Issuu

ZAKON o cestama promijenjen u dijelu naknada za štete od naleta divljači

HRT dopisništvo za Međimursku i Varaždinsku županiju i formalno seli u Čakovec

Varaždinski susjedi teško se mire da sjedište “nečega“ što se tiče ove dvije županije ne mora biti baš u Varaždinu

str. 2, media 4

www.mnovine.hr

Lovci likuju, a vozači će se suditi sa "srndaćima" ne bi li namirili štetu

str. 8-9

Godina XVI.

Broj 837.

^akovec, UTORAK, 20. rujna 2011.

Cijena 7 kuna

SVEČANI MIMOHOD međimurskih postrojbi iz Domovinskog rata povodom 20. obljetnice oslobođenja Međimurja od tzv. JNA

Ponosni što smo prvi protjerali jugovojsku iz Hrvatske! str. 5

PODUZEĆE PODUZEĆE ""Digesta Digesta"" vlasnik vlasnik bivše bivše Modeksove Modeksove konfekcije konfekcije

Nastavak proizvodnje, str. 6 radnici ne ostaju bez posla MUTNI MUTNI POSLOVI POSLOVI oko oko sumnjivog sumnjivog otpada otpada kraj kraj slovensko slovensko -- hrvatske hrvatske granične crte, intervenirali intervenirali ii međimurski međimurski lokalni lokalni dužnosnici dužnosnici granične crte,

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE u predvečerje proslave “iznjedrilo“ prve prvostupnike

Umjesto vojnika, danas u vojarni prvi diplomirani str. 4 studenti MEV-a

Je li Prekmurju namijenjena sudbina da postane odlagalište prljavih str. 3 industrija i otpada, a Međimurje ispada kolateralna žrtva? www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

media str. 9

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Nepotrebno varaždinsko dizanje tenzija oko Dopisništva HRT-a Politi ke, ali, na žalost, i medijske, reakcije u Varaždinu nakon saznanja da sjedište Dopisništva HRT-a za Me imursku i Varaždinsku županiju ne e biti više u tom gradu u najmanju su ruku neprimjerene i dižu tenzije poput onoga što se proteklih dana doga alo na relaciji Zagreb - Split. Nikako nisu na mjestu reakcije u kojima se za sjedište ne ega što je od javnog interesa za jednu i drugu županiju, poput Dopisništva nacionalne televizijske ku e, tvrdi da “mora“ biti u Varaždinu, jer je po uvriježenom mišljenju nekih osoba taj grad “centar“ sjeverozapadne Hrvatske. O tome je li to baš tako, dalo bi se raspravljati naširoko i nadugo, me utim, sama pomisao da netko razmišlja na taj na in sugerira u najmanju ruku da ne zna o emu govori, da ne upotrijebim neke teže rije i. Na žalost, na istom je tragu i razmišljanje pojedinih varaždinskih politi ara koji vrlo rado u Me imurju skupljaju politi ke poene, a onda kad stignu na pozicije prioriteti se naglo promijene, pa Varaždin postaje centar svemira, a naša županija zadnja rupa u sviralu. Stoga poru ujem našim politi arima, posebice onima iz Kukuriku koalicije, da budu na oprezu, da ne budemo opet preveslani kao što je bio slu aj za vrijeme Ra anove vlade, kad se Varaždin dizao u svakom pogledu, a kod nas je sve stalo. Što se ti e Dopisništva, treba re i da su Varaždinci prvi krenuli u razgovore i dogovore oko sjedišta Dopisništva, zahvaljuju i poduzetnosti tadašnjeg gradona elnika ehoka. Me utim, ono što je HRT-u ponu eno na novoj akove koj lokaciji u vrijeme štednje dovelo je do toga da se akove ko Dopisništvo koje pokriva i Varaždin preseli u našu županiju. Tako nešto nije udno s obzirom na vrijeme op e racionalizacije na HRT-u. Me utim, kad su politika i mediji u pitanju u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, taj potez ima puno ve e zna enje. Naime, politika je u tom gradu, na žalost, i te kako imala i još uvijek ima izravan utjecaj na medije (vlasništvo, su inanciranje i sl.), što na kraju gotovo uvijek ne ispadne dobro. O ito su se u Varaž-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

dinu na krilima “poželjnosti i ino e“ doga ali sasvim suprotni procesi kad su u pitanju sukob interesa, nepotizam, korupcija … Kad su mediji i politi ari u pitanju, podsjetimo se na samo dvije najve e afere: “Fišer“ i “ ehok“. Varaždinski mediji u kojima ima sve više kvalitetnih i ambicioznih novinara tako o ito nisu mogli do i do pravog izražaja, jer izgleda da izme u ostalog nisu mogli progovarati o mnogobrojnim “nepodopštinama“ koje o ito “krase“ tamošnju politi ku i društvenu scenu. Izme u ostalog i zbog o ite sprege lokalne samouprave i politike s medijima, te sustava “ne telasaj“, što je na najgori mogu i na in proteklih mjeseci isplivalo na površinu. Zbog toga su se mnogi od njih, posebice kad je u pitanju izvještavanje za nacionalne medije, puno “slobodnije“ osje ali kad su prešli Dravu i stigli u Me imurje i iz našeg kraja izvještavali ponekad i previše tabloidno uglavnom o “crnilu“ kojeg kao kod njih svih prošlih godina nije bilo, pa je ispadalo da se u Me imurju uglavnom doga aju samo loše stvari, a u Varaždinu je sve “sjajno i bajno“. Stoga je zasigurno i formalno preseljenje Dopisništva HRT-a u akovec izme u ostalog i korak naprijed u još kvalitetnijem izvještavanju s cijeloga ovog podru ja kad je u pitanju doma a, ali i ostatak hrvatske javnosti, me utim, zasigurno i važan prilog u demokratiziranju i otvaranju javnosti i medijima tamošnje politi ke i društvene scene po svim temama i pitanjima, a ne samo onima koje su “a irmativne“.

20. rujna 2011.

HRT dopisništvo za Me imursku i Varaždinsku županiju i formalno seli u akovec

Varaždinski susjedi teško se mire s injenicom da sjedište “ne ega“ što se ti e ove dvije županije ne mora biti baš u Varaždinu HRT-ovo dopisništvo iz Varaždinske i Me imurske županije, koje je do sad samo “nominalno“ bilo u Varaždinu, jer posljednjih nekoliko godina svi prilozi prema Zagrebu, kao i gostovanja u studiju, realiziraju se iz akove kog studija u ulici Matice Hrvatske, i formalno se seli iz Varaždina u akovec. Od prosinca u Varaždinu tako više ne e biti dopisništva, budu i da se oba dopisništva s dosadašnjih lokacija sele u prostorije novoga zajedni koga dopisništva obnovljene zgrade bivše akove ke vojarne, gdje je izme u ostalog smješten županijski TIC. Preseljenje dopisništva HTV-a iz Varaždina u akovec bilo je jedno od važnijih pitanja aktualnog sata posljednje sjednice varaždinskoga Gradskog vije a, gdje su se "uzburkale strasti" zbog toga "kako i zašto HRT može odseliti iz Varaždina". Varaždinci se o ito teško mire s injenicom da sjedište “ne ega“ što se ti e ove dvije županije ne mora biti baš u Varaždinu, nego može i u akovcu.

U akovcu HRT dobiva adekvatan prostor za rad Dobili smo i službeno priop enje iz HRT-a o preseljenju njihovog dopisništva iz ove dvije županije u akovec, koje prenosimo u cijelosti: - Preseljenje i spajanje dopisništava provodi se u svrhu poboljšanja uvjeta rada kolega iz varaždinskog i akove kog dopisništva te racionalizacije

akove ko HRT dopisništvo seli iz dosadašnjih prostorija u ulici Matice Hrvatske (ulaz na slici) u prostore TIC-a u bivšoj vojarni, gdje e od prosinca biti zajedni ko K - VŽ dopisništvo troškova poslovanja. Naime, preseljenjem e se osigurati adekvatan prostor i uvjeti za u inkovit i kvalitetan rad novog studija, riješit e se dugogodišnji problem funkcioniranja i rizi nih uvjeta za rad studija u Varaždinu, kao i problem visoke najamnine i režijskih troškova trošne zgrade u kojoj je trenuta no smješten studio akovec. Odlukom prijašnjih Uprava HRT-a u Varaždinu je zapo ela izgradnja zgrade dopisništva, no u ovom trenutku iz inancijskih razloga nije ju mogu e dovršiti i staviti u funkciju. HRT je

odlu io konzervirati zgradu do odluke o njezinoj sudbini, to nije, do procjene opravdanosti daljnjeg ulaganja. U me uvremenu je HRT prisiljen tražiti novu lokaciju za dopisništvo. Naime, Vila Orši u kojoj smo sada smješteni postaje Galerija umjetnina i uskoro kre e njezina obnova. Grad Varaždin ponudio je drugu lokaciju, no ona je ustakljeni prostor u sportskoj dvorani, ispod tribina, potpuno neadekvatan i akusti ki nepodoban za obavljanje poslova u funkciji televizije.

Želimo istaknuti da objedinjavanje dopisništava ni najmanje ne e utjecati na programske odluke na lokalnoj razini. I dalje emo pokrivati sve lokalne doga aje kao i do sada, a s obzirom na novi projekt regionalnog Dnevnika sigurni smo još i bolje. Što se tehni kog dijela posla ti e, na dobitku emo biti svi, završno stoji u priop enju koje je poslao Odjel za odnose sa javnoš u HRT-a. Više o novom pristupu regionalnom programu HRT-a možete pro itati na stranicama priloga MEDIA. (dz, foto: zv)

I prije službenog po etka kampanje Me imurcima je ve dosta! Anketa “Pod vurom”

Me imurci uvijek nerado odgovaraju na pitanja o politici, pa smo, u pokušaju da saznamo kako javnost diše

po pitanju zahuktavanja predizborne kampanje, naj eš e mogli saznati da su od politike ve jako umorni. Predizborna

kampanja službeno tek mora po eti, no neslužbeno traje ve duže vrijeme. Naši sugra ani u cijelom tom cirkusu

Štefanija Flojhar, akovec – Iskreno, dosta se slabo razumijem u politiku, pa ne bih znala nešto konkretnije re i, ali mislim da je kampanja u redu. Mislim da postoji šansa da se na nekoga utje e u ovih nekoliko mjeseci pred izbore, mogu e je da netko promijeni mišljenje o tome kome e dati glas. Ipak, mislim da bi bilo bolje da taj novac daju, primjerice, penzionerima.

Josip Žuži , Varaždin – U toj predizbornoj kampanji zapravo ništa ne razumijem. Nema ni eg konkretnog, sve mi se ini kao isto navijanje: 'Glasajte za nas'. Mislim da ova kompletna garnitura koja je državu dovela tu gdje smo sada nema šanse da nas izvu e iz ove situacije. Jedini kome vjerujem je Lesar i Laburisti ka stranka i ako je ikako mogu e okupiti radništvo, a ovu gospodu treba natjerati iz zemlje. Vlatka Petkovi , Vu etinec – Ne znam, imam jako loše mišljenje o ovome što se trenutno radi u predizbornoj kampanji, ako ovako nastave, u budu nosti se ništa ne e promijeniti. Po meni kampanje ni nemaju smisla, samo e se potrošiti novac, a od toga mi ne emo imati ništa. Bolje da taj novac daju onima koji ga nemaju.

baš i ne vide preveliki smisao. Smatraju da je ogroman novac koji e se utrošiti na plakate, kampanje, tribine i

nastupe estradnjaka bolje dati onima kojima je on istinski potreban. (bš)

Marijan Smolkovi , Mursko Središ e – Ja vam o tome imam jako loše mišljenje. Ovi su politi ari ve istrošeni, nama trebaju novi, mladi ljudi koji bi donijeli neke promjene. Ve ina ljudi svoju je odluku o glasovanju sigurno ve donijela, ljudi e ostati vjerni onima za koje su i prije glasovali, a sav taj novac sigurno bi se mogao i pametnije potrošiti.

Josip Horvat, akovec – Ja sam vam od politike ve umoran, imam osje aj da sam ve prestar za to. Na moje mišljenje u kampanji mogu utjecati, ali samo ako e obe anja biti realna – treba ono što se obe a i ostvariti. Sve su te kampanje trošak, i treba se potrošiti na reklamu, ali sigurno ne ovoliko puno koliko se troši.

Urška Golub, Donji Koncov ak – Ja vam politiku ne pratim, nemam za to vremena, ali, koliko vidim, stalno se obe aje jedno te isto, tako da mi se ini da predizborna kampanja uop e nema smisla. Bilo bi pametnije da taj novac ulože, primjerice, u otvaranje novih radnih mjesta, koja nam toliko nedostaju. (foto: Zlatko Vrzan)

20. rujna 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MUTNI POSLOVI oko sumnjivog otpada kraj slovensko - hrvatske grani ne crte, intervenirali i me imurski lokalni dužnosnici

Je li Prekmurju namijenjena sudbina da postane odlagalište prljavih industrija i otpada, a Me imurje ispada kolateralna žrtva? - Me imurski župan, koji je zajedno sa zamjenikom središ anskog na elnika Srpakom, i u pratnji doma ega lendavskog župana Blažeka, obišao spornu lokaciju, najve u opasnost vidi u tome da na odlagalište ne stigne animalni otpad koji se ne može kompostirati, i u kontroli otpada koji e se ovamo dovoziti, kao i injenici da se otpad po eo dovoziti prije uredno riješene dokumentacije … Postaje li op ina Lendava u slovenskoj zbilji slijepo crijevo i zbog svoje slabije gospodarske mo i i položaja u odnosu na druge slovenske krajeve pa po tome prikladna za prljave industrije i preradu otpada iz drugih krajeva? Uz nikad do kraja razriješenu zagonetku je li u napuštene rudnike na Benici odložen radioaktivni ili drugi opasni otpad, sada uz samu granicu na rub te op ine, 50 metara od Murskog Središ a, odlažu nove koli ine otpada ne samo s podru ja Op ine Lendava, ve i drugih krajeva. Budu i da je Slovenija lanica EU, nije isklju ena mogu nost da u blizinu Murskog Središ a stigne smrdljivi otpad i iz drugih zemalja EU. Ono što posebno uznemiruje gra ene s obje strane granice, jer administrativna granica nije barijera od zaga enja tla i vode na prostoru koji dijele stanovnici s obje strane Mure, jest to da se otpad u ogromnim koli inama po eo dovoziti prije nego što tzv. budu a kompostana ima uredno isho enu gra evinsku dokumentaciju. Pri tome je navodno i Op ina Lendava "nemo na", jer se o odlagalištu i preradi otpada odlu uje na razini države u Ministarstvu okolja in prostora, koje daje potrebe suglasnosti i dozvole. Po prvi put u novijoj povijesti obiju države gra ani sa slovenske strane granice alarmirali su našu javnost da im pomogne u rješavanju zajedni kog problema, jer zajedno dijelimo zrak koji udišemo, zemlju i vodu koja nas hrani.

Na spornoj lokaciji me imurski župan i središ anski zamjenik gradona elnika u pratnji lendavskog župana Prošli tjedan odlagalište za preradu otpada posjetio je i me imurski župan Ivica Perho i središ anski zamjenik gradona elnika Dražen Srpak kako bi se uvjerili u stanje na terenu, u pratnji lendavskog župana Antona Blažeka. Ve ranije me imurski je župan Antonu Balažeku uputio dopis u kojem ga traži da se o ituje o odlaganju otpada uz rijeku Muru u napuštenoj šljun ari, temeljem napisa u Me imurskim novinama. Dražen Srpak pak je prošli tjedan uputio i dopis našem Ministarstvu zaštite okoliša, ije o itovanje i odgovor još o ekuje. Nakon što su posjetili slovensko odlagalište za preradu otpada uz granicu, koje nema potrebne

dozvole, a otvoreno je uz blagoslov slovenskog Ministarstva zaštite okoliša, naš je župan kazao da e idu i tjedan i Me imurska županija zatražiti službeno o itovanje i na taj slu aj upozoriti naše Ministarstvo zaštite okoliša, kako bi se djelovalo na me udržavnoj razini. Me imurski župan kazao je da problem vidi u tome da se po elo na tzv. kompostani prije nego što su isho ene potrebne dozvole, a da je još važnije pitanje strukture otpada koja e dolaziti na to odlagalište. Dovoz animalnog otpada bio bi zaista neprimjeren jer se ne može kompostirati. Kazao je da je stekao dojam da je i njihov župan za tog obilaska i sam prvi put bio na terenu, jer je u njihovom strukturiranju ovlasti ta djelatnost izvan ingerencije op ine. To je loše jer tako oni koji neposredno žive uz odlagalište prakti ki nemaju utjecaj na kvalitetu života u svojoj sredini, ve netko tko živi daleko od odlagališta. Za razliku od toga, kod nas lokalna samouprava ima ingerencije i ovlasti izdavati dozvole koje se kod njih izdaju na razini države i ministarstva. - Upravo zbog nemo i gra ana lokalne sredine dobio sam dojam da netko tamo želi da se Hrvatska uklju i u rješavanje tog problema, da se dobije na težini, tim više što administrativna granica ne dijeli tlo i vodu koju dijelimo, kazao je župan Perho .

Lendavska samouprava nije odlu ivala gotovo ni o emu? Ina e, na zahtjev našeg župana i središ anog zamjenika

Na spornom odlagalištu otpada, osim što su ve stigle ogromne koli ine sumnjivog otpada, u tijeku su i opsežni gra evinski radovi gradona elnika o o itovanju što se doga a na lokaciji neposredno uz granicu odgovorio je lendavski župan Anton Balažek. U istom je naveo da je poduze e “Gramoz“ d.o.o. od slovenskog Ministarstva za okolje in prostor dobilo ekološku dozvolu za preradu, odnosno proizvodnju 7.200 tona komposta, u emu Op ina Lendava nije sudjelovala (odlu ivala), jer nije strana u postupku. - U fazi pridobivanja gra evinske dozvole za kompostanu uklju eni smo u postupak utoliko jer smo op inskom odlukom postavili ograni enje glede mogu nosti dovoza otpadnih sirovina iz podru ja izvan Upravne jedinice Lendava. O toj problematici raspravljalo je i op insko vije e, kao i Odbor

Nakon što su posjetili slovensko odlagalište za preradu otpada uz granicu, koje nema potrebne dozvole, a otvoreno je uz blagoslov slovenskog Ministarstva zaštite okoliša, župan Perho kazao je da e idu i tjedan i Me imurska županija zatražiti službeno o itovanje i na taj slu aj upozoriti naše Ministarstvo zaštite okoliša, kako bi se djelovalo na me udržavnoj razini

za ekologiju i okoliš na otvorenoj proširenoj sjednici, tvrdi lendavski župan. Kompostane potpadaju pod režim IPPC - integralne zaštite okoliša i moraju ispunjavati sve propisane standarde, koje kontroliraju državne inspekcijske službe. Projekt kompostane investitor želi nadograditi s postavljanjem rasadnika, to bi zna ilo otvaranje novih radnih mjesta. Unato navedenim argumentima, Op insko vije e se, brani ga župan Baležek, odlu ilo za oprez i donijelo ograni avaju u odluku za jednogodišnji rad s 50 posto kapaciteta i mjese ni monitoring. Op ina Lendava investiciju ne može sprije iti, tvrdi župan Balažek, jer su suglasnosti za to

Je li lendavski župan Balažek zaista iskren kada pri a o odlagalištu otpada neposredno kraj hrvatsko - slovenske grani ne crte?

u nadležnosti države. Mogu e je da utje u na ograni enje koli ina otpadnih sirovina, koje e biti dovezene na preradu u op inu Lendava. No, istaknuo je da Op ina Lendava ne želi a priori odvra ati investitore, ako nema vrstih argumenata za to. Naveo je da investitor preuzima svu odgovornost za zaštitu okoliša i društvenu odgovornost prema okolišu nevezano na državnu granicu. Op ina Lendava pratit e tijek doga a i u prvi plan postaviti javni interes naših i vaših gra ana, piše u pismu našem županu lendavski župan Balažek. Lendavski župan iskazao je izuzetnu brigu za naše i svoje gra ene, me utim, ipak je

Dražen Srpak, zamjenik središ anskog gradona elnika, koji je tako er bio na sastanku i obilasku odlagališta, kazao nam je da slovenska strana priznaje da nema uporabnu dozvolu

umanjio svoju odgovornost upravo vezano uz neke injenice.

injenice koje pobijaju lendavskog župana Ali treba istknuti da je Blažekova argumentacija na vrlo klimavim nogama. Naime, iz službenoga sudskog ispisa i poslovnog registra Republike Slovenije vidljivo je da je Op ina Lendava 26-postotni vlasnik poduze a “Gramoz“, prema tome kao suvlasnik odgovorna za zaštitu okoliša i društveno odgovorna prema gra anima s obje strane granice i utjecaj na okoliš. Lendavski župan tako er je zaboravio da je na 8. dopisnoj sjednici 30. svibnja 2011. godine donesena odluka da se dade suglasnost Op ine Lendava poduze u “Gramoz“ za jednogodišnji pokusni rad, u kome se dozvoljava prerada 3.600 tona otpada godišnje, od ega je mogu e preraditi 50 posto sirovina koje dolaze izvan podru ja Op ine Lendava. Dražen Srpak, zamjenik središ anskog gradona elnika, koji je tako er bio na sastanku i obilasku odlagališta, kazao nam je da slovenska strana priznaje da nema uporabnu dozvolu. Op ina Lendava, navodno, želi iza i iz suvlasništva Gramoza, barem tako tvrde, i traže da ta irma stupi u kontakt s hrvatskom lokalnom samoupravom kako bi uzeli u obzir mišljenje hrvatske strane, mada bi bilo puno bolje da su nas pitali prije, a ne sad kad je kompostana postavljena, kazao je Dražen Srpak, zamjenik središ anskog gradona elnika. Obilaskom lokacije zajedno sa županom Perho om i županom Balažekom utvrdili smo da je na lokaciji ve a koli ina dovezenoga biološkog otpada, kazao je Srpak, i uputio nas na župana koji zbog prethodnog posla može bolje ocijeniti rizike od ovakvog odlaganja otpada.

Na kraju pri e ipak i spalionica otpada? Da ponovimo, me imurski župan najve u opasnost vidi u tome da na odlagalište ne stigne animalni otad koji se ne može kompostirati i u kontroli otpada koji e se ovamo dovoziti, kao i u injenici da se otpad po eo dovoziti prije uredno riješene dokumentacije. To ne mogu biti ista posla. Nas pak dodatno mu i pitanje što je sljede i korak - ono o emu bruji slovenska javnost i što je ponu eno Op ini Lendava, ali ona nema snage o tome donijeti odluku u jednom koraku - spalionica otpada koji se ne može druga ije preraditi. Ako bi Op ina Lendava prihvatila tu investiciju, jasno je da ekonomska ra unica za takvu investiciju podrazumijeva puno ve e koli ine otpada nego što ga proizvede mala Op ina Lendava, pa možda i cijela Slovenija. Je li Prekmurju namijenjena sudbina da postane odlagalište prljavih industrija i odlaganja otpada, a Me imurje kao susjedna regija je kolateralna žrtva? Kako emo onda razvijati Me imurje kao turisti ku destinaciju, štititi krajolik rijeke Mure, ako na drugoj strani bude prljavi otpad koji pristiže uz Muru puze om strategijom: korak po korak. Prvo dovezemo otpad, zatim rješavamo papire, a potom nadogra ujemo investiciju. Kao gra ani s pravom o ekujemo odgovor naših struktura, prvenstveno Grada Mursko Središ e i Me imurske županije, da stanu u zaštitu interesa svojih gra ana koji za to pla aju poreze. (Božena Malekoci – Oleti , foto: Z. Vrzan)

Aktualno

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Za informacije 11880 umjesto 988 Infotelefon 988 zamijenjen je novim brojem: 11880, koji je jedinstven za sve informacije telefonskih

pretplatnika svih iksnih i mobilnih operatera: VIP, TELE2, T-HT, ISKON, METRONET H1, OPTIMA ... i svih

ostalih operatera javne govorne usluge u RH. Svi brojevi koji se nalaze na www.imenik.hr dnevno se

osvježavaju od strane svih telekom operatora. Dosadašnji broj 988 više nije u funkciji. (BMO)

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE u akovcu “iznjedrilo“ prve prvostupnike

Prvi studenti obranili završne radove Šestorica studenata Me imurskog veleu ilišta uspješno su obranili svoje završne radove i time postali prvi baccalaureusi ra unarstva ili, po našem, prvostupnici. etvorica prvostupnika Goran Kova i , Saša Mikac, Hrvoje Hižman i Miroslav Zadravec svoja e znanja nadogra ivati na Univerzitetu u Mariboru, a još

dvojica, Tomislav Zor ec i Matko Novak, odlaze na nastavak školovanja na Tehni ko veleu ilište u Rijeci. Time su pokazali da je studiranje na Me imurskom veleu ilištu prepoznato i na drugim obrazovnim ustanovama. Svojim trudom i radom, uz pomo kvalitetnog i stru nog kadra na Veleu-

ilištu, stekli su stru na znanja i kompetencije koje im omogu uju daljnje napredovanje na višem stupnju obrazovanja. Tre i studijski program Me imurskog veleu ilišta - održivi razvoj trenuta no je u fazi veri ikacije. U taj studij integrirana su tri razli ita programa: održiva gradnja, termotehni ko inženjer-

HRVATSKA ISTA STRANKA PRAVA, Županijsko vije e Me imurske županije

stvo i inženjerstvo zaštite okoliša. U sklopu veri ikacije dekanica Veleu ilišta prof. dr. sc. Nevenka Breslauer kazala je da u listopadu o ekuju nadzor koji bi trebao utvrditi ima li Veleu ilište zadovoljavaju e prostorne i nastavne uvjete za odvijanje tre ega studijskog programa. (BMO)

Šestorica prvih prvostupnika završila su studij na Me imurskom veleu ilištu

ELNICI ME IMURSKOG HDZ-a odbacili navode predstojnika Ureda župana Davida Vugrinca da izgradnja škole u Pribislavcu ne po inje jer država nije osigurala novac

Prekinuli bi sve procese pristupanja Isklju ivi krivac za neizgradnju škole leži Hrvatske Europskoj uniji Goran Roha ek, predsjednik Županijskog vije a H SP-a Me imurske županije, o ekuje na predstoje im parlamentarnim izborima prijelaz preko izbornog praga ove stranke u tre oj izbornoj jedinici. Na izbore e u koaliciji s drugim pravaškim strankama iza i u svim izbornim jedinicama. Vrlo vjerojatno da e Ruža Tomaši biti nositeljica listi, ali zbog prepoznatljivosti u našoj izbornoj jedinici nositelj e biti H SP. O ito vjeruju da e dovoljan broj bira a pridobiti njihova žestoka retorika - kombinacija teških rije i i nu enje izolacionisti ke politike. Otvoreno tvrde da bi, ukoliko do u na vlast, prekinuli sve procese pristupanja Hrvatske u EU. Na konferenciji za novinare bili su uz Gorana Roha eka i Nevenko Trbojevi , predsjednik asnog suda, i Stjepan Se an, potpredsjednik Županijskog vije a. - Hrvatska država pretvorila se u poligon za ostvarivanje ne ijih privatnih interesa, dok se Me imurska županija pretvorila u kazališnu predstavu ljudske gluposti, kazao je Roha ek. - Županijski elnici odlu ili su prodati južni dio akove ke

u odnosima unutar Op ine Pribislavec

elnici me imurskog HDZ-a Vladimir Ivkovi i Mladen Križai na konferenciji za novinare, održanoj u prostorijama stranke u utorak, osvrnuli su se na medijski istup pro elnika Ureda župana Davida Vugrinca vezan uz problematiku izgradnje škole u Pribislavcu. Vugrinec je, kaže Ivkovi , za injenicu što škola još uvijek nije izgra ena u izjavi koju je dao HTV-u okrivio Vladu, odnosno resorno Ministarstvo, što je neto no i nekorektno. - Op e je poznato da izgradnja škola ve više godina nije obveza države, nego jedinica regionalne samouprave uz pomo decentraliziranih sredstava. Država kroz razli ite programe tek inancijski potpomaže takve projekte u ve em ili manjem opsegu, pojasnio je uvodno Ivkovi . Problem Pribislavca pak je ovdašnjoj javnosti tako er dobro poznat. - Škola još nije izgra ena zbog odnosa unutar same op ine Pribislavec, kao i odnosa op ine s Me imurskom županijom. Kada bi danas pitali na elnicu Pribislavca gdje e biti škola, ona to ne zna. Aktualna vlast zapravo ne želi gradnju škole na lokaciji za koju je izdana gra evinska dozvola (na podru ju iza Kaštela). Želja na elnice Višnje Iva i je da se škola gradi na "donjoj" lokaciji (kod stadiona “Polet“). Tim više

iznena uje izjava županova glasnogovornika, tim više što je sam župan priznao da se dvije politi ke opcije, SDP i HNS, koje su ina e zajedno na vlasti u županiji, ne mogu dogovoriti oko lokacije, kaže HDZov elnik. Na novinarski upit o tome nije li lokacija škole odre ena u trenutku kada je izdana gra evinska dozvola te se eka samo nov ana pomo države, Ivkovi je odgovorio kako na elnica ne namjerava graditi školu "gore". “Dajte vi osigurajte novac za gornju, a mi emo školu graditi na donjoj lokaciji" – na to se, tvrdi Ivkovi , svode intervencije op ine prema državi za inancijsku pomo . Mladen Križai pridodao je kako je u vrijeme kada je aktualna lokacija za izgradnju škole bila kod stadiona Poleta država op ini, odnosno školi besplatno dodijelila zemljište. Tada se, me utim, u op ini vlast promijenila (na elnik je bio Rajko Grkavac, op. a.) pa je lokacija promijenjena na onu iza Kaštela, pojasnio je Križai .

Ništa ne treba uzeti zdravo za gotovo

ranjem, pri emu bi sebe proglasili vrhovnim autoritetima za domoljublje, poštenje i doveli nas u situaciju da pasemo travu, sli no gra anima nekadašnje Albanije koja nikome nije bila dužna, a gra ane je od bijega iz vlastite države uvala bunkerima po granicama. Ideologija je, doduše, bila suprotnog predznaka, ali metoda vladanja ista. Sli nosti me u metodama vladanja totalitarnih ideologija velike su, a razlike samo po izboru ideje ideologije, je li to rasa, klasa ili nacija. Nadam se da ipak nema toliko o ajnika u ovoj zemlji koji bi mogli povjerovati da nam takvi lovci na mandate u Saboru ili osvajanje vlasti mogu spasiti zemlju. Kao gra ani trebamo stalno inzistirati na propitivanju, neprestano kao mala djeca ponavljati

H SP na izbore ide u koaliciji s drugim pravaškim strankama vojarne, koji je gotovo pet godina stajao prazan i propadao, a na idu oj sjednici županijske Skupštine ta e se prodaja i potvrditi. Pitamo elnike naše županije, ako su je ve mislili prodati, zašto to nisu u inili ve drugi dan nakon primopredaje, dok je to još nešto vrijedilo, poru io je Roha ek. Uz to, postavili su i pitanje dokle e Županija prodavati svoju imovinu samo da bi krpala rupe u prora unu. Tvrde, da je imalo pameti, odavno bi objekte na vojarni dali u najam u koncesiju, gdje bi se otvarala poduze a zbog novih radnih mjesta i punjenja županijske kase. To je isti primjer kako bi se Kukuriku koalicija ponašala da 4. prosinca do e na vlast, kazao je Roha ek. - Da kojim slu ajem do e na vlast pravaška koalicija, stvari bi bile doslovno puno druk ije,

poru io je Roha ek. Oni bi odmah zaštitili hrvatske nacionalne interese, drasti no bi srezali porezni aparat, smanjili porezno optere enje. A ne da imamo najskupljeg radnika u Europi, a koji ima gotovo najnižu pla u, jer preko 50 posto sebi uzima porezni sustav preko davanja radnika ili poslodavca. Oni se zalažu za lustraciju, smjenu generacija, referendum kao na in odlu ivanja o svim bitnim pitanjima itd. Ukratko, Roha ekova usta bila su puna zavodljive retorike za ogor ene gra ane koji vjeruju da se stvari rješavaju prelamanjem preko koljena. Pitanje je jesu li kao zagovornici izolacionizma i zanemarivanja okruženja svjesni da bi nas svojom politikom prije doveli do toga da bismo pasli travu, umjesto do toliko željenog prosperiteta. (BMO)

Sve glasniji oni koji tvrde da iza izmjene prvotne lokacije stoje privatni interesi Ina e, kako smo ve i pisali, u Pribislavcu su sve glasniji i oni koji

tvrde da iza injenice što je bivša vlast u Pribislavcu izmijenila lokaciju stoje privatni interesi, no za sad nitko o tome ne želi govoriti javno. U sadašnjim uvjetima, kada je gra evinska dozvola izdana za "gornju" lokaciju, na elnica Iva i , kako je rekla u nedavnoj izjavi za naše novine, pristala bi na gradnju kada bi država inancijski potpomogla. No, i dalje se drži svog stava da bi mnogo primjerenije mjesto za školu bila lokacija kod Poleta. Izgradnja tamo bi, kako esto ponavlja i na elnica i njeni istomišljenici, bila i znatno jeftinija. Kako pak doznajemo, u slu aju da država u ovome trenutku osigura novac za gradnju, po etak realizacije bio bi upitan jer Op insko vije e nije donijelo odluku o izgradnji infrastrukture. Bukvalno re eno, u enici bi do škole morali prelaziti preko privatnih, i to poljoprivrednih, zemljišta. Bivši na elnik, a sada nezavisni op inski vije nik, Rajko Grkavac na posljednjoj pak je sjednici Op inskog vije a ustvrdio kako prilazni putovi postoje i da “to nije problem“. Kako god bilo, "trakavica" oko izgradnje pribislavske škole nastavlja se. Tek možemo izraziti nadu da e što prije do i i vrijeme kada emo mo i napisati "po ela je izgradnja". (Velimir Kelkedi)

POGLED ODOZDO

Da li da izlazim na ove izbore ili ne izlazim? Belgija nama vlada ve duže od godinu dana, a ni zemlja ni gospodarstvo ne pati zbog toga. Ali Belgija je zemlja na sasvim drugoj razini svijesti, to je drugi svijet. Prošlotjedni izlet u BiH uvjerio me da i nedostatak vlasti, koji je u ovoj zemlji o it, ostavlja strašne posljedice. Predivna priroda i kulinarstvo u velikoj su opreci s o ajnim društvenim stanjem, koje je vidljivo ak i u nakaradnom devastiranju prostora. Premda je i kod nas divlji kapitalizam ostavio trag u nakaradnoj arhitekturi, ali takvih nakaradnih gra evina kao što sam vidjela tamo u pojedinim dijelovima te duboko

podijeljene zemlje nisam mogla ni zamisliti da postoje. No, okrenimo se mi svojim problemima i va enju svog brvna iz oka, a ne truna iz oka drugog. Kako izabrati one koji bi našu zemlju iz histeri ne grabežljivosti kojoj smo bili izloženi vratili na normalni kolosijek. Nakon što smo se teško opekli, pušemo i na hladno. Nau ili smo da predizborna obe anja ne vrijede ni koliko je crno pod noktom. Zato što je pitanje mogu li, znaju li i žele li ih opcije koje ih nude i realizirati. Kad izbori pro u, vlasti se okrenu vladanju, a to ima malo veze s predizbornim programima, jer realnost je nešto drugo.

Ma kako je za ilustraciju naš župan obe avao prije izbora da ne e ukinuti besplatni prijevoz srednjoškolaca, ukinuo ga je u dva koraka. Najprije je smanjio subvencije, a sad ih je potpuno ukinuo. To je program vladanja, koji nema nikakve veze s predizbornim programom. Što nam je sve obe avao HDZ u svim ovim godinama vladanja da i ne govorim. Sa uvala sam jamstvenu karticu koju je osobno u prvoj izbornoj kampanji izradio Sanader. Jamstvena kartica bila je veli ine kartice za bankomat. O ito je taj format jako volio. Uz njegovu sliku i poruku “Pokrenimo Hrvatsku“, s druge strane nalazila su se jamstva s njegovim faksimilom pot-

pisa. Pisalo je “Hrvatskoj jam im smanjenje poreza, gospodarski rast, rast zaposlenosti, rast standarda i lanstvo u EU i NATO-u“. Samo ovo zadnje s lanstvom može se smatrati realiziranim, a sve drugo od ega i zašto živimo je na vrbi svirala i da sada idemo dalje? Sanaderova obe anja mogla bi se nazvati univerzalnim. Dio su obe anja i Kukuriku koalicije, a i HDZ e unato aferama s crnim fondovima koji su ih kompromitirali do neslu enih granica tako er gra anima nuditi sli na obe anja. Uz to, manje polit i ke grupacije nudit e nam se kao spasitelji nacije. Jedni bi nas spašavali hermeti kim zatva-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pitanje: a kako vi to mislite realizirati? Kojim sredstvima, gdje ete ih uzeti? Na koji rok vi to mislite izvesti? Ništa ne treba uzeti zdravo za gotovo. To je zdravo i za politiku i politi are, kad znaju da su stalno promatrani. Lakše e odolijevati napasti korupcije.

20. rujna 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVE ANO OBILJEŽENA 20. obljetnica oslobo enja Me imurja od tzv. JNA

Bili smo prvi kraj Hrvatske oslobo en od jugovojske, a oteto naoružanje bilo je vrlo važno za zaustavljanje neprijatelja Prošli vikend nizom priredbi i doga anja u Me imurskoj županiji obilježena je 20. obljetnica oslobo enja Me imurja od zloglasne JNA, odnosno neprijateljske vojske. Proslava je zapo ela u petak u Vratišincu, otkrivanjem spomen - plo e na Lova kom domu, što su obavili me imurski župan Ivica Perho i Antun Jurinec, predsjednik Kriznog štaba Op ine akovec, koji je u rujnu 1991. godine ovdje imao svoje mjesto boravka. Program proslave nastavljen je u akovcu, gdje su kod Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima položeni vijenci i zapaljene svije e, održavanjem sve ane akademije u Centru za kulturu te u Muzeju Me imurja, gdje je otvorena izložba pod nazivom "Me imurje u Domovinskom ratu". U subotu je u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu služena sveta misa, a potom je uslijedilo postrojavanje postrojbi Hrvatske vojske koje su sudjelovale u osloba anju vojnih objekata, te postrojbi HV-a iz Me imurja. Proslava je završena mimohodom sudionika prema bivšoj vojarni HV-a u akovcu, gdje je održan Dan otvorenih vrata bivših vojnih objekata, te uprili ena takti ka vježba Bojne za specijalna djelovanja. Postavljena je izložba naoružanja i opreme, uprili eno druženje uz grah, a program je završen malonogometnim turnirom. Sve anost je održana u znak sje anja na 17. rujna 1991. godine, kada je oslobo ena akove ka vojarna, te zarobljeno naoružanje, koje je kasnije pomoglo i imalo glavnu ulogu u osloba anju susjednog Varaždina i zarobljavanju sveg naoružanja koje se nalazilo u varaždinskim vojnim objektima. - Ovim inom Me imurje je postalo prvi kraj u Hrvatskoj koji je potpuno oslobo en od neprijateljske vojske, naglasio je me imurski župan Ivica Perho , i dodao: - Me i-

murci su dali ogroman doprinos i u osloba anju Hrvatske u cjelini, na što smo izuzetno ponosni. Na nama je da sve, a poglavito mla e generacije, podsje amo na te stranice naše povijesti, te da se svi ugledamo na nacionalno jedinstvo tog vremena, zahvaljuju i kome smo uspjeli pobijediti neprijatelja, naglasio je župan Perho . U Domovinskom ratu sudjelovalo je 7.500 Me imuraca i Me imurki, dok je u operacijama u Me imurju sudjelovalo 3.200 ljudi.

Doprinos Me imurja u Domovinskom ratu još nije dovoljno prepoznat U sklopu obilježavanja 20. obljetnice oslobo enja Me imurja od JNA, u akove kom Centru za kulturu

Plo a u spomen Kriznog stožera, koji je koordinirao svim akcijama oslobo enje Me imurja od jugovojske 1991., sve ano je otkrivena tamo gdje je isti imao i sjedište prije 20 godina, u zgradi Lova kog doma

Otvorenju izložbe prisustvovao je iznimno veliki broj naših gra ana što je dokaz koliko se štuje Domovinski rat u Me imurju

IZLOŽBA “ME IMURJE u Domovinskom ratu” - fotografije, izvještaji, oružje, odore ...

Ratna sje anja Me imurja Središtem akovca u subotu su ponosno prodefilirali brojni Me imurci pripadnici HV-a i MUP-a RH za vrijeme Domovinskog rata održana je sve ana akademija. Pred okupljenim braniteljima, lanovima njihovih obitelji, ali i u enicima akove kih srednjih škola, govorili su Anton Jurinec, predsjednik Kriznog štaba Op ine akovec 1991., Marijan Balaban, na elnik Policijske stanice akovec 1991., Franjo Kova i , zamjenik zapovjednika Op inskog štaba teritorijalne obrane akovec, mr. sc. Željko Mikec, koji je iznio povijesni pregled rujanskih doga aja u Me imurju, me imurski župan Ivica Perho te brigadni general Vlado Šindler, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske. Svi su posebno naglasili doprinos Me imuraca oslobo enju Hrvatske te izrazili žaljenje što on nije dovoljno prepoznat u ostatku Hrvatske.

Vijence i svije e u spomen poginulim i nestalim Me imurcima u Domovinskom ratu položile su brojne delegacije

- Kada se govori o velikim datumima iz novije povijesti, ljude se esto pita sje aju li se gdje su bili i što su radili tog ili tih dana. Druga polovica rujna 1991. godine jedna je od najsvjetlijih stranica me imurske a time i hrvatske povijesti. Mi Me imurci, kao mnogo puta do sad, tih dana ponovno smo dokazali da smo, kad je u pitanju naša sloboda jedinstveni i odlu ni. Siguran sam da u tome treba tražiti i razlog zašto su vojni objekti kod nas osvojeni prakti ki bez zna ajnijeg otpora i, što je najvažnije - bez žrtava. Prestankom ratnih operacija na me imurskom teritoriju rat za Me imurce nije završio. Velik broj borio se širom Hrvatske, dao neprocjenjivi doprinos kona noj pobjedi, a mnogo ih je za našu slobodu dalo i svoj život. Siguran sam da se oni u obranu zemlje nisu uklju ili zbog kalkuliranja o nekim budu im pravima ili privilegijama, ve isklju ivo zbog obrane od agresije. Govorim to zato jer danas neposredna sje anja na te doga aje polako blijede, a mla e generacije o tom vremenu i braniteljima saznaju i u e uglavnom iz medija. Upravo zato zadatak svih nas mora biti uvanje sje anja na te doga aje i poginule suborce, kao i poticanje na stru nu povijesnu valorizaciju tih doga aja i sudionika. Potaknut u nadležne u Ministarstvu znano-

sti, obrazovanja i sporta, kao i odgovorne u me imurskim osnovnim i srednjim školama, da u okviru nastave povijesti više vremena posvete u enju o Domovinskom ratu, posebno u svom užem zavi aju. Samo injenica da smo bili prvi u potpunosti oslobo en kraj od okupatorske vojske u Hrvatskoj, što i sami nedovoljno isti emo, zaslužuje da o tom dijelu naše povijesti govorimo ponosno i bez zadrški. Rat u Hrvatskoj pamtit emo i po jedinstvu hrvatskog naroda koji je zaboravio na sve podjele i kao jedan stao na branik domovine. Upravo to stavljanje razlika u drugi plan kad je opstojnost u pitanju odlika je velikih. Hrvatski narod i onda, kao i uostalom mnogo puta u svojoj povijesti, znao se obraniti i postaviti na noge. Zato i danas u slobodnoj Hrvatskoj prvenstveno na toj osnovi moramo donositi odluke bitne za razvoj demokracije u društvu, ali i za razvoj svih dijelova Lijepe naše. To je naša obveza prema svima koji su s tim ciljem krenuli u stvaranje samostalne Hrvatske i to moramo prenijeti na našu djecu, kako bi i oni u presudnim trenucima znali sa uvati svoje naslije e. uvanje memorije na našu povijest pravi je na in za to, rekao je na sve anosti me imurski župan Ivica Perho . (Velimir Kelkedi, Stjepan Mesari , foto: Zlatko Vrzan)

U sklopu obilježavanja 20. obljetnice oslobo enja Me imurja od JNA, u izložbenom prostoru Muzeja Me imurja akovec otvorena je izložba “Me imurje u Domovinskom ratu”. Više od godinu dana sakupljala se gra a za ovu izložbu, a ona je koncipirana u tri dijela: prvi govori o Me imurju u Domovinskom ratu, drugi dio se odnosi na doprinos Me imuraca pobjedi Hrvatske u Domovinskom ratu, a tre i dio prikazuje percepciju Domovinskog rata u suvremenim uvjetima, pojasnio je postav ravnatelja Muzeja mr. Vladimir Kalšan, koji zajedno s kustosicom povijesnog odjela Anom Šestak potpisuje izložbu. Uz Kalšana, na otvorenju se velikom broju okupljenih obratio i zapovjednik 54. samostalne bojne HV-a bojnik Vinko Horvat, a službeno otvo-

Stalno nas tjeraju da se udimo starim stvarima? Ma zbog ega svako predizborno vrijeme postane vrijeme “novih“ afera? injenica je kako društveno - gospodarske odnose ure uje elita na vlasti, prema vlastitim idejama i vlastitoj viziji. No, postoji još jedna injenica, a ta je da ekipu na vlast postavlja kapital. Novac. Mi se uporno zavaravamo kako to nije tako, i kao da e se to jednom promijeniti. Nikad se to nije promijenilo, niti je postojala ideja da se to promijeni. U bilo kojoj državi i u bilo kojem društvenom ure enju. Npr. iako su nas povijesni udžbenici u ili kako su kraljevi i drugi despo-

ti imali neograni enu vlast u svojim kraljevinama, injenica je da su i oni mogli biti smijenjeni ili uništeni ukoliko nisu bili nakloni kapitalu. U tom bi slu aju kapital jednostavno inancirao nekog drugog plemi a, koji se tada mogao opskrbiti ve om i ja om vojskom, i svrgnuti vlastodršca (sami plemi i rijetko su za to imali dovoljno sredstava, pa su svoje oponente radije trovali, bilo je jeftinije). Ako je puk kojim slu ajem u to vrijeme bio pritisnut krizom, trebalo je samo malo potaknuti nezadovoljstvo masa i cijela vladavina po ela bi se drmati. Put

do vlasti novom je kralju tada bio zagarantiran. Došavši na vlast, novi kralj je svom inancijeru naravno vra ao uslugu pogodnostima poput zakona ili ekskluzivnih prava poslovanja. Mogao ga je, doduše, i obezglaviti, kao i inancijere i pomaga e svojih protivnika ukoliko mu se ne bi priklonili. No, uvijek i baš uvijek na i e se novi pretendent na vlast, kao i novi pretendenti na listu 500 najbogatijih ... Ovu metodu možemo seliti po cijeloj liniji ljudske povijesti, od prvih zajednica koje su se okupile oko pluga, pa do dana današnjeg,

recimo revolucije u Libiji. Iako su se u prvi plan stavljale više vrijednosti, kao “sloboda i demokracija“, uvijek je iza tog stajala klju na rije - kapital. Može se netko pozvati na komunizam kao svijetli primjer, no tu je rije u usitnjavanju kapitala, ali to povla i i usitnjavanje odgovornosti do te mjere da ona gotovo nestaje. A time nestaje i briga za dobrobit kapitala. Barem smo mi na ovim prostorima svjedo ili propasti jednoga takvog projekta. Evo ovih dana imamo “novu aferu“ u stranci na vlasti. Oko inanciranja kampanje i me usobne

podjele love. Zaista mi nije jasno što je tu novo i što je tu toliko skandalozno? ak se ne bi moglo nazvati ni “stara fora – nova budala“. Skandalozno je jedino to što se time opet moraju zamarati svi gra ani, a ne samo policija i oni koji su u aferi i sudjelovali. Na vlast se oduvijek dolazi samo zbog koristi, kapitala. Oni koji to nisu u stanju napraviti u okvirima vlastitih zakona završe u zatvoru. Zato molim, dragi politi ari, mi ite se s tim aferama iz predizbornih kampanji. Pun nam je kufer glasovanja protiv “lopova, nesposobnih, izdajica ...“ I mi glasa i

renje pripalo je županu Perho u.

Izložba ostaje kao 57. memorijalna zbirka Što se ti e samih ek sponat a, radi se uglavnom o donacijama samih sudionika Domovinskog rata – što pojedinaca, što udruga proisteklih iz rata, što Policijske uprave me imurske. Izložba e biti otvorena do kraja listopada ove godine, a u tom e se periodu organizirati posjete u enika me imurskih osnovnih i srednjih škola i održat e se nekoliko okruglih stolova na kojima e sudjelovati neposredni sudionici ovih doga anja. Izložba e i nakon njenog zatvaranja krajem listopada ipak ostati na životu, i to kao 57. memorijalna zbirka Muzeja Me imurja akovec. (bš)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

voljeli bismo napokon glasovati za nekog samo zbog toga jer emo od njega imati osobne koristi.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. rujna 2011.

PODUZE E “DIGESTA” vlasnik bivše Modeksove konfekcije

Nastavak proizvodnje odje e s dosadašnjim radnicima - Digesta je zakupila proizvodni dio konfekcije Modeks (kroja nicu, proizvodnju, gla anje, doradu i skladište gotovih proizvoda), dok se ostale prostorije, skladište sirovina, restoran, trgovina i uredi daju u zakup ili prodaju Mladen Hoblaj, direktor tvrtke “Agrohoblaj“ Mursko Središ e, i Andreas Stefan Kresta, menadžer tvrtke “Neores“ Mursko Središ e, kao osniva i i vlasnici poduze a “Ahores“ Mursko Središ e, u srijedu su na konferenciji za novinare predstavili novu vlasnicu bivše konfekcije Modeks, kao i novu - prvu direktoricu tvrtke “Ahores“. Nova vlasnica bivše konfekcije “Modeks“ je poduze e “Digesta“ d.o.o. Mursko Središ e, a direktorica je dipl. oec. Bojana Malaši . Digesta je zakupila itav program, strojeve i opremu nekadašnjega Modeksa i s radom zapo inje 1. listopada 2011. godine. Preuzima sve dosadašnje djelatnike Modeksa d.d. u ste aju, te nastavlja s izradom programa bivšeg Modeksa, a planira osvojiti nova tržišta te zaposliti nove djelatnike.

- Svi zaposlenici ste ajnog dužnika 'Modeks' d.d. u ste aju vratit e se na iste poslove na odre eno vrijeme. Sva prava i obveze radnika regulirat e se u skladu s važe im radno - pravnim propisima Republike Hrvatske. Želja je tvrtke 'Digesta' d.o.o. Mursko Središ e modernizirati proizvodnju te proširiti postoje e kapacitete, ime e se nastojati osigurati konkurentnost pri dobivanju novih poslova te izlazak na nova tržišta, rekla je direktorica Bojana Malaši , naglasivši da je ste ajni upravitelj vrlo korektno i kvalitetno sudjelovao u prenošenju nekretnina, prava, obveza te istine o Modeksu i djelatnicama.

Željeli smo zadržati programe i radnike Da je ste ajni upravitelj Stanko Makar posao odradio korektno i pošteno, naglašava

Digesta nastavlja proizvodnju u bivšim pogonima Modeksa i Andreas Stefan Kresta iz Neoresa. - Zahvaljuju i ste ajnom upravitelju uspjelo se u kupnji Modeksa i zadržavanju konfekcijske proizvodnje i zaposlenika. Ovog trenutka Digesta dobiva visoko kvalitetne radnike, a radnici pak sigurnog poslodavca. Naglašavam kako Modeks ima tradiciju, ali i ime koje se s poštovanjem izgovara u Europi, a Digesta sada to nastavlja i vjerujem u procvat modne konfekcije u Murskom Središ u, zadovoljno kaže Kresta, dodaju i kako interes ino partnera za Modeksove, a sada Digesta, programe raste iz dana u dan. - Mi smo mogli prodavati zasebno strojeve i opremu i sigurno bi smo dobili više novca, ali nas je vodila misao i želja da zadržimo proizvodnju konfekcije, po emu je Mursko Središ e poznato u domovini i svijetu, a posebno želimo da radnici imaju posao i mirno nastave raditi, bez stresova koji su ih do sada, na žalost, pratili.

Razgovarali smo s više interesenata, na kraju smo se odlu ili za Digestu, s kojom smo sklopili ugovor o zakupu na pet godina, s mogu nosti i željom da se on produlji. Digesta sada ima smanjene zavisne troškove, jer e proizvoditi i zakup pla ati za 1.500 kvadratnih metara, za razliku od dosadašnjih pet tisu a kvadrata, kaže Mladen Hoblaj, direktor Agrohoblaja, dodaju i kako vjeruje da e se Digesta i proširiti. Prva direktorica tvrtke 'Ahores' je Maja Hoblaj iz Murskog Središ a, koja je rekla kako postoji velik interes poduzetnika i tvrtki za zakup prostorija u zgradi bivšeg Modeksa, odnosno sada Ahoresa. Njezina želja, ali i želja vlasnika, jest da jednog dana u nekadašnjem Modeksu nastane novi modno konfekcijski proizvodni centar, te poduzetni ki inkubator, sa stotinama zaposlenih ljudi. (Stjepan Mesari )

Maja Hoblaj i Bojana Malaši , direktorice Ahoresa i Digeste, vjeruju u procvat konfekcije i poduzetništva

Iz ega nastaje Digesta Bojana Malaši , direktorica Digeste d.o.o. Mursko Središ e, kaže kako je konfekciju Modeks d.d. u ste aju kupila obiteljska tvrtka iz Varaždina, koja radi niz godina na sli nim poslovima i spada u grupu tvrtki bez ikakvih repova. Ona osobno je bankarka koja vjeruje u dobar posao i poslovanje, a vjeruje i

u (do)sadašnji menadžment, koji ovih dana sklapa poslove na europskim tržištima. Kada je pak rije o trenutnim poslovima, radnici završavaju zimski program, rasprodaju proizvode i repromaterijal. Slijedi kra i odmor, i onda od 1. listopada zapo inju izradu proljetno - ljetne odje e za 2012. godinu. (sm)

Mladen Hoblaj, Andreas Stefan Kresta, Maja Hoblaj i Bojana Malaši u povijesnom trenutku objave Digeste kao novog zakupca dosadašnje modne konfekcije “Modeks“

20. rujna 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAKON ŠTO SU ODMJERILI SNAGE, prijevoznici po eli pregovore

Mali prijevoznici nižim cijenama prisilili Prese kog da sjedne za stol? Je li rat prijevoznika oko prijevoza u enika ugašen prije nego što se ja e rasplamsao, nakon što su Prese ki grupa i mali prijevoznici okupljeni oko Udruge roditelja jedni drugima oprali prljavo rublje u javnosti i uvidjeli da nema druge nego se ipak na neki na in dogovoriti? Ni jedna strana ne može tvrdoglavo ustrajati na svojim cijenama niti pak Županija s druge strane želi ostati bez linijskog prijevoza. Situacija je takva da iz Prese ki grupe spo itavaju starost voznog parka, sigurnost ukrcaja i iskrcaja, urednost pla anja poreza i nelojalnu konkurenciju kroz niže cijene, na uštrb sigurnosti. S druge strane mali prijevoznici, svjesni svoje prednosti jer su ponudili niže cijene i time putnike u svoje autobuse, pitaju koga to štiti sindikat, kad oni pla aju uredno poreze, vode ra una o zakonitosti poslovanja i sigurnosti putnika i tako er imaju zaposlene radnike. Uz to su naveli da Prese ki prijavljuje i otpušta voza e sezonski paralelno sa školskom godinom, pri emu su priprijetili regionalnom elniku sindikata Franji Vebleu i tužbama bude li i dalje iznosio optužbe na ra un malih prijevoznika. Prijevoz u enika ini glavninu prihoda u javnom prijevozu i za taj dio kola a trgaju se svi prijevoznici. Prese ki grupu u ime “zaštite interesa lanova sindikata - voza a“ branio je prošli tjedan Sindikat prijevoznika i Franjo Veble kao županijski sindikalni elnik, a mali prijevoznici koji voze srednjoškolce preko Udruge roditelja istupali su preko Udruženja obrtnika. Veble je tjedan ranije otvorio paljbu na male prijevoznike, traže i Županiju da putnike u enike vrati na redovni linijski prijevoz i zaštiti od nelojalne konkurencije malih pri-

jevoznika, i to na uštrb sigurnosti. Tražio je da Županija pokrene nadležne inspekcijske službe kako bi ispitale zakonitost i sigurnost prijevoza koji obavljaju mali prijevoznici preko Udruge roditelja. Naime, mali prijevoznici nižim su cijenama prijevoza srednjoškolaca na svoju stranu pridobili 8 op ina i 450 u enika - putnika. Nije ni udno da se raspon njihovih mjese nih karata kre e do 180 do 400 kuna. Na dužim relacijama razlika u cijeni je i 100 kuna niža u odnosu na cijene mjese nih karata za srednjoškolce na redovnoj liniji koje vozi Prese ki grupa. Mali prijevoznici bi zbog toga trebali od idu eg mjeseca prevoziti u enike i u op inama Štrigova

Kako pomiriti sigurnost, ostanak linijskog prijevoza i konkurentne cijene Župan Ivica Perho kazao nam je da bi po etkom idu eg tjedna trebali dobiti na stol rezultate pregovora, u okviru zadanog okvira. A okvir je da Županija ne želi ostati bez linijskog prijevoza, ali i omogu iti korisnicima usluga uvo enje konkurencije u cijenu prijevoza. Uz to, sigurnost prijevoza putnika mora biti na prvom mjestu. (BMO)

i Orehovica i s podru ja Grada Mursko Središ e. Oni su se tako er prošli tjedan obratili javnosti razlju eni Vebleovim izjavama na ra un njihova na ina poslovanja, dovo enjem u pitanje sigurnosti putnika koje prevoze, te zakonitosti poslovanja i pla anja poreza. Priprijetili su Vebleu i mogu im tužbama. Traže i u recesiji svoj dio kola a, mali prijevoznici ovaj su se put ipak više organizirali, koriste i pri tom logisti ku podršku Udruženja obrtnika. Bolje su se ujedinili i pripremili za organizaciju prijevoza. Parkiralište uz Tehni ku školu koriste za iskrcaj, ukrcaj i presjedanje za školu u Prelog. Pla anje mjese nih karata odvija se preko Udruge roditelja putem

op e uplatnice, a novac s tog ra una proslje uje prijevoznicima. Uplatnica ujedno služi i kao pokazna karta u eniku. Udruga ima i svoju predsjednicu, Ivanu Topli anec, koja obavlja administrativne i organizacijske poslove, a u slu aju potrebe mali prijevoznici spremni su i proširiti djelatnost. Prese ki grupa, koja znatno skuplje prevozi u enike u sklopu javnoga linijskog prijevoza, pokušala je pritiskom na Županiju da e prekinuti javni linijski prijevoz izbaciti male prijevoznike iz igre, me utim, niže cijene koje su ponudili mali prijevoznici odvukao im je dio putnika i prisilio i njih na dogovore, kad nametanje monopola nije uspjelo. (BMO)

LIJEPA vijest iz akove kih mlinova

Ratarima novih deset lipa za kilogram pšenice - Cijene i sve ratare i proizvo a e pšenice koji su u akove ke mlinove te njihove kooperante, otkupljiva e PZ akovec, Agroludbreg i Vlado Donji Kraljevec, prodali ovogodišnji urod pšenice, akove ki mlinovi ovih e dana na ra une i štedne knjižice uplatiti novih 10 lipa za kilogram pšenice. Pojednostavljeno, onaj koji je prodao 10 tona pšenice dobit e tisu u kuna, kaže dipl. ing. Zoran Šte ulj, rukovoditelj komercijalnih poslova u akove kim mlinovima. - Podsje amo kako su kooperanti i svi koji su akove kim mlinovima prodali svoju pšenicu u roku od dva dana dobili 1,25 kuna za kilogram pšenice optimalne kakvo e. Nije nevažno znati da mnogi ratari u Hrvatskoj još ni ne znaju koliko e novca dobiti za pšenicu koju su predali otkupljiva ima, ni kada e to biti. Svi koji su pšenicu prodali akove kim mlinovima ve se pripremaju za jesenju sjetvu i znaju da e im idu e godine akove ki mlinovi u Hrvatskoj najpovoljnije platiti. Ovih 10 lipa po kilogramu svima dobro dolazi, a akove ki mlinovi još se jednom iskazuju kao vrlo dobar partner. (S. Mesari )

Ratari su naši partneri i ovime nagra ujemo njihov rad i odnos prema nama, kaže Zoran Štefulj

PREZENTACIJA mr. sc. Milorada Šubi a iz akovca

Salatni krastavci i paprika Zbog relativno jednostavnog uzgoja, bržeg plodonošenja i obilih uroda, salatni krastavci druga su kultura pri uzgoju u negrijanim plastenicima u Me imurju. I krastavci su izloženi štetnicima kao što su stakleni ka grinja i kali ornijski trips, te plamenja a. Na t re em mjest u je paprika, a što je nema više, razlog je vrlo niska otkupna cijena u vrijeme ponude plodova iz uzgoja u polju (viroviti ko uzgojno podru je). Paprika je podložna bolestima, a izraženija je gangrena korjenova vrata, koja je ograni avaju i imbenik kod uzgoja. Vanjski pokazatelji bolesti jesu zeleno venu e (Verticillium spp.), Fusarium venu e i sušenje paprike. Osnovna preventivna mjera zaštite paprike pri uzgoju u zemljištu je preventivno Projekt financiran od strane EU

mi gotovo uvijek na plodovima, koji ostaju sitniji, de ormirani, s nekrozama na površini. Štetnik se hrani sisanjem biljnih sokova s najnježnijih biljnih organa. Tako na paprici najviše napada tek zametnuti plod. Velike štete ine i gusjenice kukuruznog moljca i lisne sovice.

Sve prisutnija biološka zaštita Mr. sc. Milorad Šubi zalijevanje presadnica radi sprje avanja pojave gangrene krojenova vrata (Phytophtora capsici) otopinom propamokarb - hidroksida. Primjena propamokarb - hidroksida redovito se preporu uje i provodi pri uzgoju u zašti enim prostorima (negrijanim plastenicima) te je vidljiv pozitivan posredni u inak ove mjere na porast biljaka i uroda paprike. Na paprici su simpto-

Biološka se zaštita zadnjih godina sve više koristi u Hrvatskoj iz tri osnovna razloga: - pojedine kategorije štetnih organizama sve se teže kemijski suzbijaju (štitasti moljci), odnosno pripravci na tržištu nemaju službenu registraciju za doti nu namjenu (male kulture, na primjer, u raj ici) - biološki pripravci na osnovi prirodnih neprijatelja ne ostavljaju rezidue, nemaju propisanu tolerancu (ni karencu) pa su (eko) toksiološki potpuno neprihvatlji-

vi i pogodni za ekološku i/ili integriranu proizvodnju - primjena manje opasna za konzumente povr a. Zabilježeni su i po etni neuspjesi biološke zaštite u Hrvatskoj (stakleni kih krastavaca na površini 0,37 ha) zbog nestru nog ispuštanja bioloških agensa

U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Implementgacija novih kurikuluma“ projekt Agro utura provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

- Orius i Aphidius jer samo etiri dana prije introdukcije korišten je insekticid vrlo toksi an za prirodne neprijatelje dugoga negativnog e ekta (1 - 3 tjedna). To je uzrokovalo visoki mortalitet predatora i parazitoida i potpuni neuspjeh mjere ve na samom po etku.

Bitno je kod kontrole zdravstvenog stanja redovito pratiti situaciju na susjednim objektima - na primjeru lokaliteta Mihovljan u susjednom se plasteniku uzgajaju krizanteme za rez i potencijalni su izvor štetnih organizama, naro ito kali ornijskog tripsa.

U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova“ projekt Agronet provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CRNA KRONIKA

ZAKON o cestama promijenjen u dijelu o naknadama štete od divlja i

JOŠ JEDNA bezuspješna potraga za tijelom Krunoslava Kontreca

Teren pretraživan i georadarom Ureda za nestale osobe Policijska uprava me imurska ne prestaje tražiti tijelo Krunoslava Kontreca iz Tur iš a, koji je nestao krajem srpnja prošle godine na podru ju uz potok Trnavu kod Tur iš a, a kojeg je, kako se sumnja, usmrtio Krešimir Marodi iz Domašinca. Posljednja u nizu potraga tako je provedena u etvrtak u šumi “Murš ak”, nedaleko od Donjeg Hraš ana u pravcu Domašinca. Kako sve dosadašnje potrage nisu dale rezultat, policija je ovaj put pomo zatražila od Ureda za nestale osobe Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske skrbi, iji su djelatnici na spomenutoj lokaciji

Dijete stradalo u naletu automobila LOPATINEC - U prometnoj nesre i koja se dogodila u ponedjeljak u podne u Ulici Ivana Gorana Kova i a, odnosno kod škole u Lopatincu, teško je stradao u enik. Izašavši iz školskog autobusa, potr ao je preko ceste bez da se prethodno uvjerio da to može u initi na siguran na in, zbog ega je u njega udarilo osobno vozilo akove kih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 44-godišnjak iz Kuršanca. Ozlije enom djetetu u Županijskoj bolnici akovec pružena je lije ni ka pomo , te je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, zbog kojih je zadržan na lije enju.

koristili ure aj – georadar (za pregled gra e terena i otkrivanje anomalija u tlu) i druga geotehni ka pomagala. Pretraživano je ograni eno podru je od oko 100 kvadratnih metara, no, kao i svaki put do sada, ni leš ni ikakvi tragovi nisu prona eni, ni ikakvi tragovi. Policija i dalje moli gra ane ukoliko raspolažu bilo kakvom informacijom vezanom uz tijelo Krunoslava Kontreca da jave potpuno anonimno na broj 192. Podsjetimo, na dan kada je nestao, Kontrec je otišao u ribolov iz kojeg se nije vratio. Na mostu kod Trnave otkriveni su krv i ahure. Nekoliko dana kasnije O prometnoj nesre i slijedi posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

Mopedom u automobil AKOVEC - 45-godišnji voza mopeda iz Knezovca teško se ozlijedio u prometnoj nesre i koja se dogodila u nedjelju kod rotora u Vukovarskoj ulici u akovcu. Nesre a se, kako navodi policija, dogodila zbog neprilago ene brzine i gusto e prometa. Mopedist se prilikom ko enja prevrnuo te u klizanju udario u osobni automobil akove kih registracijskih oznaka. Zadržan je na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. (vk)

pretražena je ku a Krešimira Marodija, a u njoj je prona ena automatska puška iz koje su, kako je utvr eno vješta enjem, ispucani meci, krvava odje a i drugi inkriminiraju i predmeti. Odmah je priveden te je protiv njega zapo eo sudski proces. No, Marodi, koji je ina e poznavao Kontreca te je tako er bivši branitelj, ne prestaje poricati da je po inio zlo in za koji ga se tereti. U jednoj od potraga za Kontrecom prošle godine sudjelovali su i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja, me utim, misterij njegova nestanka i dalje ostaje nerazjašnjen. (V. Kelkedi)

PRETETINEC - Nekoliko desetaka tisu a kuna iznosi materijalna šteta koja je nastala uslijed požara koji je u ponedjeljak izbio u poljskom predjelu zvanom Hrastinka u blizini Pretetinca. Vatra je progutala 7000 stabljika mladog hrasta u vlasništvu jednog akove kog poduze a. Inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja, no u vrijeme zaklju ivanja ovog broja policija je još istraživala je li vatra izazvana namjerno ili slu ajno. (vk)

“Sigurno i vješto u prometu“ ne škole Prelog i Osnovne škole Mursko Središ e s policijskim e službenicima na Poligonu prezentirati sigurno kretanje prometnicama pješa enjem i vožnjom bicikla. Nadalje, akcija “Sigurno kretanje prometnicama“ provest e se 21. rujna u vremenu od 9 do 12 sati u akovcu. Akcija je namijenjena djeci vrti ke dobi i u enicima petih razreda. Za djecu je predvi ena vožnja triciklima, te izrada likovnih radova u organizaciji Raiffeisen stambene štedionice, poslovnice akovec, na Trgu Republike. U enici

petih razreda u ulici Tome Masaryka prezentirat e sigurnu vožnju biciklom i sigurno kretanje pješaka. U provo enje akcije uklju it e se Prometna jedinica mladeži Grada akovca i desetero u enika - volontera Gospodarske škole akovec, a koji e volontirati u provo enju praktikuma. Ujedno, policijski službenici e na infopultu prezentirati opremu i ure aje koje policija koristi u svome svakodnevnom radu, te e dijeliti promidžbeni materijali (krijesnice, informativke, gumice, olovke, raspored sati).

IPA u subotu organizira biciklijadu Policijska uprava me imurska i Regionalni klub IPA Me imurje 24. rujna 2011. godine, povodom obilježavanja 20. obljetnice postojanja hrvatske policije u samostalnoj Republici Hrvatskoj i obilježavanja Dana policije, u suradnji s Turisti kom zajednicom Me imurske županije i Turisti kom zajednicom op ine Nedeliš e organizira preventivnu akciju “Zajedno do ve e sigurnosti“. U sklopu akcije organizirat e se biciklijada. Pozivaju se svi uzrasti voza a bicikala da se okupe kod Pro-

metnog poligona za pješake i bicikliste u gradu akovcu, u Športskoj ulici kod SRC-a “Mladost“, 24. rujna od 9 do 10 sati. U 10 sati biciklijada kre e rutom akovec, Šenkovec, Brezje, Slakovec, Dunjkovec i Nedeliš e. Na startu i cilju sudionike o ekuje besplatna okrjepa. Po dolasku na cilj u Nedeliš u na prostoru MESAP-a bicikliste i ostale posjetitelje o ekuje bogati program s puno zanimljivih sadržaja, kulturno - umjetni ki program s folklornim skupinama doma ina i gostiju iz Ma-

Lovci likuju, v strahu od nale

- Da bi mogao zahtijevati štetu nastalu naletom na divlja , voza mora dokazati da je lova ko društvo napravilo povredu propisa (nije postavilo prometni znak, ogradu) i znati da se divlja u prirodi kre e slobodno, kažu lovci Hrvatski sabor nedavno je donio novi Zakon o cestama, u kojem je na prijedlog Hrvatskoga lova kog saveza izmijenjen dio gdje se govori o naknadama štete od divlja i, to nije, o naknadama štete kod naleta na divlja .

U izmijenjenom 50. lanku stoji: (1) Za štetu tre im osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divlja odgovara se po osnovi krivnje i (2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz

Vatra progutala nasad mladog hrasta

NAJAVLJUJEMO

Policijska uprava me imurska u sklopu Europskog tjedna kretanja 2011. godine, u suradnji s Gradom akovcom, Autoklubom akovec i Savjetom za sigurnost prometa, na cestama Me imurske županije provodi preventivne akcije “Sigurno i vješto u prometu“ i “Sigurno kretanje prometnicama“. Akcija e biti održana u utorak (danas) 20. rujna u vremenu od 10 do 12 sati na Poligonu za osposobljavanje djece u prometu u akovcu, u Športskoj ulici. U enici prvih razreda I.,II. i III. Osnovne škole akovec, Osnov-

20. rujna 2011.

kedonije, Slovenije i Ma arske, besplatne degustacije, kao i pokazna vježba rada Interventne jedinice policije i Crvenog križa (pružanje pomo i unesre enom biciklistu). Policijski e službenici na infopultu Policijske uprave me imurske provoditi aktivnosti preventivnih akcija “Zajedno do ve e sigurnosti“, “Zaštitimo svoj bicikl“, te posjetiteljima dijeliti preventivni materijal, brošure i prezentirati opremu koju policija svakodnevno koristi u svojem radu.

Predlažem kasko osiguranja vozila, kojim se napla uje sva šteta, kaže Rudi Lesinger iz Euroherca

OBILJEŽAVANJE EUROPSKOG tjedna kretanja u akovcu

stavka 1. ovog lanka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije ozna ena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Lovci bitnim smatraju što se više ne spominje, odnosno ne propisuje "snositi odgovornost“, nego se propisuje "pretpostavka za odgovornost" kako po na elu krivnje, tako i za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potje e pove ana opasnost štete za okolinu - takozvana objektivna odgovornost. - Ovo je ogroman napredak koji e se prvenstveno o itovati u unaprje enju lovstva, ali i u shva anju životinja kao kategorije za koju smo svi odgovorni, a posebice za divlja o kojoj mi lovci brinemo godinama, zadovoljno kaže Ljubomir Grgec, predsjednik Lova kog saveza Me imurske županije.

SVJETSKI DAN SRCA

Tri sata bez vožnje Idu i vikend motornim vozilima obilježavanje akcijama i p po Masarykovoj ulici u akovcu Europski tjedan kretanja u Me imurju e se obilježiti 20. i 21. rujna nizom aktivnosti. U srijedu 21. rujna od 9 do 12 sati za sva vozila na motorni pogon bit e zatvorena ulica Tome Masaryka, s ciljem smanjenja one iš enja zraka, zaga enja bukom i zagušenja, te da se osigura više prostora za život, a ne za vožnju. Na dijelu zatvorene ulice Tome Masaryka predškolska djeca i u enici osnovnih škola V. i VI. razreda natjecat e se u vožnji biciklom, rolama i romobilima. Zamjenik župana Matija Posavec na prigodnoj konferenciji za novinare iznio je podatak da u Me imurju postoji 54.000 motornih vozila koja troše ogromnu koli inu goriva i ispuštaju silnu energiju. Upravo zbog toga pozvao je sve gra ane da u Europskom tjednu kretanja koriste druge na ine kretanja, kao što su pješa enje ili biciklizam. Time poboljšavaju svoje izi ko i mentalno zdravlje, a ujedno poboljšavaju kvalitetu življenja u našoj županiji.

Manifestacija zapo inje 20. rujna natjecanjem "Sigurno i vješto u prometu“ za djecu 1. razreda osnovnih škola u vožnji biciklom, rolama i romobilima na Poligonu za pješake i voza e bicikla u akovcu. U srijedu 21. rujna s po etkom u 10 sati na Trgu Republike u akovcu zapo inje i ve ina doga aja, poput likovne radionice za djecu pod nazivom "Ja i promet oko mene ili vježbe udruge “Sport za sve“, prilago ene svim uzrastima, sat kasnije. Gra ani e mo i izmjeriti krvni tlak, še er i indeks tjelesne mase, uz savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti Zavoda za javno zdravstvo, evidentirati svoje bicikle, isprobati simulator vožnje i gradsko elektri no vozilo te mnoge druge aktivnosti. Ove godine središnja tema manifestacije koju u Me imurju organiziraju Me imurska županija u suradnji s Gradom akovcom i Policijskom upravom me imurskom glasi “Alternativna mobilnost“. (BMO)

Županijski zavod za javno zdravstvo u suradnji s tvrtkom “Pliva“ i ovu e godinu obilježiti Svjetski dan srca, i to pod geslom “Jedan svijet, jedan dom, jedno srce“. Tako e u subotu na Franjeva kom trgu u akovcu biti provedena javno - zdravstvena akcija “Zajedno prema zdravlju“. Besplatno e se mjeriti krvni tlak, provjeravati razina še era u krvi, kolesterola i triglicerida u kapilarnoj krvi, analizirat e se sastav tjelesne mase i procjenjivati rizik za sr anožilne bolesti. Kardiolozi i drugi specijalisti zainteresirane gra ene e ujedno savjetovati o prevenciji, ranom otkrivanju i lije enju bolesti srca i krvnih žila i zdravoj prehrani. Središnje obilježavanje bit pak e u nedjelju 25. rujna u Prelogu. Od 8.30 do 11 sati na novoure enom trgu ispred Doma kulture tako er e se mjeriti tlak i razina še era, kolesterola i triglicerida. Od 14 sati slijedi i prigodan kulturno - zabavni program. Nastupit e mažoretkinje iz Donjeg Kraljevca, Dje ji pjeva ki zbor “Maleni“, dramska skupina OŠ Selnica koja e izvesti igrokaz “Laboratorijski

20. rujna 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

voza i u eta divlja i

Alkotestiranje obavezno Kod uvi aja na mjesto nesre e, odnosno naleta na divlja voza obvezno treba pozvati prometnu policiju i predstavnika lovozakupnika. Policija treba obaviti alkotestiranje voza a te izraditi fo-

todokumentaciju relevantnog podru ja, ošte enja na vozilu i druge detalje. Osim alkoholiziranosti voza a, policija može pregledati gume, ko ioni sustav i druge elemente koji mogu utjecati odgovornost za nastalu štetu od naleta divlja i, pojašnjava Lesinger, i upozorava voza e kako na takvom podru ju moraju paziti na brzinu kojom voze.

Spas u kasko osiguranju, krivnja nije bitna

Poštivati prometni znak zna i umanjiti mogu nost naleta na divlja , kažu lovci i policija, iako je to, kako govore mnogobrojni slu ajevi iz prakse, gotovo pa nemogu e

Odlu uje sud, a ne policija Dok lovci kažu kako je novi zakon po mjeri ovjeka i otklonio dosadašnji nesrazmjer i nelogi nosti povezanih s tretiranjem naleta na divlja , voza i strahuju.

Kako postupati u novim okolnostima kada je u pitanju naknada štete od naleta divlja i, za Me imurske novine govori Rudi Lesinger, direktor Eurohercove podružnice u akovcu. - Najprije treba re i da Zakon o cestama u dijelu gdje se govori o naknadama šteta od naleta na

divlja još uvijek nije u punoj snazi, odnosno osiguravaju e ku e još nemaju de inirani naputak o postupanju, pa se koristi dosadašnji. Ono što je novim zakonom jasno odre eno jest da krivnju ne odre uje policija, nego nadležan sud. Policija treba napraviti

zapisnik i poslati ga sudu, ali ne odrediti ili detektirati krivca, naglašava Lesinger, i dodaje da sud utvr uje tko je odgovoran za štetu. Lova ko društvo koje gospodari lovištem ima pravo tražiti od ravnatelja cesta (ŽUC, DC ...) da postavi znakove upozorenja na divlja i na taj na in sa sebe skida

Prema polici obveznog osiguranja napla uje se šteta u injena 3. osobi, a ne šteta na vlastitom vozilu. - esto puta ljudi štetu nastalu naletom na divlja žele naplatiti preko osiguranja, me utim, to ne ide. Ima onih koji su to uspjeli u su enjima s lova kim društvom i sli no, no, klasi no - obvezno osiguranje u ovakvim slu ajevima ne pomaže. Da bi vlasnik vozila bio siguran u prometu i u konkretnom primjeru naplatio štetu nastalu naletom na divlja , spas je u kasko osiguranju svog vozila. Po kasku osiguranju krivnja nije bitna i vlasnik vozila ima pravu naknade za svu nastalu štetu od naleta na divlja . Ne predlažem to samo kao osiguravatelj, nego i sudionik u prometu, kaže Lesinger, dodaju i kako postoji i djelomi no kasko osiguranje koje pokriva upravo i samo štetu nastalu od naleta na divlja .

na nesre u, odnosno nalet na divlja . Ako je voza u izmjeren alkohol, to ne zna i da odmah gubi pravo na naknadu štete. Može biti suodgovoran za nastalu štetu. (sm) Je li mogu e i neko drugo rješenje osim kasko osiguranja? Zasigurno bi jedno od rješenja bio nekakav “fond solidarnosti“ koji bi se napla ivao kod tehni kog pregleda, umjesto nekih “kvazipristojbi“ koje se moraju pla ati tom prilikom, u kojem bi se zasigurno skupilo dovoljno novca za podmirenje štete. Me utim, tako nešto trenuta no je teško o ekivati, da se “netko“ dosjeti u ovom trenutku. Ili pak zašto lova ka društva ne ograde lovne prostore u kojima se nalazi divlja uz cestu ili nešto sli no, kako bi se sprije io njihov nekontrolirani prijelaz. Najviše e sigurno ispaštati voza i, jer uglavnom divlja pretr ava cestu iznenada velikom brzinom ili pak naprosto isko i iz jarka i u ve ini situacija je gotovo pa nemogu e reagirati bilo kojom brzinom vozili. Me utim, tako nešto lovce i nije previše briga. Na podru ju Me imurske županije ina e najviše je naleta na visoku divlja (srne, divlje svinje ...), zatim na nisku (zec, fazan ...), ali i na doma e životinje (krava, svinja, pas, ma ka ...), no ljudi uvijek najviše šteta imaju od naleta na srne u divlja . (Stjepan Mesari )

i u Me imurju e razli itim zdravstvenim priredbama miš”. Na preloškoj Marini za sve sudionike lanovi udruge “Sport za sve“ prire uju i rekreativno vježbanje. Od 15.30 na istoj lokaciji slijedi koncert Tamburaškog sastava “Meštri”. U slu aju kiše cijeli program održat e se u Osnovnoj školi Prelog. Svjetski dan srca obilježit e se i u najmanjoj me imurskoj op ini – Dekanovec, gdje se mještani ve tradicionalno akciji odazivaju u velikom broju. Od 14 sati ispred tamošnjeg Doma kulture mjerit e se krvni tlak, uz savjete o zdravom na inu života. Akciju u Dekanovcu organiziraju Ordinacija op e/obiteljske medicine Domašinec i mladež HDZ-a Dekanovec. Ina e, Svjetski dan srca 2011. godine obilježava se pod geslom “Jedan svijet, jedan dom, jedno srce“ u više od stotinjak zemalja svijeta i Europe, a pod pokroviteljstvom Svjetske kardiološke federacije i nacionalnih kardioloških društava. Cilj je upozoriti ovje anstvo da su bolesti srca i moždani udar vode i uzroci smrtnosti u svijetu. Svake godine odnose 17,1 milijuna života.

U Hrvatskoj, kao i u našoj županiji, kardiovaskularne bolesti tako er su na vrhu ljestvice po smrtnosti, a 2010. godine od njih je u Hrvatskoj umrla 25.631 osoba (49,2% od ukupnog broja umrlih u toj godini). Od toga, 568 osoba bilo je iz Me imurske županije (46% od ukupnog broja umrlih). Prošlu je godinu (2010.) u Me imurskoj županiji od akutnog i ponovljenog sr anog udara umrlo 95 osoba (58 muškaraca i 37 žena), dok je od moždanog udara i njegovih posljedica umrlo 187 osoba (71 muškarac i 116 žena). U odnosu na prethodnu godinu, smrtnost od sr anog udara je ve a, dok je smrtnost od moždanog udara smanjena. Gledaju i dugoro no, može se re i da bilježimo trend pada smrtnosti kako za sr ani, tako i za moždani udar, pa je poželjno da se taj trend smanjenja i održi, kazale su na konferenciji za novinare, predstavljaju i program obilježavanja Dana srca, doktorice Marina Payerl Pal i Renata Kutnjak Kiš iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo. (V. Kelkedi)

Zrinska garda povezala je u prijateljstvo gradove sudionike Sigetske bitke

AKOVEC I MA ARSKI SZIGETVAR sklopili Povelju o prijateljstvu

Prijateljstvo me u gradovima sklopljeno preko Zrinske garde Gradovi akovec i ma arski Szigetvar uspostavili su partnersku i prijateljsku suradnju kako bi stvorili povoljnije uvjete za ekonomsku, kulturnu i sportsku suradnju. Na gospodarskom podru ju osigurat e se kontinuirana razmjena informacija i podataka koji e omogu iti promocije proizvoda na sajmovima i izložbama u Hrvatskoj i Ma arskoj, podupirat e se i promicati suradnja izme u ma arskih i hrvatskih trgova kih,

privatnih, kulturnih, sportskih organizacija i institucija. akovec i Szigetvar svojom e suradnjom, kao i kroz partnerski odnos sa Zrinskom gardom akovec, doprinositi o uvanju kulta Zrinskih kao dijela zajedni ke duhovne i materijalne kulture hrvatskog i ma arskog naroda u uvjerenju da prijateljstvo doprinosi boljem me usobnom upoznavanju. Suradnja dvaju gradova po ela je prije 12 godina preko

udruge Zrinska garda akovec, preko povijesnih postrojbi obaju gradova, sad je pak nastupio trenutak kada je suradnja može proširiti i na druga podru ja. Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika, koji je potpisao sporazum u ime Grada akovca, tom je prigodom izjavio da e se ulaskom Hrvatske u EU još više otvoriti mogu nosti i potencijali za ostvarivanje potreba i projekata koji e poboljšati kvalitetu

življenja u našim sredinama. Stjecanjem novog prijatelja akovec je pak upoznao još jednog novog, zajedni kog - turski grad Trabzon, s kojim ve duže vrijeme prijateljuje Szigetvar. Taj primjer pak najbolje govori kako svi sukobi prije ili kasnije završe pomirenjem koje može prerasti u prijateljsku suradnju. Obilježavanje Sigetske bitke 445. poslije dokaz je da je to mogu e. (BMO)

Kroz Međimurje

DVD Donji Pustakovec obilježio šezdeset godina postojanja

Vatrogasci su uvijek oslonac u akcijama i izgradnji

Uz doma ine, u sve anom stroju bili su mnogobrojni gosti Dobrovoljno vatrogasno Udruga mladih "Pustakov an". društvo Donji Pustakovec sve- Posebno treba i naglasiti ulogu ano je proslavilo 60. obljetni- upravo mladih koji su masovno cu djelovanja, koju su svojim uklju eni u DVD. Društvo broji 78 prisustvom uveli ali izaslanik aktivnih lanova, od kojih je 38 isHrvatskoga vatrogasnog saveza pitanih vatrogasaca, 2 do asnika, i predsjednik VZMŽ-a Zlatko Or- 1 asnik, 1 asnik prve klase te 1 sag, tajnik Dragutin Trupkovi , viši asnik. predstavnici op ine Donji KraZaslužnim lanovima ljevec: dona elnik Kristijan Badodijeljene diplome i ranaši i predsjednik Vije a Josip Mlinari , predsjednik Vatrogasne priznanja zajednice op ina Donji Kraljevec Na proslavi povodom ove i Gori an Dragutin Glad te pred- vrijedne obljetnice zaslužnim sjednik VMO-a Igor Ivkovi . lanovima dodijeljena su priznaDobrovoljno vatrogasno nja, pa su tako medalje i diplome društvo Donji Pustakovec osno- Vatrogasne zajednice Me imurvano je 13. kolovoza 1951. godine, ske županije za hrabrost i požrna inicijativu 21 lana. Danas su tvovanost u zaštiti i spašavanju živa još tri osniva a: Franjo Iv- – zlatnu medalju primili Dragutin kovi , Drago Švenda i Ivan Srnec, Borovi , srebrnu Branko Vadlja, koji su tijekom sve anosti primi- Ivan Štampar, Vladimir Strahija, li posebna priznanja. Vatrogasni Vladimir Blažeka, Ivan Kramar i dom u sklopu Društvenog doma uro Srnec, te bron anu Mladen izgra en je 1956. godine, a novo Bari , Željko anadi i Josip Mihovatrogasno spremište 1978. go- cek. Dobitnici srebrne plamenidine. Dobrovoljno vatrogasno ce jesu Mladen onka, Mladen društvo Donji Pustakovec godi- Strahija, Ivan Zadrevc i Stjepan nama nadopunjuje svoja osnovna Megli , a bron ane Smiljan Mati , sredstva, školuje svoje vatrogas- Zoran Setnik i Vjeran Štampar. ce te posve uje pažnju protupo- Priznanja za uspješan dugogožarnoj zaštiti i protupožarnoj dišnji rad u DVD-u za 60 godina preventivi. To je vidljivo iz toga uspješnog rada primila su tri što u mjestu nije bilo ve ih poža- živa osniva a: Dragutin Švenda, ra, tek je evidentirano samo dese- Franjo Ivkovi i Ivan Srnec, za 50 tak manjih požara u mjestu, koji godina Ivan Zadravec i Ivan Krasu na vrijeme lokalizirani. Danas mar, za 40 godina: Josip Mihocek, Društvu u radu pomaže Vije e Ivan Štampar, Dragutin Borovi i Mjesnog odbora, Udruga žena i uro Srnec, za 30 godina Vladimir Blažeka, Vladimir Strahija, Mladen Bari , Željko anadi, Stjepan Megli , za 20 Mladen Strahija, Smiljan Mati , Blaženko Krznar, Vjeran Štampar i Branko Vadlja i za 10 godina rada Zoran Setnik, Kristijan Kramar, Dušan Kramar, Dražen Kramar, Radovan Kos i Zlatko Borovi . Diplome su još dodijeljene i za položeni ispit za vatrogasca Dejanu onki, te isMnogobrojni lanovi zasluženo pit za vatrogasca I. klase Tomici su primili diplome i priznanja za Baksi, Ivanu Borovi u i Vedranu dugogodišnji rad u društvu Babi u.

OP INSKO vije e Nedeliš e

Godina u kojoj se gradi! Na 21. sjednici Op inskog vije a Nedeliš e usvojeno je nekoliko odluka. Tako su vije nici s ve inom glasova prihvatili izvješ e o radu na elnika op ine Nedeliš e za prvo polugodište 2011. godine, kojim je obuhva en pregled aktivnosti, te realizacija zacrtanih programa i projekata. - Mi ove godine, nakon prošlogodišnjih sre ivanja projekata, gradimo, kazao je u svojem izvješ u na elnik op ine Mladen Horvat. Po ela je, naime, izgradnja kanalizacije u Dunjkovec – Pretetincu, gdje su radovi ugovoreni na šesnaest milijuna kuna, otvorene su dvije ulice, asfaltirano je nekoliko cesta. Ovih dana potpisati emo i ugovor o gradnji sportskog objekta i igrališta u vrijednosti devet milijuna tristo tisu a kuna i ne preostaje nam ništa drugo nego da razvoj tih projekata pratimo

i kontroliramo ih. Nismo možda zadovoljni time što je kanalizacija zapo ela s izgradnjom u samo dva naselja, jer prva faza obuhva a etiri naselja, ali, s obzirom na to da to sada inanciraju Hrvatske vode, moram napomenuti da ko-

GRADSKO VIJE E Prelog o prijevozu srednjoškolaca i prora unu

Modeli sufinanc dogovoreni s prij Nakon ljetne stanke, etrnaestu sjednicu u etvrtak je održalo Gradsko vije e Prelog. Bez rasprave i jednoglasno vije nici su, izme u ostalog, prihvatili odluku o subvencioniranju prijevoza u enika srednjih škola sa svojeg podru ja. Bez obzira na smanjenje poreznih prihoda ove godine, iz prora una e za su inanciranje izdvajati 100 kuna po u eniku. Prelog trenutno ima 324 srednjoškolca, od kojih 100 poha a tamošnju Srednju školu te nema potrebe za organizirani prijevoz. Za one iz preloških prigradskih naselja koji polaze Srednju školu Prelog dogovoren je poseban linijski prijevoz do škole (s tvrtkom “Vectum“ d.o.o., koja e sklopiti poseban ugovor s Udrugom roditelja), odnosno

do najbliže željezni ke postaje za u enike koji se školuju u akovcu ili Varaždinu. S javnim linijskim prijevoznikom, Prese ki grupom d.o.o., postignut je dogovor o prijevozu po povlaštenoj cijeni, dok e se s Hrvatskim željeznicama sklopiti i ugovor o prijevozu vlakom. Na u enicima, odnosno njihovim roditeljima je da se opredijele koji e oblik prijevoza koristiti. Podsjetimo, Me imurska županija od ove školske godine su inancira prijevoz samo za obitelji koje školuju dvoje ili više djece. Za drugog srednjoškolca namiruje 50 posto troškova, a za tre eg i svakoga sljede eg pla a punu cijenu karte. Kada je rije o Prelogu, punu cijenu Županija e tako pla ati za jednog u enika, a 50 posto cijene za njih 36.

Nije sjajno, ali prora un "uredan" Na sjednici je usvojeno i izvješ e o izvršenju prora una Grada u prvom polugodištu ove godine. Od 20,250.000 kuna ukupnog godišnjeg plana, na prihodovnoj je strani u spomenutom razdoblju realizirano 32%. Porasli su prihodi od kapitalnih pomo i, budu i da je stigla potpora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost u iznosu od 906.372 kune za sanaciju odlagališta komunalnog otpada “Gorice“, kao i 100.000 kuna od Ministarstva kulture za obnovu Doma kulture u Draškovcu. U srpnju je na ra un Grada upla eno i 1,000.000 kuna, koliko za Gospodarsku zonu Sjever izdvaja Ministarstvo gospodarstva. Pro-

ra unski rashodi u prvom polugodištu bili su 9,055.986 kuna, odnosno 45% od plana. - Poteško a s punjenjem prora una ima kao i na svim razinama vlasti u državi, no ipak vjerujem da emo ve i dio plana za ovu godinu realizirati. Problema s likvidnoš u za sad nemamo. Situacija e, nadam se, biti bolja jer ve inu prihoda planiramo ostvariti u ovom drugom polugodištu. Ne koristimo ni kredit za koji smo ina e dobili suglasnost hrvatske Vlade. Nemamo nepla enih ra una, a obveze prema korisnima prora una ispunjavamo, rekao je gradona elnik Dragutin Glavina. Obrazlažu i izvješ e, istaknuo je i kako e u prizemlju obnovljene zgrade u Glavnoj 35, u koju je prošle godine uselila Gradska

PRELOŽANI se i ovu godinu prisjetili najve e tragedije na europskim rijekama

Drava 1953. godine uzela etrnaest života Grad Prelog i ovu se godinu prisjetio tragedije koja se dogodila 13. rujna 1953. godine. Kobnog dana na rijeci Dravi kod Otoka u prevrtanju amca život je izgubilo 14 ljudi, što je bila najve a nesre a na europskim rijekama uop e. Na veliku nesre u podsje a spomen - obilježje kod kapelice Sv. Huberta, a svake godine služi se i misa u znak sje anja na žrtve, a tako je bilo i u nedjelju 11. rujna. Pred mnoš-

liko smo mogli novca dobiti toliko smo i ugovorili za izgradnju. Idu e e godine krenuti najvjerojatnije još dva naselja, a za ostalih pet naselja smo s Gradom akovcom u tzv. “anglomeratu“ za izgradnju kanalizacije i radimo projektno - tehni ku dokumentaciju koju emo 2013. godine prijaviti u EU fondove, završio je Horvat. Uz obrazloženje Franje Logožara, izra iva a planova zaštite i spa-

tvom vjernika, me u kojima su bile i dvije žene koje su preživjele prevrtanje amaca 1953. godine, služena je misa. Uveli ali su je i predstavnici udruga, a posebno je dirljiv bio nastup sastava “Agnus“. Na misi su bili i gradona elnik Dragutin Glavina te zamjenik gradona elnika Ljubomir Kolarek. U nesre i na Dravi 1953. godine utopili su se Ivan Božek, Andrija Malek, Ivan Novak, Magdalena Kramar, Ana

šavanja, te plana civilne zaštite op ine Nedeliš e, isti su na sjednici jednoglasno prihva eni. Donesena je i odluka o visini naknade za podmirenje troškova ogrjeva od 950 kuna, za one gra ane koji su stalni korisnici socijalne pomo i, a vije nici su odlu ili da uz još nekoliko op ina te Grad akoveci op ina Nedeliš e bude jedan od osniva a nove Javne vatrogasne postrojbe akovec. (so)

Op ina Nedeliš e subvencionira prijevoz srednjoškolaca - U trenutku kada je Me imurska županija donijela odluku da e za prijevoz subvencionirati samo one obitelji koje imaju dva ili više u enika, mi na podru ju op ine Nedeliš e, prema analizi koju smo dobili iz Županije, imamo takvih dvadeset obitelji, odnosno etrdeset u enika, kazao je na sjednici vije a na elnik Mladen Horvat. Potencijalni broj u enika koji bi mogli koristiti prijevoz

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

na podru ju op ine je 417, što zna i da e Županija subvencionirati negdje oko deset posto u enika s pedeset posto cijene karte, ime je prakti no cijelo subvencioniranje prijevoza palo na jedinice lokalne samouprave. - Stoga smo, kaže Horvat, uz još šest na elnika okolnih op ina akove kog bazena održali sastanak s prijevoznikom i potpisali ugovor te, što se op ine Nedeliš e ti e, osigurali istu cijenu

za sve roditelje. Tako e op ina za cijenu autobusne karte do akovca od dvjesto kuna pla ati sto kuna, a roditelji sto deset kuna. Isto tako e se i nadalje sa sto pedeset kuna su inancirati oni u enici koji putuju u Prelog ili Varaždin. Kada je u pitanju prijevoz vlakom, tu je odnos subvencioniranja malo druga iji, odnosno pedeset posto cijene pla a op ina, pedeset posto pak korisnik. (so)

Mikec, Stjepan Šestan, Štefanija Božek, Mijo Luka i , Margareta Pav ec, Ðuro Zvornik, Ivan Zvornik, Antun Možek, Ivan Sinkovi i Stjepan Novak. Tijela Ivana Zvornika i Antuna Možeka nikad nisu prona ena. Svi su oni 13. rujna spomenute godine oko osam sati ujutro amcem prelazili Dravu, no došlo je do prevrtanja. Išli su rezati šibu. Prosje na dob utopljenika bila je 36 godina. (vk)

OP INSKO vije e Strahoninec

Nezadovoljstvo prihodima s državnog nivoa Na 14. sjednici Op inskog vije a Strahoninec jedna od to ki dnevnoga reda bila je ona o izvršenju op inskog prora una za razdoblje prvih šest mjeseci ove godine. Gledaju i brojke, moram re i da ne možemo biti baš previše zadovoljni, i to posebno iz tog razloga što su u tom vremenu izostala planirana sredstva s državnog nivoa, kazala je op inska na elnica Sanja Krišto i . - Ona sredstva o kojima možemo govoriti da smo donekle zadovoljni izvršenjem jesu, na žalost, samo ona od poreza prihoda na dohodak. No, smatram da e puno realniji biti onaj devetomjese ni izvještaj o izvršenju, koji zapravo puno više prikazuje situaciju o smjeru u kojem ide prora un, stoga se i tek nakon tog izvještaja planira i rebalans prora una. Kada su u pitanju ostale odluke Op inskog vije a, na

posljednjoj sjednici donesene su one o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju Centra kulturne, društvene i javne potrebe, kao i odluka o osloba anju pla anja komunalnog doprinosa župe Marije Pomo nice Strahoninec za izgradnju nove crkve. Na temelju procjene iz 2010. godine, napravljen je prijedlog plana zaštite i spašavanja op ine Strahoninec, koji nije tada usvojen zbog neslaganja u pojedinim situacijama, pa je tek sada donesena odluka o njegovom prihva anju, odnosno izradi novog. Vezano uz plan zaštite, u Strahonincu bi se idu i tjedan trebala oformiti i postrojba Civilne zaštite. Na kraju su vije nici donijeli odluku o imenovanju osobe za utvr ivanje smrti (mrtvozornika), a to e za podru je op ine Stahoninec u narednom razdoblju biti Tomislav Mily. (S. Obadi )

20. rujna 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVE ANA SJEDNICA Op inskog vije a Kotoriba

ciranja jevoznicima uprava, uskoro biti otvorena ispostava Porezne uprave akovec. Prihodom od najma spomenutog prostora namirivat e se troškovi održavanja zgrade. Ukoliko pak bi se ukazala velika potreba, prostor se uvijek može i prodati, no za sada to nije u planu. Glavina je zaklju no ponovio i ono na što u svojim javnim istupima esto skre e pažnju, a to je da je Prelog jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji nije uveo prirez, "premda bi im prihod od prireza dobro došao za realizaciju još više projekata". O uvo enju spomenutog nameta za sada se ni ne razmišlja, zaklju io je.

Poziv mladima Vije e je donijelo i odluku o pokretanju postupka izbora la-

nova Savjeta mladih Grada Preloga. Grad poziva udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, studentske zborove i druge registrirane oblike organiziranja mladih da dostave pisane i obrazložene prijedloge za lanove toga savjetodavnog tijela. Prvi Savjet mladih u Prelogu je osnovan u lipnju 2007. godine. Prema njemu, postupak izbora lanova provodi se svake dvije godine. SDP-ov vije nik Juraj Delladio, koji se, kako se pohvalio, godinama bori za prava i položaj mladih u Prelogu, rekao je da se nada da imenovanje lanova "ne e prerasti u politiku". Dodaje i da nije uo da je aktualni Savjet mladih nešto radio pa se nada da u budu nosti sve ne e ostati samo na papiru.

Na mjesto tragedije u Dravu je, kao simbol sje anja, stavljen vijenac

Aktualni sat S aktualnog sata sjednice za ovu priliku izdvajamo pitanje Ivana Snopeka iz HDZ-a, koji je ukazao na problem nepreglednog raskrižja u Oporovcu, odnosno na županijsku cestu 2039 koja prolazi kroz to mjesto. U blizini se nalazi dje je igralište i do nedavne nesre e u kojoj je bilo ozlije eno dvoje ljudi ništa se nije poduzimalo da se cesta ozna i odgovaraju om signalizacijom kako bi se upravo tako nešto sprije ilo, rekao je Snopek. Zatražio je da se na cestu postave i "hupseri". Gradona elnik Glavina kratko je odgovorio kako e o tome razgovarati s nadležnima u Županijskoj upravi za ceste. (Velimir Kelkedi)

Uspješna godina unato krizi i recesiji Najisto nije me imursko mjesto Kotoriba, uz svetkovinu Uzvišenja svetog Križa, obilježava svoje dane. U petak 16. rujna u Domu kulture održana je sve ana sjednica Op inskog vije a uz dodjelu javih op inskih priznanja. Pozdravne rije i brojnim gostima, me u kojima su bile saborske zastupnice Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec i predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, uputio je predsjednik Op inskog vije a Željko Šebeštjan. Na po etku svog izlaganja na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec spomenuo je dvadesetu obljetnicu predaje karaule, jer se taj doga aj iz 1991. godine rijetko spominje ili ak prešu uje. Naglasio je kako je karaula u Kotoribi bila prvi mirno oslobo eni vojni objekt u Me imurju, iz kojeg je oružje otišlo za potrebe HV-a. Grgec je govorio o radovima u mjestu te naglasio kako je ove godine u Kotoribu mimo prora una uloženo blizu 7 milijuna kuna. Nedavno su završeni radovi u Domu kulture, gdje je ure ena prostorija KUD-a, postavljen je razglas te je izgra ena pješa ka staza i nekoliko parkirališnih mjesta. Radovi su koštali 140 tisu a kuna, od ega je 100 tisu a dalo Ministarstvo kulture. Obnovljena je fasada knjižnice i ure ena njezina unutrašnjost, što je stajalo 130 tisu a kuna. Ministarstvo kulture i te je radove su inanciralo sa 100 tisu a kuna. U tijeku su radovi na izgradnji kanalizacijske mreže. Hrvatske vode u ovoj godini osigurale su 2,6 milijuna kuna. Za idu u godinu ostale su još etiri ulice, ime e Kotoriba imati kanalizaciju po cijelom naselju. U sklopu programa EIB 2 saniraju se prometnice u Sajmišnoj ulici, Ulici Alojzije Stepinca i njihovom spoju kod groblja. Uz asfaltiranje, izgra uje se i pješa ko - biciklisti ka staza. Vrijednost radova je 2,6 milijuna kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja sudjeluje sa 60%, a ostatak otpada na op insku blagajnu. Na elnik Grgec naglasio je da op ina nastoji pomo i gospodarstvenicima. Rekao je da se, unato ekonomskoj krizi i recesiji, nije bitno smanjio broj zaposlenih. Pohvalio je društveni život mjesta, za koji se brine dvadeset udruga. Op inski su planovi veliki, no radi se prema inancijskim mogu nostima. Planira se izgradnja poslovnog centra i trgova ke ku e u samom središtu mjesta, daljnje ure enje

Sve ana sjednica Op inskog vije a Kotoriba nerazvrstanih cesta kroz program EIB-a, nova ulaganja u Poduzetni ku zonu Jug, nastavak ure enja Doma kulture i izgradnje kanalizacijske mreže, a tu je i dugogodišnja želja svih Kotorip ana, izgradnja cestovnoga grani nog prijelaza prema Murakeresturu i asfaltiranje ceste uz murski nasip prema Gori anu. estitke Kotorip anima i op inskim elnicima na dobrom radu uputili su predsjednik Skupštine Petar Nova ki te Josip Grivec u ime donjome imurskih op ina i Grada Preloga. Obojica su pozvala na zajedništvo i suglasje jer se samo tako mogu rješavati problemi i ostvariti dobri rezultati. U zabavnom programu nastupili su tambu-

raši KUD-a Kotoriba i zbor Osnovne škole. Obilježavanje Dana Kotoribe nastavljeno je kroz vikend. U subotu je u organizaciji DVD-a održano natjecanje u kuhanju bogra a i Seoske igre bez granica, dok su košarkaši proslavili 35 godina kluba revijalnom utakmicom seniora i veterana. U nedjelju su lanice Društva žena u starom farofu uprili ile izložbu etnopredmeta. U župnoj crkvi služena je sve ana koncelebrirana sveta misa, dok je u poslijepodnevnim satima ispod šatora održan zabavni program uz nastup Mažoretkinja Kotoribe, tamošnjeg KUD-a i podjelu nagrada u akciji “Kotoriba - me imurski cvijetnjak“. (A. Fuš)

Uru ena op inska priznanja Na elnik Ljubomir Grgec na sjednici je uru io javna op inska priznanja. Zahvalnice su primili kadeti i juniori NK-a “Grani ar“ za osvajanje nogometnog kupa Me imurja, seniorska ekipa ŠRD-a “Som“ za plasman u Prvu hrvatsku ribolovnu ligu i Ivica Jakupak za izboreni nastup u reprezentaciji sportskih ribolovaca Hrvatske. Op inske medalje dodi-

jeljene su Ljudevitu Pla ku za dugogodišnji uspješan rad u DVD-u Kotoriba te Korneliji Ujlaki i Ivani Horvat za dugogodišnji uspješan rad u KUD-u Kotoriba. Dobitnici su plaketa Dragutin Matulic za dugogodišnji uspješan rad i doprinos društvenom razvoju Kotoribe te redakcija Kotoripskog vjesnika povodom 25. godišnjice izlaženja op inskog glasila. (alf)

Dobitnici op inskih priznanja s na elnikom

Kroz Međimurje

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NE STIŠAVA se bura oko posjeta premijerke Jadranke Kosor vo njaku u Peklenici, a Stjepan Tarndek - Sirek, upravitelj Braniteljske zadruge “Mura“, odgovara na optužbe

Zadovoljstvo na licima gradskih elnika u M. Središ u

GRAD Mursko Središ e jedan od rijetkih u Me imurju rebalansom povisuje iznos prora una

Pove anje za 631 tisu u kuna elni ljudi Grada Mursko Središ e Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, Josip Dobrani gradona elnik i Miljenko Štefani gradski tajnik, u etvrtak su novinare izvijestili o gotovo jedinstvenom slu aju me u op inama i gradovima kada je rije o Gradskom prora unu za 2011. godinu. Dok posvuda ili gotovo posvuda Vije a rebalansom smanjuju planirane prihode odnosno izvršenja Grad Mursko Središ e e rebalansom povisiti prora unski iznos i to za ak 631.437 kuna. Novci e biti namaknuti iz raznih fondova i ministarstava te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a najviše za ure enje Autobusnog kolodvora, Centra za kulturu te javne radove. Grad Mursko Središ e ne odustaje od prodaje 1,6 posto svog udjela u Me imurje plinu za 1.980.000 kuna. Novinarima su podastrti podaci o obavljenim radovima te investicijama koje su u tijeku ili e uskoro zapo eti. - Završena je izgradnja pješa kih staza u Murskom Središ u i Križovcu, a u tijeku je izgradnja pješa kih staza u Peklenici, Hlapi ini i Tekstilnoj ulici u Murskom Središ u. S Hrvatskim šumama se vode pregovori oko zemljišta za potrebe Gospodarske zone Bre-

zje, za koje je utvr ena cijena od 210.755 kuna. S Ministarstvom kulture je postignut dogovor prema kojem e ono sa 200 tisu a kuna su inancirati obnovu zgrade Kina Rudar. Poslovi stoje jer tvrtka Primiko koja u prizemlju zgrade ima svoje prostorije, nije suglasna s idejnim projektom.

U tijeku još nekoliko projekata Grad je za 889.764 kune kupio autobusni kolodvor u Murskom Središ u, koji e se sa 150 tisu a kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja rekonstruirati. U tijeku su radovi na izgradnji obaloutvrde rijeke Mure, uskoro e se pristupiti legalizaciji i ure enju romskog naselja Sitnice za što e Savjet za nacionalne manjine dati 100 tisu a kuna. Ministarstvo gospodarstva e sa 150 tisu a kuna inancirati izradu DPU isto ne zone uz državnu cestu D 209, a radi se na projektu Generation next at work, Ekomuzeju Mura te više projekata s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Gradski elnici su zadovoljni što mogu iznijeti ove podatke, kako bi gra ani znali što i gdje s e radi, što se planira i koliko e to koštati i tko e platiti. (S. Mesari )

MURSKO SREDIŠ E

Akademici na okupu Dogradona elnik Grada Mursko Središ e Dražen Srpak pokrenuo je vrlo zanimljiv prijedlog, da se putem javnog poziva utvrdi broj osoba s akademskim titulama doktor i magistar.

Poziv e bit i objavljen za akademsku godinu 2011./2012., a nakon prikupljenih podataka gradona elnik Josip Dobrani organizirat e službeni prijam za doktore i magistre. (sm)

Mati u nismo platili jer je isporu io loše sadnice, zbog ega je dio branitelja izgubio volju za obradom vo njaka - Tarandek kaže da su svi obiteljski vo njaci uknjiženi u vlasništvu Braniteljske zadruge “Mura“, a istovremeno i odbija odgovornost za kupnju loših sadnica i odbijanje njihovog pla anja, jer u to vrijeme nije ni bio upravitelj zadruge Ni dva tjedna od posjete predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor braniteljskom vo njaku u Peklenici ne stišava se bura izazvana sumnjama da je premijerka bila u posjetu privatnom vo njaku, a ne braniteljskom, kako je pisalo u hodogramu sastavljenom u Uredu za odnose s javnoš u Vlade Republike Hrvatske, a stigle su i nove optužbe na ra un upravitelja Stjepana Tarandeka. - Jedina je istina da je premijerka Kosor bila u vo njaku Braniteljske zadruge 'Mura' Mursko Središ e, iji sam ja upravitelj. Laži pak su i zlonamjerna ogovaranja da je premijerka brala jabuke s vo aka koje nisu pla ene. Ove sadnice kupljene su u Donjem Kraljevcu kod OPG-a 'Horvat', uredno su isporu ene, pla ene, zasa ene i ve u tre oj godini daju odli ne prinose. Kosor je dakle jabuke brala s vo ki kupljenih u Me imurju, a ne od nekakvog Mati a, koji je obi an prevarant, koji nam je isporu io loše sadnice i prekasno, pak smo ih sadili u nepovoljnom vremenskom roku, u dahu je izgovorio Stjepan Tarandek - Sirek, upravitelj Braniteljske zadruge “Mura“, dok smo ga posjetili u "spornom" vo njaku na berbi vrhunskih jabuka. - Ovaj vo njak stoji na Braniteljsku zadrugu 'Mura' Mursko Središ e, u ije ga je vlasništvo valjanim potpisom prenijela moja obitelj. Preko Braniteljske zadruge obavljamo sve poslove, a to prvenstveno iz zahvalnosti prema Jadranki Kosor, koja je kao ministrica hrvatskih branitelja 2004. pokrenula osnivanje braniteljskih zadruga. Tarandek nam je pokazao svu dokumentaciju, iz koje je i vidljivo da on nije bio upravitelj zadruge u vrijeme kada su "sporne sadnice" kupljene.

Franc Kotar pravi je isporu itelj sumnjivih sadnica - Našoj zadruzi sve je vo ke, i to izuzetno loše kvalitete, isporu io

- Za sve postoji dokumentacija iz koje je vidljivo da zadruga sve radi transparentno, kaže Stjepan Tarandek - Sirek, upravitelj Braniteljske zadruge “Mura“ Mursko Središ e

Nisu dobili eure, nego pismo namjere - Hrvatski iseljenik i moj dugogodišnji prijatelj Artur Lukin nije mi u kuverti predao sto tisu a eura (bilo je re eno sto tisu a eura, op. a.), nego pismo namjere s ponudom od sto tisu a kuna za ure enje vo njaka. Braniteljska zadr uga ‘Mura’ Mursko Središ e ovog trenutka ima devet aktivnih lanova, koji se osim vo arstvom bave i povrtlarstvom i ratarstvom, kaže Tarandek. Kaže i da jedino što su branitelji donijeli s ratišta nisu automobili, televizori i štednjaci, kako im se zlonamjerno podme e, nego PTSP i dijabetes. (sm) izvjesni Franc Kotar iz slovenske Sevnice, koji je o ito petljao sa sadnicama, ne samo ovima koje je isporu io nama nego i privatnicima. Mati je o ito Kotaru samo davao

papire, a ovaj je u njegovo ime varao ljude. Mati je prevarant, manipulator i lažljivac. Tvrdi u javnosti kako nam je isporu io 35 tisu a sadnica i da mu dugujemo 35 tisu a kuna. Pitam svu javnost: zna i da je sadnica stajala 1 kunu? Pa toga nema nigdje osim u Hrvatskoj. I takvu je tužbu prihvatio sud i dobio presudu, prema kojoj mu trebamo platiti 35.000 kuna, te nam je blokiran ra un, pa nam se dio po dio uzima s istoga. Nama je famozni Mati , odnosno tvrtka 'APLLE' (pokazuje papire) isporu ila 4.691 sadnicu, a ne 35 tisu a. To nije, nije rije o sadnicama kakve smo tražili nego o otpadu, kaže Tarandek, naglasivši kako on u to vrijeme u travnju i srpnju 2005. godine nije bio odgovorna osoba (upravitelj) u zadruzi, nego je to bio Darko Oreški, koji je posao obavljao korektno, za razliku od Mati a, Kotara, ali i suda, tvrdi Tarandek.

Loše stanje u velikom dijelu vo njaka? Tarandek nas je proveo kroz vo njak koji obra uje Braniteljska zadruga “Mura“, koji je u lošem stanju. Kazao je da su krive sadnice koje ne daju odgovaraju i prinos i da branitelji gube volju za rad zato jer su prevareni i nemaju se kome potužiti. Pokazao nam je i svu dokumentaciju iz koje je zaista vidljivo da tvrtka “APLLE“ nije isporu ila tražene sadnice i da su potpisi razli iti. - Jedno je sigurno. Premijerka Jadranka Kosor jabuke nije brala s vo aka koje Mati u nisu pla ene, nego iz vo njaka koji je zakonski obitelj Tarandek prenijela na Braniteljsku zadruga 'Mura' iz Murskog Središ a i koje su odli ne kvalitete i otpremaju se na tržište, tvrdi Tarandek. (Stjepan Mesari )

ZASJEDALO Op insko vije e Štrigova

Ro ište za problemati an slu aj Tijare 20. listopada - Op ine e sufinancirati prijevoz srednjoškolcima sa sto kuna, kao i osobnog asistenta u OŠ Štrigova Op insko vije e Štrigova na svojoj je 17. sjednici, održanoj u srijedu, jednoglasno prihvatilo izvješ e o izvršenju op inskog prora una za ovogodišnjih prvih šest mjeseci. Prihodi su ostvareni u iznosu od 1,019.576 kuna, a rashodi u iznosu od 1,426.466 kuna, što je 34 posto od godišnje planiranih 2,970.000 kuna. Vije e je jednoglasno prihvatilo inancijsko izvješ e revizije za 2010. godinu, te

odluku o su inanciranju srednjoškolaca za 2011./2012. školsku godinu sa sto kuna mjese no. Tomislav Mily iz akovca imenovan je osobom za utvr ivanje nastupa smrti osoba na podru ju op ine. Kako je slijedio prijenos nogometne utakmice Dinamo - Real, vije nici na aktualnom satu nisu ništa pitali, nego su saslušali na elnika Stanislava Rebernika, koji je dao informacije o

aktualnostima u radu Op inske uprave. - Idu u godinu Op ina e po eti obra unavati komunalnu naknadu za proizvodne djelatnosti i za djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i ostale poslovne djelatnosti. Op ina e s 50 posto su inancirati osobnog asistenta u Osnovnoj školi Štrigova, što e stajati dvije tisu e kuna. Priklju enje na komunalne vodne gra evine do 31. prosinca

Sve odluke donesene su jednoglasno ove godine provodi se akcijski uz niže cijene, za 3.200 kuna.

U utorak 20. listopada održat e se ro ište vezano uz Tijaru,

Hrvatske vode obavljaju radove na regulaciji potoka u Štrigovi, uspješno smo okon ali i potpisali sporazum o zajedni kom komunalnom redarstvu s Op inom Sveti Juraj na Bregu, rekao je vije nicima na elnik Stanislav Rebernik. Rekao je i kako je revizija naložila hitnu naplatu komunalne naknade i grobne naknade, i pod cijenu utuživanja dužnika. I onda se krenulo gledati “tekmu“. (S. Mesari )

20. rujna 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Anto Dragi po asni je gra anin Vratišinca

“Sr eko“ pozdravlja i estita op ini

Anto Dragi po asni gra anin

Gosti i uzvanici sve ane sjednice

VRATIŠINEC proslavio Dan op ine i župe

Dobro stanje, na redu PZ “Ciglenice“ i kanalizacija Na blagdan Uzvišenja svetog Križa prošlu su srijedu op ina i župa Vratišinec vrlo sve ano proslavili svoj Dan op ine i blagdan Uzvišenja svetog Križa. Tijesna povezanost op ine i župe o itovala se u više primjera, a najizraženiji je bio što je sve sudionike sve ane sjednice Op inskog vije a i kulturno - umjetni kog programa na samom po etku blagoslovio doma i župnik vele asni Pavao Mesari , rekavši na kraju svoga kra eg govora neka op ina ide i dalje naprijed.

Župnikov blagoslov sudionika sve ane sjednice - do sada nevi eno u našem kraju

Slijede novi izazovi Pred velik im brojem gostiju i uzvanika, gdje je posebno mjesto imao Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana, o povijesti i uspjesima op ine govorili su predsjednik Op inskog vije a Antu Bukovec i na elnik op ine Zdravko Mlinari , koji su naglasili kako se žitelji imaju ime ponositi i svaku godinu sve bolje i kvalitetnije živjeti kada je u pitanju ure enje i

stvaranje preduvjeta za daljnji razvoj. - Uvjeren sam da smo do sada radili dobro, a od sutra kre emo u nove projekte i izazove. Nastavljamo s izgradnjom kanalizacije koja e doprinijeti kvaliteti života naših ljudi te s otvorenjem Poduzetni ke zone Ciglenice, gdje na površini od oko deset hektara o ekujem nova radna mjesta. Sve ovo sami ne može-

mo, ali imamo obe anja i potpore ministarstava, fondova i Županije, naglasio je na elnik Mlinari , dodavši kako je ovog trenutka op inski ponos modernizirana ulica Dr. Franje Debana, a njegova je želja da sve ulice u op ini budu takve. Dožupan Posavec sjetio se lanjskog obe anja, kada je dobio veliki pljesak najavivši izgradnju sportske dvorane u Vratišincu. Ponovio je da

“Žapci o aktualnom trenutku - suša posvuda“ u režiji Marije Le ek

SDP u Svetom Martinu na Muri o Europskoj uniji

Još je previše euroskepticizma Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Op inska organizacija SDP Sveti Martin na Muri, održala je javnu tribinu pod nazivom “Europska unija prednosti i nedostaci“. U konferencijskoj dvorani Op ine Sveti Martin na Muri na ovu je temu govorio Daniel Mondekar, saborski zastupnik SDPa, koji je uvodno naglasio kako je do referenduma na kojem e se hrvatski gra ani izjasniti o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ostalo tek nekoliko mjeseci, a ljudi nisu dovoljno upoznati s prednostima i nedostacima, odnosno izazovima s kojima e se trebati suo avati do sredine 2013. godine

- Neinformiranost ljudi rezultira još uvijek visokom razinom euroskepticizma, naglasio je Mondekar, izrazivši vjeru kako e budu a hrvatska Vlada do trenutka stjecanja statusa punopravne lanice EU-a iskoristiti da dobro pripremi hrvatsku državu i hrvatsko društvo za kvalitetan suživot u EU, smatra Mondekar, te naglasio kako lanstvo Hrvatske u EU nema alternativu.

Prednosti Me imurja u EU - Prednosti Me imurja u Europskoj uniji o ituju se u razvoju prekograni ne suradnje sa Slovenijom i Ma arskom kroz

Tribina SDP-a u Svetom Martinu na Muri IPU II, realizaciju infrastrukturnih projekata i ja anju seoskih gospodarstva kroz IPARD, zatim u ja anju prometne i energetske infrastrukture, kroz potpore

poduzetnicima za inovacije i otvaranje novih radnih mjesta, te kroz ja anje poljoprivrede i turizma te obrazovanja, ustvrdio je Mondekar.

Sudionicima tribine prezentirani su brojni primjeri mogu ih konkretnih projekata koji e se na županijskoj i regionalnoj razini mo i inancirati novcem Europske unije.

Op ina Vratišinec je povodom Dana op ine dodijelila javna priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama. Najve e mogu e priznanje, po asni gra anin, dodijeljeno je profesoru Anti Dragi u iz akovca, za doprinos i a irmaciji rukometa. Plaketu dr. Vinka Žganca dobili su DVD Vratišinec i prof. Željka Jambroši - Vladi iz Gornjeg Kraljevca. Pe at op ine Vratišinec dobili su Josip Freiler iz akovca, Josip Ma ari iz Gornjeg Kraljevca i FF Ebreichdorf iz Austrije. Pohvalnice su primili Karlo Kova i , Dora Tot, Krunoslav Novak i DV “Sr eko“. Zahvalnice je primio 21 pojedinac i tvrtka “Žganec transporti“ Gornji Kraljevec. (sm)

e Vratišinec sigurno dobiti sportsku dvoranu, jer je sada me u prioritetnim investicijama u županiji. U bogatom kulturno umjetni kom programu nastupili su KUD “Dr. Vinko Žganec“, polaznici Dje jeg vrti a “Sr eko“, u enici OŠ “Dr. Vinko Žganec“ i Društvo žena Gornji Kraljevec. Podijeljena su i op inska priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama, a proslava je okon ana druženjem svih sudionika proslave. (S. Mesari ) - Od lanstva Hrvatske u EU najviše bi koristi trebali imati mladi, zbog dostupnosti modernih obrazovnih programa, mobilnosti, mogu nosti samozapošljavanja i potpora poduzetništvu mladih, te stambenog zbrinjavanja, ustvrdili su nazo ni na tribini, te zaklju ili kako je Vlada odgovorna za kvalitetu života gra ana, kao i ho e li bilanca ulaska Hrvatske u EU biti pozitivna ili negativna. Na tribini su uz doma e lanove i simpatizere stranke bili i županijski elnici SDP-a, predvo eni predsjednikom Ivicom Perho em, te SDP-ove saborske zastupnice Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš, kojima je dobrodošlicu poželio te zahvalio na korisnom predavanju Mirko Kraja i , predsjednik svetomartinskih socijaldemokrata. (S. Mesari )

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. rujna 2011.

POLJOPRIVREDNE aktivnosti u Me imurju u znaku ubiranja krumpira, tikvi, kukuruza, jabuka i grož

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Pustinjska pustoš Vru ine ali i radovi u vinogradima i poljima strahovito su prorijedili broj ljudi na placu i sajmu drugu rujansku srijedu. Malo ljudi i malo robe bilo je u ponudi, no svi koji su nešto došli kupiti to su mogli i u initi, jer ne ega je ipak bilo. Ljudi su kupovali potrebne stvari kod berbe i prešanja grož a, te artikle potrebne za zimnicu. Kupovali su i drva za ogrjev, te obu u i odje u. Kod pe enjara manje ljudi, ali veselih i zadovoljnih. Gori ne breskve, paprika, grah i šljive

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz - pšenica - krumpir - blica - klopotec - pilka - paprika - doma e breskve - grah - endivija

1,60 kn/kg 1,50 kn/kg 1,30 kn/kg 140 kn/kg 400 kn/kom 65 kn/kom 5 do 6 kn/kg 7 kn/kg 25 kn/kg 12 kn/kg

bili su najtraženiji proizvodi. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Podbacile tikve, krumpir i kukuruz, jabuke i grož e izvrsno Od sredine rujna na me imurskim se poljima ubiru krumpir, tikve i kukuruz, u vo njacima jabuke te grož e u vinogradima. Kada je rije o ratarskim kulturama, stanje je gotovo katastrofalno. Krumpira (konzumnog) bit e manje za oko 40 posto, kao i kukuruza. Ratari koji su ubrali kukuruz primje uju da su nametnici i suša ne samo koli inski prepolovili urod, nego je i kvaliteta zrna dosta loša. Mnogi ratari koji posjeduju stoku kukuruz su po eli pretvarati u silažu, što zna i da e zrna biti manje od planiranog. Najve e štete imaju proizvo a i tikvi (bundeva), koji ubiru oko pola tone mokrih koštica na hektar, dok u normalnim godinama to iznosi preko jedne tone. Dio tikvi je ožeglo sunce, a dio je jednostavno zbog suše prestao rasti, pak je ovog trenutka u polju puno tikvica s malim i nekvalitetnim košticama, a mnogo je tikvi s košticama koje nisu dozorile. Osobito su stradale tikve na poljima oko Gori ana, Svetog Jurja u Trnju te Domašinca i Dekanovca.

Puno kukuruza zbog suše završi u silaži

Vrhunsko grož e i solidne jabuke Grož e je ljetos vrlo kvalitetno, u rasponu od kvalitetnog

do vrhunskog, a osobito se to odnosi na rane i srednje sorte. Nakon niza godina ponovno su kvaliteta i kvantiteta

Od dvanaest do dvadeset kuna Tikvine koštice akove ki mlinovi preuzimaju tijekom cijele godine, a primaju ih i na polog i zamjenu za ulje. Golice pla aju 16 kuna za kilogram, a obi nu u ljusci 12 kuna za kilogram. Ratare obilaze i razni nakupci koji rukom ubrane i rukom izva ene koštice pla aju po 20 i više kuna. Kako je urod slab, može se o ekivati i viša cijena doma e koštice, ali i pove ati uvoz. (sm)

Ru no ubrane tikve i ru no va ene koštice imaju višu cijenu

ME IMURSKA županija

Elementarna nepogoda suša Me imurski župan Ivica Perho proglasio je elementarnu nepogodu sušu za podru je Grada Mursko Središ e, kao i op ina Gornji Mihaljevec, Štrigova, Sveti Martin na Muri, Selnica, Šenkovec i Podturen. Razlog za proglašenje jesu velika suša od svibnja do rujna, zbog ega su smanjeni prinosi ratarskih i povrtlarskih kultura, te krmnog bilja i vo a. Procjenu šteta obavit e Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, zajedno s gradskim i op inskim povjerenstvima. Županijsko povjerenstvo izradit e objedinjeno izvješ e o nastaloj šteti. (sm)

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA akovec

Zamjena pšenice Poljoprivredna zadruga akovec zapo inje zamjenu merkantilne pšenice za sjemensku pšenicu, te svi proizvo a i pšenice koji su je predali na polog u mjenja nicama akove kih mlinova i PZ akovec mogu ostvariti pravo na zamjenu pred jesensku sjetvu. Potvrdu (bon) za zamjenu u poljoprivrednih proizvo a i podižu u mjenja nicama akove kih mlinova u akovcu i Donjem Kraljevcu, te u PZ-ovoj mjenja nici u Svetom Martinu na Muri. Sa sobom trebaju

ponijeti knjižnicu pologa. Sjemenska pšenica s potvrdom (bonom) može se podi i u svim poljoprivrednim ljekarnama PZ-a akovec. Putem zamjene mogu se nabaviti sorte Super žitarka, Žitarka, Barbara, Mihelca, Antea i Golubica u omjeru sjemenske i merkantilne 1:2,40. Element, Fabula, Renan, Ludwig i Karolinum mijenjaju se u omjeru zamjene 1:2,70 te Apache u omjeru 1:2,90 kilograma. Sve ove sorte vrlo se lako prodaju prera iva ima idu e ljeto. (sm)

20. rujna 2011. a

ujedna ene, što zna i da e ovogodišnje vino iz redovite berbe biti izuzetno kvalitetno. Lijepo vrijeme i kvaliteta grož a mnoge vinare usmjeruje prema odabiru kasnih pa ak i izbornih berbi, za vrhunska i arhivska vina, posebice silvanca zelenog, rizlinga rajnskog i graševine. Ovogodišnji pušipel sigurno e kvalitetom nadmašiti sve dosadašnje. Jabuke su isto tako bogate rodom i kvalitetom, pa se o ekuju pune hladnja e i skladišta, ali i plasman ve ih koli ina sada na tržišta i skladišta izvan županije. Do sada su obrane sorte gala, stark, vista bella, a u tijeku su berbe ili e uskoro zapo eti ubiranje sorti summerred, elstar, jonagold, zlatni delišes, starky i drugih. Veliki dio jabuka vo ari su ve prodali, a ostalo e zadržati za vlastitu prodaju i potrebe. Posljednjih dana porastao je interes za industrijsku jabuku, što raduje vo are koji imaju velike vo njake i koji e pod industrijsku plasirati vrlo kvalitetne jabuke. Jabuke se prodaju po cijeni od 3 do 4 kune za kilogram, a najcjenjeniji je zlatni delišes, koji kupci plate i više. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

TRAVNJACI NAŠI ZELENI II Priprema zemljišta za sjetvu, ujedno je i izi ki najnaporniji dio pri e s podizanjem travnjaka. Dobro je što ga moramo odraditi prvog u nizu radnji. Još onako odmorni, nadobudni možemo ne samo kopati, nego brda premještati. Dobra priprema posteljice, nosivog sloja, ili supstrata za sjetvu najvažniji je ulog u dobar travnjak. Ve tu se moramo zapitati kako namjeravamo koristiti travnjak. Kod sportskih travnjaka koji e biti u korištenju intenzivno gaženi, supstrat mora sadržavati velik postotak (do 80%) pijeska da bi se osigurala njegova dobra procije enost i sprije ilo duže zadržavanje vode na travnjaku. Naravno da e taj travnjak trebati intenzivnije i eš e zalijevati pa sportski tereni moraju biti opremljeni dobrim sustavima zalijevanja. Ukrasni parkovni travnjaci i vrtne zelene površine siju se u supstrat s manje pijeska, obi nu 'plodnu' zemlju koja se ili zatekne na mjestu postavljanja travnjaka ili se dovozi s deponija. Kod ovog posljednjeg, kad se dovozi s deponije trebalo bi paziti da to ipak bude orani na zemlja nekog površinskog kopanja i da po mogu nosti nije prethodno bio kukuruz pretjerano prskan herbicidima. Ako na gradilište

dobijemo 'zemlju' nepoznatog porijekla, svakako savjetujem barem osnovnu analizu. Kod podizanja travnjaka na gradilištu gdje je upravo završila gradnja i gra evinari pritisnuti rokovima pobjegli s njega kao da je ratno stanje predlažem da najprije s terena pokupite sve odba ene avle i provjerite da vam nisu kod 'završnog iš enja' odba ene betonske gromade i daske i hrpe šljunka samo prekrili s nešto zemlje i šute. Oni to vole napraviti kao podlogu za dovoz zemlje. To nije dobra podloga. Šutu treba svu maknuti. Na tako o iš en teren bacite tre inu mineralnog gnojiva koje ste pripremili za travnjak i onda razastrite plodnu zemlju. Ako pak imate sre e i travnjak podižete na dobroj vrtnoj zemlji procedura je sasvim druga ija. Naj eš e ete imati posla s zakorovljenom podlogom koju najprije treba o istiti od korova. Pirika, kupina, kopriva i slak zahtijevaju energi nu kemijsku akciju totalnim sistemi nim herbicidima i tu

nema pogovora. Ali ako imate posla s jednogodišnjim korovima kao što je loboda, kostrva ili ambrozija uništite ih mehani ki, prekopavanjem ili frezanjem na 10-15 cm dubine ako je tlo pjeskovito i nije zgaženo. Ako je tlo glinasto ili zgaženo trebat ete ga dublje prekopati (štihati) ili preorati ... a onda e vam ostati grude na površini, to je dosta teško kvalitetno razbiti i usitniti. Predlažem da inu obradu napravite im se grude po nu malo presušivati, ina e ete sve daljnje poslove morati odgoditi do prve kiše ili ak do prolje a. Barem ete imati izgovor zašto su stali radovi. Gnojidba ide paralelno s pripremom tla za sjetvu. Dobro je gnojivo unijeti (ufrezati, prekopati ili zagrabljati) u tlo što ravnomjernije u cijeli pro il u kojem se razvija korijen trave (10-15 cm). Najjednostavnije je razbacati gnojivo dio prije, a dio nakon grube pripreme zemljišta i onda kod inog usitnjavanja sve to lijepo izmiješati. Nakon ine pripreme zemlja bi trebala biti ine mrvi aste strukture, nikako praškasta. Zato nemojte biti previše revni u mahanju grabljama. Polako, nek ostane poneka grudica, ona e se lijepo razmo iti, raspasti i sprije iti stvaranje pokorice. Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

SVRBEŽ KOŽE U PASA Koža je složeni organ koji prekriva cijelo tijelo i time ujedno štiti tijelo od raznih štetnih vanjskih utjecaja kao što su razne mehani ke sile, mikroorganizmi. Njena gra a je složena i sadrži razli ite žlijezde, živce, krvne i limfne žile, vezivno, masno i miši no tkivo. U prirodi pasa (kao uostalom i nama ljudima) je da se zbog kojekakvih razloga povremeno po ešu po koži. Me utim, u estalo eškanje, lizanje, trljanje ili pak grizenje kod pasa upu uje na svrbež kože. Svrbež (pruritus) je glavni, a ponekad i jedini simptom nekih kožnih bolesti u pasa. Ako svrbež potraje i ne lije i se, dolazi do samoozlje ivanja životinje te sekundarnih promjena na koži. Promjene su ošte enja u vidu crvenila, vori a, krastica, dla ni pokriva postaje prorije en, neuredan ili pak fali (alopecija). esto koža postaje odebljala, vlaži se i nastaje teška bakterijska infekcija. Ovdje u ukratko objasniti neke od naj eš ih kožnih bolesti koje uzrokuju svrbež: 1. Alergije: Za razvoj alergije u odre enog psa najbitnija je njegova pasminska i individualna predispozicija. To zna i da neki psi bez obzira na hranu, uvjete držanja nikad ne e razviti alergiju ili

jako teško, dok e drugi psi usprkos svemu esto imati probleme sa kožom. Ulazak nekih stranih tvari (antigena) u tijelo psa izaziva pretjeranu obrambenu reakciju u njegovu organizmu, koja se manifestira stvaranjem speci i nih obrambenih stanica (antitijela). Ta antitijela e reagirati pri svakom ponovnim susretom sa istim antigenom što e dovesti do preosjetljivosti na stranu tvar i posljedi no, alergijske reakcije. Alergija na ugriz buhe - Treba razlikovati sam ugriz buhe koji se vidi kao crvena to kica od alergije na ugriz buhe iako u oba slu aja imamo svrbež. Na koži psa može biti velik broj buha a da se ne razvije alergija, me utim dovoljna je i jedna jedina buha da izazove alergiju. Psi razviju preosjetljivost na razne proteine iz sline buhe ili pak na prašinu koju buhe stvaraju. Tipi ne promjene kože su na stražnjem dijelu le a, repu, perineumu i trbuhu u vidu prorije ene dlake ili ak potpunog nedostatka dlaka (alopecija), kvržica, krastica, hiperpigmentacije. esto psi sa alergijskim dermatitisom uzrokovanim buhama pate i od retencije sekreta u perianalnim mirisnim vre icama. Alergija na hranu - Obuhva a razne imunološ-

ke (preosjetljivost) i neimunološke (netolerancija) reakcije na razne sastojke u hrani. Klju uspjeha u lije enju je izbjegavanje sastojka hrane na koji je pas alergi an ili ga ne podnosi. To se postiže eliminacijskom dijetom koja se sastoji od izvora proteina s kojim ljubimac nikada prije nije došao u kontakt ili pak posebnom hipoalergijskom gotovom hranom najbolje hidroliziranom, u trajanju minimalno 8 tjedana. Atopi ni dermatitis - Uzro nici su alergeni koji udisajem ulaze u tijelo psa rezultiraju i stvaranjem antitijela imunoglobulina E. Novija istraživanja dokazuju da se alergeni resorbiraju kroz kožu. Obi no bolest po inje izme u 1 i 3 godine života. Pasmine koje naj eš e obolijevaju od atopije su labradori, zlatni retrieveri, dalmatineri, west highland white terieri, seteri, buldozi, shar pei. Lije enje kod atopijskog dermatitisa je teško i doživotno. To je bolest koja zahtijeva puno strpljenja, strategije i posve enosti od strane vlasnika ali i veterinara. Postoji i kontaktni alergijski dermatitis koji je posljedica kontakta kože s predmetom na koji je organizam prethodno senzibiliziran. 2. Ektoparaziti: Krzno i koža prirodno su stanište za mnoge na-

metnike koji uzrokuju svrbež. Neki kao što su buhe i uši žive na površini kože i ubadaju i kožu, hrane se krvlju, drugi poput šugaraca kopaju kanale u koži hrane i se keratinom. 3. Infekcija: Na površini kože zdravih životinja nalaze se odre eni mikroorganizmi kao što su sapro itske bakterije, gljivice i protozoi koji imaju ulogu zaštite kože od patogenih „štetnih“ mikroorganizama onemogu avaju i njihovo razmnožavanje. Ipak kod oslabljene otpornosti za što su odgovorni unutarnji i vanjski faktori u kožu prodiru patogeni mikroorganizmi koji uzrokuju speci i nu upalu ili pak u odre enim uvjetima i zaštitna mikrobiološka lora uzrokuje probleme ako se pretjerano razmnoži. mr. Tomislav Dolar, dr. med. vet.

CHAMPION (BAKRENI PREPARAT) 91,00 - 20% = 72,80 kn

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. rujna 2011.

UDRUGA oboljelih od celijakije

Održana još jedna akcija “Kuhajmo bez glutena” Celijakija (Celiac Disease) je doživotna nepodnošljivost glutena. Jedna je od naj eš ih kroni nih i kameleonska bolest s bezbroj lica, naj eš e simptomatska, bolest koja se esto krivo tuma i i teško prepoznaje. Predsjednica me imurske Udruge za oboljele od celijakije Draženka Habuš kaže da udruga danas broji više od šezdesetak lanova, ali da, na žalost, oboljelih ima puno više. U Hrvatskoj, prema saznanjima HDC-a, neprepoznatih je otprilike 11 od 12 osoba s celijakijom. Posljedica toga, dugogodišnja su lutanja za traženjem uzroka tegoba i brojne i teške bolesti.

Stoga je i ova akcija “Kuhajmo bez glutena“ tako er jedan vid pomo i oboljelima, da nau e kako se priprema hrana koja ne smeta njihovom zdravlju, odnosno bolesti. U kuhinji “Calvary Chapela“ u Kalni koj ulici u akovcu, koja im je izašla u susret i “posudila” kuhinju, u petak su lanovi udruge mogli zajedno kuhati, razmijeniti recepte, a mnogi su ve i sa sobom donijeli slastice u kojima nema glutena, ali su jako ukusne. Naj eš i simptomi koji ukazuju na celijakiju jesu slabokrvnost, umor, proljev, a esto se javlja i kod pacijenata koji imaju dijabetes ovisan o inzulinu, kazala

USPJEŠNO PREDSTAVLJANJE VINDIJE NA BJELOVARSKOM SAJMU Najve a hrvatska prehrambena industrija prezentirala je na 19. jesenskom bjelovarskom sajmu ponudu Tvornice sto ne hrane BIOdar te dio svog bogatog asortimana prehrambenih proizvoda. Najve a specijalizirana sto arska priredba u Hrvatskoj, Jesenski me unarodni bjelovarski sajam, održana je od 9. do 11. rujna na Sajamskom prostoru Gudovac pokraj Bjelovara. Sama manifestacija, koja je ove godine brojala više od 450 izlaga a te oko 50 tisu a posjetitelja sve ano je otvorena u petak, 9. rujna od strane pred-

sjednika Republike Hrvatske, gospodina Ive Josipovi a. Poslovni sustav Vindija na ovogodišnjem se izdanju Sajma predstavio sa proizvodima iz svog raznovrsnog asortimana, izloženim na svom promotivnom štandu koji je posjetio i sam predsjednik RH. Varaždinska prehrambena inudstrija prvenstveno je predstavila je asortiman Tvornice sto ne hrane BIOdar koji je popratila ponudom svojih cijenjenih sireva te mlije nih i mesnih proizvoda. S obzirom da je ove godine Koka na Bjelovarskom sajmu nastupila kao partner manifestacije, proizvodi Vindijine tvornice sto ne hrane prezentirani su kao nagrade za najbolje ocijenjena grla na državnim sto arskim izložbama u segmentu govedarstva, ov arstva i kozarstva. U sklopu programa održan je i Kup mladih uzgajiva a simentalskog goveda, a BIOdar i Vindija nagradili su sve sudionike tog natjecanja prigodnim poklon paketima Vindijinih prehrambenih proizvoda.

Gajeva G Gaje Ga j va 3 jeva 35 35, 5 40000 5, 400 0000 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856-333 040/856 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo d ri.co i m

je prim. mr. sc. Marija Hegeduš Jungvirth, dr. med., specijalist pedijatar gastroenterolog.

Važnost ranog otkrivanja U Me imurju je dr. Hegeduš Jungvirth u suradnji s prof. Kola ek iz zagreba ke Klinike za dje je bolesti još 2000. godine napravila epidemiološku studiju na celijakiju. Dobiveni podaci tada su govorili o u estalosti od 1:400 do 1:600. Danas je taj omjer oboljelih zasigurno ve i puno ve i (op. a.). Rano otkrivanje celijakije važno je i zbog sprje avanja kasnijih kompli-

Oboljeli od celijakije i njihovi najbliži ponovno su imali prilike kuhati i uživati u hrani pripremljenoj bez glutena kacija celijakije, no i kod onih kod kojih je celijakija otkrivena na vrijeme esto se ne pridr-

žava zadani plan prehrane, a to onda ima nepovoljan odraz na stanje crijevne sluznice i na

pojavu komplikacija. Od 100 osoba najmanje jedna do dvije trebale bi biti prepoznate kao osobe s CD i trebale bi znati sve detalje koje zahtijeva jedina terapija - bezglutenska zdravstvena dijeta. Potrebno je esto pomisliti na ovu bolest. Brojne štetne posljedice po zdravlje, esto i smrtne, treba sprije iti na vrijeme. Stoga, ako sumnjate na ovu bolest ili imate neke od navedenih simptoma, javite se lije niku ili slobodno kontaktirate gospo u Draženku Habuš, predsjednicu Udruge oboljelih od celijakije, na broj telefona 098 172 1980. (so, mhj)

20. rujna 2011.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

www.PLIVAzdravlje.hr

24 . RUJNA 2011 . OD 9 DO 12 SATI

PRIDRUŽITE NAM SE JER SU PREVENCIJA, EDUKACIJA I PRIHVAĆANJE ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA PR(A)VI KORAK NA PUTU DO ZDRAVLJA!

«AKOVEC na Franjevačkom trgu U ORGANIZACIJI SA ZZJZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, DOMOM ZDRAVLJA ČAKOVEC I ŽUPANIJSKOM BOLNICOM ČAKOVEC

JZA’11

PLIVA JAVNOZDRAVSTVENE AKCIJE

MJERENJE TLAKA

PROVJERA RAZINE ŠEĆERA U KRVI

PROMOCIJA ZDRAVOG NAČINA ŽIVOTA

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PROIZVODNJA I PRODAJA RAZNOLIKOG ASORTIMANA BETONSKE GALANTERIJE POSEBNE POGODNOSTI PRI KUPNJI PAVLEKA MIŠKINE 49 . VARAŽDIN

T 042 350 937

www.gpzagorje.hr

20. rujna 2011.

Cijena m ukljuèuje: stiropor + ljepilo + mrežica + masa za izravnavanje + tiple + kutnici + impregnacija + završna boja

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Cijena je izražena za sustav i gotovinsko plaãanje.

GRATIS dodatna usluga: donesite vašu ponudu, a naš ãe vam profesionalni tim preporuèiti najpovoljniju cijenu i izvedbu.

Dobro je znati 19

Mozaik NOVI ŽIVOT SE RA A

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RADNI SASTANAK Društva “Naša djeca” akovec

Brojne aktivnosti do kraja godine

Tomica (29) i Dijana (31) Zgrebec iz Gornjeg Kuršanca dobili su prvo dijete, sina Dina, ro enog 10. rujna u 22.40 sati.

Na radnom sastanku Društva “Naša djeca” dogovorene su aktivnosti do kraja 2011. godine

Mario (30) i Kristina (25) Jambrovi iz Podbresta dobili su prvo dijete, sina Luku, ro enog 10. rujna u 23.30 sati.

Društvo “Naša djeca” akovec na po etku još jedne pedagoške godine održalo je prošli utorak radni sastanak ustanova i udruga koje djeluju pod njenim okriljem. Na sastanku je utvr en plan rada do kraja teku e godine, s obzirom na to da Društvo ve u sije nju 2012. eka izborna skupština, a neke od planiranih aktivnosti provedene su ve prošli tjedan. Tako je prošli petak u Dje jem vrti u akovec kroz igru, vježbe i druženje obilježen Hrvatski olimpijski dan, a u subotu pak je na Trgu Republike održana edukativno - zabavna manifestacija “Dan zdravog osmijeha”, koju ve tradicionalno organizira Hrvatsko stomatološko društvo, podružnica akovec.

Aktivnosti se nastavljaju i u listopadu, kada se od 3. do 8. listopada bogatim petodnevnim programom obilježava Dje ji tjedan, a u ime akove kog Društva Plesni centar Livi

odabran je za nastup na 17. Smotri dje jeg stvaralaštva DND-a pod nazivom “Radost, igra i stvaralaštvo djece“, koja e se od 14. do 16. listopada održati u Varaždinu.

Kraj akove kih mališana? Kako je na radnom sastanku lanova Društva “Naša djeca” akovec pojasnila ravnateljica Dje jeg vrti a akovec Sonja Kuhanec, mogu e je da e zbor “ akove ki mališani”, koji s velikim entuzijazmom i puno ljubavi vodi Rada Magi , uskoro prestati s radom. Naime, kvalitetu projekta “ akove ki mališani” prepoznao je prije

pet godina Koordinacijski odbor akcije “Grad prijatelj djece” koji je inancirao njegovo provo enje, a kako su istom sredstva srezana, tu bi ulogu trebao preuzeti Grad akovec. No, s obzirom na stanje u gradskoj blagajni, postojanje ovog malog zbora, koji je gotovo postao zaštitnim znakom našega grada, dovedeno je u pitanje. (bš)

U plan aktivnosti uvršten je i IPA projekt “Djeca i mladi ne priznaju granice/Otroci ne poznaju meje”, koji se provodi s ciljem društvene integracije djece i mladih u pograni nom podru ju, a obuhva a 20 gradova iz Hrvatske te 19 iz susjedne Slovenije. U ime Grada akovca u projektu sudjeluju u enici i nastavnici OŠ Kuršanec, OŠ Ivanovec i I. OŠ akovec, koji ve 28. i 29. rujna putuju u Maribor na seminar pod nazivom “Sto ljudi, sto udi”. Osim aktivnosti koje su tek pred nama, predsjednica Društva “Naša djeca” akovec Ljubica Železnjak osvrnula se i na projekt “I ja bih na more”, u sklopu kojeg je ove godine u Dramlju ljetovalo desetero djece. (bš)

UDRUGA multiple skleroze Me imurske županije Silvije (41) i Anamarija Bacinger iz Nedeliš a dobili su k er Luciju, ro enu 10. rujna u 2 sata. Kod ku e najmla u seku ekaju Kristina (15) i Filip (12).

Martin (32) i Martina (27) Kneklin iz Žiškovca dobili su drugog sina, Viktora, ro enog 11. rujna u 18.45 sati. Prije pet godina obitelji Kneklin rodio se Vinko.

S ponosom govorimo o sebi Na terenima Turisti kog kompleksa “Cimper“ u Murskom Središ u u subotu je održano druženje sa sportskim igrama lanova Društva multiple skleroze Me imurske županije. Skup je pod nazivom “S ponosom govorimo o sebi“ održan uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a njegovu uspjehu pridonijeli su volonteri Ekonomske i trgova ke škole akovec (ETŠ akovec), roditelji i prijatelji oboljelih od multiple skleroze, te najviše Manuela Raši , tajnica udruge, koja je koordinirala cjelodnevnim druženjem, na kojem su najviše prvih mjesta u sportskim igrama osvojili lanovi Društva oboljelih od multiple skleroze iz Zagreba. Uz doma ine i Zagrep ane, na druženju i natjecanju u beli, pikadu, vise oj kuglani i elektroni nom pikadu bili su oboljeli od multiple skleroze iz Varaždina i Bjelovara te lanovi Društva distro i ara i cerebralne paralize akovec. Ogroman doprinos uspjehu i radosti druženja dalo je osoblje Cimpera.

Predsjednica udruge Marija Mihali posebno je zahvalila ravnateljici ETŠ-a akovec Blaženki Novak i profesoru Davorinu Zorku na pomo i i razumijevanju za ovaj susret. Osim projekta “S ponosom govorim o sebi“, udruga provodi i projekt “Sport, kreativnost, u enje - bolje sutra“, koji inancira Hrvatska elektroprivreda (HEP). Projektne su aktivnosti sportski susreti, edukativne i kreativne radionice, a u njihov rad uklju en je velik broj lanova ove uzorne i vrijedne udruge. (S. Mesari , foto: M. Raši )

TAMARA PERAS I DAMIR SMRTI POZNATA LICA NOVOGA REGIONALNOG DNEVNIKA HRT-a Lokalne i regionalne vijesti vra aju se na Hrvatsku televiziju – svaki radni dan od 18 sati na Drugom programu možete pratiti Regionalni dnevnik, iza kojeg slijedi i Županijska panorama. Svježu dozu lokalnih vijesti donose nam urednica Tamara Peras i voditelj Damir Smrti , a više pro itajte na str. 4 našeg priloga MEDIA. (foto: HRT)

KULTURA

O prvom Salonu fotografije akovec govori Petar “Grozni” Kova Što su nam za jesen pripremili “Pinkleci” MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu: Norman Vincent Peale - "Mo pozitivnog mišljenja“

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

ETVRTAK, 22. rujna, 20 sati Centar za kulturu akovec

Kazališna družina KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e - “Buba u uhu”

STIGAO KATALOG ZIME I JESENSKIH PUTOVANJA! A K C I J E !!! BIOGRAD NA MORU HOTEL IN 4* 20.9.-12.10. 2 pol od 480 kn

PAG hotel PAGUS 4* 1.10.-31.10. 2 pol od 500 kn

LOVRAN HOTEL LOVRAN 3* 23.9.-21.10. 2 pol po osobi od 450 kn

OPATIJA HOTEL ADRIATIC 3* Paket Adriatic SPA 20.9.-30.9. 2 pol od 860 kn _______________________

VENECIJA, autobusom 23.9.-25.9. LM cijena po osobi 895 kn BUDIMPEŠTA, autobusom 23.9.-25.9. cijena po osobi 695 kn

GRAZ, autobusom iz akovca 01.10. Jesenski velesajam & shoping u Seiersbergu cijena po osobi 95 kn

KAPADOKIJA, Turska

Buba u uhu prikazana je prvi put u Parizu 1907. godine, a s lako om može nositi i podnaslov “Jedan grozan dan u životu Victora Chandebuisa”, jer se tom direktoru i uspješnom poslovnom ovjeku jedno poslijepodne dogode grozne stvari. Uvu en u pri u s ljubavnim pismom, želi otkriti tko stoji iza toga i

posje uje sumnjivi hotel, ne nadaju i se da e naletjeti na svog dvojnika, slugu Pochea, i doživjeti niz neugodnosti. Klupko se ne odmotava, nego se još ja e po inje zamotavati i nastaje pravi kaos u hotelu “Kod vesele ma kice”. Trajanje: 90 minuta, ulaznica 30 kn.

U IŠ EKIVANJU NOVIH “Pinklecovih” predstava

Nove predstave od listopada! Kao što smo ve pisali, iza Kazališne družine “Pinklec” radno je ljeto. Gostovanja na brojnim festivalima diljem Hrvatske i regije kombinirala su se s radom na novim predstavama, koje sada pomalo ve svi željno iš ekujemo. Prvu predstavu, “Tata lav i njegova sretna djeca”, predstavit e nam 8. listopada, kao prvu predstavu nove sezone Kazališne tribine za djecu i mlade “Cukorek”. Predstava je ra ena u koprodukciji s Dje jim Kazalištem ”Dubrava” prema istoimenoj slikovnici Horsta Eckerta Janosha, a primjerena je djeci od 3 do 10 godina. Režiju potpisuje Paolo Tišljari , asistentica redatelja je Tatjana Lisac, adaptaciju teksta i dramaturgiju radio je Dino Pešut, scenogra iju Leo Vukeli i Tea Jankovi , lutke Tea Jankovi , kostime Ana Trišle, glazbu Igor Baksa, dok su glavne uloge pripale Davoru Dokleji i Marti Bolfan Ugljen. Odmah nakon premijere po inju 14. susreti HC ASSITEJ, koji e se u akovcu održavati od 17. do 21. listopada, kada e najmla i Me imurci dobiti priliku da pogledaju 15 najboljih hrvatskih kazališnih predstava za djecu i mlade.

“Klupica” u studenom Ve po etkom studenoga izlazi druga premijerna predstava “Klupica”

Davor Dokleja i Marta Bolfan Ugljen marljivo uvježbavaju predstavu “Tata Lav i njegova sretna djeca” autorice Jelene Kova i , koju e režirati Mario Kova . Oko klupice pak igraju i sviraju Igor Baksa, Davor Dokleja, Karolina Horvat, Mario Jakši , Marija Kolb i Bruno Kontrec. Radi se o predstavi o jednoj obi noj subotnjoj no i na klupici u parku, o jednoj generaciji koja završava srednjoškolski dio života, o njihovim o ekivanjima, strahovima i nadama. Dodajmo i da e “Pinkleci”, osim na ASSITEJ-u s predstavom “Matilda”, sudjelovati i na 16. reviji lutkarskih kazališta u Rijeci s predstavom “Dje ak Ivek i pas Cvilek”, a njihov ovogodišnji “konj” za trku Nagrade hrvatskog glumišta predstava je “Matilda”. (bš)

Zrakoplovom iz Graza! 02.11.-09.11. Cijena po osobi od 2690 kn

JORDAN Zrakoplovom iz Zagreba! 02.10.-09.10. Cijena po osobi od 5995 kn + zrakopl. taksa ___________________ VJEROVALI ILI NE!!!

SKIJANJE U FRANCUSKOJ PUY ST. VINCENT ve od 1350 KN (6-dnevna ski karta i 7 no i u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca ___________________________

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... Sade 22.11.u ZAG,Rammstein u ZAG,...JEAN MICHEL JARRE 11.10.

CRKVENI ZBOR župe Sv. Ladislava i Marije Kraljice iz Murskog Središ a

Uzvratnim posjetom u ilipima zaklju eno obilježavanje 20. godišnjice djelovanja Crkveni zbor župe Sv. Ladislava i Marije Kraljice iz Murskog Središ a protekli je vikend zaklju io obilježavanje dvadesete godišnjice svog djelovanja bogatim uzvratnim izletom u ilipe. Na svom etverodnevnom putovanju posjetili su Me ugorje, Dubrovnik, Cavtat i ilipe te, predvo eni svojim župnikom Tomislavom Antekolovi em, održali svete mise u Me ugorju i ilipima, a prijevoz je lanovima zbora osigurao Grad Mursko Središ e. Vrhunac izleta svaka-

ko je subotnje druženje koje su za svoje goste priredili doma ini ilipa, a koje je do kasno u no proteklo u zvukove najljepših me imurskih i dalmatinskih pjesama. Inicijativa i dio organizacije ovoga uzvratnog posjeta crkvenog zbora župe Sv. Ladislava i Marije Kraljice iz Murskog Središ a ilipima pripada Stanku Nedeljku iz Murskog Središ a te Mihi Radovi u iz ilipa, koji su po drugi put spojili sjever i jug u jednu veliku zajednicu.

u ZAG, Tom Jones 21.11. u ZAG,...

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Na etverodnevnom putovanju lanovi središ anskog zbora posjetili su Me ugorje, Dubrovnik, Cavtat i ilipe

20. rujna 2011.

PETAK, 23. rujna, 19 sati Izložbeni prostor Centra za kulturu akovec

Otvorenje izložbe: Klas Y. Grdi Operative System Death 7 Klas Grdi ro en je 1963. u Rijeci. Diplomirao je 1988. na rije kom Pedagoškom fakultetu, na studiju likovne kulture, Odjel kiparstva, u klasi profesora Josipa Dimini a. Godine 1990. primljen je u Hrvatsko društvo likovnih

umjetnika Rijeka, a od 2000. lan je Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Samostalno izlaže od 1986. i do sada je organizirao dvadesetak samostalnih izložaba, dok je sudjelovao na preko stotinu skupnih

O PRVOM SALONU fotografije akovec govori Pe

Predstavlja svijetu, a s Pripreme za prvi Salon fotogra ije akovec ubrzano se zahuktavaju. Fotogra ije se na natje aj mogu slati još do ove nedjelje 25. rujna, nakon ega slijedi žiriranje, print kataloga, priprema nagrada, te velika izložba 4. studenoga. Iza prve smotre fotografskog stvaralaštva stoje Udruga “Fotogra ija” i portal Fotogra ija.hr, pokroviteljstvo pružaju Me imurska županija, Grad akovec i TZ akovec, a tim smo povodom popri ali s jednim od idejnih za etnika ovoga projekta, Petrom “Groznim” Kova om. • Tko stoji iza Salona fotogra ije akovec? — Salon fotogra ije akovec pokrenula je Udruga ‘Fotogra ija’ iz akovca, to nije, njeni osniva i i jedini lanovi Milivoj ‘Mimi’ Kuhar, Tomislav ‘Buzz’ Buza i Petar ‘Grozni’ Kova . • Odakle ideja za ovaj natje aj? — Ideja nam je zapo eti višegodišnju tradiciju, prepoznatljiva imena i stru nosti, me unarodno priznatu od krovnih svjetskih fotografskih organizacija poput FIAP-a, PSA-e, UPI-a, ISF-a. Prvotni motiv nam je bio generalno promovirati kvalitetnu fotogra iju, koja se uslijed sveprisutnosti fotoaparata i masovnosti uslikanih fotogra ija izgubila u mnoštvu. Drugi motiv nam je ucrtati akovec kao fotografsko odredište na kartu Hrvatske i svijeta, budu i da je entuzijazam i rad fotoamatera, prvenstveno Udruge ‘Fotogra ija’ i Fotokluba akovec, to debelo zaslužio. Tre a želja nam je privu i svjetsku fotoscenu u naš kraj – predstaviti akovec svijetu, a svijet akovcu. • Saloni fotogra ije u drugim su gradovima Hrvatske više - manje uobi ajeni, a ovaj je prvi ovakvog tipa u akovcu. Zašto tek sad? — Treba uzeti u obzir da organizirati salon nije jednostavan poduhvat. Salone fotogra ije treba razlikovati od sveprisutnih natje aja i igara s atraktivnim nagradama. Salon je festival umjetni ke fotogra ije, i stoga zahtijeva stru ni žiri, adekvatan prostor za izlaganje, kvalitetnu promociju, tisak kataloga i povrh

Petar “Grozni” Kova , jedan od tvoraca p b svega reprezentativnu izložbu radova, dostojnu vrhunskih galerija i muzeja. Salon ne nudi atraktivne nagrade, ve istinska priznanja koja imaju svoju težinu i vrijednost u fotografskim krugovima. Ako uzmete u obzir sve to, vidjet ete da takav doga aj zahtijeva i zna ajna inancijska sredstva. Mi ovaj Salon inanciramo iz vlastitih privatnih sredstava. Kotizacije pokrivaju tek jedan manji dio ukupnih troškova.

Lijepa fotografija nije nužno dobra, ali i obrnuto • Fotogra ija je u proteklih nekoliko godina doživjela pravi procvat, pa tako i u našem gradu. Kakva je situacija danas? — Od 2007. zaživjela je druga inkarnacija Fotokluba akovec, a 2009. osnovana je Udruga ‘Fotogra ija’. Fotoklub je od osnutka organizirao niz izložbi i radionica fotogra ije, a prošlu godinu je realizirao kompleksni cjelogodišnji projekt me una-

20. rujna 2011.

u zemlji i inozemstvu i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Izložbu e otvoriti Vilma Bartoli , viša kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 24. rujna, 19 sati Sportska dvorana OŠ Nedeliš e

NEDJELJA, 25. rujna, od 14.45 sati Društveni dom Ma kovec

Koncert: Pjeva ki zbor KUD-a “Brežice” Tamburaški orkestar KUD-a “Oton Župan i ” Arti e

Sedamnaesta smotra me imurskih tamburaša

Pjeva ki zbor “Josip vrhovski“ Nedeliš e poziva na tradicionalni koncert pjeva kog zbora KUD-a “Brežice“ i Tamburaškog orkestra KUD-a “Oton Župan i “ Arti e,

koji e se održati u subotu 24. rujna 2011. godine u 19 sati u Sportskoj dvorani OŠ Nedeliš e. Zbor i tamburaški orkestar predvodit e dirigenti Elizabeta i Dragutin Križani .

KUD Ma kovec je u nedjelju 25. rujna doma in i organizator 17. smotre tamburaških sastava i orkestara KUD-ova, HKUD-ova i udruga Me imurske županije. Od 14.45 sati u dvorani Društvenog doma u Ma kovcu pred publiku i stru no povjerenstvo iza i e 20 tamburaških orkestara i sastava. Redom e nastupiti KUU “Zvon“ Mala Subotica, KUD Belica (mla i

sastav), KUU Zasadbreg, KUD Šandorovec, HKUD Gori an, Udruga žena Sivica, KUD Žiškovec, Glazbena udruga Šenkovec, KUD Ma kovec i KUD Domašinec. Nakon kra e stanke nastupit e ŽTO “Stjepan Bujan Stipi “ akovec, TZ KUU-a “Zvon“ Mala Subotica, KUU Zasadbreg, TZ KUU-a “Selja ka sloga“ Nedeliš e, TZ KUD-a Belica, KUD op ine Donji Kraljevec, KUD

UPISI U RUJNU

etar “Grozni” Kova

anje akovca svijeta akovcu

projekta “Salon fotografije akovec“, autor je fotografija “Great Escape – veliki ijeg” i “Schtreka – pruga za nostalgiju” rodne suradnje s fotoklubovima Lendava, Murska Sobota i Nagykanisza. Udruga ‘Fotogra ija’ je od svog osnutka pokrenula i uspješno vodi fotografski portal www.fotogra ija.hr, koji je nacionalno poznat i posje en. Od prošle godine Fotogra ija sura uje sa Školom medijske kulture ‘Dr. Ante Peterli ’, koja se od tada odvija u akovcu, a sada radimo

na Salonu. Tako er, ve sljede i tjedan Fotoklub izdaje knjigu ‘Promišljati fotografski’. Ovo su evidentno ogromni koraci kojima obje udruge grabe naprijed. Usporedbe radi, ve ina fotoudruga sli nog ili ve eg lanstva takav program nije realizirala u više desetlje a svog postojanja. • Tko se u današnje vrijeme uop e smije zvati fotografom?

Prijave do nedjelje 25. rujna! Na Salon fotogra ije akovec svoje fotogra ije mogu slati fotogra i amateri ili profesionalci iz cijele Hrvatske, i to u etiri teme: Slobodna, Žena, Priroda i Humor, a svaki autor može sudjelovati s najviše etiri fotogra ije po temi. Na natje aj se prihva aju crno - bijele i fotogra ije u boji svih vrsta, stilova, procesa snimanja i obrade isklju ivo u digitalnom formatu, a za sudjelovanje se potrebno registrirati ispunjavanjem podataka o autoru na

Strahoninec, TS “Zvon ice“ - KUU “Zvon“ Mala Subotica, KUU “Selja ka sloga“ Prelog i poslastica na kraju TS “Biser Me imurja“ KUD-a Žiškovec. elni ljudi KUD-a Ma kovec pozivaju sve prijatelje i zaljubljenike u tamburašku glazbu da do u i uživaju u ljepoti glazbe i nošnji sudionika programa. (sm)

službenoj stranici Salona: salon-cakovec.fotogra ija. hr. Fotogra ije se primaju zaklju no do 25. rujna 2011. godine, o najboljim e fotogra ijama odlu ivati petero lani stru ni žiri, a od 4. do 18. studenoga u Muzeju Me imurja akovec bit e postavljena izložba fotogra ija sa Salona, kada e najboljima biti dodijeljene nagrade i priznanja. Za sve dodatne informacije kontaktirajte salon.cakovec@ fotogra ija.hr. (bš)

— Fotograf je, tehni ki gledano, svatko tko koristi fotoaparat. Razlika je, s druge strane, izme u dobrog i prosje nog fotografa, a ona je jasno vidljiva po autorovu opusu. Po samokriti nosti se dobar fotograf poznaje. Danas je est slu aj da fotogra i po etnici nakon nekoliko tjedana korištenja fotoaparata i svladavanja osnovnih trikova fotogra ije po nu potpisivati radove s ‘Ime Prezime Photography’ i naprave si online galeriju s www. imeprezime.com domenom. Ta gordost je simpati na. No, to nije mjerilo dobre fotogra ije. • Što bi onda bila dobra fotogra ija ? — ‘Dobrost’ fotogra ije po mom se mišljenju može mjeriti samo po reakciji gledatelja, publike. Dobra i lijepa fotogra ija nije jedno te isto. Lijepa fotogra ija je oku ugodna i komentar koji izaziva kod gledatelja je ‘Svi a mi se’ ili danas sveprisutni ‘Lajkam’ i ništa više suvislo. Dobra fotogra ija ne mora biti oku ugodan prizor. Ali dobra fotogra ija izaziva reakcije kod gledatelja i kroz njega progovara. Gledatelj je, neovisno o stupnju obrazovanja, u stanju pri ati o toj fotogra iji i kako je na njega djelovala. Uglavnom: dulji komentar, uspjelija fotogra ija. Bar po meni. • Koliko je teško (ili lako!) danas snimiti dobru fotogra iju – je li klju na vrhunska oprema, znanje, talent ili nešto drugo, ili možda kombinacija svega navedenog? — Vrhunska skupa oprema pomo i e vam jedino da lakše snimite tehni ki besprijekornu fotogra iju, fotogra iju s manje šuma, oštriju, detaljniju i sli no. Tehni ki besprijekornu fotogra iju ne treba brkati s dobrom fotogra ijom. Dobra fotogra ija po iva na oku, umu, ideji i kreativnosti autora. Vidio sam dobre fotogra ije snimljene mobitelom, ali sam vidio i loše fotogra ije snimljene opremom vrijednom nekoliko desetaka tisu a kuna. • Kakvu budu nost ima fotogra ija u akovcu? — Sude i po entuzijazmu fotoudruga – svijetlu. No, ne treba se zavaravati. Entuzijazam ubrzo splasne ako ne nai e na podršku publike, društva, institucija. (bš)

Dramsko u ilište KD-a “Pinklec” subota, 24. rujna, u 17 sati U Dramskom u ilištu Kazališne družine “Pinklec” stje u se znanja o osnovnim pojmovima kazališne umjetnosti, osnovama glume, pravilnom izražavanju, koordinaciji pokreta na sceni te speci i nostima scenskog izraza. Kroz recitacije, dijaloge, monologe, pantomimu i improvizacije djeca stje u sigurnost u govornom izražavanju i po-

kretu, te se tako pripremaju za mogu e javne nastupe. Na taj na in razvijaju koncentraciju, samopouzdanje, maštovitost, kreativnost te ljubav prema kazalištu. Rezultate svog rada polaznici e redovito pokazivati na završnim javnim satovima. Dramsko u ilište upisuje dvije grupe polaznika – jedanput tjedno dva sata: mla i polazni-

ci, u enici od I. do IV. razreda osnovne škole, voditeljica Slavica Pospiš, diplomirana u iteljica razredne nastave, te stariji polaznici, u enici od V. do VIII. razreda osnovne škole, voditeljica Nevenka Mlinari , profesorica hrvatskog jezika. Upisi e se održati u Centru za kulturu akovec u subotu 24. rujna od 17 sati.

Škola animiranog filma utorak, 20. rujna, od 16 do 19 sati Prvi krug upisa u Školu animiranog ilma akovec održao se prošli utorak, a za sve one koji su propustili ovu priliku održat e se i drugi, i to danas, u utorak 20. rujna, od 16 do 19 sati, u prostorijama ŠAF-a, Centar za kulturu, sjeverni ulaz. Upisati se mogu u enici od drugog do osmog razreda osnovne škole i srednjoškolci, a na upis treba do i u pratnji roditelja. Za sve dodatne informacije obratite im se putem emaila ili na telefon 310-458.

“Škola crtanja i slikanja” Likovnog udruženja akovec - krajem rujna Krajem rujna s radom po inje “Škola crtanja i slikanja”. Ovo je ve peta godina kako Likovno udruženje akovec organizira ovaj na in edukacije djece i odraslih u likovnom smislu i proširivanju njihova znanja o slikanju. Predavanja su organizirana po dobnim skupinama: odrasli i djeca, a odvijaju se u ve ernjim satima, prilago eno svakoj dobnoj

skupini. “Školu crtanja i slikanja” do sada je polazilo stotinjak polaznika, što odraslih, što djece. Predava i su akademski slikar

akove ke mažoretkinje ponedjeljak i petak u 19 sati akove ke mažoretkinje tijekom mjeseca rujna svaki ponedjeljak i petak od 19 do 20 sati vrše upis novih lanica od 5 do 8 godina. Upisi se vrše u prostorijama Doma amatera, u ulici Stjepana Radi a 1, akovec. Sve informacije mogu se dobiti na mobitel 098 936 0189. (bš)

Veljko Posavec te akademska slikarica Viktorija Balog. Svi zainteresirani za otkrivanje i usavršavanje svog znanja u crtanju i slikanju ili pak oni koji se kroz ovu školu žele pripremiti za daljnje školovanje pozivaju se da se uklju e u njen rad. Sve detaljnije informacije mogu se dobiti od predsjednika LU -a Tonija Fažona, na broj: 091/1313988.

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena PROMO-MEDIA i MEĐIMURSKE NOVINE Vas nagrađuju

Zaokružite grupu koja nastupa na VRF: a) Električni orgazam b) Bajaga i instruktori c) Van Gogh

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Pošalji kupon sa točno zaokruženim odgovorom i 10 najbržih osvaja po 2 ulaznice

SRIJEDA, 21. rujna, 20.30 sati Mala scena Centra za kulturu akovec

PETAK, 23. rujna, 19 sati Autonomni centar – ACT

Jazz srijeda: Funky Chuck

Predavanje: “Izme u svjetova: nakon Asima: transdisciplinarnost i tehnologija”

Sastav ine talentirani, uglavnom akademski obrazovani, glazbenici, a sviraju obrade legenda funky glazbe - Alen Horvat Zibe – vokal, Matija Moslavac – elektri na gitara, Boris Novak – bass gitara, Igor Hrustek – truba, Antun Horvat – tenor saksofon, Abel Kova evi – bubnjevi. Funky Chuck je sastav koji ima energiju i kvalitetu pa je samo

pitanje vremena kada e postati poznati i priznati široj javnosti. Izborom glazbe, scenskim nastupom, ležernoš u, majstor-

stvom pjevanja i sviranja te zarazno vedrim funky duhom ovaj mladi sastav priredit e vam nezaboravan glazbeni doživljaj.

Predavanjem prof. dr. Michael Punt s britanskog Sveu ilišta “Plymouth“ želi približiti kako transdisciplinarnost može utjecati na veze izme u znanosti, tehnologije i popularne kulture. Profesor dr. Michael Punt djeluje kao dio grupe “Transtehnologijska istraživanja“ na “Plymouthu“ u Engleskoj. Ova je transdisci-

plinarna istraživa ka grupa dio umjetni kog fakulteta, a sastoji se od povjesni ara umjetnosti, ilozofa, antropologa, umjetnika i dizajnera. Istraživanja se vode iz projekcije povijesti i teorije s ciljem razumijevanja znanosti i tehnologije kao manifestacija raznolikih ljudskih želja i kulturalnih imperativa.

REGIONALNO I LOKALNO ponovno na HRT-u!

Povratak doma ih vijesti i lica na nacionalnu televiziju - Lokalne su vijesti ponovo pronašle svoj termin na Hrvatskoj televiziji – onaj svaki radni dan u 18 sati, kada e se na Drugom programu emitirati Regionalni dnevnik i prate a Županijska panorama. Osim polusatne injekcije doma ih informacija, Me imurci e emisiju zasigurno pratiti i zbog svima nam dobro poznatih lica – novinara Damira Smrti a, jednog od voditelja, te Tamare Peras, jedne od urednica Nakon što je vrlo gledane Županijske panorame Hrvatska televizija godinama šetala raznim terminima, ovih su se dana lokalne vijesti na ekrane vratile na velika vrata. Naime, od ponedjeljka je s emitiranjem po eo Regionalni dnevnik, koji u stopu prati i Županijska panorama, a svaki ih radni dan možete prona i u isto vrijeme, na istome mjestu – u 18 sati na Drugom programu HRT-a. - Htjeli smo kona no, nakon dugo godina, pokrenuti projekt kojim bismo vratili identitet Regionalnom programu HTV-a. Želimo iskoristiti prednost koju imamo nad konkurencijom, a to je 21 dopisništvo koje HTV ima, rekao je o povratku regionalnih i lokalnih vijesti u iksni termin javne televizije urednik emisije urica Drobac. Sama je emisija koncipirana u dva dijela – prvi, Regionalni dnevnik, trajat e 20 minuta, gledat e se na podru ju cijele Hrvatske i donosit e presjek najvažnijih doga aja, aktualnosti i najzanimljivijih tema

koje e taj dan pristi i iz svih dopisništava diljem zemlje. Na kraju regionalnog bloka emitirat e se i makroregionalna prognoza, druga ija od svih koje su nam sada dostupne u informativnim emisijama, jer e se posebno prikazivati prognoza za Slavoniju, posebno za sjeverozapadnu Hrvatsku, kao i sjeverni Jadran s Gorskim kotarom, srednji Jadran s Likom te južni Jadran. Drugi dio starta od 18.20 sati, u formi 10-minutne Županijske panorame koje e gledati samo gledatelji s podru ja koje "vu e" pojedini HTV centar – onaj u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, akovcu, Bjelovaru i Zadru - Šibeniku. - U Panoramama emo nuditi usko lokalne informacije i zanimljivosti, uz goste kojima emo 'poja ati' najja e lokalne pri e dana, pojašnjavaju u uredništvu, i dodaju kako e popularne panorame i dalje donositi pri e i vijesti iz svih kutaka Me imurske i Varaždinske županije.

Poznata lica u voditeljskoj i uredni koj fotelji Tako e sve hrvatske regije i županije, a me u njima i Me imurje, napokon dobiti nešto ve u minutažu na nacionalnoj razini, a dobra vijest koja je stigla u HRT-ovu regionalno lokalnom paketu jesu i nama dobro poznata lica. Naime, u ulozi voditelja Regionalnog dnevnika, uz Suzanu Balen, Ivu Repa i druge, gledat emo i dugogodišnjeg HRT-ova novinara Damira Smrti a, stru njaka za izvještaje iz “Dežele“ i jednog od najboljih reportera uživo koje Hrvatska trenutno ima. Osim Damira, u Regionalnom dnevniku i Županijskoj panorami radit e i akov anka Tamara Peras, kojoj je povjerena uloga povremene urednice. Tako je Tamari, osim one urednice varaždinskog studija i akove kog dopisništva, kao i urednice i voditeljice ve ernjih vijesti, pripala još jedna zahtjevna uloga – ona stroge selektorice

Damir Smrti , Tamara Peras i urica Drobac dio su uigranog tima koji e nam svaki radni dan u 18 sati donositi vijesti iz regije

informativnog materijala koji e se emitirati svakodnevno u 18 sati. Ako ste se, kao i mi, pitali kada e Tamara spavati, ona je na ovakav stresan ritam ve navikla. - Ako uspijem zaspati

poslije dva u no i, to je ok, kaže uz smijeh. U uredni koj fotelji Tamara e se izmjenjivati s uricom Drobcem, urednikom Redakcije TV studija i dopisništva, dugogodišnjim novinarom i

I gledatelji kreiraju program! Oni sami najbolje znaju što žele gledati, pa su, barem u akove kom dopisništvu i varaždinskom studiju, otvoreni za sve prijedloge, probleme ili ideje svojih gledatelja. Svi zainteresirani mogu se javiti na mail: tperas@hrt.hr ili panorama_vz_ck@hrt.hr te na brojeve telefona 040/314-555 ili 042/312-848.

urednikom Hrvatske televizije, gledateljima najviše poznatog iz središnjeg Dnevnika koji je godinama ure ivao, s iskusnom Vlastom Bartolec te urednicom zagreba ke redakcije Panorame Dijanom ovi . Ono što e sigurno dodatno animirati gledatelje kojima su lokalne vijesti i te kako nedostajale jest injenica da Regionalni dnevnik ne e sadržavati tzv. visoku politiku, ve samo vijesti regionalnog karaktera. - Naši su kriteriji isklju ivo aktualnost i zanimljivost, a sve emo dodatno poja ati mnoštvom uklju enja uživo, zaklju uje jedna od urednica Tamara Peras. (Bojana Špani ek)

OTVORENE NOVE prostorije školske ustanove za glazbeno obrazovanje

Nova stepenica u kvaliteti Glazbene škole “Suita“ Glazbena t vrtka “Suita“, koja se bavi podukom u enika u sviranju glazbenih instrumenata, uselila je prošli etvrtak u svoje nove prostore. Glazbene u ionice opremljene novim glazbenim pomagalima i instrumentima dodatni su korak u podizanju kvalitete naobrazbe koju ova škola pruža, a o kojoj i danas svjedo e njeni bivši u enici – ne samo vrhunski glazbenici, ve i ugledni profesori i priznati stru njaci, od kojih su se neki u Suitu ak i vratili, ali u ulogama profesora.

Samom otvorenju nazo io je velik broj bivših i sadašnjih polaznika Suite, profesora, kolega i prijatelja, malim glazbenim doprinosom otvorenje su uveli ali glazbenici Henrik Šimunkovi , Branimir Novak i Mladen Magdaleni , a svoj je blagoslov došao pružiti i župnik župe Sv. Antuna Padovanskog fra Drago Brglez, jedan od najmuzikalnijih fratara u povijesti akove kih župa.

Stotinjak u enika u šesnaest godina Glazbenu tvrtku “Suita“ osnovao je prije 16 godina

Dean Mošmondor, s namjerom da polaznicima otvori potpuno novi svijet stilova koji se do tada nigdje nisu mogli u iti – rock, pop, country, jazz i mnogi drugi. Kroz školu je od 1995. do danas prošlo stotinjak u enika, a njihovim ustrajnim radom pod budnim okom profesora škola je a irmirana i na nacionalnoj razini. Tako se, izme u ostalog, može pohvaliti osvojenim prvim i drugim mjestom na prošle godine po prvi put održanom takmi enju u sviranju synthesizera u Dugom Selu. Da bi se

Vlasnik “Suite“ Dean Mošmondor uz podršku obitelji otvara nove prostorije škole

kvaliteta rada podigla na još viši nivo, uloženo je i u izgradnju i opremanje ovih novih, vrhunski opremljenih, prostora. Suita trenutno djeluje u Nedeliš u i akovcu i upisuje polaznike u školu za synthesizer, harmoniku, glasovir, gitaru, bas gitaru, bubnjeve, saksofon, trubu, klarinet i pjevanje, a osim djece upisuju se i mladi, ali i odrasle osobe koje žele nau iti umije e muziciranja na barem jednom glazbenom instrumentu. (bš)

20. rujna 2011.

Dobro je znati 255

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

XXXL RASPRODAJA IZLO@BENIH PRIMJERAKA REGALA I KUHINJA

POVODOM PREURE\ENJA SALONA utorak

srijeda

~etvrtak

petak

subota

20 21 22 23 24 26 27 28 29 30 rujan

rujan

ponedjeljak

utorak

srijeda

~etvrtak

petak

rujan

PC ^AKOVEC, Globetka bb, radno vrijeme: pon. - pet.: od 9.oo - 20.oo, sub.: od 8.oo - 20.oo

Ponuda vrijedi od 20. 9. do 30. 9. 2011 Navedene cijene odnose se na izlo`bene primjerke, te se odnose na sve vrste pla}anja.

ITE! ORAV NE ZAPB JA N E \ E REUR ZBOG U OVE CIJENE S !!! E NEPONOVLJIV

regal RIO njema~ka kvaliteta u jednostavnim linijama

regal WEB FREE taljanski vrhunski dizajn za najizbirljive

vi{e od

-65%

-75%

XXXL POPUST

9.351,05

22.031,88

2.999

4.999

GRATIS rasvjeta

regal VOLARE visoki sjaj fronti i furnir u boji oraha

regal URAN regal velikih dimenzija za najzahtjevnije prostore

vi{e od

-65%

-60%

XXXL POPUST

20.369,11

12.900,00

6.999

4.999

kuhinja VENTANA funkcionalno moderna kuhinja u klasi~nom duhu s frontama od masivnog drva

kuhinja DELTA ultra moderna kuhinja s dizajnerskim potpisom

O vi{e od JE LI T ? MOGU]E

vi{e od

-65%

-90% XXXL POPUST

E OVOLJNIJ NIGDJE P

107.100,00 drveni dio

60.191,36

9.999 kuhinja VIVERE visoki sjaj u bijeloj boji s upe~atljivim staklenim elementima

GRATIS rasvjeta i zidna obloga

kuhinja TREND LINE vrhunska njema~ka kvaliteta, visoki sjaj - samo u Lesnini

-70%

-65%

XXXL POPUST

71.687,00

drveni dio

19.999

GRATIS zidna obloga

XXXL POPUST

99.985,20

drveni dio

24.999

drveni dio

29.999

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. rujna 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 837

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnik prošlotjedne knjige Je rey Brantley, Wendy Millstine - “Pet dobrih minuta: 100 jutarnjih duhovnih vježbi koje vam pomažu da ostanete smireni i usredoto eni cijeli dan”: Zoran Doli iz akovca

MOZAIK KNJIGA

Norman Vincent Peale - “Mo pozitivnog mišljenja” Knjiga “Mo pozitivnog mišljenja“ Normana Vincenta Pealea otkriva uspavanu snagu ljudskog uma. Od njezina objavljivanja davne 1952. godine pojavilo se mnoštvo sli nih knjiga, a mnoge su filozofije utemeljene pod njezinim utjecajem. Ipak, jednostavnost ovoga remekdjela i dalje blista nepomu enim sjajem. “Mo pozitivnog mišljenja“ klasi na je zbirka metoda koje pokazuju da e promjena vašeg stava prouzro iti i promjenu u vašem životu. Ona nudi uspjeh u svemu i put prema svladavanju svih prepreka. Nema nerješivih problema ni nepremostivih zapreka. Iz straha i o aja ra a se nada u sre u i obnovljeno povjerenje u život. Poruke koje ete prona i u ovoj knjizi vje ne su. One nude više od ohrabruju eg tapšanja po ramenu. Tu je deset prakti nih pravila za razvitak i postizanje samopouzdanja, pet metoda za postizanje materijalnog i emocionalnog uspjeha, tri dokazane metode za održavanje najviše energetske razine i desetero lani program za uklanjanje briga. Ova knjiga je više i od nepobitno uspješnog programa za samopomo . Ona nas vodi, pou ava i u i kako preoblikovati negativne osje aje u pozitivne stavove koji vode prema unutarnjem miru i stvarnim postignu ima. Dr. Norman Vincent Peale, znameniti autor trideset etiriju knjiga, istaknut je motivacijski govornik, me unarodno poznat kao sve enik

Jedan od najuglednijih suvremenih britanskih pisaca Hani Kureishi odavno je navikao svoju itateljsku publiku da odrasta zajedno s njim dok iz knjige u knjigu prati njegove junake koji iz mladosti prelaze u srednju dob, uvijek u povijesnom i društvenom okruženju što ga Kureishi nepogrešivo iscrtava kao poprište na kojem se odvijaju životi i sudbine ne samo njegovih junaka, nego i suvremenika uop e. U knjizi “Dok mu osluškujem srce” Kureishi ini nešto

Morrissey - “Very Best of”

Popis pjesama za svakoga. Utemeljitelj je religijskopsihijatrijske klinike, Instituta za vjeru i zdravlje i asopisa “Guideposts”, koji ima više od etiri milijuna pretplatnika. Njegove poruke svaki mjesec nadahnjuju više od milijun itatelja asopisa “Plus: The Magazine o Positive Thinking”, u nakladi Fondacije za krš anski život, koju su on i njegova supruga Ruth Sta ord Peale osnovali 1940. godine. Nadahnute poruke dr. Pealea objavljene su u knjigama, asopisima i novinama, a danas su dostupne i na videokasetama. Njegova najpoznatija knjiga “Mo pozitivnog mišljenja“ prodana je u više od 15 milijuna primjeraka i prevedena je na etrdeset jezika.

iz koje potje u Kureishijevi, a potom o onome što je Kureishiju najvažnije – o književnosti s nizom malih eseja o ehovu (njegovu trajnom uzoru), Kunderi, Philiphu Rothu ... Hani Kureishi je u nas izuzetno cijenjen i itan pisac, koji i svojom osobnom biografijom i svojom literaturom ispisuje napredovanje i rustracije svijeta u kojem napredak i zaostalost, kulturna i životna neprilago enost i snalaženje nužno prolaze kroz mnoge obrate kad je oko njih svijet pun rasnih, klasnih i obi ajnih razlika. (MV In o)

novo. Sam je dosegao dob od pedeset godina, shva a da je trenutak da zastane i promotri tko je, odakle i od koga potje e te da na izuzetan literaran na in obavi važan razgovor sa svojim ocem u trenutku kad obojica imaju pedeset godina. Možda je to i jedini izrazito literarni potez što ga je Kureishi izveo u svojoj zadnjoj knjizi, divna konstrukcija koja se nikada u životu ne može ostvariti, a sve ostalo izvanredan je tok teksta koji je istodobno i autobiografija i biografija, niz suptilnih opservacija o vremenu i prostoru Velike Britanije i Pakistana

ALBUM TJEDNA

“Ali to nije sve” bila je re enica koja se prije tri godine vjerojatno kretala u Morrisseyevim mislima nakon što je izdao “Greatest Hits”, predzadnju kompilaciju svojih najve ih uradaka. Godinu dana poslije ponovno je izdana kolekcija svih njegovih singlova od 1988. do 1995., a ovih dana još jedna kompilacija najboljeg od najboljeg iz istog perioda. Za nekog tko prezire potroša ki svijet, površnost i

WEB PREPORUKA

1. The Last o the Famous International Playboys; 2. You’re Gonna Need Someone On Your Side; 3. The More You Ignore Me, the Closer I Get; 4. Glamorous Glue; 5. Girl Least Likely To; 6. Suedehead; 7. Tomorrow (US Mix); 8. Boxers; 9. My Love Li e; 10. Break Up the Family; 11. I’ve Changed My Plea To Guilty; 12. Such a Little Thing Makes Such a Big Di erence; 13. Ouija Board Ouija Board; 14. Interesting Drug; 15. November Spawned a Monster; 16. Everyday Is Like Sunday; 17. Interlude; 18. Moonriver

prevlast orme nad materijom, Morrissey ima previše kompilacija s nazivima “The Best o ” od kojih njih premalo ispunjava glavni uvjet – a to je da u sat i kusur minuta istresu sve najbolje iz njegove impozantne solo karijere i da kod slušatelja kreiraju “osje aj gladi” za ostatkom njegovoga impozantnog opusa. Ova kompilacija pati od sli nih nedostataka kao i Morrisseyeve solo plo e: uz nekoliko briljantnih pjesama kao da se mora pojaviti neka stvar u kojoj e Mozzer slušatelja zadaviti svojim naricateljskim glasi em. Recimo, na “Very Best o ” baš se mogla izostaviti “Ouija Board, Ouija Board”, koja ni kao singl nije imala bogzna kakvu pro u. S druge strane, izbjegli smo ne baš esencijalnu obradu klasika grupe The Jam “That’s Entertainment”, koja iz nekoga nepoznatog razloga popunjava prostor na kompilaciji “Suedehead,” koja pokriva isti period kao i “Very Best o ”. Da se razumijemo, “Very Best o ” nije nikakvo polulegalno mr enje novca na ra un presvete Umjetnikove ostavštine, napro-

tiv, upravo je Morrissey odabrao pjesme te omot kompilacije (zašto se Morrissey odlu io da blagoslovi kompilaciju naziva “Very Best o ”, ako ona ne pokriva cijeli njegov stvarala ki period?). Valja naglasiti da postoji i posebno izdanje ove plo e u sklopu koje je DVD sa spotovima. Negativnosti na stranu, svaka mušterija koja kupi ovu kompilaciju dobiva barem tucet pjesama kojima ništa ne ali, uz nekoliko pjesama koje su tu jer je tako Umjetnik htio. Remastering je riški, a redoslijed pjesama sasvim solidan. Same pjesme uglavnom su poznati komadi koje ve u naslovu otkrivaju tko im je autor (“The More You Ignore Me, The Closer I Get”, dugo vremena jedina pjesma iz njegove solo kari-

Svaki dan na naslovnici Sva aonice pojavi se nova tema po izboru admina, a mogu je predložiti i sami korisnici. Na kraju dana možete vidjeti zaklju ak rasprave, a ukoliko vam se isti ne svi a temu možete ponovno otvoriti i ponuditi na raspravu. Teme variraju od “životno važnih” do potpuno neozbiljnih, pa tako u Sva aonici možete raspravljati o tome treba li vratiti obvezni vojni rok, jesu li Amerikanci dovoljno obrazovani, ima li Dinamo šanse u Ligi prvaka, ili pak tko više razmišlja o seksu - žene ili muškarci? Za vašu dnevnu dozu sva anja i zabave posjetite Sva aonicu i recite im što vi mislite!

jere koja je ostavila barem mali trag na ameri kim top listama singlova), a što se glazbenog dijela ti e, naglasak je na “ženskastom” zvuku girl-pop grupa iz šezdesetih koji je Morrissey prilagodio sebi i svom senzibilitetu enigmati nog socijalno depriviranog momka s jakim, ali ne do kraja jasnim seksualnim impulsima. ak i kad Morrissey pjeva o karakterima koji su “na van” prilago eni, ekstrovertirani i zabavni, u njegovoj e interpretaciji uvijek postojati nekakav zaokret prema nekom impulsu od kojeg taj karakter bježi. Takav izri aj je uspio toliko privatizirati da ga se smatra tipi no morrisseyevskim i utjecat e na autore mla ih generacija (izme u ostalih i na pokojnu Amy Winehouse). Sve u svemu, teško je ovu kompilaciju preporu iti nekom tko ve zna za Morrisseyev rad, dok se ljudima koji ne znaju tko je Morrissey sugerira da ipak krenu s Morrisseyevim mati nim bendom The Smithsima, a onda nek’ bacaju nov i i po zakonu slu aja odaberu izme u prvoga Mozzerovog albuma “Viva Hate” i kompilacije “The Best o Morrissey” iz 2001. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Facebook u poslovne svrhe

Sva aonica!

Nema ovjeka koji u današnje vrijeme nije pod stresom, koji pak esto gomilamo u sebi dok ne “puknemo”. No, zašto se sva ati s najbližima kada se baš oko svega možete zakrviti s nekim tamo “idiotima” na Internetu. Recite im baš sve što mislite i sa uvajte drage, vama bliske osobe. Sva aonica je jedna od rijetkih Internet adresa gdje doista možete biti ono što jeste, bez da vam itko zamjeri. Proste i uvredljive rije i su dopuštene, pa ovo sigurno nije mjesto za osjetljive karaktere, osim ako se nisu odlu ili “ eli iti” i malo povisiti svoj prag tolerancije.

Hanif Kureishi - “Dok mu osluškujem srce”

Prije nego pomislite - još jedan lanak o tom Facebooku, igrama, slikama i produžite dalje, razmotrite sljede e - više od 750 milijuna korisnika trenutno, od kojih u Hrvatskoj 1.5 milijuna; mislite li da vaši klijenti nisu me u njima, kako sadašnji tako i budu i? Jedna od primjena Facebooka je i u poslovne svrhe - bilo da želite uspostaviti kontakt sa svojim klijentima, pružati im osnovnu podršku i odgovore na pitanja ili ih obavještavati o svojoj ponudi, Facebook vam to omogu ava; i što je najbolje od svega - besplatno. Iako ima i svoje nedostatke, sama popularnost Facebook ini nezaobilaznim alatom za gotovo svaku poslovnu djelatnost. Osnovna ideja Facebooka je online druženje s udaljenim (i ne toliko udaljenim) prijateljima, dijeljenje slika, zanimljivih tekstova i videa ili pak upoznavanje novih prijatelja. Uklopiti poslovanje u ovaj oblik na prvi pogled izgleda

teško, no ne ormalnim tekstovima, poticanjem neobavezne komunikacije i dijeljenjem zanimljivosti sa stru nog podru ja vašeg poslovanja je esto dovoljno da ljude zainteresira za ono što radite i po ne vas pratiti u obliku anova. Na Facebooku je potrebno i da održavate vezu - periodi no ali stalno ažuriranje je najbolji recept za uspjeh; jer ako na stranici stoji samo osnovne in ormacije “O nama”, taj dio e svi ve znati na i putem pretraživa a i gotovo da nikome nije zanimljivo radi toga ikad i pogledati vašu stranicu.

Tako er, esto je ljudima jednostavnije pitati neke stvari na Facebooku nego nazvati tele onom ili napisati e-mail - bilo zbog ne ormalne atmos ere ili navike. Stoga pokušajte bar jednom dnevno provjeriti ima li novih poruka na vašoj Facebook stranici - poput na e-mail, preporu eno je odgovoriti unutar jednog dana. Što se ti e specijaliziranih Facebook profila vezanih uz poslovanje, za tvrtku, obrt ili samostalnu djelatnost je najbolje odabrati Facebook stranice, nikako osobni profil koji služi za individualne osobe ili grupu koja je više zatvorenog tipa. Ako ste prije ve napravili grešku i otvorili za svoju djelatnost osobni profil, Facebook vam omogu ava da ga pretvorite u stranicu, dok ete za grupu morati otvoriti zasebnu stranicu i pozvati postoje e lanove grupe da vam se priduže tamo kao anovi.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 Mislite još uvijek da vam to nije potrebno jer vaši klijenti nisu me u standardnim korisnicima Facebooka? Iako se može dogoditi da ste u pravu, ve inom ako i vaša ciljana publika nije u uobi ajenoj populaciji koja koristi Facebook (npr. penzioneri), vrlo je vjerojatno da ga ljudi bliski njima koriste, te ih na preko njih možete obavijestiti o vašoj ponudi. Poslujete samo s drugim tvrtkama? Ako vaši klijenti i nisu fizi ke osobe, ljudi koji ih vode to jesu te kvalitetno održavana Facebook stranica i dobar odnos preko nje može, kao prednost pred konkurencijom, prevagnuti u vašu korist prilikom sklapanja sljede eg posla... Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE

PUT BEZ POVRATKA 5

komedija Režija: Oliver Parker Uloge: Rowan Atkinson, Rosamund Pike, Dominic West

horor triler Režija: Steven Quale Uloge: Emma Bell, Nicholas D’Agosto, Miles Fisher, Arlen Escarpeta Smrt je u Putu bez povratka sveprisutna kao i uvijek. Smrt je oslobo ena nakon što je predosje aj jednog ovjeka spasio grupu radnika iz zastrašuju eg kolapsa vise eg mosta. No, ova skupina bezazlenih duša nikada

nije trebala preživjeti. U zastrašuju i utrci s vremenom, ova grupa zle kobi gr evito pokušava otkriti na in da pobjegne sa zlokobnog dnevnog reda Smrti. Trajanje 92 minute, preporu a se starijima od 16 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Pušteni s lanca” je: a) horor b) ratni c) komedija

utorak 20.9.

18.00 JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Jezernik, Šenkovec

komedija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

Rowan Atkinson vra a se kao nevjerojatni tajni agent koji ne zna za strah i opasnosti! U godinama kad su špijuni tajnih službi nestali sa scene, English je svoje vještine brusio u udaljenim dijelovima Azije. Kad tajna služba njezinog veli anstva sazna za planirani na-

pad na kineskog premijera, hitno moraju prona i neortodoksnog agenta, prije nego se dogodi tragedija i izbije globalni kaos. Kad ga svijet ponovno treba – Johnny English vra a se u akciju. Trajanje 88 minuta, preporu uje se starijima od 6 godina.

CRVENKAPICA Darkerska verzija bajke u kojoj selo napada zagonetni vukodlak, a Valerie sumnja da je rije o mladi u kojeg voli. Valerie je prekrasna mlada djevojka razapeta izme u dva muškarca. Zaljubljena je u autsajdera Petera, a roditelji su joj za supruga namijenili bogatog Henryja. Odlu uje pobje i s

etvrtak 22.9. nema ilmskog programa

petak 23.9.

horor triler Režija: Steven Quale Uloge: Emma Bell, Nicholas D’Agosto, Miles Fisher, Arlen Escarpeta 1. PIRATI S KARIBA – NEPOZNATE PLIME 2. RIO

Komedija bra e Farrelly o najboljim prijateljima kojima nakon dugog braka žene dopušt aju da t jedan dana rade - sve što žele! Najbolji prijatelji Rick i Fred u braku su ve dugi

niz godina. Kada su kod ku e po eli pokazivati znakove nemira, njihove žene zauzele su odvažan stav kako bi oživjele svoj brak: daju de kima dozvolu za tjedan dana slobode kako bi radili što god žele!

4. CRVENKAPICA

komedija

5. 127 SATI

20.00 PUT BEZ POVRATKA 5

6. JA SAM BROJ 4

horor triler

7. OBRED

nedjelja 25.9.

8. PUT OSVETE

16.00 MEDVJEDI WINNIE WINNIE THE POOH

9. UKRADENI IDENTITET 10. NEZAUSTAVLJIVI

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 2. BRIDESMAIDS 7. BAD TEACHER 4. BLUE VALENTINE 5. PINGVINI GOSPODINA POPPERA 6. WARRIOR

Animirani ilm o makao papagaju Bluu koji otkriva da nije jedini na svijetu od svoje vrste, pa kre e u Rio upoznati ženku Jewel. Junak ilma “Rio“ je Blu, pripitomljeni makao papagaj koji nikad nije nau io letjeti i udobno živi sa svojom vlasnicom i najboljom prijateljicom Lindom u hladnoj Minnesoti. Blu i Linda misle da

animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik! Redatelj: Stephen J. Anderson i Don Hall Uloge/glasovi: Luka Peroš, Žarko Poto njak, Branko Smiljani , Marin Grbin...

18.00 JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE komedija

20.00 PUT BEZ POVRATKA 5

7. ŠTRUMPFOVI je on posljednji primjerak svoje vrste, no, kada uju za makao papigu Jewel koja živi u Rio de Janeiru, kre u prema dalekoj, egzoti noj zemlji ne bi li pronašli Jewel i spasili vrstu od izumiranja. Ubrzo po dolasku otima ih grupa krijum ara životinja. Jewel pomaže Bluu pri bijegu, a Blu mora smo i snage nau iti letjeti i nadmudriti otmi are te se vratiti Lindi ...

subota 24.9.

18.00 JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE

1. RISE OF THE PLANET OF THE APES

RIO

Peterom, ali onda obitelj zadesi velika tragedija. Vukodlak koji hara tamnim šumama koje okružuju selo ubio je njezinu sestru. Godinama su ljudi održavali primirje s vukodlakom prinose i mu mjese ne životinjske žrtve. Pod krvavim mjesecom zvijer je povisila ulog i uzela ljudski život. Željni osvete, ljudi zovu poznatog lovca na vukodlake, oca Solomona.

srijeda 21.9. nema ilmskog programa

komedija

PUŠTENI S LANCA

Nova saga o piratskom kapetanu Jacku Sparrowu koji susre e zagonetnu ženu iz svoje prošlosti i strašnog kapetana Crnobradog. Kapetan Jack Sparrow (Johnny Depp) susre e ženu iz svoje prošlosti – karizmati nu Angelicu (Penelope Cruz). Nije siguran je li u pitanju ljubav

krimi komedija

20.00 PUT BEZ POVRATKA 5 FINAL DESTINATION 5

DVD, BLUE RAY IZLOG

ili je ona samo nemilosrdna varalica koja ga iskorištava kako bi se dokopala informacije o tome gdje se nalazi Fontana mladosti. Uskoro ga nagovara da se ukrcaju na brod ‘Queen Anne’s Revenge’, kojem je kapetan strašni Crnobradi (Ian McShane), pa se Jack uskoro na e u neo ekivanoj avanturi u kojoj ne zna koga se više treba bojati: Angelice ili Crnobradog!

20.00 KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA?

18.00 JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE

3. PUŠTENI S LANCA

PIRATI S KARIBA – NEPOZNATE PLIME

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

horor triler

8. SOMETHING BORROWED

ponedjeljak 26.9.

9. OUR IDIOT BROTHER 10. KUNG FU PANDA 2

U.S. Box Office

18.00 JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE komedija

20.00 PUT BEZ POVRATKA 5

1. CONTAGION

horor triler

2. THE HELP

Radno vrijeme blagajne

3. WARRIOR 4. THE DEBT 5. COLOMBIANA 6. RISE OF THE PLANET OF THE APES 7. SHARK NIGHT 3D 8. APOLLO 18 9. OUR IDIOT BROTHER

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. SPY KIDS: ALL THE TIME IN THE...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. rujna 2011.

Lifestyle PRIJE NEGO u svoj dom dovedete psa, trebate napraviti istraživanje kako biste bili sigurni da ste izabrali pravu pasminu

Što trebate znati prije nego nabavite psa? Ve dulje vrijeme razmišljate o nabavi psa i sada je vrijeme da donesete kona nu odluku ho ete li poduzeti taj korak ili ne? Pas može postati u vrlo kratkom roku vaš najbolji prijatelj, lan obitelji s kojim ete dijeliti sve predivne trenutke, ljubav, privrženost, ali isto tako može postati prava no na mora koja e vam zadavati mnogo problema. Na žalost, mnogi ljudi brigu o psu uzimaju olako, a kada shvate da pas zahtijeva previše njihove brige, pažnje, novca, kada postane smetnja, nastoje ga se riješiti. Zato, prije nego što dovedete psa u svoj dom, bilo da živite sami ili imate obitelj, poželjno je da saznate što je više mogu e o tome što vas eka na tom putu. Nemojte popuštati pod pritiscima djece ako vas ona nagovaraju da nabavite psa, jer uz djecu i vi ete se morati brinuti o tom psu. Prije nego što nabavite psa, odgovorite na ova pitanja. 1. Jeste li pronašli pravu pasminu koja e se uklapati u vaš životni stil? 2. Ho ete li imati dovoljno vremena za treniranje, ure ivanje i šetnju psa? 3. Jeste li spremni potrošiti odre ena nov ana sredstva na psa (veterinarski pregledi, cijepljenja, vodilice, hrana i ostali gadgeti), kako biste osigurali najbolju budu nost psa? 4. Imate li dovoljno mjesta u svojem domu za psa?

Pas u skladu s vašim navikama i uvjetima Imate li odre enu vrstu psa na umu kada razmišljate o nabavci psa

lice, zdjelice, lijekova, pripravaka itd. Tako dugo dok imate psa on e predstavljati odre eni trošak.

ili ne znate kako biste izabrali? U bilo kojem slu aju, trebate napraviti odre eno istraživanje kako biste bili sigurni da ste izabrali pravu pasminu. Ako imate na umu istokrvne pasmine, možete biti sigurni u veli inu psa, pokrivenost i izgled dlake, te na in održavanja, zatim temperament i koliko mu je brige potrebno. S mješancima, ako ne znate to no od koje vrste potje e, može biti malo problemati nije odrediti, no znalci mogu po prilici odrediti kakve e veli ine biti, te o kakvim se križancima radi. Ono što je najvažnije - da odaberete psa prema vašim životnim navikama i uvjetima u kojima živite. Samo zato što vam je neki pas lijep ne zna i da je prava pasmina za vas!

Dnevna briga Osim kada u svoj dom dovedete malog psi a i trebate ga nau iti gdje smije, a gdje ne smije obavljati nuždu, te osnovama poslušnosti, o psu se morate brinuti svaki dan. To zna i da mu morate osigurati pravilnu i redovitu prehranu, održavanje dlake, cijepljenje i veterinarske preglede. Psa morate voditi na redovite veterinarske preglede, kako bi osim redovitog cijepljenja psu bili pregledani zubi i procijenjeno zdravstveno stanje. Briga o psu uklju uje redovitu šetnju, iji opseg ovisi o pasmini samog psa.

Odabir pasmine Kada vidite te preslatke krznene “loptice“, koje vas gledaju s dva najcrnja oka i te predivne njuškice i capice, svaki zdravi razum jednostavno vas napusti, na žalost. Kupovina psa nije kupovina odje e, koju ne morate nikada obu i ako vam se kasnije ne e svidjeti. Pas je živo bi e koje treba vašu pažnju i ljubav cijeli svoj život, a ne samo kra e vrijeme dok je malen i sladak. Kod uzgajiva a raspitajte se o karakteru psa, postavite im više pitanja oko brige, treniranja, mogu ih genetskih i zdravstvenih problema. Tako er, prona ite knjige ili potražite na Internetu savjete oko brige i treniranja odre ene vrste psa ili pak upitajte stru njake, koji e vam sigurno dati odre ene informacije koje ne ete prona i ni u jednoj knjizi.

Vaš pas i susjedi I najvažnije je da prilikom istraživanja budete iskreni sami sa sobom. Primjerice, želite nabaviti škotskog ov ara zbog njegove predivne dlake, no ho ete li imati vremena i volje svakodnevno ešljati njegovu dlaku? Ili, zaljubili ste se u bigla, no ho ete li ga imati vremena svaki dan voditi na jednosatno istr avanje bez uzice i imati strpljenja za njegovu nevjerojatnu energiju i nemiran karakter? Razmislite o veli ini životnog prostora. Velike pasmine zahtijevaju više prostora, po mogu nosti ogra eno dvorište, s vlastitom ku icom ili boksom gdje e obitavati. Ima li mjesto u kojem živite mogu nosti za

normalnu svakodnevnu šetnju psa? To su sve klju ne stvari o kojima trebate razmišljati kada nabavljate psa i slobodno se predomislite u vezi s nabavkom odre ene pasmine, ako ona ne odgovara vašim o ekivanjima.

Odabir uzgajiva a Kupite psa od odgovornog i poznatog uzgajiva a (ako se radi o istokrvnim pasminama), jer oni rade na tome da nema genetskih križanja unutar nekoliko generacija legla, što može izazvati brojne genetske malformacije, slabo zdravlje psa, pa ak i probleme s temperamentom.

Kada ste izabrali uzgajiva a, obavezno tražite da vidite barem kujicu koja je imala leglo, promatrajte interakciju izme u uzgajiva a, kujice i legla, te eventualno drugih prisutnih pasa. Jesu li prijateljski nastrojeni ili sramežljivi? Pravi uzgajiva e i vas procjenjivati, možete li pružiti njegovom psi u dobar dom i život.

Koliko pas košta? Možete li si zaista priuštiti psa? I pritom ne mislimo samo na kupovinu, koja može stajati prili nu svotu novca, nego možete li inancirati njegovu hranu, redovita cijepljenja, veterinarske preglede, lije enje eventualnih bolesti i ozljeda, mikro ipiranje, zatim kupovinu ogr-

Svi vlasnici pasa moraju biti svjesni svoje odgovornosti prema svojim susjedima, i to ne samo onima koji žive neposredno oko njih, nego i susjedstva kao zajednice. Ako pas nije treniran, može postati veliki problem, primjerice, esto i glasno lajanje. Tako er, za vrijeme šetnji obavezno pokupite izmet za svojim psom, te ga držite na uzici. Morate trenirati psa poslušnosti, jer neposlušan pas postaje problem svih. S druge strane, poslušan pas sigurno e biti radost cijelog susjedstva. Još jednom napominjemo, nemojte srljati u nabavku psa prije nego što ste se dobro raspitali o svim prednostima i nedostacima, ne samo pojedine pasmine pasa, nego i op enito o kompletnoj brizi o psu. Zapamtite, pas vam može biti najbolji prijatelji ili najve a no na mora.

LAKE ZA ODRŽAVANJE i svestrane

RECEPT tjedna

Cool stepenaste frizure za kratku i srednje dugu kosu RECEPT TJEDNA

Pohane bukova e s bademima Sastojci: • 1/2 kg bukova a • 15-20 dag badema • 4 jaja • brašno, krušne mrvice prema potrebi • sol i ulje za prženje Za umak: • 1 vrsti jogurt • 3 kisela krastavca • 1 mladi ešnjak • 1 mladi luka • 1/2 crvene paprike • vrhnje za kuhanje

Priprema Pripremljene bukova e (odsje e im se tvrda petelj-

ka i o iste od zemlje, ako je ima) kratko se blanširaju, osuše i paniraju na klasi an na in. Zatim se ponovo namo e u jaja i uvaljaju u grubo zdrobljene bademe. Pošto su bukova e lagano blanširane, prženje može biti kra e, na nižoj temperaturi, dok ne porumene. Neka bademi ne budu prije prženi jer e lako pocrniti prije nego je bukova a pe ena. Za izradu umaka potrebno je samo sve sastojke strpati u mikser i izmiksati. Ako je pregust, uliti malo slatkog vrhnja.

U ite u novu sezonu s trenutno najpopularnijim na inom šišanja – postepenim. Zra ite samopouzdanjem i seksipilom nose i ovu laku za održavanje i ultrasvestranu frizuru. A ko v a m je dosadila vaša uobi ajena frizura, brže - bolje dogovorite termin kod svog frizera. I kada vas upita kakvu promjenu želite, bez razmišljanja recite da želite stepenasto ošišanu fri-

zuru, jer ovaj na in šišanja bit e apsolutni hit jeseni. Bilo da imate kratku kosu ili kosu srednje dužine, sasvim je

svejedno, glavno je samo da ste spremni na promjenu i poglede koje ete privla iti svojim novim frizom, koji bismo mogli nazvati i “it” frizurom trenutka: svestranom i modernom. I, što je najbolje, možete je prilagoditi svom ukusu, odnosno postepenost može biti diskretna ili potpuno izražena, i njome ete skratiti

boravak pred ogledalom jer je prije svega – veoma laka za održavanje. Pridružite se trendseterima koji su ve prigrlili ovaj look i s voju frizuru iskoristite kako biste u svakoj prilici pokazali svoju neobuzdanu, strastvenu narav, baš kao što je i vaša kosa. Svejedno je radi li se o stepenastoj kratkoj pixie frizuri ili postepenom bobu (sa šiškama ili bez njih), glavno je sa mo da ovaj trend prilagodite sebi i svojoj osobnosti. Zna i, vaša kosa i dalje može biti elegantna ili pak otka ena i pomalo divlja.

Trebate li inspiraciju, bacite pogled na ove slike i frizure koje su osmislili ponajbolji svjetski frizeri.

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

Dobro je znati 299

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Nije sve izgubljeno

Životne vrijednosti na kušnji

PITANJE: Bolovala sam od teške bolesti iza koje sam ostala paralizirana – i sada sama u invalidskim kolicima. Nastavila sam školovanje i završila sam fakultet. Zaposlena sam. Moj problem je u tome je li u ikada mo i osnovati obitelj. Puna sam pesimizma i neizvjesnosti vezano uz moju budu nost. Što mu o ekivati? ODGOVOR: Dogodila vam se velika i teška tragedija koju niste mogli izbje i. Preboljela ste tešku bolest iza koje je ostala definitivna posljedica paraliza zbog koje ste vezana za invalidska kolica. Me utim, ini mi se da niste izgubila volju da se borite i da živite a to ste pokazala time da ste završila akultet i da radite.

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Jeste li imali kakve hobije kojima ste se ranije bavili a kojima se i danas možete baviti? Imate li prijatelje koji su i danas uz vas? Zašto ste došla na tu ideju da o tome razmišljate i pitate se da li postoji muškarac koji e vas voljeti i s kojim ete živjeti? Valjda ste prestali tražiti muškarca u svom životu? Vi zasigurno imate imate neke druge osobine i kvalitete koje e ako bolje pogledate privu i nekog muškarca koji e vas voljeti i poželjeti živjeti s vama. Ukoliko se budete time okupirali, spoznat ete mnoge pozitivne osobine i kvalitete kao i svoje vrijednosti a time e vaš život postati ljepši a budu nost sretnija i svijetlija.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Živimo u vremenu kad su sva znanja i sve vrijednosti relativne. Svijet je velika pozornica najrazli itijih sadržaja koji su nam na udan n a i n i s t ov r e meno dostupni i nedostupni. Sve bismo htjeli mo i, svugdje bi htjeli biti, u svemu bi htjeli sudjelovati, ali to sve nas iscrpljuje i zbunjuje. Znamo li više uop e što nam treba? Kako bi to mogli znati kad je prostranstvo mogu nosti nepregledno. Koji su kriteriji, mjerila koja trebamo slijediti? To je problem koji mu i današnje generacije. Mogu nosti izbora uvijek su ovisne o vrijednostima, a one su se danas nekako istrošile. Je li dobro biti skroman i predan obitelji ili poduzetan i energi an u poslu, da li uop e spojiti te dvije stvari ili se ne ega odre i? U našim glavama nižu se dileme u svim bitnim životnim pitanjima. Imamo daleko ve e mogu nosti izbora nego što su ih ljudi u prošlosti imali, slobodni smo u initi ono što mislimo da je najbolje za nas, ne vežu nas vrste norme i životne vrednote koje su u stara vremena definirale okvir individualnih odluka. Ne moramo slušati savjete roditelja, društva ili religije, sve to možemo osporiti pozivaju i se na neke druge kriterije koji nas vode do nekog našeg boljeg života. Ali kako odlu iti što je najbolje za nas?! Nakon što se pretresu i relativiziraju sve postoje e vrijednosti, a svakoj je od njih mogu e na i manu i razlog za odbacivanje, što onda preostaje? Prijašnje su generacije vjerovale u vrijednosni sustav koji ih je oblikovao u sredini kojoj su pripadali, a danas u sve sumnjamo i ne znamo to no kojem društvenom okruženju pripadamo. Kao da nitko ne bi htio biti tamo gdje je geogra ski, pa preispituje neke druge mo-

gu nosti dalekih kultura i znanja o životu koje su bolje od ovoga u emu smo se rodili....Ali nismo sigurni, sve je to prešareno i može nas jako zavesti. Možda ova vjera, a možda i neka druga, možda samostalnost, a možda i obitelj, tko može biti siguran? A ipak svatko mora odabrati i to je teret koji izaziva pretjerano razmišljanje kod mnogih ljudi. Sloboda izbora nasuprot tradicionalnim vrijednostima? Gotovo da je nemogu e pomiriti te dvije solucije, svaki pojedinac traži vlastitu ormulu. Razmišljamo o svojim motivima, sposobnostima, ograni enjima, pretresamo pogreške koje smo u inili i zablude koje smo nadrasli. Ali uvijek zapadamo u nove.... Bajkovite nam se ine pri e iz prošlih stolje a kad je postojala ast, domoljublje, prijateljska odanost i ljubavni ka vjernost, neki viši smisao života.... Dosljednost uvjerenja prijašnjih generacija neostvariva je danas. Druk ije je vrijeme, sve se pomiješalo, bezbroj se puta rušilo, mutiralo je i ne može biti kao nekad. Ve ina ljudi i ne bi htjela stroga pravila ponašanja, danas želimo slobodu, individualnost, uspjeh i popularnost. Kultura koju gradimo brza je i površna, svatko ima tek svojih pet minuta - ako uop e do e na red...Kakav svijet! Ne svi a nam se, pa opet tražimo uporišta, po ne zna se koji put promišljamo o dobrim i vrijednim ciljevima i smislu svog postojanja... ipak

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Ograni enje pokreta ramenog zgloba Bolest se medicinskim rje nikom zove impingement sindrom i definira se kao klini ko stanje pri emu nastaje kompresija, priklještenje rotatorne manšete i tetive bicepsa izme u velike kvrge nadlakti ne kosti i struktura u vrhu ramena luka koji ine akromion, akromioklavikularni zglob, korakoakromijalni ligament i kljunasti nastavak lopatice. To je, kratko re eno, bolesno stanje ramenog zgloba koje se od strane oficijelne medicine jako teško i dugotrajno lije i. Bol je gotovo permanentno prisutna, oboljeli štedi rame, njegovo optere enje, podizanje ruke i op enito ograni ava pokret ramena. Zglobovi koji su me usobno povezani uskla eno omogu uju maksimalnu pokretljivost ramena. Ošte enje samo jednog od njih smanjuje unkciju pokretljivosti ramena.Me utim, oboljelom je naj eš e suvišno nabrajanje ovih elemenata, on zna da je nastao nesklad odnosno disbalans u tom podru ju i da trpi dugotrajne bolove. Kad više analgetici ne pomažu lije enje postaje sve kompliciranije, dugotrajnije a bolovi su sve žeš i. Uzroci bolova mogu biti višestruki i oni vrlo rijetko zanimaju pacijenta. Njega zanima pomo u vidu otklanjanja bolova i vra anje ramenog zgloba u punu unkciju i to što prije. Neki se bolovi moraju reducirati što ne zna i i eliminirati. Kad nakon nekoliko dana bioterapeut vrati rame u stanje balansa i otkloni svaku bol rame se mora pustiti u punu unkciju. Zna i da se na to mora obratiti osobita pažnja jer su oboljeli navikli štedjeti rame od bilo kakvih napora. Nakon pedesete godine života bolovi u ramenima nisu nikakva rijetkost, mogu se ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

samo u nijansama razlikovati dijagnoze. Nažalost, pacijenti sami, bez struke, dijagnosticiraju svoju bolest i sve pripisuju reumi što je potpuno pogrešno. Bez prave dijagnoze naj eš e samoinicijativno odlaze u toplice gdje im se kratkotrajno otklanja bol ali ne i bolest. Drugi je put do pokušaja izlje enja fizikalna terapija, koja se sastoji od korištenja leda i topline te odre enih vježbi koje poti u oporavak miši a. Takve terapije su dugotrajne i ne garantiraju oporavak. Kod kroni nih bolesnika problemi traju mjesecima, a samo oboljeli znaju kakve neugodne bolove trpe i kakva je kvaliteta života takvog pacijenta službena medicina puno ne brine. Njihov naj eš i odgovor je: “To se teško lije i, bolovi su sastavni dio terapije, bit e bolje, budite strpljivi itd..” Oboljeli prihva aju objašnjenje, trpe te bolove, ne pada im na pamet da se to može iscijeliti daleko brže i jednostavnije te strpljivo ekaju da medicina odradi svoj posao. Pri tom im je bol stalni suputnik na kojeg su ve navikli. Posjet bioterapeutu može im promijeniti život u samo etiri dana. Vra anjem oboljelog organizma u stanje balansa bol se povla i i nestaje kao rukom odnesena. Ve prvog dana terapije naj eš e nestaju svi bolovi, a terapija koja se sprovodi još tri dana stabilizira zdravo stanje ramena kako se bolest ne bi vratila. Mislite na sebe i nemojte nikada pomišljati da je bolest vaša sudbina. Vaše je pravo da budete zdravi i to nemojte propustiti ostvariti. Javite mi se (bez SMS-a) na broj tele ona 098/1347-031, dogovorite svoj individualni tretman i kona no se oslobodite neugodnog oboljenja. I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDR AVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Svake subote emisija: KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

Dobro je znati 11 31

HR ČAK svake subote 9-10 sati

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAJMOVI: Frankfurt 2011.

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Budu nost je u alt 64. izdanje Salona u Frankfurtu, najzna ajnije jesenske priredbe u automobilskoj industriji, održava se od 15. do 25. rujna. Oko 900 izlaga a iz više od 30 zemalja na površini ve oj od 210.000 kvadratnih metara predstavlja svoje nove proizvode i tehnologije. AUTOstil je tradicionalno bio nazo an ovoj priredbi te vam u donosimo pregled najvažnijih noviteta. (Dalibor Flajpan)

Konceptna studija nove kompaktne limuzine ozna ava po etak opsežne ofenzive modela u godinama koje slijede. Nova limuzina bit e predstavljena kao šesti model marke u Europi, Rusiji i Kini.

Legendarni model Fiata stiže u novoj generaciji. Opremljen sa dvocilindri nim benzinskim motorom koji je ve pokupio brojne nagrade ovaj automobil odli nog imidža ima svoje kupce.

Novi najmanji Volkswagenov model ugledao je svjetlo dana. Mali gradski automobil, Up, duga ak je 3,54 m, pokre u ga trocilindri ni benzinski pogonski agregati, a sti i e i dizelska izvedba te naravno elektri ni Up. Uz novi Up šira je javnost po prvi puta mogla upoznati i legendarnu Bubu tre e generacije.

Nakon modela Yaris, koji stiže na doma e tržište na red je stigao redizajn modela Avensis. Zatezanje bora ovom modelu mora donijeti lakšu borbu s konkurencijom u segmentu. U Frankfurtu je predstavljen i novi Prius+ sa sedam sjedala i Plug-in tehnologijom punjenja ovog prvog serijskog hibridnog vozila na uti nicu.

Citroënova linija prestižnih vozila dobiva novog lana. Nakon modela DS3 i DS4 na red je stigao i DS5. Svojevrsna mješavina limuzine i jednovolumenskog vozila dužine je 4.52 m, što je kra e od modela C5. Atraktivan izložak štanda bio je model Tubik, Citroënov koncept Minibusa.

Što re i? Po mnogima najbolji serijski sportski automobil na svijetu dobio je i Spyder ina icu. Po prvi puta Ferrari dobiva tvrdi sklopivi krov iz aluminija koji se sklapa za 14 sekundi. Sve ostalo je dobro poznato: 4,5 litara V8, 570 KS, 320 km/h…

Lexusova nova limuzina GS ima težak zadatak na tržištu u borbi s Mercedes-Benzom E klase, Audijem A6 te BMW-om serije 5. Novu generaciju Lexusa krasi agresivniji dizajn.

Mini je svoj osnovni model predstavio u mnogo karoserijskih izvedbi. Iako se inilo nemogu e Mini je uspio napraviti atraktivan Coupe.

Tek što je u Hrvatskoj predstavljen model Rio, svjetskom je tržištu ponu ena i varijanta s petora vrata ovog modela. Pažnju je pljenio i vrlo atraktivan koncept sportskog automobila ovog krejskog proizvo a a.

Aktualni svjetski prvak u Formuli1 i “debelo” vode i voza u ovoj sezoni prdstavio je sam “svoj” model Infinitija FX Vettel. Dobro poznat model SUV-a ovog prestižnog proizvo a a Vettel je “prilagodio” svojim potrebama.

SAD JE PRAVO RAV AVO VRIJEME ZA SMJENU GENERACIJA BOGAT A O OP OPREMLJEN RENAULT L MEGANE

97.900 kn

U mnoštvu izlaga a posjetili smo i štandove dva hrvatska proizvo a a elektri nih vozila. Tvrtka Doking ponovno je pokazala svoj XD concept dok je Rimac iz Samobora svojim konceptom sportskog elektri nog automobila pobudio doista velik interes posjetitelja. Takav interes na svom štandu poželjeli bi i mnogo ve i i poznatiji proizvo a i vozila. ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2001.g., 121.000 km, 2. vlasnik, na ime kupca = 3.500 eura 2. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2003.g., 70.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 4.430 eura 3. Toyota Prius 1,5 Hybrid SolNAVI, 2006.g., 130.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 13.400 eura 4. Toyota Prius 1,5 Hybrid Luna, 2007.g., 140.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 11.000 eura 5. Toyota Hilux 2,5 D-4D DC, 2006.g., 172.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 14.800 eura 6. Toyota Verso 2.0 D-4D Sol, 2009.g., 116.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 18.500 eura 7. VW Scirocco 2.0 TDI Sport, 2008.g., 59.900 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 19.800 eura 8. VW Eos 1.4 TSI, 2008.g., 6.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 18.999 eura 9. Renault Megane 1.4 16V Grandtour, 2004. g., 109900 km, na ime kupca = 5.640 eura

Prosječna potrošnja: 6,8 l/100 km. Emisija CO 2: 157 g/km.

Šavora d.o.o.

MINUS DODATNIH

2.000 kn

www.renault.hr

POŽURITE U RENAULT SALONE I UŠTEDITE DODATNIH 2.000 KUNA! Akcija traje od 5.9.2011. do isteka zaliha i isključuje sve druge akcije. Vrijedi za ﬁzičke osobe za kupnju osobnih vozila marke Renault. Cijena se odnosi na Mégane Generation 1.6 16V 100KS (74kw). Jamstvo vrijedi pri kupnji uz Renault Financiranje i do ispunjenja prvog od dva navedena uvjeta.

80 000 km

Slika automobila je simbolična.

Autocentar Kos d.o.o., Mihovljanska 89, Čakovec, tel 040 493 030

Renault PREPORUČA

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

ternativnim pogonima

Future comes as standard

64th International Motor Show

September 15 â€“ 25, 2011 Frankfurt/Main www.iaa.de

Iako je BMW ve prije pokazao sluĹžbene fotografije serije 1, na â€œdoma emâ€? terenu to ne moĹže pro i nezamje eno. Paralelno s predstavljanjem u Frankfurtu ovaj je automobil predstavljen istog dana i u akovcu, kod ovlaĹĄtenog prodavatelja AC Baumgartner. Novi BMW 1 ve je u prodaji s po etnom cijenom 183.822 kn (do registracije).

Nakon revolucionarnog dizajna sad ve proĹĄlog Civica, Honda je predstavila novi model ali sada dizajniran na osnovi starog izgleda. UnutraĹĄnjost je prostranija, a na trĹžiĹĄte Civic dolazi slijede e godine. Dizelski motor obujma 2,2 litre tako er je temeljito obnovljen.

Mazda nastavlja s razvojem SUV modela. Nakon CX-7-ice slijedi Crossover CX-5, manji ali vrlo atraktivan model. Isti e se tipi nim ku nim â€œKodoâ€? dizajnom te Mazdinom Skyactiv tehnologijom. Zna ajan izloĹžak je i blago obnovljena Mazda 3.

Uvjek atraktivan Porsche predstavio je novu seriju svoje perjanice â€“ modela 911. Sedma generacija krenula je na trĹžiĹĄte naprednija nego ikad. Snaga po etnog modela je 350 KS. Ameri ki glumac Larry Hagman, koji se proslavio ulogom J.R.-a u nekad popularnoj seriji Dallas tako er je posjetio salon u Frankfurtu. S posebnim je zanimanjem razgledao Rim ev ĹĄtand te njegov hrvatski proizvod â€“ elektri ni sportski automobil.

Mr. Bean, popularni britanski komi ar bio je poseban gost na ĹĄtandu Rolls Royce-a.

PAKET

DALJINSKO CENTRALNO

COLOR PAKET

ZATAMNJENA STAKLA

NASLON ZA RUKE

Polo Rabbit

Nova generacija Ford Focusa dobila je sportske ST verzije u karoserijksim varijantama sa 3 vrata i karavan. Uz Focus ST stajala i manja Fiesta tako er u ST izvedbi. Dobro poznate kvalitete ST Fordova ipak su ostale u sijeni konceptnog Coupea naziva Evos, koji predstavlja Fordovu viziju razvoja auto industrije s modelom duĹžine 4,5 m i naravno hibridnim pogonom.

BEZ TROÂŠ

KOVA:

anja og osigur obvezn uranja ig os o sk ka cije registra pregleda g tehniĂ‹ko ljeĂŚnika bi javnog

Das Auto.

i serija vozila donijela je zna ajne promjene kod ovog korejskog proizvo a a. Novi i30 ima teĹžak zadatak nastaviti vrlo uspjeĹĄnog prethodnika istog imena. Novi i30 dolazi na naĹĄe trĹžiĹĄte po etkom slijede e godine, a za jesen Hyundai u Hrvatskoj sprema lansiranje ak tri svoja modela: i40, Elantra i Veloster.

Nakon predstavljanja ovog konceptnog automobila u Ĺ˝enevi u prolje e ove godine, u Frankfurtu je predstavljena gotovo serijska izvedba. Definitivno, jedan od najljepĹĄih izloĹžaka ove priredbe.

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeÄ‘a, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW LT 46 2.8 TDI , 2000., Ĺžuta, vuÄ?na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauliÄ?no vitlo, signalizacija, tahograf, radio 4. Mercedes 609 D, 1991., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 8. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 9. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. rujna 2011.

Održan tradicionalan susret u organizaciji tvrtke Start iz Male Subotice Protekle su subote, 17. rujna, u Maloj Subotici održani Susreti dobrih susjeda koje zajedni ki organiziraju tvrtka Start te udruga Sport za sve iz Male Subotice. Ove su godine

susreti održani po sedmi put, a Start se predstavio kao ovlašteni partner Mazde za Me imursku i Varaždinsku županiju, auto škola, marketinška agencija, te Pu ko otvoreno u ilište Novak, koje

ove godine slavi desetu obljetnicu postojanja. Ovogodišnjim je susretima nazo ilo osamdesetak djelatnika, suradnika i prijatelja tvrtke Start kao i lanovi udruge Sport za sve. Kao potpora, susret

su pratili lanovi Moto kluba Orlovi iz Male Subotice i udruga Tim za zdravlje. Specijalni gost bio je Ivica Perho , me imurski župan. Natjecateljski je dio susreta bio organiziran u više disciplina poput

ga anja lopticama, vise e kuglane, bacanje potkove, ubacivanja loptica, pikada, odbojke na pijesku, bo anja, mali nogomet... Sami su rezultati natjecanja bili su manje

bitni, a nakon podijele prigodnih nagrada najboljima, nastavilo se ugodno druženja iji su doma ini bili bra ni par Novak, vlasnici tvrtke Start. (SZ)

20. rujna 2011.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Komentari Ne znam kako je to biti bez novca

PiĹĄe: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

ProĹĄli sam tjedan za jednoga svog prijatelja kod uvaĹženog i visoko pozicioniranog ovjeka iz naĹĄeg kraja ishodio odre enu pomo , bolje re eno uslugu. Ina e, lakĹĄe mi je moliti i prositi za druge nego za sebe i svoje. Kada smo sve uredili, upitah gospodina ĹĄto sam duĹžan, na ĹĄto je on odgovorio da baĹĄ niĹĄta i da mu je bilo zadovoljstvo u initi neĹĄto za mene. - Dobro, onda Vas za ovo, ali i zbog dobre kapljice, zovem na vrhunski zeleni silvanac v ĹĄtrigovski kraj, ponudih uvaĹženom gospodinu. - Joj ne, ne, ne ... ja Vam baĹĄ ne pijem alkohol, a niti izlazim po klijetima i podrumima. Hvala, kao da jesam, ali ne, re e mi ovjek, na ĹĄto sam izaĹĄao iz ureda. Ulaze i u svoje vozilo za uh glas s prozora ureda u kojem sam malo prije bio. - Molim Vas, dojdite gore, ako Vam nije teĹĄko, zvao je gospodin, na ĹĄto se ja bez oklijevanja vratih u njegov prostrani ured. - Kud ste me ono pozvali, na vino u brege, viĹĄe kao odgovor upita me radosno ovjek i odmah ponudi pristanak, nakon ega sjedosmo i popri asmo. To nije, on je govorio, a ja sam sluĹĄao. - Znate, ja vam od svoje mladosti imam dobar posao, dobru pla u, sre enu obitelj, imam sve ĹĄto trebam. Ja vam ne znam ĹĄto to zna i ne imati novac, ĹĄto zna i ne imati za registraciju vozila, kako ne i i na more i ne znam za nevolje o kojima ujem od drugih. Jednostavno do ovog trenutka nisam imao potrebe nekamo izlaziti, a osobito ne izlaziti u klijeti i podrume.

Evo pristajem na poziv i Ĺželim se druĹžiti s Vama i ljudima koje eventualno pozovete. Ĺ˝elim uti probleme drugih, koje je nemam i zbog ega sam na neki na in isklju en iz obi nog Ĺživota, u nekoliko minuta izgovorio mi je ovjek. Stisnusmo ruke, dogovorili odlazak v brege, ja krenuh doma i po eh razmiĹĄljati ĹĄto je sve sustav stvorio od ljudi, a nekima i roditelji i (ne) prilike. Zapitah se kako vjerojatno ni hrvatska premijerka, ni predsjednik, ni ministri, ni saborski zastupnici viĹĄe ne znaju ĹĄto zna i ne imati za plin, struju, vodu, registraciju i mnoge druge stvari. I kako neka onda razumiju gra ane koji jedva krpaju kraj s krajem, kojima se isklju uju energenti, koji more ni nisu vidjeli i sli no. Stoga, kada vam netko visoko pozicionirani u ini uslugu, ne nudite novac ili druge poklone, nego ih pozovite v brege, na Muru ili Dravu, na akove ki sajam srijedom i sli na mjesta.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Aktivisti nekad, aktivisti danas Prilikom privremenog boravka u Zagrebu susretali smo se s brojnim grupama ljudi, me u kojima su najzanimljivija supkulturna skupina svakako bili aktivisti. Barem smo ih mi tako zvali. Bili su zapravo vrlo prepoznatljivi â€“ dredovi u kosi ili barem prikladno zaĹĄulana kosa, odje a i aksesoar iz indian shopa ukraĹĄeni brojnim priĹĄiva ima, u sluĹĄalicama redovito neka opskurna glazba, mjesta okupljanja Mo vara i Attack, uz prehranu koja isklju uje bilo ĹĄto

Ĺživotinjskog porijekla. Uglavnom studenti Filozofskog fakulteta, u kuloarima ionako prepoznatog kao â€œaktivisti kogâ€?, uz apstraktne hobije kao ĹĄto su borba za ljudska i Ĺživotinjska prava koja, priznajem, nama baĹĄ i nije imala smisla. Jer, mi smo imali sva prava koja su nam bila potrebna. Danas na aktiviste gledam malo druga ije. Vjerojatno jer sam u me uvremenu malo odrasla, a vrlo vjerojatno i zato ĹĄto su odrasli i sami aktivisti. Danas ih zapravo ni ne mogu viĹĄe zvati aktivisti-

#9 #;9 <;## 9

#= >

) ") ( "

" 70

PiĹĄe: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

+ ,

VARAĹ˝DIN

zadnje sirnice (bureka sa sirom) zamalo se posva ala s kolegom. udnovati su porivi ljudski, odnosno moji. Svaki put kad se uputim na neko novo mjesto prvo mi kroz glavu pro e ina papica koja bi me eventualno drĹžala gore u nedostatku zanimljivijeg sadrĹžaja. A onda mi ta alternativa preraste u glavnu stvar. Pretpostavljam da u tome nisam jedina, dapa e, tako razmiĹĄlja velika ve ina. Pa ipak je jelo primarna potreba. Upravo stoga opet naglaĹĄavam da je vaĹžno da me imurski kulinarski specijaliteti budu dostupni naĹĄim malobrojnim turistima (jesu li malobrojni upravo zbog te slabe ponude?). Sve ovo samo je dokaz one stare, istinite uzre ice kako ljubav ide kroz Ĺželudac. Moja ljubav prema Sarajevu zapo ela je Olimpijadom, potvrdila se zahvaljuju i hrani te se unato neizbjeĹžnom praĹžnjenju Ĺželuca u vrstila duboko u meni. A jesam li spomenula tamo neke dĹžamije?

OBLIKOVNJE:

U jednoj svojoj kolumni dala sam si oduĹĄka i izrazila nezadovoljstvo injenicom kako akovec u svojoj ponudi baĹĄ i ne vrvi naĹĄim autohtonim jelom, me imurskom gibanicom. ProĹĄlotjedni posjet Sarajevu s ekipom Me imurskih novina, osim ĹĄto me jako obradovao jer sam kona no vidjela taj olimpijski grad mog djetinjstva (iz davne 1984.), ujedno me i utjeĹĄio kako nismo jedini koji zaboravljaju na svoju baĹĄtinu (primjer gibanice). Uz najbolju volju, u srcu Vrhbosne nisam uspjela prona i tzv. turski med ili, kako to joĹĄ zovu, tvrdu halvu, slasticu koju drĹžimo ak i mi u akove kim slasti arnicama, i to u istim onim slasti arnicama u kojima ne drĹžimo naĹĄu me imursku gibanicu. Turski med je slastica iji se jedan griz Ĺžva e pola sata, usput izvu e sve sumnjive plombe i popuni sve praznine izme u zubi. Prije nekih 20 godina turski med bio je popularniji kako u Bosni, tako i kod nas. Sada nam neke druge struje nose jela sa zapada, po evĹĄi od pizze, lasagna, hamburgera, muf ina ... Za turski med mla e generacije na BaĹĄ arĹĄiji nisu ni ule. No, bez brige, ubrzo sam poslije obilne porcije evapa u somunu s kajmakom dostojnu zamjenu za â€œmisteriozniâ€œ turski med pronaĹĄla u egipatskom sladoledu i pravoj turskoj kahvi. Nakon toga natovarila se s pola kile rahat lokuma u svrhu suvenira, a zbog

ma, jer su svoju borbu iz hobija pretvorili u profesiju. Danas su to obrazovani ljudi kojima viĹĄe nije cilj jednostavno biti druga iji od drugih, potpisivati peticije za oslobo enje neke Su-Ki-Mo u Kini ili ukidanje smrtne kazne negdje tko zna gdje. Danas su usmjereni vrlo lokalno, znaju to no prepoznati problem i pokrenuti radnje kojima bi se taj problem mogao rijeĹĄiti. Moje najdraĹže aktivistice ovih su dana proslavile 8. ro endan svoga rada, i ja im na istom od srca estitam!

& 3 1/?

AKOVE KI espresso by Bibi

Sarajevo

PiĹĄe : Bojana Ĺ pani ek bojana@mnovine.hr

- /1 2 2 31 (H HR) 4/ 2 63 (HHR) RETRO PU LT (H

iH )

HR)

Prodaja u laznic a: sustav EVENTIM .hr

" # $ % &

ORGANIZATORI:

@ & 1

-1 ? 3 & 3 1/?

/8 1 &

POZNATI I SLAVNI MEGAKONCERT u Areni Varaždin 15. listopada

Novu koncertnu sezonu otvara Dražen Ze i ! Popularni splitski pjeva Dražen Ze i 15. e listopada održati megakoncert u Areni Varaždin. Nakon nedavnog rasprodanog koncerta u pulskoj Areni, popularni e Zeko starim i novim hitovima “Eh, da mogu vratit godine”, “Osvetnica”, “Govore mi mnogi ljudi”, “Ima li nade za nas” i brojnim drugima zabaviti publiku i u varaždinskoj Areni. Ze i e na koncertu u Varaždinu ujedno promovirati i svoj posljednji, 16. po redu, studijski album “Crni

kralj i bijela dama”, koji je u kratkom vremenu ve premašio srebrnu nakladu. Ulaznice za koncert Dražena Ze i a u Areni Varaždin po cijeni od 60 kuna za parter i 70 kuna za tribine mogu se ve sada kupiti u sustavu Eventima, na www.

eventim.hr. Od ponedjeljka ulaznice e se na i u prodaji i na sljede im prodajnim mjestima: u Varaždinu – Rock Art Caffe, Caffe bar Time out, Caffe bar Ritz, Caffe bar Felix, u Ivancu – Kavana Ivana, Novom Marofu – Caffe bar Prestige, Ludbregu – Caffe

Ze i e na koncertu u Varaždinu promovirati i svoj posljednji studijski album “Crni kralj i bijela dama”

FORMULA 13

bar Jura, Prelog – Pizzeria Ro-Sa; akovcu – Caffe bar Arcus i Radiju 1, Murskom Središ u – Kavana Vuri, Palovcu – Domino bar. Organizator i izvršni producent koncerta Dražena Ze i a u Areni Varaždin je Tipo Marketing.

01. SET FIRE TO THE RAIN - ADELE 02. DEATH OF YOU AND ME - NOEL GALLAGHER’S HIGH FLYING 03. BABY PLEASE MAKE A CHANGE - HUGH LAURIE & TOM JONES 04. PROMISES, PROMISES - INCUBUS 05. DEDICATION TO MY EX - LLOYD f ANDRE 3000 & LIL WAYNE 06. SOMEHOW - JOSS STONE 07. RAIN OVER ME - PITBULL feat. MARC ANTHONY 08. PURPLE SKY - KID ROCK 09. PUMPED UP KICKS - FOSTER THE PEOPLE 10. CALIFORNIA KING BED - RIHANNA 11. ADVENTURES OF RAIN DANCE MAGGIE RED HOT CHILI PEPPERS 12. BACK DOWN SOUTH - KINGS OF LEON 13. SPEAKING IN TONGUES - ARCADE FIRE 14. IT’S MY PARTY - QUINY JONES f. AMY WINEHOUSE

Posljednje ulaznice za Georgea Michaela Disciplin A Kitschme predstavlja “Uf” Zagrebu Disciplin A Kitschme predstavit e Zagrebu svoj novi album “Uf” u nedjelju 9. listopada u Tvornici kulture. Nastali 1981. po raspadu Šarla Akrobate, Disciplin A Kitschme (Disciplina ki me) i njezin idejni tvorac, skladatelj, basist i pjeva Koja, svojim su izrazito nekonvencionalnim zvukom svedenog na line-up, koji se sastojao od jedne bas-gitare i jednog kompleta bubnjeva, te Kojinim kratkim, minimalisti kim tekstualnim strelicama, izazivali potpuno opre ne komentare i reakcije, od freneti nog divljenja do kompletnog nerazumijevanja i mržnje. Po povratku iz Velike Britanije, okupljena je postava s bubnjarom Bucom i prate om pjeva icom Manjom, kojima e se u Tvornici pridružiti i Kuzma na klavijaturama. Cijena ulaznice iznosi 90 kuna, a možete ih kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima.

Nakon što su ulaznice za koncert Georgea Michaela 20. rujna u Areni Zagreb rasprodane, menadžment slavnog pjeva a napravio je ustupke kako bi se u prodaji našlo još ulaznica. Dogovorom i odlukom produkcijskog tima i menadžmenta u prodaju je puštena još jedna izvanredna serija ulaznica koje imaju ograni en pogled na pozornicu. Cijena ovih posebnih sektora je 300 kuna za tribinu dolje te 275 kuna za tribinu gore i možete ih kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima, a niste li si osigurali ulaznicu za koncert, požurite brzom brzinom! George Michael jedan je od najprodavanijih glazbenika u svijetu, s preko 100 milijuna prodanih albuma. Svjetsku slavu stekao je u duetu Wham, a njegov debitantski solo album

“Faith“ iz 1987. prodan je u preko 25 milijuna primjeraka. Godine 2008. magazin “Billboard“ svrstao ga je na 40. mjesto liste 100 najve ih umjetnika svih vremena. Njegova posljednja turneja,

TJEDNI KALORIFER

25 Live Tour, na kojoj je bio tijekom 2006. i 2007. godine, bila je komercijalno najuspješnija turneja tih godina u Europi. George Michael u zagreba koj Areni pjevat e u sklopu turneje “Symphonica: The Orchestral“. Georgeu je ovo prva turneja takve vrste – na koncertu e izvoditi pažljivo odabrane pjesme i hitove, spojivši svoju zadivljuju u, 30 godina dugu karijeru, a tom sjajnom opusu e dodati i neke najdraže pjesme drugih izvo a a. Glazba e biti ponovno obra ena kako bi odgovarala orkestru koji e se Georgeu pridružiti na ovoj turneji. Ova nova klasi na postava njegovoj e glazbi dati nove slojeve i nijanse. To je u potpunosti George Michael, no onakav kakvog do sada nismo uli.

Top 10 [pop-rock] 1 NINA BADRI Mama 2 CONNECT Ft Jelena Rozga Dalma nka 3 NENO BELAN Ocean ljubavi 4 TBF Mater 5 MASSIMO Iz jednog pogleda 6 CRVENA JABUKA Do neba 7 PARNI VALJAK Ljubav je droga 8 ENI Ostavljam usne 9 OP A OPASNOST Pobjego sam 10 AERODROM Ostani

TOP LISTA DOMA IH

Top 10 ::[zabavna] 1 SEVERINA Bred Pi 2 JOLE Ona 3 IVAN ZAK Bolja od najbolje 4 SLAVONIA BAND Još jedan dan bez nje 5 DRAŽEN ZE I Osvetnica 6 NOVI FOSILI Ti si udo 7 SANDI Gotovo je s nama 8 ALKA VUICA Jedna ljubav prava 9 ZDRAVKO ŠKENDER Nedostaje mi ljubav 10 PRVA LIGA Nemoj re i da je kraj

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu novu web stranicu

www.radio-varazdin.hr

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

20. rujna 2011.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

i d luz a www.poli.c

om.hr

među pilećim kobasicama u Europi!

Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.

22. velja e 2011.

sport@mnovine.hr

OTVORENO PH u gimnastici odrĹžano je u SGC-u â€œAtonâ€? u NedeliĹĄ u

Uspjela provjera pred nastup na SP-u u Japanu - Najbolji me imurski gimnasti ari okitili su se naslovima prvaka, ali Ude je kiksao u svojoj najvaĹžnijoj disciplini â€“ konj s hvataljkama U subotu je u Nacionalnom gimnasti kom centru â€œAtonâ€? u NedeliĹĄ u odrĹžano 20. viĹĄebojsko prvenstvo Hrvatske u gimnastici i Prvo otvoreno prvenstvo Hrvatske. Filip Ude joĹĄ je jednom dokazao zaĹĄto je najbolji hrvatski gimnasti ar. U viĹĄeboju je osvojio prvo mjesto s odli nih 88.600 bodova. Ostali rezultati po spravama bili su prvo mjesto na parteru s 15.300, karikama s 14.350 i pre i s 15.100. Drugi je bio na ru ama s 14.250 i etvrti na konju, 13.650, zbog malo slabijeg doskoka na kraju vjeĹžbe. Njegova klupska kolegica i najbolja me imurska gimnasti arka Tijana Tkal ec u ukupnom je poretku u viĹĄeboju zauzela tre e mjesto s 45.600. Po spravama Tijana je bila najbolja u preskoku s 13.950, druga na tlu s 11.500, tre a na dvovisinskim ru ama s 10.000 i peta na gredi s 10.500 bodova. Ukupna pobjednica u Ĺženskom viĹĄeboju bila pak je Spli anka Tina Erceg.

Odli an viĹĄeboj Udea Nastupima naĹĄih i organizacijom natjecanja bio je zadovoljan i jedan od organizatora prvenstva, Mario Vukoja, trener

Dina Madir, Tina Erceg i Tijana Tkal ec - najbolje hrvatske viĹĄebojke

Povelje Me imurske Ĺžupanije Zvonimiru Pavlicu i Stevi Tkal ecu NajuspjeĹĄniji gimnasti ari na drĹžavnom prvenstvu u viĹĄeboju i me unarodni gimnasti ki sudac. - Ono ĹĄto najviĹĄe veseli je da su doĹĄli i najja i vjeĹžba i iz drĹžava koje nas okruĹžju. Prvenstvo je, kao jedan test uo i Svjetskog prvenstva u Tokiju, apsolutno uspjelo, pogotovo kada je u pitanju dvojac Seligman i Ude. Robert

je svoju vjeĹžbu napravio prvi put bez pada, a Filip je s tih 88.600 u topu dvanaest svjetskih viĹĄebojaca i sada sa sigurnoĹĄ u moĹžemo re i da ako ne e biti ozljeda Filip je sigurni sudionik Olimpijskih igara u Londonu 2012., kazao je Vukoja. Kada pak su u pitanju gi-

mnasti arke, Tina Erceg odli na, Tijana Tkal ec je malo kiksala, ali ima preskok koji moĹže biti zanimljiv i u Tokiju, te Dina Madir, cura koja je uĹĄla kao tre a, ali je u potpunosti zadovoljila naĹĄe kriterije odlaska na SP, gdje ni jedna od njih ne e traĹžiti svoj plasman u London kroz medalje na spravama, nego kroz viĹĄeboj.

U subotu jedino zakazao posjet, unato besplatnom ulazu

Na konju s hvataljkama bolji od Udea je ovaj put bio drĹžavni prvak Robert Seligman

Jedina zamjerka vezana uz subotnje prvenstvo moĹže se i mora uputiti gledateljima. Me imurci su joĹĄ jednom dokazali kako teĹĄko prepoznaju prave sportske vrijednosti. Ĺ to drugo re i kada imate priliku â€œna djeluâ€œ vidjeti jednog Filipa Udea, Tijanu Tkal ec, Tinu Erceg, Samuela Piaseckya, Roberta Seligmana, koji su osvajali i svjetske i olimpijske medalje. Gledatelji su joĹĄ jednom imali priliku, i to besplatno, svojim dolaskom dati podrĹĄku uo i Svjetskog prvenstva u Tokiju i Filipu i Tijani, ali i ostalim naĹĄim gimnasti arima, no, na Ĺžalost, u inilo ih je to samo dvjestotinjak. (S. Obadi )

Gimnasti kom klubu â€œMarijan Zadravec Macanâ€? donacija u iznosu od 50.000 kuna Po zavrĹĄetku natjecanja zamjenik Ĺžupana Me imurske Ĺžupanije Matija Posavec predsjedniku Gimnasti kog kluba â€œMarijan Zadravec Macanâ€? Rudiju Lesingeru uru io je simboli ni ek na iznos od 50.000 kuna. Rije je o donacijskim sredstvima Me imurske banke iz akovca, koja je podrĹžala rad kluba na prijedlog Ĺ˝upanije. Naime, Me imurska Ĺžupanija po etkom godine

na adrese velikih tvrtki koje posluju na podru ju Me imurja poslala je listu udruga, klubova, projekata i manifestacija za koje smatra da su u interesu razvoja i promocije Ĺ˝upanije. Izme u nekoliko projekata banka je odabrala i gimnasti ki klub. Ukupno, na prijedlog Me imurske Ĺžupanije, Me imurska banka je u 2011. godini donirala pola milijuna kuna. (so)

Matija Posavec, me imurski doĹžupan, uru uje simboli ni ek od 50.000 kuna predsjedniku GK-a â€œMarijan Zadravec Macanâ€? Rudiju Lesingeru

Kako je u NedeliĹĄ u u prigodnom govoru prilikom dodjele Povelje me imurske Ĺžupanije za razvoj sporta naglasio Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije Ivica Perho , Zvonimir Pavlic i Stevo Tkal ec svoj su privatni kapital uloĹžili u izgradnju sportskih objekata. Tako er ulaganjem u sport i radom u sportskim klubovima pridonijeli su popularizaciji speedwaya i gimnastike. I

Tkal ec i Pavlic u proĹĄlosti su bili uspjeĹĄni sportaĹĄi, a svoju predanost sportu nastavljaju i danas. Zahvaljuju i na dobivenim priznanjima, Stevo Tkal ec je kazao kako im je drago ĹĄto je netko prepoznao njihov rad i zalaganje za razvoj sportova koji nisu me u najpopularnijima. Danas stoga ĹĄira i ne samo sportska javnost Me imurje prepoznaje i po gimnastici i po speedwayu. (so)

Me imurski Ĺžupan Ivica Perho dodijelio je Stevi Tkal ecu i Zvonimiru Pavlicu Povelju Me imurske Ĺžupanije

20. rujna 2011. RUKOMET

SPEEDWAY

PREMIER HRL Odigrano 1. kolo

Me imurje sezonu otvorilo porazom U novu sezonu Premier lige Me imurje je krenulo s porazom, a u dvorani GOC-a oba su boda pripala Buzetu. Zanimljivo, ovaj dvojac zaklju io je prošlosezonsko natjecanje, a pobjeda je i tada pripala Buzetu. Unaprijed se znalo da e vratari biti najslabija to ka igre RK Me imurja zbog svoje mladosti i neiskustva, a to se potvrdilo istinitim u subotnjem susretu. Benjamin Kova evi imao je 8 obrana, slabih 28 posto obranjenih šutova, dok su njegovi kolege Luka Milas i Nikola Marciuš skupili svaki samo po jednu obranu. S takvim se vratarima Buzetu nikako nije moglo ozbiljnije parirati, tim više što je gostuju a ekipa u svojim redovima imala izuzetno raspoloženog prvog golmana Davora Badurinu, koji je upisao 17 obranjenih lopti uz 40 posto uspješnosti. Badurina je bio tako dobar da je Me imurce dalje od svoje mreže držao sve do šeste minute, kad je Vanja Kušen pokrenuo rezultat s nule za doma e, bilo je 1:4. Buzet dolazi do 2:8 prije ne-

go se Me imurje snašlo, no kad je Nikola Budiša proradio na krilu uspjeli su doma ini izjedna iti na 12:12. Na odmor se ide s minimalnim zaostatkom (13:14). Ako je postojala nada da e u drugom dijelu Me imurje živnuti, ona je ugašena u ponovno slabim po etnim minutama. Nakon što su Igor Krajner i Neven Martin evi postigli po pogodak, Buzet kre e u seriju od šest golova i do 40. minute ima +7 (15:22) . Uz priklju ivanje Marka Peteka s devet metara i Karla Zadravca s crte, kao i veliko zalaganje Davora Varge doma a ekipa uspijeva se vratiti u igru i u 54. minuti je na svega -2 (25:27). Gostuju i Ivan Vrkljan i Davor Vukeli , me utim, ne dopuštaju poravnavanje rezultata, a Buzet susret mirno privodi kraju.

Belko: Trebamo se još više uigrati - Buzet je iskusna i uigrana ekipa, koja ve par godina igra zajedno. Mi imamo mladu ekipu kojoj još treba još mnogo utakmi-

Me imurje – Buzet 27:31 (13:14) akovec, dvorana GOC-a. Suci: Vedran i Vanja Banovi (oba Požega) Me imurje: Martin evi 2, Mati 1, Miševi 1, Varga 3, Krajner 2 (1), Kušen 1, Bratkovi , Zadravec 6, Škrobar, Mar njak, Bari 1, Budiša 5 (1), Petek 5. Obrane: Kova evi 8, Milas 1, Marciuš 1. Sedmerci: 2/5. Isklju enja: 12 minuta. Buzet: Šverko 1, Prodan, Vukeli D. 3, Vidovi 1, Gašpar 2, Ljubo na 2, Vukeli M. 6, Jaj evi 1, Vozila 3, Šunji 5 (2), Siro 1, Vrkljan 6. Obrane: Badurina 17, Jovi 1, Pavle –. Sedmerci: 2/2. Isklju enja: 6 minuta.

ca i treninga u nogama da bi mogla parirati. ak smo se i približili na par golova razlike, no ‘dje je mušice’ koštale su nas discipline u igri, a to možemo ispravljati samo kroz treninge. Naši igra i mahom nisu igrali u Premier ligi i ja znam da e ovakvih utakmica biti još, dok se ne uigramo i ne steknemo samopouzdanje, rekao je poslije utakmice Alan Belko, trener Me imurja.

Usprkos svim problemima u igri, Belka jedno ipak veseli: Vidjelo se da smo ostavili srce na terenu, a i publika je to znala cijeniti. Samo trebamo imati strpljenja, rezultati e do i, a za dvije - tri godine to e biti odli na ekipa. Kazao sam de kima da ne brinu i da je prvenstvo tek po elo, a ve u Puli se nadamo uzeti prve bodove. Zbog po etne zavrzlame, prvenstvo u najboljoj rukometnoj ligi odvijat e se po ubrzanom rasporedu, pa nakon što budu gostovali u Puli sredinom tjedna naši rukometaši za vikend ugoš uju Dubravu. Pulska Arena teško je poražena u prvom kolu u Pore u, bilo je 37:19, dok je Dubrava izgubila u Rijeci od Zameta 23:20. Za kraj svakako valja pohvaliti odli nu publiku u dvorani Graditeljske škole, koja je mladi ima na parketu davala pravi podstrek, a jednakoj se podršci Me imurci nadaju i u tre em kolu. (Ivana Strahija)

ODBOJKA TROFEJ Nedeliš a

Graz u finalu bolji od Centrometala Odbojkaši Centrometala osvojili su drugo mjesto na Trofeju Nedeliš a koji je odigran prošli vikend. Radilo se o iznimno kvalitetnom turniru etiri prvoligaška sastava iz etiri zemlje u regiji. U prvom polu inalnom susretu Centrometal je svladao banjolu ki Borac s 3:2. U susret je mom ad trenera Kiri a krenula u sastavu Tomica Posavec i Vabec na mjestu prima a, srednjaci Marin Posavec i Kova , tehni ar Gotal, korektor Todorovi i libero Vuk. Prvi set pripao je Centrometalu s 25:23, ponajviše odli nim servisima Marina Posavca. U

drugom poravnanje s 23:25. U ovom setu odli no je odservirao Tomica Posavec, ali to ovaj put nije bilo dovoljno. Još u drugom setu u igru je ušao David na mjestu diza a, a nakon toga trener Kiri je po etkom tre eg seta zamijenio Vabeca mladim Harambaši em i to se pokazalo punim pogotkom. Ipak, i tre i set je otišao na stranu gostiju, 22:25. Nakon toga u igru je uba en umjesto Kova a Pu a te vra en Gotal. Gosti su tad malo posustali i naši su relativno lako poravnali s 25:20. Slijedio je tie-break u kojem su doma i poveli s 4:1 i držali prednost cijeli

set. Prvo poravnanje bilo je kod 13:13, slijedi neizvjesna završnica koju ipak dobivaju naši igra i s 15:13. Odli an nastup Todorovi a, Tomice Posavca i Harambaši a bio je ovaj put dovoljan za inale. U drugom polu inalu Graz je pobijedio Šempeter 3:2 nakon što su gubili 0:2. Tre i set tako er 15:13. Finalni susret ponudio je najmanje drame. Graz je bio prejak za Centrometal i slavio je 3:0 (19, 23, 20). U ovoj su utakmici tako er svi igra i Centrometala dobili priliku jer se ipak radi o sastavnom dijelu priprema. Po etni sastav inili su David, Todoro-

vi , Tomica Posavec, Harambaši , Pu a, Palinkaš i libero Marin Posavec. Na žalost, na ovom turniru zbog bolesti nije nastupio standardni libero Petran, što se poznalo na igri re anskih odbojkaša. Kasnije su u igru ulazili Vabec, Kova i Gotal. Na kraju je ostvaren odli an plasman. Ukupno gledano, bilo je i dobrih i loših strana. Za ove druge naši igra i imaju još tri tjedna da ih isprave do po etka prvenstva. Sljede i vikend naši gostuju na turniru u slovenskom Šempetru, gdje igraju s doma inom i austrijskim Klagenfurtom.

Organizacijski odbor najavio je najja u svjetsku speedway utrku

GRAND PRIX utrka u subotu na Mileniumu Donji Kraljevec

Po drugi put doma ini najboljim spidvejašima svijeta, Jurica Pavlic vjerojatno ne vozi Prošli petak na konferenciji za novinare u Donjem Kraljevcu predstavljena je najve a ovogodišnja utrka, drugi po redu Grand Prix na Mileniumu, koji e se održati 24. rujna s po etkom u 19 sati. U samoj smo završnici ina e ovogodišnjeg SGP-a, a na Mileniumu možemo saznati i ime novoga svjetskog prvaka. Amerikanac Greg Hancock je u uvjerljivom vodstvu sa 139 bodova, a kako je prošlu godinu sjajno vozio na ovoj stazi, u subotu se može okititi i naslovom novoga svjetskog prvaka. Poljak Hampel zaostaje ak 31 bod, tre i je Šve anin Jonsson s to no 100 bodova. Pri vrhu su još Australac Crump, Poljak Gollob, mladi Australac Holder, Rus Sayfutdinov, Danac Bjerre itd. Ina e, utrka je to koju e iz Donjeg Kraljevca uživo pratiti 26 televizijskih ku a i prenijeti sliku u stotinjak zemalja svijeta. Prošlogodišnji Grand Prix u Donjem Kraljevcu bio je jedini koji se odgodio, no ove godine organizacija je spremna i za slu aj lošijih vremenskih utjecaja, istaknuo je doma in natjecanja Zvonimir Pavlic. Kada

pak je rije o Jurici i njegovom nastupu, tata Pavlic je istaknuo: - Ove godine nismo imali baš previše sre e s ozljedama, a ozljeda je i razlog tomu što nismo sigurni da e Jura voziti ovogodišnju utrku. O nastupu emo odlu iti tek ovaj etvrtak, a ako Jurica ne e voziti, umjesto njega nastupit e Matej Žagar iz Slovenije, kojemu je ova staza ve prakti ki i doma a. Sam Pavlic mla i o svojoj je ozljedi rekao: - Ozljedu vu em od svibnja. Od 60 ovosezonskih utrka odvozio sam samo 12 i to mi vrlo teško pada kao sportašu. Radi se o spiralnom prijelomu potkoljenice desne noge, koja je najvažniji dio tijela u speedwayu. Probao sam voziti u Švedskoj, no nešto u sredini noge nije potpuno zacijelilo. Nakon dvije vožnje, u tre oj sam udario u drža noge s desne strane i opet je napuklo. Prije tjedan dana napravili smo novu sliku i noga je gotovo potpuno zacijelila. Spremam se za Grand Prix kao da u voziti i nadam se da e se noga oporaviti u ovih tjedan dana. U dogovoru s lije nicima, sam u odlu iti o nastupu. (so)

Karata još uvijek ima sasvim dovoljno

KOŠARKA UPISI u školu košarke

Košarkaški klub “Me imurje akovec” upisuje nove lanove Dje aci ro eni 2000. godine i mla i pozivaju se da svoje prve košarkaške i sportske korake nau e u klubu s etrdesetogodišnjom tradicijom! Treninzi e se održavati u školskim dvorana u a kovcu i prigradskim mjestima. Informacije oko upisa u Školu košarke svi zainteresirani mogu dobiti na brojeve telefona: 098/55 33 72 - Branko Hajdinjak - Pajo ; 098/13 47 457 - Stjepan Novak.

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

U Kupu 10 ekipa! Hvalevrijedna akcija me imurskog saveza u kojoj je smanjio cijene suda kih pristojbi na razinu C lige, ukinuo kotizacije i dobio – masovnost u Kupu! Na taj na in i to je natjecanje dobilo na «težini» obzirom da se prijašnjih godina prijavljivalo Me imurje, Rudar i akovec, teško se sjetiti još nekoga tko bi igrao, pla ao su-

ce za nivo A 2 lige, prošao jedno kolo, pa pla ao još više?! Ovako e i klubovi tri tjedna prije po etka svojih liga igrati važne službene utakmice i iskontrolirati svoju formu. Ovoga vikenda na rasporedu su utakmice pretkola u kojima se sastaju Nedeliš e i Me imurje Globetka, te Kotoriba i Me imurje. (bh)

Te aj za košarkaške suce! Udruga košarkaških sudaca organizira te aj za košarkaške suce, te poziva kandidate starije od 14 godina da se jave u prostoriju Košarkaškog saveza Me imurske županije (preko puta restorana Pilka),

na adresi A. Schulteisa 19, u nedjelju 25. rujna ove godine s po etkom od 10 sati. Sve ostale informacije možete dobiti kod voditelja te aja na broj mobitela 098/493 767 ili na e-mail: uksmz@ck.t-com.

VETERANSKI TURNIR ROGLA 2011.

I Me imurje pobijedilo! Na jakom me unarodnom košarkaškom turniru za veterane iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, u kategoriji 45+, akove ki su veterani dvaput izgubili sitnom razlikom, a jednom pobijedili, pa su na taj na in nastavili kontinuitet igranja na turnirima gdje su barem jednom pobijedili. Uz to, imali su i najboljega strijelca za ovu kategoriju, or e Ga eša je od organizatora za nagradu dobio – štapove za hodanje?! Za naše su veterane osim gore navedenoga najboljega strijelca igrali još: Nebojša Ga eša, Željko Leva i , Miroslav Jaluši , Duško Lajtman, Dragan Horvat, Ivica Kasapovi i Bojan Hrka .

Sedam dana uo i velikoga motociklisti kog sportskog doga aja u Me imurju, GP utrke u Donjem Kraljevcu, u SK-u “Milenium“ odlu ili su gra anima Me imurja približiti ovo vrhunsko natjecanje. Tako je na središnjem gradskom trgu u akovcu prošlu subotu postavljen štand s promidžbenim materijalima, suvenirima, motorima i ostalim stvarima vezanima uz speedway, kako bi možda i oni malo manje upu eni u sport mogli više vidjeti i saznati o emu se zapravo radi. Štand s istim sadržajem

ljubitelji speedwaya mo i e posjetiti na istom mjestu i ove subote tijekom prijepodneva. U suradnji s Me imurskom županijom i Turisti kom zajednicom SK “Unia“ pripremila je ve er speedwaya u centru akovca u petak 23. rujna, uz nastup pjeva a, motorista i podjelu ulaznica u nagradnim igrama. Karte su i dalje na prodaji po sljede im cijenama: žuta tribina 400 kn, plava tribina 350 kn, crvena tribina 300 kn, siva tribina 250 kn, zelena tribina 200 kn i naran asta tribina 150 kn. (so)

20. rujna 2011.

II. HNL Me imurje visoko poraženo u 5. kolu

TABLICA

Težak potop u Kostreni Tek što su upisali prvi trobod, me imurski drugoligaši doživjeli su teški, ak i preteški poraz na gostovanju kod Pomorca. Iako je ta mom ad još uvijek napeta otkako su joj elnici HNS-a odbili ulazak u 1. HNL, pa igra s posebnim žarom, u utakmici protiv Me imurja kao da su Kostrenjani imali posebno nadahnu e. Teško je bilo predvidjeti takav potpuni i sveobuhvatni potop Me imurja kod Pomorca. Nakon 7:1 izazovno je re i išta pametnoga, a trener naših drugoligaša, Miljenko Dove er, nije ni pokušavao umanjiti sramotu: “Svi smo kolektivno zakazali.” U prve tri minute Me imurje je uspjelo dobiti dva gola. Do toga je došlo tako što je nakon prvog pogotka u mreži iza Bešeni a došlo do teške ozljede Habuša, koji je u jednom duelu dobio udarac u jagodi nu kost. Dok su se svi još osvrtali na to što e biti s njime, doma i je Weitzer uspio umaknuti Zebi i di i rezultat na 2:0. U idu ih tridesetak minuta Me imurje je imalo šansu smanjiti razliku i veliki je žal za prilikom Garbe, koja ostaje neiskorištena. Možda da su tu

postigli pogodak, Me imurci bi se uspjeli vratiti u utakmicu, umjesto do poluvremena primiti još dva gola. Igra i u depresivnom stanju u prvom i drugom poluvremenu “Pokušao sam na poluvremenu motivirati igra e, rekao sam da je to sramota, ali o ito nije upalilo”, kazao je Dove er. U nastavku su njegovi nogometaši uspjeli primiti još tri gola, a po asni pogodak Garbe nije baš ni malo ublažio op i potop. “Poraz zbilja jest katastrofalan, ali mi nismo sad zbog toga zaboravili igrati nogomet. Sad e najve i izazov biti di i se iz depresije”, najavljuje trener. Prilika za to je u šestom kolu protiv Vinogradara, utakmica se igra u akovcu ove subote. Dove er najavljuje pokoju promjenu u po etnom sastavu: “Utakmicu protiv Pomorca po eo sam s Leva i em i Begovi em, mislio sam da e njih dvojica dobro stajati u sredini. Sad nam se vra a Dodlek, ekamo ga na desnom beku i to e nam sigurno biti dobro rješenje.”

POMORAC – ME IMURJE 7:1 (4:0) Kostrena, igralište Žuknica, gledatelja 110. Suci: Kumpar (Stubi ke Toplice), Gulan (Zagreb), Jakovi (Zagreb). Strijelci: 1:0 Šaban 1., 2:0 Weitzer 3., 3:0 Prpi 34., 4:0 uturilo 42., 5:0 Rudan 64., 5:1 Garba 65., 6:1 Šaban 86. 11 m, 7:1 Bjelanovi 90. Žuti kartoni: Damiš (Pomorac), Barat, Bešeni , Zore (Me imurje) Pomorac: Burcsa, Rudan, Turkalj, uturilo, Bjelanovi , Šaban, Weitzer (od 59. Muminovi ), Prpi (od 59. Reži ), Damiš, Batkoski (od 59. Prtenja a), Zgrabli . Me imurje: Bešeni , Garba (od 65. Barat), Leva i (od 46. Mar inkovi ), Puclin, Piškor, Me umurac, Begovi , Habuš (od 4. Kova i ), Zeba, Petak, Zore. Ako ništa drugo, Me imurci su porazom u Kostreni barem ušli u statistiku, takvu kakva jest. To je naime najtežu poraz, ili najve a pobjeda, u ovoj sezoni. (Ivana Strahija)

1.Dugopolje

5 5 0 0 15 3

2.Pomorac

5 3 1 1 16 4

3.Junak

5 2 3 0 7 4

4.Solin

5 3 0 2 7 7

5.Mosor

5 2 2 1 6 4

6.Imotski

5 2 2 1 5 4

7.Gorica

5 2 1 2 3 2

8.Rudeš

4 2 0 2 8 5

9.HAŠK

5 2 0 3 10 11

10.Radnik Legea

4 1 1 2 7 4

11.Me imurje

4 1 1 2 6 13

12.Hrv. dragovoljac

5 1 1 3 5 15

13.Vinogradar

4 1 0 3 4 8

14.Marsonia 1909

4 1 0 3 3 12

15.Croa a Sesvete

5 0 2 3 3 9

III. HNL-SJEVER akove ka rapsodija u me imurskom ogledu

akovec ispratio Preložane ku i s pola tuceta zgoditaka u mreži Me imurski derbi, barem na papiru igrao se u nedjelju ujutro u akovcu, gdje su doma i po o ekivanju deklasirali prelošku Mladost. ak šest golova u mreži iza Farkaša nije malo i to je najteži ovosezonski poraz Preložana, etvrti ukupno u pet kola. Izgleda da su de ki trenera Kralji a koji je i sam ponovno obukao kopa ke i izašao na terenu bili još mislima i glavom na nekom subotnjem tulumu, a ne na nogometnoj utakmici. Nakon brzog vodstva akovca, sve je bilo gotovo potkraj prvog poluvremena s još dva zgoditka akove kih napada a. Oba je gostuju a obrana primila totalno naivno, upravo u trenucima kad su pokušali uspostaviti terensku inicijativu i napraviti nešto više pred akove kim golom. Ali obrana je

AKOVEC – MLADOST (P) 6:0 AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 150. Sudac: Belovi ( akovec). Strijelci: 1:0 Balent (25), 2:0 D. Mesari (34), 3:0 Balent (36), 4:0 Se an (43), 5:0 Jambroši (48), 6:0 Pomper (70). AKOVEC: Ban i , V. Pintari , Antonovi , Novak, Pomper, D. Mesari , Se an, Balent (od 63. M. Mesari ), D. Bobi anec (od 71. D. Antonovi ), Jambroši (od 73. N. Pintari ), L. Bobi anec. MLADOST: Farkaš, Hali (od 46. Furundžija), D. Farkaš, Sraka, Radikovi , P. Horvat (od 46. Mihoci), Magdaleni , Bukal, Kralji , Vugrinec, Miši (od 81. F. Horvat).

NEDELIŠ E – KOPRIVNICA 1:1 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Me imurca. Gledatelja: 200. Sudac: Karlica (Garešnica). Strijelci: 0:1 Jambruši (64), 1:1 Jagec (84). NEDELIŠ E: Posavec, Stankovi , ukes, Vibovec, Pintari , Jagec, Treska, Hrušoci (od 58. Periši ), Vizinger (od 46. Ba ari), Golubi , Jari . KOPRIVNICA: Markovi , Tucakovi , Bubnji , Taka (od 24. Vitelj), Šestak, Topol i , Šimuni (od 46. Korenika), Kuprešak, Potroško, Jambruši , Pavlovi (od 85. Stubi ).

bila propusna poput „švicarskog sira“, tako da je na kraju bilo samo pitanje s koliko golova u mreži Preložani idu ku i. akov ani su bili apsolutno superiorni gostima, što dokazuju golovi Balenta, Mesari a, Se ana, Jambroši a i Pompera. “Jedino možemo protivniku estitati, prejednostavno smo primili golove. Teško je dignuti moral kad je takva golijada, sve je krenulo nizbrdo. U gostima ina e imamo problema, a doma smo uspjeli pobijediti, pa nam ostaje nadati se bodovima u Prelogu. Cilj nam je svakako ostati u ligi, a za to e nam trebati koje poja anje u zimskom prijelaznom roku”, rekao nam je trener Preložana Zoran Kralji . Prilika za popravak bodovnog salda je u subotu na doma em terenu kad stiže Papuk iz Orahovice koji je prema prikazanome, jedna od slabijih ekipa lige. “Odli na utakmica za nas, kontrolirali smo je cijelim tijekom. Obrana je bila super, a gosti su nam samo jednom uspjeli zapucati na gol”, rekao je trener akovca Izet Terzi . “Imali smo ve do sad ozbiljne protivnike, Mladost Ždralove i Nedeljanec, pa se idu eg kola i gostovanja u Grabrovnici (utakmica se igra u nedjelju) kod Croatije ne bojimo.” akovec je na tablici odli an drugi, s 11 bodova.

Remi Nedeliš a protiv jake Koprivnice Nedeliš e je nakon susreta s Koprivnicom i dalje bez poraza, a etvrta pozicija tablice izgleda zbilja dobro. Ipak, Nedeliš ani su u prvih 45 minuta pokazali velik problem s realizacijom, nakon ega im se obistinila ona stara nogometna – kad ne zabiješ, dobiješ. U 64. minuti je naime Jambruši odli no reagirao na loptu upu enu iz kornera i matirao Posavca za 0:1. Nedeliš e je do boda došlo zahvaljuju i penalu kojeg je zaradio Ba ari, a realizirao Jagec. “Mi imamo velikih problema s pretvaranjem šansi u pogotke, da smo imali bolju realizaciju u ovih pet kola bez problema bismo bili na elu tablice”,

rekao nam je Želimir Orehovec, trener Nedeliš a. U idu em kolu Nedeliš e ide na teško gostovanje u Ludbreg, iako Podravina ove sezone nije tako blistava kao prošle. “Idemo rastere eni, bez pritiska, a nadamo se pozitivnom rezultatu”, najavljuje Orehovec. Podravina ove sezone ve ima dva poraza, oba doduše na gostovanju. Porazi Grani ara i Poleta na gostovanju Kotorip ani su ostali bez prave prilike na gostovanju u Virju. Doma i su kontrolirali cijelo vrijeme rezultat i igru. Poveli su 3:0 po etkom drugog poluvremena, na kraju je završilo 4:1. Kotoripska obrana usprkos pritisku doma ina izdržala je sve do 34. mi-

SLATINA – POLET 7:0

TABLICA 1.Sla na

5 5 0 0 19 1 15

2. akovec

5 3 2 0 16 4 11

3.Koprivnica

5 3 2 0 10 3 11

4.Nedeliš e

5 3 2 0 13 7 11

5.Bjelovar

5 3 1 1 17 3 10

6.Podravina

5 3 0 2 14 9 9

7.Ivan ica

5 3 0 2 11 6 9

8.Mladost Ždralovi

5 2 2 1 11 6 8

9.Nedeljanec

5 2 2 1 10 7 8

10.Podravac

5 2 1 2 13 11 7

11.Croa a Grabrovnica 5 1 1 3 8 14 4 SLATINA. Stadion Antuna Tone Butorca. Gledatelja: 200. Sudac: Martin i (Koprivnica). Strijelci: 1:0 Prli , 2:0 Vu ini (20), 3:0 Prli (23), 4:0 Prli (39), 5:0 Crvenka (53), 6:0 Crvenka (66), 7:0 Filipovi (78). SLATINA: Peterfai, Rušiti, Na , Vu ini (od 62. Poljak), Džanko, Bra un (od 60. Pecolaj), Filipovi , Majstorovi , Prli , Crvenka, Poto ki (od 46. Ugarkovi ). POLET: Vibovec, Kanizsai (od 25. Juri an), Pintari (od 56. Bašek), Mihalkovi , Pokupec, Okreša, Posavec, Novak, Bencsik, Horvati , Baksa (od 65. Sitar).

PODRAVAC – GRANI AR (K) 4:2 VIRJE. Sportski park. Gledatelja: 150. Sudac: Rami (Orahovica). Strijelci: 1:0 Škleber (34), 2:0 A. Hrženjak (42), 3:0 Manojlovi (51), 3:1 ižmešija (71), 4:1 Grgi (84), 5:1 V. Kos (88). PODRAVAC: Balala, Senjan, Križanovi (od 74. Trupina), Manojlovi , Grivi , Gr i (od 74. Mato ec), urec, Hrženjak, Sabol, Rukelj, Šklebar (od 54. Grgi ). GRANI AR: Kadija, V. Radmani , Fundak (od 56. Zvošec), Gorupi (od 86. Ujlaki), Beliga, Na , Mikulan (od 56. Horvat), Hertelendi, ižmešija, F. Kos, V. Kos.

12.Križevci

5 1 0 4 6 14 3

13.Grani ar Kotoriba

5 1 0 4 5 17 3

14.Mladost Prelog

5 1 0 4 2 18 3

15.Papuk

5 0 1 4 3 15 1

16.Polet Pribislavec

5 0 0 5 3 26 0

nute, a onda su do kraja poluvremena primljena dva zgoditka. U nastavku je doma in poveo nedostižnim rezultatom. Pred kraj su se probudili i kotoripski napada i: ižmešija i V. Kos, ali bilo je prekasno. Pribislav ani usprkos ma arskih poja anja nastavljaju s blijedim partijama i teškim porazima. U Slatini su od doma ina inkasirali ak sedam komada. Doma i su zabijali od po etka do kraja utakmice i to nemilosrdno. Ma arski napada Bencsik u redovima Poleta imao je jednu jedinu priliku na utakmici i to tek što je ona po ela, ali nije dobro okrunio završnicu lijepe akcije. Nakon toga igrala je samo jedna mom ad i to doma a i više nije bilo spasa za goste. U sljede em kolu Polet u subotu kod ku e ugoš uje solidnu Ivan icu, protiv koje se ipak možda može u initi nešto više. (D. Zrna i I. Strahija)

20. rujna 2011. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

6. kolo I. ŽNL MNS MLADOST – POLET (SMNM) 0-4 (0-0) IVANOVEC. Suci: Božidar Kolari , Ivan Žganec, Tomislav urila. Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 0-1 Rihtarec (48), 0-2 Lisjak (65), 0-3 Makovec (77), 0-4 Lisjak (79) MLADOST: Lacko, Leva i (od 78. Zlatarek), Jaluši , Horvat (od 88. Novak), Murkovi , Beštek (od 68. Fran i ), Orehovec, Kamenar (od 80. Talan), Pal , Žvorc, Jurinec (od 64. Lovren i ). Trener: Dragu n Naran a. POLET: urkin, Karlov ec (od 78. Novak), Sobo an, Turk, Hren, Horvat, Lisjak (od 87. Šardi A.), Rihtarec (od 85. Vrši ), Gori anec (od 82. Brezova ki), Šardi Z., Karlov ec (od 20. Makovec). Trener: Krešimir Šenji. Žu kartoni: Murkovi (Mladost); Horvat (Polet) Crveni kartoni: Žvorc (Mladost); Hren (Polet)

OMLADINAC – BSK 2-3 (1-1) NOVO SELO ROK. Igralište: Stadion NK Omladinac. Suci: Kristinko Jaluši , Ivica Horvat, Dražen Sukanec. Delegat: Marijan Sabol. Strijelci: 1-0 Bari (23), 1-1 Oreš anin (43), 1-2 Gajnik (60), 1-3 Gelo (66) 11m, 2-3 Culjak K (85) OMLADINAC: Tomaši , Vukovi (od 46. Lukman), Reich (od 75. Culjak M), Žganec, Marodi, Filipovi , Bari , Jaluši , Sabol (od 46. Drk), Novak, Cerovec (od 63. Culjak K.). Trener: Ivan David. BSK: Sternad, Bašek, Begovi , Gelo, Gajnik, Mihalec, Živkovi , Petri evi (od 56. Hajdarovi ), Paler (od 79. Makar), Horvat (od 59. Škrilac), Oreš anin. Trener: Stjepan Mihalec. Žu kartoni: Marodi, Lukman, Culjak M (Omladinac); Paler, Mihalec (BSK)

TRNAVA – SLOGA 2-1 (0-0) GORI AN. Igralište: NK Trnava. Suci: Ivica Križai , Lidija Kralji , Ivica Falker. Delegat: Željko Štefanac. Strijelci: 1-0 Jakši (58), 2-0 Baksa (73), 2-1 Vabec (90) 11m TRNAVA: Ribi A., Markan, Markuši (od 66. Blažek), Malek, Ribi J., Malovi T, Blagus (od 66. Mesari ), Jakši (od 86. Varošanec), Pintar (od 81. Cvetko), Baksa, Malovi I. Trener: Robert Katanec. SLOGA: Mihalkovi M, Saka (od 88. Branilovi ), Zoka (od 88. Mihalkovi A.), Obadi , Vabec Damir, Glad D, Koselac (od 78. Glad R.), Vabec Darko, Vabec Davor (od 63. Dokleja), Bali (od 49. Vrbanec), Vugrinec. Trener: Ivan Hamunajec. Žu kartoni: Ribi A. (Trnava); Vabec Darko, Saka (Sloga)

SOKOL – CENTROMETAL 2-1 (0-1) VRATIŠINEC. Igralište. NK Sokol. Suci: Bruno Brljak, Toni Fažon, Siniša Luka i . Delegat: Franjo Kocijan. Strijelci: 0-1 Vibovec (29), 1-1 Mun ar (62) 11m, 2-1 Mun ar (72) SOKOL: Puh B., Puh S., Drk, Bistrovi (od 76. Vincek), Novak F., Kova i , Mikolaj, Posavec, Ma ari , Mun ar (od 87. Drk), Novak D. Trener: Marko Mikolaj. CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Vinceti , Dove er, Bratkovi , Fu ko (od 82. Majsen), Novak, Zavrtnik, Fegeš (od 67. Lastavec), Pani , Vibovec. Trener: Krešo Žnidari . Žu karton: Bratkovi (Centrometal)

PUŠ INE – UKOVEC 77 5-1 (2-1) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Damir Aldi , Damir Fodor, Josip Novak. Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 0-1 Herc (22), 1-1 Klemen i (37), 2-1 Greguri (42) 11m, 3-1 Klemen i (53), 4-1 Juki (57), 5-1 Juki (61) PUŠ INE: Majurec, Celinger, Pintari (od 66. Novosel), Zanjko, Posavec (od 71. Grabar), Klemen i , Knezi (od 88. Pani ), Juki , Dove ar, Greguri , Levani (od 64. Lesinger). UKOVEC: Mikulan, Canjuga (od 64. Grozdek), Herc, Vlah, Bradari , Varga, Slavi ek, Marka , Vuk, Sabol, Blažin i (od 83. Furun ija). Trener: Ivan Bartoli . Žu kartoni: Klemen i , Dove ar (Puš ine); Vlah, Herc ( ukovec)

SPARTAK – DINAMO (P) 1-1 (1-1) MALA SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Ma ja Horvat, Dragu n Novak, Dragan Hrustek. Delegat: Dejan Kova . Strijelci: 1-0 Šegovi (1), 1-1 Mihalovi (35) SPARTAK: Jalšovec, Jan ec (od 81. Juras), Mihalic, Križai D. (od 60. Opa ak), Hali , Križai G., Šegovi E (od 33. Šegovi S), Pasler, Lovren i , Šegovi I., Lackovi . Trener: Darko Lon ari . DINAMO: Rebernik, Križai , Jan ec, Hali , Dodlek, Klekar, Mar ec, Žuli , Mihalovi , Hergo , Cirkven i . Trener: Ivan Domini . Žu kartoni: Šegovi I., Lovren i , Križai G., Opa ak (Spartak); Žuli , Jan ec, Hali (Dinamo)

LISTA STRIJELACA

Pred više od 500 gledatelja u M. Subotici vje iti derbi završio remijem Vje iti derbi izme u susjeda Spartaka i Dinama Palovec bez pobjednika. Lijepo vrijeme i lijepi dekor od 500 gledatelja koji privla i tradicionalni susjedski derbi mom adi Spartaka i Dinama iz Palovca. Nije izostala niti pirotehnika, ali sve izvan terena za igru. Prakti ki ono zbog ega gledatelji dolaze na utakmice, a to su zgodici postignuti su u prvih 35 minuta igre. Ve u 1.minuti doma i su poveli 1-0 zgoditkom Emanuela Šegovi a. Dinamo je do poravnanja od 1-1 stigao u 35.minuti zgoditkom Marka Mihalovi a ponajboljeg igra a gostiju u ovom susretu. Dinamo je u ovaj susret ušao oslabljeni zbog kažnjenih Marka Štampara i Benjamina Domini a. No, niti eta mala ali odabrana nije se tek tako predala svom doma inu Spartaku. Spartaku je zaigrao i nakon ozljede oporavljeni Dejan Lovren i koji je upravo u ljetnom prijelaznom roku stigao iz Dinama u Spartak. ak su gosti u posljednjih pola sata igre više prijetili prema vratima Stjepana Jalšovca, ali je na kraju ostalo 1-1. Bodom su više zadovoljni gosti iz Palovca. Kako ima u takvoj utakmici dodatnog naboja i nervoze vrlo dobri sudac utakmice Matija Horvat je podijelio ak sedam opomena. Jednu više doma inu od gosta iz Palovca.

Omladinac i dalje bez boda Zvona za uzbunu zvone u Novom Selu Rok. Nakon šest odigranih kola doma ini nemaju niti jedan bod. Takvu negativnu seriju niti najstariji navija i ne pamte. Niti novi trener Ivan David nije o ito svemo an. Sa tri vrijedna boda koja su ga izbacila na sam vrh ljestvice ku i je ovaj puta otišao BSK. Dobro su doma i krenuli u utakmicu i zgoditkom Karla Bari a u 23.minuti poveli sa 1-0. Dvije minute prije kraja prvog dijela gosti iz Belice su preko Vlatka Oreš anina poravnali na 1-1. U drugom dijelu u razmaku od 60. do 66.minute sve je riješeno. Prvo je Krunoslav Gajnik doveo BSK u vodstvo od 2-1, a potom gosti imaju opravdano dosu eni kazneni udarac koje za vodstvo od 3-1 realizira Marijan Gelo. Omladinac je pet minuta prije kraja zgoditkom Kristijana Culjaka samo ublažio doma i poraz na 3-2. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Polet svladao Ivanov ane Doma i poraz Mladosti. Nakon prvih 45 minuta bilo je 0-0. Gosti iz Svetog Martina na Muri poveli su u 48.minuti zgoditkom Luke Rihtarca. Dvije minute kasnije doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg Filip Murkovi nije realizirao, odnosno vratar Poleta Ivan urkin je njegov udarac obranio. Kako je kod dosu ivanja kaznenog udarca Boris Hren sprije io doma eg napada a u izglednoj prigodi za postizanje zgoditka isti je bio isklju en. Doma i su

NAPRIJED – DUBROV AN 0-3 (0-2)

PODTUREN – SLOBODA (S) 3-1 (2-0)

CIRKOVLJAN. Igralište: NK Naprijed. Suci: Nino Škrobar, Antun Koruni , Boris Jakovljev. Delegat: Krešimir Glavina. Strijelci: 0-1 mrlec (17), 0-2 Horvat (44), 0-3 mrlec (59) NAPRIJED: Mlinarec, Šimunkovi , Kemec M. (od 61. Kemec D.), Hižman, Novak, Bermanec (od 64. Koa Koa), Glavina (od 88. Šupljika), Mar nec, Varga (od 47. Bedenicki), Glavina Ž, Režek. Trener: Zlatko Vugrinec. DUBROV AN: Apostolovski, Brljak (od 68. Švenda), Ribi (od 84. Vu enik), Hujs, Horvat, Jadan, Kolman, Šolo, mrlec, Nes , Horvat (od 87. Rusak). Trener: Dražen Horvat. Žu kartoni: Bedenicki, Varga, Glavina (Naprijed); Nes , Šolo, Ribi , Vu enik (Dubrov an)

PODTUREN. Igralište: NK Podturen. Suci: Bojan Juras, Dražen Jur ec, Tihomir Kralji . Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Mravljak (8), 2-0 Kolar (24), 2-1 Petek (66), 3-1 Kolar (90) 11m PODTUREN: Kolar D, Okreša, Berdin (od 77. Kolar A.), Radovan, Balenovi , Mravljak, Kerovec, Lepen, Boži K (od 69. Boži R.), Kolar M., Kolari (od 60. Mu i ), Kova i . Trener: Darko Rob. SLOBODA: Kolar, Buhanec (od 46. Podvez), Angel (od 65. Petek G), Begovi , Levec, Katanec, Srnec, Šoštari (od 59. Hergo ), Goricaj, Novak (od 83. Hižman), Petek D. Trener: Stjepan Petek. Žu kartoni: Kerovec (Podturen); Levec (Sloboda)

VETERANI – ISTOK – 8. KOLO

samo deset minuta imali broj anu prednost kada je istu stvar, ali izvan kaznenog prostora napravio Nikola Žvorc i ranije od suigra a završio pod tušem. Miroslav Lisjak je u 65.minuti povisio vodstvo Poleta na 2-0. De ki iz Svetog Martina na Muri su bili daleko bolja mom adi od doma ina. Rezultat toga su još dva zgoditka u doma oj mreži i drugi jesenski poraz od visokih 4-0. Goran Makovec i po drugi puta Miroslav Lisjak bili su strijelci za goste u tom periodu do kraja utakmice. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

6 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM); 5 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Filip Murkovi , Mišo Pal (Mladost I), Krunoslav Gajnik (BSK), Nenad Vibovec (Centrometal); 4 zgoditka – Denis Srnec (Sloboda S), Zvonimir Pani (Centrometal), Nebojša Živkovi (BSK), Nikola Drk (Sokol), Ma ja Kolar (Podturen), Dražen Horvat II, Darko mrlec (Dubrav an), Marko Mihalovi (Dinamo P), Miroslav Lisjak (Polet SMNM); 3 zgoditka – Nikola Blažin i ( ukovec 77), Damir Režek (Naprijed), Antonijo Fegeš, Marko Zavrtnik (Centrometal), Nenad Orehovec (Mladost I), Dražen Horvat I (Dubrav an), Josip Jan ec, Emanuel Šegovi (Spartak), Dražen Petek (Sloboda S), Petar Baksa (Trnava)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Nikola Žvorc (Mladost I), Boris Hren (Polet SMNM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Vjeran Levec (Sloboda S), Igor Šegovi (Spartak)

STATISTIKA 30 zgoditaka pos gnuto ili 3,7 po utakmici; 2 isklju ena igra a; 31 opomenu igra ; ; 5 kaznenih udaraca dosu eno i is realizirani

Sokol preokrenuo u nastavku Sokol preokretom u drugom dijelu stigao do doma e pobjede. Centrometal je zgoditkom Nenada Vibovca u 29.minuti stigao do vodstva od 1-0. Imali su gosti iz Macinca nešto više loptu u nogama, a svaka je mom ad imala još po dvije prigode za posti i zgoditak, no ostalo je 1-0. Doma i u drugom dijelu igraju bolje i rezultat toga su dva zgoditka u mreži Samira Petkovi a. Sokol je do poravnanja na 1-1 stigao u 62.minuti iz kaznenog udarca zbog igranja lopte rukom od strane gostuju eg igra a, kojeg je realizirao Nikola Mun ar. Isti igra je strijelac deset minuta kasnije za vodstvo i na kraju kona nih 2-1 za Sokol. Samo jedan i to gostuju i opomenuti igra .

Podturen bolji od Slobode Doma i su u Podturnu ve im dijelom utakmice bili bolji i na kraju zasluženo pobijedili goste iz Slakovca. Dino Mravljek doveo je doma e u vodstvo od 1-0 u 8.minuti. Matija Kolar u 24.minuti povisuje na 2-0 vodstvo doma ina. Tim se rezultatom otišlo na odmor. U poluvremenu je i novi trener doma ih Darko Rob razvukao brk svojim osmjehom na licu. Kad je Sloboda u 66.minuti smanjila na 2-1 zgoditkom Dražena Peteka živnuo je gostuju i trener Stjepan Petek. No, u 90.minuti doma i imaju kazneni udarac kojeg realizira Matija Kolar i tako se po drugi puta na utakmici upisuje u strijelce za pobjedu od 3-1. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Dubrav an sa tri zgoditka odnio tri boda iz Cirkovljana. Darko mrlec na eo je doma u mrežu u 17.minuti. Minutu prije kraja prvog dijela gosti iz Donje Dubrave zgoditkom Dražena Horvata povisuju svoje vodstvo na 2-0. Darko mrlec se u 59.minuti po drugi puta upisao u strijelce i donio gostima pobjedu od 3-0. Naprijed niti jednom nije uspio zatresti gostuju u mrežu pa je doma i poraz bio neizbježan. U borbenoj utakmici ak sedmorica igra a opomenutih. Trojica doma ih, a etvorica gostuju ih.

Petica Puš ina - ukovcu 77 U 22.minuti kada je ukovec 77 poveo zgoditkom Dine Herca nije baš izgledalo da e na kraju tako završiti kako je završilo u korist doma ina - Puš ina. No, do poluvremena doma i dolaze do vodstva od 2-1. Prvo je u 37.minuti na 1-1 poravnao Goran Klemen i , a u 42.minuti Puš ine imaju kazneni udarac kojeg realizira Krešimir Greguri . Niti jedan igra u prvom dijelu nije bio opomenuti, ali su zato na kraju etvorica završila sa opomenama. Po dvojica u svakoj mom adi. Drugim zgoditkom Gorana Klemen i a u 53.minuti doma i dolaze do vodstva od 3-1. Do kraja utakmice još je dva zgoditka za Puš ine i pobjedu od

TABLICA 1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Centrometal 4.Mladost (I) 5.Spartak 6.Podturen 7.Dubrav an 8.Naprijed 9.Puš ine 10.Sloboda (S) 11.Sokol 12.Dinamo (P) 13.Sloga ( ) 14.Trnava 15. ukovec 77 16.Omladinac (NSR)

SLOBODA – OMLADINAC (NSR) 0-2 (0-1)

OMLADINAC – HAJDUK (B) 6-2 (1-1)

MIHOVLJAN. Sudac: Dragu n Novak. Strijelci: 0-1 Vinko (38), 0-2 Varga B (52) SLOBODA: Kova ec, Gori anec, Mar ec, Varga, Plevnjak, Mesari , Vidovi , Hozjan, Ku ek, Bratkovi , Dokleja. OMLADINAC: Vugrinec, Podgorelec, Turk, Jurinec, Bel, Vukovi , Vinko, Varga A., Skoliber, Varga B., Molnar.

MA KOVEC. Sudac: Marijan Duman i . Strijelci: 0-1 Žnidari (22), 1-1 Dodlek (34), 2-1 Radek (49), 3-1 Novak (52), 3-2 Mezga (66), 4-2 Dodlek (73), 5-2 Novak (78), 6-2 Radek (81) OMLADINAC: Šari , Zebec, Novak, Kukovec, Dodlek, Blažon, Krišto , Strahija, Bedi , Radek, Kova evi . HAJDUK: Mar ec Denis, Buhanec, Šprajc, Pintari , Jagec, Mezga, Strah, Vrbanec, Žnidari , Slunjski, Mar ec Darko.

MLADOST – BSK 1-3 (0-1) PRELOG. Sudac: Damir Klari . Strijelci: 0-1 Horvat V. (44), 1-1 Slavi ek (74), 1-2 Horvat V. (83), 1-3 Buhin (85) MLADOST: Bartoli , Mar nec (od 45. Soka ), Kedmenec (od 30. ižmešija), Bauer (od 60. Purgar), Posavec, Hozjak, Radikovi , Zvonarek, Viher (od 45. Slavi ek), Kljaji , Marcijuš. BSK: Horvat J, Novak, Pintar, Ma , Mesari M, Horvat M., Mlinari , Horvat V., Mesari D., Buhin, Trstenjak.

POBJEDA – NEDELIŠ E 5-1 (3-1)

ŠENKOVEC – STRAHONINEC 0-9 (0-3)

G. HRAŠ AN. Sudac: Nino Škrobar. Strijelci: 1-0 Debelec (19), 1-1 Žnidari (32), 2-1 Germek (39), 3-1 Trbovi (44), 4-1 Debelec (65), 5-1 Trbovi (75) POBJEDA: Mikulan, Horvat, Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Germek, Mlinari , Krizman (od 46. Treska), Ivan i . NEDELIŠ E: Borko, Pongrac, Dokleja, Kova i , Vizinger M., Vizinger D., Žnidari , Baksa, Vizinger I., Tkal ec, Mar ec.

ŠENKOVEC. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Štefulj (12), 0-2 Zadravec (17), 0-3 Kolar (40), 0-4 Zorkovi (49), 0-5 Zorkovi (55), 0-6 Aldi (76) 11m, 0-7 Bali (80), 0-8 Štefulj (82), 0-9 Drabi (84) ŠENKOVEC: Kolar, Križai , Ratajec, Toplek, Saboli , Baranaši , Novak, Polak, Toplek, Hren, Kolar. STRAHONINEC: Trupkovi , Štefulj, Kolar, Aldi , Hadži , Pintari , Zorkovi , Makovec, Topolnjak, Bali , Zadravec.

BRATSTVO – SOKOL (V) 4-0 (0-0)

1.Hodošan 2.Mladost (I)

6 6

5 5

1 0 31:7 1 0 28:7

16 16

3.Spartak 4.BSK 5.Mladost (Pr.) 6.Podturen 7.Radni ki 8.Dinamo (D) 9.Vidov an 10.Dinamo (P) 11.Kraljev an 38 12.Polet (P) 13.Jadran

6 7 6 6 7 5 6 6 6 6 7

4 4 4 3 2 2 2 1 1 1 0

0 0 0 0 3 2 2 2 1 0 0

12 12 12 9 9 8 8 5 4 3 0

2 3 2 3 2 1 2 3 4 5 7

18:5 18:12 12:11 20:20 15:15 12:5 21:18 11:18 12:30 11:25 5:41

SAVSKA VES. Sudac: Robert Novak. Strijelci: 1-0 Zeli (51), 2-0 Graši (75), 3-0 Tomaši (81), 4-0 Posavec (86) BRATSTVO: Šolti , Žnidari , Posavec, Boži , Kolari , Horvat, Graši , Zeli , Vuruši , Tomaši , Balent. SOKOL: Posavec, Zadravec, Jambroši , Novak, Leško, uranec, Tomaši , Filipan, Kova i , Mavrek, Horvat.

SLOGA – AKOVEC 1-1 (1-1) AKOVEC. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 1-0 Belec (3), 1-1 Srpak (24) SLOGA: Reif, Blažeka B, Leva i , Vraži , Colec, Srnec, Vuruši , Belec, Bubek, Blažeka T, Pintari . AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Pongrac, Hamonajec, Srpak, Sa er, Sobo an, Žganec, Šenji, Šte ar.

TABLICA 1.Pobjeda 2.Strahoninec 3.Omladinac (NSR) 4.Sloga ( ) 5.Bratstvo (SV) 6.Nedeliš e 7.Sloboda (S) 8.Omladinac (M) 9.Sloboda (M) 10.Sokol 11.Šenkovec 12. akovec 13.Hajduk (B)

14 13 12 12

11 10 10 9 8 7 7 6 5 5 3 0

VETERANSKA liga „Sjeverozapad”

POLET – JADRAN 3-2 (1-1)

TABLICA

16:4 21:10 17:7 18:11 10:5 12:8 13:12 12:17 10:9 11:11 8:16 7:7 4:6 9:19 4:15 7:22

U prvom su dijelu doma i imali tri lijepe prigode. Dvije je u 22. i 33.minuti propustio realizirati Josip Ribi , a jednu u 31.minuti David Markan. Sloga je imala jednu prigodu i to glavom Pero Obadi u 15.minuti nakon udarca iz kuta. Deni Glad je u 58.minuti propustio pogoditi nebranjena doma a vrata i kazna je u istoj minuti stigla goste iz akovca kojima se nakon kra eg izbivanja ponovno na klupu vratio Ivan Hamunajec. Antonio Jakši je bio taj koji je doma ine doveo u vodstvo od 1-0. Da bi završnica utakmice bila nešto mirnija pobrinuo se najbolji igra utakmice Petar Baksa u 73.minuti i svojim zgoditkom povisio vodstvo Trnave na 2-0. Sloga je barem malo ubalžila gostuju i poraz u 90.minuti kada su imali kazneni udarac nakon što je mladi vratar Trnave Albino Ribi srušio u svom kaznenom prostoru gostuju eg napada a. Siguran izvo a najstrože kazne za Slogu bio je Darko Vabec. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

PRIBISLAVEC. Sudac: Željko Novak. Strijelci: 0-1 Kranj ec (3), 1-1 Mesari (8), 2-1 Radek (47), 2-2 Pavlekovi (52), 3-2 Grkavac G. (81) POLET: Grkavac S, Ple kapa, Mesari , Iva i , Šol , Pejanovi , Radek, Grkavac G., Medved, Sever, Prprovi . JADRAN: Kova ec, Klju ari , Podvezanec, Mesari , Mihalic, Kranj ec, Pavlekovi , Novak, Krišto , Vrbanec, Podgorelec.

GARDINOVEC. Sudac: Velimir Leva i . Strijelci: 1-0 Colari (13), 2-0 Colari (20), 2-1 Pintari (25), 2-2 Cerovec (32), 2-3 Radmanovi (64), 3-3 Oreški (67), 4-3 Novak J. (74) 11m, 4-4 Radmanovi (84) RADNI KI: Paler, Kolari , Carovi , Colari , Poto njak, Žilavec, Puri , Novak D, Lovrek, Novak J., Oreški. KRALJEV AN: Vlah, Domini , Glad, Pintari , Srpak, Križaj, Mlinarec, Cerovec, Tisaj, Radmanovi , Cvek.

0 1 2 2 1 2 2 3 2 3 3 2 2 3 4 6

Prva jesenska pobjeda Trnave

PODTUREN – DINAMO (P) 6-2 (0-0)

IVANOVEC. Sudac: Ivan Žganec. Strijelci: 1-0 Varga (38), 2-0 Varga (57) MLADOST: Bujani , Klinec, Jurinec (od 29. Tkal ec), Jambrovi , Varga (od 88. Kralji ), Toplek (od 68. Pojer), Sušec (od 70. Plevnjak), Lajtman (od 86. Žvorc), Bašek, Perone, Žbulj (od 75. Le ek). SPARTAK: Matjašec, Požgaj, Križai I, Hras , Milijan i , Horvat, Križai M., Mar ec, Pintar, Lon ari , Hrustek

2 1 0 0 2 1 1 0 2 1 1 3 2 2 0 0

5-1 postigao Antun Juki . Prvi je zabio u 57.minuti, a drugi u 61.minuti.

PODTUREN. Sudac: Danijel Ko ila. Strijelci: 0-1 Šegovi (49), 1-1 Murkovi (50), 2-1 Lepen (60), 3-1 Strnad (71), 4-1 Ov ar (73), 5-1 Okreša (77), 6-1 Ov ar (80), 6-2 Kolari (90) PODTUREN: Šafari , Mikuli , Radovan, Kerovec, Biber, Murkovi (od 75. Okreša), Kukovec (od 55. Lepen), Ko evar (od 46. Jambroši ), Ov ar, Strnad, Golubi . DINAMO: Modrinjak, Križai , Novak, Zor ec, Šegovi , Domini , Grana r, Žuli , Kolari , Mezga, Koprivec.

RADNI KI – KRALJEV AN 38 4-4 (2-3)

4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1 1 0

Parovi 7. kola: Polet (SMNM) - Puš ine; Centrometal Mladost (I); Dubrav an - Sokol; Dinamo (P) - Naprijed; BSK - Spartak; Sloga ( ) - Omladinac (NSR); Sloboda (S) - Trnava; ukovec 77 - Podturen

VETERANI – ZAPAD – 8. KOLO

MLADOST – SPARTAK (MS) 2-0 (1-0)

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 5 6 5 6

7 7 6 7 6 5 6 6 6 7 6 4 7

5 5 4 3 3 3 2 2 2 1 1 0 0

1 1 0 3 2 0 3 1 0 2 2 3 0

1 1 2 1 1 2 1 3 4 4 3 1 7

32:8 30:12 24:12 17:12 20:14 19:14 18:13 17:19 16:19 13:21 9:20 8:11 8:56

16 16 12 12 11 9 9 7 6 5 5 3 0

Vode i dvojac i dalje zajedni ki na vrhu Rezultati 4. kola: Zebanec-Polet 0:3, Bratstvo-Dubrav an 4:1, Napredak-Mladost 1:3, Mura-D. Koncov ak 5:3, Venera PMP-Zasadbreg (odgo eno).

TABLICA 1.BRATSTVO

15 5

2.MLADOST

12 6

3.POLET

4.MURA

11 9

5.VENERA -PMP

6.DUBRAV AN

7.D.KONCOV AK

8.ZASADBREG

9.NAPREDAK

10.ZEBANEC

U 5. kolu (nedjelja, 13,30 h) sastaju se: Polet-Venera-PMP, D. Koncov ak-Zebanec, Mladost-Mura, Dubrav an-Napredak, Zasadbreg-Bratstvo.

20. rujna 2011.

6. kolo II. ŽL MNS - istok

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

BUDU NOST – VIDOV AN 1-2 (0-2)

Borac Tur iš e zaustavio pobjedni ku seriju Croatije

PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Zdravko Toplišnjak, Bojan Rodiger, Renato Vuk. Delegat: Ivan Kova . Strijelci: 0-1 Orehovec (8), 0-2 Orehovec (28), 1-2 Dodlek (50) BUDU NOST: onkaš, Višnji D, Hali , Višnji T., Kodba, Lastavec, Mar nec, Dodlek, Lon ari (od 70. Ciglari B), Ciglari D. VIDOV AN: Kranjec, Zadravec, Herman (od 60. Kuzmi ), Friš i , Matulin, Šlibar (od 57. Nes ), Nemet Dino (od 58. Škoda), Ku an, Orehovec (od 80. Nemet Danijel), Lukša, Kvakan. Trener: Sre ko Gabaj. Žu kartoni: Hali , Ciglari (Budu nost); Šlibar, Nemet (Vidov an)

BORAC PMP – CROATIA 2-2 (0-1) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac PMP. Suci: Zoran Hajdinjak, Franjo Horvat, Filip Aldi . Delegat: Alojz Kopasi . Strijelci: 0-1 Hunjadi (34), 0-2 Šafari (80), 1-2 Špilek (86), 2-2 Rušanec (90) BORAC: Vlah, Ciceli, Špilek, Kova i , Blažin i (od 46. Hali ), Cika (od 35. Mihalec), Mavrin, Radikovi , Brumen (od 80. Drvoderi ), Kova i , Rušanec. Trener: Boris Radikovi . CROATIA: Bajkovec, Bali J., Hunjadi, Bali D., Kolar, urin, Križan, Ruži S (od 78. Jeleni ), Kr mar, Ruži M., Šafari . Trener: Miljenko Bali. Žu kartoni: Blažin i , Ciceli, Kova i , Mihalec (Borac); Križan, Kr mar, urin (Croa a)

BRATSTVO – DINAMO (D) 1-0 (1-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Darijan Zadravec, Mario Pintari , Marinko Hrušoci. Delegat: Željko Podgorelec. Strijelac: 1-0 Horvat F. (30) BRATSTVO: Posavec, Bujan (od 27. Bacinger), Vugrin, Krišto , Magdaleni , Vlahov, Horvat F, Hižman (od 60. Toth), Horvat M., Kopjar, Varga. Trener: Zvonko Bratuša. DINAMO: Bobi anec, Bihar (od 46. Jesenovi ), Borovec, Gregorec, Brez, Debelec, Obadi , Sklepi (od 67. Baranaši ), Trstenjak, Teža ki (od 85. Jambroši ). Žu kartoni: Horvat F., Kopjar (Bratstvo); Obadi , Borovec (Dinamo)

KRALJEV AN 38 – HODOŠAN 3-3 (1-1) DONJI KRALJEVEC. Igralište: Fondacije. Suci: Zoran Novak, Renato Posavec, Mladen Puklavec. Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 0-1 Strahija (14), 1-1 Duman i (40), 1-2 Jakši (50), 2-2 Cvek V. (53), 3-2 Tisaj (59), 3-3 Bašnec (87) 11m KRALJEV AN: Juras, Novak (od 46. Lipi ), Belovi , Cvek V., Cvek S., Štefok, Tisaj, Hobor, Duman i , Slavi ek S., Slavi ek H. Trener: Dubravko Miš in. HODOŠAN: Krznar, Strahija G (od 82. Krampa ), Blagus, Kova evi , Vlah, Blagus, Kova , Strahija Z., Kranj ec, Jakši , Bašnec. Trener: Goran Strahija. Žu kartoni: Duman i , Slavi ek, Cvek V. (Kraljev an); Bašnec (Hodošan)

GRANI AR – DUBRAVA 1-0 (1-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Jadran Kukovec, Dražen Novak, Dino Horvat. Delegat: Dragu n Hozjak. Strijelac: 1-0 Lisjak (14) GRANI AR: Pancer, Kolari , Buhin, Drvoderi S, Paler, Leva i , Lisjak (od 65. Lovrek N), Drvoderi D., Krznar (od 80. Lovrek D.), Drvoderi A. Trener. Antonio Drvoderi DUBRAVA: Mu i , Murkovi (od 20. Bobi anec Mih.), Bobi anec Mat. (od 77. Bajri ), Jambroši , Topalovi , Gavez, Žganec (od 55. Varga), Tkalec, Novak, Drvoderi , Vidovi (od 67. Ko evar). Trener: Ivan Šardi. Žu kartoni: Paler, Lisjak, Drvoderi S., Drvoderi A. (Grani ar); Gavez, Novak, Drvoderi D. (Dubrava)

GALEB – MLADOST (P) 1-1 (1-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Branko Bacinger, Robert Horbec, Luka Bacinger. Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1-0 Pigac (15), 1-1 Mlinarec (53) GALEB: Dolenec, Fleten, Balent N, Petri (od 80. Fran i ), Soka , Pigac, Balent (od 67. Erdelji), Grana r, Balent R., Slavi ek (od 88. Vuko ), Mihaljac. Trener: Damir Pigac. MLADOST: Mar ec, Možek Z (od 77. Kolari ), Vlaši , Fileš, Gorupi , Valen , Možek M., Ružman, Mlinarec, Vrbanec, Talan (od 63. Vadlja). Trener: Josip Šegovi . Žu kartoni: Slavi ek, Grana r, Erdelji (Galeb); Ružman, Vadlja, Mlinarec, Vlaši (Mladost)

Bez pobjednika u Tur iš u. Gosti ispustili pobjedu u 90.minuti. Kada su igra i Croatije u 80.minuti zgoditkom Miroslava Šafari a stigli do vodstva od 2-0 malo se tko od 150 nazo nih gledatelja nadao da e to vodstvo i ispustiti. To se ipak dogodilo. Gosti iz Orehovice svoj prvi zgoditak na utakmici postigli su u 34.minuti, a strijelac je bio Marko Hunjadi. Nevolje za goste su po ele u 86.minuti kada je doma i Borac PMP zgoditkom Jurice Špileka smanjio na 2-1. Siniša Rušanec je bod doma inu donio svojim zgoditkom u 90.minuti. U žaru borbe podijeljeno je sedam opomena. etiri doma inu, a tri gostima. Galeb i Mladost podijelili bodove. Doma i Galeb svoj je zgoditak postigao u 15.minuti, strijelac je bio Miroslav Pigac, a gosti iz Palinovca su do poravnanja od 1-1 stigli zgoditkom Tomice Mlinarca u 53.minuti. Visoki je bio naboj u ovoj utakmici pa je sudac utakmice Branko Bacinger imao dosta posla kojeg je na obostrano zadovoljstvo dobro obavio. Opomenuo je trojicu doma ih igra a i etvoricu gostuju ih. Bodovi iz ehovca odlaze u Svetu Mariju. Imala je gostuju a Mladost stalno vodstvo da bi doma i SK to stizao, ali su na kraju tri boda pripala Mladosti. Dino Horvat bio je jedini strijelac u prvom dijelu i to u 35.minuti za goste. SK je uspio u 58.minuti zgoditkom Dejana Lon ari a poravnati na 1-1. Novo vodstvo Mladost ima u 68.minuti iz kaznenog udarca kojeg realizira Dino Horvat i tako se po drugi puta na utakmici upisuju u strijelce. U istoj minuti su bili isklju eni doma i Dejan Bašnec koji je namjerno laktom sapleo gostuju eg vratara i vratar Mladosti Miroslav Kranjec koji je vrlo grubo cijelim tijelom odgurno Bašneca i tako uzvratio za saplitanje. Naravno obojica su završila sa crvenim kartonom. Na 2-2 je u 77.minuti poravnala doma a devetka, ali se nezna tko je taj dres nosio. Nije uop e upisan taj broj u zapisnik. Trebao bi malo disciplinski sudac i delegate koji ne rade svoj posao malo sankcionirati. U ovom slu aju to je bio Antun Martinjaš. Gosti su do pobjede od 3-2 stigli zgoditkom Nikole Štroka tri minute prije kraja utakmice. Jedan doma i, a tri gostuju i opomenuti igra i.

DRAŠKOVEC – DRAVA (DM) 1-7 (1-5) DRAŠKOVEC. Igralište: Zeleniš e. Suci: Davor Šupljika, Darko Pokriva , Drago Mar ec. Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1-0 Debelec (4), 1-1 Bartoli (10), 1-2 Vuk (16), 1-3 Orehovec (27) 11m, 1-4 Vlah (44), 1-5 Vlah (45), 1-6 Igrec J. (75), 1-7 Igrec F. (88) DRAŠKOVEC: Taradi, Židov (od 67. Slavi ek), Smrk (od 46. Bermanec), Matja i , Baksa, Debelec, Jambrovi , Mlinari , Kavran, Turk, Repalust (od 46. Lon ari ). Trener: Božidar Repalust. DRAVA: Cve ni , Miser (od 81. Mihalac), Igrec D., Hošnjak, Mihoci (od 64. Kos), Igrec Z, Vuk (od 73. Pongrac), Orehovec (od 46. Igrec F.), Igrec J., Bartoli , Vlah. Trener: Tomislav Lipi . Žu kartoni: Turk, Jambrovi (Draškovec); Vlah, Igrec J. (Drava)

SK – MLADOST (SM) 2-3 (0-1) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Goran Žganec, Ivana Lisek, Dario Kos. Delegat: Antun Mar njaš. Strijelci: 0-1 Horvat (35), 1-1 Lon ari D. (58), 1-2 Horvat (68) 11m, 2-2 Lon ari D. (77), 2-3 Štrok N. (87) SK: Medvar, Baranaši , Kekenj, Žvorc, Bašnec, Vidovi , Puri , Lon ari , Malek, Horvat I., Lon ari . Trener: Zoran Graši . MLADOST: Kranjec, Bogdan (od 76. Markovi ), Štrok T, Papak, Posavec, Šulj, Musta (od 68. Orehovec Dario), Horvat, Štrok N. (od 89. Šamarija), Igrec, Papak (od 87. Orehovec Dejan). Trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Puri ( SK); Šulj, Horvat, Štrok N. (Mladost) Crveni kartoni: Bašnec ( SK); Kranjec (Mladost)

Ivan Lisjak riješio op inski derbi u Novakovcu. Zgoditak odluke postignut je u 14.minuti i tako je doma i Grani ar upisao prvu jesensku pobjedu protiv mom adi Dubrave. U Sivici mogu prema prikazanoj igri žaliti barem za bodom. Imali su igra i Dubrave inicijativu, ali je izostala realizacija i doma i vratar Pancer nije morao niti jednom po loptu u svoju mrežu. Grani ar borbeniji i tako je do kraja utakmice tu minimalnu prednost uspio sa uvati i pobijediti. etiri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Težak doma i poraz Draškovca. Dobro su susjedi iz Donjeg Mihaljevca napunili mrežu doma eg vratara Taradija. Ve je Drava u prvom poluvremenu imala vodstvo od 5-1 koje je doma im gledateljima zadalo glavobolju. Draškovec je lijepo krenuo i u 4.minuti zgoditkom Tomislava Debelca poveo 1-0, ali je tu stao. Martin Bartoli je u 10.minuti poravnao na 1-1. Denis Vuk donio u 16.minuti vodstvo od 2-1, a Goran Orehovec iz kaznenog udarca u 27.minuti i Martin Vlah sa dva zgoditka u 44. i 45.minuti rade prednost Dravi od 5-1. Za goste u drugom dijelu još zgoditke postižu u 75.minuti Josip Igrec i u 88.minuti Filip Igrec za visokih kona nih 7-1 za Dravu. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. U Donjem Kraljevcu nije bilo pobjednika. Dva su puta gosti iz Hodošana imali prednost da bi na kraju doma i u 59.minuti zgoditkom Martina Tisaja stigli u vodstvo. Tri minute prije kraja utakmice Zdravko Bašnec je iz kaznenog udarca poravnao na kona nih 3-3 sa ime su se teško pomirili doma i gledatelji koji su smatrali da penal nije postojao. Kako je krenulo? Gosti u 14.minuti zgoditkom Zorana Strahije vode sa 1-0. Pet minuta prije kraja prvog dijela na 1-1 je poravnao Marijan Duman i . Novo gostuju e vodstvo uslijedilo je u 50.minuti zgoditkom Simona Jakši a. Tri minute kasnije Vjekoslav Cvek poravnao je na 2-2. Potom slijedi ve ranije opisana završnica utakmice. Doma i gledatelji burno su reagirali po završetku utakmice na dosu eni kazneni udarac za Hodošan. Po delegatu Bacingeru kontakta je bilo u kaznenom prostoru, a sudac utakmice Zoran Novak je to ocijenio dovoljnim za dosuditi kazneni udarac. Trojica doma ih, a jedan gostuju i opomenuti igra . Prva pobjeda Bratstva. I navija i u Savskoj Vesi su do ekali šesto kolo kako bi doživjeli kako to izgleda kad se nekoga pobijedi. A taj neko je bio Dinamo iz Domašinca. Pobjeda je stigla tijesnim rezultatom 1-0 pa je time i sla a. Strijelac tog jedinog zgoditka na utakmici za doma e je u 30.minuti bio Filip Horvat. U 76.minuti sudac utakmice Zadravec je propustio opomenom kazniti igra a Dinama Roberta Teža kog jer je izašao izvan terena za igru kako bi napada a Bratstva ostavio u zale u, a to se mora sankcionirati. Po završetku utakmice predstavnik Dinama Josip urkin pokušao se izi ki obra unati sa sucima, ali je od strane doma e redarske službe sprije en u toj namjeri. Po dvojica opomenutih igra a u svakom poluvremenu. Vidov anu pobjeda u Podbrestu. Za nepunih pola sata igre gosti iz Donjeg Vidovca zgodicima Denisa Orehovca u 8. i 28.minuti imaju vodstvo od 2-0. Pokušavali su doma i smanjiti, ali nije išlo. Na odmoru je gost imao prednost. Samo što je po eo drugi dio u 50.minuti Bruno Dodlek smanjuje na 2-1 i daje nadu

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Miroslav Pigac (Galeb); 5 zgoditaka – Mario Matulin (Vidov an), San no Debelec (Dinamo D), Dejan Lon ari ( SK), Marijan Duman i (Kraljev an 38); 4 zgoditka – Marko Mihaljac (Galeb), Nikola Štrok, Dino Horvat (Mladost SM), Josip Igrec (Drava DM), Bruno Dodlek (Budu nost P); 3 zgoditka – Igor Erdelji (Galeb), Miroslav Horvat (Bratstvo SV), Silvio Šulj (Mladost SM), Boris Radikovi , Siniša Rušanec (Borac PMP), Josip Bali, Marko Ruži , Miroslav Šafari (Croa a), Mar n Bartoli (Drava DM), Zoran Strahija (Hodošan)

FAIR PLAY Isklju eni igra i:Dejan Bašnec ( SK), Miroslav Kranjec (Mladost SM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju:Silvio Šulj (Mladost SM), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.)

STATISTIKA 30 zgoditaka pos gnuto ili 3,7 po utakmici; 2 isklju ena igra a; 41 opomenu igra ; 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

TABLICA 1.Croa a 2.Galeb 3.Mladost (Pal.) 4. SK ehovec 5.Dubrava 6.Mladost (SM) 7.Borac PMP (T) 8.Drava (DM) 9.Kraljev an 38 10.Dinamo (D) 11.Vidov an 12.Hodošan 13.Grani ar (N) 14.Bratstvo (SV) 15.Budu nost (P) 16.Draškovec

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

5 3 3 3 3 2 2 3 2 2 2 1 1 1 1 0

1 2 2 1 1 3 3 0 2 1 1 3 3 2 1 2

0 1 1 2 2 1 1 3 2 3 3 2 2 3 4 4

15:4 16:6 15:10 15:7 8:5 15:11 9:10 16:18 12:13 10:10 11:16 10:10 4:5 6:12 7:17 4:19

16 11 11 10 10 9 9 9 8 7 7 6 6 5 4 2

Parovi 7. kola: Croatia - Galeb; Dinamo (D) - Borac PMP (T); Hodošan - Bratstvo (SV); Mladost (SM) - Kraljev an 38; Dubrava - SK ehovec; Drava (DM) - Grani ar (N); Vidov an - Draškovec; Mladost (Pal.) - Budu nost (P) doma inu da do kraja možda uspije nešto više u initi. No, to gosti nisu dozvolili i pobijedili sa 2-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Gostima obojica opomenuta zbog prigovora sucu utakmice Toplišnjaku.

6. kolo II. ŽNL MNS - zapad

II. ME IMURSKA LIGA - ZAPAD

STRAHONINEC – ŠENKOVEC 5-2 (1-0)

Rudar nemilosrdan prema svojim protivnicima

STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Dario Bubek, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Franjo Fais. Strijelci: 1-0 Lehkec (23), 2-0 Lackovi (48), 3-0 Štefulj (53), 3-1 Kolar (70) 11m, 4-1 Kristo (73), 4-2 Korent (76), 5-2 Kolari (85) STRAHONINEC: Kocijan, Ri ko, Kuyi (od 68. Bani ), Horvat, Mihali (od 65. Kristo ), Vrbanec, Lackovi , Zlatarek, Štefulj (od 85. Graf), Lehkec (od 55. Drabi ), Kolari . Trener: Neven Kreslin. Žu kartoni: Drabi (Strahoninec); Kolar (Šenkovec)

RUDAR – ZASADBREG 6-0 (3-0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište: Šoderka. Suci: Dario Srnec, Dominik Mihoci, Mihael Vukovi . Delegat: Stjepan Križai . Strijelci: 1-0 Šol (7), 2-0 Kova i (23), 3-0 Kova i (43), 4-0 Zadravec (51), 5-0 Šol (53), 6-0 Kova i (60) RUDAR: Rajf M. (od 78. Rajf R.), Simon, Kova i (od 76. Podgorelec), Šprajc, Vuri, Šol , Županec, Varga, Antolovi (od 83. Maglov), Zadravec (od 70. Vuruši ), Žganec (od 33. Vinko). Trener: Anton Srša. ZASADBREG: Lukman, Dunjko (od 86. Breznik), Šajnovi , Rodinger Florijan, Rodinger Filip, Mesari , Gori anec, Žganec (od 64. Sabol ec), Žganec (od 64. Sabol ec), Dunjko, Nagavci (od 60. Sabol ec), Mar ec. Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: Šprajc, Podgorelec (Rudar); Dunjko (Zasadbreg)

VENERA PMP – TRNOVEC 3-0 (2-0) SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Tomislav Herman, Dragu n Hrustek, Petar Ruži . Delegat: Ivan Mezga. Strijelci: 1-0 Kerman (35), 2-0 Kerman (45), 3-0 Kerman (52) VENERA: Ciglari , Cvetkovi , Novak N, Kova i , Vabec I., Vabec L. (od 71. Novak V.), Vabec R. (od 85. Škvorc), Peras, Ambruš E. (od 46. Ambruš I.), Kerman, Škvorc. Delegat: Ivan Mezga TRNOVEC: Tratnjak, Florijani , Gyogi (od 62. Bene), Horvat, Meznari , Pavlekovi (od 73. Borko), Zobec, Bacinger, Habrun (od 80. eh), Mar ec, Petri . Trener: Goran Koprivec Žu kartoni: Vabec R. (Venera); Florijani , Zobec (Trnovec)

ME IMUREC – MLADOST 3-0 (0-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Željko Novak, Erik Žardin, Dominik Filipaši . Delegat: Petar Krha . Strijelci: 1-0 Bistrovi (51), 2-0 Bistrovi (73), 3-0 Treska (82) ME IMUREC: Marciuš, Horvat, Ivanuša, Kos, Fu ek, Kova , Škvorc (od 76. Ciglari ), Novak (od 82. Kozina), Treska, Bistrovi (od 86. Podvezanec), Kregar (od 74. Lon ari ). Trener: Siniša Gavez. MLADOST: Rajf, Kodba, Vran i , Hren, Leva i J, Vinko, Novak, Leva i T., Murkovi , Š avni ar, Ko ila. Trener: Marijan Mohari . Žu kartoni: Vinko, Raif, Levar i (Mladost)

MURA – JEDINSTVO (GM) 5-1 (2-1) HLAPI INA. Igralište: NK Mura. Suci: Mario Buhin, Antun Kukovec, Tomica Cerovec. Delegat: Stjepan Talan. Strijelci: 0-1 Borko (4), 1-1 Vuruši (16), 2-1 Dragoja (27), 3-1 Dragoja (82), 4-1 Novak (86), 5-1 Vuruši (90) MURA: Novak, Breznik, Jurovi , Novak, Vuruši (od 90. Žalar), Stojko, Vinko, Dragoja (od 82. Sobo an), Jambroši (od 86. Vrši ), Stojko (od 71. Vinko), Na . Trener: Dražen Novak. JEDINSTVO: Ter, Krumpi , Mohari (od 80. Hatlak), Mikulan, Plantak (od 28. Novak D), Fujs (od 38. Kocen), Ladi , Herceg, Horvat, Borko, Novak M. (od 75. Janež). Trener: Goran Mikulan.

JEDINSTVO – SLOBODA 6-2 (3-0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Tomislav Herman, Danijel Ko ila, Matija repinko. Delegat: Dragu n Horvat. Strijelci: 1-0 or evi (11), 2-0 Kosi (21), 3-0 Kosi (31), 3-1 Sovar (52), 4-1 Vuruši (55), 4-2 Sovar (59), 5-2 Novak (65), 6-2 Novosel (85) JEDINSTVO: Varga, Jaluši , Štajerec, Lešnjak (od 59. Novak), Rešetar, Jambroši , Kosi, Novosel, or evi (od 77. Horvat), Popovi (od 25. Škvorc), Vuruši . Trener: Mladen Rešetar. SLOBODA: Deban, Želežnjak (od 46. Bubek), Novak (od 87. Šafari ), Žganec, Medved, Rešetar, Gori anec, Tisaj, Sovar, Posavec (od 85. Peras), Belše. Trener: Mladen Ku ak. Žu karton: Rešetar (Sloboda)

Doma a šestica Rudara Zasadbregu. Nastavlja svoj niz pobjeda Rudar. Sa po tri zgoditka u svakom poluvremenu gostima iz Zasadbrega nanijeli su novi poraz i ostavili ih na nula bodova. Dario Šolti je u 7.minuti prvi na eo gostuju u mrežu Nikole Lukmana. Alen Kova i strijelac je drugog doma eg zgoditka u 23.minuti. Minutu kasnije gosti niti iz kaznenog udarca nisu uspjeli svladati Marija Rajfa. Pogo ena je vratnica. Dvije minute prije odmora i drugi zgoditak Alena Kova i a za vodstvo od 3-0. Matija Zadravec povisuje na 4-0 u 51.minuti. Do kraja slijede još dva zgoditka dvojice doma ih najboljih strijelaca. Prvo je Dario Šolti svojim drugim zgoditkom u 53.minuti povisio vodstvo Rudara na 5-0, a to ku na i za kona nih 6-0 svojim tre im zgoditkom stavlja Alen Kova i u 60.minuti. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Trica Venere PMP Trnovcu. Ve u prvom dijelu su doma i stigli zgodicima Gorana Kermana u 35. i 45.minuti do vodstva od 2-0. U drugom poluvremenu isti igra svojim zgoditkom u 52.minuti postiže hatrik i donosi doma inu visoku pobjedu od 3-0. Gosti iz Trnovca su nešto pokušavali, ali nije išlo. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenutih igra a. Me imurec u drugom poluvremenu stigao do doma e pobjede. Nakon prvog dijela gosti iz Selnice su borbenom igrom o uvali svoju mrežu netaknutom. ak su iz prekida imali dvije izgledne prigode za posti i zgoditak. U drugom dijelu kao da je na terenu bila samo jedna mom adi i to doma a. Miljenko Bistrovi strijelac je bio prva dva zgoditka za doma e. Prvog u 51.minuti i drugog u 73.minuti. Darijan Treska je samo osam minuta prije kraja utakmice svojim zgoditkom potvrdio doma u pobjedu Me imurca od 3-0. Trojica opomenutih igra a i to sva trojica iz mom adi Mladosti. U Novom Selu na Dravi Slobodi šestica. Po tri su zgoditka doma i postigli u svakom poluvremenu. Prvi je mrežu veterana Miroslava Debana u 11.minuti na eo Slavko or evi . Do poluvremena dva zgoditka Josipa Kosija. U 21. i 31.minuti. Karlo Posavec je smanjio na 3-1 doma e vodstvo u 52.minuti. Tri minute kasnije Goran Vuruši povisuje na 4-1. Saša Sovar uspijeva malo ublažiti doma e vodstvo svojim zgoditkom u 59.minuti na 4-2. Do kraja još dva zgoditka Jedinstva za pobjedu od 6-2. Samuel Novak i Tihomir Novosel bili su strijelci. Jedan opomenuti igra i to iz mom adi Slobode. U Hlapi ini visoka doma a pobjeda, ali nakon trojice isklju enih gostuju ih igra a. Bila je to vrlo nervozna utakmica sa obje strane, doma e Mure i gostuju eg Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca koja je imala etvoricu isklju enih igra a i trojicu opomenutih. Da je sudac utakmice Buhin bio dosljedan u primjeni disciplinskih mjera ne bi niti završila. Gostuju i navija i su se po završetku utakmice htjeli približiti sucima, ali su doma i redari obavili svoj posao kako treba. Gosti su poveli u 4.minuti zgoditkom Marina Borka. Mura zgodicima Borisa Vuruši a u 16.minuti i Nikole Dragoje u 27.minuti preokre e rezultat u svoju korist. U samo pet minuta od 74. do 79.minute etvorica isklju enih igra a. Prvi je u 74.minuti bio isklju en igra Jedinstva Marin Borko zbog druge opomene. Minutu kasnije iz istog razloga isklju en je doma i igra Denis Breznik. Potom u 79.minuti dvojica igra a Jedinstva Goran Mikulan zbog spre avanja doma eg napada a u izglednoj prigodi za posti i zgoditak i Matija Horvat zbog nepoznatog razloga jer nije bilo mjesta u zapisniku da se upiše

klasi ikacija prekršaja. Sre om delegat je bio disciplinski sudac Talan pa e mo i bez problema odrezati isklju enima kazne. Broj ano ja i doma i u posljednjih osam minuta igre postižu tri zgoditka za pobjedu od 5-1. I to redom Nikola Dragoja po drugi puta na utakmici, Mario Novak i Boris Vuruši . Bez zgoditaka u Jurovcu. Gostovao je Hajduk iz Štrukovca. U vrlo nervoznoj utakmici ak sedmorica opomenutih igra a. Dvojica doma ih, a ak petorica gostuju ih. Sre a je da sudac utakmice Lozi nije niti jednog igra a isklju io uz ovoliko opomenutih. Što se doga a u briježnom dijelu Me imurja da li su u tijeku berbe ili je ve negdje po elo „vreti“ ne zna se. Plavi bolji od Drave. Imali su doma i u prvom dijelu utakmice zgodicima Tomice Nerera i Nenada Mikuli a vodstvo od 2-0. Po delegatu Jura i u suda ka trojka se nije baš proslavila. Doma inu nije sudac utakmice Gregurina u 35.minuti dosudio kazneni udarac, ali ga je zato u 75.minuti dosudio, ali ga doma i nisu realizirali. Niti njegovi pomo nici Blaži i Mezga nisu u procjeni zale a briljirali. Griješili su na štetu doma ih i gostiju iz Kuršanca. Jurica Škvorc je Plave u 68.minuti doveo u vodstvo od 3-0. Sedam minuta prije kraja utakmice Drava je zgoditkom Zvonimira Šola smanjila na 3-1. Aleksandar Novak u 85.minuti svojim zgoditkom postavlja kona nih 4-1 za doma e. Pet doma ih, a dvojica gostuju ih opomenutih igra a. I Strahoninec do ekao pobjedu. Nakon prvog kola eto tek u šestom kolu su Strahonin ani po drugi puta osjetili slast pobjede. Dobro su i krenuli u utakmicu. Zgoditkom Matije Lehkeca u 23.minuti poveli su 1-0 i to minimalno vodstvo zadržali do poluvremena. Samo što je po eo drugi dio u samo pet minuta od 48.do 53.minute postižu još dva zgoditka i to Marko Lackovi i Robert Štefulj za sada ve visokih 3-0. Šenkovec uspije u 70.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Goran Kolar smanjiti na 3-1. Tri minute kasnije novi zgoditak u gostuju oj mreži, a strijelac je bio za vodstvo od 4-1 David Krišto i . Dejan Korent smanjio je na 4-2 u 76.minuti, a kona nih 5-2 za Strahoninec djelo je Patrika Kolari a pet minuta prije kraja utakmice. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

BRATSTVO – HAJDUK 0-0 (0-0) JUROVEC. Igralište: ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Jasmin Lozi , Miran Culjak, Valen no Kantoci. Delegat: Dragu n Koruni . BRATSTVO: Jelen i , Saka , Antoli , Kirec (od 80. Karlov ec), Jambrovi (od 78. Novak, Leva i , Gori anec (od 64. Baumgartner), Koraj, Jurovi , Brezova ki, Trstenjak. Trener: Zdravko Modlic. HAJDUK: Jurovi , Hrženjak, Tkal ec, Ma ari M, Govedi (od 46. Šardi), Jurovi , Debelec M., Gori anec, Debelec G., Mikulaj, Radikovi (od 65. Ma ari J.). Trener: Robert Gori anec. Žuti kartoni: Jambrovi , Trstenjak (Bratstvo); Hrženjak, Gori anec, Mikulaj, Jurovi , Tkal ec (Hajduk)

PLAVI – DRAVA (K) 4-1 (2-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Marko Gregurija, Vlado Blaži , Zoran Mezga. Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 1-0 Nerer (7), 2-0 Mikuli (27), 3-0 Škvorc (68), 3-1 Šol (83), 4-1 Novak (85) PLAVI: Kuzma (od 86. Srnec), Vugrinec (od 80. Šimuni ), Trupkovi , Škvorc S, Zadravec, Erdelja, Škvorc J., Vabec, Mikuli (od 61. Novak G), Vugrinec (od 60. Radikovi ), Nerer (od 83. Novak A.) DRAVA: Simin, Jaluši (od 87. Postružin), Bajkovec, Carevi (od 75. Tomaši ), Fran i , Florijani , Dombaj (od 90. Zanjko), Šol, Medved, Pla ak (od 64. Treska), Jozi (od 80. Zanjko). Trener: Damir Tomaši . Žu kartoni: Mikuli , Nerer, Škvorc, Erdelja, Radikovi (Plavi); Dombaj, Bajkovec (Drava)

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka – Dario Šol (Rudar) ; 8 zgoditaka – Bojan Ba an (Trnovec), Boris Vuruši (Mura); 7 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 6 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Goran Kolar (Šenkovec), Robert Štefulj (Strahoninec); 5 zgoditaka – Goran Kerman (Venera PMP), Tomica Nerer (Plavi Pek.); 4 zgoditka – Marko Šol (Rudar), Robert Vabec (Venera PMP), Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Miljenko Bistrovi (Me imurec); 3 zgoditka – Mišel Popovi , Josip Kosi, Goran Vuruši (Jedinstvo NSD), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Bojan Kregar (Me imurec), Josip Ma ari , Karlo Gori anec (Hajduk Š), Nikola Šol , Alen Kova i (Rudar), Dražen Novak (Mura), Jurica Škvorc, Aleksandar Novak (Plavi Pek.), Marin Borko (Jedinstvo GM)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Denis Breznik (Mura), Marin Borko, Goran Mikulan, Ma ja Horvat (Jedinstvo GM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Goran Kolar (Šenkovec), Goran Trstenjak (Bratstvo J), Dominik Hrženjak (Hajduk Š), Goran Mikulan (Jedinstvo GM)

STATISTIKA 38 zgoditaka pos gnuto ili 4,7 po utakmici; 4 isklju ena igra a; 29 opomenu h igra a; 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Trnovec 4.Me imurec 5.Jedinstvo (NSD) 6.Jedinstvo (GM) 7.Sloboda (M) 8.Mura 9.Hajduk (Š) 10.Plavi (Pek.) 11.Drava (K) 12.Strahoninec 13.Šenkovec 14.Mladost (S) 15.Bratstvo (J) 16.Zasadbreg

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

6 5 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 0 0

0 1 1 1 1 1 0 0 2 1 1 0 2 1 2 0

0 0 1 1 2 2 3 3 2 3 3 4 3 4 4 6

26:8 12:2 18:9 15:7 21:8 12:14 16:14 16:17 11:11 16:13 9:18 12:17 10:17 8:17 5:15 4:24

18 16 13 13 10 10 9 9 8 7 7 6 5 4 2 0

Parovi 7. kola: Šenkovec - Rudar; Drava (K) - Strahoninec; Mladost (S) - Plavi (Pek.); Trnovec - Me imurec; Jedinstvo (GM) - Venera PMP; Sloboda (M) - Mura; Hajduk (Š) - Jedinstvo (NSD); Zasadbreg - Bratstvo (J)

20. rujna 2011.

5. kolo III. ŽNL MNS - istok NAPREDAK – ROMA 22:2 (16:0) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Sudac Marijan Duman i Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1:0 Bobi anec (2), 2:0 Dragovi (13), 3:0 Lastavec (15), 4:0 Mu i (16), 5:0 Mu i (19), 6:0 Dragovi (21), 7:0 Jambroši (22), 8:0 Horvat (24), 9:0 Mu i (29), 10:0 Mu i (30), 11:0 Ma ari (34), 12:0 Dragovi (36), 13:0 Mu i (40), 14:0 Mu i (42), 15:0 Lastavec (43), 16:0 Mu i (45), 17:0 Ma ari (49), 18:0 Vidra (52), 19:0 Jambroši (62), 19:1 Maje (66), 19:2 Bogdan M. (75), 20:2 Trstenjak (76), 21:2 Vidra (80), 22:2 Vidra (90) NAPREDAK: Žagar, Žganec, Hu nec Patrik (od 16. Cilar, od 46. Vidra), Bobi anec (od 52. Hu nec L), Jambroši , Mu i , Horvat, Lastavec, Ma ari , Dragovi (od 46. Matoša), Trstenjak Trener: Siniša Mikolaj ROMA: Bogdan K., Oršuš H., Balog K., Balog N. (od 26. Bogdan M.), Ignac, Balog M. (od 29. Bogdan Lj.), Bogdan D., Maje , Oršoš, Murši , Horvat

OMLADINAC - TRNJE 1:2 (0:0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište Omladinac. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Lana Vidovi Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0:1 Sušec (58), 0:2 Sušec (63), 1:2 Ruži (90) OMLADINAC: Saka , Na , Dodlek, Rošani , Taradi, Novak, Valen (od 65. Saka S.), Jan ec (od 58. Pata a), Lackovi , Tizaj, Ruži Trener Darko Sabol TRNJE: Vuk, Naran a (od 86. Klai ), Habuš (od 69. Srnec), Mihocek, Kolari , Pandur, Brodari , avlek, Sušec, Vadlja (od 80. Lon ari ), Begovi Trener: Bruno Glavak

MLADOST URKIN – BUDU NOST (M) 1:1 (1:1) DEKANOVEC. Igralište Berek. Suci: Branko Martan, Boško Martan, Elvir Bašek Delegat Ma ja Poredoš Strijelci: 0:1 Novak (10), 1:1 Hajdarovi (16) MLADOST: Ciceli, Majeri , Sršan, Hu nec, Kocijan, Hajdarovi M., Furdi, Kanižaj M., Kanižaj S. (od 64. Pintari ), Telebuh, Hajdarovi (od 76. Novak) Trener Renato Ciceli BUDU NOST: Lon ari , Novak, Šol , Drk, Turk, Antolovi (od 59. Cerovec), Babi , Jurši , Sklepi , Drk D. (od 76. Škvorc), Sermek Trener Stanislav Tot Žu kartoni: Kocijan, Kanižaj S. (Mladost), Šol , Drk D. (Budu nost)

EKO – JADRAN (Š) 3:0 (0:0) SVETI KRIŽ. Igralište Eko. Suci: Franjo Hergo , Milivoj Bališ, Mijo Perho Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1:0 Novak Z. (62)11m, 2:0 Mihaljkovi (72), 3:0 Mihaljkovi (89) EKO: Domini , Balog ., Ma ek, Horvat, Vutek S., Gori anec, Novak D. (od 86. Puškadija), Bedi , Novak Damijan (od 86. Ma ek), Novak Z., Mihaljkovi Trener: Zlatko Novak JADRAN: Fegeš O., Šte ar R., Mihalic (od 70. Kranj ec), Zagorec (od 60. Jankovi ), Gori anec, Novak, Posavec, Kontrec (od 77. Šte ar), Fu ko, Pavlekovi , Fegeš M. Trener: Stjepan Makar Žu kartoni: Gori anec, Novak Z. (Eko), Zagorec, Fegeš M., Novak M. (Jadran)

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Sjajno drugo poluvrijeme Eka za pobjedu u derbiju Derbi u Svetom Križu pripao doma inu. Jadran se dobro držao prvih 45 minuta kada je rezultat bio 0-0. Utakmica se lomila i bilo je samo pitanje tko e prvi posti i zgoditak taj e do i i do pobjede. Na sre u po doma e navija e Eko je bio taj koji je prvi u 62.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca stigao zgoditkom Zlatka Novaka do vodstva od 1-0. Deset minuta kasnije doma i povisuju na 2-0, a strijelac je bio Bojan Mihaljkovi . Minutu prije kraja i drugi zgoditak Bojana Mihaljkovi a za visoku pobjedu Eka od 3-0. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Golijada u Gornjem Kraljevcu. Dobro su doma ini napunili mrežu Rome. Ve je u prvom poluvremenu bilo 16-0, a u drugom su doma i malo zategli ru nu i postigli „samo“ šest zgoditaka. I kod Rome je bilo veselo jer su uspjeli dva puta matirati doma eg vratara Davora Žagara. Sla an Majeti i Mladen Bogdan bili su strijelci tih dviju gostuju ih zgoditaka. Za Napredak je Davor Mu i postigao najviše zgoditaka ak sedam. Po tri su se puta u strijelce upisali Rajko Dragovi , Jadranko Lastavec i Emil Vidra. Dva su puta strijelci bili Nino Jambroši i Mihael Ma ari , a po jednom Darko Trstenjak i Stevica Bobi anec. Opomenutih igra a nije bilo, a na kraju je završilo 22-2 za doma e. U Dekanovcu podjela bodova. Rano se sve odigralo. Prvi su gosti iz Miklavca zgoditkom Ivana Novaka u 10.minuti poveli da bi doma a Mladost u 16.minuti zgoditkom Željka Hajdarovi a poravnala na 1-1. To je bilo sve što se zgoditaka ti e. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Trnju pobjeda u Držimurec-Strelcu. Nakon prvog dijela mirisalo je na iks jer zgoditak gledatelji nisu vidjeli. Dario Sušec je sa svoja dva zgoditka u

BORAC – OTOK 2:1 (0:1)

RADNI KI – ROMSKA VATRA 5:1 (2:0)

DONJI HRAŠ AN. Igralište Borac. Suci: Velimir Leva i , Dario Veldi, Mar na Pokrivec Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0:1 Gorupi (34), 1:1 Vrbanec (56), 2:1 Vargek (62) BORAC: Saka , Karabojev, Kolari , Jur ec (od 60. Vargek, od 83. Taradi), Mesari (od 46. Jankovi ), Pozderec I., Pozderec M. (od 67. Jesenovi ), Vrbanec, Pata a (od 82. Branilovi ), Pozderec M., Zrna Trener: Mario Mesari OTOK: Ko iš, Novak (od 67. Balent), Vargek (od 70. Grabant), Vuji , Novak J., Lepen, Kalšan P., Šimec, Kalšan Z., Gorupi , Bermanec Trener Damir Krznar Žu kartoni: Pozderec I., Jur ec, Jesenovi (Borac),. Šimec (Otok) Crveni kartoni: Vrbanec, Saka (Borac), Bermanec (Otok)

GARDINOVEC. Igralište Gaj. Sudac Robert Radek Delegat Dragu n Borko Strijelci: 1:0 Fažon I. (27), 2:0 Horvat M. (44), 3:0 Habuš (50), 3:1 Balog M. (65), 4:1 Habuš (75), 5:1 Fažon N. (90) RADNI KI: Molnar (od 46. Novak), Toplek, Horvat E., Poto njak, Jalšovec (od 46. Fažon N.), Horvat S., Miri (od 76. Blaži ), Habuš, Kolari , Mavrin, Fažon I. (od 30. Horvat M.), Trener: Josip Oreški ROMSKA VATRA: Oršuš M., Orošoš B., Oršoš E. (od 75. Balog V.), Balog S., Kalanjoš I. (od 85. Oršuš M.), Kalanjoš M., Ignac Lj., Balog K., Oršoš I., Balog M., Ignac M. Žu kartoni: Poto njak (Radni ki) Crveni kartoni: Balog S. (Romska vatra)

5. kolo III. ŽNL MNS - zapad DINAMO – PARAG 7:5 (4:2) ŽIŠKOVEC. Igralište Dinamo. Sudac Vjeran Tuksar Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1:0 Mošmondor (5), 2:0 Sanjkovi (10), 2:1 Oršuš D. (13), 3:1 Mošmondor (16), 4:1 Šparavec (43), 4:2 Oršoš S. (45), 5:2 Mošmondor (49), 6:2 Mošmondor (53)11m, 6:3 Še i (60), 6:4 Pec (85)11m, 6:5 Oršoš S. (89), 7:5 Mošmondor (90) DINAMO: Novak, Brdar, Thes, Hunjadi, Rudni ki, Radek (od 46. Baka ), Mošmondor, Dobrani , Sanjkovi , Žagar, Šparavec (od 79. Šoštari ), Trener: Tomislav Šari PARAG: Horvat D., Horvat P. (od 54. Balog S.), Ignac S. (od 74. Oršuš M.), Oršuš V., Oršoš S., Oršuš D., Pec, Oršoš M. (od 46. Še i ), Oršoš D., Oršuš S. (od 46. Oršoš M.), Oršuš A. Trener: Vlado Oršoš Žu kartoni: Hunjadi, Rudni ki (Dinamo), Ignac S. (Parag)

MALI MIHALJEVEC – BRATSTVO (P) 6:0 (2.0) MALI MIHALJEVEC. Igralište Mali Mihaljevc. Suci: Dražen Šajnovi , Ivan Kolari , Mar n Hrušoci, Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1:0 Bes jani D. (10)11m, 2:0 Posavec (23), 3:0 Kova i (52), 4:0 Kova i (76), 5:0 Mesari (85), 6:0 Zadravec (88) M. MIHALJEVEC: Magdaleni , Bes jani N. (od 46. anadi), Makšadi, Srnec, Bes jani D. (od 65. Zadravec), Mesari , Varga, Šimunkovi (od 46. Trupkovi ), Posavec (od 46. Mesari B.), Kova i , Pušar (od 65. Perho ), Trener: Krunoslav Mezga BRATSTVO: Jambrovi , Miljan i K. (od 46. Trupkovi ), abradi, Miljan i M. (od 79. Kova i ), Flac, Boži , Novak M., Novak D. (od 85. ekunec), Golub, Kova i D., Poto nik Trener: Bojan Novak Žu kartoni: Mesari B. (Mali Mihaljevec), Golub (Bratstvo) Crveni kartoni: Novak M., Poto nik (Bratstvo)

PLAVI 1975 – OMLADINAC (M) 4:1 (1:0) PREKOPA. Igralište RSC Plavi 1975. Suci Željko Kova i , Ivan Pergar, Stjepan Novak, Delegat: Dragu n Šafari Strijelci: 1:0 Škvorc (30), 1:1 Mlinari (47), 2:1 Korošec (67), 3:1 Ciglari (73), 4:1 Bistrovi (75) PLAVI: Petran, Korošec, Vinkovi , Francki, Kova (od 60. Škvorc N.), Trajbar, Gre

(od 84. Vodušek), Škvorc (od 77. Jambrovi ), Bistrovi , Škvorc D., Ciglari (od 83. Jambrovi A.), Trener: Jerko Petran OMLADINAC: Dodlek J., Višnjari , Koren (od 36. Perslin I.), Lesjak, alopa, Perslin S., Leva i (od 82. Šoštari ), Dragovi (od 77. Zorkovi ), Mlinari , Vida i , Šajnovi (od 40. Dodlek V.) Trener: Branko Zebec Žu kartoni: Francki, Gre (Plavi), alopa (Omladinac) Crveni kartoni: Višnjari (Omladinac)

HAJDUK – KRIŠTANOVEC 1:1 (1:0) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Damir Klari , Matej Mesari , Željko Ivanuša Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1:0 Pintari (45), 1:1 Sabol (78)11m HAJDUK: Horvat, Karni nik, Trupkovi Marko, Pintari , Buganec, Gregorin i N., Žnjidari (od 85. Preložnjak), Trupkovi Ma ja (od 80. Šimunkovi ), Gregorin i Z., Mlinari (od 8. Halabarec), Jarni Trener: Vladimir Pavlekovi KRIŠTANOVEC: Januši Mario, Fric, Januši Marko, Novak, Sabadi, Farkaš (od 85. Kova i M.), Sabol, Radikovi , Baka (od 90. Topli anec), Šafari , Poje (od 46. Kova i D.) Trener: Zdravko Horvat Žu kartoni: Jarni (Hajduk), Radikovi , Kova i M. (Krištavnoec) Crveni karton: Sabadi (Krištanovec)

58. i 63.minuti goste iz Svetog Jurja u Trnju doveo u vodstvo od 2-0. Doma i su tek u 90.minuti zgoditkom broja 19 kojeg nema uop e u zapisniku ? ublažili poraz na 2-1. Tko je igrao pod brojem 19 zna vjerojatno samo delegat Antun Vlahek, ali ne želi nikome re i. Pa i zašto bi preslabo je pla eni za svoj posao koji tako „dobro“ obavlja. Igralo se fer jer sudac utakmice Posedi nije iz džepa vadio kartone. Radni kom pobjeda i teža ozljeda ruke Ivanu Fažonu. Potrudio se Ivan Fažon u 27.minuti posti i efektan zgoditak škaricama za doma e vodstvo od 1-0, ali je sam sebe ozlijedio slomivši lijevu ruku ispod lakta. Odmah je odvezen u županijsku bolnicu akovec na gipsanje. U 36.minuti Radni ki ima kazneni udarac ali ga ne realiziraju. Ipak minutu prije kraja prvog dijela dolaze zgoditkom Mihaela Horvata do vodstva od 2-0. U drugom poluvremenu sa još dva zgoditka Ivana Habuša u 50. i 75.minuti, te Nine Fažona u 90.minuti dolaze do pobjede od 5-1. Za goste iz susjednog Piškorovca jedini zgoditak u 65.minuti postigao je kapetan mom adi Marko Balog. Romska vatra je od 70.minuti igrala je bez isklju enog Siniše Baloga jer je u dva navrata rukom namjerno igrao po lopti. Doma i pak su imali jednog opomenutog igra a. Borac spretno i sretno do doma e pobjede. Gosti iz Otoka su zgoditkom Mateja Gorupi a u 34.minuti poveli sa 1-0 i to vodstvo držali sve do 56.minute kada doma i Borac zgoditkom Zorana Vrbanca poravnava na 1-1. Vladimir Vargek je u igru ušao u 60.minuti i samo dvije minute kasnije postigao zgoditak vrijedan tri doma a boda. U 70.minuti me usobno su se „odguravali“ ( itaj udarali) doma i Zoran Vrbanec i gostuju i Karlo Bermanec. Za naguravanje su obojica od strane suca utakmice Leva i a nagra ena sa crvenim kartonom. Borcu pak je u 83.minuti iz igre isklju en vratar Dario Saka koji je napada a Otoka sprije io u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. E, sad je nastala zbrka tko e i sa kojim brojem u i u igru. Ipak nakon konzultacija svih službenih osoba na vrata doma ih je stao Zlatko Taradi. Uz spomenute isklju ene, trojica doma ih opomenutih igra a, a jedan gostuju i.

LISTA STRIJELACA 15 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D); 12 zgoditaka – Davor Mu i (Napredak); 11 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak); 10 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS); 9 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko); 7 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko); 6 zgoditaka – Marko Valen (Omladinac DS), Ivan Fu ko (Jadran), Mihael Ma ari , Jadranko Lastavec (Napredak), Ivan Habuš (Radni ki); 5 zgoditaka – Danijel Novak (Eko), Vladimir Pintari (Mladost D), Rajko Dragovi (Napredak), Aldin Begovi (Trnje); 4 zgoditka – Bojan Jan ec (Omladinac DS); 3 zgoditka – Nino Jambroši (Napredak), Ma ja Pavlekovi (Jadran), Stjepan Kanižaj, Mihael Kanižaj (Mladost D), Velimir Šimec (Otok), Ma ja Kolari (Radni ki), Dario Sušec (Trnje), Vladimir Vargek (Borac DH)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Siniša Balog (Romska vatra), Zoran Vrbanec, Dario Saka (Borac DH), Karlo Bermanec (Otok) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Vid Zagorec (Jadran)

STATISTIKA 41 zgoditak pos gnu ili 6,8 po utakmici; 4 isklju ena igra a; 14 opomenu h igra a; 2 kaznena udarca dosu ena,a 1 realizirani

TABLICA 1.Napredak

48:9

2.Eko

32:3

3.Mladost (D)

32:7

4.Jadran

12:8

5.Budu nost (M)

8:7

6.Omladinac DS

27:4

7.Trnje