media str. 5
i rock&roll festival "Trash&Burn 2011." u Svetom Martinu na Muri. Najbrži uz ulaznicu dobiva i majicu!
www.mnovine.hr
Ma kakva kraljica, ja sam obična cura!
Uz izrezani kupon iz ovoga Četiri najbrža čitatelja nagrađujemo besplatnom ulaznicom za treći miting broja novina 50 posto jeftinije na kupanje u Toplice Sveti Martin američkih automobila str. 56
MEDIA str. 4-5
JELENA ROZGA, kraljica hrvatske estrade, gostovala u “Šampionu”
Broj 825.
str. 8
STRAVIČAN događaj u Lopatincu koji je objavio DORH, dok je međimurska policija šutjela
DOLASKOM LJETA ponovno eskalirale krađe s polja
Cijena 7 kuna
IZNENADNA SMRT VINKA LISJAKA, čakovečkog glumca, redatelja, kulturnog djelatnika, publicista i novinara
str. 8
Majka pokušala zapaliti i zadaviti petogodišnjeg sina
^akovec, UTORAK, 28. lipnja 2011.
str. 16-17
Godina XV.
Napustio nas je jedan od najvećih međimurskih "kulturnjaka" str. 2-3
EUROPSKA UNIJA konačno postaje hrvatska stvarnost Policija poljoprivrednicima Članstvo donosi ono što nam je najpotrebnije: poručuje: Ne uređenost, mir i stabilnost uzimajte pravdu u svoje ruke www.mnovine.hr SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str. 37
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
IZ TJEDNA u tjedan
Skoro rušenje granica sa susjedima donosi nove izazove Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
Odlazak schengenske granice s me imurskih grani nih prijelaza koji iz Hrvatske vode prema Europi ne e zna iti puno samo psihološki kad je u pitanju Me imurska županija i me imurski ovjek, jer eš e od drugih putujemo “na zapad“, ve e najeuropskija hrvatska županija, koja je ionako “okružena Europom“, dobiti puno više zraka na svim podru jima, posebice kad je u pitanju gospodarstvo, te protok ljudi i roba. Sasvim sigurno upravo nama koji smo najbliži EU otvaraju se novi izazovi koje moramo do ekati što spremniji na svim podru jima. Mnogi u Hrvatskoj nisu vjerovali da uop e možemo u EU, pa su sada pomalo zate eni. Sre om, kod nas nije tako loša situacija, ali nije ni bajna. Nedostaje nam strateška orijentacija za budu nost, politi ke odluke što emo podržati, a ega emo se odre i. Ako se vrlo brzo ne dogovorimo po tom pitanju, “europski vlak“, posebice kad je u pitanju izvla enje EU novca, mogao bi nam pobje i. Me imurska županija, primjerice, trenuta no je druga u Hrvatskoj po uspješnosti u “izvla enju“ novca iz pretpristupnog fonda IPA, prekograni ne suradnje Hrvatske i Ma arske. Za 16 projekata u kojima sudjeluje i Me imurje odobreno je 1,7 milijuna eura. Ispred je samo Osje ko - baranjska županija, Koprivni ko - križeva ka je na etvrtom, a Varaždinska na petom mjestu. Nositelji projekata uglavnom su Redea i akra, a u kandidiranje i privla enje europskog novca aktivno se uklju uje ve i broj me imurskih op ina i gradova. Novac je do sad odobren za raznovrsne projekte, od daljnje izgradnje kanalizacijske mreže, do održavanja kulturne i povijesne baštine. Na projektima se uglavnom sura uje s Ma arskom i Slovenijom. Me utim, to je samo po etak, “u enje gradiva“. Projekti iza kojih e stajati agencije, te naša lokalna samouprava, pristupom Hrvatske u EU morat e postati jedan od najvažnijih izvora inanciranja ne samo
u daljnjoj izgradnji infrastrukture, ve i u svekolikom razvoju našeg kraja. Stoga na sve do sad odra ene europske projekte i javnost, pa tako i mediji, gledaju blagonaklono, iako poneki od njih nisu pokazali istinsku svrhovitost. Ali, s obzirom na to da se do sad stjecalo iskustvo i partnerski odnos, a da tek slijedi kandidiranje za projekte od puno ve eg zna aja ( itaj: privla enje puno ve eg novca), “me imurski europski birokrati“ danas još uvijek imaju popust jer “u e“. Jer nadamo se da e ti isti sutra mo i izvu i za daljnji razvoj i prosperitet našeg kraja bespovratne milijune eura koji se nude u EU fondovima, posebice kad za dvije godine postanemo i službeno 28. lanica. Za tako nešto treba im i politi ki hrabro vodstvo za strateški važne odluke. Bojim se da to danas nije tako, ve da su agencije uglavnom prepuštene “same sebi“. Danas tisu e, sutra milijuni eura, to jednostavno mora biti naš optimisti an cilj. Uzor nam moraju biti Poljska i Slovenija, koje to rade izvrsno. Za tako nešto trebat e nam puno više sinergije politike i “ inovnika“. U stremljenje tom cilju trebali bi se uklju iti svi lokalni dužnosnici i službenici. Kako bi istinski bili na korist svekolikoj zajednici, nagomilani broj inovnika posebice u županijskoj i akove koj gradskoj administraciji trebao bi se odmah prerasporediti upravo na te zadatke, s radnim naslovom: Kako izvu i novac iz EU fondova! Jer vremena za ekanje više nemamo.
I
mam ast u ime 27 zemalja lanica, u ime 27 šefova država ili vlada, prenijeti vam dobru vijest da e Hrvatska postati 28. zemlja lanica Europske unije, rekao je predsjednik Europskog vije a Herman van Rompuy predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor tu vijest osobno 24. lipnja 2011. godine, koju su s iznimnom srda noš u potvrdili i svi drugi elni ljudi EU. Posebice je zahvaljeno susjednoj Ma arskoj, koja je snažno podupirala proces završetka pregovora za vrijeme svoga ovogodišnjeg šestomjese nog predsjedanja. Bilo je u petak i dosta simbolike, jer se sve dogodilo dan uo i 20. ro endana naše države, odnosno 20 godina od osamostaljenja. U srpnju 2013. godine Hrvatska bi trebala postati punopravnom lanicom EU. Budu i da je Hrvatska u svojoj dosadašnjoj povijesti naj eš e bila sastavna lanica nekih drugih državnih cjelina, još kod gra ana nisu uklonjene skepse oko toga je li to za Hrvatsku dobro ili e opet pretrpjeti neke štete, primjerice, ne emo li u EU više uplatiti za lanarinu nego emo povu i iz europskih fondova.
Podrška, ali i skepticizam Dio gra ana smatra da je ulazak u EU za nas dobar ako to za nas zna i više vladavine prava i ure enosti u svim segmentima društva. S druge strane, skeptici se boje da je ulaznica za ulaz kupljena s previše ustupaka i uz gubitak suverenosti. Pristupni pregovori za Hrvatsku trajali su izuzetno dugo. Hrvatska je zahtjev za lanstvo podnijela 21. velja e 2003. godine, a godinu dana kasnije, 20. travnja 2004., Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje o zahtjevu Hrvatske za lanstvo u EU. Da ne ulazimo u svu proceduru, spomenimo samo ukratko da je Hrvatska mora-
28. lipnja 2011.
EUROPSKA UNIJA kona no postaje hrvatska
lanstvo do nam je najp ure enost, la ispregovarati 35 poglavlja. Pra eni smo žestokim mjerilima i kriterijima koji do sada nisu važili ni za jednu zemlju, zbog toga je u jednom trenutku došlo do ogromnog zasi enja i euroskepti nog raspoloženja kod gra ana. ak je i sama završnica pregovora bila do kraja neizvjesna. U toj neizvjesnoj završnici pred otprilike dva mjeseca razgovarali smo s Vesnom Pusi , predsjednicom Nacionalnog odbora za pregovore s EU, u tonu mogu li pregovori biti dovršeni do kraja lipnja, emu se i ona sama u tom trenutku više nadala i priželjkivala, nego u to bila sigurna da je mogu e. Na tadašnju i našu rezignaciju ne e li to stalno nametanje Hrvatskoj strožih kriterija utjecati na negativan ishod referenduma kod gra ana, Vesna Pusi tada je poru ila gra anima da pregrizu tu situaciju, jer kad postanemo
punopravna lanica sjedit emo ravnopravno za stolom s ostalim lanicama pod kišobranom stabilne i gospodar-
ski mo ne zajednice. Nakon što smo doživjeli krvavi rat i sve zlo koje on sa sobom donosi, upravo je ure enost, mir
Tragi na sudbina Antonije, policija je trebala i brže reagirati!
Anketa “Pod vurom”
Slu aj Antonije Bili , nestale 17-godišnje Drnišanke, koji je tri tjedna zaokupljao hrvatsku javnost, na žalost, po svemu sude i, završio je najgorim mogu im scenarijem. Višekratni silovatelj iz Srbije i BiH Dragan Paravinja, koji je mirno živio u Hrvatskoj (i ponovno silovao, ali do sad nije bio prijavljen), zašti en našim državljanstvom od progona (!?), postao je najprije osumnji enik za nestanak, a
nakon nedjeljnog uhi enja u susjednoj BiH i priznanja ubojstva – osumnji enik za ubojstvo mlade djevojke. Istražiteljima je kazao kako je Antoniju zadavio i bacio u korito rijeke Krke. Monstruozno. U potragu za nestalom djevojkom MUP je upregnuo doista sve raspoložive snage – od osnutka dvaju stožera koji rade isklju ivo na Antonijinu slu aju, do više od 1.200 osoba koje
Marina Pani , Dragoslavec – Ne znam baš, mislim da je policija u svakom slu aju trebala ranije reagirati na onaj signal mobitela. Vjerojatno su u po etku pretpostavili da je ona otišla sama, a kad su shvatili da je situacija doista ozbiljna, poduzeli su sve što su mogli, ali mislim da je to sve skupa prekasno. Mediji su možda malo i pretjerali u informiranju i to je možda i pomoglo ovjeku koji je upleten u njen nestanak.
Ivan Sršan, Belica – Mislim da si je policija stvarno dala truda u ovom slu aju, ali sve je to skupa velika nepoznanica, Antoniju se može prona i prije, a može se i kasnije. Mediji su u cijeloj ovoj pri i pomogli koliko su mogli, mediji uvijek pomažu. Dosta itam novine, i dnevne i tjedne, i moram re i da je u ovom konkretnom slu aju uloga medija pozitivna. Josip Trupkovi , Slakovec – Nisam baš jako detaljno pratio slu aj, ali ipak mi se ini da je policija doista aktivno radila na traženju nestale Antonije Bili . Ipak, to sve ovisi o slu aju, a ovaj mi se ini doista teškim. Mediji su u svakom slu aju puno pomogli, bez njih se ne bi ništa pomicalo još tko zna koliko dugo.
su ešljale teren na podru ju etiriju hrvatskih županija. Sve to vrijeme Antonijino lice ne silazi s naslovnih stranica svih medija, a obitelj je strepila nad njezinom sudbinom. Naši sugra ani uglavnom su zadovoljni ovakvim angažmanom Ministarstva unutarnjih poslova, a i ulogu medija ocjenjuju pozitivnom. Ipak, prili no su složni u jednome – reakcija je možda trebala biti i brža.
Na kraju svega - teška tragedija. Završni monstruozni in ovjeka koji je silovao mlade djevojke u ak tri države. Kako je takav ovjek, koji je tako er bio pripadnik srpskih paravojnih formacija tijekom Domovinskog rata, a zatim i pravomo no osu en u Srbiji, mogao dobiti hrvatsko državljanstvo, mirno šetati i ponovno silovati u Hrvatskoj, te na kraju ubiti u zemlji gdje se skrivao od progona. To bi se morali
Dijana Mikulan, Nedeliš e – Po meni, nije baš dobro odra en posao. Mislim da naša policija još uvijek premalo radi na tome. S obzirom na to da i sama imam k er od 17 godina, vjerujte mi, suosje am s Antonijinim roditeljima, znam kako im je i mislim da je policija premalo radila na tome. Mediji su u ovom konkretnom slu aju pomogli, stvarno je bilo prisutno u svim novinama, i to je svakako pozitivno.
Franciska Zor ec, Novakovec – Svakako su brže trebali reagirati, ali ini mi se da su se slu aju posvetili više i bolje nego su to inili prije. Mediji su možda previše javno iznosili te informacije, pa mi se ini da su pri tom malo pomogli i samom po initelju, trebalo je to možda malo tiše odraditi.
upitati svi u politi kom vrhu, a pravosudni i policijski organi RH snositi i odgovornost, ako ništa drugo, trebale bi pasti neke ostavke iz moralnih razloga. O ito je neke zakone, pa i ustavne odredbe, potrebno pod hitno mijenjati. Na žalost, obitelji Bili , ako se zaista ispostavi da je Antonija mrtva, više nitko ne može vratiti i nadoknaditi taj teški gubitak. (bš, dz)
Senija Sekuli , Celine – Iskreno, ne znam što bih rekla o nestanku Antonije Bili – policija kao policija. Mislim da su možda trebali puno prije i ozbiljnije reagirati. Mada, slu aj je vrlo težak i teško je procijeniti što se moglo ili trebalo druga ije napraviti. Zato mi je jako teško i re i jesu li mediji bili više na štetu ili na pomo . (foto: Siniša Obadi )
28. lipnja 2011.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
a stvarnost
onosi ono što potrebnije: mir i stabilnost
i stabilnost ono što gra anima Hrvatske najviše treba.
Kako je nastala EU? U tom kontekstu toliko potrebnog mira i stabilnosti ne treba zanemariti da je europsko ujedinjenje zapo elo upravo nakon II. svjetskog rata baš zbog toga da bi se izgradio trajni mir i prosperitet na europskom prostoru. Odmah po završetku rata, izme u 1945. i 1950. godine, nekolicina državnika, Robert Schuman, Konrad Adenauer, Alcide de Gasperi i Winston Churchill, odlu ila je uvjeriti svoje narode da zapo nu novo razdoblje. U Zapadnoj Europi nastao je novi poredak temeljen na ugovorima koji jam e vladavinu prava i jednakost svim državama. Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova, predložio je 9. svibnja 1950. godine osnivanje Europske zajednice za ugljen i elik. Tako šest država, Belgija, Francuska, Njema ka, Italija, Luksemburg i Nizozemska, u Parizu potpisuju Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i elik. U državama koje su donedavno ratovale proizvodnja ugljena i elika na prakti ki i simboli ki od ratne sirovine pretvara se u instrument pomirenja i mira. Sedam godina kasnije šest država u Rimu
potpisuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a 1972. u Bruxellesu je potpisan Ugovor o pristupanju Danske, Irske, Norveške i Velike Britanije Europskoj zajednici, Gr ka pristupa 1981. godine, Španjolska i Portugal 1986. godine, Austrija, Finska i Švedska 1995. godine, Cipar, eška, Estonija, Ma arska,
Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slova ka i Slovenija pristupile su zajednici 2004. godine, koja je u me uvremenu promijenila ime u Europsku uniju, a 2007. godine Bugarska i Rumunjska. Hrvatska e u punopravno lanstvo 2013. godine. Ovu kronologiju donosimo zbog toga da bi na neki na in pokazali da se u EU nije ulazilo samo redoslijedom gospodarske razvijenosti, nego da su esto u pristupanju važniju ulogu igrali politi ki faktori koji su jam ili politi ko stabiliziranje odre ene regije ili zemlje u odre enom povijesnom trenutku. Ako je EU i po ela kao ekonomska zajednica, bez politi kog faktora ne bi se održala. Do sada nitko iz nje nije izašao ni postao siromašniji nego što je to bio prije ulaska.
Zemlje bivše Isto ne Europe doživjele prosperitet ulaskom u EU Europska unija poduprla je ujedinjenje Njema ke nakon pada Berlinskog zida 1989. godine. Kada se 1991. godine raspao Sovjetski sa-
vez, države srednje i isto ne Europe koje su desetlje ima živjele iza željezne zavjese Varšavskog pakta odlu ile su se za budu nost u obitelji demokratskih europskih naroda i danas su nekadašnje zemlje Isto ne Europe sve lanice Europske unije, koje su ulaskom doživjele prosperitet. Europska unija stvorena je za postizanje mira kao politi kog cilja, ali njezina dinami nost i uspjeh proizlaze iz njezine uklju enosti u gospodarstvo. U državama EU živi manji postotak svjetskog stanovništva. Ni jedna država Unije zasebno nije dovoljno snažna da sama iza e na svjetsko tržište. Jedinstveno europsko tržište pruža tvrtkama platformu za ve u u inkovitost na svjetskim tržištima. Više od pola stolje a europskog ujedinjenja pokazalo je da je EU kao cjelina ve a od zbroja svojih dijelova. Zato što je EU vode a svjetska trgovinska snaga pa igra klju nu ulogu u me unarodnim pregovorima, npr. u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ili smanjenju one iš enja zra-
ka i sprje avanju klimatskih promjena zato što zauzima jasan stav o osjetljivim problemima koji se ti u obi nih ljudi. Europljani njeguju humani aspekt i model društva koji uklju uje vjerovanje u ljudska prava, socijalnu solidarnost, slobodu poduzetništva, poštenu podjelu plodova gospodarskog rasta, pravo na zašti eni okoliš, poštovanje kulturnih, jezi nih i vjerskih razli itosti te sklad tradicije i napretka.
Regionalna pomo temelji se na prijenosu sredstava iz bogatih u siromašne zemlje Europska unija djeluje na mnogim politi kim podru jima: gospodarskom, socijalnom, regulatornom i inancijskom, na kojima njezine aktivnosti donose korist državama lanicama. One uklju uju politiku solidarnosti putem strukturnih mjera kojima se pomaže regijama koje zaostaju te industrijskim sektorima koji su zapali u teško e. Regionalna pomo temelji se na prijenosu sredstava iz bogatih u siromašne zemlje. Sredstva se koriste za poticanje razvoja u zaostalim podru jima, za oživljavanje industrijskih podru ja u propadanju, pomo mladim ljudima i duže nezaposlenima da na u posao te za modernizaciju poljoprivrede i pomo nerazvijenim ruralnim podru jima. Europska unija ima zajedni ku poljoprivrednu politiku kojom se poti e poljoprivrednike da se koriste metodama održive poljoprivrede koja e štititi okoliš, o uvati krajolik te doprinijeti kvaliteti i sigurnosti hrane. Nova uloga poljoprivredne zajednice jest osigurati postojanje odre ene koli ine gospodarske aktivnosti u svakom ruralnom podru ju te održati razli itost krajolika. Ta razli itost i prepoznavanje ruralnog na ina života ljudi koji žive u skladu sa zemljom važan su dio identiteta Europe. Cilj socijalne politike EU je ispraviti najve e nejednakosti u europskom društvu. Financijska pomo nije jedini na in na koji EU pokušava pobolj-
3
šati socijalne uvjete u Europi. Sama pomo ne može nikada riješiti sve probleme prouzro ene gospodarskom recesijom i regionalnom nerazvijenoš u, ve to ide ruku pod ruku sa zakonima koji jam e solidna temeljna prava. Europsko vije e prihvatilo je u Maastrichtu 1991. godine Povelju o temeljenim socijalnim pravima, utvr uju i sva prava koja trebaju uživati radnici u Uniji: slobodu kretanja, pravedan sustav pla a, poboljšane uvjete rada, socijalnu zaštitu, pravno na udruživanje i kolektivno pregovaranje, pravo na stru no usavršavanje, jednak tretman muškaraca i žena, obavještavanje i konzultiranje i participaciju radnika, zaštitu zdravlja i sigurnost na radnom mjestu, zaštitu djece, starijih i osoba s invaliditetom. U Amsterdamu je u lipnju 1997. godine ta Povelja postala sastavni dio Ugovora i primjenjuje se u svim državama lancima, pa e tako biti i s nama kad postanemo lanicom.
EU ulaganjem u znanost želi ostati tehnološki predvodnik Europska unija bavi se stvarnim izazovima s kojima se društvo suo ava, zaštitom okoliša, zdravstva, tehnološkim inovacijama energijom itd. Osniva i EU uvidjeli su da budu i prosperitet Europe ovisi o njezinoj sposobnosti da ostane svjetski tehnološki predvodnik, te prednosti i koristi od provo enja zajedni koga europskog istraživanja. Ono je na razini EU osmišljeno tako da se nadopunjava na nacionalne istraživa ke programe. Glavni pokreta istraživanja u Uniji je niz okvirnih programa. Zadnji sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj obuhva a razdoblje od 2007. do 2013. godine, a prora un premašuje 50 milijardi eura. Bit e utrošen na podru ja kao što su zdravstvo, hrana, poljoprivreda, informacijske i komunikacijske tehnologije, nanoznanosti, energija, zaštita okoliša, promet, sigurnosti te svemirske i socioekonomske znanosti. (BMO)
DVADESET godina poslije
Zašto smo ponekad razo arani vlastitom državom koju smo stvarali s euforijom? Stvaranje vlastite države i osamostaljenje bilo je me u gra anima Hrvatske popra eno golemom euforijom i velikim o ekivanjima. Vlastitu državu zamišljali smo kao prosperitetnu i zemlju blagostanja. Dvadeset godina poslije mnogi e re i: ovakva kakva je sada nismo je zamišljali. U bivšoj državi nisu postojala individualna gra anska prava kakva poznajemo danas, ali niti su gra ani bili navikli brinuti za vlastitu egzistencijalnu sigurnost i boriti se sami za svoja ljudska prava. Živjeli su odre-
enim standardom koji im se s ove perspektive ini višim nego je objektivno bio, jer ljudsko pam enje selektivno pamti samo dobro, posebno cijeni mir i stabilnost, a zaboravlja loše. Starije generacije nostalgi ne su za životom bez neizvjesnosti i sa socijalnom sigurnoš u kroz zaposlenje u jednoj irmi do umirovljenja. Tada nije bilo otpuštanja ni ste ajeva. No, ne uzimaju u obzir da su radili na zatvorenom tržištu, gdje konkurentnost nije bila važna i zbog ega je prvo suo avanje s drugim tržišnim ekonomija-
ma ruku po ruku s procesima privatizacije dovelo do sloma i ste ajeva gotovo svih ondašnjih irmi. Prijelaz na novo tržišno gospodarstvo, kao i u enje kako se stje u gra anska prava, bio je za nas bolni skra eni te aj sa svim poro ajnim mukama i dje jim bolestima demokratizacije društva, koje su razvijenije zemlje prolazile postupno desetlje ima i stolje ima, a mi smo to morali savladati u dva desetlje a po kratkom postupku. No, povratka unazad nema. Dvadesetogodišnjaci i mla i
ro eni su u novoj zemlji i novom sustavu i oni, osim iz pri a svojih roditelja, baka i djedova, za drugo ne znaju. Njima zvu i apsolutno primitivno da u ovoj zemlji postoji netko tko je u io prva slova pišu i prve zada e na plo ici kredom. Njihove su plo ice osobna ra unala i razni drugi elektroni ki ure aji i teško bi ih uvjerili da postoji bolji život bez njih. Pa ak i da je postojao život prije Interneta. Oni život u logoru i na radnoj akciji koje su oduševljavale pojedine mlade ljude do ranih osamdesetih ne bi razumjeli.
Njih danas možete jedino oduševiti kampovima za o uvanje okoliša i održivi razvoj, pojmovima za koje njihovi roditelji u njihovoj dobi nisu ni uli niti bi razumjeli. Njih su u ili da su resursi neograni eni, a sinonim za tvornice bili su ogromni tvorni ki dimnjaci iz kojih je sukljao dim. Ukratko što želimo u budu nosti objediniti blagodati sadašnjosti uz izgubljenu sigurnost, sa što manje neizvjesnosti iz prošlosti. Ali umije e življenja je u tome da prihvatimo svako ograni enje kao izazov, a ne kao poraz i žaljenje. (BMO)
Aktualno
u Me imurju
GDQD
4
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Dan državnosti u Me imurju Povodom Dana državnosti 25. lipnja u subotu su kod spomenika poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih u akovcu položeni vijenci i zapaljene svije e. Zajedni ki vijenac položili su predstavnici Me imurske županije i Grada akovca, koordinacije udruga branitelja proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnice
Udruga udovica branitelja iz Domovinskog rata, saborski zastupnici te brojni gra ani. Svije e su zapaljene i podno spomen - zida braniteljima iz Me imurske županije na Knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski” u akovcu. U prigodnom govoru župan Me imurske županije Ivica Perho naglasio je da danas obilježavamo
dan kad je prije to no dvadeset godina Hrvatski sabor donio Deklaraciju o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Bio je to kraj višestoljetne borbe za neovisnost naše zemlje, ali i po etak njenog puta kao demokratske i slobodne države. - Krvavi rat koji je uslijedio, mnoštvo prognanih, poginulih i nestalih branitelja i civila ni u jednom trenutku
nisu nas pokolebali u našoj borbi za slobodom. I mi Me imurci dali smo nezanemariv doprinos. Ovaj spomen - zid pred kojim se nalazimo živo nas podsje a na naše sumještane koji su položili život na oltar domovine. Upravo danas sje amo se i njih, još jednom im zahvaljujemo, kao i svima onima koji su svoje živote utkali u slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Ina e, diljem cijelog Me imurja u gradovima i op ina-
ma u subotu je obilježen Dan državnosti. Posebna po ast odana je pri spomenicima poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata u me imurskim mjestima otkuda dolaze. HDZ Me imurske županije pak je sve svoje simpatizere i gra ane Me imurja okupio na dvodnevnoj proslavi koja se tijekom petka i subote održala u Murskom Središ u.
KONFERENCIJA “Naša o ekivanja od Europske unije”
UZ DAN ANTIFAŠISTI KE borbe Me imurska županija priredila sve anu akademiju
Dožupan Posavec: EU nije samo naš cilj, ve i prilika
Povelja Županije Zvonku Golubu, predsjedniku Društva antifašisti kih boraca i antifašista
U Varaždinu je održana stru na konferencija “Naša o ekivanja od Europske unije“, na kojoj su ugledni gosti i stru njaci raspravljali o razli itim aspektima ulaska Hrvatske u EU. Na konferenciji su uz Vesnu Pusi , predsjednicu Nacionalnog odbora za pra enje pregovora s EU, Zlatka Kora evi a, predsjednika Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo u Hrvatskom saboru, Andreja Plenkovi a, državnog tajnika za europske integracije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Richarda Maše iz Delegacije EU u Hrvatskoj, i Fikreta Musi a, premijera kantona Sarajevo, sudjelovali i predstavnici diplomatskog zbora, župani, na elnici, gradona elnici i dužnosnici iz brojnih hrvatskih županija, predstavnici gospodarskih komora, razvojnih agencija te brojnih tvrtki. Me imursku županiju predstavljao je zamjenik župana Matija Posavec, koji je svoje sudjelovanje istaknuo na panel diskusiji “Europsko proširenje“. Predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusi naglasila je kako je najvažniji korak informiranje gra ana kako bi se i pojedinci, ali i tvrtke, pripremili za prilike i mogu nosti EU. Predsjednik Instituta europskih regija (IRE) dr. Franz Schausberger istaknuo je kako je Europa otvorena i spremna za Hrvatsku, jer upravo Hrvatska Uniji otvara vrata prema zapadnom Balkanu, a tu leži odgovornost za cijelu regiju. Na panel diskusiji o o ekivanjima ulaska Hrvatske u EU zamjenik župana Matija Posavec naglasio je kako proces pregovora koje e Hrvatska uskoro zaklju iti služi da naše vlastito društvo i država funkcioniraju prema europskim standardima. - Za nas EU ne smije biti cilj, ve isklju ivo prilika da postanemo nositelji izgradnje moderne i stabilne gra anske države. Mi emo ulaskom u EU mo i prodavati svoje proizvode na cijelom europskom tržištu, pod uvjetom da smo konkurentni. To je iznimna prilika, ali i opasnost tržišnog natjecanja, gdje uvijek postoji mogu nost da netko drugi nudi kvalitetniji i jeftiniji proizvod. Ulazak Hrvatske u EU omogu uje promjenu u pristupu samome sebi i promjenu u na inu razmišljanja. Promjena u pristupu je u tome što je pred nama razdoblje u kojem emo morati biti u stanju preuzeti odgovornost za nas same. Razina našeg uspjeha, mogu nost iskorištavanja prilika koje nam se otvaraju ovisit e o na-
šoj sposobnosti da se pripremimo, da ih iskoristimo i da sudjelujemo u korištenju ogromnog prora una Europske unije, koji samo u 2011. godini iznosi 126 milijardi eura, rekao je dožupan Posavec.
Me imurje u suficitu s robnom razmjenom zemalja EU Na pitanje ho e li ulazak Hrvatske u EU iznenaditi naše izvoznike, zamjenik župana istaknuo je kako Me imurska županija posljednjih godina bilježi su icit robne razmjene s inozemstvom. Izvoz nam je ve i od uvoza za oko 11%, a preko 80% izvoza Me imurske županije odnosi se na zemlje Europske unije. - Naša su poduze a zbog dobroga geografsko - strateškog položaja i blizine inozemnih tržišta oduvijek bila orijentirana na izvoz. Ulazak Hrvatske u EU može zna iti samo dodanu vrijednost na dosadašnje stanje i vanjskotrgovinsku razmjenu. Za gospodarstvenike Me imurja ulazak u EU ne e biti veliko iznena enje, s obzirom na to da glavne grane gospodarstva, od prera iva ke industrije, metalne, tekstilne i drvne, ak i u posljednjim godinama lošijega globalno ekonomskog stanja bilježe vanjskotrgovinski su icit. Sli na je gospodarska situacija i u itavoj regiji Sjeverozapadne Hrvatske, a sve županije SZ regije ostvaruju rezultate iznad prosjeka Hrvatske. U perspektivi bi svakako trebalo intenzivnije planirati zajedni ke aktivnosti kroz strukturni i kohezijski fond, što bi zasigurno pridonijelo daljnjem razvoju i osnaživanju gospodarstva, poglavito prera iva ke industrije. Me utim, najve e prepreke za ulaganja u hrvatsko gospodarstvo jesu birokratske barijere, a nadamo se da e ulazak u EU ubrzati njihovo eliminiranje. Ulazak Hrvatske u EU, ali i sam in da se zna da smo završili pregovore, odnosno datum jest izrazito bitan za strane ulaga e. No, ulaganja stranih investitora ponajviše ovise o nama samima, stoga nastojimo izgraditi društvene i izi ke infrastrukture koje e olakšati proces ulaganja i doma im i stranim investitorima. Me imurska županija još je 2006. certi icirana kao ‘Hrvatska regija pogodna za ulaganje’, te i dalje nastojimo razviti povoljnu ulaga ku klimu i unaprijediti razinu spremnosti za privla enje inozemnih ulaga a, odgovorio je Posavec.
Povodom Dana antifašisti ke borbe, koji se obilježava 22. lipnja, dan uo i praznika, u utorak 21. lipnja u dvorani za sve ane namjene Muzeja Me imurja akovec u 11 sati održana je sve ana akademija. Župan Me imurske županije Ivica Perho na sve anosti je uru io Povelju Me imurske županije mr. sc. Zvonku Golubu, dugogodišnjem predsjedniku Društva antifašisti kih boraca i antifašista Me imurske županije, za vjerno uvanje tradicija antifašizma. U antifašisti koj Narodnooslobodila koj borbi s podru ja Me imurja sudjelovalo je više od 2.000 boraca. Velik broj Me imuraca borio se u sastavu partizanskih postrojbi formiranih na podru ju drugih dijelova Hrvatske, Slovenije i drugih republika koji su se poslije 1945. našle u sastavu Jugoslavije, kazao je mr. sc. Zvonko Golub, dobitnik Povelje, te istaknuo da su antifašisti ki borci i antifašisti ponosni na svoj doprinos u Narodnooslobodila koj borbi od 1941. do 1945. godine, u kojoj su ostvarili pobjedu nad fašisti kim okupatorima i
stvorili uvjete da Hrvatska postane samostalna zajednica svih gra ana. - Ponosni smo i na borce Domovinskog rata, koji su samostalnu i neovisnu Hrvatsku obranili od velikosrpske agresije. Župan Perho na sve anoj akademiji kazao je da ove godine obilježavamo 70 godina od po etka oružanog otpora nje-
ma kom, talijanskom i ma arskom okupatoru, ali i 20 godina od uspostave suverene, samostalne i demokratske Hrvatske. Ta su dva doga aja povezana, jer bez svrstavanja ve ine hrvatskog naroda na pobjedni ku stranu u II. svjetskom ratu Hrvatska ne bi uspjela u socijalisti koj Jugoslaviji sa uvati elemente državnosti na ijim temeljima po iva i današnja Hrvatska. O povijesnim okolnostima tih doga aja u Hrvatskoj i Me imurju govorio je ravnatelj Muzeja Me imurja akovec mr. Vladimir Kalšan. Župan Perho i predsjednik Skupštine MŽ-a Petar Nova ki uo i akademije položili su vijenac podno spomen - plo e postavljene na ulazu u pala u. U srijedu 22. lipnja položeni su vijenci i upaljene svije e kod spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Perivoju Zrinskih u akovcu, spomenika poginulima u II. svjetskom ratu na akove kom groblju i na spomen - obilježju u Svetom Jurju u Trnju. (BMO)
POLAGANJEM vijenaca obilježen Dan antifašisti ke borbe, 22. lipnja
Hrvati se svrstali na stranu europskog antifašizma Polaganjem vijenaca u akovcu i drugim mjestima Me imurja sve ano je obilježen Dan antifašisti ke borbe, 22. lipnja. Na centralnoj sve anosti, na groblju u Svetom Jurju u Trnju, gdje su sahranjeni me imurski partizani, vijence su položila zajedni ka izaslanstva Me imurske županije i Grada akovca, a u Svetom Jurju u Trnju i op ine Donji Kraljevec, zatim SDP-a, Saveza antifašisti kih boraca županije i Društva “Josip Broz Tito”. Župan Ivica Perho je, govore i o antifašizmu, rekao: - Okupili smo se danas ovdje kako bismo odali po ast svima onima koji su na današnji dan prije to no 70 godina u Brezovici kod Siska po eli pružati organizirani otpor njema kom, talijanskom i ma arskom okupatoru te njihovim ustaškim
pomaga ima. Bila je to prva organizirana antifašisti ka postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Mi u Me imurju tih godina nasilno smo otrgnuti od domovine te, iako do samog završetka rata na našem podru ju nije bilo ve ih ratnih operacija, velik broj naših sugra ana odlazi preko Drave i pridružuje se Narodno - oslobodila kom pokretu. Upravo zato danas slavimo Dan antifašisti ke borbe i kao dan po etka kona nog pripajanja Me imurja Hrvatskoj. Mnogi Me imurci u našu slobodu ugradili su ono najvrjednije – svoj život. I u II. svjetskom ratu i u posljednjem Domovinskom znali smo što želimo i nismo dvojili koje korake treba poduzeti. Mnogi su uzeli oružje u ruke te pružili aktivan otpor osvaja ima.
Dan antifašisti ke borbe u Me imurju nije zaboravljen ni 90-ih godina prošlog stolje a, kad su u ostatku Hrvatske rušeni ili ošte ivani partizanski spomenici. Mi Me imurci uvijek smo znali kome trebamo zahvaliti što je naš kraj sastavni i neraskidivi dio Hrvatske. U ime op ine Donji Kraljevec po ast antifašistima odao je vije nik Zlatko Lovren i , koji je uz ostalo naglasio da su se antifašisti iz II. svjetskog rata i borci iz Domovinskog rata borili za slobodnu Hrvatsku i stremili zajedni kom cilju, slobodi i pravednosti. (JŠ)
POGLED ODOZDO
Spajanje praznika je dobro Smatram da je spajanje praznika dobro, premda zbog prirode posla ne pripadam onoj skupini koja si može spojiti praznike. To ne zna i da moram, ako ve nisam u toj ciljanoj skupini, biti protiv svega što meni ne ide u prilog. Evo zašto sam zagovornik spajanja praznika. Kao prvo, ova bajanja o strašnim gubicima jer se ne radi u danima koji padaju izme u praznika isprazna su i ista demagogija. Nespajanje praznika uop e ne bi pove alo zaposlenost i produktivnost, jer uzroci naših gospodarskih teško a nisu u tome. Hrvatska ima osnovni problem u
tome što je zapustila svoj industrijski razvoj i orijentaciju i tako su se ljudi silom prilika našli u preranim mirovinama ili na burzi. Država je prešutno poticala rano umirovljenje kao svojevrsni oblik socijalnog zbrinjavanja tehnoloških viškova i kao manje zlo za kolateralne žrtve pretvorbe i privatizacije. Dakle, ljudi nisu u preranim mirovinama i nezaposleni zato što su lijeni i ne žele raditi, nego zato kad su jednom izgubili radno mjesto naj eš e nisu imali priliku na i drugo. Drugi argument u prilog spajanju praznika je taj da oni koji imaju posao i rade obi no rade znatno više, a za manje novca, nego kad su “svi imali posla”.
Uz to i fama o prevelikoj administraciji ima i nali je. Problem je koliko bi ona mogla biti e ikasnija i u službi gospodarstva. S jedne strane, puko masovno otpuštanje u toj sferi pove ala bi nezaposlenost i ti ljudi ne e lako mo i na i nova zaposlenja, jer je ponuda radne snage ve a od potražnje. Višak je posljedica dramati nog smanjenja realnog sektora zbog zanemarivanja proizvodnje. Oni koji pak rade bit e daleko produktivniji i zadovoljniji ako s razdobljima rada izmjenjuju i razdoblja odmora. A s prelaskom na tržišno gospodarstvo rijetki zaposlenici koriste višetjedne godišnje odmore od tri - etiri tjedna u komadu. Mnoge irme upravo mogu nosti spajanja radnih dana uslijed praznika koriste
kao kolektivne godišnje odmore, kao postupak racionalizacije. Ne treba zanemariti da je nekome godišnji trošak, ali je zato nekome drugome u drugom sektoru prihod. Mi smo turisti ka zemlja i u lipanjskom tjednu spajanja mnoge su obitelji iz Hrvatske, budu i da je završila školska godina, otišle sa svojom djecom na godišnji odmor u razdoblju kad je on znatno jeftiniji od odmora u punoj sezoni i turisti kim ku ama popunili kapacitete. Kontinentalnim obiteljima trošak, ali turisti kim ku ama prihod. To je potpuno ista pri a kao i s ukidanjem domjenaka iz državnog, županijskog, gradskog ili op inskog prora una. To jest prora unski izdatak, ali zbog rezanja tog izdatka ugostiteljima su u nekim klju nim terminima, na
kraju godine ili u povodu zna ajnijih datuma, smanjeni prihodi. A smanjenje njihovih prihoda ne puni ni te prora une, a smanjuje i broj radnih mjesta ili pla e radnicima u tim djelatnostima. Sve je to me usobno povezano. Svi oni koji su si povezali praznike i ovih dana nekamo otputovali pla ali su cestarinu, trošili gorivo, pla ali trošarine, pove avali prihode od PDV-a, punili ugostiteljske objekte, zabavljali se, šopingirali, a svega toga uz pove ane prihode za sve bilo bi još i više da je više zaposlenih. Svi pokre emo jedni druge. Turizam i te kao pokre e proizvodnju, jer vu e za sobom poljoprivredu, trgovinu, tekstilnu proizvodnju (jer treba posteljinu, ru nike, stolnjake, zavjese i itavu lepezu gra evinske i instalaterske industrije zbog ure enja objekata
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr za odmor). Svaka medalja ima svoje nali je, pa i spojeni praznici mogu biti pokreta proizvodnje.
28. lipnja 2011.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5
DONJODUBRAVSKI HNS u akovcu uzvratio Darku Horvatu
Od župana i predsjednika Skupštine tražili smo odgovor zašto je ustvari Darko Horvat dobio nagradu ‘Zrinski’ - Odluku da tražimo odgovor od župana i predsjednika Županijske skupštine o dodjeli nagrade ‘Zrinski’ Darku Horvatu (istaknuti dužnosnik HDZ-a, op. a.) donijelo je predsjedništvo Podružnice HNS-a Donja Dubrava, ali još prije nego što je Darko Horvat dobio nagradu, kazao je Rudolf Lisjak, predsjednik podružnice HNS-a Donja Dubrava. - Nije se radilo o mom ili efu na elnika op ine, kazao je Lisjak na konferencije za novinare donjodubravske podružnice HNS-a. - Ali budu i da nam upitani na naš upit nisu odgovorili, a nagrada je ve dodijeljena, mi smo poslali još jedan upit s pitanjem zašto nam nisu dogovorili, pojasnio je Lisjak. – Zna i, naš upit nije bio uperen direktno protiv Darka Horvata, jer on je ve nagradu dobio, nego smo mi htjeli dobiti odgovor zašto je ustvari Darko Horvat dobio nagradu ‘Zrinski’. Ali to nije bio osobni
stav mene ni na elnika, nego stav predsjedništva Podružnice, jer mi radimo na taj na in da ona o svemu odlu uje, kazao je Rudolf Lisjak.
Politi ki obra un nastavlja se na sudu? U nastavku konferencije za novinare, koju su održali Marijan Varga, na elnik op ine, i Rudolf Lisjak iz donjodubravske
podružnice HNS-a, kao i na onoj koju je prethodno održao Darko Horvat, ina e jedan od rijetkih me imurskih visokopozicioniranih HDZ-ovaca u državnoj vlasti, nastavila se trakavica optužbi. Ovaj put od donjodubravskih HNS-ovaca na ra un Darka Horvata, uzvra aju i mu na optužbe koje je on iznio na prošloj konferenciji na njihov ra un. Ali
kao što smo i nakon Horvatove konferencije izvijestili, me usobne optužbe zapo ete u drugom listu nemamo namjeru ni obvezu prepri avati, a ni ulaziti u njihovu povijest, tim više što i jedni i drugi tvrde da su u pitanju klevete i da e zadovoljštinu potražiti na sudu. Nije nam tako er jasno zašto donjodubravski HNS-ovci, odnosno Darko Horvat o svojim spoznajama, posebice u onima u kojima tvrde da su u pitanju nepotizam, kriminal i dr., ne obavijeste da ih ispitaju, ako za tako nešto ima osnove, nadležni državni organi, a ne da pokušavaju koristiti medije i medijski prostor u svrhu politi kih obra una koji se mogu okarakterizirati kao klevetni ki, te na taj na in uvla iti medije u mogu e me usobne sudske procese koji su, uostalom, sada i najavljeni. U takve slu ajeve naša medijska ku a ne želi se i ne e uvla iti. (R)
HSLS Me imurske županije
Akcija “Sam pla am, sam odlu ujem” i nezadovoljstvo ovrhama FINA-e HSLS Me imurske županije ovim putem želi upoznati javnost s aktualnom problematikom vezano uz probleme koje je donio Zakon o ovrsi te akcijom “ Sam pla am, sam odlu ujem“. - Akcijom ‘Sam pla am, sam odlu ujem’ željeli smo upoznati i senzibilizirati javnost za problem i nepravdu prema jednom dijelu umirovljenika i onih koji e to postati, a koji su si pla ali, tj. morali pla ati i II. mirovinski stup. Podsje amo da su izdvajanja ista, a visina mirovine razli ita, te to nije pravedno i treba promijeniti i omogu iti osiguranicima izbor. Rezultatima akcije (dijelili smo letke i usput prikupili 700 potpisa) i reakcijama gra ana zadovoljni smo, no ve e e nam zadovoljstvo biti kada se ispravi ta nepravda. Tako er se ovom prilikom želimo pridružiti nezadovoljnima Zakonom o ovrsi te skrenuti pozornost na njegove
manjkavosti i nepravednost koje je uzrok. Zakonom o ovrsi FINA i banke automatski mogu sjesti na sva primanja ukoliko nisu podmireni neki ra uni. Zakon o provedbi ovrhe na nov anim sredstvima stupio je na snagu 1. sije nja 2011. godine i u prvih pet mjeseci pokazao je puno propusta. Naime, mnogim gra anima po odre enim predmetima nisu dostavljena rješenja javnog bilježnika o ovrsi. Time su gra ani uskra eni za svoja ustavna i zakonska prava na žalbu i pravo na isticanje prigovora zastare. Unato skupom informati kom sustavu koji je uveden prije 10 godina u FINA-u, ne postoji na in za provjerom informacija osim dolaskom na šalter uz doplatu od 50 kn po stranici ispisa, koji su po zakonu dužni poslati na uvid stranci od strane odvjetnika ili javnobilježni kog ureda, ime se uskra uju i temeljna ljudska prava na informaciju. Time se
dodatno iskorištava ve ionako teška situacija gra ana te se na njima i dodatno zara uje. Kao dodatno, zbog nemogu nosti pravodobne provjere osnove za ovrhu, na ovrhe se šalju svi zastarjeli predmeti koji su stariji ak i od 6 godina, ime je ve dvostruka dospjelost ovrhe na snazi. Nadalje, dijelu gra ana blokirani su cjelokupni iznosi nov anih sredstava, iako postoji vrlo jasan popis sredstava koja su izuzeta zakonom: od socijalne skrbi, dje jeg doplatka, naknada za tjelesna ošte enja te ako je pla a manja od prosje ne i iznosi 2/3 iznos pla e. Sustav posebnog ra una koji otvara banka dovodi do toga da je ukupan iznos blokiran do provedbe istoga. Gra ani u mnogim slu ajevima i kada podmire dugovanje i dostave rješenje moraju još jedno vrijeme ekati na deblokadu jer je sustav prekapacitiran. Tako er,
A ime emo se sada baviti? Ulazimo u EU, o ekujemo bogatu turisti ku sezonu, korupcijska hobotnica je pred izdahom ... Pred nama je idili na budu nost. Kao da se Hrvatska oznojena i olakšana budi nakon 20-godišnje zastrašuju e no ne more ... Meni zapravo ovo izgleda nestvarno i varljivo, kao zatišje prije bure. Prema jednoj de iniciji, rat je normalno stanje društva ili ovjeka, a mir je tek predah izme u dva rata. Naravno, ne mora ovdje biti isklju ivo rije o ratu kao oružanom
sukobu, ve o društvenim i ekonomskim previranjima ili promjenama bilo koje vrste. Priroda je sama tako postavila stvari: borba donosi opstanak, napredak, promjene, hvatanje ravnoteže, dok je mir tek predah koji nikad ne potraje. Osim toga, mir ozna ava stagnaciju, nedjelovanje, ak i lijenost. Ako mir potraje, nešto debelo truli u pozadini. Vrijeme je potrošeno na jedan rat koji je sad iza nas. Žalosna je injenica da smo se u Hrvatskoj 21 godinu nakon osamostaljenja bavili prili -
no nebitnim stvarima. Možda bitnim za državu kao instituciju i zaposlenike te iste institucije, no sasvim nebitnim za gra ane i njihove živote, koji su služili tek kao poluga politi arima, glasa ka mašinerija politi ara za dolazak na vlast. Nakon 20 godina jedan je rat za nas napokon gotov, preostali su samo repovi u obliku su enja za korupciju i druge makinacije onih koji su ga nametnuli, krojili njegova pravila i zbog toga se u dobro snalazili. Normalizacija situacije i prihva anje spoznaje kakve
esto ne mogu saznati ni u FINA-i ni u banci što je osnova za obustavu sredstava, jer sustav O evidnika koji je dužan temeljem pisanog zahtjeva ovršenika dati podatke nije jednim dijelom profunkcionirao, a što je obveza prema Zakonu, lanak 19. Da je problem ozbiljan, osim tisu a obespravljenih gra ana, upozorio je i pu ki pravobranitelj. Stoga HSLS drži da sva nadležna tijela, prije svega Ministarstvo inancija i FINA, trebaju žurno poduzeti sve potrebne radnje oko uklanjanja nepravilnosti u primjeni svih propisa o ovrsi na nov anim sredstvima. Tako er treba poduzeti dodatne radnje na upoznavanju gra ana s njihovim pravima i obvezama iz ovog Zakona te da na taj na in velik dio gra ana prestane biti žrtva zakona i institucija, poru uju me imurski HSLS-ovci.
smo zadojene budale bili, tek je predah i mir prije nove borbe. Za moje pojmove, pred nama je mnogo važnije razdoblje od onog iz kojeg smo izašli. Razdoblje razvoja i hvatanja pravih civilizacijskih dostignu a. No, ve i u novom “ratu“ po ela su natezanja s pogrešnim stvarima, kao što je ovo oko homoseksualaca, poba aja i drugih nametnutih “važnih stvari“, koje mi toliko volimo javno razvla iti i initi bitnima, a ustvari su potpuno intimne i osobne, ostavljene na savjest i odgovornost pojedincu i njegovom vlastitom poimanju svijeta. Ono ime se nitko ne bavi je pitanje: A ime emo se sada
Jedan od HNS-ovih stratega vrsto je uvjeren kako je ulaganje u energetiku šansa za podizanje BDP-a i gospodarski napredak
HNS
Energetika je naša šansa! Na posljednjoj HNS-ovoj tribini prije ljetne pauze gostovao je predsjednik Središnjeg odbora HNS-a i dogradona elnik Osijeka Ivan Vrdoljak, ujedno i jedan od šestorice stratega programa s kojim e HNS s koalicijskim partnerima nastupiti na predstoje im parlamentarnim izborima. Tema tribine na kojoj je govorio bila je energetika, a po tom pitanju, rekao je predsjednik županijske organizacije Matija Posavec, s obzirom na geotermalne izvore, velike šumske površine i potencijal biomase te energiju vjetra, Me imurje ima velik potencijal. U svom je izlaganju Vrdoljak istaknuo kako e Vlada koja na sljede im izborima dobije vlast morati prona i novi model kojim e svojim javnim sredstvima isprovocirati rast BDP-a, kao što je to 2000. godine u inila vlada Ivice Ra ana kroz izgradnju hrvatskih cesta. - Sljede a vlada ne može se osloniti na ceste, one su više - manje izgra ene. Jedino izibilno i održivo je energetski sektor, uvjeren je Vrdoljak, koji smatra da e se upravo u energetskom sektoru u sljede e etiri godine trošiti deseci milijardi kuna i da se projekti moraju vrlo ozbiljno pripremiti. Naravno, ni osje ki dogradona elnik nije propustio priliku
prokomentirati rad aktualne Vlade i, nimalo štede i rije i, priznao je da se trenutno srami što je Hrvat. - Mi kao da smo Ruanda, a ne Hrvatska. Ljudima koji su nam nanijeli osje aj sramote i zbog kojih nas sve tretiraju kao lopove i kriminalce ja više ne želim dozvoliti da vladaju. Moj je posao kao politi ara vratiti ponos gra anima Hrvatske, zaklju io je, i dodao kako se tim koji se sprema preuzeti Vladu nikada nije bolje pripremao. (bš)
Me imurje doma in šestih Sportskih susreta HNS-a Na konferenciji za novinare povodom gostovanja Ivana Vrdoljaka u akovcu, zamjenik me imurskog župana Matija Posavec priop io je kako e upravo Me imurska županija biti doma in ovogodišnjim Sportskim susretima koje ve šest godina organizira HNSova Politi ka akademija. Do sada su se ti susreti održavali u Topuskom i na Bjelolasici, a ovaj e put više od 2.000 HNSovaca sti i u Me imurje. - Radi se o velikom potencijalu za turizam, i ovo je prilika koju emo dobro i pametno iskoristiti, rekao je Posavec. (bš)
H SP
Ne žele Hrvatsku u EU, oštro kritizirali županijsku vlast Hrvatska ista stranka prava uputila je hrvatskoj Vladi zahtjev da se raspiše referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju isto kada i parlamentarni izbori. Kako je u akovcu kazao dopredsjednik Goran Roha ek, referendum je trebalo raspisati još u vrijeme dok je premijer bio Ivica Ra an, odnosno prije po etka pristupnih pregovora, kako u slu aju da gra ani odbiju ulazak u tu integraciju sav trud, novac i vrijeme ne bi bili utrošeni uzalud. - Stoga je sada krajnje vrijeme
baviti? Ulazimo u tektonske promjene, najve e od osamostaljenja, a javnost se zabavlja repovima vremena iza nas. Pred nama su izbori, a ni jedna politi ka opcija nije iznijela nikakve planove za budu nost. Premijerka, kojoj svaka ast na odra enim stvarima, fotogra ira se i uživa u lovorikama, a Zoran Milanovi jedino što ini je da se okolo duri zbog toga. Nitko od njih nema planove za budu nost, nitko ne govori o budu em razvoju. Ho e li gra ani napokon do i u prvi plan? Kao da se sada eka da vidimo u što smo to uletjeli pa da opet vatrogasnim mjerama spašavamo što se spasiti da.
za raspisivanje referenduma, isti e Roha ek. Ujedno je neprihvatljivom ocijenio injenicu da se iz državnog prora una izdašno inancira reklamiranje Europske unije. Posebno oštar bio je prema županijskim elnicima koji bi, smatra, zbog nesposobnosti i sve ve eg zaduženja županije odmah trebali podnijeti ostavke. - Aktualna vlast je najgora otkad je Me imurje postalo županijom te ujedno najgora od svih aktualnih županijskih vlasti u Hrvatskoj, zaklju io je Roha ek. (vk)
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
TVRTKA “FERRO - PREIS“ iz akovca proslavila dvadeset godina postojanja
Austrijski vlasnici Ljevaonicu preobrazili u prosperitetnu fir Tvrtka “Ferro - Preis“ iz akovca u petak je proslavila dvadeset godina postojanja u akove kom restoranu “Auto stop“, gdje su se na zajedni koj proslavi okupili djelatnici, menadžment i austrijski vlasnici firme, bra a Peter i Kurt Jägersberger. Godine 1991., koja je imala povijesni zna aj za tada mladu Hrvatsku, tadašnja Ljevaonica akovec zbog velikih problema u poslovanju proglasila je ste aj. Sredinom svibnja 1991. godine osnovano je poduze e “Ferro Preis“ kao firma k erka u stopostotnom vlasništvu kompanije “Jägersberger HmbH“. Koncept sanacije ljevaonica izra en je s tadašnjim hrvatskim menadžmentom, s jasnom odlukom o nastavku poslovanja, ime je 150 zaposlenih dobilo jasnu perspektivu za budu nost. Firma je rasla usprkos ogromnim teško ama na po etku, kompliciranim politi kim prilikama i ratnoj situaciji u zemlji. Vlasnik firme Peter Jägersberger na sve anosti povodom lijepog jubileja podsjetio je da su tada mnogi važni kupci upravo zbog tadašnje situacije povukli svoje ugovore, a esto
je bilo traženo i povla enje i gašenje poduze a u Hrvatskoj. Usprkos tome, poduze e je uspijevalo opstati, poslovati i to no i na vrijeme ispunjavati sve svoje obveze.
Zna ajno poboljšana produktivnost i zaposlenost posljednjih desetak godina
Dragica Slunjski, direktor Paško Vela i vlasnici, bra a Jägersberger, dodjeljuju zaposlenicima Ferro - Preisa jubilarne nagrade
Nakon 2000. godine, kada su kona no riješene i birokratske zapreke vezane na tadašnji privatizacijski ond, slijedilo je razdoblje zna ajnog investiranja u automatsko postrojenje za kalupovanje i lijevanje - liniju “Disamatik“, zajedno s novim postrojenjem za pripremu pijeska, što je zna ajno poboljšalo produktivnost poduze a i dovelo nove kupce. Investiranje se nastavilo tijekom posljednjih deset godina, a, uza sve to, u posljednje dvije godine trebalo je prebroditi i najve u svjetsku ekonomsku krizu nakon II. svjetskog rata, pri emu ra unaju da je najgore iza njih, prisje aju i se da su kupci industrije u 2009. godini, kada
su radili punim kapacitetom, stornirali ak 50 posto svojih narudžbi. Ovu godinu vidljiv je novi trend, ponovno kupci traže sve više narudžbi, ali cijene na tržištu još su uvijek niske, zbog ega je potrebno pridobiti što više novih kupaca i pove ati produktivnost u proizvodnji. Prigodnu proslavu iskoristili i za dodjelu jubilarnih nagrada koje je primilo 35 zaposlenika s 10, 15 ili ak punih 20 godina provedenih u ovoj firmi. Zanimljivo da je najbrojnija bila skupina zaposlenika - jubilaraca s 20 godina provedenih u firmi, njih ak 23, što tako er govori o privrženosti radnika ovoj firmi.
Pogodila nas je kriza, ali ide na bolje - Ova gospodarska kriza zaista je bila najve a u Europi nakon II. svjetskog rata i snažno je pogodila i Ferro - Preis ovdje u akovcu. Godine 2009. izgubili smo otprilike oko 50 posto narudžbi svojih industrijskih kupaca, ali je
u injeno sve da opstanemo kao grupa zajedno s firmama k erkama u Austriji i Sloveniji, ali mislim da se ve sada lagano osje a oporavak, kazao je Peter Jägersberger o aktualnoj tržišnoj situaciji. (BMO)
PROJEKT “Poduzmi pozitivne korake za postizanje jednakosti pri zapošljavanju žena““
Završila posljednja dva obrazovna programa U sklopu projekta “Poduzmi pozitivne korake za postizanje jednakosti pri zapošljavanju žena”, nakon tri mjeseca trajanja završila su i posljednja dva obrazovna programa. Prošli tjedan sedam vizažistica primilo je diplome o uspješno završenom te aju u Pu kom otvorenom u ilištu, dok je devet novih operaterki na ra unalu u Autonomnom centru osim diploma primilo i USB stickove, koje su za ovu priliku donirale tvrtke BIT d.o.o. i 36. d.o.o. Osim ormalnog dijela obrazovanja, polaznice su do sada poha ale i radionice na kojima su usavršavale svoje “meke” vještine kao što su komunikacija i pozitivno mišljenje, prezentacija pred poslodavcem, pisanje životopisa te su se na taj na in ohrabrile i dodatno motivirale za traženje posla. Iako se manji broj polaznica ve uspio zaposliti, što je vrlo
vrijedan rezultat ovog projekta, ostale korisnice našeg projekta, nove slasti arke, doma ice, vizažistice i operaterke na ra unalu, traže zaposlenje u svojoj novoj struci, a moramo napomenuti da se radi o visoko motiviranim ženama, od kojih mnoge imaju i bogato radno iskustvo. Tako er, u sklopu projekta kupljen je i automobil za potrebe projektnih aktivnosti, koji e nakon završetka projekta Me imurska županija pokloniti Domu za žrtve obiteljskog nasilja - Sigurnoj ku i, ujedno partneru u ovom projektu, kojem je za svakodnevni rad s žrtvama nasilja prijeko potreban. Do po etka prosinca nastavljamo s radionicama, grupnim i individualnim savjetovanjima na koja su dobrodošle sve žene koje su nezaposlene. Teme radionica i pozive možete pratiti na stranici
www.neovisna.com, na kojoj tako er možete na i otvorene natje aje za poslove u Me imurskoj županiji te upute kako ostvariti svoja prava. Projekt “Poduzmi pozitivne korake za postizanje jednakosti pri zapošljavanju žena” provodi Me imurska županija, uz partnere Udrugu Zora, Zavod za zapošljavanje - Podru na služba akovec i Dom za žrtve obiteljskog nasilja - Sigurna ku a akovec. Financijski ga podržava EU kroz program IPA IV. komponenta – Razvoj ljudskih potencijala, a sufinanciraju ga Me imurska županija i Zavod za zapošljavanje - Središnja služba akovec. Op i cilj projekta je smanjiti socijalnu isklju enost žena, posebno žrtava obiteljskog nasilja i dugoro no nezaposlenih, kao i teško zapošljivih žena iz Me imurske županije.
28. lipnja 2011.
u ste aju rmu Vlasnik Jägersberger: Ponosan sam na naših dvadeset godina u Me imurju Prigodom proslave zamolili smo vlasnika irme Petra Jägersbergera za ocjenu rada irme u akovcu, o tome kako je bilo na po etku, a kako je danas. - Zajedno s našim suradnicima i menedžmentom u tih dvadeset godina uspjeli smo stvoriti poduze e internacionalne razine, a po eli smo kada su u Hrvatskoj bila teška vremena, ali smo nastojali prenijeti tehnološke kompetencije na poduze e u akovcu kako bi se moglo nositi s
me unarodnim tržištem. Veoma sam ponosan na naših dvadeset godina, s menadžmentom i naših 189 zaposlenika i radujem se što se proizvodi nastali u ovoj tvrtki u Hrvatskoj plasiraju na me unarodno tržište. Prije dvije godine investirali smo u ovu tvornicu automatsko postrojenje za proizvodnju SML cijevi, što e biti naš brend s kojim emo nastupati na me unarodnom tržištu, ali i nadalje mislimo raditi na modernizaciji kroz investiranje. Uz to, moramo poboljšati i produktivnost kroz uvo enje novih tehnologija i smanjenje troškova proizvodnje. (BMO)
Zaposlenici na zajedni koj proslavi 20. godišnjice Ferro - Preisa s menadžerima i vlasnicima
PROJEKT “Zdravstveni turizam u prekograni nom podru ju“
Organizira se konferencija i radionica Projekt “Zdravstveni turizam u prekograni nom podru ju“ su inanciran je iz IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska, a provode ga Agencija za koordinaciju razvoja regije Balaton iz Ma arske i me imurska razvojna agencija REDEA d.o.o. U sklopu toga organizira se konferencija i radionica koja se održava ovaj utorak 28. lipnja u Toplicama Sveti Martin. - Osnovna je ideja konferencije da na jednom mjestu okupimo što više sudionika na podru ju zdravstvenog/medicinskog/wellness-turizama te da prezentiramo neke od zdravstveno - turisti kih projekata koji su u
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
pripremi u nadolaze em razdoblju. Tako er emo predstaviti rezultate istraživanja o ulozi zdravstvenog turizma u razvoju prekograni nih podru ja u Ma arskoj i Hrvatskoj. Istraživanje se provodilo u sklopu projekta zasebno za ma arski, odnosno hrvatski dio podru ja koje je obuhva eno projektom. U predavanjima koja slijede u radioni kom dijelu želimo povezati ponuditelje usluga u zdravstvenom/wellness-turizmu i sli nim djelatnostima koje imaju velik potencijal da nadopune i zaokruže cjelokupnu ponudu zdravstvenoga turizma u ovom dijelu Hrvatske, najavili su iz REDEA-e.
7
MESAP 2011. Odjeci nakon završetka sajma
Usprkos manjem broju izlaga a, potvrda novoga poduzetni kog duha u Me imurju Trinaesti MESAP je iza nas, no dileme i problemi su ostali. Ovogodišnji MESAP donio je bitno manji broj izlaga a, oko 250 ili nešto više, ali i manji broj gra ana koji su posjetili priredbu, njih oko 4.000. S druge strane, jedan dio izlaga a smanjio je površine zakupljenog prostora samo da bi se mogao pojaviti na sajmu. Me utim, bilo je i dobrih strana. Posebice kad je u pitanju predstavljanje novih tehnologija, što govori da se u Me imurju posljednjih godina dogodio “klik“ i poduzetnici prepoznaju što je “in“, na emu treba graditi poduzetni ki duh. Posebice se to odnosi na tehnologije obnovljivih i alternativnih izvora energije, koje su obilježile ovogodišnji sajam. Možda je to i putokaz kako bi sajam trebao funkcionirati u budu nosti. O svemu smo razgovarali smo s Vitomirom Kiri em, v.d. direktorom sajma. • Koliko ste zadovoljni ovogodišnjim ljetnim sajmom? — Moram re i da sam i zadovoljan, ali i nezadovoljan. Zadovoljan sam što je usprkos teško ama sajam ipak uspio, ali i time što se i ovaj put potvrdilo da su izlaga i za o uvanje sajma. Nezadovoljan sam cijelom atmosferom oko sajma, kao da svi stalno govorimo samo o tome da e nešto propasti
Vitomir Kiri : - Pun pogodak bilo je predstavljanje energeti ara koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora, vidjelo se i po pra enju predavanja da je mnogo zainteresiranih
ili ne e biti dobro, umjesto da se koncentriramo na ono što je najbolje. Po mom sudu, pun pogodak bilo je predstavljanje energeti ara koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora, vidjelo se i po pra enju predavanja da je mnogo zainteresiranih. Do kraja godine održat emo još nekoliko priredbi, i to u jesen, uz de iniranje suradnje s drugim sajmovima. • Kako MESAP stoji financijski?
— Moram re i da smo ovogodišnji MESAP ostvarili pod pritiskom dugovanja. Dugujemo oko 290.000 kuna, to su stari dugovi, a ti e se dugovi vu i sve do isplate kredita za dvoranu. Zbog tih dugovanja nismo mogli gotovo ništa u initi na promociji sajma i dovo enju novih partnera. Dugujemo i 79.000 za otpremnine. • Županija se i nije baš iskazala?
— Me imurska županija ovu nam je godinu smanjila ionako mala sredstva, pa ne znam kako emo vratiti dugove. Sama tvrtka ‘MESAP’ to ne može sama, naprosto nemamo takve aktivnosti i takav broj priredbi da bi mogli vra ati dugove. Smatram da bi Me imurska županija trebala više pomagati, iako znam da je i ona u problemima. • Pomažu li op ine i gradovi? — Op ine i gradovi se, osim Nedeliš a, gotovo ni ne uklju uju. Da iz svake op ine do e deset poduzetnika, a to je mogu e, imali bismo samo s te strane preko dvjesto poduzetnika na sajmu. No, to ne funkcionira. • O ito nema ni ovdje potrebne sinergije, kao ni na mnogim drugim podru jima koje bi trebala koordinirati politika. Kako dalje? — O ekujem da e se stvari promijeniti i da e idu i MESAP biti puno bolji, pogotovo ako uspijemo dogovoriti suradnju izme u regionalnih sajmova u Hrvatskoj te sa Slovenijom. Sad, kad smo pred vratima Europske unije, bit e mnogo toga mogu e više nego prije. Stoga o ekujem znatno bolje raspoloženje i barem dvostruko bolji idu i sajam. (J. Šimunko)
EKONOMSKI BREVIJAR
Mjere ekonomije - ekonometrija Za razliku od esto spominjane, mnogima poznate, ali ponekad neprikladno korištene i površno shva ene, statistike, postoji jedna nepravedno zapostavljena grana ekonomske znanosti - ekonometrija. Kao što i samo ime kaže, taj dio ekonomske znanosti, koji se bavi ekonomskim mjerenjima, naziva se ekonometrija. Mnogo toga može se mjeriti (masa, dužina, vrijeme, temperatura ...), ali ni ekonomija ne može bez mjerenja. Ekonometrijom se dokazuju ekonomski zakoni i ekonomske teorije, i povezuju se matematika i statistika zbog analiziranja ekonomskih fenomena. Statistika prikuplja, obra uje i prikazuje podatke, a ekonometrija matemati ki provjerava ekonomske teorije na temelju tako priku-
pljenih podataka. Ekonometrijska analiza polazi od neke ekonomske teorije i hipoteze, a zatim se ekonometrijskim modelom pokazuje kako zavisne varijable reagiraju i kako su povezane nezavisnim varijablama. Na taj na in mogu se utvrditi me usobna djelovanja, uzro nosti, me uzavisnosti, vjerojatnosti i izvjesnosti. Kada se utvrdi ponašanje varijabli, nastao je ekonometrijski model za testiranje mogu ih promjena, smjerova i jakosti me usobnog djelovanja. Time se slikovito prikazuju zakonitosti ekonomskih i gospodarskih procesa, a na osnovi toga mogu a su predvi anja, planiranja i usmjeravanja gospodarskih kretanja, te stvaranje djelotvorne ekonomske politike. Evo i primjera. Žetva ovisi o kvaliteti zemlje, sjemenu, pravovre-
menoj obradi i tretmanu, dobroj prihrani, izbjegavanju bolesti i nametnika, klimi, vremenu itd. Kada sve te varijable pobrojite i postavite u ekonometrijski model, dobit ete dovoljno pouzdanu i preciznu podlogu za donošenje odluke o ulasku u taj pothvat. Doduše, netko e re i da naši ljudi i bez toga znaju koliko se isplati raditi u poljoprivredi, ali sve eš i prosvjedi na traktorima dokazuju suprotno. Sli an postupak može se primijeniti i za bilo koju drugu djelatnost, pa tada nema mnogo lutanja, ve se odluke donose na dobrim temeljima. Kao i u svemu ostalome, i ovdje postoji “ako”, a to je kvaliteta ulaznih podataka - ako su podaci loši, ni rezultat ne može biti dobar. Ekonometrija je elitna disciplina, zato jer je superiorna, odli na, viso-
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr
kokvali icirana i posebna, ma koliko god nam šutjeli o njoj i njezinim rezultatima. No, to ne zna i da je nedostupna poput drugih stvari rezerviranih za elitu.
8
Crna kronika
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
STRAVI AN doga aj u Lopatincu koji je objavio DORH, dok je me imurska policija šutjela
Majka pokušala zapaliti i zadaviti petogodišnjeg sina - Kazneno je prijavljena ženska osoba stara 27 godina zbog dovo enja u opasnost ljudi i imovine op eopasnom radnjom te pokušaja teškog ubojstva. Prijeti joj kazna od najmanje 10 godina pa do dugotrajnog zatvora. Ali, kako saznajemo, rije o psihi ko neura unljivoj osobi, tako da e vjerojatno najprije morati na lije enje Nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu objavilo da je istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu podnijelo istražni zahtjev protiv 27-godišnjakinje iz Lopatinca koju sumnji i za pokušaj ubojstva petogodišnjeg sina, glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari potvrdio je stravi an slu aj o kojem je policija šutjela i isto zatražila od medija, zbog zaštite identiteta maloljetnika.
Policijska uprava je 16. lipnja od Županijskog centra 112 zaprimila dojavu o požaru i provali u ugostiteljskom objektu “Monaco” u Lopatincu. U objektu su zatekli ženu s više ubodnih rana i teško ope eno dijete. 27-godišnjakinja, ina e šogorica vlasnika lokala, tada je policiji ispri ala pri u za koju se ispostavilo da ju je izmislila. Rekla je da je u objekt provaljeno te da su ona i njen sin bili napadnuti. Nakon što je inspektor za zaštitu od požara utvrdio da je požar podmetnut,
klupko se po elo odmotavati te je utvr ena šokantna istina – žena je pokušala usmrtiti sebe i svog sina. Oko 3 sata u no i upalja em je izazvala požar na više mjesta u stanu iznad ugostiteljskog objekta, u kojem je živjela sa sinom. Kada se vatra proširila, a nesretnom dje aku, koji je do tada spavao, po ela gorjeti kosa, ipak je odustala. Podigla ga je i iznijela iz stana. Zatim je legla u krevet i više puta se ubola nožem da bi izmišljeni scenarij o navodnoj provali bio uvjerljiviji.
TEŠKE PROMETNE NESRE E
U Malinskoj pijani Me imurac u smrt odveo Zagrep anku U teškoj prometnoj nesre i u Malinskoj na otoku Krku u no i s petka na subotu poginula je 34-godišnjakinja iz Zagreba, a tjelesne ozljede zadobili su njezina vršnjakinja iz Velike Gorice te 28-godišnjak s podru ja gornjeg Me imurja. Sve troje nalazilo se u vozilu marke “mitsubishi” akove kih registarskih oznaka, ina e neregistriranom i neosiguranom, kojim je upravljao 28-godišnjak iz gornjeg Me imurja pod utjecajem alkohola od 1,74 promila. Dolaskom u Dubašljansku ulicu u Malinskoj nešto prije tri sata voza je izlaskom iz desnog zavoja uslijed nepropisne brzine izgubio kontrolu nad vozilom, prešao njime na suprotni kolni ki trak te udario u ogradni betonski zid. Na žalost, Zagrep anka je zadobila teške ozljede, od kojih je na mjestu preminula. Voza je lakše ozlije en, a druga putnica prevezena je u Rijeku, gdje joj je u suša koj bolnici pružena lije ni ka pomo . O evid, koji je predvodio istražni sudac Županijskog suda u Rijeci Valentin Ivaneti , obavili su kr ki policajci. Voza a je zadržala policija i s obzirom na okolnosti i težinu nesre e ne piše mu se dobro.
Pod utjecajem alkohola “pokosio” dvojicu biciklista i pješaka PRELOG - 29-godišnji voza iz ehovca u srijedu poslijepodne je pod utjecajem alkohola od 0,78 promila u Ludbreškoj ulici u Prelogu prouzro io prometnu nesre u u kojoj su ozlije ene 3 osobe. Zbog neprilago ene brzine, u zavoju je najprije udario u stražnji dio bicikla kojim je u istom smjeru upravljao 58-godišnji biciklist. Nakon udara biciklist je udario u vjetrobransko staklo auta, a zatim je odba en na travu. U nastavku kretanja automobil je udario i u stražnji dio bicikla kojim je ispred, tako er u istom smjeru, upravljao 22-godišnji Preložanin. No, ni on nije bio posljednja žrtva muškarca iz ehovca. U daljnjem “naletu“ udario je i u 30-godišnjeg pješaka iz Preloga. Vozilom hitne medicinske pomo i unesre enici su prevezeni u Županijsku bolnicu akovec, gdje su kod svih utvr ene teške tjelesne ozljede zbog kojih su zadržani na lije enju. Protiv voza a automobila slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.(vk)
Zbog neopreznog skretanja i alkohola, voza ozlijedio tri osobe MURSKO SREDIŠ E - 0,58 promila alkohola u krvi imao je 53-godišnji voza osobnog automobila slovenskih nacionalnih oznaka iz Murskog Središ a kada je u etvrtak nave er prouzro io prometnu nesre u. U Ulici Marka Kova a neoprezno je po eo skretati na kolni ulaz. Nije propustio vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera te se sudario s 23-godišnjim voza em iz Gornjeg Zebanca. 23-godišnjak (tako er je imao alkohol u krvi – 0,47 promila) i njegov maloljetni suvoza zbog teških su tjelesnih ozljeda zadržani na bolni kom lije enju. 20-godišnjem putniku iz istog automobila utvr ene su lake tjelesne ozljede i nakon ukazane pomo i pušten je ku i. Središ anin e biti kazneno prijavljen Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)
Otac je ve u Lepoglavi, u zatvor e sada i majka Dana 18. lipnja uhi ena je i sprovedena u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, gdje joj je sutkinja „zbog opasnosti od ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od po injenja novog kaznenog djela i posebno teških okolnosti djela“ odredila zadržavanje. Kazneno je prijavljena zbog dovo enja u opasnost ljudi i imo-
U gornjem dijelu poslovno - stambenog objekta, gdje se dogodio cijeli slu aj, još su vidljive posljedice požara vine op eopasnom radnjom njenu pri u. Njen suprug pak te pokušaja teškog ubojstva. je ve od ranije zbog inancijPrijeti joj kazna od najmanje skih malverzacija u zatvoru u 10 godina pa do dugotrajnog Lepoglavi. Teško ozlije eni dje ak na zatvora. Prema neslužbenim informacijama, radi se o osobi s lije enju je u bolnici u Zagrebu. izraženim psihi kim problemi- Još strašniju notu, ionako strama, a policiji je poznata otprije. vi nom slu aju, daje neslužbena U ožujku ove godine lažno je informacija da je na vratu imao prijavila razbojništvo u loka- i tragove davljenja pa se samo lu gdje je radila kao konobari- može pretpostaviti što je sve ca. Ispri ala je da su je napala proživljavao proteklih mjeseci. dvojica muškaraca, no ubrzo Uz nezamislive psiho izi ke traje otkriveno da laže. 2.000 ume koje je proživio, nakon što kuna dnevnog utrška sama je se izi ki oporavi, brigu o njemu uzela, kako bi pokrila dugove. I preuzet e država, budu i da su tada se ozlijedila, s istim ciljem mu oba roditelja u zatvoru. (Ve– da policija lakše povjeruje u limir Kelkedi)
DOLASKOM LJETA ponovno eskalirale kra e s polja
Policija poljoprivrednicima poru uje: Ne uzimajte pravdu u svoje ruke Glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari ukazao je na sve prisutniju pojavu kra a uroda s poljoprivrednih površina. Ne isklju ivo, ali po initelji su naj eš e Romi. Najomiljenije kulture u ovome razdoblju jesu krumpir i luk, koji nakon “berbe” preprodaju ili sami iskoriste. - Pri po injenju spomenutih kaznenih djela kradljivci su prili no lukavi. Naime, vrijednosti koje ukradu redovito su ispod 1.000 kuna pa policija ne postupa i ne podnosi prijavu po službenoj dužnosti. Ošte eni vlasnik parcele po initelja jedino može privatno tužiti.
Premda se, kako smo naveli, radi mahom o manjim materijalnim štetama, kada se u obzir uzme intenzitet “poljoprivrednih” kra a, ukupna šteta na kraju nije zanemariva. Vrijedni me imurski poljoprivrednici s pravom su ogor eni, no iz policije upozoravaju da, ukoliko po initelje zateknu na djelu, sami ne poduzimaju ništa, nego neka nazovu policiju. - Posebno kada se radi o djeci, odnosno maloljetnicima, jer ako udare dijete, bez obzira radi li se samo o lakoj tjelesnoj ozljedi, policija po zakonu mora podnijeti prijavu. Nitko zakon ne smije uzeti u svoje ruke, isti e Go-
sari . Konkretan slu aj koji ilustrira Gosari evo upozorenje dogodio se u nedjelju. Policiji još nepoznati muškarac, vjerojatno vlasnik, na parceli izme u Poleva i Savske Vesi u kra i je zatekao dvojicu mladi a iz Kuršanca te jednog od njih izudarao, a potom se udaljio. Još se radi na rasvjetljavanju svih okolnosti, no, uz mlade lopove, kazneno e, po svemu sude i, odgovarati i osoba koja je ih je napala. Poljoprivrednicima savjet – eš e obilazite svoje parcele, a ukoliko nai ete na sumnjive osobe u njihovoj blizini kontaktirajte policiju. (V.Kelkedi)
UKRATKO Djevojka nožem ubola bivšeg de ka AKOVEC - 26-godišnja djevojka (s prijavljenim prebivalištem u Zagrebu) u etvrtak prijepodne u Ulici Rudolfa Horvata u akovcu posva ala se sa svojim vršnjakom iz Savske Vesi, s kojim je, kako navodi policija, bila u dugogodišnjoj vezi. U jednom trenutku o ito joj je “prekipjelo“. Iz osobne torbice izvadila je kuhinjski nož i njime ga ubola u trbuh. Mladi je, na sre u, samo lakše ozlije en, a 26-godišnjakinja e biti kazneno prijavljena. (vk)
Kolcem u le a OREHOVICA - 30-godišnjak i godinu dana mla i muškarac, obojica iz Orehovice, u Dravskoj ulici u spomenutom mjestu potukli su se “po doma i“. 19. lipnja oko 22.15 sati mla i je drvenim kolcem udario starijeg po le ima te je ovaj zadobio teške tjelesne ozljede. 29-godišnjak e kazneno odgovarati. (vk)
Gorjelo u hali DONJI KRALJEVEC - U proizvodnom pogonu jednoga privatnog
poduze a u Donjem Kraljevcu prošli je ponedjeljak oko 10.30 sati izbio požar uslijed kojeg je nastala šteta od nekoliko desetaka tisu a kuna. Kako je izvijestila Policijska uprava me imurska, zbog visoke temperature zapalila se prašina u iltru komore za pjeskarenje željeza. Vatra je zahvatila iltar, elektromotor i razvodnu kutiju elektri nih instalacija, a ugasili su je djelatnici poduze a. Imovina je bila osigurana. (vk)
Izgorjela kamp ku ica ZEBANEC SELO - Policija je izvijestila o slu aju požara koji je izbio u etvrtak kasno nave er na kamp ku ici u vo njaku privatnog poduze a u blizini Zebanec Sela. Vatru su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca. Inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske kao mogu i uzrok isklju io je tehni ki kvar ili elementarnu nepogodu, no ne i poduzetu ljudsku radnju, pa se to an uzrok još istražuje. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisu a kuna. (vk)
“Udesio“ mu auto KURŠANEC - Ne isti ra uni mogli bi biti motivi vandalskog ina koji se u srijedu rano poslijepodne dogodio u Ulici Zrinskih u Kuršancu. 36-godišnjak iz Kuršanca je na osobnom automobilu u vlasništvu 5 godina mla eg muškarca iz istog mjesta podesnim alatom razbio prednja i stražnja svjetla i stakla. Zatim je izbušio poklopac te na kraju i probušio gume na tri kota a. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)
Gljivar “ubrao“ topni ki projektil BANFI - Uz rub šume u Ban iju, dvjestotinjak metara od ku a, u prijepodnevnim satima 23. lipnja, prilikom branja gljiva, muškarac iz Štrigove pronašao je topni ki projektil call. 100 mm zaostao iz II. svjetskog rata. Projektil je na mjestu pronalaska uništio policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave me imurske.(vk)
ZAKLADA POLICIJSKE SOLIDARNOSTI
“Mali policajci“ otputovali na more Na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka zaželio je sretan put, lijepo vrijeme i uzorno vladanje sedmero djece policijskih službenika iz Me imurja, koja su krenula na besplatno
ljetovanje. U organizaciji Zaklade policijske solidarnosti (koja se inancira isklju ivo dobrovoljnim prilozima policijskih službenika i donacijama), mali Me imurci u Zagrebu su se pridružili svojim
vršnjacima iz cijele Hrvatske na zajedni kom putovanju i desetodnevnom boravku u Dramlju. Otputovala su djeca policijskih službenika slabijega imovinskog statusa, djeca iz više lanih obitelji i ona sa-
mohranih roditelja. S obzirom na to da sa svojim obiteljima žive u teškim materijalnim uvjetima, nekima od njih ovo e biti i prvi susret s morem, kaže glasnogovornik PUM-a Krunoslav Gosari . (vk)
Zajedni ka fotografija elnika PUM-a i djece prije odlaska na put
28. lipnja 2011.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
9
OP INSKO VIJE E Strahoninec u znaku odluka o komunalijama
Uplate za izgradnju kanalizacije i vodovoda na op inski ra un OP INSKO VIJE E Mala Subotica ponovno o problemu u Piškorovcu
Op ina ne može i ne želi sufinancirati odvoz tisu u kubnih metara sme a i otpada Op ina Mala Subotica i dalje ne uspijeva posti i dogovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost glede financiranja odvoza otpada, nagomilanog u romskom naselju Piškorovec. Kako smo nedavno pisali, u naselju su, po procjeni op inskog na elnika Vladimira Domjani a, Romi “nakupili“ oko 1.000 kubnih metara sme a, a trošak zbrinjavanja te velike koli ine iznosi 530.110 kuna. Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Mala Subotica podnesena je in ormacija da Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost RH odobrava 318.066 kuna, odnosno 60% iznosa, dok bi ostalo
trebala osigurati Op ina. No, na elnik Domjani op inski novac ne želi potrošiti olako. Isti e da bi takva sanacija deponija bila “samo jednokratno rješavanje problema“. Upravnom odboru Fonda bit e upu en dopis u kojem e se ponovno navesti da navedenih sredstava u op inskom prora unu nema.
Pripadnici romske nacionalne manjine trebaju kona no prihvatiti obveze U raspravi o spomenutom problemu svoje nezadovoljstvo ponašanjem pripadnika romske
Nezadovoljstvo rješenjem spora s op inom Orehovica, prozvana bivša vlast Višegodišnji spor, odnosno arbitraža izme u op ina Mala Subotica i Orehovica, koji je po eo nakon osamostaljenja Orehovice, koja je nekada bila dio op ine Mala Subotica, završen je. Uz nazo nost elnika dviju susjednih jedinica lokalne samouprave, na nedavnom ro ištu Arbitražnog vije a u Zagrebu objavljena je odluka u predmetu preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza izme u op ine Mala Subotica i op ine Orehovica. Njome je op ina Mala Subotica op ini Orehovica dužna 34,79% sredstava prikupljenih od prodaje i najma stanova. Aludiraju i na bivšu vlast u Maloj Subotici, na elnik Domjani ocijenio je kako je onomad donesena odluka vezana uz stanove jedna od najlošijih odluka ikada usvojenih u op ini. Me utim, još je bila predstavljana kao uspjeh. Ipak, izrazio je uvjerenje da namjere odgovornih nisu bile loše, “ali je provo enje sporazuma sklopljenih s op inom Orehovica bilo jako loše te e se o svemu još morati naknadno raspraviti“. S time se slaže i vije nik Valentin Šipuš, koji je predložio da se spomenuta te-
ma uvrsti kao to ka dnevnog reda na jednu od idu ih sjednica Op inskog vije a. Jadranka Sermek išla bi i korak dalje. Zatražila je da se ispita mogu nost namirivanja sredstava, koje op ina prema odluci Arbitražnog vije a mora isplatiti op ini Orehovica, “putem ovrhe na primanja odgovornih osoba koje su svojim nemarom dovele do toga“. Vladimir Horvat prokomentirao je kako je bespredmetno raspravljati dok na sjednici nema bivšeg na elnika (sada vije nika) Josipa Šegovi a. Horvat je podsjetio da je u vrijeme kada su se sporni sporazumi s op inom Orehovica potpisivali on sam bio predsjednik Op inskog vije a. Cijeli projekt ormiranja velike poduzetni ke zone, koja bi se nastavila na našu, tadašnji župan prezentirao je u pozitivnom svjetlu i vije nici su bili za prijedlog da se daruje oko 110 ha zemljišta za realizaciju tog projekta. Daljnje provo enje samih sporazuma je zakazalo, pozivi za sastanke od op ine Orehovica su dolazili, ali se nije reagiralo. Na pitanje zašto, odgovor treba dati bivši na elnik Šegovi , zaklju io je Horvat. (vk)
nacionalne manjine iskazali su i pojedini vije nici. ur a Jan ec smatra da bi što prije trebalo uspostaviti organizirani odvoz komunalnog otpada iz naselja, a naplatu regulirati ovrhama na imovinu, prvenstveno automobile kojih, kako je rekla, ima pozamašan broj. - Omogu ene su im svakakve pomo i od države. Oni istodobno sve više novca troše na pi e i kupnju dobrih automobila, a na djecu najmanje, emu su mještani Držimurca i Strelca svakodnevni svjedoci, ogor ena je vije nica. Predložila je i da se svaki vikend organizira radna akcija iš enja okoliša, “bez obzira dolazi im ili ne netko od državne vlasti u posjet“. - Neka se ugledaju u ostale op inske udruge koje redovito i do nekoliko puta godišnje održavaju takve akcije, poru ila je. Na elnik Domjani pojasnio je kako zbog dosadašnjih loših iskustava u nekim drugim romskim naseljima ne pristaje na uvo enje kanti za otpad u Piškorovec. - U više navrata je od države zatraženo sustavno rješavanje tog problema, ali za sada nema nikakvog pomaka, kaže. Vije nik Ivan Oršuš, koji je i sam stanovnik Piškorovca, izrazio pak je uvjerenje da bi trebalo po eti s organiziranim odvozom otpada. Kako je istaknuo, razgovaraju i sa svojim sumještanima “dobio je dojam da bi oni pla ali uslugu odvoza“. Na elnik Domjani ponovno se pozvao na stav, odnosno procjenu koncesionara, po kojoj e u prvom mahu uslugu pla ati oko 10% doma instava, a nakon što uvide da ostali ne pla aju i oni e prestati. Kante e zatim prodati ili uništiti. Valentin Šipuš predložio je da se na jednu od sjednica Op inskog vije a pozovu me imurski saborski zastupnici kako bi ih se detaljno upoznalo s problemom Piškorovca, na temelju ega bi ga oni lakše predstavili u Saboru, a time možda i ubrzali njegovo rješavanje. - Tolerantni smo, svjesni problema i želimo ga riješiti, no ne možemo sami, a podršku sa strane
Dobar razlog za nerazgovor Lovci Donjeg Kraljevca i Gori ana zajedni ki su izgradili lova ki dom, koji je otvoren u subotu. Mnogo govornika spomenulo je lova ki dom kao primjer zajedništva lovaca, odnosno gra ana iz dvaju susjednih mjesta, pozivaju i i op inske strukture i udruge da više djeluju u zajedni kim akcijama. Poziv upu en od strane lovaca ujedno zna i da nema dovoljno zajedništva. ini se da je tako. Op ine Donji Kraljevec i Gori an ri-
jetko sura uju, a ovih dana ni na proslavi dana op ine Gori an nije bilo elnih ljudi iz op ine Donji Kraljevec. Treba re i da vlast u op ini Gori an obnaša SDP, a u Donjem Kraljevcu HDZ, pa je i to mogu i razlog nesuradnje. No, kamen spoticanja ve dugo nije politi ke prirode, ili nije samo politi ke prirode, ve je u pitanju nešto drugo. Op ina Gori an ve je više puta uputila upit op ini Donji Kraljevec o mogu oj zajedni koj gradnji
pro ista a kanalizacijskih voda. Naime, pro ista kanalizacijskih voda za cijelu op inu Donji Kraljevec gradi se u neposrednoj blizini Gori ana i gotovo je bliže tom mjestu nego Donjem Kraljevcu. Zbog toga zahtjev elnika op ine Gori an o proširenju pro ista a i za op inu Gori an zvu i realno. S druge strane, u op ini Donji Kraljevec u ovom trenutku ne žele zajedni ki pro ista , i to ne zbog politi kih nego tehnoloških razloga. elnici op ine Donji
Prihva eno idejno rješenje ure enja centra Male Subotice Op insko vije e Mala Subotica prihvatilo je odluku o idejnom rješenju centra naselja Mala Subotica. Radi se o jednoj od kapitalnih investicija koje planiraju u op ini. Idejno rješenje na sjednici je vije nicima prezentirao arhitekt Armin Sovar. Kako je rekao na elnik Vladimir Domjani , odluku je trebalo donijeti da bi Op ina projekt mogla poslati Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, odnosno konkurirati za financijska sredstva iz programa EIB III. Na elnik Domjani na posljednjoj je sjednici Op inskog vije a podnio i redovno izvješ e o aktualnim poslovima na podru ju op ine. Tako je, izme u ostalog, uz pomo Me imurskih voda ure en prostor oko “sobo kog“ ribnjaka, koji je dodijeljen na korištenje motoklubu “Orlovi“. Nekada se ina e na taj prostor dovozio gra evinski otpad pa je Domjani uputio apel da gra ani prijave svakoga koga vide da eventualno ponovno dovozi. Kod pila u Jur evcu riješen je problem odvodnje oborinskih voda, u Palovcu uz željezni ku prugu saniran ilegalni deponij otpada, a na površini iza Trnave ure eno je vježbalište za DVD Palovec. Preseljenje plinske stanice u centru Male Subotice ušlo je u plan izvršenja Me imurje plina, za što je osigurano 200.000 kuna. Postavljena su igrala na novom dje jem igralištu u akove koj ulici u Palovcu. U tijeku su pripreme za realizaciju ljetnog broja “Našeg listeka“ i proslave Dana op ine, obznanio je na elnik. (vk)
Na svojoj prošlotjednoj sjednici OV Strahoninec prihvatio je odluku o priklju enju na komunalne vodne gra evine. Ovu odluku Vije e je zapravo bilo dužno prihvatiti temeljem Zakona o vodama, kako je pojasnila na elnica Sanja Krištofi . Prije su, naime, sve javne ovlasti bile dane Me imurskim vodama, no to se novim zakonom promijenilo. Donošenjem, odnosno prihva enjem ove odluke za korisnike se ne e zapravo ništa mijenjati, jer ona je identi na onoj koju su imale Me imurske vode. No, prema ve spomenutom Zakonu o vodama, sada Op ina mora provoditi odluku o priklju enju na komunalne vodne gra evine. Jedina promjena je u tome što e sredstva koja su do sad bila upla ivana na žirora un Me imurskih voda, a radilo se o iznosu od pet tisu a kuna, koji je bio osnovna uplata za priklju enje na kanalizaciju i etiri tisu e kuna za vodovod, gra ani od sada upla ivati na žirora un Op ine. Me imurske vode tako, prihva anjem i donošenjem ove odluke, više ne pišu rješenja vezana uz vodovod i kanalizaciju, nego se rješenjem i dijelom potrebne dokumentacije, koje e izdati Op ina Strahoninec, odlazi u Me imurske vode, koje e pre-
ma tome zapo eti s izvršenjem samih radova.
Kre e se u izradu urbanisti kog plana ure enja nove stambene zone Na svojoj 13. sjednici op inari su jednoglasno prihvatili i odluku o izradi urbanisti kog plana ure enja stambene zone na podru ju izme u Prvomajske i Ulice Matije Gupca. Podru je obuhvata UPU-a ini neizgra eni prostor, pretežito stambene gra evne strukture, sjeverno od Prvomajske ulice i južno od Ulice Matije Gupca. Kroz cijelo to podru je predvi en je koridor, za naselje vrlo zna ajne prometnice koja središte Strahoninca treba povezati na priklju ak s državnom cestom D3, odnosno južnom akove kom obilaznicom. Rokovi vezani uz izradu ovog UPU-a podijeljeni su u osam aza. Ona prva, sa zahtjevima za izradu urbanisti kog plana ure enja i izrade geodetske podloge, trebala bi biti gotova do 30. rujna 2011., dok posljednja, osma, odnosno utvr ivanje kona nog prijedloga UPU-a, s usvajanjem i objavom u službenom glasniku ima rok 30. rujna 2012. godine. (so)
OP INSKO VIJE E Nedeliš e o ulicama koje nemaju spoj
Na elnik Horvat: I sam živim u ‘slijepoj’ ulici i baš nam je lijepo
nemamo, naglasio je, dok je prvi ovjek op ine Domjani u sli nom tonu dodao da bi “država trebala reagirati, ali ponaša se kao da nas ne uje“. (Velimir Kelkedi)
U Nedeliš u je nedavno, kako smo ve izvijestili, otvorena obnovljena središnja ulica – Ulica maršala Tita. O ulicama je bilo rije i i na posljednjoj radnoj sjednici Op inskog vije a Nedeliš e. U sklopu aktualnih pola sata, potpredsjednik Vije a Ivan Mariciuš kazao je, naime, kako u naselju ima puno slijepih ulica te upitao poduzima li se što da se one spoje kako više ne bi bile slijepe. - I sam živim u slijepoj ulici, odgovorio je na elnik Mladen Horvat, dodavši kako je kroz razgovore sa susjedima zaklju io da su oni time što je ulica slijepa i više ne-
go zadovoljni. - Manje je buke i prometa, ulica je sigurnija za djecu. No, ukoliko netko izrazi interes za spajanje pojedinih ulica, možemo razgovarati i o tome, istaknuo je Horvat. Op insko vije e na sjednici je uz ostale donijelo i odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje komunalne djelatnosti dimnja arskih poslova na podru ju op ine. Taj e posao obavljati akove ki dimnja ar Stjepan Bister, koji je i jedini iskazao interes. Koncesijska naknadu koju e pla ati Op ini iznosi 3.150 kuna mjese no. (vk)
Kraljevec nemaju ništa protiv zajedni kog pro ista a, no ne žele da im propadnu dosadašnji napori. Pro ista op ine Donji Krlajevec u azi je izvedbe, ovih dana završava natje aj za raspisivanje radova. Ukoliko bi se željelo uklju iti i op inu Gori an, trebalo bi preprojektirati cijeli pro ista , a to onda zna i i provesti studije utjecaja na okoliš, što bi sve predugo trajalo, a pitanje je kako bi onda bilo s financiranjem. Zbog toga je u Donjem Kraljevcu odlu eno, a u suradnji s Me imurskim vodama kao nositeljem investicije, da se pro ista gradi samo za op inu Donji
Kraljevec kad su ve osigurana sredstva, a da se op ina Gori an nakon toga može priklju iti bilo kada za nekoliko godina, proširenjem pro ista a. Pitanje pro ista a kanalizacijskih voda za op inu Gori an i nije jednostavno, jer se radi i o pro iš avanju voda i iz Grani nog prijelaza Gori an, pa je prirodnije da pro ista bude usmjeren prema Muri, kažu stru njaci. Tako je pro ista postao dobar razlog za nerazgovor izme u elništva op ina i to tako traje ve nekoliko godina, na zdravlje junaka ove pri e ili onih koji misle da su junaci.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
10
Kroz Međimurje
DEPOLITIZACIJA službenika MUP-a RH na djelu u Gradskom vije u Prelog
Renato Habuš napustio stranku, ali ostao vije nik!? To je tako kad vas “sila natjera“. Naime, u žurbi da zadovoljimo sve uvjete za završetak pregovora za ulazak Hrvatske u EU, kona no je donesen zakon po kojem policijski službenici RH ne mogu biti lanovi stranaka. Na žalost, s ne im što se podrazumijeva ekalo se jako, jako dugo. Jedan od primjera politi ara - policajaca dolazi iz Grada Preloga. Renato Habuš, službenik PU me imurske, bio je aktivni politi ar HNS-a. Ina e je predsjednik MO-a ukovec, a tako er je i preloški gradski vije nik. Iako mu zakon brani biti lanom stranke, o ito ponovno ima “rupa“, pa je Habuš ostao u politici kao nezavisni vije nik. Je li tako nešto dopušteno, nije nam poznato, ali o ito jest, jer u suprotnom više ne bi mogao biti policajac, odnosno morao bi biti preraspore en u neku drugu državnu službu, gdje se može biti i politi ar i državni službenik. Tako je vije nik - policajac u preloškom Gradskom vije u
Renato Habuš izašao iz vladaju eg HNS-a i od sad djeluje kao nezavisni vije nik. Habuš je ina e zaposlen u PU me imurskoj, policijskoj postaji Prelog. HNS je do sad imao šest vije nika, a sad ih ima pet. Na posljednjoj sjednici Habuš je i kao nezavisni vije nik podržao prijedloge HNS-a i koalicijskog partnera HDZ-a. Ina e, kad su politika i državno - lokalna služba u pitanju, ne samo kad su u pitanju policajci, ve svi koji obavljaju službeni ke dužnosti, pravosu e, inspektorat i druge službe - dužnosnici se zaista ne bi trebali (smjeli) baviti politikom, jer jednostavno tako nešto nije poznato u demokratskim sustavima i zapravo vrlo lako mogu do i u sukob interesa. Me utim, za sad takvih odluka, poput onih za službenika MUP-a, RH još uvijek nema, iako bi ih, ako ne zbog EU, onda “zbog sebe samih“ trebali što prije donijeti. (vk, dz)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
DONJI VIDOVEC slavi 785. obljetnicu mjesta
Malo mjesto s bogatom - Prvi se put u pisanom dokumentu na latinskom jeziku spominje 1226. godine pod nazivom “posjed Bistrec“ u vlasništvu velikaša Mutimira (Muterin). Spomenuo je da su na tom podru ju živjeli Kelti, Iliri i Rimljani, dok su Zrinski u šumi Kletnice imali svoj ljetnikovac. Tu su se nekada bavili uzgojem cvije a za dvorove, a razvoj mjesta temeljio se na ispiranju zlata na rijeci Dravi i košaraštvu Ova godina za mještane Donjeg Vidovca u znaku je 785. obljetnice mjesta. Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor, u petak 24. lipnja u Hotelu Gol održana je sve ana sjednica. Sjednicu je vodio pred-
sjednik Vije a Tomislav Horvat. Pozdravljaju i goste, Horvat je napomenuo kako je Donji Vidovec malo mjesto s dugom poviješ u i vrijednim ljudima, koji se zajedno brinu za boljitak mjesta. O dugogodišnjoj povijesti govorio je na elnik Josip Grivec. Donji
Vidovec jedno je od najstarijih naselja u Me imurju. Prvi se put u pisanom dokumentu na latinskom jeziku spominje 1226. godine pod nazivom “posjed Bistrec“, u vlasništvu velikaša Mutimira (Muterin). Spomenuo je da su na tom podru ju živje-
li Kelti, Iliri i Rimljani, dok su Zrinski u šumi Kletnice imali svoj ljetnikovac. Tu su se nekada bavili uzgojem cvije a za dvorove, a razvoj mjesta temeljio se na ispiranju zlata na rijeci Dravi i košaraštvu. Grivec se osvrnuo i na “pogrdni“ naziv mještana
GRADSKO VIJE E Prelog
Ponovno žalbe zbog buke iz LPT-a Tijekom aktualnih pola sata posljednje sjednice Gradskog vije a Prelog, SDP-ov vije nik Dragutin Glavina ml. ponovno se u, kako je rekao, ime stanovnika koji žive u blizini tvornice požalio na “nesnosnu buku koja dolazi iz tvrtke 'LPT' u Prelogu“. Opetovao je kako njemu osobno buka ne smeta, no žale mu se susjedi. Stoga je svog imenjaka i prezimenjaka Glavina zamolio neka nazove “glavnog“, odnosno direktora LPT-a za ovaj dio Europe. - Ovdašnji pogon LPT-a vode doma i ljudi, upoznati su s problemom, no ne poduzimaju ništa i to zabrinjava, naglasio je vije nik. Gradona elnik Glavina kazao je da je ve razgovarao s predstavnicima tvrtke te oni tvrde da je buka u granicama normale. Najavio je da e ih ponovno kontaktirati, a, ako zatreba, naru iti i mjerenje razine buke. HDZ-ovog vije nika Nina Mar etka zanimalo je kako se odvija projekt sanacije županijske ceste Hemuševec - Gori an, ure enje pješa ko - biciklisti ke staze od Hemuševca do Draškovca. - Dio do željezni ke pruge je riješen, a za stazu e se razgovarati s elništvom ŽUC-a, odgovorio je gradona elnik.
Na naplati parkinga Prekom zaradio 37.000 kuna Gradsko vije e usvojilo je izvješ e o obavljanju poslova
naplate parkiranja u 2010. godini na podru ju Grada. Ukupan ostvareni prihod iznosi 366.000 kuna, što predstavlja pad od 2,5% u odnosu na 2009. godinu. Ukupni troškovi naplate parkiranja bili su 319.000 kuna. Djelatnost je ostvarila pozitivan rezultat od 37.000 kuna, a taj novac namijenit e se za obnovu signalizacije, nabavu dodatnih automata te proširenje i nadogradnju m parking sustava, navodi se uz ostalo u izvješ u GKP-a “Prekom“. Tro lano povjerenstvo za rješavanje reklamacija, u koje je kooptiran i predstavnik Udruge potroša a, u prošloj je godini zaprimilo 70 žalbi korisnika. 12 ih je uvaženo, a 58 ocijenjeno neutemeljenima. Prekom do kraja godine s Gradom namjerava i ugovorno riješiti djelatnost naplate parkiranja, odnosno definirati iznos naknade koji e pla ati Gradu. Naplata parkiranja u Prelogu je uvedena 2003. godine.
Dio uzvanika na prigodnoj sve anosti u D. Vidovcu
PROSLAVLJEN Dan op ine Gori an
U o ekivanju po etka tri zna ajna projekta u
Dvije nove ulice Vije nici su prihvatili prijedlog Gradskog povjerenstva za imenovanje dviju novih ulica u Prelogu. U naselju Jug, sjeverna spojna ulica koja se proteže od parka, od zapada prema istoku, dobiva naziv – Ulica dr. Ive Ke keša. Srednja spojna ulica u istom dijelu grada, koja se tako er proteže od smjera zapadu prema istoku, zvat e se Ulica Ivana Glavine. (V.Kelkedi)
Sve ana sjednica povodom Dana op ine Gori an Povodom Dana op ine Gori an u petak je održana sve ana sjednica Op inskog vije a. Na elnik op ine Mario Mohari u svojem je obra anju pobrojio važnije projekte u op ini, kao i želje mještana. - Tri najvažnija projekta koja bi se u narednim godinama trebala ostvariti, a ve dugo ekaju, i to uz pomo sredstava iz europskih ondova EIB III, jesu:
izgradnja školske sportske dvorane, izgradnja ve e industrijske zone kod Grani nog prijelaza Gori an te ure enje rekreacijskog centra. Sama dvorana stajat e oko 17 milijuna kuna i kandidirana je kao projekt EIB-a III. Ure enje zdravstvene ambulante u Gori anu je završeno, a o ekuje se da e tijekom jeseni sti i i drugi lije ni ki tim, barem su takva
obe anja iz Ministarstva zdravstva, rekao je Mohari . - Upravo ovih dana, u utorak, zapo inje ure enje Društvenog doma u Gori anu, za što je Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo 2,5 milijuna kuna, pa e se kona no dobiti prostori za udruge i druge aktivnosti. Županijska uprava za ceste osigurala je pak 200.000 kuna za radove na
ure enju Dravske ulice. Ostvareno je i više manjih hrvatsko ma arskih projekata u suradnji s ma arskim op inama, projekt 'Puna zdela' je završen, a slijedi Festival plesova kre Mure. Mario Mohari posebno je zahvalio na elniku ma arske op ine Serdehelj Ištvanu Tišleru na pomo i pri ostvarivanju projekata, za što je on dobio i poseb-
28. lipnja 2011.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
poviješ u i vrijednim ljudima “vidovskim vokima“. Pokojni vele asni Franjo Balog istraživanjem je zaklju io kako se s tim nazivom treba ponositi jer su se u doba Zrinskih Donjovidov ani borili i branili kao “voki“. Na sve anosti se prisjetio i Domovinskog rata i mještana koji su u njemu sudjelovali i izgubili život. Sve o dugogodišnjoj povijesti naselja zapisano je i zabilježeno u monografiji. Mjesto se razvijalo po prioritetima, a želje i planovi uvijek su ve i od mogu nosti. Na elnik se prisjetio koliko je za mještane zna ila izgradnja školske zgrade, tele onske centrale i pješa ko - biciklisti ke staze uz cijelu Glavnu ulicu. Godinama se etapno ure uje Dom kulture, op ina aktivno sudjeluje u projektima Europske unije, riješeno je pitanje zemljišta za Poduzetni ku zonu, koje je op ini darovala Vlada RH i u kojoj se planira izgradnja energetskog postrojenja. Planova i želja uvijek ima, a ovu se godinu Op ina javila na natje aj Ministarstva regionalnog razvoja za nastavak ure enja Doma kulture i sanaciju nerazvrstanih cesta i Ministarstvu turizma za izgradnju povijesno - pou ne pješa ko - biciklisti ke staze “Zrinski“ i o uvanju tradicije ispiranja zlata. Grivec je ponovno spomenuo toliku o ekivanu decentralizaciju, posebice fiskalnu, jer se samo tako u ova teška vremena mogu razvijati jedinice lokalne samouprave.
bala završiti do lokalnih izbora 2013. godine, a provodi se u tri aze. Prva aza je provedena, u kojoj je organizirano prikupljanje podataka koji su klju ni za procjenu održivosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. U drugoj azi slijedi utvr ivanje kriterija prema kojima e se vidjeti održivost pojedinih jedinica. Re orma bi trebala završiti javnom raspravom, nakon koje treba donijeti zaklju ke na koji e na in Hrvatska biti u budu nosti organizirana. U ovim trenucima važno je zajedništvo svih nas i vi ste nam u Donjem Vidovcu i Me imurju dobar primjer, rekao je Ljubojevi , a svoje je obra anje završio stihovima donjovidovske pjesnikinje Ruže Pokoli : Vidov ani, glave gori, naj se naša pjesma ori!
Slavljeni ka torta za ak 785 godina D. Vidovca
Vidov ani, glave gori, naj se naša pjesma ori! estitara je bilo mnogo. Ispred donjome imurskih op ina i Grada Preloga doma inima se obratio na elnik op ine Sveta Marija Dean Hunjadi. U ime Me imurske županije 785. ro endan estitao je me imurski župan Ivica Perho . - Vi ste dokaz da male op ine mogu dobro unkcionirati, a samo ko-
rektnim odnosima svih struktura mogu se interesi mještana pretvoriti u stvarnost, rekao je župan. Veliku obljetnicu estitala je i saborska zastupnica i glasnogovornica Vlade Sun ana Glavak. - Danas slavimo tri važna doga aja. Europski elnici poduprli su u Bruxellesu završetak pregovora s Hrvatskom do kraja lipnja i potpisivanje pristupnog ugovora do kraja godine, veliku obljetnicu i ro endan Donjeg Vidovca te Dan državnosti, po-
ru ila je Glavak. U ime predsjednice Vlade na sjednici je bio njezin izaslanik Davor Ljubojevi , državni tajnik u Ministarstvu uprave. estitavši mještanima na velikoj obljetnici i bogatoj povijesti, rekao je kako ovdje žive vrijedni i radišni ljudi s kojima se treba ponositi cijela Hrvatska. Osvrnuo se i na pitanje decentralizacije Hrvatske. - Pitanje koje je postavio na elnik Grivec nije neugodno. Re orma decentralizacije zapo ela je i ona bi tre-
nja su dobili: Ivan Pahek, Robert Katanec, mažoretkinje Gori ana i fitness klub, ženski nogometni klub Gori an, KUD Gori an. Župan Ivica Perho estitao je Dan op ine mještanima te napomenuo da su vremena teška i da treba štedjeti gdje se može, te raspolagati onime što se ima i ne ulaziti u pretjerane investicije. On je pohvalio aktivnosti op ine i traganje za sredstvima iz europskih programa, a estitke su uputili i gradona elnik Preloga Dragutin Glavina i drugi. (JŠ)
Grad Prelog nastavio je s nagra ivanjem vrijednih rezultata u enika. Tako je gradona elnik Preloga Dragutin Glavina darovao prijenosno ra unalo Tomislavu Beli u, maturantu Srednje škole Prelog, koji je na državnom natjecanju u Pore u osvojio prvo mjesto iz povijesti i tre e iz geografije. - Sve eš e se doga a da u enici iz malih škola i manjih sredina poput naše osvajaju velike rezultate. Grad nastavlja s praksom da vrijedne rezultate u enika i materijalno nagra uje, kazao je gradona elnik, estitaju i Tomislavu, njegovoj mentorici Tajani Šte ok i ravnatelju Srednje škole Prelog Tomislavu Greguru. Tomislav se upisao na Prirodoslovno - matemati ki akultet u Zagrebu, izme u povijesti i geografije odlu io se za geografiju, a volio bi, kaže, znanstveno se baviti tim podru jem. U slobodno vrijeme Tomislav najradije igra nogomet, a zahvaljuju i svojem talentu ve je zaigrao za seniorski sastav preloške Mladosti. (vk)
Za sedam najboljih ukupno trinaest tisu a kuna
Na elnik op ine Mario Mohari : - Kandidiramo tri velika projekta za EIB III: sportsku dvoranu, industrijsku zonu i rekreacijski centar
Priznanja udrugama za odli an rad U povodu dana op ine Gori an podijeljena su brojna priznanja op ine, najviše priznanja dodijeljeno je lanovima udruga. Za životno djelo priznanja su dobili Stjepan Vraži i Franjo Vargec, a Povelju op ine Antun Tizaj iz Cehovskog društva Gori an. Prizna-
Sve anost je završila rezanjem ro endanske torte, dok je za glazbeni dio bio zadužen akademski glazbenik Martin Srpak, koji je povodom te obljetnice snimio nosa zvuka “785 godina – znate kak je meni lepo dimo dojti“. Na elnik Grivec tom je prigodom zahvalio svima koji uspješno sura uju s op inom, istaknuo je dobru suradnju s prijateljima iz Ma arske i s elnicima susjednih op ina. Zahvalio je i predsjednici Vlade Jadranki Kosor za pokroviteljstvo proslave. (Alen Fuš)
Grad Prelog darovao Tomislavu Beli u prijenosno ra unalo
PRELOŠKI ROTARIJANCI i ovu godinu nagradili uspješne u enike
realizacije u op ini no priznanje. Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo je 150.000 kuna za ure enje biciklisti kih staza u dijelu Gori ana. Potpisano je i osam ugovora s poljoprivrednim proizvo a ima o dugoro nom zakupu 190 hektara državne zemlje. - Još nije riješeno pitanje pro ista a kanalizacijskih voda za Gori an, te još nije postignut dogovor s op inom Donji Kraljevec o tom pitanju, rekao je Mohari , uz napomenu da udruge iz dvije op ine dobro sura uju, a najbolji su primjer lovci koji otvaraju lova ki dom vrijedan više od milijun kuna. U op ini Gori an djeluje 30 udruga gra ana koje donose život mjestu, znatan broj njih veoma je aktivan.
Slavljeni ka torta i promocija nosa a zvuka
NAGRADA za uspjeh odli noga preloškog u enika
Zajedni ka fotografija svih nagra enih
Jedan od najmla ih rotary klubova u Hrvatskoj, onaj preloški, i ovu je godinu nadarenim i uspješnim u enicima, koje su na natje aj rotarijanaca prijavili njihovi razrednici, mentori, odnosno ravnatelji škola, dodijelio godišnje nagrade. Dodjela nagrada uklju uje osnovne i srednje škole koje se nalaze na podru ju djelovanja Rotary cluba Prelog, tj. radi se o školama donjeg Me imurja. Nagrade su financijske, a ukupan je ond bio 13.000 kn. U enici osnovnih škola i sportaši nagra eni su s 2.000 kn, a u enik srednje škole s 3.000 kn. Svakom je u eniku tako er uru ena i plaketa kao dodatno priznanje. Ovogodišnji dobitnici jesu u enik Srednje škole Prelog Tomislav Beli (3.000 kuna), osnovnoškolci Ena Feher i Filip Tisaj (oboje iz OŠ Prelog) te Maja Šupljika iz OŠ Donji Kraljevec. Oni su primili po 2.000 kuna. Iste iznose dobili su i nadareni sportaši: Ines Sraka (Srednja škola Prelog) i Mateja Jambrovi (OŠ Draškovec). Posebno priznanje i prigodan poklon uru en je tako er u enici OŠ Draškovec Martini Kobal. Nov anu nagradu Martina nije dobila budu i da je njen otac lan Rotary kluba, a prema pravilniku Rotary klu-
ba Prelog o dobivanju nagrada - “ lanovi obitelji aktivnih lanova kluba ne mogu dobiti nov ani dio nagrade“. U prigodnom obra anju, aktualni predsjednik Rotary kluba Prelog Ivan Erent istaknuo je kako su izuzetno ponosni što njihova akcija svojim, tre im po redu, održavanjem postaje tradicionalnom, budu i da se radi o generacijama na kojima ostaje budu nost i našeg kraja i naše zemlje. - lanovi kluba smatraju izuzetno važnim da toj nadarenoj djeci svi zajedno pokažemo da iznimno cijenimo njihovu marljivost, trud i izvrsne rezultate koje postižu na županijskim i državnim natjecanjima, jer takav intelektualni potencijal svakako osigurava i prosperitet. Naime, svi su ovi u enici svojim dosadašnjim rezultatima dokazali kako su spremni dugoro no uporno i marljivo raditi u težnji da postignu vrhunska znanja i visoke rezultate, te je nužno i društveno odgovorno da cijela zajednica cijeni i poti e njihovo izrastanje u kompetentne stru njake. Stoga smatramo kako je nagra ivanje ovih talentiranih mladih ljudi društveno potrebno, kompetentno i opravdano, naglasio je Erent. (V. Kelkedi)
12
Kroz Međimurje
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OP INA Podturen proslavila svoj Dan op ine
Imamo sve preduvjete za razvoj turizma! - Ve sam umoran od vas, poru uje oporbi na elnik Mlinari
OP INSKO VIJE E Vratišinec
Skuplji odvoz sme a i grobnih mjesta Na svojoj 12. sjednici Op insko vije e Vratišinec donijelo je odluku, odnosno nove cijene za odvoz sme a, koji poskupljuje za 11 kuna. Cjenovnik je izradio Murs – ekom, koji je koncesionar za skupljanje, odvoz i zbrinjavanje sme a i komunalnog otpada. Za posudu od 120 litara sada e gra ani pla ati 59,60 kuna, a za posudu od 240 litara cijena je 91,55 kuna mjese no. Posebne cijene bit e za dvo lana doma instva, nositelje socijalnih iskaznica te sama ka doma instva. Osim sme a, gra ani e skuplje pla ati grobljanske usluge i naknade. Od sada e naknada za jedno grobno mjesto stajati 100 kuna (ranije 80 kuna), za dvojno 120 kuna (ranije 100 kuna). Kamenoklesari e za sitne popravke na groblju pla ati 200 kuna, a sitni su popravci oni koji stoje do 1.500 kuna.
Lije nik ostaje Vije e je nakon duge rasprave lije nika Ivicu Duki a oslobodilo pla anja najamnine, te e on i dalje biti vratišine ki lije nik, premda je pred sjednicu izgledalo druga ije. Op inski na elnik vije nike je podsjetio da je u ure enje lije ni ke ordinacije uloženo za Op inu ogromnih 370 tisu a kuna te da je doktor i do sada pla ao prenisku cijenu najma (460 kuna mjese no), na što je primjedbu imala i revizija. Za gra ane, odnosno pacijente je najvažnije da dr. Duki ostaje u Vratišincu, a manje im je važno je li to pobjeda vladaju ih ili oporbe. Na elnik Mlinari imao je mnogo muke s oporbom, ali i sa svojim vije nicima, kada se glasovalo o pogodnostima za doktora Duki a. (S. Mesari )
SDP zgrožen poskupljenjima - Neprihvatljivo je da ova koalicija u vrijeme svog mandata grobnu naknadu povisi za sto posto, da voda poskupi dva puta, kao i odvoz sme a, umjesto da uvaju, ako ve nisu i ne znaju pove ati i poboljšati standard ljudi op ine Vratišinec. Oni ga ruše i osiguravaju dobrobit samo sebi. Mi to zovemo neodgovornoš u i neprofesionalnoš u. Smatramo da vije nici vladaju e koalicije ne bi trebali mehanizam koji diže ruke na znak predsjednika Op inskog vije a, ve bi trebali imati više sluha za cjelokupnu situaciju i svojom glavom razmišljati za
dobrobit onih koji su ih birali. Vjerujemo da u tom slu aju razni dodatni nameti ne bi bili izglasovani. Opozicija, kao i svaki vije nik, po op inskom Poslovniku i Statutu ima pravo znati, ima pravo predlagati, ima pravo dobiti odgovor na svako postavljeno pitanje. No, to nije tako u Op ini Vratišinec jer za na elnika Zdravka Mlinari a njegov rad je poslovna tajna, a Op ina njegova privatna tvrtka, na što ukazuju njegovi postupci i ponašanje, stoji u priop enju koje u ime Kluba vije nika SDPa op ine Vratišinec potpisuje Biserka Tarandek.
Vije nica Biserka Tarandek kaže da Mlinari Op inu vodi kao privatnu tvrtku
Na blagdan Tijelova op ina Podturen proslavila je svoj Dan op ine, a program je zapo eo op inskim ribi kim kupom na ribnjaku u Novakovcu. U 10 sati je bila sveta misa i potom tijelovska procesija kroz naselje. Kod kova nice u Podturnu otvoren je, odnosno adaptirani mlin iz 1922. godine, koji je u rad pustio op inski vije nik Stjepan Murkovi . - Imamo mlin, ribarsku ku icu, kova nicu, skelu i imamo istu Muru, koja e izgradnjom pro ista a biti još bistrija. Sve su to preduvjeti za razvoj turizma, naglasio je Lepen. U sportskoj dvorani održan je prigodan kulturno - umjetni ki program, te sve ana sjednica Op inskog vije a. Sve uzvanike, goste i gra ane pozdravio je Vjenceslav Hranilovi , predsjednik Op inskog vije a, koji je naglasio kako op ina svoj 19. ro endan slavi bogatija za mnoge stvari, a posebno je istaknuo skrb za djecu, u enike i studente. O aktualnostima u op ini te razvojnim mogu nostima i planovima govorio je op inski na elnik Josip Lepen. Lepen je naglasio da je u komunalnu in-
Udruge su izložile kola e, sokove, poga e …
Josip Lepen najavljuje okretanje k turizmu
frastrukturu uloženo nekoliko milijuna kuna i da e tako biti i dalje, na emu treba zahvaliti hrvatskoj Vladi, ministarstvima, Me imurskoj županiji, ali i dobroj i mudroj politici op inske vlasti. Po završetku druženja, na kojem su se s kola ima, poga ama i sokovima te ru nim radovima predstavile brojne udruge, odigrana je prijateljska nogometna utakmica izme u reprezentacija op ine Podturen i Grada Mursko Središ e. Svim doga anjima, a posebno otvorenju mlina, nazo io je velik broj ljudi. (S. Mesari )
OP INA ŠTRIGOVA
Opomene i ovrhe za neplatiše grobne naknade - Dobro nam je došlo dvjesto tisu a kuna od Ministarstva ruralnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje emo potrošiti za isplatu obveza prema izvo a ima radova na mrtva nici, jer je to više od polovice duga, rekao je vije nicima na elnik op ine Štrigova Stanislav Rebernik. Napomenuo je da isplata, odnosno otplata dugovanja ide prema planu, te da ostaje u ovoj fazi za platiti oko 100 tisu a kuna. Op ina Štrigova šalje opomene neplatišama, a, ne reagiraju li oni pozitivno, uslijedit e ovrhe. - Svi oni koji
su dužni za mrtva nicu, ali i za druge stvari, ne e mo i dobiti nikakve potvrde ni bilo koju uslugu dok ne plate dugovanje, naglašava na elnik, dodaju i kako e za siromašne biti razumijevanja, ali svi ostali moraju platiti što su dužni. Ovog trenutka mrtva nica služi svrsi, a nabavljena je i rashladna vitrina za pokojnika, te drugi potreban inventar. S ure enjem okoliša malo e se pri ekati. To malo zna i: kada bude novca, onda kre e ure enje okoliša, koji, treba priznati, ni sada nije tako loš. (S. Mesari )
Gdje je dona elnik Požgan Dulje vrijeme sjednicama Op inskog vije a nije nazo an zamjenik op inskog na elnika Augustin Požgan. Gdje je i što je s Požganom, na prošloj je sjednici pitao vije nik Dušan Rebernik, ali pita se i javnost. - Augustin Požgan više se ne e vratiti u Op inu, ponajprije zbog osobnih, a i supruginih zdravstvenih tegoba. Da se nije dogodila bolest, Požgan bi vjerojatno obnašao
svoju dužnost na nama ponekad prihvatljiv na in, a ponekad neprihvatljiv, pojašnjava na elnik Stanislav Rebernik. Novi dona elnik ne može se instalirati ili imenovati iz razloga što je Požgan na prošlim izborima izabran direktno kao zamjenik na elnika. Bili bi potrebni novi izbori, a to si Op ina zbog novca ne može dopustiti, pa sada Rebernik radi i za dona elnika. (sm)
OP INA Sveti Juraj na Bregu
“Grlica” odlazi iz Lopatinca Lopatinec ostaje bez dugogodišnjeg Dje jeg vrti a "Grlica", ija se vlasnica nije prijavila na natje aj koji je zakonski raspisala Op ina Sveti Juraj na Bregu. Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi kaže kako su takvim postupkom vlasnice iznena eni, no ubrzo su krenuli u potragu za ustanovom koja e imati vrti u Lopatincu. To nije, na natje aj su se javili Dje ji vrti "Žibeki" iz Brezja i Dje ji vrti "Zipka" iz Gornjeg Mihaljevca. Op insko povjerenstvo razmotrilo je obje zamolbe i odlu ilo se za "Zipku", koja e s radom zapo eti prvih srpanjskih dana. (S. Mesari )
Uskoro u vrti ke prostorije dolazi “Zipka”
28. lipnja 2011.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SPUST murskih ladji zaokružio broj sudionika
Rekordan broj prijava i zanimljivi programi
Kao zlato je žuta i suha ova “kuruzna melja”
Zlevanjke iz “Pavlekove kuruzne melje”
OTVOREN Stari mlin u Podturnu
“Pavlekova kuruzna melja” kak zlato žuta Kod Stare kova nice uz rijeku Muru u Podturnu u etvrtak je otvoren i u rad pušten Stari mlin, koji ima preko 100 godina, a najbolje dane bilježio je od 1922. do 1985. godine. Mlin je u pogon pustio Stjepan Murkovi , op inski vije nik i poznavatelj obitelji Pavla Horvata, nekada nadaleko poznatoga podturenskog mlinara, od kojeg je Op ina Podturen otkupila mlin, a upravo ga je Murkovi sanirao i adaptirao te on danas melje kao nekada. - Ovaj je mlin dugo radio na Muri, gdje ga je pokretala voda, a kada je vlasnik ostario i kada je Podturen imao elektri nu struju, on je preseljen na doma instvo. Mlinar Pavao Horvat svaki je tjedan u sela donjeg Me imurja odvozio svježe kukuruzno brašno, a doma se vra ao s kukuruzom, dakle, mijenjao je brašno za kukuruz. Bila je to najbolja 'kuruzna melja' u Podturnu i okolici, jer Pavel je bio majstor nad majstorima, kaže Hranilovi , koji se tako er razumije u mlinarstvo i bit e vode i ovjek
Ovogodišnji tradicionalni Spust murskih ladji održat e se 9. i 10. srpnja, a ve ovog trenutka zaklju ena je lista sudionika. Branko Polanec, idejni za etnik i prvi ovjek Organizacijskog odbora ove ugledne me unarodne priredbe koja okuplja sudionike iz etiri susjedne države, kaže kako jednostavno više nema mjesta za sudjelovanje i moli sve koji žele sudjelovati u spustu, a nisu se do sada prijavili, neka odustanu od zahtjeva, jer sigurno je da ih se ne e primiti.
Ogroman interes Samo iz Hrvatske i Ma arske prijavljeno je ak 40 ladji, što je rekord nad rekordima, a dvostruko ih je više iz Austrije i Slovenije, što jam i pravi spektakl drugoga srpanjskog
vikenda od Murecka do Dekanovca.
Za posjetitelje pak je program zaista zanimljiv. Tako e u subotu 9. srpnja u Žabniku od 20 sati zapo eti veliki zabavni program za sudionike i posjetitelje i biti ozna en kraj prvog dana spusta. U nedjelju 10. srpnja sve ani do ek i druženje bit e oko 11 sati u Murskom Središ u, a potom i u mjestima prema Dekanovcu. Zanimljiv program predvi en je na trome i na uš u rijeke Kerke (Krka), gdje se ona ulijeva u Muru. Završetak dvodnevnih doga anja bit e u Dekanovcu od 17 sati, uz bogat kulturno umjetni ki i zabavni program, onakav kakav su Dekanov ani prire ivali proteklih godina. (S. Mesari )
Murkovi u rad pušta Stari mlin
Mnoštvo ljudi na otvorenju nove turisti ke destinacije
mlina kada on postane dio turisti ke ponude te kada bude preseljen na Muru. No, sada svaku subotu ljudi mogu dovesti kukuruz i Murkovi e ga samljeti u frišku "kuruznu melju". Ovom prigodom Op ina Podturen spakirala je tristotinjak prigodnih paketa kukuruznog brašna pod nazivom "Kuruzna melja Pavlek", po imenu Pavla Horvata, na kojeg e sada podsje ati obnovljeni op inski mlin. Sve anost otvorenja obavljena je uz neizostavne bandiste iz Limene glazbe Dekanovec te "kuruzne zlevanjke" iz Pavlekove melje. (Stjepan Mesari )
Ove godine vlada nevjerojatno veliki interes za sudjelovanje u ovoj sve zna ajnijoj rekreativno-turisti koj manifestaciji
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
U SKLOPU MESAP-a održana izložba konja
Sedamnaest ljepotana i ljepotica izvornoga me imurskog grla Udruga uzgajiva a me imurskog konja "Me imurec" zadnji je dan 13. sajma poduzetništva "MESAP 2011." na sto arskom prostoru organizirala izložbu me imurskog konja, na kojoj je predstavljeno sedamnaest grla
ždrjebadi, kobila, konja i pastuha. Bila je to najve a i najljepša izložba konja ikada do sada održana u Me imurju, i samo je loše vrijeme kumovalo što nije mogla biti održana promenada ljepotana, kakvih je vrlo malo i o kojima
brine udruga na elu s predsjednikom Marijanom Bel i em. Svaki konj, kobila i ždrijebe na svoj su na in lijepi, no šampion ljepote bez premca je bio Sivi, pastuh koji se nalazi na farmi u Oporovcu, a vlasništvo je dr. sc. Antuna Kosteli a iz Zagreba. Sivi je star šest godina i samo mu nekoliko kilograma nedostaje do jedne tone. Sivi, osim što je ljepotan, odli an je plodnik i otac sve registrirane me imurske konjske mladun adi. Ovom izložbom, koju je razgledao velik broj ljudi, uzgajiva i konja spasili su sto ni sajam koji je osiromašen neodržavanjem izložbe stoke, svinja, ovaca i koza.
Uzgajiva i ne e dopustiti da konj nestane ongor, sme i ljepotan, u vlasništvu je Vladimira Belovi a iz Totovca
Majka Lasta i k erka Luna, Danijela Petkovi a iz Štrukovca
Svoja grla na izložbi su predstavili Danijel Petkovi iz Štrukovca, Josip Hren iz Pribislavca, Dražen Topli anec iz Totovca, Ivanka Novak iz Malog Mihaljevca, Ana Štefan iz Preloga, Drago Vuruši iz Ivanovca, Mario Vranovi iz Gardinovca, Antun Kosteli iz Oporovca, odnosno Zagreba i Vlado Vrši iz Hlapi ine, Mladen Novak iz Preloga i Vladimir Belovi iz Totovca. Pohvalno je što je bilo izloženo mnogo mladih grla, te što su pojedine kobile bre e, što je jamstvo da me imurski konj zasigurno ne e nestati iz naših staja. Kona no, svi vlasnici do jednoga kažu da ne e dozvoliti da me imurski konj nestane, premda su svjesni da puno toga ovisi i
Pastuh Sivi otac je sve trenutne mladun adi me imurskog konja
o novcu. Struka i volja za uzgojem postoje, pa treba povjerovati da e svi oni koji trebaju brinuti o sto arstvu prepoznati projekt koji vodi Udruga uzgajiva a me imurskog konja "Me imurec", kako se više ne bi ponovilo da za izvorno me imursko grlo papire i druge stvari treba tražiti u susjednim državama. (Stjepan Mesari )
Me imurski konj Me imurski konj nastao je križanjem doma ih kobila, koje su u sebi imale primjese angloarapske krvi, s nori kim pastusima u samom po etku uzgoja. Ranozrela je pasmina, vrste konstrukcije, dobrog zdravlja i dugovje nosti. Posje-
duje uravnotežen karakter te izraženu volju i upornost u radu. Uglavnom se hrani sijenom, zobi, kukuruzom i je mom te ispašom. Danas živi u Ma arskoj i Hrvatskoj i procjenjuje se da ih je svega tridesetak registriranih pri HSC-u. (sm)
AKOVE KI PLAC
Borovnice šezdeset kuna Kako je u srijedu bio državni praznik, nisu radili ni akove ki sajam ni akove ki plac, pa smo stoga plac obišli u danima me u blagdanima. Ponuda je sjajna, a roba dobra. Kupaca je bilo jako puno, a došli su se opskrbiti vo em i povr em te drugim proizvodima potrebnima za spremanje jela. Najviše se tražio i prodavao
paradajz, zatim mahune, krastavci, mladi luk, mladi krumpir, trešnje, višnje i maline. Dobro se prodavao svježi kravlji sir, kao i med. Nezadovoljni nisu bili ni cvje ari, jer njihove prelijepe sabljice i ljiljani lako su pronašli kupce. Prodavalo se i južno vo e, osobito grož e, banane i kivi, te smokve i ananas. (S. Mesari , S. Obadi )
Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca za publiku je uzjahala Ri ku, a mali Grom je sin Sivog
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mahune - krastavci - paradajz - mladi krumpir - mladi luk - borovnice - ribizl - breskve - sabljica - kravlji sir
14 kn/kg 6 kn/kg 8 kn/kg 4 kn/kg 5 kn/pušlek 60 kn/kg 20 kn/kg 14 kn/kg 8 kn/kom 20 kn/gruda
28. lipnja 2011.
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Mala ukrasna trešnja Prunusi su rod listopadnoga, rje e vazdazelenog drve a i grmlja iz porodice ružovki. Obuhva a dvjestotinjak vrsta umjerenog podru ja. Listovi su im spiralni, po obodu nazubljeni (rje e cijeli), na peteljci koja esto nosi žljezdice. Cvjetovi su im peterodijelni, potpuni, pojedina ni ili u cvastima, prašnika je više a tu ak od jedne karpele. Plod im je jednosjemena koštunica, okruglasta ili nešto plosnata, sa so nim ili manje-više suhim mezokarpom. U ovaj vam rod spada puno vrlo ukusnih vo aka naših omiljenih. Prunusi su trešnje, višnje, šljive, breskve, marelice, bademi, sremza i trnina. Te emo vrste za zabavu ostavit vo arima, nije da ih mi ne volimo ali ako se o njima raspri amo ne ostaje nam mjesta za ukrasne prunuse. Prunus serrulata 'Kanzan', kod nas je poznata kao japanska trešnja. To je srednje veliko listopadno, cvatu e stablo koje može dose i 8-10 m visine i 5-8 m širine. U mladosti ima uspravnu krošnju a kasnije nešto rašireniju. U prolje e (svibanj) je stablo krcato se prekrasnim dvostrukim (4 cm promjera), rozastim cvijetovima koji se otvaraju nešto ranije od listova ili istovremeno kad i listovi. Listovi su u po etku bron ane boje a kasnije tamnozelene, jajolikog su oblika i nazubljenog ruba. Cvijetovi su sterilni
i ne stvara se plod. Ima jaki korijenov sustav. Liš e u jesen poprima krasne žuto – naran asto – crvene tonove. Može podnijeti djelomi nu sjenu ali najbolje uspijeva na sun anim položajima. Najviše voli karbonatna, dobro drenirana i vlažna tla pjeskovito - ilovaste strukture. Podnosi širok raspon pH vrijednosti tla od 4.5 to 7.5 . Dobro podnosi i niske temperature te gradske uvjete. U Japanu je trešnja jedna od najcjenjenijih biljnih vrsta, a o ljepoti njenih cvjetova dovoljno govori stara japanska izreka koja kaže: „Možda jedan cijeli život nije dovoljan da se prona e idealan trešnjin cvijet?!“. Ima atraktivne boje liš a od bron ane u prolje e , tamno zelene u ljeto, pa do žute u jesen. Sadi se pojedina no ili u grupama. Prunus serrulata 'Royal Burgundy', je kultivar japanske trešnje formom i na inom rasta jako sli an kultivaru 'Kanzan'. Jedine morfološke razlike su što ovaj kultivar razvija listove koji su crvenkaste boje (Burgundy = Burgundac crveno vino) i cvjetovi su nešto ja ih ruži astih tonova. Uvjeti uzgoja su kao i za 'Kanzanicu' uz napomenu da 'Royal Burgundi' raste nešto sporije. Lijepi pozdravi iz IVE!
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-
bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-
VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC
Ljeto je ,idemo na put! Spakirali ste stvari, djeca nestrpljivo ekaju trenutak kad e se ve kona no krenuti, a Vaš najbolji prijatelj u nedoumici gleda što se to doga a, kuda se to sprema njegov „ opor“. Misli: „pa ne e me valjda ostaviti da SAM uvam ku u!“ Veselo skaku e oko vaših nogu, traži pažnju, umiljava se, idem i ja s vama! Dakako i za njega je to iznena enje i uzbu enje, ide na put. Kako ga morate pripremiti? Nekoliko prakti nih savjeta. Odlu ili ste, dakle, psa povesti sa sobom na ljetovanje. Odlu ili ste svoju ma ku odvesti do novog odredišta. Ako ste vozili psa ili ma ku u svom automobilu znat ete kako se osje a u vožnji, da li mu je to ugodno ili neugodno, da li povra a ili ne, da li je uznemirena. Ako niste, sad je vrijeme da to u inite prije puta kako bi znali kako se osje a vaša životinjica u vožnji. Ako su jako uznemirene, ako im je jako zlo,ako povra aju bilo bi dobro oti i do veterinara i posavjetovati se što u initi. Postoje preparati koji umanjuju nelagodu i stres u vožnji. Kona no ste krenuli, žuri vam se do i im prije do odredišta. To odmah zaboravite. Vašeg najboljeg prijatelja ne impresioniraju performanse vašeg automobila ni-
ti vaše veli anstvene voza ke sposobnosti. On zahtjeva panoramsku vožnju sa stankama, svaka 2-3 sata, po mogu nosti u hladu, laganom šetnjicom uz prekrasan krajobraz naše domovine i uvijek na povodniku, kao što nas impresioniraju ljepote prirode tako i vašeg najboljeg prijatelja zanimaju novi mirisi, novi zvukovi, nove boje i ode on u istraživanje, zato uvijek povodnik. To je trenutak kad im treba ponuditi i malo vode, hranu ne, osim ako je put izuzetno duga ak. Ma ka primjerice mora jesti svakih 6 sati, pas ne. Nije pametno voziti psa tako da mu viri glava iz automobila, može mu nešto uletjeti i ozlijediti oko, a gotovo sigurno slijedi upala konjuktiva oka, ako ne i samog oka. Najbolje je ipak krenuti u ranu zoru,ili pak u smiraj dana. Životinje su izuzetno osjetljive na vru inu, bez obzira na klimu u automobilu, pasmine pasa i ma aka sa kratkom njuškom (pr.Buldog, Pekinezer, Lhasa Apso, perzijska ma aka) zahtijevaju stalnu kontrolu tijekom vožnje. Ne zaboravite njima nije prirodno voziti se. Otišli ste na kavu, osvježiti se. NIKAKO I NIKADA ne ostavljajte svog najboljeg prijatelja u automobilu niti u hladu, a kamoli na suncu. U automobilu koji stoji
na suncu temperatura u unutrašnjosti u nekoliko minuta dostigne i 60 stupnjeva celzijusa. U hladu sun eve zrake dopiru do automobila, a i ono što je hlad može u nekoliko desetaka minuta postati pe nica, nažalost, sa smrtnim ishodom. Stigli ste na odmor, vrijeme je za šetnju do omiljene plaže, sun ano je, uzeli ste faktor 50, a Vaš ljubimac onako dlakav, stoji ispod plamte e zvijezde i pita se što u ja ovdje. Voda slana, puno ljudi, buka, nemaš se gdje skriti. Ajmo se zabavljati. Jurimo simo tamo, lajemo, ljudi nas prijekorno gledaju, a meni je baš dobro, otresao sam se na tu em ru niku, htio sam se igrati s malom bebom i tu nastaju problemi. Nažalost, ne vole svi ljudi pse, ne vole se kupati sa psima, i onda da biste izbjegli sva u i neprijatnosti, skrušeno posjednete psa uz sebe. Vjerujte mi, sun anicu e dobiti u vidu, odmah. Zato ga nemojte voditi na plažu kad je prevru e ili neka to bude kratko, radije neka bude negdje u hladu, gdje se može osvježiti ne smetaju i nikome, a kad stigne predve erje nema ljepšeg nego sa svojim najboljim prijateljem prošetati uz more pa neka se kupa i veseli koliko god to želi, to je ugodan dio dana za njega, ali i za Vas. Nakon kupanja i završetka dnevnih aktivnosti isperite ga i okupajte u slatkoj vodi. To inite svaki dan. Uvijek neka psi, ali i ma ke imaju identi ikacijske plo ice, neka
imaju mikro ip, ako idete van granica domovine sa Vašim najboljim prijateljem, morate imati uza sebe njegovu zdravstvenu knjižicu, kod veterinara uzmete me unarodni certi ikat o zdravlju, redovito ga vakcinirajte i sretno putujte. Da još jedno, ne manje važno, pse obavezno vežite posebnim uzicama za sjedalo vašeg automobila,a ma ke obavezno držite u transportnim kutijama,dosta je tek trenutak nepažnje i mogu nastati velike tragedije. Ako malo pripazite i razmislite o ovo malo savjeta koje sam Vam dao, siguran sam da e Vam vikend ili godišnji odmor ostati u dobrom sje anju. I SRETAN PUT Miljenko Cmre ak DVM Specijalizirana ambulanta za ku ne ljubimce Veterinarska stanica akovec
16
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
IZNENADNA smrt Vinka Lisjaka, akove kog glumca, redatelja, kulturnog djelatnika, publicista i novinara
Napustio nas je jedan od me imurskih “kulturnjak U akovcu je 23. lipnja iznenada preminuo poznati kazališni i filmski glumac Vinko Lisjak, organizator, redatelj i kulturni djelatnik. Ro en je u Legradu 8. sije nja 1928. Pu ku školu završio je u Prelogu, a u iteljsku školu godine 1948. u akovcu, gdje aktivno glumi u vrijeme Nikole Pavi a. Godine 1952. u Zagrebu završava gluma ku školu. Kao glumac djelovao je u Karlovcu, Osijeku, Tuzli, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, gdje je bio nositelj brojnih uloga hrvatske i europske dramske literature.
Više od trideset godina profesionalnog rada u akovcu Od 1958. djeluje u akovcu najprije kao ravnatelj Narodnog sveu ilišta, a nakon toga kao ravnatelj Kino poduze a, sve do odlaska u mirovinu 1989. godine. Bio je organizator mnogih kazališnih
scena, tribina ( akovec etvrtkom), te mnogih drugih mani estacija u gradu akovcu. Ostvario je velik broj uloga u hrvatskom filmu i kazalištu, a mnogi ga pamte po kratkoj ali prepoznatljivoj ulozi u poznatoj seriji “Gruntov ani” i po kazališnoj ulozi u “Glembajevima” Miroslava Krleže. Ostvario je preko stotinu uloga u kazalištu, filmu i televiziji. Zahvaljuju i njemu, kao i piscima koji su se okupljali oko Matice hrvatske, akovec je postao hrvatsko pokrajinsko kulturno središte. Bavio se i novinarstvom i publicistikom, objavljuju i lanke u brojnim listovima i asopisima, a nerijetko su to bili pravi eseji. Objavljivao je u listovima Kazališni vjesnik, Karlova ki tjednik, Ve ernji list, Telegram, Me imurje, Varaždinski vjesnik, Varaždinski tjednik, Pika , Kulturni radnik, Me imurski kolendar i drugima. Sam je uredio i tiskao tri broja Naših dostignu a
(1958. - 1960.), a etvrti broj u potpunosti je posvetio književniku Milivoju Slavi eku i 50. obljetnici njegova rada. Napisao je i više knjiga, a najzna ajnija je “Izvorišta i tokovi”, u kojoj opisuje kulturni, društveni i zabavni život akovca te suvremenike u dvadesetom stolje u, te knjigu igrokaza za djecu “Pet igrokaza za djecu”, 1978. godine, kao i “Igramo se kazališta” za djecu. Kazališni i filmski glumac Vinko Lisjak sahranjen je u petak 24. lipnja na groblju u Prelogu, a od njega su se oprostili ravnatelj Centra za kulturu akovec Ladislav Varga, zamjenik gradona elnika Grada Preloga Ljubomir Kolarek, Dejan Buva u ime Zajednice KUD-a i HKUD-ova Me imurja, Zlata Novak u ime prijatelja, te Jagoda Kralj Novak, glumica i suradnica u HNK-u Varaždin, župnik Antun Hoblaj te brojni štovatelji i prijatelji. (JŠ, SO)
Njegov “ ” traje pune 42 godine Legendarni glumac i poznati kulturni djelatnik Vinko Lisjak pokrenuo je Tribinu akovec etvrtkom 1969. godine uz brojne druge priredbe. Programsku koncepciju jedne od najstarijih mani estacija te vrste u našoj državi ine predstave svih hrvatskih kazališnih ku a. Tribina , kako je akov ani od milja nazivaju, imala je promociju predstavom “Hipohondrijakuš”, koju je izvelo Narodno kazalište “August Cesarec” iz Varaždina. Tijekom godina daske akove kog Centra za kulturu ugostile su poznata gluma ka imena, Fabijan Šovagovi , Ena Begovi , Relja Baši , Rade Šerbedžija, Mira Furlan, Boris Dvornik samo su neka od njih. Na tribini su, osim doma ih, gostovala i kazališta iz preko trideset država svijeta. Tribina je odmah osvojila publiku, a ta neraskidiva veza traje i danas. Tribina , kako kažu, jedna je od dvije - tri stvari koja akovec ini akovcom. Osim brojnih predstava, publici se predstavila i plejada najeminentnijih doma ih i stranih glazbenih umjetnika, a premijere su doživjeli gotovo svi hrvatski filmovi. (JŠ)
“ uvajte mi Prelog”
Scena iz epizode “Jelen”. Na slici slijeva: Vinko Lisjak kao lugar Laci Bohmec, ani Šegina kao direktor kombinata, Lujo Gerovac kao direktor banke i Ivan Lovri ek
NAŠ POSLJEDNJI INTERVJU s Vinkom Lisjakom održan je tijekom nedavnog emitiranja kultne humoristi ne serije “Gruntov ani“
Varaždinski HNK bio je okosnica gluma ke ekipe, pa je tako i on dobio priliku Povodom smrti jednog od najve ih akove kih kulturnjaka svih vremena, donosimo izvadak posljednjeg razgovora koji smo vodili s Vinkom Lisjakom, a povodom nedavnog emitiranja humoristi ne serije “Gruntov ani“, koja je usprkos godinama koje su iza nje potukla sve rekorde gledanosti. Iako je emitirana po deveti put, kultna TV serija “Gruntov ani” i danas je veoma privla na za televizijske gledatelje, a likovi Dudeka i Regice, Presvetlog i Cinobera postali su svevremeni. Ovo je još jedan dokaz da gledatelje nije mogu e prevariti i da oni znaju cijeniti kvalitetu, ali i svojevrsna kritika doma oj televiziji koja snima nedovoljno dramskih serija.
Vinko Lisjak kao Laci Bohmec Prvi put je serija, koja ima deset epizoda, emitirana 1975. godine, a tadašnji gledatelji okupljali su se kod susjeda koji su imali televizore. Gluma ka ekipa sastavljena je od pedesetak glumaca iz Zagreba i Varaždina. U epizodi “Jelen”, jednog od likova,
lugara Lacija Bohmeca, glumi i poznati akove ki glumac Vinko Lisjak, kojeg smo zamolili da se prisjeti nekih detalja oko snimanja serije. To nije bilo jednostavno, prošlo je od tih dana preko 35 godina. On o seriji “Gruntov ani” kaže: - Krešo Golik, naš sigurno najbolji filmski režiser (snimio je i naš najbolji film ‘Tko pjeva, zlo ne misli’), pripremao je seriju ‘Gruntov ani’ zajedno sa scenaristom Mladenom Kerstnerom više godina. Samo snimanje bilo je kratko, oko tri mjeseca. U seriji je najviše glumaca bilo iz HNK-a Varaždin, što je i razumljivo, zbog kajkavskog jezika. U to vrijeme Tomislav Lipljin prevodi Shakespeareove drame na kajkavski, a igrali smo i rancuske arse na kajkavskom, tako, na primjer, ‘Bogi Iva ’. Malo je poznato da su jedno vrijeme u Varaždinu u kazalištu glumili: Smiljka Bencet, Regica iz serije, Martin Sagner kao Dudek, Marija Geml koja glumi Katu Ožbolt, Tomislav Lipljin kao Fer i, Zvonimir Torjanac kao Lugar Pišta i ja kao Laci Bohmec. Glumac Mladen Šerment bio je
lan ‘Gavele’ u Zagrebu, kao i Zvonimir Feren i , koji je glumio teteca Cinobera. Kad je serija ‘Gruntov ani’ prvi put emitirana 1975. godine, okupila se cijela moja obitelj kod televizora, djeca su bila mala. To mi je bila prva televizijska uloga. Gledali smo seriju, a ljudi su me na ulici zaustavljali i estitali. Zanimljivo je da je tako i danas, ljudi me prepoznaju na ulici i estitaju mi na seriji, iako moja uloga nije velika. Na žalost, ve ina glumaca iz serije ‘Gruntov ani’ ve je umrla, malo nas je me u živima. Puno je vremena prošlo. Možda bi likove iz serije i samo mjesto snimanja serije trebalo obilježiti na neki na in, to može postati turisti ka atrakcija u Podravini, ali i u našem kraju, kazao je i poru io na kraju razgovora Vinko Lisjak. Na žalost, od prošle srijede nema više me u živima ni našeg Vinka. Vinka emo pamtiti kao sjajnog ovjeka, a lik kojeg je ovjekovje io u toj seriji Laci Bohnec ostat e vje no u seriji koja e se sigurno još bezbroj puta emitirati na HTV-u. (J. Šimunko)
Vinko Lisjak esto je gostovao u Prelogu, koji je uz akovec posebno volio kao grad svojeg djetinjstva. Bio je oduševljen brojnim kulturnim doga anjima u Prelogu. Njegovi zadnji nastupi zbili su se ovu godinu u Cirkovljanu, prigodom otvorenja trga uz crkvu Svetog Lovre i spomenika Zrinskima, te prije nekoliko tjedana u Prelogu, prigodom predstavljanja zbirke pjesama Ljubice Fleten “Srebrni snovi”. Na zadnjem susretu s njim u uredništvu “Me imurskih novina” prije deset dana posebno je bio oduševljen brojnoš u i kvalitetom kulturnih doga anja u Prelogu, rekavši da takvu atmos eru danas nema ni akovec. Odlaze i iz uredništva, rekao je: “ uvajte mi Prelog”. Bio je to zadnji naš susret. (JŠ)
Od kolege glumca oprostila se i Jagoda Kralj Novak
IN MEMO
28. lipnja 2011.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”
d najve ih aka” ka”
Dodijeljene etiri pomo i u iznosu od petnaest tisu a kuna
Obitelj Vinka Lisjaka kraj njegovog odra na preloškom groblju
Vinko Lisjak ostvario je preko stotinu uloga u kazalištu, filmu i televiziji, bio je jedan od najagilnijih kulturnih radnika u Me imurju posljednjih pedeset godina …
ORIAM Vinko Lisjak (1928.-2011.)
LADISLAV VARGA, direktor Centra za kulturu akovec
Budu i kroni ari ne e mo i zaobi i njegovo ime - Vinko Lisjak ostvario je zna ajne uloge u teatru, koji mu je uz ilm i likovnu umjetnost te glazbu najve a ljubav, ali želio je probuditi i kazališnu amatersku scenu. To uspješno ostvaruje s mla ima i najmla ima. Kao redatelj kazališne scene uo ava nedostatak dramskih tekstova za najmla e, pa se uz redateljski rad okušao i kao autor igrokaza za djecu, a njegova zbirka dje jih igrokaza poštuje suvremene zakonitosti dje jeg teatra i njegove psihološke i teatrološke odrednice. S mladom amaterskom skupinom pokre e i humoristi ku amatersku scenu ‘Pika ’. Bila je to mješavina Cabareta i humoristi kog teatra, odli no primljena od publike. Kao dugogodišnji tajnik kulturno - prosvjetnog vije a tadašnje op ine akovec, brine o amaterskoj sceni cijelog Me imurja, a posebnu pozornost posve uje oživljavanju rada Selja kih sloga, ali i obilježavanju zna ajnih obljetnica naših nestora kulture: Kalmana Mesari a, Luje Bezeredija, Nikole Pavi a, Ladislava Kralja Me imurca, Vinka Žganca, Milivoja Slavi eka, Jože Horvata ... Vrstan je organizator kulturnih doga anja i promotor doma eg ilma. U Vinkovoj organizaciji godinama se održavaju premijere doma eg ilma, uz gostovanje redatelja, glumaca i drugih autora ilma. Traži se karta više za ilmske premijere, a tisak proglašava akovec regionalnim ilmskim centrom. Neki budu i kroni ar ne e mo i zaobi i ime Vinka Lisjaka jer kulturna doga anja, tako, na primjer, tribina ili MMM “Josip Štolcer Slavenski“, iji je on idejni za etnik, traju desetlje ima i prepoznatljiva su u cijeloj Hrvatskoj te su dobrano zakora ila u 21. stolje e. Vinko Lisjak bio je ovjek nepresušnih ideja, vedrog duha i rijetke sposobnosti da okupi istomišljenike i u timskom radu ostvari zamišljeno. Brojni glumci i književnici odali su mu priznanje za njegov rad, a Me imurje ga je nagradilo nagradom ‘Zrinski’, rekao je uz ostalo Ladislav Varga. (JŠ;SO)
Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” na sjednici održanoj 15. lipnja dodijelio je 4 pomo i u iznosu od 15 tisu a kuna. Pomo i su dodijeljene djetetu iz Strahoninca u iznosu od 1.000 kuna za specijalnu prehranu, podnositeljici zahtjeva iz Kotoribe za kupnju lijeka u iznosu od 3.600 kuna, podnositelju zahtjeva iz Pretetinca za bolni ku medicinsku rehabilitaciju u iznosu od 6.000 kuna i djetetu iz Nedeliš a za troškove terapeutskog jahanja u iznosu od 4.000 kuna. Ukupno je u ovoj godini dodijeljeno 60.000 kuna pomo i, te Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti zahvaljuje svima koji pomažu rad Zaklade te i dalje poziva gra ane, tvrtke, ustanove, udruge, op ine i gradove da uplatom lanarine ili donacije omogu e da i dalje mogu pomagati bolesnima onim lijekovima i terapijama koji im pomažu u lije enju, a nisu na listi Fonda zdravstva. Mnogima je u Me imurju na taj na in produžen život ili pove ana kvaliteta života. (BMO)
HRVATSKI rotarijanci
Dobili svoj distrikt Lijepom sve anoš u, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike dr. Ive Josipovi a, hrvatski rotarijanci obilježili su svoje djelovanje od 1. srpnja u novom Districtu, u granicama Republike Hrvatske Districtu 1913. Do tada pripadaju Districtu 1910 sa sjedištem u Be u. Charter sve anost održana je 18. lipnja u zagreba kom Hrvatskom narodnom kazalištu, kojem su nazo ili predsjednik Rotary Internationala Ray Klinginsmit, guvernerka Districta 1910 Barbara Kamler Wild te delegacije koji predstavljaju svih 46 klubova s 1125 lanova, me u kojima i me imurskih - akovec i Prelog. Dužnost prvog guvernera novog districta obavljat e dr. Ivo Husi , koji je istaknuo kako e Rotary i nadalje nastaviti uspješno pomagati onima kojima je pomo potrebna, te još bolje fokusirati pozornost javnosti na probleme u zajednici, koji bi u protivnom ostali nezamije eni. U bogatom programu nastupili su i Armando Puklavec i Tomislav Mužek, a izvedena je me imurska pjesma “Dej mi Bože o i sokolove“ te poznate arije iz opere “Nikola Šubi Zrinski“. Prvi Rotary club osnovao je 1905. u Chicagu odvjetnik Paul P. Harris sa svoja tri prijatelja, s ciljem da rade u korist drugih, da njeguju moralne vrijednosti, a da duh prijateljstva iz malih mjesta svoje mladosti ponovno oživi u jednom profesionalnom klubu. Rotary je svjetska organizacija osoba iz stru nog i poslovnog života, koje se posve uju humanim ciljevima, cijene i promi u visoka eti ka na ela u poslovnom i privatnom životu te šire dobru volju i razumijevanje u svijetu. Smatra se da su lanovi rotarijanskih klubova najzaslužniji za utemeljenje organizacije Ujedinjenih naroda, s obzirom na to da su bili ve ina na osniva koj skupštini UN-a. Najve a korist za ovjeka je služenje drugim ljudima - službeno je geslo svjetskog Rotary pokreta sa 1,280.000 rotarijanaca, u preko 32.000 kluba, u skoro 200 zemalja svijeta. U našim krajevima rotarijanstvo se pojavilo 1926. godine, kada je utemeljen Rotary klub Zagreb, a ve etiri godine kasnije, 1930., kao drugo rotarijansko društvo u Hrvatskoj osnovan je Rotary klub u Varaždinu, ije je djelovanje obnovljeno 1993. Rotary club akovec primljen je u svjetsku organizaciju Rotary International 1997., a Rotary club Prelog 2008. Vo eni glavnim principima rotarijanstva - druženje i služenje, rotarijanci provode svoje poslanje postavljaju i za cilj svojih humanitarnih projekata uglavnom mlade perspektivne ljude, djecu i osobe s posebnim potrebama. Upravo njima bila su posve ena sredstva prikupljena u najve em broju dosadašnjih projekata i akcija u kojima su sudjelovali i brojni prijatelji kluba, koji su svojom inancijskom potporom pomagali rad kluba. (dm)
18
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
SEDAMNAESTO sportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog
Ekipa akovca najusp dragovoljaca i vetera Polaganje vijenca kod Piramide
DAN državnosti proslavljen u organizaciji me imurskog i gradskog HDZ-a u Murskom Središ u
Treba biti ponosan na 14-stoljetnu povijest i 20 godina samostalnosti U župnoj crkvi u Murskom Središ u u povodu Dana državnosti služena je sveta misa za
Domovinu, na kojoj su bili i elni ljudi i lanovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Me i-
Nogometna utakmica u humanitarne svrhe za Caritas U sklopu obilježavanja Dana hrvatske državnosti, u organizaciji HDZ-a Me imurske županije i Gradskog odbora HDZ-a Mursko Središ e na igralištu NK Rudara u Murskom Središ u odigrana je prijateljska nogometna utakmica izme u hrvatske sve eni ke reprezentacije i
Veterana Me imurske županije. Pobijedili su veterani rezultatom 7:5 u utakmici koja je obilovala lijepim akcijama i golovima te vrlo korektnom igrom svih aktera. Prikupljeni su i dragovoljni nov ani prilozi u iznosu od 2.900 kuna, koji su predani Caritasu župe Mursko Središ e. (S. Mesari )
murske županije, predvo eni predsjednikom Vladimirom Ivkovi em, lanovi i simpatizeri HDZ-a Grada Mursko Središ e i saborska zastupnica Sun ana Glavak. Svetu misu služio je doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi , koji je u propovijedi naglasio kako mi Hrvati trebamo biti ponosni na svoju Domovinu, koja je upravo dobila potvrdu Europske unije da e je primiti u svoje lanstvo. - Velik broj ljudi lanica EU govori da njihova država i narodnost postoje etiristo, tristo ili stotinu godina, a Hrvati svoju nacionalnu pripadnost imaju od sedmog stolje a. Stoga budimo ponosni na svoju Domovinu i uvajmo njezine vrednote i tekovine, naglasio je vele asni Tomislav. Nakon svete mise kod Spomenika "Piramida" u središ anskom Gradskom parku vijenac su položili i svije e zapalili Vladimir Ivkovi , Sun ana Glavak, Mladen Križai i Dražen Srpak, a molitvu za sve poginule i stradale hrvatske branitelje predvodio je župnik Antekolovi . Na igralištu NK Rudara održana je sve anost i druženje, gdje su Dražen Srpak, predsjednik HDZ-a Grada Mursko Središ e, i Sun ana Glavak, govorili o HDZ-u kao stranci koja je najviše doprinijela osamostaljenju Hrvatske i njezinom približavanju lanstvu u Europskoj uniji. (Stjepan Mesari )
VIJENCI i svije e u spomen poginulim braniteljima iz Hodošana
Vje no sje anje na Darka Tišljari a i Zvonka Zrnu Županijski odbor HDZ-a Me imurske županije u suradnji s Op inom Donji Kraljevec na Dan državnosti, u subotu 25. lipnja, organizirao je proslavu Dana državnosti u Hodošanu. Program obilježavanja zapo eo je svetom misom za Domo-
vinu u crkvi Svetog Ivana Nepomuka u Hodošanu te polaganjem vijenca i paljenjem svije a kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima ispred Doma kulture u Hodošanu. Iz Hodošana su u Domovinskom ratu poginula dva hrvatska
branitelja. Život za slobodu Domovine dali su: Darko Tišljari – Bobac, hrvatski policajac koji je mu ki kao ranjenik odveden iz vukovarske bolnice i ubijen na stratištu Ov ara nakon što je hrabro branio Vukovar, i Zvonko Zrna – Zvonkec, pripadnik HV-a, 2. GBR „Gromovi“, koji je poginuo u jednoj od posljednjih vojnih akciji HV-a koja je izvedena zajedno s Armijom BiH i HVO-om u susjednoj BiH u rujnu mjesecu 1995. godine. Obojica poginulih branitelja iz Hodošana bili su dugi niz godina aktivni sportaši, lanovi mjesnih nogometnih i rukometnih klubova. Prigodno druženje svih okupljenih koji su odali po ast nastavljeno je na nogometnom igralištu NK Hodošan. (dz)
Na nogometnom igralištu NK Bratstva u Savskoj Vesi održano je XVII. Sportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske županije, koje je sve ano otvorio Ivica Perho , župan Me imurske županije. Sudjelovale su 23 ekipe, a ovogodišnji ukupni pobjednik je ekipa akovca sa 78 bodova. Na drugom je mjestu Mihovljan sa 75 i tre em Gornji Mihaljevec sa 63 boda. Slijede Savska Ves, Belica, Štrigova, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Ivanovec, Prelog, Mala Subotica, Gori an, Kotoriba, Pribislavec, Donja Dubrava, Podturen – Dekanovec, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Nedeliš e, Donji Kraljevec, Mursko Središ e i Donji Kraljevec. U kuglanju, gdje je bila posebno jaka konkurencija, ekipni naslov osvojila je ekipa akovca, drugoplasirani su bili veterani iz
Sv. Jurja na Bregu, a tre i iz Savske Vesi. Pojedina no je naslov osvojio Zvonimir Plevnjak iz Sv. Jurja na Bregu, drugo mjesto pripalo je Zlatku Turku iz akovca, a tre e Ivanu Ro aku, tako er lanu akove kih veterana. U streljaštvu je najbolja bila ekipa Belice, iza njih pak akovec i Kotoriba.Pojedina no su najbolje pucali Josip Jug iz Mihovljana, Zvonimir Turk iz akovca i Franjo eh iz Belice. Naslov ekipnog pobjednika u stolnom tenisu pripao je Mihovljanu, drugi su bili veterani Štrigove, a tre i Belice. Naslov pojedina nog pobjednika osvojio je Alen Veseli iz Mihovljana, ispred Radovana Šari a i Dražena Šolti a iz akovca. U šahu su najbolji bili lanovi Mihovljana, slijede ih Gornji Mihaljevec i Sv. Juraj na Bregu. I pojedina no su prva tri mjesta pripala šahistima Mihovljana,
Dugi niz godina na susretima dragovolja
Ukupni pobjednik XVII. sportskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske županije ove je godine bila ekipa akovca
KOTORIBA
Komemoracija za poratne žrtve Hrvatska stranka prava (HSP) Me imurske županije sudjelovala je na komemorativnom skupu i misi zadušnici za žrtve poratnih likvidacija. Skup je održan, kako tvrde lanovi udruge za obilježavanje poratnih grobišta, na grobištu Sep kod Kotoribe. Komemoracija i misa održani su u organizaciji Udruge za obilježavanje grobišta žrtava komunizma. Osim stratišta Leš, u Me imurskoj županiji ista udruga obilježila je sli na mjesta kod Štrigove, Gornjeg Hraš ana, Šenkovca i Vratišinca. (sm)
Podsje anje na zaustavljanje tenkova Udruga hrvatskih veterana i dragovoljaca Domovinskog rata, ogranak Mursko Središ e, i Grad Mursko Središ e organiziraju obilježavanje 20. obljetnice od zaustavljanja tenkova zloglasne JNA u Murskom Središ u. Sve anost e se održa u utorak 28. lipnja u 14 sa na mjestu doga aja u vrelo ljeto 1991. godine, kod zgrade Veterinarske stanice u Murskom Središ u. Tu e bi položeni vijenci kod spomen - plo e, a potom e to bi u injeno i kod Piramida - spomenika kod autobusne postaje u središtu grada. (sm)
28. lipnja 2011.
Mozaik 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
g rata Me imurske županije
pješnija u natjecanju na Domovinskog rata
aca Domovinskog rata nepobjediva ekipa u potezanju užeta je ekipa Ivanovca
Tihomiru Želežnjaku, Miroslavu Nagrajasalovi u i Zlatku Horvatu. U bo anju su najbolji bili veterani Ivanovca, Dragutin Vuruši i Radovan Lehkec, ispred ekipa Male Subotice i Strahoninca. Ivanov ani su ve nekoliko godina nepobjedivi i u potezanju užeta, a tako je bilo i ove godine. Mala Subotica je bila druga, dok su se u toj gledateljima najatraktivnijoj disciplini na tre e mjesto plasirali veterani Strahoninca. Turnir u malom nogometu osvojio je Mihovljan, drugi su bili nogometaši Podturna, a tre i Gornji Mihaljevec. Održan je i turnir u beli, u kojem su najbolji bili Tihomir Dodlek i Zlatko Obadi iz Belice, slijede ih Darko Kutnjak i Damir Knezi iz Štrigova, te Goran Zadravec i Dušan Koruni , Sveti Juraj na Bregu. (S. Obadi )
Osim nogometa, igrala se i odbojka
U GRABANICAMA - NEDELIŠ E održan drugi malonogometni turnir
Pobijedio caffe Piccadily Posljednja tri blagdana iskorištena su za drugi malonogometni turnir na lokaciji Grabanice u Nedeliš u u odli noj organizaciji Društva sportske rekreacije Grabanice. Turniru se odazvalo osam ekipa, i to: Servis vozila MM Nedeliš e, Grnaki Nedeliš e, Bipsi i – djelatnici MUP-a, caffe Piccadily iz Dunjkovca, Doli ari iz Nedeliš a, Mitfaher Dunjkovec – Pretetinec, te Dugan i Herby 57 iz Nedeliš a. U srijedu se igralo 1. i 2. kolo, u etvrtak 3., a u subotu se igralo za inale, te drugo i tre e mjesto. Turnir su otvorili doma ini i organizatori turnira, Servis vozila MM Nedeliš e i Doli ari iz Nedeliš a. Utakmice je sudio Mario Pintari iz Nedeliš a, dok mu se tre i dan, za inalne utakmice, pridružio Ivica Felker iz Strahoninca. Za ekipu doma ina igrali su: Kolmani Goran, Kolmani Dejan, Kolmani Davor, anadi Goran, Rajf Mario, or evi
Pobjednici turnira Mario, Borko Goran, Mar ec De- kmici pobijedila je ekipa caffea nis i Nino Šprajc. Picadilly, rezultatom 5:3, dok je U polu inalu Servis vozila ekipi Servis vozila MM i ove goMM Nedeliš e bio je bolji od Her- dine pripalo drugo mjesto. by 57 s uvjerljivih 7:0, a caffe PiPohvaliti treba dobru organiccadily od Dugana 7:2. Za drugo i zaciju ovog turnira, svakodnevno tre e mjesto igrali su Herby 57 i inu papicu u organizaciju domaDugan, a pobijedili su Herby 57 ina, te odli nu posje enost sva rezu tatom 7:1. U inalnoj uta- tri dana turnira. (S. Zorkovi )
Najbolji na nogometnom turniru bili su veterani i dragovoljci Mihovljana
Carlsberg Croatia lansirala Pan Pšeni ni Neodoljiv okus pravog pšeni nog piva spravljenog po tradicionalnoj bavarskoj recepturi novo je osvježenje iz Pana, a karakterizira ga aroma s blagom vo nom notom i bogatom vrstom pjenom. Carlsberg Croatia lansirala je novi Pan Pšeni ni, još jedno vrhunsko osvježenje iz asortimana brenda Pan spravljeno prema tradicionalnoj bavarskoj recepturi i u duhu Zakona o isto i piva iz 1516. godine. Pan pšeni ni mutno je i ne iltrirano pšeni no pivo s 5,3 posto alkohola dobiveno pažljivom kombinacijom pšeni nog i je menog slada te fermentacijom gornjeg vrenja. To mu osigurava posebnost – neodoljivu aromu s blagom vo nom notom, bujnu vrstu pjenu i nenadmašan okus pravog pšeni nog piva koje osvaja na prvi gutljaj. Pan pšeni ni pripada vrsti pšeni nog piva pod nazivom Hefeweizen.
Za prvo mjesto borile su se ekipe Servis vozila MM Nedeliš e i caffea Paccadily iz Dunjkovca
20
Mozaik
PATRICIJA PER I , djelatnica u Gradskoj knjižnici i TIC-u Grada Mursko Središ e
U knjižnici zanimljivo, u TIC-u se uhodavamo Prošlo je nešto više od mjesec dana od po etka rada Patricije Per i , nove voditeljice Gradske knjižnice i itaonice te Turisti ko - informativnog centra i ureda Mursko Središ e. Mladu djelatnicu pitali smo kako se snašla u Murskom Središ u, kako joj je raditi u Knjižnici i Turisti kom uredu. - Dobro sam se snašla u Murskom Središ u, premda nisam previše poznavala ljude s kojima radim i koji me poslovno okružuju. No, svi su prema meni vrlo korektni i obazrivi, pa sam brzo polovila konce i sada radim opušteno i, vjerujem, kvalitetno. Koji mi se posao više svi a? Volim i jedan i drugi, premda mi rad u Knjižnici ovog trenutka ini ve e zadovoljstvo i puno vremena trošim na poslove u knjižnici, odgovara Per i , koja pola radnog vremena boravi u knjižnici, a pola u TIC-u. Osim što lanstvu posu uje knjige, vodi svakodnevnu evidenciju lanstva, te knjiga i ostale gra e.
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Osporavana ali vrijedna djelatnica Patricija Per i voli svoj posao, koji radi na dobrobit Grada i mještana - Ovog trenutka Gradska knjižnica i itaonica Mursko Središ e broji ukupno 215 lanova, što je nešto manje nego prijašnjih godina. Broj je knjiga u odnosu
na ranije razdoblje porastao i ovog ih je trenutka na policama 24.445. Mogu se posuditi svako prijepodne od 8 do 12 sati, pojašnjava knjižni arka Patricija
Per i , te poziva gra ane da se u lane u Knjižnicu jer e tako ste i brojne pogodnosti i svaki trenutak imati pristup knjizi koju žele ili trebaju.
Per i ispunjava tražene uvjete U našu redakciju, a koliko je znano i u druge, stiglo je pismo s potpisom “središ anski ribi i”, u kojem se izme u ostalog Turisti koj zajednici predbacuje što je na poslove tajnice TZ-a zaposlila osobu koja nije iz Murskog Središ a i koja ne ispunjava tražene uvjete, uz dodatak kako se središ anska Turisti ka zajednica vodi iz kr me. - Prvo i prvo, naša Turisti ka zajednica ne vodi se iz kr me, kako to neki misle na osnovu toga Turisti i putnici namjernici tek se o ekuju - Kada je u pitanju rad u TIC-u i op enito Turisti koj zajednici, stvari idu malo druga ije. Doma i ljudi zadovoljni su što kona no postoji Turisti ki ured, a mislim da su još zadovoljniji što je bivši Autobusni kolodvor ure en i što je u njemu nešto novo, da se jednostavno ovdje vratio život. Stranci polako, ali u sve ve em broju, dolaze po informacije te kupiti suvenire i druge stvari, potrebne na putu prema moru. Za sada se moj posao svodi na ustroj Turisti kog ureda i 'poslagivanje' stvari unutar Turisti ke zajednice, u emu mi svesrdno pomažu njezini lanovi, osobito
što nas vide u ka i ima. Mi posao za potrebe TZ-a vodimo volonterski, ali korektno. Kada je u pitanju na in zapošljavanja Patricije Per i , na tome je radio dogradona elnik Dražen Srpak, koji nas je o svemu izvijestio. Jasno je da Per i ispunjava tražene uvjete, koje nitko od prijavljenih nije imao, odgovara Damir Jurini , uz dodatak kako je rije o podmetanju ljudi koji ništa ne rade, te da u tome što Per i nije iz Murskog Središ a ne vidi problem. (sm) predsjednik i ujedno gradona elnik Josip Dobrani , te Zlatko Bek i Damir Jurini . Svjesna sam da ovo nije dovoljno, da su o ekivanja velika, no za nešto ve e potrebno je puno više vremena. Kad velim nešto ve e, tu prvenstveno mislim na izradu projekata koje bi kandidirali prema EU i doma im fondovima. Budemo li svi ažurni s jedne strane i strpljivi s druge, rezultati ne e izostati, naglašava Per i , i poziva gra ane da do u u Turisti ki ured, iznesu svoje prijedloge i mišljenja, a ne da se boje pristupiti. Per i usput upoznaje središ anske posebnosti i destinacije koje su zanimljive i koje mogu biti ponu ene gra anima i turistima na razgledavanje i korištenje. (S. Mesari )
SAMO DOBRE VIJESTI PREVENTIVNA AKCIJA na Me imurskom veleu ilištu
I ONI su se uklju ili!
Studenti zaslužuju puno bolje od droge! Bojan Jambroši i Filip Ude podržali
Zorin projekt “Uklju i me!”
U sklopu akcije “Ne toni u ovisnost – zaslužuješ bolje” studenti su mogli saznati sve o štetnosti opojnih sredstava, zdravom stilu života i službama kojima se mogu obratiti za pomo Povodom Me unarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, koji se svaku godinu obilježava 26. lipnja, u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije i Me imurskog veleu ilišta prošli je utorak u kantini Veleu ilišta u akovcu održana akcija “Ne toni u ovisnost – zaslužuješ bolje”, kojom se studente nastojalo informirati o štetno-
sti sredstava ovisnosti. Ova je akcija samo jedna u nizu aktivnosti koje se provodi povodom 26. lipnja, a sve s ciljem ukazivanja javnosti, prvenstveno mladima, na sve ve i i rastu i problem zlouporabe sredstava ovisnosti. Osim same štetnosti opojnih sredstava, mlade se ovom akcijom informiralo i o zdravom stilu života te o službama županijskog Zavoda za javno zdravstvo koje se bave
zaštitom zdravlja mladih i u kojima je mogu e potražiti pomo . U našoj je županiji tijekom 2010. godine zbog zlouporabe ili ovisnosti o drogama bilo lije eno 106 osoba, što je pad u odnosu na 2009. godinu, kada ih je u registrima bilo oko 120. Tako er, 16 je novopridošlih ovisnika, a prošlu je godinu zabilježena i smrt jedne osobe zbog posljedica ovisnosti o drogama. (bš)
U Domu Graditeljske škole, u sklopu projekta “Uklju i me!“, održalo se druženje srednjoškolaca, polaznika ve prije održanih radionica, romske i hrvatske nacionalnosti. Projekt "Uklju i me!" provodi Udruga “ZORA“ iz akovca s partnerom, Me imurskom županijom. Financira se iz EU programa “EIDHR“ (Europski instrument za demokratizaciju i ljudska prava), a su inancira ga Me imurska županija. Osnovni cilj projekta je pove ati socijalnu integraciju u enika romske i hrvatske nacionalnosti kroz zajedni ke aktivnosti te time posti i njihovo socijalno osnaživanje i pružanje jednakih mogu nosti u lokalnoj zajednici. U projekt su uklju eni srednjoškolci Gospodarske škole akovec, Tehni ke škole akovec, Gimnazije akovec, Srednje škole akovec i Srednje škole Prelog, U eni ki dom Graditeljske škole, kao i U eni ki dom “Svjetionik“ Srednje škole akovec. Prezentirana je brošura koja e uskoro u tisak, a u ko-
Polaznicima radionica projekta “Uklju i me!” nagrade su podijelili poznati Me imurci Bojan Jambroši i Filip Ude joj su po prvi put prevedeni na ma podijelili poznati Me imurhrvatski i bajaški (jedan od ci Bojan Jambroši i Filip Ude. romskih jezika kojim se naj- Vokalna skupina Srednje škole eš e govori u Me imurskoj akovec pjevala je pjesmu "Hržupaniji) lanci Deklaracije o vatsku ja volim", koja promi e ljudskim pravima. Brošura je nenasilje, a polaznica edukacija rezultat zajedni kog rada svih Biljana Oršoš tako er je pjevala polaznika radionica. prisutnima. U akciju se još uviPolaznicima su podijeljene jek možete uklju iti slikanjem simboli ne nagrade za sudje- za fotopeticiju na web stranici lovanje u projektu i najavljene www.ukljucime.udrugazora. daljnje akcije nakon ljetnih pra- hr - uklju ite se i vi i uploadajte znika, a nagrade su polaznici- svoju sliku.
KULTURA
13. smotra pjeva kih zborova i vokalnih skupina Me imurja u Svetoj Mariji SCENA
Dijelimo 4 ulaznice i majicu za “Trash&Burn 2011.”! MOZAIK KNJIGA
Osvojite knjigu Richarda Wisemana “59 sekundi: malo razmislite i puno toga promijenite”
Žena, majka, kraljica, Jelena! Upravo je ona i žena, i kraljica, a jednog dana nada se postati i majka – Jelena Rozga, apsolutna miljenica publike, održala je prošloga petka u Disco clubu “Šampion” koncert za pam enje. S nama je podijelila neka svoja razmišljanja, a više pro itajte u prilogu MEDIA. (foto: Siniša Obadi )
2
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
LJETO S POPUSTOM!!!
Kultura LJETO S POPUSTOM!!! LOVRAN HOTEL PARK 4* 02.07.-24.09. 3 pol po osobi od 804 kn
MAKARSKA HOTEL PARK 4* do 26.06. 3 no enja sa doru kom od 1.350 kn
BAŠKO POLJE DEP. ALEM 2* do 02.07. 7 pol po osobi od 970 kn
ETVRTAK, 30. lipnja, 20 sati Izložbeni prostor Centra za kulturu akovec
Izložba “Pustinje svijeta” Stipe Boži a Naš proslavljeni alpinist, spasilac, snimatelj, pisac i prije svega pustolov Stipe Boži u akovec donosi izložbu fotogra ija “Pustinje svijeta”, kojom e ljubitelji dokumentarne i pejsažne fotogra ije do i na svoje. Na svojim je putovanjima obišao svih sedam kontinenata, a ova je izložba posve ena pustinjama ijim je prostranstvima Stipe kro io, ujedno predstavljenima i u HRT-ovom
istoimenom dokumentarnom serijalu. Tako, nakon samostalnih izložbi “Himalaja - ljudi i planine”, “ etiri kontinenta”, “Sedam vrhova” i “Svete planine svijeta”, ovaj put donosi fotogra ije najve ih pustinja svijeta: Sahare, Gobija, Taklamakana, Arapske pustinje, Namiba, Velike Viktorijine pustinje, Sjevernoameri kih i Južnoameri kih pustinja te hladnih pustoši Antarktika i Arktika.
UDRUGA ŽENA za o uvanje tradicije i kulturne baštine U SVETOJ MARIJI održana 13. smotra pjeva kih zb “Zlatne ruke“
Završetak pete sezone djelovanja
MEDITERAN u lipnju! Letovi iz Graza, Ljubljane i Be a!
TUNIS Htl. EL MOURADI CLUB KANTAOUI 4* 8 dana/ 7 no i, all incl. od 2.465 kn
TURSKA Htl. BLUE STAR 4* 8 dana/ 7 no i, all incl. od 3.455 kn
GR KA – OTOK KOS Htl. PYLI BAY 3* 8 dana/7 no i, all. incl. od 3.515 kn
EGIPAT Htl. ALBATROS BEACH 4* 8 dana/7 no i, all incl. od 3.965 kn
EUROPA! PARIZ zrakoplovom, 4 dana 14.07.-17.07 od 3.395 kn + takse
LONDON 14.07.-17.07. zrakoplovom, 4 dana od 3.695 kn + takse
PROVANSA autobusom iz Zagreba, 6 dana od 2.950 kn
GARDALAND 15.07.-17.07. autobusom iz Zagreba, 3 dana od 945 kn
PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... Georg Michael u Zagrebu,... www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620
Udruga žena “Zlatne ruke“ svoj je doprinos dala svim manifestacijama i sajmovima u akovcu, pa tako i prilikom obilježavanja Dana žena Udruga žena “Zlatne ruke“ prošli je najviše su ponosne na u vrš ivanje me utjedan završila sa svojom petom sezo- generacijske suradnje. Naime, kao cilj su nom ustrajnog rada na o uvanju tradicije si još pri osnivanju 2006. godine zacrtale i kulturne baštine našega kraja. Od svog prenošenje vještina izrade ru nih radova osnutka marljive žene vještih ruku sasta- na mla e generacije, pa svaku godinu usju se svaki etvrtak u ve ernjim satima, a postavljaju nove suradnje s obrazovnim kako svoje sezone orijentiraju prema po- ustanovama. Ovu su godinu, na prijedlog etku i kraju školske godine, nakon proš- ravnateljice Dje jeg vrti a akovec Sonje lotjednog susreta i lanice udruge uzele su Kuhanec, obišle smo sve gradske i prigradkratku i zasluženu ljetnu stanku. ske vrti e i podu avale predškolsku djecu No, prije odmora, osvrnule su se i na u vezenju i šivanju. Iako je bilo o ekivano sezonu iza sebe, i nisu mogle ne zaklju iti da u tom radu sudjeluju samo djevoj ice, kako je upravo ova godina bogatija sadr- svojim interesom i pozitivnim pristupom žajima od ranijih sezona, a zna ajan je uspjeli su ih iznenaditi i dje aci. Osim s iskorak, uz redovne aktivnosti na o uva- vrti ima, na smanjivanju generacijskog nju kulturne baštine i njegovanju tradicije, jaza radile su i s u enicima III. OŠ akovec, ovu sezonu zabilježen na podru ju ja anja OŠ Belica, Gospodarske škole akovec, OŠ me ugeneracijske suradnje. Nedeliš e, Osnovne umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni “ akovec, OŠ Kotoriba U vrš ivanje te plesa ima Plesnog studija “Livi“. me ugeneracijske suradnje Proteklu sezonu lanice udruge smaOd godišnje skupštine, održane u traju uspješnom i zbog gostovanja na Me unarodnoj izložbi naših najljepših ru nih listopadu prošle godine, lanice Zlatnih ruku aktivirale su se doslovno na svim radova u sinagogi u Lendavi, a posebno su manifestacijama i sajmovima u našem ponosne i na nastavak suradnje s udrugagradu, pa ak i šire, održale su brojne ra- ma sli nog sadržaja rada u županiji i izvan dionice i jedno stru no predavanje. No, nje. (bš)
KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec
Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek“ 2011. godine I ovu godinu Knjižnica "Nikola Zrinski" akovec osmislila je niz radionica kojima e najmla i mo i upotpuniti svoje slobodno vrijeme, ali i znanje. Radionice e se održavati svaki ponedjeljak i
Petnaest zbo oduševilo pje Petu godinu za redom KUD "Ivan Musta Kantor" iz Svete Marije 19. lipnja ugostio je petnaest zborova i vokalnih skupina na 13. Smotri pjeva kih zborova i vokalnih skupina Me imurja, koja je održana u tamošnjem Domu kulture. Njihov nastup pozorno je pratio državni selektor iz Hrvatskog sabora kulture Goran Jerkovi , koji e naknadno odlu iti tko e biti sudionik državne smotre. Smotru koju su zajedni ki organizirali Zajednica HKUU-a Me imurske županije i KUD "I. M. Kantor" otvorio je predsjednik Skupštine MŽ-a Petar Nova ki. Tom je prilikom istaknuo važnost pjesme u svakodnevnom životu ovjeka u bilo kojoj situaciji, a vrijednost manifestacije je o uvanje doma e me imurske pjesme koja ostavlja dubok trag i uva od zaborava svim budu im naraštajima. – Danas je u Svetoj Mariji praznik pjesme. Pjesma je život, pjesma je ovjek, pjesma je uspavanka, brojalica, ona je tu u tuzi i veselju i uvijek je u nama. Drago nam je da se kroz ovakve smotre ona uva od zaborava i na taj na in uvijek živi u nama, rekao je na otvaranju smotre Petar Nova ki. U ime doma ina rije i dobrodošlice uputio je op inski na elnik Dean Hunjadi.
Sudionici smotre Na pozornici Doma kulture redom su se predstavili: PZ Jo-
sip Štolcer Slavenski iz akovca (dirigentica Senka Bašec – Šamec), PZ Sveti Juraj na Bregu iz Pleškovca (dirigent Milovan Horvat), Ženski PZ Udruge umirovljenika Prelog (dirigentica Ljubica Crn ec), PZ KUD-a Mura iz Murskog Središ a (dirigentica Marija Trstenjak), Ženska vokalna skupina Sveti Marko iz Selnice (dirigentica Ivana Tkalec), Ženksa vokalna grupa PZ J.Š. Slavenski iz akovca (dirigentica Senka Bašec – Šamec), Vokalni sastav Svjetlost PZ-a Sveti Juraj na Bregu (dirigent Milovan Horvat), Ženska i muška vokalna skupina KUD-a Katruže iz Ivanovca (dirigent uro Horvat), Ženska vokalna skupina Fti ice iz Murskog Središ a (dirigentica Marija Trstenjak), Ženski vokalni sastav KUD-a I. M. Kantor iz Svete Marije (dirigentica Mira Bratuša), Mješovita pjeva ka skupina KUD-a Ma kovec (dirigentica Marina Grahovec), Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec (dirigentica Tatjana Mikolaj), Muška vokalna skupina KUD-a Žiškovec (dirigentica Julijana Ko ila) i Muška vokalna skupina PZ-a Sveti Juraj na Bregu (dirigent Milovan Horvat). Na kraju su zahvalnice sudionicima smotre uru ili predsjednici organizatora Dean Buva i Mario Kanižaj. Sveta Marija nije slu ajno odabrana za smotru najboljih me imurskih pjeva a. Odabra-
utorak od 16 do 18 te srijedu, etvrtak, petak od 10 do 12 sati u Igraonici “Bamblek”. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ograni en. (bš)
Termini održavanja radionica • • • • • • • • •
27.6. - 1.7. Origami – “Pokušaj i ti”, voditeljica: Helena Vresk, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu od 7 do 10 godina 4.7. - 8.7. Francuska radionica - “U imo francuski”, Jezi no u ilište Barbare Mo nik; za djecu od 7 do 12 godina 11.7. - 15.7. Kemija - “Kemija u kuhinji”, voditeljica: Lana Šari , studentica kemije, za djecu od 7 do 12 godina 18.7. - 22.7. Mažoretkinje, voditeljica: Smiljana Nedeljko, koreogra kinja; za djecu od 9 do 12 godina 25.7. - 29.7. Ra unalna radionica - “Ra unalo i ja”, voditelj: Bojan Križan, student informatike; za djecu od 10 do 14 godina 1.8. - 4.8. itateljska radionica - “ itajmo uz igru”, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica igraonice “Bamblek”; za djecu od 7 do 10 godina 8.8. - 12.8. Povijesna radionica - “Nekada davno...”, voditeljica: Melita Mezga, studentica povijesti; za djecu od 9 do 12 godina 16.8. - 19.8. Ekološka radionica - “Ovo je naša zemlja”, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica igraonice “Bamblek”; za djecu od 7 do 12 godina 22.8. - 26.8. Likovna radionica – “Igre bojom”, voditeljica: Helena Vresk, voditeljica igraonice “Bamblek”; za djecu od 7 do 10 godina
Pjeva ki zbor Sveti Juraj na Bregu
Pjeva ki zbor KUD-a Mursko Središ e
28. lipnja 2011.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PETAK, 1. srpnja, 21 sat Atrij Staroga grada Zrinskih
SUBOTA, 2. srpnja, 21 sat Atrij Staroga grada Zrinskih
Zlatko Vitez & Band Histrion “Samo za te, dragi kaj”
Teatar Rugantino - “Prva žena, druga žena” pljeskometrom, dobila nagradu na festivalu smijeha i komedije “Zlatni zub” u Pore u. Najbolja je to preporuka da do ete u Atrij. U slu aju lošeg vremena, predstava e se odigrati na pozornici Centra za kulturu.
Popularna predstava pisca i redatelja Vladimira Stojsavljevi a “Prva žena, druga žena” klasi na je komedija karaktera koja po inje i skon ava anegdotalno. Predstava je, prema glasovanju publike
Zvucima znanih i dragih melodija zapo et e još jedno Ljeto u gradu Zrinskih. Neponovljivi Zlatko Vitez i njegov Band Histrion zasigurno e vas dirnuti u srce i dušu. U slu aju lošeg vremena, sve ano otvorenje i koncert održat e se u dvorani Centra za kulturu. U 19 sati, kao uvertiru u sve ano otvorenje “Ljeta”, na Trgu Republike glazbenu dobrodošlicu poželjet e vam Gradski puha ki orkestar!
borova i vokalnih skupina Me imurja
orova i skupina eva kim umije em Program su predstavili pro elnik Odjela za društvene djelatnosti Grada akovca Slobodan Veinovi te Robert Lisjak iz studija “Dvije Lije”, organizatora manifestacije
LJETO U GRADU Zrinskih 2011. od 1. do 17. srpnja
Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”
Ženski pjeva ki zbor Udruge umirovljenika Preloga na je jer je u toj sredini pjesma oduvijek zauzimala važno mjesto u životu ljudi, uljepšavala i uveseljavala im svakodnevnicu. Pjesma se ovdje posebno njeguje od vremena djelovanja Ivana Musta a Kantora, osobe po kojoj je doma in dobio ime. Višesatni program smotre vrlo uspješno vodila je Suzana Blagus. Pokrovitelji smotre bili su Op ina Sveta Marija, Ministarstvo kulture i Me imurska županija, a medijski pokrovitelj Me imurske novine. (alf)
Ljeto ispunjeno kulturnim bombon i ima! Prošli je utorak na konferenciji za novinare predstavljen program ovogodišnjeg, 8. po redu, Ljeta u gradu Zrinskih. Program su predstavili pro elnik Odjela za društvene djelatnosti Grada akovca Slobodan Veinovi te Robert Lisjak iz studija “Dvije Lije”, organizatora manifestacije. Kako su istaknuli na konferenciji, zbog svima poznatih kriznih neda a, inancijska potpora Grada akovca ovu je godinu za “Ljeto” prepolovljena na 150.000 kn, umjesto dosadašnjih 300.000 kn. Upravo iz tog razloga, iako se pregovaralo i s nešto “zvu nijim” izvo a ima, organizatori su se ipak odlu ili za više manjih ali kvalitetnih programa – puno,
kako su ih sami nazvali, “bombon i a”.
Doga aji besplatni, odga anja nema Ovu e godinu tako akove ka publika imati prilike u prili no intimnoj atmosferi uživati u 14 doga aja – 9 jazz, etno ili klasi nih koncerata, 3 predstave, te po 1 izložba i ilmska ve er. Doga aji su besplatni za sve posjetitelje, a tako e ostati sve dok se manifestacija bude održavala, odga anja zbog vremenskih uvjeta ponovno ne e biti jer su osigurani zamjenski prostori, a po prvi e se put kao mala pozornica iskoristiti i prekrasno dvorište zgrade "Sche-
öetvrtak, 7. srpnja
Zgrada Scheier
19:00 otvorenje izlo#be
ier", odnosno bivšeg Ribljeg restorana u akovcu. Program e se održati pod pokroviteljstvom Grada akovca te uz pomo generalnog sponzora "Me imurske banke" i ostalih sponzora, donatora i medijskih pokrovitelja, a "Ljeto" zapo inje u petak 1. srpnja u atriju Staroga grada Zrinskih koncertom Zlatka Viteza i njegovog Band Histriona. Prvi dio Ljeta u gradu Zrinskih, prepun atraktivnih kulturnih doga anja – koncerata, izložbi, kazališnih predstava i ilmskih projekcija – potrajat e sve do nedjelje 17. srpnja i završiti spektakularnim koncertom etno grupe Kries. (bš)
öetvrtak, 14. srpnja
dvoriüte zgrade Scheier
21:00 filmska veöer
NAJBOLJA HRVATSKA
DOKUMENTARCI KRSTE PAPIÄA
NOVINSKA FOTOGRAFIJA 2010.
Nek se öuje i naü glas Övor
Zgrada Scheier 21:00 koncert KTV CHAMBER MUSIC GROUP petak, 8. srpnja
Doma a vokalna skupina KUD-a “I. M. Kantor“
petak, 1. srpnja
Trg Republike
19:00 GRADSKI PUHAÖKI ORKESTAR Atrij Staroga grada Zrinskih 21:00 SVEÖANO OTVORENJE koncert Samo za te dragi kaj ZLATKO VITEZ & BAND HISTRION subota, 2. srpnja
Teatar Rugantino PRVA ^ENA, DRUGA ^ENA, V. Stojsavljeviä
Atrij Staroga grada Zrinskih
21:00 koncert
Mala seoska priredba petak, 15. srpnja
dvoriüte zgrade Scheier
21:00 koncert
FUSION FIVE
NEVEN HRUSTIÄ
subota, 9. srpnja
dvoriüte zgrade Scheier
21:00 kazaliüte
subota, 16. srpnja
Atrij Staroga grada Zrinskih
21:00 kazaliüte
Kazaliüte Svarog
Kazaliüte Smjehotiäi
ÖAKOVEÖKI GEODETI, M. Murüiä
PRIZORI IZ BRAÖNOG ^IVOTA, M. Elezoviä
Redatelj: B. Kovaöeviä
Atrij Staroga grada Zrinskih
21:00 kazaliüte
Specijalni vlakovi Halo M¿nchen
Atrij Staroga grada Zrinskih 22:30 koncert
Redatelj: M. Elezoviä nedjelja, 17. srpnja
Atrij Staroga grada Zrinskih
21:00 koncert
Electroobad
KRIES
OBAD
Redatelj: V. Stojsavljeviä nedjelja, 3. srpnja
Atrij Staroga grada Zrinskih
21:00 koncert MANGROOVE
Ženska vokalna skupina “Sveti Marko“ iz Selnice
organizator zadr#ava pravo izmjene programa
nedjelja, 10. srpnja
Atrij Staroga grada Zrinskih
21:00 koncert TANGO APPASSIONATO
ulaz na sva doga+anja slobodan!
www.ljetougraduzrinskih.com
4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Scena
SRIJEDA, 29. lipnja Dvorana “Graberje” Varaždin
28. lipnja 2011.
NEDJELJA, 3. srpnja, 21 sat Atrij Staroga grada Zrinskih
Koncert finalista “Hrvatska traži zvijezdu” Koncert: Mangroove Nakon završetka iznimno popularnog i gledanog showa “Hrvatska traži zvijezdu”, polu eni odli nim uspjehom prošlih godina, finalisti showa kre u na koncertnu turneju u osam hrvatskih gradova, a prvi na redu je Va-
raždin. Koncertnoj turneji e se, osim ovogodišnjih kandidata – Gorana Kosa, Marcele Oroši, Maje Bajami i Marka Markua, pridružiti i prošlogodišnji finalisti: Kim Verson i Vilibald Kova , te posebni gosti.
Mangroove je drvo, mangroove je ptica, Mangroove je sedmero lana skupina ljudi koja svira glazbu koju voli i pri tom se dobro zabavlja. Soul, jazz, unky i ostale ina ice tih smjerova miješaju s vlastitim iskustvom i doživljajem svijeta
I ovaj koncert Jelene Rozge u Šampionu bio je koncert koji e se dugo pamtiti. Pjeva ica je, uza svoje nove, pjevala i hitove Magazina, ali i Zlatka Pejakovi a i Miše Kova a. “Bižuteriju” je otpjevala ak šest puta!
Nova hrvatska kraljica estrade, atraktivna Spli anka Jelena Rozga, iza sebe ima 15 godina na hrvatskoj sceni, a u samostalnu karijeru nakon 10 godina u vje nom Magazinu krenula je prije nepunih 5 godina. Danas je lice koje zna svatko, apsolutna je miljenica publike, a ak i oni koji ne vole glazbu, koja po provjerenom receptu za Jelenu ve dugi niz godina izlazi iz kreativne tvornice Ton ija i Vjekoslave Hulji , sigurno su se barem jednom u proteklih nekoliko mjeseci zatekli kako nesvjesno pjevuše “Ja sam ti bila privjesak, što se sija, obmana il’ kopija, tvome srcu, samo bižuterija ...”. Jednostavno, zarazno je. A zarazna je i Jelenina energija. Iako e uskoro napuniti 34 godine, još uvijek izgleda isto kao prije 15 godina, kada je u baletnoj haljinici debitirala na Dori pjesmom “Aha”. Iznimno je pozitivna, pa, iako je jedna od rijetkih izvo a ica prema kojoj su postavljena tako o ita dvostruka estradna mjerila, Jelena ne dozvoljava da je ružne stvari izbace iz takta. Uživa u trenutku koji si je sama stvorila, a prije nego što je prošli petak održala koncert u najdugovje nijoj me imurskoj diskoteci “Šampion”, uhvatili smo trenutak izme u priprema za višesatni koncert sa svojim bendom i otkanja s najmla im anovima i za naše itatelje od kraljice estrade saznali zašto baš ona nosi tu titulu. • Vaše prvo pojavljivanje na glazbenoj sceni bilo je na Dori
u sebi i oko sebe. Iako broj ano pretežno muški bend, Mangroove je prožet ženskom osje ajnoš u i intuicijom – melodijom žene koju na neponovljiv na in iznosi glavni vokal, Željka Veverec, svojom neiscrpnom energijom i rafiniranom glazbenom
Ma kakva sam oob
1996., pjesmom ‘Aha’. Imali ste svega 19 godina, i nije dugo trebalo da postanete nova Magazinova pjeva ica. Danas, 15 godina kasnije, više se ne ete tako lako riješiti titule ‘kraljice estrade’. Je li djevojka s po etka pri e uop e mogla sanjati o ovakvom razvoju doga aja? — Pa ne, meni se sve u stvari dogodilo preko no i. Postala sam preko no i pjeva ica grupe Magazin i nakon 10,5 godina, koliko sam bila u grupi, sada sam u solo karijeri ve 4,5 godine. O svemu ovome samo sam sanjala, još kada sam bila u grupi, da u jednog dana kao solistica biti uspješna. Ali da e mi se sve ovo tako desiti – presretna sam, nemam ništa drugo za re i, osim da je to stvarno nešto o emu sanjaju i žele mnogi. Kad iza eš iz jedne velike i jake grupe kao što je Magazin, misliš da e biti puno lakše nastaviti dalje, da e put biti lakši, ali definitivno nije bilo tako. Bilo je puno prepreka, i trebalo je puno znoja i truda da se do e do svega ovoga. • Imate li osje aj da je doista prošlo toliko godina? Ljudi esto znaju re i – da mi je ova pamet i one godine. Biste li Vi, i što, možda promijenili? — Ne bih u principu ništa mijenjala. Možda sam mogla ranije oti i iz grupe Magazin, ali tek kad sam osjetila da sam spremna tada sam otišla. Da sam to u inila ranije, možda bi bilo bolje, a možda i gore, ne razmišljam o tome. Sad je dobro, baš kako sam ja i htjela, tako da ni
za ime ne žalim i ništa ne bih mijenjala. • Jelena Rozga nova je hrvatska kraljica estrade – htjeli ili ne htjeli, ta Vam je titula prišivena. Kakav je to osje aj – smeta li Vam, godi, imponira ili biste možda najradije da je nemate? — Ta titula kraljice nikome ne treba, pa tako ni meni. Ja nekako volim da me ljudi gledaju kao Jelenu Rozgu, obi nu curu koja radi posao koji voli najviše na svijetu. Kraljice su nedodirljive, a ja sam normalna, ja se volim družiti sa svojim anovima, slikati se s njima poslije koncerta i meni to ništa nije teško, jer ipak, da nije tih ljudi, ne bi bilo ni mene.
Živim od svoje publike • Ne možemo izbje i Porin i okrenuta le a struke, koja nikada do sada nije reagirala tako ružno kao u Vašem slu aju. Osim toga, to i nije prvi put, nešto druga ija situacija bila je prije ‘Bižuterije’ i s ‘Gospe moja’ i frkom s Hrvatskim društvom skladatelja, odnosno Splitskim festivalom. Mnogo ste puta od toga istaknuli da Vam je publika ipak bitnija od struke, i neosporno je da Vas publika istinski voli. Zašto Vas onda struka ne voli? — Ja u ponovno re i isto – meni je najbitnije da me publika voli. Tih 750 ljudi koji su u Porinu i koji glasuju ne mogu se usporediti s mojom publikom. Ja živim upravo od svoje publike, a ne od mišljenja kriti ara i struke. Nikad se na to u
životu nisam obazirala. S Ton ijem Hulji em radim ve 15 godina, a sve što Ton i Hulji napravi struci nije dobro. A opet – to narod voli. Sve ono što napravi Ton i, pa tako i ovaj njegov novi samostalni projekt ‘Madre Badessa’, enomenalno prolazi kod publike. Možda e ga kriti ari opet ocijeniti ovako ili onako, ali bitno je da se to publici svi a. Porin je u mojim rukama, mislim da sam ga dobila zasluženo, publika je izabrala hit godine, a ‘Bižuterija’ ga je zaista zavrijedila jer se upravo ta pjesma najviše vrtjela ove godine. Naravno da sam presretna zato što je to nagrada koja je od publike. Nisam se previše optere ivala reakcijom kolega, bila sam umorna, dan prije sam imala gažu u Dubrovniku i jedva sam ekala da se to sve skupa završi i da do em doma. • Je li Vam onda itko od kolega estitao? — Vanna, estitala mi je Vanna. A dobila sam i poruke od Petra Graše, Tonyja Cetinskog, Ivane Kova i Zorice Kondže. Nakon same dodjele, moram priznati, nisu mi baš prilazili da mi estitaju, ali dobro, što je, tu je. Ja nekako volim sve te ružne stvari zakopati duboko i zaboraviti na njih, a ovih lijepih se uvijek rado sjetim i rado o njima pri am. • Ne možemo ipak ne primijetiti da su stihovi Ton ija i Vjekoslave Hulji u najmanju ruku diskutabilni, ne možemo se ne zapitati što je pjesnik htio re i. I doista, što to no zna e stihovi
kao ‘Minus i plus, k’o Amer i Rus’ ili ‘Nekad sijamski blizanci, sad smo na popravnom aci’? — A što je pjesnik htio re i – pjesnik je htio da se publika dobro zabavi i da se dobro zeza. Ja stvarno ne znam što nedostaje tekstu ‘Ja sam ti bila privjesak što se sija’. Na kraju svakog svog koncerta kažem publici da ne dozvoli da se itko prema njima ponaša kao prema bižuteriji. Mislim da je to pravi ženski tekst i da se svaka žena tu može prona i. Meni je super kad vidim da ispred mene pjevaju de ki ‘Rodit u ti ‘ er i sina’. Ne znam što je toliko problemati no u tim tekstovima! itala sam u jednom asopisu, mislim da je bio Klik!, objavili su tekstove tih drugih bendova i pjeva a koji su od kriti ara super pohvaljeni, a ti tekstovi – ja ih ne razumijem. Ali ljudi uglavnom raspravljaju o Hulji evim tekstovima, a mislim da bi trebali malo pogledati i druge. Ja neke tekstove stvarno ne razumijem. • Jeste li ikad razmišljali okušati se u nekim malo ‘ozbiljnijim’ žanrovima od zabavne glazbe, možda isto za neki gušt ili jednostavno da dokažete da možete? — Ne, zato što se ja u zabavnim vodama dobro osje am i ne vidim potrebu mijenjati nešto u emu se ja dobro osje am, i zašto mijenjati nešto što ja volim i iza ega ja stojim i ono što publika i voli i o ekuje od mene uti. Da se meni to ne svi a, vjerojatno bih davno nešto promijenila, meni je lijepo, zabavljam se
na svakom svom koncertu – ja se dobro zabavljam! I ta energija sigurno prelazi i na moju publiku. • Vidite li se onda možda s 50 godina još uvijek na sceni s jednakom energijom i žarom? Možda kao Madonna, ili mislite da negdje ipak treba povu i granicu, stati i dostojanstveno se povu i? — Vjerojatno kad imaš 50 godina više nemaš toliko energije da izdržiš ovaj tempo. Ja se s 50 godina ipak vidim kod ku e sa svojom obitelji. • Zna i, razmišljate o obitelji? — Apsolutno! • Žena, majka, kraljica? — Sve jednom do e na red.
Pratim stranu glazbu, mogu puno nau iti • Hrvatska je posljednjih godinu dana napokon prestala biti crna rupa na mapama velikih svjetskih zvijezda. Jeste li možda Vi ovih dana pohodili koji ‘svjetski’ koncert? — Dosta idem na koncerte, bila sam sada na Bon Joviju i bilo mi je prekrasno. Kad god mogu i kad nisam zauzeta, obavezno odem na koncerte. Bio je Zucchero u Splitu, no radila sam pa nisam mogla oti i, a na jesen se nadam da u mo i na koncert Georgea Michaela, ve sam pitala menadžera ho u li biti slobodna taj dan. I za Britney Spears, ali tada sam zauzeta. Kad god sam slobodna, odem na strane koncerte, jer možeš puno
28. lipnja 2011.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OD 1. SRPNJA Centar za kulturu akovec
Ljetna filmska tribina “Petkom u 22”
estetikom. Tako er, na putu vlastitog etabliranja ubrzo stižu i nagrade Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije. U slu aju lošeg vremena, koncert e se održati na pozornici Male scene Centra za kulturu.
Uz redoviti repertoar novih ilmova, u Centru za kulturu akovec tijekom srpnja i kolovoza, to nije, od 1. srpnja do 19. kolovoza, na tribini “Petkom u 22” bit e prikazani najpopularniji ilmovi nagra ivani na
svjetskim ilmskim festivalima. U narednim ete tjednima tako mo i pogledati sljede e ilmove: “Ze ja rupa”, “Biutiful”, “Bez imena”, “Agora”, “U boljem svijetu”, “Soul kitchen”, “Zimska kost” i “Provjerena kopija”.
JELENA ROZGA, kraljica hrvatske estrade, povodom koncerta u “Šampionu”
a kraljica, ja obi na cura! toga nau iti. Recimo, užasno mi je žao što nisam mogla oti i na Lady Gagu, zbog posla sam ih puno i propustila, na žalost, ne mogu sve sti i, termini su popunjeni, a ne mogu otkazati i nekoga zeznuti. Ali pratim i preko YouTubea, hvala Bogu na Internetu! Kad sam doma, uvijek slušam glazbu, informiram se, gledam, nešto malo ak i ukradem pa to iskoristim na svojim koncertima. Treba raditi, cijeli život ovjek u i. Kad slušam sebe, neke snimke od prije par godina, vidim koliko sam napredovala po pitanju glazbe. Puno se više kužim u studiju, pitam. Kad sam prvi put došla u studio, mislila sam da se pjesma jednom otpjeva i da je to to. Ja nemam ni minute glazbene škole, ali sam u ila, itala sam, pitala sam – nisam osoba koja se srami pitati, da radije ne u pitati da ne ispadnem glupa, a onda živjeti u neznanju. • Kad smo ve kod tih jakih ženskih imena, za jesen je svoju povratni ku turneju najavila i Taj i, pjeva ica - fenomen jednoga doba. Taj i je bila jako mlada kada je ušla u estradni vrtlog, i vrlo je brzo izgorjela. I Vi ste bili mladi pa vam se to nije desilo. — Jako sam voljela Taj i, bila mi je super. Na kraju krajeva, tko je nije volio? Bilo mi je jako žao kad se ona povukla, vjerojatno nije mogla sve to skupa izdržati. Nije lako raditi ovaj posao, živjeti ga. Ali nekako, kada ne radim, ja sam u nekom svom svijetu, družim se s istim ljudima i uop e ne živim ovaj ‘estradni život’. Ne optere ujem se ni s kakvim stvarima, tipa ho e li mi biti frizura ovakva ili onakva kad iza em u grad, ili bih možda trebala i i na kavu u štiklama od 12 centimetara – ne • Da biste došli do toga gdje ste danas, uložili ste puno rada i truda. Koliko je doista teško biti glazbenik u Hrvatskoj? — Kada sam ja po injala, bilo je puno lakše. Kriza je danas velika i to se jako osjeti, u cijeloj državi. Ljudi nemaju novac, i kad iza u i plate kartu žele se stvarno dobro zabaviti. Kada sam ja po ela pjevati, u Hrvatskoj je bilo 100 - 200 diskoteka, a danas ih ima jako malo. Treba to sve skupa preživjeti, ali, eto, borimo se, radimo, trudimo se da ta 2 - 2,5 sata, koliko traje koncert, ljudi budu zadovoljni, kad plate kartu, da se stvarno dobro zabave. (bš)
optere ujem se s time. Ali Taj i to nije mogla. Ja sam je obožavala, najviše pjesmu ‘Dvije zvjezdice’, sje am se tog spota, ona je bila sva slatka. Svakako bih voljela, ako budem slobodna, oti i na njezin koncert, bilo u Splitu ili Zagrebu ili gdje se god u tom trenutku na em. • Puno sura ujete s glazbenicima u susjednim zemljama, Bosni, Srbiji i nekako ste ‘bezbolno’ premostili tu granicu koja je jako dugo bila postavljena kao nekakav nevidljivi zid. Kako to? — Ja sam s Magazinom još 2001. ili 2002., nisam sigurna, imala turneju u Srbiji i to je bilo stvarno prekrasno. Sura ivala sam, još kad sam bila u bendu, s Tifom iz Bijelog dugmeta, a i na novom albumu ‘Bižuterija’ imam duet sa Željkom Samardži em. Njega stvarno kamo god do ete strašno vole. Nama se dogodila ta prekrasna pjesma ‘Ima nade’, i baš sam Željka htjela za duet jer ga jako cijenim kao pjeva a i zaista je dobar ovjek. On je pristao, pjesma je doista uspješna, i spot je snimljen u mom Splitu, i bilo je jako lijepo, makar sam malo izgorjela. • Što je s obrnutom situacijom? Ima li po Vama srpskih glazbenika koji nikada ne bi trebali pjevati u Hrvatskoj? — Iskreno, ne znam. Mislim da publika treba o tome razmišljati. Ja slabo to pratim, ali stvarno ne znam. Znam da je zadnje bio Željko Joksimovi , pa ako publika nekoga traži – zašto ne, odluka je u svakom slu aju njihova.
“Dalmatinka” simpati ni ljetni hit • I najsvježija glazbena suradnja, pjesma ‘Dalmatinka’,
ra ena s grupom Connect, prava je Internet i YouTube senzacija, a u svakom slu aju i Vaš prvi žanrovski mini iskorak. Kako je došlo do te suradnje? — Pjesma je izrazito simpati na, onako laganini, ljetna. Kad sam je ula, refren mi se svidio na prvu, tekst je simpa, malo sam, doduše, promijenila tekst, a vidim da su i komentari fenomenalni. De ki iz Connecta su zvali mene, taman kad sam se pripremala za koncert u zagreba koj Ciboni, i nisam uop e bila u tom nekom ilmu. Oni su do mene došli preko zagreba koga dizajnerskog dvojca ELFS koji me obla i, i rekla sam da emo se uti nakon koncerta, ali oni nisu mogli izdržati i pjesmu su poslali Ton iju i, kad sam se vratila u Split, Ton i, Vjekoslava i ja smo je preslušali, snimili smo je i stvarno je ispalo fenomenalno. ‘Dalmatinka’ je ustvari njihova pjesma, ja sam samo gost, a moja nova pjesma ‘Razmažena’ uskoro kre e u eter, predstavit u je na Splitskom festivalu za tjedan dana. • Kakvi Vas osje aji vežu za Me imurje? Ni ovdje publika nije ostala ‘imuna’ na Vas, je li ljubav obostrana? Ima li nešto što Vam je posebno drago? — U Domašincu sam puno pjevala još u Magazinu, ali sad ve jako dugo nisam. Sje am se da su bile obješene fotogra ije izvo a a koji su nastupali u diskoteci i, kad sam ušla u garderobu, jako sam ih željela vidjeti i prona i sebe, isto da se prisjetim kako sam izgledala prije 10 godina. No, kako je prostor obnovljen, fotogra ija više nema. A na koncertima ja uvijek dajem sve od sebe, pa tako i sada. • I za kraj – bižuterija ili zlato? — U svakom slu aju bižuterija, ne volim žuto zlato uop e, eventualno bijelo, ali prvenstveno bižuterija. I u prenesenom zna enju isto – nikada se prema nikome ne ponašam kao da je manje vrijedan od mene, tako i obrnuto, ne želim da se i prema meni tako ponaša. To je uostalom i poruka te pjesme. (bš, foto: Siniša Obadi , Jurica Hoblaj)
Djeli atmosfere s prošlogodišnjeg Trash&Burn festivala, održanog u Murskom Središ u
TRE I MITING AMERI KIH automobila i rock&roll festival
Trash&Burn 1. - 3. srpnja u Svetom Martinu na Muri Prvi vru i lipanjski dani idealni su za festivale kojih ovu godinu diljem Hrvatske i bliže okolice doista ne manjka. Nama najbliži, i zapravo jedini, koji e se održati u našoj županiji je tre i po redu, i ve tradicionalni, Trash&Burn miting ameri kih automobila i rock&roll festival. Za festival rezervirajte nadolaze i vikend, od petka 1. srpnja do nedjelje 3. srpnja, a ovu godinu novost je lokacija. Naime, ovu ete godinu po svoju dozu Amerike 50-ih, umjesto kao do sada u TC “Cimper” u Mursko Središ e, u Sv. Martin na Muri, na seoski turizam “Gori anec”. Promjena lokacije i nije tako veliko iznena enje, s obzirom na to da je upravo Op ina Sv. Martin na Muri dobitnik mnogobrojnih turisti kih priznanja i nagrada, od one Hrvatske turisti ke zajednice za jedno od
Darujemo upad! Me imurske novine i Trash&Burn 2011. nagra uju etiri najbrža itatelja s ulaznicama za trodnevni festival. Prva etvorka koja se u našoj redakciji pojavi s novim brojem Me imurskih novina osvaja besplatan ulaz, a najnajnajbrži sretnik osvojit e i Trash&Burn majicu! Požurite!
najure enijih mjesta u Hrvatskoj, pa do titule “Europska destinacija izvrsnosti”, nagrade Europske komisije i Europskoga turisti kog foruma u kategoriji “Najbolje seoske destinacije”. Ovo je ujedno i najstariji miting ameri kih automobila u Hrvatskoj, koji je prošle godine ugostio 80-ak vlasnika ameri kih vozila iz Austrije, Ma arske, Njema ke, Slovenije i cijele Hrvatske, te 30-ak Harley Davidson motora, organizirao pin up photo contest i ugostio glazbena imena aktualne rockabilly i pshichobilly scene.
Upad u petak je 20 kn, u subotu 20 kn, dva dana 30 kn, a za djecu je besplatan. Tako er, kampiranje je besplatno i mogu e je od petka pa sve do nedjelje. U slu aju lošeg vremena program se seli u zatvoreni dio seoskog turizma “Gori anec”. Svi ljubitelji ameri kih automobila/motora i rock&rolla, ali i svi simpatizeri ameri kog stila života sredine prošlog stolje a, pozivaju na posjet i druženje na tre i i ujedno najstariji me unarodni mitingu ameri kih automobila u Hrvatskoj. (bš)
Što vas eka na Trash&Burnu 2011. PETAK, 1. srpnja – po etak ili warm up party od 18 sati, kad e po eti pristizati vlasnici ameri kih automobila i motora iz itave Europe, uz svirku bendova Ati Edge & The Shadowbirds (Budimpešta), Cherkezi United (UKR/HR), a bit e tu još i pin-up djevojaka, opakih ameri kih automobila i motora, trash ilmova, rock’n’roll DJ-a. SUBOTA, 2. srpnja – za subotu u podne predvi en je službeni po etak mitinga uz bogati program: custom bike show, pin-up photo contest, svirka odli nih rockabilly - rock&roll
bendova: The Silvershine (Budimpešta), B And The Bops (Zagreb), Concrete Worms (Beograd), burlesk i erotic show, after party s rock’n’roll DJ-ima. NEDJELJA, 3. srpnja – u nedjelju nakon besplatnog doru ka i kave (samo za vlasnike ameri kih automobila/motora) dodijelit e se pehari za najljepše i najtrash automobile/ motore, nakon ega se zabava seli na bazene obližnjih Toplica Sv. Martin, gdje po inje ‘’pool party’’ uz rockabilly DJ-e i ekipu, od 15 do 20 sati.
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
Knjige, glazba, internet... br. 825
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.
Dobitnice prošlotjedne knjige “Tajna sre e” Melisse Senate: Marina Gašpari iz Svete Marije
MOZAIK KNJIGA
Richard Wiseman “59 sekundi: malo razmislite i puno toga promijenite” Psiholog Richard Wiseman razotkriva suvremene mitove o umu koje promovira industrija samopomo i, nude i posve nov pristup promjenama kojima ljudi mogu ostvariti svoje ciljeve i ambicije za svega nekoliko minuta, a ne za nekoliko mjeseci. Bave i se raspoloženjem, pam enjem, uvjeravanjem, odga anjem, pružanjem otpora i vezama, Wiseman u glavnim crtama predo ava znanstvena istraživanja koja podržavaju novu znanost strjelovitih promjena i opisuje kako je spomenute tehnike mogu e uklju iti u svakodnevni život. Oni naklonjeni samopomo i u knjizi e prona i: kako im samo razmišljanje o odlasku u teretanu može pomo i da ostanu u ormi, kako ih lon anice mogu u initi kreativnijim, zašto je dovoljno staviti olovku me u zube kako bi odmah postali
sretniji, zašto dvije glave ne razmišljaju bolje od jedne, zašto su rije i važnije od djela i kako jedna otografija može korjenito promijeniti stvari, kako pogreškama poboljšati društveni život, zašto prava umjetnost zavo enja podrazumijeva najobi niji dodir, vožnje toboganom smrti i izbjegavanje umjetnih boži nih drvca i dr. K a ko u z sa mo ma lo razmišljanja možete puno toga promijeniti uz savjete Richarda Wisemana, mogu saznati dva itatelja Me imurskih novina.
KNJIGA TJEDNA NOVO IZDANJE potresnog romana o ratnim užasima u Bosni
Slavenka Drakuli “Kao da me nema” Roman “Kao da me nema” Slavenke Drakuli potresna je pri a o masovnim silovanjima za vrijeme rata u Bosni. Do sad je objavljen u šesnaest zemalja, a Iznose i put jedne žene kroz tamu etni kog sukoba, autorica ini da vidimo ono s im se možda ne bismo željeli suo iti: strašna ošte enja koja rat uzrokuje u dubini tijela i duše. Ako želite
nedavno je u irsko - švedsko - makedonskoj koprodukciji snimljen i istoimeni igrani film. Ovo je potresan roman, ispri an bez zadrške ogoljenim stilom razumjeti središnji suvremeni doga aj u svim njegovim ljudskim dimenzijama, pro itajte ovaj suzdržani, ali nemilosrdni i vrlo dirljivi roman. Eva Ho man
Da bismo razumjeli pravu prirodu i na in razmišljanja onih koji su ratovali, moramo znati što su u inili bosanskim ženama. Bilo je to više od boli, više od brutalnosti, gotovo nemogu e razumjeti. Slavenka Drakuli prisilila nas je još jednom da shvatimo. Christiane Amanpour
ALBUM TJEDNA
Alexander - “Alexander” Kada nekog pere inspiracija, sposoban je svako malo izbaciti zanimljive i osebujne albume u razli itim projektima jer se pjesme ne uklapaju u mati ni bend. Što je Alexu Ebertu mati ni bend, vjerojatno ni on više ne zna. Tko zna koliko je Alex Ebert bendova imao ranije, prije The Lucky 13, ali i kasnije, pa u nabrojati one najbitnije, a to su Ima Robot, Edward Sharpe and the Magnetic Zeros, dok je za ovogodišnji solo album uzeo novo ime, jednostavno Alexander. Svaki projekt vrlo je zanimljiv na svoj na in, pa tako i ovaj samostalni, gdje je nastavio tradiciju hipijevskog na ina skladanja i pjevanja. Još i danas mi rado odzvanja pjesma “Home” s prvijenca “Up rom Below” Edward Sharpe and the Magnetic Zerosa, pa sam se nadao skorašnjem nastavku tog projekta, zbog ega me pomalo iznenadilo da je taj bend u mirovanju i da je prošlu godinu ponovno složio Ima Robot album i sada krenuo u solo vode. Sve u svemu, Alexander
je vrlo blizu Edwardu Sharpu, za razliku od Ima Robota. Vjerujem da Alexander žali što se nije rodio u vrijeme “djece cvije a”, jer bi tada mnogo lakše njegova svirka došla do izražaja. Kako su tada mnogi bili jako veseli od mnogih opojnih sredstava, tako i Alexander z v u i k ao da konzumira velike koli ine “marice”, pa pokušava svirati i pjevati kao Johnny Cash, a zvu i kao napušeni trubadur psihodeli nog olka. Nešto sli no kao i Kurt Vile, tako se i Alex Ebert sigurno obra unava s psihodeli nim momentima, samo što je svaki skrenuo u svoje podru je, Kurt više k rocku, dok je Alex klasi an olk pjeva ‘70-ih. Ti uzori stari 40-ak godina uop e ne zvu e loše u ovom ruhu jer Ebert je vrsni interpret koji zna pogoditi melodiju, što je i višekratno dokazao na ovom albumu.
Kada ujete nešto kao što je pjesma “Glimpses”, pro u vas trnci. Vrlo jednostavna glazbena pratnja popra ena je izvrsnom interpretacijom koja je lišena ikakvih produkcijskih uljepšavanja (nekoliko puta kao da pukne vokal), uz dojmljiv tekst, što ini ovu pjesmu možda ne im najboljim što sam do sad uo u 2011. Ina e, album zapo inje vrlo prpošno, kao kad bi Jack Johnson postao ozbiljniji pjeva i izbacio pop iz svoje pjesmarice s pjesmom “Lets Win!”, slijedi je ritmi na “Awake My Body”, a prpošna “In The Twilight” skladba je koja bi mogla postati jedan od zanimljivijih americana singlova. Ono što se najviše isti e tijekom cijelog albuma jednostavnost je svirke i odli ne interpretacije, koje zajedno ine vrlo koherentnu cjelinu spremnu oduševiti olkere
bez literarnih trikova. Jednostavan, ali moralno kompleksan roman povezuje rat, muževnost, seksualno nasilje i žensko tijelo ali ne nudi banalne zaklju ke … pitanjima nacije i religije bavi se vrlo suptilno.
koji i dalje vole zagrepsti u bolju prošlost. Alex Ebert nije najbolji olk pjeva na svijetu, ali se to ni ne trudi biti, ve kroz vlastite pri e pokušava do arati svoje životne probleme i turbulencije na jedan optimisti an na in koji je ponio kroz cijeli album. Od po etka do kraja “Alexander” se pokazuje kao cjelovito djelo vrsnog kantautora, kojeg samo treba “otkriti”, a upravo sada je pravi trenutak za to. Novi album Edward Sharpe and the Magnetic Zeroesa je pri kraju i iza i e do kraja godine, a odli no “tra enje” vremena do tada je “Alexander” jer na njemu ne postoji loša skladba, barem je ja nisam uo io ... Što e nam tek donijeti novo bendovsko izdanje, ako je ve ovo ovoliko dobro?! (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)
Popis pjesama 1. Let’s Win!; 2. Awake My Body; 3. Truth; 4. In The Twilight; 5. Bad Bad Love; 6. Old Friend; 7. A Million Years; 8. Remember Our Heart; 9. Glimpses; 10. Let’s Make A Deal To Not Make a Deal
INTERNET I RA UNALA
Google e-mail s vlastitom adresom
WEB PREPORUKA
Zlo este životinje Velika ve ina ljudi voli životinje, a barem kad su ku ni ljubimci u pitanju, ta je ljubav naj eš e višestruko uzvra ena. No, ponekad životinje ne mogu protiv svojih nagona, što dovodi do nezgodnih, redovito i smiješnih situacija.
Kažu da životinje nisu sposobne za ljudsku zlobu i zlo u, ali na stranici AnimalsBeingDicks.com prona i ete primjere koji idu protiv te teze. Rije je o blogu koji sakuplja smiješne gi ove s životinjama koje se ne ponašaju baš po bontonu. No, zato ih i volimo.
Iako upotreba gmail emailova za poslovanje i nije baš najbolja opcija, to ne zna i da sve prednosti Google maila ne možete koristiti uz vlastitu domenu te umjesto nekatvrtka@ gmail.com upotrebljavati adrese oblika ime.prezime@nekatvrtka. hr u Google mail su elju. Pot r ebno je i m at i ve postoje i gmail korisni ki ra un; onaj nekatvrtka@gmail.com može poslužiti kao op eniti e-
www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099
mail za cjelokupno poslovanje, no za osobne adrese je potrebno da svaki djelatnik ima svoj odvojeni Google mail korisni ki ra un. Tako er, potreban je i postavljeni e-mail oblika ime.prezime@nekatvrtka.hr na vlastitom e-mail serveru.
Postupak je sljede i: Unutar postavki gmail korisni kog ra una odaberite tab “Ra uni i uvoz” te odaberite opciju “Dodavanje ra un za POP3 e-poštu” . Upišite korisni ke podatke (iste one koje ve upotrjebljavate unutar svog e-mail klijentskog programa) . Unutar istog prozora odaberite želite li da se kopija pošte ostavlja na e-mail serveru tako da vam još uvijek bude dostupna putem email klijenta na ra unalu. Tako er
provjerite i unutar postavki e-mail klijenta da se e-mail poruke odmah ne brišu prilikom preuzimanja – postavite da budu na serveru par dana prije zastarijevanja i brisanja kako bi imale vremena biti preuzete i od strane Gmail servisa. Preporu ljivo je odabrati i opciju oznake dolaznih poruka kako bi imali pregled na koji e-mail je poruka koju ste primili unutar gmail su elja bila poslana Nakon odabira gornjih opcija bit e vam ponu ena mogu nost da poštu šaljete i s gmail su elja preko iste e-mail adrese – prihvatite tu mogu nost te upišite ime koje želite da se primatelju pojavljuje uz navedenu e-mail adresu Unutar opcija za odabir SMTP poslužitelja odaberite vlastiti poslužitelj (ne Gmail) te upišite potrebne postavke za prijavu na server za slanje e-maila.
Nakon ovoga na postoje u e-mail adresu (onu oblika ime. prezime@nekatvrtka.hr) bit e vam poslan zahtjev za potvrdu – dobijeni kod upišite u za to predvi eno mjesto unutar prozor i a ili pak kliknite na link u dobivenom e-mailu. Za one koji imaju tu mogu nost (dostupna uglavnom unutar kontrolne plo e e-mail servera) preporu uje se umjesto gore opisanog na ina za preuzimanje e-maila od strane Gmail servisa s vašeg e-mail server postavljanje automatskog proslje ivanja ( orwarding) na gmail e-mail – na taj na in ne e biti kašnjenja u primitku e-mailova na Google mail, do kojega zna do i jer servis samo povremeno provjerava prisutnost novih e-mailova. Darko Mareš, dipl. ing. el., Infinius d.o.o.
28. lipnja 2011.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Film MEDVJEDI WINNIE
TRANSFORMERS 3
animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik! Redatelj: Stephen J. Anderson i Don Hall Uloge/glasovi: Luka Peroš, Žarko Poto njak, Branko Smiljani , Marin Grbin, Željko Mavrovi
akcijska SF avantura U našem kinu nije u 3D tehnici. Redatelj: Michael Bay Uloge: Shia Labeou , Josh Duhamel, Rosie Huntington-Whiteley, John Malkovich Globalni Trans ormers enomen tre i put na velikom platnu u spektakularnom izdanju. Autoboti saznaju da je na Mjesecu sakriven svemirski brod ije bi im tajne mogle
pomo i u odlu uju em sukobu s Decepticonima. Po inje utrka me u suparnicima tko e do tajanstvenog broda sti i prvi. Preporu a se starijima od 13 godina.
NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Ljubav i ostale droge” je? a) horor crtani b) ljubavna drama c) ratni Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Ratajec iz akovca
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
Utorak 28.6.
19.00 KUNG FU PANDA 2 animirana akcijska obiteljska komedija
21.00 JA SAM BROJ ETIRI
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________
akcijski SF triler
srijeda 29.6. nema filmskog programa
l. br: _______________________________
etvrtak 30.6. Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________
19.00 MEDVJEDI WINNIE animirani obiteljski film Redatelj: Stephen J. Anderson i Don Hall Uloge/glasovi: Luka Peroš, Žarko Poto njak, Branko Smiljani , Marin Grbin, Željko Mavrovi
21.00 TRANSFORMERS 3 Svima omiljeni Medvjedi Winnie vra a se u kina i svojim korijenima u produkciji studija Walt Disney Animation. Ovaj topao film, prepun glazbe ujedinjuje pet pri a iz originalnih knjiga A.A. Milnea s Disneyjevom kla-
si nom, rukom crtanom animacijom. Pridružite se Winnieju i njegovim prijateljima dok kre u u novu avanturu i podsje aju nas kako je Hundred Acre Wood prekrasno mjesto. Trajanje 69 minuta, za sve uzraste!
akcijska SF avantura Redatelj: Michael Bay Uloge: Shia Labeou , Josh Duhamel, Rosie Huntington-Whiteley, John Malkovich
petak 1.7.
1. LJUBAV I OSTALE DROGE
19.00 MEDVJEDI WINNIE
2. 127 SATI
animirani obiteljski film
3. GRAD LOPOVA
DVD, BLUE RAY IZLOG POKLON MAFIJE Br it ansk i k r imi u kojemu mladi mora otkriti kako vratiti dug mafiji. U tom njegovom problemu pomažu mu – susjeda i otu eni otac! Michael McCrea (Cillian
Murphy) duguje lovu lokalnom mafijašu Darrenu Perrieru (Brendan Gleeson). Kada mu zaprijeti da novac stvori do ve eri, Michael je primoran na plja ku s dvojicom rendova.
22.00 ZE JA RUPA
4. VRLO ZAPETLJANA PRI A
psihološka drama Režija: John Cameron Mitchell Ugole: Nicole Kidman, Aaron Eckhart, Dianne Wiest
5. TERMIN 6. AMERIKANAC 7. SAW 7 8. MACHETE
subota 2.7.
9. KRONIKE IZ NARNIJE 3
19.00 MEDVJEDI WINNIE
10. WALL STREET 2
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik!
FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA
21.00 TRANSFORMERS 3 akcijska SF avantura
1. SUPER 8
GOSPODIN NITKO Futuristi ka drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na Europskim filmskim nagradama. Gospodin Nitko budi se u
bolnici i siguran je da ima 34 godine. Me utim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesiguran u to i ne sje a se skoro ni ega.
Peter Highman (Robert Downey Jr.) kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno sretne
19.00 MEDVJEDI WINNIE
4. HANNA
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik!
21.00 TRANSFORMERS 3
6. PRIEST
akcijska SF avantura
7. PIRATES OF THE CARIBBEAN
Ma arska komedija o putovanju trojice, a svaki predstavlja generaciju u obitelji. Nesretni djed, otac i unuk zapute se u Transilvaniju. Pri a o tri muškarca: o djedu Naambicioznog glumca Ethana Tremblaya (Zach Galifianakis) i bude prisiljen na zajedni ku vožnju. Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i – Peterovi živci.
3. PIRATES OF THE CARIBBEAN
5. INSIDIOUS
PUSTOLOVI
TERMIN
nedjelja 3.7.
2. BRIDESMAIDS
gyapi (Péter Haumann), bivšem transilvanijskom u itelju, njegovu sinu glazbeniku Gézi (Péter Rudol ), koji je ujedno pravi luzer, te unuku Andrisu (Milán Schru ) koji je pak “luzer de lux”.
8. SOMETHING BORROWED
ponedjeljak 4.7.
9. THE HANGOVER PART II
19.00 MEDVJEDI WINNIE
10. KUNG FU PANDA 2
U.S. Box Office
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik!
21.00 TRANSFORMERS 3 akcijska SF avantura
1. GREEN LANTERN 2. SUPER 8
Radno vrijeme blagajne
3. MR. POPPER’S PENGUINS 4. X-MEN: FIRST CLASS 5. THE HANGOVER PART II 6. KUNG FU PANDA 2 7. BRIDESMAIDS 8. PIRATES OF THE CARIBBEAN 9. MIDNIGHT IN PARIS
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
10. JUDY MOODY AND THE NOT
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
Lifestyle ZA ZDRAVLJE kože važna je pravilna prehrana
Koliko prehrana utje e na ljepotu kože? kada se še er u krvi veže za proteine te otežava njihovu normalnu funkciju. Pri tome morate imati na umu da je svaka stanica ljudskog organizma gra ena od Jeste li ikada razmišljali u kojoj mjeri hrana koju jedete utje e na zdravlje i ljepotu vaše kože? Iako se ve godinama pri a o tome kako odre ena hrana može izazvati probleme s kožom, ini se da je problem mnogo kompleksniji nego što se ini. Teza da ljepota dolazi iznutra zaista vrijedi jer sa zdravom prehranom osiguravamo zdravlje cijelog organizma, pa tako i kože, dok nezdrava hrana može biti uzrok brojnih kroni nih stanja kože. Povezanost izme u nezdrave hrane i problema s kožom je u najmanju ruku kontroverzna. Iako, neki specijalisti kažu da ne postoje dokazi o povezanosti, poznato je da ono što jedemo utje e na naše op enito zdravlje, pa na kraju i na našu kožu. Odre ena hrana koja se konzumira duže vrijeme može imati negativne efekte na kožu – može uzrokovati akne, bore te druge bolesti kao što su ekcem ili psorijaza. Dakle, ako želite prelijepu i zdravu kožu, budite spremni
investirati u zdravu prehranu. Evo koji sastojci u namirnicama mogu loše utjecati na našu kožu i prouzro iti ili potaknuti brojne kožne probleme.
Rafinirani ugljikohidrati Pod ra iniranim ugljikohidratima mislimo na slatkiše, kola e i drugu procesuiranu hranu kojoj nedostaju glavni nutrijenti, kao što su vitamin B, vlakna i željezo. Ova hrana bogata je še erima i bijelim brašnom, a kada se konzumira u ve im koli inama, pove ava se proizvodnja androgenih hormona (testosterona), koji stimuliraju rad lojnih žlijezda, pa prema tome i loja. A svi znamo da e višak loja za epiti kožne pore, što e dovesti do stvaranja akni i neželjenih upala.
Še er Še er može prouzro iti brojne zdravstvene probleme. Problem po inje s procesom koji se zove glikozilacija, a to je proces
proteina. Kolagen koji je osnovni sastojak kože sastoji od 40 posto proteina u cijelom tijelu. Dakle, ako do e do glikozilacije, možete vidjeti negativne rezultate na koži. Tako er, še er može uzrokovati brojne probavne smetnje koje na kraju utje u na vaše zdravlje i prema tome i vašu kožu.
Slana hrana Tko ne voli slane grickalice? No, trebali biste razmisliti dva puta prije nego što ih po nete „tamaniti”. Previše natrija, od ega se sol i sastoji, utje e na isti na in na organizam kao i zasi ene masti. Sol izvla i vlagu iz stanica, što uzrokuje nabreknu e tkiva i gubitak elasti nosti.
Masno e Morate znati da konzumiranjem še era i ra iniranih ugljikohidrata oni se pretvaraju u masno e u organizmu, no kako te masno e utje u na probleme s kožom? Vaša koža treba kisik kako bi zadržala svoje zdravlje
jer kisik olakšava proizvodnju kolagena, elastina i drugih vitalnih elemenata. Masno e smanjuju snabdijevanje stanica organizma kisikom, posebno onih kožnih. Osim toga, še er blokira ispuštanje linolne kiseline, najvažnije od masnih kiselina, koja je potrebna tijelu za pomo pri ozdravljenju kože prilikom kožnih bolesti.
Mlije ni proizvodi Mnoge studije pokazale su da mlije ni proizvodi mogu negativno utjecati na zdravlje kože. Isklju uju i jogurt, dokazano je da svi mlije ni proizvodi, posebno mlijeko, pove avaju mogu nost razli itih poreme aja na koži. Naime, mlijeko u sebi ima androgene hormone, odnosno odre enu vrstu testosterona, koji pak pove ava proizvodnju loja u lojnim žlijezdama. Tako er, probleme s kožom mogu prouzro iti i hormoni rasta koji se mogu na i u mlijeku. Najbolji izbor od mlije nih proizvoda je jogurt koji je prošao kroz fermentaciju, a prilikom koje su hormoni rasta ve im djelom eliminirani.
je održavanje normalne koli ine glukoze u krvi vrlo važno za zdravlje kože. Sokovi su bogati še erom, umjetnim sladilima i kofeinom, pa prema tome konzumiranje sokova može prouzro iti brojne zdravstvene probleme, kao što su akne i bore. Konzervans natrij benzoat, koji se stavlja u sokove može biti uzro nik osipa po koži. A što je s dijetalnim sokovima? Oni sadrže umjetna sladila koja pove avaju želju za slatkim i nezdravom fast food hranom. Osim toga, kofein e još pove ati nivo stresa. Prolaze i tako kroz stresne situacije koje su još više potencirane kofeinom, vaša koža ne dobiva dovoljno krvi, a s time i
kisika, zbog ega e nakon nekog vremena po eti izgledati beživotno.
Alkohol Ako želite zadržati zdravlje svoje kože, zapamtite da alkohol dehidrira stanice cijelog tijela pa tako i kože, baš poput soli. Alkohol, naime, usporava protok krvi u žilama, ime dolazi do njihovog nabreknu a, što ima vrlo štetan utjecaj na kožu, s obzirom na to da se žila može pove avati tako dugo dok ne izgubi integritet. Alkohol dovodi do pucanja kapilara, pojave bora i, još gore, uzrokuje akne i rozaceu.
Sokovi i kofein Ve smo nekoliko puta naglasili da
RECEPT tjedna
NAJPOPULARNIJA FRIZURA sezone
Starinska juha od luka i kopra
Nevjerojatna raznovrsnost pletenice
Sastojci • 3 glavice luka • 1 pušlek kopra • 1 komad mrkve • liš e peršina • 1 žli ica slatke crvene paprike • 1 šalica vrhnja za kuhanje • 1 žlica brašna ili gustina • sol i za ini po okusu
Priprema Na malo maslaca i maslinova ulja stavimo pirjati sitno nasjeckan luk. Pirja se jako dugo na slaboj vatri i kad se zarumeni doda mu se, tako er na sitno nasjeckan, korijen
peršina i mrkva. Po potrebi se podlijeva jušnim temeljcem ili, ako ga nemate, vodom u kojoj ste otopili 1-2 kocke za juhu. Dolijevati i pirjati tako dugo dok se luk gotovo ne raspadne, a ostalo povr e bude mekano. Doda se žli ica slatke crvene paprike i dolije ostatak temeljca ili vode do koli ine juhe koja vam je potrebna. Sitno nasjeckani kopar stavi se tek pri kraju kuhanja da ne izgubi na svojoj aromati nosti. Dosoli se i za ini po potrebi. Juha se zagusti tako da se u šalici vrhnje za kuhanje razmuti sa žlicom brašna (ili gustina nešto manje) i ulije u kipu u juhu. Samo pusti da provrije i gotovo je. Juha se može jesti „gola“ s kruhom, inim doma im, ili se u nju ukuha na sitne kockice izrezan krumpir ili 1-2 žlice riže.
Raznovrsnost ove frizure je nevjerojatna – može biti potpuno jednostavna ili veoma komplicirana, glatka ili raš upana, podignuta ili poluraspuštena – i zbog svega ovog pletenica je savršen izbor za vašu novu omiljenu frizuru. Biti druga iji, stalno razli it i inovativan nije lagan zadatak, a ako govorimo o frizurama – malo koja može posti i to što može pletenica. Naime, pletenica se može nositi na dugu kosu, no može napraviti i s kra om (naravno, možete posegnuti i za „pletenicom umetkom”), možete je napraviti bilo da imate tanku
ili gustu kosu, ravnu ili kovr avu. Pletenica može biti deblja ili tanja, samo jedna ili više sitnijih, jednostavna ili komplicirana, može biti glatka ili raš upana, a kosa koju „pletete” može biti potpuno obuhva ena i podignuta ili pak poluraspuštena. Kad govorimo o pletenicama, kraja kombinacijama zbilja nema, a s obzirom na to da je ona hit ljetne sezone, zbog ega ne biste isprobali neku od frizura koje emo vam ovdje ponuditi – one variraju od potpuno jednostavnih (koje možete napraviti bez imalo muke), preko kompliciranijih (za koje e vam vjerojatno trebati pomo frizera), do potpuno otka enih, za žene koje vole pomicati granice i koje se usude biti druga ije.
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333
Dobro je znati 299
10
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
EEG-laboratorij
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Poreme aj cirkuacije u vertebralnim arterijama
Potreba za brzim rješenjima
PITANJE: Ve više od godinu dana imam stalne vrtoglavice, šumove u ušima, smetnje ravnoteže i hoda. Bila sam kod svog lije nika koji me poslao specijalisti neurologu. U inila sam prema preporuci specijalste neurologa RTG vratne kralježnice i ultrazvu nu pretragu velikih krvnih žila vrata (TCD VB sliva i Dopler karotida). Postavljena mi je dijagnoza vertebrobazilarna insuficijencija. Interesira me o emu se ovdje radi i kako se lije i? ODGOVOR: Vertebrobazilarna insuficijencija je poreme aj cirkulacije u vertebrobazilarnom slivu odnosno u vratnom dijelu le ne kralježnice produžene moždine, malom mozgu te stražnjem - potilja nom dijelu velikog mozga. Kod vertebrobazilarne insuficijencije je vode i simptom vrtoglavica a naj eš i uzrok su degenerativne promjene vratne kralježnice. Osim vrtoglavice u blažim slu ajevima javljaju se mu nine, povra anje, poteško e u hodu, smetnje ravnoteže, poja ano znojenje i bljedo a a u težim slu ajevima mogu se javiti smetnje vida, dvoslike, smetnje
Današnji ljudi sve bi htjeli odmah, sve treba biti brzo i lako ostvarivo. Tako se ini da bi trebalo biti, tako nam pokazuju reklame, taj vrli medijski svijet u kojem je sve savršeno jednostavno. Jao si ga nama nasjednemo li, teško nama ako trezveno odolimo napasti brzih rješenja. Nikako nije dobro. Manje je zlo sa uvati distancu i ne letjeti visoko i brzopleto, nek nam je tlo ipak pod nogama, lakše je i manje boli kad padnemo...Padovi su sastavni dio odrastanja i življenja, nemogu e je proživjeti svoje vrijeme bez uzlaznih i silaznih razdoblja, danas kao i nekad, oduvijek i zauvijek. Izgleda da povijest ljudskog roda stalno ponavlja pri u, samo nas popularna kultura obmanjuje da bi nama danas trebalo biti lako i lagodno. ista laž, a skloni smo joj podle i. im imamo problem, ne osje amo li se dobro ili smo u neuspješnoj vezi, na lošem radnom mjestu, ili nemamo posao ili...što god da nas mu i, mi današnji ljudi nemamo strpljenja i tolerancije, ne da nam se ekati ili uporno i naporno raditi, ODMAH bi htjeli da problem nestane. Kad nam nešto ne ide, kad smo nezadovoljni i neuspješni, gotovo kompulzivno posežemo za promjenom koja e nas pomaknuti iz neželjenog stanja, Zbog nespremnosti da prihvatimo neku nevolju i da postupno sagledamo njene razmjere kako bi pronašli kvalitetna i trajna rješenja, posegnut emo za brzim rješenjima, koja ponekad mogu biti dobar izbor, ali eš e donose dodatne teško e i posljedice. Neke je situacije nemogu e odmah dobro razriješiti, treba ih prihvatiti i paze i na sebe same i svoje bližnje, izdržati teške dane. Jedna od
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
gutanja i smetnje govora. Vrtogavice mogu biti poja ane i u odre enim položajima glave odnosno vrata a isto tako i kod naglih promjena položaja tijela a pogotovo ako imate niže vrijednosti krvnog tlaka. Prema vašim nalazima vidljivo je da imate slabiie izražene smetnje protoka u podru ju vertebrobazilarnog sliva i nisu na ene anomalije niti suženja (stenoze) veretebralnih arterija. Vertebralne krvne žile mogu se u inkovito lije iti kao i sve druge krvne žile a sve to ovisi o kakvom se poreme aju radi. Mogu e je da se kod vas radi o promijeni “viskoziteta” krvi pa da zato imate smetnje protoka krvi kroz vertebralne arterije i ako se to ustanovi onda se daju odgovaraju i lijekovi te e se time protok ubrzati. U vašem slu aju bilo bi preporu ljivo u initi unkcijske snimke vratne kralježnice, dopler VB sliva s unkcijskim testovima kao i hemoreološke parametre – KBC Rebro. Tek po u injenim pretragama e se ustanoviti jesu li vaše smetnje organskog podrijetla ili ne, pa e se na temelju toga lije enje sprovesti po lije niku specijalsti odre ene grane specijalnosti.
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535
taktika popravljanja stanja je okrenuta odvra anju misli od briga, što može biti prvi korak prema osloba anju iz zamke, pa zato ima smisla paziti na zdravu prehranu, upisati se na neki zanimljiv te aj ili rekreaciju, initi razne stvari koje nas njeguju ili zabavljaju. To ne e riješiti problem, malo e umanjiti nezadovoljstvo. Drugi korak u itavom procesu je sagledavanje stvarnih razloga za nezadovoljstvo i osmišljavanje dugoro nih rješenja. To je klju ni korak koji mnogi izbjegavaju u initi i prepuštaju se brzim kratkoro nim rješenjima svojih problema. Jedno od najraširenijih kratkoro nih rješenja je odavanje alkoholu. «Rakije, rakije amo, jer utjehe nema u vodi», vapio je Tin Ujevi , a mnogi ga danas s dubokim razumijevanjem citiraju. Ljudi koji su zarobljeni u svojim problemima piju da bi zaboravili na brige, opustili se i privremeno oja ali samopouzdanje. Pijanstvo može pružiti zaborav i bezbrižnost, ali vrlo esto se doga a da alkohol izoštri percepciju i problemi se ine ve ima i gorima, pa se još više pije, što samo uve ava probleme i eto nas u alkoholnom paklu. ini mi se da je itavo društvo u kojem živimo stiglo do njegovih vrata, alkoholizam je preplavio sve dobne i društvene skupine. Druga skupina ljudi koji ne podnose stresove svakodnevnog života pribjegava nepotrebnoj medikaciji. Sedativi i antidepresivi gutaju se u zapadnom svijetu kao bomboni, a to nije rješenje problema. Ne budite brzopleti, ne treba vam ni alkohol ni psiho armaci da bi se lije ili od života. Smislite nešto dugoro no bolje za vas.
Piše Katarina Flajpan
BIOTERAPIJA
Bulimija Unato sve eš im upozorenjima medicinske struke bulimija je sve prisutnija u suvremenom svijetu. Težnja savršenoj figuri ( itaj: bolesnoj mršavosti) uzela je svoj danak tako da danas susre emo mlade žene koje su doista, i laiku vidljivo, bolesne. Takva je bolest doista opasna i uvijek ima strašne posljedice. Bulimija, kao naziv bolesti, dolazi od gr ke rije i BOUS, što zna i vol i LIMOS, što zna i glad. U prijevodu bi to zna ilo "gladan da bi i vola mogao pojesti". Zna i da je to oboljenje vezano uz poreme aj prehrane kao i anoreksija. Anoreksi ari se za razliku od bulimi ara strahovito izgladnjuju do granice kad gotovo ne podnose hranu, dok bulimi ari izazivaju povra anje, koriste laksative i diuretike za smanjenje težine, unato tome što su izuzetno mršavi. Prema njihovom mišljenju vrijedi ono manekensko pravilo "žena nije nikada dovoljno mršava" Praksa namjerno izazvanog povra anja ima za cilj smanjenje težine a ponekad i ublažavanje depresije. Za naše suvremeno društvo prihvatljive su samo mršavice u društvu, na poslu, u školi i zajednici op enito. Ve samo poneki kilogram viška udaljava nas od normi koje propisuje društvo. Takvo stanje poga a naj eš e mlade djevojke, koje e i pod cijenu života mršavjeti ne obaziru i se na vidljiv problem i upozorenje prijatelja, roditelja i lije nika. esto se bulimija i anoreksija kod iste osobe javljaju naizmjeZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA I PO-
ni no. To otežava rad lije nika, jer oboljele osobe odbijaju svaku pomisao da su bolesne, time i samo lije enje, a psihološku pomo redovito odbijaju i odbacuju tako dugo dok ne do u u azu kad ne vladaju same sa sobom. Tada je naj eš e prekasno. Najprije kupuju (preko interneta) razna sredstva za potiskivanje apetita i ne osje aju nikakvu glad te na taj na in potiskuju sve porive od druženja ak i one spolne. Oboljeli od bulimije udovoljavaju svim svojim žudnjama, esto su skloni uzimanju droge, promiskuitetnim ponašanjem, nekontroliranim kupovanjima ak i izvan mogu nosti a i kra om po trgovinama. Bulimi arka se esto prejeda i odmah izaziva povra anje što može biti i nekoliko puta na dan. Tu nastupaju i fizi ke posljedice po zdravlje.; upala jednjaka, oticanje guštera e ili pankreasa, krvarenje zubi odnosno oboljenje desni, pove anje žlijezde slinovnice, gr enje miši a, poreme aj rada srca pa ak i oduzetost. Neki od ovih slu ajeva mogu dovesti i do smrtnih posljedica. Dolazi do potpunog pada imuniteta i do op eg rasula balansa u organizmu. Bioterapeut tu može odigrati zna ajnu ulogu. Postavljanjem organizam u stanje balansa postupno dovodi oboljelu osobu u normalno stanje a za to je potrebna pomo obitelji i prijatelja. S povjerenjem mi se obratite za iscjeljenje i bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031. Želim vam dobro zdravlje. MOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
28. lipnja 2011.
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Moderan stan u sivom
Ured odvjetni ke tvrtke "Deneys Reitz"
ure uje: Bruno Kontrec
itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%
Moram priznati da nikada u životu nisam bio u odvjetni kom uredu. Hvala Sili na tome! No, nekako mi se ini da bi dobar odvjetni ki ured mogao izgledati reprezentativno kao ovaj koji sada predstavljam. Radi se o sjedištu tvrtke "Deneys Reitz" iz Južne Afrike, koju su dizajnirali arhitekti iz studija "Collaboration". Naravno, to je ogromna odvjetni ka tvrtka, ali, ako govorimo o dizajnu, stilu i konceptu, veli ina zaista nije bitna. Ozbiljan, bogat i elegantan interijer odvjetni ke tvrtke odiše ozbiljnoš u i profesionalizmom. Mramorni
Adaptaciju ovoga stambenog prostora potpisuju arhitekti iz studija "Spacelab Architecture", a nalazi se na 6. katu stambene zgrade u Ateni. Inicijalna dispozicija prostora promijenjena je rušenjem kuhinjskih zidova kako
bi se spojio volumen iste i volumen dnevnog boravka. Tako se dobila prostrana prostorija s nekoliko funkcija, koju su osmislili u kombinaciji sive/antracit nijanse i bijele boje s fokusnim elementom koji se o ituje u oblozi nape. Ona je izra ena po narudžbi, i to od Coriana. Tako er, u prostor su vrlo uspješno implementirali parkete i namještaj od hrastovine, koji pak se provla i
Jednostavno i u inkovito Ovaj privatni stan nepretencioznog je dizajna, a opet veoma uskla en, jednostavan i uravnotežen. Dominantna boja je bijela i ona tvori prepoznatljivost i fokus oko kojeg se sve vrti. Zbog nje se ovaj dvosobni stan površine 74 m2 doima ve im i prostranijim. Svaka je prostorija u bijeloj boji, kojoj nije pridruženo previše drugih, življih
nijansi. Kompletan prostor tako ostaje bez naglašenih fokusa, pri emu se poja ava efekt elegancije i smirenosti. Kompletnom dojmu pomažu i veliki fasadni otvori koji propuštaju velike koli ine svjetlosti u prostor, tako da je on gotovo uvijek vrlo svijetao. Ako se pitate gdje bi se takav stan mogao nalaziti, odgovor je – u Stockholmu!
po cijelom stambenom prostoru i tvori zajedni ku liniju. Spava a je soba, hrabro, izvedena u kombinaciji tamnoplave i tamnozelene boje, u koju se taj namještaj savršeno uklapa. Markantan i predivan interijer koji se možda ne e svidjeti svima. Bilo kako bilo, jedno mu se mora priznati – ovo je izvrsno dizajniran stambeni prostor. http://www.spacelab.gr/
podovi, dizajnirana rasvjeta, kombinacija bijele boje i drvnog dekora, raspored funkcionalnih zona, prostranost i istan an osje aj za detalje i inalizaciju krase ovaj prostor, a, s druge strane, podsvjesno, govore jako mnogo o na inu poslovanja ove tvrtke. Interijer koji vidite na fotogra ijama izvrstan je primjer interijera u funkciji reklame, PR-a i identiteta neke tvrtke. Kod nas, na žalost, vrlo malo tvrtki (ili vlasnika istih) shva a tu funkciju interijera. Shva ate li je vi? http://www.collaboration. co.za/
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
12
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info
Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1. 31.5.2011. model
koli ina udio, %
1
Škoda Octavia 1086
2
Opel Astra
875
5,87% 4,73%
3
Volkswagen Polo
667
3,60%
4
Renault Megane
660
3,56%
5
Opel Corsa
602
3,25%
6
Volkswagen Golf
597
3,22%
7
Renault Clio
574
3,10%
8
Hyundai i30
515
2,78%
9
Chevrolet Lace
462
2,50%
10 Volkswagen Passat
454
2,45%
11 Peugeot 308
454
2,45%
12 Dacia Sandero 411
2,22%
13 Citroën C4
379
2,05%
14 Chevrolet Aveo
349
1,88%
15 Kia Cee'd
334
1,80%
16 Renault Fluence
329
1,78%
17 Ford Focus
304
1,64%
18 Peugeot 207
295
1,59%
19 Citroën C3
290
1,57%
20 Škoda Fabia
283
1,53%
21 ostali
8596
46,42%
UKUPNO
18516
100%
Izvor: Promocija Plus
AMC Me imurje akovec, Športska 8,
tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr
VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio
BMW i – Born Electric Nov i BM W-ov podbrend predstavljen je na tiskovnoj konferenciji koja se održala u BMW Weltu. Ulazak novog podbrenda u BMW-ovu obitelj jasno je prepoznatljiv i to zahvaljuju i prepoznatljivosti dizajna preuzetog od BMW-ovog dizajna. Ipak, gledaju i motive i boje, BMW ipak ulazi u potpuno novo podru je. Prirodno rezonantne, izuzetno esteti ne slike sa futuristi kim ozra jem karakterizirati e komunikaciju. U samom po etku naglasak e biti na lifetsyle slikama koje e se postupno sve više stapati i voditi do sadržaja koji e opisivati sami produkt. Nova web stranica, www. BMW-i.com, prikazuje vizionarski i održivi pristup novom podbrendu. Sa ilmovima iz svijeta BMW-a, dizajnerskim skicama i detaljima o revolucionarnom inženjerskom pristupu koji stoji iza BMW i3 i BMW i8, stranica nudi jasan pogled u budu nost mobilnosti. Osnovana je investicijska tvrtka nazvana BMW i Ventures. Ova tvrtka pomo i e novom podbrendu da kroz investicije u inovativne pružatelje usluga dugoro no proširi svoj proizvodni portfolio.
Mazdina SKYACTIV tehnologija osvojila nagradu britanskog asopisa Fleet World Mazda je osvojila nagradu za inovaciju za svoju SKYACTIV tehnologiju. asopis Fleet World svake godine nagra uje proizvo a e automobila, uslužne kompanije i individualce koji postižu najvišu mogu u razinu izvrsnosti u svom sektoru. Prva Mazda u potpunosti opremljena SKYACTIV tehnologijom u Europi e imati premijeru na Frankfurt Motor Show-u. Imat e tradicionalne tehnologije – umjesto skupih elektri nih ili hibridnih sustava – kao rješenje za visoke cijene goriva i sve strože norme za ispušne plinove diljem Europe. SKYACTIV e ovo posti i velikim unaprije enjem u inkovitosti motora, koriste i nove lagane mjenja e, revolucionarnu stop-start tehnologiju, lakše i vrš e podvozje i superiornu aerodinamiku. Ovakav holisti ki pristup razvoju automobila posti i e zna ajne rezultate kod kompresijskog omjera i vanjskog dizajna istovremeno zadržavaju i Mazdin poznati Zoom-Zoom užitak u vožnji. Isporu ivanje takvog napretka koriste i postoje u tehnologiju donijelo je Mazdi ‘Fleet World 2011’ nagradu za inovacije. U Europi, Mazda je ve prepoznata kao proizvo a pouzdanih i atraktivnih auto-
mobila s malim troškovima održavanja. “To e se još više poboljšati,” rekao je Christi-
an Blank, direktor europskih lotnih operacija, “s predstavljanjem SKYACTIV automobila
ime e Mazdin portfolio postati još atraktivniji poslovnim korisnicima diljem Europe.”
Marka Volkswagen osobna vozila sa svibnjem je po prvi put isporu ila više od dva milijuna vozila Marka Volkswagen osobna vozila još je više pove ala svoje isporuke u prvih pet mjeseci ove godine i po prvi put isporu ila više od dva milijuna vozila u ovom vremenskom periodu. Ukupno je kupcima predano 2,09 (od sije nja do svibnja) milijuna vozila. Samo u svibnju je marka ponovno ostvarila zna ajan plus od 16,1% s 436.400 prodanih vozila. U azijskoj/paci i koj regiji marka je od sije nja do svibnja prodala 792.100 vozila. U Kinu, kao najve e pojedina no tržište, od toga je isporu eno 714.200 jedinica. Uspješan rast isporuka zabilježen je i u Sjevernoj Americi. Ovdje je marka Volkswagen osobna vozila u prvih pet mjeseci kupcima isporu ila 194.600 vozila. U regiji centralne i isto ne Europe marka je zabilježila zna ajno pove anje isporuka od 40,2% i 71.900 prodanih vozila. Samo na tržištu Rusije marka je udvostru ila svoje isporuke na približno 34.400 vozila. Pove anje su Volkswagen osobna vozila zabilježila i na domicilnom njema kom tržištu sa 248.800 isporuka.
1. ro endan proslavio je CitroÎnov model DS3 na auto-moto stazi FertÈ Gaucher, gdje se pojavilo stotinjak primjeraka CitroÎn DS3, te uveli alo ovaj poseban dan susreta predstavnika Marke s poklonicima nove generacije. S više od 80.000 prodanih automobila od lansiranja u ožujku 2010., CitroÎn DS3 zaista oduševljava, o emu svjedo i i web forum DS3 Spirit koji okuplja tisu e poklonika prvoga pripadnika linije DS. Me u kolekcionarima legendarnih povijesnih modela marke CitroÎn, ova zajednica korisnika interneta ini novu generaciju ljubitelja Marke. Više od 200 lanova foruma DS3 Spirit iz cijele Europe susreli su se s timom koji je radio na projektu DS3.
28. lipnja 2011.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Vrhunsko priznanje Qashqaiju za kvalitetu 14 puta zlato osvojio je Volkswagen koncern na «Flotten-Awardu 2011» te je proglašen najuspješnijim poduze em. Nagra eni su najbolji « lotni» modeli i pružatelji usluga voznim parkovima u ukupno 15 kategorija. Osnovu za dodjelu ovih nagrada predstavljalo je glasovanje otprilike 5.900 itatelja automobilskog asopisa «Auto lotte». U 14 kategorija vozila dodijeljena je po jedna nagrada za ukupnog pobjednika i za najbolje uvozno vozilo. Marka Volkswagen kao nadmo no vode a marka na njema kom tržištu u domeni poslovanja s velikim kupcima tri puta je bila ukupni pobjednik: s Polom u kategoriji «manjih vozila», Golfom u kategoriji «kompaktnih vozila» i s Touranom u kategoriji «kompaktnih monovolumena». Audi kao broj jedan u premijskom segmentu poslovanja s velikim kupcima tako er je tri puta dospio na prvo mjesto u ukupnom poretku: s Audijem A4 u «srednjoj klasi», s Q5 u kategoriji «SUV» te s Audijem A8 u «luksuznoj klasi». Kod ocjenjivanja importera dominantni položaj zauzela je marka Škoda. Prva tri mjesta zauzela je Škoda Superb u «višoj srednjoj klasi», Fabia u klasi «manjih vozila» te Octavia u «srednjoj klasi». SEAT je kod ocjenjivanja importera s Alhambrom osvojio prvo mjesto me u «monovolumenima». Marka Volkswagen gospodarska vozila u ukupnom je poretku u klasi «kompaktnih dostavnih vozila» zauzela prvo mjesta s Caddyjem, a u kategoriji «transportera» s modelom T5, a novi Amarok iznenada je izbio na prvo mjesto u kategoriji «pickupa». Volkswagen Leasing je šesti puta zaredom proglašen najboljim leasing ponu a em Volkswagena koncerna.
U sveobuhvatnom ispitivanju koje je proveo njema ki automobilski klub (ADAC), Porsche 911, Audi A5 i Nissan Qashqai zauzeli su prva tri mjesta kao najpopularniji automobili, a Qashqai je istodobno postao i omiljeni uvozni automobil u Njema koj. Uz prou avanje statisti kih podataka više od dva milijuna kvarova na vozilima, ADAC-ova godišnja nagrada ‘Gelber Angel’ (‘’Žuti an eo’’) od vlasnika vozila traži da ocijene svoje zadovoljstvo automobilom i razinom usluge koju im pruža distributer. Izvrsne rezultate u ispitivanju Qashqai je postigao u kategorijama pouzdanosti i zadovoljstva korisnika
što je rezultiralo ukupnim tre im mjestom. Nissan Qashqai je jedini ne-njema ki automobil me u prvih osam. Nissan Qashqai je ve im dijelom dizajniran i konstruiran u Europi, u Nissanovom europskom centru za dizajn (NDE) i u Nissanovom europskom tehni kom centru (NTCE). Proizvodi ga Nissan Motor Manufacturing UK (NMUK) u Ujedinjenoj Kraljevini. ADAC-ovo ispitivanje ograni eno je na vozila do tri godine starosti kako bi se razlu ili kvarovi uzrokovani lošim održavanjem od nedostataka u proizvodnji te uklju uje samo vozila sa zna-
ajnim prodajnim rezultatima kako bi se dobila realna slika. Za nagradu 2011. ispitano je 150 modela. Rezultati se objavljuju u ADAC-ovom asopisu ADAC Motorwelt koji ima 19 milijuna itatelja. ADAC je drugi najve i automobilski klub na svijetu sa 17,5 milijuna lanova. ADAC-ov ‘’Žuti an eo’’ 2011. 1. Porsche 911 2. Audi A5 3. Nissan QASHQAI 4. Porsche Boxster 5. BMW serije 1 6. BMW serije 3 7. Audi TT 8. Mercedes-Benz SLK
Odli an rezultat Volva u STCC utrci u Gothenburgu James Thompson doživio je najbolji vikend u švedskom touring prventsvu (STCC) te se nakon pobjede u prvoj utrci popeo na peto mjesto u ukupnom poretku. Thompson je za najboljim vremenom kasnio samo 14 tisu inki sekunde. To je veliki napredak automobila što je potvrdila i pobjeda u prvoj utrci. Timski kolega,
Volkswagen koncern ostvario je od sije nja do svibnja globalno pove anje isporuka od 14,6% Volkswagen koncern je od sije nja do svibnja ove godine ponovno pove ao svoje globalne isporuke. Sa 3,37 milijuna vozila, isporuke kupcima u ovom vremenskom periodu po prvi put su nadmašile granicu od tri milijuna. Tako je europski najve i proizvo a automobila ponovno ostvario znatno bolji razvoj nego svjetsko tržište. Pozitivan je bio i mjesec svibanj u kojem je kupcima isporu eno 708.900 vozila. U Europi su marke koncerna u prvih pet mjeseci isporu ile kupcima ukupno 1,56 milijuna
Lexus: 11. godinu zaredom proglašen najbolje rangiranim proizvo a em Ve jedanaestu godinu zaredom, Lexus je najbolje rangirani proizvo a u potpunom zadovoljstvu stranaka prema istraživanju provedenom od strane J.D. Power and Associates . Rezultati objavljeni od strane asopisa What Car? ukazuju kako Lexus ostaje na vode oj poziciji, koju je vrsto zauzeo još prve godine kada se uklju io u ovo prestižno natjecanje. Lexus IS, executive sedan, najbolje je rangirani model što mu je ve tre a titula, dok je RX, luksuzni SUV, tre i u ukupnom poretku, nakon vode e pozicije koju je imao u 2010. Jim Holder, urednik What Car? izjavio je: “Uspjeh koji je Lexus postigao naprosto je izvanredan. Biti jedanaest godina na vrhu najopsežnije studije vezane uz zadovoljstvo stranaka na britanskom tržištu je samo potvrda Lexusove sposobnosti da u isto vrijeme izra uje izvanredna vozila te iskazuje iznimnu brigu za Lexus vlasnike kada je
Šavora d.o.o.
Tommy Rustad, osvojio je 18 bodova i trenutno je tre i u ukupnom poretku, što je odli an rezultat za mom ad, pogotovo zbog kišnih uvjeta koji su vladali utrkom. Volvo Polestar Racing napredovao je u poretku prvenstva pa svi s optimizmom iš ekuju utrku u Falkenbergu o kojoj e ovisiti uspjeh u ostatku sezone.
u pitanju servisna usluga. Pojedina ni rezultati za IS i RX, koji zauzimaju prvu i tre u poziciju u ukupnom rezultatu zadovoljstva stranaka, kupcima tih automobila može uliti samo dodatno povjerenje i mir.” Ove godine u istraživanju je sudjelovalo 16.840 vlasnika vozila koja su bila u prosjeku dvije godine stara.
ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila
Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8
Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679
POPIS VOZILA:
1. Toyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006. god., u PDV-u 2. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006. god., u PDV-u 3. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006. god. 4. Renault Megane, benzin, karavan, 2004. god.
Dinamic Trade d.o.o. Braće Graner 6, Čakovec, tel: 040/329-123
vozila. U zapadnoj Europi (bez Njema ke) je 882.000 kupaca preuzelo novo vozilo. U srednjoj i isto noj Europi su marke koncerna zabilježile konstantni rast isporuka: 202.300 (+29,6%) vozila isporu eno je novim vlasnicima. Na domicilnom tržištu u Njema koj, Volkswagen koncern je sa 475.100 isporuka ostvario rast od 8,7%.
14
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a:
MotoGP poredak nakon 7 od 18 utrka
MotoGP poredak za VN Nizozemske, Assen, 25. lipnjaa 2011. 2 1111. 201
Rezulta Rally Gr ka, 16.-19. lipnja 2011.
F1 poredak nakon 8 od 18 utrka
F1 poredak za VN Europe, rope, ro e, Valencia, 26. lipnja 2011. 011. 01 1.
1.
Ben SPIES
25
1.
Sebas en OGIER
28
1.
Sebas an VETTEL
25
2.
Casey STONER
20
2.
Sebas en LOEB
20
2.
Fernando ALONSO
18
3.
Andrea DOVIZIOSO
16
3.
Mikko HIRVONEN
16
3.
Mark WEBBER
15
4.
Valen no ROSSI
13
4.
Pe er SOLBERG
12
4.
Lewis HAMILTON
12
5.
Nicky HAYDEN
11
5.
Henning SOLBERG
10
5.
Felipe MASSA
10
6.
Jorge LORENZO
10
6.
Ma hew WILSON
8
6.
Jenson BUTTON
8
7.
Colin EDWARDS
9
7.
Kimi RAIKKONEN
6
7.
Nico ROSBERG
6
8.
Juho HANNINEN
4
8.
Hiroshi AOYAMA
8
8.
Jaime Alguersuari
4
9.
Jari - Ma LATVALA
9.
Marco SIMONCELLI
7
9.
Adrian SUTIL
2
10. Toni ELIAS
6
11. Alvaro BAUTISTA
5
12. Hector BARBERA
4
2.
Casey STONER Jorge LORENZO
Sebas en LOEB
146
Mikko HIRVONEN
129
3.
Sebas en OGIER
124
136
4.
Jari - Ma LATVALA
76
108
5.
Pe er SOLBERG
73
6.
Mads OSTBERG
48
7.
Ma hew WILSON
36
8.
Kimi RAIKKONEN
24
9.
Henning SOLBERG
20
Andrea DOVIZIOSO
99
4.
Valen no ROSSI
81
5.
Nicky HAYDEN
71
6.
Dani PEDROSA
61
7.
Ben SPIES
61
8.
Hiroshi AOYAMA
51
Colin EDWARDS
46
10. Marco SIMONCELLI
39
Poredak proizvo a a: a: 1.
Honda
165
2.
Yamaha
139
3. 4.
Duca Suzuki
89 33
Slijede a utrka: VN Italije, wMugello, 3. srpnja 2011.
10. Nick HEIDFELD
1
Poredak voza a: 2.
3.
9.
2 1
1.
Poredak voza a: 1.
10. Dennis KUIPERS
28. lipnja 2011.
10. Federico VILLAGRA
20
Poredak voza a: 1.
Sebas an VETTEL
186
2.
Jenson BUTTON
109
3.
Mark WEBBER
109
4.
Lewis HAMILTON
97
5.
Fernando ALONSO
87
6.
Felipe MASSA
42
7.
Nico ROSBERG
32
8.
Vitaly PETROV
31
9.
Nick HEIDFELD
30
10. Michael SCHUMACHER
Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Ice 1 Racing 6. Munchis Ford World Rally Team
Slijede i rally: Rally Finska, 28.-31. srpnja 2011.
250 195 87 61 34
32
26
Poredak konstruktora: ra ra:
1.
RBR - Renault
295
2.
McLaren - Mercedes
206
3.
Ferrari
129
4.
Renault
61
5.
Mercedes
58
6.
Sauber Ferrari
7.
STR – Ferrari
16
8.
Force India – Mercedes
12
27
Slijede a utrka: VN Velike Britanije, Silverstone, 10. srpnja 2011.
VRIJEDI DO 30.07.2011. NAJAVA ZA PREGLED NA 040/365-302 3 GODINE JAMSTVA NA ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE UGRAĐENE U OVLAŠTENOM SERVISU
Preloška 92 Čakovec Tel: 040/365-300 www.alfacar.hr
28. lipnja 2011.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Komentari Mojih dvadeset zaslužnih Sigurno zbog godina života i radnog staža kao novinar ne u do ekati srebrni ro endan moje Domovine Hrvatske, pak koristim prigodu da u povodu njezinog 20. ro endana pobrojim ljude koji su po mojem mišljenju najzaslužniji što imamo svoju samostalnu i neovisnu Hrvatsku. Na prvom mjestu je dr. Franjo Tu man, prvi hrvatski predsjednik, jer je stvorio hrvatsku državu, hrvatsku vojsku, hrvatsku policiju i hrvatsku kunu. Do njega stavljam Gojka Suška, ministra obrane, koji je ustrojio Hrvatsku vojsku i obranio Hrvatsku. Onda je tu uzoriti kardinal dr. Franjo Kuhari , ovjek koji je bio podrška Tu manu i moralna vertikala narodu i braniteljima. Siniša Glavaševi , legendarni vukovarski novinar, zaslužan je što je svijet, osobito dobronamjeran, znao istinu o patnjama i stradanjima Vukovara. Hrvatski branitelji, poginuli i živi, jer su pobijedili neprijatelja i oslobodili Hrvatsku od srpskog okupatora i zle JNA. Slijede ih hrvatski generali koji su mudro i hrabro vodili vojno oslobodila ke i redarstvene akcije i zajedno s Tu manom i braniteljima najzaslužniji su što imamo Hrvatsku. Dobroslav Paraga zaslužan je što je ustrojio i vodio HSP i HOS, koji su istinski branili Hrvatsku u najtežim trenucima Domovinskog rata. Vlado Gotovac, jer je svojim povijesnim govorom u Zagrebu jasno i glasno rekao što je i kakva je JNA. Hrvatski narod, osobito Hrvati, koji se mnogo ega odrekao za dobro svoje Domovine. Slobodan Lang, koji je hrabro i ponosno vodio konvoj za Dubrovnik. Kata Šolji , žena koja je sve najmilije dala za Hrvatsku, a nikoga s hrvatske strane nije krivila za svoju nesre u i gubitak obitelji.
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
Prvi varaždinski biskup koji je osje ao probleme i nevolje katolika u Banjoj Luci i tamo vodio hodo asnike te materijalno pomagao Banjolu ku biskupiju i biskupa Franju Komaricu, najve eg borca za Hrvate izvan Domovine. Zvonimir Boban, koji je na stadionu u Maksimiru jasno Delijama i Narodnoj miliciji pokazao što misli o njima, a kasnije je gordo nosio hrvatski dres i barjak. Hrvatska rukometna reprezentacija, koja nas je kao malo tko proslavila u svijetu i bila jasno hrvatska. Branka Slavica, novinarka koja je svijetu javljala kako je u Hrvatskoj i koja danas Hrvatskoj javlja kakav je svijet. Obitelj Kosteli , samo je to dovoljno da se sve kaže o njima. Marko Perkovi Thompson, jednako hrabar i dobar bojovnik i pjeva , Hrvatina i pol. Dražen Petrovi , legenda koja je pokazala da mala zemlja i mali sport mogu biti veliki, kada o njoj zbori i igra rodoljub i majstor. Stjepan Sulimanac, jednostavan seljak, saborski zastupnik i veliki navjestitelj nove Hrvatske. Hrvatski Band Aid, dovoljno je re i ili zapjevati “Moja Domovina”. Tako ja smatram i neka tako bude od mene.
SVIJET U MOJIM BOJAMA
Kult vašeg djeteta Djeca su najve a radost. Doista, tako je. Najve a su radost svima nama, a najviše mamama i tatama. I bakama, djedovima, tetama, stri evima, vuj ama, vujnicama, kumima, kumicama, susedima, susedovim susedima, i svima ostalima koji tu djecu vole najviše na svijetu. Zato se sva ta uža ili šira familija najviše voli skupiti na nekoj dje joj priredbi, gdje klinci mogu pokazati sve što su nau ili u nekom odre enom periodu, i na što oni sami, ali i njihove mame, tate, bake, djedovi, tete, stri evi, vuj e, vujnice, kumi i kumice, mogu biti jako ponosni. Pa onda svi oni redom krenu vaditi svoje mobitele, smartfone, kamere, foti e ili koja god uda tehnologije imaju pri ruci. Brišu objektive, pokušavaju shvatiti kako te stvar ice uop e funkcioniraju, a svoju djecu radije promatraju kroz le u objektiva nego da se doista prepuste veseloj dje joj igri. No, ima onih koji idu dalje, pa, u potrazi za što boljom pozicijom, pozom i kadrom, preska u gomile drugih roditelja, drmaju im kamere, staju na prste i guraju laktove u bubreg, ne bi li stali tik uz pozornicu i uhvatili najbolji trenutak njihova mališana. Vjerujte, ni tu nije kraj. - Jelenaaa, tu me glediii, urlat e jedna mama u pokušaju da nadglasa dje ju pjesmicu i privu e pažnju svoje djevoj ice, jer mislim stvarno – zašto mala sad izvodi nešto što je marljivo vježbala tjednima?
Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr
Najbolje da jednostavno stane u stavu mirno pa da je mama u miru može poslikati. E pa, kad Jelena završi sa svojim nastupom, a mama bude zadovoljna mutnom fotogra ijom s tek pola lica svoga djeteta i jednim crvenim okom, vratit e se na svoje mjesto istim onim putem, preko ruku i nogu ostalih roditelja. Pokupit e svoje stvari i iza i van, jer je njeno dijete završilo, i više je nije briga što ima i drugih koji žele pokazati što znaju i umiju. Dragi roditelji, sjetite se vremena kada nije bilo kamera ni fotoaparata, i kada su djeca nastupala, svi su ih jednostavno – promatrali. Uživali su u svojoj djeci, i njihova su djeca uživala u pažnji jer su imala pred kime nastupati. Stavite se malo u poziciju onoga posljednjeg djeteta koje e nastupati pred praznom dvoranom, pa pokušajte razmisliti kako bi se vi i vaša Jelena osje ali da je upravo ona to posljednje dijete.
AKOVE KI espresso by Bibi
U potrazi za (pre) cijenjenim jagodama … Radnim danom u dva pi em“ akove kim placom muvaju se jedino još golubovi i jedna žena s hrpom sanduka evergrincajga“ i sezonskog redcajga“, uporna u svojoj nakani da nabaci koju ekstra stoticu kuna u svoj preprodava ki džep. Sve bi to bilo sasvim razumljivo da situacijom pre esto ne zavlada pohlepa. Ako se koji put na ete u prilici da vam je plac usput, nikako nemojte u popodnevnim satima nasjesti na nasmijano vabljenje i nutkanje svježim
vo em i povr em jer zbog svake ove injenice platit ete dvostruk iznos. I dok se okrenete i shvatite što se upravo dogodilo, vaša lova ve e biti spremljena na sigurno, a onda, na žalost, nema povratka. No, da ne okolišam. Zgoda je istinita. U dva sata poslijepodne jednoj doma ici hitno su bile potrebne jagode, a dvije trgovine ih nisu imale. Pogledom je prostrijelila plac u akovcu i, na (ne)sre u, ugledala jedan štand u punom jeku. Parkirala je auto
na parkingu i im je izašla iz njega pred prodava icom na placu pokazala oduševljenje što su (k’o naru ene) ostale zadnje dvije kutije jagoda po pola kile. Izvadila krupan novac, platila, pospremila ostatak novca u nov anik te uredno se zahvalivši i pozdravivši otpo ela vrtjeti ilm u glavi. Hmm ... Nije bilo istaknutog natpisa s cijenom. Hmm ... 35 kn za kilu jagoda! 35 kn za ove 2 kutijice crvenog vo a iz neke “nigdjezemske“? A do ju er su bile po 20 kn! Zamislite, kakvom brzinom radi mozak iskusnog i uživljenog prodava a! U minutu ili dvije upiti informacije o nestašici jagoda, hitnosti nabave te mrvicu kasnijem terminu kupovine na placu i sve to konvertirati u prikladnu“ cijenu po kili jagoda. Ma, milina! NOT! Kad te s neba pogodi pti ja bomba“, to je zapravo biljeg sre e i bogat-
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
stva, kako su tuma ili naši stari. Da sam ptica, to no znam koga bih posrala! Ali ne iz zlobe, nego da se osobe poput ove što brže obogate, usre e i maknu s prodaje na placu.
POZNATI I SLAVNI
Prijavite se za Ljetni fotosession 2011. Me imurske novine i ovu godinu organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me imurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Fotosession kre e uskoro, predstavljanjem prve u nizu djevojaka, nakon ega e uslijediti još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu,
kada emo serijal privesti kraju. Podsje mo, samo neke od prošlogodišnjih modela bile su Lara Toplek iz akovca, Bojana Perho iz Murskog Središ a i Iva Radek iz akovca. Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.
FORMULA 13 01. EVERY TEARDROP IS A WATERFALL - COLDPLAY 02. LOVE IS FOUND - SADE 03. WALK - FOO FIGHTERS 04. MR. SAXOBEAT - ALEXANDRA STAN 05. I’M INTO YOU - JENNIFER LOPEZ . LIL WAYNE 06. YOU DON’T KNOW MY MIND - HUGH LAURIE 07. IRIDESCENT - LINKIN PARK 08. I GAVE YOU ALL - MUMFORD & SONS 09. OH MY HEART R.E.M. 10. DON’T SIT DOWN CAUSE I’VE MOVED YOUR CHAIR - ARCTIC MONKEYS 11. PERSONAL JESUS (STARGATE MIX) - DEPECHE MODE
Punk - rock praznik uz NOFX i Bad Religion u Tolminu Festival “Punk Rock Holiday 1.1.” svoj e debi imati u kolovozu ovu godinu. Doma in je Tolmin, a dani održavanja jesu od 12. do 15. kolovoza. Dio bendova koji e nastupiti ve je poznat, a me u ve najavljenim bendovima nalaze se NOFX, Bad
Religion i Bouncing Souls, dok od ostalih bendova možemo izdvojiti Hot Water Music, Strung Out, The Real McKenzies, Golliwog, a hrvatski punk svirat e Pasi i Over low. Ovaj festival reinkarnacija je dvaju bivših slovenskih festivala (Njoki Summer Fest i
Šklabfest), s lokacijom na uš u rijeke Tolminke u So u. Ulaznice je mogu e nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima – festivalska ulaznica iznosi 71,50 eura, a mogu se kupiti i dnevne ulaznice.Više o festivalu potražite na Punkrockholiday.com.
TOP LISTA 1 BOJAN JAMBROŠI Sve oko nje DallasTOP LISTA DOMA IH 2 SANDI Dosta mi je narodnjaka - Hit 3 JACQUES HOUDEK Sto nama godina CMC fes val 2011 Croa a
R.E.M.-ov “baseball projekt” na Terraneu Šibenik e od 9. do 13. kolovoza biti doma in ljetnoga glazbenog eko-festivala “Terraneo”, a novo ime koje e nastupiti na Terraneu je The Baseball Project, iza kojeg se kriju lanovi grupe R.E.M. Pri a o njima po ela je 2007. godine na prijamu R.E.M.-a u Rock and Roll Hall of Fame u New Yorku. Scott McCaughey i Steve Wynn odlu ili su zajedno uživati u baseballu i stvarati glazbu inspiriranu tim sportom, ali im je bila potrebna ritam sekcija, pa su pozvali Petera Bucka da svira bas gitaru i Lindu Pitmon na bubnjevima kako bi mogli po eti sa snimanjem svoga pr-
vog albuma “Volume 1: Frozen Ropes and Dying Quails”. Par godina kasnije objavljen je i “Volume 2: High And Inside”. Svoj nastup potvrdili su i rije ki “americana - rock” sastav My Buddy Moose, koji iza sebe imaju dva uspješna albuma. U bivšoj vojarni Bribirskih knezova, na tri open air pozornice (Terra, Aqua i Aero) i dvije DJ
pozornice (Muzika.HangaR i MTV HANGar), predstavit e se do 90 izvo a a. Glazbeni program 12. i 13. kolovoza održavat e se samo u Aerozoni, koju ine Aero open air stage i dva hangar stagea. Na svakom stageu dnevno e nastupiti izme u 6 i 8 izvo a a, a program uživo po injat e oko 18 h i trajati do kasnih no nih sati (ovisno o stageu), dok e glazbeni program u party zoni trajati non-stop. Uz inozemne sastave, Terraneo e dati priliku za nastup i brojnim doma im izvo a ima, posebno uzimaju i u obzir bendove iz Šibenika i okolice.
4 DRAŽEN ZE I Sokole CMC fes val 2011 Croa a 5 NENO BELAN Nedir nad morem plavim CMC fes val 2011/- Dallas 6 FRANKA BATELI Crna tuga Franka 7 ET Je in ruž - Hit 8 JELENA ROZGA Razmažena Split 2011. 9 NIPPLEPEOPLE Ne volim te - 10 TBF Mater Pistaccio metallic Dalals
TJEDNI KALORIFER Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4
Posjetite našu novu web stranicu
www.radio-varazdin.hr
Zana
Novi miljenici kritike, koji su ve prvim albumom osvojili rock publiku širom svijeta, u sklopu promocije novoga studijskog albuma “Helplessness Blues” stižu i u naše krajeve. Fleet Foxes, jedno od najvru ih aktualnih imena na rock sceni koje svi žele vidjeti u “svom dvorištu”, stižu u zagreba ku Tvornicu kulture u ponedjeljak 14. studenoga. Ina e, bend je u svibnju, mjesecu po objavljivanju albuma “Helplessness Blues”, bio najprodavaniji rock izvo a na svijetu, što samo ide u prilog injenici da nam stiže zaista odli an sastav na samom vrhuncu karijere.
Luca
Fleet Foxes u Zagrebu!
Ulaznice po promotivnoj cijeni od 150 kuna kre u u prodaju u utorak 21. lipnja, a od 3. srpnja cijena e im biti 170 kuna, dok e na ulazu, ukoliko ih, naravno, ostane, iznositi 200 kuna. Ovo je prvi od koncerta koji e najavljivati Terraneo festival 2012.
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr
Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784
www.medjimurski-dvori.hr
info@medjimurski-dvori.hr
Dobro je znati 37
Dobro je znati
38
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
mt
28. lipnja 2011.
Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec
Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)
i d luz a www.poli.c
om.hr
među pilećim kobasicama u Europi!
Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-
kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.
Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
GRAND PRIX polufinalne kvalifikacije u subotu na speedway stadionu Milenim D. Kraljevec
Prva velika ovogodišnja speedway poslastica
Dvostruki juniorski svjetski prvak Australac Darcy Ward bit e jedna od najve ih zvijezda subotnje utrke od koje sigurno puno o ekuje
Subota, 2. srpnja, stadion Milenium. Speedway utrka koju ne bi trebali propustiti ni mladi ni stari ovog visoko adrenalinskog sporta. Polufinale Grand Prix kvalifikacija ili Race O utrke dodijeljeno je speedway klubu Unia, poznatom po odli nim utrkama na jednom od najljepših stadiona u Europi – Milenium u Donjem Kraljevcu. Utrka zapo inje u 19.30 h. Rije je o no noj utrci na kojoj e nastupiti 18 voza a (16 u glavnoj utrci
plus dvije rezerve) z ak jedanaest zemalja! Rije je o poznatim svjetskim imenima: dvostruki svjetski juniorski prvak Darcy Ward, GP voza i Ulamek, Lindback, Iversen, najbolji mladi voza i u poljskoj extraligi Janowski, Vaculik, Madsen, omiljeni Slovenac naše publike Matej Žagar, te hrvatski predstavnik Dino Kova i koji je puno puta dokazao svoj talent na speedway utrkama. Nažalost, nema Jurice Pavlica koji se nije
SJAJNA FORMA Dina Kova i a
Ušao u finale SP i EP za juniore Dino Kova i , nova mlada hrvatska speedway zvijezda, napravio je sjajan posao u nekoliko dana. Najprije je vozio utrku u Poljskoj na kojoj je bio šesti što mu je bilo dovoljno da se kvalificira u finale Svjetskog prvenstva za juniore (voza i do 21 godine). Ove godine vozit e se
etiri finalne utrke. Produžio je nakon Poljske u Ukrajinu gdje je voženo polufinale EP za juniore (voza i do 19 godina). I tu je bio na visokom nivou. Tako er je zabilježio plasman u finale EP. O ito je u pravoj ormi pred GP kvalifikacije koje se voze u subotu.
uspio oporaviti od teškog pada u Poljskoj.
Velika borba za finale GP Challenge U finale kvalifikacije GP Challenge koje se održava u kolovozu u Vetlandi (Švedska) plasirat e se samo pet najboljih voza a, a ve sam popis najboljih
Startna lista
puno je duži od toga. Adrenalin, odli ne utrke, navijanje i dobra zabava ekaju vas na stadionu
Milenium, uz ulaznice ve od 50 kuna! Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz, a blagajne stadi-
ona otvaraju se u subotu od 12 h. Službeni trening po inje u 14 h. (D. Zrna)
18 vozača iz 11 zemalja Ulaznice već od 50 kuna djeca besplatan ulaz
1 Denis Gizatulin, Rusija, 2 Maciej Janowski, Poljska, 3 Martin Vaculik, Slovacka, 4 Matej Žagar, Slovenija, 5 James Wright, Velika Britanija, 6 Davey Watt, Australija, 7 Lukas Dryml, Ceska, 8 Jonas Davidsson, Svedska, 9 Antonio Lindback, Svedska, 10 Max Dilger, Njemacka, 11 Benjamin Barker, Velika Britanija, 12 Leon Madsen, Danska, 13 Dino Kova i , Hrvatska, 14 Niels Kristian Iversen, Danska, 15 Darcy Ward, Australija i 16 Sebastian Ulamek, Poljska. Rezerve: 17 Aleksander onda, Slovenija i 18 Aleš Kralji , Slovenija.
POJEDINA NO prvenstvo Hrvatske za ml.junior(k)e održano je u Puli
Melani Kralji u sjajnoj formi, ali norma za SP ispunjena tjedan dana prekasno
Melani Kralji u sjajnom izba aju kugle Na visokom tre em mjestu natjecanje su završile lanice i lanovi AK Me imurje prema broju osvojenih odli ja na Pojedina nom PH za ml. junior(k)e održanom u Puli. U raspodjeli medalja sudjelovalo je dvadeset i šest hrvatskih atletskih klubova a AK Me imurje je osvojio ak devet medalja, od ega etiri zlata, dva srebra i tri bronce.
normu za predstoje e Svjetsko atletsko prvenstvo za ml. juniorke koje se ove godine održava u Francuskoj. Prava šteta, jer je Melani o ito u sjajnoj ormi i normu je bacila tjedan dana kasnije na PH za st. juniorke. Kugla je išla ak do 13,22 m, što je 2 cm više od zadane norme. Ali nažalost bilo je prekasno, jer su prijave za SP otišle pred tjedan dana. Zlatnoj medalji u bacanju kugle Melani je pridodala i srebrnu u bacanju diska s osobnim rekordom 36,20 m. Rekordnu utrku istr ala je i Mateja Jambrovi na 200 m s rezultatom 25,54 sekundi i oborila dvije godine stari me imurski rekord koji je do sada držala Kristina Dudek s rezultatom 25,60
Lea Obadi u disku se tako er okitila zlatom sekundi. Osim ovog rekordnog ostvarenja Mateja je osvojila i prvo mjesto na 100 m, dok je tre u medalju osvojila u utrci šta eta na 100-200-300-400 m, gdje je zajedno s Lorenom Duš, Veronikom Kova i Barbarom Zadravec osvojila bron anu medalju.
Sjajna Melani i Mateja, šteta za normu
Zlato osvojili i Lea Obadi i Martin Srša
Uz to oborena su i dva apsolutna me imurska rekorda u kojima su ovaj puta sudjelovale Melani Kralji u bacanju kugle težine 4 kg i Mateja Jambrovi u utrci na 200 m. Melani Kralji je u bacanju kugle težine 4 kg ostvarila duljinu od 12,89 m i time popravila svoj dosadašnji rekord. Uz rekord, uvjerljivo je pobijedila i osvojila zlatnu medalju ali nažalost ostala prekratka za samo tridesetak centimetara koji bi joj osigurali
Dvije medalje za AK Me imurje i to zlatnog i bron anog sjaja osvojila je i Lea Obadi koja je pobijedila u bacanju diska s 38,20 m dok je u bacanju kladiva osvojila tre e mjesto hicem 40,19 m. etvrto zlato za AK Me imurje osvojio je Martin Srša koji je pobijedio na 2000 m sa zaprekama s 6:35,91. Martin je osvojio i drugu medalju a uspjelo mu je to u utrci na 800 m gdje je bio tre i s rezultatom 2.02,92. Za me imursku
Mateja Jambrovi srušila je dvije godine stari me imurski rekord na 200 m
atletiku etiri medalje su osvojili i lanovi AK Nedeliš e i to dva srebra i dvije bronce. Srebrne medalje su osvojili Bernard Gavez u utrci na 800 m s rezultatom 2:00,19 i Alena Hrušoci na 400 m prepone sa 1:05,77. Broncu su osvojili Mihaela Horvat s rezultatom 5,58 m u skoku u dalj te Damir Posavec u skoku u vis s presko enih 1,88 m. Osim osvaja a medalja na natjecanju su nastupili i lanovi AK Me imurje: Sven Todorovi u 4. u bacanju kladiva, 6. u bacanju kugle i 7. u bacanju diska, Petar Novak 5. u skoku s motkom i 15. skoku u dalj, Žaklina Pongrac 7. na 100 m prepone i 10. na 400 m prepone, Benjamin Ignji 11. na 200 m i 12. na 100 m, Emanuel Varga 12. na 200 m i 13. na 100 m, Patrik Škvorc 14. na 400 m i 16. na 400 m prepone, Veronika Kova 10. na 400 m i 12. na 100 m, Barbara Zadravec 12. na
100 m i 12. na 200 m i Lorena Duš 21. na 200 m i 22. na 100 m. Muška šta eta u sastavu Škvorc, Ignji , Varga i Srša solidan plasman ostvarila je u šta eti 100-200-300-400 m gdje je osvojila 5. mjesto. AK Nedeliš e na natjecanju je tako er imao još nekoliko predstavnika: Vanesa Novak je bila 8. na 400 m prepone, 10. na 100 m prepone i 17. na 100 m, Maja Ferlin 17. na 100 m i 17. u skoku u dalj, te šta eta AK Nedeliš e na 4 x 100 m i 100-200-300-400 m u sastavu Novak, Ferlin, Hrušoci i Horvat koja je osvojila u obje utrke visoko 5. mjesto. (md)
Martin Srša briljirao je na srednjim prugama
28. lipnja 2011. EUROPSKI NOGOMETNI KLUBOVI na pripremama u Spa & Sport Resortu Sveti Martin
Bazi ni dio priprema obavljaju ukrajinski i poljski prvoligaš
MURA Hlapi ina ugostila prvoligaša
Gostovao Varteks koji se sprema za europske oglede U nedjelju je u Hlapi ini bio mali praznik nogometa. Županijski drugoligaš Mura ugostila je prvoligaša Varaždina. Varaždin je bio uvjerljiv i slavio je rezultatom 9:0. Varaždincima je ova revijalna utakmica bila posljednja provjera prije 1.
pretkola Europske lige kada se u etvrtak, 30. lipnja u 20 sati susre u sa andorskim klubom FC Lusitansom u Varaždinu. Uzvrat se igra tjedan dana kasnije u Andorra la Velli, 7. srpnja. Varaždinci su imali sre e u ždrijebu i protivnik ne bi
trebao biti puno teži nego Mura. Na ovoj utakmici se od aktivnog su enja oprostio dugogodišnji sudac Zvonko Rajf iz Murskog Središ a, a prigodni poklon uru io mu je predsjednik NK Mure Dragutin Stojko. (so)
Europski nogometni klubovi sve više prepoznaju potencijal Spa & Sport Resorta sveti Martin. Tako e Spa & Sport Resort Sveti Martin u slijede ih dva tjedna biti e doma in nogometnim klubovima FC Illychivets iz Ukrajine te Slask Wroclaw iz Poljske koji su Me imurje i Resort prepoznali kao idealnu destinaciju za održavanje priprema za novu sezonu u Europi. Ukrajinski prvoligaški klub Illychivets ilijala je zvu nijeg FC Šahtar Donjeck, najboljeg ukrajinskog kluba koji je ve godinama u društvu najboljih europskih klubova. FC Illychivets ovo je prvi posjet Svetom Martinu, te e za vrijeme svog boravka odigrati pet prijateljskih utakmica sa doma im i inozemnim klubovima. Za razliku od ukrajinskih nogometaša, poljski prvoligaški klub FC Slask Wroclaw po drugi put gostuje u Svetom Martinu. Za vrijeme boravka u Me imurju odigrati e etiri prijateljske utakmice od kojih je jedna s našim aktual-
nim prvakom Dinamo Zagreb iji se igra i nalaze na pripremama u Sloveniji. Ostaje za vidjeti gdje e se igrati utakmica Slask – Dinamo koja je na rasporedu tijekom ovog tjedna. Spa & Sport Resort Sveti Martin sve više se pro ilira kao destinacija sa svim preduvjetima
za sportske pripreme. Osim hotelskog smještaja, koji je prilago en za potrebe vrhunskih sportaša, neposredna blizina nogometnih terena, sportska dvorana i teretana, te tražena priroda i potreban mir, injenice su koje ispunjavaju i najviše kriterije tražene od klubova koji sezonu provode u Europi.
28. lipnja 2011. IZVRŠNI ODBOR Hrvatskog nogometnog saveza
Mladost Prelog nije bila upitna kao novi-stari hrvatski tre eligaš Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza donio je u ponedjeljak odluke o sustavu natjecanja za sve lige, pa tako i III. HNLsjever. Najvažnija je vijest kad je u pitanju me imurski nogomet, da uz Nedeliš e i Mladost Prelog bez obzira što je bila zadnja na tablici (zbog reorganizacije natjecanja i ukidanja IV. HNL), postaje lan III. HNL-sjever u kojoj su svi bivši hrvatskih tre eligaši iz Sjeverne regije, te Suhopolje koje je ispalo iz II. HNL. Tako je poznato osam sigurnih novih-starih hrvatskih tre eligaša: Podravina, Koprivnica, Bjelovar, Nedeliš e, Slatina, Križevci, Suhopolje i Mladost Prelog. Prema informacija koje su iznesene na IO HNS-a, status Mladosti iz Preloga kao hrvatskog tre eligaša u novoj III. HNL-sjever, zbog reorganizacije natjecanja, posebice na podru ju Sjeverne regije nije bio niti upitan, pa se o istom nije niti raspravljalo. Sve drugo zapravo su bile „glasine“, tako da Preložani „mirna srca“ ostaju hrvatski tre eligaši, jer mjesto nisu uzeli nikome.
etiri me imurska kluba žele u III. HNL, ako netko ne e zadovoljiti uvjete Što se ti e daljnje popune III. HNL-sjever, Komisija HNS-a tek treba utvrditi tko ima, a tko
igra etvrtoligaško natjecanje pod okriljem HNS-a) do 1. srpnja bez posljedica (prema ranijim pravilima to je bilo 35 dana prije po etka novog prvenstva). O ito da e sve skupa biti teško gotovo prije 10. srpnja, pa e se tek tada znati i kako e kona no izgledati me imurske nogometne lige. Prema sadašnjem stanju stvari u I. me imurskoj ligi ostaje samo šest klubova, svi ostali ispadaju.
Novi centar „Sjevera“ umjesto Varaždina Koprivnica
IO HNS-a kona no je donio pravosnažne odluke o natjecanju III. HNL-sjever, ali ostalo je još dosta nepoznanica nema uvjete iz nominiranih klubova bivših IV. HNL. U MNS-u se nadaju da ima šanse za Sloga akovec, Polet Pribislavec, akovec i Grani ar Kotoriba da postanu tako er hrvatski tre eligaši umjesto varaždinskih predstavnika Nedeljanca i Plitvice (Ivan ica je navodno sigurna) iji su uvjeti navodno upitni. Svi klubovi koji žele postati hrvatski tre eligaši do 1. srpnja trebaju se prijaviti kancelariji HNS-a pregled uvjeta, a IO
HNS-a na sjednici koja bi trebala biti tek 5. srpnja nakon što budu pregledani tereni i ostali dokumenti vezani uz uvjete donijeti e nove odluke oko popune III. HNL-sjever. Ovaj tjedan nastavljaju se i kvali ikacije za popunu III. HNLsjever pobjednika najboljih županijskih liga. Naime, kako smo ve pisali, a sada je i službeno potvr eno, samo jedan od pet klubova pobjednika najboljih županijskih
liga pet saveza Sjeverne regije koji se natje u imati e pravo ulaza u dva ranga više natjecanje, ako e ispunjavati uvjete. Me imurski predstavnik Polet Sveti Martin na Muri nažalost ispao je odmah u prvom krugu od Rudara ‘47. Kad e to no znati kona ni sastav III. HNL-sjever, još uvijek nije poznato. Ina e, klubovi imaju pravo odustati od natjecanja u III. i IV. HNL (u svim ostalim regijama uglavnom se i dalje
Što se ti e administrativnih odluka HNS-a, a ti u se našeg kraja, Varaždin je ostao bez središta regije Sjever, što je bilo za o ekivati, jer je izme u ostalog puno toga nije funkcioniralo na relaciji prema HNS-a. To je najbolje vidljivo i po konfuziji koja je vladala sve do ove sjednice IO HNS-a u vezi popune III. HNL-sjever. Novi centar je Koprivnica, s time da e se u narednom razdoblju sjedište mijenjati svake dvije godine izme u pet središta županijskih saveza koji tvore ovu regiju. IO HNS-a donio je i onu najzanimljiviju odluku hrvatskoj nogometnoj javnosti kad je u pitanju I. HNL, jer je Radniku V. Gorica uskra ena licenca za I. HNL, tako da Istra 1861 iz Pule ostaje prvoligaš. (Dejan Zrna)
NK NEDELIŠ E na kraju još jedne sezone III. HNL
Trener Orehovec: Uz par poja anja možemo mnogo - Moje misli usmjerene su na produženje trenerske suradnje s Nedeliš em, ali ako do e neka ponuda iz viših liga ili inozemstva mogu e je da i odem. Me utim, sve e se znati vrlo brzo, kaže dosadašnji trener Iza Nedeliš a je još jedna tre eligaška sezona, ova je nešto pozitivnija no one ranije zbog pozitivne gol razlike (+9, prošle sezone -19), broja postignutih golova 70,(prošle sezone 53), osvojenih bodova (54, prošle sezone 44)kao i kona nog mjesta na tablici (8., prošle sezone 12.). Za Me imurske novine je trener Želimir Orehovec detaljno analizirao sezonu… “Svaki klub ima speci i nosti, a Nedeliš e ima mnogo pozitivnih strana. Naravno, ima i onih koje bi mogle biti bolje, no u godinu dana koliko sam tamo proveo imao sam puno lijepih dana. Trenerima nigdje nije idealno, posebno u amaterskim ligama”, kazao je u uvodu Orehovec. Nedeliš e je u zadnjih godinu i pol doživjelo dosta promjena: “Ekipa koja je godinama bila zajedno i sigurno bila po kvaliteti iza Me imurja, polako se po ela osipati u posljednjih godinu i pol dana i zbog toga je izgubila onu svoju posebnost. Otišli su Bujani , Zavrtnik, Mi-
hali i ostali kvalitetni pojedinci, njih je trebalo nadoknaditi. Ove smo godine ciljano išli u pomla ivanje s Vizingerom i Hrušocijem, kao i kadetima Želežnjakom i Novakom, te nismo dovodili poja anja, a otišao nam je i Begovi . Stvorili smo spoj mladosti i iskustva i rezultat nije patio.” O ukupnom dojmu nakon sezone Orehovec kaže: “Osvojili smo 26 boda i osvojili deveto mjesto na jesen, a u prolje e smo bili još bolji te osvojili 28 bodova iz devet pobjeda i etiri remija. To je ukupno 54 boda, 70-61 nam je gol razlika, po prvi puta pozitivna u nekoliko godina. U vrhu smo po broju postignutih pogodaka, to je realno kad se pogleda kvaliteta ekipe. Naravno, moglo se i bolje, no za to trebamo bolje uvjete, a igra i moraju ozbiljnije shvatiti svoje obaveze, nekad su birali kada e trenirati.” Iako je prolje e Nedeliš u bilo dobro, moglo je i bolje, smatra trener: “Najve i problem to što smo loše napravili zimske pripreme. To nije greška igra a nego toga što pomo ni teren nema rasvje-
tu, a igra i rade, pa smo ve inu treninga sve do promjene sata na ljetno ra unanje improvizirali ispred Mesapa. O kvalitetnom je radu dakle nemogu e govoriti, a na teren smo došli tek po etkom travnja.” Iako je ve pred par godina trebao biti dovršen novi stadion, nakon što je na bivšem igralištu izgra en Aton i hala Mesapa, NK Nedeliš e je i dalje besku nik: “Nedeliš e nema svoj stadion i bez obzira na to što govorimo o utakmicama kod ku e i vani, mi u stvari nemamo doma inske utakmice, jer u Dunjkovec-Pretetinec dolazimo samo svakih 14 dana. Ipak smo bili uvjerljivi u Hraš ici, e ikasni, i osvojili smo dosta bodova.” Doma dakle nije bilo loše, no ostaje porazna injenica da su Nedeliš ani na 17 gostovanja ove sezone osvojili svega osam bodova iz dvije pobjede i dva remija: “Utakmice vani su posebni problem i to ve godinama. Igra i si ili biraju utakmice pa dobivaju kartone ili rade pa ne mogu do i. Posebni problem su bili Belovi , koji je dolazio samo na utakmice
LJETNI prijelazni rok nogometaša
Tek se o ekuje „transferska groznica” Od 15. lipnja do 31. srpnja traje ljetni prijelazni rok prema Me imurskom nogometnom savezu kada igra i-amateri bez ispisnice, a na temelju recipisa i preporu ene poštanske pošiljke mogu promijeniti klub. Nakon toga mogu promijeniti klub samo na osnovu istupnice sve do 28. velja e. Ali igra iamateri mogu koristiti i recipis uz preporu enu poštansku pošiljku kao sredstvo za promjenu kluba koji su poslali do 31. srpnja i nakon tog datuma sve do 31. prosinca, ali ne smiju igrati više službene utakmice za dotadašnji klub. Kao što je poznato tijekom ljeta u Me imurju je na „nogometnoj tržnici“ uvijek više nego zanimljivo. Za prijelaz igra važe sljede e odredbe: Igra i profesionalci mogu biti registrirani samo tijekom jednog od dva registracijska razdoblja. Iznimno igra i profesionalci kojima je ugovor istekao prije završetka registracijskog razdoblja mogu se registrirati izvan registracijskog razdoblja. Igra i amateri koji se natje u isklju ivo u amaterskim ligama (III. HNL i niže razine)mogu se registrirati tijekom cijele natjecateljske godine, osim u razdoblju od 28. velja e do 15. lipnja. Igra i mogu biti registrirani za najviše tri kluba tijekom razdoblja od 1.srpnja do 30. lipnja sljede e godine, a tijekom ovog razdoblja igra ima pravo nastupa u službenim utakmicama samo za dva kluba. Igra amater s istupnicom ima pravo promijeniti klub i izvan prijelaznog roka, sukladno odredbi lanka 8. stavka 3. Pravilnika.
ZAVRŠNICA veterenskih liga Željko Orehovec, trener NK Nedeliš a u prošloj sezoni, vjerojatno i u novoj subotom, i Vibovec, koji je dolazio samo svaku drugu subotu i nije odigrao skoro ni jednu gostuju u utakmicu. Kako smo imali mali fond igra a i utakmice srijedom, bili smo u problemu.”
Financije diktiraju planove, spreman za daljnju suradnju Za idu u sezonu, sad u 3. HNL Sjever, Orehovec se nada: “Planovi prije svega ovise o inancijama. Moja je želja da se poja amo s tri- etiri kvalitetna igra a i idemo u osvajanje vrha tablice. U novoj e ligi biti kvalitetnih ekipa. Razgovarao sam ve s Upravom, sigurno se ne e sr-
ljati u zahvate ako se to ne bude moglo inancijski popratiti.” A što se njegovog vlastitog angažmana ti e, Želimir Orehovec kaže: “Moj ugovor s Nedeliš em je bio na godinu dana i moje su misli usmjerene na produljenje suradnje. No, mi treneri uvijek želimo raditi u klubovima koji žele više, pa ako mi se pruži prilika da radim u klubu višeg ranga ili nekome s ambicijama za rang više, ili pak možda neki inozemni angažman - sigurno u razmisliti. Sve e biti vrlo brzo poznato.”, zaklju io je razgovor Orehovec. (Ivana Strahija)
Veteranski pobjednik odlu en u Slakovcu Na kraju veteranske nogometne sezone igraju se dvije utakmice u kojima se odlu uje za naslov veteranskog pobjednika liga. Nakon završene sezone 2010./2011. pobjednici skupine istok i zapad: Spartak M. Subotica i Sloboda Slakovec igraju dvije inalne utakmice. Prva je odigrana pred tjedan dana u M. Subotici i Spartak je slavio pobjedu 3:1. Uzvrat je bio na rasporedu ju er (ponedjeljak), a o svemu više pišemo u našem sljede em broju, te na portalu www.mnovine.hr
28. lipnja 2011.
POBJEDNICI me imurskih nogometnih liga u sezoni 2010./2011.
ONI SU PRVACI! ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA – ISTOK
NK PODTUREN
Za NK Podturen u sezoni u kojoj je osvojen naslov prvaka igrali su: Dražen Šalamon, Dino Kolar, Kristijan Boži , Robert Boži , Dino Mravljek, Zvonimir Radovan, Josip Lepen, Damir Jurak Lepen, Matija Kolar, Nikola Kolari , Ivan Kerovec, Pero Telebuh, Matija Horvat, Pero Jambroši , Nikola Škvorc, Jurica Golubi , Benjamin Kati , Ivan Kolar, Alen
Vidovi . Tijekom sezone još su igrali, ali su u me uvremenu napustili klub: Vjerkoslav Škvorc, Stjepan Tkalec i Stjepan Drvoderi . Mom ad su kroz sezonu vodila tri trenera. Prvih pet kola Dušan Novak, zatim Ivan Hamonajec sve do zadnja etiri kola, dok je u odlu uju im utakmicama trenersko kormilo preuzeo Ivan David.
ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA – ZAPAD
NK JEDINSTVO GORNJI MIHALJEVEC
ŠKOLA NOGOMETA Me imurje- akovec
Najbolji na Fotex Cupu i Radenska Openu U Varaždinu je održan “Fotex Cup”. Generacija 1996. Nogometne škole Me imurje - akovec pod vodstvom trenera Maria Šari a osvojila je prvo mjesto. Igra em turnira proglašen je naš mladi igra Bruno Varga. Na turniru Radenska open u Murskoj Soboti, generacija 2002. osvojila je drugo mjesto, a generacija 2000. osvojila je sam turnir! NA Fotex Cupu igrali su: Posavec, Kolari , Žganec, Vugrinec, Varga, Poljanec, Hranilovi , Zrna, Kameni , Horvat, Jurinec, Hliš , Špoljar i Hadži . Na me unarodnom turniru u Murskoj Soboti Nogometna škola Me imurje akovec sudjelovala je sa generacijom 2000. i 2002.U konkurenciji 16 ekipa iz Ma arske, Slovenije i Hrvatske, generacija 2002. osvojila je drugo, a generacija 2000. osvojila je prvo mjesto.
Ekipa U10 i U12 koje su ostvarile zapažen nastup na Radenska Openu u M. Soboti
Igrali su: U10 - Kuqi, oki , apalija, Horvat, Lukman, Koleni , Blagus, Bušnja, Ladi i Dodlek; U12 - Strahija, Gelo, Sen ar, malenovi , LevakPani Micek, Jan ec, Šte ulj, Martinjaš, Pomor, Lukovnjak i Perši .
Krajem srpnja na turniru u Danskoj Od 25. do 30. srpnja Nogometna škola sudjeluje na jednom od najja ih i najbrojnijih nogometnih turnira za mla e uzraste u Europi, u danskom
NAJAVLJUJEMO Kre u prijave za najve i ljetni malonogometni turnir u Me imurju
Prijavite se za 31. izdanje Memorijala Vladimir Skok u tri konkurencije Za NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec u sezoni u kojoj je osvojen naslov prvaka igrali su: Damir Angel, Marin Borko, Mario Fujs, Nikola Hatlak, Alen Herceg, Matija Horvat, Nikola Horvat, Andreas Janež, Siniša Kocen, Dario Kova i , Mišo Krumpi , Mihael Ladi , Da-
mir Mikulan, Goran Mikulan, Karlo Miljan i , Darin Mohari , Dejan Novak, Denis Novak, Mario Novak, Nenad Novak, Romeo Pani , Rajko Plantak, Robert Smolkovi , Mihael Srša, Mihael Ter, Roman Trtinjak i Marko Vuk. Trener: Goran Mikulan.
I ove se godine Nogometni klub Mladost iz Preloga uhvatio u koštac sa organizacijom vjerojatno najmasovnijeg doga anja na podru ju Preloga. Rije je o 31. izdanju malonogometnog no nog turnira i Ljetnih no i Grada Preloga. Od 8. srpnja pa narednih desetak dana Park Mladosti u Prelogu biti e ponovno centar ve ernjeg života Preloga i ovog dijela Me imurja. Po godinama ovaj je turnir najstariji i najdugovje niji na podru ju Me imurja, a biti pobjednik ovog turnira dono-
silo je poseban respekt me u ljubiteljima nogometa. Turnir se i ove godine igra u tri konkurencije: seniorskoj, veteranskoj i pionirskoj ( 97. godište i mla i ). Kotizacija za seniore iznosi 500 kuna, za veterane 400 kuna, a za pionire 200 kuna. Glavna nov ana nagrada u seniorskoj konkurenciji je sedam tisu a kuna za pobjednika, a u veteranskoj konkurenciji dvije tisu e kuna. Bogato e se nagraditi najbolji strijelac, igra i golman turnira u sve tri konkurencije. Prijave se
TIKVA open u organizaciji NK Sloboda Mihovljan
Najbolja ekipa Klesarstvo Bratkovi Miljenko Bali sa svojim sinovima i suigra ima u NK Croatiji Orehovica, Dariom i Josipom
NOGOMETNA ZANIMLJIVOST iz Orehovice
Otac i sinovi Zanimljiva nogometna pri a stiže iz Orehovice. Naime imali smo ve prilike uti i vidjeti da otac i sin zajedno igraju u istoj mom adi, no u Croatiji iz Orehovice su to, što je još zanimljivije otac i dva sina. Miljenko Bali bavi se nogometom od svoje 12 godine. I danas je u Nk “Croatiji” igra (kapetan), trener i lan Izvršnog odbora.. Kada je u pi-
tanju njihova sportska karijera, sinovi Dario i Josip odlu ili su krenuti o evim stopama, i postali nogometaši najdražeg im kluba. Tako se je na utakmici 24. kola druge ŽNL-e, izme u NK “Croatie” i NK “Grani ar” iz Novakovca dogodilo, da za jednu mom ad na službenoj utakmici zajedno u prvoj ekipi zaigraju otac i dva sina.
NK Sloboda iz Mihovljana organizirao je no ni malonogometni turnir u Mihovljanu Tikva Open 2011. U finalnom susretu Klesar Bratkovi bio je bolji od Limarija Kova 2:0. U susretu za tre e mjesto Perutnina Ptuj pobijedila je ekipu Tesarstvo Kika 2:1. U etiri dana spojenih blagdana održan je 14. izdanje turnira uz nastup 18 ekipa.U prednatjecanju po grupama dvije prvoplasirane ekipe plasirale su se u etvrt finale. Daljnjim razigravanjem kroz polufinale i finale stigle su etiri ekipe od podjele nagra enih pozi-
cija. Prve tri plasirane ekipe nagra ene su peharima i priznanjem, te nov anim nagradama. Za pobjedni ku ekipu: Klesar Bratkovi igrali su: or evi , Bali , Vabec, Vrbanec, Pintari , Zoka, Obadi , Posavec, Bajs.Jagec Kroz tijek natjecanja utakmice je pratio pove i broj gledatelja i navija a, koji su svojim ekipama pripomogli ka što boljem plasmanu i kvaliteti igre. Utakmice su sudili Darko Jambrovi , Mijo Horvat, Davor Šupljika i Franjo Hergoti . (žk)
primaju do 07. srpnja u 20 sati u Pizzerii “Ro-Sa” u Prelogu ili na broj tele ona 040/645-943. Izvla enje parova biti e u etvrtak nave er, 7. srpnja u Pizzerii “Ro-Sa” u Prelogu. Uz mali nogomet i ove e se godine organizirati i amaterski turnir u odbojci na pijesku koji e krenuti od utorka 12. srpnja. Ljetne no i donose i ove godine pregršt zabave, bogatu ponudu jela i pi a. Nema razloga da ne do ete u Prelog i dobro se zabavite. (žs)
gradu Hjorningu. U povijesti turnira bit e to prvi put da nastupa jedna ekipa iz Hrvatske. Na turniru nastupaju sa generacijama 1998. i 1999. koje su popunjene sa najboljim nogometašima iz nekoliko me imurskih klubova.
TRE I memorijal Stjepan Igrec Kubala u organizaciji Drava Donji Mihaljevec
Na turniru igra deset ekipa U Donjem Mihaljevce u etvrtak je zapo eo 3. memorijal Stjepan Igrec Kubala koji je u organizaciji NK Drave okupio deset ekipa. Turnir u malom nogometu se održava na as altiranom igralištu. Predvi a se da e se turnir održavati tri vikenda, od petka do nedjelje. Susreti po inju u 20 sati, a svake se ve eri odigraju etiri susreta. (žk)
MEMORIJAL Krešimir Madi u organizaciji NK ukovec 77
PRVI memorijal Dražen Božek u organizaciji SK ehovec
Pobjedu odnio Galeb iz Oporovca
Najbolji Naprijed Cirkovljan
Hrvatski tre eligaš Mladost iz Preloga nije uspjela tre i put zaredom osvojiti Memorijal Krešimir Madi i tako odnijeti uz pobjedni ki i prijelazni pehar iz ukovca. Turnir koji tradicionalno organizira NK ukovec 77 u spomen na poginulog branitelja i lana kluba iz tog mjesta. U finalnom susretu županijski drugoligaš Galeb iz Oporovca odnio je pobjedu nad Mladosti 1:0. U susretu za tre e mjesto ukovec 77 pobijedio je Otok 2:1. Nastupili su svi nogometni klubovi s podru ja Grada Preloga. (dz)
Nogometni klub SK iz ehovca organizirao je Prvi memorijal Dražen Božek u spomen na svog igra a preminulog u Domovinskom ratu. Na turniru je sudjelovalo osam ekipa. Slavio je Naprijed iz Cirkovljana, a slijede Draškovec, Mladost Prelog i ekipa Županijske bolnice akovec. Na turniru su igrali još: SK, Galeb, ukovec i druga ekipa SK-a. Revijalni susret odigrali su i lima i Preloga i ehovca. (žk)
28. lipnja 2011. KOŠARKA KK ME IMURJE
Deveti u poretku svih klubova za Kup Dražen Petrovi KK Me imurje akovec nakon završene sezone rangiran je na 9. mjestu hrvatskih košarkaških klubova u natjecanju Kup Dražen Petrovi . Prva dva mjesta i nastup u velikom finalu na jesen izborili su Zagreb CO i Cedevita. Dubrava je tre a ime je potvrdila da spada u sam vrh hrvatske košarke. etvrti je Zadar, koji je imao selekcije na svim poluzavršnicama, ali niti jedno finale. Me imurje je na izvrsnom 9. mjestu sa 34 boda. Sve selekcije osim seniora sudjelovale su na poluzavršnicama prvenstva Hrvatske a pobjeda juniora donesla je prvih 14 bodova. Kadeti i mla i kadeti, iako bez pobjede na poluzavršnicama osigurali su po 10 bodova i tako zaokružili sjajnu sezonu najboljeg me imurskog
KK Me imurje izvrsno radi s mla im kategorijama koje su najviše doprinijele odli nom plasmanu košarkaškog kluba i pokazali da se u KK Me imurje radi itekako ozbiljno s mla im uzrastima. Ukupno je 27 klubova osvoji-
lo bodove, a uo ljivo je da neki klubovi imaju bodove samo u jednoj kategoriji, za razliku od Me imurja.
DRŽAVNO prvenstvo u košarci za djevoj ice
Košarkašice akove ke Radosti osvojile naslov prvakinja Hrvatske Na Prvenstvu Hrvatske za djevoj ice ro ene 1999. i mla e, održanom minulog vikenda u Zagrebu, košarkašice akove ke Radosti postale su državne prvakinje. U konkurenciji 12 ekipa iz cijele Hrvatske , mladim akove kim košarkašicama, pod vodstvom trenerice Dejane Balog uspjelo je ostvariti ono što nije dosada pošlo za rukom niti jednoj me imurskoj košarkaškoj ekipi. - Ovo je antasti an uspjeh za me imursku, posebno žensku košarku i naš klub koji je iz godine u godinu sve kvalitetniji, kazala je nakon finala trenerica Radosti. Na završnicu smo stigle kao ekipa za koju gotovo nitko nije znao, a otišle kao pobjednice o kojima e se još dugo govoriti. Iako su mnoge ekipe na prvenstvu bile dosta više i fizi ki ja e od nas, pogotovo ekipa Vodica, naše su cure pokazale da su volja, želja i “ostavljanje srca na parketu“ pravi put prema uspjehu. – Posebno nas veseli i to što u svojim redovima imamo najbolju igra icu Hrvtske - Stelu Taradi. Hvala svim roditeljima na pomo i, navija ima i svima koji žive s našim klubom, završila je trenerica Balog.
Odli na igra u skupini donijela zasluženo finale Radostašice su se nalazile u skupini u sa Peš enicom-Žitnjak (Zagreb) i Vinkovcima. Obje utakmice su odradile na visokom nivou, iznenadivši sve ljubitelje košarke u dvorani kvalitetom i lako om kojom su stigle do pobjede. U prvom susretu slavile su protiv Peš enice s ak 36 koševa razlike i pitanjem odakle su se ove
SPORTSKI RIBOLOV SPORTSKI RIBOLOV: Županijska liga mladeži
Alen Lehkec i Natalija Žganec najbolji Košarkašice akove ke Radosti - najbolja ekipa Hrvatske djevoj ice stvorile, uz veliku zabrinutost slijede ih protivnica. Sljede u utakmicu u skupini, Radostašice su odigrale još kvalitetnije, gotovo nepogrešive u napadu i vrste u obrani. U tom susretu s ak 48 koševa razlike, stradale su mlade košarkašice i Vinkovaca. Tim pobjedama osvojile su prvo mjesto u skupini i plasman u polufinale. Protivnik u polufinalu bila je ekipa Vodica, koja je prije po etka samog natjecanja slovila kao najve i avorit za osvajanje naslova prvakinja. No u sportu ne pobje uju papirnati avoriti, ve onaj tko je bolji, a to su u polufinalu bile košarkašice Radosti. Kao i u susretima u skupini, zadržale su preciznost, bile vrste u obrani i na kraju, u jednoj vru oj završnici sa uvale koncentraciju, te zasluženo pobijedile i plasirale se u finale.
Uzbudljivo finale Nakon iscrpljuju eg polufinala, na redu je bila i posljednja
Sjajna Stela Taradi Iza najmla e ekipe ženskog košarkaškog kluba RADOST iz akovca, najuspješniji je vikend u njihovoj povijesti. Osim osvajanja naslova prvakinja države bile su i pobjednice ALL STAR susreta u kojem su slavile protiv reprezentacije lige. Nakon utakmice slijedilo je proglašenje tri najbolje ekipe lige i najboljih pojedinki. Uz Stelu Taradi, kao najbolju igra icu i strijelca lige, za MVP subotnjeg ALL STARA proglašena je tako er košarkašica Radosti, Marija Kranj ec, ina e iz Šte anca.
utakmica prvenstva-finale protiv Lupa Promotiona iz Zagreba kluba s velikim ambicijama u svim konkurencijama. U vrlo neizvjesnom i napornom susretu, iako vidljivo iscrpljene utakmicom protiv Vodica, akove ke košarkašice uspjele su vrhunski odigrati do kraja, onako kako su to radile i tijekom cijele sezone i tijesno ali sasvim zasluženo pobijediti i osvojiti naslov najboljih u Hrvatskoj. Treba spomenuti i da je finalni susret pratila i brojna i glasna navija ka skupina, sastavljena od roditelja i prijatelja, koja je u Zagreb stigla neposredno prije ove najvažnije utakmice. (db, so)
Utakmice u skupini ŽKK RADOST – ŽKK VINKOVCI 57 : 9 (Jeleni 8, Taradi 20, Rešetar 2, Jan ec ., Bašek 14, Kranj ec A., Kranj ec P., Petrovi 2, Štrukelj Vi 4, Štrukelj Va. 2, Kranj ec M. 5 ŽKK RADOST – ŽKK PEŠ ENICA ŽITNJAK 53 : 17, (Jeleni L. 12, Taradi S. 12, Rešetar M. 2, Jan ec L. 1, Bašek L. 12, Kranj ec A. 2, Kranj ec P. 2, Petrovi I., Štrukelj Vi. 2, Štrukelj Va., Kranj ec M. 6)
Polufinale ŽKK RADOST – ŽKK VODICE 40 : 32 , (Jeleni 9, Taradi 11, Rešetar , Jan ec 2, Bašek 6, Kranj ec A., Kranj ec P. 2, Petrovi , Štrukelj Vi. 8, Štrukelj Va., Kranj ec M. 2).
Finale Stela Taradi proglašena je najboljom igra icom Hrvatske u svom uzrastu
ŽKK RADOST – ŽKK LUPA PROMOTION (Zagreb) 32 : 31, (Jeleni 3, Taradi 9, Rešetar, Jan ec, Bašek L 2, Kranj ec A. 1, Kranj ec P. 6, Petrovi ., Štrukelj Vi. 4, Štrukelj Va., Kranj ec M. 7 )
Na ribolovnim površinama “Stara Mura”, u vlasništvu ŠRD-a “Šaran”, u Podturnu je održano završno 4. kolo Lige mladeži u kategorijama kadeti i juniori. Kod kadeta 1. mjesto osvojio je Alen Lehkec, 2. mjesto Karla Mesarek i tre e Erwin Škoda. U kategoriji juniora prva je bila Natalija Žganec, ispred Mirele Mutak i Paule Pongrac. Suci su bili Nenad Jurini i Drago Filipaši . Ukupni pobjednik kod kadeta je Alen Lehkec ispred Erwina Škode i Marte Mutak, dok je u juniorskoj ligi pobjednica Natalija Žganec ispred Paule Pongrac i Mihaela Pongrac. (sm, DO)
1. LIGA SENIORA
Linjak 2 kolo vodi Tre e kolo Županijske lige seniora održano je u Miklavcu na Quadro šljun ari u organizaciji ŠRD-a “Stara Mura” Miklavec, koji se pokazao izvrsnom organizacijom i srda nim doma instvom. Ekipno je 1. mjesto osvojio ŠRD “Klen Vigma” iz Svete Marije, ispred ŠRD-a “Glavatica” iz Preloga i Linjaka 2 iz Palovca. Nakon 3. kola, u vodstvu je Linjak 2 iz Palovca, ispred Mure iz Murskog Središ a i Glavatice iz Preloga. Pojedina no u vodstvu je Miro Mesari iz Linjaka 2, pred Goranom Lipi em iz Linjaka 1 i Dorijana Gaveza iz prelo ke Glavatice. Odli no su sudili Branko Vrtari , Ivan Podgorelec, Dražen Majeri i Dragutin Glavina. etvrto kolo održat e se u Gori anu 10. srpnja. (sm, DO)
Erwin Škoda, Alen Lehkec i Karla Mesarek, najbolji kadeti
Najbolji juniori Paula Pongrac, Natalija Žganec i Stjepan Pongrac
2. ME IMURSKA liga 2. ME IMURSKA liga - istok - zapad
Na elu lige Zlatna udica
Trnava prva pred zadnji nastup
ŠRD “Linjak” Ivanovec bio je organizator i doma in 3. kola 2. me imurske lige skupina zapad, a natjecanje je održano na šljun ari Prelogi kod Ivanovca. Pobjednik kola je ŠRD “Zlatna udica” iz Krištanovca, pred ŠRD-a “Linjak” Ivanovec i ŠRD-a “Verk” Križovec. Nakon 3. kola ukupno vodi Zlatna udice Krištanovec, ispred Mure 2 Mursko Središ e i Ostriža 1 iz Novakovca. Pojedina no u vodstvu je Antun Rihtarec iz Mure, drugi je Vladimir Žganec iz Zlatne udice i tre i njegov klupski kolega Majkl Žganec. Posljednje 4. kolo održava se 10. srpnja u Novakovcu. (sm, DO)
Na Cirkovljanskim grabama, gdje je doma in bio ŠRD “Ostriž” iz Cirkovljana, održano je 3. kolo 2. me imurske lige skupina istok. Ekipno, prvo mjesto je osvojio ŠRD “Som” iz Kotoribe, ispred ŠRD-a “Smu ” Draškovec i ŠRDa “Klen Vigma” iz Svete Marije. Nakon 3. kola, odnosno kola prije kraja, u vodstvu je Trnava iz Hodošana, ispred Smu a i Štuke iz Donje Dubrave. Pojedina no najbolji je Željko Dolenec iz Soma Kotoriba, a slijede Josip Hunjadi iz Štuke Donja Dubrava i Vlado Kožnjak iz Trnave. Zadnje kolo na rasporedu je 10. srpnja, a održat e se u Donjoj Dubravi. (sm, DO)
28. lipnja 2011. Ribi ija je izvrstan odmor
GAL KOREN, velika nada slovenskog hokeja me imurskih korijena iz Oporovca
Jedva ekam da zaigram pred svojim navija ima Hokej na ledu zahvaljuju i sjajnom spoju marketinga i sporta postao je posljednje dvije godine jedan od najpopularnijih sportova u Zagrebu. Nitko nema puniju dvoranu od hokejaša Medveš aka. Popularnost su stekli i me u brojnim prijateljima tog sporta u Me imurju, tako da se na svakom koraku uje „da se ide na tekmu Medveš aka u Zagrebu“. Naime, hokej „tekma“ puno je više od obi ne utakmice, tako da je vole „i muško i ženko“, pa i oni koji uobi ajeno nema previše veze sa sportom, posebice kad je ženska populacija u pitanju. Od ove sezone u redovima Medveš aka upravo e ženska populacija možda dobiti novog ljubimca. Mladog 19. godišnjeg Gala Korena, novog igra a Medveš aka. Dje a ki lijepog lica, ali fajterskog duha. Mladi igra i iz naše zemlje nisu za sad bili baš u planovima Medveš aka, odlu uju se de ki za neke druge lige, ali
Gal Koren preko njema kog menadžera sklopio je jednogodišnji ugovor s Medveš akom. I sve to ne bi izazvalo našu pozornost da nas nisu obavijestili da je Gal „zapravo naš“, me imurskih korijena. Spominjali su to ve hrvatski mediji, ali neto no. - Da krivo su napisali, ali nema veze. Njegov djed je Me imurec, Josip Koren iz Oporovca, kaže Galova baka i Jožina supruga ina e Slavonka. Joža i Marija upoznali su se u Sloveniji. Gledali se najprije preko „putnih vrata“, onda prohodali i oženili se. Dobili su sina i k erku. Sin Matjaž se oženio Irenom dobio dva sina (Gal i Mitja) od kojih je jedan odli an hokejaš – Gal Koren, objašnjava baka Marija. koja bi bez problema mogla biti Galova glasnogovornica.
Me imurski korijeni - Gal Koren odli an je mladi igra , standardni igra sloven-
S dijelom obitelji na gruntu u Oporovcu
ŠAH
Tajana Turk kadetska prvakinja Hrvatske Tajana Turk postala je prvakinja Hrvatske u kadetskoj konkurenciji – šahistica do 15 godina. Osvojila je prvo mjesto sa 6,5 osvojenih bodova. Dobila je šest me eva, jedan je remizirala i jedan je izgubila. Pojedina no kadetsko prvenstvo Hrvatske do 9, 11, 13 i 15 godina održano je u Rapcu. Tajana je ina e šahistica ŠK Mursko Središ e i ŠK Ivan Dvoržak Roviš e, je prvakinja države po etvrti puta (2005, 2007, 2009. i ove godine). Osvajanjem prvenstva stekla je pravo nastupa na svjetskom ili europskom prvenstvu slijede e godine.
ske juniorske reprezentacije, dvostruki osvaja njema ke juniorske lige te jak, visok, igra odli ne tehnike. Korenu smo pristupili nakon dugih razgovora nas iz Medveš aka i njegovih agenata, a u pregovorima je uvelike pomoglo što je Korenov otac Hrvat, Me imurac izjavio je lan Markoantonio Belini zadužen za Medveš akove pregovore s igra ima i agentima te dodao: - U narednoj sezoni želimo imati širinu igra a na popisu gdje e se igra i boriti za svaku poziciju i dokazivati treneru, gdje e doslovno za svoj klub ali i svoju publiku ostaviti srce na ledu! Gal Koren ro en je u Domžalama, a prve hokejaške korake napravio je u ljubljanskoj Olimpiji. 2008./2009. Nakon toga godinu dana igrao je u eškim Budjeviciama, iz kojih prelazi u Jungadler Mannheim, mladu mom ad DEL ligaša Adler Mannheim, gdje igra u kategoriji U-18 prve njema ke juniorske lige DNL. U dvije sezone Koren postiže ak 76 bodova u 66 prvenstvenih utakmica, osvaja dva naslova prvaka lige DNL te prelazi u jednu od tri najja e juniorske lige u Sjevernoj Americi, WHL (Western Hockey League). U WHL Koren se zadržava jednu sezonu gdje je odigrao 39 utakmica. Po prvi puta igra za slovensku reprezentaciju u hokeju na ledu u sezoni 2008./2009., gdje u 4 utakmice Svjetskog prvenstva divizije 2 postiže jednu asistenciju. Naredne godine, u sezoni 2009./2010. ponovo zaslužuje povjerenje izbornika, iji poziv
Gal Koren, napada ko poja anje hokejaša Medveša aka za novu sezonu na Svjetsko prvenstvo opravda- Od 15 godina sam se u potva s ak 9 golova i 14 asistencija punosti posvetio hokeju. eška, u samo 5 utakmica te tako osva- Njema ka i Kanada donijele su ja zlatnu medalju i titulu najbo- veliko iskustvo. U Njema koj ljeg napada a turnira! Protekle je bilo najbolje, u Kanadi prošle sezone, Koren ulazi na popis sezone nisam imao previše sreslovenske U-20 reprezentacije e. Nije me volio trener, a imao za Svjetsko prvenstvo divizije 1 sam i dvije ozljede, pa nisam na Bledu, na kojem u 5 utakmica ima pravu minutažu. Sre om postiže 3 pogotka i 5 asistenci- to je sad iza mene pri a Gal koji ja, od ega ak 3 asistencije u je prošli vikend boravio u Opoutakmici protiv reprezentacije rovcu gdje se okuplja njegova Hrvatske. šira obitelj iz Slovenije.
STRELI ARSTVO
U subotu ujutro nije bio previše pri ljiv, vjerojatno jer smo ga i probudili nakon burne no i u Šampionu koju je proveo s prijateljima Lukom, Goran i drugima. - Sad je još vrijeme za odmor. Još malo. Možda koji dan na moru. Ovdje u Oporovcu je isto super. Osim društva i izlazak volim oti i na ribi iju. To me psihi ki sjajno odmara. Ali ve sam po eo i trenirati. Tr im, radim snagu, želim što spremnije do ekati po etak priprema. Mom adi zagreba kog KHL Medveš ak Gal Koren pridružiti e se krajem srpnja na okupljanju u Zagrebu. Dobro ga znaju mladi hrvatski hokejaši koji za njega nisu imali rješenje.. - Igrao sam na Bledu SP U-20 prakti ki bez treninga. Nisam mogao puno igrati, jer nisam bio uop e fizi ki spreman. Ali bilo je dobro. Bit e još bolje kad se spremim, Medveš ak i prvi put seniorska liga veliki su izazov. Gal je igrao prošle godine u kanadsko-ameri koj juniorskoj profesionalnoj ligi (igra i do 21 godine). Odlu io je tamo probati, jer mu je san NHL, gdje igra najbolji slovenski igra Kopitar. I on je poput njega napada .. - Slovim kao odli an tehni ar, centar u napada koj trojki, ali mogu igrati i krilo. Najvažnije dobro odraditi pripreme, nametnuti se treneru, vjerujem u sebe da mogu pokazati kako mogu ravnopravno igrati u ovoj ligi. Medveš ak ima sjajne navija e i to Gala posebno veseli.. - U Kanadi ako je nešto bilo dobro, to je bila atmos era na tribinama. ujem da je tako i u Zagrebu, da na utakmice hodaju i me imurski ljubitelji hokeja. Jedva ekam da osjetim tu atmos eru, uvjeren sam da ih ne u razo arati, poru io je na kraju razgovora Gal. Do po etka priprema Medveš aka ostalo je mjesec dana. Gal e debitirati upravo protiv svog mati nog kluba u prijateljskoj utakmici protiv ljubljanske Olimpije. (D. Zrna, foto: S. Obadi )
ODBOJKA NA PIJESKU MEMORIJALNI turnir u odbojci na pijesku u Tur iš u
Štrukelj najbolji na Otvorenom U spomen na Dinu Glada prvenstvu Zagreba igralo dvadeset ekipa
Protekle subote streli arski klub „Agram“ iz Zagreba organizirao je otvoreno prvenstvo Zagreba u Dugom selu. Na gradskom stadionu, uz dosta vjetrovito te sun ano i vru e vrijeme, nastupili su i etiri streli ara iz „ Katarine Zrinski“ akovec i osvojili dvije zlatne i dvije bron ane medalje te jedno etvrto mjesto. U najja oj seniorskoj kategoriji olimpijskog luka naš predstavnik Krešimir Štrukelj nakon kvali ikacijskog djela turnira zauzeo je drugo mjesto, u etvrt inalnoj borbi pobje uje Koseca iz Slovenije, u polu inalnom dvoboju nakon izjedna enog me a i istog broja bodova u dodatnom raspucavanjun sa jednom strelom bolji je bio Superina iz „Rijeke“ , a u dvoboju za bron anu medalju glatko pobje uje Janosza iz Ma arske i na kraju osvaja bron anu medalju. U konkurenciji dje aka do 12 godina u stilu standardni luk Izak Feher i ovaj puta bio je najbolji te
osvojio zlatnu medalju sa novim osobnim rekordom. Me u dje acima do 14 godina u stilu olimpijski luk Karlo Grudi sa nešto slabijom posljednjom serijom ispustio vode e mjesto i na kraju osvojio bron anu medalju. Me u juniorima olimpijskog luka Karlo Cilar odli no je pucao sve do kraja mada mu je nedostajalo malo sre e. U inalnim borbama je u polu inalu izgubio, a u potpuno izjedna enoj borbi za broncu u dodatnom raspucavanju sa jednom strelom poga a osmicu kao i njegov konkurent ali je njegova strela bila 3 milimetra dalje od sredine – i to sve na udaljenosti na 70 metara – tako je Karlo na kraju zauzeo etvrto mjesto. Mihael Štebih u konkurenciji veterana sa olimpijskim lukom nakon kvali ikacija zauzima 1. mjesto koje je bez problema zadržao kroz dvije inalne borbe i na kraju uvjerljivo osvojio zlatnu medalju.
Odbojkaška ekipa “Mi tri” iz Male Subotice za koju su boje branila poznata nogometna bra a Šegovi - Igor, Sre ko i Emanuel pobijedila je na 2. Memorijalnom turniru u odbojci na pijesku “Dino Glad”, u organizaciji KUU-a Lafra iz Tur iš a. Na turniru u Tur i u sudjelovalo je dvadeset ekipa koja su bila razvrstana u etiri skupine iz kojih je po dvoje ekipa izborilo plasman u završnicu. U inalu su završile ekipe iz Op ine Mala Subotica - “Mi tri” predvo eni Igorom, Sre kom i
Emanuelom Šegovi em iz Male Subotice te “Udruga mladih Držimurec-Strelec 1” za koju su igrali Luka i Jurica Tizaj, Ivan Lackovi i Dejan Lovren i . Prvi set dobila su bra a Šegovi , a u drugom su preokrenuli de ki iz Udruge mladih. U tom setu je zbog ozljede prsta igru napustio Luka Tizaj, a zamijenio ga je Dejan Lovren i . Uspjeli su izjedna iti na 1-1 u setovima, ali su bra a Šegovi ubacila u višu brzinu i osvojila turnir. U utakmici za tre e mjesto, Maratonci su pobijedili Purgere. (ih, foto: im)
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 45
46
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
28. lipnja 2011.
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Vinogradarska zadruga ŠTRIGOV ANKA, KRK, traŞi 4 KONOBARA – njema ki, talijanski, engleski, 4 POM. KONOBARA – poŞeljno radno iskustvo, 1 KUHARA sa znanjem rada na roť lju na ugljen, raŞanj; 4 POM. KUHARA – poŞeljno radno iskustvo; 1 PIZZA MAJSTORA s radnim iskustvom i 4 BUKERA ZA RESTORANE – obavezno znanje stranih jezika – njema ki, talijanski, engleski. Sva su mjesta na odre eno vrijeme. Tel. 099/222-1338 do 30.06. 2. Poljoprivredni proizvo a Braniťa Nenad, Belica traŞi 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., poŞeljno radno iskustvo, javi se na 098 699 529 do 30.06. 3. BUJAN d.o.o. Prete nec 205, traŞi 1 SAMOSTALNOG GRA EVINSKOG LIMARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 5g, voza ki ispit B kat., najava na tel. 040/829-565, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu ili na e-mail: renato.bujan1@ck.t-com.hr do 15.07. 4. SAMANTA d.o.o. Hodoťan, B. Radi a 37, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javi se na 099 506 2939 ili osobno na gornju adresu do 30.06. 5. Obiteljski dom za starije osobe Strahoninec, P.Miťkine 42, traŞi 1 SSSMEDICINSKUSESTRUUDOMU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnogodnosa, radno iskustvo 1g., poloŞen stru ni ispit, javi se na 333 509, do 30.06. 6. Dom za starije i nemo ne osobe Slakovec, Slakovec 70, traŞi 1 SSS MEDICINSKUSESTRUnaodre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 1g., odra en pripravni ki staŞ, najava na tel. 829181, do 30.06. 7. PEKARNA CVEK d.o.o., Puť ine, D.Kraljevec, traŞi VIŠE PEKARA/ ICA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada Puť ine, D.Kraljevec, javi se na 895-020,865-335,natje ajotvoren do 30.06. 8. Ca e bar "STARI MAROF", N.S. Rok, I.L.Ribara bb, traŞi 1 KV, PKV KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099 773 6026, do 29.06. 9. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph., akovec,traŞi1MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit B kat., najava na tel. 040-363-799 ili 091 508 1699 ili e-mail: ljekarnastefan@ck.t-com.hr do 31.08. 10. Allianz Zagreb d.d. Poslovnica akovec, K. Zrinski 1/I, traŞi 5 ZASTUPNIKA/ICA, uvje : VŠS, SSS (poŞeljno radno iskustvo na is m ili sl. poslovima), dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijske i prezentacijske vjeťtine, poslodavac nudi razvoj uspjeťne poslovne karijere, dinami an posao prodaje u financijskoj djelatnosti osiguranja, motivirano i kvalitetno poslovno okruŞenje stru na edukacija i poslovna znanja, s mula vne financijske prihode, Şivotopis dostavi na gornju adresu ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 30.6. 11. MIDA d.o.o. akovec, K.Zrinski 2, traŞi 1 PRODAVA A/ICU U KIOSKU/PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 091/5828-639, do 1.7.
12. TISKARA KRON d.o.o., akovec, traŞi 2 PISMOSLIKARA, GRAFI ARA, TISKARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet, najava na tel. 384-606, do 1.7. 13. Elektrozanatska radnja SKAI, vl.PosavecDraŞen,Pribislavec,traŞi 1 FRIGOMEHANI ARA i 1 INSTALATERA GRIJANJA sa znanjem autogenog zavarivanja na odre eno vrijeme, javi se na 098 426 273, do 8.7. 14. Slavi ek-Varga d.o.o. ukovec, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 660-246, 098 242 143, do 6.7. 15. Tesarski obrt LACI, Šenkovec, J. Bedekovi a 12, traŞi 2 KV, PKV TESARA na odre eno vrijeme, javi se na 091 520 1343, do 30.6. 16. Caffe bar FRKA akovec, K. Zrinski 4, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 505 2724, do 15.7. 17. OPG JURAS, Palovec, Nova 23, traŞi1DJELATNIKA/ICUnapoljoprivrednom gospodarstvu, poznavanje rada s konjima, mjesto rada M. Mihaljevec, javiti se na 099 2120 501, do 30.06. 18. JUR EC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, traŞi 1 VOZA A/ICU TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM za me unarodni prijevoz, na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3g., javi se na 098 241 479, do 6.7. 19. VIGMA d.o.o. Prelog, K. Zvonimira 18, traŞi 2 KONOBARA/ICE na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, mjesto rada Restoran TONI D. Kraljevec. Javi se na 098/1318981 ili dostavi pismenu zamolbu do 1.7. 20. Kerami artski obrt PINK, Palinovec traŞi 1 m/Ş POLAGA A KERAMI KIH POLO ICA i RADNIKA NA FUGIRANJU PLO ICA na odre eno, radno iskustvo 2g., rad na terenu, javi se na 091/557-8649 do 15.7. 21. AUTOPRIJEVOZNIK Kristijan Furdi, Šenkovec, Prvomajska 31, traŞi 1 VOZA A C kateg. za doma i prijevoz na neodre eno uz probni rad. Javi se na 091/501-99-84 do 15.07. 22. PRIJEVOZNIŠTVO I VU NA SLUŽBA Pavlic Vlado, akovec, V. Žganca 44, traŞi 1 KV VOZA A C i E kateg. za me unarodni promet – kamion s prikolicom na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 2g., poŞeljno znanje njema kog. Javi se na tel. 098/212207 do 10.07. 23. AUTOPRIJEVOZNIK MEGLI , akovec, Buzove ka 41, traŞi 2 KV VOZA A za me unarodni transport na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, znanje stranih jezika, rad. iskustvo 3g., javi se na 098/846-138 do 15.7. 24. Ca e bar AFTER akovec (Sajmiťte) traŞi 1 OSOBU za prodaju peciva i posluŞivanje na odre eno vrijeme, javi se osobno u Ca e bar A er(bivťiHaubis),svakidanod1316 sa do 30.06. 25. Zavod za kontrolu kvalitete d.o.o. akovec, Park R. Kropeka 2, traŞi 10 BRAVARA na neodre eno, samostalnost u radu, rad u Italiji, rad. iskustvo 3g. Javi se osobno ili na tel. 311-170 do 10.7. 26. MTK d.o.o. Nedeliť e, Žarkovice 15, traŞi 5 DJELATNICA NA POSLOVIMA RU NOG PAKIRANJA na odre eno. Javi se na 822-250, 098/303-517 do 15.7 27. Ca e bar ARCUS traŞi 2 KONOBARA/ICE na odre eno uz mog.
stalnog radnog odnosa. Javiti se na 091/310-5725 do 30.06. 28. LO-BO d.o.o. Prelog traŞi 2 SOBOSLIKARA - FASADERA radnik strojne Şbuke na odre eno. Javi se na 095/915-42-47 do 30.6. 29. MILENA GRADNJA d.o.o. Hlapi ina 205, traŞi 1 KV VOZA A C i E kateg. s ispitom za autodizalicu (HIAB) na neodre eno. Tel: 091/50239-33 do 15.7. 30. ROYAL TRADE d.o.o. Vratiťinec, Pre na 1, traŞi 1 KONOBARA/ ICU na neodre eno. Javiti se na 867-300, 099/222-5005 do 30.06. 31. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a traŞi VIŠE ELEKTROTEHNI ARA, ELEKTRI ARA, AUTOMEHANI ARA, MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno uz probni rad. Javi se osobno na gornju adresu ili najava na tel. 856-060 do 15.07. 32. Ugos teljski obrt BAROK, akovec traŞi 1 KUHARA/ICU PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, ali nije uvjet. Javi se na 091/238-2175 do 16.07 33. Ugost. obrt PIZZA CUT Ma kovec traŞi 1 PIZZA PEKARA na neodre eno, te 2 KONOBARA/ICE, 1 POM. KUHARA i 1 KUHARA – PIZZA PEKARA mjesto rada Vir, Zadarska Şupanija, za sezonski posao. Javi se na 099/2532-500 do 30.6. 34. AUTO SERVIS – AUTO PRIJEVOZ Dobrani Josip, M. Srediť e, R. Kon ara 71, traŞi 2 VOZA A C i E kat. sa 2g. radnog iskustva na odre eno s mog. stalnog zaposlenja. Javi se na e-mail: marija.dobranic@silodobranic.hr do 10.07 35. VS GUMISERVIS d.o.o. Oporovec, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno uz mog. stalnog radnog odnosa. Javi se na 099/643-5-811 do 1.7. 36. K. MEGAPOLIS d.o.o., Gori an, Dravska 68, traŞi 1 KV CVJE ARA na neodre eno vrijeme, mjesto rada M. Srediť e, javi se na mob. 098 920 3039 gosp. Kerovcu, do 30.6. 37. KSM d.o.o. Palinovec, traŞi 1 VOZA A/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM za me unarodni prijevoz C i E kat. na neodre eno vrijeme uz probnirad,radnoiskustvo2g.,javi se na 099 6655 331, do 20.7. 38. INPIRIO d.o.o. akovec, traŞi 1 VŠS, VSS ING. STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa,, voza ki ispit B kat., ak vno znanje engl. jezika, znanje rada na ra unalu, dostavi pismene zamolbe na e-mail: inpirio@ck.tcom.hr do 15.7. 39. M - K R O J A K O V E C , A.Star evi a 39, traŞi 2 ŠIVA ICE TEKSTILA na neodre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, javi se na 098 206 317, do 15.7. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200
Radna mjesta VaraŞdin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene za-
molbe osobno ili poĹĄtom na gornju adresu do 30.6. 2. HANJES d.o.o. Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki; www. hanjes.com traĹži 1 m/Ĺž VODITELJA PROIZVODNJE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvjeti: SSS, VĹ S, VSS, 5g. radnog isk., rad na ra unalu, voza ki Bkat.; Voditelj/voditeljica proizvodnje moderne CNC obrade, teĹžiĹĄte na obradi lima. Obavezno radno isk. na rukovode em mjestu. Potrebne organizacijske sposobnos , sposobnost rukovo enja. Prednost imaju kandidati sa poznavanjem njem. jezika. Uz zamolbu kandida prilaĹžu preporuke prijaĹĄnjih poslodavaca, odabir e se izvrĹĄi temeljem procjene kompetencija kandidata; 1 m/Ĺž RUKOVATELJA BROJ ANO UPRAVLJANIM STROJEVIMA na odre eno vrijeme, uvje : SSS, rad na CNC programima, laser i savijanje, potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, lasersko rezanje i savijanje, voza ki ispit Bkat., znanje engl. jezika, radno iskustvo 2g., odabir e se izvrĹĄi temeljem procjene kompetencija kandidata. 2 m/Ĺž ZAVARIVA A na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS zavarivanje postupkom TIG obrade limova, lasersko rezanje, savijanje. Potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, voza ki ispit B kat., odabir e se izvrĹĄi temeljem procjene kompetencija kandidata. 2 m/Ĺž STROJOBRAVARA naodre enovrijeme,uvje :KV,SSS zavarivanje postupkom TIG obrade limova, lasersko rezanje, savijanje. Potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, voza ki B kat., odabir e se izvrĹĄi temeljem procjene kompetencija kandidata. Pismena zamolba poĹĄtom na adresu ili na e-mail: n.marjancic@ hanjes.com do 30.6. 3. FLAME SPRAY CROATIA d.o.o., Gospodarska 11, B. Trnovec; Mjesto rada Hrvatska, Italija, Ma arska; traĹži 2 m/Ĺž RADNIKA NA PROGRAMIRANJU I OBRADI METALA na neodre eno vrijeme, uvje : SSS strojarski tehni ar, elektrotehni ar, radno iskustvo 1g., gl. karakteris ke kandidata: dinami ne osobe sa proak vnimpristupom,spremnost na u enje i izvrĹĄavanje posla prema strogim speci kacijama, voza ki B kat., osnove poznavanja engl. jezika u govoru i razumijevanju, poĹželjno poznavanje tal. i ma . jezika, poznavanje rada na ra unalu, spremnost na mski rad, poznavanje mjernih instrumenata, spremnost na rad na terenu, uglavnom Italija i Ma arska, na duĹže vrijeme, spremnost na rad u smjenama (rad u 3 smjene), spremnost na eksibilno radno vrijeme prijavu sa Ĺživotopisom, potvrdom o nekaĹžnjavanju (ne starijom od 6mj.). Posla na email: dean.lazarevic@ amespray. org sa naznakom "Rad na terenu", do 6.7.
4. AUTOPRIJEVOZNIK vl. Damir Ostroťki, K. Viťeslava 20, VaraŞdin; traŞi 1 m/Ş SSS VOZA A TERETNOG VOZILA u doma em prijevozu za distribucija Vindijinih proizvoda na neodre eno vrijeme, vozi se na relaciji VaraŞdin-Ludbreg, voza ka dozvola B i C kat., radno iskustvo nije vaŞno prijava na broj mobitela: 098 1837 282 ili 091 183 7282, do 1.7. 5. AUTOPRIJEVOZNIK vl. Žarko Šestak, Fabijanska 6, VaraŞdin; traŞi 1 m/Ş SSS VOZA A TERETNOG VOZILA u doma em i me unarodnom prijevozu na neodre eno vrijeme, uvjeti: voza ka dozvola C i E kat., radno iskustvo 2g., najava na mobitel: 098 1730 266, do 1.7. 6. ZLATNO ZRNO d.o.o. za proizvodnju hrane, kruha, peciva i kola a te trgovinu i usluge, N. Tesle 63, Trnovec; mjesto rada Trnovec, traŞi 1 VODITELJA/ICU PEKARSTVA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, radno iskustvo 3g., traŞi se nepuťa , najava na telefon: 042 684 012, do 30.6. 7. DENI PEK d.o.o., VaraŞdinske Toplice, Duga ulica 48, traŞi 1 PRODAVA A/ICU za prodaju pekarskih proizvoda na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS trgova ke ili neke druge srodne struke; radno iskustvo nije vaŞno; prednost dugotrajno nezaposlenim osobama; rad u prijepodnevnoj smjeni i 1 PEKARA/ ICU za izradu pekarskih proizvoda na neodre eno vrijeme, uvje : KV pekar ili kuhar; radno iskustvo nije vaŞno; prednost dugotrajno nezaposlenim osobama; rad u no noj smjeni, osobni dolazak na adresu ili najava na mob: 098 246 608 (Josip BalaŞinec), do 30.6. 8. MORI d.o.o. Zagreb, mjesto rada VaraŞdin, Bra e Radi 113, traŞi 3 m/Ş SSS PRODAJNA ZASTUPNIKA (osiguranje, imovinsko savjetovanje) na neodre eno vrijeme, radno iskustvo nije vaŞno, osobno do i na adresu, zamolba na adresu najava na tel. 042/260-225 (Andrej Mori) do 31.07. 9. Ugos teljski obrt TREND vl. Ilija Begi , VaraŞdinska 141, Trnovec, traŞi 1 KONOBARA/ICU za rad u caffe baru na neodre eno, uvje : OŠ, KV, SSS, radno iskustvo nije vaŞno, mjesto rada Trnovec, javi se g i. Brnji do 30.06. 10. REMAX NEKRETNINE d.o.o. za poslovanje nekretninama, trgovinu i usluge, I. Kukuljevi a 23, VaraŞdin, traŞi 1 AGENTA/ICU za posredovanje u prometu nekretninama na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, radno iskustvo nije vaŞno, ali prednost imaju kandida s iskustvom u prodaji, voza ki B kat. uz mogu nost koriťtenja vlas tog vozila, fleksibilno radno vrijeme, poznavanje njem. i engl. jezika, potrebnopoznavanjeosnoveinforma ke word, excel, internet, poloŞen stru ni ispit, ali nije uvjet s obzirom
da kandidati u roku 2 mj. polaŞu ispit kod HGK, a nakon toga mogu samostalno otvori obrt ili tvrtku. Mjesto rada VaraŞdin, Koprivnica, akovec, Krapina – prema mjestu stanovanja, mogu nost rada od ku e – 1 kandidat sa svakog podru ja. Kontakt e-mail na r.sojat@remax. hr do 1.9. 11. Ustanova za zdravstvenu njegu KANCIJAN, Zagreba ka 255, VaraŞdin, traŞi 2 SSS MEDICINSKE SESTRE/ MED. TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, 1g..radnog iskustva, poloŞen stru ni ispit, licenca za rad, voza ki B kat., mog. koriťtenja vl. vozila, prednost osobama s podru ja Ludbrega. Najava na mob. 098/902-88-66 Dubravka Kancijan do 15.7. 12. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, A. K. Zvonimira 2/I, VaraŞdin, traŞi 1 VOZA A/ICU TERETNOG VOZILA u me unarodnom prijevozu na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, rad. iskustvo 2g., voza ki C i E kat., iskustvo u me unarodnom prijevozu. Najava na mob. 098/301-289 do 1.7. 13. DIONIS d.o.o. za ugos teljstvo i trgovinu, A.M. Reljkovi a 2, VaraŞdin, traŞi 1 KV, SSS KONOBA/ICU na neodre eno, rad u ca e baru Zona Trnovec, radno iskustvo nije vaŞno, rad. vrijeme od 5 ujutro (subotom do 15h, nedjelja neradna). Kontakt mob. 091/331-41-51, do 30.06. 14. MULTI STAR d.o.o. Zrinski trg 7, 48000 Koprivnica, traŞi 1 BLAGAJNIKA/ICU U AUTOMAT KLUBU na odre eno, SSS bez obzira na zvanje. Podaci o poslodavcu dostupni su u Zavodu na broj 048/622-053, mjesto rada VaraŞdin, kontakt s poslodavcem na tel. 048/221-006 ili posla zamolbu sa Şivotopisom na mail: mul star.doo@gmail.com ili poťtom na gornju adresu do 15.7. 15. BRK d.o.o. Podev evo 205c; traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, rad u Bistro Brk, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; radno iskustvo nije vaŞno, nema mogu nos smjeťtaja, najava na mob: 099 671 4158 (Josip Palatinuť) i 1 m/Ş KV FRIZERA na odre eno vrijeme,rad u Frizerskomsalonu Biba, uvje : radno iskustvo 6mj., samostalnost u radu, najava na mob 099 675 2315. Rok za prijave do 17.7. 16. Ugost. obrt Crnkovi , P. Zrinskog 9, Ludbreg, mjesto rada Hotel Amalija, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, radno iskustvo poŞeljno, ali nije uvjet, potrebno znanje engl. jezika, najava na mob. 098 267 246, gdin Boris Crnkovi , do 4.7. 17. Dom za starije i nemo ne osobe DOM SV. ANE, VaraŞdinska 1, Babinec, traŞi 1 RAVNATELJA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje prema Zakonu o ustanovama socijalne skrbi, pismena zamolba poťtom na gore navedenu adresu do 29.6.
28. lipnja 2011.
Informacije 47
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
Ste ajni upravitelj druĹĄtva Kruhek d. o. o. u ste aju, Kolodvorska 4, Kotoriba, poslovni broj: V St 54/10 temeljem odluke vjerovnika te l. 158.. Ste ajnoga zakona objavljuje
DEVETU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
FRANJO HORVAT
FRANJO HORVAT
30.06.2009. - 30.06.2011. iz Male Subotice
30.06.2009. - 30.06.2011. iz Male Subotice
R.b.
Naziv
Po . cijena
1 EtaĹžna pe Bongard i fermentacijska komora 2 Kolica (5 kom grupno) 3 Konvekcijska pe Peko za kola e (dva dijela) 4 IzloĹžbena vitrina+rashladna vitrina+pult 5 Klima ure aj 6 NadstreĹĄnica 7 Bojler (veliki) 8 Bojler proto ni Gorenje (mali) 9 KoĹĄare i posude plastika i ĹĄiba ( 4 grupe) 10 Limovi i kalupi (4 grupe) 11 NamjeĹĄtaj uredski, kuhinjski i pogonski (13 kom) 12 Aparati i ure aji (7 kom) 13 Police u proizvodnji i trgovini (2 grupe) 14 Ostali sitni inventar
UKUPNO:
60.869,28 2.771,37 3.174,47 1.511,65 251,94 1.335,29 125,97 50,39 422,00 2.673,11 4.182,24 440,90 2.015,54 217,93 80.042,09
Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sje aju.
S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama.
supruga Branka, sinovi DraĹžen i Dejan, snaha Vesna, unuk Adrian
brat Josip, ĹĄogorica Marija, ne aci Biserka i Nedjeljko
POSLJEDNJI POZDRAV
dragom tati, djedu i pradjedu
VINKU LISJAKU
Po ivao u miru.
Usmena javna draĹžba odrĹžat e se dana 4. srpnja 2011. godine u 12:00 sati u uredu odvjetnika Damira BariĹĄi a, Basari ekova 27, Koprivnica
Hvala svima koji su ga ispratili na posljednji po inak.
Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizi ke osobe koje najkasnije do po etka odrŞavanja javne draŞbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na Şiro ra un Kruhek d. o. o. u ste aju, Kotoriba broj: 2340009 1190018033, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije odrŞavanja javne draŞbe ste ajnom upravitelju. Pokretnine se na ro iťtu za draŞbu ne mogu prodati ispod po etne prodajne cijene. Po etna prodajna vrijednost iskazana je bez PDV a. Prodaja se obavlja prema na elu "vi eno kupljeno". Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje. Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne uplati kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne draŞbe. Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 8 dana od odrŞavanja javne draŞbe. Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac. Kupac na sebe preuzima troťkove demontaŞe i utovara opreme. Predmeti pod rednim br 1 8 i 14 istaknuti su pojedina no ili kao cjelina i kao takvi se prodaju, a predmeti pod red.br. 9 13 predstavljaju skupine viťe predmeta koji e se prodavati odvojeno ili po grupama. Detaljnije obavijesti o predmetima prodaje i pojedina nim cijenama predmeta i grupa unutar skupina na http://sites.google.com/site/kruhekustecaju/ ili kod ste ajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621 838. Razgledavanje predmeta prodaje mogu e je uz prethodan dogovor. VAŽNA NAPOMENA: OVO JE POSLJEDNJA JAVNA DRAŽBA NA KOJOJ SE PREDMETI MOGU KUPITI POJEDINA NO, ODNOSNO PO GRUPAMA. NA SLIJEDE OJ JAVNOJ DRAŽBI PREOSTALI PREDMETI BITI E PONU ENI SAMO SKUPNO.
Robert i Boris s obiteljima
TUŽNO SJE ANJE
poginulom hrvatskom branitelju
DRAGUTINA Ĺ POLJARI A
VLADIMIRU LE EKU
03.07.2009. – 03.07.2011.
28.6.1994. – 28.6.2011.
U naĹĄim srcima ostavio si duboke tragove pune ljubavi i ponosa
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
Tvoja obitelj
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI DOMINIK STRBAD, sin Karmen i Tomislava; PIA LAURA GLAVAŠ, k i Marte i Edgara; KARLO NOVAK, sin Karoline i Tomislava; DAVOR ORŠUŠ, sin Vesne i Davora; PETAR HALUGA, sin Vesne i Velimira; MATIJA KOZJAK, sin Monike i Denisa; ELVIS PERGAR, sin Marije i Kristijana; EVA DOKLEJA, k i Jelene i Dejana; SANIJELA ORŠOŠ, k i BoŞice i Ne e; RICARDO BOGDAN, sin Sanje i Senada; AMELA BALOG, k i Sanele i Nikole; KRISTIJAN ORŠUŠ, sin Ljubice i Roberta; VITO GOLUB, sin Margarete i Tomislava; JAKOB ŽNIDAR, sin Tasjenke i Kris jana; PETAR NOVAK, sin Lidije i Damira; MAKSIM KOLAR, sin Dinke i Deana ( akovec) VJEN ANI Natalija Kozjak i Ivana Jezerinac, Dijana Ciglar i Dejan Fu ko, Bojana Crn evi i Saťa Vegi, Sanja Novak i Ivan Ivi ( akovec); Sonja Karlov ec i Damir Manester, Mirjana Sobo an i Saťa Stojko (M. Sredi-
ť e); Viktorija Zadravec i Ivica Herman, Helena Volar i Damir Belec (Kotoriba); Mateja Bregovi i Danijel Mikolaj (Nedeliť e); Romina ReŞek i Tomislav Repalust, Petra Horvat i Miroslav Taka , ur ica anadi i Janko KneŞevi (Prelog); Jelena Jambrovi i Dejan Kralj (Štrigova) UMRLI Branko Novak r. 1940., Vlado Lon ari r. 1952., Viktorija Posavec ro . Žnidari r. 1927., Franjo Horvat r. 1936., Augus n Šegovi r. 1934., Brigita Gold ro . Trupkovi r. 1923., Franjo Mihali r. 1922., August Srnec r. 1936., Mijo Žganec r. 1929., Stjepan LogoŞar r. 1946. ( akovec); Valent Škvorc r. 1937. (Dekanovec); Elizabeta Zadravec ro . Topolko r. 1924. (M. Srediť e); Katarina Levok ro . Vibovi r. 1925. (Nedeliť e); Marija Mar nec ro . Lilek r. 1920., Gabrijel Zvoťec r. 1920., Zdravko Balent r. 1951., Marija Pajovi ro . Zadravec r. 1942., Vjekoslava Gal ro . Drvenkar r. 1932. (Prelog); Vladimir Koren r. 1953. (Štrigova)
IN MEMORIAM
na
Gajeva G Gaje Ga j va 3 jeva 35 35, 5 4 5, 40000 0000 00 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856 040/856-333 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo d ri.co i m
48
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 AUTOTIHI d.o.o. prodaje: Audi A4 1.9 TDI, klimatronic alu, 1998 G., 4900€, Škoda Octavia 1.9 TDI TOUR, karavan s klimom reg 1g srebrna, 2005 G., 6900€, Opel Astra 1.6 N JOY 16V, 5 vr s klimom reg 1g., 2003 G., 5400€, Mercedes 250 2.5 C, automa c srebrna s klimatronic, 1995 G., 5400€, Opel Astra 2.0 DTH, Dizel s klimom srebrna 5vr, 2002 G., 4900€, BMW 530 D TOURING, karavan s klimom, kao nov reg 1g., 1999 G., 7900€, Škoda Fabia 1.2, 9836km 1vl ko nova, 2008 G., 6900€ Prodaja putem kar ca Master, Amex i AK. PBZ-a. Info: 095 601 1001 ili vidje na www.auto hi.com BMW 316i compact 1999., reg. do 11/11., 165.500km, zeleno-siva metalik, veoma uš uvan, mob. 098/327-316
CHEVROLET EPICA 2.0 2010.g., crna boja s efektom, full oprema, registriran, povoljno, mob. 098/600-222! WV BORA 1.9tdi 2006.g., full oprema, reg. do 4/2011, mob 095/888-1910 RENAULT LAGUNA 1.6 16V 1999.g., reg. 1g., 2.vl., full osim klime, 2.500 eur, mogu a zamjena za jeftinije, mob 098/551-267 PRODAJEM NISSAN NAVARA 2.5 TDI 4x4, reg. 06/2011., 2 zra na, servo, centr. zaklj., klimatronic, abs, sve el. podšavanje, katalizator, color stakla, alu felge, 146tkm i MITSUBICHI PAJERO terenac 4x4 1999.g., reg. do 12/2011., mob. 099/7555-252; 040/386-024KUPUJEM noviji APN, mob. 098/8384-85 VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 11.000 kn, mob. 091/510-1064 VW BORA 1.9sdi 1999.g., reg. do 3/12., abs, klima, centralno. VŽ, 091/567-5561 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 PRODAJEM BMW 318i 2006.g., garažiran, servisiran, za 14.700 eur i motor Gillera 300ie 2009.g., za 25.000 kn. Mob. 098/426-862 FIAT BARCHETTA 1.8 16V 1996.g., plava perla, prodajem ili mijenjam za ve i auto. Tel. 098/62-77-11 SUZUKI BALENO 1.6 1999.g., reg. do 2/012., garažiran, serv. knjiga, el. paket, abs, 2 zra na, + zimske gume, 180tkm, cijena na upit. mob. 098/925-9656 PRODAJEM suzuki alto 1.0 2000.g., reg. do 5.5.2012. i opel corsu 1.2 1996.g., ure en za registraciju, mob. 098/136-1712 PRODAJE SE FORD FOCUS 1.4 16V karavan 2000. godište. Tel 099/402-1708 PRODAJEM THOMOS automa k, ispravan. Upita u k, Preloška 62. CHEVROLET KALOS 2005.g., registriran, 3vr., srebrna boja, 55tkm, veliki servis, sa uvan i garažiran, cijena 4.650 eur. mob. 098/879-495
KAWASAKI ZX 7R nin a 750cm3, 122 KS, 1998.g., 44tkm, sa uvan, kao nov, prodajem ili mijenjam za manji auto dizel, može i terenac (sve po dogovoru). zva poslije 20h na 040/853-574
DIMNJACI limeni-inox za sve vrste goriva, kruto, teku e, plin. mob 095/5381-992 TRAŽIM PRIJEVOZ ZA VŽ ili ako netko putuje za Zg, radi podjele prijevoznih troškova. mob 091/150-4546
POLJOPRIVREDA
POSAO
KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 SAMOHODNA KOSILICA 6KS sa bo nom košarom, PriMax 675, nova, zapakirana, samo 2.199 kn ( u trgovini 3.200 kn ), tel. 098/987-51-51 AKCIJA! STROJ ZA IŠ ENJE PILI A za 1.300 kn. Dostava u Vaš stan. mob. 091-198-45-32 ili 031-664-518 PLASTENIKE ZA VRT prodajem. Mob. 091 502 1276 PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice trešnje i sadnice od trsa, cirkular i eki ar, tel. 333-253 PRODAJEM TRAKTOR Vladimiras T-25A 1994.g., 350rs, registriran, grijana kabina, sa uvan, kao nov, te 1-brazdni plug visoki Olt 16 cola. mob. 098/190-3753 PRODAJEM LUKOVICE NARCISA razne vrste, povoljno. mob. 098/9639-650 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 28 s reduktoromo, okreta sijena, rotokosa 165, kabina za traktor, arnjevi za IMT 539 ili 533 te traktorska prikolica. tel. 865-126 ili 091/517-5821
TRAŽIMO ŽENSKU OSOBU za pomo u ku i i pripomo bolesnoj osobi; lokacija akovec. Kontakt: 098/241-848. TRAŽIM POSAO IŠ ENJA i pomo starijoj osobi u k i okolici. mob. 091/906-5081 TRAŽI SE RADNICA ZA RAD NA FARMI na skra eno radno vrijeme (ili honorarno) u jutarnjoj smjeni. Info na tel: 091/539-2870
USLUGE
SMS NEKRETNINE
PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE. POVOLJNO. Tel. 098/909-1580 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 ELEKTROINSTALACIJE – uvodimo sve vrste instalacija u privatne i poslovne prostore. mob. 099/592-7433 KOSIM SJENOKOŠE, okolica Nedeliš a i Macinca. Mob. 091 888 3566
mob: 091/888-4418 099/685-4948 fax: 040/655-569
AKCIJA
LAMEL PARKET HRAST RAST II. klas klasa
68 kn/m2 Naši proizvodi imaju CE-znak, ISO-9001 i sukladni su s normamaa EU
*preko puta Čakovečkih mlinova*
DE KO (32g) traži djevojku za ozbiljnu vezu. mob. 091/9825-613
NEKRETNINE – PRODAJA NAJBOLJA PONUDA! Odli na lokacija, veliki potencijal, ku a katnica, akovec, Vojni vrtovi. Tel: 098/907-1581
akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
Povoljne cijene usluga i materijala.
AVIS - MONT d.o.o. Prelog
Čakovec, dr. I.Novaka 2
POZNANSTVA
Agencija za promet nekretninama
ugradnja laminata, gotovih podova...
mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru Šenkovca, 1. kat, novogradnja, 42m2 s balkonom + podrum, osigurano parkirno mjesto, kompletno namješten, tel. 343-032 ili 098/408-049 STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za ku u u okolici k, hitno i povoljno. mob. 095/584-8570
PRODA JE SE STAR A KU A sa svim priklju cima od cca 1.000 m2, na gl. ces u M. Središ u, M. Tita 47, cijena: 40.000 eur. Tel. 098/426-187 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRO DA JE S E o d r ž av ani vo njak-gradilište, sa lokacijskom dozvolom u Zasadbregu, tel. 091/7636-571 JEDINST VENA PRILIK A - PRO DA JEM GRADILIŠTE u gornjem Me imurju (Vu e nec), sa panoramskim pogledom na akovec, Zagorje i Sloveniju, uredni papiri, info na tel. 098/166-4106 ili 099/1926-356 PRODAJU SE STANOVI u centru Šenkovca od 50-90m2, povoljna cijena. tel. 098 181 3087 PRODAJEM KU U u G. Hraš anu na gl. ces 7km do k i 10km Vž. info na mob 098/297-210. PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu e ncu (Lopa ncu) od 2000m2, dio komunalnih i vodnih doprinosa pla en, mirni kvart idealno za obiteljsku ku u, cijena 17.000 Eur, i posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije (tvz. sudska ulica), gl. ulaz sa uli ne strane, cijena 1450 eur/m2. Mob. 098/297-222 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 16 0 0 m2, uredno vlasništ vo, u mirnom dijelu naselja, svi priklju ci uz cestu, spuštena cijena, povoljno, mob. 098/652-292
AKOVEC, jednosoban komforan stan od 42 m2, u ul. I. Pl. Zajca. Mob: 091 3444 753 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEM KU U u M. Središ u, prizemlje + kat, 2 stana od 80m2, 2 garaže, 2 podruma, oku nica 2600 m2, sve komunalije, papiri uredni, cijena 65.000 eur (opcije otvorene). mob. 098/452-509 GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. tel. 821-507 PRODAJE SE KU A u akovcu, vojni vrtovi, tel. 098/907-1581 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU A na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, voda, struja, gradska kanalizacija, plin, oku nica s manjim vo njakom i vrtom, ku a bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u. Info: 328-131 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u Maloj Subo ci, glavna ulica, u neposrednoj blizini škole i željezni ke stanice, lokacija pogodna za gospodarsku djelatnost. mob. 098/244-295 AKOVEC JUG, prodajem dvoetažni atraktivan stan s puno svjetla okrenut na južnu stranu, blizina škole, vrti a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36,05 m2, gornja etaža (potkrovlje) 25,40 m2. POVOLJNO! mob: 099-241-4596 PRODAJE SE LIVADA Stara Ves od 500m2, mob. 099/7849-713 PRODAJEM GRA EVINSKU parcelu od 3000 m², Mursko Središ e. Tel: 543-614 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u centru k od 4 6m2, viso ko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 DVOSOBNI KOMFORNI STAN s velikom terasom u k-Jug (Travnik 27), mijenjam za apartman na moru ili prodajem. Info: 364-767 KU A, vinograd i oranica u Sv. Urbanu br. 200 – jako povoljno. tel. 042/260-561 ili 099/685-2142 PRODAJEM DVOSOBNI S TAN u centru grada, mob. 098/806-339
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE posl. prostor u prizemlju starog pasaža u akovcu i jedan atrak van posl. prostor od 120m2 u centru M. Središ a (Promenada) na 1. katu iznad ljekarne, pogodno za zastupništvo ili ordinaciju. Tel. 098/426-187 IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTENE SOBE – preno ište, sa svim priklju cima, upotreba kuhinje, idealno za radnike, sportaše, posl. ljude, samce i sl. Veliko dvorište, blizina grada i dr. tel. 328-106 ili 098/171-4456
IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNA JML JUJEM GARSONIJERU 30 m2 u centru k, B. Jela i a 6., odvojena brojila, parking, po želji, kabelska, Internet, studen ma ili samcima, cijena 1.000 kn. tel. 095 8080 116 IZNAJMLJUJE SE dvosoban stan u Šenkovcu od 52m2, mob. 098 631 178 IZNA JML JUJE SE 3-sobni namješten stan u ku i, etaža ku e u akovcu, poseban ulaz, brojila, tel. 091/5977-119 ili 040/386-024
Uska bb (tržnica) Tel: 040/390-770 Mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr 92.000 , 90m2
68.000 , m 80.000
31.000
28. lipnja 2011.
Oglasnik 49
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
KU A U NAJAM u gornjem dijelu Me imurja za 1500 kn/mjese no, Kontakt 098/544-222 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN u centru, namješten, odvojen ulaz i brojila, dvorište. mob. 091/9338-468 IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namješteni stan na Jugu u akovcu, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u Istarskoj ulici u k, mob. 099/325-4267 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU 2-krevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, na Jugu k. mob. 098/861-898 IZNA JML JUJE SE NAMJEŠTENI S TAN u ku i u Murskom Sre diš u, poseban ulaz, najam se ne pla a samo režije, tel. 00386/70-687-842 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 65m2, Jug akovec, naselje Travnik. mob. 098/750-524 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme namješteni 1-sobni stan, nenamještena garsonijera, nenamješteni 1.5-sobni stan i polunamještena garsonijera od 20m2, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE STAN u k (sudska ulica), mob. 098/195-7448
IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI namješteni od 110m2 u k, odvojeni ulaz i brojila. Zvati poslije 15h na mob. 091/933-8468
LJETOVANJE VODIC E – SUPER POVOL JNO IZNA JML JUJEMO nove apartmane. Info: www.vodice.org/ olga ili na tel. 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni apartman u Privlaci kod Zadra, blizina mora 150m, povoljno. mob. 098/805-186
ŽIVOTINJE PRODA JU SE MA ARSKE VIŽLE (3m), roditelji prisut ni. mob. 098/723-170
PRODAJU SE MLADE TIGRICE. Tel. 098/944-3339, 829-230 POKLANJAMO MA I E duge dlake stare 2mj., u dobre ruke. Mob. 092/125-7303 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, plave i crvene rozele, aleksandre i penante, te platinaste fazane. tel. 040/641-187
JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI GRAHOR HORASTI PILIĆI PILI ILIIĆ ĆII STAVA Ć DO ,
,
Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE
tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005
DVB-T MPEG4 prijemnici
već od
299kn
već od
2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT
Digisat Strong Megasat Denver
već od
150kn 15 info@kerman.hr
www.kerman.hr
POKLANJAM MA I E tigraste i crne poluperzijske, u dobre ruke. tel. 040/821-459, 098/132 2005 ili 095/574 8807. PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD NJEM. OV ARA s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni, tel. 040/295-547 ili 099/246-5011 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA stari 2mj., istokrvni bez papira, oba roditelja prisutna, o iš eni od nametnika, cijena 500 kn. Tel. 098/698-301 NJEMA KI OV ARI s rodovnicama, cijepljeni, tetovirani, nagra ivanih roditelja, prodajem. Tel. 040/363-445 ili 098/465-490 P R O D A J E M D I V L J E PAT K E t e g o l u b o v e r a z n i h v r s t a . Te l . 098/184-9728 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE par plavih rozela star godinu dana, cijena 500 kn, a može i pojedina no. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA s rodovnicom, cijepljeni i tetovirani, garancija. tel. 040/821-395 ili 091/520-2949 PRODAJU SE MALTEZERI istokrvni ali bez papira, te uš uvan trosjed na razvla enje. mob. 098/562-938
RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJE SE PLAYSTATION 2 star godinu dana, ugra en mikro ip + memorijska. mob. 099/5990-111 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dje ji prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM BMX dobro o uvan, malo vožen, dobar za skokove (lagan) i dodatno FIT ramu za BMX, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODA JE SE FIRMA d.o.o., mob. 098/246-599 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJE SE ŠTEDNJAK na kruta goriva Senko i kombinirani (4pl+2struja), te ormar i preša za vino. mob. 098/970-1062 PRODAJE SE KVALITETAN DVOSJED na razvla enje, jako o uvan i malo korišten, za 800 kn i stol za dnevni boravak za 150 kn, mob. 098/655-757 PRODAJEM RADIO Tesla 1958.g. i ulje na platnu akademski slikari. mob. 098/907-1581 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu i prodajem izo stakla razne dimenzije, povoljno, tel 091 559 4332 POVOLJNO PRODAJEM dvije pe i Alfa na gradski plin, el. kuh. bojler Junkers, proto ni plinski kupaonski bojler, šiva u mašinu Bagat Jadranaka (pedale/struja), sobni stakleni stoli , 2 uramljene reprodukcije (100x75 cm) “Romske djevojke”, “Akt”, te stoje u sobnu lampu. tel: 390-752 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE ORBITREK Magnetic Ellip cal Trainer ET 5000, malo korišten, dig. display. mob. 091 559 4332
PRODAJEM ILI MIJENJAM škrinju Gorenje od 240 lit, novu, nekorištenu, zamjena mogu a za drva. tel. 040/347-077 ili 091/347-0778 PRODAJEM frižider Kon ar od 117lit., 60cm, o uvan, star godinu i pol (750 kn), crni okrugli masivni stol + 4 stolice, visoki naslon, crna eko koža, o uvano (950 kn). Tel. 098/390-692 T R A ŽIM D OBRO O U VA NI BI CIKL muški i ženski 26 ili 28”. Ponude molim samo putem Sms: 092-296-8286 PRODAJE SE sav namještaj i bijela tehnika iz velike ku e, jako o uvani kreveti – ležajevi, tepisi, te kamp ku ica za 3 osobe sa novijom tendom i registr. tablicom. mob. 099/3361-032 POVOLJNO PRODAJEMO staru željeznu ogradu i dvoja garažna vrata bez štoka. mob. 098/9320-214 PRODAJEM HRASTOVE FOSLINE 5cm, stare 4g., oko 1.5cm3. mob. 091/514-8706 PRODA JEM O U VA NE K N JIGE za Gimnaziju od 1.-4.razr., mob. 098/936-1456
Ovdje je za samo
mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u lipnju
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004
PROGRAM KUMSTVA PRIJATELJI ZA PRIJATELJE Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili ma ke ili ste ve pružili dom nekom dragom bi u, postanite kuma ili kum nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje PrijateljiPosje te web stranice Udruge Prijatelji www.prijatelji-zivo nja.org i odaberite svog virtualnog ljubimca ili to mi možemo u ini za vas. Sljede i korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro ra un udruge 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija. Nakon toga na info@prijatelji-zivo nja.org pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca ili po vašoj želji prepus te taj izbor nama. Vaše ime i prezime bit e objavljeno na web stranicama Udruge. Uplatom navedenog iznosa, pomažete Udruzi Prijatelji da se brine za živo nju koju ste odabrali, podmiruju i jednim dijelom troškove za njezinu hranu, eventualne medicinske potrebe i ostale potrepš ne. Hvala vam od srca. U ovom trenutku sklonište skrbi za 232 živo nje.
PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboličnu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI u povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.
AKO IMATE STARIH DEKA, PLAHTI, RUČNIKA DARUJTE IH ČAKOVEČKOM SKLONIŠTU ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE.
JOJO je izgubljeno lutao selom Donja Dubrava. Pronašao ga je jedan gospodin i uzeo k sebi. No, kako on ve ima jednog psa i osam ma aka nije bio u mogu nosti zadržati ga. Prelijep je i jako dobar pas, izuzetno se dobro slaže s ostalim psima, a tako er se dobro slagao i s ma kama. Mlad je, starosti oko 1.5g., brzo u i, a njegove tople i nježne o i traže novog prijatelja za igru koji ga više nikada ne e napustiti. Cijepljen i ipiran.
KIKO je njema ki lovni terijer, velika beba. Nevjerojatno dobar psi , željan društva i igre. Kiko je mali rastom, ali s obzirom na pasminu, za njega bi bilo dobro da ima dovoljno prostora za tr anje te ležanje na suncu i travi. Ro en je oko 12.4.2010., ipiran i cijepljen.
TONKA Hitno tražimo barem privremenog udomitelja za Tonku. Seka Tinka je udomljena i Tonka je ostala sama, a bile su jako povezane. Nismo ih nikako uspjeli udomiti zajedno i bili bi jako sretni da i Tinka uskoro napusti azil. Molimo pomognite nam na i dom za Tonku što prije. Tonka je istokrvna breton epanjolka ro ena 13.3.2010., cijepljena, ipirana i sterilizirana. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
825
UTORAK 28. lipnja 2011.
TV pregled
od 28.6.2011. do 4.7.2011. 05.55 06.00
FILMOVI - PREPORU UJEMO
Prirodne plavuše FILM
UTORAK, NOVA TV, 21:45
Komedija o dvije seksi plavuše (Pamela Anderson i Denise Richards) koje se u pravo vrijeme, na u na krivom mjestu. Nakon što slu ajno svjedo e ma jaškom ubojstvu, ma jaši koji rade za ma jaškog bossa zamijene ih za pla ene ubojice. Misle i da su njih dvije zapravo najbolje pla ene ubojice na svijetu, oni im ponude hrpu novca da ubiju g. Wonga, koji je na elu kineske ma je.
50 prvih poljubaca FILM
SRIJEDA, NOVA TV, 21:45
Hary koji živi bezbrižnim životom u havajskom akvatoriju ima zanimljiv hobi. On naime slama srca turistkinja koje traže ljubavnu romansu te ih nakon provedene no i ostavlja.Jednoga dana Hary upozna lijepu Lucy koja nije kao ostale njegove djevojke. Shva da ukoliko želi Lucy mora je iskreno i bez muljanja šarmira i osvoji .
06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20
Lov na krvavu orhideju FILM
ETVRTAK, NOVA TV, 23:10
Krvava orhideja je rijedak cvijet koji krije tajnu vje nog života i nosi bogatstvo farmaceutskoj tvrtki koja ga prva otkrije. Pod vodstvom beskrupuloznog pla enika, ekspedicija je poslana duboko u džungle Bornea kako bi pronašla i donijela uzorke legendarne biljke. Uloge: Johnny Messner, KaDee Strickland, Morris Chestnut, Ma hew Marsden, Nicholas Gonzalez, Salli Richardson
14.05 14.14 14.20 14.50 15.40 15.55 16.00
Iznad zakona FILM
PETAK, RTL, 22:25
16.50 17.00 17.44 17.45
Nico Toscani (Steven Seagal) je majstor borila kih vješ na i bivši opera vac CIA-e. Kao svjedok ratnih grozota u Vijetnamu, a današnji djelatnik ikaške policije, Nico pokušava zaboravi prošlost i unije reda u svoju nemirnu etvrt. Kada Nico, zajedno s partnericom Delores (Pam Grier), otkrije nedozvoljenu trgovinu drogom, FBI bez objašnjenja naloži prekid istrage. Nemirni Nico ipak otkriva kako konce u pozadini vu e njegov stari znanac iz ratnih dana i lan CIA-e, smrtonosni Zagon...
17.55 18.40
Krokodil Dundee 2
20.10
FILM
SUBOTA, RTL, 20:00
Nakon što je New York pretvorio u svoj teren, Krokodil Dundee se vra a na svoj pravi - u Australiju. Iako je Michael Dundee zvani Krokodil, namjeravao napus New York i o i u istraživanje ameri kih prostranstava, njegova ga je djevojka Sue Charlton ipak uspjela zadrža u gradu, priznavši mu da ga voli. Michaelu teško pada miran gradski život u kojem ne može upražnjava svoje lova ke vješ ne i ins nkte preživljavanja, sve dok Sue ne otme mo ni kriminalac Rico..
19.30 19.56 20.01 20.04
20.55 22.25 22.50 22.53 23.00 23.25 00.25
Plesom do zvijezda 2 FILM
NEDJELJA, NOVA TV, 17:20
01.40 02.20 03.00 03.20
Najava programa Tre a dob: Umirovljenici u medijima, emisija za umirovljenike (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes Vrijeme danas Život: Kukci, dokumentarna serija (R) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show (1287.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candleforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Veslaju i Lonjskim poljem, dokumentarna serija Hrvatsko prolje e: Prebrojavanje, dokumentarna serija (R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Alisa, slušaj svoje srce telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Sve e bi dobro, TV serija 8. kat: Kockari, talk show 45’43” (R) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 1, serija Ciklus komedija: Brza promjena, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Kratki susre Sve što ste oduvijek željeli zna o klasi noj glazbi..., glazbenodokumentarni lm (R) Teritorij Koman a, ameri ki lm (73’) Završni udarac 4, serija (R) Dr House 5, serija (R) No na repriza komedija Skica za portret
Povratak fenomenu „Plesom do zvijezda“ s novim stras ma i partnerima u ovome nabrijanome lmu punom energije – „Plesom do zvijezda 2“. Peter Gallagher (televizijska serija „The O.C.“), Kenny Wormald (reality show „Dancelife“ ), Ethan S efel i ekipa sjajnih zvijezda u usponu plešu uz novi ritam u ovoj senzaciji koju ne smijete propus !
07.00 07.05
Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Žutokljunac Connor Undercover, serija za djecu Navrh jezika U zdravom jelu zdrav duh Plesne note, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Crtana serija Žutokljunac Johhny Bravo, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Teritorij Koman a, ameri ki lm (73’) Ružna Be y 3, serija 4 zida (R) Direkt (R) Glee, serija za mlade (R) Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Garaža (R) Hit dana Ve eras Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Bra a i sestre 3, serija Legende ameri kog sna: Henry John Heinz - Kralj ke apa, dokumentarna serija Završni udarac 4 (12), serija Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Entourage 1, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Pravi igra i, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program
07.50 08.15 08.40 09.05 09.15 09.30 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.30 13.55 15.30 16.10 16.45 17.15 17.55 18.45 19.25 19.55 20.02 20.05 20.15 21.05 22.00 22.50 23.35 23.45 00.10 00.55 01.20 02.05 05.05
Atletika - Lausanne: Dijamnatna liga, prijenos
Boks: V. Kli ko - D. Haye, prijenos
SPORT etvrtak 30.6., HRT 2, 20.00
SPORT Subota 2.7., Nova TV, 22.00
ZVJEZDANI KUTAK Z Jim Carrey se rodio kao etvrto, najmla e dijete u siromašnoj obitelji ra unovo e Percya i žene mu Kathleen. Oštroumnost i duhovitost je naslijedio od oca koji je u mladim danima svirao saksofon, da bi zbog ženinih es h pobolijevanja, kroni ne depresije i stalnih nov anih teško a bio prisiljen na tzv. ozbiljan posao. Live actovi (naj eš e imi ra Henrya Fondu, Michaela Landona, Gandhija i Elvisa) su od najranijih dana bili njegov cup of tea, tako da turneje po klubovima nastavlja do svoje devetnaeste kada pakira torbe i seli u Los Angeles. Ubrzo dobiva redovi posao u Comedy Store klubu gdje ga zamje uje Rodney Danger eld koji mu osigurava turneje i nastupe s komi arima veteranima. Iako ih je željno o ekivao, lmske ponude nisu s zale, tako da je svoja po etna iskustva stekao u razli i m lmovima kanadske produkcije, a prvijencem mu se smatra lm ‘Introducing… Janet’ (1981) gdje se Carrey pojavljuje samo na kratko. Ve nestrpljivom i sve ambicioznijem Carreyu vrata su se kona no odškrinula 1984. kada je dobio glavnu ulogu u ‘Dippy Duck Showu’, da bi ga h burnih osamdese h dopale još neke sporedne uloge. Gimnas arski zahva u velikoj ve ini uloga jekom devedese h, tupas pogled i još tulavije šiške, iritantan smijeh i rela vno besmislen ou it najbolje bi do arali Carreyeve uloge u lmovima pa ‘Ace Ventura: Pet Detec ve’ (1994), ‘The Mask’ (1994) i ‘Dumb and Dumber’ (1994). Iako ove i sli ne njegove uratke ne bismo mogli nazva najinteligentnijim, nego više populis kim, jedno je sigurno, do kraja 1994. Carrey je po lmu dobivao sedam do deset milijuna dolara (dani siromaštva bili su svjetlosnim godinama iza njega), a tako er je raskr io put za proboj ostalih komi ara koje danas zovemo Frat Packom (njegov lm ‘Cable Guy’ u S llerovoj režiji se smatra njihovim za etkom). Svoje je mani ne zi ke sposobnos još jednom iskoris o u ulozi Riddlera u lmu ‘Batman Forever’ (1995), kao i u nastavcima uspješnica ‘Mask 2’ i ‘Ace Ventura: When Nature Calls’. Novi je teritorij dramatskih, tzv. ozbiljnih uloga po eo bojažljivo istraživa odli nim i inova vnim ‘The Truman’s Show’ (1998), da bi kameleonskom preobrazbom u Andya Kaufmana u ‘Man on the Moon’ (1999) bacio rukavicu svima koji su sumnjali u njegove gluma ke potencijale ili ga smatrali glupavim komi arem, daju i im tek polovicu svojih mogu nos na uvid. Ako emo sudi prema njegovoj ambicioznos , dramske e mu uloge u budu nos posta više pravilo nego iznimka. Naime, nakon genijalne uloge i kri ka koje su popra le lm ‘Eternal Sunshine of the Spotless Mind’ (2004), možemo ustvrdi da je Carrey napravio de ni vni zaokret karijere. Ne sumnjamo da e i dalje osta vjeran komediji, no prije e to bi nešto s lizirano s genijalnim dizajnom pa ‘How the Grinch Stole Christmas’ (2000) ili ‘Lemony Snicket’s A Series of Unafortunate Events’ (2004). Ipak je sad ve velik :)
Henrik šalje Wolseyja u Pariz s novim sporazumom, a Anne pokušava uz o evu i Norfolkovu pomo posija kod kralja sjeme sumnje o kardinalovoj odanos . I dalje potkopavaju i Wolseyjevu vjerodostojnost, kraljica Katarina otkriva svoje brige španjolskom poslaniku Mendozi i traži od njega da kaže Karlu V. o rastavi na kojoj njezin muž inzis ra. Premda se otkrivaju njegovi planovi o postanku papom, Wolsey kre e u Francusku. Dok se Katarina suo ava s Anne, vijes o papinu bijegu po u Cromwella da predloži Henriku da u Italiju pošalje osobnog poslanika i zatraži rastavu.
21.00
SERIJA NOVA TV
02.00
Medij
HUM.SERIJA RTL 2
03.20
RTL Danas, informa vna emisija (R) Astro show, emisija uživo (18) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Ezel, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (tri epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) Astro show, emisija uživo (18) Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)
06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40
Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skra ena snimka TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu SJEDNICA SKUPŠTINE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE snimka ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00
SERIJA DOMA TV
Prijatelji
13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 17:45 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05
20.30
21:00
Raymond
21.45
06.50 07.30 08.15 08.40 09.30 10.10 10.40 11.05 12.55 12.45 13.35 14.10 14.55 15.40 16.30 17.10 18.00 18.55
21.15 05.15 05.50 06.35 07.25 08.15 08.40 10.00 10.45 11.40 12.35 13.35 14.30 15.30
13:00 SERIJA RTL
Uvod u anatomiju
04:35 05:35 06:25 06:45
19.45
00:05
Tudori
12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:05 20:55 21:45 23:45 00:05 01:05 02:00 02:50
20.30
01.35 02.35
SERIJA NOVA TV
Nedjelja, NOVA TV, 21:10 sati
Hotel dvorac Orth 5, serija (R) 8. kat: Kockari, talk show (R)
23.40 00.35 00.50
SPORT - IZDVAJAMO
Jim Carrey
04.20 05.05
22:00 22:30 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
21.40 22.00 22.40 23.35 00.15 01.00 01.40 02.20
IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija 7/70 Prirodne plavuše, igrani lm (12)* Ve ernje vijes Tudori, serija (12)*6/10 Opasna igra, serija (12)* Medij, serija (12)* 12/19 Savršeni stranac, igrani lm , 1.35 (12) R Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija IN magazin R Kraj programa
Studio 45, talk show (R) Divlji boravak, zabavni (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Mjenja nica, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Gospodin pravi, dramska serija (R) Studio 45, talk show (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Teorija velikog praska, humoris na serija Studio 45, talk show uživo Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)
05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija 115/175 Ana, serija 126/254 Kameleoni, serija 127/135 Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija 127/225 Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija 168-169/187 Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija 65/109 Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija 18-19/24 Seks i grad, serija 77/94 Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobroj formi 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Obzori Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom, ponavljanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Europski dnevnik (produkcija Deutche welle) Put oko svijeta, serijal Željana Rakele Gledaj dalje, talk show Mladenke Šari VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
(bivša akove ka televizija)
10:10 15:28 15:30 15:50 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15
SRIJEDA 29. lipnja 2011.
06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.40 15.55 16.00 16.50 17.00 17.39 17.40 17.50 18.35 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.55 22.10 22.40 23.05 23.08 23.15 01.00 02.40 03.25 04.20 05.05
Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes Vrijeme danas Život: Lovci i lovina, dokumentarna serija (R) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show (1288.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candleforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Istrom s 21 brzinom (1), dokumentarna serija Hrvatsko prolje e: MASPOK, dokumentarna serija(R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Alisa, slušaj svoje srce, telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Sve e bi dobro, TV serija 8. kat: Požurili na svijet , talk show 39‘48“ (R) LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 1, serija Kapelski kresovi, dramska serija Korna , kamen od raja dokumentarni lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Ciklus europskog lma: Bloody Sunday, irsko-britanski lm (12) Ciklus ratnog lma: Most, jugoslavenski lm (R) No na repriza, 1. serija No na repriza serija Hotel dvorac Orth 5, serija (R) 8. kat: Požurili na svijet, talk show (R)
07.00 07.05 07.50 08.15 08.40 09.05 09.15 09.30 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.30 14.00 15.30 16.15 16.40 17.10 17.55 18.45 19.25 19.55 20.02 20.05 20.15 21.05 22.50 23.35 23.45 00.10 00.55 01.20 02.05 05.05
05.50 06.35 07.25 08.15 08.40 10.00 10.45 11.40 12.35 13.35 14.30 15.30 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00
03.25
Zahvaljuju i Džengizovim informacijama, Ezel i Ali odlaze na mjesto održavanja svadbene ceremonije kako bi se pripremili za Kenanovo ubojstvo. Nekako u isto vrijeme u njihovu sobu upadnu Džengiz i Kenan. U svoj toj gužvi Džengiz iznenada usmr Alija s nekoliko hica iz pištolja! I dok Ezel u šoku oplakuje prijatelja, Kenan naredi Džengizu da se riješi Alijevog jela i prisili Ezela da gleda njegovo i Ejšanino vjen anje. Tijekom ceremonije Ejšan održi divan govor o svojoj najve oj ljubavi, Ezelu, ime zaprepas Kenana koji lju to napus vjen anje i odjuri u svoju sobu. Tamo ga do eka neo ekivani gost!
06:45 07:35 08:00 08:50 10:40
Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija
08:43 08:45 09:00
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu KOKTEL mozai na emisija TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SJEDNICA SKUPŠTINE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE snimka TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
11:00 12:00 12:30 12:40 20.00
Raymond
SERIJA RTL
21.00
Mentalist
EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA
SERIJA DOMA TV
13:40 13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05
20.55
Bijeg
Seks i grad
RTL Danas, informa vna emisija (R) Astro show, emisija uživo (18) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Ezel, dramska serija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) Kos , kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: NY, kriminalis ka serija (12) Astro show, emisija uživo (18) Mentalist, kriminalis ka dramska serija RTL Danas, informa vna emisija (R)
20.00
Ezel
22.40
01:10 02:00 02:50 04:30 05:30 06:20 06:45
21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija 50 prvih poljubaca, igrani lm Ve ernje vijes Tudori, serija (12)* 7/10 Opasna igra, serija (12)* Otok smr , serija (12)* Prirodne plavuše, igrani lm (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Bra ne vode, serija 10-11/26 IN magazin R Kraj programa
06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28
05.50 06.30 07.10 07.55 08.45 09.55 10.20 10.45 11.40 12.50 13.15 14.00 14.25
17.20 05.15
00.40 00.55 01.40 03.10
SERIJA RTL 2
Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor Undercover, serija za djecu Platno, boje, kist Izazovi: Kane i Alu, dokumentarni lm za djecu Plesne note, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Crtana serija Žutokljunac Johhny Bravo, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Morski vuk, ameri ki lm (90’) (R) Ružna Be y 3, serija James Mar n u Champagni, dokumentarna serija Dobro je zna , znanstvenoobrazovna emisija(R) Bostonsko pravo 4, serija Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Garaža (R) Hit dana Ve eras Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Bra a i sestre 3, serija Ciklus ratnog lma: Most, jugoslavenski lm Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Entourage 1, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Pravi igra i, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program
11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:05 20:55 21:45 23:50 00:10
15.00 15.45 16.30
22.50
SERIJA RTL
ETVRTAK 30. lipnja 2011.
18.10 19.10 20.00 20.55 21.30 22.00 22.45 23.30 00.15 01.00 01.45 02.20
05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Koledžicom po svijetu, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (R) Studio 45, talk show (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Mijau, vau, zabavni Izvanredni psi, dokumentarni (R) Studio 45, talk show uživo Mjenja nica, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)
Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija 116/175 Ana, serija 127/254 Kameleoni, serija 128/135 Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija 128/225 Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija 170-171/187 Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija 66/109 Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija 20-21/24 Seks i grad, serija 78/94 Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
12.32 13.20 14.05 14.14 14.15 14.20 14.50 15.40 15.55 16.00 16.50 17.00 17.44 17.45 17.55 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.55 21.30 22.40 23.05 23.08 23.15 00.20 02.10 02.55
Najava programa Rije i život: Kako život prikaza Bogu?, religijski program(R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes Vrijeme danas Život: Stvorenja morskih dubina, dokumentarna serija (R) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show (1289.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candleforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Branitelji domovine, informa vnoeduka vni spot Pustolovina u Hrvatskoj: Istrom s 21 brzinom (2), dokumentarna serija Hrvatsko prolje e: Kara or evo, dokumentarna serija (R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Alisa, slušaj svoje srce telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Sve e bi dobro, TV serija 8. kat: udom preživjeli, talk show (R) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 1, serija Razred 2011. Reporteri izbor: Kinezi dolaze 1, dokumentarni lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Zemlja znanja, dokumentarni lm (65’) Silver Streak, ameri ki lm (R) No na repriza, 1. serija (R) No na repriza erija (R)
03.40 04.00 04.15 05.00
No na repriza komedija Skica za portret Hotel dvorac Orth 5, serija (R) 8. kat: udom preživjeli, talk show (R)
07.00 07.05
Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor Undercover, serija za djecu Iznad crte: Mi smo Bednjanci Kokice (R) Plesne note, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Crtana serija Žutokljunac Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Silver Streak, ameri ki lm (110’) Ružna Be y 3, serija James Mar n u Champagni, dokumentarna serija City Folk 2011 Bostonsko pravo 4, serija Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Garaža (R) Hit dana Ve eras Lausanne: Atle ka Dijamantna liga, prijenos Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) PP Entourage 2, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Pravi igra i, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program
07.50 08.15 08.40 09.05 09.20 09.35 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.35 15.25 16.10 16.35 17.00 17.45 18.35 19.15 19.45 19.57 20.00 22.15 23.00 23.07 23.10 23.35 00.20 00.45 01.30 04.30
00.35 00.50 01.40 02.40 03.25
RTL Danas, informa vna emisija (R) Astro show, emisija uživo (18) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Ezel, dramska serija Put osvete, kriminalis ka serija (dvije epizode) CSI: Loši de ki, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Kos , kriminalis ka serija (12) Astro show, emisija uživo (18) Kos , kriminalis ka serija (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)
06:45 07:35 08:00 08:50
Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R
08:43 08:45 09:00
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VIP - INTERIVEW iz arhive VTV-a OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00
02.50
Otok smrti Nakon ubojstva tijekom probe za vjen anje, dan vjen anja je sve bliži i Abby, Henry i J. D. pokušavaju sami razriješi ubojstvo. Uzvanici na vjen anju su u šoku kada doznaju za jezivo ubojstvo Thomasa Wellingtona . Jedino što se može u su prestravljeni vrisci i tužni vapaji. Richard brzo reagira i prebaci svoj sako preko Thomasove glave. Charlie upada u crkvu i odlazi do Abby kako bi je pitao je li dobro i što se dogodilo. Abby gleda u Thomasovo truplo. Charlie kaže ostalima neka ga ekaju vani, a Trish je uhva la histerija.
11:00 12:00
(bivša akove ka televizija)
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:28 15:30 15:50 16:20 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 22:30 23:00 23:30 00:30
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA,vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Baš na Hrana i vino VIJESTI Europski dnevnik, ponavljanje Put oko svijeta, ponavljanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Gledaj dalje Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE
SERIJA RTL
00.50
12:30 12:40
Kos
13:40
SERIJA RTL
13:45 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00
12.35
Nasljednici
EMISIJA HRT SHOW RTL 21
21.15
Paklena kuhinja
SERIJA DOMA TV
Ukleta Mariana
17.25
01:05 02:00 02:50 03:40 04:40 06:20 06:45
06.05 06.45 07.15 08.15 09.10 09.55 10.25 11.30 12.15 13.15 13.40 14.25 15.00 15.30 16.15 17.00 17.55 18.40 19.35
05.15 05.50 06.35 07.25 08.15 08.40 10.00 10.45 11.40 12.35 13.35 14.30 15.30
22.50
SERIJA NOVA TV
10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:05 20:55 21:45 22:50 23:10
19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
20.30 21.15 22.00 22.45 23.35 00.20 01.00 01.45 02.25
05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija 9/70 Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Anakonda: Lov na krvavu orhideju, igrani lm (12)* Tudori, serija (12)* 8/10 Opasna igra, serija (12)* Otok smr , serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* 50 prvih poljubaca, igrani lm R IN magazin R Kraj programa
Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Mjenja nica, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Mijau, vau, zabavni (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) Studio 45, talk show (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) Raymond,humoris na serija (dvije epizode) Paklena kuhinja, reality show Studio 45, talk show uživo Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)
Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija 117/175 Ana, serija 128/254 Kameleoni, serija 129/135 Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija 129/225 Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Zamka, serija 172-173/187 Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija 67/109 Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija 3/13 Prijatelji, serija 22-23/24 Seks i grad, serija 79/94 Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
(bivša akove ka televizija)
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:28 15:30 15:50 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Neispri ana pri a Hrana i vino VIJESTI Gledaj dalje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI VOA Hrana i vino Od Mure do Drave .HR VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
PETAK 1. srpnja 2011. 01.35
06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.15 14.20 14.50 15.40 15.55 16.00 16.50 17.00 17.34 17.35 18.20 18.30 18.40 19.25 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 23.20 23.45 23.48 23.55 00.05
Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Život: Biljke, dokumentarna serija (R) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1290.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candleforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot Iza ekrana Hrvatsko prolje e: Sedamdesete, dokumentarna serija (R) Kulturna baš na: Ozalj (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Alisa, slušaj svoje srce telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Sve e bi dobro, TV serija Dnevnik plavuše: Larini najdraži gos , emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 8. kat: Ljubavni due , talk show (43’59”) (R) Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Od Lark Risea do Candleforda 1, serija Mjesec akcijskog lma: Spasilac, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Filmski maraton: U raljama ludila, ameri ki lm (15) (R)
03.20 04.05 04.40 05.25
06.50 06.55 07.40 08.05 08.35 09.00 09.15 09.30 10.00 10.45 11.25 12.10 12.35 13.00 13.20 13.45 15.25 16.10 16.30 17.10 17.55 18.45 19.25 19.30 20.00 20.05 20.40 21.20 22.50 23.35 23.45 00.10 00.55 01.20 02.05 05.05
05.15 05.50 06.35 07.25 08.15 08.40 10.00 10.45 11.40 12.35 13.35 14.30 15.30
18.00 18.30 19.05 20.00 22.25 03.05
Ubojiti predator Profesionalni ronioc Jimmy Wagner (Dean Cochran) sa svojom ekipom kre e u istraživanje potonulog španjolskog broda koji navodno krije vrijedne dijamante. Ispostavlja se da upravo na tom mjestu obitavaju velike Bijele morske psine te se Jimmyjev m na e na meniju morskih nemani. On jedini uspijeva preživje taj krvavi dan, kada je, izme u ostalih, poginuo i njegov otac. Deset godina kasnije, nakon mnogih neprospavanih no i Jimmy je zadužen za sigurnost kupa a za vrijeme velikog ljetnog sajma. Krvolo ni morski psi za tu se prigodu ponovno pojavljuju.
00.30 00.45 02.35 03.35
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00
FILM RTL 2
21.20
Bubnjevi pobjede
SERIJA NOVA TV
13.20
Pobjeda ljubavi
EMISIJA RTL
19.05
Ve era za 5
SERIJA DOMA TV
Odavde do vje nos
13.45
Filmski maraton: Candy, australski lm (18)(R) Bostonsko pravo 4, serija (R) Skica za portret Hotel dvorac Orth 5, serija (R) 8. kat: Ljubavni due , talk show (R)
Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu Ljubitelji dje jeg svijeta Pokusi koji su promijenili svijet Obi na klinka, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Shaolin Wuzang, crtana serija Žutokljunac Johnny Bravo, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Šetnja za pam enje, ameri ki lm (98’) (R) Ružna Be y 3, serija James Mar n u Champagni, dokumentarna serija Briljanteen (R) Bostonsko pravo 4, serija Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Hit dana Garaža: Picksiebner (R) Ve eras Bitange i princeze 4, humoris na serija Bitange i princeze 4, humoris na serija Inspektorica Irene Huss, miniserija (12) Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše: Larini najdraži gos , emisija pod pokroviteljstvom (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Pravi igra i, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program
06:45 07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:05 20:55 21:45 23:35 01:35 03:05 04:30 06:00 06:45 07:20
06.05 06.50 07.15 08.15 09.20 10.20 10.55 11.55 12.45 13.45 14.15 15.35 16.20 17.05 18.00 18.50 19.45 20.30
17.05
FILM NOVA TV
SUBOTA 2. srpnja 2011.
12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ... 23:05 ... ...
RTL Danas, informa vna emisija (R) Astro show, emisija uživo (18) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Jezgra, igrani lm, akcijski Iznad zakona, igrani lm, akcijski triler (12) RTL Vijes , informa vna emisija Ratnici, igrani lm, akcijski (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIP - INTERIVEW iz arhive VTV-a TV PRODAJA - MARION OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
21.20 23.10 00.00 00.45 01.30 02.15
05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:10 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:28 15:30 15:50 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 00:00 01:00
Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R 9/70 Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija 10/70 Klopka za milijunaša, igrani lm 8 mm 2, igrani lm (15)* Ezo TV, tarot show (18)* Uboji predator, igrani lm (12)* Tunel smr , igrani lm (15) * uvar pravde, serija R IN magazin R Kraj programa
Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R)) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Koledžicom po svijetu, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Paklena kuhinja, reality show (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Bubnjevi pobjede, igrani lm, Mjenja nica, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) U dobru i zlu, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)
Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Ana, serija 129/254 Kameleoni, serija Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija 130/225 Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Zamka, serija 174-175/187 Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija 24/24 Prijatelji, serija 1/24 Seks i grad, serija80/94 Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Okolo k(r)ole Hrana i vino VIJESTI Od Mure do Drave 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Vaše zdravlje Veliko platno, emisija o lmu Sedma brzina, emisija o automobilizmu VIJESTI DANA Euro max Erotski program VIDEOSTRANICE
06.05 Najava programa 06.10 Emisija pu ke i predajne kulture 06.40 Drugo mišljenje: Elektrokemoterapija (R) 07.15 TV kalendar 07.30 Iza ekrana (R) 08.00 Hrvatska kronika BiH 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Kralj i e ri kraljice, ameri ki lm 09.50 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.08 Vrijeme danas 10.09 HAK Promet info 10.10 Ku ni ljubimci 10.45 Rijeke Hrvatske: Ce na, dokumentarna serija 11.15 Normalan život, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 Prizma, mul nacionalni magazin 13.15 Od Lark Risea do Candleforda 1, serija (R) 14.00 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 14.30 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 14.35 Jelovnici izgubljenog vremena 14.55 Zlatna kinoteka: Staza slonova, ameri ki lm (R) 16.45 Vijes 16.50 Vrijeme sutra 16.51 HAK Promet info 16.55 Znanstvene vijes 17.00 Euromagazin: Poljska život bez granice 32’ 17.35 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (R) 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Od Lark Risea do Candleforda 1, serija 21.00 Majstori opasnos , ameri ki lm(R) 22.45 Vijes 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Smrtonosno oružje 4, ameri ki lm 01.20 Filmski maraton: Predsjedni ke laži, ameri ki
FILM RTL
Lopovska banda kojoj je na elu Charlie Croker (Mark Wahlberg) uspjela je izvesti gotovo nemogu u plja ku u Veneciji, samo da bi jekom bijega doznala kako ju je jedan od njih, Steve (Edward Norton), izdao kako bi najve i dio plijena zadržao za sebe. Strpljivo planiranje osvete je pri kraju, a ekipi se, isprva nevoljko, pridružuje i iskusna obija ica sefova Stella Bridger (Charlize Theron), k i Crokerova u itelja Johna (Donald Sutherland). Steve trenutno luksuzno živi u Los Angelesu, ni ne pomišljaju i kako e njegovo ukradeno zlato uskoro promijeni vlasnika.
07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Na kraju ulice 08.30 Žutokljunac 09.00 Pinocchiejeve pustolovine, serija za djecu 09.50 Majstori svira i: Koncert u Opa ji (2. dio) 10.20 Sportske igre mladih 10.35 ni DA ni NE: Ocjenjivanje u školama (R) 11.30 Mališani Okruglog stola, ameri ko-kanadski lm za djecu 13.00 Filmska ma neja: Polarna svjetlost, kanadskoameri ki lm 14.30 KS automagazin 15.00 Obrtnik partner, emisija pod pokroviteljstvom 15.30 Big Band HRT-a: Tribute to Damir Di i (73’30”) 16.45 4 zida 17.20 Ksaver Šandor Gjalski: Nocturno (80’) 18.40 Sportski program 19.25 Garaža: Ashes You Leave (R) 19.55 Ve eras 20.00 Izbor za Miss Universe Hrvatske, prijenos 21.35 Mamu ca 2, serija (12) 22.25 Mamu ca 2, serija (12) 23.20 Vrijeme je za jazz: Richard Bona Quartet (2. dio) 00.25 No ni glazbeni program 03.20 No ni glazbeni program
05.55 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.30 Vragolas Denis, animirani lm 06.50 Dragon Ball Z, animirani lm (dvije epizode) 07.55 U ilica, kviz za djecu 08.30 Ne daj se, Nina!, humorna drama (dvije epizode) 10.40 Ulica Harley, dramska serija (tri epizode) 13.10 Galak ka pustolovina, igrani lm, znanstvenofantas na komedija 15.00 Jezgra, igrani lm, akcijski 17.25 Zvijezde Ekstra: Holivudske bivše supruge, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Moja 3 zida, humoris na serija 20.00 Krokodil Dundee 2, igrani lm, avanturis ki 22.00 Dobar posao u Italiji, igrani lm, kriminalis ki 00.00 More ljubavi, igrani lm, kriminalis ki triler (12) 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 RTL Danas, informa vna
FILM NOVA TV
05.20
Tunel smr
09:43 09:45 10:00
12:30 13:00 13:15 14:45
FILM RTL
15.00
Jezgra
DOK.SERIJA RTL 2
Moja majka
15:05 15:25 15:45 20:05 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00
18.15
Moderna uda
19:30 20:00
19.00
emisija (R) 03.35 Iznad zakona, igrani lm, akcijski triler (12)
07:35 Neustrašivi Scooby doo R 08:00 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 12/13 08:15 Timmy Time, crtana serija 08:30 Peppa, crtana serija 08:45 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 19/52 09:10 Chuggington, crtana serija 09:25 Beyblade metal fusion, crtana serija 31/51 09:50 Winx, crtana serija 10:15 Bra ne vode, serija 11:15 Frikovi, serija 4/16 12:15 Smallville, serija 13:15 Igra ka, igrani lm 15:10 Klopka za milijunaša, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informa vni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humorisit no-glazbeni showR 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Od kolijevke pa do groba, igrani lm 22:00 Boks: V. Kli ko vs. D. Haye, prijenos (12)* 00:15 Murjak do kraja, igrani lm (12)* 02:05 Ezo TV, tarot show (18)* 03:35 8 mm 2, igrani lm (15)* R 05:20 Tunel smr , igrani lm (15) *R 06:50 Kraj programa
06.55 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) (R) 08.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 10.45 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.05 Divlji boravak, zabavni (R) 13.50 Veseli mladunci, zabavni (R) 14.50 Divlji boravak, zabavni (R) 15.30 Veseli mladunci, zabavni (R) 16.15 Divlji boravak, zabavni (R) 17.10 Mijau, vau, zabavni (R) 17.40 Izvanredni psi, dokumentarni (R) 18.20 Moderna uda, dokumentarna serija (R) 19.00 Alisa u Zemlji udesa, animirani lm 20.00 Jumpin Jack Flash, igrani lm, komedija 21.55 Fes valac: Promotor, igrani lm, komedija (R) 23.25 Bubnjevi pobjede, igrani lm, drama (R) 01.25 Mjenja nica, zabavna emisija (R)
05:35 07:10 08:10 10:40 12:25 13:20 15:05 16:05 17:35 18:05 19:00 20:20
11:00 11:15 12:00
SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa
22.00
Dobar posao u Italiji
lm 02.55 Filmski maraton: Kralj i e ri kraljice, ameri ki lm 04.15 Prizma, mul nacionalni magazin (R) 05.00 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 05.20 Rijeke Hrvatske: Ce na, dokumentarna serija
21:00 21:40 ... 22:00 ... ...
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija TV PRODAJA - MARION POD POVE ALOM 24 SATA VIJESTI informa vni program OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI TV PRODAJA HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
21:10 22:50 23:45 01:20
Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Po etak, serija Dom iz snova, serija Neženja, igrani lm Moja majka, serija R Znate li plesa ?, reality show R Doma IN, emisija Dom iz snova, serija Moja majka, serija Znate li plesa ?, reality show Neženja, igrani lm R Dom iz snova, serija R Po etak, serija R Kraj programa
(bivša akove ka televizija)
07:58 08:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:50 17:05 18:00 18:30 19:00 19:10 20:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15
Danas na programu Dje ja TV Mala školska liga Celebrity city Vaše zdravlje, ponavljanje Euro max Dom 2 Celebrity city Vinoteka Zagrljaj ljepote VIJESTI .HR 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom VIJESTI DANA Poljoprivredni savjetnik Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
NEDJELJA 3. srpnja 2011. Podravski (2/2) 04.50 Plodovi zemlje (R) 05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin: Poljska život bez granice (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV (R) 08.05 Prijatelji 1 09.00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (R) 09.25 Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i (R) 09.50 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK Promet info 10.10 Filmska ma neja: Sajam zlo ina Prema romanu Agathe Chris e, ameri ki lm 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.32 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK Promet info 15.50 Mafalda Savojska, miniserija (93’) 17.25 Prugasta bra a: Družba mungosa, dokumentarna serija 18.15 Lijepom našom: Novigrad Podravski (2/2) 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Velo misto, TV serija 21.40 Fes val zabavne glazbe Split 2011., prijenos završne ve eri 23.45 Vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.05 Fes val zabavne glazbe Split 2011., prijenos show programa i proglašenja pobjednika 00.55 Monk 7, serija 01.40 Monk 7, serija 02.25 Reprizni program 03.50 Lijepom našom: Novigrad
07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Koncert klasi ne glazbe 09.00 Zlatna kinoteka ciklus talijanskih klasika: Opsesija 10.30 Sošice: Grkokatoli ka liturgija, prijenos 12.00 Biblija (nije kod. na satelitu) 12.15 Monk 7, serija 13.00 Monk 7, serija 13.50 Marko Polo Fest ‘10. 14.50 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 17.25 Strani igrani lm 19.25 Garaža: Gin Cooler/ Nan deSKA 19.55 Ve eras 20.00 Ciklus lmskog spektakla: Koman erosi, ameri ki lm 22.10 Filmski bou que - ljeto s Alfredom Hitchcockom: Mahnitost, britanski lm (15) 00.00 No ni glazbeni program 03.20 No ni glazbeni program
PONEDJELJAK 4. srpnja 2011. 10:20 Automo v, auto-moto magazin Bra ne vode, serija Brza blagajna 3/8 Dodir s neba, serija Avanture Sharkboya i Lavagirl u 3D tehnici, igrani lm 15:10 Igra ka, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Igra ka, igrani lm nastavak R 17:20 Plesom do zvijezda 2, igrani lm 19:05 INA Plave vijes 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35 , humoris no-glazbeni show 21:10 Frka s Dickom i Jane, igrani lm 22:55 Red carpet, showbiz magazin (15)* 00:20 Od kolijevke pa do groba, igrani lm R 02:05 Svi mrze Chrisa, serija 02:30 Plesom do zvijezda 2, igrani lm R 04:00 Red carpet, showbiz magazin (15)* R 05:15 Dodir s neba, serija R 06:00 Automo v, auto-moto magazin R 06:30 Kraj programa 10:50 11:50 12:20 13:20
05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50
05.40 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.15 Vragolas Denis, animirani lm (R) 06.40 Dragon Ball Z, animirani lm (tri epizode) 08.05 Ne daj se, Nina!, humorna drama (tri epizode) 10.55 Ulica Harley, dramska serija (tri epizode) 13.25 Dobar posao u Italiji, igrani lm, kriminalis ki 15.25 Krokodil Dundee 2, igrani lm, avanturis ki 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Rumunjska, dokumentarna serija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Moja 3 zida, humoris na serija 20.00 Dozvola za ubojstvo, igrani lm, akcijski 22.20 CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (tri epizode) 00.55 Astro show, emisija uživo (18) 01.55 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.30 12 dana terora, igrani lm, drama/ horor (12)
15.40 15.55 16.00
06.10 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 10.40 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 12.50 Alisa u Zemlji udesa, animirani lm (R) 13.45 Moderna uda, dokumentarni (R) 14.45 Columbo: Columbo na koledžu, kriminalis ka serija (R) 16.25 Jumpin Jack Flash, igrani lm, komedija (R) 18.20 Moderna uda, dokumentarna serija (R) 19.00 Popaj, animirani lm 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.45 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.35 Trava, humorna dramska serija (12) (dvije epizode) 22.45 Doors, igrani lm, biografska drama (15) 01.10 Fes valac: Promotor, igrani lm, komedija (R)
16.50 17.00 17.34 17.35 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.35 21.25 22.40 23.05 23.08 23.15 23.25 00.25 02.05 02.50 03.30
Najava programa Rijeka: More Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 5, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Život: Prima , dokumentarna serija (R) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1291.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela Od Lark Risea do Candleforda 1, serija (R) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Biciklom po otocima, dokumentarna serija Hebrang, dokumentarna serija (R) Kulturna baš na (R) ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Sve e bi dobro, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Od Lark Risea do Candleforda 1, serija U krupnom planu Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Koncert klasi ne glazbe Nijemi svjedok 12, mini-serija (12) (R) Bostonsko pravo 4, serija (R) Šapta ica duhovima 4, serija (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija
03.55 04.25 05.10
Skica za portret Hotel dvorac Orth 5, serija (R) Ljetna slagalica (R)
07.00 07.05
Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (R) Žutokljunac Connor na tajnom zadatku 1, serija za djecu Brlog (R) Sportske igre mladih (R) Obi na klinka, serija za djecu Alisa, slušaj svoje srce telenovela (R) Tvoja sam sudbina, telenovela Veronica Mars, serija (R) Shaolin Wuzang, crtana serija Žutokljunac Johnny Bravo, crtana serija Pliva ki mi ng “Zlatni medvjed”, reportaža Mafalda Savojska, mini-serija (R) Ružna Be y 3, serija KS automagazin (R) Mijenjam svijet (R) Bostonsko pravo 4, serija Šapta psima 3 (R) Kazalište u ku i, TV serija Eric Clapton Specijal (R) Ve eras Glee, serija za mlade Zagreba ka i Ljubljanska lharmonija zajedno izvode Mahlerovu Osmu, prijenos Dr. House 5, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Holivudska škvadra 2, humoris na serija Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Pravi igra i, serija (R) No ni glazbeni program No ni glazbeni program
07.50 08.15 08.40 09.05 09.20 09.35 10.00 10.45 11.30 12.15 12.40 13.10 13.30 13.55 15.30 16.10 16.45 17.10 17.55 18.45 19.25 19.55 20.00 20.50 22.25 23.10 23.20 23.45 00.30 00.55 01.40 04.35
FILM NOVA TV
21.10
Frka s Dick i Jane Korpora vni ambiciozni poduzetnik Dick promoviran je na najbolje mjesto vezano uz komunikacije u velikoj korporaciji Globodyne i od njega se traži da stane ispred televizijskih kamera i objasni zašto je izvršni direktor naglo prodao svoje dionice tvrtke. Dick postaje dio korpora vnog skandala nalik onomu vezanu uz tvrtku Enron i u trenu e izgubi sve što je mislio da posjeduje. Da bi stvari bile gore, kada dolazi ku i re i to svojoj ženi Jane, ona e mu re i da je dala otkaz na poslu. Bez ikakvih prihoda i ušte evine, sa sinom kojeg treba hrani i s dugom koji sve više raste, Dick i Jane odlu uju se na kriminal kako bi se vra li u igru.
SERIJA RTL
22.20
CSI: Miami
11:43 11:45 12:30 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30
17:00 INFO RTL
18.30
18:00 18:40 18:55 19:00
SERIJA RTL 2
20.45
Muškarci sa sjekirama
EMISIJA DOMA TV
Dom iz snova
19:30 20:05 20:45 21:45
18.05
15:50 17:10 18:05 19:00 20:20 21:50
15:45 16:00
RTL danas
05:25 07:50 09:20 11:00 12:45 13:20 14:15
22:45 22:50 ... ...
NAJAVA PROGRAMA GLAZBENI PROGRAM TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija TV PRODAJA - MARION VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOKUMENTARNI PROGRAM ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
23:25 00:15 01:55
Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Po etak, serija 4/4 Doma IN, emisija R Dom iz snova, serija Tajanstvena žena: Vikend za pam enje, igrani lm Moja majka, serija R Znate li plesa ?, reality show R Dom iz snova, serija Moja majka, serija Znate li plesa ?, reality show Tajanstvena žena: Vikend za pam enje, igrani lm R Dom iz snova, serija R Po etak, serija R Kraj programa
07.05 07.55 08.45 09.30 09.50 11.05 12.00 12.55 13.50 14.45 15.40 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00
00.25 00.40 01.30 02.30 SERIJA NOVA TV
21.45
03.15
Poštena igra Odvjetnica Kate McQueen (Cindy Crawford), slu ajno se kobno me unarodno-kriminalnom šefu kad mu pokuša oduze jahtu zbog nepla ene alimentacije njezinoj klijen ci, a problem je što je ta jahta tajno sjedište njegova me unarodnoga kriminalnog carstva. Kada neobuzdani policijski istražitelj Max Kilpatric (William Baldwin) dobije zadatak da zaš Kate, njih dvoje ubrzo shvate da ne mogu vjerova nikomu dok globalni sindikat trgovaca drogom i pera a novca ne preže ni pred im da smakne Kate.
(bivša akove ka televizija)
18:00 18:33 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15
Danas na programu Dje ja TV Lifestyle Veliko platno Sedma brzina Igrani lom Hrana i vino TJEDNA KRONIKA U dobroj formi (Deutche welle) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom TJEDNA KRONIKA Celebrity city Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program Videostranice
INFO NOVA TV
Naši najbolji dani, serija
08:43 08:45 09:00
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija KOKTEL mozai na emisija VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu EMISIJA VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
19.15
13:30
Dnevnik Nove TV
13:45 14:00
SERIJA HRT 2
20.45
Glee
EMISIJA RTL 2
20.15
Kralj Queensa
SERIJA DOMA TV
Zamka
15.40
Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Ezel, dramska serija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (dvije epizode) L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (dvije epizode) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)
06:45
11:00 12:00 12:30 12:40 13:00
07:58 08:00 12:00 12:40 13:00 13:30 16:15 17:00 17:35
04:15 05:15 06:05 06:40
07.25 08.40 10.40 11.45 12.15 13.10 13.35 14.20 15.10 15.50 17.00 17.45 18.25 18.15
05.45 06.30
22.45
07:15 Frikovi, serija R 4/16 08:05 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:20 Timmy Time, crtana serija 08:35 Peppa, crtana serija 08:50 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 20/52 09:15 Chuggington, crtana serija 09:30 Beyblade metal fusion, crtana serija 32/51 09:55 Winx, crtana serija
07:35 08:00 08:50 10:40 11:40 12:30 13:20 15:20 16:20 17:00 17:25 17:45 18:25 19:15 20:00 20:55 21:45 23:40 00:00 01:00 01:55 02:45
14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
19.20 20.15 21.10 22.00 00.20 01.20 02.00 02.45
05:35 06:25 07:15 08:05 08:35 09:00 09:01 09:25 10:15 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:10 00:00 00:55 01:25 02:15 03:50
Neustrašivi Scooby doo Bumba, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Kad liš e pada, serija R Bijeg, serija R Vijes Nove TV Bijeg, serija R - nastavak IN magazin Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Kad liš e pada, serija Bijeg, serija 11/70 Poštena igra, igrani lm (12)* Ve ernje vijes Tudori, serija (12)* Opasna igra, serija (12)* Medij, serija (12)* Smrtonosni kontakt: P ja gripa, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* Bra ne vode, serija IN magazin R Kraj programa
Ve era za 5, lifestyle emisija ( e ri epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) (R) Popaj, animirani lm (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode Ve era za 5, lifestyle emisija Kraljevi leda, dokumentarni (R) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) Najljepši urok, telenovela Columbo: Columbo na koledžu, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Grand Canyon, igrani lm, drama (R) Trava, humorna drama (dvije epizode) (12) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Doors, igrani lm, biografska drama (15) (R)
Kameleoni, serija R Odavde do vje nos , serija R Mali an eli, serija Ana, serija 130/254 Kameleoni, serija 131/135 Flash Vijes Kameleoni, serija - NASTAVAK Rebelde 2, serija 131/225 Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija 176-177/187 Ukleta Mariana, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija 2-3/24 Seks i grad, serija 81/94 Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Seks i grad, serija R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa
(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:05 09:30 10:00 10:10 15:28 15:30 15:50 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30
Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Okolo k(r)ole 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Neispri ana pri a Hrana i vino VIJESTI Zagrljaj ljepote 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Stolje e hrvaskog nogometa Auto moto nau ca Dom 2 VIJESTI DANA Obzori TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE
54
Razbibriga
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
KAJ VAM NEK RE EM: MI JOŽEKI VSE MOREMO!!! Š
teli mi to priznati ili ne, ali vreme ide i to udapot uda fletneše nek bi mi to šteli, ali dok dojdejo nevole unda se nejve pot vle e pomalem kakti siva megla. Tak vam je ove dneve poduze e Team z akovca preslavilo svojih prvih dvajsti let otkak so ga za remali i otkak je na svojemo kruho. Vsi znamo gda je gazda Teama gospon Jožek (brz as mislim gda vam ne moram znova re i kak se i tu dela o mojemo imejako) Švenda, šteri je zanata spekel vu negdašnjemo GeKajo i kak je nej bil zadovolen kak se vu toj abriki delalo vu ono predratno vreme 1991. leta odišel je na svoje i svojega kruha služit. Kak je on bil gra evinac dobro je znal gda je to kruh z sedem kori i gda se niti jedna kuna nebre zaslužiti na lepe o i nek treba dobro zasukati rukave, flu nuti vu vžikane i z žulima zdelane zidarske roke i tak dojti do rnoga kruha, šteroga so gra evinci na eni jesti vsaki den. No, kak je gospon Jožek premazani z
28. lipnja 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
sim gra evinskim maš ama, on je znal kak dojti i do beloga kruha, kak najti posla kaj bode on, a posebno jegovi težaki, zadovoljni z onim kaj imajo na stolo, ali i vu žepo. Ve vidite kak je to, tej jegov Team je ve pravi dvajstiletni de ko i ve bi si moral pucu iskati kajbi vu zamuš išel, o em re i, kajbi mo trebalo biti leži i trebal bi meti svoje mesto pod graditeljskim soncem ove Lejpe naše, a ne kaj ve mora težake tirati na burzo jerbo nemajo kaj delati vu ovoj našoj zemli vu šteroj te e med i mleko. No, tak nam bar velijo oni šteri so na vlasti. Oni vsima nama urt govorijo gda nam je jako dobro, sam nej znati zakaj mi to unda ne znamo. Moramo biti strpljivni jerbo nam je naša Jaca pokazala pota do Brisela, o em, re i, Evrope, a Evropa bode, kak Big Brader, rešila vse naše probleme, kak one štere ve ve imamo, tak i one štere bode Evropa zmislila im mi dojdemo za zeta. Za ve se nikaj ne pripoveda kuliko nas bode tua Evropa pravzaprav košta-
la. Ali pustimo tuo, pak mi smo navek uda vej trošili nek smo meli. Malo sam zglajzal, ali evo mene nazaj kaj nastavim tam gde sam po el: moje estitke mladomo dvajstiletnomo Jožinomo de eco Teamo, želem kaj još dugo bode sam i ledi en kaj si nebode moral iskati sneho ( itaj: strateškoga parnera) i kaj bodo jegovi težaki navek meli kaj delati. Znate kak smo mi Me imorci, mi navek sam za posel pitamo, ali ak ga jega posla unda vsakoga prvoga i pla ica sedne vu žep, a dok je pla ica, unda i pajdašija cvete i tok tak kaj so i naše žene zadovoljne dok dimo dojdemo. inul je još jeden nedelski sejam Mesap. Kuliko sam videti vsega ga ovo leto bilo meje na Mesapo: uda je menši bil plac na šteromo se održaval sejam, a to sam zato kaj ga bilo uda meje izlaga ov. A im ga bilo meje izlaga av došlo ga i meje publike, a jedino so gosti bili vsi na brojo, a to brz as zato kaj je došel minister Pankreti , pak so se vsi šteli žnjim slikati. To znate gda ga kravi nej bilo,
M
ali so zato konji došli kaj nam vsima govori gda konji i krave so još nej vu vezi, makar nas Evropa tira kaj mi priznamo te udne istospolne i nekše druge zajednice, ali konji na to ne ejo pristati. Morem vam re i gda so jedino vinogradari bili na visini zadatka, a isto tak i pajdaši šteri doma žgajarijo i došli so vsi šteri so bili pozvani. Ak pak je ve bilo tak unda smo jiv i mi došli pogledati vsaki as jerbo je krug po šteromo smo se gibali bil uda menši tak gda smo na isto mesto došli uda fletneše i vej pot nek smo planerali. Jeden preštimani gospon vu anjcugu i hojspinklino mi je lejpo rekel gda je letošji sejem bil tuliko slabeši od lanjskoga kuliko letošnji direktor Mesapa Vitomir Kiri ima meje kil od lanjskoga Marjana Novak. Vu prvi mah sam se žnjim složil, ali mi je jen as moj rvek nej dal mira, tak gda sam si, rez no , pregruntal gda nebre ruom vse biti vu kilaži, mora tu biti nekša kvaka i vu ne emo drugomo.
OVAN (21.3.-20.4.) U idu im danima bit ete skloni sentimentalnosti i pove anoj nježnosti. Mnogi e otvoriti dušu tamo gdje to ina e ne ine i iznenaditi osobu s kojom su u vezi. Samci e udvarati diskretnije nego ina e, no to e nekom i odgovarati. Shvatit ete da ste ostvarili dobre financijske rezultate. Imat ete briljantne i originalne ideje za proširenje poslova, ali trebate pažljivo birati trenutak da ih prezentirate. Kontakti e biti dobri, a vi pokretljivi i komunikativni.
VAGA (24.9.-23.10.) Razvoj vaših privatnih odnosa te i e dobro. Mnogi e otvoriti novu stranicu poboljšavaju i razumijevanje u vezi i ja aju i bliskost. Mala ranjivost partnera tokom tjedna bit e poticaj da mu pružite podršku i još se više ujedinite. Sigurno je da ete napredovati, ali kroz male nemire i stresove. Bit e nervoze oko tema gdje e trebati na i zajedni ki jezik s poslovnim partnerima. Neki e se ponašati udno i nepredvidivo, a vi ete sve to morati izdržati i uravnotežiti. Svaki dan se opustite.
BIK (21.4.-20.5.) Male nervoze i prolazne melankolije. Osje at ete pravo zadovoljstvo i sre u kad se radi o odnosima s ljudima. Ne ete ništa orsirati, sve e te i polako i prirodno. Nije potreban poseban trud, a da vas drugi prihva aju takve kakvi jeste. Lijepo vam je. Kad se radi o zaradi i financijama, tu ete sve primati emotivno, a vaš angažman na spomenute teme bit e strastven. Istraživa i i umjetnici imat e neobi ne ideje koje e još trebati razraditi. Bit ete i dobro povezani s kolegama.
ŠKORPION (24.10.-22.11.) Najv iše ete se bav iti erotikom i pomo u seksa nadvladavati greške iz prošlosti. Ponekad ete i pretjerivati u koli ini i tajmingu spomenutog. Partner e vas razumjeti i voljeti, ali ponekad e teže slijediti vaš tempo. U nekim temama na i ete zlatnu ravnotežu i bolje ete sura ivati s drugima. Pojavit e se ulaga i kojim e se svidjeti ono što radite, pa gledajte da na ete zajedni ki jezik. Sve je ja a i suradnja sa inozemstvom. Putevi vam se otvaraju. Manje glavobolje koje brzo pro u.
BLIZANCI (21.5.-21.6.) Kontrolirajte svoj apetit i jedite više vo a. Pred vama je jedan bogat ljubavni tjedan u kom ete imati brojne prilike pokazati svoje ljubavno umije e, a da vam bude jednako uzvra eno. Vezani e istinski uživati, a oni koji još traže srodnu dušu bit e vrlo uspješni u zavo enju. Uspješno ete se koristiti šarmom na poslu, ali ete biti i pro esionalni i dosljedni. Odli no su postavljeni svi dugoro ni poslovi. Neki e postaviti temelje za nešto što su dugo ekali. Imat ete snage za dvoje, ali i sklonost da pretjerate s aktivnostima.
STRIJELAC (23.11.-21.12.) Svojom otvorenoš u, šarmom i smislom za humor vi ete nekako nadvladavati provokacije ili kritike druge strane, te svoj odnos održavati na razini solidnog status quo-a. Oni koji su još sami neka ne drame ako im baš ne ide. Pro i e. Vaši kolege bit e vam važna podrška u poslu i na njih se zaista možete osloniti. Poslovni partneri imat e dvojak stav – as e obla iti, as vedriti, pa ete se morati prilago avati. Bavit ete se i uvo enjem mladih u posao. Osim umora, sve je pod kontrolom.
RAK (22.6.-22.7.) METNUTI
ULOVLJENA
DIVLJA
VRSTA ZA INA
POPUT
OPSEG
RIMSKI 6
OVAL
Povu enost, uživanje u intimnosti vlastitog doma s voljenom osobom ili iskušenje tajne ljubavne veze – sve bi se to moglo na i na dnevnom redu ovih dana. Oni koji su još sami vjerojatno e maštati i tako kompenzirati samo u. Bit e raznih mogu nosti. S jedne strane, u vrš ivat ete ono što ste ve postigli, a s druge, nadre eni e postavljati iznenadne zahtjeve koji e vas zbunjivati. Tako er ete se pozabaviti i nekim malim istraživanjima odnosa. Možete uživati u alternativnim tehnikama.
MACA
MJESTO U ME IMURJU
RASTAVNI VEZNIK
MJERA ZA TEŽINU
SLAKOVEC
UFO
IGOR CVITANOVI ZRAKOPLOV
JARAC (22.12.-20.1.) Idu i dani mogli bi donijeti ljubavna iskušenja koja ako pokušate rješavati na silu, ne e i i. Imat ete brojne prilike za vježbanje strpljenja, za ja anje vlastitog karaktera, te za treniranje tolerancije. Izdržite. U poslovima s mla im suradnicima snalazit ete se dobro. Isto vrijedi i za kreativne i zabavlja ke pro esije. Svi ostali gledat e da što prije zbrišu s posla jer im se jednostavno ne e raditi. Najbolje e im biti kod ku e. Bit e umora, ali ete opuštanjem uspjeti napuniti baterije.
RIBLJA JAJA
LAV (23.7.-23.8.)
SLAVENSKO
ŽENSKO IME
VISOKO KALORI NO
GORIVO PJEVA KI ZBOR
U (ENGL.)
SNOVI
MUŠKI PJEVA KI GLAS
PREDSTOJNIK
SAMOSTANA
KARLOVAC
MJESTO KOD SLUNJA
NA TAJ NA IN
GR KO SLOVO
ITALIJA
VRSTA KITA
DRŽAVA U AZIJI
VRSTA TKANINE
VALJANO MIŠLJENJE
TRI ISTE KARTE U POKERU MJENI NA JAMSTVA
ŽENSKO IME
ŠPANJOLSKA
RIJEKA U EGIPTU
NAVADA DIO KOPNA OKRUŽEN MOREM OSOBNA
MUŠKO IME
ZEMLJIŠNA MJERA
PROPIS
ZAMJENICA
BONNIE TYLER
VORI SPOJ VRISAK
GARDNER
MAJKA
DRVENI AVAO
STANJE BEZ RATA
RIJE KI ŽENSKI SASTAV
KU NI DUH KOD RIMLJANA
ELEKTRI NA
ENERGIJA
U idu im danima vi ete biti spremni razmahati se do krajnjih granica, a motiv za to e vam davati i vaše društvo koje vi doživljavate kao dobrodošlu publiku. Bit e zabave, osvajanja, zagrljaja i pompe. Sve što vi volite. Vjerojatno ete živjeti na staroj slavi. Mnogi e se pozivati na svoja postignu a tako prikrivaju i ležeran pristup i azu lijenosti. Koji put e vam upaliti, ali eš e ne e, pa ete morati odraditi ono što treba. Ne iskorištavajte druge. Dobro ete se držati ve inu ovog tjedna.
VIC tjedna
OSOBNA ZAMJENICA
NAPAD PODRUGLJ IVOST
AMPER
ŽENSKO IME
NAPJEV
Idu i dani donijet e razvoj bogatog društvenog života. Ne e nedostajati prilika za izlaske i druženja, pa ako ste još sami, svakako ete imati priliku sresti niz zanimljivih lica. I vi ete biti otvoreni i spremni na zbližavanja. Lijepo je. Poslovi e vam se razvijati uhodano, a vi o njima ne ete pretjerano brinuti. Svaka suradnja dobro je postavljena, ono što radite, init ete dobro, a nekih ve ih planova zasad ne ete ni imati. Tek e se nazirati u glavi i u daljini. Bit ete zdravi i zadovoljni.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Ako po nete analizirati zašto vam trenuta no ne ide u ljubavi, zapetljat ete se u labirint iz kojeg nema izlaza. Najpametnije je da prihvatite situaciju, vježbate vlastitu toleranciju, diplomaciju i strpljenje, te tako oja ate svoj karakter. Za ljepše sutra. Vama su dugoro no otvorena mnoga vrata, iako to sada ne ete vidjeti. Bit e vam naporno i teško ete srcu primati zahtjeve nadre enih, no sve to je potrebna stepenica kako bi se popeli više u statusnom smislu. Tek da znate. Redovno se opuštajte.
VRSTA SLASTICE
SLATKO ALKOHOLNO PI E
RAJKO JAGAR
VODENJAK (21.1.-19.2.)
DRVO
OTOK U JADRANU
RIBE (20.2.-20.3.) Vaša tajanstvena ljubavna strategija ovih bi vam se dana mogla obiti o glavu, odnosno ne e uop e biti u inkovita. Vrijeme je za otvorene razgovore, a vi im niste skloni. Zato je najbolje da šutite i tako održavate solidan status quo. Ako ste planirali odmor u ovom tjednu, pogodili ste odli no vrijeme za to. Ako niste, ra unajte da ete vrijeme na poslu provoditi gledaju i na sat i jedva ekaju i da krenete ku i. To ete se opuštati baš onako kako vama odgovara. Vježbajte koncentraciju.
Mujo na carini
Do e Mujo na granicu i sad ga carinik pita ima li što za prijaviti. Mujo kaže da nema, ali ga carinik sumnji avo pogleda i odlu i on to provjeriti. Gleda on tako ispod sjedala, volana, haube i tako stigne do prtljažnika, a ono unutra kalašnjikov. - Kako nemaš ništa za prijavit’, pa voziš AK-47 u gepeku! Jesi ti lud? - Ma nije to puška, to ti je kalkulator! - kaže Mujo. - Ma kakav kalkulator? - Ma, imam neke neriješene ra une...
28. lipnja 2011.
Vremenska prognoza 55
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
SUTRA VRU E, ZATIM PREDAH
VREMENSKA SLIKA: Nakon dobrodošlog predaha od teških vru ina, sljede a dva dana opet nam vra aju ljetnu temperaturu blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Osvježenje uz pojavu pljuskova o ekujemo u etvrtak i petak,
IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 27. lipnja 1777. padao je snijeg u središnjoj Bosni 30. lipnja 1950. god. najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj, u Karlovcu izmjereno 39°C 4. srpnja 1989. god. u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine (prosjek za lipanj i srpanj zajedno)
a vikend bi trebao biti lijep. Op enito smo nekako ušli u period ranog ljeta koje je ove godine sasvim ugodno – nekoliko suhih i vru ih dana, a zatim osvježenje koje nam pomaže u odmoru od vru ina. To je svakako bolje nego da imamo dva-tri tjedna nepodnošljive vru ine u komadu, a onda nakon toga nekakvu oluju. Ovakav ritam vremena kakvo nam dolazi ovog tjedna odgovarat e ve ini ljudi. Opširnije u nastavku teksta. VREMENSKA PROGNOZA: Dosta sunca i sve više vru ine o ekujemo u prvoj polovici ovog tjedna. Temperatura zraka e lagano rasti i do srijede ponovno e dosti i prave ljetne vrijednosti blizu 30 Celzijevaca. Vjetar e biti ve inom slab sjeverni. U utorak e povremeno biti umjerene naoblake, dok u srijedu o ekujemo više sun anih sati pa sredinom dana treba pripaziti na jako sunce pa se treba uvati nepotrebnog izlaganja suncu izme u 10 i 17 sati kad e UV indeks biti visok. Osobito se trebaju uvati osobe svjetlije puti i mala djeca koja mogu dobiti opekline za manje od pola sata. Dnevne aktivnosti trebalo bi prilagodi-
ti vru ini, odnosno obavljati ih ujutro i nave er. Pijte dovoljno teku ine. Naglašavamo da bi temperatura u srijedu mogla dosti i 30 Celzijevih stupnjeva, a to je temperatura mjerena u hladu! Na suncu e biti još toplije. U etvrtak ponovno nestabilnije pa su mogu i pljuskovi s grmljavinom. O ekuje se manji prodor hladnijeg i vlažnijeg zraka. Oblaci, lokalni grmljavinski pljuskovi i pad temperature zraka – to je scenarij koji bismo mogli doživjeti tijekom etvrtka, osobito poslijepodne i nave er. Nadajmo se da sukob vru eg i hladnog zraka ne e dovesti do razvoja olujnog nevremena za što u ovakvim situacijama postoji mogu nost. Poja at e sjeverni vjetar što e za posljedicu imati i pad temperature, odnosno olakšanje za one koji ne podnose dobro ljetne vru ine.
Promjena vremena ne e biti dugotrajna. Ve tijekom petka o ekujemo više sunca iako je uz povremeno umjerenu i pove anu naoblaku još ponegdje mogu e malo kiše ili pljusak. Temperatura zraka bit e sli na onoj u etvrtak – zna i relativno svježe uz povremeno umjeren sjeveroisto ni vjetar. Jutarnje vrijednosti e se vrtiti oko 15°C, a najviše dnevne temperature do 25 Celzijevaca. Prema prognosti kom materijalu koji nam je dostupan u trenutku izrade ove prognoze, ini se da nam vikend donosi lijepo vrijeme uz puno sunca. Kiša se ne o ekuje, a temperatura e opet rasti i približavati se vrijednosti od 30 Celzijevih stupnjeva. Nešto nestabilniju zra nu masu možemo o ekivati u ponedjeljak kad bi uz više oblaka ponovno moglo do i do osvježenja uz lokalne pljuskove, ali napominjemo da je ovakav razvoj vremena u ponedjeljak još uvijek nesiguran jer je to daleki period za prognoziranje, a fronta se možda ne e ni probiti do Me imurja. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min. iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na po etku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 27.6.)
FILATELIJA
„Sloboda osvjetljava svijet“ ili „Kip slobode“ Povijest spomenika „Sloboda obasjava svijet“, esto nazivanog i „Kip slobode“, prema nekim pri ama po inje na jednoj ve eri davne 1865. godine, kada je francuski pravnik, pjesnik i povjesni ar Edouard Rene' de Laboulaye predložio odgovaraju i poklon savezni koj Americi u znak obilježavanja 100. obljetnice Ameri ke deklaracije o neovisnosti, kao spomenik simbol ameri ke neovisnos . Prvotno zamišljen da bi bio isporu en do 1876. te postavljen i otkriven tijekom proslave 100. obljetnice ameri ke neovisnos , veliki je poklon spomenik, nažalost, kasnio punih 10 godina. Za proslavu 100. obljetnice ameri ke neovisnos bila je gotova tek ruka sa bakljom. Glava Kipa slobode bila je gotova 1878. godine i izložena na me unarodnoj izložbi u Parizu. Cijeli Kip slobode bio je dovršen 1884. godine i složen na ulicama Pariza, te 4.7.1884. službeno prikazan tadašnjem ameri kom veleposlaniku u Francuskoj, Leviju Parsonsu Mortonu. Nakon toga je Kip slobode rastavljen u 350 dijelova i u 214 sanduka francuskom fregatom Isere preba en u New York. Nakon što su u New York s gli 17. lipnja 1885. godine, dijelovi spomenika su još 11 mjeseci uskladišteni ekali završetak radova na temeljnom postolju, za izradu kojeg je bio angažiran poznati ameri ki arhitekt Richard Morris Hunt. Montaža Kipa slobode na postolje po ela je u travnju 1886. godine, trajala je puna 4 mjeseca, s spomenik je 28. listopada 1886. godine sve ano otkrio tadašnji ameri ki predsjednik Grover Cleveland. Sve do 1906. godine Kip slobode je stvarno služio kao svje onik, a baklja je 1916. godine elektri cirana, ime je Kip slobode bio prvi ameri ki elektri cirani svje onik. Svjetlost Kipa
slobode bila je vidljiva sa udaljenos od 40 km. Spomenik izra en od bakrenih plo a postavljenih na eli ni okvir bio je težak 225 tona i visok 46 metara (=151 stopu i 1 in ). Postavljanje takvog spomenika i danas bi predstavljalo gra evinski pothvat, a samo graditelji spomenika znaju kakve su sve probleme rješavali 1885.-86. godine! Prema nekim informacijama, Kip slobode je do sada prikazan na više od 650 poštanskih maraka izdanih od više od 100 razli itih poštanskih administracija, pri emu taj broj i danas raste. Najve i broj poštanskih maraka s prikazom Kipa slobode izdan je 1986. godine povodom obilježavanja 100. obljetnice postavljanja spomenika, 1976. godine povodom proslave 200. obljetnice ameri ke neovisnos , a zna ajni broj maraka izdan je u spomen žrtava teroris kog napada 9.11.2001. godine. Ameri ka poštanska administracija je mo v Kipa slobode iskoris la na preko 50 poštanskih maraka i 10 poštanskih cjelina. Prva ameri ka marka sa prikazom Kipa slobode izdana je 11. studenog 1922. godine, u seriji zajedno sa markom koja prikazuje Golden Gate Bridge. No, zanimljivo je da to nije bila prva poštanska marka s prikazom Kipa slobode. Prve marke sa likovnim prikazom Kipa slobode, i to 6 maraka u seriji, izdala je poštanska administracija Urugvaja tri godine ranije, 15. srpnja 1919. godine, obilježavaju i mir nakon II. svjetskog rata. Nažalost, to nije jedina neugodna zanimljivost vezana uz poštanske marke s prikazom Kipa slobode. O vjerojatno najve oj neugodnos , koja potje e iz modernih dana, pisa emo u slijede im nastavcima ove rubrike. (Željko Stefanovi )
DOGA AJI LIKOVNA kolonija u Štrigovi
PROJEKT Folklorni festival kre Mure
Pejzaži u rukama Za vikend u Donjoj grupe “Contra” Dubravi smotra Od 1. do 3. srpnja 2011. u Štrigovi e se održati Likovna kolonija na kojoj sudjeluju mnogi istaknuti slikari i likovni umjetnici. Pejzaže e oslikavati lanovi grupe Contra: Vladimir Bla-
žanovi , Tihomir Lon ar, Goran Petra , Davorin Radi (svi nekadašnji studenti profesora Vasilija Jordana) te Vladimr Megli , Petar Ujevi i Željko Mucalo. Kolonija je otvorena za posjetitelje tijekom sva tri dana. (sm)
ŽUPNA crkva u Štrigovi
Koncert Novinca i Sari a U župnoj crkvi Marije Magdalene u Štrigovi u petak 1. srpnja 2011. održat e se koncert violinista Ivana Novinca i gitarista Tvrtka Sari a. Majstori e
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
izvesti djela Händla, Graganija, Sarasate, Uhlika i Miletica. Po etak je zakazan za 20 sati i uvod je u priredbu "Štrigovske no i". (sm)
puha kih orkestara
U sklopu EU projekta Folklorni festival kre Mure koji se provodi kroz IPA program prekograni ne suradnje Ma arska – Hrvatska, u Donjoj Dubravi 2. i 3. srpnja održat e se Smotra puha kih orkestara Me imurske županije i predstavljanje me imurske baštine puha ke glazbe. U subotu program zapo inje od 15 sati stru nom tribinom za dirigente puha kih orkestara, dok od 20 sati u sportskoj dvorani slijedi nastup pobjedni kog puha kog orkestra na državnom natje aju. Nedjeljni raspored zapo inje od
15 sati mimohodom sudionika smotre, a po etak smotre je u sportskoj dvorani od 16 sati gdje e se predstaviti jedanaest puha kih orkestara te gosti iz Slovenije i Ma arske. Program e završiti druženjem uz Skandal bend. U sklopu manifestacije bit e prezentacija starog licitarskog zanata i gastronomska ponuda jela s roštilja. Nositelj cjelokupnog projekta s hrvatske strane je HKUD Gori an, u njemu sudjeluju op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori an, a njegova je vrijednost blizu 100 tisu a eura. (alf)
ŽUPA SV. Antuna Padovanskog u akovcu
Predstavljanje monografije U crkvi Svetog Antuna Padovanskog u akovcu, u srijedu 29. lipnja 2011. s po etkom u 20 sati biti e predstavljanje župne monogra ije "Crkva i župa svetog Antuna Padovanskog". O knjizi e govoriti autori o. Antun Jesenovi i Vladimir Kapun, a govoriti e i prof. dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Ogranka Matice hrvatske akovec. (sm)
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
NAJAVLJUJEMO POLUFINALE GP KVALIFIKACIJE
SJAJAN USPJEH MLADIH ME IMURSKIH ATLETI ARA
U subotu velika speedway etiri zlata, Melani Kralji poslastica na Mileniumu tjedan dana prekratka za SP
TKO JE ME IMURSKO POJA ANJE HOKEJAŠA MEDVEŠ AKA
Razgovor s Galom Korenom, koji korijene vu e iz Oporovca
OTVOREN Lova ki dom LD-a “Srnjak” Donji Kraljevec – Gori an
Reprezentativni moderni objekt za lovce dviju op ina
More umjesto špice! Produženi vikend ili tjedan, kako ga god želite nazvati, ostavio je danak i u našem gradu, a što se doga a u našem gradu, osjeti se i na našoj špici. Prazni ni duh naši špiceri odlu ili su ipak potražiti na nekoj jadranskoj plaži umjesto na vru em asfaltu i, doista, tko e im zamjeriti! Ipak, špicerice koje su ipak ostale u gradu nisu nas ni malo razo arale, upravo suprotno! (foto: Siniša Obadi )
vrijedi svaki dan osim nedjelje i praznika.
t www.spa-golf.hr
info@spa-golf.com.hr
0034
Vlado Kireta, potpredsjednik Hrvatskoga lova kog saveza, te estitao lovcima na uspjehu, tim više jer je isto lova ko društvo ve izgradilo jedan dom dvadesetak godina prije. estitke su uputili brojni uglednici, a župnik župe Draškovec vl . Mato Voni blagoslovio je novi Lova ki dom.
Jedan od najsve anijih trenutaka - primopredaja zastave, kum zastave Franjo Štefan predaje zastavu predsjedniku LD-a “Srnjak” Dragutinu Mohari u
NA KUPANJE u Toplice Sveti Martin
Donosiocu kupona 50% popusta na 1. ulaznicu za kupanje do 28.07.
entry ULAZNICA
Sveti Martin na Muri t Grkaveščak b.b. t Hrvatska t tel: +385 40 371111
N
obaju mjesta i brojnih donatora, koji su ujedno i lovci. Vrijednost objekta iznosi preko 1,2 milijuna kuna, s tim da je izgradnja su inancirana beskamatnim kreditom Lova kog saveza Hrvatske i uz pomo Ministarstva turizma. Lova ki dom ot vorio je sve anim presijecanjem vrpce
MEĐIMURSKE NOVINE cijena-price 50 kn
EXCELLE
cijena-price 50 kn
EUROPEA N DESTI
S OF ON
CE
TI NA
anost zapo ela je uz misu u župnoj crkvi Sv. Leonarda u Gori anu, nakon ega se krenulo mimohodom od župne crkve do lova kog doma. Predsjednik LD-a “Srnjak” Dragutin Mohari prigodom otvorenja doma rekao je da je u objekt i ure enje okoliša uloženo mnogo dobrovoljnog rada lovaca
Jedan od najljepših trenutaka bila je primopredaja nove sve ane zastave LD-a “Srnjak”. Kum zastave Franjo Štefan sve anu je zastavu koju Lova ko društvo po prvi put dobiva nakon niza godina predao predsjedniku LD-a “Srnjak” Dragutinu Mohari u, uz želju da zastava bude zalog zajedništva dviju op ina i gra ana u tim op inama. Otvorenje Lova kog doma nije moglo pro i bez lova kih
specijaliteta, za što se pobrinula ekipa lovaca koju je vodio Ivan Gašpari . Dodijeljene su i zahvalnice i priznanja, o emu pišemo više u sljede em broju. U kulturno - umjetni kom programu nastupili su rogisti Me imurskoga lova kog saveza, HKUD-a Gori an i dje ja skupina Gori an s izvedbom irskih plesova, KUD op ine Donji Kraljevec s me imurskim plesovima, kao i više skupina mažoretkinja iz Gori ana te Puha ki orkestar op ine Gori an. Druženje je u novom Lova kom domu trajalo do kasnih no nih sati. (JŠ)
Potpredsjednik Hrvatskoga lova kog saveza Vlado Kireta presijeca vrpcu
Zajedni ka fotografija lovaca i gostiju nakon otvorenja Lova kog doma U subotu, na sam Dan državnosti, sve ano je otvoren Lova ki dom Lova kog društva "Srnjak" Donji Kraljevec – Gori an. Novi Lova ki dom vrijedan preko 1,2 milijuna kuna nalazi se tik uz Dravsku ulicu u Gori anu, no na zemljištu katastarske op ine Donji Kraljevec. Velika lova ka sve-
Nova sve ana zastava LD-a “Srnjak“
Izrežite kupon i imate 50 posto popusta na ulaznicu U ovom broju Me imurskih novina donosimo kupon s kojim u Toplicama Sveti Martin ostvarujete 50% po-
pusta na ulaznicu za kupanje. Stoga izrežite kupon i krenite na osvježenje u ove vru e ljetne dane. Kupon možete
iskoristiti na ulazu na bazene do 28. srpnja 2011. godine. Toplice Sveti Martin Vas ekaju!