Issuu

www.mnovine.hr

Vlakom stiglo više od tristo gostiju iz sjeverozapadne Hrvatske

str. 13

DANI šibe i ribe u Kotoribi sve primamljivija turistička manifestacija

Broj 821.

USPJEŠNA INVESTICIJA U probnom pogonu solarne elektrane tvrtke “Solektra” u Križopotju

EKO Međimurje najbolji hrvatski izvoznik 2010. godine u Njemačku GRAD ČAKOVEC omogućio NK Međimurju preoblikovanje

Korištenje stadiona na rok od 30 godina, ali Grad ne želi klub u (su)vlasništvo VJEŽBA “Cirkovljan 2011.”

U slučaju većih nesreća, ne bi se dobro proveli str. 8

str. 5

NOVA PRIZNANJA za izvrsnost međimurskih tvrtki

str. 4

str. 9

U Međimurju sve više struje iz alternativnih izvora energije

^akovec, UTORAK, 31. svibnja 2011.

SVE IZVJESNIJI NOVI TERITORIJALNI USTROJ HRVATSKE

Hoće li Ivica Perhoč biti posljednji međimurski župan!?

Foto: Vjesnik

Cijena 7 kuna

www.mnovine.hr

str. 2-3

Godina XV.

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 37

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Romanti arski teritorijalni ustroj gubi bitku s novim realnostima Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Hrvatska bi odmah nakon izbora trebala ustrojiti pet novih regija kako bi mogla bolje povla iti sredstva iz kohezijskih fondova EU. Na sli an se potez svojedobno odlu ila Poljska, koja je danas najuspješnija zemlja u EU u povla enju sredstava iz fondova, kazao je na prvoj konferenciji u Šibeniku regionalnog razvoja ministar Božidar Pankreti . Svih 576 jedinica lokalne samouprave troši samo 12 posto ukupnih prora unskih prihoda u državi, a morale bi imati oko 25 posto, tvrdi Ivan Kopri , profesor Upravnog prava, koji nadodaje da je model današnje hrvatske samouprave sli an onome s kraja 19. stolje a, te kako su županije skrojene po politi kim potrebama trenutka, a ne po povijesnim, društvenim i stru nim kriterijima. Kopri tako er napominje da bi ukidanjem županija, ali i zna ajnim smanjenjem broja op ina za više od polovine, jedinice lokalne samouprave imale više izgleda da ostvare svrhu, da budu pokreta i i organizatori lokalnog života i razvoja. Me utim, to ne bi mogle u punoj mjeri ni u takvoj podjeli ako ne dobiju više ovlasti i novca. Novo vrijeme i novi izazovi poput ulaska Hrvatske u EU o ito više ne trpe arhai na razmišljanja o teritorijalnom ustroju, tako da e vrlo vjerojatno nova regionalna podjela zemlje uskoro postati realnost. Treba tako er re i da se isto ne zalažu samo vladaju e stranke (HSS, dok se HDZ za sad ne izjašnjava), ve i one koje su u oporbi (SDP, HNS). Stoga istu moramo do ekati spremni, moramo znati što ho emo. Naime, od jedinica lokalne samouprave o ekuje se da budu e ikasne, a danas se pokazuje da je to kod nas sve manje slu aj. Naravno da je nedostatak novca zbog visoke centraliziranosti države jedan od razloga takvog stanja, ali nije jedini. Lokalna samouprava sve više postaje sama sebi svrhom, ne generira razvoj, ve uglavnom služi za “uhljebljivanje“ kadrova po svim mogu im linijama. To se najbolje vidi po primjeru Me imurske županije koja danas ima tri puta više zaposlenih nego prije desetak godina, a ne vidi se pomak u e ikasnosti birokracije. Isto vrijedi za Grad akovec. Drugi me imurski gradovi

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

i op ine puno su agilniji i leksibilniji, izme u ostalog jer nisu birokratizirani, a oni koji su njima na elu s puno više senzibiliteta i emocija nastupaju u rješavanju problema, od zaposlenih u županijskim i gradskim uredima u kojima je najvažnije “da je pla a na vrijeme“. Ne daj Bože da kasni dan - dva, ve se diže uzbuna. Me utim, ako se nastave aktualni trendovi, moglo bi se dogoditi da je ni ne bude. Uglavnom, puno važniju ulogu od Me imurske županije narednih godinu - dvije trebale bi preuzeti razvojne agencije, od kojih se o ekuje da programima koji e se kandidirati prema EU fondovima budu novi kota zamašnjak našega regionalnog razvoja. Pankreti je u Šibeniku tako er rekao da bi posljednji popis stanovništva mogao biti dobar pokazatelj za odre ivanje novog ustroja. Postoje i osnovni kriterij za izdvajanje neke regije je 800.000 stanovnika. Uz to, naveo je, važna je i tradicija, ali i samoodržanje neke regije, posebno što se ti e povla enja sredstava iz Unijinih fondova. Podjela na pet regija mogla bi izazvati protivljenje stanovništva, posebice koje je lokalno osjetljivo, prvenstveno u Istri, gdje godinama unatrag vode u ulogu ima regionalna politi ka stranka IDS, ali i kod nas Me imurju, jer smo i mi sami osjetljivi na mogu nost da ostanemo bez županije i prepoznatljive regionalne samouprave. Me utim, o ito dolaze nova vremena u organizaciji države, u kojima prvenstveno treba voditi ra una o ekonomskom i društvenom razvoju, dok istovremeno bez previše emocija treba napustiti romanti arske ideje poput one da “obavezno moramo imati županiju“.

BOŽIDAR PANKRETI , ministar regionalnog razvoja, na pr ferenciji u Šibeniku najavio ukidanje županija nakon izbora

Ho e li Ivica Perho posljednji me imurs - Ništa se ne doga a slu ajno, pa ni to što je prošli tjedan istodobno održana prva regionalna konferencija regionalnog razvoja po uzoru na takve konferencije u EU, EU pred ijim pragom stojimo stojimo, a da je gotovo istovrem sjeverozapadnim županijama u sklopu tzv. NUTS regije Sjeverozapad predstavljala svoje poslovne zone p sajmu nekretnina i investicija u Be u Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankreti u Šibeniku je poru io da bi Hrvatska trebala ukinuti županije i ustrojiti pet novih EU-regija: Grad Zagreb, Sjeverozapadnu Hrvatsku, Primorsku Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju, kako bi mogla bolje povla iti sredstva iz kohezijskih fondova EU. Na sli an se potez svojedobno odlu ila Poljska, koja je danas najuspješnija zemlja u EU u povla enju sredstava iz fondova. Umotan u šareni bombon s okusom povla enja novca iz EU, Vlada je u javnost otisnula regionalni preustroj. Vratimo li se unatrag, upravo su nam velike državne transformacije kao što je bio izlaz iz exYU u vlastitu državu donijele korijeniti regionalni preustroj. Dvadeset godina nakon toga i ulaskom u EU novi e preustroj biti najelegantnije izvesti. Op ine, gradovi i županije, suo eni s kreditnim zaduženjima vezanima za investicije i presahnulim državnim dotacijama, vape za novim nov anim dotacijama. Predstavnici slovenskih op ina nedavno su gostovali u Me imurskoj županiji, gdje su iznijeli da iz vlastitih poreznih prihoda održavaju samo hladni pogon svojih op ina, a sve investicije i nadgradnju

inanciraju uz pomo europskih fondova.

Spominje se podjela Hrvatske na pet do devet regija I naša Vlada priprema nas na tu situaciju. Ono što smo u nižim prora unima do sada o ekivali iz državnog prora una od sada emo adresirati na europske fondove, a EU traži u apliciranju projekata ve e regije, dimenzionirane na najmanje 800.000 stanovnika. Kad smo formirali tzv. statisti ke regije, EU je pristala na tri. One su do sada bile samo tzv. statisti ke regije. U što e prerasti ulaskom u EU, odlu it e politika, poslije izbora. U posljednje vrijeme najviše se spominje nova podjela Hrvatske na pet regija plus. Tako bi se zadovoljio uvjet da administrativne jedinice koje e aplicirati za EU fondove imaju izme u 800.000 i 3 milijuna stanovnika. Naravno da e biti i nižih razina, ali, politi kim rje nikom, višak javne administracije lakše je odrezati na nižim nego na višim razinama. Na vagi je rezati li op ine ili županije, ili spajati više op ina, što bi rekli u našem slu aju - povratak na bivšu op inu akovec?

Župan Perho : - Regionalno povezivanje je neophodno

Županije nam zapravo ne trebaju, preskupe su! Prošli su tjedan stigle prve informacije kako e Hrvatsku ve nakon jesenskih regionalnih izbora, osim privikavanja na staru ili novu vladu i sve njihove promjene

i prohtjeve, do ekati i privikavanje na novi državni ustroj. Naime, umjesto dosadašnjih 20 županija i Grada Zagreba, Hrvatska bi se odmah nakon izbora trebala sastojati

od pet novih regija, a razlog takvoj promjeni ponovno je novac. Ministar Pankreti najavio je ustroj pet novih EU-regija: Grad Zagreb, Sjeverozapadna Hrvatska, Primorska

Hrvatska, Dalmacija i Slavonija, a Me imurje bi po toj podjeli spadalo u regiju Sjeverozapadne Hrvatske. Naši sugra ani podijeljenih su mišljenja – neki smatraju da bi župani-

je trebale ostati, dok drugi zagovaraju uspostavljanje regija jer, kažu, županije “pojedu” previše novca, a birokracija bi se uspostavom regija trebala smanjiti. Nadaju se. (bš)

Anketa “Pod vurom”

Danica Uroda, akovec – Županije e se ukinuti, a mislim da bi trebalo ukinuti i op ine, na sam Grad akovec odlazi jako malo novca. Ipak bih radije da smo okrenuti prema Zagrebu nego prema Križevcima i Koprivnici, dosta toga nam je otišlo tamo. Op enito sam mišljenja da me imurski politi ari u Zagrebu nedovoljno, zapravo uop e ne lobiraju za Me imurje, pa nam se, kao ni sada u županiji, tako ni u regiji, ne piše baš najbolje.

August Gudlin, Pribislavec – Mislim da je ukidanje županija dobar potez, previše je birokracije. Pla eni su ljudi koji ne trebaju biti pla eni, a ne ono što nam treba. Ni op ine nam nisu potrebne, pogledajte što se dešava u Pribislavcu – da smo ostali u akovcu, imali bismo i kanalizaciju i vodovod, a ne kao sada – ništa. Što se ti e samih regija, mislim da bi bilo bolje da budemo u budu oj sjeverozapadnoj regiji, radije nego s Gradom Zagrebom.

Marijan Saboli , akovec – Ovo je pitanje jako delikatno, o tome za sada nisam previše razmišljao, ali mislim da su regije bolje rješenje. Jeftinije su, manje koštaju državu i narod i daleko su primjerenije od županija. Za nas bi bilo bolje da budemo u sjeverozapadnoj regiji, Zagreb je ipak velegrad i on sam po sebi može biti jedna regija. Nov ane pripomo i koje e do i iz EU oti i e u Zagreb, a ne k nama. U sjeverozapadnoj bismo regiji lakše dolazili do sredstava.

Dina Madjar, akovec – De initivno mislim da županije trebaju ostati, ini mi se da oblik u kojem one danas postoje uva identitet ljudi koji u njima žive, tako da njihovo ukidanje po meni nema smisla. Osim toga, ini mi se da bi se, s malim brojem regija, u neku ruku izgubila nekakva jedinstvenost koju sada imamo. Smanjenje birokracije i nije neki argument, jer, kako ulazimo u EU, birokracije e ionako biti sve više i više, to se ne e smanjiti.

Verica Blaži , Novo Selo Rok – Mislim da je bolje da nakon izbora ostanu županije, a ne regije. Svaka promjena velik je trošak, pa e tako biti i ta, a narod ionako nema od ega preživljavati, ne smatram da e nam biti bolje u regijama. Ne znam procijeniti ho e li biti više ili manje birokracije, ini mi se da je to sve jedno te isto. Ivanka Krznar, Vratišinec – Županije ne treba ukidati, bilo bi bolje da ostane tako kako je sada. Da se mene pita, sada ne bismo raspravljali o županijama ili regijama, po meni u Europsku uniju uop e ne treba ulaziti. Ako te regije ve ne možemo izbje i, mislim da je svakako bolja situacija da budemo u sjeverozapadnoj regiji, a ne s Gradom Zagrebom, koji bi nam ‘pojeo’ sav novac. (foto: Zlatko Vrzan)

31. svibnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAJAM "Real Vienna" pokazao što zapravo o ekuje županije sjeverozapadne Hrvatske u bliskoj budu nosti

rvoj regionalnoj kona i uvo enje pet regija

Me imurska županija u sklopu NUTS2 regije predstavila gospodarske zone u Be u

biti ski župan!? a u Šibeniku pod okriljem Ministarstva meno naša županija zajedno s drugim otencijalnim investitorima na velikom

Jedan od prijedloga je da nakon ulaska u EU Hrvatska bude ustrojena u pet regionalnih administrativnih jedinica, a županije bi se ukinule

Hrvatska je ve podijeljena na tri statisti ke regije Nova regionalna podjela Hrvatske

I sadašnja vlast i najja i oporbeni blok sa SDP-om na elu jesu za manji broj regija, razilaze se samo u broju regija. Za sada se te brojke kre u od pet do devet. Regionalni ministar Pankreti kazao je da bi Hrvatska trebala ukinuti županije i ustrojiti pet novih EU-regija: Grad Zagreb, Sjeverozapadnu Hrvatsku, Primorsku Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju. Objasnio je da se nakon uspostave triju statisti kih regija (Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Panonska Hrvatska) pokazalo da Zagreb previše odska e u regiji Sjeverozapadne Hrvatske, što zaustavlja dotok europskog novca prema manje razvijenom dijelu te regije. Naime, ta regija zaostaje 25 posto za prosje nom razvijenosti EU, dok Jadranska Hrvatska zaostaje 50 posto, a Panonska Hrvatska (Slavonija) ak 70 posto za prosje nom razvijenosti zemalja EU. Za odre ivanje novog ustroja mogao bi se koristiti i netom završeni popis, ako se pokaže da je Grad Zagreb narastao na 800.000 stanovnika, što je postoje i osnovni kriterij za izdvajanje neke regije u zasebnu. Uz to, važna je i tradicija, ali i samoodržanje neke regije, posebno što se ti e povla enja sredstava iz Unijinih fondova.

Opozicija tako er za novu regionalnu podjelu Hrvatske Pankreti eva ideja podjele Hrvatske na regije sli na je onoj koju su prije sedam godina osmislili u Državnom zavodu za statistiku. Tu je podjelu 2003. godine odbio Eurostat, statisti ki ured EU. Eurostat je inzistirao na tome da kriterij podjele mora biti broj stanovnika, koji se u statisti kim regijama mora kretati izme u 800.000 i 3,000.000, dok su zemljopisne i povijesne osobitosti zanemarive. Zatim je Sanaderova vlada 2007., prema zahtjevima iz EU, usvojila podjelu na tri statisti ke regije - Jadransku, Sjeverozapadnu i Panonsku. Takva podjela izazvala je revolt HDZ-ova koalicijskog partnera HSS-a zato jer su sjeverozapadne županije stavljene sa znatno razvijenijim Zagrebom, što e, upozoravali su, zaustaviti dotok europskog novca prema nerazvijenijem dijelu. Kukuriku koalicija je prije godinu dana predstavila prijedlog nove podjele Hrvatske na pet regija umjesto na 21 županiju, ako oni do u na vlast. Taj prijedlog izradio je Ivan Kopri . Branko Gr i , glavni ekonomski strateg SDP-a, otkriva da SDP razmišlja o podjeli Hrvatske na 5 do 8 ili 9 regija,

a da bi broj op ina i gradova ostao gotovo isti, no s druga ijim ovlastima. Šef HNS-a Radimir a i iznosio je mišljenje da ni u kom slu aju ne treba i i na više od pet regija, jer regije koje imaju više od 800 tisu a stanovnika mogu dobivati novac iz fondova EU. Podjela na samo pet regija ne svi a se IDS-u: Damir Kajin kaže kako su Istrani zahvalni Franji Tu manu na županijskom ustroju koji je Istri dao županiju.

Perho : Treba mijenjati ono što je loše, a zadržati ono što je dobro Ho e li se u tom regionalnom preustroju, za koji postoji raspoloženje svih klju nih politi kih stranaka, izgubiti Me imurska županija, a Ivica Perho biti posljednji me imurski župan, te kakav je njegov stav o regionalizaciji, pitali smo ga neposredno nakon njegova prvoga, da tako kažemo, regionalnog politi kog puta u Be , gdje je bio na zajedni kog predstavljanju poslovnih zona potencijalnim investitorima u EU na sajmu investicija i nekretnina u Be u. Naše poslovne zone predstavljene su upravo kao dio gospodarskog potencijala unutar Sjeverozapadne NUTZ 3 regije, kakva službeno postoji prema EU.

Foto: Vjesnik

• Ho e li Ivica Perho vezano uz najave novoga regionalnog ustroja biti posljednji me imurski župan, nakon najava ministra Pankreti a o ukidanju županija i uvo enju regija s regionalne konferencije u Šibeniku? — injenica je da je na osnovu ovih razgovora koji se vode zadnjih godinu i pol dana neminovno da e biti potrebno razgovarati o novim oblicima i udruživanja i organiziranja. Pitanje je na kojoj e se razini to odvijati, osobno u se zalagati da se sa uva ono što se u dosadašnjem sustavu pokazalo kao dobro, mijenja loše, a sustav nadogra uje. Konkretno, regionalno povezivanje je neophodno. Još sam pod dojmom boravka sajma u Be u i spoznaja da su velike uspješne države regionalno organizirane i povezuju se. I mi smo nastupili u sklopu pet sjeverozapadnih županija. Sami bi u svjetlu suradnje s drugim velikim državama bili neprepoznatljivi. No, ne bih rekao da to ponovno vodi nekadašnjoj zajednici op ina. Zalažem se za regionalni pristup u nekim bitnim segmentima života: u obrazovanju, zdravstvu, komunalnim akcijama, gdje imamo puno ve u težinu kada se udružimo i uskladimo. Rekao bih da ne trebamo raditi paralelne sustave na 15 do 20 kilometara, nego da imamo što ve i segment

DRAGICA ZGREBEC (SDP) ne želi si i s trona u me imurskom SDP-u i prepustiti mjesto mla ima u vrhu stranke

Na skupu trideset odabranih Zorana Milanovi a uz Dragicu tek naknadno pozvan i Ivica! Za vikend je Zoran Milanovi okupio tridesetak odabranika na skupu u Jezer ici. U najavi doga aja me u grupom koja treba kreirati budu u politiku, posebno u svjetlu mogu eg preuzimanja vlasti u državi, našeg župana nije bilo me u tim imenima, unato tome što su se tamo našli drugi SDP-ovi župani, što nas je nemalo iznenadilo. • Kako to da je Dragica Zgrebec me u trideset Milanovi evih odabranika za skup u Jezer ici, a ne i Ivica Perho kao župan, dok su u tom krugu drugi SDP-ovi župani u grupi koja e, ako usvoji vlast, kreirati budu u politiku?

— Netko je ipak uo io da nešto ne bi bilo dobro i ja sam pozvan na taj skup u Jezer icu. Od samog po etka dobro znate da se zalažem i unutar stranke i unutar pozicije koju imam uvijek naglašavam da se ne smijemo dati podcjenjivati nikome. Ni unutar strana kih prepucavanja, nii unutar regionalnih povezivanja. Ne zbog toga da treba štititi mene ili neki kadar. Ako ne emo imati kvalitetne kadrove iz Me imurja na pozicijama, ništa ne emo mo i promijeniti, ve e nam i dalje pravila odre ivati oni koji za to nemaju pravo. esto volim koristiti Josipovi evu sintagmu koju je izrekao prije dolaska

na predsjedni ku funkciju ‘da su za loše stanje u pravosu u krivi dobri suci’. Tog trenutka mi to nije bilo jasno. Kako su krivi za nešto kad su dobri, nije mi bilo jasno, pa mi je on pojasnio da jedino dobri imaju pravo lošima re i da su loši. Ja u to preslikati na sve segmente života. Moramo stvarati sustav da dobri diktiraju uvjete lošima, a ne da loši odre uju dobrima. • To se odnosi na Milanovi a? — Ne, ja govorim op enito, i može se primijeniti i na lokalnu i regionalnu razinu. Tko želi dobro Hrvatskoj, Me imurju, samo na toj osnovi može odre ivati smjer u kojem emo se razvijati. (BMO)

Dragica Zgrebec, akove ka SDP-ovka, koja je politi ki aktivna više od 35 godina, dugovje na u stranci i Saboru RH, i dalje želi igrati vode u ulogu od me imurskih lanova SDP-a u vrhu stranke, o ito ja u i od župana Perho a

zajedni kih aktivnosti na ovom podru ju sjeverozapadne Hrvatske, a ne da se radi prekrajanje. • Gdje je tu Me imurska županija? — Naše su prednosti u obrazovanju, gdje smo dostigli vrhunsku kvalitetu. Imamo kvalitetnu Gimnaziju, kao i Graditeljsku školu, pa nema potrebe da se takva škola pokre e u drugim krajevima. Kad govorimo o srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju, potrebno je sve resurse staviti na stol i uskladiti ih, a ne da se s Varaždinom nadmudrujemo oko graditeljskog smjera u visokom školstvu, a Me imurje ima dugogodišnju graditeljsku tradiciju i srednju školu. Ve i naglasak kod nas trebalo bi dati i kontinentalnom turizmu, jakoj ekološkoj i poljoprivrednoj izobrazbi. Po pitanju zdravstva imamo podru ja gdje mi imamo vrhunske stru njake. I to gdje je koja sredina ja a treba razvijati, a istodobno se nadopunjavati s drugima. Tako ja vidim regionalno povezivanje. A komunalne akcije, dnevni komunalni standard gra ana mora ostati na što nižoj razini, blizu gra ana. A kako e se zvati? Op ine, gradovi, okruzi ... Ima razli itih modela, ali odre eni nivo samostalnosti treba zadržati na najnižim razinama, pa i mjesnih odbora. Naša iskustva iz 70-ih godina s mjesnim zajednicama bila su vrlo pozitivna i od tuda je trebalo krenuti u novom ustroju pri uspostavi Hrvatske. Da su se ondašnja iskustva razvijala, vjerojatno bi sada imali manje nadmudrivanja oko jedinica lokalne samouprave. • Što pak e biti s kadroviranjem prema središnjoj vlasti? — Za mene bi bilo logi no da iz onih sredina gdje je nešto najja e budu regrutirani kadrovi u ministarstva i Vladu. • Ho e li to SDP zastupati? — Ja u to zastupati, kao realno i opravdano. Ako to ne prihvatimo, za neko vrijeme emo se suo iti s injenicom da smo napravili nešto što treba mijenjati. • Ivica Perho - posljednji me imurski župan, da ili ne? — Ne mogu predv i ati rasplet svega toga, samo sam siguran da e Me imurje imati svoj status, bilo da e se zvati županija ili nekako druga ije, ali e identitet Me imurja sigurno netko štititi u organizaciji koja e se predložiti u narednom razdoblju. (BMO)

Me imurska županija po prvi se put predstavila na jednom od najzna ajnijih i najve ih europskih sajmova nekretnina i investicija, na sajmu "Real Vienna 2011." u Be u, zajedno s Varaždinskom, Krapinsko - zagorskom, Koprivni ko križeva kom i Zagreba kom županijom, koji se održao 24. i 25. svibnja. Potencijalnim partnerima koji na sajam dolaze iz cijele Europe predstavljeni su projekti gospodarskih zona u regiji, konkretnije mogu nosti ulaganja i otvaranja novih proizvodnih pogona. Ovo ina e prvo zajedni ko predstavljanje županija, koje zajedno s Gradom Zagrebom ine statisti ku NUTS2 regiju, organizirala je tvrtka "Poslovne zone" iz Varaždina zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom ŽK-a Varaždin. Me imurska županija predstavila se s poslovnim zonama u akovcu, Prelogu i Sv. Martinu. Na zajedni kom štandu promotivnim materijalima predstavljene su gospodarske zone u akovcu – poligon Gmajna, Pustakovec istok i Martane, Prelog – sjever, te Sveti Martin na Muri. Me imursku županiju pored župana Perho a predstavljali su i Barbara Marciuš Plaftak i Darko Radanovi iz Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije, Stjepan Baranaši iz UO-a za prostorno ure enje i gradnju te Ana Kralj iz REDEA-e.

Zapaženi nastup Iako je sajam bio manji nego proteklih godina, predstavljanje sjeverozapadnih hrvatskih županija bilo je zapaženo, a obavljeno je i nekoliko razgovora s austrijskim investitorima. No, što je najvažnije, župani su na posebno organiziranom okruglom stolu predstavili naše gospodarske, turisti ke i ine potencijale. Župan Me imurske županije Ivica Perho predstavio je gospodarske, povijesne i prirodne posebitosti Me imurja, naglasivši da uz tradicionalnu industriju imamo veliki neiskorišteni potencijal u turizmu te da na tome podru ju od potencijalnih partnera i najviše o ekujemo. Župane je primio i veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji nj. e. Gordan Bakota, koji je u jednosatnom razgovoru naglasio važnost uspostavljanja i promicanja gospodarskih kontakata, a s time i prezentiranja mogu nosti ulaganja u Hrvatsku. Sjeverozapadna Hrvatska regija je u bliskom austrijskom susjedstvu, mnoge austrijske tvrtke ve su ovdje prisutne i imaju dobra iskustva, što su dobre osnove za daljnja ulaganja. Na sajmu su se predstavila 142 izlaga a iz 19 europskih zemalja. Održano je i nekoliko okruglih stolova i predstavljanja, a na jednom takvom Austrijancima i posjetiteljima sajma predstavio se Golf i Spa Resort Sv. Martin. (BMO)

Aktualno

u Me imurju

GDQD

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BRAVO NAŠI!

EKO Me imurje najbolji hrvatski izvoznik 2010. godine u Njema ku Pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH, na 6. konvenciji izvoznika, koja je održana u zagreba kom hotelu "Westin", proglašeni su najbolji izvoznici 2010. godine. Me u njima su i tri me imurske tvrtke. Poseban uspjeh zabilježila je tvrtka "EKO Me imurje" koja je dobila nagradu "Zlatni klju “ kao najbolji hrvatski izvoznik prošle godine u Njema ku. Eko Me imurje je prošlu godinu završio s prihodom od 197,7 milijuna kuna,

HNS-ov ekonomski strateg Dragan Kova evi na tribini u akovcu

Hrvatska se iz krize može izvu i za dvije godine! Na još jednoj u nizu tribina koju Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati organizira kako bi gra ane upoznala sa svojim programom, prošli je tjedan u akovcu gostovao ekonomski strateg i jedan od tvoraca gospodarskog plana oporavka koalicije SPD - HNS - HSU - IDS Dragan Kova evi . U svom je izlaganju izrazio veliki optimizam u gospodarski oporavak zemlje koji je, kako kaže, mogu u dvije godine, a ne u deset, kako se esto govori. Ali, za to je potreban novi po etak, gotovo od nule. - Nije to stvaranje novog svijeta i nove pameti, ali Hrvatska svoju ekonomsku politiku mora zaokrenuti za doslovno 180 stupnjeva, smatra ekonomski stru njak. Aktualna je Vlada, kaže, izgubila smisao u vo enju društva, pa su joj ciljevi postali sredstva, umjesto da bude obratno. Europska unija ne bi smjela biti cilj, ve sredstvo za postizanje boljeg standarda, i upravo je na ulazak HDZ-ova Vlada odigrala sve karte, dok je gospodarstvo ostalo zapostavljeno, smatraju u HNS-u. - Nama je cilj prirodno zdrava ekonomija u kojoj ljudi mogu relativno dobro živjeti, kazao je Kova evi , dodavši kako nije dobro pozivati se na norveški, švedski ili možda njema ki model. - Mi jednostavno nismo u stanju imati takav tip ekonomije. Te razvijene zemlje imaju rast BDP-a oko 40 tisu a dolara, a naš je oko 10 tisu a eura. Oni su ve u nanotehnologiji, a Hrvatska na to još nije spremna. Ali, spremna je proizvesti prehrambeno - poljoprivrednih proizvoda za nekoliko milijardi kuna više i spremna je krenuti u reindustrijalizaciju, kazao je Kova evi , istaknuvši upravo Me imurje i susjednu Varaždinsku županiju kao primjer proizvodnje koja nešto može ponuditi europskom tržištu.

Nitko ne e ostati bez posla ako želi raditi Država ima ma ehinski odnos prema sadašnjoj generaciji, ali i prema generaciji koja dolazi, smatraju HNSovci, i upravo su zato, s koalicijskim partnerima, napravili program kojim bi Hrvatska mogla postati razvijena zemlja srednjoeuropskog sadržaja. Taj program po iva na tri stupa, od kojih je prvi ekonomska politika

što je bio rast od 54 posto s obzirom na godinu dana ranije. Od ukupno ostvarenog izvoza, ak 162,3 milijuna kuna dolazi od izvoza. Od prošle godine do sredine ove zaposlili su ak 120 ljudi, i to sve u proizvodnji. Ovu godinu planira se ve i prihod od 10 posto, a više od dva i pol milijuna eura uložit e u proširenje i opremu. Najve i su im poslovni partneri zemlje EU: osim Njema ke, to su Francuska i Austrija. Predsjednik Uprave Eko Me imurja

od sredine prošle godine je Josip Kikelj, dok su lanovi Jurica Soldat i Tomislav Radek. Dvije nagrade "Zlatni klju “ stigle su i u Prelog. Za najboljeg izvoznika 2010. godine u Južnu Ameriku, posebice Brazil, nagradu je dobila tvrtka "LPT", a za izvoz u Aziju/Paci ik – Ujedinjene Arapske Emirate tvrtka "ŠestanBusch". Od tvrtki iz "susjedstva“, najboljim izvoznikom u BiH proglašena je varaždinska Koka, koja posluje u sklopu sustava Vindije.

Eko Me imurje je od prošle godine do sredine ove zaposlio ak 120 ljudi, i to sve u proizvodnji

SVE ANA sjednica uz Dan Grada akovca

VAŽNO OBE ANJE

Stvarati uvjete za nesmetani rast i razvoj kvalitetnih poslovnih prilika, koje e osiguravati nova radna mjesta i izazove za obrazovane mlade ljude

Dragan Kova evi : Aktualna je Vlada izgubila smisao u vo enju društva, pa su joj ciljevi postali sredstva, umjesto da bude obratno! koja podrazumijeva redizajn monetarne politike prema razvojnoj ekonomiji te iskalno rastere enje i iskalnu decentralizaciju, drugi stup obuhva a reformske zahvate, ponajprije državne uprave, a tre i segment programa ine proizvodne politike. Govore i o reformi državne uprave, Kova evi je najoštrije demantirao tvrdnje da e, ako do u na vlast, dijeliti otkaze. - Ne, mi emo u initi državnu javnu upravu produktivnom i funkcionalnom. Iako e ovo malo teže pasti, inzistirat emo da ta ista državna uprava puno više radi za istu pla u. Nitko ne e posao izgubiti ako želi raditi, pojasnio je jedan od tvoraca plana ekonomskog oporavka Hrvatske. (bš)

Hrvatska ne e bankrotirati! - Ho e li Hrvatska bankrotirati? Ne e, ne dajte da vas u to uvjere, Hrvatska nema za to parametre. Ali nastavi li se ova HDZ-ova politika, u ovom bezna u možemo funkcionirati još niz godina. Ovo gdje se sada nalazimo je najgori scenarij. Znam da zvu i apsurdno, ali Hrvatska je samo u jednoj društvenoj, sociološkoj i psihološkoj krizi. Ali, kad krene ekonomski oporavak, i ove e se druge krize popraviti, istaknuo je na tribini Kova evi . (bš)

Sve anom sjednicom u Centru za kulturu akovec je proslavio Dan Grada, koji se obilježava na spomen od 29. svibnja 1579. godine, kada je grof Juraj Zrinski poveljom proglasio akovec slobodnim trgoviš em. Tim inom po eo je gospodarski razvoj grada akovca, kazao je u sve anom govoru Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a akovec. - Nekad obrtnici i trgovci, danas su gospodarstvenici snažan temelj razvoja našega grada: akove ki mlinovi, Vajda, Pipo, Metss, Tvornica sto ne hrane, Promming, Pana samo su neki od najuglednijih gospodarskih subjekata našega grada, kazao je Gordan Vrbanec. - Naravno, tu su i mnoga druga velika, srednja i mala poduze a, ali i marljivi obrtnici. Bogatstvo našega grada jesu i udruge civilnog društva. Velik broj sportskih udruga, udruga u kulturi, vatrogasci, udruge vezane uz zdravlje, te ostale udruge razli itih pro ila koje su našle plodno tlo upravo na podru ju Grada akovca. Zajedni ka zada a svih nas je stvarati uvjete za nesmetani rast i razvoj kvalitetnih poslovnih prilika koje e osiguravati nova radna mjesta, nove izazove za obrazovane mlade ljude. Unato trenutno nedostatnim sredstvima, najve e bogatstvo udruga jesu ljudi, volonteri, koji svojim radom podižu kvalitetu življenja u našem gradu. Ovu godinu u obilježavanje Dana Grada uklju en izuzetno veliki broj udruga, kazao je Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a. Gradona elnik Branko Šalamon podsjetio je da je ova godina 18. od stjecanja statusa Grada, ali su i sve one prethodne generacije utkale svoj doprinos. Bez dobro osmišljenoga ranijeg razvoja ni današnji razvoj ne bi mogao biti uspješan, kazao je Šalamon. Gradona elnik je istaknuo je da je u ovih 18 godina akovec prepoznat i priznat kao dobro organizirana

Uzvanici i doma ini sve ane sjednice

jedinica lokalne samouprave na usluzi gra anima. Po mnogim usporednim pokazateljima i po nekim rješenjima akovec je uziman kao predložak za državna rješenja i primjer drugima.

Zlatne plakete III. OŠ akovec, Centru za odgoj i obrazovanje i uri Horvatu Na sve anoj sjednici u povodu Dana Grada akovca dodjeljuju se gradska priznanja zaslužnima. Najve e priznanje, Zlatnu plaketu Grb Grada akovca, ovu godinu dobila je III. OŠ akovec za izniman doprinos u obrazovanju djece. To je prva škola u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koja je uvela produženi boravak, ije su iskustvo kopirali drugi. Plaketu je primila Mirjana Friganovi , ravnateljica škole. Njihov su-

sjed po lokaciji, Centar za odgoj i obrazovanje, Zlatnu plaketu dobio je za iznimne uspjehe koje postiže u obrazovanju djece s ve im teško ama u razvoju. Priznanje je uru eno Dragici Ben ik, ravnateljici Centra. uro Horvat iz Ivanovca dobio je to najviše gradsko priznanje, Zlatnu plaketu, za rad u KUD-u "Katruže" u Ivanovcu, za doprinos u o uvanju i njegovanju kulturne i zavi ajne baštine.

Po prvi put i brojne zahvalnice Grad akovec ovu godinu dodijelio je po prvi put i zahvalnice Grada akovca. Dobitnici su Udruga slijepih Me imurske županije, a primila ju je predsjednica Udruge Marija Ciglar. Forum seniora SDPa Grada akovca, a zahvalnica je uru ena predsjedniku Foruma Milanu Habijanu, Društvo gra evinskih inženjera i tehni a-

Dobitnici najvišega gradskog priznanja, Zlatne plakete: Dragica Ben ik, ravnateljica, primila je nagradu za Centar za odgoj i obrazovanje, uro Horvat iz Ivanovca i Mirjana Friganovi , ravnateljica III. OŠ akovec

ra Me imurja koju je primio predsjednik Društva Zdravko Hunjadi, Stjepan Vranovi , fra Antun Jesenovi , prim. mr. sc. Zlatko Pav ec, dr. med. spec. radiologije, koju je primila supruga Ljubica Pav ec, dr. med. Zahvalnice su tako er dodijeljene gra anima i udruga zaslužnima za unaprje enje mjesnih odbora, Mariji Varga, Ivanu Jankovi u i Nadi Fric zbog doprinosa ure enju naselja Novo Selo Rok. Podružnici umirovljenika Mihovljan 1203 zbog doprinosa ure enju naselja Mihovljan, a uru ena je predsjednici ur i Posedi. NK Bratstvu zbog promicanja sportskog života u Savskoj Vesi, uru ena je predsjedniku Draganu Kocijanu, Vladi Preineru, Krunoslavu Canjugi, zbog doprinosa ure enju naselja Ivanovec. DVD-u Kuršanec povodom 85. godišnjice postojanja, uru ena je lanu Upravnog odbora DVD-a Kuršanec Andriji Kosu. Stjepanu Hajdinjaku povodom 30. godišnjice aktivnog rada u NK "Drava“ Kuršanec“, Vladimiru Holeti u, dipl. oec., zbog donacija zna ajnih radova i usluga na ure enju trga i okoliša oko Društvenog doma u Ma kovcu, Ivanu Radeku, Bojanu Damišu i Radovanu Novaku zbog aktivnog sudjelovanja u radnim akcijama u Slemenicama, Katrin Srši i Mladenu Kralji u zbog pomo i u radu Mjesnog odbora, organiziranju radnih akcija i pomo i KUD-u Žiškovec, Draženu Bacingeru, predsjedniku KUD-a Šandorovec, zbog o uvanja kulturne baštine i me imurskih plesova speci i nih za Dravski bazen. Udruzi žena Totovec "Totov ice", Odbojkaškom klubu Totovec i DVD-u Totovec zbog zasluga u ure enju naselja i iniciranja društvenog života u Totovcu. U kratkom kulturno - umjetni kom programu nastupila je ženska vokalna skupina "Josip Štolcer Slavenski" akovec. (BMO)

POGLED ODOZDO

Kad dobri ljudi okre u glavu, loši utvr uju pravila Živimo u takvim povijesnim okolnostima da nitko iz naših obitelji nije proživio svoj životni vijek, a da mu se tijekom života ne bi mijenjala država. Moji roditelji žive u etvrtoj državnoj tvorevini, a meni je sre a podarila za sada dvije. Premda, kad u emo u EU, do ekam li to, bit e mi to tre a tvorevina, a mojim roditeljima peta, koja e nam tako er na neki svoj na in promijeniti život. Pri tome je moja majka živjela u etiri države, a da grunt nije promijenila. Možda bi jednom psiholozi trebali napraviti analizu kako takve stvari oblikuju ovjeka. Iz osobnog iskustva prisje am se osje aj

sku enosti koji mi se pojavio unato radosti koju smo osjetili kada su nas me unarodno priznali kao državu. Cijena te države bila je uspostava grani ne rampe u Murskom Središ u na mostu kojim smo do ju er slobodno šetali ili grani nih patrola uz Muru. Tko je tad vjerovao da emo kao u Berlinu dvadeset godina prelaziti Muru uz prisilno zaustavljanje i policijsku i carinsku kontrolu? Dobiti barem privremeno onaj pomalo klaustrofobi ni osje aj da smo satjerani u grani ni kut na marginu države. Zbog tog položaja imali smo na neki na in i takav tretman, jer

smo bili negdje na rubu, nikom u centru. Baš me zanima kako sad odraziti na nas to administrativno uklanjanje barijere i inancijski poduprijeto razvijanje regionalne do ju er i prekograni ne suradnje? Kakav e se osje aj u nama probuditi kad barijera bude maknuta, kad na mostu preko Mure ne e biti potrebno priko iti, osim zbog ograni enja brzine, kad prilikom odlaska u goste tamo prijeko ne emo brinuti jesmo li zaboravili osobnu ili putovnicu, da nismo zametnuli u torbici onu karticu koju dobijemo uz osobnu za prijelaz granice, da kola e, lance i trešnje

koje nosimo rodbini ili od rodbine preko granice više ne trebamo gurati "pod sic" da ne budu na vidjelu grani nim službenicima, jer sada više nema granice. Tko o tome vodi ra una kad su u pitanju ljudi. Politika odreže, skroji. Ona je daleko u centru, za nju su rubni dijelovi tek mali politi ki postotak ije je živote i sudbine dozvoljeno žrtvovati u ime viših ciljeva. O tome treba voditi ra una u budu oj regionalizaciji, da svako rješenje polazi od ovjeka na margini, što ono njemu donosi, kako se odražava na kvalitetu njegova života i njegov standard. Nitko ne smije biti statisti ki zanemarivi posto-

tak koji je žrtva viših ciljeva, kojemu zbog toga ne e biti dohvatljiva kvalitetna zdravstvena usluga, kvalitetno obrazovanje, kvalitetni komunalni standard i druge potrebe koje život ine ugodnim i kvalitetnim. Da ne prokockamo šansu i vratimo se u feudalno doba, podjelu Hrvatske na politi ke feude nekoliko regionalnih vladara koji e sebi, a ne svojim gra anima, dizati spomenike i zakašnjelo iživljavati uloge minipremijera kad ve nisu imali prilike na državnoj razini. Gra ani Hrvatske siti su "malih napoleona" i kvazidiktatora koji još nisu ispunili svoj san o blagostanju, mo i i igara da oni dijele narodu mrvice sa svoga bogataškog stola. Jesmo li zreli za tu vrstu gra anske demokracije,

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pokazat e i politika regionalizacije. Na nama je da na to ne pristanemo, jer, kao što kažu, a i vidjeli smo, kad dobri ljudi okre u glavu, loši utvr uju pravila.

31. svibnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD AKOVEC omogu io NK Me imurju preoblikovanje

Korištenje stadiona na rok od trideset godina, ali Grad ne želi klub u (su)vlasništvo Gradsko vije e akovec na prošlotjednoj sjednici prihvatilo je odluku kojom se omogu ava NK Me imurju preoblikovanje u dioni arsko društvo. Jedan od uvjeta za preoblikovanje je ugovorno reguliranje korištenja nogometnog stadiona izme u Grada i nogometnog kluba na dugoro no korištenje. Gradsko vije e prihvatilo je njihov prijedlog prava korištenja stadiona na 30 godina, uz ure enje prava i obveza ugovorom od dana preoblikovanja nogometnog kluba. U tom smislu Grad akovec je voljan NK Me imurju akovec dati na korištenje javno sportsku gra evinu pod sli nim uvjetima koje sadrži važe i ugovor o korištenju sportskih terena, imaju i u vidu da e se raditi o sportskom dioni kom društvu. Iz opsežne rasprave koja se razvila na Vije u pak je proizašlo da Grad akovec nema namjeru ulaziti u suvlasništvo kluba ni preuzimati financijske obveze, osim omogu iti klubu korištenje stadiona. Vije nici akove koga Gradskog vije a dobili su podrobno obrazloženje razloga i uvjeta pod kojima prema Zakonu NK "Me imurje" ulazi u preoblikovanje, koje gotovo u cijelosti prenosimo. - NK 'Me imurje' akovec, Športska 2, akovec, dopisom od 25. sije nja 2011. (s Ugovorom) predložio je dugoro no korištenje javno - sportske gra evine kao jednog od uvjeta za realizaciju preoblikovanja. Predlažu da utvr ivanjem prava korištenja 30 godina, uz ure enje prava i obveza kako je to predloženo Ugovorom. Izme u ostalog navedeno je da bi Grad akovec temeljem pokazatelja mogao postati pretežiti imatelj udjela u temeljnom kapitalu budu ega sportskoga dioni kog društva NK Me imurja, a da ako ne stekne 40% dionica ima pravo raskinuti Ugovor. Grad akovec se dopisom od 7. ožujka 2011. o itovao dopisom da je voljan NK Me imurju akovec olakšati preoblikovanje u sportsko dioni ko društvo u skladu sa Zakonom o športu te u tom smislu sudjelovati u svim preliminarnim razgovorima.

na elaborat i utvr eni temeljni kapital š.d.d., sportski klub - udruga za natjecanje upu uje poziv na upis i uplatu dionica u etiri kruga.

Dioni arstvo u klubu

Grad akovec u vezi s preoblikovanjem NK Me imurja ne želi u i u suvlasni ke odnose (drugim klubovima to je zapravo temelj cijele pri e, poput Hajduka, Split), ve se složio samo s korištenjem stadiona SRC-a “Mladost” na rok od 30 godina

Ili preoblikovanje ili ste aj

Uvjeti za korištenje stadiona

Odredbom lanka 45. Zakona, propisano je kada nastaje obveza preoblikovanja sportskog kluba - udruge za natjecanje u sportsko dioni ko društvo: sportski klub - udruga za natjecanje mora se preoblikova u š.d.d. u skladu sa Zakonom ako su kumula vno ispunjeni sljede i uvje : da se radi o profesionalnom sportskom klubu u nogometu, košarci i rukometu i da je izdano rješenje o upisu u Registar profesionalnih sportskih klubova, da na temelju revizije iz lanka 40. ovoga Zakona proizlazi da su se kod sportskog kluba udruge za natjecanje stekli uvje za pokretanje ste ajnog postupka prema posebnim propisima, a on nije pokrenut, odnosno da se postojanje navedenih uvjeta može utvrdi i na temelju dokumenata koje je sportski klub - udruga za natjecanje obvezan sla Povjerenstvu u skladu s lankom 24. stavkom 6. ovoga Zakona ili da se na temelju godišnjega nancijskog izvješ a i godišnjega revizorskog izvješ a utvrdi da postoje uvje za pokretanje ste ajnog postupka, a on ne bude pokrenut ni u roku od 30 dana od dana kada

U tom smislu voljan je NK Me imurju akovec dati na korištenje javno - sportsku gra evinu pod sli nim uvjetima koje sadrži važe i Ugovor o korištenju sportskih terena, imaju i u vidu da e se raditi o sportskom dioni kom društvu. Sve odluke koje bi obvezivale Grad akovec u ovoj pravnoj stvari donosit e Gradsko vije e Grada akovca na svojoj sjednici u skladu s odredbom lanka 64. st. 2. Zakona o prora unu, za što je potrebno pribaviti sve raspoložive podatke i isprave. Zbog toga su ih pozvali da u roku od 15 dana, prema Zakonu o športu, Gradu dostave utvr enje ovlaštenog revizora o vrijednosti prava korištenja sportske gra evine koja može biti ulog u temeljni kapital š.d.d. Procjenu vrijednosti prava igranja na sportskoj gra evini, koju je utvrdio ovlašteni revizor, na razini jedne godine i na razini 10, 20 i 30 godina, popis potencijalnih dioni ara š.d.d., po etni iznos temeljnog kapitala, ostale podatke i isprave navedene u st. 2. l. 43. Zakona o športu, kao i sve ostale podatke i isprave koje e olakšati Gradskom vije u Grada akovca donošenje pravilne i zakonite odluke.

Nakon primitka svih traženih podataka i isprava, Gradsko vije e Grada akovca donijet e Odluku i dati iskaz o roku na koji bi š.d.d. imao pravo igranja na javno - sportskoj gra evini Grada akovca. Do dana pisanja nacrta prijedloga traženi podaci nisu prispjeli, a NK 'Me imurje' akovec se 6. travnja2011. o itovao Gradu akovcu da je izrada revizorskih izvješ a u tijeku te da e ih dostaviti naknadno. Javno - sportskom gra evinom upravlja GP 'Ekom' akovec, u vlasništvu je Grada akovca u ijem je sastavu: nogometno igralište, pomo no nogometno igralište, sportski objekt, košarkaško, rukometno i odbojkaško igralište, bo alište, staza te neizgra ene zelene površine koje se vode kao pašnjak i livade, sve u sklopu SRC-a 'Mladost' u akovcu, koji ima rasvjetu glavnog i pomo nog nogometnog igrališta. NK "Me imurje“ je jedan od korisnika koji sklapa s GP-om "Ekom" ugovor o korištenju sportskih terena za svaku natjecateljsku sezonu pod uvjetima koje odre uje Nadzorni odbor. Odredba lanka 64. st. 2. Zakona o prora unu propisuje da predstavni ko tijelo jedi-

su uvje ostvareni. NK ‘Me imurje’, kao udruga i kao jedan od korisnika, za natjecateljsku sezonu 2011. – 2012. ima s GP-om ‘Ekom’ d.o.o. akovec kao upraviteljem javne sportske gra evine SRC-a ‘Mladost’, sklopljen Ugovor o korištenju sportskih terena za potrebe treninga i utakmica, koji i ina e sklapa za svaku natjecateljsku sezonu pod uvje ma koje odre uje Nadzorni odbor GP-a ‘Ekom’ d.o.o. akovec, korištenje u terminima koji se dogovaraju radi omogu avanja korištenja sportskih terena i objekata SRC-a ‘Mladost’ i drugim sportskim klubovima – udrugama. Za razdoblje 01.01.do 31.12.2010. Grad akovec je pla o GP-u ‘Ekom’ umjesto NK Me imurja iznos od 189.627,26 kn na ime korištenja sportskih terena i objekata SRC-a ‘Mladost’. Troškovi korištenja javne sportske gra evine SRC-a ‘Mladost’ od strane sportske udruge NK ‘Me imurje’ procjenjuju se minimalno na 189.627,26 kn godišnje, što za korištenje na rok od 30 godina iznosi minimalno 5,688.817,80 kn, predo io je vije nicima na zadnjoj sjednici Gradskog vije a gradona elnik Branko Šalamon. (BMO) nice lokalne samouprave može, na prijedlog gradona elnika, odlu iti o kupnji dionica ili udjela u trgova kom društvu ako su za kupnju osigurana sredstva u prora unu i ako se s time štiti javni interes, odnosno interes jedinica lokalne samouprave. Isti zakon propisuje da u slu aju da prestane javni interes jedinice lokalne samouprave za vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu pravnih osoba predstavni ko tijelo, na prijedlog gradona elnika, odlu uje da se dionice, odnosno udjeli u kapitalu prodaju, ako to nije u suprotnosti s posebnim zakonom. Odredbama 43. i 44. Zakona o športu izme u ostalog je propisano da postupak provo enja obveznog preoblikovanja sportskog kluba - udruge za natjecanje u š.d.d. zapo inje izradom elaborata koji osobito mora sadržavati i procjenu vrijednosti prava igranja na sportskoj gra evini koju je utvrdio ovlašteni revizor i iskaz jedinice lokalne samouprave, u ijem je vlasništvu predmetna sportska gra evina, o roku na koji bi sportski klub - udruga za natjecanje imala pravo igranja. Nakon što od Povjerenstva za pro esionalne sportske klubove dobije suglasnost

SJE ANJE NA Židove Me imurja i Prekmurja odvedene u logore smrti

Da se nikada ne ponovi!

Komemoraciji za stradale Židove Me imurja i Prekmurja prisustvovali su njihovi potomci i ro aci te sadašnji i nekadašnji lanovi Židovske Op ine akovec

U prvom krugu poziv se upu uje jedinici lokalne samouprave u kojoj je sjedište sportskog kluba - udruge za natjecanje. Ako se u prvom krugu ne upišu i uplate sve dionice u roku, koji ne može biti kra i od osam dana ni dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti lanovi sportskog kluba - udruge za natjecanje na koje otpada razmjerno jednak dio temeljnoga kapitala. Ako se i nakon drugog kruga ne upišu i ne uplate sve dionice u roku koji ne može biti kra i od osam dana ni dulji od petnaest dana, preostali neupisani dio dionica mogu uplatiti lanovi sportskog kluba - udruge za natjecanje, koji su upisali i uplatili dionice u drugom krugu razmjerno svojim uplatama u drugom krugu. Za preostali neupisani dio dionica upu uje se poziv javnosti na upis i uplatu dionica, a u tom krugu, koji ne može biti kra i od petnaest dana ni dulji od mjesec dana, mogu sudjelovati i lanovi sportskog kluba - udruge za natjecanje koji su ve upisali i uplatili dionice u prethodna dva kruga, kao i oni koji to nisu u inili. Ako i nakon etvrtog kruga nisu upisane i upla ene sve dionice, Povjerenstvo iznimno može, vode i ra una o interesima sporta, dopustiti upu ivanje poziva za upis i uplatu dionica u petom krugu, koji ne može biti kra i od petnaest dana ni dulji od mjesec dana, svim vjerovnicima sportskog kluba - udruge za natjecanje. Ako i nakon etvrtog, odnosno iznimno dopuštenog petog kruga nisu upla ene i upisane sve dionice, smatra se da preoblikovanje sportskog kluba - udruge za natjecanje nije uspjelo. Dionice se u prvom krugu (JLS, ovdje Grad akovec) mogu uplatiti u novcu i pravu korištenja sportske gra evine. Dio koji se upla uje u novcu ne može biti manji od 1,000.000 kuna. Preostale dionice u drugom, tre em i etvrtom krugu mogu se uplatiti samo u novcu. Dionice se u petom krugu mogu uplatiti i zamjenom tražbina vjerovnika za ulog u š.d.d., a vrijednost tražbine kao uloga procjenjuje se i utvr uje u skladu s lankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona. Nadležno tijelo sportskog kluba - udruge za natjecanje dužno je nakon okon anog postupka upisa i uplate dionica i donijeti odluku o prestanku udruge sukladno Zakonu o udrugama. U tom slu aju ne primjenjuju se odredbe o obvezi pokretanja ste ajnog odnosno likvidacijskog postupka sukladno posebnom propisu. Š.d.d. je pravni slijednik sportskog kluba udruge za natjecanje koja se preoblikovala. Odredbom lanka 45. Zakona propisane su posljedice neprovo enja obveznog preoblikovanja: ako sportski klub - udruga za natjecanje ne provede postupak preoblikovanja u š.d.d., iako se utvrdilo da to prema odredbama ovoga Zakona mora u initi ili ako preoblikovanje nije uspjelo, ministarstvo na prijedlog Povjerenstva, po službenoj dužnosti, podnosi zahtjev za pokretanje ste ajnog postupka, a sportski klub - udruga za natjecanje trpi posljedice sukladno pravilima nacionalnoga sportskog saveza, stoji završno u postupku preoblikovanja.

Sadašnji i nekadašnji lanovi Židovske op ine akovec te potomci i ro aci Židova Me imurja i Prekmurja stradalih u logorima smrti okupili su se ove nedjelje na akove kom židovskom groblju kako bi im komemoracijom još jednom iskazali su ut i poštovanje. Svake se godine sje anje na ovaj tužan doga aj održava upravo posljednje nedjelje u mjesecu svibnju, jer se pretpostavlja da je, nakon što su me imuski i prekmurski Židovi bili sakupljani i odvo eni u sabirne logore, pa deportirani u logore smrti, najve i dio u Aschwitz, upravo krajem svibnja ve ina njih u logorima i ubijena. Nakon rata ve i broj preživjelih izbjegao je u Izrael, dok se jako mali postotak vratio u Me imurje. Židovska je zajednica opstala zahvaljuju i upravo entuzijazmu onih koji su se vratili, pa iako danas broji tek desetak lanova, njihova se tradicija i dalje nastavlja.

NEZAVISNI VIJE NICI povukli se iz županijskih odbora

Josip Posavec iz Odbora za me užupanijsku suradnju, a Predrag Ko ila za poljoprivredu i turizam Josip Posavec bio je lan i predsjednik Županijskog odbora za me užupanijsku suradnju, a dr. sc. Predrag Ko ila lan i predsjednik Odbora za poljoprivredu i turizam. Obojica nezavisnih vije nika dali su ostavke na vlastiti zahtjev 11. svibnja, a razriješeni su dužnosti 19. svibnja. Dr. sc. Predrag Ko ila naveo je kao razlog da se povla i zbog neefikasnosti suradnje izme u Odbora za poljoprivredu i turizam i vezanih odjela u Županiji, te da zbog toga ne vidi svrhu postojanja Odbora. Vije nik Posavec pak je naveo sli ne razloge, da me užupanijska i me unarodna suradnja u protekle dvije godine od strane izvršne vlasti nije imala nikakve potrebe da u to uklju i i skupštinski Odbor, pa ne vidi svoju svrhu u predsjedavanju Odborom, te da osim toga svojim povla enjem iz rada odbora ovime otklanja razlog, ako je to i bio razlog zbog kojeg Odbor za izbor i imenovanja nije prihvatio prijedlog kandidatkinje Nezavisne županijske liste za predsjednicu povjerenstva za ravnopravnost spolova Me imurske županije, a to je navodno raspodjela broja predsjednika skupštinskih odbora izme u vlasti i oporbe. (BMO)

SKUPŠTINA Me imurske županije

Jednoglasni oko Veleu ilišta Vije nici Skupštine Me imurske županije bili su potpuno suglasni oko toga da poslovnu zgradu u vlasništvu Me imurske županije daju na uporabu Me imurskom veleu ilištu u akovcu. Dali su i suglasnost za kratkoro no kreditno zaduženje Regionalnoj razvojnoj agenciji REDEA. Skupština Regionalne razvojne agencije Me imurje REDEA-e donijela je 18. travnja odluku o sklapanju kratkoro nog kunskog kredita u iznosu od 1,500.000 kuna, na rok od godinu dana, iz razloga što se povrat sredstava za provedbu aktivnosti projekata financiranih iz EU ondova može o ekivati u vremenu od godinu dana. Kreditna sredstava u iznosu od 1,500.000 kuna potrebna su kako bi se uspješno provele aktivnosti planirane u projektima HEALTH TOURISM (program IPA Ma arska – Hrvatska), MURA-DRAVA BIKE, SPRINT i INTERINO (program IPA Slovenija – Hrvatska), i temeljem toga osigurao povrat sredstava. Osim navedenih projekata, sredstva su potrebna i za podmirivanje dijela troškova investicija u Tehnološko - inovacijskom centru. (BMO)

Ovim je povodom u akovec doputovala i potpredsjednica Židovske Op ine Zagreb Sanja Tabakovi a vjerski je obred vodio Glavni Rabin u Republici Hrvatskoj Luciano Moše Prelevi . Istaknuo je kako je upravo na sjevernom podru ju Hrvatske bila ve ina od etrdesetak Židovskih zajednica u Hrvatskoj, a te vibrantne i žive zajednice bile su jako bitne za razvoj i život ovih krajeva. - Na žalost, sa svakim ovjekom koji je otišao s ovog podru ja nestao je itav jedan svijet, kazao je Glavni Rabin. U svom se govoru, predsjednik Židovske op ine akovec Andrej Pal, dr. med. zahvalio svima što su se pridružili sje anju i ponovo je upozorio na zlo koje se desilo njihovoj bra i. Naglasio je kako je poruka ovoga skupa – da se ne ponovi. Odajemo po ast i obe ajemo onima kojih više nema da e zauvijek ostati u našim sje anjima i srcima. Na nama koji ostajemo je da se ovakav zlo in više nikada ne ponovi, kazao je Pal. (bš)

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. svibnja 2011.

DANI OTVORENIH PODRUMA DANI otvorenih podruma na Vinskoj cesti

Vinari otvorili podrume za slavljenje vina Petak, subota i nedjelja na me imurskoj Vinskoj cesti bili su u znaku Dana otvorenih podruma, što je i najljepši dio ukupne priredbe Dani vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2011., koja je tako polako došla do svog završetka. Naime, ostao je još samo Vinski bal u srijedu 3. lipnja u Dvorcu “Terbotz“. Svoje vinske podrume za brojne posjetitelja otvorile su obitelji Cmre njak, Horvat, Kerman , Knehtl - Medenjak, Lovrec i Štampar u Svetom Urbanu, Dvanajš ak - Kozol u Dragoslavcu, Haži u Jurov aku, Petkovi u Dragoslavec

Bregu, Tomši u Železnoj Gori, Kossi i Kocijan u Štrigovi te Danica i Boris Novak u Banfiju. Osim što su otvorili svoje podrume, vinari i njihove obitelji još šire su otvorili svoja srca, te je svaki od posjetitelja imao prigodu osjetiti dobrotu ovih vrijednih ljudi. Svaki vinar ima svoju pri u, svoju istinu, a svi oni zajedno imaju jednu veliku stvar - odli no vino.

Veselo pri vinarima Bojan Štampar, iji smo podrum najprije obišli, kazao je da su ova dva dana zamislili prven-

Vrhunski Tomši ev sauvignon

stveno kao druženje s ljubiteljima vina: - Bitno je da ljudi vide gdje raste grož e, gdje nastaje vino i kakvi su to ljudi koji ga proizvode, važnim smatra Štampar, i otkriva tajnu da e njihova vinarija zapo eti proizvodnju pjenušca. Alojz Tomši bio nam je drugi na našem obilasku podruma na me imurskoj Vinskoj cesti. - Ovi Dani otvorenih podruma namijenjeni su ljudima, potroša ima naših vina. Mi im otvaramo podrume i naša srca i, ako e im se vina svidjeti, ljudi e nov anike otvoriti kada e se odlu iti za kupnju vina, kaže Tomši , ovog trenutka vinar s najboljim sauvignonom u Me imurju. Rajko Cmre njak bio je sljede i koji nam je radosno i lako otvorio teška drvena vrata svojeg podruma. - Ovo su dani kada k nama dolaze nekadašnji pro esori, vrsni agronomi, obi ni ljudi i vi nama uvijek dragi novinari. Vinska hiža Cmre njak ovih je dana ku a susreta, naglasio je Rajko, ponosan što su

Pet metara pod zemljom u Štamparovom podrumu u njegovim vinima uživali mladi iz Engleske, Belgije, Argentine … Zdravko Dvanajš ak do ekao nas je s kompletnom svojom obitelji, koja je krenula da još jednom provjeri je li sve kako treba, posebno u drvenoj klijeti. - Ve nekoliko godina Dane otvorenih podruma doživljavamo kao doga aj kada se potpuno posve ujemo svakom našem dragom gostu. I onom koji je potroša naših vina, kao i onom koji e to možda postati nakon što kuša vina koja nudimo. Ova tri da-

Mladi Europljani došli su u Cmre njakov podrum

Za Vinski bal 350 kuna Preostalo je još nešto ulaznica za tradicionalni Vinski bal, koji e biti u petak 3. svibnja u Dvorcu “Terbotz“ u Železnoj Gori. Ulaznice po cijeni od 350 kuna po osobi mogu se kupiti u

Terbotzu i na dan priredbe, no dobro ih je naru iti putem tele ona na broj 857-444. Program e biti vrlo bogat, a i bit e sve ano otvaranje prve boce pušipela berbe 2010. godine. (sm)

na zarada uop e nije važna. Važno je jedino druženje i uživanje u razgovorima, vinu i delicijama, kaže Zdravko, predsjednik Hortus Croatiae i glava vinarske obitelji Dvanajš ak - Kozol. Druge jednako tako drage i dobre vinare naši e novinari obi i nekom drugom prigodom, jer ipak “nije lako“ biti kod svih na Danima otvorenih podruma i otvorenih srca. (Stjepan Mesari , Dejan Zrna, Zlatko Vrzan).

KOMENTAR

Još uvijek lutamo! I dok su vinari Dane otvorenih vrata zamislili kao druženje s “potroša ima“, obilazak Vinske ceste, kad su turisti ke ture u pitanju, ipak ih treba osmisli na posve drugi na in. Degustacija, prezentacija i kupovina kvalitetnih i vrhunskih butelja me imurskih vinara na Vinskoj ces ipak traži nešto posve drugo od veselice i ispijanja što ve eg broja aša vina. U podrumima su se na Danima otvorenih vrata uglavnom prošli vikend izmiješali i doma i kupci vina, gos i turis , tako da je upitno je li za one koji su došli sa strane to zaista bio jedinstveni doga aj koji bi trebalo ponovi . Stoga, kad je u pitanju privla enje gos ju sa strane u me imurske gorice, treba to ipak odradi na druga iji na in nego je to bio slu aj na ovom Urbanovom, jer u suprotnom ova manifestacija zapravo i nema previše smisla kao turisti ka atrakcija, ve prvenstveno kao doma a veselica. Ono pak na što treba upozori jest situacija da ve ina me imurskih vinara u budu nos ipak ne bi trebala spaja vinarstvo i turizam, a posebice ne ugos teljstvo, jer za tako nešto nemaju ni uvjete ni tradiciju, a bogami ni ljudske resurse ni vremena, a na kraju krajeva ni im to treba. Trebali bi se orijen ra onome što najbolje znaju raditi, a to je vinarstvo, razvijati vinarski imidž, na

istom temeljiti uspješno obiteljsko gospodarstvo, u emu su mnogi na dobrom putu. U ovom trenutku nisu svi vinari spremni, a vjerojatno mnogi ni ne e bi spremni, za bavljenje organiziranim turizmom. To mogu samo oni koji osim odli nog vina mogu nešto gostu i pokaza , ispri a pri u ... Jer turizam, kad je vino u pitanju, nije samo vinska kapljica, glazba i klopa, ve prvenstveno povijest i kultura. Posebice kad su stranci u pitanju. Ako to ne prihvatimo, mogle bi nam se doga a ekscesne situacije. Ukoliko se ve ina njih, za što ima nagovještaja, po ne “petlja “ u sve i svašta, na kraju bi, kao i u mnogim drugim stvarima, mogli po e luta , a bojim se da bi na kraju moglo trpje ono zbog ega se sve doga a – vino. Ono pak što ne treba skriva i što treba javno re i, bez obzira zamjerio netko od njih ili ne, da još uvijek me u našim vinarima nema (pre)velike sloge. Pokazalo je to i ovo Urbanovo koje su bojko rali neki od vinara, od kojih su najpozna ji Kojter, Lebar, Židov ... O ito me u njima još uvijek nema spremnos da se o “otvorenim pitanjima“ razgovara otvoreno, a ne s gama u džepu. A takvih pitanja ima sve više i bilo bi dobro da ih što prije razriješe me u sobom i “ is h obraza“ krenu dalje. (Dejan Zrna)

OKRUGLI STOL o potporama u turizmu

Još hrabrije u izradu progra - Me imurski vinari i turisti ki imbenici posjeduju revnost i kvalitetu, me utim, nedostaju im hrabrost i prodornost. Možda ih je ovaj put ohrabrila saborska zastupnica Sun ana Glavak, pozvavši ih na kandidiranje svojih projekata i programa Prošli je ponedjeljak u Dvorcu “Terbotz“ u Železnoj Gori održan okrugli stol o bespovratnim financijskim potporama Ministarstva turizma za razvojne turisti ke projekte, kao i o pretpristupnim ondovima. O ovoj zanimljivoj i izazovnoj tematici govorili su Branko Grgi , državni tajnik u Ministarstvu turizma, i Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj pri Ministarstvu turizma, koji su iznijeli niz podataka o otvorenim natje ajima za ulaganja u razne turisti ke djelatnosti. Ustvr eno je s njihove strane da iz Me imurske županije dolazi premalo kandidatura za odre ene natje aje, pak su predložili i pozvali da se udruge i pojedinci prijave i budu strpljivi, jer istina je da esto puta projekti i sredstva nisu odobreni, ali to ne zna i da odmah treba odustati. Sudionici skupa, uglavnom me imurski vinari, lanovi Hortus Croatiae,

Ako jednom projekt ne dobije potporu, ne zna i da on ne može kandidirati u sljede em pozivu, odnosno kandidaturi, re eno je vinarima te predstavnici turisti kih zajednica gradova i op ina, pak su mišljenja da programa ima, ali da ima previše drugih prepreka u pristupanju kandidaturi za dobivanje bespovratnih sredstava. Ve ina njih smatra kako sve ide dobro dok se ne do e do razgovora i uloge poslovnih banaka. Tada nastaju problemi, pa esto puta ljudi odustaju od natjecanja. Organizatorica ovoga okruglog stola, saborska zastupnica Sun ana Glavak, tijekom rasprave ohrabrivala je vinare i ostale

da kandidiraju svoje programe, jer tako e biti u krugu onih koji dobivaju sredstva. Jer, rekla je, ako jednom projekt ne dobije potporu, ne zna i da on ne može kandidirati u sljede em pozivu, odnosno kandidaturi. - U tijeku je 13 programa, od objekta preko mani estacija do oživljavanja seoskih turizama i vinskih cesta. Dajte, ljudi, kandidirajte se, pa i ako jednom ne uspijete, ne zna i da ne ete drugi put uspjeti, poticala je Glavak nazo ne, nude i im pomo .

31. svibnja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKONOMSKI BREVIJAR

Me imurska gospodarska diplomacija

SVE ANA sjednica Hortus Croatiae Štrigova

U znaku Urbanovoga i završnog bala U srijedu je u Društvenom domu u Svetom Urbanu održana sve ana sjednica Hortus Croatiae - Društva vinogradara i vinara Štrigova, na kojoj su analizirane aktivnosti vezane uz Dane vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2011., te je donesen plan rada za preostale priredbe Urbanovoga, s posebnim naglaskom na organiziranje i održavanje Vinskog bala u petak 3. lipnja u Dvorcu “Terbotz”. Re eno je kako je sve do sada proteklo u najboljem redu, da je izuzetno pove an broj posjetitelja i turista na Vinskoj cesti, pak se o ekuje da tako bude i narednih dana sve do Vinskog bala. Predsjednik Hortus Croatiae ovom je prilikom zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji Urbanovoga, a za sve nazo ne na sjednici prire en je kra i domjenak uz degustaciju najboljih vina. (S. Mesari )

Što je POL - POL? Stvaraonica KRUG iz akovca na Danima vina pokrenula je promo kampanju “POL - POL”, koja u prikrivenom obliku traje do 4. lipnja, kada e javno biti obznanjeno o emu ili komu je rije .

Uz vino, delicije i vinske putovnice, majice s natpisom “POL - POL” bile su najtraženiji proizvod na me imurskim Danima vina. (S. Mesari )

Kad spomenemo diplomaciju, obi no mislimo na politi ku diplomaciju, ali sve važnije su kulturna, sportska, pa i ekonomska (gospodarska) diplomacija, koja se izdvaja u zasebnu djelatnost. Ona bi trebala biti servis doma im tvrtkama koje imaju što ponuditi (ili tražiti), pa se žele povezati s novim partnerima na novim tržištima. Diplomacija obi no radi i djeluje diskretno i nevidljivo, ali naglasak je na tome da radi! Zato i Me imurje može i mora imati svoju makar neformalnu gospodarsku diplomaciju koja e prezentirati i propagirati Me imurje, pomagati pri uspostavljanju kontakata, traženju partnera, ali i rješavanju problema. Poslovne aktivnosti sve više se šire preko granica, pa je uvijek dobro imati nekoga tko poznaje tamošnje prilike, obi aje, potrebe i na ine poslovanja. Za po etak pogledajmo kako bi to moglo funkcionirati u Zagrebu. Kada model profunkcionira u glavnom gradu, koji je i najve e

gospodarsko središte, on se može proširiti i dalje. Pametni obi no tako rade. Ve dugo znamo na i put do Zagreba, u zadnje vrijeme još je lakše, jer autocesta skra uje putovanje. Znamo ak i prona i institucije u glavnom gradu, ali nije samo važno znati ih prona i, još je važnije obaviti ili dogovoriti posao u njima. A sadašnja situacija sli i ovoj dosjetki: kada u Zagreb do u dva zemljaka, svaki za sobom dovede još dvojicu, ali i sve njihove obitelji i tako dalje. No, kad u Zagreb do u dva Me imurca, jedan mora doma. Naravno, i bez diplomacije i predstavništava se može uspjeti, samo uz više truda, pokušaja i pogrešaka. To se može usporediti sa snalaženjem u nepoznatom gradu. Može se samotnja ki lutati, ali uz pomo vodi a sve je lako. Takva je i uloga gospodarske diplomacije ona bi trebala biti vodi . Uspješne tvrtke i pojedinci još uvijek su najbolja diplomaci-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr ja, ali samo to više nije dovoljno. Mora postojati institucionalizirana zastupljenost. Može se zaklju iti da se dobar glas daleko uje, te da su dobro obavljeni poslovi najbolje predstavljanje, ali samo od toga se ne živi. Zato je potrebno stalno ponavljati svoje reference, i biti blizu kad zatreba, tj. kad se nešto dijeli. Pa makar i poslovi.

SVETA misa za me imurske vinare

Neka vam na pomo i bude sveti Urban, zaštitnik vinara Nagradili najbolje stipendiste ZAGORJE TEHNOBETON VARAŽDIN

Štrigovski župnik monsinjor Leonard Logožar u srijedu 25. svibnja u kapeli Svetog Urbana služio je svetu misu za živu e i umrle vinogradare s podru ja župe Štrigova. Sveta misa služena je uz Dane vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2011., ovog trenutka najkvalitetnije i najve e vinarske, gastronomske, kulturne, sportske i vjerske priredbe u Me imurskoj županiji. Kako me imurski vinari Svetog Urbana I. biskupa štuju kao svog zaštitnika, na svetoj misi okupio ih se lijep broj, a predvodio ih je njihov predsjednik Zdravko Dvanajš ak. U kratkoj propovijedi monsinjor Logožar rekao je da, kao što se vinogradar raduje grozdu koji je dar Božji i dar ruku vinogradara, tako se ovjek treba radovati što je i on nekome dar Božji.

Samo okrjepa ili i po etak vjerskog turizma pred kapelom Svetog Urbana - Ništa nije bez Boga i Božje volje i zato, dragi vinari, molite Boga da vam bude na pomo i u vašem predanom radu. Ne sramite se moliti! Naprotiv, budite ponosni što Boga možete moliti, naglasio je župnik, koji se nakon svete mise s vinarima zadržao na kra em druženju ispred kapele,

ama i kandidiranje Zašto me imurskih vina nema na stolovima hrvatskih hotela? Vrlo zanimljivu temu otvorio je Vjeran Vrbanec, predstavnik Me imurske županije. - Me imurska su vina odli na, po meni najbolja u Hrvatskoj, i ona bi se više trebala nalaziti na stolovima vode ih hotela i restorana, a ne da su stolovi puni stranih vina, bogzna kakve kakvo e. S obzirom na to da Ministarstvo sura uje s hotelima, trebalo bi uvjetovati da kod dobivanja poticaja preuzmu obvezu trošenja hrvatskih vina, predložio je Vr-

banec, rekavši kao je Urbanovo is inancirano na županijskoj razini, a da zna da drugdje takve priredbe uživaju potporu Ministarstva. Tajnik Grgi odgovorio je kako Ministarstvo ne može uvjetovati od koga i koje e vino vlasnik hotela kupiti, ali e pokušati sugerirati da to budu hrvatska vina. Dodao je da Urbanovo može dobiti "injekciju" Ministarstva, samo neka se kandidira i za ovu i narednu godinu. Bojan Štampar dopunio je ono što je izrekao Vrbanec, rekavši da se uvozi previše vina. Pitao je tako er zbog ega butelja graševine u hotelima stoji 280 kuna,

gdje su vinari priredili degustaciju svojih vrhunskih vina. Ovaj trenutak pobudio je razmišljanje o po etku vjerskog turizma u Svetom Urbanu, što bi moglo dovesti do ve e potrošnje vina, ali i specijaliteta me imurske kuhinje. (Stjepan Mesari ) kada ih vinari prodaju puno, puno jeftinije. Rajko Cmre njak pak je predložio da se organizira susret me imurskih vinara s hotelijerima, na kojemu bi se prezentirala me imurska vina i dogovorila poslovna suradnja. Na elno je dogovoreno da bi se isto moglo realizirati za Martinje. Uglavnom, okrugli stol bio je koristan za sve sudionike i sada je potrebno u initi ono što je savjetovano, preporu eno i predloženo kako bi se moglo do i do pogodnosti koje nude programi EU, kao i Ministarstva turizma, koje koriste mnogi u drugim krajevima Hrvatske. Sigurno je da Me imurci moraju biti odlu niji i hrabriji, jer skromnost, kada je u pitanju borba za sredstva, posebice ona koja su bespovratna, nije potrebna ni preporu ljiva. (Stjepan Mesari )

Osmu godinu za redom u Zagorje Tehnobetonu provode projekt stipendiranja u enika srednjih škola koja se školuju za zidare i tesare. Po završetku školovanja upravo su oni, jedni o rijetkih sretnika koji znaju gdje e raditi. To funkcionira, a na kraju godine prirede susret sa stipendistima, gdje se opraštaju sa maturantima, tre im razredima, a istovremeno i prvima pokazuju kako to živi u zbilji. Bitno je reci da iza ovog projekta stoji jako puno ljudi, što ljudi iz Tehnobetona, što ljudi iz Graditeljske škole u Varaždinu i u akovcu. Trenutno imaju 165 potpisanih ugovora o naukovanju, a radni odnos do sada je osnovalo 108 stipendista, rekla nam je Zvjezdana Erceg, rukovoditelj službe za upravljanje marketinškom komunikacijom i ljudskim resursima ispred Zagorje Tehnobetona. „Važno je spomenuti da kroz tih 3 godine mi živimo i radimo sa tom djecom oni upoznaju našu organizaciju, skroz su involvirani u naše poslovanje, tako dok oni po nu funkcionira ti i raditi kod nas oni su goto-

vo skroz gotovi ljudi, od toga da smo ih nau ili tak kako smo mi to htjeli, do toga da znaju i vladaju se prema nekim našim pravilima i znaju kakva je organizacijska kultura kod nas. Mi poti emo zapošljavanje i oni su sigurni da kod nas odmah mogu dalje raditi. Imaju obavezu tih pet godina kod nas raditi, ali i kasnije ostaju, jer je to takva jedna veza, dobra, kvalitetna, da su oni zadovoljni s nama, a mi naravno i s njima. Do sad nismo imali problema, osim nekih, to su djeca koja su u pubertetu i tu uvijek imate nekakvih malenih problema, ali s obzirom da ih mi pratimo, i kroz to njihovo školovanje, prisutni smo i na roditeljskim sastancima, gledamo ocjene, imamo i zaposlen cijeli tim ljudi koji se s njima bavi, od kolegice Rauš koja baš direktno radi s njima, do kolega mentora koji rade s njima, zna i imamo mentore za zidare,

mentore za tesare, tak da cijeli taj sustav mora funkcionirati onako kako je ispravno. Stipendije su za prvi razred 600 kuna, drugi 700,a tre i razred 900 kuna, s time da djeci u akovcu pla amo a ki dom. Najbolji u enici u teoretskom i prakti nom ove godine su Krunoslav Kolednik i Siniša Fajfari , a njih nagra ujemo sa po dvije tisu e kuna”. Za sve zainteresirane u enike važno je re i da do 30. 6. na adresu Zagorje Tehnobetona ili osobno u Areni Varaždin mogu dostaviti zamolbe, nakon ega razgovaramo i sa djecom, i sa roditeljima, odnosno njihovim skrbnicima jer dosta je takve djece koju uzimamo socijalno ugroženih obitelji ili nemaju roditelje. Moram istaknuti da je dosta takve djece koja nemaju taj obiteljski status riješen, dobra su i s njima se baš više pozabavimo i baš im ho emo pomo i da stanu na svoje noge. (SZ)

Najbolji u enici: Siniša Fajfari i Krunoslav Kolednik

MAJOKO d.o.o., tel: 040/829-139, 822-522, mob: 098/802-273, Dunjkovec, Glavna 9

Kroz Međimurje CRNA KRONIKA

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽANA VJEŽBA Stožera za zaštitu i spašavanje Me imurske županije “Cirkovljan 2011.”

U slu aju ve ih nesre a, zbog nedostatka opreme, ne bi se dobro proveli! - Prije nekoliko godina gotovo klju nom injenicom pokazao se nedostatak reflektora i druge opreme na nasipu Mure kod Kotoribe, pa se u zadnji as vidjelo gdje su nasipi slabi ili cure …

Šteta od požara na plastenicima u Svetoj Mariji ogromna je i procjenjuje se na 300.000 kn

Vatra progutala plastenike vrijedne 300.000 kuna SVETA MARIJA - Šteta od ak 300.000 kuna nastala je uslijed požara koji je u srijedu nave er izbio na plastenicima u vlasništvu tvrtke “Rasadnici Žižek“ u Svetoj Mariji u polju zvanom “Podleš e” nedaleko od Donjeg Mihaljevca. Vatra je najprije zahvatila plastenik veli ine 30 x 10 metara, gdje su nagorjele drvene kutije sa sadnicama oraha, a izgorio je i ve i dio pokrovne folije plastenika. Po-

tom se požar proširio i na drugi plastenik dimenzije 40 x 10 metara, u kojem je izgorio dio euro paleta i drvenih kutija, kao i pola pokrovne folije. Na mjesto doga aja izašli su pripadnici DVD-a Sveta Marija, DVD-a Donji Mihaljevec i DVD-a Donja Dubrava. Inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara kvar na elektri nim instalacijama. (vk)

Na šljun ari kod Cirkovljana na cesti uz jezero HE Dubrava izme u Preloga i Svete Marije održana je pokazna vježba Stožera za zaštitu i spašavanje Me imurske županije “Cirkovljan 2011.”. Pretpostavka vježbe bila je sasvim realna situacija, sudar kombija i osobnog automobila. Kombi je zajedno s voza em zbog sudara sletio s ceste u šljun aru, a prevozio je, kako se ustanovilo, kanistre s gorivom. Pokaznu vježbu pratila su brojni promatra i i na elnici op ina i gradova, no bilo je i onih koji su tek naišli i mislili da se radi o stvarnoj nesre i. Dakako da je na kraju trebalo sanirati i sprije iti daljnje zaga enje, tvrtka “Švenda Tarmann Chemie“ ogradila je zaga eni prostor šljun are te kemijskim sredstvima koja upijaju naftu smanjivala štetne posljedice.

Uz vatrogasce i hitnu pomo prvi su na mjestu nesre e bili i ronioci, a vježba je pokazala da se još mnogo mora u initi jer nedostaje oprema za spašavanje, kao i specijalisti ke postrojbe Civilne zaštite koje su nužne u slu aju ve ih nesre a. U obrazloženju vježbe Ferid Kašmo iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje u akovcu rekao je: - Prevoze se opasne tvari poput goriva, kiselina, a da oni koji ih prevoze nisu svjesni koliko te materije mogu zagaditi vode ili ih nije briga. Naše službe utvrdile su da kroz središta naselja prolaze i cisterne s lažnim deklaracijama, u kojima nije ono što piše na papiru, nego opasni teret s tko zna kakvim kemikalijama. Zbog toga, kad je rije o prometu, valja stalno biti na oprezu, kako u preventivi i sprje avanju nelegalnih prijevoza koji mogu imati veoma štetne

Zbog sve izraženije pojave pijan evanja, policija poja ano nadzirala Perivoj Zrinskih AKOVEC - Djelatnici Policijske uprave me imurske razriješili su dva slu aja nanošenja tjelesnih ozljeda u akove kom Perivoju Zrinskih. Tako je otkriveno da je 17-godišnjak iz akovca 22. svibnja, netom iza pono i, u parku izi ki napao 25-godišnjaka iz Nedeliš a te mu nanio tešku tjelesnu ozljedu. Unato mladoj životnoj dobi, nasilni akov anin ve je ranije evidentiran kao po initelj sli nih kaznenih djela. Još 25. ožujka u poslijepodnevnim satima, tako er u Perivoju Zrinskih, pak je 18-godišnjak iz Svetog Križa bez ikakvog povoda više puta udario 17-godišnjaka iz Strahoninca. Mladi nasilnici bit e prijavljeni Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. Da bi se

sprije ili sli ni incidenti, kao i sve prisutnije opijanje, policija je ina e tijekom vikenda poja ano nadzirala Perivoj Zrinskih. etiri 38policijske ophodnje provjerile su ukupno 85 osoba. U pijan evanju ih je zate eno 38, a od tog broja ak 25 bilo je maloljetno. - To brine pa ponovno apeliramo na roditelje da vode ra una o tome što rade njihova djeca. Ovu smo godinu obavili ve 337 obilazaka parka, što je znatno pove anje u odnosu na ranije, kaže glasnogovornik Policijske uprave Krunoslav Gosari . Podsjetimo, protiv osoba koje se tri puta za redom zateknu u konzumiranju alkohola na javnom mjestu podnose se prijave Prekršajnom sudu u akovcu. (vk)

Upao u otvor za pregled automobila AKOVEC - Bizaran slu aj pada dogodio se u nedjelju poslijepodne u Ulici Franca Prešerna u akovcu. 61-godišnji muškarac stao je na daske na otvoru za

mehani arski pregled automobila koje su uslijed dotrajalosti popucale te je pao u otvor. Zadobio je teške tjelesne ozljede te je zadržan na lije enju. (vk)

Pred ex "Guruom" protestirali ro aci i prijatelji Tomislava Pergara AKOVEC - Prijatelji i ro aci Tomislava Pergara iz Vukanovca nisu zaboravili na mladi a koji je na smrt pretu en 27. sije nja u tadašnjem narodnja kom klubu “Guru“. Njih 20 okupilo se u subotu prilikom otvaranja novog lokala koji e tako er biti, po svemu sude i, u znaku cajki i narodnja ke glazbe, kako bi upozorili da se ne dogodi nešto sli no. Lokal ima nove najmoprimce, no prosvjednici su uvjereni kako je

vlasnik ostao isti, te su otvoreno zapitali jesu li inspekcijske i druge nadležne službe napravile svoj posao kako spada, ima li lokal sve potrebne dozvole, uredno prijavljene redare i ostalo osoblje, da bi mogao poslovati u skladu sa zakonom, što ranije s obzirom na brojne prekršajne prijave i sve drugo što je isplivalo na vidjelo nakon toga teškog incidenta sa smrtnom posljedicom baš i nije bio slu aj. (vk)

Ronioci su izveli akciju spašavanja

Pokazna vježba gašenja požara na automobilu posljedice, tako i u zaštiti i spašavanju nakon nesre a.

Vodeni val visok 10 m ako bi popustio nasip HE Dubrava Uz promet, opasnosti u našem kraju dolaze od voda iz hidroakumulacija te olujnih vjetrova. Primjerice, jezero HE Dubrava sadrži 19 milijuna kubika vode, ako bi došlo do havarije i popuštanja nasipa, što je mogu e i zbog olujnih vjetrova, nastao bi val visok deset metara, a takav bi val rušio ku e. Osim toga, prijete i poplave Mure, koja je prije nekoliko godina gotovo potpuno razmo ila nasip prema Kotoribi, pa se strepilo od mogu ih poplava, gotovo presudnom tada se pokazao nedostatak opreme za no ni rad, posebno re lektora. Civilna zaštita Me imurja ima 1.400 ljudi, a najviše ne-

dostaje oprema, posebno pile i motorni agregati za no ni rad, te oprema za rezanje željeza. Ovdje treba re i da su sva dobrovoljna vatrogasna društva ujedno i u ulozi civilne zaštite, no nužne su i ve e specijalizirane jedinice. Ferid Kašmo najavio je osnivanje triju specijaliziranih jedinica Civilne zaštite koje bi bile potpora vatrogascima u slu aju ve ih nesre a. Specijalizirane jedinice treba bi biti osnovane za tri tipa nesre a: spašavanje na vodi, sanacije terena nakon svih nesre a, od tehni kih do ekoloških, te specijalizirana jedinica za spašavanje u slu aju ve ih gra evinskih nesre a ili, primjerice, potresa. Sam na in organizacije specijaliziranih jedinica, i ho e li to biti upravo tri, utvrdit e Stožer za zaštitu i spašavanje, no najvažnije je da se vodi ra una o svim vrstama mogu ih nesre a. (J. Šimunko)

ODLI NI rezultati me imurskih ekipa na 14. Susretu hrvatske vatrogasne mladeži i 1. kolu Kupa Hrvatske vatrogasne zajednice

Mladež DVD-a Šandorovec najbolja u Beliš u, a ženska seniorska ekipa DVD-a Savska Ves u Vranjicu Ekipe mladeži DVD-a Gardinovec i Šandorovec sudjelovale su na 14. Susretu vatrogasne mladeži i djece u Beliš u, koje je ujedno bilo i 1. kolo KUP-a Hrvatske vatrogasne zajednice za mladež. Natjecanje je održano na nogometnom igralištu u Beliš u, uz izvo enje jedne vježbe s preprekama i jedne štafetne utrke. U konkurenciji 14 ekipa, DVD Šandorovec osvojio je 1. mjesto, dok su mladi vatrogasci DVD-a Gardinovec u svojoj kategoriji zauzeli 3. mjesto.

Zajedni ka uspomena na odli an nastup u Beliš u, ženska ekipa mladeži DVD-a Šandorovec i ekipa muške mladeži Gardinovca

Uspješni na državnim natjecanjima i u seniorskim kategorijama

Vatrogasno natjecanje djece i mladeži VZ-a Grada akovca Ovogodišnje vatrogasno natjecanje djece i mladeži VZ-a Grada akovca održano je na igralištu NK ‘’Sloga’’, a doma in je bio DVD Pustakovec - Buzovec - Putjane. Nastupile su ukupno 43 natjecateljske ekipe raspore ene u 4 kategorije, te 9 ekipa gostiju. U kategoriji djeca muški najbolji su bili mali vatrogasci Mihovljana, na drugo se mjesto plasirala ekipa Ma kovca, dok su tre i bili vatrogasci Savske Vesi. Kod djevoj ica su najbolje bile lanice DVD-a Novo Selo Rok, drugo mjesto pripalo je Šandorovcu, a tre e Gornjem Vidovcu. U kategoriji mladež muški Ma kovec je bio najbolji, ispred Krištanovca. Kod ženske mladeži najbrža je bila ekipa Šandorovca, ispred akovca.

U Vranjicu kod Splita održano je 1. kolo Kupa Hrvatske vatrogasne zajednice - Kup Dalmacije. Ženska B ekipa DVD-a Savska Ves na ovom natjecanju ponovila je odli an prošlogodišnji rezultat osvajanjem 1. mjesta. Tako je na najbolji mogu i na in zapo ela sezona, u kojoj planiraju nastupiti na svih 5 kupova HVZ-a te na nizu natjecanja diljem Hrvatske. U istoj kategoriji (žene B) izvrsne su bile i lanice DVD-a Mali Mihaljeve, osvojivši tre e mjesto. Njima su se dobrim rezultatima pridružili i ostali me imurski predstavnici. Muška B ekipa DVD-a MT -a akovec osvojila je prvo mjesto, DVD Tvornica arapa tre e, dok je, na žalost, ekipa akove ke Javne vatrogasne postrojbe “podbacila” i zauzela tek 9. poziciju. (Siniša Obadi )

31. svibnja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USPJEŠNA INVESTICIJA u probnom pogonu solarna elektrana tvrtke “Solektra” u Križopotju

Prva ve a privatna elektrana iz alternativnog izvora energije po ela isporu ivati struju Od po etka proteklog tjedna u probnom je radu prva ve a solarna elektrana u Me imurju. Tvrtka “Solektra” izgradila je solarnu elektranu snage 30 kW u Križopotju. Rije je o potpuno automatiziranoj elektrani najnovije generacije, s etiri solarna stabla, koja okre u solarne fotonaponske panele prema trenutnom položaju Sunca, te se tako dobiva najve a snaga. Godišnje e se u ovoj solarnoj elektrani proizvesti oko 45.000 kWh “zelene” energije. Proizvedena elektri na energija predaje se distribucijskom elektroenerget-

Goran Oreški, voditelj projekta solarne elektrane u Križopotju i suvlasnik tvrtke “Solektra”: - Prema prvim pokazateljima, solarna elektrana radi savršeno. Ve ujutro u osam sati, ako je sun ano, proizvodnja iznosi oko 20 kWh elektri ne energije

Elektrana tvrtke “Solektra” s etiri solarna stabla

skom sustavu HEP-ODS-a, a za što e primati naknadu prema važe em tarifnom sustavu za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora. Zbog državnih subvencija, projekt solarne elektrane i ekonomski je isplativ. Cjelokupni projekt i realizaciju izgradnje solarne elektrane vodio je Goran Oreški, mag. ing. el., iz tvrtke "Solektra" d.o.o., direktor i suvlasnik društva s Markom Bratkovi em, koje se specijaliziralo upravo za gradnju sun anih elektrana. Goran Oreški, o kojem smo ve pisali, mladi je me imurski stru njak koji je završio FER u Zagrebu, a dvije i pol godine radio je kao razvojni inženjer u tvrtki za proizvodnju fotonaponskih modula prije osnutka vlastite tvrtke “Solektra”.

Investicija od milijun kuna Cjelokupna investicija u solarnu elektranu u Križopotju iznosi oko mi-

lijun kuna, jedan dio pokriven je kreditom, a drugi dio sredstvima tvrtke Solektra. Ra una se da e se solarna elektrana zbog poticaja isplatiti za oko šest do osam godina, što ovisi i o visini kreditnih sredstava. Sam proces sakupljanja dokumentacije trajao je oko šest mjeseci. Osnovni preduvjet da bi netko gradio solarnu elektranu jesu riješeni imovinsko - pravni odnosi, odnosno vlasništvo nad zemljištem za gradnju, u emu je pomogla obitelj Oreški. Otac Miljenko Oreški kaže: - Pomogao sam sinu da kupi zemljište potrebno za izgradnju solarne elektrane, jedna smo dio imali od prije, no dio zemljišta morali smo dokupiti. Sad kad vidim što je napravljeno zadovoljan sam i ponosan što se jedna od prvih solarnih ekektrana, koja bi po svim pokazateljima trebala biti isplativa, nalazi u Križopotju, te pomažem u ure ivanju terena i zelenog tepiha.

Goran Oreški, voditelj projekta solarne elektrane i investitor, pak kaže: Kona no smo završili sve planirano te pustili elektranu u probni rad. Prema dosadašnjim mjerenjima, solarna elektrana u Križopotju radi prema o ekivanjima i bez ikakvih problema, a ni ne o ekujemo neke probleme u budu nosti. Sva automatika funkcionira savršeno. Solarna stabla pove avaju u inkovitost proizvodnje za oko 40 posto, a proizvedenu elektri nu energiju plasiramo u mrežu. Samo sve ano otvaranje solarne elektrane, kako je i red, bit e organizirano uskoro, pa e se o njoj tada znati više, uz više podataka o mogu nostima uklju ivanja doma e industrije.

Raste interes Ukratko, zapo ela je era solarnih elektrana, a interes za gradnju solarnih elektrana raste. O tome svjedo i i nedavna izjava Darka Horvata, ravnatelja Uprave za energetiku, koji kaže da bi se planovi za proizvodnju elektri ne energije iz solarnih izvora mogli pove ati. Ono osnovno što treba re i jest to da izgradnjom manjih solarnih elektrana zara eni novac ostaje u zemlji i ne odlazi izvan zemlje kao u slu aju velikih vjetroparkova i stranih investitora, a jedan dio gra ana može na taj na in prona i svoj na in ulaganja i zarade. (J. Šimunko)

PROMOCIJA izdane ratne monografije o 2., 4., 7., i 9. gardijskoj brigadi

Naš novinar Josip Šimunko sudjelovao u izradi vje ne uspomene na Domovinski rat Povodom proslave dvadesete obljetnice Oružanih snaga RH, u Zagrebu su promovirane etiri monogra ije gardijskih brigada iz Domovinskog rata. Na promociji monogra ija o 2., 4., 7. i 9. gardijskoj brigadi, legendarnim Gromovima, Paucima, Pumama i Vukovima, a povodom obilježavanja Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dana Hrvatske kopnene vojske, premijerka Kosor upozorila je da Hrvatsku, kad je u pitanju Domovinski rat, tek eka velika borba protiv zaborava, te izme u ostalog rekla: - Neki bi htjeli da naša pobjeda u Domovinskom ratu što prije padne u zaborav. Zaboravljaju se mnoge injenice iz teških i slavnih vremena obrane i stvaranja Hrvatske. Neki to rade jer žele zaboraviti, a neki jer nisu ni htjeli pamtiti. Opaka je to biljka koja brzo pušta korijenje, no upravo ovakve monogra ije bit e mo no oružje protiv njega. Monogra ije o gardijskim brigadama vrlo su važne knjige koje govore o ljudima s imenom i prezimenom, o mladi ima i djevojkama

Promocija monografije 7. gardijske uskoro u akovcu i Varaždinu

Detalj s promocije u Zagrebu koji su prije dvadeset godina krenuli i obranili Hrvatsku ne pitaju i što e dobiti zauzvrat. Ministar obrane Davor Božinovi rekao je da su monogra ije o gardijskim brigadama podsjetnik na nepokolebljiv hrvatski slobodarski duh i ostvarenje sna o vlastitoj državi. Božinovi je najavio da e uskoro biti objavljene i mono-

gra ije o drugim gardijskim brigadama, dok je na elnik Glavnog stožera, general pukovnik Drago Lovri , naglasio da je Hrvatska vojska od mladi a u tenisicama od prije dvadeset godina danas stasala u malu ali spremnu vojnu silu koja je lanica NATO-a, te dao podršku uredništvu monogra ija da ustraje u svojem poslu i završi cijelu seriju knjiga.

Sudbonosni poziv iz Varaždina ili akovca Glavna vijest uz zna ajnu dvadesetu obljetnicu Hrvatske vojske bila je hapšenje srpskog generala i zlo inca Ratka Mladi a, alijas Milorada Komadi a, pa se ini da je kona no rat priveden kraju. Dvadeset je godina prošlo od kada su golobradi mladi i s oružjem u ruci ili bez njega krenuli u obranu Hrvatske. Sad se otkrivaju neki novi detalji iz tog vremena, primjerice, da predsjednik države Franjo Tu man nije do zadnjeg trena htio vjerovati da

je rat neminovan, te se sva ao s hrvatskim generalima koji su tvrdili da u rujnu 1991. godine treba osvajati vojarne zbog oružja kojeg nije bilo. ak je i dao zatvoriti dva asnika koji su napali jugovojarne u Bjelovaru, smatraju i da ne treba izazivati. Hrvatski generali Tus, Stipeti , Špegelj i Agoti , koji su rukovodili obranom zemlje 1991. godine, ovih su dana u povodu dvadesete obljetnice Hrvatske vojske izjavili za medije da je rat lako mogao biti završen i znatno ranije da je bilo

više odlu nosti, temelje i svoje spoznaje na kaosu i rasulu u jugovojsci tog vremena. Prema njihovim rije ima, Franjo Tu man je tek 12. rujna odobrio napade na vojarne. No ve 13. rujna on zabranjuje napade na vojarne zbog toga da se ne isprovocira JNA, kazuje general Stipeti . Generali se s tim ne slažu i general Tus kao na elnik Glavnog stožera odlazi kod Tu mana 14. rujna u 11 sati kako bi ga uvjerio da se mora do i do oružja u vojarnama. Tu man ne

Voditelj projekta monogra ija gardijskih brigada, pukovnik Antun Moguš, istaknuo je da su monogra ije gardijskih brigada spomenik ponajprije ljudima koji su iznijeli neke najvažnije vojne operacije Domovinskog rata bore i se za slobodu. Monogra ije su nastale uz veliki napor brojnih pripadnika brigada, a pripremane su od 2009. godine. Za sjevernu Hrvatsku posebno je zna ajno što je kona no završena monogra ija 7. gardijske brigade, jedine profesionalne vojne postrojbe iz našeg kraja i sjeverne Hrvatske koja je imala sjedište u Varaždinu, te bojne u akovcu i Bjelovaru. Fotomonogra ija 7. gardijske brigade, kroz koju su prošli i brojni Me imurci, ima blizu pet stotina stranica, a o ekuje se da e za oko mjesec dana biti predstavljena u Varaždinu i akovcu te drugim gradovima sjeverne Hrvatske. Koautor monogra ija je novinar Me imurskih novina Josip Šimunko, ina e u Domovinskom ratu asnik Hrvatske vojske i pripadnik 7. gardijske brigade. ®

pristaje, Tus ga uzalud uvjerava duže vrijeme. Tog trenutka Tu man dobiva vijesti iz Varaždina da se - dio vojarni predao. Tek nakon te vijesti odobrava napad na vojarne u Varaždinu, a zabranjuje napade na vojarne u Zagrebu i drugim gradovima. Što se to dogodilo 14. rujna 1991. godine, ako je vjerovati sje anjima generala, da je Tu man promijenio mišljenje i tko mu je što javio? Koliko je poznato, 14. rujna 1991. godine u subotu još se nije predala ni jedna vojarna u Varaždinu ni u akovcu, blokade vojarni

POVODOM 3. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša

Dan otvorenih vrata odlagališta Totovec U petak 3. lipnja tvrtka GKP-a “ akom” zajedno s tvrtkom “Pre-kom” i Me imurskom županijom organizira Dan otvorenih vrata odlagališta za neopasni otpad u Totovcu, a u povodu Svjetskog dana okoliša. Zainteresirani e mo i razgledati odlagalište Totovec u vremenu od 10 do 12 sati. Prema rije ima direktorice tvrtke “ akom” Snježane Tkal ec Avirovi , sanacija odlagališta Totovec ide prema planu i uskoro bi trebala biti završena, tako da e se dalje mo i odlagati otpad prema ekološkim standardima. Ona tvrdi: - Prema našim izra unima i ocjenama ho emo li primati otpad iz cijelog Me imurja ili ne, sanacijom i ure enjem odlagališta Totovec riješili smo problem odlaganja otpada za nekoliko godina. O ekujemo da bi se otpad mogao bez ve ih problema odlagati sve do 2020. godine, ovisno o koli inama koje e do i. Ono što e tek do i na red jest investicija u oporabilište otpada, prema našim procjenama, to bi stajalo oko 30 milijuna kuna, opet ovisno o tome ho e li se u Totovcu primati otpad iz cijele županije. Razgovori o tome još nisu ni zapo eli. Kad se govori o oporabilištu otpada, onda se prvenstveno misli na pretovarnu stanicu, selekciju i itav niz postupaka, kako bi ostalo što manje neprera enog otpada za odlaganje. (JŠ)

ZAVI AJNO DRUŠTVO ''Me imurje''

Me imursko proš enje 19. lipnja u Zagrebu Zavi ajno društvo ''Me imurje'' iz Zagreba priprema manifestaciju Dana Me imurja u Zagrebu, od 13. do 19. lipnja. Središnja manifestacija je održavanje tradicionalnoga Me imurskog proš enja, 16. po redu. Proštenje e biti održano u nedjelju 19. lipnja u parku Opatovina na zagreba kom Kaptolu. Isti dan u 10 sati bit e sveta misa u zagreba koj prvostolnici, a nakon toga i povorka uz pratnju KUD-ova i limene glazbe iz Me imurja. Zrinska garda iz akovca dolazi na Opatovinu, gdje e biti i štandovi starih zanata iz Me imurja (licitari, ispira i zlata, medi ari, košaraši, vulica kola ov i gastronomska ponuda iz Me imurja). Nastupat e mnogobrojna kulturno - umjetni ka društva iz Me imurja. Predsjednik društva prof. dr. sc. Mijo Bergovec poziva sve zainteresirane da se pridruže zagreba kim Me imurcima na tradicionalnom 16. Me imurskom proš enju. (J)

tek su uspostavljene dan prije. Varaju li sje anja generale? Ono što se tada dogodilo je, osim prebjega iz jugovojske, da je taj dan u ranim poslijepodnevnim satima uspostavljena tajna telefonska veza hrvatske obrane u akovcu i tadašnjeg zapovjednika akove ke vojarne JNA Josipa Babi a, koji je ve bio na hrvatskoj strani, s temom predaje oružja TO. Je li to odlu ilo ili što drugo, teško je danas re i, no Tu man je promijenio mišljenje i dozvolio napade na Varaždin, te poslušao generale. A nakon Varaždina i osvojenih tenkova i topova sve je bilo druga ije.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Kroz Međimurje

SKUPŠTINA društva “Me imurske vode”

Temeljni kapital pove an na 301 milijun kuna Na skupštini društva “Me imurske vode“, koja je prošli utorak održana u akovcu, donesena je odluka o pove anju temeljnog kapitala društva za iznos od 29 milijuna kuna u 2010. godini, tako da od kraja prošle godine temeljni kapital društva iznosi ukupno 301 milijun kuna. U skladu sa svojim udjelima, temeljni kapital društva, odnosno svoje poslovne udjele pove ale su sve op ine i gradovi, vlasnici Me imurskih voda. Poslovne udjele u tvrtki “Me imurske vode” drži 26 udjeli ara, najviše Grad akovec koji ima 32,8 posto temeljnog kapitala društva, op ina Nedeliš e 14,1 posto temeljnog kapitala društva, Grad Prelog s 4,37 posto temeljnog kapitala te Grad Mursko Središ e s 4,45 posto temeljnog kapitala, dok ostale op ine imaju manje. Me imurska županija ima 3,48 posto udjela, a prema ulaganjima u komunalne objekte. Direktor Me imurskih voda Josip Zor ec podnio je izvješ e o poslovanju društva u prošloj godini, iz kojeg proizlazi da su Me imurske vode poslovale uz ukupni ostvareni prihod od 43,3 milijuna kuna, dok su rashodi bili nešto manji. Dobit društva od 81.730 kuna zadržana je u društvu, a ukupna imovina pove ana je za 3,2 posto. Tijekom prošle godine broj zaposlenih ostao je isti, društvo ima 120 zaposlenih, prosje na bruto pla a iznosi-

la je 8.360 kuna, a neto 5.952 kune, što je oko 4 posto niže u odnosu na 2009. godinu. Kvaliteta vode i dalje je na najvišem nivou, naglašeno je, a voda ispuštena iz pro ista a u akovcu zadovoljava sve zakonske parametre. Prošlu godinu sklopljeno je 698 ugovora o priklju enju na vodovod.

Nastavak investicija U 2011. godini nastavlja se izgradnja kapitalnih investicija na podru ju vodoopskrbe, odvodnje i pro iš avanja vode. Uz ostale zahvate, bit e izgra eno više kanalizacijskih mreža, s takozvane liste 305 Hrvatskih voda u ukupnom iznosu od 45 milijuna kuna. S te je liste osigurano 8,4 milijuna kuna za kanalizaciju naselja Pretetinec - Dunjkovec, 14,6 milijuna kuna za kanalizaciju Pribislavca, 2,1 milijuna kuna za Kotoribu, 6,2 milijuna kuna za kolektor III u Prelogu, 4,1 milijuna kuna za kanalizaciju jugozapadne zone akovca i 9,7 milijuna kuna za pro ista otpadnih voda u Donjem Kraljevcu. Više programa financira se preko IPA programa u suradnji s ma arskim op inama. Josip Zor ec zahvalio je na pomo i i podršci gradona elnicima i na elnicima te ministru Božidaru Pankreti u, državnom tajniku Krmeku, te direktoru Hrvatskih voda Husari u. (JŠ)

Detalj sa skupštine društva

Prihvatili odluku o obavljanju dimnja arskih poslova dimnjaka, izvanredne preglede dimnjaka te izvo enje radova kojima se dimnjak zadržava ili vra a u stanje odre eno projektom gra evine. Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja dimnjaka dokumentirat e se u izvješ ima o pregledima i ispitivanjima dimnjaka, zapisima o radovima održavanja te na drugi prikladan na in. Odluka e biti u sažetom obliku dostavljena svim doma instvima, kako bi se mogli upoznati s pravima, ali i obavezama koje imaju kao korisnici kada je u pitanju obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju op ine Šenkovec. (so)

31. svibnja 2011.

OP INA OREHOVICA proslavila svoj dan

Na elnik Bukal: Unato s države, uspješno realizira Otvorenjem Društvenog doma i vatrogasnog spremišta te sve anom sjednicom Op inskog vije a u tom objektu, op ina Orehovica prošlu je subotu proslavila svoj dan. Uz brojne mještane, sve anosti su prisustvovali i visoki županijski dužnosnici, elnici više me imurskih op ina te gosti iz Slovenije. Dok je za prošlogodišnji Dan op ine uprili ena sve anost otvaranja vatrogasnog spremišta, sada je zgrada u kojoj je i Društveni dom, ukupne površine 680 kvadratnih metara, potpuno dovršena. - Ne hvalimo se dovoljno i ne promoviramo ak i kad završavamo ovakve objekte. Poslovni uspjeh i razvoj naselja Orehovica, Podbrest i Vularija naglašeniji je nakon konstituiranja op ine Orehovica prije 14 godina - 21. svibnja 1997. godine. Nakon poro ajnih muka i puberteta odrastanja, danas bilježimo projekte koji otvoreno pokazuju da idemo u pravom smjeru. Kvaliteta života gra ana, društveni život i komunalne usluge poboljšavaju se kontinuirano ak i u ovo doba recesije i financijske krize koja upravo ovu godinu najviše poga a jedinice lokalne samouprave. Upravo je nevjerojatno kako op ina s takvom fiskalnom snagom u tako lošim vremenima stalno ima otvoreno nekoliko gradilišta i polako ih dovodi u unkciju. U uvjetima fiskalne centraliziranosti, injenice da po strukturi politi ke vlasti nismo baš neka podobna op ina, preostala nam je uvijek najbolja strategija 'Uzdaj se use i u svoj kljuse', i tako naše kljuse ipak sigurno ide naprijed. O ito je da iza vidljivih rezultata stoji izbornik i tim vrijedan poštovanja i potencijala za još ve i uspjeh poboljšanjem financijskog krvotoka koji tako željno iš ekujemo. Komunalna in rastruktura je zadovoljavaju a uz odra enu pripremu za dva najve a komunalna zahvata, a to su kanalizacija i komunalna in rastruktura u romskom naselju. Školstvo dobiva novi objekt koji je opremljen i spreman

za tehni ki pregled, a za sportsku dvoranu smo usred krvave bitke za nastavak gradnje. Predškolski odgoj unkcionira dobro kroz privatni vrti i program predškole u osnovnoj školi. Sve sportske i kulturne udruge imaju vrsti krov nad glavom i zavidne kvadrature, svi su aktivni, a ponajviše akcija imaju umirovljenici. Op inska vatrogasna obitelj po tradiciji je sve opremljenija i unkcionalnija, a i crna ovca u obitelji se budi. Vidjet emo ih danas u pokaznoj vježbi. Prema strukturi radno sposobnog stanovništva predvi amo da e se u budu nosti sve to teško servisirati ako ne u inimo neke korake koje trenutno ne možemo sami. Uz mali broj zaposlenih u industriji i obrtništvu, naše stanovništvo ve inski ine poljoprivredna doma instva, od kojih se manji dio prilago ava novim uvjetima na tržištu, a za sve ostale treba osigurati radna mjesta u drugim sektorima gospodarstva. Kad pribrojimo oko 500 stanovnika koji su trenutno na fiskalnom 'otpisu' u inozemstvu, blizu 200 šti enika Doma za psihi ki bolesne osobe u Orehovici i cca 600 stanovnika romskog naselja u Orehovici, onda se otvaraju sve prora unske rupe koje se ne mogu pokriti vlastitim snagama, rekao je u prigodnom govoru predsjednik Op inskog vije a Branko Sušec. Kada je rije o budu nosti, istaknuo je: - Strateški plan održivog razvoja op ina je omogu ila prostornim planom u kojem je predvi eno poslovna zona od 140 ha, koja bi mogla biti zna ajna i na regionalnoj razini zbog položaja uz samu autocestu. Na žalost, DPU i komunalno opremanje zone za našu op inu je financijski nedostižno. U više navrata uzalud sam napomenuo da bi država u takvim sredinama trebala dati besplatno zemljište investitorima koji bi prema kriterijima natje aja zaposlili više radnika. Na takav na in država ne bi imala troškove, pove ava se broj zaposlenih, smanjuju se socijalne potpore koje gospodarstvo više ne može izdržati i, što je

najvažnije, životno zadovoljstvo onih koji žele raditi i za to primati pla u. U uvjetima priklju enja EU ne treba isklju iti i mogu nost povratka naših ljudi iz inozemstva još u radnoj dobi, a moramo ra unati i na pozitivne promjene u radnoj etici romskog stanovništva. Po tome i po mnogo emu drugom naši Romi kao petina ukupnog stanovništva op ine svakako su napredniji od ostalih naselja u Me imurju, i sve više ima onih koji bi se iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi ipak preselili u Ministarstvo gospodarstva. No, sve su to želje i ciljevi na kojima svaki dan skromno i sinkronizirano radi jedan organizam kojem je na pameti samo op e dobro, svjesno da e za to biti malo slave i hvale, a više kritike i podmetanja. Sušec je uputio i rije i zahvale svima koji pridonose razvoju op ine.

Morali se zadužiti, jer nije bilo pomo i od države estitavši svim žiteljima op ine "op inski praznik", na elnik Franjo Bukal na po etku svoga govora ukazao je na injenicu da se za dovršetak objekta u kojem je održana sve ana sjednica Op ina morala kreditno zadužiti (1,000.000 kuna). Izostala je, naime, financijska potpora Ministarstva kulture i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Zaduženje e, napomenuo je, utjecati na sporiju realizaciju projekata u ovoj godini. - Nadam se da emo sa spomenutim ministarstvima

HODOŠAN

Povodom hodošenskog proštenja i dana mjesta, u nedjelju

na i zajedni ki jezik i da e nas financijski popratiti, jer ja osobno ne odustajem, pa u i dalje tražiti i inzistirati da zajedno s vodstvom Me imurske županije u inimo sve spram resornim ministarstvima da projekte koji su aplicirani iz Op ine Orehovica financijski poprate jer samo tako e se do i do izražaja rije i vladaju ih o ravnomjernom razvoju op ina, gradova i županija. Samo tako mogu dokazati da financijska sredstva ne dijele po politi koj opredijeljenosti ispod stola onima kojima treba da bi isplatili osobne dohotke, a ne pratili investicije kao što se to radi u Op ini Orehovica. Mi osim ovih projekata visokogradnje investiramo i u cestogradnju. Uskoro bi trebala biti završena i projektna dokumentacije za sustav odvodnje, kanalizacije i pro ista voda. U suradnji s Me imurskim vodama ekat emo sredstva iz pretpristupnih ondova, kohezijskih i drugih

Novi Društveni dom u Orehovici sve ano je otvoren povodom Dana op ine

ŠVICARCI u posjetu rodn

Izložba ru nih radova uz dan mjesta

OP INA Šenkovec

Iako je do sezone grijanja, a samim time i potrebe za održavanjem i iš enjem dimnjaka ostalo još puno vremena, op inski vije nici u Šenkovcu odlu ili su na svojoj posljednjoj sjednici prihvatiti prijedlog odluke o obavljanju dimnja arskih poslova. Naime, predstavni ko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno je donijeti odluku kojom se ure uje organizacija rada dimnja arske službe, rokovi iš enja dimnjaka i druga pitanja bitna za osiguranje obavljanja dimnja arske službe. Održavanje dimnjaka podrazumijeva prema ovoj odluci i u Šenkovcu redovite preglede

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. svibnja 2011. Udruga žena Hodošan u holu OŠ Hodošan

lanice Udruge žena Hodošan u o ekivanju prvih posjetitelja

organizirala je izložbu ru nih radova i starina. Svoje radove izlagalo je tridesetak lanica udruge žena, ve inom mla e, a nazo ni mještani ocijenili su da su tek sad na jednom mjestu vidjeli svu ljepotu ru nih radova koji se kriju u ladicama i ormarima. Odaziv žena i mještana u prikupljanju radova za izložbu je bio velik, a na izložbi su predstavljeni i heklani radovi iz radionica koje izra uje sama Udruga žena Hodošan. U povodu proštenja u Hodošanu u crkvi Sv. Nepomuka u Hodošanu održana je sveta misa, koju je uz doma eg župnika vl . Darka Kelemeni a predvodio vl . Alexandre Saša Adjimon Djivoedo. Prije mise Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec prošao je glavnim ulicama mjesta te animirao mještane. (J, oto D)

Zgrada Cen podsje a n Za posjet rodnoj ku i dr. Rudol a Steinera u 150. jubilarnoj godini njegovog ro enja odlu ila se grupa od 45 antropozo a iz Basela u Švicarskoj. Doputovali su 22. svibnja te preno ili u Hotelu "Gol " u Donjem Vidovcu, a sutradan u prijepodnevnim satima obišli su Donji Kraljevec. Gosti su posjetili Steinerovu rodnu ku u, gradilište budu eg Centra Rudol a Steinera, te pogledali izložbu slika likovnih udruga "Svitnjak" i "Duga", koja je postavljena u prostorijama Op ine Donji Kraljevec. Gosti iz Švicarske bili su oduševljeni objektom u izgradnji Centra Rudol a Steinera, koji ih svojom arhitekturom

31. svibnja 2011.

slaboj pomo i amo projekte Sve ana sjednica Op inskog vije a

Aktivno etrnaest udruga elnici Orehovice osvrnuli su se i na aktivnost udruga kojih na podru ju op ine djeluje etrnaest. DVD Orehovica ovu e godinu proslaviti 120 godina humanog rada, DVD Vularija, koji neprekidno djeluje na omasovljenju lanstva i humanom radu, 88 godina, a DVD Podbrest 86. Od sportskih klubova, djeluju 3 nogometna kluba: NK “Croatia” Orehovica, NK “Budu nost” Podbrest i Malonogometni klub Vularija. U Vulariji djeluje i Odbojkaški klub “Mladost”, zatim Sport za sve, Stolnoteniski klub, ŠRD “Diver”, Klub umirovljenika, KUD Vularija, OrehovicaWirelles i na kraju KUD

fondova, odnosno sredstva iz IPA programa. Investicija je teška oko 50,000.000 kuna, a zasigurno e biti potrebno osigurati i sredstva za obnovu cesta, što opet nije mala stavka. Op ina Orehovica završila je tijekom 2010. godine sanaciju dviju divljih deponija, i to u Orehovici i Vulariji, za što je bilo potrebno osigurati 2,805.374 kune. Šezdeset posto tog iznosa izdvaja Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, a ostalo Op ina. Otvoren je i privremeni deponij za prihvat gra evinskog materijala. Pozivam sve mještane da i dalje zajedno radimo na tome da nam

“Fijolica” Orehovica. - Sve udruge svojim radom i djelovanjem doprinose bogatom društvenom životu op ine, na emu sam im posebno zahvalan, sa željom da njihov rad prepoznaju i drugi i oni koji im se žele priklju iti da bi se još više omasovili, a mi emo u okviru prora unskih sredstava pripomo i da lakše mogu nabavljati potrebita sredstva za nastupe. Stoga svim predsjednicima velika hvala za trud koji daju za opstojnost udruga, jer sada imaju sve potrebite uvjete koje smo im kao Op ina osigurali kroz gradnju objekata i dodjelu prostora, kazao je na elnik Bukal. (vk)

okolina u kojoj živimo bude bez sme a.

I dalje bez potpore za nastavak izgradnje sportske dvorane Bez obzira na sve napore kako op inske, tako i županijske vlasti, i dalje nema državne potpore za nastavak gradnje školske sportske dvorane. Godine 2008. Op ina i Me imurska županija uložile su 1,400.000 kuna u temelje, a od tada nema pomaka. Temelji propadaju. Bukal državnu vlast nije štedio: - I te kako znamo da je recesija, ali ne za sve, za Op inu Orehovica je recesija svih ovih

godina jer drugi dobivaju sredstva za objekte koje samo obnavljaju u iznosu po 2 - 3 milijuna kuna, a mi 100.000 - 200.000 kuna, a više puta i ništa. Da bi se lokalna sredina gospodarski razvila, potrebno je uspostaviti gospodarsku zonu i istu uglaviti u prostorni plan, što smo i u inili 2006. godine prilikom usvajanja prostornog plana. Od tada ukazujemo Ministarstvu gospodarstva da e zona smještena netom do autoceste, odnosno vorišta kod Svetog Križa privu i veliki broj potencijalnih investitora. Stoga pozivam vodstvo Me imurske županije i saborske zastupnike da Vladi RH i resornom Ministarstvu ukažu da odbijanjem zahtjeva o inancijskoj potpori ko e gospodarski razvitak. Radi se o ukupnoj površini 250 hektara kojom po prostornom planu raspolažu op ine Orehovica i Mala Subotica. Umjesto decentralizacije, 'spuštanja' više novca op inama, gradovima i županijama, malo - pomalo sve se više spuštaju obveze, napominje prvi ovjek Orehovice. U prošloj godini Op ina je, sukladno zakonskoj obvezi, dobrovoljnim vatrogasnim društvima na svom podru ju uplatila 59.500 kuna te dodatnih 28.256 za nabavku dugotrajne imovine. Su inanciranje polaznika dje jeg vrti a godišnje iznosi 244.000 kuna, a su inanciranje prijevoza srednjoškolaca i osnovnoškolaca 1.400 kuna. Petero stipendista primilo je ukupno 24.500 kuna. Za prehranu u enika slabijega socijalnog statusa izdvojeno je 9.600 kuna. 6.600 kuna izdvojeno je za mještane slabijega materijalnog položaja. Osigurano je i 33.000 kuna za obnovu krovišta na župnom dvoru. 39.100 kuna utrošeno pak je na sistemsku deratizaciju. - Potrudit emo se da sve to i u ovoj godini inancijski pratimo u istim omjerima, sve da održimo standard žitelja. Istovremeno, u init emo sve što je mogu e da ispunimo zacrtane planove, odnosno realiziramo projekte, zaklju io je Bukal. U sklopu kulturno - umjetni kog programa proslave nastupili su KUD "Fijolica“ iz Orehovice, u enici Osnovne škole Orehovica, Zemaljska samouprava Hrvata u Ma arskoj iz Koszega te Hrvatsko kulturno - umjetni ko društvo "Me imurje - Ljubljana“. Održana je i združena vježba vatrogasnih postrojbi s podru ja op ine, a proslava je završila uz glazbu i lova ki gulaš. Prezentiran je i prvi broj op inskog lista "Revoske novine", o kojem smo pisali u prošlom broju. (Velimir Kelkedi)

oj ku i Rudolfa Steinera

ntra Rudolfa Steinera na Goetheanum

Gosti iz Švicarske ispred rodne ku e dr. Rudolfa Steinera malo podsje a na Goetheanum, te planovima i aktivnostima koje se spremaju u Centru. Dani Rudolfa Steinera, šesti po redu, po inju 3. lipnja u popod-

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nevnim satima, uz izložbu biodonami kih proizvoda i nizom predavanja, posebno u subotu 4. lipnja. (J;M)

Županija ne zna što s Centrom Rudolfa Steinera Vije nici Me imurske županije prihvatili su na Skuštini samo izvješ e ravnateljice Centra Rudolf Steiner. Što e s tim centrom biti u budu nosti teško je re i, jer županija predlaže da ga preuzme Op ina Donji Kraljevec,a tim i svojeg povla enja iz položaja suosniva a, s prijedlogom da bi možda bilo lakše upravljati i donositi odluke kad je u pitanju samo jedan osniva . Vije nici su se složili oko toga da se do jeseni izna e rješenje za budu nost centra, ma kakva ona bila. (BMO)

OP INSKO VIJE E Mala Subotica ponovno o problematici odvoza fekalnih voda iz septi kih jama

Djelomi no prihva en zahtjev koncesionara za pove anjem cijene odvoza Op ina Mala Subotica djelomi no je udovoljila zahtjevu koncesionara za zbrinjavanje otpadnih fekalnih voda iz septi kih, sabirnih i crnih jama – Gospodarstvu Juras za korigiranjem cijene usluga. Zbog, kako se navodi u zamolbi, pove anja cijena goriva, održavanja vozila i cisterne te op enito troškova života, koncesionar je od Op inskog vije a zatražio da mu se odobri poskupljenje usluga za 20% u odnosu na dosadašnju cijenu, odnosno na 26,34 kune, bez PDV-a. - Zahtjev je djelomi no opravdan, no, da ne bi previše opteretili mještane, predlažem da prihvatimo pove anje od 11%, odnosno cijenu zaokružimo na 30 kuna, uklju uju i i PDV, rekao je op inski na elnik Vladimir Domjani , a Vije e takav prijedlog na svojoj posljednjoj sjednici prihvatilo. Me utim, kao i na jednoj od ranijih sjednica kada je i osobno prisustvovao raspravi, koncesionar Kristijan Juras bio je i metom kritika. Kako se ini, ni op inari njime, a ni on sam, poslom u koji se upustio nisu previše zadovoljni. Juras negoduje što "mnogi traže da im septi ke jame prazni vikendom ili u ve ernjim satima“, a i on bi, kako kaže, vikendom ponekad odmorio. Tu svoju usmenu pritužbu iznesenu na nedavnoj sjednici Op inskog vije a sada je naveo i u pisanu obliku. Izvan "uredovnih“ sati, od ponedjeljka do petka izme u 7 i 17 te subotom od 7 do 12 sati, za odvoz fekalnih voda traži 50% pove anje cijene. Op insko vije e odlu ilo je da tijekom tjedna radno vrijeme bude od 7 do 18, a subotom od 7 do 14 sati. S onima koji traže uslugu izvan tih termina neka se sam dogovori za cijenu, odlu eno je. - Ove odluke prihva am, ali nevoljko. Smatram da bi se koncesionar trebao prilagoditi gra anima, a ne oni njemu, konstatirao je uo i glasovanja predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic. Dodajmo da je na sjednici iznesena i informacija kako Nadzorni odbor Me imurskih voda nije prihvatio prijedlog te tvrtke da se cijena usluge pro iš avanja cisternama dopremljenih muljeva iz septi kih jama na Pro ista otpadnih voda akovec sa sadašnjih 7 pove a na 10 kuna (oboje bez PDV-a). Takav zahtjev tvrtka je zatražila zbog pove anja troškova. Na Pro ista u je u tijeku izrada taložnika (ciklona) za pijesak i šljunak. Njime e se sprije iti ošte enja koja nastaju na mehani kom dijelu pro ista a koja nastaju uslijed taloženja šljunka i pijeska koje sadrži dovezeni mulj iz septi kih jama. - Cijena za sad ostaje ista, prevladao je razum, sumirao je prvi ovjek Male Subotice Domjani . (Velimir Kelkedi)

PRELOG

Uklju uju se u projekt “Europa za gra ane” Predstavnici Grada Preloga Miroslav Hrži , savjetnik za gospodarstvo, i Krešimir Glavina, predsjednik Mjesnog odbora Prelog, sudjelovali su na inicijativnom sastanku u slovenskoj Op ini Brda, povodom uklju ivanja Grada Preloga u program "Europa za gra ane". Ciljevi ovog projekta jesu okupiti pripadnike lokalnih zajednica diljem Europe radi dijeljenja i razmjene iskustava, mišljenja i vrjednota, te radi u enja iz povijesti i izgradnje budu nosti poticanjem interakcije me u gra anima i organizacijama civilnog društva iz svih država sudionica. Partneri iz dviju slovenskih te po jedne op ine iz Austrije, Italije i Hrvatske prihvatili su inicijativu za sudjelovanje pri prijavi i realizaciji projekta, a sada slijedi de iniranje zadataka i aktivnosti koji e se zajedni ki provoditi u slu aju da prijedlog odobri Europska komisija. (vk)

OP INA DONJA DUBRAVA

Ovrhe za neplatiše komunalne naknade Na temelju izvješ a Državnog ureda za reviziju, nalaza Hrvatskih voda Osijek i odluke Op inskog vije a op ine Donja Dubrava, pokrenut je ovršni postupak za neplatiše. Op inski Jedinstveni upravni odjel zapo eo je s postupkom naplate dugovanja za komunalnu naknadu i naknadu za ure enje voda. Tako je od ukupno 813 obveznika njih 26 dobilo opomene, dok je po prvi put za 34 izi ke osobe pokrenut postupak prisilne naplate. Kod pravnih osoba ovršni postupak pokrenut je kod 4 tvrtke. (alf)

KLA “OSMIJEH” Donja Dubrava

Novi predsjednik Željko Kuzmi lanovi Kluba lije enih alkoholi ara "Osmijeh" iz Donje Dubrave u prostorijama nogometnog kluba sastali su se na 12. godišnjoj skupštini, koja je ujedno bila i izborna. S predsjedni ke funkcije odstupio je Alojz Ujlaki, pa je za novog predsjednika izabran Željko Kuzmi . Tajnik društva i nadalje ostaje Miljenko Hajdinjak, a blagajnik Mijo Mar etko. Prema izvješ u predsjednika Kuzmi a, u klub danas dolazi deset obitelji i pet samaca, gdje pod stru nim vodstvom dr. Ivana Dolenca uspješno provode obiteljsku terapiju. Dr. Dolenec u svom se govoru, izme u ostalog, osvrnuo na sve prisutniji problem pijenja kod mladih, a trendom je postalo da sve više piju i žene, emu nekako treba stati na kraj. Najsve aniji trenutak skupštine bio je kada su podijeljena priznanja za godine nepijenja alkohola. Za 2 godine apstinencije priznanje je dobila obitelj Zvošec iz Donjeg Vidovca, za 4 obitelj Mihoci iz ukovca, obitelji Jurak iz Donjeg Vidovca i Smolek iz Gori ana dobile su priznanje za 5-godišnju apstinenciju, a obitelji Herc iz Svete Marije i Kuzmi za 10 godina nepijenja alkohola. Obitelji Ujlaki iz Donje Dubrave priznanje je pripalo za 15-godišnju apstinenciju. Priznanje za 20 godine apstinencije dobila je Ruža Nemet iz Donjeg Vidovca, koja je na apstinencijskom putu pratila svoga pokojnog supruga, a ona kao udovica svejedno ve 7 godina dolazi u klub. Posebno iznena enje priredili su lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava izvevši himnu lije enih alkoholi ara, a svoj nastup imala su djeca i unuci lanova kluba. (alf)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. svibnja 2011.

ME IMURCU JOSIPU MOV ANU u Zagrebu uru ena nagrada “Ivo Horvat” za životno djelo

Za etnik ideje “Me imurje malo” i svjetski poznati zaštitar prirode 86-godišnji Josip Mov an, rodom akov anin, postao je dobitnikom nagrade "Ivo Horvat" za životno djelo Ministarstva kulture. Nagradu mu je na sve anosti održanoj u Zagrebu uru io ministar kulture mr. Jasen Mesi , a, uz Mov ana istoimenu ali godišnju nagradu primili su i predstavnici Udruge za o uvanje prirodne baštine otoka Paga "Suhozid". Nagradu "Ivo Horvat" za izvanredna dostignu a u podru ju zaštite prirode Ministarstvo kulture dodjeljuje povodom 22. svibnja, Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Me unarodnog dana biološke raznolikosti. Sastoji se od povelje - plakete (na kojoj je ugravirani lik znanstvenika i prirodoslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira Matauši a) i nov anog iznosa od 60.000 kuna - za životno djelo, odnosno 30.000 kuna - godišnja nagrada. U obrazloženju za dodjelu nagrade "Ivo Horvat" za životno djelo dipl. ing. šumarstva Mov anu isti e se kako je svojim dugogodišnjim radom na zaštiti prirode u nacionalnom parku Plitvi ka jezera obilježio vrijeme u kojem je djelovao, a njegova ostvarenja ostala su trajno dobro Republike Hrvatske. - Josip Mov an je pripadnik 'stare škole' šumara i dolazi iz redova onih koji su stvarali povijest zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Cijeli radni vijek proveo je u prvom hrvatskom nacional-

nom parku u kojem je radio od utemeljenja 1949. godine. Bio je direktor Sektora zaštite i ure enja te je upravo on Plitvi ka jezera uredio na na in na koji ih danas posjetitelji doživljavaju. Na svjetskoj razini patentirao je drvene mosti e i elektri ne brodove i vlakove. Do tog se vremena, naime, struka protivila posje ivanju nacionalnog parka jer je postojala mogu nost da turisti doslovce na 'potplatama' svoje obu e odnesu krhku sedru koja je temeljni fenomen Plitvica. Mov an kao mladi šumar, nakon studija šumarstva i pripravni kog staža u Fužinama, dolazi na Plitvi ka jezera, gdje je boravio sve do 1990. godine, kada je izbjegao zbog rata. Kroz sve te godine osmislio je organizirani sustav posje ivanja hrvatskog i svjetskog bisera prirode Plitvi kih jezera. Istovremeno je bio dužnosnik mnogih me unarodnih organizacija za zaštitu prirode te je i dobitnik pet svjetskih nagrada. On je svjetsko ime u zaštiti prirode i uistinu možemo biti ponosni što se rodio ovdje, kaže jedan od dobrih poznavatelja Josipa Mov ana, ravnatelj Javne ustanove "Me imurska priroda" Siniša Golub.

Za etnik Turisti ke zajednice MŽ Kada je rije o Me imurju, Mov an je u vrijeme mandata prvog župana Marijana Ramuš aka po eo

raditi na projektu "Me imurje malo", odnosno na sustavnom razvoju prirodi bliskog turizma u Me imurju. Idu i župan Branko Leva i prihvatio je projekt i kooptirao Mov ana u županijsko Poglavarstvo, davši mu resor turizma i zaštite prirode. - To su zapravo bili po eci me imurske Turisti ke zajednice i modernog promišljanja o turizmu

i zaštiti prirode. Danas, kad je ve mnogo toga realizirano, svi moramo znati da je Mov an bio za etnik te imao viziju koju mnogi tada nisu razumjeli i o kojoj je možda ponekad bilo i nepopularno govoriti. Josip Mov an je i prvi Me imurac koji je dobio nagradu za životno djelo za zaštitu prirode na razini države, isti e Golub. (Velimir Kelkedi)

Josip Mov an, za etnik je organizacije turizma i zaštite prirode u Me imurskoj županiji

31. svibnja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USPJEŠNI Dani šibe i ribe u Kotoribi

Sve primamljivija turisti ka manifestacija - Putni ki vlak koji je krenuo iz Varaždina doveo je u Kotoribu više od tristo gostiju Vlak koji je krenuo iz Varaždina Op ina Kotoriba i ovu je godinu organizirala besplatan prijevoz vlakom iz Varaždina preko akovca za Kotoribu, kojim je na ovogodišnje Dane šibe i ribe doputovalo više od tristo gostiju. - Oduševljeni smo Kotoribom, crkvom, etnomuzejom i svime što smo danas vidjeli. Ribe su bile fine, prave doma e, mogli smo pecati, probati plesti košare, a na kraju smo si i dobro splesali. Došli bumo i drugo leto, samo morate dodati još jedan vagon jer nam je danas bila gužva u vlaku, dojmovi su to dvojice Varaždinca nakon što su prvi put posjetili ovu kotoripsku mani estaciju.

U nedjelju tri tisu e posjetitelja Op ina Kotoriba u suradnji s Turisti kom zajednicom Me imurske županije i Hrvatskom turisti kom zajednicom protekli je vikend od 27. do 29. svibnja organizirala tradicionalnu i danas nadaleko prepoznatljivu mani estaciju “Dani šibe i ribe”. Bila je ovo osma godina po redu, a održana je na lokaciji kod Osnovne škole. Dani šibe i ribe su izložbeno - prodajna mani estacija njegovanja starih zanata i obi aja, od kojih su pletenje košara i proizvoda od šiba, kao i riblji specijaliteti od dravske i murske ribe, posebna specifi nost ovog kraja. U petak 27. svibnja ispod velikog šatora održana je rock ve er. Subotnji program u jutarnjim satima otvorio je stolnoteniski turnir u školskoj sportskoj dvorani, dok su u poslijepodnevnim satima predstavnici ak sedamnaest udruga kuhali kotoripski fiš paprikaš koji je besplatno podijeljen posjetiteljima. Središnja mani estacija Dana šibe i ribe bila je u nedjelju 29. svibnja. Više od tri tisu e posjetitelja iz svih krajeva moglo je vidjeti na in pletenja proizvoda od šibe, prezentaciju izrade poznate Svetomarske ipke, isprobati doma e kola e i “kotoripske vojnkovce“ koje su ispekle lanice Društva žena Kotoriba, te kupiti rukotvorine U eni ke zadruge “Mura” OŠ Kotoriba. Svoje pro-

prema Kotoribi bio je dupkom pun

izvode predstavili su licitari, ekoproizvo a i (bu ino ulje, prirodni sokovi, kupinovo vino, vo ne rakije i dr.), dok su najmla i imali svoj zabavni park. Posebna atrakcija bila je mogu nost “pecanja“ ribe u bazenu i gastronomska ponuda jela od riba. Najve a potražnja i ovu je godinu bila za šaranom na rašljama, a ispe eno je i prodano oko 400 kg ribe. U zabavnom programu predstavile su se Mažoretkinje Kotoribe, a dobrodošlicu i ugodan boravak u Kotoribi gostima je poželio op inski na elnik Ljubomir Grgec. Taj je dan bio otvoren Etnomuzej

u starom župnom dvoru, mogla se razgledati župna crkva Sedam žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa, dok je Op ina za tu prigodu tiskala op insku brošuru kako bi se gosti što bolje upoznali s mjestom. Za glazbeni program sva tri dana bio je zadužen Musta bend. Dani šibe i ribe dokazali su da postaju primamljiva turisti ka mani estacija, a organizirani besplatni prijevoz vlakom pun je pogodak. Izvršni organizator bila je Promo media d.o.o. iz Varaždina, a medijski pokrovitelj Radio Me imurje. (al )

KAVANA “Stari krov” u Donjem Kraljevcu

Donje Me imurje upoznalo Štamparova vina Pod šatorom gdje se odvijao cjelokupni program tražilo se mjesto više

Udruge kuhale kotoripski fiš U subotu je ak sedamnaest udruga kuhalo fiš paprikaš. Ovu godinu nije se birao najbolji (tako su se dogovorile udruge), pa su svi bili pobjednici. Pripremljeni fiš mogao se besplatno degustirati, a kuhali su ga: ŠRD Som, LD Jarebica, Društvo žena, KUD Kotoriba, MNK 75, Društvo Naša djeca, MK Rolling fish, Udruga Žuži ka, NK Grani ar,

Mažoretkinje Kotoribe, UDIVDR-a ogranak Kotoriba, Udruga umirovljenika, Udruga Za bolje sutra, Košarkaški klub Kotoriba, Karate klub Samuraj, DVD Kotoriba i KLA Nada. Na elnik Ljubomir Gregc uputio im je rije i zahvale za tako veliki odaziv i fino pripremljene fiše. Svi kuhari na poklone su primili majice i priznanja. (al )

Wine @ Gourment Club kavane "Stari krov", Vinska ku a Štampar iz Štrigove i Stvaraonica KRUG iz akovca u etvrtak su u restoranu kavane "Stari krov" priredili ve er predstavljanja vrhunskih Štamparovih vina, ime je zapo eo niz od pet ve eri na kojima e biti predstavljeno pet vode ih me imurskih vinara. Želja organizatora je da i donje Me imurje u svom kraju kuša najbolja me imurska vina koja su se okitila brojnim odli jima u Hrvatskoj i svijetu. Gosti su za vino ve eri proglasili muškat žuti berbe 2008., a biralo se izme u pet vrsta vi-

Ovo vino bilo je me u najboljima u Londonu na, osim muškata, još se kušao pušipel, te pinot sivi, sauvignon i sveti urban (mješavina cabernet sauvignona i gamaya).

U programu, koji je vodio Ivan Gori anec, nastupili su violinist Dragutin Kocijan, na gitari je svirao Danijel ešnjaj iz Bednje te vokalni solist Ivica Ujlaki iz Kotoribe. Odli na jela, od kojih je za jelo ve eri proglašena pašteta od rije nih riba, pripravio je mladi ali vrsni kuhar Damir Lukša, poslužila ekipa pod vodstvom Danijela Jankovi a, a svoje vrhunsko bu ino ulje predstavila je uljara "Vinko - Medvar" iz Gori ana. Naredni etvrtak na istom mjestu od 20 sati predstavlja se Vinska hiža Cmre njak iz Svetog Urbana. (S. Mesari )

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG PLACA I SAJMA

Cijene sve više i više

Na akove kom sajmu i placu posljednju svibanjsku srijedu nije bilo uobi ajenih gužvi (visoki datum ), a ono što se nudilo i prodavalo bilo je u znaku visokih cijena. Osobito su skupe žitarice, te rano vo e i povr e. Poskupjela je i mladun ad peradi, kao i drvene galanterije. Solidna je ponuda

mladog luka, rotkvica, meda, jaja i raznoga rezanog cvije a. Kod pe enjara cijene su kao prije deset godina, zbog toga je valjda uobi ajeno živo u njihovim brvnarama. (S. Mesari , Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz - je am - tri cale - zob - pšenica - grah - luk - rotkvice - jabuke - orasi

1,60 kn/kg 2,40 kn/kg 2,40 kn/kg 2,60 kn/kg 2,20 kn/kg 20 kn/kg 5 kn/kg 5 kn/pušlek 6 kn/kg 50 kn/kg

SAJAM OPREME za vinogradarstvo i vinarstvo te okrugli stolovi u Štrigovi

Sve traženiji skuplji alati i oprema Prošli je vikend u Štrigovi u sklopu Urbanovoga održan 3. sajam opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, na kojem je svoje proizvode predstavilo nekoliko proizvo a a te zastupnika tvrtki iz Hrvatske i Europe. Vinogradare i vinare najviše su zanimali alati te oprema za podrumarstvo. S obzirom na to da svi posjeduju snažne traktore, mulja e, prskalice i kosilice, ovaj put interesirali su se za nastavke koji se eš e kvare ili lome. Rije je o raznim kosama, plugovima, drlja ama, te pipama za pretakanje vina i flaširanje. Vinogradari i vinari više ne gledaju što je je tinije nego skuplje, što zna i i kvalitetnije. Jednako tako sve više povjerenja daju doma im proizvo a ima, koji pak su, kada su u pitanju alat te nastavci na strojevima, po eli proizvodnju identi nih, ali iz doma eg materijala.

Klonska selekcija u vinogradarstvu Vrlo kvalitetno predavanje za vinogradare održali su ovog trenutka vode i me imurski pa i hrvatski agronomski stru njak www.panex-agm.com

DP 900PD 900W 14000 l/h

DP-550P 550W 11500l/h Čakovec, Zagrebačka 101 Tel: 040/384-354 Fax: 040/384-355 e-mail: panex.agm@ck.t-com.hr

249kn DP 1100 SD 1100W 15000l/h

JETS 1000G 1000W 3500l/h

402kn MOTORNI TRIMER CG330 dvotaktni 0,9 kW

435kkn

POPUST ZA GOTOVINU 5%

970kn

280kn AUTO- JETS 1000G 1000 W 3500l/h

591kn Zastupnik za kompletan program

uz osiguran servis i rezervne dijelove

Ponuda kompletne poljo-mehanizacije

Šubi i Preiner, vrsni predava i, govore o klonu pušipela

Zoran Štefulj govori o bu inom ulju i mesu z tiblice mr. sc. Milorad Šubi iz akovca te dipl. ing. Darko Preiner s Agronomskog akulteta u Zagrebu. Klonska selekcija u vinogradarstvu bila je tema koja je privukla najve u pozornost vinogradara. Koliki je bio interes za ovo predavanje, govori podatak da su se u prostoriju gdje je ono održano donosile stolice i iz drugih prostorija. Preiner je naglasio kako se uspješno vinogradarstvo i vinarstvo temelji na kvalitetnim sortama vinove loze koje su dobro prilago ene uzgojnim podru jima i iji je uzgoj isplativ. - Isplativost uzgoja pojedine sorte ovisi o mnogim imbenicima, a me u njima najvažniji su oni koji se odnose na uzgojna svojstva sorata. Svaka je sorta po ne emu razli ita i specifi na i na temelju tih svojstava obavlja se izbor prilikom podizanja nasada, a s druge strane o ekuje se da svi trsovi pojedine sorte posa eni u istim uvjetima budu jednaki, bitnim je ozna io Preiner, dodavši

kako je sve to zna ajno i za pušipel. Magistar Šubi ozna io je pušipel kao vrlu kvalitetnu sortu, koja u Me imurju ima sve uvjete za razvoj jer postoje starinski trsovi šipona ili moslavca, koji donose grož e iz kojeg se proizvodi vino pušipel, me imurska zaštit ena sorta vina. Šubi

31. svibnja 2011. zna ajnim smatra kako je "klub pušipel" klub u kojem mnogi žele biti lanovi, što dovoljno govori na kakvoj je pušipel cijeni.

Bu ino ulje i meso z tiblice Svoje proizvode na sajmu je izložila Udruga za zaštitu me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda, a rije je o bu inom ulju akove kih mlinova, te o mesu z tiblice koje proizvodi više lanova udruge. O tim proizvodima, a posebno o bu inom ulju, govorio je dipl. ing. Zoran Šte ulj, predsjednik udruge, koji je opisao put kojim treba i i da bi odre eni proizvod dobio oznaku autohtonosti i zašti enosti. Bu ino ulje dobilo je oznaku zemljopisnog ili geogra skog podrijetla, a meso z tiblice pak oznaku izvornosti, no projekti još nisu u potpunosti gotovi kada je u pitanju meso z tiblice. Me utim, na sajmu su oba proizvoda dobila pohvale svih koji su ih kušali. Bu ino ulje prepoznato je kao doma e rno olje iz tikvinih koš ica, a meso z tiblice pak kao odli an proizvod koji se sprema po tradicijskoj recepturi iz doma eg - hrvatskog mesa. Bilo je izloženo i nekoliko vrsta kozjeg sira, na žalost, ne i me imurskog turoša. (Stjepan Mesari )

Vinogradari pozorno prate izlaganja vrhunskih agronoma

Vinari iskazuju interes za naprave za pretakanje vina

31. svibnja 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Mali jasen Jasen, jasen, jasen... poznato Vam je to ime, ali nikako da se to no sjetite koje je to drvo. Mislim da je baka imala jasenov pod u sobi. Od jasenovog se drveta esto rade drža i za vrtne alatke. Drvo mu je svjetlo, pravilnih godova. U rodu jasena, Fraxinus, ima više vrsta i podvrsta. Naj eš e se spominju gorski i poljski, crni i bijeli jaseni. Svakako je jasen jedno od naj eš ih stabala u šumama umjerenog klimatskog podru ja Sjeverne polutke. Cijenjen je zbog svoje prirodne ljepote i kvalitetnog drveta. Ova otporna pionirska vrsta jednako uspijeva i na otvorenim travnjacima i šumovi m obroncima. Ako ste pristalica malo ‘neobi nijih’ oblika našeg obi nog drve a, posadite cijepljeni, kuglas kul var jasena. Nije tako velik, a ipak je jasen. Zove se Fraxinus ornus ‚Meczek‘.... Vrlo lijep ma arski kul var. Ovisno u visini cijepljenja pos že maximalno 5-6 m visine. Dakle malo drvo. Krošnja je kuglasta. Meczek ima intenzivnije tamnozelen list od ostalih jasena. Nepravilno perast list obi no ima 7 perutki. U usporedbi s ostalim šumskim vrstama stablo jasena prolista rela vno kasno. Rijetko je to prije svibnja. Do 15 cm dugi listovi perasto su sastavljeni. To je est oblik lista kod biljaka koje za uspješnu

fotosintezu traže puno svjetla i dobru cirkulaciju zraka kroz krošnju. Iako kasno u prolje e dobije liš e, jasen ga u jesen brzo gubi. I pitamo se onda, kako uspiju u tako kratkom vremenu proizves toliko hrane da nahrane svoje veliko tijelo. Brzo rastu i još povrh svega imaju kvalitetno drvo. Pitanje može bi i lozofsko: da li radi dugo i ustrajno ili samo u pametno odabrano vrijeme? Jasen ima cvjetove sastavljene u složene metli aste cvatove. Fraxinus ornus (cvjetni, crni jasen) cvate lijepim velikim, krem bijelim cvatovima u rano ljeto. Kul var Meczek vrlo rijetko plodonosi. Ina e su plodovi jasena dugoljaste ahenije (perutke) skupljene u metlice koje sazrijevaju u rujnu a opadaju zimi. Crnom jasenu odgovaraju suha staništa s visokim sadržajem vapna. Naj eš a njegova prirodna staništa su toplije expozicije s kameni m ili plitkim skeletnim zemljištam. Bit e Vam zahvalan na prosje no dobrom vrtnom tlu, uz uvjet da ima dosta svjetla. Meczek je noviji ma arski kul var cvjetnog (crnog) jasena i vrlo je prikladan za sadnju u manjim sku enim prostorima. Jednako je dobar kao soliter u malom vrtu, na parkiralištu ili kao drvored. Za uske ulice je dobar samo ako ima dosta svjetla. Bez cjelodnevnog svjetla jaseni su vrlo tužni. Kako dobro podnosi zaga eni zrak, njegova sadnja u gradskim vrtovima sve je eš a. Pozdravi od IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Oralna vakcinacija lisica Bjesno a je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlje iva te u slu aju nepravovremene reakcije (nemogu nost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabi ne zaštite ljudi) završava smrtno. Vjerojatnost ekspozicije ovjeka virusu bjesno e izravno je povezan sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedni kog suživota s životinjama nagli porast broja slu ajeva bjesno e u ma aka i pasa predstavlja zna ajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su pro esionalno ili na drugi na in izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci). Zemlje zapadne Europe (Francuska, Njema ka, Slovenija i dr.) koje sustavno provode oralnu vakcinaciju uspjele su iskorijeniti bjesno u tijekom

prvih pet godina provedbe ovoga programa, bez obzira na brojnost populacije lisica. Cijepljenje lisica provodi dva puta godišnje i to tijekom prolje a (svibanj, lipanj) i jeseni (rujan, listopad). Proljetna akcija provodi se oko dva mjeseca nakon štenjenja lisica pa se imunizira i njihov pomladak, a na jesen se cijepljenje provodi prije sezone parenja. Prilikom polaganja mamaka temperatura zraka mora biti 0° C – 27° C. Polaganje mamaka provodit e se avionima, što omogu ava da se u kratkom vremenu pokrije velika površina. Svaki izba eni mamak bilježi se elektronski, ime je osigurano da se sa velikom to noš u može pratiti mjesto polaganja mamaka. Na jedan kvadratni kilometar polaže se 25 mamaka, a ukupno e tijekom dvije akcije biti položeno 3.500.000 komada. Na podru ju Me imurske županije mamci e se polagati u vremenskom razdoblju od 23.5. do 1.6.2011. godine i postavit e se ukupno 392.000 mamaka.

Cjepivo je u obliku otopine upakirano u plasti no aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamak je izra en od smjese ribljeg brašna te ima specifi an i intenzivan miris i okus koji je privla an za divlje životinje. Tamno je sme e boje i podsje a na kola i . Privu ene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva zapo inje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesno e najmanje 12 mjeseci. Mamak sadrži antibiotik tetraciklin (150 mg po mamku), koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana. Mamke koje prona ete u prirodi nemojte dirati niti micati. Neošte en mamak nije opasan za zdravlje ljudi. Ukoliko je vanjski omota mamka ošte en i teku ina vidljiva, mamak više nije djelotvoren, te takav mamak možete obavezno nose i zaštit-

ne rukavice staviti u vre icu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamak na pravilan na in uklonio. Nakon bilo kakvog kontakta sa mamkom obavezno operite ruke sapunom i vodom, a ukoliko ste došli u kontakt sa unutrašnjim sadržajem mamka obratite se svom lije niku za daljnji savjet. Dokazano je da ovo cjepivo nije štetno za pse i ma ke. Konzumiranje ve eg broja mamaka može uzrokovati probavne smetnje kod vašeg ljubimca, ali ne predstavlja dugoro nu opasnost po njegovo zdravlje. Mihael Kacun dr. vet. med.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

31. svibnja 2011.

UDRUGA “Frkanov ani”

Šetnica “Školski put” otvorena za posjetitelje Prošli vikend u Frkanovcu je sve ano otvorena nova šetnica "Školski put", dužine 4,5 kilometara, kojim je udruga "Frkanov ani" turistima, izletnicima i mještanima na korištenje predala ure enu pješa ku stazu kojom su nekada u enici Frkanovca išli u školu u Pleškovec, odnosno Sveti Juraj na Bregu. Školski put je dio ukupnog projekta "Frkanovec - srce gornjeg Me imurja", vrijedan 30 tisu a kuna, koji su zajedni ki isfinancirali Hrvatska turisti ka zajednica, Op ina Sveti Juraj na Bregu i sama udruga "Frkanov ani". Sve anosti otvorenja nazo ili su op inski na elnik An elko Nagrajsalovi , tajnik TZ-a Me imurske županije Rudi Grula, te udruge i gra ani s podru ja op-

Polazak na Školski put dug 4,5 kilometara ine Sveti Juraj na Bregu. Pojedi- zanimljivih destinacija, od Meznosti o projektu i stazi okupljeni- govog zdenca, preko Stare hiže, ma je predstavio Željko Medved, do Bedekovi evih graba. Cijeli predsjednik udruge "Frkanov a- put prikazan je na Planu školskog ni", koji je naglasio da je šetnica puta koji je izvješen kod sjenice uredna, sigurna za posjetitelje u središtu Frkanovca, a šetnica i da prolazi kroz živopisan kra- se može obilaziti svakodnevno. jolik u kojem se nalazi nekoliko (Stjepan Mesari )

BUKOVEC

Školu uzela Županija Me imurska županija preuzela je na sebe skrb nad zgradom nekadašnje Podru ne škole u Bukovcu. Sada predstoji sre ivanje papirologije i potpisivanje sporazuma, a što e Županija s gra evinom, koja je u vrlo lošem i derutnom stanju, još nije odlu eno. Postoji više kombinacija, a, s obzirom na to da se škola nalazi u lijepom i istom krajoliku, mogla bi poslužiti kao škola u prirodi ili za otvaranje socijalno - karitativne ustanove. (sm)

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce aa ce c e H Hrvatske rrvvatske 10 • Prod P Prod. ro od. d. br br. b r 2 - Trg Trrgg Republike R Reep pu ublik lik ikkee 6 (RK (R RK R K Me imurka, Me ee im im imurka, murka, urkka, a, 1. 1. Kat) Ka Kaat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

Dobro je znati

Zlato za Zlatni Pan Zlatni Pan osvojio je zlatnu medalju na me unarodnom natjecanju u kvaliteti Monde Selection u Bruxellesu; Uz prošlogodišnju nagradu za izvrsnost okusa The Superior Taste Award, ovo je još jedno zna ajno priznanje struke za pivo koje su odabrali hrvatski potroša i Vladimir Sobota, direktor proizvodnje Carlsberga Croatia, sino je na sve anoj dodjeli nagrada Me unarodnog instituta za ocjenjivanje kvalitete Monde Selection u Bruxellesu preuzeo prestižno priznanje za kvalitetu Zlatnog Pana. „Zlatni Pan rezultat je zajedni kog rada

naših pivarskih majstora i hrvatskih potroša a koji su aktivno sudjelovali u procesu stvaranja i odabira svog savršenog piva. Drago nam je da je struka još jednom potvrdila njihov odabir, a time i našu spremnost da pažljivo slušamo i uvažavamo zahtjeve naših potroša a“, istaknuo je Sobota tom prilikom. Monde Selection nagrada dodatno potvr uje usmjerenost koprivni ke pivovare na kvalitetu u proizvodnji piva koja podrazumijeva korištenje samo najboljih sirovina uz primjenu sustava upravljanja sigurnoš u hranom prema normi ISO 22000.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. svibnja 2011.

Jurica (28) i Antonija (27) Lesjak iz Križovca dobili su sina Lovru, ro enog 22. svibnja u 12.35 sati. Lovru kod ku e eka stariji brat, trogodišnji Gabriel.

Jurica (31) i Dijana (31) Kutnjak iz Nedeliš a dobili su k er Martu, ro enu 7. svibnja u 11.57 sati. Sestru kod ku e eka trogodišnji brat Lovro.

Denis (25) i Nina (25) Bartoli iz Male Subotice dobili su k er Moniku, ro enu 24. svibnja u 23.30 sati. Po Moniku je, s bakom Zdenkom, došao i stariji brat, petogodišnji Marino.

Mario (26) i Valerija (25) Brezova ki iz Vratišinca dobili su prvo dijete, k er Lanu, ro enu 21. svibnja u 12.28 sati.

SAMO DOBRE VIJESTI

Prodajom katruža prikupljeno 4.802,40 kuna U subotu je u humanitarnoj prodaji katruža u Prelogu i akovcu prikupljeno 4.802,40 kuna. Sredstva idu na ra un Me imurske zaklade solidarnosti "Katruža", a koriste se za nabavku lijekova koji nisu na listi Fonda zdravstva, a na preporuku lije nika. Zaklada "Katruža" zahvaljuje svima koji su se u akciju uklju-

ili doniraju i cvije e, kao i onima koji su kupili cvijet i tako pomogli bolesnima da do u do lijekova. Uz aktiviste Katruže, u akciju prodaje cvjetova katruže u humanitarne svrhe uklju ile su se lanice udruge "Prilo ko srce" iz Preloga, djelatnici OŠ Vladimira Nazora iz Pribislavca i Mirko Švenda - Žiga. (BMO)

DRUŠTVO GRA EVINSKIH inženjera i tehni ara Me imurja

Stru ni izlet gra evinara u Nagykanizsu lanovi Društva gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja akovec posjetili su Nagykanizsu, gdje su, prema programu obaveznoga cjeloživotnog stru nog usavršavanja, održali tradicionalni godišnji susret sa svojim tamošnjim kolegama. Predstavljen im je novoizgra eni Inkubator i Inovacijski centar u novootvorenoj industrijskoj zoni, koja se dijelom nalazi na podru ju bivše vojarne, te su zapo eti radovi rekonstrukcije centra grada Nagykanizse. Ljubazni doma ini, predvo eni direktorom zone, projektantima i izvo a ima radova te predstavnicima grada, upoznali su ih s karakteristikama projektiranih rješenja i izvedenim radovima te izgra enim objektima. Zajedni ko im je zna ajno su inanciranje realizaci-

je projekata iz razli itih europskih fondova te poštivanje povijesnih i kulturnih zahtjeva te visokih standarda zaštite okoliša i dostupnost osobama smanjene pokretljivosti. U Zalakarosu pak je razgledan obnovljeni kompleks termalnog kupališta. U zabavnom dijelu doma ini su svojim gostima pripremili i ugodno glazbeno iznena enje predstavljanjem tamburaškog sastava Sumartonski lepi de ki, koji su izveli niz popularnih hrvatskih pjesama. Sljede u godinu društva e zajedni ki obilježiti desetu godišnjicu svojih susreta, a doma ini e biti me imurski gra evinari. Na rastanku su dogovorene i druge aktivnosti, za koje oba društva imaju svoje interese.

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Obilježili 40 godina postojanja Centar za odgoj i obrazovanje ovu godinu obilježava 40. godišnjicu rada. Tim povodom središnja sve anost i program koji su pripremili u enici održani su u akove kom Centru za kulturu, dok su se radionice u sklopu Dana otvorenih vrata odvijale u prostorijama samog Centra za odgoj i obrazovanje. - To je danas jedna respektabilna ustanova na nacionalnom nivou, na koju smo ponosni zbog onoga što ona predstavlja, unato teškim uvjetima rada, kazala je ravnateljica Dragica Ben ik. U školi je 187 u enika, za koje se brinu 64 zaposlenika. Njihov se rad odvija kroz 32 razredna odjeljenja u samo osam u ionica, pa se nadamo da e možda u skoroj budu nosti njihov trud i uspjesi biti nagra eni novim prostorima, nužno potrebnima ovoj ustanovi.

Zajedni ke aktivnosti s nekoliko osnovnih škola Tijekom minulog tjedna održane su i radionice, kroz takozvane Dane otvorenih vrata. Na njima su sudjelovale i osnovne škole Belica, Gardinovec, Kotoriba, Mursko Središ e, III. Osnovna akovec, te dje ji vrti “Dje ja mašta” iz akovca. Cilj tih radionica, na

Ovu godinu na kreativnim radionicama uz u enike Centra sudjelovali su i u enici nekoliko me imurskih osnovnih škola kojima su uz u enike Centra bila djeca iz redovnog sustava školovanja, jest zbližavanje i senzibiliziranje u enika kroz zajedni ke programe i sadržaje, te brisanje stigme koja postoji uz ovu školu, odnosnu uz djecu s teško ama u razvoju. - Mislimo da su takve aktivnosti vrlo vrijedne kako bi

se neke budu e generacije ljepše i bolje odnosile prema osobama s invaliditetom, nego što mi to inimo danas, završila je Ben ik. U radionici na temu “Naš grad kao zdravo mjesto za život“, u enici su oblikovali glinu i pekli kola e s motivima akovca, te sudjelovali u u eni kom forumu, pjevali

i bavili se sportskim aktivnostima. Na Me unarodnim igrama bez granica, koje su održane na akove kim Gradskim bazenima, doma ini su odmjerili spretnost i vještinu u vodi sa svojim vršnjacima iz Koprivnice, Varaždina, slovenske Lendave i ma arskog Lentyja. (Siniša Obadi )

Abel Kova evi – prvi me imurski diplomirani jazz bubnjar Me imurje e ovih dana dobiti svoga drugog akademski obrazovanog jazz glazbenika. Naime, nakon Maaseja Kova evi a iz akovca, školovanog jazz pijanista, iz iste obitelji dobili smo još jednoga školovanog jazzista. Radi se o mladom bubnjaru Abelu Kova evi u koji je kao student etvrte, završne godine na jazz akademiji u Grazu prošli tjedan u akovcu održao svoj diplomski koncert. Više u prilogu MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

Florijan Andrašec autor je pjesama “Ružica sam bila” i “Ljubav se ne trži” Lidija Bajuk kao ambasadorica me imurske glazbe gostovala u Ukrajini

SCENA

8. Fa uK MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Ljubav na talijanski na in”Adriane Trigiani

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kultura

31. svibnja 2011.

SRIJEDA, 1. lipnja, 17 sati Izložbeni prostor Centra za kulturu akovec

Filatelisti ka izložba “Sje anje i nada” Filatelisti ki Klub “Marija Hunjak” u ast dolaska Svetog Oca Benedikta XVI. u Hrvatsku postavit e izložbu poštanskih maraka pod nazivom “Sje anje i nada”. Izložba e biti postavljena u prostoru Centra za kulturu u akovcu,

a otvorenje je predvi eno za srijedu 1. lipnja, s po etkom u 17 sati. Uz izložbu maraka, izložit e se i likovni radovi u enika II. OŠ akovec, koje vodi u iteljica Monika Vrtari -Vuk. U glazbenom djelu programa nastupit e mlade u e-

nice Osnovne glazbene škole “Miroslav Magdaleni ” iz akovca Sara Hunjak i Nikolina Škvorc, te lanovi Zajednice profesionalnih glazbenika Me imurja Petra Labazan, Dorotea Boži i Anita Magdaleni .

KONCERT NEW Sax Quarteta Zagreb u nikad bolje doma oj atmosferi

Koncert za malo ljudi odsvirali s veseljem za njih tisu u

lanovi New Sax Quarteta Zagreb, unato malom odazivu publike, u akovcu su dali svoj maksimum

U utorak je u akove koj zgradi "Scheier" koncert održao New Sax Quartet Zagreb, u atmosferi koja doista nije mogla biti bolje doma a – Nikola Fabijani , Goran Tudor, Goran Jurkovi i Tomislav Žužak ovako intimnu atmosferu imaju možda još jedino u vlastitom dnevnom boravku, s tom razlikom da je u zgradi "Scheier" vjerojatno bolja akustika. Publiku je te, ugodno naštimane ve eri, bilo mogu e nabrojati na prste. Doslovno – bilo je svega 9 posjetitelja. Razlog tome možemo potražiti u preklapanju termina s dodiplomskim koncertom mlade me imurske pijanistice Maje Magdaleni , koji se (ipak) s pola sata vremenskog odmaka odvijao u Katoli kom domu, možemo pokušati optužiti vru e vremenske uvjete, ili naprosto proglasiti op u apatiju kulturnog života našeg, tako kulturnog, grada akovca. Iako ovakav slab odaziv doista razo arava, sami glazbenici u svom su desetogodišnjem stažu samo u ovom zanimljivom kvartetu doživjeli svašta. - Interes za klasi nu glazbu, kao i sve drugo, ovisi o animaciji publike, o mjestu održavanja koncerata, godišnjim dobima i vremenskim uvjetima. Sve je tome podložno – i klasi na glazba, pa i glazba za saksofone. Imali smo nastupe i pred ve im i manjim brojem publike, u boljim i lošijim uvjetima. Ali, uvijek damo svoj maksimum i prvenstveno nas vodi uživanje u glazbi. Naravno, ako je publika entuzijasti na i dobro upoznata s onime što radimo, tim bolje. Ako je i malobrojna, mi njima s jednakim veseljem izlažemo program koji smo pripremili, kazao je baritonist Tomislav Žužak u ime etvorice vrhunskih glazbenika koji su u akovcu doista pokazali koliko uživaju u glazbi koju stvaraju. S druge je strane malobrojna devetero lana publika bila jednako, pa ak i više, entuzijasti na nego bi bila da su se posjetitelji prelijevali iz dvorane.

Homogen zvuk etiri saksofona Iako se možda sama kombinacije etiri saksofona ini neobi nom i nesva-

kidašnjom, ovakvi kvarteti, objašnjava Žužak, trenutno asistent na Muzi koj akademiji u Zagrebu, formiraju se od 19. stolje a, odnosno od samog nastanka instrumenta. - etiri saksofona imaju jako homogen zvuk i logi no je da sviraju zajedno. Ovo je zapravo idealan na in da ta etiri lana iste porodice instrumenata, dakle, bariton, tenor, alt i sopran saksofon, muziciraju zajedno i ine jedan lijep spektar koji katkad nalikuje nekom vokalnom sastavu, katkad nekom orkestru ili ga ak možemo prispodobiti s guda kim kvartetom, iako su, naravno, neki parametri druga iji, objašnjava baritonist, a doista možemo potvrditi da je, iako je na pozornici bilo tek etvoro glazbenika, njihova izvedba na trenutke zvu ala kao da slušate pravi pravcati orkestar. Poseban naglasak u odabiru svog repertoara stavljaju na promociju hrvatskih skladatelja, primjerice, Dubravka Detonija, Franu urovi a, Sr ana Dedi a ili pak njihova lana Gorana Tudora. Upravo nova i nacionalna glazba, kako kaže Žužak, dva su jako važna parametra na temelju kojih organiziraju svoj repertoar. - Smatramo da trebamo a irmirati aktualnu glazbu, jer e to a irmirati i nas kao bend, ali i potrebu da se uop e nova glazba radi, zaklju uje zagreba ki glazbenik. Svoj su akove ki koncert saksofonisti New Sax Quarteta Zagreb otvorili skladbom “Songs for Tony” Michaela Nymanna, zaklju ili “Kvartetom za kraj radnog vremena” Frana urovi a, no apsolutni vrhunac koncertnog izvo enja svakako je izvedba “Simfonijskih varijacija” Cesara Francka, u kojoj se saksofonistima pridružio i pijanist Ivan Batoš, koji je ujedno i obradio ovu skladbu. Nadamo se da e se ovi glazbenici i glazbeni pedagozi, iako se nije pokazao u svom najboljem svijetlu, jednog dana ipak odlu iti vratiti u akovec. Možda ne tako skoro, kroz koju godinu – dvije, a onda e ih, iskreno se nadamo, akove ka publika do ekati u nešto ve em broju. Ili barem s jednakim entuzijazmom. (bš)

NARODNE PJ

Andrašec je sam bila” i “ Svaku je narodnu pjesmu nekad netko napisao ili ispjevao, razlika je samo u tome znamo li ili ne znamo autora. Za znatan dio autora me imurskih narodnih pjesama i nadarenih pojedinaca se i ne zna, a za neke se i dan - danas vode sporovi ako autorstva. Zaboravljivost imena autora nije speci ikum samo Me imurja, mnogo se puta dogodilo da se autori zaborave i ostane samo pjesma. Tako, na primjer, nitko više i ne zna, ili znaju samo rijetki, da je popularnu starogradsku pjesmu “Ribara starog k i” napisao August Šenoa, a da je nekad popularnu pjesmu “Na kraj sela a ava mehana” napisao ma arski pjesnik Šandor Pete i. U Me imurju je posebno zanimljiv slu aj Florijana Andrašeca, koji je pjevao pjesme dr. Vinku Žgancu, kompozitoru Krsti Odaku i drugima. Možda zbog svoje skromnosti, ili iz drugog razloga, Florijan Andrašec gotovo nikad nije spomenut kao autor svih pjesama koje je pjevao, tako da se neke pjesme vode kao narodne. Zapravo, teško je danas razlu iti što je njegovo, a što narodno. Istraživanja o autorstvu pjesama Florijana Andrašeca u zadnje vrijeme poduzima njegov nasljednik, pjesnik Franjo Boži , koji živi na otoku Krku, dok je dr.

Zvonimir Bartoli svojedobno napisao opširnu knjigu o Florijanu Andrašacu u kojoj je donio gotovo cjelokupni dostupni materijal o pjesniku. Prema istraživanjima Franje Boži a, Florijan Andrašec je autor više pjesama kojima je autor ostao nepoznat ili se u narodu ne zna. Rije je o esto izvo enim me imurskim narodnim pjesama kao što su “Ljubav se ne trži”, “Ružica sam bila”, “Mura, Mura, gluboka si”, Da bi imel perje”, “Stopram sam se oženil” i drugima. Zanimljivo je da na ime Florijana Andrašeca u ZAMP-u nije prijavljena ni jedna pjesma, makar se zna barem za njih nekoliko. Od etnopjeva a, Dunja Knebl je 1994. godine objavila album “ uješ, golub uješ”, nazna ivši autora pjesme, Florijana Andrašeca. Svojedobno se Florijan Andrašec osobno potpisao na pjesmi “Ružica sam bila”. Dr. Vinko Žganec je davne 1994. godine utvrdio da je pjesmu “Mura, Mura” napisao Florijan Andrašec. No to su više izuzeci nego pravilo. Na žalost, autorstvo pjesama ini se ni nekad nije bilo važno. Tako je, a prema pri anju Franje Boži a, Andrašecova k i Paula, ure uju i pjesnikovu radnu sobu, na seosku gmajnu u Dekanovcu bacila puno rukopisa, nesvjesna

LIDIJA BAJUK kao ambasadorica me imurske gla

Neosporna sli nost ukrajinske tradicijs Prije nekoliko se dana zagreba ka Me imurka Lidija Bajuk s još šestero hrvatskih kolega stru njaka i znanstvenika vratila iz zapadne Ukrajine, gdje je sudjelovala na me unarodnom simpoziju “Etnogeneza Hrvata i Ukrajinaca“ u Drohobi u i Truskavcu, u organizaciji ukrajinskoga Bojkivs'ko etnološkog društva, na elu s dipl. ing. Ljubomyrom Sikorom. Odlazak u Ukrajinu me imurskoj su etnoambasadorici omogu ili Katedra za ukrajinistiku i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, te Me imurska županija, dok je Turisti ka zajednica Me imurske županije osigurala promo materijal i licitarska srca za iznimno srda ne doma ine.

Predavanje o mitskim motivima u napjevima iz Me imurja Kao doktorandica poslijediplomskog studija hrvatske kulture u Zagrebu, Lidija Bajuk izlagala je na temu “Mitski motivi u hrvatskim tradicijskim napjevima iz Me imurja”. Naime, potaknuta promišljanjima etnomuzikologa Vinka Žganca i skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog o sli nostima zapadnoukrajinskih tradicijskih napjeva s me imurskima, svojim je stru nim radom i izvedbom nekoliko hrvatskih tradicijskih napjeva iz Me imurja uspjela zainteresirati ukrajinsku znanstvenu i stru nu javnost za hrvatsku etnomuzikološku glazbenu baštinu. Istaknula

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 4. lipnja, 20 sati SGC “Aton” Nedeliš e

UTORAK, 14. lipnja, 20 sati Dvorana “Zrinski”, zgrada “Scheier”

Me imurske popevke 2011.

Kvartet Wiener Frauen Schrammeln

KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e organizator je i doma in 27. smotre Hrvatske pu ke popijevke iz Me imurja - Me imurske popevke Nedeliš e 2011., koja e se od 20 sati održavati u SGC-u “Aton” u

Zajedni ka ljubav prema be koj glazbi dovela je 1998. do osnivanja kvarteta “Wiener Frauen Schrammeln” (schrammelmusik je be ka narodna glazba), s nastojanjem da se sa uva kulturno naslje e te da se nastavi

Nedeliš u. Na smotri e 25 solista i skupina izvesti jednako toliko popevki, o kojima e stru ni sud dati povjerenstvo, a publika e izvo a e mo i nagraditi pljeskom. Ulaz je slobodan. (sm)

autor pjesama “Ružica “Ljubav se ne trži” Pjesnik Florijan Andrašec najpoznatiji je po kajkavskoj zbirci pjesama “Me imurske fijolice”

njihove važnosti i vrijednosti, pa je puno toga izgubljeno. Tako ne emo nikad znati tko je pravi autor pjesama “Oj, vulica”, “Rodil sam se ali tužen ne znam gde”, “Šumica zelena potrpi mi hlada”, ili “Po Zagrebu svetli gasi svetiju”. Andrašec je i kompozitoru Krsti Odaku za njegovu operu “Dorica pleše” otpjevao etrdeset pjesama, i to u Dekanovcu. Ni za jednu pjesmu nije naveden kao autor ili koautor. Zbog toga muzikolozi i svi kojima je stalo do narodne glazbe moraju odgovoriti na pitanje autorstva ukoliko je to mogu e, kako bi razjasnili nedoumice. U svakom slu aju, Andrašec zaslužuje da se o njemu piše zbog velikog opusa i pjesama koje je ispjevao i zbog povijesti narodne kulture kraja. (J. Šimunko)

zbor, tamburaški i limeni puha ki sastav, Ogranak Selja ke sloge i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Autor je glavnog oltara dekanove ke župne crkve. Patentirao je prešu za polugu koja je na izložbi u Rimu 1925. odlikovana zlatnom medaljom. Njegov usavršeni mehanizam sija ice proizvodio se tvorni ki. Po etkom 30-ih godina 20. st. skladatelju Krsti Odaku otpjevao je 44 me imurska napjeva, me u njima i vlastite skladbe, no Odak ga je zbog ostvarivanja autorskih prava za operu “Dorica pleše” zakinuo za suautorstvo. Sredinom 20. st. Andrašec je objavio vlastitu zbirku pjesama “Medjimurske ijolice”, zbog ega se ubraja me u za etnike novije hrvatske kajkavske lirike i zna ajne predstavnike kajkavske popevke. U spomen na Andrašecovo pjesni ko i skladateljsko stvaralaštvo, nakladnik Franjo Boži je 1981. objavio knjigu “Florijan Andrašec, hrvatske popijevke iz

Me imurja s notama”, u suradnji s me imurskim etnomuzikologom Miroslavom Vukom. Godine 1988. prof. dr. Zvonimir Bartoli objavljuje opširnu knjigu sa studijom “Hrvatski pu ki pjesnik Florijan Andrašec”, u kojoj donosi do danas najopširniji prikaz njegova djela. Godine 2002., tako er u suradnji s Miroslavom Vukom, vo anski župnik Josip Drvoderi iz Sv. Marije objavio je Hrvatske crkvene i svjetovne popijevke Florijana Andrašeca, kantora u Dekanovcu u Me imurju. Zahvaljuju i njima, o autorstvu pjesama Florijana Andrašeca znamo više, iako mnoge istine ne emo nikad saznati. Genealogiju obitelji Andrašec prou avao je franjevac Svetislav Stjepan Krnjak i objavio studiju “Rodoslovlje obitelji Andrašec” 1990. godine. Autor studije ro en je u Dekanovcu kao i Florijan Andrašec, a njegova majka djevoja ki se prezivala Andrašec. (J)

azbe u Ukrajini

t hrvatske i ske glazbe je da se ve nasumi nim uvidom u pojedine notogra irane pjesmarice (zapadno)ukrajinskih tradicijskih napjeva mogu uo iti ukrajinsko hrvatski glazbeni parnjaci.

Brojne podudarnosti i sli nosti hrvatske i ukrajinske gra e Drugi su hrvatski znanstvenici na simpoziju govorili o mitološkoj baštini u povijesnom i suvremenom kontekstu (folkloristica dr. sc. Suzana Marjani ), o istozna nim toponimima u Karpatima i u Hrvatskoj (dipl. arheolog Boris Graljuk), o hrvatskoj etnogenezi u ukrajinskom kontekstu ( ilolog dr. sc. Jevgenij Paš enko), o zajedni kim imbenicima u tradicijskoj

Hrvatski i ukrajinski znanstvenici, sudionici skupa “Etnogeneza Hrvata i Ukrajinaca“, održanog u ukrajinskim Drohobi u i Truskavcu kulturi Hrvatske i Ukrajine (etnolog dr. sc. Goran - Pavel Šantek), o ostacima stare slavenske vjere na hrvatskom tlu (etnolozi dr. sc. Tomo Vinš ak i doktorand etnologije Tibor Komar), te o vjerovanjima Hrvata kajkavaca u natprirodna bi a i njihove poveznice s ukrajinskim i isto noslavenskim folklornim predajama (poznati hrvatski glumac Vid Balog, doktorand etnologije). Na skupu je, osim hrvatskih, sudjelovalo i desetak ukrajinskih stru njaka i znanstvenika, zahvaljuju i emu su utvr ene brojne

podudarnosti i sli nosti izme u hrvatske i ukrajinske gra e, o kojima su hrvatska i ukrajinska znanstvena javnost do sada šutjele. Po završetku znanstvenoga skupa hrvatska je ekspedicija otputovala u Lavov, središte Galicije, gdje je gostovala na akademskom Institutu narodoznavstva. Zatim je pod stru nim vodstvom grkokatoli kog sve enika i etnografa Oresta Wilczynskog, izvrsnog govornika hrvatskog jezika, upoznala i Lavov i njegovu okolicu. Budu i da je akademski Institut

nim skladateljima, pri emu se u njihovom radu osje aju elementi razli itih kultura. Kvartet ine Chrisoula Kombotis – violina, Karin Steiner – violina, Sabine Huber - harmonika i vokal, Waltraud Rabl – gitara.

U PRELOGU predstavljena druga zbirka pjesama Ljubice Fleten

JESME I AUTORI: nepoznati Florijan Andrašec

Pjesnik Florijan Andrašec ro en je 1888. u Dekanovcu, a umro je 1962. godine. Pu ku je školu završio u Dekanovcu i Maloj Kaniži, a gospodarski te aj u Buzovcu. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata na ruskoj je bojišnici bio teško ranjen u nogu. Ku i se vratio kao invalid. Na poticaj Vinka Žganca u Celju se školovao za orguljaša. Od 1919. do smrti radio je kao crkveni orguljaš i kantor u Dekanovcu. Zahvaljuju i intervenciji profesora Stjepana Remenara iz Domašinca, pušten je iz ruskog stožera u Podturnu, kamo je zajedno s grupom nedužnih ljudi nasilno odveden. U slobodno se vrijeme bavio zemljoradnjom, košaraštvom, ba varstvom, izumiteljstvom, rezbarstvom, kamenoklesarstvom, pjesništvom, skladanjem i, kao bliski suradnik Vinka Žganca, pjevanjem, zapisivanjem i obradom me imurskih pjesama. Dio njegovih pjesama Me imurci su ugradili u tradicijsku glazbenu baštinu. Osnovao je crkveni pjeva ki

be ka glazbena tradicija. Repertoar obuhva a s jedne strane “klasi nu be ku narodnu glazbu” u tradicionalnim i modernim oblicima. S druge strane otkriva nove mogu nosti glazbenog izri aja u suradnji sa suvreme-

narodoznavstva u Lavovu svojim hrvatskim gostima darovao stru nu ukrajinsku literaturu, u sklopu Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu utemeljit e se interdisciplinarni odjel publikacija na ukrajinske teme. Želja je svih sudionika da novoutemeljeni projekt “Ukrajinsko - hrvatske paralele“ zaživi što prije te da se stru no znanstvenoj istraživa koj ekipi zdušno pridruže jezikoslovci, povjesni ari, povjesni ari umjetnosti i književnosti te drugi hrvatski stru njaci. (bš)

“Srebrni snovi” o nadi, tuzi i ljubavi

S predstavljanja zbirke: Vinko Lisjak, Ljubica Fleten, Maja Labaš Horvat i Milena Petkovi U Vatrogasnom domu u Prelogu predstavljena je u etvrtak zbirka pjesama Ljubice Fleten “Srebrni snovi”, lanice Književnog kruga Prelog. Druga zbirka pjesama Ljubice Fleten, ro ene u Gori anu, udane u Prelog, koja danas živi u Švedskoj kod svoje djece, donosi šezdesetak pjesama koje su podijeljene u cikluse "Pjesme nade", "Pjesme tuge" i "Pjesme ljubavi". Autoricu je predstavila prof. Maja Labaš Horvat, istaknuvši da se motiv usamljene i ispa ene žene u pjesmama probija u prvi plan, iako ne ini okosnicu zbirke, koja govori o snažnoj osje ajnos i traganju za izlazom iz samo e., a stalni su i mo vi božanskog u pjesmama. U Pjesmama ljubavi Ljubica Fleten iskazuje trijumf nad snagama samo e, ljubav se doživljava kao prirodna sila i snaga života. U zadnje vrijeme sve više ženskih pisaca nastoji progovori o svojim emocijama, tlapnjama i strahovima, a poezija je ona sitna karika koja život ini ljepšim i dostojnijim. Zbirku pjesama

svojim je slikama ilustrirala Milena Petkovi , predsjednica udruge "Likovna republika" iz Svetog Mar na na Muri, i sama pjesnikinja, koja je i pro itala nekoliko pjesama Ljubice Fleten. Poeziju iz zbirke “Srebrni snovi” predstavile su lanice Književnog kluba Prelog Darinka Kalšan, Marta Krušelj, Marija Bermanec i Ivanka Novak te dramski glumac Vinko Lisjak, dok je nekoliko lirskih pjesama i balada otpjevao Filip Hozjak. Kroz program je vodio Željko Soka , uz nazo nost stotinjak ljubitelja poezije i gra ana Preloga. Autorica zbirke Ljubica Fleten zahvalila je svima koji su pomogli u skanju knjige pjesama, donatorima iz Preloga i pojedinim obiteljima koje su pomogle, uz napomenu da prihod od prodaje knjige daruje zakladi “Katruža”, na emu je zahvalio dožupan Ma ja Posavec. Sve ljubitelje poezije lanice Književnog kluba Prelog i Ljubica Fleten po as le su doma im kola ima i slas cama. (J. Šimunko)

Sje anje kolegica, kolega i djelatnika Graditeljske škole akovec na profesora Stjepana Šimuni a (1925. - 2011.) Dana 16. svibnja iznenada nas je napus o dugogodišnji kolega u mirovini, gospodin prof. Stjepan Šimuni . Znakovito je da je otišao u godini kada Graditeljska škola akovec, iji je bio jedan od prvih direktora, obilježava pedesetu obljetnicu svoga djelovanja. Kolega Šimuni ro en je 1925. u mjestu Delovi kraj Koprivnice. Studij geografije i povijesti završio je na Prirodoslovno - matemati kom fakultetu u Zagrebu. Kao mladi profesor došao je, zajedno sa suprugom Marijom, u naš me imurski cvetnjak i tu ostao radi i živje sve do iznenadne smr . Poživio je 85 godina, ali kao što re e naš nobelovac Andri , "Svaka je smrt prerana kad su u pitanju ljudi kao što je ovaj". Prof. Šimunic bio je tih i samozatajan ovjek pa mu je i život bio takav. Volio je svoj zavi aj iz kojeg je ponikao, ali i svoj akovec, gdje je stekao divne suradnike i brojne prijatelje koji su ga rado zvali - naš Šime -. Kao vrsnog pedagoga i profesora pam t e ga brojne generacije u enika, danas uglednih i poznatih graditelja lijepe nam domovine. Kao jedan od prvih direktora tek osnovane Gra evinske tehni ke škole, imao je puno problema , ali sve je rješavao postupno, sistema-

ti no i sa srcem. Pažljivo je birao svoje suradnike jer je trebalo pokazati ondašnjoj javnosti da Gra evinska škola nije promašaj, ve potreba me imurskog ovjeka. Teško je bilo voditi ustanovu koja nije imala svoj životni prostor nego je živjela kao podstanar na tri i e ri lokacije. Ipak, lijepo je bilo do i u malu zbornicu Ekonomske škole i osje miris kave koju je za nas, svoje djelatnike, skuhao naš direktor Šime. Hvala mu! Na mjestu direktora bio je od godine 1962. - 1974., potom najprije zamjenik direktora, a sve do umirovljenja 1990. godine obnašao je dužnost voditelja redovnog obrazovanja. Bilo koji posao da je obavljao, u svakom je bila izražena njegova pedantnost, stru nost i pedagoška umješnost, po emu emo ga posebno pam . Svojim odlaskom ostavio je prazninu i u svojoj obitelji, kojoj i na ovaj na in izražavamo iskrenu su ut. O šao je jednostavan ovjek ije je lice bilo prijatno, a suges je dobronamjerne i korisne . Zato emo ga se s ponosom sje a . Ne želimo re i "sjeti se da si prah", nego šimi evski ponosno: "Na svom koncu mjesto u prah prije i sav u zvijezde!"

Scena

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 4. lipnja Caffe bar “Paladin”

PETAK I SUBOTA, 10. i 11. lipnja, od 18 sati Arena Varaždin

Let 3

Varaždin Rock Festival

Sada ve odli no uhodanu tradiciju odli nih rock koncerata caffe bar “Paladin” nastavit e i u nadolaze em mjesecu lipnju, pa e tako ve na po etku mjeseca, u subotu 4. lipnja, u Paladinu ponovno nastupiti ekscentri ni rije ki rock provokatori Let 3. Ulaznice za koncert mogu se kupiti po cijeni od 60 kn.

Festival koji e po etkom lipnja popuniti potrebe gra ana Varaždina i stanovnika šire regije za kvalitetnim rock doga ajem. U petak nastupaju Tvrdo srce, Pod silom živ, Flashback, Hellcats, Louder, Op a opasnost, Divlje jagode, Zabranjeno pušenje i na kraju

DRUGI ME IMURSKI školovani jazzist, i ovaj put iz obitelji Kova evi

Abel Kova evi : od bongosa do diplomiranog jazz bubnjara uz Božju pomo ! - Me imurje e ovih dana dobiti svoga drugog akademski obrazovanog jazz glazbenika. Naime, nakon Maaseja Kova evi a iz akovca, koji je 2008. godine završio klavir na jazz akademiji “Kärntner Landeskonservatoriumu Klagenfurt”, iz iste obitelji dobili smo još jednoga školovanog jazzista. Ovaj put rije je o bubnjaru, Maasejevom mla em bratu Abelu Kova evi u. Kao student etvrte, završne godine na Universität für Musik und Darstellende Kunst u Grazu, u klasi njujorškog profesora Howarda Curtisa, Abel je prošli tjedan u akovcu održao svoj diplomski koncert. Bubnjevi su, pri a Abel, oduvijek bili njegova velika ljubav. Još kao sedmogodišnjak imao je veliku želju svirati bubnjeve, no ratne devedesete nisu bile pravo vrijeme za investiciju u skupi instrument – za tu su, “prvu silu”, bili dobri i bongosi. Ipak, s devet godina, za tadašnjih 400 maraka, Abelu je otac Branko kupio prve bubnjeve. Tada je to, prisje a se, bio velik novac za, prakti ki, kante. No, kada su se uvjerili da ipak nije rije o tek prolaznom dje jem hiru, nakon nekoliko godina uloženo je u nešto bolji set. Prve instrukcije Abelu je pružio poznati me imurski bubnjar Robert Jambruši ebo, nezaobilazno ime hrvatske jazz i rock scene, kod kojeg je Abel sedam godina polazio privatne satove. Ipak, velika mu je želja bila upisati Osnovnu umjetni ku školu u akovcu, a, s obzirom na to da ni danas tamo nema smjera udaraljke, a klavir nije želio svirati, Abel tamo šest godina kod profesora Vjerana Vidovi a u i svirati trubu.

ak 3 zvanja s tek 25 godina! Nakon završene Graditeljske škole u akovcu, smjer pismoslikar, s obzirom na to da kroz sve to vrijeme neumorno njeguje svoju ljubav prema bubnjevima, odlu uje pokušati upisati Jazz akademiju u Grazu. Prvi pokušaj bio je neuspješan, a i drugi u Klagenfurtu tako er. Barem za Abela, jer stariji Maasej tada upisuje klavir. - Ipak, sve me to nije brinulo, pri a Abel, i objašnjava zašto: - Sve sam prepustio Bogu. A Bog je tada imao druga iji plan – Abel u Krapini upisuje Teološku biblijsku školu i nakon etverogodišnjeg studija i diplome teologije ponovno odlazi u Graz. Ovaj se put Božji plan poklopio s Abelovim, i on upisuje

U me uvremenu se, kad je bio druga godina studija, Abel i oženio, a supruga Martina, kao uostalom cijela obitelj, velika su mu potpora. Iako se ta apsolutna potpora, kad su u pitanju obitelji, uvijek podrazumijeva, moramo priznati da nije isto kada podupirete budu ega mladog znanstvenika ili sportaša, i kada školujete budu ega mladog bubnjara. Ve 15 godi-

U svojih je 25 godina Abel Kova evi nau io svirati trubu, završio Graditeljsku školu i diplomirao teologiju, no njegova prva i velika ljubav ostali su bubnjevi na Abel radi na svom usavršavanju, a za svoje bubnjeve dobio je jednu sobu kod garaže koja je, kako kaže, izolirana dobro, ali ipak se uje van. No, do sada se nitko nije požalio, ni obitelj, pa ni susjedi. Osim toga, u ku i obitelji Kova evi navikli su na glazbu – glazbenici su i roditelji, stariji brat Maasej školovani je jazz pijanist, mla i brat Jošua

uz Graditeljsku školu poha a i 3. razred Glazbene škole u Varaždinu, a i sam se sprema u Graz na studij saksofona, dok najmla a Sara, osnovnoškolka, u Umjetni koj školi akovec kod profesorice Danice Ljubi svira klavir. Uz obitelj, veliku je potporu Abel imao i od tadašnjeg voditelja akove kog Big banda Ladislava Varge, koji ga je u

Poseban i emotivan diplomski koncert Koncert u akovcu, složit e se vjerojatno svi koji su mu prisustvovali, bio je doista poseban. Poseban i emo van, jer su Abelovo umije e došli pogleda ne samo obitelj i prijatelji, ve i oni koji su s posebnim zanimanjem pra li njegov razvoj. Abelu su potporu pružili i oni kojima je najviše zahvalan za povjerenje, znanje i strpljenje uloženo u više od 15 godina što formalne, što iskustvene škole – prvi Abelov mentor Robert Jambruši - ebo, koji je posebno za ovu prigodu

neku me ruku uzeo “pod svoje”. Big band bio je njegova prava prakti na škola, jer je, kaže, tek tu po prvi put vidio kako je zapravo svirati kad u sekciji imaš 5 truba, 3 trombona i 5 saksofona. - To je u neku ruku bila najbolja iskustvena, “real life” škola. Laci i ja imamo mnoge godine rada iza sebe, od njega sam stvarno puno nau io. Kad sam prvi put došao na Big band, ja jesam znao svirati, ali bio sam totalno neiskusan i ekalo me još jako puno u enja. Zato sam mu posebno zahvalan na strpljenju, a na kraju krajeva i povjerenju koje je imao u mene, iskren je Abel.

Impresivan popis glazbenih suradnji

bubnjeve baš na fakultetu koji mu je, zbog svoje dugogodišnje tradicije, bio najve a želja. Tako e se mladi Abel, kada u lipnju diplomira, sa svojih 25 godina mo i pohvaliti s ak 3 zvanja, od kojih je za 2 visokoobrazovan.

Glazbeni ka obitelj Kova evi

slovenski Laibach. U subotu pak koncert otvaraju Retro pult, MaryJane, Kronika, Angels, Male Hookers, Psihomodo pop, Zabranjeno pušenje i po prvi put u Hrvatskoj srpski Van Gogh. Dvodnevna ulaznica iznosi 150, a jednodnevna 90 kn.

doputovao iz Zagreba i svojim pohvalama posebno ohrabrio mla eg kolegu, i Ladislav Varga, koji je prvi uis nu prepoznao potencijal maloga kovr avog klinca i dao mu šansu i povjerenje da u i i napreduje. Abelu su se na akove kom koncertu pridružili fakultetski kolega, saksofonist Uglješa Novakovi , zagreba ki kontrabasist Zvonimir Šestak, s kojim se zna od malih nogu te, a tko drugi, stariji brat Maasej Kova evi na klaviru. Na vrlo raznolikom repertoaru našle

Abelu su se na akove kom diplomskom koncertu pridružili saksofonist Uglješa Novakovi , kontrabasist Zvonimir Šestak, stariji brat Maasej Kova evi na klaviru, a svoj je doprinos na saksofonu dao i mla i brat Jošua

su se skladbe jazz velikana Milesa Davisa “Solar”, Johna Coltranea “Too Young To Go Steady”, i nešto recentnijih imena poput Je a “Taina” Wa sa ili Artura Sandovala, kubanske jazz legende koja je prije dvije godine gostovala u Rijeci. Set listu svoga diplomskog koncerta Abel je oboga o autorskom stvari svoga brata Maaseja “China Blues”, a svoj je doprinos svirci dao i mla i Jošua na saksofonu. Vrhunac je, barem za Abela, bila izvedba tradicionalne gospel pjesme “Joshua Fit The Battle of Jericho” gdje se u ulozi pjeva a, po prvi put u akovcu odli no snašao Maasej. - Taj je trenutak bio doista poseban, m više što pjesma govori o Jošui koji je uz Božju pomo uspio osvoji Jerihon. Svatko u životu ima svoje borbe, ali Jošua je stavio svoje pouzdanje u Boga i pobijedio. To sam napravio i ja. Kad sam god došao do zida, svaki taj izazov prošao sam uz Božju pomo , objašnjava zašto je baš ova pjesma posebna. Osim toga, kaže, to je malo podiglo atmosferu, vokal je bio dobrodošlo osvježenje. (bš)

Diplomski koncert u akovcu svi prisutni ocijenili bi s 5+, da je na njima da odlu uju. No, pravi diplomski ispit Abela, nakon još nekih predavanja, eka tek 29. lipnja, i trenutno mu je prvi zacrtani cilj uspješno položiti taj ispit. Nakon toga, kaže, sve je otvoreno. - Ne mogu govoriti o budu nosti i kamo e me ona odvesti, otvoren sam za sve – i da odem nekamo u inozemstvo i da ostanem ovdje, kaže. Ipak, i do sada je zbog koncerata puno putovao, što Europom, što Amerikom, ali uvijek se vra ao ku i, u Ma kovec. - Ovdje je baza, nekako se najljepše uvijek ovamo vratiti, priznaje. Nije želio donositi procjene koliko je glazba danas pro itabilan posao u Hrvatskoj, jer još nije diplomirao. Kaže da se, po pitanju jazz scene u Hrvatskoj, svi glazbenici slažu da bi trebalo organizirati više koncerata, festivala i sessiona, jer kroz godinu ima svega 2 - 3 dobro organizirana festivala gdje su glazbenici dobro pla eni, ostalo je sve snalaženje. Abel se zato, sa svojih 25 godina, snalazi i više nego dobro – iza sebe ima glazbene suradnje sa doista impresivnim popisom glazbenika i glazbenih legendi, a samo neki od njih su Boško Petrovi , Elvis Stani , Zdenka Kova i ek, Meri Tošelj i Matija Dedi . Trenutno svira u nekoliko bendova – October Lightu, Funky Chucku, u svom “Diploma” bendu, u krš anskom bendu Adonai s Maasejem i tatom, a dosta koncerata odradi i s nekim neimenovanim jazz bendovima koji se formiraju po potrebi za pojedine koncerte. Zna za bubnjeve “usko iti”i akove kim Dixieland bandu i Big bandu, a svaku nedjelju svira u Baptisti koj crkvi Ma kovec. Truba, iako je pala u drugi plan, ipak ne skuplja prašinu. - I profesor Vidovi nedavno me pitao jesam li trubu prodao. Nisam, dapa e, volim si odsvirati trubu za dušu. Ali, bubnjevi su ipak moja prva ljubav, zaklju uje drugi školovani jazz glazbenik našega kraja, uskoro diplomirani jazz bubnjar, Abel Kova evi . (bš)

Predstavom “Mi se esi zime ne bojime” Dramski studio “DaDa” otvorio je ovogodišnji Fa uk

OSMI FESTIVAL KAZALIŠNE I ULI NE KREATIVNOSTI

Zlo esti Fa uk ovu je godinu bio jako dobar! Pod svojim tradicionalnim motom “Kazalište na ulice, a ljude u kazalište” i ovu se godinu, i to 8. puta za redom, povodom obilježavanja Dana Grada akovca, održao Festival kazališne i uli ne kreativnosti – Fa uk. ak 13 izvo a a i performera svojim je vještinama i sposobnostima zabavljalo gra ane akovca, ili ih natjeralo da stanu i uz “što se to ovdje doga a” razmišljanje barem na trenutak odmorilo od užurbane dnevne rutine u koju ih život svakodnevno iznova uvla i. Zbog recesije, ovu su godineu glavninu programa iznijeli upravo akove ki, odnosno me imurski performeri, ali zato, recesiji usprkos, ili, bolje re eno, recesiji ftruc, neki su umjetnici, bolje re eno, glazbenici – što hrvatski, što inozemni, po prvi put nastupili u akovcu.

U znaku etna Tako je uz ve dobro poznata doma a imena,

Mario Jakši , Kristina Horvat Blažinovi , Dramski studio DaDa, Atešovci ili “Veseli Me imurci", u Prostoru gostovala jedna od najpoznatijih hrvatskih etnopjeva ica Dunja Knebl koja je predstavila svoj novi projekt, glazbeno - scensku predstavu “Oj, ti tožni lovek”, te pjesme s novog albuma “Jelen pase” koncertom održanim poslije predstave. Osim toga, po prvi je put u akovcu nastupila i romska atrakcija, jedan od najcjenjenijih romskih orkestara u svijetu – Ko ani orkestar! Kiša nije uspjela sprije iti odvijanje spektakla, a dvorište Prostora bilo je poprište pravoga pravcatog raspašoja! Dogodine nas eka 9. po redu Fa uk, a budu li se CeZaMovci, odnosno Davor Dokleja, organizator Fa uka, jednako dobro borili s ozloglašenom krizom i recesijom, ne sumnjamo da nas eka još bolji provod. Jedva ekamo! (bš)

Jedna od najpoznatijih hrvatskih etnopjeva ica Dunja Knebl uz svoju trupu održala je predstavu “Oj, ti tožni lovek”, a na koncertu je predstavila pjesme s novog albuma “Jelen pase”

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 255

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba, internet... br. 821

Neil Gaiman - “Ameri ki bogovi”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica prošlotjedne knjige - “Cic i svila” Julijan Matanovi : Melita Kralji iz Ivanovca

MOZAIK KNJIGA LJUBAV JE U ZRAKU … u biblioteci “Cappucino”

Novi i zabavni naslovi u biblioteci “Cappucino” Mozaik knjige O ljubavi i drugim ne istim silama itajte u novim, zabavnim i romanti nim romanima u Mozaikovoj biblioteci “Capuccino”. Vje na i uvijek zanimljiva tema – napisana na pet razli itih na ina u pet romana u kojima ete prona i žudnju, strast, sudbinu, iluzije, opsesije i ostale emocije koje ove pri e ine uzbudljivima. Bez obzira jeste li solo ili u paru, vjerujemo da ete uživati. Iskoristite proljetna poslijepodneva i prepustite se uživanju u ljubavnim poslasticama!

Adriana Trigiani - “Ljubav na talijanski na in” “Ljubav na talijanski na in” pri a je o jednoj obitelji i ženi u potrazi za životom kakav istinski želi. Roman je prava rimski raskošna poslastica, putovanje ispunjenih snova, proslava ljubavi i gubitka, prepuna prepoznatljive osje ajnosti. U ovoj raskošnoj, suvremenoj obiteljskoj sagi upoznajte obitelji Roncalli i Angelini, živopisne likove koji plove zamršenim obiteljskim odnosima s veseljem i živahnoš u, od magi nog Manhattana do slikovitih brežuljaka Toskane. Obu arska tvrtka Angelini proizvoda je predivnih vjen anih cipela od 1903. godine, i jedna je od zadnjih obiteljskih trgovina u Greenwich Villageu. Tvrtka je na rubu financijske propasti, a na tridesettrogodišnjoj je Valentine

KNJIGA TJEDNA

Roncalli, nadarenoj i odlu noj nau nici svoje bake, majstorice obrtnice Teodore Angelini, da uvede staro obiteljsko zanatsko umije e u dvadeset i prvo stolje e te spasi tvrtku od propasti. Dok žonglira izmedu propupale ljubavne veze s o aravaju im kuharom Romanom Falconijem, obiteljskih obveza i dizajnerskog izazova koji pred nju postavlja prestižna robna ku a, Valentine se s bakom vra a u Italiju kako bi nau ila nove tehnike i potražila unikatne materijale za izradu veli anstvenih cipela kojima e pobijediti svoje suparnike. U Toskani, Napulju i na otoku Capri otkriva se obiteljska tajna, a Valentine otkriva svoj umjetni ki izri aj i okre e svoj život i obiteljski posao naglava ke, što nikad nije o ekivala.

Amerika oduvijek služi kao sjecište mnogih putova ili trajna stanica za emigrante i izbjeglice. Za razliku od Starog svijeta, gdje su se bogovi ra ali istovremeno s narodima koji su ih štovali, Novi svijet nikad nije imao vlastite bogove, ve su putnici i došljaci donosili vlastita vjerovanja u strahovitu i veli anstvenu zemlju koja nikad nije bila plodno tlo za duhovne s ere. Bogovi, doneseni sje anjem i prvotno osnaženi ritualnim štovanjem, s vremenom gube i sljedbenike gube i vlastitu snagu, a njihova mo besmrtnika biva smanjena na puko ljudsko postojanje s eventu-

alnom povlasticom izvo enja par ma ioni arskih trikova. U kovitlacu neobi nih doga aja glavnu rije preuzima Shadow, bivši zatvorenik, kao zaposlenik misterioznog gospodina Wednesdaya, te ubrzo otkriva da stari bogovi gube vlast pred novostvorenim bogovima, bogovima Autocesta, Medija i Tehnologije, a da Wednesday nije nitko drugi do drevni nordijski bog, jedan od prvih koji je donesen na novootkriveno tlo. Shadow ima klju nu ulogu u ratu koji se sprema, iako ni sam ne shva aju i kakvu važnost može imati jedan zbunjeni ovjek me u svim bogovima Staroga svijeta.

Ameri ki bogovi mogu biti shva eni kao alegori an i tugaljiv prikaz kulturne i duhovne tradicije ameri kog stanovništva, u kojem su svi ljudi samo stranci, te je cijeli kontinent zapravo jalova zemlja u kojem ništa arobno ne uspijeva, a stare navade malo vrijede, što se najja e osje a u Wednesdayjevim rije ima: “Oni su me stvorili, oni su me zaboravili.“ Ameri ki bogovi su Gaimanov drugi samostalni roman, prvi ovolikog opsega, izdan 2001., te vrlo brzo nagra en nizom prestižnih nagrada kao što su Hugo, Nebula i Bram Stoker. Godine 2005. izdan je

ALBUM TJEDNA

Paul Simon - “So Beautiful or So What” Teško da je jedna prekrcana i nezgrapna plo a - makar bila do te mjere pretenciozna i hipertrofirana kao “Songs From the Capeman” iz 1997. - mogla zna ajnije utjecati na granitno neupitan status Paula Simona u svjetskoj popularnoj glazbi. Na kraju krajeva, nepisano je pravilo da svaka glazbena veli ina ima pravo bar na jedan neuspjeh, a ovo je newyorškom pop - maheru bio prvi ozbiljniji podba aj u itavoj karijeri (ako ne ra unamo komercijalni neuspjeh “Heart and Bones”, ina e po svemu iznimnog izdanja), pa u emu je onda problem? Upravo tako. ini se, me utim, kako je itava pri a oko loše recepcije albuma s glazbom iz broadwayskog mjuzikla zadala ozbiljan udarac autoru u kasnim zrelim godinama, s obzirom na to da je “You’re the One” sastavljao pune etiri godine, da bi na kraju izdao posve samousmjerenu i prili no hermeti nu, gotovo lamentacijsku, plo u. Uslijedila je još duža stanka, tako da se novi materijal pojavio tek 2006., i to tek nakon što ga je kroz ruke provukao magistar Brian “obuci-to-u-visokoestetizirani-elektroni ko-ambijentalni-kaput” Eno, koji je pjesmama dao svoj pe at, ali i zamjetno nadja ao onaj undamentalni, autorov. Kola su, dakle, krenula nizbrdo još 1997. i kotrljala se usprkos Enovoj intervenciji. Ubacimo li u procesor još i glazbenikovu sve stariju dob (njegov rodni list barem nije upitan: ro en je 1941. u Newarku), postat e sasvim bjelodano da bard stari neadekvatno vlastitoj reputaciji; ne baš tako da bismo ga posve otpisali, ali ni bolje od “sve uredno, ali nije to ono” dijagnoze. Sve skupa, taman dovoljno da nas

njegov najnoviji disk, “So Beauti ul or So What”, zatekne pomalo skepti ne. I posve nespremne za album koji, nema dvojbe, svega nekoliko nijansi dijeli od toga da nadmaši gotovo legendarni “Graceland” od prije etvrt stolje a; zapravo, s autorske strane najnovije se Simonovo ostvarenje doima ak i ja im od plo e dignute na pijedestal magnum opusa njegove solo karijere! Razlog zbog kojeg je usporedba s kanoniziranim albumom iz 1986. sasvim umjesna leži u tome što se Simon tek s “Gracelandom” u potpunosti izložio presudnom zra enju egzoti ne etnoglazbe (za etke tog utjecaja možemo na i i u “El Condor Pasa”, ali i “Ceciliji”!), ega se više nikada nije odricao, pa ni na novoj plo i. Dapa e, novi album vrlo odmjereno i nenametljivo sublimira raznorodna Simonova etnoiskustva. Tako u “Dazzling Blue”, ljubavnoj kontemplaciji i jednoj od najboljih skladbi na albumu, ruku pod ruku u sjajnom aranžmanu kro e indijska tabla, karakteristi no indijsko ritmi ko pjevanje i steel gitara; “Love and Blessings” donosi dominantan ritam u diskretno a ri kom obrascu, gdje u re renu Simon dijalogizira “Ain’t no song like an’ old song, Charlie?”, a odgovara mu originalni

gospel-citat “Bop-Bop-a-Whoa!” Golden Gate Jubilee Quarteta iz 1938., dok u sjajnoj ironiji “The A terli e” (gdje se zagrobni život opisuje kao borba s rajskom birokracijom!) hipnoti ki ritam nosi ista crna A rika, s vrlo pamtljivim pripjevom. “Rewrite” je tako er jedan od vrhunaca plo e, gdje Simon kombinira ak dva harfi na instrumenta - glass har u i a ri ku koru - sa svojom akusti nom gitarom i bas-djembeom, stvaraju i vrhunski profinjen akusti ni loop koji biste mogli slušati satima. No, iako eklekticizam i egzotika instrumenata i citata nužno stvara asocijaciju na gracelandovske amalgame swahilija i americane (sjetimo se samo: s jedne strane “Homeless”, a s druge “That Was Your Mother!”), “So Beauti ul or So What” još je harmoni nija, uštimanija cjelina. Otvaraju i blues-stomp “Getting Ready or Christmas Day”, tako spominje “I got a nephew in Iraq, it’s his third time back” i poasu uje svoj naslov (ali i citate) od posljednje snimljene propovijedi vele asnog pjeva a gospela J. M. Gatesa iz 1941., koji se proslavio pjevanjem o božjim kaznama. Izvrsna bluegrass-lokomotiva “Love is Eternal Sacred Light” zlosutno upozorava kako “...man becomes machine, oil runs down his ace, machine becomes a man with a bomb in a marketplace...”. Pjesni ki vrhunac Simon isporu uje, me utim, u akusti noj meditaciji “Questions For The Angels” koja atmos erom i timbrom podsje a na “Old Friends”, pri emu preko super profinjenog gitarskog veza pomalo pjeva, pomalo ritmizirano pripovijeda o hodo asniku koji prolazi preko Brooklyn Bridgea i ugleda kako Jay-Z na neonskom natpisu nosi odje u za ‘koju želi da je svi mi isprobamo’, što je

INTERNET I RA UNALA

Nova internet radna mjesta [1] WEB PREPORUKA

Postoje li razmaženiji ljudi na svijetu? WhiteWhine.com još je jedan u nizu blogova koji se bave isklju ivo jednom temom. Ovaj put u pitanju su pritužbe naše svagdašnje, ali iz usta ljudi koji se doista ne bi trebali žaliti jer im i nije baš tako loše u životu. Svi smo se ponekad našli u situaciji da se uzrujavamo oko nevažnih sitnica. Prilikom prve ve e krize stvari obi no sjednu na svoje mjesto i shvatimo što je doista bitno u životu. Dok se to ne

dogodi, Facebook i Twitter statusi prepuni su jadikovki o nekom “velikom i užasnom problemu” koji ve sutradan zaboravimo. Sve takve pisane tragove na jednom mjestu sakuplja White Whine, a autor zatim u podrugljivom tonu komentira svoje sugra ane koji se opsesivno bave trivijalnostima i ostavljaju esto vrlo nepromišljene, pa ak i snobovske, komentare na društvenim mrežama.

svojevrsni nastavak Anansi boys, a hrvatsko je izdanje ve neko vrijeme u pripremi.

Internet se kao tehnologija, ali i mjesto komunikacije ljudi, ubrzano razvija te su svakim danom dostupni novi servisi i novi na ini komuniciranja. Do prije par godina je gotovo jedino radno mjesto što se ti e direktne komunikacije preko weba bilo web dizajner, otprilike definirano kao radno mjesto osobe koja kreira web stranice tj. online prezentaciju tvrtke na internetu.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

Budu i da se i što se ti e ovog posla dosta toga promijenilo, teško da se može definirati jedinstveno radno mjesto koje bi opisivalo što je sve potrebno da neka web stranica zaživi - ono se razdijelilo na cijeli tim stru njaka koji je potreban da prisutnost tvrtke na internetu bude prikazana u najboljem svjetlu. No, uz ovu evoluciju i specijalizaciju što se ti e dijelova posla koje je prije bilo definirano samo kao jedno radno mjesto se uz razvoj pretraživa a, na ina online marketinga te društvenih mreža pojavilo nekoliko radnih mjesta koja do prije par godina nisu ni postojala jer nije bilo ni pripadaju ih tehnologija vezanih uz njih.

Social Media Manager (upravitelj društvenim medijima) Gotovo da više nema osobe, koja se bar i malo u svakodnevnom

životu doti e s internetom, da ne posjeduje korisni ki ra un na nekoj od društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Linkedina... Kako bi komunikacija tvrtke sa sadašnjim i potencijalnim klijentima bila na pro esionalnoj razini, osoba koja izvršava ovu dužnost se brine o redovnoj komunikaciji na društvenim mrežama, priop enjima uz novosti tvrtke te op enito marketingom što se ti e društvenih mreža i ostalih elektronskih kanala. Iako dosta zvu i kao posao marketinga i odjela za odnose s javnoš u koje mnoge tvrtke ve imaju, dosta se razlikuje u smislu da je komunikacija puno direktnija te manje kontrolirana - loše, ali i dobre vijesti se putem društvenih mreža šire puno brže te je potrebno vrlo dobro poznavanje na ina komuniciranja kroz ove kanale, a

tek uvod u iznimni poetski završetak (a ri ki, dakako). U traženju slabosti ovog sjajnog albuma - kvalitetnog koliko i odmjerenog (deset pjesama traje svega 38 minuta, baš kao nekad) moglo bi se re i da je recitalna “Love and Hard Times” ponešto zamorna (s naglaskom na ponešto), i da je možda šteta što album otvara upravo “Christmas Day”, s obzirom da je posrijedi jedna od rijetkih nemultidimenzionalnih stvari na plo i. Da ju, kojim slu ajem, otvara žustra i energi na naslovna skladba, možda ne biste trebali dva ili tri slušanja da izbrišete ono “or So What” iz naslova albuma. Ali, ne brinite: nakon što ga izvrtite nekoliko puta u komadu, ne ete ga tek tako izvaditi iz playera. Tako ispada da je nakon gotovo dekade i pol autorskog lutanja i pucanja eš e u prazno nego u metu veleuvaženi gospodin Simon na pragu sedamdesetog ro endana skupio u gitaru sve svoje iskustvo, zrelost, glazbenu mudrost i interese, pa od njih sastavio nenametljivu ali filigransku plo u; posrijedi je jedan od onih rijetkih albuma koji jednako dobro unkcioniraju kao (odli an) soundtrack uz nedjeljni objed, ali i kao silno potentan materijal za pozorno slušanje. (Pavle Vukši , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Getting Ready or Christmas Day; 2. The A terli e; 3. Dazzling Blue; 4. Rewrite; 5. Love and Hard Times; 6. Love Is Eternal Sacred Light; 7. Amulet; 8. Questions or the Angels; 9. Love & Blessings; 10. So Beauti ul or So What

i temeljito znanje što se ti e elektronskog marketinga.

Online Community Manager (upravitelj online zajednicom) Zadužen za direktnu komunikaciju s online zajednicom, ovo radno mjesto sli i upravitelju društvenih medija, ali podrazumijeva dosta dublju povezanost s klijentima putem društvenih mreža. Ovo je radno mjesto koje bi mogli najbolje opisati poput recepcionera u hotelu, prvi kontakt klijenta s tvrtkom što se ti e društvenih mreža, osoba koja brine da klijent dobije dobru sliku o samoj tvrtki te da se individualni problemi brzo riješe. Osim toga, zadužen je i za proširivanje online zajednice vezane uz tvrtku - educiraju i je o proizvodima i tehnologijama putem bloga tvrtke ali i preko rasprava u sklopu društvenih mreža. Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film THOR akcijska SF avantura (u našem kinu nije u 3D tehnici) Režija: Kenneth Branagh Uloge: Natalie Portman, Chris Hemsworth, Anthony Hopkins, Stellan Skarsgård, Kat Dennings

Filmski svemir proširen je novim tipom superheroja. Njegovo ime je Thor. U ovoj spektakularnoj pri i on je zbog svojih grijeha ba en na Zemlju, gdje upoznaje lijepu znanstvenicu i suo ava se sa svojim najve im neprijateljima. Pri a po inje u Asgardu, nebeskom carstvu na vrhu svijeta kojim vlada ostarjeli kralj Odin (Anthony Hopkins) i priprema se predati krunu svojem sinu Thoru (Chris Hemsworth). Odin održava mir u svemiru, no ima i ne-

prijatelja – to je Lau ey (Colm Feore), vladar ledenoga nebeskog carstva koje se zove Jotunheim. Njegove snage uspijevaju se probiti u pala u na dan kad je Thor trebao biti okrunjen. Thor kre e u osvetu, a njegovi potezi umalo rezultiraju katastro om. Odin ga protjera na Zemlju, oduzevši mu Mjolnir, malj kojim se bori. Thor se s nebesa sruši u Novi Meksiko. Trajanje 130 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

BRZI I ŽESTOKI FAST AND FURIOUS 5 akcijski krimi triler Redatelj: Justin Lin Uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne Johnson, Jordana Brewster Vin Diesel i Paul Walker predvode povratak zvijezda iz svakog poglavlja eksplozivnog serijala o brzini. Ovaj put na suprotnoj strani od zakona nalaze se bivši policajac Brian O’Conner i bivši kažnjenik Dom Toretto. Brian i Mia Toret to izvukli su Doma iz zatvora i prešli brojne granice kako bi izbjegli vlastima. U Rio De Janeriju napokon su stjerani u kut, ali moraju dovršiti posao koji e im osigurati slobodu. Dok okupljaju elitni tim za utrke, prijeti im sukob

s korumpiranim poslovnim ovjekom koji ih želi mrtve. Na tragu im je i ederalni agent Luke Hobbs, koji nikad ne promašuje svoju metu. On okuplja poseban tim koji šalje na Doma i Briana. Dok njegovi ljudi jure kroz Brazil, Hobbs shva a kako je nemogu e razlu iti dobre od loših ljudi u ovoj pri i. Mora se osloniti na instinkt kao bi se do epao svog plijena – prije negoli to netko u ini prije njega. Trajanje 130 minuta, preporu uje se starijma od 14 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Glavnu ulogu u filmu “Unkown“ igra? a) M. Gibson b) A. Baldwin c) L. Neeson Dobitnik iz prošlog broja: Stanko Strahija iz akovca

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

Ovaj lead vjerojatno podsje a na ‘Slagalicu strave’, no, za razliku od tog serijala, Matthew Waynee stavlja naglasak na psihološku stranu pri e, bez previše sadizma i krvi.

18.30 THOR THOR

petak, 3.6.

18.30 THOR

4. TERMIN

akcijska SF avantura

5. CHE 1, CHE 2

21.00 BRZI I ŽESTOKI 5

6. HARRY POTTER 7

akcijski krimi triler

7. KRONIKE IZ NARNIJE 3 8. MACHETE

subota, 4.6.

9. GRAD LOPOVA

18.30 THOR

10. WALL STREET 2

akcijska SF avantura

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

21.00 BRZI I ŽESTOKI 5 akcijski krimi triler

1. THOR

se u pravu životnu pustolovinu te prvi put odlazi u vanjski svijet - kako bi ga pronašla! Animirani hit snimljen je po uzoru na najve e filmove Walta Disneya, kao što su ‘Snjeguljica i sedam patuljaka’ i ‘Pepeljuga’.

nedjelja, 5.6.

2. BRIDESMAIDS

18.30 THOR

3. WATER FOR ELEPHANTS

akcijska SF avantura

4. HANNA

21.00 BRZI I ŽESTOKI 5

5. INSIDIOUS

akcijski krimi triler

6. PRIEST 7. PIRATES OF THE CARIBBEAN...

GULLIVEROVA PUTOVANJA Suvremena obrada klasika Jonathana Swi ta o piscu u usponu koji putuje brodom do Bermudskog trokuta i otkriva novi svijet. Lemuel Gulliver (Jack

Peter Highman (Robert Downey Jr.) kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno sretne

etvrtak, 2.6.

akcijski krimi triler Redatelj: Justin Lin Uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne Johnson, Jordana Brewster

2. AMERIKANAC

NEPOZNATO

TERMIN

srijeda, 1.6. nema filmskog programa

akcijska SF avantura Režija: Kenneth Branagh Uloge: Natalie Portman, Chris Hemsworth, Anthony Hopkins ...

1. TRON: NASLJEDSTVO

Petorica ljudi zaklju ana u ku i na nepoznatoj lokaciji ne sje aju se tko su i kako su tamo dospjeli. Prisiljeni su saznati nešto više jedni o drugima kako bi preživjeli.

ambicioznog glumca Ethana Tremblaya (Zach Galifianakis) i bude prisiljen na zajedni ku vožnju. Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i – Peterovi živci.

avanturisti ki spektakl

21.00 BRZI I ŽESTOKI FAST AND FURIOUS 5

DVD, BLUE RAY IZLOG

Prekrasna princeza Zlatokosa cijeli je svoj život provela u dvorcu. Me utim, nakon što se zaljubi u razbojnika koji prolazi pokraj njezinog dvorca, zaputit e

utorak, 31.5.

17.30 i 20.00 PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME

l. br: _______________________________

3. NEZAUSTAVLJIVI SAW 7

VRLO ZAPETLJANA PRI A

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Black) je pisac u usponu koji radi kao raznosa pošte u asopisu “The Times”. Da bi impresionirao uredništvo rubrike putovanja, Gulliver se upušta u opasan pothvat – putovanje brodom do Bermudskog trokuta.

ponedjeljak, 6.6.

8. SOMETHING BORROWED

18.30 THOR

9. THE LINCOLN LAWYER

akcijska SF avantura

10. SOUL SURFER

U.S. Box Office

21.00 BRZI I ŽESTOKI 5 akcijski krimi triler

1. PIRATES OF THE CARIBBEAN.... 2. BRIDESMAIDS

Radno vrijeme blagajne

3. THOR 4. FAST FIVE 5. PRIEST

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. RIO 7. JUMPING THE BROOM 8. SOMETHING BORROWED 9. WATER FOR ELEPHANTS 10. MADEA’S BIG HAPPY FAMILY

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. svibnja 2011.

Lifestyle AROMA, OKUSI i mirisi Indije

Bogatstvo obi aja i za ina indijske kuhinje Ne naziva se Indija bez razloga potkontinentom. Naime, od suptropske klime do rubova najvišega planinskog lanca na svijetu možete prona i neizmjerno bogatstvo kulturnih razli itosti, što se odnosi i na vrstu i na ine pripremanja hrane. Svi znamo da je Indija zemlja za ina, što zna i da su i njihova jela bogata aromom, okusima i mirisima, pa vjerujemo da nema osobe koja nije ula za mješavinu za ina curry koja sadrži i do 30 razli itih za ina,

a koji je na neki na in zaštitni znak indijske hrane. Hranu koju Indijci konzumiraju ne odre uje samo podneblje u kojemu žive, ve se odre uje i prema kastama. Zato ne treba uditi što imaju kompleksan sustav pravila kada, kako i s kim mogu jesti, što e jesti i tko e jelo spravljati. Naime, pripadnici viših kasta ne e jesti jelo koje je skuhala osoba iz niže kaste. Jesti govedinu najve e je svetogr e jer je za sve Indijce krava sveta životinja. Od nje se uzima

samo mlijeko. U nekim dijelovima Indije nisu previše skloni jesti svinjetinu jer su svinje svejedi pa se boje prljavštine i bolesti. Riba se najviše jede u Bengalu te u predjelima Assama. U Bombayu neke kaste jedu dosta ribe, dok je druge strogo izbjegavaju. Odre ene ortodoksne kaste ne jedu nikakvo meso, ve su vegetarijanci, no ve ina e Indijaca vrlo rado pojesti ov etinu i jaretinu.

Mali leksikon indijske kuhinje • garam masala - u prijevodu – vru a smjesa, koristi se za curry umak. Osnovna je smjesa glavnih za ina i veoma je raširena u Indijskoj i drugim južnoazijskim kuhinjama. Koristi se samostalno ili s drugim za inima. Rije garam ozna ava intenzitet za ina, ali ne i koliko je ljuta. Garam masala zna i vru inu, a ne “ljuto” kao ili paprika • kurkuma – za in na injen od biljke Curcuma • dahi – kiselo mlijeko ili jogurt • lass – osvježavaju e pi e koje se radi od dahi, a rabi se u spravljanju umaka s curryjem, u desertima te kod pripremanja mekog sira paneera

RECEPT tjedna

Sastojci:

Priprema: Filete ribe narežite na komade od 4 cm, posolite, pokapajte limunovim sokom i ostavite

• ghee – maslac, za Indijce najsavršeniji i naj iš i proizvod od mlijeka koji se koristi u kulinarstvu, ali i religiji za pro iš enje duše • pudina – metvica • methi – božja travica • hara dhania - korijandar • sambar – ljuta juha od povr a, graška i le e koja se poslužuje za doru ak uz dosaie (hrskave pala inke) • chupati – beskvasni okrugli plosnati kruh od pšeni nog brašna koji se pe e u željeznom situ • puris – sli an chupatiju, ali se pe e u dubokom ulju • iddlysi – kola i i od griza kuhani na pari

FRIZURE ZA nadolaze e ljeto

MAHI TIKKA

• 800 g ileta bijele ribe • sol • 2 žlice limunova soka • 50 g rastopljenog maslaca Za marinadu: • 70 g ricotte • 1 žli ica paste od svježe metvice (zdrobljena svježa metvica) • 2 žli ice garam masale • 20 g paste od umbira (3 žli ice naribanog umbira) • 1 žlica paste od zelenog ilija (zdrobljeni zeleni feferon) • 1 žli ica mljevenog bijelog papra • 200 mljogurta

Jedan od najuobi ajenijih obroka sastoji se od nekoliko umaka od curryja, kuhane riže i povr a, kuhane le e ili prženih mahunarki. Meso se ne jede svaki dan. Jedu ga kada im je dostupno. Ne smije se zaboraviti da 80 posto stanovništva Indije živi u siromaštvu. Ve ina jela se spravlja tako da se slaže u malene ukusne zalogaje. Zato se ve ina jela jede rukama.

da odstoje u hladnjaku oko 30 minuta. Pomiješajte ricottu, metvicu, garam masalu, pastu od umbira, pastu od zelenog ilija, bijeli papar i jogurt. Komade ribe stavite u pripremljenu smjesu i ostavite da odstoji u hladnjaku 2-3 sata. Ribu nabodite na štapi e i pecite u tavi ili na roštilju premazuju i je maslacem. Pe enu ribu skinite sa štapi a i poslužite sa svježe narezanim povr em po želji. Sami možete pripremiti garam masalu tako da pomiješate sljede e omjere mljevenih za ina: 1,5 g umbira, 1,5 g suhog lovora, 7 g crnog papra, 7,5 g sjemenki crnog kardamoma, 2,5 g sjemenki anisa, 4 g zelenog kardamoma, 3,5 g sjemenki korijandera, 2 g klin i a, 2 g cimeta, 2 g muškatnog oraš i a i 2 g sjemenki crnog kumina.

Volumen, volumen i još volumena! Možda vam prošlu godinu stilisti za frizure jesu savjetovali da skratite svoju dugu kosu, no zato se nadamo da ste, nakon što ste je skratili, kosu iste sekunde po eli puštati jer ove godine „in“ je duga kosa i brojne i više nego zanimljive frizure. Ono što je savršeno za nadolaze e ljeto jest to da stilisti predlažu brojne zanimljive frizure s barem djelomi no ili u potpunosti skupljenom kosom. Kako biste razbili monotoniju duge raspuštene kose ili kose u repu, evo savršenih ideja za sve prigode. Odaberite

frizuru prema strukturi vaše kose, obliku lica i preferencijama. Prilikom oblikovanja kose, ove

godine važno je da bilo koja frizura koju radite ima - volumen! On neka vam bude prioritet.

Bilo da se radilo o visokim ili poluvisokim frizurama, s volumenom vam je zagarantirana dugotrajnost i postojanost frizure. Ono što je najzanimljivije kod ve ine frizura je što ih možete nositi u svim prigodama, bilo da se nalazili na plaži ili pak se spremali za ve ernji izlazak. Volumen je ove godine rije koju tražite za svoju frizuru, bilo da ste ga dobili tapiranjem kose, uvijanjem, ispreplitanjem ... Ove frizure jedinstvene su i mogu se nositi u svim prigodama. Posegnite za pjenama za kosu, gelovima, lakovima za kosu, širokim etkama, gla alima za kosu, etkama za kovr anje kose, sušilima za kosu ... U inite sve da vaša kosa dobije volumen. Nikako nemojte zaboraviti na primjetan ili neprimjetan modni dodatak za kosu, bez kojeg ne ete mo i oblikovati ove predivne frizure.

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 299

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Treba li imati stalni nadzor?

Postmoderna etika

PITA NJE: Moja majka ima 77 godina. esto se puta dešava da iza e iz ku e i onda se ne zna vratiti ku i. Zaborav ila je spremati hranu. Po no i se esto diže i ne zna sama oti i na WC. Ponekad osobito nave er postane razdražljiva i neposlušna. Samo bi htjela nekamo i i. Kako da se prema njoj postavim i kao joj možem pomo i? ODGOVOR: Prema vašem opisu o ponašanju i vladanju vaše majke mišljenja sam da se kod nje najvjerojatnije radi o tzv. psiho-organskom sindromu odnosno o demenciji. Demencija je kognitivni poreme aj koji je obilježen ošte enjima prije svega pam enja, zatim ošte enjima prosudbe, orijentiranosti i spoznaje. Obi no se javlja u osoba starijih od 65 godina i s godinama se pove ava rizik od nje. Osoba oboljela od demencije ne može obavljati složenije radnje primjerice kuhanje, gubi se u prostoru (kao vaša majka), dezorijentirana je u vremenu (ne

zna koji je datum), ima poteškoe e u pam enju i u enju novih stvari, zaboravlja nedavne doga aje, ali se zna sje ati ne ega što je jako davno bilo. Što se ti e ponašanja i vladanja takve osobe su obi no predve er i no u nemirnije, agresivnije i “neposlušnije”. Me utim, demencija je nažalost jedna bolest koja ima progresivan karakter a što zna i da se s vremenom stanje pogoršava. Vaša majka treba imati stalni nadzor i ne bi je trebalo puštati da ide samu šetati ili sama da kuha i trebalo bi je pripaziti da nije niti blizu štednjaka, jer bi mogla sebe ozlijediti i napraviti ogromnu štetu. Dobro bi bilo da se javite lije niku ordinarijusu ili pshijatru da bi joj dao lijekove, jer danas postoje lijekovi koji mogu uspotriti pa ak katkad i zaustaviti daljnji razvoj demencije a osim toga, zbog promijenjenog ponašanja isto tako mogla dobiti lijekove koji e joj koristiti da ne bude agresivna i nemirna, ali od svega je najbitnijne da je ne ostavljate nikada samu.

Živimo u doba koje je pragmati no, traži brzinu i e ikasnost, a bi a smo koja trebaju mir i harmoniju, želimo biti dobri i osje ati se dobro u svojoj koži, a tako je puno lošeg i neugodnog u stvarnosti oko nas... Kad su znanstvenici i budisti sjeli zajedno razgovarati o tome kako promovirati duševno zdravlje u suvremenom svijetu, na inili su popis glavnih vrlina i cjelovitih stanja uma kojima kao ljudska bi a težimo: pravednost, ljubav i brižnost, strpljenje, suosje anje, velikodušnost, zahvalnost, tolerancija, hrabrost, iskrenost, znanje o sebi. Složili su se oko toga da se prema svakoj osobi treba ponašati kao da nije ništa vrednija od bilo koje druge osobe na svijetu, odnosno da je svatko od nas jednako vrijedan i da treba pokušati tako živjeti. Posve je jasno da se tu radi o temeljnom eti kom principu, da svjetski znanstveni i religijski autoriteti u svojem djelovanju uvijek provode neku ilozo iju morala, ali to je bazi no ljudski, svi zaista trebamo dobrotu i eti ka na ela da bismo se osje ali sigurnima na svijetu. I najmanje dijete ima osje aj za pravdu, dobrotu i roditelji nastoje izgra ivati te vrline kako bi dijete bolje funkconiralo u svojem okruženju. A opet, kad se javno progovara u terminima moralnog razvoja, kao da ljudima solite pamet, mnogi s nestrpljenjem odmahnu kao da to nije

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Dispepsija Dispepsija obuhva a grupu simptoma. Ne radi se o dijagnozi ili bolesti. Simptomi mogu biti nelagoda u gornjem dijelu abdomena, žgaravica, bol iza prsne kosti, stres, bol u gornjem dijelu trbuha, mu nina, povra anje, nadutnost, obilno podrigivanje, regurgitacija, anoreksija, bolesti žu i, oboljenje guštera e, i još mnoga druga oboljenja. Prema tome pojasnimo neke naj eš e probleme koje svrstavamo u grupu zvanu dispepsija. Žgaravica je esta i neugodna pojava koja se javlja kao osje aj žarenja a širi se od želuca ili gor-

nešto ime se ovje anstvo danas stigne zamarati. Ljudima se ne ini tako privla nim uložiti trud da bi se bilo moralnim bi em, kao da se bojimo razo aranosti da emo, budemo li sami dobri, stradati u ovom okrutnom i nepravednom svijetu. A želimo biti dobri i treba nam dobar svijet. Uh...Lakše nam se ini da emo svoju duševnu ravnotežu osigurati traženjem zdravlja i sre e, to su kategorije koje nam zvu e primjereno. im krenemo govoriti u terminima moralnog razvoja, ljudi kao da se demotiviraju, pri a dobiva nekakav duhovni ili ideologijski ton, javlja se sumnja tko nam to sad opet nešto pakira, a mi smo pojedina no i kao društva, popušili ve puno poruka i u mnogima se istinski razo arali... Skepsa je opravdana, treba nam oprez i kriti nost, iako je naša potreba za dobrom u životu i svijetu trajna i stalno gladna, pa zato i neprekidno na kušnji. No budimo prakti ni. Okrenimo se zdravlju i sre i. Krš anska meditacija ne vodi nekog bliže bogu, ali daje osje aj spokoja, vježbanje joge ne ini pojedinca budistom nego popravlja zdravlje, puno metoda i tehnika njeguje vrline i pozitivne emocije, a samom njihovom upotrebom ne moramo pripadati odre enoj religiji ili svjetonazoru. Danas svatko uzima od svega ono što misli da mu treba, naše je doba eti ki eklekti no.

njeg dijela prsišta prema vratu. Ona je esto provocirana odre enim konzumiranjem hrane koja iz nekih razloga ne odgovara pacijentu. Vrlo je esto u svezi s regurgitacijom . ak do 40% populacije ima rje e ili eš e probleme sa žgaravicom a ak 10% pacijenata ima te probleme svakodnevno. Regurgitacija je povrat želu anog sadržaja u ždrijelo a udružena je okusom gor ine u ustima. Obi no se javlja nakon obilnog obroka i u leže em položaju. Osobe koje boluju od te bolesti, naj eš e prebrzo jedu i pri tom progutaju neprožvakanu hranu, prekomjernu koli inu zraka pa se mogu javiti bolovi u predjelu trbuha.

Klini ko iskustvo sugerira da osoba koja pati od takvih problema promjeni svoje životne navike. Dakle, prestanak pušenja, uživanja alkohola je na prvom mjestu, izbjegavanje ve ih koli ina obroka, spavati na uzdignutom uzglavlju, ne jesti preza injenu hranu bogatu masno ama, okoladu, luk, sok od naran e, smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, ne vježbati neposredno poslije obroka, obla iti komotnu odje u, izbjegavati teške izi ke napore i sve ono što optere uje organizam. Ako se ti simptomi javljaju eš e ili su popra eni jakom boli koja utje e na kvalitetu života, obavezna je lije ni ka intervencija. Osobe koje imaju preko 50 godina, a prvi puta su u ka-

tegoriji te grupe, moraju obavezno potražiti stru nu pomo . Budu i da se u toj kategoriji mogu na i mnogi od nas nikako ne bi trebalo pani ariti. Vjerojatno neki od problema koji se pojavio može biti okida drugom problemu pa je bitno obratiti pažnju na tijek bolesti. U tome e vam od izuzetnog zna aja biti bioterapeut koji e globalno pri i problemu i uspješno ga odstraniti. Vi možete bitno poboljšati svoje zdravstveno stanje ako dogovorite tretman sa mnom pozivom na broj 098/1347-031 bez SMS-a. Uvjerit ete se jednostavnije iscjeljenje ako je vaš biopotencijal u pravilnom balansu. Želim vam dobro zdravlje.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Prekomjerna težina Dolazi lijepo vrijeme, mnogi se ve spremaju na more na godisnji odmor ili odlaze bar kratkoro no vikendom. Lijepo vrijeme i sunce tjeraju nas na skidanje, sun anje i kupanje. Sto smo mozda do sada sirokom odje om htjeli sakriti ,postaje svakom bjelodano, vidljivo. Svi oni suvisni kilogrami koje smo nafutrali povodom bozi nih i uskrsnjih blagdana, razne feste na grilanju u vinogradu i sli no napla uju svoj danak. Najednom bi htjeli biti lijepi i slank pa razne dijete postaju vrlo aktualne. Prije svega ipak potrebno je ustanoviti dali smo samo malo deblji ,odnosno imamo prekomjernu tezinu, ili smo zaista pretili-debeli. Prije svih dijeta trebamo znati dali zelimo samo kratkoro no smrsaviti, popraviti svoju iguru ,ili zelimo dugoro no smrsaviti, trajno zadrzati tu tezinu, zivjeti zdravo. Za dijagnostiku ne treba nam velika mudrost i skupi lije ni ki pregledi i aparati. Za po etak potreban je kroja ki metar i osnovna znanja u matematici. Ukoliko je kod muskih opseg trbuha ve i od 92 cm( kod zena

nesto manje), postoji prekomjerna tezina. Vrlo korisna metoda je i izra unavanje body mass indeksa(BDI).Vasu tezinu podijelite s kvadratom visine. Vrijednosti od 19 do 25 su za zene normalne, od 25 do 33 je prekomjerna tezina a vise od 33 pretilost.Za muske po inje prekomjerna tezina s BMI 26 do 33,vise od toga je pretilost. Ovaj indeks ne mozemo uvijek tuma iti striktno, jer nisu svi ljudi jednako gra eni. Oni atletsko gra eni s puno misi ne mase podlijezu drugim izra unima. Mnoge dijete imaju samo kratkotrajni efekt, jer njima kratkotrajno mijenjamo unos hrane, a dugoro no nista ne mijenjamo. Ako zaista zelimo skinuti suvisne kilograme, zivjeti dugoro no zdravo ,potrebno je promijeniti mnoge navike, na in prehrane, na in zivota, a to je najteze. Formula je vrlo jednostavna. Sve unesene kalorije treba potrositi. To zna i treba dozirano jesti( vise puta na dan manje koli ine hrane) i rekreativno se baviti sportom. Neki kazu da je dovoljno 3 sata tjedno brzo hodati, voziti bicikl, igrati tenis i sl. Vase tijelo i zdravlje e vam biti zahvalno.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Vila "Q"

Restoran "Twister"

Stambeni objekt "Q", moderna vila, nalazi se u centru Helsinkija, u kvartu Veräjämäki koji je karakteristi an baš po modernim, drvenim vilama, a dizajnirali su ga arhitekti iz studija "Avanto Archtects" iz istog grada. Forma tih gra evina inspiraciju dobiva iz jednoga dramati nog prirodnog elementa – vrha obližnjih kamenih planina. Glavna ku a dijamantnog oblika otkriva sun ano dvorište s južne i sa zapadne strane. Vanjska fasada vile izvedena je od drvenih letvi i velikim dijelom obojana u sivo. Ostatak fasade ostao je u drvenom dekoru, a samim time dao i ravnotežu vanjštini objekta. Interijer je izveden s nešto "industrial" elemenata, elemenata od betona koji su karakteristi ni za urbane prostore, industrijske loftove. Betonsko stepenište i kamin daju sirovost cijelom prostoru, koji je, zapravo, sve samo ne takav. Jednostavnost

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

boja, dekora, elemenata i kombinacija ine prostor toplim i sasvim ugodnim za život. Fotogra ije: Antti Hahl, Krista Keltanen http://www.avan.to/ http://www.anttihahl.com/ http://www.kristakeltanen. com/Artist.asp?ArtistID=15385& Akey=89MPVA4M

"Neuravnotežen" barski stolac Njema ki dizajner Thorsten Franck dizajner je ovoga "neuravnoteženog" barskog stolca originalnog imena "Out of Balance". Sustav koji je (is)koristio poznat je svakom djetetu (i barem onim roditeljima kojima je ipak stalo da se njihov pomladak razvija i negdje drugdje osim za ra unalom, Nintendom ili PS-om), ali ga je vrlo inteligentno implementirao u svoj produkt. I ne samo inteligentno, ve i jednostavno

Dizajnerski duo Serghii makhno i Vasiliy Butenko dizajnirali su ovaj bar/restoran u Kijevu i nazvali ga "Twister". Ime je relativno eksplicitno jer de facto opisuje ono što se doga a, odnosno što se nalazi u samom interijeru. Twister je podijeljen na dva dijela: restoran i bar. Restoranski dio pozicioniran je na dvije etaže, s time da na prizemlju ima klasi na sjede a mjesta, dok su na katu ona de inirana kao pet zasebnih i privatnih separea smještenih na nosivim stupovima. Ti stupovi i zg ledaju k ao svojevrsna derivacija tornada, na koji podsje-

aju izgledom. Iznad tih separea postavljene su visilice koje neodoljivo podsje aju na kapi kiše, što se jama no i željelo posti i. Barski dio pak ima svoju pri u. Izveden u sme oj boji, s ponekom natruhom naran aste u elementima, djeluje apsolutno prirodno, a izvedba zidova daje dojam kao da ste u pti jem gnijezdu. Dizajn interijera koji je nedvojbeno išao na udobnost i smiruju i efekt. Neki e re i: "Too much!", ali mislim da su momci u tom naumu i uspjeli. http://mahno.com.ua/ h t t p : // www.behance. net/butenko

i elegantno. Konstrukcija je ovoga barskog stolca drvena i jaj anog oblika. Debljina opne je 3,6 mm i izra ena je od furnirske plo e. Na dnu je postavljena težina koja de inira težište i tako "dopušta" cijelom stolcu da stoji, iako, vizualno, ima tendenciju da padne. Jednostavan volumen s ojastu enjem funkcionira savršeno. http://www.thorstenfranck. com/productdesign/tf/tf.html

Ku a zvana "Ama" Ku a "Ama" je vrlo interesantan projekt stambenog objekta. Radi se o viziji japanskih arhitekata Katsutoshi Sasaki+Associates, u kojoj prezentiraju stambeni prostor kao komplet prostorija izvedenih zasebno. Naime, vodilja iza ovog projekta bila je injenica da za svaku prostoriju postoje druga iji zahtjevi, od dimenzija, volumena, položaja, dostupnosti danjeg svjetla itd., što je mnogo puta teško izvesti u "klasi nom promišljanju" stambenog objekta. Tako su ovi arhitekti odlu ili razdvojiti elemente – prostorije i svaku od njih izvesti kao zasebni segment sa svojim zakonitostima i zahtjevima, imaju i na umu funkciju prostorije, njenu povezanost s drugim prostorijama, kao i njen položaj, broj i površinu fasadnih otvora, a samim time i odre enu atmosferu u njoj. Nakon odre ivanja tih segmenata, iste su uklopili u jednu cjelinu koju možete vidjeti na fotogra ijama. Stambena površina koju vidite jest 85,92 m2. Cijela je ku a konstrukcijski izvedena od drva s fasadnim plo ama od metala, dok u interijeru prevladavaju drveni dekori u kombinaciji s gipskartonskim plo ama. http://www.sasaki-as.com/

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 30.4.2011. Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Osje ko-baranjska 5 Istarska 6 Zadarska 7 Varaždinska 8 Bjelovarskobilogorska 9 Požeško-slavonska 10 Dubrova koneretvanska 11 Vukovarskosrijemska 12 Šibenskokninska 13 Me imurska 14 Sisa komoslava ka 15 Koprivn.križeva ka 16 Brodskoposavska 17 Karlova ka 18 Krapinskozagorska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska TOTAL 1 2

koli ina 5279 1350

udio, % 36,06% 9,22%

1326

9,06%

808

5,52%

770 505 499 461

5,26% 3,45% 3,41% 3,15%

454

3,10%

426

2,91%

349

2,38%

328

2,24%

321 312

2,19% 2,13%

308

2,10%

299

2,04%

275 268

1,88% 1,83%

202

1,38%

101 14641

0,69% 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010., crna, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., sme a, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Fordovo ‘Sretno sjedalo’ poboljšava uvjete radnicima Kada je Henry Ford svojim pionirskim potezom uveo pokretnu traku, nije mogao niti zamisliti da e više od 100 godina kasnije, Ford Motor Company još uvijek unapre ivati ovu važnu i utjecajnu inovaciju. U namjeri da se pozabavi problemom starenja radne snage i fizi kom cijenom mnogih godina provedenih na pokretnoj traci, Ford je okupio tim lije nika radne medicine, stru njaka u proizvodnji, sindikalne grupe i predstavnike radnika s invaliditetom kako bi poboljšali ergonomiju, sigurnost i u inkovitost na pokretnoj traci. To je dovelo do stvaranja “Sretnog sjedala” – genijalnog rješenja u obliku ljuljaju e stolice postavljene na ovjes u obliku šipke. Sjedalo radnicima omogu ava da udobno sjede kad rade na pokretnoj traci. Tako er im omogu ava da kliznu u automobil dok pri vrš uju, primjerice, kutije s papu icama umjesto da se saginju. Prvo “Sretno sjedalo” postavljeno je na radnom mjestu za instaliranje oži ja krovnih antena u Genku u Belgiji 1998. godine, a Sretno sjedalo došlo je u Koeln 2002. Danas, “Sretna sjedala” se koriste u Valenciji u Španjolskoj, te Saarlouisu u Njema koj. “Sretno sjedalo” omogu uje radnicima s više iskustva da ostanu uklju eni u postoje im radnim skupinama, a da zdravlje i u inkovitost ostanu na istoj razini.

Nissan NV200 izabran za newyorški “Taksi sutrašnjice” New York, grad s najve om flotom taksija u državi izabrao je Nissan za proizvo a a i dobavlja a “taksija sutrašnjice”. Vijest je objavljena na tiskovnoj kon erenciji gradske uprave na kojoj su sudjelovali gradona elnik Michael Bloomberg i predsjednik tvrtke Nissan America Carlos Tavares. Njujorška taksi služba i Limousine Commission (TLC) odlu ile su da e Nissan NV200 potkraj 2013. postati ekskluzivni taksi grada New Yorka. Priznanje je rezultat rigorozne selekcije koja je trajala više od dvije godine. Idejni temelj natje aja, odnosno konstrukcije i oblikovanja namjenskog vozila prilago enoga gradskim ulicama, bilo je naslje e taksi industrije koje je danas ve starije od stotinu godina. Druga dva finalista bili su ameri ki Ford Motor i turski automobilski proizvo a Karsan. Nissan NV200 taksi proizvodit e se u sjevernoameri koj tvornici u Cuernavaci, u Meksiku. Rije je o preinaci kompaktnoga komercijalnog automobila trenuta no dostupnog na svjetskim tržištima, me u njima i japanskom, europskom i kineskom. Sa svom planiranom standardnom opremom, predložena proizvo a ka maloprodajna cijena vozila trebala bi iznositi oko 29.000 ameri kih dolara. U sklopu tog programa, Nissan e sura ivati s Gradom i vlasnicima taksija na pilot-programu uporabe elektri nih vozila bez emisija kao taksija. Nissan e vlasnicima taksija na probu tijekom 2012. dati do šest posve elektri nih Lea ova te punja e. Planirane inovacije, uvedene prema sugestijama voza a,

vlasnika i putnika, obuhva aju: dvolitarski, 4-cilindarski motor konstruiran tako da se smanje emisije i potrošnja goriva taksi flote; komotan prostor za etiri putnika i njihovu prtljagu, bitno poboljšanje u odnosu na sadašnje modele; nenametljivu sirenu iji zvuk prate svjetlosni signali, što pridonosi smanjenju buke u gradu; klizna vrata sa stubom i ru kama radi lakšeg ulaska i izlaska; panoramski krov (sa sjenilom) koje e putnicima dati jedinstven pogled na grad; stražnji klima-ure aj s neovisnim upravljanjem opremljen zra nim filterom obloženim slo-

jem grož anog enola kako bi se poboljšala kakvo a zraka u kabini; lijepe tkanene presvlake koje oponašaju izgled i dojam kože te se lako iste, dišu, djeluju antibakterijski i prihvatljive su okolišu; svjetla za itanje iznad glava putnika i podno svjetlo kako bi putnici bolje vidjeli svoje stvari; punja mobitela s 12-voltnom elektri nom uti nicom i dva USB priklju ka namijenjen putnicima; voza evo sjedalo s mogu noš u prilago avanja na šest na ina, me u ostalim nagiba i lumbalnog dijela, ak i s postavljenom pregradom; navigacijski i telemati ki sustavi za voza a.

Pri konstruiranju taksija NV200, Nissan je posebnu pozornost posvetio i sigurnosti putnika. Me u glavnim su sigurnosnim obilježjima: zra ne zavjese za putnike na prednjim i stražnjim sjedalima, kao i zra ni jastuci za prednji red ugra eni u sjedala; sustavi za nadzor proklizavanja te stabilnosti vozila (Vehicle Dynamic Control, VDC); klizna vrata koja smanjuju opasnost od iznenadnog otvaranja klasi nih vrata za pješake, bicikliste i ostale sudionike u prometu; svjetlosno upozorenje ostalim sudionicima da se vrata taksija otvaraju. S obzirom na to da više od 13 tisu a njujorških taksija u godini zajedno prije e više od 800 milijuna kilometara, trajnost je bila presudan element selekcije “taksija sutrašnjice”. Nissan e obu iti voza e za obavljanje rutinskih servisa i popravaka u garažama, a Nissanovi e distributeri taksijima kojima je to potrebno odmah osigurati prvo slobodno mjesto u servisu. Gradski dužnosnici okupili su 2007. skupinu nositelja interesa sastavljenu, me u ostalima, od predstavnika voza a taksija, vlasnika i putnika kako bi definirali ciljeve za budu i njujorški taksi, projekt nazvan Taksi sutrašnjice. Prosinca 2009. TLC je objavio poziv proizvo a ima i dizajnerima automobila da predlože svoje najkvalitetnije zamisli za namjensko vozilo koje bi služilo kao njujorški taksi. Za pobjednika natje aja izabran je Nissan NV200 i on e, po evši od 2013., idu ih deset godina biti jedini njujorški taksi.

Svjetska proizvodnja Mazde3 dosegla tri milijuna automobila Mazda Motor Corporation objavila je da je 26. travnja ukupna proizvodnja Mazde3 dosegla brojku od tri milijuna automobila. Ovaj rezultat dosegnut je u samo sedam godina i deset mjeseci od po etka proizvodnje modela prve generacije, ime je Mazda3 postala najbrže prodavani model u Mazdinoj aktualnoj gammi osobnih automobila. Mazda3 istinski je globalni model. Proizvodi se na tri lokacije – Mazdinoj tvornici Ho u u Yamaguchiju u Japanu

(gdje se proizvode svi europski modeli), tvornici Changan Ford Mazda Automobile (CFMA) u Nanjingu u Kini i AutoAlliance Tajland (AAT) – i prodaje u 90 zemalja i regija. Trimilijunta Mazda3 proizvedena je u tvornici Ho u. Rije je o modelu Sport s peterim vratima sa specifikacijama za japansko tržište, pogoni ga Mazdin MZR 2,0-litreni motor opremljen i-stop sustavom i bijele je boje (Crystal bijela Pearl Mica).

Autozubak financiranje – kamata od 4,95% AutoZubak po prvi put na hrvatskom tržištu nudi „Veliku stvar za malu cijenu“. Uz akciju AutoZubak financiranje koja traje od 9. svibnja do 31. srpnja 2011. godine, kupcima VW, Škoda, Audi i Seat vozila nudi se mogu nost financiranja kupovine novog vozila s najpovoljnijom kamatnom stopom na tržištu od 5,45% za kredit u kunama u suradnji

s Zagreba kom bankom. Uz AutoZubak financiranje nudi se mogu nost financiranja putem leasinga. Kamatna stopa od 4,95% uz OTP leasing vrijedi samo za Audi modele A3 i A4. Sva vozila VW koncerna u suradnji s OTP leasingom možete prona i po najpovoljnijoj leasing kamatnoj stopi od 5,95% samo uz AutoZubak financiranje.

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Osmisli najmaštovitiji slogan za „Engine of the Year Award” za Citroën C4 i osvoji ljetovanje! Citroën je lansirao kreativni natje aj „Moja pozitivna energija“ za koji je potrebno osmisliti slogan u obliku formule za Citroën C4, upisati ga na stranici www.citroen.hr/ mojapozitivnaenergija/ do 30. lipnja, a 5 najkreativnijih osvojit e primamljive nagrade. U konkurenciju za prvih 5 nagrada ulazi 5 formula, koje e stru ni žiri izabrati, a koje najviše odgovaraju temi samog natje aja i modelu Citroën C4. Svaki sudionik nagradnog natje aja može poslati neograni en broj formula, sve e se objaviti, sve ulaze u konkuren-

ciju za nagradni fond, a rezultati natje aja bit e objavljeni na web stranici www.citroen. hr/mojapozitivnaenergija/ najkasnije 5. srpnja 2011. Prva nagrada je sedmodnevno ljetovanje u hotelu Bluesun na Jadranu za etiri osobe + Citroën C4 na posudbu 7 dana (ljetovanje je mogu e ostvariti u jednom od Bluesun hotela od 10. srpnja do 4. rujna, ovisno o popunjenosti kapaciteta u izabranom terminu u izabranom hotelu). Vikend s novim Citroën C4 s jednim rezervoarom goriva osvojit e 2. – 5. nagrada.

Volkswagen pove ava udio žena Udio sveu ilišnih apsolventica, koje su zaposlene u Volkswagen koncernu u Njema koj, pove an je s 19 posto iz 2007. na 22 posto u prošloj godini. Cilj je dosegnuti 28 posto. Taj cilj odgovora udjelu ženskih apsolventica koje su u prošloj godini završile studijske grupe kao što su strojarstvo, elektrotehnika, informatika i ekonomija. Ve i broj zaposlenih sveu ilišnih apsolventica omogu uje kasnije ve i broj žena u menadžmentu, a napredak prosje no uslijedi osam godina nakon ulaska u poduze e. Kvota napretka s

aktualnih 20 posto treba se pove ati na 28. Volkswagen i dalje poti e spojivost posla i obitelji. U takve mjere spadaju leksibilno radno vrijeme, rad od ku e, sastanci za vrijeme porodiljnog dopusta, ponude za kvali icirani nastavak rada nakon porodiljnog dopusta i mogu nosti zbrinjavanja djece. Pored toga za djelatnice i djelatnike Volkswagena u Wolfsburgu od sredine prošle godine na raspolaganju je služba za zbrinjavanje djece u slu aju nužde, a koja je na raspolaganju 24 sata na dan.

1,4 TSI-motor

Volkswagen je ponovno osvojio britansku nagradu „Engine of the Year Award“ za svoj 1,4 TSI-motor u klasi izme u 1,0 do 1,4 litre. Zahvaljuju i Tw i nc h a r g e r principu s turbopunja em na ispušne plinove i mehani kim kompresorom, 1,4 litarski TSI-motor posebno je snažan i u inkovit. Nagradu je u Stuttgartu preuzeo dr. Hermann Middendorf, voditelj Volkswagen odjela za razvoj benzinskih motora. Žiri je odu-

Šavora d.o.o.

ševilo što 1,4 TSI-motor ostvaruje najbolje rezultate ne samo kao benzinski motor, ve i kao osnovni motor za EcoFuel modele na zemni plin. U k up n o 65 novinara koji prate automobilsku industriju iz 32 razli ite zemlje ocjenjivalo je motore u testu prema njihovim voznim karakteristikama, razini buke, uravnoteženom radu i uštedi pogonskog goriva.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

1. Toyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006. god., u PDV-u 2. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006. god., u PDV-u 3. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006. god. 4. Renault Megane, benzin, karavan, 2004. god.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

F1 poredak za VN Monaca, on ca, ona bnja 20 2011. 11. Monte Carlo, 29. svibnja

WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a:

MotoGP poredak nakon 4 od 18 utrka

F1 poredak nakon 6 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Frannncuske, Le Mans, 15. svibnja 20 2011. 11 11.

Rezulta Rally Argen na, 26. – 29. svibnja 2011.

Sebas an VETTEL

Casey STONER

Sebas en LOEB

Fernando ALONSO

Andrea DOVIZIOSO

Mikko HIRVONEN

Jenson BUTTON

Valen no ROSSI

Pe er SOLBERG

Mark WEBBER

Jorge LORENZO

Sebas en OGIER

Kamui KOBAYASHI

Marco SIMONCELLI

Mads OSTBERG

Lewis HAMILTON

Ben SPIES

Federico VILLAGRA

Adrian SUTIL

Nicky HAYDEN

Jari - Ma LATVALA

Nick HEIDFELD

Ma hew WILSON

Hiroshi AOYAMA

Rubens BARRICHELLO

Hayden PADDON

Hector BARBERA

10. Karel ABRAHAM

11. Toni ELIAS

12. Alvaro BAUTISTA

10. Sebas en BUEMI Poredak voza a: 1.

Sebas an VETTEL

143

Lewis HAMILTON

Mark WEBBER

Jenson BUTTON

Fernando ALONSO

Nick HEIDFELD

Poredak voza a:

Pe er SOLBERG

Mads OSTBERG

Ma hew WILSON

Federico VILLAGRA

Kimi RAIKKONEN

Vitaly PETROV

Nicky HAYDEN

10. Kamui KOBAYASHI

Hiroshi AOYAMA

Marco SIMONCELLI

Colin EDWARDS

RBR - Renault

222

McLaren - Mercedes

161

Ferrari

Renault

Poredak proizvo a a: a: a:

Mercedes

Honda

Sauber Ferrari

Yamaha

Force India – Mercedes

3. 4.

Duca Suzuki

52 13

STR – Ferrari

Valen no ROSSI

Sebas en OGIER

Slijede a utrka: VN Kanade, Montreal, 12. lipnja 2011.

113

Casey STONER

Poredak konstruktora: ra ra:

126

Mikko HIRVONEN

Sebas en LOEB

Jari - Ma LATVALA

Felipe MASSA

Dani PEDROSA

Poredak voza a:

Andrea DOVIZIOSO

Nico ROSBERG

Jorge LORENZO

10. Patrik FLODIN

10. Hector BARBERA

Slijede a utrka: VN Catalunye, Catalunya, 5. lipnja 2011.

31. svibnja 2011.

10. Henning SOLBERG Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Munchis Ford World Rally Team 6. Ice 1 Racing

207 174 75 49 32

Slijede i rally: Rally Gr ka, 16.-19. Lipnja 2011.

podno g r sustav oijanje i protusm m r pri niskimogućavaju pr zavajući anje temper aturam i a

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

oj oj južn x-a) k č e v o na čak ici (iza Pane zn zaobila

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari SVIJET U MOJIM BOJAMA

AKOVE KI espresso by Bibi

Dobrodošli u Dalmaciju, vratite se doma - Mamaaaa, zovu za apartman!, urla neko dijete s pozivnog 052 broja. - Zove na hrvatskon, dodaje mami koja preuzima slušalicu. Pretpostavljam da je barem 3 puta u tih 9 milisekundi okrenula o ima, jer se po njenu tonu im je progovorila dalo zaklju iti da joj osoba koja za apartman zove “na hrvatskon” baš i nije gost kakvog si priželjkuje. - Sve je zauzeto, cijelo ljeto!, požurila se izreferirati stanje u svih svojih dvadesetak apartmana one najružnije turisti ke apartmanske gradnje, ne pruživši mi priliku ni da se predstavim, a kamoli da postavim neko – asti masti – potpitanje. No, to nije sve. Imala je obraza da me, uza to što me oprala kao balavicu od 11 godina, još drsko upita – A odakle van ovi broj? Kao da ga, pred turistima iz Hrvatske, uvaju u sefovima dostojnim goblinske straže u Gringottsu. I znate što? Nije bila jedina. U potrazi za nekim donekle ljubaznim dalmatinskim doma inom koji e za nešto sitno novca iznajmiti neki apartman i gostima iz Hrvatske dobrano sam se, i to dosta dugo, namu ila. Kad mi je to Jadransko more ve došlo do grla, i taman kad sam okretanjem sljede ega tajnog broja u glavi vrtjela svoju njema ku verziju predstavlja-

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

Kuponi Danas sam opet nešto rezala. Režu i tako papir, kreativno sam skrojila cijenu jednog proizvoda po svojoj mjeri. I usput razmišljam kako se još jedna manija iz Amerike proširila k nama. Premda, u Americi je to sad ve stara stvar, stara k’o djedov sat iz ‘80 i neke, sat kojeg se ne odri emo. Dapa e, ta retro furka tek sad dobiva na vrijednosti, a zove se kupon-manija. Trgova ke fore i fazoni, marketinške iluzije, psihološki trikovi. Reži, printaj, stisni “svi a mi se“ na Facebooku pa ostvari pravo na kupon i uz to se nikako ne osje aj pre-

varenim. Štoviše, osje aj se posebnim i odabranim što si upravo ti i upravo sada ostvario pravo na popust. Kupi knjižicu s kuponima pa onda rezuckaj i ostvaruj popuste na proizvode koje nikada ne bi ni pogledao, i to na mjestima koje uop e nikada ne bi posjetio. Ali, ne mari. Zato su tu kuponi da te pokrenu i maknu s jednog te istog mjesta. Kuponi koji su u tvojoj službi. Mo’š mislit! akovec obiluje mjestima u kojima se škarama daju skrojiti kuponi, pa samim time i cijene odre enih proizvoda. Nadalje, Me imurje ima i tu knjižicu s kuponima koja na vrlo elegantan na in i za sad bez pretjerivanja prezentira našu milenu zemlju i sve kutke koji de initivno zaslužuju da im se pridaje pažnja. Ne-

mojte se iznenaditi ako vam na vratima zazvoni muški lik drže i u ruci taj jedinstveni kataloško - kuponski primjerak te, pomalo podsje aju i na one što pod svaku cijenu žele pri ati o kraljevstvu, ponudi kupovinu knjižice vašeg života s obiljem bonova i kupona. Jednom sam na TV-u naletjela na ameri ku knjižicu te vrste. Najja i argument koji sam ikada ula za kupovinu te zbir ice kupona bio je ušteda na desetke tisu e dolara. Je, uz potrošenih sto tisu a dolara na stvari koje ti možda nikad ne e zatrebati, ušteda je zagarantirana! Distraktibilnost, neprakti ni grandiozni planovi i nesvrhovite aktivnosti sinonim su za takvu kupovinu. A na kraju sve završi megabljuvom zbog

nja (“ja, halo, guten tag, iš hajse Gertrude, iš bin zibenundcvanciš jare alt und ih vil ojh etvas fragen), naletjela sam na doista ljubaznu gospo u s kojom sam se sasvim divno i krasno uspjela sporazumjeti, i to na hrvatskom jeziku. S gospo om koja je bila oduševljena injenicom da zovem iz akovca jer oni “gore” imaju prijatelje, i koja mi je, jednom nevi enom lako om i jednostavnoš u, ponudila baš ono što je meni trebalo. Gospo a je bila iz – Zagreba. Eto, toliko o tome koliko smo mi s kontinenta poželjni turisti i koliko nas naši dalmatinski doma ini cijene i vole, usprkos injenici da sa sobom na ljetovanje ne vu emo ni svoje paštete, ni svoj pekmez, pa ak ni svoj krumpir.

Sitna i dinamitna Sun ana

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Proteklih dana u našoj županiji od svih me imurskih politi ara najaktivnija, a koliko sam mogao uti i vidjeti i naju inkovitija, politi arka bila je saborska zastupnica Sun ana Glavak. Nekoliko sam je puta susreo na Danima vina i potom na okruglom stolu u Terbotzu, gdje me, priznajem, oduševila. Onako sitna i dinamitna me u kolosalnim vinogradarima, ulijevala je nadu i povjerenje i onima koji su pomalo sustali u svakodnevnoj borbi protiv raznih nepodopština koje doživljavaju u rješavanju brojnih pitanja i problema. Osobito me se dojmilo s koliko je snage, vjere i upornosti hrabrila vinare i turisti ke djelatnike da ne posustaju u slanju svojih projekata na natje aje. - Dajte, hodite, ne dajte se, samo hrabro, uspjet ete prije ili poslije, samo ne odustajte, poticala je Glavak ve pomalo umorne vinare od pisanja i kandidiranja svojih projekata. Imam osje aj da joj ljudi vjeruju više nego bilo kojem drugom me imurskom politi aru. Zanimljiv je bio trenutak kada je u Terbotzu Glavak prišla nekako nezadovoljnom predsjedniku svoje me imurske stranke Ivkovi u, glasno rekavši, odnosno pitavši ga: - Kaj je,

gospon predsjednik, kaj se tak udno držite? Moram priznati da je nakon tih rije i Ivkovi bio vedriji. Dobro je da postoji osoba poput Sun ane Glavak, koja se nije umorila i pokorila u trenucima kada Vlada i Sabor, pak ni njezina stranka, baš i ne uživaju podršku javnosti i koja poziva i ulijeva nadu u bolju budu nost. Kad bi tako radili i njezini koleg(ic)e Lesar, Zgrebec i Jelaš, sigurno bi u Me imurju bilo bolje. Ne mogu vjerovati kako spomenutoj trojki Urbanovo 2011. nije bilo zanimljivo da se pojave na otvorenju. U Štrigovi je Glavak u inila puno, jako puno za toliko malo vremena koje je zbog obveza mogla potrošiti.

DESTINACIJA GODINE 2011./2012. PREMA PREPORUCI ECTAA-E EUROPSKO UDRUŽENJE NACIONALNIH UDRUGA PUTNIČKIH AGENCIJA I TUROPERATORA

Hrvatska turistička zajednica, Iblerov trg 10/IV., Zagreb Tel.: +385 1 4699 333, Faks: + 385 1 4557 827, E-mail: info@htz.hr

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

prezaduženosti! Zato oprez, jer u tom slu aju vi njima radite uslugu, a ne oni vama. Jer kuponi su ipak u njihovoj službi.

POZNATI I SLAVNI

Varaždin Rock Festival 10. i 11. lipnja u Areni Varaždin Zbog ograni enja u vremenu, time i broju izvo a a, nismo u mogu nosti osigurati nastup svim zainteresiranim bendovima, te ostavljamo posjetiteljima mogu nost da sljede u godinu ugostimo novu “garnituru“ rockerske elite te još više uživamo u istom i žestoko ritmi kom rocku. Isto tako kako su mnogobrojni poklonici rocka ujedno i motoristi, za njih je osiguran poseban besplatni parking prostor. Tako e u petak nastupiti Tvrdo srce, Pod

The Pogues 14. srpnja u Zagrebu: o ekuje se ubrzo rasprodani koncert! Iako je do zagreba kog koncerta benda The Pogues preostalo više od mjesec dana, Pogues-manija ne jenjava, te organizatori iz udruge “Multiart“ o ekuju da e se ulaznice za koncert koji e se 14. srpnja 2011. održati na Šalati vrlo brzo rasprodati. - Iako smo ra unali na velik interes, jer Poguesi dolaze u originalnoj postavi, na elu sa Shaneom MacGowanom, ovolika navala na ulaznice ipak je i nas iznenadila. Koncert bi, naime, zaista mogao biti vrlo brzo rasprodan, kaže Darko Putak, predsjednik udruge

“Multiart“, koji je u Zagreb ve dovodio zna ajna glazbena ime-

na poput Patti Smith, grupe The Pixies, Nicka Cavea i mnogih

Uspješna suradnja Minee i Spa & Sport Resorta Sveti Martin Izuzetno uspješna poslovna suradnja izme u poznatog Spa&Sport Resorta Sveti Martin i pjeva ice Minee okrunjena je prezentacijom novog videospota na Novoj TV i na službenoj stranici Renate Kon i - Minee (www.minea.org). Videospot za pjesmu “Jedno” snimljen je na atraktivnim lokacijama u Spa&Sport Resortu Sveti Martin u režiji Darija Godi a, a

Mineinu ljubav u spotu glumi Kristijan Januši , Mister turizma Hrvatske 2009. Spot za pjesmu “Jedno“, kojom sudjeluje i na ovogodišnjem CMC festivalu u Vodicama, možete pogledati YouTubeu. Spa&Sport Resort Sveti Martin jedinstvena je destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj za opuštanje i wellness, sport i aktivni odmor, kongres i team

building, uz vrhunski gurmanski doživljaj i prekrasnu prirodu. Nalazi se u zašti enoj prirodi gornjeg Me imurja, a opet u blizini urbanih sredina, zanimljivih doga anja, festivala i znamenitosti. Aktualnu ponudu za nadolaze e ljetne praznike te posebne “Golf i Wellness pakete“ možete prona i na web stranici www.spa-golf. hr.

Ljeto u Šampionu! Disco klub “Šampion“ pripremio je bogat i zanimljiv ljetni program, iz kojeg izdvajamo pjena party programe, najlu e no i s Desperados pivom, koncerte Jelene Rozge i Dražena Ze i a, ali i mnoštvo drugih iznena enja. Detaljnije informacije potražite na www.sampion.hr.

silom živ, Flashback, Hellcats, Louder, Op a opasnost, Divlje jagode, Zabranjeno pušenje i na kraju slovenski Laibach. U subotu pak koncert otvara Retro pult, MaryJane, Kronika, Angels, Male Hookers, Psihomodo pop, Zabranjeno pušenje i po prvi put u Hrvatskoj srpski Van Gogh. Dvodnevna ulaznica iznosi 150, a jednodnevna 90 kn, Prodajna mjesta u akovcu: Radio 1, caffe bar “Arcus”, Radio Me imurje Kotoriba, Domino Bar – Palovec. drugih. Saznaje se da e bend, u postavi od osam lanova, zajedno s menadžmentom i tehni arima u Zagreb sletjeti dan prije velikog spektakla na Šalati privatnim avionom iz Antwerpena, gdje nastupaju tri dana prije nego stignu u Zagreb, a iz njihove mati ne agencije “The Agency Group“, ujedno i jedne od istaknutijih svjetskih booking agencija s podružnicama širom Europe i SAD-a, naglašavaju da se bend izrazito veseli nastupu u Zagrebu. Shane MacGowan se ina e zajedno s lanovima benda trenutno odmara, a od 5. srpnja bend zapo inje s koncertima u Njema koj, Nizozemskoj i Belgiji, dok e nakon Zagreba nastupiti u Austriji, te tako er i Velikoj Britaniji. Podsje amo da se ulaznice u pretprodaji mogu kupiti po cijeni od 220 kn, a VIP FAN ZONE ulaznice mogu se nabaviti za 320 kn, putem sustava eventim.

TJEDNI KALORIFER

Andrea

ganizaciji upravo jednoga ve eg rock festivala sa željom da ovaj festival dobije svoje mjesto na koncertnoj karti regije i Europe. Glazbeni stilovi u VRF-u bit e sve što se ti e šireg rock spektra i podžanrova, od metala, glam rocka, progresivnog rocka, do soula, panka i Novog vala – prve godine s naglaskom na žestoke ritmove. Uz ve poznate rock sastave, omogu ili smo i manje a irmiranim bendovima nastupe na festivalu.

Donald

Varaždin Rock Festival nastao je kao festival koji e popuniti potrebe gra ana Varaždina i stanovnika šire regije za kvalitetnim rock doga ajem. Rock ima izuzetno dugu tradiciju u gradu glazbe još od 50-ih godina prošlog stolje a. Od tog vremena do danas u Varaždinu su redovito organizirani rock doga aji, koncerti i nastupi rock sastava koji su nešto zna ili u ovom podru ju i šire, no ukazala se potreba da institucionalno pristupimo or-

FORMULA 13 01. - SOMEONE TO LOVE ME - MARY J. BLIGE . DIDDY & LIL WAYNE 02. - TAKEN BY STRANGER LENA 03. - DON’T SIT DOWN CAUSE I’VE MOVED YOUR CHAIR - A R C T I C MONKEYS 04. - OH MY HEART - R.E.M. 05. - BLACK - DANGER MOUSE & DANIELLE LUPPI . NORAH JONES 06. - RUNNING SCARED - ELL & NIKKI 07. - RUN THE WORLD (GIRLS) BEYONCE 08. - BEAUTIFUL PEOPLE CHRIS BROWN . BENNY BENASSI 09. - UNDER COVER OF DARKNESS THE STROKES 10. - THE STORY OF US - TAYLOR SWIFT

TOP LISTA 1 BEYONCE Run The World

TOP LISTA 2 PITBULL Give MeDOMA IH Everything 3 LADY GAGA Judas 4 NERO Guilt (Ft ALANA) 5 DEV Bass Down Low 6 WIZ KHALIFA Black & Yellow 7 NELLY Gone (Ft KELLY ROWLAND) 8 KANYE WEST All Of The Lights 9 NATALIA KILLS Mirrors 10 YASMIN Finish Line 11 CHRIS BROWN Beau ful People (Ft BENNY BENASSI) 12 BRUNO MARS Lazy Song

31. svibnja 2011.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 37

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

31. svibnja 2011.

9/24/09 4:14:41 PM

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

TENIS

RUKOMET

NOVI SJAJAN rezultat mlade akove ke tenisa ice

PREMIER HRL

Iva Mekovec u polufinalu neslužbenog prvenstva svijeta do 18 godina

Poraz Me imurja za kraj koji se jedva ekao

Iva Mekovec, talentirana juniorka akove kog Franje Pun eca koji je u minulih nekoliko mjeseci pokazala vidni napredak i odli nu formu, stigla do prvih WTA bodova, zaigrala je sredinom svibnja na dva jaka turnira najviše juniorske kategorije koja su se igrala u Italiji. Najprije je odigrala na velikom me unarodnom ITF juniorskom turniru Citta Di Santa Croce“ Mauro Sabatini, a onda na neslužbenom prvenstvu svijeta za juniorke, „Trofeio Bon iglico“ u Milanu. Oba turnira odigrana su na zemljanoj podlozi. Na drugom turniru u Milanu, gdje su zaigrale gotovo sve najbolje juniorke svijeta, pokazala je sjajnu formu i iz kvali ikacija stigla do polu inala i zna ajno napredovala na ITF juniorskoj svjetskoj ljestvici na kojoj od ponedjeljak 23. svibnja zauzima 163. mjesto. Zabilježila je dramati an skok na ljestvici od gotovo 200 mjesta. (365. na svijetu prije ova

dva turnira). Kako se juniorkama zbrajaju rezultati postignuti u pojedina noj konkurenciji i u paru, a Iva igra samo pojedina no,

II. HTL

Pobjeda Pun eca Nakon po etna dva poraza protiv Karlovca i Osijeka, seniorki Pun eca zabilježili su dvije pobjede. Istim rezultatom 6:3 ostvarene su pobjede protiv mom adi TK Pe ine iz Rijeke i TK Tenis Teama iz Umaga. Pobjede protiv Rije ana ostvarili su Mitja Zajšek, Petar Kau i , Tomislav Hublin i Bojan Jaklin u pojedina nim susretima te parovi Zajšek/Švenda i Žli ar/ Hublin. Protiv mom adi Tenis Teama pojedina ne pobjede ostvarili su Mitja Zajšek, Tomislav Hublin te Marko Mun a i Sebastijan Brica bez borbe. Pobjede u parovima pripale su parovima Zajšek/Žli ar i Švenda/Brica.

zasigurno je u ovom trenutku taj plasman i realno puno bolji, što pokazuju i rezultati. Na prvom turniru iz kvali ikacija je stigla do 32 najbolje na turniru, a nakon „zagrijavanja“ tjedan dana kasnije na turniru na kojem nastupaju svi teniski svjetski talenti i skautiraju ga mnogobrojni agencijski menadžeri, pokazala je sjajan tenis. U šest dana odigrala je sedam me eva (kvali ikacije sa 64 igra ice i glavni turnir sa 64 igra ice) od kojih je dobila šest i posustala tek u polu inalu kad je nestalo „benzina“. Prije toga dobila je nakon sigurno odra enih kvali ikacija i dva kola glavnog turnira, u impresivnim me evima i pobjedama dvije ponajbolje juniorke svijeta, poput Ukrajinke Kovalets 21. na svijetu 6:4, 6:0, odnosno u etvrt inalu Paragvajku Gonzalez 11. juniorku svijeta: 2:6, 6:1, 7:6 (2). Zaustavila ju je tek u

Iva Mekovec zahvaljuju i odli nim rezultatima u Italiji napredovala je više od 200 mjesta na ITF svjetskoj listi najboljih juniorki svijeta polu inalu velika nada crnogorskog tenisa Danka Kovini , ina e 7. juniorka svijeta, nakon što je ponestalo Ivi snage u napornom tjednu sa 6:2, 6:1. Uglavnom, Iva se predstavila na najbolji mogu i na in pozornim pratiteljima svjetskih teniskih talenata, uspostavljeni su kontakti za njezini daljnji teniski razvoj, a s obzirom na uspon kvalitete tenisa i forme sigurno da tjedni koji predstoje nose nove izazove. (dz)

IZBOR košarkaša sezone portala eMedjimurje.hr

Mario Novak - Medo i Andrija Hrka najbolji u izboru me imurskih košarkaških trenera Prošlog utorka u pizzeriji Proventus u Ivanovcu održana je sve anost dodjele nagrada i priznanja u prvom Izboru za me imurskog košarkaša sezone i najve u nadu me imurske košarke u sezoni 2010/2011. Mario Novak – Medo iz KK Me imurje i Andrija Hrka lan KK Prigorje Financije iz Križevaca primili su nagrade kao najbolji, prema ocjeni deset me imurskih košarkaških trenera, predsjednika Košarkaškog saveza Me imurske županije Saše Repalusta, te sportskih novinara portala eMedjimurje.hr. Nagrade im je uru io Teo Cilar , sportski novinar, glavni inicijator ovog izbora u ime organizatora eMedjimurje.hr. Osim Novaka i Hrka a, priznanja su primili i drugi, te po dvojica tre eplasiranih košarkaša. U kategoriji seniora, drugo mjesto pripalo je Danijelu Kraja i u ( KK Zabok), a tre e su podijelili Aleksandar Marciuš (Purdue Boilermarker, SAD) i Matija Poredoš (KK Prelog). Kod mla ih uzrasta, mjesto do Andrije Hrka a zauzeo je Tomislav Radikovi ( KK Rudar

Mario Novak – Medo, najbolji me imurski košarkaš sezone, i Andrija Hrka , najve a košarkaška nada, po izboru me imurskih trenera

košarkaškim planovima, Mario Novak, popularni “Medo“, po završetku sve anosti je priznao, da je ovo svojevrsna kruna njegove karijere. Našalivši se , dodao je da se osje a kao da je upravo primio nagradu za životno djelo. Jedan od onih koji su birali najboljeg košarkaša i košarkašku nadu bio je i Sre ko Šopar, trener KK Me imurje koji smatra da treba podržati ovu, ali i svaku drugu akciju koja promovira košarku jer misli da je me imurska košarka neo-

pravdano podcijenjena. Primjer tome je izbor za sportaša godine gdje se košarka niti ne spominje. Treba podsjetiti da su klubovi iz akovca 6 puta za redom igrali kvali ikacije za prvu ligu, da svake sezone barem jedna ekipa u mla im kategorijama igra na polu završnici (zna i me u najboljih 10 ekipa Hrvatske), prema tome , smatra Šopar, u Me imurskoj županiji se radi najkvalitetnije u regiji, dopalo se to nekome ili ne. (so)

Cimper, Mursko Središ e), dok su tre e podijelili Lovro Rusak ( KK Me imurje) i David Ivanovi (KK Donji Kraljevec).

Za Novaka kruna karijere, za Hrka a podstrek za dalje I dok je za mladog Andriju Hrka a, kako je sam rekao, ovo priznanje podstrek za još kvalitetniji i naporniji rad, da bi uspio posti i ono što si je zacrtao u svojim

Zajedni ka fotografija svih nagra enih na sve anosti dodjele priznanja najboljim me imurskim košarkašima

Me imurje je sezonu u Premijer ligi završilo porazom u Buzetu i kona nim 10. mjestom tablice, najnižim plasmanom u posljednjih par godina. Susret 30. kola našim rukometašima ne e ostati u sje anju po dobroj igri, ve po olakšanju što je natjecanje kona no gotovo. Buze ani su odmah od po etka imali vodstvo 5:4, a goste je u igri obranama držao golman Kvesi . Doma i dižu na 9:6, a zatim i 12:7, nakon pogodaka Šunji a i Ljubotine. Kad su se strijelcima priklju ili i Vrkljan te Ljubotina, rezultat je narastao do 17:10, što su Me imurci do kraja prvog dijela uspjeli tek smanjiti na 18:12. U drugom poluvremenu povratka za naše rukometaše nije bilo, ostali su i bez Zupca te Hermana koji su zaradili crvene

kartone zbog udaranja, što doma ima olakšava odlazak na 29:20. “Nisu mi jasna ta dva isklju enja, crvenih kartona apsolutno nije trebalo biti jer to nisu bili takvi prekršaji. No, suda ki nas je par odmah po eo ošte ivati odlukama i sigurno su igra i bili nervozni”, kazao nam je trener Antonio An el. Bez ta dva vanjska igra a igra Me imurja bila je daleko od standardne, a kad je An el na parket poslao i mlade igra e, jer više nije imao što izgubiti, Buzet je lako završio susret u svoju korist. Tako je Me imurje završilo sezonu, što je jedino važno u ovom trenutku, jer je s obzirom na situaciju u klubu to bio istinski Sizifov posao. Što i kako dalje ostaje za vidjeti, iako se za sada ne vidi previše „svjetla u tunelu“. (is)

Odli ni kadeti Mnogo bolje vijesti stižu iz redova mla ih me imurskih rukometaša. Kadeti Me imurja su naime sudjelovali na završnici Prvenstva Hrvatske i iz Rijeke se vratili s titulom viceprvaka. U prvoj su utakmici, iako dosta nesigurni u svoje sposobnosti, upisali bod protiv Spli ana, što im je dalo veliko samopouzdanje te su doma i RK Zamet deklasirali s 34:18 u drugom susretu turnira. U tre oj utakmici su naši predstavnici svladali i mom ad najbogatijeg hrvatskog kluba,

CO Zagreba, s 27:24, te se tako plasirali u polu inale. Tamo je ekao Osijek, no ni on nije bio u stanju zaustaviti Me imurce, koji su u inale prošli s 28:24. Finalna utakmica, protiv RK Kozale, bila je igra živaca, a po isteku regularnog vremena pobjednika nije bilo (25:25). To Kozala može zahvaliti i sucima, koji su u posljednjim trenucima doma ima pomogli da završi izjedna eno. Pristupilo se potom lutriji sedmeraca, u kojoj je na me imursku žalost uspješniji bio sastav Kozale. (is)

Gašenje prvoligaša sve izglednije Svoj je sastanak prošlog tjedna održala i Uprava, koja je zaklju ila da nije u stanu nabaviti novac za novu sezonu i da je jedino rješenje razgovor s predstavnicima lokalne politike, te „predaja klju eva’“ kluba Gradu i Županiji ukoliko se ne dobije rješenje situacije. “Uspjeh kadeta je dokaz da Me imurje ima rukometnih ta-

lenata, to je najbolji rezultat neke me imurske kadetske ekipe ikad”, rekao je Velimir Vrtari . “Zna i, ako budemo ozbiljno radili s njima, sigurno imamo priliku stvoriti odli ne mlade ugra e za prvu ekipu, no naš klub bez politi ke odluke ne može preživjeti, pa o ekujemo da se kona no kaže što i kako dalje, na sastanku koji je dogovoren za ovaj tjedan.” (is)

31. svibnja 2011.

KICKBOXING

Siniša Kova i postao svjetski prvak i u WKN federaciji Siniša Kova i od subote je svjetski prvak u kickboxingu i po WKN federaciji, pobjedom nad Poljakom Gerardom Linderom. Pred nešto više od tisu u gledatelja u varaždinskoj Areni objedinio je titule u sve etiri svjetske kickbox federacije i tako prakti no postao apsolutni prvak svijeta u kicxboxingu u lakoj kategoriji. Prva runda bila je jedina gdjer mi je Linder uspio parirati, dok je u nastavku me a Kova i bio dominantan. Protivnik je bio jako težak, kao što sam i o ekivao, bio je najbolji borac na svijetu, ali uz dobru taktiku, dobro vo enje u kutu i dobre pripreme dao sam sve od sebe i bio sam bolji. Za me sam se pripremao 6 mjeseci, takti ki dio priprema odradio sam s Hrvojem Kišasondijem, a kondicijski s Bojanom Golubom. Moji treneri su odradili odli an posao i ovo je rezultat

toga , rekao je Siniša koji je osvojenu titulu svjetskog prvaka posvetio sinu i k eri. Sadamu slijedi odmor od mjesec dana, a zatim ponovno kre e s pripremama jer je dobio poziv da u rujnu u Japanu brani titulu svjetskog prvaka u WPKC-u.

Još devet izvrsnih borbi Osim borbe za naslov svjetskog prvaka, gledatelji su u subotu u Areni Varaždin u sklopu borila kog spektakla Grand ight 4 Asa, imali prilike vidjeti još 9 borbi. U glavnim su borbama, uz Sinišu, nastupila još trojica varaždinskih aseva – Mario Agati , Goran Borovi i Predrag Šimunec. Sva trojica su protiv protivnika iz Ma arske bili bolji na bodove. Prije glavnih borbi ve eri gledatelji su u Areni Varaždin vidjeli i 5 uvodnih borbi u kojima su tako er dominirali – doma i borci. Jurica Škoranec

Siniša Kova i novi svjetski prvak u kickboxingu i osvaja i ekipnog pojasa u WKN federaciji

bio je na bodove bolji od Austrijanca Thaera Esmaila, Tomislav Liber tako er je na bodove bio bolji od austrijskog borca Andrasa Basze, dok je Robert Varošanec na bodove dobio Austrijanca Sultana Evoleva. Posebno je zanimljiva i atraktivna bila ženska borba izme u Ljiljane Zebolc i Austrijanke Eve Voraberger u kojoj su djevojke pokazale da u ringu mogu biti jednako „žestoke“ kao i muškarci. Nakon 3 odra ene runde pobijedila je na bodove Ljiljana Zebolc, ina e lanica Kickboxing kluba 300 akovec. Jedini koji je ubilježio poraz i to prekidom u prvoj rundi je Boris Vrbanec koji je izgubio od Austrijanca Bersa Nazueva. U sklopu Grand ighta gledatelji su imali prilike vidjeti i boksa ki egzibicijski me izme u Vanje Kostela i Austrijanca Andrea Nemeceka u kojem Vanja Kostel, ina e lan Kickboxing kluba 300 akovec i povratnih u ring , bio bolji i zasluženo pobijedio. Organizaciju Grand ight-a je pohvalio i poseban gost na Grand ightu, predsjednik WKN Federacije, Stephane Cabrera. Borila ki je spektakl organiziran na vrlo visokom nivou, imam samo rije i pohvale, žao mi je samo što nije došao ve i broj gledatelja. No, organizatori su zajedno sa Sinišom Kova i em odradili odli an posao i po etak je to, nadam se, duge suradnje Svjetske Federacije i tima Siniše Kova i a kao i Hrvatske, kazao je Cabrera.

31. svibnja 2011. II. HNL Završilo prvenstvo, Me imurje izvrsno u proljetnom dijelu sezone

Poraz protiv Lu kog nije naškodio kona noj izvrsnoj 7. poziciji NK Me imurje sezonu nije završilo pozitivnim rezultatom ve je poraženo od Lu kog, koji bi trebao postati novi prvoligaš, ako sve bude po pravilima. Šest kola Me imurci su bili bez poraza, ali u zagreba kom predgra u doma ini su ipak bili bolji. Ve u petoj minuti Me imurci su gubili, primili su gol kojeg nisu trebali, no nisu dopustili da ih to omete u dobroj igri. Priliku je dvaput imao Leva i , prvo pogodivši golmana Lu kog, a potom ne iskoristivši ni odbijenu loptu. U drugom dijelu na 1:1 izjedna uje Kokot, a Jambruši je mogao goste povesti u vodstvo da je iskoristio svoju priliku odmah poslije toga, no i on poga a uvara mreže. Lu ko me utim ponovno poga a, a lošu reakciju me imurskog golmana Božaka iskoristio je Jeli za 2:1.

Garba nije zabio, a doma i to kaznili I opet Me imurci imaju priliku izjedna iti, ovog je puta Garba bio taj koji nije iskoristio priliku, a nakon 3:1 koje postavlja doma i Blagojevi , povratka za naše drugoligaše nije bilo. “Mislim da ova utakmica nije pokvarila dojam iz zadnjih dva mjeseca, bili smo zbilja dobri i moram pohvaliti sve igra e. Zahvala tako er ide na ra un ostatka stru nog stožera, trenera Stamenkovi a i Gori anca, koji su svojim radom doprinijeli kona nom pronalasku igre Me imurja”, rekao je nakon utakmice Miljenko Dove er, trener Kluba. Nakon posljednjeg drugoligaškog kola Me imurje je sedmo na tablici, što zna i da je osnovni cilj ostanka u ligi ostvaren: “Pred nama je ljeto, razgovori s igra ima, razmišljanje o idu oj sezoni. Nadam se da e ekipa ostati na okupu i

AKOVEC – GRANI AR 6:1 (3:0) akovec, SRC Mladost. Suci: Novak (M. Središ e), Radek (Pribislavec), Kralji (Vularija) Strijelci: 1:0 Novak 32., 2:0 Mesari D. 35., 3:0 Pintari F. 44., 3:1 Kos V., 4:1 Balent 73., 5:1 Pintari F. 85., 6:1 Mesari M. 90. Crveni karton: Branko Lipi , trener Grani ara, 45. minuta – vrije anje suca. akovec: Prekupec, Pintari V. (od 61. Mesari M.), Horvat, Novak, Pomper, Mesari D., Balent (od 85. Miroševi ), Hanc (od 80. Matu ec), Do Naschimento, Pintari F., Orši . Grani ar: Šupljika, Radmani , Fundak, Matotek E. (od 46. Matulin), Matotek D., Habuš, Hertelendi, ižmešija (od 46. Horvat), Kos F. Kos V., Tilošanec (od 46. Gorupi ).

TRNAVA – SLOGA 1:3 Gori an, igralište Trnave. Suci: Horvat (S. Ves), Sukanec (S. Ves), Brljak (D. Dubrava). Strijelci: 1:0 Markan 48., 1:1 Vabec Davor 64., 1:2 Vugrinec 66., 1:3 Vugrinec 72. Trnava: Farkaš, Markan, Markuši , Blagus, Katanec (od 78. Bašnec), Pintar, Blažek (od 84. Baksa N.), Pintari , Malovi , Jakši S., Baksa P. Sloga: Per i , Mihalkovi , Je ud (od 54. Dokleja), Silaj, Vabec Damir, Obadi , Saka (od 54. Juki ), Bali (od 84. Glad D.), Vabec Darko, Vabec Davor, Vugrinec.

POLET – UKOVEC 77 6:0 Pribislavec, igralište Petar Perši . Suci: Galinec (D. Višnjica), Vugrinec (Komarnica), Pani (Varaždin). Strijelci: 1:0 Lisjak 7., 2:0 Juri an 13., 3:0 Lisjak 15., 4:0 Juri an 36., 5:0 Pal 66., 6:0 Gajnik 76. Polet: Stamenkovi (od 71. Lukman),Toplek, Mihalic (od 46. Pal ), Lesjak, Magdaleni , Okreša (od 69. Bašek), Obadi , Juri an, Gajnik, Lisjak, Mlinari . ukovec 77: Lehki D., Lehki A., Zvonarek, Slavi ek (od 51. Anderlin), Pavlic, Zimi , Hladnik, Begovi A., Lon ari , Vuk, Jezer i .

SLOBODA VŽ – DINAMO 1:3 Varaždin, SKUNC Sloboda Suci:Šprem,Lackovi (Varaždin),Bešeni (V.Toplice).Strijelci:0:1Hali 16., 0:2 Jankovi 38., 1:2 urasek 40., 1:3 Mar ec 75. Sloboda Vž: Valen , Lon ar, Pomoper, Vindiš, urasek, Stankovi , Hižak, Besek, Knok, Puclin, Muhamad (od 46. Kola ko). Dinamo: Rebernik, Jankovi , Križai , Jan ec, Hali , Lovren i , Klekar (od 89. Švenda), Mar ec (od 78. Žuli M.), Štampar, Mihalovi , Ruži .

NEDELJANEC – SRA INEC 3:0 Nedeljanec. Suci: Slunjski, Kušec, Pintari (Varaždin). Strijelci: 1:0 Kova i 10., 2:0 Kapeš 33., 3:0 Papec autogol 58. Nedeljanec: Medved, Hudoletnjak, Sedlar, Tomaškovi , Piska , Kova i (od 75. Canjuga), Matu ec, Varga (od 66. Ku ar), Jelenski (od 81. Gazdek) Kapeš, Priher. Sra inec: Mežnari , Šincek, Kos B., Plantak, Kolari , Petri (od 64. Skuzin), Papec, Vilaj, Kos D., Brkinja , Drož ek.

NOVI MAROF – PLITVICA 1:3 Novi Marof. Suci: osi (Varaždin), Šantavec (Priles), Kramar (Varaždin). Strijelci: 1:0 Hrebak P. 38. 11 m, 1:1 Malnjak 45., 1:2 Malnjak 67., 1:3 Buhin 82. Novi Marof: Plan , Harmicar, Jelen, Novak, Horvat I., Mešnjak, Henezi, Hrebak P., Saka N. (od 68. Šafran), Saka M., Hrebak L. Plitvica: Kiši ek, Horvat V., Ku ar, Gredelj, Canjuga (od 61. rnila L.), Pomper Marko, Horvat Mario, Buhin (od 83. Ister Tomica), Ister Tomislav, Kocijan (od 46. Horvat Ma ja), Melnjak.

TABLICA 1.Gorica 2.Lu ko 3.Pomorac 4.Rudeš 5.Imotski 6.Solin 7.Me imurje 8.Dugopolje 9.Junak 10.Vinogradar 11.Croa a Sesvete 12.MV Croa a 13.HAŠK 14.Mosor 15.Vukovar 91 16.Suhopolje

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

20 19 16 15 14 13 12 10 10 12 12 11 11 9 6 5

4 2 8 7 6 6 6 11 10 4 4 6 5 7 2 2

6 9 6 8 10 11 12 9 10 14 14 13 14 14 22 23

54 54 50 52 35 35 53 39 40 43 37 42 40 32 21 22

21 28 23 39 32 33 49 30 34 38 41 42 42 41 83 73

64 59 56 52 48 45 42 41 40 40 40 39 38 34 20 17

da emo priklju iti mlade lokalne igra e”, najavio je Dove er. (Ivana Strahija)

Pet dana u akovcu Barcelonini treneri Od 20. do 24. lipnja Euro Soccer Skills Academy u suradnji sa Školom nogometa Me imurje akovec organizira kamp na kojeg se mogu prijaviti igra i od šest do 18 godina s cijelog podru ja Sjeverozapadne Hrvatske i okolnih zemalja, a koji e biti održan na SRC Mladosti. Rije je o Nogometnoj akademiji koja ima kampove u nekoliko zemalja, a usko sura uje s najve im klubovima poput Barcelone i Reala. akove ki kamp upravo e voditi treneri Barcelonine nogometne akademije, a to je jedan od na ina skautinga tog slavnog španjolskog kluba. Detaljnije informacije za zainteresirane dostupne su u tajništvu Škole nogometa, a prijave se primaju do 1. lipnja.

III. HNL-ISTOK Loš rasplet sezone za jednog od me imurskih predstavnika

Preloška Mladost završava sezonu na posljednjem mjestu Primi e se kraju sezona u HNL. U III. HNL-istok, jedino je što je postalo važno u posljednjih nekoliko kola je borba za izbjegavanje posljednjeg mjesta u koju je bila izravno uklju ena preloška Mladost. Preložani su u pretposljednjem kolu poraženi u derbiju za elja od Croatije akovo i prvenstvo e završiti na posljednjem 18. mjestu tablice. Mladost je dobro krenula u akovo vodila prvo poluvrijeme 1:0, a mogla je i više. Ve u po etnom dijelu utakmice Radikovi je postigao zgoditak, ali su ga suci poništili zbog navodnog zale a kojeg nije bilo. Pogodio je odmah na po etku utakmice i Habuš vratnicu. Ipak, Novak je zabio za 0:1, a bilo je još prilika, za ve e vodstvo. Me utim, u nastavku preokret, prvenstveno zahvaljuju i suda koj trojki koja je iritantno vodila ovu odlu uju u utakmicu, a delegirana je iz 20 km udaljenih Vinkovaca. Croatija je uspjela najprije poravnati, a onda i povesti 2:1, te je zadržala taj rezultat do kraja utakmice. U srijedu pak je Mladost propustila priliku da mnogo mirnije otputuje na izravni sraz sa Croatijom, te da joj u tom susretu bude dovoljan i bod. U utakmici protiv akova na doma em terenu propuštena je velika prilika da se zabilježi pobjeda. Utakmica koja je zapravo ogledalo sezone za Preložane. Puno promašaja izrazitih prilika i jeftino primljenih golova. Na kraju 0:1 za akovo. Iz jedinog suvislog napada gosti su zabili pri kraju prvog poluvremena, doma i su promašili pet-šest izrazitih prilika, u prvom i drugom poluvremenu, a gostuju i vratara branio je ponekad i nemogu e. Posljednji put Mladost se mogla vratiti u susret petnaestak minuta prije kraja, ali bilo je to nevjerojatno kako lopta nije htjela u gol, kad je bilo nekoliko pokušaja u jednoj te istoj akciji, šetala se lopta izme u vratnica, blokirali su se udarci i na kraju ništa od svega. Uglavnom, Preložani su ostali „kratkih rukava“ u završnici sezo-

Rezultati 33. kola: Croatia-Mladost P 2:1, Nedeliš e-Bjelovar 2:2, Slatina-Koprivnica 6:0, Mladost C-Otok 1:0, Grani ar-Beliš e 4:1, Slavija- akovo 1:2, Olimpija-Lipik 1:1, NAŠK-Slobodnica 2:0.

TABLICA 1Podravina 2.Mladost Cernik 3. akovo 4.Bjelovar 5.Otok 6.Grani ar 7.Nedeliš e 8.Slavija Pleternica 9.Beliš e 10.Križevci 11.NAŠK 12.Lipik 13.Sla na 14.Slobodnica 15.Koprivnica 16.Olimpija Osijek 17.Croa a akovo 18.Mladost Prelog

33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33 33

21 21 19 18 18 17 17 16 16 13 12 11 11 10 11 10 9 8

4 3 5 6 5 5 3 5 3 6 6 6 3 6 2 4 4 2

8 9 9 9 10 11 13 12 14 14 15 16 19 17 20 19 20 23

72 66 51 61 54 71 70 48 48 40 30 48 53 43 61 50 37 44

37 37 37 44 59 43 55 38 45 50 44 75 56 64 75 67 78 68

67 66 62 60 56 54 53 51 45 42 39 36 36 35 34 31 26

Parovi posljednjeg 34. kola: Mladost PSlavija, Podravina-Nedeliš e, Lipik-NAŠK, akovo-Grani ar, Slobodnica-Mladost (C), Beliš e-Olimpija, Podravina- Nedeliš e, Mladost C-Slavija, Bjelovar-Croatia, KoprivnicaKriževci, Otok-Slatina (subota, 17 h).

ne i završili na najgoroj mogu oj poziciji na tablici, kojoj se usprkos problemima koji su bili evidentni, od organizacijskih, do igra kih, ipak nitko nije nadao. S obzirom na mnogobrojne kalkulacije oko sastava III. HNL, ukidanja IV. HNL u dogovoru varaždinskog i me imurskog saveza i svega drugoga, što „krasi“ naš nogomet, nije još uvijek poznato ho e li Mladost zaista ispasti dva ranga niže, igrati kvali ikacije ili ipak ostati u novoformiranoj III. HNL-sjever.

Poraz i remi Nedeliš a U pretposljednjem kolu 3. HNL Nedeliš e nije iskoristilo prednost doma eg

IV. HNL – sjever skupina A

Napeta borba za prvih pet mjesta I dok je prvak lige prakti ki odlu en, borba u IV. HNL-sjever vodi se za prvih pet pozicija u ligi, jer iste mogu voditi novoformirane do III. HNL-sjever. Naime, samo prvih pet klubova u ligi može konkurirati za višu ligu, a ostaje za vidjeti tko e se odlu iti za višu ligu, odnosno tko e ispuniti uvjete. Prva tri kluba trebala bi izravno u višu ligu. Nekoliko me imurskih klubova je u igri, a ostaje za vidjeti tko e na kraju „upasti“. Izuzetno uvjerljivo svladali su akov ani Kotorip ane, koji su zbog poraza pali na etvrto mjesto tablice. Dvojbi oko pobjednika nije bilo ni u jednom trenutku, a Grani ar nije pokazao baš mnogo od igre koja ga je dovela na vrh tablice. Treba ipak re i da su od 25. do 46. minute gosti igrali s igra em manje, pošto im je ozlije en ižmešija, a nisu imali adekvatnu zamjenu u tom dobnom rasponu. S ovom pobjedom akovec gaji nadu da može i do petog mjesta. Kotorip ani su uvali neke ozlije ene igra e za inale kupa, ali ovaj put se nisu dobro proveli. U Pribislavcu je Polet torpedirao ukovec 77 sa 6:0, u koje su po dva gola ugradili Lisjak i Juri an te po jedan Pal i i Gajnik. Pobjedom je Polet sko io na tre e mjesto tablice, iskoristivši kiks Grani ara u akovcu, dok je ukovec ostao zakovan za posljednje mjesto tablice. Bolji se rezultat od ukovca može o ekivati u idu em kolu, kad im u goste stiže Novi Marof. Pribislav ani imaju najve u priliku od me imurskih klubova da u u me u tri najbolje mom adi lige. Trnava je nakon gostuju e pobjede upisala doma i poraz, a bodove je

odnijela akove ka Sloga. Nakon 45 minuta bez pogodaka, prva se zatresla mreža gostiju, a precizan je bio Markan. Per i je izvrsno obranio penal tom prigodom, ali su doma i ipak zabili nakon „odbijanca“. No, ve u 64. minuti Davor Vabec izjedna uje a zatim Vugrinec poga a dvaput za redom i postavlja kona nih 1:3. I dok Slogi pobjeda nije promijenila mjesto na tablici, Trnava je potonula s devetog na deseto mjesto. akove ki sastav u borbi je za prvih pet pozicija. Nakon doma eg poraza od Trnave, Palov ani su opet na dobrom putu nakon gostovanja u Varaždinu, gdje su pobijedili Slobodu s 3:1. Uz golove Hali a i Jankovi a Dinamo je u utakmicu krenuo ozbiljno, a panike u gostuju im redovima nije bilo ni nakon što je urasek smanjio na 1:2. Mar ec je u 75. postavio kona nih 1:3, a gosti su

susret mirno priveli kraju. Uz tri boda Dinamo je dobio i napredak na tablici te je sad deveti. Me utim, puno više Palov anima ova pobjeda zna i za samopouzdanje uo i inala kupa. U derbiju sredine tablice naš je predstavnik ostao kratkih rukava i na svom je igralištu doživio uvjerljivi poraz. Ivan ica je na gostovanje stigla iznimno raspoložena, a u posebnoj je formi bio Kocijan, koji je za svoju mom ad postigao hat-trick. Rezultat ni za jednu ekipu nije promijenio stanje na tablici. Spomenimo i da je po odluci voditelja Lige utakmice 23. kola izme u Ivan ice i akovca ostala neregistrirana do okon anja postupka, dok je izioterapeut ekipe iz Ivanca Kristijan Buhin suspendiran zbog ‘nesportskog ponašanja’ prema prvom pomo nom sucu te utakmice, a suspenzija traje dok se ne utvrdi kazna.

KUP ME IMURSKOG nogometnog saveza

U srijedu 1. lipnja juniorsko i seniorsko finale Ove srijede je na rasporedu inale Kupa Me imurskog nogometnog saveza za juniore i seniore koje se tradicionalno igra na SRC Mladost u akovcu. U juniorskom inalu koje se igra u 15,30 sati igraju Grani ar Kotoriba – Mladost Ivanovec, dok dva sata kasnije (17,30 h) po inje seniorsko inale u kojem se sastaju dva hrvatska etvrtoligaša Dinamo Palovec – Grani ar Kotoriba.

terena, a bod je uzeo Bjelovar. No, gostuju i se klub ve dokazao ove sezone i trenutno je etvrti na tablici, pa ni ne udi da su se uspjeli othrvati ina e solidnim Nedeliš anima. Tijekom tjedna ina e je Nedeliš e odigralo slabu utakmicu na gostovanju kod slabašne Croatije u akovu. Iako je trener Orehovec najavljivao da se u svakoj utakmici ide maksimalno, partija Nedeliš a u srijedu bila je daleko od toga. Na kraju zaslužena pobjeda doma ina s glatkih 2:0, što im je otvorilo put prema izravnom opstanku u ligi. Utakmica protiv Bjelovara dobro je po ela za Nedeliš e. Jedva je minuta prošla kad je pogodak postigao Balent, koji je ukrao gostima loptu prilikom dodavanja Jeli i a, i s 20 metara je poslao u gol iza Cvan i a. Nakon toga slijedi sijaset propuštenih prilika doma ih za pove anje vodstva. Precizan nije bio S. Treska, kao ni Vizinger, a vidjevši da doma ima ne ide, gosti su odlu ili pokušati. I uspjeli su u tome, a najviše su im pomogli sami Nedeliš ani, odnosno Jari i Posavec, koji su propustili zaustaviti Planteka. Na odmor se ide s 1:1, a u drugom poluvremenu se atraktivna igra puna prigoda na obje strane nastavlja. Rezultat se ipak mijenja u 73. minuti i to s bijele to ke, nakon što je u gostuju em kaznenom prostoru prekršaj napravljen nad D. Treskom. Za 2:1 je pogodio Jagec, ali je slavlje doma ih bilo kratkog vijeka jer ve u 75. minuti Trupac izjedna uje na 2:2, iskoristivši doma u pogrešku kod dodavanja. Tim rezultatom utakmica i završava, a trener Nedeliš a Želimir Orehovec je kasnije kazao: “Nismo upisali tri boda unato jednoj od boljih igara ove sezone. Na žalost prolje e nismo završili sa stopostotnim doma im u inkom, no svakako raduje dobra igra. Idemo u Ludbreg u zadnjem kolu, rastere eno odigrati protiv prvaka Podravine.” (Dejan Zrna i Ivana Strahija)

Rezultati 24. kola: akovec-Grani ar 6:1, Sloboda Vž-Dinamo P 1:3, Trnava-Sloga 1:3, Nedeljanec-Sra inec 3:0, Novi MarofPlitvica 1:3, Polet P- ukovec 77 6:0, Sloboda S-Ivan ica 0:4.

TABLICA 1.Nedeljanec 2.Plitvica 3.Polet (P) 4.Grani ar (K) 5.Ivan ica 6.Sloga 7.Sloboda (S) 8. akovec 9.Dinamo (P) 10.Trnava 11.Novi Marof 12.Sloboda (VŽ) 13.Sra inec 14. ukovec 77

24 24 24 24 23 24 24 23 24 24 24 24 24 24

16 14 14 13 12 12 10 11 8 9 6 6 5 3

2 4 4 4 6 5 7 3 4 1 5 3 5 3

6 6 6 7 5 7 7 9 12 14 13 15 14 18

48:22 56:31 47:34 48:41 50:28 42:30 39:29 56:44 38:44 33:53 41:54 28:49 25:47 24:69

50 46 46 43 42 41 37 36 28 28 23 21 20 12

Parovi 25. kola: Sloboda S- akovec, Ivan ica-Polet P, ukovec 77-Novi Marof, Plitvica-Nedeljanec, Sra inec-Trnava, Sloga-Sloboda VŽ, Dinamo P-Grani ar K (subota, 17,30 h).

31. svibnja 2011. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

24. kolo I. ŽNL OMLADINAC (NSR) – BSK 1-1 (0-1) Igralište: Omladinac N. Selo Rok. Suci: Marin Horvat, Igor Križari , Vlado Soka . Delegat: Stjepan Perko. Omladinac: Tomaši , Marodi, Reich, Bel (46. alopa), Jambroši , Filipovi , Culjak K., Krišto , Novak, Toplek, Lesjak (21. Culjak M.). Trener: Denis Ratajec. BSK: Sternad, Makar, Gunc, Gelo, Herc, Novak (67. Bobi anec), Hajdarovi , Paler, Horvat, Mlinari , Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Strijelci: 0-1 Horvat (29), 1-1 Novak (65) Žu kartoni: Culjak K (Omladinac); Makar (BSK)

PLAVI – RUDAR 3-1 (1-1) Igralište: Pocurke Peklenica. Suci: Dario Bubek, Lidija Kralji , Tomislav urila. Delegat: Marijan Sabol. Plavi: Srnec, Škvorc, Murkovi (76. Polanec), Trupkovi , Zadravec, Erdelja, Mesari , Škvorc, Majeri (90. Trstenjak), Tuksar, Vabec (23. Radikovi ). Trener: Milivoj Trstenjak. Rudar: Rajf, Vuruši , Kova i , Šprajc, Šol D, Zadravec, Liklin, Leva i Da. (75. Leva i De.), Vinko, Šol N., Žganec. Trener: Anton Srša. Strijelci: 1-0 Majeri (25), 1-1 Šol D (39), 2-1 Tuksar (66), 3-1 Radikovi (90) Žu kartoni: Tuksar, Majeri , Mesari (Plavi); Žganec (Rudar)

BRATSTVO – NAPRIJED (C) 2-7 (1-3) Igralište: Bratstvo Savska Ves. Suci: Bojan Juras, Toni Fažon, Antun Koruni . Delegat: Ivan Kova . Bratstvo: Kocijan, Vlahov, Zlatarek (8. Lehkec), Hižman, Oršoš, Bujan, Mlinari , Carevi , Sukanec, Kova ec, Hanžekovi . Trener: Goran Hižman. Naprijed: Mlinarec, Horvat F, Hižman J. (65. Hižman Fa.), Luka i , Šimunkovi , Vlah (31. Bedenicki, Glavina I, Mar nec, Horvat P. (63. Varga), Glavina Ž., Režek. Trener: Zlatko Vugrinec. Strijelci: 0-1 Mar nec (16), 1-1 Mlinari (17), 1-2 Horvat P (20), 1-3 Hižman J (38), 2-3 Carevi (63) 11m, 2-4 Mar nec (68), 2-5 Mar nec (78), 2-6 Režek (83), 2-7 Varga (86)

CENTROMETAL (M) – SPARTAK (MS) 1-0 (0-0) Igralište: Trate Macinec. Suci: Kris nko Jaluši , Branko Bacinger, Davor Šupljika. Delegat: Zvonko Novakovi . Centrometal: Trupkovi , Vincek, Majsen (85. Kacun), Fu ko, Sen ar (46. Lastavec), Vince M, Rodrigue (77. Vince B.), Bratkovi , Fegeš, Vibovec, Zavrtnik. Trener: Boris or evi . Spartak: Jalšovec, Ruži (74. Novosel), Mihalic, Opa ak, Hali , Križai , Šegovi E, Pasler, Kukovec (64. Jan ec), Šegovi I., Lackovi . Trener: Darko Lon ari . Strijelac: 1-0 Vibovec (61) Žu kartoni: Fu ko, Bratkovi (Centrometal); Kukovec, Pasler, Križai (Spartak)

MLADOST (I) – SOKOL 1-1 (0-1) Igralište: Mladost Ivanovec. Suci: Damir Aldi , Renato Posavec, Ivica Felker. Delegat: Antun Vlahek. Mladost: Lacko, Leva i (63. Fran i ), Škerbi (83. Vuk), Fu ko, Murkovi , Zlatarek, Horvat, Korent, Bari , Žvorc, Jurinec (25. Pavlekovi ). Trener: S ven Lacko. Sokol: Puh B, Mikolaj M, Lisjak, Lebar (46. Kova i ), Novak D, Puh S., Drk, Novak F. (90. Bistrovi ), Mikolaj L, Ma ari , Mun ar (82. Posavec). Trener: Marko Mikolaj. Strijelci: 0-1 Mikolaj L (13), 1-1 Žvorc (90) Žu kartoni: Drk, Mikolaj, Žagar (Sokol) Crveni karton: Jurinec (Sokol)

ZASADBREG – DINAMO (D) 4-1 (2-0) Igralište: Zasadbreg. Suci: Dražen Jur ec, Saša Mihali , Boris Jakovljev. Delegat: Franjo Fais. Zasadbreg: Novak M., Šajnovi S. (59. Šajnovi B), Rodinger, Mesari , Živko, Kova i , Rodiger, Šimunkovi N, Perho (59. Novak D.), Šimunkovi D (77. Zobi ), Koroši . Trener: Dražen Novak. Dinamo: Novak, Tizaj, Sabol, Gregori , Krznar, Brez (73. Lovrek), Jakši , Trstenjak, Furdi (46. Kanižaj), Vlaši , Kanižaj (77. Topalovi ). Trener: Dragan Bobi anec. Strijelci: 1-0 Koroši (14), 2-0 Rodiger (16), 3-0 Koroši (76), 3-1 Vlaši (79), 4-1 Zobi (82) Žu kartoni: Koroši , Rodiger (Zasadbreg); Tizaj (Dinamo)

POLET – DUBRAV AN 2-2 (1-2) Igralište: Polet Sv. Mar n na Muri. Suci: Marijan Duman i , Saša Fegeš, Ivan Žganec. Delegat: Željko Bacinger. Polet: Per i , Sobo an, Kralj, Turk, Hren, Horvat, Gori anec G (85. Šardi), Stojko, Gori anec A., Vinko, Karlov ec (72. Koraj). Trener: Krešimir Šanji. Dubrav an: Apostolovski, Brljak (90. Ribi ), Švenda (75. Rusak), Vidovi , Horvat, Jadan, Jakupak, Sla na, Horvat, Nes , mrlec. Trener: Dražen Horvat. Strijelci: 0-1 Horvat (3), 0-2 Vidovi (15), 1-2 Gori anec (32), 2-2 Stojko (63) Žu kartoni: Horvat (Polet); Jadan (Dubrav an)

Dubrav an propustio svladati prvaka Natjecanje u svim me imurskim ligama, pa i onom najbolji ulazi u dramati nu završnicu, jer osim prvaka Poleta, puno toga nije poznato. S obzirom da e u ligu sti i veliki broj me imurskih klubova iz IV. HNL, a možda ak i preloška Mladost iz III. HNL, predstoje ih dana bit e pravi „rusvaj“. U ligi bi u najgorem slu aju trebalo ostati barem šest klubova, dok bi ostali mogli preseliti u niži stupanj natjecanja. U najboljeg slu aju ostalo bih ih osam ili devet. Me utim, kako se kod nas sve mijenja „preko no i“, ostaje za vidjeti kako e se odvijati stvari i donijeti pravosnažne odluke, sve ostalo su kalkulacije.

Dubrav an ispustio vodstvo 0:2 Bez pobjednika u Svetom Martinu na Muri. Gosti iz Donje Dubrave bili su bliži pobjedi jer su imali vodstvo od 2-0 koje su do kraje utakmice ispustili. Ve u 3 minuti Dubrav an ima kazneni udarac kojeg za vodstvo od 1-0 realizira Dražen Horvat I. Igor Vidovi povisuje gostuju e vodstvo na 2-0 u 15 minuti. Andrej Gori anec smanjuje na 2-1 u 32 minuti. Doma i Polet je u 38 minuti od strane suca utakmice Duman i a ošte en za nedosu eni kazneni udarac. Ipak je Polet u 63 minuti iz igre uspio poravnati zgoditkom Uroša Stojka na kona nih 2-2. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Remi Omladinca – BSK-a Podjela bodova u Novom Selu Rok. Svakoj je mom adi pripalo po jedno poluvrijeme. Gostima iz Belice prvo, a doma em Omladincu drugo poluvrijeme. Neriješeno je bilo i u opomenutim igra ima po jedan u svakoj mom adi, a igralo se fer i korektno. BSK je do vodstvo od 1-0 stigao u 29 minuti zgoditkom Filipa Horvata. Doma i su na 1-1 poravnali u 65 minuti, a pošlo je to za nogom Jurici Novaku. Delegat utakmice Perko zamjera pomo nom sucu Soka u što kasno dolazi na utakmicu, tek 18 minuta prije njezina po etka.

Centrometal uspješan kao doma in Doma a pobjeda Centrometala. Spartak je u 12 minuti iz kaznenog udarca propustio do i do vodstva pa je nakon prvih 45 minuta ostalo po etnih 0-0. Delegat Novakovi zamjera sucu utakmice Jaluši u da je morao kod dosu ivanja kaznenog udarca iz igre isklju iti doma eg vratara Manuela Trupkovi a. Zgoditak odluke doma i su postigli u 61 minuti, a strijelac je bio Nenad Vibovec. Gosti iz Male Subotice su još u dva navrata od suca utakmice Jaluši a tražili kazneni udarac, ali njegova zviždaljka se nije oglasila. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Ivanov ani zabili za bod u suda koj nadoknadi Mladosti doma i bod u suda koj nadoknadi. Sokol je poveo u 13 minuti zgoditkom

VETERANI – ISTOK – 23. KOLO

Luke Mikolaja. Tri minute prije kraja prvog poluvremena sudac utakmice Damir Aldi je isklju io Krunoslava Ma ari a zbog psovanja i vrije anja suca utakmice u prekidu igre. Niti broj ano ja i doma i nisu uspjeli posti i zgoditak. Uspjelo im je to tek na kraju utakmice u suda koj nadoknadi, a strijelac je spretno i sretno bio Nikola Žvorc za kona nih 1-1. Niti jedan doma i opomenuti igra , a trojica od strane gostiju iz Vratišinca.

Naprijed uvjerljiv protiv Bratstva Novi visoki doma i poraz Bratstva. Visoku pobjedu u Savskoj Vesi zabilježili su de ki iz Cirkovljana. Nakon prvih 45 minuta bilo je „podnošljivih“ 3-1 za goste. Seriju zgoditaka zapo eo je trostruki strijelac na utakmici Željko Martinec u 16 minuti. Doma i su na 1-1 poravnali minutu kasnije zgoditkom Nikole Mlinari a. Do poluvremena dva zgoditka za Naprijed postižu Petar Horvat i Josip Hižman. Bratstvo u 63 minuti ima kazneni udarac kojeg za 3-2 realizira Bojan Carevi . Do kraja utakmice slijede još etiri zgoditka u doma oj mreži za poraz od 7-2. Za Naprijed je do kraja utakmice dva zgoditka postigao Željko Martinec i po jedan Damir Režek i Ivan Varga. Niti jedan opomenuti igra .

Gradski derbi Plavima U Peklenici gradski derbi doma inu. Plavi su tako i krenuli u utakmicu jer su poveli 1-0 zgoditkom Tihomira Majeri a u 25 minuti. Šest minuta prije odlaska na odmor Rudar je uspio poravnati na 1-1 zgoditkom Darija Šolti a. U drugom dijelu doma i postižu još dva zgoditka i dolaze do pobjede od 3-1. Dragan Tuksar je prvo u 66 minuti doveo Plave u vodstvo od 2-1, a kona nih 3-1 djelo je Ivice Radikovi a u 90 minuti. Da su doma i više željeli pobjedu vidi se i po trojici opomenutih igra a dok je Rudar imao samo jednog opomenutog igra a.

Pobjeda Zasadbrega Zasadbreg bolji od Dinama. Nastavljaju mladi de ki iz Zasadbrega sa dobrim igrama. Njihov gost bila je mom ad Dinama koja je rezultatski loše prošla. U prvom dijelu doma i imaju vodstvo od 2-0 zgodicima Marka Koroši a u 14 i Filipa Rodingera dvije minute kasnije. Dobrih sat vremena igre su gledatelji ekali na novi zgoditak. U 76 minuti za vodstvo doma ih od 3-0 zaslužan je svojim drugim zgoditkom na utakmici Marko Koroši . Dražen Vlaši uspio je smanjiti na 3-1 u 79 minuti. Kona nih 4-1 za Zasadbreg u 82 minuti postavlja svojim zgoditkom Josip Zobi koji je samo pet minuta ranije ušao u igru. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Dražen Horvat II (Dubrav an) 16 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Dražen Horvat I (Dubrav an) 15 zgoditaka – Nikola Mun ar (Sokol), Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Dario Šol (Rudar), Andrej Gori anec (Polet SMNM) 13 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Antonijo Fegeš, Nenad Vibovec (Centrometal), Jurica Novak (Omladinac NSR) 12 zgoditaka – Bruno Mesari (Plavi Pek.), Igor Beštek (BSK), Željko Mar nec (Naprijed) 11 zgoditaka – Petar Horvat (Naprijed) 10 zgoditaka – Tihomir Novosel (Spartak), Nikola Hajdarovi (BSK) 9 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Alen Kova i (Rudar) 8 zgoditaka – Filip Murkovi (Mladost I), Marko Koroši (Zasadbreg), Luka Mikolaj (Sokol), Damir Režek (Naprijed) 7 zgoditaka – Darko Gunc (BSK), Goran Gori anec, Uroš Stojko (Polet SMNM), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Darko mrlec (Dubrav an), Goran Zlatarek (Mladost I)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Krunoslav Ma ari (Sokol) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ma ja Horvat (Polet SMNM), Dominik Jadan (Dubrav an), Tomislav Fu ko (Centrometal), Zoran Pasler (Spartak)

STATISTIKA 27 zgoditaka pos gnuto ili 3,8 po utakmici 19 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 3 kaznena udaraca dosu ena, a 2 realizirana

Rezultati 24. kola: Polet SMnM-Dubrav an 2:2, Plavi-Rudar 3:1, Centrometal-Spartak 1:0, ZasadbregDinamo D 4:1, Bratstvo SV-Naprijed 2:7, OmladinacBSK 1:1, Mladost I-Sokol 1:1.

TABLICA 1.Polet (SMnM)

24 17