Issuu

str. 6-7

ODRŽAN 6. Međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu

SLIJEDI LI "rat" međimurskih autobusnih prijevoznika i Presečki grupe

www.mnovine.hr

str. 5

Skup voćara iz cijele Domaći prijevoznici Hrvatske, pa i šire, jeftiniji za trećinu cijena jabuke tri kune

Godina XV.

Broj 835.

NO EKSKLUZIV

^akovec, UTORAK, 6. rujna 2011.

Cijena 7 kuna

OTKRIVAMO zašto non-stop smrdi u Murskom Središću

POTENCIJALNA EKOLOŠKA BOMBA Na slovenskoj strani neposredno uz Muru već se prerađuje životinjski otpad, planira se i izgradnja spalionice?! str. 8

Uhićena dvojica muškaraca iz Vularije

str. 2-3

USRED naselja uzgajali indijsku konoplju

www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

media str. 11

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Prerada biorazgradivog, ali sumnjivog, otpada u zašti enom krajoliku Mure? Pri e o smradu i dovozu sumnjivog otpada na slovenskoj strani u okolici Murskog Središ a nisu od ju er. Me utim, ovaj put nije rije o ”pri i“, nego stvarnim doga anjima. Naša redakcija u posjedu je službenog dokumenta Op ine Lendava, koja je 12. svibnja o. g. tvrtki ”Gramoz” d.o.o. Lendava izdala probnu dozvolu (!?) za preradu biorazgradivog otpada (u pitanju je, po svemu sude i, životinjski i drugi sli ni otpad) u koli ini od 3.600 tona tijekom godinu dana. Biološki razgradivi otpad obi no se kompostira, me utim, pod uvjetom da nije štetan. Kakav je ovdje otpad u pitanju? Kako neslužbeno saznajemo, izdana je probna dozvola za koju navodno ne treba izraditi studiju utjecaja na okoliš, a prije spomenuta tvrtka cijeli kompleks prerade smjestila je ni manje ni više nego u sklop zašti enog krajolika rijeke Mure i u neposrednoj blizini grani ne crte, par stotina metara zra ne linije od Murskog Središ a. I bacili su se ”susjedi“ ovo ljeto na posao kompostiranja biorazgradivog, ali o ito i te kako sumnjivog, otpada, jer je iz dana u dan po elo intenzivno smrdjeti. Po svemu sude i, postoji sumnja da trgova ko društvo koje je dobilo posao postupa suprotno propisima, te obra uje otpad na na in kojim se ugrožava kakvo a zraka na širem podru ju i u mjeri koja može pogoršati uvjete života

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ljudi. I ne samo to. Sve se doga a u zašti enom krajoliku rijeke Mure, kojem o ito prijeti daljnja devastacija, nakon što su ranije izva ene tone šodera. Na spornom podru ju tako er se odvijaju opsežni gra evinski radovi, prema kojima se ovaj ”privremeni posao“ o ito želi pretvoriti u nešto puno opsežnije. Navodno je rije o skladištenju otpada, pa ak i o izgradnji spalionice. Ova sumnjiva rabota o ito se ne dopada ni mnogima i u lendavskom kraju, gdje tako er jako smrdi, ali izgleda da postoji bojazan da se glasno istupi u javnosti. Zbog toga su i obaviješteni najprije hrvatski lokalni mediji. Iz M. Središ a krenule su i prve prijave nadležnim službama, me utim, zasigurno bi trebalo obavijestiti i državne organe i inspekcije koji bi se trebale pozabaviti ovom problematikom.

e dulje vrijeme rubnim dijelovima Murskog Središ a širi se strahovit smrad koji dolazi s one strane rijeke Mure. Damir Jurini , lan Turisti kog vije a Turisti ke zajednice Grada Mursko Središ e, prvi je reagirao na na in da o problemu izvijesti Me imurske novine te zaštitarsku službu Javne ustanove za upravljanje prirodnim vrijednostima u Me imurskoj županije. - Mi smo od lendavske op ine zatražili podatke što se radi i planira graditi na prostorima bivše Gradbenikove šljun are, ali odgovor nismo dobili. Jedan moj poznanik koji radi u Lendavi uo je od lendavskoga op inskog službenika da e država uz pomo EU na prostorima šljun are izgraditi spalionicu životinjskog, odnosno biološkog otpada. U pitanju je zašti eni krajolik rijeke Mure, tako da nije jasno kako se uop e ovdje može prera ivati bilo kakav otpad. Osobno, ali i kolege iz Turisti ke zajednice zgroženi smo ovim saznanjem i nikako ne želimo dopustiti da se par metara od hrvatskog teritorija gradi spalionica životinjskog otpada. jasan je Jurini , koji kaže da se otpad na bivšu šljun aru dovozi kasno poslijepodne ili rano ujutro.

MURSKO SREDIŠ E ponovno u smradu, koji ovaj put, kako smo se i os

POTENCIJALN Na slovensku stranu, u sumnjivi otpad, a uskor - Postavlja se pitanje poštuje li slovenska strana podru je zašti enog kra

Nesnosan smrad Ovim slovenskim inom zgroženi su središ anski ribi i, koji do šljun are imaju svoje ribolovne površine “Napolitanke“ i “Mali balaton“. - Istina, smrad dolazi s ovog podru ja i mi smo o svemu izvijestili središ anskog gradona elnika Josipa Dobrani a, koji se obvezao razgovarati s lendavskim županom Antonom Balažekom. Istina, šljun ara i otpad koji je nagomilan nalaze se na slovenskom zemljištu, ali samo nekoliko metara od naših površina. Nije mi jasno kako si Slovenija kao lanica EU može

Gra evinski radovi na spornom podru ju prerade sumnjivog otpada ve su dobrano zapo eli

“Ja a” hrana kompenzira se kretanjem Anketa “Pod vurom” Mirjana Kramari , akovec – Ne mogu re i da se baš hranim previše zdravo. Jedem ve inu onih stvari koje baš i ne bih smjela. Sve je to najvjerojatnije stvar navike. Pojedem nekad i neke malo teže i masnije stvari, koje možda ne bi smjela zbog svojeg zdravlja. Makar opet, s druge strane, volim i vo e i povr e toga jedem dosta, pogotovo vo a. Kada je u pitanju kretanje, bicikl zbog godina i ne koristim, ali zato jako puno hodam, što bih od srca preporu ila svima, posebno u mojim godinama.

Gr ki filozo i lije nik Hipokrat zaslužan je za širenje ideje o upotrebi zdravih namirnica, umjesto lijekova. O tome govori

Saša Kon i , akovec – Ne hranim se uop e zdravo. Rodom sam Slavonac i volim masnu i ja u hranu. Naravno, volim i povr e, jedemo ga tako er u velikim koli inama, ali samo što uz to povr e mora uvijek biti komad kremenadle ili ne ega sli nog mesnog. Kada je u pitanju prehrana kod ostatka obitelji, prate me u stopu. S obzirom na to da još nemam bicikl, prvo moram riješiti taj problem da bih pove ao radijus zdravog kretanja. No, ovo ljeto tu su radovi oko ku e, lopata, miješalica, tako da mogu re i da sam s tjelesnim aktivnostima ove godine zadovoljan i kre em se dovoljno.

njegova poznata izreka: “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”. Hranimo li se u današnje vrijeme Goran Strahija, akovec – S obzirom na to da sam ve dvadeset pet godina vegetarijanac, mislim da bi se moglo re i da se hranim zdravo. Moram re i da se osje am jako dobro i nije mi teško. Mogu pro i recimo pored evapa, a da nemam potrebu stati i razmišljati je li to možda potrebno u mojoj prehrani. Ve više od dvadeset godina nisam posjetio lije nika i mislim da to dovoljno govori o tome hranim li se zdravo ili ne. Uz sve to dosta se kre em, imam etveronožnog ljubimca koji mi u tome jako pomaže. Prije posla to zna biti do sat vremena, a nakon posla ponekad ak i dva do tri sata u komadu.

zdravo? Koliko vodite ra una o tome što jedete? I, je li u današnje vrijeme uop e mogu e zdravo se hraniti? Bila su to pitanja koja smo

postavili našim sugra anima u ovotjednoj anketi. Me imurci priznaju da i ne razmišljaju previše o hrani, preveliki su gurmani Damir Damiš, Ma kovec – Pa recimo da se hranim relativno zdravo. Naravno da mi je, kao i ve ini Me imuraca, pretpostavljam, meso još uvijek glavni prehrambeni artikl. No, jede se i grah, zelje, repa, pripremljeni na doma i na in prije svega zbog probave, jer hraniti se samo mesom bilo bi problemati no. Autohtoni sam Me imurac i moram re i da se tu ipak još premalo jede recimo riba kao zdrava hrana, a nekako više volimo s rukom krenuti ‘v tiblicu po rugu mesa’. Moram priznati da sam kretanje malo zapostavio, no to je više zbog godina i problema s ki mom, nego iz razloga da se ne bi htjelo.

Safer Nokto, akovec – Ne, na žalost, moram priznati da se uop e ne hranim zdravo. Konzumiram više ovu, kako bi to rekli, standardnu hranu s više mesa nego povr a. Makar moram re i da se unato tome ne debljam. No, to bi se moglo zapravo pripisati i kretanju. Naime, svaki tjedan tri dana iskoristim za šetanje po nekih šest kilometara, pa je možda i to razlog tomu da se unato toj zbilja nezdravoj hrani ne skupljaju kilogrami.

da bi se odrekli doma ih specijaliteta, osobito onih mesnih, no ipak ne zapostavljaju kretanje, pa se sve to nekako kompenzira.

Domagoj Mesi , akovec – Ne razmišljam previše što jedem. Zapravo, moglo bi se re i da jedem sve što mi do e pod zub. Volim jesti crveno, bijelo, masno, slano, a najviše svinjetinu. Što se ti e povr a, smatram da je ono vrlo zdravo i najbolji je prilog mesu. Takvu prehranu evo pokušavam kompenzirati svakodnevnim šetnjama, barem pet kilometara trebalo bi dnevno prohodati. Naravno, ako se pritom osjeti kakva slabost, treba se ipak najesti, ako treba i prije i poslije šetnje. (so, bš)

6. rujna 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

sobno uvjerili, sasvim sigurno dolazi iz susjedne Slovenije

NA EKOLOŠKA BOMBA bivšu šljun aru, dovozi se i prera uje ro se planira i izgradnja spalionice? ajolika Mure, u kojem se ne bi smjeli doga ati nikakvi ekscesi u vezi sa zadiranjem u prirodni okoliš, a kamoli izgradnja - Pristup šljun ari zabranjen je iz razloga što se tamo doga aju ne asne radnje, tvrde i slovenski gra ani koji žele ostati anonimni

Gradona elnike nismo dobili

- Životinjski i drugi otpad dovozi se predve er i no u, kaže Damir Jurini , koji je prvi ukazao na ovaj ekološki incident

nešto takvo dopustiti. Ne samo da je ružno i štetno za zdravlje ljudi i okoliša, nego je sramotno od susjedne države, ogor eno govori Branko Vrtari , predsjednik ŠRD-a “Mura“ Mursko Središ e.

Hrpa sumnjivog otpada u plasti nim omotima koji je prekriven zemljom, planira se spalionica biološkog otpada? Autor ovog napisa s prijateljem je obišao sporno

podru je i priznajemo da smo imali velikih neugodnosti. Istina, ne s ljudima ili uvarima, jer u etvrtak oko 16 sati tamo nije nikoga bilo, nego sa smradom koji je tako intenzivan da nam je

Drobilica koja melje otpad i miješa ga sa zemljom

obojici prouzro io želu ane probleme. Na dijelu prostora bivše Gradbenikove šljun are, naslonjenom na hrvatski teritorij, nalaze se hrpe životinjskog otpada u plasti nim omotima, prekriveni zemljom. Pokraj je stroj koji melje otpad i miješa ga sa zemljom, stvaraju i neku vrstu komposta koji nesnosno smrdi. Javili su nam se ljudi i iz Slovenije, koji o ito znaju puno više o emu se radi, no za ne govore glasno. Nije nam jasno zašto se u zemlji EU o takvim stvarima ne govori glasno, posebice ako je u pitanju potencijalna ekološka bomba koja poga a gra ane s jedne i druge strane obale Mure. Kažu da je ovo što se doga a trenuta no na šljun ari samo uvod. Naime, prema ono što se pri a navodno se na ovoj lokaciji sprema izgradnja spalionice

ili u najboljem slu aju skladišta otpada koji bi se spaljivao u spalionici u krugu Lekove tvornice kod Trimlina. Projekti su navodno ve spremni za realizaciju. Je li to istina ili ne, za sad ne možemo biti sigurni, jer nismo uspjeli razgovarati s lendavskim županom. Lokalne vlasti morale bi biti upoznate s bilo kakvim projektom i zaista udi ako je dano “zeleno svjetlo“ za prera ivanje biološkog otpada u zašti enom krajoliku rijeke Mure. Kako je to uop e mogu e, pitaju se gra ani, ako je tako nešto istina. I gdje su “slovenski zeleni“, zašto ne reagira slovenska javnost!? Odgovore o ekujemo s nestrpljenjem, a sada barem znamo odakle dolazi smrad koji se u Murskom Središ u osje a ve neko vrijeme, posebice kad puše vjetar, koji ga dodatno potencira. (Stjepan Mesari )

Odgovore na pitanje što se to radi i gradi na bivšoj Gradbenikovoj šudrani kod Trimlina i Petišovca, željeli smo dobiti od središ anskog gradona elnika Josipa Dobrani a i lendavskog mu kolege Antona Balažeka. Me utim, na nekoliko naših poziva putem telefona ni jedan od njih dvojice nije nam se oglasio. (sm)

- Ovo je ne samo štetno, nego i sramotno od Slovenaca i EU, ogor eno kazuje Branko Vrtari , predsjednik središ anskih ribi a

Iz hrpe visi životinjski otpad u plasti nim omotima

Aktualno

u Me imurju

GDQD

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža“

Dodijelili 31.590 kuna pomo i potrebitima Djetetu iz Hlapi ine za provo enje rehabilitacije “Katruža“ je donirala 11.400 kuna, obitelji iz Lopatinca za specijalnu prehranu 2 tisu e kuna, stanovniku akovca za kupnju lijekova 1.690 kuna, stanovniku Brezja za kup-

nju lijekova 9 tisu a kuna i stanovniku akovca za kupnju pomagala 7.500 kuna. Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža“ uputila je posebnu zahvalu obitelji Ruži te svima

koji su novac za kupnju vijenaca i svije a kao sje anje na preminulu Mariju Ruži donirali “Katruži“. Zaklada zahvaljuje i svim gra anima, tvrtkama, ustanovama, udrugama, op inama i gradovima koji pomažu rad “Katruže“.

HSLS Me imurja

Smanjiti poreze, ukinuti parafiskalne namete i poticati poduzetništvo Na konferenciji za novinare u etvrtak elnici HSLS-a Me imurja, predsjednik Josip Grivec, predsjednik HSLS-a ogranka akovec Renato Slavi ek, te tajnik mr. Dražen Blažeka, iznijeli su stavove stranke o aktualnoj politi koj situaciji. HSLS Me imurja naglašava da malo i srednje poduzetništvo treba ve u pozornost i kvalitetniju zakonsku regulativu. - Danas su malo i srednje poduzetništvo te obrt pred ekonomskim kolapsom, samo u 2010. godini iskazali su neto gubitak u visini od 6,5 milijardi kuna. Politika ovisnosti o državi uništiva hrvatsko gospodarstvo, hrvatsko društvo i hrvatskog ovjeka. Na djelu je represija 'prora unske Hrvatske' nad 'tržišnom Hrvatskom', u kojoj je 'tržišna Hrvatska' jedina platila ceh gospodarske krize kroz gubitak 100.000 radnih mjesta, pogoršanja rezultata poslovanja i narušene likvidnosti. Malo i srednje poduzetništvo danas je talac interesa države i državnih tvrtki s jedne strane te nekoliko velikih korporacija s druge strane. Generator ekonomskog rasta mora biti kreativan i poduzetan pojedinac, a ne država. Smatra se da 170.000 malih i srednjih poduzetnika i 630.000 radnika koji su

Bit emo iznena enje parlamentarnih izbora!

Predsjednik HSLS-a Me imurja Josip Grivec i tajnik Dražen Blažeka zaposleni u tim tvrtkama i obrtima moraju biti okosnica hrvatskog gospodarstva. Zbog toga HSLS poziva na javni sporazum prezentiran u deset to aka. HSLS želi temeljem ostvarenih mandata te odredbi javnog sporazuma zastupati interese cijeloga hrvatskog društva. Ne obe ava osvajanje parlamentarne ve ine, ali poziva da se stranka podrži u osvajanju dovoljnog broja saborskih mandata koji mogu bitno utjecati na formiranje saborske ve ine. Sporazumom se traži: smanjenje poreznog optere enja rada i pove anje stimulacije za zapošljavanje (npr. prvi posao u prvoj godini rada bez pla anja poreza i doprinosa), ukidanje obveze pla anja poreza na dobit za iznos reinvestirane dobiti, ukidanje para iskalne namete javnih tvrtki (vode, šume itd.), dio nameta lokalne vlasti (komunalni doprinos), obveznu lanarinu i do-

prinos za HGK, osiguranje najmanje dva posto državnog prora una za potpore poduzetništvu, osnivanje državnih i lokalnih garancijskih fondova za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, uvesti izdašne poticaje za podizanje konkurentnosti izvozno orijentiranog poduzetništva i svim mogu im zakonskim rješenjima penalizirati nepotrebni uvoz, ograni iti krajnje dopuštene ugovorne rokove pla anja obveza, a ugovorne odredbe po kojima se vjerovnici odri u potraživanja po osnovi zateznih kamata zbog kašnjenja u izmirenju obveza zakonski proglasiti ništavnim, produžiti rokove pla anja PDV-a s 30 na 60 dana, iznajmiti nekorištenu državnu imovinu poduzetnicima po osobito povoljnim uvjetima, te na kraju izmijeniti Zakon o radu kako bi se postigao ve i stupanj leksibilnosti na tržištu radne snage, uz ve e pla e za radnike, ali i ve u odgovornost. (J. Šimunko)

H SP

U Maloj Subotici utemeljena nova podružnica Hrvatska ista stranka prava utemeljila je svoju podružnicu u Maloj Subotici te time nastavila ja anje svoje strana ke strukture u Me imurskoj županiji uo i održavanja parlamentarnih izbora. Tim povodom održana je i konferencija za novinare na kojoj je predstavljeno vodstvo nove podružnice te na kojoj su elnici Županijskog vije a H SP-a analizirali stanje u županiji i državi. Novi predsjednik podružnice u Maloj Subotici je Saša olakovi . Dopredsjednici su Mladen Juras, umirovljeni pukovnik HV-a, i Josip Šantavec, dok je Franjo Banec politi ki tajnik. - Prije svega moram re i da smo zadovoljni anketama koje se zadnjih par tjedana provode i koje koaliciji

HRVATSKI LABURISTI – Stranka rada na izbore izlaze samostalno

- Vrijeme je za nove ljude u hrvatskoj politici, poruka je pravaša uo i izbora H SP - HSP dr. Ante Star evi daju zna ajne rezultate, kazao je predsjednik Županijskog vije a stranke Goran Roha ek. - Iznad nas su samo Bog i Hrvati, stoga svima onima koji su oplja kali ovu zemlju poru ujemo: nemojte dati svoj glas nama, jer mi nismo vaši predstavnici. Predstoje i izbori, kažu u H SP-u, ne smiju poslužiti samo za zamjenu jednih lopova drugima, ve napokon na vlast

moraju do i pošteni ljudi, oni koji vole ovu zemlju i svojim srcem i pame u znaju raditi za ovaj narod. Jedino tako ova država može prosperirati, zaklju ili su pravaši. Jedna od važnijih stvari za koje e se zalagati nakon izbora je i zaštita hrvatskog seljaka i njegovog uroda, ali i oštro sankcioniranje lopova koji kradu taj isti urod s me imurskih polja, bez obzira na njihovu nacionalnost. (so)

- Na izbore izlazimo samostalno Hrvatski laburisti, podružnice Me imurske, Varaždinske i Krapinsko - zagorske županije, donijeli su odluku da na predstoje e izbore za hrvatski parlament u 3. izbornoj jedinici izlaze samostalno, re eno je to na prošlotjednoj konferenciji za novinare. - Za razliku od ve ine ostalih stranaka, gdje se odluka o tome donosi centralizirano u Zagrebu, prema našim pravilnicima, mi takvu odluku donosimo lokalno, kazao je pod predsjednik me imurske podružnice Rajko Bulat. - U narednom razdoblju pristupit emo postupku sastavljanja lista za našu izbornu jedinicu, tako er, naravno, bez upliva Predsjedništva stranke. Želim napomenuti, dodao je Bulat, da svi potencijalni kandidati za zastupnike s naše liste moraju

potpisati izjavu da ne postoji nikakva zapreka za njihovu kandidaturu (sukob interesa, osu ivanje za kaznena djela korupcije, gospodarskog i organiziranog kriminala). Kada pak je rije o koaliranju, nekakve eventualne postizborne koalicije mogu e su jedino uz ispunjenje njihovoga strana kog programa, odnosno, tvrdi Bulat, da se Laburisti ne e prodavati za mjesta i fotelje, uz parolu “ne u vlast sa svakim i ne u vlast pod svaku cijenu”.

Informacije o rasipanju lanova nisu to ne Kada pak je rije o stanju lanstva Hrvatskih laburista, predsjednik ogranka akovec Denis Šari bio je vrlo kratak. - Želio bih se samo osvrnuti na

HRVATSKA DEMOKRATSKA selja ka stranka

Novim lanom postao pjeva Mladen Kvesi I dok mnoge polit i ke stranke muku mu e o tome tko e na njihovim predizbornim skupovima pjevati i zabavljati potencijalne bira e i koliko e to na kraju koštati, HDSS ije je sjedište ina e u akovcu takvih problema više ne bi smio imati. Naime, iz stranke je sti-

glo priop enje da je 29. kolovoza pristupnicu stranci potpisao, a samim time postao i njezinim lanom, pjeva Mladen Kvesi . To je ovjek ija je pjesma “Mi smo garda Hrvatska“, nastala 1991. godine u vihoru rata, bila jedna od najizvo enijih domoljubnih pjesama. Kvesi je za

Zašto proizvo a i vo a jedva preživljavaju?

za jabuku i u Zadarskoj županiji, iako je svima jasno da ta jabuka nema realne šanse za uspjeh. Mogu e je dobiti i državni poticaj za sadnju maslina u Me imurju, iako svi znamo da bi masline ovdje teško donijele plod, ili pak za sadnju mandarina u našem kraju, a sve zbog nedostatka regionalizacije. Ovo su dakako samo ekstremni primjeri, prava je mudrost odrediti gdje bi bilo najbolje saditi, na primjer, trešnje, breskve, nektarine, kruške, ili pak neko drugo egzoti nije vo e koje je tržišno zanimljivo, ponajprije zbog planiranja organizacije otkupa i plasmana.

Hrvatsko vo arstvo je, pokazao je i 6. Me unarodni vo arski sajam u Donjem Kraljevcu, postiglo zapažene uspjehe u proizvodnji, ponajviše jabuka. No, model poticanja proizvodnje došao je do svojeg kraja i više ne daje rezultate kakvi se o ekuju, a niti se vo arstvo zadnjih godina intenzivno razvoja. Postalo je jasno da nema razvoja vo arstva, a time ni razvoja poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava, bez organiziranog otkupa i plasmana. Proizvo a i vo a postali su zavisni od trgova-

ca i preprodava a koji im ostavljaju tek toliko da jedva preživljavaju, a hladnja e odnose znatan dio prihoda. Drugim rije ima, ako se ne riješi pitanje plasmana i otkupa vo a, hrvatsko e vo arstvo propadati, a uvoz vo a ve je danas prevršio svaku mjeru. Na sajmu u Donjem Kraljevcu o i vo ara bile su uperene prema poljskom modelu udruživanja proizvo a a koji daje dobre rezultate. Poljski je model veoma složen, no dovoljno e biti ako kažemo da su

sredstvima Europske unije podignuti veliki logisti ki centri. To je kao kad bi netko (a taj netko su EU fondovi) dao me imurskim vo arima dvadesetak milijuna eura za podizanje velikoga logisti kog centra s velikom sortirnicom, te vlastitim kamionima hladnja ama za prijevoz jabuka i drugog vo a. Poanta je u tome što onda vo ari, odnosno proizvo a i nemaju posrednika, ve sami odre uju cijenu jabuke i drugog vo a i dovoze ga na mjesto gdje i kad to treba. Primjerice,

istupe pojedinih internetskih portala vezanih uz rasipanje lanstva u našoj stranci. Moram re i da su to skroz neto ne informacije, jer istup iz stranke nije ništa ve i nego u bilo kojoj drugoj stranci. Brojke govore sasvim druk ije, kazao je Šari . Prvog sije nja Laburisti su imali 2.130 lanova, da bi 3. rujna ta brojka bila 3.865 lanova, od toga je u podružnici Me imurske županije njih 584. Iz stranke je u ovih godinu i pol dana izašlo tristo trideset i dvoje ljudi. Zna i sama injenica, odnosno broj ljudi koji su napustili stranku ne odudara od nekakvoga prosjeka koji se doga a i u drugim strankama, dodaje Šari . - Stoga smatram da su svi ti podaci koji se iznose na portalima samo u svrhu da se Laburisti diskreditiraju kao stranka. (so)

poljski vo ari odvoze svoju jabuku u Njema ku i Rusiju. Ho e li tako nešto zaživjeti u nas, teško je re i, jer država nije uspostavila pravila me usobnih dogovora i prisilila proizvo a e da se organiziraju, što odgovora samo uvoznicima. No, to nije sve. U Hrvatskoj i nakon dvadesetak godina od po etka rasprava nema pravilnika o regionalizaciji vo arstva, pa svatko sadi što želi bez obzira na mogu nosti koje daje priroda. Tako e netko vrlo lako dobiti poticaj

svoj doprinos i Domovinskom ratu i promicanju hrvatskih domoljubnih pjesama nagra en s ordenom Red Danice hrvatske sa slikom Marka Maruli a. Stoga nam je, poru uju iz HDSS-a, iznimna ast imati takvu visoko cijenjenu osobu u našoj stranci. (so)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

6. rujna 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREGOVORE i dogovore o autobusnom prijevozu za srednjoškolce od Županije preuzele op ine, ali tek ostaje za vidjeti što e se doga ati

Me imurski autobusni prijevoznici dobili “bitku“, slijedi li “rat“ Prese ki grupe!? - Ponudivši manje cijene, doma i prijevoznici dobili su veliki dio prijevoznog “kola a“ Dugoo ekivane in ormacije o na inu na koji e biti organiziran prijevoz u enika u srednje škole u akovcu i Prelogu, i koliko e on koštati, javnosti su predstavljene svega par dana prije po etka školske godine. To nim su se pokazala predvi anja onih da e i Me imurska županija, zbog financijske situacije, odustati od dosadašnjega modela po kojem se sa 100 kn priskakalo u pomo svakom u eniku. Naime, na kon erenciji za novinare održanoj prošli tjedan me imurski je župan Ivica Perho objavio da Županija može, i to u 50-postotnom obimu, sufinancirati tek svakoga drugog, odnosno u 100-postotnom obimu svakoga tre eg i sljede eg srednjoškolca. Na in na koji e se obavljati prijevoz u enika dogovoren je tek djelomi no, nakon niza sastanaka s predstavnicima prijevozni kih tvrtki koje se na podru ju Me imurske županije bave autobusnim prijevozom, kao i gradona elnicima i na elnicima me imurskih gradova i op ina. Tako e prijevoz u enika, za razliku od prošle godine, kada je taj posao povjeren Prese ki grupi, obavljati nekolicina prijevoznika, ovisno o ugovoru koje su s Udrugom roditelja Me imurske županije sklopili pojedini prijevoznici te ugovorima o sufinanciranju prijevoza u pojedinim op inama i gradovima.

Neke su se op ine u odluci za poseban linijski prijevoz vodile gotovo za tre inu jeftinijom kartom, druge pak, s obzirom na komociju redovnoga linijskog prijevoza, za Prese ki grupom. Po etnu “bitku“ dobili su ipak ve inom me imurski autobusni prijevoznici, slijedi li ipak “rat“?

U enici koji su iz op ina i gradova koji ne e imati sklopljene ugovore koristit e usluge javnoga linijskog prijevoza. Ve ina je cijena poznata, iako su neki pregovori još uvijek u tijeku, i one se kre u od 180 kn, koliko e morati izdvojiti u enici iz Šenkovca ili Strahoninca, a za sad je najviša ona iz Štrigove, 530 kuna, koju je ponudila Prese ki grupa. Me utim, ostaje za vidjeti što e se doga ati u narednim mjesecima na relaciji Udruga roditelja, tj. mali prijevoznici – Prese ki grupa. Naime, vrlo je mogu e da slijedi pravi “mali rat“, jer teško da e se Prese ki grupa, koja ima koncesiju za linijski prijevoz, tako lako pomiriti s injenicom da

ME IMURSKI HSLS

Županijsko pregovaranje pove alo cijene prijevoza HSLS Me imurja drži da se predugo ekalo s rješavanjem problema ke prijevoza u enika srednjih škola. - Razumijemo (to ne zna i da u potpunos i podržavamo) tešku nancijsku situaciju u Me imurskoj županiji, ali držimo da je županijsko vodstvo trebalo vodi pregovore s potencijalnim prijevoznicama. Na žalost, zapo elo se pregovarati, nakon toga se to prepus lo gradovima i op inama, da bi se pod kraj 8. mjeseca županijsko vodstvo ponovno uklju ilo. To nije dobro jer se izgubio kon nuitet i dragocjeno vrijeme, došlo je do vremenskog tjesnaca zbog

skorog po etka školske godine, a, na žalost, i ve ih cijena mjese nih karata za pojedine sredine koje su s is m prijevoznikom u pregovorima pos gle bolje cijene za u enike sa svojeg podru ja za pojedine relacije. Uvijek pozivamo na suglasje u bitnim pitanjima, razumijemo da nije lako voditi pregovore u tom osjetljivom pitanju u ovom teškom vremenu, svjesni da je teško pos i kompromis s kojim bi svi bili zadovoljni. Me u m, vrlo je loše kada neka op ina ili grad pos gne dogovor s prijevoznikom, a on postane nepovoljniji nakon ponovnog uklju ivanja Županije u pregovore. (J)

su ostali bez velikog dijela posla. Naime, prijevoznici za poseban linijski prijevoz moraju ispuniti veliki broj administrativnih i drugih uvjeta, pa tek ostaje za vidjeti što e se doga ati narednih dana. Ono što pak sve više ostaje u sjeni zasigurno je sufinanciranje od strane Županije i op ina, koje je uglavnom svedeno na puno manje iznose nego je to bio slu aj ranije. Nakon župana Perho a, i najve i broj na elnika kazao je ono što im je bilo najlakše – “nema love“. Govore to i “lijevi“ i “desni“. O ito kod ve ine njih nije sazrelo razmišljanje da se u ova teška vremena više treba brinuti za socijalnu osjetljivost kod gra ana nego, primjerice, za komunalnu in rastrukturu. Takve svijesti kod naših politi ara o ito još uvijek nema. Posebice ne kod onih koji su u privatnom životu donedavno bili “biznismeni“, “mali kapitalisti“, a sada su kao na elnici bez obzira na “politi ki dres“ nastavili se ponašati na isti na in kao u svojoj privatnoj firmi, gdje nisu previše razmišljali o pravima radnika, a danas to isto rade prema gra anima svoje jedinice lokalne samouprave. Stoga svaka ast onim (grado)na elnicima koji su zadržali dosadašnji nivo sufinanciranja prijevoza i na neki na in dostignuti društveni standard.

“Mali“ jeftiniji za tre inu od Prese kog Ina e, neke su op ine pregovarale samostalno, dok su druge u bitku za je tiniju kartu i kvalitetan prijevoz krenule zajedni ki, poput Nedeliš a, Pribislavca,

Nema laži, nema prijevare Kad smo bili djeca, bilo je lako povjerovati pri ama kako e prije ili kasnije do i vanzemaljci, koji e nam donijeti nova znanja, bolji život. Vjerovali smo da su dobronamjerni, jer dolaze iz nekog pravednijeg, "transparentnijeg" (tada još nismo znali da e postojati ta rije ) društva. Podu it e nas dobrim stvarima, boljim odnosima. Vjerojatno e me usobno komunicirati telepatijom, itanjem misli, i zbog toga takore i ne e imati me usobnih tajni. Ve zbog te same nemogu nosti postojanja prikrivenih misli bit e otvoreni, dobronamjerni, inteligentno superiorni, jer

na kraju krajeva ne koriste samo svoj, ve i mozak svih s kojima su povezani. Fizi ki vjerojatno ne e biti atraktivni, jer zbog velikog mozga imat e ve e glave, vjerojatno izdužene kako ne bi bilo prevelikih komplikacija pri porodu. Tijela e im biti mala, jer e fizi ke poslove obavljati pomo u tehnologije … Umiru li? Ili se samo trans ormiraju u energiju? Ili je to nevažno, jer su ionako dio kolektivne svijesti? Kad smo izmoreni i izmrcvareni stvarnoš u, skloni smo prihvatiti takvo maštanje, ak ako se je zbog vlastite realnosti javno odri emo.

Nekako u pozadini mozak sam radi i promišlja kako bi to bilo. itaju i ovih dana novine u inile su mi se te maštarije smiješnim, jer više nisu maštarije. Mi smo vanzemaljci iz vlastite mašte! ekajte. Nastavite itati prije nego pomislite da sam potpuno skrenuo i razmišljam o osnivanju nove sekte koja e spasiti svijet. Danas u svakom trenutku možemo biti povezani sa svakim. Mobiteli, Internet, televizija, društvene mreže, Google Maps … Mogu e je do i do svakog ovjeka na planeti. Možemo saznati gdje je, što radi, uhvatiti ga nekom nadzornom kamerom, satelitom

“U eni ki vlak“ kre e u 6.29 h iz Kotoribe, u akovec stiže u 7.05 h I Hrvatske željeznice o ito mijenjaju navike, pa su uo i po etka nove školske godine prilagodile glavnu jutarnju liniju koju ve inom koristi u enici srednjoškolci. Putni ki vlak koji je kretao iz Kotoribe po satnici u 6.52 h više ne e voziti u tom terminu, ve se uvodi novi vlak, više prilago en po etku nastave u akove kim srednjim školama. Hrvatske željeznice obavještavaju putnike da od 5. rujna 2011. godine vlak broj 791, koji vozi na relaciji Kotoriba – akovec, s polaskom iz Kotoribe

u 6.52 sati, prestaje voziti. Od ponedjeljka se tako uvodi nova linija za spomenutu relaciju. Vlak broj 3313 imat e redoviti polazak svaki radni dan u 6.29 sati, tako da u enici više ne e morati koristiti rani jutarnji vlak, koji iz Kotoribe kre e u 5.56 h, budu i da e prema novoj liniji dolazak u akovec biti u 7.05 h (ranije 7.27 h). Nova linija pogodovat e i onim radnicima koji imaju “klizno radno vrijeme“ pa na posao moraju do i, primjerice, najkasnije do 7.30 h, što ranije nije bilo mogu e kasnijom linijom.

Šenkovca, Strahoninca, Male Subotice i Svetog Jurja na Bregu. Kako je istaknuo na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat, prednost je Prese ki grupe ta što drži linijski prijevoz, pa se u enici mogu voziti sve dane u tjednu, dok mali prijevoznici nude isklju ivo posebni linijski prijevoz, odnosno prijevoz do i od škole, pa u enici moraju kojih pola sata ili sat pri ekati do polaska autobusa. No, kako su mali prijevoznici ponudili za tre inu cijene je tiniju kartu, op ina Nedeliš e, zajedno s ostalim op inama s kojima je ušla u pregovore, odlu ila se za posebni linijski prijevoz. Za u enike s podru ja op ine Nedeliš e tako e mjese na karta do akovca iznositi 210 kn, a do Preloga 410 kn, s time

da e op ina svojih 417 u enika sufinancirati sa 100 kn mjese no za one koji putuju u akovec, te sa 150 kn za one koji putuju u Prelog. Tako e srednjoškolci iz Nedeliš a za put do škole morati izdvojiti 110 kn, odnosno 260 kn. Svu operativu prebacuju na Udrugu roditelja, kojoj e dozna ivati sredstva za sufinanciranje, a na njima leži sastavljanje popisa u enika ili dostavljanje potvrda o upisu. - Na to smo se odlu ili jer ne želimo da se op ine pretvaraju u autobusne ili željezni ke kolodvore, kazao je na elnik Horvat.

mu pogledati u tanjur. Postaje nemogu e sakriti se, zametnuti trag, nestati, izbrisati nov ane transakcije. Daleka mjesta postala su dostupna svakome. Ipak se nismo povezali telepatijom, pa na sre u nema straha da nam se glave izobli e od nate enog mozga, no umrežili smo se na brojne druge na ine. Doduše, fino odgojeni kakvi jesmo, još uvijek okre emo glavu od neugodnih situacija kao što je pošast gladi u Somaliji, lažne revolucije po svijetu, glumljenje demokracije u gospodarski razvijenim zemljama ... Još uvijek se možemo ponašati kao da nas se to ne ti e. Ipak, ini se ne zadugo. Ako pogledamo tempo kojim na vidjelo izlaze a ere i podaci za koje se do prije koju godinu o ekivalo da nikad ne e izbiti na svjetlo dana, ini se

kao da je danas nemogu e u initi išta što e ostati skriveno od o iju javnosti. Ako to do prije koji mjesec još nije bilo o ito, a era WikiLeaks do kraja nam je otvorila o i. Evo i u ovoj našoj, kako vjerujemo, zaba enoj i zaostaloj državi, u predizbornoj kampanji koriste se in ormacije koje je iznjedrio WikiLeaks. Koji politi ar je koga cinkao, s kim je sura ivao, što je zataškao ... Ma sve se danas saznaje brzinom koja zapanjuje. Zaštita privatnosti o kojoj su naše javne osobe, a naro ito politi ari, jadikovale prije dvadesetak godina postaju luksuz i "malom ovjeku". Bilo bi lijepo da naši politi ari to shvate još za vrijeme ove predizborne kampanje. Bez laži, muljanja i prijevara, jer sve je to postalo tako kratkoro no. Na kraju krajeva, kao što kaže ona stara

Željezni ki režim isti Putovanje vlakom uz korištenje bicikla nekad je bio ve ini

u enika - putnika glavni na in stizanja u školu, dok su današnja djeca o ito navikla na “komociju“, iako im ne bi škodio ni “povratak u prošlost“. Osim toga, ima i onih koji, na žalost, ne kupe od roditeljskog novca mjese nu kartu, ve isti novac pretvore u “džeparac“, a do škole vrlo esto – stopiraju. Uglavnom, što se ti e željezni kog prijevoza, u školskoj godini 2011./2012. Me imurska županija subvencionira prijevoz po istim uvjetima kao i za autobusni. Prema cjeniku HŽ-a, cijena mjese ne karte na relaciji akovec – Varaždin iznosi 192,80 kuna, na relaciji akovec – Macinec 160,70 kuna, akovec – Mursko Središ e 224,80 kuna te akovec – Kotoriba 276,40 kuna. Tako er, Me imurska e županija, u suradnji s Centrom za socijalnu skrb, dogovoriti uvjete i model po kojem e na sebe preuzeti financiranje mjese nih karata za otprilike 50 srednjoškolaca iz socijalno najugroženijih obitelji. Treba napomenuti da e se prijevoz prvi tjedan nastave obavljati besplatno za sve srednjoškolce. Djelomi no povla enje Županije iz sufinanciranja prijevoza, kao i prepuštanje organizacije istog op inama, uzrokovalo je prili no veliku zbrku, koja bi se trebala raspetljati do kraja ovoga tjedna, do kada se, sre om, svi još voze besplatno. (Bojana Špani ek)

Sufinanciranje Županije Tijekom prvog tjedna nastave po školama e se prikupljati podaci o u enicima koji mogu primati financijsku pomo Županije te e im se krajem rujna dostaviti poziv da se jave u Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport MŽ-a kako bi ostvarili pravo na beneficiju. U enici koji e ostvariti ovo pravo, a uplatit e punu cijenu pokaza za rujan, prepla eni novac dobit e natrag od Me imurske županije. (bš)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

pjesma (koju ustvari ne znam jesam li je ikad uo, ali sam je izvukao iz naše kolektivne svijesti - Interneta): Zaklela se zemlja raju da se tajne sve saznaju …

Gospodarstvo

rodnevni 6. Me unarodni vo arski sajam, najve i skup te vrste u Hrvatskoj, održan od petka do nedjelje u Donjem Kraljevcu, okupio je vo are kao nikad do sad, uz 150 izlaga a. Otvorenju sajma bili su nazo ni brojni uzvanici, ministar Petar obankovi , koji je i otvorio sajam, potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friš i , državni tajnici, gosti iz strukovnih organizacija, župan Ivica Perho sa suradnicima i drugi. Goste i uzvanike pozdravio je prilikom otvorenja Kristijan Baranaši , dona elnik op ine Donji Kraljevec. Župan Perho zaželio je da sajam bude iskorak dalje u razvoju vo arstva, te naglasio da je to najve i skup vo ara u zemlji. Potpredsjednik Sabora Josip Friš i rekao je da smo svi svjesni složenosti trenutka u kojem živimo, no, bez obzira na opcije u državnom prora unu, sredstva za poljoprivredu nisu smanjivana. Uspješno je završen posao oko

Tomislav Horvat, predsjednik Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a: - Cijena od 3,2 kune bila bi korektna, no i 3 kune je dobro, ako ne e biti previše problema s hladnja ama

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011.

USPJEŠAN 6. Me unarodni vo arski sajam u Donjem Kraljevcu

Proizvo a i traže bolji - Sajam je postao mjesto godišnjeg okupljanja proizvo a a vo a i otkupljiva a iz cijele Hrvatske, pa i šire. Svi se sl donošenja regulative, no sad za razvoj vo arstva dalje treba hrabrost više, rekao je on, te naglasio da proizvo a i moraju sna i snage i urediti tržište vo a. Ministar Petar obankovi istaknuo je da se ne treba bojati ulaska u EU, poljoprivreda e dobiti duplo više sredstava nego što je to danas, a vo arstvo je veoma perspektivna grana poljoprivrede koju treba razvijati. Jabuka i mandarina vode e su sorte vo a u Hrvatskoj, a kroz desetak godina država je za podizanje mladih nasada osigurala znatna sredstva. Državnim sredstvima izgra ene su mahom i ULO hladnja e, tako da je Hrvatska ve 2003. godine imala 34.000 tona skladišnog prostora u hladnja ama. To je stvorilo pretpostavku za sadašnji na in sufinanciranja otkupa jabuka i drugog vo a. Površine pod vo njacima treba i dalje proširivati, a hrvatsko vo arstvo ima dobre izglede. Ostalo je riješiti pitanje plasmana vo a, rekao je on, i naglasio da se na tome radi. Nakon završetka pregovora s EU, poljoprivreda je izvukla maksimum, kad budemo punopravna lanica, za poljoprivredu e putem ondova biti osigurano oko 6 milijardi eura. U sklopu sajma održano je niz mani estacija, tako kulturni

program “Prijateljstvo bez granica”, sufinanciran sredstvima IPA programa, kao i niz stru nih izlaganja, uz goste iz Poljske, Srbije i drugih zemalja. Iznesen je i poljski primjer organiziranja vo ara, od kojih bi htjeli u iti hrvatski vo ari. Poljska je u pet godina postala vo arska velesila zahvaljuju i i sredstvima EU, a proizvodi više od 2,5 milijuna tona jabuka.

Cijena jabuke prve klase tri kune, industrijske jednu kunu Uz stru ne skupove, najviše pažnje na 6. Me unarodnom vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu izazvala je sjednica Hrvatske vo arske zajednice, održana u petak, na kojoj su predstavnici pojedinih regija i udruga zajedni ki odlu ivali o cijeni ovogodišnjeg roda jabuke. Nakon dugotrajnih usuglašavanja, postignut je dogovor da minimalna cijena jabuke prve klase na bazi sorte idered bude tri kune, a za druge konzumne sorte deset posto više. Mnoge prijepore izazvala je i cijena jabuke za industrijsku preradu, na kraju je odlu eno da e cijena biti jednu kunu. Sastanak je vodio predsjednik Hrvatske vo arske zajednice Željko Banjav i , uz nazo nost ministra poljoprivrede Petra obankovi a i predstavnika udruga vo ara iz cijele zemlje te predstavnika otkupljiva a. Predsjednik Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a Tomislav Horvat izvijestio je na sastanku da e ovogodišnji urod jabuka u Me imurju biti manji zbog suše i izuzetno visokih temperatura, te predložio da cijena jabuke bude 3,2 kune. Predstavnici udruga vo ara iz Virovitice tako er su izvijestili o suši i nepogodama, te tražili 3,2 kune kao najnižu cijenu za jabuku, no predlagali su ak i 4 kune, ako se ne dogovori ulaz u hladnja e. Proizvo a i uvijek najlošije pro u, a samo 60 posto jabuke koja završi u hladnja i ostaje prva klasa, re eno je. Proizvo a i kažu da u hladnja ama rade nedovoljno stru ni ljudi, a oni u hladnja ama da proizvo a i dopreme manje kvalitet-

U obilasku sajma: ministar Petar obankovi , potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friš i i dona elnik op ine Donji Kraljevec Kristijan Baranaši nu jabuku i tako se krug nastavlja nesporazum. Predstavnici vo arskih udruga iz Slavonije izvijestili su da e imati mnogo industrijske jabuke, 35 posto je otpad, a više od 55 posto druga klasa

zbog tu a, te zatražili cijenu jabuke od minimalno 3 kune. No, isto su tako zatražili da nezavisna ku a ocjenjuje kvalitetu jabuka koje se predaju u hladnja e, kako bi bilo što manje nesporazuma, a na in

Sjednica Hrvatske vo arske zajednice, na kojoj je odre ena cijena ovogodišnjeg roda jabuke do tri kune

6. rujna 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

model otkupa jabuka ažu da nije dobro riješeno pitanje otkupa i plasmana jabuka i vo a, jer se sve neda e svaljuju na proizvo a e … obra una uvijek padne na štetu proizvo a a. Predstavnik vo ara zagreba kog podru ja Frane Ivkovi iznio je da je stanje u vo njacima ovu godinu veoma loše. On je kišio svoj vo njak i opet ima mnogo jabuke druge klase, te zatražio cijenu od 3 kune. Nakon izjava predstavnika udruga proizvo a a iz Baranje i drugih sredina, ocijenjeno je da e ovogodišnja kvota proizvodnje jabuka iznositi oko 35.000 tona

prve klase i isto toliko tona druge klase. Ministar Petar obankovi istaknuo je da e Ministarstvo dati poticaj za jabuku od 50 lipa za kilogram, a da e zbog poticaja doma e prerade industrijske jabuke u sirup dati i poticaj prera iva ima od 50 lipa za kilogram. Sad se, naime, dešava da se industrijska jabuka izvozi, a onda nam se ta ista jabuka vra a kao sirup. Dio proizvo a a nije se složio s cijenom industrijske jabuke

od jedne kune. Tako je Miljenko Horvat iz Donjeg Kraljevca smatrao da ne treba odre ivati cijenu industrijskoj jabuci, ve da to odredi tržište. S druge strane, predstavnici otkupljiva a zatražili su da cijena jabuke bude što niža, jer s visokom cijenom gube tržište, naspram je tinoj uvoznoj jabuci. Proizvo a i se, me utim, s tim nisu složili, smatraju da ionako gube zbog odbitaka u hladnja i. Na kraju je ministar obankovi presjekao diskusiju koja je mogla potrajati više sati, te odredio cijenu jabuke prve klase od tri kune, a cijenu industrijske jabuke jednu kunu za kilogram. Prema izjavama predstavnika proizvo a kih udruga i vo ara, oni su s tom cijenom uglavnom zadovoljni, iako znaju da e biti mnogo odbitaka, tako da e im kao proizvo a ima ostati i ispod dvije kune za kilogram prve klase jabuka. (J. Šimunko)

Sudionici sajma u poslovnim razgovorima

ODRŽAN znanstveni skup o hidroponskom uzgoju povr a

Uzgoj povr a bez zemlje - Hidroponski uzgoj je inovativna tehnika uzgoja bez zemlje - tla, koja se odvija u grijanom zašti enom prostoru - plasteniku, što omogu uje proizvodnju tijekom cijele godine Gospodarska škola akovec i Me imurska županija u petak su bili doma ini znanstveno - stru nog skupa pod nazivom “Nove spoznaje o hidroponskom uzgoju povr a“, koji je održan u zgradi “Scheier“ u akovcu. Skup je otvorio me imurski župan Ivica Perho , koji je u prigodnom govoru istaknuo kako se Me imurska županija opredijelila za ulaganja u znanje i poljoprivredu, te je izrazio zadovoljstvo što je Gospodarska škola uspješno

Gosti i uzvanici na otvorenju skupa

U ime doma ina skup je pozdravila profesorica Sabrina Blajda, ravnateljica Gospodarske škole akovec Projekt financiran od strane EU

provela program i organizirala skup. - Imamo potencijale u prirodnom okruženju i bogatstvu, ali i u ljudima i znanju. Stru nost kona no treba dobiti prednost pred politikom i lobijima, naglasio je Perho , dodavši kako hidroponski uzgoj povr a u Me imurju ima šanse.

U ime suradnika na projektu govorili su Miljenko Raki iz Ministarstva poljoprivrede, Davor Romi , dekan Agronomskog akulteta u Zagrebu, i Sabrina Blajda, ravnateljica Gospodarske škole akovec. Deset stru njaka govorilo je na temu hidroponskog uzgoja

povr a, za koju su govornici rekli kako donosi uspješnu budu nost za me imursku i hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Skup je organiziran u sklopu projekta “Agro utura“ i programa “Agronet“, kojemu je vrijednost 310,231.000 eura iz IPA programa Europske unije. (S. Mesari )

U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Implementgacija novih kurikuluma“ projekt Agro utura provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

PREZENTACIJA dr. sc. Gvozdena Dumi i a iz Splita

Tehnološke smjernice uzgoja krastavaca na supstratima - Krastavac je toploljubljiva biljka, brzoga vegetativnog i generativnog rasta, kojemu je vrijeme od sjetve do sadnje 20 do 30 dana, i vrijeme od sadnje do berbe isto toliko 20 do 30 dana. Hidroponski uzgoj krastavaca na supstratima poznaje organski i anorganski supstrat. Organska su vlakna kokosovog oraha, treset, slama, piljevina, kora drveta te iglice bora. Anorganski supstrati jesu kamena vuna, pelit, vermikulit, ekspandirana glina i kvarcani šljunak. Uzgoj presadnica krastavaca prolazi aze sjetve sjemena, klijanje i nicanje i aza kotiledona. Potom slijedi pikiranje u prethodno pripremljene kocke kamen vune. Uzgoj presadnica traje od 15 do 23 dana na temperaturi od 18 do 25 Celzijevih stupnjeva. Biljka se opskrbljuje hranjivim tvarima, vodom i kisikom te regulira vegetativni i generativni rast. Odvija se proljetni i jesenji uzgoj, uz koji se odabire uzgojni oblik, od kojih je najra-

Dr. sc. Gvozden Dumi i iz Splita sprostranjeniji jednostrani kišobran. Kod sadnje presadnica biljku treba pri vrstiti na oslonac te joj odrediti broj i koli inu obroka ertirigacije. Tijekom sadnje presadnice trebaju njegu koja se ostvaruje bo nim povezivanjem blokova, ovijanjem, održavanjem uzgojnog oblika, kontrolom rubnih redova i kontrole drenažne otopine. Berba zapo inje 3 do 4 tjedna nakon sadnje, a prinosi se mjere brojem plodova i masom plodova. Na rezultate uzgoja utje u potrošnja vode i hranljivih otopina.

U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova“ projekt Agronet provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011.

AKCIJA “Pješke ili biciklom na posao” Zavoda za jav

CRNA KRONIKA

Žele osvijestit osvijestiti Tijelu Krunoslava utj Kontreca i dalje ni traga o važnosti i ut kretanja na zzd PONOVNO organizirana potraga za ubijenim hrvatskim braniteljem iz Tur iš a

Još jedna u nizu potraga za tijelom bivšega hrvatskog branitelja Krunoslava Kontreca iz Tur iš a završila je bez rezultata. ak 90 službenika Policijske uprave me imurske u utorak i srijedu pretraživalo je podru ja Murš ak i Veliki Leš nedaleko od Domašinca, no ni leš ni ikakvi indikativni tragovi ili predmeti nisu prona eni. Podsjetimo, 36-godišnji Kontrec nestao je krajem srpnja prošle godine na podru ju uz potok Trnavu kod Tur iš a. Otišao je u ribolov, iz kojeg se nije vratio. Kod mosta na Trnavi policija je pronašla tragove krvi, dio kosti te deformirana zrna vatrenog oružja. Nekoliko dana kasnije uhi en je Krešimir Marodi iz Domašinca, koji je osumnji en da je usmrtio Kontreca. U Marodijevoj ku i prona ena je automatska puška iz koje su, kako je utvr eno vješta enjem, ispucani meci, krvava odje a i drugi inkriminiraju i predmeti. Odmah je

Opširna potraga koja je organizirana prošli tjedan nije dala nikakve nove rezultate priveden te je protiv njega zapo eo sudski proces. No, Marodi, koji je ina e poznavao Kontreca, ne prestaje poricati da je po i-

nio zlo in za koji ga se tereti. U jednoj od potraga za Kontrecom prošle godine sudjelovali su i pripadnici Hrvatske gorske službe

U VULARIJI uzgajali indijsku konoplju

Dvojac završio u pritvoru U Vulariji, u Ulici Matije Gupca, 3. rujna oko 19 sati policijski službenici Policijske uprave me imurske locirali su i uo ili posje eni nasad indijske konoplje, te su u blizini zatekli 38-godišnjaka iz Vularije, a pregledom šireg mjesta doga aja prona eno je 14 komada posje enih stabljika indijske konoplje.

Muškarac je uhi en i priveden na kriminalisti ko istraživanje. Pretragom doma i drugih prostorija u Vulariji, koje koristiti po initelj, on je prije po etka pretrage dragovoljno predao osušeni snop liš a biljke indijske konoplje, težine 26,3 grama. Tako er, temeljem sudskog naloga izvršena je pretraga stana i drugih prostorija u Vulariji, koje

UKRATKO U “krivo vrijeme” otišli po odje u AKOVEC - Trojica maloljetnika iz Pribislavca u etvrtak kasno popodne slomila su lokot na štandu (trgovini) u Ulici Josipa Kozarca u akovcu s ciljem da ukradu odje u. Plijen su pripre-

mili za odnošenje, no tada ih je do ekalo neugodno iznena enje. Naišla je policija te su uhva eni. Bit e kazneno prijavljeni Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu.

Skupo ga stajao izlet na Dravu DONJA DUBRAVA - Na ak nekoliko desetaka tisu a kuna procjenjuje se šteta od provale u automobil koja se dogodila u utorak nave er uz obalu rijeke Drave u Donjoj Dubravi. Nepoznati po initelj razbio je staklo na vratima osobnog automobila koprivni kih

registracijskih oznaka u vlasništvu 33-godišnjaka iz Koprivnice, a zatim je iz unutrašnjosti otu io torbicu s doma im i stranim novcem, osobnim dokumentima i bankomat karticom, kao i trenirku u ijim je džepovima tako er bio novac. Za lopovom se traga.

Iz otklju ane ku e odnio zlato i devize AKOVEC - Stalna upozorenja policije o opasnostima od kra a o ito ne dopiru do svih. Nepoznati po initelj nije se namu io da do e do vrijednog plijena u obiteljskoj ku i u Ulici Milke Trnine u akovcu. U uto-

rak izme u 8 i 16.30 sati ušao je u objekt koji je bio otklju an, iskoristio nepažnju vlasnika te ukrao zlatni nakit i strani novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

Automobilom u drvo DONJI VIDOVEC - 46-godišnjak iz Donjeg Vidovca u etvrtak rano ujutro ve je (ili još) imao 0,54 promila alkohola u krvi. Sjeo je za volan te na cesti izme u Donjeg Vidovca i Kotoribe oko 7.45 sati zbog neprilago ene brzine izgubio nadzor

nad automobilom. Udario je u drvo uz cestu te se višestruko prevrnuo. Zbog teških tjelesnih ozljeda zadržan je na bolni kom lije enju. Vozilom je upravljao premda mu je ve ranije izre ena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom. (vk)

koristi 35-godišnjak iz Vularije. Prije po etka pretrage muškarac je dragovoljno predao ukupno 166 komada sjemenki indijske konoplje, 0,2 grama opojne droge marihuana, 1 tabletu ecstasy, digitalnu vagu za precizno mjerenje mase, te 5 komada vježbovnih metaka za M-57, 2 komada projektila vježbovnog metka M-97, 1 komad streljiva call.

spašavanja, me utim, misterij njegova nestanka i dalje ostaje nerazjašnjen. (V. Kelkedi) 14,5 mm i 6 komada call. 7,62x39 mm. Muškarac je tako er uhi en i priveden na kriminalisti ko istraživanje, tijekom kojeg je utvr eno da su dvojica po initelja postigli prethodni dogovor da e 38-godišnjak za nede iniranu naknadu uzgojiti indijsku konoplju, dok mu je 35-godišnjak predao 15 stabljika visine 20 cm koje je zasadio, te povremeno obilazio i nadzirao rast. Po initelji su uhi eni i uz kaznenu prijavu privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, gdje im je odre eno zadržavanje u trajanju od 48 sati.

ROMSKE RAZMIRICE u Domašincu, pucnjava u Podturnu

Devetnaestogodišnjak pokušao ustrijeliti vlastitog strica Devetnaestogodišnji S. O. iz Domašinca bit e kazneno prijavljen za pokušaj ubojstva. U nedjelju oko 16.35 sati došao je do ku e u Ulici Pere Pintara u Domašincu, ispred koje su sjedila tri muškarca. U ruci je držao pištolj kalibra 7.65 mm, koji je, kako je naknadno utvrdila policija, posjedovao ilegalno, te ga uperio u 38-godišnjeg D. O. koji je bio u društvu svoga brata i maloljetnog sina. Da bi sprije io najgore, maloljetni sin 38-godišnjaka uhvatio je po initelja za ruku. Tada je pištolj opalio, no nitko nije upucan. Uslijedilo je naguravanje i hrvanje, pri emu je oružje ponovno opalilo. Jedno zrno oštetilo je stubište obiteljske ku e, a drugo staklo na automobilu u vlasništvu 38-godišnjaka. Devetnaestogodišnji naoružani napada tada je pobjegao, no ubrzo je uhi en. U tu njavi i naguravanju lakše je ozlije en. Policija utvr uje sve okolnosti slu aja, no, prema neslužbenim informacijama, povod pokušaja ubojstva jesu višegodišnje

rodbinske nesuglasice u široj romskoj obitelji. Mladi napada je ina e ne ak 38-godišnjeg D. O. (sin njegovog brata). (Velimir Kelkedi)

U Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije održana je prošli tjedan konferencija za medije, tijekom koje je predstavljen natje aj “Pješke ili biciklom na posao“, koji Zavod u suradnji s akove kim Gradskim bazenima organizira ve etvrtu godinu za redom. - Za dobro zdravlje te dug i kvalitetan život izuzetno je važno voditi ra una o redovitoj tjelesnoj aktivnosti, rekla je izme u ostalog dr. Marina Payerl - Pal, ravnateljica ZZJZ-a. - Stoga je i osnovni razlog pokretanja ove akcije da se ljudi što više osvijeste o važnosti kretanja i mogu nosti da oni sami utje u velikim dijelom na svoje zdravlje. O dosadašnjim aktivnostima ovog natje aja dodaje da od samog po etka, kada je bilo uklju eno tridesetak sudionika, taj broj iz godine u godinu raste. - Osim toga, raste i broj prije enih kilometara, što nas posebno veseli, jer tu vidimo da naša akcija nailazi na dobar odaziv me u stanovništvom Me imurja, završila je dr.Payerl - Pal.

Ve trideset minuta hodanja dnevno smanjuje rizike nastanka raznih bolesti Brojna su istraživanja pokazala da svakodnevno brzo hodanje u trajanju od 30 minuta smanjuje za 18%

- Za dobro zdravlje te dug i kvalitetan živo ostalog dr. Marina Payerl – Pa

“PONUDIMO VIŠE” - program Ministarstva zdravstv

Razvoj i širenje org koje pružaju or Trogodišnjim programom “Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju organizacije civilnog društva“, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nastavlja proces zapo et

prošle godine. U sklopu tog programa Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec nositelj je programa pod nazivom “Ponudimo više“

U Lon arevu kao u westernu PODTUREN, LON AREVO – Baš kao u westernu mogli bi se nerijetko opisati razni slu ajevi koji se doga aju u pojedinim me imurskim romskim naseljima. U polju zvanom “ olte”, u blizini naselja Lon arevo, 3. rujna oko 23.30 sati nepoznati po initelj vatrenim oružjem pucao je u vodove na kablu dalekovoda, zbog ega je na instalacijama izbio požar, a cijelo Lon arevo ostalo je bez struje. Na mjestu doga aja prona ene su dvije ahure call. 7,62 x 39 mm, a u vrijeme zaklju ivanja ovog broja policija je privela mogu eg po initelja. (vk) U sklopu izvandruštvene aktivnosti, korisnici poludnevnog boravka ovu su godi

6. rujna 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

a za javno zdravstvo Me imurske županije

UDRUGE hrvatskih branitelja Grada akovca i ovu su se godinu uklju ile u akciju uklanjanja ambrozije na gradskom podru ju

titi ti Me imurce utjecaju tjecaju zdravlje rizik nastanka sr anih bolesti, a rizik moždanog udara smanjen je za 11%. Vožnja biciklom još u inkovitije smanjuje rizik za brojne kroni ne bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 50% zaposlenika u Europi, koji na posao dolaze automobilom, imaju udalje-

Borba protiv ambrozije na akove kom podru ju

akove ke braniteljske udruge ambroziju suzbijaju ve tradicionalno

Vožnja biciklom i te kako smanjuje rizik za brojne kroni ne bolesti

nost do posla manju od pet kilometara. Premda je tu udaljenost mogu e pro i bi-

ot izuzetno je važno voditi ra una o redovitoj tjelesnoj aktivnosti, rekla je izme u al, ravnateljica ZZJZ-a, na pres - konferenciji, najavljuju i ovu akciju

ciklom za 15 - 20 minuta, a brzim hodom za 30 - 50 minuta, rijetki se odlu uju za takav oblik transporta. Stoga je i ovaj natje aj ZZJZ-a Me imurske županije namijenjen zaposlenim osobama koje tijekom tri radna tjedna (ovu godinu to e biti od 5. do 23. rujna) trebaju pješa iti ili putovati biciklom do posla i/ili s posla barem tri dana u svakom tjednu. Uklju iti se mogu osobe kojima je udaljenost do posla najmanje jedan kilometar. Sudionici e tijekom akcije bilježiti broj prije enih kilometara, te po završetku akcije prijaviti rezultate u Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije. Sudionici natje aja koji zadovolje sve kriterije za prijavu ulaze u ždrijeb za izbor nagrada (zasebno u kategoriji pješaka i biciklista). Prva nagrada u svakoj kategoriji je bicikl,

druga poklon bonovi za kupnju sportske opreme, a tre a aparat za mjerenje broja koraka – pedometar. Dodjela nagrada bit e u Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije 10. listopada ove godine. Premda se radi o vrijednim nagradama, iz Zavoda poru uju da ne smijemo zaboraviti da uz više kretanja uvamo i unaprje ujemo svoje zdravlje, a istovremeno uvamo okoliš od one iš enja ispušnim plinovima te smanjujemo gužvu i nervozu sudionika prometa. Hodanjem i vožnjom bicikla u svrhu transporta štedimo na troškovima za gorivo, parkiranje i održavanje automobila, a ujedno imamo mogu nost komunikacije s drugim osobama. Zato, uklju ite se u natje aj, u inite nešto dobro za svoje zdravlje, budite primjer drugima!

Svaku godinu tijekom kolovoza i po etkom rujna 15 do 25% stanovnika kontinentalne Hrvatske po inje patiti od alergije na ambroziju ili, to nije, alergijskog rinitisa. Simptomi su kihanje, nadraženo grlo, grlobolja, curenje nosa, svrbež u o ima i nosu. Teži slu ajevi alergije na ambroziju uklju uju napad astme, probleme sa snom, glavobolju … Sve to po inje kada ambrozija ispusti prvi pelud u zrak (kasno ljeto), pa do prvog mraza koji ubije biljku (rana jesen). Grad akovec ve niz godina inicira i provodi mjere i aktivnosti usmjerene na edukaciju stanovništva te pokretanje akcija uništavanja ambrozije prije cvatnje. Od naro itog zna aja za uspješnost borbe protiv ambrozije jest odaziv i sudjelovanje svih institucija lokalne samouprave i samih gra ana. Stoga su

se lanovi me imurskih udruga hrvatskih branitelja lije enih od PTSP-a i dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga, a ovu godinu i lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, u suradnji s Upravnim odjelom za komunalno redarstvo Grada akovca, uklju ili u akciju uklanjanja ambrozije na gradskom podru ju. I dok za braniteljske udruge možemo re i da je to, budu i da je u pitanju dobrovoljni rad, primjereni zadatak, ostali smo dojma da tako nešto ipak baš i nije kad je u pitanju druga udruga. Akcija uništavanja korova ambrozije provodila se na prostoru izme u naselja Martane i ulice Putjane u akovcu. Uz djelatnike akove koga komunalnog redarstva u posao i nadzor uklju ili su se i predstavnici gradskoga komunalnog poduze a “ akom”. (Siniša Obadi )

Ovu godinu u akciju su se uklju ili lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, iako nam se ini da za njih ovako nešto baš i nije primjereno

va i socijalne skrbi pokrenut i u našem kraju

jee mreže socijalnih usluga organizacije rganizacije civilnog društva u razdoblju od 1. lipnja 2011. do 31. svibnja 2014. godine. To je zapravo proces vezan uz uspostavljanje nove programske i financijske potpore razvoju socijalnih usluga koje pružaju

nu organizirali i izlet na Muru kod Žabnika

organizacije civilnog društva u podru ju socijalne skrbi, a u okviru raspoloživih sredstava iz dijela prihoda od igara na sre u u razdoblju od 2011. do 2014. godine. Programske aktivnosti i usluge koje e se provoditi kroz trogodišnje razdoblje jesu poludnevni boravak, pomo i njega u ku i, radionice za unaprje ivanje vještina i znanja za lakše uklju ivanje na tržište rada i prijevoz korisnika. Kako je re eno na kon erenciji za novinare prilikom predstavljanja programa, partneri Društva kroz trogodišnje razdoblje bit e Grad akovec, koji e sudjelovati financijskim udjelom podmirivanja troškova režija, zatim Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru na služba akovec, kao organizator etiriju radionica u sklopu svoje djelatnosti, s ciljem pripreme za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Dom za starije i nemo ne osobe akovec svoj e pak doprinos dati ustupanjem prostora za održavanje radionica i predavanja u sklopu aktivnosti osnaživanja lanova za uklju ivanje na tržište rada.

Sadržajne aktivnosti poludnevnog boravka U cilju radne terapije, postizanja produktivnosti te razvoja kreativnosti, u sklopu poludnevnog boravka odvijaju se radno - proizvodne aktivnosti, gdje korisnici sudjeluju u brojnim kreativnim radionicama za kvalitetno osmišljeno slobodno vrijeme osoba s invaliditetom. Svaki se dan provode i aktivnosti svakodnevnog življenja, koje predvi aju obuku korisnika za spremanje me uobroka, te indirektno pridonose razvoju i o uvanju vještina i radnih navika potrebnih u svakodnevnom životu. One uklju uju konzumiranje i pripremanje hrane i pi a, serviranje stola, u enje lijepog ponašanja – bontona, osobne higijene i urednosti, održavanje higijene prostora, te na kraju konzumiranje pripremljenog. Predvi eno je, naravno, i vrijeme za slobodno druženje, gdje slobodnim izborom na ina ispunjavanja odre enog vremena unutar poludnevnog boravka korisnik dobiva prostor za izražavanje interesa, unutarnjih potreba i poriva, prostor za

Aktivnost radne okupacije - izrada nakita stvaranje i produbljivanje me uljudskih, prijateljskih odnosa i osje aja za kolektiv. Tu su još i sportske i izvandruštvene aktivnosti, jer socijalna interakcija s okolinom zasigurno neizravno podržava razvoj i unaprje enje socijalnih veza, oboga uje kulturnu i društvenu mrežu korisnika. Sve je to samo dio onoga ime se želi kroz ove tri godine trajanja programa poticati razvoj vještina, radnih navika, samostalnosti, odgovornosti te vlastiti potencijal korisnika.

Nakon trogodišnje provedbe programa o ekuju se pozitivni rezultati U akove kom DDICP-u provedbom ovih trogodišnjih programskih aktivnosti o ekuju da e unaprijediti socijalizaciju lanova sadržajnom organizacijom slobodnog vremena i pružanjem usluge prijevoza, osnažiti lanove za samostalno življenje stjecanjem i unaprje enjem potrebnih znanja, vještina

i navika s ciljem zapošljavanja, te socijalno – zdravstvenom rehabilitacijom lanova uslugom pomo i i njege u ku i doprinijeti borbi protiv institucionalnog zbrinjavanja. U prvoj godini provedbe programa uklju eno je devet korisnika na podru ju cijele Me imurske županije, vrijednost programa je 380.000 kuna, a projekt financira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. (so, mk)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011.

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

Tvrtka “Piramida“ inzistira na ostanku na sadašnjoj lokaciji

Po etak radova u Svetom Jurju na Bregu

ZAPO ELA izgradnja sportske dvorane u Pleškovcu

Kooperanti Fenixa zapo eli s prvim radovima Zadnjih dana kolovoza po eli su radovi na izgradnji sportske dvorane u Pleškovcu, kod Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a. Planirana vrijednost investicije, na koju se nadovezuje i proširenje škole, iznosi 11,5 milijuna kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja u sufinanciranju sudjeluje sa 7 milijuna kuna, Op ina Sveti Juraj na Bregu s 3,5 milijuna kuna i Me imurska županija s milijun kuna. Radovi su povjereni tvrtki “Fenix“ iz Slavonskog Broda, nakon što su iz igre ispale neke me imurske tvrtke, a TEAM d.d. je uložio i žalbu nakon što je slavonskobrodska tvrtka dobila ovaj posao. Na kraju žalba nije prošla, a ve je sada jasno da e Fenix i ovaj projekt, kao i brojne druge, realizirati uglavnom angažiraju i kooperante, a cijela investicija trebala bi biti dovršena do po etka školske godine 2012./2013.

Me imurski podizvo a i rade za slavonskobrodsku tvrtku Kao što smo i pisali, o ito da e slavonskobrodska tvrtka za realizaciju ove investicije angažirati ve i broj tvrtki - podizvo a a, što opet otvara pitanje natje ajne politike u javnoj nabavi i pitanje dodjeljivanja poslova. Nadamo se da ne e ostati “repovi“ iza odra enih radova koju ovu tvrtku prate unatrag nekoliko godina na ve em broju projekata diljem Hrvatske, koje je dobila na javnim natje ajima koja

su raspisivala ministarstva, pa tako i na primjeru izgradnje me imurske OŠ Orehovica, budu i da e o ito ve inu poslova na izgradnji dvorane i dogradnji škole raditi me imurski gra evinari. Na ovim radovima angažirana je tako akove ka Tegra. Nakon što su na ovom gradilištu izgra eni pristupni putovi, ovog trenutka grade se temelji te odvodni kanali i instalacije za energente. Kada bude dovršena, dvodijelna sportska dvorana bit e dimenzija borilišta 32 puta 22 metra, a uz borilište e biti fiksne i dodatne (teleskopske) tribine. Dogradnja škole bit e izvedena s isto ne strane postoje e gra evine, dimenzija 17,24 puta 19,20 metara, s podrumskim prostorijama, te u prizemnim prostorijama i katu po etažama na razini dvorane. Sa sportskom dvoranom i dogra enim prostorijama Osnovna škola Ivana Gorana Kova i a dobit e oko tisu u kvadrata novog prostora, u kojemu e biti novih šest u ionica, kabineti, školska knjižnica, te druge potrebne prostorije. Sve e to biti uvjeti za održavanje jednosmjenske kvalitetne nastave, kao i za sport i rekreaciju gra ana. Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi kaže kako nisu htjeli praviti spektakle s polaganjem kamena temeljca, ali e zato sve biti spremno za tako nešto u jesen idu e godine, na sve anom otvorenju nove gra evine. (Stjepan Mesari )

Na svojoj 16. sjednici, održanoj prošli utorak, Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu izme u ostalog donijelo je odluku o izradi ciljane izmjene i dopune Prostornog plana ure enja op ine Sveti Juraj na Bregu (PPUO). Ovim izmjenama želi se to no urediti podru je gra evine tvrtke “Piramida“ u Lopatincu, kao i neposredno okolno podru je. Na elnik An elko Nagrajsalovi kaže da je osnovni cilj ovih izmjena i dopuna rješavanje prostornog problema i omogu avanje rada tvrtke “Piramida“ na postoje oj lokaciji, uz poja ane mjere zaštite okoline u

Na elnik An elko Nagrajsalovi smatra da je mogu “kompromis“

odnosu na sadašnje stanje. Sve bi trebalo biti gotovo do 30. travnja 2012. godine, a ciljanu izradu izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja u cijelosti e isfinancirati tvrtka “Piramida“ Lopatinec, iji je direktor Josip Belec obe ao kooperativnost u itavom postupku izrade Prostornog plana. Piramida u Lopatincu bila je i ostala stalni detonator raznih prepucavanja politi kih struktura u op ini Sveti Juraj na Bregu.

Idu li metalska industrija i turizam zajedno? Naime, upitno je može li se usred tako lijepog krajolika, koji je idealan za razvoj turizma, razvijati metalska industrija. I sami smo se uvjerili da to baš ne ide skupa. Naime, sjajni pogled na krajolik, mir i tišina koja vlada u predivnom okolišu, borave i na terasi obližnjeg restorana, narušavali su upravo zvukovi brusilica i rezalica koji su dopirali iz obližnje neugledne hale te tvrtke, koja zaista djeluje neprimjereno u ovom okolišu i zelenilu. Može li zajedno metalna industrija, zeleni okoliš i turizam? Rekli bismo gotovo sigurno ne, stoga nam nije jasno zašto vlasnik inzistira na ovoj lokaciji, jer ih ima mnogo primjerenijih u prikladnijim gos-

- Moja e tvrtka u cijelosti isfinancirati izradu Prostornog plana, kaže vlasnik i direktor Piramide Josip Belec, ali ostaje i dalje upitno mogu li metalska industrija, zeleni okolišam i turizam zajedno podarskim zonama. Prošla vlast na elu s HNS-om nije bila baš blagonaklona prema ideji ostanka ove tvrtke na ovoj lokaciji, ali o ito njihov iako svjetonazorski politi ki partner koji je stigao na prošlim izborima na vlast u ovoj op ini misli druga ije. Naime, aktualna op inska vlast na elu sa SDP-om želi kona no i zauvijek riješiti problem i pitanje Piramide, o ito ne žele i se odre i te tvrtke koja posluje dobro, ima programe i tržište i, što nije nevažno, zapošljava ljude i s ovog podru ja te tako puni op inski prora un. - Postoje i PPUO u dijelu gra evinskog podru ja nase-

lja Lopatinec nije uskla en sa stvarnim stanjem, ni s aktom za gra enje tvrtke, što je potrebno uskladiti. Isto tako potrebno je razmotriti kako se planovi tvrtke mogu uklopiti u planove razvoja prostora, uz uvjet vizualne i druge zaštite okolnih sadržaja od negativnih utjecaja poslovanja tvrtke, napominje na elnik An elko Nagrajsalovi , naglasivši kako nitko nema ništa protiv Piramide i njezinog vlasnika, ali da e on i Vije e inzistirati da se stanje sredi, kako bi tvrtka normalno mogla poslovati, a gra ani op ine bili zadovoljni zaštitom okoliša. (S. Mesari )

OP INA Selnica želi proširiti ulaz na groblje

Kupiti uranovo zemljište ili u iteljske vrtove Na groblju u Selnici dovršena je izgradnja nove i moderne mrtva nice, za koju na elnik An elko Kova i kaže kako je najmodernija i naj unkcionalnija u ovom kraju. Sada kada je mrtva nica gotova i stavljena u unkciju, gra ani i op inski vije nici postavljaju pitanje ulaska na groblje. Naime, na selni ko groblje pristup je vrlo otežan zbog uskog puta koji prolazi izme u tri zemljišta, odnosno doma instva. - Obavili smo izmjere i utvrdili pravo stanje vlasništva puta koji vodi prema groblju. U jednom dijelu ve smo ga i proširili, me utim, ostali dio je u privatnom vlasništvu. Raspi-

Put prema groblju prolazi izme u uranovog i Tkal i evog zemljišta tali smo se o mogu nosti otkupa uranovog grunta, kako bi onda kao njegovi vlasnici uredili, odnosno proširili pristup

groblju. Me utim, nasljednici za nekretninu traže 60-ak tisu a eura, što mi nemamo i ne možemo platiti.

Novoj mrtva nici i groblju zbog uskog se puta teško prilazi

Stoga tražimo nove na ine i ve smo dogovorili s obitelji Tkal i da izmjestimo njihovu živu ogradu i proširimo tako put prema groblju. Sljede i potez je micanje ograde s u iteljskih vrtova, gdje Op ina Selnica ima vlasništvo nad jednom esticom, te bi tako uredili prostor pred ulazak na groblje. Naime, proširili bi križanje, postavili ogledalo i prilaz na groblje bio bi puno kvalitetniji nego je sada, pojašnjava op inski na elnik An elko Kova i , još uvijek ne odustaju i od kupnje pa makar i dijela uranovog grunta, a sve u cilju izgradnje kvalitetnog pristupa groblju. (S. Mesari )

6. rujna 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E Podturen

Prihva ene ponude Murs-ekoma i Piškornice Na svojoj 16. sjednici podturensko Op insko vije e prihvatilo je ponudu komunalnog poduze a “Murs-ekom“ iz Murskog Središ a, koje e sav neopasni otpad s podru ja op ine odvoziti na odlagalište Totovec. S obzirom na to da se time pove avaju cijene Murs-ekomovih usluga, Vije e je izmijenilo i dopunilo odluke o koncesiji, koje su na snagu stupile 1. rujna. Isto tako, kada je rije o otpadu, Vije e je prihvatilo sporazum o preuzimanju otpada od strane Piškornice iz Koprivni kog Ivanca. Odlukom Vije a Op ina e raspisati natje aj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasniš-

tvu Republike Hrvatske na svom podru ju. U katastarskim op inama Sivica i Podturen u zakup se daje 2,5019 hektara, od ega jedan dio na 20 godina s po etnom cijeno od 410,40 kuna, te nekoliko parcela na 5 godina s istom cijenom, te jedan pašnjak po 249,60 kuna za hektar. U katastarskoj op ini Ferketinec u zakup se daje oko 15 hektara po cijeni od 410,40 kuna na rok od 5 godina. Oko dvije tisu e etvornih hvati gra evinskog zemljišta Op ina e prodati u naselju Celine, po po etnoj cijeni od 10 eura za hv u protuvrijednosti u kunama.

Slabo punjenje prora una, srednjoškolcima autobusne karte Od planiranih 8,92.000 kuna u godišnjem prora unu za 2011. godinu, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci upriho eno je svega 1,935.450 kuna, što iznosi 21,70 posto. Potrošeno je pak 1,879.217 kuna ili 20,65 posto. Izostali su prihodi od darovnica i subjekata unutar op eg prora una, odnosno pomo i države i županije. Na elnik Josip Lepen kaže kako se prora un u drugom polugodištu tradicionalno bolje puni, pa vjeruje da e tako biti i ovu godinu, prem-

da e planirani iznos biti teško ostvariv. Unato slabom punjenju prora una, Op ina e sufinancirati prijevoz u enika u srednje škole u narednoj školskoj godini. Za srednjoškolce, odnosno za drugo dijete, koji škole polaze u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji, Op ina e s 50 posto sufinancirati mjese ne karte. Za tre e dijete Op ina e platiti cjelokupni iznos. Vije e je prihvatilo sporazum o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec, te financijska izvješ a svojih pet DVD-a i ugovor o obavljanju poslova skloništa za životinje. (S. Mesari )

Križanje gotovo, pil na ekanju Okon ani su radovi na izgradnji križanja i parkirališta kod Osnovne škole, groblja i Zdravstvene ambulante. Radove je izvela akove ka TEGRA, a ukupna im je vrijednost 450 tisu a kuna. Polovicu iznosa pla a Op ina, a polovicu Županijska uprava za ceste. Vije nik mr. sc. Vladimir Križai zatražio je da Vije e donese odluku o zaštiti pila - poklonca Presvetog Srca Isusova u Novakovcu, te njegovo preseljenje u mjesnu kapelu. Odlu eno je da se s pilom malo pri eka, odnosno da se prvo zatraži mišljenje župnika, a potom krene u zaštitu i eventualno preseljenje. (sm) Novo, moderno i pregledno križanje te parkiralište

OSNOVNA ŠKOLA Štrigova

U Prekopi i Železnoj Gori samo po dva prvaši a U jesen e u Osnovnu školu Štrigova krenuti svega 21 u enik u 1. razred osnovne škole. Mati nu školu u Štrigovi polazit e 14 prvaši a, a Podru nu

školu Stanetinec 3 u enika, te PŠ Prekopa i Železna Gora po 2 prvaši a ili ukupno sve prve razrede u etiri škole polaziti e 21 u enik.

Prvi put u povijesti u Prekopi e s tri razreda od 1. do 4. razreda raditi jedna u iteljica. Od ravnatelja Stanislava Rebernika doznajemo kako se

ni jedan roditelj nije odlu io da mu dijete u i slovenski jezik, što pokazuje da su roditelji shvatili kako je u Hrvatskoj najbolje u iti hrvatski jezik. (S. Mesari )

Šetnica uz Muru ure uje se punim intenzitetom

MURSKO SREDIŠ E

Završava se obaloutvrda Intenzivirani su radovi na izgradnji obaloutvrde na desnoj obali rijeke Mure u Murskom Središ u, u sklopu kojih se ure uje park, pješa ke staze te armirano betonske stepenice i rampe. Ukupna dužina obaloutvrde i šetnice je 155 metara, dužina pješa ke staze sa stepeništem i mostom je 53 metra, a drveni most je raspona 7 metara. Šetnica se, kao i sve novonastale pješa ke površine uzvodno od cestovnog mosta, poplo ava betonskim oplo njacima.

Za ovu investiciju Hrvatske su vode osigurale 1,6 milijuna kuna, koliko je dovoljno za dovršenje obaloutvrde. Ukupno Hrvatske vode u izgradnju gradske obaloutvrde ulažu 7,750.000 kuna i Gradu Mursko Središ e omogu avaju da pristupi ure enju šetnice i cjelokupnog prostora oko zimske lu ice i amfiteatra. Kada bude dovršen itav projekt, bit e to novi rekreativni par “Frgo “, naslonjen na Muru i sa stepenicama povezan s igralištem NK Rudara i dalje na SRC “Zaleš e“. (S. Mesari )

GORNJI MIHALJEVEC

Smeta smrad iz peradarnika Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a op ine Gornji Mihaljevec postavljeno je pitanje postoji li mogu nost izmjene Prostornog plana op ine Gornji Mihaljevec. Naime, vije nik Mladen Novak smatra kako su planom usvojene mjere koje mora ispunjavati investitor, odnosno vlasnik peradarnika preblage. Novak navodi kao primjer izgradnju novog

peradarnika iji vlasnik ima sve potrebne papire i koji je udaljen sto metara od stambenih zgrada, no neugodan miris se širi. Na elnik Franjo Kova i odgovara kako je Prostorni plan bio stavljen na javni uvid te da nije bilo nikakvih primjedbi, pa tako ni na propisanu udaljenost armi od naselja. (sm)

Gotovo idealno, bez i jedne prometne nesre e Gotovo idealnim moglo bi se nazvati stanje sigurnosti na podru ju op ine Gornji Mihaljevec za protekli mjesec, no zbog nekoliko prekršaja i nedjela policijski na elnik Štrigove Branko Polanec smatra ga vrlo dobrim. Tome u prilog govori podatak kako je na podru ju op ine Gornji Mihaljevec evidentirana samo jedna teška kra a, te osam prekršaja iz domene Zakona o sigurnosti na cestama. Na podru ju op i-

ne nije evidentirana ni jedna prometna nesre a, što zvu i gotovo nevjerojatno, ali je tako, stoji izme u ostalog u izvješ u o stanju sigurnosti za srpanj, koje je policijski na elnik Branko Polanec poslao op inskom na elniku Franji Kova i u. Kada je u pitanju promet na grani nom prijelazu Preseka, njega je u srpnju prešlo 8.120 putnika i 4.060 vozila, što je 20 posto više nego u lipnju. (sm)

Kroz Međimurje

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DONJOJ DUBRAVI održani Dani luka i OP INSKO VIJE E GORI AN - oporbeni vije nici napustili sjednicu, vladaju i ostali bez kvoruma ekološke proizvodnje

“Dobravski rljeni ljuk” – tradicija i ljekovitost! - Poštuju i stoljetnu tradiciju uzgoja, u ast “dobravskom ljuku” organizira se ova manifestacija. Njegov miris i jela od luka od jutarnjih su sati mamili posjetitelje da u u u Zalanovo dvorište U dvorištu Doma kulture “Zalan” u Donjoj Dubravi u nedjelju 28. kolovoza održani su peti po redu Dani luka i ekološke proizvodnje, koji su se u toj sredini po eli održavati na inicijativu obitelji Sabol koja se bavi ekološkom proizvodnjom. Manifestaciju je u ime Me imurske županije i župana Ivice Perho a otvorio predsjednik Skupštine Petar Nova ki. On je pozvao mještane da u radu koriste što manje kemikalije, a što više rad i zdravi pristup proizvodnji, kako bi svi mi konzumirali zdravu hranu te time sprije ili zaga ivanje okoliša. Goste i izlaga e pozdravio je op inski na elnik Marijan Varga. Varga je posebnu zahvalu uputio donjodubravskim ženama koje i danas gaje tradiciju uzgoja “dobravskog ljuka” te su tom prilikom prezentirale pletenje luka u vijence. Ovogodišnji Dani luka i ekološke proizvodnje okupili su 30-ak izlaga a iz Hrvatske, Ma arske i Slovenije. Nakon razgledavanja štandova, uslijedila je degustacija jela od luka i tradicijskih jela koja su pripremile tamošnje žene. Zanimljivo predavanje o ljekovitosti luka i njegovim nutricionisti kim vrijednostima i ovu je godinu održao tajnik društva “Ljekovito bilje” iz Zagreba Željko Sobotka, prof. Hranidbena vrijednost luka poznata je od davnina i on je nezaobilazan u pripremi raznih jela. Dokazana su i njegova ljekovita svojstva. Luk nam isti krv, poboljšava cirkulaciju, smanjuje razinu še era u krvi i povoljno djeluje na rad srca. Usto pospješuje probavu, sprje ava gr eve i vjetrove u crije-

vima, poboljšava apetit i izlu ivanje mokra e i znoja te je prirodno sredstvo protiv gripe ili prehlade. Nekada je dobravska polja krasio “ rljeni ljuk”, sa en, uzgajan, bran i pleten rukama vrijednih i spretnih “ljukarica”. Iz te tradicije potje e i stara narodna izreka: “Dobrav ica ljuka plela, za rit ju kuka jela”. Organiziraju i manifestaciju, Donjodubrav ani žele luk zadržati svojim izvornim proizvodom. U kulturno - zabavnom programu nastupili su Puha ki orkestar iz Vrbovskog, akademski glazbenik Martin Srpak, Pjeva ki zbor udruge umirovljenica iz Donje Dubrave i Jan i bend. Organizatori manifestacije bili su Op ina Donja Dubrava i “Duga”, društvo za biološko dinami ko gospodarenje iz akovca, dok je glavni pokrovitelj bilo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. (alf)

Što sve sadrži glavica luka? Glavica luka sadrži preko 80% vode, oko 1,8% sirove bjelan evine, oko 0,04% sirove masti, preko 8% ugljikohidrata (najzastupljeniji su še eri, glukoza i saharoza), 0,8% vlakana i minerala do 0,6%. Isto tako luk je važan izvor natrija, kalija, kalcija, fosfora, magnezija, željeza i sumpora. U luku su zastupljeni i vitamini skupine B, E vitamin, C vitamin te karoten (naro ito ako se koristi i zeleno liš e). (alf)

Svoje proizvode predstavilo je tridesetak izlaga a

OP INA Orehovica

Društvo sportske rekreacije Vularija i dalje “na ekanju” za sufinanciranje Op insko vije e Orehovica nije udovoljilo zamolbi Društva sportske rekreacije Vularija za “ukidanjem ili smanjenjem komunalne naknade ili drugom vrstom pomo i“. Spomenuto društvo je nepro itna amaterska sportska udruga, osnovana krajem kolovoza prošle godine, s ciljem okupljanja mještana Vularije i drugih zainteresiranih za razvoj sportske rekreacije. No, ima i svojevrsnu speci i nost u odnosu na druge sli ne udruge. Sukladno Zakonu o udrugama te Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, Društvo je u Vulariji osnovalo i otvorilo ugostiteljski objekt - caffe bar “Jing Jang“. U obrazloženju zamolbe za pomo , uz izvješ a o ostvarenom prometu za travanj i svibanj 2011., navodi se

da se sav prihod troši zakonski i namjenski – za pla u zaposlenih djelatnika, pla anje obveza prema dobavlja ima, zakonske obveze, te za obavljanje djelatnosti društva. Na elnik Orehovice Franjo Bukal na posljednjoj je sjednici tamošnjega Op inskog vije a rekao kako je iz podnesenog izvješ a o uplati poreza vidljivo da se radi o ozbiljnoj djelatnosti, ali i ocijenio da bi udruga osim ugostiteljske djelatnosti morala prikazati i ostvarenje ciljeva zbog kojih je i osnovana – športske rekreacije. Tek onda e u Op ini razmisliti o su inanciranju. Takvo mišljenje jednoglasno su podržali i vije nici, pa Društvo ovu godinu ne može ra unati na nov anu pomo Op ine Orehovica. (V.Kelkedi)

SDP-ova ve ina nastavlja sukob s

HDZ-om, HSS-om, a izgleda i s HNS-om - Predsjednik vije a Varošanec zbog kopije dokumenata nije dao da novi vije nik položi prisegu te je izazvao prekid sjednice Sjednica Op inskog vije a Gori an, održana u petak, prekinuta je doslovno prije nego je zapo ela. O ekivala su poduža sjednica, uz dvadesetak to aka dnevnog reda, izme u ostalog trebalo se raspravljati o izvješ u revizije i rebalansu prora una. No, do toga nije došlo jer su vije nici predvo eni HDZ-om (HDZ, HNS, HSS) napustili sjednicu, tako da je Vije e ostalo bez kvoruma, sa samo šest vije nika koje predvodi SDP. Razlog napuštanja sjednice oporbenih vije nika bio je taj što predsjednik Op inskog vije a Mladen Varošanec nije dozvolio novopridošlom zamjenskom vije niku iz HNSa, koji je ina e izabran na listi, polaganje prisege. On je rekao da se na temelju kopije prijave ne može dati prisega, ve treba originalni papir i prijava vije nika prije sjednice. Vije nici predvo eni HDZ-om i HSS-om

Vije nici neposredno prije napuštanja sjednice

inzistirali su na tome da vije nik iz HNS-a položi prisegu, a kako predsjednik Vije a to nije dozvolio, napustili su sjednicu. Naime, novi vije nik iz HNS-a

priklonio bi se oporbi, a tako bi ona imala glas više. Ukratko, politi ke igre bez granica u Gori anu se nastavljaju, a tko e u toj igri biti po-

bjednik, a tko gubitnik, još nije sasvim jasno, jer je lako mogu e da i jedni i drugi izgube, a sve zbog stalnih nesuglasica. (JŠ)

U DONJEM KRALJEVCU nastavljen program “Prijateljstvo bez granica” u kulturi financiran iz IPA programa Hrvatska - Ma arska

O uvanje vrijednosti suradnjom partnera Nakon što je u petak 26. kolovoza 2011. po etnom konferencijom u Hevizu formalno zapo eo projekt “Prijateljstvo bez granica”, koji zajedni ki provode partneri Me imurska županija, Grad azma te dva ma arska grada Heviz i Zalaszentgrót, projekt je nastavljen u petak i subotu u Donjem Kraljevcu, u sklopu 6. Me unarodnoga vo arskog sajma. Projekt nosi puni naziv “Prijateljstvo bez granica putem zajedni kih vrijednosti”, a su inanciran je iz programa IPA prekograni ne suradnje Hrvatska – Ma arska. Trajat e godinu dana, a ukupna vrijednost je 101.664,90 eura. Cilj projekta je uspostaviti multikulturne i gospodarske kontakte lokalnog stanovništva, prezentirati prirodno i kulturno naslje e

partnerskih regija, te dugoro no održati te vrijednosti kroz budu u suradnju na podru ju kulture, obrazovanja i turizma. Na vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu uz lanove kulturno umjetni kih skupina nastupili su i obrtnici, uvari starih zanata i proizvo a i autohtonih proizvoda. U kulturno - umjetni kom dijelu programa u Donjem Kraljevcu predstavili su se Ansambl Musica Antiqua i zbor “Tiszta Forras“ ( isti izvor) iz Heviza, KUD “Sloga“ Miklouš iz azme, zbor “Margareta“ iz Pakoda i Omladinska folklorna grupa “Baszi“ iz Sumegcsehija s ma arskim plesovima, te Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec i KUD Donji Kraljevec, ili ukupno preko 160 sudionika. (JŠ)

Nastup folklorne skupine iz Ma arske

Svi vjernici nisu stali u kapelicu

PROŠTENJE u Donjem Pustakovcu “u novom ruhu“

Misa, milenijska fotografija, igre mladih … U Donjem Pustakovcu u nedjelju 28. kolovoza održano je tradicionalno proštenje koje sve više poprima i druge karakteristike. Nekad je proštenje bilo uglavnom obiteljsko - narodna sve anost u selu, tako je donekle i danas, tradicija se ipak poštuje, no sam sadržaj proštenja doživljava promjene organizacijom brojnih popratnih sadržaja. Proštenje je zapo elo svetom misom u kapelici Blažene Djevice Marije Kraljice u Donjem Pustakovcu, a svetu misu služili su Mijo Horvat, župnik u Varaždinu, vl . Tomislav Dodlek i Darko Kelemeni , župnik mjesne župe. Župnik Darko Kelemeni zahvalio je zvonarici Snježani Kramar, kantoru Nenadu Glavaku i cijelom crkvenom zboru župe Sveti Juraj u Trnju, koji je u kapelici BDMK-a zvu ao veli anstveno. Zahvalio je i na cvije u Nevenki

Kramar i Mirjani Srnec, obitelji Sinkovi na okrjepi, zatim akademskom umjetniku Vladimiru Megli u na umjetninama u kapeli. Prije svete mise doga aje je najavila limena glazba, a Igor Ivkovi organizirao je fotogra iranje za milenijsku fotogra iju na mostu preko kanala “ rnec“, kojeg više ne e biti zbog proširenja magistralne ceste. Milenijsku fotogra iju iz lete eg zmaja napravila je Lidija Kramar, uz zmajovo u Daniela Kramara. Povodom Me unarodnog dana mladih, Savjet mladih Me imurske županije i Klub mladih “Pustakov an” organizirao je 2. igre mladih, a ekipe su se uz zabavu natjecale u vožnji u ta kama, brzinskom ispijanju piva, dodavanju jajeta, guljenju krumpira, šivanjem gumbi i zabijanju avli, guranju bale sijena i u štafeti.(J)

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 13

Radovi na Trgu slobode približavaju se kraju

TRIBINA “Gospodarstvo u EU“ u Prelogu u organizaciji HDZ-a

Gostuje ministar gospodarstva uro Popija Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, položaj gospodarstva, konkretna pitanja teme su koje e se obra ivati na javnoj tribini o gospodarstvu i Europskoj uniji, u organizaciji Županijskog odbora HDZ-a Me imurske županije, te Gradskog odbora HDZ-a Preloga. Me u ostalima na tribini e govoriti ministar gospodarstva, rada i poduzetništva uro Popija , te se pozivaju svi koje ova tema interesira, naro ito gospodarstvenici, koji e mo i postaviti konkretna pitanja. Tribina e se održati 8. rujna 2011. ( etvrtak) u 20 sati, u Gradskoj kavani “Lovac“ u Prelogu.

HUMANITARNI koncert u klubu “Antrum“

Kre e izgradnja pješa ko biciklisti kih staza u Sajmišnoj i Ludbreškoj ulici Grad Prelog proveo je javni natje aj za izgradnju pješa ko - biciklisti kih staza na dionici od spoja rotora u Sajmišnoj s Ludbreškom ulicom (dio ulice Kneza Domagoja) u Prelogu. Za izvo a a radova izabrana je tvrtka “Tegra“ iz akovca. Po etak realizacije predvi en je za 7. rujna 2011., a završetak 31. listopada. Projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka “Me imurje projekt“ iz akovca. Vrijednost investicije je 628.070 kuna (s PDV-om), a spomenuti su iznos u jednakim omjerima osigurali Grad Prelog i Županijska uprava za ceste. (vk)

REALIZACIJA velike ovogodišnje investicije u Prelogu

Otvorenje Trga slobode ipak u ranu jesen Do 15. rujna trebali bi biti završeni izi ki radovi na ure enju Trga slobode u Prelogu. Premda je bilo najavljivano da e Trg sve ano biti otvoren u vrijeme održavanja Prilo ke smotre folklora krajem kolovoza, gradona elnik Dragutin Glavina kaže kako nema žurbe. Najvažnije je da sve bude izvedeno korektno i kvalitetno. Nakon završetka radova slijedi tehni ki pregled, a pri ekat emo i vrijeme

povoljno za sadnju hortikulture. Nikuda nam se ne žuri, bitno da emo imati lijepi trg, isti e Glavina. Podsjetimo, do sada neugledno parkiralište bez asfalta poplo it e se granitnim kockama i tlakovcima, obnovljene su instalacije, postavlja se javna rasvjeta, a uz Dom kulture gradi se nadstrešnica uz koju e se odvijati brojna kulturna, zabavna pa i manja sportska doga anja. Dodatnu ljepotu trgu

e dati fontana, dok e uz rubove biti smještene terase obližnjih lokala. Projekt ure enja trga izradila je Sandra Grguri Sovar iz akove ke tvrtke “Arhitekt atelje“. Glavni izvo a radova je poduze e “Tegra“, a ulaganje je vrijedno 2,860.000 kuna. Trg e svakako dodatno uljepšati i centru Preloga dati još ve i gradski “štih“. (V.Kelkedi)

Prikupljeno tri tisu e kuna za maloga Erika Baloga Pod geslom “Become a hero“, popularno okupljalište Preložana klub “Antrum“ nedavno je organizirao humanitarni koncert tamburaškog sastava Meštri, na kojem se prikupljala inancijska pomo za Erika Baloga iz Preloga. Uz pomo partnera (Keops, Ida commerce, Magma, Proventus, osoblje kluba “Antrum“, Color Centar, klub “Antrum“) prikupljeno je tri tisu e kuna. Kako kaže vodstvo kluba, to je bio tek prvi u nizu sli nih koncerata koje planiraju organizirati, sve da bi pomogli djeci s posebnim potrebama iji roditelji svojim primanjima ne mogu pokriti sve troškove skupih terapija, te im omogu ili što normalniji život kakav svako dijete i zaslužuje. Zahvaljuju i svima drugima koji su na bilo koji na in podržali pripremu koncerta.

Poljodjelstvo

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KO Agrome imurje zapo elo berbu grož a

Muškat otonel poput meda i zlata AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kukuruzu ipak nerealna cijena Teško je od prodava a i kupaca doznati tko i kako formira cijenu kukuruza, ali dvije kune za kilogram, koliko se tražilo u srijedu na akove kom sajmu, ipak je pretjerano puno. Istina, kukuruz je prodan, ali svaki se kupac zapitao par puta, prije nego što je platio, tko je postavio ovakvu cijenu. Druga ije je s krumpirom, koji teško nalazi kupce, pa se mu i cijena smanjuje, premda je berba tek u tijeku. Na placu su najtraženije šljive, najzanimljivije smokve, a najbolje se prodaje mladi krah, po zaista visokoj rekordnoj cijeni. Nedostaju sir

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz - pšenica - krumpir - šljive - smokve - breskve - kruške - endivija - mladi grah - paradajz

2 kn/kg 1,60 kn/kg 1,50 kn/kg 6 kn/kg 25 kn/kg 7 kn/kg 8 kn/kg 10 kn/kg 25 kn/kg 5 kn/kg

i mlije ni proizvodi, te krastavci za zimnicu. (S. Mesari )

Oni su pobrali prvo grož e 2011. godine u Me imurskoj županiji Zadnji dan kolovoz službeno je zapo ela ovogodišnja berba grož a u Me imurskoj županiji. Prva berba u županiji, a najvjerojatnije i u Hrvatskoj, zapo ela je u Železnoj Gori, na parceli akove kog Agrome imurja - Podrum Štrigova. Dvadeset pet težaka pobralo je ukupno etiri hektara površine zasa ene muškat otonelom, najranijom sortom grož a u Me imurju. U grož u je 65 do 71 Oechsla še era i 6,5 do 7 posto kiselina, što je gotovo idealan omjer za ovu sortu grož a, te se o ekuje vrhunsko vino, kao do sada najbolje 2003. godine, kada je berba zapo ela etiri dana ranije. - Na parceli Železna Gora nalazi se mladi nasad i ovo je prva berba za koju mogu re i da je bolja nego što smo o ekivali, s obzirom na to da nam je dvije godine za redom tu a napravila ogromne štete na trsovima. Grož e je kao da su ga naslikali najve i umjetnici kista, žuto kao zlato, a slatko kao med. Na drugoj parceli, zvanoj Bujan, imamo stariji nasad, od

OBAVIJEST Obavještavamo j št vas o mogućnosti ć ti nabavke b sadnog materijala za intenzivne nasade od Agromeđimurja d.d. Rasadnik Sveta Marija sa mogučnošću plaćanja sadnica proizvedenom konzumnom jabukom I. klase, roda 2011. godine. Za detaljnije informacije molimo vas da se obratite u Rasadnik Sveta Marija, Omladinska 14 ili na broj telefona 040/660-191.

oko 1,5 hektara, gdje je muškat otonel zaista kvalitetan. Sa zadovoljstvom mogu re i kako su i sve ostale sorte u vinogradima Agrome imurja u jako dobrom stanju i, ako vrijeme bude kao što prognoze najavljuju, vjerujem u jednu izuzetnu dobru berbu, rekao nam je u srijedu u vinogradu u Železnoj Gori inženjer Vjeran Tomaši , voditelj vinogradarske proizvodnje Agrome imurja Radna jedinica Železna Gora, napomenuvši da o koli inama nije dobro govoriti, budu i da je rije o prvoj berbi, odnosno prvom rodu ovog vinograda. Diplomirani inženjer Adrijan Horvat, rukovoditelj vinogradarsko - vinarske proizvodnje u Agrome imurju, vrlo je zadovoljan muškat otonelom, no mišljenja je kako je berbu trebalo zapo eti nešto ranije. - Muškat otonel je sorta kod koje še eri nisu od izuzetnog

Glavna berba sredinom rujna Diplomirani inženjer Marijan ižmešija, viši stru ni savjetnik u HPK-u, Podru ni odjel Me imurske županije, ovih je dana puno u me imurskim vinogradima, gdje mjeri še ere i kiseline u grož u. ižmešija kaže da su protekli dani obilježeni visokim srednjim dnevnim temperaturama, što je povoljno utjecalo na nakupljanje še era, opadanje ukupnih kiselina u grož u i izuzetno dobro zdravstveno stanje grož a u vinogradima. Sve su to uvjeti da po etkom rujna zapo inje berba ranih sorti grož a (muškat, rizvanac, traminac ...), a sredinom rujna zapo inje glavna berba grož a u Me imurskoj županiji, gdje še eri dnevno rastu u prosjeku 2,4 Oechsla, a kiseline ukupno opadaju za 2,4 grama na litru. (sm)

Idealni uvjeti za berbu raduju bera e i vlasnike zna enja, nego su to kiseline. Da smo brali dva - tri dana ranije, kiseline bi bile idealne, premda su i sada korektne i ne e biti teško proizvesti kvalitetno, gotovo vrhunsko, vino, kaže Horvat, zadovoljan što je ljeto prošlo bez tu e i što je vrijeme na po etku berbe gotovo idealno.

Prva berba u Me imurju, a najvjerojatnije i u Hrvatskoj, protekla je u dobrom raspoloženju, jer Agrome imurje je zadovoljno kvalitetom grož a, bera i uvjetima u kojima nije teško nabrati koli ine, koje zna e i bolju pla u. (Stjepan Mesari )

- Muškat otonel je izuzetne kvalitete, kaže Vjeran Tomaši

6. rujna 2011.

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Bonsai III Prošli put smo nešto spominjali da su gotovi bonsai-i skupe igra ke. Zato se mi vrtlari, željni igre s prirodom, snalazimo na sve mogu e na ine. Možemo kupiti mla i primjerak koji nije tako skup a možemo ga i sami uzgojiti. Po eti se može od sjetve sjemena ili ukorjenjivanja reznica (što je vrlo dugi put) ili se mogu neke prikladne biljke iz rasadnika prenijeti u posudu, …. školovati i razvijati. Neki takve biljke pogodne da se iz njih oblikuje bonsai nazivaju pro-bonsai. Kako mi god zvali te po etne, poluproizvode, savjetujem da ih ne kradete iz šume ili drugih prirodnih staništa. Puno je biljaka i zakonom zašti eno, ali i ne gledaju i samo s te strane, one su obi no nikle tamo gdje jesu s nekom svrhom. Ako im tamo gdje jesu prijeti uništenje iz nekog drugog razloga (gradilišta, ceste...), onda imate i moj blagoslov da ih prenesete u posudu i umjetni ki oblikujete.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dakako da e to oblikovanje trajati. Ali jedan naš poznati uz-

S obzirom na vrstu biljke iz koje se bonsai uzgaja, odnosno ovisno o uvjetima koje ona traži, bonsai-je možemo podijeliti na sobne i vanjske. Sobni se bonsai uzgaja iz tropskog i suptropskog bilja koje bi da zimi ostane vani,

sigurno smrzlo. Ina e i oni 'vanjski' koji se uzgajaju iz autohtonog, vani rastu eg bilja vole da ih se zimi zaštiti, ali nikako se ne smiju unositi u ku u na duže vrijeme, jer to za njih nisu normalni uvjeti. Pitat ete kako onda zaštititi? Svakako moraju biti smješteni na mjestu gdje nema jakih udara vjetra ili propuha. Mogu se djelomi no natkriti, može im se samo posuda s korijenom zamotati u prozra nu tkaninu ili ukopati u koru ili slamu. Ljetno pak je vrijeme za bonsaie, koji imaju malo zemlje oko korijena, opasno zbog pregrijavanja i isušivanja. Ako se bonsai previše prosuši, onda nije dovoljno jednokratno obi no zalijevanje, nego posudu s biljkom treba potopiti u vodu i ocijediti višak. Budite dobri, itajte i knjige i pitajte druge uzgajiva e... pa se vidimo za 20 godina na izložbi u Kyotu. Pozdravi iz IVE!

gajiva kaže da je tu put važniji od cilja. Misli se na to koliko ete se oplemeniti razgovaraju i s tim malim bi ima i u pokušaju da sve što vidite u prirodi kod velikih odraslih stabala, primijeniti u svom uzgoju. Ne sumnjam da ete za 10 ili 30 godina biti bolji ljudi a vaši bonsaiji, bolje biljke.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Bolesti kože goveda Koža je najve i organ tijela i ovisno o vrsti i dobi životinje predstavlja 12-24 posto njezine tjelesne težine. Na elno bolesti kože u goveda s obzirom na etiologiju možemo podijeliti na dvije temeljne skupine: zarazne (prouzro ene mikroorganizmima i parazitima), te nezarazne (autoimunosne, alergijske, fotodermatoze, te kožne bolesti na metaboli koj i endokrinoj osnovi). Zna ajnije su dakako zarazne bolesti koje se eš e javljaju i obolijeva ve i broj životinja. U goveda osobiti zna aj ima triho itoza bolest prouzro ena gljivicom Trichophyton verrucosum. Promjene na koži naj eš e se uo avaju na glavi, vratu i perineumu, a kasnije se prošire po cijelom tijelu. Na zaraženom se podru ju u po etku uo ava prorije ena i nakostriješena dlaka, a nakon 2-3 tjedna na tom mjestu nastaje cirkumskriptna alopecija sivobjelkaste boje koja ima tendenciju

širenja u promjene promjera 5-10 cm. Uglavnom nema svrbeža. Bolest može prije i i na ovjeka. Šuga goveda je vrlo kontagiozna zarazna bolest uzrokovana parazitima šugarcima iz rodova: Sarcoptes, Psoroptes, Chorioptes. Šugu karakterizira izraziti svrbež. Kod sarkoptoze promjene po inju na glavi i vratu i šire se dalje po tijelu dok su noge vrlo rijetko zahva ene. Horiptoza u goveda po inje oko analne udubine i na korijenu repa ili pak na putištu odakle se širi po nogama. Psoroptoza obi no po inje na le ima i vrlo brzo lezije pokriju cijelu površinu tijela. Vrlo su este sekundarne bakterijske infekcije pa bolest, osobito u teladi može imati i letalan ishod. Šuga goveda kao i gljivi ne infekcije ukoliko se na vrijeme dijagnosticiraju mogu se vrlo uspješno lije iti. Za diferencijalnu dijagnozu ovih bolesti biti e presudan mikološki,

odnosno parazitološki nalaz. Terapija se provodi primjenom ljekovitih kupki, prskanjem lokalno po promijenjenim mjestima na koži uz primjenu preparata za parenteralnu primjenu. Kod pašno držanih životinja sporadi no se mogu javiti karakteristi ne upalne promjene na nepigmentiranim dijelovima kože i na dijelovima kože gdje je dlaka rje a (kapci, okolina usana, i stidnice, perineum, planum nasolabiale itd.) a posljedica su štetnog djelovanja sun evih zraka. Ove bolesti, nazvana fotodermatoze nastaju zbog hranidbe biljkama koje u svom sastavu imaju tvari koje senzibiliziraju kožu na svjetlo. U tom pogledu osobito su opasne biljke: vu jak (Lupinus lavus), gospina trava (Hypericum perforatum), heljda (Polygonum fagopyrum) itd. U po etku bolesti javlja se izraziti svrbež, eritem i edem.

Životinje se intenzivno epu, ližu i grebu što ubrzo rezultira pojavom ekskorijacija, vezikula, i erozija što esto sa sekundarnom bakterijskom infekcijom izaziva piodermiju razli itog stupnja. Bolesne životinje treba zaštiti od direktnog djelovanja sunca a promjene na koži tretirati kortikosteroidnoantibiotskim mastima uz parenteralnu primjenu antibiotika i antihistaminika. Svrha je ovog pregleda upozoriti sto are na sve eš u pojavu ovih za životinju vrlo neugodnih bolesti koje i sami sto ari ponekad i svjesno zanemaruju. Ivan Taradi dr. vet.med.

CHAMPION (BAKRENI PREPARAT) 91,00 - 20% = 72,80 kn

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr kcija@mnovine.hr • 040 312 333

6.. ruj 6 rujna jna 2011.

U SLJEDE EM BROJU

Poklon itateljima – karta Me imurske županije

Makro Mikro otvorila novu poslovnicu u Varaždinu Tv r t ka Mak ro Mik ro nakon više od 20 godina uspješnog poslovanja nastavila je sa širenjem i izvan grada Zagreba. Rezultat toga su istovremeno otvorenje 4 nove poslovnice diljem Hrvatske. U Varaždinu je poslovnica otvorena na adresi Trg bana Jela i a 10, blizu varaždinskog placa. Navedena otvorenja regionalnih Makro Mikro trgovina nastala su kao posljedica uspješnog dugogodišnjeg rada i stabilnosti ove tvrtke. Širenje poslovnica tvrtke Makro Mikro istovremeno je i znatan doprinos lokalnom gospodarstvu jer se ovom ekspanzijom zaposlilo dodatnih 8 osoba. U ponudi svih novih poslovnica bit e asortiman s velikim izborom original i zamjenskih tinti, tonera i ribona, kao i ra unala i ra unalne opreme, ured-

skog i školskog materijala. Poslovnice dodatno pružaju usluge servisa, dijagnostike ispravnosti i održavanja svih vrsti printera i ra unala. „Novim prodajnim prostorima Makro Mikro nastavlja širenje svog poslovanja i izvan grada Zagreba, pa se osim u glavnom gradu, Rijeci, Zadru i Velikoj Gorici, poslovnice od danas mogu posjetiti i u Varaždinu, Bjelovaru, Šibeniku i Metkovi u. Povodom otvorenja pripremili smo veliki broj artikala po promotivnim cijenama, posebne nagrade za svakog kupca i atraktivne nagradne igre. Pozivam sve naše nove susjede da nas posjete na novim lokacijama i „“po iste“ police“, istaknula je prigodom otvorenja Petra Beli , voditeljica maloprodaje tvrtke Makro Mikro. (NŠ)

NOVO u Murskom Središ u

Otvorena mesnica Kiš, oaza mesnih proizvoda

Uslužno osoblje i super opskrbljenost, aduti su mesnice KIŠ u Murskom Središ u

Više nego ugodno osvježenje u ovim ljetnim danima žiteljima Murskog Središ a i svima koji dolaze u najsjeverniji hrvatski grad donijela je tvrtka KIŠ - meso i prerada mesa iz Donjeg Kraljevca. Ova ugledna tvrtka je u samom središtu Murskog Središ a, otvorila suvremenu, lijepu ure enu i odli no opskrbljenu mesnicu i prodavaonicu mesnih proizvoda i prera evina. Samo je par dana bio potrebno da potroša i shvate kako je rije o mesnici u kojoj mogu zadovoljiti sve potrebe po svježem mesu, te vrhunskim mesnim prera evinama. Stru ni, ljubazni i uslužni zaposlenici ispunjavaju želje kupaca, a osobito su uspješni u slaganju plata po narudžbi. Svakodnevno na prodaju nude svježe svinjsko, june e, tele e, pile e i pure e meso, te vrhunske miješane evapi i e (svinjetina +

junetina) i paletu suhomesnatih proizvoda. Na svoje dolaze umirovljenici koji uz predo enje lanske umirovljeni ke iskaznice kao i osobe starije od 70 godina uživaju poseban popust kod kupnje svih proizvoda mesnice KIŠ u Murskom Središ u u prostorijama bivšeg Modeksa i Betexa, pokraj poslovnog centra Mlinari Sve to može se dobiti svakog dana od 7,30 do 16 sati - subotom do 13 sati. Ponedjeljkom su zatvoreni. Uskoro e proširiti asortimana i na druge prehrambene proizvode, te tako potroša ima omogu iti da se na jednom mjestu opskrbe proizvodima potrebnima za spremanje ukusnog obroka. Snježana, i Mario rade oštrim noževima, ali mekom rukom i toplinom ime kupca ine zadovoljnijim. Vidimo se u mesnici KIŠ u Murskom Središ u, ve danas. (S. Mesari )

Tvrtka Multimedia iz akovca u suradnji sa Me imurskim novinama u broju od 13. rujna poklonit e itateljima besplatan primjerak - kartu Me imurske županije. Karta je u formatu 100x70 cm, sa abecednim popisom svih naselja u Me imurju i prikazom lokacija gospodarskih subjekata koji su podržali izradu karte. Tvrtka Multimedia iz akovca, specijalizirana je za kartogra iju i napredna multimedijalna rješenja, suradnik je tvrtke Navigo sistem, generalnim zastupnikom za Garmin proizvode. Zajedno su pokrenuli

projekt Me imurje. info koji je baziran na digitalnoj platformi, te izvedbom za mobilne ure aje i integriranom GPS navigacijom, o kojem emo Vas obavijestiti u jednom od slijede ih brojeva. Multimedia je izradila turisti ku upanije koja kartu Me imurske županije je objavljena u asopisu Nacional geographic 2009. godine, a trenutno se izra uju i turisti ke karte podru ja Preloga i Nedeliš a,

a k tivna je i na drugim podru jima turisti ke promocije Me imurske županije. lanovi tima pokrenuli su projekt Putovnica Me imurske vinske ceste, a u pripremi je i

iz vedba turisti ke karte Me imurske vinske ceste sa prikazom lokacija svih vinara, vinskih ku a i cjelokupnom ponudom.

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN ZDRAVOG osmijeha 2011. u subotu 10. rujna

Preventivna akcija postaje još masovnija Jesen i pedagoška godina ne mogu po eti bez sada ve tradicionalne preventivne akcije “Dan zdravog osmijeha“, koje Hrvatsko stomatološko društvo, podružnica akovec, organizira ve 6. godinu za redom. Ovogodišnju su manifestaciju prošli tjedan na konferenciji za novinare predstavile organizatorice Tanja Rosi , dr. med. dent., i odgajateljica Gordana Šolti Siladi, a potporu im je pružio i predsjednik akove ke podružnice HSD-a Vladimir Ma ari , dr. med. dent. Kako je kazao, prije 6 godina ova je akcija možda izgledala malo neobi no, no pokazala se kao pun pogodak jer na zabavan na in u opuštenoj atmosferi progovara o ozbiljnom i zna ajnom problemu – kako sprije iti zubni karijes i sve popratne probleme. Zna aj ove akcije još je ve i s obzirom na to da na državnoj razini uop e ne postoji sustavni

Ovogodišnju šestu po redu zabavno - edukativnu manifestaciju “Dan zdravog osmijeha” predstavili su Gordana Šolti Siladi, Tanja Rosi i Vladimir Ma ari

ZAVRŠILA Otvorena zabavna škola nogometa Gori an 2011.

Pet dana u kampu 162 djece

Gajeva G Gaje Ga j vaa 3 jeva 35 35, 5 40000 5, 400 000 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856 040/856-333 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-d dvo ori.co i m

U Gori anu se protekli tjedan okupilo 162 djece u dobi od 7 do 12 godina, koji su proveli pet radnih dana na prostorima NK Trnava Gori an zabavljaju i se i druže i se, uz budno oko educiranih trenera i njihovih asistenata. Otvorena zabavna škola nogometa održana je zahvaljuju i podršci op ine Gori an, op ine Donji Vidovec i op ine Donja Dubrava, dok je sveukupna organizacija pod kapom me unarodne organizacije CCPA porijeklom iz Danske, a sponzorirane od skandinavskih zemalja i svjetske nogometne organizacije UEFA. Moto ove Otvorene zabavne škole nogometa je dijete u centru pozornosti. U razdoblju od 16. do 20. kolovoza djecom se bavilo dvadesetak trenera pedagoga i njihovih asistenata, koji su po paklenim vru inama cijelo poslijepodne boravili na igralištu, pripremljenom za razne igre koje se igraju po skupinama. Tijekom petodnevnog boravka djeca su imala osiguranu zdravu prehranu i siguran boravak u Gori anu. Otvorenu zabavnu školu nogometa Gori an 2011. zatvorio je na elnik op ine Gori an Mario Mohari , rije ima zahvale djeci i njihovim roditeljima, svim trenerima i asistentima koji su prkosili vru inama, a posebno je zahvalio

glavnom lideru ovog kampa Franji Farkašu, koji je i glavni organizator ovog skupa. Svako dijete dobilo je pisanu diplomu, kapu i majicu, a NK Gori an je dobio novu opremu za klub u obliku mnoštva lopti, mreža za golove i ostalih nogometnih rekvizita. (J)

6. rujna 2011. oblik stomatološke preventive, a upravo se karijes pokazao najraširenijom bolesti današnjice. Cilj je akcije i ovaj put, dakle, djelovati preventivno, a kako je istaknula dr. Rosi , akcija je sve masovnija, ali i prepoznatljivija, na razini cijele Hrvatske. - Ovu nam je godinu baš zbog toga lakše do i do sponzora, a i zvijezde nam se sada sve radije odazivaju, kazala je.

Nastupaju Mila Elegovi , Kom3dija i Žiga Akcija e se održati u subotu 10. rujna, u programu e nastupiti Plesni studio Vivona, Studio za suvremeni ples Teuta, Plesni centar Livi, Marko Kupper, Dje ji gradski zbor akove ki mališani i djeca akove kih vrti a, a u goste dolazi i poznata glumica Mila Elegovi , uz pratnju Kom3dije te Mirka Švende Žige. Za režiju, organizaciju programa i kreativnih radionica zaslužna je Gordana Šolti Siladi, a program e voditi Sanja Vinceti i Suzana Kova , lanice kazališta Dje jeg vrti a akovec Trinaesti i. Dodajmo i da je Dan zdravog osmijeha tek uvertira u projekt koji se pod nazivom “O zubi ima više znanja i bol e biti manja“, a u suradnji odgajatelja i stomatologa, tijekom cijele godine provodi u starijim skupinama Dje jeg vrti a akovec. (bš)

KULTURA

TONI ZADRAVEC IZLAŽE SVOJ “STRAH” Prva samostalna izložba mladoga Tonija Zadravca, pod nazivom “The Fear – strah”, otvorena je u Maloj sceni Centra za kulturu akovec. Avangardna multimedijalna izložba autorov je komentar emocije prisutne u svima nama, a osim njegovih crteža i grafika izložene su i fotografije Gale Marije Vrbani . Izložba je otvorena do 22. rujna, a više pro itajte na stranicama MEDIE.

U akovcu održana 13. Škola medijske kulture “ Dr. Ante Peterli “ Fotokino klub Ivanovec me u najboljim dje jim filmašima u državi SCENA

Varaždin Rock Festival 1. listopada u Areni Varaždin MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Richarda Blonna “Živjeti dulje uz manje stresa”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

6. rujna 2011.

ETVRTAK, 8. rujna, 20 sati Centar za kulturu akovec

Pozorište Beograd: “Dobri ujkica” Režija: Stefan Sabli Uloge: Tanja Pjevac, Tamara Dragi evi , Marko Nikoli , Nebojša Ljubiši ; Jelisaveta Seka Sabli

STIGAO KATALOG ZIME I JESENSKIH PUTOVANJA!

Sir Alan Ayckbourn (London, 1934.), suvremeni britanski dramski pisac, najizvo eniji nakon Williama Shakespearea, od 1959. do danas na-

pisao je 50-ak drama igranih širom svijeta. “Dobri ujkica” je crna komedija koju je Ayckbourn napisao 2003. godine, a govori o prevari i pretvaranju, o suprotnostima naivne ruralne i iskvarene gradske sredine. Mlada devojka Saša stiže u London iz predgra a, gdje sre e kriminalca Vala, kome spašava život u sa-

obra ajnoj nesre i. Da bi se odužio, Val je obasipa poklonima, ali njegove prave namjere ostaju prikrivene do samog kraja drame. Ulaznica za predstavu iznosi 40 kuna, a njeno je izvo enje organizirano u sklopu Tjedna Izraela koji Židovska op ina Zagreb organizira u nekoliko hrvatskih gradova.

A K C I J E !!! DRAMALJ, PAV. KA JAK 2* 3.9.-17.9. 7 pol od 945 kn CRIKVENICA, PAV. AD TURRES 1* 3.9.-17.9. 7 pol od 840 kn JELSA, otok Hvar HOTEL HVAR 3* 3.9.-17.9. 7 pol od 1575 kn PAG, hotel PAGUS 4* 17.9.-24.9. 7 pol od 1470 kn BAŠKO POLJE DEP. ALEM 2* 3.9.-30.9. 7 pol od 970 kn RAB, otok RAB HOTEL INTERNATIONAL 3* 3.9.-9.9. 7 pol od 1815kn _______________________ PRAG, autobusom 22.9.-25.9. cijena po osobi 1145 kn BUDIMPEŠTA, autobusom 23.9.-25.9. cijena po osobi 695 kn ______________________

VJEROVALI ILI NE!!! SKIJANJE U FRANCUSKOJ za samo 1250 KN (6-dnevna ski karta i 7 no i u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca _______________________________

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... George Michael u Zagrebu, Sade u Zagrebu,Rammstein u Zagrebu,... www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

AKOVEC DRUGI put doma in Školi medijske kulture “Dr. Ante Peterli “ NAKON LJETNE stanke act. klub nudi pregršt aktivnosti

Program act.kluba za rujan 2011. Nakon ljetne stanke nastavljaju se doga anja za javnost Autonomnog centra – ACT, objedinjena pod nazivom “act. klub“. Iz rujanskog programa izdvajamo gostovanje prof. dr. Michaela Punta sa Sveu ilišta u Plymouthu (Velika Britanija), koji e 23. rujna u 19 sati u Autonomnom centru održati predavanje “Izme u svjetova: nakon Asima: transdiciplinarnost i tehnologija”. Doktor Punt želi nam približiti kako transdiciplinarnost može utjecati na veze izme u znanosti, tehnologije i popularne kulture. Dana 16. rujna dolazi Dejan Pestotnik, producent i potpredsjednik Multimedijskog centra “Kibla“ iz Maribora. Dejan e govoriti o strateškom položaju svoje organizacije u europskom kulturnom prostoru, o Mariboru koji 2012. postaje Europska prijestolnica kulture, te o mogu nosti suradnje s organizacijama u Hrvatskoj. Bit e održane dvije projekcije ilmova. RIP: A Remix Manifesto (14. rujna u 19 sati) jest dokumentarac u kojemu se istražuje problem autorskih prava i intelektualnog vlasništva. U ilmu izme u ostalih sudjeluju i osniva Creative Commonsa Lawrence Lessig i brazilski ministar kulture Gilberto Gil. Dana 30. rujna u 18.30 sati u okviru obilježavanja Me unarodnog dana borbe protiv zlouporabe opojnih droga bit e prikazan šokantni dokumentarac “Heroin 'crni katran': mra ni kraj ulice“. Podsje amo i na stalne programe u Autonomnom centru. Volonterski ured Me imurja u suradnji s Me imurskom županijom i Udrugom “Zora“ otvoren je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati. Knjižnica i itaonica “Tabula Rasa“ otvorena je radnim danom od 10 do 14 sati, a odnedavno je na web stranicama http://tabularasa.hr/ dostupan pretraživi katalog knjižne gra e. Više informacija o programu za rujan i najavama za listopad na ite na act.klub program za rujan 2011. (www.actnow. hr). Program je inancijski podržan od Ministarstva kulture te Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti.

Nova znanja i na Izuzetno vru i tjedni iza nas mnoge entuzijaste nisu pokolebali u stjecanju novih znanja iz podru ja medijske i ilmske kulture. Kako bi i mogli, pitamo se, kada se 137 sretnih polaznika Škole medijske kulture “Dr. Ante Peterli “ pružilo mogu nost u iti od najboljih u svojoj struci, i to od samih osnova do usavršavanja postoje ih ili upoznavanja s nekim novim znanjima na radionicama animiranog ilma, kamere i snimanja, montaže, scenarija na ilmu, postprodukcije zvuka, digitalne fotogra ije, radioreportaže ili pak po prvi put glume. A takva se prilika jednostavno ne propušta. akovec je, dakle, drugi put za redom ugostio stru njake koji su nekada bili amateri, odnosno amatere koji e jednoga dana postati stru njaci, a Hrvatskom ilmskom savezu u organizaciji ovogodišnje medijske škole kao partner se pridružila i REDEA, Regionalna razvojna agencija Me imurje.

ak 137 polaznika Lice koje se naj eš e povezuje sa školom svakako je ono voditeljice Vere Robi Škarica, koja iza sebe ima trideset godina rada na polju audiovizualne edukacije, a koja je, kako je kazala, 13. po redu Školom medijske kulture, a drugom u akovcu, i više nego zadovoljna. - Ovu godinu bilježimo iznimno je velik broj polaznika – 137, od ega ih je 26 na prvom stupnju, a ja uvijek kažem da to produžava život škole, jer su to polaznici koji u narednim godinama participiraju u ostalim programima, pojasnila je. Osim velikog porasta interesa za sudjelovanje u školi, ona je ovu godinu doživjela i svojevrsno pomla ivanje predava koga kadra, pa su nekadašnje nositelje niza kolegija Petra Krelju ili Krešimira Miki a zamijenili mladi stru njaci poput Astrid Pavlovi , Marka Rojni a, glumca Leona Lu eva i njegove asistentice Lune Mijovi Zimi , te scenarista i redatelja Zvonimira Juri a, koji je u posljednji tren usko io na mjesto voditelja radionice ilmskoga scenarija umjesto najavljenoga Gorana Tribusona. - Meni je prvi put da sam ovdje u Medijskoj školi 'Dr. Ante Peterli ', i moj je osnovni motiv

zašto sam došao Vera Robi Škarica. Ona je alfa i omega i zna i mi puno u životu, i njoj ne mogu ništa odbiti. I onda kada do eš posao treba i napraviti, našalio se Juri , koji je svoje znanje podijelio sa sedmoricom polaznika radionice. - Dosta se njih s pisanjem scenarija srelo prvi put, tako da im je najprije bilo potrebno objasniti što je zapravo scenarij, da je to nekakav literarni predložak koji se vizualizira, a nakon toga vrijeme smo potrošili na traženje pri a – što polaznika zanima i zašto. Tu smo krenuli od personalizacije pri e, da polaznici pišu o onoga do ega im je stalo, što ih provocira, do ega im je stalo, pa onda neki drugi put o temama koje im i nisu toliko bitne, pojasnio je princip svoga rada Zvonimir Juri .

Polaznike gotovo svih radionica 13. Ško dana vidjeti kako se vrzmaju gradom u pot inspira

Budu nost škole je u akovcu! Tako er, puno govori i injenica da je više od tre ine polaznika s podru ja akovca te Me imurske i Varaždinske županije, što e zasigurno ostaviti trag i na razvitku kulture, one medijske pogotovo, u našemu kraju. Osim polaznika, neka su se lica akove ke kulturne scene pojavila i u ulogama voditelja radionica, poput Ede Lukmana iz akove koga ŠAF-a, koji je i ovu godinu vodio radionicu animiranoga ilma, te fotogra i Milivoj Mimi Kuhar i Tomislav Buza (Fotogra ija.hr), koji su uz Darija Petkovi a vodili radionicu za digitalnu fotogra iju. Osim njih, u rad škole uklju io se i Radio 1, ustupivši svoju opremu i

Voditeljica Škole medijske kulture “Dr. Ant predsjednik Nikica

medijski prostor polaznicima radionice radioreportaže.

Polaznici radionice radioreportaže za svoj završni rad snimali su o me imurskoj legendi Elizabeti Toplek - Teti Lizi

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 22. rujna, 20 sati Centar za kulturu akovec Kazališna družina KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e

“Buba u uhu” Buba u uhu prikazana je prvi put u Parizu 1907. godine, a s lako om može nositi i podnaslov “Jedan grozan dan u životu Victora Chandebuisa”, jer se tom direktoru i uspješnom poslovnom ovjeku jedno poslijepodne

dogode grozne stvari. Uvu en u pri u s ljubavnim pismom, želi otkriti tko stoji iza toga i posje uje sumnjivi hotel, ne nadaju i se da e naletjeti na svog dvojnika, slugu Pochea, i doživjeti niz neugodnosti. Klupko se ne od-

motava, nego se još ja e po inje zamotavati i nastaje pravi kaos u hotelu “Kod vesele ma kice”. Na Festivalu kazališnih amatera Me imurja – KAM 2011. godine predstava “Buba u uhu” proglašena je najboljom predstavom estivala, Dejan Buva dobio je nagradu za najbolju režiju, a Matko Buva bio je nominiran za najboljeg glumca. Trajanje: 90 minuta, ulaznica 30 kn.

FOTO KINO KLUB Ivanovec i Filmska družina Osnovne škole Ivanovec

+40!

ole medijske kulture mogli ste proteklih trazi za najboljim lokacijama, kadrovima i acijom

te Peterli “ Vera Robi Škarica te njen novi a Gili na otvorenju

Sve ovo savršena je pozadina za održavanje jednoga ovakvog projekta, a da e Škola medijske kulture i ubudu e svoj dom potražiti upravo u akovcu, dala je naslutiti voditeljica Vera Robi Škarica. Mi se idu u godinu vra amo u akovec, osobito zato što je u ovoj godini partner u programu REDEA, koja nam je na raspolaganje stavila svoj sjajni prostor i kompletnu opremu, tako da smo na radionicama postigli jednu izuzetno visoku tehni ku kvalitetu. Teško mi je zamisliti da postoji neki drugi grad u Hrvatskoj koji bi nam to mogao ponuditi, pa, prema tome – dogodine opet u akovcu!, zaklju ila je voditeljica. (bš)

Od dje je igre do renomiranih filmaša u samo nekoliko godina Odli ni rezultati koje postižu lanovi Filmske družine OŠ Ivanovec na školskim natjecanjima, ali i mnogobrojnim filmskim revijama dje jeg stvaralaštva, vezani su uz po etak rada Foto kino kluba Ivanovec. U želji da talentiranu djecu po završetku osnovnoškolskog obrazovanja zadrže uz ono što su dobro radili kroz program medijske kulture u školi, njihova pro esorica Nataša Kralj i Radovan Petkovi došli su na ideju o ormiranju kluba. Tako su 1. studenoga 2007. postavljeni temelji danas jednog od ponajboljih oto kino klubova u Me imurju, iza kojeg je nakon etiri godine rada puno uspješno realiziranih projekata. Jedan je od ciljeva bio naravno i da se uz mlade i oni malo stariji ljubitelji filma i otografije okupe na jednom mjestu, kako bi mogli podijeliti svoja iskustva ili nau iti nešto novo od drugih lanova istih ili sli nih afiniteta. Kroz takvu suradnju nastali su na samom po etku filmovi “Jabu nica“ i “Senokoše“, po scenariju ure Horvata, kao nekakve poluigrane eksperimentalne orme. No, na filmske revije ipak su se slali samo dje ji radovi koji su nastali u suradnji s ve spomenutom školskom filmskom družinom. I dok mnogi imaju problem i nakon više godina rada napraviti nešto dobro, u slu aju filmaša iz Ivanovca dogodila se neo ekivana stvar. - Mi smo zapravo na samom našem po etku imali jedan veliki hendikep, kazala nam je Nataša Kralj, jer je naš prvi film 'Japi ini zdiganci' dobio najbolje mogu e kritike, od županijskoga natjecanja, pa sve do državne revije. Tu nam je bilo re eno da tek sad predstoji puno posla kako bi i sve ostalo što slijedi bilo te kvalitete, gdje smo sve konkurente pomeli našim prvim pravim filmskim projektom. Tu kvalitetu ak je prepoznao i Grad, pa mi je gospo a Mira Kermek, pošto se i sama oduševila 'zdigancima', preporu ila da se još netko iz škole po ne aktivno baviti filmom, kako bi bio na pomo s tehni ke strane, jer ja još uvijek vu em na onaj novinarski, scenaristi ki dio i teško je raditi uz to i na kameri. Trebao je, dakle, netko tko e

se posvetiti tehnici i tu po inje suradnja s Radovanom Petkovi em, današnjim predsjednikom kluba i ovjekom bez kojeg sve ovo i ne bi bilo tako kvalitetno kada su u pitanju kamera i montaža. Moram priznati da nam kao voditeljima puno pomaže i sudjelovanje u Školi medijske kulture, kazala još Kralj. - Uz ono znanje koje smo imali, puno napornog rada kroz tih desetak dana izvu e iz tebe i one stvari i ideje za koje bi pomislio da to može samo netko drugi, tko se tim poslom bavi puno duže od nas. Na tim radionicama ovjek je zapravo cijeli dan u filmu i razmišlja samo o filmu, tako da ima puno stvari koje onda možemo po završetku i mi primijeniti i pokazati djeci u nastavi i našim filmskim radionicama. Ove godine na 13. Školi medijske kulture 'Dr. Ante Peterli ' ja sam se odlu ila za scenarij, dok je kolega Radovan odradio deset dana u radionici animiranog filma, pod budnim okom majstora animacije Ede Lukmana u akove kom ŠAF-u.

Uspjeh je postignut i u jednoj od najtežih formi – snimanju igranog filma - Samo je naporan rad, uz, naravno, dobre suradnike, ormula za uspjeh, kaže pro esorica Nataša Kralj. Da se nakon “Japi inih zdiganci“ radilo dobro, dokaz su i dokumentarne uspješnice “Redovnica s tetovažom“, “Ded, baba i ovce“ i “Tomino ribarenje i prigovaranje“. Mali filmaši iz Ivanovca prošlu su se godinu odlu ili i na snimanje puno zahtjevnije

Jedna od ponajboljih mladih kamermana Anja Patafta na svom “radnom mjestu“

Najmla i, ali i najuspješniji, lanovi FKK-a Ivanovec

orme – igranog filma. Prema motivima pri e Tita Bilopavlovi a snimljen je “Paunaš“, kojim je škola najprije sudjelovala na Lidranu, a kasnije i na filmskoj reviji u Koprivnici. No, ovu godinu vratili su se onome što ipak rade najbolje, dokumentarcima. Tako su ve i ti novi projekti, filmovi “Matija“ i “Moja baka Ana“, na državnim revijama dobili puno pozitivnih kritika. Ovih se dana filmaši i otografi iz Ivanovca pripremaju na odlazak u susjedni Varaždin, gdje e se krajem mjeseca rujna održati 49. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, na kojoj e se predstaviti dokumentarnim filmovima “Kocka za sva vremena“ i “Škola, škola, školica“, koji su od ideje, scenarija, pa sve do snimanja i montaže napravljeni u produkciji samih lanova školske filmske družine i oto kino kluba. Valja spomenuti da su prije par mjeseci sudjelovali i na filmskom vjerskom estivalu u Rijeci, gdje su se predstavili s “Hodo asnicima”. No, nije samo film taj ime se bave u Foto kino klubu. Za sve zaljubljenike u otografiju tu su godišnji te ajevi, a u suradnji s Tehni kom školom akovec bila je organizirana i jedna velika izložba digitalne otografije “Dojdi moje ružice glet”. Danas Foto kino klub Ivanovec broji etrdeset i pet lanova (krenulo se s devet), uz želju

predsjednika Petkovi a da se još ve i broj mladih “zarazi“ filmom i otografijom, kao što su se sadašnji lanovi, jer im se upravo kroz film i otografiju pruža posebna mogu nost da razvijaju svoju kreaciju i maštu, na svoju radost, ali i svih onih

kojima e mo i prezentirati svoj rad. Sve ono što su do sad stvorili i za što su bili nagra ivani možete pogledati i na internetskim stranicama OŠ Ivanovec, na kojima je jedna od najposje enijih ona posve ena upravo Filmskoj družini.

Dio ekipe prilikom “gluma kog rada” na posljednjem projektu “Škola, škola, školica ...”

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011.

Centar za kulturu akovec

AUTI 2 (CARS 2) - animirana akcijska komedija – sinkronizirana na hrvatski jezik Pixar Animation Studios i Walt Disney Studios zagrijali su motore u ilmu “Auti 2”, u kojem trka i auto Munjeviti Juri i njegov najbolji prijatelj, kamion za vu u Šlep, kre u u novu avanturu koja e ih

odvesti u egzoti ne krajeve u raznim dijelovima svijeta. Dvojici prijatelja pridružuje se društvo iz Kurble Bistre i zajedno kre u pomo i Juri u da osvoji prvi Grand Prix svijeta, utrku koja e dokazati koji je

auto najbrži na svijetu. No, put do cilja prepun je rupa, zavoja i iznena enja jer Šlep greškom postaje dijelom urnebesne ludorije – svijeta me unarodne špijunaže. Trajanje: 114 minuta, za sve uzraste!

PRVA SAMOSTALNA izložba Tonija Zadravca “The Fear - strah”

ARENA Varaždin

Varaždin rock Avangardna eks festival u subotu prisutne u svima 1. listopada Gradska sportska dvorana kraj Drave – Arena Varaždin dolaskom jeseni kre e s velikim brojem programa, a prvi je na rasporedu odgo eni iz lipnja Varaždin rock festival, koji e se održati u subotu 1. listopada. Organizatori Max Bogl i Promo Media najavili su istinski rockerski spektakl koji bi trebao potrajati oko šest sati. Headlineri festivala bit e trenuta no najpopularniji srbijanski rock bend Van Gogh i najpopularniji bosanski rock bend Zabranjeno pušenje. Van Gogh je trenuta no “najeuropskiji“ srbijanski bend, koji njeguje alternativni rock izri aj, tj. moderni rock, glazbu koja je danas osnovica svih svjetskih festivala. Njihov najve i hit je “Neko te ima no as“, ali odli no zvu e i brojne druge stvari, poput: Del in, Brod, Dišem, Za godine tvoje, Opasan ples, Teška ljubav, Sve što bih da znam, Otisak dlana, Kiselina, Klatno ... Grupa je to koja još nije imala veliki koncert u Hrvatskoj i ovo je izvrsna prilika da ih se posluša kako zvu e uživo, a svi kažu da je u pitanju ista glazbena perfekcija. Zabranjeno pušenje vjerojatno je najpoznatije našoj publici od svih bendova i nakon dužeg vremena nastupit e u našem kraju na jednom velikom stageu, jer su u posljednje vrijeme to uglavnom bili manji nastupi. Bend koji ne treba posebno predstavljati, jer je iza njih najmanje dvadesetak velikih hitova koje e publika kona no mo i uti na jednom velikom dvoranskom koncertu. Uz njih najavljen je nastup žestokih zagreba kih

Van Gogh održat e prvi put u Hrvatskoj veliku koncertnu svirku

Malehookersa, benda koji je jako puno obe avao sredinom devedesetih (hit “ udna šuma“), imao zapažene nastupe na prva dva “Crna ma ka“ u akovcu i Rijeci, da bi onda zbog brojnih ekscesa nestao sa scene. Povratak je bio prije tri godine i bend je odmah dobio izvrsne kritike i s nekoliko novih pjesmi zasjeo na vrhove hrvatskih rockerskih top lista pjesmama “Zagreba ko zlo“ i “Bolje da ovdje ostanemo sami“. Bend je prošlu godinu održao desetak izvrsnih svirki, a turneja se nastavlja i ovu u sklopu koje stiže i u Varaždin.

Publiku e uo i ovih nastupa zagrijavati bjelovarski Flashback, koji njeguje stari klasik rock, dok e o nastupu varaždinskog rock benda kona nu rije imati varaždinski Koncertni ured i vrlo vjerojatno e taj odabir biti – Louder. Ulaznice u pretprodaji stajat e popularnih 50 kn, a na dan koncerta 70 kn. Za ovaj Festival ne vrijede ulaznice koje su distribuirane u lipnju, budu i da je rije o novom projektu. Više o tome gdje e se sve mo i nabaviti i kad kre e pretprodaja organizator e uskoro obavijestiti javnost.

Zabranjeno pušenje nakon dužeg vremena u ovom kraju ponovno ima jedan veliki koncertni nastup

Iako ima svega 18 godina, Toni Zadravec ime je koje je u našim krugovima ve naveliko poznato. Mladi umjetnik ovih dana zapo inje svoju posljednju, maturantsku godinu u Gimnaziji akovec, a od malih nogu bavi se crtanjem, odnosno animacijom u akove koj Školi animiranog ilma. Od dje arca koji je svojim autorskim animiranim ilmovima osvajao nagrade na prestižnim festivalima diljem svijeta, Toni je izrastao u zrelog mladi a kojeg emo se usuditi nazvati jednim od najperspektivnijih akove kih umjetnika. Prošli je etvrtak Toni u prostorima Male scene Centra za kulturu akovec predstavio svoju samostalnu izložbu naziva “The Fear – strah”, u kojoj mu se izložbom fotogra ija pridružila i Gala Marija Vrbani . Avangardni spoj tradicionalnog rada olovkom na papiru i digitalnih kompjutorskih gra ika, u kombinaciji s instalacijama lutaka iz izloga, eksperimentalni videouradak koji je Toni snimio sa svojim prijateljicama i Galine fotogra ije upravo sa snimanja ilma ine ovu izložbu posebnim multimedijskim vizualnim doživljajem, pa je ve samo otvorenje privuklo velik broj što Tonijevih i Galinih prijatelja, što onih znatiželjnih vidjeti što danas stvara ŠAF-ov wunderkind.

“Voda”, “Ruža”, “Lutke” i “Strah” Za Tonijeve po etke najzaslužnija je njegova majka, koja je radove tada maloga Tonija odnijela voditelju ŠAF-a Edu Lukmanu.

Tako Toni ve u prvom razredu osnovne škole zapo inje svoje animirano stvaralaštvo na nizu grupnih projekata, kroz koje u i osnove, razvija vlastiti stil crtanja i tehniku. U 5. razredu završava svoj prvi autorski ilm “Voda”, ujedno i najuspješniji Tonijev animirani ilm, koji osvaja jednu od bitnijih nagrada na festivalu u Chicagu. “Vodu” su s jednakim uspjehom slijedili autorski ilmovi “Ruža” - Tonijev osobni favorit, te posljednji “Lutke”, s kojima je osvojio nagradu u kategoriji kratkog ilma, mladi od 14 do 17 godina, na Me unarodnom ilmskom festivalu u Rimu. U svoje je autorske ilmove, a što je osobito vidljivo upravo u “Lutkama”, Toni integrirao i odre ene poruke. – 'Lutke' imaju snažnu metaforu ljudske ovisnosti, ne samo o opijatima, ve i o nasilju. Poruka je prenesena preko lutaka kojima njihove ovisnosti upravljaju vezicama, pojašnjava Toni, i dodaje da mu, iako je dobio priliku na ovaj na in utjecati na svoje vršnjake, ni u kom namjera nije drugima držati propovijedi.

Izložba kao komentar društva Tako na aktualnu izložbu “The Fear – strah” Toni gleda kao na kulturološko - socijalni komentar na emociju koja je prisutna u svima nama i koja nas tjera da neke stvari radimo ili pak nas drži podalje od drugih stvari koje bismo htjeli u initi. - Ova izložba istražuje snagu straha i onoga što on radi s našim umom, kaže mladi umjetnik.

Toni Za Logi no, u nju je utkano mnogo autorovih osobnih strahova, ali, kako sam kaže, to su op eniti ljudski strahovi. - Izložbu sam postavio iz znatiželje i nekog svog poriva da se i u budu no-

Galina ljubav prema fotografiji zapo ela u “ rnom blicu” Gala Marija Vrbani svoju je ljubav prema fotogra iji po ela razvijati u CeZaMovoj fotografskoj sekciji “ rni blic“, a na fotogra iju ju je “navukao” mladi akove ki fotograf Mario Jakši , tada voditelj spomenute sekcije. - Startala sam u 7. razredu osnovne škole i od tada se fotogra ijom aktivno bavim, kazala je Gala, koju pak najviše zanimaju modna i konceptualna fotogra ija, na koje se u svom stvaralaštvu i usredoto uje. (bš)

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PLANET MAJMUNA: POSTANAK RISE OF THE PLANET OF THE APES akcijski SF triler Uvod u pri u Planeta majmuna smješten je u sadašnje vrijeme, u San Francisco. Will Rodman (James Franco) je znanstvenik koji radi za veliku farmaceutsku korporaciju “Gen-Sys“ koja provodi geneti ka istraživanja i razvija benigni virus koji obnavlja ošte eno moždano tkivo ljudi. Odlu an je prona i lijek za Alzheimerovu bolest koju ima

i njegov otac Charles (John Lithgow), te doseljava bolesnom ocu u dom u kojem je odrastao, ne bi li se brinuo za njega. Netom prije po etka testiranja novog lijeka na ljudima, Willovi “zamorci“ odjednom po nu pokazivati znakove bizarne agresivnosti. Uprava proglasi istraživanje neuspjelim i Will mora završiti svoj program. Usred

konfuzne situacije, Will se na e odgovornim za previ eno novoro en e impanze. Will u tajnosti odgaja malog Caesara kod ku e, istovremeno se brinu i za bolesnog oca. Caesar vodi Willa do Caroline (Freida Pinto), primatologinje koja je Caesarova veterinarka. Trajanje 105 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

FANTASTI AN START jeseni za Bojana Jambroši a

spresija emocije a nama

adravec i Gala Marija Vrbani , gimnazijalci koji stoje iza izložbe “The Fear - strah” sti bavim umjetnoš u, pa je ovo prilika da vidim kako se zapravo snalazim na tom podru ju. Tako da je i ve samo postavljanje ove izložbe bilo suo avanje s mnogim strahovima, ali ujedno

i njihovo prevladavanje – izložbom ja pomi em svoje granice i prevladavam svoje strahove, kaže Toni. Oduvijek je bio “udaren” na umjetni ku stranu, pa umjetnost

vidi i kao svoju budu nost. Trenutno mu je najve a želja upisati Akademiju likovnih umjetnosti, a, iako nema jasnu sliku o svojoj budu nosti, siguran je da e ona biti povezana s umjetnoš u.

Izložba “The Fear - strah” avangardni je spoj tradicionalnog rada olovkom na papiru i digitalnih kompjutorskih grafika, u kombinaciji s instalacijama lutaka iz izloga, eksperimentalnog videouratka te fotografija Gale Marije Vrbani sa snimanja filma

Nagrada na Ohridu, novi singl i uskoro novi album! Posljednja dva mjeseca, dok se ve ina odmarala i uživala u sun anim i vru im danima, naš mladi pjeva Bojan Jambroši proveo je radno: izdao je novi singl “Sve oko nje“, kojim najavljuje svoj drugi album, za istu pjesmu snimio je i spot ija se premijera o ekuje uskoro, snimio je naslovnu pjesmu serije “Ruža vjetrova“ koja je krenula na RTL Televiziji, a krajem kolovoza pjesmom “Sve oko nje“ sudjelovao na Ohrid Festu 2011. u Makedoniji, na kojem je osvojio i nagradu za najboljega novog izvo a a u Internacionalnoj glazbenoj ve eri. - Nagrada na ovom festivalu mnogo mi zna i, s obzirom na to da sam se prvi put predstavio makedonskoj publici! Smatram da je nagrada i više nego dobar po etak za gradnju karijere van Hrvatske. Festival se sastojao od par ve eri, s time da je internacionalna ve er na kojoj sam ja pjevao bila posljednja i tamo su pjevali i pobjednici prijašnjih ve eri. Drago mi je da sam tamo nastupao jer sam uspio upoznati izvo a e ne samo iz Makedonije, ve i iz susjednih zemalja. Jedina moja mala zamjerka je što se pjeva na playback, a ne uživo, no nadam se da e s godinama i to promijeniti i tako upotpuniti njihovu dobru organizaciju i kvalitetu festivala, kazao je Bojan nakon festivala.

Najavna pjesma za “Ružu vjetrova“ Nova dramska serija “Ruža vjetrova“, koja je s emitiranjem krenula krajem ljeta, dobila je i svoju naslovnu pjesmu, istog naziva “Ruža vjetrova“, a koju izvodi Bojan Jambroši . Pjesmu je napisao i aranžirao skladatelj Ante Pecoti , uz glazbenika Thomasa Buri a kao aranžera orkestracije. - Velika mi je ast što sam odabran za izvo a a naslovne pjesme! To je jedna ogromna prilika za mene da opet na neki na in u em u domove svih gledatelja RTL Televizije. Moram priznati da je Ante Pecoti napravio dobar posao. Tematika je pozitivno ljubavna, i baš sam se pronašao u njoj!, rekao je Bojan. Pjesma e se na i i na Bojanovom novom albumu, koji je u pripremi.

Pjesmom “Sve oko nje“ Bojan je na Ohrid Festu 2011. u Makedoniji osvojio nagradu za najboljega novog izvo a a u Internacionalnoj glazbenoj ve eri U Makedoniji je proveo nekoliko dana, te je osim proba za Festival ulovio i malo vremena za turisti ki obilazak, pa je tako osim Ohrida bio i u glavnom gradu Skopju te Kruševu, gdje je posjetio Memorijalni centar

u spomen Toši Proeskom. - Toše je za mene bio veliki i jedinstven pjeva , umjetnik, pa mi je bilo veliko zadovoljstvo posjetiti muzej i tako vidjeti njegov put kroz život i karijeru, rekao je Bojan.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 835

Jane Harris - “Zapažanja”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica prošlotjedne “Knjige o Ani” Enesa Midži a: Radosna Jaluši iz akovca

MOZAIK KNJIGA

Richard Blonna - “Živjeti dulje uz manje stresa” Knjiga “Živjeti dulje uz manje stresa“ predstavlja program utemeljen na terapiji prihva anjem i obvezivanjem (ACT), koja e vam pomo i nau iti mozak da na stres reagira druk ije. Prikazanim tehnikama pomnosti i prihva anja uvest ete mentalni red, usmjeriti se na ciljeve i usredoto iti se na sadašnji trenutak, kako biste svoju energiju mogli usmjeriti na ono do ega vam je najviše stalo. “Živjeti dulje uz manje stresa“ jedinstvena je knjiga. Ona iznosi posve nov na in gledanja na stres - kao na holisti ku interakciju osobe i mogu eg stresora. Cjelokupan je stres nemogu e odstraniti - on je dio života. Ali stres nije nešto što vam se jednostavno doga a i na što ne možete utjecati, nego je uvelike povezan s onim što vam o mogu im stresorima govori vaš um. Knjiga “Živjeti dulje uz manje stresa“ pomo i e vam da spoznate zbivanja u vlastitu tijelu i umu i te doživljaje prihvatite, umjesto da vas obuzmu, te da nastavite napredovati i raditi u vlastitu korist. U središtu je ove knjige pitanje kako živjeti svrhovit život i to je ini jedinstvenom. Umjesto da vas besciljno nosi struja života, morate birati svoje postupke prema jasnim i ostvarivim ciljevima koje ste si zadali. Kad živite svrhovitim životom, vaše se vrijednosti, vaši ciljevi i postupci me usobno povezuju.

KNJIGA TJEDNA

Godine 1863. u Škotskoj, u pokušaju da pobjegne od svoje ne posve nevine prošlosti, Bessy Buckley prihvatit e posao služavke prekrasne Arabelle u velikoj ku i izvan Edinburgha. Zaintrigirana svojom novom poslodavkinjom, Bessy e u isto vrijeme zbuniti njezini neobi ni zahtjevi, od kojih je onaj da Bessy mora voditi dnevnik o svojim najintimnijim mislima samo jedan od njih.

A ini se kako i sama Arabella ima nekoliko tajni u rukavu, poput ne ega vrlo bliskog opsesiji za Noru, bivšu služavku koja je umrla pod tajanstvenim okolnostima. Situaciju u ku i i sve što je Bessy priraslo srcu u opasnost e tada dovesti dje ja šala s drasti nim posljedicama. Našavši se u kovitlacu ludila, duhova, seksa i laži, Bessy e odlu iti ostati privržena Arabelli, no neka pitanja ne e mo i izbje i - poput onoga što se doista dogodilo s Norom, ali i vlastitih

neriješenih pitanja iz prošlosti, koja je polako ali sigurno sustiže ... Roman “Zapažanja”, objavljen u više od dvadeset zemalja i nominiran za nagradu “Orange“ za najbolji roman, koji je autorici Jane Harris priskrbio i priznanje britanskog lanca knjižara “Waterstone“ za najboljih 25 pisaca za budu nost, uzbudljivo je djelo o ambiciji i destruktivnoj mo i nesputane požude, a iznad svega oda procesu pisanja kao takvom. (MV In o)

ALBUM TJEDNA

Ivan Vragolovich - “I Am a Man”

Knjiga pokazuje kako je to na nekoliko na ina povezano sa stresom. Autor vas poziva da pro ete niz zanimljivih, prakti nih, na iskustvu utemeljenih vježbi, kojima ete slova na papiru pretvoriti u stvarnost i u initi bitnima za vlastitu životnu situaciju. Primjerice, nekoliko e vam vježbi pomo i da odredite koje su vam vrijednosti bitne i provjerite u kakvu su odnosu sa životnim ciljem koji ste izabrali. Nau it ete smanjiti broj igara koje igrate i uloga koje imate kako biste se mogli posvetiti življenju života kakav najviše cijenite. Kad to budete postigli, u init ete velik korak prema smanjenju stresa. Uz pomo ove knjige nau it ete upravljati stresom na druk iji, korisniji i unkcionalniji na in. Na na in koji e vaš život temeljno obogatiti, zahva aju i i mijenjaju i mnogo više od samog stresa.

Taman kad sam se pomirio s tim da je mladom kantautoru Ivanu Vragolovichu vrhunac ambicije nastupati okolo sviraju i svoje stvari, a za nosa zvuka – koga briga, demanti je stigao na najbolji na in – u materijalnom obliku CD-a, odnosno nosa a zvuka s trajanjem od 42 minute i 11 pjesama. “I Am a Man” album je prvijenac muzi ara u kojega, s biološke strane gledano, nitko nije imao razloga sumnjati u spol, a preslušavanje

Popis pjesama 1. Dirty City Roads; 2. Need Some Money… Real Bad; 3. Big Town Jungle; 4. Red Head Devil; 5. Don’t Leave Your Children Alone; 6. Hey Bill My Name Is Jill; 7. Prep Oration For The J.D.; 8. For The Whiskey and the Beer; 8. 6 O’ Clock In the Morning; 9. I just Want To Be Your Man; 10. Travelin’ Song

e pokazati, nema sumnje, ni o muzi kom talentu. Suhi glas i opuštena svirka gitare, usnjaka i stopala po podu (tamo gdje Ivan ne lupa nogom po podu, lupat e slušatelj) izložit e 11 kvalitetnih (po puno birtija, klubova i ulica razra enih) pjesama na tragu Boba Dylana i J. J. Calea, dok e u svom alsetu Vragolovich podsjetiti na Neila Younga, samo što nema Youngovu dje ju za udnost, nego više “prerano ostarjelu” sugestivnost. Svira se blues i olk, kao što su nekad to radili lutalice, samotnjaci i drugi “jebivjetri” na putovanjima od grada do grada, od birtije do birtije, kad su svirali za rundu neimenovanoga nezdravog žestokog pi a koje im dezinficira um i stvara ovisnost. U zadnje vrijeme na

nastupima je Vragolovich poja an gitaristom Jurom iz Voodoo Lizardsa, koji daje dodatnu boju ionako bogatim Ivanovim umjetni kim vizijama. Kako bi tek bilo da je Jura bio s Ivanom u studiju ... Sniman u dalekoj zemlji, skra eno nazvanoj SAD, u studiju punog imena “Sun” u sije nju 2010. za dva sata, “I Am a Man” je za debitanta vrlo samouvjerena plo a, bez prevelikih ki enja, s jasno postavljenim umjetni kim ciljevima, koje ispunjava naoko bez velike žurbe i strke. Uostalom, nekad se tako i snimalo: snimalo se samo kad se prije samog ulaska u studio do zadnje note ili zareza znalo kako pjesma izgleda. Produkcija? Nemojte me siliti da napišem “LOL ina”.

Vragolovich ovako “produciranom” plo om kaže da je produciranje, odnosno “ riziranje” zvuka samo za one koji ne znaju što bi s plo om koju snimaju, a za sve one koji znaju što i kako re i dovoljno je da se naštima gitara, upale mikro oni, ugrije glas i - idemo. Nakon drugog albuma Luke Belanija, te povratni kog albuma grupe Overflow, visoka kvaliteta Vragolovichevog debija sugerira da e se za titulu albuma godine 2011. boriti umjetnici iji je jezik izražavanja engleski. S obzirom na to da Hrvatska skoro ulazi u EU, to ne udi (ili udi, ako znamo da ljudi vole Fontane, Bižuterije i Ludnice?). No, uzevši u obzir glasa ki korpus Porina, vjerojatnija je opcija da nitko od Vragolovicha, Overflowa ili Belanija u Hrvatskoj ne dobije nikakvo priznanje, i da za nekoliko godina osvanu s nekom ludom inozemnom nagradom za koju bi pola estrade raširilo noge. Overflowu, Belaniju ili Vragolovichu ne trebaju takve aktivnosti, njih valja slušati jer njihova muzika govori na univerzalnom nivou. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Fotografije s interneta su besplatne? Svima su nam ponekad potrebne otografije da ilustriramo radove, prezentacije, internet stranice ili blogove - no rijetko tko ima dovoljno veliki repertoar svojih otografija i u tom se slu aju posluži otografijama s interneta.

WEB PREPORUKA

Kad konobari progovore Konobari svih zemalja ujedinjuju se, barem virtualno, na blogu pod nazivom “Stuck Serving“, gdje razmjenjuju istinite pri e kojih su akteri i svjedoci u restoranima ili kafi ima u kojima rade, a svoje pri e mogu predo iti ak i oni koji nikada nisu radili u ovom po-

slu. Neobi ni prohtjevi gostiju, nikakve napojnice, neodgojeni klinci, živ ani ispadi ili jednostavno smiješne situacije ono su oko ega se ovaj blog vrti, pa slobodno uzmite pauzu i opustite se uz malo konobarskog humora na www.stuckserving.com.

Jer, fotografije koje se mogu na i na internetu su besplatne, zar ne? Ustvari, ve ina ih to nije - barem u smislu upotrebe bez dopuštenja autora, iako je ve ina ljudi u zabludi da je isto u redu ih koristiti (“slike su s Googlea”, “našao sam ih negdje na internetu” i sl.). Sve otografije, kao i ostali radovi podliježu autorskom pravu bez da ih se i posebno zaštiti, a i nije

važno gdje ste ih našli - potpuno je svejedno da li ste ih skenirali iz ne ijeg albuma ili sasvim slu ajno naišli na njih na internetu. Za ovo esto znaju saznati vlasnici internet stranica i portala tek kad na svoju adresu dobiju tužbu odvjetnika neke od ve ih otogra skih galerija ije otografije su upotrijebili - te se nemalo iznenade iznosima kazni (od nekoliko tisu a do nekoliko desetaka tisu a kuna, ovisno o prekršaju te ovisno radi li se o pravnoj ili fizi koj osobi). Iste otografije je esto mogu e kupiti po relativno malim cijenama, no usprkos ovoj opciji se mnogi odlu e za jednostavno kopiranje jer ne vide razlog zašto bi pla ali nešto što je tako lako mogu e uzeti...

No, ak i ako ne želite pla ati za otografije, na internetu ih možete na i besplatno - potrebno je jedino na i one kojima je autor definirao prava za takvu upotrebu. Najlakši na in za ovo je pretraživanjem otografija ozna enih putem CC (Creative Commons) licenci - jer je u tom slu aju vrlo lako na i uvjete upotrebe. CC licence se po razlikuju po vrsti, te sama oznaka CC ne zna i da ih možete koristiti i prepravljati bez ikakvih problema - sve one sadržavaju osnovni uvjet da se autor prizna i navede, obi no putem imena i/ili linka, a dok neke ograni avaju samo na upotrebu u nekomercijalne svrhe, druge omogu avaju i prepravljanje djela pa ak i upotrebu u reklamne svrhe.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 Ako nai ete na neku otografiju koja nije ozna ena na ovaj na in, još uvijek nije sve izgubljeno - ukoliko možete na i autora, dovoljno ga je kontaktirati i upitati ga za dozvolu uz opis na ina na koji bi otografiju upotrijebili; ve ina ne e imati ništa protiv, naro ito ako ih navedete uz re erencu... Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film AUTI 2

PLANET MAJMUNA: POSTANAK

animirana akcijska komedija – sinkronizirano Režija: John Lasseter i Brad Lewis Uloge/glasovi: Leon Lu ev, Žarko Poto njak, Zijad Gra i , Alma Prica, Livio Badurina...

akcijski SF triler Režija: Rupert Wyatt Uloge: James Franco, Freida Pinto, John Lithgow

Pixar Animation Studios i Walt Disney Studios zagrijali su motore u ilmu “Auti 2” u kojem trka i auto Munjeviti Juri i njegov najbolji prijatelj, kamion za vu u Šlep, kre u u novu avanturu koja e ih odvesti u egzoti ne krajeve u raznim dijelovima svijeta. Dvojici prijatelja pridružuje se društ vo iz Kurble

Bistre i zajedno kre u pomo i Juri u da osvoji prvi Grand Prix svijeta, utrku koja e dokazati koji je auto najbrži na svijetu. No, put do cilja prepun je rupa, zavoja i iznena enja jer Šlep greškom postaje dijelom urnebesne ludorije – svijeta me unarodne špijunaže. Trajanje: 114 minuta, za sve uzraste!

Uvod u pri u Planeta majmuna smješten je u sadašnje vrijeme, u San Francisco. Will Rodman (James Franco) je znanstvenik koji radi za veliku farmaceutsku korporaciju “Gen-Sys“ koja provodi geneti ka istraživanja i razvija benigni virus koji obnavlja ošte eno moždano tkivo ljudi. Odlu an je prona i lijek za Alzheimerovu bolest koju ima i njegov otac Charles (John Lithgow), te doseljava bolesnom ocu u dom u kojem je odrastao, ne bi li se brinuo za njega. Netom prije po etka testiranja novog lijeka na ljudima, Willovi “zamorci“ odjednom po nu pokazivati znakove bizarne agresivnosti. Uprava proglasi istraživanje neuspjelim i Will mora završiti svoj program. Usred konfuzne situacije, Will

se na e odgovornim za previ eno novoro en e impanze. Will u tajnosti odgaja malog Caesara kod ku e, istovremeno se brinu i za bolesnog oca. Caesar vodi Willa do Caroline (Freida Pinto), primatologinje koja je Caesarova veterinarka. Zbog izloženosti lijeku, Caesar pokazuje znakove neobi ne inteligencije, ali i znakove neobi nog ponašanja za majmuna. Will potajno nastavlja s istraživanjima kod ku e, a “zamorci“ su mu otac i Caesar. S vremenom, impanza razvije zadivljuju e kognitivne sposobnosti, dok Charlesovi simptomi Alzheimera udom odlaze u remisiju. No, time su i Will i cijelo ovje anstvo krenuli putem uništenja. Trajanje 105 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Crvenkapica” je: a) western b) horor c) crtani

utorak, 6.9.

18.00 AUTI 2 animirana akcijska komedija – sinkronizirana na hrvatski jezik

Dobitnik iz prošlog broja: Miroslav Jankovi , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

JA SAM BROJ 4 Snimljen prema istoimenoj knjizi, ilm prati sudbinu devetero tinejdžera vanzemaljaca koji dolaze na Zemlju nakon što njihov planet unište zle sile. Jedan od tih vanzemaljaca je John Smith (Alex Pettyfer), koji je tako er bjegunac pred nemilosrdnim neprijateljima koji su ga odlu ili

uništiti. Mijenjaju i identitet i sele i se iz grada u grad sa svojim zaštitnikom Henrijem (Timothy Olyphant), John je osoba bez prošlosti. U malom gradu u Ohiu, koji sada naziva svojim domom, Johnu se doga aju stvari koje e mu promijeniti život. Doživljava prvu ljubav (Dianna Agron), dobiva nadnaravni dar i povezuje...

Komedija bra e Farrelly o najboljim prijateljima kojima nakon dugog braka žene dopušt aju da t jedan dana rade - sve što žele! Najbolji prijatelji Rick i Fred u braku su ve dugi

etvrtak, 8.9.

petak, 9.9.

18.00 AUTI 2 animirana akcijska komedija

20.00 PLANET MAJMUNA: POSTANAK RISE OF THE PLANET OF THE APES akcijski SF triler Režija: Rupert Wyatt Uloge: James Franco, Freida Pinto, John Lithgow

Darkerska verzija bajke u kojoj selo napada zagonetni vukodlak, a Valerie sumnja da je rije o mladi u kojeg voli. Valerie je prekrasna mlada djevojka razapeta izme u dva muškarca. Zaljubljena je u autsajdera Petera, a roditelji su joj za supruga namijenili bogatog Henryja. Odlu uje pobje i s

Peterom, ali onda obitelj zadesi velika tragedija. Vukodlak koji hara tamnim šumama koje okružuju selo ubio je njezinu sestru. Godinama su ljudi održavali primirje s vukodlakom prinose i mu mjese ne životinjske žrtve. Pod krvavim mjesecom zvijer je povisila ulog i uzela ljudski život. Željni osvete, ljudi zovu poznatog lovca na vukodlake, oca Solomona.

4. LJUBAV I OSTALE DROGE 5. OBRED

subota, 10.9.

6. BEZ UGRIZA, MOLIM

18.00 AUTI 2

7. PUT OSVETE

animirana akcijska komedija

8. NEZAUSTAVLJIVI

20.00 PLANET MAJMUNA: POSTANAK

9. WALL STREET 2 10. LU ACI

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. BRIDESMAIDS

akcijski SF triler

nedjelja, 11.9.

16.00 i 18.00 AUTI 2

2. BLUE VALENTINE

animirana akcijska komedija

7. BAD TEACHER

20.00 PLANET MAJMUNA: POSTANAK

4. HANNA 5. PINGVINI GOSPODINA POPPERA

akcijski SF triler

6. HARRY POTTER AND THE DEATHLY... 7. ŠTRUMPFOVI

RIO

CRVENKAPICA

srijeda, 7.9. nema ilmskog programa nema ilmskog programa

3. UKRADENI IDENTITET

niz godina. Kada su kod ku e po eli pokazivati znakove nemira, njihove žene zauzele su odvažan stav kako bi oživjele svoj brak: daju de kima dozvolu za tjedan dana slobode kako bi radili što god žele!

obiteljska avanturisti ka SF komedija

________ _____________________________

2. PUŠTENI S LANCA

PUŠTENI S LANCA

20.00 SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA

Ime i prezime: ______________________

1. CRVENKAPICA

DVD, BLUE RAY IZLOG

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Animirani ilm o makao papagaju Bluu koji otkriva da nije jedini na svijetu od svoje vrste, pa kre e u Rio upoznati ženku Jewel. Junak ilma “Rio“ je Blu, pripitomljeni makao papagaj koji nikad nije nau io letjeti i udobno živi sa svojom vlasnicom i najboljom prijateljicom Lindom u hladnoj Minnesoti. Blu i Linda misle da

je on posljednji primjerak svoje vrste, no, kada uju za makao papigu Jewel koja živi u Rio de Janeiru, kre u prema dalekoj, egzoti noj zemlji ne bi li pronašli Jewel i spasili vrstu od izumiranja. Ubrzo po dolasku otima ih grupa krijum ara životinja. Jewel pomaže Bluu pri bijegu, a Blu mora smo i snage nau iti letjeti i nadmudriti otmi are te se vratiti Lindi ...

ponedjeljak, 12.9.

8. SOMETHING BORROWED

18.00 AUTI 2

9. TRANSFORMERS: DARK...

animirana akcijska komedija

10. KUNG FU PANDA 2

U.S. Box Office

20.00 PLANET MAJMUNA: POSTANAK akcijski SF triler

1. THE HELP 2. COLOMBIANA 3. RISE OF THE PLANET OF THE APES 4. DON’T BE AFRAID OF THE DARK 5. OUR IDIOT BROTHER 6. SPY KIDS: ALL THE TIME IN THE.. 7. THE SMURFS 8. CONAN THE BARBARIAN 9. CRAZY, STUPID, LOVE

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. FRIGHT NIGHT

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. rujna 2011.

Lifestyle ŠTO EMO nositi ovu jesen?

Jesenski trendovi koje morate isprobati - Sedamdesete, kombinacija crne i bijele, miješanje uzoraka, crveno, moderna ipka, sve su to kombinacije koje e se nositi u hladnijim mjesecima Jesen je pred vratima, a s promjenom godišnjeg doba dolazi i promjena krpica koje nosimo. Iako je ljeto odli no zbog svih kratkih maj ica, suknjica i laganih materijala, i jesen ima svojih prednosti, posebice kada je u pitanju slojevitost i kombiniranje ve eg broja odjevnih predmeta. Isto tako, svaka sezona sa sobom donosi svoje novitete (ili ponovno oživljavanje starih), a ove godine hladniji mjeseci koji dolaze donose osam trendova koji e biti veoma popularni i koje biste trebali isprobati ...

Klasika sedamdesetih Povratak u sedamdesete osobito e odgovarati ženama koje se moraju odijevati klasi no za ured. Izgledati profesionalno ne mora biti dosadno, a to e se svakako mo i vidjeti ove jeseni. Bluze s kragnom, suknje i hla e visokog struka se vra aju – i izgledaju bolje nego ikad! Pretvorite se u modernu Charlijevu an elicu u košuljicama od inih

materijala i tipi nih “sedamdesete” uzoraka. A tko kaže da sve ne možete upotpuniti i sa šeširom ...

Crno i bijelo Nemogu e je pogriješiti s ovom kombinacijom. Uz to, ona ide dobro uz ve inu cipela i torbica koje ve imate. Ako postoji ijedan trend koji svatko može nositi, onda je to ovaj. Što se kombinacije ti e, prakti ki bilo koja kombinacija crne i bijele dobro izgleda. Ili isprobajte crno bijeli gra i ki print – koji se može na i u svakakvim oblicima – od velikog do sitnog uzorka, pruga ili to kica ...

Kombiniranje uzoraka Sudaranje i miješanje uzoraka totalno je in ove jeseni. Više printeva obogatit e vaš look, onako kako to mješavina tekstura ini, i sve je dopušteno, no ipak morate pripaziti da ne pretjerate. Zato se držite razli itih nijansi tri boje ili manje. Ili iskombinirajte out it iz samo jedne

dizajnerske kolekcije. U dane kada odišete samopouzdanjem dodajte ogrlicu u intenzivnoj boji, a tada izbalansirajte out it jednostavnom torbom i cipelama.

Intenzivna crvena Odli ne vijesti – boja koja je najpopularnija ove sezone dobro stoji svima! Boja trešnje, rubina, bordo ... Nije bitno koja je nijansa – glavno je da je sve crveno. A s ovom bojom ne ete si mo i pomo i, a da se ne osje ate bolje i vedrije. Ove sezone možete i iskombinirati više crvenih odjevnih predmeta i više nijansi crvene – sve u jednom out itu! Zato iz ormara izvucite sve što imate crveno ili se bacite u shopping – jer e ovo biti hit boja kojom emo se boriti protiv jesenske depresije.

Moderna ipka ipka se diskretno vra a ve nekoliko sezona, no ove ulazi na velika vrata! Ovaj ženstveni materijal otkrit e vašu slatku i seksi

osobnost. Ako mislite da je ipka zastarjeli materijal, varate se, jer nema ni eg staromodnog u modernim komadima od ipke i ona se sada koristi za apsolutno sve – haljine, suknje, bluze, šalove ... I dolazi u cijelom spektru boja, ak i potpuno otka enima, kao što je neonsko plava. Što se “uzorka” ipke ti e, i tu je sve dozvoljeno – sitniji ili pak ve i i elegantniji, nije bitno, glavno da je sve od ipke ...

Hla e u intenzivnim bojama Pokažite svoje samopouzdanje i ljubav prema bojama i riješite se dosadnih crnih hla a! A da biste dobili najve u mogu u “kilometražu” od ovih hla a, odaberite tkanine koje možete nositi sada, ali i kroz zimu, najbolje pamuk. U osnovnim bojama kao što su crvena, plava ili zelena hla e ete mo i kombinirati s ve inom drugih boja – i ove jeseni nema loše kombinacije boja ili onog

“te boje si ne pašu”! Kombinirati ih možete i s majicama s otka enim uzorkom ili printom.

Nijanse sive Boja ugljena, dima, griege (kombinacija sive i bež boje), prljavo bijela ... Odaberite bilo koju

PRIPREMA za zimu

RECEPT tjedna

Njega kože i kose nakon ljeta - Kosu i kožu važno je regenerirati prije dolaska zime i pripremiti ih za jednako štetno izlaganje hladno i

Varivo od raj ica Sastojci: • 1 žlica maslinovog ulja • 1luk • 2 mrkve • 400 g sjeckane raj ice (konzerva pelata) • 1,5 l povrtne juhe (temeljca) • 100 g crvenog graha • 100 g slanutka • 50 g je ma • 50 g crvene le e • 70 g špageta • 1 žlica svježeg peršina • sol i papar •po želji parmezan za posipanje

Priprema Luk narezati na kockice, a mrkvu na kolutove. Le u i

je am oprati u hladnoj vodi. Špagete razlomiti na dužinu oko 3-4 cm. Na maslinovom ulju popržiti luk i mrkvu oko 5 minuta. Dodati sjeckane raj ice i mrvicu še era pa promiješati. Doliti povrtnu juhu (najprije oko 1 l, a ostatak dolijevati poslije) i dodati je am. Kuhati oko pola sata (je mu treba najduže da se skuha). Na kraju dodati grah, slanutak, tjesteninu i le u te kuhati još malo dok tjestenina ne bude kuhana al dente. Posoliti i popapriti po želji (ovisi koliko je juha bila slana). Umiješati peršin i poslužiti. Po vrhu posipati ribanim parmezanom.

Preplanuli, odmorni i puni energije vratili smo se s godišnjih odmora, spremni za još jednu radnu jesen. Iako nam se ini da naša preplanula koža i kosa izgledaju gotovo savršeno, nakon dugog izlaganja suncu istina je potpuno suprotna – potrebna im je hitna hidratacija! Ljepota kože i kose te njihovo zdravlje ovisi o tome koliko im pažnje posve ujemo tijekom cijele godine. No, u vrijeme promjene godišnjih doba, a posebno s dolaskom jeseni i hladnih dana, koži i kosi potrebna je posebna njega. U vru im ljetnim mjesecima prepuštamo se arima sunca i mora, esto zanemaruju i posljedice koje su neizbježne. Sun eve zrake i slana voda isušuju i ošte uju kožu i kosu nepovratno. Važno je pobrinuti se za njih, regenerirati ih prije dolaska zime i pripremiti ih za jednako štetno izlaganje hladno i.

Nekoliko savjeta kako preživjeti ovo dramati no vrijeme za vašu kožu 1. Hidratizirajte se – pove ajte unos teku ine tijekom ljetnih i zimskih mjeseci. Ne samo da ete o istiti vaš organizam od štetnih tvari, ve ete i hidratizirati kožu i kosu nakon isušivanja od sunca i soli. 2. Losione zamijenite kremama - zbog svoje lagane teksture, losioni su prvi izbor u ljetnim mjesecima. Ali, dolaskom zime zamijenite ih kremama koje hidratiziraju vašu kožu dublje i uvaju je od hladno e. 3. Piling kože i kose – povremenim pilingom uklonit ete mrtve stanice, otvoriti pore kako bi vaša koža prodisala i bila znatno mekša. 4. Zdrava prehrana - jedite zdravo, pazite na dovoljan unos vo a i povr a te drugih hranjivih tvari. 5. Ruke i usne - hidratizirajte ruke nakon svakog pranja te koristite balzame za usta tijekom cijele godine.

nijansu sive boje ili još bolje kada kombinirate out it od glave do pete - izmiješajte nekoliko razli itih nijansi. Tamnije sive boje strateški koristite ondje gdje vas je potrebno suziti, a svjetlijim nijansama naglasite svoje prednosti. Crna boja to ne može!

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

U želji za proširenjem naše maloprodajne mreže pozivamo sve zainteresirane vlasnike poslovnih prostora , koji se kvalitetno mogu urediti u prodavaonicu prehrambeno-mješovite robe, da nam se jave sa svojom ponudom za najam ili prodaju. Naš interes je vezan za poslovne prostore u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji, tj. za sve lokacije udaljene od akovca do nekih 50 km. Traženi poslovni prostori trebali bi ispuniti slijede e zahtjeve : veli ina prodajnog dijela od minimalnih 70 m2 , pripadaju e skladište, parking za kupce , ure ene vlasni ke i gra evinske dokumente, potrebnu snagu elektri ne energije, grijanje, tj. sve one osnovne elemente koje danas treba ispuniti da bi se dobile potrebne dozvole i da se moglo poslovati na željeni na in i sa o ekivanim rezultatima. Svoje ponude možete poslati na mail: josip.slonja@metss.hr ili nazvati na tel: 040/375-715 , mob: 099/311-2179 (Slonja Josip) .

posjjetite na ass na a

www.metss.hr

Zbog izuzetnog prijema kod naših kupaca, nastavljamo promotivnu prodaju kruha u rujnu

Polubijeli 700 g

2,49 KN

Dobro je znati 299

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, KUHAJM METSS M ET U POTRAZI ZA Z NAJBOLJIM RECEPTOM.

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Jesu li to pani ni napadi? Mislite li svojom glavom? PITANJE: Imam 28 godina. Prije osam mjeseci postala sam majk a. Tjedan dana nakon poroda po ela sam dobivati napadaje vrtoglavice i osje aj ošamu enosti u glavi. Uz to mi se javlja lupanje srca, osje aj nedostatka zraka kao da ne mogu do kraja udahnuti. U zadnje vrijeme napadaji su postali eš i. ak, jedanput kada sam vozila automobil iznenada sam se po ela udno osje ati. Srce mi je po elo jako kucati, osje ala sam op u slabost, imala strah da u izgubiti kontrolu, mislila sam da u poludjeti. Od tada ne vozim automobil. Sve u injene pretrage bile su uredne. Jesu li to pani ne atake? ODGOVOR: Prema vašem opisu kod vas se najvjerojatnije radi o pani nim atakama. Obzirom na u estalost pani nih ataka a to zna i više od etiri pani na napadaja u tjedan dana, kod vas se radi o teškom pani nom poreme aju. Pani ni poreme aj naj eš e po inje naglo, neo ekivano i bez ikakvih predznaka napadajima vrlo intenzivnog straha ili užasa uz doživljavanje vitalne ugro-

ženosti i mnogim tjelesnim simptomima . Napadaji panike obi no su pra eni zastrašuju im mislima kao što su osje aj gubitka kontrole i ludila ili strah od bliske smrti zbog in arkta srca i moždanog udara. Tijek bolesti ovisi o mnogim imbenicima a najviše o pravovremenom i valjanom lije enju. Izlije enje je mogu e u velikom postotku slu ajeva. Bihavioralna odnosno kognitivna terapija u kombinaciji s racionalnom primjenom lijekova pokazuju najbolje rezultate. Od lijekova se daju antidepresivi selektivni inhibitori ponovno pohrane serotonina (Fluvoksamin, Paroksetin, Sertralin i dr.) u kombinaciji s visokopotentnim benzodiazepinima (Alprazolam, Klonazepin). Prilikom lije enja važno je ostvariti odre ene ciljeve kao što su korekcija biološkog poreme aja, edukacija pacijenta, prevencija izbjegavanja odre enih situacija i razvoja obi nog ponašanja, eliminacija psihosocijalnih komplikacija i dugotrajne psihijatrijske kontrole.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Da nas netko upita mislimo li svojom glavom ili podliježemo utjecaju ve ine, ve ina nas lakonski bi odgovorila da smo u svojem mišljenju neovisni, da znamo sami prosuditi stvari, a neki bi se ak uvrijedili zbog takvog pitanja. Nismo mi uobraženi niti smo slijepi kod zdravih o iju, samo smo ljudi i zato nam je lakše i bolje misliti i osje ati se svojima, sposobnima za samostalno prosu ivanje i vrednovanje stvari. Želimo biti gospodari svojih života, kroja i svoje sudbine, kova i svoje sre e. Važno nam je misliti da to postižemo sami, zahvaljuju i vlastitim sposobnostima i zaslugama. Treba nam obrambeni mehanizam koji zovemo racionalizacija jer bi nas ina e pojelo razo aranje i nesigurnost, a tako se ne da živjeti. Treba nam osje aj kontrole kao i lažna vjera da više toga možemo i znamo nego što stvarno možemo i znamo. I nije mi namjera re i da to treba promijeniti, otkad je svijeta i vijeka ljudi su bili zalu ene ovce i vjerovali su u svoja stada, a kleli se sami sebi da je to njihova vlastita prosudba, izbor i put. Mi smo društvena bi a, ne možemo živjeti jedni bez drugih. ak i kad to neki pokušaju drugi ih ne ostavljaju na miru i takvi pojedinci svoje izdvajanje iz stada naj eš e skupo pla aju.Sad dolazimo do teze da je misliti svojom glavom i živjeti na svoj na in mogu e u onolikoj mjeri koliko se to podudara sa ve inskim mišljenjem i stavovima o životu, pa se pri a o autonomiji izbora i ciljeva sukobljava sa potrebom da se uklopimo, kon ormiramo u okruženju kojem pripadamo. Lakše nam je vjerovati da smo to sami izabrali, to nije je da smo se samo uklopili u postoje i okvir... Kon ormisti ko

ponašanje neizbježno je, barem u nekoj mjeri,zato što ne možemo bez drugih ljudi. Drugi ljudi su nam ponekad potrebni za to no spoznavanje realnosti. Nitko od nas nije sveznaju i i postoje situacije kad nam za to no procjenjivanje trebaju mišljenje i znanje drugih ljudi, jer sami nemamo dovoljno in ormacija i iskustva. Što manje znamo o ne emu, što je situacija nejasnija i nesigurnija to se više priklanjamo mišljenju drugih u svojim procjenama stvarnosti. Istini za volju današnji svijet je pun izazova i nejasno a, kao i svakojakih servisa koji nam pune glavu rješenjima i uputama, pa se ini da je suvremenom ovjeku problem izabrati me u brojnim rješenjima, za što ipak na kraju mora koristiti vlastitu pamet i sustav vrednovanja. Svemu usprkos, za ve inu situacija biramo ona rješenja koja bira ve ina ljudi u našoj najužoj okolini. Zašto? Zato što ti ljudi koji su neposredno pored nas definiraju na ela i granice dopuštenog, a nama treba njihovo uvažavanje, pomo , društvo, ohrabrenje, ljubav, podrška, razumijevanje, njihova prisutnost u našim životima. Ako smo druga iji mogu nas odbaciti i izolirati, a samo ponekad i samo neki ljudi spremni su platiti tako visoku cijenu svoje neovisnosti. Lakše je biti kon ormist. Ne zavaravajte se da na pitanje u naslovu možete odgovoriti potvrdno!

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Pušenje Nerijetko ljudi ne pristaju priznati da je ovisnost o nikotinu jednaka drugim ovisnostima. Zašto je taj oblik ovisnosti prihva en u svijetu (uz još neke druge ovisnosti, alkoholizmu na primjer), sasvim je jasno. Naime, od poreza na duhan i duhanske proizvode država na ime poreza ubire goleme svote novaca ne pitaju i se pri tomu kolika je cijena lije enja strašnih posljedica koje ta ovisnost nosi sa sobom. U novije vrijeme neke zabrane pušenja u javnim zatvorenim prostorima doista su nedozvoljene, ali to je samo vrh ledene sante tog problema. Edukacije je premalo ili je potpuno izostala. Ve ina ljudi odbija prihvatiti injenicu da cigareta sasvim sigurno ubija. Štetnost duhana posljedica je djelovanja etiriju osnovnih sastojaka koji tvore pravi smrtonosni koktel. Ugljik (II) oksid vrlo je otrovan plin koji nastaje nepotpunim izgaranjem duhana. Veže se na hemoglobin i sprje ava prijenos kisika do stanice, te umanjuje snagu imuniteta i oslabljuje spolnu aktivnost. Podražajna sredstva uzrokuju upalu i pove anje bronhijalne sluzi te smanjuje njezinu sposobnost izbacivanja. Poti e bolesti dišnog sustava, kratkotrajno a zatim i kroni no (bronhitis i plu ni enfizem). Katranski spojevi – izrazito su kancerogene tvari, koje s podražajnim sredstvima postaju uzro nici raka. ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

Nikotin – poti e kardiovaskularne teško e, smanjuje stvaranje miši a u želu anoj stjenci i izlu ivanje želu anog soka (smanjuje apetit, probavne smetnje kod prve cigarete) odgovoran je za stvaranje ovisnosti i izaziva psihološke posljedice (poti e intelektualne unkcije, opušta u slu aju stresa). Osje aj užitka vezan uz nikotin dugujemo povišenoj razini endorfina, našeg prirodnog morfija. Moramo priznati da živimo u puša kom društvu premda nisu svi ljudi puša i. Štetnost duhanskog dima širi se i na okolinu koja ga udiše. Posljedice nisu ograni ene samo na prolazno nadraživanje o iju ili grla tijekom ve eri u kojoj se puno pušilo. U estalo izlaganje duhanskom dimu opasno je za sve ljude koji imaju osjetljive dišne putove, a posljedica mogu biti astma, bronhitis i drugi. Osobito su ugrožena i osjetljiva djeca. Dijete iji su roditelji puša i etiri je puta skloniji ORL upalama. Napokon, statistike jasno dokazuju da pasivni puša ima dva puta ve u vjerojatnost obolijevanja od raka plu a. Vjerojatno niste upu eni da se ovisnost o pušenju može efikasno izlije iti ako to doista iskreno i stvarno želite. Nekim eksperimentima tu doista nema mjesta, ali ozbiljnim kandidatima mogu pomo i da više nikada ne posegnu za cigaretom. SPASITE SVOJ ŽIVOT i nazovite me bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031. I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDR AVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

Dobro je znati 11 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Citroën C4 Picasso 2,0 HDi BVM6 Exclusive

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Infiniti se širi u Europi In initi, luksuzna sportska marka automobila iz Japana, ulazi u novo razdoblje s predstavljanjem integrirane paneuropske multimedijske kampanje ‘Since now, the perfect line is a curve’ koja e trajati slijede e tri godine. Ideja jednostavno objedinjuje najnoviji pristup marke prema kojem In initi mijenja vrijeme konvencionalnih pristupa dizajnu i performansama i uvodi jedinstveni pristup marke objema kategorijama – naglašavaju i estetiku i snagu oblika. Nastavljaju i uspješno predstavljanje marke na 21-om europskom tržištu od 2008., In initi ulazi u novu fazu rasta s planom da proširi svoj udio na globalnom tržištu luksuznih automobila na 10% do 2016. godine. Nova kampanja koja e krenuti na glavnim tržištima kontinenta uklju uju i UK, Francusku, Njema ku, Švicarsku i Italiju, dio je ambicioznog plana koji je ve uspješno pove ao razinu svijestu uslijed globalnog marketinškog partnerstva s Red Bull Racing Formula One timom i proglašenjem Sebastijana Vettela, voza a i vladaju eg svjetskog prvaka svojim ambasadorom u svijetu. Ovim savezništvom isti e se druga ije vi enje performansi koje je In initi prihvatio: marka ne istražuje što radi konkurencija nego prati vlastiti plan, a otkrivanje FX koncepta (s dizajnerskim uputama dobivenim od Vettela) na nadolaze em Salonu automobila u Frankfurtu, 13. rujna i dokazuje da In initi stvara svoj vlastiti put. Nova strategija promocije uklju uje poziciju proizvo a a

automobila kao marku “izaziva a” i stavlja isti naglasak i na njihov dizajn i na performanse. Vežu i se na In initijev službeni slogan ‘Inspired Performance’ , kreativna tema bazira se na linijama zajedni kim svim modelima koje zadovoljavaju ne samo estetski, nego su jednako fundamentalne za performanse automobila. To je ujedno i suptilna prezentacija stava: In initi stalno izvr e pravila. Media plan je opsežan s dosegom 80% ABC1 odraslih životne dobi 35+ a aktivan je cijelo vrijeme do prosinca kako bi se održala prisutnost tijekom najvažnijih prodajnih razdoblja. S po etkom u UK-u 3.rujna 2011., In initi e se prikazivati na televiziji u serijalu od tri reklame na kanalima ITV1, Channel 4 i Sky channels, s modelima M35h hybrid limuzinom te FX i EX crossover modelima visokih performansi. Ove e se reklame prikazivati uz sponzorstva proizvo a a srijedom na Eurosportu, paneuropskoj sportskoj mreži . In initi Europe e iskoristiti i snagu društvenih medija i predstaviti svoju prvu Facebook stranicu koja e nadopuniti virale i on-line oglašavanje uklju uju i inovativno partnerstvo s MSN-om, pove anu prisutnost na Xbox mreži igara; osvježeni korporativni website, te portal za korisnike mobilnih ure aja.

Kra e je ljepše

Citroën je po etkom 2007. godine uveo na tržište kratki model C4 Picasso koji je upotpunio paletu visiospace modela. Vrlo br brzo o nakon lansira lansiranja modela Grand C4 Picasso Citroën je tržištu ponudio i 12 centimetra kra u ina icu jednovolumena istog imena. Osim manje centimetara u dužinu, ovaj je automobil doživio nešto što se rijetko danas doga a u auto industriji. Dizajneri su naime uspjeli “skrojiti” stražnji dio automobila koji se svi a svima, od najmla ih do onih starijih, muškarcima i ženama, a i tržište ga je odli no prihvatilo. Dokaz odli nog izgleda su i dodijeljene brojne nagrade ovom modelu, odmah po izlasku na tržište, a još se i danas broj nagrada puni… Prednja strana daje novom visiospace-u snažan karakter s velikodušnim branicima na kojima su veliki otvori dovodi zraka s crnim pregradama, sa sportskim obilježjima. Široki panoramski vjetrobran i veliki bo ni prozori naglašavaju pripadnost obitelji visiospace Citroën. Stražnji stupovi skriveni bo nim stražnjim staklima, daju krovu vrlo prozra an karakter i odaju dojam neprekinutog ostakljenja. Visiospace je spoj iznimne vidljivosti (visio) i velikodušnog unutrašnjeg prostora (space). Citroën C4 Picasso odska e od konkurenata nude i natprosje nu preglednost i

osvijetljenost osobito vezanu uz panoramsko vjetrobransko staklo s velikim kutom, velikim bo nim prozorima sprijeda uokvirenih tankim stupovima i ostakljenim panoramskim krovom (dostupnim u opciji); prostornost i volumen prtljažnika kao referenca u segmentu – 500 litara ispod pokriva a prtljage, za normalno korištenje prtljažnika, iza sjedala u 2. redu, do maksimalnog volumena od 1.734 litre iza prednjih sjedala; tri individualna i jednaka sjedala u 2. redu i ravnu podnicu za primanje tri putnika straga u istim uvjetima udobnosti; laganu modularnost i brzo korištenje zahvaljuju i jednostavnom preklapanju tri sjedala straga ispod podnice vozila. Blagi dizajnerski restyling za ovu je godinu “pomladio” ovaj popularan model, a donio mu je i moderna rješenja poput LED dnevnih svjetala i sl. Testni je primjerak pokretao nov 2,0 HDi pogonski agregat s 150 KS. Snaga pogonskog

agregata, raspored momenta i odli no izra unat ru ni mjenja sa šest stupnjeva prijenosa te niska potrošnja goriva jednostavno su dobitna kombinacija za ovaj obiteljski automobil. Jedina zamjerka koju se može uputiti odnosi se na preciznost mjenja a jer jednostavno ne voli brze prmjene stupnjeva prijenosa. O ovjesu Citroëna ne treba trošiti puno rije i. Udobnost je na prvom mjestu sa zra nim ovjesom straga (na stražnjoj osovini). U praksi ovjes je odli no izbalansiran izme u udobnosti i dobrog držanja kolnika. Razvijen je na istoj platformi kao i Grand C4 Picasso (7 sjedala) koji je osvojio 5 zvjezdica na testu EuroNCAP, C4 Picasso odgovara tako er najstrožim kriterijima u pogledu zaštite putnika u slu aju sudara (7 zra nih jastuka u seriji, od ega jedan zra ni jastuk za koljena voza a, inovativna osnažena struktura, 4 Iso ix sjedala, upozorenje o nevezanim sigur-

6. rujna 2011. Tehni ki podaci: Citroën C4 Picasso 2,0 HDi BVM6 Exclusive Motor: diesel, 4 cilindra, 1.997 ccm, 150 KS, 340 Nm 2.000 o/min, Common Rail, ru ni mjenja sa 6 stupnjeva prijenosa Performanse: najve a brzina 195 km/h, 0-100 km/h 10.7 s, prosje na potrošnja 5.7 l/100 km, 149 g/km CO2 Dimenzije: masa 1.580 kg, dužina 4.470 mm, širina 1.830 mm, visina, 1.680 mm, spremnik goriva 60 l, prtljažnik 500 – 1.735 litara, gume 215/50 R17 Dužina testa: 807 km Dodatna oprema: panoramski nepomi ni stakleni krov - 6.000 kn, metalik boja - 3.250 kn, koža Claudia Mistral - 15.000 kn Cijena osnovnog modela: 177.400 kn Cijena testiranog modela: 201.650 kn

nosnim pojasevima na svim sjedalima, itd.). Velika pažnja tako er je posve ena osje aju kvalitete u putni kom prostoru korištenjem materijala ugodnih na dodir (korištenje kroma i sjajnog crnog premaza, premaza mekanog na dodir, ina završna plo a komandne plo e i obloge vrata...). Svojim jedinstvenim stilom, iznimno dinami nim i potvr enim, dimenzijama (4,47 m dužina, 1,83 m širina i 1,68 m visina), užitkom u vožnji i inovativnim funkcijama visiospace, C4 Picasso prirodno se smješta u gamu kompaktnih monovolumena. (Dalibor Flajpan)

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

ruze u izvedbi s pet vrata u prodaji je po cijeni od 96.990 kuna. To je cijena za benzinski model s 1.6 motorom (124 KS) i paketom opreme LS+ koji uklju uje: ABS, ESP, 6 zra nih jastuka, klima ure aj, CD-radio MP3, elektri ne podiza e prednjih stakala, daljinsko centralno zaklju avanje. Dizelski model s 2.0 motorom (163 KS) i 6-stupanjskim mjenja em u prodaji je ve od 138.000 kuna uz bogatije pakete opreme. Od svojeg predstavljanja 2009. godine, Chevrolet Cruze osvojio je mnoge voza e ĹĄirom svijeta. Dolaskom peterovratne verzije Cruzea, Cherolet e imati vaĹžan model u vrlo konkurentom kompaktnom trĹžiĹĄnom segmentu. Novi Cruze s pet vrata pruĹža kupcima stil i svestranost peterovratnog automobila te istovremeno sve kvalitete koje su povezivane s viĹĄestruko nagra ivanim limuzinskim Cruzeom. Peterovratni Cruze, koji krasi dinami an i izraĹžajan Chevroletov dizajn, kombinira futuristi ki stiliziranu putni ku kabinu s puno prostora i bogatu ponudu u inkovitih benzinskih i dizelskih motora. I u podru ju sigurnosti Cruze u peterovratnoj izvedbi nudi bogat paket sigurnosnih zna ajki koji standardno dolazi sa svim modelima. Peterovratni Cruze dolazi s poboljĹĄanjima unutraĹĄnjosti iz modelske godine 2012., a kupci mogu birati izme u tri razli ita paketa opreme: LS, LT i LTZ. Glavni elementi vanjskog dizajna su dinami na linija krova, lagano podignuta i udubljena linija ramena kao i prednja svjetla sa svojim uĹĄiljenim ku iĹĄtima nalik na vrhove strijela. Proporcije peterovratnog modela â€“ njegovi kratki prednji i straĹžnji prevjes te bo ne stranice koje su nagnute prema van kada se gledaju iz pro ila â€“ osnaĹžuju robustan i vrst stav ovog automobila. Kao Cruze limuzina, i peterovratni model ima prednji kraj koji izgleda

Peterovratni Chevrolet Cruze u Hrvatskoj

dojmljivo zahvaljuju i vodoravno podijeljenoj reĹĄetki hladnjaka i dvostrukim halogenim Ĺžaruljama prednjih svjetala. Kako se pomi emo prema straĹžnjem dijelu, krovni spojler i lagani nabor na nosa u koji se proteĹže do baze straĹžnjeg vjetrobranskog stakla dodatno poja avaju vizualni dojam brzine. Skup straĹžnjih svjetala upu uje da je posebna paĹžnja posve ena detaljima te pridonosi ukupnom luksuznom izgledu peterovratnog Cruzea. UnutraĹĄnjost Cruzea karakterizira puno raspoloĹživog prostora i svestranost. Inspirirano interijerom legendarnog Chevroletovog sportskog automobila Corvette, Cruze ima dvostruki kokpit podijeljen integriranim srediĹĄnjim elementom koji se spaja sa srediĹĄnjom konzolom. Kapacitet prtljaĹžnika je 413 litara s podignutim naslonom sjedala, dok

putnici na straĹžnjoj klupi mogu uĹživati u ak 974 mm prostora za glavu. Preklapanjem naslona sjedala u omjeru 60/40 kapacitet prtljaĹžnika pove ava se na 883 litre. Za spremanje razli itih sitnica koje koristimo svakodnevno, npr. knjiga, CD-ova ili malih prijenosnih ra unala, mogu posluĹžiti razni pretinci, poput dvodijelnog pretinca za rukavice, pretinaca na srediĹĄnjoj konzoli te dĹžepova na vratima i naslonima sjedala. Ispod poklopca motora mogu a su tri izbora: ponu ena su dva benzinska i jedan dizelski motor. Od po etka 2012. bit e dostupan joĹĄ jedan, novi 1.7-litarski dizelski motor. Svi motori su etverocilindri ni s upravljanjem pomakom bregastih osovina, 16 ventila i ubrizgavanjem goriva u viĹĄe to aka ili, u slu aju dizelskih motora, common-rail tehnologijom. Oba benzinska motora,

PAKET

DALJINSKO CENTRALNO

COLOR PAKET

ZATAMNJENA STAKLA

NASLON ZA RUKE

Polo Rabbit

BEZ TROÂŠ

KOVA:

anja og osigur obvezn uranja ig os o sk ka cije registra pregleda g tehniĂ‹ko ljeĂŚnika bi javnog

Das Auto.

1.6 i 1.8-litarski, funkcioniraju uz stalno promjenjiv rad bregaste osovine. Promjene za modelsku godinu 2011. uklju uju nove usisne grane kod oba motora. InĹženjeri zaduĹženi za razvoj motora zatim su pove ali omjer kompresije kod 1.6-litarske jedinice te su prilagodili kontrolnu kalibraciju kod 1.8-litarskog motora. Jedan od najsnaĹžnijih motora u kompaktnom segmentu, 2.0-litarski turbo dizelski motor koji je dostupan sa svim novim peterovratnim modelima Cruzea kao i limuzinama iz modelske godine 2011. ima ve i vrĹĄni tlak paljenja u komori za izgaranje te pogonski lanac umjesto remena. Peterovratni Cruze ima jedinstvenu integralnu strukturu karoserije i okvira na injenu od elika visoke vrsto e koja je me u najrobusnijima u segmentu. Ovakva integralna

struktura karoserije predstavlja izvanrednu podlogu za postizanje podatnog i responzivnog, a istovremeno opuĹĄtenog upravljanja kakvo se moĹže iskusiti prilikom voĹžnje peterovratne verzije Cruzea. Struktura modela s pet vrata skoro je identi na kao limuzinske izvedbe, koja je od NCAP-a dobila sigurnosnu ocjenu od maksimalnih pet zvjezdica. U novi je peterovratni model integriran cijeli niz elektroni kih sustava kako bi se sprije ilo da do e do nezgode. U hitnom slu aju intervenirat e elektroni ka kontrola stabilnosti (ESC), kontrola proklizavanja (TCS) i sustav sprje avanja blokade ko nica (ABS) s elektroni kom raspodjelom sile ko enja (EBD) kako bi pomogli voza u da drĹži smjer voĹžnje, kao i prilikom zahtjevnih manevara ko enja ili ubrzanja.

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.7.2011. model

koli ina udio, %

Opel Astra

1251

4,67%

Ĺ koda Octavia

1240

4,63%

Volkswagen Polo

1140

4,25%

Opel Corsa

1018

3,80%

Renault Megane

875

3,26%

Hyundai i30

872

3,25%

Volkswagen Golf

869

3,24%

Peugeot 308

724

2,70%

Renault Clio

721

2,69%

10 Volkswagen Passat

716

2,67%

11 Chevrolet Lace

693

2,59%

12 CitroĂŤn C4

614

13 Dacia Sandero

543

2,03%

14 Ford Focus

502

1,87%

2,29%

15 Kia Cee'd

500

1,87%

16 Chevrolet Aveo

468

1,75%

17 CitroĂŤn C3

457

1,71%

18 Ford Fiesta

455

1,70%

19 Peugeot 207

452

1,69%

20 Renault Fluence

449

1,68%

21 ostali

12241

45,68%

UKUPNO

26800

100%

Izvor: Promocija plus

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeÄ‘a, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW LT 46 2.8 TDI , 2000., Ĺžuta, vuÄ?na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauliÄ?no vitlo, signalizacija, tahograf, radio 4. Mercedes 609 D, 1991., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 8. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 9. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

14 WRC poredak nakon 9 od 13 Rally-a:

MotoGP poredak nakon 13 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN San n Ma Mar M Marina, arin rin naa,, Misano, 4. rujna 2011.

Rezulta Rally Njema ka, 18.-21. kolovoza 2011.

F1 poredak nakon 12 od 18 utrka

F1 poredak za VN Belgije, lgije lg ije,, Spa-Francorchamps,, 28 2011. 28.. kolo kkolovoza olovoz vozaa 2 01 0 011 11 11.

Jorge LORENZO

Sebas en OGIER

Sebas an VETTEL

Dani PEDROSA

Sebas en LOEB

Mark WEBBER

Casey STONER

Dani SORDO

Jenson BUTTON

Marco SIMONCELLI

Mikko HIRVONEN

Fernando ALONSO

Andrea DOVIZIOSO

Pe er SOLBERG

Michael SCHUMACHER

Ben SPIES

Kimi RAIKKONEN

Nico ROSBERG

Henning SOLBERG

Valen no ROSSI

Adrian SUTIL

Armindo ARAUJO

Alvaro BAUTISTA

Felipe MASSA

Peter VAN MERKSTEIJN

Hector BARBERA

Vitaly PETROV

10. Cal CRUTCHLOW

10. Pastor MALDNADO

11. Hiroshi AOYAMA

12. Karel ABRAHAM

Poredak voza a: 1.

Casey STONER

10. Dennis KUIPERS

2 1

Sebas en LOEB

192

Sebas en OGIER

167

Mikko HIRVONEN

156

259

Jari - Ma LATVALA

Pe er SOLBERG

Jorge LORENZO

224

Andrea DOVIZIOSO

185

Mads OSTBERG

Ma hew WILSON

Kimi RAIKKONEN

Henning SOLBERG

Dani PEDROSA

Ben SPIES

150 135

Valen no ROSSI

133

Nicky HAYDEN

105

Marco SIMONCELLI

Colin EDWARDS

10. Hiroshi AOYAMA

87 82

Poredak proizvo a a: a: 1.

Honda

305

Yamaha

258

3. 4.

Duca Suzuki

144 63

Slijede a utrka: VN Aragon, MotrLand, 18. rujna 2011.

Poredak voza a:

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. Dani SORDO Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Ice 1 Racing 6. Munchis Ford World Rally Team

Slijede i rally: Rally Australia, 8.-11. rujna 2011.

333 242 105 83 48 32

Poredak voza a: 1.

Sebas an VETTEL

259

Mark WEBBER

167

Fernando ALONSO

157

Jenson BUTTON

149

Lewis HAMILTON

146

Felipe MASSA

Nico ROSBERG

Michael SCHUMACHER

Vitaly PETROV

10. Nick HEIDFELD

Poredak konstruktora: ra ra:

RBR – Renault

426

McLaren – Mercedes

295

Ferrari

231

Mercedes

Renault

Sauber Ferrari

Force India – Mercedes

STR – Ferrari

Slijede a utrka: VN Italije, Monza, 11. rujna 2011.

Infiniti FX Sebastian Vettel Savršen Infinitijev crossover visokih per ormansi - kojeg je dizajnirao i za kojeg je napravljen - svjetski prvak u Formuli 1, Sebastian Vettel, debitirat e na 64. Me unarodnom Salonu Automobila u Frank urtu, u utorak 13.rujna. Voza Red Bull Racinga i Infinitijev ambasador u svijetu sam e predstavit e “svoj” automobil. Prvi ikad, cestovni model s Vettelovom zna kom, FX Sebastian Vettel, je najlakša i najbrža ina ica FX-a dosad s najboljom aerodinamikom, uvažavaju i želju svjetskog prvaka da ima crossover koji može voziti 300 km/h na doma im autocestama koje nemaju ograni enja. Temeljen na ve brzom sportašu FX50S Premiumu s V8 motorom, model FX Sebastian Vettel doživio je promjene na motoru, ovjesu i karoseriji s klju nim poboljšanjima u aerodinamici primijenjenim prema naputcima iz Red Bull

Racinga. Upravo ovaj model dobiva i personalizirani interijer prema ukusu Sebastijana

Šavora d.o.o.

Vettela ime se ekskluzivnost i individualnost marke uzdiže u nove visine.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2001.g., 121.000 km, 2. vlasnik, na ime kupca = 3.500 eura 2. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2003.g., 70.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 4.430 eura 3. Toyota Prius 1,5 Hybrid SolNAVI, 2006.g., 130.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 13.400 eura 4. Toyota Prius 1,5 Hybrid Luna, 2007.g., 140.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 11.000 eura 5. Toyota Hilux 2,5 D-4D DC, 2006.g., 172.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 14.800 eura 6. Toyota Verso 2.0 D-4D Sol, 2009.g., 116.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 18.500 eura 7. VW Scirocco 2.0 TDI Sport, 2008.g., 59.900 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 19.800 eura 8. VW Eos 1.4 TSI, 2008.g., 6.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 18.999 eura 9. Renault Megane 1.4 16V Grandtour, 2004. g., 109900 km, na ime kupca = 5.640 eura

6. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Opasne igre sjever - jug Otkako je nove Hrvatske, zagovaram njezino jedinstvo na svim razinama i strahovito me ljute podjele bilo koje vrste. Stoga sam izuzetno ljut i zabrinut za novi sukob, odnosno podjelu sjever - jug, koju je potaknuo Hrvoje Maleš, predsjednik Uprave Nogometnog kluba Hajduk Split. Grozno mi je kako Maleš svoju nesposobnost i neuspjeh u brojnim primjerima u odnosu na zagreba ki Dinamo, a posebice zadnji, kada mu je Zdravko Mami doslovce pred nosom uzeo Joea Šimuni a, nastoji usmjeriti u mržnju izme u sjevera i juga Hrvatske, odnosno izme u Zagreba i Splita, dva najve a hrvatska grada. Zbog Malešove nesposobnosti vo enja NK Hajduk iz Splita stradao je osobni automobil zagreba ke registracije, što me vratilo u godine druge države kada su u moru završavala vozila Dalmatincima nesimpati nih registarskih oznaka. Sada je drugo vrijeme i druga država i nije u redu iživljavati se na ne ijem autu. Najviše neugodnosti ima sam Joe Šimuni , Hrvat iz Australije, koji je samo izabrao ono što je za njega kao profesionalnog nogometaša najbolje. Samo zato što je izabrao Dinamo, a ne Hajduk, postao je meta takozvanih Hajdukovih nogometaša koje je Maleš zbog prikrivanja svoje nesposobnosti izmanipulirao te ga sada u reprezentativnoj opremi moraju uvati specijalci. Osim što je ružno i neugodno, skupo je i opasno. Najmanje što država može napraviti je da od Maleša osobno naplati troškove osiguravanja nogometa-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

ša, da mu naplati štetu na zapaljenom zagreba kom vozilu i posebno kazni zbog unošenja nemira me u ljude. NK Hajduk Split pak neka ga smijeni s ela Uprave kluba, jer ne samo što je nesposoban, nego šteti ugledu kluba i raspiruje mržnju me u ljudima, posebice me u mladima. Ja pak ga osobno upozoravam neka ne igra na podjeli Hrvatske na sjever i jug, jer moja je Domovina previše krvarila i trpjela zbog raznih podjela i podmeta a nesnošljivosti me u ljudima. Ne znam gdje je ranih devedesetih bio Hrvoje Maleš, kada smo navija i modrih i bilih pjevali Dinamo i Hajduk dva su kluba bratska, s njima se ponosi itava Hrvatska. I klupske smo zastave vezali jednu za drugu. Malešu, opasno se igrati podjelom navija a i Hrvatske na sjever i jug. Oti i prije nego se dogodi još nešto strašnije nego što se dogodilo Šimuni u i automobilu. Bolje i za tebe i za Hajduk i za Hrvatsku.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

AKOVE KI espresso by Bibi

“Me imurska županija je suuuupeeeer coooool! ” Naslov je to jednoga obi nog posta koji je na svom Facebook pro ilu objavila udruga koja se bori za zaštitu i promicanje prava biciklista pod imenom “Sindikat biciklista“, a u kojem ista pruža podršku još jednoj akciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojom se promovira bicikliranje kao zdrav na in života. Naravno, rije je o akciji “Pješke ili biciklom na posao”, koja se provodi baš u našoj županiji, i u proteklih je nekoliko godina naišla na izuzetno dobar odaziv. Reakcija Sindikata biciklista bila je vjerojatno najljepša stvar koju sam, izme u redova strašnih nesre a i niza ratnih zbivanja, prošli tjedan pro itala, ne samo zbog podrške akciji, nego zbog na ina na koji je sro ena. Jer ve dugo o Me imurskoj županiji na nacionalnoj razini nisam itala u pozitivnom kontekstu, iako smo, barem u odnosu na druge, puni pozitivnih stvari. Sindikat biciklista za sada je najaktivniji u Zagrebu, gdje je u srpnju, nedugo nakon svoga osnutka, uspio na masovnu akciju glavnim gradom privu i oko 1.000 biciklista, a svoje krakove biciklopozitivizma polako

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

širi i prema drugim dijelovima Hrvatske. akovec za sada svoju “podružnicu” nema, ali jedna takva nama me imurskim biciklistima svakako bi i više nego dobro došla. Da me ne shvatite krivo – ne zato da bismo urlali da nam se ukine zabrana vožnje biciklom kroz središte akovca, jer istu ak i podržavam, nego da se i kod nas okupi kriti na masa onih koji svoj bicikl ne bi mijenjali ni za što na svijetu, da se druge upozori da u prometu sudjelujemo i mi, ali i da se same bicikliste educira o sudjelovanju u prometu. Sindikat biciklista voli Me imursku županiju, a, barem u našem slu aju, ljubav je obostrana!

Pazite se “modernih” provalnika

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Zgrozila me neki dan jedna spoznaja. Nema više ilanja u miru svog doma. Prvo zaprite lesu i sve prizemne obloke, provjerite bravu na vratima i tek onda sjednite pred telku. U protivnom, injenica da je to vaš dom ne zna i nužno i da raspolažete svojom torbom, nov anikom, novcem i dokumentima. Neki to rade puno bolje od vas. Ve se i vrapci na akove koj gaciji spominaju da na Facebook ne valja stavljati informacije poput one da na par dana mi emo papke, odnosno da je ku a prazna, ime indirektno upu ujemo poziv svim besposlenim provalnicima da je vrijeme za akciju. Iako nam ti potencijalni provalnici nisu Facebook prijatelji, ta informacija ve nekako prona e kanale do njih. I onda slijedi pjesmica: “Strangers in the night“. Svim Facebook korisnicima to je manje - više jasna stvar. No, kad nitko ne mi e svoje papke nikud, kad je ku a puna k’o mahunarka, jedan drijemka, drugi u zahodu obavlja “broj dva“, troje je na terasi te dvoje pred ra unalima, a usputni prolaznici, nazovimo ih Sandokan i or , to uspiju okrenuti u svoju korist i zdrpe torbicu lagano stisnuvši samo kvaku ulaznih vrata. E, to onda otvara jednu novu dimenziju života u akove koj zoni. Di-

menziju: spokoj i sigurnost nigdje i nikad. Ta dvojica mladi a navodno ve duže vrijeme “operiraju“ u Ulici Slavka Kolara u akovcu. Na “wish“ listi su i bicikli, željezo (ne nužno staro) koje samoposlužno traže po dvorištu te iznad svega lova i kartice (po mogu nosti s uredno ispisanim pinovima u privitku). Neki stanari su ih prokužili i uklju ili “klimu“ za takve beštije, ljepše re eno za prijete u dera inu da tjeraju što dalje otuda. Ništa ne prepuštajte slu aju. Oprez i sigurnost iznad svega. U nedostatku toga, ni policija vam ne može baš puno pomo i. Vaša zara ena lova nije dostojna da je troši stvor kojem je vrhunac poštenja kad praznu oplja kanu torbicu baci u prvi grm u vašem dvorištu.

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

POZNATI I SLAVNI

Editors po prvi put u Ljubljani Britanski indie rockeri Editors nastupit e 10. rujna u Ljubljani u sklopu festivala “Itak Džafest“. Na pozornici na ljubljanskim Križankama nastu-

pit e i The Wombats, Dubioza kolektiv, The Toronto Drug Bust i Danza Macabra. Editors u Ljubljanu dolaze prvi put, svoju su karijeru za-

po eli prije 6 godina albumom “The Back Room” i hitovima “Bullets”, “Munich” te “Blood”. Godine 2007. objavili su album “An End Has A Start”, a 2009. po-

sljednji “This Light and on This Evening”. Ulaznice po cijeni od 31,50 eura možete kupiti na svim prodajnim mjestima Eventima.

TBF kre e na veliku dvoransku turneju Ako ste ih kojim slu ajem propustili pogledati ovo ljeto u kojem od gradova na obali, ili pak kod nas u susjedstvu, gdje su nastupili na MTV pozornici ovogodišnjeg Špancirfesta, splitski TBF ove jeseni kre e na turneju pod nazivom “Pistaccio Metallic Tour”. Promoviraju i album “Pistaccio Metallic”, TBF-ovci e posjetiti sve ve e hrvatske gradove, ali i gradove u regiji. Za sada su poznata tri datuma prvih koncerata: 4. studenog nastupit e u Rijeci (Hartera), 12. studenoga u Zagrebu (Dom sportova) i 18. studenoga u Splitu (Spaladium). Ostali datumi bit e poznati uskoro, a ulaznice kre u u prodaju vrlo skoro.

FORMULA 13 1 - DIVNO JE BITI NEKOME NEŠTO - ŽELJKO KRUŠLIN & KALIOPI 2 - SVE OKO NJE - BOJAN JAMBROŠI 3 - SRE OM IMAM TEBE - JACQUES HOUDEK 4 - DORU AK NA TRAVI - BRUJA I . Ivanka Mazurkijevi 5 - KA HASHISH - Ton i Hulji & Mandre badessa band 6 - CRNA DUGA - FRANKA 7 - DIDO MOJ - SEXYMOTHERFUCKERS 8 - DALMACIJA - DJE ACI 9 - PADA NO - MARIO HULJEV 10 - TI BI TO - MANOFON & NOLA 11 - IZ JEDNOG POGLEDA - MASSIMO 12 - DALMATINKA - CONNECT feat. JELENA ROZGA 13 - ŠTO ME NO AS ODAJEŠ - GORAN KOS 14 - SVE SI UZELA - SONGKILLERS

Top 10 [pop-rock] 1 SEVERINA Bred Pi - Dallas 2 BOJAN JAMBROŠI Sve oko nje - Dallas TOP LISTA DOMA IH 3 OP A OPASNOST Pobjego sam Vra se na svjetlo Croa a 4 CONNECT Ft Jelena Rozga Dalma nka - 5 NOVI FOSILI Ti si udo Uvijek blizu Croa a 6 NINA BADRI Mama - Aquarius 7 PARNI VALJAK Ljubav je droga - 8 NENO BELAN Ocean ljubavi 14. dalma nska šansona Šibenik 2011./- -/Dallas 9 MASSIMO Iz jednog pogleda - Aquarius 10 TBF Mater Pistaccio metallic Dalals 11 SLAVONIA BAND Još jedan dan bez nje 12 SANDI Gotovo je s nama - Hit 13 AERODROM Ostani - Hit 14 PLAVI ORKESTAR Revolucija - Dallas 15 CRVENA JABUKA Do neba - Croa a

Sade u Areni Zagreb 22. studenoga parter sredina: 450 kn, parter: 340 kn, donje tribine: 400 kn, gornje tribine: 300 kn, loža: 720 kn. Koncert je sjede eg tipa te je u prodaju pušteno samo 12.000 ulaznica.

TJEDNI KALORIFER

Natali

Britanska skupina Sade, predvo ena karizmati nom pjeva icom Sade Adu 22. studenoga, nakon skoro tri desetlje a vrlo uspješne karijere, po prvi put stiže na hrvatsko tlo. Nastup je zakazan u Areni Zagreb, a stižu nam u sklopu turneje na kojoj predstavljaju “The Ultimate Collection” izdanje, a koje se uspješno nadovezalo na prošlogodišnji povratni ki album “Soldier of Love”. Ulaznice su u prodaji od prošloga tjedna putem sustava Eventim. Cijene ulaznica podijeljene su u sljede e kategorije - Vip parter: 540 kn,

Ulaznice za I'm From Barcelona u prodaji Nakon tog datuma cijena e im biti 100 kuna, a na dan koncerta 120 kuna. Koncert e se održati u Pogonu Jedinstvo 30. rujna. Ula-

znice možete kupiti u glazbenoj knjižari Rockmark i Dirty Old Shopu, a ukoliko niste iz Zagreba možete ih kupiti i online.

Chris

Ulaznice za drugi zagreba ki nastup švedskog indie-pop benda I’m from Barcelona do 5. rujna možete nabaviti po 80 kuna.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu novu web stranicu

www.radio-varazdin.hr

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

6. rujna 2011.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

i d luz a www.poli.c

om.hr

među pilećim kobasicama u Europi!

Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.

22. velja e 2011.

sport@mnovine.hr

MARIN Ĺ UICA izgubio je borbu za Ĺživot prije to no godinu dana, 9. rujna 2010. godine, nakon teĹĄke prometne nesre e

TuĹžna godiĹĄnjica otkako viĹĄe nema mladoga akove kog teniskog asa ProĹĄlo je to no godinu dana otkako je najprije stigla ĹĄokantna vijest o teĹĄkoj prometnoj nesre i u Ma arskoj u kojoj je teĹĄko nastradao Marin Ĺ uica, da bi se nekoliko dana u odigrao najcrnji mogu i scenarij. Mladi 15-godiĹĄnji akove ki tenisa podlegao je u bolnici uslijed teĹĄkih ozljeda glave. Podsjetimo da se kobna prometna nesre a dogodila na autoputu GP Gori an - BudimpeĹĄta kod ma arskog grada Szekesfehervara, u subotu 4. rujna u ranim jutarnjim satima, kada je automobil kojim je upravljao njegov trener SaĹĄa Tuksar udario u zadnji dio kamiona. Tuksar i Ĺ uica morali su s budimpeĹĄtanskog aerodroma poletjeti za latvijsku Rigu, gdje je Marin trebao igrati ITF turnir. Tuksar u nesre i nije ozlije en, dok je Ĺ uica s teĹĄkim ozljedama glave i u stanju kome prevezen u bolnicu u Szekesfehervaru. Iako je tinjala nada da bitka za Ĺživot ne e biti izgubljena, 9. rujna iz bolnice je stigla - tragi na vijest. Gubitak tako mladog Ĺživota, talentiranog tenisa a koji je

Iva Mekovec otvorila US Open sa Sachiom Vickery

Ĺ˝ivot Marina Ĺ uice, jednog od najperspektivnijih hrvatskih tenisa a, odnijela je tragi na prometna nesre a kod ma arskog grada Szekesfehervara, koja se dogodila prije godinu dana svojim odli nim igrama na najbolji mogu i na in prezentirao ne samo sebe i klub, ve i me imurski tenis i sport, pa i puno ĹĄire diljem svijeta, a stru njaci mu predvi ali profesionalnu tenisku karijeru, potresao je sve

u naĹĄoj sredini. Umjesto u velikim teniskim arenama, danas na Marina ostaje, na Ĺžalost, samo sje anje. Svi tenisa i i teniski djelatnici pamte ga po vedrom i veselom pogledu i njegov dragi lik ostat e zauvijek u njima,

akove ka tenisa ica Iva Mekovec po prvi put igra na najve em od etiri turnira sezone juniorskom Grand Slamu â€“ US Openu. Trenuta no 54. igra ica na svjetskoj juniorskoj rang listi izravno je uĹĄla u glavni turnir. U prvom kolu protivnica joj je doma a igra ica s pozivnicom Sachia Vickery (459), a susret se igrao ju er (ponedjeljak) poslijepodne. (dz) vje na je poruka njegovog TK-a â€?Franjo Pun ecâ€?. Prema informacijama koje smo dobili po etkom ovog tjedna, ma arski pravosudni organi cijeli slu aj koji se vodi protiv SaĹĄe Tuksara ustupili su hrvatskom pravosu u, koje e donijeti kona nu odluku. (dz)

PRAZNIK NOGOMETA na akove kom Jugu

Za 80. ro endan akove ka Sloga ugostila Dinamo, koji je kao kapetan predvodio Sammir Sloga iz akovca na kraju je obiljeĹžavanja svojih 80 godina, kao ĹĄlag na tortu za sve svoje navija e, ali i mnogobrojne ljubitelje nogometa u Me imurju odigrala prijateljsku utakmicu protiv zagreba kog Dinama. Pred viĹĄe od 1.500 gledatelja Modri su slavili s 6:1, no rezultat je u ovoj prijateljskoj utakmici bio najmanje vaĹžan. Dinamo je izveo jaku postavu bez reprezentativaca koju je predvodio kao kapetan najbolji i najskuplji igra â€“ Sammir. Gosti iz Zagreba poveli su u 26. minuti golom Sylvestra, a tim se rezultatom otiĹĄlo i na odmor. U drugom dijelu na 2:0 povisio je Dino Ĺ ehar, dok je u 60. minutu Pali bio strijelac tre eg Dinamovog gola. U 69. minuti oduĹĄevlje-

Predsjednik zagreba kog Dinama BariĹĄi uru io je doma inima poklon za sje anje na gostovanje Modrih u akovcu

Dvije desetke u borbi za loptu, doma i Dino Vrbanec i gostuju i kapetan i najve a zvijezda u ekipi Sammir nje doma ih navija a, jer je Sloga zabila Dinamu za 1:3. Strijelac je bio Darko Vabec. U 70. minuti iz kaznenog udarca Andrej Kramari je povisio vodstvo gostiju na 4:1. U zadnjih desetak minuta

Ĺ pehar i Sylvestr zabili su po joĹĄ jedan gol za ukupnu pobjedu Dinama 6:1.

HNK Sloga â€“ GNK Dinamo 1:6 (0:1)

Za kraj karijere oproĹĄtaj protiv Dinama

akovec/Pustakovec â€“ igraliĹĄte Sloge, gledatelja 1500. Suci: Horvat (Ĺ enkovec), Jur ec (D. Kraljevec), Kralji (Vularija) Strijelci:0:1 Sylvestr 26., 0:2 Ĺ pehar 57., 0:3 Pali 6o., 1:3 Darko Vabec 63., 1:4 Kramari 70. 11 m, 1:5 Ĺ pehar 85., 1:6 Sylvestr 89. Sloga: Mihalkovi M. (od 46. Per i ), Obadi , Vabec Damir, VuruĹĄi (od 7. Dokleja), Glad R. (od 7. Vrbanec, od 55. Mihalkovi A.), Bali (od 71.Branilovi ), Vabec Davor (od 46. Glad D.), Vabec Darko (od 79.Flac), Vugrinec (od 66. Kosalec), Saka (od 66. Je ud), Zoka Trener: Drago Vabec Dinamo: Lon ari (od 74. Zelenika), Bru i , Callelo (od 34. Pali ), Kramari , Sammir (od 46. Pavi i ), Sylvestr, Barbari (od 64. Ĺ imunovi ), Beqiraj (od 46. Ĺ pehar), Pokriva , Maroti (od 64. Karamari ),Pulji Trener: Krunoslav Jur i

Gostovanje GNK Dinama u akove koj Slogi ujedno su i iskoristili kako bi zahvalili Vladimiru VuruĹĄi u, popularnom â€œ uki uâ€?, i Robertu Gladu za godine provedene u najdraĹžem im dresu. Tako su VuruĹĄi i Glad imali priliku za oproĹĄtaj od aktivnog igranja nogometa svoje posljednje minute odraditi protiv drĹžavnog prvaka i ovogodiĹĄnjeg sudionika lige prvaka, ĹĄto su s pravom na ono ĹĄto su pruĹžali kroz nogometnu karijeru i zasluĹžili. (SiniĹĄa Obadi )

Zajedni ka fotografija po etnih sastava Sloge i Dinama

PREMIER HRL kre e u subotu, a Me imurje je u prvom kolu doma in

S pomla enom ekipom jedini cilj ostanak u ligi Ovu subotu po inje Premijer liga, a naĹĄ najbolji rukometni klub do ekuje Buzet. Od 19 sati rukometaĹĄi Me imurja pokuĹĄat e upisati prva dva boda u novoj sezoni, a za to e trebati podrĹĄku publike. Posljednje pripremne utakmice pokazale su da ne e biti lako (posebice poraz od jakog Vidovec BIOS-a), tako da tek treba vidjeti koliko ova ekipa vrijedi. Me utim, ve sada je poznato da, za razliku od minulih godina, ne treba o ekivati previĹĄe, tek borbu za ostanak. Od proĹĄlog tjedna mom ad je preuzeo Alan Belko, koji je s ekipom odradio par utakmica i niz treninga, a susret u subotu najavljuje: - Uistinu emo dati sve od sebe da bismo pobijedili. U sezonu ulazimo s potpuno novom, mladom i doma om ekipom, mnogim e igra ima subota biti prvi premijerligaĹĄki ogled, pa se nadamo podrĹĄci tribina. Motiva nam ne nedostaje, to je sigurno.

Zbilja Ĺželimo pokazati ljudima da se i s vlastitim igra kim kadrom moĹže ispresti dobra pri a. U odigranim susretima Me imurci su pokazali velike oscilacije, kaĹže trener: - Kad nam na parketu fali koji od iskusnih â€˜kota i aâ€™, onda imamo problem, to nam se recimo dogodilo u Ivancu, kad nam je Bari ozlije en u 25. minuti. Svjesni smo da je mom ad izuzetno mlada i da su oscilacije normalne, trebamo imati strpljenja i mnogo raditi. U sezonu Me imurje ulazi s nadom ostanka u Premijer ligi, to je ujedno i jedini cilj ekipe: - Stvaranje doma e mom adi nije projekt za jednu sezonu, ve dugotrajniji posao, pa smo za ovo prvenstvo postavili takav cilj. Sad nam je najpre a stvar da u subotu pokaĹžemo zajedniĹĄtvo, da nam profunkcioniraju vratari i da se dobro predstavimo publici, kazao je novi trener. (Ivana Strahija)

NOGOMETNA legenda u naĹĄem kraju

uveni Beara u posjetu Me imurju Na nedavno odrĹžanom 13. me unarodnom nogometnom turniru â€œMe imurec 2011.â€?, me u mnogobrojnim poznatim imenima iz svijeta nogometa, naĹĄao se i legendarni golman Vladimir Beara. Za one mla e, i one koji moĹžda malo manje prate nogomet, samo jedan kratki podsjetnik na to tko je bio â€œVladimr Velikiâ€?, kako je bio jedan od njegovih nadimaka. Zvali su ga joĹĄ i â€?Balerina s eli nim ĹĄakamaâ€? i â€? ovjek od gumeâ€?, a igrao je za Hajduk s kojim je sudjelovao u osvajanju tri naslova prvaka. Kada je 1955. preĹĄao u Crvenu zvezdu, to je bio skandal stolje a o kojemu se godinama govorilo. Sa Zvezdom je osvojio joĹĄ etiri prvenstva i dva kupa. Karijeru je okon ao u njema kim klubovima Alemaniji i Viktoriji. U doba dok je aktivno igrao bio je ponajbolji europski i svjetski vratar. Za reprezentaciju Jugo-

slavije odigrao je 60 utakmica, me u kojima su Svjetska prvenstva u Brazilu 1950., u Ĺ vicarskoj 1954. i Ĺ vedskoj 1958. Dobitnik je srebrne medalje na Olimpijadi 1952. godine u Helsinkiju - u inalu obranio je penal Ferencu Puskasu! Beara je posjetio i akove ki gradski stadion i zarazio samo pohvale na ra un odrĹžavanja objekta, ali i okoliĹĄa.

6. rujna 2011. II. HNL Ispuštena pobjeda u Sigetu

Me imurje propustilo osvojiti sva tri boda Spletom nevjerojatnih okolnosti Me imurje je u Sigetu uzelo svega bod, a trebalo je tri. Naši drugoligaši su naime vodili 2:0 sve do posljednjih minuta utakmice, da bi u završnici doma ini uspjeli u gol iza Bešeni a ugurati ak dvije lopte. Da sve ne e te i glatko za me imurske rossonere jasno je bilo u 48. minuti. Do tada su gosti na ŠNC Stjepan Spaji pokazivali dobru igru, a u par su navrata mogli posti i i pogodak, da je Begovi , Bukal ili pak Me umurac znao kapitalizirati dominaciju Me imurja. U toj 48. minuti Me imurcima je dodijeljen penal, a s bijele je to ke vratara ovi a pokušao matirati Begovi . To mu me utim ne uspijeva, pa su Dragovoljci odahnuli.

Prosuli vodstvo od 0:2 No, ne zadugo, jer pogrešku svog suigra a ispravlja u 61. minuti golom za 0:1 Piškor, a deset minuta kasnije

nadovezuje se i Puclin, koji je pogodio za 0:2. Veselje je umalo po elo u me imurskoj mom adi, kad je uslijedio hladni tuš šest minuta pred kraj utakmice. Sudac Malekinuši vidio je da je Dodlek igrao rukom u svom kaznenom prostoru te

H. dragovoljac – Me imurje 2:2 (0:0) Zagreb - Siget, ŠNC Stjepan Spaji , gledatelja 500. Suci: Malekinuši (Ku na), Mihalj (Požega), Valeši (Ku na). Strijelci: 0:1 Piškor 61., 0:2 Puclin 72., 1:2 Švari 84. 11 m, 2:2 Kešinovi 90. Žu kartoni: Špehar (H. Dragovoljac), Me umurac, Dodlek, Garba (Me imurje). Hrvatski dragovoljac: ovi , Borzi , Špehar, ordaš, Zlatar (od 46. Soki ), Švari , Cel i (od 70. Ouchi), Vuka (od 62. Raši ), Jaj inovi , Kešinovi . Me imurje: Bešeni , Piškor, Dodlek, Novko, Bukal (od 63. Puvlin), Zeba, Garba, Begovi , Barat (od 83. Leva i ), Petak, Me umurac.

pokazuje na 11 metara, iako je naš igra insistirao da ga je centaršut Dragovoljca pogodio u nogu. Prosvjed nije pomogao, a Švari je znao prevariti Bešeni a za 1:2. Još bi se to dalo zadržati, da u 90. minuti mladi Novko nije pogriješio i propustio izbiti loptu u aut, pa je Kešinovi poravnao na 2:2. Tako se sada treba zadovoljiti prvim bodom na kontu 2. HNL ove sezone.

Dove er: Hodošan je bio odli na škola “Ne krivim ja Novka, on je mlad i nau it e. On je uz Bukala bio nešto lošiji u Sigetu, dok su me ugodno iznenadili Barat, koji je posebno dobar bio u drugom dijelu susreta, Puclin, koji je eksplozivan i brz, sli an Kokotu, te Petak, koji je Vuku pospremio u džep”, pohvalio je trener Miljenko Dove er svoje mlade igra e.

Na pitanje treba li biti žalostan zbog izgubljena tri boda, me imurski strateg nam je odgovorio: “Uvijek se može prona i krivac i sigurno da ovo nije idealno. Ali, jako mi je drago da su moji igrali blamažu u Hodošanu shvatili kao priliku za veliku školu i što više ne podcjenjuju protivnike.” U subotu se u akovcu po prvi puta u novoj sezoni igra doma i drugoligaški susret, a Me imurcima u goste dolazi Rudeš. Ekipa je sada, naglašava Dove er, prošla sve turbulencije prijelaznog roka i može se u potpunosti usredoto iti na susret: “O ekujem našu pobjedu, iako je Rudeš dobra mom ad. Vjerujem da Zagrep ane možemo nadigrati.” Mom adi se u posljednjem tjednu priklju io i Vinkov anin Ante Zore, kojeg je trener Dove er okarakterizirao kao pravog stopera i koji e mu biti na raspolaganju za tu utakmicu. (Ivana Strahija)

TABLICA 1.Dugopolje

3 0 0 +8 9

2.Mosor

2 1 0 +3 7

3.Gorica

2 1 0 +3 7

4.HAŠK

2 0 1 +3 6

5.Imotski

1 2 0 +1 5

6.Junak

1 2 0 +1 5

7.Pomorac

1 1 1 0 4

8.Rudeš

1 0 1 +3 3

9.Solin

1 0 2 -2 3

10.Vinogradar

1 0 2 -3 3

11.Croa a Sesvete

0 2 1 -2 2

12.Me imurje

0 1 1 -2 1

13.Radnik Legea

0 1 2 -2 1

14.Hrv. dragovoljac

0 1 2 -6 1

15.Marsonia 1909

0 0 2 -5 0

III. HNL-SJEVER Nazire se sudbina me imurskih predstavnika

akovec i Nedeliš e slavili nove pobjede, ostali trojac ponovno izgubio AKOVEC – KRIŽEVCI 6:3 (3:0) AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 100. Sudac: Rami (Orahovica). Strijelci: 1:0 D. Mesari (4), 2:0 V. Pintari (10), 3:0 Pomper (45), 4:0 Pomper (50), 4:1 Rumenjak (59), 5:1 L. Bobi anec (63), 5:2 edi (66), 6:2 Mihalic (82), 6:3 edi (88). AKOVEC: Prekupec, V. Pintari , N. Pintari , Novak, Pomper, D. Mesari , SE an, Balent, T. Bobi anec, Jambroši , L. Bobi anec. KRIŽEVCI: Vrban i , Kranj evi (od 54. Lep i ), Zemljak, Selanec, Boškovi , Balen, urec, Vrban i , edi , Blagaj (od 46. Orejaš), Rumenjak (od 62. Švagelj).

NEDELIŠ E – CROATIA 5:3 (0:2) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Me imurca. Gledatelja: 200. Sudac: Pajtak (M. Bukovec). Strijelci: 0:1 Paradinovi (10), 0:2 Blaga (40), 1:2 Treska (48), 2:2 Treska (50), 2:3 Lon arek (55), 3:3 Jagec (63-11m), 4:3 Jagec (69-11m), 5:3 Golubi (80). NEDELIŠ E: Posavec, Boj. Stankovi , ukes, Vibovec, Pintari , Jagec, Treska, Železnjak (od 46. Perko), Vizinger (od 46. Periši ), Golubi , Jari (od 30. Balent). CROATIA: Šimi , Šimuni , Šeperec, Tolo, Paradinovi (od 66. Egri), Rašeta (od 46. Iva i ), Prese an, Miloš, Lon arek, Julari , Blaga (od 72. Popovi ).

SLATINA – MLADOST (P) 4:0 (2:0) SLATINA. Gradski stadion. Gledatelja: 200. Sudac: Župan (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Ciglar (4), 2:0 Crvenka (44), 3:0 Ciglar (57), 4:0 Ciglar (68). SLATINA: Peterfai, Ruši , Na (od 64. Ugarkovi ), Džanko, Bra un (od 72. Pecolaj), Filipovi , Majstorovi , Ciglar (od 79. Poljak), Prli , Crvenka, Poto ki. MLADOST: Fabi , Hali , Farkaš, Sraka, Mat. Radikovi , Magdaleni (od 66. Mihoci), Mar. Radikovi , Bukal (od 46. Hreš ), Horvat (od 58. Furundžija), Vugrinec, Miši .

akovec je i dalje bez poraza, a protiv mlade mom adi Križevaca upisao je uvjerljivih 6:3 u tre em kolu 3. HNL Sjever. Do 3:0 doma i su na Stadionu Mladosti stigli prije isteka prvih 45 minuta, pogodili su redom Mesari , N. Pintari i Pomper, da bi Pomper s dobrim navikama nastavio i u drugom dijelu, digavši u 50. minuti rezultat na 4:0. Tek tada nogometaši Križevaca dolaze do pogotka, smanjuju na 4:1 preko Rumenjaka, a doma i uzvra aju pogotkom Bobi anca. Do kraja utakmice se još dva puta u strijelce upisao edi za goste, a jednom je pogodio i Mihalic. “Nisu Križevci blesava ekipa, igraju kvalitetno, ali su mladi i neiskusni, iako tehni ki i takti ki dobri. Bit e to mnogo bolje kad se uigraju”, kazao je trener akov ana Izet Terzi .

Preokret Nedeliš a Nedeliš e je na travnjaku u Dunjkovcu-Pretetincu opet izvelo show za svoje navija e. U prvih 45 minuta igra je doma ih bila slaba, ni blizu one doma inske Nedeliš a na koju smo navikli, pa Croatia uz golove Paradinovi a i Blage dolazi do 0:2 s kojima se ide na odmor. U drugom poluvremenu opet neprepoznatljivo Nedeliš e, ovog puta u usporedbi s prvim dijelom. U svega pet minuta S. Treska izjedna io je na 2:2, gosti su opet okrenuli na 2:3 golom Lon areka, da bi uz dva penala, koja je realizirao Jagec, Nedeliš ani kona no došli u prednost od 4:3. Sve to izdoga alo se do 70. minute, te je još 20 minuta trebalo izdržati, no u 80. je proradio i Golubi , postigao pogodak za 5:3, i tako riješio pitanje pobjednika. “Opet isti problem u prvih 45 minuta, o kojem sam ve govorio, jer im sam u drugom dijelu uveo dva starija igra a i napravio malu rošadu u mom adi, odmah je to na nešto li ilo. ak smo se dvaput vratili u igru, nakon 0:2 i 2:3, zna i da ta iskusna ekipa zbilja vrijedi”, rekao je za Me imurske novine Želimir Orehovec, trener Nedeliš a. Pitanje je dakako koliko e dugo Nedeliš e mo i tako, sustizati zaostatak: “Protiv ja ih ekipa to nam sigurno ne e uspjeti”, priznaje Orehovec. No, o tome

još ne treba brinuti, jer u idu em kolu Nedeliš e gostuje u Pribislavcu: “ Pribislav ani e morati nešto promijeniti iz temelja, ako ne žele ostati najslabija ekipa lige”, kazao je Orehovec.

Slabe predstave Grani ara, Mladosti i Poleta Podravina e se i ove sezone boriti za vrh, a to su demonstrirali „na proš enje“ protiv kotoripskog Grani ara. Pred brojnom publikom doma i su bili posebice nadahnuti. Ina e nije tako loše izgledalo sve na terenu. Doma i su rano poveli, ali Hertelendi je poravnao u 32. minuti i sve vratio na po etak. Niti doma i trener nije bio zadovoljan svojim de kim. Štoviše, dva su ga tako

BJELOVAR – POLET 7:0 (2:0) BJELOVAR. Gradski stadion. Gledatelja: 150. Sudac: Gomer i (Virovi ca). Strijelci: 1:0 Golubi (7), 2:0 Bubli (23), 3:0 Pintar (51), 4:0 Golubi (55), 5:0 Pavlekovi (66), 6:0 Golubi (84), 7:0 Puši (88). BJELOVAR: Cvan i (od 60. Srbljanovi ), Jeli -Balta (od 46. Pintar), Mrzle ki, Puši , Bubli (od 72. Žagi), Golubi , Ljubi , Fili , Komljenovi , Pavlekovi , Kozi . POLET: M. Vibovec, Toplek, Bašek, Lesjak, Pokupec, Kova , Posavec (od 75. Mihalkovi ), Baksa (od 46. Pintari ), Horva , Podgorski (od 63. Sitar).

PODRAVINA – GRANI AR 5:1 LUDBREG. Gradski stadion. Gledatelja: 500. Sudac: Tomi (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Ribi (3), 1:1 Hertelendi (32), 2:1 Ribi (45), 3:1 Kosir (66), 4:1 M. Va unec (69), 5:1 Vukovi (88). PODRAVINA: Jambrec, M. Va unec, Milas, Tarandek (od 46. Valjak), Kosir, D. Va unec, Jambruši (od 36. Vukovi ), Sušec, Malec, Pokos (od 36. Fajt), Ribi . GRANI AR: Tropšek, Radmani , Beliga, Zvošec, Gorupi , F. Kos, ižmešija, V. Kos, Na , Hertelendi, Mikulan (od 46. Paveli, od 55. Matotek).

razljutila da ih je zamijenio ve u 36. minuti. Još jednu izmjenu napravio je u poluvremenu. Sve to mu se isplatilo. Opet su Kotorip ani primili gol u najgore mogu e vrijeme. Tek što se trebalo krenuti u svla ionicu na odmor. To je poremetilo puno toga u igri, tako da su doma i dominirali u nastavku, stvarali prilike i zabijali za kona nih 5:1. Preložani su u prošloj sezoni osvojili tek mrvicu bodova na strani, a u ovoj se izgleda još lošije piše. U Slatini su doma i imali potpunu premo . Poveli su jako brzo, ve u 4. minuti, da bi nakon toga mogli još zabiti, ali Fabi je bio na mjestu. Tada se igra Mladosti konsolidirala, bilo je i prijetnji za doma a vrata. Najbliže zgoditku bio je Magdaleni u 33. minuti. Preloški brod u potpunosti je potonuo minuti prije kraja prvog dijela kada je primljen drugi zgoditak. U nastavku je igrala samo jedna mom ad i to doma a. Samo zahvaljuju i Fabi u i sre i primljena su „samo“ još dva zgoditka, a moglo je vrlo lako i duplo. Mladost je s ovim sastavom laki plijen svojim protivnicima. Pribislav ani protiv prvog favorita nisu bili te sre e da prime „tako malo“. Inkasirali su ak „sedmicu“, ali nije „loto u pitanju“. Bjelovar je trpao golove od

TABLICA 1.Sla na 2.Koprivnica 3. akovec 4.Nedeliš e 5.Bjelovar 6.Podravina 7.Ivan ica 8.Podravac 9.Croa a Grabrovnica 10.Mladost Ždralovi 11.Grani ar Kotoriba 12.Nedeljanec 13.Papuk 14.Križevci 15.Mladost Prelog 16.Polet Pribislavec

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

3 3 2 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 1 1 0 0 0 1 1 1 0 2 1 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 2 1 2 3 3 3

+10 +7 +6 +4 +11 +6 +2 +2 -1 -1 -6 -2 -5 -8 -11 -14

9 9 7 7 6 6 6 4 4 4 3 2 1 0 0 0

U sljede em kolu sastaju se: Polet – Nedeliš e, Mladost (P) – Ivan ica, Mladost (Ž) – akovec, Podravina – Podravac, Križevci – Papuk, Croatia – Slatina, Koprivnica - Bjelovar (subota, 17 h), Grani ar – Nedeljanec (nedjelja, 17 h).

po etka do kraja susreta. Pribislav ani su primili nakon tri kola ak 16 golova i sigurno se pitaju „što je nama ovo trebalo“. (Ivana Strahija i Dejan Zrna)

6. rujna 2011.

KUP Me imurskog nogometnog saveza u znaku velikih iznena enja

Me imurje posrnulo u Hodošanu, ispali Preložani i Kotorip ani, Nedeliš e prošlo na penale Sumrak favorita u šesnaestini inala Kupu Me imurskog nogometnog saveza, u 3. kolu u kojem su se uklju ili svi nositelji. Ve ina utakmica odigrana je prošle srijede, dok su ve ranije ulazak u osminu- inala izborili Centrometal i Mura Hlapi ina. Najve e iznena enje koje se prepri avalo u me imurskim nogometnim krugovima svih ovih dana, zasigurno je poraz hrvatskog drugoligaša Me imurja od županijskog drugoligaša Hodošana. Golovima Z. Strahije i K. Kova a Hodošan je stigao do najve e pobjede u posljednjih desetak godina. Nekad su hodošansko- akove ki derbiji bili prestiž u me imurskom nogometu, ali to je bilo nekad. Me utim, i u ovoj utakmici tako er nije bilo prevelike razlike, što najbolje govori o tome kakva je aktualna kvaliteta Me imurja. Kad se k tome doda pristup gostiju, za razliku od borbenog i nadahnutog doma ina, nije ni iznena enje kako je na kraju završilo. Obi no je u takvim utakmicama nekad hrvatski drugoligaš „natankao“ županijskog ligaša s tri- etiri gola ve u po etnoj fazi utakmice, da bi poslije bila „laganica“. Ovaj put tako nešto nije bilo niti blizu. U posve ravnopravnoj utakmici u kojoj je još k tome Me imurje poseglo za svim svojim igra kim adutima (pri-

klju io se i najbolji igra Garba), dok je Hodošan igrao bez nekoliko bitnih obrambenih igra a, doma i su poveli sjajnom majstorijom Zorana Strahije, da bi Me imurje poravnalo zahvaljuju i pogrešci doma eg vratara. Jalova inicijativa gostiju do kraja utakmice i onda kad su ve svi pomislili da e o pobjedniku odlu ivati dodatni penali, iz jednog odli no izra enog kontranapada u 90. minuti poentirao je hodošanski napada Krešo Kova za pobjedu od 2:1 i zasluženo lijepo slavlje doma ina. Sramotno predstavljanje imidža najboljega me imurskog kluba – Me imurja. Nakon utakmice ak je postavljeno pitanje ostanka na klupi trenera-sportskog direktora Miljenka Dove era, ali o ito su puno ve i problemi kad je u pitanju organizacija, funkcioniranje i kvaliteta nositelja kvalitete me imurskoga nogometa.

Samo Nedeliš e ostalo u igri od hrvatskih ligaša Da je kvaliteta najboljih me imurskih klubova daleko od stupnja natjecanja u kojem igraju, pokazuju i ostali rezultati. Preloška Mladost nakon što je dobro otvorila utakmicu u Novom Selu na Dravi i promašila svoje prigode, bila je u potpuno

podre enom položaju protiv Jedinstva koje je moglo slaviti pobjedu i prije izvo enja dodatnih kaznenih udaraca koji su odlu ivali pobjednika. Naime, doma i su prosuli vodstvo od 2:0 i Preložani su do kraja poravnali 2:2. Na penale su svi bili precizni osim Bukala u redovima Mladosti i lijepa ve er u Novom Selu na Dravi za doma e koji su eliminirali tako er velikog favorita barem „na papiru“. Ispao je i prošlosezonski inalist Kupa Grani ar iz Kotoribe. Ali poraz od akove ke Sloge i nije neko iznena enje budu i da su klubovi do prošle sezone igrali u istoj ligi. Kotorip ani su ina e imali priliku za bolji rezultat, vodili su 1:2 nakon prvih 45 minuta, ali na kraju pobjeda doma ina 3:2. Opasno je visilo i Nedeliš e u Novom Selu Rok. Omladinac u ovoj sezoni igra u pomla enom sastavu, ali Nedeliš anci o ito još nisu u pravoj formi. Vodili su protiv doma ina dvaput, ali Omladinac je bio uporan za kona nih 2:2. Jedini „veteran“ u doma im redovima, vratar Tomaši ipak nije bio tako uspješan kao njegov kolega Posavec, bolje re eno, igra i Nedeliš a su vrlo sigurni izveli sve jedanesterce u ijem

izvo enju su bili puno uvjerljiviji od doma ina za kona no pobjedu jedinog me imurskog kluba koji igra prvenstvo pod ingerencijom HNS-a, a koji je „preživio“ uvodna tri kola Kupa.

Još nekoliko neo ekivanih ispadanja I u ostalim utakmicama bilo je podosta iznena enja. Tako je Šenkovec u žestokoj utakmici svladao ponajbolji klub me imurskih liga posljednjih godina Polet iz Svetog Martina na Muri 4:3. Gosti su utakmicu završili sa ak dva igra a manje na terenu i na kraju ispali od ove sezone „probu enih“ Šenkov ana. „Specijalist“ za kup, Dinamo Palovec bio je uspješan s visokih 4:1 u ehovcu, iako se doma i nešto bune na su enje, a isto vrijedi za visoku pobjedu 3:0 Slakov ana u Cirkovljanu. Na suce su ve tradicionalno ljudi i u Svetom Križu nakon ispadanja Eka od Trnov ana 0:1. U ostalim utakmicama Mladost iz Ivanovca prošla je nakon velike borbe u M. Mihaljevcu 3:2, Podturen je zabijao, a Me imurec promašivao za doma u pobjedu 3:1, Beli anci su opravdali u drugom poluvremenu vrlo dobru formu na po etku sezo-

ne i isprašili Strahoninec 4:1, Trnava puno zabija, ali još više prima, obrana curi na sve strane, pa stoga ne udi poraz od 5:3 u D. Vidovc, a dvoboju u kojem bi oba imala lijepe šanse za prolazak dalje s obzirom na kvalitetu ekipe, da nisu morali igrati me usobno, Sokol je u tvrdoj utakmici svladao ukovec 77 2:0. Ve ranije je Mura svladala Spartak, a Centrometal Napredak. Ove srijede, 7. rujna igra se posljednja utakmica ove faze natjecanja, tako er zanimljiva utakmica u kojoj u M. Središ u Rudar do ekuje akovec (17 h).

Osmina-finala u proljetnom dijelu sezone Osmina inala Kupa MNS-a igra se u proljetnom dijelu sezone. Doma instva e se izvu i u prostorijama MNS-a ždrijebom, a sastaju se: MLADOST Ivanovec – DINAMO Palovec, BSK Belica - pobjednik RUDAR M. Središ e- AKOVEC, CENTROMETAL Macinec - JEDINSTVO Novo Selo na Dravi, VIDOV AN D. Vidovec - NEDELIŠ E, MURA Hlapi ina - SLOBODA Slakovec, PODTUREN - SOKOL Vratišinec, ŠENKOVEC - SLOGA akovec i TRNOVEC - HODOŠAN. (Dejan Zrna)

UTAKMICE 1/16 FINALA NAPRIJED – SLOBODA (S) 0-3 (0-1) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Dario Bubek, Robert Radek, Ivan Vlahek. Delegat: Dragutin Vuk. Strijelci: 0-1 Hergoti (10), 0-2 Šoštari (52), 0-3 Petek (80) NAPRIJED: Mlinarec, Šimunkovi , Mihoci, Hižman, Kemec, Bermanec (72. Režek I), Martinac, Varga, Glavina, Režek D, Šuplika (58. Gosari ). SLOBODA: Tkal ec, Buhanec (86. Fegeš), Hižman (61. Angel), Begovi , Levec, Katanec, Srnec, Hergoti (50. Šoštari ), Goricaj, Novak, Petek.

STRAHONINEC – BSK 1-3 (1-1) STRAHONINEC. Suci: Ivica Križai , Borut Križari , Josip Novak. Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 1-0 Lackovi (13), 1-1 Horvat (37), 1-2 Bašek (47), 1-3 Oreš anin (69) STRAHONINEC: Bertapelle, Kuqi (65. Pintari ), Florijani (80. Periši ), Horvat, Mihali , Vrbanec, Lehkec, Lackovi , Štefulj (46. Graf), Zlataker, Kolari . BSK: Sternad, Bašek, Petri evi , Bogovi , Gelo, Sršan (56. Oreš anin), Gajnik, Mihalec (82. Škvorc), Živkovi , Paler (46. Mlinari ), Horvat (64. Škrilac), Šimuni .

SLOGA – GRANI AR (K) 3-2 (1-2) AKOVEC. Suci: Marijan Duman i , Stjepan Fic, Antun Koruni . Delegat: Drago Koruni . Strijelci: 0-1 Kos (3), 1-1 Vabec (5), 1-2 Hertelendi (20), 2-2 Vabec (57), 3-2 Vabec (76) SLOGA: Per i , Dokleja, Zoka, Saka , Vabec, Bali , Bali , Vrbanec, Vabec, Vugrinec. GRANI AR: Tropšek, Radmani , Fundak, Latin, Kos, Horvat, Gorupi , Hertelendi, Paveli, Kos, Mikulan.

SOKOL – UKOVEC 77 2-0 (1-0) VRATIŠINEC. Suci: Nino Škrobar, Tomislav urila, Bojan Rodiger. Delegat: Franjo Fais. Strijelci: 1-0 Posavec (27), 2-0 Posavec (52) SOKOL: Mesari , Lebar (65. Bistrovi ), Puh (11. Lisjak), Drk N, Novak F, Leich, Mikolaj (65. Drk G), Posavec (74. Vincek), Ma ari , Kova i (76. Boži ), Novak D. UKOVEC: Lehki, Poljak (46. Canjuga), Vlah, Varga (70. Grozdek), Mihoci, Bradari (83. Furundžija), Marka , Sabol (80. Hladnik), Herc, Vuk.

EKO – TRNOVEC 0-1 (0-1) SVETI KRIŽ. Igralište Mi igen. Suci: Damir Aldi , Siniša Luka i , Josip Jurinec. Delegat: Dragutin Hozjak. Strijelci: 0-1 Petri (38) EKO: Domini , Bedi , Ma ek An elko (83. Ma ek Andrej), Horvat, Vutek, Balog, Novak Danijel (55. Gori anec), Novak Damjan (68. Mlinari ), Rudni ki, Novak Z., Mihaljkovi . TRNOVEC: Tratnjak, Benc (52. Brez), Florjan i , Horvat, Mežnari , Pavlekovi (69. Kiri ), Fras, Gyo i, Flac (40. Mar ec), Habrun, Petri (90. eh).

SK – DINAMO (P) 1-4 (0-2) EHOVEC. Suci: Dario Srnec, Renato Posavec, Velimir Leva i . Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 0-1 Hegoti (16), 0-2 Štampar (22), 0-3 Hali (72), 0-4 Cirkven i (75), 1-4 Kekenj (78) SK: Medvar, Baranaši , Kekenj (84. Novak), Bašnec, Vidovi , Lon ari D, Božek (65. Žvorc), Horvat N, Horvat I, Lon ari J (73. Mlinarec), Kramar. DINAMO: Špilek, Križai , Jan ec, Hali , Domini (75. Švenda), Dodlek, Žuli D, Štampar, Žuli M, Hergoti (72. Šegovi ), Cirkven i .

OMLADINAC – NEDELIŠ E 2-2 (1-2) NOVO SELO ROK. Suci: Bojan Juras, Jadran Kukovec, Darijan Zadravec. Delegat: Slavko Novak. Strijelci: 0-1 Jagec (4), 0-2 Vibovec (35), 1-2 Bari (43), 2-2 Novak (75) OMLADINAC: Tomaši , Culjak, Filipovi (46. Reich), Bel (60. Cerovec), Jaluši (41. alopa), Obadi , Bari , Lukman (84. Posavec), Novak, Vukovi , Drk (69. Sabol). NEDELIŠ E: Posavec, Vibovec, ukes, Stankovi Bojan, Ba ari, Golubi , Pintari , Treska (46. Balent), Jari , Stankovi Boris, Jagec (63. Hrušoci).

M. MIHALJEVEC – MLADOST (I) 2-3 (1-1)

ŠENKOVEC – POLET (SMNM) 4-3 (2-2)

MALIMIHALJEVEC.Suci:ZoranNovak,IvanŽganec,Dragutin Novak. Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1-0 Šimunkovi (7), 1-1 Jurinec (23), 1-2 Beštek (50), 2-2 Bestijani D (81) 11m, 2-3 Murkovi (85) 11m. M. MIHALJEVEC: Magdaleni , Bestijani N (79. anadi), Pušar, Srnec, Makšadi, Mesari P, Varga, Šimunkovi , Posavec (66. Bestijani D.), Kova i , Mesari B. MLADOST: Lacko, Leva i , Bujan, Jaluši , Murkovi , Beštek (88. Novak), Orehovec, Kamenar, Pal i, Jurinec, Fran i (72. Talan).

ŠENKOVEC. Suci: Zdravko Toplišnjak, Radovan Posedi, Robert Novak. Delegat: Dragutin Šafari . Strijelci: 1-0 Vidovi (6), 1-1 Gori anec (29), 1-2 Hren (35) 11m, 2-2 Kolar (45) 11m, 3-2 Korent (81), 3-3 Turk (83), 4-3 Kanski (87) ŠENKOVEC: Novak D, Radikovi (46. Kranjec), Leško (46. Kanski), Vugrinec, Farkaš, Ban, Korent, Debelec, Vidovi M (90. Zemli ), Novak M, Kolar (46. Vidovi S). POLET: urkin, Sobo an, Novak, Turk, Hren, Horvat, Lisjak, Rihtarec (65. Brezova ki), Gori anec, Šardi, Karlov ec (63. Makovec).

JEDINSTVO – MLADOST (P) 2-2 (0-1) NOVO SELO NA DRAVI. Suci: Dražen Jur ec, Lidija Kralji , Tihomir Kralji . Delegat: Franjo Kocijan. Strijelci: 0-1 Horvat (37), 1-1 or evi (47), 2-1 or evi (53), 2-2 Horvat (77) JEDINSTVO: Varga, Jaluši M, Štajerec, Jaluši N (46. Lešnjak), Jambroši , Rešetar, Kosi, Vuruši , or evi (76. Škvorc), Popovi Mišel, Novosel, Popovi Miljenko. MLADOST: Farkaš F, Hali , Farkaš D., Sraka, Radikovi Matija, Horvat, Magdaleni , Bukal, Furundžija (46. Hreš ), Vugrinec (55. Radikovi Marsel), Miši , Fabi .

HODOŠAN – ME IMURJE 2-1 (0-0) HODOŠAN. Suci: Marin Horvat, Damir Fodor, Milivoj Bali . Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Strahija Z (46), 1-1 Garba (50), 2-1 Kova (88) HODOŠAN: Krznar, Sinkovi (90. Blagus D), Vlah, Naran a, Kranj ec, Blagus M, Strahija G, Jakši , Kova , Strahija Z, Bašnec (90. Vadlja). ME IMURJE:Bešeni ,Leva i (74.Puclin),Piškor,Me imurec (61. Mar inkovi ), Begovi , Dodlek (83. Bukal), Novko, osi (65. Barat), Zeba, Garba, Petak.

MURA – SPARTAK 3-1 (2-1) HLAPI INA. Suci: Božidar Kolari , Saša Fegeš, Ivica Horvat. Delegat: Marijan Sabol. Strijelci: 1-0 Vuruši (10), 1-1 Križai G (18), 2-1 Vuruši (42), 3-1 Na (51) MURA: Novak D, Lipovi (74. Žalar), Breznik, Jurovi , Novak M, Vuruši (88. Bogdan), Stojko, Vinko, Dragoja, Vinko (54. Jambroši ), Na (82. Sobo an). SPARTAK: Jalšovec, Ruži (43. Juras), Cirkovi (86. Horvat), Škvorc, Križai G, Opa ak, Šegovi E, Križai D (46. Lackovi ), Jan ec, Šegovi I., Mihalic.

PODTUREN – ME IMUREC 3-1 (1-0) PODTUREN. Suci: Željko Turk, Ivica Felker, Franjo Hergoti . Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 1-0 Lepen D (15), 2-0 Kolar M (60), 3-0 Kolar M (82), 3-1 Kregar (89) PODTUREN: Kova i , Mu i (78. Golubi ), Kolar A (54. Berdin), Radovan, Malenovi , Mravljak, Lepen D (54. Lepen J.), Boži R (67. Telebuh), Boži K, Kerovec, Kati (54. Kolar M). ME IMUREC: Marcijuš, Novak, Horvat (65. Ciglari ), Kos, Fu ek, Kova , Škvorc (63. Kozina), Ivanuša (83. Thes), Treska, Bistrovi (84. Lon ari ), Kregar.

VIDOV AN – TRNAVA 5-3 (3-2) DONJI VIDOVEC. Suci: Kristinko Jaluši , Bruno Brljak, Rudolf ižmešija. Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 0-1 Jakši (4), 0-2 Markuši (6), 1-2 Kvakan (21), 2-2 Šlibar (25), 3-2 Ku an (37), 4-2 Šlibar (51), 4-3 Katanec (73), 5-3 Matulin (84) VIDOV AN: Kranjec, Zadravec, Herman, Šlibar (54. Friš i I), Petri , Matulin, Friš i N (75. Petri ), Nemet Da., Ku an, Nemet Di (86. Nesti ), Lukša, Kvakan. TRNAVA: Ribi A, Markan, Markuši , Malek (80. Varošanec), Katanec, Malovi T, Baksa, Pintar (61. Blažek), Malovi I, Jakši , Ribi J.

6. rujna 2011. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

4. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC – DUBRAV AN 0-2 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: Omladinac. Suci: Bojan Juras, Ivica Horvat, Antun Koruni . Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 0-1 Horvat D (73), 0-2 mrlec (77) OMLADINAC: Tomaši , Culjak, Filipovi , Bel (80. Posavec), alopa (13. Jaluši ), Obadi , Lukman, Bari (46. Cerovec), Novak, Vukovi (46. Culjak), Drk (53. Sabol). Trener: Dražen Fic. DUBRAV AN: Apostolovski, Brljak (60. Ribi ), Vidovi , Hujs, Horvat D, Jadan (81. Vu enik), Kolman, Šolo (89. Horvat I, mrlec, Nesti , Horvat D. Trener: Dražen Horvat. Žu karton: Šolo (Dubrav an)

PUŠ INE – SLOBODA (S) 3-1 (1-1) PUŠ INE. Igralište: Puš ine. Suci: Božidar Kolari , Borut Križari , Saša Fegeš. Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 0-1 Srnec (18), 1-1 Lesinger (20), 2-1 Dove er (48), 3-1 Dove er (87) PUŠ INE: Majurec, Zanjko (89. Florijani ), Posavec, Klemen i (69. Grabar), Silaj, Levani , Rešetar, Dove er, Juki (60. La evi ), Greguri , Knezi . Trener: Stanislav Posavec. SLOBODA: Kolar, Buhanec (35. Angel), Hižman, Begovi , Levec, Katanec, Srnec, Hergo (46. Šoštari ), Goricaj, Novak (81. Petek G), Petek D (69. Miljan i ). Trener: Stjepan Petek. Žu kartoni: Silaj, Grabar (Puš ine); Levec (Sloboda)

SOKOL – MLADOST (I) 0-6 (0-3) VRATIŠINEC. Igralište: Sokol. Suci: Dario Srnec, Dragan Hrustek, Boris Jakovljev. Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 0-1 Pal (26), 0-2 Orehovec (30), 0-3 Pal (37), 0-4 Jurinec (61), 0-5 Pal (75), 0-6 Orehovec (85) SOKOL: Puh, Mikolaj, Lisjak, Lebar (46. Ma ari ), Drk N (83. Boži ), Novak F, Leich (46. Vincek), Mikolaj, Posavec (46. Drk G), Kova i (62. Bistrovi ), Novak D. Trener: Marko Mikolaj. MLADOST: Lacko (80. Pata a), Leva i (62. Fran i ), Bujan, Jaluši (75. Krišto ), Murkovi (70. Talan), Beštek, Orehovec, Kamenar, Palfi, Žvorc (46. Lovren i ), Jurinec. Trener: Dragu n Naran a.

PODTUREN – BSK 1-1 (1-0) PODTUREN. Igralište: Trnac. Suci: Zoran Novak, Ivica Felker, Toni Fažon. Delegat: Ivan Kova . Strijelci: 1-0 Okreša (12), 1-1 Gajnik (78) PODTUREN: Kolar D, Okreša, Bredin (88. Kolar A), Radovan, Balenovi , Mravljek, Kolar M, Lepen J, Boži (88. Lepen D), Kerovec, Kolari (46. Mu i ). Trener: Ivan David. BSK: Sternad, Bašek, Škrilec, Begovi , Gelo, Gajnik, Mihalec (88. Škvorc), Živkovi , Hajdarovi (46. Petri evi ), Paler (58. Mlinari ), Oreš anin. Trener: Stjepan Mihalec. Žu kartoni: Kerovec (Podturen); Škrilac, Oreš anin (BSK)

TRNAVA – DINAMO (P) 1-1 (1-1) GORI AN. Igralište: Trnava. Suci: Nino Škrobar, Dražen Sukanec, Ivan Žganec. Delegat: Franjo Fais. Strijelci: 1-0 Baksa (1), 1-1 Cirkven i (4) TRNAVA: Ribi A, Jakši (76. Markan), Baksa, Blagus (63. Cvetko), Katanec, Malovi T, Pintar, Ribari , Malovi D, Mesari , Ribi J. Trener: Robert Katanec. DINAMO: Rebernik, Križai , Jan ec, Hali , Domini , Dodlek, Žuli D (86. Klekar), Štampar, Mihalovi , Hergo (63. Žuli M), Cirkven i . Trener: Ivan Domini . Žu kartoni: Ribi J., Mesari (Trnava); Domini (Dinamo). Crveni karton: Štampar (Dinamo)

BRATSTVO – JEDINSTVO 1-2 (1-2) JUROVEC. Igralište: ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Branko Bacinger, Davor Šupljika, Ivan Kolari . Delegat: Dragu n Šafari . Strijelci: 0 -1 Borko (7), 1-1 Gori anec (20) 11m, 1-2 Borko (25) BRATSTVO: Jelen i , Saka (73. Karlov ec), Antoli , Jambrovi (68. Per i ), Leva i (63. Baumgartner), Gori anec, Koraj, Jurovi , Brezova ki (59. Kutnjak), Trstenjak (85. Novak), Vinko. Trener: Zdravko Modlic. JEDINSTVO: Ter, Krumpi (64. Kocen), Mohari (74. Novak M), Mikulan G, Plantak, Novak D, Mikulan D, Ladi , Borko (50. Horvat), Herceg, Trtinjak. Trener: Goran Mikulan. Žu kartoni: Jurovi , Trstenjak (Bratstvo); Krumpi , Plantak, Novak D, Mikulan D, Borko (Jedinstvo)

Ivanov ani razmontirali Sokol usred Vratišinca Visoka pobjeda Mladosti u Vratišincu. Gosti iz Ivanovca su u svakom poluvremenu svom doma inu Sokolu podarili po tri zgoditka. U gostuju im redovima izuzetno puca ki raspoložen bio je trostruki strijelac Mišo Palfi. Prva dva zgoditka postigao je u prvom dijelu. Uz njega strijelac u prvom dijelu za goste bio je Nenad Orehovec. Željko Jurinec je u 61.minuti bio strijelac za vodstvo Mladosti od 4-0. Mišo Palfi postiže svoj tre i zgoditak u 75.minuti, a pet minuta prije kraja utakmice svojim drugim zgoditkom na utakmici Nenad Orehovec postavlja kona nih 6-0 za goste. Gosti su se bolje snašli od samog po etka utakmice i prakti ki doma oj mladoj mom adi nisu dali „disati“. Za pohvalu je što nije bilo niti jednog kartoniranog igra a.

Naprijed do sva tri boda u posljednji tren Naprijed do doma e pobjede minutu prije kraja utakmice. Utakmica je kasnila 10 minuta zbog boje dresova jer doma i nisu željeli popustiti u izboru boje mada su morali. Brzo su doma i poveli sa 2-0. Damir Režek bio je strijelac u 10.minuti, a Željko Glavina u 12.minuti iz kaznenog udarca. Polet je do smanjenja rezultata na 2-1 stigao u 76.minuti zgoditkom Mihaela Karlov eca. Mario Turk pak je u 83.minuti poravnao na 2-2. Nakon toga je gostima iz Svetog Martina na Muri poništen ili nije priznat zgoditak zbog zale a kojeg gosti smatraju da nije bilo. Naprijed pak je minutu prije kraja utakmice zgoditkom Željka Martinca stigao do pobjede od 3-2. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Remi u Podturnu Podjela bodova u Podturnu. Svakoj je mom adi pripalo po poluvrijeme. Doma inu prvo, a gostima iz Belice drugo. Na kraju kad se sve skupa zbroji neriješen ishod je možda i najpravedniji. Ivica Okreša je u 12.minuti doma ine doveo u vodstvo od 1-0. Delegat utakmice Ivan Kova koji hvali vrlo dobro su enje suca utakmice Zorana Novaka ipak mu zamjera da je u 75.minuti zbog hvatanja rukom doma eg igra a trebao opomenuti igra a BSK-a Kristijana Mihaleca. BSK je do izjedna enja rezultata na 1-1 stigao u 78.minuti zgoditkom Krunoslava Gajnika. etiri minute kasnije gosti traže kazneni udarac, ali je sudac Novak bio blizu mjesta doga aja i pokazao samo rukom da se igra nastavi. ak oko 300 gledatelja pratilo je ovu izjedna enu utakmicu. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Novi doma i poraz Omladinca U Novom Selu Rok doma i poraz Omladinca. U utakmici sa dosta prigoda pred jednim i drugim vratima gosti iz Donje Dubrave u drugom su dijelu svoje

NAPRIJED – POLET 3-2 (2-0) CIRKOVLJAN. Igralište: Naprijed. Suci: Željko Turk, Josip Kedmenec, Tihomir Kralji . Delegat: Slavko Novak. Strijelci: 1-0 Režek (10), 2-0 Glavina (12) 11m, 2-1 Karlov ec M (76), 2-2 Kemec (83), 3-2 Mar nec (89) NAPRIJED: Mlinarec, Šimunkovi , Mihoci, Hižman F (89. Gosari ), Kemec M (80. Kemec D), Bermanec, Glavina I (43. Bedenicki), Mar nec, Varga (85. Šupljika), Glavina Ž, Režek. Trener: Zlatko Vugrinec. POLET: urkin, Karlov ec M (89. Vrši ), Novak, Brezova ki (35. Makovec), Turk, Horvat, Lisjak, Rihtarec (80. Kralj), Gori anec, Šardi, Karlov ec M. Trener: Krešimir Šenji. Žu kartoni: Mihoci, Mar nec, Režek, Kemec (Naprijed); Turk, Gori anec (Polet)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Marko Štampar (Dinamo P)

STATISTIKA 23 zgoditka pos gnuta ili 3,2 po utakmici 1 isklju eni igra 22 opomenuta igra a 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

VETERANI – ISTOK – 3. KOLO MLADOST – DINAMO 2-1 (2-0) PRELOG. Sudac: Dominik Mihoci. Strijelci: 1-0 Slavi ek (27), 2-0 Marcijuš (39), 2-1 Kolari (89) MLADOST: Domini , Mar nec, Kedmenec, Bauer (56. Lipi ), Posavec, Hozjak, Radikovi (46. ižmešija), Slavi ek (80. Židov), Klaji , Soka (46. Kalšan). DINAMO: Modrinjak, Križai , Hliš , Novak, Zor ec, Gregorin i , Jankovi , Grana r, Grana r, Švenda, Kolari , Domini .

MLADOST – PODTUREN 9-2 (3-2) IVANOVEC. Sudac: Nino Škrobar. Strijelci: 1-0 Višnji (13), 2-0 Lajtman (23), 3-0 Višnji (26), 3-1 Ko evar (30), 3-2 Ov ar (39), 4-2 Varga (50), 5-2 Toplek (56), 6-2 Lajtman (59) 11m, 7-2 Lajtman (63), 8-2 Lajtman (67), 9-2 Kralji (88) MLADOST: Ruži , Višnji (46. Klinec), Jurinec, Varga, Toplek, Sušec (46. Jambrovi ), Tkal ec (46. Bašek), Pojer (46. Žvorc), Kozjak (46. Kralji ), Lajtman, Perone, Bujani . PODTUREN: Šafari , Mikuli , Radovan, Jambreši , Kukovec, Srpak, Lepen, Ko evar, Ov ar, Strnad, Novak.

BSK – KRALJEV AN 38 4-1 (1-1) BELICA. Sudac: Mario Gregurina. Strijelci: 1-0 Mesari (12), 1-1 Domini (40), 2-1 Ma ek (70) 11m, 3-1 Mlinari (76), 4-1 Mlinari (90) BSK: Horvat J., Sirc, Horvat M. (46. Mlinari ), Horvat V., Vinkovi , Mesari , Buhin (46. Tomaši ), Trstenjak, Ma ek, Pintari , Kova ec. KRALJEV AN: Strahija, Domini , Miš in (45. Iskra), Srpak, Kova , Strbad, Vlahek, Perca , Cerovec, Tisaj, Ciglari .

RADNI KI – JADRAN 6-0 (2-0) GARDINOVEC. Sudac: Velimir Leva i . Strijelci: 1-0 Carovi (27), 2-0 Vlahek (36), 3-0 Križai (60), 4-0 Vlahek (67), 5-0 Horvat (70), 6-0 Križai (78) RADNI KI: Paler, Poto njak, Vlahek, Horvat, Žilavec, Puri , Novak, Lovrek, Novak, Carovi , Colari (46. Križai ). JADRAN: Kova ec, Juras, Mesari , Klju ari , Hajdinjak, Mihalic, Pavlekovi , Podgorelec, Vrbanec, Ko iš.

dvije prigode realizirali i ku i odnijeli tri boda. Dugo je bilo 0-0. U 73.minuti Dražen Horvat II uspio je svladati doma eg vratara Tomaši a i dovesti Dubrav an u vodstvo od 1-0. etiri minute kasnije utakmica je prakti ki riješena. Darko mrlec postigao je zgoditak za na kraju kona nih 2-0 za goste. Samo jedan opomenuti igra i to gostuju i. Prva pobjeda Puš ina. Nakon dva remija i poraza i navija i Puš ina do ekali su u 4.kolu pobjedu. Loše je krenulo po doma e. Gosti iz Slakovca zgoditkom Denisa Srneca dolaze u vodstvo od 1-0 u 18.minuti. Samo je dvije minute trajala njihova radost kada je na 1-1 poravnao Željko Lesinger. U 34.minuti dolazi do ozljede igra a Slobode Ivana Buhanca koji je prilikom jednog starta na uzdužnoj crti terena za igru završio u ogradi i ozlijedio desnu ruku. Hitno je preba en u županijsku bolnicu akovec na šivanje jer je došlo do posjekotine. U drugom poluvremenu sa dva zgoditka Siniše Dove era u 48. i 87.minuti doma ini dolaze do pobjede od 3-1. Trojica opomenutih igra a. Zanimljivo sva trojica u drugom poluvremenu. Dva doma a, a jedan od strane gostiju.

I u Gori anu bez pobjednika Sve se odigralo u prve etiri minute utakmice. Trnava je u 1.minuti zgoditkom Petra Bakse povela 1-0, a na kona nih 1-1 poravnao je Bojan Cirkven i u 4.minuti. Nakon toga Dinamo u 33.minuti ostaje bez Marka Štampara koji je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi za postizanje zgoditka. Doma i niti tako broj ano ja i skoro sat igre nisu iskoristili tu prednost. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Odgo ena utakmica ukovec 77 Sloga Sporazumom klubova utakmica ukovec 77 – Sloga akovec je zbog proslave 80 godina NK Sloga i gostovanja GNK Dinama iz Zagreba odgo ena za 21.09.2011.(srijeda) s po etkom u 16,30 sati. Tako er je sporazumom klubova promijenjeno doma instvo pa e se u jesenskom dijelu utakmica odigrati u akovcu.

TABLICA 1.Mladost (I) 2.Centrometal 3.Naprijed 4.BSK 5.Polet (SMNM) 6.Podturen 7.Spartak 8.Dubrav an 9.Puš ine 10.Sloboda (S) 11.Sokol 12. ukovec 77 13.Sloga (Š) 14.Dinamo (P) 15.Trnava 16.Omladinac (NSR)

Spartak porazio Centrometala. Nema više mom adi sa stopostotnim u inkom u ovoj ligi. Podatak koji govori koliko e biti natjecanje zanimljivo kako se i pretpostavljalo. Iako su odigrana tek etiri kola ve je ljestvica zgusnuta. Centrometal je gostovao u Maloj Subotici i doma ini u novim dresovima dolaze do pobjede. Bila je to prema prikazanoj igri vrlo izjedna ena utakmica. Doma i su u svakom poluvremenu uspjeli zabiti po jedan zgoditak dok gostima iz Macinca to nije pošlo za nogom. Spartak je u vodstvo od 1-0 u 33.minuti doveo mladi Josip Jan ec. Pet minuta prije kraja poluvremena doma i trener Darko Lon ari bio je primoran zbog ozljede mijenjati Emanuela Šegovi a. U drugom dijelu gosti nešto više u posjedu lopte, ali bez realizacije. Nakon jednog udarca iz

POBJEDA – SOKOL 4-1 (1-0) GORNJI HRAŠ AN. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 1-0 Furdi (36), 2-0 Trbovi (64), 3-0 Škvorc (66), 4-0 Zamuda (73), 4-1 Kova i (87) POBJEDA: Marciuš, Treska, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi , Škvorc. SOKOL: Posavec, Jambreši , Zadravec, Šimunovi , Novak, Leško, uranec, Tomaši , Filipan, Kova i , Mavrek.

DINAMO – MLADOST 1:6 (1:2)

STRAHONINEC. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 1:0 Aldi (13), 2:0 Tomaši (44), 3:0 Zorkovi (56), 4:0 Zorkovi (70), 4:1 Blažeka (75), 4:2 Štampar (82) STRAHONINEC: Trupkovi , Kolar, Makovec, Aldi , Hadži , Pintari (od 20. Štefulj) , Zorkovi , Topolnjak, Sen ar, Tomaši , Bali SLOGA: Reif, Blažeka, Leva i S, Vraži , Mraovi , Vincek, Štampar (od 46. Colev), Leva i D., Vuruši , Strahija, Baša

SPARTAK – RADNI KI 4:0 (1:0) MALA SUBOTICA. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 1:0 Pintar (17), 2:0 Pintar (48), 3:0 Mar ec (57), 4:0 Požgaj (75) SPARTAK:Matjašec,Kova i ,Križai I.(od46.Požgaj),Hras ,Milijan i , Horvat, Križai M., Mar ec, Pintar, Lon ari , Juras RADNI KI: Paler, Kolari , Carovi , Colari (od 46. Baksa), Poto njak, Vlahek, Žilavec, Puri , Novak D., Lovrek, Novak J.

PODTUREN – POLET 4-2 (2-0) PODTUREN. Sudac: Dominik Mihoci. Strijelci: 1-0 Strnad (15), 2-0 Murkovi (42), 2-1 Jeki (57), 3-1 Strnad (60), 3-2 Grkavac G (64), 4-2 Kukovec (82) PODTUREN: Hranilovi , Mikuli (76. Okreša), Radovan, Jambroši , Srpak, Murkovi , Kukovec (83. Kerovec J), Ko evar (56. Novak), Ov ar, Strnad, Lepen. POLET: Grkavac S, Ple kapa, Mesari , Vrbanec (46. Jeki ), Šol , Grkavac G, Radek, Iva i , Bašek, Pintar, Prprovi .

1 1 1 0 1 1 1 1 1 2 2 2 1 2 2 4

14:6 11:4 11:9 7:2 13:8 9:6 7:4 10:10 4:4 5:8 4:11 3:5 2:4 3:6 7:12 5:16

9 9 9 8

7 7 7 7 5 4 4 3 2 2 2 0

LISTA STRIJELACA 4 zgoditka – Željko Mar nec (Naprijed), Mišo Pal (Mladost I) 3 zgoditka – Nikola Blažin i ( ukovec 77), Nikola Drk (Sokol), Damir Režek (Naprijed), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Nebojša Živkovi (BSK), Antonijo Fegeš, Zvonimir Pani , Nenad Vibovec (Centrometal), Filip Murkovi , Nenad Orehovec (Mladost I), Dražen Horvat I, Dražen Horvat II (Dubrav an), Josip Jan ec (Spartak) 2 zgoditka – Darko mrlec (Dubrav an), Goran Krišto (Omladinac NSR), Igor Šegovi , Emanuel Šegovi (Spartak), Josip Lepen, Ivica Okreša, Ma ja Kolar, Kris jan Boži (Podturen), Željko Glavina (Naprijed), Ma ja Horvat, Mihael Karlov ec II (Polet SMNM), David Mesari , Petar Baksa (Trnava), Bojan Cirkven i (Dinamo P), Krunoslav Gajnik (BSK), Denis Srnec (Sloboda S), Siniša Dove er (Puš ine)

Poraz Centrometala u M. Subotici

DINAMO – MLADOST 4:1 (2:0)

BSK – HODOŠAN 0:3 (0:1)

0 0 0 2 1 1 1 1 2 1 1 0 2 2 2 0

DERBI KOLA

DOMAŠINEC. Sudac: Marijan Duman i Strijelci: 1:0 Godina (32), 2:0 Ciceli (40), 3:0 Jasenovi (55), 3:1 Soka (59), 4:1 Zvonarek (65) DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Vugrinec, Pintar, Biber, Mihalec, Jan ec, Hliš , Godina, Jasenovi , Sabol MLADOST: Bartoli , Kalšan, Kos, Bauer, Hozjak, ižmešija, Soka , Zvonarek, Kljaji , Slavi ek, Lipi

BELICA. Sudac: Velimir Leva i Strijelci: 0:1 Švec (32), 0:2 Srpak (56), 0:3 Švec (75) BSK: Horvat J., Laptoš, Trstenjak, Ha ek, Buhin, Mlinari , Kova ec, Pintari , Mesari , Horvat M., Sirc HODOŠAN: Mesari , Domini , Mihokovi , Krznar, Kova , Štefok, Švec, Šavora, Bari , Srpak, Ruži

3 3 3 2 2 2 2 2 1 1 1 1 0 0 0 0

Parovi 5. kola: Mladost (I) – Puš ine, Polet (SMNM) – Sokol, Centrometal – Naprijed, Dubrav an – Spartak, Dinamo (P) - Omladinac (NSR), BSK – Trnava, Sloga (Š) – Podturen, Sloboda (S) - ukovec

SPARTAK – CENTROMETAL 2-0 (1-0) M. SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Marin Horvat, Dražen Jur ec, Bojan Rodiger. Delegat: Darko Jambrovi . Strijelci: 1-0 Jan ec (33), 2-0 Šegovi (61) SPARTAK: Jalšovec, Jan ec (83. Pavlic), Mihalic, Opa ak, Hali , Križai G, Šegovi E (40. Cirkovi ), Pasler, Križai D (65. Juras), Šegovi I (90. Škvorc), Lackovi . Trener: Darko Lon ari . CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Majsen (80. Vince ), Dove ar, Bratkovi , Fu ko, Gunc (80. Rodrigue), Zavrtnik, Fegeš, Pani (65. Novak), Vibovec. Trener: Krešo Žnidari . Žu kartoni: Hali , Juras, Pavlic (Spartak); Bratkovi , Pani , Dove ar (Centrometal)

kuta u 61.minuti najviši u skoku bio je Igor Šegovi i glavom posprema loptu u mrežu solidnog Samira Petkovi a za pobjedu doma ih od 2-0. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

VETERANSKA liga „Sjeverozapad”

VETERANI – ZAPAD – 3. KOLO

PALOVEC. Sudac: Damir Klari Strijelci: 0:1 Sušec (34),1:1 Švenda (38), 1:2 Lajtman (41), 1:3 Toplek (52), 1:4 Žbulj (55), 1:5 Kozjak (60), 1:6 Lajtman (79) DINAMO: Špilek (od 46. Modrinjak), Cirkven i , Križai (od 75. Mezga), Hliš (od 64. Jankovi ), Novak, Zor ec, Gregorin i , Šegovi , Grana r (od 46. Jankovi ), Švenda, Žulji MLADOST: Bujani , Višnji , Klinec, Jurinec (od 46. Perone), Jambrovi , Sušec (od 46. Toplek), Pojer (od 46. Kozjak), Lajtman, Bašek, Kralji (od 46. Žvorc), Žbulj

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 3 3 4 4 4

STRAHONINEC – SLOGA 4:2 (2:0)

SLOBODA – HAJDUK 8-1 (5-1) SLAKOVEC. Sudac: Dragu n Novak. Strijelci: 1-0 Ivanuša (4), 2-0 Krišto (12), 3-0 He a (14), 3-1 Gregorin i (16), 4-1 He a (25), 5-1 He a (39), 6-1 Ivanuša (55), 7-1 Cirkven i (72), 8-1 Tadi (87) SLOBODA: Novak, Cirkven i , Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša (46. Tadi ), Petek, He a, Krišto , Srnec. HAJDUK:Mar ec,Vinkovi ,Sen ar,Grabrovi ,Alijaševi ,Gregorin i ,Šafari ,Mar ec, Žnidari , Vrbanec, Strah.

OMLADINAC – BRATSTVO 3-7 (2-2) MA KOVEC. Sudac: Ivan Žganec. Strijelci: 1-0 Novak (3), 1-1- Zeli (21), 2-1 Novak (40), 2-2 Zeli (43), 3-2 Vukovi (48), 3-3 Luka i (55), 3-4 Luka i (57), 3-5 Balent (65), 3-6 Balent (70), 3-7 Balent (80) OMLADINAC: Šari , Posavec, Vrbanec, Zebec, Vukovi , Kova i , Novak, Kukovec, Dodlek, Horvat, Krišto . BRATSTVO: Šol , Žnidari (46. Luka i ), Posavec, Boži , Kolari , Horvat, Graši (46. Balent), Zeli , Vuruši (46. Pavlinek), Tomaši , Vrbanec.

SLOGA – ŠENKOVEC 1-0 (0-0) AKOVEC. Sudac: Renato Posavec. Strijelci: 1-0 Vraži (87) 11m. SLOGA: Reif, Pintari , Leva i S, Mikuli , Colev, Pongrac, Strahija, Leva i D., Bubek, Blažeka, Vraži . ŠENKOVEC: Kolar M, Križai , Ratajec, Toplek, Sabvoli , Baranaši , Novak L., Novak Ž., Hren, Kolar D, Mikac.

OMLADINAC (NSR) – NEDELIŠ E 3:1 (1:0) NOVO SELO ROK. Sudac: Nino Škrobar Strijelci: 1:0 Kova evi (40), 2:0 Varga (56), 3:0 Vinko (60), 3:1 Dokleja (83)

OMLADINAC: Vugrinec, Fric, Bel, Turk (od 46. Kolari ), Jurinec, Kova evi , Varga B., Vinko, Podgorelec (od 46. Varga A.), Vukovi , Jaklin NEDELIŠ E: Borko, Hlebec, u ek, Pongrac, Tkal ec, Vizinger Damir, Vizinger I., Baksa (od 55. Branilovi ), Kokleja, Žnidari , Vizinger Dejan

SOKOL – SLOBODA (M) 3:0 (2:0) VRATIŠINEC. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1:0 Leško (14), 2:0 Leško (42), 3:0 Šimuni (89) SOKOL: Posavec, Jambreši , zadravec, Horvat, Novak, Leško, uranec, Filipan, Tomaši , Mance, Šimuni SLOBODA: Kova ec, Gori anec, Radek, Mar ec, Belec, Mihoci, Varga, Plevnjak, Mesari , Vidivi , Hozjan

HAJDUK BREZJE – POBJEDA (GH) 0:6 (0:1) BREZJE. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0:1 Zamuda (36), 0:2 Mikulan (50), 0:3 Trbovi (53), 0:4 Trbovi (74), 0:5 Škvorc (76), 0:6 Škvorc (89) HAJDUK BREZJE: Mar ec, Vinkovi , Grabrovi , Šprajc, Alijaševi , Gregorin i , Šafari , Mar ec, Slunjski, Strah, Sen ar NEDELIŠ E: Marcijuš, Treska, Kova , Horvat, Krizman, Trbovi , Zamuda, Furdi (od 46. Škvorc), Zobovi , Mikulan, Germek

ŠENKOVEC – OMLADINAC 3:3 (2:1) ŠENKOVEC. Sudac: Marinko Hrušoci Strijelci: 1:0 Toplek (16), 2:0 Polak (23), 2:1 Kukovec (33), 3:1 Šoštari (65), 3:2 Kova evi (74), 3:3 Vukovi (87) ŠENKOVEC: Zadravec, Kolar, Križaji , Ratajec, Toplek, Saboli , Baranaši (od 46. Šoštari ), Novak, Polak, Toplek, Hren OMLADINAC: Šari , Posavec, Vrbanec, Zobec, Vukovi , Kova i , Novak, Kukovec, Blažon, Horvat, Krišto

AKOVEC – SLOBODA 2:2 (0:0) AKOVEC. Sudac: Robert Novak Strijelci: 1:0 Sobo an (65), 1:1 Ivanuša (70), 2:1 Sanjkovi (81), 2:2 He a (84) AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Sobo an, Sanjkovi , Bogdan, Šenji, Kneževi , Srpak, Musta , Damjan SLOBODA: Novak, Cirkven i , Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Petek, He a, Krišto , Srnec

SLOBODA – STRAHONINEC 1-6 (0-2) MIHOVLJAN. Sudac: Željko Kova i . Strijelci: 0-1 Zorkovi (28), 0-2 Tomaši (31), 0-3 Kolar (51), 0-4 Kolar (57), 1-4 Mesari (68), 1-5 Tomaši (75), 1-6 Zorkovi (80) SLOBODA: Kova ec, Gori anec, Radek, Mar ec, Belec, Mihoci, Varga, Plevnjak, Mesari , Vidovi , Hozjan. STRAHONINEC: Trupkovi , Kolar, Makovec, Aldi , Hadži , Pintari , Zorkovi , Topolnjak, Sen ar, Tomaši , Bali .

Trojac na vrhu s dvije pobjede Rezultati 2. kola: Mura-Zebanec 1:0, Venera PMP-Dubrav an 0:0, ZasadbregMladost 1:4, Bratstvo-D. Koncov ak 4:0, Napredak-Polet 0:3.

TABLICA 1.BRATSTVO 2.MLADOST 3.MURA 4.POLET 5.ZASADBREG 6.NAPREDAK 7.DUBRAV AN 8.VENERA -PMP 9.ZEBANEC 10.D.KONCOV AK

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 1 1 1 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0

0 0 0 1 1 1 1 1 2 2

8 6 6 4 2 2 1 4 1 0

1 2 4 4 4 4 2 5 3 5

6 6 6 3 3 3 1 1 0 0

U 3. kolu (nedjelja, 13.30 h) sastaju se: Zebanec-Venera-PMP, Polet-Mura, D. Koncov ak-Napredak, Dubrav an-Zasadbreg i Mladost-Bratstvo.

4. kolo II. ŽL MNS - istok SK – DINAMO (D) 3-0 (0-0) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Darko Filip i , Darko Pokriva , Željko Ivanuša. Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1-0 Lon ari (14), 2-0 Vidovi (23), 3-0 Kramar (63) SK: Medvar, Baranaši , Kekenj (89. Baksa), Bašnec, Vidovi , Lon ari , Božek (59. Mlinarec), Horvat N (58. Žvorc), Horvat I, Lon ari , Kramar (87. Novak). Trener: Zoran Graši . DINAMO: Bobi anec, Vargek (61. Bihar), Borovec, Sklepi , Jesenovi , Obadi , Brez (46. Furdi), Debelec, Krznar, Cvetko (68. Jambroši ), Trstenjak. Trener: Damir Vrbanec. Žu kartoni: Božek ( SK); Borovec (Dinamo)

GRANI AR – HODOŠAN 0-0 (0-0) NOVAKOVEC. Igralište: Grani ar. Suci: Darjan Zadravec, Zoran Mezga, Matej Mesari . Delegat: Dragu n Horvat. GRANI AR: Pancer, Kolari , Buhin, Novak, Mihalec, Drvoderi S, Lisjak, Drvoderi D, Lovrek D, Drvoderi A., Lovrek N. Trener: Antonio Drvoderi . HODOŠAN: Krznar, Sinkovi , Kranj ec (70. Vadlja), Naran a, Kova evi , Vlah, Strahija G (25. Blagus), Kova , Strahija Z, Basnec. Trener: Goran Strahija. Žu kartoni: Mario Buhin (Grani ar); Naran a, Vlah, Krznar (Hodošan)

MLADOST – PALINOVEC 5-0 (1-0) PALINOVEC. Igralište: Mladost. Suci: Kris nko Jaluši , Mladen Puklavec, Mario Pintari . Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Cirkven i (9), 2-0 Fileš (58), 3-0 Mlinarec (78), 4-0 Talan (81), 5-0 Kolari (90) MLADOST: Mar ec, Kolari , Vlaši (33. Novak), Fileš, Gorupi , Tkalec (46. Možek), Cirkven i , Valen (79. Sabolec), Mlinarec (90. Sabol), Vrbanec, Ružman (46. Talan). Trener: Josip Šegovi . PALINOVEC: Cve ni , Kos, Igrec D, Hošnjak, Igrec Z, Vuk (64. Jankulija), Orehovec (64. Bartoli ), Igrec, Vlah, Lipi , Mihoci. Trener: Tomislav Lipi . Žu kartoni: Vrbanec, Talan (Mladost); Igrec (Palinovec)

KRALJEV AN 38 – CROATIA 1-3 (0-1) DONJI KRALJEVEC. Igralište: Gaj. Suci: Ma ja Horvat, Siniša Luka i , Renato Vuk. Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 0-1 Bali J (17), 0-2 Cvek (75) ag, 1-2 Duman i (87), 1-3 Šafari (89) KRALJEV AN: Juras, Novak (46. Cvek V), Slavi ek H, Slavi ek S, Cvek S, Jankovi , Tisaj, Belovi , Lipi , Štefok (82. Špoljar), Hobor (66. Kozar). Trener: Dubravko Miš in. CROATIA: Patar ec, Jeleni (60. Hunjadi), Bali J., Bali D., Kolar, urin, Križan (67. Šafari ), Ruži S (75. urila), Kr mar (83. Pani ), Ruži M, Ivanuši (51. Novak). Trener: Miljenko Bali. Žu kartoni: Jankovi , Slavi ek (Kraljev an); Kolar, Ivanuši (Croa a)

GALEB – VIDOV AN 6-1 (2-1) OPOROVEC. Igralište: Galeb. Suci: Stjepan Fic, Dragu n Novak, Denis Fic. Delegat: Dejan Kova . Strijelci: 1-0 Erdelji I. (12), 2-0 Pigac (22), 2-1 Matulin (27), 3-1 Erdelji I (60), 4-1 Pigac (66), 5-1 Pigac (70), 6-1 Erdelji I (72) GALEB: Dolenec, Fleten, Balent N, Petri , Soka , Erdelji I (74. Kos), Pigac (71. Balent D), Erdelji M (63. Slavi ek I), Grana r (69. Fran i ), Balent, Mihaljac (85. Vuko ). Trener: Damir Pigac. VIDOV AN: Kranjec (61. Bo kaj), Zadravec, Herman, Matulin, Petri (26. Šlibar), Friš i (61. Tilošanec), Nemet Danijel, Ku an, Nemet Dino, Lukša, Kvakan. Trener: Sre ko Gabaj. Žu kartoni: Balent, Petri , Mihaljac, Fleten (Galeb); Petri , Nemet Dino, Nemet Danijel (Vidov an) Crveni karton: Tilošanec (Vidov an)

BRATSTVO – BORAC PMP 0-2 (0-0) SAVSKA VES. Igralište: Bratstvo. Suci: Mario Gregurina, Jasmin Lozi , Luka Bacinger. Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 0-1 Radikovi (77), 0-2 Radikovi (90) BRATSTVO: Posavec, Magdaleni , Hižman, Vlahov, Kopjar, Horvat, Krišto , Bacinger, Kozar (69. Oršoš), Kocijan, Vugrin (61. Bujan). Trener: Zvonko Bratuša. BORAC: Vlah, Ciceli, Špilek, Kova i , Blažin i , Cika , Mavrin (73. Drvoderi ), Radikovi , Brumen N, Kova i , Rušanec (86. Brumen R), Baranaši . Trener: Boris Radikovi . Žu kartoni: Magdaleni , Hižman (Bratstvo); Cika , Mavrin, Blažin i , Brumen N. (Borac)

4. kolo II. ŽNL MNS - zapad ME IMUREC – ŠENKOVEC 5:2 (3:1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Suci: Damir Aldi , Antun Kukovec, Robert Horbec. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0:1 Kolar (1)11m, 1:1 Treska (17), 2:1 Kregar (30), 3:1 Treska (43), 4:1 Kregar (67), 5:1 Treska (84), 5:2 Vidovi (90) ME IMUREC: Marciuš (od 78. Kralji ), Ciglari , Horvat, Kos, Fu ek, Kova , Škvorc (od 86. Ciglari ), Novak (od 86. Thes), Treska, Ivanuša (od 72. Lon ari ), Kregar ŠENKOVEC: Vuk, Novak (od 46. Leško), Kanski, Vugrinec, Farkaš, Ban, Korent (od 46. Vidovi ), Debelec (od 46. Kranjec), Vidovi , Kukovec (od 31. Fu ko), Kolar Žu kartoni: Marciuš, Ivanuša (Me imurec), Kolar (Šenkovec)

MURA – MLADOST (S) 3:2 (1:2) HLAPI INA. Igralište Ole Radovan Ratko. Suci: Bojan Juras, Damir Fodor, Josip Novak Delegat: Toni Mar njaš Strijelci: 1:0 Breznik (9), 1:1 Tuksar (29), 1:2 Tuksar (32)11m, 2:2 Vuruši (83), 3:2 Novak (90)11m MURA: Novak, Lipovi , Breznik, Jurovi , Novak, Vuruši , Stojko, Vinko, Dragoja, Vrši (od 46. Vinko), Na Trener: Dražen Novak MLADOST: Rajf, Kodba, Hošpel, Leva i , Stojko, Hren, Š avni ar, Leva i , Tuksar (od 83. Vran i ), Jakopi , Murkovi (od 59. Jakopi ) Žu kartoni: Vinko M., Stojko (Mura), Tuksar, Leva i , Kodba, Rajf, (Mladost) Crveni karton: Na , Lipovi (Mura), Stojko N., Š avni ar, Hošpel (Mladost)

PLAVI – STRAHONINEC 6:2 (3:1) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Tomislav urila, Josip Jurinec, Velimir Kantoci Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1:0 Škvorc (28), 2:0 Nerer (31), 3:0 Zadravec (43), 3:1 Štefulj (45), 4:1 Nerer (70), 4:2 Štefulj (82), 5:2 Novak (86), 6:2 Novak (90) PLAVI: Kuzma, Vugrinec (od 73. Trupkovi ), Murkovi , Škvorc, Zadravec (od 67. Radikovi ), Erdelja, Škvorc, Vabec, Novak (od 25. Kova i ), Vugrinec (od 63. Srnec), Nerer (od 71. Novak) Trener: Milivoj Trstenjak STRAHONINEC: Bertapelle (od 46. Kocijan), Kuqi (od 75. Pintari ), Horvat N., Ri ko, Mihali , Vrbanec, Florjani , Lackovi , Štefulj, Lehkec (od 76.Drabi ), Kolari Žu kartoni: Zadravec (Plavi), Mihali (Strahoninec)

VENERA PMP – DRAVA (K) 2:0 (1:0) SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište Venera. Suci: Zoran Hajdinjak, Ivica Križai , Željko Kova i , Delegat: Krešimir Glavina Strijelci: 1:0 Novak V. (38), 2:0 Kerman (70) VENERA: Ciglari , Cvetkovi , Novak D., Kova i , Vabec I., Vabec L. (od 87. Srnec), Novak V. (od 58. Škvorc R.), Peras, Kerman (od 75. Ambruš T.), Škvorc I., Ambruš E. (od 89. Ambruš I.) Trener Saša Mihali DRAVA: Mar n evi , Fran i , Florijani , Jaluši , Bajkovec, Carevi M. (od 46. Kozjak), Treska, Šol, Medved, Pla ak, Carevi B. (od 46. Dombaj) Trener: Damir Tomaši Žu kartoni: Carevi B., Bajkovec, Pla ak (Drava)

JEDINSTVO – TRNOVEC 1:2 (0:1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Jedinstvo. Suci: Dominik Mihoci, Stjepan Novak, Tomica Cerovec Delegat: Dragu n Vuk. Strijelci: 0:1 Ba an (15), 1:1 Kosi (48), 1:2 Petri (56)11m JEDINSTVO: Varga, Jaluši M., Štajerec, Rešetar, Jaluši N., Jambroši , Kosi, Novosel, Novak (od 72. Lešnjak), Popovi , or evi Trener: Mladen Rešetar TRNOVEC: Tratnjak, Florjani , Gyo , Zobec (od 38. Horvat), Mežnari , Pavlekovi , Fras, Habrun (od 90. Flac), Petri (od 86. Mar ec), Brez (od 89. Benc), Ba an Trener: Goran Koprivec Žu kartoni: Popovi , Jambroši (Jedinstvo), Brez, Fras, Pavlekovi (Trnovec) Crveni kartoni: Jaluši (Jedinstvo), Mežnari (Trnovec)

TORPEDO – DONJI KONCOV AK 1:1 (0:1) KRIŽOVEC. Igralište Torpeda. Suci: Milivoj Bali , Marinko Hrušoci, Smiljan Perho , Delegat: Željko Štefanec. Strijelci: 0:1 Hozjan (14), 1:1 Pintari (53) TORPEDO: Herceg, David (od 66. Novak), Fric, Fran i (od 75. Glavina), Pintari A., Tuksar, Stojko, Šol , eki, Jezernik, Pintari L., Trener: Robert Glavina D.KONCOV AK: Grof I., Hrženjak, Saka (od 46. Pleh), Hozjan (od 73. Grof K.), Koraj (od 55. Vrhar), Brezni ar, Pintari , Sklepi , Flac (od 48. Špilak), Cvetkovi (od 62. Gori anec), Turk Trener: Ivan Sklepi Žu kartoni: Šol , Pintari , Glavina (Torpedo), Hozjan, Vrhar (D. Koncov ak)

6. rujna 2011. II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Croatija nastavila veliki pobjedni ki niz Croatia i dalje uvjerljiva. Novu pobjedu na gostovanju u Donjem Kraljevcu su zabilježili de ki iz Orehovice. Poveli su 1-0 zgoditkom Josipa Balija u 17.minuti. Dugo je bilo tih minimalnih 1-0 za goste. Redale su se prigode pred jednim i drugim vratima. Doma i Kraljev an 38 uspio je u 75.minuti povisiti vodstvo gostiju na 2-0 autogolom Silvestra Cveka. Tri minute prije kraja utakmice Marijan Duman i je smanjio na 2-1, a u 89.minuti Miroslav Šafari postavlja kona nih 3-1 za Croatiju. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Galeb visoko leti. ak su šest zgoditaka postigli igra i Galeba mom adi Vidov ana. Po tri su puta strijelci za doma e bili Igor Erdelji i Miroslav Pigac. Na poluvremenu je bilo samo 2-1 za Galeb. Jedini zgoditak za goste iz Donjeg Vidovca postigao je Mario Matulin u 27.minuti. Kad je prakti ni utakmica rezultatski bila riješena vodstvom doma ih od 6-1 u 80.minuti igra Vidov ana Tomislav Tilošanec obim rukama u predjelu prsa udara doma eg igra a i to u prekidu igre. Uz isklju enje ak sedmorica opomenutih igra a. etiri doma a, a tri gostuju a. SK bolji od Dinama. Glatku su pobjedu kod ku e zabilježili igra i od ove sezone novog trenera Zorana Graši a. Dejan Lon ari prvi je uspio u 14.minuti svladati Dragana Bobi anca vratara gostiju iz Domašinca. U 23.minuti ve je bilo 2-0 za doma e, a strijelac Marko Vidovi . Tim se rezultatom otišlo na odmor. Sudac utakmice Filip i opomenuo je po jednog igra a u svakoj mom adi i to obojicu u prvom poluvremenu. U drugom dijelu se igralo fer pa potrebe za kartonima nije bilo. SK je svoju pobjedu od 3-0 potvrdio u 63.minuti zgoditkom Aleksandra Kramara. Drava izdržala u Palinovcu 60 minuta. Ranim vodstvom ve u 9.minuti zgoditkom Davida Cirkven i a doma i kao da su se uspavali. Drava se dobro držala sve do 58.minute kada je krenula serija doma ih zgoditaka. Još etiri zgoditka do kraja utakmice završila su u gostuju oj mreži. Za doma e su redom zabijali Goran Fileš, Tomica Mlinarec, Nikola Talan i Nikola Kolari . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . U Podbrestu Dubrava bila bliža pobjedi. Gosti iz Sivice su u 5.minuti zgoditkom Domagoja Novaka poveli sa 1-0. Nakon toga se ponovno istaknuo doma i vratar-trener Davor onkaš sa nekoliko dobrih intervencija i najzaslužniji je što je sve do 71.minute bilo samo 1-0 za Dubravu. Tada su doma i zgoditkom Brune Dodleka poravnali na 1-1 i stigli do doma eg boda. Po etvorica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Neriješeno i u Draškovcu. Prvi su doma i u 15.minuti zgoditkom Luke Rapalusta poveli sa 1-0. etiri minute prije kraja prvog poluvremena Stiven Šamarija je poravnao na 1-1. U drugom dijelu gledatelji njih oko 250 zgoditak nije vidjelo. Gosti iz Svete Marije su u 54.minuti od suca utakmice Bubeka tražili kazneni udarac, ali njegova zviždaljka se nije oglasila. U vrlo nervoznoj i neizvjesnoj utakmici dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Bez zgoditaka u Novakovcu. Gost je bio Hodošan koji je još uvijek slavio kup uspjeh pobjedom i prolaskom dalje protiv „drugoligaške“ mom adi Me imurja. Vrlo živu i dinami nu su utakmicu odigrali doma i Grani ar i gosti iz Hodošana. Šteta je jedino što nije bilo zgoditaka. Jedan doma i, a ak trojica gostuju ih opomenutih igra a. Borcu PMP bodovi iz Savske Vesi. Dugo je bilo nepopularnih 0-0. Sve do 77.minute kada na scenu stupa gostuju i igra -trener Boris Radikovi i sa dva zgoditka gostima iz Tur iš a donosi prvu jesensku pobjedu. Drugi je zgoditak Radikovi postigao u 90.minuti. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

DRAŠKOVEC – MLADOST (SVM) 1-1 (1-1) DRAŠKOVEC. Igralište: Draškovec. Suci: Dario Bubek, Franjo Horvat, Dino Horvat. Delegat: Ivan Mezga. Strijelci: 1-0 Repalust (15), 1-1 Šamarija (41) DRAŠKOVEC: Taradi, Židov, Smrk, Jambrovi , Ma ja i , Baksa, Debelec, Mlinari , Kavran (71. Šavora), Turk, Repalust. Trener: Božidar Repalust. MLADOST: Kranjec, Žini (46. Bogdan), Šamarija, Papak (69. Štrok T), Posavec, Šulj, Musta N (81. Musta M), Horvat, Papak (46. Štrok N), Igrec (63. Orehovec). Trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Baksa, Židov (Draškovec); Horvat, Bogdan, Šulj (Mladost)

PODBREST – DUBRAVA 1-1 (0-1) PODBREST. Igralište: Budu nost. Suci: Rudolf ižmešija, Željko Novak, Damir Mesari . Delegat: Vlahek. Strijelci: 0-1 Novak (5), 1-1 Dodlek (71) PODBREST: onkaš, Hali , Višnji , Ciglar, Mar nec, Lastavec, Dodlek, Kodba (46. Ciglari B), Ciglari D (77. Lon ari ), Kodba, Nusret. Trener: Danijel Ciglar. DUBRAVA: Mu i , Murkovi (74. Bobi anec Mihael), Bobi anec Ma ja, Topalovi , Žganec (85. Bauer), Varga (41. Ko evar), Tkalec, Novak, Bajri (70. Gavez), Povodnja, Drvoderi . Trener: Ivan Šardi. Žu kartoni: Ciglari D, Ciglar, Nusret, Kodba (Budu nost); Novak, Bajri , Topalovi , Povodnja (Dubrava)

STATISTIKA 25 zgoditaka pos gnuto ili 3,1 po utakmici 1 isklju eni igra 39 opomenu h igra a kaznenih udaraca nije bilo

II. ME IMURSKA LIGA - ZAPAD

FAIR PLAY Isklju eni igra : Tomislav Tilošanec (Vidov an) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dino Nemet (Vidov an), Dario Ciglari (Budu nost P)

TABLICA 1.Croa a 2.Galeb 3. SK 4.Mladost (Pal.) 5.Dinamo (D) 6.Dubrava 7.Mladost (SM) 8.Hodošan 9.Borac PMP (T) 10.Kraljev an 38 11.Vidov an 12.Budu nost (P) 13.Drava (DM) 14.Grani ar (N) 15.Bratstvo (SV) 16.Draškovec

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0

0 1 1 1 1 1 2 2 2 1 1 1 0 2 2 2

0 0 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 3 2 2 2

9:2 15:4 10:4 12:8 8:6 6:4 11:8 7:4 6:8 6:8 8:13 3:10 4:14 2:4 5:8 3:10

12 10 7 7 7 7 5 5 5 4 4 4 3 2 2 2

Parovi 5. kola: Borac PMP (T) – Galeb, Croatia - Bratstvo (SV), Dinamo (D) – Kraljev an, Hodošan - SK, Mladost (SM) – Grani ar, Dubrava – Draškovec, Drava (DM) - Budu nost (P), Vidov an - Mladost (Pal.)

LISTA STRIJELACA

Trnovcu pobjeda, Jaluši u isklju enje zbog ugriza protivni kog igra a Trnovcu pobjeda iz kaznenog udarca. Da doma em Jedinstvu ne e biti lako moglo se naslutiti u 15.minuti kada gosti zgoditkom Bojana Ba ana dolaze u vodstvo od 1-0. Trnovec je minimalnu prednost održao do poluvremena. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minuti doma i dolaze do poravnanja rezultata na 1-1 zgoditkom Josipa Kosija. Po doma e sporna situacija dogodila se u 56.minuti kada je sudac utakmice Mihoci dosudio za goste kazneni udarac. Po delegatu Vuku sasvim opravdano. Loptu je na bijelu to ku namjestio i pogodio za pobjedu od 2-1 Nikola Petri . U 80.minuti me usobno su se pohvatale dvije petice. Doma a Neven Jaluši i gostuju a Martino Mežnari . Doma i Jaluši je u spomenutoj minuti gostuju eg igra a ugrizao ! Naravno i završio pod tušem deset minuta ranije od ostalih suigra a. I Trnovec je ostao bez zbog druge opomene isklju enog Martina Mežnari a. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Doma a pobjeda Venere PMP. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu doma ini su po astili svoje goste iz Kuršanca. Kad je ve izgledalo da u prvom dijelu zgoditka ne e biti u 38.minuti doma ine dovodi u vodstvo od 1-0 Vedran Novak. Venera PMP je igrala dosta korektno bez opomenutog igra a. Drava je imala trojicu opomenutih igra a i to dvojicu za dugi jezik prema sucu utakmice Hajdinjaku. Doma ini su svoju pobjedu od 2-0 potvrdili zgoditkom kapetana mom adi Gorana Kermana u 70.minuti. Šenkovec dobro krenuo u Dunjkovcu, a na kraju loše prošao. Ve u 1.minuti su gosti imali kazneni udarac kojeg u zgoditak za 1-0 pretvara Goran Kolar. Doma i Me imurec na brzinu je sredio svoje redove i do poluvremena stigao do vodstva od 3-1. Darijan Treska je u 17.minuti poravnao na 1-1. Bojan Kregar pak je u 30.minuti doveo doma ine u vodstvo od 2-1, a po drugi puta na utakmici Darijan Treska dvije minute prije odmora povisuje na 3-1. U 67.minuti ve je 4-1 za doma e, a strijelac po drugi puta Bojan Kregar. Raspucani Darijan Treska svoj hattrik postiže u 84.minuti. Saša Vidovi je samo u 90.minuti uspio smanjiti gostuju i poraz Šenkovca na 5-2. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Jedinstvo ku i sa tri boda iz Jurovca. Sve se odigralo za prvih pola sata igre. Gosti iz Gornjeg Mihaljevca su zgoditkom Marina Borka u 7.minuti poveli sa 1-0. David Gori anec u 20.minuti iz kaznenog udarca poravnava na 1-1. Marin Borko po drugi je puta strijelac za goste u 25.minuti. Bratstvo je imalo i drugi kazneni udarac, ali kako? Nakon što je sudac utakmice Branko Bacinger dosudio prekršaj izvan kaznenog prostora pomo ni sudac Ivan Kolari je signalizirao da je bio prekršaj unutra. Doma i nisu uspjeli realizirati taj kazneni udarac. ak

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb) 5 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 4 zgoditka – San no Debelec (Dinamo D), Marko Mihaljac (Galeb), Mario Matulin (Vidov an), Dejan Lon ari ( SK) 3 zgoditka – Igor Erdelji (Galeb), Miroslav Horvat (Bratstvo SV), Silvio Šulj, Nikola Štrok (Mladost SM), Boris Radikovi (Borac PMP), Josip Bali (Croa a) 2 zgoditka – Dino Horvat (Mladost SM), Miroslav Šafari (Croa a), Josip Igrec (Drava DM), Zoran Strahija, Krešo Kova (Hodošan), Luka Lipi , Marijan Duman i (Kraljev an 38), Siniša Rušanec (Borac PMP), Bruno Dodlek (Budu nost P), Luka Repalust (Draškovec), Aleksandar Kramar ( SK)

sedmorica opomenutih igra a. Od toga dvojica doma ih, a preostala petorica iz gostuju e mom adi. U Hlapi ini ak petorica igra a isklju ena. Dva doma a, a tri gostuju a. Denis Breznik je u 9.minuti Muru doveo u vodstvo od 1-0. Nakon toga je u 21.minuti igra Mladosti Nikola Stojko sprije io doma eg igra a u izglednoj prigodi za posti i zgoditak i zaradio isklju enje. Iako broj ano slabiji gosti u 29.minuti zgoditkom Krunoslava Tuksara poravnavaju na 1-1. Tri minute kasnije Mladost ima kazneni udarac kojeg u zgoditak za vodstvo od 2-1 pretvara po drugi puta strijelac Krunoslav Tuksar. Od 68.minute snage na terenu su poravnate jer je doma inu zbog druge opomene isklju en Dejan Na . Boris Vuruši poravnao je na 2-2 u 83.minuti. U posljednje etiri minute utakmice tri isklju enja. Prvo je u 86.minuti Mladosti isklju en zbog druge opomene Ivan Š avni ar. U 90.minuti obostrano isklju enje zbog me usobnog odguravanja doma eg Gorana Lipovi a i gostuju eg Gabrijela Hošpela. Mura je do pobjede stigla u 90.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao njihov vratar Dražen Novak. Uz pet isklju enja i šestorica opomenutih igra a. Dva doma a opomenuta, a etiri gostuju a iz Selnice. Zasadbreg i dalje na nula bodova. Ovaj su put bodove ku i odnjeli de ki iz mihovljanske Slobode. Ivan Tisaj je u 5.minuti svojim zgoditkom doma inu najavio mogu i rasplet situacije u ovoj utakmici. Karlo Posavec je u 65.minuti postavio kona nih 2-0 za goste. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Plavi šesticom ku i ispratili Strahoninec. Po tri su zgoditka u svakom poluvremenu postigli doma i igra i, a i gosti su im se pridružili ravnomjernom raspodjelom zgoditaka, ali nešto skromnijom po jedan u svakom poluvremenu. Kako su doma i zabijali ? Redom u 28.minuti kapetan mom adi Jurica Škvorc, potom u 31.minuti Tomica Nerer i u 43.minuti Ivan Zadravec. Jedini gostuju i strijelac u prvom poluvremenu u 45.minuti bio je Robert Štefulj. Po drugi puta na utakmici doma i strijelac bio je Tomica Nerer u 70.minuti. I Robert Štefulj je po drugi puta strijelac za goste u 82.minuti. Nakon svih tih dvostrukih strijelaca i Aleksandar Novak je dvostruki strijelac za Plave u 86. i 90.minuti i za kona nih 6-2 za doma e. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

ZASADBREG – SLOBODA (M) 0:2 (0:1) ZASADBREG. Igralište Zasadbreg. Suci: Zdravko Toplišnjak, Vladimir Blaži , Filip Aldi Delegat: Drago Koruni Strijelci: 0:1 Tisaj (5), 0:2 Posavec (65) ZASADBREG: Novak, Šajnovi S. (od 64. Sabol ec), Rodinger Florijan, Mesari , Rodinger Filip, Šajnovi I., Dujko, Gori anec, Mar ec, Koroši , Žganec (od 82. Medlobi), Trener: Dražen Novak SLOBODA: Deban, Lukman (od 88. Belše D.), Žganec, Medved, Rešetar, Lukman (od 78. Belše P.), Tisaj, Sovar, Posavec (od 89. Peras), Tremski (od 75. Želežnjak), Gori anec (od 68. Novak Trener: Mladen Ku ek Žu kartoni: Žganec, Šajnovi S. (Zasadbreg), Tremski, Rešetar (Sloboda)

6 zgoditaka – Dario Šol (Rudar), Boris Vuruši (Mura) 5 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Bojan Ba an (Trnovec), Darijan Treska (Me imurec) 4 zgoditka – Marko Šol (Rudar), Robert Štefulj (Strahoninec), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Goran Kolar (Šenkovec) 3 zgoditka – Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Robert Vabec (Venera PMP), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Karlo Posavec (Sloboda M), Bojan Kregar (Me imurec) 2 zgoditka – Bruno Gori anec, Ivan Tisaj (Sloboda M), Josip Ma ari , Karlo Gori anec (Hajduk Š), Nikola Šol , Nino Šprajc (Rudar), Mario Vidovi (Šenkovec), Gabrijel Hošpel (Mladost S), Miljenko Bistrovi (Me imurec), Jurica Škvorc, Aleksandar Novak (Plavi Pek.), Dejan Plaftak (Drava K), Diego Mar ec (Zasadbreg), Roman Tr njak, Marin Borko (Jedinstvo GM), Dražen Novak (Mura), Nikola Petri (Trnovec)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Neven Jaluši (Jedinstvo NSD), Mar no Mežnari (Trnovec), Dejan Na , Goran Lipovi (Mura), Nikola Stojko, Ivan Š avni ar, Gabrijel Hošpel (Mladost S) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nino Šprajc (Rudar), Dejan Ivanuša (Me imurec), Marin Borko (Jedinstvo GM)

STATISTIKA 30 zgoditaka postignuto ili 4,2 po utakmici; 7 isklju enih igra a; 30 opomenutih igra a; 5 kaznenih udaraca dosu eno i isti realizirani

TABLICA 1.Rudar 2.Trnovec 3.Venera PMP 4.Me imurec 5.Jedinstvo (GM) 6.Jedinstvo (NSD) 7.Mura 8.Sloboda (M) 9.Drava (K) 10.Mladost (S) 11.Hajduk (Š) 12.Šenkovec 13.Plavi (Pek.) 14.Strahoninec 15.Bratstvo (J) 16.Zasadbreg

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 0 0

0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 1 0

0 0 0 1 1 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 4

15:6 11:5 6:2 11:6 9:7 13:4 10:9 8:8 7:13 8:11 7:11 7:11 11:11 5:10 5:9 4:14

12 10 10 9 9 6 6 6 6 4 4 4 3 3 1 0

Parovi 5. kola: Strahoninec – Rudar, Šenkovec - Plavi (Pek.), Drava (K) – Me imurec, Mladost (S) – Venera Trnovec – Mura, Jedinstvo (GM) - Jedinstvo (NSD), Sloboda (M) - Bratstvo (J), Hajduk (Š) – Zasadbreg

6. rujna 2011.

3. kolo III. ŽNL MNS - istok RADNI KI – OTOK 2:4 (1:2) GARDINOVEC. Igralište Gaj. Suci: Branko Martan, Boško Martna, lana Vidovi Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0:1 Šimec (4), 0:2 Gorupi (21), 1:2 Habuš (36), 1:3 Bermanec (48)11m, 2:3 Mavrin (50), Kalšan Z. (58), RADNI KI: Horvat M., Horvat E., Miri, Toplek, Horvat S., Mavrin, Baksa (od 65. Novak), eh, Kolari (od 81. Blaži ), Habuš, Jalšovec (od 46. Fažon I.), Trener: Josip Oreški OTOK: Rojko, Novak Z., Vargek (od 70. Ko iš), Vuji , Lepen, Grabant, Šimec (od 90. Ko iš B.), Kalšan P., Kalšan Z., Bermanec, Gorupi (od 90. Beli ) Trener: Damir Krznar Žu kartoni: Horvat S. (Radni ki)

EKO – ROMA 11:0 (8:0) SVETI KRIŽ. Igralište Mi igen. Sudac Drago Mar ec Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1:0 Rudni ki (2), 2:0 Novak Danijel (6), 3:0 Novak Danijel (10), 4:0 Novak Damijan (21), 5:0 Novak Danijel (23), 6:0 Novak Danijel (33), 7:0 Rudni ki (36), 8:0 Novak Damijan (44), 9:0 Puškadija (53), 10:0 Mihaljkovi (65), 11:0 Ma ek (79) EKO: Domini , Balog, Ma ek, An elko, Horvat (od 46. Ma ek Andrej), Vutek S., Gori anec, Novak Danijel (od 46. Puškadija), Novak Damijan (od 57. Novak Z.), Rudni ki (od 46. Šafari ), Mlinari (od 57. Vutek K.), Mihaljkovi Trener: Zlatko Novak ROMA: Bogdan K., Oršoš K., Balog K., Balog N., Mitar, Balog Marko, Bogdan M., Bogdan D., Maje , Oršoš S., Murši

MLADOST URKIN – ROMSKA VATRA 9:2 (5:0) DEKANOVEC. Igralište Berek. Sudac Vjeran Tuksar Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1:0 Hajdarovi Ž. (15), 2:0 Hajdarovi Ž. (25), 3:0 Hajdarovi Ž. (28), 4:0 Kanižaj M. (30), 5:0 Kanižaj S. (43), 6:0 Hajdarovi Ž. (48), 7:0 Telebuh (60), 7:1 Oršuš Manuel (67), 8:1 Hajdarovi Ž. (68), 8:2 Ignac M. (87), 9:2 Pintari (89) MLADOST URKIN: Ciceli, Sabolek (od 46. Pintari ), Sršan (od 46. Majeri ), Leva i (od 4. Bo kaj), Kocijan, Hajdarovi M., Hu nec, Kanižaj M. (od 75. Novak), Kanižaj S. (od 46. Zrna), Telebuh, Hajdarovi Ž. Trener: Renato Ciceli ROMSKA VATRA: Oršuš M., Oršoš B., Balog N., Balog V. (od 46. Kolar), Oršoš D. (od 63. Oršoš I.), Oršuš M. (od 60. Oršuš D.), Ignad Lj. (od 53. Balog K.), Oršuš Manuel, Oršoš I., Balog M. (od 46. Šoštari ), Ignac M.

BUDU NOST – TRNJE 1:1 (0:1) MIKLAVEC. Igralište Budu nost. Suci: Franjo Hergo , Nenad Štrek, Mar na Koprivec Delegat Nikola Toplek Strijelci: 0:1 Begovi (42), 1:1 Cerovec (79) BUDU NOST: Lon ari , Škvorc (od 58. urin), Novak, Drk Z., Šol , Sermek, Antolovi (od 46. Telebuh), Babi (od 35. Juriši ), Sklepi , Drk D., Cerovec Trener: Stanislav Tot TRNJE: Vuk, Pandur (od 69. Fai ), Višnjari (od 46. Habuš), Mihocek, Kolari , Kramar, Bistrovi (od 46. Naran a), avlek, Sušec (od 82. Srnec), Vadlja, Begovi Trener: Brunko Glavak Žu kartoni: Antolovi , Drk Z., (Budu nost)

OMLADINAC – JADRAN 1:1 (1:1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište Omladinca Suci: Robert Radek, Ma ja repinko, Mar n Hrušoci, Delegat: Antun Horvat, Strijelci: 1:0 Ruži (40), 1:1 Pavlekovi (44) OMLADINAC: Saka R., Malovi , Saka S., Rošani , Taradi, Tizaj, Novak (od 88. Korpar), Valen , Mesari (od 63. Jan ec), Lackovi , Ruži (od 88. Pata a) Trener Darko Sabol JADRAN: Fegeš O., Korent, Mihalic, Zagorec, Gori anec, Novak, Posavec, Kontrec, Fu ko, Pavlekovi , Fegeš M. (od 52. Kranj ec J.) Trener: Stjepan Makar Žu kartoni: Tizaj, Saka S., Ruži , Valen , Malovi (Omladinac), Korent, Kranj ec J., Zagorec, Kontrec (Jadran) Crveni kartoni: Rošani (Jadran)

3. kolo III. ŽNL MNS - zapad HAJDUK – ZEBANEC 3-5 (1-2) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Jadran Kukovec, Ivica Horvat, Danijel Ko ila. Delegat: Tomislav Šol . Strijelci: 1-0 Buhanec (32), 1-1 Šafari (39), 1-2 Puri (44), 1-3 Žuni (52), 2-3 Pintari (69), 2-4 Šafari (78), 2-5 Šafari (88), 3-5 Buhanec (90) 11m. HAJDUK: Horvat, Domini , Trupkovi , Pintari , Perko (46. Karni nik), Buhanec, Gregorin i N, Žnidari (78. Šimunkovi ), Trupkovi (60. Posedi), Gregorin i Z, Jarni. Trener: Vladimir Pavlekovi . ZEBANEC: Horvat M, Šprajc (71. Kova i ), Žuni (90. Leva i ), Turk, Horvat D, Puri (65. Mlinari , Žerjav, Šafari , Debelec, Turk (90. Ko ila), Ma ari . Trener: Neven Horvat. Žuti kartoni: Gregorin i Z., Trupkovi , Žnidari (Hajduk); Puri , Žuni , Leva i (Zebanec)

POBJEDA – KRIŠTANOVEC 3-2 (2-0) GORNJI HRAŠ AN. Igralište: Polenke. Suci: Bruno Brljak, Morano Vlah, Miran Culjak. Delegat: Alojz Kopasi . Strijelci: 1-0 Fegeš (17), 2-0 Ladi (28) 11m, 2-1 Sabol (72), 2-2 Sabol (74), 3-2 Fegeš (84) POBJEDA: Tkal ec Denis, Tkal ec Dino (64. Ivanuša), Hanžekovi (84. Štrukelj), Golub, Ladi , Kova i , Kocijan, Borko (43. Kresinger), Horvat, Fegeš, Balog. Trener: Zvonimir Smr . KRIŠTANOVEC: Mun ar, Farkaš (55. Topli anec), Januši Marko, Medlobi, Fric, Sabol, Radikovi (61. Januši Mario), Bedi (79. Fric), Šafari , Baka . Trener: Zdravko Horvat. Žu kartoni: Borko (Pobjeda); Medlobi, Radikovi , Bedi (Krištanovec)

DINAMO – BRATSTVO (P) 2-5 (1-2) ŽIŠKOVEC. Igralište: Dinamo. Suci: Damir Klari , Erik Žardin, Dominik Filipaši . Delegat: Dragu n Borko. Strijelci: 0-1 Novak B (22), 0-2 Novak B (25), 1-2 Šparavec (43), 1-3 Novak B (65), 1-4 Novak B (67), 1-5 Kova i (73), 2-5 Rudni ki (83) DINAMO: Novak, Brdar (66. Bani ), Zanjko (46. Thes), Hunjadi, Radek, Hamonajec (66. Šoštari ), Mošmondor (75. Mesari ), Dobrani , Šparavec, Rudni ki, Podvezanec. Trener: Tomislav Šari . BRATSTVO: Jambrovi , Škvorc (75. Trupkovi ), abradi, Miljan i (79. Kova i ), Novak B, Vrši (65. Novak M), Novak D (46. Boži ), Golub, Kova i , Poto nik. Trener: Bojan Novak. Žu kartoni: Radek, Podvezanec, Šparavec, Rudni ki (Dinamo); Trupkovi (Bratstvo) Crveni karton: Podvezanec (Dinamo)

PLAVI – SLOGA 1-2 (1-0) PREKOPA. Igralište: SRC Plavi. Suci: Velimir Leva i , Dario Vel i, Elvir Bašek. Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 1-0 Škvorc (7), 1-1 Novak (69), 1-2 Bogdan (84) PLAVI: Petran, Francki, Korošec (65. Novak), Trajbar (82. Jambrovi ), Leva i , Vinkovi (60. Karlov ec), Grefel, Vukovi (73. Škvorc N), Bistrovi , Škvorc D, Ciglari , Karlov ec. Trener: Jerko Petran. SLOGA: or evi , Kova i , Novak, Brežnjak, Nemec, Smolkovi , Gori anec (89. Kamerlin), Jambrovi , Bogdan, Lesjak, Kutnjak. Trener: Simljan Jambrovi . Žu kartoni: Francki, Trajbar, Karlov ec, Ciglari (Plavi); Gori anec, Brežnjak (Sloga)

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Derbi kola bez pobjednika, trojac uvjerljiv Derbi u Držimurec-Strelcu i podjela bodova. Nešto nervozniji su bili gosti iz Štefanca, a posebno njihova klupa jer je u 35.minuti sa nje udaljen izioterapeut Vladimir Pavlekovi koji je negodovao na jednu odluku suca utakmice Radeka. Poveo je Omladinac u 40.minuti zgoditkom Petra Ruži a. Minutu prije kraja prvog poluvremena na 1-1 je poravnao Matija Pavlekovi . Omladinac u 64.minuti ostaje bez Mladena Rošani a koji je isklju en zbog druge opomene. Zgoditaka više nije bilo, ali nešportskom ponašanja i previše. Pet doma ih opomenutih igra a, a etiri gostuju a. Nova doma a visoka pobjeda Mladosti. Romska vatra je odmah u prvoj minuti utakmice pogodila pre ku i tako doma eg vratara Josipa Cicelija spasila od zgoditka. Tek u 15.minuti prvi doma i zgoditak. Nakon što su doma i propustili realizirati kazneni udarac vratar Romske vatre Mario Oršuš je isti obranio, odbijena lopta od vratara dolazi do Željka Hajdarovi a koji postiže svoj prvi zgoditak od ukupno pet koliko ih postigao na nedjeljnoj utakmici. Imala je Romska vatra prigodu u 23.minuti iz kaznenog udarca do i do izjedna enja, ali je Josip Ciceli isti obranio. Dobro ih je Hajdarovi rasporedio u prvom poluvremenu tri, a u drugom dva. Bra a Kanižaj Mihael i Stjepan bili su strijelci još u prvom poluvremenu koje je završilo vodstvom Mladosti od 5-0. U drugom dijelu uz Hajdarovi a strijelci su još za doma e bili Ivica Telebuh i Vladimir Pintari . Romska vatra je u drugom poluvremenu uspjela posti i ne jedan ve dva zgoditka. Prvi je postigao u 67.minuti Manuel Oršuš, a drugi u 87.minuti Miro Ignac. Na kraju je završilo 9-2 za doma e. Opomenutih igra a nije bilo. 11 zgoditaka Eka Romi. Ve su osam zgoditaka gosti iz Kotoribe primili u prvom poluvremenu. Od toga im je pola, etiri zgoditka postigao Danijel Novak. Dvostruki strijelci za doma e bili su Dino Rudni ki i Damjan Novak. Po jednom su se u strijelce upisali Bojan Mihaljkovi , Andrej Ma ek i Ivica Puškadija. Trener

NAPREDAK – BORAC (DH) 7:2 (4:0) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Goran Žganec, Ivana Lisek, Dario Kos Delegat: Dragu n Kozjak Strijelci: 1:0 Lastavec (6), 2:0 Jur ec (10)ag, 3:0 Ma ari (39), 4:0 Ma ari (40), 5:0 Vidra (63), 6:0 Vidra (81), 6:1 Jankovi (84), 6:2 Jankovi (85), 7:2 Vidra (90) NAPREDAK: Žagar, Leich (od 59. Matoša), Hu nec P., Bobi anec (od 59. Hu nec L.), Jambroši , Mu i (od 55. Vidra), Horvat, Lastavec, Ma ari (od 70. Cilar), Dragovi , Trstenjak, Trener: Siniša Mikolaj BORAC: Saka , Karabojev (od 43. Taradi), Zrna, Vrbanec, Jur ec, Pozderec M., Pozderec I., Jankovi , Pata a, Hegeduš, Branilovi (od 46. Dodlek, od 77. Košak) Žu kartoni: Bobi anec (Napredak), Jur ec, Dodlek (Borac) Crveni kartoni: Vrbanec (Borac)

Eka Zlatko Novak u ovoj neravnopravnoj igri dao je prigodu da tijekom utakmice zaigraju sva petorica pri uvnih igra a. Opomenutih igra a nije bilo. Napredak lagano do doma ih bodova. Nakon prvih 45 minuta igre ve su etiri lopte završile u mreži mom adi Borca iz Donjeg Hraš ana. Uz to je Borac u 38.minuti ostao bez isklju enog Zorana Vrbanca koji je isklju en zbog prekršaja nad igra em doma ih koji se našao u prigodi posti i zgoditak. Dva je zgoditka za goste u drugom poluvremenu postigao Elvis Jankovi . Marko Jur ec je uspio u 10.minuti zabiti autogol. Od kako je u 55.minuti igre Emil Vidra ušao sa klupe kao pri uvni igra postigao je tri zgoditka. Dvostruki strijelac za doma i Napredak bio je Mihael Ma ari , a jednom Jadranko Lastavec. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Bez pobjednika u Miklavcu. Trnje je povelo 1-0 u 42.minuti zgoditkom Aldina Begovi a. Dugo su gosti iz Svetog Jurja u Trnju držali tu minimalnu prednost, ali su doma i u 79.minuti zgoditkom Sebastijana Cerovca uspjeli poravnati rezultat na 1-1. Pred oko stotinjak gledatelja postignuti rezultat je i najrealniji ishod prema prikazanom na terenu tijekom 90 minuta igre. Samo dvojica opomenutih igra a i to obojica iz mom adi Budu nosti. Otoku pobjeda u Gardinovcu. Za 20 minuta igre ve su gosti imali vodstvo od 2-0 zgodicima Velimira Šimeca i Mateja Gorupi a. Radni ki je uspio u 36.minuti zgoditkom Ivana Habuša smanjiti na 2-1. Minutu kasnije gosti imaju kazneni udarac kojeg ne realiziraju. Ipak u 48.minuti imaju i drugi kazneni udarac ovaj je puta Karlo Bermanec bio uspješan sa 11 metara i pogodio za vodstvo Otoka od 3-1. Stjepan Mavrin je svojim zgoditkom u 50.minuti smanjio gostuju e vodstvo na 3-2 i doma inu dao nadu da u drugom poluvremenu pokuša sti i barem do boda ako ne i pobjede. No, to se nažalost po njihove navija e nije dogodilo. Dapa e Otok je u 58.minuti zgoditkom Zorana Kalšana došao do vodstva od 4-2 koje više do kraja utakmice nije ispuštao. Samo jedan opomenuti igra i to doma i.

STATISTIKA 41 zgoditak pos gnu ili 7,6 po utakmici 3 isklju enja 15 opomenu h igra a 5 kaznenih udaraca dosu eno, a 1 realizirani

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D) 10 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS) 6 zgoditaka – Marko Valen (Omladinac DS) 5 zgoditaka – Ivan Fu ko (Jadran), Danijel Novak (Eko), Vladimir Pintari (Mladost D), Emil Vidra (Napredak) 4 zgoditka – Bojan Jan ec (Omladinac DS), Dino Rudni ki (Eko), Mihael Ma ari (Napredak) 3 zgoditka – Davor Mu i , Jadranko Lastavec (Napredak), Bojan Mihaljkovi (Eko), Ma ja Pavlekovi (Jadran), Aldin Begovi (Trnje), Stjepan Kanižaj (Mladost D), Velimir Šimec (Otok) 2 zgoditka – Simon Vutek, Andrej Ma ek, Damjan Novak (Eko), Miro Mesari , Edi Lackovi (Omladinac DS), Filip Sklepi (Budu nost M), Mihael Kanižaj, Nikola Novak (Mladost D), Zoran Kalšan (Otok), Vladimir Vargek, Elvis Jankovi (Borac DH), Ivan Habuš (Radni ki)

FAIR PLAY Isklju eni Zoran Vrbanec (Borac DH), Mladen Rošani (Omladinac DS), Vladimir Pavlekovi zioterapeut (Jadran)

TABLICA 1.Mladost (D)

29:3

2.Eko

20:3

3.Napredak

18:6

4.Omladinac DS

26:1

5.Jadran

9:3

6.Budu nost (M)

6:6

7.Otok