GRAD MURSKO SREDIŠĆE prodaje 1,6 posto udjela u Međimurje-plinu
str. 2-3
VEĆINA SDP-HNS-HSS odlučila na Skupštini Međimurske županije
str. 10-11
Prodajom udjela se nadoknađuje manjak zbog vodovoda u Hlapičini i kupovine autobusnog kolodvora
Scheierica je pala!
www.mnovine.hr
Umjesto prodaje zemljišta kod Vojarne, kreće rasprodaja županijskih nekretnina
Broj 827.
PRVI VELIKI NOVCI IZ EUROPSKIH FONDOVA preko hrvatsko-mađarske pogranične suradnja
GRADSKO VIJEĆE Čakovca darivalo gradonačelnika slikom za deset godina obnašanja dužnosti gradonačelnika, uz njegov komentar:
Cijena 7 kuna
UPISI U SREDNJE ŠKOLE stresniji nego ikad i razgnjevili roditelje
Bodovi za djecu razvedenih roditelja donosili prednost i pred super odlikašima
str. 5
str. 9
Četiri projekta od 2,7 milijuna eura stižu u Međimurje
^akovec, UTORAK, 12. srpnja 2011.
str. 7
Godina XV.
Osjećam se kao gazda Čakovca!
www.mnovine.hr
SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str. 37
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Koliko zapravo vrijedi me imurski SDP? Ho e li se kona no poklopiti da na lokalnoj i nacionalnoj razini imamo istu ljevi arsku vlast, pa da vidimo pravu vrijednost me imurskog SDP-a na djelu. Od lokalne do nacionalne razine. Posebice kad je u pitanju izvla enje novaca ne samo za sebe ( itaj krpanje prora unskih županijskih rupa), ve i onih novaca, privla enje investitora i drugih koji e pridonijeti novom zamahu razvoju Me imurja u nekom post-recesijskom razdoblju. Ako ništa drugo da izvuku barem onoliko da ne moraju više krpati prora unske manjkove koji se ponavljaju iz godine u godinu, te da kona no mogu barem na isti na in kao što je to do sada bio slu aj financirati “društvenu nadgradnju”. Bez obzira na sve adute i dobre stvari koje je napravila otkako je Jadranka Kosor na elu Vlade RH, s kojima pokušava podi i srozani politi ki rejtinga HDZ-u, nekako se logi ki ini i iz neutralnog kuta, s obzirom na ogroman lopovluk svojih donedavnih suradnika, da je ako ništa drugo nego moralno da netko drugi dobije priliku da vlada u naredne etiri godine. Ali, za tako nešto SDP-u e biti potrebno puno više od demagoških parola “o poštenju”, jer tako nešto bi se trebalo podrazumijevati. Jalovost koja pak je na sceni kad je u pitanju vladanje SDP-a u Me imurskoj županiji posljednje dvije godine, nikako nije dobra poruka za gra ane Me imurja, bez obzira što njih kao bira e s obzirom na stanje stvari na nacionalnoj
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
razini, vjerojatno tako nešto i nije previše briga. Iako to možda nije popularno pisati o tome kad se svi natje u u “pljuvanju HDZ-a”, ali naši gra ani, a posebice lokalni politi ari moraju biti svjesni da itekako “pod lupom” imaju mogu u alternativu kad je u pitanju nova vlast na državnoj razini (SDP) i od njih ve danas zahtijevati ako ništa drugo ono što traže danas od HDZ-a (zna ajna decentralizacija sredstava). Jer, u suprotnom moglo bi nam se dogoditi da nam se dogodi ono što nam ve izme u redaka poru uje Milanovi “kako smo mi ve zapravo Europa” odnosno itaj: da nama ništa ne treba“, kao što je bio slu aj vladanja premijera Ra ana. Ostaje za vidjeti, ho e li se politi ka borba s nacionalnog nivoa, preseliti na lokalni, posebice u sredinama gdje je obrnuta situacija nego na državnom nivou, a o ito nema previše pozitivnih rezultata vlasti koalicije lijevog centra, što bi mogao biti tako er jedan od glavnih aduta HDZ-a, da ipak pokuša poremetiti ra une lijevoj koaliciji koja je najavila sigurnu izbornu pobjedu.
VE INA SDP-HNS-H
Umjesto prodaje ze rasprodaja najvrje - Iako je obrazloženje da e se prodajom iste ulagati u druge kulturne objekte (Muzej lijevog centra odlu ila se za prodaju najvrijednije županijske imovine. Doduše za pro Skupština Me imurske županije održan u petak, 8. srpnja bit e zapam ena kao jedna od neslavnijih u povijesti Me imurske županije. Županijska ve ina SDP- HSU- HSS odlu ili je da zgrada Scheier ide na prodaju. Njihov koalicijski partner MDS bio je suzdržan. Iako je obrazloženje da e se prodajom iste ulagati u druge kulturne objekte (Muzej!?) ini nam se da je to ipak samo „zamagljivanje prave istine“. Radi sanacije svojih gubitaka ve inom glasova aktualna vlast lijevog centra odlu ila se za prodaju najvrijednije županijske imovine. Doduše za prodaju je izabran mekši pristup, najprije kroz javni poziv za iskazivanje interes za kupnju... Me imursk i župan je Skupštini težinu te odluke pokušao racionalizirati i umanjiti na više na ina. Kazao je kako ovakav prostor kao što je Scheierica za održavanje raznih mani estacija i veselica do ozbiljnih kulturnih sadržaja nije potreban, kad se sve to ima Centar za kulturu, Muzej Me imurja, TIC i prostore same županijske zgrade. Zatim je kazao da su
Oporba dala crveni karton prodaji Scheierice
tehni ki uvjet dvojbeni jer se uju šumovi iz ventilatora za
izvo enje koncerata, grijanje neprilago eno prostoru, kao
i da je prostor neprimjeren za održavanje izložbi slika zbog
Kamo na godišnji? Me imurci preferiraju Jadran, ali putuju i u inozemstvo
Anketa “Pod vurom”
Vrijeme je godišnjih odmora. Koja su to destinacije na koje e se uputiti najviše naših sugra ana raspitali smo se u Kompasu, jednoj od turisti kih agencija koje Me imurcima nude svoje aranžmane. Kvarnersko podru je i sjeverni dio Jadrana, su ove godine in, rekla nam
Danijel Ilijevski, Ivanovec – Idemo na Vir, tamo roditelji imaju ku u. Nikada nisam putovao preko turisti kih agencija, uvijek smo putovali u vlastitom aranžmanu, volimo posjetiti razli ita mjesta, iako to zna biti riskantno jer ne znate što vas eka. Ne znam kako su trenutno cijene, ali iako su porasle u zadnje vrijeme još si uvijek možemo priuštiti odmor u Hrvatskoj.
je Aleksandra Horvat iz akove ke podružnice te agencije. Razlog tome smatra je to, što je to podru je ove sezone financijski prihvatljivo, a zasigurno i blizina tih odredišta je tako er jedan od važnijih aktora kod ve eg broja me imurskih turista. Kada pak je u pitanju inozemstvo,
me imurci biraju London i Pariz, kao etverodnevni aranžman, dok su Tunis i Turska, odredišta kada je u pitanju sedmodnevni i duži odmor. Saznali smo da Me imurci planiraju svoj godišnji odmor uglavnom unaprijed, ali da ima i onih koji ekaju last minute ponude, koje
Ana Sušac, akovec – Ljetovat u u selu Vrsi kraj Nina sa svojom k eri i unucima, ona ima tamo apartman. Kad putujem esto koristim usluge turisti kih agencija, ove sam godine ve bila tjedan dana u Tunisu i zadovoljna sam. Što se ti e cijena, vani možda je je tinije, ali mislim da vrijedi ona koliko platiš toliko dobiješ. Larisa Kova , akovec – Ove godine idem u Tunis, i to preko turisti ke agencije, zadovoljna sam njihovom ponudom. Ina e sam iz Rusije, gdje obi no provodim cijelo ljeto, ali kako su sada ukinuli vizu, ove sam godine tamo bila samo 12 dana, i sada u u Tunis. Idem tako er i na Jadransko more, ostat u ili kod prijatelja ili u hotelu, u Hrvatskoj se može lijepo odmoriti i za male novce.
dolaze nekih pet do šest dana prije puta. Razlog ekanja do posljednjeg trenutka je i taj što su to ponude je tinije od 15 pa ak do 40 postood klasi ne sezonske. Posebno je povoljna ove sezone, akcijska ponuda naših oto kih hotela, gdje u nekima možete provesti sedam dana uz no-
Jasmina Levani , Puš ine – Idemo u Zadar u vlastitom aranžmanu, apartman smo pronašli preko interneta. Razmatrali smo i ponude turisti kih agencija, ali ovako nam je ipak ispalo povoljnije. Razmišljamo i o odlasku u inozemstvo, ali za sada ostajemo u Hrvatskoj, tu je ljepše. Mada, što se cijena ti e, one u Hrvatskoj sve se više izjedna uju sa onima u inozemstvu, pa se ak i više isplati i i van. Ivana Mr ela, akovec – Ve nekoliko godina ljetujem u kampu na Malom Lošinju, naravno, u vlastitom aranžmanu. Usluge turisti kih agencija uop e ne koristim, jedino kad posje ujem neke izložbe u inozemstvu. Ljetni odmor uvijek najradije provodim u Hrvatskoj, Jadran je ipak Jadran, a za cijene nisam mjerodavna obzirom da sam u kampu – meni je uvijek je tino.
enje i doru ak, tek za nešto više od tisu u kuna. Naravno da mnogi putuju i u privatnim aranžmanima, a u ova krizna vremena vikendica ili apartman na moru itekako dobro do u, posebice u rodbinskim i prijateljskim krugovima. (so, bš)
Tanja Rosi , akovec – Godišnji svake godine zapo injemo na Brijunima zbog kazališta Ulysses, a u rujnu putujem u Meksiko i na Kubu, poslovno, održava se stomatološki kongres – spojila sam ugodno i korisno. Za ova inozemna putovanja angažirala sam jednu veliku agenciju, mislim da je putovati s manjima malo riskantno. Ljudi dosta komentiraju da se više isplati i i u inozemstvo, ali meni osobno su ljepote našega mora neprocjenjive. ( oto: Zlatko Vrzan)
12. srpnja 2011.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
3
HSS odlu ila na Skupštini Me imurske županije
emljišta vojarne po inje ednije županijske imovine!? j!?) ini nam se da je to ipak samo „zamagljivanje prave istine“. Radi sanacije svojih gubitaka ve inom glasova aktualna vlast odaju je izabran mekši pristup, najprije kroz javni poziv za iskazivanje interes za kupnju...
Vladaju i dali zeleno svjetlo prodaji Scheirice
DANA suglasnost na revolving kredit Bolnici
Milijun kuna za teku e i obrtne potrebe Upravno vije e Županijske bolnice akovec zatražilo je suglasnost Skupštine Me imrukse županije radi realizacije revolving kredita u poslovnoj banci u iznosu od milijun kuna koji bi se koristio za teku e financiranje, te za dodatna obrtna sredstva. Županijska bolnica akovec je i do sada koristila revolving kredit u iznosu od 500.000 kuna, no budu i da su sredstva koja HZZO dostavlja Bolnici za pla e nedostatna, ukazuje se potreba za produženjem Ugovora s Medimurskom bankom o korištenju kratkoro nog revolving kredita, ali u iznosu od 1.000.000 kuna. Skupština je jednoglano odobrila korištenje revolvinga Županijskoj bolnici akovec. (BMO)
ega se slike nalaze po “stolcima i po podu (premda ne bi trebalo miješati umjetni ke instalacije s nedostacima prostora). Centar za kulturu i Muzej Me imurja bi tako preuzeli sadržaje koji su se odvijali u zgradi Scheier, te e se sredstva od prodaje zgrade Scheier uložiti u obnovu starog grada, ustvrdio je župan i u isto uvjerio svoju koalicijsku ve inu koja je digla ruku za prodaju zgrade Scheier.
Protiv prodaja bio je HSLS, kao i HDZ. Mladen Križai kazao na Skupštini je kako se protivi prodaji, isto je iznio i na Odboru za financije te dodao „da je grehota prodati nekretninu u centru akovca“. Vladimir Perši , potpredsjednik Skupštine i lan koalicijskog HNS-a podržao je župana u prodaji zgrade Scheier te da se sredstva od prodaje reinvestiraju u reprezentivniji izgled Muzeja mogu e ure enje restorana u njemu (!?)... No što
POKVARENI TELEFONI na relaciji Grad akovec i Me imurska županija
Tko je koga u SDP-u izigrao? Ništa od sporazuma izme u Grada akovca i Me imurske županije kojim bi se prebili me usobne kamate na dugove vezane uz prodaju asni kog doma od strane Županije Gradu akovcu i duga koji se vu e godinama još od pretprošle vlasti na ime Knjižnice i itaonice koja je sa Županije prenešena u Grad akovec pri emu je županija preuzela dio financijski obveza koje nikad nisu preuzete. Ovaj tjedan i Gradsko vije e akovca u etvr-
tak i Županijska Skupština u petak trebale su prihvatiti Sporazum, ali ga je gradona elnik akovca na samoj sjednici povukao s dnevnog reda, a Županijska skupština prihvatila, premda to malo zna i kad sporazum moraju prihvatiti obje strane. Gradona elnik je na sjednici kazao da ga je potrebno sadržajno nadopuniti, a župan se po završetku sjednice požalio da je nakon, ve postignutog dogovora - izigran!? (BMO)
e od svega tog biti, ostaje za vidjeti? Da li su to samo rije i koje su otišle u vjetar, a zapravo iza svega stoji rasprodaja županijske imovine, jer je sve o itije da bi Županija opet mogla godinu završiti s minusom. Uglavnom, župan je dobio zeleno svjetlo da prodaje Scheiericu, a sve e zapo eti na na in da se najprije javnim pozivom ispita interes o kupnji te reprezentativne zgrade u samom centru akovca koja je posljednjih godina postala istinsko okupljalište društvenog života. Zašto to isto nisu više Muzej i CZK, za neku drugu je pri u koja govori o inertnosti društvenog i kulturnog života našeg kraja. Zašto su se svi naši „kulturnjaci“ u prije spomenutim ustanovama pretvorili u inovnike koji ekaju svoju lijepu pla u, dok istovremeno Varaždin, Koprivnica ili Krapina velikim koracima slijedi duh modernog vremena kad je kultura i povijesna baština, ali i ostvarivanje prihoda primjerice kroz turizam u pitanju, trebalo bi biti pravo pitanje kojim bi se trebao pozabaviti župan kad su u pitanju elni ljudi tih institucija, umjesto da ide linijom manjeg otpora i propitkuje ih „mogu li njihovi prostori zamijenitie Scheiericu“. Naravno da mogu, pogotovo ako još
župan ili gradona elnik plate svaki event.
B. Kolari : Izlistajte minuse sadašnjih i bivših da više ne slušamo prepucavanja! Kako ni ova sjednica nije prošla bez me usobnih optužbi oko toga što je stari dug i obveze koje je stvorila bivša vlast, a što novostvoreni gubici, izme u bivšeg župana Josipa Posavca i sadašnjeg Ivice Perho a, Božidar Kolari , vije nik HSS-a zatražio da se izlista popis obveza, pa da se to no vidi koliko minusa pripada kojoj vlasti da više na slušamo ta prepucavanja izme u bivšeg i sadašnjeg župana! Ina e, rupa u prora unu s 18,2 milijuna kuna gubitka iz prošle godine pove ala se za 2,9 milijuna kuna u ovoj godini. Ukupno gubitak iznosi 21,1 milijun kuna na Skupštini je izvijestio Matija Novak, pro elnik za financije na inzistiranje vije nika Josipa Posavca.
Tre u godinu za redom županija ne izlazi iz minusa Nalaz državne revizije za prošlu godinu za Me imursku
županiju je kao i mnogi prethodni dobio prolaznu ocjenu i to kao uvjetni. Nalaz isti e sanaciju dugova koji su se uvukli ve u tre i prora unsku godinu. Me imurska županija je iz 2009. godine u 2010. godinu unijela prora unski manjak od 6.487.551 kunu. Tom manjku je pridodala novi manjak od 11.732.388 kuna, te je on ukupno na kraju 2010. godine zbrojeno iznosio 18.219.939 kuna. Ove godine ve je ostvaren dodatni manjak na sve to u iznosu od 2,9 milijuna kuna i popeo se na preko 21 milijun kuna. Financijski gledano ovaj saziv vlasti je konstantno u minusu. Jedini objektivna olakotna okolnost za taj minus je da se mandat ove vlasti poklapa s najdubljom recesijom, koja je iz temelja promijenila punjenje prora unskih prihoda i presušila investicije, pa ona djeluje u druga ijim okolnostima. No, tim okolnostima nije slijedila prilagodba prora unskih prihoda. I sam župan kazao je da se projekcija prora una temelji velikim dijelom na prodaji zemljišta na vojarni, koja pa se nekoliko puta oglašavala, ali bez rezultata. I u petak kada je održana skupština Me imurske županije ponovno je i to jednoglasno
donesena odluka o objavi natje aja za prodaju južnog trokuta zemljišta na vojarni veli ine 25 000 etvornih metara. Dan ranije Gradsko vije e akovca donijelo je odluku od detaljnom planu ure enja prostora vojarne u akovcu i podjela prostora na sjeverni društveni dio gdje e se omogu iti širenje društvenih sadržaja Veleu ilišta, izgradnje studentskih domova, vrti a, odnosno nadogradnje onih sadržaja koji su tamo ve zapo eti. Južni dio prema Pribislavcu namijenjen je gospodarskoj djelatnosti. No, dok su detaljnim planom te izmjene unesene, u izmjenama GUP-a koje su prihva ena na sjednici dan prije Županijske skupštine su izostale, ho e li biti obuhva ene onima koje je gradona elnik najavio da e biti donesene do kraj godine. Ovakva odluke pak stavlja po znak pitanja prodaju županijske nekretnine u ovom asu i sanaciju županijskog prora una, tim više što je u susjedstvu Grad akovec prodao privatnom vlasniku zemljište kojim je on okrupnio svoje zemljište i koje e županijskom konkurirati lokacijom i cijenom, na što je upozorio vije nik Josip Posavec. (BMO)
Aktualno
u Me imurju
GDQD
4
ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC TESTOVE NA HIV izra uje u hitnim slu ajevima za dva sata ili najkasnije drugi dan ako nije hitno
Testiranje na HIV uz uputnicu besplatno ili za 90 kuna na zahtjev Djelatnost Trans uzije krvi akove ke bolnice jedina na podru ju Me imurske županije testira na HIV1/2. Test stoji 90,70 kuna i ukoliko je hitno nalaz je gotov za dva sata, a najkasnije sutradan ako nije hitno. Županijska bolnica akovec nema ugovor s HZZO za anonimno testiranje, nego se sva testiranja izvode ili putem uputnice koju može dobiti svatko tko sumnja da je bio u kontaktu s zaraženom osobom kada je testiranje besplatno ili privatno na vlastiti zahtjev kad testiranje stoji 90,70 kuna, poru io je u pisanom obliku ravnatelj Županijske bolnice akovec, Dragutin Kopasi , dr. med. spes. anestezije. (BMO)
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
KROZ grani ne prijelaze M. Središ e i Gori an u Hrvatsku ulaze rijeke turista
Županijski elnici posjetili grani ne službenike Me imurskim župan Ivica Perho i njegov zamjenik Matija Posavec, u subotnje prijepodne posjetili su me unarodni Grani ni prijelaz Mursko Središ e, gdje su porazgovarali djelatnicima carine i policije i na licu mjesta se uvjerili u svagdanje probleme s kojima se susre u grani ni službenici i žitelji Murskog Središ a, ali i obodrili ih u vrijeme kad imaju najviše posla, jer deseci tisu a turista ulaze u
Hrvatsku upravo na ovom grani nom prijelazu, a još više njih na GP Gori an. Perho a i Posavca su o na inu rada, problemima, broju prelazaka vozila i putnika, te o problematici u prometu in ormirali Goran Cmre ak, na elnik Grani ne policije u Me imurskoj županiji, mr.sc. Miljenko Vrbanec, na elnik PP Mursko Središ e, predstavnici carinske službe i Josip Dobrani ,
središ anski gradona elnik. Župan Perho je estitao carinicima i policajcima na predano radu te izrazio nadu da e se problemi u prometu kod GP M. Središ e u skoroj budu nosti i riješiti. Naravno, da ulaskom Hrvatske u EU slijedi novi grani ni režim, kojim bi se našeg ulaska 2013. vrlo brzo nakon toga maknule same grani ne barijere na svim grani nim prijelazima. (S. Mesari )
Me imurska županija na samom vrhu uspješnosti povla enje sredstava iz EU fondova Egzaktni rezultati istraživanja Me imursku županiju smještaju na sam vrh uspješnosti, kako županijske institucije tako i ostale. Me imurska županija ugovorila je 5.559.479,00 eura što je više od 10 posto na nacionalnoj razini. Naime, sve hrvatske županije i s njima povezane razvojne agencije i javna poduze a u županijskom vlasništvu, od otvaranja mogu nosti korištenja europskih pretpristupnih ondova pa do 31. prosinca 2010. godine, ukupno ugovorile 54.067.031,00 eura. Ono što ipak moramo primijetiti da su za sad uglavnom ugovarani projekti kojima se naši projekt menadžeri „tek u e“ i zadobivaju povjerenje kako pri partnerima, tako i u administraciji EU, kako bi bili spremni za povla enje još zna ajnijih sredstava u skoroj budu nosti, kojima e se mo i pokrenuti novi kota zamašnjak u razvoju Me imurja. Stoga ako se ponekad u našoj sredini primje uje, posebice neovisni pro-
matra i sa strane, da se uglavnom samo „jede, pije i pleše“, odnosno nema konkretnih vrijednosti koje ostaju nakon provedenih aktualnih EU projekata, koji ina e ne financira samo EU, ve djelomi no i lokalna samouprava, ipak ne treba i i „džonom“ prema istima, jer o ekivanja u bliskoj budu nosti su potpuno druga ija. Naravno, ponekad treba i više ideja u realizaciji odre enih projekata, jer se ve i danas mogu ostvariti u svakom projektu trajne vrijednosti, posebice u ostvarivanju svakodnevnih turisti kih i drugih proizvoda koji bi zaista mogli ostati u turisti koj ponudi Me imurja ili pak onoga što se može koristiti svrhovito u lokalnoj zajednici.
Daleko najbolji u Hrvatskoj Me utim, s obzirom na iskazane rezultate, bez obzira na ono što se dade primijetiti, ipak smo mi „perjanica“ pred ostatkom Hrvatske
u kojem se o ito i dalje (ne)ozbiljno shva aju mogu nosti koje pružaju EU ondovi i valjda i dalje eka samo na pomo državnog prora una. Ina e, istraživanje je ove godine proveo Institut za me unarodne odnose iz Zagreba kojem je bio cilj ocijeniti postoje i kapacitet županijskih institucija za korištenje ondova Europske unije. Uspore eni su rezultati po županijama, a ukupnom rezultatu pribrojeni su i rezultati drugih aktera koji su imali pravo prijave na natje aje (jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, javna poduze a u državnom vlasništvu i sl.). To je drugi rezultat po redu, odmah iza Grada Zagreba, gdje su ugovorili 9.477.354,00 eura. No, uzimaju i u obzir broj stanovnika Me imurska županija je najuspješnija, jer smo uspjeli ugovoriti 46,9 eura po stanovniku, što je daleko najbolji rezultat u Hrvatskoj, kaže se u priop enju iz Ureda župana kojeg
potpisuje David Vugrinec. Drugoplasirana Požeško-slavonska ugovorila je 24,6 eura po stanovniku. I po sufinanciranju Me imurska županija je me u najuspješnijima u zemlji. Dosad je udio županijskih institucija iznosio 934.749,00 eura što je drugi rezultat. Prva je Istarska županija sa 2.857.052,00 eura sufinanciranja. No, zanimljiv je podatak da smo po udjelu županijskih institucija u ukupno ugovorenim sredstvima na osmom mjestu u državi, sa 16,8%. To zna i i da su ostali akteri koji imaju mogu nost prijavljivanja na EU ondove dovoljno kapacitirani, što e sigurno do i do izražaja kad u emo u Europsku uniju te kad nam se otvori mogu nost povla enja daleko ve ih iznosa. Uzimaju i u obzir sredstva utrošena za sufinanciranje po stanovniku, Me imurska županija je na 2. mjestu sa 7,9 eura. Prvi su Istrani sa 13,8 eura po stanovniku.
No, zanimljiv je podatak da smo po udjelu županijskih institucija u ukupno ugovorenim sredstvima na osmom mjestu u državi, sa 16,8%. To zna i i da su ostali akteri koji imaju mogu nost prijavljivanja na EU ondove dovoljno kapacitirani, što e sigurno do i do izražaja kad u emo u Europsku uniju te kad nam se otvori mogu nost povla enja daleko ve ih iznosa. Naime, velika ve ina dosad provedenih projekata bili su tzv. “so t” projekti, s malim udjelom gra evinskih radova. No, razvojne agencije, županijske službe, JLS, javna poduze a, udruge civilnog društva i ostali koji su se kandidirali za EU novac na njima su u ili potrebne administrativne procedure. Kako smo mi u Me imurskoj županiji u tome bili izuzetno uspješni, za o ekivati je da e se ulaganje u razvoj ljudskih kapaciteta višestruko isplatiti, navodi se u priop enju. ®
ME IMURSKA ŽUPANIJA dobila još jednog mladog doktora znanosti
Nikola Saka (27) iz Štrukovca, novope eni doktor analiti ke kemije
Do 27. godine Nikola Saka uspio je uspješno pro i sve tri stepenice akademskog obrazovanja – preddiplomski, diplomski i doktorski studij
Na sve anoj promociji doktora znanosti Sveu ilišta u Zagrebu, održanoj prve nedjelje u srpnju u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, prisustvovao je i mladi doktor znanosti, Nikola Saka iz Štrukovca. Nikola je s ostalim kandidatima prošetao u sve anim odorama – togama u povorci od Rektorata do Hrvatskog narodnog kazališta gdje se održala sve ana promocija. Da se radi o nadarenom mladom znanstveniku i intelektualcu govori podatak da je doktorirao s 27 godina na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveu ilišta u Zagrebu, i bio jedan od najmla e promoviranih doktora znanosti u Hrvatskoj. Promoviranim doktorima uru ene se posebno izra ene
doktorske medalje. Na aversu medalje nalaze se utisnute tri relje ne knjige koje simboli ki tvore tri stepenice – stupnja studija – preddiplomski, diplomski i doktorski studij, a mladi je doktor te stepenice prošao vrlo uspješno, s odli nih uspjehom u svakoj azi svog školovanja i s iznadprosje nim rezultatima. Trenutno radi na akultetu na Sveu ilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. O njegovim dosadašnjim uspjesima i širokom polju interesa govore i izvrsni rezultati postignuti na podru ju analiti ke kemije, a koji su objavljeni u prestižnim svjetskim asopisima ili materijalizirani u obliku senzora s ogromnim potencijalom za primjenu u industriji – od medicine, industrije deterdženata, biotehnologije, kontrole hrane, proizvodnje
piva i pekarstva. Primjenjivost sa sobom nosi zna ajni doprinos razvoju i poboljšanju industrije op enito, a sam trans er tehnologije i znanja iz akademije u industriju i prakti nu primjenu donosi obostranu korist. Iako Me imurje ima pametne i nadarene mlade ljude koji to ne moraju dokazivati, žalosno je što emo se ponovo morati zapitati zašto dosadašnji rezultati i zalaganje ovog mladog doktora znanosti nisu prepoznati u našoj županiji. Znanje, inovativnost, visoke tehnologije, izvrsni rezultati i veliko me unarodno iskustvo su predispozicije koje donose benefit u smislu konkurentnosti i otvaranja prostora za mlade pro esionalce poput dr. Saka a, što bi županija trebala prepoznati i iskoristiti.
POGLED ODOZDO
Kad to moji ine, onda je to drugo... Državni revizori svake godine pregledaju poslovanje op ina, gradova, županije i države. U svojim nalazima ukazuju na nepravilnosti kako bi one koji su ih po inili potakli da ih isprave, bilo da su greške u injene zbog nedovoljnog razumijevanja propisa, dvojbi oko njih ili nekih okolnosti na koje se ne može utjecati. Revizija budnim okom nastoji sprije iti i možebitne nezakonitosti. Na kraju daje svoje i s svojevrsnu ocjenu. Ve ina op ina gradova pa i županija dobiva iz godine u godinu uvjetni nalaz, što zna i da su prona ene odre ene nepravilnosti i greške , ali ne nešto
što bi bilo protuzakonito u smislu potrebe za kaznenim progonom. Ovih dan mi koji smo pratili vije a i Skupštinu bili smo svjedoci razli itih reakcija na nalaze državne revizije, ovisno o tome tko je gdje na vlasti, a tko u oporbi. Ma kako se zvala oporba ona uvijek u uvjetnom nalazu revizije vidi ve i grijeh i od same Revizije. Tako je jedan vije nik oporbe u Murskom Središ u smatrao da je revizija trebala dati negativno, a ne uvjetno mišljenje, jer se “greške iz godine u godinu ponavljaju i sve ih je više“. Bilo bi zanimljivo uti što bi taj isti vije nik ija je
opcija na vlasti u Županiji koja je tako er dobila podeblji spisak grijeha u nalazu državne revizije i, naravno, uvjetnu ocjenu, rekao za taj nalaz? Bi li za svoje tražio od revizije strože ocjenjivanje ili bi za njih ipak pronašao opravdanja. Jednako tako i akovec je prošao državnu reviziju. Naravno da je i njima nalaz bio plodno tlo za kritiku vladaju ih. akove ki gradona elnik iz SDP-a pak jednako kao i njegov središ anski kolega iz HSLS-a našao na istoj crti obrane svoje greške o neuplati sredstava od prodaje društvenih stanova, koje su gradili gra ani i firme u
državni prora un, odgovaraju i gotovo istim rije ima: Ne emo biti papskiji do pape. Ne pla aju drugi, ne emo ni mi jer nema potrebe da ta sredstva idu u državni prora un. Dok novinari imaju tu prigodu pratiti razli ita vije a pa i Skupštinu vije nici iz pojedinih jedinica lokalne samouprave su u prilici vidjeti samo onaj segment politike koji ti odgovara. I onda kad si u oporbi, minus vladaju ih je razlog za odstupanje tvojih suparnika, a kada si na vlasti za tvoj minus postoje opravdane okolnosti. To se najbolje vidi na primjeru kako se ponaša središ anski SDP. Želim re i da smo kao novinari, promatra i i izvjestitelji s doga aja
svjedoci tih dvostrukih kriterija. Oni znaju biti komi ni, ako ste u situaciji da vidite cijelu šumu, a ne samo jedno drvo. A mi se volimo zagledati u samo jedno drvo i tupiti po tom drvu. Ako je u državi nered, teško je o ekivati red na nižim razinama. Ako država rasprodaje imovinu što ne bi Županija, op ine i gradovi, pa dokle ide. Postavlja se pitanje želi li netko, ima li snage i hrabrosti drugima biti uzor? Ili smo kao djeca koja na prigovaranje roditelja da se tako ne smiju ponašati odgovaraju: Ali svi drugi smiju, I tu je za arani krug zašto bih ja bio druga iji od ostalih - jedina budala? No, malo njih se sje a onoga što je meni go-
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
vorila moja mama: Ako se sve druge budale bace u Muru, i ti eš za njima?
12. srpnja 2011.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5
GRADSKO VIJE E akovca darivalo gradona elnika slikom za deset godina obnašanja dužnosti gradona elnika, uz njegov komentar:
Osje am se kao gazda akovca! - Da ga se pita za daljnje pojašnjenje naslovne izjave, koliko ga poznajemo elaborirao bi pri u o dobrom gospodaru i sli no… Gradona elnik akovca je 15. lipnja proslavio deset godina otkako je gradona elnik akovca u kontinuitetu. Predsjednik gradskog vije a Gordan Vrbanec, na sjednici održanoj u etvrtak, 7. srpnja za tu obljetnicu poklonio mu je sliku akovca. Rijetki u politici mogu se pohvaliti takvom dugovje noš u u izvršnoj vlasti, kao Branko Šalamon koji je tre i mandat gradona elnik akovca. Na dar je dobio sliku akovca koju je komentirao „da je to podsjetnik na ulaz u grad gdje je on gazda“. Branku Šalamonu ta rije gazda nije prešla sasvim slu ajno preko usta, jer se on tako u akovcu osje a, premda bi on da ga se pita za daljnje pojašnjenje koliko ga poznajemo elaborirao pri u o dobrom gospodaru i sli no. Nedavno istraživanje je pokazalo da su u gra ana još slabi demokratski korjen i i, jer najviše žude za odlu nim vo om i socijalnom sigurnoš u, tako da Šalamonu kao pragmati nom politi aru ovakva izjava u tim okolnostima ne može trenutno naštetiti. No ovdje se u intonaciji dalo do znanja da ima i vrsto u svojim rukama drži mo . Šalamon svoj autoritet ne skriva ve jasno pokazuje svih tih godina na vlasti, u kojima oporba nikako da do e ni do praga vlasti. Koalicijske partnere gotovo drži u malom džepu, mnogi su mu lojalniji nego da su njegovi. Kako je samo pet dana ranije na konvenciji SDP-a u akovcu gostovao Milanovi i s govornice me imurskom lanstvu sipao u uho o tome kako je SDP stranka koja upravlja, a ne vlada, pa bi gazdovanje u tom kontekstu bila sasvim neprimjerena rije . Ali Šalamona to ne “šljivi” on je tri puta osvajao vlast, za razliku od njega Milanovi to tek treba ostvariti.
Ja i nego ikad Šalamon se i nakon zdravstvene krize izvukao ja i nego prije, tako se u njegovim odlukama osje a lako a vladanja i odbacivanja ve postignutih dogovora pa bili oni i sa županom koji je iz iste stranke, ako mu to nije u interesu, jer si to može dopustiti snagom autoriteta koju si je izborio. Tako je na samoj
sjednici povukao s dnevnog reda dogovor koji je navodno prethodno postignut sa županom o prebijanju i visini zateznih kamata izme u Županije i Grada akovca vezano uz raš iš avanje me usobnih obveza za asni ki dom i Knjižnicu. On je sporazum povukao u zadnji as i župana ostavio na cjedilu koji je sporazum ostavio dan kasnije na dnevnom redu Skupštine koja ga je prihvatila. Tako je Županija opet prihvatila nešto što Grad akovec ne obvezuje i što on ne e morati dodatno platiti Županiji premda se radi o razlici u korist Županije pišljivih 61 tisu u kuna. Šalamon je kao gradona elnik mogao inicirati da u II izmjene GUP-a u u i one vezane uz Vojarnu, ali su one opet stavljene na ekanje dok su neke druge unesene i prihva ene. Ne zaboravimo još u vrijeme mandata Josipa Posavca koji se sa gradona elnikom Šalamonom pokušao dogovoriti oko prostornog ure enja Vojarne na na in kako bi to odgovaralo Županiji kao vlasniku i tadašnjim potencijalnim investitorima. Me utim Šalamon je sporazum potpisao, a prostor Vojarne ure en je na druga iji na in. Uz to za naše novine u razgovoru o toj temi kazao je da se ništa na prostoru Vojarne ne može napraviti mimo Grada u ijoj je ovlasti ure enje prostora i time jasno dao do znanja ija e biti zadnja. I te konstante se Šalamon drži ma tko bio na Županiji na vlasti onako kako on ka izvršan vlast sada i s ve im ovlastima i neposrednim izborom iza sebe smatra da je u interesu akovca.
SDP vlast u akovcu i Županiji doživljava kao cjelinu Sve je jasnije da SDP vlast u Županiji i Gradu akovcu doživljava kao cjelinu, pa se sve više ini „kao da je SDP Ivicu Perho a poslao na dužnost župana“, ali da je akove ka vlast prioritet, jer Županije sutra možda i ne bude u možebitnom pretapanju u statisti ku regiju. Gradsko vije e akovca na sjednici u etvrtak donijelo je druge izmjene GUP-a akovca,
Slika za gradona elnikov jubilej – deset godina vladanja akovcem
izmjene i dopune detaljnog plana ure enja podru ja oko Policijske uprave, zapadnog dijela naselja Ivanovec, Centra Ivanovca odluku o izmjeni i dopuni Prostornog plana ure enja Grada akovca i odluku o donošenju detaljnog plana ure enja prostora vojarne u akovcu. Iz ove posljednje odluke na intervenciju gradona elnika izba ena je odredba o potrebni provo enja arhitektonskog natje aja, premda je njezin ostanak uporno, ali neuspješno zagovarao Renato Slavi ek (HSLS). Vije e je prihvatilo Poslovni plana za drugu azu sanacije odlagališta Totovec, te odluku o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe na na in da bi pojedine op ine i gradovi postali su osniva i i sudjelovali u sufinanciranju postrojbe. Odluka o davanju odmarališta Dramalj na upravljanje i korištenje Ekomu povu ena je s dnevnog reda i stavljena a na ekanje do jeseni. (Božena Malekoci - Oleti )
Za izvješ e Stanorada HDZ-ovac Jakopec rekao “da nije niti za roštilj potpaliti” U sklopu aktualnog sata, uz ostalo se raspravljalo o izvješ ima o poslovanja gradskih poduze a u prošloj godini. Najoštriju kritiku i to na izvješ e poduze a Stanorad uputio je HDZ-ov vije nik Željko Jakopec. - To nije niti za roštilj potpaliti, ocijenio je Jakopec, aludiraju i prvenstveno na obim izvješ a koje je napisano na samo 4 stranice. elništvo Stanorada moralo bi se ugledati na Ekom ili akru, premda i u izvješ ima tih tvrtki ima manjkavosti, ustvrdio je oporbeni vije nik. O Stanoradu je govorio i HSLS-ov Renato Slavi ek koji je kritizirao zamjenika gradona elnika Zorana Vidovi a, jer mu, kako je kazao, još uvijek nije odgovorio na upit koji mu je uputio prije godinu. Njemu su,
kaže Slavi ek, gra ani poslali pismo u kojem izražavaju sumnju u legalnost Stanoradova poslovanja. Vidovi je kazao kako doti no pismo do njega nije došlo. Zatim je nastao nesporazum o tome što Slavi ek zapravo pita pa je dogovoreno da Vidovi u sve pošalje još jednom.
HNS nezadovoljan radnim vremenom Muzeja Za ovu priliku spomenimo i pitanje Karoline Juzbaši iz HNS-a. -Može li Grad utjecati na Me imursku županiju pod ijom je ingerencijom Muzej Me imurja da se izmijeni radno vrijeme Muzeja. Juzbaši je pojasnila kako grad posje uje
sve više turista, a kada do u, vrata Muzeja u Starome gradu Zrinskih, za njih nerijetko ostaju zatvorena. Gradona elnik je kazao da Županiji može uputiti zamolbu za korekciju radnog vremena, no kako je dodao, koli ina rada ovisi i o koli ini financija. S aktualnog sata spomenimo i in ormaciju o koja e obradovati šeta e i rekreativce s Južne obilaznice akovca. Kako je ve ranije tražila, upravo vije nica Juzbaši , na šetnici uz obilaznicu uskoro e biti postavljene klupe koje je Gradu donirala jedna akove ka tvrtka. Vije e je, uz ostale, potvrdilo i odluku o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe. Jedina pro esionalna vatrogasna postrojba na podru ju Me imurske županije do sada
je naime bila pod ingerencijom Grada akovca, koji ju je uz državna sredstva i sufinancirao. Novim prijedlogom, osniva i Postrojbe postaju i druge jedinice lokalne samouprave u našem kraju, naravno one koje e to htjeti. Njihovi me usobni odnosi definirati e se sporazumom. Prema prijedlogu gradona elnika Branka Šalamona, do sada nabavljena imovina Postrojbe ostati e u vlasništvu Grada, dok e sva budu a, biti zajedni ka. Novi organizacijski oblik i odnosi doprinijeti e boljem financiranju, kvaliteti rada te e se ujedno legitimno urediti djelovanje Postrojbe, koja, premda akove ka, intervenira u svim dijelovima Me imurja, istaknuo je gradona elnik. (V.Kelkedi)
IZBORI za predstavnike Vije a nacionalnih manjina u lokalnoj samoupravi
Od svih u Hrvatskoj jedino su ih me imurski Romi shvatili ozbiljno U nedjelju, 10. srpnja 2011. godine održani su izbori za izbor lanova vije a nacionalnih manjina, te za izbor predstavnika nacionalnih manjina u Me imurskoj županiji, Gradu akovcu, Gradu Murskom Središ u, te u op inama Kotoriba, Mala Subotica, Nedeliš e, Orehovica, Podturen i Pribislavec. Za razliku od ostatka Hrvatske gdje je zabilježen minimalan odaziv bira a, to ne vrijedi za Me imursku županiju gdje je izlazak bio – vrlo dobar. Posebice kad je u pitanju romska nacionalna manjina. Tako er je bio zadovoljavaju i izlazak bira a kad je u pitanju ruska nacionalna manjina, dok je podbacio izlazak kao i u ostalom dijelu Hrvatske - srpske nacionalne manjine. Kad je u pitanju ja anje demokracije što se itekako o ituje kad su bilo kakvi izbori u pitanju, Me imurje opet prednja i u Hrvatskoj, jer se izlazak na glasovanje shva a itekako ozbiljno, za razliku od dru-
gih koji se uglavnom odazivaju na državne izbore, dok je na sve ostale odaziv puno manji.
Rezultati U Me imurskoj županiji izabrano je 25 lanova vije a romske nacionalne manjine, od predloženih 50 kandidata, a glasovalo je 30,81% od upisanih 2165 bira a. U Vije e romske nacionalne manjine Me imurske županije izabrani su: Željko Balog, Slobodan Balog, Vlado Horvat, Damir Ignac, Josip Ignac, Dragan Bogdan, Dragan Ignac, Biserko Horvat, Rajko Kova i , Slobodan Lajtman, Nedeljko Kalanjoš, Dejan Kalanjoš, Vida Oršuš, Krunoslav Vuk, Milorad Mihanovi , Nedeljko Oršuš, Elvis Oršuš, Milan Oršuš, Dušan Mari , Zoran (Milana) Oršuš, Daliver Oršuš, Dalibor Pavi , Adam Oršuš, Sandro Oršuš i Josip Oršuš. Izabran je jedan predstavnik ruske nacionalne manjine, od
jednog predloženog kandidata, a glasovalo je 17,16% od ukupno 134 bira a. Za predstavnicu ruske nacionalne manjine izabrana je Svjetlana Jakopi . Izvršen je i izbor jednog predstavnika srpske nacionalne manjine, od jednog predloženog kandidata. Glasovalo je 2,81 % od ukupno 178 bira a. Za predstavnicu srpske manjine u Gradu akovcu izabrana je Ljiljana Novak. U Gradu akovcu izabrano je 15 lanova vije a romske nacionalne manjine od predloženih 30 kandidata, a glasovalo je 31,34 % bira a. Izabrani su: Dragan Bogdan, Marijan Bogdan, Josip Leva i , Josip Ignac, Marko Maruši , Goran Ignac, Stjepan Ignac, Dejan Kalanjoš, Zdenko Kalanjoš, Stojan Ignac, Milan Oršuš, Sandokan Pec, Mladen Oršuš, Stjepan Oršuš i Vlado Oršuš. U Gradu Murskom Središ u izabran je jedan predstavnik
romske nacionalne manjine, od predloženog jednog kandidata, a glasovalo je 29,22 % od 154 bira a. Za predstavnika romske nacionalne manjine izabran je Milorad Mihanovi . U Op ini Kotoriba izabran je jedan predstavnik romske nacionalne manjine, od dva predložena kandidata, a glasovalo je 64,08 % bira a od ukupno upisana 142 bira a. Za predstavnika romske nacinalne manjine u op ini Kotoriba izabran je Slobodan Balog. U Op ini Mala Subotica izabrano je 10 lanova vije a romske nacionalne manjine, od predloženih 10 kandidata, a glasovalo je 29,12 % od 261 bira a. Izabrani su: Slobodan Lajtman, Igor Oršuš, Emil Oršuš, Denis Oršuš, Mladen Ignac, Josip Oršuš, Zdravko Bogdan, Josip Kalanjoš i Zdravko Oršuš. U Op ini Nedeliš e izabrano je 10 lanova vije a romske naci-
onalne manjine, od predloženih 20 kandidata, a glasovalo je 26,84 % od 488 bira a. Izabrani su: Vlado Horvat, Josip Balog, Josip Ignac, Vida Oršuš, Dejan Oršuš, Milan Oršuš, Mario Balog, Haris Horvat, Radovan balog i Zdenka ur evi . U Op ini Orehovica izabrano je 10 lanova vije a romske nacionalne manjine, od predloženih 10 kandidata, a glasovalo je 7,50 % od 240 bira a. Izabrani su: Dragan Ignac, Miroslav Vuk, Velibor Balog, Ivan Horvat, Jožo Zobec, Marko Balog, Josip Horvat, Stjepan Horvat, Mijo Ignac i Snježan Oršuš. U Op ini Podturen izabran je jedan predstavnik romske nacionalne manjine od predloženih dva kandidata, a glasovalo je 62,37 % od ukupno 93 bira a. Za predstavnika romske nacionalne manjine u op ini Podturen izabran je Daliver Oršuš.
U Op ini Pribislavec izabrano je 10 lanova vije a romske nacionalne manjine od predloženih 10 kandidata, a glasovalo je 43,23 % od 266 upisanih bira a. Izabrani su: Željko Balog, Dušan Horvat, Biserko Horvat, Josip Ignac, Martin Oršuš, Nedeljko Oršuš, Josip Oršuš, Vid Oršuš, Dalibor Pavi i Mijo Šauli . Nisu provedeni izbori za lanove vije a slovenske nacionalne manjine, te za izbor jednog predstavnika albanske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji, jer nisu bili podnijeti prijedlozi kandidata. Tako er nisu provedeni izbori za izbor jednog predstavnika slovenske nacionalne manjine u Gradu akovcu, jer nisu bili podnijeti prijedlozi kandidata. Tijekom provo enja izbora nije bilo nekih negativnih ili izvanrednih okolnosti, priop ava predsjednik Izbornog povjerenstva Juraj Novak, dipl. Iur. (J)
6
Gospodarstvo
DRUŠTVO GRA EVINSKIH inženjera i tehni ara Me imurja priprema
Obilježavanje 50 godina osnivanja i kontinuiranog rada U listopadu ove godine Društvo gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja priprema sve anost povodom obilježavanja 50 godina osnivanja i kontinuiranog rada. Sve ana sjednica na kojoj planiraju dati i priznanje zaslužnima za rad u Društvu održat e se u Toplicama Sveti Martin, a kao trajni spomen na tu zlatnu obljetnicu priprema se i knjiga o radu društva. Društvo gra evinskih inženjera i tehni ara svoje zna ajne obljetnice kao što je 40, pa zatim 45 godina rada, obilježavalo je izdanim knjigama o povijesti društva. Za proslavu 50-te obljetnice priprema se knjiga koja e sadržavati podatke o radu društva u proteklih 10 godina, kao i dopune podacima o radu društva i njegovim lanovima u ranijem periodu ukoliko se prikupe novi relevantni materijali. Izvršni odbor Društva gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja stoga poziva sve lanove i druge ljude koji posjeduju bilo kakvu dokumentaciju u pisanom obliku ili kao foto materijal, a voljni su je ustupiti za sre ivanje i objavu u novom izdanju knjige, da je dostave u Me imurje Investu, na ruke Dragutinu Matoteku, dipl. ing., Ulica Ru era Boškovi a 16, 40 000 akovec. Za kontakt nazovite na tel: 040 390 833 , fax 040 390 835, e - mail: medjimurje.investa @ck.t-com.hr ili na adresu društva: “DGTM”, A. Schulteisa 17, akovec. Po sre ivanju gra e za knjigu dokumentacija se vra a vlasniku, a svoje priloge nastojte je poslati najkanije do po etka kolovoza. (BMO)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
OBRTNI KA KOMORA Me imurske županije
Jedanaest novih obrtni kih majstora
Novi obrtni ki majstori
Povodom dana Hrvatske obrtni ke komore, Slavko Faltak predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije uz predstavnike županije, me imurskog župana Ivana Perho a i njegovog zamjenika Matije Posavca, minulog je tjedna uru io diplome obrtnicima koji su stekli majstorsko zvanje. Radi se o etrnaest kandidata, od kojih je
njih jedanaestero iz Me imurske, dva iz Krapinsko -zagorske i jedna iz Primorsko-goranske županije. Tako su novi me imurski majstori, Ivica Pokriva , soboslikar – li ilac, Hrvoje Hranjec, elektromehani ar, Zoran Bleš , automehani ar i frizeri Emanuel Kos, Gordana Leva i , Ivana Oleti , Marinka Kostanjevi i Valentina Bar-
toli Matuza. Me u ovogodišnjim majstorima, kojima su u akovcu dodijeljene diplome, što je posebno zanimljivo bila je i jedna dimnja arka, Helena Kišak iz Krapinsko – zagorske županije. Da bi se postalo majstorom, obrtnici uz teoretski moraju uspješno položiti i prakti ni dio, a cijena ispita, koju namiruju je oko 3.500 kuna. Biti majstorom omogu ava licenciranje radionica, a time i primanje u enika na naukovanje. Kada je rije o inanciranju od strane Obrtni ke komore, ona stipendira de icitarne struke tijekom školovanja, dok cijenu majstorskog ispita
pla aju sami kandidati, koji mu pristupaju.
Sre om zaustavljen trend zatvaranja obrta O trendu stanja u obrtu u Me imurju, Faltak je kazao, - Ne znam da li je to uvjetovano možda ljetom, ali na sre u zaustavljen je pad zatvaranja radionica i drugih obrtni kih radnji i uslužnih djelatnosti, pa se usudim re i. S obzirom na otvaranje novih, usudim se re i da smo ak u blagom porastu, ali normalno da mi kao krovna organizacija u obrtništvu nismo zadovoljni ukupnom situacijom i nadam se kako e
se sve skupa uskoro poboljšati. Naime, u Me imurju imamo oko 1600 registriranih obrta, dok je pred nekoliko godina ta brojka bila iznad dvije tisu e, što je zna ajni pad završno je kazao Faltak uz nadu da e nove brojke u budu nosti biti u stilu onoga što je bilo pred par godina, a ne brojci koja je danas. Župan Ivan Perho koji je tako er prisustvovao „promociji“ estitao je majstorima obrtnicima i ponovio važnost životnog u enja i obrazovanja tijekom cijelog života, te prenošenja ste enog znanja i iskustva na mla e. (so)
EKONOMSKI BREVIJAR
Brojkama se ne može objasniti svijet Brojke i matematika mogu pomo i da se bolje razumiju mnoge stvari i pojave. Brojke su fenomenalan izum, nevjerojatno otkri e i odli no sredstvo, ali one nisu savršene, jer bez usporedbe s drugim brojkama, one ne moraju zna iti mnogo. Iako bi bez njih nastao kaos, s njima nije mogu e prikazati baš sve, iako se mnogi pokušavaju skrivati iza brojki, ali obi no samo onih koje im idu u prilog. Brojke su neumoljive i kada su realno prikazane, one su objektivno sredstvo, mada se i njima može manipulirati. Osim toga, brojke znaju izgledati druga ije, ako ih se gleda uz npr. pivo. Ipak, brojke su važne i nezaobilazne za donošenje odluka. Pritom su ak i loše brojke bolje od nikakvih. Naravno, uvijek treba pogledati tko je objavio brojke, jer važ-
no je znati izvor, ali i interese koji iza njega stoje. Ljudi, uz svoje ime i prezime sve eš e moraju navoditi neki broj (telefona, mobitela, teku eg i žiro ra una, ku ni i poštanski broj, broj uku ana, itd), pa broj ( posebno OIB ) postaje najvažnije sredstvo identi ikacije. ovjek postaje broj. Evo, objavljeni su i „rezultati“ popisa stanovništva. Iako podaci pokazuju jedno, službenici nam tuma e nešto sasvim drugo. Novac je potrošen, obavljena je „formalnost“ popisivanja stanovništva, i što smo dobili? Potvrdu de inicije statistike – to an zbroj neto nih podataka! Sve se može izraziti u brojkama, ali ne i objasniti. Bez obzira na samu njihovu ljepotu, brojkama se ne može objasniti ljepota. Brojke mogu pomo i da razumijemo svijet, ali prirodne katastrofe (pa i one inancijske) ne mogu se (pred)vidjeti iz nizova brojki,
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr vrijednosti, podataka i statistika. Brojkama se ne može objasniti svijet, ali mogu se objasniti pojave. Na primjer, prosje na dužina automobila je 4 metra, pa kada poredamo sve automobile jednog iza drugoga, to može zna iti da je po eo vrhunac sezone godišnjih odmora, i da svi idu na more. Ako niste još, krenite i Vi jer bez dobrog godišnjeg odmora nema pravog radnog elana.
12. srpnja 2011.
Obrazovanje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
7
UPIS U SREDNJE ŠKOLE Najstresniji do sada zbog „socijalnih“ bodova
Dodatni bodovi djeci razvedenih roditelja razgnjevili sve ostale - Za potvrdu „socijalne kategorije“ s kojom se moglo dobiti ak pet dodatnih bodova najviše su se “grebali” razvedeni roditelji u korist svoje djece. Zbog toga je najaktualnija pri a minulih dana bila u stilu „kako je izgleda bolje biti razveden, nego u braku“ da bi se djeca ipak mogla upisati u željenu srednju školu Dramu s kojom su se ovih dana suo ili me imurski odlikaši pri upisu u srednje škole sigurno nitko nije o ekivao. Barem ne u obimu u kojem je zahvatila uobi ajeno najtraženiju me imursku srednju školu – Gimnaziju akovec. Roditelji osmaša odlikaša, onih sa svjedodžbama punim petica, možda jednom ili dvije etvorke ni u snu nisu mogli zamisliti da se njihova djeca u toliko željenu školu sa ovakvim ocjenama – ne e uspjeti upisati. Upravo se to dogodilo na prvom upisnom roku, na kojem ova škola svake godine u potpunosti ispuni svoju upisnu kvotu. No, ove je godine zbog novih propisa Ministarstva prosvjete, obrazovanja i športa, cijela situacija dodatno koštala živaca. Sve – od u enika, preko roditelja, do uprave škole.
Za “socijalnu kategoriju” do 10 posto više bodova! Naime, prema odluci koja je trebala pridonijeti rješavanju situacije sa superodlikašima, osim što se u enicima bodovao uspjeh sedmog i osmog razreda te prosje na ocjena svih predmeta u ta dva razreda, ali i uzorno vladanje, nastavilo se s praksom bodovanja glazbenih i plesnih škola, a izravan upis omogu io se u enicima koji su na državnim natjecanjima ostvarili iznimne rezultate te vrhunskim sportašima. No, odluka koja je izazvala najviše negodovanja svakako je ona da kandidati s, kako ih je definiralo ministarstvo, teško ama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezi nim imbenicima imaju pravo na
do 10 posto više dodatnih bodova. Drugim rije ima, ova, ubrzo prozvana “socijalna kategorija”, pripomogla je djeci roditelja s posttraumatskim stresom ili teškom bolesti, nezaposlenih roditelja, samohranih roditelja ili obitelji u stanju socijalno zaštitne potrebe da “namaknu” dodatne bodove, i iza sebe ostave kandidate ak i sa maksimalnim 61 bodom.
e školske godine vidjet e se kome je ova odluka zapravo pomogla, a kome odmogla.
Otvoren prostor za manipulacije
Predizborni trik iz ministarstva? Koliko socijalni status pojedinog u enika ima stvarne veze sa njegovim ocjenama i znanjem, pitanje je koje e mnogi rado uputiti na adresu ministra Radovana Fuchsa, ali odgovor, naravno, ne e sti i. Sve do upisa sljede e godine kada e se – ovisno o tome ho e li se ova odluka i dalje provoditi u praksu ili e ipak biti ukinuta, pokazati njena ovogodišnja opravdanost. Mnogi e, pak, možda ak i opravdano zaklju iti kako je i ovo još jedan ne pretjerano suptilan predizborni trik kojim se nastoji kupiti najranjiviji, ili možda najsnalažljiviji, sloj stanovništva. U svakom slu aju, upitnici se samo gomilaju, jer, kako se moglo uti od pojedine djece – oni iji su roditelji u punom smislu te rije i samohrani, potvrdu stru nog mišljenja socijalnog radnika ili lije nika zapravo i nisu tražili, za nju su se najviše “grebali” razvedeni roditelji u korist svoje djece. Zbog toga je najaktualnija pri a minulih dana bila u stilu „kako je izgleda bolje biti razveden, nego u braku“ da bi se djeca usprkos tome što imaju sve petice ipak mogla upisati u željenu srednju školu. U kona nici, ve na kraju prvog polugodišta nadolaze-
Zbog odluke Ministarstva prosvjete, obrazovanja i športa o dodatnim bodovima za u enike samohranih roditelja, mnogi su odlikaši ostali bez mjesta u željenoj školi
Tehni ka škola akovec po prvi puta popunjena na prvom roku! - Trend kako je bolje biti CNC operater u metalskoj industriji, nego primjerice ekonomist, jer su izgledi za zapošljavanje, ali i puno bolji osobnih dohodak kvalitetniji sa završenom srednjom školom ovog prvog, kona no su isplivali na vidjelo Prvi upisni rok u me imurske srednje škole, uz dugogodišnji trend najve e navale na Gimnaziju akovec, iznjedrio je i jedan novi – po prvi puta u povijesti ove škole, Tehni ka škola akovec popunila je svoju upisnu kvotu ve u prvom upisnom zamahu. Ravnatelj Dražen Blažeka u ovoj je školi zaposlen ve 23 godine, i iskreno priznaje kako ovakve situacije do sada nije bilo. Štoviše, iako je škola ove godine imala 252 slobodna mjesta, upisano je 20 u enika više – u predvi enih 10 razreda do maksimalno 28 u enika, a s obzirom da je za pojedina zanimanja interes bio ve i nego je bilo mjesta, pove ane su kvote obrtni kih zanimanja kako bi se svi prijavljeni u enici mogli upisati. Po prvi puta ove godine u Tehni ka je
škola upisala u enike za trogodišnje zanimanje CNC operatera, a za 28 otvorenih mjesta prijavilo se ak 52 u enika, koji su razmješteni u druga zanimanja. Trend kako je bolje biti CNC operater u metalskoj industriji, nego primjerice ekonomist, jer su izgledi za zapošljavanje, ali i puno bolji osobnih dohodak kvalitetniji sa završenom srednjom školom ovog prvog, kona no su isplivali na vidjelo. I Srednja škola akovec koja e školske godine 2011./2012. u i u svoju drugu godinu rada, zabilježila je pove an interes za svoje obrazovne programe. I oni su pove ali svoje upisne kvote za 16 mjesta, i svejedno nisu mogli udovoljiti potrebama svih prijavljenih kandidata, jer se u prosjeku za jedno mjesto prijavilo njih
dvoje. Ovakav veliki interes, ne samo za gimnazijski program, kazao nam je ravnatelj Josip Zbiljski, pokazatelj je da se u prvoj godini rada škole radilo kvalitetno, ime su iznimno zadovoljni i što im u svakom slu aju daje podstrek za daljnji rad. Jedino su u Srednjoj školi Prelog ostala 3 slobodna mjesta za gimnazijsko školovanje, no, budu i da je u trenucima kada zaklju ujemo ovaj broj u tijeku drugi upisni krug u srednje škole, ne sumnjamo da e i ona biti popunjena. Obzirom da su škole preostala slobodna mjesta koja e se popunjavati na jesenskom upisnom roku dužne objaviti do 19. kolovoza, u jednom od sljede ih brojeva donosimo i njihov popis. (bš)
Ova je situacija u društvu žestoko odjeknula, pa je svoje neslaganje istaknuo i župan Ivan Perho , svoje je mjesto našla i na prošloga tjedna održanoj sjednici Županijske skupštine, a ravnatelji me imurskih srednjih škola njome su iznimno nezadovoljni. Neki, doduše, bez komentara za javnost, dok se mišljenje drugih može svesti pod jedan zajedni ki nazivnik – nebuloza. Tako ravnatelj Tehni ke škole akovec Dražen Blažeka, iako u njihovoj školi, zanimljivo, nisu imali ni jedan takav slu aj, smatra da se ovakvim sustavom bodovanja šalje vrlo loša poruka, i da onaj tko ju je donio nije u obzir uzeo injenicu da je ostavljen vrlo velik prostor za razne manipulacije. Ravnatelj Srednje škole akovec Josip Zbiljski mišljenja je da se socijalno ugroženim u enicima treba pomo i, ali da su kvote krivo izra unate. Za njega bi idealno rješenje bila mala matura, ili barem da se pri upisu u obzir uzimaju ocjene od 5. do 8. razreda. Komentar ravnatelja Srednje škole Prelog, Tomislava Gregura, ipak e najslikovitije opisati što se zapravo dogodilo prošloga tjedna – u enici su prilikom upisa u srednje škole doživjeli svoj prvi sudar sa realnoš u hrvatske birokracije. Kada stvari ovako postavimo, ova e ih, mnogima ak i prva lekcija male škole života, najbolje pripremiti za surovu stvarnost hrvatskoga društva. (Bojana Špani ek)
ME IMURSKA ŽUPANIJA
Podijeljena priznanja pobjednicima državnih natjecanja Prošlog su etvrtka u Velikoj vije nici podijeljena priznanja u enicima me imurskih osnovnih i srednjih škola, koji su na me unarodnim i državnim natjecanjima osvojili prva mjesta. Njih ak dvadeset petoro, pod stru nim vodstvom svojih mentora, bili su najbolji na natjecanjima iz raznih predmeta, a dodjela priznanja samo je jedan na in da im se oda priznanje i da podstrek za daljnji rad i u enje.
Tin Novosel, u enik 6. razred II. OŠ akovec prvo je mjesto sa mentorom Gordana Bartoli a osvojio na Državnoj smotri radova mladih tehni ara
Nagra eni u enici i mentori Za postignute rezultate nagra eni su: Ivana Horvat, 3. razred Gospodarske škole, mentorica Ljiljana Škrobar – me unarodno natjecanje Floraart, Tonko Sabol ec, 8. razred OŠ “Ivan Goran Kova i ” Sv. Juraj na Bregu, fizika, mentor Mario Pinc; matematika, mentor Željko Kralji , Lea Bister, 3. razred Gimnazije ako-
vec, kemija, mentorica Mirjana Jakop evi Dora Tot, 3. razred Gimnazije akovec, povijest, mentorica Ivanka Virgej Tomislav Beli , 4. razred Srednje škole Prelog, povijest, mentorica Tatjana Šte ok Lucija Hoblaj i Lovro Kadi, 8. razreda OŠ “Ivan Goran Kova i ”
Sv. Juraj na Bregu, biologija, mentorice Dunja Turk i Jelena Pavlic, Luka Mesari , 1. razred Srednje Škole Prelog, biologija, mentor Mišo Radan, Lukas Novak, 6. razreda I. OŠ akovec, matematika, mentorica Tanja Debelec, Barbara Bogdan, 3. razreda Srednje Škole Prelog, mentorica Anica Naran a, Mihael Zeli , 3. razred Tehni ke škole akovec, tehni ka mehanika, mentor Hasib Top agi , Iza-
U estitki prvacima me imurski je župan Ivan Perho istaknuo kako su upravo ovi u enici dokaz da su me imurske škole kvalitetne i da je znanje koje se u njima sti e jednako, pa ak i bolje od onog u enika škola u velikim gradovima. Nagrade u enicima i mentorima uz župana podijelili su i zamjenik župana Matija Posavec i pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Sonja Toši Grla .
bela uni, 3. razred Graditeljske škole akovec, 13. državno natjecanje – izložba u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna LIK 2011., mentor Krešimir Hlebec Leo Dodlek, 3. razred Graditeljske škole akovec, 13. državno natjecanje– izložba u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna LIK 2011., mentor Krešimir
I ove godine razmjena udžbenika Na dodjeli priznanja najavljena je i razmjena udžbenika koju e Me imurska županija organizirati nakon 20. kolovoza o emu e se na vrijeme obavijestiti javnost. No, s obzirom da novi Zakon o udžbenicima propisuje da jedan udžbenik kad u e u školu u njoj ostaje 4 godine, što uvelike olakšava razmjenu
Hlebec, Filip Vajda, 1. razred Graditeljske škole akovec, – izložba u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna 2011., mentor Bojan Miljani , Ruben Petran, Aleksandar Petran, Matija Peki , 2.-4. razred Graditeljske škole akovec, Domijada – video zapis, mentor Božidar Glavina Ema Toplek, Dina Ratajec, Petra Vugrinec, 5.-8. razred OŠ
unutar svake škole. Zbog toga ove godine potražnja za razmjenom na županijskoj razini i nije pretjerano izražena, ali e se ona ipak organizirati. Tako er, istaknuto je kako je na zajedni kom sastanku sa ravnateljima škola dogovoreno da ne e biti promjena u pogledu po etka školske godine 2011./2012. i da e nastava zapo eti prema predvi enom kalendaru. (bš)
“Petar Zrinski” Šenkovec, stolni tenis, mentor Dražen Korent, Vedrana Bermanec, 3. razred Srednje škole Prelog, Junior Barmen Cup, mentor Josip Bajsi Tin Novosel, 6. razred II. OŠ akovec, Državna smotra radova mladih tehni ara, mentor Gordan Bartoli , Helena Pergar, Nikolina Srša, 7. razred OŠ Gornji Mihaljevec, XXII. Smotra u eni kih zadruga, mentorica Nada Pani .
8
Kroz Međimurje
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OP INI DOMAŠINEC dozlogrdile kra e
Video nadzor na zgradu op inske uprave Op insko vije e Domašinca na sjednici održanoj prošli ponedjeljak izme u ostalih je donijelo odluku o postavljanju video nadzora na zgradi tamošnje op inske uprave, gdje je ujedno i Dom kulture te nekoliko lokala koji su iznajmljeni privatnim tvrtkama. Op ina želi zaštititi imovinu, obrazložio je na elnik Dragutin Lisjak. Naime, kao i u nekim drugim sredinama i u Domašincu su se u posljednjem razdoblju intenzivirale kra e. Nadaju se smanjenju intenziteta uništavanja op inske i druge imovine Ne provaljuje se samo u spomenutu zgradu, krade se i na brojnim javnim prostorima, primjerice u Poduzetni koj zoni, a ak se kradu i dijelovi, odnosno kablovi na kandelaberima. Kra e bakrenih predmeta s groblja i
skidanje žlijebova s objekata ve su uobi ajena pojava. S op inske i zgrade Osnovne škole Domašinec pak su u nekoliko navrata otu ene i zastava. - U zadnje vrijeme esto smo informirani o raznim provalama i kra ama, te nasilnom ulaženju u poslovne i stambene objekte na podru ju op ine. Samo unatrag godinu dana zabilježene su dvije provale u poslovne prostore koje je Op ina Domašinec iznajmila privatnim tvrtkama s utvr enom znatnom štetom. Prije manje od mjesec dana djelatnici Policijske postaje Prelog, u redovnoj no noj ophodnji, na krovu zgrade Op ine Domašinec uo ili su osobu koja je najvjerojatnije imala namjeru nasilno u i kroz krovni prozor u prostorije Op ine Domašinec. Policajci su kradljivca sprije ili u provali, no uspio je pobje i. Bilježimo i neuspio pokušaj provale
Na zgradu op inske uprave uskoro se montira video nadzor
U planu gradnja zajedni kog pro ista a za nekoliko op ina Na elnik Lisjak na sjednici je izvijestio i o aktivnostima u proteklom razdoblju. Održan je zajedni ki sastanak predstavnika Me imurskih voda te op ina Domašinec i Dekanovec vezano uz problematiku odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda na podru ju Op ine Domašinec i Dekanovec.
Me imurske vode pripremaju izradu koncepcijske analize za provjeru mogu nosti povezivanja prethodno planiranih zasebnih sustava odvodnje na širem podru ju s centralnim zajedni kim ure ajem za pro iš avanje voda. Koncepcijska analiza bi obuhvatila podru ja op ina Domašinec, Dekanovec,
Mala Subotica i Belica. Dogovoreno je se da se tijekom ljeta i jeseni ove godine izradi planirana koncepcijska analiza, što je osnova za daljnje aktivnosti na izradi daljnjih faza projektne dokumentacije. Op ina i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva zaklju-
ili su ugovor o su inanciranju projekta ure enja Doma kulture Op ine Domašinec. Rije je o iznosu od 150.000 kuna koje e Ministarstvo e ih ispla ivati prema dinamici odvijanja radova temeljem ispostavljenih ra una. Pri kraju su i radovi na ure enju biciklisti kih staza
na dionici Kvitrovec – Tur iš e. Vrijednost te investicije je 80.644 kune što u jednakim omjerima su inanciraju Županijska uprava za ceste i Op ina. Kroz nekoliko dana po eti e i ure enje poljskih putova kojih na podru ju Op ine ima više od 100 kilometara. (vk)
u podrumske prostorije Op ine Domašinec i sli no. Svjedoci smo i slu ajeva uništavanja op inske imovine (razlupano autobusno stajalište, uništene kante za sme e, povremeno uništavanje hortikulture, uništavanje odvodnih cijevi za oborinsku vodu i sl.). Mišljenja sam da e video nadzor znatno pridonijeti, da se, ako ništa drugo, smanji intenzitet takvih negativnih slu ajeva, pa ak i utvrde po initelji. napomenuo je Lisjak. Vije nicima je sugerirao neka i sami razmisle o dodatnim mogu nostima koje bi mogle pridonijeti zaštiti op inske i imovine mještana. Procjenjuje se da e video nadzor stajati oko 30.000 kuna, što e se osigurati u op inskom prora unu. (V. Kelkedi)
CRNA KRONIKA
UVAJTE se prevaranata
Nesvakidašnja prijevara u centru akovca U centru akovca policija je u srijedu prijepodne zabilježila nesvakidašnji slu aj prevare. U Ulici Matice hrvatske muškarcu iz Gornjeg Mihaljevca prišao je nepoznati muškarac i s njim zapo eo razgovor. U jednom trenutku potonji je, kao slu ajno, na tlu pred njima ugledao zlatni lan i . Podigao ga je i svom sugovorniku predložio da krenu u zlatarnicu, lan i prodaju i zajedni ki podijele dobiveni novac. Zatim se u razgovor uklju io i tre i muškarac koji se predstavio kao urar iz Varaždina te za lan i ponudio 1000 eura s time da je nepoznatom pronalaza u odmah dao 150 eura i 300 kuna, dok mu je 1.200 kuna dao i muškarac iz Gornjeg
Mihaljevca. Nakon toga lan i su ostavili žrtvi prijevare, uz obe anje da navodni urar zajedno s pronalaza em idu podi i novac kojim bi od njega ponovno otkupili lan i . Vratili se naravno nisu, a muškarac iz Gornjeg Mihaljevca shvatio je da je prevaren. Opis lukavih prevaranata je sljede i: jedan od njih starosti je izme u 50 i 60 godina, visine oko 180 cm, srednje tjelesne gra e, bio je obu en u sivu košulju i tamne hla e. Drugi je stariji od 60 godina, nižeg rasta, sijede kose, a nosio je bijelu košulju i svjetlije hla e. Policijska uprava me imurska apelira na gra ane da ne nasjedaju na prijevare poput ove koju smo opisali. (V. Kelkedi)
Automobilom ih odbacio u stup PUŠ INE - 23-godišnji voza osobnog automobila iz Gori ana u srijedu kasno nave er u akove koj ulici u Puš inama skrivio je prometnu nesre u u kojoj su ozlije ene dvije osobe. Voze i neprilago enom brzinom i pod utjecajem alkohola od 2.18 promila udario je u stražnji dio automobila kojim je upravljao 53-godišnjak iz Šenkovca. Od siline udara vozilo muškarca iz Šenkovca odba eno je u betonski stup javne rasvjete. 53-godišnjak i putnica iz njegovog automobila zadobili su teške tjelesne ozljede zbog kojih su zadržani na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. 23-godišnjak e biti kazneno prijavljen.(vk)
Izgorjelo 500 sadnica vo aka HODOŠAN - Policija i ovog ljeta bilježi slu ajeve požara na poljoprivrednim površinama. Posljednji je izbio u subotu poslijepodne u polju zvonom "Gorica" u blizini Hodošana. Tijekom žetve pšenice, uslijed kvara na kombajnu, zapalila se slama, a vatra se proširila i na susjedni vo njak te je izgorjelo oko 500 sadnica na po-
vršini od oko 0,5 hektara. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Donji Kraljevec, DVD Gori an i DVD Hodošan. Inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara kvar i ispadanje užarenog lagera kombajna na slamu. Na parceli pšenice nije nastala materijalna šteta, dok se na vo njaku, prema prvim procjenama, iznosi nekoliko desetaka tisu a kuna. (vk)
Nekome se zamjerio ili..? OREHOVICA - Muškarac iz akovca u etvrtak kasno nave er krenuo je na ribolov na kanal kod Orehovice te automobil ina e u vlasništvu njegove supruge ostavio u poljskom predjelu zvanom Kalanpin a. Kada se oko 1.30 u no i vratio do automobila do ekao ga je oku nimalo ugodan prizor. Nepoznati po initelj porazbijao je sva vrata na vozilu, poklopac motora te oštetio i svjetlo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna. (vk)
Policijskom psu na granici "zamirisale" halucinogene gljive MUR SKO SREDIŠ E - Kod 20-godišnjeg mladi a iz Murskog
Središ a koji je u etvrtak pred ve er na grani nom prijelazu u spomenutom gradu ulazio u Hrvatsku, prona eno je 0,85 grama marihuane te dvije gljice psilocibin (2.80 grama). Središ anac je ilegalne supstance sakrio u ribi ki štap koji je vozio u prtljažniku svog automobila, no nanjušio ih je i otkrio policijski pas. Protiv muškarca slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu za mladež akovec. (vk)
rije ženske osobe iz akovca. Kako je izvijestila policija, 51-godišnjak iz akovca u nedjelju predve er ušao je u ku u spomenute žene u Travni koj ulici u akovcu s namjerom da je okrade. Ona ga je me utim zatekla pri pokušaju kra e te zaklju ala vrata spremišta u kojem se u tom trenutku nalazio, a tada pozvala policiju. Kradljivac je otprije poznat policiji pa je "uspjeh" vlasnice time i ve i. (vk)
Zatrebao im dizel
"Napikirao" bušilice i brusilice
NOVO SELO ROK - 450 litara dizel goriva isto io je nepoznati kradljivac u no i sa srijede na etvrtak iz dva autobusa koji su bili parkirani u Ulici Rade Kon ara u Novom Selu Rok. U Nedeliš u u Varaždinskoj ulici iste no i kao i u prethodnom slu aju nepoznati po initelj prerezao je žicu ograde jednog akove kog poduze a te ušavši u krug poduze a iz mobilne naftne pumpe isto io oko tisu u litara plavog dizela. Materijalna šteta u oba slu aja iznosi nekoliko tisu a kuna. (vk)
Doma ica nadmudrila iskusnog kradljivca AKOVEC - Za pohvaliti je pribranost i snalažljivost sta-
DONJA DUBRAVA - U Koprivni koj ulici u Donjoj Dubravi 6./7. srpnja, nepoznati po initelj ili više njih su sa otvorenog tovarnog prostora i nezaklju anog teretnog vozila akove kih registracijskih oznaka u vlasništvu 56-godišnjeg muškarca iz Donje Dubrave, otu ili tri elektri ne bušilice i jednu brusilicu, a iz kanistra koji se nalazio pokraj kombi vozila loživo ulje.Materijalna šteta iznosi desetak tisu a kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)
12. srpnja 2011.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PREDSTAVLJENA etiri IPA projekta u sklopu hrvatsko-ma arske pograni ne suradnje kojom se širi kanalizacijska mreža u Me imurju
9
NOVI ustroj Hrvatskih voda
Suradnjom do novaca VGO Mura i gornja Drava u Varaždinu dobiva puno iz europskih fondova ve u samostalnost
U sjedištu “Me imurskih voda” u akovcu u petak su predstavljena etiri projekta dodijeljena u sklopu II Poziva IPA HU-HR programa. Rije je o projektima koje su zajedni ki kandidirali hrvatski i ma arski partneri i koji su u po etnoj fazi realizacije. Konkretno, radi se o razvoju Pro ista a otpadnih voda u Letenyu i kanalizacijskog sustava jugozapadnog dijela Grada Preloga, a sam projekt nosi naziv PRO-MUR. Vode i partner je op ina Letenye a projektni partner “Me imurske vode”. Drugi zajedni ki projekt je izrada projektne dokumentacije za kanalizacijske sustave op ine Gori an i ma arskog Ortilosa, a projekt nosi naziv “Wastewater PD Gori an – Ortilos”. Nositelj projekta su “Me imurske vode”, a projekti partner op ina Ortilos u Ma arskoj. Tre i projekt je izrada projektne dokumentacije za sustave odvodnje Bazakerettye Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba. Vode i partner je ma arska op ina Bazakeretettye,a partner “Me imurske vode”.
Skup povodom predstavljanja projekata otvorio je doma in Josip Zor ec, direktor “Me imurskih voda”
- Po prvi se put u samom nazivu spominju rijeke Mura i gornji tok rijeke Drave, te rijeka Trnava u nazivu ispostave akovec
Predstavljanje projekata: zadovoljni na elnici i gradona elnici s hrvatske i ma arske strane
etvrti IPA program je: Obnovljivi izvori energije za UZP Totoserdehely i Glavni projekat za UZP Donja Dubrava, koji nosi naziv “Smart WWTP”. Vode i partner je op ina Totserdehely u Ma arskoj, a projektni partner “Me imurske vode”. Vrijednost sva etiri projekta je 2,7 milijuna, od ega “Me imurske vode” dobivaju za projekte 1,4 milijuna eura.
Izvrsnom komunikacijom naših i ma arskih partnera do realizacije Skup je prigodom predstavljanja projekata otvorio direktor “Me imurskih voda” Josip Zor ec te zahvalio predstavnicima ma arskih op ina i gradova na pomo i prilikom kandidiranja, bez stalne komunikacije teško bi projekti bili ostvarivi jer su stalno nedostajali neki papiri koje je trebalo ishoditi ili ih izraditi. S ma arske strane bili su nazo ni predstavnici pomurskih op ina i gradova, Grada Letenye, op ine Onkormanyzata, u kojoj je smješten Ortilos, predstavnici op ine Totserdehgely i mjesta Bazakerettye koje
pripada op ini Onkormanyzata. Zor ec je tako er zahvalio i svojim suradnicima na odra enom poslu, posebno voditeljici projekata Biserki Mavrin Vejnovi i drugima, uz napomenu da je rije o zaštiti voda Mure i Drave odnosno Dunavskog sliva te da e se suradnja nastaviti i kroz kandidiranje u kohezijskim fondovima EU. Predstavnici iz Ma arske predstavili su kratko svoje op ine i gradove. Istvan Tisler, predsjednik Udruge za razvoj Pomurja - Muramente napomenuo je pak da je ovo ve tre i krug zajedni kih kandidiranja projekata, koji je kako se vidi veoma uspješan. Na elnik Letenya Bela Halmi rekao je pak da je ovo poseban dan za žitelje etiri naselja ma arskih op ina. Predstavljanju projekata bili su nazo ni i predstavnici me imurskih op ina i gradova, gradona elnik Preloga Dragutin Glavina, zatim, Mario Mohari u ime op ine Gori an, Joisp Grivec u ime op ine Donji Vidovec, Marijan Varga u ime op ine Donja Dubrava te Ljubomir Grgec u ime op ine Kotoriba. Razgovori o projektima nastavljeni su u hotelu “Golf” u Donjem Vidovcu u dobrom raspoloženju. (J. Šimunko)
SURADNJA NA PROJEKTIMA Letenya i Preloga
„Sajam na starom mostu na Muri“ i izgradnja kanalizacije Uz prisustvovanje elnika grada Preloga, vije nika s podru ja grada i mjesnih odbora, TZ, obrtnika, ugostitelja i drugih u Gradskoj vije nici ma arskog Letenya u srijedu je održana se po etna konferencija projekta u okviru IPA prekograni nog programa Ma arska-Hrvatska 2007.-2013. pod nazivom Muraside Bridge Fair (Sajam na starom mostu na Muri) u koji su uklju eni Grad Prelog i Grad Letenye. Projekt je vezan uz 2. Prioritet prekograni nog programa Ma arska-Hrvatska Razvoj gospodarske suradnje i zajedni kih ljudskih kapaciteta – me uljudske veze, a ukupni odobreni iznos IPA sredstava iznosi 95.332 eura dok je ukupni planirani prora un operacije 112.155 eura. Cilj je unapre enje interakcije izme u ljudi koji žive u pograni nim
regije u odnosu prema Europskoj uniji, što bi moglo zna iti lakše kandidiranje za EU projekte. U svakom slu aju, kad je rije o vodama, naša regija time dobiva na važnosti.
Novi ustroj znatno logi niji Novi ustroj Hrvatskih voda je kad je rije o sjevernoj Hrvatskoj znatno logi niji. Po prvi se put u samom nazivu spominju rijeke Mura i gornji tok Drave, te rije ica Trnava u nazivu ispostave akovec. Teško je ocijeniti što e novi ustroj Hrvatskih voda zna iti za regiju i naš kraj, no sigurno je da VGO Varaždin dobiva ve u samostalnost odnosno ve u odgovornost. Ho e li se što promijeniti u odnosu prema nevladinim udrugama teško je re i, za sada traje latentni sukob, koji je kulminirao zadnjih godina zbog Velikog Pažuta. U me uvremenu je sjeverna Hrvatska, zapravo pet županija uz Dravu dobilo javnu ustanovu, Regionalni park za zaštitu prirode uz Muru i Dravu. Ulaskom u Europu de initivno emo imati trajnu zaštitu voda Mure i Drave. Uspostava ekološke mreže tako er je dio obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji, odnosno provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nacionalna ekološka mreža je dio Sveeuropske ekološke mreže i mreže NATURA 2000 a obuhva a ekološki važna podru ja od me unarodne i nacionalne
Ubudu e korak po korak do dozvola Predstavljanje projekta „Sajam na starom mostu na Muri“ podru jima, temeljem mogu ih poslovnih odnosa, zajedno s ja anjem zajedni kog identiteta uz suradnju na podru ju kulture, gastronomije i sporta sa naglaskom na lokalnim proizvodima i starim zanatima. U sklopu projektnih aktivnosti planirano je održavanje Sajma na starom mostu na Muri koji e se održati 10. i 11. rujna 2011. godine i to s obje strane granice (Hrvatska strana na prostoru uz bivši duty free shop, Ma arska strana – odmah poslije
grani nog prijelaza). Održat e se i 8 radionica tijekom kojih e sudionici s obje strane granice biti upoznati sa ste evinama Europske unije, planirani su i sastanci projektnih partnera i izrada baze podataka proizvo a a lokalnih proizvoda te starih zanata. U petak pak su ova dva grada potpisali još zna ajniji projekt kanalizacijski infrastrukture u kojem e Grad Prelog nastaviti s izgradnjom kanalizacije, a vrijednost radova bit e oko 800.000 eura. (vk)
Crno vino postaje hit Ako se pije crno vino ne treba vježbati, nedavno su ustanovili doktori i znanstvenici, što može pomo i i nepokretnim osobama. Ve mnogo puta znanstvenici su rekli pa porekli nešto, u skladu s važe im istraživanjima jednog vremena, pa se postavlja pitanje koliko ima imamo vjerovati. Kad je rije o crnom vinu, skloni smo im više vjerovati i zbog tradicije. Ne znamo što e nam moderna znanost još
Prema novousvojenom Statutu, dogodit e se novi ustroj Hrvatskih voda. Jedna od najvažnijih promjena ti e se i našeg kraja. Formirat e se novi Vodnogospodarski odjel za Muru i Gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu u radnju velikih gradova poput Osijeka. Kako je poznato, do sada je varaždinski odsjek potpadao u VGO Osijek, što je iziskivalo mnogo vremena kako samim zaposlenima, tako i brojnim korisnicima. Osnutkom odjela (VGO) Varaždin dobiva mnogo ve u samostalnost, a time i sve tri ispostave tog odjela, pa i me imurska. To u praksi ponajprije zna i lakše planiranje. Za sad je novi odjel u Varaždinu u formiranju, tek je usvojen Statut, zakonski rok za ustroj je šest mjeseci, a tek e tada iza i natje aji za popunjavanje radnih mjesta, pa se još mnogo toga ne zna. Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu imat e tri vodnogospodarske ispostave, Vodnogospodarsku ispostavu Bistra sa sjedištem u ur evcu, VGI Plitvica-Bednja sa sjedištem u Varaždionu i VGI Trnava sa sjedištem u akovcu. Direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu je Ivan Cerovec, VGI Bistre” u ur evcu Josip Pintari , VGI “Trnava u akovcu Ivica Musta i VGI Plitvica - Bednja Vladimir Novak, kako je bilo i u prijašnjem ustroju. Promjena ustroja je i odraz položaja naše
servirati u dogledno vrijeme, no ini se da crno vino sve više postaje hit, a možda i moda, teško je danas re i. Lije nici se slažu u tome da postoji nešto u crnom vinu što koristi srcu, iako je nejasno što to to no jest. Antioksidansi kao što su lavonoidi ili tvari koja se zove rezveratrol, imaju potencijalne koristi za zdravlje srca, pišu stru njaci. Neki kažu da pomaže i alkohol. Naime, antioksidansi u crnom vinu dolaze u dva glavna
oblika lavonidi i ne lavonidi, a ne lavonidi navodno spre avaju da se u arterijama gomilaju masna za epljenja. Tako barem kažu stru njaci. Istraživanja su do sada provedena na miševima. Za istu dozu sastojka crnog vina rezveratrola koja je dana miševima, ovjek bi kažu trebao popiti od sto do tisu u boca crnog vina dnevno da bi se postigao isti u inak. No ne treba piti crno vino, dovoljno je piti sok od grož a ili
Mi u Hrvatskoj na temelju toga imamo nacionalnu ekološku mrežu. Kroz tzv. prethodnu ocjenu predloženi zahvat se ‘skenira’ i procjenjuje se da li je mogu e isklju iti njegov negativan utjecaj na ekološku mrežu . Ako jest, zahvat ide dalje u redoviti postupak isho enja dozvola. Ako nije, upu uje se na glavnu ocjenu u kojoj se detaljnije sagledavaju mogu i negativni utjecaji, po-
pak jesti brusnice ili borovnice jer sadrži isti sastojak. Me utim istraživa i se slažu da pomaže i alkohol i to zbog koncentracije u inka. Iako bi neki možda drage volje dnevno popili tih sto litara crnog vina da bi zadobili potrebnu dozu rezveratrola, a što je zdravstveno nemogu e, lije nici preporu uju umjerenost. To zna i dva pi a dnevno za muškarce i jedno pi e dnevno za žene. Pi e se prema istraživa ima de inira kao 355 mL piva, 148 ml vina ili 44 ml žestokog pi a. Osim toga ameri ki su istraživa i otkrili da crno vino štiti
kušavaju prona i alternativna rješenja za ostvarivanje cilja zahvata kao i mjere kojima je mogu e ublažiti utjecaje. Ukoliko je zahvat i dalje neprihvatljiv, mogu e je provesti utvr ivanje prevladavaju eg javnog interesa uz sudjelovanje javnosti te ako on postoji, izvesti zahvat uz kompenzaciju. To zna i nadokna ivanje „žrtvovanog” podru ja zamjenskim podru jem.
mozak od ošte enja nakon moždanog udara, a opet su stradavale jadne životnije kojima su umjetno izazivali moždane udare. No tu nije kraj dobrobitima crnog vina, tako er ameri ke studije ukazuju na to da crno ili crveno vino štiti i od raka plu a, šezdeset posto su manje šanse da ete oboljeti od te opake bolesti, a rizik od raka prostate je za ak 87 posto ako umjereno pijete crno vino, a pomaže i da ne obolite od raka dojke. Kad se tako pobroje sve koristi crnog vina, ne preostaje nam ništa drugo nego re i onu Paje Kanižaja, “Pak unda neš pil!”.
Ivan Cerovec, direktor VGO Mura i gornja Drava Varaždin:
Ve a samostalnost zna i i ve u odgovornost Direktor VGO Mura i gornja Drava u Varaždinu Ivan Cerovec, po struci dipl. ing. geotehnike kaže: - Prema novom ustroju Hrvatskih voda, VGO Mura i gornja Drava sa sjedištem u Varaždinu postaje odjel u rangu velikih gradova, što zna i i ve u odgovornost. Do sada je Vodno gospodarski odsjek Varaždin bio sastavni dio VGO Osijek, a po novom e biti ravnopravni. Prema novom ustroju, koji još nije zaživio jer je tek donešen Statut,VGO Varaždin biti e znatno samostalniji u svojem radu, što e pozdraviti i brojni korisnici. Moram re i da se vodstvo VGO u Varaždinu ve dugo bori za bolji organizacijski status unutar Hrvatskih voda zbog prirode položaja i potreba u sjevernoj Hrvatskoj, no sad je to uspjelo te možemo biti veoma zadovoljni. Donošenje Statuta je tek prvi korak, uslijedit e ih još nekoliko, a u roku šest mjeseci trebaju biti raspisani natje aji za radna mjesta. (JŠ)
važnosti. Pri tom su na prvom mjestu stru ni kriteriji, a na drugom gospodarski, tako je de inirano. Zbog osnutka Regionalnog parka za zaštitu Drave i Mure u pet županija te donesene Nacionalne ekološke mreže i ulaska u Europu, uloga Hrvatskih voda postat e nešto druga ija, iako e ostati temeljna zada a zaštite voda i ljudi te osiguranje gospodarskih djelatnosti na nekom podru ju. To e zna iti i ve u javnost u radu. (J. Šimunko)
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
10
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
GRAD MURSKO SREDIŠ E prodaje 1,6 posto udjela u Me imurje-plinu zbog prora unskog manjka
Prodaja kojom se nadokna manjak zbog vodovoda u H i kupovine autobusnog ko - Vlast prodaju ocjenjuje logi nom, dok oporba (HNS) istu usporedio s prodajom „obiteljskog zlata“, koja se sada prodaje bez obitelji (gra ana) Grad Mursko Središ e nakon što je to prihvatilo Gradsko vije e prodaje 1,6 posto udjela u vlasništvu Me imurje-plina. Gradu još uvijek nakon toga ostaje 4 posto udjela i ti udjelom i dalje je jedan od najve ih pojedina nih suvlasnika Me imurje -plina. Suvlasni ki udio od 1,6 posto procjenjuje se na oko 2 milijuna kuna i treba najprije biti ponu en na prodaju ostalim udjelni arima društva, drugim gradovima ili op inama, a tek nakon ako one ne iskažu interes za kupnju na prodaju ponu enog udjela, udio na prodaju putem javnog natje aja. Ve sada je na neki na in jasno da drug op ine i gradovi ne žele udio kupiti, ali možda e to htjeti Me imurje plin u svoj portfelj ili netko tre i. Po etna cijena za licitaciju na javnom natje aju je tih blizu dva milijuna kuna. Gradona elnik Josip Dobrani je vije nicima koji su se protivili prodaji udjela u Me imurje plinu, odgovorio da ne vidi koristi od udjela, jer po tom osnovu nije bilo ni za grad ni dividende ni dobitima, a željezne cijevi plino-
Središ e nije dobilo o ekivanu pomo , unato tome što se za to kako je rekao predsjednik Vije a I. Le ek za to kod me imurskog župana osobno zalagao i sada ve bivši vije nik SDP-a Marijan Kutnjak. Napomenuo je da taj neuspjeh kod župana bio glavni razlog zašto je on kao astan ovjek radije odstupio i dodao da je to stvarni razlog
MARIJAN KUTNJAK zašt
Ivan Brda n
voda stare su dvadeset godina. Grad Mursko Središ e ovakvim postupkom izlaže Me imurjeplin preuzimanju, upozorio je Sanjin Tomši , vije nik HNS-a i pitao: zašto to radimo? Miljenko Cmre ak podsjetio je da su gra ani platili mrežu prilikom plino ikacije, prodaju
udjela usporedio s prodajom obiteljskog zlata, koje se sada prodaje bez obitelji (gra ana) koji su ga je stvarali i dometnuo, zar gadona elniku nije jasno kako je Hrvatska ostala bez svega? Grad Mursko Središ e prisiljen je ina e na prodaju zbog
praznih prora unskih džepova, prvenstveno zbog inanciranja izgradnje vodovodne mreže u Hlapi ini na koju se gra ani izuzetno slabo priklju uju, jer koriste svoju lokalnu jeftiniju. Drugi razlog je kupovina nekretnine autobusnog kolodvora. Novac od prodaju udjela prema rije i-
ma gradona elnika Dobrani a bi se iskoristio ne samo za poravnanje dugova, odnosno otplatu kredita koji je nadomjestio nedostatak sredstva, ve se stvara novi manevarski prostor za glavnu gradsku investiciju su inanciranje Centra za kulturu. Od Županije Grad Mursko
NEMA VIŠE odvoza komun
ODLUKA O NAPLATI parkiranja u Murskom Središ u nije prošla
Prevladalo razmišljanje da naplata ne bi bila racionalna Gradsko vije e Murskog Središ a nije prihvatilo prijedlog odluke o organizaciji naplate parkiranja na podru ju grada Mursko Središ e. U prijedlogu je bilo da se s naplatom otpo ne po etkom idu e godine na gradskim površinama i to u naselju Mursko Središ e. Namjera predlaga a - gradona elnika bila je u prvom koraku donijeti odluku kojom se omogu uje naplata parkiranja, a nakon koje bi se onda pristupilo organizaciji naplate: utvrdila parkirna mjesta u vlasništvu grada koja bi potpala pod naplatu te utvrdio na in na koji bi se vršila naplata
Lokacije predvi ene za naplatu Da je odluka o naplati parkiranja prihva ena od 1. sije nja idu e godine parkiranje bi se napla ivalo na pakiralištu uz Mursku šetnicu, te uz Autobusnu stanicu, na parkiralištu ispred robne ku e u dogovoru s Metssom, a mogu e i ispred
bilo u organizaciji grada ili bi s taj posao povjerio koncesionaru. Naplatom parkiranja smatra gradona elnik uveo bi se red u središte grada, jer bi
du ana - željezare u centru tako er ukoliko bi se postignuo dogovor s vlasnikom, te u Istarskom naselju, gdje je tako er poduzetnik Sobo an uredio 80 parkirnih uz stambeni blok, uz mogu nost javnog korištenja. (BMO)
naplata isklju ila parkiranje po trotoarima, brža proto nost na pojedinim parkirnim mjestima omogu ila ve em broju ljudi da u centru obave
Ivan Brda, zamijenio Kutnjaka u Vije u
trgova ke i druge poslove, umjesto da jedni te isti zauzimaju u dugom vremenskom razdoblju parkirana mjesta. No s druge strne niz vije nika imalo je druga ije argumente. Me u kojima je da je Mursko Središ e premalo za naplatu parkiranja, te se postavlja pitanje rentabilnosti naplate “desetak” parkirališnih mjesta, za koje je potrebno postavljati kontrolore parkiranja, naplatne automate i organizirati službu. Oporbeni vije nik Miljenko Cmre ak (HD) kazao je da bi sustav naplate u centru još više tjerao ljude iz centra i još više smanjivao
odziv na manifestacije za koje bi još zbog parkiranja na obližnjim parkirnim mjestima morali još i ubaciti “tri kune “ u parkirne automate odbijao od dolaska na manifestacije. Uz to vije nici nisu bili pretjerano skloni nametati gra anima još jednu nemilu inancijsku obvezu, zašto ljude još i s tim cijepati upozorio je slikovito vije nik Sanjin Tomši (HNS), tako da za sada naplata odluka o naplati parkiranja idu u ladicu na ekanje, jer su spomenuti argumenti prevladali pa nije bio dovoljno glasova za prihva anje odluke ni u vladaju em bloku. (BMO)
Sav kom Grad Mursko Središ e na sjednici vije a donio je tako er odluku o zabrani odvoza komunalnog otpada na odlagalište Hrastinku, neposredno uz rijeku Muru. Od idu eg tjedna sav komunalni otpad koji se prikuplja na podru ju Grada Mursko Središ e odvozit e se na legalno odlagalište otpada Totovec, zbog ega e se pove ati cijena odvoza komunalnog otpada za oko 30 posto. Po novom e koštati 59,60 kuna mjese no po doma instvu. Odluka o zabrani odvoza ubrzana je nakon požara na deponiji za Uskrs, kada je zbog toga što se zapalila plastika nekoliko dana gorjela deponija s koje se širio smrad i zaga ivao zrak Hrastinku bi narednih godina trebalo potpuno sanirati, pri emu Fond za regionalni razvoj i energetsku u inkovitost ra una u sanaciji Hrastinke na sredstva iz europskih izvora. Gradsko vije e na sjednici održanoj u ponedjeljak, 4. srpnja povjerilo je obavljanje komunal-
12. srpnja 2011.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ŽO Hrvatske stranke umirovljenika
a uje Hlapi ini olodvora Kutnjakova odstupanja, a ne neki drugi razlozi. Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a kazao je dali smo glas za vodovod u Hlapi ini i “popušili”. Svi smo digli ruke u zrak za kupovinu autobusne stanice, a znali smo da sredstva nema, ali odlu ili smo se za kupovinu kad je cijena bila povoljna da ga se netko drugi ne do epa.
Vodovod i autobusni izazvali financijske probleme ,ali uve ali imovinu grada Franjo Sobo an (HDZ) kazao je da nitko ne prodaje ako ne mora, i da je potrebno vagnuti kad je situacija za zato da je prodaja nužna. Napomenuo je tako er da Grad nema utjecaja na cijenu
Prodaja udjela je izlaganje mogu em preuzimanju Sanjin Tomši je u pravu! Prodaja udjela je izlaganje Me imurje-plina preuzimanju. Odluka je dalekosežna i ima svoje posljedice. Posebice ako bi na isti na in reagirali sve jedinice lokalne samouprave. U vrijeme kad se otvara energetsko tržište zasigurno je druga ija situacija oko možebitnog interes za preuzimanje Me imurje plina nego kao pred koju godinu ranije. Možda je s financijskog stajališta sada prva situacija za prodaju, a možda ne. Na vrijednost udjela mnogo toga ima utjecaj, a ponajviše zna aj tržišta na koje
titni znak oporbe svojevoljno odstupio
novi vije nik umjesto Kutnjaka Marijan Kutnjak vije nik SDP-a podnio je 31. svibnja ostavku na mjesto vije nika Gradskog vije a Grada Mursko Središ e i vije nika Vije a mjesnog odbora Mursko Središ e. Nakon podnesene ostavke, na mjesto vije nika s liste SDP-HNS u Vije e mjesnog odbora imenovan je Nikola Golubi , a u Gradsko vije e Ivan Brda. Na sjednici održanoj u ponedjeljak, 4. srpnja Ivan Brda položio je vije ni ku prisegu i sudjelovao u radu gradskog vije a.
Marijan Kutnjak bio je vije nik koji je veoma držao transparentnosti i poštovanja procedure, za svaku sjednicu vije e se zasigurno najtemeljitije od svih vije nika pripremao i argumentirano sudjelovao u raspravama. Bio je vije nik koji je mislio svojom glavom i nije bio podložan manipulacijama ni pod cijenu strana ke discipline. Jesu li ga upravo ta na elna na kraju navela da svojevoljno odstupi s dužnosti? (BMO)
Marijan Kutnjak, svojevoljno odstupio
Me imurje-plin distribuira plin. Na nekim dijelovima mreža možda je za staro željezo, ali ve inom je ipak rije o novoj mreži izgra enoj zadnjih 20-tak godina i to plasti nim, a ne željeznim cijevima. Što e biti u svemu tome s gra anima-potroša ima koji imaju najve i udio u potrošnji plina? Oni e tek u doglednoj mogu nosti imati izbor birati razli ite distributere, kao u tele oniji ili pak bude li im plin preskup za potrošnju, otkop ati se s mreže koju su financirali i prebaciti se na korištenje drugih energenata. (BMO)
plina, koju ormira dobavlja . Sanjin Tomši pak je kazao da kod odluke o kupovini Autobusne stanice nije re eno da se kupuje pod uvjetom da se proda udjel Me imurje plina. Gradona elnik Dobrani je pojasnio da unato tome što ih na prodaju sili situacija zbog vodovoda u Hlapi ini, imovina grada se ne smanjuje, ve se uve ava za vrijednost investicije u vodovoda u Hlapi ini koji pove ava udjel Grada Mursko Središ e u Me imurskim vodama. U to i nadalje Mursko Središe ostaje suvlasnik u Me imurje plinu s 4 posto. Odluka o prodaji udjela prihva ena je ve inom glasova. (BMO)
nalnog otpada na Hrastinku kraj Murskog Središ a
munalni otpad odlazi za Totovec povremene korisnike stambenih objekata i vikendaše.
Požar na Hrastinki za Uskrs presudio zatvaranju
Što je s 11 kuna koje su se u cijeni odvoza prikupljale za sanaciju?
nih poslova prikupljanja, odvoza i deponiranja komunalnog otpada s podru ja Grada Mursko Središ e Murs ekomu koji je bio u cijeni povoljniji od akoma i Prekoma.
Po novom cjeniku odvoz komunalnog otpada iz ku anstava e koštati 59,60 kuna mjese no. Cijena za dvo lano doma instvo umanjuje se za 30 posto i iznosi 41,72
kune. Za sama ka doma instva umanjuje se za 40 posto i iznosi 35,76 kuna, a za nosioce socijalnih iskaznica umanjuje se za 50 posto i iznosi 29,80 kuna, jednako ako za
Što je s 11 kuna koje se do sada u cijeni otpada prikupljalo za sanaciju Hrastinke, pitali su oporbeni vije nici Mario Nerer (SDP), ali i Miljenko Cmre ak (HD), te tražili in ormaciju koliko je koštala teku a sanacija Hrastinke od 2007. do sada i kakva je sudbina tog novca budu i da se komunalni otpad ne e više odvoziti na Hrastinku, odnosno ho e li se Hrastinka u budu nosti sanirati iz sredstava europskih ondova. Gradona elnik Dobrnai a kazao je da su se i do sada sredstva trošila za teku u sanaciju, ije troškove su pove avale incidentne situacije kao što je bio požar na deponiji za Uskrs, te da e vije nici dobiti i podrobno pisano izvješ e kao odgovor na svoja pitanja. (BMO)
Briga za 1.200 hrvatskih žena - Hrvatska je država izravno oštetila oko 1.200 žena zbog neuskla enosti dvaju zakona i naša stranka poziva Vladu da hitno i bez odgode riješi problem. Naime, sve te žene u ovom trenutku ne primaju niti naknadu za nezaposlene niti mirovinu. Njima su izdana rješenja s to nim datumom do kojega ostvaruju pravo kao nezaposlene, odnosno pravo na naknadu i koja istje u s datumom kada ostvaruju pravo do prvog uvjeta za odlazak u mirovinu. Kako je Vlada u me uvreme-
nu mijenjala zakon kojim se za žene produžio rok za odlazak u mirovinu i to svake godine po tri mjeseca, ove žene su u tom razdoblju i bez naknade i bez mirovine. Ovo je isklju ivo posljedica nebrige sustava i Vlade i zato pozivamo Vladu i premijerku Jadranku Kosor da hitno isprave ovu pogrešku i ženama koje su ostale bez svojih prava osigura njihova zara ena i ustavna prava, stoji izme u ostalog u priop enju ŽO HSU, koje potpisuje Valenti Ko ila, njezin predsjednik.
Kad padne kiša, krošnje se savijaju do kolnika
VMO Peklenica
Predsjednik Nerer podnio ostavku zbog zdravstvenih problema Na sjednici je predsjednik VMO Peklenica Josip Nerer, podnio ostavku na mjesto predsjednika i lana VMO - a zbog zdravstvenih tegoba. Vije e Mjesnog odbora Peklenica ina e je na svojoj sjednici ukazalo na potrebu uklanjanja (klaštrenja) granja i krošnji na drve u koje raste uz županijsku cestu, kod mjesne kapele (na slici) koje smetaju redovnom odvijanju prometa. Naime, kako je rekao odbornik Željko Novak, kamioni sa ceradama se sklanjaju od granju pa tako prelaze i na drugu stranu kolnika i nehoti no ugrožavaju promet. Novakovo je mišljenje da bi problem trebali
rješiti gradski komunalni radnici. VMO Peklenica traži hitnu sanaciju dje jeg igrališta kod Društvenog doma, te postavljanje tobogana i uklanjanje igrala koja su u sadašnjem stanu opasnost za djecu koja u velikom broju dolaze se igrati na ovo igralište u središtu naselja. Odbornici su iskazali potrebu za prodaju zemljišta u Zavrtnoj ulici, što e se obaviti javnim nadmetanjem uz cijenu od 5 eura po kvadratnom metru. Mjesni odbor predlaže Gradu Mursko Središ e da se na prodaju ponudi još nekoliko estica u Zavrtnoj ulici, ali prije toga traži uvid o vlasništvu tih estica. (S. Mesari )
ŠRD Mura Mursko Središ e
No ni ribolov Športsko ribolovno društvo Mura iz Murskog Središ a organizira No no natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Natjecanje e se održati na ŠRC Zaleš e u subotu 16. srpnja 2011. od 21 do 24 sata.
Prijave se zaprimaju istog dana do 19,30 a ti, kada e se odrediti startni brojevi. To no u pono je vaganje ulova, objava rezultata i zajedni ka ve era. Startnina od 50 kuna pla a se kod prijave. (sm)
12
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
OP INSKO VIJE E Mala Subotica
Još jedna prilika za otplatu duga bra i Hatlak za parcelu u Zoni poduzetništva Op ina Mala Subotica odlu ila je iza i u susret Strojobravarskoj radionici Hatlak iz Palovca, udovoljivši vlasnicima Dragutinu i Željku Hatlaku na zamolbu vezanu uz otplatu njihova duga prema Op ini. Oni su 2008. godine u Zoni poduzetništva po cijeni od 262.592 kune kupila parcelu površine 2.984 kvadratnih metara te tamo planirali izgraditi halu. Vlasnici su tada Op ini platili iznos od 76.920 kuna, a dalje ništa. - Kada smo kupovali zemljište imali smo strateškog partnera iz Njema ke te samo od njega prihodovali 100.000 kuna mjese no. No, ubrzo je nastala svjetska kriza i ta se suradnja svela na minimum. Unato poteško ama, nismo htjeli otpuštati ljude. Zapošljavamo ih 10, ve ina ih je s podru ja op ine. Sada je situacija nešto bolja i smatram da bi mogli nastaviti pla ati dug i to iznos od 7.000 do 10.000 kuna mjese no, kazao je Željko Hatlak koji je prisustvovao posljednjoj radnoj sjednici Op inskog vije a Male Subotice. Mjese ni iznos koji bi Hatlak ina e, sukladno ugovoru sklopljenim s Op inom, morao pla ati je 20.640 kuna. Vije nike je zamolio da se napravi aneks ugovora s iznosom koji
on predlaže. Tada je uslijedila poduža rasprava. Hatlaku se predbacivalo zašto se, unato pozivima, nije ve ranije pojavio na sjednicama OV-a te zašto do sada nije pla ao. - On je uzvratio kako se situacija poboljšala tek posljednjih nekoliko mjeseci. Na elnik Vladimir Domjani upitao ga je je li razmišljao o kreditnom zaduženju na što je Hatlak odgovorio negativno jer ve ima kredit koji je podigao za nabavku strojeva potrebnih za rad. Pojasnio je i da je zemljište kupio kako bi radionicu izmjestio iz stambene zone u Palovcu jer se susjedi nerijetko žale na buku. Izgradnja u Zoni poduzetništva morati e me utim pri ekati na još malo bolja vremena. U sklopu rasprave na elnik Domjani prozvao je i Op insko vije e što je do sada izbjegavalo donijeti bilo kakvu odluku o "slu aju Hatlak", dok on kao predstavnik izvršne vlasti mora postupati sukladno ugovoru. Na kraju je odlu eno da Hatlak Op ini nastavi pla ati po 10.000 kuna mjese no, a ukoliko opet obustavi pla anje, Op ina e trenutno raskinuti ugovor s njim te mu obra unati zatezne kamate uz bjanko zadužnice. (Velimir Kelkedi)
Josip Šegovi : Koliko op ina izdvaja za najam šatora za Dan op ine? U sklopu aktualnog sata sjednice Op inskog vije a Mala Subotica vije nica ur a Horvat upitala je na elnika Domjani a zašto na nedavno održanom Sajmu nekretnina i investicija u Be u na kojem je predstavljeno nekoliko me imurskih gospodarskih zona u Me imurju, nije predstavljena i Zona poduzetništva Mala Subotica. Domjani je kazao kako uop e nije znao za predstavljanje Me imurske županije na spomenutom sajmu, no istaknuo kako je suboti ka zona u svim prioritetima te da je on u stalnom kontaktu sa županijskom razvojnom agencijom “Redeom”. Vije nica ur a Jan ec ukazala pak je na problem s privatnom ku om koja se nalazi na izlasku iz Držimurca te se, kako je rekla, zbog svoje derutnosti doslovno ruši na cestu. -Upoznat sam s tim problemom. U kontaktu smo s vlasnikom koji živi u Sloveniji i
o ekujemo da e prona i izvo a a koji e ukloniti taj objekt, odgovorio je Domjani . Njegovog prethodnika, a sada vije nika Josipa Šegovi a zanimalo pak je koliko Op ina izdvaja za šatore za proslave Dana op ine i druge manifestacije. Naime, prema njegovim podacima prošle je godine za najam šatora tijekom proslave Dana op ine utrošeno 27.000 kuna, a za Boži ni sajam 6.000. -To je ba en novac, ocijenio je vije nik. Upitao je i koje je projekte Op ina kandidirala za inanciranje iz državnih i europskih fondova te kod ministarstava, a na oba pitanja odgovore je zatražio u pisanu obliku. Dodajmo i da je Šegovi izrazio nezadovoljstvo optužbama iznesenim na njegov ra un ( o emu smo pisali ), a vezano uz arbitražu, odnosno sukcesiju izme u Male Subotice i Orehovice. Najavio je da e o toj temi održati konferenciju za medije. (vk)
- Donji Hraš an u prašini – pogled prema parku u centru mjesta koji e uskoro osvanuti bez ograde
MUKE po prašini mještana Donjeg Hraš ana kojima bi uskoro ipak trebao do i kraj
Prašina se ve zavukla u ormare i sve ladice, nema od nje spasa Prvi metri asfalta trebali bi biti povu eni u kolovozu, a izgradnja pješa kih staza možda u jesen. Dva mala parki a u središtu Donjeg Hraš ana biti e otvorena za mještane i ome ena pješa kim stazama, a bez ograda. Najvažnije je me utim da smo preprojektiranjem izbjegli mnogo hupsera na pješa ko-biciklisti kim stazama, kaže Božidar Kolari . Još nije zapo elo asfaltiranje ceste u Donjem Hraš anu nakon kanalizacijskih radova, pa je ovih ljetnih dana uz visoke temperature postalo nesnosno, kažu žitelji Donjeg Hraš ana. Što je najgore, prašina koju donosi vjetar zavukla se u svaki kutak ku e, puni su je ormari i ladice, koliko se god zatvarali prozori ona na e put do zadnjeg zatvorenog prostora u ku i. Mještani Donjeg Hraš ana uz velike napore i poneku psovku za sada strpljivo podnose prašinu, a najviše posla imaju doma ice, svako jutro ih u ku i do eka iš enje. No strpljenju je kraj, pa se mještani dogovaraju da se nešto poduzme.
Samoorganiziranje Sami su se organizirali i svaku ve er polijevaju centar Donjeg Hraš ana i pošljun anu cestu velikim cisternama za vodu. No i to slabo pomaže, ve u kasnim jutarnjim satima visoke temperature posuše cestu i ostaje prašina. elni ovjek Donjeg Hraš ana Božidar Kolari , županijski
vije nik, kaže: - Više ne možemo s prašinom na kraj, polijevamo cisternama no opet je ima. Ipak, ini se da se približava dan kad e napokon zapo eti asfaltiranje ceste u Donjem Hraš anu, radi se o oko 1300 metara glavne ceste kroz naselje. Koliko znam, natje aj Županijske uprave za ceste je završen i eka se da pro e žalbeni rok. Ako sve bude u redu, po etak radova na asfaltiranju trebao bi se dogoditi u prvim danima kolovoza. Moram re i da op ina Donji Kraljevec nije za ovu godinu uvrstila cestu kroz Donji Hraš ana u svoje prioritete u ŽUC-u, nije se znalo kad e biti završena kanalizacija, ili je naprosto zaboravljeno, tako da smo planove ŽUC-a mijenjali na Županijskoj skupštini. S druge strane, mijenjali smo i planove za ure enje pješa kobiciklisti kih staza u Donjem Hraš anu. Želimo što manje “hupsera” u mjestu, što je tako er dijelom usporilo radove jer smo tražili preprojektiranje pješa kobiciklisti kih staza.
SANACIJA i ure enje ulica u Gori anu
Za Prvomajsku i Dravsku ulicu 420.000 kuna U Dravskoj ulici u Gori anu zapo eli su radovi na sanaciji ceste te na ure enju oborinskih voda u toj ulici. Radove izvodi Pavlic Asfalt Beton, a investitor je Županijska uprava za ceste. Vrijednost radova je 200.000 kuna. U tijeku su radovi izgradnje pješa ko-biciklisti ke staze s
ure enjem oborinskih voda u Prvomajskoj ulici u Gori anu. Dužina pješa ko biciklisti ke staze je 200 metara. Radove izvodi Pavlic Asfalt Beton, a investitor je op ina Gori an i Županijska uprava za ceste. Vrijednost radova je 220.000 kuna. (J)
Božidar Kolari , elnik ovjek D. Hraš ana, ujedno i županijski vije nik (HSS): - Strpljenju mještana je kraj, sami smo se organizirali i svakog dana polijevamo cestu velikim cisternama, no slabo pomaže. Dogodila se me utim za nas sretna okolnost što je u me uvremenu došao novi ravnatelj Županijske uprave za ceste, pa je trebao ispo etka pohvatati konce, tako smo napokon ušli u
program radova. S ravnateljem ŽUC-a Sanimirom Radekom odli no sura ujemo tako da se nadamo da e kona no zapo eti asfaltiranje. Natje aj za pješa ko-biciklisti ke staze kroz naselje Donji Hraš an još je u tijeku i sve ide preko ŽUC-a Me imurke županije, a radovi e vjerojatno ako sve bude u redu, zapo eti na jesen. Dogovoreno je da se prigodom postavljanja pješa ko-biciklisti kih staza uz dva mala parki a u centru mjesta maknu ograde, tako da bi parkovi bili otvoreni za mještane, a mjesto bi time dobilo ljepši izgled. No samo da po ne postavljanje asfalta, ve nam je stvarno dojadila prašina. Kad se o problemima koje imaju mještani zbog gustog prometa i prašine pisalo pisalo u novinama, mislio sa da se pretjeruje, sad tek vidom kakva je to nevolja i muka, treba to preživjeti – kaže Božidar Kolari u o ekivanju prvih metara asfalta u Donjem Hraš anu, a nakon prokopavanja ceste zbog kanalizacije. (J. Šimunko)
PRIBISLAVEC, MALA SUBOTICA
Komunalni redar Braniša: Suzbijajte ambroziju ili u kažnjavati Agilni komunalni redar Op ine Pribislavec koji taj posao obavlja i u Maloj Subotici Mladen Braniša uputio je apel mještanima s podru ja tih dviju op ina da suzbijaju i uništavaju ambroziju i druge štetne korove u svojim doma instvima , livadama , njivama
, gra evinskim parcelama i ostalim površinama u njihovom vlasništvu. To je ujedno i obveza, podsje a Braniša, a u slu aju "nepostupanja i nepridržavanja komunalnog reda primjenjivat e se zakonska provedba i naplata nov anih kazni". (vk)
12. srpnja 2011.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OP INSKO VIJE E Op ine Šenkovec
Usvojen prvi ovogodišnji rebalans prora una Nasvojoj23.sjednici,Op insko vije e Šenkovca usvojilo je prvi ovogodišnji rebalans prora una za 2011. godinu, koji sada iznosi 11.512.000 kuna. Razlog pove anja od 467.000 kuna, je taj , objasnio je na elnik Vladimir Novak , što su iz Državnog prora una dobivena sredstva za opremanje vrti a u iznosu od 150.000 tisu a kuna , te isti iznos za izgradnju pješa ko- biciklisti ke staze u ulici M. Tita, u kojoj e i Hrvatske ceste odraditi dio posla u vrijednosti od 167.000 kuna. Prije usvajanja, prijedlog rebalansa bio je proslije en Odboru za financije, re eno je na sjednici, koji nije imao nekakvih ve ih primjedbi. One su se odnosile tek na dvije stvari. Od strane Odbora za financije dana je primjedba na stavku pla e za zaposlene, koja je ve sada na pedeset etiri posto,pa bi se moglo dogoditi da se do kraja godine planirani postotak probije , te je zatraženo objašnjenje pove anja od trideset tisu a kuna za stavku usluge teku eg i investicijskog održavanja postrojenja i oprema. Kada je je rije o pla ama,prema Novakovim rije ima, tu zapravo nije došlo do pove anja samih osobnih dohodaka zaposlenika op ine, ve do jedne dvomjese ne dis unkcije u radu. Naime, povratkom op inskog pro elnika Alena Kajmovi a s bolovanja, pojavio se višak od jednog zaposlenog, budu i da je njegova zamjenica koristila svoje pravo na godišnji odmor. S obzirom da se do kraja godine planiraju još dva rebalansa prora una , Novak je mišljena da e i taj dio uspjeti regulirati , te ne e do i do probijanja planiranih prora unskih sredstava, kada su u pitanju pla e zaposlenika op ine. Pod usluge pak teku eg i investicijskog održavanja postrojenja i oprema ulaze svi oni ra uni za štete i lomove , od dijelova traktora, kosilice do drugih tehni kih stva-
ri. Sva ta sredstva se preko osiguranja odnosno pla enih ra una vra aju , no prije toga potrebno ih je podmiriti. Ove godine nakupilo se dosta takvih stvari , stoga je i došlo do pove anja ove stavke prora una,objasnio je na elnik Novak. Nakon kra e rasprave o pojedinim prihodovnim dijelovima vije nici su sa deset glasova za i jednim suzdržanim prihvatili prijedlog prvog ovogodišnjeg rebalansa prora una.
Uskoro se kre e u izgradnju nove biciklisti ko – pješa ke staze Na sjednici je prihva en i prijedlog odluke o pokretanju javne nabave za izgradnju pješa ko –biciklisti ke staze u ulici M. Tita. Rije je o projektu koji e odvojiti bicikliste i pješake od same ceste i koji e regulitati parkiranje u samom središtu Šenkovca , te omogu iti ljudima koji tamo žive da nesmetano mugu ulaziti i izlaziti iz svojih dvorišta. Radi se o dionici od ulaza u Prvomajsku ulicu, do sema ora, odnosno križanja prema trokutu, kod tzv. „špice“. To je projekt za koji je potpisan ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja, a kojim se garantiraju potrebna sredstva za izgradnju u iznosu od 150.000 kuna. U Hrvatskim cestama je re eno, da e u ovom slu aju napraviti odvojeni troškovnik i krenuti s realizacijom , s time naravno da vije e prije toga donese odluku o javnoj nabavi. Dio koridora koji je vezan uz njih, Hrvatske ceste e odraditi o svojem trošku. Jedino što je s njihove strane traženo od op ine je projekt , s kojim se nakon što se dobije pozitivno mišljenje, kre e u realizaciju najkasnije kroz etrnaest dana , izvjestio je Novak vije nike. (siniša obadi )
Razgledavanje Pilajevih fotografija
ODRŽANI Dani lipe 2011. u Gornjem Mihaljevcu
Sve anosti knjige, fotografije i sporta Tradicionalna kulturno – zabavna i sportska mani estacija Dani lipe, održana je prvog srpanjskog vikenda u Gornjem Mihaljevcu, op inskom središtu, koje iz dana u dan postaje sve poželjnija turisti ka, kulturna i gurmanska destinacija Me imurske županije. Trodnevne sve anosti knjige, otografije, sporta, kulinarstva i zabave zapo ele su Izložbom otografija doma eg sina vele asnog Mirka Pilaja, sada župnika u Donjoj Dubravi i Donjem Vidovcu (upravitelj župe). Fotografije prikazuju leptire u razli itim situacijama, labudove, izlaske i zalaske sunca te druge zanimljivosti. U glazbeno - pjevnom dijelu programa nastupio je doma i KUU Lipa i gost Martin Srpak iz Donje Dubrave. Program kojeg je otvorio Franjo
Kova i , op inski na elnik osmislila je i kroz njega vodila Jasenka Novak, predsjednica KUU Lipa.
Na srcu frbant Drugog dana Dana lipe predstavljena je knjiga pjesama Na srcu rbant autorice Rajke Trokter, a o knjizi i autorici je govorila pro esorica Dijana Kozjak. Rekla je kako su pjesme vrlo tužne i napisane tako da se svatko može na i u nekoj od njih, proživljavaju i svoju odre enu životnu situaciju. Op ina Gornji Mihaljevec sufinancirala je izdavanje knjige, obzirom da je autorica ro ena u ovom kraju Domovine. Program su uljepšali Pjeva ki zbor KUU Lipa i trio Tina, Krešo i Božidar Pintari . Pro itano je i nekoliko pjesama po autori inom izboru.
Me imurski šahisti, po prvi puta na danim alipe
Doma i KUU Lipa nastupio je dvije ve eri za redom
Bogdanov ani junaci sportskog dana
Predstavljanje knjige Rajke Trokter
Dani lipe 2011. završili su u znaku sporta i zabave. Održan3e su tradicionalne Seoske igre Mjesnih odbora, te brzopotezno Prvenstvo Me imurske županije u šahu. Ekipa Mjesnog odbora Bogdanovec, pobjednik je Seoskih igara, jer su u kategorijama vise a
kuglana, skok u dalj s mjesta, streljaštvo, bacanje kamena s ramena, tjeranje obru a i potezanje užeta, skupili najviše bodova. Do njih se plasirala ekipa Gornjeg Mihaljevca te Dragoslavec Sela, pak onda svi ostali. Podjelom priznanja i pokala, te velikom veselicom na igralištu NK Jedinstva i u Sportskom parku uz poruku, vidimo se dogodine. (S. Mesari , SZ)
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
^AKOVE^KI mlinovi prvi u Hrvatskoj zapo eli otkup pšenice
Zrnje je suho kak šprih, kažu radnici na peuzimanju
AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM
Srpanjske vru ine nikome ne smetaju Netko veli paklenske vru ine, netko pasje vru ine, a mi srpanjske ili julske vru ine i svejedno je kako ih zvali one griju tijelo i dušu. Vjerojatno zbog tih odlika prve srpanjske srijede na placu i sajmu je bilo mnogo ljudi, koji su tjelesnu i duševnu že gasili i hladili pivom, gemištekima, lubenicama i prvim ovogodišnjim kruškama i jabukama. Može se re i kako vru ine nikome ne smetaju, možda malo ku nim ljubimcima koje prodava i nude, a kupaca baš i nema, pak su životinje primorane nekoliko sati biti u kartonskim kutijama ili krletkama. Sve
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA ml. krumpir st. krumpir pšenica kukuruz je am bukova e višnje raj ica paprika krastavci
3 kn/kg 0,90 kn/kg 1,60 kn/kg 1,70 kn/kg 2,20 kn/kg 25 kn/kg 12 kn/kg 10 kn/kg 8 kn/kg 3 do 7 kn/kg
se dobro prodaje, premda je ponuda višestruko ve a od potražnje ali na kraju dana svi su zadovoljni. (S. Mesari , Z. Vrzan)
Kilogram 1,25 kuna, novci za dva dana Dok se ve ina ratra i otkupljiva a nadmudrivala i ekala odgovore iz ministra Petra obankovi a, prvi od svih prera iva a i otkupljiva a pšenice u Hrvatskoj, akove ki mlinovi su u srijedu 6. srpnja 2011. zapo eli otkup ovogodišnjeg uroda pšenice. Zrnje standardne kvalitete (vlaga 13,5 posto, hektolitarska masa 76 kg/hl, primjese 5 posto) akove ki mlinovi pla aju 1,25 kuna po kilogramu što e vlasniku biti pla eno za dva dana. U cijenu je ura unat prijevoz do silosa u akovcu, a mlinovi e odbiti 1 posto ulaznog kala te 0,04 kn/kg na ime troškova prijema. Pšenica se preuzima svakog dana od 6 do 21 sati, sve do 31. kolovoza 2011. godine. Do tog nadnevka pšenica se prima i na polog. Za vrijeme prihvata pšenice privremeno je reguliran promet kod mlina, odnosno u ulicama Žrtava fašizma, Mlinskoj, Gajevoj i Novakovoj. Iz Novakove i Gajeve se ne može ulaziti me u traktore i kamione koji ekaju na istovar. Vilenki Vojvoda, mogu se javiti svi koji žele vlažnu pljevu koja se daje besplatno. Tijekom žetve akove ki mlinovi otkupljuju raž
TONI pla a odmah TONI d.o.o. iz Donjeg
Mateja Fegeš i Lana Varga, kontrolorke su kvalitete zrnja - žito koja mora zadovoljavati kriterije kao kod pšenice. Triticale - pšenoraž se ne otkupljuje. Sve žitarice koje se predaju i daju na polog moraju biti zdrave, nezaražene biljnim bolestima i štetnicima, podobne za mlinarsku uporabu - preradu u proizvodnji za ljudsku hranu. Mlinovi ne primaju pšenicu iznad 21 posto vlažnosti.
Prve koli ine ve pla ene U petak su oni koji su u srijedu pšenicu prodali u Me imurskoj banci akovec dobili svoje novce. Mi pak smo kratko porazgovarali s dipl. inž. Zoranom Štefuljem iz mlinova koji nam je dao prve informacije o rezultatima ispitivanja uzoraka pristigke pšenice.
Kravljevca zapo eo je otkup pšenice i preuzetu pšenicu pla a odmah nakon preuzimanja. Za njihove kooperante cijena je 1,27 kuna za kilogram, dok je za sve druge cijena 1,26 kuna za kilogram. Odbijaju 1 posto ulazne kali, 0,04 kn/kg troškove otkupa, te umanjenje za primjese. Neki hrvatski otkupljiva i ponudili su više cijene, ali isplata je tek nakon 30 dana. (sm)
REKLI SU: Nikola Lesar, iz Gornjeg Hraš ana: - Moja pšenica je kvalitetna i zdrava, a prinos je od 2 do 2,5 kilograma po klavtru ( etvorni hvat). Cijena bi mogla biti i viša, ali tu mi ne možemo puno promijeniti. Država je ta koja bi trebala reagirati. Zbog korektnosti akove kih mlinova, godinama njima prodajem viškove. Stjepan Kramar, iz Svetog Križa: - Dobro je što je otkup krenuo, a cijena bi mogla biti i viša, no važno je da su novci odmah na ra unu. Moja pšenica je ista, suha i zdrava, može se re i vrhunska. Po hektaru je prinos izme u 5 i 6 tona, što je na razini dosadašnjih, samo je kvaliteta zrnja bolja. Velim, samo da je cijena bolja.
- Prvi smo istakli cijenu i pla amo za dva dana kaže Zoran Štefulj - Kvaliteta je u redu, pšenica zadovoljava sve tehnološke parametre, zrno je suho, primjese su minimalne, što zna i da je zrnje kvalitetno i može se koristiti za preradu. Naravno prvo pohranjivanje u silose, a potom u mlin i kasnije u proizvodnju hrane za ljude. S otkupom nemamo nikakve probleme, svjesni smo da bi ljudi htjeli višu cijenu, ali ovo je realnost s obzirom na stanje ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, rekao je Štefulj, dodavši da u akove ke mlinove pšenicu dovoze ratari iz drugih županija. akove ki mlinovi e otkupiti sve ponu ene koli ine, te isto tako na polog primiti svu pšenicu koju e ratari dopremiti u mlinove. (S. Mesari , Z. Vrzan)
12. srpnja 2011.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Agave su opake ali su i lijepe Opasnost o ito ovjeka koliko plaši toliko i privla i. Može se re i da puno ljudi 'voli' kaktusne bodljikavce. Tamo su bodlje male. Što pak re i za agavu, nego da je opaka. A ipak je stolje ima stanovnik najure enijih ljudskih vrtnih prostora. Agave su rod vazdazelenih sukulentnih višegodišnjih biljaka s oštro nazubljenim listovima koji sadrže mlije ni sok. Jedna od osnovnih karakteristika agave u vegetativnoj azi su opake bodlje na vrhu lista. Male vrste su do 30 centimetara visoke i cvatu za 5-10 godina, ve e vrste pak su visine do 5 metara i cvatu nakon 20-40 godina i potom odumru. Zanimljiva je to, i ne tako rijetka, pojava u prirodi da živo bi e odumre nakon što da svoj doprinos nastavku roda svoga. Ova 'naša' agava je negdje na sredini. Ameri ka agava ( Agave americana) kad potpuno izraste ima listove duge 1,5 do 2 metra, ušiljene u opake oštre vršne trnove.
Cvjetno stablo koje se pojavljuje nakon 20-30 godina visoko je do 8 m i nosi guste cvatove bijelih do žu kastih cvjetova. Voli plodna, a zahtijeva dobro ocjedita tla. Onda i vi svojega “pika a” stavite na takvo mjesto, a u loncu mu kod presadnje osigurajte dobru drenažu. Sve agave traže vrlo sun ano stanište. Agava je na mraz vrlo osjetljiva i ne podnosi temperature ispod 5 stupnja C. Zato agavu u svom vrtu me imurskom možete imati samo u loncu, da je možete zimi skloniti na sigurno. ovjek i ne mora biti neki osobiti poznavatelj bilja da bi poznao agavu i njenu bodljikavu eleganciju lisne rozete, ali pogled na njeno raskošno cvjetno stablo mnoge iznenadi i rijetke ostavi ravnodušnim. Mogli bismo re i za cvatnju agave: jednom u životu ali raskošno. Netko je rekao: 'Bolje izgorjeti nego izblijediti'. Agava ga je sigurno ula, jeste li i Vi? Pozdrav, vrtoljupci!
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-
bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-
VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
Naj eš e ozljede u sportskih konja BURZITIS Tijekom aktivne sezone javljaju se neke bolesti specifi ne za konje koji se koriste u sportu, poput metaboli ke acidoze, patoloških stanja vezana uz upalu ili rupturu tetiva ili tetivnih ovojnica, trauma na koštanom dijelu lokomotornog sustava (ozljede kopita, zglobova), istegnu a miši a, upale burzi i dr. BURZE (bursae sinoviales) zatvorene su vre e, sastavljene od vezivnog tkiva, a sadrže tanak sloj teku ine koji smanjuje trenje i omogu ava glatke pokrete miši a. Nalaze se na mjestima gdje miši i ili tetive prelaze preko tvrdih podloga (kost, hrskavica, ligament ili druga tetiva). Neke od njih komuniciraju sa sinovijalnom šupljinom zgloba preko kojega prelaze (npr. burza supskapularnog miši a). Prema nekim klasifikacijama na tijelu konja ima 77 burzi. Obzirom na nastanak razlikujemo; PRIRO ENE (PRAVE) BURZE – razvijaju se prenatal-
no i smještene su na specifi nim anatomskim mjestima, u svezi sa dubljim strukturama (ispod dubokih miši a, tetiva) i STE ENE BURZE – uglavnom su posljedica trauma, te se razvijaju uglavnom potkožno na mjestima gdje su kosti izložene udarcima ili natisku (sko ni zglob konja, lakat i sl). BURZE tako er dijelimo prema anatomskoj lokalizaciji na potkožne (lakatna kvrga, petna kvrga), suptendine (ispod tetive), supligamentozne (ispod ligamenta – bursa calcanei) i dr. BURZITIS – definiramo kao upalni proces unutar burze. Udarac, odnosno, pokreti kože koji izazivaju trenje potkožnog vezivnog tkiva za posljedicu imaju nastajanje „vre e„ ispunjene sinovijalnom teku inom s primjesama fibrina kada je potpuno ormirana. Akutni burzitis o ituje se temperiranom, ja e punjenom i bolnom oteklinom, dok kod kroni ne upale burze dolazi do odebljanja sinovijalne ovojnice, a s vanjske strane burza
otvrdne. esto puta burzitis predstavlja estetski nedostatak na konju koji više smeta vlasnika negoli samoj životinji. No, u nerijetkim slu ajevima pojavljuje se hromost, te se punkcijom mora utvrditi sadržaj burze kao i eventualna prisutnost in ekta. Pojedine burze imaju otežan anatomski pristup kao npr. burza žabi ne kosti u kopitu (bursa podotrochlearis) te se pretražuju endoskopom. DIJAGNOZA - Neke vrste burzitisa u konja mani estiraju se hromoš u, dok se kod ostalih pojavljuje fluktuiraju a, bolna oteklina na zahva enom zglobu. Ultrazvu nom pretragom pak, možemo ustanoviti eventualnu promjenu na pripadaju oj tetivi. LIJE ENJE - U prvom redu treba ukloniti uzroke (tvrdi ležaj, gnje enje potpeticama potkove, pritisak orme, mogu nost udaranja konja sko nim zglobom o kakvu gredu, paraziti, in ekcija). Pošteda od rada preporu a se kod nekih burzitisa. Sadržaj burze se punktira, postavi se dren, te apliciraju glu-
kortikoidi i antibiotici u samu burzu. Nemirne konje potrebno je sedirati da bi se mogao obaviti zahvat. Hipertonski oblozi i resorptivne masti imaju djelomi an terapijski u inak. Kirurška obrada burze preporu a se kod traumatskog potkožnog burzitisa, no na mjestima poput lakta i pete tj. sko nog zgloba u konja takav zahvat može biti vrlo rizi an zbog izrazitog nemira podru ja, popuštanja šavova i mogu ih komplikacija na samom zglobu. Branimir Novak, dr. vet. med.
16
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NA ME IMURSKOM veleu ilištu zapo ela nastava za – ciklovodi e!
Ciklovodi i – novi zamah za me imurski turizam Ciklo-što? I mi smo se zapitali, a kad nam je postalo jasno da su ciklovodi i zapravo turisti ki vodi i na biciklima, kojih je edukacija zapo ela po etkom srpnja na Me imurskom veleu ilištu, nije nam preostalo drugo do li nasmijati se simpati noj igri rije ima i pozdraviti ovaj projekt. Jer, napokon je netko prepoznao zna aj biciklisti kog turizma i potencijal koji naša županija ima upravo u tom segmentu turisti ke djelatnosti. Biciklizam danas više nije tek puko okretanje pedala da bi se stiglo od to ke A do to ke B. Biciklizam je danas stil života i pravo svakog ovjeka na zdrav i aktivan život. Me imurje je gotovo stvoreno za biciklisti ke turisti ke ture – svojim ravnicama za bicikliste amatere, brdovitim krajolicima za one ve ih apetita, a tu su i podru ja uz rijeke, jezera i šume za ljubitelje ekstremnijeg biciklizma – imamo sve! Tim je više zna aj ove edukacije za ciklovodi e ve i.
Deset ciklovodi a iz Hrvatske, deset iz Slovenije Edukacija se provodi u okviru programa preko-
grani ne suradnje sa Slovenijom, a ukupno 20 sudionika – 10 iz Hrvatske i 10 iz Slovenije, osposobit e se za rad i animaciju te organizaciju doga anja vezana uz biciklizam upravo kao zaseban segment turisti ke ponude u prekograni nom podru ju. Edukacija se provodi u obliku predavanja, vježbi, seminara i konzultacija na Me imurskom veleu ilištu u akovcu, a terenska se nastava i treninzi odvijaju na cijelom podru ju uzduž rijeka Mure i Drave. Ovom e edukacijom ste i znanja za potrebe animacije, privla enja novog segmenta turista, planiranja, uvo enja i izvo enja novog animacijskog programa temeljenog na potrebama cikloturista, znanja i tehnike rada u grupi, prezentacijske vještine te PR tehnike i vještine. Cikloturizam e svakako biti dodatna vrijednost turisti koj ponudi Me imurja i okolnih podru ja uz rijeke Muru i Dravu, a usudit emo se re i da bi svakako trebao biti jedna od okosnica oko kojih e se razvijati me imurski turizam. (bš)
Po 10 sudionika iz Hrvatske i 10 iz Slovenije poha a edukaciju za ciklovodi e na Me imurskom veleu ilištu
TURISTI^KA Zajednica Op ine Sveti Martin na Muri
Dani turizma mjesec dana Kao nikada do sada Dani turizma Op ine Sveti Martin na Muri, trajati e mjesec dana i biti e bogati raznolikim sadržajima i doga anjima. Središnja proslava Dana turizma 2011. biti e u nedjelju 14. kolovoza, kada e biti tradicionalna Povorka starih zanata, seoske igre, sveta misa na otvorenom te bogat kulturno - umjetni ki i zabavni program. Program zapo inje u nedjelju 17. srpnja velikom biciklisti kom utrkom u organizaciji BK Mura Avantura. U subotu 23. srpnja sva doga anja e biti u Lapšini u organizacije mjesnog DVD - a, u sklopu ega se održava Županijsko natjecanje u podzemnim hidrantima za sve uzraste. Dan e završiti velikom zabavom. BK Mura Avantura svoj dio organizira u nedjelju 24. srpnja, izvedbom 8. panonskog maratona triju država. Na dan Domovinske zahvalnosti u petak 8. kolovoza program prire uje UHVDDR, a na rasporedu je biciklijada, tombola i velika zabava.
Udruga vo ara, vinogradara i povr ara u subotu 6. kolovoza organizira Dane polja po kletima i goricama. U subotu 13. kolovoza na igralištu NK Poleta biti e sporta, oldtajmera, umirovljenik i na kraju Veliki plesnjak Radija 1. Na Veliku Gospu u ponedjeljak 15. kolovoza u Jurovcu e se odigrati nogometna utakmica izme u doma eg Bratstva i svetomartinskog Poleta. ŠRD ikov e u subotu 7. kolovoza organizirati op inski Ribi ki kup, a na terenima Seoskog turizma Gori anec, održavati e se veliki teniski turnir. U petak 13. kolovoza u Pubu Potkova u Toplicama Sveti Martin, biti e Stand up comed, a ovogodišnji Dani turizma završiti e tenisom kod Gori anca susretom izme u doma eg kluba Sveti Martin i njihovih gostiju iz Šandorovca. Ivana Živ ec, tajnica TZ napominje kako su mogu e odre ene promjene, ali uglavnom na više i bolje i ve sada ljude poziva da se pripreme za odmor i razonodu u svetomartinskom kraju. (S. Mesari )
12. srpnja 2011.
POSJET NAJVE E SVJETSKOG STRU NJAKA Alex Podolinsky, najve i živu i stru njak za tlo i biod
Predstavio austra u biodinami koj p - Više od 700 velikih farmi u Australiji otkud dolazi Podolinsky na oko 2 milijuna hektara koristi U Centru “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu u nedjelju je gostovao Alex Podolinsky, najve i živu i stru njak za tlo i biodinami ku poljoprivredu. On je za prakti are biodinami are iz ovog dijela Hrvatske održao predavanje o kvaliteti tla i biodinami kim pripravcima, temelje i svaku spoznaju na svojem vlastitom iskustvu farmera u Australiji. Kako je poznato, razvoj biodinami ke poljoprivrede zapo eo je 1924. godine ilozof Rudolf Steiner nizom od osam predavanja o poljoprivredi u dvorcu Koberwitz u Šleskoj, Njema ka, (sada Kobierzyce u Poljskoj isto no od Wroc awa ). Te aj je održan kao odgovor na zahtjev poljoprivrednika koji su primijetili degradirano tlo i pogoršanja zdravlja i kvalitete usjeva i stoke, koji proizlaze iz uporabe kemijskih gnojiva. Na tom prvom te aju bilo je 111 sudionika koji iz šest zemalja.
Alex Podolinsky: - U biodinami kom uzgoju biljaka ak se dvadeset puta pove ava koli ina bijeloga korijenja, a nakon svega osam mjeseci takva uzgoja, tlo od silnog bijelog korijenja koje istrune postaje okoladno sme e
Biodinami ka poljoprivreda u više od 50 zemalja Danas se biodinami ka poljoprivreda kao otvorena pobuna protiv kemikalija prakticira u više od 50 zemalja širom svijeta, a biodinami ari imaju svoju marku proizvoda “Demeter”. U Hrvatskoj znak “Demeter nosi samo Bernarda Orehovec. Treba re i da se ovaj znak kvalitete vezuje za ime i prezime, a ne za imanje. Biodinami ara ima u gotovo svim zemljama Europe, no najviše u visokorazvijenim europskim zemljama. U Sjedinjenim Ameri kim Državama je godine 1938. osnovana biodinami ka udruga koja danas djeluje kao korporacija. U Australiji su prvi prvi biodinami ki preparati vi eni ve 1927. godine. Od 1950-ih istraživa ki rad je nastavljen u biodinami kom Research Institute (BDRI) u Powelltownu , u blizini Melbourna, pod vodstvom Alexa Podolinskog . Godine 1989. osnovana je biodinami ka udruga, kao nepro itna organizacija. Francuska, Njema ka, Italija i Indija su danas vode e zemlje u biodinami koj poljoprivredi na temelju biodinami kog broju hektara, te naravno u Australiji, gdje se biodinami ki na ovaj ili onaj na in obra uje oko dva milijuna hektara. Steiner propisuje devet preparata za pomo poljoprivrednicima, koji su i danas kamen temeljac biodinami ke poljoprivrede. Preparati nose naziv od 500 do 508, a služe za izradu komposta radi pove anja plodnosti tla i zaštitu biljaka Najviše nesporazuma izaziva takozvani gnoj i kravljeg roga (preparat 500) koji koriste biodinami ari.
Kako pripremiti tlo za vinograd: svoja dragocjena iskustva o zdravlju tla Podolinsky je prenio i vinaru egecu iz Zeline 500 (gnoj iz roga), ona sam za sebe i biodinami are u Australiji godišnje proizvede oko 20 tona preparata 500. Njave a biodinami ka farma u Australiji prostire se na površini od 500.000 hektara, a ukupno se biodinami ki obra uje i više od 2 milijuna hektara n a tom kontinentu. Taj je novi a zapravo stari preparat nazvan “preparirani” 500 po Alexu Podolinskom, jer se njime postižu uspjesi u poboljšanju kvalitete tla na velikom broju hektara i radi se strojno. Naime, tradicionalna priprema ru nim miješanjem preparata 500 s vodom mogu a je do najviše 60 litara vode. Biodinami ari uz preparat 500 (gnoj iz roga) za svoje preparate koriste biljke: stolisnik, cvat
kamilice, koprivu, koru hrasta, cvije e masla ka, valerijanu i preslicu te kvarcni pijesak, kako bi na prirodan na in poboljšali kvalitetu tla i doveli korisne bakterije u zemlju. Koriste i mjese ev sjetveni kalendar radi boljeg napretka biljaka. Štetnici i korovi suzbijaju se kvalitetnim tlom. Biodinami ki poljoprivrednici koriste i svoje sjeme i nisu ovisni o velikim kompanijama, kojima dakako to smeta, a svaka zemlja ima svoje Demeter organizacije. Danas je biodinami ka poljoprivreda sastavni dio ekološke poljoprivrede, zapravo njezin najbolji dio.
Prirodu treba slušati Priprema preparata 500 je najvažnija, kaže Alex Podolinsky.
U biodinami kom vrtu Sandre Perca U Europi su radili krivo, osušili su preparate pa oni nisu bili djelotvorni. Želim to ispraviti. U inio sam testove i ukopao kravlji gnoj u drvenoj kutiji i u porculanskoj šalici, no rezultat nije isti, baš treba biti kravlji rog koji u zemlji odstoji kroz zimu i vadi se u prolje e. Ideja stavljanja kravljeg gnoja u kravlje rogove i zakopavanju inila se ispo etka malo udna. No, materijal koji sam vidio nakon va enja, bio je vrlo uvjerljiv. Ona miriše prekrasno, nešto izme u dobra duhana i mueslija. To su tajne prirode. Preparat koji tako proizvedem biodinami ki poljoprivrednici u Australiji stavljaju u stroj za miješanje (u vodu) i zatim ga pobu uju sat vremena, (postižu se pojedina ni naponi i do 10.000 volti), te se kasnije s njime prska zemlja, naravno ne ru no, ve strojevima. Znam da su ljudi i dan danas vrlo skepti ni, u po etku sam ti bio i ja. Ljudi su govorili: - Ti si lud. Biljke ne e napredovati bez umjetnih gnojiva i superfosfata. No to nije istina, treba slušati prirodu. Mislimo da o biološkoj raznolikosti znamo sve, a ne znamo. Zbog toga je moj cilj uz pomo preparata 500 poboljšati strukturu tla, što se može u initi za svega jednu godinu dana. Postoje takvi
Podolinsky proizvodi 20 tona preparata 500 Alex Podolinsky je unaprijedio metodu dobivanja preparata
Biodinami ari su posjetili i rodnu ku u Rudolfa Steinera. Za dolazak Alexa Podolinskog saznali su svega dva dana prije zbog njegovih obveza, no opet ih se skupio dobar broj.
12. srpnja 2011.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
dinami ku poljoprivredu u posjetu D. Kraljevcu
alska iskustva proizvodnji biodinami ku obradu tla žiti u tlu, one žive vrlo kratko, a u tlu ostaje humus njihovim ugibanjem. Na sre u, u školi me nisu mogli krivo podu iti, nigdje nisam našao ništa o humusu, danas znamo da obrazovanje može biti itekako krivo.
Razlika izme u bijelog i tamnijeg korijenja
primjeri ve i u Europi, no treba na tome raditi. Mentor sam jednoj imanju u Italiji koje na dvadeset hektara staklenika proizvodi povr e, tamo smo vrlo uspješno poboljšali plodnost tla. Ako ne slušate prirodu nije dobro, kaže Podolinsky Imat ete pješ ane oluje, i druge nevolje i u Europi. Pješ ane oluje su se nedavno po ele pojavljivati u Isto noj Njema koj, a to zna i da tlo nema dovoljno vode jer je loše obra ivano. Zbog toga sam jako zahvalan svim europskim seljacima, poljoprivrednicima, koji su kroz vjekove, sve do pojave moderne industrije gnojiva uspjeli o uvati živo tlo u Europi da ne erodira. No i oni danas griješe, jer su ih tako krivo nau ili. Tako na primjer, vinograde obra uju teškim strojevima, to je vrlo velika šteta za zemlju. Takve nametnute spoznaje potje u od atomisti kog pogleda na svijet, kemi ari bi analizirali ostatke tla i rekli toliko i toliko ima fosfora toliko kalija i onda treba tlu dodati to i to. A nitko nije gledao živo tlo i sadržaj humusa.
Zbog nedostatka humusa tlo ne može upiti vodu Moje su spoznaje i prakti na iskustva sasvim druga ije, treba oboga ivati tlo humusom, a vjerujem da napokon danas tu spoznaju sve više prihva aju svi. Zbog nedostatka humusa tlo ne može upiti vodu i kiše, koje zatim ispiru tla. Zatim, tu su razne kemikalije za korove i biljke koje štete tlu, one samo zatvore i zalijepe tlo i ono ne može primiti potrebnu vodu. Imao sam na svojoj farmi u Australiji veoma teško tlo, da sam inio što i drugi farmeri, propao bih. Ja sam podrivao tlo podriva em u razmaku od tri metra, kako bih mu dao zraka i nisam orao, te mu dao biodinami ki pripravak 500. Nakon toga bakterije su se po ele mno-
Mnogi stru njaci niti danas ne znaju razliku izme u bijelog i tamnijeg korijenja u korijenovu sustavu biljke, što je osnovna stvar. Naime, putem bijelog korijenja biljka dobiva potrebnu vodu i hranjivo. U biodinami kom uzgoju biljaka ak se dvadeset puta pove ava koli ina bijeloga korijenja, a nakon svega osam mjeseci takva uzgoja, tlo od silnog bijelog korijenja koje istrune postaje okoladno sme e – kaže Alex Podolinsky. Uz predavanje o biodinami koj poljoprivredi, on je obišao rodnu ku u Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, te sa skupinom posjetio biodinami ki vrt obitelji Sandre Perca , ravna-
teljice Centra “Rudolf Steiner”, koja odnedavno želi i prakti na iskustva iz podru ja biodinami ke poljoprivrede. Odmah je zamijetio da obrada tla nije dobra, tlo je previše usitnjeno motokultivatorom, što smeta razvoju mikroorganizama, pa to treba promijeniti i nadograditi idu ih godina. Posjetio je i poznatog vinara egeca u Zelini, koji svoje vinograde uzgaja na biodinami ki na in te mu savjetovao kako obraditi zemlju. Drugim rije ima i vinari Me imurja imali bi što saznati od njega. Manje je poznato da je i Nicolas Joly, slavni francuski vinar iz doline Loire, jedan od pionira u biodinami kom vinskom pokretu. Joly primjenjuje pravila biodinamike na svom imanju Chateau de la Roche aux Moines gdje proizvodi vrhunska vina poput Clos de la Coulee de Serrant koje se esto smatra jednim od najboljih suhih bijelih vina na svijetu. Naime, upotreba kemikalija oduzima vinu ono najvažnije i najkvalitetnije, kažu upravo Joly. (J. Šimunko)
TURISTI KA zajednica Me imurske županije
Najure enije mjesto Prelog, ugodno iznena enje Sveta Marija Turisti ka zajednica Me imurske županije objavila je rezultate ocjenjivanja ure enosti okoliša naselja i pojedina nih objekata u akciji Zeleni cvijet 2011., te rezultate za najbolje likovne radove dje jih vrti a, i osnovnih škola. Najure enije mjesto do 5.000 stanovnika je Prelog, a slijede Nedeliš e, te Sveta Marija, najugodnije iznena enje akcije. Grad akovec se nije natjecao obzirom da je tri puta za redom bio najljepši, pak je po pravilima HTZ izgubio pravo natjecanja ove godine. Najljepši park je Perivoj Zrinskih u akovcu, a do njega su park u Gori anu i Trnovcu. Najljepšu oku nicu ima Ivanka Novak iz Slakovca, a slijede Jasna Pla ko iz Kotoribe i Goranka Horvat iz Nedeliš a. Gradski bazeni akovec je najure enije kupalište, dok najljepši balkon ima Marija Horvat iz Nedeliš a. Najbolji i najljepši TIC je onaj u Gradu akovcu, a do njega je TIC Mursko Središ e. Rafting na Muri je turisti ka najponuda i atrakcija a do nje su Konji ki klub Zrinski i Duhovni park Hrvatski cvetnjak u Frkanovcu. Najbolji likovni uradak iz vrti a ima Leo Šajnovi iz DV Suncokret, a slijede ga DV Stonoga i DV Fijolica. Kod školaraca
Nova ki i Grula predstavili su rezultate i pozivaju sve na uklju enje u akciju za izbor turisti kog djelatnika godine ekipa I. OŠ akovec, a slijede OŠ Donja Dubrava te OŠ Domašinec. Najbolji literarni uradak ima OŠ Draškovec, zatim OŠ Štrigova i OŠ Dr. Ivana Novaka iz Macinca.
Najbolji me imurski suvenir Josipa Farkaša
U kategoriji suvenira pobjednik je Josip Farkaš sa suvenirom Me imursko dvorište u malom, drugo mjesto pripalo je TZO Nedeliš e i suveniru Vre ica sa 3 medaljona, a tre i je Me imursko cvetje, heklani suvenir od konca Udruge Zlatne ruke.
Ocjenjiva i su bili Iva Vuruši , Vera Zemuni , Krešimir Hlebec, Vanja Ha ek, Pero Vidovi i Ljiljana Škrobar. Zamjenik predsjednika i tajnik TZ Me imurske županije profesor Petar Nova ki i Rudi Grula najavili su akciju ovjek - klju uspjeha u turizmu koja
traje do 8. kolovoza 2011., te su pozvale ljude da kandidiraju osobe za koje smatraju da doprinose turizmu i ugledu Me imurja i Hrvatske. Priznanja i nov ane nagrade školam biti e uru ene na prigodnoj sve anosti u rujnu ove godine. (S. Mesari )
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
ŽUPANIJSKO vatrogasno natjecanje za seniore i seniorke održano je u M. Subotici
Svi sudionici konferencije zadovoljni su istinom da je Štrigova rodno mjesto Svetog Jeronima
PROFESOR Marko Raši , istraživanjem zapisa dolazi do zanimljivog saznanja
Štrigova je rodno mjesto Svetog Jeronima - Sveti Jeronim, istaknuti crkveni nau itelj, teolog, filozo , jezikoslovac, svetac i prevoditelj Bibilje na latinski jezik, definitivno je ro en u Stridonu, današnjoj Štrigovi, naglasio je u ponedjeljak na kon erenciji za novinare pro esor Marko Raši , koji do ove tvrdnje dolazi, analizom i itanjem zapisa istaknutog teologa i povjesni ara Josipa Bedekovi a. Pojedinosti koje dokazuju da je Sveti Jeronim ro en i da je izvjesno vrijeme živio u Štrigovi, Bedekovi opisuje u svojem djelu Natale solum magni ecclesiae sancti Hieronymi. - Nakon Jeronimove 420. godine, pojavili su se mnogi kojekakvi povjesni ari, koji bez ikakvih vrstih dokaza proglašavaju svetog Jeronima svojim sunarodnjakom, što više zaštitnikom pak je stoga Bedekovi morao uložiti veliki trud da dokaže svakom imalo misle em ovjeku dokazivo, isti e Raši koji navodi kako je ondašnja Dalmacija i Panonija dosizala sve do Mure, ime obara razne napise kako je Stridona u Dalmaciji ili Istri, uz samo Jadransko more. .
Ovom knjigom želimo vratiti intenzitet štovanja svetog Jeronima, kaže profesor Marko Raši Opširnije o Svetom Jeronimu, kao ro enom Štrigov ancu pro esor Raši e opisati u knjizi koja e u nakladi HKD Napredak iz Varaždina svijetlo dana ugledati krajem ove ili po etkom idu e godine. Op inski na elnik Stanislav Rebernik i tajnik TZ Josip Mikec, su rekli kako e ova injenica imati veliku ulogu u daljnjem razvoju Štrigove kao povijesne i kulturne destinacije, dok je pro esor Ivan Bošnjak iz HKD Napredak, rekao kako Raši ima njihovu podršku u radu i dovršenju knjige. S. Mesari )
Sjajna vježba Savske V konkurenciji, ugodna i Na igralištu NK ''Spartaka'' u Maloj Subotici održano je Županijsko vatrogasno natjecanje za seniore i seniorke, na kojem su pravo nastupa imale prve 3 plasirane ekipe iz pred natjecanja po vatrogasnim zajednicama, te još 10 najboljih ekipa po bodovima iz cijele županije. Izvodile su se dvije vježbe vatrogasnom motornom pumpom i jedna šta etna utrka prema pravilniku HVZ-e, s time da se ocjenjivala samo bolja vježba. Nastupilo je 115 ekipa i ukupno 1150 vatrogasaca, natjecatelja. U kategoriji muški ''A'', koja je bila i najbrojnija sa 40 desetina , najbolje su se snašli vatrogasci DVD-a Savske Vesi koji su sa ukupno 417,69 bodova osvojili najve i pehar. Imali su najbolje vrijeme od svih
sto pripalo vatrogascima DVD-a Slakovec sa 415,02 boda.
U ženskoj konkurenciji podba aj Savske Vesi, slavlje za PustakovecBuzovec-Putjane i M. Mihaljevec
DVD MT , najbolja ekipa u kategoriji muški B na županijskom natjecanju u Maloj Subotici natjecateljskih desetina sa 34,78 iskustva na državnim i me usekundi. Drugo mjesto pripalo narodnim natjecanjima i ove su je Nedeliš u sa 412,56 bodova, godine osvojili prvo mjesto sa a tre e Svetom Martinu na Mu- 432,48 bodova, što je bilo i najviri sa osvojenih 410,24 bodova. še bodova u svim natjecateljskim U kategoriji muški ''B'' nije bilo kategorijama. Drugo je mjesto iznena enja. Vatrogasci DVD-a osvojio DVD MT -Tvornica aMT , koji iza sebe imaju puno rapa sa 430,45, dok je tre e mje-
U kategoriji Žene ''A'' nastupile su 32 desetine, a najbolje su bile vatrogaskinje DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane sa osvojenih 399,01 bodova. DVD-u Palovec je sa samo bodom zaostatka pripalo drugo mjesto, dok su u ovoj kategoriji tre e bile lanice DVD-u Slakovec sa 396,98 bodova. U kategoriji žene ''B'', gdje je nastupilo 13 desetina, najbolje su bile vatrogaskinje DVD-a Mali Mihaljevec sa 405,56 bodova. Tu
Odli ni na Gardinove Dvije zlatne plakete za mlade vatrogasce DVD-a Gardinovec u Luxemburgu
Me imurski vatrogasci bili su minulih dana uspješni i izvan granica Hrvatske. Ekipe mladeži DVD-a Gardinovec nastupale su na me unarodnom natjecanju u Luksemburgu, kao predstavnik Hrvatske i
U UKOVCU održane 3. seoske igre, a na preloškoj Marini tradicionalni „Lov na labu e pero“
Kakve bi to bile seoske igre da nije bilo sva e Posveta crkve Sv. Petra i Pavla
MA KOVEC
Varaždinski biskup Josip Mrzljak posvetio crkvu Svetog Petra i Pavla Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posvetio je župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Ma kovcu, te je u novi oltar položio mo i blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Doma i župnik vl . Josip Blažon u uvodu misnom slavlju sve je okupljene podsjetio da je s obnovom bilo zapo eto prije tri godine. Crkva je zajedno sa župnom dvoranom površine oko tristo kvadratnih metara. Vrijednost radova, zajedno s orguljama koje bi trebale sti i u studenom, iznosi oko etiri milijuna kuna. - Kada je u pitanju financiranje, mi smo to inili po onom evan eoskom 'Kucajte i otvorit e se', neka vrata su se odmah otvorila, kod drugih je možda bilo potrebno malo više pokucati, neka su,
na žalost, ostala zatvorena. Treba ipak spomenuti da je prva koja je pomogla i velikim dijelom financirala izgradnju župne crkve bila Varaždinska biskupija, uz naše vjernike i mnoge donatore, kazao je vl . Blažon. Na samom po etku mise biskup Mrzljak blagoslovio je vodu, sve nazo ne i samu crkvu, a nakon homilije je i posvetio. U obredu, koji je tuma io kancelar mons. Antun Per i , posve ena je crkva i njezin oltar u koji je biskup Mrzljak položio mo i blaženog Alojzija Stepinca. Na kraju misnog slavlja i biskup je zahvalio župniku vl .Josipu Blažonu na uloženom trudu u izgradnji ovoga duhovnog doma u kojem e se okupljati kao živa crkva. (so)
Ekipa Mjesnog odbora Prelog pobjednik je 3. seoskih igara Grada Preloga održanih prošle subote kod kapele svetog Jakoba u ukovcu. Drugo mjesto osvojili su natjecatelji iz Oporovca, a tre e oni iz ehovca. Seoske igre su, kažu u preloškoj Turisti ko zajednici, mani estacija koja prikazuje obi aje, baštinu i tradiciju, a i ove su godine u njima sudjelovali predstavnici svih mjesnih odbora s podru ja grada. Ekipe od po 15 natjecatelja okušale su se u sljede im disciplinama; potezanje užeta, bacanje kamena s ramena, nošenje korpe na glavi ( s 2 kg kukuruza), nošenje jajeta u žlici, piljenje trupca, utrka sa elgama, tr anje u vre i, utrka na hodalicama i bacanje potkova. Izvan konkurencije prikazano je pravljenje putra u "maslenki". - U žaru borbe došlo je i do prijepora te nezadovoljstva su enjem, no "incidenata" nije bilo, vjerujem da su svi zadovoljni i da e se igre tradicionalno nastaviti i dogodine, kaže Ivan Grade ak – operativac Turisti ke zajednice Preloga.
Ina e, ekipa Oporovca bila je nezadovoljna nakon svega, jer im je „za vlas“ izmaknuo naslov. Za sve su kao i uvijek bili krivi suci (a tko bi drugi!?) i nedore ena pravila, tako da e se ubudu e još više poraditi na tome. Iako su Igre zamišljene prvenstveno kao rekreacija i druženje, ipak se mora ra unati i prestiž, jer ipak je u pitanju natjecanje. Osim toga, neutralni promatra i rekli bi: kakve bi to bile seoske igre, da nema pone-
Pobjedu na Seoskim igrama Grada Preloga odnijela je ekipa MO Prelog
Ekipe su se nadmetale u devet disciplina
12. srpnja 2011.
Mozaik 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Vesi i MT -a u muškoj iznena enja u ženskoj treba spomenuti i da im je ovo tek drugi nastup na županijskom natjecanju od kada su formirane kao desetina i ve druga pobjeda. Na drugo su se mjesto plasirale lanice DVD-a Slakovec sa 397,97 bodova, a tre e DVD Vu etinec sa 391,39 bodova. Pomalo iznena uju i, za one koji prate vatrogasna natjecanja je plasman DVD Savska Ves na etvrto mjesto, što im možda ne e biti dovoljno za Državno natjecanje. U kategoriji JVP ''B'' nastupila je samo ekipa JVP grada akovca koja je osvojila 428 bodova. Na kraju treba spomenuti i DVD Slakovec, koji je osvojio najviše trofeja, sa dva tre a i jednim drugim mjestom, ali na njihovu žalost niti jednim prvim. Po završetku natjecanja i proglašenju najboljih, vatrogasce
U SVETOJ MARIJI održane Dje je ljetne igre
Najspretniji Mangi i
astup DVD-a ec u Luksemburgu prošlogodišnji pobjednik kupa Hrvatske vatrogasne zajednice. Obje ekipe DVD-a Gardinovec svoje su vježbe izvele odli no, bez i najmanje pogreške. U kategoriji muška mladež vatrogasci iz Gardinovca ostvarili
su najbolju vježbu natjecanja, te osvojili prvo mjesto, dok su djevojke bile etvrte u ukupnom poretku. Zbrojem tih rezultata, predstavnici DVD-a Gardinovec u Luksemburgu su osvojili dvije zlatne plakete, te plaketu
kao najbolja ekipa na natjecanju. Rezultati mladih DVD-a Gardinovec samo su u nizu velikih uspjeha osvojenih unatrag nekoliko godina. Naime, 2008. godine bili su državni prvaci, a 2009. našu su zemlju predstavljali na vatrogasnoj olimpijadi u Ostravi u eškoj. Ekipa DVD-a araparija muški “ B” tako er je nastupala na me unarodnom natjecanju u austrijskom Gradiš u, gdje su u kategoriji gostiju osvojili su je prvo mjesto.
Na štafetnoj utrci vatrogasci moraju biti brzi, savladavaju i razne prepreke je pozdravio i me imurski župan Ivan Perho koji je istaknuo „da Bog uva vatrogasce, a vatrogasci neka uvaju Me imurje od požara ili drugih katastrofa, jer oni su ti koji idu tamo odakle drugi bježe. Stoga i ja podržavam sva natjecanja, jer preventivom koju obavljate cijelu godinu, jedan dan slobodno odvojite za druženje i natjecanje upravo onako kako je bilo i danas“, završio je Perho . (dp, so) ka sva a. Ne bi bilo zanimljivo i o emu bi se zapravo pri alo (tra alo) cijeli drugi tjedan po Prelogu i okolici. Nakon igara, sudionici i posjetitelji uživali su u volu s ražnja, uz popratni glazbeno zabavni program Limene glazbe „Branko i bandisti“ iz Ludbreškog Karlovca.
Jubilarni „Lov na labu e pero“: Stari pobjednici, novi amac Labuda
Na jubilarnom desetom „Lovu na labu e pero“ slavili su višestruki pobjednici: Krunoslav Hrka i Igor Grabant iz Otoka
Novi amac Nauti kog kluba Labud
Uz velik broj posjetitelja i gromoglasno navijanje, na preloškoj Marini održana je tradicionalna jubilarna 10. utrka "Lov na labu e pero". Ponovno je pobijedio dvojac Krunoslav Hrka i Igor Grabant iz Otoka koji su višestruki prvaci iz prijašnjih godina, dok im je lani tek malo nedostajalo za prvu poziciju. Drugo mjesto osvojili su Matija Januši i Dario Horvat, dok je tre e pripalo Milivoju Mustaku i Josipu Novaku. Uz središnji "lov na labu e pero", u sklopu popularne turisti ko sportske manifestacije održana je i alka na vodi te natjecanje u ga anju pra kom. Uo i natjecanja preloški župnik pre asni Antun Hoblaj blagoslovio je drveni vidikovac i novoizra eni amac Nauti kog kluba Labud, koji je bio i uspješan organizator ove manifestacije. Prisutne je uz prigodne rije i pozdravio gradona elnik Dragutin Glavina. (V.Kelkedi, foto: Stjepan Naran a)
U organizaciji Društva žena Amalija Kranjec na nogometnom igralištu u Svetoj Mariji održane su tradicionalne Dje je ljetne igre. Na igrama ve dugi niz godina sudjeluju Korpi i iz Kotoribe, Mangi i iz Svete Marije i Bistri i iz Donjeg Vidovca, dok se Dravi i iz Donje Dubrave ove godine nisu odazvali pozivu doma ina. U igrama su po prvi puta sudjelovale Krijesnice iz Preloga i Bobice iz Donjeg Mihaljevca. Cilj igara je druženje djece
i natjecanje u sportskom duhu, a najviše spretnosti u tome ove su godine pokazali Mangi i. Ekipe su se natjecale u pet igara: Prenošenje lopte, Potezanje užeta, Kuglana, Vodena štafeta i Slalom s loptom. Svi sudionici igara od strane organizatora prigodno su nagra eni. Idu e godine igre bi se trebale održati u Donjoj Dubravi, no s obzirom da je donjodubravska ekipa odustala, doma in e se odrediti naknadno. (alf)
FESTIVAL SPORTSKE REKREACIJE osoba s invaliditetom Hrvatske
Tre i put za redom pobjednik je ekipa Varaždina U organizaciji Društva distro i ara i invalida cerebralne paralize, u akovcu je održan 12. po redu Festival sportske rekreacije osoba s invaliditetom Hrvatske. Ove godine sudjelovalo je šest ekipa, Pula, Ivanec, Varaždin, Donja Stubica, klub Mura i DDICP akovec, s preko sedamdesetak sudionika. Oni su se natjecali u osam disciplina. Vise a kuglana, pikado, belot, šah, trka u invalidskim kolicima, nabaci
krug i bacanje loptice u koš bile su igre u kojima su se marljivo skupljali bodovi. Nakon što su svi rezultati po igrama zbrojeni, ukupni pobjednik, tre i put za redom, postala je ekipa Varaždina, koja je tako u trajno vlasništvo dobila veliki prijelazni pehar. Na drugo se mjesto plasirala ekipa doma ina, DDICP akovec, dok je tre a bila ekipa Ivanca. Iza njih slijede Mura akovec, Pula i Donja Stubica.
20
Mozaik
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Bojan (33) i Nataša (29) Škvorc iz Preloga dobili su prvo dijete, sina Doriana, ro enog 30. lipnja u 14.57 sati.
Nikola Balaž (26) i Katarina Škvorc (21) iz Gornjeg Koncov aka dobili su prvo dijete, sina Florijana, ro enog 1. srpnja u 12.35 sati.
Kristijan (30) i Dalija (28) Sklepi iz akovca dobili su prvu k i Nelu, ro enu 30. lipnja u 12.20 sati.
Vlado (40) i Danijela (37) Sobo an iz Železne Gore dobili su sina Petra, ro enog 30. lipnja u 9.30 sati. Kod ku e Petra, mamu i tatu eka trogodišnja sestra Martina.
Nikola Zadravec (28) i Mateja Jambrovi (24) iz Železne Gore dobili su prvu k er Tenu, ro enu 1. srpnja u 20.50 sati.
SUSRETI Najstariji živu i bivši student posjetio U iteljski fakultet u akovcu
Posjet nakon što je otišao pred 75 godina siromaštva”, naime, da njegova obitelj pla a manje od pet ondašnjih dinara poreza. Hranio se u bolni koj menzi u akovcu, te stanovao u a kom, odnosno studentskom domu Preparandije. Zauzvrat je jednom tjedno vježbao lanove sokolskog društva.
Odli no sje anje na profesore
Prof. Ivan Ropac: - Prije 75 godina završio sam za u itelja u akovcu. U ono doba nama mladima baš se fu kalo za ideologije, komunizam, ustaštvo, fašizam i nacizam, a nismo ni znali što nas sve eka u životu U iteljski akultet, Odsjek akovec, posjetio je u petak vjerojatno najstariji živu i student bivše Preparandije Ivan Ropac, ro en 1915. godine u malom mjestu Sušik kraj Vinodola. Završio je U iteljsku akademiju u akovcu davne 1936. godine te je sad nakon punih 75 godina ponovno posjetio. Od poznanika u Lici, gdje se obitelj tada nalazila, kao mladi u enik uo je da se u akovcu nalazi U iteljska akademija s a kim domom (internatom). To je bila i jedina mogu nost da ga školuje siromašna obitelj. Tako je stigao u akovec s “potvrdom
I danas se dobro se sje a pro esora Ljube Kuntari a, Janka Leskovara i mnogih drugih pro esora. U akovcu je upoznao i svoju budu u ženu Ljerku, koja se djevoja ki prezivala Zuber, porijeklom iz Lobora. Kaže: - Mi mladi studenti u akovcu u ono doba nismo bili zadojeni ideologijama, u kalo nam se i na komunizam i na ustaše i na nacizam i ašizam. No, ipak sam nadrapao. Zbog blagog aplauza jednom oficiru koji je držao predavanje u akovcu ostao sam bez stipendije koja mi je ukinuta iz Beograda. Nakon završetka studija u akovcu odlazi u ondašnju kraljevsku vojsku. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata kao domobranski oficir u Njema koj vježba domobrane iz Hrvatske, a zatim s njima i ratuje po Bosni. No, brzo bježi u partizane, njegova je jedinica imala sre u da je naletjela na partizane koji su se predstavili kao domobrani, lijepo ih napojila i nahranila, a zatim skinula do ga a.
Nakon Drugoga svjetskog rata prosvjetni je radnik u Zlataru, Varaždinu, Zagrebu, a od 1949. godine stalno u Bjelovaru. Završava i Pravni akultet te u i jezike, tako da danas govori pet jezika. Bio je gotovo etiri desetlje a pro esor na bjelovarskoj gimnaziji te odgojio generacije i generacije u enika. Od 1943. godine vodi dnevni ke zapise, a u desetom desetlje u svojeg života odlu io je uz nagovor svojeg sina, primarijusa dr. sc. Darka Ropca, pro esora na Medicinskom akultetu u Zagrebu, objaviti knjigu, odnosno dio svojih dnevni kih zapisa. Tako je nastala knjiga “Bjelovarski šeta kroz život i povijest”, a uskoro i druga, “Dan za danom”. Danas živi u Bjelovaru te je, kaže, zadnjih godina
postao i popularan, stalno mu se javljaju bivši u enici. Njegov mu je u enik i gvardijan akove kog samostana pater Stanko Belobrajdi pomogao da posjeti U iteljski akultet u akovcu i prisjeti se kako je to bilo prije 75 godina. Primila ga je prodekanica U iteljskog akulteta, Odsjeka u akovcu, Ljubica Baki Tomi te predsjednik Gradskog vije a Grada akovca Gordan Vrbanec. Ivan Ropac i danas je u desetom desetlje u aktivan “sokolski” vježba , vježba svaki dan, a ina e je izuzetno vitalan. Kad mu se nedavno jedan mladi pohvalio da on svaki dan napravi i do sto i pedeset vježbi pa nije tako gipak, Ivan Ropac ga je pogledao i rekao mu: - Ja vježbam sedamdeset pet godina svaki dan. (J. Šimunko)
Zajedni ka fotografija za uspomenu: sin dr. sc. Darko Ropac, prof. i slavljenik Ivan Ropac, prodekanica Ljubica Baki - Tomi , gvardijan Stanko Belobrajdi i predsjednik Gradskog vije a Grada akovca Gordan Vrbanec ispred ulaza u akademiju
OSNOVNA škola Podturen
Bili na izletu u Smiljanu U enici, odnosno polaznici Centra izvrsnosti Osnovne škole Podturen i drugih me imurskih škola, posjetili su Memeorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu gdje su se upoznali s pojedinostima iz života te o radu svjetskog fizi ara i znanstvenika Nikole
Tesle, ro enomu Smiljanu kod Gospi a. Polaznicima je jednodnevni izlet u sklopu kojeg su posjetili i druga zanimljiva podru ja Like, kao što su Uto ište medvjeda u Kuterovom, bio nagrada za rad i zalaganje u Centru izvrsnosti. (sm)
KULTURA
U Donjoj Dubravi održana 18. smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurja Dani glazbe i kulture u Štrigovi SCENA
Drugi tjedan “Ljeta u gradu Zrinskih 2011.” Radno ljeto Pinkleca MOZAIK KNJIGA
Osvojite knjigu Jane Austen “Razum i osje aji”
KRISTINA Bajs (23) – Mihovljan U ovotjednom fotosessionu predstavlja nam se mlada Kristina Bajs iz Mihovljana. Više o veseloj i prirodnoj Kristini zaraznog optimizma pro itajte na strani 5 našeg priloga MEDIA (foto: Zlatko Vrzan)
2
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
LJETO S POPUSTOM!!!
Kultura AKCIJE!!!!!! RAB, otok RAB HOTEL ISTRA 3* do 23.07. 7 pol od 1645 kn JELSA, otok HVAR HOTEL HVAR 3* 16.07.-20.08. 7 pol od 2058 kn TISNO, otok MURTER HOTEL BOROVNIK 3* do 20.08. 5 pol od 1891 kn _______________________ VENECIJA autobusom iz akovca 05.08. / 1 dan 250 kn GARDALAND autobusom iz akovca 13-14.08. / 2 dana od 695 kn MAKEDONIJA, ALBANIJA, CRNA GORA autobusom iz akovca 27.08. / 9 dana od 4795 kn ______________________
PETAK, 15. srpnja, 21 sat Dvorište Zgrade Scheier
Koncert: Neven Hrusti Renomirani majstor gitare Neven Hrusti studirao je na Muzi koj akademiji u Zagrebu kod profesora Istvána Römera i na Universität für Musik und darstellende Kunst u Grazu kod profesora Martina Myslive eka. Kao solist i kao lan ansambala nastupao je po cijeloj Hrvatskoj, uklju uju i nastupe na najzna ajnijim festivalima (Dubrova ke ljetne igre, Glazbene ve eri u sv. Donatu,
PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... Georg Michael u Zagrebu, Sade u Zagrebu,...
www.kompas.hr
Za ovu kazališnu sezonu Kazalište Smjehoti i pripremilo je novu hit predstavu bergmanovskog naslova - “Prizori iz bra nog života”. Kao i u svojim prethodnim uspješnicama (“Lude žene, Ludi muškarci”) Matko Elezovi , jedan od naših najizvo enijih suvremenih komediografa, na duhovit i ironi an na in preispituje bra ne i vanbra ne odnose bilo da se radi o Zagorcu, Dalmatincu,
U DONJOJ DUBRAVI održana 18. smotra puha kih
Održan koncert ozbiljne glazbe
Bandisti su povijest i s
U štrigovskoj župnoj crkvi Marije Magdalene, prvog srpanjskog petka je održan koncert ozbiljne glazbe na kojem su nastupili violinist Ivan Novinc i gitarist Tvrtko Sari . Pred lijepim brojem gledatelja dvojica vrsnih glazbenika izvela su skladbe Georga Fridericha Händela, Filipa Gragnania, Pabla de Sarasate, Tomislava Uhlika i Miroslava Mileti a. Kako je publika gromoglasno pljeskala uslijedio je “bis” s nekoliko skladbi Paganinija, što je bila nagrada dvojice glazbenika publici iz cijelog Me imurja i Hrvatske. Doma ini koncerta bili su poduzetnik Antun Horvat i doma i župnik monsinjor Leonard Logožar. Ivan Novinc ro eni je Zgrep anec koji je diplomirao i magistrirao violinu na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi profesorice Maje Dešpalj. Solisti ki i kao lan komornih sastava ima brojne nastupe u zemlji i svijetu. Tvrtko Sari ro en je u Gospi u, a gitaru je diplomirao na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Darka Petrinjaka. Preko sto koncerata u domovini i svijetu je iza njega. Osniva je glazbenog festivala klasi ne glazbe u Gospi u.
SKIJANJE U FRANCUSKOJ
_______________________________
Kazalište Smjeho
DANI GLAZBE i kulture u Štrigovi
VJEROVALI ILI NE!!! za samo 1250 KN (6-dnevna ski karta i 7 no i u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca za prijave i rezervacije do 30.07.2011.
Osorske glazbene ve eri, Zagreba ki ljetni festival), u SAD-u, Engleskoj, Austriji i Sloveniji. Sura ivao je s brojnim hrvatskim i stranim glazbenicima, i sa ansamblima Theatrum Musicum, Vittoria, Hortus Deliciarum, Responsorium, Carmina Slovenica, Orkestrom i Zborom HRT. Sve u svemu - koncert koji morate uti! U slu aju lošeg vremena koncert e se održati u dvorani Zrinski, zgrada Scheier.
SUBOTA, 16. srpnja ATRIJ STAROGA GRADA ZRINS
Jedanaest vrsnih umjetnika na likovnoj koloniji Prva likovna kolonija Štrigova 2011. koja je okupila 11 likovnih umjetnika iz Me imurja i Hrvatske, održana je dan nakon koncerta u Štrigovi i njezinoj okolici. Radovi s kolonije izloženi su u prostorijama HKUU Sveti Jeronim u Štrigovi, a na otvorenju Izložbe govorila je mr. art. Vesna Osojni ki, koja je rekla kako su umjetnici na svoj osebujan na in oslikali krajolik Štrigove, koji je neiscrpna inspiracija pejzažnog slikarstva. Organizatori kolonije su poduzetnik Antun Horvat i Turisti ka zajednica Op ine Štrigova. Svoje radove su izložili Vladimir Vlatko Božinovi (Donji Haši ), Tihomir Lon ar (Vinogora), Vladimir Megli (Donji Pustakovec), Željko Mucko (Koprivnica), Goran Petra (Ludbreg), Davorin Radi (Hrvatska Kostajnica) Velimir Ra ki (Zagreb) i Petar Ujevi (Krivodol). - Vjerni svom izrazu, osobnom stavu, te neoptere ini trendovima suvremene digitalne ere, oslikavaju iskreni doživljaj kolorita, sagledavaju i ljepote majke prirode kroz tradicionalne tehnike, opisala je umjetnike i njihova djela mr. art. Vesna Osojni ki na otvorenju izložbe. (Stjepan Mesari )
- Gotovo dvije tisu e posjetitelja na Krbulji je uživ Dobravu” koju je obradio akademski glazbenik A U Donjoj Dubravi 2. i 3. srpnja održana je 18. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije. Smotra je organizirana u sklopu EU projekta „Folklorni festival kre Mure” iji je nositelj s hrvatske strane HKUD Gori an, a u njemu sudjeluju op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori an. Prvi puta smotra je imala dvodnevni program. Subotnja doga anja zapo ela su seminarom i radionicama za voditelje puha kih orkestara kojeg je vodio profesionalni dirigent Miro Saje iz Slovenije uz asistenciju Puha kog orkestra Belica. Središnji doga aj manifestacije bio je u nedjelju. Program je zapo eo mimohodom svih sudionika koji je završen na igralištu kod škole zajedni kom
KUD Ma kovec
Gostovali u Novom i u KUD i e iz Novog i a, bio je organizator i doma in Smotre me unarodnog folklora, koja je održana u sklopu sve anosti “Ivanje u Novom i u”. Me u brojnim izvo a ima nastupio je i KUD Ma kovec. Ovacije, pljesak, pohvale i poziv na novo gostovanje doživjeli su Ma kov ani od organizatora i preko tisu u gledatelja i posjetitelja smotre.
Smotra je imala me unarodni zna aj jer su nastupili KUD - ovi iz Slovenije, Makedonije, BiH i Srbije. U sklopu ove priredbe održani su i Ivanjski dje ji susreti na kojima je nastupila Dje ja folklorna skupina KUD Ma kovec, koja je oduševila posjetitelje i pokazala da dobro slijedi svoje starije kolege. (S. Mesari , I. Grahovec)
9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620
Mladi Ma kov ani na Ivanjskim susretima u Novom i u
Oni su najzaslužniji za organizaciju manifestacije
6. ME UNARODNI susreti folklornih skupina u Don
Važan doga aj zza Prvog vikenda u srpnju KUD op ine Donji Kraljevec organizirao je 6. Me unarodne susrete folklornih skupina. Uz doma ine, nastupili su gosti iz HKUD “Brotnjo” itluk
iz Bosne i Hercegovine u dvije skupine, Kulturno društvo “ renšovci” iz Slovenije, KUD “Sumarton” iz Sumartona iz Republike Ma arske te doma i KUD Op ine Donji Kraljevec
Mlade Ma arice iz Sumartona dobile su najve i pljesak na otvorenoj sceni
12. srpnja 2011.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
LJETO UZ MURU u Murskom Središ u od 5. do 7. kolovoza
SKIH, 21:00
oti i: “Prizori iz bra nog života” Trodnevna pu ka manifestacija prevarenim ženama, uvrije enim ljubavnicama, kockarima, uspješnim direktorima ili propalim artistima. Sve se njihove životne pri e isprepli u na kraju - u sudnici. Kroz pregršt tragikomi nih životnih situacija, naši popularni televizijski i kazališni glumci, veterani hrvatskog glumišta, Žarko Poto njak i Jadranka Elezovi zasigurno e Vas opustiti i dobrano nasmijati. U slu aju lošeg vremena predstava e se odigrati na pozornici Centra za kulturu.
h orkestara i limenih glazbi Me imurja
u naša sadašnjost valo u zajedni koj vrhunskoj izvedbi pjesme „Vu ntun Horvat
Doma ini Puha ki orkestar op ine Donja dubrava izvedbom skladbe „Vu Dobravi” uz dirigentsku palicu akademskog glazbenika Antuna Horvata koji je tu pjesmu i obradio. Gotovo dvije tisu e posjetitelja na Krbulji velikim pljeskom nagradilo je 400.-tinjak svira a za vrhunsku izvedbu. lanovi folklorne sekcije KUD-a Selja ka sloga tom su prilikom zaplesali uz limenu glazbu i prikazali „kak se to negda popeva-
lo i pljesalo uz bandiste”g. Sportska dvorana bila je premala da primi sve posjetitelje koji su željeli uživati u samostalnim nastupima sudionika smotre.
Najljepši poklon Donjoj Dubravi za 18. ro endan Pozdravne rije i uputili su Zoran Horvat, predsjednik
Mursko Središ e u razdoblju od petka 5. kolovoza do nedjelje, 7. kolovoza organizira tradicionalnu kulturno-zabavno-sportsku manifestaciju pod nazivom Ljeto uz Muru. Manifestacija 5. kolovoza zapo inje svetom misom za Domovinu u župnoj crkvi u Murskom Središ u, polaganjem vijenca te atraktivnom pokaznom vježbom hrvatske policije. U petak, u popodnevnim satima na rasporedu je „Murska alka“ na prostoru gradske lu ice uz bogatu ugostiteljsku ponudu, te zabava u ve ernjim satima. U subotu se manifestacija nastavlja gradskim kotli ima na ŠRC „Zaleš e“, a u popodnevn,
puha kog orkestra doma ina i na elnik Donje Dubrave Marijan Varga. Horvat je zahvalio na elniku Serdehelja Stjepanu Tišleru i Marijanu Vargi što su prepoznali kvalitetu donjudubravskih puha a i povjerili im organizaciju ovako velikog doga aja. Varga je u svome obra anju iskazao zadovoljstvo cjelokupnom manifestacijom. – Ovo je našem mjestu koje slavi 18. ro endan najljepši poklon. Naš puha ki orkestar je u samo tri godine dovoljno sazrio da bude odli an doma in. Zahvaljujem svima koji sudjeluju u projektu i vama koji ste se danas okupili u ovako velikom broju, poru io je posjetiteljima na elnik Varga. Smotru je otvorio Dejan Buva , predsjednik Zajednice kulturno umjetni kih udruga Me imurske županije, a ujedno i izaslanik me imurskog župana. - Bandisti, kako ih u našem kraju od milja zovemo, kroz povijest su se dokazivali kao nezaobilazna komponenta u kulturnoj ponudi našeg malog Me imurja i oni su od davnina pratili pjeva e i plesa e te je život bez njih bio nezamisliv, rekao je Buva . Na pozornici su se predstavili sastavi iz Belice, Gori ana, Donjeg Kraljevca, Domašinca, akovca, Male Subotice, Murskog Središ a, Dekanovca i Donje Dubrave, dok su kao gosti nastupili lanovi Limene glazbe iz ma arske Letenye. Program su odli no vodili Renata Dolenec i Vladimir Pongrac – Cak. Organizatori 18. Smotre puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije bili su Zajednica hrvatskih kulturno umjetni kih udruga Me imurske županije i Puha ki orkestar Op ine Donja Dubrava, a pokrovitelji Op ina Donja Dubrava i europski IPA program koji se provodi pod nazivom „Folklorni festival kre Mure. (Alen Fuš)
jem Kraljevcu
za a Donji Kraljevec s me imurskim plesovima. Susretu su trebali prisustvovati i gosti iz eške, no njihov je posjet zbog nepredvi enih okolnosti odgo en za neki od idu ih susreta. Me unarodni susreti folklornih skupina sad se održavaju svake druge godine zbog štednje. Mimohod s preko 200 sudionika zapo eo je u 15 sati ulicama D. Kraljevca uz predstavljanje folklornih skupina, te dvosatnim programom u sportskoj dvorani OŠ Donji Kraljevec. Me unarodne folklorne susrete otvorio je dona elnik op ine Kristijan Barana-
IZLOŽBA SLIKA povodom 250. obljetnice posvete župne crkve Svetog Jakoba u Prelogu
Crkvu Svetog Jakoba slikalo sedamnaest autora Povodom 250. obljetnice crkve Svetog Jakoba u Prelogu, obilježene prije nekoliko tjedana, otvorena je i izložba slika sedamnaest autora lanova LUDM-a, a glavni motiv izložbe bila je sama crkva. Tijekom cijele povijesti umjetnosti postoji plodan suodnos crkve i umjetnika, a lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja od svojeg osnutka sura uju sa župom Svetog Jakoba prire ivanjem izložbi. Svoje radove izlažu: Franjo Ružman Brko, Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Žeželj Mustak, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Ivan Bermanec, Mladen Špoljari , drvorezbar Miljenko Kranj ec, Mladen Pali , Pavao Ružman, Slavko Duki , Stanko Padari , Vladimir Vidovi Zvonimir Dolenec, Željko Šari i kao gost Stjepan Šari . O radovima autora govorio je novinar Josip Šimunko, rekavši da je rije o talentiranim autorima, od kojih svatko na svoj likovni na in vidi vizure crkve Svetog Jakoba. Jedini koji nije slikao samu crkvu, ve je ona samo pozadinski motiv, jest Franjo Žeželj Mustak. Njegova slika nosi naziv “Verlijev poklon”, a opisuje doga aj iz vremena ma arske okupacije Preloga. Ma arski su žandari u crkvi Svetog Jakoba u Prelogu uz oltar postavili divovsku jelku za Boži , koja je gotovo sakrila oltare. Prelo ki veleposjednik i domoljub koji se nazivao ili mu je nadimak bio Verli na to se jako razljutio i u svojoj je šumi, koja se nalazila u gornjem Me imurju, posjekao isto toliko veliku jelku i dovezao je u Prelog, a na radost djece, što slika i prikazuje. Novinar Josip Šimunko iznio je i nekoliko napomena i pretpostavki o povijesti oltara crkve Svetog Jakoba, zna ajnog
Detalj i raspoloženje nakon otvorenja izložbe, u pozadini slika Franje Žeželja Mustaka “Verlijev poklon” spomenika kulture. Glavni umjetni ki vrijedan oltar crkve Svetog Jakoba sastoji se od tri oltara, Svetog Jakoba, Svetog Josipa i Svetog Ivana Nepomuka, a u crkvi se nalaze i dva neogoti ka pokrajnja oltara, Gospe od krunice i Sveta tri kralja.
Oltari govore o povijesti Preloga Glavni oltar Svetog Jakoba povezuje injenicom da su u Prelog pozvani “hospitesi”, odnosno kraljevski gosti, za koje se smatra da su dali pe at Prelogu ili ga osnovali. Svetog Jakoba, jednog od dvanaest Isusovih apostola, posebno su poštovali hodo asnici i putnici, te srednjovjekovni vitezovi. Zaštitnik je ribara, apotekara, kožara, ratara i vo ara, ukratko obrtnika, što nam govori da su kraljevski gosti pozvani u Prelog u 13. stolje u bili obrtnici koji su trebali razviti obrt i trgovinu. Smatra se da su to bili uglavnom njema ki obrtnici, no o oltaru Svetog Ivana Nepomuka u crkvi Svetog Jakoba u Prelogu i do danas žive legende govore i ponešto druga ije. Najve a je zagonetka zapravo sam oltar Svetog Ivana Nepomuka, koji je veoma rijedak u Hrvatskoj. Sveti Ivan Nepomuk (Jan Nepomuk) za-
štitnik je eške i grada Praga, a kralj ga je dao ubiti 1393. godine jer je nije htio odati ispovjednu tajnu, ispovijedao je kraljicu. Zaštitnik je ispovjednika, graditelja mostova, kraljica i siromašnih, te zaštitnik od poplava. Zašto je oltar Svetog Ivana Nepomuka podignut upravo u crkvi u Prelogu, nije poznato, no mogu a je pretpostavka (zanimljivo je da se oltar Ivana Nepomuka nalazi i u katedrali u Dubrovniku, koji je isto imao razvijeno obrtništvo kroz povijest) da su u podru je Preloga me u prvima naselili i gosti iz eške, a kao obrtnici. S tim u vezi, zanimljiva legenda dolazi nam iz susjednog ehovca, koja se i danas zna u pojedinim obiteljima i prenosi s koljena na koljeno. U obitelji Blažeka prenosi se legenda da se prvi eh koji je doselio u današnje mjesto ehovec zvao Blažek, a da je kovao avle, što bi zna ilo da je bio kova . Narod za mještane ehovca i dan - danas govori da su “z avec”, odnosno da je pojedinac iz tog mjesta “ avlek”. Povjesni ari pak pretpostavljaju da ime ehovec potje e upravo od gostiju iz eške, koji su mogu e i osnovali samo mjesto. Tako je mogu e da ova legenda ima realne temelje, pa bi i zbog blizine Preloga i to mogao biti jedan od razloga postojanja oltara Svetog Ivana Nepomuka. Pokrajnji oltar Gospe od krunice (Male Marijice, kako ga zovu Prilo anci) u preloškoj crkvi nastao je kasnije, a proglasio ga je papa Pio V. 1572. godine, nakon velike pobjede krš anske vojske nad Turcima u bitci kod Lepanta koja se zbila 1571. godine. Danas mu je naslov promijenjen u Blagdan Blažene Djevice Marije od Ružarija, a zbog ekumenizma. (J.Š.)
IZLOŽBA SLIKA Likovne udruge “Slika” iz Gori ana
Od pejzaža i veduta do nadrealizma
Mimohod glavnom ulicom mjesta ši , a svaka skupina popra ena je pljeskom publike u dvorani. Karakteristika ovogodišnjih susreta je i veliki napor u samoj organizaciji i pripremi susreta, posebno lanova KUDa op ine Donji Kraljevec. Oni
biti raznih delicija i dobrog vina uz kulturni program KUD-a Mura, KUD-a iz bratske Narde (Ma arska), tamburaša... U ve ernjim satima priprema se veselica pod šatorom na prostoru autobusne postaje. U nedjelju prijepodne manifestacija seli u „Fusek“ na skelu i „Napolitanke“. Tamo se organiziraju sadržaji za druženje gra ana uz tamburice, šetnju uz Muru, osvježenje, a na „Napolitankama“ u organizaciji ŠRD „Mura“ bit e i ribi ko natjecanje. TK „Cimper“ Mursko Središ e svakoga dana u vrijeme manifestacije imat Dane otvorenih vrata u „Muzeju rudarstva“, uz bogatu
ugostiteljsko-gastronomsku ponudu. Cjeloviti program cjelokupne manifestacije s to nom satnicom i lokacijama još je u izradi. Ovime se želi obavijestiti javnost o terminu i konceptu programa „Ljeto uz Muru 2011“, te se pozivaju svi klubovi, udruge i pojedinci da se aktivno uklju e u program „Ljeto uz Muru 2011“, a za sve informacije mogu se javiti na telefon 040 370-781 ili 0997370770 Draženu Srpaku, zamjeniku gradona elnika. (BMO)
su na elu s Tamarom Recek i vodstvom KUD-a organizirali smještaj za pedesetak folkloraša kod prijatelja i lanova, kako bi se smanjili troškovi održavanja susreta. (J. Šimunko)
Povodom Dana op ine, u vije nici Op ine Gori an otvorena je prošli petak izložba slika lanova Likovne udruge “Slika”. Predsjednica udruge Marija Bašnec najzaslužnija je za ovu izložbu uz Lidiju Kramar, koja je izradila katalog. Svoje radove izložilo je dvadeset i troje autora, najve im dijelom u tehnici ulja na platnu ili staklu, te nekoliko radova u olovci i tušu, a jedan u pirotehnici. Izlažu: Drago Andrašek, Draženka Bašnec, Marija Bašnec, Stjepan Cvetko, Slavko Duki , An elko Farkaš, Jelena Farkaš, Kristina Posedi - Golenja, Leonard
Nadrealisti ka slika Kristine Posedi Golenja “Zabranjeno govoriti” na samom je otvorenju izazvala dosta reakcija Hranjec, Petar Hranjec, Lidija Kramar (fotogra ija), Miljenko Kranj ec (drvorez), ur a Mar-
etko, Josipa Mar etko, Marina Duki Ruti , Nadica Patafta, Julija Pongrac, Natalija Strahija, Emanuel Varovi , Vlatka Vi ar - Karla i Vlado Vi ar. Vije nici i gosti sa zanimanjem su razgledali izložbu, uz motiv pejzaža i prizora Gori ana. Ipak, najviše je pogleda privuklo nesvakidašnje nadrealisti ko ulje na platnu Kristine Posedi Golenja “Zabranjeno govoriti” (nadrealizam je ina e “šaka u oko” klasi noj umjetnosti), koje se može tuma iti i ilozofski, te rad nadarenog Emanuela Varovi a. (JŠ)
4
Scena
ETVRTAK, 14. srpnja, 21 sat Dvorište Zgrade Scheier
PETAK, 15. srpnja, 22 sata Centar za kulturu akovec
Filmska ve er: Dokumentarci Krste Papi a Krsto Papi naš je slavni dokumentarist. Oslanjaju i se na metode filma istine, šezdesetih i po etkom sedamdesetih niže uspješne dokumentarce i kratke igrane filmove koji su pokupili mnoge doma e i me unarodne nagrade. Na filmskoj ve eri ovog proslav-
ljenog redatelja možete pogledati filmove koji su temom i te kako bliski nama Me imurcima - “Nek se uje i naš glas”, “ vor”, “Specijalni vlakovi”, “Halo Munchen”, a posljednji dokumentarac u ve erašnjem programu, legendarna i uvijek ponovo i nanovo rado vi ena
Ispunjeno radno ljeto Pinkleca! sve nas u listopadu ponovo eka u našem gradu.
Na jesen ak etiri premijere! Bitno je istaknuti da je selekcija za svaki od ovih estivala, obzirom da su me unarodnog karaktera i u njima sudjeluju kazališta sa svih strana svijeta, doista teška, a više od same injenice da Pinkleci ulaze u službene programe estivala govori i ona da nastupe ne nižu samo sa jednom predstavom. Osim nastupa na spomenutim estivalima, Pinkleci marljivo uvježbavaju nove programe, pa nas ve na jesen ekaju ak etiri premijere – tri samostalne i jedna koprodukcija sa Dje jim kazalištem Dubrava. Najzanimljivija bi svakako, barem srednjoškolcima kojima je i namijenjena, mogla biti predstava pod nazivom “Klupica“, za koju tekst piše autorica nagra ivanog “Cvileka” Jelena Kova i , a režije e se uhvatiti proslavljeni redatelj i dramaturg Mario Kova . Predstava e, ako ste pretpostavili – dobro ste pretpostavili, obuhvatiti jednu obi nu subotu srednjoškolske ekipe provedenu, a gdje drugdje nego – na klupici. Dodajmo i da je prije ljetne stanke završena i prva godina Dramskog u ilišta KD “Pinklec“, koju je poha alo 28 mladih polaznika, a ve na jesen ponovo e se vršiti upisi i u ilište e ponovo krenuti s radom. Eto, dok naši Pinkleci marljivo rade, vježbaju i putuju, mi s velikim nestrpljenjem ekamo nove, pa i stare, predstave iz njihove kreativne tvornice. (bš, oto: KD “Pinklec”)
Na Vukovarskom lutkarskom prolje u Pinkleci su nastupili sa “Pti icom”, a na turneji kazališnim festivalima obišli su i Beograd, Bjelovar, Šibenik i Zagreb. ekaju ih još nastupi u Mariboru, Rijeci i akovcu, a za jesen su najavljene i 4 premijere!
Ljetna filmska tribina “Petk “Bez imena” “Sin nombre” krimi drama, film ceste Zemlja: Meksiko, SAD Režija: Cary Fukunaga Uloge: Edgar Flores, Paulina Gaitan, Diana García Sayra je tinejdžerica koja živi u Hondurasu i ezne za
“Mala seoska priredba”, i sniman je u Me imurju - u Orehovici. Iskoristite rijetku priliku i pogledajte prstohvat ponajboljih Papi evih dokumentaraca u jednoj ve eri. U slu aju lošeg vremena projekcija filmova održat e se na Maloj sceni Centra za kulturu.
LJETO KD “PINKLEC” prožeto nastupima na me unarodnim festivalima
Iako u ovim jedva podnošljivo vru im danima ljetne kazališne pauze nemate prilike gledati predstave jedinog pro esionalnog kazališta u Me imurju, Kazališne družine “Pinklec”, nemojte misliti da lanovi to aju noge negdje na obali ili u hladu neke od “hit” ljetnih plaža ispijaju osvježavaju e hotele. Ne, naši Pinkleci ovoga ljeta rade punom parom. Nakon što su još u travnju na beogradskom me unarodnom dje jem kazališnom estivalu “Zvezdarište pozorište” osvojili još jedan par nagrada – ovoga puta za predstavu “Matilda” režisera Olivera Frlji a, i to za najbolju predstavu i za najbolju režiju, uslijedili su nastupi na Vukovarskom lutkarskom prolje u sa “Pti icom”, na bjelovarskom BOK-u (Bjelovarski odjeci kazališta) prezentirali su “Matildu”, a sa proslavljenim “Dje akom Ivekom i psom Cvilekom” nastupili su i na Naj, naj, naj estivalu u zagreba kom kazalištu Žar ptica. Upravo sa potonjom predstavom, za koju su ove godine osvojili najvažniju nagradu gluma ke struke, Nagradu hrvatskog glumišta, ove su godine nastupili i na 51. Me unarodnom dje jem estivalu koji se puna dva tjedna održavao u Šibeniku, prošavši vrlo strogu selekciju koja je odabrala samo 4 dramske predstave doma e produkcije. Nakon Šibenika sa “Pti icom” e nastupiti u Mariboru na Poletnem lutkarskom pristanu, a i za jesen ve imaju isplanirano gostovanje na Me unarodnom lutkarskom estivalu u Rijeci. Naravno, bez Pinkleca ne e pro i ni ovogodišnji Assitej koji
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
boljom budu noš u. Ponovno ujedinjenje s dugo odsutnim ocem daje joj jedinu realnu opciju - da zajedno s njim i ujakom emigrira u Meksiko, a potom u SAD gdje otac ima novu obitelj. S druge strane, Casper je meksi ki tinejdžer kojeg eka neizvjesna budu nost. lan je lokalne bande
DRUGI TJEDAN “LJETA U GRA
Izložba hrvatske novinske fotografije 2010. Drugi tjedan ovogodišnje kulturne mani estacije “Ljeto u gradu Zrinskih” zapo elo je izložbom Hrvatske novinske otografije 2010., putuju e izložbe koja je u akovec po etvrti puta donijela presjek najboljih
radova hrvatskih otoreportera u prošloj godini. Izložbu postavljenu u Zgradi Scheier otvorio je predsjednik Gradskog vije a grada akovca Gordan Vrbanec, a posjetiteljima se obratio i predsjednik Zbora otoreportera Hr-
vatske – organizatora natje aja Igor Nobilo, predsjednik udruge „Fotografija “Milivoj Kuhar i otoreporter agencije Pixsell, akov anin Vjeran Žganec Rogulja. Upravo je Žganec Rogulja na ovogodišnjem natje aju sa pejzažnom otografijom vinograda u Svetom Urbanu ušao u finale natje aja Hrvatske novinske otografije koja se birala u sedam kategorija: Doga aj, Svakodnevni život, Reportaža ili kolekcija, Zabava i umjetnost, Portret, Sport te Priroda i okoliš. Me u prijavljenih 1.525 otografija 93 autora, njih je 17 ušlo u finale, a akove ki je otoreporter svojom otografijom osvojio tre e mjesto u kategoriji Priroda i okoliš.
Fotoreporter mora znati razmišljati Reporter agencije Pixsell, akov anin Vjeran Žganec Rogulja, fotografijom me imurskog vinograda osvojio je tre e mjesto u kategoriji Priroda i okoliš
Fotografija je, kako nam je pojasnio sam autor, snimljena u gornjem Me imurju, jednog jutra nakon što je zapao obilan snijeg, a
U Zgradi Scheier postavljena je izl promatraju i krajolik, za oko mu je zapela zanimljiva igra svjetla i sjene u mladom vinogradu. Plasman njegove otografije me u 17 najboljih u Hrvatskoj svakako ga veseli, tim više što je ovim putem on sam mogao doprinijeti promociji ljepote našega kraja.
Prva ostvarena kulturna suradnja Kiryat Tivona i akovca Nakon što je po etkom ove godine grad akovec potpisao Povelju prijateljstva sa izraelskim gradi em Kiryat Tivonom, kojom je zape a ena suradnja dvaju gradova na podru ju gospodarstva, obrazovanja, sporta i kulture, prvi vidljivi i ujni rezultat ovoga ugovora imali smo prilike doživjeti prošloga etvrtka u sklopu “Ljeta u gradu Zrinskih”. U goste nam je, naime, u suradnji sa Veleposlanstvom države Izrael, stigao KTV Chamber Music Group, skupina glazbenika amatera upravo iz spomenutog izraelskog grada i njegove okolice. Iako po struci nisu glazbenici ve , kao primjerice naš sugovornik Eyal Malkinson magistar fizike ili pak violinist Abraham Artzi – menadžer u globalnim kompanijama na podru ju armacije i visoke tehnologije, strastveno su zaljubljeni u klasi nu glazbu kojoj se redovitim probama posve uju barem jednom tjedno, i kroz užitak vlastitog glazbenog stvaralaštva pune baterije za svakodnevni stresan život. Osim spomenute
gospode u akovec su stigle i dvije dame – pijanistica Esther Lewin i violon elistica Sharon Yehoshua. Ovo etvoro glazbenika samo je jedan mali dio KTV Chamber Music Group, koju ini oko pedeset glazbenika. Kako nam je pojasnio Eyal Malkinson, koji se predstavio za klavirom i violon elom, Hrvatskom su oduševljeni. - Impresioniralo me zelenilo, a ljudima sam ugodno iznena en. Bilo mi je re eno da su Hrvati iznimno topli, ali ovakvu dobrodošlicu nisam o ekivao, podijelio je svoje dojmove. Ideja o suradnji dvaju gradova, po njegovu je mišljenju odli na, a oni sami, kao glazbenici entuzijasti, smatraju da je glazba idealna spo-
na kojom se mogu povezati ljudi i krajevi itavoga svijeta. - Glazba je dio svakog ovjeka, ona je na in komunikacije – osobito klasi na glazba koja ima tradiciju i vrlo je internacionalna. Iznimno sam zahvalan što mogu biti dio ove klasi no-glazbene “supkulture“, kazao je Malkinson. Na programu opuštenih i susretljivih Izraelaca našla su se djela Beethovena, Brahmsa, Masseneta i Kreislera, a akove ki ljubitelji klasi ne glazbe i u drugom su tjednu kulturne mani estacije “Ljeto u gradu Zrinskih“ - prema iskušanom receptu za svakoga ponešto – pronašli nešto i za svoju dušu. (bš)
etvoro od pedesetak glazbenika amatera KTV Chamber Music Group iz Izraela nastupilo je u akovcu
S obzirom da ih se baš i nema prilike es velik broj ljudi (fo
Doma i j doma u Najviše se posjetitelja u do sada održanom programu “Ljeta u gradu Zrinskih” sjatilo na koncert doma ih jazz snaga Fusion Five. Takav nas razvoj doga aja ni malo ne udi, jer ovaj sastav modernog zvuka iz akovca ine izvrsni doma i glazbenici: Mario Jagec na sakso onu, Branimir Novak na gitari, Maasej Kova evi na sintisajzeru, Boris Novak na bas gitari i
12. srpnja 2011.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NEDJELJA, 17. srpnja, 21 sat Atrij Saroga grada Zrinskih
kom u 22”:
u koju uvla i i 12-godišnjeg Smileya koji prolazi opaku inicijaciju. Casper se trudi zaštititi svoju vezu sa djevojkom Marthom a ljubav taji od bande. No, kada Martha susretne vo u bande Lil’ Maga, brutalno biva odstranjena iz Casperova života. A kada se Sayra s obitelji dokopa Meksika, tamo susre e - Caspera. Trajanje 96 minuta, preporu a se starijima od 16 godina.
Še er na kraju: Kries Mojmir Novakovi , frontmen kultne etno grupe Legen, krajem 2002. godine okupio je novu skupinu glazbenika pod imenom Kries. U po etku Kries pronalazi nadahnu e u melodijama i tekstovima tradicijskih pjesama, u slavenskoj mitologiji, dinarskom ritmu i zvukovima mediteranskih glazbala, a danas su prerasli
Prema njegovu mišljenju, iako stru ni žiri svake godine ini druga garnitura stru njaka, kvaliteta fotogra ija iz godine u godinu raste, a ove je godine to posebno naglašeno. Ne samo jer fotogra ije ne smiju biti naknadno obra ivane, ve je pravilnikom
dozvoljeno da fotogra ije ne moraju nužno biti snimljene u Hrvatskoj niti imati veze s Hrvatskom, kao što je to bio slu aj prošlih godina. - Tako su u natje aju mogli sudjelovati i kolege koji su pratili naše sportaše na natjecanjima diljem svijeta, pobjedni ku seriju
recenzije glazbenih kriti ara inozemnih medija puni su hvale za njihove albume, a virtuozna svirka i energi na scenska pojava samo su neki od razloga njihovog iznimnog uspjeha kod publike širom svijeta. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati u dvorani Centra za kulturu.
MEDIA MODEL ljeta 2011.
ADU ZRINSKIH 2011.”
ožba najboljih od 1.525 fotografija 93 autora prijavljenih na ovogodišnji natje aj Zbora fotoreportera Hrvatske
u grupu s punom ritam sekcijom i gitarom kao novim elementima s kojima su dobili na bogatstvu zvuka i aranžmana. Uspješno predstavljaju vlastiti spoj tradicijske i moderne glazbe diljem svijeta putem solo koncerata ili nastupom na festivalima u Austriji, eškoj, Irskoj, Ma arskoj, Njema koj, Sloveniji, Velikoj Bri-
taniji, Maleziji (United Islands, Colours of Ostrava, Balkan Fever, Druga Godba, Celtic Connections). Autori su glazbe za mnogobrojne kazališne predstave i ilmove (glazba za cjelove ernji ilm “Konjanik” osvaja Porina 2005). Dosadašnjim djelovanjem Kries je prisvojio epitet najaktivnijih predstavnika world music scene s ovih prostora, njihove pjesme pronašle su svoje mjesto u eteru radijskih postaja diljem svijeta,
fotogra ija u kategoriji Reportaže snimio je Darko Bandi nakon poplava u Ma arskoj, a ove su godine prisutne i fotogra ije primjerice iz Ruande, Južnoafri ke Republike ili Toronta, objašnjava Vjeran Žganec Rogulja. Najviše ga od svega veseli što je politi ka scena u Hrvatskoj, koja je dominirala prošlogodišnjim izborom, ove godine svedena na minimum i time je otvoren prostor drugim doga ajima. Objašnjava da me imurski fotoreporteri sa fotogra ijama doga aja koji su za nas lokalno bitni, imaju slabu pro u na nacionalnoj razini, a ista je situacija i sa fotogra ijama iz cijele Hrvatske u globalnom kontekstu. Baš je zato na svakom fotoreporteru ponaosob, smatra Vjeran, zadatak prepoznati što se traži i procijeniti koja bi fotogra ija žiriju mogla upasti u oko. - Fotoreporter je taj koji mora znati razmišljati, isti e nagra eni akove ki fotoreporter. Kvaliteta njegove fotogra ije prepoznata je, smatra, jer je jednu naizgled banalnu stvar osvježio i u inio je zanimljivom. Izložba najboljih novinskih fotogra ija u Hrvatskoj u 2010. godini otvorena je akove koj zgradi Scheier do 14. srpnja, a onda e krenuti put još šest hrvatskih gradova. (bš)
KRISTINA Bajs (23) – Mihovljan Nakon što je Andreja prošloga tjedna hrabro probila led ovogodišnje serije fotosessiona Media model ljeta 2011., ovoga nam se tjedna predstaviti odlu ila mlada Kristina Bajs (23) iz Mihovljana. Kristina je po zanimanju prehrambena tehni arka, no na svoj posao u struci za koju se školovala još uvijek eka. Kristinu emo najbolje opisati kao prirodnu i veselu osobu koja, s obzirom da vjeruje u bolje sutra, sama za sebe kaže da je vje ni optimist. Ipak, tvrdoglava je a i neke bi stvari radije nau ila na tu im
nego na vlastitim greškama. Svoje slobodno vrijeme najradije provodi uz knjige, a najdraža joj je klasika Jane Austen “Ponos i predrasude”. Ako ne ita, Kristinu ete naj eš e prona i u društvu svog de ka ili pak održavaju i formu tr anjem ili treninzima tae-boa. Obožava plesati na brze ritmove techno i house glazbe, a, iako ima manekenskog iskustva, ovaj naš fotosession snimljen na rijeci Dravi u Gornjem Hraš anu njen je prvi doticaj s modelingom. (foto: Zlatko Vrzan)
Osobna karta: Osobna karta: Ime i prezime: Kristina Bajs Mjere: 85/65/90 Datum ro enja: 2. ožujka 1988. Glazba: techno, house Slobodno vrijeme: tae bo, tr anje, itanje Najbolja knjiga: “Ponos i predrasude” Najbolji film: “Notebook”
Strastveni i sjetni Tango Appassionato
sto uti, “Fusionovce” je došao poslušati oto: Mario Jakši )
jazz za publiku Damir Kova i Skuba na bubnjevima. Bend samozatajno djeluje ve tri godine, akove koj se publici (iznova) predstavio prije svega koji mjesec u sklopu tribine Jazz srijeda u Maloj sceni Centra za kulturu, pa je akove ka je publika bez puno ustru avanja pohrlila poslušati ponajbolje doma e glazbenike prije nego se otisnu na mini ljetnu turneju diljem Hrvatske. (bš)
Nakon što su u subotu glumci Kazališta “Svarog” ispri ali pri u o akove kim geodetima u istoimenoj predstavi redatelja Borisa Kova evi a, drugi tjedan “Ljeta u gradu Zrinskih” zaklju ili su obrazovani glazbenici, ina e lanovi Zagreba ke ilharmonije, ovoga puta u sastavu pod nazivom Tango Appassionato. Josip Jožica Novosel na violini, Tihomir Novak na kontrabasu, Zlatan Došli na klaviru, Mladen Kosovec na harmonici
i Darko Horvat na gitari priuštili su posjetiteljima strastvenu glazbenu ve er, prošetavši svojim repertoarom ne samo izvedbama strastvenog tanga, ve i virtuoznim kombinacijama kabaret i salonske glazbe, pariških ulica ili ma arskog ardaša. U ovom postavu djeluju ve devet godina, a njihova je, na trentuke sjetna, na trenutke strastvena izvedba divno zaklju ila drugi tjedan ljetne kulturne manifestacije. (bš)
Prijavite se za Ljetni fotosession 2011.
Drugi tjedan “Ljeta u gradu Zrinskih” zaklju ili su zagreba ki glazbenici sastava Tango Appassionato
Me imurske novine i ove godine organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me imurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Fotosession kre e
uskoro predstavljanjem prve u nizu djevojaka, nakon ega e uslijediti još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu, kada emo serijal privesti kraju. Podsjetimo, samo neke od prošlogodišnjih modela bile su Lara
Toplek iz akovca, Bojana Perho iz Murskog Središ a i Iva Radek iz akovca. Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem emaila: zlatko.vrzan@mnovine. hr ili urednik@mnovine.hr.
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
Knjige, glazba, internet... br. 827
Guy Gavriel Kay: “Ysabel”
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.
Dobitnica prošlotjedne knjige Jane Austen “Razum i osje aji”je Dunja Šestak iz akovca: U ovom broju eka vas kultni roman “Ponos i predrasude” iste autorice.
MOZAIK KNJIGA
Spremni za Jane Austen? Brojni poklonici romana Jane Austen “Ponos i predrasude” i “Razum i osje aji” odsad te kultne romane mogu nabaviti u izdanju Mozaik knjige u kompletu u prijevodu Mirne ubrani . Slavni svijet Jane Austen vra a se itateljima svom svojom romantikom, humorom i emocionalnom snagom. Roman “Ponos i predrasude” klasi na je (kažu i najromanti nija) pri a o ljubavi i nerazumijevanju koja se odvija u klasno svjesnoj Engleskoj pri kraju 18. stolje a. Radnja je smještena u aristokratske krugove ruralne Engleske na prijelazu 18. u 19. stolje e. Bennettovi su plemenitaška obitelj koja je postupno osiromašila i ija gospo a majka Bennett o ajni ki nastoji svojih pet k eri udati za što je mogu e bogatije zetove. Prilika za to jesu lokalni balovi, a na jednom od njih najstarija k i Jane zagledat e se u bogatog aristokrata, gospodina Bingleya. Susret izme u Janeine mla e sestre Elizabeth i gospodina Darcyja ne e pro i tako dobro - Jane, koja se ponosi sposobnoš u procjene karaktera, Darcyja drži hladnim i nedostojnim njenih osje aja. No, nakon niza romanti nih, bra nih i ekonomskih komplikacija, Elizabeth i Darcy e shvatiti kako su ipak stvoreni jedno za drugo. Razum i osje aji razdiru dvije sestre, jednu razumnu, drugu romanti nu, u potrazi za ljubavima svojih života. Ho e li im to, s obzirom na ne baš blistavu imovinsku situaciju, po i za rukom? Kad njihov otac, gospodin Dashwood, umre, mora ostaviti ve inu svog imanja sinu iz svoga prvog braka, što ostavlja njegovu drugu ženu i njihove tri k eri na pragu siromaštva. Prima ih ro ak, ali njihova nesre a utje e na mogu nosti za udaju prakti ne i
KNJIGA TJEDNA
Ned Mariner nalazi se u Francuskoj sa svojim ocem, proslavljenim otogra om koji snima katedralu Saint-Sauveur u Aixen-Provence. I otac i sin strepe za sudbinu Nedove majke, lije nice koja se priklju ila udruzi Lije nici bez granica i koja trenutno boravi u ratom razorenom Sudanu. Njoj to nije prvi put da vlastitu sigurnost stavlja na kocku kako bi pomogla onima kojima
je najpotrebnije, a njezinu je hrabrost naslijedio i Ned. Ta e mu hrabrost uskoro i zatrebati. Za vrijeme razgledavanja i istraživanja predivne katedrale, Ned e upoznati Kate, ameri ku studenticu na razmjeni sa zavidnim poznavanjem povijesti te rancuske regije. No ak e se i Kate nemalo iznenaditi kad njih dvoje nai u na stranca s nožem u ruci. - Mislim da biste sada
trebali oti i, re i e im. - Nabasali ste na rub jedne vrlo stare pri e. Ovo nije mjesto za djecu. Vjerujte mi. U tom prastarom mjestu granice izme u živih i onih koji su odavno umrli tanke su, a Ned i njegova obitelj na i e se uvu eni u zlokobnu pri u, dok mitske figure izranjaju iz nekih davno zaboravljenih sukoba i mijenjaju – ali i otimaju – živote.
ALBUM TJEDNA
Tamara Obrovac “Madirosa”
realne Elinor i djetinjasto romanti ne Marianne. Sestra Elinor se zaljubljuje u bogatog Edwarda Ferrarsa, ali s obzirom na njen trenutni status, njegova ih obitelj razdvaja. S druge strane, za Marianne je gospo a Jennings namijenila poštenog (i bogatog) pukovnika Brandona, ali Marianne ipak ima druge planove ... “Razum i osje aji” su istokrvna romansa književnice Jane Austen, zbog koje su njezini ljubavni romani vrlo itani i ve dva stolje a toliko popularni. Danas je Jane Austen podjednako prisutna u akademskim analizama, kao i u popularnoj kulturi, uz mnoštvo razli itih filmskih verzija i televizijskih adaptacija. No, ono što se esto zaboravlja u svim tim razli itim (re)interpretacijama jest sam izvorni opus Jane Austen koji, iako relativno malen, do danas ostaje životan i relevantan. Brojne ekranizacije i televizijske adaptacije svakako su pridonijele popularnosti ove spisateljice pa se je slavna Jane u jednoj BBC-jevoj anketi o popularnosti našla na zasluženom drugom mjestu, odmah nakon Gospodara prstenova.
S Tamarom Obrovac, bogme, nikad dosadno. Nakon svih glazbenih iznena enja i mijena, neumorna Puležanka ovaj put publici je ponudila još i - vremenski stroj. Ni manje ni više: njezin najnoviji album “Madirosa” u cijelosti je na injen od skladbi snimljenih još 2008., a za publiku prire enih i objavljenih tek prije neki dan. Zavidni jezici vjerojatno bi razloge za ovako neuobi ajeni skok kroz vrijeme (i prostor) pronašli u nedostatku aktualnog, riškog materijala i obvezama prema mati nom diskogra u. No, da ta varijanta baš i nema veze sa stanjem stvari najbolje pokazuje sve ascinantniji kreativni tempo što ga je eli na istarska lady sama sebi u me uvremenu nametnula. Podsjetimo, 2009. je ostvarila vjerojatno najbolji album itave (dotadašnje) karijere, do kosti izvrstan “Ne u više jazz kantati”, s elektrificiranom verzijom Transhistrie; potom je prvo odvezala jedra koncertnom projektu IstraIrska Ensemble, a onda i najnovijem IstrArmenia Ensemble, koji je s raznih strana pokupio iznimne recenzije. O nekakvoj stvarala koj stanci, dakle, teško može biti govora, a o manjku nadahnu a još i manje. Prije e biti da je “Madirosa” ostavljena da malko odstoji dok se usklade svi termini i obveze brojnih i lokacijski raštrkanih postava Tamarinih sastava, a i da se produkcijski sve izbrusi. Treba pritom imati na umu da bi primjenjivanje enoloških metoda na pripremu i objavljivanje
plo e moglo ipak imati i jednu konkretnu konzekvencu kod publike. Vjerojatno e svi oni koji su od njezina novog rada o ekivali nekovrsni nastavak bombasti nog i vrhunskog albuma prethodnika biti donekle razo arani povratkom klasi nijem zvuku Transhistrie. Ovdje se, me utim, upravo i radi o ‘klasi nom’ zvuku. “Madirosa” - što je autori in imaginarni pojam za mediteransku ružu, koja, po njenim vlastitim rije ima, “simbolizira osobni doživljaj Mediterana kao kulturološkog i glazbenog univerzuma” - presudno je ozra ena zvukovima, bojama i atmos erama guda kog kvarteta, što ih za ovu prigodu izvodi eški sastav Epoque. Tako je klasi na glazba i službeno ušla u glazbeni svijet Obrov eve, u izvedbi ukupno devetero glazbenika. Sad ve postaje jasnije da je rije o prili no riskantnoj igri, u kojoj valja pomiriti ne samo me uigru dva posve razli ita sastava, ve i klasi ne strukture i improvizaciju s jakim etno-stilizacijama, što je najvidljivije upravo u naslovnoj skladbi. itava plo a, me utim, uspješno brodi svim svojim zahtjevnim vodama i daje dovoljno vremena svim idejama
da se razviju: tek dvije skladbe traju kra e od pet minuta, dok itav album donosi ak 78 minuta zvuka. Ako sve ovo zvu i kao podosta kompleksno, niste se prevarili: posrijedi je zacijelo najsloženiji i najambiciozniji album Tamare Obrovac do sada, koji se ne prima ni izbliza tako lako kao “Ne u više jazz kantati”; ali “Madirosa” e ambicioznijim i pažljivijim slušateljima donijeti itavo more najrazli itijih detalja, od novih itanja ve standardnih “Daleko je...” (u itavih 11 minuta, s odli nim introm na flauti i all-out improvizaciji u središnjem dijelu, s Leva i evim bubnjarskim solom) i “Villa Idola”, ija je razigrana izvedba jedan od vrhova plo e, do iznimnih tango-improvizacija u “Sama bez tebe” (gdje solo-bravure drži vazda eklekti ni Uroš Rakovec) ili pak otvaraju oj skladbi. Upravo senzibilitet ovog iznimnog gitarista donio je ponešto starodrevni štih u “Lipo moje tilo”, dok minuciozni rad Tamarinog ‘ku nog harmonikaša’ Fausta Beccalosija vrlo esto predstavlja klju nu sponu izme u Epoque kvarteta i kvinteta Transhistrie, stvaraju i asocijacije na atmos ere Astora Piazzole, kojemu album možda i najviše duguje. Prigovor se pritom može uputiti prevladavaju em melankoli noelegi nom raspoloženju plo e, koje rijetko prelazi na posve sun anu stranu, osim u nježno rasplesanoj “Rožici”. ak ni sjajna “ a e mi lipota” (vjerojatno najljepši i najuspjeliji trenutak albuma) nije bez svoje brige i strepnje, što ju tobože iz drugog plana zorno akcentuiraju izvrsni guda i. ežnja u interpretaciji Ta-
INTERNET I RA UNALA
Online ažuriranje .hr domena
WEB PREPORUKA
Zbog njih su ove fotke nezaboravne! Svijet bi bio puno dosadnije mjesto da nije životinja koje nas okružuju, pa emo i ovotjednu najstranicu posvetiti upravo njima. Blog “...With Critters” sigurno e vas sigurno zabaviti svojom kolekcijom smiješnih slika. Rije je o još jednom tematskom tumblru, a ponovo su u pitanju i otka ene otomontaže. Ideja je
jednostavna: ma koliko neka otografija bila zanimljiva, izgledat e još bolje ukomponira li se u sliku i neko od stvorenja iz životinjskog carstva. I doista, hrpa predvidljivih otki s Facebooka, kao i kadrova filmskih zvijezda i politi ara postala je smješnija nakon što su svoje mjesto na slici pronašle životinje.
Ukoliko ste korisnik besplatne .hr domene vjerojatno vam je poznato da je CARNet do nedavno omogu avao ažuriranje podataka domena isklju ivo pisanim putem no sada je to mogu e napraviti i preko online obrasca. Stvari su se dosta pojednostavnile, ali i ubrzale tako da su novi podaci vidljivi odmah. Besplatne .hr sekundarne domene su jedna od pogodnosti koje se nude pravnim osobama registriranima u Hrvatskoj - iako je postupak registracije i administracije tih domena relativno kompliciran su vrlo popularan izbor ukoliko svoju tvrtku predstavljate na internetu. No, sada je postupak administracije jednom registrirane domene dosta lakši jer je sve mogu e napraviti online - pod uvjetom da ste pri registraciji domene naveli svoju e-mail adresu. Ukoliko ovo
niste napravili, biti e je potrebno ažurirati, što vam se svakako preporu uje napraviti budu i da e ubudu e ažuriranje (ili barem provjera) podataka domene biti obavezan proces koji morate napraviti barem jednom godišnje - ili ete izgubiti pravo na korištenje domene.
Provjera podataka o domeni Prvi korak koji je potrebno napraviti je provjeriti je li uop e unutar podataka o domeni upisana vaša e-mail adresa koja e vam biti potrebna da ažurirate ostale podatke: ovo se radi preko orme na adresi www.dns.hr. Upišite ime domene koju koristite te traženi Captcha kod, biti e vam prikazani osnovni podaci - o korisniku, administrativnoj i tehni koj osobi te
DNS zapisi. Provjerite je li e-mail adresa vašeg kontakta ispravna.
Ažuriranje podataka domene Ako je vaša kontakt e-mail adresa ispravna, možete nastaviti s ažuriranjem, po etni korak je upisati ime domene i svoju ulogu vezanu uz domenu unutar CARNetove web orme. Ime domene je potrebno upisati bez dodatnih poddomena ili adresa stranica - tako da, ako je vaša
www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099
mare Obrovac rijetko, doduše, može promašiti - a ondje gdje je sve posloženo s bezgrešnim osje ajem za mjeru i (još više) fino u akusti arske interpretacije lako e oduševiti, kao u silno suptilnoj “Zoven” - no potpuna dominantnost tugaljivih raspoloženja kod ovako velike plo e može kod slušatelja s vremenom doista stvoriti zasi enje. No, za poklonike tanga i ada - koji su, uz istrijanske strastvene disonance, glavne idejne koordinate ovog kozmi kog svemediteranskog cvijeta Tamare Obrovac - sve je jasno: takve glazbe nema bez barem pritajenog bola u grudima. U to ubacite izniman smisao za dramatiku Epoque kvarteta i vrlo suptilnu improvizaciju Transhistrie, koja e s tri prigušena tona ostvariti više nego drugi s komornim orkestrom; a ispred svih njih pjeva icu rapantne emotivnosti i još ve e ekspresivnosti, ija sposobnost za nijansirano ispjevavanje svih traganja ljudskog srca kao da raste s godinama. Preko svega povucite još etiri žestoke crte improvizacije i imate “Madirosu”: plo u koja mnogo traži, dosta daje, ali više od svega pokazuje da za Tamaru Obrovac i njezin peto lani odred za sve situacije jedva da postoje granice. Strepnje od izazova, kao što znamo, ve odavno nema. (Pavle Vukši , preuzeto s portala Muzika.hr)
Popis pjesama 1. Titanic/Tango a a a; 2. Rožica; 3. Dube sanjan; 4. a e mi lipota; 5. Daleko je...; 6. Zoven; 7. Lipo moje tilo; 8. Madirosa; 9. Sama bez tebe; 10. Villa Idola
adresa stranice oblika http://www. infinius.hr/pocetna.html - potrebno je upisati samo infinius.hr - bez www prefiksa i imena stranice. Provjerite jeste li primili e-mail (tema je oblika “Administracija domene ime_domene.hr”, a pošiljatelj je registrar[at]dns.hr) unutar sljede ih nekoliko minuta te da nije završio unutar spam pošte - link koji vam je poslan unutar tog e-maila vrijedi samo sat vremena! Kliknite na link iz e-maila (ili ga kopirajte u preglednik) - web orma kuda vodi ovaj link vam omogu ava da direktno ažurirate podatke vezane uz domenu, ali ujedno i da produžite trajanje registracije za narednih godinu dana. Ukoliko je s podacima sve u redu potvrdite da ste gotovi s ažuriranjem, a domena e još sljede ih godinu dana biti registrirana na vas ( ak i ako niste ništa promijenili - dovoljno je bilo kliknuti na “Spremi i produži domenu” link). Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.
12. srpnja 2011.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Film CIJENA ISTINE
HARRY POTTER I DAROVI SMRTI:
kriminalisti ki triler Režija: Brad Furman Scenarij: John Romano Uloge: Matthew McConaughey, Marisa Tomei, Ryan Phillippe, William H. Macy
2. DIO akcijska misti na fantazija Redatelj: David Yates Uloge: Daniel Radcliffe, Rupert Grint, Emma Watson
Harry Potter i Darovi Smrti 2. dio posljednja je avantura mladog arobnjaka, ispri ana kroz dva cjelove ernja ilma. Pred vam je posljednji ilm - veliko inale! Bitka izme u dobrih i zlih sila svijeta arobnjaka eskalira
u veliki rat. Ulog nikad nije bio ve i i nitko nije zašti en. Harry Potter bit e pozvan prinijeti svoju posljednju žrtvu dok se posljednji okršaj s Voldemortom približava. Trajanje 132 minute, preporu a se starijima od 13 godina.
NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Largo Winch” je snimljen u koprodukciji: a) SAD i Japana b) Njema ke i Italije c) Francuske i Belgije Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Strniš ak iz Šenkovca
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________
22.00 BEZ IMENA SIN NOMBRE
2. LJUBAV I OSTALE DROGE
je smrt sumnjiva jer je on vlasnik velike i mo ne korporacije W Group. Službeno nije ostavio nasljednika, pošto nije imao obitelj. Jedino je uspješno držao u tajnovitosti svog sina, Larga (Tomer Sisley), kojeg je posvojio pred tridesetak godina u bosanskom sirotištu.
isprepletena s nekoliko pri a. Jedna pri a zapo inje kada grani ar Cole Frankel (Ray Liotta) jedva izbjegne nesre u u kojoj je mogao pogaziti mladu Claire Shepard (Alice Eve), australsku glumicu.
Zemlja: Meksiko, SAD Režija: Cary Fukunaga Uloge: Edgar Flores, Paulina Gaitan, Diana García
4. GRAD LOPOVA 5. NEZAUSTAVLJIVI 6. TRON: NASLJEDSTVO 7. HARRY POTTER 7
subota 16.7.
8. PO ETAK 9. PRI A O IGRA KAMA 3 10. CHE 1, 2
FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. MR. POPPER’S PENGUINS
18.30 i 21.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO akcijska misti na fantazija
nedjelja 17.7.
2. BRIDESMAIDS 3. PIRATES OF THE CARIBBEAN: 4. HANNA 5. INSIDIOUS
18.30 i 21.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO akcijska misti na fantazija
6. PRIEST 7. BAD TEACHER
BEZ IMENA
Peter Highman (Robert Downey Jr.) kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno sretne
etvrtak 14.7.
18.30 i 21.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO
akcijska misti na fantazija 1. 127 SATI
Faca snažne korporacije (Miki Manojlovi ) pada s prijestolja, iako nema obitelj, naslijediti ga treba posvojeni sin kojeg su uhapsili u Amazoniji! Bilijunaš Nerio Winch (Miki Manojlovi ) je prona en mrtav, utopljen. Njegova
TERMIN
srijeda 13.7.
petak 15.7.
LARGO WINCH
ambicioznog glumca Ethana Tremblaya (Zach Gali ianakis) i bude prisiljen na zajedni ku vožnju. Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i – Peterovi živci.
kriminalisti ki triler
19.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO
DVD, BLUE RAY IZLOG
Pot resna drama smještena u južnu Kaliforniju, u period od svega nekoliko dana, obra uje problem imigranata u Los Angelesu. Radnja je
akcijska SF avantura
21.00 CIJENA ISTINE
akcijska misti na fantazija Redatelj: David Yates Uloge: Daniel Radcliffe, Rupert Grint, Emma Watson
posvetio je obrani šarenog društva zlo inaca, a sad mu se nudi posao života: obrana Louisa Rouleta, ljepotana s Beverly Hillsa koji je optužen za ubojstvo. Slu aj koji se inio jednostavnim iznenadni slijed doga aja pretvorit e u smrtonosnu igru i Hellerovu borbu za opstanak. Trajanje 118 minuta, preporu a se starijima od 13 godina.
3. AMERIKANAC
GRANICA
utorak 12.7.
18.30 TRANSFORMERS 3
nema ilmskog programa
________ _____________________________
“The Lincoln Lawyer”, drugi dugometražni ilm redatelja Brada Furmana, adaptacija je istoimenog romana slavnog ameri kog pisca krimi a, Michaela Connellyja. Mickey Haller je odvjetnik koji brani kriminalce, a ured je smjestio na zadnje sjedište Lincoln Continental limuzine kojom kruži ulicama Los Angelesa. Svoj profesionalni život
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
Honduraska tinejdžerica zbližava se s ocem i planira po eti bolji život u SAD-u, no tamo ju tako er ekaju ljudi s ukletim sudbinama. Sayra je tinejdžerica koja živi u Hondurasu i ezne za boljom budu noš u. Ponovno
ujedinjenje s dugo odsutnim ocem daje joj jedinu realnu opciju - da zajedno s njim i ujakom emigrira u Meksiko, a potom u SAD gdje otac ima novu obitelj. S druge strane, Casper je je meksi ki tinejdžer kojeg eka neizvjesna budu nost.
ponedjeljak 18.7.
8. SOMETHING BORROWED 9. TRANSFORMERS: DARK OF THE... 10. KUNG FU PANDA 2
U.S. Box Office
18.30 i 21.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO akcijska misti na fantazija
1. TRANSFORMERS: DARK OF THE... 2. CARS 2
Radno vrijeme blagajne
3. BAD TEACHER 4. LARRY CROWNE 5. SUPER 8 6. MONTE CARLO 7. GREEN LANTERN 8. MR. POPPER’S PENGUINS 9. MIDNIGHT IN PARIS
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
10. BRIDESMAIDS
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
Lifestyle DRUGA IJI POGLED na mršavljenje može biti vaš klju uspjeha
Promjenom plana do uspješnog gubitka kilograma Kada po stoti put odustanete od dijete i prestanete križati ili preskakati dane koje ste si postavili kao ciljeve – nije potrebno samo dobiti više volje i motivacije ve je potrebno i “ubiti” monotonost ovog cijelog procesa. U ovom lanku ne emo pisati o raznim vrstama dijeta i teškim vježbama ve emo vas usmjeriti kako da vam vrijeme dok ekate promijene pro e puno zabavnije i s mnogo više motivacije.
‘’Još 48 dana do kraja’’ Mi žene naj eš e imamo naviku odbrojavanja. Cijelo vrijeme nešto odbrojavamo. Minute do kraja radnog vremena, sate do izlask a u romanti nu šetnju, mjesece do promaknu a i narav no dane do potpu nog s k i -
danja viška kilograma. ini nam se kako tako imamo sve pod kontrolom, na papiru, na tablici, u ra unalu. Jer sve što se napiše, može se obrisati, izmijeniti, produljiti ili najgore potpuno izbrisati ili razdrapati. I tako drage moje, idemo ponovno iz po etka. Ukoliko ste ve po ni same ne znate koji put napravile takvu stvar, napravite još jednom, no, ovaj put zadnji put. Sada napišite samo brojeve. I to puno manje brojeva nego ina e. Naime, želimo da napišete kilograme koje želite izgubiti (najbolje u nekoliko etapa, odnosno “pragova” koje želite posti i), ne dane u kojima ete ih skinuti ve njih same. Papir e biti puno manje zauzet, a vi ne ete okretati o ima kada vidite koliko još ima ‘’dana do kraja’’. Križajte kilograme koje ete gubiti tokom vremena. Vrijeme nije bitno koliko je bitno da skinete vaše najgore neprijatelje – kilograme. Osim toga, puno je preglednije kada križate koliko još imate kilograma do kraja nego kada vidite tablicu od 90 i više dana.
gle uda, svaki put isti kad ga upalite. Ve znate svaki pokret napamet i okre ete o ima kada ujete izjave trenerice koje tako er – znate napamet. Baš zbog te monotonosti nikako da krenete na drugi stupanj, a gdje je onda tek tre i dio... Nemojte si dopustiti da vas jedne te iste vježbe izbace iz balansa. Probajte nešto drugo. Sje ate se onog orbitreka u garaži kojeg ste nadobudno kupili, vježbali cijela tri dana, nakon toga povješali na njega robu iz ormara pa ga nakon mjesec dana odnijeli na balkon samo ‘’privremeno’’ dok ne o istite sobu? Vrijeme je da ga vratite, a isto tako je vrijeme da ponovo obu ete one tenisice koje nikad niste nosili i zapo nete lagano džogirati. Rolajte se, vozite bicikl, plivajte jer je sada toplije vrijeme. U protivnom, rade i jedno te isto postoji 80% šansa da odustanete kako i do sada.
Vježbajte raznovrsno
Namirnice od kojih vam je ve zlo. Ukoliko u dijeti stoji kako morate jesti jaja,
Kupili ste video s aerobnim vježbama koji je,
Jaja, špinat i ostale “jedno-te-iste” namirnice...
meso, salatu i ostale zdrave namirnice, to je sve OK. No, dijeta u kojoj se apsolutno strogo morate držati samo odre enih namirnica i koje su u pravilu poprili no neraznovrsne – nije zdrava i nije pravi na in da izgubite kilograme. Dijete postoje kako bi vas usmjerile u zdraviju prehranu, u bolji na in života i kako bi vaš metabolizam naviknuli na promjene, i to zdrave promjene. Dakle, ako u dijeti piše da u 12.00 pojedete naran u, to nužno ne mora biti naran a, ve ju možete zamijeniti bananom, jabukom, grož em ili nekoliko jagoda. Bitno je da znate odvagati pravovaljanu zamjenu.
Budite spremni – na izazove Tu mislimo na reklame, fini mirisi iz obližnje pekare ili restorana, pozivi na ve eru, brza hrana i sve ostalo ega možda niste niti svjesni... Budite jaki i vjerujte u sebe. Najvažnije od svega je da znate da ete uspjeti i da jednom kada uspijete ete se riješiti tih kilograma i održavati ih, te da ne ete više morati kretati ispo etka. Nikad više ispo etka.
LJETO JE i u detaljima
RECEPT tjedna
Modni dodaci s kojima ete biti u trendu Savršeni look ne jam i sama odjevna kombinacija, koliko god vrhunska bila, osje aj za s l, kako se to zna re i, krije se u detaljima. A s njima ovoga ljeta zaista možete promijeni izgled, bi druk iji od drugih i zasluži pohvale za maštovitost i uspješan spoj odje e i modnih dodataka. Ove sezone, kada se radi o detaljima, nezaobilazni su šeširi, marame, torbe, svakako sun ane nao ale, remen, nakit.
Špageti-quiche Sastojci • 300 g lisnatog tijesta • 175 g špageta • 100 g graška • 300ml kiselog vrhnja • 3 jaja • 150 g ribane gaude • sol, papar, malo muškatnog oraš i a • 5-6 mini-raj ica • 2 žlice sjeckanog peršina
Priprema Špagete skuhati al dente, ocijediti i malo preliti hladnom vodom. Lisnato tijesto razvaljati u ormu promjera 26 cm (ra unati i rubove), izbosti vilicom. Formu obložiti
papirom za pe enje. Jaja, kiselo vrhnje, malo soli, papra i na vrh noža muškatnog oraš i a pomiješati. Na tijesto rasporediti špagete, grašak i polovinu ribanog sira. Zaliti mješavinom kiselog vrhnja i posipati ostatkom ribanog sira. Na sve to rasporediti nekoliko mini-raj ica presje enih kroz pola. Pe i na 200 stupnjeva do zlatno-žute boje (oko 45 minuta). Gotovi quiche posipati sjeckanim peršinom. Pustiti 15 minuta da se ohladi i rezati. Po zelji se može dodati i oko 100 grama sjeckane šunke, a tko ne voli grašak, može i bez njega.
skim šeširom na dugoj kosi. Šešire možete bira u raznim bojama i materijalima, znak su osobnos i elegancije, svakako potražite model koji vam najbolje pristaje. Ove sezone moderne su i trake za kosu. Osvrnete li se oko sebe, na gotovo svakoj drugoj djevojci primijetit ete još jedan dominiraju i modni dodatak; maramu-šal, poželjno je da su šarene, veselih boja i što duže.
Šeširi, trake, marame
Torbe, remeni...
Za izlazak na vru e gradske ulice svakako pripremite šešir, moderni, ljetni, ako ima i ukras na obodu ili maramu još bolje. Slamna šeširi s velikim obodom prikladni su za plažu, š te od sunca, ali i jam e da s njima ne ete pro i nezapaženo. Nekim ženama bolje stoje slamna šeširi s kra im obodom, a druge pak fenomenalno izgledaju s pravim kauboj-
Torba je nezaobilazan modni dodatak, ne samo lje . To je i najjednostavniji na in da osvježite garderobu. Za ovu sezonu birajte torbu jarkih boja, to može bi žuta, crvena, no, ako vam je draža klasika, onda je svakako vaš izbor velika, bijela torba. Remen je modni dodatak koji pomaže da naglasite struk, te da vizualno izgledate mršavije. Ako vam je to cilj onda birajte re-
men u boji haljine i nosite ga na najužem dijelu struka. Ovoga ljeta nose se široki, lakirani remeni, mogu bi od kože, ili zavezani poput marame. Klasi an kožni remen najbolje pristaje uz traperice. Tuniku možete osvježi remenom koji ete nosi niže, na bokovima, što tako er produljuje guru.
Upadljiv nakit, efektni satovi U trendu je velik, uo ljiv nakit. Najvažnije je da stvara dojam blještavila, sjaja, kako i prili i ljetu i razigranos boja i dezena na nama i oko nas. To mogu bi široke narukvice, velike ogrlice s perlama, velike naušnice, ogromno prstenje. Uvijek lijepo izgleda i nakit od drveta. Od narukvica možete stavi nekoliko srebrnih,tankih ili jednu ve u.
Satovi su postali pravi modni dodatak, bitan za sveukupni dojam. Ne samo da su dokaz statusa, ako se radi o skupim i iznimno vrijednim primjercima, nego su satovi danas poput nakita. Što se e sun anih nao ala, ovoga su ljeta u trendu modeli s retro š hom. Nose se velike sun ane nao ale zaobljenih okvira. Moderne su i nao ale s uzorkom, kao i „ma kaste h nao ale, bitno je samo da su nao ale velike, možemo re i i prevelike jer takve su u trendu za ljeto 2011.ž
Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec
12. srpnja 2011.
Dobro je znati 299
www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333
i d luz a www.poli.c
om.hr
među pilećim kobasicama u Europi!
Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-
kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.
Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.
10
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR
Piše Katarina Flajpan
Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
Izbjegnite yo-yo u inak
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
EEG-laboratorij
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Somatizacija
Znate li primiti kritiku?
Imam 26 godina. Ve u pubertetu sam osje ala bolove po raznim dijelovima tijela. Tada su sve pretrage bile uredne. Lije nik mi je ordinirao Oksazepam i to sam nekoliko mjeseci uzimala i stanje se popravilo pa sam mislila da e sve biti u redu. Unatrag par godina sve se vratilo. Prvo sam imala glavobolje uz koje su se javljali strahovi, nervoza i preosjetljivost. Takvo stanje potrajalo je neko vrijeme i nakon par mjeseci pojavili su se bolovi, ovaj put u trbuhu, uz mu nine, nadutost i povra anje. Ponovno sam obavila pretrage koje su bile uredne. Zanima me radi ega mi se javljaju bolovi po raznim dijelovima tijela, je li to nekakav organski poreme aj premda su nalazi uredni ili se radi o nekakvom psihi kom poreme aju? Na temelju podataka koje ste mi dali kod vas se najvjerojatnije radi o tzv. somato ormnom poreme aju kojega nazivamo somatizacija. Bitno obilježje somatizacije su tjelesne smetnje bez nekog vidljivog organskog nalaza koji bi mogao objasniti te smetnje. Somatske smetnje obi no nisu ograni ene samo na jedan organski sustav nego
Drugi nas ljudi s ve im ili manjim pravom procjenjuju i kritiziraju u razli itim situacijama. Nije lako prihvatiti kritiku na otvoren i jednostavan na in, kao poruku o svom ponašanju koja može, a i ne mora biti to na. Kritiku treba iskoristiti, loše je i nepotrebno, a i nemogu e, braniti se od nje. Može nam pomo i da uo imo kako naše ponašanje izgleda drugim ljudima i kako utje e na njih, a to je važno. Mi živimo sa drugim ljudima i držimo do njih, pa nam može biti korisno odlu iti se na neke promjene u svom ponašanju ako e to biti dobro i za nas i za druge. Mada nam se kritike ne svi aju omogu avaju nam da se okrenemo oko sebe i nau imo nešto o ljudskom ponašanju. Zato svaku kritiku koju primamo treba pažljivo saslušati, nastoje i se smirivati razumnim unutarnjim dijalogom (Pogriješila sam, ali to se može riješiti. Svi ponekad griješe, ni ja nisam izuzetak. ..). Ne treba kriti ara prekidati i onemogu avati da izloži svoje vi enje, bez obzira da li je u pravu ili ne. Dopustite da se razjasni na što se kritika odnosi i zašto ste ju dobili, nemojte se odmah uvrijediti ili razljutiti, pa ni kad je posve neopravdana. Najprije mora biti jasno što to drugoj strani smeta, a onda ete utvrditi jesu li njena zapažanja i procjene to ne ili neto ne. Znam da je ovo pojednostavljena verzija stvari, u kojoj polazim od pretpostavke da vas ljudi ne gnjave i ne kritiziraju bez veze i da ste vi dovoljno strpljivi da ih slušate, iako u stvarnom životu ima onih koji drugo i ne rade nego gun aju i kritiziraju, kao što ima i onih kojima se stvarno s pravom može puno prigovoriti, ali oni ništa ne u-
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
na više njih, pa tako bolovi se mogu pojaviti u predjelu glave, trbuha, le a, zglobova, prsa, udova. Somat izacija eš e poga a žene i obi no po inje u adolescentnoj dobi ili ranijoj odrasloj dobi. Uzrok pojave simptoma može se objasniti suzbijanjem i potiskivanjem srdžbe usmjerene prema drugima, usmjeravanje srdžbe prema sebi ili kao posljeidica identifikacije s roditeljem koji je imao ulogu bolesnika. Zapravo psihodinamski gledano to je potiskivanje želja ili poriva koji se o ituju kroz tjelesne simptome tako da se anksioznost trans ormira u specifi an simptom. Somatizacija ima kroni an tijek s nekoliko remisija a ponekad se zna javiti i depresija. Što se ti e terapije treba izbjegavati psihotropna sredstva, osim u slu ajevima akutne anksioznosti ili depresije. Uglavnom se u lije enju primjenjuje dugotrajna psihoterapija okrenuta prema osobi i suportivna psihoterpija koja je potrebna da bi se omogu ilo razhumijevanje dinamike i podrške tijekom stresnih životnih doga aja. Isto tako važno je pratiti pacijenta da bi se sprije ila zloporaba (psihoaktivnih) sredstava, mijenjanje lije nika, nepotrebni postupci ili dijagnosti ki testovi.
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535
ju i tjeraju svoje. Recimo da ste vi razumna i dobronamjerna osoba, da niste ne bi ni itali ove lanke. Zato, ako vas kritiziraju i to no je to što kažu, u redu je priznati istinu (Da, zaista sam ostavila nered.), dati na znanje kako se osje ate (Neugodno mi je zbog toga) i pokazati da razumijete drugu osobu (Shva am da te to naljutilo), a zatim ponuditi rješenje (Odmah ujutro u pospremiti sobu) ili tek smiriti situaciju (Pokušat u biti urednija kad ti to toliko zna i.) Ako je vaš kriti ar tek djelomi no u pravu složite se s onim dijelom koji je to an, jasno recite da ostalo nije to no i u vezi s tim kako se osje ate. Ponekad nas ljudi pretjerano kritiziraju, pa im to ne treba dopustiti, ali moramo biti samokriti ni i spremni za promjene u onom dijelu gdje su drugi u pravu. Ako se dogodi da nas drugi posve neopravdano kritiziraju jer o ito nemaju to ne in ormacije, posve mirno treba odbaciti kritiku, govorom u prvom licu (Ne prihva am odgovornost za to. Predala sam izvještaj na vrijeme) i dodajte pozitivne misli (To nost mi je jako bitna), a zatim tražite objašnjenje (Možete li mi re i zašto mislite da ga nisam predala na vrijeme?) i pokušajte utvrditi gdje je stvarno došlo do problema, nije li netko tre i zaribao, pa se preko vaših le a pokušava izvu i... Ah, teško je s ljudima.
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
Kako je s dolaskom ljeta došlo do potrebe za laganom, prozra nom i što minimalnijom odje om otkrivaju se i sve negativnosti našeg izgleda pa tako i pani na potreba za brzim mršavljenjem. Pri tome se preska u obroci, smanjuje koli ina hrane, ak se i pojedinci izgladnjuju do potpune iscrpljenosti, piju se najrazli itiji neprovjereni “ udotvorni lijekovi” koji definitivno nemaju nikakvog u inka. Sve se svodi na ljetnu avanturu koja ozbiljno narušava vaše zdravlje. Nemojte vjerovati dijetama jer su vas po stoti puta uvjerile kako iza njih opasno vreba yo-yo e ekt. To zna i da ete vjerojatno smršaviti do pet kilograma uz teška odricanja, ali iza toga vrlo brzo nakupiti sedam ili više nepoželjnih kilograma ili nepoželjnog sala. Može li se ipak skinuti višak kilograma na najzdraviji na in da nikada ne narušite svoje zdravlje. Može, naravno da može! Prije svega napominjem da je potrebna vrsta volja, po mogu nosti život bez stresa, fizi ka aktivnost, dovoljno sna, i što je najvažnije promjena životnih navika i temeljita promjena prehrambenih navika. Nikada si nemojte zadavati rokove kada ete krenuti na režim prehrane za koji ste se odlu ili. U inite to ve danas. Nemojte varati sebe jer je to najsigurniji na in da ne uspijete u svom naum, što e vam donijeti mnoga razo arenja. Pustit vagu izvan dosega vaših o iju. Ona nije mjerodavna, zbog toga jer e se na preporu ljiv na in najprije rasporediti kilogrami tamo gdje vam je to potrebno. HoZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM
BIOTERAPIJA
u re i da e se najprije korigirati vaš stas. Prihvatite injenicu da put do zdravog mršavljenja nije jednostavan, brz i lagan, ali je sigurno najdjelotvorniji i najzdraviji. Kao prvo, priviknite se na to dnevno popijete barem dvostruku koli inu vode nego što ste pili do sada. Poznato je i lije enje vodom, ali o tome nekom drugom prilikom. Prihvatite injenicu da samo deficit unešenih kalorija tijekom dana može smanjiti vašu težinu. Obavezno jedite pet obroka dnevno – minimum.- ali zato se više kre ite. Najidealnija fizi ka aktivnost je šetnja po svježem zraku. Zamislite sebe u odje i koja je manja za dva kon ekcijska broja i vaša e vas odluka oduševiti. Izbjegavajte alkoholna pi a, suhomesnate nareske, varke, slatkiše, kola e, okolade ili pizze u širokom luku. Kako? Vrlo jednostavno. U tijeku je održavanje programa zdravog mršavljenja ali na na in da vam se kilogrami nikada ne vrate, odnosno da više nikad ne poželite hranu koja vam održava zdravlje. Ne zaboravite da je u svijetu prihva ena injenica da je pretilost bolest koja vam ugrožava život, uzrokuje koronarne bolesti pa ak i karcinom. Dobro razmislite i uzmite u obzir da su vitki ljudi poželjnji, lakše se zapošljavaju, jednostavnije se sklapaju poznanstva, zadovoljniji su i sretniji. Žive i do 15 godina dulje od pretilih. Dobar razlog da me nazovete bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031 i nikada ne ete požaliti. OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
12. srpnja 2011.
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Pokazna soba i restoran hotela Kyoto Kokusai
Restoran Alara
ure uje: Bruno Kontrec, dipl. ing.
itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%
Arhitektonski tim Kengo Kume osmislio je interijere za dva prostora hotela Kyoto Kokusai u Japanu. Radi se o sobi za goste površine 60,00 m2 i restorana (steak house) koji se proteže na površini od 397,00 m2. Oba interijera su izvedena u japanskom stilu, jednostavnih i istih linija, sa pastelnim nijansama boja (za razliku od ve ine japanskih interijera koje sam obra ivao). Vizualno prostrani interijeri sa naglaskom na funkciju prostora, bez suvišnih detalja i nenatrpani volumeni elementi su koji krase oba interijera. Oblici i forme namještaja su ti koji tvore fokus i to na suptilan na in, ime prostori ne djeluju dosadno. Baš naprotiv, harmonija i ravnoteža u njima samima, ali i u njihovoj ulozi u smislu dijela interijera ine ih zanimljivima i interesantnima. Korištenje prirodnih materijala svojstveno je za japanske interijere što ni u ovom slu aju nije iznimka. http:// kkaa.co.jp/
Marcos Samaniego, glavni arhitekt iz studija MAS Arquitectura na poluotoku Finisterre u Španjolskoj, predivnom i arobnom djelu svijeta, uspio je ostvariti svoju ideju i koncept ujedinivši bar, restoran i gostionicu u zajedni ku cjelinu. Zbog energije koja vlada tim mjestom ljudi pri aju da gSvijet kakvog znamo tamo završava h, pa je ono genijalan izazov za predstaviti ideju. Restoran Alara nalazi se u adaptiranoj, ali autenti noj ku i u selu. Interijer je kombinacija modernog dizajna i tradicijskih motiva od kojih arhitekti nisu željeli, a nisu ni mogli pobje i. Svaka je prostorija pažljivo dizajnirana kako bi stvarala unikatnu atmosferu. Kako to mjesto ima ribarsku tradiciju, na zidovima se nalaze fotogra ije tih motiva. Jedan od
najvažnijih elemenata interijera restorana Alara jest rasvjeta. Ona je individualizirana prema funkcionalnim zonama, ali i prema karakterima istih funkcionalnih zona. Tako se može birati izme u vrlo svijetlih zona za druženje i ve eru, ali i onih intimnijih, zagasitijih. Na terasi su postavljene klupe kako bi se poja ala prisnost ili komunikacija gostiju, a ideja je krenula iz injenice da se sa tog mjesta stere prekrasan pogled na Atlanski ocean. http:// www.mas.es/
Trebate li besplatan savjet, javite se!
Rezidencija RE
Ovaj interijer stambene ku e nalazi se u Hong Kongu i dobio je naziv RE. Porijeklo tog naziva dolazi od engleskih fraza Re-think (promisli ponovno), Re-con igure (ponovno oblikovati), Re-design (ponovno dizajnirati), Re-cover (oporaviti se)... Drugim rije ima, ideja iza ovog dizajna jest prihva anje kineskih ilozofskih mudrosti vezanih uz stanovanje – osim funkcionalnosti tu je i odnos prema stambenom prostoru. Sve one su pokušale na i mjesto koriste i moderne na ine stanovanja i elemenata interijera koji se koriste danas. Dizajneri iz tima Design Systems Ltd. kažu da se jednostavnost ne bi trebala iš itavati kao elitni moment ve da bi je trebalo prihvatiti u pogledu senzibiliteta i osje ajnosti koji se ne mogu opisivati rije ima, kao i da bi oni trebali biti u funkciji poboljšanja života. Tu tako er postoji i ideja o jeziku dizajna koji svojom jednostavnoš u daje podstrek za boljim odnosima izme u ovjeka, ambijenta i prirode koji ga okružuju. Elegancija izvedenog prostora RE ide u prilog onome što su i njegovi kreatori htjeli – stvoriti interijer za život koji e pojednostavljivati i smirivati, a ujedno i biti maksimalno funkcionalan i direktan. http://www.designsystems.com.hk/
Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
12
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.5.2011. regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Osje kobaranjska 5 Istarska 6 Požeškoslavonska 7 Varaždinska 8 Zadarska 9 Bjelovarskobilogorska 10 Dubrova koneretvanska 11 Vukovarskosrijemska 12 Šibenskokninska 13 Me imurska 14 Sisa komoslava ka 15 Koprivn.križeva ka 16 Brodskoposavska 17 Karlova ka 18 Krapinskozagorska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska UKUPNO 1 2
koli ina udio, % 6649 35,91% 1675 9,05% 1634
8,82%
1041
5,62%
941 698
5,08% 3,77%
632 621 615
3,41% 3,35% 3,32%
556
3,00%
444
2,40%
408
2,20%
395 388
2,13% 2,10%
385
2,08%
359
1,94%
343 335
1,85% 1,81%
280
1,51%
117 18516
0,63% 100%
Izvor: Promocija Plus
AMC Me imurje akovec, Športska 8,
tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr
VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio
Za sre u je potreban samo Renault 4 Renault Nissan Hrvatska poziva vas na proslavu 50. ro endana modela Renault 4 na Facebook stranici www. facebook.com/RenaultHrvatska i nagra uje Vašu vjernost. Renault 4, tre i najprodavaniji automobil u povijesti automobilske industrije ove godine slavi 50. ro endan. Za što više nezaboravnih trenutaka Renault Nissan Hrvatska e ovo ljeto oživjeti i stilski preobraziti legendarni Renault 4 te mladima i mladima u srcu omogu iti da se provozaju ro endanski oslikanom „ etvorkom“ i dožive nezaboravne trenutke. „ etvorke“ e biti dostupne za vožnju tijekom ljetnih mjeseci najbržima koji se prijave za testnu vožnju na Facebook stranici www.facebook.com/ RenaultHrvatska. Kako bi ugo aj ro endanskog slavlja bio potpun, Renault Nissan Hrvatska pobrinuo se da u okviru nagradne igre svi zaljubljenici u „ etvorku“ prijavom na Facebook stranici tijekom kolovoza osvoje i vrijedne nagrade. Dva vikenda za dvoje u Fužinama sredinom rujna bit e rezervirane za dobitnike nagrada koji e imati na raspolaganju i dvije ro endanski oslikane „ etvorke“ koje e ih do ekati na dolasku i koje e koristiti za razgledavanje i vožnju prekrasnim krajolikom.
Hrvatski magazin Auto Motor i Sport postavio novi rekord s Volkswagen Passatom Hrvatska redakcija asopisa Auto Motor i Sport u Volkswagen Passatu 1,6 TDI uspješno je završila projekt obaranja Guinnessovog svjetskog rekorda u broju prije enih kilometara s jednim spremnikom goriva. Nakon izuzetno napornih vožnji kroz cijelu Hrvatsku u razdoblju od 27. do 30. lipnja, „hrvatski“ Volkswagen Passat 1,6 TDI napokon se zaustavio u etvrtak, 30. lipnja u 1 sat i 16 minuta nakon pono i u mjestu Krvavica pored Makarske. Odometar u automobilu pokazivao je nevjerojatnih 2.545,80 kilometara, dok je prema o itanju GPS-a rezultat bio još bolji – 2.559 kilometara. Time je postoje i rekord nadmašen za više od stotinu kilometara uz
ostvarenu prosje nu potrošnju od fantasti nih 3,0871 l/100 km. U pokušaj rušenja krenulo se sa serijskim Volkswagen Passatom nove generacije opremljenim 1,6 TDI motorom sa Bluemotion tehnologijom u koji je uo i starta uto eno 79 litara goriva. Sama ruta po ela je kod Volkswagen partnera AC Jesenovi u akovcu, 27. lipnja, zatim se krenulo hrvatskim cestama uzduž i poprijeko kroz sve krajeve Hrvatske i nakon toga završilo na samome jugu. Prvi dan vozilo se 895 kilometara uz prosje nu brzinu od 58 km/h, drugi dan prešlo se 741 kilometar uz prosjek od 48 km/h, dok je završetak tre eg dana, koji je polako ušao i u etvrti, broj prije enih kilometara
stao na 923 uz brzinski prosjek od 53 km/h. Ukupan broj prema o itanjima GPS-a tako se zaustavio na prije enih 2.559 kilometara. Sama pravila Guinnessa bila su izuzetno stroga pa su se cijelo vrijeme tijekom obaranja rekorda u automobilu morali nalaziti isti ljudi koji su i zapo eli vožnju. Tako je izbor pao na posadu Marko Tomac i Ivan Cvetkovi koja je od po etka do kraja sama odradila rutu. Tako er, pravila su dozvoljavala isklju ivo linearno kretanje što je do maksimuma otežalo zadatak jer se željelo u obaranju rekorda koristiti isklju ivo hrvatskim cestama. Pod linearnim kretanjem podrazumijevalo se da VW Passat ne e dva puta prolaziti istim cestama jer stroga pravila nisu dopuštala ak niti vožnju u suprotnom smjeru po jednom iskorištenoj prometnici. Dakle, jednom korištena cesta do kraja obaranja rekorda više se nije smjela koristiti, pa su u jednosmjernu rutu morale biti uklju ene i neke brdovite dionice što je dodatno pove alo izazov. Nakon prolaska svim krajevima Hrvatske i nakon što je putno ra unalo još kod Dugopolja po elo pokazivati da je
doseg 0 km, rekord je napokon „pao“ pred Vrgorcem nakon izlaska sa autoceste A1 u mjestu Rav a. VW Passat se niti tada nije ugasio pa si je posada u opuštenom raspoloženju prvi puta dopustila korištenje klima i radio ure aja. Sam kraj kada je VW Passat kona no ostao bez goriva stigao je nakon više od stotinu kilometara u mjestu Krvavica pokraj Makarske. Broj prije enih kilometara na odometru zaustavio se na 2.545,80, dok je prema o itanju GPS-a rezultat iznosio 2.559 kilometara. Bio je to znak da je projekt u potpunosti uspio, a moderne tehnologije Volkswagena i stru nost doma e redakcije Auto Motor i Sporta pokazali su se kao dobitna kombinacija.
Mazda2, Mazda3 i Mazda MX-5 najbolje u klju nim J.D. Power istraživanjima u Europi
Vlasnici Mazdi su jedni od najzadovoljnijih u Europi. To je još jednom dokazano u dva J.D. Power istraživanja zadovoljstva kupaca u 2011. u Njema koj i Ujedinjenom kraljevstvu. U oba klju na automobilska tržišta, otprilike 17.000 vlasnika auto-
mobila zamoljeno je da ocijene svoj automobil prema voznoj dinamici, upravljanju, troškovima održavanja, pouzdanosti i kvaliteti interijera. U Njema koj, Mazda3 nije samo pobjedila u segmentu kompaktnih automobila, nego
je i dobila više bodova od svih 117 modela te je odnijela zlato kao ukupni pobjednik, ispred Mercedesa A-klase i Honde Civic. Dinami na Mazda2 tako er je imala razloga za slavlje jer je pobjedila u B-segmentu ispred Dacie Logan i Minija. Ovim iz-
vrsnim rezultatima Mazda je zauzela tre e mjesto u konkurenciji od 28 brandova, mjesto više nego prošle godine. wU J.D. Power istraživanju u Ujedinjenom kraljevstvu, Mazda MX-5 ponovno je pobjedila u segmentu sportskih automobila. No, napravila je i više nego samo pobjedila. Mazdin roadster osvojio je još više bodova nego prošle godine i time je nadmo no pobjedio Volkswagen Scirocco i luksuzne sportske automobile poput Audi TTa, Mercedes-Benz CLK i SLK. Ovaj rezultat došao je samo etiri mjeseca nakon proizvodnje 900.000 Mazde MX-5, zbog ega e se u Guinessovu knjigu rekorda morati upisati novi rekord ovog naj-
prodavanijeg sportskog dvosjeda svih vremena. Iznimno popularan na svakom tržištu, MX-5 zadivio je automobilske entuzijaste diljem Europe svojim upravljanjem na MX-5 utrci
Šavora d.o.o.
na ledu u Švedskoj po etkom ove godine. Ovaj uistinu kultni automobil ima obožavatelje, klubove i webstranice s fanati nim entuzijastima na svakom kontinentu.
ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila
Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8
Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679
POPIS VOZILA:
1. Toyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006. god., u PDV-u 2. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006. god., u PDV-u 3. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006. god. 4. Renault Megane, benzin, karavan, 2004. god.
12. srpnja 2011.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Audi - rekordna isporuka s preko 652.950 automobila u prvoj polovici godine Audi AG je isporu io preko 652.950 automobila kupcima diljem svijeta u prvih šest mjeseci ove godine, što je za 17,7% više nego za isto razdoblje 2010. Potražnja za premium SUV modelima ovog proizvo a a automobila zna ajno je porasla, dok je prodaja modela Audi A1 i A8 donijela dodatni rast. U periodu od sije nja do lipnja, ukupna prodaja u Europi porasla je za 13,5 na otprilike 382.850 automobila. Glavni razlog tog porasta su Audi A1 i A8, iji se tržišni udio zna ajno pove ao od izlaska
na tržište po etkom prošle godine. Budu i da je marka zna ajno pove ala svoju prisutnost u klasi luksuznih vozila s modelima Audi Q7, u Europi je prodaja velikih Audi SUV modela porasla za 23,5% u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Audi Grupacija isporu ila je oko 1.092.400 automobila marke Audi svojim kupcima u 2010. godini. Tvrtka je u 2010. godini ostvarila prihod od 35,4 bilijuna eura i radnu dobit od 3,3 bilijuna eura. Audi proizvodi vozila u Ingol-
stadtu i Neckarsulmu (Njema ka), Györu (Ma arska), Changchunu (Kina) i Bruxsellesu (Belgija). Audi trenutno zapošljava oko 60.000 ljudi diljem svijeta, uklju uju i 46.600 u Njema koj. Izme u 2011. i 2015. godine marka s logotipom s etiri prstena planira investirati oko 11 bilijuna eura uglavnom u nove proizvode, a kako bi se nastavilo tehnološko vodstvo tvrtke utemeljeno na sloganu “Napredak kroz tehniku”. Do 2015. godine Audi planira pove ati broj modela u svom portfelju na 42.
Ariel Atom Mugen Honda Ariel Atom Mugen Honda je jednostavan automobil konstruiran da voza u pruži isklju ivo užitak u vožnji. Ariel je konstruirao Atom u Somersetu 2000. godine i ta je izvedba doživjela veliki uspjeh. To je automobil bez
kompromisa i nemogu e ga je uspore ivati s bilo kojim drugim modelom automobila te je i to jedan od razloga zašto je upravo Honda ustupila za ugradnju Arielu svoj i-VTEC agregat. Honda simaptizira Ariel jer su kod modela Atom
primjenjena temeljna inženjerska na ela, inteligentan dizajn vozila koji je potpuno usredoto en na dinamiku vožnje. Agregat ugra en u Ariel Atom Mugen Hondu baziran je na agregatu Honde Civic Type R, sa preradama i kom-
ponentama Honde MUGEN, a sve kako bi se agregatu drasti no pove ala snaga. Ovaj dvosjed teži 550kg, a njegov 2-litarski i-VTEC agregat proizvodi 270 konjskih snaga pa nije udno da Ariel Atom Mugen Honda od 0-100 km/h
ubrzava u svega 2,9 sekundi. Vozilo bez klasi ne kontrolne table, vozilo na kojem je ovjes u potpunosti vidljiv, vozilo na kojem sa voza evog i suvoza evog mjesta vidite kako se okre u kota i, vozilo brutalnih obrzanja i nevjerojatnih
voznih karakteristika koje pruža nevjerojatnu koli inu adrenalina ak i ako niste u prilici provozati ga na stazi. Ariel Atom Mugen Honda vozilo je za istinske ljubitelje sportske vožnje i adrenalin freekove.
Ovlašteni servis za
t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF OF HBSBODJKF OB VHSBêFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB NBB t CFTQMBUOB NPOUBäB J CBMBOTJSBOKF HVNB F HVNB
MOGUĆNOST SERVISIRANJA I OSTALIH MARKI VOZILA
14 WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a:
MotoGP poredak nakon 8 od 18 utrka
Rezulta Rally Gr ka, 16.-19. lipnja 2011.
MotoGP poredak za VN Italije, jjee, e, Mugello, 3. srpnja 2011.
F1 poredak nakon 9 od 18 utrka
F1 poredak za VN Velike lilike ke Bri Britan Britanije, tanije ije,, Silverstone, 10. srpnja ja 201 2011. 1.
1.
Jorge LORENZO
25
1.
Sebas en OGIER
28
1.
Fernando ALONSO
25
2.
Andrea DOVIZIOSO
20
2.
Sebas en LOEB
20
2.
Sebas an VETTEL
18
3.
Casey STONER
16
3.
Mikko HIRVONEN
16
3.
Mark WEBBER
15
13
4.
Pe er SOLBERG
12
4.
Lewis HAMILTON
12
5.
Henning SOLBERG
10
5.
Felipe MASSA
10
6.
Ma hew WILSON
8
6.
Nico ROSBERG
8
7.
Kimi RAIKKONEN
6
7.
Sergio PEREZ
6
8.
Juho HANNINEN
4
8.
Nick HEIDFELD
4
9.
Jari - Ma LATVALA
9.
Michael SCHUMACHER
2
4.
Ben SPIES
5.
Marco SIMONCELLI
11
6.
Valen no ROSSI
10
7.
Hector BARBERA
9
8.
Dani PEDROSA
8
9.
Colin EDWARDS
7
10. Nicky HAYDEN
6
11. Hiroshi AOYAMA
5
12. Karel ABRAHAM
4
Casey STONER
10. Dennis KUIPERS
2 1
1.
Sebas en LOEB
146
Mikko HIRVONEN
129
3.
Sebas en OGIER
124
152
4.
Jari - Ma LATVALA
76
Pe er SOLBERG
73
2.
Jorge LORENZO
133
5.
3.
Andrea DOVIZIOSO
119
6.
Mads OSTBERG
48
7.
Ma hew WILSON
36
8.
Kimi RAIKKONEN
24
9.
Henning SOLBERG
20
4.
Valen no ROSSI
91
5.
Nicky HAYDEN
77
6.
Ben SPIES
74
7.
Dani PEDROSA
69
8.
Hiroshi AOYAMA
56
9.
Colin EDWARDS
53
10. Marco SIMONCELLI
50
Poredak proizvo a a: a: 1.
Honda
185
2.
Yamaha
164
3. 4.
Duca Suzuki
99 36
Slijede a utrka: VN Njema ke, Sachsenring, 17. srpnja 2011.
10. Jaime ALGUERSUARI
1
Poredak voza a: 2.
Poredak voza a: 1.
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
10. Federico VILLAGRA
20
Poredak voza a: 1.
Sebas an VETTEL
204
2.
Mark WEBBER
124
3.
Fernando ALONSO
112
4.
Lewis HAMILTON
109
5.
Jenson BUTTON
109
6.
Felipe MASSA
52
7.
Nico ROSBERG
40
8.
Nick HEIDFELD
34
9.
Vitaly PETROV
31
10. Michael SCHUMACHER
Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Ice 1 Racing 6. Munchis Ford World Rally Team
Slijede i rally: Rally Finska, 28.-31. srpnja 2011.
250 195 87 61 34
32
AKCIJA PUT UJTE
PREGLEDAJTE VAŠE VOZILO U SERVISU PANDA D.O.O. ČAKOVEC ZA SAMO 100 KUNA I PUTUJTE NA ODMOR BEZBRIŽNI AKCIJA SE ODNOSI NA SVE MARKE VOZILA *pregled ne uključuje kompjutersku dijagnostiku
PANDA D.O.O. ZRINSKOFRANKOPANSKA B.B. ČAKOVEC
28
Poredak konstruktora: ra ra:
1.
RBR – Renault
328
2.
McLaren – Mercedes
218
3.
Ferrari
164
4.
Mercedes
68
5.
Renault
65
6.
Sauber Ferrari
33
7.
STR – Ferrari
17
8.
Force India – Mercedes
12
SIGURNO
040/328 930 040/328 626 040/328 766 040/328 767
Slijede a utrka: VN Njema ke, Nürburgring, 24. srpnja 2011.
VRIJEDI DO 30.07.2011. NAJAVA ZA PREGLED NA 040/365-302 3 GODINE JAMSTVA NA ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE UGRAĐENE U OVLAŠTENOM SERVISU
Preloška 92 Čakovec Tel: 040/365-300 www.alfacar.hr
12. srpnja 2011.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Komentari Idemo na Bistricu Zapo ela su ovogodišnja hodo aš a u Hrvatsko nacionalno svetište Marija Bistrica. Mi stariji znamo ili se sje amo da se na Bistricu išlo uglavnom u kolovozu oko Velike meše (Velike Gospe), a sada neki župnici po inju to prakticirati ranije, pak su minule nedjelje vjernici par me imurskih župa bili na Bistrici. Isto tako stariji znamo koliko je to bio važan doga aj u životu svakoga od nas. I i, odnosno biti na Bistrici zna ilo je ispunjenje katoli ke obveze; barem jednom u životu hodo astiti u Mariju Bistricu. U vrijeme našeg djetinjstva i mladosti na Bistrici se tražio kum ili kuma, koji su i u kasnijem životu bili poštovani odmah iza krsnih i irmanih kumova. Osobi koju si želio ili su to više željeli roditelji, iznenadno si prikva i(la)o iglicu i ona je znala što dalje treba initi. Naravno, nešto kumi u ili kumici kupiti, a onda i s roditeljima na gvirc ili gemišt. Puno je lijepoga vezano uz hodo aš a na Bistricu, premda se nekada išlo pobožnije i bogobojaznije nego je to danas, kada je postalo gotovo pak izlet. Doga ale su se mnoge stvari, jer se dulje putovalo. Uglavnom se na Bistricu išlo s cugom ili pješice. Automobili su bili rijetkost. Znam mnogo pri a i anegdota, a posebno mi je draga ona o kojoj mi je pri ao prijatelj Grahovec iz Ma kovca. Kaže da su oni romari kod ku e (kapele) zaboravili križ što su primijetili kad su došli u akovec na prvu postaju u župni crkvu. Išlo se pješke i nikome se baš nije išlo natrag po križ, a i kasnilo bi se, pak su fratre zamolili da im posude križ, što su oni u inili. Kad su došli u crvu na
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
Bistrici, zapjevali su hodo asni ku pjesmu. - Majko Božja Bisti ka moli se za nas, mi smo romari z Ma ovca, a križ nam je z akovca. - Svi su bili zadovoljni i romari i sveci i Marijika, kaže Grahovec. Pred nama su skoro tri ljetna mjeseca u kojima se hodo asti u Mariju Bistricu, pak krenimo da bude dio preko milijun ljudi koliko ih svake godine hodo asti Majci Božjoj Bistri koj, Kraljici Hrvata i Tješiteljici siromašnih duhom...... Sjetih se pri e prijatelja Iveka, kojeg je žena silno nagovarala da idu na Bistricu, a njemu se baš onda nije išlo. Žena mu se predala svim nježnostima i kada je on bio u elementu, žena ga zapita: Ivek, idemo onda zutra na Bistricu? - Ponoreo sam i za sve mi je volja minula, kaže Ivek, koji ujutro nije imao srca ne po i s ijolicom na Bistricu. Stoga po imo svi na Bistricu, pješice ili vozilima. Crna Gospa nas eka i sigurno je da e nam nakon hodo aš a sve biti ljepše. Još ako na emo dobr(og)u kumu ili kuma. Kuma ili kumu se ima samo na prvom hodo aš u. Vidimo se!
SVIJET U MOJIM BOJAMA
Nagrada? Za što? Zbog prirode mog posla i podru ja koje pratim, ovih dana vrlo intenzivno proživljavam osobne drame naših maturanata – i onih „velikih“ sa državnom maturom i upisima na fakultete, ali i onih „malih“ sa upisima u srednje škole. Kad se danas sjetim razdoblja svog upisa na fakultet – ne znam, jako mi je teško biti objektivna i procijeniti koji je sistem upisa bolji – prijemni ispiti ili državna matura. Isto e biti i pitate li me za akademski program, ne znam je li bolonjcima bolje nego je bilo nama “starima”. No, postoji jedna stvar u koju sam, kad pogledam unatrag, sigurna. Kad sam upisivala srednju školu, a upisala sam školu koja je za mene bila jedan jedini apsolutni ultimativni alfa omega izbor, moj socijalni status nije s time imao nikakve, ali nikakve veze. Da danas upisujem srednju školu, imala bih, prema mom prora unu, nevjerojatnih 68 bodova. Od njih maksimalno 61! Uz moje bi ime na današnjoj rang listi, ne samo „moje“, ve svih škola u državi, bili upisani dodatni bodovi uz „SM“ obrazloženje. Prema stru nom mišljenju, naime, i ja bih na konto “teško a uvjetovanih odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim i jezi nim imbenicima” bila nagra ena (?!) dodatnim bodovima. Ipak, odgovorno tvrdim da moja dvo lana obitelj nije imala apsolutno nikakve veze s uspjehom koji u etiri godine srednjoškolskog obrazovanja ostvarila. Niti sa predznanjem ste enim u osnovnoj školi, niti sa kampanjskim bubetanjem kad vrišti 5 do 12, niti sa povremenim odlukama o marljivom u enju organske kemije jer sam s anorganskom imala opakih problema. Svejedno bih prvi razred završila s vrlo dobrim, na kraju polagala maturu i svejedno bih se na drugom satu povijesti na po etku
Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr
udila k’o picek glisti jer profesorica – ve pita. Tu, nazovimo je, „SM“ stigmu osjetila sam u srednjoj školi samo jednom – kad se mama s roditeljskog vratila tužno-bijesna, jer je bilo re eno da je u našem razredu, eto, samo dvoje u enika samohranih roditelja, svi ostali su iz normalnih obitelji. Nas smo dvije, tako strašno nenormalne, proživjele i preživjele srednju školu. Ne sasvim bezbolno i ne sasvim jednostavno, ali preživjele smo, ne osje aju i se ni u jednom trenutku nešto posebno neobi no ili, ako baš ho ete, nenormalno. I stravi no mi je žao što je danas situacija obrnuta – što djeca iz tih, u nedostatku boljeg izraza, normalnih obitelji moraju baš zato biti zakinuta. Naravno, nisu ove „socijalne kategorije“ jedini uzrok in lacije ocjena s kojom se ne suo avamo prvi puta ove godine. Ali pomo „socijalnim kategorijama“ pruža se na druge na ine koji ipak nisu poklanjanje bodova za lakši upis u srednju školu. Doista ne vidim kako e se time djeci samohranih roditelja pomo i, osim što je ovim putem, eto, od samog starta uz njihovo ime jasno udaren pe at nenormalnosti.
AKOVE KI espresso by Bibi
“Roditelji, rastavite se!” U enici koji su završili osnovnu školu ovih su dana upisivali srednju školu koja e obilježiti njihovo školovanje, koja e ih voditi na maturalno putovanje, koja e kroz daljnji život biti okosnica svih okupljanja godišnjice mature. Budu i srednjoškolci opet su zagrizli za našu Gimnaziju akovec koja prema neslužbenim rezultatima, ove godine po prvi puta nije uspjela upisati svu djecu sa 60 bodova. Što se ti e tih bodova, radi se o ocjenama koje su ste ene u 7. i 8. razredu i to iz klju nih predmeta koje ta škola traži plus jedan bod ako je vladanje bilo uzorno u
te zadnje dvije godine osnovnoškolskog obrazovanja. Najve i mogu i broj bodova iz ocjena i vladanja tako iznosi 61 bod. No, osim škole boduju se, sasvim zasluženo i glazbena škola te sportski rezultati tako da neki u enici dosižu maksimum od ak 66 bodova. A takvi, naravno imaju mogu nost birati što i kamo žele. Ono što me bocnulo da otvorim ovu temu nisu ti puki bodovi i stresni trenuci koje su neka djeca doživjela prilikom iš ekivanja rezultata liste za upis u željenu školu. Nekad smo pisali prijemni ispit za srednju školu pa se na licu mjesta vagalo to osnovnoškolsko znanje. I isto
smo tako ekali na rezultate k’o bubreg na dijalizu. Bocnulo me pismo objavljeno na internetu u kojem jedna majka opisuje kako svoje odli no ocijenjeno dijete umalo nisu uspjeli upisati u odabranu školu. Bilo je rangirano nekoliko mjesta ispod crte, no na kraju se sre om crta pomaknula i dijete je ipak primljeno. Nije im bilo baš previše jasno kako to da je k er njihove rastavljene poznanice na popisu bila više rangirana, a imala je slabije ocjene od njihove k eri. No, ubrzo se doznao razlog pa sad s daškom ironije želi podijeliti savjet kako dobiti dodatnih pet bodova za upis u srednju školu: „Roditelji, rastavite se!“ Kuda to ide ovaj svijet ako su djeca „kažnjena“ samo zato jer su im roditelji još uvijek u braku? Djeca rastavljenih roditelja imaju prednost kod domova, kod upisa...Što je previše – je previše!
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
I za kraj: Moj sin namjerava imati prosjek 5.0, no muž i ja se ne namjeravamo razvesti. Kako da upišemo dijete u željenu srednju školu? Lastane, pomozi!
POZNATI I SLAVNI
I atraktivna Branka predstavila petak koncert novog dobavlja a opreme za UCrvene jabuke Dinamo
LJETNE NO I Grada Preloga
Hrvatski prvak Dinamo predstavio je dresove i ostalu opremu u kojem e se pokušati plasirati u Ligu prvaka. Modri su nakon Diadore sklopili ugovor s novim dobavlja em opreme – Pumom. Puma je izradila majice koje podsje aju na one iz legendarne 1982. godine, a u Maksimiru vjeruju da e im
biti sretan. Tako Dinamo u potpuno novom ruhu ulazi u novu sezonu. Radovi na uljepšanju stadiona su pri kraju i trebali bi potpuno biti gotovi do nedjelje, a u klubu su navija ima predstavili i nove Pumine dresove za koje se nadaju da e im donijeti sre u u pokušaju da u u u najelitnije europsko klupsko
nogometno natjecanje. Dres je predstavljen u zagreba kom Hypo centru, a osim manekena koji su glumili nogometaše u novim djevojkama, bile su tu i manekenke sa svojim adutima i Dinamovim šalom. Jedna od njih i najpoznatija me imurska manekenka – Branka Prišli iz Nedeliš a.
Ovaj petak 15. srpnja u Prelogu u sklopu Ljetnih no i Grada Preloga gostuje Crvena jabuka, kultni pop bend ovih prostora. Bend koji je osnovan daleke 1986. godine, nakon pogibije trojice lanova iz originalne postave, pod vodstvo Dražena Žeri a – Žere okupljen je nakon rata 1996. godine i zapo eo s velikim povratkom na scenu. Crvena jabuka iza sebe ima brojne hitove, a ove godine izdali su novi album. Na albumu „Za tvoju ljubav“ pjesme su snimljene u suradnji sa Željkom Bebekom i Sašom Loši em Lošom, a posebnu pažnju sigurno e privu i i pjesma 'Gigi@migi', napravljena u stilu ranijeg hita 'Jazz ba'. Na velikom koncertu u Prelogu izvesti e naravno sve svoje najve e hitove, uz poneku novu stvar. Koncert u Parku mladosti zapo inje u 21 h.
FORMULA 13 01. LOVE IS FOUND - SADE 02. EVERY TEARDROP IS A WATERFALL - COLDPLAY 03. BRIGHTER THAN THE SUN - COLBIE CAILLAT 04. MR. SAXOBEAT - ALEXANDRA STAN 05. STAND - LENNY KRAVITZ 06. BOUNCE - CALVIN HARRIS feat. KELIS 07. 1+1 - BEYONCE 08. IRIDESCENT - LINKIN PARK 09. WALK - FOO FIGHTERS 10. I GAVE YOU ALL - MUMFORD & SONS 11. MILLIONAIRE BEADY EYE 12. I’LL BE YOUR MAN - JAMES BLUNT
TOP LISTA 1 EXAMPLE Changed The Way You KissedTOP Me LISTA DOMA IH 2 ADELE Set Fire To The Rain 3 SHAKIRA Rabiosa (Ft PITBULL) 4 JASON DERULO Don’t Wanna Go Home 5 KATTY PERRY Last Night Friday 6 LADY GAGA The Edge Of Glory 7 DJ FRESH Louder 8 ENRIQUE IGLESIAS Dirty Dancer 9 CALVIN HARRIS Bounce 10 LMFAO Champagne Showers (Ft NATALIA KILLS) 11 KATY B Easy Me Please Me 12 SWEDISH HOUSE MAFIA Save The World
Nouvelle Vague zadnje potvr ene zvijezde Terranea Festivalske (370 kuna) i dnevne (150 kuna) ulaznice nabavite na svim prodajim mjestima Eventima (u Zagrebu - glazbena knjižara Rockmark, Berislavi eva 13 te na Muzika.hr - kupovina ulaznica) i u Dallas Music Shopu Šibenik, i u zagreba kom Dirty Old Shop i klubu Purgeraj. Cijena petodnevne kamp ulaznice je 100 kuna i vrijedit
e uz predo enje festivalske ulaznice.
TJEDNI KALORIFER
Sophia
Francuska alter-pop skupina Nouvelle Vague, poznata po bossa nova obradama punk i novovalnih klasika zadnji je inozmeni izvo a potvr en za prvo izdanje Terraneo festivala. Pozornicu Terranea zauzet e tre eg dana festivala to nije 11. kolovoza zajedno s The Fall, The Baseball Project, The Raveonettes, The Thermals, Over low...
Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4
I’m from Barcelona ponovno u Zagrebu Barcelona”, album koji ini po jedna pjesma od svakog lana benda. Ovoga e nam puta predstaviti najnoviji studijski uradak “Forever Today”. Bend koji nastupa s najmanje 15 lanova u postavi svirao je na najve im svjetskim festivalima (Coachella, Lollapalooza, Primavera Sound, Roskilde...), a pjesme su im se pojavile i u raznim televizijskim serijama (“How I Met Your Mother”, “Grey’s Anatomy”...). Ulaznice po promotivnoj cijeni od 80 kuna mo i ete kupiti u glazbenoj knjižari Rockmark i Dirty Old Shopu, a od 1. rujna cijena e im biti 100 kuna. Na ulazu e biti 120 kuna. To an datum po etka pretprodaje biti e objavljen uskoro.
www.radio-varazdin.hr
Olivier
Nakon premijernog nastupa u klubu Pauk 2009., senzacionalni švedski indie-pop bend I’m from Barcelona vra a se u Zagreb. Koncert e se održati 30. rujna u Pogonu Jedinstvo. Bend je osnovao Emanuel Lundgren u ljeto 2005., a idu e godine objavili su prvijenac “Let Me Introduce My Friends” koji se sastojao od niza melodi nih, optimisti nih i veselih pjesama. 2008. godine kao potpuna suprotnost prvijencu uslijedio je mnogo mirniji i spokojniji “Who Killed Harry Houdini?”, a nakon njega i “27 Songs from
Posjetite našu novu web stranicu
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr
Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784
www.medjimurski-dvori.hr
info@medjimurski-dvori.hr
Dobro je znati 37
38
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
SPEEDWAY EUROPSKO PRVENSTVO za juniore voženo je u Ljubljani
NK ME IMURJE krenulo u ponedjeljak s pripremama
Dino Kova i deseti mladi spidvejaš Europe Protekli vikend bio je veoma uzbudljiv za hrvatske voza e, posebno najboljeg juniora Dinu Kova i a. Tako je u subotu nastupio u Ljubljani na finalu Europskog juniorskog prvenstva do 19 godina. Sa osvojenih 6
Vra a se Pavlic Slijede i vikend u Lendavi naši voza i voze državo pojedina no prvenstvo Hrvatske i Slovenije na kojem e tako er nastupiti Jurica Pavlic, nakon ozljede iz poljske lige. Utrka je u subotu s po etkom u 19 sati!
bodova Kova i je u jakoj konkurenciji zauzeo 10. mjesto. Za bolji rezultat nedostajao je kontinuitet dobro odvoženih utrka ove subote. Bilo je previše oscilacija. Ina e, pobjedu za europski juniorski naslov odnio je Poljak mla i Pawlicki, Piotr, jedna od najve ih nada poljskog speedwaya, uz starijeg brata Przemyslawa. Utrka je ina e protekla u dominacija poljskih voza a, jedini koji se uspio „ušuljati“ me u njim bio je Rus Bielusow. Kako su Poljaci sve ja i u mla im kategorijama govori podatak da je ak njih sedam vozilo u finalu. Rezultati:1. Piotr Pawlicki (Poljska) - 14 (3,3,3,3,2) , 2. Michael Jepsen Jensen (Danska) -
12+3 (2,3,3,3,1) , 3. Witalij Bie ousow (Rusija) - 12+2 (3,1,2,3,3) , 4. Szymon Wo niak (Poljska) - 12+1 (3,1,3,2,3) , 5. Tobiasz Musielak (Poljska) - 9 (2,u,2,2,3), 6. Bartosz Zmarzlik (Poljska) - 9 (2,2,2,w,3), 7. Mikkel Bech Jensen (Danska) - 8 (0,2,3,3,0), 8. Jonas B. Andersen (Danska) - 8 (2,2,0,2,2), 9. Kai Huckenbeck (Njema ka) - 7 (3,2,1,1,d) , 10. Dino Kovacic (Hrvatska) - 6 (1,3,0,2,0) , 11. Vaclav Milik ( eška) - 6 (1,1,1,1,2), 12. Miko aj Cury o (Poljska) - 5 (1,0,3,1,0), 13. Andrzej Lebiediew (Latvija) - 4 (0,0,1,1,2), 14. Artur Czaja (Poljska) - 3 (0,1,2,u,w), 15. Danny Maassen (Njema ka) - 3 (1,1,0,d,1) i 16. Matic Ivacic (Slovenija) - 1 (0,0,0,0,1).
Za sad još uvijek puno nepoznanica Dino Kova i je solidno odvozio finale EP za juniore
Kova i vozi za poljskog Extraligaša U nedjelju je hrvatska ekipa nastupila na ekipnom državnom prvenstvu u Slova koj, gdje su izgubili od doma ina rezultatom 59-29. Nažalost nije nastupio Dino Kova i jer je potpisao ugovor za poljski
TENIS
prvoligaški klub Gniezno, te je nastupio u utrci protiv Daugapilsa. U prvom nastupu nije osvojio nijedan bod zbog jake konkurencije poput Scotta Nichollsa, Taia Wo findena, Maksimsa Bogdanowsa.
ODBOJKA NA PIJESKU
AIRBERLIN GERMAN DO 18
OP SAN SPIN DO 16
I. HRVATSKA LIGA Prvi turnir odigran je u Splitu
Opet izvrsna Iva Mekovec
Uspjeh brata i sestre Babi
Uspješan nastup akov ana
Najbolja me imurska tenisa ica Iva Mekovec zabilježila je još jedan izvrstan rezultat na jakom turnir AirBerlin German do 18 godina koji se odigrao u Berlinu. U konkurenciji 64 igra ice bila je postavljena za 9. nositeljicu turnira i stigla do polufinala. Redom je dobivala: doma u kvalifikanticu Bester impresivno bez izgubljenog gema 60 60, Šve anku Lister 62 64, Rumunjku Tig 63 75. Najvi-
še posla imala je u etvrtfinalu, gdje je preokrenula me Fabikovoj 26 76 (5), 64. Na kraju nije ostalo „goriva“ za prvu nositeljicu Ruskinju Kan 26, 36 koja je na kraju i slavila na turnira svladavši još jednu veliku nadu hrvatskog tenisa – Donnu Veki . Kad se pribroje rezultati i bodovi s ovog turnira, o ekuje se novi napredak Ive Mekovec na ITF juniors listi, možda i me u 50 najboljih (sada je 74.).
KUP BANA JOSIPA JELA I A DO 14
ZAVRŠILA II. hrvatska teniska liga
Brica do polufinala
Peto mjesto za Pun eca
Sebastijan Brica plasirao se u polufinale Kupa Bana Josipa Jela i a, turnira iz kalendara HTS za dje ake i djevoj ice do 14 godina koji je održan u Zapreši u. U prvom kolu Sebastijan je bio bolji od Marina erina iz Zapreši a 60 60, u drugom od Dariana Boškovi a (TK Špansko) 61 61 i u etvrtfinalu od Roka Spahije (TK Ponikve) 63 60. U polufinalu je zaustavljen nakon borbe u tri seta od Tajime Naokija iz Japana rezultatom 60 36 76. Sebastijan je bio više nego uspješan i u konkurenciji parova gdje je zajedno sa Mislavom Robi em iz Zagreba kog I Teama osvojio turnir.
U posljednjem kolu 2. Hrvatske teniske lige za seniore 1. mom ad TK Franjo Pun ec gostovala u Vinkovcima kod istoimene mom adi. Iako je ve u ranijim susretima osiguran plasman u sredini drugoligaške tablice i mom ad je nastupila bez nekolicine ponajboljih igra a, u Vinkovcima je zaiblježena minimalna pobjeda 5:4 i nova dva boda. Pobjede za mom ad Pun eca postigli su Dejan Žli ar, Tomislav Hublin, Bojan Jaklin i Petar Švenda u pojedina nim susretima, te Bojan Jaklin i Tomislav Hublin u susretima parova.
Ena pobjednica, Bruno finalist Rijetko se u tenisu doga a da brat i sestra na istom turniru stignu do završnice. Uspjelo je to lanovima TK Franjo Pun ec. Na San spin kupu za juniore i juniorke do 16 godina koji je održan u Zagrebu, uspješnija je bila Ena Babi koja je osvojila turnir dok se Bruno plasirao u finale turnira. Ena je pobijedila redom sve svoje protivnice. U prvom kolu bila je slobodna, u drugom je pobijedila Ruskinju Liliu Yarullinu 75 61, u etvrtfinalu Lauru Me ava (TK Ponikve) 64 61, u polufinalu Doru Džoli (HATK Mladost) 61 63 i u finalnom susretu Polinu Ivanovu (TK Concordia) koja je nakon vodstva Ene 62 predala susret. Bruno se pobjedama protiv Timona Kordi a (TK Zagi) 62 64, Igora Gr i a (TK Split) 62 63, Marka Peri a (TK Hrvoje) 60 62 i Davida Samardžije (TK Ponikve) 26 60 63 plasirao u finale gdje je poražen od Leona Abramovi a (TK Požega) rezultatom 62 64.
KONA NA TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
TK OSIJEK TK VARAŽDIN 1181 TK I TEAM TK KARLOVAC TK FRANJO PUN EC TK KOPRIVNICA TK KVARNER TK VINKOVCI TK PE INE TK TENIS TEAM
21 20 15 14 12 9 7 6 5 0
Bruno i Ena Babi
akov anin Palinkaš u jednoj od napada kih akcija
Splitski Žnjan bio je doma in turnira na kojem je odigrano prvih šest kola klupskog prvenstva I. Hrvatske lige u odbojci na pijesku. Za KOP akovec nastupili su Marijan Palinkaš, Alexei Makarov, Kole Mihailov, Alen Groševi i Miroslav Vabec. KOP akovec je svojim nastupima u prvom dijelu prvenstva u kojem je osvojio pet bodova potvrdio svoju kvalitetu koju je pokazao i na kup natjecanju. U prvom kolu protivnik im je bilo Vrap e, koji su par Palinkaš/Mihailov dobili sa 2:0 i osvojili prvi bod za akov ane. U drugom susretu Makarov/Groševi nakon što su izgubili tijesno prvi set, nastavljaju igrati vrlo dobro, servisi Makarova su veliki problem za protivnika i akov ani izjedna uju rezultat na 1:1. U odlu uju em tre em setu Brlas/Boži su koncetriraniji i nakon vodstva Makarova i Groševi a od 4:1, preokre u igru u svoju korist i sigurno dobivaju tre i set. U drugom susretu protiv zagreba kog Jaruna, prvi su igrali Palinkaš/Mihailov protiv Obradovi a/ or evi a, a u drugom susretu Groševi /Vabec protiv Mudrov i /Ravnjak i iako su akov ani u ovim susretima o ekivali više, oba su izgubili sa 2:0. Tre e kolo bilo je napokon uspješno za naše parove Palinkaš/ Mihailov i Vabec/Makarov dobivaju oda susreta protiv Splita. U srazu sa zagreba kom Mladosti ponovno Palinkaš/ Mihailov i Groševi /Vabec dobivaju oba susreta i time osvajaju sljede a dva boda. U zadnjem susretu protivnik je doma in KOP Žnjan, osvaja ovogodišnjeg Kupa i uz Zagreb, hrvatski najkvalitetniji klub. Iako je našima ždrijeb išao na ruku, Palinkaš/Mihailov su igrali protiv mladih
DellOrco/Glaurdi , a Groševi /Makarov protiv ja eg para Križanovi /Skorin što im je dalo nade u osvajanju jednog boda. Ipak kvalitetniji doma ini dobivaju oda susreta. Moramo napomenuti da je KOP akovec prije dvije godine odustao od natjecanja u prvoj ligi zbog skupog sistema natjecanja, a prošle godine odigrao drugu ligu, taku da je KOP akovec povratnik u prvu ligu nakon dvije sezone. Tim više ukupnim nastupom naših možemo biti potpuno zadovoljni jer sa osvojenih 5 bodova KOP akovec se nalazi na etvrtom mjestu i ako ponove dobre igre na zagreba kom turniru gdje se igra drugi dio prvenstva mogu zadržati dobar plasmana.
U ponedjeljak je s pripremama za novu sezonu krenulo NK Me imurje, a lista onih igra a koji su napustili našeg drugoligaša opet ima dosta imena.Andre je tako postao novim igra em Lu kog, Lima se pakira u Austriju, Vukin status je pod znakom upitnika, a Juki se još nije ni javio u Klub. Jambruši pregovara sa Slaven Belupom: “Ukoliko mu ne uspije prelazak u Slaven, mi ga svakako želimo natrag”, rekao je Miljenko Dove er, trener NK Me imurja, i dodao: “Zasmetao me na in na kojeg je otišao Kokot, koji bi trebao potpisati za Karlovac. Jedno duže vrijeme nam je govorio da e ostati, zahvalan na prilici, da bi onda samo napustio na e redove.” Garba, na sre u, ostaje u Klubu, iako e ga viroza sprije iti u tome da trenira s ekipom od po etka, dok je osi na tankom ledu: “On je Upravi postavio dosta velike zahtjeve, no možda se predomisli. Ipak, kod njega e biti potrebna i korekcija ponašanja”, kaže Dove er. Od vratara na treningu su bili Bešeni , Tizaj i Božak, ali i Prekupec iz akovca. Od novopridošlih igra a tu su stoper Habuš (Mladost P), Mar inkovi (S. Belupo), lijevi bek Novko (škola Dinama), te Puši (Varaždin). Na probi su Dodlek (Mladost P) i Puclin, a o ekuje se i dolazak jednog krilnog ili bek igra a argentinskog državljanstva. Uz to pripremama je priklju en velik broj mladih igra a: Petak, oba Bobi anca, Barat, Makar, Mar ec, Mihalic, Antonovi , Pintari , Vadlja, Šegovi , Jakši , Šari i Tomašek. “Radit emo s jako mladom ekipom, a još o ekujemo i odgovor iz Varaždina, koji se prvo mora sam ekipirati pa e nam kazati ima li kojeg igra a za nas”, zaklju io je Dove er. (Ivana Strahija)
12. srpnja 2011. TALENT Melani Kralji , središ anska atleti arka i rekorderka u bacanju kugle , pred put na Europsku olimpijadu mladih u Tursku
ETVEROME juniorskih atletskih reprezentacija Hrvatske, eške, Ma arske i Slovenije održan je u Osijeku
Dobar nastup me imurskih atleti ara u hrvatskoj atletskoj reprezentaciji Tradicionalni etverome juniorskih atletskIh reprezentacija Hrvatske, Slovenije, Ma arske i eške, održava se svake godine u drugoj zemlji i okuplja po dvoje najboljih juniora iz ove etiri nacije. Ove godine natjecanje je održano u Osijeku na plavoj stazi u gradskom vrtu i bilo je odli na prilika za odmjeravanja snaga u me unarodnoj konkurenciji i provjera najboljim juniorima koji se pripremaju za europska i svjetska juniorska prvenstva. Hrvatsku reprezentaciju sa injavalo je po dvoje najboljih juniorki i juniora u pojedina nim nastupima te petero u štafetama, koji su svoje mjesto u hrvatskoj vrsti izborili na inalu KUP-a Hrvatske te pojedina nom prvenstvu Hrvatske za juniore. Me imurski atletski klubovi Me imurje i Nedeliš e i ove su godine imali svoje predstavnike na etverome u i odigrali zapaženu ulogu. U Osijek je otputovalo etvero lanova iz AK Me imurje: Mateja Jambrovi , Lea Obadi , Martin Srša i Monico Pongrac te lanica AK Nedeliš a Alena Hrušoci, dok je
Alena Hrušoci bila je uspješna na 400 m s preponama van konkurencije nastupila i lanica Me imurja Melani Kralji . Najuspješniji nastup ostvarila je Mateja Jambrovi , koja je u utrci na 100 m zauzela peto mjesto sa odli nih 12,35 sek. i bila najbolji predstavnik hrvatske reprezentacije u sprintu. Nastupila je i u utrci štafeta na 4 x 100 m gdje je zajedno sa Paulom Vu kovi , Dorom Paska i Vlatkom Sekirnik osvojila etvrto mjesto. Mateja još uvijek spada u kadetsku kategorijiu ali kako je ve sada u vrhu hrvatske juniorske atletike na 100 m, ravnopravno je u me unarodnoj konkurenciji zastupala hrvatsku reprezentaciju u sprinterskim disciplinama. Uspješna je bila i lanica Nedeliš a Alena Hrušoci koja je nastupila u utrci na 400 m prepone i s rezultatom 1:06,65 zauzela 6. mjesto. U utrci na 3000 m sa zaprekama nastupio je Martin Srša koji je s rezultatom 10:30,57 zauzeo osmo mjesto. lanovi Me imurja Lea Obadi i Monico Pongrac bili su u sastavu reprezentacije kao rezerve. Dok je Lea imala mogu nost nastupiti van konkurecije u baca kim disciplinama gdje
Melani Kralji , baca kuglu u sjajnoj formi ove sezone
Martin Srša nastupio je na 3000 m sa zaprekama je ostvarila rezultat 40,22 u bacanju kladiva te 38,50 u bacanju diska, Monico je kao prva rezerva spreman i zagrijan za nastup u štafeti 4 x 100m bodrio svoje kolege iz reprezentacije koji su na ovom natjecanju istr ali i hrvatski juniorski rekord 41,18 sekundi. Našim reprezentativcima priklju ila se i Melani Kralji lanica Me imurja, koja je imala jednu od posljednjih provjera za nastup u turskom Trabzonu gdje e nastupiti na Europskim olimpijskim danima mladih. Melani je bacala kuglu težine 4 kg na rekordnoj razini, prebacila 13,12 m i pritom ostvarila etvrti rezultat natjecanja u kugli. U ekipnom poretku reprezentacija, Hrvatska je u obje konkurencije zauzela tre e mjesto, najbolji su esi, slijede Ma ari, Hrvatska je tre a a Slovenija etvrta. Ovaj poredak je i realan obzirom da su eška i Ma arska daleko ispred Hrvatske u seniorskoj konkurenciji. Zbog toga su rezultati naših mladih atleti ara koji ravnopravno pariraju u konkurenciji sa kolegama iz ovih atletskih zemalja više nego odli ni. Na tome im treba estitati a pritom ne treba zaboraviti ni njihove trenere Branka Todorovi a i Aleksandra Žbullja iz AK Me imurje te Željka Jageca i Aleksandra Puklavca iz AK Nedeliš e, koji unato vrlo lošoj inancijskoj podršci uspijevaju izvu i maksimum i redovito ostvarivati zapažene atletske rezultate ak i u me unarodnoj konkurenciji.
Mateja Jambrovi odli no je istr ala stotku
Ovog trenutka jedina istinska sportska vrijednost u Mursko Središ u atleti arka Melani Kralji , priprema se na put u Turski gdje e se krajem srpnja održavati Europska olimpijada mladih, na kojoj e Melani nastupiti u dresu hrvatske atletske reprezentacije. Dok s majkom Tatjanom sprema najpotrebnije za ovaj za nju daleki put i najve i ispit svojih sportskih mogu nosti, iskoristili smo trenutak odmora na ljetnoj terasi njihove ku e i nakratko porazgovarali o stvarima o kojima se do sada o njoj nije pisalo niti javno govorilo. Prvo je pitamo koristi li kakve stimulanse u pripremama za natjecanje i boji li se da ne strada poput Sandre Perkovi , koja je ne znaju i uzela nedozvoljene vitamine. - Moji stimulansi su doma i mamini mlinci i rezanci te sva jela koja ona sprema. To vam je nešto najbolje, najzdravije i najsigurnije. Nikakve kemijske sastojke i pripravke ne koristim, niti najobi nije vitamine, pa ak ne pijem niti Red Bul energy drink kojeg koriste ne samo sportaši nego i mnogi ljudi kao vitalizator tijela i uma, kaže Melani, dodaju i da joj je žao Sandre Perkovi , koja je za nju asna i prava osoba.
Mamini mlinci i rezanci su moji stimulansi U slobodno vrijeme sluša glazbu, pjeva, še e i zabavlja se s društvom iz grada ili kluba u kojem joj je trener Branko Todorovi , za kojeg kaže da je stru njak i ljudina. - Da je nešto više novca i rezultati bi bili bolji, jer bi mogla i i na kvalitetnije pripreme i nabaviti kvalitetniju opremu, uvjerena je Melani, kojoj najviše novca daju roditelji Željko i Tatjana, a verbalna podrška joj je brat Maksim. Kvalitetan sponzor jako bi dobro došao da joj pomogne u ostvarenju cilja, a on je biti najbolja baca ica kugle u Hrvatskoj. Ovog trenutka u svojoj juniorskoj konkurenciji je 3 metra ispred svih. (Stjepan Mesari )
Melani i majka Tatjana, sponzor i kuhar broj 1
Prijam kod gradona elnika Središ anski gradona elnik Josip Dobarni i njegov zamjenik Dražen Srpak imali su prijam za Melaniju Kralji , mladu središ ansku atleti arku, lanicu Atletskog kluba Me imurje iz akovca. Prijam je uprili en povodom izvrsnih rezultata u kuglanju tijekom godine i posebice nedavnog u Zagrebu gdje je bacivši kuglu 13,22 metra ostvarila i normu za Svjetsko prvenstvo. Dobrani i Srpak su Kralji e-
voj estitali na rezultatima, zahvalili joj što promovira grad, poželjeli joj daljnje uspjehe te joj uru ili prigodni dar. - Melani Kralji , zahvalila je na potpori koju dobiva od grada, ustvrdila kako joj je žao što je norma za Svjetsko prvenstvo malo prekasno ispujena, te je rekla kako e oti i na Europske Sportske igre mladih u Tursku i tamo pokazati koliko vrijedi u svjetskim okvirima. Svojim je doma inima poklonila sli-
ku koja e krasiti zid Gradske vije nice a uradak je njezine majke Tatjane, koja skupa s ocem Željkom skrbi o Melani kao atleti arki i srednjoškolki. Pismo zahvale gradu je uputio i AK Me imurje. Grad Mursko Središ e Melani Kralji svakog mjeseca upla uju 400 kuna kao potporu u školi i radu, a isto tako pomaže atleti are dugoprugaše Martinu Bezek i Krešimira Leva i a. (S. Mesari )
Sedamnaest joj je godina tek.. Priznajemo da Melani izgleda zdravo ali i snažno, i pitamo koliko godina ima. - Evo, za nekoliko dana u imati “tek sedamnaest”, a to što izgledam snažno.... pa Bože sveti treba imati snage hitnuti kuglu ili disk što dalje. A osim mamine kuhinje, tu je i odli na kuhinja Doma za u enike Svjetionik u akovcu u kojem sam smještena tijekom školske godine, pojašnjava Melani, koja je upravo uspješno završila drugi razred Gospodarske škole akovec za zvanje tehni ar za logistiku i špediciju. Baca ica kugle i diska postala je a na preporuku Elvisa Šari a, u itelja tjelesne kulture u OŠ Mursko Središ e i od 2008. godine stalno se druži s kuglom i diskom.
Melani Kralji , ponos grada s gradskim elnicima
12. srpnja 2011.
SASTAV III. HNL-sjever i me imurskih nogometnih liga
NK akovec i NK Polet Pribislavec hrvatski tre eligaši, poznat prijedlog me imurskih nogometnih liga IO HNS-a je na posljednjoj sjednici nakon što je Komisija za terene HNS-a pregledala sve terene i ostale uvjete kandidata za ulazak u III. HNLsjever odlu ila da neki od klubova koji su imali plasman nemaju uvjete za taj stupanj natjecanja, pa su priliku za igranje u toj ligi dobila još dva me imurska kluba: Polet Pribislavec i akovec. akove ka Sloga odustala je od prijave. Ina e, kvalifikacije županijskih prvaka na kraju su ispale bespotrebne, jer nitko od klu-
III. Me imurska liga - Istok 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1 11. 12. 13.
RADNI KI KRALJEV AN 38 BUDU NOST (Miklavec) MLADOST (Dekanovec) BORAC (Donji Hraš an) JADRAN EKO ROMA (Kotoriba) OTOK 0. TRNJE OMLADINAC (Držimurec-Strelec) ROMSKA VATRA NAPREDAK
III. Me imurska liga - Zapad 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.
DINAMO (Žiškovec) OMLADINAC (Ma kovec) HAJDUK (Brezje) SLOGA (Štrigova) POBJEDA DONJI KONCOV AK BRATSTVO (Preseka) KRIŠTANOVEC PLAVI 1975 ZEBANEC TORPEDO PARAG MALI MIHALJEVEC
bova nije zadovoljio kriterije za ulazak u III. HNL-sjever, a me imurski predstavnik Polet iz Svetog Martina na Muri koji bi bio legitimni kandidat, jer ima uvjete ispao je odmah u prvom krugu. Tako e u III. HNL-sjever u sljede oj sezoni igrati: Nedeliš e, Mladost Prelog, akovec i Polet Pribislavec (MNS), Koprivnica, Križevci, Podravac Virje (NS KC-KŽ), Ivan ica, Podravina Ludbreg, Nedeljanec (NS VŽ), Mladost Ždralovi, Bjelovar (NS BJ), Suhopolje, Slatina,
Papuk Orahovica i Croatia G (NS VI).
Prijedlog me imurskih nogometnih liga usvaja IO MNS-a Predsjednik MNS Mato Kljaji za 19. srpnja sazvao je 4. sjednicu Izvršnog odbora MNS na kojoj e se prihvatiti propozicije natjecanja i utvrditi kona ni sastavi Me imurskih liga za predstoje u sezonu. Poznati je i prijedlog liga koji e se vrlo vjerojatno i prihvatiti.
Ždrijeb Kupa MNS-a Odre en je ždrijeb Kupa MNS-a za predstoje u sezonu. Prvo kolo igra se u nedjelju 31. srpnja. Prva dva kola slobodno je 16 nositelja. U natjecanje se opet s obzirom da je izgubilo status prvoligaša uklju uje i Me imurje. Drugo kolo kupa na rasporedu je u nedjelju 7. kolovoza s po etkom u 17,30 sati. Parovi 1. kola: Ma kovec: OMLADINAC – POBJEDA, Gardinovec: RADNI KI – SLOBODA (Mihovljan), ehovec: SK – DRAŠKOVEC, Zebanec: ZEBANEC – STRAHONINEC, Jurovec: BRATSTVO – CROATIA, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – RUDAR, Miklavec: BUDU NOST – DINAMO (Domašinec), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – GALEB, Držimurec-Strelec: OMLADINAC – JEDINSTVO (Gornji Mihaljevec), Sveti Juraj u Trnju: TRNJE – VENERA PMP, Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DRAVA (Donji Mihaljevec), Otok: OTOK – DUBRAVA,
Savska Ves: BRATSTVO – VIDOV AN, Novo Selo Rok: OMLADINAC – ROMA (Kotoriba), Sveta Marija: MLADOST – BUDU NOST (Podbrest), Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – MURA, Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – MLADOST (Selnica), Žiškovec: DINAMO – BORAC PMP (Tur iš e), Cirkovljan: NAPRIJED – TORPEDO, Preseka: BRATSTVO – PODTUREN, Dekanovec: MLADOST – HAJDUK (Štrukovec), Vratišinec: SOKOL – ROMSKA VATRA (Piškorovec), Šte anec: JADRAN – ZASADBREG, Brezje: HAJDUK – GRANI AR (Novakovec), Donji Hraš an: BORAC – ŠENKOVEC, Krištanovec: KRIŠTANOVEC – SLOGA ( akovec), Puš ine: PUŠ INE – SLOGA (Štrigova), Sveti Križ: EKO – POLET (Pribislavec), Kuršanec: DRAVA – PLAVI (Peklenica), Donja Dubrava: DUBRAV AN – PARAG (Trnovec), Palinovec: MLADOST – HODOŠAN.
II. Me imurska liga - Istok 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
VIDOV AN DINAMO (Domašinec) BORAC PMP (Tur iš e) GALEB MLADOST (Palinovec) MLADOST (Sveta Marija) DRAVA (Donji Mihaljevec) NAPRIJED CROATIA SK BUDU NOST (Podbrest) HODOŠAN DRAŠKOVEC GRANI AR (Novakovec) DUBRAVA (Sivica) BRATSTVO (Savska Ves)
II. Me imurska liga - Zapad 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
JEDINSTVO (G. Mihaljevec) VENERA PMP ME IMUREC MLADOST (Selnica) MURA HAJDUK (Štrukovec) ZASADBREG BRATSTVO (Jurovec) ŠENKOVEC STRAHONINEC SLOBODA (Mihovljan) TRNOVEC JEDINSTVO (N. S. na Dravi) RUDAR PLAVI (Peklenica) DRAVA (Kuršanec)
I. Me imurska liga 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
CENTROMETAL GRANI AR (Kotoriba) TRNAVA SPARTAK DUBRAV AN UKOVEC 77 SLOGA ( akovec) SLOBODA (Slakovec) DINAMO (Palovec) PUŠ INE PODTUREN POLET (Sve Mar n na Muri) SOKOL MLADOST (Ivanovec) BSK OMLADINAC (Novo Selo Rok)
TURNIR PRVAKA me imurskih nogometnih liga
NOVI nogometni treneri
Igra se u Hodošanu od 21. do 23. srpnja
14 trenera dobilo diplome za trenera C
Na temelju odluke IO MNS NK Hodošan je dobio organizaciju ve tradicionalnog turnira prvaka svih seniorskih me imurskih liga. Na izvrsnom travnjaku tamošnjeg stadiona pet prvaka igrati e za naslov prvaka me imurskih nogometnih liga. To je ujedno po etak nove natjecateljske sezone u Me imurju, a sedam dana kasnije starta kup natjecanje. Ujedno e se svim prvacima prije njihovih utakmica uru iti pehari za naslov prvaka u prošloj nogometnoj sezoni. Nagrade e primiti i najbolji strijelci liga: I. me imurska liga (Dražen Horvat – Dubrav an D. Dubrava 22 zgoditka), II. Me imurska liga istok (Matija Kolar – Podturen, 28 zgoditaka), II. Me imurska liga zapad (Slavko or evi , Jedinstvo Novo Selo na Dravi 31 zgoditak), III. Me imurska liga istok (Zoran Kolari ,
Jadran Šte anec 36 zgoditaka), III. Me imurska liga zapad (Marko Pleh, Donji Koncov ak, 24 zgoditaka). Turnir e se odigrati u tri dana. Prvog dana 22. srpnja 2011.(petak) s po etkom u 18 sati sastaju se u pretkolu prvaci III. me imurskih liga doma in Hodošan i Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca. Drugi dan 23 srpnja.2011.(subota) dvije polufinalne utakmice iji su parovi odre eni ždrijebom u ponedjeljak u kancelariji MNS-a.. Prva u 16 sati (NK Podturen – NK Polet Sveti Martin na Muri), a druga u 18 sati (pobjednik pretkola – NK Puš ine). Za nedjelju 24. srpnja 2011. s po etkom u 18 sati zakazana je finalna utakmica. Na turniru e se uru iti prvacima pehari za osvojena prva mjesta i nagraditi najbolji strijelci pojedinih liga.
Ju er je u prostorijama pizerije Proventus u Ivanovcu obavljena predaja diploma i indeksa za nogometne trenere – C – iji te aj u trajanju od 60 školskih sati provodi MNS. Tako su novim školovanim trenerima postali: Antonio Drvoderi iz Novakovca, Tihomir Kolari iz Dekanovca, Dejan Logožar i Trnovca, Darko Lon ari iz Male Subotice, Bruno Mesari iz Malog Mihaljevca, Franjo Mihalkovi iz Pribislavca, Bojan Novak iz Gornje Dubrave, Jerko Petran iz Prekope, Dejan Podvezanec iz Pretetinca, Leonard Sanjkovi iz Križovca, Tomislav Šari iz Strahoninca, Damir Tomaši iz Kuršanca, Dino Vrbanec iz akovca i Vedran Vedriš iz Novigrada Podravskog. Diplome i indekse je ispred MNS uru io tajnik Darko Jambrovi . Nakon provedenog te aja Zbor nogometnih trenera MNS ima ukupno 272 školovana trenera.
Mato Kljaji smatra da su u burnim vremenima za HNS bili dobro zašti eni interesi me imurskog nogometa
PREDSJEDNIK Me imurskog nogometnog saveza
Mato Kljaji : Me imurski nogomet dobro je prošao U centru interesa prošlog tjedna bila je III. HNL Sjever, nova liga u kojoj e Me imurje imati etiri svoja predstavnika. “Mislim da smo kao županija i savez dobro prošli, dobili smo dva nova tre eligaša”, ocijenio je za Me imurske novine Mato Kljai , predsjednik Me imurskog nogometnog saveza i lan Komisije za natjecanje HNS-a. “Da se gledalo samo po plasmanu, sigurno ne bismo imali sad etiri tre eligaša, ali u odnosu na uvjete, svakako su to zaslužili”, dodao je Kljaji . Do posljednjeg trenutka nije bilo poznato kakav e biti sastav tre eligaškog sjevera, a jedini koji je bio siguran bilo je Nedeliš e. Sad su u 3. HNL i Polet P te akovec, a Mladost je uspjela zadržati status, pa se može kazati da su Me imurci prošli jako dobro. Naši su klubovi mahom zadovoljni, to mi je drago”, kaže predsjednik MNS-a. Ipak, ponovno je bilo nezadovoljnih, posebno s druge strane Drave: “Prelog je nekima trn u oku, proziva se Mladost u novinama zbog toga, no mislim da je važno re i da bi bilo nerealno, a niti u skladu kad je u pitanju status klubova, da Prelog ispadne dva ranga niže. Tako er, Mladost ima najviše mladih koji su registrirani i natje u se, prošle sezone su imali šest mladih ekipa. To treba vrednovati, iako je seniorska mom ad podbacila u rezultatu.” Ukinute su, podsjetimo, etvrte nogometne lige, a Kljai je zadovoljan što to nije poremetilo županijske rangove natjecanja: “Uvijek ima nezadovoljnih time što smo ukinuli 4. HNL, no ve ina je shvatila da to donosi smanjenje troškova i pove anje broja gledatelja. Imat emo u 1. ŽNL sada zbilja interesantnih utakmica, a liga e biti izuzetno jaka. Mislim da je to pun pogodak. Tako er, kako smo znali da se 4. HNL ukida, pove ali smo sastav županijskih liga. Kalendar županijskog natjecanja, kao i sastav liga, donijet e Izvršni odbor koji bi se trebao sastati 19. srpnja.
Sudjeluju i u nogometnoj vladi Kljaji iza sebe ve ima velikih odluka: “Rad u Komisiji za natjecanje je izuzetno odgovorna unkcija, donijeli smo nekoliko teških odluka. Pokušavam biti maksimalno korektan i stajati iza svojih odluka. Uvijek se može bolje, ali mislim da smo radili kvalitetno.” Neki tre eligaši izrazili su želju da se Druga HNL podijeli na dvije lige: “Ja bih da mi u bilo kojoj varijanti imamo svog predstavnika. Ne vidim smisao dviju drugih liga ili jedne glomazne, kako bi se u takvo loše natjecanje lakše moglo upasti. Mislim da trebamo razmišljati u smjeru toga da poboljšamo vlastite kolektive a ne da prekrojimo ligu.” Me imurje ima 80 klubova, uz 11 malonogometnih klubova, što nije tako daleko od brojke 100 što bi donijelo još jednog delegata u Skupštini HNS-a. Ima li razmišljanja u tom smjeru? “Još na po etku svog mandata kao predsjednika MNS-a jasno sam kazao da se protivim umjetnom pumpanju broja klubova. Ne dolazi u obzir takvo što, osima ko budemo zbilja imali 100 klubova koji budu aktivni”, odgovara Kljaji .Igor Štimac kona no je odustao od ganjanja ‘pravde’ i poništenja sjednice Skupštine 17. prosinca. No, suspendirani savezi, Varaždinski i Dubrova ko–neretvanski, najavili su nastavak borbe: “Teško je sada kazati što e se doga ati. Do sada je ta situacija bila dosta napeta, esto nekorektna, a ja sam se u par navrata i razo arao. Nadam se da e sada do i bolja, kulturnija situacija. Moram ipak pohvaliti Štimca, koji je bio pravi entlmen nakon Skupštine, kad je izgubio za jedan glas, a ipak je pružio Markovi u ruku.”Postoji li mogu nost da se dogodi još jedan pu ? “Markovi ima sve ve u potporu. Pitanje je samo u kojem e smjeru i i politika, ho e li on zbilja odraditi taj mandat ili e biti na neki na in po asni predsjednik. No, sve u svemu, ne o ekujem daljnjih problema”, kazao nam je Kljaji . (Ivana Strahija)
12. srpnja 2011.
LIPANJ I SRPANJ u znaku malonogometnih turnira diljem Me imurja MEMORIJAL VLADIMIR SKOK u organizaciji NK Mladost Prelog
Igra 35 ekipa u tri konkurencije U tri konkurencije za 31. izdanje preloškog malonogometnog no nog turnira prijavljeno je 35 ekipa. Lijepa brojka kojom turnir opet opravdava epitet kvalitete i kvantitete, te tradicije Memorijala inž. Vladimir Skok. Najviše ekipa prijavljeno je u seniorskoj konkurenciji - 20, u veteranskoj igra 8, a u pionirskoj konkurencij 7 ekipa. Turnir je zapo eo protekli petak 8. srpnja. Svaki dan e se u prvom dijelu turnira koji se igra po skupinama igrati po sedam utakmica, jedno
sljede i petak 15. srpnja kada na Ljetnim no ima gostuje “Crvena jabuka” - pet. Prvi dio turnira igra se do 17. srpnja ako posluži vrijeme, a završnica zapo inje u ponedjeljak 18. srpnja, dok je završni dan srijeda 20. srpnja. Još uvijek traju prijave za turnir u odbojci na pijesku. Prijaviti se možete u Parku Mladosti u Prelogu ili na broj telefona 098 461 014. Izvla enje e se održati u utorak nave er, a turnir po inje u srijedu.
GORI AN
Slavili Hodošen eni U Gori anu je nastavljena tradicija malonogometnog turnira “Prijatelji 2011”. Odigran je kao i prijašnjih 17 godina, prvi vikend u mjesecu srpnju. Prijavljeno je bilo 15 ekipa, podijeljenih u 3 skupine U samu završnicu plasirale su se ekipe Tuteki, Pizeria RO-SA – Prelog, Bumbari & rlenke i Hodošen eni. U prvom polu inalu Bumbari su bili bolji od Pizerie RO-SA (4:1), koja je na kraju ipak osvojila 3. mjesto. Tuteki su u drugom polu inalu izgubili od Hodošen ena (0:4).
U velikom inalu Hodošen eni su sa 2:0 nadigrali Bumbare & rlenke i osvojili pe eni odojak i dvije “gajbe”. Najboljim golmanom proglašen je Bašnec David (Bumbari & rlenke), sa 8 golova najboljeg strijelca dala je ekipa Kukuriku City, Gudlin Dejana, a najboljim igra em proglašen je Goran Strahija iz pobjedni ke mom adi Hodošen eni. U Gori anu uskoro slijedi i tradicionalni veliki malonogometni turnir. (Gori an.hr)
MNK 75 slavio je na turniru koji je i organizirao u Kotoribi
KOTORIBA
Pobjednik turnira MNK 75
ŽIŠKOVEC
Turnir na travi za vikend Nogometni klub “Dinamo” Žiškovec organizira no ni malnogometni turnir na travi koji e se održati 16. i 17. srpnja 2011. godine na igralištu NK “Dinamo” Žiškovec. Kotizacija za sudjelovanje na turniru je 150 kuna. Nagrade:1. mjesto - 30% od kotizacije, 2. mjesto - 20% od ko-
tizacije, 3. mjesto - 10% od kotizacije. Igra se 2 puta po 10 minuta, ekipa može imati 10 igra a, a na terenu su 4+1. Prijave i informacije: 099 732 2771 - Neven Rudni ki, najkasnije do 15. srpnja 2011. Po etak turnira je u 18 sati, a za sve sudionike osiguran je grah.
Od 2000. godine MNK 75 iz Kotoribe organizira tradicionalni malonogometni turnir. Ove godine turnir je odigran u dva dana, na igralištu kod staroga vrti a. Za naslov najboljeg natjecalo se 9 ekipa. Nakon razigravanja po skupinama, završnicu turnira i plasman u polu inale izborile su po dvije najbolje ekipe iz svake skupine. U prvom polu inalu MNK 75 bio je uvjerljivo bolji od ekipe imena Bižuterija 8:0, dok je u drugoj utakmici inale izborila ekipa Pizerije Majo koja je s 4:0 pobijedila sastav imena
Druken bus. U utakmici za tre e mjesto Bižuterija je nakon izvo enja kaznenih udaraca bila bolja od Druken busa s ukupnih 4:3. Pobjednici turnira i osvaja i nov ane nagrade od tisu u kuna postali su nogometaši MNK-a 75 pobijedivši u inalu Pizeriju Majo s visokih 6:0. Sve utakmice je po iznimnoj vru ini sudio Stjepan Geri , a najboljim ekipama nov ane nagrade uru io je predsjednik kluba organizatora Siniša Seli anec. U zabavnom programu nastupile su Mažoretkinje Kotoribe. (alf)
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 43
12. srpnja 2011.
ZAVRŠENA još jedna uspješna sezona odbojkašica Kaštela
Izvrsni rezultati seniorki, odli an rad s mla im kategorijama ŽOK Kaštel iz Pribislavca održao je krajem lipnja redovitu Izvještajnu godišnju skupštinu. Uz igra ice, lanove uprave i roditelje, mnogobrojni gosti bili su upoznati sa odli nim rezultatima kluba u minuloj sezoni. Kaštel je klub, re eno je na skupštini, u kojem se stru no kvalitetno radi sa seniorkama, ali i mla im dobnom kategorijama. Osim uspješnih rezultata kluba u natjecateljskom dijelu, velika uspješnost je njegova postojanost, jer ove e godine ŽOK Kaštel proslaviti petnaestu godišnjicu djelovanja. Povijesne rezultate klub je sa svojim seniorkama postigao prošle godine kad je vrsto držao prvu poziciju u II. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi – centar i na
taj na in izravno sudjelovao u kvalifikacijama za I. A ligu. Spomenuto je da Kaštel, kao i ve inu sportskih klubova, optere uju financije. No, unato tome u klubu i dalje sve kategorije kvalitetno rade i žele ljepotu odbojkaške igre i dalje prezentirati brojnim navija ima. Tu su seniorke, spomenuto je na skupštini, rezultatski u korak pratile i igra ice u mla oj dobnoj skupini, koje su tako er uspješnu sezonu završile na drugom mjestu III. Regionalne lige. Jedan od važnijih ovogodišnjih uspjeha u financijskoj slagalici, slažu se svi u klubu, su i dobivena sredstva na prijavljeni natje aj HOO-a, za sportsku opremu i pomagala, u iznosu od 68.817 kuna.
“Pješ ana oluja” kre e u etvrtak Ženski odbojkaški klub Kaštel iz Pribislavca organizator je tradicionalne “Pješ ane oluje” - turnira u odbojci na pijesku, u kategoriji žena i muškaraca. Ovo natjecanje je ve tre u godinu za redom otvorenog tipa, pa se o ekuje dolazak velikog broja ekipa iz cijelog Me imurja, ali i šire. Turnir po inje u etvrtak, 14. srpnja. Jednu ekipu ine 3 igra a/ice, a kotizacija po ekipi je 100 kuna. Ekipe se mogu prijaviti od 11.- 13. srpnja.
Utakmice e se igrati s po etkom u 18 ili 19 sati, dok bi se posljednji susret trebao odigrati najkasnije u 23 sata.
U GRABANICAMA ODRŽAN TURNIR U ODBOJCI NA PIJESKU
Leskovari najbolji
U finalu igrale su Udruga Grabanice i Leskovari re an Na lokaciji Grabanice u Nedeliš u prošlu subotu je u organizacija Društva sportske rekreacije Grabanice održan je turnir u odbojci na pijesku. Turniru se odazvalo sedam ekipa i to: Udruga Grabanice Nedeliš e, Udruga Hrastinka Dunjkovec - Pretetinec, MM (Mesari ove male) Nedeliš e, Nadobudne, Leskovari re an, Nikud nikam re an i ekipa Dunjkovca. Za peto mjesto ekipa žena Dunjkovca uvjerljivo je pobijedila
udrugu kluglaša Hrastinka Dunjkovec – Pretetinec rezultatom 21:8, 21:14. Polufinale su igrale ekipe Udruga Grabanice i Nadobudne, a ekipa Grabanica pobijedila je rezultatom 21:14, 21:4dok je ekipa Leskovari re an pobijedila MM 21:19, 21:3. U finalu Leskovari re an tijesno su pobijedili ekipu Grabanica i to 12:21, 21:12, 15:13. Za vrijeme takmi enja, osim u igri, ekipe su se družile uz dobru hranu u organizaciji doma ina. (SZ)
Finu ve eru pripremala je obitelj Mesari , udruge Grabanice
SPORTSKO ljeto u Atonu
Završio košarkaški kamp U Nedeliš u je u organizaciji i pod pokroviteljstvom Op ine uspješno završen drugi od 8 sportskih kampova projekta „Sportsko ljeto u NGC-u Aton. Na košarkaškom kampu u organizaciji KK Nedeliš e, prisustvovalo je 97 djece. Organizatori su ove godine doveli kao posebnog gosta trenera Josipa Pulju, najeminentnijeg trenera u radu sa mladim selekcijama na podru ju države, te osvaja a mnogih medalja s europskih i svjetskih prvenstava. Posljednje tri sezone Pulja je voditelj omladinskog pogona KK „Zadar“ s kojim je postigao vrhunske rezultate. Vodio je i neke seniorske ekipe. U A-1 ligi, je bio trener KK „Puntamika“ Zadar(danas
KK“Borik“), KK „Zadra“, KK „Zagreba“, KK „Kvarnera“ Rijeka, uveo KK“Gradine“ iz Pule u A-1 ligu. Marko Popovi , Zoran Planini , Roko Uki , Tomas Marko, Bani Marko, Krešimir Lon ar samo su neka od imena Radio vrhunskih igra a u Hrvatskoj skojima je radio i koji su postizali odli ne rezultate sa reprezentacijom, ali i sa klubovima u kojima igraju. Voditelj ovogodišnjeg kampa bio je njegov dugogodišnji suradnik kroz reprezentativne programe, ali i programe kao što je ovaj, pro . Bruno Kova i , zajedno sa pro . Mladenom Deši em. Sportsko ljeto nastavlja se atletskim kampom, koji e potrajati sve do 15. srpnja.
Voditelj košarkaškog kampa, prof. Bruno Kova i , sa nekima od možda i budu ih reprezentativaca
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
mt
Dobro je znati 45
Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat)) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)
46
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
12. srpnja 2011.
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. BUJAN d.o.o. Prete nec 205, traŞi 1 SAMOSTALNOG GRA . LIMARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 5g, voza ki ispit B kat., najava na tel. 040/829-565, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili na e-mail: renato. bujan1@ck.t-com.hr do 15.07. 2. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph., akovec, traŞi 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit B kat., najava na tel. 040-363-799 ili 091 508 1699 ili e-mail: ljekarna-stefan@ ck.t-com.hr do 31.08. 3. MIDA d.o.o. akovec, K.Zrinski 2, traŞi 1 m/Ş PRODAVA A U KIOSKU/PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091/5828-639, do 15.7. 4. Ca ebarFRKA akovec,K.Zrinski4,traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog.stalnogradnogodnosa,javi sena091 505 2724, do 15.7. 5. Kerami arski obrt PINK, Palinovec traŞi 1 m/Ş POLAGA A KERAMI KIH POLO ICA i RADNIKA NA FUGIRANJU PLO ICA na odre eno,radnoiskustvo2g.,radnaterenu, javi se na 091/557-8649 do 15.7. 6. AUTOPRIJEVOZNIK Kristijan Furdi, Šenkovec, Prvomajska 31, traŞi 1 VOZA A C kateg. za doma i prijevoz na neodre eno uz probni rad. Javi se na 091/501-99-84 do 15.07. 7. PRIJEVOZNIŠTVO I VU NA SLUŽBA Pavlic Vlado, akovec, V. Žganca 44, traŞi 1 KV VOZA A C i E kateg. za me unarodni promet – kamion s prikolicom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 2g., poŞeljno znanje njema kog. Javi se na tel. 098/212-207 do 15.07. 8. AUTOPRIJEVOZNIK MEGLI , akovec, Buzove ka 41, traŞi 2 KV VOZA A za me unarodni transport na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, znanje stranih jezika, rad. iskustvo 3g., javi se na 098/846-138 do 15.7. 9. Zavod za kontrolu kvalitete d.o.o. akovec, Park R. Kropeka 2, traŞi 10 BRAVARA na neodre eno, samostalnost u radu, rad u Italiji, rad. iskustvo 3g. Javi se osobno ili na tel. 311-170 do 10.7. 10. MTKd.o.o.Nedeliť e,Žarkovice15,traŞi 5 DJELATNICA NA POSLOVIMA RU NOG PAKIRANJA na odre eno. Javi se na 822250, 098/303-517 do 15.7 11. MILENA GRADNJA d.o.o. Hlapi ina 205, traŞi 1 KV VOZA A C i E kateg. s ispitom za autodizalicu (HIAB) na neodre eno. Tel: 091/502-39-33 do 15.7. 12. PIRAMIDA d.o.o. Lopa nec, V. Nazora 18a traŞi VIŠE ELEKTROTEHNI ARA, ELEK-
TRI ARA, AUTOMEHANI ARA, MONTERA CENTR. GRIJANJA na neodre eno uz probni rad. Javi se osobno na gornju adresu ili najava na tel. 856-060 do 15.07. 13. Ugos teljski obrt BAROK, akovec traŞi 1 m/Ş KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre enovrijeme,poŞeljnoradnoiskustvo,alinije uvjet. Javi se na 091/238-2175 do 16.07 14. Ugost. obrt PIZZA CUT Ma kovec traŞi 1 PIZZA PEKARA na neodre eno, te 2 KONOBARA/ICE, 1 POM. KUHARA i 1 KUHARA – PIZZA PEKARA mjesto rada Vir, Zadarska Şupanija, za sezonski posao. Javiti se na 099/2532-500 do 15.7. 15. VS GUMISERVIS d.o.o. Oporovec, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno uz mog. stalnogradnogodnosa.Javi sena099/6435-811 do 15.7. 16. K. MEGAPOLIS d.o.o., Gori an, Dravska 68, traŞi 1 KV CVJE ARA na neodre eno vrijeme, mjesto rada M. Srediť e, javi se na mob. 098 920 3039 gosp. Kerovcu, do 15.7. 17. KSM d.o.o. Palinovec, traŞi 1 VOZA A/ ICU KAMIONA S PRIKOLICOM za me unarodni prijevoz C i E kat. na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 2g., javi se na 099 6655 331, do 20.7. 18. INPIRIO d.o.o. akovec, traŞi 1 VŠS, VSS ING. STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,, voza ki ispit B kat., ak vno znanje engl. jezika, znanje rada na ra unalu, dostavi pismene zamolbe na e-mail: inpirio@ck.t-com.hr do 15.7. 19. M-KROJ AKOVEC, A.Star evi a 39, traŞi 2 ŠIVA ICE TEKSTILA na neodre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, javi se na 098 206 317, do 15.7. 20. OMT d.o.o. Ivanovec, traŞi 1 CNC TOKARAsradnimiskustvomnaneodre enovrijeme uz probni rad, radno iskustvo obavezno, javi se na 040 338 120, do 25.07. 21. Ca ebarAXY, akovec,traŞi1KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 091 510 6901, do 22.07. 22. Frizerski salon RENI, SV. Marija, traŞi 1 m/Ş FRIZERA na odre eno vrijeme, pola radnog vremena, javi se na 098 1804 882 do 27.07. 23. Ca e bar GLORIJA, D. Hrať an, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javiti se na 040 679 259, 098 778 855, do 27.07. 24. Restoran Prepelica OTOK, traŞi 1 KV KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme zamjena za godiťnji, nazva na mob. 098 393 001, do 27.07. 25. MULTIMEDIA-Internetusluge, akovec, traŞi 1 m/Ş WEB PROGRAMERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,
Gajeva G Gaje Ga j vaa 335 jeva 35, 5 40000 5, 400 0000 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856 040/856-333 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo d ri.co i m
znanje engl. jezika, ak vno i prak no poznavanje MySQL, ASP, PHP, (x)HTML, CSS, JavaScript, rad s korisni kim so wareskim rjeťenjima, stru na sprema nije uvjet, obavezna referenca, iskustva i rad u gra kom oblikovanju, poznavanje i ak vno koriťtenje Al, Corel, Photoshop), iskustvo sa web stranicama, dizajn, programiranje, iskustvo sa kartografskimservisimaigeoinforma kim rjeťenjima, izrada i koriťtenje CMS skrip , modi kacija i prilagodba, web katalozi. Dostavi pismene zamolbe na e-mail adresu: davor@eltel.com.hr i obavezno naves da se dostavlja zamolba. Natje aj otvoren do 15.07. 26. DOMZDRAVLJA AKOVEC,I.G.Kova i a 1e, traŞi 1 m/Ş IZVRŠITELJA NA POSLOVIMA DOKTORAOP EMEDICINE–uvje :zavrťen medicinski fakultet, poloŞen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko drŞavljanstvo. Uz zamolbu za zapoťljavanje prilaŞe se: diploma, dokaz o poloŞenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica, kra i Şivotopis. Postoji mogu nost davanja u najam stanova u vlasniťtvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavi na gornju adresu s naznakom "za natje aj-zapoťljavanje doktora medicine", do 13.07. 27. METALDEKOR,Ivanovec,traŞi2ZAVARIVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 1g., najava na tel. 338-070, do 15.07. 28. Izrada umjetni kih predmeta ŽABAC, Knezovec 112, traŞi 1 POM. RADNIKA NA IZRADI SUVENIRA na odre eno vrijeme uz mog.stalnogradnogodnosa,javi sena098 242 383, do 15.07. 29. PANA STOLARIJA d.o.o. akovec, Zagreba ka 42, traŞi 1 m/Ş SSS KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme, znanje engl. jezika, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, natje aj otvoren do 15.07. 30. ME IMURJE BETON d.d. akovec, Zrinsko-frankopanska bb, traŞi VIŠE ZIDARA, TESARA, ARMIRA A i POM. RADNIKA UGRA EVINARSTVUnaodre enovrijeme, javi seosobnonagornjuadresuuvremenu od 7-8 sati gosp. Reif BoŞidaru ili Mlinari Josipu, do 15.07. 31. NARAN A TRANSPORT, Hodoťan, traŞi 1 VOZA A TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM uz obavezno radno iskustvo u me unarodnom prijevozu 3g., poŞeljno znanje stranog jezika, javi se na tel. 679-458, 098 235 128, do 15.07. 32. NET d.o.o. akovec, Zrinsko-frankopanska bb, traŞi 20 DJELATNIKA ZA RAD U PROIZVODNJI SVIJE A na odre eno vrijeme, rad u dvije smjene, prednost kandida ma iz okolice akovca, prijave na tel. 314-682, do 22.07. 33. COMPL E X d.o.o. Pribislavec, A.Star evi a bb, traŞi 1 VODITELJA/ICU GRADILIŠTA s poznavanjem gra evinske dokumentacije;1ING.STROJARSTVA/DIPL. ING. STROJARSTVA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., znanje rada na ra unalu, znanje stranih jezika, voza ka dozvola B kat., javi se osobno od 7-16 sa na mob. 098 210 166, do 15.07. 34. URKIN d.o.o. akovec, Bra e Graner 1, traŞi 1 DIPL. ING. GRA EVINARSTVA/ ING. GRA EVINARSTVA – uvje : poloŞeni stru ni ispit-nije uvjet, spremnost na mski rad,naprednopoznavanjeradanara unalu, voza ka B kat., povremeni rad na terenu, ozbiljnost u realizaciji poslovnih procesa, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 15.07. 35. MIDI d.o.o. Ivanovec, Kalni ki odvojak 7, traŞi 10 STROJOBRAVARA; 5 ZAVARIVA A MIG/MAG i TIG postupak; 1 BORWERKISTA i 2 OPERATERA NA CNC savija ici limova - na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, Şivotopis dostavi na gornju adresu radnim danom od 7-17 sa , subotom od 7-14 sa ili na e-mail: midi@midi.hr ili na fax 040-337-848, do 15.07. 36. KMKZIBd.o.o.Sve KriŞ,B.Radi 25,traŞi 2 SSS VODE A MONTERA SUHE GRADNJE s radnim iskustvom; 10 SSS MONTERA SUHE GRADNJE - radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet; 5 SSS SOBOSLIKARA – LI ILACA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad na terenu, obavezno pisana zamolba, natje aj otvoren do 30.07. 37. VDG SERVIS, Strahoninec, P.Boraca 3, traŞi 1 ELEKTROMEHANI ARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet, javi se na 098 919 4334, do 15.07. 38. GRADI-K d.o.o. G. Zebanec 23B, traŞi 5 SOBOSLIKARA – FASADERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,
javi se na 098 464 668, do 30.07. 39. Auto Roman d.o.o., Ĺ trigova 45, traĹži 1 AUTOLAKIRERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2g., mjesto rada akovec, T.Bratkovi a 1 (PANEX). Javiti se na 098 918 2092 ili na e-mail: auto-roman@net.hr do 15.07. 40. MAJOKO d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traĹži 1 KUHARA/ICU s radnim iskustvom 3g., na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 802 273, do 29.07. 41. RESTORAN HERMAN, Grani ni prijelaz, traĹži1KUHARA/ICUnaneodre enovrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo, javi se na mob. 098/461-196 do 8.8. 42. BETEX d.o.o. Belica, B. Radi a 48, traĹži VIĹ E Ĺ IVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi osobno, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr do 30.7. 43. PANASTOLARIJAd.o.o., akovec,Zagreba ka42,traĹži1m/ĹžLAKIRERAnaodre eno vrijeme, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 22.7. 44. OP INSKISUDU AKOVCU,R.BoĹĄkovi a 18, traĹži 1 SSS SUDSKOG REFERENTA -zemljiĹĄno knjiĹžnog III vrste (m/Ĺž) na odre eno vrijeme radi zamjene odsutnog sluĹžbenika za vrijeme porodnog dopusta, uz obvezni probni rad od 2mj., uvje : SSS upravne, ekonomske ili geodetske struke, poloĹžen drĹžavni stru ni ispit, radno iskustvo u trajanju od najmanje godinu dana na poslovima odgovaraju e struke, u prijavi na oglas navede se osobni podaci podnositelja prijave (osobno ime, datum, i mjesto ro enja, adresa stanovanja, broj telefona te po mogu nosti e-adresa) i naziv radnog mjesta uz prijavu se prilaĹže Ĺživotopis, preslik domovnice, preslik svjedoĹžbe o zavrĹĄenoj stru noj spremi, preslik uvjerenja o poloĹženom drĹžavnom stru nom ispitu, preslik radne knjiĹžice s dokazom o radnom iskustvu, uvjerenje nadleĹžnog Suda da se pro v podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6mj. Rok za podnoĹĄenje prijava na oglas je 8 dana od objave na web stranici Ministarstva uprave (www.uprava.hr) a prijave se podnosenaadresu:Op inskisudu akovcu, Uredpredsjednikasuda,uznaznaku"prijava na oglas", Ru era BoĹĄkovi a 18, 40000 akovec. Natje aj otvoren do 15.7. 45. KOMET d.o.o. Prelog, K. Mesari a 26, traĹži 1 m/Ĺž INĹ˝ STROJARSTVA na neodre e-
novrijeme,javi seosobnonagornjuadresu ili na tel. 646-105, do 22.7. 46. ELLIT d.o.o. Hodoťan, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 528 570, do 7.8. 47. HERMAN GRADNJA d.o.o., akovec, O.Price 26, traŞi 2 ZIDARA – SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, na poslovima strojnog Şbukanja, termofasade, soboslikarski radovi, javi se na 390-445, 099 6180 687, do 21.7. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200
Radna mjesta VaraŞdin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismenezamolbeosobnoilipoťtomnagornju adresu do 31.7. 2. MORI d.o.o. Zagreb, mjesto rada VaraŞdin, B. Radi 113, traŞi 3 m/Ş SSS PRODAJNA ZASTUPNIKA (osiguranje, imovinsko savjetovanje) na neodre eno vrijeme, radno iskustvo nije vaŞno, osobno do i na adresu, zamolba na adresu najava na tel. 042/260225 (Andrej Mori) do 31.07. 3. REMAX NEKRETNINE d.o.o. za poslovanje nekretninama, trgovinu i usluge, I. Kukuljevi a 23, VaraŞdin, traŞi 1 m/Ş AGENTA ZA POSREDOVANJE U PROMETU NEKRETNINAMA na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, radno iskustvo nije vaŞno, ali prednost imaju kandida s iskustvom u prodaji, voza ki B kat. uz mog. koriťtenja vlas tog vozila, eksibilnoradnovrijeme,poznavanje njem. i engl. jezika, potrebno poznavanje osnove informa ke word, excel, internet, poloŞen stru ni ispit, ali nije uvjet s obzirom da kandidati u roku 2mj. polaŞu ispit kod HGK, a nakon toga mogu samostalno otvori obrt ili tvrtku. Mjesto rada VaraŞdin, Ko-
privnica, akovec, Krapina – prema mjestu stanovanja, mogu nost rada od ku e – 1 kandidatsasvakogpodru ja.Kontakte-mail na r.sojat@remax.hr do 1.9. 4. Ustanova za zdravstvenu njegu KANCIJAN, Zagreba ka 255, VaraŞdin, traŞi 2 SSS MEDICINSKE SESTRE/ MED. TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, 1g. radnog iskustva, poloŞen stru ni ispit, licenca za rad, voza ki B kat., mog. koriťtenja vl. vozila, prednost osobama s podru ja Ludbrega. Najava na mob. 098/902-88-66 Dubravka Kancijan do 15.7. 5. MULTI STAR d.o.o. Zrinski trg 7, 48000 Koprivnica, traŞi 1 BLAGAJNIKA/ICU U AUTOMAT KLUBU na odre eno, SSS bez obzira na zvanje. Podaci o poslodavcu dostupni su u Zavodu na broj 048/622-053, mjesto rada VaraŞdin, kontakt s poslodavcem na tel. 048/221-006 ili posla zamolbu sa Şivotopisomnamail:mul star.doo@gmail.com ili poťtom na gornju adresu do 15.7. 6. BRK d.o.o. Podev evo 205c; traŞi 1 KONOBARA/ICUnaneodre enovrijeme,radu BistroBrk,uvje :OŠ,KV,SSSbilokojestruke; radno iskustvo nije vaŞno, nema mogu nos smjeťtaja, najava na mob: 099 671 4158 (Josip Pala nuť) i 1 m/Ş KV FRIZERA na odre eno vrijeme, rad u Frizerskom salonu Biba, uvje : radno iskustvo 6mj., samostalnost u radu, najava na mob 099 675 2315. Rok za prijave do 17.7. 7. COM-ŠPED d.o.o. za proizvodnju i trgovinuortopedskihpomagala,V.Novaka50C , 42000 VARAŽDIN, mjesto rada Jalkovec, traŞi1m/Ş ISTA Aza iť enjeiodrŞavanje poslovnog prostora na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, radno iskustvo 10g., voza ka dozvola B kat. Pismena zamolba poťtom na navedenu adresu, e-mailom: posao@com-sped. com ili najava na telefon 042 350 744, do 15.7. 8. OPTIMARISK d.o.o. za posredovanje u osiguranju, Zagreba ka 31, 42000 VaraŞdin, traŞi VIŠE SSS PRIBAVITELJA OSIGURANJA m/Ş na Ugovor o djelu – mogu nost zaposlenja osobe sa invaliditetom, uvje : potrebno poznavanje osnova informa ke, radno iskustvo nije vaŞno, voza ki ispit B kat., mjesto rada - prema mjestu stanovanja. Osobni dolazak ili pismena zamolba na gornju adresu, najava na tel: 042 204 115 ili e-mailom: tatjana.tepes@op marisk.hr do 17.7.
12. srpnja 2011.
Informacije 47
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
Ste ajni upravitelj druĹĄtva Kruhek d. o. o. u ste aju, Kolodvorska 4, Kotoriba, poslovni broj: V St 54/10 temeljem odluke vjerovnika te l. 158.. Ste ajnoga zakona objavljuje
DESETU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA Naziv PEKARSKA OPREMA I INVENTAR (PREMA SPECIFIKACIJI):
Po etna cijena 66.807,94
Usmena javna draĹžba odrĹžat e se dana 20. srpnja 2011. godine u 12:00 sati u uredu odvjetnika Damira BariĹĄi a, Basari ekova 27, Koprivnica Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizi ke osobe koje najkasnije do po etka odrĹžavanja javne draĹžbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na Ĺžiro ra un Kruhek d. o. o. u ste aju, Kotoriba broj: 2340009 1190018033, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije odrĹžavanja javne draĹžbe ste ajnom upravitelju. Pokretnine se na ro iĹĄtu za draĹžbu ne mogu prodati ispod po etne prodajne cijene. Po etna prodajna vrijednost iskazana je bez PDV a. Prodaja se obavlja prema na elu "vi eno kupljeno". Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje. Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne uplati kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne draĹžbe. Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 8 dana od odrĹžavanja javne draĹžbe. Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac. Kupac na sebe preuzima troĹĄkove demontaĹže i utovara opreme. Pokretnine se prodaju isklju ivo kao cjelina i nije mogu e draĹžbovati za
pojedina ne predmete Detaljnije obavijesti o predmetima prodaje na http://sites.google.com/site/kruhekustecaju/ ili kod ste ajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621 838. Razgledavanje predmeta prodaje mogu e je uz prethodan dogovor.
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Klasa: UP/I-350-05/11-01/51 Ur.broj: 2109/1-13/2-11-5 akovec, 8. srpnja 2011.
Na temelju lanka 82. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09 i 55/11) Jedinstveni upravni odjel Op ine Strahoninec kao nositelj izrade planova obavjeĹĄtava javnost da je odlukama Vije a od 20.06.2011. pokrenut postupak
izrade urbanisti kih planova ure enja 1. Urbanis ki plan ure enja gospodarsko-poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu 2. Urbanis ki plan ure enja stambene zone „Podru je izme u Prvomajske ulice i Ulice Ma je Gupca“ u Strahonincu Informacije o jeku izrade Urbanis kih planova ure enja mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Strahoninec, Strahoninec, Dravska 1, 40000 akovec ili upitom na 040/333-088. Jedinstveni upravni odjel Op ine Strahoninec
Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09. i 55/11)
POZIVA posjednike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama na k.o. GradiĹĄ ak, za koje se po zahtjevu OP INE SVETI MARTIN NA MURI vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:
da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt radi izjaĹĄnjenja.
POZIVA posjednike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama na k.o. Pribislavec, za koje se po zahtjevu OP INE PRIBISLAVEC vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:
ure enje ulica u gospodarsko-stambenoj zoni ÂŤCÂť u Pribislavcu
Uvid u Idejni projekt mogu izvrĹĄi osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana 20. srpnja 2011. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, akovec, Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba br. 12. Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazove pozivu.
da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt radi izjaĹĄnjenja. Uvid u Idejni projekt mogu izvrĹĄi osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana 21. srpnja 2011. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, akovec, Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba br. 12. Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazove pozivu.
dragom suprugu, tati i djedu
MIRKO LEICH – CICI iz akovca Dragi nať, kora aj polako po novim stazama kockicu po kockicu, dok nam se putevi ponovo ne spoje! Vole te tvoji: Ljubica, Taja, Duda, Mirkec, Davor, Davor, Ivek, Matek, Klarica, Konri, Lucika i Luka
IN MEMORIAM REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Klasa: UP/I-350-05/11-01/31 Ur.broj: 2109/1-13/2-11-5 akovec, 8. srpnja 2011.
izvedba vanjske rasvjete za golf vile
Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09. i 55/11)
POSLJEDNJI POZDRAV
REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Klasa: UP/I-350-05/11-01/40 Ur.broj: 2109/1-13/2-11-5 akovec, 8. srpnja 2011. Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Şupanije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09. i 55/11)
POZIVA posjednike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama na k.o. Gradiť ak, za koje se po zahtjevu OP INE SVETI MARTIN NA MURI vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru: rekonstrukcija nerazvrstane ceste na kat. est.br. 2796, 2799/1, 2757 k.o. Sve Mar n na Muri u Žabniku da izvrťe uvid u Idejni projekt radi izjaťnjenja. Uvid u Idejni projekt mogu izvrťi osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljiťne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana 20. srpnja 2011. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Şupanije, akovec, Ru era Boťkovi a br. 2, soba br. 12. Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaŞe svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traŞeni zahvat u prostoru moŞe se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazove pozivu.
poginulom hrvatskom branitelju
ZORANU Ĺ EGOVI U 13.7.1992. - 13.7.2011. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
DRAGUTINU KODBI 15.7.1992. - 15.7.2011. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI
VJEN ANI
ELENA BALOG, k i Vesne i Rudija; HANA MUĹ KINJA, k i Karoline i Borivoja; KARLO KRAJA I , sin Tomislave i Matije; MARKO NOVAK, sin Gabrijele i Damira; TIBOR HORVAT, sin Aleksandre i Ivana; MAGDALENA KIRI , k i Katarine i Matije; DAVID LESAR, sin Inne i Darka; MILA GRGI , k i Jasmine i Marka; LUKA JEZERNIK, sin Gabrijele i Denisa; TENA ZADRAVEC, k i Mateje i Nikole; PATRIK ORĹ OĹ , sin Tamare i Bojana; AMELA IGNAC, k i SnjeĹžane i DuĹĄana; IVANO OREHOVEC, sin Marine i Zdravka; FILIP VURUĹ I , sin Anastasie i Davora; EDVIN NOVAK, sin Izabele i Tomislava; NIVES HORVAT, k i Ĺ tefice i Nedeljka; BOJANA IGNAC, k i SnjeĹžane i Miroslava; MIĹ EL Ĺ IMUNKOVI , sin DuĹĄanke i Ivana; PETAR SOBO AN, sin Danijele i Vladimira; NELA SKLEPI , k i Dalije i Kristijana; DOMINIK KOLAR, sin Sandre i Damira; ANA Ĺ LEZAK, k i Ivane i Hrvoja; ROKO VINKOVI , sin Emine i Karla; OLIVER MOHARI , sin Gordane i Roberta; ANJA HORVAT, k i Suzane i Josipa; ZARA JAMBROĹ I , k i Evelin i Alena; DORIAN Ĺ KVORC, sin NataĹĄe i Bojana ( akovec)
Anamarija Sklepi i Benjamin Kati , Martina Kursar i Danijel Novak ( akovec); Ivana Dodlek i Bojan Ĺ arkanj (Dekanovec); Katarina Piknja i Damir Klari (M. Subotica); Petra Ĺ picar i Stjepan Vidovi (Kotoriba); Maja Vaser i Marko Zadravec (M. SrediĹĄ e); Ivana BaĹĄnec i Tomislav Kova , Andrea Jur ec i Dino RuĹži (Prelog)
UMRLI Mirko Leich r. 1947., Vera Ivanuťa ro . Vuruťi r. 1927., Josip Žvorc r. 1943., Maria Šolja ro . Vrbanec r. 1921., Ivan Slavi ek r. 1925., Stjepan Klobu ari r. 1921., Roza Horvat ro . KriŞaj r. 1926., Zorica-Katica Horvat ro . Metelko r. 1932., Šte anija urani r. 1933., Terezija Hali ro . Klobu ari r. 1941., Stanislav Hoblaj r. 1938., Julika Šardi ro . Zlatarek r. 1931. ( akovec); Dragutin Herman r. 1952. (Dekanovec); Petar Stoj evi r. 1938. (M. Subotica); Rozalija Erdelji ro . Jambreťi r. 1940. (Kotoriba); Viktorija Jalťovec ro . Gunc r. 1922. (M. Srediť e); Marijan Turk r. 1950., Stanka Ben ro . obal r. 1926. (Prelog); Franjo Škorjanec r. 1942. (Štrigova)
48
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 AUTOTIHI d.o.o. prodaje: Audi A4 1.9 TDI, klimatronic alu, 1998 G., 4900€, Škoda Octavia 1.9 TDI TOUR, karavan s klimom reg 1g srebrna, 2005 G., 6900€, Opel Astra 1.6 N JOY 16V, 5 vr s klimom reg 1g., 2003 G., 5400€, Mercedes 250 2.5 C, automa c srebrna s klimatronic, 1995 G., 5400€, Opel Astra 2.0 DTH, Dizel s klimom srebrna 5vr, 2002 G., 4900€, BMW 530 D TOURING, karavan s klimom, kao nov reg 1g., 1999 G., 7900€, Škoda Fabia 1.2, 9836km 1vl ko nova, 2008 G., 6900€ Prodaja putem kar ca Master, Amex i AK. PBZ-a. Info: 095 601 1001 ili vidje na www.auto hi.com BMW 316i compact 1999., reg. do 11/11., 165.500km, zeleno-siva metalik, veoma uš uvan, mob. 098/327-316
DAEWO L ANOS 1.4 1999.g., samo 8.000km, prodajem ispod cijene za dijelove zbog neimanja papira, mob. 091/579-3977 HYUNDAI SANTA FE 2.0 CRDi 16V 4x4, 2002.g., 1.vl. u Hr od 2006.g., sva oprema, crni metalik, reg do 3/12, besprijekoran, 8.600 eur, mob 099/5010-696 SEAT IBIZA 1.4 16V coupe, 25tkm, crveni, 6 zvu nika, ALU felge, autom. klima, mob. 091 420 0074 AUDI 100 2.8 V6, novi model 92.g., 1.vl. u HR od 1997.g., 181tkm, serv. knj., autom. klima, odli no stanje, 2.700 eur; mob. 099/5790-759 TOYOTA AURIS D-4D Diesel Terra, 2008.g., 1.vl., serv. knj., 5vr., sva oprema, odli no stanje, 10.500 eur, mob. 091/973-4237 VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 9.000 kn, mob. 091/510-1064 VW BORA 1.9sdi 1999.g., reg. do 3/12., abs, klima, centralno. V Ž, 091/567-5561 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 PRODAJEM BMW 318i 2006.g., garažiran, servisiran, za 14.700 eur i motor Gillera 300ie 2009.g., za 25.000 kn. Mob. 098/426-862 FIAT BARCHETTA 1.8 16V 1996.g., plava perla, prodajem ili mijenjam za ve i auto. Tel. 098/62-77-11 SUZUKI BALENO 1.6 1999.g., reg. do 2/012., garažiran, serv. knjiga, el. paket, abs, 2 zra na, + zimske gume, 180tkm, cijena na upit. mob. 098/925-9656 FORD FOCUS 1.4 16V karavan 2000.g., mob. 099/402-1708 REN. MEGANE 1.6i cabrio 1998.g., ful oprema osim klime i kože, registriran, cijena 3.600 eur (mog. zamjena). mob. 098/9367-083
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
BMW 523 1997/98.g., registriran, ful oprema, u odli nom stanju, te nove autodijelove za opel asconu 1.6 1987.g., mob. 099/6830-979 KOMBI PEUGEOT 2.5 dizel boxer povišeni 1998.g., u odli nom stanju. mob. 098/811-456 P R O DA J EM I L I M I J EN J A M B M W 325TDS 1994.g. za 3.500 eur ili mijenjam za novije dizel vozilo (bmw, audi, vw) uz moju nadoplatu. mob. 091/553-4381 CITROEN 1.4A X 1992.g., srebrni, 5vr., reg. do 8.mj., povoljno. mob. 099/5940-359
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice trešnje i sadnice od trsa, cirkular i eki ar, tel. 333-253 KUPUJEM TR AK TOR do 80 ks, može neispravan ili u lošijem stanju. Tel: 091/140-2603 IMT 560, ku iste difrencijala, mjenja , poklopac hidraulike i prednji most ili is takav traktor neispravan kupujem. Tel: 092/205-1831 PRODAJEM PLASTENIKE za vrt, mob. 091 502 1276 PRODAJE SE PREŠA za grož e od 120 lit., potpuno nova, tel. 360-606 PRODA JE SE: kukuružnjak željezni 8x3x90m, traktorska prikolica gumenjak + arnijevi krunja za kukuruz s malim motorom, mob. 095/8024-355 TRAKTOR Vladimirac T-25A 30KS 1994.g., 350 rs, registriran, grijana kabina, kao nov, 1-brazdni plug Olt 16cola te kawasaki ZX7R nin a 122KS, 750cm3 1998.g., 44.000 km, sa uvan, prodajem ili mijenjam za auto dizel ili terenac. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE JE AM po cijeni od 2kn/kg, Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM KUKURUŽNJAK malo korišten, metal, drvo, izrada, vel. 3x3x85cm, povoljno. mob. 098/915-0043 PRODAJEM MALU PRIKOLICU za razne namjene dim. 190x106x66, vino miješano 250lit. (šipon, rizling) i ba vu od 350lit. elipsastog oblika. mob. 098/1868-111 PRODAJE SE šrota , el. bojler od 50lit., štednjak na kruta goriva, kotao za vodu od 60lit. i blicu za mast (više kom). tel. 845-920 PRODAJEM INOX BA VU od 100 lit., novu, akovec, mob. 095/511-7763
USLUGE
PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570
ugradnja laminata, gotovih podova... AVIS - MONT d.o.o. Prelog mob: 091/888-4418 099/685-4948 fax: 040/655-569
AKCIJA
LAMEL PARKET HRAST RAST II. klas klasa
68 kn/m2 Naši proizvodi imaju CE-znak, ISO-9001 i sukladni su s normamaa EU
mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431
Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*
INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE. POVOLJNO. Tel. 098/909-1580 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 DIMNJACI LIMENI-INOX za sve vrste goriva, kruto, teku e, plin. mob 095/5381-992 ISKUSNA DADILJA uvala bi dijete vrti ke dobi. tel. 091/327-0262 KOSIM SJENOKOŠE, okolica Macinca i Nedeliš a. Mob. 091 888 3566 PODUKE IZ MATEMATIKE, Ivanovec, mob. 099/685-8066 KOSIM TRAVU oku nica, manjih vinograda, vo njaka samohodnom kosilicom ili trimerom, šišanje živice, cijena po dogovoru, mogu odvoz materijala. mob. 091/782-9069
POSAO TRAŽIM POSAO VOZA A C i E kateg., dostava ili sl., doma i prijevoz, mob. 098/242-466
POZNANSTVA SLOBODAN DE KO (35) traži žensku osobu isklju ivo za ozbiljnu vezu - brak. Kontakt: 092/2696-213 SIMPATI AN DE KO, sportski tip, želi upozna djevojku od 33-42g. za ozbiljnu vezu. SMS na 091/555-2157
NEKRETNINE – PRODAJA
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODA JU SE NOVI STANOVI u akovcu(kod teniskih igrališta i Merkatora), Zagrebu i Pore u. POVOLJNO. Tel: 098 241 578 KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru Šenkovca, 1. kat, novogradnja, 42m2 s balkonom + podrum, osigurano parkirno mjesto, kompletno namješten, tel. 343-032 ili 098/408-049 STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za ku u u okolici k, hitno i povoljno. mob. 095/584-8570
PRODAJE SE STARA KU A sa svim priklju cima od cca 1.000 m2, na gl. ces u M. Središ u, M. Tita 47, cijena: 40.000 eur. Tel. 098/426-187 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEM KU U u M. Središ u, prizemlje + kat, 2 stana od 80m2, 2 garaže, 2 podruma, oku nica 2600 m2, sve komunalije, papiri uredni, cijena 65.000 eur (opcije otvorene). mob. 098/452-509 PRODAJE SE održavani vo njak-gradilište, sa lokacijskom dozvolom u Zasadbregu, tel. 091/7636-571
ZAGREB- VODOVODNA - dvoipolsobni stan od 41m2, uredan, obnovljen, opremljen, blizu tramvaja, 5stanica do Trga, parking, idealan za studente, prodajemo ili iznajmljujemo. mob. 098/539-350 PRODAJE SE RENOVIRANA KU A od 103m2, oku nica 2716m2, Ivanovec, 65.000 eur-a. Cijena nije ksna. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel 040/390-770, 098/331-535. ZAGREB – ILICA - Mandali ina: novoure en stan od 50m2 blizina tramvaja, nepuša ima. 350 EUR + režije. Tel 091/365-3004 zva iza 16h. PRODAJEM DVOSOBNI stan od 44m2 u akovcu na Jugu, mob 098/846-044 KUPUJEM DVOSOBNI STAN u Varaždinu na Banfici ili okolica 5. OŠ. ponude na mob. 098/913-6801 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 55m2, 2.kat, akovec, dobra lokacija. info: 092/236-8946 ili 091/797-5405 PRODAJEM GARAŽU od 20m2 u Vukovarskoj ulici (uz igralište SC-a) mob. 099/199-2845 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1030m2, hitno. Info; 091 5585 930 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu e ncu (Lopa ncu), 2000m2, idealno za obiteljsku ku u, cijena 17.000 Eur, i poslovni prostor od 90m2, preko puta suda i županije, gl. ulaz sa uli ne strane, 1450 e/m2, mob. 098/297-222 MACINEC, obiteljska ku a 170m2, oku nica 1200m2, povoljno prodajem. mob. 099/3858-074 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, svi priklju ci uz cestu, spuštena cijena, povoljno, mob. 098/652-292 PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR, radionu od 200 m2 + uredski prostor i sanitarije, na parceli od 1599 m2, u Gori anu, ind. zona. Tel 098 723 192 ili 040 311 129 PRODAJE SE STARIJA USELJIVA KU A (plin, voda, telefon), podrum, garaža, radiona, sa vrtom i oranicom 500 hv, (mogu nost gradnje), u centru Nedeliš a, (blizina groblja), akove ka 22, cijena 40.000 EUR, Inf. 098-482-791 GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. tel. 821-507 PRODAJE SE KU A u akovcu, vojni vrtovi, tel. 098/907-1581 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU A na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, voda, struja, gradska kanalizacija, plin, oku nica s manjim vo njakom i vrtom, ku a bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u. Info: 328-131 PRODAJE SE 1,5-STAN od 39m2 na 3.katu u akovcu, odli na lokacija, 41.000 eur-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535. PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u Maloj Subo ci, glavna ulica, u neposrednoj blizini škole i željezni ke stanice, lokacija pogodna za gospodarsku djelatnost. mob. 098/244-295 AKOVEC JUG: dvoetažni atrak van stan s puno svjetla okrenut na južnu stranu, blizina škole, vr a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36,05 m2, gornja etaža (potkrovlje) 25,40 m2. POVOLJNO! mob: 099-241-4596 PRODAJE SE LIVADA Stara Ves od 500m2, mob. 099/7849-713
PRODA JEM GRA EVINSKU parcelu od 3000 m2, Mursko Središ e. Tel: 543-614 PRODAJEM GRADILIŠTE od 280 hv u Mihovljanu, I.G. Kova i a, cijena po dogovoru, mob. 098/260-955 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 KUPUJEM VIKEND KU U na obali ili otoku od 30.000 eur. Ponude na 098/607-620 ili mail: jelenabenkovac@yahoo. com PRODAJEM 3-SOBAN STAN od 76me u prizemlju katnice u centru k, etažirano, parking, podrum, mob. 098/315-880 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama Žirofku i drvo od ariša 4m – hitno. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM KU U visoku prizemnicu s oku nicom i garažom u centru Vž, Info: 091/517-3243 KU A, VINOGRAD I ORANICA u Sv. Urbanu 200, jako povoljno. tel. 042/260-561 ili 099/685-2142 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 DVA POSLOVNA PROSTORA u centru k prodajem ili iznajmljujem. mob. 091/786-8534
12. srpnja 2011. PRODAJEM HALU od 500m2 (sanitarni vor, ured) s ogra enim zemljištem cca 890 hv za 150.000.00 EUR te iznajmljujem posl. prostor od 65 m2 u k, I.Mažurani a 2. Mob. 098/9211-929 PRODAJEM KU U u gornjem Me imurju, cijena 10.000 eur, mob. 098/160-2228
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE posl. prostor u prizemlju starog pasaža u akovcu i jedan atraktivan posl. prostor od 120m2 u centru M. Središ a (Promenada) na 1. katu iznad ljekarne, pogodno za zastupništvo ili ordinaciju. Tel. 098/426-187 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJML JUJE SE 2-sobni namješteni stan na Jugu u akovcu, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u Istarskoj ulici u k, mob. 099/325-4267 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU 2-krevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, na Jugu k. mob. 098/861-898 IZNA JML JUJEM DVOSOBNI S TAN, 65m2, jug akovca, naselje Travnik. Tel. 098/750-524 ZAGREB – ZAPAD: odli na lokacija, parking, blizina tramvaja, 5 stanica do Trga, blizu fakulteta, novoobnovljeni manji dvosobni stan u zgradi, uredan, potpuno opremljen, iznajmljujemo za 3 studenta (400 EUR), mob 098/539 350 IZNAJMLJUJE SE KU A u Nedeliš u, svi priklju ci, na dulje razdoblje. Tel: 040 822 213
12. srpnja 2011.
Oglasnik 49
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
IZNAJMLJUJE SE PERADARNIK za skladište, 500m2, adaptacija po želji. tel 829 062 ZAGREB – VODOVODNA: manji dvoipolsobni stan, uredan, obnovljen i opremljen, parking, blizu tramvaja i fakulteta, ekonomi an, idealan za 3 studenta, iznajmljujemo (400 EUR). mob. 098/706-112 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u centru akovca, 30 m2, namještena, odvojena brojila, po želji internet, kabelska... parking, najam 1.000 kn. tel 095/8080-116 IZNAJMLJUJEM STAN od 42m2 u k, Putjane 35. mob. 098/935-6187 IZNAJMLJUJE SE STAN od 40m2, blizina Pedagoške, dvjema studentima, vrlo povoljno, poseban ulaz, plin, struja, Internet. mob. 099/4180-109 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI stan od 110m2 u k, namješten, poseban ulaz i sva brojila, mob. 091/933-8468 NENAMJEŠTENI STAN od 47m2, nenamještena garsonijera od 30m2, jednosobni stan namješteni i polunamještena garsonijera, daju se u najam na duže vrijeme. tel. 098/545-526 i 384-515 IZNA JML JUJEM S TAN o d 5 0 m2 u Rijeci, dvjema studentima, mob. 091/158-2803 IZNAJMLJUJEM SOBE studenticama na Jugu k u obiteljskoj ku i, mob. 098/9320-214 IZNAJMLJUJE SE STAN, blizina K-juga, 65 m2, slobodno od 1.8., 1. kat, novogradnja, balkon, zajedni ko dvorište, portafon, sva brojila zasebna. Zva na 099 696 1336.
LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni apartman u Privlaci kod Zadra, blizina mora 150m, povoljno. mob. 098/805-186 POVOLJNO LJETOVANJE u Novom Vinodolskom: apartman 4+1, apartman 6+1, blizina plaže, sve super opremljeno. tel. 098/139-7211
ŽIVOTINJE PRODA JU SE MA ARSKE VIŽLE (3m), roditelji prisut ni. mob. 098/723-170
PRODAJU SE MLADE TIGRICE, NIMFE, PJEVAJU E, PLAVE ROZELE, ROZENKOLISI. Tel. 098/944-3339, 829-230 NJEMA KI OV ARI s rodovnicama, cijepljeni, tetovirani, nagra ivanih roditelja, prodajem. Tel. 040/363-445 ili 098/465-490 PRODAJEM DIVLJE PATKE te golubove raznih vrsta. Tel. 098/184-9728 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA s rodovnicom, cijepljeni i tetovirani, garancija. tel. 040/821-395 ili 091/520-2949 PRODAJEM MLADE KOZE stare 6mj., cijena 400 kn. tel. 040 343 810 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, plave i crvene rozele, aleksandre i penante, te pla naste fazane. 040/641-187
JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI GRAHOR HORASTI PILIĆI PILI ILIIĆ ĆII STAVA Ć DO ,
,
Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE
tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005
DVB-T MPEG4 prijemnici
već od
299kn
već od
2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT
Digisat Strong Megasat Denver
već od
150kn 15 info@kerman.hr
www.kerman.hr
PRODAJEM SVINJE za klanje oko 110kg. Brezje 157, tel. 855-740 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD NJEM. OV ARA s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni. tel. 099/246-5011 ili 040/295-547
RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dje ji prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJE SE ŠTEDNJAK na kruta goriva Senko i kombinirani (4pl+2struja), te or mar i preš a za v ino. mob. 098/970-1062 SMRŠAVITE U VRLO KRATKOM ROKU i do 30kg jedinstvenom metodom u svijetu. GARANTIRANO! Molim zva na tel. 099/5155-064 (NE sms) PRODAJEM frižider Kon ar od 117lit., 60cm, o uvan, star godinu i pol (750 kn), crni okrugli masivni stol + 4 stolice, visoki naslon, crna eko koža, o uvano (950 kn). Tel. 098/390-692 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM RADIO Tesla 1958.g. i ulje na platnu akademski slikari. mob. 098/907-1581 VRLO POVOLJNO PRODAJEM KNJIGE ZA 8. RAZRED (po programu 2. OŠ AKOVEC) u kompletu ili pojedina no. mob. 098/390-404 PRODAJE SE AUTOSJEDALICA, nova, cijena 150 kn. tel. 360-606 DAJEM U NAJAM gra evinsku, fasadnu, brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu i prodajem ili mijenjam izo stakla razne dim., povoljno. mob. 091 559 4332 PRODA JEM L AP TOP Dell 50 0, 3 GB memorije, 120 GB SATA disk, 15.4”, multimedijske tipke, Wlan, BT, DvdRW, ita kar ca, rewire... u odli nom stanju, za 1450 kn. Tel 091/520-5575 PRODAJE SE ispravan TV Samsung SRT katodni TV 82 cm za 600 kn i dj. bicikl Hello Ki y 20 sa eli nim okvirom, dobro uš uvan, star 1g., cijena 800 kn. Tel 091/5635-772 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 INTEL PENTIUM 4, 1.6GHz, 40Gb HD, op ka, ma na plo a IBM Soc 478, s monitorom, pkovnicom i mišem, prodajem za 750 kn ili mijenjam za drva, na tel: 091/5060-821 PRODAJEM kompjuter Dell HD 149GB, win, monitor HP-19, + kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn i 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 100kn/ kom, mob: 091/541-8810 PRODAJEM LAPTOP Acer TravelMate 2492 WLMiIntel Celeron M processor 420, cijena: prema dogovoru hitno i povoljno. kamera logitech na poklon, mob: 091/518-0591 LCD Sony 82cm, KDL32BX400 FullHD, Usb, DivX, MPEG-4, MP3, novo, zapakirano, jamstvo 24mj., cijena 2.199 kn. Tel. 098/987-51-51 PRODAJE SE KUHINJA, novija, malo korištena, vrlo o uvana, sive boje, visoki sjaj, okvirne dimenzije: 3x1m (sa kutom), šankom i 2 stolice, te sa svim ugradbenim kuhinjskim apara ma Whirlpool - cijena 8.000 kn. Tel: 098/513-382. POVOLJNO PRODAJEM: dvije el.pe i Alfa, el. kuh. bojler, proto ni pl. kup. bojler, šiva u mašinu, sobni stakleni stoli , dvije uramljene reprodukcije “Romske djevojke”, “Akt”, stoje u sobnu lampu, te komplet kamera, projektor, montažni stol, stol za op ku izradu fotogra ja (ne digitalnih). Tel 390-752 PRODAJEM KNJIGE za 5.razr. po programu 3.OŠ, te kupujem udžbenik WI R3. mob. 095/910-2563 PRO DA J EM p a r ke t h r a s t m a s i v 250x50, 1. klasa, 17.5m2, sjede u tuš kadu 90x80cm, pl. štednjak i umivaonik sa stalkom. mob. 098/9200-938
KUPUJEM R ABL JENE BE TONSKE STUPOVE za ogradu (može i od vinograda), te kupujem frezu s manjom prikolicom ili samo prikolicu. mob. 098/9566-220 PRODAJEM: trosjed, dvosjed + fotelja - garnitura za sjedenje (hrast), komodu s vitrinom (hrast), plo a el. ugradbenog štednjaka (200kn), gume 175/65/14 (4 kom /400 kn) i 185/60/14 (4kom /1.000 kn) za opel vectru s felgama, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM UGOST. roštilj, fritezu, bajmari, sudoper, radni stol, toster, kiper, vagu, caffe aparat, mlinac, hladnjak, konvekcijsku pe , gril za pili e i štednjak. mob. 098/9211-929 P R O DA J E S E K I N D ER B E T, m o b . 098/632-614 P R O D A J E M G R A . S K E L U s a 6 elemenata vis. 2m, šir. 1m. mob. 098/1880-434 PRODAJE SE HRASTOVA nova škrinja dim. 80x50cm. mob. 099/735-9920 PRODAJEM CAFFE APARAT La Pavoni, 2 grupe, sa depuratorom, uš uvan, te mlinac za kavu s broja em, cijena 2.800 kn. mob. 098/935-2124
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004
PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili ma ke, postanite kuma ili kum nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje Prijatelji i sudjelujte u podmirivanju troškova hrane ili lije enja. Posje te web stranice naše Udruge i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro ra un udruge 2392007-1100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!
PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.
MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloništu za napuštene živo nje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!
Ovdje je za samo
mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u srpnju
ASPIRA je izuzetno lijepa i umiljata kujica, vjerojatno mješanka labradora. Ro ena je 24.3.2010. godine, vrlo je mirne naravi, povu ena i dobra. Nadamo se da e brzo dobiti novi dom. Cijepljena, ipirana i sterilizirana.
LUKA je preslatki veseljak neobi ne kombinacije crno bijele boje. U sebi ima nešto lova kog no po karakteru je izuzetno dobar, poslušan i dobre naravi. ipiran, kastriran i cijepljen i idealan i za obitelj s djecom zbog svoje dobre naravi. Ro en je 16.4.2010.
PIPO je danima lutao u akove koj industrijskoj zoni. Hranili su ga djelatnici jedne tvornice dok ga nismo uspjeli uzeti u azil. Pipo je mješanac labradora i visok je rastom. Pipo je vrlo dobar pas, poslušan, zaigran, slaže se s drugim psima i voli djecu. Pipo je ro en 17.3.2010. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
827
UTORAK 12. srpnja 2011.
TV pregled
(kod. na sat.) 05:10 Ljetna slagalica
od 12.7.2011. do 18.7.2011.
FILMOVI - PREPORU UJEMO
Charliejevi an eli 2 FILM
UTORAK, NOVA TV, 22:25
Natalie, Dylan i Alex su trojac glamuroznih, vjeĹĄ h istraĹžiteljica koje rade za detek vsku agenciju Charlesa Townsenda. Trojac je preruĹĄen poslan na vrlo zahtjevnu misiju u kojoj moraju do i do dva ukradena dragulja. Tu nije rije o obi nim prstenovima ve o objek ma koji sadrĹže informacije o svakoj osobi u programu zaĹĄ te svjedoka u bogatoj FBI-evoj bazi podataka.
Potpuna tiĹĄina FILM
SRIJEDA, NOVA TV, 22:25
Dvije djevojke, jedna gluhonijema i zatvorena u vlas tom svijetu a druga popularna navija ica, suo avaju se s straĹĄnim tajnama koje krije njihova obitelj. Iako se moĹže pohvali s dvije popularne mlade glumice, Elishom Cuthbert (24) i Cammile Belle (10,000 B.C.), lm je dobio uglavnom nega vne kri ke.
Sedam FILM
ETVRTAK, RTL 2, 22:00
Serija nevjerojatno brutalnih ubojstava potresla je javnost, a detek vi Sommerset (Morgan Freeman) i Mills (Brad Pi ) se, izgleda, nalaze pred nerjeĹĄivom zagonetkom. Model po kojem nepozna zlo inac bira i ubija svoje Ĺžrtve preuzet je iz biblijske predaje; jedan po jedan, stradavaju ljudi koje se moĹže okrivi za jedan od sedam smrtnih grijeha, okrutnim na inima koji ne ostavljaju dvojbe u mo ve manijakalnog ubojice.
No poslije sutra FILM
PETAK, RTL, 20:00
Ei elov toranj pod ledenim je prekriva em, Berlin je nestao pod snijegom, a jedino mjesto prihvatljivo za Ĺživot juĹžno je od ekvatora. Dobro doĹĄli u post-apokalip ni svijet “Apokalipsa sutraâ€?. Nakon udarca meteora u naĹĄu planetu, sjeverna Zemljina polutka prekrivena je praĹĄinom, a Europa i Rusija potpuno su zale ene.Za Toma Parkera (Dean Cain), nekadaĹĄnjeg djelatnika ameri ke sigurnosne sluĹžbe u Berlinu, svaki dan novo je bolno prisje anje na obitelj koju je bio prisiljen ostavi ...
Prljavi Harry FILM
SUBOTA, NOVA TV, 20:00
Prvi iz iznimno uspjeĹĄnog serijala lmova o inspektoru Callahanu, legendarnom Prljavom Harryju, redatelja Dona Siegela bio je prava revolucija u Hollywoodu davne 1971. godine, infuzija svjeĹže krvi akcijskih B lmova u pomalo posustalo holivudsko vi enje policijskih pri a. Nakon ĹĄto se proslavio ulogama ĹĄutljivih jaha a u lmovima Sergia Leonea, legendarni se Clint Eastwood ovim lmom i njegovim nastavcima do kraja zacemen rao u svijest i srca svih ljubitelja kinematogra je...
Top gun FILM
NEDJELJA, RTL, 20:00
05:55 Najava programa 06:00 Tre a dob: Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, emisija za umirovljenike (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Hotel dvorac Orth 5, serija (20/20) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Veliki prirodni doga aji: Velika poplava,dokumentarna serija (5/6) (kod. na sat.) 11:00 Kod ku e je najljepťe (R) 11:10 Oprah show (1297.) (kod. na sat.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:32 Gospodarica tvoga srca, telenovela (91/142) (kod. na sat.) 13:20 Capri 1 serija (3/24) (R) (kod. na sat.) 14:10 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:19 Vrijeme sutra 14:20 Pustolovina u Hrvatskoj: Falkuťom do PalagruŞe (2), dokumentarna serija (14/24) 14:50 Hebrang, dokumentarna serija (52’17�) (2/4) (R) 15:45 Kulturna bať na: e ri crkve u Istri (R) 16:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 16:05 Alisa, sluťaj svoje srce - telenovela (16/240) (kod. na sat.) 16:50 Vijes 17:00 Hrvatska uŞivo 17:44 HAK - Promet info 17:45 Sve e bi dobro, TV serija (17/180) (kod. na sat.) 18:33 Dnevnik plavuťe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom 18:40 Ljetna slagalica: Nasilje me u mladima 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Capri 1, serija (4/24) (kod. na sat.) 21:05 Ciklus komedija: Turner i Hooch, ameri ki lm (96’) (R) (kod. na sat.) 22:45 Dnevnik 3 23:10 Sport 23:13 Vrijeme 23:15 Vijes iz kulture 23:25 Kratki susre 23:50 Nicolaus Harnoncourt - putovanje u vlas tu nutrinu, dokumentarni lm (58’17�) (R) (kod. na sat.) 00:50 Kockar iz Natcheza, ameri ki lm (R) (kod. na sat.) 02:15 Zavrťni udarac 4 (12), serija (7/15) (R) (kod. na sat.) 02:55 Bostonsko pravo 4, serija (14/20) (R) (kod. na sat.) 03:35 Skica za portret 03:55 Pustolovina u Hrvatskoj - Falkuťom do PalagruŞe (2), dokumentarna serija (14/24) 04:25 Hotel dvorac Orth 5, serija (20/20) (R)
Maverick (Tom Cruise), samouvjereni ambiciozni pilot, i njegov kolega Goose (Anthony Edwards) u F-14 Tomcat zrakoplovu iznad Perzijskog zaljeva odmjeravaju snage s ruskim MiG-28. F-14 je na rezervi s gorivom, Goose gubi kontrolu i uspani ari se, ali Maverick je sabran te uspije navigira zrakoplov prema nosa u aviona. Maverick je pohvaljen i dobiva mjesto u Top Gun Naval Flying ĹĄkoli, koju poha aju najbolji ameri ki pilo kako bi se dodatno usavrĹĄili...
SPORT - IZDVAJAMO 03:00
Opasna igra
Nogomet - 2. pretkolo lige prvaka: Dinamo - Neftci, prijenos
Vaterpolo - EP u Hrvatskoj 2010: Hrvatska - Italija, finale, snimka
SPORT etvrtak 13.7., HRT 2, 19.55
SPORT Subota 16.7., HRT2, 17.55
ZVJEZDANI KUTAK Z
Clint Eastwood Subota, NOVA TV, 20:00 sati
23.55 00.45 01.00 07:15 Najava programa (kod. na sat.) 07:20 Gospodarica tvoga srca, telenovela (90/142) (R) (kod. na sat.) 08:05 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (9/65) (R) (kod. na sat.) 08:30 Žutokljunac: Dimnja ar (kod. na sat.) 08:55 Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu (13/13) (kod. na sat.) 09:15 Navrh jezika: Da i ne (kod. na sat.) 09:25 U zdravom jelu zdrav duh (kod. na sat.) 09:40 Obi na klinka, serija za djecu (7/52) (kod. na sat.) 10:05 Alisa, sluťaj svoje srce - telenovela (15/240) (R) (kod. na sat.) 10:45 Tvoja sam sudbina, telenovela (104/106) (kod. na sat.) 11:25 Veronica Mars, serija (10/22) (R) (kod. na sat.) 12:05 Šaolinski paŞevi, crtana serija (11/26) (kod. na sat.) 12:30 Žutokljunac: Dimnja ar (kod. na sat.) 13:00 Lagodni Şivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (10/39) (kod. na sat.) 13:25 EP u plivanju za osobe s invaliditetom, reportaŞa (kod. na sat.) 13:45 Kockar iz Natcheza, ameri ki lm (85’) (R) (kod. na sat.) 15:15 RuŞna Be y 3, serija (9/24) (kod. na sat.) 16:00 4 zida (R) (kod. na sat.) 16:40 Direkt: Zabavlja i (R) (kod. na sat.) 17:05 Bostonsko pravo 4, serija (14/20) (kod. na sat.) 17:50 Šapta psima 3 (14/21) (R) (kod. na sat.) 18:40 Kazaliťte u ku i, TV serija (15/28) (kod. na sat.) 19:15 Kod ku e je najljepťe (kod. na sat.) 19:25 GaraŞa: Onli Tu/Zbunjeni (R) (kod. na sat.) 19:55 Ve eras (kod. na sat.) 19:56 PP (kod. na sat.) 20:00 Bra a i sestre 4, serija (4/24) (kod. na sat.) 20:45 PP (kod. na sat.) 20:50 ovjekov planet, dokumentarna serija (1/8) (kod. na sat.) 21:45 Zavrťni udarac 4, serija (12) (7/15) (kod. na sat.) 22:30 PP (kod. na sat.) 22:35 Dr. House 5, serija (12) (12/24) (kod. na sat.) 23:20 Dnevnik plavuťe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.) 23:27 PP (kod. na sat.) 23:30 Holivudska ťkvadra 2, humoris na serija (9/14) (kod. na sat.) 23:55 Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija (12) (13/23) (kod. na sat.) 00:40 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (7/24) (kod. na sat.) 01:05 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (4/22) (kod. na sat.) 01:30 Retrovizor: Kraljevi, serija (4/12) (R) (kod. na sat.) 02:15 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 04:50 No ni glazbeni program (kod. na sat.)
Macho ikona Clint Eastwood proĹživio je pravu show-biz borbu. Sin obi nog radnika, izba en s koledĹža, imao je sre u da se na e na pravom mjestu u pravo vrijeme. Prolaze i pravu kalvariju, iste i bazene, obilaze i audicije i traĹže i svoju priliku, jedan dan je doĹĄao po frenda na CBS i nabasao na ovjeka koji je traĹžio baĹĄ takvog kauboja za sporednu ulogu u seriji westerna ‘Rawhide’ (1959) koju je ku a baĹĄ namjeravala producira . Ta godina zna ila je velik preokret od malih i rijetkih uloga do zvijezde kakvu danas vidimo. Dalje slijedi ‘Per un pugno di dollari’ (1964), ‘Per qualche dollaro in piÚ’ (1965) i tre i nastavak trilogije ‘Buono, il bru o, il ca vo’ (1966). Filmovi su postali hit, a Clint internacionalna zvijezda. Uspio je uvjeri javnost da je pravi kauboj jer mu ta uloga tako dobro stoji, iako je sam to poricao. Odigrao je sjajne uloge u ‘Where Eagles Dare’ (1968), ‘Coogan’s Blu ’ (1968) i ‘Paint Your Wagon’ (1969), a 1971. mu je bila jedna od najboljih godina. Glumio je u lmovima: ‘Play Misty for Me’ i ‘The Beguiled’. Osim kao kauboj, prepoznatljiv je i po ulozi policijskog inspektora u lmu ‘Dirty Harry’ (1971) koja je sluĹžila kao uzor sli nim ostvarenjima. Odli no se snalazio u toj ulozi jer je dobro razumio radni ku klasu, njihove vrline, frustracije i oblike ponaĹĄanja, a to je bila i okosnica ‘Dirty Harrya’. I ostali policajci koje je glumio, gubitnika i pijanicu u ‘The Gauntlet’ (1977) ili seksualno zbunjenog policajca u ‘Tightrope’ (1984), imali su sli ne karakteris ke koje je publika jednostavno oboĹžavala. Pozna lmovi iz 80-ih su: ‘The Rookie’ (1990) i ‘Pink Cadillac’ (1989). Tada po inje i s vlas m projek ma kao ĹĄto su: reĹžiranje lma ‘Bird’ (1988) te gluma i reĹžija lma: ‘White Hunter, Black Heart’ (1990). 1992. dobio je Oscara za reĹžiju vesterna ‘Unforgiven’ (1992) i nominiran je za najboljeg glumca u istom lmu. Filmski projek u 90-ima: ‘In the Line of Fire’ (1993), ‘A Perfect World’ (1993), ‘The Bridges of Madison County’ (1995), ‘True Crime’ (1999), ‘Blood Work’ (2002) i ‘Space Cowboys’ (2000) nisu doĹživjeli takav uspjeh kod kri ke, ali su bili dobro prihva eni kod publike. Ponovni uspjeh je doĹživio kao redatelj lma ‘Midnight in the Garden of Good and Evil’ (1997). ‘Mys c River’ s odli nim glumcima (Sean Penn, Kevin Bacon, Tim Robins) pobrao je pohvale i kod publike i kod kri ke, ali i kod Akademijinih glasa a, drama o djevojci boksa ici, ‘Million Dollar Baby’, na dodjeli Oscara 2005. proglaĹĄena je najboljim lmom u konkurenciji s joĹĄ e ri drame i to e ri biografske, Hillary Swank dobila je drugog Oscara za najbolju glavnu glumicu, Morgan Freeman za najboljeg sporednog glumca, a Eastwood joĹĄ jednog za redateljsko umije e ime je postao najstariji dobitnik Oscara u toj kategoriji. Eastwood ima sedmero djece, bio je dva puta oĹženjen i u dugoj ljubavnoj vezi sa Sondrom Locke. K i Alison Eastwood je u gluma kim, a sin Kyle u glazbenim vodama (vrlo cijenjeni jazz glazbenik).
Uslijed uspjeĹĄne, ali smrtonosne tuĹžbe protiv Arthura Frobishera, Ellen Parsons ide na terapiju da bi se nosila s ubojstvom svoga zaru nika i sura uje u saveznoj istrazi pro v Patty Hewes. Patty uzima stanku od prava i posve uje se velikoj dobrotvornoj zakladi koju osniva zajedno s milijarderom Samuelom Arsenaultom. Kada dozna da je Frobisher samo nastrijeljen, Ellen angaĹžira privatnog istraĹžitelja da ga prona e. Dok se Frobisher skriva, Pa y od bivĹĄeg vjeĹĄtaka Daniela Purcella dobiva na uvanje ku ju s dokumen ma...
21.25
SERIJA NOVA TV
04.50
Medij
HUM.SERIJA RTL 2
21.15
Raymond
SERIJA DOMA TV
Prijatelji
21.45
03.35
06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:20 02:05 03:00 03:50 04:50 05:40 06:05 06:30
07.30 08.15 08.45 09.15 10.00 10.45 11.50 12.35 13.25 14.00 14.50 15.45 16.15 17.05 17.45 18.35 19.35 20.25 21.15
23.40 05.35 06.20 06.55 07.50 08.10 08.55 10.00 10.55 11.50 12.40
15.45 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.25
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00
SERIJA RTL
Uvod u anatomiju
01.50 02.50
22.00
14.30 SERIJA NOVA TV
22.15
13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) Mentalist, kriminalis ka serija
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KUĹ ILITI KULTURA U Ĺ PIGLU iz arhive VTV-a TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB TV PRODAJA - MARION IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
00.25 01.05
Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) Astro show, emisija uĹživo (18) Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)
NaĹĄi najbolji dani, serija NeustraĹĄivi Scooby doo, crtana serija Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liĹĄ e pada, serija R Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV Bijeg, serija R IN magazin Dnevnik Nove TV Kad liĹĄ e pada, serija Bijeg, serija Ve ernje vijes Cahrliejevi an eli 2: Punom brzinom, igrani lm Bolji na in za smrt, igrani lm (12)* R Tudori, serija (12)* 4/10 Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Medij, serija (12)* 16/19 Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Kraj programa
Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) NajljepĹĄi urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) No ne p ce, igrani lm, akcijski triler (12) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Biloxi Blues, igrani lm, komedija (12) (R)
07:20 08:10 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Flash vijes Ana, serija Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash vijes Odavde do vje nos - nastavak Moja majka, serija R Valeria, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobroj formi 24 SATA (uŞivo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI DJE JI PROGRAM 24 SATA (uŞivo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Europski dnevnik (produkcija Deutche welle) Put oko svijeta, serijal Željana Rakele Gledaj dalje, talk show Mladenke Šari VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
(bivĹĄa akove ka televizija)
10:10 15:58 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15
SRIJEDA 13. srpnja 2011.
ETVRTAK 14. srpnja 2011.
02:55 Prekid programa radi redovnog odrĹžavanja ure aja 05:15 Ljetna slagalica 06:00 Najava programa 06:05 Me u nama: Svjetlosno one iĹĄ enje (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (1/20) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Veliki prirodni doga aji: Velika gozba,dokumentarna serija (6/6) (kod. na sat.) 11:00 Kod ku e je najljepĹĄe (R) 11:10 Oprah show (1298.) (R) (kod. na sat.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:32 Gospodarica tvoga srca, telenovela (92/142) (kod. na sat.) 13:18 Capri 1, serija (4/24) (R) (kod. na sat.) 14:10 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:19 Vrijeme sutra 14:20 Pustolovina u Hrvatskoj: S psima pod skijama (1), dokumentarna serija (15/24) 14:50 Hebrang, dokumentarna serija (51‘08“) (3/4) (R) 15:40 Kulturna baĹĄ na: Baranjske ĹĄetnje Banska kosa (R) 15:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 16:00 Alisa, sluĹĄaj svoje srce - telenovela (17/240) (kod. na sat.) 16:50 Vijes 17:00 Hrvatska uĹživo 17:44 HAK - Promet info 17:45 Sve e bi dobro, TV serija (18/180) (kod. na sat.) 18:33 Dnevnik plavuĹĄe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom 18:40 Ljetna slagalica: Ĺ to nas u e mediji 19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Capri 1, serija (5/24) (kod. na sat.) 21:05 Miris kiĹĄe na Balkanu, TV serija (2/14) (kod. na sat.) 21:55 Smrt u zoru - Posljednji carski bojni brod, dokumentarni lm (54‘) (kod. na sat.) 22:55 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Ciklus europskog lma: Brakovi!, francuski lm (12) (97‘) (R) (kod. na sat.) 01:10 Nestajanje, ameri ki lm (15) (106‘) (R) (kod. na sat.)
07:00 Najava programa (kod. na sat.) 07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (91/142) (R) (kod. na sat.) 07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (10/65) (R) (kod. na sat.) 08:15 Žutokljunac: Inke (kod. na sat.) 08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (1/13) (kod. na sat.) 09:05 Platno, boje, kist: Tempera (kod. na sat.) 09:15 Izazovi: Igor, poljski dokumentarni lm za djecu (kod. na sat.) 09:30 Obi na klinka, serija za djecu (8/52) (kod. na sat.) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora (kod. na sat.) 13:25 Šaolinski paŞevi, crtana serija (12/26) (kod. na sat.) 13:50 Žutokljunac: Inke (kod. na sat.) 14:15 Lagodni Şivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (11/39) (kod. na sat.) 14:40 Sterling: Tajna izgubljenog medaljona, ameri ki lm (82’) (kod. na sat.) 16:05 Danny na moru 1, dokumentarna serija (1/10) (R) (kod. na sat.) 16:30 Dobro je zna , znanstvenoobrazovna emisija (R) (kod. na sat.) 17:00 Bostonsko pravo 4, serija (15/20) (kod. na sat.) 17:45 Šapta psima 3 (15/21) (R) (kod. na sat.) 18:35 Kazaliťte u ku i, TV serija (16/28) (kod. na sat.) 19:10 Kod ku e je najljepťe (kod. na sat.) 19:20 GaraŞa: S.o.M./Kom3dija (R) (kod. na sat.) 19:50 Ve eras (kod. na sat.) 19:55 Nogomet, LP - 2. pretkolo: Dinamo Ne ci, prijenos (kod. na sat.) 22:00 Dr. House 5, serija (12) (13/24) (kod. na sat.) 22:45 Dnevnik plavuťe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.) 22:52 PP (kod. na sat.) 22:55 Holivudska ťkvadra 2, humoris na serija (10/14) (kod. na sat.) 23:20 Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija (12) (14/23) (kod. na sat.) 00:05 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (8/24) (kod. na sat.) 00:30 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (5/22) (kod. na sat.) 00:55 Retrovizor: Kraljevi, serija (5/12) (R) (kod. na sat.) 01:40 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 05:10 No ni glazbeni program (kod. na sat.)
05.30 06.15 06.50 07.45 08.05 08.50 09.55 10.50 11.40 12.30
15.45 17.05
Ne daj se nina David je prisiljen odgodi sastanak Upravnog odbora H-mode na nekoliko sati jer izvjeĹĄ e nije spremno. Svi su nezadovoljni i nervozni te optuĹžuju Ninu daje nesposobna, no David je brani obrazlaĹžu i da je Ninin kompjuter blokiran i da nije trenuta no mogu e do i do dokumenta. Ani , koji radi u IT odjelu, popravlja Ninin PC i traĹži Ninu ĹĄifre kako bi mogao u i u kompjuter. Petar i Juri sretnu se na hodniku rme i Juri govori Petru da nije uspio do i do Nininih dokumenata jer ih je ona ĹĄifrirala, no Ani „popravlja“ kompjuter pa ne postoji mogu nost da e izvjeĹĄ e bi dostupno u skorije vrijeme.
SERIJA RTL 2
20.20
Kralj Queensa
SERIJA RTL
20.00
Staklen dom
EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA
21.50
Bijeg
SERIJA DOMA TV
Seks i grad
22.40
06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:10 02:00 02:55 03:45 04:45 05:35 06:25 06:45
06.55 07.35 08.15 08.55 09.40 10.30 11.15 12.00 13.10 13.45 14.30 15.40 16.10 16.50 17.30 18.25 19.30 20.20 21.15
14.20
SERIJA RTL
23.50 00.45 01.00 01.45 02.45 03.25
17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.20 22.10
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40 13:40 13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) Mentalist, kriminalis ka serija Kos , kriminalis ka serija (dvije
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA - MARION IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
22.00 23.45 00.30 01.15
epizode) (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Mentalist, kriminalis ka serija Astro show, emisija uĹživo (18) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)
NaĹĄi najbolji dani, serija NeustraĹĄivi Scooby doo, crtana serija Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liĹĄ e pada, serija R Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV Bijeg, serija R IN magazin Dnevnik Nove TV Kad liĹĄ e pada, serija Bijeg, serija Ve ernje vijes Potpuna ĹĄina, igrani lm (12)* Cahrliejevi an eli 2: Punom brzinom, igrani lm R Tudori, serija (12)* Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Otok smr , serija (12)* Bra ne vode, serija IN magazin R Kraj programa
Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) NajljepĹĄi urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica Ve era za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Gotcha!, igrani lm, akcijska komedija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) No ne p ce, igrani lm, akcijski triler (12) (R)
05:20 Ljetna slagalica (R)
06:00 Najava programa 06:05 Rije i Şivot: Narodno blago u okrilju Crkve, religijski program (40’19�) (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (2/20) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Tajni Şivot slonova, dokumentarna serija (1/3) (R) (kod. na sat.) 11:00 Kod ku e je najljepťe (R) 11:10 Oprah show (1299.) (kod. na sat.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:32 Gospodarica tvoga srca, telenovela (93/142) (kod. na sat.) 13:20 Capri 1, serija (5/24) (R) (kod. na sat.) 14:10 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:19 Vrijeme sutra 14:20 Pustolovina u Hrvatskoj: S psima pod skijama (2), dokumentarna serija (16/24) 14:50 Hebrang, dokumentarna serija (53’20�) (4/4) (R) 15:45 Kulturna bať na: Arboretum Trsteno (R) 16:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 16:05 Alisa, sluťaj svoje srce - telenovela (18/240) (kod. na sat.) 16:50 Vijes 17:00 Hrvatska uŞivo 17:44 HAK - Promet info 17:45 Sve e bi dobro, TV serija (19/180) (kod. na sat.) 18:33 Dnevnik plavuťe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom 18:40 Ljetna slagalica: Vikendica 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Capri 1, serija 57’ (6/24) (kod. na sat.) 21:15 Boje turizma 22:05 Razred 2011. (kod. na sat.) 22:40 Dnevnik 3 23:05 Sport 23:08 Vrijeme 23:10 Vijes iz kulture 23:20 Dokumentarni lm 00:20 Cmok-cmok, bang-bang, ameri ki lm (12) (99’) (R) (kod. na sat.) 02:00 Bostonsko pravo 4, serija (16/20) (R) (kod. na sat.) 02:45 Skica za portret 03:25 City Folk 2011.: Gr ka (R) 03:50 Kulturna bať na: Arboretum Trsteno 04:05 Pustolovina u Hrvatskoj - S psima pod skijama(2), dokumentarna serija 04:35 Hotel dvorac Orth 6, serija (2/20) (R) (kod. na sat.)
07:00 Najava programa (kod. na sat.) 07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (92/142) (R) (kod. na sat.) 07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (11/65) (R) (kod. na sat.) 08:15 Žutokljunac: Žu o da Vinci (kod. na sat.) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (2/13) (kod. na sat.) 09:10 Iznad crte: Ja u zrcalu (kod. na sat.) 09:20 Kokice (R) (kod. na sat.) 09:35 Obi na klinka, serija za djecu (9/52) (kod. na sat.) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora (kod. na sat.) 13:30 Šaolinski paŞevi, crtana serija (13/26) (kod. na sat.) 13:55 Žutokljunac: Žu o da Vinci (kod. na sat.) 14:25 Lagodni Şivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (12/39) (kod. na sat.) 14:50 Yaova godina, ameri ki lm (84’) (R) (kod. na sat.) 16:15 Danny na moru 1, dokumentarna serija (2/10) (R) (kod. na sat.) 16:40 City Folk 2011: Gr ka (kod. na sat.) 17:05 Bostonsko pravo 4, serija (16/20) (kod. na sat.) 17:50 Šapta psima 3 (16/21) (R) (kod. na sat.) 18:40 Kazaliťte u ku i, TV serija (17/28) (kod. na sat.) 19:20 Kod ku e je najljepťe (kod. na sat.) 19:30 GaraŞa: s3NGS (R) (kod. na sat.) 20:00 Ve eras (kod. na sat.) 20:05 Bra a i sestre 4, serija (5/24) (kod. na sat.) 21:00 Otvorenje 57. splitskog ljeta: La Gioconda, prijenos otvorenja i 1. ina (kod. na sat.) 22:25 Splitsko ljeto - dokumentarni lm 20’ (kod. na sat.) 22:50 Otvorenje 57. splitskog ljeta: La Gioconda, prijenos 2. ina (kod. na sat.) 23:30 Kulturna bať na: Prva dalma nska umjetni ka izloŞba (kod. na sat.) 23:55 Otvorenje 57. splitskog ljeta: La Gioconda, prijenos 3. i 4. ina (kod. na sat.) 01:05 Dnevnik plavuťe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.) 01:15 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (9/24) (kod. na sat.) 01:40 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (6/22) (kod. na sat.) 02:05 Retrovizor: Kraljevi, serija (6/12) (R) (kod. na sat.) 02:50 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 05:25 No ni glazbeni program (kod. na sat.)
(bivĹĄa akove ka televizija)
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 22:30 23:00 23:30 00:30
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Neispri ana pri a 24 SATA,vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Neppznato o pozna ma Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE
SERIJA NOVA TV
02.40
Tudori Smrt Thomasa Morea i kardinala Fishera nagnala je papu Pavla III. da here kom proglasi Henrika iji raskid s katoli anstvom dovodi situaciju u kojoj mnogi pogubljenja smatraju obi nim ubojstvom do usijanja. Henrika njegova naizgled neobuzdana poĹžuda nagoni da drĹži harem Ĺžena i Brereton kaĹže Chapuysu da je kralja zavela vjeĹĄ ca Anne koju moraju ubi . Nakon ĹĄto George Boleyn i Jane Parker najave vjen anje, Cromwell otkriva da je njegova istraga crkvenih redova otkrila neobuzdanu korupciju.
05.20 06.05 06.40 07.40 08.00 08.40 09.50 10.40 11.35 12.25
17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.20 22.10 23.50 00.40
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00
SERIJA RTL
00.55
12:30 12:40
Kos
13:40
SERIJA RTL
13:45 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00
10.40
Nasljednici
EMISIJA HRT21 SERIJA RTL
19.30
Princ iz Bel Aira
SERIJA DOMA TV
Ukleta Mariana
17.25
06:45 07:35
NaĹĄi najbolji dani, serija NeustraĹĄivi Scooby doo, crtana serija Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liĹĄ e pada, serija R Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV Bijeg, serija R IN magazin Dnevnik Nove TV Kad liĹĄ e pada, serija Bijeg, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Jesse Stone: Promjena, igrani lm (12)* Potpuna ĹĄina, igrani lm (12)* R Tudori, serija (12)* 6/10 Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Otok smr , serija (12)* IN magazin R Kraj programa
08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:00 22:00 23:05 23:25 01:05 02:40 03:30 04:20 05:20 06:05 06:40
07.10 07.55 08.30 08.55 09.40 10.50 11.35 12.15 13.25 14.00 14.50 15.45 16.15 17.00 17.40 18.30 19.30
15.35
Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Flash vijes Ana, serija Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Valeria, serija R Odavde do vje nos , serija Flash vijes Odavde do vje nos - nastavak Moja majka, serija R Valeria, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
Kos , kriminalis ka serija (12) Astro show, emisija uĹživo (18) Kos , kriminalis ka serija (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)
20.20
14.15
07:20 08:10 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
00.55 01.45 02.45 03.30
19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) Mentalist, kriminalis ka serija CSI: LoĹĄi de ki, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
21.10 22.00 00.10 00.55 01.35
07:20 08:10 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) NajljepĹĄi urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond,humoris na serija (dvije epizode) Sedam, igrani lm, triler (15) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Gotcha!, igrani lm, akcijska komedija (R)
Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Flash vijes Ana, serija Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Valeria, serija R Odavde do vje nos , serija Flash vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Valeria, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
(bivĹĄa akove ka televizija)
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI VOA Hrana i vino Pri e iz Ĺživota Okolo k(r)ole Vinoteka VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
PETAK 15. srpnja 2011.
SUBOTA 16. srpnja 2011.
05:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (3/20) (R) (kod. na sat.) 05:50 Ljetna slagalica 06:05 06:10 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:10 12:00 12:11 12:13 12:15 12:27 13:13 14:10 14:19 14:20 14:25 14:55 15:25 15:50 16:00 16:50 17:00 17:44 17:45 18:33 18:40 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 21:00 22:40 23:05 23:08 23:10 23:20
01:30 03:20 04:05 04:30
Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (3/20) (kod. na sat.) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Tajni Şivot slonova, dokumentarna serija (2/3) (R) (kod. na sat.) Kod ku e je najljepťe (R) Oprah show (1300.) (kod. na sat.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Gospodarica tvoga srca, telenovela (94/142) (kod. na sat.) Capri 1, serija 57’ (6/24) (R) (kod. na sat.) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Branitelji domovine, informa vnoeduka vni spot S Me unarodne smotre folklora: Meksiko, SAD, Rusija (30’42�) Ognjevi s neba, dokumentarna serija (29’54�) (1/6) (R) Kulturna bať na (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, sluťaj svoje srce - telenovela (19/240) (kod. na sat.) Vijes Hrvatska uŞivo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (20/180) (kod. na sat.) Dnevnik plavuťe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica: BiŞuterija u svakodnevnom Şivotu Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Capri 1, serija (7/24) (kod. na sat.) Hrvatska i Italija zajedno u Europi, prijenos koncerta iz pulske Arene Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Filmski maraton - ciklus Clinta Eastwooda: Mostovi okruga Madison, ameri ki lm (129’) (R) (kod. na sat.) Filmski maraton: SnjeŞna torta, britansko-kanadski lm (12) (108’) (R) (kod. na sat.) Bostonsko pravo 4, serija (17/20) (R) (kod. na sat.) Skica za portret Ognjevi s neba, dokumentarna serija (1/6) (R)
01.10 02.10 02.45 06:55 Najava programa (kod. na sat.) 07:00 Gospodarica tvoga srca, telenovela (93/142) (R) (kod. na sat.) 07:45 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (12/65) (R) (kod. na sat.) 08:10 Žutokljunac: Nezvani gost (kod. na sat.) 08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (3/13) (kod. na sat.) 09:05 Ljubitelji dje jeg svijeta (kod. na sat.) 09:15 Pokusi koji su promijenili svijet (kod. na sat.) 09:30 Obi na klinka, serija za djecu (10/52) (kod. na sat.) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora (kod. na sat.) 13:20 Šaolinski paŞevi, crtana serija (14/26) (kod. na sat.) 13:45 Žutokljunac: Nezvani gost (kod. na sat.) 14:05 Lagodni Şivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (13/39) (kod. na sat.) 14:30 Netko poput tebe, ameri ki lm (94’) (R) (kod. na sat.) 16:05 Danny na moru 1, dokumentarna serija (3/10) (R) (kod. na sat.) 16:30 Briljanteen (R) (kod. na sat.) 17:10 Bostonsko pravo 4, serija (17/20) (kod. na sat.) 17:55 Šapta psima 3 (17/21) (R) (kod. na sat.) 18:45 Kod ku e je najljepťe (kod. na sat.) 18:55 Melbourne: Vaterpolo, SP 2007.: Hrvatska - Ma arska, snimka 57’ (kod. na sat.) 19:55 Ve eras (kod. na sat.) 20:00 Bra a i sestre 4, serija (6/24) (kod. na sat.) 20:45 Bitange i princeze 4, humoris na serija (13/24) (kod. na sat.) 21:20 PP (kod. na sat.) 21:25 Inspektorica Irene Huss, mini-serija (12) (4/6) (kod. na sat.) 23:00 Dr. House 5, serija (12) (14/24) (kod. na sat.) 23:45 Dnevnik plavuťe: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.) 23:55 Holivudska ťkvadra 2, humoris na serija (11/14) (kod. na sat.) 00:20 Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija (12) (15/23) (kod. na sat.) 01:05 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (10/24) (kod. na sat.) 01:30 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (7/22) (kod. na sat.) 01:55 Retrovizor: Kraljevi, serija (7/12) (R) (kod. na sat.) 02:40 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 05:15 No ni glazbeni program (kod. na sat.)
15.45 22.00
U televizijskom kvizu obitelj Griswold slu ajno osvoji putovanje u Europu, pobijedivĹĄi dotad neporaĹženu obitelj. BaĹĄ prije puta Clark snimi izazovni lm s Ellen, obe avĹĄi da e ga poslije izbrisa . Clarku se svi a plan puta po Europi, ali Ellen i djeca ne slaĹžu se s njim. Putovanje zapo inju u Londonu u Engleskoj gdje odsjednu u zapuĹĄtenom hotelu. U Engleskoj Griswoldi odlu e vidjeti Big Ben i Buckinghamsku pala u. Tada se putovanje seli iz Londona u Pariz u Francuskoj gdje Clark zamoli Francuza da snimi obitelj u blizini vodene fontane, no Francuz ukrade kameru sa snimkom u njoj.
17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.45
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00
FILM RTL
21.450
uvar zakona
SERIJA NOVA TV
13.20
Pobjeda ljubavi
EMISIJA RTL
19.05
Ve era za 5
SERIJA DOMA TV
Odavde do vje nos
13.45
08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:00 22:00 23:50 01:40 03:10 04:35 06:00
07.10 07.55 08.30 08.55 09.40 10.50 11.35 12.15 13.25 14.00 14.50 15.45 16.15 17.00 17.40 18.30 19.30 20.20 21.25
23.40 05.35 06.20
14.30
Izgubljeni u Europi
06:45 07:35
22.00
06.55 07.50 08.10 08.55 10.00 10.55 11.45 12.40
FILM NOVA TV
23.25
12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ... 23:05 ... ...
Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije No poslije sutra, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ akcijski uvar zakona, igrani lm, akcijski
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a TV PRODAJA - MARION OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informa vno-eduka vna emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I Ĺ TIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
00.25 01.10 01.50
07:20 08:10 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 00:30 01:00
(12) Mirotvorac, igrani lm, akcijski (12) Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) No poslije sutra, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ akcijski
NaĹĄi najbolji dani, serija NeustraĹĄivi Scooby doo, crtana serija Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liĹĄ e pada, serija R Zauvijek susjedi, serija 15 Vijes Nove TV Bijeg, serija R IN magazin Dnevnik Nove TV Kad liĹĄ e pada, serija Bijeg, serija Izgubljeni u Europi, igrani lm Evolucija, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* Jesse Stone: Promjena, igrani lm (12)* R Napad sabljozubog gra, igrani lm (18)* Kraj programa
Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R)) NajljepĹĄi urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Carlitov na in: Uspon do mo i, igrani lm, akcijski (15) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Sedam, igrani lm, triler (15) (R)
Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Flash vijes Ana, serija Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Valeria, serija R Odavde do vje nos , serija Flash vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Valeria Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Gilmorice, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
(bivĹĄa akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna Veliko platno, emisija o lmu Euro max VIJESTI DANA TV Jukebox Igrani lm Erotski program VIDEOSTRANICE
06:35 Najava programa 06:40 S Me unarodne smotre folklora: Meksiko, SAD, Rusija (30’42�) 07:10 Drugo miťljenje: Zdravstveni turizam (R) 07:48 TV kalendar 08:00 Hrvatska kronika BiH 08:15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bu alo Bill, ameri ki lm (87’) (R) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 Ku ni ljubimci 10:45 Rijeke Hrvatske: Krka, dokumentarna serija 11:15 Normalan Şivot, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Prizma, mul nacionalni magazin 13:20 Capri 1, serija (7/24) (R) (kod. na sat.) 14:05 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 14:35 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 14:40 Jelovnici izgubljenog vremena 15:05 Zlatna kinoteka: Zabava, ameri ki lm (95’) (kod. na sat.) 16:45 Vijes 16:50 Vrijeme sutra 16:51 HAK - Promet info 16:55 Znanstvene vijes 17:00 Euromagazin 17:35 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (3/7) (R) (kod. na sat.) 19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Capri 1, serija (8/24) (kod. na sat.) 21:10 Predkronika Pulskog fes vala (kod. na sat.) 21:30 Otvorenje Pulskog lmskog fes vala, prijenos 22:15 Vijes 22:30 Vijes iz kulture 22:40 Potkupljiva , ameri ki lm (15) (106’) (R) (kod. na sat.) 00:25 Filmski maraton: Visoka napetost, ameri ki lm (91’) (R) (kod. na sat.) 01:55 Filmski maraton: Bu alo Bill, ameri ki lm (87’) (R) (kod. na sat.) 03:25 Prizma, mul nacionalni magazin (R) (kod. na sat.) 04:10 Skica za portret
FILM RTL
DeĹžurni otac Franklin Lazlo (Tom Arnold) o ajan je ovjek u velikim nov anim problemima. Kada se odlu i za plja ku, kao taoce uzme tatu, njegove klince i joĹĄ nekolicinu djece njegovih susjeda koje je poveo u ĹĄkolu. U itavom kaosu koji zavlada u kombiju tata Daniel Miller (David Paymer) shva da djeca viĹĄe poĹĄtuju plja kaĹĄa nego njega, dok su im za petama profesionalni plja kaĹĄi i policija. Uloge: Tom Arnold, David Payer, Rhea Perlman, Rod Steiger, Kim Coates, Rachael Leigh Cook
FILM NOVA TV
00.25
Ubojstvo po brojevima
07:00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske (kod. na sat.) 07:20 Najava programa (kod. na sat.) 07:25 Na kraju ulice: Vrijeme (kod. na sat.) 07:55 Žutokljunac: Prijestupna godina (kod. na sat.) 08:25 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu (4/6) (kod. na sat.) 09:20 Majstori svira i: Koncert u Bjelovaru (2. dio) (kod. na sat.) 09:50 Sportske igre mladih (kod. na sat.) 10:05 ni DA ni NE: Alkohol i mladi (R) (kod. na sat.) 11:00 Abel i udesno dizalo, nizozemski lm za djecu (103’) (R) (kod. na sat.) 12:45 Zdravo maleni - Kronika 51. MDF Šibenik (kod. na sat.) 13:15 Alka i prijatelji: Umagu s ljubavlju, snimka koncerta (2.dio) (kod. na sat.) 14:20 KS automagazin (kod. na sat.) 14:50 Tvoja sam sudbina, telenovela (103/106) (R) (kod. na sat.) 15:30 Tvoja sam sudbina, telenovela (104/106) (R) (kod. na sat.) 16:10 4 zida (kod. na sat.) 16:45 Vjenceslav Novak: Posljednji S pan i i (68’) (kod. na sat.) 17:55 Zagreb: Vaterpolo, EP 2010.: Hrvatska - Italija, snimka 89’ (kod. na sat.) 19:25 GaraŞa: Marko Ramljak & The band/Sinteza (R) (kod. na sat.) 19:55 Ve eras (kod. na sat.) 20:00 Lov u Bosni, ameri ko-hrvatskobosanskohercegova ki lm (96’) (kod. na sat.) 21:35 PP (kod. na sat.) 21:40 Mamu ca 2, serija (12) (7/20) (kod. na sat.) 22:30 Mamu ca 2, serija (12) (8/20) (kod. na sat.) 23:25 Vrijeme je za jazz: Jacky Terrasson Trio (2. dio) (kod. na sat.) 00:25 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 03:25 No ni glazbeni program (kod. na sat.)
FILM RTL
15.50
Milly
Moja majka
09:43 09:45 10:00 11:00 11:15 12:00 12:30 13:00 13:15 14:45
17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00
21:00 21:40 ... 22:00 23:05
19.00
07.35 08.15 08.50 09.35 12.05 14.00 15.00 15.50 16.45 17.30 18.20 18.55
21.25 21.50 23.20
05:30 07:10 08:00 10:30 12:10 13:00 14:30 15:55 17:35 18:05 19:00 20:20 21:10
21.00
Teorija velikog praska
06:30 TV izlog 06:45 Grill Boss, kulinarski show R 07:15 NeustraĹĄivi Scooby doo, crtana serija R 07:40 Bumba, crtana serija R 07:55 Timmy Time, crtana serija 08:10 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 08:35 Chuggington, crtana serija 08:50 Beyblade metal fusion, crtana serija 09:15 Winx, crtana serija 09:40 Bra ne vode, serija 10:40 Frikovi, serija 11:40 Smallville, serija 12:40 Izgubljeni u Europi, igrani lm R 14:30 Grill Boss, kulinarski show 15:00 Evolucija, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informa vni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Prljavi Harry, igrani lm 22:00 Urota, igrani lm 00:25 Ubojstvo po brojevima, igrani lm (12)* 02:35 Ezo TV, tarot show (18)* 04:05 Napad sabljozubog gra, igrani lm (18)* R 05:35 Prljavi Harry, igrani lm R 07:15 Kraj programa
21.00 07.55 RTL Danas, informa vna emisija (R) 08.30 Dragon Ball Z, animirani lm (tri epizode) 09.45 Vrata raja, telenovela (R) 10.15 Daleko od ku e, igrani lm, obiteljski 12.25 I.Q., igrani lm, roman na komedija 14.05 Veliki napad u North eldu, igrani lm, vestern 15.50 Milly, igrani lm, drama 17.30 Zvijezde Ekstra: Patrick Swayze, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Bibin svijet, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Terminal, igrani lm, drama 22.15 DeĹžurni otac, igrani lm, komedija 23.55 XXL djevojke, igrani lm,
19:30 20:00 SERIJA RTL 2
roman na komedija 01.35 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.35 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.10 uvar zakona, igrani lm, akcijski (12)
20.00
15:05 15:25 15:45 20:05
SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa
22.15
04:45 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 05:05 Rijeke Hrvatske: Krka, dokumentarna serija
... ...
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I Ĺ TIKLECI zabavna emisija TV PRODAJA - MARION POD POVE ALOM 24 SATA VIJESTI informa vni program OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice Ĺ TO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI TV PRODAJA HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informa vno-eduka vna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
22:40 23:30 00:20 01:05
Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) NajljepĹĄi urok, telenovela (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Divlji boravak, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Divlji boravak, zabavni (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vaĹĄu majku, humoris na serija (dvije epizode) Teroija velikog praska, humoris na serija Teroija velikog praska, humoris na serija (R) Fes valac: Casablanca Driver, igrani lm, sportska komedija (R) (12) Carlitov na in: Uspon do mo i, igrani lm, akcijski (15) (R)
Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Ukleta Mariana, serija R Dom iz snova, serija Dan u New Yorku, igrani lm Moja majka, serija R Ukleta Mariana, serija Doma IN, emisija Dom iz snova, serija 33/38 Moja majka, serija 83/109 Znate li plesa ?, reality show Dan u New Yorku, igrani lm R Dom iz snova, serija R Dom iz snova, serija R Znate li plesa ?, reality show R Kraj programa
(bivĹĄa akove ka televizija)
07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:00 15:00 15:30 16:00 16:50 17:05 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:30 22:30 23:00 00:15 01:15
Danas na programu Dje ja TV Mala ĹĄkolska liga Ritam tjedna Put oko svijeta Stolje e hrva skog nogometa Euro max Neispri ana pri a Zagrljaj ljepote VIJESTI Nepoznato o pozna ma 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a Vinoteka Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
NEDJELJA 17. srpnja 2011.
05:35 Najava programa 05:40 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:10 Euromagazin (R) 06:40 TV kalendar 06:55 Mala TV (R) 07:50 49. Mali raspjevani Dubrovnik 08:50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (R) (kod. na sat.) 09:15 Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i (R) (kod. na sat.) 09:40 TV kalendar 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:10 Filmska ma neja: Agatha Chris e - Ubi je lako, ameri ki lm (90’) (R) (kod. na sat.) 11:40 manjinski MOZAIK 11:55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 Poljoprivredni savjetnik, emisija pod pokroviteljstvom 12:25 Plodovi zemlje 13:20 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:35 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot 15:40 Vijes 15:45 Vrijeme sutra 15:46 HAK - Promet info 15:50 Dustbin Baby, mini-serija (90’) (kod. na sat.) 17:25 Planinski gorila, dokumentarna serija (2/3) (kod. na sat.) 18:15 Lijepom naťom: Subo ca (1/2) (59’56�) (R) 19:15 LOTO 6/45 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Velo misto, TV serija 73’37� (3/14) (kod. na sat.) 21:30 S pe u gos ma 3, TV serija (3/20) (kod. na sat.) 22:10 Vijes 22:25 Vijes iz kulture 22:30 Kronika Pulskog lmskog fes vala (1/7) (kod. na sat.) 22:45 Coco Chanel, mini-serija (2/2) (kod. na sat.) 00:20 Monk 7, serija (13/16) (R) (kod. na sat.) 01:05 Monk 7, serija (14/16) (R) (kod. na sat.)
FILM NOVA TV
13.25
Ekipa iz snova Na elitnoj akademiji Dartmoor ljetni semestar u punom je zamahu. Domino, Loaf, Lucy, Sonny i Witz, grupa maĹĄtovi h sedmogodiĹĄnjaka, eznu za malo uzbu enja. Na izletu u vodeni park ekipa pobjegne uĹĄtogljenom i drskom ravnatelju g. Brinwayu u potrazi za zanimacijom. Na u je u Slappyju, morskom lavu koji nije previĹĄe oduĹĄevljen Ĺživotom u vodenom parku. Kad Boccoli, zloglasni kradljivac Ĺživotinja, do e na mjesto doga aja s planom da otme Slappyja i proda ga bugarskom cirkusu, ekipa mora iskoris sve svoje smicalice i nadmudri Boccolija, ravnatelja i roditelje.
SERIJA RTL
22.00
CSI: Miami
01:50 Planinski gorila, dokumentarna serija (2/3) (R) (kod. na sat.) 02:40 Reprizni program 03:50 Lijepom naĹĄom: Subo ca (1/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)
07:00 Najava programa (kod. na sat.) 07:05 Iz arhiva Osorskih glazbenih ve eri: Trio Kubelik, snimka koncerta (kod. na sat.) 08:05 Zlatna kinoteka: Najve a predstava na svijetu, ameri ki lm (147’) (R) (kod. na sat.) 10:40 Biblija (nije kod. na sat.) 10:50 Portret crkve i mjesta: Gola (nije kod. na sat.) 11:00 Gola: Misa, prijenos (nije kod. na sat.) 12:05 Monk 7, serija (13/16) (kod. na sat.) 12:45 Monk 7, serija (14/16) (kod. na sat.) 13:25 PP (kod. na sat.) 13:30 Kaťtelanski ir 2011. - Ve er pobjednika, snimka (kod. na sat.) 15:00 EP u plivanju za osobe s invaliditetom, reportaŞa (kod. na sat.) 17:10 Kandidat, ameri ki lm (87’) (kod. na sat.) 18:40 Jedrenje, SP - reportaŞa (8’) (kod. na sat.) 18:50 Dan prije SP u vaterpolu emisija (kod. na sat.) 19:25 GaraŞa: No Limits/Steve Wolfman Band (kod. na sat.) 19:55 Ve eras (kod. na sat.) 20:00 Gradi Peyton, ameri ki lm (150’) (R) (kod. na sat.) 22:35 Filmski bou que - ljeto s Alfredom Hitchcockom: Psiho, ameri ki lm (15) (104’) (kod. na sat.) 00:20 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 03:20 No ni glazbeni program (kod. na sat.)
07.10 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.40 Zvijezde Ekstra: Patrick Swayze, zabavna emisija 08.35 Dragon Ball Z, animirani lm ( e ri epizode) 10.15 I.Q., igrani lm, roman na komedija 12.00 Daleko od ku e, igrani lm, obiteljski 13.25 Terminal, igrani lm, drama 15.45 Ljubav iz snova, igrani lm, roman na komedija 17.35 Discovery: PreĹživje divljinu Oregon, dokumentarna serija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Jezikova juha, humoris na serija 20.00 Top Gun, igrani lm, drama 22.00 CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (tri epizode) 00.35 Astro show, emisija uĹživo (18) 01.35 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.10 DeĹžurni otac, igrani lm, komedija (R)
11:43 11:45 12:30 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 15:45 16:00 17:00
INFO RTL
18.30
RTL danas
18:00 18:40 18:55 19:00
SERIJA RTL 2
20.00
19:30 20:05
Kraljevi leda
20:45 21:45
EMISIJA DOMA TV
Dom iz snova
18.05
22:45 22:50 ... ...
NAJAVA PROGRAMA GLAZBENI PROGRAM TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOKUMENTARNI PROGRAM ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
PONEDJELJAK 18. srpnja 2011. (kod. na sat.) 05:10 Ljetna slagalica (R)
07:00 07:15 08:00 08:15 08:30 08:55 09:20 09:35 10:00 10:25 10:55 11:55 12:25 13:25 14:55 17:00 17:10 19:05 19:15 20:00 21:10 23:00 00:25 02:40 04:40 05:25 06:00
TV izlog Frikovi, serija R Timmy Time, crtana serija R Timmy Time, crtana serija Bakugan II - New Vestroia, crtana serija R Bakugan II - New Vestroia, crtana serija Chuggington, crtana serija Beyblade metal fusion, crtana serija 36/51 Winx, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Bra ne vode, serija Brza blagajna, serija Dodir s neba, serija Ekipa iz snova, igrani lm La Bamba, igrani lm Vijes Nove TV Istjeriva i duhova 2, igrani lm INA Plave vijes Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris noglazbeni show Spot, igrani lm Red carpet, showbiz magazin (15)* Urota, igrani lm R Ubojstvo po brojevima, igrani lm (12)* R Dr. Hu , serija (12)* Red carpet, showbiz magazin (15)* R Kraj programa
05:40 05:45 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:05 11:15 12:00 12:11 12:13 12:15 12:32 13:20 14:05 14:14 14:20 14:50 15:20 15:50 16:00 16:50 17:00 17:44 17:45 18:33
07.00 Divlji boravak, zabavni (R) 07.45 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 12.15 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.45 Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) 14.55 Izvanredni psi, zabavni (R) 15.40 Columbo: Vrabac u ruci, kriminalis ka serija (R) 17.20 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, humoris na serija (dvije epizode) (R) 18.15 Teorija velikog praska, humoris na serija (dvije epizode) (R) 19.00 KoledĹžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 21.35 Trava, humorna dramska serija (12) (dvije epizode) 22.40 Pravi trenutak, igrani lm, triler (12) 00.15 Fes valac: Casablanca Driver, igrani lm, sportska komedija (12) (R)
18:40 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 20:35 21:25 22:45 23:10 23:13 23:15 23:20 23:35 00:35 02:15 02:55 03:25 03:55 04:25
Najava programa Rijeka: More Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (4/20) (kod. na sat.) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Tajni Ĺživot slonova, dokumentarna serija (3/3) (R) (kod. na sat.) Kod ku e je najljepĹĄe (R) Oprah show (1301.) (R) (kod. na sat.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Gospodarica tvoga srca, telenovela (95/142) (kod. na sat.) Capri 1, serija (8/24) (R) (kod. na sat.) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Surfom od Knina do Mljeta (1), dokumentarna serija (17/24) Ognjevi s neba: Slavonija, dokumentarna serija (2/6) (R) Kulturna baĹĄ na (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, sluĹĄaj svoje srce - telenovela (20/240) (kod. na sat.) Vijes Hrvatska uĹživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (21/180) (kod. na sat.) Dnevnik plavuĹĄe: Ho eĹĄ li se uda za mene?, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Capri 1, serija (9/24) (kod. na sat.) U krupnom planu Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronika Pulskog lmskog fes vala (2/7) (kod. na sat.) Opera pod zvijezdama (1/2) Nijemi svjedok 12, mini-serija (12) (5/6) (R) (kod. na sat.) Bostonsko pravo 4, serija (18/20) (R) (kod. na sat.) Pustolovina u Hrvatskoj: Surfom od Knina do Mljeta (1), dokumentarna serija (17/24) (R) Ognjevi s neba: Slavonija, dokumentarna serija (2/6) (R) Skica za portret Hotel dvorac Orth 6, serija (4/20) (R)
01.45 02.45 06:35 Najava programa (kod. na sat.) 06:40 Gospodarica tvoga srca, telenovela (94/142) (R) (kod. na sat.) 07:25 Vaterpolo, SP: Brazil - Hrvatska, prijenos (kod. na sat.) 08:35 Crtani lm (kod. na sat.) 08:45 Žutokljunac: Žu o sam na svijetu (kod. na sat.) 09:05 Brlog (R) (kod. na sat.) 09:20 Sportske igre mladih (R) (kod. na sat.) 09:35 Obi na klinka, serija za djecu (11/52) (kod. na sat.) 10:00 Alisa, sluťaj svoje srce - telenovela (19/240) (R) (kod. na sat.) 10:40 Tvoja sam sudbina, telenovela (105/106) (kod. na sat.) 11:25 Veronica Mars, serija (11/22) (R) (kod. na sat.) 12:05 Šaolinski paŞevi, crtana serija (15/26) (kod. na sat.) 12:30 Žutokljunac: Žu o sam na svijetu (kod. na sat.) 12:50 Johnny Bravo, crtana serija (23/52) (kod. na sat.) 13:10 Lagodni Şivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (14/39) (kod. na sat.) 13:35 Dustbin Baby, mini-serija (R) (kod. na sat.) 15:10 RuŞna Be y 3, serija (10/24) (kod. na sat.) 15:55 KS automagazin (R) (kod. na sat.) 16:30 Mijenjam svijet: Elektri ni snovi (R) (kod. na sat.) 17:00 Bostonsko pravo 4, serija (18/20) (kod. na sat.) 17:45 Šapta psima 3 (18/21) (R) (kod. na sat.) 18:35 Kod ku e je najljepťe (kod. na sat.) 18:50 Vaterpolo, SP: Brazil - Hrvatska, snimka (R) (kod. na sat.) 19:55 Ve eras (kod. na sat.) 20:00 Glee, serija za mlade (22/22) (kod. na sat.) 20:50 Neťto posve osobno, ameri ki lm (112’) (kod. na sat.) 22:50 Dr. House 5, serija (12) (15/24) (kod. na sat.) 23:35 Dnevnik plavuťe: Ho eť li se uda za mene?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.) 23:45 Holivudska ťkvadra 2, humoris na serija (12/14) (kod. na sat.) 00:10 Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija (12) (16/23) (kod. na sat.) 00:55 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (11/24) (kod. na sat.) 01:20 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (8/22) (kod. na sat.) 01:45 Retrovizor: Kraljevi, serija (8/12) (R) (kod. na sat.) 02:30 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 05:05 No ni glazbeni program (kod. na sat.)
15:30 16:55 18:35 18:05 19:00 20:20 21:50 23:25 01:05 02:30
(bivĹĄa akove ka televizija)
07:58 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 15:00 15:30 16:00 17:00 17:35 18:00 18:25 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15
Danas na programu Dje ja TV Zagrljaj ljepote Tajne drevnih civilizacija Pod pove alom Pri e iz Ĺživota Planet Croa a Veliki platno Hrana i vino TJEDNA KRONIKA U dobroj formi (Deutche welle) 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Okolo k(r)ole TJEDNA KRONIKA TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program Videostranice
SERIJA NOVA TV
06.00
NaĹĄi najbolji dani Steve se probudi u Avinoj sobi oĹĄamu en i gol. Ava mu kaĹže da je razgovarala s njegovom Ĺženom i Kayla se sloĹžila da Avi da dijete. To je kazna njemu zato ĹĄto ju je ostavio pred oltarom. Steve se odijeva i tuma i Avi da je doista bio zaljubljen u nju, ali to nije bila trajna ljubav. Moli je da zaboravi proĹĄlost i da ih napokon ostavi na miru. Ali Ava ne moĹže. Opsjednuta je. Godinama Ĺživi za to da vra Stevea. Tada je Steve moli da bar pus ostale. Ava mu joĹĄ ne vjeruje. Steve je uvjerava da ne treba Kaylino dijete. Oni mogu ima svoje dijete. Ava traĹži da joj to dokaĹže. Steve je poljubi i Ava mu uzvra a poljubac.
17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.15 22.10 23.50
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40 13:00
INFO NOVA TV
19.15
13:30
Dnevnik Nove TV
13:45 14:00
SERIJA HRT 2
20.50
Dr. House
EMISIJA RTL 2
20.15
Kralj Queensa
SERIJA DOMA TV
Valeria
15.40
06:00 06:50 07:15 07:25 07:40 09:40 10:40 11:40 13:00 13:40 15:40 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:10 01:55 02:50 03:40 04:40 05:25 05:50
07.00 08.45 10.40 11.45 12.15 13.10 13.35 15.05 15.50 17.00 17.45 18.25 19.20 20.15
22.00 05.10 05.45 06.30 07.25 07.50 08.30 09.35 10.45 11.40 12.30
15.45
Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Doma In, emisija R Ukleta Mariana, serija R Dom iz snova, serija Tajanstvena Ĺžena: Dokaz na lmu, igrani lm Moja majka, serija R Ukleta Mariana, serija Grill Boss, kulinarski show Dom iz snova, serija 30/38 Moja majka, serija 77/109 Znate li plesa ?, reality show Tajanstvena Ĺžena: Dokaz na lmu, igrani lm R Dom iz snova, serija R Znate li plesa ?, reality show R Kraj programa
03.30
21.10
14.20
05:20 07:45 09:15 10:55 11:25 13:05 13:55
00.40 00.55
14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
RTL Danas, informa vna emisija (R) Zvjezdano jutro, emisija uĹživo (18) Aurora, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) Mentalist, kriminalis ka serija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (12)
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za sluťno oťte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluťno oťte ene osobe TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija KOKTEL mozai na emisija KUŠILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu EMISIJA VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
00.00 01.00 01.45 02.25
RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) Astro show, emisija uĹživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)
NaĹĄi najbolji dani, serija NeustraĹĄivi Scooby doo, crtana serija Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Kad liĹĄ e pada, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Bijeg, serija R Dnevnik Nove TV Kad liĹĄ e pada, serija Bijeg, serija Ve ernje vijes PoĹĄtena igra, igrani lm (12)* Spot, igrani lm R Tudori, serija (12)* Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Medij, serija (12)* Bra ne vode, serija Kraj programa
Ve era za 5, lifestyle emisija ( e ri epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode Ve era za 5, lifestyle emisija Kraljevi leda, dokumentarni (dvije epizode) (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Columbo: Vrabac u ruci, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Strip z, igrani lm, komi na drama (12) Trava, humorna drama (dvije epizode) (12) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pravi trenutak, igrani lm, triler (12) (R)
07:20 08:10 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Flash Vijes Ana, serija Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Valeria, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos - NASTAVAK Moja majka, serija R Valeria, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija 85/109 Zakon ljubavi, serija 16/65 Gilmorice, serija 2/22 Prijatelji, serija 22-23/24 Seks i grad, serija 91/94 Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
07:58 08:00 09:05 09:30 10:00
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Stolje e hrvaskog nogometa Auto moto nau ca Lifestyle VIJESTI DANA Potraga za izgubljenim civilizacijaama TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE
(bivĹĄa akove ka televizija)
10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30
54
Razbibriga
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
VE CELI SVET ZNA ZA NAŠO TAMARO!!!! V
erjem gda ste uli, pak morali ste uti i videti gda je naša Me imorka i to z akovca, zrinske varoši, zebrana za nejvekšo tužibabo na sveto ( itaj: nejbolši tužitelj na sveto). Kaj nebodemo mi prepovedali kak svet ne zna gde je Lejpa naša, gda svet ne zna gde je Me imorje malo. Kuliko vidimo pratijo nas na vsakomo korako. Nebremo koraka stati, a kaj to Evropa i svet ne bi znali. No, pustimo mi sveta na miro i vrnimo se pomalem nazaj na Tamaro: to nagrado nejbolše i nejvekše tužibabe na sveto je našoj Tamari dalo Me unarodno udruženje tužitelja. Morem vam re i gda je nagrada uvedena ovo leto i naša Tamara je prva dobitnica. Kuliko se vam ja razmem vu te svecke nagrade, to nagrado so pravzaprav zmislili zbogradi Tamare, jerbo je naša Tamara bila tuliko bolša od vsih tužibaba na sveto gda so joj morali dati nekšo nagrado sam kaj bi, vsi vu sveto zazvedili kak toga posla tre delati. Nekaj sam mel za uti gda bode Tama-
12. srpnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ra morala napisati knigo o temo kak dela svojega posla kaj bodo se po vsim fakultetima i drugim visokim školama vu ili kak se tre boriti protiv kriminala i korupcije, Vseposod se pripoveda gda smo te nevole, mito i korupcijo, mi zmislili, a ve pak je Tamara našla i leka za jiv i to nejbolšega jerbo zbogradi zega je i dobila to svecko nagrado. Ona je prva dobila, a mi Me imorci velimo gda je nej važno biti prvi, ali je zato jako važno dojti predi drugoga. Tamara je prva i nejbolša na sveto, ve je, na vse zadje, jempot i prinas pravica dojšla na svoje, pak ve Karla del Ponte nek vidi kak se tej posel dela, a nej ono kaj je ona fušala na Haškomo sodo i kaj se zbr kavala z našaj braniteljaj. I nej sam to kaj je Tamara nejbolša i nejvekša tužibaba, nek je i fajna, pak je zato i Polan ec odustal od zahtjeva kaj jo zamenijo. Ima ovek praf, mogel je dobiti moškoga. Pak je lepše gledati fajno tužiteljico nek kosmatoga moškoga. Tamara, vsaka ti ast!
K
ak smo zazvedili nas Me imorcov je isto tuliko kak nas je bilo i pred deset let. Gda ovek ne poverje gda smo nej nikaj skalerali vu zadjih deset let, a naši ljudi se tak malo igrajo ono nejstarešo igro na sveto ( ovje e, naj se srditi) posle štere se deca narodijo. Ipak sam najgerek kak bode to dale išlo posle ovih peršeciji pederov i lezbijki, jerbo, kuliko se ja razmem vu tej posel, još je niti jeden moški nej rodil,a niti pak je štera žena mela dete posle kak se parila sam z svojimi pajdašicami. ej znati kaj je to z našom Me imorskom županijom, pak i komarci so jo po eli zbegavati. Ve vidite kak se hudi glasi letno i dalko širijo, kak po zemli tak i po zrako. I komarci so se, brz as, splašili kaj tu prinas nebi meli od ega preživeti. inuli tjeden je nejglavneši eSDePeovec, Zoranek Milanovi , došel pogledati svoje me imorske partijske pajdaše. Bil je jako vesel tu prinas tak kaj je našu županisko vlast pregla-
N
M
sil elitnom vu celoj Lepoj našoj. Nebrem to razmeti po emo so elitni jerbo nam je županija brez penez i pred bankrotom. Bar tak se prepoveda vseposod i pre akoski vuri. Ve so i miši po eli bežati vum z županiske zgrade, a kuliko smo uli komarci zbegavlejo našo županijo. Brz as vu Zagreb pošiljamo samo one fajneše stranice. Pak to je politika. aši akoski i me imorski Romi se žalijo kak jim ne dopuš amo kajbi skupljali otpada, o em re i, staro železo, bakra i druge metalne stvari štere nikom tobož ne trebajo, a za jiv se more, na otpadu, dobiti nekša kunica za kruhek naš svagdašnji, a iza nešterno piviko pred štacunom. Nebrem razmeti zakaj župniki na cirkve i farofe me ejo žlebe od otpadnoga bakra, a isto tak i gospon Veble me e na svojo sindikalno hižo isto takše falš žlebe, pak jim unda naši sosedi Romi morajo to posprajti kaj se nebodo nagr ivale cirkve, faro i, hiže, zgrade…
N
OVAN (21.3.-20.4.) Tjedan pred vama donijet e neka iskušenja u odnosu s voljenom osobom. Ona e bi osjetljiva i sklona vidjeti stvari gorim nego što zapravo jesu, pa ete je treba tješi i uvjerava da to nije tako. Ne dajte se tužnjikavim utjecajima. Radni sa bit e vam vrlo raznovrsni. S jedne strane bavit ete se malim inventurama, s druge, kontak ma koje ete dobro razvija , a s tre e strane – tu su i kalkulacije oko novih ili mladih suradnika. Ne e biti dosadno. Tjelesno ste dobro, a bit e nešto prolazne sjete.
BIK (21.4.-20.5.) Zaista ete se truditi istinski uživati u odnosu s osobom do koje vam je stalo, no povremeno e dolazi do otežavaju ih okolnos koje nemaju veze ni s jednom, ni s drugom stranom. Uspjet ete ih nadvladati snagom volje i humorom. Ulagat ete konstruk vne napore kako bi ostvarili ve u zaradu, bit ete dobro povezani sa suradnicima, a zamka je u temi savjetovanja. Ovih dana ne dajte ni ne primajte savjete jer trenuta no nisu dobro postavljeni. Mogu a je povremena dekoncentracija, a sve ostalo je u redu.
BLIZANCI (21.5.-21.6.) Na dnevnom redu na i e se pitanje sigurnos vaše veze. Poželjet ete da je ona vrš a i u tom pravcu ete djelova , no svako vaše osiguravanje onog što imate bit e popra eno nekim blokadama i stresovima, pa e vam to bi malo naporno. Isplivat ete iz nekih problema povezanih s nancijskim temama i bit ete spremni radi dugo i naporno. Ništa vam ne e bi teško, a kako e se ve najavljiva neki vaši rezulta , to e vam poras i mo vacija za rad. Na ite vremena za eš e stanke i opuštanja.
RAK (22.6.-22.7.) MJESTO KOD ŠIBENIKA
POPIS IMENA
RUKOMETA Š VLADO
BILJKA BRO
OPSEG
28. I 21. SLOVO ABECEDE
ZAKLJU NO RAZMIŠLJANJE
Venera u vašem znaku inspirirat e vas za ljubav i ini privla nijom osobom više nego što ste ina e, no izazovni aspek u kojim e se zate i donosit e i neka ograni enja iz okoline, tako da ete mora i balansira . Bit e dana kad ete se osje a sputano i frustrirano jer ete u sebi osje a talente i snagu za posao koji radite, a vanjske prilike ne e dopušta da se razmašete koliko biste mogli. Ipak, u nekim podru jima pokazat ete što znate. Vodite uredan život i osje at ete se dobro.
ŠAPA
MJESTO U ME IMURJU
DJED (NJEM.)
EGIPATSKI BOG
ŽIŠKOVEC
UFO
IVAN PREBEG
PJEVA NENO
VAGA (24.9.-23.10.) Pred vama je zahtjevan ljubavni tjedan u kom ete bi skloni okreta se prema onim pesimis nim opcijama u osobnim odnosima. Jako je važno da se potrudite bi konstruk vni i strpljivi, te da u pam enju osvježavate sve lijepo i pozi vno. Bit e vam jasno da imate priliku unaprijedi svoju poziciju u poslu, no cijena koja se traži za to ne e vam se svidje . Najbolje je što su vam dugoro niji poslovi dobro postavljeni, pa se na njih i fokusirajte. Ne uzimajte stvari previše k srcu.
ŠKORPION (24.10.-22.11.) U ljubavnim pitanjima bit ete vješ , spretni i pametnim postupanjem dosko it ete svakoj situaciji. Vaše iskustvo i talent za odnose s ljudima donijet e vam nove pobjede na koje ete bi ponosni. Pravi ste ljubavni strateg. Djelovat ete na više podru ja. Glavne poteze u dogovorima prepus t ete drugima i oni e radi za vas. U nancijskim pitanjima vodit ete se svojom intuicijom, a kontak s inozemstvom bit e najzahtjevniji. Tu ete vješto balansira . Osjetljivost mjehura i bubrega.
STRIJELAC (23.11.-21.12.) Dosadit e vam stalne provokacije ili kritike druge strane, pa ete tu poželje nešto promijeni . Najvjerovatnije ete se prvo povu i i distancira , a onda razmisli o svemu. Neki e se osami i tako osje a bolje. Budite strpljivi. Za neka ulaganja koja su na vidiku još postoje prepreke koje traže vrijeme, odnosno ekanje. Pregovori i dogovori op enito mogu bi burni, no dugoro no e da rezultate. Zato se vrijedi potrudi oko njih. Nedostajat e vam energije, pa se redovno odmarajte.
JARAC (22.12.-20.1.) Pred vama je zahtjevniji ljubavni tjedan. Morat ete dobro balansira izme u vlas h ljubavnih neraspoloženja, partnerove zbunjenos , potrebe za dominiranjem u odnosu, kao i nepredvidivim okolnos ma. Uz strpljenje i samokontrolu sve e to pro i. Vjerojatno ete bi u manjem iskušenju da pomiješate osje aje i posao, a emocije e vam biti zbrkane. Usredoto ite se na svoj pozna profesionalizam i sve ete obavi baš onako kako i treba. Izdržljiviji ste od ostalih. Ne analizirajte osje aje, bar ne zasad.
ŽLIJEB
LAV (23.7.-23.8.) BE AR OSOBNA ZAMJENICA
ZASUŠENA RANA
NARODNI PLES
RADIO TELEVIZIJA LUXEMBURG
RIJEKA KONJI
UGODAN MIRIS
ŽENSKO IME
BORIS NOVKOVI
UGRADNJA
PRVI LETA
ŠIPAK
SLOVO S CRTICOM
SPREMNIK ZA TEKU INU
SAN
NAJDUŽA TRKA
KIP LAVA S OVJE JOM GLAVOM
EUHARISTIJA
NAJVE A KOPNENA ŽIVOTINJA
TONA
LENSTVENIK
VRSTA NOJA
UTOVARIVANJE
BOJA IGRA IH KARATA DOMA A ŽIVOTINJA
VIRGINIA
PRIPADNIK MUSLIM. PLEM. MUŠKO IME
KORABLJA
VANJSKA ODJE A MUSLIMANKE
ŽENSKO IME
POKAZNA ZAMJENICA
ŽITKO JELO
VRSTA CRNOGORICE
HRVATSKI NOVAC (MN.)
ZVUK
STATUA
PROKOP TVAR KOJA
ZVJEZDOZNANCI
Netipi no za vas je da ete ovih dana bi skloni skrivanju osje aja. To bi kod partnera moglo izazva zbunjenost, no ako imate potrebu da se malo povu ete, pa ak i osamite, objasnite o emu se radi. Neki e uroni u male ljubavne inventure. Možda ete o ekiva da drugi odrade nešto za vas, a za to nema razloga. Prihva te se svog posla i radite najbolje što znate jer e vam mjeri pos gnu a i zasluge. Ne e bi protekcija, bar ne onakvih kakvim se vi nadate. Imat ete upe atljiv, ali uznemiruju i san.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Svoje slobodno vrijeme najradije ete dijeli s prijateljima, a u njihovo društvo ete poves i voljenu osobu. Bit e tu svega – od veselica, tuga, povjeravanja o problemima, te pri anja do kasno u no . Bit ete društveni. Pri sak rokova, rezultata i nadre enih ne e biti ništa manji, a vi ete na sve mora s za . Ponekad e vam bi naporno, no ako se dobro organizirate, uspjet ete. Podrška uglednih ljudi je tu, ali e ostvarenje iste zasad bi blokirano zbog novca. Štedite se.
VODENJAK (21.1.-19.2.) Moglo bi do i do malih nadmudrivanja s voljenom osobom. Ove naizgled sitnice prolazno e vas naživcira , ali funkcionirat ete uglavnom dobro i nekako nadilaziti spomenuta iskušenja. Vaša veza razvijat e se u ve im društvima. Posla e bi dovoljno, ali e vam bi pomalo dosadan. Radit e se o uobi ajenim zadacima, a vama e nedostaja izazova. Nastojat ete se više poveza s mladim osobama za koje vjerujete da donose potrebnu svježinu. Ako želite živjeti zdravo, potrudite se oko toga.
RIBE (20.2.-20.3.) Imat ete dosta prilika za izlaske, zabave i zanimljiv društveni život, no istovremeno e postojati vanjske okolnosti koje e svako malo donosi manje prepreke ili izazove koji e vas blago frustrira . Odnosi e stoga bi površni. Posao vas ovih dana ne e previše zanimati. Radit ete pomalo zbrkano i rutinski, a kad bi mogli, ne biste ni o šli na posao. O ekivana suradnja s novim ili mladim suradnicima malo e se otegnu za realizaciju. Umor i dekoncentracija. Relaksirajte se.
IZGARANJEM
GRIJE
NAPAD
VIC tjedna
26. I 6. SL. ABECEDE JEDNOZN. BROJ
PODRU JA IZDVOJEN A ZA LOV
RAJKO JAGAR
TEMPO
NAVALA
MATERIJE
Iz vojske k doktoru
Došli Mujo i Haso iz vojske s bruhom. Upita ih lije nik: - Oho, pa gdje ste to nabavili? A Mujo e na to: - Poru nik nam je rekao da dignemo tenk u zrak. I mi digli. Došli Mujo i Haso iz vojske s bruhom. Upita ih lije nik: - Oho, pa gdje ste to nabavili? A Mujo e na to: - Poru nik nam je rekao da dignemo tenk u zrak. I mi digli.
12. srpnja 2011.
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
Uskoro ugodnije
itav vikend u paketu bio je sun an i vru . Zagrijalo je do 36 Celzijevih stupnjeva, ponegdje i više! Uz puno sunca i rast temperature na oko 35 Celzijevih
IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 15. srpnja 1841. god. jaka tu a u Bistri ozlijedila mnogo seljaka na polju 16. srpnja 1940. god. orkansko nevrijeme haralo Slavonijom 17. srpnja 1962. god. u poplavi na podru ju Nove Gradiške utopilo se 5 ljudi 18. srpnja – prosje no najtopliji dan u godini u Zagrebu
Vremenska prognoza 55
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
stupnjeva najbolji savjet bio bi odlazak na more ili mirovanje u hladovini. Danas emo ipak doživjeti jedno manje osvježenje. Radi se o dolasku male koli ine svježijeg zraka sa sjevera. Zapuhao je umjeren sjeverni vjetar pa emo bar malo lakše disati. Utorak e biti ve inom sun an i vru , ali bit e to podnošljiva vru ina. Temperatura ne e oti i u nebesa kao što je to bilo tijekom vikenda. Uz ve inom slab sjeverni vjetar u poslijepodnevnim satima kretat e se ve inom oko 30 Celzijevih stupnjeva. Vru e, ali ipak normalnije nego 37°C. Sredinom tjedna slijedi novi toplotni udar. U srijedu i etvrtak bit e sun ano i jako vru e. Temperatura e sve više rasti i približavati se vrijednosti od 35 Celzijevih stupnjeva, pa možda i preko. Sredinom dana treba pripaziti na jako sunce pa se treba uvati nepotrebnog izlaganja suncu izme u 10 i 17 sati kad e UV indeks biti visok. Osobito se trebaju uvati osobe svjetlije puti i mala djeca koja mogu dobiti opekline za manje od pola sata. Dnevne aktivnosti trebalo bi prilagoditi vru ini, odnosno obavljati ih ujutro i nave er. Pijte dovoljno teku ine. Naglašavamo da bi tem-
peratura ve u srijedu, a osobito u etvrtak mogla dosti i i presti i 35 Celzijevih stupnjeva, a to je temperatura mjerena u hladu! Na suncu e biti još toplije. Dakle, srpanj e još jednom pokazati svoju pravu ljetnu ud. Ovakvo vru e vrijeme ne e odgovarati meteoropatima, starijim osobama i kroni nim bolesnicima, a najbolji na in borbe protiv vru ine možda bi bio odlazak na more. I tamo e biti sun ano i vru e, ali puno lakše podnošljivo nego u kopnenom podru ju. Savjetujemo i da ne pretjerujete s hla enjem ukoliko imate rashladne klima-ure aje. No, potkraj etvrtka približit e nam se nova fronta pa su do kraja dana mogu i lokalni pljuskovi s grmljavinom. Nadajmo se da sukob hladnijeg i vru eg zraka ne e dovesti do razvoja nevremena. Bilo bi dobro da nas osvježi i zalije kiša, ali bez štetnih posljedica.
Prema prognosti kom materijalu koji nam je dostupan u trenutku izrade ove prognoze, ini se da nam vikend donosi olakšanje. U petak izmjena sunca i oblaka, a mjestimice može biti malo kiše ili kakav pljusak. Op enito e oborina biti malo, ponegdje ni kapi kiše. Temperatura e u petak vjerojatno pasti ispod 30 stupnjeva, a sjeverni vjetar pridonijet e ugodnijem osje aju. U subotu ve inom suho i djelomi no sun ano, ali sasvim ugodno, bez prevelike vru ine. Jutarnja temperatura bila bi bila oko 17, a najviša dnevna oko 27 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju ponovno toplije uz tridesetak stupnjeva u zraku, no do kraja dana bi se mjestimice mogao pojaviti pljusak kao najava mogu e nove promjene vremena na samom po etku sljede eg tjedna. S tom promjenom moglo bi još malo osvježiti. Treba dodati da se ove promjene vremena najviše osjete u sjevernim predjelima, dok na jugu Hrvatske ostaje uglavnom sun ano i vru e pa ne morate brinuti ako se spremate na more. Slu ajno ili ne, ovaj val vru ina otprilike se poklapa s dosad najve om vru inom zabilježenom na ovom našem podru ju. To se dogodilo u srpnju 1950. godine kad se temperatura u Varaždinu popela na 39, u Zagrebu na 40, a u Karlovcu na ak 42 Celzijeva stupnja. Ovaj tjedan ipak ne emo srušiti ove rekorde. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na po etku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 11.7.)
FILATELIJA
Samuel Langhorn Clemens (Mark Twain) Samuel Langhorn Clemens ro en je 30. studenog 1835. godine u malom mjestu Florida u ameri koj saveznoj državi Montani, kao šesto od sedmero djece. Sa 4 godine Samuel sa obitelj Clemens seli u mjesto Hannibal na obalama rijeke Mississippi. Osam godina kasnije Samuelu umire otac, a Samuel sa zapošljava kao tiskarski pripravnik u lokalnim novinama, kako bi obitelji pomogao „spojiti kraj s krajem“. Nekoliko godina kasnije ve piše pri e i lanke za lokalne novine Hannibal Journal. U jednom od svojih kasnijih slavnih književnih djela, „Život na Mississippiju“, piše o snovima svih mladi a iz Hannibala: „kao dje aku, postojala je samo jedna želja me u mojim vršnjacima i prijateljima u selu na zapadnoj obali rijeke Mississippi-postali mornarom na parobrodu“. Tijekom 1850-ih ta mu se želja ostvarila-radio je kao rije ni brodarski vodi (pilot). Nažalost, skori Gra anski rat prekida komercijalni promet po rijeci Mississippi, pa ta karijera naprasno prestaje. Samuel postaje lan konfederalne milicije, koja se, sre om, nakon nekoliko tjedana raspušta. Uskoro Samuel otputuje na ameri ki zapad, gdje zajedno sa starijim bratom Orionom u državi Nevadi traži srebro i zlato. U Virginija Cityju postaje lanom lokalnih novina Territoral Enterprise. Kao dopisnik tih novina putuje u Californiju, a nakon toga posje uje Hawaije, Europu i Svetu Zemlju. Svoju prvu knjigu „Glasovita žaba skaka ica iz Calaveras okruga“ (The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County) objavljuje
1867. godine, no ne s prevelikim uspjehom. Dvije godine kasnije putopisi objavljivani u novinama San Francisca i New Yorka izdaju se kao knjiga (The Innocents Abroad) i knjiga postaje bestseler. Znate li o kome je rije ?? Nije nepoznati pisac, ako mu je ameri ka poštanska administracija 1940. godine iskazala ast objavivši marku s njegovim likom u seriji Slavni amerikanci! Njegova najpoznatija djela su: „Pustolovine Toma Sawyera“ objavljene 1876. , „Kraljevi i prosjak“ objavljeni 1882., „Život na Mississippiju“ objavljen 1883. i „Pustolovine Huckleberryja Finna“ objavljene 1884. godine. A Samuel Langhorne Clemens je nitko drugi do MARK TWAIN! Pseudonim Mark Twain potje e iz 1850-ih godina, iz vremena života i pisanja u Virginia Cityju. Postoje dvije teorije o nastanku tog pseudonima: jedna kaže da potje e iz vremena rada na brodovima Mississippijapoziv „mark twain“ ozna avao je prolaz pored druge oznake za ozna avanje dubine rijeke i zna io je dubinu od 12 stopa (ili dva fathoma). Sve u svemu, Samuel Langhorn Clemens alias Mark Twain, ovjekovje en je na etiri ameri ke marke i jednoj cjelini, a posljednja ameri ka marka izašla je upravo ovih dana, to nije 25. lipnja 2011. godine, prikazuju i Marka Twaina upravo u njegovom elementu, na obali rijeke Mississippi, a obilježavaju i, s malim zakašnjenjem, 100. obljetnicu smrti. (Željko Stefanovi )
DOGA AJI HDZ ME IMURJA poziva na tribinu
KOMEMORACIJA na Ksajpi
Sje anje na žrtve progona komunisti kog režima O Europskoj uniji i punopravnom lanstvu AKOVEC – „Što donosi punopravno lanstvo Hrvatske u EU“, te „Hrvatska 28. lanica EU“, teme su koje e se, me u ostalim, obra ivati na tribini u petak, 15. srpnja 2011. u akove kom Domu sindikata, u organizaciji Županijskog odbora HDZ-a Me imurja. O tome e govoriti državni tajnik za Europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, Andrej Plenkovi , mr.sc. Obzirom da je tribina otvorenog tipa, pozivaju se svi zainteresirani gra ani, udruge, poljoprivrednici, obrtnici i poduzetnici, da do u u petak u 18,30 sati.
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
Andrej Plenkovi na tribini u akovcu govoriti e o Hrvatskoj u EU
Mladež HSP-a Me imurske županije i Grada akovca, organizirala je komemoraciju na grobištu Ksajpa kod Šenkovca, gdje su zapalili svije e i pomolili se za žrtve komunisti kog progona nakon II. svjetskog rata. Okupljenima se obratio Mario Marcijuš, predsjednik Podružnice HSP - a akovca, koji je naglasio kako su od strane jugo - komunisti kog režima stradali seljaci, radnici, sve enici i službenici, i to samo zato što su bili Hrvati i mislili druk ije od komunista. U župnoj crkvi Svete Jelene u Šenkovcu služena je sveta misa zadušnica koju je predvodio vele asni Vladimir Kolari , doma i župnik. (sm)
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
KONA NO POZNAT SASTAV NOGOMETNIH LIGA
ZAPO ELE PRIPREME DRUGOLIGAŠA ME IMURJE
INTERVJU S POVODOM: ATLETI ARKA MELANI KRALJI
akovec i Pribislav ani postali hrvatski tre eligaši
Mnogo novih imena s obzirom na prošlu sezonu
Mamina kuhinja za mene je najbolji stimulans
RIJEKA MURA u istinskom turisti kom ambijentu Deveti me unarodni spust Murskih ladji
Još jednom potvr en sjajan potencijal najo uvanije me imurske rijeke je i 20 iz Ma arske i time su sve do sadašnje brojke sudionika i plovila više za 30 - tak posto.
Impresivni do eci na kraju dnevnih tura
Uplovljavanjem u prirodnu lu icu kod Dekanovca u nedjelju poslije podne završio je IX. spust murskih ladji, koji e ostati zabilježen po svemu najve i i najbrojniji do sada. Na spustu je sudjelovalo 30 drvenih ladji, 1 metalna ladja, 19 gumenih i plasti nih amaca, 5 kajak kanua, 1 morska ladja te još nekoliko plovila izvan kategorije u kojima se je Murom od austrijskog Murecka do Dekanovca prevezlo oko tristo sudionika. Najviše, ak 140 bilo je iz Hrvatske, 110 iz Slovenije, 30 austri-
Sve e biti puno jednostavnije kad u emo u EU Impresivna je bila slika u Žabniku gdje je na jarbolu bilo pet zastava, etiri republika sudionica i plava Europske unije. Svi stranci s kojima smo razgovarali ( uz pomo prevoditeljice Ivane Živ ec) izrazili su radost što e Hrvatska uskoro postati EU lanica, jer kako kažu, ovi ljudi u Hrvatskoj to zaslužuju. Naime, impresivni, raznoliki i bogati ponudom bili su do e-
ci u Svetom Martinu na Muri, Žabniku, Murskom Središ u, Podturnu, kod Muraszemenyja i Dekanovca. Kad Hrvatska bude lanica EU, jednostavnije e biti organizirati spust jer ne e trebati obaviti policijsko - grani ne formalnosti na ulazu u Hrvatsku i na samoj Muri, kod Hlapi ine i Murskog Središ a, gdje grani na crta prelazi rije ni tijek. (sm)
Trendi špicerice! Ovog su ljeta must have komadi koji e svaka iole modno osviještena dama strpa u svoj ormar traper šorc i odje a cvjetnog uzorka i šarenih dezena, a naše su špicerice ovoga tjedna pokazale da pomno prate modne trendove. Moramo priznati da nam je traper u ovom formatu svakako najdraži, a lepršavi i lagani cvjetni uzorci svaku e ženu u initi još ženstvenijom. Sjedi, pet!
Impresivan je i broj ljudi koji je došao pogledati priredbu u njezinim pristaništima. Posebice na kraju „tura“. - U Žabniku je bilo oko 1500 ljudi, a u Dekanovcu ih je bilo još više. Sjajna atmosfera vladala je oba me imurska dana zadovoljno kaže Branko Polanec, koji je bio na elu tima koji je uspješno apsolvirao cijelu manifestaciju - Priredba je protekla u najboljem redu, bez ikakvih ekscesa, ako izostavimo poneko (ne) poželjno kupanje u ovaj puta mirnoj i skoro pak toploj Muri, koja je za divno udo, od Mureka odnosno slovenskih Apa do Dekanovca bila mirna, skoro plaha, zadovoljno isti e Polanec, kojem su u radu pomogli svi lanovi Organizacijskog odbora kao i elnici op ina i gradova u kojima su bila pristaništa. Veseli injenica da su mnogi ve sada najavili dolazak na deseti jubilarni spust idu e godine, a nadamo se da e skoro rijeka Mura biti doslovce ona
koja spaja, nakon što se ukine schengenski režim granice i kona no postane turisti ki prihvatljiva svima onima koji žele proniknuti u njezine ari. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)