Međimurske novine 826

TRASH&BURN festival u Svetom Martinu na Muri

Predstavljamo prvo Sjajni automobili, lice s naslovnice: izazovne pin-up ljepotice, striptiz i klasik rock&roll

www.mnovine.hr

Andreju Dobošić

media str. 4-5

media str. 5

KRENUO Ljetni fotosession međimurskih djevojaka

Godina XV.

Broj 826.

ZAMJENICA USKOK-a na pijedestalu svjetskog pravosuđa

Cijena 7 kuna

ZAR JE DOTLE DOŠLO da se planira prodaja županijske imovine koja bi trebala biti u službi javnog interesa za sadašnje i buduće generacije građana Međimurske županije

str. 3

! O N T N A K O Š

str. 2-3

Čakovčanka Tamara Laptoš najbolji svjetski tužitelj godine

^akovec, UTORAK, 5. srpnja 2011.

str. 3

U Međimurju približno isto stanovnika kao i prije deset godina

str. 5

PRVI REZULTATI popisa stanovništva 2011.

PRIJEVOZ SREDNJOŠKOLACA poskupjet će u određenim kategorijama sto posto, a možda i više

Roditelji srednjoškolaca gube sufinanciranje i moguće je enormno poskupljenje autobusnih karata!?

Međimurski župan želi prodati zgradu “Scheier“!? www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

Poziva na "zaobilaženje zakona" kad su Romi u pitanju

str. 8

ROMSKI ČELNIK Željko Balog

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 37

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto Županija više nema love gotovo pa ni za što?

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

etrdesetak milijuna izvornih sredstava s kojima raspolože Županija ve godinama unatrag (preostala prihodovna županijska sredstva uglavnom su unaprijed odre eni decentralizirani rashodi, odnosno “izborena“ sredstva na državnoj razini za odre ene projekte) nije neki novac. Ali, što se dogodilo da to više nije dovoljno za ama baš ništa i još se doga a tako veliki minus, da župan razmišlja o prodaji županijske imovine koja nikako ne bi smjela biti komercijalne prirode, poput zgrade “Scheier“? I ne samo to, nego u vremenu kad je na vlasti lijevi centar, ne samo u Županiji, nego i Gradu akovcu koji ima izvorno najve a prora unska sredstva od svih gradova i op ina u našoj lokalnoj samoupravi, doga a se da nema novca gotovo pa ni za što. Posebice trpi naš najve i razvojni adut – turizam (i onda se još k tome uzima milijunski kredit za turisti ki projekt “daleke budu nosti“, umjesto da se uloži u razvoj turisti ke sadašnjosti i bliske budu nosti), obrazovanje, kultura, sport - “društvena nadgradnja“, za što bi se aktualna ljevi arska vlast morala boriti “srcem i dušom“. U emu je problem? Ono što je vidljivo golim okom je broj inovnika koji je narastao za dva - tri puta više nego je to bilo prije desetak godina i predstavlja nekoliko puta ve i trošak. Zašto je on tako žestoko narastao? Je li i nas pogodio sindrom “uhljebljenje sinova i k eri“ jer se jednostavno sve više mladih i obrazovanih jako teško zapošljava u Me imurju? Kao i “oni“ koji ne mogu “nigdje drugdje raditi“, posebice ne za “crkavicu od par tisu a kuna“, pa se onda za njih “moraju“ izmisliti radna mjesta za 7, 8 i više tisu a kuna. Ne vjerujem da je baš za sve kriva birokratizacija, ali o ito je ona uzela danak za otvaranje prora unskih rupa. Što je još možda posrijedi? Manjak decentraliziranih sredstava, što je odli an alibi za SDP kad je HDZ na državnoj vlasti. Ali, tako je bilo oduvijek, a još k tome nikad više love iz državnih ministarstava i fondova nije stiglo u Me imurje nego je to slu aj u po-

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

sljednje dvije godine. Ili pak je ipak u pitanju nesposobnost vladanja aktualnog župana, što potencira bivši župan? Krije li se još nešto ispod površine? S obzirom na ozbiljno stanje stvari, ipak se postavlja pitanje ima li kakvih zamaskiranih “crnih rupa“ u županijskom prora unu, da odjednom nema love ni za redovno servisiranje osnovnih stvari? Naime, kako neslužbeno doznajemo, nalaz revizije o poslovanju Županije u prošloj godini, u kojoj je zabilježen ogroman minus, iznimno je loš. Ho e li o spornim detaljima istog javno progovoriti županova oporba i što zapravo zamjera županu revizija? Sve se to svakako ne može gledati izvan konteksta onoga što se doga a na nacionalnoj razini. U izbornoj smo godini i u stvorenom ozra ju vrlo mogu e promjene državne vlasti. Iza HDZ-ove vlasti na nacionalnom nivou i dalje je teška stigma lopovluka bivšeg premijera Sanadera, kao i niz državnih i drugih povezanih dužnosnika, bez obzira na sve pokušaje aktualne predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor da na krilima ulaska Hrvatske u EU i borbe protiv korupcije promijeni stanje stvari. Politi ka borba za bira e trebala bi biti koliko - toliko fer i korektna, posebice bez uplitanja državnih organa gonjenja, ako za tako nešto nema potrebe. Me utim, iako se nazire mogu i “politi ki rat kaznenim prijavama i istražnim radnjama“, niti bi HDZ smio ra unati s time kao glavnim politi kim adutom, niti bi SDP smio odmah “rigati vatru“ da je krenuo “progon“ iz politi kih razloga, jer u svakom žitu ima kukolja.

ZAMJENICA USKOK-a na pijedestalu svjetskog pravosu a

akov anka Tamara Laptoš najbolji svjetski tužitelj godine etrdeset i jednogodišnja akov anka Tamara Laptoš, prva zamjenica ravnatelja USKOK-a i državna odvjetnica u slu aju “Spice“, dobila je prošli ponedjeljak u Seulu od Me unarodnog udruženja tužitelja nagradu tužitelja godine. Ta je nagrada uvedena ove godine, a svrha joj je, kako kažu u USKOKu, prepoznati i ohrabriti rad tužitelja koji su pokazali izvanredne rezultate u doma oj i me unarodnoj borbi protiv kriminala, uklju uju i korupciju i organizirani kriminal. Za nagradu je tužiteljicu Laptoš predložilo Državno odvjetništvo RH “imaju i u vidu njezin rad, odlu nost i upornost u vo enju složenih predmeta, njezino stru no znanje i spretno vo enje složenih izvida te usmjeravanje ve eg broja ljudi koji rade u istražnim timovima“.

Sedamnaest godina rada u DORH-u Tamara Laptoš svoju je karijeru po ela 1994. godine kao vježbenica u Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu, a od samog za etka njena karijera u stalnom je usponu. Godine 1996. postaje savjetnicom u Op inskom državnom odvjetništvu, a godinu kasnije i zamjenicom op inske državne odvjetnice. Godine 2005. imenovana je op inskom državnom odvjetnicom u akovcu, da bi 1. rujna 2009. bila upu ena na rad u USKOK. U studenom 2009. imenovana je i zamjenicom županijskoga državnog odvjetnika, a mjesec dana kasnije postaje prvom zamjenicom ravnatelja USKOK-a. Jedna od bivših kolegica Tamare Laptoš, sadašnja op inska državna odvjetnica u akovcu Vlasta Jankovi , o svojoj nekadašnjoj suradnici govori samo u superlativima: - Od po etka karijere isticala se izuzetnom

kvalitetom rada, stru noš u i velikim znanjem. Vrlo uspješno rješavala je i najsloženije predmete, posebno iz oblasti gospodarskog kriminaliteta, ali i druge. Za svoj je rad redovito dobivala najviše ocjene. Uz stru nost bila je i izuzetno dobra kolegica, kaže Jankovi .

Nagrada u jakoj konkurenciji tužitelja iz svih svjetskih regija Za iznimno priznanje koje je primila akov anka ina e su bili nominirani tužitelji iz svih regija svijeta, kako bi im se svima pružila mogu nost da ga osvoje. Tamara Laptoš nagradu je primila na 16. konferenciji Me unarodnog udruženja tužitelja u Seulu tijekom koje je održana i videoprezentacija njezina rada. Ona je javnosti poznata kao jedna od dviju USKOK-ovih tužiteljica u slu aju “Spice“, u kojem su bivši potpredsjednik Vlade Damir Polan ec i još sedmorica optuženi da su oštetili Podravku za 400 milijuna kuna. Na po etku su enja Polan ecova obrana tražila je njezino izuze e te izuze e druge tužiteljice Marije Vu ko zbog sumnje u njihovu nepristranost, no ravnatelj USKOK-a taj je zahtjev ocijenio neosnovanim. Laptoš je, ina e, zastupala optužbu u još dva slu aja protiv Polan eca. U slu aju “Re lektori“ bivši potpredsjednik Vlade nagodio se s USKOK-om te je nepravomo no osu en godinu dana uvjetno, uz etiri godine kušnje. U slu aju naru ivanja nepotrebne studije nepravomo no je osu en na 15 mjeseci zatvora. Laptoš je bila tužiteljica i u slu aju “Indeks“, u kojem je zbog korupcije osu eno više profesora, studenata i posrednika sa zagreba kog Sveu ilišta. (Velimir Kelkedi)

Nisu ni primijetili da je komaraca manje Što zbog uzastopnog višegodišnjeg zaprašivanja kojim su se uništile larve komaraca,

što zbog naglih i velikih temperaturnih amplituda koje su obilježile proteklu zimu, koma-

raca je ovo ljeto osjetno manje. Minulih su godina najezde malih krvopija bile prava pošast,

a ove godine toliko ih je malo da Me imurci uop e nisu stigli razmišljati o njima i shvatiti da

je situacija uistinu puno bolja nego prijašnjih godina. (bš)

Anketa “Pod vurom”

Maša Smiljani Kova i , akovec – Nisam uop e primijetila razliku jer ja svoju borbu s komarcima zapravo vodim još od velja e. Nema tu puno pameti, prije spavanja stavim sredstvo za zaštitu od komaraca u struju i onda to pomogne, barem preko no i.

Vedran Šeparovi , akovec – Do sada uop e nisam razmišljao o komarcima, niti sam primijetio da ih nema, ali sad kad me pitate – stvarno, uop e ih nema. Vjerojatno je promjenjiva zima tome doprinijela, sad barem ne moramo trošiti na sredstva za zaštitu od komaraca.

Tomica Hlap i , akovec – Živim pokraj Perivoja Zrinskih i mogu sa sigurnoš u re i da ih nema, nisam još imao 'neugodnih susreta'. Mada, iako ih do sada nema, ipak o ekujem da e im se uskoro pove ati broj, a onda kako u u u stan tako e i iza i, ne koristim nikakva kemijska sredstva.

Igor Hali , Mala Subotica – Komaraca ima jednako kao i prošlu godinu, bodu me jednakim intenzitetom. Meni najviše pomaže sredstvo za zaštitu koje se uklju i u struju, a u prirodu baš i ne idem previše pa mi ne trebaju sprejevi ni kreme.

Marko Havaši, Puš ine – Komaraca je de initivno manje, primijetio sam da puno manje bodu ove godine. Mislim da ovo ljeto ne e biti najezda, a ako bude, štitit emo se sprejevima. Imam i malu k er, i nju redovito mažemo, 'kemija' uglavnom pomaže.

Marko Križanec, Sra inec – Mene komarci uop e ne bodu, stvarno ih ove godine nema i s njima ni ja, a ni moji uku ani nemamo nikakvih problema kao što je to bio slu aj prijašnjih godina, pa ne moramo trošiti ni na zaštitna sredstva. (foto: Zlatko Vrzan)

5. srpnja 2011. - Ona je javnosti poznata kao jedna od dviju USKOK-ovih tužiteljica u slu aju “Spice“ protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca, kao i dva slu aja protiv njega koja su ve završena osu uju im presudama. Bila je tužiteljica i u slu aju “Indeks“, u kojem je zbog korupcije osu eno više profesora, studenata i posrednika sa zagreba kog Sveu ilišta …

Tamara Laptoš nagradu za najboljega svjetskog tužitelja primila je u Seulu (foto: Marko Lukuni , Pixell, Ve ernji list)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA VLADAVINE LIJEVOG CENTRA nikad ve i županijski prora un, ali i prora unska rupa, uz sve manje novca za razvojne, socijalne i društvene potrebe u Me imurskoj županiji? ZAR JE DO TOGA DOŠLO Prodaja županijske imovine koja bi trebala biti u službi javnog interesa za sadašnje i budu e generacije gra ana Me imurske županije

Me imurski župan Perho prodaje zgradu “Scheier”!? - Je li istina ono što se uje neslužbeno, da Županija od zgrade “Scheier“ o ekuje ak 15 milijuna kuna. Ali ako i dobije taj iznos, opet ne e pokriti ni iskazani minus po poslovanju iz prošle godine Me imurski župan Ivica Perho odlu io je prodati zgradu “Scheier“ u središtu akovca, koju je Me imurska županija unijela u svoje vlasništvo u vrijeme kada je župan bio Branko Leva i , otkupivši je od tadašnjeg Trgocentra u ste aju. Unato svih tadašnjim protivljenjima, kupio je tu zgradu, smatraju i da tako vrijedna zagrada u središtu akovca treba u i u županijsko vlasništvo i biti u službi javnog interesa. Najviše polemika, pa i javnih, vodilo se oko toga koja e biti namjena te zgrade. Ona nikada nije definirana, ali su se do sada održali brojni sadržaji od javnog interesa, sve do njezinoga nesretnog nedavnog zatvaranja zbog problema oko plinskih instalacija. Tako se u istoj godinama unatrag održava najve i broj društvenih i kulturnih mani estacija, izložbi, koncerata, promocija, prezentacija i raznih skupova. Tadašnja županijska vlast, na inzistiranje župana Leva i a, zgradu je kupila u situaciji kada je Županija imala znatno manji

prora un, ali nikad do ovog saziva vlasti nije poslovanje Županije bilo u minusu. Službeno po obra unu prora una za prošlu godinu minus je iznosio 18 milijuna kuna. Traži li sadašnji župan izlaz iz te situacije u prodaji najatraktivnije županijske nekretnine u središtu akovca, nakon niza neuspješnih pokušaja da kapitalizira imovinu na podru ju vojarne. Je li istina ono što se uje neslužbeno, da Županija od njezine prodaje o ekuje ak 15 milijuna kuna. Ali ako i dobije taj iznos, opet ne e pokriti ni iskazani minus po poslovanju iz prošle godine. Može župan sada na Skupštini govoriti kako god ho e da ne e kukati i da ne traži opravdanje, ali prijedlog istoj da se raspiše javni poziv za kupnju Scheierice može se slobodno nazvati - potezom o ajnika, pa sa zebnjom možemo pitati koji je sljede i potez i što se može o ekivati idu e godine - prodaja zgrade Županije da bi se pokrpale prora unske rupe? Kuda župan i županijska vlast zapravo onda vode Županiju?

Branko Leva i : Ako je do toga došla, onda ne znaju posao! Za komentar o prodaji zgrade “Scheier“, o emu bi odluku trebala donijeti Županijska skupština na sjednici u petak, zamoli smo Branka Leva i a, koji je realizirao kupovinu i obnovu zgrade “Scheier“. Branko Leva i je na naše pitanje kako komentira namjeru

o prodaji te zgrade najprije ostao bez rije i, a nakon toga se gorko nasmijao. Potom je rekao da je ta in ormacija toliko teška da naprosto nema komentar. Ponovio je da je tadašnja vlast s njim na elu zgradu kupovala, jer smatra da takve zgrade trebaju služiti op em interesu, što se i pokazalo, budu i da, unato tome što sadržaj zgrade nikada ormalno nije definiran,

PRIJEVOZ SREDNJOŠKOLACA poskupjet e u odre enim kategorijama sto posto, a možda i više

Roditelji srednjoškolaca gube sufinanciranje i mogu e je enormno poskupljenje autobusnih karata!? Me imurska županija povla i se iz dosadašnjeg modela sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca. Župan Ivica Perho zapo eo je prošli tjedan razgovore s gradona elnicima i na elnicima, kao i prijevoznicima, o nekakvoj razvodnjenoj varijanti sufinanciranja dosadašnjeg modela. Prijevoz bi se sufinancirao samo drugom, tre em i svakom daljnjem djetetu u srednjoj školi iz iste obitelji. Prvo dijete pla alo bi punu cijenu prijevoza, ali za sada se ne zna koliki bi bio postotak sufinanciranja za tu drugu, tre u i ostalu djecu. Da ne govorimo da se radi više o politi kom triku, jer skupina onih koji imaju jednog srednjoškolca daleko je brojnija od ove druge. Županija više ne e sudjelovati u ovom modelu, gdje je sufinancirala sto kuna za prijevoz svakom u eniku, a op ine i gradovi dodavali još i svoj udio ovisno od op ine do grada još do sto kuna, pa je u tom modelu roditelja autobusna karta stajala najviše do 300 kuna, odnosno, ako su op ine ili gradovi sudjelovali u

3

jednakom iznosu kao i Županija, tada do 200 kuna za prijevoz u enika autobusom bez obzira na udaljenost i odredište iz akovca. Prijevoz vlakom bio je i je tiniji.

Prijevoz srednjoškolaca talac javnoga linijskog prijevoza? Županija, a onda za njom op ine i gradovi, povla i se iz sufinanciranja, napuštaju i dostignuti standard uz alibi da sufinanciranje nije njihova zakonska obveza, ve politi ka dobra volja. No, kako Županija ima zakonsku obvezu organizirati javni prijevoz, a njega bez prijevoza srednjoškolaca nema, jer za vrijeme školskih praznika autobusi voze gotovo prazni, a vozni red ni ljeti ni zimi nije ni blizu javnom interesu i potrebama gra ana, tako su srednjoškolci taoci javnoga linijskog prijevoza, pri emu se vodi borba oko toga tko e biti izabrani prijevoznik srednjoškolaca, jer jedino to donosi zaradu prijevoznicima.

Pla anje pune cijene karte za veliku ve inu roditelja bit e novi udar na ku ni budžet Županijska vlast pak nema hrabrosti donijeti politi ku odluku da odvoji prijevoz djece u srednje škole od tzv. javnoga linijskog prijevoza koji zapravo ne postoji. Što onda Županija kao lokomotiva za kojom svoje odluke slažu op ine i gradovi kao vagon i i nudi? Na elnicima i gradona elnicima ponu eno je na raz-

mišljanje slijede e: prvo, da se odlu e ho e li se birati prijevoz srednjoškolaca na temelju jedinstvene cijene mjese ne karte za cijelu županiju ili s razli itim cijenama po zonama ili, u tre oj varijanti, da svaka op ina i grad osigurava posebni prijevoz srednjoškolaca. Ostane li jedinstvena obitelji s jednim srednjoškolcom bez prava

na subvenciju, pla at e po sadašnjim cijenama i do 100 posto više, pod uvjetom da mjese ne karte ne poskupe.

Slijede li velika poskupljenja autobusnih karata? Ukoliko e se mjese ne karte ormirati po zonama, mogu-

raznovrsni i brojni sadržaji našli su i ispunili zgradu kao možda ni jednu drugu. - Ako je do toga došlo, da bi prodaja Scheierice spasila Županiju, onda ne znaju posao, komentirao je Leva i , i dodao da dobar gazda kupuje, a ne prodaje. - Oni ne znaju i to je njihov osnovni problem i, ako se budu tako ponašali na državnoj razini, to e biti veliki problem, kazao je Leva i . (BMO)

e je da za najudaljenije zone karte poskupe i do 800 kuna mjese no, ako ne i više. Tada e poskupljenje za roditelje jednog srednjoškolca iz udaljenih mjesta biti enormno visoko. Koliki bi bio iznos sufinanciranja za drugo i svako daljnje dijete, za sada nije re eno. Tre a varijanta je da op ine i gradovi osiguraju prijevoz srednjoškolaca u svom aranžmanu, za što postoje odre ena ograni enja za koja bi trebalo izna i rješenja. Oni e se još sastajati ovo ljeto kako bi se model iskristalizirao do jeseni, do po etka škole. Uglavnom, roditelje srednjoškolaca na jesen eka poskupljenje prijevoza. U tom slu aju više e djece biti na biciklima iz mjesta koja su bliže sjedištima škola, možda i više djece koja stopiraju na cestama. Iz sigurnosnog aspekta, bez adekvatnih pješa ko - biciklisti kih staza i tri negativna ali pou na slu aja iz drniškog kraja (ubojstva maloljetnica koje su stopirale, op. a.), gdje nema dobrih ni adekvatnih autobusnih linija, rušenje dostignutog standarda u prijevozu djece jest velik korak natrag. Politi ari op ina, gradova i županije razmišljaju o obrani hladnih pogona svojih prora una dok su u mandatu i izgradnji in rastrukture, a poslije se ude zašto mladost i pamet sele drugamo. (BMO)

4

Aktualno

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

UPISI u srednje škole

1.386 mjesta u sedam me imurskih srednjih škola U sedam me imurskih srednjih škola mjesta ima za 1.386 u enika. Najviše, 262 u enika, upisuje Graditeljska škola, kvota upisa u Tehni koj je 260, Gospodarskoj 206, Gimnazija te Ekonomska i trgova ka škola upisuju po 196, Srednja

škola Prelog 170, a Srednja škola akovec 96 u enika. Upisi su po eli ju er, a nastavljaju se još danas (utorak). Objava rezultata prvoga upisnog kruga bit e u srijedu, a upisi u etvrtak 7. srpnja. Za zanimanja koja e ostati

VELIK SKUP HNS-a u Toplicama Sveti Martin

nepopunjena bit e raspisan drugi upisni krug, a tada e se prijave primati 11. srpnja, objava ljestvice poretka bit e 12. srpnja, a upisi 13. srpnja. Škole koje u ljetnom upisnom roku ne e popuniti planirane kvote raspisat e jesenski rok.

Prijave e se primati 22. kolovoza, objava rezultata bit e dan kasnije, a upisi 24. kolovoza. U svakom upisnom krugu u enici se mogu prijaviti samo u jednu školu, i to u najviše tri obrazovna programa koje je škola objavila za upis.

ZORAN MILANOVI u akovcu na konvenciji me imurskog SDP-a pozdravio elitnu županiju

O ekuju pobjedu koalicije u svim izbornim jedinicama Želim da i drugi u Hrvatskoj budu poput vas!

Oko dvije tisu e lanova HNSa i njihova koalicijskog partnera, HSU-a, okupilo se za vikend u Toplicama Sveti Martin na sportskim susretima, ali i zbog priprema za predstoje e parlamentarne izbore. Matija Posavec, predsjednik županijske organizacije HNS-a, izrazio je zadovoljstvo što se toliki broj lanova ove dvije koalicijske stranke okupio u Me imurskoj županiji i tako na neki na in pomogao kapacitiranju Spa & Sport Resorta Sveti Marin, te upoznavanju potencijala me imurskog turizma, ali i naglasio da su se na tom mjestu okupili ljudi koji e u narednom razdoblju preuzeti odgovornost za Hrvatsku. Ivan Vrdoljak, predsjednik središnjeg odbora, kazao je da u sljede ih nekoliko mjeseci dolazi presudni trenutak smjene vlasti te da je ozbiljan posao ispred njih. Radimir a i kazao je da je i na središnjem odboru i predsjedništvu stranke napravljena detaljna analiza stranke. - Sad zaista moramo znati što su posebno naše mane i propusti, ali i biti svjesni svojih prednosti, jer bez samopouzdanja nitko nije pobijedio. Optimizam daje dodatnu snagu, a mi razloga za optimizam imamo. Pesimizam je, na žalost, u zemlji, ali imamo optimizam u stranci.

Ohrabruju e predizborne ankete Optimizam su nam dali i rezultati ankete koju smo napravili za naše potrebe kako bi snimili položaj kastavske - Kukuriku koalicije, kazala je Vesna Pusi , predsjednica saborskog kluba HNS – HSU, koji pokazuje njezinu pobjedu u svim izbornim jedinicama, ali to nije razlog za odlazak na mora ili bacanje knjiga u podrum na kraju škole. - Ti rezultati su po etak od kojeg mi kre emo, kazala je Vesna Pusi , i dodala da bez živahne aktivnosti ne treba o ekivati da ak i ako vas simpatiziraju da e bilo kome pokloniti povjerenje. Ohrabru-

ju i rezultati jesu podloga za velik posao neposredne komunikacije s gra anima, kao priprema za posao budu e vlade. - Ako se pripremamo i ne dobijemo izbore, nikom ništa, ali ako se ne pripremamo, a dobijemo, onda je to neoprostiva pogreška i HNS se zato priprema za izbore, izme u ostalog i u organizaciji politi ke akademije HNS-a na kojoj su educirali svoje lanstvo i proradili sedam tema na okruglim stolovima na temu porezne politike, na ela kulturne politike, obnove zdravstva, vanjske politike, mirovinske reforme, socijale i javne uprave, kao podlogu za budu e zajedni ke programe koalicije. Na tim okruglim stolovima sudjelovali su i kolege iz drugih stranka kastavske koalicije. HNS smatra da Hrvatska mora sustavno napredovati prema modernoj europskoj zemlji i zato su radili mnogo i konstruktivno i na okon anju pregovora u lanstvu EU. Silvano Hrelja iz koalicijskog HSU-a o me usobnoj suradnji govorio je samo u superlativima te zaželio nastavak ovako dobre suradnje i odnosa. Na pitanje spremaju li se sami iza i na izbore, jer bi prema nekim anketama dobili više samostalno nego u koaliciji, Radimir a i , predsjednik stranke, odgovorio je da pred svake izbore idu u dubinsko snimanje raspoloženja bira a i da su prethodne ankete provedene pred same izbore pokazale gotovo identi ni rezultat kao onaj posti-

gnut na izborima, jer se radi o opsežnim anketama na velikom broju uzoraka. Ova zadnja provedena na 8.400 ispitanika u svim izbornim jedinicama, HNS-u samostalno daje 7,5 posto glasova, izrazitu sinergiju s HSU-om i potpuno potvr uje potrebu da se ide zajedno na pobjedu u okviru Saveza za promjene: SDP-a, HNS - HSU-a i IDS-a. A cilj je naše stranke i svih naših partnera zajedni ki izlazak na izbore i pobjeda, ali gotovo je kad je gotovo, kazao je a i .

Ne vide potrebu za suradnju s Lesarom Kako neke ankete pokazuju rast Lesarovih Laburista, zanimao nas je odnos prema njihovu bivšem kolegi Lesaru, ho e li ga pridružiti koaliciji. Vesna Pusi je kazala da prije spomenuta anketa koju su radili pokazuje da lista Drage Lesara prolazi u jednoj, i to tre oj izbornoj jedinici, s jednim mandatom, i da je to sve. Tu ne vidimo dalje ni programski, ni na bilo koji drugi na in potrebu za koalicijskom vrstom suradnje. O ekujem da e Drago Lesar, ako u e iz ove izborne jedinice u parlament, podržavati Vladu, a ne HDZ u opoziciji, ali to emo vidjeti. Glavni cilj kastavske koalicije je na izborima ostvariti rezultat koji nam omogu uje slobodnu plovidbu u sasvim novu politiku u tre em koraku u razvoju Hrvatske, kazala je Vesna Pusi . (BMO)

Zoran Milanovi , predsjednik SDP-a, bio je u petak nave er gost izvještajno - tematske konvencije Županijske organizacije SDP-a Me imurske županije s o ekivanom temom: parlamentarni izbori. Došao je u društvu Siniše Hajdaša Don i a, koordinatora izbornog stožera naše 3. Izborne jedinice, i Davora Bernardi a, predsjednika zagreba ke organizacije SDP-a. Obra anje lanovima SDP-a u restoranu “Kruna“ u akovcu po eo je pozdravom elitnoj županiji, uz želju da i drugi budu elita, ali u smislu kvalitete, izvrsnosti, pameti i poštenja, jer i u poštenju se može biti elitni, kazao je Milanovi . - Ova je županija uspješnija od ostalih, premda ima manje prirodne resurse nego neke od najuspješnijih hrvatskih županija, ali jednako dobre rezultate kao plod rada generacija vrijednih ljudi, koji ne koriste ni more ni turizam, u biti samo ovu zemlju i usprkos tome došli su do uspjeha. Želim da i drugi budu elita u smislu izvrsnosti, pameti. Kazao je da smo kao država bili mo ni kada smo bili otvoreni prema svijetu, a ne kada smo bili zatvoreni u sebe. Nekoliko puta naglasio je važnost decentralizacije, odgovornosti i oslanjanja na vlastitu pamet.

lanstvu SDP-a poru io je da o sebi može misliti što ho e, ali da je ljude, glas po glas, potrebno uvjeriti da e SDP dobro upravljati Hrvatskom, te izme u ostalog poru io: - uvajte se populista.

Kukuriku koaliciji aktualne ankete predvi aju 88 mandata Zoran Milanovi me imurskom je lanstvu okupljenom na konvenciji poru io da renomirane ankete pokazuju 88 mandata koaliciji na budu im izborima. - Mislim da je to previše i da o tome ne treba uop e razgovarati, ve o tome što treba u initi da bismo izbore dobili, da bismo dobili glas, srca i razum hrvatskih gra ana da djeluju u sadržaju temeljne ljudske vjere, povjerenja da ih ne emo iznevjeriti i da radimo ono što mislimo i mislimo ono što radimo. Da nismo prodava i magle te da emo Hrvatsku uspješno voditi u Europu ne kao nekoga tko e ovisiti o drugima, nego kao zemlju koja e se zaista pozabaviti svojom sudbinom. U dvadeset godina vidjeli smo sve. Evo danas iz HDZ-a izjavljuju da su u injeni ogromni napori i reforme za poglavlje 23 - to je pravosu e, vladavina prava. Ljudi su se ‘polomili’, uložili enormne napore da bi se u Hrvatskoj provodio zakon. Pa što to nije trebalo biti samo od sebe, zapitao je Milanovi , u zemlji u kojoj

Uvjeriti ljude da rade što misle, a misle što rade - Pojedina no moramo ljude uvjeriti da radimo ono što mislimo i mislimo ono što radimo te da od Hrvatske ne emo u init formalno 28. lanicu Saveza, nego da emo od lanstva napraviti najbolji alat za hrvatski uspjeh, kazao je Milanovi . - Da, završetak pregovora je jako važan za Hrvatsku, možemo ak re i povijesni, što e biti datum ulaska u EU za dvije

godine kad formalno po nemo sudjelovati u tim mehanizmima. A stanimo na trenutak, 28. lanica emo biti u EU, ali vidite što se doga a u Gr koj, Portugalu ... nije dobro. Ni u EU ne postoji eliksir koji je lijek za sve. Nema jamstva, ako budete loše radili, trošili više nego imate, da ete biti pošte eni i to je dobro i to su zdrava pravila igre. (BMO)

Zoran Milanovi , predsjednik SDP-a vlast treba osigurati da se poštuju zakoni, jer državna vlast nema izgovora i nema konkurencije, ne može re i da je netko drugi kriv, ako se zakoni ne poštuju, ako se ne provode, ako se krade, ako se ilegalno inanciraju politi ke stranke. A sve se to u Hrvatskoj naveliko radilo, kazao je Milanovi . - U ovih dvadeset godina skoro smo predozirani poviješ u, ali imamo i jaku, stabilnu, otpornu državu, politi ku elitu i vladavinu prava koju dugo nismo imali, osim one etiri godine s Ra anom i drugim ljudima koji su upravljali Hrvatskom. On nije vladao ni manipulirao Hrvatskom, nije krao Hrvatsku, nego je upravljao njome i na tragu tog posla smo mi danas. I ako me pitate ima li išta u Hrvatskoj u ovih dvadeset godina, ega bi se SDP trebao zaista politi ki stidjeti - ja kažem nema. Bilo je grešaka, bilo je krivih procjena, bit e ih i ubudu e, jer emo raditi, jer došli puno napraviti pa emo i pogriješiti, ali nešto zbog ega bismo trebali zabiti glavu i biti potišteni, osramo eni - nema. To si ova stanka nije priuštila ni u Me imurju ni drugdje. To si vodstvo ove stranke nije priuštilo. To su bile dobre, e ikasne poštene stvari koje e ostaviti dobar, dubok plemeniti trag u hrvatskoj povijesti. (BMO)

POGLED ODOZDO

Odgovornost politi ara po isteku mandata ishlapi kao para kada dignete poklopac lonca Ponovno postajemo svjedoci etverogodišnjega izbornog ciklusa u kojem nas obilaze politi ari u potrazi za našim povjerenjem i uvjeravaju u novi po etak. Profesionalna mi je dužnost pažljivo slušati i vagati svaku njihovu izgovorenu rije , postupak, gestu, držanje, kako bih javnosti im zornije do arala duh koji žele prenijeti na bira e. No, na toj profesionalnoj dužnosti u meni u i i gra anka koja treba iza i na izbore i izabrati neku od ponu enih opcija. I ta gra anka koja u i u meni je, kao i brojni drugi gra ani, neodlu na, jer u proteklih dvadeset godi-

na nadživjeli smo ne samo obe anja, ve i djela i nedjela. I kome sada dati povjerenje kada je ono toliko puta izigrano. U ta dva desetlje a razlike me u programima politi kih stranaka toliko su se smanjile da su zaista u pitanju nijanse u njihovu ponašanju. Nije više u pitanju tko što želi. Svi oni doista žele da mi živimo bolje i sigurnije, ak vjerujem da je i njima puno ugodnije kretati se i susretati zadovoljne, a ne neprestano frustrirane ogor ene gra ane, a da to nisu njihovi pripadnici stranke ili fanovi koji ih podržavaju, ma što oni inili, kao što se voli sportski klub i

kada pobje uje, ali i kada gubi. Dio bira kog tijela je tako opredijeljen prema najve im opcijama, HDZ-u i SDP-u, kao prema dva sportska kluba: plavom i crvenom. Njihovo vrsto bira ko tijelo u izbornim situacijama odlu uje se za njih kao za klubove u dobru i zlu. Bira sa srcem, ne gledaju i argumente. Oni koji nisu navija i tih najve ih strana kih klubova, a oni u principu donose prevagu na rezultatima, samo naga aju koliko povjerenja i kome mogu dati. Pitanje je u nijansama koja ekipa ono što pri a može ostvariti. Tko su ti i kakvi ljudi koji

traže naše povjerenje, kojima emo povjeriti državu sa svim nacionalnim resursima, bogatstvima, ali i dugovima i obvezama na upravljanje? Ho e li znati upravljati pažnjom dobrog gospodara ili razmetnog sina? Imaju li oni razra ene scenarije za dobro upravljanje ili imaju samo lijepe rije i što bi oni željeli, kakvi bi željeli biti? Sigurno bi željeli biti omiljeni, misliti da nam ine dobro, ako ne odmah, a onda na dugi rok. No, kakve e to veze imati na moj osobni život. Ho e li mi uzimati iz nov anika opet iznova za neki bolji život u budu nosti koji e se kasnije pokazati kao neuspio eksperiment. Koga u tada povla iti za uho na odgovornost zbog propalog eksperimenta koji mi je izvukao novac iz nov anika? Kakvoga zaboravljenog politi ara koji je

lošu odluku bez odgovornosti donio pred dva ili tri mandata, koji sada kao umirovljenik, ministar ili sabornik u kakvoj kavani svojoj pajdašiji prepri ava stare politi ke anegdote i žali se na slabu situaciju u državi zbog koje ni njegova primanja nisu sigurna. Tko u takvim likovima koji su dizali ruke u svoje vrijeme u skladu sa strana kom stegom, uvjerenjem, okolnostima, željom za dopadanjem vodstvu stranke ili lanstvu izgleda nakon vremenskog protoka kao negativac koji je u odre enom trenutku donio lošu odluku zbog koje trpimo desetlje ima? Eto, to je ta politi ka odgovornost na koju se politi ari pozivaju kada traže naše povjerenje, a koja ishlapi nakon što istekne njihov mandat. Politi ka odgovornost je kao

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

vodena para kada podignete poklopac. Iza e iz lonca i ne možete je više vratiti u njega. A povjerenje je kao i ljubav, treba paziti kome se povjerava.

5. srpnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

KAKVA JE SUDBINA dje jeg odmarališta u Dramlju

PRVI REZULTATI popisa stanovništva 2011.

“Ekomu“ na U Me imurju približno isto stanovnika kao i prije 10 godina upravljanje ili ipak prodaja? - Popisano je oko 118.000 stanovnika, koliko smo imali i prije deset godina, ali zbog nove metodologije popisa imamo oko 4.000 stanovnika manje – 114.414 U Hrvatskoj živi 4,290.612, u Me imurju 114.414 stanovnika, prvi su rezultati popisa stanovništva koji je proveden u travnju. Me imurska županija broji 114.414 stanovnika ili oko 4.000 stanovnika manje nego je to bio slu aj prije deset godina. Ali, kako je metodologija popisa druga ija, podaci se ne mogu uspore ivati. Grad akovec s naseljima u svom sastavu broji 27.227 stanovnika, slijede op ina Nedeliš e s 12.028 stanovnika, te preostala dva me imurska grada, Prelog koji s prigradskim naseljima broji 7.840, te Mursko Središ e sa 6.334 stanovnika. Najmanja me imurska op ina, op ina Dekanovec, broji 854 stanovnika. U Me imurju ima gotovo to no 36.000 ku anstva, odnosno statisti ki precizno: 35.999. Izgra ene su 43.733 stambene jedinice, od kojih 40.726 služi za stalno stanovanje. Oko 3.000 stambenih jedinica je napušteno ili iznajmljeno. Me u gradovima i naseljima po broju stanovnika, najviše stanovnika ima akovec koji broji 15.185 stanovnika, slijedi Nedeliš e s 4.368, Prelog s 4.333, Mursko Središ e s 3.465, Kotoriba s 3.228, a preko brojke 3.000 je i Pribislavec s 3.118 stanovnika. Najmanji broj stanovnika ima nedavno formirano naselje Toplice Sveti Martin (52), koje je u me uvremenu prošireno još nekim naseljima, ali ovaj popis ra en je posebno. Od “starih“ me imurskih naselja najmanje stanovnika broji Preseka (68).

Nova metodologija: stanovnikom nekog mjesta smatra se onaj ovjek iz inozemstva koji najmanje jednom tjednom dolazi ku i Rezultati se ne mogu uspore ivati s popisom stanovništva iz 2001. godine, jer su se tada u domicilno stanovništvo ubrajali i oni koji su živjeli ili privremeno boravili u inozemstvu. Zna i, bez obzira na prebivalište, svatko tko ne svra a barem jednom tjedno “na rodnu grudu“ po ovom popisu ne smatra se stanovnikom odre enog naselja. Takva metodologija donijela je odre enu disproporciju, primjerice, izme u upisanog broja bira a i broja stanovnika, pa je stoga i broj stanovnika nekih naselja na ovaj na in znatno manji nego je, primjerice, bira a. Ukupno je njih u Me imurju oko etiri tisu e, a s obzirom na to da je popisano upravo toliko više stanovnika nego je stvarni broj stanovnika po novoj metodologiji.

Može se zaklju iti da se u broju stanovnika u Me imurskoj županiji nije previše toga promijenilo. Me utim, demografski pad ve inskog stanovništva sigurno je prisutan, za razliku od, primjerice, romskog. Ali, budu i da su popisana zasebno tek dva romska naselja, dok su ostala u sklopu pojedinog mjesta, nije mogu e to no povu i bilo kakve paralele i izvesti zaklju ke, sve dok ne budu iznijeti i neki drugi podaci. Ina e, ovu je godinu popisano u Me imurskoj županiji 118.476 stanovnika ili samo pedeset manje nego je to bio slu aj 2001. godine. Na prethodnom popisu brojka je iznosila 118.426. Uglavnom, tek kad budu poznati drugi statisti ki podaci s ovog popisa, mo i e se uspore ivati demografski odnosi.

etiri hrvatska grada preko 100.000 stanovnika Prema prvim rezultatima, u Zagrebu živi 792.875 stanovnika, u Splitu 178.192 u Rijeci 128.735, a Osijek ima 107.784 stanovnika. U Hrvatskoj ima 1,535.635 ku anstava i

Popisiva i su u Me imurju popisali 118.476 osoba, ali je stvarni broj stanovnika prema novoj metodologiji za oko 4.000 manji 2,257.515 stambenih jedinica. Predstavljene brojke govore da je u Hrvatskoj broj stanovnika manji nego na popisu stanovništva provedenom prije deset godina. - Zbog razli ite metodologije od one koju smo primijenili 2001. godine, dogodio se samo prividan, a ne stvaran pad broja stanovnika. Zbog razlike u metodologiji, podaci nisu izravno usporedivi s onima iz prošlog popisa stanovništva, objasnio je Ivan Kova , ravnatelj DZS-a.

Naglasio je kako je 2001. broj stanovnika bio ve i jer su popisom obuhva ene i osobe na radu i boravku u inozemstvu, lanovi njihovih obitelji, osobe koje su bile u inozemstvu na školovanju te ostali koji bi sezonski ili za praznike dolazili u Hrvatsku, a da su ovim popisom obuhva eni samo oni koji su navra ali u Hrvatsku svaki tjedan. Ostali podaci koji su obuhva eni popisom tek se o ekuju. (Dejan Zrna)

1.403). Op ina Gori an 2.851 (Gori an 2.851). Op ina G. Mihaljevec 1.917 (G. Mihaljevec 279, Badli an 97, Bogdanovec 137, Dragoslavec Breg 130, Dragoslavec Selo 213, Gornja Dubrava 227, Gornji Mihaljevec 279, Martinuševec 126, Preseka 68, Prhovec 138, Tupkovec 89, Vugrišinec 165, Vukanovec 248). Op ina Kotoriba 3.232 (Kotoriba 3.232). Op ina Mala Subo ca 5.463 (M. Subo ca 1.992, Držimurec 385, Palovec 982, Piškorovec 681, Strelec 294, Sve Križ 412, Štefanec 717). Op ina Nedeliš e 12.028 (Nedeliš e 4.368, re an 439, Dunjkovec 973, Gornji Hraš an 901, Gornji Kuršanec 782, Macinec 590, Parag 1.208, Prete nec 535, Puš ine 1.286, Slakovec 562, Trnovec 384). Op ina Orehovica 2.723 (Orehovica 1.690, Podbrest 619, Vularija 414). Op ina Podturen 3.937 (Podturen 1.377, Celine 358, Ferketinec 212, Miklavec 482, Novakovec 826, Podturen 1.377, Sivica 682). Op ina Pribislavec 3.130 (Pribislavec 3.130). Op ina Selnica 2.992 (Selnica 1.080, Bukovec 176, Donji Koncov-

ak 303, Donji Zebanec 172, Gornji Zebanec 190, Merhatovec 154, Plešivica 115, Prapor an 182, Zaveš ak 243, Zebanec Selo 377). Op ina Strahoninec 2.696 (Strahoninec 2.696). Op ina Sveta Marija 2.337 (Sveta Marija 1.608, Donji Mihaljevec 716). Op ina Sve Juraj na Bregu 5.112 (Brezje 758, Dragoslavec 406, Frkanovec 320, Lopa nec 922, Mali Mihaljevec 411, Okrugli Vrh 372, Pleškovec 468, Vu e nec 607, Zasadbreg 839). Op ina Sve Mar n na Muri 2.629 (Sve Mar n na Muri 439, Brezovec 197, es janec 113, Gornji Koncov ak 95, Gradiš ak 184, Grkaveš ak 79, Jurov ak 164, Jurovec 237, Kapelš ak 146, Lapšina 155, Marof 110, Toplice Sveti Martin 52, Vrhovljan 283, Žabnik 375). Op ina Šenkovec 2.898 (Šenkovec 2.482, Knezovec 416). Op ina Štrigova 2.769 (Štrigova 447, Ban 263, Grabrovnik 274, Jalšovec 140, Leskovec 110, Prekopa 217, Robadje 160, Stane nec 198, Sve Urban 491, Železna Gora 469). Op ina Vra šinec 1.996 (Vra šinec 1.401, Gornji Kraljevec 595).

Me imurske brojke Donosimo pregled broja stanovnika po gradovima i op inama, te svim me imurskim gradovima i naseljima: Grad akovec 27.227 ( akovec 15.185, Ivanovec 2.101, Krištanovec 620, Kuršanec 1.598, Ma kovec 1.329, Mihovljan 1.377, Novo Selo na Dravi 644, Novo Selo Rok 1.462, Savska Ves 1.216, Slemenice 244, Šandorovec 343, Totovec 527, Žiškovec 542). Grad Mursko Središ e 6.334: (M. Središ e 3.465, Hlapi ina 678, Križovec 638, Peklenica 1.208, Štrukovec 339). Grad Prelog 7.840: (Prelog 4.333, Cirkovljan 818, ehovec 718, ukovec 332, Draškovec 602, Oporovec 425, Otok 339). Op ina Belica 3.179 (Belica 2282, Gardinovec 897). Op ina Dekanovec 854 (Dekanovec 854). Op ina Domašinec 2.264 (Domašinec 1.710, Tur iš e 554). Op ina Donja Dubrava 1.932 (Donja Dubrava 1.932). Op ina Donji Kraljevec 4.671 (D. Kraljevec 1.537, D. Hraš an 560, Donji Pustakovec 287, Hodošan 1.262, Palinovec 710, Sve Juraj u Trnju 309). Op ina Donji Vidovec 1.403 (D. Vidovec

Gradona elnik Branko Šalamon na kolegiju održanom u etvrtak 30. lipnja odlu io je prema Gradskom vije u uputiti odluku da se dje je odmaralište Dramalj, u vlasništvu Grada akovca, dade na upravljanje i korištenje GPu “Ekom“ d.o.o. akovec. Grad akovec vlasnik je odmarališta u Dramlju, a kojim do sada upravlja i koristi ga Dje ji vrti akovec, koji kao javna ustanova nije registriran za obavljanje turisti ke djelatnosti, pa tako ne može odmaralište u Dramlju davati na korištenje i najam drugim predškolskim ustanovama, što se odražava na troškove održavanja, režijski troškovi i sli no moraju se pla ati cijelu godinu. - Ekonomi nije je da se Dramalj kao odmaralište koristi cijelu sezonu i kao takav ponudi u najam drugim predškolskim ustanovama, smatra gradona elnik, s pozicije da Grad gdje god je to mogu e treba kapitalizirati svoju imovinu. A kako najam odmarališta drugima spada u turisti ku djelatnost, Dje ji vrti nije u mogu nosti i ne smije odmaralište davati u najam, gradona elnik smatra da bi prebacivanje odmarališta u Dramlju Ekomu na korištenje i upravljanje omogu ilo da odmaralište koriste i djeca iz drugih predškolskih i školskih ustanova barem s podru ja Grada, kojima je akovec osniva . Dramalj kao odmaralište nije kategoriziran i potrebno je izvršiti ulaganja i dovesti ga u stanje u skladu sa zakonskim standardima želi li se dugoro no iskoristiti u turisti ke svrhe, a za to ga je potrebno izuzeti iz upravljanja Dje jeg vrti a.

Potrebna doregistracija U tom slu aju GP “Ekom“ morao bi se doregistrirati za turisti ku djelatnost i u initi sve potrebne radnje na preuzimanju odmarališta Dramalj na upravljanje i korištenje. Gordan Vrbanec, predsjednik Nadzornog odbora Ekoma i predsjednik Gradskog vije a akovec, upravo u doregistraciji vidi najve i problem. Naime, primorske op ine traže kategorizaciju svih turisti kih objekata, a

Milanovi u, ugledaj se na “elitne Me imurce“: Šuti i radi! Rije i Zorana Milanovi a izre ene prošli tjedan prilikom posjeta me imurskom SDP-u ostavile su me zabezeknutog. Ustvari, nisu me zabezeknule njegove rije i, ve šutnja lokalnog SDP-a. Izme u uobi ajenog (populisti kog) dizanja perja Me imurcima kako su vrijedni, pošteni, kako bez naro itih resursa ostvaruju rezultate koji su pri samom vrhu u ovoj državi itd., itd., rekao je lanovima svoje stranke: "Uvjerite ljude, glas po glas, da glasuju za SDP, jer e SDP dobro upravljati državom". Ono što nije objasnio je zbog ega on tako misli. Na koji na in e dobro upravljati državom? Što e u initi? Što e to no u initi? Mož-

da je to objasnio svojim lanovima jednom po jednom, o i u o i. Ako je tako, jedva ekam da mi neki od SDP-ovaca to prenese u svojem uvjeravanju da dobije moj glas. Ne znam jesu li okupljeni lanovi tek hipnotizirano gledali velikoga šefa svoje stranke, oslobo eni vlastitog razmišljanja i slušaju i rije i koje su same po sebi kontradiktorne. Zoran Milanovi nazvao je Me imurje elitom. Pazite, elitom po poštenju! Što to uop e zna i? Elitno poštenje? To je nešto kao iz pjesme Vlatke Pokos "… ne tražim ništa, a dala bih sve"? Me imurje je daleko od elite, uspješno je zbog svoje gastarbajterske tradicije i poslušni kog sta-

va - šuti i radi. Muževi su godinama uglavnom bili na terenu, a žene doma držale etiri ugla ku e. Me imurje je izvozilo radnu snagu, to je bio tradicionalni me imurski na in za vrijeme trajanja bivše države. Istina, dovukli su Me imurci zbog toga znanja i civilizacijskih dostignu a iz cijelog svijeta i drugih krajeva Jugoslavije, no pinklec na ramenu bio je zaštitni znak. Je li to netko rekao Milanovi u? Ako Milanovi misli da smo elita, je li pitao uop e nekoga na koji na in smo to postali? Želi li upravljati državom, trebao bi ga zanimati na in na koji je Me imurje postalo tako uspješno, naravno, ako doista misli da je

to tako. Molim nekoga iz SDP-a da mi kaže je li Zoran Milanovi ikoga pitao kako to Me imurci rade. Kako je mogu e da nas toliko cijeni, hvali našu pamet i poštenje, a nikada nikoga ne stavlja na vode e pozicije u svojoj stranci? U potpunosti se slažem sa Zoranom Milanovi em da je Hrvatskoj potrebna decentralizacija, samo bi mu netko trebao objasniti što je to. To je kad u centru slušaju periferiju, a ne kad iz centra dolaze k nama tapšati nas po ramenu, da bi uši arili kakav glas. No, drugi je problem kad periferija op injeno šuti i divi se velikim

praznim rije ima iz centra. Nije SDP ništa bolji ni gori od ostalih stranaka po tom pitanju. Uvijek pred izbore dolaze elitni politi ari iz Zagreba pri ati kako su oduševljeni Me imurjem, a iz Me imurja odlaze s glasovima umjesto s našim znanjem kojim su toliko op injeni. ini se da je krajnje vrijeme da Me imurci po nurazmišljati na veliko, jer evo veliki politi ari redom nam se dive. Samo istovremeno žele da ostanemo isti i da nemamo utjecaj na njihov rad. Dobro je upozorio Milanovi : " uvajte se populista". Zašto ga ne bismo podu ili jednostavnom me imurskom na inu: Šuti i radi!

najve i trn u oku su im odmarališta, jer ne dopuštaju ulaz drugih gostiju u odmarališta, osim onih u ijem su vlasništvu. Ako bi Ekom preuzeo upravljanje i pri emu se mora doregistrirati za turisti ku djelatnost, to nije samo papirnato proširenje dosadašnjih djelatnosti, nego to iziskuje ponovno ispitivanje svih postoje ih instalacija za daljnji rad, u skladu s novom djelatnoš u. To pak za sobom povla i znatna inancijska ulaganja. Lijepo zvu i uti da Grad ima odmaralište, ali ve dovo enje objekta na razinu hostela traži znatna ulaganja. Nakon toga trebat e na i korisnike kako bi se iz poslovanja pokrivali troškovi ili bi Grad trebao na sebe preuzeti i jasno se politi ki i odrediti da želi (su) inancirati ljetovanje odre enim grupacijama gra ana ili se nametnuti kao odredište za škole u prirodi za školsku djecu, koje se pla aju iz roditeljskog džepa. Jedne pokušaj da se škola u prirodi organizira u vrti kom odmaralištu odmah su zasko ile inspekcijske službe koje ne dozvoljavaju takve škole u odmarališnim objektima za druge korisnike. Primorske op ine ne gledaju blagonaklono na odmarališta koja bi u svoje prostore dovodile vanjske korisnike, jer od takvih gostiju nemaju koristi, ni prihode, barem u vidu boravišne pristojbe, pojasnio nam je Vrbanec detaljnije nakon sjednice, a na kolegiju predlagao da se donošenje odluke pažljivije odvagne i odgodi za jesen. Gradona elnik smatra da sadašnje rješenje nije adekvatno jer je ve inu ljeta odmaralište prazno, troškovi se ne pokrivaju, a odmaralište ne održava, pa je druga manje popularna alternativa prodaja ili komercijalizacija na drugi na in ... Prema sadašnjoj odluci gradona elnika, koju predlaže za Vije e, Odmaralište Dramalj daje se na privremeno korištenje, do trenutka preuzimanja od strane GP-a “Ekom“ Dje jem vrti u akovec samo za potrebe djece Dje jeg vrti a akovec. Do preuzimanja objekta od strane GP-a “Ekom“, sve režijske troškove i troškove teku eg održavanja preuzet e Grad akovec, vlasnik objekta. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Gospodarstvo

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSVRT na prošlo i najava novog Urbanova 2012. - Dana vina u županiji Zrinskih

Olimpijsko Urbanovo bit e još bolje! Organizacijski odbor vinarske, gastronomske i kulturološke priredbe “Urbanovo“ održao je u Vinskoj hiži Cmre njak u Svetom Urbanu konferenciju za novinare, na kojoj su izre ene ocjene i izneseni podaci o Urbanovom 2011., te je najavljeno Urbanovo 2012. godine. Novinarima su govorili Matija Posavec, predsjednik Organizacijskog odbora i ujedno me imurski dožupan, te lanovi Odbora Zdravko Dvanajš ak i Ivan Gori anec.

Moramo postati top destinacija

Trideset i pet posto više posjetitelja Re eno je kako je minulo Urbanovo obišlo preko 35 posto posjetitelja više nego godinu dana ranije, te da ih je ak 80 posto bilo izvan Me imurja. Za Urbanovo 2012. re eno je da e biti još bolje i raznovrsnije, pa su stoga pripreme ve zapo ele. Isto tako predstavljene su nove majice na kojima se nalazi web adresa Urbanovoga, što je novost u promoviranju ove priredbe. Ivan Gori anec iz Stvaraonice Krug, zadužen je za promidžbeno - marketinški dio priredbe,

Cmre njakov rizling rajnski, me imursko vino sa svjetskim odli jem

Organizacijski odbor u novim majicama, što je prva vizualna novost najavio je vizualnu novinu i prepoznatljivost ove manifestacije, što bi trebalo imati odjeka izvan granice županije, pa i države.

Osobito 2012. olimpijske godine i godine pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju, od ega Organizacijski odbor i vinari puno o e-

kuju. Doma in, Rajko Cmre njak, pak je ovom prilikom predstavio još jedan me imurski vinski adut: rizling rajnski - izborna ber-

ba, koji je na Svjetskom festivalu vina u Londonu osvojio bron anu odli je. (S. Mesari )

- Me imurska županija i ovu godinu bilježi porast broja stranih turista, što je vidljivo iz broja no enja. Na žalost, rije je o tranzitnim turistima kojima je odredište negdje drugdje. Uz vino, koje je de initivno me imurski brend proizvod, moramo poraditi i na drugim stvarima jer moramo postati top destinacija kontinentalne Hrvatske, naglasio je Matija Posavec, naglasivši kako je potrebno izraditi kalendar turisti kih doga anja kako ne bi dolazilo do križanja priredbi, a to bi po njemu trebala u initi Turisti ka zajednica Me imurske županije. (sm)

TURISTI KA zajednica Me imurske županije - Akcija “Servis dobrodošlice“

Stranim turistima bit e podijeljeno na desetke tisu a letaka o Me imurju Turisti ka zajednica Me imurske županije, Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e i Hrvatska turisti ka zajednica u petak su na me unarodnom Grani nom prijelazu Mursko Središ e zapo eli akciju "Servis dobrodošlice", kojom se stranim turistima prvo srda nim do ekom, a potom dijeljenjem promidžbenih letaka i davanjem informacija, želi pokazati da su dobrodošli u Hrvatsku te im pomo i u pronalasku onoga što ih trenutno zanima i što im je najpotrebnije, na prvim metrima u Hrvatskoj. Na otvorenju akcije i sezone, koja e potrajati do 28. kolovoza ove godine, bili su zamjenik predsjednika TZ-a Me imurske županije Petar Nova ki, voditelj projekta Rudi Grula, lan Turisti kog vije a TZ-a Grada Mursko Središ e Damir Jurini , te lanice Društva žena Mursko Središ e i predstavnici medija. Kao na GP-u Mursko Središ e, promidžbeni

Dobro došli u Hrvatsku ... materijali dijelit e se i na GP-u Gori an, a to obavljaju studenti koje je angažirala HT zajednica. - Akcija e se odvijati u danima vikenda i bit e podijeljeno na desetke tisu a letaka, promidžbenih materijala, te se davati informacije o kulturnim, zabav-

nim, sportskim, rekreativnim i gastronomskim destinacijama u Me imurskoj županiji, kao i prema moru i na Jadranu, rekao je profesor Petar Nova ki, naglasivši kako je akcija "Servis dobrodošlice" odli no prihva ena od strane turista. Turisti s kojima smo nakratko porazgovarali u Hrvatsku dolaze dulje vrijeme, zadovoljni su i prijateljima preporu uju dolazak u Hrvatsku, kao lijepu i simpati nu turisti ku zemlju. Mnogi nisu zaboravili estitati završetak pregovora Hrvatske s EU i njezino skoro priklju enje zemljama uljudbene demokracije i ekonomske stabilnosti. (S. Mesari )

5. srpnja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

Paško Vela, direktor: - Razvijanje kompleksnih tehnologija koje sadrže odre ene tajne, poznate samo onima koji su je razvili, omogu ava kompanijama poput naše uvanje odre ene pozicije, a s time i cijene na tržištu Na rubu akovca ve dvadeset godina pomalo samozatajno posluje tvrtka “Ferro - Preis“, u javnosti poznatija kao “Ljevaonica“. Prošli tjedan malom sve anoš u, na kojoj su bili njihovi austrijski vlasnici, menadžment i zaposlenici, proslavili su dvadeset godina postojanja. Zahvaljuju i ulasku stranog kapitala u ranim po ecima rada 1991. godine i u vrijeme eskalacije Domovinskog rata u Hrvatskoj, izbjegli su probleme koji su u to vrijeme i kasnije zadesili mnoge firme u Hrvatskoj. Svih ovih godina nastavili su poslovati, a ve inu svojih proizvoda plasiraju u izvoz, trenuta no 90 posto. Ta vezanost za europsko tržište, posebice njema ko, snažno ih je potresla u ovoj krizi, ali i ujedno i brže izvukla. A zbog povezanosti s austrijskom firmom - majkom provukli su se kroz recesiju lakše nego da te veze nije bilo.

Proizvo a , ali i reciklator Ferro - Preis proizvodi odljevke iz sivog lijeva od tzv. reciklažnih sirovina, prvenstveno starog, otpadnog željeza i otpadnog elika. Otpadne sirovine kupuju od raznih distributera u Hrvatskoj i inozemstvu, koji se bave prikupljanjem tih sirovina. S te strane gledano, tvrtka “Ferro - Preis“ nije samo proizvo a , nego i reciklator starih sirovina, od kojih stvaraju novu vrijednost, kazao nam je Paško Vela, odnedavno novi direktor Ferro - Preisa. Kratko nas je kroz razgovor proveo kroz djelatnosti i filozofiju poslovanje firme. Staro otpadno željezo tale zajedno s još nekim dodatnim materijalima, prvenstveno sa sivim sirovim željezom i koksom te uz dodatak vapnenca u dvije kupolne pe i do temperature od 1.600 stupnjeva Celzijevih. Tako rastaljeno željezo ulijeva se u kalupe, iz kojih se dobiju razli iti odljevci. Godišnje Ferro - Preis proizvede oko osam tisu a tona razli itih odljevaka, koji se plasiraju za dva razli ita tržišta, odnosno dvije vrste kupaca. Jedno tržište sami nazivaju tržištem industrije, a drugo tržište nazivaju SML sustav - što zna i tržište proizvoda za odvodnju oborinskih i ostalih otpadnih voda u zgradama. Za industriju proizvode razli ita ku išta, ležaje za osovine, elektromotore, poklopce i rotore

FERRO - PREIS, firma koja nije samo proizvo a , ve i reciklator starih sirovina, od kojih stvara novu vrijednost

Okrenuli se specifi nim proizvodima s više znanja zbog konkurentnosti elektromotora i sli no, kao i dijelove za pe i na ugljen i drva. Drugi program – FP PREIS® SML ine razli ita koljena, T-spojevi i cijevi koje se vertikalno i horizontalno montiraju u zgrade zbog odvodnje bilo kišnice, bilo ekalnih voda iz zgrada. Oba programa proizvodnje vezana su uz plasman u inozemstvu 90 posto. U podru ju industrije njihovi su kupci najve e svjetske i europske firme kao što su ABB i SKF. ABB je najve a svjetska firma iz Švicarske koja se bavi proizvodnjom elektromotora i koja diljem svijeta zapošljava 150.000 ljudi. SKF je švedska firma koja je tako er i po veli ini i zna aju svjetski poznata po proizvodnji ležajeva. Ferro - Preis je i za jednog i drugog kupaca pre erirani proizvo a , zna i od izbora, koji je prošao sve mogu e provjere. To zna i da se ku išta elektromotora koja su proizvedeni u Ferro - Preisu u akovcu mogu na i u bilo kojem dijelu svijeta, od Japana, Švedske, Rusije ... Jednako tako se i cjevovodi i azoni za odvodnju otpadnih voda nalaze po cijelom svijetu, ali prvenstveno u Europi: u Njema koj, Austriji i Skandinaviji te manjih dijelom u Hrvatskoj. Proizvode i manji program poklopaca za šahtove.

Proizvodnja, razvoj, tehnologija, distribucija, prodaja = Ferro - Preis • Je li Ferro - Preis samo mjesto gdje se proizvode naru eni proizvodi, a razvoj i sve drugo negdje drugdje? — Ne, ovdje imamo sve, uklju uju i i razvoj, ukupnu tehnologiju, distribuciju, prodaju, sve je ovdje pod jednom kapom. S time da je naša najve a podrška u prodaji koja se pokazala klju nom u preživljavanju u najtežim trenucima krize naša majka kompanija u Austriji, koja ima jaku prodajnu unkciju. Prakti ki polovicu naših proizvoda prodamo preko njihovih distributivnih kanala, a ostalo samostalno, odavde iz akovca. Nismo izrazito profitno jaki, ali smo pozitivni u poslovanju, kazao je Paško Vela, direktor Ferro - Preisa. Tijekom proteklih dvadeset godina dosta se investiralo u obnovu tehnologije. Filozofija ove kompanije je da se napreduje manjim ali sigurnim koracima, radije nego da se ulazi u ogromne investicije uz ogroman teret financijskih kamata, koje u vremenima krize mogu postati neizdrživi uteg u poslovanju. Takva konzervativnija politika u poslovanju jedan je od razloga zašto smo prevladali ovu krizu svjetskih razmjera i u eli noj industriji. Tehnologija kojom radimo klasi na je i poznata, osim u dijelu u kojem se proizvode cijevi za SML program, centri ugalnom tehnologijom, koja je specifi na i razvijena za proizvodnju tih cijevi iz sivog lijeva. Ovakvu tehnologiju mogu e je na i još samo kod dva ogromna proizvo a a cijevi u Europi, a Ferro - Preis je tre i. U ovoj firmi uloženo je prili no napora za razvoj te tehnologije. U roku od

U Ferro - Preisu s optimizmom gledaju u budu nost, jer tržište se ponovno diže

godinu dana samostalnim snagama unutar poduze a razvijena je i promijenjena ta nova, kompleksna tehnologija, što je ogroman uspjeh ekipe iz Ferro - Preisa koja je radila na tome. Upravo razvijanje kompleksnih tehnologija koje sadrže odre ene tajne, poznate samo onima koji su je razvili, omogu ava kompanijama uvanje odre ene pozicije, a s time i cijene na tržištu. • Na koji na in Ferro - Preis uva svoju poziciju u odnosu na snažnu konkurenciju s Istoka, posebice Kine? — Prednost Ferro - Preisa u odnosu na kinesku konkurenci-

ju jest blizina tržišta i zbog toga je tiniji transport i pouzdanije isporuke. Posebice to dolazi do izražaja u slu aju reklamacije proizvoda, na koje s tog tržišta trebate ekati i mjesecima. To su problemi s kineskom robom. U industriji gdje je puno specifi nih proizvoda i gdje su potrebne brze reakcije kineska roba ne prolazi. Tamo gdje ne postoje nekakvi specifi ni zahtjevi kupaca, kineska roba ima nisku cijenu i tu im je nemogu e konkurirati, jer su toliko je tini da idu ispod naših materijalnih troškova. A s time se nemogu e boriti. Zbog toga i Ferro

- Preis, kao i mnogi drugi proizvo a i, traži posebne tržišne niše gdje kineski proizvodi ne mogu konkurirati. To su niše za koje je potrebno specifi no znanje, brza reakcija, specifi nost proizvoda za specifi na tržišta, posebni zahtjevi kupaca, a to u principu zna i manje koli ine i ve i broj kupaca i skuplji proizvod, a za što je potrebno više i pametnije raditi da bi se održali na tržištu. A taj recept više i pametnije raditi trebao bi biti primijenjen i za itavu hrvatsku industriju, jer se koli inom i cijenom nemogu e boriti s isto nom konkurencijom, ve samo specifi nim proizvodom, boljom cijenom, uskom suradnjom s kupcem, udovoljavanjem specifi nim zahtjevima i pametnijim pristupom poslu. Svi oni koji preživljavaju danas u proizvodnji bore se na takav na in protiv kineske konkurencije, jer ih u je tino i nije mogu e potu i. Svi budu i planovi Ferro - Preisa idu prema proizvodima u specifi nim nišama, jer je to jedini put preživljavanja, a zbog karakteristika proizvoda u interesu im je da isporuke budu na što bliža tržišta. Recesija je, sre om, iza Ferro - Preisa. Njema ka kao prava industrijska lokomotiva vu e sve za sobom, pa je tako i Ferro - Preisu bitno bolje, jer smo najve im dijelom vezani na njema ko tržište. Istina, još nisu postignute one povoljne cijene iz razdoblja prije recesije, ali do i e i to. U Ferro - Preisu s optimizmom gledamo u budu nost, jer tržište se ponovno diže. Voljeli bi da se ono digne i u Hrvatskoj, premda tu ostvaruju zna ajno manji dio plasmana. Optimizam me u poslodavcima raste, ali za sada još nema opipljivih rezultata, kao drugdje, mišljenje je direktora Vele. • Što e vama realno promijeniti u poslovanju ulazak Hrvatske u EU? — Ferro - Preis e odmah imati manje troškove od špedicije, što je ovoj firmi velik trošak, pošto svaki dan nekoliko kamiona s našom robom ulazi i izlazi preko granice. Uz to dolaze i dobrobiti od smanjenja papirologije. Nije zanemarivo ni to što emo biti zašti eni kao dio Europske unije, primjerice, u podru ju antidamping carina protiv kineskih proizvoda. Tako se ni u Hrvatsku ne e mo i uvoziti svašta, jer e i naše tržište biti zašti eno od bofl proizvoda. S tih pozicija jako e nam pomo i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. (BMO)

8

Kroz Međimurje

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSJEDNIK Krovne zajednice Bajaša Hrvatske Željko Balog na konferenciji za novinare iznio u najmanju ruku neobi ne zahtjeve

Zatražio da se “zaobilazi zakon“ za ilegalno sakupljanje sekundarnih sirovina romskog stanovništva!? Predsjednik Krovne zajednice Bajaša Hrvatske i pribislavski op inski vije nik Željko Balog u petak je u svojoj ku i u romskom naselju u Pribislavcu, koja je ujedno sjedište spomenute udruge, progovorio o problemu sakupljanja sekundarnih sirovina. Kao što je me imurskoj javnosti dobro poznato, da bi sakupili i preprodali što više metalnog i drugog otpada, mnogi Romi kradu i ono što nije otpad, a ta je pojava gotovo sveprisutna u posljednjih nekoliko godina. Balog je osudio svaku vrstu kriminala, no ujedno izrazio svoje neslaganje i nezadovoljstvo na inom na koji lokalne vlasti i institucije pokušavaju riješiti spomenuti problem. Ono što je zatražio, bukvalno re eno, je da se "zaobi e" zakon.

Prijetnje da e se po eti baviti težim kriminalom od kra a metalnog otpada? U Me imurju se naime, nakon sastanka županijskih elnika i institucija koje se bave spomenutom problematikom, održanog u ožujku, strogo primjenjuje Zakon o komunalnom gospodarstvu. Protiv Roma koje slovo zakona vidi kao ilegalne sakuplja e te ih zatekne u prevoženju otpada podnose se optužni prijedlozi – bez obzira na to je li ono što prevoze sakupljeno

ili ukradeno. U drugim dijelovima Hrvatske, tvrdi Balog, takva se represija ne provodi. Zbog svega, posebno neimaštine koja vlada, izražava bojazan da e Romi odustati od skupljanja sekundarnih sirovina te se po eti baviti kriminalom težim od sadašnjih kra a metalnog otpada, poput provala u ku e. - Tu se na radi o 100 Roma ve o 12 romskih naselja. Mogao bi nastati kaos i sukob s ve inskim narodom, umjesto da stvaramo temelje za miran suživot, rekao je. Ukoliko se sporna odluka ne razmotri, najavio je i mogu nost mirnih prosvjeda. - U drugim županijama nikoga se ne kažnjava, ovdašnji Romi osje aju se manje vrijednima od ostalih. Ni u kom slu aju ne želimo podržavati one koji ulaze u tu a dvorišta i bez pitanja uzimaju neke stvari. Svako tko je nešto ukrao mora

odgovarati. No, Romi koji sakupljaju sekundarne sirovine nemaju novac da legalno otvore obrt i prikupljaju sekundarne sirovine. Više potroše na gorivo i hranu kada su na putu nego što zarade. S eventualnom malom zaradom pla aju režije i ku anske potrepštine, kaže Balog. Svojevrsnu jadikovku nastavio je konstatacijom da "u Me imurskoj županiji nitko i nikada nije dobio od Centra za socijalnu skrb, op ine ili županije pla en dio režijskh troškova, kao što to dobivaju u drugim županijama, gdje se pla a i do 50% režijskih troškova". - Režije pla amo novcem od socijalne pomo i i dje jih doplataka, a ono što se zaradi na sekundarnim sirovinama kupovali smo hranu i potrepštine. Sada nam se to uskra uje. Predlažemo da se Romima kao i svim ostalim gra anima omogu i da tvrtkama koje se bave otkupom prodaju sekundarne sirovine u vrijednosti do 1.600 kuna mjese no, uz predo enje osobnih dokumenata. Oni koji skupe više neka plate PDV.

Komunalnim redarom protiv kradljivaca bicikala Biserko Horvat vlasniku vra a bicikl koji su ukrala romska djeca

S druge strane, i Romi sami, naglašava Balog, pokušavaju utjecati na svoje sunarodnjake

Željko Balog: - Romi koji sakupljaju sekundarne sirovine nemaju novac da legalno otvore obrt i prikupljaju sekundarne sirovine. Više potroše na gorivo i hranu kada su na putu nego što zarade. S eventualnom malom zaradom pla aju režije i ku anske potrepštine koji kradu. U pribislavskom naselju tako je, putem javnih radova, nedavno zaposlen komunalni redar Biserko Horvat koji posebno vodi brigu o mladim kradljivcima pa je "vlasnicima uspio vratiti ve 3 ukradena bicikla". Horvat je prisutan i na poljima u okolici Pribislavca, gdje djecu sprje ava u kra ama poljoprivrednih kultura. On je postao strah i trepet za kradljivce, a sve to bi, zaklju uje Balog, mogao biti svojevrsni pilot projekt i za ostala romska naselja u Me imurju. "Superbiserko", dodali bi neki. (V.Kelkedi)

KOMENTAR

Krajnje je vrijeme da Romi po inju ispunjavati obveze i poštovati zakone kao i ve insko stanovništvo Željko Balog jedan je od javnos pozna jih predstavnika romske nacionalne manjine. Ne žele i ocjenjiva , posebice ne umanjiva njihove napore za poboljšanje kvalitete života u svojim zajednicama, ipak se ne sje amo se da su ni on, kao ni njegov vje ni suparnik, predsjednik Udruge Roma Me imurja Josip Balog iz Podturna – do sada i jednom javno istupili da barem deklara vno osude svoje sunarodnjake koji neumorno kradu metalne proizvode s privatnih ku a, crkava, vrti a, škola i drugih javnih objekata, pa ak i s grobova. Oglase se tek kada se Romima nešto uskra , naj eš e gledaju i samo svoju stranu, a zanemaruju i onu da “Romi uz prava koja imaju moraju ispunjava i svoje obveze”. Upitno je i koliko Balogova tužaljka o jadnim Romima koji ne e ima za kruh, ako im se zabrani preprodaja sekundarnih sirovina, “drži vodu”, kad je javna tajna da su pojedini Romi to pretvorili u veliki biznis. Posljednjih godina u romskim naseljima niknule su i velike, moderne ku e kakvih se ne bi pos djeli ni imu niji Me imurci. Pa odakle im, ako ih je ve ina nezaposlenih, novac za to. Što pak re i onim Me imurcima koji su pretrpjeli nancijske štete od kra a, nakon što su, primjerice, sagradili ili obnovili ku u te ubrzo doslovno preko no i ostali bez žljebova ili još vrjednijih predmeta. Da ne govorimo da se i krade bakar, primjerice, na ustanovama poput škole u Maloj Subo ci, na grobljima itd. injenica je da policija ne može biti svugdje u svakom trenutku, pa se može postavi i pitanje što “šefovi” u romskim naseljima poduzimaju

da kriminalce sprije e u onome što ine. I ne krade se samo bakar i druge vrste metalnih proizvoda. Ono što posebice “nervira“ ve insko stanovništvo u posljednje vrijeme jesu kra e povrtlarskih kultura po poljima i vrtovima. Posebice onih gra ana koji žive u blizini ili na putu do romskih naselja. To su kra e koje stvaraju novo nepovjerenje izme u ve inskog i manjinskog stanovništva, posebice u trenucima kad se me imurski poljoprivrednik pokušava prilagodi novom vremenu i novim izazovima, a onda sav njegov trud za jednu no postane uzaludan. Da ne govorimo o tome što se doga a na me imurskim cestama, gdje pripadnici romske nacionalne manjine izravno ugrožavaju živote drugih ljudi jer vrlo esto voze automobile i kamione bez voza ke dozvole, neregistrirana vozila, u pijanom stanju. I to uglavnom ponavljaju, bez obzira na izre ene kazne. Takve stvari jednostavno moraju presta i romsko se stanovništvo pod hitno mora prilagodi da smo mi ipak, kad je u pitanju funkcioniranje pravne države, jedna od najure enijih hrvatskih županija. Posebice jer ulazimo u EU, gdje je dobro poznato što se doga a Romima ako se ne pridržavaju zakona kao svi ostali gra ani. Pokazali su to, na žalost, na najekstremniji mogu i na in po njih primjeri Slovenije i Francuske. Romi se kao i svi ostali gra ani moraju kona no prihva a obveza i po e poštova zakone. Moraju bi svjesni da, ako ne e poštova isto, do i e na udar represije, kao i svi drugi gra ani koji se ne ponašaju u skladu propisanih regula. (vk)

CRNA KRONIKA

“NIŠTA IM NIJE SVETO“ Kradu se metalni proizvodi posvuda, pa ak i s crkve

PROMETNE NESRE E

Na udar kradljivaca iz romskih naselja došli i vjerski objekti!

47-godišnjak u životnoj opasnosti nakon pada s prikolice

Mete napada lopova proteklih dana bili su sakralni objekti. Kako je izvijestila policija, dvojica mladi a iz Pribislavca 30. lipnja sa zgrade Katoli kog doma u akovcu demontirali su žljebove dužine 5,5 metara, no na djelu su ih zatekli policijski službenici. Tijekom no i istog datuma nepoznati je po initelj pokušao otvoriti prozor i vrata na sakristiji crkve u Štrukovcu, ali u tome nije uspio pa je odustao. Ipak, šteta po injena pokušajem provale procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Pokušaj provale zabilježen je i u crkvi u Nedeliš u, gdje je kradljivac pokušao

slomiti bravu na vratima, no to mu nije pošlo za rukom pa je odustao i nestao. Uspješniji je bio onaj u Puš inama. Provalio je u crkvu te ukrao milodare. Za po initelje potencijalno opasna kra a dogodila se u polju na relaciji Mala Subotica – Totovec. Policija je tamo uhvatila dvojicu maloljetnika koji su s dalekovoda skinuli bakreno uže za uzemljenje. Iako policija ponovno ne želi navesti to no o tome tko je zapravo naj eš i kradljivac metalnih proizvoda, istine radi, ali i kako bi se pokazala licemjernost pojedinih romskih elnika koji se prave velikim borci-

Pokradena privatna tvrtka Nepoznati lopov još je u razdoblju izme u 21. svibnja i 27. lipnja iskoristio nepažnju uposlenika te iz skladišta jednoga privatnog poduze a u Ulici kralja Zvonimira u Prelogu ukrao dvije pumpne stanice za podno - zidno grijanje, jedan razdjelnik i više komada spojnica od mesinga i inoxa. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

“Opelješili” teretni vagon U Kolodvorskoj ulici u Kotoribi u razdoblju od 21. do 27. lipnja nepoznati je po initelj s teretnog vagona u vlasništvu jedne zagreba ke tvrtke demontirao i odnio 14 ko ionih papu a s nosa ima i 2 komada bakrenih vezica za uzemljenje. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. (vk) ma za ljudska prava, iako za tako nešto uglavnom nemaju razlog, moramo re i da su u ovom slu aju, kao i u ve ini drugih kad je kra a metala u pitanju – kradljivci iz romskih naselja. Znakovito je tako er da se jedan od romskih elnika Željko Balog oglasio upravo sada kad su uhva eni na djelu, u drskoj kra i usred grada, "mladi i iz Pribislavca“, to nije, romskog naselja u Pribislavcu, otkud i on dolazi. Dogodila se bezobrazna, drska kra a na sakralnom objektu iznimne kulturne baštine koji se nalazi u samom središtu grada. Zar im zaista više "ništa nije sveto“!? (vk)

Bakra nikad dovoljno Šezdeset kilograma bakrenih cijevi ukrao je nepoznati lopov iz spremišta alata privatnog poduze a u Prelogu. Kra a se dogodila u razdoblju od 26. do 29. lipnja, a šteta iznosi nekoliko tisu a kuna. (vk) Drska kra a metalnih proizvoda pokušana je u samom centru akovca, kad su sa zgrade Katoli kog doma u akovcu kradljivci demontirali žljebove dužine 5,5 metara, no na djelu su ih zatekli policijski službenici

VRATIŠINEC - Po život opasne ozljede zadobio je 47-godišnji muškarac iz Vratišinca, nakon što je prošli ponedjeljak oko 17 sati u Ulici Ivana Gorana Kova i a u Maloj Subotici izgubio ravnotežu i pao s traktorske prikolice, s visine od oko 150 cm, na travnatu površinu. Nakon što mu je pomo pružena na Odjelu hitnoga medicinskog prijama u Županijskoj bolnici u akovcu, zbog težine ozljeda prevezen je u bolnicu u Zagreb. (vk)

Automobilom udario u djevoj icu na biciklu DONJA DUBRAVA - 22-godišnji voza osobnog automobila iz Herešina u petak je u Zagreba koj ulici u Donjoj Dubravi prouzro io prometnu nesre u u kojoj je stradala djevoj ica. Voza je krenuo neoprezno pretjecati te automobilom udario u maloljetnicu koja se vozila na biciklu. Ozlije enoj djevoj ici u Županijskoj bolnici akovec pružena je lije ni ka pomo , te je utvr eno da je zadobila teške tjelesne ozljede, zbog kojih je zadržana na lije enju. Protiv voza a osobnog automobila slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.(vk)

“Pokosio” pješaka SVETI JURAJ U TRNJU - 33-godišnji voza osobnog automobila iz Gori ana u srijedu poslijepodne je u Svetom Jurju u Trnju na ravnom dijelu ceste neoprezno krenuo pretjecati te udario 56-godišnjeg pješaka iz spomenutog mjesta. Ozlije eni pješak vozilom hitne medicinske pomo i prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje su mu utvr ene teške tjelesne ozljede pa je zadržan na lije enju. Protiv voza a osobnog automobila slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

5. srpnja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REFORMA ZDRAVSTVA, o kojoj pišemo niz proteklih tjedana, i dalje u Me imurju nailazi na oštra suprotstavljanja stavova i mišljenja ME IMURSKA PODRUŽNICA Koordinacije hrvatske obiteljske medicine odgovara na upozorenja lije nika specijalista akove ke bolnice da hitni pacijenti postaju sve ve i problem

U proteklih dvadeset godina zdravstvene vlasti nisu sustavno investirale ništa u obnovu obiteljske medicine - Pozivamo ujedno i vodstvo Županije da po ne ulagati u ljudstvo, uvjete i opremu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer e ina e uskoro bolni ki lije nici ostati jedini koji e zbrinjavati me imurske pacijente Re orma zdravstva, i u sklopu toga novi ustroj i na in unkcioniranja hitne medicinske pomo i samo na poziv, bez mogu nosti samostalnog dolaska u njihovu ambulantu, ukidanje priru nih laboratorija po pojedinim ambulantama i nova obveza medicinskih sestara primarnih ambulanti da vade krv odre enim skupinama pacijenata, te sve ve i broj specijalisti kih pretraga u bolni kom sustavu, sve to ima odraz na sve djelatnosti u zdravstvenom sustavu kako primarnu, tako bolni ku i hitnu. Nova rješenja pokazala su nedore enosti koje bi za bolje unkcioniranje cijelog sustava trebalo riješiti, a na gurati pod tepih. Smisao javnih polemika i jest u tome da rasvijetle probleme, ali bi nakon toga trebalo pristupiti rješavanju uo enih teško a u re ormi zdravstva unutar sustava, jer je pacijent ve zbog svoje zaokupljenosti zdravljem ili zdravstvenim teško ama samo korisnik sustava, onako kako su ga skrojili drugi. Nakon što smo u broju od 14. lipnja iznijeli teško e bolni kih lije nika koji su iznijeli gdje se njima javlja usko grlo u sustavu lije enja, oglasili su se lije nici obiteljske medicine, jer su ih bolni ki kolege na izvjestan na in prozvali, pa imaju pravo na rije koju traže. Zajedni ke stavove u ime lanove Me imurske podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine sro io je i u njihovo ime poslao redakciji Me imurskih novina Zrinko Karlovi , dr. med., nakon lanka: “Lije nici specijalisti akove ke bolnice upozoravaju: Hitni pacijenti postaju sve ve i problem“ našeg autora Siniše Obadi a, koji je lanak sro io nakon kon erencije za novinare koju su sazvali bolni ki specijalisti. Evo njihovih stavova: - Ponukani javnom prozivkom ravnatelja Županijske bolnice akovec i bolni kih kolega te iznošenjem mnogih neistina na ra un primarne zdravstvene zaštite prisiljeni smo reagirati i iznijeti svoja stajališta. Bolni ki kolege, na žalost, nisu željeli prihvatiti oblik komunikacije koji smo ponudili na zajedni kim sastancima, ve su odabrali neakademski na in jav-

ne prozivke i lin a. Naša stajalište je da samo argumentiranim razgovorom i me usobnim dogovorom možemo rješavati zajedni ke probleme, a sve u korist onih u ijoj smo službi ili bismo to trebali biti, a to su naši pacijenti i osiguranici HZZO-a.

Zbog teških uvjeta rada, sve manje lije nika odlu uje se za obiteljsku medicinu - Obiteljska medicina je specifi na grana medicine koja ima svoju metodologiju i na ine rada te je neprimjereno da specijalist neke druge struke procjenjuje kvalitetu rada lije nika obiteljske/op e medicine. Specifi ni su i uvjeti u kojima radimo, dislocirani, u ambulantama koje prostorno i opremljenoš u esto ne odgovaraju djelatnosti koju obavljamo, na terenu, u ku i bolesnika, zbrinjavaju i populaciju od ro enja pa do smrti, uspostavljaju i jedinstvenu vezu s obiteljima o kojima skrbimo. Ukoliko pak netko shva a taj posao laganim, indikativno je da u obiteljskoj medicini širom Hrvatske postoji izražen manjak timova, te da se i dalje vidi koliko mladi lije nici, završivši studij, brzo pokušavaju napustiti rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i traže bolni ke specijalizacije. Nitko od njih se, zbog loših uvjeta u bolnici, teškog rada ili drugih razloga, ne vra a u navodno lagodan život obiteljskih lije nika. Prosje an broj osiguranika po timu u Me imurju je 1.960, dok je za ostatak Hrvatske 1.700. Broj posjeta na dan u našim ambulantama je dvostruki do trostruki standard odre en od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Prosje no vrijeme koje lije nik obiteljske medicine može posvetiti pacijentu je 2 - 7 minuta. Nedostatak lije ni kog kadra, koji za Hrvatsku iznosi 5.000 lije nika, osobito je pogodio obiteljsku medicinu kao najmanje atraktivan dio lije ni ke pro esije. U proteklih 20 godina zdravstvene vlasti nisu sustavno investirale ništa u obnovu obiteljske medicine. Upozoravamo da bolni ki lije nici nisu do sad postupali po naputcima HZZO-a

U ime bankrota Prosvjedi u Gr koj zbog smanjenja standarda nisu slu ajnost, gra ani ih doživljavaju kao napad na njihov život. Kažu: - Sad emo morati živjeti sa 700 eura pla e, a možda ak i s 500 eura, što je nepodnošljivo. Novi su i ciljevi prosvjeda, oni koji se bune traže ve u kontrolu banaka i ve u kontrolu politike, smatraju i da su oni doveli zemlju u krizu. Scenarij je ve vi en na primjeru Irske, a sli ne ciljeve imaju i mladi Španjolske, koji se tako er

bune. Pobune mladih gra ana u državama Europe više nisu slu ajnost samo loših politika, ve postaju op e mjesto. Pravo je pitanje što je tu zapravo nepodnošljivo. Mladi, ije pobune li e na nekadašnje anarhisti ke pobune bez cilja, bune se protiv cijelog sustava vrijednosti. Oni znaju, makar to mnogi pokušavaju sakriti i negirati na bezbroj na ina, da su njihovi o evi i majke živjeli bolje i da oni nikad ne e tako dobro živjeti. Znaju da ih se gura u neko društvo koje ne do-

i Ministarstva zdravstva, vezano uz korištenje vezanih, internih uputnica za kompletnu obradu pacijenata koji im je upu en na konzilij, ve i dalje ustraju u razmišljanju da su konzultanti pacijentu, a ne njegovom lije niku. To je razlog nebrojenim kontrolnim pregledima te nepotrebnom ponavljanju dijagnosti ke obrade koja poskupljuje sustav te uzima vrijeme i novac pacijentima, a i svima nama. Praksom da neke dijagnosti ke pretrage ne može indicirati lije nik primarne zdravstvene zaštite ve ih treba preporu iti bolni ki konzilijarac stvaraju se nepotrebne liste ekanja na specijalisti ke preglede. Osim toga, obiteljski lije nik, poznaju i svog pacijenta, njegove ostale bolesti i dosadašnju obradu, ciljano traži odre enu pretragu: u pravilu bolni ki kolega zatraži cijeli set pretraga i nerijetko šalje pacijenata na konzilijarne pretrage kolegama drugih grana, što uz financijsko optere enje u kona nici usporava obradu, a usporava i obradu drugih pacijenata produžavanjem liste ekanja, što stvara dodatni pritisak na lije nike obiteljske medicine i hitne medicinske pomo i. Mnogi domovi zdravlja imaju svoje laboratorije, rentgene i drugu dijagnostiku, no Me imurje je još od vremena dok nije postojalo kao županija, nego kao op ina akovec u SFRJ, orsirano razvijalo bolni ku zaštitu unutar Medicinskog centra, s argumentom da je tako isplativije, a zahtjeve za decentralizacijom dijagnostike nije se ni razmatralo. Zbog nedostatka dijagnostike u obiteljskoj medicini pacijenti su isklju ivo upu eni na dijagnosti ku obradu u bolnici odakle bilo samoinicijativno ili po preporuci dijagnosti ara obradu izravno nastavljaju putem hitnoga bolni kog prijema. Zadnje dvije godine ak nam je ograni eno i dobivanje rezultata pojedinih pretraga, konkretno rentgenskih slika, a od nas se o ekuje da pacijenta vodimo u lije enju, savjetujemo ga i dajemo in ormacije, odre ujemo mu radnu sposobnost i sl. Bez rentgenske slike nerijetko jedino što možemo jest poslati ga u bolnicu da netko drugi obavi taj dio našeg posla. Kad takav pacijent jednom

nosi perspektivu kakvu je donosilo starijim generacijama. Drugim rije ima, starije su europske generacije, naravno, i doma e, potrošile sve što se potrošiti dalo, a na mla im je generacijama da pla aju cehove kod kr mara. Starije generacije, a ne mla e, dovele su zemlju pred ekološku i energetsku krizu. Zbog toga današnje mla e generacije, iako ih se ne smatra politi kima, druga ije prosvjeduju. One su danas postale zbiljski anarhisti, a ne samo teorijski, znatan dio mladih želi propast cijelog sustava vrijednosti na kojemu se temelji današnje društvo.

u e u bolni ki sustav, dobiva redovito termine za prekomjerne kontrole, umjesto da obiteljski lije nik odre uje njihovu potrebu i u estalost. Takvim na inom bolni ki sustav sam kreira pove anje broja usluga i smanjenje dostupnosti drugim pacijentima produljenjem lista ekanja. Optužbu koja je iznesena o kršenju zakona bez navo enja o emu se i koji zakon krši ne možemo prihvatiti. Ukoliko je zaista zakon prekršen, konkretni slu aj treba se riješiti i sankcionirati, umjesto generalizacija, koje javno iznesene bez dokaza stvaraju negativno raspoloženje javnosti prema obiteljskoj medicini.

Raspravu voditi na stru nim tijelima, a ne preko medija - Pove anje broja pacijenata u akove koj bolnici dio je pove anja korištenja zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji, a zapo inje pove anjem broja posjeta u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite bilo zbog bolesti, duljeg života, poticaja iz medija ili administrativnih razloga. Svi ovi uzroci jednako su vezani i uz korištenje bolni kih ambulanti (npr. ranije se obrada na IKu radila svakih 12 mjeseci bolovanja, a sad svakih 6 mjeseci, a za upu ivanje na IKu potrebni su svježi dijagnosti ki nalazi i mišljenja klini kih specijalista), pa je logi no da se proporcionalno pove ao i broj usluga u bolnici. Nitko nije osporio ve prije nekoliko godina izneseni podatak da u Hrvatskoj lije nik obiteljske medicine premašuje europski standard tri puta, što smanjuje vrijeme potrebno za kvalitetno zbrinjavanje pacijenata. Vrijeme posve eno pacijentu dodatno se smanjuje pove anim administrativnim i nepotrebnim kompliciranjem rada s ra unalom, koje umjesto pomo i postaje optere enje (za što svakako nisu krivi bolni ki lije nici, ali to je injenica našeg rada) i u kona nici vodi do smanjenja mogu nosti da sami zbrinemo pacijenta, ime rastu izgledi da takav pacijent završi u hitnoj medicinskoj pomo i, odakle je do bolnice samo korak. Uvo enje laboratorijskog rada u ambulante smanjit e vrijeme koje emo mo i posvetiti za lije ni ki i sestrinski rad za najmanje dodatnih 15 posto. Nije teško izra unati koliko e to u kona nici ponovno osjetiti bolni ke službe. Isti emo i injenicu da se bolni ki lije nici ne pridržavaju pravila o iniciranju odre enih terapijskih shema, tj. ne poštuju klauzule propisane od HZZO-a, ime nas odvode u konfliktne situacije naspram naših pacijenata, a znaju da odre ene lijekove pacijent može ostvariti samo putem odobrenja Bolni kog povjerenstva za lijekove. Na kraju želimo istaknuti da smo uvijek spremni na razgovor u svrhu rješavanja sadašnjih i budu ih problema putem stru nih i drugih mjerodavnih tijela, a ne putem medija. Pozivamo ujedno i vodstvo Županije da po ne ulagati u ljudstvo, uvjete i opremu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer e ina e uskoro bolni ki lije nici ostati jedini koji e zbrinjavati me imurske pacijente, kaže su u pismu - priop enju koje u ime lanova Me imurske podružnice KoHOMA potpisuje Zrinko Karlovi , dr. med.

Starijim generacijama bankrot države izgleda kao najve a mora i baba roga, a mla ima bankrot države nije nešto što se ne može ili ne e dogoditi. Naime, mla e generacije ve su izgubile ono najvrjednije, nadu i životnu perspektivu da e im biti bolje, pa nemaju više što izgubiti. Tako danas razmišljaju mladi Grci, ali i drugi mladi Europljani. Protesti i pobune mla ih generacija nisu od ju er, samo se to nije znalo. Još prije dvadesetak godina prosvjedovali su mladi Švicarci. Tada se govorilo: pa što ho e, imaju najbolji standard na svijetu, bogatstvo, sve imaju, pa zašto prosvjeduju. Ondašnja politi ka elita taj je prosvjed u Švicarskoj

9

AKOVEC NASTAVLJA sufinancirati pu ku kuhinju

Jedan obrok dnevno za pedeset korisnika Grad akovec e od 1. srpnja do 31. prosinca 2011. sufinancirati 50 posto troškova prehrane za korisnike pu ke kuhinje s podru ja Grada akovca, odnosno jedan obrok dnevno pet dana tjedno, za najviše 50 korisnika, prema popisu Centra za socijalnu skrb akovec. S obzirom na gospodarsku krizu, zajedni ki projekt Grada akovca i Me imurske županije u vezi s organiziranjem pu ke kuhinje za prehranu najugroženijeg dijela gra anstva pokazao se dobrom odlukom. Me utim, potencijalnih korisnika je sve više, dok su mogu nosti prora una Grada akovca limitirane. U suradnji s Me imurskom županijom Grad akovec bi u sljede em razdoblju nastavio sufinancirati 50 posto troškova prehrane za korisnike s podru ja Grada akovca. (BMO)

UNIŠTAVANJE ALERGENTA u Gradu akovcu

U obra un s ambrozijom uz pomo branitelja Pred nama je razdoblje cvatnje ambrozije, koje zapo inje po etkom srpnja i traje sve do prvih mrazeva u jesen. Pelud ambrozije jedan je od najja ih poznatih alergena koji izaziva niz vrlo neugodnih i ozbiljnih simptoma i u velikoj mjeri umanjuje radnu sposobnost i kvalitetu života svakoga desetog stanovnika Hrvatske. Jedini na in da se sprije i njegovo štetno djelovanje na zdravlje alergi nih osoba jest da se biljka uništi prije cvatnje. Grad akovec ve niz godina inicira i provodi mjere i aktivnosti usmjerene edukaciji stanovništva i pokretanju akcija uništavanja ambrozije prije cvatnje. Od naro itog zna aja za uspješnost borbe protiv ambrozije je odaziv i sudjelovanje svih institucija lokalne samouprave i samih gra ana. Svaku godinu u uništavanje ambrozije Gradu akovcu priska u u pomo Udruga hrvatskih branitelja lije enih od PTSP-a Me imurske županije i Udruga dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga Me imurske županije, uz simboli nu naknadu iz prora unskih sredstva namijenjenih zaštiti od ambrozije, u iznosu od 2.500 kuna pojedina no za svaku udrugu. Naknada im se ispla uje obro no po utvr enim uništenim površinama uništenog korova ambrozije. Nadzor i provedbu uništavanja ambrozije u okviru redovitog programa provodi komunalno redarstvo Grada akovca i GKP “ akom“. (BMO)

shvatila ili kao zakašnjelu reakciju na sedamdesete prošlog stolje a ili kao modu prosvjedovanja iz obijesti i nedostatka traganja za smislom života. No, sad se vidi da je u pitanju bilo sasvim nešto drugo, mladi su ve onda znali da dolazi vrijeme bez velikih o ekivanja i nada. Oni koji danas priželjkuju bankrot države imaju svoju skrivenu politi ku filozofiju: što ste zakuhali, sad platite. Bez obzira na posljedice. No, ve imaju i žive primjere bankrota, Argentina je propala, pa se potom digla. Tako više nije pitanje može li se takav scenarij izbje i, nego kako ga izbje i i tko e ponuditi nadu u bolji život.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

10

Kroz Međimurje

GRAD AKOVEC predlaže

Preustroj Javne vatrogasne postrojbe Uz niz drugih odluka koje su upu ene Gradskom vije u na usvajanje, Stru ni kolegij akove kog gradona elnika na sjednici održanoj u etvrtak donio je i onu o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovca. Jedina profesionalna vatrogasna postrojba na podru ju Me imurske županije do sada je, naime, bila pod ingerencijom Grada akovca, koji ju je uz državna sredstva i su inancirao. Novim prijedlogom osniva i Postrojbe postaju i druge jedinice lokalne samouprave u našem

kraju, naravno, one koje e to htjeti. Njihovi me usobni odnosi de inirat e se sporazumom. Prema prijedlogu gradona elnika Branka Šalamona, do sada nabavljena imovina Postrojbe ostat e u vlasništvu Grada, dok e sva budu a biti zajedni ka. Novi organizacijski oblik i odnosi doprinijet e boljem inanciranju, kvaliteti rada te e se ujedno legitimno urediti djelovanje Postrojbe, koja, premda akove ka, intervenira u svim dijelovima Me imurja, istaknuo je gradona elnik. (vk)

OBILJEŽENA 20. obljetnica od zaustavljanja tenkova u Murskom Središ u

Slovenci tek sada shva aju ulogu Hrvata i zahvaljuju

Polaganje vijenca na spomen - plo u - Mi u Lendavi, ali ni u Sloveniji, nismo odmah bili svjesni uloge koju su Hrvati 1991. godine odigrali zaustavivši tenkove u svijetu pete najmo nije vojske na putu prema Lendavi. Kasnije smo to shvatili i zahvalni smo vam na tome, rekao je to u Murskom Središ u na obilježavanju 20. obljetnice zaustavljanja tenkova JNA na putu prema Sloveniji Janez Somi, zamjenik lendavskog župana, koji je predvodio nikad do sada brojniju slovensku delegaciju. - Danas mnogi govore da nema novca i da se ništa ne može initi, osobito tako govore mladi. Ali ni 1991. godine nije bilo novca pa su u injene velike stvari i ovdje u Murskom Središ u, gdje su se obi ni ljudi suprotstavili nadmo nom neprijatelju i slomili ga, a kasnije je na tim iskustvima i temeljima stvorena neovisna

Hrvatska, izme u ostalog je na ju erašnjoj sve anosti rekao me imurski župan Ivica Perho , poru ivši da se ovaj doga aj u Murskom Središ u mora trajno obilježavati kako bi se o uvalo sje anje na jedan zaista povijesni doga aj, ne samo u Me imurju, nego i Hrvatskoj, pa i Sloveniji. I to su uz polaganje vijenca i paljenje svije a bile dvije najupe atljivije stvari na skupu kod Veterinarske stanice i kod Piramide u Murskom Središ u, kojem je nazo ilo nekoliko predstavnika javnog i politi kog života i svega par gra ana. Skupu su nazo ili i Zvonimir Rihtarec, ondašnji policijski na elnik u Murskom Središ u, Josip Rihtarec Pepi, ondašnji elnik MZ-a Mursko Središ e i drugi onda aktivni sudionici ovog doga aja. (S. Mesari )

Nikad brojnije slovensko izaslanstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

UZ PROSLAVU Dana op ine Mala Subotica dobre gospodarske vijesti

Prodane nove tri parcele u Zo Ministarstva stiže pola milijun - Protekla godina koju je obilježila gospodarska kriza re lektirala se i na našu op inu, no na sre u ne u tolikom obimu, rekao je izme u ostalog na sve anoj sjednici Op inskog vije a, održanoj u petak povodom Dana op ine Mala Subotica, na elnik Vladimir Domjani . Uz brojne mještane i op inske vije nike, proslavi u Domu kulture prisustvovali su i elnici susjednih op ina te me imurski župan Ivica Perho . Svoj prigodni govor prvi ovjek zatim je nastavio iznijevši podatke o vjerojatno najsnažnijem suboti kom adutu – Zoni poduzetništva. - U dvije tvrtke koje trenutno posluju u njoj zaposleno je 620 ljudi (Haix - 610, Me imurje metali - 10). U Zonu je u protekle dvije godine uloženo 9,000.000 kuna, a ovih je dana dobra vijest stigla od Ministarstva gospodarstva. Ono je za ovu godinu osiguralo 500.000, od ukupno potrebnih 1,000.000 kuna, kako bi Zona bila potpuno opremljena. Još više raduje informacija da je akove ko poduze e “Solekum” kupilo 3 parcele ukupne površine 9.000 kvadratnih metara pa je time do sada prodano oko 70% zemljišta. Zona u Maloj Subotici bit e dio budu e središnje gospodarske zone u Me imurju pa je Domjani županu Perho u ujedno uputio apel da se aktivnosti oko realizacije svega po mogu nosti ubrzaju. Kada je rije o ostalim aktivnostima op ine, na elnik Domjani podsjetio je na neka od ulaganja u op inskim naseljima – ure enje svla ionica NK Spartak, Društvenog doma Palovec, izgradnju pješa ko - biciklisti kih staza … Podsjetio je kako je u protekloj godini za socijalnu skrb, predškolski odgoj, prijevoz srednjoškolaca i

Uz brojne mještane i op inske vije nike, proslavi u Domu kulture prisustvovali su i elnici susjednih op ina te me imurski župan stipendiranje studenata izdvojeno ukupno 1,350.000 kuna. U sastavu op ine je i romsko naselje Piškorovec koje je uz pomo europskog novca potpuno infrastrukturno opremljeno. Izgra ena je vodovodna mreža, javna rasvjeta, asfaltirani su putovi. - Op ina Mala Subotica 2001. godine imala je 5.676 stanovnika, a prema rezultatima

ovogodišnjeg popisa sada ih broji 5.667. To je samo za 9 manje, no u obzir treba uzeti podatak da se u istom razdoblju broj stanovnika romskog naselja pove ao za 200. Me utim, i bez toga uvidjeli smo da u proteklih 10 godina na podru ju op ine nije bilo gradilišta za individualnu stambenu izgradnju pa smo krenuli u izradu de-

taljnih planova ure enja. Naselje Mala Subotica tako sada ima 50, a Palovec 40 gradilišta za obiteljske ku e, istaknuo je Domjani .

Kanalizaciju priželjkuju što je mogu e prije Od onoga što predstoji izdvojio je projekt izgradnje ka-

Dobitnici prvih op inskih priznanja

OP INSKO VIJE E op ine Kotoriba

Na red došla rekonstruk Aktualnim satom zapo ela je 19. sjednica Op inskog vije a op ine Kotoriba. Na elnik Ljubomir Grgec izuzetno je zadovoljan radovima u mjestu. Zapo ela je

Op ina prodaje trosobni stan Op insko vije e donijelo je odluku o raspisivanju i provo enju natje aja za prodaju trosobnog stana na adresi Kralja Tomislava 123/A pokraj Vatrogasnog doma, ukupne površine 83,76 kvadratnih metara. Prema procjeni sudskog vještaka, po etni iznos kupoprodajne cijene iznosi 265 tisu a kuna, a postupak objave, prikupljanja i otvaranja ponuda provest e tro lano povjerenstvo u sastavu Vinko Horvat, Slavica Maltar i Stanko Vugrin i . (alf)

gradnja kanalizacije, a kroz EIB 2 kre e sanacija ulica Sajmišna, Alojzija Stepinca i spoja tih ulica kod groblja uz ure enje pješa ko – biciklisti ke staze i parkirališnih mjesta. Nedavno je s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva potpisan ugovor o rekonstrukciji Kolodvorske ulice. Spomenuto Ministarstvo osiguralo je 150 tisu a kuna, a isti iznos op ina e izdvojiti iz vlastitog prora una. Grgec je najavio i kandidiranje daljnje sanacije nerazvrstanih cesta i adaptaciju Dje jeg vrti a kroz program EIB 3 u visini od 11 milijuna kuna. Zoran Radmani opet je predložio pove anje dotacije NK-u Grani ar. Smatra da sadašnji iznos od 60 tisu a kuna nije dovoljan jer samo za troškove zaposlene osobe koja se brine o sportskom parku odlazi 45 tisu a kuna. Predložio je da im se za iznos koji je op ina pla ala za komunalije pove a dotacija. Na elnik Grgec ponovio je da op ina prema zakonu ne može pla ati

komunalije za objekte koji nisu u njezinom vlasništvu. – Grani ar nije od pojedinaca nego “kotoripski“ i kada se objekt prenese na op inu mi emo komunalije pla ati kao i drugima. Nekada

sam predlagao da ta osoba pola radnog vremena radi za op inu, a pola za klub. Moj prijedlog tada nije prošao i mislim da jako mali broj klubova u Me imurju ima zaposlenu osobu na puno radno

Vinko Horvat: Što su radili ljudi u crnom na Dan državnosti u Kotoribi? Vije nika Vinka Horvata zanimalo je zašto je Dan državnosti, prema njegovim rije ima, obilježen neprimjereno skromno. – U Kotoribu su nam došli stranci u crnim košuljama koji su ulicama mahali s crnim zastavama i imali neko okupljanje. Pitam elnike jesu li oni znali za to, te zašto doga aj nije bio sprije en od nadležnih institucija. Nama izvana dolaze nešto organizirati, a mi nemamo pojma o tome. Takve stvari treba sprije iti. Tim doga ajem, a posebno svojim obilježjima,

uznemirili su veliki broj mještana i takvo nešto više ne smijemo dozvoliti, komentirao je Horvat, ne navode i o kojem je doga aju rije . Nije bilo teško otkriti da se vjerojatno radi o komemoraciji na grobištu Leš. Grgec mu je odgovorio da oni nisu bili upoznati s tim okupljanjem. Rekao je kako je od strane op ine uprili eno polaganje vijenaca za Dan antifašisti ke borbe i Dan državnosti, a MNK 75 organizirao je tradicionalan malonogometni klub. (alf)

5. srpnja 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BELICA proslavila Dan op ine

oni poduzetništva, a iz na kuna za daljnji razvoj iste

Na elnik Domjani u prigodnom govoru izme u ostalog je istaknuo: - U dvije tvrtke koje trenutno posluju u Poduzetni koj zoni zaposleno je 620 ljudi (Haix - 610, Me imurje metali - 10). U Zonu je u protekle dvije godine uloženo 9,000.000 kuna, a ovih je dana dobra vijest stigla od Ministarstva gospodarstva. Ono je za ovu godinu osiguralo 500.000 od ukupno potrebnih milijun kuna kako bi Zona bila potpuno opremljena nalizacije. Kako je rekao, prema pravilima Europske unije, koja bi, o ekuje se, trebala financirati tu zahtjevnu investiciju, op ina bi na red za njen po etak došla tek 2020. godine. Sve zbog toga jer je premala aglomeracija. Po sadašnjim projektima, naselja Sveti Križ i Piškorovec vezala bi se na drugi sustav. Stoga je op insko elništvo pokrenulo inicijativu da se Mala Subotica spoji u zajedni ku aglomeraciju s op inama Belica, Domašinec i Dekanovec. Time bi se ispunio kriterij – broj stanovnika od najmanje 10.000 i izgradnja bi mogla po eti ve 2015. godine. – Prije jedino ako se eventualno prona e drugi izvor financiranja. Na kraju svog

govora Domjani je ukazao i na injenicu da je, imaju i u vidu broj stanovnika, trošak rada op inske uprave me u najmanjima od svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj ( u Op ini su zaposlene 3 osobe). No, s obzirom na brojne projekte, ima mjesta i potreba za novo zapošljavanje, napominje. Na novinarsko pitanje, uo i sve ane sjednice, nije li s obzirom na Zonu poduzetništva i prora un, ija je realizacija u izrazito teškoj 2010. godini bila viša od 90%, Mala Subotica najuspješnija jedinica lokalne samouprave u Me imurskoj županiji, Domjani je odgovorio: - Borimo se da postignemo što bolje rezultate, ali smatram da je naš prora un s obzirom na broj stanovnika još premali. No, nadamo se decentralizaciji kako bi razvoj bio još brži. Predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic prisjetio se pojedinih odluka Op inskog vije a, ijim je prihva anjem dano zeleno svjetlo za realizaciju projekata. – Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem (davanjem u zakup ili prodajom) omogu en je razvoj OPG-a. Prodajom dijela Društvenog doma u Svetom Križu, gdje je s radom po ela moderna trgovina METSS-a, ostvaren je prihod za dogradnju Doma. Usvajanjem izmjena i dopuna Prostornog plana op ine stvoreni su uvjeti za legalizaciju naselja Piškorovec, a odlukom o komunalnom redu za održavanje isto e i reda na javnim površinama. Sve, a to je tek dio, realizirano je u vrijeme krize. Vjerujemo da smo zadovoljili naše gra ane, konstatirao je Mihalic. Župa n Perho i z me u ostalog je istaknuo da je Mala Subotica op ina koja može biti

zadovoljna ostvarenim aktivnostima. – U vrijeme koje nije zahvalno za nas koji smo u politici vi ste pokazali da znate dobro unkcionirati, konstatirao je. Gosti sve ane sjednice druženje su u petak nastavili domjenkom i veselicom pod šatorom kod Doma kulture. U okviru proslave Dana op ine u subotu je održano natjecanje seniora Vatrogasne

zajednice Me imurske županije, dok je u nedjelju nakon budnice Puha kog orkestra op ine Mala Subotica održan sve ani mimohod od Doma kulture do župne crkve, gdje je zatim služena sveta misa. Sve je završilo op inskim turnirom u nogometu te zabavom. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)

Dodjeli prvih javnih priznanja u povijesti op ine u srijedu prethodila žustra rasprava Na sve anoj sjednici po prvi put u povijes op ine dodijeljena su i javna priznanja. Me u 14 prijavljenih kandidata, dobitnici Plakete, odnosno Grba op ine Mala Subo ca jesu Dje ji vr “Poto nica” za unaprje enje predškolskog odgoja i obrazovanja, vele asni uro Vukalovi za vjerski i kulturni doprinos, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – ogranak Mala Subo ca za doprinos socijalizaciji branitelja i lanova njihovih obitelji te Kulturno - umjetni ka udruga “Zvon” Mala Subo ca za doprinos o uvanju kulturne baš ne. Op insku zahvalnicu primio je Juraj Škvorc iz Svetog Križa za doprinos promicanju ekologije. Odluku o dobitnicima na prijedlog posebno formirane komisije, na radnoj sjednici održanoj dva dana prije sve ane, u srijedu, donijelo je Op insko vije e. Ono je, me u m, bilo daleko od složnog pri tome poslu. Nakon glasne rasprave na rubu sva e, 9 vije nika podržalo je prijedlog, 4 su bila suzdržana, dok je HDZ-ov vije nik ujedno i bivši na elnik op ine Josip Šegovi glasovao pro v. Premda nisu sporili zasluge ni jednog od dobitnika, pojedini vije nici izrazili su nezadovoljstvo na inom na koji je proveden itav postupak odabira. U kri kama je prednja io Šegovi koji je ak ustvrdio kako se nešto skriva

i da su neki birani po rodbinskim i “kumskim” vezama. Vodstvo Op ine takve je optužbe odbacilo, dok je vije nik Valentin Šipuš kritizirao upravo Šegovi a kao bivšeg na elnika – kazavši da su se javna priznanja mogla uves još prije 10 godina, no da netko nije odradio svoj posao. Šegovi je istaknuo da pro v dobitnika nema ništa, no odluku ne podržava jer Povjerenstvo za dodjelu priznanja nije odradilo svoj posao. Me u kri arima se našla i njegova strana ka kolegica vije nica ur a Horvat koja je, izme u ostalog, našla za shodno da auditorij eksluzivno izvijes kako župnik Vukalovi ne e primiti priznanje (koje se odnosi za zasluge u proteklih godinu dana). Smatra, rekla je Horvat, da ga nije zaslužio jer nije realizirao sve što je planirao u protekloj godini. Subo ki župnik u petak je ipak, kao i svi ostali dobitnici, nagradu prihva o. - Nakon 17 godina po prvi put dodjeljujemo takve nagrade. Šteta što ih nije bilo prijašnjih godina. No, kad se radi tako nešto, nikada ne mogu svi bi zadovoljni. Ali ovo je tek prva godina pa vjerujem da e u narednom razdoblju svi koji su zaslužili dobi priznanja. Od nekoga smo morali po e , prokomen rao je cijelu “pri u“ na elnik Vladimir Domjani . (vk)

kcija Kolodvorske ulice vrijeme. Mi svaki mjesec redovito ispla ujemo klubu dotaciju koju je izglasalo Op insko vije e, odgovorio je na elnik. Ivana Kosa zanimalo je zašto neki Kotorip ani koji žive u svijetu više ne dobivaju Kotoripski vjesnik. - Razlog je jednostavan. Svi oni koji unatrag pet godina nisu dali dobrovoljni prilog više ne primaju vjesnik jer su troškovi pošiljke skupi, pojasnio je Grgec. Koliko e koštati priklju ak na kanalizacijsku mrežu, pitao je Dragutin Dolen i . Na elnik odgovora da je sve po starom. Cijena priklju ka je 5 tisu a kuna. Može se platiti na rate uz zadužnicu. Trošak svakog doma instva je iskop iz dvorišta i ugradnja šahta do uli ne mreže, a priklju ak nije mogu sve dok se ne završi izgradnja kanalizacije.

Prve izmjene i dopune prora una Pred Op inskim vije em našle su se prve izmjene i do-

pune ovogodišnjeg prora una. Planirana prihodovna strana umanjuje se za 1,147.314 kuna i po novome iznosi 7,456.786 kuna. Rebalans prora una na elnik Ljubomir Grgec opravdava izostankom namjenske pomo i iz državnog prora una za Dom za starije i nemo ne osobe u iznosu od 671 tisu u kuna i više planiranih nego dobivenih sredstava iz državnog, odnosno županijskog prora una. Radi se o programu “Dnevni boravak i pomo u ku i“, od ijeg je provo enja odustala spomenuta ustanova, a novac je unatrag nekoliko godina putem op ine osiguravalo Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. Grgec je posebno istaknuo iznos od 4,3 milijuna kuna koji nije dio prora una, a prvenstveno se to odnosi na daljnju izgradnju kanalizacije i sanaciju nerazvrstanih cesta. - To je veliki iznos koji e se uložiti u naselje s obzirom na recesijsku godinu, zaklju io je na elnik. Vi-

Za stradale Kotorip ane zajedni ko spomen-obilježje Na sjednici je donesen zaklju ak da e se za trajno sje anje na stradale za slobodu, na ulazu u Spomen - knjižnicu, urediti zajedni ko obilježje stradalima nakon I. svjetskog rata, poginulim i žrtvama u II. svjetskom ratu te stradalim i nestalim u Domovinskom ratu. Obilježja e se postaviti na na in da se obnove postoje e plo e poginulim i stradalim u II. svjetskom ratu, da se s lijeve je nik Zoran Radmani predložio je amandman da se planirana sredstava u iznosu od 50 tisu a kuna za izgradnju pothodnika kod škole ostave u prora unu i da se za 20 tisu a kuna pove aju teku e dotacije za sportske udruge. elništvo op ine reklo je da se

strane na ulazu premjesti obnovljena plo a sa zgrade bivšeg vrti a te da se s desne strane postavi nova plo a stradalim i nestalim u Domovinskom ratu. Na novoj plo i na i e se imena Božidara Mar etka, stradalog 1995. godine, i Stjepana Maleka, nestalog iste godine. U planu je da se spomen - obilježje uredi do 5. kolovoza, kada se obilježava Dan domovinske zahvalnosti. (al ) traže neka druga rješenja zbog što ve e sigurnosti djece, dok sportske udruge redovito dobivaju sredstva planirana prora unom. Amandman nije prošao, a rebalans je prihva en s 10 glasova za i 2 suzdržana. (Alen Fuš)

Položen kamen temeljac za sportsku dvoranu Nakon više godine iš ekivanja u Belici je, u sklopu proslave Dana op ine, položen kamen temeljac za novu sportsku dvoranu. Rije je o investiciji ukupno vrijednoj 7,585.034 kune, od ega 70% (5,316.000 kuna) izdvaja Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, a ostalo Op ina Belica i Me imurska županija. Dvorana e biti dvodijelna. Izgledom e, kaže beli ki na elnik Zvonimir Taradi, zapravo biti preslika dvorane u Selnici. Površina e joj biti oko 1.000 kvadratnih metara sa 700 mjesta za sjedenje i tribinama. Koristit e je, naravno, u enici osnovne škole, sportaši, ali i druge mjesne udruge. Posao je povjeren doma oj tvrtki "Me imurje graditeljstvo". - Još 2008. godine Op ina je potpisala ugovor o zajedni kom financiranju s resornim Ministarstvom, što je bio prvi korak k realizaciji investicije. Prije oko dva mjeseca završen je postupak javne nabave. Rok za završetak radova je godinu dana, no izvo a najavljuje da e to možda biti i ranije. U svakom slu aju, Belica e dobiti novi vrijedan sadržaj koji e koristiti svima, isti e Taradi. Nova dvorana posebno e obradovati gotovo 300 u enika, kao i nastavnike škole predvo ene ravnateljem Antunom Žuli em. U Belici, naime, na dvoranu ekaju skoro 30 godina, a nastava tjelesne i zdravstvene kulture održavala se u holu škole, koji je ujedno služio i kao blagovaonica. Govore i o ostalim investicijama, prvi ovjek Belice na sve anoj sjednici uz ostalo je istaknuo i kako se posebno radilo na razvoju gospodarstva, odnosno poduzetni kih zona. - U zoni Jug dobili smo prve stanovnike. Prodali smo dvije parcele te e, kako najavljuju vlasnici, na jesen po eti gradnja objekata. In rastruktura (elektri na energija, voda,

plin) do zone postoji, predstoji samo izgradnja unutar nje, za što je projektna dokumentacija gotova. Sada slijedi kandidiranje projekta prema Ministarstvu gospodarstva, kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva. Ono nas je do sada redovito 'pratilo'.

Udruženi proizvo a i krumpira gradit e skladište vrijedno 24,000.000 kuna Posebno vrijedan projekt osmislili pak su beli ki proizvo a i krumpira. Njih (za sada) 19 udružilo se u ideji da u poslovnoj zoni Jugozapad sagrade veliko skladište krumpira, ija se vrijednost procjenjuje na oko 24,000.000 kuna. U tijeku je izrada dokumentacije, a projekt e se kandidirati za financiranje iz europskog IPARD programa u 2012. godini. - Podredit emo se, naravno, toj investiciji kako bi pomogli i zadovoljili sve uvjete da se ona realizira, mada je sama zona ve uglavnom opremljena i unkcionira, isti e Taradi. U Belici slijedi i izgradnja kanalizacije. Projektna je dokumentacija izra ena. Dobivena je potvrda glavnog projekta za pro ista , a uskoro se o ekuje i za samu kanalizaciju. Projekti e u suradnji s Me imurskom županijom i Me imurskim vodama biti kandidirani za financiranje iz europskih ondova. Od investicija u op inskom naselju Gardinovec Ministarstvo gospodarstva potpomaže obnovu Društvenog doma koja se odvija po azama. - Dakako, ne zapostavljamo ni socijalu, kao ni društvene djelatnosti, predškolski odgoj, obrazovanje, kulturu, sport. S obzirom na financijsku i cjelokupnu situaciju u kojoj se nalazimo kao društvo u cjelini, u Op ini se trudimo voditi brigu o svakom podru ju i u tome smo uspješni, zaklju uje na elnik Taradi. (Velimir Kelkedi)

OP INA DONJA DUBRAVA u još jednom projektu EU

Održan prvi sastanak za projekt “Preko staza prošlosti na zajedni ki put“ U ma arskom Gradu Marcali održano je prvo konzorcijsko zasjedanje na kojem su obavljene aktivnosti uvo enja u IPA projekt EU “Preko staza prošlosti na zajedni ki put“. Nositelj projekta je Grad Marcali, prvi projektni partner Op ina Donja Dubrava, drugi partner je Op ina Mlinarci, dok je tre i projektni partner Op ina Zalamerenje. Na sastanku su sudionici utvrdili hodogram zajedni kih aktivnosti u provedbi projekta, na in provedbe pojedinih aktivnosti, provedbu javne nabave prema “PRAG“ proceduri EU,

te druge obvezuju e administrativne aktivnosti. Utvr en je datum sve anog otvaranja projekta, koji e biti u Donjoj Dubravi 20. srpnja 2011. godine, kada e se na kon erenciji za javna glasila dati i ukupne in ormacije o ciljevima i vrijednostima projekta. Na kraju sastanka potpisan je zajedni ki ugovor o partnerstvu sva etiri sudionik. Iz Op ine Donja Dubrava na konzorcijskom zasjedanju bili su na elnik Marijan Varga, pro elnik Upravnog odjela Ivan Štefi i Kristina Kuzmi ispred Dje jeg vrti a “Klin ec” Donja Dubrava. (al )

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

ZAVRŠEN PONOVLJENI NATJE AJ za izgradnju pro ista a kanalizacijskih voda op ine Donji Kraljevec

Ponovno žalba Tehnixa, odluka u rukama Državne komisije za žalbe Pro ista kanalizacijskih voda op ine Donji Kraljevec, najvažniji objekt komunalne infrastrukture, koji stavlja u funkciju kompletnu kanalizaciju za šest naselja op ine, Donji Kraljevec, Hodošan, Donji Hraš an, Sveti Juraj u Trnju, Palinovec i Donji Pustakovec, ovu godinu sigurno ne e biti izgra en, pa je time cijeli projekt doveden u kašnjenje. Naime, kao i zadnji put kad je bio raspisan natje aj za pro ista u Donjem Kraljevcu, došlo je do žalbe. Na ovogodišnji natje aj za izgradnju pro ista a op ine Donji Kraljevec, koji bi se trebao inancirati ponajviše iz sredstava Hrvatskih voda, odnosno takozvane kreditne linije 305, javilo se šest ponu a a. Povjerenstvo je kao najbolju ponudu odabralo onu Zajednice ponuditelja koju okuplja tvrtka “ urkin“, a koja se sastoji od nekoliko podizvo a a te jedne njema ke tvrtke koja je radila na pro ista u u Koprivnici. Dva ponuditelja koja nisu prošla pregledala su natje ajnu dokumentaciju, no nisu se žalila. Žalila se, me utim, tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca, što zna i da e se provesti postupak žalbe na državnoj razini.

Za sad dva scenarija Za gradnju pro ista a op ine Donji Kraljevec sad postoje dva scenarija. U blažoj varijanti, ukoliko bi državna komisija za žalbe odbila žalbu Tehnixa, pro ista bi se mogao po eti graditi ove godine i sredstva linije 305 iz Hrvatskih voda bila bi iskorištena. U težoj varijanti, ukoliko se natje aj ponovi, odnosno poništi, pro ista kanalizacijskih voda op ine Donji Kraljevec ne bi se ove godine uop e gradio. Naime, sredstva za pro ista bila bi preusmjerena nekamo drugamo, jer je mnogo otvorenih investicija, a kako ne bi propala. Konkretno, lako je mogu e da se umjesto planiranog pro ista a u Donjem Kraljevcu tim sredstvima gradi kanalizacija Preloga ili nekoga drugog naselja u županiji. Ukoliko se to dogodi, nastat e višegodišnji zastoj u izgradnji pro ista a Donji Kraljevec, jer treba ponovno osigurati sredstva, a to ne e biti lako ni jednostavno. S druge strane, op ina Donji Kraljevec ve je zadužena i sigurno ne bi sama mogla inancirati pro ista . Zbog toga što je poslova malo, državna komisija za žalbe ima jako puno žalbi jer se mnogi žale, pa je to još jedna od poteško a, naime, mogu e je da žalba Tehnixa do e dosta kasno na red, što opet zna i da bi sredstva za pro ista (neslužbeni rok za programe ve je gotovo prošao) bila preusmjerena. Konkretno, ukoliko se ništa ne dogodi u narednih mjesec dana, sredstva e vjerojatno biti preusmjerena. Zbog toga e svi zainteresirani s velikim nestrpljenjem o ekivati što e odlu iti komisija za žalbe na državnoj razini, to nije Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. (J.Š.)

Gosti na otvorenju solarne centrale

U KRIŽOPOTJU otvorena prva solarna elektrana tvrtke “Solektra”

U Me imurju se gradi dvadesetak solarnih centrala U Križopotju je u petak puštena u redoviti pogon solarna elektrana tvrtke “Solektra”, snage 30 kW. Elektranu je uz prigodnu sve anost u rad pustio Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva. U ime tvrtke “Solektra” mr. sc. Goran Oreški iznio je podatak da e elektrana godišnje proizvesti oko 45.000 kW elektri ne energije, što je dovoljno za oko petnaest doma instava. To je ujedno prva solarna elektrana tvrtke “Solektra”, druga po redu, solarna elektrana “Berko” uskoro e biti dovršena u akovcu, a tvrtka projektira i gradi još tri solarne elektrane u našem kraju. U Me imurju se u ovom trenutku dobiva oko 66 kW iz solarnih elektrana, pa smo po tome druga županija u Hrvatskoj, odmah iza Istarske. U pripremnoj je fazi gradnja još dvadesetak solarnih elektrana u Me imurju, rekao je Goran Oreški.

On je u ime tvrtke “Solektra” zahvalio tvrtkama koje su sudjelovale u projektu te tako stjecale nova iskustva. U projektiranju solarne elektrane sudjelovale su tvrtke C-Projekt, MBT inžinjering, KA Biro, te Princon. Izvo a i radova bile su tvrtke Tekeli projekt inženjering i Elektroinstalateri akovec, te zahvaljuju i Elektri akovec i HEP-u na razumijevanju i pomo i, kao i hrvatskim energetskim regulatorima, agencijama HERA I HROTE i stru njacima iz Ministarstva gospodarstva. Visina subvencija ne e se mijenjati Ravnatelj Uprave za energetiku Darko Horvat uz ostalo je rekao da je u Ministarstvo pristiglo preko 700 zahtjeva za izgradnju elektrana, od toga oko 300 zahtjeva za proizvodnju solarne energije. Država subvencionira cijenu kilovata i izgradnju solarnih elektrana te proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što se pokazalo dobrim potezom, jer je

Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku, pušta u rad solarnu centralu tvrtke “Solektra” zainteresiranost ulaga a sve ve a, a posebno mu je drago što je jedna od prvih solarnih centrala ve e snage izgra ena baš u Me imurju. Ne o ekuje se da bi se u dogledno vrijeme visina subvencija mijenjala, a postupak za gradnju malih solarnih centrala bitno e se pojednostaviti, rekao je on. O ekuje se još ve a zainteresiranost ulaga a, za sada je najve i kamen spoticanja nedostatak sredstava, mnogi se plaše skupih kredita, a o ekuje se i razvoj doma e industrije solarnih panela.

Ugovori na dvanaest godina

Mladi stru njaci, suvlasnici tvrtke mr. sc. Goran Oreški i Marko Bratkovi , profesor u Gimnaziji akovec

Ugovori za proizvodnju elektri ne energije sklapaju se na dvanaest godina, a kako se solarne elektrane isplate i uz kredit za šest do osam godina, mogu e je ostvariti i zaradu. Nakon dvanaest godi-

UDRUGA ZA NATJECANJE ora a Me imurske županije

Poziva ora e na natjecanje Udruga za natjecanje ora a Me imurske županije poziva sve zainteresirane poljoprivredne proizvo a e koji bi se željeli okušati u oranju da se pridruže na sedmom županijskom natjecanju u oranju. Natjecanje e biti održano 30.

srpnja na polju izme u Ivanovca i Štefanca, u organizaciji Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije i Hrvatske poljoprivredne komore - JSS, podru ni odjel Me imurske županije, dok je glavni pokrovitelj ove manifestacije Me imur-

ska županija. Dvojica prvoplasiranih natjecatelja branit e boje naše županije na 9. natjecanju ora a Republike Hrvatske, koje e se održati u Karlova koj županiji. Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani bez obzira na spol, godine,

na, postoje e solarne elektrane e, kao i svaki drugi proizvo a elektri ne energije, i dalje plasirati energiju u sustav po budu im tržišnim cijenama. Posebno zadovoljstvo izrazio je napretkom u gradnji doma ih vjetrenja a, tvrtka “Kon ar” ve gradi vjetrenja e snage 2,5 MW, a po brzini isporuke brža je od svjetski renomiranih tvrtki, što zna i da je postignut znatan napredak i u tom segmentu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. To zna i da se i Hrvatska uklju uje u energetsko tržište i kao dobavlja opreme. Službenom otvorenju prve solarne centrale tvrtke “Solektra” bili su uz suvlasnike prof. Marka Bratkovi a i mr. sc. Gorana Oreškog nazo ni i brojni gosti iz regulatornih agencija, te predstavnici Zagreba ke banke, ali i zainteresirani za gradnju iz našeg kraja. (J. Šimunko)

plug ... Natjecanje se organizira u dvije kategorije: oranje plugovima ravnjacima i premetnjacima. Tako er nije obavezno da natjecatelji budu lanovi Udruge za organizaciju natjecanja ora a Me imurske županije. Prijave na natjecanje zaprimaju se do 22. srpnja 2011. u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori - Javnoj savjetodavnoj službi - Podru nom uredu Me imurske županije, Zrinsko - frankopanska 9/III u akovcu, tel. 040/373-375 ili 040/373-371. (SP)

5. srpnja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO BEZ KOMARACA, ali zato nikad više puževa

Nema ljetnih napasnika, ali zato su gornje Me imurje preplavili puževi Grad Mursko Središ e nedavno je zaprimio ponudu akove kog Bioinstituta za suzbijanje komaraca, ali je ponuda stavljena na ekanje, jer trenutno za ovu namjenu nema 15.800 kuna, koliko bi stajalo zaprašivanje. No, na sre u, nema previše komaraca u Murskom Središ u, a kako saznajemo nema ih gotovo nigdje u Me imurju. ak niti u naseljima blizu rijeka, potoka ili „graba“ nema Ova povoljna situacija tuma i se injenicom da je dvije godine uzastopno zaprašivanje protiv komaraca doprinijelo uništavanju larvi komaraca. Stoji pak injenica da se komarci ovog trenutka mogu izbrojiti na prste, za razliku od ranije kada su bili prava pošast, od koje su se ljudi doslovce skrivali u ku ama, a bilo je i oboljelih.

Ljetos komarci baš ne idu na “gozbu krvi“

Puževi ine velike štete Žitelji gotovo svih naselja op ine Gornji Mihaljevec požalili su se komunalnom redaru Vidu Mar ecu da im puževi ine ogromne štete u vrtovima, cvjetnjacima i poljima. Rije je o puževima gola ima svih vrsta, veli ina i boja, a zajedni ko im je uništavanje listova povr a, cvije a i drugog bilja.

Ljudi se protiv puževa bore svim na inima i sredstvima, od izi kog uklanjanja, preko soljenja, do prskanja otopinom kopriva, ali ništa ne pomaže. Kako je Mar ec po struci inženjer agronomije, preporu uje kemijsko, ali ne štetno uništavanje ovog trenutka najneželjenijeg gosta u gornjomihaljeve kim doma instvima. Mar ec za suzbijanje puževa preporu uje limacid – pužomor, koji se u povrtnjacima i vrtovima rasipa kao mamac po tlu izme u i ispod biljaka, nikako po njima. U niskom ukrasnom bilju te jagodama prije cvatnje i nakon berbe pužomor se rasipa preko biljaka, dok se u nasadima preporu uje samo kod jakih napadaja. Tretiranje se obavlja po suhom vremenu i na istoj površini smije se obaviti najviše dva puta godišnje. (S. Mesari )

Puževi su ljubitelji piva Problem s puževima pove an je njihovim unosom Španjolskog puža gola a (Arion lusitanicus) iz zapadnog Sredozemlja u Srednju Europu. Ovi puževi izlu uju gorku sluz zbog koje ih ovdašnji grabežljivci izbjegavaju. Osim toga, vrlo brzo se kre u u odnosu na druge vrste puževa, svejedi su i šire se kao invaziona vrsta na uštrb drugih vrsta. Kemijski je puževe najbolje suzbijati pripravkom metaldehida i metiokarba, koji se rasprostranjuje oko biljaka. Puževi su ljubitelji piva te je potrebno pivo nato iti u male ašice (od jogurta i sli no) i posudice zakopati u tlo

Španjolski puž gola voli pivo s rubom od oko 1 centimetra, kako ne bi u pivo upali korisni kukci. Mirisu piva puževi ne e odoljeti, a svaka dva - tri dana potrebno je ukloniti “pijane” puževe i nato iti novo pivo, kaže i preporu uje Slavica Musta iz akove kog Bioinstituta. (sm)

TU I OKO NAS Antun Vondra, umirovljeni u itelj biologije, kemije i prirode u Svetom Martinu na Muri

Sre om, dogodio nam se Sveti Martin na Muri - Vondra je eh iz Ivanova Sela kod Grubišnog Polja, koji je 1967. godine zajedno sa suprugom Blaženkom došao za u itelja u ondašnji Martin na Muri, i kaže da mu je to nešto najljepše što mu se dogodilo u životu U Svetom Martinu na Muri živi Antun Vondra, umirovljeni u itelj biologije, kemije i prirode, koji je u svoje 42 godine u iteljskog rada odgojio generacije i generacije u enika, koji danas o njemu lijepo govore, jer je bio u itelj koji je razumio probleme koje su mladi imali i nikada ni jedno dijete nije kažnjavao slabim ocjenama ili pljuskom, što je nekada bila sasvim normalna odgojna mjera. - Istina, djecu nikada za nestašluke ili zbog neznanja ili što nisu napisali doma u zada u nisam kažnjavao slabijim ocjenama. Posebno sam bio obazriv prema siromašnoj djeci, osobito onih koji su pješice s brjegova dolazili u školu. A pljusnuo jednog jesam. I to jer je pravio nered na hodniku kad sam ja bio dežurni u itelj. I, vjerujte, žao mi je i dan - danas što sam to u inio, kaže Antun, prebiraju i po prošlosti koja je zapo ela u zapadnoslavonskom Ivanovom Selu i polako završava u Svetom Martinu na Muri, koji kod

njihovog dolaska nije imao naziv Sveti. - Kada smo tražili posao, žena i ja dobili smo dva poziva. Jedan iz Martina na Muri i jedan iz Dragali a. Odlu ili smo se za Martin na Muri i to nam je bio odli an potez, jer smo ovdje sreli dobre i radišne ljude, a znamo što se u Dragali u dogodilo za vrijeme Domovinskog rata, odlu no govori Vondra, podsje aju i da u Dragali u živi srpsko stanovništvo koje devedesetih godina nije bilo na strani Hrvata i ostalih narodnosti kojih u ovom dijelu naše domovine ima mnogo.

Osnovao vo njak sa starinskim sortama Prvi susret s Me imurcima supružnici Vondra imali su na akove kom autobusnom kolodvoru i bio im je poprili no udan jer nitko od putnika nije govorio hrvatski. - Naravno, svi su govorili me imurski, a mi smo shvatili da smo sada negdje drugdje. U školi nas je

Antun Vondra: - Posebno sam ponosan na vo njak s 30–ak starinskih sorti vo aka, koji je dobra osnova za nove generacije koje e ovdje mo i raditi na o uvanju starinskih sorti jabuka i krušaka do ekala ravnateljica Darinka Živkovi , koja nas je smjestila u stan obitelji Hren, a kasnije smo sve do 1975. godine stanovali u zgradi Starea pošta, a potom se doselili u u iteljski blok, gdje smo i sada. Sve ovo vrijeme u Svetom Martinu na Muri mi je bilo lijepo, prelijepo, upoznao

sam mnoge ljude i odgojio mnoge u enike koji su danas dobri ljudi i vrsni stru njaci, poput magistra Tomislava Tomši a, njegovog prezimenjaka An elka, zatim Branka Varši a, mnoge u itelje i asne ljude. Posebno sam ponosan na vo njak s 30–ak starinskih sorti vo aka koji je dobra osnova za nove generacije koje e ovdje mo i raditi na o uvanju starinskih sorti jabuka i krušaka. Sretan sam što sada vo njak jako dobro vodi mla i kolega profesor Dražen Crn ec, zadovoljno govori Antun, i kaže kako nije nau io govoriti me imurski, ali da sve razumije, kao i što svi njega razumiju. A dobro ga razumiju i njegove p ele na Vencu, a izbjegavaju jedino ribe u Murinim rukavcima.

U Me imurju se isplati živjeti, osobito uz Muru Supružnike Vondra, koji imaju dvije k erke i etvero unu adi, u Me imurju su najviše oduševili ljudi, koji su miroljubivi i vrijedni. - Znate, mi Slavonci baš i nismo miroljubivi i ovo nam je prava radost što su ljudi ovakvi, danas se to veli tolerantni.

Ovdje u Me imurju i Svetom Martinu na Muri posebno se isplati živjeti, osobito uz rijeku Muru. Još da je ostala onakva stara Mura kakvu smo zatekli kad smo ovamo došli. Kada bih iznova bio na po etku kamo i i i gdje raditi i živjeti, opet bih izabrao Sveti Martin na Muri. Isplatilo se ovdje raditi i živjeti, zbog svih ovih dobrih ljudi i zbog naše obitelji, koja je ovdje našla mjesto za koje mogu re i samo najbolje, na odlasku je rekao Antun Vondra, a supruga je mudro šute i dala do znanja da je tako. Ona e za naše novine govoriti drugom prigodom, jer je iznimna osoba. Antun Vondra bio je društveno i politi ki aktivan ovjek i jedan je od inicijatora za asfaltiranje ceste prema danas kultnom Vencu. Danas nije u politici, ali je me u ribi ima, ijem pozivu se oglušivao sve do mirovine i sada je njihov. Rado se sje a svih kolega u itelja i posebice ravnatelja Tomislava Paljaka, za kojeg kaže da je poseban ovjek, jednostavno ljudina. Bivši u enici s kojima smo razgovarali kažu kako je drug, gospodin, u itelj ili nastavnik, kako su ga kada morali oslovljavati, bio pravedan i strog, osje ajan i pun razumijevanja za sve u eni ke nevolje i radosti. (Stjepan Mesari )

MARTINUŠEVEC

Spomenik od lipe Nekoliko žitelja i entuzijasta Martinuševca izrazilo je želju da se u naselju postavi kip Svetog Martina od lipe, te je o tome izvijestilo Op inu Gornji Mihaljevec, od koje o ekuju odobrenje te nov anu pomo . Kip Svetog Martina žele imati iz razloga što je naselje po njemu dobilo ime i što se Martinuševec uz Štrigovu spominje kao jedino naselje u gornjem Me imurju koje je 1530. godine imalo sakralnu gra evinu. U Martinuševcu je to bila kapelica koja se nalazila na staroj rimskoj cesti koja je od Prhovca preko Martinuševca vodila do toplica u Vu kovcu (danas Toplice Sveti Martin), o emu puno zna Ivan Novak, koji se zalaže da Martinuševec kao jedno od najstarijih me imurskih naselja dobije kip, odnosno spomenik na dugu, tešku i u novije vrijeme ljepšu povijest. (sm)

SVETI MARTIN na Muri

Škola za vožnju biciklom Biciklisti ki klub “Mura - Avantura“ iz Svetog Martina na Muri od 4. do 9. srpnja 2011. organizira Dje ji ljetni kamp za u enike od 4. do 8. razreda osnovne škole. Kamp e se održavati na sportskim terenima Spa & Sport Resorta u Toplicama Sveti Martin, svaki dan od 17 sati, a subotom od 10 sati. Vodit e ga profesor Branimir Štimec, peterostruki državni prvak u mla im kategorijama, a kotizacija iznosi 100 kuna po djetetu. Sve informacije mogu se prona i na web stranicama BK-a “Mura Avantura“. (sm)

14

Poljodjelstvo

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Sve više doma ih proizvoda Zadnja lipanjska srijeda na akove kom sajmu bila je "Petrovska sreda" jer je bio blagdan svetih Petra i Pavla, a na akove kom placu i sajmu bio je u znaku sve ve ih koli ina doma ih - me imurskih proizvoda. Bilo je kruški petrovki, višanja, krastavaca, meda, pili a i ra i a, mladog krumpira i mladog je ma, i sve to s me imurskih polja, vo njaka i vrtova. Sve se dobro prodavalo, osim drva na sajmištu, jer ljudi rezoniraju ... pak gdje je još zima. Živahno i zanimljivo bilo je kod pe enjara, a i politi ari su se po eli motati po

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - pšenica - kukuruz - je am - mladi krumpir - stari krumpir - krastavci - paradajz - mladi luk - bukova drva - kobasice

1,60 kn/kg 1, 70 kn/kg 2,00 kn/kg 3 kn/kg 1,20 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kg 5 kn/pušlek 230 kn/m 20 kn/par

sajmištu. Uglavnom, bilo je dobro, veselo i živo i na placu i na sajmu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Dobar urod najava su dobrog vina

OBITELJ TRBUHOVI iz Lopatinca pobrala ovogodišnji crveni ribiz

Nadmašene sve dosadašnje berbe Vrlo pogodni uvjeti u kojima je cvao te dozrijevao ovogodišnji urod crvenog ribiza na imanju obitelji Mladena Trbuhovi a iz Lopatinca, koja uzgaja crveni ribiz i proizvodi vino od crvenog ribiza, uvjetovali su da se obitelj može pohvaliti najboljim urodom do sada. Ukratko, nadmašen je lanjski rekordni gotovo nevjerojatan urod. - Ovo je i koli inski i kvalitetno najbolji urod od svih do sada. Posebno se to odnosi na bobice koje su optimalne veli ine i popunjenosti sladorom,

kaže Mladen, dodaju i kako e zasigurno i u jesen i vino biti najbolje do sada. - Prirodno ribiz nema mnogo še era te ga je potrebno dodavati kod procesa fermentacije, odnosno vrenja. Ovu smo godinu dodali znatno manje še era, jer ga je u bobicama bilo zaista puno, kao nikada do sada. Što je tome pogodovalo? Vjerojatno dobro vrijeme u trenucima stvaranja bobica, odnosno momenta kada su bobice poprimale boju, zadovoljno govori Mladen, pionir proizvodnje ribizovog vina u Me imurju.

Vino iznimnih ljekovitih svojstava - Vino od crvenog ribiza izuzetno je vino po boji, okusu i mirisu i, što je važno, po sadržaju (ja ini volumena) alkohola, te ljekovitim svojstvima. Obitelj Trbuhovi posjeduje vlastiti nasad ribiza, i to na površini od oko 600 etvornih metara. Nije nevažno da se parcela nalazi na izuzetno pogodnom položaju, na mikrolokaciji "Pekel" podno crkve Svetog Jurja na Bregu. Trbuhovi i su se uzgojem ribiza po eli baviti sada ve davne 1982. godine u pronalaženju dodatne zarade. Prvih nekoliko godina ribiz, dakle, bobice, prodavali su sloven-

Lijepe i velike bobice odlaze u “kveštranje”

skoj Emoni, što im je tog trenutka bilo isplativo. Želja imati vlastito vino u vlastitoj butelji prevladala je nad trenutno dobrom

zaradom. Krenuli su u neizvjesnost, koja je na kraju rezultirala ostvarenjem želja. Imaju vlastito vino u vlastitoj butelji.

Bera i su uvijek prijatelji koje veseli dobar urod

5. srpnja 2011. Desetlje e buteljiranja i laširanja - Evo, prošlo je jedno desetlje e kako vino buteljiramo i laširamo i njime se ponosimo i moja obitelj i ja. Još uvijek, na žalost, nemamo razra eno tržište i uglavnom ga prodajemo poznanicima i prijateljima te ga darujemo i sli no. Vjerujem kako e se sinovi Jurica i Mark htjeti ovime baviti i da e ovo vino, koje se ne pije po zabavama kao gemišt nego u manjim društvima, na i svoje mjesto ne samo na hrvatskom tržištu, nego i šire. Od berbe do stavljanja u boce moj je vlastiti na in i postupak i mogu re i kako su signali od kuša a da smo pogodili. Istina, vino sadrži visok postotak alkohola, preko 15 posto, ali, ako se pije u umjerenim koli inama, nema problema. Štoviše, ribizovo vino svojevrsni je lijek protiv anemi nosti i bezvoljnosti i znam mnoge kojima se zdravlje popravilo bez lije nika, uz dnevnu ašicu našeg vina od crvenog ribiza, ponosno govori Trbuhovi , dodaju i kako e ovogodišnje imati još bolju kvalitetu jer nije uop e provo ena nikakva kemijska zaštita, ak ni zimsko prskanje. (Stjepan Mesari )

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Ljeto i oleandri Nerium oleander, kako je oleandru stru no ime, zimzeleni je grm rasprostranjen u južnuj Evropi, sjevernoj Africi, i Maloj Aziji. Mediteranska je biljka ali se ve dugo koristi kao dekor uz stepeništa ili terase i u našim kontinentalnim vrtovima. Posa en je u posude da se može zimi unositi u zašti ene i grijane prostore jer je minimalna temperatura koju podnosi -8 stupnjeva. Oleandru je na +30 taman dobro. Ljeti ga treba obilno zalijevati i prihranjivati, a u hladnom dijelu godine malo ili nikako. Svi su dijelovi oleandra otrovni. Držite dalje od djece. U kori i liš u sadrži otrovne glikozide kao što su neriin, oleandrin, nerianthin i druge strahote koje se iskorištavaju kao otrovi i kao lijekovi. Uvijek je to tako, važno je s koje strane gledamo. Oleandar je srednje visoki do visoki cvjetni grm. Izrazito snažnog porasta, tamo gdje mu uvjeti odgovaraju. Liš e ove biljke pršljenasto je raspore eno, sa 3, rije e 4 lista

na kratkoj peteljci u svakom pršljenu. Ono je kožasto, tamnozeleno, cjelovita ruba, suli asto, do 18 cm dugo i 3-3,5 cm široko. Vazdazeleno. Cvjetovi su u vršnim paštitastim cvatovima, blago slatkastog mirisa. aška je petodijelna, vjen i ruži ast, žut, bijel ili crven sa 2-4 trepavi aste ljuske u grlu. Cvate od lipnja do rujna. Kod zalijevanja ga nemojte polijevati po cvijetu, to nikako ne voli. Cvatnja je vrlo bogata. Dobro mu je bilo koje prosje no dobro vrtno tlo, ali mora biti dobro ocjedno. Dobro uspijeva samo na sun anom mjestu. Najniža temperatura koju može podnijeti je -8 stupnjeva, i to samo ako se postepeno pripremi na to. esto se sadi u vrtovima i parkovima

kao soliter, ili široka cvjetna neformalna živica posebno uz mediteranske promenade i šetnice. Na kontinentu se sadi u posude, da se može zimi unijeti u zašti eni prostor. Orezivanje je potrebno. Kod tog treba odstraniti slabe ili ošte ene izbojke i prorijediti grm na prihvatljivih 5-7 glavnih izbojaka. OPREZ: Svi su dijelovi oleandra otrovni. Ako ste bezvoljni ovih sparnih ljetnih ve eri, mirisi oleandra na terasi pobudit e nostalgiju i vratit vam želju za trajanjem i putovanjem. Samo nemojte pretjerati, pa da svi odjednom odete u toplije krajeve. Tko e onda k u Me imurju pla ati porez? Pozdrav, vrtoljupci!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Osiguranje kvalitete uzorkovanja voda Prilikom uzorkovanja potrebno je dobiti reprezentativan uzorak koji predstavlja cjelinu iz koje je uzet, te po svojem kemijskom sastavu odgovara cjelini. Kao preduvjet dobivanja reprezentativnog uzorka je homogenost, koja je uglavnom zadovoljavaju a u slu ajevima uzorkovanja voda. Osiguranje kvalitete uzorkovanja razli itih vrsta voda nužno je zbog pra enja u inkovitost metoda uzorkovanja, te posebice razli itih koraka u procesu uzorkovanja. Služi za otkrivanje izvora pogrešaka, te njihove veli ine koja može utjecati na ukupnu to nost analiti kih podataka. U literaturi je navedeno da se 67 % ukupnog standardnog odstupanja analiti kih podataka odnosi na uzorkovanje, 20% na pripremu uzorka i

samo 13% na mjerenje. Stoga je nužno prepoznati pogreške uzorkovanja i svesti ih na najmanju mogu u mjeru. Pogreške vezane uz uzorkovanje esto su zanemarivane i mnogo manje prou avane od pogrešaka vezanih uz instrumentalna mjerenja. Da bi uzorak ostao reprezentativan do samog ispitivanja u laboratoriju potrebno je o uvati stabilnost uzorka prilikom rukovanja i transporta uzoraka. Uzroci pogrešaka uzorkovanja mogu uklju ivati: a) one iš enje (može biti uzrokovano materijalima od kojih je izra ena oprema za uzorkovanje, posude za uzorkovanje, me usobnim one iš enjem uzoraka i uvanjem uzoraka, te njihovim neodgovaraju im pohranjivanjem i transportom)

b) nepostojanost uzorka (vrsta upotrijebljenih posuda i spremnika za uzorkovanje može utjecati na postojanost parametra koji se odre uje, od uzorkovanja do analize zbog nepostojanosti samog uzorka i uvjeta u kojima se uzorci uvaju i transportiraju) c) neispravno uvanje (izbor posuda i spremnika za uzorkovanje utje e na nepromjenjivost parametara i na izbor na ina uvanja) d) neispravno uzorkovanje (odstupanje od postupka uzorkovanja, ili sam postupak, mogu biti izvori pogrešaka) e) uzorkovanje iz nehomogene vodene mase f) transport uzorka U okviru pra enja kvalitete uzorkovanja može se obuhvatiti: • izbor tehnike uzorkovanja

• mjesta uzorkovanja • broj i vrsta uzetih uzoraka • osposobljavanje tehni ara za uzorkovanje • transport uzoraka • uvanje uzoraka Svaki ovaj navedeni korak u procesu uzorkovanja može utjecati na kona ni ispitni rezultat, te ih je potrebno, koliko je god mogu e, obuhvatiti u okviru validacije uzorkovanja. Na taj na in može se osigurati na in pra enja i otkrivanja pogrešaka uzorkovanja, pokazati da su pogreške uzorkovanja pod nadzorom, te ukazati na mogu u promjenjivost uzorkovanja. Mario Posedi dipl.ing.

16

Obrazovanje

GOSPODARSKA ŠKOLA akovec uspješno privela kraju IPA projekte “Agronet“ i “Agrofutura“

Obrazovano ak 169 cvje ara - aranžera, vinogradara vinara i vo ara!

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

EPILOG DRŽAVNE MATURE u me imurskim srednjim školama

Trojka je i prosje na ocjena me imurskih maturanata, uz sjajne iznimke! - U šest srednjih škola Me imurske županije državnoj maturi pristupilo je 706 u enika. Prema podacima koje su nam ustupile škole, njih 680 uspješno je položilo ispit zrelosti, a 26 je onih koji nisu položili po jedan od ispita, uglavnom viših razina. Isto toliko maturanata zbog negativnih ocjena nije uop e pristupilo državnoj maturi

Edukacijom za vinogradare - vinare, kao i za cvje are - aranžere i vo are, osim teorije, obuhva en je i prakti an rad

- Mijo Smolec (68) iz Gori ana u mirovini je od 1994. godine. Pola radnog vijeka proveo je kao u itelj likovnog odgoja, a pola, kako sam kaže – u uniformi, odnosno kao carinski radnik. Svih tih godina marljivo je brinuo o 800 trsova svoga i još 800 trsova o eva vinograda, a nakon što je zauvijek pospremio svoju carinsku uniformu, ostalo mu je više vremena za voljeni bilogorski vinograd Upravo je gospodin Mijo jedan od 55 polaznika edukacije za vinogradare i vinare koje je u sklopu projekata “Agronet“ i “Agrofutura“ agilna Gospodarska škola akovec prošli tjedan privela kraju. Ove hvale vrijedne projekte s nešto više od pola milijuna eura inancirala je Europska unija u okviru svog programa IPA 4. Projektima koji su se uz Gospodarsku školu akovec, od mjeseca velja e, odvijali i u školama u Bedekov ini i Karlovcu, obuhvatili su edukaciju odraslih osoba za zanimanja cvje ar - aranžer, vinogradar - vinar i vo ar. Prema rije ima voditelja projekta Vladimira Mastena, za edukacijom je iskazan izuzetno velik interes, a od prijavljene 274 osobe, njih 169 dobilo je priliku i uspješno je završilo edukaciju – 48 cvje ara - aranžera, 66 vo ara te 55 vinogradara - vinara. Prošlu su srijedu predstavljeni rezultati ovih projekata, a svim polaznicima edukacije u Gospodarskoj školi akovec uru ena su i priznanja.

Bez ustru avanja natrag u školske klupe Kako njegov interes za poljoprivredu, a posebno vinogradarstvo i vo arstvo, nikada nije prestao, gospodin Mijo me u prvima se prijavio na te aj kako bi nadopunio svoje znanje. S obzirom na veliki interes na za polaznike besplatnu edukaciju, Mijo Smolec ušao je tek u drugu grupu prijavljenih, ali s jednakim entuzijazmom – ak je sam s Interneta skinuo i skriptu koja mu je bila potrebna. - Te aj je obuhvatio teoretsko znanje u vezi s uzgojem, zaštitom, preradom grož a, a u vinarstvu smo se susreli i s tehnologijom i rezultatima koji se postižu u kvaliteti vina – ne samo u njegovu dobivanju, ve i u uvanju

vinogradarsko - vinarske tradicije Me imurja. Na povratak u “školske klupe” nije mu se bilo teško odlu iti. Kaže, te aj bi upisao ponovno, ali ovaj put za vo are. - Vinogradarstvo i vinarstvo sam usvojio, a imam i dosta vo aka, tako da me sada dosta zanima vo arstvo, kaže vinogradar, i isti e kako si sada besplatan program, koji ina e stoji oko 3.000 kn, od skromne mirovine ne bi mogao priuštiti.

U Gospodarskoj se školi u enje ozbiljno shva a! Sam projekt predstavili su prošlu srijedu njegovi voditelji Iva i Vladimir Masten, a polaznicima se obratila i ravnateljica Gospodarske škole akovec Sabrina Blajda. - Mi smo, kao odgojno - obrazovna institucija, u enje vrlo doslovno shvatili, doživljavamo ga kao permanentan i konstantan proces, istaknula je. U projekt su se uklju ile osobe razli itih razina obrazovanja – od onih sa završenom samo osnovnom školom pa do fakultetski obrazovanih, a isto tako i razli itih dobi, od mladih, koji su prije nekoliko godina završili redovno školovanje, do umirovljenika, što najbolje ilustrira podatak da najstariji polaznik ima 70 godina. - Zna aj ovog projekta velik je ne samo za Gospodarsku školu akovec, ve i za širu zajednicu, a i u budu nosti emo nastaviti s obrazovanjem odraslih. Iako ne projekata inanciranih iz EU fondova, polaznici e vjerojatno morati sami pla ati poha anje te ajeva, ali cijene e biti dostupne pa se nadamo da e interes ostati velik. Radimo na novim programima koji e biti zanimljivi i koji e privu i ljude da nastave s cjeloživotnim obrazovanjem, najavila je ravnateljica Blajda. (bš)

S obzirom na to da je, za razliku od prošle godine, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja odlu io da ne e iznositi imena škola iji su u enici najbolje prošli na ispitu, teško je objektivno procijeniti gdje su po svojim rezultatima naši maturanti. No, sigurno ne emo pogriješiti ustvrdimo li da su usidreni vrsto u hrvatskom prosjeku (trojka kao prosje na ocjena), naravno, uz sjajne iznimke. Državna je matura na nacionalnoj razini pokazala da je ovogodišnja generacija u prosjeku bolja od one lani, no, s obzirom na to da je prag prolaznosti povišen s 22 na 27 posto, petica je bilo znatno manje, a jedinica osjetno više nego prošle godine. Tako er, u samom provo enju državne mature dešavale su se pomalo nebulozne situacije – od identi nih eseja iz hrvatskog jezika, do toga da u enici nisu okrenuli list na testu iz likovnog odgoja. U me imurskim srednjim školama ona je uglavnom provo ena bez ikakvih prevelikih poteško a, osim 9 u enika kojima se desila upravo ova potonja situacija. Sve zajedno, u Me imurju je nešto više od 8 maturanata uložilo pritužbe na svoje rezultate, a one se rješavaju upravo u trenucima kada zaklju ujemo ovaj broj. Sve su nam škole izašle u susret s podacima, osim što Gimnazija akovec nije željela iznositi konkretnu brojku u enika koji nisu položili ispite, ni broj žalbi koje su uložene.

Gimnazija akovec: Iznadprosje ni rezultati Gimnazija akovec prošlu se godinu svrstala u tri najbolje škole u cijeloj Hrvatskoj, pa, iako e podaci o izvrsnosti ovu godinu ostati tajni, rezultatima su i ovu godinu zadovoljni. Prosjeci riješenosti testova 223 u enika bolji su, naime, od prosjeka države. U uspjeh svojih u enika nisu nimalo sumnjale ni ispitna koordinatorica Tamara Srnec, prof. savjetnica, ni ravnateljica Tea Runjak Dragi , prof., pa ne sumnjaju ni u njihov uspjeh na upisima na fakultete. Kažu kako u do sada najlošijoj generaciji brucoša, onima s prošlogodišnje državne mature, ne vide svoje u enike. - Naši su u enici izuzetni, ponosno isti u, ali naravno da uspjeh ne dolazi sam od sebe – on je rezultat etverogodišnjeg ustrajanja i rada na kvaliteti obrazovanja, pa i svojim budu im maturantima prof. Srnec poru uje – uhvatite se posla na vrijeme i shvatite maturu ozbiljno.

Ekonomska škola akovec: vrsto u hrvatskom prosjeku 172 maturanata Ekonomske škole akovec vrsto su u hrvatskom prosjeku – zajedno su ocijenjeni stabilnom trojkom, uz velik

NAJBOLJA U DRŽAVI iz engleskog jezika – gimnazijalka Mia Lorencin

Matura uop e ne mora biti stresna! U enica 4. c razreda Gimnazije akovec Mia Lorencin (18) iz akovca državnu je maturu položila s odli nim uspjehom, a uz iznimne rezultate iz gotovo svih predmeta, osim etvorke iz kemije, upravo je Mia u cijeloj Hrvatskoj najbolje riješila test više razine engleskog jezika. Rezultat je to dugotrajnoga kvalitetnog rada, i u školi i samostalno, jer, smatra Mia, sam se ipak možeš najbolje pripremiti. - Radila sam dosta dugo jer sam krenula nekim ležernijim tempom koji mi je ostavljao dosta vremena i za izlaske i druženja, a da mi opet to gradivo sjedne, objašnjava svoj recept za maturu sa što manje stresa. I budu im maturantima preporu uje da na vrijeme po nu s pripremama kako bi mogli uživati u maturantskoj godini broj odlikaša i vrlo dobrih. Tek njih etvero nije uspjelo položiti po jedan ispit državne mature pa e sre u morati potražiti na jesenskom roku. Ovakvi su rezultati i o ekivani, isti e ispitna koordinatorica Maria Joao Vinkovi . - Ispiti su osjetno teži nego prošlu godinu, a kako su povišeni pragovi, i pojedine su ocjene nešto niže nego su se u enici možda nadali, kaže, i dodaje kako je u njihovoj školi na rezultate državne mature, konkretno na ocjene iz hrvatskog i engleskog jezika, te matematike i biologije, uloženo 5 žalbi.

Tehni ka škola akovec: Zadovoljni, iako malo slabije nego lani Nešto lošije rezultate u odnosu na prošlu godinu, u globalu, postigli su u enici Tehni ke škole akovec, uputio nas je ravnatelj Dražen Blažeka, dipl. ing. No, kaže kako i to ovisi od predmeta do predmeta. Tako su, recimo, njema ki jezik maturanti Tehni ke škole napisali bolje ovu godinu, a engleski prošlu. - Sve je to relativno, iako ocjene i plasman i nisu realan pokazatelj, o njemu emo mo i govoriti tek nakon upisa na fakultete, smatra ravnatelj Blažeka. Prošlu je godinu po jedan ispit državne mature palo troje u enika, dok je ovu godinu brojka udvostru ena, najviše zbog odabira krive razine. Takvi su rezultati, kaže ravnatelj, ipak o ekivani i, s obzirom na to da nije uložena ni jedna žalba, ne kriju svoje zadovoljstvo.

jer je ona, smatra Mia, prekrasna. - Samo bez panike – uživajte i u ite, prona ite ono što volite, i sve bude lakše, jednostavan je Mijina formula, a velika im je pomo , priznaje, stigla i od profesora. Svestrana Mia upisat e Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje je na prijamnom ispitu zauzela zavidno 45. mjesto, a, iako se iznimno veseli studiju, priznaje da e joj jako nedostajati njena Gimnazija. No, iako je možda jedina koja može re i da je najbolja u Hrvatskoj, još je u enika Gimnazije akovec koji se mogu pohvaliti iznimnim rezultatima u ak nekoliko predmeta: Luka Baranaši (matematika, izika, kemija), Hrvoje Kova (engleski, matematika, hrvatski), Dino Brumec (politika i gospodarstvo, povi-

jest), Julija Trstenjak (povijest, hrvatski jezik), Monika Nesti (politika i gospodarstvo, hrvatski jezik), Luka Kova i , Patrik Kolari , Matija Novak (matematika), Jelena Hunjadi, Sara Rašperger (hrvatski jezik), Tea Hrgovi (biologija), Sven Jevti , Nikolina Horvat (engleski jezik) i Petra Baumgartner (njema ki jezik).

Graditeljska škola akovec: Lošije nego prošle godine

znatno ve i broj njihovih u enika upisuje na fakultete otkako je uvedena državna matura.

U odnosu na prošlu godinu, u enici Graditeljske škole akovec u svim su predmetima, osim viših razina matematike i njema kog jezika, ostvarili lošije rezultate, što su u školi u neku ruku i o ekivali. Prema mišljenju ispitnog koordinatora Dragana Mrle, državna je matura dosta dobar pokazatelj razine znanja, budu i da su kriteriji za sve u državi isti. - I pragovi su realni, jer ne može 28 posto, koliko je potrebno za prolaznu ocjenu, biti puno, smatra. Od 94 u enika, koliko je pristupilo državnoj maturi, njih 11 nije uspjelo položiti pojedini ispit, a Graditeljska škola akovec ima i najve i broj maturanata koji zbog negativnih ocjena uop e nisu pristupili maturi – njih 14. - Mislim da u enici ne shva aju dovoljno ozbiljno državnu maturu i u e kampanjski, smatra ispitni koordinator.

Srednja škola Prelog: Ponosni što su iznad državnog prosjeka

Gospodarska škola akovec: Dobri rezultati Rezultatima su i više nego zadovoljni u Gospodarskoj školi akovec jer su po prolaznosti iznad hrvatskog prosjeka – maturu je palo samo troje u enika. - Rezultati su dobri, u enici su dobro pripremljeni, ali tek nakon upisa na fakultete vidjet emo realne rezultate, mišljenja je ravnateljica Sabrina Blajda, dipl. ing. Ovu je godinu državnoj maturi pristupilo 43 u enika Gospodarske škole, a ve je prošlu godinu primije eno da se

U Srednjoj školi Prelog državnoj je maturi pristupilo 66 u enika, i njihovi su ovogodišnji rezultati bolji nego prošlu godinu. - U svim su predmetima rezultati nešto iznad državnog prosjeka, isti e ispitni koordinator Dejan Ivanek, na što su oni u školi svakako ponosni. Tek dvoje u enika nije uspjelo položiti po jedan od ispita državne mature. Za razliku od ostalih ravnatelja i ispitnih koordinatora, Ivanek smatra kako je državna matura ipak realniji pokazatelj uspjeha škole, jer upisi opet ovise o tome na koje su se sve fakultete u enici prijavili. - Naši su u enici u odabiru fakulteta vrlo realni, pa oni s nešto lošijim ocjenama ne e kao prvi izbor staviti neki popularniji ili traženiji fakultet. Ali, prošlogodišnje iskustvo pokazalo je da su svi više - manje upisali fakultet koji im je bio prvi ili drugi izbor. Osim toga, ovogodišnja državna matura je i bolji pokazatelj znanja, s obzirom na to da su povišeni pragovi prolaznosti. Prošlu su godinu pragovi de initivno bili preniski, to je vjerojatno bilo zbog prve godine provo enja državne mature, mada bi neke pragove i dalje trebalo povisiti, zaklju uje Ivanek, i dodaje kako u njihovoj školi nije uložena ni jedna žalba. (Bojana Špani ek, foto: Zlatko Vrzan)

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Sve za moj dom!

Dobro je znati 17

18

Mozaik

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U PRELOGU obilježena 250. obljetnica posve enja župne crkve Svetog Jakoba, 222. obljetnica ro enja žup

Prelog jedan od naj gradova Hrvatske u - Dr. Juraj Kolari : - Dakako da ja sad nisam za uvo enje kajkavskog, on Besplatni grah za sve mještane bio je i ovu godinu dio gastronomske ponude tijekom obilježavanja Dana mjesta

IVANOVEC Bogat program uz obilježavanje Dana mjesta

Sve ana sjednica VMO-a, izložbe i sportski susreti - Predsjednica MO-a kazala je ovom prigodom kako se Ivanovec i dalje dobro razvija. Prije svega podcrtala je stambene zone. To su Zavrtna, zatim Zapadni dio (Vrtovi Ivanovca), te Centar, gdje su završene i javne rasprave, pa slijedi nova faza u realizaciji tih projekata. No, moram i spomenuti, kazala je Rozalija Šari , da je bilo i onih pojedinih ‘dobrih’ mještana koji su svojim radom i djelovanjem sve to usporili za dobrih godinu dana … Brojnim manifestacijama u Ivanovcu su, kao i prethodnih godina, obilježeni Dani mjesta. - Ovu je godinu organizacija svega što se kroz sedam dana doga alo u našem mjestu bila malo teža, zbog svima nam poznate inancijske situacije u cijeloj zemlji, kazala je predsjednica VMO-a Ivanovec Rozalija Šari . - No, dali smo si truda i pokrenuli sve udruge koje djeluju u mjestu, uspjeli animirati mlade da se uklju e u obilježavanje tih dana. Ovo je, naravno, i prilika da se zbroje i prezentiraju rezultati svega onoga što se kroz godinu dana doga alo u mjestu te da se vidi što se od zacrtanog uspjelo realizirati, dodala je Šari . Od važnijih projekata, predsjednica MO-a izdvojila je prije svega one vezane uz stambene zone. - Tu su Zavrtna, zatim Zapadni dio (Vrtovi Ivanovca), te Centar, gdje su završene i javne rasprave, pa slijedi nova faza u realizaciji tih projekata. No, moram i spomenuti, kazala je Šari , da je bilo i onih pojedinih ‘dobrih’ mještana koji su svojim radom i djelovanjem sve to usporili za dobrih godinu dana. Unato tome, razvoj Ivanovca, kada su u pitanju nove

stambene zone, ide dalje prema projektima i planovima. Odobrena je i lokacijska dozvola za otvaranje novoga grobnog polja, projekti za sportski dom tako er su pri kraju, kako bi po etkom idu e godine mogli krenuti svojim snagama, ali i uz pomo doma ih poduzetnika, u adaptaciju zgrade na igralištu NK Mladosti. Nije se odustalo ni od projekta izgradnje školske sportske dvorane u 2012. godini. Radi se, naravno, i po socijalnom pitanju mještana, dodaje Šari , pa je tako nekolicina starijih osoba zbrinuta i smještena u domove i, koliko je u našoj mo i, pomažemo socijalno ugroženim obiteljima. Svaku kritiku doživljavam kao jedno bu enje, a ne uvredu, kaže na kraju Rozalija Šari , jer naselje pripada svima koji u njemu žive i djeluju, pa imaju pravo da ukažu na ono što možda nije dobro, da bi u kona nici to bilo mjesto za život po njihovoj mjeri. Ono što moram spomenuti jest da imam jako dobar sastav Vije a, s kojim zajedni ki dogovaramo i donosimo odluke i smatram da bi do kraja mandata mogli napraviti još mnogo toga dobroga za Ivanovec. Kroz proteklih sedam dana u Ivanovcu je održana sve ana sjednica VMO-a, bile su postavljene izložbe ru nih radova lanica udruge “Izvor“, fotogra ija Kino kluba Ivanovec, a održano je i natjecanje u sportskom ribolovu, te odigrana prijateljska nogometna utakmica s ekipom ma arske Petribe. U subotu je održan i humanitarni koncert mladih bendova i pjeva a, a obilježavanje ovogodišnjih Dana mjesta završeno je nedjeljnom svetom misom kod kapelice Sv. Ivana u središtu mjesta. (so)

U župi Svetog Jakoba u Prelogu trodnevnim je sve anostima i duhovnom obnovom obilježena 250. obljetnica posve enja župne crkve Svetog Jakoba, te 222. obljetnica ro enja župnika Stjepana Fokyja i 150. obljetnica ro enja biskupa dr. Dominika Premuša, otvorenjem izložbe slika likovnih umjetnika donjeg Me imurja te misama i sve anom procesijom vjernika u nedjelju, u kojoj je sudjelovalo oko etrdeset udruga. Program je organizirao župnik Antun Hoblaj sa suradnicima.

Župna crkva najvrjedniji spomenik kulture u Prelogu Župna crkva Sv. Jakoba u Prelogu gra ena je od 1758. godine do 1761. godine. Posvetio ju je ondašnji biskup Stjepan Puc 1761. godine. Preloška crkva, najvrjedniji kulturno - povijesni spomenik u Prelogu, jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj svo ena križnoba vastim svodom plitkih kupola. Gradili su je štajerski majstori. U glavni oltar ugra ena su tri oltara, posve ena Sv. Jakobu, Sv. Josipu i Sv. Ivanu Nepomuku. Oltarni retabl izradio je Josip Herman, a oltari su rad kipara Koenigera iz Graza. Bo ne neogoti ke oltare iz 19. stolje a izradio je talijanski slikar Giacomo Broll. Župna crkva obnavlja se petnaestak godina, a posljednjih godina prekrasno je ure en i okoliš crkve. Prilikom radova na ure enju okoliša slu ajno su, nedaleko od crkve, otkriveni ostaci kružne kule iz 14. stolje a.

Život i duhovno djelovanje biskupa Dominika Premuša i župnika Stjepana Fokyja predstavili su dr. sc. Matija Berljak, dr. sc. Juraj Kolari i mr. An elko Koš ak

Biskup Premuš pomagao župi Prelog i siromašnima Na život i duhovno i materijalno djelovanje pomo nog biskupa zagreba kog dr. Dominika Premuša podsjetio je opširnim predavanjem u petak prof. dr. sc. Matija Berljak, kanonik Prvostolnog kaptola zagreba kog, koji i sam potje e prilo ke župe. Biskup Dominik Premuš ro en je 2. kolovoza 1861. u uglednoj prilo koj obitelji. Pu ku školu završio je u Prelogu, šest razreda gimnazije u Velikoj Kaniži, a dva posljednja razreda i maturu u nadbiskupskom liceju u Zagrebu. U Zagrebu je zavr-

šio i prvu godinu bogoslovije, dok je ostatak završio u Budimpešti. Godine 1885. zare en je za sve enika, postavši odmah, ali nakratko, kapelanom u župi Mala Subotica, odakle je pozvan u Nadbiskupiju u Zagreb, gdje je imenovan aktuarom nadbiskupske pisarne. Godine 1887. preuzima dužnost kateheta i prefekta Plemi kog konvikta u Zagrebu, a godine 1890. stekao je doktorat bogoslovlja, kao i dužnost ceremonijara. Prebendarom je postao godine 1893., a kanonikom godine 1906. Godine 1907. postaje ravnateljem nadbiskupske pisarne. Od 1914. godine do smrti bio je generalni vikar nadbiskupa Bauera. Godine 1914. imenovan je naslov-

nim biskupom beogradskim i smederevskim. Za biskupa je posve en 1915., a 1916. postaje prepošt i prior vranski. Bio je veliki domoljub, a u mladosti i domoljubni pjesnik, te do danas i najviši crkveni velikodostojnik iz Me imurja. Iako je živio u Zagrebu, bio je duboko svjestan da Me imurje zbog ma arizacije zaostaje za drugim hrvatskim krajevima. Svjestan opasnosti, mnogo je radio na stvaranju duhovne i svjetovne inteligencije, a zahvaljuju i njegovoj potpori sjemeništu, znatan broj mladih Hrvata i Prilo anaca završio je studije. Znao je da Me imurje može opstati samo u okviru hrvatske crkve. Neke od njegovih

Na Danima mjesta posebni su gosti, ve tradicionalno, i Hrvati iz ma arske Petribe Ve dugi niz godina u sklopu obilježavanja Dana mjesta, u Ivanovec stižu Hrvati iz ma arske Petribe. Novi na elnik op ine od prošle je godine Tomas Trojko, koji kaže da je dobro upoznat s dosadašnjom suradnjom Ivanovca i Petribe, prije svega na polju kulture. Ono što ja mogu poru iti jest da tu suradnju, koja ima neprocjenjiv zna aj za nas Hrvate u Ma arskoj, želim proširiti i na sport. Selo Petriba je hr-

vatsko selo, u kojem se govori hrvatski, no, na žalost, zbog asimilacije, hrvatska se rije iz godine u godinu uje sve manje. Stoga je sada pokrenut te aj hrvatskog jezika za sve one koji ga žele nau iti ili jednostavno usavršiti, pa stoga i ovakvi susreti na kojima pokušavamo govoriti s našim doma inima Ivanov anima, samo na materinjem jeziku za nas puno zna e, završio je Trojko. (so)

–U procesiji vjernika uz 250. obljetnicu posvete župne crkve nalazili su se predstavnici etrdeset udrug

5. srpnja 2011.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

pnika Stjepana Fokyja i 150. obljetnica ro enja pomo noga zagreba kog biskupa dr. Dominika Premuša

jvažnijih kajkavskih u 19. stolje u danas oboga uje naš književni jezik, no moramo znati kako je bilo ko, ispri ao je dr. Juraj Kolari anegdotu, otišao na prilo ku gmajnu, gdje je susreo pastira, kanasa, koji je pazio svinje i koji ga nije poznavao. Zapitao ga je koliko je pla en, a ovaj je odgovorio: - Malo. Biskup mu je zatim rekao: - I ja sam ti pastir, no imam malo vekšu pla u. Pastir e na to: - Ali onda vi imate i puno ve svinji nego ja. Biskup Dominik Premuš spada u me imurske i hrvatske velikane o kojima se premalo zna i treba oteti zaboravu sje anje na njega, zaklju io je dr. Brljak svoje izlaganje.

Prilo ki kajkavski književni krug u 19. stolje u

poznatih domoljubnih pjesama jesu: U groblju roda moga (Vienac, 1901.) i Bosna (Prosvjeta, 1907.). Umro je 27. velja e 1934. godine. Dr. Berljak rasvijetlio je i ljudski lik biskupa Dominika Premuša, koji je po prirodi bio vesele naravi, ali i veliki domoljub. Tako je pomagao i župu Prelog i siromahe, te sam školovao šestoro djece, od kojih su etiri postala sve enici. Bio je jednostavan i skroman, no znao je da promjene nije mogu e posti i preko no i. Smatrao je da je Hrvatska ulaskom u jugouniju 1918. godine postala ponižena, što se kasnije i pokazalo. Dolazio je esto u Prelog, te se volio družiti s ljudima. Jednom je ta-

O prelo kom župniku i književniku Stjepanu Fokyu govorili su mg. An elko Koš ak, dekan u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, i prof. dr. sc. Juraj Kolari . Štefan (Stjepan) Foky rodio se u selu Felsö Bük u Ma arskoj 20. kolovoza 1799. Župnikovao je u Prelogu punih 55 godina. Preloška župna spomenica spominje ga kao jednog od najaktivnijih župnika u cjelokupnoj povijesti prilo ke župe. Popravljao je i oslikavao crkve u Prelogu i Cirkovljanu, gradio oltare. Sagradio je i kapelicu Sv. Stjepana na prilo kom groblju, a isto tako i ogradu oko prilo kog groblja. Može se re i da je svojom svestranom aktivnoš u u puno emu dao pe at Priloku i prilo koj župi u prvoj polovici devetnaestog stolje a. U Zagrebu je 1854. godine tiskao knjigu propovijedi pod zanimljivim i za Me imurje posebno zna ajnim naslovom

“Prode tva na vse svetke celoga leta skup složene vu horvatskom jeziku, na svetlost vam dana po Štefanu Foky, po asne nadbiškupie Zagreba ke mešniku, vu trgoviš u Perlak župniku i slavne županije Zaladianske stola sudbenoga prisedniku“. U svojoj knjizi želio je sve enicima dati do znanja da njihov uspjeh me u vjernicima i njihovo prihva anje od vjernika najve im dijelom ovisi od njihove propovijedi. Pretisak knjige koja je promovirana u petak omogu io je dr. Antun Mikec iz Cirkovljana, a nakladnici su Župni ured Prelog i izdava ka ku a “Tinimir” iz Varaždinskih Toplica. Dr. Juraj Kolari posebno se osvrnuo na zna aj njegove knjige. Prije svega, knjiga je pisana na kajkavskom, što nije nimalo slu ajno, Foky je bio borac za kajkavski jezik i spadao je u onu skupinu hrvatskih intelektualaca koji su svjesno željeli o uvati kajkavski jezik od degradacije nakon uvo enja štokavskog i kao branu od ma arizacije. Osim toga, knjiga je izašla 1854. godine, što opet nije slu ajno, u vremenu kad je Me imurje bilo oslobo eno ma arske dominacije u jednom kra em periodu. Dr. Kolari je zaklju io da bi se i Prelog trebalo ubrojiti u “najkajkavskije“ hrvatske gradove u kojima se uvao kajkavski, što još nije dovoljno istraženo, te postavio tezu u prilo kom kulturnom kajkavskom krugu u 19. stolje u. Uz Stjepana Fokya, tu su djelovali i Stjepan Mlinari , Franjo Šafari i drugi, a prona ene su i tri rukopisne

pjesmarice koje je objelodanio mr. Ivan Zvonar. Zapravo, može se govoriti o kajkavskom kulturnom krugu u Prelogu u cijelom vremenu ma arizacije u 19. i 20. stolje u, treba se sjetiti napora biskupa Premuša koji je osnovao i Povjerenstvo za Me imurje, a taj je hrvatski kajkavski krug u Prelogu kasnije iznjedrio i Luku Puri a i druge domoljube, za razliku od akovca, gdje toga nije bilo, o emu je svojedobno pisao dr. Zvonimir Bartoli .

Otkrivena Me imurska biblija Dr. Juraj Kolari otkrio je nakon godina istraživanja i takozvanu Me imursku bibliju. Kako bi sprije ili i umanjili ma arizaciju, sve enici su u toj bibliji, koja je tiskana za sve škole u kraju po etkom dvadesetog stolje a, zamjenjivali kajkavski sa štokavskim. Naime, Ma ari su iskvarenim kajkavskim i ma arskim željeli pridobiti Me imurce. Treba re i i to da je ve i uvo enje štokavskog i crkve bilo odbojno za vjernike, mnogi su se bunili što e sad umjesto Jezuša dobiti nekakvog Isusa. Narod Me imurja je pak zahvaljuju i i naporima svojih župnika ostao vjeran kajkavskom usprkos ma arskim pritiscima, sve do odlaska Ma ara 1918. godine, a kasnije se odupirao i štokavskom zbog o uvanja materinjega kajkavskog jezika. Dr. Juraj Kolari je zaklju io: - Dakako da ja sad nisam za uvo enje kajkavskog, on danas oboga uje naš književni jezik, no moramo znati kako je bilo. (J. Šimunko, foto Maja Naran a)

UDRUGA SOLIDARNE pogrebne pomo i Peklenica - Križovec

Uz pomo donatora obojili mrtva nicu, a okoliš ukrasili cvije em Udruga solidarne pogrebne pomo i Peklenica - Križovec djeluje od 1999. godine na korist mještana ova dva sela, zbog što dostojnijeg ispra aja pokojnih mještana, ali i zbog što boljeg održavanja groblja i mrtva nice. Prije osnivanja Udruge, dio tih poslova obavljala je Pogrebna jedinica u okviru Vatrogasnog društva. U velja i ove godine na skupštini Udruge za predsjednicu je imenovana Marija Mavri , a za tajnika Udruge izabran je Stjepan Smolak, te su pristupili prijeko potrebnom ure enju mrtva nice. Bojenje zidova u unutrašnjosti i vanjskog pro elja mrtva nice nije izvedeno 19 godina, otkako je mrtva nica izgra ena. Udruga sa svojim sredstvima prikupljenima iz grobne naknade to nije u mogu nosti realizirati, a propala je i mogu nost da se to izvede iz prora unskih sredstava Grada Mursko Središ e. Prošlu godinu gradona elnik Murskog Središ a donio je odluku o izvo enju soboslikarskih radova, izabran je najpovoljniji izvo a , iz prora-

una je odobreno 17.600 kuna, koje su trebale biti osigurane ove godine. No, kako tih planiranih sredstava nema, Udruga je odlu ila stvar uzeti u svoje ruke. Našli su dragovoljce koji su te radove izveli bez naknade, pri emu je Udruga kupila materijal za soboslikarske radove iz svojih sredstava. U pomo je prisko io soboslikar Goran Novak sa svojim kolegama soboslikarima s posla Bojanom i Darkom Mesari om te Markom Kova om iz preloškog Kvanutma, koji su 24. lipnja obavili radove. Sljede a akcija je obnova vanjske fasade i premazivanje drvenih površina na mrtva nici. Vodstvo udruge nada se da i za te radove na i dragovoljnog donatora, ime bi nužni radovi na mrtva nici bili završeni. Mnogi mještani pokazali su interes i pomogli oko ure enja groblja, no pojedinci su se ipak iskazali malo više, kao Marija Babi te Dušanka i Sre ko Fran i , koji su darovali cvije e za cvjetnu gredu te žardinjere s cvije em. (BMO)

BAPTISTI KA crkva Ma kovec

Kamp engleskog jezika Baptisti ka crkva Ma kovec zajedno s Mjesnim odborom Ma kovec minulih je dana provodila kamp (Camp) engleskog jezika za djecu od 1. do 8. razreda osnovne škole. Kamp je održan u ma kove kom Društvenom domu, po-

ha alo ga je 100 djece, koje su podu avali u itelji iz ameri kog Detroita, s Norh Ridge Ghurcha. Završetak je bio u petak, kada su djeci biti uru ena priznanja te je održan kra i društveni program. (sm)

U SIGURNOJ KU I od travnja se provodi projekt “Osnaživanje i potpora žrtvama obiteljskog nasilja”

Radionice za žrtve obiteljskog nasilja

ga Preloga, a sve anu misu vodio je msgr. dr. Milan Šimunovi , uz sve enike me imurskih dekanata

Dom za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a” uz inancijsku pomo Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti provodi projekt pod nazivom “Osnaživanje i potpora žrtvama obiteljskog nasilja”. Projekt se sastoji od niza interaktivnih radionica pomo u kojih se žrtvama obiteljskog nasilja pruža pomo i potpora koja im uvelike treba, a vode ih socijalne radnice i psihologinje Doma i Centra za socijalnu skrb akovec. Uz radionice, tu je i naša Internet stranica: www. sigurnakuca-medjimurje.hr u sklopu koje nudimo uslugu tzv.

on-line savjetovanja, kako bi nam se nesmetano mogli javiti svi kojima je pomo potrebna. S radionicama smo po eli u travnju, a održavat emo ih sve do rujna, dok on-line savjetovanje nije vremenski ograni eno. Teme radionica, te vremenski raspored istih, mogu se prona i na našoj Internet stranici, a svi zainteresirani mogu nas kontaktirati na broj mobitela 099/ 835-7335. U sklopu projekta tiskani su i letci, te je postavljen City Light, gdje svatko zainteresiran može prona i važne informacije i kontakte. Sudjelovanje na radionicama je besplatno.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Borivoj (36) i Karolina (27) MuĹĄkinja iz akovca dobili su k er Hanu, ro enu 22. lipnja u 2.30 sati. Kod ku e Hanu ekaju starija sestra Ivona (5,5) i brat Vid (3,5).

5. srpnja 2011.

Marko (30) i Jasmina (33) Grgi iz akovca dobili su prvo dijete, k er Milu, ro enu 26. lipnja u 15.45 sati.

SAMO DOBRE VIJESTI POVIJEST PLEMENITAĹ KE obitelji spojila gradove akovec i Siget

Gradona elnik Sigeta kod akove kog gradona elnika SAVEZ SAVE SA VEZ VE Z BAPTISTIÄŒKIH BAPT BA PTIS PT ISTI IS TIÄŒK TI ÄŒKIH ÄŒK IH C CRKAVA RKAV RK AVA AV A U RE REPU REPUBLICI PUBL PU BLIC BL ICII HR IC HRVA HRVATSKOJ VATS VA TSKO TS KOJJ KO

Jakova Gotovca 2, 40 000 ÄŒakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovaliĹĄte koje nudi krĹĄ ansku alterna vu u rjeĹĄavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko koriĹĄtenja njeĹžnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Gradona elnik Sigeta Janos Kolovics doĹĄao je u srijedu u posjet akove kom gradona elniku Branku Ĺ alamonu. Do susreta je doĹĄlo uz suradnju i posredovanje Zrinske garde i Grada Sigeta.

Oba grada, akovec i Siget, povezuje velika plemenitaĹĄka obitelj Zrinski, koja je Ĺživjela u akovcu, a lan te obitelji Nikola Ĺ ubi Zrinski ili Sigetski ostao je povijesno zapam en zbog obrane Sigeta od

Turaka, gdje je u obrani i proboju juna ki preminuo. Gradona elnici Sigeta i akovca razgovarali su o potpisivanju povelje o suradnji i prijateljstvu me u gradovima, koja bi trebala biti potpisana u

rujnu u Sigetu. Temeljem te povelje produbila bi se kulturna i svaka druga suradnja izme u dva grada, a mogu je i projekt obnove gradskih utvrda. (BMO)

Nova vjera - uvo enje krĹĄtenja male djece, umjesto krĹĄtenja odraslih Ovaj lanak je nastavak serije o krĹĄ anskim crkvama koji su manje poznate na naĹĄim prostorima. Kako je navedeno, u petom stolje u doĹĄlo je do promjene u na inu krĹĄtenja. KrĹĄ anstvo je postao sluĹžbena religija Rimskog carstva. Tada se uvodi krĹĄtenje male djece, kao obrezanje beba kod Ĺžidova. KrĹĄtenje odraslih osoba bilo je Crkvena praksa puna tri stolje a. Tako su krĹĄteni Irinej, Tertulijan, Origen, Augustin i svi crkveni oci u tre em i etvrtom stolje u. KrĹĄtenje samo na temelju osobne vjere i pokajanja zamijenjeno je novom praksom krĹĄtenjem beba. Na taj na in nestaje zahtjev za osobnim pokajanjem i tako su svi krĹĄteni bez razlike, postajali dio ‘’naroda BoĹžjeg’’. Ovakvim lanovima crkve trebalo je vjeru tek usaditi odgojem. Zbog toga je uvedena i kon irmacija (“ irma“) kao potvrda da je netko na ovaj na in zaista postao krĹĄ anin i vjernik.

KrĹĄ ani koji su ostali vjerni Kristu, Evan elju i apostolskoj tradiciji nisu prihvatili ovu novu vjeru usprkos progonima. Oni su ponovno krstili osobe koje su u svjesnoj dobi i s pokajanjem potvrdili osobnu vjeru na temelju Svetog Pisma. Uporno su ponavljali da je krĹĄtenje beba biblijski neutemeljeno, apostolskom praksom nepotvr eno i nepoznato u prva tri stolje a crkvene povijesti. Tako su dobili naziv: Anabaptisti, oni koji ponovno krĹĄtavaju. DanaĹĄnji baptisti drĹže ista vjerovanja kao i anabaptisti prije njih, i svi njihovi slijednici kroz dvadeset stolje a krĹĄ anstva. Baptisti vjeruju da se osnovna krĹĄ anska inicijacija krĹĄtenje , baptiz (zna i uroniti ), ne smije mijenjati nego treba ostati onakva kako je odredio Isus i kako su radili apostoli. Trebala bi ostati onakva kako ju je prakticirala Crkva u prva tri stolje a. Pastor B.C. Bethel: M.Komanovi

“Svake subote u 9.30 na Radiju 1 (105,6 MHz) i svake srijede u 17.30 na Radiju 105 Selnica (104,00 MHz), emisija Baptisti ke crkve “Betanija� iz akovca “Sola Gratia�. “

Atmosfera s proĹĄlogodiĹĄnjega Slobodnog festivala

AUTONOMNI CENTAR – ACT poziva na Slobodni festival 8. i 9. srpnja u akovcu

Sudjelujte u razvoju inovativnih ideja! Slobodni festival 5, koji e se 8. i 9. srpnja odrŞati u akovcu u prostorima Autonomnog centra – ACT, poziva umjetnike, hakere, informati are, aktiviste, ekologe, stru njake i hobiste iz raznih po-

dru ja na razmjenu znanja i vjeĹĄtina te razvoj ideja i projekata. OvogodiĹĄnji Slobodni festival napravio je zaokret u konceptu i metodologiji i ne e biti organiziran u obliku konferencije. Odabrano je 14 ideja

i projekata vizionara s podru ja umjetnosti, odrĹživog razvoja i ekologije, novih tehnologija, poljoprivrede, informatike i druĹĄtva op enito, koji e biti predstavljeni. Sudionici Festivala odabrat e 5

ideja koje e se tijekom festivala razra ivati u malim grupama. Slobodni festival 5 dio je projekta “Transdisciplinarnost i novomedijske kulture u razvoju prekograni nog podru ja“ (NEW MEDIA CROSS-BORDER) u okviru IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. – 2013., te je su inanciran od Europske unije i Ministarstva kulture. Prijava na Slobodni festival 5 je obavezna. Sve informacije o programu i prijavama na ite na http://slobodnifestival.info.

ANDREJA DOBOŠI (20) Vru i ljetni fotosession Me imurskih novina nastavlja se i ovu godinu, a prva djevojka koju vam s ponosom predstavljamo je mlada Andreja Doboši iz Lopatinca. Više na str. 5 priloga MEDIA (foto: Zlatko Vrzan).

KULTURA

Zapo eo projekt “Folklorni festival kre Mure“: u Donjem Vidovcu održane Vidovske popevke Koncertom Zlatka Viteza&Histrion Banda zapo elo Ljeto u gradu Zrinskih 2011. Poznati hrvatski alpinist Stipe Boži otvorio izložbu “Pustinje svijeta” u akovcu SCENA

U Svetom Martinu na Muri održan još ja i “Trash&Burn” miting ameri kih automobila i rock&roll festival eka nas fantasti ni Špancirfest MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Jane Austen “Ponos i predrasude”

2

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura LJETO S POPUSTOM!!! LOVRAN HOTEL PARK 4* 02.07.-24.09. 3 pol po osobi od 804 kn

MAKARSKA HOTEL PARK 4* do 26.06. 3 no enja sa doru kom od 1.350 kn

BAŠKO POLJE DEP. ALEM 2* do 02.07. 7 pol po osobi od 970 kn

ETVRTAK, 7. srpnja, 19 sati

Otvorenje izložbe “Najbolja hrvatska novinska fotografija 2010.” Zbor fotoreportera Hrvatske projektom “Najbolja novinska fotogra ija” promovira i dokumentira novinsku fotogra iju u Hrvatskoj. Osim natje aja za izbor najbolje hrvatske novinske fotogra ije, projekt obuhva a i putuju u izložbu fotogra ija u desetak hrvatskih gradova te prate u fotomonogra iju. Najbolja

hrvatska novinska fotogra ija birala se u sedam kategorija: Doga aj, Svakodnevni život, Reportaža ili kolekcija, Zabava i umjetnost, Portret, Sport te Okoliš, a bilo je prijavljeno 1.525 fotogra ija 93 autora, od kojih je njih 17 ušlo u inale, a me u ovogodišnjim dobitnicima našao se i akove ki fotoreporter Vjeran Žganec Rogulja.

Dašak egzotike uz “Pustinje svijeta” Stipe Boži a

Letovi iz Graza, Ljubljane i Be a!

TUNIS Htl. EL MOURADI CLUB KANTAOUI 4* 8 dana/ 7 no i, all incl. od 2.465 kn

TURSKA

GR KA – OTOK KOS Htl. PYLI BAY 3* 8 dana/7 no i, all. incl. od 3.515 kn

EGIPAT Htl. ALBATROS BEACH 4* 8 dana/7 no i, all incl. od 3.965 kn

EUROPA! PARIZ zrakoplovom, 4 dana 14.07.-17.07 od 3.395 kn + takse

LONDON 14.07.-17.07. zrakoplovom, 4 dana od 3.695 kn + takse

PROVANSA autobusom iz Zagreba, 6 dana od 2.950 kn

GARDALAND 15.07.-17.07. autobusom iz Zagreba, 3 dana od 945 kn

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... Georg Michael u Zagrebu,... www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Koncert: KTV Chamber Music Group U goste, iz prijateljskog grada Kiryat Tivona u Izraelu, stiže kvartet KTV Chamber Music Group. Izraelski grad Kiryat Tivon etvrti je grad s kojim akovec ima potpisanu povelju o prijateljstvu. Uspostavljanju vrš ih veza izme u dva grada pridružuje se i Ljeto u gradu Zrinskih

i predstavlja sastav koji izvodi komorna djela klasi ne glazbe. KTV Chamber Music Group ine Esther Lewin (klavir), Abraham Artzi (violina), Sharon Yehoshua (violon elo) i Eyal Malkinson (klavir i violon elo), a na programu su djela Brahmsa, Beethovena, Franka i Masseneta.

PROSLAVLJENI HRVATSKI alpinist u akovcu otvorio ZAPO ELO PROVO ENJE EU projekta “Folklorni izložbu fotografija

MEDITERAN u lipnju!

Htl. BLUE STAR 4* 8 dana/ 7 no i, all incl. od 3.455 kn

ETVRTAK, 7. srpnja, 21 sat Zgrada “Scheier”

Izložba “Pustinje svijeta” ciklus je fotografija Stipe Boži a snimljenih u pustinjama svih sedam kontinenata – Sahare, Gobija, Taklamakana, Arapske pustinje, Namiba, Velike Viktorijine pustinje, sjevernoameri kih i južnoameri kih pustinja te hladnih pustoši Antarktika i Arktika Proslavljeni hrvatski alpinist, pisac, fotograf, ilmski snimatelj, redatelj i TV urednik Stipe Boži prošli je etvrtak u Izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec otvorio izložbu svojih fotogra ija pod nazivom “Pustinje svijeta”. Ovaj ciklus fotogra ija nastao je u vremenskom periodu od 1,5 godine, kada je Stipe Boži , zajedno sa svojim timom, proputovao najve e pustinje svih sedam kontinenata – Saharu, Gobi, Taklamakan, Arapsku pustinju, Namib, Velike Viktorijine pustinje, sjevernoameri ke i južnoameri ke pustinje te hladne pustoši Antarktika i Arktika. Ova su putovanja prikazana prošle godine u 11 polasatnih emisija istoimenog naziva na HRT-u, a kako se od svog fotoaparata gotovo nikada ne odvaja, hrvatski je pustolov zabilježio doista spektakularne trenutke života ovih velikih prostranstava.

Deseci tisu a fotografija! Ovom izložbom obišao je ve nekoliko hrvatskih gradova, a sve kako bi daleke krajeve približio onima koji nemaju prilike putovati. - Od prvih koraka po najve im planinama, daljinama i širinama nosio sam fotoaparat, a tako u i ubudu e. Uvijek kažem da je upravo fotogra ija najbolji na in da se obi nom ovjeku koji nije imao priliku biti tamo pokaže što se sve lijepo krije u tim dalekim prostorima, objašnjava Boži , koji je i svoja brojna prijašnja putovanja tako er preto io u izložbe: “Himalaja – ljudi i planine”, “ etiri kontinenta”, “Sedam vrhova” i “Svete planine svijeta”. Sve uhva ene trenutke pomno uva, od onih na dijapozitivima

do današnjih digitalnih fotogra ija. One se, kako kaže, broje u desecima tisu a. Izložba fotogra ija poznatog alpinista privukla je doista impresivan broj akov ana, pa je i sam autor ostao ugodno iznena en. U kratkim se crtama osvrnuo na pustinje koje je prošao, istaknuvši kako je neizmjerno sretan što je na ovakav na in dobio priliku uvidjeti kako ljudi žive u pogrešnom uvjerenju o vlastitoj nadmo i nad prirodom. - Ne pokoravamo mi svijet, zemlja e prije pokoriti nas same, zaklju io je otvaranje izložbe, nakon ega se prepustio brojnim pitanjima znatiželjnih posjetitelja. Saznali smo tako da Stipe Boži , iskusni stru njak alpinist, smatra da se i mi “obi ni ljudi” možemo upustiti u ovakvu avanturu. - Do svih ovih krajeva možete do i, osim možda do Antarktike koja je najkompliciranija, uz dobru pripremu, informiranost i, naravno, nešto novca. Iako e se možda na po etku initi da je upravo novac klju an faktor, najbitnije je imati znanje. Ako vi sami ne znate, morate imati nekoga tko zna i dobro se informirati, jer bez pripreme odlazak u ovakve krajeve može biti pogibeljan, upozorava poznati akove ki gost. Iako se svakako ini da je proputovao sve što se proputovati da, barem u usporedbi s vama i nama, Stipe Boži skromno priznaje da je svijet jednostavno prevelik da bi se moglo zaviriti u svaki njegov kutak. Isti e da još nije uspio prije i ni cijelu Hrvatsku, a kamoli šire, ali priznaje da bi volio posjetiti Novu Gvineju ili Galapagos. Nipošto ne propustite razgledati ovu fascinantnu izložbu, sve do 10. kolovoza. (bš)

Od ljepote Me imurja prolaze me trnci! Nismo odoljeli ovom iskusnom svjetskom putniku postaviti jedno pravo lokalpatriotsko pitanje, a odgovor Stipe Boži a na pitanje kako ga se dojmilo Me imurje ostavio nas je vrlo lokalno - ponosnima. Kako kaže, Me imurje je skroz druga ije, smiruju e i od njegove ljepote prolaze ga trnci.

- Kad vidim te ravnice i prostranstva prošarana krasnim rijekama i kanalima, pa poljima – to je jedna ljepota koju ovjek jednostavno mora cijeniti. Meni je ovdje vrlo lijepo i rado bih ovdje proveo i godišnji odmor, iskreno nam je priznao Stipe Boži . Ugostitelji, što ekate? (bš)

U Donjem V Vidovske po

Manifestacijom “Vidovske popevke“, koje su održane posljednji vikend u lipnju u Donjem Vidovcu, zapo ela je realizacija EU projekta “Folklorni festival kre Mure”. Festival se provodi kroz IPA program prekograni ne suradnje Ma arska – Hrvatska. U projektu s hrvatske strane sudjeluju op ine Donji Vidovec, Gori an i Donja Dubrava, njegova je vrijednost blizu 100 tisu a eura, a nositelj je HKUD Gori an. Popevke su otvorili živu i uvari vidovskih napjeva Ljubica Kopasi , Katarina Hudi ek, Martin Srpak i Alojz Nesti . Na sve anosti otvaranja goste su pozdravili na elnik Josip Grivec i Stjepan Tišler, na elnik Serdehelja, koji je, prema rije ima Griveca, jedna od najzaslužnijih osoba što je došlo do realizacije projekta. O povijesti popevki u Donjem Vidovcu govorio je Ivan Zvonar, koji je izme u ostalog napomenuo da je dr. Vinko Žganec prvi koji je na njih ukazao i objavio. Žganec je zapisao imena osoba koji se radili na o uvanju popevki. Zvonar je spomenuo Regu Hunjadi, Jelku

Šlibar, Roka Buljana i Mika Mravljeka, a svoj veliki doprinos dala je Ruža Pokoli . Na pozornici kod Doma kulture u središtu mjesta plesove i pjesme svoga kraja u dva dana predstavili su KUD Donji Vidovec, KUD Zrin Legrad, HKUD Gori an, KUD A. G. Matoš iz Tovarnika, KUD Kotoriba, Pjeva ki zbor KUD-a Serdehelj i mnogi solisti. Svim sudionicima predsjednik KUD-a doma ina Nikola Matulin uru io je zahvalnice i licitarska srca, dok je Ivan Zvonar, kao predsjednik povjerenstva, sve nastupe ocijenio vrhunskima. Program je uspješno vodila Lora Rebrek, a u ulozi prevoditeljice našla se ravnateljica OŠ Draškovec Margit Miri .

Prezentacija ispiranja zlata na rijeci Dravi sve ve a turisti ka atrakcija lanovi Moto nauti kog kluba “Vidovski zlatari“ u sklopu manifestacije organizirali su vožnju amcima po Dravi i prezentaciju ispiranja zlata na toj rijeci, po

Vidovski zlatari prezentiraju ispiranje zlata na Dravi

GORNJI KRALJEVEC

Susret dramskih amater U nedjelju 26. lipnja u Društvenom domu u Gornjem Kraljevcu održani su 5. po redu Susreti dramskih amatera u organizaciji KUU-a "Društvo žena Gornji Kraljevec". Nastupili su: KUU "Zvon" župne zajednice Mala Subotica predstavom "Vuj a", KUD "Katruže" Ivanovec predstavom "Snoboki" te Društvo žena Sivica predsta-

vom "Ljubav preko interneta". Izme u predstava nastupala je vokalna skupina KUU-a "Društvo žena Gornji Kraljevec" pjesmama "Me imurje, kak si lepo zeleno", "Dolinom se šetala", "Oj mladosti", "Zrasla mi je ruža", "Da nam pak dojde to vreme", "Me imurje moje lejpo". Nakon programa nastavljeno je druženje uz domjenak. (Š. Jambroši )

5. srpnja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 9. srpnja, 21 sat Dvorište zgrade “Scheier”

NEDJELJA, 10. srpnja, 21 sat Atrij Staroga grada Zrinskih

Kazalište Svarog: “ akove ki geodeti”

Koncert: Tango Appassionato

Oko sat vremena zabave i vesele maštovite igre Jana Jankovi a,Tomislava Sveti a, Dubravka Sidora i Maje Vukoje, iz pera Miljenka Murši a i pod redateljskom palicom Borisa Kova-

Iza strastvenog imena Tango Appassionato skrivaju se Josip Jožica Novosel (violina), Tihomir Novak (kontrabas), Zlatan Došli (klavir), Mladen Kosovec (harmonika) i Darko Horvat (gitara), sve odreda obrazovani glazbenici, lanovi Zagreba ke ilharmonije. Njihova glazba kombinacija je kabaret i salonske glazbe iz razdoblja

evi a, ali u kojoj ste i vi koji je gledate sudionici – prema Svarogovoj jedinstvenoj recepturi. U slu aju lošeg vremena predstava e se odigrati u dvorani “Zrinski“, zgrada “Scheier“.

izme u dva rata, tanga i ardaša, Ma arske i Rumunjske, a zvu e skladno; sjetno i strasno istovremeno. Staro je pravilo - škrti i skromni glazbenici na rije ima svoju virtuoznost i neukrotivu strast pokazuju - na pozornici. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati u dvorani “Zrinski“, zgrada “Scheier“.

festival kre Mure“

Vidovcu održane opevke KONCERTOM ZLATKA VITEZA zapo ela ljetna kulturna manifestacija

Kajkavskim glazbenim putovanjem otvoreno Ljeto u gradu Zrinskih 2011.

Plesalo se na ulici ... (HKUD Gori an) emu je Donji Vidovec i te kako poznat. Starinski na in ispiranja zlata brojnim zainteresiranim posjetiteljima prikazali su živu i ispira i Matej Horvat (89), Drago Horvat (87) i Ivan Kopasi (76). Napomenuli su kako je nekada gram zlata koštao 42 dinara, a u prosjeku su znali zaraditi po dvije dnevnice na dan. Kada su krenuli u taj posao, na Dravi su se zadržavali deset do etrnaest dana. Tu su ispirali, kuhali, spavali ... Op ina Donji Vidovec nedavno je krenula u osnivanje Turisti ke zajednice, kojoj e glavna zada a biti promocija ove sve traženije, nekad tradicijske, danas turisti ke atrakcije.

Izložbe u župnom dvoru i op inskoj vije nici U Žžupnom dvoru, koji je izgra en 1720. godine, uprili ena je izložba ru nih radova Katari-

ra

... ali i na pozornici (KUD Donji Vidovec) ne Matulin, Ane Nesti i Marije Pokoli . Za tu prigodu otvorena je etnozbirka u sklopu koje je smještena knjižnica i najstarija knjiga iz 1500. godine. Župnik vl . Mirko Pilaj priredio je izložbu svojih fotogra ija. Izložbu je nazvao “Natura naturata”, a izložio je 120 fotogra ija u kojima su prevladavali leptiri. U op inskoj

vije nici organizirana je još jedna izložba. lanice Društva žena i Društva "Naša djeca“ izložile su više od stotinjak eksponata, prvenstveno ru nih radova. Za kraj moramo spomenuti bogatu gastronomsku ponudu doma ih jela, licitarske proizvode i odli nu subotnju svirku Frankopana. (alf)

Pomurje na Picokijadi lanovi folklorne i tamburaške skupine te elnici Hrvatskog kulturnog društva Pomurje iz Lendave sudjelovali su u ur evcu na Ve eri folklora koja se održala u sklopu Picokijade, tradicionalne i najve e kulturno - zabavne i gastronomske priredbe u ur evcu. Lendavski Hrvati predstavili su se s dvije koreogra ije me imurskih popevki i plesova. (sm, RP)

Ljetna kulturna manifestacija “Ljeto u gradu Zrinskih”, koju pod pokroviteljstvom Grada akovca ve osmu godinu za redom organizira studio “Dvije lije”, zapo ela je sve anim otvorenjem prošli petak. Nakon tradicionalne glazbene dobrodošlice Gradskoga puha kog orkestra akovec, program se preselio u atrij Staroga grada Zrinskih, gdje je predsjednik Gradskog vije a Grada akovca Gordan Vrbanec i službeno otvorio trotjedni kulturni doga aj. Istaknuo je pritom kako je Grad akovec sve ja i kulturni centar koji ima doista dugu tradiciju kulture – tribina akovec etvrtkom neprekinuta je ve 42 godine, Centar za kulturu akovec djeluje ve 30 godina, a i Ljeto u gradu Zrinskih na dobrom je putu da im se pridruži u dugovje nosti. Vrbanec se ovom prilikom još jednom prisjetio nedavno preminuloga akove kog kazališnog i ilmskog glumca, organizatora i redatelja Vinka Lisjaka, kojemu Grad akovec duguje neizmjerno mnogo kada je rije o kulturi.

Ve er kajkavskih evergrina Sve ano otvorenje ovogodišnje manifestacije pripalo je hrvatskom dramskom veteranu, glumcu, redatelju, a svojedobno i ministru kulture, Zlatku Vitezu i njegovom Bandu Histrion, s koncertnim programom “Samo za

te, dragi kaj”. Zlatko Vitez igura je koja ne “sjeda” svima baš lako. Samodopadan, politi ki angažiran i jednostavno glasan, nekima ne ide “ni s kruhom”. Pa ipak, akove ka se publika njegovu performansu odazvala u doista solidnom broju. Možda zbog samog otvorenja, možda zbog neodoljive privla nosti našega kaja, a možda baš akove ka publika prema tom istom glasnom i samodopadnom Vitezu gaji velike simpatije. U svakom slu aju, Vitez svoje simpatije prema akovcu i Me imurju, a osobito njegovim vinskim podrumima, nije ni malo skrivao, istaknuvši ak da, iako je poznato da se Zagorci i Me imurci baš i “nemaju radi”, on, iako Varaždinac, Me imurce jako “ima rad”. U prilog tome govori i injenica da je upravo Ljetu u gradu Zrinskih dao prednost ispred svoga Zagreba kog histrionskog ljeta na Opatovini, koje starta ovu srijedu. Svoj je koncert otvorio stihovima Antuna Gustava Matoša, posvetivši prvi dio koncerta Zagrebu, a kroz ve er je prošao velik broj kajkavskih, pa i me imurskih, evergrina, ubacuju i izme u pjesama stihove najdražih pjesnika, pokoju pošalicu i, naravno, kritiku politi ke konotacije. Zlatka Viteza ili jako volite ili jako ne volite, ali jedna mu se stvar doista ne može osporiti – kao što je i bilo najavljivano, on

Drugi tjedan Ljeta u gradu Zrinskih 2011. Ljeto u gradu Zrinskih 2011. nastavljeno je u subotu predstavom Teatra Ruganitno “Prva žena, druga žena”, a u nedjelju je u atriju Staroga grada Zrinskih nastupila klupska funk senzacija Mangroove, predvo ena fantasti nom vokalisticom Željkom Veverec. Nakon male stanke, Ljeto se vra a ve u etvrtak izložbom “Najbolja hrvatska novinska fotogra ija 2010.”, nešto kasnije isti dan po prvi e put u akovcu nastupiti glazbenici izraelskog grada Kiryat Tivona, u petak ponovno kazalište, ovaj put Kazalište Svarog i predstava “ akove ki geodeti”, a ne propustite ni vrhunski doma i jazz uz Fusion 5 ni elektronski glazbeno - vizualni performans Electroobad. Drugi tjedan Ljeta u gradu Zrinskih zaklju it e strastveni Tango Appassionato.

doista nije došao glumiti pjeva a, on je pjeva , i doista uživa u glazbenoj kajkavštini svog, i našeg, kajkavskog jezika. (bš)

4

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

PETAK, 8. srpnja, 21 sat Atrij Staroga grada Zrinskih

Koncert: Fusion Five Jazz sastav modernog zvuka Fusion five iz akovca ine izvrsni doma i glazbenici: Mario Jagec na sakso onu, Branimir Novak na gitari, Maasej Kova evi na sintisajzeru, Boris Novak na bas gitari i Damir Kova i Skuba na bubnjevima. Sastav u svom repertoaru ima izuzetne, svima dobro poznate, sklad-

be, aranžirane u modernom usio jazz izražaju, tj. u kombinaciji jazza s drugim glazbenim stilovima, a u verziji akove kih glazbenika to zna i kombiniranje sa zvukovima rocka, latino ameri kom glazbom, pop glazbom. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati na pozornici Male scene Centra za kulturu.

MORCHEEBA, ASIAN Dub Foundation, Vlatko Stefanovski, Darko Rundek ...

TRE I TRASH&BURN All American Cars Meeting u

eka nas fantasti ni Špancirfest!

Vru i “ameri temperaturam

Iako je Turisti ka zajednica grada Varaždina razmišljala da se 13. Špancir est ovu godinu – što zbog zlosretne brojke, što zbog kriznih vremena – jednostavno presko i, od takve su ideje, na sre u i naravno, brzo odustali. Priznala je to prošlu srijedu na predstavljanju ovogodišnjeg izdanja Špancir esta Branka Tropp, predsjednica TZ-a Varaždin. Ovaj se multimedijalni i multikulturni estival, u svojih 13 godina održavanja, profilirao u turisti ku atrakciju kojoj se, s obzirom na njegovih više od 11.000 izvo a a sa svih kontinenata i više od 2 milijuna posjetitelja, doista teško i s velikim naporima može parirati. Iako kraj svakog Špancir esta ostavlja otvoreno pitanje može li ga onaj dogodine ikako nadmašiti, ve prve programske in ormacije jasno su pokazale da – može. Na kon erenciji za novinare stigla je samo potvrda iznimne kvalitete (i) ovogodišnjeg programa u kojem e, i to od 18. do 28. kolovoza, ponovno svatko mo i prona i ponešto za sebe.

Više od 250 razli itih programa! Na 5 pozornica i ulicama varaždinske starogradske jezgre realizirat e se tako oko 50 koncerata, 150 predstava uli nog teatra, 9 kazališnih predstava, 25 dje jih predstava te 6 kreativno - edukativnih radionica. Osim toga, na varaždinskim ulicama

Predsjednica Turisti ke zajednice grada Varaždina Branka Tropp predstavila je program ovogodišnjeg Špancirfesta predstavit e se i 140 izlaga a i i Fiumens, a ako ste ga propu- ce za predstave komedije, koje primamljiva ugostiteljska po- stili prošle godine, ove nipošto e se od ove godine održavati nemojte – zvjezdani spektakl La na novoj pozornici. Ovogodišnuda. nji e Špancir est oplemeniti A kakvi nas glazbeni i vizu- Companie Malabar. jedinstvena izložba u zraku u alni doživljaji ekaju u 10 dana Novosti trinaestog Ulici Ivana Gunduli a, a Turiovogodišnjeg Špancir esta ekaŠpancirfesta sti ka zajednica grada Županje ju! Jedan od najboljih svjetskih live bendova Asian Dub Fundation Novina koju su mnogi do e- organizirat e i desetodnevnu i elektro-pop senzacija Morchee- kali s negodovanjem definitivno prezentaciju slavonske kuhinje ba nastupit e, uz pregršt doma- je uvo enje naplate ulaznica na i obi aja, pod nazivom “Slavon ih i stranih glazbenih imena, MTV pozornici. One se od pone- sko dvorište“. Desetodnevni kontinuitet na ovogodišnjoj MTV pozornici, djeljka mogu kupiti u sistemu odnosno onoj u Starom gradu. Eventima – 150 kn za cijeli e- dobre zabave jam i i A terNa trgu Miljenka Stan i a bit e stival, vikend ulaznicu za 60 kn Špancir est koji e se odvijati postavljena world music pozor- i dnevnu za 30 kn. S obzirom na uz Arenu Varaždin, gdje e biti nica na kojoj e vas ekati Darko to da e na toj pozornici nastupi- smješten i estivalski kamp. CiRundek i Vlatko Ste anovski, kao ti 25 izvo a a, za ije pojedina - jeli program možete prona i na i europska gipsy dance atrakcija ne koncerte redovito izdvajamo službenoj stranici Špancir esta, Shantela s njegovim Bucovina i ve e svote, cijene su i više nego a, po svemu sude i, 10 dana ovoklubom. Osim toga, na Korzu prihvatljive. Isto tako, od ju er godišnjeg, 13. po redu Špancir e e, me u ostalima, nastupati i se po cijeni od 30 kn u sistemu sta, bit e antasti no! (bš, oto: Kemal Monteno te Neno Belan Eventima mogu kupiti i ulazni- Zlatko Vrzan)

NOVI USPJESI Plesnog studija Vivona na Euro Show Dance Challengeu

etiri srebrne medalje na europskom natjecanju! Europska plesna ederacija (EDF) i doma in, Sportski plesni klub Bolero, organizirali su u Osijeku sredinom lipnja europsko natjecanje u plesu – Euro Show Dance Challenge. Natjecanje se provodilo u svim plesnim stilovima – od baleta, suvremenog, uli nih i modernih stilova, karakternog, akrobatskog plesa do standardnih, latino i cheerleading stilova. Na natjecanju je nastupilo više od 600 natjecatelja iz raznih europskih zemalja, i to u nekoliko kategorija: mini, djeca, juniori i seniori solo, duo, trio, parovi, mala grupa, grupa i ostale plesne kategorije, a o odabiru najboljih odlu ivao je žiri sa injen od doma ih i me unarodnih sudaca. Grad akovec zastupao je Plesni studio Vivona koji se prijavio u etiri discipline suvremene plesne tehnike. Tako je solo senior plesala Edita Gorski, solo junior esika Ko-

U svim disciplinama u kojima su nastupile, lanice Plesnog studija Vivona osvojile su srebrnu medalju, pa tako i mali team u sastavu Dora Kopjar, Iva Hlap i , Zrinka Jankovi , Elizabeta Cindri , esika Kolari i Edita Gorski

lari , duo Sara Brajkovi i Edita Gorski te mali team u sastavu Dora Kopjar, Iva Hlap i , Zrinka Jankovi , Elizabeta Cindri , esika Kolari i Edita Gorski. U svim disciplinama Vivona je osvojila srebrne medalje, što je velik uspjeh i potvrda kvalitetnog rada svih trenera. Posebno je istaknuta suradnju s nekadašnjom Vivoninom lanicom Editom Gorski, koja trenutno završava jazz akademiju u Amsterdamu i uvelike pomaže u radu Plesnog studija. I ovo je natjecanje još jedan od razloga za slavlje u Vivoni, jedino što možda malo žale je što sa svojim lanicama nisu nastupile u više kategorija jer bi svakako imale što pokazati. To e, u svakom slu aju, u initi dogodine, i na ovom i brojnim drugim natjecanjima. Osim ovog uspjeha, Plesni studio Vivona svoju plesnu sezonu nadogradio je na nedavno održanom Treps estivalu u Zagrebu, gdje je ušao me u šest najboljih seniorskih sastava, a svoj je kreativni rad uspješno predstavio i na 22. susretu hrvatskih plesnih ansambala u Karlovcu. (bš)

Iza nas je još jedan, tre i po redu, Trash&Burn miting ameri kih automobila, ovu godinu održan u Svetom Martinu na Muri. Seoski turizam Gori anec pokazao se antasti nim za ovakav doga aj, spojivši naizgled nespojive stvari – seoski turizam i nabrijane ameri ke mašine, s kojima u paketu neizostavno dolaze i pin-up ljepotice i žestoka svirka doma ih i inozemnih rockabilly, psichobilly i rock&roll bendova. Dobar glas o jedinom mitingu ovakvog tipa u Hrvatskoj uje se sve dalje, pa su svoje uglancane starinske ljubimce ponosni vlasnici ovu godinu dovezli iz cijele Hrvatske, Slovenije, Njema ke, pa ak i Nizozemske. Jedino je gostiju iz Austrije ove godine nedostajalo, ali za to jasno možemo uprijeti prstom u nebo i ružno vrijeme, koje je možda jedina stavka koju bismo, da možemo, promijenili na ovogodišnjem mitingu.

Pravo audiovizualno osvježenje No, iako je onih pravih ljetnih vru ina nedostajalo, za podizanje temperature neminovno su se pobrinule ve spomenute ljepotice, strpljivo poziraju i i otografima amaterima, ali i pro esionalcima koji su, u sklopu pin-up photo contesta, odabrali najbolje.

Kao Salma Hayek – Morgana, jedina burleskna umjetnica u Hrvatskoj

Atraktivna kontrabasistica ma arskih Silver Shine, glazbene atrakcije mitinga Do usijanja su, ipak, atmos eru doveli odli ni bendovi – u petak, iako pred još malobrojnom publikom, najprije ukrajinsko hrvatski punk - rock - kazachock Cherkezi United, a nakon njih

Pin-up – “prava“ ženska ljepota Trash&Burn ni ovu godinu nije mogao pro i bez prekrasnih pin-up komada, koje su uz ameri ke automobile postale zaštitni znak mitinga. Brižno njeguju i svoj retro stil, opravdale su epitet klasi ne ljepote, potvr uju i da je upravo klasika ono što nikada ne zastarijeva i nikada ne izlazi iz mode. Hla ice i suknje visokog struka, marame i cvije e u kosi, korzeti koji isti u struk samo su neki od detalja kojima nas vra aju u neka prošla vremena. etvero pro esionalnih otogra a odradilo je ovogodišnji pin-up otonatje aj, a prvo je mjesto ovu godinu osvojila mlada akov anka Ivana Benko a.k.a. Greta MaCabre, kojoj pin-up nije tek prolazna “ urka“, ve stil života. (bš, oto: Petar “Grozni“ Kova )

5. srpnja 2011.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 8. srpnja, 22 sata Centar za kulturu akovec

SUBOTA, 9. srpnja, 22.30 sati Atrij Staroga grada Zrinskih

Ljetna filmska tribina “Petkom u 22”: “Biutiful”

Koncert: Electroobad - OBAD

Drama Alejandra Gonzaleza Inarritua, pri a o smrtno bolesnom šverceru (Javier Bardem) koji se želi iskupiti i pobrinuti za svoju djecu. Ovaj film je pri a o Uxbalu (Javier Bardem). On je predani otac. Izmu eni ljubavnik. Bizni-

Nakon Fusion Five, koji smo imali prilike uti dan prije – u Atriju vas u subotu o ekuje još jedna glazbena poslastica koja dolazi iz redova doma ih, akove kih izvo a a! Obad svoj glazbeno – vi-

smen iz podzemlja. Preživljava u nevidljivoj peri eriji današnje Barcelone. Uxbal, predosje aju i opasnost smrti, pokušava se pomiriti s ljubavlju i spasiti svoju djecu i samoga sebe. Trajanje: 148 minuta, preporu uje se starijima od 16 godina.

zualni per ormans (live act) pod nazivom “Electroobad” bazira na živoj instrumentalnoj izvedbi (bas i bubanj), uz podršku elektronskih zvukova. Nastup je popra en videoprojekcijama (VJ) koje

naglašavaju dinamiku i ritam sekcije. Zvu i zaista zanimljivo i atraktivno – pa je to ujedno i najbolja preporuka da navratite u Atrij i podržite Obad, novo ime na našoj glazbenoj sceni.

u Svetom Martinu na Muri

i ki“ vikend niskim ma usprkos! MEDIA MODEL ljeta 2011.

ANDREJA Doboši (20) – Lopatinec

Uglancani limeni ljepotani ovu su godinu stigli iz cijele Hrvatske, Slovenije, Njema ke, pa ak i Nizozemske prvi put ovaj vikend Ati Edge & The Shadowbirds iz Budimpešte, definitivno glazbene zvijezde Trash&Burn mitinga. U subotu su pak posjetitelje zagrijali zagreba ki B and The Bops, nakon njih ve spomenuti Ma ari, ovaj put u postavi pod imenom The Silver Shine, a za žestok garage punk'n'roll kraj pobrinuli su se beogradski Concrete Worms.

Osim toga, pozornica ovogodišnjeg Trash&Burna na trenutak se pretvorila u onu imaginarnog Titty Twister striptiz kluba iz kultnog Tarantinovog "Od sumraka do zore“, a umjesto atalne Salme Hayek u Svetom Martinu se s prekrasnim pitonom, u najstarijoj lateks haljinici ikada sašivenoj u Hrvatskoj, izvijala jedina burleskna umjetnica Lije-

akov anka Ivana Benko a.k.a. Greta MaCabre, kojoj pin-up nije tek prolazna “furka“, ve stil života

pe naše – Morgana. No, nipošto ne smijemo zaboraviti da svega ovog ne bi bilo bez samozatajnog entuzijasta Nevena Fai a, koji je uz skromnu vojsku svojih vjernih pomaga a ve tre u godinu za redom u naše krajeve donio pravo audiovizualno osvježenje i upustio se u organizaciju doga aja koji je i ovu godinu, unato lošijim vremenskim prilikama, zaslužio same pohvale – i za ideju, i za realizaciju. Sigurni smo da ve sada nestrpljivo iš ekujete što nam je pripremio za naredni miting, a kako ne bismo predugo morali ekati, ve za jesen sprema jedno malo intermezzo iznena enje. Jedva ekamo! (Bojana Špani ek, oto: Jurica Hoblaj)

Ako ste se možda kojim slu ajem zabrinuli da smo ovu godinu odustali od vru ih ljetnih otossesiona – bez brige. Prvi tjedan užarenog srpnja idealan je da vam predstavimo našu prvu ljepoticu MEDIA otosessiona 2011. - Andreju Doboši (20) iz Lopatinca. Sitna Andreja po struci je hotelijersko - turisti ka tehni arka, a zaposlena je u obiteljskoj tvrtki koja se bavi izradom svije a. Svoje slobodno vrijeme najradije e provesti na rolama, biciklu, u šetnji, ili se jednostav-

no opuštati uz kavicu na akove koj špici. Sebe opisuje kao društvenu i optimisti nu, a najve e su joj mane, smatra, to što je tvrdoglava i istovremeno – popustljiva! Mlada Andreja romanti na je dušica, pa e prije knjige uvijek radije odabrati neki dramski ili romanti ni film, a od glazbe najviše voli brze R&B, pop i house ritmove. Naš prvi ljetni otosession 2011. godine snimljen je u prekrasnoj prirodi ribnjaka "Kiri " u re anu. ( oto: Zlatko Vrzan)

Prijavite se za Ljetni fotosession 2011. Me imurske novine i ove godine organiziraju Ljetni otosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me imurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Fotosession kre e uskoro predstavljanjem prve u nizu djevojaka, nakon ega e uslijediti još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu, kada emo serijal privesti kraju. Podsjetimo, samo neke od prošlogodišnjih modela bile su Lara Toplek iz akovca, Bojana Perho iz Murskog Središ a i Iva Radek iz akovca. Prijave za otosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

Osobna karta: Ime i prezime: Andreja Doboši Mjere: 45 kg/159 cm Datum ro enja: 2. prosinca 1990. Glazba: R&B, pop, house Slobodno vrijeme: rolanje, vožnja biciklom, šetnja Najbolja k njiga: “Gri ka vještica” Najbolji film: “P.S. I love you”, “Notebook”

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 826

Branko Kostelnik - “Popkal r”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnice prošlotjedne knjige Richarda Wisemana - “59 sekundi: malo razmislite i puno toga promijenite”: Šte anija Novak iz akovca

MOZAIK KNJIGA

Spremni za Jane Austen? Brojni poklonici romana Jane Austen “Ponos i predrasude” i “Razum i osje aji” odsad te kultne romane mogu nabaviti u izdanju Mozaik knjige u kompletu u prijevodu Mirne ubrani . Slavni svijet Jane Austen vra a se itateljima svom svojom romantikom, humorom i emocionalnom snagom. Roman “Ponos i predrasude” klasi na je (kažu i najromanti nija) pri a o ljubavi i nerazumijevanju koja se odvija u klasno svjesnoj Engleskoj pri kraju 18. stolje a. Radnja je smještena u aristokratske krugove ruralne Engleske na prijelazu 18. u 19. stolje e. Bennettovi su plemenitaška obitelj koja je postupno osiromašila i ija gospo a majka Bennett o ajni ki nastoji svojih pet k eri udati za što je mogu e bogatije zetove. Prilika za to jesu lokalni balovi, a na jednom od njih najstarija k i Jane zagledat e se u bogatog aristokrata, gospodina Bingleya. Susret izme u Janeine mla e sestre Elizabeth i gospodina Darcyja ne e pro i tako dobro - Jane, koja se ponosi sposobnoš u procjene karaktera, Darcyja drži hladnim i nedostojnim njenih osje aja. No, nakon niza romanti nih, bra nih i ekonomskih komplikacija, Elizabeth i Darcy e shvatiti kako su ipak stvoreni jedno za drugo. Razum i osje aji razdiru dvije sestre, jednu razumnu, drugu romanti nu, u potrazi za ljubavima svojih života. Ho e li im to, s obzirom na ne baš blistavu imovinsku situaciju, po i za rukom? Kad njihov otac, gospodin Dashwood, umre, mora ostaviti ve inu svog imanja sinu iz svoga prvog braka, što ostavlja njegovu drugu ženu i njihove tri k eri na pragu siromaštva. Prima ih ro ak, ali njihova nesre a utje e na mogu nosti

KNJIGA TJEDNA

U svojoj novoj knjizi Branko Kostelnik pokazuje se kao pouzdani znalac popularne kulture koji suvereno rastavlja i sastavlja sve njezine elemente. U esejima i kritikama Kostelnik pokazuje koliko popularna kultura posljednjih desetlje a nemjerljivo utje e na svakodnevnicu, ali i kako je visoku kulturu nemogu e zamisliti bez njezine popularne komponente. U “Popkal ru” Kostelnik se bavi svim pojavnostima popularne kulture – najviše, naravno, glazbom, ali jednako zanimljive tekstove ispisuje i o dizajnu, likovnosti te enomelogiji ki a i turbo olka. Knjiga daje odli an uvid u povijest pop kulture u nas posljednjih petnaestak godina te iscrtava okvire u kojima se ona u

razli itim politi kim okolnostima mani estirala. Branko Kostelnik, novinar, publicist i glazbenik, ro en je u Osijeku 1961. godine. Prvi tekst objavio je u Glasu Slavonije 1978. U osamdesetima je bio stalni suradnik HRT Studija Osijek, gdje je na radiju i televiziji ure ivao i vodio niz emisija i priloga iz glazbe, kulture i pop kulture. Bio je urednik kulture i glavni i odgovorni urednik omladinskog lista TEN (1985. - 1990.) te urednik kulture i glavni urednik OSJE KOG TJEDNIKA (1990. - 1991.). Magistrirao je sociologiju kulture na Sveu ilištu u Ljubljani. Radi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Tijekom devedesetih i po etkom 2000-ih, tekstove, eseje, intervjue, kritike i recenzije s po-

dru ja glazbe i pop kulture i suvremene umjetnosti objavljuje na Radiju 101 te u listovima Danas, Nedjeljna Dalmacija, Pop extra, Nedjeljni Vjesnik, zatim u Vijencu, Zarezu, Ve ernjem listu, Jutarnjem Listu, Globusu, Dnevniku te u asopisima Elle, Quorum, Rijeka, Balkanis i Konture. Utemeljitelj je i leader art rock grupe RODERICK koja u u devedesetim djeluje pod imenom RODERICK NOVY (5 samostalnih albuma, 4 kompilacije). Autor je brojnih per ormancea grupe, od kojih je najzna ajniji onaj s guruom hrvatske suvremene umjetnosti Ivanom Kožari em. Suradnik je Enciklopedije hrvatske pop i rock glazbe. Uskoro mu izlazi knjiga “Sex, laži i pop/rock pjesme o spolnosti u pop/rock glazbi”.

Knjiga intervjua “Moj život je novi val” - razgovori s prvoborcima i dragovoljcima novog vala - na jednome mjestu sakuplja razgovore koje je ovaj istaknuti novinar, glazbenik, glazbeni kriti ar i organizator vodio s najvažnijim sudionicima novoga vala.

ALBUM TJEDNA

Willie Nelson and Wynton Marsalis feat. Norah Jones “Here We Go Again: Celebrating The Genius Of Ray Charles” za udaju prakti ne i realne Elinor i djetinjasto romanti ne Marianne. Sestra Elinor se zaljubljuje u bogatog Edwarda Ferrarsa, ali s obzirom na njen trenutni status, njegova ih obitelj razdvaja. S druge strane, za Marianne je gospo a Jennings namijenila poštenog (i bogatog) pukovnika Brandona, ali Marianne ipak ima druge planove ... “Razum i osje aji” su istokrvna romansa književnice Jane Austen, zbog koje su njezini ljubavni romani vrlo itani i ve dva stolje a toliko popularni. Danas je Jane Austen podjednako prisutna u akademskim analizama, kao i u popularnoj kulturi, uz mnoštvo razli itih filmskih verzija i televizijskih adaptacija. No, ono što se esto zaboravlja u svim tim razli itim (re)interpretacijama jest sam izvorni opus Jane Austen koji, iako relativno malen, do danas ostaje životan i relevantan. Brojne ekranizacije i televizijske adaptacije svakako su pridonijele popularnosti ove spisateljice pa se je slavna Jane u jednoj BBC-jevoj anketi o popularnosti našla na zasluženom drugom mjestu, odmah nakon Gospodara prstenova.

Vrlo plodni izvo a i (svako malo izdaju albume) Willie Nelson i Wynton Marsalis do sada su ve sura ivali na primije enom albumu “Two Men With The Blues”, a na ovom live albumu na nekoliko im se pjesama pridružuje Norah Jones. Album je ustvari snimka nastupa u spomen Rayu Charlesu iz velja e 2009. Samu plo u možemo nazvati - narodno veselje. Izvrsne, energi ne izvedbe pršte, izvo a i, odnosno Norah, Wynton i Willie, nikad nemaju “neke genijalne ideje” kako svojim glasom, odnosno prekomjernim raziranjem u stilu “vidi što sve mogu sa svojim grlom” upropastiti pjesmu. Uostalom, Willie snima previše plo a da bi se sada raspjevavao, a Norah je manje sramežljiva i pjeva bolje i raznovrsnije nego na svom albumu “The Fall”. Jazz truba Wynton Marsalis sa svojim sjajnim kvintetom pruža instrumentalnu podršku, i to vrstu, strukturiranu i prozra nu (pjesme nikad ne zvu e prenakrcano). Improvizacije i solaže vrlo su zanimljive i ak nadmašuju izvedbe Nelsona i Jones.

vrijeme više nije saveznik, i to svojim iskustvom i ostalim trikovima prikriva sve slabije. No, i sa slabijim glasom Willie jede malu djecu za doru ak. “Here We Go Again” ubija tri muhe jednim udarcem jer je primjer dobrog “tribute-to” albuma, dobroga koncertnog albuma i može potaknuti neupu ene da krenu istraživati opus Raya Charlesa. Osim toga, “Here We Go Again” primjeren je CD za svaki tulum na kojem se želi uti malo dobroga koncertnog jazza. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

Ve uvodnom pjesmom “Hallelujah I Love Her So” slušatelju se usne razvla e u smiješak, jer dobiva razigranu verziju starog klasika. “Hit The Road Jack” prikazuje Noru u drugom svjetlu od onog koje se uje na njenim albumima - možda više od toga dobijemo u budu nosti. Izvrsna

jazz-dizalica “I’m Movin’ On” otvara drugi dio plo e u kojem dramaturgija popušta (ali samo dramaturgija) da bi se preko “Here We Go Again” završilo s “What I’d Say”. Album ipak nije savršen (savršenstvo ipak ne postoji, je li?): slaba to ka je Williev glas, kojem

1. Hallelujah I Love her So; 2. Come Rain Or Come Shine; 3. Unchain My Heart; 4. Cryin’ Time ( eat. Norah Jones); 5. Losing Hand; 6. Hit The Road Jack ( eat. Norah Jones); 7. I’m Moving On; 8. Busted; 9. Here We Go Again ( eat. Norah Jones); 10. Makin’ Whoopee ( eat. Norah Jones); 11. I Love You So Much It Hurts; 12. What’d I Say ( eat. Norah Jones)

INTERNET I RA UNALA

E-mail unutar Google aplikacija WEB PREPORUKA

Najradije bi propali u zemlju od sramote Ku ni ljubimci svaki dan donose veselje u ljudski svijet, pa stoga nije udno da mnogi vlasnici maze i paze svoje ljubimce poput vlastite djece. Neki od njih u tome i malo pretjeruju, kao što prikazuje i blog koji vam predstavljamo i ovaj tjedan. Kad smo ve krenuli u životinjskom duhu ... Ma ke i psi imaju svoje krzno koje ih uva i štiti, ali neki od njih moraju podnositi pretjerane izljeve

ljubavi svojih vlasnika koji ih obla e u svakojake kostime. I dok ljudi uživaju u takvim maškarama, izrazi lica ku nih ljubimaca kao da govore kako bi najradije propali u zemlju od sramote. S tom mišlju stvoren je još jedan temastki tumblr pod nazivom “Pets Who Want to Kill Themselves”, a uspješna ideja preto ena je i u knjigu.

Dok smo u prethodnom lanku obradili jednostavan na in za upotreba gmail su elja uz vlastite e-mail adrese, upotreba gmaila u sklopu Google Apps programa ovo može dosta unaprijediti. Ukoliko imate pristup DNS zapisima za svoju domenu (a i potrebno znanje za pravilno postavljanje istih), postavite cjelokupnu e-ma-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

il komunikaciju preko Google mail servisa, uz dodatne mogu nosti suradnje unutar tvrtke preko Google Apps servisa. Osnovni, besplatni ra un e vam omogu iti do 10 korisni kih e-mailova unutar vlastite e-mail domene, te olakšanu me usobnu suradnju putem zajedni kih Google kalendara te Google dokumenata. Za poslovanje je preporu ljiva upotreba uz pla anje (Google Apps or Business) budu i da, uz garancije što se ti e dostupnosti servisa dobijate i 25GB prostora po korisni kom e-mail ra unu te dodatne mogu nosti (grupe, video kanali, dodatne aplikacije). Za ovaj na in se mora naglasiti da uvjetuje prelazak cijele tvrtke na ovaj sustav, budu i da

se radi na razini domene – dok je kod prethodnog na ina svatko za sebe mogao postaviti komunikaciju preko Google maila se ovdje sav posao oko kreiranja korisni kih ra una i kontrole odvija isklju ivo preko administratora domene – što administratorima olakšava posao, naro ito ukoliko se radi o ve em broju korisni kih ra una. Prvi korak je naravno prijava na servis - što odra uje budu i administrator korisni kog ra una, nakon ega dobijate pristup na vlastitu nadzornu plo u za administraciju e-mailovima i korisni kim ra unima. Nakon što je prošla prijava te su postavljene osnovne postavke ra una, predstoji glavni dio posla – usmjerava-

nje e-mail DNS zapisa na Google mail servere (podaci o tome e biti navedeni unutar administratorskog su elja Google Apps-a). Promjena DNS zapisa se radi putem promjeni postavki kod hostinga, što iziskuje dodatno tehni ko znanje i pri tome se preporu a da potražite stru nu pomo jer se vrlo lako može dogoditi da onesposobite svoj e-mail ili vlastite stranice. Ukoliko se kasnije odlu ite da ovo ipak nije rješenje za vas, naknadnom promjenom DNS zapisa lako možete e-mail servis prebaciti ili na neko lokalno rješenje ili pak postaviti u sklopu hostinga. Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

5. srpnja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film MEDVJEDI WINNIE

TRANSFORMERS 3

animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik! Redatelj: Stephen J. Anderson i Don Hall Uloge/glasovi: Luka Peroš, Žarko Poto njak, Branko Smiljani , Marin Grbin, Željko Mavrovi

akcijska SF avantura U našem kinu nije u 3D tehnici. Redatelj: Michael Bay Uloge: Shia Labeou , Josh Duhamel, Rosie Huntington-Whiteley, John Malkovich Globalni Trans ormers enomen tre i put na velikom platnu u spektakularnom izdanju. Autoboti saznaju da je na Mjesecu sakriven svemirski brod ije bi im tajne mogle

pomo i u odlu uju em sukobu s Decepticonima. Po inje utrka me u suparnicima tko e do tajanstvenog broda sti i prvi. Preporu a se starijima od 13 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

“Ljubav i ostale droge” je? a) horor crtani b) ljubavna drama c) ratni

19.00 MEDVJEDI WINNIE

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Ratajec iz akovca

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik!

utorak, 5.7.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

21.00 TRANSFORMERS 3 akcijska SF avantura

srijeda, 6.7. nema filmskog programa

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

etvrtak, 7.7.

18.30 i 21.00 TRANSFORMERS 3 akcijska SF avantura Svima omiljeni Medvjedi Winnie vra a se u kina i svojim korijenima u produkciji studija Walt Disney Animation. Ovaj topao film, prepun glazbe ujedinjuje pet pri a iz originalnih knjiga A.A. Milnea s Disneyjevom kla-

si nom, rukom crtanom animacijom. Pridružite se Winnieju i njegovim prijateljima dok kre u u novu avanturu i podsje aju nas kako je Hundred Acre Wood prekrasno mjesto. Trajanje 69 minuta, za sve uzraste!

petak, 8.7.

19.00 TRANSFORMERS 3 akcijska SF avantura

22.00 BIUTIFUL BIUTIFUL

1. LJUBAV I OSTALE DROGE 2. 127 SATI

drama Zemlja: Meksiko, Španjolska Režija: Alejandro González Iñárritu Uloge: Javier Bardem, Maricel Álvarez, Hanaa Bouchaib, Guillermo Estrella

3. GRAD LOPOVA

DVD, BLUE RAY IZLOG POKLON MAFIJE Br it ansk i k r imi u kojemu mladi mora otkriti kako vratiti dug mafiji. U tom njegovom problemu pomažu mu – susjeda i otu eni otac! Michael McCrea (Cillian

Murphy) duguje lovu lokalnom mafijašu Darrenu Perrieru (Brendan Gleeson). Kada mu zaprijeti da novac stvori do ve eri, Michael je primoran na plja ku s dvojicom rendova.

4. VRLO ZAPETLJANA PRI A 5. TERMIN 6. AMERIKANAC 7. SAW 7 8. MACHETE 9. KRONIKE IZ NARNIJE 3

subota, 9.7.

10. WALL STREET 2

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

akcijska SF avantura

1. SUPER 8

GOSPODIN NITKO Futuristi ka drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na Europskim filmskim nagradama. Gospodin Nitko budi se u

bolnici i siguran je da ima 34 godine. Me utim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesiguran u to i ne sje a se skoro ni ega.

2. BRIDESMAIDS 3. PIRATES OF THE CARIBBEAN 4. HANNA

6. PRIEST

Peter Highman (Robert Downey Jr.) kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno sretne

akcijska SF avantura

7. PIRATES OF THE CARIBBEAN

Ma arska komedija o putovanju trojice, a svaki predstavlja generaciju u obitelji. Nesretni djed, otac i unuk zapute se u Transilvaniju. Pri a o tri muškarca: o djedu Na-

TERMIN

nedjelja, 10.7.

18.30 i 21.00 TRANSFORMERS 3

5. INSIDIOUS

PUSTOLOVI

ambicioznog glumca Ethana Tremblaya (Zach Galifianakis) i bude prisiljen na zajedni ku vožnju. Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i – Peterovi živci.

18.30 i 21.00 TRANSFORMERS 3

gyapi (Péter Haumann), bivšem transilvanijskom u itelju, njegovu sinu glazbeniku Gézi (Péter Rudol ), koji je ujedno pravi luzer, te unuku Andrisu (Milán Schru ) koji je pak “luzer de lux”.

8. SOMETHING BORROWED

ponedjeljak, 11.7.

9. THE HANGOVER PART II 10. KUNG FU PANDA 2

U.S. Box Office

18.30 i 21.00 TRANSFORMERS 3 akcijska SF avantura

1. GREEN LANTERN 2. SUPER 8

Radno vrijeme blagajne

3. MR. POPPER’S PENGUINS 4. X-MEN: FIRST CLASS 5. THE HANGOVER PART II 6. KUNG FU PANDA 2 7. BRIDESMAIDS 8. PIRATES OF THE CARIBBEAN 9. MIDNIGHT IN PARIS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. JUDY MOODY AND THE NOT...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle ZAŠTITITE SE pravilno!

Što sve trebate znati o kremama za sun anje? Kreme s UV zaštitom od sunca postale su vrlo važan imbenik u njezi kože, s obzirom na to da mogu zaštititi kožu od ošte enja koja mogu prouzro iti UV zrake. Zbog toga je odabir kreme za sun anje vrlo važan, jer štiti vašu kožu od opasnosti ultraljubi astog zra enja za vrijeme izlaganja suncu. Naime, UV zrake svaku godinu postaju sve opasnije zbog stanjivanja sloja ozona i ozonskih rupa, koji štiti zemlju od prodiranja štetnoga sun evog zra enja. Što je taj sloj tanji, to je prodor štetnog zra enja ve i, na što naša koža nije naviknuta te nam je potrebna dodatna zaštita. Dugotrajno izlaganje suncu bez zaštite može izazvati ozbiljne opekline, prebrzo starenje kože, stara ke pjege, pjegice i bore. Same opekline od kože vrlo su opasne jer mogu izazvati rak kože, a tu upravo “nastupa g krema za sun anje.

Izra unajte svoj faktor Ljudi mogu dobiti sun eve opekline razli itog intenziteta, ovisno o koli ini melanina koju ima pojedina koža. Osobama koje imaju tamniju boju kože treba duže da zadobe opekline od sunca. Upravo zbog takvih razlika u boji kože proizvode se razli ite kreme, sprejevi i emulzije s razli itim SP faktorima, koji daju razli ite stupnjeve zaštite. Osim toga, potrebno je imati na umu da odre eni lijekovi mogu izazvati opekline kože mnogo brže nego ina e. SP faktor koji je napisan na kremi za sun anje ozna ava stupanj zaštite, odnosno, što je ve i broj, to e dulje vaša koža

biti zašti ena. Kako biste saznali koji faktor treba vaša koža, trebat ete pomnožiti broj minuta koji vam je potreban da vaša koža po ne crveniti na suncu bez zaštite s faktorom na bo ici. Umnožak predstavlja broj minuta koji možete provesti na suncu, nakon što ste nanijeli zaštitni faktor, a da ne zadobijete opekline.

Što kupiti, a što ne? Kada kupujete kremu za sun anje, vrlo je važno da pro itate upute na bo ici i uvjerite se da krema koju kupujete štiti od UVA i UVB zraka. Naime, postoje odre ene kreme koje nemaju u sebi iltre koji bi štitili protiv navedenih zra enja. Tako er, možete biti sigurni isto ako kupujete kremu koja ima iltre “širokog spektra g, što zna i da štiti i protiv UVA i UVB sun evih zraka. Krema za sun anje djeluje na na in da apsorbira štetne sun eve zrake i pretvara ih u toplinu, jer krema u sebi ima sastojke koji to omogu uju. Naša je preporuka da kupujete nešto skuplje i kvalitetnije kreme od poznatih proizvo a a. Mnoge kreme koje možete kupiti “na akciji g u supermarketima i sli nim trgovinama nemaju dovoljno jake iltre, te e vas mnogo kra e štititi od sunca nego neke druge kvalitetnije kreme. Tako er, naša je preporuka da kupujete kreme s SPF 15 na više. Svi niži faktori ne e vam dati dovoljno dobru zaštitu.

ditelja kako sunce nije opasno, kako ne možemo izgorjeti ispod odje e, da ne možete izgorjeti i hladu ili da je dovoljno da nanesete kremu za sun anje – jednom na dan. Na žalost, to su sve mitovi koji jednostavno ne drže vodu. Nanesite kremu za sun anje samo na dijelove tijela koji nisu prekriti odje om. Na žalost, to ne može biti dalje od istine. Osobe koje provode svoje slobodno vrijeme na otvorenom trebaju posebnu pozornost polagati detaljima, kao što je nanošenje zaštitne kreme na cijelo tijelo, s obzirom na to da je dokazano

da mnogi materijali, a posebno pamuk, jako dobro propuštaju sun eve zrake. Prema tome, odje a vas ne e zaštititi od opeklina ako ete na suncu boraviti dulje vrijeme. Kada ste u hladu ili boravite u zatvorenom prostoru, ne treba vam zaštita od sunca. Ne samo da ete bez zaštitne kreme izgorjeti u hladu gotovo jednako kao što ete izgorjeti na suncu, nego vrlo lako možete izgorjeti i kada se nalazite u zatvorenim prostorima. Naime, UV zrake toliko su jake da vrlo lako prolaze kroz prozore ku a i auta isto kao i kroz odje u.

Nanošenje kreme za sun anje jednom na dan sasvim je dovoljno. Na sre u, ve ina osoba to zna, no nije na odmet ponoviti da je kremu potrebno nanositi nakon svakog kupanja. Morate biti svjesni da, bez obzira na obe anja da e vas jedno nanošenje kreme štititi satima, to jednostavno nije istina. I najbolja krema ne e vas štititi od najja eg sunca dulje od dva ili dva i pol sata. Nanošenjem kreme samo jednom na dan gotovo je jednako kao da je i niste nanijeli. Ako i kupite vodootpornu kremu za sun anje, ona e vas štititi kada ste u vodi, ali je po-

novno morate nanijeti im vam se koža posuši. Tako er, imajte na umu da kremi za sun anje treba 20-ak minuta da po ne djelovati nakon nanošenja. Ako koristite kremu za sun anje, vaše tijelo ne e proizvoditi vitamin D. Istraživanja su pokazala da ne trebamo danima ležati na suncu kako bi naše tijelo apsorbiralo dovoljno sun evih zraka za proizvodnju vitamina D. Normalna koli ina sun anja sa zaštitnim faktorom, zdrava prehrana i aktivnosti koje radite na otvorenom dovoljne su kako bi naše tijelo proizvelo dovoljnu koli inu vitamina D.

Mitovi Mnoge osobe još uvijek vjeruju u stare pri e naših ro-

RECEPT tjedna

ZA SVE tipove žena

Zalepršajte u dugim ljetnim haljinama Zgužvana gibanica Sastojci • 1/2 kg kora za pitu • 1/2 kg svježega kravljeg sira • 2 dl ulja • 3 jaja • 1 kiselo vrhnje (2 dl) • 2 dl kisele vode • 1/2 žli ice soli • 1 žlica kajmaka ili maslaca

Priprema Umutite tri jaja, dodajte malo kisele vode, zatim dodajte ulje i sir koji ste izmrvili vilicom. Na kraju posolite, ako je potrebno, pa dodajte kiselo vrhnje i izmiješajte. Premažite pleh uljem pa stavite jednu koru. Poprskajte je

uljem pa preko prve stavite drugu koru. Od ostalih kora izdvojite jednu za na vrh, a ostale rastrgajte, izgužvajte pa pomiješajte s masom od sira. Sve zajedno izvucite u protvan s pripremljenom korom, pa prekrijte odvojenom korom. Po vrhu poprskajte uljem ili rastopljenim maslacem, pa pecite u pe nici na temperaturi od 180°C, dok lijepo ne porumeni. Gibanica je najukusnija kad se jede vru a, s jogurtom ili mlijekom. Možete je praviti od svih vrsta svježeg sira, s kajmakom, jogurtom, prakti no sa svime mlije nim što imate u hladnjaku.

Ovu sezonu duge ljetne haljine pravi su modni hit, savršene su za sve tjelesne gra e, od onih mršavih do bucmas jih, visokih, niskih, za šminkerice i one koje vole ležerniju odje u. Haljine moraju biti sastavni dio garderobe svake žene, posebno kada se radi o laganim ljetnim haljinama, koje su najbolje za vrijeme vru ina. Duge ljetne haljine moraju biti na injene od prirodnih laganih ljetnih materijala, u kojima ete se osje a ugodno. Ono što e bi najteže izabra jest model i uzorak koji e vam se najviše svidje jer ovu godinu trgovine su preplavljene upravo njima. Prilikom odabira maksi ljetne haljine vrlo je važno da vam ne bude prekratka. Ako vam seže do gležnja ili iznad, de ni vno vam je prekratka. Haljina vam treba prekriva ve inu stopala, odnosno seza gotovo do poda, ali se ne smije vu i po podu. Što se ti e obu e, najbolja je lagana niska obu a, primjerice, gladijatorice, no ako ipak želite nosi pete, nosite platnene sandale s pla ormom od pluta ili sli nih materijala, ali zato prilikom kupnje morate pazi na duljinu haljine.

maksi haljina treba oko vas ležerno leprša i ne smije nigdje zapinja . A ono što je najvažnije, treba vam se svi a i vi se u njoj trebate osje a ugodno.

Diva u maksi haljini

Ljepota i udobnost Ljeto je puno boja, pa zašto ne bi bile takve i vaše haljine. Vjerujemo da e svatko iz ovog izbora prona i barem jednu koja e vam se svi a . Možete bira blješte e materijale i boje, uo ljive printeve, te klasi ne bijele, bež i sive kombinacije. Kada birate maksi haljinu, probajte nekoliko razli i h modela i uzoraka materijala i boja, da vidite što vam najbolje pristaje, koja is e vaše adute i sakriva nedostatke. Kada se kre ete,

Maksi haljine ponajprije su namijenjene za dan, bilo da idete u grad, tržnicu, plažu, šetnju, no može savršeno funkcionira za ležernije ljetne ve eri, kada še ete uz rivu ili pak uživate na ve eri s prijateljima i omiljenoj konobi. U maksi haljini možete se osje a seksi, privla no, opušteno i smjelo, a sve ovisi o boji, modelu i uzorku koju ete odabra i ho e li ona odražava vašu pravu osobnost. U njoj se možete i jekom cijelog dana, ali i ve eri, osje a kao diva na crvenom tepihu, a pri tome ne ete morati uložiti puno truda. Kada se negdje pojavite u maski haljini, sigurno ne ete osta nezamije eni, i to mislimo u vrlo dobrom smislu, posebno od strane suprotnog spola koji e se pita imate li što ispod te haljine. No, samo vi ete zna tu tajnu i osje a se sjajno u svojoj koži.

5. srpnja 2011.

Dobro je znati 299

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

mt Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. b br. 2 - Trg Trrgg Republike R Reep pu ublik lik ikkee 6 (RK (R RK R K Me imurka, M Meee im iim murka, urkka, a, 1. 1. Kat) Ka Kaat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice) nice) n nic ce) cce e))

i d luz a www.poli.c

om.hr

među pilećim kobasicama u Europi!

Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Agresivnost u maloljetni koj dobi

ADHD: poreme aj pažnje i hiperaktivnosti

Svjedoci smo sve ve eg i eš eg agresivnog ponašanja mladih. S obzirom na to da se u zadnje vrijeme broj takvih slu ajeva pove ava, normalno je za o ekivati da je interes društva, pogotovo ljudi koji se susre u s tom problematikom, kao i znanstvenika, sve ve i za otkrivanjem uzroka nastanka tih agresivnih ponašanja. Važno je znati da je odre eni stupanj agresiviteta u maloljetni koj dobi, odnosno u adolescenciji normalan. Zapravo je adolescencija vrijeme odrastanja, prijelaza iz nezrelosti djetinjstva u zrelost odrasle dobi. Adolescencija je razdoblje „bure i oluje“, brzih izmjena raspoloženja, unutarnjih konflikata i sva a s okolinom, buntovništva, ispitivanja granica, znatiželja i istraživanje svijeta. Na agresiju ne bi se trebalo uzvra ati agresijom. Treba ostati miran, odgovoriti kao „ne mogu razgovarati na ovaj na in ili „nitko ne vi e na tebe“ i oti i. Uzroci prema raznim teorijama kojima se želi objasniti zbog ega se javlja agresivnost u maloljetni koj dobi navode se: biološka instinktna teorija koja govori da agresivnost nastaje iz uro enoga nagona instinkta; rustracijska teorija koja govori da agresija ili pove anje agresivnog ponašanja nastaje kao odgovor na rustracijsku situaciju; teorija u enja koja opet govori da se agresivno ponašanje u i prilikom promatranja agresivnog ponašanja drugih osoba, primjerice, televizijski program – razne scene tu njave, ubojstva, ili nekontrolirani utjecaj medija, TV-a, kompjutorske

igre, tisak, koji poti u agresivitet kod mladih. Za pojav u agresiviteta u maloljetni koj dobi u ve em stupnju važnu ulogu igra i odgojni stil roditelja. Ukoliko se roditelji ponašaju prema djeci agresivno ili im daju jako puno zabrana ili ih emocionalno zlostavljaju, djeca prisvajaju taj stil odgoja pa se i sami po inju agresivno ponašati. Važno je znati da se obi no iza maloljetni ke agresivnosti krije jedna nesigurna, nesretna i neraspoložena osoba kod koje postoji veoma niski stupanj samopoštovanja, što ima jako velik utjecaj na takvu mladu osobu, koja se nalazi u procesu sazrijevanja i koje utje e na njezino socijalno prilago avanja, pa na koncu u nekim slu ajevima zahtijeva i pomo stru njaka. Radi kontrole maloljetni ke agresivnosti upotrjebljavaju se razne psihološke i odgojne metode koje su se pokazale djelomi no uspješne. Me utim, uzimaju i u obzir injenicu, koja je gore navedena u vezi s utjecajem odgoja roditelja na pojavu agresiviteta, u praksi se pokazalo veoma u inkovitim podu avanje roditelja u kontroli ponašanja agresiviteta maloljetnika. Tako bi roditelji trebali zamjenjivati negativne izjave kao što su prijetnje i nare enja s pozitivnim izjavama, a kazne primjenjivati zbog održavanja discipline, a ne zbog kažnjavanja. Roditelji trebaju biti strpljivi i ustrajni u svojim nastojanjima i svakako bi trebali sura ivati s nastavnicima, pedagozima i ostalim stru njacima koji se bave djecom i adolescentima.

U svakodnevnom su životu sve prisutniji problemi djece s poreme ajem pažnje i nemirom. Ipak je nepotrebna pretjerana medijska i stru na galama, kao i zabrinutost samih roditelja, nastavnika ili lije nika koji se za skoro svako dijete pitaju nije li ono hiperaktivno. Hiperaktivni poreme aj u djetinjstvu može dovesti do brojnih ozbiljnih posljedica i odstupanja u ponašanju , pa je važno pravilno ga dijagnosticirati i tretirati. U literaturi se naj eš e govori o prevalenciji 3 do 5 %, a dijagnoza je etiri puta eš a kod dje aka nego kod djevoj ica. Ve a je u estalost u gradskim nego u seoskim sredinama, a važno je i stru no zapažanje da je zna ajna zastupljenost djece s ADHD poreme ajem me u zlostavljanom djecom, lošim u enicima i djecom sa asocijalnim ponašanjem. Uz deficit pažnje i hiperaktivni poreme aj gotovo se uvijek istodobno javlja i poreme aj u enja, bez obzira na djetetove intelektualne sposobnosti, pa zato s polaskom u školu problemi u djetetovom ponašanju postaju puno uo ljiviji i dovode do brojnih komplikacija. Dijete može imati i emocionalne

probleme, koji se uz ostale bitne simptome tako er mogu mani estirati i u smetnjama pažnje i nemiru. Koja je primarna dijagnoza i temeljni djetetov problem potrebno je stru no utvrditi i pravilno tretirati. Di erencijalna dijagnostika je složena procedura koju treba prepustiti stru nom timu, a on e najpravilnije procijeniti stupanj i vrstu poreme aja, kao i potrebne terapijske i obrazovne metode. Kada je neko ponašanje odstupaju e, a kada je u okvirima normalne razli itosti ovisne o dobi djeteta, okolini u kojoj živi, temperamentu, ranim iskustvima i osobinama li nosti procjenjuju stru njaci. Pre esto se iz usta laika izgovaraju rije i koje drugu osobu etiketiraju nekom psihijatrijskom dijagnosti kom oznakom, što me osobno smeta, ali još više stru no zabrinjava jer na taj na in nastaju posljedice po ozna enu osobu. Zato ne pri ajte tek tako da vam je npr. žena depresivna, ili dijete hiperaktivno. Radije dobronamjerno sagledajte probleme koje osoba ima u ponašanju i razgovarajte s njom o potrebi da se potraži stru no mišljenje i pomo .

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Spirala - IUD Spirala ili skra enica IUD je nadaleko poznata kontraceptivna metoda. Zbog svoje sigurnosti, jednostavnosti primjene i relativno niske cijene, dobra je alternativa antibaby pilulama. Ipak, na po etku moram re i da se ova metoda primjenjuje samo u žena koje su bar jednom rodile. Adolescenticama i mladim ženama koje nisu bile trudne i nisu rodile ova se metoda zaštite ne preporu uje. Razlog tome je još mala i nerazvijena maternica, te osjetljivi jajovodi, što pove ava opasnost upala i njezinih posljedica. Na tržištu postoje dvije vrste spirala, one koje nose na sebi bakarnu žicu i one koje nose na sebi depot hormona progesterona. Spirale s bakrom (Cooper T, Nova T) gra ene su od plastike u obliku slova T. Veli ine su 3-4 cm i na svojim kracima imaju omotanu specijalnu bakarnu žicu. Na donjem dijelu je kon i , koji viri iz maternice u rodnicu. Spirala se postavlja u maternicu za vrijeme menstruacije. Tada je uš e maternice lagano otvoreno, pa se spirala postavi pravilno bez ve ih bolova. Nakon postavljanja bakarna žica se polagano topi u maternici, a bakarni ioni djeluju spermicidno, uništavaju spermije. Sigurnost je velika, posebno ako se izbjegava odnos za vrijeme ovulacije. Kontraceptivna sigurnost traje pet godina, kada se spirala mora izvaditi ili promijeniti. Nakon postavljanja potrebne su redovite kontrole, prvo sedam dana nakon postavljanja i zatim svakih šest mjeseci. Kod tih kontrola nije dovoljan obi an ginekološki pregled, ve je potrebno provjeriti je li spirala pravilno smještena vaginalnim

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Debljina – bolest današnjice Pretilost (pretjerana debljina) ozbiljan je zdravstveni problem kojeg treba vrlo ozbiljno shvatiti i lije iti. Neupu eni pacijenti problem ne shva aju ozbiljno a i odlazak lije niku svodi se na dragocjene savjete, koji uglavnom ostaju u ambulanti, a oboljeli odlazi i nastavlja živjeti po starom. Pretile osobe eš e i ozbiljnije obolijevaju a smrtnost je dva puta ve a nego kod osoba normalne težine. To je kroni ni problem koji

ultrazvukom. Komplikacije ove metode vrlo su rijetka trudno a, kao i izvanmateri na trudno a. Može do i i do upale jajnika, a u težim slu ajevima i upala potrbušnice. Da se to ne dogodi, potrebno je prije postavljanja spirale izlije iti upalu rodnice i grli a maternice. Ranicu grli a treba sanirati, odnosno spaliti. Žene koje imaju jake menstruacije ne bi trebale koristiti ovu metodu, jer esto e biti menstruacije još ja e. Spirale s hormonom progesteronom (Mirena) iste su orme, no umjesto bakra na njima je nosa progesterona. Za postavljanje, kao i za kontrolu, vrijede ista pravila kao i za IUD s bakrom. Nakon postavljanja u maternicu lu i se trajno mala koli ina progesterona. Slijedom toga sluznica maternice-endometrij ostaje nizak, pa su menstruacije slabe, esto kao sme i iscjedak, ponekad potpuno izostanu. U takvu nisku sluznicu ne može se ugnijezditi trudno a, a cervikalna sluz postane gusta, što onemogu uje ulazak spermija u maternicu. Sve to daje stopostotnu kontraceptivnu sigurnost pet godina, koliko dugo ta spirala djeluje. Mirena je i idealno sredstvo protiv jakih menstruacija, posebno u klimakteriju, a ponekad djeluje dobro i protiv mioma. Loših nuspojava prakti ki nema. Progesteron je dobar hormon, a njegovo djelovanje je samo u maternici, resorpcije u krvotok prakti ki nema. Mnoge žene koje se mu e u klimakteriju zbog jakih menstruacija i slabokrvnosti prakti ki se preporode nakon postavljanja Mirene. este kiretaze klimakteri kih krvarenja postale su rijetkost, jer su nepotrebne zahvaljuju i Mireni.

treba lije iti i kontrolirati itav život. Žalosna je injenica da je sve više pretilih osoba mla e životne dobi. Dakle suvremeni na in života, sjedenje uz ra unalo, televizor, opuštanje u kafi ima ili sli no, smanjuju potrebu za kretanjem a svaka fizi ka aktivnost postaje zadnja briga, isti višak i nepotrebno gubljenje vremena. Posljedice pretilosti su mnogobrojne a kao naj eš e navodimo koronarne bolesti,

karcinom, dijabetes tipa 2, hipertenzija, nesanica, bolovi u le ima, apneja, osteoartritis, poja ano znojenje, žu ni kamenci, poreme aj menstrualnog ciklusa i mnoge druge posljedice. ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA I PO-

Dijeta nije nikakvo rješenje. Kilogrami se ponekad gube ali se esto vra aju i to s "kamatama" To je takozvani yo – yo e ekt koji onda oboljelu osobu ini anksioznom, zbog opravdanog razo arenja kona nim rezultatima. Tajna je u promjeni na ina života. MOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

Prepolovite porcije, ne preska ite obroke jer je ljudski organizam "dobar gospodar" i on e pospremiti zalihe rijetkih obroka u masna tkiva što zna i da nismo napravili ništa. Promjene životnih navika moraju se poštovati i rezultat ne može izostati. Prestanite jesti kad vam je najbolje. Jedite sezonsko vo e i povr e, izbacite pe enja pogotovo suhomesnate proizvode, uklju ite u prehranu soju i proizvode od soje. I nikako ne zaboravite ribu, osobito onu plavu jer obiluje omega 3 masnim kiselinama.

O v ih dana zapo injem novom i u svijetu jedinstvenom metodom pomo i pri mršavljenju. Radi se o tome da se oboljelom "usadi" odbojnost prema masnim, slatkim i visoko kalori nim jelima koje pretile osobe imaju redovito uklju ene u svoj jelovnik. ekam vaš poziv bez sms-a na broj tele ona 098/1347-031. Garantiram mršavljenje do 30 kg. U roku od 6 mjeseci. Postanite vitki i ostanite vitki.

5. srpnja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Ljepotica iz Lisabona Arhitekt Miguel de Cunha iz studia "Drago Capital" oblikovao je ovaj interijer u glavnom gradu Portugala, i to tako da je morao pomiriti modernizam sredine prošlog stolje a sa suvremenim stilom koji je u trendu, i na to sve dodati odre ene antikne elemente. Naravno, to je vrlo težak zadatak, ali Cunha je svoj posao odradio izvrsno. Kao poveznicu odredio je bijelu boju kao dominantnu u svim prostorijama, a njoj je pridruživao elemente iz prije spomenutih razdoblja, ali tako da je, u svakom trenutku, zadržao ravnotežu volumena i harmoniju oblika i stilova. Dnevni boravak povezan je s kuhinjom i blagovaonicom i taj prostor zaista odiše elementima iz raznih razdoblja. Suvremeni materijali kod kuhinjskog dijela, moderne tkanine za sofu i jastuke, dizajnerske stolice iz ´50-ih godina prošlog stolje a i mnoštvo antiknih detalja stvaraju prostornu sinergiju i ine ovaj volumen iznimnim mjestom. Spava e sobe sa svojim koloritima mjesto su spokoja i odmora, a sve kombinacije u svim prostorijama poja ane su jarkim i snažnim slikama i crtežima na zidovima. Cunha se ni u jednom trenutku nije zapitao radi li dobro, ve se bez razmišljanja usudio oti i do kraja. http://www.dragocapital. com/

Parking u kafi u ili kafi na parkingu

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% Možda ste mogli primijetiti da mi se svi aju projekti (interijera, ali i ostali) koji su izvedeni s nekom pri om iza sebe. Bez obzira koliko to eksplicitno bilo, oni se uvijek imaju za što uhvatiti. Neki od njih nemaju nikakav dublji smisao i samo grebu po površini, a neki su samo – fora. Takav jedan predstavljam i ovdje. Radi se o baru u japanskom gradu Shizuoki. U prizemlju stambene dvokatnice nalazio se normalan, lokalni ka i koji je gledao na cestu, parkiralište i autoškolu. Ti elementi koji su se svakodnevno mogli vidjeti iz ka i a poslužili su ekipi iz studija "Suppose Design Of ice" da osmisle i stvore identitet i interijer novog ka i a. Ogolili su kompletan unutarnji prostor i sravnali ga sa zemljom te povukli asfalt s vanjske, ali i unutarnje strane. Gra i ke elemente koje možete vidjeti na svakoj cesti ili svakom parkiralištu implementirali su s vanjske, ali i s unutarnje

strane ka i a. Kako je cijeli interijer izveden s ogromnim otvorima i kliznim stijenama, dobiva se dojam da ka i , de facto, stoji na parkiralištu. Ili pak da je parkiralište postavljeno u ka i u. Što se ti e kolorita, on je vrlo neutralan, osim fokusne žute boje kojoj je inspiracija bila signalno žuta boja u prometu. Elementi kao što su klupice izvedeni su isto kao i klupice na autobusnim stajalištima, a tu se mogu na i i sjedalice koje su izra ene od starih autosjedala. Fotogra ije: Toshiyuki Yano http://www.suppose.jp/

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Crveni grad Kineski dizajn studio "Taranta Creations" otvorio je svoj ured u gradu Šangaju i nazvao ga "Crveni grad" (Red Town Of ice). Uredski prostor sastoji se od dvije etaže, pri emu je prizemlje operativno i u njemu je smješteno osam radnih mjesta. Gornja je etaža ve druga pri a. Dizajneri su kreirali stepenište u obliku kapi koje spaja te dvije etaže i koje je izvedeno u crvenoj boji iznutra i srebrnoj izvana. Na gornjoj je etaži kompletan pod osmišljen kao element s više

funkcija. Za hodanje, druženje, crtanje, modeliranje, razmišljanje i opuštanje, a sve je to de inirano na na in da su se radno - operativne zone “upustile” u njega. Iste su kompletno obojane u crvenu boju pa izgledaju kao da su “iskopane” iz volumena poda. Veoma intere-

santno promišljanje je ono o itog elementa interijera. Dizajnerski tim koji je osmislio ovaj interijer jest: Enrico Taranta, Giorgio Radojkovic i Juriaan Calis. Fotogra ije: Fay Wu, Shen Qiang http://www.enrico-taranta.com/

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.5.2011. regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Osje kobaranjska 5 Istarska 6 Požeškoslavonska 7 Varaždinska 8 Zadarska 9 Bjelovarskobilogorska 10 Dubrova koneretvanska 11 Vukovarskosrijemska 12 Šibenskokninska 13 Me imurska 14 Sisa komoslava ka 15 Koprivn.križeva ka 16 Brodskoposavska 17 Karlova ka 18 Krapinskozagorska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska UKUPNO 1 2

koli ina udio, % 6649 35,91% 1675 9,05% 1634

8,82%

1041

5,62%

941 698

5,08% 3,77%

632 621 615

3,41% 3,35% 3,32%

556

3,00%

444

2,40%

408

2,20%

395 388

2,13% 2,10%

385

2,08%

359

1,94%

343 335

1,85% 1,81%

280

1,51%

117 18516

0,63% 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Nova boja Citroëna DS3 povodom 100.000-te narudžbe Citroën DS3 dostigao je simboli nu brojku od 100.000 narudžbi. Kako bi potvrdio komercijalni uspjeh, Citroën nastavlja iznena ivati i nudi novu boju krova, boju fuksije, te novi motiv ukrasnih naljepnica «Flower». Citroën DS3 ima više lica i odgovara na o ekivanja kupaca koji traže odre eni stil, osje aj vožnje, dizajn i pro injenost. Od po etka prodaje u ožujku 2010., prodano je više od 100.000 primjeraka DS3, a tre ina su najbogatije opremljeni modeli. Citroën DS3 zaista izaziva divljenje. Kako bi proslavio ovaj uspjeh, Citroën uvodi novu boju i nove ukrasne naljepnice, još originalnije i inovativnije. Nakon što je nedavno uvedena nova, sme a boja karoserije - Hickory, Citroën DS3 nudi novu boju krova – boju fuksije, u kojoj su dostupni svi dijelovi koje možete prilagoditi svom ukusu: ku išta vanjskih retrovizora, središnji dijelovi kota a, ukrasna letvica armaturne plo e ili ru ica mjenja a. U ponudi je i novi motiv ukrasnih naljepnica, suptilan, boemski i pro injen. Rije je o novoj naljepnici «Flower» koja izaziva osebujan dojam, istovremeno mat i sjajan.

Proizvedeno 30.000 RCZ-ova 21. lipnja s proizvodne trake tvornice Magne Styer u Grazu sišao je 30.000-iti primjerak modela RCZ. RCZ je komercijaliziran od travnja 2010., najprije u Europi a onda na ostalim kontinentima. Peugeotov sportski coupe do danas je komercijaliziran u gotovo 80 zemalja. Glavna europska tržišta ovog modela su Francuska, Velika Britanija, Njema ka, Belgija i Italija. Izvan Europe njegova prepoznatljivost doprinosi ja anju imidža Peugeota, prije svega u Japanu, Australiji, Turskoj, Južnoj Africi i Rusiji. U rujnu e biti lan-

siran na kinesko tržište. Posebno uspješan u Europi, gdje je u 13 mjeseci registrirano 20.000 primjeraka, RCZ se nametnuo svojim radikalnim stilom, jedinstvenim karakterom, izborom e ikasnih benzinskih i HDi motorizacija, izvrsnim voznim osobinama, te je najprodavaniji sportski coupe u svojoj kategoriji, ispred Audija TT. Što se ti e motorizacija, 2/3 zauzimali su benzinski, a 1/3 dizel motori. Od benzinskih motorizacija, 47% klijenata odlu ilo se za 1.6 THP 156, dok je 21% odabralo 1.6 THP 200 KS.

5. srpnja 2011.

Ford je najve i kupac cipela u Kölnu Ford je morao podnijeti trošak nabave brojnih 27.916 pari cipela za svoje djelatnike u 2010., godišnja potreba koja se ne mjeri ni milimetrima ni centimetrima, nego divovskim koracima. A s 18.426 pari kupljenih za svoje djelatnike u Kölnu, Ford je postao najve i kupac obu e u gradu u 2010. Za osobu koja vodi brigu da su Fordovi djelatnici u Kölnu odgovaraju e opremljeni kako bi svoj posao mogli obavljati sigurno i zadovoljno, Stefan Gandelau, inženjer zadužen za sigurnost u istom odjelu, nema vremena za gubljenje. “Ukoliko imamo problem s obu om, onda cijeli dan razmišljamo o svojim nogama, a ne o poslu,” rekao je Gandealu. Kao rezultat, Fordovi djelatnici u Kölnu mogu birati iz raznovrsne ponude zaštititnih cipela. izme,

cipele ili tenisice dostupne su u unisex, ženskim i muškim modelima. Radnici mogu iskoristiti zaštitne cipele i izvan radnog mjesta budu i da mogu zadržati stari par kad dobiju novi.”Vjerujemo da se stare cipele mogu iskoristiti kod ku e za sigurnije obavljanje poslova,” rekao je Gandelau. U

prosjeku, Fordovi radnici trebaju jedan par godišnje. Novi model sigurne cipele “motion style” koje proizvodi Uvex pokazale su se najpopularnijom obu om u 2010. Iako su Fordove tvornice u Njema koj iskazale najzdraviju potrebu za obu om u 2010.,

Fordovi djelatnici širom Europe trebaju više od 46.000 pari cipela. UK se upisuje kao drugi najve i potroša s 6.710 pari, potom slijedi Španjolska (4.500), Belgija (4.188), Francuska (1.500) i Rumunjska (1.278) – dovoljno da u ini i najnezasitnije šopingholi are cipela zadovoljnim. S tako velikom potražnjom za obu om u Njema koj i ostalim Fordovim tvornicama u Europi, oni iji je posao da su Fordovi djelatnici sigurni i dotjerani nemaju vremena za gubljenje.

injenice i brojke o Fordovoj obu i • Ford djelatnici širom Njema ke trebali su 27.916 novih sigurnih cipela u 2010., a samo tvornica u Kölnu trebala je 18.426 pari • Ford nudi djelatnicima 17 razli itih stilova cipela od razli itih proizvo a a • Zaštitne cipele koje nudi Ford mogu podnijeti pad 200 J (joula, džula) s visine od jednog metra, a da stopalo ostane zašti eno

„Engine of the Year Award” 2011 etiri titule za BMW Grupu Sa etiri osvojene titule u natjecanju za „International Engine of the Year Award“ 2011, BMW Grupa je ponovila svoj prošlogodišnji uspjeh te isto tako u vrstila svoju poziciju najuspješnijeg proizvo a a me u natjecateljima. etiri, šest i osam-cilindri ni motori prevladavaju u svojim obujamskim klasama. Ovi pobjedni ki modeli se nalaze u velikom broju BMW i MINI modela. Nagradu „International Engine of the Year Award“ za najbolji motor 2011. godine dobili su slijede i motori: V8 motor koji se nalazi u BMW M3, redni šest-cilindri ni benzinski motor sa BMW TwinPower Turbo tehnologijom, etverocilindri ni dieselski motor sa BMW TwinPower Turbo tehnologijom i novi etverocilindri ni motor koji se nalazi u MINI Cooper S modelu. Pohvale nagra enima upu ene su tijekom izložbe „Engine Expo“ u Stuttgartu. Uspjeh u etiri od ukupno osam kategorija na naj uvenijem svjetskom natjecanju motora, ponovno naglašava izvanrednu ekspertizu BMW Grupe koju ima na podru ju razvoja motora. Zahvaljuju i Ef icientDynamics tehnologiji BMW i MINI modeli su izuzetno snažni a u isto vrijeme zna ajno u inkoviti. Od 1999. godine kompanija je osvojila preko 50 pohvala i nagrada u natjecanjima za najbolji motor godine, „Engine of the Year Award“. O nagradama i pohvalama ove godine je odlu ivao me unarodni žiri, koji se sastojao od 65 novinara iz 32 zemlje. U kategoriji obujma motora od 1.4 do 1.8 litara pobjedu je odnio motor koji se nalazi u MINI Cooper S modelu. etverocilindri ni motor obujma 1.6 litara, opremljen je Twin

Scroll turbopunja em, ima direktno benzinsko ubrizgavanje kao i varijabilno kontrolirane ventile temeljene na BMW-ovom VALVETRONIC sustavu. Ova kombinacija ini ovaj motor od 184 KS naju inkovitijim svjetskim motorom tog tipa i veli ine. Na ovaj na in, ovaj motor nastavlja pobjedni ki niz svog prethodnika koji se nalazio u MINI Cooper S-u a koji je nagradu „Engine of the Year Award“ dobio etiri puta za redom. Druga nagrada otišla je etverocilindri nom dieselskom motoru sa TwinPower Turbo tehnologijom. Kao i posljednih godina, 2-litreni motor koji se nalazi u BMW 123d i BMW X1 xDrive23d polu io je uspjeh u kategoriji motora sa obujmom od 1.8 do 2.0 litre. Sa svojom

impresivnom vu nom snagom i izuzetno malom potrošnjom goriva i razinom emisije, motor od 150kW/204 KS još uvijek predstavlja mjerilo u svojoj kategoriji. BMW je tako er ponovio svoj prošlogodišnji uspjeh u kategoriji motora od 2.5 do 3.0 litre. Žiri je i ove godine nagradio redni šestcilindri ni trolitreni motor sa BMW TwinPower Turbo tehnologijom od 306 KS a koji se tako er nalazi u BMW seriji 5, novom BMW X3; kao i verziju sa 320 KS smještenu u novom BMW serije 6 Cabrio i BMW serije 6 Coupe. Ovaj jedinstveni tehnološki paket obuhva a Twin Scroll turbopunja , tehnologiju direktnog ubrizgavanja High Precision Injection i VALVETRONIC kontrolu ventila te tako osigurava

povoljnu vezu izme u zadovoljstva u vožnji i potrošnje goriva. Jedini prirodno aspirirani motor me u ova etiri pobjednika, pobjednik je u trenutno najimpresivnijoj seriji pobjednika. To je motor V8 koji se nalazi u BMW M3 i koji je pobijedio u kategoriji motora obujma od 3.0 do 4.0 litre. Ovaj 4-litarski motor od 420 KS još jednom je uvjerio žiri u njegovu nevjerojatnu vu nu snagu koja proizlazi iz koncepta velikog broja okretaja korištene kod ovog motora. Motor koji se nalazi u BMW M3 Coupe, BMW M3 limuzini i BMW M3 Cabrio kombinacija je izvanrednih performansi koje se izme u ostalog pripisuju Auto Start Stop funkciji, obnovljenoj ko inoj snazi i Ef icientDynamics tehnologiji.

5. srpnja 2011.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Ljeto u znaku vode na OMV benzinskim servisima Oni koji se nakon zasluženog odmora na OMV benzinskom servisu žele rashladiti ne im slatkim, do kraja srpnja, na svim OMV benzinskim

servisima s VIVA ponudom mogu prona i i posebnu ponudu – sladoled Magnum i vodu Studena po promotivnoj cijeni od 19,99 kn.

Magnum sladoled razni okusi 110 ml + voda Studena 0,5 l

kn

99

Trajanje akcije od 01.07.2011. do 31.07.2011.

Povijesna pobjeda Leafa na Pikes Peaku Pod krasnim nebeskim plavetnilom 89. Me unarodnog uspona na Pikes Peak, Chad Hord, Nissanov veteranski prvak terenskih utrka, i posve elektri ni Nissan Leaf ušli su u povijest kao prvi pobjednici u klasi elektri nih vozila. Leaf je 20-kilometarsku utrku završio s vremenom od 14 minuta i 33 sekunde. Premda se, s iznimkom unutarnjih sigurnosnih preinaka i agresivnijih kota a i guma, radilo o gotovo serijskom automobi-

lu, nadmašio je ak i nekoliko konkurenata s uveliko preina enim motorima s unutarnjim izgaranjem. Utrka se vozi na 20-kilometarskoj stazi sa 156 zavoja. Start je na 2.862 m, a cilj na 4.300 m visokom vrhu Pikes Peaka. Kako se voza i uspinju, rijedak zrak usporava re lekse i crpi miši nu snagu. Usto, motorima s unutarnjim izgaranjem na vrhu oduzme i do 30 posto snage, no Leafov je elektromotor imun na rije-

dak zrak. Na startu i na vrhu razvija jednaku snagu. Osim škripe guma i visokih piskova ure aja ugra enog na zahtjev organizatora radi sigurnosti gledatelja i osoblja, Leaf je gotovo bešumno jurio iz zavoja u zavoj. Tvorni ki je opremljen sustavom za upozoravanje pješaka koji djeluje do brzine od oko 50 km/h, no kako je Leaf na stazi išao mnogo brže, dopunski je sustav bio dobar na in da sve uzduž staze obavijesti o svojem prolasku.

Ovlašteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF OF HBSBODJKF OB VHSBêFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB NBB t CFTQMBUOB NPOUBäB J CBMBOTJSBOKF HVNB F HV VNB

MOGUĆNOST SERVISIRANJA I OSTALIH MARKI VOZILA

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

1. Toyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006. god., u PDV-u 2. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006. god., u PDV-u 3. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006. god. 4. Renault Megane, benzin, karavan, 2004. god.

14 WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a:

MotoGP poredak nakon 8 od 18 utrka

Rezulta Rally Gr ka, 16.-19. lipnja 2011.

MotoGP poredak za VN Italije, jjee, e, Mugello, 3. srpnja 2011.

F1 poredak nakon 8 od 18 utrka

F1 poredak za VN Europe, rope, ro e, 011. 01 1. Valencia, 26. lipnja 2011.

1.

Jorge LORENZO

25

1.

Sebas en OGIER

28

1.

Sebas an VETTEL

25

2.

Andrea DOVIZIOSO

20

2.

Sebas en LOEB

20

2.

Fernando ALONSO

18

3.

Casey STONER

16

3.

Mikko HIRVONEN

16

3.

Mark WEBBER

15

13

4.

Pe er SOLBERG

12

4.

Lewis HAMILTON

12

5.

Henning SOLBERG

10

5.

Felipe MASSA

10

6.

Ma hew WILSON

8

6.

Jenson BUTTON

8

7.

Kimi RAIKKONEN

6

7.

Nico ROSBERG

6

8.

Juho HANNINEN

4

8.

Jaime Alguersuari

4

9.

Jari - Ma LATVALA

2

9.

Adrian SUTIL

2

4.

Ben SPIES

5.

Marco SIMONCELLI

11

6.

Valen no ROSSI

10

7.

Hector BARBERA

9

8.

Dani PEDROSA

8

9.

Colin EDWARDS

7

10. Nicky HAYDEN

6

11. Hiroshi AOYAMA

5

12. Karel ABRAHAM

4

2. 3.

Casey STONER Jorge LORENZO Andrea DOVIZIOSO

Sebas en LOEB

146 129 124

152

4.

Jari - Ma LATVALA

76

133

5.

Pe er SOLBERG

73

119

6.

Mads OSTBERG

48

7.

Ma hew WILSON

36

8.

Kimi RAIKKONEN

24

9.

Henning SOLBERG

20

Valen no ROSSI

91 77

6.

Ben SPIES

74

7.

Dani PEDROSA

69

8.

Hiroshi AOYAMA

56

Colin EDWARDS

53

10. Marco SIMONCELLI

50

Poredak proizvo a a: a: Honda

185

2.

Yamaha

164

3. 4.

Duca Suzuki

99 36

Slijede a utrka: VN Njema ke, Sachsenring, 17. srpnja 2011.

1.

Sebas en OGIER

Nicky HAYDEN

10. Nick HEIDFELD

1

Poredak voza a: Mikko HIRVONEN

5.

1.

1

3.

4.

9.

10. Dennis KUIPERS

2. Poredak voza a: 1.

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. Federico VILLAGRA

20

Poredak voza a: 1.

Sebas an VETTEL

186

2.

Jenson BUTTON

109

3.

Mark WEBBER

109

4.

Lewis HAMILTON

97

5.

Fernando ALONSO

87

6.

Felipe MASSA

42

7.

Nico ROSBERG

32

8.

Vitaly PETROV

31

9.

Nick HEIDFELD

30

10. Michael SCHUMACHER

Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Ice 1 Racing 6. Munchis Ford World Rally Team

Slijede i rally: Rally Finska, 28.-31. srpnja 2011.

250 195 87 61 34

32

AKCIJA P U TU JTE

PREGLEDAJTE VAŠE VOZILO U SERVISU PANDA D.O.O. ČAKOVEC ZA SAMO 100 KUNA I PUTUJTE NA ODMOR BEZBRIŽNI AKCIJA SE ODNOSI NA SVE MARKE VOZILA *pregled ne uključuje kompjutersku dijagnostiku

PANDA D.O.O. ZRINSKOFRANKOPANSKA B.B. ČAKOVEC

26

Poredak konstruktora: ra ra:

1.

RBR - Renault

295

2.

McLaren - Mercedes

206

3.

Ferrari

129

4.

Renault

61

5.

Mercedes

58

6.

Sauber Ferrari

27

7.

STR – Ferrari

16

8.

Force India – Mercedes

12

S IG U R N O

040/328 930 040/328 626 040/328 766 040/328 767

Slijede a utrka: VN Velike Britanije, Silverstone, 10. srpnja 2011.

VRIJEDI DO 30.07.2011. NAJAVA ZA PREGLED NA 040/365-302 3 GODINE JAMSTVA NA ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE UGRAĐENE U OVLAŠTENOM SERVISU

Preloška 92 Čakovec Tel: 040/365-300 www.alfacar.hr

5. srpnja 2011.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Kako smo stopirali patra Pavla

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Stariji žitelji Me imurja, ali i šire okolice, sje aju se patra Pavla Grafa, franjevca koji je službovao i u akovcu. Oni koji su ga bliže poznavali kažu da je bio iznimno blaga i dobra osoba, veliki ovjek i još ve i sve enik. Ja spadam u osobe koje su ga znale samo kao sve enika kojeg smo susretali na Porcijunkolovska proštenja te na proštenjarskim svetim misama po našim selima. Po etkom sedamdesetih godina upoznao sam ga kao dobrog voza a bijelog volkswagena koji nas je u Štrukovcu gdje smo ekali autobus ili stopirali više puta znao pokupiti. Prepoznali smo u njemu sve enika – fratra, no nikako ga se nismo usudili pitati gdje je bio, odakle ide, jer nam je najvažnije bilo da nas je pokupio i prevezao do akovca, i što nam je u džepu ostalo 5 ili 7 dinara, zavisno jesmo li se vozili Izletnikovim ili ATPovim autobusom. Znao je re i kako ide sa servisa iz Ljutomera, ili s kle anja u Selnici, ili proštenja u Svetom Martinu na Muri. Jednom se zbilo da nas je stopiralo više nego nas je smio uzeti u vozilo, a svi smo htjeli unutra. - Djeco, evo etiri u povesti, a po preostalo troje u do i im ove dovezem do akovca, blago je predložio pater Pavao. Ostao sam za drugu turu i pomalo s kolegama dvojio ho e li pater do i po nas. Dok smo tako premišljavali, iz smjera Žiškovca došao je

volkswagen kojim se pater brzo okrenuo i pokupio nas. Nikada to ne u zaboraviti i kasnije kada sam kao student u Varaždin putovao svojim vozilom uzeo sam svakog stopera. I dugo kasnije, sve dok se klima u društvu nije promijenila i uzeti stopera postalo opasno. Naime, bilo je slu ajeva da su autostoperke znale voza a okriviti da ih je dirao, a poslije se dokazalo da nije tako bilo. Potom su zapo ela nasilja nad autostoperkama i stopiranje je, barem u našoj županiji, gotovo nestalo. Ovo pišem povodom doga anja u vezi s nestalom Antonijom Bili , ali i u povodu 30. obljetnice smrti velikog patra Pavla, kojeg bi mnogi htjeli vidjeti kao službenog sveca, zbog njegove dobrote i srca. Neka ova dva doga aja budu zalog za dobre voza e i autostopere i dobre sve enike. Kako bi svi slobodno stopirali, prevozili stopere, pa ak i sve enici, poput dobrog patra Pavla.

AKOVE KI espresso by Bibi

Sakrij, raspakiraj, obuci! Ne prijavljuj! Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Ej, di su one slavne devedesete kad su prema zakonu ponude i potražnje (ho eš - ne eš) sve ceste vodile u Graz? Shopping, shopping in Graz! Da ne nabrajam sve one brendirane tehni ke, potom tekstilno - obu arske hramove ili pak zgrade dupkom ispunjene namještajem te ku nim ili uredskim inventarom kojima nas je vabila ova shoping meka. Ili da vas ipak malo podsjetim? H&M, C&A, New Yorker, Yello, Niedermayer, Metro, Ikea, Kika. To ka. Dovoljno. Danas uglavnom austrijski i slovenski auti stoje parkirani pred nabrojenim kompleksima. Hrvati nemaju “vremena“ za gubljenje takve vrste. No, ako ipak na ete “vremena“ za tu vrstu aktivnosti, još uvijek toplo preporu ujem Graz. Ne, ovo nije antipropaganda uzletu hrvatske trgovine i ne, ovo nije ništa kontra Splita, ni akovca, ni Zagreba. Ovo je jednostavno snalaženje u vremenu i okolnostima. Optimalno iskorištavanje svakog eurocenta koji e, sude i prema posljednjim najavama, vrlo brzo postati i svakodnevni zveckaju i inventar našeg nov anika. Za ovu vrstu snalaženja postoji ak i organizirani prijevoz iz akovca u Graz od strane putni ke agencije. Ima ta jedna zgoda iz devedesetih koju je zasigurno proživio barem netko od vaših najbližih, ako ne i vi sami. Hrvati ili Me imurci, kakvi ve jesmo, uvijek smo u Austriji dobro zbrajali robu u kolicima kako bi ukupan iznos nekako dosegao onaj minimum za povrat poreza. Nakon toga smo taj ra un za povrat austrijskog poreza

potvrdili na njihovoj granici, da bi se potom sva ta roba putuju i po “deželi“ usput skrivala, obla ila te obuvala prije dolaska na hrvatsku granicu, s ciljem da se ne prijavi i ne plati hrvatski porez i carina. Danas kada izme u Slovenije i Austrije nema grani nih prijelaza situacija je malo druga ija. Danas nam je taj put za skrivanje, raspakiravanje i ostale aktivnosti drasti no skra en na par stotina metara, koliko dijeli slovensku i hrvatsku carinu. Svatko od nas tada se pretvara u Sport Billya ili Milu Geru, ni ne slute i za što je sve sposoban. Al’ još nas samo godinica ili dvije dijele od “carinafree“ atmosfere. Uf, baš se veselim! One druge (negativne) aspekte pristupanja EU trenutno stavljam u zaborav. Sve u svemu, suma sumarum, ako iz akovca vozite “starom“ cestom za Graz, uz poštivanje prometnih propisa, trebaju vam dobra dva sata vremena, otprilike 170 kn za gorivo te jedan naramak strpljenja. A mogu nosti koje vam se tamo pružaju nebrojene su. Želim vam sretan put!

SVIJET U MOJIM BOJAMA

(Ne)Složna bra a Me imurci E, Me imurci, Me imurci ... Tak nas je malo, a tak smo nesložni. Meni ponekad dugo treba da neke stvari shvatim, a nekad ne vidim ni ono kaj me treska u nos, pa mi se neke stvari trebaju nacrtati. Ali stvarno. A onda kad shvatim, mislim da sam otkrila toplu vodu, a samo sam, eto, nekim svojim tempom, došla do nekih spoznaja. Ali onda, kao pravi mali legalist, ja u uprijeti prstom u nepravdu, zamahnut u i rukama i nogama i re i – vidi, to ne valjda! A oni stariji i

mudriji, zapravo, oni kojima spoznajni proces traje možda nešto kra e nego moj, samo e inertno odmahnuti rukom. - Dete, pa tak je ve sto let, i poplaviti omiljenu kavu s mlijekom onom popratnom ašom vode. E sad, zadnja spoznaja koja me malo onak promrdala, jesu te me imurske frakcije. Nas je tako malo, i umjesto da se stvarno držimo svi skupa – ne. Kao da su sva e i prepucavanja omiljena me imurska razonoda, pa ak i hobi. Doista, šokiralo me koliko su se Me imurci sposobni me usobno

upati i gristi. Kod nas svega imate barem po dvoje, ako ne i više – od sporta, kulture, raznih udruga – sve se dijeli! Proces je zapravo vrlo jednostavan – jedna pametna glava do e na neku ideju, pa se skupe i druge pametne glave oduševljene idejom prve pametne glave. Sve jako lijepo i složno funkcionira nekih ... ajde, godinu dana. A onda se jedna pametna glava na e pametnija od svih ovih ostalih pametnih glava, pa i one prve. I onda ova druga, nova najpametnija glava povu e sa sobom još nekoliko pametnijih. I opaca – ve imate – dvije frakcije jednako pametnih glava oko – dvije identi ne ideje.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

Složna bra a i u petak meso jedu, a nesložna ni na Boži , tak veli ta neka narodna. Me imurci, kaj ne bumo ostali mesa la ni!

POZNATI I SLAVNI

Prijavite se za Ljetni fotosession 2011. Me imurske novine i ovu godinu organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me imurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Fotosession kre e uskoro, predstavljanjem prve u nizu djevojaka, nakon ega e uslijediti još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu,

kada emo serijal privesti kraju. Podsje mo, samo neke od prošlogodišnjih modela bile su Lara Toplek iz akovca, Bojana Perho iz Murskog Središ a i Iva Radek iz akovca. Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

FORMULA 13

Sziget 2011. ponovno ugoš uje najve a svjetska imena! Iz godine u godinu ma arski Sziget festival postaje sve popularniji i sve ve i, sada ve i svjetski priznati festival. Iako je po etkom godine održavanje ovogodišnjeg festivala bilo upitno zbog nesuglasica izme u organizatora i gradona elnika Budimpešte, na kraju je prona en zajedni ki jezik – na sre u pola milijuna obožavatelja ovog festivala koji svaku godinu po etkom kolovoza dolaze na otok Obudai na rijeci Dunavu u Budimpešti. Svojim line up-om Sziget festival ve godinama ostavlja bez daha, što je slu aj i ovu godinu. Festival zapo inje 8. kolovoza, a traje do 15. kolovoza. Od

srijede 10. kolovoza na pozornice dolaze najve a svjetska imena poput: PULP, THE CHEMICAL BROTHERS, SKUNK ANANSIE, THE NATIONAL, THE PRODIGY, WHITE LIES, DEFTONES, KASABIAN, EMPIRE OF THE SUN, HELLOWEEN, GOGOL BORDELLO, INTERPOL, KAISER CHIEFS, LA ROUX, RISE AGAINST te mno-

gi drugi. U subotu 13. kolovoza možete pogledati i naše Hrvate OVERFLOW, i to na main stageu. Sziget festival održava se na 11 velikih pozornica. Kapacitet najve e pozornice Pop - Rock Main Stage je oko 60 tisu a, dok ostale pozornice primaju izme u 3 i 20 tisu a ljudi. Uz nastupe najve ih svjetskih bendova i DJ-

01. EVERY TEARDROP IS A WATERFALL - COLDPLAY 02. I’M INTO YOU - JENNIFER LOPEZ feat. LIL WAYNE 03. LOVE IS FOUND - SADE 04. MR. SAXOBEAT - ALEXANDRA STAN 05. MILLIONAIRE BEADY EYE 06. BOUNCE - CALVIN HARRIS feat. KELIS 07. YOU DON’T KNOW MY MIND - HUGH LAURIE 08. ROCK ‘N’ ROLL ‘N’ YOU - STATUS QUO 09. IRIDESCENT - LINKIN PARK 10. STARLIGHT - SOPHIE ELLISBEXTOR 11. WALK - FOO FIGHTERS

eva, Sziget pruža i mnoge druge popratne kulturne sadržaje, bungee jumping, kupalište, gastronomske užitke svjetskih kuhinja i sli no. Na službenim stranicama festivala možete prona i detaljni plan festivalskog prostora, naj eš a pitanja u vezi festivala, dolazak na otok, raspored doga anja prema satnici i pozornicama, fotogra ije prijašnjih godina i ostale informacije. Festivalska cijena ulaznice iznosi 200 eura, a uklju uje i kampiranje. Dostupne su i dnevne ulaznice po cijeni od 45 eura. Ulaznice možete kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima.

TOP LISTA 1 JASON DERULO Don’t Wanna Go HomeTOP LISTA DOMA IH 2 ADELE Set Fire To The Rain 3 SHAKIRA Rabiosa (Ft PITBULL) 4 EXAMPLE Changed The Way You Kissed Me 5 KATTY PERRY Last Night Friday 6 LEXIS JORDAN Hush Hush 7 DJ FRESH Louder 8 ENRIQUE IGLESIAS Dirty Dancer 9 CALVIN HARRIS Bounce 10 SWEDISH HOUSE MAFIA Save The World 11 BEYONCE Run The World

Sade po prvi put u Hrvatskoj! Britanska skupina Sade, predvo ena karizmati nom pjeva icom Sade Adu, 22. studenoga, nakon skoro tri desetlje a vrlo uspješne karijere, po prvi put stiže na hrvatsko tlo. Nastup je zakazan u Areni Zagreb, a stižu nam u sklopu turneje na kojoj predstavljaju “The Ultimate Collection” izdanje, a koje se uspješno nadovezalo na prošlogodišnji povratni ki album “Soldier of Love”. Ulaznice su u prodaji od prošloga tjedna putem sustava Eventim. Cijene ulaznica podijeljene su u sljede e kategorije - Vip parter: 540 kn, parter sredina: 450 kn, parter: 340 kn, donje tribine: 400 kn, gornje tribine: 300 kn, loža: 720 kn. Koncert je sjede eg tipa te je u prodaju pušteno samo 12.000 ulaznica.

Amy

TJEDNI KALORIFER

www.radio-varazdin.hr

Jack

Glazbenu karijeru zapo eo je suradnjom s bendom Freundeskreis, s kojim je snimio pjesmu “Tabula Rasa”, a 1999. izdaje prvijenac “Trodin On”, koji obilježava za etak nove reggae scene u Njema koj. Ulaznice za koncerte mo i e se nabaviti na pretprodajnim mjestima po cijeni od 100 kuna, a na ulazu 120 kuna. Festivalske (dvodnevne) ulaznice mo i e se nabaviti po cijeni 180 kuna samo u pretprodaji. Ulaznice su u pretprodaji od 5. srpnja na službenim prodajnim mjestima (više na Pannonian.org.).

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu novu web stranicu

Gentleman na Pannonianu Uz ve najavljene The Toasters, jedan od headlinera ovogodišnjeg Pannonian Challengea bit e njema ki reggae izvo a Gentleman sa svojim bendom The Evolution, koji broji 14 lanova. Nakon što se hrvatskoj publici po prvi put predstavio na nedavno održanom T-Mobile INmusic festivalu, višestruko nagra ivani glazbenik pravog imena Otto Tillman nastupit e u petak 19. kolovoza u dvorištu kluba “Vega” u Osijeku. Poznat po reggae himnama posve enim svijesti, pravednosti i toleranciji, na Pannonianu predstavlja novi album “Diversity” koji je objavljen prošle godine.

12 KATY B Easy Me Please Me

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

Dobro je znati 37

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

POLUFINALE KVALIFIKACIJA za Speedway Grand Prix

Šve anin Lindback slavio pobjedu, favoriti ostali bez finala Pobjedu na subotnjoj utrci polufinalnoj kvalifikacijskoj utrci (od tri) za Challenge GP (finale kvalifikacija za ulazak u SGP 2012.) na speedway stadionu Milenium koja je vožena pred oko 2.500 gledatelja odnio je Šve anin Antonio Lindback, osvojivši 14 bodova. Uz njega u finale su se plasirali još: Žagar (Slovenija), Ulamek (Poljska), Madsen (Danska) i Vaculik (Slova ka). Hrvatski predstavnik Dino Kova i bez obzira na dosadašnju dobru ormu u sezoni, o ito je bio previše impresioniran najve im nastupom u karijeri i nije pružio ono što sigurno može. Osvojio je dva boda i kona no 14. mjesto. Nevjerojatna utrka sa ak 4 dodatne vožnje ostavila je publiku bez daha, jer ovakve vožnje dugo nismo vidjeli na savršeno pripremljenoj stazi koju voza i nisu prestajali hvaliti. „Odli na i glatka staza, možeš stisnuti gas do kraja bez straha, nema rupa, neravnina, jako mi se svi a ovo što vidim danas!“ izjavio je etvrtoplasirani Leon Madsen iz Danske. Nakon dvadesete vožnje ak petorica voza a imali su po 11 bodova i to je zna ilo sistem razvažanja sa ak etiri vožnje: dva polufinala, race o i finale. Pobjednici polufinala direktno su se plasirali u finale razvažanja, a ostali su

TENIS

Polufinale Škvorca u Mariboru, pobjeda Ande Pintari u Karlovcu U subotu je vožena izvrsna utrka sa ak etiri dodatne vožnje

Pobjedni ka trojka subotnje utrke: Lindback, Žagar, Ulamek izborila je finale u Švedskoj uz Danca Madsena i Slovaka Vaculika

Krenula pretprodaja ulaznica za hrvatski GP Na Mileniumu u Donjem Kraljevcu, jednom od od najljepših speedway stadiona Europe, Hrvatska e 24. rujna u 19 sati, po drugi puta ugostiti svjetsku voza ku elitu. Gollob, Crump, Hampel, Hancock, Say utdinov, Holder, Jonsson i ostali vrhunski voza i, natjecati e se u borbi za naslov prvaka. Boje Hrvatske i ovaj e put braniti najbolji i najuspješniji hrvatski voza – Jurica Pavlic. Stoga je ovo utrka koju pravi ljubitelji speedweya zasigurno ne e propustiti. Ulaznice za ovaj motociklisti ki spektakl možete nabaviti ve sada, po

cijeni od 150 kuna za naran astu tribinu, 200 kuna za zelenu, 250 za sivu, 300 za crvenu, 350 za plavu i 400 kuna za žutu tribinu. U ponudi je i Super VIP ulaznica po cijeni od 700 kuna , koja uklju uje poklon paket, najbolja mjesta na stadionu, program i pi e tijekom utrke, te ulaz u VIP salon na a terparty nakon utrke nakon utrke.Treba napomenuti da je za djecu do sedam godina starosti ulaz na utrku besplatan. Detaljnije in ormacije o samoj utrci i prodaji ulaznica možete potražiti na www.speedway-unia.hr ili www. acebook.com/speedway.club.unia

Borba za što bolju poziciju u prvom zavoju

vozili race o iz koje su najbolja dva ušla u finale. David Watt je ispao u race o utrci i time osvojio ukupno 6. mjesto što je zna ilo rezervu u Grand Prix Challenge utrci koja se održava u Vetlandi, Švedska. Finalisti razvažanja bili su Žagar, Ulamek, Madsen i Vaculik te su zapravo vozili za ukupan poredak utrke jer su se ve plasirali u top 5 mjesta koja su vodila u Challenge.

Ispali favoriti Najja a polufinalna utrka od njih tri koje su se istog dana vozile u talijanskom Lonigu i latvijskom Daugapilsu, bila je izuzetno nepredvidljiva, te su neki avoriti kao Ward, Iversen, Davidsson, ostali praznih ruku i bez ulaska u Challenge GP. Hrvatski predstavnik Dino Kova i osvojio je 14. mjesto sa 2 boda, te je mogao iskusiti pravu speedway utrku sa pro esionalcima koji voze svjetske lige u Poljskoj, Švedskoj, GP. Jurica Pavlic nije nastupio jer se oporavlja od ozljede koju je zadobio na utrci poljskog prvenstva. Lindback je bio oduševljen pobjedom, rekao je kako mu je ovo odli an trening za Grand Prix koji se u Hrvatskoj vozi u rujnu. Šve anin o ito želi biti siguran da e i dogodine voziti GP, pa je ove godine odlu io voziti i kvalifikacije. (dz, so, mm)

Karlo Škvorc plasirao se u polufinale me unarodnog teniskog turnira iz kalendara Tennis Europe za juniore do 16 godina koji je u organizaciji TK ŽTK održan u Mariboru. U drugom kolu Karlo je bio bolji od Austrijanca Filipa Tomi a 63 64, u tre em od Francuza Jeana Baptiste Neri Fuchsa 60 64, susret etvrtfinala protiv Slovenca Maksa Tekavca dobio je bez borbe, a u polufinalnom susretu poražen je od Litvanca Matasa Bugailikisa rezultatom 62 61. Anda Pintari osvojila je turnir za djevoj ice iz kalendara HTS-a koji je održan u Karlovcu. Na turniru je Anda bila druga nositeljica a do finala je redom pobjedila Tamaru Lužija (I Team) 64 46 61, Mirnu Golac (TK Zagi) 16 76 62 i u polufinalu An u Klaudiju Karanuši (TK Ponikve) 16 63 63. U finalnom susretu bila je znatno uvjerljivija i to protiv prve nositeljice turnira, Martine Bokuli (TK Ogulin) 61 62.

Dvije pobjede Pun eca U sedmom kolu kolu 2. Hrvatske teniske lige seniorska mom ad Pun eca ugostila je mom ad rije kog Kvarnera i zabilježila uvjerljivu pobjedu

rezultatom 8:1. Pojedina ne pobjede za mom ad Pun eca postigli su Zajšek, Škvorc, Žli ar, Babi , Kau i i Jaklin, te parovi Jaklin / Zajšek i Kau i / Škvorc. I osmo kolo bilo je uspješno za akove ku mom ad. Na uvijek neizvjesnom gostovanju u Koprivnici kod mom adi istoimenog tenis kluba zabilježena je minimalna pobjeda rezultatom 5:4 i uknjižena nova dva boda. Pobjede za mom ad Pun eca ostvarili su Škvorc, Hublin, Jaklin i Švenda u pojedina nim susretima, te Hublin / Jaklin u susretima parova.

Besplatna škola tenisa Teniski klub Franjo Pun ec akovec svakog prolje a otvara svoja vrata mališanima zainteresiranim za igranje tenisa. I ove godine održan je tjedan besplatne škole tenisa za dje ake i djevoj ice od 5 do 10 godina starosti. Mala škola tenisa pobudila je kod najmla ih veliki interes a ve ina njih izrazila je želju za upis u školske programe tenis kluba. Svi oni koji nisu prisustvovali programu besplatne škole tenisa mogu se uklju iti kad god to požele, a in ormacije mogu dobiti u prostorijama kluba ili na tel. 312 186.

5. srpnja 5. srp rpnj nja 20 22011. 11.

NK ME IMURJE

ZAJEDNICA sportskih udruga i saveza Me imurske županije

Direktor Hamonajec: Dobivamo mrvice financijskih sredstava, spremni su “mrcvarenje” prepustiti politi arima Konferenciju za novinare održao je direktor NK Me imurja Stjepan Hamonajec, koji je objavio kako njegov klub ne e sudjelovati na okruglom stolu o stanju sporta u Me imurskoj županiji. Krajem mjeseca trebao je biti održan okrugli stol o stanju sporta u našoj županiji, na kojem bi se trebalo, najavljeno je, odlu iti koji e se sportovi ozna iti kao prioritetni i shodno tome poja ano inancirati, a kojima e inanciranje biti smanjeno. Ali ništa od toga. Neodrživo je naime, slažu se mnogi, sadašnje stanje, u kojoj se od ekstremno smanjenog sportskog prora una klubovima dijele mrvice, jer ih je toliko mnogo na platnoj listi. No, NK Me imurje, iako je nogomet nesumnjivo najpopularniji sport u Hrvatskoj, pa time i u Me imurju, ne želi sudjelovati u raspravi: “Smatramo da nema smisla i i sva ati se, kad e ionako opet sve izglasati ‘glasa ka mašinerija’ nelopta kih sportova, koja je i postavila sadašnjeg predsjednika Zajednice sportova Me imurske županije Miljenka Topli anca. Ne vidimo na ina da nešto primijenimo, pa se ne emo ni mu iti”, rekao je Stjepan Hamonajec. Od Zajednice sportova Klub je u prvih šest mjeseci primio 2.700 kuna, naglasio je Hamonajec, bez daljnjeg

Stjepan Hamonajec, direktor Me imurja: - Troškovi su stvari, a prihodi imaginarni!

komentara. Što se prora una za novu drugoligašku sezonu ti e, direktor je kazao da je on na razini 2.2 milijuna kuna: “No znate kako je. Troškovi e biti ostvareni, a prihodi su još uvijek imaginarni. Sve je to dragom Bogu u rukama”, kaže. Klub e maksimalno smanjiti troškove za igra e, koncentrirat e se na nogometaše iz bliže okolice, a nada se nastaviti i suradnju s NK Varaždinom. Ukoliko se stanje ne poboljša, Hamonajec je spreman na rez: “Mrcvarenje nema smisla. Ako mi ne emo mo i namaknuti potrebna sredstva, spremni smo predati klju eve politici, pa nek se ona brine za nogomet.” (Ivana Strahija)

Nikada do sada manje prora unskih sredstava za me imurski sport Na nedavno održanoj 3. redovnoj sjednici Skupštine Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije jednoglasno su usvojena programska i inancijska izvješ a za minulu godinu, kao i izvješ e Nadzornog odbora za 2010. Najviše rije i i ovaj je put bilo o inancijama, odnosnu nedostatku potrebnih sredstava za normalno funkcioniranje Zajednice. Tim povodom razgovarali smo s Miljenkom Topli ancom, predsjednikom Zajednice. - Na po etku ove godine participirali smo u županijskom prora unu s milijun kuna, da bi rebalansom prora una taj iznos bio smanjen na osamsto tisu a, kazao je predsjednik Zajednice, a za sada smo dobili tek 196.000 kuna. Na žalost, nikada do sada, koliko se ja sje am, kaže predsjednik Topli anec, nije u županijskom prora unu bilo tako malo sredstava predvi eno za Zajednicu sportova. Ipak 268 udruga u 15 strukovnih saveza u Zajednici i sedamnaest i pol tisu a registriranih sportaša na podru ju Me imurske županije brojevi su zbog kojih bi zasigurno trebalo osigurati malo više novaca iz županijskog prora una, mišljenja je Topli anec. - Obe anja postoje, no za sada ih nije baš previše i ispunjeno kada su u pitanju inancije. Mi smo po etkom godine napravili raspodjelu sredstava na bazi tih milijun obe anih kuna. Po etkom svibnja, to smo morali umanjiti

za dvadeset posto, nakon toga Izvršni odbor donio je i odluku da se zbog teške inancijske situacije za dvadeset posto smanji i osobni dohodak zaposlenicima. Stoga je naša želja i prijedlog da se toga drže i u županijskim strukturama, jer ako nema sredstava za sport, onda valjda nema ni za druge stvari.

Više sredstava od HOO-a nego iz županijskog prora una - Tu je važno spomenuti, dodaje Topli anec, da smo više

sredstava prihodovali od HOO-a, gdje smo se javili na dvije akcije, Sportske škole i Aktivne zajednice, na kojima su prošla naša etiri programa. Tako je za Judo klub Joker Prelog dobiveno 49.239 kuna, Nogometnu školu Me imurje – akovec 49.084 kune, gimnasti ki klub ‘Marijan Zadravec Macan’ 64.770 i ŽOK ‘Kaštel’ Pribislavec 64.817 kuna. No ako se vratimo ranije spomenutim obe anjima, jedno bi se možda i moglo ostvariti. - Prema razgovoru vo enom na posljednjem sastanku

Okrugli stol za spas me imurskog sporta Govore i o planovima za prvo polugodište i onome što je napravljeno, Topli anec kaže: - Mi smo svoje odradili. Programi za dodjelu sredstava od HOO-a, Dje ja olimpijada, izbor sportaša, dodjela nagrade ‘Franjo Pun ec’, sve su to stvari koje smo u okviru svojih inancijskih mogu nosti ove godine ipak uspjeli ostvariti. Na kraju samo još želim i moram re i da je u Me imurju unato teško ama kroz koje prolazimo sport još uvijek na visokim granama, ali se iskreno bojim da se to uskoro ne promijeni. Kada nešto godina-

ma stvarate i onda jedne sezone sve propadne zbog neimaštine, teško se ponovno vratiti u vrh. Stoga poru ujem svim sportašima i sportskim djelatnicima da izdrže. Skupština je donijela zaklju ak da e do 15. srpnja održati okrugli stol na temu ‘Stanje u me imurskom sportu’. Na tom sastanku uz sportske djelatnike trebali bi se na i i mnogi privrednici, pa da svi zajedno vidimo kako možemo prona i zajedni ki jezik i sponu izme u sporta i privrede, kako bi spasili me imurski sport, završio je Topli anec. (so)

Miljenko Topli anec, predsjednik Zajednice: - Mi smo po etkom godine napravili raspodjelu sredstava na bazi tih milijun obe anih kuna. Po etkom svibnja, to smo morali umanjiti za dvadeset posto, a nakon toga Izvršni odbor donio je i odluku da se zbog teške financijske situacije za dvadeset posto smanji i osobni dohodak zaposlenicima kod župana, kaže Topli anec, na kojem je bio i pro elnik za inancije, re eno je da u prvih šest mjeseci priliva sredstava nije bilo zbog povrata poreza, a da nakon toga slijedi porez na osobna vozila, iji prihod ide na ra un županije. Stoga je za o ekivati da e se svaki mjesec do kraja godine sto i više tisu a kuna mo i dodijeliti i Zajednici sportova, pa se nadam da bi barem ovo obe anje moglo biti i ostvareno, jer sramotno je da se s obzirom na vrhunske rezultate koje postižu me imurski sportaši za njih izdvajaju tako mala sredstva. No da se ne bi sve pretvorilo u kritiku, dodaje Topli anec, moram priznati županiji i jedan jako dobar potez, kojim je nositeljima kvalitete osigurala besplatne sportske dvorane, kao jedan vid pomo i klubovima, koji godišnji iznosi nekih 300 - 400 tisu a kuna. Tu posebno treba istaknuti veliki angažman zamjenika župana Matije Posavca. (Siniša Obadi )

DVA MLADA me imurska nogometaša napravili veliku buru u redovima NK Varaždina

Dino i Filip Škvorc zbog neisplate pla a odlaze iz kluba Dva mlada Me imurca, Dino i Filip Škvorc (nisu u rodu), raskinuli su svoje ugovore s Klubom aktiviravši klauzulu raskida zbog neispla ivanja pla a te otišli iz NK Varaždina. No, nakon inicijalnih teških nota do kraja tjedna se situacija ipak malo primirila te je ak mogu e da se ostvari transfer dvojca u Belgiju, za oko pola milijuna eura. 21-godišnji Dino Škvorc (ina e iz Strahoninca) i 19-godišnji Filip Škvorc (Peklenica) bili su u protekloj sezoni standardni prvotimci NK Varaždina, a svojim su igrama uvelike doprinijeli i velikom uspjehu Kluba, ulasku u inale Kupa. O njihovoj standardnosti govore i brojke, brani Dino je odigrao 36 utakmica (1 gol), a napada Filip odigrao je 37 utakmica (10 golova). Njih dvojica su, kao i svi ostali igra i Varaždina, žele i pomo i Klubu kod dobivanja licence, potpisali da neispla ena primanja prolongiraju do 15. lipnja. No, kad im se ni nakon dva tjedna e-

Filip Škvorc, ubojiti napada iz Peklenice

Dino Škvorc, talentirani stoper iz Strahoninca

Me imurski dvojac definitivno odlazi iz Varaždina, ali izgleda ipak dogovorno kanja nitko iz Uprave nije javio, bili su razo arani.

Obostrana razo aranost, ali situacija ipak primirena “Odrastao sam u tom klubu, treneri su mi izuzetno pu-

no pomogli u a irmaciji i to e zauvijek biti moj klub. Od 15. lipnja se nadam da e me netko nazvati i pokušati razgovarati sa mnom, znamo svi da novca nema, no nisu me ak ni zamolili da se strpim još jedno vrijeme. Smatram da ipak toliko

vrijedim da me se nazove. Jako mi je bilo teško donijeti odluku o odlasku”, kazao nam je Dino Škvorc. Sli nog je razmišljanja i Filip, kojem je tako er izuzetno teško tako dugo ne dobiti pla u. Varaždincima je Klub naime du-

žan i do devet pla a, što sigurno nije lako, jer njima svaki mjesec raste dug prema državi za doprinose. Ni Dino ni Filip nisu za Varaždin igrali prvu utakmicu pretkola Europske lige protiv andorskog Lusitansa, jer bi

ina e izgubili pravo igranja u UEFA natjecanjima za svoje nove klubove. Bez njih dvojice, i uz odlaske nekih drugih igra a, trener Samir Toplak nije ni zamišljao svoju mom ad na po etku priprema, no, Varaždin je s 5:1 pobijedio Andorce, potpune nogometne amatere, iako rupe u mom adi još nisu pokrpane. Me utim, nije sve tako crno kako se u po etku inilo, a uz zalaganje nekih lanova Uprave, kao i nekih prijatelja Kluba, polako su krenuli pregovori sa Škvorcima. Kako nam je kazao sportski direktor Stjepan Cvek, u tijeku su razgovori oko ponude koja je stigla u NK Varaždin iz jednog belgijskog prvoligaša, koji je bio ponudio Varaždincima 550 tisu a eura za oba mlada nogometaša. “Drago nam je što smo ipak malo izgladili stvari, nadam se da emo uspjeti dogovoriti transfer, naravno, uz dobru volju igra a, jer je Klub u teškom inancijskom stanju i zbilja treba novac. 550 tisu a eura je po etna to ka pregovora, mislim da možemo dobiti i više”, rekao je Cvek. Ina e, Škvorci su bili natraženija ‘roba’ NK Varaždina, Dino je zimus bio i na probi u škotskom Celticu, dok su se za Filipove usluge raspitivali pojedini hrvatski prvoligaši. (Ivana Strahija)

5. srpnja 2011. NOVA KADROVSKA RJEŠENJA u Školi nogometa Me imurje - akovec

Hrvoje Gori anec novi voditelj Škole Mladi i perspektivni Hrvoje Gori anec, trener s P licencom, postao je novi voditelj Škole nogometa Me imurje – akovec. Bivšeg voditelja Dragutina Naran u elnici Škole vide kao instruktora Me imurskog nogometnog saveza, radno mjesto koje bi se uskoro trebalo otvoriti uz financiranje iz Hrvatskog nogometnog saveza. Gori anec, koji je iskustvo osim radom s mladima stjecao i kao pomo ni trener NK Me imurja, za Školu ima svježe ideje: “Smatram da moramo promijeniti na in rada, uvesti novi i moderni program treninga te prilagoditi ormu treninga uzrastu s kojim radimo. Tako er mi je želja u što ve oj mjeri izbjegavati suhoparne treninge, a kvalitetna selekcija, diljem Me imurja, je apsolutna nužnost”, rekao je na svom predstavljanju novi voditelj Škole. Posebno je zanimljiva bila idu a opaska mladog stru njaka: “Smatram da Škola mora iznjedriti stil nogometne igre, koji e biti specifi an upravo nama. Trebamo insistirati na posjedu lopte, kontroliranom napadu, izrazitoj tehnici, dobroj takti koj potkovanosti i kreativnosti igra a. S druge strane, moramo izbjegavati prebacivanje igre i napucavanje lopte”, objasnio je. Gori anec e uz vo enje Škole nastaviti s poslom u NK Me imurju, gdje e biti prava veza za izlazne juniore Škole, koji budu tražili prve seniorske minute: “Osim drugoligaša, u iju ekipu mislimo uklju ivati one najbolje,

Me imurje e, nadamo se, od jeseni imati i etiri tre eligaša, a to je idealno za naše de ke koji moraju na kaljenje”, kazao je dopredsjednik Škole Miljenko Ov ar.

Poznati svi treneri pojedinih selekcija

Novi voditelj Škole nogometa Hrvoje Gori anec u društvu predsjednika Deana Pani a

Selekcija U-13 na velikom turniru u Danskoj Od 23. do 30. srpnja Škola nogometa Me imurje – akovec sudjelovat e na jednom od najve ih turnira za mlade nogometaše u Europi, danskom Dana Cupu. Uprava je uspjela odlazak u Dansku sponzorski pokriti, a o veli ini doga anja dovoljno govori podatak da je gradi Hjorring u Danskoj ina e dom za 25 tisu a ljudi, no u tjednu Dana Cupa broj onih koji tamo spavaju popne se do 50 tisu a. Škola e sudjelovati u natjecanju kategorije B13, za igra e ro ene 1998./99. Na put idu: Petar

Božek (Prelog, Škola nogometa), Emanuel Per i (Sveti Martin na Muri, Škola nogometa), Karlo Malenovi ( akovec, Škola nogometa), Dominik Toma (Lopatinec, Škola nogometa, kapetan), Goran Vuk (Hodošan, Škola nogometa), Damir Horvat (Puš ine, Škola nogometa), Karlo Podgorelec (Držimurec, Škola nogometa), Fran Vibovec (Nedeliš e, Škola nogometa), Robin Zanjko (Novo Selo na Dravi, Škola nogometa), Jurica Antonovi (Strahoninec, Škola nogometa), Emaneul Pintari (Prelog, Škola nogometa),

Marko Horvat (Šandorovec, Škola nogometa), Martin Paji ( akovec, Škola nogometa), a pridodani su im i najbolji mladi igra i iz me imurskih klubova: Luka Novinš ak (Sveti Martin na Muri, NK Polet), Leo Hajdinjak (Donja Dubrava, NK Dubrav an), Lovro Rebrek (Kotoriba, NK Grani ar), Filip Lehkec (Ivanovec, NK Mladost), Antonio Kralji (Sveti Martin na Muri, NK Polet) i Leo Bistrovi (Savska Ves, NK Bratsvo). Vodit e ih trener Mario Šari , a uz njih e biti i fizioterapeut Božidar Jura i te Denis Malenovi i Krešimir Toma. (is)

Još je jedna novost u Školi selekcija U5/U6, pošto je postojao veliki interes roditelja, a s tim najmla im igra ima radit e trener Ivan Habuš. Sa selekcijom U7/U8 radit e Marinko Horvat, s U9/U10 Stanislav Posavec, za U11/U12 zadužen je Mario Šari , za U 13/ U14 Nenad Orehovec, a za U15/ U16 Luka Murk, dok e s ekipama U17/U18 raditi Damir Vugrinec. “Kadar je odli an, treneri svi do jednog kvalitetni i obrazovani, i zbilja vjerujem da možemo di i Školu na novu razinu. Nadam se da emo uskoro mladim perspektivnim igra ima mo i ponuditi i stipendijske ugovore, te ih na taj na in zadržati u Me imurju”, optimisti an je Gori anec. Kon erenciji za novinare Škole prisustvovao je i predsjednik Me imurskog nogometnog saveza Mato Kljaji , koji je kao i uvijek dao potporu radu s mladima: “Mislim da možemo poboljšati kvalitetu rada s mladima u cijelom Me imurju, a Savez svakako staje iza Škole. Iako mi nemamo sredstva za konkretnu pomo , možemo u HNSu utjecati da se spuste sredstva”, kazao je Kljaji , a MNS je za Školu ve pribavio 30 tisu a kuna. “Jedan od osnovnih ciljeva istaknutih u mojoj kandidaturi

Sezonom u Školi nisu u potpunosti zadovoljni, jer smatraju da je trebalo biti i bolje: “Iako smo bili svjesni da naši juniori i kadeti ne e u 1. HNL napraviti senzaciju, cilj nam je bio vidjeti gdje se nalazimo u odnosu prema drugim školama, koje rade ve godinama. Tu nemamo zamjerki, no nezadovoljstvo izaziva injenica da naši juniori i kadeti nisu ušli u finale me imurskog Kupa, to je svakako podba aj”, rekao je predsjednik Škole Dean Pani . (is)

za predsjednika MNS-a bilo je instaliranje instruktora, a ja od toga ne u odustati i insistirat u da nam HNS omogu i zapošljavanje jednog takvog stru njaka”, dodao je Kljaji . (Ivana Strahija)

Predsjednik MNS-a Mato Kljaji najavio je zapošljavanje instruktora za mlade MNS-a kojeg e financirati HNS

IN MEMORIAM

FOTEX KUP

Zapažen nastup mladih selekcija Me imurja, Sloge i Nogometa 13 Podturen Jubilarno 10. izdanje velikog me unarodnog ciklusa nogometnih turnira za mla e uzraste, ove godine pod imenom „Fotex Bauer eind kup 2011“. Tijekom pet dana održavanja, izme u 18. i 26. lipnja, odigrano je devet turnira u isto toliko uzrasnih kategorija. Sudjelovalo je rekordnih 1.348 malih nogometaša, okupljenih u tako er rekordnih 108 ekipa iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Nakon što je prošle godine postavljen rekord od 90 ekipa iz 44 kluba, ove je godine okruglih 50 klubova poslalo svoje predstavnike. ak 13 je klubova prvi puta nastupilo na našem ciklusu turnira (Pomorac iz Kostrene, rije ka škola nogometa 1. Gol, pa Lošinj, Oštrc, Spartak iz Male Subotice, SK iz ehovca, Zelenko iz Novakovca, Trnje i Mala ŠN iz Ladanja, te slovenski klubovi arda, Dravinja, Dobrovce i Kamnik). Ukupno 108 ekipa iz spomenutih 50 klubova odigralo je ak 224 utakmice, odnosno nogometaši su na terenu proveli rekordnih 79 sati i 23 minute. Ukupno su postignuta 652 pogotka, u prosjeku su se mreže tresle dakle svakih 7 minuta i 18 sekundi. Najuspješniji su u tome bili nogometaši Varaždina, kojima su pripala ak tri od devet održanih turnira, uz još jedno drugo mjesto, dok su po

U kupu podba aj, prvenstvo višemanje realnost

Selekcija akove ke Sloge osvojila je tre e mjesto u konkurenciji U-7

jedan turnir osvojili Špansko, Pomorac iz Kostrene, Me imurje, Bjelovar, doma in Fotex i zagreba ki Dinamo. Ina e, najuspješnijim mom adima i pojedincima nagrade su dijelila brojna renomirana imena hrvatskog nogometa, od pro . Branka Ivankovi a, Samira Toplaka, Josipa Brezov-

ca, glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebri a... Od me imurskih ekipa zapažen nastup ostvario je sastav Me imurja koji je osvojio prvo mjesto me u starijim pionirima i tre e me u ml. pionirima, zatim Nogometaš 13 Podturen me u desetogodiš-

njacima i Sloga akovec u selekciji U-7. Fotex Bauer eind kup 2011 organiziran je i ove godine uz pismeno odobrenje krovne europske nogometne ederacije Ue e i pokroviteljstvo Hrvatskog nogometnog saveza, te uz suorganizaciju Nogometnoga kluba Varaždin i Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Cijeli su projekt podržali i Grad Varaždin te Op ina Vidovec. POREDAK PO GODIŠTIMA: 1992. godište i mla i (juniori): 1. Špansko (Zagreb), 2. Mladost (Petrinja), 3. Fotex (Nedeljanec); 1994. godište i mla i (kadeti): 1. Pomorac (Kostrena), 2. Fotex (Nedeljanec), 3. Vinkovci; 1996. godište i mla i (stariji pioniri): 1. Me imurje ( akovec), 2. Dravinja (Slovenske Konjice, SLO), 3. Zagorec (Krapina); 1998. godište i mla i (mla i pioniri): 1. Varaždin, 2. Dravinja (Sl. Konjice, SLO), 3. Bjelovar; 1999. godište i mla i: 1. Bjelovar, 2. Varaždin, 3. Krajina (Banja Luka, BiH); 2000. godište i mla i: 1. Fotex (Nedeljanec), 2. Grani ar ( ur evac), 3. Me imurje ( akovec); 2001. godište i mla i: 1. Varaždin, 2. Bistrica (Sl. Bistrica, SLO), 3. Nogometaš 13 (Podturen); 2002. godište i mla i: 1. Varaždin, 2. Dubrava (Zagreb), 3. Mladost (Ždralovi); 2004. godište i mla i: 1. Dinamo (Zagreb), 2. arda (Martjanci, SLO), 3. Sloga ( akovec).

U 65. godini preminuo Mirko Leich - Cici

Dugogodišnji nogometni radnik i kroni ar nogometnih, ali i drugih društvenih zbivanja poput vatrogastva u Me imurju Mirko Cici Leich umro je u akovcu u petak u no i 1. lipnja u 65. godini života. Ljubav prema nogometu i sportu naslijedio je od oca. Bavio se novinarstvom i sura ivao za niz hrvatskih i me imurskih dnevnika i tjednika, pisao je knjige o me imurskom sportu, bio nogometni sudac i dužnosnik. Tajnik je Nogometnog saveza Me imurja od 1987. do 1999. godine i osniva tjednika GOOL, a nakon odlaska iz Saveza aktivan je i dalje u nogometu kao delegat na nogometnim utakmicama. Bio je i društveno aktivan, osniva i predsjednik Me imurskog demokratskog pokreta, a pomagao je nekoliko godina i u radu romskih udruga. Mirka Leich je sahranjen ju er (ponedjeljak) na akove kom groblju.

5. srpnja 2011.

NAJAVLJUJEMO Kre u prijave za najve i ljetni malonogometni turnir u Me imurju

Prijavite se do etvrtka za 31. izdanje Memorijala Vladimir Skok u tri konkurencije I ove se godine Nogometni klub Mladost iz Preloga uhvatio u koštac sa organizacijom vjerojatno najmasovnijeg doga anja na podru ju Preloga. Rije je o 31. izdanju malonogometnog no nog turnira i Ljetnih no i Grada Preloga. Od 8. srpnja pa narednih desetak dana Park Mladosti u Prelogu biti e ponovno centar ve ernjeg života Preloga i ovog dijela Me imurja. Po godinama ovaj je turnir najstariji i najdugovje niji na podru ju Me imurja, a biti pobjednik ovog turnira dono-

silo je poseban respekt me u ljubiteljima nogometa. Turnir se i ove godine igra u tri konkurencije: seniorskoj, veteranskoj i pionirskoj ( 97. godište i mla i ). Kotizacija za seniore iznosi 500 kuna, za veterane 400 kuna, a za pionire 200 kuna. Glavna nov ana nagrada u seniorskoj konkurenciji je sedam tisu a kuna za pobjednika, a u veteranskoj konkurenciji dvije tisu e kuna. Bogato e se nagraditi najbolji strijelac, igra i golman turnira u sve tri konkurencije. Prijave se

primaju do 07. srpnja u 20 sati u Pizzerii “Ro-Sa” u Prelogu ili na broj telefona 040/645-943. Izvla enje parova biti e u etvrtak nave er, 7. srpnja u Pizzerii “Ro-Sa” u Prelogu. Uz mali nogomet i ove e se godine organizirati i amaterski turnir u odbojci na pijesku koji e krenuti od utorka 12. srpnja. Ljetne no i donose i ove godine pregršt zabave, bogatu ponudu jela i pi a. Nema razloga da ne do ete u Prelog i dobro se zabavite. (žs)

NK HAJDUK - Vindija Štrukovec

“Logistika” pobjednik turnira Na igralištu NK Hajduk Vindije u Štrukovcu odigran je no ni malonogometni turnir Štrukovec 2011. na kojem je sudjelovalo 12 ekipa, a sudili su Jadran Kukovec i Velimir Kova i . Prvo mjesto osvojila je ekipa Logistika, ispred Mehanizacije Bogdan, MIP Weiland i Štefulj MS. Turnir je odli no organizirao NK Hajduk - Vindija, lan II. me imurske županijske lige. (sm)

HRAŠ ICA KUP 2011.

Selekcija Me imurca odnijela pobjedu

I ove godine Škola nogometa „Me imurec“ Dunjkovec-Pretetinec organizirala je tradicionalni turnir „HRAŠ ICA KUP“ za igra e ro ene 1999. godine. Na turniru je sudjelovalo šest ekipa: Venera-Sveti Juraj na Bregu, Sloga- akovec, Hajduk-Brezje, Šenkovec, Omladinac-Ma kovec i doma in Me imurec. Pobijedila je ekipa doma ina, drugi je bio Hajduk, dok je tre e mjesto zauzela ekipa Omladinca. Najboljim igra em turnira proglašen je Ivan Glavina iz Hajduka, najbolji golman bio je Patrik Novak iz Me imurca, a najbolji strijelac David Jurak tako er iz ekipe doma ina. Turnir su vodili Damir Štrukelj i Tihomir Štefulj. Za jelo i pi e su se pobrinuli Darko Ivan i , Nikola Goricaj, te Ivan i Robert Sever.

Veterani Spartaka M. Subotica uvjerljiv veteranski prvak Me imurja

ZAVRŠNICA veteranskih nogometnih liga

Spartak M. Subotica uvjerljivo do naslova prvaka Me imurja Na kraju veteranske nogometne sezone igraju se dvije utakmice u kojima se odlu uje za naslov veteranskog pobjednika liga. Nakon završene sezone 2010./2011. pobjednici skupine istok i zapad: Spartak M. Subotica i Sloboda Slakovec odigrali su dvije inalne utakmice. Prva je odigrana u Slakovcu i Spartak je slavio pobjedu 3:1. Uzvrat je bio na rasporedu u M. Subotici prošli ponedjeljak i opet je Spartak bio uvjerljiv.

Ostvario je još jednu pobjedu, ovaj put 4:1. U oba dvije utakmice Sloboda se koliko-toliko ravnopravno nosila sa Spartakom teku prvom poluvremenu, a u nastavku su o ito ostali „bez daha“ i na kraju izgubili obje utakmice. U redovima Spartaka u obje utakmice blistao je brzanac Taradi. S ukupnim rezultatom 7:2 Spartak iz M. Subotice osvojio je naslov me imurskog veteranskog prvaka i predstavljat e naše klubove na završnici veteranskog PH.

PRVA UTAKMICA Sloboda (S) – Spartak (MS) 1:3 (0:1). SLAKOVEC. Igralište Slobode. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Dragutin Novak (Lopatinec) i Tomislav urila (Vularija). Strijelci: 0:1 Taradi (37), 0:2 Taradi (51), 1:2 Ivanuša (82-11m), 1:3 Mar ec (88). Sloboda: Novak, Okreša (od 82. Horvat), Tomši , Kiri (od 75. Tadi ), Sen ar, Koruni (od 56. Filip i ), He a, Gavez (od 38. Petak), Srnec. Spartak: Matjašec, Fran i (od 46. Hrasti ), I. Križai , Mar ec, Horvat, Novak, M. Križai (od 46. Kova i ), Požgaj (od 82. Jankovi ), Pintar (od 85. Podgorelec), Lon ari , Taradi.

UZVRATNA UTAKMICA Spartak (MS) – Sloboda (S) 4:1 (1:1). MALA SUBOTICA. Igralište Spartaka. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Ivan Žganec ( akovec) i Željko Novak (Prelog). Strijelci: 0:1 Srnec (27), 1:1 Taradi (40), 2:1 Kova i (74), 3:1 Pintar (77), 4:1 Podgorelec (80). SPARTAK: Matjašec, I. Križari (od 65. Domjani ), Mar ec, Horvat, D. Novak (od 46. Milijan i ), M. Križai (od 46. Pintar), Lon ari , Taradi (od 70. Podgorelec), Hrasti , Juras, Požgaj (od 46. Kova i ). Sloboda: Novak, Okreša (od 67. Gavez), Tomši , Kiri , Sen ar, K. Koruni , Ivanuša, D. Koruni (od 66. Horvat), He a (od 70. Tadi ), Srnec, Krišto i (od 67. Petek).

Veterani Slobode Slakovec nadali su se dobrom rezultatu i pobjedi, ali ništa od toga

UDRUGA HRASTINKA DUNJKOVEC – PRETETINEC

Otvorenje dje jeg igrališta

STANETINEC

Slovencima i doma inima “vodeni” turnir Udruga mladih Stanetinec organizirala je jedinstven Malonogometni turnir na vodi u bazenu. Natjecalo se 16 ekipa iz Hrvatske i Slovenije, 13 muških i 3 ženske. U ženskoj konkurenciji pobijedila je doma a ekipa Stanetinec, dok je u muškoj konkurenciji pobjednik ekipa Godenci iz susjedne Slovenije. Ovaj jedinstveni turnir ne samo u Me imurju nego i u Hrvatskoj gledalo je mnogo ljudi, organizacija je bila odli na, a natjecanje vrlo zanimljivo. (sm)

Proteklog je petka u šumi Hrastinka, sve ano otvoreno dje je igralište. O projektu više je rekao Marijan Horvat – Pero, koji je ujedno bio i voditelj projekta: - Ovo e dje je igralište obogatiti ponudu na kuglani Hrastinka. Napravili smo tobogan, ljulja ke, pješ anik, a udruga žena Dunjkovec nam je pomogla posaditi cvije e i urediti okoliš. I ovaj projekt op ina Nedeliš e je inancijski potpomogla, a lanovi udruge su svojim vrijednim rukama

u inili ostalo. Napravljena je nova prostorija za drva i alat, Autolimarija Golubi iz Dunjkovca, dala je svoj doprinos plasti iciranjem stolova i stolica. Kompletni radovi trajali su oko tri mjeseca. Pohvalio bih i Tiskaru Letis, koja nam uvijek uska e, ma o kakvim je potrebama rije .” Da je ovo na Hrastinki posloženo ne samo za kuglaše, i udruge s podru ja op ine, ve i za sve one koji nešto slave, i trebaju mjesto gdje se zabaviti, mogu potvrditi i mnoge obitelji, koje su baš tu

našle pogodni prostor za svoju feštu. Na otvorenju je bilo pedesetak uzvanika, doma ini, udruga Hrastinka ponudili su dobar roštilj i pi e, pa je druženje potrajalo dugo u no . (SZ)

5. srpnja 2011. GIMNASTIKA SPORTSKO LJETO u Nedeliš u

Dodijeljena priznanja malim gimnasti arima Nedeliš e i Sportsko gimnasti ki centar Marijan Zadravec Macan su i ovog ljeta doma in kampova za u enike pod nazi-

Nagrade i priznanja malim je gimnasti arima uru ivao njihov sportski idol Filip Ude

vom „Sportsko ljeto“, koji se održavaju u suradnji sa klubovima iz razli itih sportova sa podru ja Op ine Nedeliš e i Grada akovca. Prošlog je tjedna uspješno je završen prvi od 8 kampova i to onaj gimnasti ki na kojem je sudjelovalo 85 djece. Slijede, košarka od 4. do 7 srpnja košarka, te od 11. do 15 srpnja - atletika. U subotu pak je u Atonu u Nedeliš u održana i završna sve anost za sve lanove GK Marijan Zadravec Macanna kojoj je bio nazo an i Filip Ude koji je lanovima kluba, njih 300-tinjak, uru io plakete i diplome. Gimnasti ki klub naime provodi razne programe za

Luka Havaši uspješno je položio “mali gimnasti ku maturu” djecu. Od sportske gimnastike do univerzalne sportske igraonice i škole koja ima pet razli itih stupmjeva . Posebnu plaketu dobio je polaznik pet nivoa Luka Havaši koji je uspješno položio „malu sportsku maturu“ s 48 elemenata iz razli itih sportova. Kao pravi „mali maturant“, obu en u halju i togu primio je plaketu s titulom „mali sportaš“.

PLIVANJE

Odli an natup Nelly Lisjak na Prvenstvu hrvatske

Pliva i PK-a u Zagrebu , u o ekivanju natjecanja

Pliva i PK-a nastupili su na Prvenstvu Hrvatske u plivanju održanom 01.do 03. srpnja u Zagrebu. Na natjecanju je nastupilo 336 pliva a i pliva ica iz 33 kluba iz Hrvatske, Francuske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Izraela i Tunisa. Najuspješnija akov anka je bila Nelly Lisjak sa osvojenim etvrtim mjestom u disciplini na 200 metara leptir u A finalu i sedmim mjestom u B finalu. Petra Marcijuš bila je dvanaesta na na sto le no, trinaesta na na pedeset le no,trinaesto mjesto na pedest slobodno, i trinaesto mjesto na sto slobodno, sve u B finalu. Kristijan Stunkovi bio je sedmi u disciplini etiristo metara mješovito i jedanaesti na dvjesto metara leptir, sve u B finalu PK su na Prvenstvu Hrvatske predstavljali Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi i Nelly Lisjak. Dok su Deni Juri an, Luka Cigler, Lea Marciuš i Lovro Tkal ec plivali na „Zlatnom medvjedu”. (gk)

SPORTSKI RIBOLOV HRVATSKI ribi ki kup za kadete i kadetkinje

Glavatica Pfeifer i Alen Lehkec najbolji u državi Kadeti ŠRD Glavatica - PFEIFER Prelog pobjednici su 56. natjecanja mladih ribolovaca Hrvatske za Kup Hrvatskog športskog ribolovnog saveza u disciplini Lov ribe udicom na plovak. Kadeti ŠRD Klen - Vigme iz Svete Marije su vice prvaci, a kadetkinje istog društva su tre e. Alen Lehkec iz Glavatice PFEIFER Prelog je pojedina ni pobjednik, a Marija Mutak iz Klen - Vigme Sveta Marija je tre a. Natjecanje je održano na terenima ŠRD Šaran u Podturnu. Tre e mjesto kod kadeta pripalo je ŠRD Odra iz Velike Gorice. Kod kadetkinja pobjednik je šRD Ludbreg ispred ŠRD Hlebine. U pojedina noj konkurenciji iza Lehkeca plasirali su se Andrej Pei iz ŠRD Zarlica i Mihael Guliš iz ŠRD Rakitje. Natjecalo se 12 ekipa kadetkinja i 19 ekipa kadeta. Boje pobjedni ke ekipe branili su Vanja Bernat, Alen Lehkec, Dejan Novak i Ivan Lehkec (kapetan), dok su za vice prvake nastupili Dražen Slavi ek, Erwin Škoda, Tomislav Orehovec i Miroslav Škoda (kapetan). Za kadetkinje Klen - Vigme nastupile su Marijana Mutak, Sara Strbad, Tena Orehovec i kapetan Marijan Mutak. - ŠRD Mura Mursko Središ e je u konkurenciji kadetkinja osvojila vrlo dobro 4. mjesto, a Zlatna udica Krištanovec kod kadeta je osvojila 6. mjesto.. Solidni su u pojedina noj konkurenciji bili Dejan Novak, Erwin Škoda, Dražen Sla-

vi ek, Dino Orehovec, Vanja Bernat, Bruno Kanižaj i Dino u ek, te kod kadetkinja Tena Orehovec, Valentina Dolenec, Ana Marija Ma ari , Iva Jagec i Sara Strbad. Suda ki kolegij inili su Antun Kedmenec kao vrhovni sudac, tajnik Mladen a i te suci po kategorijama Dragutin Kedmenec, Dragutin Peter, Željko Dolenec, Josip Varga, Nenad Jurini i Darko Oreški. Sponzori su biki BAT prodajni centar akovec, Tesar Strahija Podturen i PFEIFER TTI iz akovca. Natjecanje je odli no organizirao ŠRD Šaran iz Podturna uz stru nu i logisti ku podršku sudaca Me imurskog ribolovnog saveza, a svi sudionici su natjecanje su ocijenili najvišim ocjenama. (Stjepan Mesari , Darko Oreški)

Prvaci Glavatica PFEIFER TTI Prelog

Vice prvaci iz Svete Marije

Kadetski trio predvodi Alen Lehkec

ŠRD ŠTUKA Donja Dubrava

Branko Brljak pobjednik društvenog natjecanja ŠRD Štuka iz Donje Dubrave u nedjelju, 26. lipnja organizirala je ribi ko društveno natjecanje seniora na kanalu HE Dubrava. Okupilo se šesnaest natjecatelja kojima su podrška bili lanovi i simpatizeri društva. Prvo mjesto sa 6376 grama ulovljene ribe osvojio je Branko Brljak, za njim se sa 5588 grama ulova plasirao Karlo Miser, dok je tre e mjesto osvojio je Robert Me imurec. On je ulovio 3622 grama ribe. Prigodne pehare sponzoriralo je poduze a Graditeljstvo Horvat iz Donje Dubrave. Organizator se i ovaj put pobrinuo za ugodno druženje u hladovini ribi kog doma i uvijek ukusnu pe enu ribu. (al )

5. srpnja 2011. SVJETSKE igre transplantiranih osoba u Švedskoj

TENIS TENISKI Memorijal Antuna Ha eka

Mlinari Igralo dvanaest parova, pobjeda za par Zlatni i Ha ek Jurinec/Hranilovi Teniski klub Team akovec dana 11. lipnja ove godine, organizirao je 11. Memorijal Antuna Ha eka. Turnir nosi ime tragi no preminulog prvog predsjednika Teniskog kluba Jug akovec, novinara i kulturnog djelatnika. Turnir je otvorio zaljubljenik u tenis i njegov prijatelj Vinko Lisjak, koji je nažalost tako er u me uvremenu iznenada preminuo. Natjecalo se dvanaest parova, a igrao se jedan produženi set do 9. U finalu su se susreli avoriti Predrag Vuruši i Davor Vuruši koji su pu-

tem svladali Švendu i Galu 9/3, te Mezgu i Bartoli a 9/2, protiv Rine Jurinca i Petra Hranilovi a koji pak su bili bolji od Breslauera i Prprovi a 9/7, te Bali a i Radeka 9/7. U neizvjesnom finalnom me u o pobjedniku je pri rezultatu 8/8 odlu ivao tiebreak. Jurinec i Hranilovi su za dva poena bili bolji i slavili sa 7/5 te tako odnijeli pobjedni ki pehar. Za sve poražene u prvom kolu igrao se i utješni turnir. Prvo mjesto osvojili su Babojeli i Mesari pobjedivši u finalu Mihol eka i Mihol eka 9/1. (g)

DISC GOLF NOVI SPORT

Nakon akovca, i u Varaždinu osnovan disc golf klub Predsjednik disc gol kluba “Zrinski” iz akovca Predrag Peršak i osniva varaždinskog disc gol kluba Dinko Šimenc organizirali su prezentacijski otvoreni disc gol trening podno zidina Starog grada u Varaždinu. Okupilo se tridesetak ljudi, i to od 8 do 80 godina, te su svi isprobali bacati diskove i njima pogoditi koš. Odigrano je nekoliko igri preciznosti, a najuspješniji su kao nagradu dobili svoje prve diskove za ovaj sport, koji u Hrvatskoj tek pušta korijenje. Sam disc gol je

sport baziran na klasi nom gol u s time da se umjesto palica, loptica i rupa koriste diskovi i posebno dizajnirani koševi. Za igranje se može koristiti bilo kakav teren, a korištenje je u pravilu besplatno. Sama igra odvija se tako da svi igra i kre u s istog mjesta te pokušavaju u što manje bacanja pogoditi koš. S obzirom na veliki interes, dogovoreno je ponovno druženje s popularnim “ rizbijem” ve ovaj utorak od 19 sati na istom mjestu, sjevernom jarku zidina varaždinskog Starog grada. (dš,so)

Disc golf, sport kojim se mogu baviti i oni najmla i zajedno s roditeljima, uživaju i u prirodi

KOŠARKA GRAD AKOVEC

Prijam za državne prvakinje u košarci

Prijam za državne prvakinje u akove koj gradskoj vije nici Na Prvenstvu Hrvatske za djevoj ice ro ene 1999.i mla e, košarkašice akove ke Radosti postale su prvakinje Hrvatske. Tim povodom za njih je u akove koj gradskoj vije nici organiziran prijem. Osim upu enih estitki , gradona elnik akovca Branko Šalamon im je poru io, da im daje veliku podršku u sportskom životu , ali i nastavi, jer jedno ne smije biti prepreka

drugome . – Sport je bitna stvar, no škola je još važnija za vas i vaše roditelje,kazao je Šalamon. Ovih dana se razgovara i radi na tome da se dvorana I. osnovne škole u akovcu, u kojoj možete trenirati , osposobi sa dodatnom opremom. Sema or i novi koševi e onda zasigurno omugu iti to , da vaš ovogodišnji uspjeh ne ostane jedini i da imate uvjeta za normalniji rad, završio je Šalamon. (so)

Zajedni ka fotografija sudionika turnira

Švedski grad Goterborg bio je mjesto održavanja 18. svjetskih sportskih igara transplantiranih osoba, na kojima je i Hrvatska imala svoje predstavnike. Hrvatski reprezentativci ostvarili su sjajan uspjeh kojem su svoj doprinos dala i dvojica Me imuraca. Me imurci Stjepan Mlinari i Vanja Ha ek, osvojili su zlatno odli je u bo anju u kategoriji parova, te su ponovili uspjeh iz tajlandskog Bangkoka 2007. godine. Isto tako Stjepan Mlinari je u pojedina nom bo anju osvojio 2. mjesto, a Vanja Ha ek je u tenisu bio šesti. Za Hrvatsku je zlatnu medalju u bo anju osvojio Jurica Ester iz Zagreba. Idu e godine e Hrvatska i Grad Zagreb e od 19. do 26. kolovoza biti doma ini europskih igara za osobe s presa enim organima. (sm)

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 45

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

5. srpnja 2011.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. BUJAN d.o.o. Prete nec 205, traŞi 1 SAMOSTALNOG GRA EVINSKOG LIMARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 5g, voza ki ispit B kat., najava na tel. 040/829-565, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu ili na e-mail: renato. bujan1@ck.t-com.hr do 15.07. 2. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph., akovec,traŞi1MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit B kat., najava na tel. 040-363-799 ili 091 508 1699 ili e-mail: ljekarnastefan@ck.t-com.hr do 31.08. 3. MIDA d.o.o. akovec, K.Zrinski 2, traŞi 1 PRODAVA A/ ICU U KIOSKU/PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 091/5828-639, do 1.7. 4. Elektrozanatska radnja SKAI, vl.PosavecDraŞen,Pribislavec,traŞi 1 FRIGOMEHANI ARA i 1 INSTALATERA GRIJANJA sa znanjem autogenog zavarivanja na odre eno vrijeme, javi se na 098 426 273, do 8.7. 5. Slavi ek-Vargad.o.o. ukovec, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 660-246, 098 242 143, do 6.7. 6. Caffe bar FRKA akovec, K. Zrinski 4, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 505 2724, do 15.7. 7. JUR EC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, traŞi 1 VOZA A/ICU TERETNOGVOZILASPRIKOLICOMzame unarodni prijevoz, na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3g., javi se na 098 241 479, do 6.7. 8. Kerami artski obrt PINK, Palinovec traŞi 1 m/Ş POLAGA A KERAMI KIH POLO ICA i RADNIKA NA FUGIRANJU PLO ICA na odre eno, radno iskustvo 2g., rad na terenu, javi se na 091/557-8649 do 15.7. 9. AUTOPRIJEVOZNIK Kris jan Furdi, Šenkovec, Prvomajska 31, traŞi 1 VOZA A C kateg. za doma i prijevoz na neodre eno uz probni rad. Javi se na 091/501-99-84 do 15.07. 10. PRIJEVOZNIŠTVO I VU NA SLUŽBA Pavlic Vlado, akovec, V. Žganca 44, traŞi 1 KV VOZA A C i E kateg. za me unarodni promet – kamion s prikolicom na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 2g., poŞeljno znanje njema kog. Javi se na tel. 098/212207 do 10.07. 11. AUTOPRIJEVOZNIK MEGLI , akovec, Buzove ka 41, traŞi 2 KV VOZA A za me unarodni transport na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, znanje stranih jezika, rad. iskustvo 3g., javi se na 098/846-138 do 15.7. 12. Ca e bar AFTER akovec (Sajmiťte) traŞi 1 OSOBU za prodaju peciva i posluŞivanje na odre eno vrijeme, javi se osobno u Ca e bar A er(bivťiHaubis),svakidanod1316 sa do 8.7. 13. Zavod za kontrolu kvalitete d.o.o. akovec, Park R. Kropeka 2, traŞi 10 BRAVARA na neodre eno,

samostalnost u radu, rad u Italiji, rad. iskustvo 3g. Javi se osobno ili na tel. 311-170 do 10.7. 14. MTK d.o.o. Nedeliť e, Žarkovice 15, traŞi 5 DJELATNICA NA POSLOVIMA RU NOG PAKIRANJA na odre eno. Javi se na 822-250, 098/303-517 do 15.7 15. Caffe bar ARCUS traŞi 2 KONOBARA/ICE na odre eno uzmog. stalnog radnog odnosa. Javi se na 091/310-5725 do 8.7. 16. MILENA GRADNJA d.o.o. Hlapi ina 205, traŞi 1 KV VOZA A C i E kateg. s ispitom za autodizalicu (HIAB) na neodre eno. Tel: 091/50239-33 do 15.7. 17. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a traŞi VIŠE ELEKTROTEHNI ARA, ELEKTRI ARA, AUTOMEHANI ARA, MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno uz probni rad. Javi se osobno na gornju adresu ili najava na tel. 856-060 do 15.07. 18. Ugos teljski obrt BAROK, akovec traŞi 1 KUHARA/ICU PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, ali nije uvjet. Javi se na 091/238-2175 do 16.07 19. Ugost. obrt PIZZA CUT Ma kovec traŞi 1 PIZZA PEKARA na neodre eno, te 2 KONOBARA/ICE, 1 POM. KUHARA i 1 KUHARA – PIZZA PEKARA mjesto rada Vir, Zadarska Şupanija, za sezonski posao. Javi se na 099/2532-500 do 15.7. 20. AUTO SERVIS – AUTO PRIJEVOZ Dobrani Josip, M. Srediť e, R. Kon ara 71, traŞi 2 VOZA AC i E kat. sa2g.radnogiskustvanaodre eno s mog. stalnog zaposlenja. Javi se na e-mail: marija.dobranic@silodobranic.hr do 10.07 21. VS GUMISERVIS d.o.o. Oporovec, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno uz mog. stalnog radnog odnosa. Javi se na 099/643-5-811 do 15.7. 22. K.MEGAPOLISd.o.o.,Gori an, Dravska 68, traŞi 1 KV CVJE ARA na neodre eno vrijeme, mjesto rada M. Srediť e, javi se na mob. 098 920 3039 gosp. Kerovcu, do 15.7. 23. KSM d.o.o. Palinovec, traŞi 1 VOZA A/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM za me unarodni prijevoz C i E kat. na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 2g., javi se na 099 6655 331, do 20.7. 24. INPIRIO d.o.o. akovec, traŞi 1 VŠS, VSS ING. STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,, voza ki ispit B kat., ak vno znanje engl. jezika, znanje rada na ra unalu, dostavi pismenezamolbenae-mail:inpirio@ck.tcom.hr do 15.7. 25. M - K R O J A K O V E C , A.Star evi a 39, traŞi 2 ŠIVA ICE TEKSTILA na neodre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, javi se na 098 206 317, do 15.7. 26. MAESTRAL d.o.o., AKOVEC traŞi 1 SKLADIŠTARA za odrŞavanje strojeva na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo nije uvjet, voza ki ispit B i C kat., javi se na 391-800, do 8.7. 27. DIOKOM NOVI d.o.o. 21220 TROGIR, traŞi 1 PRODAVA /ICU

OBU E I GALANTERIJE na odre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, mjesto rada akovec, K:Tomislava 3, znanje rada na PC kasi, dostaviti pismene zamolbe na e-mail: uprava@diokom-novi. hr ili na fax: 021 798 434 do 08.07.

098 242 383, do 15.07.

28. OMT d.o.o. IVANOVEC, traĹži 1 CNC TOKARA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo obavezno, javi se na 040 338 120, do 25.07.

38. ME IMURJE BETON d.d. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb, traĹži VIĹ E ZIDARA, TESARA, ARMIRA A i POMO NIH RADNIKA U GRA EVINARSTVU na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu u vremenu od 7-8 sa gosp. Reif BoĹžidaru ili Mlinari Josipu, do 15.07.

29. Ca e bar AXY, AKOVEC, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 091 510 6901, do 22.07. 30. Frizerski salon RENI, SV. Marija, traŞi 1 m/Ş FRIZERA na odre eno vrijeme, pola radnog vremena, javi se na 098 1804 882 do 27.07. 31. Caffe bar GLORIJA, D. HRAŠAN, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javiti se na 040 679 259, 098 778 855, do 27.07. 32. RestoranPrepelicaOTOK,traŞi 1 KV KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme zamjena za godiťnji, nazvati na mob. 098 393 001, do 27.07. 33. MULTIMEDIA - Internet usluge AKOVEC, traŞi 1 m/Ş WEB PROGRAMERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje engl. jezika, ak vno i prak no poznavanje MySQL, ASP, PHP, (x) HTML, CSS, JavaScript, rad s korisni kim so wareskim rjeťenjima, stru na sprema nije uvjet, obavezna referenca, iskustva i rad u gra kom oblikovanju, poznavanje i ak vno koriťtenje Al, Corel, Photoshop), iskustvo sa web stranicama, dizajn, programiranje, iskustvo sa kartografskim servisima i geo informa kim rjeťenjima, izrada i koriťtenjeCMSskrip , modi kacija iprilagodba,webkatalozi.Dostavi pismene zamolbe na e-mail adresu: davor@eltel.com.hr i obavezno navesti da se dostavlja zamolba. Natje aj otvoren do 15.07. 34. DOM ZDRAVLJA AK OVEC, I.G.Kova i a 1e, traŞi 1 M/Ž IZVRŠITELJA NA POSLOVIMA DOKTORA OP E MEDICINE – uvje : zavrťen medicinski fakultet, poloŞen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko drŞavljanstvo. Uz zamolbu za zapoťljavanje prilaŞe se: diploma, dokaz o poloŞenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica, kra i Şivotopis. Postoji mogu nost davanja u najam stanova u vlasniťtvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavi na gornju adresu s naznakom "za natje aj-zapoťljavanje doktora medicine", do 13.07. 35. METAL DEKOR, IVANOVEC, traŞi 2 ZAVARIVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 1g., najava na tel. 338-070, do 15.07. 36. Izrada umjetni kih predmeta ŽABAC, KNEZOVEC 112, traŞi 1 POM. RADNIKA NA IZRADI SUVENIRA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na

37. PANA STOLARIJA d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 42, traĹži 1 m/Ĺž SSSKOMERCIJALISTUnaodre eno vrijeme, znanje engl. jezika, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu, natje aj otvoren do 15.07.

39. NARAN A TRANSPORT, HODOŠAN, traŞi 1 VOZA A TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM uz obavezno radno iskustvo u me unarodnom prijevozu 3g., poŞeljno znanje stranog jezika, javi senatel. 679-458, 098 235 128, do 15.07. 40. Kavana ATLANTIK, NEDELIŠE, VaraŞdinska 65, traŞi 1 POM. RADNIKA U KUHINJI na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poŞeljno radno iskustvo, javi se osobno na gornju adresu u vremenu od 12-16 sa do 10.07. 41. NET d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb, traŞi 20 DJELATNIKA ZA RAD U PROIZVODNJI SVIJE A na odre eno vrijeme, rad u dvije smjene, prednost kandida ma iz okolice akovca, prijave na tel. 314-682, do 22.07. 42. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, A.Star evi a bb, traŞi 1 VODITELJA/ICU GRADILIŠTA s poznavanjem gra evinske dokumentacije; 1 ING. STROJARSTVA/ DIPL.ING. STROJARSTVA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., znanje rada na ra unalu, znanje stranih jezika, voza ka dozvola B kat., javi se osobno od 7-16 sa na mob. 098 210 166, do 15.07. 43. URKIN d.o.o. AKOVEC, Bra e Graner 1, traŞi 1 DIPL. ING. GRA EVINARSTVA/ ING. GRA EVINARSTVA – uvjeti: poloŞeni stru ni ispit-nije uvjet, spremnost na mski rad, napredno poznavanje rada na ra unalu, voza ka B kat., povremeni rad na terenu, ozbiljnost u realizaciji poslovnih procesa, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 15.07. 44. MIDId.o.o.IVANOVEC,Kalni ki odvojak 7, traŞi 10 STROJOBRAVARA; 5 ZAVARIVA A MIG/MAG i TIG postupak; 1 BORWERKISTA i 2 OPERATERA NA CNC savija ici limova - na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, Şivotopis dostavi na gornju adresu radnim danom od 7-17 sa , subotomod7-14sa ilinae-mail: midi@ midi.hr ili na fax 040-337-848, do 15.07. 45. KMK ZIB d.o.o. SVETI KRIŽ, B.Radi 25, traŞi 2 SSS VODE A MONTERA SUHE GRADNJE s radnim iskustvom; 10 SSS MONTERA SUHE GRADNJE - radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet; 5 SSS SOBOSLIKARA – LI ILACA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad na terenu, obavezno pisana zamolba, natje aj otvoren do 30.07.

46. VDG SERVIS, Strahoninec, P. Boraca 3, traŞi 1 ELEKTROMEHANI ARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet, javi se na 098 919 4334, do 15.07. 47. GRADI - K d.o.o. GORNJI ZEBANEC 23B, traŞi 5 SOBOSLIKARA – FASADERAnaodre enovrijemeuz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 464 668, do 30.07. 48. Auto Roman d.o.o., ŠTRIGOVA 45, traŞi 1 AUTOLAKIRERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2g., mjesto rada akovec, T.Bratkovi a 1(PANEX). Javi se na0989182092 ili na e-mail: auto-roman@net.hr do 15.07. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 Radna mjesta VaraŞdin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.7. 2. FLAMESPRAYCROATIAd.o.o., Gospodarska 11, B. Trnovec; Mjesto rada Hrvatska, Italija, Ma arska; traŞi 2 m/Ş RADNIKA NA PROGRAMIRANJU I OBRADI METALA na neodre eno vrijeme, uvje : SSS strojarski tehni ar, elektrotehni ar, radno iskustvo 1g., gl. karakteris ke kandidata: dinami ne osobe sa proak vnimpristupom,spremnost na u enje i izvrťavanje posla prema strogim speci kacijama, voza ki B kat.,osnovepoznavanjaengl.jezika u govoru i razumijevanju, poŞeljno poznavanjetal.ima .jezika,poznavanje rada na ra unalu, spremnost na mski rad, poznavanje mjernih instrumenata,spremnostnaradna terenu, uglavnom Italija i Ma arska, na duŞe vrijeme, spremnost na rad u smjenama (rad u 3 smjene), spremnost na eksibilno radno vrijeme prijavu sa Şivotopisom, potvrdom o nekaŞnjavanju (ne starijom od 6mj.). Poslati na e-mail: dean. lazarevic@ amespray.org sa naznakom "Rad na terenu", do 6.7. 3. MORId.o.o.Zagreb,mjestorada VaraŞdin, Bra e Radi 113, traŞi 3m/ŞSSSPRODAJNAZASTUPNIKA (osiguranje, imovinsko savjetovanje) na neodre eno vrijeme, radno iskustvo nije vaŞno, osobno do i na adresu, zamolba na adresu najava na tel. 042/260-225 (Andrej Mori) do 31.07. 4. Ugos teljski obrt TREND vl. Ilija Begi , VaraŞdinska 141, Trnovec, traŞi 1 KONOBARA/ICU zarad u caffe baru na neodre eno, uvje : OŠ,

KV, SSS, radno iskustvo nije vaŞno, mjesto rada Trnovec, javi se g i. Brnji do 30.06. 5. REMAXNEKRETNINEd.o.o.za poslovanjenekretninama,trgovinu i usluge, I. Kukuljevi a 23, VaraŞdin, traŞi 1 m/Ş AGENTA za posredovanje u prometu nekretninama na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, radno iskustvo nije vaŞno, ali prednost imaju kandida s iskustvom u prodaji, voza ki B kat. uz mogu nost koriťtenja vlas tog vozila, fleksibilno radno vrijeme, poznavanje njem. i engl. jezika, potrebno poznavanje osnove informatike word, excel, internet, poloŞen stru ni ispit, ali nije uvjet s obzirom da kandidati u roku 2 mj. polaŞu ispit kod HGK, a nakon toga mogu samostalno otvoriti obrt ili tvrtku. Mjesto rada VaraŞdin, Koprivnica, akovec, Krapina – prema mjestu stanovanja, mogu nost rada od ku e – 1 kandidat sa svakog podru ja. Kontakt e-mail na r.sojat@remax.hr do 1.9. 6. Ustanova za zdravstvenu njegu KANCIJAN, Zagreba ka 255, VaraŞdin, traŞi 2 SSS MEDICINSKE SESTRE/ MED. TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, 1g.. radnog iskustva, poloŞen stru ni ispit, licenca za rad, voza ki B kat., mog. koriťtenja vl. vozila, prednost osobama s podru ja Ludbrega. Najava na mob. 098/902-88-66 Dubravka Kancijan do 15.7. 7. MULTISTARd.o.o.Zrinskitrg7, 48000 Koprivnica, traŞi 1 BLAGAJNIKA/ICU U AUTOMAT KLUBU na odre eno, SSS bez obzira na zvanje. Podaci o poslodavcu dostupni su u Zavodu na broj 048/622-053, mjesto rada VaraŞdin, kontakt s poslodavcem na tel. 048/221-006 ili posla zamolbu sa Şivotopisom na mail: mul star.doo@gmail.com ili poťtom na gornju adresu do 15.7. 8. BRK d.o.o. Podev evo 205c; traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, rad u Bistro Brk, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; radno iskustvo nije vaŞno, nema mogu nos smjeťtaja, najava na mob: 099 671 4158 (Josip Palatinuť) i 1 m/Ş KV FRIZERA na odre eno vrijeme,rad u Frizerskomsalonu Biba, uvjeti: radno iskustvo 6mj., samostalnost u radu, najava na mob 099 675 2315. Rok za prijave do 17.7. 9. Ugost. obrt Crnkovi , P. Zrinskog 9, Ludbreg, mjesto rada Hotel Amalija, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, radno iskustvo poŞeljno, ali nije uvjet, potrebno znanje engl. jezika, najava na mob. 098 267 246, gdin Boris Crnkovi , do 4.7. 10. COM-ŠPED, d.o.o. za proizvodnju i trgovinu ortopedskih pomagala, V. Novaka 50C , 42000 VARAŽDIN, mjesto rada Jalkovec, traŞi 1 m/Ş ISTA A za iť enje i odrŞavanje poslovnog prostora na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, radno iskustvo 10g., voza ka dozvola B kat. Pismena zamolba poťtom na navedenu adresu, e-mailom: posao@comsped.com ili najava na telefon 042 350 744, do 15.7.

5. srpnja 2011.

Republika Hrvatska - Me imurska županija Op ina Orehovica Klasa: 350-02/11-01/2 Urbroj: 2109/22-11-01-31 Orehovica, 30.06.2011. Me imurska županija, Op ina Orehovica, Jedinstveni upravni odjel, kao nositelj izrade Detaljnog plana ure enja „Križopotje“ u Orehovici

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlogu Detaljnog plana ure enja „Križopotje“ u Orehovici 1. Temeljem zaklju ka Op inskog na elnika, upu uje se na javnu raspravu prijedlog Detaljnog plana ure enja „Križopotje“ u Orehovici, izra en od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 2. Javna rasprava o Prijedlogu DPU, u trajanju od 30 dana po et e 8 dana od dana objave u lokalnom tjedniku, tj. od 13.07.2011. i trajat e do 11.08.2011. godine. 3. Javni uvid u Prijedlog DPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Op ine Orehovica, akove ka 9, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . 4. Javno izlaganje održat e se dana 19.07.2011., s po etkom u 11.00 sa , u prostorijama Op ine Orehovica. 5. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog DPU dostavljaju se do završetka javne rasprave – Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Orehovica, na adresu akove ka 9, 40322 Orehovica, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O DPU „KRIŽOPOTJE“ U OREHOVICI“.

MIDI d.o.o. Ivanovec, Kalni ki odvojak 7

Zbog pove anja opsega poslova raspisuje natje aj za: 1. 2. 3. 4.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

10 strojobravara 5 zavariva a MIG/MAG i TIG postupak 1 borwerkista 2 operatera na CNC savija ici limova

Cijenjene životopise molimo dostavi osobno na gore navedenu adresu radnim danom od 7-17 sa , subotom od 7-14 sa ili na e-mail: midi@midi.hr ili fax. 040/337-848

IN MEMORIAM

TURISTI KA ZAJEDNICA GRADA AKOVCA, Kralja Tomislava 1, akovec upu uje

poginulom hrvatskom branitelju

POZIV

PREDRAGU JUR ECU

za iskazivanje interesa za prodaju langoša na manifestaciji „Porcijunkulovo“ u terminu 29.07. – 2.08.2011. na sljede im lokacijama: 1. ULICA J.J. STROSSMAYERA – kod ku nog broja 3 2. ULICA KRALJA TOMISLAVA – kod ku nog broja 4 – 6 3. ULICA KRALJA TOMISLAVA – kod ku nog broja 13 – 15 4. ULICA MATICE HRVATSKE - kod ku nog broja 1 5. PARK – PERIVOJ ZRINSKIH – ISTO NI ULAZ 6. PARK – PERIVOJ ZRINSKIH – ISTO NI ULAZ, PRVI ODVOJAK DESNO Prijave se predaju isklju ivo na originalnom obrascu koji se uz ostalu natje ajnu dokumentaciju podiže u Turis koj zajednici grada akovca, kralja Tomislava 1, akovec ponedjeljak – petak: 8 – 19 i subotom: 8 – 13 sa . Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 12. srpnja 2011. osobno na adresu: Turis ka zajednica grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec s naznakom «NE OTVARAJ – Poziv za iskazivanje interesa za prodaju langoša na manifestaciji „Porcijunkulovo“ u terminu 29.07. – 2.08.2011.» Sudionici natje aja sami snose troškove sudjelovanja u postupku. Turis ka zajednica grada akovca ima pravo ocijeni da li ponuda odgovara svrsi ovog javnog poziva; tako er nije obvezna uvaži nijednu ponudu, pri emu nije dužna dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema sudioniku natje aja. Turis ka zajednica grada akovca zadržava pravo odre ivanja to ne mikrolokacije. Sudionici natje aja bit e pismeno obaviješteni o izboru najkvalitetnijih ponuda, nakon ega slijedi potpisivanje ugovora s odabranim zakupcima. Turis ka zajednica grada akovca

10.7.1991. - 10.7.2011. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI PATRIK TRUPKOVI , sin Josipe i Željka; VIKTOR ORŠUŠ, sin Ivane i Valenta; IVAN ANTONIO MUN AR, sin Dalije i Ivana; HELENA KARLOV EC, k i Ivane i Danijela; ERIKA KOVA I , k i Suzane i Mire; MAXIMILLIAN ŠARI , sin Dajane i Darka; DEA BARULEK, k i Danijele i Dejana; CHIARA I CAROLINA ŽGANEC, k eri Gordane i Nina; GABRIJELA IGNAC, k i Hazmine Ignac; LUCIJA HALABAREC, k i Vlatke i Mladena; MARIJAN IGNAC, sin Sla ane i Marijana; LENA BRANILOVI , k i Snježane i Bojana; MARINA BALOG, k i Renate i Vida; LUKA HOZJAN, sin Karmele i Željka; KARLO NOVAK, sin Lane i Kristijana; LEONA KO ET, k i Marije i Maria; LUKA JAMBROŠI , sin Mateje i Ivana ( akovec)

VJEN ANI Ina Štenglin i Tomislav Sušec, Josipa Peter i Mario Fundak, Ivana Nara a i Igor Mesari , Branka Šajnovi i Mirko Ne-

met, Gordana Rajn-Martinec i Damir Bistrovi , Tatjana Mesari i Marko Leva i , Danijela Zebi i Siniša Novak ( akovec); Tamara Košak i Ivan Vadlja (M. Subotica); Ana urila i Goran Šestak (Kotoriba); Silvija Karlov ec i Kristijan Balog, Adrijana Silaj i Zoran Baksa, Silvija Tomši i Damir Kokalj, Ksenija Naran a i Nikola Majsen (M. Središ e); Tanja Smrti i Miroslav Vugrinec (Nedeliš e); Danijela Horvat i Neven Hergoti (Štrigova)

UMRLI Vinko Lisjak r. 1928., Stanislav Hrustek r. 1937., Franjo Bašek r. 1929., Ivan Bajkovec r. 1936., Franjo ižmešija r. 1932., Nada Trupkovi ro . Kosi r. 1955., Ahmed Solak r. 1943., Ana Hertari ro . Vugrinec r. 1929., Franjo Jurši r. 1947., Ivan Horvat r. 1945., Stjepan Novak r. 1946., Ivan Vinceti r. 1947. ( akovec); Franjo Kameni r. 1945., Antun Vili r. 1928. (M. Subotica); Katarina Oršuš ro . Ignac r. 1934. (Kotoriba)

Firma PLETEX akovec traži

u stalni radni odnos

KOMERCIJALISTU s radnim iskustvom od 5 g. Zamolbe sla na adresu: Pletex, Prvomajska 1, Mihovljan, 40000 akovec ili nazva na 098/426-610

Gajeva G Gaje Ga j vaa 335 jeva 35, 5 40000 5, 400 0000 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856-333 040/856 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo d ri.co i m

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 AUTOTIHI d.o.o. prodaje: Audi A4 1.9 TDI, klimatronic alu, 1998 G., 4900€, Škoda Octavia 1.9 TDI TOUR, karavan s klimom reg 1g srebrna, 2005 G., 6900€, Opel Astra 1.6 N JOY 16V, 5 vr s klimom reg 1g., 2003 G., 5400€, Mercedes 250 2.5 C, automa c srebrna s klimatronic, 1995 G., 5400€, Opel Astra 2.0 DTH, Dizel s klimom srebrna 5vr, 2002 G., 4900€, BMW 530 D TOURING, karavan s klimom, kao nov reg 1g., 1999 G., 7900€, Škoda Fabia 1.2, 9836km 1vl ko nova, 2008 G., 6900€ Prodaja putem kar ca Master, Amex i AK. PBZ-a. Info: 095 601 1001 ili vidje na www.auto hi.com

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM BMW 318i 2006.g., garažiran, servisiran, za 14.700 eur i motor Gillera 300ie 2009.g., za 25.000 kn. Mob. 098/426-862 FIAT BARCHETTA 1.8 16V 1996.g., plava perla, prodajem ili mijenjam za ve i auto. Tel. 098/62-77-11 SUZUKI BALENO 1.6 1999.g., reg. do 2/012., garažiran, serv. knjiga, el. paket, abs, 2 zra na, + zimske gume, 180tkm, cijena na upit. mob. 098/925-9656 FORD FOCUS 1.4 16V karavan 2000.g., mob. 099/402-1708 FIAT TIPO 1.6 1991.g., neregistriran, u odli nom stanju. mob. 095/528-7258 FORD MONDEO 1.8 1996.god., u odli nom stanju, reg. do 4/12, šiber, servo, centr. zaklj., 2 zra na, el. retr. i sjedalo voza a, za 9.000 kn, mob. 098 242 283 AUDI A6 2,4i 2000., reg do 7/11, metalik crni, full oprema, u jako dobrom stanju, garažiran, servisna knjižica, mob. 091 5330 882 BMW 318i 1995.g., klima, puno opreme, registr. 1g, redovito servisiran i odli an, mog. zamjena za neispravno vozilo ili jef niji traktor, mob. 092 254 2953 BMW 523 1997/98.g., reg. do 27.12.2011., ful oprema, u odli nom stanju, cijena po dogovoru. mob. 099/6830-979

POLJOPRIVREDA BMW 316i compact 1999., reg. do 11/11., 165.500km, zeleno-siva metalik, veoma uš uvan, mob. 098/327-316

SUZUKI ALTO 1.0 2000.g., reg. do 5.5.2012., metalik, 5vr., o uvan, cijena na upit. mob. 098/136-1712 VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 9.000 kn, mob. 091/510-1064 HITNO I POVOLJNO KOMBI vozilo peugeot boxer 2.5 dizel 1998.g., povišeni, sa uvan. mob. 098/811-456 VW BORA 1.9sdi 1999.g., reg. do 3/12., abs, klima, centralno. VŽ, 091/567-5561 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 BMW 318i 1995.g., klima, puno opreme, reg. 1g, redovito servisiran i odli an, mogu a i zamjena za neispravno vozilo ili jef niji traktor, mob. 092 254 29 53 PRODAJEM MERCEDES E220 CDI karavan 2000.g., 220tkm, prva boja, odli an auto, 3.500eur + cca 2.000eur davanja, D-papiri prolazi homologaciju i Ford Mondeo CLX 1.8i Hatchback ‘93.g., komplet ili po dijelovima, orig. 178tkm, serv. knjižica, tel 040 629 021 PRODAJEM ZA DIJELOVE reno 25 (u voznom stanju) i ladu karavan, mob. 095/900-6675 AUDI 100 2.8 V6, novi model 92.g., 1.vl. u HR od 1997.g., 181tkm, serv. knj., autom. klima, odli no stanje, 27.00 eur; mob. 099/5790-759 PRODAJE SE AUTOPRIKOLICA aluminijska “Panex” za 400 kuna, mob 098 935 4229 CHEVROLET EPICA 2.0 2010.g., crna boja sa efektom, full oprema, registriran, povoljno. tel 098/600-222 PRODAJEM WV BORA 1.9 tdi 2006.g., full oprema, reg. do 4/11., tel 095/888-1910 HYUNDAI SANTA FE 2.0 CRDi 16V 4x4, 2002.g., 1.vl. u Hr od 2006.g., sva oprema, crni metalik, reg 03/2012, besprijekoran, 8.600 eur, mob. 099/5010-696 TOYOTA AURIS D-4D Diesel Terra, 2008.g., 1vl., serv. knj., 5vr., sva oprema, odli no stanje, 9.999 eur, mob. 091/973-4237

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice trešnje i sadnice od trsa, cirkular i eki ar, tel. 333-253 PRODAJEM PRIKOLICU ZA STAJSKI GNOJ Tehnostroj i 3-brazdni plug okreta . mob. 098/212-036 PRODAJEM BA VE za vino od hrasta i agacije, nove, sa dostavom, te žagu-banzeka stolarskoga, dikericu deblinku i rabljene plo e iverice. tel. 858-362 PRODAJEM DVA KOMBAJNA Zmaj 133, ispravna u voznom stanju. Info; 091 5585 930 PRODAJEM plastenike za vrt, mob. 091 502 1276 PRODA JE SE RUŽ ARA. Upiti na broj 337-538. PRODAJEM KOMBAJN Zmaj 133, ispravan. Info; 091 5585 930 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte Perko po 8kn/kg i je am po 2kn/kg u Novom Selu Rok. tel. 853-258 PRODAJEM traktor Vladimirac T-25A 1994.g., 350 rs, registriran, grijana kabina, kao nov, 1-brazdni plug Olt 16cola i te prodajem kawasaki ZX 7R nin a 122KS 750cm3 1998.g. ili mijenjam za auto dizel ili terenac. mob. 098/190-3753 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Honda Fy600 i kosu za istu, prešu za grož e, mulja u i kacu od 700 lit., mob. 091/526-8171 TRAKTOR IMT 533, 540, 542, prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. Broj 099/886 – 3910

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ugradnja laminata, gotovih podova... AVIS - MONT d.o.o. Prelog mob: 091/888-4418 099/685-4948 fax: 040/655-569

AKCIJA

LAMEL PARKET HRAST RAST II. klasa klas

68 kn/m2 Naši proizvodi imaju CE-znak, ISO-9001 i sukladni su s normamaa EU

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE. POVOLJNO. Tel. 098/909-1580 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA . Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SOBOSLIKARSKO LI ILA KI RADOVI, POLAGANJE LAMINATA, KU NI POPRAVCI. Kvalitetno i povoljno. mob. 098/943-3042 KOSIM SJENOKOŠE, okolica Nedeliš a i Macinca. Mob. 091 888 3566 ZAVRŠNE RADOVE U GRADITELJSTVU – žbuke, fasade, adaptacije izvodimo. mob. 099/794-9922 ili 091/517-3053 KOŠNJA TRAVE oku nica, vo njaka, livada, nogometnih igrališta, gorica, cca 0-500m2 (150kn); 3000m2 (540kn). Mogu nost dogovora oko cijene! Mob. 095/822-3212 KOSIM TRAVU samohodnom kosilicom ili trimerom (oku nice, manji vinogradi, vo njaci), te šišanje živice. Cijena po dogovoru, mogu odvoz materijala. mob. 091/782-9069 TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA za pomo i njegu starije osobe na 4 sata dnevno. Vikendi slobodni. mob. 091/989-5820

POSAO TRAŽIMO ŽENSKU OSOBU za pomo u ku i i pripomo bolesnoj osobi; lokacija akovec. Kontakt: 098/241-848. TRAŽIM POSAO IŠ ENJA ili pomo u doma instvu starijim osobama (imam završen te aj za doma instvo). mob. 099/8420-173 TRAŽIM POSAO UVANJA DJECE svih dobi, može i pomo u ku i, iš enje i peglanje po dogovoru, u k ili okolici. mob. 099/720-4739 APSOLVENTICA u iteljskog fakulteta traži posao uvanja djece u k i okolici. Kontakt: 099/829-6635 ŽENSKA OSOBA traži bilo kakav posao, mob. 099/676-5435

POZNANSTVA SLOBODAN MUŠK ARAC (38g) traži djevojku ili ženu ugodne vanjštine, energi nu i komunika vnu od 25-50g. za prijateljstvo, druženje ili mog. veze, mogu nost financ. potpore. mob. 098/968-4226

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije NAJBOLJA PONUDA! Odli na lokacija, veliki potencijal, ku a katnica, akovec, Vojni vrtovi. Tel: 098/907-1581 PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu (kod teniskih igrališta i Merkatora), Zagrebu i Pore u. POVOLJNO. Tel: 098 241 578

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru Šenkovca, 1. kat, novogradnja, 42m2 s balkonom + podrum, osigurano parkirno mjesto, kompletno namješten, tel. 343-032 ili 098/408-049

STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za ku u u okolici k, hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

PRODAJE SE STARA KU A sa svim priklju cima od cca 1.000 m2, na gl. ces u M. Središ u, M. Tita 47, cijena: 40.000 eur. Tel. 098/426-187 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 DVOSOBNI KOMFORNI STAN s velikom terasom, mog. tre e sobe, u k na Jugu, mijenjam za ku u na moru ili prodajem. info: 364-767 ili 099/7365-705 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN od 55m2, prizemlje, novogradnja, top lokacija u akovcu, 77.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535. PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 KU A, VINOGRAD I ORANICA u Sv. Urbanu 200 – jako povoljno. tel. 042/260-561 ili 099/685-2142 PRODAJEM KU U u M. Središ u, prizemlje + kat, 2 stana od 80m2, 2 garaže, 2 podruma, oku nica 2600 m2, sve komunalije, papiri uredni, cijena 65.000 eur (opcije otvorene). mob. 098/452-509 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama «Žirofku» i drvo od ariša 4m. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. tel. 821-507 PRODAJEM KU U u Savskoj Vesi sa svim priklju cima, odmah useljiva, bez tereta. mob. 098/553-270 PRODAJE SE USELJIVA KU A od 100m2, oku nica 787m2, u Murskom Središ u, svi priklju ci, 45.000 eur-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel 040/390-770, 098/331-535. PRODAJE SE KU A u akovcu, vojni vrtovi, tel. 098/907-1581 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU A na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, voda, struja, gradska kanalizacija, plin, oku nica s manjim vo njakom i vrtom, ku a bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 PRODAJE SE VIKENDICA ili ku a za odmor u Grabrovniku, blizina toplica Sv. Mar n, uredni papiri, izvrsna lokacija, površ. 1500m2. mob. 098/807-511 PRODAJE SE NEDOVRŠENA KU A od 85m2,oku nica 1500 m2 , u Okruglom Vrhu, priklju ak vode i struje, 35.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u. Info: 328-131 PRODAJEM DVA DVOSOBNA STANA od 64m2 u k (I.pl. Zajca), 1. i 2. kat, 2 lo e. tel. 328-305, 091/1947-808

PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u Maloj Subo ci, glavna ulica, u neposrednoj blizini škole i željezni ke stanice, lokacija pogodna za gospodarsku djelatnost. mob. 098/244-295 AKOVEC JUG: dvoetažni atrak van stan s puno svjetla okrenut na južnu stranu, blizina škole, vrti a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36,05 m2, gornja etaža (potkrovlje) 25,40 m2. POVOLJNO! mob: 099-241-4596 PRODAJE SE LIVADA Stara Ves od 500m2, mob. 099/7849-713 PRODAJE SE 2,5-STAN od 56m2 na 1.katu u akovcu, odli na lokacija, 57.000 EUR-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel. 040/390-770, 098/331-535. PRODAJEM GRA EVINSKU parcelu od 3000 m2, Mursko Središ e. Tel: 543-614 PRODAJE SE KU A sa svim priklju cima u centru Nedeliš a, te jeep grand cherokee 5.2 1996.g., reg. do 11.mj., koža, plin. tel. 822-130 ili 091/937-4770 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u u ulici O.Price (novi dio), povr. 1030 m2, hitno. Info; 091 5585 930 PRODAJEM NOVIJU GARSONIJERU od 29,45m2 u k s parkirnim mjestom za 34.000 eur-a. mob 098/706 109 POVOLJNO PRODAJEM MANJU VIKENDICU u Prekopi, sa zemljištem 700 hv-a i manjom šumom kestena, struja i voda, vikendica ima gra evinsku dozvolu i otvoreni pogled na dio Zagorja i Me imurja. Cijena je 15.500 Eura. Tel: 098 355 207. PRODAJEM KU U u Donjoj Dubravi sa oku nicom od 1400 m2, struja i voda, cijena 16.000 eur. mob 098 1625 200.

5. srpnja 2011. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu od 1600m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, svi priklju ci uz cestu, spuštena cijena, povoljno, mob. 098/652-292 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Vu etincu s panoramskim pogledom na akovec, Zagorje, Sloveniju. Info: 098/166-4106 ili 099/192-6356 PRODAJE SE visoka prizemnica u M. Središ u, 110m2 stamb.prost., centr. pl. grijanje, voda, kanalizacija, telefon, gra . i uporabna dozvola, vl. papiri uredni, oku nica 1000m2 s vo njakom, vrtom, garaža, Mob: 098/632-235 PRODAJE SE održavani vo njak-gradilište, sa lokacijskom dozvolom u Zasadbregu, tel. 091/763-6571 PRODAJE SE STARIJA USELJIVA KU A (plin, voda, telefon), podrum, garaža, radiona, sa vrtom i oranicom 500 hv, (mogu nost gradnje), u centru Nedeliš a, (blizina groblja), akove ka 22, cijena 40.000 EUR, Inf. 098-482-791 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopa ncu. mob. 091/545-7389. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu. 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, Ulica Ma je Gupca. Tel. 098/198-9410

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE posl. prostor u prizemlju starog pasaža u akovcu i jedan atrak van posl. prostor od 120m2 u centru M. Središ a (Promenada) na 1. katu iznad ljekarne, pogodno za zastupništvo ili ordinaciju. Tel. 098/426-187 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291

5. srpnja 2011.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namješteni stan na Jugu u akovcu, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u Istarskoj ulici u k, mob. 099/325-4267 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU 2-krevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, na Jugu k. mob. 098/861-898 IZNAJMLJUJE SE namješteni stan u akovcu samcima ili studen ma, plin, struja, Internet, poseban ulaz, 40m2, prednost studentima, vrlo povoljno, mob. 099/4180-109 IZNAJMLJUJE SE namješten 3-sobni stan u centru k, odvojen ulaz i sva brojila, nazva iza 15sa na mob. 091/933-8468 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO studenticama 2-sobni stan u podrumu obiteljske ku e na Jugu k (Pustakovec). tel. 098/9320-214 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme namješteni 1-sobni stan, nenamještena garsonijera, nenamješteni 1.5-sobni stan i polunamještena garsonijera od 20m2, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM 3-sobni i 4-sobni nenamješteni stan u ku i, te namještenu garsonijeru. tel. 343-486 IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTENE SOBE pogodne za smještaj radnika, info: 091 882 9352 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU od 30m2 u centru k, odvojena brojila, parking, kds, internet po želji, samcima ili studen ma, cijena 1.000 kn. tel. 095 8080 116 TRAŽI SE 3-SOBNI STAN U NAJAM, akovec. mob 099/885-4080

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni apartman u Privlaci kod Zadra, blizina mora 150m, povoljno. mob. 098/805-186 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u rovinjskom selu, vrlo povoljno. mob. 099/8044-414 IZNAJMLJUJE SE KU A ZA ODMOR u Lovranu, pogodna za dvije obitelji, cijena 70eur po danu. tel. 051/29-29-14

ŽIVOTINJE PRODA JU SE MA ARSKE VIŽLE (3m), roditelji prisut ni. mob. 098/723-170

PRODAJU SE MLADE TIGRICE, NIMFE, PJEVAJU E, PLAVE ROZELE, ROZENKOLISI. Tel. 098/944-3339, 829-230 NJEMA KI OV ARI s rodovnicama, cijepljeni, tetovirani, nagra ivanih roditelja, prodajem. Tel. 040/363-445 ili 098/465-490 PRODAJEM SVINJE za klanje oko 100kg., tel. 855-740 PRODAJEM DIVLJE PATKE te golubove raznih vrsta. Tel. 098/184-9728 PRODAJEM ŠTENAD NJEM. OV ARA šampionskog porijekla bez rodovnika, zva iza 15 sa na tel. 098/905-7315 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI GRAHOR HORASTI PILIĆI PILI ILIIĆ ĆII STAVA Ć DO ,

,

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA s rodovnicom, cijepljeni i tetovirani, garancija. tel. 040/821-395 ili 091/520-2949 PRODAJEM KUNI E. mob 099 6880 453 POKLANJAJU SE MALI PERZIJSKI MA I I, crno-bijele boje, mob. 098 969 3698 PRODAJEM MLADE KOZE stare 6mj, cijena 400kn, tel,. 040 343 810 PRODAJU SE ŠTENCI ZLATNOG RETRIVERA stari 2mj., mob 098/9790-122 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njem. ov ara s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni. tel. 040/295-547 ili 099/246-5011 PRODAJEM krma u za klanje i svinje za klanje i daljnji tov, o iš ene odojke te kupujem sto ni krumpir. mob. 091/526-8171

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dje ji prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJE SE: komoda s vitrinom (hrast), trosjed, dvosjed + fotelja (garnitura za sjedenje - hrast), plo a el. ugradbenog štednjaka (200kn), gume 175/65/14 (4kom/400kn) i 185/60/14 (4kom s felgama za opel vectru – 1.000kn) i klavijature Yamaha DX-21 (1.500 kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM BMX dobro o uvan, malo vožen, dobar za skokove (lagan) i dodatno FIT ramu za BMX, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJE SE ŠTEDNJAK na kruta goriva Senko i kombinirani (4pl+2struja), te ormar i preša za vino. mob. 098/970-1062 PRODAJEM UGOST. roštilj, kotao, štednjak, fritezu, toplu kupku, sudoper, radni stol, toster, kiper, vagu, cafe aparat, mlinac i hladnjak sa staklenim vra ma. mob. 098/9211-929 SMRŠAVITE U VRLO KRATKOM ROKU i do 30kg jedinstvenom metodom u svijetu. GARANTIRANO! Molim zva na tel. 099/5155-064 (NE sms) PRODAJEM frižider Kon ar od 117lit., 60cm, o uvan, star godinu i pol (750 kn), crni okrugli masivni stol + 4 stolice, visoki naslon, crna eko koža, o uvano (950 kn). Tel. 098/390-692 P R O D A J E S E K I N D E R B E T, m o b . 098/632-614 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM RADIO Tesla 1958.g. i ulje na platnu akademski slikari. mob. 098/907-1581 PRODAJU SE KNJIGE za 5. razred, mob. 095/910-2563 VRLO POVOLJNO PRODAJEM KNJIGE ZA 8. RAZRED (po programu 2. OŠ K) u kompletu ili pojedina no. mob. 098/390-404 POKLANJAM UŠ UVAN KREVET dim. 200x90 i prodajem akumulator 44AH od corse star 1g., garancija još godinu dana, za 200 kn. mob. 092/2867-957 PRODAJE SE GUSNATI KAMIN na kruta goriva za 1.100 kn. mob. 098/172-9885 PRODAJEM kau , trosjed, 2kom madraca Hespo s podnicama i spravu Orbitrek – povoljno. mob. 098/9200-938 PRODAJEM kompjuter Dell HD 149GB, win, monitor HP-19, + kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn i 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 100kn/kom, mob: 091/541-8810 MOLIM DOBRE LJUDE koji žele pokloni odje u ili obu u za djecu ili starije. mob. 095/505-6452 PRODAJE SE 3-fazni ELEKTROMOTOR Rade Kon ar 5.5kw, ispravan. tel: 040/584-088 PRODA JE SE PERILICA SU A Wirlphool, o uvana, cijena 800 kuna. tel. 091/5404-944 PRODAJE SE STARA CIGLA, cijena pa dogovoru, mob 091 5573 954 PRODAJEM LAPTOP Acer TravelMate 2492WL MiIntel Celeron M processor 420, kamera Logitech na poklon. CIJENA hitno prema dogovoru, mob. 091/518-0591 LED-TV 82 cm LG324500 FullHD, Usb. divX, MPEG-4, novo, zapakirano, ra un, jamstvo 24mj., za 2.499 kn. tel. 098/987-51-51 PRODAJE SE UDŽBENIK + RADNA Deutsch lernen - Deutsch spielen za 6.r. O.Š. ugradbena plo a za štednjak (2+2). mob 098-9161-592. DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu i prodajem izo stakla razne dimenzije, povoljno. mob. 091 559 4332

PRODAJEM KOMPLET (kamera, projektor, montažni stol) za 8 mm lm - super 8 i stol za op ku izradu fotogra ja (ne digitalnih). Tel 390-752 POVOLJNO PRODAJEM dvije pe i Alfa na gradski plin, el. kuh. bojler Junkers, proto ni plinski kupaonski bojler, šiva u mašinu Bagat Jadranka (pedale/struja), sobni stakleni stoli , 2 uramljene reprodukcije (100x75 cm) “Romske djevojke”, “Akt”, te stoje u sobnu lampu. tel: 390-752 PRIMAMO STARU CIGLU I CRIJEP na deponiju, a prema dogovoru dolazimo sa svojim prijevozom do vas. mob 091/541-8810 TROSJED I FOTELJA (crna koža) prodajem za 200kn, stol radni ve i bukva za 150kn, mob 098 242 283 PREKRASNU NOVU SREBRNU OGRLICU dobivenu na poklon, prodajem zbog alergije. mob. 099/1909-055. PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO rajski rizing, šipon, tel 040 899 269 PRODAJEM BAZEN ZA KUPANJE Intex, prom. 366 cm, dubina 76 cm sa lter pumpom, za 300 kn. mob. 095-902-3378 SAMSUNG B7722, dual sim, istovremeni rad 2 kar ce, radi na sve mreže, kao novi, vrlo malo korišten, sa svom opremom, 1.200 kn, mob. 098 63 11 66

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA PRIJATELJI ZA PRIJATELJE Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili ma ke ili ste ve pružili dom nekom dragom bi u, postanite kuma ili kum nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje PrijateljiPosje te web stranice Udruge Prijatelji www.prijatelji-zivo nja.org i odaberite svog virtualnog ljubimca ili to mi možemo u ini za vas. Sljede i korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro ra un udruge 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija. Nakon toga na info@prijatelji-zivo nja.org pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca ili po vašoj želji prepus te taj izbor nama. Vaše ime i prezime bit e objavljeno na web stranicama Udruge. Uplatom navedenog iznosa, pomažete Udruzi Prijatelji da se brine za živo nju koju ste odabrali, podmiruju i jednim dijelom troškove za njezinu hranu, eventualne medicinske potrebe i ostale potrepš ne. Hvala vam od srca. U ovom trenutku sklonište skrbi za 232 živo nje.

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboličnu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u srpnju

Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI u povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

AKO IMATE STARIH DEKA, PLAHTI, RUČNIKA DARUJTE IH ČAKOVEČKOM SKLONIŠTU ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE.

Duks i njegova bra a i seke su pravi mali azilski vragolani. Kao i svi štenci, stalno se igraju, preskakuju jedni preko drugih, vesele se svakom maženju i vole biti na suncu. Bit e visoki rastom i ve sada pokazuju sklonosti da uvaju svoj teritorij. Ro eni su 11.4.2011., cijepljeni i ipirani.

Buffy je netko izbacio na ulicu iz jure eg automobila. Imala je povrije enu nogu no na sre u pomogla joj je jedna gospo ica koja ju je privremeno i smjestila kod sebe. Nažalost, ne može je duže zadržati pa se hitno traži novi dom. Stara je oko godinu dana. Kontakt broj je 091-1723-723.

Armano je prelijep pas srednjeg rasta crne boje sa sme im paležem po šapicama i njuškici. istokrvni je mješanac nimalo zahtjevan i dobar po naravi. Slaže se sa drugim psima, voli se maziti i etkati. esto gleda kroz ogradu kao da nekoga eka i zaista se nadamo da e uskoro i do ekati svojeg novog prijatelja. Armano je ro en 2.7.2008., cijepljen, ipiran i kastriran. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

826

UTORAK 5. srpnja 2011.

TV pregled

03.05 03.25 03.40

od 5.7.2011. do 11.7.2011. 05.55 06.00

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Charliejevi an eli FILM

UTORAK, NOVA TV, 21:45

Sukladno špijunsko-zafrkantskom ozra ju ove akcijske komedije, ime redatelja tako er je nalik šifriranoj zagonetki (McG), te najbolje ukazuje na koji na in treba gleda “Charliejeve an ele”: otvorena uma i s osmijehom na licu. Preuzevši najbolje osobine originalne serije, lm je dodatno proširio “uboji ” arsenal komi nos mnogim suvremenim referencama, a privla na lica mlade gluma ke trojke dostojno su zamijenila nekadašnje an ele.

Umri muški

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00

FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 20:55

“Umri muški” prvi je od e ri lma istog naslova u kojima Bruce Willis glumi policajca Johna McClanea koji se uvijek na e u opasnim situacijama. Uz majstorsku režiju (prvi i tre i lm trilogije režirao je John McTiernan, a drugi Renny Harlin) i izvrstan scenarij u kojem je napetost prožeta humorom, karakteri dobro smišljeni, a akcija nije sama sebi svrhom, Bruceu Willisu pripada zasluga za planetarnu popularnost ovog serijala.

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32

Lov na crveni oktobar FILM

ETVRTAK, RTL 2, 22:00

Krvava orhideja je rijedak cvijet koji krije tajnu vje nog života i nosi bogatstvo farmaceutskoj tvrtki koja ga prva otkrije. Pod vodstvom beskrupuloznog pla enika, ekspedicija je poslana duboko u džungle Bornea kako bi pronašla i donijela uzorke legendarne biljke. Uloge: Johnny Messner, KaDee Strickland, Morris Chestnut, Ma hew Marsden, Nicholas Gonzalez, Salli Richardson

13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.40 15.55 16.00

Uzbuna pod morem FILM

PETAK, NOVA TV, 23:50

U hladnim teritorijalnim vodama Sjeverne Koreje ameri ku podmornicu iznenadi napad misteriozne neprijateljske podmornice koja je umalo potopi. U tom napadu nekoliko asnika pogine. Zapovjednik Burt Habley se nakon toga mora o itova pred vojnim sudom. Vojni sud odlu i da je zapovjednik Burt taj koji se mora vra u vode Sjeverne Koreje i otkri tko stoji iza napada. Osim ostvarenja svog cilja Habley mora svoju posadu obrani i od fantomske podmornice koja vreba u m vodama.

Zlo esti de ki FILM

SUBOTA, NOVA TV, 21:50

Sto nu milijuna dolara kon sciranog heroina upravo je oteto iz policije. Neko najve i uspjeh detek va Mikea Lowreya i Marcusa Burne a, nestala droga pretvorila se u prijetnju ukidanja Odjela za narko ke u Mijamiju. Kad ih istraga ugrozi, zlo inci kidnapiraju jedinu svjedokinju - prelijepu policijsku doušnicu i blisku prijateljicu detek vskog dvojca. Dvojac kre e u akciju...

Voliš li pse ? FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 21:15

16.50 17.00 17.34 17.35 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.55 22.35 23.00 23.03 23.10 23.20 23.45 00.45 02.00 02.40

Najava programa Tre a dob: Projekt studenata zagreba kog Ekonomskog fakulteta za umirovljenike, emisija za umirovljenike (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Veliki prirodni doga aji: Veliko otapanje, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1292.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candelforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Balonom po Zagorju, dokumentarna serija Hebrang, dokumentarna serija (R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Sve e bi dobro, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 1, serija Ciklus komedija: Luda par ja golfa, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kratki susre Glazbeno-dokumentarne emisije Bubnjevi preko rijeke, ameri ki lm Šapta ica duhovima 4, serija (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija

Prema bestseleru Claire Cook, scenarij je napisao i lm režirao dvostruki dobitnik Emmyja, Gary David Goldberg. Voliš li pse? duhovito je, naporno i na kraju nagra eno putovanje žene koja oprezno otkriva ljubav i u i vjerovati svojim ins nk ma. Kao što je njezina obitelj redovito podsje a, nikad nije dobro odusta od ljubavi.

Cameron Diaz Utorak, NOVA TV, 21:45 sati

Ro ena je u San Diegu, u Californiji, kao dijete Kubanca i Njemice. S reputacijom živahnog, tvrdoglavog i samostalnog djeteta, odlazi iz roditeljskog doma u šesnaestoj i pet godina provodi putuju i po cijelom svijetu rade i kao model za Elite model agenciju. Sama esto spominje da je to razdoblje bilo vrlo divlje i neobuzdano te se prisje a ‘kada sam imala osamnaest jednom sam toliko pretjerala s alkoholom da sam završila na ispumpavanju, a moto mi je bio - party me non stop - i strogo sam ga se pridržavala’. Vrata Hollywooda bila su joj širom otvorena, ali Diaz je odabrala nešto druga iji put. Prihva aju i uloge u niskobudžetnim lmovima oštrila je svoje gluma ke sposobnos . ‘Posljednja ve era’ (1995.), ‘Feeling Minnesota’ (1996.), ‘Glava iznad vode’ (1996.), ‘Ona je jedina’ (1996.) i ‘Ne tako obi an život’ (1997.) su lmovi koji nisu ostvarili neki zna ajniji uspjeh na kinoblagajnama, ali je zato njena gluma bila hvaljena kako kod kri ara tako i kod publike. 1997. godine prihva la je sporednu ulogu u lmu ‘Moj de ko se ženi’ te je ovdje, po mnogima, uspjela prebaci fokus s glavne glumice, Julie Roberts, na sebe što je veliki uspjeh jer je Roberts u tom trenutku bila ameri ka najomiljenija i najskuplja glumica. Do sada je ve dokazala kako ima smisla za komediju pa su joj bra a Farrelly ponudili glavnu ulogu u njihovom vje nom ‘Svi su ludi za Marry’ (1998.). Kombinacija njene glume i izgleda pokazala se savršenom za ovaj lm, a humoru su uvelike doprinjeli i Ben S ller te njen tadašnji de ko Ma Dillon. Ova urnebesna komedija osigurala joj je zvjezdani status u Hollywoodu, a njena sljede a uloga bila je ona u (pre)crnoj komediji ‘Gore ne može’. Nakon toga odlu ila je snimi ‘Bi John Malkovich’, a u tom neobi nom lmu može je se vidje u njenom najorginalnijem i najneobi nijem izdanju dosada. Kaže da ju je ovoj ulozi privukla bizarnost i genijalnost lma te nadodaje ‘Kažu da u Hollywoodu postoji svega etrnaest razli i h scenarija. Ovo je de ni vno petnaes .’ U ‘Samo igra’ (1999.) može je se vidje kao opaku poslovnu ženu, a muški dio publike sigurno je pam po njenoj sljede oj ulozi, u velikom kinohitu ‘Charlijevi an eli’ (2000.). ‘Nebo boje vanilije’ (2001.) jedan je od njenih ‘ozbiljnijih’ lmova, kao i ‘Bande New Yorka’ (2002.), a u me uvremenu je i posudila svoj glas u animiranom ‘Shreku’ (2001.) te ponovno u nastavcima ‘Shrek 2’ (2004.) i ‘Shrek Tre i’ (2007.). Svoj dotada najve i honorar (dvadeset milijuna dolara) zaradila je ve poznatom ulogom opasne Natalie u nastavku Charlijevih an ela – ‘Full Throtle’ (2003), a novinske stupce dodatno je punila i njena romansa s Jus nom Timberlakeom. Diazina problema na mladost dobro joj je poslužila u ‘Baš kao ona’ (2005.) gdje je glumila bezbrižnu par janericu, a nakon toga snima i ‘Praznik’ (2006). 2008. vra a se svom najomiljenijem žanru – roman noj komediji – te izlazi ‘Dok nas jackpot ne rastavi’...

08.10 08.40 09.05 09.15 09.30 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.30 13.55 15.30 16.15 16.50 17.20 18.00 18.50 19.30 20.00 20.05 20.55 21.50 22.40 23.25 23.35 00.00 00.45 01.10 01.55 04.55

SERIJA RTL

21.00

03.10

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30

Raymond

18:00 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00

SERIJA DOMA TV

22:30 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...

SERIJA NOVA TV

01.55

Medij

HUM.SERIJA RTL 2

Prijatelji

21.15

21.45

07.30 08.15 08.45 09.15 10.00 10.45 11.50 12.35 13.25 14.00 14.50 15.45 16.15 17.05 17.45 18.35 19.35

21.15 05.40 06.25 07.00 07.50 08.40 09.25 10.40 11.05 12.00 12.55 13.50 14.45 15.40

01.25 02.25

Uvod u anatomiju

04:45 05:45 06:10 06:35

20.25

Romeo mora umrijeti Hang Sing (J. Li), bivši hongkonški policajac, dolazi u Sjedinjene Ameri ke Države da bi istražio bratovu smrt. Ubrzo otkriva da se našao u središtu bespoštednoga sukoba kriminalaca azijskoga podrijetla s afroameri kom bandom koju predvodi Isaak O’Day (D. Lindo). No, dok se u krvavom ratu za prevlast u podzemlju, zahvaljuju i svojemu iskustvu i borila koj vješ ni, još nekako i snalazi, otkri e da se zaljubio u Trishu (Aaliyah), k er ovjeka koji stoji iza bratova ubojstva, dovodi ga u sudbonosnu dvojbu...

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu Navrh jezika U zdravom jelu zdrav duh Obi na klinka, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Shaolin Wuzang, crtana serija Žutokljunac Johnny Bravo, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Bubnjevi preko rijeke, ameri ki lm (75’) Ružna Be y 3, serija 4 zida (R) Direkt (R) Glee, serija za mlade (R) Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Garaža: Ramirez (R) Ve eras Bra a i sestre 3, serija Legende ameri kog sna: Levi Straus - Milijarde u trapericama, dokumentarna serija Završni udarac 4 (12), serija Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Pravi igra i, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program

06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:00 20:55 21:45 23:45 00:00 01:00 01:55 02:50

21.15

23.35 00.25 00.40

SPORT Subota 9.7., HRT2, 18.30

ZVJEZDANI KUTAK Z

07.45

02:50

FILM NOVA TV

SPORT Nedjelja 10.7., HRT 2, 19.00

06.55 07.00

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00

SPORT - IZDVAJAMO

Atletika - Birmingham: Dijamnatna Rukomet na pijesku - Umag, liga, prijenos finale, prijenos

04.10 04.35 05.20

Skica za portret Kulturna baš na Pustolovina u Hrvatskoj Balonom po Zagorju Kratki susre (R) Hotel dvorac Orth 5, serija (R) Ljetna slagalica

Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Ezel, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (tri epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) Astro show, emisija uživo (18) Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22.00 23.30 00.15 00.55

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija Charliejevi an eli, igrani lm Ve ernje vijes Tudori, serija (12)* Opasna igra, serija (12)* Medij, serija (12)* Romeo mora umrije , igrani lm (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Kralj zmija, igrani lm, akcijska fantazija (12) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Grand Canyon, igrani lm, drama (R)

05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50

Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Ana, serija Kameleoni, serija Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobroj formi 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Obzori Hrana i vino VIJESTI Stolje e hrvatskog nogometa, ponavljanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Europski dnevnik (produkcija Deutche welle) Put oko svijeta, serijal Željana Rakele Gledaj dalje, talk show Mladenke Šari VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

10:10 15:28 15:30 15:50 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

SRIJEDA 6. srpnja 2011. 03.15 04.00 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.40 15.55 16.00 16.50 17.00 17.34 17.35 18.20 18.30 18.40 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.55 21.45 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 01.05

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Veliki prirodni doga aji: Veliko lososovo putovanje, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1293.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candelforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Zmajevi nad Zagorjem (1), dokumentarna serija Hebrang, dokumentarna serija (R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Sve e bi dobro, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 1, serija Miris kiše na Balkanu, TV serija Tko je potopio bojni brod Bismarck, dokumentarni lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Ciklus europskog lma: Palermo shoo ng, njema ko -francuskotalijanski lm (12) Ciklus kriminalis kog lma: Umri muški, ameri ki lm

04.25 05.10

06.55 07.00 07.45 08.10 08.40 09.05 09.15 09.30 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.30 13.55 15.35 16.20 16.45 17.15 18.00 18.50 19.30 20.00 20.05 20.55 23.10 23.55 00.05 00.30 01.15 01.40 02.25 05.25

05.40 06.25 07.00 07.50 08.40 09.25 10.40 11.05 12.00 12.55 13.50 14.45 15.40

22.45 17.05

Ne daj se nina Misle i da je provalnik, Vlado je pretukao Nikolu, a sad s njim u bolnici eka da ga pregledaju. David i Marko pri aju o Vanesi i Barbari dok su one zajedno u shoppingu. Kad se njih dvije vrate u H-Modu, do eka ih lju ta Patricija s informacijom da je Nina promaknuta u Davidovu pomo nicu. Barbara odjuri kod Davida i zah jeva Ninin otkaz, a on primije da ih Patricija prisluškuje. Ona mu se požali da su je Nina i ostale tajnice vrije ale pa Davidu ne preostaje drugo no zatražiti Ninino objašnjenje. Nina mu se ispri a i objasni što se to no dogodilo s Patricijom. Sada Barbara uzima stvar u svoje ruke i direktoru ljudskih resursa...

SERIJA RTL 2

20.30

Kralj Queensa

SERIJA RTL

21.00

Mentalist

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

20.55

Bijeg

SERIJA DOMA TV

Seks i grad

22.40

Bostonsko pravo 4, serija (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Hotel dvorac Orth 5, serija (R) Ljetna slagalica

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu Platno, boje, kist Izazovi, EBU dokumentarac za djecu Obi na klinka, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Shaolin Wuzang, crtana serija Žutokljunac Johnny Bravo, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Dunya i Desie, nizozemski lm (98’) Ružna Be y 3, serija Danny na moru 1, dokumentarna serija (R) Dobro je zna , znanstvenoobrazovna emisija (R) Bostonsko pravo 4, serija Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Garaža: Lollobrigida (R) Ve eras Bra a i sestre 4, serija Ciklus kriminalis kog lma: Umri muški, ameri ki lm Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Pravi igra i, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program

04.05 06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:00 20:55 21:45 23:55 00:15 01:15 02:10 03:00 4:40 05:40 06:30

00.30 00.45 01.30 02.30 03.15

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40 13:40 13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...

Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Ezel, dramska serija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) Kos , kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: NY, kriminalis ka serija (12) Astro show, emisija uživo (18) Mentalist, kriminalis ka dramska serija RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI EMISIJA VTV-A EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija Staklena ku a, igrani lm (12)* Ve ernje vijes Tudori, serija (12) 1/10 Opasna igra, serija (12)* Otok smr , serija (12)* Charliejevi an eli, igrani lm R Ezo TV, tarot show (18)* Bra ne vode, serija 22-23/26 Kraj programa

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20

06.55 07.35 08.15 08.55 09.40 10.30 11.15 12.00 13.10 13.45 14.30 15.40 16.10 16.50 17.30 18.25 19.30

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00

SERIJA RTL

ETVRTAK 7. srpnja 2011.

20.20 21.15 22.00 23.50 00.35 01.15

05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50

Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica Ve era za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Duboko modro more, igrani lm, akcijski (12) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj zmija, igrani lm, akcijska fantazija (12) (R)

Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Ana, serija Kameleoni, serija Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

14.50 15.40 15.55 16.00 16.50 17.00 17.34 17.35 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.50 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 00.20 02.15 03.00 03.40

Najava programa Rije i život: Kako suosje amo u boles ?, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Veliki prirodni doga aji: Velika seoba, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1294.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candelforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Zmajevi nad Zagorjem (2),dokumentarna serija Hebrang, dokumentarna serija (R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Sve e bi dobro, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 1, serija Boje turizma Razred 2011. Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Što sa sobom preko dana, dokumentarni lm Ciklus drama: Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood, ameri ki lm(R) Bostonsko pravo 4, serija (R) Šapta ica duhovima 4, serija (R) Holivudska škvadra 2, humoris na

04.35 05.20

06.55 07.00 07.45 08.10 08.40 09.05 09.20 09.35 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.30 13.55 15.35 16.20 16.45 17.15 18.00 18.50 19.30 20.00 20.05 20.55 22.55 23.40 23.50 00.15 01.00 01.25 02.45 05.45

00.40

Tudori Dok se približava Boži , kralj Henrik ima pune ruke posla udvaraju i se Anne i istodobno spre avaju i kraljici Katarini pristup dvoru. Kada ga Brandon upozori na glasine koje govore da su Anne i Wya ljubavnici, Henrik tvrdi da joj vjeruje te se priprema da je odvede u Calais u posjet francuskom kralju. Anne odbije napus Henrika ak i kada po ne dobiva prijetnje smr u. Uo i debate o Henrikovu pravu da odbije naredbe iz Rima, Cromwell nagovara cantenburyjskog nadbiskupa da se prikloni kralju...

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:20 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 22:30 23:00 23:30 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA,vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Europski dnevnik, ponavljanje Put oko svijeta, ponavljanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino akove ki kutak Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

00.40

Kos

SERIJA RTL

12.55

Nasljednici

EMISIJA HRT SHOW RTL 21

21.15

Paklena kuhinja

SERIJA DOMA TV

Ukleta Mariana

17.25

Naši najbolji dani, serija

07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:00 20:55 21:45 22:50 23:10

Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Jesse Stone: No ni prijelaz, igrani lm (12)* Tudori, serija (12)* 2/10 Opasna igra, serija (12)* Otok smr , serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Staklena ku a, igrani lm R (12)* IN magazin R Kraj programa

00:40 01:40 02:35 03:25 04:25 06:10 06:40

07.10 07.55 08.30 08.55 09.40 10.50 11.35 12.15 13.25 14.00 14.50 15.45 16.15 17.00 17.40 18.30

20.20 05.40 06.25 07.00 07.50 08.40 09.25 10.40 11.05 12.00 12.55 13.50 14.45 15.40

00.25 00.40 01.25 02.25 03.10

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00

(bivša akove ka televizija)

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu Iznad crte Kokice (R) Obi na klinka, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Shaolin Wuzang, crtana serija Žutokljunac Johnny Bravo, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade ovjek koji je uhva o Eichmanna, ameri ki lm (R) Ružna Be y 3, serija Danny na moru 1, dokumentarna serija (R) City Folk 2011: Španjolska Bostonsko pravo 4, serija Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Garaža: The Bastards (R) Ve eras Bra a i sestre 4, serija Ciklus drama: Divine Secrets of the Ya-Ya Sisterhood, ameri ki lm (115’) Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija Retrovizor: Kraljevi, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program

06:45

19.30

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.45 22.40

SERIJA NOVA TV

serija Pustolovina u Hrvatskoj Zmajevi nad Zagorjem (2) Hotel dvorac Orth 5, serija (R) Ljetna slagalica (R)

12:30 12:40 13:40 13:45 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...

Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Ezel, dramska serija (dvije epizode) Put osvete, kriminalis ka serija CSI: Loši de ki, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Kos , kriminalis ka serija (12) Astro show, emisija uživo (18) Kos , kriminalis ka serija (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI EMISIJA VTV-A ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VIP INTERVIEW iz arhive VTV-a OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.10 22.00 00.15 01.00 01.45

05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50

Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond,humoris na serija (dvije epizode) Lov na Crveni Oktobar, igrani lm, triler Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Duboko modro more, igrani lm, akcijski (R)

Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Ana, serija Kameleoni, serija Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Zamka, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Gledaj dalje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI VOA Hrana i vino Od Mure do Drave Okolo k(r)ole VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

PETAK 8. srpnja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.05 14.14 14.15 14.20 14.50 15.40 15.55 16.00 16.50 17.00 17.34 17.35 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.30 23.20 23.45 23.48 23.50 00.00 02.20 04.10 04.55 05.20

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Veliki prirodni doga aji: Veliki bijeg, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1295.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candelforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot Emisija pu ke i predajne kulture Doma i dokumentarni serijal poli ki (R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Sve e bi dobro, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 2, serija (77’) Mjesec akcijskog lma: Kartel, ameri ki lm (12)(R) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Filmski maraton: Howards End, britansko-japanski lm (R) Filmski maraton: 2010: Druga odiseja, ameri ki lm (12)(R) Bostonsko pravo 4, serija (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Skica za portret

05.50

Ljetna slagalica

06.55 07.00

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu Ljubitelji dje jeg svijeta Pokusi koji su promijenili svijet Obi na klinka, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Puna ku a Ra era 1, serija (R) Veronica Mars, serija (R) Shaolin Wuzang, crtana serija Žutokljunac Johnny Bravo, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Dvije kaskaderke, ameri ki lm (79’) Ružna Be y 3, serija Danny na moru 1, dokumentarna serija (R) Briljanteen (R) Bostonsko pravo 4, serija Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Garaža: The Orange Strips (R) Ve eras Bitange i princeze 4, humoris na serija Bitange i princeze 4, humoris na serija Inspektorica Irene Huss, miniserija (12) Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Umag: Rukomet na pijesku, reportaža 15’ Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija Retrovizor: Kraljevi, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program

07.45 08.10 08.40 09.05 09.15 09.30 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.30 13.55 15.25 16.10 16.35 17.15 18.00 18.50 19.30 20.00 20.05 20.40 21.20 22.55 23.40 23.50 00.15 00.30 01.15 01.40 02.25 05.25

07.00 07.50 08.40 09.25 10.40 11.05 12.00 12.55 13.50 14.45 15.40

22.20 00.30 00.45 21.45

Lloyd (Jim Carrey) i Harry (Je Daniels) su najbolji prijatelji iz grada Providence u Rhode Islandu. Harry se bavi šišanjem i ure ivanjem pasa, a Lloyd je voza limuzine. Jednog dana Lloyd susretne Mary (Lauren Holly) te se zaljubi na prvi pogled. Mary namjerno ostavi aktovku na aerodromu i otputuje, a Lloyd u tome vidi priliku da je ponovo sretne. Uzima aktovku i odlu uje da e u ini sve, da do e do Aspena i vra torbu prelijepoj Mary. Nakon putovanja kroz cijelu državu i nakon razli i h zgoda i nezgoda, s žu u Aspen i po inje potraga za Mary...

02.30 03.30

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00

FILM RTL

22.20

Razbija

SERIJA NOVA TV

13.20

Pobjeda ljubavi

EMISIJA RTL

19.05

Ve era za 5

SERIJA DOMA TV

Odavde do vje nos

13.45

01:40 03:10 04:45 06:10 06:55 07:25

07.10 07.55 08.30 08.55 09.40 10.50 11.35 12.15 13.25 14.00 14.50 15.45 16.15 17.00 17.40 18.30

20.20 05.40 06.25

18.00 18.30 19.05 20.00

Glup i gluplji

06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:00 20:55 21:45 23:50

19.30

17.05

FILM NOVA TV

SUBOTA 9. srpnja 2011.

12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ... 23:05 ... ...

Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Vodeni svijet, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ avanturis ki Razbija , igrani lm, akcijski (15) RTL Vijes , informa vna emisija Posljednji preživjeli, igrani lm, akcijski triler/vestern (15) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.30 21.25 23.30 00.15 01.00 01.40

05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija Glu i gluplji, igrani lm Uzbuna pod morem, igrani lm (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Kraljevi South Beacha, igrani lm (12)* Jesse Stone: No ni prijelaz, igrani lm (12)* R uvar pravde, serija R IN magazin R Kraj programa

Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R)) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Nacionalna sigurnost, igrani lm, drama Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Lov na Crveni Oktobar, igrani lm, triler (R)

Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Ana, serija Kameleoni, serija Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Zamka, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

06.35 Najava programa 06.40 Emisija pu ke i predajne kulture 07.10 Drugo mišljenje (R) 07.45 TV kalendar 08.00 Hrvatska kronika BiH 08.15 Kinoteka ciklus klasi nog vesterna: Žuto nebo, ameri ki lm (R) 09.50 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.08 Vrijeme danas 10.09 HAK Promet info 10.10 Ku ni ljubimci 10.45 Rijeke Hrvatske: Zrmanja, dokumentarna serija 11.15 Normalan život, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Prizma, mul nacionalni magazin 13.15 Od Lark Risea do Candelforda 2, serija (R) 14.00 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 14.30 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 14.35 Jelovnici izgubljenog vremena 14.55 Zlatna kinoteka: The Chairman, ameri kobritanski lm 16.45 Vijes 16.50 Vrijeme sutra 16.51 HAK Promet info 16.55 Znanstvene vijes 17.00 Alpe Dunav Jadran 17.35 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (R) 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Od Lark Risea do Candleforda 2, serija 21.00 Doktor Doli le 2, ameri ki lm (84’) 22.30 Vijes 22.45 Vijes iz kulture 22.55 Constan ne, ameri konjema ki lm (116’) 00.50 Filmski maraton: O eva pravda, ameri konjema ki lm (12)(R) 02.30 Filmski maraton: Žuto nebo, ameri ki lm (95’) (R) 04.05 Skica za portret 04.15 Prizma, mul nacionalni

FILM RTL

15.45

Najbolja obrana Wyle (Dudley Moore) je inženjer koji radi na projek ma za ameri ku vojsku. Prili no je lijen i nesposoban, ništa mu ne polazi za rukom, sve dok mu kolega ne otkrije nacrt koji bi mogao spasi od propas kompaniju za koju radi. Do ni kolega umre pa se Wyle do epa nacrta i preuzme sve zasluge za dizajn. Na nesre u, na is dizajn bacio je oko industrijski špijun (David Rasch), a i FBI je sumnji av prema Wyleovoj iznenadnoj genijalnos . U me uvremenu, vodnik Landry (Eddie Murphy) dobiva zadatak isproba briljantan dizajn novog tenka na terenu, u akciji.

magazin (R) 05.00 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 05.20 Rijeke Hrvatske: Zrmanja, dokumentarna serija

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Na kraju ulice 08.30 Žutokljunac 09.00 Pinocchiejeve pustolovine, serija za djecu 09.50 Majstori svira i: Koncert u Bjelovaru (1. dio) 10.20 Sportske igre mladih 10.35 ni DA ni NE (R) 11.30 Laurina zvijezda, njema ki animirani lm (R) 12.45 Filmska ma neja: Ispovijest ružne polusestre, kanadskoluksemburški lm 14.30 KS automagazin 15.00 Umag: Alka Vuica, snimka koncerta (1. dio) 16.10 4 zida 16.45 TV lm/TV drama 17.55 Garaža (R) 18.30 Umag: Rukomet na pijesku, nale 20.00 Ve eras 20.05 Eurovizijsko natjecanje mladih plesa a, snimka 21.35 Mamu ca 2, serija (12) 22.25 Mamu ca 2, serija (12) 23.20 Vrijeme je za jazz: Jacky Terrasson Trio (1. dio) 00.20 No ni glazbeni program 03.20 No ni glazbeni program

06.30 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.05 Dragon Ball Z, animirani lm (tri epizode) 08.25 U ilica, kviz za djecu 09.00 Vrata raja, telenovela (R) 10.15 Šapice, igrani lm, avanturis ki (R) 11.40 Bingo Long, igrani lm, komedija (R) 13.40 Corrina, Corrina, igrani lm, roman na komedija 15.45 Najbolja obrana, igrani lm, komedija 17.25 Zvijezde Ekstra: Heidi Klum, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Moja 3 zida, humoris na serija 20.00 X- Men: Posljednja fronta, igrani lm, znanstvenofantas ni 21.50 Putnik 57, igrani lm, akcijski triler (12) 23.20 Patriotske igre, igrani lm, triler (12) (R) 01.20 Astro show, emisija uživo (18) 02.20 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.55 Specijalist, igrani lm, akcijski triler (12)

18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 00:00 01:00

(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Od Mure do Drave 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna Veliko platno, emisija o lmu Sedma brzina, emisija o automobilizmu VIJESTI DANA Euro max Erotski program VIDEOSTRANICE

FILM NOVA TV

09:43 09:45 10:00

12:30 13:00 13:15 14:45

FILM RTL

13.40

Corrina, Corrina

SERIJA RTL 2

Moja majka

15:05 15:25 15:45 20:05 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00

21.00

Teorija velikog praska

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

00.05

Rollerball

19:30 20:00

19.00

07:45 Peppa, crtana serija 08:00 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 08:25 Chuggington, crtana serija 08:40 Beyblade metal fusion, crtana serija 31/51 09:05 Winx, crtana serija 09:30 Bra ne vode, serija 10:30 Frikovi, serija 5/16 11:30 Smallville, serija 12:30 arolija u vodi, igrani lm 14:20 Grill Boss, kulinarski show 14:50 Glup i gluplji, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informa vni magazin R 18:05 Nad lipom 35 , humoris no-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Show me, igrani lm 21:50 Zlo es de ki, igrani lm (12)* 00:05 Rollerball, igrani lm (12)* 01:50 Ezo TV, tarot show (18)* 03:20 Kraljevi South Beacha, igrani lm (12)* R 04:55 Uzbuna pod morem, igrani lm (12) R 06:30 Kraj programa

07.35 08.15 08.50 09.35 12.05 14.00 15.00 15.50 16.45 17.30 18.20 18.55 20.00 21.00 21.25 21.55 00.10

04:45 06:20 07:20 09:45 11:25 12:15 14:30 15:55 16:45 17:35 18:05 19:00 20:20 21:10

11:00 11:15 12:00

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00

07:30 Timmy Time, crtana serija

21:00 21:40 ... 22:00 ... ...

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija TV PRODAJA - MARION POD POVE ALOM 24 SATA VIJESTI informa vni program OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI TV PRODAJA HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:25 01:05 01:55

Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Divlji boravak, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Divlji boravak, zabavni (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (dvije epizode) Teroija velikog praska, humoris na serija Teroija velikog praska, humoris na serija (R) Fes valac: Špijun i dama, igrani lm, triler (12) Nacionalna sigurnost, igrani lm, drama (R)

Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Ukleta Mariana, serija R Dom iz snova, serija Poruka u boci, igrani lm Moja majka, serija R Ukleta Mariana, serija Ukleta Mariana, serija Doma IN, emisija Dom iz snova, serija 29/38 Moja majka, serija Znate li plesa ?, reality Poruka u boci, igrani lm R Dom iz snova, serija R Znate li plesa ?, reality show R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:50 17:05 18:00 18:30 19:00 19:10 20:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV Mala školska liga Celebrity city Vaše zdravlje, ponavljanje Euro max Dom 2 Celebrity city Vinoteka Zagrljaj ljepote VIJESTI .HR 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom VIJESTI DANA Poljoprivredni savjetnik Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 10. srpnja 2011.

PONEDJELJAK 11. srpnja 2011. 04:25 Hotel dvorac Orth 5, serija (19/20) (R) (kod. na sat.) 05:10 Ljetna slagalica (R)

04:50 Plodovi zemlje (R)

05:50 Najava programa 05:55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:25 Alpe Dunav Jadran (R) 06:55 TV kalendar 07:10 Mala TV (R) 08:05 Prijatelji 1 09:00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (R) (kod. na sat.) 09:25 Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i (R) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:10 Filmska ma neja: Muškarac u sme em odijelu - Prema romanu Agathe Chris e), ameri ki lm (92’) (kod. na sat.) 11:40 manjinski MOZAIK 11:55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:27 Poljoprivredni savjetnik, emisija pod pokroviteljstvom 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:35 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot 15:40 Vijes 15:45 Vrijeme sutra 15:46 HAK - Promet info 15:50 Mafalda Savojska, miniserija (93’) (2/2) (kod. na sat.) 17:25 Planinski gorila, dokumentarna serija (1/3) (kod. na sat.) 18:15 Lijepom našom: Proložac (1/2) (58’36”) (R) 19:15 LOTO 6/45 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Velo misto, TV serija 80’16” (2/14) (kod. na sat.) 21:35 S pe u gos ma 3, TV serija (35’) (2/20) (kod. na sat.) 22:15 Vijes 22:30 Vijes iz kulture 22:40 Coco Chanel, mini-serija (1/2) (kod. na sat.) 00:20 Monk 7, serija (11/16) (R) (kod. na sat.) 01:05 Monk 7, serija (12/16) (R) (kod. na sat.) 01:50 Reprizni program

FILM NOVA TV

13.20

Volim te do smrti Joey Boca toliko je pun života da ni sam ne zna što bi sa sobom. Lud je za prijateljima, hranom, poslom, igrom, seksom. Joey je vlasnik pizzerije, ima vjernu ženu Rosalie, dvoje prekrasne djece i žar za životom koji ga katkad tjera da u ini sulude stvari, primjerice, da spava s toliko žena da više i ne zna koliko ih je bilo. Rosalie ne želi sebi prizna da je suprug vara, no jednog dana shva da mora sagleda is nu. I ona se odlu uje na ludost - pokušava ga otrova uz pomo majke Nadje, pomalo poreme enoga duhovnog prijatelja i dvojicom nesposobnih pla enih ubojica Harlana i Marlona.

SERIJA RTL

22.00

CSI: Miami

07:00 Panorame turis kih središta Hrvatske (kod. na sat.) 07:15 Najava programa (kod. na sat.) 07:20 Iz arhiva Dubrova kih ljetnih igara: Van Cliburn, snimka koncerta (kod. na sat.) 08:20 Zlatna kinoteka: Zbogom oružje, ameri ki lm (146’) (kod. na sat.) 10:45 Biblija (nije kod. na sat.) 10:55 Ludina: Misa, prijenos (nije kod. na sat.) 12:05 Monk 7, serija (11/16) (kod. na sat.) 12:50 Monk 7, serija (12/16) (kod. na sat.) 13:50 PP (kod. na sat.) 13:55 Pitoma a ‘11. - 1.ve er (kod. na sat.) 15:10 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom (kod. na sat.) 17:25 Strani igrani lm 18:40 Europsko prvenstvo u plivanju za osobe s invaliditetom, reportaža (kod. na sat.) 19:00 Birmingham: Atle ka Dijamantna liga, prijenos (do 21.00!) (kod. na sat.) 20:55 Ve eras (kod. na sat.) 20:56 PP (kod. na sat.) 21:00 Otvorenje Dubrova kih ljetnih igara, prijenos 21:45 PP (kod. na sat.) 21:50 Queimada: Otok u plamenu, talijansko-francuski lm (12) (108’) (kod. na sat.) 23:40 Filmski bou que - Ljeto s Alfredom Hitchockom: Marnie, ameri ki lm (12) (125’) (kod. na sat.) 01:45 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 04:45 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

07.05 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.40 Zvijezde Ekstra: Heidi Klum, zabavna emisija 08.30 Dragon Ball Z, animirani lm ( e ri epizode) 10.15 Najbolja obrana, igrani lm, komedija (R) 12.00 Corrina, Corrina, igrani lm, roman na komedija 14.00 Sirenin stolac, igrani lm, roman na drama 15.40 X- Men: Posljednja fronta, igrani lm, znanstvenofantas ni 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Irska, dokumentarna serija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Jezikova juha, humoris na serija 20.00 Dobar posao u Italiji, igrani lm, kriminalis ki 22.00 CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (tri epizode) 00.35 Astro show, emisija uživo (18) 01.35 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.10 Patriotske igre, igrani lm, triler (12) (R)

11:43 11:45 12:30 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 15:45 16:00 17:00

INFO RTL

18.30

RTL danas

18:00 18:40 18:55 19:00

SERIJA RTL 2

20.45

19:30 20:05

Muškarci sa sjekirama

20:45 21:45

EMISIJA DOMA TV

Dom iz snova

18.05

22:45 22:50 ... ...

NAJAVA PROGRAMA GLAZBENI PROGRAM TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOKUMENTARNI PROGRAM ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:40 07:30 08:20 08:35 08:50 09:15 09:30 09:55 10:20 10:50 11:20 11:50 12:20 13:20 15:05 17:00 17:15 19:05 19:15 20:00 21:15 23:05 00:30 02:40 04:15 05:45 6:40

Bra ne vode, serija Frikovi, serija R Timmy Time, crtana serija Peppa, crtana serija Bakugan II - New Vestroia, crtana serija Chuggington, crtana serija Beyblade metal fusion, crtana serija Winx, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Brza blagajna, serija Dodir s neba, serija Volim te do smr , igrani lm Pobjeda života, igrani lm Vijes Nove TV Show me, igrani lm R INA Plave vijes Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris noglazbeni show Voliš li pse?, igrani lm Red carpet, showbiz magazin (15)* Zlo es de ki, igrani lm (12)* R Rollerball, igrani lm (12)* R Dr. Hu , serija (12)* Red carpet, showbiz magazin (15)* R Kraj programa

05:40 05:45 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:10 12:00 12:11 12:13 12:15 12:27 12:32 13:20 14:05 14:14 14:20 14:50 15:40 15:55 16:00

07.00 Divlji boravak, zabavni (R) 07.45 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 12.15 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.45 Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) 14.55 Izvanredni psi, zabavni (R) 15.40 Columbo: Ubojstvo rock zvijezde, kriminalis ka serija (R) 17.20 Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (dvije epizode) (R) 18.15 Teorija velikog praska, humoris na serija (dvije epizode) (R) 19.00 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.45 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.35 Trava, humorna dramska serija (12) (dvije epizode) 22.45 Žalac 2, igrani lm, kriminalis na komedija 00.30 Fes valac: Špijun i dama, igrani lm, triler (12) (R)

05:20 07:45 09:15 10:55 11:25 13:05 13:55 15:30 16:55 18:35 18:05 19:00 20:20 21:50 23:25 01:05 02:30

Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Doma In, emisija R Ukleta Mariana, serija R Dom iz snova, serija Tajanstvena žena: Dokaz na lmu, igrani lm Moja majka, serija R Ukleta Mariana, serija Grill Boss, kulinarski show Dom iz snova, serija 30/38 Moja majka, serija 77/109 Znate li plesa ?, reality show Tajanstvena žena: Dokaz na lmu, igrani lm R Dom iz snova, serija R Znate li plesa ?, reality show R Kraj programa

16:50 17:00 17:44 17:45 18:33 18:40 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 20:35 21:25 22:40 23:05 23:08 23:10 23:20 00:20 02:00 02:40 03:25 03:50

Najava programa Split: More Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija (19/20) (kod. na sat.) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Veliki prirodni doga aji: Velika poplava, dokumentarna serija (5/6) (kod. na sat.) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1296.) (kod. na sat.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela (90/142) (kod. na sat.) Capri, serija (2/76) (R) (kod. na sat.) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Falkušom do Palagruže (1), dokumentarna serija (13/24) Hebrang, dokumentarna serija (1/4) (R) Kulturna baš na (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (15/240) (kod. na sat.) Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (16/180) (kod. na sat.) Dnevnik plavuše: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Capri, serija (3/76) (kod. na sat.) U krupnom planu Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Koncert iz Schönbrunna - Be ka lharmonija pod ravnanjem Valerija Gergijeva Nijemi svjedok 12, mini-serija (12) (4/6) (R) (kod. na sat.) Bostonsko pravo 4, serija (14/20) (R) (kod. na sat.) No na repriza - serija (R) (kod. na sat.) No na repriza - komedija (R) (kod. na sat.) Skica za portret

FILM NOVA TV

22.25

Bolji na in za smrt Boomer odlazi iz policije odlu ivši maknu se iz nasilnog i kao nog Chicaga te otputova na sjever u mirnije mjesto Cedar Falls gdje ima u planu obnovi ljubav sa svojom bivšom djevojkom, te se kona no skrasi . Me u m, na putu Boomer susre e ekscentri nog privatnog detek va, što je po etak serije bizarnih doga aja. Boomera za m zamijene za tajnog vladinog opera vca te ga po inje progoni ikaška ma ja. Lou Diamond Phillips, federalni agent mora prona i Boomera prije no što mladog bivšeg policajca eliminira okrutni ma jaški ubojica...

01.45 02.45 06:55 Najava programa (kod. na sat.) 07:00 Gospodarica tvoga srca, telenovela (89/142) (R) (kod. na sat.) 07:45 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (8/65) (R) (kod. na sat.) 08:10 Žutokljunac (kod. na sat.) 08:40 Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu (12/13) (kod. na sat.) 09:05 Brlog (R) (kod. na sat.) 09:20 Sportske igre mladih (R) (kod. na sat.) 09:35 Obi na klinka, serija za djecu (6/52) (kod. na sat.) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (14/240) (R) (kod. na sat.) 10:40 Tvoja sam sudbina, telenovela (103/106) (kod. na sat.) 11:25 Veronica Mars, serija (9/22) (R) (kod. na sat.) 12:05 Šaolinski paževi, crtana serija (10/26) (kod. na sat.) 12:30 Žutokljunac (kod. na sat.) 13:00 Johnny Bravo, crtana serija (21/52) (kod. na sat.) 13:20 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (9/39) (kod. na sat.) 13:45 Mafalda Savojska, mini-serija (2/2) (R) (kod. na sat.) 15:20 Ružna Be y 3, serija (8/24) (kod. na sat.) 16:05 KS automagazin (R) (kod. na sat.) 16:40 Mijenjam svijet (R) (kod. na sat.) 17:05 Bostonsko pravo 4, serija (14/20) (kod. na sat.) 17:50 Šapta psima 3 (13/21) (R) (kod. na sat.) 18:40 Kazalište u ku i, TV serija (15/28) (kod. na sat.) 19:20 Kod ku e je najljepše (kod. na sat.) 19:30 Glazbeni specijal (kod. na sat.) 20:00 Ve eras (kod. na sat.) 20:01 PP (kod. na sat.) 20:05 Glee, serija za mlade (21/22) (kod. na sat.) 20:50 PP (kod. na sat.) 20:55 Komora, ameri ki lm (12) (108’) (kod. na sat.) 22:45 PP (kod. na sat.) 22:50 Dr. House 5, serija (12) (11/24) (kod. na sat.) 23:35 Dnevnik plavuše: Je li on onaj pravi?, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.) 23:42 PP (kod. na sat.) 23:45 Holivudska škvadra 2, humoris na serija (8/14) (kod. na sat.) 00:10 Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija (12) (12/23) (kod. na sat.) 00:55 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris ne serije (6/24) (kod. na sat.) 01:20 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (3/22) (kod. na sat.) 01:45 Retrovizor: Kraljevi, serija (3/13) (R) (kod. na sat.) 02:30 No ni glazbeni program (kod. na sat.) 05:05 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

(bivša akove ka televizija)

16:15 17:00 17:35 18:00 18:33 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV Celebri city FORMULA 1 (VELIKA NAGRADA BRITANIJE) Hrana i vino TJEDNA KRONIKA U dobroj formi (Deutche welle) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom TJEDNA KRONIKA Celebri city Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program Videostranice

INFO NOVA TV

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.15 22.10 23.50

08:43 08:45 09:00

19.15

13:30

Dnevnik Nove TV

13:45 14:00

SERIJA HRT 2

20.45

Dr. House

EMISIJA RTL 2

20.15

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Zamka

15.40

03.30

06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:15 02:00 02:55 03:45 04:45 05:30 06:20 06:45

07.00 08.45 10.40 11.45 12.15 13.10 13.35 14.20 15.05 15.50 17.00 17.45 18.25 19.20 20.15 21.10 22.00 23.45 00.50

05.50 06.35 07.10 08.05 08.30 09.10 10.15 11.10 12.05 12.55 15.40

11:00 12:00 12:30 12:40 13:00

07:58 08:00 12:00 13:10

00.45 01.00

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...

Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (tri epizode) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) Mentalist, kriminalis ka serija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (12)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija KOKTEL mozai na emisija VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu EMISIJA VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01.30 02.15

RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo, crtana serija 7/14 Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV Bijeg, serija R IN magazin Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija Ve ernje vijes Bolji na in za smrt, igrani lm (12)* Posljednja misija, igrani lm (12)* Tudori, serija (12)* Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Medij (12)* 15/19 Bra ne vode, serija IN magazin R Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija ( e ri epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) (R) Popaj, animirani lm (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode Ve era za 5, lifestyle emisija Kraljevi leda, dokumentarni (R) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) Najljepši urok, telenovela Columbo: Ubojstvo rock zvijezde, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Biloxi Blues, igrani lm, komedija (12) Trava, humorna drama (dvije epizode) (12) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Žalac 2, igrani lm, kriminalis na komedija (R)

06:30 07:20 08:10 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50

Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Flash vijes Ana, serija Rebelde 2, serija Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash vijes Odavde do vje nos - nastavak Moja majka, serija R Zamka, serija Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Seks i grad, serija Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:05 09:30 10:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Okolo k(r)ole 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Stolje e hrvaskog nogometa Auto moto nau ca Euro - max VIJESTI DANA TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:30 00:30

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

FALA TI, VINKO ZA VSE KAJ SI NAM DAL… V

e stopram cajtungi pišejo o temo kakši je bil negdašnji premijer Ivo Sanaderov. Ve se, ipak, zazvedilo kak je on jako fletno sko il z opankov vu svilni anjcug, svilno kravato i laknate šolce. On nam je vsima pripovedal kak moramo vse kupuvati doma e, a jemo so oprave šivali šnajderi vu Be o oliti vu Trsto i Milano. Istina Božek gda je Trst negda bil naš, ali to je bilo tak zdavnja kaj so ve i naši stareši to pozabili, ali je zato Be nigdar nej bil naš, jerbo so Peter Zrinski I Fran Krsto Frankopan došli sam do Be koga Novoga Mesta i tam so jiv s ondali jerbo šteli dojti do Be a. No, vsejedno bi ja štel kajbi naša Hrvaška gospodarska komora organizerala malo školo za vse gospodarstvenike vu šteroj bi glavni i jedini pro esor bil naš Ivo ( im se vrne iz Salzburga) kaj nav i vse naše kapitaliste kak je muo i jako fletno dojti do penez. Ve smo zazvedili gda je Ivo nejsposobneši na sveto jer je za meje od 10

5. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

let nagrnul tuliko toga kajbi se i Rok eler posramil, jerbo je jegovoj amiliji trelo ve od sto let za takši imetek i vu temo so svoje prste meli i jegov japa i japica, dok je naš Ivo nagrnul vsima vu amiliji, kak svojoj tak i ženinoj. Punica i test so niti nej znali kaj so vse, po zeto, herbali. u zadje vreme se nekak uda motamo okoli smetja. Nejpredi je nedelski na elnik, Mladen Horvatov mel problema z bregima smetja vu Trnovco, o em re i vu Parago,a ve pak takše probleme ima sobo ki na elnik, Vladek Domjani ov z conom zvani Lamzek, vu Piškorovco. To je još nej vse, zbogradi smetja je po riti k meši odišel varaždinski gradona elnik, Ivek ehokov, i to tak kaj je moral iti i na spoved i to tijam vu Remetinec. Kaj ve morem re i: najte se igrati z smetjom, posprajte vse kaj morete kaj vam nebode moral dojti Uskok kaj vam presortera ono kaj neznate odkod je k vam dojšlo.

V

K

uliko sam mel za uti Evropa dela jako velikoga pritiska kajbi Lejpa naša im predi došla za sneho jerbo smo zaprli vsa pristupna poglavlja. Ovi vu Briselo so posebno najgerek kaj jiv nav imo kak zrivati tri svetke vu jeden tjeden i kaj unda vej od pol države ne dela deset dni. Što zna zna, a znanje je odnevek bilo nejvekše bogactvo! odturen je, posle Svetoga Martina, nazaj dopelal svojega melina na Muro, ali jiv melin dela. Zadnji mlinar vu Podturno je bil gospon Pavlek. Dok je bil mlajši unda so snehe vozile kuruzo i pšenico vu melin, a posle dok je leto proizvodnje napravilo svoje unda je Pavlek hodal po hižaj. Nigdi je nej zapisano jeli je on mel radno vreme isto kak i moži podturenskih snehi, pak je došel mejat melo za kuruzo ruom unda gda so oni bili na poslo. Što zna kak bi se debela kniga mogla napisati o Pavleko i jegovomo melino gda bi melin

P

mogel govoriti i pripovedati. Kuliko je tu bilo vre i, kuliko snehi, kuliko kušleci, kuliko žegetanja, kuliko a ukov… edemdeset let je trelo minuti kajbi se zazvedilo gda je gospon Lojz Sobo anec nejstareši anti ašist vu Lepoj našoj. Najme kaj, gospon Lojz je ro eni 21. junjuša 1941. leta i zato je minuli mesec preslavil 70 let živleja, a vsi znamo gda je anti ašizam ro eni jeden den kesneše kaj zna i gda je Lojz jeden den stareši od anti ašizma. Nigdar je nej prekesno kaj istina zide na svetlo dneva. inuli tjeden se vgasnula životna sve a akoskoga glumca, kulturnjaka, novinara, režisera i kaj je vse još nej bil, našega Vinka Lisjaka. Kaj re i? Fala ti Vinko, to je nejmeje kaj mo moremo re i, ala ti za vse kaj si napravil za nas, za akovec, za Me imorje. Fala ti za vsaku dobru re kaj re i si nam znal… A govoril si nam i pisal uda ve nek smo te mi šteli poslušati…

S

M

OVAN (21.3.-20.4.) U vašim privatnim odnosima ovih dana do i e do izražaja intimnost i bliskost koju ete rado dijeli s najdražom osobom. Riješit ete neke obiteljske dvojbe, a oni koji još traže srodnu dušu gledat e da joj pristupe pažljivo i obzirno. Vjerojatno ete se zate i na kra em poslovnom putovanju na kojem ete pametno spoji ugodno s korisnim. Nitko vam to ne e uze za zlo jer je o ito da ste zaslužili i da se malo opus te na ra un rme. Stojite dobro. Bit e malo nervoze, ali generalno ste vrlo dobro.

BIK (21.4.-20.5.) Bavit ete se pitanjima sigurnos i u vrš ivanja osobnih veza i odnosa. Mnogi e poželje postavi zid izme u para u kom jesu i ostalog svijeta, no svaki takav pokušaj koji bude isforsiran ne e urodi plodom. Poradite na svojoj otvorenos . S financijskim temama bavit ete se sa straš u. Teško ete se odvaja od novca, a baš to e bi i glavno iskušenje tjedna. Ako nešto treba o i da bi bilo uloženo u razvoj posla, morate to shva i prihva . Ina e e sve stagnira . Imate dovoljno snage za sve.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) I ovaj tjedan vaš ljubavni život bit e vrlo bogat, a vi zavodljivi, sretni i spremni na ljubav u svakom trenutku. Oni koji su u vezama u vrs t e svoju poziciju, a oni koji su još sami neka svakako izlaze jer su velike šanse da se s nekim zbliže. Ulazite u novu nancijsku fazu, a oni koji se bave nekretninama mogli bi profi ra , no nakon što svladaju neke prepreke. Dugoro ni poslovi sada su vam postavljeni odli no, pa se potrudite da ih razvijete. Možete tr a maraton.

RAK (22.6.-22.7.) VRSTA RAKA (MN.)

PRIJAMNIK

ŽENSKO IME

UPITNA ZAMJENICA

OPSEG

VERA SVOBODA

ŽENSKO IME

PJEVA VINKO

Tajne, intrige, maštanja ili iskušenja tajne ljubavne veze – sve e vas to kopka ovih dana. Možete uživa istražuju i, ali možete i zabrazdi ako su vaša o ekivanja nerealna. Zato ne gubite kontakt sa stvarnoš u. Bit ete fokusirani sami na sebe i bavit ete se svojim položajem na poslu. Ne ete trpje autoritete ili od njih ovih dana ne o ekujte pomo . Morat ete misli svojom glavom, a tako je i najbolje. Mogu e su vama bitne odluke. Bit e vam malo naporno, ali izdržat ete.

MJESTO U ME IMURJU

TROZNAM. BROJ

PAPIN GODIŠNJI PRIHOD

JALŠOVEC

SVADBENO SLAVLJE

ECUADOR PLAFON

DRŽAVA U AFRICI PRIBOR ZA ŠIVANJE

LAV (23.7.-23.8.)

(MN.)

ŽENSKO IME

KONJSKI NOKAT

ŽABLJA NOGA

OSOBNA ZAMJENICA

VRSTA VODENE ŽIVOTINJE

OBOR

MIRIS

EKSPLOZIVNA NAPRAVA

ANA JELUŠI

BREME

STOGA

NEKVALIFICIRANI

ITALIJA

MEMBRANA

NAPJEV

VRSTA AUTOMOBILA

RAZMJENA ROBE

URLIK

MJESTO NA PAŠMANU

DUŠIK

NEPOŽELJNA SKLONOST

KUKAC SA ŽALCEM

UBOGA ŽENA

SASTAVNI VEZNIK

VRSTA KRZNAŠA

SVJETINA

ŽENSKI IME

NABOR NA VODI 13. I 8. SLOVO ABECEDE

RIJEKA U

PTICA GRABEŽLJIVICA

HRVATSKOJ VRSTA CRNOGORICE

ŽLIJEB SAT

MRAK

ZEMLJIŠNA MJERA

TURSKI PLEMI

TRINA GR KI FILOZOF

OMOTATI

STARI EUROPSKI NAROD

KARTAŠKA IGRA

RIMSKI 5

UD

DJEVICA (24.8.-23.9.) Trebate još malo izdrža i pregrmi ovo frustriraju e razdoblje. U tome e vam ovih dana najviše mo i pomo i vaši prijatelji. S njima e sve bi lakše, pa se potrudite da slobodno vrijeme provedete u njihovom društvu. Voljena osoba e to prihva . Ukoliko vaši nadre eni ili neki utjecajni ljudi pokažu simpa je prema vama, nemojte to doživljavati ako nezasluženo. Njihovo je pravo da vam pomognu, a vi ste se ve prije dovoljno dokazali, pa je ova nagrada prirodna. Bit ete umorni, pa se štedite.

VIC tjedna

TELEVIZIJA

RAJKO JAGAR

STANOVNIK KANADE

Vaš stil udvaranja i lumpanja pokazat e se kroz druženje s prijateljima ili ve im grupama ljudi. Odgovarat e vam prisutnost publike, a ako ve jeste u vezi, partner e mora prihva da vas gledaju ili da se zajedno pokazujete. Dobro je. Mnogi e se opus žive i na lovorikama stare slave, no kad malo bolje zagrebu po površini, vidjet e da još uvijek nije vrijeme za to. Posla e bi , a od vas se o ekuju rezulta i malo vrš i pristup. Imat ete iznimno bogate snove koje vrijedi zapisa .

VRSTA GUŠTERA

VAGA (24.9.-23.10.) Pred vama je lijep razvoj doga aja na privatnom planu. Bit ete otvoreni, a druga strana e pokaza ve u dozu razumijevanja. Male arke oko dominacije ne e bitno naruši sklad koji vlada izme u vas. Samci bi mogli sres nesvakidašnju osobu. Vjerojatno je da e se ovih dana rješava vama neke važne stvari povezane s karijerom i vašim statusom. Ukoliko odlu ujete, prvo dobro proanalizirajte sve injenice. Neki e posao usmjeri u novom pravcu. Ponekad ete biti umorni ili tužni, no prolazno.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) U idu im danima ve inu ljubavnih karata bacit ete na erotiku i seks. Mnogi e podi i razinu bliskosti s partnerom i tako obogatiti svoj odnos. Oni koji još traže srodnu dušu bit e ponekad previše izravni u nastupima. Vjerojatno ete ima priliku više se pozabavi ulaga ima, kredi ma ili sponzorima. Oni e bi skloni iza i vam u susret, no svaki detalj treba dobro prou i , a posebno legalitet poslovanja. Ako treba, potražite pravnog stru njaka. Osim malo više hedonizma u hrani pi u, vi ste dobro.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Po glavi e vam se vrtje razne opcije, ali sve e se na kraju svoditi na to da trebate slušati svoju najdražu osobu i njoj prepus da vas vodi. Nemojte ulazi u dublje rasprave, jer ne biste sada u njima dobro prošli. Njegujte toleranciju. Teku i poslovi i odnosi s kolegama bit e dobri i rela vno stabilni. Pregovori i ugovori e se odvija u s lu toplo-hladno, a vi ete balansira . Tako er ulazite u novu fazu nancijskih ulaganja koja e vjerojatno bi dobra. Organizirajte stanke odmora.

JARAC (22.12.-20.1.) Mogu e je da e vaš partner ima posebne zahtjeve ili e se zate i u izazovnoj životnoj situaciji. Vi ete mu (joj) bi stabilna podrška, a svojom ljubaznoš u i uslužnoš u doprinosit ete me usobnom povjerenju. Neki bi mogli potpisa ugovor, no prije toga do i e do pomne analize i provjere injenica. Vi ste pametni i igrate na sigurno i dugoro no, a tako i treba. U svakom poslu ovih dana pokazat ete smisao za suradnju i diplomaciju. Bit ete iscrpljeniji više nego ina e, pa se štedite.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Pred vama je odli na tjedan za društveni život. Imat ete brojne prilike za zanimljive izlaske kakve vi volite, pa se nemojte zabi u ku u. Oni koji su još sami vrlo lako e pronalaziti osobe koje obe avaju u ljubavnom pogledu. Kojim god poslom da se bavite, bit e vam zabavno ili barem zanimljivo. Kontak s ljudima, razmjena ideja, krea vnost i pove anje ambicija, ali na opušten na in –sve e vam to oboga radne sate. Neki e dobi posao. Mnogi e se odlu i za zdraviji život.

RIBE (20.2.-20.3.) Važno je da u idu im danima ne o ekujete neko bitno razrješenje osobnih dilema, ali možete o ekiva vrlo dobru zabavu. Dani su odli ni za tulume i provode bez dubljih zbližavanja, pa e najbolje pro i oni koji sve okrenu na šalu. Ukoliko vam se u ini da as idete korak naprijed, a as korak nazad, u pravu ste. Morat ete se bolje snalazi i prilago ava ako želite bi zadovoljni. Ipak, imat ete dovoljno prilika da pokažete što znate unato povremenim frustracijama. Po ite u prirodu i uživajte u njoj.

Bunar

Bježe Mujo i Sujo od policije i sad biraju izme u polja, šume i bunara i odlu e se za bunar i usko e u njega. Do oše policajci do bunara i sad gledaju okolo kamo su mogli o i, kad jedan policajac kaže: - Možda su u polju - a iz bunara Mujo i Sujo prave jeku: - Možda su u polju ... Kaže drugi policajac: - Možda su u šumi. A iz bunara opet Mujo i Sujo: - Možda su u šumi ... Kad opet prvi policajac kaže: - Možda su u bunaru. A njih dvojica iz bunara: - Možda su u šumi ...

5. srpnja 2011.

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Prave vru ine

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 4. srpnja 1989. god. u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine (prosjek za lipanj i srpanj zajedno) 5. srpnja 1950. god. dosad najtopliji dan u Hrvatskoj – u Zagrebu temperatura 41°C 9. srpnja 1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine 10. srpnja 1913. god. u Dolini smrti u SAD-u izmjerena temperatura od 57°C

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VREMENSK A SLIK A: S ulaskom u srpanj, ina e najtopliji mjesec u godini, još je malo osvježilo. Sljede a dva dana još su mogu i kratkotrajni pljuskovi, ali temperatura e iz dana u dan biti sve viša. U drugoj polovici tjedna vidimo puno sunca i rast temperature preko 30 Celzijevih stupnjeva pa bi najbolji savjet bio odlazak na more ili mirovanje u hladovini. VREMENSKA PROGNOZA: U no i na utorak postupno naobla enje pa e utorak biti obla niji i malo svježiji. Postojat e velika mogu nost za pojavu slabe kiše ili kratkotrajnih lokalnih pljuskova pra enih grmljavinom. Oborina ni s ovim prodorom ne e biti puno, ali moramo biti spremni da se kiša pojavi. Zapuhat e povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova uz manji pad temperature zraka. Jutarnja e biti od 15 do 17, a dnevna oko 24 ili 25 Celzijevih stupnjeva. Promjenjivo i nestabilno nastavit e se i tijekom srijede. Uz umjerenu i pove anu nao-

blaku mogu i su pljuskovi, ali i sun ana razdoblja. Uz sjeverni vjetar temperatura e se i dalje zadržavati oko 26, eventualno 27 Celzijevih stupnjeva. Prema prognosti kom materijalu koji nam je dostupan u trenutku izrade ove prognoze, ini se da nam druga polovica tjedna donosi lijepo vrijeme uz puno sunca. Kiša se nakon srijede uglavnom više ne o ekuje, tek pokoji vrlo rijetki pljusak mogu je u petak. Temperatura e opet rasti i približavati se vrijednosti od 30 Celzijevih stupnjeva, pa i preko. Sredinom dana treba pripaziti na jako sunce pa se treba uvati nepotrebnog izlaganja suncu izme u 10 i 17 sati kad e UV indeks biti visok. Osobito se trebaju uvati osobe

svjetlije puti i mala djeca koja mogu dobiti opekline za manje od pola sata. Dnevne aktivnosti trebalo bi prilagoditi vru ini, odnosno obavljati ih ujutro i nave er. Pijte dovoljno teku ine. Naglašavamo da bi temperatura ve u etvrtak i petak, a osobito za vikend mogla dosti i i presti i 30 Celzijevih stupnjeva, a to je temperatura mjerena u hladu! Na suncu e biti još toplije. Dakle, srpanj e ve ovog tjedna pokazati svoju pravu ljetnu ud. Ovakvo vru e vrijeme ne e odgovarati meteoropatima, a najbolji na in borbe protiv vru ine možda bi bio odlazak na more. I tamo e biti sun ano i vru e, ali puno lakše podnošljivo nego u kopnenom podru ju. Po etkom sljede eg tjedna neki prognosti ki rezultati ukazuju na mogu prodor manje koli ine vlažnijeg i svježijeg zraka. Pitanje je koliko e se vlage uspjeti probiti kroz vru i zid, ali ukoliko se to dogodi u ponedjeljak bi moglo biti lokalnih pljuskova s grmljavinom, uglavnom popodne i nave er. Još uvijek vru e, ali do kraja dana moglo bi malo osvježiti. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na po etku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 4.7.)

FILATELIJA

Kraljevsko vjen anje (2) U jednom od prethodnih nastavaka ove rubrike prikazali smo poštanske marke koje su povodom „kraljevskog vjen anja NjKV Princa Williama od Walesa i gospo ice Catherine Middleton“ (u trenutku vjen anja vojvode i vojvotkinje od Cambridgea) izdali Velika Britanija, Kanada i Australija, kao najzna ajnije predstavnice Commonwealtha. O ekivalo se i da e mnoge lanice Commonwealtha i nekadašnji kolonijalni posjedi izdati mnoštvo poštanskih maraka, više radi ostvarivanja inancijske dobiti nego potrebe poštanskog prometa. Poznati su slu ajevi izdavanja mnogo poštankih maraka zemalja na ijim dijelovima teritorija ni ne postoji ozbiljniji poštanski promet, a takve zemlje prednja e i po broju izdanih poštanskih maraka, u tom slu aju potpuno špekulativnih izdavanja. Bez obzira na špekulativnu, ili ne, prirodu izdanja, treba priznati da se radi o vrlo unosnom poslu - ve ina izdanja je ve sada rasprodana!!! Me u mnoštvom izdanja, posebno me u izdanjima ve likih poštanskih administracija, mogu e je na i vrlo uspješna likovna oblikovanja, koja koriste službene fotogra ije poznatih fotografa, katkada mala umjetni ka djela. No, me u izdanjima tzv. malih poštanskih administracija ima i vrlo upitnih izdanja. Jedno od takvih, u najmanju ruku nespretnih izdanja, je iz-

danje južnopaci i ke oto ne države Niue, veli ine 260 km2. Iako je izdanje likovno sasvim korektno, ak bih se usudio re i i jedno od vrlo uspjelih, osnovna primjedba se odnosi na perforaciju izme u maraka, koja razdvaja tek vjen ani par! No, vjerovali ili ne, upravo ta nespretnost dodatno je pridonijela uspješnoj prodaji ovog izdanja-mnogi ilatelisti su ove marke kupili kao kuriozitet! Uz ovo izdanje vezana je još jedna zanimljivost: likovno rješenje za ovo izdanje pripremila

je poštanska administracija Novog Zelanda, koja se na kraju nije odlu ila za ovo rješenje te ga je ustupila poštanskoj administraciji Niue. Novozelandska poštanska administracija se na kraju odlu ila za rješenje poštanskih maraka sa identi nom fotogra ijom kraljevskog bra nog para kao i na markama Velike Britanije - igrali su na sigurno!

DOGA AJI ETŠ AKOVEC

Mladi, ali ve slave Maturanti Ekonomske i trgova ke škole akovec, koji su maturu obavili 1996. godine, sa svojom razrednicom, profesoricom Anom Vrbanec, okupili su se kako bi obilježili 15. obljetnicu od

završetka srednje škole. Premda su mladi i premda 15. obljetnica nije zavidna brojka godina, nekadašnji u enici i razrednica vele kako se trebaju i ovako mladi okupljati, i to što eš e, kako se

ne bi dogodilo da se kasnije ne bi prepoznali. Na satu razrednika profesorica Vrbanec je rekla kako je ova generacija ekonomista bila dobra, radišna i poslušna, te je osobito sretna što su svi postali dobri ludi, roditelji i vrijedni na svojim radnim mjestima. Druženje do drugog prijepodneva održano je u Me imurskim dvorima u Lopatincu. (S. Mesari )

AKOVEC

etrdeset godina mature Polaznici Graditeljske i tehni ke škole akovec, koji su maturu obavili 1971. godine, ponovno su se okupili kako bi proslavili 40. obljetnicu od završetka ove vrlo dobre i ugledne škole. Na satu razrednika je njihova profe-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

sorica Ljubica Dui Jovanovi , u nadahnutom govoru izrekla niz lijepih re enica o školi, u enicima i onom što su oni ostvarili u svojim zvanjima i životima. Na toplim rije ima svi okupljeni, a bilo ih je 24, srda no su profesorici zahvalili.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Poslije sata razrednika slavlje je održano u Restoranu PILKA iji je vlasnik TEAM, odnosno dipl. ing. Josip Švenda, tako er polaznik ove škole i slavljenik ove obljetnice. U dva razreda bila su 53 u enika, od kojih je 5 umrlo, a drugi iz osobnih razloga nisu mogli do i na ovaj jedinstveni doga aj. Svi vjeruj(emo) u da e mo i do i na zlatni jubilej za deset godina. (S. Mesari )

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

SJAJNA POLUFINALNA UTRKA KVALIFIKACIJA ZA SGP

ME IMURSKA ŽUPANIJA GOTOVO PA ZABORAVILA NA SPORT

DVA MLADA ME IMURSKA NOGOMETAŠA UZBURKALA NK VARAŽDIN

Na Mileniumu pet voza a iz pet razli itih država izborilo Challenge GP

U šest mjeseci isplatiti manje od 20 posto Dino i Filip Škvorc odlaze, ali na kraju predvi enih ionako malih sredstava ipak uz dogovor s klubom

DODIJELJENE NAGRADE “Zeleni cvijet” Nedeliš a

Proglasili najbolje kojima su hortikultura i turisti ka baština najviše pri srcu Uz prisustvo najviših op inskih dužnosnika te predstavnika op inske i županijske Turisti ke zajednice, u Nedeliš u je u subotu održana zaklju na sve anost tradicionalne akcije “Zeleni cvijet 2011.”, na kojoj su ovogodišnjim dobitnicima uru ene nagrade u 14 kategorija. Tro lana komisija u sastavu Franjo Soldat, Ljudevit Boš ak i Dragutin Borko najljepšim mjestom u cjelini ocijenila je Nedeliš e, najljepše ure enim mjestom Trnovec, a parkom u mjestu – park Zrinskih u Gornjem Kuršancu. U kategoriji oku nice privatne ku e nagra eni su Go-

Dio dobitnika nagrada s op inskim elnicima i ocjenjiva kom komisijom nakon dodjele nagrada, koja je održana u zgradi MESAP-a ranka Horvat iz Nedeliš a i Ivan Dubravka Držai i Barbara Crn- da je rije o sakralnim objektima, Pansion Mamica Puš ine i Bistro Srnec iz Nedeliš a, Ivanka Novak ec iz Gornjeg Kuršanca. Najljep- ima župna crkva Presvetog Troj- Lord Gornji Hraš an, a u kategoriji i Dušanka Sen ar iz Slakovca te ši balon na svojim ku ama imaju stva u Nedeliš u te kapelice – ona ure enosti seoskog doma instva pak Marija Horvat i Spomenka Svetog Josipa radnika u DunjkovMarciuš iz Nedeliš a te Jasenka cu te kapelice u re anu i TrnovHanžekovi iz Macinca. U kate- cu. Priznanje za naljepši okoliš goriji turisti ke ponude ili zna- škole ili dje jih vrti a dodijeljene menitosti priznanja su pripala su OŠ Nedeliš e i Podru noj škokova nici u Gornjem Hraš anu, li Dunjkovec. Najljepše ure ene Lovištu Zrinski u Nedeliš u i poslovne prostore imaju tvrtke ribnjaku u re anu, a najboljim “Bernarda” Puš ine i “Krika cerasuvenirima ocijenjeni su Kultur- de” Nedeliš e te grani ni prijelaz no - umjetni ka udruga “Selja - Trnovec. U kategoriji ure enosti ka sloga” Nedeliš e i "vre ica 3 okoliša društvenih i sportskih medaljona", koju su osmislili u objekata nagra eni su dobroTuristi koj zajednici Nedeliš e. voljna vatrogasna društva DunjU kategoriji benzinske crpke pri- kovec i Pretetinec te nogometni znanje je dobila tvrtka “Mohari klubovi Me imurec Dunjkovec – Commerce”, odnosno Formula V Pretetinec i Trnovec, u kategoriji u Nedeliš u. Najljepši okoliš, ka- ure enosti ugostiteljske terase

Povratak bijelih hla a! Ni jedan ljetni odjevni predmet ne izaziva toliko diskusije koliko upravo te famozne bijele hla e. Bijela je uvijek boja s kojom treba prili no oprezno postupa , a, kad su hla e u pitanju, još i opreznije. Naše ovotjedne “špic - djevojke“ pokazale su da se s bijelim

hla ama - znaju nosi . Bilo u provjerenoj crno - bijeloj kombinaciji, hrabroj “sve - bijeloj“, ili pak u kombinaciji sa šarenom tunikom - sve je odli no! Ipak, priznat emo da nas lje više oduševljavaju preslatke cvjetne kombinacije, kojima se iskreno nadamo sljede i tjedan!

– doma instvo Ivana Cimermana iz Trnovca. O zna aju koju akcija “Zeleni cvijet” ima na podru ju Nedeliš a govori podatak da se prijavilo više od 1.000 subjekata. - Me imurci su odavno prihvatili i savladali navike Europske unije te prednja imo u ure enosti, rekao je, izme u ostalog, obra aju i se dobitnicima na elnik Nedeliš a, ujedno i predsjednik tamošnje Turisti ke zajednice, Mladen Horvat. Subotnjom sve anoš u službeno su završili i Dani op ine Nedeliš e, koji su se nizom manifestacija obilježavali tijekom cijelog lipnja. (V. Kelkedi, foto: Z.Vrzan, Op ina Nedeliš e)