a i donošenje važnih odluka za op inu Gori an. Izbori su jedini izlaz iz blokade i zbog toga su vije nici koje vodi SDP i dali ostavke

Nakon provedbe javnog natje aja, Grad Prelog odabrao je izvo a a radova za izgradnju pješa ke staze na dionici Hemuševec – Draškovec. Rije je o dionici uz županijsku cestu 2034 do spoja s državnom cestom D20, a u sklopu radova riješit e se i problem

odvodnje oborinskih voda. Ukupna vrijednost investicije koju realizira jedna akove ka tvrtka je 616.586 kuna, u što je uklju en PDV, a u jednakim je omjerima inanciraju Grad i Županijska uprava za ceste. Radovi bi trebali biti završeni do kraja listopada. (vk)

KOTORIBA

Izabrani najljepši balkon, prozor, oku nica i dvorište

Opcije: novi izbori, legalni trinaesti vije nik ili povjerenik? Sjednica neposredno prije nego što su je oporbeni vije nici napustili zbog toga što nije prihva ena dopuna dnevnog reda

Još 13. srpnja ove godine Renato Habuš podnio je ostavku na mjesto lana te ujedno predsjednika Vije a Mjesnog odbora ukovec. Ovih je dana održana sjednica Vije a na kojoj je sa zajedni ke liste Hrvatske narodne stranke i Socijaldemokratske partije Hrvatske za novu lanicu predložena

Stjepan Blagus, smijenjeni bivši predsjednik Op inskog vije a Gori an (HSU): - Predložili smo dopunu dnevnog reda, no predsjednik Op inskog vije a Varošanec nije je htio staviti na dnevni red i to je trajalo i trajalo, a kako bi SDP i na elnik zadržali vlast. Kad je na elnik sad uvidio da dalje ne može, svi su dali ostavke, kako bi inscenirali prijevremene izbore

Mladen Varošanec, predsjednik Op inskog vije a Gori an (SDP): Odluka o imenovanju vije nika iz redova oporbe nije mogla biti provedena sukladno Zakonu o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne samouprave i Poslovniku Op inskog vije a op ine Gori an, a samovoljno davanje prisege bilo bi protuzakonito

Ivan Mar etko, vije nik: - Na mene su stalno vršili pritisak iz županijskog HSS-a, pa ak i s državne razine. Kad mi je to dojadilo, dao sam ostavku u HSS-u na funkciju predsjednika HSSa u op ini Gori an, jer nisam želio podržati na elnika Mohari a iz mnogo razloga

U sklopu Dana Kotoribe i ove je godine Op ina Kotoriba provela akciju “Kotoriba – me imurski cvijetnjak“. Op insko povjerenstvo u sastavu Nikolina Fuš Zvošec, prof., Marina Posavec, Josipa Dornik i Mladen Grubi izabralo je najljepše ure ene balkone, oku nice, prozore i dvorišta. U odabiru su bili jednoglasni. Najljepši balkon ima Zlatko Vuk iz Ulice Vladimira Nazora 7, slijedi onaj Nevenke Krznar iz Ulice Ru era Boškovi a 47 te Zlatka Milovanovi a iz Ulice Ivana Gorana Kova i a 10. Najljepšu oku nicu ima Anica Rodek iz Zelengaja 18, a uz nju je u kon-

kurenciji bila i oku nica Slavice Maltar iz Ulice Dragutina Domjani a 11 a. Renata Fundak iz Ulice kralja Tomislava ima najljepše ure ene prozore, a iza nje su prozori Josipe Hederi iz Ulice Ivana Gorana Kova i a 18. Povjerenstvo je najljepšim dvorištem proglasilo dvorište koje ure uju majka i k i, Ljiljana i Kristina Pla ko u Ulici Nikole Tesle 66, pa potom dvorište Božice Novak iz Ulice Ivana Gorana Kova i a 14. Svi sudionici akcije primili su lon anice, a najboljima je priznanja uru io na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec. (alf)

NOVI EU projekt donjome imurskih op ina

“Povijesno - pou na pješa ko - biciklisti ka staza Nikola Zrinski“ Na elnik op ine Donji Vidovec Josip Grivec bio je doma in sastanka na kojemu je glavna tema bila realizacija zajedni kog projekta vezano uz oboga enje turisti ke ponude isto nog Me imurja te op ina uz rijeku Muru s ma arske strane. Na elnici Josip Grivec, Marijan Varga i Mario Mohari prijatelje iz Ma arske upoznali su s turisti kim potencijalima svojih op ina, a na elnik Belezne Jancsecz Lajos i projekt menadžerica Gigler Ildikó pomno su pratili prezentaciju, dali joj punu podršku te e se uklju iti u njenu realizaciju. Sastanku su bili nazo ni i ostali službenici Op ine Belezna.

Dogovoreno je kandidiranje projekta “Povijesno - pou na pješa ko - biciklisti ka staza Nikola Zrinski“ prema EU fondovima, za koji su op ine Donji Vidovec i Donja Dubrava prošle godine izradile idejni projekt. U projekt se uklju ila i Op ina Gori an, a na sastanku je dogovoreno da e se u projekt pozvati i ostale zainteresirane susjedne op ine koje njeguju spomen na obitelj Zrinski, tj. na ijem su podru ju Zrinski ostavili trag. Na kraju sastanka nastavak suradnje potvrdili su uz ašicu pravog i doma eg vidovskog gvirca. (alf)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

SVETI MARTIN NA MURI Op inski vije nik Mladen Dobrani javno izrazio nezadovoljstvo ure enjem prilaza podru ju op ine

Izgradnja pješa ko - biciklisti ke staze kod Zebanca

OP INA Selnica

Ure uju prilaz groblju Ovih dana je Op ina Selnica, odnosno na elnik An elko Kova i obavio pregovore s nasljednicima i vlasnicima " uranovog grunta" i tako postigao suglasnost za ure enje prilaznog puta prema op inskom i župnom groblju. U tijeku je rušenje starih gra evina, te ure enje zemljišta na kojem e se izgraditi pristupna prometnica prema groblju, ime e biti otklonjena svaka opasnost od prometnih nezgoda. Istovremeno se obavljaju radovi na izgrad-

nji pješa ko - biciklisti ke staze od naselja Zebanec prema Selnici (Lipici). Dio je to pješa ko - biciklisti ke staze od Zebanca do Donjeg Koncov aka. Za oba projekta novac je uglavnom prona en kod ministarstava, fondova i ŽUC-a te nešto u op inskom prora unu. Ovi radovi pokazuju da se, unato nov anoj krizi, može uspješno graditi kada se povežu sposobnost op inskih elnika te interesi poduzetnika i društva. (S. Mesari )

Ure uje se samo središte op ine, a ostalo je sramota i ruglo! Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a vije nik Mladen Dobrani (SDP) pitao je zbog ega stoji zapuštena gra evina u Gospodarskoj zoni Sveti Martin na Muri, koja je obrasla u dra i grmlje i sramota i ruglo je op ine. - Mi smo turisti ka op ina i mnogo smo puta pohvaljeni za ure enje i održavanje okoliša. Me utim, primje ujem, ne samo ja nego i mnogi drugi naši žitelji, da Op ina 'licka' središte naselja te ono što želimo drugima pokazati. Izme u više ne lijepih stvari upozoravam na takozvanu 'Val ijovu parcelu' na kojoj je nakon Kleme niknula prva gra evina, no do dana današnjeg nije završena, a vlasnici ne ure uju okoliš, što stvara ružnu sliku poslovnim ljudima koji dolaze u zonu, ali i mi-

mo prolaze im turistima. Pitam što je s time, može li se nekoga upozoriti ili kazniti za stanje kakvo nikome ne služi na ast, pojašnjava svoj upit Dobrani , za što konkretan odgovor nije dobio.

Radovi na prilazu selni kom groblju

Niz neure enih “crnih to ki“

VMO Mursko Središ e

NE - prodaji udjela u Me imurje plinu Zasjedalo je Vije e Mjesnog odbora (VMO) naselja Mursko Središ e, koje se pozabavilo prijedlogom rebalansa prora una Grada Mursko Središ e. elnici VMO-a ne prihva aju prodaju udjela Grada Mursko Središ e u Me imurje plinu za 1,980.000 kuna. Smatraju kako udio u Me imurje plinu ne bi trebalo

prodati, ako pak do toga do e, prije prodaje traže detaljno obrazloženje zašto i pod kakvim se uvjetima došlo do prodaje udjela. Isto tako, vije nici pitaju gdje je završio novac skupljen za sanaciju smetlišta "Hrastinka". VMO Mursko Središ e je za svoga novog tajnika izabrao Dražena Zadravca. (sm)

“Val ijova parcela“ sva je u dra u i grmlju

- Dosta mi je ‘lickanja’ samo središta op ine, kaže Dobrani

Dobrani je ukazao i na prilaz Op ini Sveti Martin na Muri

Više od 600.000 kn manje u prora unu od planiranoga Na svojoj 18. sjednici Op insko vije e Sveti Martin na Muri donijelo je prve izmjene i dopune op inskog prora una za 2011. godinu. Rebalansom je prora un s planiranih 3,554.550 kuna smanjen za 607.895 kuna, te iznosi 2,946.655 kuna. Na el-

nik Makovec vije nicima je rekao da se prora un smanjuje jer su smanjeni prihodi od poreza na dohodak, te da jedno ministarstvo i EIB 3 fond nisu odgovorili na zamolbe, odnosno projekte koje je Op ina kandidirala. (sm)

iz smjera akovca, gdje je prije nekoliko godina izgra ena nova cesta, s ciljem da se izbjegnu oštri zavoji kod Poto ja. - Na ostatku nekadašnje ceste sada se parkiraju kamioni i vozila s ljubavnicima, dok je površina izme u dva kolnika zarasla travom i grmljem, što je vrlo ružno. Svojevremeno je na elnik Franjo Makovec najavio ure enje park(i )a na toj parceli, ali svi vidimo da je umjesto parka tu šikarje. Ima još 'crnih to ki', a jedna je i zemljište na ulazu u Žabnik iz smjera Hlapi ine, gdje jedan poljoprivrednik ostavlja ambalažu i nered uz samu cestu, što je prava sramota i nered na ulazu u 'najturisti kiju' op inu u županiji, kako si volimo tepati, kaže Dobrani , dodaju i kako ukazivanjem na ove probleme želi da Op ina bude u svakom dijelu, a ne samo u središtima naselja lijepa, ista i uredna, a za to odgovornom smatra op insku

No ne straže? Kako se na podru ju op ine od strane nepoznatih po initelja ine štete i kra e, Dobrani predlaže formiranje no nih straža, koje bi obilazile polja, vo njake i naselja, te uhvatile lopove i prijavile ih policiji. Na ovu zamisao potaknula ga je izme u ostalih kra a poklopaca sa šahtova u Gospodarskoj zoni. - Netko je sa šahtova ukrao metalne poklopce i sada šahtovi samo ekaju žrtvu koja e vozilom ili pješice naletjeti na nezašti eni šaht, kaže Dobrani , dodaju i kako se kradu i mnogi drugi metalni dijelovi, te vo e, povr e i grož e. (sm) vlast, koja se o ito uspavala i zbog toga što vije nici ne govore i o negativnostima. (S. Mesari )

GRAD MURSKO SREDIŠ E

Nakon dužeg vremena oformljena Postrojba civilne zaštite - Potreba za Postrojbom civilne zaštite u Murskom Središ u nasušna je, zbog mogu e poplave, ali i naftno - plinskih postrojenja u susjednoj Sloveniji, te kamiona koji prevoze opasne tvari Na igralištu NK Rudar u Murskom Središ u prošlu je subotu oformljena nova Postrojba civilne zaštite op e namjene Grada Mursko Središ e.

Jedine žene u postrojbi jesu dr. Biserka Gori anec i Tanja Šušterši

Postrojba, koja je oformljena i predstavljena nakon dugih godina ekanja, broji 32 lana, a još su oformljeni i šestero lano Zapovjedništvo civilne zaštite te Stožer zaštite i spašavanja. Odmah nakon što je Dražen Srpak, dogradona elnik i ujedno na elnik Stožera, pojasnio potrebu i svrhu oformljenja postrojbe, njezin zapovjednik Rajko Tomani obavio je prozivku lanova, te dao pojašnjenja o radu postrojbe te njezinom okupljanju u slu aju potrebe. lanovima postrojbe govorili su u ime Državnog ureda za spašavanje u Me imurskoj županiji Ferid Kašmo i Ladislav Seke, te predsjednik Gradskog vije a Ivan Le ek i gradona elnik Josip Dobrani , koji je izrazio vjeru da e postrojba, ako

Postrojba civilne zaštite Grada Mursko Središ e bude ikada potrebno, zajedno s profesionalnim postrojbama na razini županije i države služiti svim žiteljima Grada Mursko Središ e. Novi Stožer civilne zaštite Grada Mursko Središ e ine na elnik Dražen Srpak, njegov za-

mjenik Rajko Bogdan, te lanovi Ferid Kašmo, Marijan Kutnjak (Marina Orehovec), Miljenko Vrbanec i Branko Žganec. Zapovjedništvo ine Rajko Tomani , zapovjednik, njegov zamjenik Bojan Bra ko, te lanovi dr. Biserka Gori anec, Ta-

nja Šušterši , Miljenko Cmre ak i Antun Šimuni . Na skupu je izražena želja da postrojba ima odore ili barem prepoznatljive oznake. Nazo ni na ovom doga aju složili su se kako u Murskom Središ u Postrojba civilne zaštite ima posebno zna enje

zbog odre enih speci i nosti položaja Grada, a prvenstveno se to odnosi na rijeku Muru, naftno - plinska postrojenja u Petišovcima i Trimlinima, te kamione koji prevoze opasne i zapaljive tvari kroz središte grada. (Stjepan Mesari )

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 13 Ku ica izra ena od bukovih cjepanica

SUSRETI Vrijedne ruke Pleškov anina Josipa Toma i a nikad ne miruju

Napravio ljepotu kojoj se svi dive Nekadašnji trgova ki poslovo a, a danas umirovljenik, Josip Tomaši iz malog ali lijepog svetojurjevskog sela Pleškovca osoba je koja je svoj grunt pretvorila u oazu ljepote koju mnogi posje uju, u kojoj se dive i u koju ponovno dolaze s prijateljima kako bi i oni uživali u jedinstvenom prizoru kakvog nadaleko nema. Mnoge stvari, predmete i likove Tomaši je izradio iz drva, prvenstveno lipovog, jer, kako kaže, lipa je drvo iz kojeg su u Hrvatskoj i regiji izra ene najvrjednije i najljepše umjetnine, osobito sakralne kulture. Koristi i drugo drvo, ali uglavnom ono koje je ve ne emu odslužilo, pa, da ne bi završilo negdje odba eno ili kao ogrjev, Tomaši ga obradi, oblikuje i zatim stavi na mjesto gdje najviše dolazi do izražaja njegova ljepota. Mnogi kažu kako su Tomaši evi uradci prave umjetnine, no on to otklanja jer, kako kaže, nije umjetnik nego ovjek koji osje a i zna kako drvo diše i

Grunt kao u bajci

daje mu dah koji ga uzvisuje u nešto lijepo, ovjeku zanimljivo i korisno.

Na gruntu koji je prije bajka nego stvarnost nalazi se ku ica izgra ena od bukovih cjepanica, zatim zdenac poput onoga iz kojeg je izašao žabac kojeg je poljubila kraljevna, te još niz predmeta i gra evinica. Posebnu pozornost posjetitelja, a Josipov ponos, jesu ta ke oslikane paljenjem drva, odnosno likova. Kod Josipa Tomaši a, koji zajedno sa sinom Vjeranom ini vinarski tandem, svaki gost po aš en je vrsnim vinom iz vlastitog vinograda i bajkovitim rakijama: slivovicom, hruškovnja om, maruli inom, breskvinom i tropicom, koje zriju u drvenim ba vama koje Tomaši sam izra uje. (Stjepan Mesari )

Drveni automobil u voznim stanju Prijatelje i posjetitelje Tomaši evog grunta oduševe mnoge stvari, no najviše drveni automobil koji je u voznom stanju. Prije skoro desetak godina izradio sam automobil za ije sam glavne dijelove iskoristio trupac u koji je najvjerojatnije udarila strijela (grom), što ga je nevjerojatno osnažilo i nije ga bilo lako obraditi. Me utim, izdržljiv je poput metala i još se nije deformirao, premda sam njime prešao preko tisu u kilometara. U auto sam ugradio motor od kosilice koji ostvaruje brzinu od dvadesetak kilometara. Gdje god se pojavimo, auto i ja izazivamo veliko zanimanje, jer ljudima jednostavno ne ide u glavu da auto može biti izra en od drva, zadovoljno kazuje Tomaši , sjevši u drveni auto, koji je upalio od prve.

Drveni automobil najve a je atrakcija Tomaši eve kolekcije

Turisti ka atrakcija Vrijedne Tomaši eve ruke ne umaraju se i posluži li ga i dalje ovako dobro zdravlje bit e još predmeta iz drva kojima e dati novu dimenziju i život u svojem Pleškovcu, na gruntu koji je ve sada prava turisti ka atrakcija te iz dana u dan i destinacija na kojoj se zaustave brojni prolaznici. Pitanje je dana i volje turisti kih djelatnika da Tomaši ev grunt stave u knjigu ponude turisti kih zanimljivosti. (sm)

Tomaši ev grunt zapravo je lijep parki

Zdenac kao iz bajke o kraljevnoj i žapcu

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

PRI KRAJU je p elarska godina i zbrajaju se rezultati - Branko Lipi , p elar iz Murskog Središ a, kaže

Godina za zaborav, ali i za nau iti AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kupuje se povr e za zimnicu Zadnju rujansku srijedu na akove kom placu i sajmu nije bilo prevelike gužve, štoviše, vladao je relativan mir za ovo doba godine. Ono što je bilo i što se našlo imalo je dobar prolaz, prodavalo se i kupovalo, uglavnom za zimnicu. - Samo na vre e kupujemo, rekle su žene koje su na sajmu papriku, krumpir, kupus, luk i ešnjak kupovale za pripremu zimnice. Na vre e su se kupovale lijepe i ukusne doma e jabuke, te drva za ogrjev. Na placu su najtraženije doma e gori ne breskve, med te smokve, orasi i rakija. Na svoje polako ali sigurno dolaze cvje ari i zeljari. Za sada samo pojedina nim primjercima, a uskoro buketima i vre ama cvije a i kupusa. (S. Mesari , Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - vre a luka - vre a kupusa - vre a ešnjaka - vre a jabuka - vre a paprike - vre a krumpira - kukuruz - pšenica - med - turoš

30 kn 45 kn 40 kn 50 kn 50 kn 60 kn 1,50 kn/kg 1,60 kn/kg 35 kn/bo ica 8 kn/komad

Lijepi i topli posljednji dani rujna me imurskim su p elarima poslužili za zbrajanje rezultata, to nije, prinosa meda, te za pripremu košnica za nadolaze u zimu. Upravo u takvim poslovima zatekli smo posljednji dan rujna vrsnog, iskusnog i revnog p elara Branka Lipi a iz naselja Brezje u Murskom Središ u. I dok su p ele izlazile i ulazile u košnice kao da je po etak travnja ili lipnja, pomislilo bi se da unose velike koli ine peluda koji e u košnicama preraditi u med, te koji e potom p elar Branko, dugogodišnji lan i predsjednik Udruge p elara "Agacija" pospremiti u bo ice, ali p elar Branko kaže da to nije tako. - Je, zaista je prekrasno vrijeme, kakvo u ovo doba godine ne pamtim, barem ne desetak zadnjih godina, i p ele su još uvijek aktivne, no ne donose puno peluda. Donose ono malo što uberu od kasno ljetnih i jesenskih cvjetova, te s vo a i grož a, toliko da nadopune zalihe potrebne za nadolaze u zimu, pojašnjava jesenski p elinji ples oko svojih košnica Lipi , te nastavlja govoriti upravo o po-

Košnice s dosta hrane i zdravih p ela jam e bolje prolje e

Med u EU staklenkama za strana i doma a tržišta

trebi dobre prihrane p elinjih zajednica u nadolaze oj zimi. No, prije par re enica o protekloj sezoni.

Suša je odnijela sav prinos - Dugotrajna suša odnijela nam je sav prinos i ova e godina za p elare, kada su u pitanju prinosi, biti vrlo, vrlo loša, skoro pa katastrofalna. P elar koji je uspio da mu p ele prikupe dovoljno hrane za svoju potrebu tijekom zime može re i da je ove godine ostvario uspjeh. Dakle, meda za vlastite potrebe ne e biti, ili e ga biti vrlo, vrlo malo. Podbacili su i bagrem i lipa i kesten i cvjetovi, jedino se uz rijeku Muru moglo nešto prikupiti, ali to je zanemarivo, kaže zabrinuto Lipi , i nastavlja o prihrani za nadolaze u zimu. Ovo lijepo vrijeme treba iskoristiti za kontrolu prihrane i, ako ona nije dovoljna, p ele treba opskrbiti dodatnim koli-

inama meda, ne i še ernog ekstrata. Dobro opskrbljene p ele u istim i zdravim košnicama jamstvo su da e idu e godine p ele biti u punoj snazi krenuti u berbu peluda i oprašivanje cvjetova, jasno kolegama, osobito vikend p elarima, poru uje Lipi , i nastavlja o dobroj strani loše godine.

Riješili se Varole i planiraju Medenu cestu - Kako u lošem ima i nešto dobro, mogu re i da smo ove godine mogli puno toga nau iti. Najvažnije je da smo zajedno s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i njegovim profesorom dr. Nikolom Kezi em te Me imurskom županijom osposobili deset novih mladih p elara, zapo eli rješavati legalizaciju nelegalno sagra enih objekata i održali nekoliko predavanja i stru nih izleta i skupova. Vjerujem da smo zauvijek riješili problem Varole, p elinjeg

EU staklenka za vrhunski med Dugo je me imurski med jedan od najboljih, po mnogima i najbolji u regiji. Tako vrstan i vrhunski med od sada me imurski p elari pakiraju i prodaju u novim staklenkama, koje zadovoljavaju sve EU standarde. U Me imurskoj županiji med proizvodi tristotinjak p elara udruženih u udruge “ mela” i “Agacija”, te onih koji e se uskoro u laniti. Njihov cilj je proizvesti vrhunski med, koji e bez problema na EU tržištu na i svoje visoko mjesto. (sm)

parazita koji nam je desetlje ima inio ogromne štete, u emu su nam pomogli Agencija za pla anje APPR i Hrvatski p elarski savez. Nabavili smo preparat 'CheckMite', koji se stavlja me u sa a u košnicama i vrlo uspješno uništava štetnika.

4. listopada 2011. e:

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

TRAVNJACI NAŠI ZELENI IV

Vrhunska doma a medica, slasnija od meda, kaže Lipi

Kada je rije o štetnicima, moram, na žalost, ukazati na nevolje koje nam ine ratari i vo ari prekomjernim tretiranjem usjeva i vo aka. Zbog otrova u pesticidima, herbicidima i insekticidima stradava nam ogroman broj p ela. Evo otvoreno putem vaših novina pozivam poljoprivrednike da izbjegavaju preparate gau o, pancho i kruzer, koji su pogibeljni za p ele, a onda i za njihove kulture, jer ih ne e imati tko oprašiti, upozorava Lipi , te osobito apelira na ratare koji siju kukuruz zatrovan ve u sjemenu. Za kraj Lipi najavljuje otvorenje Me imurske medene ceste, koja bi vodila od p elara do p elara uz zašti eni krajolik rijeke Mure, gdje se nalazi najviše nelegalno izgra enih p elinjaka, koji bi mogli poslužiti kao kušaonice p elinjih proizvoda i atrakcija za turiste. (Stjepan Mesari )

Listopad je stvarno, ili bi bar trebao biti jesenski mjesec. Kako smo se dogovorili da vremenu ne emo prigovarati, sad emo još jednostavno uživati u skupljanju kestena u kratkim hla icama. Nego! U vrtu smo travnjak posijali i sad imamo najljepši posao na svijetu – ekanje. ekamo da trava nikne. Kako je toplo od prirode, a vlažno od našeg zalijevanja, to ekanje ne bi smjelo dugo potrajati... 5-6 dana. I ve imamo mladi travnjak. Oko zalijevanja smo se dogovorili... zemlja se ne smije prosušiti... najbolje je zalijevati u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima, kada sunce više nije toliko jako. Mladu travu zalijevajte raspršiva em koji je postavljen u najfiniji položaj, tako da ispušta samo vodenu maglicu. Mlada trava zahtijeva svaki dan oko 4 lit vode na kvadratni metar, a kad naraste i dobro razvije korijenje, ta e se koli ina smanjiti. A vjerojatno e i Priroda pomagati kišom. Jesen ipak i svakako stiže, zato je ovo vrijeme i dobro vrijeme za popravak i dosijavanje starog travnjaka. Posao za znalce? Možda i nije tako komplicirano. Najprije (dan prvi)

travnjak dobro natopite vodom, pustite da se voda ocijedi, bacite nešto umjetnog gnojiva (40 g/ m2 15.15.15) po upajte korove koji vam idu na živce (dan drugi), pograbljajte elava mjesta na travnjaku, bacite sjeme, pospite ta mjesta s nešto (4 lit/m2) nekog supstrata iz vre e, opet pograbljajte cijeli travnjak, malo povaljajte laganim valjkom. Zalijte, i opet zalijte ako vam priroda ne pomogne, i ekajte. Mnogo vas volim tako spretne. Kad sve tako dobro radimo, trava ni e, raste i skoro je treba

kositi. Izgled i kvaliteta travnjaka izravno ovisi i o redovitoj i pravodobnoj košnji. Naj eš e se travnjak kosi kada trava dosegne visinu od oko 10 cm. Iznimka od toga je mlada trava koju kosite prvi put. Nju treba pokositi kada naraste otprilike 5-7 cm. Tada je preporu ljivo koristiti strižnu ili ru nu kosu , jer rotacijska može po upati mlade busene trave zbog slabijeg korijena. I, to vjerojatno ne moram posebno naglašavati, ili moram?.... Nož kosilice nek je kao britva oštar. Obavezno pokosite travu prije nego što padne snijeg, jer e zimi pod snježnim pokriva em trava po eti truliti. Kako pri a o snijegu izgleda daleko iz ove tropske perspektive! Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Zaostajanje posteljice Kod životinja se smatra da su oboljele od zaostajanja posteljice ako posteljica ne iza e kod goveda za 8-10 sati, kod kobila za 4-6 sati, a kod pasa i ma aka za 4-8 sati. Uzroci zaostajanja posteljice naj eš e su mehani ki, atonija maternice, deficitarna prehrana. Mehani ke su zapreke prerano zatvaranje grli a maternice, ovijanje dijelova posteljice oko karunkula, gr maternice, patološki sužena mjesta u poro ajnom kanalu. Atonija maternice naj eš e nastaje kao posljedica otežanog i dugotrajnog poroda, hidropsa plodnih ovojnica ili ploda, torzija maternice, emfizem ploda. U goveda kod kojih je zaostala posteljica naj eš e više ili manje visi iz stidnice

iako može i cijela zaostati u spolnim organima i ne vidi se izvana. Pojedina goveda reagiraju promjenom zdravstvenog stanja prvog dana nakon što posteljica ne iza e, a druga reagiraju nakon dva ili tri dana. Životinja stoji zgrbljena, povremeno se napinje, a ne istiskuje ništa, javlja se gubitak apetita i pove ana tjelesna temperatura, sadržaj koji se cijedi iz maternice zaudara. Usprkos tome što danas raspolažemo vrlo djelotvornim lijekovima koji spre avaju gnjiljenje posteljice smatra se da je najefikasniji na in lije enja manualno uklanjanje zaostale posljedice. Kada nam po e za rukom da odlupimo posteljicu u maternicu stavljamo pjenušave antibiotske tablete. Ako je poreme eno

op e stanje životinje moramo aplicirati antibiotike i parenteralno, a prema potrebi primijeniti antitoksi no lije enje( antihistaminici, uterotonici). Ako posteljicu ne možemo o istiti primjenjujemo tzv. suhu terapiju gdje u maternicu stavljamo pjenušave tablete antibiotika i pokušavamo sa mehani kim iš enjem zaostale posteljice nakon 24-48 sati. Ako ni tada ne uspijemo nastavljamo sa suhom terapijom pjenušavim tabletama antibiotika, uterotonicima. Dokazano je da krave lije ene na gore opisani na in ostaju steone prije i u ve em postotku nego one kod kojih se primjenjuje samo suha terapija U kobila je potrebno o istiti posteljcu u cijelosti

jer se zbog resorpcije histaminskih tvari i ostalih produkata koji nastaju pri raspadu posteljice ve nakon 12 sati javlja poreme aj op eg zdravstvenog stanja, a posebno moramo paziti na pojavu pododermatitisa. U pasa, ma aka i krma a sa zaostalom posteljicom apliciramo uterotonike, a prema potrebi možemo aplicirati i antibiotike parenteralno. MIHAEL KACUN, DVM

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

EUROPSKA iskustva u proizvodnji vo a i dileme hrvatskih vo ara izneseni na ovogodišnjem 6. Me unarodnom sajmu vo arstva u Donjem Kraljevcu

Razvoj vo arstva uz pomo europskih fondova Uz okrugli stol Hrvatske vo arske zajednice, na kojemu je odre ena cijena jabuke prve kase od tri kune, a industrijske jednu kunu, u Donjem Kraljevcu održano je i niz stru nih predavanja o vo arskoj proizvodnji i mogu nostima udruživanja vo ara, s naglaskom na poljski model udruživanja uz pomo sredstava EU i fondova. Naime, svi se doma i proizvo a i vo a slažu da treba bolji model otkupa, jer je proizvodnja s jedne strane sve zahtjevnija, a s druge strane sve im manje ostaje. Zbog toga su sve diskusije o razvoju vo arstva u Donjem Kraljevcu išle u dva pravca. S jedne strane, analizirala su se uspješna europska iskustva, posebno poljska i talijanska te austrijska u proizvodnji vo a, a, s druge strane, traži se najbolji model proizvodnje, plasmana i prodaje vo a za hrvatske prilike.

Poljski model temeljen na sredstvima iz EU fondova Poljska je koriste i europske fondove uspostavila cijeli sustav i model vo arske proizvodnje, o emu su govorili predava i Karolina Zakuska iz Ministarstva poljoprivrede Poljske te Roman Cybulsky, predstavnik proizvo a e grupe “Jabluszko” iz Poljske. Poljski model proizvodnje vo a preko no i je postigao izuzetne rezultate, ona je u zadnjih nekoliko godina postala jedan od najve ih proizvo a a jabuke, godišnje proizvede oko 2,5 milijuna tona jabuke zahvaljuju i ulaganjima u hladnja e i moderne sortirnice te logistiku (kamioni i drugo), što je inancirano iz europskih fondova. Dio sredstava dala je država, a manji dio proizvo a i i lokalna samouprava. Prema rije ima Romana Cybulskog, poljski vo ari u znatnoj su mjeri kopirali iskustva Belgije, a država je preko Ministarstva poljoprivrede formulirala strogi razvoj modela. Ukratko, poljski su poljoprivredni proizvo a i vo ari udruženi u grupe i pet velikih organizacija. Konkretno, grupa “Jabloszko”, koja je u po etku okupljala manji broj vo ara, narasla je za nekoliko godina, a danas okuplja nekoliko Projekt inanciran od strane EU

stotina vo ara, dok je pod intenzivnim vo njacima oko šest stotina hektara. Posjeduje vlastiti logisti ki centar i modernu sortirnicu te hladnja u inanciranu iz fondova EU, manji dio iz kredita, vrijednu 17 milijuna eura. Drugim rije ima, cijela grupa u Poljskoj (mi bi organizacijski rekli nešto izme u tvrtke i poljoprivredne zadruge) povezana je kroz logisti ki centar i hladnja u. Veli ina te poljske grupe koja je samo jedna od više tisu a je, usporedbe radi, kao kad bi se svi vo ari Me imurja ujedinili zajedno s “Agrome imurjem”. Grupa sama trguje svojom jabukom, a najviše izvozi u Njema ku i Rusiju te druge zemlje, i to vlastitim prijevozom, tako da otpadaju troškovi posrednika. Za lanove grupe, vo are, rezultat je taj da esto dobiju pla enu cijenu jabuke po kilogramu i iznad trenutnih tržišnih uvjeta. Konkretno, za kilogram jabuke sorte idered vo ari iz ove poljske grupe dobiju istu cijenu bez obzira kad je prodana, i to pola eura po kilogramu prve klase jabuke, barem je tako bilo prošle godine. U usporedbi s hrvatskim modelom, naša država je kao najnižu cijenu jabuke prve klase sorte idered odredila tri kune, što je zna ajno manje. Poljski model udruživanja u grupe vo ara ima i nešto od poljoprivrednih zadruga, naime, vrijedi pravilo jedan vo ar - jedan glas. Model udruživanja vo ara bez posrednika (što e re i prekupaca jer roba ide direktno kupcu) u Poljskoj naše je Ministarstvo poljoprivrede, ali i Hrvatska vo arska zajednica, ve zapazilo kao jedan od perspektivnih

Roman Cybulsky, vo ar iz Poljske i voditelj grupe vo ara “Jabluszko”: - Uz pomo naše države i fondova EU te kredita uložili smo u logisti ki centar preko 17 milijuna eura i uspjeli, izvozimo jabuku u Njema ku u Rusiju direktnim kupcima, a naši su vo ari zadovoljni

Jabuka je danas vode a sorta vo a u Me imurju, no trebaju tržišne prilagodbe, za nekoliko godina možda e neka druga vo na vrsta biti prva modela. Ho e li taj model ili neki sli an zaživjeti i u hrvatskom vo arstvu i tržištu vo a, treba vidjeti, no sigurno je da je Poljska pronašla na in da budu zadovoljni i poljski proizvo a i vo a, kao i država koja je uspjela iz europskih fondova dobiti izuzetno mnogo sredstava za razvoj vo arstva i, što je najvažnije, razviti cijelu granu poljoprivrede putem EU fondova i zaposliti dio ljudi na selu.

Prema svim raspoloživim dokumentima i opredjeljenjima, u Hrvatskoj je proizvodnja vo a veoma perspektivna grana poljoprivrede koju treba i dalje razvijati. Jabuka i mandarina vode e su sorte vo a u Hrvatskoj, a kroz desetak godina dr-

žava je za podizanje mladih nasada osigurala znatna sredstva. Državnim sredstvima izgra ene su mahom i ULO hladnja e, tako da je Hrvatska ve 2003. godine imala 34.000 tona skladišnog prostora u hladnja ama. To je stvorilo pretpostavku za sadašnji na in su inanciranja otkupa jabuka i drugog vo a, što, me utim, nije dovoljno za širi razvoj vo arstva. Prije svega, zbog niza razloga (uvoz i drugo) nije razriješeno najvažnije pitanje, a to je plasman vo a. Bez o ekivane pomo i iz fondova Europske unije, za poljoprivredu e putem fondova biti osigurano oko 6 milijardi eura, to se pitanje ne e lako riješiti. Sli no poljskom modelu ili na neki drugi na in, doma i vo ari moraju se udružiti i organizirati svoje logisti ke centre i hladnja e, kako bi bili konkurentni na tržištu i prodavali direktnim kupcima te tako izbjegli da im svu zaradu odnose trgovci.

Tomislav Horvat, predsjednik Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a: Vode i me imurski vo ari ve su shvatili da tržištu treba ponuditi i drugo vo e osim jabuke, no potreban je logisti ki centar i udruživanje vo ara zbog uspjeha na tržištu

Frane Ivkovi , glasnogovornik Hrvatske vo arske zajednice: - Poljski je model razvoja vo arstva nakon ulaska u EU po svemu jedinstven i izuzetan. Posjetio sam njihove vo are i dogovaram s našim veleposlanstvom u Poljskoj da što brže prevedemo njihove pravilnike. Mislim da možemo dosta nau iti od njih, što ne zna i i kopirati model

Pove ana proizvodnja, no nije riješen problem plasmana

U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Implementgacija novih kurikuluma“ projekt Agrofutura provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

U praksi to izgleda ovako: doma i proizvo a i kažu da u hladnja ama rade nedovoljno stru ni ljudi, a oni u hladnja ama, iji su vlasnici ve inom trgovci, da proizvo a i dopreme manje kvalitetnu jabuku i tako se stalno nastavljaju nesporazumi, a svi su nezadovoljni, kako proizvo a i, tako i trgovci. Stru ni skup u Donjem Kraljevcu išao je i u drugom smjeru uz moderatore prof. dr. Zlatka melika s Agronomskog fakulteta, mr. Tomislava Tomši a iz Agrome imurja te više tema o zaštiti vo a i ekološkoj proizvodnji, o emu je govorila dr. Božena Bari . Naime, u pripremi vo ara za nadolaze e promjene u vo arstvu, za što je opet pretpostavka vlastiti logisti ki centar, nužne su i promjene sortimenta. Rije je o okretanju tržištu na najbrži mogu i na in kroz nove mogu nosti sorti i vrsta vo aka. Kad je o tome rije , u Me imurju se vo arstvo gotovo poistovje uje s proizvodnjom jabuke kasnih sorti, što je, me utim, danas za neke u Europi ve prošlo vrijeme. Vo ari u Europskoj uniji više uop e ne razmišljaju samo o proizvodnji jabuke, ve o vo u koje se može što bolje prodati.

Jabuka je u nas osnovna vo na vrsta, no ne i u pokrajini Emilia Romagna Tako, na primjer, nama nekako najbliži, barem po posjetama, vode i centar proizvodnje vo a u Italiji, pokrajina Emilia Romagna, donosi neka nova iskustva. Njihova kooperativa

Mr. Tomislav Tomši , voditelj vo arske proizvodnje Agrome imurja i moderator stru nog skupa na sajmu: - Osim što se moramo organizirati u ve e grupacije kako bi bili konkurentni u Europi, treba nadopunjavati asortiman te proizvoditi ono vo e koje se najbolje pla a na tržištu, to e vrijeme neminovno do i …

“Agrointeza” obuhva a 5.000 poljoprivrednih gospodarstava, koji obra uju oko 11.600 hektara pod vo njacima (u usporedbi s Me imurjem, to je oko deset i više puta više). Za naše je prilike ta kooperativa jako velika, no oni sami kažu da su za europsko tržište premali i nastoje se širiti. Posebno je, me utim, zanimljiva proizvodnja. Obra uju 6.500 hektara vinograda, a uz to proizvedu 253.000 tona vo a godišnje. Zbog klimatskih uvjeta proizvedu 85.000 tona nektarina, 52.000 tona - kivija (neki bi o ekivali jabuka, no nije tako), 40.000 tona krušaka, 21.500 tona šljiva, 16.000 tona bresaka i samo 14.500 tona jabuka te 3.500 tona marelica. Drugim rije ima, jabuke su im u proizvodnji gotovo rubne, a ne jedna od osnovnih vo nih vrsta, ponajprije zbog cijena i tržišta. Ta pokrajina proizvede koli inu jabuka tri ili etiri puta više nego cijelo Me imurje te im to nije, kako bi rekli ekonomisti, osnovni biznis. Naredno je pitanje i sortiment, koji je sasvim druga iji nego u nas. Iskustva ove talijanske pokrajine govore nam da se vo ari što brže moraju prilagoditi tržištu te proizvoditi ono što tržište traži. Nešto od toga vidjelo se i na vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu, gdje su naši eminentni stru njaci govorili o novim sortama ne samo jabuke i kruške, ve i o novim sortama trešanja, breskvama i nektarina, te o drugim vrstama vo a. Rije je o veoma zahtjevnim vrstama vo a, za što treba imati pretpostavke poput hladnja a te zahtjevnu logistiku. Trešnje, na primjer, moraju na tržištu i na policama trgovina biti veoma brzo. Usput, slovenski vo ari gotovo da više ne sade jabuku, ve druge vo ne vrste, no i kod nas se obavljaju pokusi na više mjesta. Tako je još prije nekoliko godina Gospodarska škola akovec zasadila trešnje na niskoj podlozi, a, prema rije ima prof. Vladimira Mastena, iskustva za veoma pozitivna, pa se trešnje u komercijalnim vo njacima ve eš e vi aju i u našem kraju. Drugim rije ima, kasnu zimsku jabuku najlakše je uvati i skladištiti, pa nije udo što su me imurski vo ari posegli za njim u po etku. No sad se treba tržišno razvijati, u emu najviše mogu pomo i sredstva iz EU fondova i, naravno, doma a pamet. (J. Šimunko)

U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova“ projekt Agronet provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

4. listopada 2011.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DESET GODINA Udruge uzgajiva a me imurskog konja “Me imurec” Me imurec obilježeno je na središnjem akove kom trgu, ali uz “repove” repove

Lijepa obljetnica, ali akov ani ogor eni konjskim izmetom i nedjeljnim smradom usred grada!

Ostanak bokseva i miris konjskog izmeta tijekom nedjelje ogor io je mnoge akov ane, koji pitaju tko je dopustio tako nešto u centru grada i nadaju se da je to bilo zadnji put Udruga uzgajiva a me imurskog konja “Me imurec” iz akovca zadnju rujansku subotu u akovcu je obilježila 10. obljetnicu utemeljenja i provo enja programa o uvanja, kako je rekao njezin predsjednik Marijan Bel i , kriti no ugrožene od izumiranja izvorne pasmine me imurskog konja, simbola Me imurja i uop e prve zabilježene hrvatske pasmine konja u europskoj i svjetskoj hipološkoj literaturi. Ovim povodom održana je sve ana skupština udruge, te prva tematska izložba me imurskih konja na otvorenom prostoru akove kog Trga Republike. Za velik broj posjetitelja izložba 30-ak prekrasnih grla na gradskom trgu bio je i najljepši dio programa, što je i jedinstveni doga aj ovakve vrste u regiji. Dok su posjetitelji razgledavali konje, lanovi udruge i njihovi gosti te stru njaci u dvorani Doma sindikata raspravljali su o rezultatima udruge te nazna ili da je u po etnoj godini “Desetlje a biološke raznolikosti 2011. - 2020.” udruga uspjela u onom najvažnijem, a to je o uvanje me imurskog konja kao zavi ajne, kulturne i nacionalne baštine s kojom e se u i u Europsku uniju i do i u dodir s nacionalnim kulturama europskih zemalja, gdje e me imur-

a u moderno vrijeme kao da su tu postavljeni da ih gledamo, kaže, i dodaje kako su ovakve manifestacije u europskim gradovima redovito odvijaju upravo u središtima.

iš enje trga tek u ponedjeljak?

Glavni organizator izložbe Marijan Bel i ugostio je na središtu trga i politi ke dužnosnike, koji su došli pogledati rasne primjerke autohtonoga me imurskog konja ski konj biti prepoznatljivost i hrvatski ponos.

Ipak je trebalo o istiti za sobom … I dok je izložba naišla na sveop e oduševljenje gra ana koji su se to subotnje jutro namjerno ili slu ajno našli na Trgu Republike, oni koji su se odlu ili za sasvim obi nu šetnju tek jutro poslije ostali su sveop e – zgroženi. Naši su nam se itatelji obratili s upiti-

ma zašto se poslije svega boksovi i sav “otpad” koji ostaje iza konja – slama i izmet nisu odmah i o istili, nego je sve vrlo reprezentativno ostalo u središtu grada sve do ponedjeljka. Gra ani se tako er opravdano pitaju nije li postojala bolja lokacija od glavnoga gradskog trga – primjerice, samo stotinjak metara udaljen “bazen” u Perivoju Zrinskih. Razmišljalo se, kaže glavni organizator Marijan Bel i , o

Izložbu je posjetilo mnoštvo gra ana tijekom lijepoga subotnjeg dana

smještanju izložbe podno zidina Staroga grada, no od tog se nauma odustalo zbog upitne nosivosti terena, ali i nemogu nosti da se stepenicama ili rukohvatima svim zainteresiranima omogu i pristup izložbi. U toj bi se situaciji, smatra predsjednik udruge, automatski onemogu ilo osobama u invalidskim kolicima i maloj djeci pristup konjima. - Osim toga, na trgovima se kroz cijelu našu civilizacijsku povijest odvijao život,

Što se pak samog iš enja ti e, tijekom trajanja izložbe u enici Gospodarske škole akovec vrlo su savjesno i promptno održavali isto u, no problem je nastao po njenu završetku. U Gradu kažu da je za uklanjanje boksova bio zadužen akom, u akomu pak kažu da se i ovaj put, kao i nakon svake ve e manifestacije u gradu, od njih o ekuje da odvoz sme a vrše besplatno. Bel i pak u ime organizatora kaže da iš enje nije ni bilo predvi eno po samom završetku izložbe, ve tek u ponedjeljak. - To je posao koji zahtijeva i tehniku i ljude, što u subotu i nedjelju više košta, kaže, i dodaje da su zabrinuti gra ani zapravo normalna pojava poslije svakog doga aja u gradu, a da ti isti nikada nisu ništa napravili. - Osim toga, danas svi zaboravljaju da ovaj grad nisu izgradile dizalice, ovaj su grad izgradili upravo konji, zaklju uje Bel i . (S. Mesari , B. Špani ek, foto: Z. Vrzan, N. Šardi)

Mališani su se najviše radovali “upoznavanju“ s “Me imurcem“

AKOVE AKOVE KI MLINOVI

Pove a Pove ana otkupna cijena bundev bundevih koštica Krajem prošlog p tjedna još jedna dob dobra vijest iz akove kih mlin mlinova kad je rije o otkupu. ak akove ki mlinovi tako obavještavaju obavješt javnost i sve proizvo a proizvo a e da su pove ali otkupnu cije cijenu bundevskih koštica na 20 kn za kilogram. Novac za otkupljenje bundevske koštice ispla uje se odmah! Podsjetimo da se osušene bundeve koštice koriste za proizvodnju visoko kvalitetnoga bu inog ulja. Bu ino ulje je proizvod koji je bogat izvor vitamina A, E, C, K, vitamina B grupe, nezasi enih masnih kiselina (prije svega linolske), minerala (fosfora, kalcija, magnezija, kalija) te elemenata u tragovima (željezo, cink, mangan). Linolska kiselina pozitivno utje e na uravnoteženje kolesterola u krvi, a usto se smatra da igra važnu ulogu u sprje avanju razvoja karcinoma. Nezasi ene masne kiseline jesu antioksidansi koji štite organizam od slobodnih radikala, koji nastaju u organizmu. Bu ino ulje sadrži višestruko nezasi ene masno e koje sprje avaju nastanak ateroskleroze. Tako er, redovita upotreba bu inog ulja sprje ava oboljenja prostate, sve eš a kod muškaraca iznad 50 godina starosti. (sm)

Još deset lipa po kilogramu otkupljene pšenice - Cijene i sve ratare i proizvo a e pšenice koji su u akove ke mlinove te njihove kooperante, otkupljiva e PZ akovec, Agroludbreg i Vlado Donji Kraljevec, prodali ovogodišnji urod pšenice, akove ki mlinovi ovih su dana na ra une i štedne knjižice uplatili novih deset lipa za kilogram pšenice, priop eno je iz te tvrtke prije desetak dana. Pojednostavljeno, onaj koji je prodao deset tona pšenice dobit e tisu u kuna, kaže dipl. ing. Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijalnih poslova u akove kim mlinovima. - Podsje amo kako su kooperanti i svi koji su akove kim mlinovima prodali svoju pšenicu u roku od dva dana dobili 1,25 kuna za kilogram pšenice optimalne kakvo e. Nije nevažno znati da mnogi ratari u Hrvatskoj još ni ne znaju koliko e novca dobiti za pšenicu koju su predali otkupljiva ima, ni kada e to biti. Svi koji su pšenicu prodali akove kim mlinovima ve se pripremaju za jesenju sjetvu i znaju da e im idu e godine akove ki mlinovi u Hrvatskoj najpovoljnije platiti. Ovih deset lipa po kilogramu svima dobro dolazi, a akove ki mlinovi još se jednom iskazuju kao vrlo dobar partner. (sm)

Mozaik

KRE E PROJEKT "Ka a II"

akovec i Nagykanizsa i dalje se kulturno vole! U svoju drugu fazu krenuo je još u srpnju, a proteklu je srijedu predstavljen, projekt kulturne suradnje Me imurske županije i Zala regije pod nazivom "Ka a II". Ako ste se kojim slu ajem zapitali, Ka a u ovom slu aju nema nikakve veze sa zmijom, ali ni s patkom – što ova rije zna i prevedena na ma arski jezik. Rije je tek o simpati noj igri slogovima imena gradova akovca i Nagykanizse, u kojima se projekt provodi. Naime, kulturna suradnja ovih dvaju podru ja zapo ela je još u travnju prošle godine projektom "Ka a I", kojim su u godinu dana provo enja, kroz razna kulturna doga anja i aktivnosti, obnovljene društvene veze u pograni nom podru ju. S obzirom na iznimno dobre rezultate i suradnju uspostavljenu izme u dvaju pograni nih regija, krenulo se i u drugu fazu ovoga projekta. Tako se Ka a II provodi pod nazivom “Nadogradnja kulturne i turisti ke ponude u prekograni nom podru ju Me imurske županije i Zala regije” od srpnja ove godine, to nije, od najve e turisti ko - vjerske manifestacije u Me imurju – Porcijunkulova, a istim e se doga ajem idu e godine projekt i zaklju iti.

Glazbeni kamp, obnova garderoba ... I ove e se godine u sklopu projekta provesti niz aktivnosti, poput zajedni kih turisti -

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

kih i kulturnih doga anja na kojima e nastupiti preko 500 izvo a a iz Ma arske i Hrvatske, organizacije besplatnih posjeta na turisti ke manifestacije koje se održavaju u akovcu i Nagykanizsi, ili pak suradnje lokalnih televizija na razmjeni kulturnih vijesti. Osim toga, za 40-ak djece provest e se i jednotjedni tamburaški muzi ki kamp na kojem e mladi glazbenici bolje upoznati tradicijsku glazbu, a projekt e i ove godine obuhvatiti odre ene infrastrukturne zahvate, pa e se u Centru za kulturu akovec obnoviti dvije garderobe, dok e Kulturni centar Kanizsa kupiti krov za vanjsku pozornicu. Nositelj ovog projekta je Razvojna agencija grada akovca – akra, kojoj kao partneri pomažu Turisti ka zajednica grada akovca i Centar za kulturu akovec s hrvatske strane te grad Nagykanizsa, Samouprava hrvatske manjine u Nagykanizsi, Centar za kulturu Kanizsa te Turisti ka zajednica Nagykanizsa s ma arske strane. Projekt je vrijedan 100.000 eura, a 85 posto iznosa bespovratna su sredstva Europske unije. Druga faza projekta "Ka a" dokaz je kako su kulture naše županije i susjedne Zala regije, što je pokazala i prva godina njegova provo enja, dovoljno bliske, ali i dovoljno razli ite da jedni drugima i dalje imamo što pokazati. (bš)

SPA&SPORT RESORT na kraju ljetne i po etku jesensko - zimske sezone

MILIJUN KUNA PRIHO

Rekordan mjesec po lipanj i srpanj - U kolovozu smo ostvarili milijun kuna prihoda i pokrili loš lipanj i srpanj, a rezervacije i najave dobar su znak za posljednje mjesece u godini, kaže Rudi Radikovi , tehni ki direktor Toplica Podvu ena je crta i zbrojeni su rezultati proljetno - ljetne sezone u Spa&Sport Resortu u Toplicama Sveti Martin. Tehni ki direktor toplica Rudi Radikovi kaže kako su lipanj i srpanj podbacili, ali naglašava da je odli an kolovoz spasio sezonu. - Zaista, u kolovozu smo spasili sezonu i ostvarili prihod od milijun kuna. Vjerujem da e posljednja tri ovogodišnja mjeseca biti vrlo dobro, tako da emo poslovnu godinu sigurno završiti bez minusa, što je zaista veliki uspjeh u ovim teškim recesijskim vremenima, kaže Radikovi , i dodaje kako su u tijeku razgovori s košarkaškim “magom“ Mirkom Novoselom, o dolasku na pripreme nekih doma ih i stranih košarkaških klubova, što bi bio izvrstan nadomjestak tijekom sezone. Ovdje treba re i da elnici Toplica, ali i ovdašnji gosti i doma i ljudi, žale što na pripreme više ne dolazi mlada hrvatska nogometna reprezentacija.

- Kolovoz nas je izvukao, vjerujem u dobre mjesece do kraja godine, kaže Rudi Radikovi , tehni ki direktor Spa&Sport Resorta - Kad su bili kod nas, rezultati su bili odli ni, nešto su se isti pokvarili u zadnje vrijeme, kad se promijenio izbornik i baza za pripreme, znakovito govori Radikovi , i kaže da su i dalje otvoreni za suradnju i ugoš ivanje, a da su na dobrom tragu kad su u pitanju pripreme nogometnih ekipa, svjedo i i dolazak nekoliko poznatih klubova iz isto ne Europe ovo ljeto.

Bajkovita jesen i jaslice na otvorenom Sada kada su sklopljeni ležajevi i zatvorena voda na vanj-

skim bazenima, a lijepo vrijeme mami za rekreiranjem, Dina Mimi , PR u Spa@ Sport Resortu, najavljuje doga anja do kraja godine, ali prvo naglašava momente koji utje u da poslovna godina bude ozna ena uspješnom. - Pove anje broja posjetitelja i gostiju te izrazito pove an interes doma ih me imurskih gostiju utje u na uspješnost ljetne sezone. Odli nim smatram potez ili odluku novoga generalnog direktora Adrijana Radikovi a o uvo enju karata za kupanje po satima, što je omo-

gu ilo brojnim ljutima jeftiniji boravak u Toplicama, ocjenjuje Mimi , i najavljuje nove sadržaje do kraja godine. - Na žalost, izostala je gljivarijada, jer zbog suše nema gljiva, pak goste ne možemo voditi u branje gljiva i degustaciju, što je proteklih godina bila dobra priredba. Ali zato mogu

TZ NEDELIŠ E po osmi put doma in Dana zahvalnosti za plodove zemlje i Dana starih zanata i obrta Gradsko društvo Crvenog križa akovec doniralo je invalidska kolica Ivanu Vidovi u, oboljelom od distrofije miši a

GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa akovec

Donacija OŠ Šenkovec, obilježen Tjedan borbe protiv TBC-a Povodom Svjetskog dana prve pomo i, koji je Gradsko društvo Crvenog križa akovec ovu godinu obilježilo u suradnji s Osnovnom školom "Petar Zrinski" iz Šenkovca, djelatnici GDCK-a akovec darovali su toj školi invalidska kolica za potrebe u enika Ivana Vidovi a koji boluje od distro ije miši a. Invalidskim kolicima jako se razveselio, a razveselili su se i njegovi prijatelji iz razreda, koji mu vrlo rado pomažu u školi i izvan nje. Svaku se godinu u vremenu od 14. do 21. rujna obilježava Tjedan borbe protiv TBC-a. Djelatnici i aktivisti GDCK-a akovec u tom su periodu posjetili oboljele od TBC-a i ostalih plu nih bolesti te ih tom prigodom darivali. Osim posjeta oboljelim osobama, Gradsko društvo Crvenog križa akovec

pozvalo je na suradnju u enike me imurskih škola, na na in da voditelji pomlatka porazgovaraju o temi " uvajmo naša plu a!" i da ih motiviraju na stvaranje likovnih radova. Komisija e izabrati najuspješnije i najzanimljivije radove, te autore simboli no nagraditi. U školama su na istu temu ure eni i panoi, te su podijeljeni promotivni materijali.

Akcije darivanja krvi u Prelogu Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa akovec organizira akciju dobrovoljnog darivanja krvi u petak 30. rujna u Prelogu, u vremenu od 8 do 13 sati u prostorijama Gradske kavane "Lovac".

Osim turisti kog, manifestacija sve više i gospodarskog karaktera Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e i ove je godine bila doma in i organizator Dana zahvalnosti za plodove zemlje i Dana starih zanata i obrta. - Ovo je osma po redu manifestacija koju je priredila Turisti ka zajednica op ine u suradnji s udrugama s podru ja op ine Nedeliš e, kazao je lan Turisti ke zajednice op ine Franjo Soldat. Ove godine sudjelovalo je rekordnih pedeset izlaga a, a u projekt se uklju ila i Policijska uprava me imurska, te Turisti ka zajednica Me imurske županije, pa je samim time manifestacija podignuta na jedan viši nivo. U kulturno - umjetni kom programu osim doma ih nastupale su i folklorne skupine iz Slovenije, Ma arske i Makedonije. - Osim turisti kog zna aja, kazao pak je na elnik op ine Neliš e Mladen Horvat, ova manifestacija je i edukativnog karaktera, ali i gospodarskog, jer su stari obrti

Mnogobrojni posjetitelji mogli su uživati u kola ima i drugim specijalitetima po receptima naših baka i zanati zapravo i dio gospodarstva. S obzirom na to odakle su sve stigli gosti, ovogodišnja manifestacija bila je me unarodnog karaktera.

Sudjelovanje policije kao prilog njezinog približavanja gra anima Kada pak je rije o suradnji i sudjelovanju policije na Danima

zahvalnosti u Nedeliš u, glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari kazao je da je u sklopu obilježavanja Dana policije jedan dan obilježen i u Nedeliš u. - Želja nam je da ovaj proaktivni pristup bude prepoznat i u drugim gradovima i op inama u Me imurju, a sve u cilju da se demisti icira rad policije, odnosno da se taj rad približi gra anima. Na ovoj zanimljivoj i tradicionalnoj manifestaciji u Nedeliš u gra ani su imali priliku vidjeti pokaznu vježbu jedinice interventne policije, a lanovi regionalnog kluba IPA Me imurje organizirali su i biciklijadu. Nakon policajaca svoje pak su umije e u pružanju prve pomo i posjetiteljima u Nedeliš u prikazali i lanovi Gradskog društva Crvenog križa akovec, a demonstratori su bili u enici OŠ Vladimira Nazora iz Pribislavca. (S. Obadi )

4. listopada 2011.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODA U KOLOVOZU

okrio lošiji

PROJEKTNI DAN Ekonomske i trgova ke škole u “Cimperu“ M. Središ e Do kraja godine iznimno bogate sadržaje najavljuje Dina Mimi , PR u Spa&Sport Resortu

Uspješna poslovna godina u Toplicama e završiti nizom novih doga anja

Kupljen hotel “Picok” U Upravi Spa i Sport Resorta re eno nam je kako je nedavna kupnja hotela “Picok“ poslovni potez koji e samo oja ati i ovdašnji kompleks, ponudu i poslovanje. Re eno je tako er kako slijedi daljnje proširenje kapaciteta Spa i sudjelovati na kestenijadi, koju emo u listopadu prirediti u ovom idili nom krajoliku me imurskih šuma. Goste emo povesti u berbu kestena, a potom organizirati pe enje i degustaciju ubranih kestena. I dok e još odzvanjati žamor s kestenijade, dolazi nam Martinje, koje emo obilježiti i

proslaviti u autenti nom ambijentu restorana 'Vu kovec', uz meštra krštenja mošta, preko tamburaša, do vinskog bala. Tu je i kostimirana halloween zabava s prigodnim nagradama za sudionike. Kako kraj djelo krasi, za boži no - novogodišnje blagdane pripremamo jaslice na otvorenom, što e biti

prava atrakcija, jer e se sve doga ati u prirodi u našoj šumi. Gotovo kao u Betlehemu prije dvije tisu e godina. Bit e niz igara i zabava za djecu i mladež, a starijima pak ostavljamo do ek Nove godine uz niz popratnih sadržaja, na više mjesta od hotela, preko bazena, do sada ve kultnog PUB-a 'Potkova',

Sport Resorta Sveti Martin te kako e topli ki kompleks biti onakav kakav je prije nekoliko godina i najavljen. Sadržajno bogat i razli it za turiste te zanimljiv za zaposlenje ljudi ovog kraja. (sm)

EKOLOŠKA NEOSVIJEŠTENOST GRA ANA I DALJE NA DJELU Osim sme a, odstranili i stare odba ene štednjake, perilice, aute, ormare … - Vidjeli smo sve što su naši nesavjesni gra ani, ali i vikendaši, pobacali u šumu, te smo zauzeli stav da propuste osudimo, a prirodi obe ali poštovanje i uvanje, rekli su u enici Gospodarske škole akovec Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi i školska ravnateljica Sabrina Blajda izrazili su veliko zadovoljstvo ovom akcijom koja e kao primjer poslužiti za budu e sli ne akcije, te su zahvalili Martinjašu na ideji i suorganizaciji. Pod grmovima je bilo i “friške garderobe“ Martinjaš, direktor tvrtke “Malo selo“, koji je idejni za etnik akcije, kaže kako je prikupljeno mnogo sme a, ali i krupnog otpada, koje je koncesionar za odvoz i zbrinjavanja sme a Op ine Sveti Juraj na Bregu otpremio na odlagalište.

Akcija ukazala na probleme nesavjesnosti gra ana Na kraju akcije u Me imurskim smo dvorima porazgovarali s u enicima koji su sudjelovali u akciji. Kažu da su vrlo sretni što su sudjelovali u iš enju, ali i nesretni što su njihovi susjedi, prija-

U srijedu 21. rujna održan je projektni dan Ekonomske i trgova ke škole akovec u “Cimperu“ u Murskom Središ u. Sudjelovali su svi u enici i profesori ETŠ-a. Za u enike su bile organizirane sportske i rekreacijske aktivnosti koje su vodili njihovi profesori. Taj dan ujedno je bio povezan s Danom hrvatske carine, Me unarodnim danom mira i imendanom svih Mateja. Povodom Me unarodnog dana mira u enice su dijelile zagrljaje i od ranih jutarnjih sati donosile osmijeh na naša lica. U enici su mogli iskušati svoje natjecateljske sposobnosti u sljede im sportskim aktivnostima: mali nogomet, odbojka na pijesku, vise a kuglana, badminton, bo anje, štafetne igre i potezanje konopa, u što su mnogi uložili svu svoju snagu i zadobili po koji žulj na ruci. Imali smo mogu nosti posjetiti Spomen - dom rudarstva, gdje smo uli dirljive ispovijesti rudara. Tko se odlu io za grupu u kojoj je bilo razgledavanje pivovare i pri e o “Pilka pivu“, imao je

uvid u proizvodnju piva u minipivovari s objašnjenjem vezanim uz sve tehnološke faze proizvodnje piva. Mogle su se kušati sušene jabuke, sušene kruške te ips od jabuka u razgledavanju sušare vo a i destilerije vo nih rakija. Grupa “Pazi, snima se!“ sve je zabilježila kamerom. Na fotosafariju su nastale mnoge fotogra ije raznolikoga biljnog i životinjskog svijeta uz rijeku Muru. Skrivene talente pokazale su nam nove nade hrvatske glazbene scene. Naša asna sestra povela je u enike u obilazak vjerskih spomenika u Murskom Središ u. Neki od nas upustili su se u igre rizika s profesorima i sa zadovoljstvom ih u nekim kartaškim igrama pobijedili. Dan je bio odli an, proveden uz puno pjesme i smijeha. Nau ili smo puno novih stvari koje nisu u planu i programu naših zanimanja. U enici ETŠ-a zahvaljuju ravnateljici, profesorima i djelatnicima “Cimpera“ što su im omogu ili još jedan nezaboravan dan. (ds, km, kd, ml, jr i aš)

nabraja Dina Nini , pozivaju i ljude da do u i uživaju u ljepoti i sadržajima Spa&Sport Resorta Toplica Sveti Martin, koji uzlaznim putem kre e u još bolje poslovanje na zadovoljstvo svojih zaposlenika, Uprave, ali i op ine, turisti ke zajednice i svih žitelja ovog kraja. (Stjepan Mesari )

ME UNARODNA godina šume u Me imurju obilježena akcijom iš enja u Svetom Jurju na Bregu

Više nego uspješna bila je u etvrtak održana akcija iš enja šume, koju su povodom Me unarodne godine šuma organizirali Op ina Sveti Juraj na Bregu, Gospodarska škola akovec i restorani “Me imurski dvori“ i “Lova ki dvori“. Akcija je održana pod nazivom “Volim šumu“, a istila se šuma kod naselja Lopatinec. U iš enju su sudjelovali u enici i profesori Gospodarske škole, te osoblje restorana, a klipi ima i okrjepom pridružili su im se Pekara “Cvek“, Me imurski dvori i Op ina. Marijan

Upoznali proizvodnju piva, sušenog ipsa, uli me imurske rudarske pri e …

telji, rodbina, vikendaši i mnogi drugi zagadili prirodu. Vele da e nakon ovoga što su vidjeli u šumi, a vidjeli su stare štednjake, perilice, bicikle, lonce, ormare i previše plasti nih vre ica, upozoravati na štete koje se ine odbacivanjem sme a u prirodu i biti njezini zaštitnici. - Ova akcija je ustvari bila mala zelena škola u prirodi, gdje su u enici izme u ostalog vidjeli kako se ne smije postupati sa sme em i otpadom, koji, osim što narušavaju ljepotu prirode, štete rastu pojedinih biljaka, ustvrdili su stariji sudionici akcije. (S. Mesari )

OŠ NEDELIŠ E

Uklju ivanje knjižnice u internacionalni projekt s dalekom Indijom Knjižnica Osnovne škole Nedeliš e uklju ila se u internacionalni projekt koji e u enicima pružiti nadasve zanimljiv uvid u kulturu i sadržaje drugih zemalja svijeta, ovaj put ak daleke Indije. Naime, kako školske knjižnice moraju osigurati svojim korisnicima slobodan pristup svjetskom znanju i multikulturalnom bogatstvu svijeta te time zadovoljiti jednu od osnovnih zada a svih knjižnica, prema UNESCOovu Manifestu za školske knjižnice, te osigurati pristup lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim izvorima i mogu nostima koji e u enicima omogu iti doticaj s razli itim idejama, iskustvima i stavovima, ovu školsku godinu knjižnica OŠ Nedeliš e uklju ila se u internacionalni projekt koji se organizira preko me unarodne udruge školskih knjižni ara IASL: School Libraries Online - International Association of School Librarianship. Zanimljive aktivnosti zapo ele su još u lipnju prošlu školsku godinu kada su se morali prijaviti, odnosno navesti broj i dob sudionika iz škole glavnom koordinatoru projekta koji je tijekom srpnja i kolovoza imao zada u da spoji odgovaraju e škole (knjižnice) po uzrastu i broju prijavljenih u enika. Posao nije bio nimalo lak jer su se prijavile

grupe iz 64 države diljem svijeta s preko 8 i pol tisu a sudionika. Knjižnica OŠ Nedeliš e prijavila je 60 u enika uzrasta od 9 do 13 godina. Koordinator ih je spojio s Indijom i Mercedes - Benz Internationasl School. Stupili su u kontakt s njihovom voditeljicom Sunitom Malekar i otkrili da se njihova škola nalazi u Hinjewadi, suvremenom informati ko - tehnološkom parku urbano - ruralnog pojasa grada Punea (Poona) i da se temelji na multikulturalnosti i multinacionalnosti. Aktivnosti koje e provoditi tijekom rujna i listopada pomo i e u enicima da prošire svoje horizonte, upoznaju djecu druge zemlje, postanu dio me unarodne zajednice i kulture, a u iteljima pokažu kakve su i kako rade škole u drugim državama i kontinentima. Izra ene bookmarkere na zadanu temu poslat e njihovim novim prijateljima upravo u listopadu, Mjesecu školskih knjižni ara, te se time tako priklju iti ovoj svjetskoj manifestaciji. Hvale vrijedna akcija, kojom knjižnica OŠ Nedeliš e potvr uje svoju kvalitetu i nastojanje da svojim u enicima pruži nove mogu nosti i saznanja i izvan okvira svoje škole, upoznavaju i kulture i život drugih naroda.

Civilno društvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

DRUŠTVO distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec obilježilo dvadeset pet godina rada

Šetnjom kroz centar grada i dijeljenjem edukativnih materijala i u akovcu je obilježen Dan ruži astih vrpci

DAN ruži aste vrpce

U Me imurju rak dojke i dalje naj eš i rak kod žena Dan ruži aste vrpce humanitarna je akcija iji je glavni cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke, jer se 90% oboljelih žena može izlije iti ukoliko se bolest otkrije u po etnom stadiju. U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Kluba “Nova nada“, u akovcu je ovaj dan obilježen prošlu subotu simboli nom šetnjom kroz centar grada i dijeljenjem ruži astih vrpci, te edukativnih materijala. Na nacionalnoj razini glavni organizator mani estacije je Europa Donna Hrvatske, uz suorganizaciju Hrvatskoga senološkog i onkološkog društ va, te Hrvatske lige protiv raka uz pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske i predsjednice Vlade Republike Hrvatske. U lokalnim zajednicama organizatori obilježavanja Dana ruži aste vrpce pak su bile županijske i gradske lige protiv raka i nevladine udruge koje okupljaju žene oboljele od raka dojke. Cilj ovogodišnje akcije je donošenje Nacionalnog programa lije enja žena oboljelih

od raka dojke u specijaliziranim centrima s multidisciplinarnim pristupom, gdje bi svaka žena imala pravo na optimalnu dijagnostiku, lije enje, medicinsku i psihosocijalnu rehabilitaciju te palijativnu skrb. Prema Deklaraciji Europske unije, sve lanice EU dužne su do 2016. godine donijeti nacionalne strategije o osnivanju takvih centara. Rak dojke je naj eš i rak u žena. U Republici Hrvatskoj je 2008. godine bilo registrirano 2.498 novooboljelih žena (26% od svih sijela raka), dok su 2010. godine od raka dojke u Hrvatskoj umrle 983 žene. U Me imurskoj županiji je rak dojke tako er naj eš i rak u žena, 2008. godine je bio registriran u 59 žena, a 2010. godine od raka dojke u Me imurju je umrlo 26 žena. Kako je cijeli mjesec listopad posve en borbi protiv raka dojke, Županijska liga i Klub “Nova nada“ održat e nekoliko predavanja i radionica u cilju ranog otkrivanja raka dojke u Me imurskoj županiji, a obilježit e se i Dan zdravih dojki (15. listopada). (so)

MURSKO SREDIŠ E

Udruga “Nova nada” na Muri lanice Udruge žena oboljelih od raka dojke “Nova nada“ posjetile su Mursko Središ e, gdje im je doma in bio Dražen Srpak, zamjenik središ anskog gradona elnika. Svoje goš e Srpak je poveo do rijeke Mure, koju su skelom u ugodnom ozra ju prešle i došle do Napolitanki i Malog Balatona, ribolovnih podru ja ŠRD-a “Mura“ Mursko Središ e.

Svima je ovo bio prvi obilazak hrvatskog podru ja na lijevoj obali Mure i doga aj o kojemu e pri ati drugima. Sa ženama je bio i doktor Husein Saghir, lije nik koji brine i skrbi o ženama oboljelima od raka dojke. Grad Mursko Središ e druženje je pomogao s 500 kuna, a svoj su doprinos dali i pojedini sponzori. (sm, DS)

Veliki problem invalidima još uvijek predstavljaju arhitektonske i druge barijere O kretanju i komuniciranju, kao i o drugim pitanjima koja se ti u osoba smanjenih tjelesnih sposobnosti u svijetu se posljednjih godina mnogo govori i na tu temu je do sada održan velik broj sastanaka i simpozija. Osobe smanjenih tjelesnih sposobnosti dio su svake društvene zajednice, a onemogu iti im samostalno i slobodno kretanje i komuniciranje zna i zapravo i njihovo isklju ivanje iz svih društvenih doga anja. Stoga je povodom dvadeset pete obljetnice rada akove kog Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida u Centru za kulturu organiziran okrugli stol “Arhitektonske i druge barijere u gradu akovcu“. Okruglim stolom, na kojem su uz lanove Društva sudjelovale i osobe odgovorne za provedbu zakonske regulative glede pristupa nosti objekata osobama s invaliditetom, htjelo se zapravo ukazati na problem arhitektonske nepristupa nosti ustanova, javnih površina, stambenih zgrada i javnog prijevoza u gradu akovcu. Kako je re eno tijekom rasprave, akovec ima lijepih i hvale vrijednih primjera pristupa nosti, ali još uvijek postoje brojne barijere i mnoga neriješena pitanja (Dom zdravlja akovec, Hrvatski zavod za zapošljavanje, pa i sama zgrada Gradske uprave i Gradske vije nice grada akovca ...).

Još uvijek postoji nerazumijevanje “zdrave“ okoline Kada se govori o barijerama, treba imati na umu da osobama s invaliditetom i otežano pokretnim osobama ak i najmanja, za nas pokretne banalna, prepreka može biti nepremostiva. Osim što u našoj zemlji još uvijek i ne nailaze na razumijevanje “zdrave“ okoline, koja je svoju nezainteresiranost za njih do sada opravdavala ekonomskim razlozima, izgleda da ni arhitekti nisu baš dovoljno upoznati s njihovim specifi nim na inom života. Naime, ti ljudi još uvijek nisu esto u mogu nosti ak i u novim, nenamjenski projektiranim, stanovima samostalno na invalidskim kolicima i i u WC ili samostalno prije i iz jedne prostorije u drugu, nisu u mogu nosti

Neke od barijera na koje nailaze invalidi u kolicima u akovcu da iza u iz stana ili ku e i u u u njih. Nisu u ve ini slu ajeva u mogu nosti bez ne ije pomo i u i u kazalište, kinodvoranu ili bolnice. Na taj im je na in zapravo onemogu eno samostalno i slobodno kretanje, a time i komuniciranje, školovanje, rad, uživanje i bavljenje sportom. Sve navedeno zapravo je posljedica injenice da se zdravi dio društva, kao sposobniji, ponaša egoisti ki, da je sve podredio svojem trenutnom zdravom tjelesnom stanju. Pri tome se zaboravlja da oni, koji su do ju er bili zdravi i potpuno mobilni, to ve sutra možda ne e biti. Rezultat ovakvog ponašanja i razmišljanja je na kraju taj da je nepokretnim osobama, koje se pri kretanju služe invalidskim

kolicima, ali i drugim kategorijama ljudi smanjenih tjelesnih sposobnosti, jako otežano, a esto i potpuno onemogu eno, ravnopravno uklju ivanje u svakodnevni život.

Prijedlog o rješenju problema arhitektonskih i drugih barijera Zato je po završetku okruglog stola vezanog uz arhitektonske barijere u akovcu donesen zaklju ak da se lokalnim vlastima i svim jedinicama lokalne samouprave uputi jedan prijedlog vezan uz ove probleme, odnosno da se svake godine u prora unu predvide sredstva za

sanaciju nekoliko arhitektonskih barijera (rubnici, prilazi). Tu je i molba da se kod novoure enja unaprijed misli na pristupa nost teže ili otežano pokretnih osoba, prilikom ure enje ulica i drugih javnih površina. Upu en je i poziv arhitektima da se prilikom projektiranja pridržavaju z a kono d av n i h pr opi s a , a nadležne inspektore da kontroliraju primjenu istih. Na kraju je upu en i poziv svima onima koji imaju bilo kakvih dilema oko pitanja prilago avanja barijera invalidima da se slobodno jave u udrugu za savjet, jer osobe s invaliditetom smatraju da ipak one imaju najbolja i najprihvatljivija rješenja za uklanjanje barijera. (S. Obadi )

Okrugli stol Osim okruglim stolom, na temu arhitektonskih i drugih barijera u gradu akovcu Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida svoju dvadeset petu obljetnicu rada obilježilo je i Danom otvorenih vrata, te sve anom sjednicom. Svi zainteresirani mogli su tako posjetiti sjedište društva i vidjeti prostorije u kojima se obavlja veliki dio njihovih aktivnosti. Na sve anoj sjednici pak je predsjednica društva Ivana Bujan u svojem govoru izme u ostalog spomenula da su Društvo od samog po etka vodili ljudi koji su i sami živjeli život osobe s invaliditetom, te stru njaci raznih struka ije je polje djelovanja bilo na neki na in vezano uz osobe s invaliditetom. Rad se ubrzo zahuktao unato poteško ama u financiranju i prostoru. Dugogodišnje

Održan je i okrugli stol na temu “Arhitektonske i druge barijere u gradu akovcu“ akcije, sve redom nabrojene u Iako je bilo otpora u po ecima, raznim izvještajima i u ovom a ima ga i danas, ubrzo se na e posebnom broju asopisa netko u kome prevlada razum i “ZIPKE“, koji je pripremljen za shvati da smo onoliko uspješni proslavu, urodile su plodom i koliko brinemo o najpotrebnizato jer je u našoj sredini pre- jima. - Želim istaknuti da ospoznata veli ina ove borbe i obe s invaliditetom ne žele biti prepoznata potreba da svatko kamen spoticaja ove zajednice tko ovdje živi mora imati za- življenja, ve svakako stup osdovoljene svoje potrebe. Kaže lonca za mnoge koji ih žele rase da je Me imurje malo, ali u zumjeti, završila je Bujan. njemu žive ljudi velikog srca. (so)

4. listopada 2011.

Dobro je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pu ko otvoreno u ilište “Novak” sve anom sjednicom obilježilo deset godina rada U pet ak 30. r ujna u prostor ijama Pu koga otvorenog u iliša "Novak" održana je sve ana sjednica povodom deset godina godina uspješnog rada Pu koga otvorenog u iliša "Novak" te šesnaest godina obrazovanja odraslih. Pregled desetogodišenjeg rada predstavio je ravnatelj Zvonimir Pav ec. Uz ravnatelja, kao organizatori, sve anoj sjednici nazo ili su vlasnici, obitelj Novak, a me u gostima valja istanuti i nazo nost elnika Me imurske županije Ivice Perho a. Me u brojnim gostima našli su se poslovni suradnici i pri-

jatelji Pu koga otvorenog u ilišta "Novak", ravnatelji osnovnih i srednjih škola, predstavnici Me imurske policije, predstavnica HZZ-a Sanja Ježi , Mirjana Krnjak iz Ureda državne uprave Me imurske županije, Vera Rosi iz Pu koga otvorenog u ilišta akovec, kao i predstavnici gospodarskog sektora koji sura uju s Pu kim otvorenim u ilištem "Novak". Završetak sve ane sjednice obilježen je dodjelom tridesetak zahvalnica osobama koje su doprinijele dosadašnjem uspjehu u radu te suradnji s Pu kim otvorenim u ilištem "Novak".

SVJETSKI DAN ŠKOLSKOG MLIJEKA UZ VINDIJU I KHL MEDVEŠ AK Vindija je, u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom, 28. rujna obilježila Svjetski dan školskog mlijeka te je svojim mlije nim napitcima razveselila polaznike Osnovne škole Jelkovec, doma ine ovogodišnje manifestacije kao i njihove goste iz okolnih škola i vrti a. ak 750 okupljenih mališana je, osim uživanja u ukusnim proizvodima iz Vindijine Zemlje zdravlja, aktivno sudjelovalo i u kreiranju zabavno – pou nih sadržaja koji govore o važnosti mlijeka u svakodnevnoj prehrani.

• Varaždinska prehrambena industrija u sklopu Svjetskog dana školskog mlijeka zagreba kim i varaždinskim mališanima predstavila je i podijelila svoje mlije ne proizvode

NOVOSTI IZ PITTARELLA VARAŽDIN

Stigla nova kolekcija i nove pogodnosti Kao i svake jeseni u Pittarellu Varaždin, spremni su za dolazak hladnijih dana. Pripremili su novu kolekciju cipela i izama, te modnih torbi za nadolaze u sezonu. Požurite jer ete u mnoštvu modela i širokoj paleti modernih boja sigurno na i i poneki baš vama najljepši par, po najpovoljnijoj cijeni. Podsjetimo na pogodnosti prilikom pla anja: od

23. u teku em mjesecu do 08. u idu em mjesecu za pla anje Maestro i Mastercardom ZABE za sve iznose iznad 300 kuna mogu e je pla anje do šest rata. Na dvije ili tri rate možete platiti iznose iznad 200 kuna Maestrom ZABE, iznad 300 kuna Mastercardom ZABE, iznad 600 kuna Americanom, te iznad 300 kuna na tri rate možete platiti Masterom PBZ-a. Tu je i 20 posto popusta za pla anje IPA

karticom. Utorak je tradicionalno rezerviran kao dje ji dan, kad sva djeca dobivaju popust od 10 posto, na sve artikle osim snižene robe. A za pojedine artikleiz kolekcije nude Vam popust i do 50 posto. Do ite u Pittarello, StoreLand Varaždin, na adresu Gospodarska bb, radnim danom od 9 do 21, jer Pittarello eka na vas.

Kako bi dodatno obogatila ovogodišnju manifestaciju, Vindija je u goste dovela lanove ekipe KHL Medveš ak - Joela Prpica, Igora Lazi a i Dina Gombara, koji su djeci prenijeli svoja iskustva i dobrobiti konzumacije mlijeka u sportskoj prehrani te su školarcima dijelili autograme i sa njima se fotogra irali. Medveš akov napada Joel Prpic izjavio je: «Veoma mi se svi a ovakav tip manifestacije – lijepo je i zabavno biti me u djecom i promovirati nešto dobro za njih, kao što je pijenje mlijeka. Ono je jako važno za zdravlje ljudskog organizma i zato su prigode na kojima svi zajedno u imo o pravilnoj prehrani itekako potrebne i pozitivne.» Priliku za sudjelovanje na Svjetskom danu školskog mlijeka najve a je hrvatska prehrambena tvrtka pružila i u enicima VI. Osnovne škole iz Varaždina, koji su izložbom maštovitih crteža tako er dali svoj obol proslavi neizostavne namirnice dje jeg jelovnika.

• U obilježavanju manifestacije Vindiji su se pridružili i lanovi KHL Medveš ak te mališani iz varaždinske VI. osnovne škole Manifestacija proslave školskog dana mlijeka dodatno je oboga ena humanitarnom akcijom “Hrvatske mljekare daruju djecu O.Š. Jelkovec” kojoj se i ove godine odazvala Vindija s donacijom svojih proizvoda. Svjetski dan školskog mlijeka manifestacija je utemeljena od strane UN-ove organizacije za poljoprivredu koja se od 2000. godine održava u zemljama diljem svijeta tradicionalno posljednje srijede u rujnu. Taj dan svake godine u Hrvatskoj obilježava i organizira Hrvatska mljekarska udruga u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport te Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

OTVOREN VOLONTERSKI ured Me imurja

Svi u VUM! U prostorijama Autonomnog centra otvoren je prošle srijede Volonterski ured Me imurja - „VUM“, s ciljem stvaranja centralnog mjesta u županiji za razvoj i promociju volonterstva te podizanja kvalitete života u Me imurju. Suradnici u radu Volonterskog ureda Me imurja su Me imurska županija i udruga Zora, koji sa Autonomnim centrom ve sudjeluju u promicanju volonterstva kroz partnerski projekt Obilježavanje 2011. Europske godine volontiranja. Financijska podrška stiže od Europske unije kroz projekt CITY VOLUNTEERS u okviru IPA operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007-2013. Projekt je vrijedan 614.696,11 EUR, od ega je 522.491,69 EUR sufinancirano od Europske unije, a završava u prolje e 2013. Projekt tako er sufinancira i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Burza volontera Novoosnovani ured, kako je pojasnila predstavnica Autonomnog centra – ACT i koordinatorica Volonterskog ureda Me imurja Ana Mikuli , bit e svojevrsna “burza volontera”, gdje organizatori volontiranja mogu do i do potrebnih in ormacija o volontiranju i mjestima gdje se može volontirati. Glavni okus njegovih aktivnosti bit e usmjeren na promociju volonterstva me u mla om populacijom i me u razli itim generacijama. Tako er, aktivnostima e se nastaviti utjecati na pove anje broja volontera i njihove motivacije za volontiranjem. Do sada je u sklopu Obilježavanja 2011. Europske godine volontiranja održano 12 predavanja o pravima i obvezama volontera u me imurskim srednjim školama i visokim u ilištima, provedene su kratke ankete o volontranju, organiziran je Sajam volonter-

Ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 Volonterski ured Me imurja - VUM s radom je službeno zapo eo prošle srijede, na adresi dr. Ivana Novaka 38, akovec. Otvoren je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10

– 14h. Službena stranica Volonterskog ureda Me imurja Volonterskog ureda Me imurja – VUM nalazi se na Facebooku: http://www. acebook.com/ volonterski.ured.medjimurja. Volonteri i organizatori volontiranja mogu se javiti u ured za vrijeme radnog vremena na tele on 040/390-047 i e-mail: vum@ actnow.hr

Gajeva G Gaje Ga j vaa 3 jeva 35 35, 5 40000 5, 400 0000 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856-333 040/856 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo d ri.co i m

stva i održana je kon erencija "Volonterstvo u zajednici" u sklopu Programa JAKO. Osim toga, ovih je dana zapo eo i natje aj za idejno rješenje nagrade "Najvolonteri" i samu nagradu koju e Me imurska županija dodjeljivati najboljim volonterima na Me unarodni dan volontera 5. prosinca – po prvi puta ove godine, nakon ega e njeno dodjeljivanje postati tradicionalno. (bš)

Volonterski ured Me imurja predstavila je njegova koordinatorica Ana Mikuli , uz predstavnike županije Matiju Posavca i Melitu Jambrovi te Filipu Blažon iz Udruge Zora

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PROIZVODNJA I PRODAJA RAZNOLIKOG ASORTIMANA BETONSKE GALANTERIJE POSEBNE POGODNOSTI PRI KUPNJI PAVLEKA MIŠKINE 49 . VARAŽDIN

T 042 350 937

www.gpzagorje.hr

4. listopada 2011.

Dobro je znati 23

Dobro je znati

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 25

Novi život se rađa

Elvis (37) i Anita (36) Horvat iz Pribislavca dobili su tre u k er Edu, ro enu 25. rujna u 5.45 sati. Kod ku e Edu ekaju starije sestre – Ela (7) i Erin (8,5).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

Vladimir (36) i Marija (32) Žini iz Donje Dubrave dobili su k er Mateju, ro enu 21. rujna u 9.50 sati. Po mla u je seku s tatom stigao i dvogodišnji Patrik.

Samo dobre vijesti

Velik broj mladih mama okupio se prošlu subotu u središtu akovca kako bi dale podršku dojenju

U “Fijolici“ tradicionalno obilježen Svjetski dan oralnog zdravlja

PRELOG - Na inicijativu Hrvatskog društva za dje ju i preventivnu stomatologiju, te me imurskih doktora dentalne medicine, u Dje jem vrti u “Fijolica“ obilježen je Svjetski dan oralnog zdravlja. Ve tre u godinu za redom mr. sc. Marija Godina, dr. med. dent., i ravnateljica Dje jeg vrti a “Fijolica“ Brankica Mezga u suradnji s odgajateljicama i studentima

organiziraju preventivnu akciju za djecu predškolskog i školskog uzrasta. Akcija je bila preventivnog karaktera, a cilj je educirati djecu o oralnom zdravlju, oralnoj higijeni, pravilnoj prehrani, smanjiti strah od odlaska stomatologu, te odgojiti mlade generacije da prihvate odgovornost za vlastito zdravlje. (vk)

“Bikeri“ vrti koj djeci donirali igra ke CIRKOVLJAN - Sukladno svojoj najavi, lanovi Moto kluba “Renban“ iz Preloga predali su vrti u u Cirkovljanu donaciju - didakti ke igra ke kupljenje novcem prikupljenim na humanitarnom koncertu u Parku mladosti u Prelogu. Djecu je oduševilo i to što su na

uru enje donacije stigli s motociklima, u punoj motociklisti koj opremi. Predsjednik kluba zahvalio je donatorima i svima koji su pomogli u organizaciji i održavanju koncerta. Me u njima je i Mjesni odbor Prelog na elu s Krešimirom Glavinom. (vk)

U AKOVCU obilježen Svjetski tjedan dojenja

Dojenje je u Me imurju “in”! Invazija mladih mama i njihove djece proteklu je subotu bila prizor kojem se, s obzirom na “vrlo” motiviraju u hrvatsku natalitetnu politiku, a posebno posljednje statisti ke pokazatelje, svi možemo veseliti. No, mlade se mame nisu okupile samo da bi lijepo izgledale (što svakako jesu!), njihovo je okupljanje imalo i povod – i u našem gradu obilježiti Svjetski tjedan dojenja, koji se diljem svijeta održava od 1. do 7. kolovoza. Svaku je godinu tjedan dojenja posve en jedinstvenoj temi, jednoj od mnoštva dimenzija problematike dojenja, a ovogodišnji je usmjeren na sudjelovanje i pokretanje mla ih sa sloganom zvu noga imena: “Razgovaraj sa mnom! Dojenje je 3D iskustvo”. 3D u ovom slu aju podrazumijeva mjesto, vrijeme i komunikaciju, pojasnila nam je viša medicinska sestra i predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja Vesna Vukši , koja danas s veseljem može objaviti da se sve više mladih majki odlu uje na dojenje.

Kravlje mlijeko nije predvi eno za prehranu dojen eta Slu ajevi s kojima se u svom radu gotovo svakodnevno susre e voditeljica Dje jeg odjela Op e bolnice akovec Marija Hegeduš Jungvirth, dr. med., spec. pedijatrije, ukazuje na zabrinjavaju i podatak da se, zbog ekonomske situacije u zemlji, majke pre esto odlu uju za varijantu koja je protiv svih standarda i preporuka Europ-

skoga pedijatrijskog društva i Hrvatskoga gastroenterološkog društva – kravlje mlijeko, koje ni u kom slu aju nije predvi eno za prehranu dojen eta. - Kravlje mlijeko ne preporu uje se ak ni u drugoj ili tre oj godini djetetova života, ve se, ako dijete nije na prsima, i u toj dobi preferiraju formule, poru uje dr. Hegeduš Jungvirth. (bš)

Komunikacija je klju na Grupe za potporu dojenja u Me imurju su se po ele osnivati još davne 1998. godine, 2001. okupile su se u Udrugu koja je u potpunosti zaživjela tek kad je 2007. iz Zagreba preseljena u akovec. Poanta ovih grupa prvenstveno je me usobna komu-

Predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja Vesna Vukši danas ponosno tvrdi da je dojenje u Me imurju “in”!

nikacija, jer, kako kaže Vukši , dojenje je proces u enja, ono se ne u i ni u školi ni na fakultetu. - U grupama za potporu dojenja mame si me usobno pomažu prakti nim a ne knjiškim savjetima, i to je najbitnije, pojašnjava. Dojilje se okupljaju svaki tjedan, zimi do sada po ku ama, ljeti u igraonici akove ke Knjižnice, a ovih dana trebalo bi završiti i opremanje njihovog kutka u nekadašnjem asni kom domu u akovcu, kojim bi kona no dobile mjesto gdje bi se i zimi i ljeti mogle redovito okupljati. Ana je samo jedna od mama koja od ro enja svoga sada jednogodišnjeg sina redovito poha a grupu za potporu dojenja. Iako sama u dojenju nije imala nekih ve ih i nepremostivih komplikacija, kaže da joj uvelike pomaže komunikacija, bez koje bi mnoge mame odustale od dojenja. Shva a da neke mame možda imaju i odre ene predrasude o grupama, neke možda sprje ava sram, ali isti e da su druženja vrlo opuštena i neformalna, uz, naravno, stru no vodstvo patronažnih sestara. Osim toga, i u ovakvoj atmosferi nastaju prijateljstva koja ne prestaju s dojenjem djece, ve se nastavljaju i kad ona malo porastu, a jednog e dana i sama djeca možda mo i re i da su svoje prijatelje stekla od zaista najranije dobi. (Bojana Špani ek, foto: Zlatko Vrzan)

KRISTINI JEZERNIK TITULA “MISS FRIENDSHIP“ Lijepa 20-godišnja Kristina Jezernik iz Križovca vratila se ovih dana s Cipra, s europskog izbora ljepote pod nazivom “Miss Pearl of Europe 2011.“, i to ne praznih ruku. Naime, iako je titula najljepše pripala španjolskoj predstavnici, Hrvatica – to nije, Me imurka – osvojila je titulu “Miss Friendship“, odnosno “Miss prijateljstva“, koju su joj dodijelile druge natjecateljice. Više o Kristini pro itajte na stranicama našeg priloga MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

Dokumentarni filmovi mladog novinara i redatelja Matije Vukši a u akovcu Drugi ovogodišnji posjet Ukrajini Lidiji Bajuk donio i neo ekivanu nagradu

MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Richarda Wisemana “59 sekundi: malo razmislite i puno toga promijenite” SCENA

Intervju: Sejo Sekson, Zabranjeno Pušenje Izložba fotografija Lucije Trupkovi

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

RAB HOTEL INTERNATIONAL 3* 05.10.-06.11. 7 pol od 1435 kn

PAG HOTEL PAGUS 4* 05.10.-31.10. 2 pol od 500 kn

LOVRAN HOTEL LOVRAN 3*

Kultura

SRIJEDA, 5. listopada, 19 sati Dvorana za sve ane namjene, Stari grad Zrinskih

4. listopada 2011.

SRIJEDA, 5. listopada, 19 sati Pu ko otvoreno u ilište akovec

Promocija knjige “ akove ke legende” Upis u te aj crtanja i slikanja Profesorica Vesna Kalšan ovu e srijedu, u suradnji s Turisti kom zajednicom grada akovca, predstaviti svoju knjigu “ akove ke legende”. Tragi na ljubav Ivane Petroczi i Nikole Malekoczija, legende o Barbari Celjskoj ili o me imurskom pozoju samo su neke od pri a koje je autorica prikupila u svoju zbirku. Podsjetimo, prošlu su godinu ove legende oživjele u subotnjim matinejama, kada su stvarne povijesne injenice iz našega grada na svojstven

i duhovit na in akove kim ka i ima ispredali poznati kulturni aktivist Dejan Buva u pratnji gitarista. Ovim se projektom obogatio program nekoliko subotnjih prijepodneva u središtu akovca, a autorica Vesna Kalšan sve je akove ke legende skupila u prekrasno izdanje oboga eno ilustracijama Nikole Petija. Promocija knjige održat e se u Dvorani za sve ane namjene u Starom gradu Zrinskih akovec, s po etkom u 19 sati.

Umjetni ka likovna organizacija Likovni klub “Paleta” organizira novi te aj crtanja i slikanja za djecu i odrasle u akovcu, u Pu kom otvorenom u ilištu, u trajanju od 11 mjeseci. Obra ivat e se sve crta ke i slikarske tehnike i teme, a po potrebi e se pripremati i u enici za prijemne ispite u škole i fakultete likovnih usmjerenja. Teoretsko - prakti ni program odvijat e se jednom tjedno po dva školska sata, podijeljen u tri stupnja: crta ke tehnike, slikarske tehnike – akvarel, tempera, akrilic i uljane boje (platno i staklo). Prvi informativni sastanak je u srijedu 5. listopada u 19 sati, a više informacija možete dobiti i na broj telefona 098/9145186 kod slikara Ivana Lovrekovi a.

05.10.-21.10. 2 pol po osobi od 450 kn

OPATIJA HOTEL MOZART 5* Romanti ni vikend 05.10.-28.12. 2 n/d po osobi od 1090 kn

MORAVSKE TOPLICE HOTEL AJDA 4* 05.10.-28.10. 2 pol po osobi od 770 kn

TERME TUHELJ HOTEL TERME TUHELJ 3* 05.10.-23.12. Paket BIJEG U PRIRODU 2 pol po osobi od 720 kn __________________________

MARUNADA U LOVRANU Autobusom iz akovca 15.10. cijena po osobi 150 kn

HIT PUTOVANJE! KAPADOKIJA, Turska Zrakoplovom iz Graza! 02.11.-09.11. cijena po osobi od 2690 kn ___________________

SKIJANJE U FRANCUSKOJ PUY ST. VINCENT ve od 1350 KN (6-dnevna ski karta i 7 no i u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca

SKI OPENING NASSFELD Apt Marcius, 1/4 apt 08-11.12. i 15.18.12. 3-dnevni najam, 1980 kn

KATSCHBERG Hotel Cristallo 4* 15.-18.12. 3 pol po od 1965 kn

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... Sade 22.11.u ZAG,Rammstein u ZAG,...JEAN MICHEL JARRE 11.10. u ZAG, Tom Jones 21.11. u ZAG,...

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

DRUGI POSJET Lidije Bajuk Ukrajini

Ponovno produbljivanje spona i neo ekivana nagrada! Neumorna hrvatska (i me imurska!) etnoambasadorica Lidija Bajuk krajem kolovoza po drugi je put ovu godinu u kov ege spakirala svoje znanje, ljubav i gitaru i otputovala u Ukrajinu. Naime, na inicijativu ukrajinskog Bojkivskoga etnološkog društva i Jevgenija Paš enka, izvanrednog profesora na Katedri za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Lidija Bajuk je, uz još troje hrvatskih etnologa i folklorista – dr. Jelku Vince - Pallua, dr. Suzanu Marjani i apsolventa Antuna Boži a – izlagala na me unarodnoj znanstvenoj konferenciji “Guculski fenomen: živjeti i stvarati umjetnost“, održanoj u sklopu 19. me unarodnog festivala Hucula u zapadnoukrajinskom Kosivu, ovaj put na temu “Etnomuzikološke usporedbe izme u hrvatske i ukrajinske glazbe“. Na pripadaju em velikom folklornom festivalskom dijelu stru na je komisija njoj i prate em kolegi glazbeniku Antunu Boži u na tamburi dodijelila 2. mjesto, što je našu malu delegaciju i više nego iznenadilo, s obzirom na to da zapravo nisu ni znali da je festival natjecateljskog karaktera.

Potvrda hrvatsko ukrajinske suradnje Nakon trodnevnoga upoznavanja s guculskom etnološkom baštinom, kojoj su u korijenima najvjerojatnije keltska, romanska i slavenska obilježja, hrvatska je skupina obišla ernivce i Lavov, samostane u Unjivu i Pidgorcima, te lokalitet Styljsko koji možda svjedo i postojanje jednog od najve ih utvr enih gradova Hrvata isto nokarpatskog podru ja u 9. stolje u. Zahvaljuju i Ministarstvu kulture, koje je hrvatskim predstavnicima inanciralo putne troškove, te

Plodna jesen u iš ekivanju “Matapura“

Lidiji Bajuk i njenom kolegi glazbeniku Antunu Boži u u folklornom je festivalskom dijelu dodijeljeno drugo mjesto Matici hrvatskoj, Muzi kom informativnom centru i Institutu za etnologiju i folkloristiku, koji su im priskrbili tridesetak knjiga iz podru ja hrvatske književnosti, teorije književnosti, (etno)muzikologije i povijesti, darivanjem knjiga i izabranih audioizdanja Institutu za tradicijsku i dekorativnu umjetnost Lavovske nacionalne akademije umjetnosti, Institutu za narodoznanstvo u Lavovu i Knjižnici Katoli koga hodo asni kog središta Pelegrini kraj Lavova, potvr ena je u svibnju ove godine novouspostavljena znanstvena i kulturna suradnja Hrvatske i Ukrajine.

Po povratku iz Ukrajine, Lidija je po etkom rujna nastupala na Hrvatskoj etnoriznici, 20. obljetnici Hrvatske kulturne zajednice u Minzu, 16. rujna na promociji tre e knjige mitološke trilogije “Gazdarica na vratima“ akademika Radoslava Kati i a u središnjici Matice hrvatske, a prošli je tjedan kao posebna glazbena goš a nastupila na koncertu Ansambla narodnih pjesama i plesova “Lado“ u Moskvi. Lidijini listopadski dani prote i e u poetsko - glazbenim gostovanjima uz Mjesec knjige u Novskoj i Ivani - gradu, kao i u pripremama za Lidija Bajuk Quartet Konzert u be kom Mozarthalle, koji je ve po etkom rujna bio rasprodan. Najavljivanom i dugo o ekivanom dvostrukom audioalbumu i knjizi “Matapur“, u sklopu kojeg u izvedbi 37 me imurskih tradicijskih pjesama sudjeluje stotinjak me imurskih i drugih hrvatskih glazbenika, autorica još ne zna to an datum izlaska. Naime, za njezino objavljivanje nedostaju nov ana sredstva za prijevod na engleski jezik i za tisak. Budu i da je odbila potpisati ponu ene nekorektne ugovore s hrvatskim diskografskim ku ama s kojima je pregovarala, nada se ili partnerskom ugovoru sa stranim izdava em ili pokretanju vlastite etikete uz pomo hrvatskih pokrovitelja i sponzora. U me uvremenu, Lidija Bajuk Trio snimio je “Prelju“, inancijski manje zahtjevan audioalbum izbora hrvatskih tradicijskih napjeva koji je pred objavljivanjem. Sredinom listopada Lidija e, zajedno s kolegama znanstvenicima i studentima, nastaviti prošle godine zapo eta etnografska terenska istraživanja na temu “Pu ka pobožnost i predajna etnobaština na tlu gornjeg Me imurja“. (lb, bš)

ZBOR “Josip Vrhovski” Nedeliš e ugostio susjede iz Slovenije

Prijateljstvo koje se njeguje punih jedanaest godina Protekli su vikend Nedeliš e posjetili pjeva ki zbor KUD-a “Brežice” i tamburaški orkestar KUD-a “Oton Župan i ” iz Arti a. Koncert je organizirao Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a, koji prijateljstvo sa susjedima njeguje ve punih 11 godina. Pod dirigentskim palicama voditelja Elizabete i Dragutina Križani a, zbor iz Brežica izveo je djela slovenskih i stranih autora, te ve tradicionalnu pjesmu “Nedeliš e” koju je upravo sam Dragutin Križani napisao i posvetio Zboru “J. Vrhovski”. Osim pjeva a, publiku su oduševili i tamburaši iz Arti a koji su pod vodstvom Dragutina Križani a izveli moderne i tradicionalne skladbe. Publiku je posebno ganula pjesma “Vilo moja”, koju je u pratnji zbora i tamburaša otpjevala Elizabeta Križa-

Poseban dio koncerta bila je pjesma “Vilo moja” u izvedbi Elizabete Križani , uz pratnju arti kih tamburaša ni . Na kraju koncerta slovenskom se zboru na pozornici pridružio i Pjeva ki zbor “J. Vrhovski” te su zajedno otpjevali tri skladbe, a dirigirali su voditelj nede-

liš anskog zbora Branimir Magdaleni , te Elizabeta i Dragutin Križani . Ponovni susret dvaju zborova zakazan je za sljede u godinu u Brežicama.

VE ER DOKUMENTARNO

Filmo koje v Pravu dokumentarnu poslasticu priuštio nam je prošli tjedan Centar za kulturu akovec, i to ne iz redova vrsnih stranih dokumentarista, ve doma eg autora, štoviše – ro enjem akov anca. Mladi Matija Vukši , novinar i redatelj, u akovcu je prikazao dva svoja ilma: “Benjamin“, o potrazi za identitetom 17-godišnjeg Roma iz Orehovice, te “Irokez“, koji prati životni put boksa a i poduzetnika Željka Mavrovi a. Projekciji su prisustvovali sam autor, protagonist “Irokeza“, te snima-

“Teret” poznatog oca Matijin je otac poznati urednik i novinar Branko Vukši , no graditi karijeru uz ovakav background, iako bi se možda dalo druga ije zaklju iti, nije bilo nimalo lako. - To mi je u životu bio isklju ivo ogroman teret. Kada sam se po eo baviti novinarstvom, ljudi su mi govorili – lako tebi, tebi je tata sredio. Ali kad su shvatili da smo druga iji, da imamo druga iji put i druga iju pri u, prestale su te govorancije i sad me više nitko ne uspore uje. (bš) telj Raul Brzi koji potpisuje kameru na oba Vukši eva ilma. Matija Vukši ro en je u akovcu, no gotovo cijeli život provodi u Zagrebu. Tamo 2005. završava novinarstvo na Fakultetu politi kih znanosti, na HRT-u radi kao urednik i reporter, a mnogi e ga se sjetiti po putopisima iz Latinske Amerike kojom je putovao s Goranom Mili em snimaju i “Idemo na put: Latinska Amerika“. Ipak, bavljenje brzinskim formama u kojima se ne može umjetni ki izraziti mladog novinara sve više gura prema ilmu koji ga je ionako oduvijek zanimao, pa upisuje dokumentarnu ilmsku režiju na Akademiji dramskih umjetnosti, koju je prošle godine uspješno diplomirao.

Zavrzlama oko “Benjamina” Oko “Benjamina“ je u akovcu prošli tjedan nastala cijela za-

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 6. listopada, 20 sati Centar za kulturu akovec

SUBOTA, 8. listopada, 16 sati Centar za kulturu akovec

Kazalište Virovitica, Narodno pozorište - Užice, Teatar kabare Tuzla, Ivo Andri : “Prokleta avlija”

Kazališna tribina “Cukorek”

Pet desetlje a nakon dodjele Nobelove nagrade Ivi Andri u tri su se regionalna kazališta – ne dakle velike institucije, od nacionalnog zna aja – iz tri države odlu ile umjetni ki preispitati njegovo djelo ne bave i se temom ” iji je Andri ”, nego kazališnim inom podsjetiti koliko je on kvalitetan umjetnik. Naime, ni jednom piscu, bez obzira koju mu nacionalnu odrednicu zaka imo, djelo zbog toga ne e postati ni bolje ni lošije. Tema ove novele, a zatim i predstave, nije nacija nego ovjek, i

Nakon ljetne stanke ponovno po inje Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek”. Sezonu otvaramo premijerom lutkarsko - igrane predstave “Tata lav i njegova sretna djeca”, koju potpisuju Kazališna družina ”Pinklec” te Dje je kazalište Dubrava Zagreb. Lutkarsko - igrana predstava ra ena je prema istoimenoj slikovnici Horsta Eckerta Janosham, režiju potpisuje Paolo Tišljari ,

to onaj sasvim obi an, mali, jedan od onih koji nacijama obi no služe kao topovsko meso. Dramatizaciju, režiju i scenografiju potpisuje Nebojša Bradi , a u predstavi glume Mijo Pavelko, Vlado Keroševi , Petar Ben ina/Elmir Krivali , Draško Zidar, Dražen Pavlovi , Ir an Kasumovi , Antun Vrbenski, Mladen Kova i , Igor Golub, Dušan Radoji i , Elmir Krivali . Ulaznica za predstavu iznosi 60 kn.

OG filma uz mladoga hrvatskog redatelja Matiju Vukši a

ovi za publiku vole i kriti ari ve ke Gimnazije, rascjepkanog izme u svoje nacionalnosti i života u romskom naselju, gdje ga ekaju uglavnom osude i zavist, i života u u eni kom domu, u gradu, gdje je slobodan družiti se s vršnjacima i baviti se stvarima koje voli, ali gdje ga još uvijek gledaju (samo) kao – Roma. U filmu je redatelj vješto ispunio zacrtani naum i prikazao pri u o sazrijevanju i traženju identiteta – tako svojstvenu svakom tinejdžeru – koje god nacionalnosti bio i gdje god se nalazio.

Vjerodostojno prikazana životna pri a

Projekciji svojih dokumentarnih filmova nazo io je i sam redatelj Matija Vukši te protagonist “Irokeza” Željko Mavrovi . Benjamin Ignac, oko kojeg se vrti film “Benjamin”, trenutno u Norveškoj poha a srednju školu vrzlama, pa film gotovo da nije bio prikazan. Matija objašnjava da je sam Benjamin Ignac, oko kojeg se film vrti, ne žele i da se on prikaže, zamolio Centar za kulturu da zaustavi projekciju, a zašto – možemo samo naga ati. - Samo on zna zašto nije htio da se prikaže, ve je prije imao neke želje da se film ne prikazuje u akovcu. Da film na bilo koji na in šteti njemu i u najmanjem segmentu, kao prvo, ne bih napravio takav film, a, kao drugo, film je iznimno afirmativan, kaže redatelj, uz pretpostavku da je Benjamina uhvatila trema na doma em terenu. Upravo je Benjamina odlu io predstaviti u filmu jer su ga smetali naslovi kojim su ga mediji predstavljali u javnosti. - Za Benjamina su svi govorili kako je jako uspješan Rom, kako je jako pametan, državni prvak u zemljopisu – to su užasno glupi i, po meni, diskriminacijski naslovi

i teze. Svaki lanak koji je izašao o njemu je bio diskriminacijski jer – zašto Rom ne bi bio uspješan? Tako sam odlu io vidjeti što se tu krije i uvidio sam da ima puno kompleksniju pri u od toga da je on bio prvi ili drugi u zemljopisu, kaže autor. Film vrlo iskreno prati pri u mladog Roma Benjamina, u enika (tada) drugog razreda ako-

Ideja o snimanju filma o Željku Mavrovi u Matiji pak je pala na pamet prilikom jednog treninga. Kako se rekreativno bavi boksom, jednom ga je prilikom trener toliko namu io da se nije mogao ne sjetiti velikoga hrvatskog boksa a. - On je onako pomalo zagonetna osoba, nije bio sklon nikakvim pretjeranim a erama, tek možda sada sa seljacima. Tako da me zaintrigiralo tko je on zapravo, kakav je, je li doista tako miran ili je agresivan, što se s njime doga a izvan tog ringa, kaže Matija. Ideju su prezentirali Željku, koji je, s obzirom na to da je Matija tada još studirao, mislio da se radi tek o nekom “školskom projektu“ od kojeg e de ki vrlo brzo odustati. No, film ne samo da je snimljen, ve je upravo “Irokez“ otvorio ovogodišnji ZagrebDox, što je velika ast, budu i da estivale otvaraju uglavnom “jaki“ filmovi stranih redatelja, dobitnika filmskih nagrada. Film je sniman 25 dana razvu enih u period od jedne go-

Neispri ana pri a “Vukovarskog Schindlera” Matija Vukši mjesto na Akademiji zaslužio je scenarijem “Vukovarski Schindler” o Aleksandru Jevti u, Srbinu koji je za vrijeme rata spasio 200 Hrvata. Me utim, Matijin je scenarij, unato svim uloženim naporima, ostao neostvarena želja. - On

sam je toliko skroman da mu uop e nije jasna moja ideja da o njemu snimim film. Osam mjeseci sam ga nagovarao, ali nije išlo, pa smo odustali, okrenuli se ‘Benjaminu’, ‘Irokezu’ i drugome, ali mislim da bi to bio sjajan film, kaže mladi Vukši . (bš)

PREMIJERA: “Tata lav i njegova sretna djeca”

dine, jer se cijela ekipa ponajprije trebala dobro upoznati, što u po etku i nije bilo baš jednostavno, pri a redatelj, jer je Željkovo dotadašnje iskustvo pred kamerama bilo potpuno pogrešno. - S njim je bilo puno teže nego, primjerice, s Benjaminom, koji je u tom smislu bio nevin, nije imao iskustva s kamerama i njegov je istup bio iskren. Željko je imao unaprijed izgra en gard koji moraš rušiti. Nakon prvog snimanja materijal je li io na lošu dvominutnu reportažu. Tada smo sve stopirali na par mjeseci, zvao sam svaki – svaki drugi dan i pitao što ima i polako, kad smo se sprijateljili, krenulo je u pravom smjeru, pri a. Od samog po etka Mavrovi u je dano do znanja da se o njemu ne e snimati hvalospjev niti se nabrajati njegovi uspjesi, ve e film biti o onome kakav je on zapravo, bez glume pred kamerama, neovisan od njega i njegovog mišljenja. - Toga se iznena uju e držao, bio je pro esionalan i nikada nije imao potrebu kontrolirati situaciju, pregledati materijal ili se miješati u postprodukciju. Kad danas pogledam film, zapitam se bi li mi osobno bilo svejedno da netko o meni napravi nešto takvo, a on je tu pokazao iznimnu zrelost, zaklju uje Matija. I sam je Željko kasnije potvrdio da ne žali ni za ime. - Iako je teško pri ati o sebi i svom životu, procjenjivati sebe, Matija i njegova ekipa uspjeli su prikazati moj život što je mogu e vjerodostojno, kazao je bivši boksa . I doista, u filmu su nam prikazana tri lica Željka Mavrovi a – ono boksa a s karijerom od 27 pobjeda i jednim jedinim porazom, ono poduzetnika iji se izlet u politiku, unato najboljim namjerama, pokazao još jednom izgubljenom bitkom, te obiteljskog ovjeka – supruga i oca, u interakciji sa svojom djecom. Film je do sada prikazan na ZagrebDoxu i Danima hrvatskog filma, a tek mu slijedi put i proboj na druge filmske estivale. Kritike na film bile su iznimno pozitivne, no Matija kaže da se njima, bile dobre ili loše, ne optere uje. - Ljudi trebaju prestati raditi filmove za kritiku i za same sebe, filmove treba raditi za publiku. Svejedno mi je što kažu kriti ari, više me rka onoga što kaže publika, zaklju uje. Svoj e put ovaj mladi autor nastaviti u filmskom smjeru uz što manje novinarstva, s kojim bi spone volio prekinuti ve sutra jer mu ne ostavlja dovoljno vremena za bavljenje filmom. Trenutno radi na adaptaciji kratke pripovijetke Vjekoslava Kaleba “Gost”, koja ga je privukla kao svevremenska mentalitetna meta ora, a u pripremi su i neki novi dokumentarni filmovi. Ideje, kaže Matija, uvijek postoje, samo ih treba staviti na papir i krenuti u posao. (bš, oto: Zlatko Vrzan)

dok u predstavi glume Davor Dokleja i Marta Bol an Ugljen. Tata Lav u i djecu, ali i roditelje, kako se uz samo malo mašte granice zbilje lako razbijaju, a mogu nosti igre postaju beskona ne. Kona no, u velikom gradu sve prolazi brže, pa tako i djetinjstvo, stoga je zada a svakoga roditelja omogu iti djeci igru, a time ih i usre iti. Predstava traje 50 minuta, predvi ena je za uzrast od 3 do 10 godina.

LENDAVA

Izložba hrvatskih umjetnika U lendavskom Starom gradu u slovenskoj Lendavi u petak je otvorena izložba osmero suvremenih hrvatskih umjetnika koju podupiru hrvatska i slovenska ministarstva kulture, kao i Op ina Lendava, Galerija Muzeja Lendava, Me imurska županija i Muzej Me imurja akovec. Svoje radove izložili su akademski umjetnici Petar Bariši , Peruško Bogdani , Kažimir Hraste, Kuzma Kova i , Vatro-

slav Kuliš Lapuh, Igor Ron evi i Antun Boris Švaljek. Na otvorenju izložbe govorili su me imurski župan Ivica Perho i lendavski župan Anton Balažek, koji su još jednom istaknuli vrlo dobru suradnju Prekmuraca i Me imuraca, rezultat ega je i ova izložba koja ostaje otvorena sve do 13. studenoga ove godine. U glazbenom dijelu priredbe nastupio je HKD “Pomurje“ Lendava. (sm, DV)

KUD “Sveti Jeronim“ Štrigova

Nastupili na misi u Baškoj KUD “Sveti Jeronim“ Štrigova vratio se s gostovanja iz Baške na otoku Krku. Štrigovski KUD je tamošnjoj župnoj crkvi pjevao pod svetom misom, a pjesma “Sred burne no i“ dozvala je suze radosnice na o ima mnogih vjernika. Nakon svete mise Štrigov ani su bili gosti župnika Ivice Katunara te se dru-

žili s doma inima. Štrigov ani su obišli i marijansko svetište na Trsatu u Rijeci, te druge usputne znamenitosti. Prema rije ima Josipa Mikeca, ovo je KUD-ovcima bilo nagradno putovanje za sve ono što volonterski i besplatno rade tijekom godine. (sm, JM)

HKD "POMURJE" iz Lendave

Posjetili Bosnu i Hercegovinu Hrvatsko kulturno društvo "Pomurje" iz Lendave pod vodstvom svog predsjednika anina Kutnjaka bilo je u dvodnevnom posjetu Bosni i Hercegovini. Posjetili su Sarajevo, Travnik, Jajce i Banju Luku, gdje su

razgledali povijesne, kulturne i prirodne znamenitosti ovih gradova. Izlet je nagrada lanovima društva za mnoge provedene aktivnosti tijekom ove godine. (sm, K)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

SUBOTA, 8. listopada, od 15 sati Miners MC Clubhause Mursko Središ e

Hereticsa, projekciju ilmova i slika s ovogodišnjeg, tre eg po redu, Trash&Burna, štandova s majicama i promociju pin-up kalendara. Fina i friška potvrda stigla je ovih dana i od slovensko - engleske voodoo trashbilly rock and roll kombinacije Nero Burns. Upad besplatan!

KRISTINI JEZERNIK titula Miss Friendship na izboru “Miss Pearl of Europe 2011.”

Kruna za osobnost lijepoj Kristini

PETAK, 7. listopada, 22 sata Prostor akovec

Atheist Rap + godišnjica CeZaMa i Prostora

Trash&Burn Season End Party Trash&Burn poziva vas na još jedno druženje za kraj sezone u Murskom Središ u! Na parkiralištu šetnice uz samu rijeku Muru preko dana, a dalje se zabava nastavlja u prostorijama MC Miners Clubhousea, udaljenog samo nekoliko metara, uz besplatan ulaz i rock’n’roll svirku Erotic Biljan&His

Prostor akovec u listopadu otvara svoja vrata, i bez mnogo pri e pozornicu prepušta punk rock grupaciji iz Novog Sada Atheist Rapu, koji e se na svojoj turneji zaustaviti i u Prostoru. Koncertom novosadskih punk legendi Prostor e, zajedno s Centrom za mlade akovec, ujedno proslaviti i svoje ro endane – CeZaM osmi, a Prostor tre i. Atheist Rap svakom iole ozbiljnom pankeru

Titulu Miss Friendship – Miss prijateljstva Kristini su dodijelile ostale djevojke s natjecanja

Lijepa 20-godišnja Kristina Jezernik iz Križovca vratila se ovih dana s Cipra, s europskog izbora ljepote pod nazivom "Miss Pearl of Europe 2011.", i to ne praznih ruku. Iako je titula najljepše pripala španjolskoj predstavnici, Hrvatica – to nije, Me imurka – osvojila je titulu "Miss Friendship". Kristini ovo nije bio prvi izbor ljepote – ve je prošle godine sudjelovala u Poljskoj na izboru za Miss Supranational, a baš ju je tamo jedna agentica pozvala da predstavlja Hrvatsku i na ciparskom izboru. Za lentu i titulu najljepše natjecale su se predstavnice 18 zemalja, a Kristini je pripala titula "Miss Friendship", odnosno "Miss prijateljstva". Radi se o kombinaciji nekoliko titula koju natjecateljice me u sobom dodjeljuju onoj djevojci koja im je bila najsimpati nija, koja se najbolje ponašala, koja im je bila najdraža, najkomunikativnija, i koja je uspostavila najbolje odnose s ostalim djevojkama. Baš je zbog toga Kristini titula posebno draga, jer – kako kaže – možda nije dobila krunu za ljepotu, ali je dobila krunu za osobnost.

Uskoro udruga za modele i hostese Kristina trenutno živi u Rijeci, gdje na Medicinskom fakultetu

Kristini je ve ernju haljinu za nastup ustupio Salon “Nikolina vjen anice” iz Varaždina

4. listopada 2011.

studira sestrinstvo, što je, kako nam je ispri ala, nakon završene srednje Medicinske škole bio logi an korak. Rijeku je u me uvremenu toliko zavoljela da e tamo najvjerojatnije i ostati, no, kad pogleda dalje u budu nost, kroz nekih 5 - 10 godina voljela bi živjeti u inozemstvu i voditi uspješnu karijeru modela. U životu su joj velika podrška prijatelji i obitelj, a ponajviše mama. De ka, kaže, još uvijek nema, jer je za sada ni jedan nije uspio dovoljno zainteresirati. Voli samouvjerene, pametne (ali ne prepametne!), dominantne i samopouzdane de ke koji znaju što žele i koji znaju preuzeti inicijativu – i tu ostaje tradicionalnoga stava – muškarac je stvoren da vodi igru. Svoje dane uglavnom provodi s fakultetskim kolegama – bilo na predavanjima ili kavi, a, kao i svako žensko stvorenje, voli šoping. Ustrajna je u svojoj karijeri modela, pa e uskoro sa suradnicom Bojanom Perho (koju smo vam predstavili u prošlogodišnjem ljetnom fotosessionu) uskoro otvoriti i modnu udrugu za modele i hostese. Stoga vrsto vjerujemo da ovo nije posljednji put da na našim stranicama možete itati o Kristininim uspjesima. (bš, foto: Zlatko Vrzan)

ne treba posebno predstavljati, a lanovi ni nakon gotovo 22 godine stvaralaštva uz koje su odrastale mnoge generacije na ovim prostorima ne posustaju. Serijom koncerata tokom ove godine Atheist Rap promoviraju svoj posljednji studijski album “Pri e matorih pokvarenjaka”. Koncert e prije headlinera za initi novoosnovani akove ki punk rock

ock se u Varaždin ove subote vratio na velika vrata, a s prvim Varaždin rock festivalom, koji se održao u Areni Varaždin, u naše se krajeve vratio i legendarni sarajevski bend Zabranjeno pušenje. Nakon nastupa Retro Pulta, Flashbacka, Male Hookersa i beogradskih rockera Van Gogh, festival je fantasti nom svirkom zaklju ilo Zabranjeno pušenje, i to ne prekršivši obe anje o pravoj rockerskoj atmosferi koje je tjedan dana ranije sve ano dao frontmen Sejo Sekson. Tog je petka Sejo, pravim imenom Davor Su i , strpljivo odgovarao na pitanja gotovo svih medija iz ovih krajeva, a za rije - dvije sto, uz omiljenu poštapalicu “kako bih rek'o“, odvojio je vremena i za Me imurske novine. • Bave i se ovim poslom godišnje provedete 200 dana na putu, od 6 mjeseci jedan ste puni mjesec u kombiju. Koliko zbog toga pati privatni život, isplati li Vam se to uop e? — Zadnjih godina malo se posao druga ije strukturirao, pojavile su se velike stvari – veliki biker festivali, beer festivali s po 5 - 6 tisu a posjetitelja. Danas zbog organizacijskih obaveza oko nastupa ne možeš raditi više 80 koncerata godišnje kao prije. Prije su više bili klupski koncerti, gdje ti do eš, postaviš opremu za 15 minuta, odsviraš i gotovo. Danas se na festivalima ostaje po 2 - 3 dana zbog tonskih proba, PR-a i svega ostalog. Tako da danas sviramo nekih 40 - 50 koncerata godišnje i manje smo na putu. Malo je i taj posao stao na noge i više nije samo klupska scena nego je dosta i nekih ve ih koncerata. U suštini se posao, što se ti e nastupa, prepolovio. Privatni život se može imati, to uop e nije sporno. Ali, jako je teško sve što je lijepo – skijanje ili Varaždinske barokne ve eri koje fulam, evo, ve godinu za redom, jako se teško isplanirati. Ovaj posao nema radnog vremena, ako te ljudi zovu, ti se moraš odazvati, jer ako to ne u iniš ljudi to jako negativno doživljavaju. Malo privatni život staviš pod tepih, jer ga ne možeš ljudima objasniti, i ve sam odustao od objašnjavanja da mi djeca nisu bila na skijanju 2 godine. Uvijek se zato veselim prvom mjesecu kada je posao dosta reduciran, tako da u privatnom životu najviše uživam u sije nju i prvoj polovici velja e – odemo onda i u toplice i onda bude ludnica od života, jer sljede ih mjeseci nemam vremena. Jest komplicirano, ali ima i puno težih i stresnijih poslova. • Kolike su šanse da Vam uskoro svega bude dosta? — Rock'n'roll nije posao, to je na in života i mišljenja. Mi u ovom svom poslu ne vidimo Varaždin ili Split, koliko god e to možda zvu ati ljigavo i kurtoazno, ali ne vidim ih kroz novac. U Varaždin sam dolazio i kad je novca bilo, i kad ga nije bilo, jer je jedan od bitnijih segmenata u ovom poslu druženje sa svojim istomišljenicima. Najljepša je stvar u ovom poslu upravo upoznavanje. Rock'n'rollu, bez

bend Kraykulla and the Gypsyfuckers koji ine mladi akove ki glazbenici koji su svoje punk iskustvo ispekli dugogodišnjim sviranjem u razli itim bendovima u akovcu. Koncert po inje u 22 sata, ulaznice se ve mogu kupiti u pretprodaji po cijeni od 30 kn u Starom hrastu, dok e na dan koncerta ona iznositi 40 kn.

INTERVJU: SEJO SEKSON – frontmen Zabranjeno

Malo koja z rock’n’roll obzira na komercijalni efekt, gravitira najve i broj nekih dobrih, poštenih i pametnih mladih ljudi i to je za mene najve e bogatstvo i ljepota ovog posla. I ja zaista imam veliko bogatstvo u prijateljima, i sad ve mogu re i – suborcima, poslije svih ovih teških godina kojih smo vra ali rock'n'roll u igru, jer to nekim novim politi kim rasporedima nije bio poželjan partner. To je muzika u kojoj se može uti i kritika, otvoren je prema drugim narodima, nacijama i globalno – i te se karakteristike nisu cijenile. Rock'n'roll se sam izborio, bilo je malo podrške od države, sponzora, rijetki su sretnici imali takvo nekakvo zale e. Ali baš zato što je baziran na entuzijazmu i ljubavi je i opstao i opstat e. A to je i s našim bendom – dok sam izi ki u stanju raditi, radit u, a poslije toga u pre i u neki unplugged. To je Rambo Amadeus rekao kad su ga pitali ho e li snimati unplugged, baš u vrijeme kada su svi to svi snimali. A on kaže – ne u, unplugged, to je muzika za starije muzi are koji ne mogu više na noge. E, tako u i ja, kada ne u više mo i na noge, onda u unplugged.

Politika je ostala ista • I Vi ste, me u ostalima, bili politi ki angažirani – slu aj 'Crk'o Marshall', zabranjivani su Vam koncerti, montirani slu ajevi, bili ste žrtve medijske šutnje. Što je zna ilo biti politi ki angažiran nekada, a što danas? — Zna ilo je, a i danas zna i, imati zatvorena neka vrata. Ja sam vrlo sretan što mi se ta vrata ne otvaraju, a nemam ni namjere kucati. Naravno, ništa se nije pro-

mijenilo. Uvijek tražiš partnera za ono što želiš izvesti, bilo da je to politika, bilo priroda i društvo. Ali, ne možeš i jare i pare, kako kažu. Dosta ljudi je iz rock'n'rolla ušlo u taj neki svijet biznisa i reklama. Ali u i u taj svijet zna i opet izgubiti one ljude koji te podržavaju i vole. Ne možeš pjevati pjesme Zabranjenog pušenja i reklamirati šampone, to jednostavno ne ide. Ima tu poželjnih partnera, kao što su pivovare, Jack Daniels (smijeh) koje se mogu dovesti u kontekst rock'n'rolla, ali te stvari treba izbjegavati jer te nemoralne ponude esto na kraju više koštaju nego što donose koristi. Naša je publika jako osjetljiva – teško se sti e, a lako se gubi. Ja s te strane, ni s politikom, ni s biznisom, nisam na ti. • K a k v a je budu no s t rock'n'rolla u Hrvatskoj i regiji? — To je neki put koji je vrlo krivudav i nepristupa an, ali s druge strane mislim da upravo ta opcija, ti ljudi koji su na tom frontu jedan su upotrebljivi mehanizam za vrijeme koje dolazi. Mislim da e i Hrvatska, što se ti e EU, i sada jest, u velikom dijelu biti prepoznata kao poželjan lan zahvaljuju i jednom ogromnom naslije u koje je rock, ilmska, kazališna kultura i alternativne umjetnosti stvorila u posljednjih 30 godina, jer to je zaista fascinantan fundus na koji možemo biti ponosni jer to malo koja europska zemlja ima. Ima ih koje imaju bolje kazalište od nas, koje imaju bolji balet ili klasi nu glazbu od nas, ali malo koja zemlja ima bolji rock'n'roll od nas. I mislim da e to biti jedna poveznica, ne samo za zemlje u regiji, jer velike stvari na pomirenju i komuniciranju u

“Hladno pivo” na motorijadi u Otoku Iako je koncerte koje su odsvirali u našim krajevima teško pobrojati, jer ih je bilo doista mnogo, jedan je Seji i ostatku benda ostao posebno u sje anju. Prije nekoliko godina svirali su na motorijadi u Otoku, a pri povratku ku i desio se i simpati ni “incident“. - Vra ali smo se sa svirke u Otoku, bilo je dosta kasno jer, kako ja ovdje imam dosta raje s fakulteta, zasjeo sam s njima i ku i smo krenuli oko 1, pola 2. Taman smo krenuli kad kod nekog jarka vidimo upaljena svjetla i kontamo – sudar. I mi stanemo,

za slu aj da nekoga treba voziti u bolnicu, i vidimo da su ljudi dolje u jarku pored nekog biciklista i shvatimo da je on pijan biciklom sletio u jarak. Uspjeli su njega ugurati u auto, ali bicikl ne stane. I mi kažemo – dajte nama i njega i bicikl, pa emo mi njega odvesti kombijem. On u e, sjedne izme u nas, i pitamo ga gdje je bio. On kaže – Bil sam tu na festivalu! A mi smo jedini svirali na tom koncertu. I pitam ga tko je svirao na tom festivalu. - Ne znam, neki de ki, dobro su svirali, bili su odli ni, mislim – Hladno pivo!

4. listopada 2011.

SUBOTA, 8. listopada, 19 sati

Vatrogasni dom Prelog

Pleši i pomaži

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Udruga mladih Grada Preloga organizira ovu subotu u Vatrogasnom domu Prelog humanitarni koncert pod nazivom “Pleši i pomaži”. Koncert po inje u 19 sati.

PETAK – UTORAK, 7. do 18. listopada Autonomni centar akovec

Festival EEII 2011. Ovogodišnji festival Eksperimentalne elektronske intervencije (EEII) održat e se u Autonomnom centru akovec od 7. do 18. listopada, a njegov e fokus biti na nomadskoj kulturi, mobilnosti, privremenim autonomnim zonama te spajanju tehnologije, pokretljivosti, slobodne kulture i nove medijske umjetnosti.

og pušenja

zemlja ima bolji od Hrvatske! I glazbenici Internet trebaju tretirati kao saveznika

regiji ve ine bendovi poput Hladnog piva, Van Gogha, i vjerujem da e se i kroz Europu to prenijeti na jedan puno širi plan. Bit emo, mislim, velika poveznica, upravo mi ljudi iz glazbenog i ilmskog miljea, puno više nego što je bilo do danas prepoznavano i podržavano od vlasti i ministarstava i drugih struktura koje nikada nisu ni prstom makle da nam olakšaju život, ak naprotiv. • Tko je zapravo najviše utjecao na glazbu Zabranjenog pušenja, a imate li saznanja na koga je Zabranjeno pušenje najviše utjecalo, glazbu u kojoj prepoznajete svoj direktan utjecaj? — Ne samo Zabranjeno pušenje, nego svi sarajevski bendovi, imaju isti background. Sarajevo je speci i no po tome što je to grad koji, za razliku od Zagreba koji isto dobro poznajem i dugo ovdje živim, nema tu kulturnu isparceliziranosti. Danas se zna da u Zagrebu u centru grada nema narodnjaka, narodnjaci su na Rudešu i dalje. U Zagrebu se zna gdje stanuje radni ka klasa, a gdje elita. Sarajevska su naselja izmiješana, u njima bukvalno preko puta ceste stanuju elita i siromašni, besku nici itd. I elitna je kultura pomiješana s narodnom kulturom. Mi smo tako odrasli u naselju gdje smo svi cijelu svoju mladost proveli potpuno ravnopravno jazz i narodnu muziku, što je rijetkost. I to je prisutno u glazbi svih sara-

jevskih bendova – od Zabranjenog pušenja, Plavog orkestra, Crvene jabuke do Dubioze kolektiva, Letu štuka – svugdje se osje a miks svih glazbenih stilova, ne samo onih koji pripadaju nekom tvom civilizacijskom krugu, nego svih muzika. I to je ono što bosanski bendovi imaju kao manu kad su u pitanju kriti ari koji misle da se to namjerno tako radi da se dodvori nekoj publici. Ali sevdah se svugdje osjeti. S njim si odrastao i jednostavno ga je nemogu e izbje i kao što možeš imati rock bend s Jamajke, ali eš u njihovu zvuku opet osjetiti reggae. I glazba je zato malo druga ija – mi smo odrasli na Clashu i punku, to je bila moja generacijska stvar, imao sam 18 godina kada je ta muzika bila in i nešto novo na svijetu. Ali, i kod Pušenja i Elvisa J. Kurtovicha i svih tih bendova osjeti se i taj drugi korijen. Mi se toga nismo stidjeli, esto smo imali od nekih establishmenta i negativnu reakciju zbog toga, ali kako je rock'n'roll nastao jako blizu nekom radni kom sloju ljudi, sarajevski rock je daleko najdalje dobacio u dubinu nekog naroda. Sarajevo je zatvoreno kao pepeljara, jedan ildžan gdje jednostavno nedostaje prostora gdje nemaš kamo širiti neku pri u, cijeli je iskomprimiran i ti iz svog stana bukvalno uješ gange i rere s ne ije svadbe u brdima, to su zvukovi koje vjetar donosi, u u ti u stan i ne možeš se od njih odvojiti.

• Koliko je danas ilegalno skidanje glazbe s Interneta stvarna prijetnja glazbi? — Ja to nekako doživljavam kao prirodnu stvar, to se nikada ne e mo i zaustaviti, tko god kaže da to može kontrolirati ili zaštititi – mislim da svaki haker to može rasturiti za 15 minuta. Ja se time nikada nisam bavio, moj bend i ja Internet gledamo kao saveznika i gledamo da ga iskoristimo najviše što možemo. Puno naše muzike se skine, ali istovremeno se i puno posla organizira preko Interneta, puno se proda, puno se PR-a iskomunicira preko Interneta. U našoj bazi podataka, na našoj mailing listi, mi imamo preko 8.000 ljudi. Nekada bi nam za to trebalo 10 života, nekada smo mogli samo slati beta-kazete autobusima, a da pošalješ primjerice 30 spotova to je i koštalo – beta od 30 minuta je koštala 200 - 300 kuna, a trebao si ih 30, pa sve slati što poštom, što autobusom. Danas je Internet uvelike olakšao komunikaciju i ne treba ga zbog toga pljuvati. Ja ga tretiram kao saveznika, iako sam puno izgubio njime, ali sam puno i dobio, samo ga treba upotrjebljavati za ono što ti treba. A piratstvo se nikada ne e zaustaviti, download je danas nešto što svaka baba zna izvesti. Boriti se protiv toga – to je borba protiv vjetrenja a. CD je medij koji se gasi, mi smo to u Sarajevu ve prije 5 - 6 godina prevalili, nestat e izdava i, distributeri isto, CD e nestati – ali bit e neke nove tehnike rada i na njih se moraš nau iti, istrenirati. Primjerice – imati dobar Facebook pro il koji ti opet omogu uje da izreklamiraš sebe, svoj bend i svoj rad bez svih onih karika koje su nekada bile potrebne. Danas više promocija i uspjeh nekog benda ne ovisi od urednika radiostanica kojeg moraš potpla ivati ili pi a koje moraš pla ati novinarima da bi napisali prvu recenziju tvoga prvog singla. Danas možeš uspjeti ako imaš dobru stvar i dobar spot, i bez njih, ne ovisiš toliko o drugim ljudima koliko o sebi. Izdava i se pokušavaju osigurati uzimaju i od ljudi ono što je njihovo – prave takve horor ugovore s novim bendovima po kojima e oni zauvijek ostati bez onoga što je njihovo, a sve da bi oni bili njihovi izdava i, a to je potpuno nebitno. 800 CD-ova koliko prodaju naši izdava i

EEII ‘11. dio je projekta “New Media CrossBorder“, koji se provodi u okviru IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. i djelomi no je inanciran od Europske unije. Festival se provodi u partnerstvu s udrugom UKE iz Križevaca. Pozivaju se svi koji imaju stru na znanja u razli itim podru jima da se prijave za sudjelovanje do 4. listopada.

svojih izvo a a, to preko Interneta možeš prodati u 15 minuta. • Bili ste jedan od lanova žirija prve sezone showa 'Rat bendova' u kojoj se samo godinu kasnije okušao i naš akove ki bend 'Larva'. Ipak, nisu stigli pred Vaš strogi sud – zašto ste odustali od showa? — Nisam baš sklon da mi se ljudi petljaju u posao, televizija ima druge favorite, ima potrebu za lijepim izvo a ima, za seks simbolima i tako. Ja sam toga svjestan, i u toj prvoj sezoni sam na svoje inzistiranje progurao neke stvari koje produkciji nisu bile interesantne. Kad smo radili tu emisiju i te neke dogovore, došli smo do konsenzusa da poanta emisije bude pro iliranje autorskih bendova. Glupo mi je medijski forsirati bendove koji dobro skidaju Bon Jovija. Oni trebaju imati svoje mjesto, ali nekako sam želio nametnuti kriterij da jako puno bodova i puno pozitivnih poena donosi autorska stvar. No, autorska stvar izvedena na televiziji nije toliko spektakularna kao kad odsviraš 'Eye Of The Tiger'. To su poznati hitovi i naravno da javnost na te stvari bolje reagira, da eš, u momentu u kojem okreneš kanal i vidiš neki nepoznati bend koji svira nepoznatu pjesmu, nastaviti dalje listati kanale, a televizija nije Caritas, nije zamišljena da stvara vrijednost i umjetnost, televizija je zamišljena da se proda. I od te dvije percepcije te emisije prevagnula je ova druga. • Aktualni album 'Muzej revolucije' izašao je prije više od godinu dana, ali evo ovih dana svoj je videouradak doživio i etvrti singl s albuma 'Tvoja bosa stopala'. Kada se može o ekivati nešto novo? — Ve smo mi razmišljali o tome, me utim, aktualni CD ide iznena uju e dobro. Imao je sporiji uzlet, no svaki novi singl otvara strašno puno posla i neke nove promocije tog CD-a i ustvari tek sad, poslije godinu dana, otvaraju se neka vrata i mi smo odlu ili napraviti još barem jedan spot, ako ne i dva, ako to inancijski uspijemo zatvoriti, s njega. Sljede i nam je album de facto ve gotov, završen je što se ti e softvera, samo ga treba snimiti u pravom studiju i isproducirati, ali generalno, ono što se ti e tekstova i tih nekih kostura pjesama, to je manje - više završeno, a to je i najteži dio posla. I za sada još nije unplugged. Imamo nekih 14 - 15 stvari, odlu it emo se za njih 10 - 11, ali tek iza nove godine emo po eti raditi. Ispostavilo se da za jako puno stvari s ove plo e ima nekog interesa, a dosta stvari s albuma sviramo koje ak ni nemaju spot, što je uistinu rijetkost da ih publika traži. I sami smo zate eni jer smo mislili da e nakon jedne i pol godine biti vrijeme da po nemo raditi novo, jer i dok ovo iza e pro i e još devet mjeseci, pa e taman biti pauza od dvije i pol godine koliko je i obi no pravimo izme u dva CD-a. Ovaj e put možda biti i ve a, jer ovaj album zaslužuje da mu se još malo posvetimo, kad su ve ljudi njime zadovoljni. (bš, foto: Zlatko Vrzan)

Lucija Trupkovi fotografijom se bavi unatrag tri godine, a posljednjih godinu dana radi kao freelance fotograf

IZLOŽBA u caffe baru “Arrow”

Fotografije Lucije Trupkovi Perspektivna mlada fotogra kinja Lucija Trupkovi svoje fotogra ije izložila je u akove kom caffe baru “Arrow”. lanica Fotokluba akovec fotogra ijom se bavi unatrag tri godine, kada se najprije zaljubila u makrofotogra iju, a kasnije, kupnjom svog prvog DSLR aparata, sve se više okre e modnoj fotogra iji i portretima,

uglavnom djece. Gotovo sve o fotogra iji nau ila je sama, u što je uložila puno volje i vremena. Iako je po struci upravna referentica, unatrag godinu dana uglavnom radi kao freelance fotograf. Stoga, kada budete ispijali kavu u svom omiljenom ka i u, nipošto ne propustite pomnije prou iti Lucijine fotogra ije. (bš)

Iza Kom3dije uspješno je koncertno ljeto, za injeno nastupom na (napokon) velikoj MTV pozornici Špancirfesta, a eka nas i zanimljiva jesen jer za nekoliko tjedana izlazi i novi album

NOVA KOM3DIJINA singlica

“Kaj te briga” progovara o otu enju Naša dragocjena etno punk skupina Kom3dija izdala je ovih dana novu singlicu pod nazivom “Kaj te briga”, drugu po redu koja najavljuje novi album “Ja kažem mir”, koji bi trebao iza i kroz nekoliko tjedana. Pjesma "Kaj te briga" veseli je hit u ska ritmu koji ironi nim tonom govori o navici suvremenog ovjeka da se otu uje od svoga bližnjeg, svog susjeda, sugra anina, na kraju krajeva od cijelog ovje anstva, kao i od samog sebe. Zvuk Kom3dije proširen je brass sekcijom koju ine Kru-

noslav Lajtman na saksofonu i Bojan Krušec na trubi, dok back vokale pjeva Marija Kolb. Pjesma je snimljena u studiju "Jazbina" u Maloj Subotici, a masterirao ju je Brad Blackwood, vlasnik studija "Euphonic Masters" iz Memphisa, Tennessee, trenutno jedan od najutjecajnijih producenata u svijetu (Maroon 5, The Black Eyed Peas, ZZ Top ...). Autor teksta i glazbe je Igor Baksa, dok aranžman potpisuju svi lanovi Kom3dije koju, uz Baksu, ine Miloš Rok, Neven Kolari i Marinko Marciuš.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

4. listopada 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 839

KNJIGA TJEDNA

José Saramago - “Slonovo putovanje” Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica knjige Richarda Blonna “Živjeti dulje uz manje stresa”: Suzana Doli iz akovca.

Dok je bio u posjetu austrijskim kolegama piscima, José Saramago zatekao se u Salzburgu, u restoranu “Slon”. Tada je prvi put uo za pri u o indijskom slonu koji je doživio pravu odiseju. Naime, sredinom 16. stolje a portugalski kralj Dom Joao III. odlu io je svom ro aku, austrijskom nadvojvodi Maksimilijanu, zetu Karla V.,

darovati slona kojeg su Portugalci dopremili iz Indije. Uz historijske likove kraljeva, Saramagovi glavni protagonisti jesu jedan slon i Indijac, njegov uvar. Duhovito i ironi no Saramago rekonstruira taj “epski” svijet s povijesnom pozadinom, koriste i ga za prikaz ljudske i životinjske prirode uop e.

Utoliko, ovo je pri a o marginalcima u šesnaestostoljetnoj Europi – slonu i Indijcu, koji se bore s vlastitim potrebama da uspostave veze s Drugim, stvore veze kao pojedinci i kao zajednica, a opet zadrže vlastitu individualnost te prona u smisao i ispunjenost izvan politi kih i ekonomskih nužnosti. (MV In o)

MOZAIK KNJIGA

Richard Wiseman - “59 sekundi: malo razmislite i puno toga promijenite” Psiholog Richard Wiseman razotkriva suvremene mitove o umu koje promovira industrija samopomo i, nude i posve nov pristup promjenama kojima ljudi mogu ostvariti svoje ciljeve i ambicije za svega nekoliko minuta, a ne za nekoliko mjeseci. Bave i se raspoloženjem, pam enjem, uvjeravanjem, odga anjem, pružanjem otpora i vezama, Wiseman u glavnim crtama predo ava znanstvena istraživanja koja podržavaju novu znanost strjelovitih promjena i opisuje kako je spomenute tehnike mogu e uklju iti u svakodnevni život. Oni naklonjeni samopomo i u knjizi e prona i: kako im samo razmišljanje o odlasku u teretanu može pomo i da ostanu u ormi, kako ih lon anice mogu u initi kreativnijim, zašto je dovoljno staviti olovku me u zube kako bi odmah postali sretniji, zašto dvije glave ne razmišljaju bolje od jedne, za-

što su rije i važnije od djela i kako jedna otografija može korjenito promijeniti stvari, kako pogreškama poboljšati društveni život, zašto prava umjetnost zavo enja podrazumijeva najobi niji dodir, vožnje toboganom smrti i izbjegavanje umjetnih boži nih drvca i dr. Kako uz samo malo razmišljanja možete puno toga promijeniti uz savjete Richarda Wisemana, mogu saznati dva itatelja Me imurskih novina.

ALBUM TJEDNA

Hugh Laurie - “Let Them Talk” Hugh Laurie osjetio je potrebu da se u knjižici svoga prvog glazbenog albuma na neki na in ispri a što ga je uop e snimio. “Let Them Talk” album je posve en bluesu i New Orleansu, mitskom mjestu bluesa i jazza, pa se Laurie - srednjovje ni bijeli Englez iz srednje klase, k tome još prepla ena, razmažena gluma ka TV zvijezda (ovo je otprilike njegov vlastiti opis) – osje a pomalo krivim što dira tu muziku, te se unaprijed posipa pepelom prije negoli ga kritike sasijeku zbog “autenti nosti”. No tko smo mi da mu sudimo? Mislim na sve nas koji zabrijemo na ikonografiju i mitove dalekih, stranih glazbenih tradicija i kultura od rasta arijanskog reggaea, preko irskog olka do bluesa iz delte

Popis pjesama 1. St. James Infirmary; 2. You Don’t Know My Mind; 3. Six Cold Feet; 4. Buddy Bolden’s Blues; 5. Battle o Jericho; 6. A ter You’ve Gone (with Dr. John); 7. Swanee River; 8. The Whale Has Swallowed Me; 9. John Henry (with Irma Thomas); 10. Police Dog Blues; 11. Tipitana; 12. Winin’ Boy Blues; 13. They’re Red Hot; 14. Baby Please Make A Change (with Tom Jones & Irma Thomas); 15. Let Them Talk

Mississippija. Pri u o “autenti nosti” neke glazbe i kulture najbolje popuše oni koji o tome nemaju nikakva pojma, kojima sve to skupa zvu i vrlo egzoti no i misti no. Crni blueseri su iz delte Mississippija bježali u Chicago, gdje su nastupali sa šminkerskim rizurama i u finim odijelima, da bi onda u šezdesetim godinama prošlog stolje a “real olk blues” prodavali bijelim engleskim studentima, a ta percepcija bluesa kao ne ega ruralnog što sviraju stari crnci koji danju rade na traktorima zadržala se do danas. I Laurie je svjestan da New Orleans danas više nije, a pitanje je li ikada bio, mjesto iz njegovih dje a kih snova koje “jednostavno odiše glazbom i romantikom”. Na kraju kaže kako je “jedino što mu daje pravo da svira ovu glazbu to što on voli ovu glazbu, onoliko autenti no koliko zna, te želi da je i mi volimo barem dijelom koliko i on”. To je uistinu jedinu što vam treba da bi neku glazbu svirali – i slušali. “St. James Infirmary” pjesma je koja korijene vu e iz engleskog olka, a koju je Louis Armstrong pretvorio u standard New Orleansa, pa je na neki na in prigodna da otvori ovaj album. Pjesma služi kao ogledni primjerak Lauriejeve pijanisti ke vještine. Odmah je jasno da je rije o školovanom instrumentalistu, a, unato entuzijazmu zbog snimanja prvoga glazbenog uratka, sviranje mu je zrelo i odmjereno.

Na pogodak iz prve odmah se nadovezuje pogodak iz druge u “You Don’t Know My Mind”. Pjesma zaraznog tempa i ležerne atmos ere daje do znanja da nas na “Let Them Talk” Hugh i ekipa ne e udaviti preozbiljnim shva anjem i bogobojaznim štovanjem predložaka, te da Laurie akusti nom gitarom vlada skoro jednako dobro kao i klavirom. Što se pjevanja ti e, Laurie ima možda neimpresivan ali karakteran vokal, što se može vidjeti u “Buddy Boulden’s Blues”, pri i o jednom od o eva jazza. Me u najbolje trenutke albuma još bih ubrojio atmos eri ni blues J. B. Lenoira “The Whale Has Swallowed Me” i “Swanee River” s razigranim klavirom. Potonja je pjesma koja je u šestogodišnjem Hughu potaknula ljubav prema bluesu, a dopada mu se zbog toga što je kao i on glazbeni misfit. “Swanee River” službena je himna Floride, a napisao ju je ovjek koji nije vidio ni spomenutu državu ni spomenutu rijeku. Dobar posao napravljen je s izborom pjesama, a aranžmani i produkcija albuma jesu vrhun-

INTERNET I RA UNALA

Facebook - stranice i profili WEB PREPORUKA

Geekologie – sve za geekove Geekovi svih zemalja virtualno se ujedinjuju na blogu jednostavnog naziva “Geekologie”, koji za njih na jednom mjestu sakuplja i predstavlja in ormacije o najzanimljivijim proizvodima, doga ajima i inovacijama vezanim uz

geek kulturu. Stranica je vrlo pregledna, poredana u kategorije – gadgeti, filmovi, tra i reklame, a ak i ako niste zagriženi trekkie ili pripadnik neke druge s supkulture, ova e vas stranica zasigurno animirati.

Kako sve više tvrtki otkriva prednosti Facebook-a kao marketinškog alata, tako se znaju i potkrasti greške pri njegovoj upotrebi. Jedna od eš ih je – otvaranje osobnog profila u svrhu promicanja branda, tvrtke, obrta ili pak udruge. Ukoliko ste i prije imali osobni profil, ovo izgleda kao normalan na in predstavljanja i komuniciranja na Facebook-u; no u poslovne svrhe je to ipak malo druga ije. Naime, osim

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

prednosti koje poslovni profil nudi vezano uz poslovne namjene, Facebook je ve u svojim uvjetima upotrebe postavio da se osobni profil osim u osobne svrhe druga ije ne smije ni koristiti – u protivnom postoji opasnost da ga Facebook jednostavno obriše bez ikakvih upozorenja.

Prednosti Facebook poslovnih stranica Koliko je ljudi vidjelo vašu objavu ili poslanu sliku i gdje? Dnevno/tjedno/mjese no? Koja je dobna struktura vaših anova, odkuda su te kako su saznali za vas? Ukoliko vam ovo zvu e kao interesantni podaci (a u svrhu poslovanja to sigurno jesu), ovo sve propuštate ukoliko umjesto Facebook stranice upotrebljavate osobni profil. Naravno, ako se vaši klijenti sastoje samo od vaših prijatelja ete odgovore na gornja pitanja znati i

bez nekih pripremljenih statistika, no u tom slu aju vam Facebook stranica nije ni potrebna – s prijateljima ionako komunicirate prisnije uživo ili preko tele ona. No, ako kao i ve ina poduzetnika nastojite proširiti krug klijenata, postoji i ograni enje što se ti e broja prijatelja unutar osobnog profila, te iznosi 5000. Imate li web stranice tvrtke (ako nemate, što ekate?)? Facebook stranica vam omogu ava da na relativno lagan na in omogu ite razmjenu in ormacija izme u Facebook stranice i web stranica – putem npr. Fanbox-a (lista pratitelja koja se prikazuje na internet stranicama – primjer na ovim stranicama desno) ili pak jednostavnog “Svi a mi se” gumba, koji e posjetioca stranice uputiti na vašu Facebook stranicu. Dosta važna prednost je i “administriranje” stranica – možete imati

ski. Tu je mnoštvo mahom akusti nih instrumenata poput violine, mandoline, harmonike, raznih puha kih instrumenata i brojnih udaraljki, dok glavnu rije uglavnom vode klavir i akusti na gitara. Aranžmani pritom ostaju bogati, no ne i zag(l)ušuju i, ve jasni i razgovijetni. Hughu su u nekoliko pjesama pomogli legendarni gosti. Dr. John pjeva u “A ter You’ve Gone” dok ga Laurie prati na klaviru. Za nekoga tko svira klavir i opsjednut je glazbom New Orleansa od toga valjda ne može biti ve e asti. Osim možda da ti Allen Toussaint aranžira stvari. Na jednoj slici u knjižici albuma Laurie gleda Toussainta, koji je na “Let Them Talk” aranžirao puha e u nekoliko stvari, s izrazom ovjeka koji je upoznao svoga dje a kog idola. Još jedna glazbena legenda New Orleansa, njegova soul kraljica Irma Thomas pjeva glavni vokal u “John Henry”, te daje podršku Tomu Jonesu u “Baby Please Make A Change”. Jones na svoj tipi an na in svojim glasom posjeduje pjesmu od prvoga otpjevanog stiha, a pjesma se razvija u rasnu soul stvar u stilu Solomona Burkea, te predstavlja još jedan vrhunac prije negoli ga zaklju i naslovna stvar. Neka pri a što god tko ho e, ali “Let Them Talk” vrlo je dobar album. Usudio bih se re i i najbolji big-budget album posve en ameri koj roots glazbi – a u zadnje vrijeme je bilo dosta takvih projekata – koji sam uo. (Marko Vukuši , preuzeto s portala Muzika.hr) više razli itih osoba koje upravljaju Facebook stranicom (administratori) te na taj na in odteretiti odre enu osobu i prepustiti brigu o Facebook stranici cijelom timu (lozinku profila niste naravno podijelili cijelom timu?).

Nedostaci stranica Nedostatke stranica pred osobnim profilima možemo bolje nazvati razlikama jer u poslovnom smislu i nemaju neku vrijednost. Ovo se odnosi na stvari poput nemogu nosti osobnog avrljanja (zid sa statusima naravno da postoji), uvida u osobni profil pratitelja stranice, igranja igara i sli no. Tako er, osobe ne možete direktno pozvati da postanu anovi stranice, ve oni sami moraju to pokrenuti – odluka je uvijek na njihovoj strani. Naravno, u zamjenu za direktne pozive imate druge na ine kako zainteresirati osobe za Facebook stranicu, poput osobnih preporuka, reklama ali i ve navedene dodatne unkcionalnosti interakcije s web stranicama. Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film UVAR ŽIVOTINJA

TA LUDA LJUBAV

obiteljska romanti na komedija Režija: Frank Coraci Uloge: Kevin James, Rosario Dawson, Leslie Bibb, Ken Jeong, Donnie Wahlberg

romanti na komedija Režija: Glenn Ficarra, John Requa Uloge: Steve Carell, Ryan Gosling, Julianne Moore

Životinje u zoološkom vrtu obožavaju Andrewa koji vodi brigu o njima. On je simpati an, ali usamljen i pomalo neprilago en tip. Kad ustanovi da se ugodnije osje a u društvu lava nego u društvu žene, odlu i napustiti zoološki vrt i krenuti u život. U tom trenutku životinje prekinu svoj zavjet šutnje

i otkriju svoju najve u tajnu – one mogu govoriti! Odjednom po nu neprestano pri ati i pou avati Andrewa najboljim lekcijama iz rituala parenja. Kako bi mu pomogle prona i djevojku snova, životinje su spremne u initi (ili izre i) sve. Trajanje 104 minute, preporu uje se starijima od 6 godina.

Cal Weaver ima etrdeset i koju i živi svoj san – ima dobar posao, lijepu ku u, odli nu djecu i brak sa svojom srednjoškolskom ljubavi. Kad sazna da ga supruga vara i želi razvod, njegov “savršen” život brzo se raspada. Što je još gore, u današnjem svijetu samaca Cal, koji na spojeve nije izlazio zadnjih nekoliko desetlje a, ispada potpuno neprilago en. Nesretnog Cala za svog šti enika uzima Jakov

Palmer, rajer koji poznaje igru. Upoznaje ga s brojnim mogu nostima koje se nude: žene željne flerta, muška opijanja i osje aj za stil koji nude mladena ki du ani. Unato potpunoj promjeni životnog stila i novim osvajanjima, jednu stvar Cal ne može promijeniti - svoje srce, koje ga vodi natrag do mjesta gdje je za njega sve po elo. Trajanje 118 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

20.00 JOSEF

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

ratna drama/triler

srijeda, 5.10. nema filmskog programa

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

etvrtak, 6.10.

________ _____________________________

Tribina – nema filmskog programa

petak, 7.10.

3. GRANICA

niz godina. Kada su kod ku e po eli pokazivati znakove nemira, njihove žene zauzele su odvažan stav kako bi oživjele svoj brak: daju de kima dozvolu za tjedan dana slobode kako bi radili što god žele!

20.00 TA LUDA LJUBAV CRAZY, STUPID, LOVE romanti na komedija Režija: Glenn Ficarra, John Requa Uloge: Steve Carell, Ryan Gosling, Julianne Moore

4. PARANORMALNA POJAVA 5. LETE I KLINCI 6. RIO 7. 127 SATI

subota, 8.10.

8. UKRADENI IDENTITET

18.00 UVAR ŽIVOTINJA

9. OBRED

obiteljska romanti na komedija

10. PUT OSVETE

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

20.00 TA LUDA LJUBAV romanti na komedija

nedjelja, 9.10.

1. MONEYBALL 2. BRIDESMAIDS

16.00 i 18.00 UVAR ŽIVOTINJA

7. STRAW DOGS 4. BLUE VALENTINE

obiteljska romanti na komedija

5. PINGVINI GOSPODINA POPPERA 6. WARRIOR

20.00 TA LUDA LJUBAV romanti na komedija

7. ABDUCTION

LETE I KLINCI Avantura s dva klinca koji se na u u nezgodnoj situaciji, upravljaju zrakoplovom koji je pod vlasništvom – mafije! U rujnu 2004. dvojica dvanaestogodišnjaka, Jason McIntyre (Jesse James) i Kyle Barrett

23-godišnji Thomas Finley uhi en je zbog ubojstva svoje mla e sestre Samanthe i Edgara Laurena, istraživa a paranormalnih pojava. U ranim jutarnjim satima policija je pozvana na mjesto zlo ina, gdje su zatekli Thomasa sa se-

romanti na avanturisti ka komedija

Dobitnik iz prošlog broja: Nenad Kolari , Mihovljan

2. PIRATI S KARIBA – NEPOZNATE PLIME

Njegova je smrt sumnjiva jer je on vlasnik velike i mo ne korporacije “W Group“. Službeno nije ostavio nasljednika, pošto nije imao obitelj. Jedino je uspješno držao u tajnovitosti svog sina, Larga (Tomer Sisley), kojeg je posvojio prije tridesetak godina u bosanskom sirotištu.

strinim tijelom na rukama. On tvrdi da su Samantha i Lauren žrtve demonskih pojava nepoznatog podrijetla. Ubrzo, Thomas po ini samoubojstvo. Bližnji žrtava smatraju da video na en na poprištu zlo ina treba pokazati javnosti kao pravi dokaz onog što se dogodilo u ku i Finleyjevih u njihovim posljednjim danima.

Utorak, 4.10.

18.00 MONTE CARLO

1. LARGO WINCH

Komedija bra e Farrelly o najboljim prijateljima kojima nakon dugog braka žene dopušt aju da t jedan dana rade - sve što žele! Najbolji prijatelji Rick i Fred u braku su ve dugi

PARANORMALNA POJAVA

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

obiteljska romanti na komedija Režija: Frank Coraci Uloge: Kevin James, Rosario Dawson, Leslie Bibb, Ken Jeong, Donnie Wahlberg

PUŠTENI S LANCA

Faca snažne korporacije (Miki Manojlovi ) pada s prijestolja, iako nema obitelj, naslijediti ga treba posvojeni sin kojeg su - uhapsili u Amazoniji! Bilijunaš Nerio Winch (Miki Manojlovi ) prona en je mrtav, utopljen.

(tri besplatne posudbe) U filmu “Largo Winch” igra: a) Voja Brajovi b) Dragan Nikoli c) Miki Manojlovi

18.00 UVAR ŽIVOTINJA ZOOKEEPER

DVD, BLUE RAY IZLOG

LARGO WINCH

NAGRADNO PITANJE

(Reiley McClendon), avionom su sletjela na Highway 89, blizu Coopera u Arizoni. Detalji oko misterioznog pothvata tih klinaca, i kako su se našli sami u avionu, nisu nikada postali poznati. Ono što im se dogodilo nakon što ih je policija vratila doma nevjerojatna je pri a.

ponedjeljak, 10.10.

8. SOMETHING BORROWED 9. OUR IDIOT BROTHER

18.00 UVAR ŽIVOTINJA

10. RISE OF THE PLANET OF THE APES

obiteljska romanti na komedija

U.S. Box Office

20.00 TA LUDA LJUBAV romanti na komedija

1. THE LION KING 2. MONEYBALL

Radno vrijeme blagajne

3. DOLPHIN TALE 4. ABDUCTION 5. KILLER ELITE

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. CONTAGION 7. DRIVE 8. THE HELP 9. STRAW DOGS 10. I DON’T KNOW HOW SHE DOES IT

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle POKRENITE SE, jedino ega ete se sje ati na kraju života jesu doživljaji

Deset stvari koje biste trebali napraviti prije 35.! Svi mi planiramo puno toga u svojim životima, no koliko toga realno i ostvarimo? esto se na emo u situaciji kako ve godinama pri amo da bi trebali nešto u initi, kao npr. nau iti francuski, upisati te aj joge, otputovati na Kubu ili kona no priznati nekome da nam se oduvijek svi a ... No, vrijeme prolazi i na kraju samo žalimo za propuštenim prilikama, koje s godinama postaju sve teže i teže za realizaciju ... Vrijeme je da se pokrenemo jer, na kraju života, jedino ega emo se sje ati naši su doživljaji. Zato vam predlažemo 10 stvari koje biste trebali napraviti prije 35. 1. Spoznati pravu ljubav – velika romanti na ljubav ili barem ona luda, nepredvidiva zaljubljenost koja ne pušta tako lako nešto su što bi svatko trebao barem jednom doživjeti prije 35. Prepustite se svojim osje ajima bez straha i nikad ne propuštajte prilike za kojima biste kasnije mogli žaliti. 2. Nau iti barem dva strana jezika – znanje stranih jezika za mladog ovjeka u 21. stolje u apsolutni je must! Ne samo da ete

se mo i bolje sporazumjeti na putovanjima koja su pred vama, nego je i sam osje aj znanja fenomenalan! 3. Vidjeti svijet – putovanja nam daju širinu spoznaje svijeta u kojem živimo, u e nas prihva ati razli itosti i stjecati nova poznanstva. Otputujte i izvan granica Europe, u neki skroz druga iji svijet poput Afrike, Indije, Kine ili Brazila, takvo iskustvo sigurno e vas obogatiti i u initi vas ispunjenijom osobom. 4. Napraviti puno gluposti – dvadesete su vrijeme kada ste dovoljno iskusni da znate kad radite glupost, ali i dovoljno mladi da se na to ne obazirete. Sjednite u auto i otputujte u nepoznato, zaljubite se u zlo estog de ka, prepustite se bungee jumpingu ili provedite no na razuzdanom tulumu pod zvijezdama ... Ovo su godine kada si možete dopustiti gluposti, kojih ete se kasnije uz osmijeh rado sje ati ... 5. Sklopiti prava, vje na prijateljstva – 20-e i 30-e su vrijeme kada se iz mora ljudi i prijatelja pro iliraju oni koju su stvarno vrijedni vašeg vremena - oni koji

su uvijek tu kad ih trebate, koji vas nasmijavaju i s kojima zajedno otkrivate svijet. 6. Prona i svoj idealan posao – prona ite ono u emu ste dobri, što vas ispunjava i u emu se vidite u budu nosti. Ovo je vrijeme za prve poteze u karijeri, otkrivanje

svojih jakih strana i stvaranje temelja za napredak u budu nosti. 7. Nau iti cijeniti svoje roditelje – pola života nam se ine kao najve i neprijatelji, ali sada je vrijeme da zakopate ratne sjekire i kona no shvatite da su to ljudi koji vas vole najviše i koji e uvi-

jek biti uz vas bez obzira na sve. Poklonite im nešto lijepo, nazovite ih s vremena na vrijeme i recite im da ih volite. 8. Isprobati samostalan život – ak i ako nemate novac za vlastiti stan, samostalnost donosi mnogo povlastica – može-

te prespavati cijeli dan, dovesti doma novog de ka bez upoznavanja s roditeljima ili se pojaviti doma nakon ludog izlaska u 9 ujutro, bez o evih mrkih pogleda i ispitivanja. ak i rentani stan s cimerima idealno je rješenje za vježbanje samostalnosti. 9. Pobrinuti se za svoje inancije – po nite štedjeti bilo u stambenoj štedionici, životnom osiguranju ili jednostavno skupljaju i novac na ra unu u banci. Riješite se minusa i pripremite za inancijski najizazovnije razdoblje u vašem životu – rješavanje stambenog pitanja i osnutak obitelji. 10. Osvijestiti brigu o sebi - kad smo mla i, esto se ne brinemo dovoljno za svoje zdravlje – jedemo brzu hranu, a sli na je stvar i s kozmetikom. Bitno nam je samo da se uklapa u studentski džeparac. No kasne 20-e vrijeme su da se kona no osvijestite da nije svejedno što jedete ili što stavljate na sebe. Nau ite se brinuti za svoje zdravlje i svoju kožu, odaberite samo visokovrijedne prirodne sastojke i uživajte u kvaliteti koja nam dolazi iz prirode ...

RECEPT tjedna

Kesten parfe kocke s bijelom okoladom Sastojci: KORE (2 x) • 5 bjelanjaka • 125 g še era • 1 paketi rum še era • 50 g oštrog brašna • 25 g škrobnog brašna • 25 g ekstra tamnoga gorkog kakaa • 80 ml ulja • 1 žli ica octa • 1 žli ica praška za pecivo BISKVIT • 150 ml mlijeka • 50 ml doma eg rum pun a ili tamnog ruma • 50 g meda nougat kesten krema • 600 ml mlijeka • 2 nougat pudinga • 100 g še era • 4 paketi a rum še era • 100 g nougat namaza • 500 g kesten pirea • 1,5 ašica (300 g) vrhnja za šlag (30% m.m.) BIJELA OKOLADNA KREMA • 400 ml mlijeka • 80 g škrobnog brašna • 80 g še era • 200 g bijele okolade/kuverture • 2 paketi a rum še era • 3,5 ašice (700 g) vrhnja za šlag (30% m.m.) • 1 paketi želatine

Priprema: Najprije se kuha bijela krema: u pola koli ine mlijeka otopiti bijelu kuverturu i rum še er, u ostatku razmutiti škrobno brašno sa še erom, ukuhati u gustu kremu. Prebaciti je u drugu posudu, prekriti površinu kreme prozirnom folijom i lagano rukom pritisnuti; dobro ohladiti. Skuhati i nougat kremu, staviti je na hla enje.

ISKORISTITE dok možete

Kombinirajte ljetnu i jesensku garderobu Za biskvit prvo obložiti lim papirom za pe enje (32x34 cm). Istu i vrst snijeg od bjelanjaka s malo soli, dodati še er i tu i dok ne postane još vrš i. Zatim dodati dva puta prosijano oštro i škrobno brašno s praškom za pecivo i kakaom – izmiješati pjenja om dok se ne ujedna i sa snijegom. Na kraju laganim mlazom uliti ulje te dodati ocat i rum; kuha om lagano izmiješati, masu razmazati po papiru. Staviti pe i u zagrijanu pe nicu na 150 *C, 10 minuta e biti dovoljno. Ispe i još jedan takav biskvit. Prvi biskvit staviti na pladanj i lagano ga žlicom natopiti toplim preljevom. Dok biskvit upija preljev, dovršite nougat kesten kremu: izmiksati slatko vrhnje u šlag, izmiksati sam kesten pjenasto i dodati šlag polagano. Tu masu umiješati u razra enu nougat kremu. Kremu odmah premazati preko biskvita i poklopiti drugim biskvitom. Po potrebi ugrijati ostatak preljeva, natopiti i drugi biskvit. Izmiksati slatko vrhnje u šlag i umiješati ga u razra enu kremu, dodati želatinu pripremljenu prema uputstvima na pakiranju. Premazati kremu preko biskvita, zagladiti dugom špatulom (ili nožem) uronjenim u vrelu vodu i staviti u hladnjak, najbolje preko no i.

Ve se neko vrijeme bolje upoznajemo s jesenskim trendovima i kolekcijama, jer jesen je prije nekoliko dana i službeno po ela. Jesen je mnogima omiljeno godišnje doba, pogotovo kada je ovako topla. A što se mode ti e, ovakvo vrijeme savršeno je za eksperimentiranje i kombiniranje svijetlih ljetnih i tamnijih jesenskih boja, materijala – platno i vestice, ali i stilova.

Jesen u pravilu zna i više zemljanih tonova, slojevito obla enje, više dodataka i više kreativnih na ina da spojite svoje razli ite odjevne predmete (što po ljeti, kada je jako vru e, de initivno nije baš najugodnije). No, prije nego po nemo nositi šalove, kardigane i debele arape, mi vam donosimo nekoliko ideja za “prijelazne” out ite, savršene za tople jesenje dane ...

Bež Ovaj ženstveni look sastoji se od zemljanih tonova – krem i sme e – koje su savršene za dane koji su još topli i sun ani. Kombinirajte ženstvenosti i boho šik s “težim” kožnatim izmama, sme om kožnatom torbicom i jednostavnom ogrlicom s privjeskom.

Tamne zemljane boje Tamne zemljane boje savršene su za nadolaze u sezonu, a njihovo kombiniranje sa svjetlijim ( ak i jarkim) ljetnim bojama savršeno je za “prijelaznu” odjevnu kombinaciju. Ovaj out it je ženstven i zabavan, a opet so isticiran i elegantan. Vesticu nosite preko kratke suknje.

Krem i bijela Ovaj out it kombinira prave ljetne boje – krem i bijelu, no hla e nekako donose dašak jeseni. Ovo je savršen look za sve dnevne prilike, od odlaska na kavu do poslovnog out ita

– izgledat ete dotjerano, a opet ležerno. Na sve to nabacite i crni blejzer i spremni ste za akciju!

Boja burgundca Jedna od najpopularnijih boja ove jeseni svakako e biti tamnocrvena, boja burgundca. Tako misteriozna, a opet primamljiva – ovoj boji nitko ne e mo i odoljeti. Za kombinaciju ljeta i jeseni odli na e biti kratka haljinica u ovoj nijansi u kombinaciji s oxfordicama na petu. No ovu boju možete iskoristiti kako vama najbolje odgovara – odlu iti se za haljinu, hla e, suknju ili vestu u tamno crvenoj boji ili pak samo za modni dodatak – torbicu ili cipele. Ako se odlu ite za modne dodatke – iskoristite priliku pa i usne našminkajte u boji crvenog vina ili pak nalakirajte nokte.

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

4. listopada 2011.

Dobro je znati 359

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

i d luz a www.poli.c

om.hr

među pilećim kobasicama u Europi!

Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.

10 36

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 11 37

12 38

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 13 39

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Problemi sa spavanjem U zadnje vrijeme imam probleme sa spavanjem. Imam produljeno usnivanje, po no i se esto budim . K ada uzimam tablete za spavanje, onda dobro spavam ali im ih prekinem uzimati ponovno imam probleme. Kako si mogu pomo i? est uzrok nesanice je poreme eni ritam ciklusa budnost - spavanje. To se dešava, primjerice, kod rada u smjenama ili estih burnih no i. O nesanici govorimo onda kada se probudimo i imamo osje aj da nismo dovoljno dobro spavali i kada nismo odmorni. Poreme aji sna mogu biti razli iti. Tako imamo da neki trebaju duže vremena da zaspu, drugi se esto bude tijekom no i, a neki se opet bude prerano. Sigurno se osobe koje imaju probleme sa spavanjem ne osje aju preko dana dobro. Obi no su umorni, pospani ili su razdražljivi, a njihova radna u inkovitost je smanjena. U vašem slu aju želim vam dati neke savjete, ali dok ih primjenjujete nemojte uzimati tablete za spavanje. Svakako ove sa-

vjete trebate primjenjivati k roz jedno dulje vrijeme i nemojte se r a z o a r at i ako u po etku ne bude rezultata, nego budite upor ni i provodite ih k r o z du lj e vrijeme. Prvo, pokušajte se buditi uvijek u isto vrijeme, bez obzira kada ste legli, a to vrijedi i preko vikenda, dakle, ne samo za radne dane. Kao drugo, izbacite televizor iz spava e sobe i nemojte se uspavljivati uz televizor. Zatim, popodne se redovito bavite tjelovježbom, ako je ikako mogu e, na svježem zraku. Vježbanje prije spavanja izbjegavajte. Nadalje, izbacite sva pi a koja sadrže ko ein (Coca - Cola, kava), a naro ito u poslijepodnevnim satima. Temperatura u spava oj sobi trebala bi biti umjerena, odnosno bolje bi bilo ako je malo hladnija. Po mogu nosti soba u kojoj spavate ne bi trebala biti prebu na. Pokušajte odlazak u krevet postupno pomaknuti ranije, tako da svaki tre i dan idete 20 minuta prije dok ne do ete do nekog uobi ajenog vremena. Kada legne u krevet, opustite se i mislite na nešto lijepo.

Linija povjerenja i savjetovalište Kluba žena lije enih od bolesti dojke U tjednu kad se nosi ruži asta vrpca i obilježava nacionalni dan borbe protiv raka dojke želim Vašu pozornost usmjeriti na skupinu žena oboljelih i lije enih od tumora dojke, koje su proteklih pet godina sudjelovale u projektu Županijske lige protiv raka akovec. I same bolesne i optere ene brojnim životnim obavezama i problemima one su se posvetile volonterskom radu kako bi svojim primjerom i toplim razgovorom pomogle oboljelima od raka i lanovima njihovih obitelji. Savjetovalište Kluba žena lije enih od bolesti dojke unutar kojeg je otvorena i tele onska linija povjerenja po elo je s radom u listopadu 2007. godine nakon provedene jednogodišnje psihološke edukacije volonterki, ure ivanja prostorije Lige i medijske promocije projekta. Navedene su se aktivnosti odvijele tijekom 2006. i 2007. godine, u sklopu projekata financiranih od strane Me imurske županije, koja prepoznaje rak dojke kao jedan od zdravstvenih prioriteta. Od 2008. godine ukupna djelatnost savjetovališta odvijala se potpuno na volonterskoj osnovi. Edukacija je bila ponu ena svim lanicama Kluba žena lije enih od bolesti dojke i oblikovana na na in da pomaže razvoju grupne pripadnosti, ja a doživljaj osobne kompetentno-

sti, pou ava osnovama savjetodavnog rada, komunikologije i prevladavanja kriznih stanja. Zvu i stru no i zahtjevno, i bilo je tako, ponekad teško, ali i zabavno, toplo i ljudski. Iza mene je etvrt stolje a iskustva u psihosocijalnim programima, a ovaj u ipak posebno pamtiti, kao i sve sudionice: Golubi Ljubica, Le ek Draga, Mirkovi Dragica, Perenc Tea, Vresk ur ica, Vresk Slavica, Vuruši Regina i Župan Ana. Voditeljica savjetovališta ur icaVresk istaknula se ogromnom energijom i elanom kojim je organizirala niz sadržaja i aktivnosti savjetovališta. Pišu i ovu javnu pohvalu želim naglasiti da su volonterke osposobljene za pružanje psihološke pomo i putem tele onskog i osobnog savjetovanja, u projektu su sudjelovale dobrovoljno, bez materijalne naknade za rad sve ove godine. Svoje vrijeme, pažnju, iskustvo i znanje darovale su oboljelim osobama i lanovima njihovih obitelji koji su im se obratili za pomo . Dobro je initi dobro i zato vjerujem da je osje aj da su nekome pomogle najbolja nagrada za sav njihov trud. Veliko hvala. mr. Jelena Klin evi (autorica teksta je lan predsjedništva Županijske lige protiv raka akovec)

LINIJA POVJERENJA ZA OSOBE OBOLJELE OD RAKA I LANOVE NJIHOVIH OBITELJI ( 040 395 307) srijedom i etvrtkom od 16 do 18 sati (razgovori sa psihologom)

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Bolno stopalo Ljudi esto puta mnogo "lutaju" traže i uzrok bolova donjeg dijela nogu. injenica je da je to oboljenje pod nazivom "bolno stopalo". Kad to prihvatite odlazak lije niku ili posjet fizijatrijskoj ordinaciji postaje neminovnost. Iako se njegov udio u ukupnoj masi našeg tijela koji iznosi oko 15% smatra zanemarivim u odnosu na druge dijelove tijela, kod prvih bolnih simptoma postajemo i te kako svjesni njihove važnosti. Prema vrsti oboljenja, uobi ajena je podjela na upalne i neupalne bolesti stopala. Upalne bolesti su velika skupina oboljenja koja se javljaju ne samo s bolovima nego i s izražajnim upalnim promjenama (na primjer povišeni upalni parametri u krvi, ote eni i bolni zglobovi, crvene pete i mnoge druge promjene) neke od njih su osteoartritis, reumatoidni artritis, giht i psorijati ni artritis. U drugoj velikoj skupini neupalnih bolesti stopala prevladavaju strukturalni odnosno stati ki poreme aj kao nosioci naj eš ih uzroka bolnih stopala odrasle populacije. Osnovni simptom je bol u gornjem ili donjem dijelu patale ili na hvatište miši a na ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

kost potkoljenice. To je oštra i britka bol razli itog intenziteta koja obi no nastaje postupno bez povezanosti s nekom uo ljivom traumom. Uganu e je istezanje ili razdor ligamenta zgloba djelovanjem sile koja prelazi fizi ku granicu zglobne pokretljivosti u sastavu tetiva i nalaze se na mjestima gdje tetive klize preko pomi nih zglobova. Ravna stopala su produkt prirode, sastavljena od 26 kostiju, koja su uzglobljena u 35 zglobova povezanih u preko stotinu ligamenata. Mnogi od nas se sjete svojih stopala tek kad se ona razbole zbog naše stalne nebrige. Postoje razli iti preparati za ublažavanje tegoba bolnih stopala, razni ulošci koji se montiraju u obu u, fizikalna terapija, isto nja ki balzami i razne kreme ali najdjelotvirniji i najbrži put do iscjeljenja je posjet bioterapeutu. Bez odga anja me nazovite na broj tele ona (bez SMS-a) 098/1347-031 i dogovorite svoj tretman iscjeljenja bolnih stopala. Svako odga anje može prouzro iti kompliciranje i pove anje problema koji sigurno ne želite. Sretno u šetnji, vježbanju i tr anju bez bolnih stopala. I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDR AVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Hyundai prodajna akcija u listopadu Mjesec listopad je mjesec izvanrednih prilika u Hyundaiju. U akcijskoj ponudi nalaze se modeli Hyundai i20 i Hyundai i30, jedni od najtraženijih i najpopularnijih Hyundai vozila na Hrvatskom tržištu. Oba modela odlikuje odli na oprema i isporuka odmah, te naravno super povoljna cijena. Hyundai i20 dostupan je za samo 61.900 kn, a Hyundai i30 za nevjerojatnih 73.990 kn.

Hyundai i20 pokre e benzinski motor obujma 1.25 litre sa 78 KS u karoserijskoj verziji s pet vrata, a model i30 pokre e benzinski motor obujma 1.4 litre sa 109 KS. Ponuda se odnosi na rasprodaju rabljenih modela godišta 2011. Više informacija o akcijskoj ponudi mogu se saznati u mreži ovlaštenih partnera Hyundai u Hrvatskoj ili na internetskoj stranici www.hyundai.hr.

4. listopada 2011.

Inovativni automatski mjenja za Amarok Volkswagen gospodarska vozila na IAA predstavila su uspješan Amarok s inovativnim 8 stupanjskim automatskim mjenja em. Ovaj novi mjenja kombinira visok stupanj udobnosti s dobrim karakteristikama terenske vožnje kao i potrošnjom koja je manja od iste verzije s ru nim mjenja em. S potrošnjom od samo 7,6 litara na 100 kilometara i CO2 emisijama od 199 g/km ovaj Amarok zauzima posebno mjesto me u Pickup vozilima u segmentu klase od 1 tone. S novim 8-stupanjskim automatskim mjenja em je Amarok prvi Pickup svoje klase s mjenja em te vrste. Na osnovu dodatnih stupnjeva prijenosa tako je izme u 1. i 8. stupnja prijenosa, za razliku od konvencionalnog automatskog mjenja a, ostvaren ve i omjer izme u najve eg i najmanjeg prijenosnog odnosa. S vrlo pozitivnim u inkom: zahvaljuju i tom ve em omjeru TDI motor u svim rasponima broja okretaja motora radi s još boljim stupnjem u inkovitosti; k tome je i štedljivi i agilniji. Osmi stupanj prijenosa kon iguriran je kao Overdrive stupanj sa smanjenim brojem okretaja motora, a time i ekonomi niji stupanj. Prvi stupanj prijenosa kon iguriran je kao skra eni stupanj za kretanje za vožnju na terenu i vu u prikolice. Time i Amarok s automatskim mjenja em i stalnim pogonom na sva etiri kota a ima izvrsne vozne karakteristike na terenu bez dodatnog redukcijskog mjenja a. Na taj na in ostvareni

niski brojevi okretaja motora k tome pozitivno utje u na udobnost zvuka. Kako bi se pogonski sklop na najbolji mogu i na in izolirao od vibracija motora, koristili smo i progresivne pretvara e zakretnog momenta s optimiranim prigušiva ima torzijskih vibracija. Kako bi se besprijekorna funkcija start-stop sustava Amaroka – koja u je kombinaciji s automatskim mjenja em opremljena s BlueMotion Technology – realizirala u svakoj fazi, mjenja mora na raspolaganju imati dovoljan tlak ulja, kako bi se unutar elemenata mjenja a osigurao prijenos snage bez prekida. Sustav dopunjava elektri na pumpa koja za vrijeme faze zaustavljanja motora potreban tlak ulja unutar hidrauli nog sustava održava stabilnim. Ova visoka tehnološka razina – u kombinaciji s BlueMotion Technology uklju uju i re-

kuperaciju akumulatora i gume sa smanjenim otporom kotrljanja – zna ajno se o ituje u potrošnji. Za razliku od drugih usporedivih konkurentnih modela potrošnja goriva Amaroka s automatskim mjenja em je manja od varijante sa 120 kW i ru nim mjenja em. Prvi automatski Pickup Volkswagena troši samo 7,6 litara na 100 kilometara – ekvivalent CO2 emisija od 199 g/km – i time je najštedljiviji u svojoj klasi. Kombinacija novog automatskog mjenja a sa start-stop funkcijom motora nije samo posebna, ve je udobna - voza ne mora prilago avati svoje ponašanje: U mirovanju kod aktivirane ko nice se motor isklju uje, kod otpuštanja papu ice ko nice se TDI odmah ponovno pokre e. Novi automatski mjenja je kombiniran s trajnim pogonom na sva etiri kota a i novim

motorom: 180 KS 2.0 litarski Biturbo-TDI. On raspolaže najve im okretnim momentom od 420 Nm i time osigurava vrlo dobre vozne karakteristike i opuštaju u vožnju - i s prikolicom ili velikim optere enjem. Najve a Maksimalna brzina od 179 km/h se postiže u 7. stupnju prijenosa. Za ubrzanje sa 80 na 120 km/h potrebno je samo 8,5 sekundi. Opuštena vožnja osigurana je i tijekom vožnje s prikolicom i pod velikim optere enjem. U kombinaciji s automatskim mjenja em se optere enje prikolice Amaroka sada može pove ati na konkurentne 3,2 tone (nagib do 12%). Od sije nja je Amarok mogu e naru iti s dvostrukom kabinom u sve tri varijante opreme s ovim inovativnim snažnim i istovremeno ekonomi nim i udobnim konceptom pogona.

Ford - službeni automobil Weekend Media festivala Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244 Prodaje sljedeća rabljena vozila: Hyundai Tucson 2.0 dohc, 2006.g., 71000 km, reg.12/2011, cijena 77000 kn, u sustavu pdv-a Hyundai Elantra 2.0 crdi, 2005.g., 101000 km, cijena 46,500.00 kn Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 71500 km, reg. 05/2012, cijena 145000 kn Peugeot 107 1.4 hdi, 2008.g., 45000 km, reg. 10/2011, cijena 42000 kn Hyundai i30 1.4 dohc, 2007 g., 62000 km, reg. 11/2011, cijena 55000 kn Hyundai i20 1.2 dohc, 2011.g., 1870 km, reg.07/2012, cijena 73000 kn, test vozilo, u sustavu pdv-a Hyundai ix35 1.7 crdi, 2011.g., 5970 km, reg.03/2012, cijena 174000 kn, test vozilo, u sustavu pdva Renault Laguna 2.0 rt, 1997.g., 162000 km, reg.03/2012, cijena 21000 kn Ford Focus 1.6, 2011.g., 6300 km, reg. 02/2012, cijena 95000 kn, u sustavu pdv-a Nissan Primera 1.6, 2001.g., 163000 km, reg. 11/2011, cijena 29000 kn

Tradicionalan Weekend Media festival, koji se ove godine održao od 22. - 25. rujna na lokaciji starih tvorni kih pogona TDR-a u Rovinju, okupiti najve i svjetski stru njaci za marketing i medije te poznavatelji i promicatelji novih oblika komunikacije. Kao aktivni sudionik na hrvatskom medijskom tržištu, Ford u Hrvatskoj podupire ovaj festival u statusu službenog automobila. U svojem nastupu na tržištu Ford prati suvremene trendove. Fordova poli-

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2001.g., 121.000 km, 2. vlasnik, na ime kupca = 3.500 eura 2. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2003.g., 70.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 4.430 eura 3. Toyota Prius 1,5 Hybrid SolNAVI, 2006.g., 130.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 13.400 eura 4. Toyota Prius 1,5 Hybrid Luna, 2007.g., 140.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 11.000 eura 5. Toyota Hilux 2,5 D-4D DC, 2006.g., 172.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 14.800 eura 6. Toyota Verso 2.0 D-4D Sol, 2009.g., 116.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 18.500 eura 7. VW Scirocco 2.0 TDI Sport, 2008.g., 59.900 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 19.800 eura 8. VW Eos 1.4 TSI, 2008.g., 6.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 18.999 eura 9. Renault Megane 1.4 16V Grandtour, 2004. g., 109900 km, na ime kupca = 5.640 eura

e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW LT 46 2.8 TDI , 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 4. Mercedes 609 D, 1991., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 8. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 9. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

tika proizvoda koja se temelji na kontinuiranom razvoju sustavno na tržište donosi inovativne teh-

nologije i sustave komunikacije za voza a. Svojim modernim pristupom koji u sebi sažima kvalitetu,

pametne tehnologije, ekološki osviješten pristup i visoku kvalitetu, Fordovi su automobili na samom vrhu u svojim segmentima. Tako i u svim smjerovima tržišne komunikacije Ford je u trendu. Primjerice, na globalnoj razini, a posebno na ameri kom tržištu još 2008. Ford je intenzivirao komunikaciju putem socijalnih mreža i prepoznao na in kako koristiti globalni resurs i napraviti fundamentalni odmak u na inu na koji ljudi komuniciraju.

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Peugeot LKV akcija - Vi vozite, mi odrĹžavamo

OdrĹžani Dani otvorenih vrata Autocentra Kos U subotu, 1. listopada, odrĹžani su Dani otvorenih vrata u novootvorenom salonu Autocentar Kos d.o.o. podruĹžnica akovec u Mihovljanskoj ulici 89. Od samog jutra posjeta je bila iznimna te je pregledano viĹĄe od 150 vozila, a Autocentar Kos u novoj koncesiji je posjetilo viĹĄe od 250 zadovolj-

nih vlasnika Renault i Dacia vozila. Osim ĹĄto je vlasnicima besplatno pregledano vozilo, napravljena je ponuda za servis istog vozila uz iznimne popuste do 35%. ZabiljeĹžen je i veliki interes za nova vozila Renault i Dacia te su se ciijeli dan mogla isprobati vozila. Iz salona tvrtke Autocentar Kos isti u

zadovoljstvo odazivom i posjetom te napominju da su vlasnici vozila Renault i Dacia prepoznali kvalitetu ovlaĹĄtenog servisa iza kojeg stoji stru no i ĹĄkolovano osoblje, koje naravno daje garanciju na svaki kupljeni i ugra eni rezervni dio. Sve informacije se mogu dobiti na tel 040/493-030.

Peugeot Hrvatska i mreĹža ovlaĹĄtenih koncesionara pokrenuli su prodajnu akciju za laka komercijalna vozila pod nazivom â€žVi vozite mi odrĹžavamoâ€œ. Svi klijenti koji se do kraja listopada odlu e za kupnju Peugeot lakog komercijalnog vozila, bez obzira na na in pla anja, imaju pravo na besplatno odrĹžavanje vozila do 3 godine starosti ili do 80.000 prije enih kilometara. Prilikom kupnje lakog komercijalnog vozila do kraja listopada klijenti mogu iskoristiti pogodnost kamatne stope od 5,95% ukoliko se odlu e kupnju ostvariti putem kredita Peugeot inanciranja. Peugeot gama lakih komercijalnih vozila obuhva-

a modele Bipper, Partner, Expert i Boxer, me u kojima profesionalci mo-

gu birati vozilo u skladu sa svojim potrebama i mogu nostima.

Chevrolet Volt osvojio nagradu ECOBEST 2011. Ove je godine titula ECOBEST dodijeljena Chevrolet Voltu i Opel Amperi. Po etkom ove godine Chevrolet Volt je imenovan Automobilom 2011. godine u Sjevernoj Americi te je odabran za Zeleni automobil 2011. godine od strane globalnog Ĺžirija za Automobil godine. Volt se na trĹžiĹĄtu SAD-a prodaje od kraja 2010. te e od studenog 2011. biti dostupan u odabranim europskim Chevroletovim prodajnim salonima. Volt koji u svakom trenutku vozi na elektri ni pogon nudi do 80 kilometara elektri ne voĹžnje na baterijski pogon, bez potroĹĄnje goriva i emisije ĹĄtetnih plinova. Upravo njegova sposobnost da nastavlja s radom i kada s potroĹĄi energija pohranjena u bateriji ini Volt razli itim od svih ostalih elektri nih vozila. Voltov produljeni doseg od preko 500 km potje e od 1,4-litarskog

benzinskog motora s 86 KS koji sluĹži kao generator. Jednom kada se baterija potroĹĄi, elektri na energija za pogon Volta dobiva se iz motor-generatora. U kombiniranom krugu Volt emitira samo 27 g/km uglji nog dioksida te troĹĄi 1,2 litre benzina na 100 km. Novi Aveo drugi je Chevroletov model koji e se natjecati za titulu AUTOBEST 2012. Koji e model izme u pet najboljih biti izabran u inalu, znat e se 15. prosinca 2011.

Organizacija AUTOBEST jedini je me unarodni nezavisni Ĺžiri s fokusom na trĹžiĹĄta u razvoju. Da bi neki model postao pobjednik i osvaja titule AUTOBEST, najvaĹžniji kriteriji u postupku glasovanja su cijena, servisna mreĹža, distribucija rezervnih dijelova i svestranost. lanovi AUTOBEST Ĺžirija dolaze iz 15 drĹžava regije i predstavljaju virtualno trĹžiĹĄte od preko 300 milijuna kupaca. AUTOBEST je drugi po veli ini nezavisni Ĺžiri u Europi.

PAKET

DALJINSKO CENTRALNO

COLOR PAKET

ZATAMNJENA STAKLA

NASLON ZA RUKE

Polo Rabbit

BEZ TROÂŠ

KOVA:

anja og osigur obvezn osiguranja kasko cije registra pregleda g tehniĂ‹ko ljeĂŚnika bi javnog

Das Auto.

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 11 od 13 Rally-a:

Rezulta Rally Francuska, 29. rujna – 2. listopada 2011.

MotoGP poredak nakon 15 od 18 utrka

F1 poredak nakon 14 od 18 utrka

F1 poredak za VN Singapore, gapo apore, re, 2011. 11. Singapore, 25. rujna 20

MotoGP poredak za VN Japana, na, na a, Motegi, 2. listopada 2011.

Sebas en OGIER

Dani PEDROSA

Sebas an VETTEL

Dani SORDO

Jorge LORENZO

Jenson BUTTON

Mikko HIRVONEN

Casey STONER

Mark WEBBER

Jari - Ma LATVALA

Marco SIMONCELLI

Fernando ALONSO

D. KUIPERS

Andrea DOVIZIOSO

Lewis HAMILTON

Ben SPIES

Paul di RESTA

Nicky HAYDEN

Nico ROSBERG

Colin EDWARDS

Adrian SUTIL

Hiroshi AOYAMA

Felipe MASSA

10. Randy DE PUNIET

11. Cal CRUTCHLOW

12. Kousuke AKIYOSHI

H. PADDON

Mads OSTBERG

K. BLOCK

P. CAMPANA

10. Ma hew WILSON

Poredak voza a: 1.

Sebas en LOEB

196

Mikko HIRVONEN

193

Sebas en OGIER

193

Jari - Ma LATVALA

129

Pe er SOLBERG

125

Mads OSTBERG

Ma hew WILSON

Dani SORDO

Henning SOLBERG

10. Kimi RAIKKONEN Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Team Abu Dhabi 6. FERM Power tools World Rally Team

Slijede i rally: Rally Španjolska, 20. – 23. listopada 2011.

Poredak voza a:

10. Sergio PEREZ

2 1

Poredak voza a: 1.

Sebas an VETTEL

309

Jenson BUTTON

185

Fernando ALONSO

184

Mark WEBBER

182

Lewis HAMILTON

168

Casey STONER

300

Jorge LORENZO

260

Andrea DOVIZIOSO

196

Felipe MASSA

Dani PEDROSA

195

Nico ROSBERG

Ben SPIES

156

Michael SCHUMACHER

Valen no ROSSI

139

Vitaly PETROV

Nicky HAYDEN

123

10. Nick HEIDFELD

Marco SIMONCELLI

119

372

312

10. Hiroshi AOYAMA

Colin EDWARDS

98 94

RBR – Renault

491

McLaren – Mercedes

353

Ferrari

268

Poredak proizvo a a: a: a:

Mercedes

114

116

Honda

355

3. 5.

Renault

Yamaha

294

Force India – Mercedes

3. 4.

Duca Suzuki

162 73

Sauber Ferrari

STR – Ferrari

Williams-Cosworth

Slijede a utrka: VN Australije, Phillip Island, 16. listopada 2011.

Prošli vikend na zapadnom parkiralištu shopping centra City center one, održana je najve a prodajna izložba Peugeot osobnih automobila na jednom mjestu, pod nazivom Peugeot Expo 2011. Preko 70.000 posjetitelja imalo se priliku upoznati sa širokom i atraktivnom gamom Peugeot osobnih vozila, te testirati predstavljena vozila. Na ak 1.500 m2 prostora bilo izloženo preko 50 automobila, a 7 ih je bilo raspore eno na obje etaže unutar shopping centra. Pažnju posjetitelja plijenili su RCZ, 508, 3008, te ostali modeli iz Peugeot game.

Ostvareni su brojni kontakti, ponude i testne vožnje, a oko 20.000 kupona ispunjeno je

za osvajanje glavne nagrade u nagradnoj igri – Peugeot bicikla.

Poredak konstruktora: ra ra:

129

32 32

Završen Peugeot Expo

Slijede a utrka: VN Japana, Suzuka, 9. listopada 2011.

podno g r sustav oijanje i protusm m r pri niskimogućavaju pr zavajući anje temper aturam i a

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

oj oj južn x-a) k č e v o na čak ici (iza Pane zn zaobila

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Krave, Babo, odore i “stojedinica”

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Priznajem, musaka od naslova, ali musaka mi je bio cijeli tjedan, osobito kad su u pitanju doga anja višije razine. Prvo krave. Sto ari Marki iz ur anca koji su pred op insku zgradu dotjerali sedamsto krava, kako bi ukazali na nepravde koje su prema njima po injene kada je u pitanju zakup zemljišta u državnom vlasništvu. Samo velika nevolja i nepravda navele su radišne seljake - sto are na ovakav potez i, bez obzira na papirologiju, netko je zatajio. Marki ima je trebalo pomo i, a ne ih ostaviti da se na ovakav na in bore protiv birokracije. Pitam se tko je to u ovom primjeru mo niji od Vlade i ministarstava. Babo, odnosno Fikret Abdi u hrvatskom je zatvoru u Puli i nakon što je odslužio dvije tre ine kazne njegova je obitelj o ekivala njegovo puštanje na slobodu. Ali, hrvatsko pravosu e, odnosno povjerenstvo za otpust ostalo je gluho i za tri mjeseca odgodilo odluku. Pitam povjerenstvo što e se to bitno promijeniti u tri mjeseca u slu aju Abdi , a mi porezni obveznici pla at emo njegov boravak u zatvoru. Što nam to treba, a pravosu e, odnosno sud je osudio ovjeka na osnovama protiv kakvih se borimo za hrvatske osu enike u drugim zemljama. Odore. Radi se o borbi izme u Varteksa, Visa i ateksa, te njihovih kooperanata za šivanje, odnosno opremanje hrvatske policije. I jedna i druga tvrtka mnogo su se puta iskazale kvalitetnima i cijenom

kada su u pitanju odore hrvatske vojske, policije, vatrogasaca i lovaca. Pitam zar zaista ne postoji netko tko bi obje strane doveo za isti stol i pronašao rješenje da jedni i drugi budu zadovoljni, a najviše policija, odnosno državni prora un. Opet se digla hura oko Radija 101, koji gotovo nitko ne sluša i koji je u probleme došao zbog pohlepe vlasnika i bivše Uprave, te programa koji je iz dana u dan postajao sve slabiji, gotovo gadljiv za slušanje. Umiješala se i država i ne znam tko sve nije, kako bi spasili nešto što ne vrijedi. Pitam zašto se takva buna ne digne kada je u pitanju imotska trikotaža, Kamensko i mnoge druge dobre tvrtke, koje su imale ili imaju dobar proizvod, ali ih crpe tajkuni. Kako bi Vlada ili država reagirale kad bi svatko tko ne zna ili ne može poslovat ponašao se kao “stojedinica“. Pitam državu bi li tako pomagali i drugim medijskim ku ama koje rade korektno i kvalitetno, a ipak se teško održavaju na životu zbog op e krize i zbog nezasitne države koja ih iscrpljuje, pak izme u ostalog i zato da pokrije gubitke nesposobnih i bahatih.

AKOVE KI espresso by Bibi

Volontiranje Svijet postaje bolji! Uvjerila sam se u to na vlastite o i kada sam nekolicinu djevojaka iz 2. E razreda Gimnazije akovec vidjela kako volontiraju u Dje jem domu “Dr. Antun Bogdan“ akovec, Caritasa Biskupije Varaždin, ustanovi za dnevni boravak djece s višestrukim ošte enjima, koja ve 15 godina djeluje u akovcu. Volontiranje koje uklju uje pjevušenje pjesmica ili jednostavno komunikaciju s mladim korisnicima doma zapravo daje obostranu korist. Integracija te djece s jedne strane i senzibilizacija volontera s druge te sveukupna pozitiva koja prožimaju i cijeli taj prostor kao nevidljiva aureola lebdi oko njih. Pilot projekt “Odgoj bez predrasuda“ lu i lijepe rezultate. Mnoge akove ke osnovne i srednje škole, Medicinska škola Varaždin, pa ak i Dje ji vrti “Cvr ak“ sura uju s ovom ustanovom jer su prepoznali potrebitost djece s cerebralnom paralizom da kontaktiraju sa svojim vršnjacima te kroz druženje shvate da smo mi društvo koje ih razumije, a ne ignorira. U razgovoru s voditeljicom doma najviše me se dojmila pri a o djevoj ici koja je sa svojom bakom gotovo svakodnevno dolazila volontirati u ovaj dje ji dom. Slovkala im je rije i jer itati još nije znala i tako ih zabavljala, a oni uživali u društvu te razigrane i vesele predškolke. Vježbaju i slovkanje, nau ila je itati im pri e. Jednog dana baka je kod ku e nije mogla prona i, no ubrzo je

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

shvatila gdje bi mogla biti. Zabavljala se animiraju i ovu djecu te objasnila baki kako je druženje s njima neizmjerno veseli. Antonio, Stjepan, Mihovil, Petar, Danijela, Leon, Magdalena, Kristina, Silvija, Josipa i Rok korisnici su ovog Doma, odnosno naša djeca koja za svakog volontera ili slu ajnog prolaznika predstavljaju poligon za odrastanje, ispit savjesti, upoznavanje razli itosti te radosti života. Jedan njihov osmijeh u stanju je zaokrenuti cijeli naš poredak vrijednosti. Hvala svim humanitarcima i volonterima koji su zaslužni za izmjenjivanje osmijeha, koji daruju svoje vrijeme, vještine, materijalno dobro. Najve a pak hvala predanim djelatnicima ovog doma. “Mjerila uspješnosti se razlikuju, pogotovo ako ih mjerimo jedinicom dobro instva i bezuvjetne ljubavi koja daje, a ništa ne o ekuje. Takva je ljubav najja a, najplemenitija“ - rije i su srda ne voditeljice doma Katarine Hoblaj.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Glazba za “mlade” Kasne dvadesete godine uvijek su nekako, vjerojatno ete se složiti, vrijeme kad vam se po nu “redati” svadbe. Meni se, primjerice, samo prošle godine zaredalo njih šest, plus još dvije ove godine – sasvim pristojna brojka da samu sebe proglasim dovoljno kompetentnom za komentar koji slijedi. Glazba. Nakon same sale i eventualno fotografa, mladenci redovito najve i iznos svog budžeta izdvoje upravo za bend, žele i svoj dan iz snova

provesti u što boljoj atmosferi. Kako to obi no biva, ukusi su razli iti, pa se uvijek desi da odre eni dio gostiju sjedi uz kupicu dok drugi aga na podiju, pa se bendovi, više - manje, u razli itim navratima trude zadovoljiti sve te istan ane glazbene ukuse. Meni osobno omiljeni dio svadbenog repertoara, s obzirom na to da se još uvijek smatram takvom, na red dolazi kada frontmen svadbenjskog benda sve ano najavi: - A sada nešto za mladeee! I onda svi mladi podivljaju, pohrle na plesni podij,

željno iš ekuju i na koji e aktualni hit upravo sada mo i prodrmati guze. Na podiju ih, me utim, do ekaju: Parni valjak iz 1977., Prljavo kazalište iz 1980. i Creedence Clearwater Revival iz 1961./Tina Turner iz 1971. Ja sam 1977. godine bila ... aha, nisam još bila ro ena. 1980.? Ni onda, što zna i ni 1961., pa ni 1971. Glazba za mlade? Da, glazba mladosti. Mojih roditelja, ne mene. S obzirom na cifre koje mladenci bendovima iskeširaju još i prije same svadbe kao nezaobilazni polog, a nakon svadbe i pozamašni ostatak, ti bi se isti bendovi mogli barem malo potruditi i svoj repertoar osvježiti glazbom koja nije nastala u vremenu kada su možda po eli svirati. Ili da

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

pokušaju aktualizirati svoju glazbenu ponudu, barem onaj dio predvi en za mlade, hitovima nastalim – u ovom stolje u.

POZNATI I SLAVNI

Dražen Ze i : Veselim se koncertu u Areni Varaždin i nadam se da me publika ne e pustiti s pozornice Do megakoncerta Dražena Ze i a u Areni Varaždin preostalo je još 15–ak dana, a za ovaj glazbeni spektakl vlada veliki interes, pa su svoj dolazak na koncert najavili i brojni njegovi fanovi iz susjednih zemalja, što veseli i samog Ze i a. - Veselim se ponovnom nastupu u Varaždinu. Posljednji put kada sam bio kod vas bilo mi je prekrasno, publika me ovdje uvijek dobro prihvati, pjevaju sa mnom sve moje pjesme, pa se nadam da e tako biti i na koncertu u Areni Varaždin 15. listopada. Svojoj u se vjernoj publici u Varaždinu odužiti na najbolji na in – megaspektaklom, rekao je Ze i , koji je ve godinama hrvatski najtiražniji pjeva i autor zabavne glazbe. Gdje god da pjeva, bilo u diskotekama, dvoranama ili na “pu kim veselicama”, popularni Zeko napravi pravu feštu. Publika osje a da koncert ne “odra uje” nego daje cijeloga sebe, da je svaka pjesma otpjevana s puno emocija, a publika se i pronalazi u Ze i evim pjesmama koje su uglavnom ljubavne tematike. Ako se tome pridoda i injenica da se uz Ze i a nikad nisu vezale nikakve afere, nije ni udo što

ga publika voli što gdje god da se pojavi. - Ja u svakoj pjesmi dajem sve od sebe. Kada vidim da publika zna svaki stih moje pjesme koju sa mnom pjevaju od po etka do kraja, za mene je to najve i uspjeh, nešto najdragocjenije, jer znam da sam stvorio nešto po emu e me ljudi pamtiti, rekao je Ze i . Glazbena karijera splitskog pjeva a Dražena Ze i a zapo ela je po etkom 90-ih godina kada je pisao tekstove za druge popularne pjeva e poput Mate Miše Kova a, Zlatka Pejakovi a, Mate Buli a i drugih. Svoj prvi pjeva ki uspjeh doživio je na Melodijama hrvatskog Jadrana 1993. godine kada je pobijedio s pjesmom “Govore mi mnogi ljudi”. Upravo ga je ta pjesma izbacila iz medijske sjene i osvojila srca publike koja je vjerno hrlila na svaki njegov koncert. S pjesmom

“Ima li nade za nas”, koju je otpjevao u duetu s mladom An elom Kolar, postao je najtraženiji pjeva u Hrvatskoj. Ze i trenutno diljem Hrvatske promovira svoj posljednji album “Crni kralj i bijela dama“, 16. po redu studijski album – koji nastavlja uspješnim putem prijašnjeg albuma “U ast svim dobrim ljudima“, objavljenog 2009. godine i prodanog u zlatnoj nakladi. Izlasku novog albuma prethodili su singlovi “Eh, da mogu vratit’ godine“ i “Sokole“, a obje su pjesme vrlo brzo osvojile Zekinu mnogobrojnu publiku. Ze i je po etkom srpnja održao spektakularan koncert u pulskoj Areni, gdje ga 10 tisu a posjetitelja ni nakon više od 3 sata zajedni kog pjevanja nije željelo pustiti s pozornice. - Nadam se da u oduševiti i posjetitelje u Areni Varaždin i da me ni oni ne e pustiti

FORMULA 13

s pozornice. Vidimo se 15. listopada u Areni Varaždin, s po etkom u 20 sati, poru io je Zeko. Ulaznice za koncert Dražena Ze i a u Areni Varaždin po cijeni od 60 kuna za parter i 70 kuna za tribine mogu se kupiti u sustavu Eventima, na www. eventim.hr. te na sljede im prodajnim mjestima: VARAŽDIN – Rock Art Caffe, Caffe bar Time out, Caffe bar Ritz, Caffe bar Felix; IVANEC – Kavana Ivana; NOVI MAROF – Caffe bar Prestige; LUDBREG – Caffe bar Jura; PRELOG – Pizzeria Ro-Sa; AKOVEC – Caffe bar Arcus, Radio 1; MURSKO SREDIŠ E – Caffe bar Jama; PALOVEC- Domino bar. Organizator i izvršni producent koncerta Dražena Ze i a u Areni Varaždin je Tipo Marketing.

01. CALLED OUT IN THE DARK -SNOW PATROL 02.LOCA PEOPLE(WHAT THE FUCK) - SAK NOEL 03. PUMPED UP KICKS - FOSTER THE PEOPLE 04. IT GIRL - JASON DERULO 05. BLACK SPARTACUS HEART ATTACK MACHINE THE NIGHTWATCHMAN 06. CHEERS (DRINK TO THAT) - RIHANNA 07. THE HELLCAT SPANGLED SHALALALA - ARCTIC MONKEYS 08. DON’T GIVE UP ON ME NOW - BEN HARPER 09. FLY - NICKI MINAJ feat. RIHANNA 10. MIRACLE WORKER - SUPERHEAVY 11. SET FIRE TO THE RAIN - ADELE 12. YOU AND I - LADY GAGA 13. STUCK - CARO EMERALD 14. MARRY YOU - BRUNO MARS 15. OTIS - JAY-Z feat. KANYE WEST 16. COLLIDE - LEONA LEWIS 17. LIGHTERS - BAD MEETS EVIL ft. BRUNO MARS

Top 10 [pop-rock] 1 LADY GAGA You & I 2 EXAMPLE Stay Awake TOP LISTA DOMA IH 3 BRUNO MARS Marry You 4 SAK NOEL Loca People 5 MAROON 5 -Moves Like A Jagger (Ft.CHRISTINA AGUILERA) 6 RED HOT CHILI PEPPERS - The Adventures Of Rain Dance Maggie 7 2 SEAN PAUL - Got To Love You (Ft.ALEXIS JORDAN) 8 OLLY MURS - My Heart Skips A Beat /Ft.RIZZLE KICKS/ 9 EMELI SANDE Heaven 10 BAD MEETS EVIL Lighters (Ft BRUNO MARS) 11 PITBULL - Rain Over Me (Ft.MARC ANTHONY) 12 CALVIN HARRIS Feel So Close 13 NICOLE SCHERZINGER Wet 14 RAY FOXX La Musica /Ft.LOVELLE/ 15 LEONA LEWIS Collide (Ft.AVICII)

NAJVE I PLESNI show gostuje u Varaždinu

Lord Of The Dance 16. studenoga u Areni Varaždin Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu novu web stranicu Slavna irska plesna skupina Lord Of The Dance sa svojim najve im plesnim showom stiže 16. studenoga u Arenu Varaždin. Lord Of The Dance je od 1996. godine, kada ga je glasoviti irski plesa i koreograf Michael Flatley postavio na scenu, postao najprodavaniji plesni show na svijetu. Plesa i su gostovali u rasprodanim dvoranama u više od 60 zemalja svijeta na svim kontinentima, a vidjelo ih je više od 60 milijuna ljudi. O kakvoj se produkciji radi, govori i podatak da su za prijevoz opreme potrebne za nastup potrebna ak 6 šlepera dužine 14 metara, a 70-ak ljudi treba raditi otprilike 770 sati kako bi pozornica i sve ostalo bilo spremno za njihov nastup. Zašto je produkcija Michaela Flatleya – Lord Of The Dance ve 15 godina plesni spektakl broj jedan u svijetu, provjerite 16. studenoga u Areni Varaždin. Ulaznice za ovaj plesni spektakl ve sada se mogu kupiti u sustavu Eventima na www.eventim.hr po cijeni od 120, odnosno 150 kuna.

www.radio-varazdin.hr TJEDNI KALORIFER

4. listopada 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 47

Tjednik Plus

, ,

CAFFE BAR JAMA,

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

Dobro je znati

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

4. listopada 2011.

6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

KARATE

UO I Svjetskog prvenstva u gimnastici, koje se održava u japanskom Tokiju

Pokušaj da se odmah izbore OI ili barem “viza“ za predolimpijski turnir Prva prilika za osvajanje olimpijske gimnasti ke vize za London 2012. slijedi na Svjetskom prvenstvu u Tokiju, od 7. do 16. listopada. Me utim, u Svjetskoj gimnasti koj federaciji opet su zakomplicirali stvari, pa SP ne e biti jedino “biti ili ne biti“ kad je nastup na OI-u rije , posebice za gimnasti are iz manjih zemalja, koji e, ako ne osvoje medalju na spravama, morati biti u isto tako dobroj formi samo za dva mjeseca na predolimpijskom turniru u Londonu po etkom sije nja. Me u njima je i me imurski gimnasti ki dvojac hrvatskih reprezentativaca: Ude i Tkal ec. Me utim, u me imurskom taboru nisu željeli ništa prepustiti slu aju, jer izme u ostalog treba u Tokiju izboriti minimalan cilj - predolimpijski turnir. Stoga je naš dvojac gimnasti ara Filip Ude i Tijana Tkal ec ve desetak dana u Osaku, gdje se u tamošnjem gimnasti kom centru pripremaju za ono što slijedi, dok ostatak hrvatske reprezentacije tek dolazi u Japan. Uvijek je teško ponoviti nešto tako veliko kao što je olimpijsko srebro, stoga su OI u Londonu novi veliki izazov za Filipa Ude, koji je patio od problema s ramenom: - Mu ilo me ovo drugo rame, neoperirano, no prilagodili smo vježbe, naporno radili i mislim da problema ne bi trebalo biti, kaže jedini me imurski osvaja olimpijske medalje svih vremena.

Filip Ude i Tijana Tkal ec, me imurski gimnasti ki i aduti hrvatske reprezentacije na SP-u u Tokiju

Medalja na konju bila bi fenomenalan rezultat, realnost kroz višeboj ostvariti predolimpijski turnir Najbrži bi put do ulaska me u odabrane na OI u Londonu bila medalja iz jedne od sprava, u Filipovom slu aju konj, dok medalja u višeboju zna i samo prolazak pretkvali ikacija, i plasman na predolimpijski turnir u Londonu, koji se održava u sije nju 2012. Pomalo nerazmjerno, kazat e gimnasti ari, no, što je, tu je. - Uvjeren sam da Filip može na konju ostvariti izniman plasman. Ovaj put ništa ne emo prepustiti slu aju, u Japanu smo ve od 21.

rujna, kako bismo se aklimatizirali i kako bismo završne pripreme odradili na spravama na kojima emo se i natjecati, istaknuo je prije odlaska klupski sportski direktor Mario Vukoja. Na novinarsko pitanje može li usporediti svoju formu otprije etiri godine, u vrijeme kvali ikacija za Peking, i sadašnju, Ude je odgovorio: - Na istoj sam razini, mislim da emo se dobro aklimatizirati jer ranije idemo u Japan i možemo dotjerati još neke pojedinosti, kazao je uo i odlaska Ude. Za pozivnicu barem za predolimpijski turnir u London borit e se i Tijana Tkal ec, izvrsna hrvatska gimnasti arka, koja iz godine u godinu dokazuje svoju vrijednost:

- Forma nam raste, a do Tokija e, nadam se, biti na samom vrhuncu. Najviše me mu i preskok, moja ina e najja a sprava, ali tu su po meni najve e ‘šanse’ za ozljedu, radim kompliciran skok, no, ako bude sre e, sve e pro i po planu, kaže Tkal ec, koja e u Tokiju raditi cijeli višeboj. Ina e, u Tokiju e se održati 43. Svjetsko prvenstvo u gimnastici, a nastupit e gimnasti ari iz 83 zemlje. Najavljeno je 258 gimnasti arki i 297 gimnasti ara. Osim borbi za svjetske medalje, najboljih osam ekipa u Tokiju te osvaja i medalja po spravama izborit e izravan plasman na OI u Londonu. Za preostalih 40 olimpijskih mjesta, koja e ostati nepopunjena, borit e se reprezentacije i gimnasti ari koji e ostvariti to pravo na ovom SP-u, u olimpijskoj areni upravo u Londonu, na predolimpijskom gimnasti kom turniru. Naime, drugi dio kvali ikacija održat e se u North Greenwich Arena u glavnom gradu Engleske od 10. do 13. sije nja idu e godine. Na OI pravo nastupa ima po 98 gimnasti ara i gimnasti arki i vjerujemo da me u njima može biti i me imurski gimnasti ki dvojac, što bi bio još jedan fantasti an uspjeh gimnastike kao najuspješnijeg sporta u našem kraju. (D. Zrna, I. Strahija, foto: Z. Vrzan)

RUKOMET PREMIER HRL Visoki poraz Me imurja na gostovanju

II. HRL - SJEVER

Potop akove kih rukometaša u Bjelovaru Nove pobjede S ak 15 golova manje zaklju ili su naši premijerligaši utakmicu u Bjelovaru, koja je od prve do posljednje minute bila pod kontrolom doma ih rukometaša. Ni u jednom trenutku Me imurje nije bilo ni blizu izjedna enju, a do isteka prvih 30 minuta rezultat je bio 19:9. Kad su u drugom poluvremenu tome svoje golove dodali i Šari te Gašparovi (21:9), jasno je svakome bilo da Me imurci mogu samo ekati kraj susreta. Za poraz je kriv izuzetno mali broj obrana naših vratara, ukupno su ih Matu ec, Logožar i Milas imali svega osam, što je u usporedbi s 22 obrane, koliko je nanizao samo Grgi , bjelovarski golman, katastrofalno malo. K tome, kriti an je i postotak realiziranog šuta naših strijelaca, Martin evi je imao 3 od 12, Mati 2 od 9, a Miševi 3 od 11. - Izgubili smo onako, pošteno, kazao nam je trener Me imurja Alan Belko. - Ova nas je utakmica spustila na zemlju i razotkrila naše slabosti, jasno je da emo se

boriti za goli opstanak. Trener je apostro irao slabe obrane i šut: - Iako mi je ovo ve blesavo govoriti, moji momci su mladi, izi ki nisu dorasli Premijer ligi i jako se lijepo vidi da su presko ili godinu rukometnog obrazovanja. Osim iskustva, nedostaje im snage, kažu mi protivni ki golmani da im je šuteve lako obraniti jer su 30 - 40 posto slabiji nego oni odraslih igra a. Što da kažem osim da sam pokušao rotirati igra e, a u jednom mi je trenu došlo da se i sam skinem i u em u igru. U idu em kolu Me imurci, u subotu u 18.30 sati, do ekuju mom ad Zameta, koja je u etiri kola uzela sedam bodova. U usporedbi s me imurskim jednim bodom ini se jako mnogo, no Belko kaže: - Mi emo i opet dati baš sve od sebe i borit emo se do posljednje kapi znoja, to možemo obe ati. Skupo emo prodati kožu. U tjednu pred njima Me imurci e pokušati raditi na obrambenim problemima: - Na punu zonu imamo problema u na-

padu, ali su nam još ve i problem kontre i polukontre protivnika, de ki mi se ne vra aju u obranu kako bi trebalo, kaže Belko. (Ivana Strahija) TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Siscia Zamet Karlovac Split Spa va Vinkovci Buzet Bjelovar Pore Dubrava Kaštela Adriachem Me imurje Arena Jadrograd Gorica Varteks di Caprio

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 3 3 3 3 3 2 2 2 1 0 0 0 0

0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 0 0

0 0 1 1 1 1 1 2 2 3 3 3 4 4

135 119 123 119 132 113 117 105 105 115 107 93 105 100

97 92 95 99 115 105 101 99 106 121 128 146 134 150

38 27 28 20 17 8 16 6 -1 -6 -21 -53 -29 -50

8 7 6 6 6 6 5 4 4 2 1 1 0 0

Bjelovar – Me imurje 36:21 (19:9) Bjelovar. Gradska sportska dvorana. Suci: Kober-Sunajko. Bjelovar: Gašparovi , Pavlovi , Horvat 2, Šimunovi 3, Kontrec 5, Fiala, Vidakovi 3, Karabati (3 obrane), urkovi 1, Grgi (22 obrane), Merhar 5, Gašparovi 4, Šari 6 (2), uri in 7, Herman Me imurje: Martin evi 3, Mati 2, Miševi 3, Varga 1, Peras 1, Krajner 6 (4), Petek, Bratkovi , Zadravec 4, Škrobar, Matu ec (5 obrana), Pusti , Budiša, Logožar (2 obrane), Martinjak 1, Milas (1 obrana) Sedmerci: Bjelovar 2/3, Me imurje 4/6. Isklju enja: Bjelovar 6 minuta, Me imurje 4 minute.

Preloga i Zrinskog Oba me imurska predstavnika u II. HRL - sjever muška i ženska liga: Prelog, odnosno Zrinski, odli no su krenuli u novu sezonu i na po etku izborili po dvije pobjede. Preložani su nakon “koprcanja“ u Prvoj ligi o ito stigli u ligu u kojoj e ponovno biti na vrhu i favorit za osvajanje prvaka. U 2. kolu lako su se obra unali s Bosom u Ivankovu 37:29. Uspješne su bile i rukometašice Zrinskog. Nakon pobjede u prvom kolu, bile su uspješne i u drugom na doma em terenu. Bile su uvjerljive protiv Bjelovara 28:21. Na startu prvenstva Prelog vodi na tablici, a Zrinski je na tre em mjestu. (dz)

Maša Martinovi odrekla se zbog nastupa na Top 10 apsolventskog putovanja, ali, osim dobre forme i bron ane medalje, izostala je nov ana nagrada

KARATE “Top 10” u Zagrebu

Odli na Maša Martinovi bron ana, ali bez nov ane nagrade Hrvatska karatistica Ana Marija elan obranila je naslov prošlogodišnje pobjednice i na ovogodišnjem atraktivnom izdanja karate turnira Top 10, koji je okupio deset najboljih karatistica na svijetu. Za Top 10 pozivnicu je dobila i izvrsna me imurska karatistica Maša Martinovi , koja je nakon Globusa i Nedeliš a prešla u zagreba ki karate. U svjetski jakoj konkurenciji uzela je bron anu medalju. Šteta što ništa nije zaradila studentica farmacije Maša Martinovi , koja se zbog ovog turnira odrekla apsolventskog putovanja u Tursku i koja je

u polu inalu izgubila upravo od Turkinje (0:2). - Moram kazati da su emocije dvojake nakon turnira. Zadovoljna sam formom na po etku sezone i bron anom medaljom, ali moram priznati da sam se nadala inalu, potajno i pobjedi, kazala je Maša nakon završetka turnira. Najbolja je bila hrvatska reprezentativka Ana - Marija elan, kojoj je pripala i nagrada od dvije tisu e eura, dok je drugoplasirana predstavnica iz Turske Hafsa Seyda Burucu zaradila tisu u eura. (dz)

4. listopada 2011.

II. HNL Novi poraz akove kog drugoligaša

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

Me imurje palo na dno, trener Dove er “na bolovanju” TABLICA

Porazom u Sesvetama Me imurje se prometnulo u najlošiju ekipu na tablici, a nije na odmet ni spomenuti da je subotnja pobjeda prva Croatije u dosadašnjih sedam kola. Ta dva podatka dovoljno govore o stanju u kojem je trenutno me imurski drugoligaš. Ako tome dodamo da je mom ad vodio Hrvoje Gori anec, jer je Miljenko Dove er nakon nesporazuma s Upravom Kluba na bolovanju, jasno je da dobitne kombinacije za Sesvete baš i nije bilo. Prvi su gol Sesve ani zabili iz penala, nakon što je me imurski golman Bešeni rušio doma eg Gavri a u svojih 16 metara, a Tepuri je bio sigurni realizator. S 1:0 otišlo se na odmor, a

Croatia (S) - Me imurje 3:0 (1:0) Sesvete, Športsko-rekreacijski centar. Gledatelja: 100. Suci: Dario Bel, Gradištanac, Batini (svi Osijek). Strijelci: 1:0 Tepuri (15’/11m), 2:0 Gavri (60’), 3:0 Tepuri (70’). Croatia Sesvete: Sušac, Petravi , Jakara, Bogdanovi , Ben ak, Zeba, ori (od 81’ Zotman), Stipi , Gavri (od 77’ Pukljak), Tepuri , Hojski (od 75’ Daševci) Trener: Davor Pavlov. Me imurje: Bešeni , Novko, Mar inkovi , Garba, Me umurac (od 80’ Leva i ), Habuš (od 55’ Zore), Zeba, Barat, Petak, Dodlek (od 59’ osi ), Puclin Pomo ni trener: Hrvoje Gori anec

u povratku je Croatiji opet trebalo 15 minuta da postigne gol. U centru pozornosti je opet Gavri , koji je sam prošao cijelu polovicu Me imurja i loptu od stative smjestio u mrežu za 2:0. Do 3:0 su Sesve ani došli deset minuta potom, ori je poslužio Tepuri a, a ovom nije problem poslati loptu iza Bešeni a. Mala je utjeha to da su Me imurci imali dvije izgledne prilike, jednu Puclina i jednu Mar inkovi a, treba igrati mnogo ozbiljnije ako se želi do i do bodova koji bi Me imurje smjestili na željenu sredinu tablice. U osmom kolu prvenstva, idu e subote, Me imurje do ekuje Radnik, a susret po inje u 16 sati. (Ivana Strahija)

1.Pomorac

7 5 1 1 +18 16

2.Dugopolje

7 5 1 1 +11 16

3.Mosor

7 3 3 1 +5 12

4.Solin

6 4 0 2 +2 12

5.Imotski

6 3 2 1 +3 11

6.Gorica

7 3 2 2 +2 11

7.Junak

7 2 4 1 +2 10

8.Vinogradar

6 3 0 3 +1 9

9.Rudeš

6 2 1 3 +1 7

10.Hrvatski dragovoljac

7 2 1 4 -12 7

11.HAŠK

7 2 0 5 -4

12.Marsonia 1909

6 2 0 4 -10 6

13.Radnik Legea

6 1 2 3 -1

14.Croa a Sesvete

7 1 2 4 -7

15.Me imurje

6 1 1 4 -11 4

Poziv budu im trenerima i nogometnim sucima Me imurski nogometni savez priprema te ajeve za nogometne trenere C i nogometne suce. Te ajevi bi uskoro zapo eli sa radom. Ukoliko ima još zaintereseniranih kandidata koji se dosad nisu prijavili bilo za trenera ili suca neka se jave u kancelariju MNS na broj telefona 328-802 gdje mogu dobiti i sve ostale informacije vezane uz te ajeve. Za trenere uvjeti su da ima završenu osnovnu školu, da je stariji od 17 godina, da je zdrastveno sposoban i da je po mogu nosti igrao nogomet. Za suce uvjet je da kandidat ili kandidatkinja nije mla i od 16 godina, ali niti stariji od 40 godina.

III. HNL-SJEVER Sjajna utakmica mladih akov ana u me imurskom derbiju

akovec napunio mrežu i Pribislav anima AKOVEC-POLET 6:1 (4:0) AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 150. Sudac: Belovi ( akovec). Strijelci: 1:0 L. Bobi anec (5), 2:0 D. Mesari (12), 3:0 M. Mesari (30), 4:0 M. Mesari (32), 5:0 D. Mesari (59), 5:1 Kanizsai (81), 6:1 Novak (90-11m). AKOVEC: Prekupec (od 46. Ban i ), N. Pintari (od 46. D. Antonovi ), M. Antonovi , Novak, Pomper, D. Mesari , Se an, D. Bobi anec, Jakši , M. Mesari (od 60. Igrec), L. Bobi anec. POLET: Vibovec, Mihalkovi , Kova (od 61. Pokupec), Lesjak, Posavec, Okreša, Toplek (od 72. Krišto i ), Horvati , Baksa, Kanizsai, Juri an (od 46. Bašek).

BJELOVAR-KOTORIBA 2:0 (1:0) BJELOVAR. Gradski stadion. Gledatelja: 150. Sudac: Jalžabeti (Koprivnica). Strijelci: 1:0 Pavlekovi (7), 2:0 Pavlekovi (86). BJELOVAR: Srbljanovi , Jeli -Balta (od 62. Žagi), Mrzle ki, Puši , Pintar (od 46. Fili ), Golubi , Ljubi , Šantalab (od 46. Piragi ), Pavlekovi , Trupac, Kozi . GRANI AR (K): Tropšek, Radmani , Beliga, Mikulan (od 76. Gorupi ), Hertelendi (od 89. Latin), ižmešija, F. Kos, V. Kos, Zvošec, Horvat, Ujlaki (od 70. Paveli).

akov ani su odigrali sjajnu utakmicu protiv posljednje ekipe prvenstva, Poleta iz Pribislavca. Iako je protivnik bio daleko od motiviraju eg, momci Izeta Terzi a u prvom su poluvremenu bili posvema koncentrirani na svoj zadatak te su prije odlaska na odmor, pogocima L. Bobi anca, D. Mesari a i dva M. Mesari a došli do 4:0. I u nastavku je bilo golova, za kona nih 6:1. “U drugom sam poluvremenu dao priliku igra ima s manjom minutažom, kao i drugom vrataru, a disciplinom sam zadovoljan, iako su se de ki malo opustili u drugom poluvremenu pošto Polet nije predstavljao veliku prijetnju”, kazao nam je Terzi . akovec se nadao nakon ovog kola izbiti na elo tablice, no iznena enje se dogodilo u Slatini, gdje je istoimeni doma in torpedirao Podravinu, prošlosezonskog prvaka, s 8:2. “Mislim da Podravina nije toliko slabija od Slatine, ni da su doma ini u tom susretu bili toliko kvalitetni, ta je utakmica bila baš udna”, komentirao je Terzi .

„Oporovska veza“ za pobjedu Nedeliš a Nedeliš e je nakon ovog kola na razmjerno dobrom šestom

mjestu, a u Dunjkovcu-Pretetincu, na igralištu Hraš ica, svladali su Nedeliš ani goste iz Virja. Iako je ekipa Podravca još nedavno pošteno namu ila varaždinskog prvoligaša u Kupu, Nedeliš e ju je ku i otposlalo praznih džepova, ali pune mreže. Golman Balala, kojeg su Varaždinci proklinjali, a doma ini slavili u Kupu, nije imao svoj dan i nije uspio zaustaviti nartaje Nedeliš ana. Trener Želimir Orehovec u susretu nije mogao ra unati na suspendirane Košira i ukesa, te kartonirane Stankovi a, Jari a i Jageca, no o ito da je po etnih 11 dobro promislio, jer problema nije bilo. Ve u etvrtoj minuti je Golubi postigao prvi pogodak, a malo prije odlaska na odmor je s bijele to ke, nakon faula nad Treskom, Balent bio precizan i s bijele to ke za 2:0. Tre i gol Nedeliš a pada u 65. minuti, kad je opet sjajan bio Golubi .

Grani ar i Mladost solidno se držali, ali uzalud Kotorip ani su odigrali solidnu utakmicu na gostovanju u Bjelovaru. Šteta što su na samom po etku primili gol. Poslije je bilo puno bolje. Istini za volju doma i su promašivali, ali bilo je i kotoripskih prijetnji. Šteta što

TABLICA

NEDELIŠ E – PODRAVAC 3:0 (2:0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Gledatelja: 150. Sudac: Marijo Petrovi (Zagreb). Strijelci: 1:0 Golubi (4), 2:0 Balent (40), 3:0 Golubi (65). NEDELIŠ E: Posavec, Golubi (od 67. Topolnjak), Hrušoci (od 72. Železnjak), Stankovi , Vibovec, Pintari , Treska, Ba ari, Vizinger (od 46. Periši ), Perko, Balent. PODRAVAC: Balala, Trupina, Nikši (od 46. Grivi ), Balti , Križanovi , Manojlovi , Gr i , Hrženjak (od 75. Šehi ), Mato ec, Sabol (od 83. Ke keš), Šklebar.

1.Sla na

7 6 0 1 +23 18

2. akovec

7 5 2 0 +19 17

3.Koprivnica

7 5 2 0 +10 17

4.Bjelovar

7 5 1 1 +17 16

5.Mladost Ždralovi

7 4 2 1 +7 14

6.Nedeliš e

7 4 2 1 +6 14

7.Ivan ica

7 4 0 3 +6 12

8.Podravina

7 4 0 3 +2 12

9.Nedeljanec

7 3 2 2 +4 11

10.Podravac

7 2 1 4 -2

NEDELJANEC-MLADOST (P) 2:0 (0:0)

11.Croa a Grabrovnica 7 2 1 4 -5

NEDELJANEC. Igralište Nedeljanca. Gledatelja: 200. Sudac: Gadžo (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Kova i (70), 2:0 Simon (77). NEDELJANEC: Valenti , I. Ku ko, Sedlar (od 54. Levati ), urasek, Hodoleka, Simon, Da. Matu ec, Do. Matu ec, Kova i , Papeš (od 77. Štefulj), Melnjak (od 64. D. Ku ko). MLADOST: F. Farkaš, D. Farkaš, Sraka, Mat. Radikovi , Magdaleni , Mar. Radikovi , Bukal (od 82. Mihoci), Vugrinec, Hreš (od 46. Horvat), Furundžija, Miši (od 80. Hali ).

12.Grani ar Kotoriba

neki „zalutali metak“ nije otišao u bjelovarsku mrežu. Na kraju je najbolji igra na terenu Pavleko-

7 2 0 5 -13 6

13.Mladost Prelog

7 2 0 5 -17 6

14.Križevci

7 1 0 6 -10 3

15.Papuk

7 0 1 6 -16 1

16.Polet Pribislavec

7 0 0 7 -31 0

vi zabio i drugi gol za potvrdu pobjede. Isto vrijedi za prelošku Mladost u Nedeljancu. Odolijevala je obrana Preložana sve do drugog dijela. Doma i su bili nešto bolji, ali ne i konkretniji. Me utim, onda je ipak kvaliteta isplivala na vidjelo, ali i greške u obrani Preložana (vratara Farkaša ipak treba istrpjeti jer je mlad i talentiran) i na kraju su doma i stigli do dva gola i pobjede. (I. Strahija i D. Zrna)

ODLUKA disciplinskog suca u slu aju prekida u Ludbregu

Nedeliš e dobro prošlo, nastupa “silenzio stampa” Poznate su kazne nakon prekida utakmice III. HNL-sjever izme u doma e Podravine i Nedeliš a kakav se ne pamti ve duže vrijeme u ligama pod ingerencijom HNS-a koju su izazvali igra i Nedeliš a. Naknadnih prijava više nije bilo, a disciplinski sudac Jambrovi nije dalje „kurio vatru“. Kako saznajemo u ponedjeljak poslijepodne do-

nio je odluku da se utakmica Podravina-Nedeliš e registrira 3:0 u korist doma ina, a Nedeliš e zbog toga jer su igra i uzrokovali prekid kazni s oduzimanjem 1 boda. Tako er je stigla i nov ana kazna od 3.000 kn. Prijavljena su na kraju samo dva igra a. ukes je dobio 6 utakmici kazne, a pri uvni vratar Košir 9 mjeseci. Vratar Posavec nije prijavljen,

kao što smo neslužbeno objavili u prošlom broju. Ina e, NK Nedeliš e je donijelo „silenzio stampa“ prema našim novinama, kako je rekao predsjednik Ivica Mihali našoj novinarki i uz još neke „prijetnje“ našim novinama. Pa, ako je tako obavještavamo NK Nedeliš e da Me imurske novine uvode tako er „šutnju“ prema NK Nedeliš e.

Do daljnjeg emo objavljivati samo šture podatke kako ne bi bili zakinuti naši itatelji od kojih se mnogi sablažnjavaju s potezima uprave, igra a i „navija a“ tog kluba, dok naravno više ne emo prešutjeti niti jednu „prljavštinu“ kao što smo puno puta inili do sad, u bilo ijoj režiji kad je u pitanju taj klub dok ga vodi ova Uprava, kao i bilo koju „opasnu izjavu“ poput onih

koje je izrekao njihov dugogodišnji sportski direktor i potpredsjednik MNS-a Nenad Mar ec (žalosno je što nakon izre enih stavova nije smijenjen op.a.) na jednoj od posljednjih sjednica Saveza koje su bile u tom tonu da je zbog toga mogao ne samo on, nego i cijeli Savez mogao do i pod teške sankcije, ne samo nogometne, ve i kaznene. (dz)

4. listopada 2011. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

8. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC (NSR)- SLOBODA (M) 1-0 (0:0) NOVO SELO ROK. Igralište: Omladinac. Suci: Željko Turk, Igor Križari , Goran Žganec. Delegat: Dragu n Šafari Strijelci: 1:0 Culjak K. (84) OMLADINAC: Tomaši , Marodi (od 76. Bel), Reich, Lukman, Jaluši , Filipovi , Bari ( od 85. Culjak M.), Obadi ( od 58. Vukovi ), Novak, Culjak K, Drk. Trener: David Ivan. SLOBODA: Kolar, Buhanec (od 33. Podvez), Angel, Begovi , Hižman (od 56. Hlebec), Katanec, Srnec, Šoštari (od 62. Hergo ), Goricaj, Novak, Petek (od 70. Miljan i ), Trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Lukman (Omladinac), Begovi (Sloboda)

MLADOST (I) – DUBROV AN 2:2 (0:2) IVANOVEC. Igralište Park mlados . Suci: Dario Bubek, Saša Fegeš, Siniša Luka i Delegat: Petar Krma Strijelci: 0:1 Horvat D. (26)11m, 0:2 Horvat D. (34)11m, 1:2 Beštek (62), 2:2 Pal (68) MLADOST: Pata a, Leva i (od 62. Fran i ), Bujan (od 69. Talan), Jaluši , Lovren i , Horvat N., Murkovi , Beštek (od 62. Zlatarek), Orehovec (od 88. Horvat D.), Pal , Jurinec (od 79. Novak) Trener: Dragu n Naran a DUBROV AN: Apostolovski, Brljak (od 77. Švenda), Vidovi , Hujs, Horvat D. (od 27. Špoljar), Jadan, Kolman, Šolo, mrlec, Nes , Horvat D. (od 90. Jakupak), Trener: Dražen Horvat Žu kartoni: Jurinec (Mladost), Hujs (Dubrov an)

SOKOL – DINAMO (P) 3:1 (0:1) VRATIŠINEC. Igralište Sokol. Suci: Damir Aldi , Rudolf ižmešija, Josip Kedmenec Delegat: Antun Mar njaš Strijelci: 0:1 Klekar (26), 1:1 Novak (55), 2:1 Mun ar (80)11m, 3:1 Mun ar (83) SOKOL: Mesari , Mikolaj, Lisjak, Drk N. (od 74. Vincek), Novak, Kova i , Mikolaj (od 87. Drk G.), Posavec (od 46. Bistrovi ), Mun ar (od 90. Boži ), Leich, Novak D., Trener: Denis Ratajec DINAMO: Hali , Križai , Jan ec, Domini , Dodlek, Klekar, Žuli (od 56. Mar ec), Štampar, Mihalovi , Hergo , Cirkven i , Trener: Ivan Domini Žu kartoni: Lisjak, Bistrovi (Sokol), Jan ec, Domini (Dinamo)

TRNAVA (G) – UKOVEC 77 2:2 (1:2) GORI AN. Igralište Trnava. Suci: Božidar Kolari , Borut Križari , Boris Jakovljev Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1:0 Malovi T. (5), 1:1 Marka (24), 1:2 Blažin i (40), 2:2 Malovi I. (89) TRNAVA: Ivkovi , Markan (od 69. Cvetko), Markuši (od 75. Varošanec), Gudlin (od 73. Malek), Katanec, Malovi T., Blagus (od 60. Ribari ), Jakši (od 80. Pintari ), Malovi I., Mesari , Pintar. Trener: Robert Katanec UKOVEC: Lehki, Marka , Herc, Slavi ek, Bradari , Varga, Belovi , Blažin i (od 80. Canjuga), Vuk, Sabol (od 75. Poljak), Duman i (od 87. Hladnik) Trener Ivan Bartoli Žu kartoni: Gudlin (Trnovec), Marka ( ukovec)

PUŠ INE – PODTUREN 0:0 (0:0) PUŠ INE. Igralište Puš ine. Suci: Nino Škrobar, ivica Felker, Ivan Žganec, Delegat: Božidar Jura i PUŠ INE: Majurec, Celinger, Pintari , Zanjko (od 75. Pozder), Posavec (od 85. Novosel) Silaj, Klemen i , Knezi (od 80. Rešetar), Dove er (od 89. Stani ), Greguri , Juki (od 65. Levani ) Trener An elko Špicar PODTUREN: Kolar, Okreša, Berdin, Radovan, Balenovi , Mravljek, Kerovec, Lepen, Boži K. (od 46. Kolari ), Kolar, Boži R. (od 70. Ka ), Trener Darko Rob Žu kartoni: Celinger, Zanjko, Posavec, Klemen i , Gregori (Puš ine), Kerovec, Kolari (Podturen)

NAPRIJED (C) – BSK 2:2 (1:1) CIRKOVLJAN. Igralište Sportski park. Suci: Ivica Križai , Renato Posavec, Dragan Hrustek Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1:0 Režek D. (7), 1:1 Škrilac (11), 1:2 Škrilac (53), 2:2 Glavina (56) NAPRIJED: Mlinarec, Kemec (od 15. Režek I.), Horvat (od 90. Gosari ), Šimunkovi , Kemec, Bedenicki, Varga (od 70. Hižman), Mar nec, Bermanec, Glavina, Režek D., Trener: Zlatko Vugrinec BSK: Sternad, Bašek, Begovi , Gajnik, Mihalec (od 85. Škvorc), Živkovi , Petri evi (od 61. Hajdarovi ), Paler, Škrilac (od 69. Makar), Mlinari , Oreš anin, Trener: Stjepan Mihalec Žu kartoni: Režek D., Mar nec, Režek I. (Naprijed), Bašek, Mihalec (BSK)

POLET (SMNM) – CENTROMETAL 5:2 (3:0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Polet. Suci: Dario Srnec, Ivica Horvat, Draguitn Novak, Delegat: Dragu n Horvat Strijelci: 1:0 Gori anec A. (25), 2:0 Lisjak (35), 3:0 Gori anec A. (38), 4:0 Karlov ec M. (49), 4:1 Pani (53), 5:1 Gori anec A. (76), 5:2 Majsen (86) POLET: urkin, Karlov ec M., Novak, Sobo an (od 70 Vrši ), Turk, Horvat, Lisjak (od 76. Gori anec G., Rihtarec, Gori anec A. (od 87. Šardi A.), Žardi Z., Karlov ec M. (od 72. Makovec), Trener: Krešimir Šenji CENTROMETAL: Petkovi , Borko (od 29. Vince B), Majsen, Fu ko, Gunc, Vince M., Fegeš (od 70. Novak), Bratkovi (od 69. Rodrigue), Vibovec, Zavrtnik, Pani , Trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Novak, Sobo an (Polet), Borko, Vibovec (Centrometal)

Polet raspoložen u derbiju za visoku pobjedu Derbi u Svetom Martinu na Muri pripao doma inu. ak bi se moglo re i da su doma i lako došli do pobjede. Nakon prvog dijela doma i Polet imao je vodstvo od 3-0. Dva je zgoditak u 25. i 38.minuti postigao Andrej Gori anec. Uz njega strijelac za doma e je još u 35.minuti bio Miroslav Lisjak. Po etkom drugog dijela u 49.minuti ve je 4-0, a strijelac je bio Mihael Karlov ec. Gosti iz Macinca ipak u 53.minuti preko Zvonimira Pani a uspijevaju smanjiti doma e vodstvo na 4-1. U 76.minuti hatrik Andreja Gori anca za Poletovo vodstvo od 5-1. etiri minute prije kraja Davor Majsen Centrometalu ublažuje poraz na 5-2. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Po završetku utakmice delegat utakmice Dragutin Horvat je prijavio igra a Centrometala Nenada Vibovca zbog nešportskog ponašanja, odnosno opsovao je delegata.

BSK nije prošao u Cirkovljanu U Cirkovljanu podjela bodova. Bilo je napeto, nervozno, ali gledatelji su mogli vidjeti niz dobrih akcija na jednoj i drugoj strani. I jedni i drugi neprestano su prigovarali na odluke suca utakmice Križai a kojem moramo priznati nije bilo lako suditi takvu utakmicu, ali je odradio dobar posao. Doma i su poveli u 7.minuti zgoditkom Damira Režeka. BSK je na 1-1 poravnao u 11.minuti zgoditkom Nenada Škrilca. Isti je igra u 53.minuti goste iz Belice doveo u vodstvo od 2-1. Naprijed je do boda stigao u 56.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Željko Glavina. Gosti se malo bune na dosu eni kazneni udarac, ali je sudac utakmice Križai bio samo na pet metara od mjesta prekršaja pa mu treba vjerovati u ispravnost njegove odluke. U 68.minuti stradao je dvostruki strijelac BSK-a Nenad Škrilac u jednom sudaru sa doma im igra em stradala mu je glava pa je morao napustiti igru. Gosti su se delegatu Miji Horvatu ina e požalili da im doma in nije osigurao toplu vodu za tuširanje. Trojica doma ih i dvojica gostuju ih opomenutih igra a.

Bez golova, ali s puno kartona u Puš inama Bez zgoditaka u Puš inama. Bod su ku i u Podturen odnijeli de ki trenera Roba. Pune je ruke posla imao sudac utakmice Škrobar, naro ito što se opo-

SPARTAK (MS) – SLOGA ( ) 2:0 (0:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Bojan Juras, Dražen Sukanec, Toni Fažon, Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1:0 Šegovi I. (63), 2:0 Šegovi S. (87), SPARTAK: Jalšovec, Jan ec (od 46. Mihalic), Križai D., Hali (od 85. Juras), Križai G., Šegovi E. (od 90. Pavlic), Pasler, Lovren i , Šegovi I., Šegovi S. (od 89. Škvorc), Lackovi Trener: Darko Lon ari SLOGA: Mihalkovi M., Saka (od 73. Branilovi ), Zoka, Obadi , Glad (od 61. Dokleja), Kosalec (od 46. Bajzek), Vabec Darko, Vabec Davor, Vali , Vugrinec (od 85. Mihalkovi A.), Vabec D. Trener: Ivan Hamonajec Žu karton: Saka (Sloga)

VETERANI – ISTOK – 10. KOLO PODTUREN – JADRAN (Š) 5-2 (2-1) PODTUREN. Igralište: Trnac. Sudac: Danijel Ko ila. Strijelci: 0-1 Novak (2), 1-1 Ov ar (7) 11m, 2-1 Strnad (12), 3-1 Ov ar (51), 4-1 Lepen (61), 5-1 Jambroši (80), 5-2 Hajdinjak (87) PODTUREN: Šafari , Mikuli , Radovan (od 40. Jambroši ), Kerovec, Biber (od 46. Lepen), Strahija, Kukovec, Ko evar, Ov ar, Strnad, Hranilovi . JADRAN: Kova ec, Klju ari (od 5. Hajdinjak), Podvezanec, Mesari , Mihalic, Kranj ec, Pavlekovi , Novak, Krišto , Vrbanec, Podgorelec.

MLADOST – RADNI KI 2-0 (0-0) PRELOG. Igralište: NK Mladost. Sudac: Damir Klari . Strijelci: 1-0 Slavi ek (61), 2-0 Soka (67) MLADOST: Domini , Mar nec (od 46. Soka ), Viher, Bauer (od 70. Kljaji ), Hozajk, Radikovi , ižmešija, Pata a, Slavi ek (od 80. Židov), Marcijuš, Zvonarek (od 60. Gorupi ). RADNI KI: Paler, Kolari , Carovi , Colari , Poto njak (od 46. Križai ), Žilavec, Puri (od 46. Hajdarovi ), Novak D, Lovrek, Horvat, Novak J.

MLADOST – HODOŠAN 4-2 (3-0) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Sudac: Ivan Žganec. Strijelci: 1-0 Sušec (26), 2-0 Žbulj (29), 3-0 Sušec (39), 3-1 Štefok (60), 4-1 Varga (66), 4-2 Krznar (75) MLADOST: Bujani , Višnji , Klinec (od 46. Bašek), Jurinec (od 46. Perono), Jambrovi (od 60. Kralji ), Varga, Plevnjak (od 22. Sušec), Toplek, Tkal ec, Lajtman, Žbulj (od 70. Pojer) HODOŠAN: Mesari , Domini , Bihar, Mihokovi , Krznar D, Šavora, Sabol, Krznar Lj., Smolek, Vlahek, Švec.

menutih igra a ti e. Petoricu je doma ih opomenuo, a dvojicu od strane gostiju. No, onog zbog ega gledatelji dolaze na utakmicu, a to su zgodici njih nije bilo. Strijelci su se po lijepom jesenskom suncu malo uspavali.

Vrijedna pobjeda Spartaka Spartak bolji od Sloge. Do pobjede su doma i došli u drugom poluvremenu. Bra a Šegovi Igor i Sre ko po jednom su se upisali u strijelce za pobjedu Spartaka od 2-0. Prvi je Igor u 63.minuti postigao zgoditak, a potom tri minute prije kraja utakmice Sre ko. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Sloge.

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Filip Jan ec (Dinamo P), Tomislav Lisjak (Sokol), Leonard Gudlin (Trnava), Ivan Kerovec (Podturen), Goran Klemen i (Puš ine)

STATISTIKA 25 zgoditaka pos gnuto ili 3,1 po utakmici isklju enja nije bilo 26 opomenu h igra a 5 kaznenih udaraca dosu eno, a 4 realizirani

Remi u Ivanovcu U Ivanovcu svakoj mom adi po poluvrijeme i po jedan bod. Gosti iz Donje Dubravi bili su bolji u prvom dijelu kada su sa dva kaznena udarca u 26. i 34.minuti koje su realizirali prvog Dražen Horvat I, a drugog Dražen Horvat II poveli sa 2-0. U drugom dijelu nakon što je prvo u 62.minuti na 2-1 smanjio Igor Beštek i potom u 68.minuti na 2-2 poravnao Mišo Palfi Nikola Horvat je u 73.minuti iz kaznenog udarca imao prigodu da doma inu donese pobjedu, ali je pucao „ u nebo pod oblake“. Kad se sve na kraju zbroji neriješeni ishod je možda na kraju i najpravedniji. U poluvremenu utakmice kada su službene osobe ulazile u svla ionice na odmor jedan je doma i gledatelj malo osvježio teku inom nepoznata sadržaja suca utakmice Bubeka. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Prva pobjeda Omladinca Slavlje u Novom Selu Rok. Napokon je u osmom kolu stigla prva jesenska prvenstvena pobjeda i prva tri boda. Radost Omladincu je šest minuta prije kraja utakmice donio svojim zgoditkom Ivan Drk. Do spomenute minute nije baš izgledalo da e doma i barem jednom uspjeti savladati vratara gostiju iz Slakovca Dejana Kolara. Sloboda je svoje prigode promašivala, a doma i su sve to kaznili i pomalo sretno došli do pobjede. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi i to u drugom poluvremenu.

Sokol u završnici svladao Palov ane Dinamo poražen u Vratišincu. Poveli su gosti iz Palovca u 26.minuti zgoditkom Matije Klekara. Zanimljivo je da je na vratima Dinama bio igra Hrvoje Hali tijekom cijele utakmice. Tek u drugom poluvremenu doma i Sokol uspijeva preokrenuti rezultat i do i do pobjede. Filip Novak je u 55.minuti poravnao na 1-1. Nikola Mun ar je sa dva zgoditka u 80.minuti iz kaznenog udarca i u 83.minuti iz slobodnog udarca sa dobrih 35 metara donio pobjedu

TABLICA 1.Polet (SMNM) 2.BSK 3.Centrometal 4.Podturen 5.Spartak 6.Dubrav an 7.Mladost (I) 8.Sloboda (S) 9.Naprijed 10.Sokol 11.Dinamo (P) 12.Puš ine 13.Sloga ( ) 14.Trnava 15. ukovec 77 16.Omladinac (NSR)

DINAMO – DINAMO 0-2 (0-1) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Dominik Mihoci. Strijelci: 0-1 Vugrinec (26) 11m, 0-2 Hliš (80) DINAMO: Modrinjak, Cirkven i , Hliš , Kolari (od 71. Mezga), Kova (od 46. Novak), Šegovi , Domini , Vugrinec, Žuli , Kolari , Gregorin i . DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec (od 73. Sabol), Godina, Pintar, Jan ec, Husi , Biber, Jesenovi , Hliš , Mihoci (od 46. Vugrinec)

VIDOV AN – KRALJEV AN 38 4-6 (4-2) D.VIDOVEC. Igralište: NK Vidov an. Sudac: Željko Novak. Strijelci: 0-1 Iskra (2), 1-1 Nes M (13), 2-1 Nes Ž (26), 3-1 Nes M. (34), 4-1 Kuzmi (39), 4-2 Ciglari (41), 4-3 Ciglari (55), 4-4 Tisaj (66), 4-5 Ciglari (82), 4-6 Vlah (88) VIDOV AN: Hertelendi, Lukša (od 46. Dolenec), Vidovi , Šte , Igrec, Stojkov, Kvakan, Kuzmi , Nes Ž., Vidovi , Nes M. KRALJEV AN: Strahija, Mlinarec, Glad, Pinta , Srpak, Strbad, Vlah, Cerovec, Tisaj, Ciglari , Balog.

TABLICA 1.Mladost (I) 2.Hodošan

8 8

7 6

1 0 34:10 22 1 1 40:12 19

3.Spartak 4.BSK 5.Mladost (Pr.) 6.Podturen 7.Dinamo (D) 8.Radni ki 9.Vidov an 10.Kraljev an 38 11.Dinamo (P) 12.Polet (P) 13.Jadran

7 9 8 8 8 9 9 8 8 8 8

5 5 5 4 3 3 3 2 1 1 0

0 0 0 1 3 3 2 2 3 0 0

2 4 3 3 2 3 4 4 4 7 8

22:5 23:15 15:18 25:22 16:9 18:18 30:29 20:36 13:22 12:33 7:46

15 15 15 13 12 12 11 8 6 3 0

OMLADINAC – OMLADINAC (NSR) 2-4 (2-1) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 1-0 Strahija (2), 2-0 Radek (16), 2-1 Jurinec (40), 2-2 Kova evi (65) 11m, 2-3 Kova evi (76), 2-4 Kova evi (83) OMLADINAC (M): Šari , Posavec, Zebec, Vukovi , Kova i , Kukovec, Dodlek, Blažon, Krišto , Strahija, Radek. OMLADINAC (NSR): Vugrinec, Skoliber, Podgorelec, Turk, Bel, Fric, Vukovi , Vinko, Varga A., Varga B., Kova evi .

19 18 15 14

14 14 13 10 10 10 9 9 8 6 4 3

Mura na vrhu Rezultati 6. kola: Polet-D. Koncov ak 0:1, Venera PMP-Bratstvo 2:2, NapredakZasadbreg 6:2, Mura-Dubrav an 6:0, Zebanec-Mladost 2:1.

SLOGA – NEDELIŠ E 0-1 (0-0)

TABLICA

AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Sudac: Velimir Leva i . Strijelac: 0-1 Ma ek (38) SLOGA: Reif, Leva i S., Leva i D. (od 65. Vincek), Vraži , Colev, Srnec, Vuruši V., Belec, Bubek, Blažeka, Pintari . NEDELIŠ E: Tkal ec, Pongrac, Marciuš, Knez, Hlebec, Ma ek, Vizinger D. (od 50. Kova i ), Branilovi , Vizinger I., Dokleja, Baksa.

TABLICA 1.Nedeliš e 2.Pobjeda 3.Strahoninec 4.Omladinac (NSR) 5.Sloga ( ) 6.Bratstvo (SV) 7.Sloboda (S) 8.Omladinac (M) 9.Sokol 10.Šenkovec 11.Sloboda (M) 12. akovec 13.Hajduk (B)

27:12 21:7 22:13 14:8 13:8 18:15 21:16 14:12 15:23 12:20 12:11 10:10 7:8 11:24 6:19 8:25

VETERANSKA liga „Sjeverozapad”

STRAHONINEC – SOKOL 2-2 (2-1)

MIHOVLJAN. Igralište: NK Sloboda. Sudac: Željko Kova i . Strijelci: 0-1 He a (8), 0-2 He a (27), 0-3 Krišto (33), 1-3 Mesari (37), 1-4 He a (44), 1-5 He a (45), 2-5 Mesari (55), 3-5 Varga (68), 4-5 Varga (75) SLOBODA (M): Kova ec, Gori anec, Mar ec, Ku ek, Varga, Mesari , Vidovi , Hozjan, Bratkovi , Vince , Žižek, Plevnjak. SLOBODA (S): Novak, Koruni , Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Koruni , Petek, He a, Krišto , Okreša, Vibovec.

1 0 3 2 2 2 3 4 4 4 3 3 3 4 5 7

Trnavi i ukovcu po bod

STRAHONINEC. Igralište: NK Strahoninec. Sudac: Franjo Hergo . Strijelci: 1-0 Tomaši (2), 2-0 Aldi (19), 2-1 uranec (33), 2-2 Zadravec (77) STRAHONINEC: Trupkovi , Štefulj, Kolar, Aldi , Hadži , Pintari , Zorkovi , Topolnjak, Tomaši , Antonovi , Šimuni . SOKOL: Posavec, Jambreši , Mance, Zadravec, Trstenjak Mi., Horvat, Novak, Leško, Trstenjak Ma., Kova i , uranec.

SLOBODA – SLOBODA (S) 4-5 (1-5)

1 3 0 2 2 2 1 1 1 1 3 3 2 3 1 0

Trnava i ukovec 77 podijeli bodove. Trnava je povela u 5.minuti zgoditkom Tomislava Malovi a. Dino Marka je u 24.minuti poravnao na 1-1, a Nikola Blažin i pet minuta prije kraja prvog dijela doveo ukovec 77 u vodstvo od 2-1. Minutu prije kraja utakmice doma ini uspijevaju zgoditkom mla eg Malovi a Ivana sti i do doma eg boda. Za goste iz ukovca nastupila su i dvojica poja anja od srijede Mihael Belovi i Marijan Duman i koji su stigli iz Kraljev ana 38. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

ŠENKOVEC – HAJDUK (B) 6-1 (3-1)

BRATSTVO – AKOVEC 5-2 (2-0)

6 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1 1

doma inu od 3-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Po dvojica opomenutih igra a u svakom poluvremenu.

ŠENKOVEC. Igralište: SRC Gor ica. Sudac: Marijan Duman i . Strijelci: 1-0 Hren (15), 2-0 Polak (29), 2-1 Slunjski (44), 3-1 Mikac (45), 4-1 Saboli (66), 5-1 Baranaši (71), 6-1 Ratajec (85) ŠENKOVEC: Kolar, Križai , Ratajec, Toplek, Saboli , Baranaši , Novak, Polak, Toplek, Hren, Kolar. HAJDUK: Mar ec Denis, Buhanec, Šprajc, Pintari , Jagec, Mezga, Strah, Vrbanec, Žnidari , Slunjski, Mar ec Darko.

SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Sudac: Dragu n Novak. Strijelci: 1-0 Boži S. (14), 2-0 Zeli (37), 3-0 Boži S. (53), 4-0 Srnec (62), 4-1 Šenji (75), 5-1 Luka i (76), 5-2 Šte ar (82) BRATSTVO: Šol , Žnidari , Posavec, Boži S., Kolari (od 20. Pavlinak), Horvat, Graši , Zeli , Vuruši (od 46. Srnec), Tomaši (od 46. Luka i ), Balent. AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Hamonajec, Duji , Srpak, Sobo an, Šenji, Kneževi , Šte ar, Sa er.

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 7 8 7 8

Parovi 9. kola: Centrometal - Puš ine, Dubrav an - Polet (SMNM), Dinamo (P) - Mladost (I), BSK - Sokol, Sloga ( ) - Naprijed, Sloboda (S) - Spartak, ukovec 77 - Omladinac (NSR), Podturen - Trnava

VETERANI – ZAPAD – 10. KOLO

POLET – BSK 1-4 (1-1) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Sudac: Nino Škrobar. Strijelci: 0-1 Trstenjak (13), 1-1 Radek (28), 1-2 Mlinari (55), 1-3 Mlinari (81), 1-4 Kova ec (88) POLET: Iva i D, Ple kapa, Mesari , Iva i Ž., Šol , Pejanovi , Grkavac, Radek, Medved, Sever, Prprovi . BSK: Horvat J, Novak, Pintar, Ma , Mesari A, Horvat M, Mlinari , Horvat V., Mesari D., Buhin (od 48. Kova ec), Trstenjak.

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM) 6 zgoditaka – Filip Murkovi , Mišo Pal (Mladost I), Nenad Vibovec (Centrometal), Darko mrlec, Dražen Horvat II (Dubrav an), Željko Mar nec (Naprijed), Krunoslav Gajnik (BSK) 5 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen), David Šoštari (Sloboda S), Marko Mihalovi (Dinamo P), Zvonimir Pani (Centrometal), Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Nikola Mun ar (Sokol) 4 zgoditka – Denis Srnec (Sloboda S), Marko Zavrtnik (Centrometal), Nebojša Živkovi (BSK), Nikola Drk (Sokol), Emanuel Šegovi (Spartak), Damir Režek (Naprijed), Nikola Blažin i ( ukovec 77), Dražen Horvat I (Dubrav an)

8 8 8 8 9 8 8 8 9 8 8 7 9

6 5 5 5 4 4 3 3 2 2 2 0 1

0 2 2 0 3 2 4 1 3 2 0 3 0

2 1 1 3 2 2 1 4 4 4 6 4 8

27:14 32:8 32:14 29:17 20:14 27:20 23:17 21:23 17:24 16:23 20:27 10:22 13:64

18 17 17 15 15 14 13 10 9 8 6 3 3

1.MURA

19 9

2.BRATSTVO

21 8

3.POLET

11 5

4.MLADOST

13 10

5.NAPREDAK

16 16

6.D.KONCOV AK

11 13

7.VENERA -PMP

11 11

8.ZEBANEC

9.DUBRAV AN

11 21

10.ZASADBREG

U sljedje em kolu koje se igra u nedjelju od 13 sati sastaju se: D. Koncov akVenera PMP, Mladost-Polet, Dubrav anZebanec, Zasadbreg-Mura, Bratstvo-Napredak.

8. kolo II. ŽL MNS - istok GRANI AR (N) – VIDOV AN 0:2 (0:0) NOVAKOVEC: Igralište: Dravarijum. Suci: Jasmin Lozi , Ivica Felker, Damir Mesari Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 0:1 Nes N. (53), 0.2 Matulin (65) GRANI AR: Pancer, Kolari , Novak (od 63. Leva i M.), Paler, Mihalec, Leva i T., Lisjak (od 55), Drvoderi A., Drvoderi D., Krznar (od 74. Tomašek), Lovrek N. (od 59. Drvoderi S.), Lovrek D. (od 55. Anderlin), Trener. Antonio Drvoderi VIDOV AN: Bo kaj, Friš i , Herman, Nes N., Matulin (od 85. Zadravec), Nemet Dino, Nemet Danijel, Ku an, Orehovec (od 72. Kvakan), Lukša, Škoda (od 83. Tilošanec) Trener: Sre ko Gabaj Žu kartoni: Leva i , Kolari (Grani ar), Nemet Danijel (Vidov an)

BRATSTVO (SV) – MLADOST (SM) 0:2 (0:1) SAVSKA VES. Igralište Bratstvo. Suci: Zoran Novak, Danijel Ko ila, Mladen Puklavec, Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0:1 Papak F. (38), 0:2 Horvat (72), BRATSTVO: Vranovi , Vugrin (od 70. Kozar), Zlatarek, Hižman G., Magdaleni , Kocijan, Kopjar, Vlahov, Horvat, Hižman B., Varga Trener: Zvonko Bratuša MLADOST: Orehovec Dario, Žini (od 65. Orehovec Dejan), Šamarija, Papak J., Posavec, Šulj, Horvat (od 86. Musta M.), Štrok, Markovi (od 46. Grozdek), Igrec, Papak F. (od 90. Musta M.) Trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Vlahov, Kopljar (Bratstvo) Crveni karton: Šulj (Mladost)

CROATIA (O) – DINAMO (D) 1:1 (0:0) OREHOVICA. Igralište Croa a. Suci: Zdravko Toplišnjak, Josip Novak, Morano Vlah Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0:1 Jasenovi (64), 1:1 Ivanuši (88) CROATIA: Patar ec, Hunjadi, Bali J., Bali D., Kolar (od 70. Novak), urin, Križan (od 64. Šafari ), Ruži S., Kr mar (od 75. Jeleni ), Ruži M., Ivanuši Trener: Miljenko Bali DINAMO: Novak, Borovec, Gregori , Jesenovi , Krznar (od 90. Sklepi ), Debelec (od 90. Vargek), Obadi , Teža ki (od 68. Furdi), Trstenjak, Bihar (od 46. Brez), Hrman Žu kartoni: Ruži M., Ruži S., Kr mar, Ivanuši (Croa a), Grogorin i , Brez (Dinamo)

BORAC PMP – HODOŠAN 2:7 (0:2) TUR IŠ E. Igralište Borca PMP Suci: Davor Šupljika, Marinko Hrušoci, Mar n Hrušoci Delegat: Dejan Kov Strijelci: 0:1 Blagus M. (28), 0.2 Vlah (35), 0:3 Jakši (55), 0:4 Strahija (60), 0:5 Strahija (63), 0:6 Strahija (67), 1:6 Rušanec (70), 2:6 Srpak (72), 2:7 Bašanec (75) BORAC: Vlah, Ciceli, Špilek, Kova i G., Radikovi , Cika (od 72. Baranaši ), Mavrin (od 70. Mihalec), Novak (od 46. Srpak), Brumen, Kova i D. (od 63. Drvoderi ), Krušanec Trener: Boris Radikovi HODOŠAN: Krznar, Kranj ec (od 57. Bergovec), Blagus M., Blagus D., Kova evi , Vadlja (od 61. Krmpa , Vlah, Jakši , Kova , Strahija, Bašanec, Trener: Goran Strahija Žu kartoni: Mavrin, Novak, Cika , Radikovi (Borac)

DRAŠKOVEC – MLADOST (P) 0:6 (0:5) DRAŠKOVEC. Igralište Draškovec Suci: Robert Radek, Vlado Blaži , Renato Vuk Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0:1 Talan (23), 0:2 Kolari (25), 0:3 Talan (32), 0:4 Talan (36), 0:5 Ružman (45), 0:6 Ružman (63) DRAŠKOVEC: Taradi, Židov (od 73. Bermanec), Smrk, Matja i , Baksa, Jambrovi , Mlinari , Lon ari (od 46. Baranaši ), Turk, Repalust, Pišpek Trener: Božidar Repalust MLADOST: Mar ec (od 50. Kolarek), Kolari (od 55. Vadlja), Vlaši (od 67. Valen ), Fileš, Gorupi (od 55. Novak), Cirkven i (od 62. Podgorelec), Možek, Talan, Mlinarec, Vrbanec, Ružman Trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Matja i , Baksa, Jambrovi (Draškovec)

SK – DRAVA (DM) 2:0 (0:0) EHOVEC. Igralište Makovica. Suci: Dražen Jur ec, Bojan Rodiger, Ivana Lisek Delegat: Franjo Kocijan Strijelci: 1:0 Lon ari D. (75)11m, 2:0 Lon ari D. (88) SK: Medvar, Baranaši , Kekenj (od 65. Novak), Žvorc, Vidovi (od 35. Kuhanec), Puri , Lon ari D., Horvat N., Malek, Horvat I., Lon ari J. Trener. Zoran Graši DRAVA: Cve ni , Kos (od 82. Igrec F.), Igrec D., Pongrac, Mihalac, Hošnjak, Mihoci, Vuk, Orehovec, Bartoli , Vlah, Igrec Trener: Tomislav Lipi Žu karton: Hošnjak (Drava)

8. kolo II. ŽNL MNS - zapad RUDAR – BRATSTVO (J) 5-1 (2-0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište: Šoderka. Suci: Zoran Hajdinjak, Željko Kova i , Željko Hajdarovi . Delegat: Tomislav Šol . Strijelci: 1-0 Šol D. (39), 2-0 Šol M. (45), 3-0 Šol D. (64), 3-1 Koraj (68), 4-1 Šol D. (75), 5-1 Šol D (87) RUDAR: Rajf M., Simon, Kova i (od 89. Liklin), Šprajc, Vuri, Šol D., Šol M. (od 84. Podgorelec), Varga, Antolovi , Vinko (od 87. Maglov), Šol N. (od 72. Vuruši ). Trener: Anton Srša. BRATSTVO: Jelen i , Saka , Antoli , Kirec (od 87. Novak), Jambrovi , Leva i , Gori anec (od 9. Kutnjak), Koraj, Per i (od 73. Baumgartner), Trstenjak, Vinko. Trener: Zdravko Modlic. Žu kartoni: Koraj, Kirec (Bratstvo) Crveni karton: Simon (Rudar)

VENERA PMP – SLOBODA (M) 1-2 (0-1) SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera PMP. Suci: Dominik Mihoci, Darko Filip i , Darko Lehki. Delegat: Saša Mihali . Strijelci: 0-1 Tisaj (5), 0-2 Novak (69), 1-2 Škvorc (81) VENERA: Ciglari , Ambruš E. (od 65. Ambruš T), Peras (od 87. urin), Kova i , Novak D, Vabec I., Cvetkovi , Škvorc I. (od 36. Novak V.), Kerman, Vabec R., Vabec L. (od 78. Škvorc R). Trener: Saša Mihali . SLOBODA: Deban, Novak (od 89. Bubek), Želježnjak, Žganec, Lukman, Tisaj, Sovar, Belše, Gori anec, Tremski. Trener: Mladen Ku ek. Žu kartoni: Vabec, Kova i (Venera); Rešetar, Tremski (Sloboda) Crveni karton: Ciglari (Venera)

MURA – HAJDUK VINDIJA 0-1 (0-1) HLAPI INA. Igralište: SRC Ole Radovan Ratko. Suci: Tomislav Herman, Robert Horbec, Željko Ivanuša. Delegat: Darko Jambrovi . Strijelac: 0-1 Ma ari (40) MURA: Novak D., Breznik, Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko D., Vinko D. (od 54. Lipovi ), Vinko M., Dragoja, Stojko A., Na . Trener: Dražen Novak. HAJDUK: Zadravec, Šegovi , Šopar (od 88. Liklin), Tkal ec, Ma ari M, Leva i , Debelec M, Mikulaj, Debelec G., Radikovi (od 63. Govedi ), Ma ari J. Trener: Robert Gori anec. Žu kartoni: Breznik, Stojko, Dragoja (Mura); Radikovi (Hajduk)

JEDINSTVO – ZASADBREG 4-2 (0-1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Franjo Hergoti , Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Franjo Fais. Strijelci: 0-1 Koruši (7), 1-1 Novak S. (56), 1-2 Koruši (70) 11m, 2-2 Novosel (76), 3-2 Vuruši (80), 4-2 Novak S (88) 11m. JEDINSTVO: Novak M., Škvorc (od 45. Rešetar), Besek, Kosi, Lešnjak, Jambroši , Vuruši , Novosel (od 90. Horvat), Novak S., Popovi , or evi (od 75. Plevnjak). Trener: Mladen Rešetar. ZASADBREG: Novak M., Mesari Du. (od 50. Sabol ec), Šajnovi S (od 58. Šajnovi B.), Rodinger Flo., Rodinger Fil., Mesari Da., Šimunkovi , Barbi (od 80. Sklepi ), Dunjko, Koruši , Mar ec. Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: Lešnjak (Jedinstvo); Mesari D., Dunjko, Sabol ec, Šimunkovi (Zasadbreg)

ME IMUREC – JEDINSTVO (GM) 1-5 (0-2) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Bruno Brljak, Darijan Zadravec, Ivan Vlahek. Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 0-1 Krumpi (3), 0-2 Mohari (13), 0-3 Tr njak (63), 0-4 Tr njak (77), 0-5 Pani (81), 1-5 Bistrovi (90) ME IMUREC: Marciuš, Horvat, Lon ari (od 62. Ciglari ), Kos, Fu ek, Kova , Thes (od 73. Podvezanec), Ivanuša, Treska, Bistrovi , Kregar. Trener: Siniša Gavez. JEDINSTVO: Ter, Krumpi , Mohari (od 65. Novak M.), Fujs, Plantak (od 66. Kocen), Vuk, Ladi , Novak N. (od 62. Novak D), Pani , Herceg, Tr njak. Trener: Goran Mikulan. Žu kartoni: Treska, Thes (Me imurec); Ladi , Novak N. (Jedinstvo) Crveni karton: Ivanuša (Me imurec)

STRAHONINEC – MLADOST (S) 2-2 (0-1) STRAHONINEC. Igralište: NK Bujan Stjepan S pi . Suci: Milivoj Bali , Antun Kukovec, Zoran Mezga. Delegat: Ma ja Poredoš. Strijelci: 0-1 Vinko (13), 0-2 Š avni ar (75), 1-2 Lackovi (81), 2-2 Srnec (87) STRAHONINEC: Kocijan, Krišto (od 60. Srnec), Periši (od 58. Horvat M.), Horvat N. (od 77. Graf), Ri ko, Vrbanec, Kolari , Lackovi , Štefulj, Zlatarek, Drabi (od 63. Horvat D). Trener: Neven Kreslin. MLADOST: Hozjan, Kodba, Hošpel, Stojko, Živko, Vinko, Š avni ar, Leva i , Tuksar (od 90. Klju evi ), Vran i (od 69. Hren), Zobi . Trener: Marijan Mohari . Žu kartoni: Vrbanec (Strahoninec); Živko (Mladost)

4. listopada 2011. II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Galeb uvjerljiv, Hodošanu pobjeda kola Galeb lako do doma e pobjede. Ve u 10.minuti zgoditkom Petra Fran i a doma i su poveli sa 1-0. Gosti iz Podbresta nekako su još u prvom poluvremenu odoljevali doma im napadima. No, u drugom poluvremenu primili su još tri zgoditka i doživjeli poraz. Samo što je po eo drugi dio u 48.minuti doma e vodstvo na 2-0 povisuje Marko Mihaljac. Potom slijede dva zgoditka Tomislava Granatira i to u razmaku od jedne minute. Prvi je postigao u 75.minuti, a drugi u 76.minuti. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Budu nosti. Visoka pobjeda Mladosti u Draškovcu. U prvom su poluvremenu doma ini imali zaostatak od pet zgoditaka, pa su na kraju još i dobro prošli u drugom dijelu kada su primili samo jedan zgoditak. Nikola Talan bio je trostruki strijelac za goste iz Palinovca u prvom poluvremenu. Uz njega u prvom su poluvremenu zgoditke postigli Nikola Kolari i Antun Ružman. Ružman je bio i strijelac u drugom poluvremenu jedinog gostuju eg zgoditka. Trojica doma ih opomenutih igra a. Gosti bez opomenutih. U Orehovici bez pobjednika. Bliži pobjedi bili su gosti iz Domašinca koji su u 64.minuti zgoditkom Mihaela Jesenovi a poveli sa 1-0. Doma a Croatia do boda dolazi zgoditkom Ivana Ivanuši a dvije minute prije kraja utakmice. U dosta borbenoj utakmici sedmorica su igra a bila opomenuta. Kod doma ina ak petorica, a kod Dinama dvojica. Visoka pobjeda Hodošana u Tur iš u. Hodošanci nakon izvrsnih igara u kupu, o ito u prvenstvu imaju malo kasno paljenje. Raspored ih je mazio, tako da je na kontu trebalo biti više bodova. U puca ku formu kona no je stigao glavni igra ki adut. Zoran Strahija bio je naime trostruki strijelac za goste. Hodošan u prvom dijelu postiže dva zgoditka za vodstvo od 2-0. Strijelci su bili u 28.minuti Marko Blagus i u 35.minuti Nikola Vlah. Simon Jakši strijelac je tre eg gostuju eg zgoditka u 55.minuti. Potom u razdoblju od 60. do 67.minute slijede tri zgoditka Zorana Strahije i Hodošan ima visokih 6-0. Nakon toga doma i Borac PMP postiže dva zgoditka i smanjuje na 6-2. Siniša Rušanec i Darko Srpak strijelci su za doma e. Zdravko Bašnec je u 75.minuti svojim zgoditkom donio pobjedu Hodošanu od kona nih 7-2. etiri doma a opomenuta igra a, a gostuju i niti jedan. U Donjem Kraljevcu poraz Dubrave. Gosti iz Sivice dobro su se držali do 60.minute. Tada doma i Kraljev an 38 ima kazneni udarac, a Silvestar Cvek ga pretvara u zgoditak za vodstvo od 1-0. Nakon toga na scenu stupa Luka Lipi sa svoja dva zgoditka u 64. i 70.minuti. Martin Tisaj je u 77.minuti svojim zgoditkom postavio kona nih 4-0 za Kraljev an 38. Trojica opomenutih igra a i to sva trojica od strane gostiju.

U ehovcu doma in bolji od Drave. U prvom dijelu utakmica za ne gledati i rezultat takav 0-0. U tom periodu doma i su imali dvije prigode za posti i zgoditak, a gosti iz Donjeg Mihaljevca jednu. U drugom dijelu nešto bolja igra jedne i druge mom adi. U 62.minuti Dravi je zbog zale a poništen zgoditak od strane pomo ne sutkinje Ivane Lisek. Po delegatu Kocijanu opravdano. SK je u 75.minuti imao kazneni udarac kojeg za vodstvo od 1-0 realizira Dejan Lon ari . Isti je igra dvije minute prije kraja utakmice svojim drugim zgoditkom potvrdio pobjedu SK-a od 2-0. Jedan opomenuti igra i to iz mom adi Drave. Doma i poraz Bratstva. U rastrganoj igri gosti iz Svete Marije zasluženo dolaze do pobjede. Filip Papak je doveo Mladost u vodstvo u 38.minuti. Dino Horvat bio je strijelac drugog gostuju eg zgoditka u 72.minuti. Dvije minute kasnije Mladost je ostala bez isklju enog zbog druge opomene Silvija Šulja. Niti to nije doma inu pomoglo da postigne barem jedan zgoditak. Imali su doma i dvojicu opomenutih igra a, a gosti nikoga. Vidov anu pobjeda u Novakovcu. Brzo su de ki iz Donjeg Vidovca nakon doma eg poraza vratili svojim navija ima Vidovskim vokima pobjedu. Grani ar je opet imao svojih prigoda, ali realizatora nema pa nema. Imao je i Vidov an nekoliko prigoda, ali je nakon prvih 45 minuta ostalo nepopularnih ništa-ništa. Do pobjede su gosti došli sa dva zgoditka u drugom poluvremenu. Prvi je u 53.minuti postigao Nikola Nesti , a drugi u 65.minuti za kona nih 2-0 Mario Matulin. Trojica opomenutih igra a. Dva doma a, a jedan gostuji i mada je sudac utakmice Lozi trebao još jednog gostuju eg igra a opomenuti nakon što je lijepo pustio doma inu prednost.

GALEB (O) – BUDU NOST (P) 4:0 (1:0) OPOROVEC. Igralište Galeba. Suci: Kris nko Jaluši , Valen no Kantoci, Darko Pokriva Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1:0 Fran i (10), 2:0 Mihaljac (48), 3:0 Grana r (75), 4:0 Grana r (76), GALEB: Dolenec, Fleten, Balent N., Petri (od 68. Car), Soka , Pigac M., Fran i (od 65. Vuke ), Balent D. (od 84. Slavi ek), Grana r (od 79. Pigac D.), Balent R., Mihaljac (od 88. Božek) Trener: Damir Pigac BUDU NOST: onkaš, Višnji , Hali , Kodba M. (od 80. Ciglari B.) Ciglari D., Kodba B., Lastavec, Dodlek, Mar nec, Furdi (od 84. Novak), Ciglar Trener. Danijel Ciglar Žu karton: Kodba B. (Budu nsot)

KRALJEV AN 38 – DUBRAVA 4:0 (0.0) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fundacije. Suci. Vjeran Tuksar, Franjo Horvat, Filip Aldi Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1:0 Cvek S. (60)11m, 2:0 Lipi (64), 3:0 Lipi (70), 4:0 Tisaj (77) KRALJEV AN: Vlah, Novak (od 80. ekunec) Stankov, Cvek V., Cvek S., Štefok, Tisaj (od 88. Pigac), Hobor (od 82. Kozar), Filipaši , Slavi ek, Lipi Trener: Dubravko Miš in DUBRAVA: Mu i , Bobi anec Ma ja, Jambroši , Topalovi , Gavez, Žganec (od 46. Varga), Ko evar (od 79. Bauer), Bobi anec Mihael (od 79. Palir), Novak (od 25. Tkalec), Povodnja, Drvoderi , Trener. Ivan Šardi Žu kartoni: Novak, Bobi anec Ma ja, Povodnja (Dubrava)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Silvio Šulj (Mladost SM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Danijel Nemet (Vidov an), Jurica Mavrin, Sandro Cika (Borac PMP), Bojan Kodba (Budu nost P), Domagoj Novak (Dubrava)

STATISTIKA 31 zgoditak pos gnu ili 3,8 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 24 opomenuta igra a; 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

TABLICA 1.Galeb 2.Mladost (Pal.) 3.Croa a 4.Kraljev an 38 5. SK 6.Dubrava 7.Hodošan 8.Mladost (SM) 9.Dinamo (D) 10.Vidov an 11.Grani ar (N) 12.Drava (DM) 13.Borac PMP (T) 14.Bratstvo (SV) 15.Draškovec 16.Budu nost (P)

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

5 5 5 4 4 4 3 3 3 3 2 3 2 1 1 1

2 2 2 2 1 1 3 3 2 1 3 0 3 2 2 1

1 1 1 2 3 3 2 2 3 4 3 5 3 5 5 6

21:6 24:10 16:6 20:14 18:10 11:10 22:13 18:15 13:11 14:19 7:8 17:23 11:19 7:19 7:26 7:24

17 17 17 14 13 13 12 12 11 10 9 9 9 5 5 4

Parovi 9. kola: Dinamo (D) - Galeb, Hodošan - Croatia, Mladost (SM) - Borac PMP (T), Dubrava - Bratstvo (SV), Drava (DM) - Kraljev an 38, Vidov an - SK ehovec, Mladost (Pal.) - Grani ar (N), Budu nost (P) - Draškovec

LISTA STRIJELACA

II. ME IMURSKA LIGA - ZAPAD

Rudar još više u vrstio vrh Rudar bježi pratiteljima. Kao doma ini i dalje su nemilosrdni. Nova mušterija u ovom kolu bilo im je Bratstvo iz Jurovca. Dario Šolti je opet bio izuzetno puca ki raspoložen jer je postigao etiri zgoditka. Pošlo mu je to za nogom ve drugi puta ove jeseni. Prvi u 39.minuti kada su doma i poveli sa 1-0, a preostala tri u drugom poluvremenu. Kad se ve u 45.minuti ekao posljednji zvižduk suca utakmice Hajdinjaka doma i su postigli preko Marka Šolti a drugi zgoditak i na odmor otišli sa vodstvom od 2-0. Na 3-0 povisuje Dario Šolti u 64.minuti. Bratstvo je uspjelo posti i po asni zgoditak u 68.minuti, a pošlo je to za nogom Bernard Koraju. Do kraja još dva zgoditka Darija Šolti a u 75. i 87.minuti za visoku doma u pobjedu Rudara od 5-1. Od 79.minute su doma i igrali sa igra em manje jer im je zbog druge opomene isklju en Tomica Simon. Doma i su imali jednog isklju enog igra a, a gosti dvojicu opomenutih. Doma i poraz Venere PMP. Ve u 5.minuti kada su gosti iz Mihovljana poveli zgoditkom Ivana Tisaja 1-0 nije mirisalo na dobro po doma e. Kada pak je u 43.minuti vratar Venere PMP Valentino Ciglari izvan kaznenog prostora uhvatio loptu i tako napada a Slobode sprije io u izglednoj prigodi da postigne zgoditak i naravno od suca utakmice Mihocija zaradio opravdano isklju enje doma i su bili u velikim brigama. Tako je i bilo u 69.minuti gosti broj anu prednost kažnjavaju novim zgoditkom Tomislava Novaka za vodstvo od 2-0. Samo što je tri minute ranije ušao u igru u 81.minuti Roko Škvorc uspijeva ublažiti doma i poraz na 2-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Jedinstvo iznenadilo Me imurca. Ne samo da su de ki iz Gornjeg Mihaljevca iznenadili svoje doma ine u Dunjkovcu-Pretetincu nego su im nanijeli visoki doma i poraz. Zgodicima Saše Krumpi a i Darina Mohari a Jedinstvo je u 13.minuti imalo vodstvo od 2-0. U 59.minuti Me imurec ima isklju enog Dejana Ivanušu jer je žestoko odgurnuo gostuju eg igra a tako da je ovaj pao na travu. Nakon toga slijede dva za redom zgoditka Romana Trtinjaka i Jedinstvo u 77.minuti vodi sa 4-0. Gosti su svoje prigode znala ki realizirali dok doma i za svojima mogu žaliti. Veliki krivac doma ima što nisu postigli zgoditak bio je vratar Jedinstva Mihael Ter koji je branio pa gotovo i nemogu e. Romeo Pani u 81.minuti gostima donosi prednost od 5-0. Me imurec je ipak po asni zgoditak postigao u suda koj nadoknadi, a strijelac je bio Miljenko Bistrovi . Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Hajduku pobjeda u Hlapi ini. Gosti su od samog po etka dobro krenuli u utakmicu i ubrzo imali nekoliko prigoda. No, niti doma a Mura im nije ostala dužna, ali je mladi vratar Hajduka Petar Zadravec ovaj puta bio nesavladiv. Zgoditak vrijedan tri boda za goste iz Štrukovca je pet minuta prije kraja prvog poluvremena postigao Josip Ma ari . Imali su jedni i drugi svojih prigoda, ali su gosti postigli taj jedan zgoditak i sasvim zasluženo slavili. Trojica doma ih, a samo jedan gostuju i opomenuti igra . Zasadbreg nije izdržao u Novom Selu na Dravi. Nakon prvog poluvremena gosti iz Zasadbrega imali su vodstvo od 1-0 zgoditkom Marka Koruši a iz 7.minute. Samuel Novak uspio je poravnati na 1-1 u 56.minuti. Do novog vodstva Zasadbreg dolazi u 70.minuti drugim zgoditkom Marka Koruši a iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. I tu je kraj gostuju oj pri i. Jedinstvo u posljednjih petnaest minuta igre postiže tri zgoditka i dolazi do

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan); 8 zgoditaka – Dejan Lon ari ( SK); 7 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Miroslav Pigac (Galeb); 6 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Mario Matulin (Vidov an), Marko Mihaljac (Galeb), Nikola Talan (Mladost Pal.); 5 zgoditaka – Nikola Štrok (Mladost SM), Antun Ružman (Mladost Pal.); 4 zgoditka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Miroslav Horvat (Bratstvo SV), Luka Lipi (Kraljev an 38), Siniša Rušanec (Borac PMP), Simon Jakši (Hodošan), Dino Horvat (Mladost SM)

pobjede od 4-2. Tihomir Novosel je u 76.minuti poravnao na 2-2. Goran Vuruši u 80.minuti doma ine dovodi u vodstvo od 3-2, a po drugi se puta za doma e u strijelce iz kaznenog udarca u 88.minuti upisuje Samuel Novak. Jedan doma i, a ak etvorica gostuju ih opomenutih igra a. Plavi do pobjede u drugom poluvremenu. Nakon prvog dijela bilo je 0-0. Dugo se utakmica lomila tko e prvi posti i zgoditak. Niti gosti iz Trnovca nisu bili baš lagan protivnik. Ipak po doma e je sve lijepo zapo elo u 72.minuti kada zgoditkom kapetana mom adi Jurice Škvorca dolaze do vodstva od 1-0. Ivan Zadravec uspio je u 88.minuti doma e vodstvo povisiti na 2-0, a kona nih 3-0 za Plave djelo je „veterana“ Nenada Srneca u 90.minuti. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Mladost ispustila pobjedu u Strahonincu. Imali su gosti iz Selnice vodstvo od 2-0, ali su doma i u samoj završnici utakmice uspjeli poravnati na 2-2 i tako osvojiti bod kod ku e. Robert Vinko prvi je zatresao doma u mrežu u 13.minuti. Ivan Š avni ar bio je strijelac u 72.minuti za vodstvo Mladosti od 2-0. Doma i kao da su se tek u završnici probudili i po eli postizati zgoditke. Marko Lackovi je u 81.minuti smanjio gostuju e vodstvo na 2-1. Bod Strahonincu u 87.minuti donosi svojim zgoditkom Denis Srnec. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi i to u drugom poluvremenu. Visoka doma a pobjeda Šenkovca. Iako su doma i u 7.minuti zgoditkom Gorana Kolara poveli sa 1-0 tu minimalnu prednost imali su sve do 76.minute. Tada mladi sudac utakmice Ruži dosu uje kazneni udarac za doma e i po drugi puta strijelac je Goran Kolar. Kod tog kaznenog udarca trebao je vratara Drave Darija Simona isklju iti, ali ga je „ astio“ sa žutim kartonom. O ito nije imao svoj dan jer je u 36.minuti opomenuo krivog doma eg igra a, ali se tu sad postavlja pitanje gdje su bili njegovi pomo nici da mu na tu grešku nisu sugerirali. U 79.minuti ve je 3-0 za Šenkovec, a strijelac Saša Kranjec. Svoj hatrik Goran Kolar postiže u 83.minuti za kona nih 4-0 za doma e. Po etvorica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Jedan od razloga tolikih opomena je i sudac utakmice koji je griješio na strani jedne i druge mom adi. Mlad je nau it e se suditi.

PLAVI – TRNOVEC 3-0 (0-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Velimir Leva i , Mario Pintari , Miran Culjak. Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 1-0 Škvorc (72), 2-0 Erdelja (88), 3-0 Srnec PLAVI: Novak, Vugrinec (od 75. Šimuni ), Trupkovi , Murkovi , Zadravec, Erdelja, Škvorc, Vabec, Novak G (od 46. Novak A.), Vugrinec (od 73. Radikovi ), Mikuli . Trener: Stjepan uranec. TRNOVEC: Trstenjak, Gyo , Floriani (od 69. Flac), Zobec, Mežnari , Pavlekovi , Fras, Brez, Ba an, Bacinger (od 55. Habrun), Petri (od 87. Koprivec). Trener: Goran Koprivec. Žu kartoni: Zadravec, Radikovi (Plavi); Zobec, Pavlekovi (Trnovec)

ŠENKOVEC – DRAVA 4-0 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Petar Ruži , Tomica Cerovec, Mar na Koprivec. Delegat: Ivan Mezga. Strijelci: 1-0 Kolar (7), 2-0 Kolar (76) 11m, 3-0 Kranjec (79), 4-0 Kolar (83) ŠENKOVEC: Vuk, Radikovi , Kranjec S., Vugrinec, Farkaš, Kanski, Korent (od 82. Zemlji ), Kukovec (od 84. Kranjec J.), Vidovi (od 87. Domunkoš), Fu ko, Kolar. Trener: Mario Zaspan. DRAVA: Simon, Jaluši , Bajkovec, Carevi , Fran i (od 88. Zanjko Mar.), Florijani , Dombaj (od 46. Treska), Šol, Carevi , Kozjak (od 22. Pla ak), Medved (od 86. Zanjko Mih.) Trener: Damir Tomaši Žu kartoni: Kanski, Kolar, Fu ko, Vidovi (Šenkovec); Carevi , Bajkovec, Simon, Florijani (Drava)

16 zgoditaka – Dario Šol (Rudar) 10 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura) 9 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec) 8 zgoditaka – Bojan Ba an (Trnovec) 7 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 6 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Robert Štefulj (Strahoninec) 5 zgoditaka – Goran Kerman, Robert Vabec (Venera PMP), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Marko Šol (Rudar), Miljenko Bistrovi (Me imurec) 4 zgoditka – Ma ja Horvat, Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Bojan Kregar (Me imurec), Josip Ma ari (Hajduk Š), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Goran Vuruši , Samuel Novak (Jedinstvo NSD)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Valen no Ciglari (Venera PMP), Tomica Simon (Rudar), Dejan Ivanuša (Me imurec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Vedran Rešetar (Sloboda M), Nikola Vrbanec (Strahoninec), Tomica Zobec (Strahoninec), Robert Kanski (Šenkovec), Mario Carevi , Tomislav Bajkovec, Tomislav Florijani (Drava K)

STATISTIKA 33 zgoditka pos gnuta ili 4,1 po utakmici; 3 isklju ena igra a; 33 opomenuta igra a; 3 kaznena udaraca dosu ena i is realizirani

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Me imurec 4.Hajduk (Š) 5.Jedinstvo (NSD) 6.Sloboda (M) 7.Trnovec 8.Jedinstvo (GM) 9.Plavi (Pek.) 10.Mura 11.Strahoninec 12.Šenkovec 13.Mladost (S) 14.Drava (K) 15.Bratstvo (J) 16.Zasadbreg

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 6 5 4 4 4 4 4 3 3 2 2 2 2 1 0

0 1 1 2 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 0

0 1 2 2 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 5 8

33:9 15:4 19:12 14:12 26:12 21:18 18:15 17:17 19:16 19:21 15:20 14:19 13:19 10:23 8:21 7:30

24 19 16 14 13 13 13 13 10 10 8 8 8 8 5 0

Parovi 9. kola: Drava (K) - Rudar, Mladost (S) - Šenkovec, Trnovec - Strahoninec, Jedinstvo (GM) - Plavi (Pek.), Sloboda (M) - Me imurec, Hajduk (Š) - Venera PMP, Zasadbreg - Mura, Bratstvo (J) – Jedinstvo (NSD)

4. listopada 2011.

7. kolo III. ŽNL MNS - istok NAPREDAK – JADRAN 5-1 (3-1) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Marin Horvat, Drago Mar ec, Stjepan Novak. Delegat: Alojz Kopasi . Strijelci: 1-0 Mu i (2), 2-0 Mu i (3), 3-0 Lastavec (6), 3-1 Pavlekovi (8), 4-1 Mu i (62), 5-1 Vidra (65) NAPREDAK: Žagar, Leich, Hu nec P (od 46. Žganec), Bobi anec, Jambroši , Mu i (od 82. Hu nec L., Horvat (od 36. Jambroši ), Lastavec (od 77. Cilar), Ma ari , Dragovi (od 63. Vidra), Trstenjak. Trener: Siniša Mikolaj. JADRAN: Fegeš O, Balog (od 46. Štampar), Mihalic, Zagorec, Gori anec, Kontrec, Posavec (od 33. Kranj ec), Jankovi , Fu ko, Pavlekovi , Fegeš M (od 66. Šte ar). Trener: Stjepan Makar. Žu kartoni: Ma ari (Napredak); Zagorec (Jadran)

OTOK – ROMA 9-4 (5-2) OTOK. Igralište: NK Otok. Sudac: Radovan Posedi. Delegat: Stjepan Talan. Strijelci: 1-0 Ko iš D (11), 2-0 Vargek (18), 3-0 Vuji (31), 3-1 Oršuš Z (35), 4-1 Gorupi (41) 5-1 Ko iš D (44), 5-2 Oršuš K (45), 6-2 Gorupi (47), 7-2 Novak J (53), 7-3 Oršuš K (61), 7-4 Oršuš (73), 8-4 Gorupi (80), 9-4 Novak J (85) OTOK: Rojko, Novak Z., Kalšan P, Grabant, Novak J., Lepen, Gorupi , Ko iš (od 63. Reif), Vargek (od 55. Kalšan Z), Šimec, Vuji (od 68. Beli ). ROMA: Bogdan K., Balog N., Oršuš K., Murši , Bogdan D., Balog K., Ignac M., Balog M (od 32. Oršuš Z), Maje , Bogdan M, Oršuš S.

EKO – OMLADINAC (DS) 3-3 (1-2) SVETI KRIŽ. Igralitše: NK Eko. Suci: Darijan Zadravec, Dražen Novak, Dino Horvat. Delegat: Ivan Kova . Strijelci: 0-1 Pata a (15), 0-2 Jan ec (38), 1-2 Mihaljkovi (39) 11m, 2-2 Mlinari (49), 3-2 Novak D (51), 3-3 Tisaj (62) EKO: Domini (od 75. Puškadija), Bedi , Balog J (od 63. Ma ek), Gori anec, Vutek, Balog (od 52. Šavari ), Novak D, Mlinari , Rudni ki, Novak Z, Mihaljkovi . Trener: Zlatko Novak OMLADINAC: Šantavec, Korpar (od 57. Škvorc), Toplek, Soka , Malovi , Rošani , Tisaj, Jan ec, Pata a (od 77. Saka , Lackovi , Ruži . Trener: Darko Sabol. Žu kartoni: Balog, Novak Z (Eko); Tisaj, Ruži (Omladinac) Crveni karton: Jan ec Stjepan (Omladinac, predstavnik)

RADNI KI – BUDU NOST 1-2 (1-1) GARDINOVEC. Igralište: NK Gardinovec. Suci: Ma ja repinko, Robert Novak, Kruno Švenda. Delegat: Antun Mesari . Strijelci: 0-1 Sklepi (27), 1-1 Habuš (35) 11m, 1-2 Antolovi (87) RADNI KI: Molnar, Horvat E, Jalšovec (od 70. Miri), Fažon, Horvat S., Toplek (od 67. Horvat M), Šafar, Mavrin, Habuš, eh, Kolari . Trener: Josip Oreški. BUDU NOST: Lon ari , Babi , Novak, Škvorc, Turk, Biber (od 77. urin), Sermek, Jurši (od 55. Telebuh), Sklepi , Drk, Cerovec (od 62. Antolovi ). Trener: Stanislav Tot Žu kartoni: Jalšovec, Habuš (Radni ki)

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Napredak potvrdio kandidaturu za naslov Derbi u Gornjem Kraljevcu uvjerljivo pripao doma inu. Napredak je ovom pobjedom pokazao da je najozbiljni i možda jedini kandidat za naslov jesenskog prvaka. Za goste iz Štefanca trebala je to biti prigoda da se eventualnom pobjedom uklju e u borbu za naslov, ali su doma ini bili previše dobra mom ad da bi se to dogodilo. Furiozno je Napredak krenuo u utakmicu i u 6.minuti sa dva zgoditka Davora Mu i a i jednim Jadranka Lastavca imao vodstvo od 3-0. Uspio se Jadran malo pribrati i u 8.minuti zgoditkom Matije Pavlekovi a smanjiti na 3-1. Što se ti e prvog dijela to je bilo sve. U drugom još dva zgoditka u gostuju oj mreži. U 62.minuti po tre i se puta u strijelce upisao Davor Mu i za vodstvo doma ih od 4-1. Tri minute kasnije Emil Vidra postavlja kona nih 5-1 za Napredak. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Omladincu bod iz Svetog Križa. Nakon poraza u Miklavcu Eko je kod ku e upisao samo bod i tako u dva kola zaostao za vode im Napretkom. Gosti iz Držimurec-Strelca su poveli sa 2-0 i skoro su doma i ostali i bez tog pola plijena. Smiljan Patafta je prvi zatresao doma u mrežu u 15.minuti, a Bojan Jan ec po drugi puta u 38.minuti. Minutu kasnije doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je Bojan Mihaljkovi za smanjenje rezultata na 2-1 realizirao. Samo što je po elo drugo poluvrijeme doma i sa dva zgoditka u samo dvije minute 49. i 51. preokre u rezultat u svoju korist. Prvo je na 2-2 poravnao Goran Mlinari , a Eko u vodstvo od 3-2 doveo Danijel Novak. Omladincu je u 61.minuti sa klupe udaljen predstavnik kluba Stjepan Jan ec jer je u estalo prigovarao na odluke suca utakmice Zadravca koji se nije baš najbolje snašao u vo enju ove utakmice, ali ju je ipak priveo kraju i zbog psovanja što baš nije zgodno od strane predstavnika kluba. To kao da je gostuju e igra e razljutilo i minutu kasnije su zgoditkom Jurice Tizaja poravnali na kona nih

MLADOST – TRNJE 1-0 (0-0) DEKANOVEC. Igralište: NK Trnje. Suci: Damir Klari , Ivan Kolari , Dario Kos. Delegat: Josip Lesjak. Strijelac: 1-0 Kanižaj Stjepan (85) MLADOST: Ciceli, Majeri , Sršan, Furdi (od 44. Sabolek), Kocijan, Hajdarovi M, Pintari , Kanižaj M., Kanižaj S., Telebuh (od 82. Novak), Hajdarovi Ž (od 90. Žerjav). Trener: Renato Ciceli. TRNJE: Vuk, Tišljari (od 62. Pandur), Naran a (od 46. Habuš), Mihocek, Kolari , Kramar, Borovi , avlek (od 20. Vadlja), Sušec, Begovi , Brodari (od 80. Bistrovi ). Trener: Bruno Glavak. Žu kartoni: Sršan, Majeri , Pintari (Mladost); Begovi (Trnje)

7. kolo III. ŽNL MNS - zapad HAJDUK BREZJE – D. KONCOV AK 0-0 BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Branko Bacinger, Josip Jurinec, Denis Fic. Delegat: Antun Horvat. HAJDUK: Horvat, Domini , Karni nik, Pintari , Posedi, Perko, Buhanec, Gregorin i N (od 66. Šimunkovi ), Žnidari , Gregorin i Z., Jarni. Trener: Vladimir Pavlekovi . D.KONCOV AK: Grof, Hrženjak, Pintari (od 57. Pleh M), Horvat M., Horvat P. (od 68. Gori anec), Brezni ar, Vrhar (od 74. Pleh B), Koraj, Turk (od 57. Saka ), Hozjan, Špilak (od 78. Flac). Trener: Ivan Sklepi . Žu kartoni: Pintari , Žnidari , Domini , Perko, Buhanec (Hajduk); Horvat, Saka , Koraj, Pleh B (DK)

ZEBANEC – OMLADINAC (M) 2-0 (1-0) ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Suci: Mladen eke, Elvir Bašek, Lana Vidovi . Delegat: Nikola Toplek. Strijelci: 1-0 Šafari (6), 2-0 Šafari (49) 11m ZEBANEC: Horvat M., Ma ari (od 86. Kova i ), Žuni (od 80. Šprajc M), Turk, Horvat D., Grabavec, Horvat N., Šprajc K (od 62. Žerjav), Puri (od 71. Turk), Šafari , Mlinari (od 59. Debelec). Trener: Neven Horvat. OMLADINAC: DodlekJ,Dragovi ,Koren,Lesjak(od55.DodlekV.),PeserlinI.,PeserlinS., Leva i F, Šajnovi (od 79. Leva i D.), Mlinari , Vida i , alopa. Trener: Branko Zebec. Žu kartoni: Horvat N. Debelec (Zebanec); Peserlin, Leva i F, Šajnovi (Omladinac)

PLAVI 1975 – BRATSTVO (P) 4-3 (3-1) PREKOPA. Igralište: RSC Plavi. Suci: Tomislav urila, Smiljan Perho , Nenad Štrek. Delegat: Dragu n Borko. Strijelci: 1-0 Ciglari (15), 1-1 Novak B (30), 2-1 Bistrovi (38), 3-1 Škvorc D (44), 4-1 Francki (62) 11m, 4-2 Novak B (73), 4-3 Vukovi (78) autogol PLAVI: Petran, Korošec, Karlov ec, Francki, Vinkovi (od 85. Škvorc M), Trajbar (od 53. Leva i ), Grefel, Kova (od 46. Vukovi ), Bistrovi , Škvorc (od 59. Novak), Ciglari . Trener: Jerko Petran. BRATSTVO: Jambrovi , Škvorc, Trupkovi (od 71. Miljan i K.), Novak D. (od 76. Flac), abradi, Miljan i M. (od 46. ekunec), Novak B., Vrši (od 70. Kova i F), Novak D., Golub, Kova i D. Trener: Bojan Novak. Žu kartoni: Leva i , Karlov ec, Bistrovi (Plavi); Vrši , abradi (Bratstvo)

M.MIHALJEVEC – PARAG 13-1 (6-0) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Sudac: Stjepan Fic. Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 1-0 Kova i (8), 2-0 Mesari B (13), 3-0 Perho (17), 4-0 Perho (21), 5-0 Varga (35), 6-0 Kova i (42), 7-0 Mesari B (48), 8-0 Mesari B (55), 9-0 Varga (60), 10-0 Mesari B. (63), 11-0 Posavec (79), 11-1 Oršuš Davor (80), 12-1 Pušar (82), 13-1 Pušar (85) M.MIHALJEVEC: Magdaleni , Bes jani N., anadi (od 61. Posavec), Trupkovi , Bes jani D. (od 61. Pušar), Mesari P, Varga, Makšadi, Mesari B., Kova i (od 72. Zadravec), Perho (od 72. Babi ). Trener: Krunoslav Mezga. PARAG: Horvat D. (od 84. Balog Sl), Horvat P. (od 72. Oršuš Ma.), Oršuš V. (od 72. Oršuš Mi), Horvat B., Oršuš A., Balog D., Oršuš S., Oršuš Dav., Ignac S., Oršuš Dam. (od 56. Balog Sam), Oršuš Suz (od 46. Oršuš Mar). Trener: Jasmin Še i .

SLOGA – KRIŠTANOVEC 2-0 (1-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Dražen Šajnovi , Ivan Pergar, Dario Vel i. Strijelci: 1-0 Jambrovi (15), 2-0 Sen ar (77) SLOGA: or evi (od 85. Rojko A), Kova i (od 62. Lesjak), Novak (od 89. Rojko M), Smolkovi , Nemec, Brežnjak, Gori anec, Jambrovi , Kutnjak (od 89. Kolmani ), Sen ar, Raus (od 46. Bogdan). Trener: Smiljan Jambrovi . KRIŠTANOVEC: Mun ar, Januši , Kova i D (od 63. Poe), Topli anec, Sabadi, Novak, Radikovi , Januši , Živ ec, Baka . Trener: Zdravko Horvat. Žu kartoni: Gori anec (Sloga); Poe, Sabol, Januši (Krištanovec)

BORAC – ROMSKA VATRA 2-2 (1-1) DONJI HRAŠ AN. Igralište: Gaji . Sudac: Željko Novak. Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1-0 Pozderec M (3), 1-1 Balog M (8), 1-2 Balog M (58), 2-2 Branilovi (84) BORAC: Taradi, Karabojev (od 74. Pintari ), Jur ec (od 46. Ivkovi ), Jesenovi , Branilovi , Pozderec I., Mesari , Pata a, Pozderec M., Vargek (od 75. Dodlek), Košak. Trener: Mario Mesari . R.VATRA: Oršuš M., Oršoš B., Balog N., Oršoš D., Oršuš M., Šoštari , Ignac, Balog V., Balog K (od 46. Oršoš I), Balog M, Balog D. Žu kartoni: Balog N, Balog M (R.Vatra) Crveni karton: Košak (Borac)

3-3. U 75.minuti se doma inu teže ozlijedio vratar Željko Domini tako da je prekid trajao pet minuta i morao je napustiti igru. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Budu nosti pobjeda u Gardinovcu. Gosti iz Miklavca prvi su u 27.minuti zgoditkom Filipa Sklepi a poveli nakon pogreške doma eg vratara Molnara. Na 1-1 poravnao je u 35.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca Ivan Habuš. Do pobjede od 2-1su gosti došli tri minute prije kraja utakmice zgoditkom jokera sa klupe Luke Antolovi a. Dvojica doma ih opomenutih igra a, a gosti prošli bez opomenutih igra a. Mladost do pobjede pet minuta prije kraja utakmice. Imalo je Trnje ve gotovo bod u džepu kada je u 85.minuti za doma u Mladost zgoditak tri boda vrijedan postigao Stjepan Kanižaj. Da Trnje na vratima nije imalo vrlo dobrog Antuna Vuka pitanje je s koliko zgoditaka bi se vratili u Sveti Juraj u Trnje. Gostima se vrlo rano u 20.minuti ozlijedio kapetan mom adi Siniša avlek pa je morao biti zamijenjen. Trojica doma ih, a jedan gostuju i opomenuti igra . Romskoj vatri bod u Donjem Hraš anu. Bliži su pobjedi bili de ki iz Piškorovca jer su doma i do boda stigli u 84.minuti zgoditkom Leona Branilovi a. Dobro su utakmicu doma i otvorili ranim vodstvom u 3.minuti zgoditkom Mateja Pozderca. Pet minuta kasnije miris iznena enja pripremio je Marko Balog kada je poravnao na 1-1. Isti je igra u 58.minuti Romsku vatru doveo u vodstvo od 2-1. Borac je na kona nih 2-2 poravnao ve u ranije opisanoj situaciji. Minutu prije kraja utakmice Borac je ostao bez Saše Košaka koji je isklju en zbog druge opomene. Doma i opomenutih igra a nisu imali, ali su zato gosti imali dvojicu igra a. Otok bio bolji od Rome. Gledatelji uživali u „kiši“ zgoditaka. Postignuto ih je bilo ak 13. Ve je nakon prvog dijela bilo 5-2 za doma e. Imali smo i dvojicu trostrukih strijelaca kod doma ina Matej Gorupi , a kod gostiju iz Kotoribe Kristijan Oršuš. Kako su gosti etiri puta zatresli doma u mrežu uz Kristijana Oršuša strijelac za Romu bio je i Zlatko Oršuš. Za Otok uz trostrukog strijelca Mateja Gorupi a po dva su se puta u strijelce upisali Dejan Ko iš i Jasmin Novak, a po jednom Mladen Vuji i Petar Vargek. Igralo se fer i korektno pa sudac utakmice Posedi nije imao potrebe vaditi kartone iz džepa.

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Davor Mu i (Napredak); 15 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D); 12 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak); 10 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS), Bojan Mihaljkovi (Eko); 7 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko), Mihael Ma ari , Jadranko Lastavec (Napredak), Ivan Fu ko (Jadran), Aldin Begovi (Trnje), Ivan Habuš (Radni ki); 6 zgoditaka – Marko Valen (Omladinac DS), Danijel Novak (Eko); 5 zgoditaka – Vladimir Pintari (Mladost D), Rajko Dragovi , Dalibor Jambroši (Napredak), Bojan Jan ec (Omladinac DS), Matej Gorupi (Otok); 4 zgoditka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Nino Jambroši (Napredak), Dario Sušec (Trnje), Ma ja Pavlekovi (Jadran), Stjepan Kanižaj (Mladost D)

FAIR PLAY Isklju eni: Stjepan Jan ec predstavnik kluba (Omladinac DS), Saša Košak (Borac DH) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Petar Ruži (Omladinac DS)

STATISTIKA 33 zgoditka pos gnuta ili 5,5 po utakmici; 2 isklju enja ; 14 opomenu h igra a; 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

TABLICA 1.Napredak

63:10

2.Eko

35:7

3.Budu nost (M)

11:8

4.Mladost (D)

33:8

5.Jadran

15:14

6.Omladinac DS

31:7

7.Trnje