Issuu

MEĐIMURSKI HDZ prošlu srijedu obilježio 21. obljetnicu postojanja

str. 4 Vladimir Ivković: Hvala svima koji ste danas spremni biti 'nabacivani' blatom i WC papirom

OBRTNICI zatvaraju obrte i zazivaju inspekcijske službe

str. 2

str. 6 Fušeri popravljaju cijele zgrade, automobile, uvode centralno i vodovode, šišaju i friziraju …

VAL POSKUPLJENJA u Međimurju

www.mnovine.hr

Raste cijena vode i autobusnih karata

Godina XV.

Broj 813.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 5. travnja 2011.

ČAKOVEČKA OBITELJ RAJKOVIĆ ZDRAVSTVENI BIZNIS POKRENULA U ČAKOVCU, A U ZAGREBU GA PRETVORILA U UNOSAN POSAO KROZ MEDIKOL GRUPU - U Čakovcu na uporabnu dozvolu čeka nova poliklinika "Medikol", koja je sazidana kićerski, u obliku dvorca

str. 3

AFERA KOJA POTRESA HRVATSKU

Unosan posao raskrinkan kroz "rat" jakih HDZ-ovaca, Hebranga i Milinovića? str. 8 Smrt oduzima mlade: Dvadesetpetogodišnjak iz Dunjkovca u smrt od predoziranja, a drugi iz N. Sela Rok pod kotačima vlaka

NASTAVLJA SE CRNI TJEDAN

Pronađeno tijelo drugog utopljenika s "dravskog jezera“, Marija Hercega iz Vrbanovca BIVŠI ČELNICI OPĆINE Sveti Juraj na Bregu pravomoćno osuđeni

Šarić, Križaić i Grabar dobili jedanaest mjeseci zatvora uvjetno

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 21

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Pipci Sanaderove korupcijske hobotnice i u akovcu? Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, kako piše Jutarnji list, bit e pokrenuta još jedna istraga - zbog sudjelovanja u “aferi Medikol”. Sanadera je pred istražiteljima prošli tjedan teretio bivši ministar zdravstva Neven Ljubi i . Prema Ljubi i evu iskazu, Sanader je potkraj 2006. osobno intervenirao za tvrtku “Medikol”. Mjesec dana prije nego što je na Sanaderovu intervenciju odbio zahtjev KBC-a “Rebro”, Ljubi i je na stolu imao ponudu Medikola za realizaciju javno - privatnog partnerstva u formiranju PET/ CT centra. Zahvaljuju i monopolu u organizaciji vrha HDZ-ove Vlade, vlasnik Medikola Ivan Rajkovi potpisao je sporni ugovor s HZZO-om, težak 50 milijuna kuna, a poslovnu 2009. završio je sa zaradom od 17,4 milijuna eura, izme u ostalog navodi se u tekstu Jutarnjeg. Ina e, sve dnevne i tjedne novine proteklih dana uvelike su se raspisale o unosnom zdravstvenom biznisu akove ke obitelji Rajkovi , koja je u nekoliko godina od zamalo propale poliklinike postala Medikol Grupa koja obavlja dijagnosti ke preglede u svim zdravstvenim djelatnostima. O povezanosti obitelji Rajkovi , akovca i Me imurja pišemo na susjednoj stranici, ali do ove afere ona se posljednje vrijeme rijetko spominjala. Nešto glasnije tek nakon što je niknula ki erska nova poslovna zgrada Medikola koja “strši“ od svih ostalih stambenih i poslovnih objekata na starom akove kom Sajmištu. Me utim, nakon otkrivanja još jedne afere, u kojoj postoje naznake da su tako er na nezakonit na in izvla ili novac hrvatskih poreznih obveznika, pitanje je gdje je kraj. I zašto je cijela pri a pokrenuta upravo sada, na na in da su se sukobila dva cijenjena HDZovca, Hebrang i Milinovi , nakon ega su na površinu po eli isplivavati višemilijunski iznosi koji su ispla ivani iz državnog budžeta privatnoj zdravstvenoj poliklinici. Istraga e pokazati je li sve tu bilo isto i je li korupcijska hobotnica bivšeg premijera bila evo aktivna i u našem kraju. Ina e, Medikol je upravo iz akovca krenuo u zdravstveni biznis, a što se ti e same pripadnosti našem gradu, “otišao je iz njega“ 2008. godine, kad je proglašen ste aj. Me utim, sve njezine aktivnosti preuzela je Medikol Grupa. I nakon toga poliklinika je radila i radi u akovcu, a ugovarala je poslove i s našom lokalnom samoupravom. Nakon što je godinama radila u unajmljenom

prostoru, ovih dana treba preseliti u velebnu “zgradu - dvorac“. Je li sve isto kad su u pitanju poslovi Medikola i me imurskih op ina i gradova? S obzirom na to da su u pitanju poslovi s razli itim politi kim opcijama, i svi na elu s gradona elnikom Šalamonom, smatraju da je to bila kvaliteta više za naše gra ane, i o ito je u pitanju bio deal s kojim su svi zadovoljni. Naravno, ako nije bilo ne ega “ispod žita“, odnosno ako su svi gra ani imali dostupnu uslugu koju nisu mogli ostvariti u našoj bolnici. U suprotnom …!? Naravno da nakon ove afere cijeli biznis i te kako postaje upitan. Tako er ostaje za vidjeti ho e li na vidjelo možda iza i što to no stoji u pozadini. Ho e li netko istražiti jesu li se Rajkovi i možda nekome zamjerili u ina e vrlo jakom zdravstvenom lobiju ili je nešto drugo posrijedi, jer o ito je da ova istraga, ako ima elemenata za istu, dobrano kasni. I ne samo to, Medikol danas ima odli an posao kad je dijagnostika u pitanju, a dobro je poznato da mnogi cijenjeni hrvatski lije nici, posebice kad su u pitanju kardiovaskularne bolesti i tumori, imaju svoje minipoliklinike koje esto glase na imena supruge, brata, ro aka i sl., pa se mnogobrojni poslovi ne obavljaju redovno u bolnici, nego upravo u njima, preko njih se lakše dolazi i na red za operacije itd. Naravno, sve su to stvari koji i te kako ko e hrvatsko zdravstvo u njegovom ozdravljenju, istinskom izlje enju od korupcije koja je prisutna, posebice na “vrhu piramide“. Me utim, uvijek se pronalaze “dežurni krivci“, kako bi “glavni igra i“ mogli i dalje “u tišini“ zara ivati veliki novac. Stoga se nekako ini da bi bahatost brzog boga enja i gra enja biznisa mogla koštati Rajkovi e, za razliku od onih koji to rade na mnogo suptilniji na in godinama unatrag, a o ito si stvaraju poziciju da to ine i ubudu e.

5. travnja 2011.

NA ŽALOST, NIJE PRVOAPRILSKA ŠALA Val poskupljenja zahva a i Me imurje

Prvog travnja poskupio autobusni prijevoz, ovih dana viša cijena pitke vode

Prese ki grupa d.o.o. iz Krapine, nositelj dozvola za obavljanje djelatnosti javnoga linijskog prijevoza na podru ju Me imurske županije, obavijestila nas je o promjeni cijene javnoga linijskog prijevoza putnika na podru ju Me imurske županije za 10 posto, priop ila je Me imurska županija. Pove anje cijene karata u javnom linijskom prijevozu obrazlažu injenicom da je u razdoblju od 30. kolovoza 2010. godine do 8. ožujka 2011. godine cijena goriva s 7,91 kune poskupjela na 9,15 kuna po litri. Prijevoznik dalje navodi da je kod dobavlja a goriva u me uvremenu ukinuta i prodaja jeftinijega dizelskog goriva, te da su porasli i drugi troš-

kovi, poput nabava autoguma, potrošnog materijala i rezervnih dijelova. Navode i da su iscrpili sve unutarnje rezerve, te su bili primorani donijeti takvu odluku. Napominjemo da Me imurska županija nema direktne ovlasti u odre ivanju cijene karte, ve da zakon prijevozniku dopušta promjenu cijene tijekom trajanja ugovora, ukoliko se promijene uvjeti poslovanja, obrazlažu iz Me imurske županije. Me imurska županije e i dalje, unutar svojih ovlasti, pratiti odvija li se javni linijski prijevoz na podru ju županije prema ugovoru, te e u slu aju njegova kršenja poduzeti zakonom predvi ene korake. Višoj cijeni ipak mogu se radovati samo oni kojima tvrtke

i javne ustanove ispla uju putne troškove za dolazak na posao, jer su u posljednje vrijeme porasli troškovi goriva, a nije mjese na autobusna karta, prema kojoj se obi no ispla uju isti. Ina e, Prese ki grupa isti e da sve dogovorene povlastice ostaju na snazi. Dakle, cijena karte za umirovljenike i primatelje socijalne pomo i ostaje ista, a cijena mjese nog pokaza za srednjoškolce ne e se mijenjati do završetka školske godine. Promjena cijene stupila je na snagu 1. travnja 2011. godine.

Skuplja voda od 7. travnja U Me imurju uskoro poskupljuje voda. Nadzorni odbor

Me imurskih voda donio je odluku prema kojoj e cijena vode u prosjeku porasti izme u 3 i 5 posto. Tu informaciju obznanio je župan Ivica Perho , ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Me imurskih voda, nakon sjednice spomenutog tijela, održane u srijedu. Tvrtka je, kaže, na to primorana zbog uskla enja s uredbom koju je donijela država i mora stupiti na snagu do 7. travnja. Poskupljenje, odnosno obvezu, župan drži nekorektnom, no ona je, isti e, na žalost, neizbježna. U roku od 15 dana na odluku bi suglasnost trebale dati op ine i gradovi, no, ukoliko je i odbiju, odnosno ako se ne o ituju, smatrat e se da je prihva ena. (V. Kelkedi)

Uzgojem vlastitog vo a i povr a može se znatno uštedjeti Anketa “Pod vurom”

Visoke cijene vo a i povr a potaknule su nas da u ovotjednoj anketi saznamo može li se i koliko uštedjeti vlastitim uzgojem vo a i povr a. Imaju li

vrt ili ga planiraju imati u bliskoj budu nosti, odnosno gdje kupuju vo e i povr e, upitali smo naše sugra ane i sumještane.

Iako ve ina ispitanika ima vlastiti vrt ve duže vrijeme, dio njih ipak ponekad kupuje nešto vo a i povr a. Upravo zato Me imurci su sigurni da

Ljiljana Kamenar, Slakovec Osobno imam svoj vrt, tako da ne kupujem vo e i povr e u trgovinama. Moram priznati da se na taj na in može puno novca uštedjeti, no to je samo jedan od razloga zašto imam vrt. Kada pak baš moram nešto kupiti, radije odem na plac, gdje kupim ono doma e.

Ivan Partli , Šenkovec - Imam mali vrt jer nemam mjesta za ve i, a ostalo vo e i povr e kupujem. U svom vrtu imam ono najosnovije, tako da ne moram za svaku sitnicu i i u kupovinu. Osobno najviše kupujem na tržnici, jer doma e je doma e. U svakom slu aju, u ovo doba, kada su cijene vo a i povr a visoke, može se puno prišparati ako se uzgaja vlastito povr e. Vera Taka , akovec - Imam vrt, a ono što nemam na svom vrtu kupujem od poznatih ljudi za koje znam da ne špricaju vo e i povr e. Moj vrt nije velik, ali je dovoljan za dvoje penzionera kao što smo mi. Mislim da se puno može uštedjeti ako se ima vlastiti vrt, osobito u ovo vrijeme kada su cijene zaista visoke. No, ono što je meni tako er važno jest to što pazimo kakvo vo e i povr e jedemo.

Štefanija Culjak, Mihovljan - S obzirom na to da imam svoj vrt, moram priznati da time zaista puno možemo prišparati. Kada malo pogledamo cijene vo a i povr a po trgovinama, vidimo da se isplati imati vrt. No, recimo za nedjelju sada kupujemo salatu, a po nju ne idem u trgovinu, ve na našu tržnicu, jer pazim što jedemo, nadaju i se da je hrana na placu doma a.

oni koji imaju vlastiti vrt mogu puno uštedjeti. Dok ve ina u kupovinu po spomenute namirnice ide na našu tržnicu jer, kako kažu, doma e je doma e, Branka Bira , Mihovljan - S obzirom na to da imamo konja, a time i koral, nemamo svoj vrt. Stoga sve vo e i povr e kupujem, i to u velikim trgova kim centrima ili na našoj tržnici. Uglavnom biram gdje je lijepo i kvalitetno povr e. Iako nemam vrt, svjesna sam da se danas, kada su cijene vo a i povr a zaista visoke, može puno uštedjeti ako uzgajamo vlastito.

ima i onih koji radije kupuju u trgovini. Prema njihovim rije ima, roba iz trgovine industrijski je ispitana, za razliku od one na tržnici. (hz)

Valent Hertari , akovec - Vrt nemam, ali siguran sam da se može puno uštedjeti uzgojem vlastitog vo a i povr a. Nemam ga jer što u s njima kada odem na more na tri mjeseca. Ukratko, nemam mogu nosti za vlastiti vrt. Osobno povr e i vo e kupujem u trgovinama, a ne na tržnici, jer je ta roba ipak industrijski ispitana, za razliku od one na placu. (foto: Zlatko Vrzan)

5. travnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIKOL GRUPA akove ke obitelji Rajkovi , koji su zdravstveni biznis pokrenuli u akovcu, a pretvorili ga u unosan posao u Zagrebu

“U ratu” dvojice jakih HDZovaca, Hebranga i Milinovi a? - Ve i broj me imurskih op ina i gradova još dan – danas, kao što je to imao ranije, ima potpisane ugovore o sufinanciranju pregleda upravo u toj klinici, a njihova akove ka ispostava uskoro bi trebala proraditi na novoj lokaciji nekadašnjeg salona namještaja “Šavri ” Afera oko privatne Poliklinike "Medikol" navodno je politi ki sukob dvojice jakih HDZ-ovaca: bivšeg ministra zdravstva Andrije Hebranga i sadašnjeg ministra zdravstva Darka Milinovi a. Upravo je Hebrang, naime, pokrenuo pitanje sumnjivog poslovanja Medikola, naveliko su se raspisali prošli tjedan svi vode i hrvatski dnevni i tjedni listovi, te magazini. Iako su kasnije iz oba tabora, Hebrangovog i Milinovi evog, "smirivali strasti“ kad je u pitanju mogu i politi ki sukob njih dvojice putem reagiranja ili posebnih izjava, o ito je da se "nešto doga a iza kulisa“. Posebice zbog toga jer su se mediji raspisali i o navodnoj USKOK-ovoj istrazi po tom pitanju. Prema pisanju istih, navodno su ve i saslušani neki svjedoci, prikuplja se dokumentacija koja se odnosi na poslovanje Medikola i HZZO-a. Prema saznanjima Jutarnjeg, USKOK vodi istragu zbog sumnji da su odgovorne osobe Ministarstva zdravstva i HZZO-a pogodovale Medikolu te zbog sumnji da je broj pacijenata upu ivanih na dijagnostiku PET/ CT ure ajem umjetno napuhavan kako bi Medikolov ra un HZZO-u bio što ve i. Posao Medikola s HZZO-om po eo je cvasti u vrijeme kad je ministar dr. Neven Ljubi i , a kako donose nacionalni mediji, on se pravda da je ugovore sklapao prema uputama bivšeg premijera Sanadera. Ostaje za vidjeti ho e li isto potvrditi i navodna Uskokova istraga. Ina e, po jednom pregledu, Medikol je navodno dobivao oko 9.000 kuna. U austrijskim klinikama taj pregled stoji 1.100 eura. Ugovor Medikola i HZZO-a u 2010. godini navodno je nerealno narastao do 9.000 pregleda u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a još 2.000 pregleda u Osijeku u procesu je ugovaranja. Smjernice za upotrebu PET/CT ure aja u Engleskoj govore o tisu u pregleda na milijun stanovnika. Prema tome, u Hrvatskoj bi trebalo biti odobreno oko 4.400 pregleda godišnje. Dodajmo i da je, nakon medijskih napisa o sumnjama da je dio pacijenata nepotrebno podvrgnut pretragama, tvrtka "Medikol" sve navode odlu no odbacila, a njezini elnici u izjavi za javnost izme u ostalog su rekli: - Sve pretrage PET-CT-om u Poliklinici 'Medikol' obavljaju se prema smjernicama europskog i ameri kog društva za nuklearnu medicinu, indikacije bolesti odobrili su Hrvatsko nuklearno društvo te Povjerenstvo Ministarstva zdravstva za nuklearnu medicinu, dok za pacijente nema opasnosti od prekomjernog zra enja.

Boris Sruk, glavni izvršni direktor Medikola, na konferenciji za novinare izjavio je da nema saznanja da se Poliklinika nalazi pod istragom USKOK-a. Tako er, Sruk je ustvrdio da se Medikol nalazi pod napadima jer su jedni od rijetkih koji ulaganjem u svoje centre i bolnice ulažu u nove tehnologije i op enito u hrvatsko zdravstvo.

Rajkovi dugo vremena bio ugostitelj, Medikol osnovan i radi i u akovcu Ono što je zanimljivo kad je me imurski kraj u pitanju u cijeloj pri i zasigurno je informacija da je klinika Medikol osnovana u akovcu, i dan - danas uspješno radi, te da je obitelj Rajkovi , iz koje dolaze elni ljudi Medikol Grupe Ivan i Ivanka Rajkovi , vezana za akovec i Me imurje. Medicinski biznis, kako se razvijao, preselili su i u Zagreb, gdje je se danas bave s ak osamnaest medicinskih djelatnosti, a sve pod "kapom“ Medikol Grupe. Ivanka Trstenjak, ina e lije nica, rodom je akov anka, odnosno s obiteljskim korijenima iz Podturna, a ona i suprug Ivan Rajkovi upoznali su se u Zagrebu, gdje je ona studirala medicinu, a on radio kao taksist. Nakon studija vratili su se zajedno u akovec. Tijekom osamdesetih

zdravstvenog biznisa radio kao - ugostitelj. U unajmljenom prostoru vodio je restoran "Prestige", koji je kasnije mijenjao vlasnike i nazive, dok je danas poznat kao jedan od dva restorana "Kristal", odnosno onaj koji se nalazi u samom centru akovca, u prostoru Udruženja obrtnika.

Nema raskida ugovora

Medikol Grupa u Zagrebu gradi novu polikliniku Ivanka Trstenjak Rajkovi radila je kao lije nica op e prakse po me imurskim ambulantama. Nakon 1990. zaposlila se u Domu umirovljenika u akovcu. Po etkom devedesetih otvorila je prvu privatnu ordinaciju op e

medicine u našem gradu, najprije u unajmljenom prostoru, a potom i na novoj lokaciji. Ina e, i ve i broj me imurskih op ina i gradova još dan – danas, kao što je to imao ranije, ima potpisane ugovore o su inanciranju pregleda upravo

u toj klinici, a njihova akove ka ispostava, koja je još uvijek aktivna, ve neko vrijeme radi na novoj lokaciji starog salona namještaja "Šavri ". Ina e, Ivankin suprug Ivan Rajkovi u Me imurju je prije

Me imurske op ine i gradovi sufinanciraju specijalisti ke preglede gra ana u Medikolu Brojne me imurske op ine, kako bi izašle u susret svojim mještanima, su inanciraju specijalisti ke preglede u Poliklinici “Medikol” u akovcu. Razlozi su svima dobro poznati – na besplatne preglede u Županijskoj bolnici akovec eka se minimalno 6 do 8 mjeseci, a i onda je za obavljanje istih potrebno nekoliko dana. Boljka je to ne samo akove ke bolnice, ve op enita slika zdravstva u Hrvatskoj. Upravo iz tog razloga diljem zemlje privatne poliklinike sve su eš i izbor, a kako bi se ljudima i inancijski pomoglo, op ine ulaze u ugovore o su inanciranju pregleda. Kako je Medikol jedina specijalisti ka ustanova u Me imurju u kojoj se mogu obaviti

svi pregledi, naše op ine ugovore potpisuju upravo s tom poliklinikom. Kako je izjavio Jutarnjem listu akove ki gradona elnik Branko Šalamon, Grad akovec su inancira duži niz godina unatrag preglede gra ana u Medikolu i izdvaja za tu namjenu 200. 000 kuna. Op ina Šenkovec tako er je jedna od njih, a aktualna afera potaknula je neka pitanja me u op inskim vije nicima. Konkretno, na koji rok Op ina ima potpisan ugovor i može li se on raskinuti i eventualno potpisati novi s drugim institucijama koje vrše istu vrstu usluge. Kako je pojasnio šenkove ki na elnik Vladimir Novak, Op ina s Medikolom ugovore o su inanciranju specijalisti kih pregleda potpisuje od

2005. godine, i nikakvih problema nikada nije bilo – mještani su zadovoljni, a ra uni isti. Upravo je zato novi ugovor potpisan prije dva mjeseca, a i op inski vije nici slažu se da je Medikol logi an izbor, budu i da je jedina specijalizirana ustanova na podru ju Me imurja koja obavlja ovakvu vrstu usluga. Sli ne ustanove postoje i u Varaždinskoj županiji, no potpisivanjem ugovora s jednom od njih mještani bi bili osu eni na dodatni vremenski i inancijski trošak zbog putovanja. Zamjenik na elnika Saša Horvat na kraju je zaklju io da zbog medijskih, odnosno politi kih, afera ne moraju ispaštati mještani Šenkovca, koji Medikolove usluge esto koriste i time u potpunosti opravdavaju op insko su inanciranje. (bš)

Poliklinika “Medikol” jedina je privatna ustanova u Me imurju koja pruža mogu nost svih specijalisti kih pregleda, uskoro bi trebala proraditi na novoj lokaciji na starom Sajmištu

Gostuju i u Dnevniku Nove TV, i ministar Milinovi odbacio je bilo kakvu pomisao na raskidanje ugovora s Medikolom. Istaknuo je kako bi u tom slu aju hrvatski pacijenti na takvu pretragu morali putovati u Ma arsku ili Švicarsku, gdje bi pregled pla ali 3.000 eura. Istaknuo je kako od 2007. godine ni jedna hrvatska bolnica nije predala zahtjev za nabavkom takvog ure aja, a zahtjev koji je danas predao KBC "Rebro" ide na razmatranje. Upitan zašto nije, Milinovi je istaknuo kako je u njegovom mandatu nabavljeno 800 milijuna kuna opreme, a da ravnatelj i struka u bolnicama odre uju koja im je oprema prioritetna. Na pitanje o velikom broju ozra enih pacijenata, rekao je da je europski prosjek izme u 4.500 i 5.000, a u Hrvatskoj je on godišnje 4.600, što zna i da smo u europskom prosjeku. Me utim, postavlja se pitanje koji su omjeri "europskog prosjeka“, jer Hrvatska ipak ima puno manje stanovnika od puno ve ih europskih zemalja. Milinovi je na kraju dodao i kako se svugdje u svijetu ulaže u državni, ali i privatni, sektor, a to ulaganje kod nas iznosi svega jedan posto.

K erke vode posao, majka i otac na elu Uprave Medikol Grupe Ve ina tvrtki koje ine grupu Medikol d.o.o., a rije je o osanaest medicinskih djelatnosti, u rukama je k eri bra nog para Rajkovi , koje su tako prije 30. ro endana postale najve e investitorice u privatnom zdravstvu u Hrvatskoj. Vlasnica najunosnije djelatnosti u sastavu Poliklinike Medikol, one za radiološku dijagnostiku, starija je k i Irijana. Irijana i Ivija studirale su na Medicinskom fakultetu u Rijeci, prema podacima na Internetu, 2009. bile su na završnoj godini. Nema službenih potvrda jesu li u me uvremenu diplomirale. I dok su k eri vlasnice Medikol Grupe, majka Ivanka i otac Ivan su, prema podacima iz registra Trgova kog suda, u Upravi te tvrtke, a Ivan Rajkovi je na elu Uprave. Obiteljska tvrtka o ito je napravila sjajan posao nakon ugovora s HZZO-om, ali ostaje pitanje zašto je zapravo upravo sada isto isplivalo na površinu. To što je možda i najzanimljivije i najintrigantnije, kao i mnogim drugim aferama, na žalost, esto ostaje kad su hrvatski mediji u pitanju i senzacionalizam tema – neotkriveno! ® (foto: Cropix i zv)

Aktualno

u Me imurju

GDQD

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U petak krenuo popis stanovništva Županijsko popisno povjerenstvo povodom po etka popisa stanovništva izdalo je priop enje za javnosti, u kojem stoji: Popis 2011. provest e se u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., na temelju Zakona o Popisu stanovništva, ku anstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.). Sudjelovanje u Popisu je obavezno, što je nazna eno i u spomenutom zakonu, a osobe su

IZBORI za lanove VMO-a Grada Preloga

HNS-u i HDZ-u najviše vije ni kih mandata, uspjeh nezavisnih lista Na izbore za lanove vije a mjesnih odbora Grada Preloga, održane u nedjelju, izašao je 1.901 bira , odnosno 28,2 posto od ukupno 6.740 gra ana s pravom glasa. Najbolji odaziv bio je u Otoku, 57,88%, a najslabiji u samom Prelogu, gdje se izborima odazvalo samo 12,91 posto bira a. Prema neslužbenim rezultatima, najviše mandata kad je u pitanju zbirni broj svih MO naselja dobila je Hrvatska narodna stranka, slijedi Hrvatska demokratska zajednica, zatim nezavisne liste, tek na etvrtom mjestu je SDP, pa HSS, i na kraju Hrvatski laburisti s jednim vije nikom. Po mjestima to izgleda ovako. Za MO Prelog po 3 mandata osvojili su koalicija SDP-MDS, HDZ i HNS, a po jedan HSS i Hrvatski laburisti – stranka rada. U Mjesnom odboru Cirkovljan 4 je osvojila Nezavisna lista Josipa Glavine, dok e po jedno mjesto u tamošnjem Vije u Mjesnog odbora pripasti HDZ-u, HNS-liberalnim demokratima te koaliciji SDP-MDS. I u ehovcu je najbolje prošla Nezavisna lista, i to ona Marka Je uda, izborivši 3 mandata, HNS dobiva 2 mandata, po jedan HSS i Nezavisna lista Marija Mati a, dok HDZ nije osvojio ni jedno mjesto. Koalicija SDP-HNS osvojila je 3 mandata u ukovcu, a HDZ 2. U Draškovcu je najbolji rezultat polu io HNS, kome pripada 5 mandata. Koalicija HSSSDP-MDS izborila je jedno vije ni ko mjesto, kao i HDZ. U Hemuševcu je tako er pobijedio HNS osvojivši 2 mjesta, dok po jedno pripada HDZ-u, HSS-u i koaliciji SDP-MDS. HDZ je bio najuspješniji u Oporovcu, s 4 osvojena mandata. Jedno mjesto dobiva i HNS, a koalicija SDP-HSS-MDS nije izborila ni jednog vije nika. Po dva mjesta u Otoku pripast e HNS-u i Nezavisnoj listi Tihomira Kalšana, jedno HDZ-u, a HSS-u ni jedno. I na kraju u Mjesnom odboru Prelog po 3 mandata osvojili su HDZ, HNS te koalicija SDP-MDS.

Putokaz za parlamentarne izbore? Za razliku od ranijih izbora, nakon što su izbrojani glasovi bira a može se zaklju iti da, kad je mjesna politika “u igri”, ljudi su se u nekim mjestima okrenulima “ljudima”, tj. nezavisnim listama. Tako su nezavisne liste najviše glasova dobile u ehovcu, Otoku i Cirkovljanu, što ranije nije bio slu aj na podru ju tih naselja. U samom Prelogu odazvalo se na birališta najmanje bira a, tek nekih desetak posto, tako da je teško na temelju ovih izbora zaklju iti kakvi su do kraja trendovi za parlamentarne izbore. Me utim, s obzirom na to da je SDP dobivao do sad u Prelogu na lokalnim izborima malo glasova, zasigurno je njihova pobjeda od 139 glasova uspjeh i smjernica što bi se moglo doga ati u izbornoj godini. U urbanim sredinama SDP o ito može o ekivati najve u glasa ku potporu. Me utim, zadovoljni mogu biti i u HDZ-u i HNS-u koji vode gradsku politiku u koaliciji, jer su neznatno zaostali u broju glasova i prakti ki ako žele ormiranjem koalicije na mjesnom nivou, što je do sad bio slu aj, mogu SDP-ovu pobjedu u initi pirovom. Kad je u pitanju odnos “nacionalno-lokalno”, zadovoljni mogu biti i te kako u HDZ-u, u vremenima kad se loš imidž te stranke na nacionalnim nivou odražava na razmišljanje bira a na lokalnom nivou. Dobrom se pokazala personalna kampanja Krešimira Glavine, dosadašnjeg, a možda i budu eg, predsjednika MO-a Prelog. Glavni gubitnik ovih izbora je HSS, koji je u Prelogu dobio samo jednog “odbornika”, a u svim ostalim još samo jednog. Uslijedit e postizborni dogovori stranaka i eventualno ormiranje koalicija, a zatim i samo konstituiranje vije a mjesnih odbora. (vk i dz)

dužne na pitanja u Popisu dati to ne i potpune odgovore. Na pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, osobe se mogu slobodno izjasniti. Popis je najve e statisti ko istraživanje jedne države, kojim se prikupljaju, obra uju i objavljuju podaci o stanovništvu, ku anstvima i stanovima. Cilj je svakog popisa ustanoviti broj i teritorijalni raspored stanovništva, ukupno za cijelu državu, po

županijama, gradovima/op inama i naseljima. Osim broja i prostornog rasporeda, popis stanovništva osigurava podatke o osnovnim demogra skim, etni kim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovništva, o broju ku anstava, obitelji i njihovim karakteristikama te podatke o stambenom ondu, njegovim karakteristikama, opremljenosti, starosti zgrada itd. Posebna je

vrijednost rezultata Popisa da su prikupljeni na cijelom podru ju Republike Hrvatske, prema stanju u istom trenutku i jedinstvenoj Metodologiji popisa. Što Vas molimo? Vaše sudjelovanje iznimno je važno te Vas molimo da se odazovete na suradnju s popisiva em koji e pri dolasku u ku anstvo pokazati službeno ovlaštenje. Svojim sudjelovanjem i to nim odgovorima

5. travnja 2011. na postavljena pitanja omogu it ete da Popis 2011. bude kvalitetno proveden, što e osigurati i kvalitetne popisne rezultate. Molimo Vas da za lanove svoga ku anstva pripremite osobni identifikacijski broj (OIB) ili broj osobne iskaznice kako bi ih popisiva mogao upisati u obrasce. Ako popisiva nikoga ne zatekne kod ku e, ostavit e obavijest o ponovnom dolasku, s nazna enim danom i vremenom dolaska, odnosno svoj kontakt tele on na koji ga možete nazvati i dogovoriti vrijeme popisivanja.

ME IMURSKI HDZ prošlu srijedu obilježio 21. obljetnicu postojanja

Vladimir Ivkovi : Stranka preživjela i gora vremena Uz prisustvo glavnog tajnika stranke, ujedno i ministra graditeljstva, Branka Ba i a, saborske zastupnice Sun ane Glavak, najviših županijskih dužnosnika stranke te gostiju iz susjednih županija, lanova i simpatizera, me imurski HDZ u srijedu je u akove kom Centru za kulturu obilježio 21. obljetnicu osnutka. Me utim, ovaj put u dvorani nije bilo „gužve“ kao pred koju godinu u dvorani, a nisu se pojavili niti najpoznatiji HDZ-ovci s državnog nivoa. Tek strana ki tajnik i ministar Ba i . O ito danas nije više tako popularno pohoditi možda i najzna ajniji HDZ-ov godišnji skup, kao što je to bilo ranije, posebice onima koji su dolazili samo da bi se „slikali“.

Hvala svima koji ste danas spremni biti “nabacivani“ blatom i WC papirom Vladimir Ivkovi , predsjednik županijske organizacije, naglasio je u svom govoru što zna i biti lan HDZ-a danas i što je to zna ilo kad se stranka osnivala: - Danas je teško biti lan HDZa, no tako je bilo i 2000., dok je posebno teško bilo 1990. godine, kada se zbog toga mogla izgubiti i glava. U tim uvjetima 13. ožujka 1990. godine nekolicina hrabrih ljudi htjela je, odnosno 'vupala' poželjeti novo društveno ure enje u kojem se više ne gubi glava za druga ije mišljenje. Ti hrabri ljudi osnovali su HDZ u Me imurju i pristupili najve oj i najuspješnijoj politi koj snazi u povijesti hrvatskog naroda. Hvala im svima i svima vama koji ste danas spremni biti 'nabacivani' blatom i WC papirom, koji ste to spremni podnijeti da živite u društvu u kojem se slobodno druga ije misli, govori i radi. Mi lanovi HDZ-a znamo što je istina, a što nije. No i bira e moramo uvjeriti u ispravnost našega puta. U tome nam mediji ne pomažu, ali zato ste vi tu. Vi koji možete re i pravu istinu svom susjedu, prijatelju, prolazniku. Prava istina je da je HDZ na elu s predsjednicom Jadrankom Kosor nastavio kontinuitet politike osniva a

U dvorani CZK-a akovec moglo se bez problema prona i mjesto, za razliku od ranije, ovaj put na proslavi 21. godišnjice HDZ-a

Vladimir Ivkovi : - Hrabri ljudi osnovali su HDZ u Me imurju i pristupili najve oj i najuspješnijoj politi koj snazi u povijesti hrvatskog naroda. Hvala im svima i svima vama koji ste danas spremni biti ‘nabacivani’ blatom i WC papirom, koji ste to spremni podnijeti da živite u društvu u kojem se slobodno druga ije misli, govori i radi

HDZ-ova vlada u Me imurje uložila više od milijardu i petsto milijuna kuna stranke koje je predvodio dr. Franjo Tu man. Oni su zapo eli put samostalne Hrvatske, put ulaska u NATO i EU. Ivkovi se kriti ki osvrnuo i na prijedloge iz oporbe posebice „susjeda“: - Sve Vladine mjere i programe osporava i ismijava, a sama ne predlaže ništa, poru io je Ivkovi . Za primjer je naveo prijedlog o sedam mjera za spas gospodarstva elnika HNS-a Radimira a i a. - Pažljivijim itanjem tih mjera može se uo iti samo jedno. Usmjerene su k spasu njegove tvrtke državnim novcem. Predlaže, primjerice, smanjenje kamata na porez - njegova tvrtka duguje porez. Nadalje, državnim novcem otkupio bi neprodane stanove – stanove njegove tvrtke. Država bi umjesto tržišta ponovno preuzela kontrolu nad izgradnjom komunalne i energetske in rastrukture, u iju korist, u korist njegove tvrtke.

Glavak: Koga je to SDP u akovcu privukao na stranu investiciju?

bankarskog sustava, masovne ste ajeve, otpuštanja, osobne bankrot, naglasila je Glavak i dodala: - Morali su se provesti bolni rezovi koji nisu naišli na odobravanje. HDZ je imao i hrabrosti uhvatiti se u koštac s korupcijom, dok sada slijedi borba s birokracijom. Ponekad nas zaobilaze investitori, no tome nije kriva samo državna ve i lokalna administracija. Nisam sigurna da je SDP u akovec privukao nekog velikog investitora. Grad akovec je, s druge strane, pred bankrotom, novac se troši nenamjenski, jedva ispla uju pla e. SDP-ova vlast akovec vodi u propast, konstatirala je Glavak i nastavila: - Nitko vam nema pravo re i da ste kriminalac, bilo kome od vas. Ja nisam ništa ukrala. Oni koji jesu moraju biti procesuirani. Stranka smo asnih i poštenih ljudi i ima nas preko 220.000. Pjesma pak kaže: 'Me imurje, kak si lepo zeleno'. Me imurje nije i ne e biti crveno, mi im to ne emo dozvoliti, ustvrdila je Glavak.

Ba i : HDZ e pobijediti na izborima

Glasnogovornica stranke i saborska zastupnica Sun ana Glavak napomenula je kako prošla i ova godina nisu lake za stranku, njenu predsjednicu ni Vladu. - Ne zato što je to specifi nost Hrvatske, ve se tako dogodilo zbog ekonomske krize koja je zahvatila cijeli svijet pa je stigla i u Hrvatsku. Ona nije izgovor, ali je nezaobilazna injenica. No Vlada je uspjela ogromnim naporima izbje i ono što mnoge nije mimoišlo - slom

Glavni tajnik stranke i ministar Branko Ba i , koji je bio posljednji govornik na skupu, prisutnima pak je uz ostalo kazao je: - Cilj svega što Vlada radi je da Hrvatska osnaži, postane pravna država i završi pregovore za lanstvo u Europskoj uniji. Kao što je i do sada, HDZ e u svakom slu aju pobijediti na izborima, zaklju io je Ba i . (V.Kelkedi, oto:Z.Vrzan)

te koji nisu od presudne važnosti, ho e li biti pokrenuti danas ili sutra. Ne, gra ani o ekuju od njih da s njima dijele sudbinu njihovih problema i teško a, a ne da su po visini prihoda, po sigurnosti s kojima ih primaju sve više izolirana, pa ak i omražena, elita. Manje su ogra eni barikadama koje su postavili da bi onemogu ili pristup svom teritoriju, a više nedodirljivim povlasticama nekakvih kolektivnih ugovora koje su izmislili sami za sebe, tako da nas još više koštaju u pokušaju raskidanja. Ta nedodirljivost je vrš a i bolnija od one koja se sastoji od fizi kih barikada. Djeluje nakaradno, eudalno, neodrživo, ak

gadafijevski. Kome su još danas potrebne te lente povlastica? Ta lenta podobnicima, doduše, ne više u vidu zemlje, ve lenta u vidu natprosje nih, sigurnih, povlaštenih prihoda, podjele stanova po cijeni pet kvadrata, poslova pod posebnim pogodbama ... U tim životnim detaljima, a koji nas razlikuju u kvaliteti života, koji si mogu priuštiti jedni ili drugi, ovisno s koje strane privilegija se nalazite, gra ani ocjenjuju politi are. Na toj bi crti oni željeli vidjeti razliku onih koji odlaze i onih koji dolaze. No, jesu li politi ari spremni na to? Tek kad se u ve ini budu sramili što sa svojom svitom ne dijele sudbinu svoje zajednice, i

elnik me imurskog HDZ-a na skupu je kazao i kako je Vlada u kapitalne projekte na podru ju Me imurja uložila više od 1 milijardu i 500 milijuna kuna. To je, is e, vidljivo u svakom gradu i op ini. - I to su nam pokušali ospori , dok nismo pobrojili sve objekte. Danas je Vlada nositelj financiranja niza novih investicija u kojima lokalna vlast sudjeluje samo simboli no ili uop e ne sufinancira. Ugovoren je ili se ugovara ovih dana nastavak izgradnje kanalizacijskih sustava Nedeliš a, Kotoribe, Preloga i Pribislavca u vrijednos 40,000.000 kuna. Stvaraju se preduvje za rekonstrukciju sustava u akovcu i okolici u vrijednos više sto na milijuna kuna. Osigurano je nanciranje izgradnje pro ista a u Donjem Kraljevcu i Podturnu, grade se škole ili dvorane u Svetom Jurju na Bregu, Belici, projek raju se obilaznice i domovi kulture (Gori an), rekonstruira se cesta od Štefanca do GP-a Gori an. Završavaju se te projek raju i novi objek navodnjavanja, obrane od poplave ... Što za to vrijeme radi županijska vlast? Kuka i žali se da se ništa ne može u ini te istovremeno troši prora une ve e no što je imala ijedna prethodna vlast, a da se ne vidi ni jedna konkretna inves cija. Duguje više od 20,000.000 kuna. Gleda i prisvaja inves cije koje realizira Vlada te istodobno šalje poruku u javnost da Vlada zapostavlja Me imurje. Takvu alterna vu na idu im parlamentarnim izborima ne želimo, kazao je Ivkovi . (vk)

POGLED ODOZDO

Zašto mislimo da su svi politi ari isti? Gdje politi ari gube i zašto gra ani misle da su svi isti, bez obzira što kao ni svi prsti na ruci nisu isti. Ali, kao i prsti, tako su i svi politi ari dijelovi jedne politi ke ruke, koja ima jednako, svojstveno djelovanje. Uzmimo za usporedbu poslovanje državnog ili našeg županijskog prora una. Sve sami minusi. Naravno, prora uni su slika stanja u društvu. Kad su u minusu oni koji pune prora un, tada ne mogu biti u plusu ni prora uni. Manje su pla e, manje je zaposlenih. Firme ne stvaraju

dobit nego gubitke. Kad se manje zara uje i manje se troši, tako su i porezni prihodi prora una od države do op ine manji. Ali posljedice za sve nisu jednake. Oni koji stvaraju prihode i trpe gubitke snose i odre ene posljedice. Ako nema dobiti, nema ni zarade za vlasnike, nema posla za radnike, smanjuju im se pla e ili ih poslodavci otpuštaju. Dakle, trpe posljedice lošeg stanja. Oni koji pak žive od prora una i raspore uju prora un ne trpe zbog manjeg priljeva u prora un.

Ne smanjuju im se pla e, ne otpušta ih se. I dalje žive kao da se oko njih ništa ne doga a. Oni nisu krivi za smanjenje prora unskih prihoda. I nisu krivi, ali nisu krivi ni zaposlenici u gospodarstvu što je došlo do poreme aja na tržištu, što nije napla eno i što e unato tome što su radili i odradili zbog lošeg stanja dobiti manje pla e ili zbog nedostatka posla biti otpušteni. I tu bi sad politi ari trebali pokazati svoju senzibilnost za stanje u društvu u kojem žive. Gra ani ih ne e procjenjivati po tome koliko su obustavili ili odgodili neke projek-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

kad im teret tog srama postane pretežak, poželjet e ga skinuti tako da bi postali prvi, a ne jednakiji me u jednakima.

5. travnja 2011. SKUPŠTINA Me imurske županije

U prvom planu: evapi, luk i voda Ni Skupština, na žalost, nije što je nekad bila. Me imurski parlament u etvrtak se pretvorio u obi nu parlaonicu u kojoj je vrhunac bilo unošenje evapa, luka, pomfrija i laširane vode u veliku vije nicu. Performans s lukom i evapima izveo je vije nik Vladimir Ivkovi (HDZ) kao reakciju na to što su na klupama vladaju ih vije nika SDP-a bile laširane vode, a na oporbenima ne. No, vladaju i su, kako se ispostavilo, laširanu vodu donijeli sa sobom na svoj trošak, jer zbog štednje i teške inancijske situacije i minusa od 18,4 milijuna kuna u prora unu, koji se vu e iz prošle godine, više ni laširane vode nema besplatno. No, Ivkovi je kazao: - Ako vladaju i mogu imati u vije nici vodu koju su sami kupili, mogu i ja jelo koje sam sam kupio, nakon opomene Petra Nova kog, predsjednika Skupštine, da se ne prili i za vrijeme sjednice jesti ga-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vladimir Ivkovi je performans s hranom, koju je odnio iz vije nice, prekinuo nakon što je Skupština izglasovala dobitnike nagrade “Zrinski”, me u kojima su bili i pripadnici HDZ-a blec i upu uju i ga da se najede u svom uredu izvan vije nice ako je gladan. Vladimir Ivkovi je performans s hranom, koju je odnio iz vije nice, prekinuo nakon što je Skupština izglasovala dobitnike nagrade "Zrinski", me u kojima su bili i pripadnici HDZ-a. U dijelu vladaju ih vije nika postojalo je raspoloženje da sruše takvu odluku,

ali su tijekom desetominutne stanke nesporazumi izgla eni. Dio HNS-ovaca ostao je izvan dvorane kod izglasavanja te to ke, ali je u vije nici bilo 28 vije nika, sasvim dovoljno za kvorum i prihva anje odluke ve inom glasova. Svega tri vije nika bila su suzdržana. Ve ina odluka koju su vije nici morali donijeti bila je vezana uz izvješ a ustanova kojima je

Županija osniva i u tom smislu sjednica je bila rutinska.

Stanje financija - ništa dobro Matija Novak, pro elnik za inancije, na pitanje nezavisnog vije nika Josipa Posavca odgovarao je o inancijskom stanju u Županiji. No, u tom pogledu ništa novo i ništa dobro. Prihodi u prva tri mjeseca iznosili su 18,5 milijuna kuna, rashodi rastu sporijim tempom i iznose 17,7 milijuna kuna. Gubitak na kraju prošle godine iznosio je 18,2 milijuna kuna, tako da manjak u poslovanju iznosi 17,4 milijuna kuna. Na smanjenje prihoda u prora unu bitno utje e stanje u gospodarstvu, zbog smanjenja broja zaposlenih i pla a pali su i prihodi od poreza na dohodak. Prihodi Županije prošlu su godinu smanjeni za 12 posto, a u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na lanjsko usporedno razdoblje još za 12 posto, kazao je župan Perho . Izvješ e o poslovanju za prošlu godinu vije nici e na klupe dobiti na idu oj sjednici u svibnju, što je u okviru zakonskog roka. Uz to e dobiti i revizorsko izvješ e koje je u tijeku i prijedlog rebalansa prora una za ovu godinu. Prora un za ovu godinu ra en je ambiciozno, uz pretpostavku da e prihode pove ati i prodaja imovine na vojarni u vlasništvu Županije, za što interesa ima, ali ne i konkretnih ponuda. (BMO)

Dobitnici nagrade “Zrinski” Županijska Skupština na sjednici u etvrtak 30. ožujka donijela je odluku o ovogodišnjim dobitnicima nagrade “Zrinski” Me imurske županije za 2010. godinu. Dobitnici nagrade jesu: Darko Horvat, dipl. ing. elek., iz Donje Dubrave, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, za rezultate u radu postignute tijekom duljega vremenskog razdoblja. Zna ajno je pridonio razvoju, unaprje enju i promidžbi obrtništva Republike Hrvatske, posebice obrtništva Me imurske županije. U prilog tome govori pove anje bespovratnih sredstava/ potpora namijenjenih obrtnicima, malim i srednjih poduzetnicima. Njegovom pomo i veliki broj op ina i gradova u Me imurskoj županiji dobio je odre ena inancijska sredstava za izgradnju poduzetni kih zona. Prema mišljenju predlagatelja, Darko Horvat jedna je od najzaslužnijih osoba za izvrstan gospodarski rejting Me imurja na doma em i inozemnom planu. Dragutin Matotek, dipl. ing., iz akovca, osniva i vlasnik tvrtke “Me imurje-investa”, lan Društva gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja, za izuzetne rezultate u podru ju gra evinarstva. Svojom stru noš u i edukacijom mla-

dih kolega, kako u vlastitoj sredini, tako i na širem graditeljskom tržištu, naro ito se istakao u promicanju graditeljske struke, ciljeva i zadataka Društva. Nezamjenjiv doprinos dao je u organizacijama razli itih društvenih aktivnosti, a bio je urednik dviju knjiga u izdanju Društva u povodu obilježavanja 40. i 45. obljetnice Društva. Razvoj svoje tvrtke usmjerava prema pružanju visokostru nih i specijalisti kih usluga u graditeljstvu i kreiranju poduzetni kih inicijativa. Uživa ugled uzornog stru njaka, kao i njegova tvrtka, a to su stru nost, dosljednost, odgovornost, kolegijalnost, pogled u budu nost, prema suvremenim graditeljskim i civilizacijskim tekovinama. Alojzije Sobo anec, dipl. oec., iz akovca, po asni predsjednik Udruge ekonomista Me imurja, organizator i pokreta mnogih aktivnosti Društva, za rezultate postignute u organizaciji kontinuiranoga stru nog usavršavanja lanova Društva, kroz razna predavanja, organizaciju javnih tribina, okruglih stolova i konferencija. Organiziranjem posjeta trgova kim društvima lanovi Udruge upoznavali su se s mogu nostima i poteško ama razvoja županije. Radi poticanja suradnje izme u gospodarskih subjekata, sura i-

vao je s ekonomskim udrugama iz Hrvatske i inozemstva, posebno Slovenije i Madžarske. Ivan Škvorc – Iva iz akovca za izuzetan doprinos i rezultate u 50-godišnjem aktivnom glazbenom djelovanju. Vode i se životnom mudroš u kako je glazba zvonka radost, osnovao je mnoge glazbene sastave koji su i danas, unato injenici što neki više ne postoje, sinonim za kvalitetu i prepoznatljivi u cijeloj Hrvatskoj. Imena poput Eufona, TS-a “Staro vino” samo su neka od glazbenih brendova koji su proslavili Me imurje u glazbenom svijetu. Njegov glazbeni repertoar kvali icira ga kao živu u glazbenu legendu. S vje itim osmjehom na licu, smirenoš u i nastupima u kojima “otvara dušu”, Iva je pjevao hrvatskim braniteljima za vrijeme Domovinskog rata, a raseljenim Me imurcima diljem svijeta olakšao je život u tu ini. Tvrtka “Bernarda” iz Puš ina nagra ena je za izuzetne rezultate u poslovanju, a poznata je po proizvodnji raznih tipova kreveta i madraca. Proizvodni dio poslovanja obavlja se na suvremenim strojevima speci i nima za takvu proizvodnju. Stru njaci tvrtke stalno prate razvoj tehnologije i novih materijala u branši i osiguravaju njihovu primjenu. U 2010.

godini u tvrtki je bilo stalno zaposlenih 132 radnika, što ih svrstava u grupu srednje velikih poduze a. Uz stalni rast zaposlenih, tvrtka iz godine u godinu bilježi stalni rast proizvodnje i prodaje. Odnosom prema kupcima, kvalitetnim proizvodima, uvo enjem standarda kontrole kvalitete ISO 9001:2000, proizvodi tvrtke uspjeli su u i u najve e prodajne salone namještaja u Hrvatskoj, te opremiti hotele najve ih svjetskih hotelskih lanaca diljem Europe (Astron, Ramada, Kempinski, Holiday, Sheraton, Hilton, Intercontinetal i drugi). Osnovni pokreta , inicijator i stabilizator u irmi je vlasnica tvrtke. Njezinim angažmanom osnovane su tvrtke u tranzicijskim zemljama bivše države, odnosno Beogradu i Skopju. Za prodaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Poljskoj angažirani su posrednici, tako da se i na tim tržištima prodaju proizvodi tvrtke “Bernarda”. Stalna briga o radnicima, stabilnost u poslovanju i niz drugih podataka govore o kvaliteti poslovne politike, a posebno o uvažavanju razvoja kao osnove za napredak i opstanak irme. Nagrada “Zrinski” Me imurske županije uru it e se dobitnicima na sve anoj sjednici u povodu 30. travnja, Dana Me imurske županije. (BMO)

ME IMURSKI ŽUPAN Ivica Perho ponudio rješenje kako stati na kraj nelojalnim ponudama u gra evinskim poslovima

Ako kooperanti nisu ve u ponudi, onda se ne mogu uklju ivati ni u dobiveni posao Me imurski župan Ivica Perho , a ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Me imurskih voda, zbog sve težeg punjena prora una zbog smanjenja prihoda od dohotka i te kako osje a smanjenje broja zaposlenih i rezanje pla a u realnom sektoru. Zbog toga se na konferenciji za novinare prije otvaranja Sajma poslova osvrnuo i na situaciju uz poslove na kanalizaciji, gdje bi me imurske gra evinske tvrtke na natje aju Me imurskih voda mogle ostati bez posla, što e negativno utjecati na njihove kapacitete. Župan Perho kazao je da bi tu pozitivnu ulogu trebale odraditi nadležne državne službe, i to tako da onaj koji je dao ponudu za posao na javnom natje aju, a u nju nije uklju io kooperante, onda ih ni kasnije ne može uklju iti u posao. Ovako se natje aji izigravaju, tako da onaj tko nema kapacitete za odraditi posao temeljem najjeftinije ponude do-

bije posao, a potom ih uklju uje kao kooperante, u ovom slu aju naše izvo a e radova, koje potom dijelom i izigrava tako da ih i ne pla a i dovodi u nezavidnu situaciju. To su loši trendovi u koje bi se trebale uklju iti sve relevantne državne institucije, kazao je župan. Župan je time poru io: -Ako je netko dao ponudu i u nju nije uklju io kooperante, onda se oni ne mogu uklju ivati u dobiveni posao, ime bi se stalo na kraj nelojalnim ponudama na javnim natje ajima. O ito da oni bez skrupola znaju kako zaraditi i na ponudi koja je ispod cijene, a izbace se iz igre pošteni igra i. Bitno je dati ponudu koja je najjeftinija samo da se pro e natje aj, posao naplati od investitora, na u kooperanti koji odrade posao, a u pravno nesre enoj državi kooperantima se može dugovati u beskraj, pa na kraju ih odvesti i u ste aj, a onda igru ponoviti s drugim kooperantima. (BMO)

HSLS POKRE E peticiju za ve e zapošljavanje mladih

Prvo zaposlenje bez svih poreza i doprinosa tijekom prve godine rada - U Hrvatskoj je potrebno poticati kult rada koji se izgubio u zadnjih desetak godina te vratiti dostojanstvo radu i radniku, poru ili su elnici me imurskog HSLS-a s konferencije za novinare održane u srijedu, sat vremena prije održavanja Sajma poslova u akovcu. HSLS predlaže unaprijed i bez uvjeta osloba anje primanja od svih doprinosa i poreza za ljude koji se prvi put zaposle, i to u trajanju do godinu dana.

Složene procedure Danas su prvozaposlenici oslobo eni zdravstvenog doprinosa u prvoj godini rada te preko županijskih zavoda za zapošljavanje mogu retroaktivno dobiti odre ena poticajna sredstva, no procedure i uvjeti koje tvrtke moraju ispuniti tako su složeni da se to pravo premalo koristi. (BMO)

Svoj prijedlog oja at e akcijom prikupljanja potpisa gra ana, a zatim e prijedlog s prikupljenim potpisima gra ana uputiti Vladi. Peticija e se potpisivati deset dana, po evši od etvrtka 31. ožujka. U HSLS-u smatraju da se lakše zaposliti ako u prvoj godini zaposlenja njihova pla a bude oslobo ena svih poreza i doprinosa za zdravstveno, mirovinsko, porez na dohodak, prirez. Poslodavci bi se lakše odlu ivali za zapošljavanje, a mladi bez radnog iskustva stekli toliko potrebno radno iskustvo važno za uklju ivanje u svijet rada. Najvažnije je zaustaviti daljnji rast broja nezaposlenih. Omogu iti mladima prvi ulazak u svijet rada u situaciji kada 30 tisu a visokoobrazovanih ljudi nema nikakvo radno iskustvo. To bi, prema mišljenju elnika HSLS-a, pomoglo mladim ljudima izme u 20. i 30. godine, koji bi na ovaj na in dobili priliku za stalno zaposlenje, te da se osamostale od roditelja. (BMO)

DAN OSLOBO ENJA ME IMURJA

ME IMURSKU ŽUPANIJU posjetio ma arski veleposlanik Gabor

Središnja proslava u 11 sati u Podrška Ma arske ulasku Hrvatske u EU nije samo deklarativna srijedu u Svetom Jurju u Trnju Da podrška nije samo dekla- i zna ajan turisti ki potenMe imursku županiju u ulasku naše zemlje u Europsku etvrtak je posjetio ma arski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Gabor Ivan. Nakon susreta s najvišim županijskim i gradskim dužnosnicima akovca, veleposlanik je izjavio kako se hrvatsko - ma arska suradnja posebno može osjetiti upravo u Me imurju. Tome nije tako samo zbog zajedni ke povijesti i kulture, ve i isto takve budu nosti. Izrazio je i punu potporu

uniju. - Lijepo je do i u kraj sli an onom u kojem sam ja ro en. Dolazim iz županije Vaš. Kad prije em granicu, nailazim na isti krajolik, iste ljude i kuhinju. To je jako lijep osje aj i jako sam sretan zbog toga. Na povijesnoj, kulturnoj i gospodarskoj razini vaša zemlja ve jest dio Europe, a ma arsko predsjedništvo ini sve da Hrvatska što prije u e u Europsku uniju, istaknuo je Gabor.

rativna, podsjetio je me imurski župan Ivica Perho , kazavši kako je s Ma arskom Hrvatska imala najmanje otvorenih pitanja. Župan je uz ostalo izrazio nadu u što bolju gospodarsku suradnju u budu nosti, dok su dvije zemlje na podru ju povijesti, kulture, ali i zaštite prirode ve usko povezane. Najbolji primjer za potonje je proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava, koji predstavlja

cijal. Župan je dodao kako se o ekuje i rješavanje problema grani nog prijelaza Gori an te malograni nog prijelaza Kotoriba. Nakon susreta s visokim županijskim dužnosnicima, veleposlanik Gabor prisustvovao je i koncertu renomiranoga ma arskog pijanista Gabora Farkasa u akove kom Centru za kulturu. (V. Kelkedi)

U srijedu 6. travnja obilježit e se 6. travnja 1945., Dan oslobo enja Me imurja. Program zapo inje u 9.45 sati u Starom gradu Zrinskih polaganjem vijenaca i paljenjem svije a ispred spomen-plo e, a nastavlja u Perivoju Zrinskih polaganjem vijenaca i paljenjem svije a ispred spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima. Vijenci e se položiti na akove kom groblju, a središnja manifesta-

cija tradicionalno održati na spomen-groblju u Svetom Jurju u Trnju. Program zapo inje u 11 sati, a nakon okupljanja govorit e predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki i ravnatelj Muzeja Me imurje akovec Vladimir Kalšan. Povodom proslave Dana oslobo enja estitke svim gra anima Me imurja uputili su župan Perho i SDP Me imurske županije.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

ALARMANTNA SITUACIJA obilježila skupštinu Obrtni ke komore Me imurske županije

Fušeri popravljaju cijele zgrade, automobile, uvode centralno i vodovode, šišaju i friziraju … - Prošle godine 104 obrtnika zatvorilo svoja vrata U etvrtak je u akovcu održana skupština Obrtni ke komore Me imurske županije, na kojoj je usvojeno izvješ e o radu Komore za prošlu godinu. Izvješ e je podnio predsjednik Slavko Faltak, a nalik je omanjoj knjizi, jer ima gotovo tridesetak stranica. On se posebno osvrnuo na itav niz problema vezanih uz razvoj obrtništva, a donosimo najvažnije naglaske. Kako je poznato, broj obrtnika ve više godina stalno pada u županiji, što govori samo za sebe. Takav negativan trend nastavljen je i prošle godine. Broj obrtnika je tijekom 2010. godine smanjen za 104 obrtnika, pa je krajem godine bilo 1.586 aktivnih obrta i 32 u privremenoj obustavi, odnosno ukupno 1.618. U postocima, broj obrtnika je u prošloj godini pao za 6 posto. Razlozi prestanka rad obrta višestruki su. Jedan od osnovnih je financijska nedisciplina, na što su obrtnici veoma osjetljivi zbog pomanjkanja sredstava. Drugi je

ne regulative u EU. I danas u europskim zemljama postoje bitno razli ite stope poreza, ovisno o tome što se želi posti i u državi. U Hrvatskoj su pak, uz prevelika davanja državi, kamen spoticanja postali i veliki paraporezi jedinicama lokalne samouprave. Oni su postali tako veliki da ih je više nemogu e pove avati, dok je obrtnicima sve teže.

Sve manji interes u enika za obrtni ka zanimanja

razlog sve ve i nedostatak poslova zbog posvemašnje krize, tre i zbog neizdrživog optere enja obrtnika porezima i drugim davanjima, te neopravdana cen-

tralizacija u državi u donošenju propisa. Nadalje, ne poduzima se gotovo ništa u podru ju sive ekonomije, a ušeri popravljaju

cijele zgrade, automobile, uvode centralno i vodovode, šišaju i riziraju. Pravosu e je tako er zbog sporosti sudstva veliki problem, a u podru ju lokalne samouprave postoji potpuna anarhija u pogledu optere enja obrtnika. Uz to, op ine i gradovi osnivaju vlastita trgova ka društva koja se registriraju za itav niz djelatnosti i postaju konkurencija obrtništvu, a u ijim odborima sjede lokalni politi ari.

Dobra suradnja sa županijskom vlaš u Bez obzira na ove kritike, Komora je prošle godine uspostavila bolje odnose sa županijskom vlaš u, posebno u odlascima na sajmove, kreditiranju u enika, dok gradovi akovec i Prelog stipendiraju u enike. Glavni krivac pada broja obrtnika je kriza u gospodarstvu, no i naše specifi nosti. Predsjednik Obrtni ke komore Slavko Faltak uz ostalo navodi: - Iz Europe se kopiraju mnogi propisi koji su esto i diskriminatorski za obrtnike, a sve pod izgovorom da tako treba biti zbog uskla enja s EU. No, ni porezno ni socijalno zakonodavstvo nisu predmet primar-

Interes u enika za upis u obrtni ka zanimanja u zadnje je etiri godine sve manji. Na taj na in popis deficitarnih zanimanja u županiji postaje sve ve i. Prije tri godine upisana su u etiri srednje škole u Me imurju 298 u enika za obrtni ka zvanja, prije dvije godine taj je broj pao na 274 u enika, a ove godine na samo 255 u enika. Ne vidi se kako bi se to moglo promijeniti u budu nosti. Ako se usporedi planirani i ostvareni upis u enika, vidi se da gospodarstvo traži kvalitetnu radnu snagu, a ne dobiva je. Broj majstorskih ispita u prošloj godini premali je, svega 24 kandidata postali su majstori, a došlo se i do saznanja da su znanja koja se traže zastarjela, kao i tehnologija. Pomo ni ke ispite položila su 242 u enika od ukupno 247. Obrtni ka komora sudjelovala je prošle godine na više sajmova i mani estacija uz pomo

Posebna je pri a kreditiranje obrtništva. Zbog restriktivne politike Hrvatske narodne banke, poslovne banke ujedinile su se u što ve oj kamati na kredite. Svi krediti uz to imaju i te ajnu klauzulu, te postaju sve skuplji rastom eura. Obrtnici ne mogu otpla ivati takve kredite i radije zatvaraju nego da se prezaduže. Umjesto da se krediti sad mogu dobiti pod povoljnijim uvjetima kako bi se izvukli iz krize, banke pooštravaju uvjete. Tek se ovih dana u 2011. godini nešto mijenja, no minimalno. Komora je sklopila ugovor sa Zagreba kom bankom za povoljnije kredite, no mnogi obrtnici ne mogu do njih zbog prevelike zaduženosti. Nekoga posebnog pozitivnog e ekta nije bilo ni s mikrokreditiranjem i projektima Ministarstva gospodarstva. Me imurske županije. Sudjelovalo se na sedam me unarodnih sajmova, a na MESAP-u je prošle godine sudjelovalo ak 49 obrtnika iz sjeverne Hrvatske, te na Me unarodnom vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu. (J. Šimunko, oto Z. Vrzan)

Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore, podnosi izvješ e o radu Obrtni ke komore, u kojem se navodi: - Fušeri nam oduzimaju posao, no nisu jedini, to rade i op ine i gradovi osnivanjem tvrtki

LJUBO JUR I na okruglom stolu u akovcu

Najviše nam treba pametna Vlada - Unato teškom stanju u gospodarstvu, nama u Hrvatskoj sada ne trebaju 'krv, znoj i suze', što neki uporno prizivaju, ve pravilna raspodjela resursa i pametna Vlada, rekao je izme u ostalog jedan od vode ih hrvatskih ekonomista Ljubo Jur i na okruglom stolu održanom prošli tjedan u akovcu,

Krediti preskupi

pod nazivom “Pomo gospodarstvu putem smanjenja državnih, regionalnih te lokalnih fiskalnih i parafiskalnih nameta”. Imamo ogromne prirodne kapacitete koji omogu avaju dvostruko ve u proizvodnju i dohodak, sa samo 10 posto više rada bilo bi nam duplo bolje, a Amerikancima bi s dvostruko

više rada bilo tek 10 posto bolje. Pritom je posebno naglasio da je odgovornost sada na narodu jer on mora izabrati Vladu kojoj e na prvom mjestu biti briga za državu, a ne za osobne interese. Hrvatska kriza nije samo posjednica svjetske, a temeljni problem je nedostatak proizvodnje, što za posljedicu ima nezaposlenost i visoki vanjski dug od 45 milijardi eura, koje su ve inom pogrešno potrošene jer nije dovoljno ulagano u proizvodnju i radna mjesta. Više o cijelom doga aju u sljede em broju Me imurskih novina. (j)

5. travnja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKONOMSKI BREVIJAR

Matematika za svaki dan

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da nam se više Me imuraca odseljava, nego što nam drugih doseljava, i to, na žalost, visokoobrazovanih kadrova. To nam nije dobar smjer i moramo ga preokrenuti da stvaramo okruženje da se visokoobrazovani kadrovi imaju gdje zapošljavati. - Mene više od zapošljavanja zanimaju radna mjesta, jer je odre enim mjerama i mogu e potaknuti zapošljavanje. Otvaranjem uvjeta za radna mjesta otvaramo i dugoro nu perspektivu za zapošljavanje, rekao je župan Perho . (BMO)

Matematika je obi no najmanje popularna me u svim predmetima i disciplinama. Matemati ka logika tako er nije omiljena. Matematiku ne moramo voljeti, ali uvijek nam je potrebna, korisna i dobro nam može do i. Matematiku koristimo, svjesno i nesvjesno, gotovo u svakoj aktivnosti, ako ne drugdje, onda u kupovini. Matematika je tako važna, a tako zapostavljena. Prema jednoj izreci, matematiku treba u iti, ali i raditi. U ovom našem tehnološkom dobu matematika je nezaobilazna. Osim toga, matematika je jedna od osnovnih znanstvenih disciplina i klju na je za mnoge inovacije. Upravo zbog toga je važan stvaratelj i imbenik konkurentnosti. Pojednostavljeno, moglo bi se re i da je onaj tko je bolji u matematici, konkurentniji i uspješniji. Dakle, kakvi smo u matematici? Znamo li zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti? A tek korištenje složenijih matemati kih radnji i operacija? Za uspjeh je matematika nužna, i to je dokazano ak i statisti ki. Matematika je znanost o odnosima me u brojevima i geometrijskim tvorevinama, a dijeli se na matemati ku logiku, teoriju skupova, aritmetiku, algebru, analizu i geometriju. Matematika se koristi i u prirodnim i u društvenim znanostima, ali i u svakodnevnom životu. Tko se ne drži toga, loše prolazi! Matematiku se u i za vrijeme cijelog formalnog obrazovanja, u srednjim školama u i se gospodar-

gija bez pokri a, zapravo velika laž s odre enom namjerom. Konkretno, Europska unija ve više desetlje a i te kako pomaže svoju poljoprivredu silnim subvencijama, a što je to drugo nego miješanje države u ekonomiju, što je jako daleko od liberalizma. U vremenu krize zadnjih godina, Europska unija sanirala je stotinama milijardi eura svoje banke, te sad stvara fond za pomo bankama u slu aju nevolje, što je jako daleko od neoliberalizma. Europske zemlje su, da bi spasile svoju autoindustriju, davale i daju subvencije za kupnju automobila. Moglo bi se ovdje nabrojiti bezbroj sli nih primjera. Ukratko, uloga države i tržišta u ekonomiji današnjice sasvim je druga ija nego je neoliberalisti propagiraju u svojim

ideologijama slobode, ona svojim intervencijama spašava posrnulu ekonomiju. Pitanje je: ako Europa ne vjeruje neoliberalizmu, zašto i u ije ime to ine mnogi u Hrvatskoj koji imaju politi ku mo , nanose i tako štetu vlastitoj zemlji? Bit e još gore ... Što se budu nosti ti e, Žižek nema utješnih rije i, nego u idu ih 10 - 20 godina predvi a dubinske probleme, smatraju i da je kapitalizam prošao onu fazu u kojoj je bio suputnik demokracije, ili joj pogodovao, te da ulazi u fazi kad je guši. Ukratko, on misli da e demokracije biti manje, te da e se ve i za održavanje ovakvog stanja trebati boriti. Stoga je, po Žižeku, iznalaženje alternative kapitalizmu opcija koju, po evši od nule, opet treba zamišljati.

ODRŽAN SAJAM poslova u akovcu

Poslodavcima predano 1.500 životopisa Na etvrtom po redu Sajmu poslova u Me imurskoj županiji, koji je u akovcu održan u srijedu 30. ožujka u dvorani Graditeljske škole, 83 poslodavca predstavila su se na 72 izlaga ka mjesta. Ovogodišnji Sajam posjetilo je 3.500 posjetitelja, a irmama koje su imale izlaga ke štandove tražitelji zaposlenja predali su 1.500 životopisa s nadom da e dobiti zaposlenje. U Podru nom uredu Zavoda za zapošljavanje još sumiraju rezultate Sajma, a svakako najzanimljivije bi bilo znati koliko su irme koje su izlagale na Sajmu iskazale potrebe za radnicima. Po prvi put na Sajam je došla i jedna ma arska irma iz Budimpešte, kao i predstavnici ma arskog zavoda za zapošljavanje, koji je partner akove kom u projektu "Mobil Region", prekograni ne suradnje u razvoju ljudskih potencijala. I ove godine, kao i prošle, Sajmom su prošli brojni posjetitelji, jedni u potrazi za poslom, a drugi za informacijama što upisati kako se ne bi školovali za Zavod za zapošljavanje, ve za posao. Zbog

toga je organiziran i kutak za roditelje kako bi prilikom odabira zanimanja mogli savjetovati i svoju djecu. Posljednjih godina vide se mali koraci u tom pravcu da se

mladi više odlu uju za upis onih zanimanja s kojima se lakše dolazi do posla. Na to djelom utje e i ovaj Sajam, kazao je Vladimir Zebec, pro elnik Podru ne službe akovec.

tel: 040/829-139, 822-522, mob: 098/802-273, Dunjkovec, Glavna 9

Tko nas je prevario? Desetlje ima se u Hrvatskoj odgajaju mladi ljudi tezama o slobodnom tržištu i demokraciji kao razvoju slobode, a trebali bismo se pitati nismo li opet usvojili jednu ideologiju kojoj slijepo vjerujemo. Po svemu se ini da su mnogi zamijenili teze, pa izjedna uju slobodno tržište i neoliberalizam. Još je davno takozvana nevidljiva ruka Adama Smitha doživjela bezbroj kritika u devetnaestom stolje u. U dvadesetom stolje u de initivno je potvr eno da država mora intervenirati u takozvano slobodno tržište, ne želi li potpun kolaps svojega gospodarstva.

U 21. stolje u govori se o neoliberalizmu, kojeg se male zemlje u razvoju poput naše slijepo drže. Zapravo, neoliberalizma se slijepo drže oni koji žele što više zaraditi te svoje privatne interese stavljaju ispred zajedni kih i op ih. Takvih je u Hrvatskoj bilo jako mnogo, devedesetih godina nakon promjena i završetkom rata mnogi su smatrali da im je jedini životni cilj obogatiti se pod svaku cijenu, a u ime vlastite slobode. Sad se vidi da je boga enje mnogih pojedinaca bilo popra eno kra ama, lopovštinama svih vrsta i otima inom, a u

svemu su zdušno pomagali i državni inovnici, sanjaju i da e se i oni obogatiti. Dakako, bilo je i onih koji su željeli pošteno raditi i zaraditi nošeni etikom, no ti su bili u manjini. Danas sve manje ljudi i kad nas vjeruje neoliberalizmu i njegovoj ideologiji. Ne vjeruje mu ni Europska unija. Iako se zalaže za slobodno tržište, Europa je daleko od neoliberalizma. Osnovna misao neoliberalizma je uvijek bilo slobodno tržište bez miješanja države, koja je, po toj ideologiji, kao u starim vremenima, samo no ni uvar bogatstva naroda. To je me utim, samo tlapnja, samo ideolo-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

ska matematika (postotni ra un, ra un diobe, ra un smjese, plemenite kovine, verižni ra un, kamatni ra un, kamate od više glavnica, devize, krediti, zajmovi, složeni kamatni ra un itd.), a ima toga još. Ali emu govoriti o matricama, diferencijalnim jednadžbama, derivacijama, linearnom i homogenom sustavu jednadžbi, i tome sli no kad još nismo svladali osnovne operacije. Matematiku se, kao i prirodu jednostavno mora uvažavati, jer su ina e posljedice katastrofalne. ak niti igre nisu mogu e bez matematike. Bez matemati kih metoda teško je razumjeti mnoge svakodnevne ekonomske pojmove. Najve i je problem što se kod nas poznaju samo zbrajanje i oduzimanje, dok je sve ostalo samo i jedino "viša matematika“. Zbog toga još uvijek ne znamo nešto stvarati, multiplicirati, ve samo trošimo. Veliki književnik, a o ito i matemati ki znalac, Lav Nikolajevi Tolstoj, rekao je da je ovjek poput razlomka iji je brojnik ono što jest, a nazivnik ono što misli o sebi. Što je nazivnik ve i, razlomak je manji.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Crna kronika

NASTAVAK nesretnih smrtnih doga aja STRAVI NA NESRE A na pruzi izme u Donjeg Kraljevca i ehovca

Mladi iz Novog Sela Rok legao na prugu i pregazio ga vlak No ni provod skupine mladih koji su se u no i sa subote na nedjelju zabavljali u disko klubu u Donjem Kraljevcu završio je tragi no za 25-godišnjeg Marka Meznari a iz Novog Sela Rok. Mladi je u ranim jutarnjim satima iz nepoznatih razloga legao na željezni ku prugu izme u Donjeg Kraljevca i ehovca te je oko 4.50 sati na njega naletio putni ki vlak koji prometuje na relaciji Kotoriba – Zagreb. Prema neslužbenim in ormacijama, mladi se, navodno u alkoholiziranom stanju, tako er iz

neutvr enih razloga ve ranije pokušao udaljiti od društva, no ono ga je u tome sprije ilo. Uz to, prijateljica mu je ponudila da odmori u njenom autu, što je odbio. Na kraju je ipak otišao do pruge i legao na tra nice, a tada se dogodilo najgore. Strojovo a vlaka nije primijetio da netko leži na pruzi, a tek kasnije policiju je o stravi noj nesre i obavijestio prometnik HŽ-a. Tijelo preminuloga prevezeno je na Odjel patologije Županijske bolnice akovec, gdje je obavljena obdukcija. (V.Kelkedi)

PREDOZIRANJE DROGOM po svemu sude i kobno za mladi a iz Dunjkovca

25-godišnjak prona en mrtav u automobilu u Nedeliš u U subotu poslijepodne, oko 13.40 sati, u Ulici Vladimira Nazora iza pilane “GM” u Nedeliš u u automobilu je prona en mrtav muškarac. Prema neslužbenim in ormacijama, rije je o 25-godišnjem M.T. iz Dunjkovca, a pretpostavlja se da je preminuo zbog predozi-

ranja drogom. Njegovi roditelji prijavili su policiji u petak da se njihov sin dan prije u crvenom gol u udaljio od ku e i da se nije vratio. Bio je evidentiran kao ovisnik o drogi. Tijelo je poslano na obdukciju na Odjel patologije Županijske bolnice akovec. (vk)

SVETI JURAJ NA BREGU Pravomo na presuda trojki bivših elnih ljudi op ine

Šari u, Križai u i Grabar 11 mjeseci zatvora uvjetno - Presuda je kona na jer su se okrivljeni s USKOKom dogovorili da se ne e žaliti na presudu Daniela Kustec, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, izrekla je presude nekadašnjim na elnicima op ine Sveti Juraj na Bregu Zoranu Šari u i Davoru Križai u te op inskoj tajnici Veri Grabar zbog financijskih malverzacija u razdoblju od 4. srpnja 2005. do 22. kolovoza 2007. godine, osu eni su svaki na po 11 mjeseci zatvora. Županijski sud u Zagrebu odmah im je zatvorske kazne pretvorio u uvjetne, s rokom kušnje od 4 godine. Šari uz to mora u roku od šest mjeseci op ini vratiti 28.539 kuna, a Grabar 77.047 kuna. Presuda je kona na jer su se optuženici s USKOK-om dogovorili da se na presude ne e žaliti.

Nezakonito ispla ivali op inski novac U obrazloženju presude stoji kako je u nakani da se trojka okoristi, uz znanje i odobrenje Šari a i Križai a, Vera Grabar ispunila naloge za pla anje na ime putnih troškova, naknade na ime loko vožnje, nagrada i reprezentacija, te naknade troškova održavanja,

boži nica, naknade za godišnji odmor, naknade za prijevoz na posao, i to bez potrebite popratne dokumentacije ili evidencije iz koje bi bilo vidljivo da su troškovi opravdani, te sa inila obra un pove anih pla a bez znanja i odluke poglavarstva, a potpisom Šari a i Križai a sa žirora una op ine Sveti Juraj na Bregu ispla eno je na teku e ra une Šari a, Križai a i Grabar sveukupno 244.984,87 kuna. Sud je okrivljenu Veru Grabar oslobodio pla anja troškova kaznenog postupka, dok Šari i Križai trebaju platiti po tisu u kuna. Podsje amo da je ova a era doprinijela velikim poteško ama u radu op ine, kao i ostavkama pro esora Josipa Bajuka, ondašnjeg predsjednika Op inskog vije a, i Davora Križai a, op inskog na elnika. Nakon njegove ostavke op inska na elnica postala je Dragica Vugrinec, koja je i zapo ela postupak ispitivanja odgovornosti i podnošenje tužbe protiv Šari a, Križai a i Grabar. (S. Mesari )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

CRNA KRONIKA RAZRIJEŠEN SLU AJ nestalih osoba iz potonulog amca na “dravskom jezeru“

Prona eno i tijelo drugog utopljenika s preloške “Marine” Policija je za etvrtak prijepodne najavila veliku akciju potrage za tijelom 32-godišnjeg Marija Hercega iz Vrbanovca, nestalog na jezeru HE Dubrava kod preloškog izletišta “Marina“. Ve ujutro oko 8.20 sati leš nesretnog muškarca u vodi oko 200 metara od “Marine“, nasuprot hangaru Aerokluba “Roda“, uo ila su dvojica lanova Nauti kog kluba “Labud“. U potragu su ina e, uz policijske službenike PP-a Prelog, bili uklju eni i njihovi kolege iz Ludbrega, lanovi razli itih udruga, ukupno etrdesetak ljudi sa sedam plovila, a bilo je predvi eno i korištenje motornog zmaja. Policijska uprava me imurska zahvaljuje gra anima i udrugama koji su pružili pomo u traganju.

Dvojica smrtno stradala Podsjetimo, 32-godišnji Mario Herceg i 48-godišnji Tihomir Šimunkovi iz akovca smrtno su stradali pretprošlu subotu nave er, nakon što im je uslijed naglog ubrzanja i podizanja u amac, kojim su plovili na jezeru, ušla voda. S njima je bio i 47-godišnji Mladen Bohnec iz Hrženice koji je uspio otplivati do obližnjeg otoka i spasiti se. Šimunkovi ev leš prona en je ve u nedjelju prijepodne. Premda se naga alo da su preminuli zbog pothla ivanja, obdukcijom je utvr eno da su se utopili. Nesre i je, prema iskazima svjedoka koji su s njima provodili subotnju ve er u vikendici na jednom od oto i a, kumovao i alkohol. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)

U etvrtak su prije najavljene velike potrage dvojica iz Nauti kog kluba “Labud“ pronašla mrtvo tijelo nesretno stradalog muškarca oko 200 m od “Marine”

Marija Hercega, nakon što je prona en mrtav, identificirao je otac

UKRATKO 72-godišnjak automobilom udario 12-godišnjeg dje aka Neoprezno izlaze i iz dvorišta, vožnjom unatrag, 72-godišnji voza osobnog automobila iz Strahoninca u akove koj je ulici u tom mjestu udario 12-godišnjaka koji se vozio na biciklu. Ozlije enom dje aku pružio je pomo , no zatim napustio mjesto nesre e. Kasnije je u Županijskoj bolnici u akovcu utvr eno da je dijete zadobilo teške tjelesne ozljede, no nakon lije ni ke obrade pušteno je ku i. U trenutku nesre e dje ak na glavi nije imao zaštitnu kacigu. Voza e biti kazneno prijavljen.

Izgorio nasad kukuruza MURSKO SREDIŠ E - Na 10.000 kuna procijenjena je šteta od požara koji je 26. ožujka izbio u polju “Sitnice“ nedaleko od Murskog Središ a. Najprije je izgorjela suha trava, a vatra je zatim zahva-

INCIDENTNA SITUACIJA na slovenskom grani nom prijelazu oslonjenom na Me imursku županiju tila i privatnu njivu na površini od jednog hektara, na kojoj je bio neobrani kukuruz.

Malo su se zeznuli!? ŠENKOVEC, AKOVEC - Nepoznati kradljivac ne e imati odve koristi od “plijena“ koji je otu io nakon provale u skladište trgovine “Metss“ u Pavlinskoj ulici u Šenkovcu u no i sa srijede na etvrtak. Iz spomenutog je objekta otu io mlije ne proizvode kojima je, me utim, istekao rok trajanja. Šteta je ipak procijenjena na 1.200 kuna. Pogrešan trenutak za kra u izabrali pak su 19-godišnjak i 16-godišnjak, obojica iz Kotoribe, kada su u etvrtak nave er u Županijskoj bolnici akovec pokušali provaliti u aparat za tople napitke, s ciljem da uzmu kovanice. Zate eni su na djelu te e zbog 59 kuna, koliko su uzeli, biti kazneno prijavljeni. Sva sre a što u našoj zemlji nema ve eg kriminala, primijetili bi oni ironi ni. (vk)

Muškarac s podru ja Varaždinske županije divljao po Sloveniji Kako saznajemo, iako se incident dogodio vezano uz grani ni prijelaz Slovenije s Hrvatskom, koji se nalazi u Me imurskoj županiji, prema neslužbenim in ormacijama, 32-godišnji hrvatski državljanin, koji je u nedjelju ujutro automobilom srušio rampu na slovenskom grani nom prijelazu Bukovje - Gibina, a zatim divljao po Sloveniji, nije, kako se špekuliralo, Me imurac, ve je rije o muškarcu s podru ja Varaždinske županije, to nije, Varaždinskih toplica. Kako je izvijestila slovenska policija, muškarac je sa svojom seat ibizom doslovno projurio kroz spuštene rampe. Za njim su ubrzo krenule tri policijske patrole, no divljanje je nastavio i u susjednoj državi.

Kada je stigao do Ljutomera, da bi se riješio potjere, vozilom je uletio u dvorište sportske dvorane, udario u zaštitnu ogradu, a zatim i u prednji dio policijskog vozila koje mu se u me uvremenu isprije ilo na putu. Druga dva vozila je zaobišao i nastavio prema hipodromu. Tamo ga je do ekala još jedna ophodnja i postavila blokadu. Ponovno se zaletio u automobil, no zatim se i kona no zaustavio te je odmah uhi en. 32-godišnjak je pokazivao znakove pijanstva, no alkotestiranje je odbio. Odre en mu je pritvor uz kaznenu prijavu, a sud u Ljutomeru po kratkom mu je postupku odredio globu od 3.250 eura, izgon iz Slovenije i šest mjeseci zabrane vožnje na slovenskom teritoriju.

5. travnja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRESS KONFERENCIJA HDZ-a

K. Baranaši , dona elnik op ine D. Kraljevec: U razvoj op ine uloženo više od 27 milijuna kuna državnih sredstava Predsjednik HDZ-a Me imurske županije Vladimir Ivkovi i dona elnik op ine Donji Kraljevec Kristijan Baranaši na konferenciji za novinare u petak iznijeli su stavove HDZ-a o najnovijim doga ajima u županijskoj Skupštini i op ini Donji Kraljevec. Kad je rije o županijskoj Skupštini, mi smo kao oporba diskriminirani – ustvrdio je Vladimir Ivkovi , i pojasnio: - Vladaju i ne žele osigurati ni prijenos aktualnog sata, kako bismo u javnost mogli poslati poruke bez cenzure. Zatim, naša se pitanja izbacuju ili nelogi no krate u zapisnicima Skupštine. Me imurska županija ve je izbacila s posla etiri HDZ-ovca i ve inu lanova školskih odbora, tvrdi Ivkovi .

SDP ko i razvoj op ine Donji Kraljevec Dona elnik op ine Donji Kraljevec Kristijan Baranaši reagirao je na tvrdnje pojedinih vije nika oporbe na elu sa SDP-om u op ini Donji Kraljevec o ko enju razvoja op ine, te rekao da su neto ne. - Naime, HDZ je sa svojim partnerima za op inu Donji Kraljevec u ovoj godini osigurao vatrogasno vozilo za DVD Hodošan u vrijednosti 240.000 kuna, prekrivanje školske sportske dvorane u Hodošanu (370.000 kuna), rekonstrukciju ceste u Donjem Hraš anu (700.000 kuna), rekonstrukciju ceste u Palinovcu (220.000 kuna), rekonstrukciju ceste Hodošan – Donji Kraljevec (400.000 kuna), rekonstrukciju ceste Sveti Juraj u Trnju – Donji Pustakovec (5.000.000 kuna), radove na domu u Palinovcu (100.000 kuna), radove na zgradi Centra Rudolfa

Steinera (400.000 kuna), radove na domu kulture u Donjem Kraljevcu (300.000 kuna), radove na cestama Gornji kraj u Donjem Kraljevcu (500.000 kuna), te dodatna sredstva za završetak kanalizacije s pro ista em otpadnih voda op ine Donji Kraljevec (19,000.000 kuna). Sveukupno je za op inu osigurano 27,230.000 kuna sredstava uz razine države, pa je po tome op ina Donji Kraljevec na prvom mjestu u županiji, iznimno se dobro razvija, najuspješnije od svih op ina u Me imurju. Oporba u Op inskom vije u, odnosno SDP pak stalno otežava i ucjenjuje svojim glasovanjem, ona glasuje za to ke dnevnog reda koje su u njihovu privatnu interesu. Njima je neshvatljivo da op ina ne želi svoj novac koristiti za njihove privatne putove, za privatno okretanje gradilišta, privatne promjene u prostornim planovima i privatnu infrastrukturu. Takvo njihovo ponašanje vrlo je udno s obzirom na to da funkciju op inskog vije nika obnaša i lan SDP-a koji je ujedno savjetnik predsjednika Republike RH. O ito je takvo ponašanje u skladu s politikom SDP-a na državnoj razini, koji žele zaustaviti Vladu na putu u EU prije izbora, pa tako i on svojim žalbama, vezama i vezicama sprje ava izgradnju pro ista a otpadnih voda prije izbora. Time se onemogu ava da kanalizacijski sustav u naseljima op ine Donji Kraljevec bude u funkciji, iako je država u taj projekt uložila 70 milijuna kuna. Oporba de initivno ko i razvoj op ine svojim neizglasavanjem to aka dnevnog reda od

Kristijan Baranaši interesa za op inu. Oporba tako ne želi izglasovati ni novi detaljni plan u industrijskoj zoni Sjever površine oko 3 hektara, iako ve postoji zanimanje za poslovnu izgradnju i otvaranje novih radnih mjesta. Odgovor na pitanje tko ko i razvoj op ine Donji Kraljevec može biti samo jedan, to su privatni interesi vije nika oporbe, rekao je Kristijan Baranaši . Vladimir Ivkovi je dodao da uro Horvat, vije nik SDP-a i savjetnik predsjednika RH, pritiš e Hrvatske vode, a ništa nije u inio da se prilagodi tehnologiji, tako da se ne može objaviti ni natje aj za pro ista . - Kad je u pitanju tvrtka, onda se bori za njezine interese, a kad je u pitanju interes svih žitelja op ine, onda se djeluje destruktivno, rekao je Ivkovi . (JŠ)

Za uhva ene pse bez vlasnika 787 kuna po psu za boravak u azilu Kolegij gradona elnika i na elnika op ina u Me imurskoj županiji ju er je raspravljao o obvezama jedinica lokalne samouprave iz Zakona o zaštiti životinja. Naime, kao što je javnosti više - manje poznato, jedinice lokalne samouprave na sjednicama svojih vije a ovih dana, sukladno Zakonu, usvajaju nove odluke o uvjetima i na inu držanja ku nih ljubimaca i na inu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama. Op ine i gradovi dužni su inancirati zbrinjavanje napuštenih pasa. U slu aju kada se ne može utvrditi vlasnik psa, životinja e biti uhva ena i zadržana u akove kom Bioinstitutu u desetodnevnoj karanteni, gdje e biti cijepljena i ipirana. Nakon toga seli u akove ki Azil za napuštene životinje, a boravak tamo do 60 dana dužna je inancirati jedinica lokalne samouprave na ijem je podru ju životinja uhva ena. Cijena zbrinjavanja je 787 kuna po jednom psu - više nego dvostruka od dosadašnje. Daljnji trošak brige o životinji, nakon spomenutih 60 dana, uz donacije, snosi udruga "Prijatelji". Nova zakonska obveza, odnosno trošak spušten s državne na lokalnu razinu, me u gradona elnicima i na elnicima izaziva uglavnom negodovanje, pa su tako u kuloarima esti i komentari da e se za životinje izdvajati jednako ili više nego za predškolski odgoj i stipendije. Aleksandra Hampamer iz udruge "Prijatelji životinja" na sjednici Kolegija podsjetila je kako je akove ki azil drugi u Hrvatskoj koji je službeno registriran. Uz dvoje dugogodišnjih volontera, koji skrbe o životinjama smještenima u azilu, dvije osobe nedavno su i zaposlene. Samo u prva tri mjeseca ove godine u prihvatilište je smješteno novih 40 pasa. No, u Me imurju je najve i problem broj

necijepljenih pasa kojima se ne znaju vlasnici ili, bolje re i, osobe koje su odgovorne za njihovo držanje, ili su napušteni od svojih vlasnika. Takvih je pasa u Me imurju oko tisu u, a najviše ih je u romskim naseljima. Zbog nekontroliranog množenja, taj bi se broj mogao još i nesrazmjerno pove ati. Zbog toga bi politika trebala i i u dva pravca - jedan je ograni avati broj kroz kastraciju, jer eutanazija bez opravdanih razloga po zakonu nije dozvoljena, a drugi pravac djelovanja je ipiranje i cijepljenje pasa. Me utim, da bi se op ine u duhu zakona uhvatile u koštac samo s tim problemima, mnoge od njih bi, posebice tamo na ijem su podru ju romska naselja s ogromnim brojem pasa koji su necijepljeni, doslovno bankrotirale, ako bi se prišlo sustavnom kastriranju, cijepljenu i ipiranju, ili smještaju, ti troškovi su za ve inu me imurskih op ina nepodnošljivo visoki. Postavlja se pitanje kako riješiti problem necijepljenih pasa u romskim naseljima, kao iza i na kraj s pojedincima koji se bave uzgojem pasa na crno, pa neprodane štence iz legla napuštaju, ostavljaju i ih izvan naselja. Država je nekriti ki preuzimaju i zakonski okvir iz zemalja s potpuno druga ijim standardom i situacijom koja se uop e ne može usporediti s našom i op inama i gradovima nametnula obveze koje one jednostavno ne e mo i inancijski pratiti. No, uz to, nekima je u inila i iznimke, tako da pojedine op ine u Sisa ko - moslava koj županiji imaju pravo na cijepljenje i ipiranje na državni trošak, što bi trebale zatražiti i naše op ine i gradovi zbog ogromnog broja necijepljenih pasa u romskim naseljima. (vk, BMO)

Na elniku Nedeliš a dozlogrdilo da udruge ugovorima zasipaju op ine Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e koja se suo ava s tim problemom u svojoj op ini, kazao je da ne e potpisati ugovor s udrugom “Prijatelja životinja”. Dozlogrdio mu je trend udruga da umjesto traženja dotacija op inama nude ugo-

vorne obveze, iz kojih onda proizlaze višegodišnje obveze, ne glede na to mogu li ih op ine ili ne mogu ispunjavati. Do sada je s udrugom za azil za životinje ugovor sklopio akovec, te op ine Vratišinec, Donja Dubrava i Orehovica. (BMO)

Nikola Štefan novi lan Izvršnog odbora

Smanjeni odstrjel jam i opstanak zeca redom treba zabraniti lov na divljeg zeca, kako bi se on razmnožio i priviknuo na život u polju i šumi. Jednako tako treba pod hitno na razini Me imurske županije oformiti odbor za pra enje odstrjela, koji e na osnovu pokazatelja odrediti gdje i koliko se divlja i može ustrijeliti, odgovara Ivan Martan, lovac iz akovca, me imurskom županu Ivici Perho u, te dodaje kako ipak lova ka društva moraju raš istiti s pojedinim lošim navikama kada je u pitanju odstrjel pojedine vrste divlja i. (S. Mesari , Z. Vrzan)

OP INAMA i gradovima novi teret

LOVA KO DRUŠTVO “SRNJAK” Donji Kraljevec - Gori an

IVAN MARTAN odgovara županu Perho u

- Djelomice sam zadovoljan o itovanjem župana Ivice Perho a na moje tvrdnje i mišljenje o razlozima smanjenja broja divljeg zeca i na inu kako ga pove ati. Uvjeren sam da je moja ‘dijagnoza’ to na i da se brojnost divljeg zeca može ponajprije o uvati, a potom i pove ati smanjenim brojem odstrjela te stalnom brigom lovaca i inspektora na terenu. Nikakve studije i stru njaci tu ne pomažu, nego samo lovci. Oni moraju dežurati u lovištima i divljeg zeca uvati od lovokradica i pasa lutalica. Najmanje dvije godine za

- Barem dvije godine treba zabraniti lov na ze eve, predlaže Ivan Martan

U Lova kom domu kod Gori ana održana je u subotu 26. ožujka redovna godišnja skupština LD-a “Srnjak” Donji Kraljevec - Gori an. Na po etku skupštine minutom šutnje lovci su odali po ast njihovom preminulom lanu An elku Horvatu. Za lana Izvršnog odbora izabran je Nikola Štefan, koji e tu funkciju obnašati umjesto preminulog An elka Horvata. Izvješ e i plan rada podnio je predsjednik Dragutin Mohari , uz izvješ a lovnika Franje Zorka i blagajnika Daroslava ubrila. Predsjednik Lova kog društva Dragutin Mohari u svom izvješ u napomenuo je da je prošla godina bila prva godina koju su

lovci u cijelosti odradili, te da su uspjeli poboljšati odnose me u lanstvom. Posvetili su se više lovu i druženju, manje me usobnim prepucavanjima, a to je bio glavni cilj. Društvo funkcionira normalno, bavi se dnevnim teku im problemima i potrebama, a toga uvijek ima poprili no. Organiziran je izlet u Kopa ki rit, uz inanciranje društva u iznosu od 8.000 kuna. Društvo je inanciralo i prvu ratu kredita od 15.000 kuna, a mnogo je napravljeno na održavanju i izgradnji lovno - tehni kih objekata. Lova ki se dom završava i dotjeruje prema inancijskim i tehni kim mogu nostima. Ove

godine opremljena je kuhinja, kao i dvorana, te su osigurana sredstva u iznosu od 30.000 kuna iz državnog prora una za dovršetak potkrovlja, odnosne sobe za turiste. Zahvaljuju i donaciji postavljeni su tlakovci ispred doma. Problemi postoje i dalje s odre enim ljudima van Lova kog društva, poglavito zbog uništavanja visokih eka i raznim podmetanjima. U planu i radu društva predsjednik je rekao da i dalje treba njegovati me usobnu toleranciju i poštovanje. Prvi cilj društva je u ovoj godini urediti okoliš lova kog doma i napraviti ogradu te briga o divlja i. (J)

Kroz Međimurje

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA DOMAŠINEC

KOTORIBA

Nastoje potaknuti prodaju parcela u svojoj poduzetni koj zoni

U akciji “Cvijetom narcisa protiv raka dojke” prikupljeno 3.400 kuna

Da bi potaknula razvoj poduzetništva na svom podru ju te zapošljavanje, Op ina Domašinec odlu ila je djelomi no ili u cijelosti od pla anja komunalnog doprinosa osloboditi vlasnike gra evinskog zemljišta u poduzetni koj zoni Domašinec – Tur iš e. To pravo poduzetnici e ostvariti ovisno o broju osoba koje zaposle nakon izgradnje svog objekta. Po jednom zaposlenom, iznos komunalnog doprinosa umanjit e se za 10 posto, za dva 20 posto i tako redom. Potpuno oslobo eni pla anja spomenutog nameta bit e oni koji zaposle deset

OP INA ZAPO ELA S PRIPREMAMA za proslavu 785 godina Donjeg Vidovca

Proslava u lipnju uz pokroviteljstvo premijerke Vlade RH Sve odluke, zaklju ci i izvješ a na 10. sjednici Op inskog vije a ponovno su prihva eni jednoglasno, tako da ve po injemo zaboravljati koji je vije nik iz koje stranke. To je dobar primjer za mnoge lokalne politi are, a Donjovidov ani dokazuju da im je boljitak mjesta najvažniji od svega. lanovi Op inskog vije a op ine Donji Vidovec donijeli su odluku o formiranju odbora za obilježavanje 785. godišnjice Donjeg Vidovca. Za predsjednika je izabran Ivica Perho , župan Me imurske županije, a za dopredsjednike Marinko mrlec i Dražen Lukša. Oni e naknadno odabrati još etiri lana odbora. Odre en je i datum održavanje središnje proslave, koja e biti 24. lipnja ove godine. Ova velika i vrijedna obljetnica održavat e se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor. Donji Vidovec jedno je od najstarijih naselja u Me imurju. Prvi se put u pisanom dokumentu na latinskom jeziku spominje 1226. godine pod nazivom "posjed Bistrec" u vlasništvu velikaša Mutimira.

Knjižnica i itaonica "Ruža Pokoli " Na sjednici je donesena odluka o formiranju i nazivu knjižnice i itaonice. Knjižnica e biti smještena u sklopu op inske vije nice, a vije nici su bili jednoglasni da nosi naziv poznate pu ke pjesnikinje Ruže Pokoli iz Donjeg Vidovca. Slijedi sre ivanje dokumentacije i ure enje prostora, nakon ega e se odlu iti o osobi koja e raditi u knjižnici. Op ina kre e u raspisivanje javnog natje aja za prikupljanje ponuda zainteresiranih za gradnju proizvodnih pogona u Poduzetni koj zoni "Jug“. De inirano je više mogu nosti. Zemljište se može kupiti, dobiti u koncesiju, a op ina može biti partner. Ponuda treba sadržavati svrhu upotrebe zemljišta, o ekivanu vrijednost investicije, o ekivani broj zaposlenih, izjavu da planirana proizvodnja nema štetne utjecaje na zdravlje i okoliš te elaborat. U slu aju prodaje po etna cijena zemljišta bit e 20 kn/m2. Zapo inje postupak izmjena i dopuna prostornog plana op ine, a na sjednici su prihva ena izvješ a DVD-a, vrti a i op inskog na elnika. (alf)

ili više osoba. Zona namijenjena proizvodnim i uslužnim djelatnostima ina e se nalazi izme u naselja Domašinec i Tur iš e, uz županijsku cestu Mursko Središ e – Sveti Juraj u Trnju. Ukupne je površine 4 hektara, obuhva a 9 parcela, od kojih su 3 još slobodne. Prosje ne su veli ine 3.489 m2. Prema odluci Op inskog vije a iz 2005. godine, cijena etvornog metra prostora je 64 kune. U zoni je izvedena plinska, vodovodna i elektri na mreža te sustav odvodnje, a još predstoji postavljanje telefonske mreže i javne rasvjete. (vk)

Diljem Me imurja u subotu 26. ožujka održane su humanitarne akcije "Cvijetom narcisa protiv raka dojke". U akciju su se i ove godine uklju ile lanice Društva žena iz Kotoribe, koje su na kotoripskoj tržnici prodavale kola e. Od prodaje kola a i narcisa prikupljeno je 3.400 kuna. Razne slastice ispeklo je 58 žena, a treba spomenuti i 25 donatora. U društvu su izuzetno zadovoljne odazivom mještana i svima koji su se uklju ili u akciju od srca zahvaljuju. Novac e biti proslije en me imurskoj Županijskoj ligi protiv raka, odnosno Klubu žena lije enih od raka dojke. (alf)

OP INSKO VIJE E OP INE KOTORIBA

Iz Ministarstva kulture stiže 200, a ŽUC-a 800 tisu a kuna Dobre vijesti, što se inancija ti e, stigle su na adresu Op ine Kotoriba. Na sjednici Op inskog vije a na elnik Ljubomir Grgec (SDP) u aktualnom je satu informirao vije nike da e iz Ministarstva kulture sti i 200 tisu a kuna. Polovica iznosa namijenjena je za daljnje ure enje Doma kulture, dok je druga polovica osigurana za adaptaciju knjižnice. Od strane ŽUC-a 300 tisu a kuna predvi eno je za proširenje ceste i izgradnju pješa ko - biciklisti ke staze uz glavnu prometnicu od Doma kulture, a 500 tisu a kuna bit e utrošeno za modernizaciju ceste Kotoriba - Gori an uz murski nasip. Grgec je istaknuo kako je u tijeku hortikulturno ure enje od ulaza u mjesto s lijeve i s desne strane pješa ke staze do Doma kulture. Ure enje i sadnju obavlja Prekom iz Preloga, a Op inu e koštati oko 30 tisu a kuna.

Kotoribe nema u novoj mreži srednjih škola U sklopu aktualca vije nik Zoran Radamni (HDZ) iskazao je nezadovoljstvo odlukom o novoj mreži srednjih škola. Op insko vije e ve je ranije donijelo odluku kojom je zatražilo srednjoškolsko obrazovanje u staroj školskoj zgradi. - Izrazito sam nezadovoljan odlukom.

Smatram da mi u Kotoribi imamo sve argumente i uvjete za srednju školu, od udaljenosti do prostora. Vije e ne može ostati imuno na tu odluku i samo tako prije i preko toga. Predlažem da donesemo novu odluku i da to bude posebna to ka dnevnog reda, rekao je Radmani . Za pojašnjenje se javio županijski vije nik Vinko Ujlaki (SDP). Istaknuo je kako Kotoriba nije ušla u novu mrežu srednjih škola, ve je to uspjelo Murskom Središ u. Struka je takvu odluku obrazložila kako je malo žitelja i djece na tom podru ju, da škola nema perspektivu te e se uzimati u enici Srednjoj školi Prelog, obrazložio je Ujlaki, i dodao kako je Kotoribi ostavljena mogu nost da bude, ako zatreba, podružnica neke škole i da nema smisla donositi odluku jer ona ve postoji. Radmani je prokomentirao da škola ne bi bila namijenjena samo za nekoliko op ina i da struka nije uzela u obzir srednjoškolce iz Podravine i pomurske Hrvate koji bi, nakon ulaska Hrvatske u EU, tako er mogli poha ati školu u Kotoribi. Damir Su i (HSLS) upozorio je da se ne smije dozvoliti da stara škola postane "kotoripsko ruglo“ i da Županija mora hitno odlu iti koja e biti njezina namjena. Na elnik je odgovorio da se o tome vode razgovori, a

postoji mogu nost da se jedan dio dodijeli nekim kotoripskim udrugama. Ivana Špicara iz HSLS-a zanimalo je kada e se krenuti s izgradnjom pothodnika ispod željezni ke pruge kod nove škole. Upozorio je kako prugu prelazi veliki broj djece, što je vrlo opasno. - Pothodnik je u planu. Postoji idejno rješenje. Njegova izgradnja stajat e oko 1,5 milijuna kuna, a trenutno se traže na ini inanciranja, odgovorio je Grgec.

Završeni natje aji za sanaciju nerazvrstanih cesta i nastavak izgradnje kanalizacije U Ministarstvu regionalnog razvoja 15. ožujka otvorene su ponude za sanaciju nerazvrstanih cesta na podru ju Kotoribe. U drugoj fazi radova, koji se inanciraju kroz program EIB-a, uredit e se Sajmišna ulica, Alojzija Stepinca i spojna ulica kod groblja. Uz sanaciju cesta, izgradit e se i pješa ko - biciklisti ke staze. Na natje aj su pristigle 4 ponude, a najjeftinija je bila u iznosu nešto manjem od 2,6 milijuna kuna. Kroz nekoliko dana potpisat e se ugovori kako bi mogli krenuti radovi. Nastavlja se i izgradnja kanalizacijske mreže. Za ovu godinu Hrvatske vode osigurale su 2,1 milijun kuna. U ovoj

Akcijske cijene za priklju ak na vodovodnu mrežu Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec donio je odluku kojom se doma instvima koja do kraja ove godine podnesu Me imurskim vodama zahtjev za priklju enje gra evine – individualni stambeni objekt na vodoopskrbni sustav Me imurja odobravaju akcijski uvjeti pla anja naknade za priklju enje, s popustom od 50%. Tako e se, umjesto 4 tisu e kuna, naknada pla ati 2 tisu e kune. U Op ini vjeruju da e se uz ove akcijske uvjete na vodovodnu mrežu priklju iti svi oni koji nemaju gradski vodovod. (alf) fazi bit e izgra eno 2.675 metara kanalizacijske mreže, a na redu su ulice: Nova, D. Domjani a, N. Tesle, Me imurska i M. Gupca. Proveden je natje aj, a radovi e stajati 3,281.760 kuna bez PDV-a. Planira se i druga faza po ulicama B. J. Jela i a, Zelengaju, V. Nazora i Lj. Gaja, nakon koje bi Kotoriba imala kanalizacijski sustav po svim ulicama. (alf)

OP INSKO VIJE E MALA SUBOTICA o prošlogodišnjim financijama i raspodjeli viška prihoda

Unato krizi, godina bila 41.338 kuna viška iz prošlogodišnjeg prora una Op ine sa stavke "sredstva od prodaje i zakupa stanova“ Op insko vije e Mala Subotica ve inom je glasova (uz protivljenje HDZ-ovih vije nika) odlu ilo utrošiti na ure enje prometnica u Zoni poduzetništva. Predstavni ko tijelo Op ine prethodno je na sjednici održanoj u etvrtak stavilo "to ku na i“ na prošlogodišnji prora un. Prema usvo-

jenom obra unu temeljnoga inancijskog dokumenta, ukupni prihodi iznosili su 7,978.745, a rashodi 7,937.406 kuna. Obje strane prora una realizirane su s više od 99%, što je rezultat kasnog donošenja rebalansa, rekao je na elnik Vladimir Domjani . HDZ-ov vije nik, ujedno i bivši na elnik, Josip Šegovi konstatirao pak je kako je uz obra un vije nicima trebalo prikazati i prvotni plan prora una. Tada

bi se vidjelo da je on bio inancijski težak 8,646.000 kuna, dok je na kraju godine iznosio spomenutih 7,978.745 kuna, odnosno da je na nekoliko stavaka bilo zna ajnih odstupanja. No, Domjani je uzvratio da je s obzirom na vrijeme u kakvom živimo 2010. godina za Malu Suboticu ipak bila relativno dobra. - Nije realizirana daljnja prodaja parcela u Zoni poduzetništva, me utim, to nije ništa

udno. Vjerojatno se na prste jedne ruke može nabrojati ukupan broj prodanih parcela u cijelom Me imurju prošle godine. Nikad se ni ne zna koliko e novca do i iz državne kase. S druge strane, ako u prora unu ne predvidimo projekte, ne možemo ih ni kandidirati za inanciranje, ustvrdio je na elnik. U aktualnom satu tako er su dotaknute inancije. Predsjednika Op inskog vije a Vladimira Mi-

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UDRUGA za boljitak Roma Me imurja iz Gori ana

Kroz Međimurje 11 DONJI HRAŠ AN

Op ina Donji Kraljevec pomaže obitelji Krušec

Zaposlena tri djelatnika na komunalnim radovima

Predsjednik Udruge za boljitak Roma Me imurja Bojan Balog iz Gori ana organizirao je zapošljavanje tri djelatnika na poslovima komunalnog ure enja mjesta Gori an. Zapošljavanje je organizirano uz pomo programa Hrvatskog zavoda za samozapošljavanje i nacionalnog programa “Desetlje e za Rome”. Poslove koje e skupina obavljati odre uje komunalni redar u op ini Gori an, s kojim sura uje Bojan Balog, a rije je o ure enju zelenih površina i drugim radovima. (JŠ)

Obitelj Krušec iz Donjeg Hraš ana živi u teškim stambenim prilikama. Šestero lana obitelj, koju ine Danijela i Krešo Krušec sa svojim sinovima Juricom i Kevinom, te k erkom Klementinom i Danijelinim bolesnim stricem Dragutinom, raspolaže sa samo dvije prostorije. U ku i nema kupaonice. Krešo je ostao bez posla, a Danijela zbog zdravstvenih poteško a ne

može raditi. Kako bi im olakšali barem dio svakodnevnih poslova i zbog poboljšanja higijenskih uvjeta, Op ina Donji Kraljevec obitelji Krušec donirala je perilicu za rublje u vrijednosti 2.400 kn, koju su im predali predsjednica Socijalnog vije a Mirjana Me imurec, predsjednica MO-a Donji Hraš an Laura Bunc i zamjenik na elnika Kristijan Baranaši .

U OP INI OREHOVICA uskoro dovršetak sanacije i drugog odlagališta otpada

PONOVNO PROBLEM s otpadom u naselju Parag

Na nekadašnjim smetlištima zasadit e se šume

Trošak zbrinjavanja iznosi gotovo etiristo tisu a kuna

Do kraja mjeseca lipnja trebala bi završiti sanacija deponija Prosiš e koji se nalazi jugozapadno od Vularije. Završetkom te investicije op ina Orehovica "riješit" e se ilegalnih odlagališta komunalnog otpada na svom podru ju. Ve u sije nju prošle godine saniran je drugi op inski deponij Jacine. O provedbi plana gospodarenja otpadom raspravljalo se, izme u ostalog, na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Orehovica. Kada je rije o deponiju Jacine, smještenom jugoisto no od Orehovice, sanacija je po ela u listopadu 2009. godine, dok se otpad tamo ne dovozi od 2007. godine. Sanaciju je obavila jedna varaždinska tvrtka. Ukupno je sortirano 6.212 m3

otpada, a cijena izvedenih radova je 1,923.620,37 kuna. Tako er od 2007. godine otpad se ne dovozi ni na Prosiš e. Nakon obavljenih predradnji i rješavanja "papirologije", fizi ki radovi na samoj sanaciji po eli su u travnju prošle godine te bi uskoro trebali biti završeni. Ukupno je predvi eno sortiranje 6.190 m3 otpada, a taj je projekt vrijedan 881.755,21 kunu.Sa 60% u sanaciji oba odlagališta sudjeluje Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. U skladu s ugovorima i njihovim dodacima, te priznatim troškovima sanacije, Fond je od 2008. do 2010. godine na žirora un Op ine Orehovica dozna io 1,750.767,37 kn. Otvorene obveze Op ine

Orehovica prema izvo a ima trenutno ukupno iznose nešto više od 1,100.000 kuna. Po okon anju sanacije predvi a se pošumljavanje terena, za što je ve plan napravila akove ka tvrtka. Ukupna vrijednost te investicije iznosi 76.140 kn, a, s obzirom na to da je vlasnik deponija država, zahtjev za pokri em tog troška upu en je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Dug gra ana za odvoz otpada gotovo 300.000 kuna Na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal naglasio je da tako razra enim planom gospodarenja otpadom nema apsolutno nikakve potrebe bacati sme e u okoliš.

No, stanje u šumarcima, posebice uz rijeku Dravu, alarmantno je i rezultat je ljudske bahatosti, a ne nemogu nosti da se otpad uredno deponira na za to odre eni prostor, istaknuo je. Vije nike je izvijestio i o nedavnom sastanku s direktoricom Gradskoga komunalnog poduze a " akom" Snježanom Avirovi . Tema nije bila "vesela". Naime, ukupno dugovanje stanovnika op ine Orehovica za odvoz komunalnog otpada prema spomenutoj tvrtki iznosi 269.300 kuna. Od tog iznosa ku anstva u romskom naselju duguju 110.000 kn. O toj je problematici bilo rije i i na nedavnom zboru gra ana. (Velimir Kelkedi)

a relativno dobra halica, što je ujedno bilo i jedino pitanje, zanimalo je koliko Op ina trenutno ima novca na ra unu. - Oko 140.000 kuna, odgovorio je Domjani , dodavši kako je uobi ajeno da se prora uni u prva tri mjeseca pune nešto slabije. U "blagajnu“ uglavnom pristižu tek prihodi od poreza na dohodak. Dobro je što su naše obveze iz prošle godine uglavnom podmirene, a još ekamo i 100.000 kuna od Me i-

murske županije kao povrat novca za prijevoz djece, rekao je na elnik. Predsjednik Mihalic predložio je da na elnik na svakoj sjednici izvijesti o "kretanju financija“ u Op ini. Zbog rasta "švicarca“ pove ava se kreditno dugovanje za sportsku dvoranu U raspravi o obra unu prora una izdvojio je i jedan ne baš ohrabruju i podatak. Prošle je godine Op ina Mala

Subotica za otplatu kredita uzetog za sufinanciranje izgradnje školske sportske dvorane izdvojila 219.915 kuna. No, preostali iznos koji mora platiti jednoj poslovnoj banci ve i je nego 2009. godine. Sve zbog rasta vrijednosti švicarskog ranka. Na kraju 2009. godine dug je tako iznosio 1,211.276, a 31. prosinca 2010. godine 1,215.790 kuna. (Velimir Kelkedi)

Prije gotovo dvije godine tako er se nagomilao otpad uz rubne dijelove naselja Parag Stanovnici naselja Parag ponovno odlažu otpad u okolici samog naselja, tvore i nova divlja odlagališta koja je potrebno zbrinuti, a iji bi trošak zbrinjavanja iznosio oko 398.000 kuna. Ina e, od svibnja 2010. godine sa stanovnicima naselja Parag dogovoreno je da se komunalni otpad odlaže u “prepaid” vre e za skupljanje otpada, dok za odvojeno skupljanje otpada koriste vre e za takvo skupljanje. Dakle, za stanovnike ovog mjesta organiziran je redovni odvoz otpada dva puta mjese no. Takav na in odvoza otpada i dalje je u unkciji, me utim, o ito su rijetki koji ga prakticiraju. Problem sme a u naselju Parag problem je ve duže vrijeme. Podsjetimo, na sjednici Op inskog vije a op ine Nedeliš e, održanoj još u jesen 2008. godine, jednoglasno je donesena odluka da se od 1. listopada te godine za naselje Parag obustavi obavljanje komunalne djelatno-

sti održavanja isto e i odlaganja komunalnog otpada. Odluka je donesena zbog napravljenog duga, koji je u sije nju 2008. godine iznosio preko 400.000 kuna. U ljetnim mjesecima 2009. godine pojavio se još jedan problem. Naime, ova odluka za posljedicu je imala gomilanje otpada na divljim odlagalištima uz rubne dijelove naselja. Nagomilani otpad u ljetno vrijeme predstavljao je nesnosni smrad, ali i potencijalni izvor zaraze kako mještana, tako i ostalih stanovnika. U dvije akcije tijekom 2009. godine spomenuti otpad je saniran, što je bio razlog dodatnim troškovima koji su raspore eni na Op inu Nedeliš e, Me imursku županiju i Fond za zaštitu okoliša. No, o ito da se povijest ponavlja. Na pitanje kada e i ho e li uop e stanovnici naselja Parag pristati na obveze koje imaju kako prema vlastitom kvalitetnijem životu, tako i lokalnoj zajednici, nitko ne zna odgovor. (hz)

Kroz Međimurje

NA OP INSKOM VIJE U na elnica iznijela izvješ e o radu u 2010. godini

Izostanak obe anih sredstava smanjio ulaganja u infrastrukturu Na elnica op ine Strahoninec iznijela je na prošli tjedan održanoj sjednici Op inskog vije a izvješ e o poslovanju u 2010. godini. U prošloj se godini dio planiranih projekata i programa izgradnje realizirao, ali, s obzirom na trend otežanih uvjeta poslovanja u svim sektorima gospodarstva te drasti nog porasta broja nezaposlenih u Op ini od ak 50 posto, ono što je obilježilo prošlu godinu svakako je op i pad prora unskih prihoda, ali i izostanak obe anih državnih i županijskih sredstava, što je rezultiralo i smanjenim ulaganjem u infrastrukturne objekte. Najve im se dijelom to odnosi na izostanak sredstava za izgradnju Centra za kulturu u Strahonincu, a, iako su iz Ministarstva neprestano dolazila nutkanja da Op ina projekt samostalno zapo ne, pa e sredstva ve sti i, realizacija ovako inancijski zahtjevnog projekta nije dolazila u obzir.

Pove ana socijalna davanja Tako er, istaknula je na elnica Krišto i , tijekom prošle godine, upravo zbog teške situacije, nisu se uvodili nikakvi novi nameti, niti e se uvoditi u skorijoj budu nosti. Upravo suprotno, op ina je pove ala svoja socijalna davanja, za koja je iz prora una

Op ina Strahoninec u prošloj je godini pove ala svoja socijalna davanja, istaknula je izme u ostalog u svom izvješ u na elnica Sanja Krištofi izdvojeno više od pola milijuna kuna, odnosno 15 posto cijelog prora una. Uvedene su i nove naknade, poput one za novoro enu djecu, a kroz su inanciranje specijalisti kih zdravstvenih pregleda, mjese nih kontrola tlaka i še era te HPV cjepiva velika se briga vodi i o zdravlju mještana. Na elnica je dodala i da se Op ina Strahoninec negativno izjasnila po pitanju pove anja cijena komunalne usluge, opskrbe pitkom vodom i odvodnju, ali kona ni ishod ipak je u tom pogledu donio novo optere enje Strahonin anima. Nakon iznesenog izvješ a, vije nici su jednoglasno prihvatili odluku o godišnjem obra unu prora una Op ine Strahoninec za 2010. godinu. (bš)

HT tuži Op inu? Na ovotjednoj sjednici, govore i o projektima i planovima odra enima u prošloj godini, na elnica Sanja Krišto i iznijela je mnogima novu informaciju o sudskom sporu koji je Hrvatski Telekom d.d. podignuo protiv Op ine Strahoninec. Na elnica je pojasnila da HT d.d. traži da prostor koji trenutno služi kao centrala uknjiži u vlasništvo, odnosno, s obzirom na to da je rije o velikoj estici (na kojoj se izme u

ostalog nalazi i nogometno igralište), koja nije isparcelizirana, HT potražuje jednu petinu u svoje vlasništvo. Budu i da je Op ina prije 30 godina sklopila iznimno kvalitetan ugovor, kojim je HT-u dozvolila da u zgradi koju je izgradila i koja je vlasništvo Op ine samo instalira svoju opremu, na elnica je ustvrdila da su šanse da se taj spor izgubi iznimno male, odnosno nikakve. (bš)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

OP INSKO VIJE E OP INE ŠENKOVEC

Udruge moraju opravdati dobivena sredstva! Rad, odnosno inanciranje udruga koje djeluju na podru ju op ine Šenkovec, bila je tema jedne od rasprava na prošli tjedan održanoj sjednici Op inskog vije a. Naime, na dnevnom redu našlo se glasovanje o prihva anju inancijskih izvješ a ustanova, udruga i klubova za 2010. godinu i ponovno je istaknuto da izvješ a u pravilu nisu dovoljno transparentna, s obzirom na to da su neke udruge prikazale samo svoje rashode, ali ne i prihode, pa nije jasno vidljivo koje su stvarne potrebe udruga. Nezavisni vije nik Krešimir Trojko ponovno je upozorio da je potrebno odvojiti sport, kulturu i javne ustanove te složiti neki univerzalni obrazac za sve udruge. Zasmetalo mu je i to što se stavke pojedinih udruga ne pune u skladu s punjenjem prora una, jer su neke od udruga primile ve 20 posto ukupnih dotacija, neke ništa, a prora un je na 12 posto. Ipak, na elnik Vladimir Novak objasnio je da se ne radi ni o kakvom favoriziranju jednih udruga nauštrb drugih, ve jednostavno one udruge koje traže inancije nešto i rade. HDZ-ov vije nik Mladen Mohari najve im pak problemom smatra što je mnogim udrugama jedini izvor inanciranja upravo op inska dotacija, i stava je da bi se iste morale smanjiti, jer odnose velika sredstva. Nezavisni Miljenko Topli anec smatra da je 10 posto, koliko od prora unskog novca odlazi na dotacije udruga-

Šenkove ki vije nici uskoro e donijeti odluku o zabrani iskopa na svim op inskim cestama

Odluka o zbrinjavanju životinja prihva ena – drugog izbora nema Šenkove ki vije nici jednoglasno su izglasovali odluku o uvjetima i na inu držanja ku nih ljubimaca i na inu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama na podru ju op ine. Šenkovec je tako me u prvim op inama u Me imurju donio ovu odluku, koja je prošli tjedan bila i glavma, u redu i da se ne mogu tijekom godine rezati sredstva na koja udruge ra unaju. Na elnik se s time složio, uz opasku da je tih 10 posto iz prora una krajnja granica koliko se može izdvajati za udruge. Izvješ a udruga na koncu su prihva ena s 11 glaso-

ni predmet rasprave na Kolegiju na elnika. I šenkove ki vije nici primijetili su da je ova odluka doslovno nametnuta i da država po inje više brinuti o životinjama i ljudima. Ipak, suo eni s rigoroznim kaznama od 50 do 100.000 kuna, vije nici su odluku jednoglasno podržali. (bš) va za, a nezavisni Trojko glasovao je protiv.

Nema više kopanja po šenkove kim cestama! Op inskom vije u predložena je na glasovanje odluka o za-

brani iskopa ceste sljede ih pet godina u Ulici Augusta Šenoe, koja je u fazi rekonstrukcije, a zbog o uvanja prometnice. Op ina na taj na in želi zaštititi ulicu u iju se obnovu ulažu znatna sredstva od eventualnih iskopa plinskih, elektri nih, telekomunikacijskih ili vodovodnih instalacija stanara. Vije nici su istaknuli da bi se odluka trebala odnositi na sve op inske ceste ali, da se mještanima ne bi uskratila mogu nost povla enja potrebnih instalacije, za ista e morati tražiti dozvolu Op ine. Kako donošenje odluke nije od velike hitnosti, a potrebno je uvesti preinake kojima e se ona odnositi na sve ceste u Šenkovcu i bez vremenskog ograni enja, njeno izglasavanje odgo eno je za sljede u sjednicu. Tako er, vije nici su jednoglasno donijeli odluku kojom se DVD-u Knezovec poklanja dio gra evinskog zemljišta u Malom Mihaljevcu, na kojem se planira dogradnja garaža i prostorija za mlade DVD-u Knezovec. Rije je o estici od 52 kvadratna metra, od kojih, kako je naglasio na elnik, Op ina ne bi imala zna ajnih prihoda, a prodavanje iste DVD-u bilo bi pomalo smiješno. Podsjetimo, ovo zemljište, odnosno vlasništvo nad istim, u svibnju prošle godine izazvalo je burnu raspravu me u vije nicima, pa je ovom odlukom u neku ruku epizoda “knezovske garaže” dobila svoj epilog, barem što se ti e pitanja vlasništva zemljišta. (Bojana Špani ek)

MINISTARSTVO KULTURE odobrilo Murskom Središ u

Za adaptaciju bivšeg kina “Rudar” 200.000 kuna Adaptacija nekadašnjeg kina "Rudar" u budu i centar za kulturu s mrtve to ke pomaknut e i 200.000 kuna koje ugovorom o korištenju Ministarstvo kulture spušta na ra un Grada Mursko

Središ e. Grad sredstva smije potrošiti namjenski po programu do 15. studenoga ove godine. Mursko Središ e trenutno nema nikakav adekvatni prostor za kulturne i javne manifestacije i

društvena okupljanja, što je sramotno zbog statusa Grada koji nosi. Godinama su se zbog razli itih ambicija i koncepcija gradile kule u zraku, da bi se sad zbog trenutka u kojem se nalazimo

ambicije svele na preure enje postoje eg starog kina "Rudar" u daleko manjem inancijskom obimu. Adaptacija e se odvijati po fazama kako se budu iznalazila sredstva. (BMO)

DRUŽENJE RATNIKA Domovinskog rata

General bojnik Skejo posjetio me imurske suborce

POKLONILI SE ŽRTVAMA pora a II. svjetskog rata

Da kona no završi hrvatski križni put Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma Varaždina i akovca i Hrvatski domobran - Ogranak akovec u subotu su organizirali 2. po redu Križni put po kako to oni nazivaju grobištima komunisti kih zlodjela na podru ju Me imurske i Varaždinske županije. Prije toga poklonili su se poginulim braniteljima iz Domovinskog rata, kod Spomen zida poginulim hrvatskim braniteljima iz Me imurja. Obišli su nakon toga desetak mjesta za koja tvrde da su grobišta poratnih žrtvava, da bi se kod grobišta Pancerica u naselju Virje Otok, gdje je i služena Sveta misa za sve

žrtve ratnih i poratnih zbivanja II. svjetskog rata. U spomen kapeli Blaženog Alojzija Stepinca misno slavlje je predvodio monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup, koji je u propovijedi naglasio da treba ustrajati da se kona no završi križni put hrvatskog naroda, a to se može samo ako se objelodane imena po initelja zlo ina, te da se žrtve dostojno pokopaju, a ne da su kosti po svuda razbacane. Biskup Mrzljak zahvalio je sudionicima ovog Križnog puta i organizatorima koji skrbe i njeguju sje anja i uspomene na žrtve rata i pora a. (sm, zv)

Naš kraj, odnosno svoje ovdašnje suborce u petak je posjetio zapovjednik 9. bojne HOS-a "Rafael vitez Boban" i zapovjednik 114. splitske brigade Hrvatske vojske general bojnik Marko Skejo. Podno spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Me imurske županije na akove kom Trgu Republike general je sa suradnicima zapalio svije e. - Došao sam posjetiti moje HOSovce. S podru ja Me imurske i Varaždinske županije imali smo 2 voda 9. bojne. To su bili izuzetno kvalitetni, disciplinirani i odgovorni borci koji su s nama ostalima sudjelovali u stvaranju hrvatske države. Naša postrojba ina e je bila rasadnik boraca za budu u Hrvatsku vojsku, bili su kroz druge postrojbe na gotovo svim bojištima u Hrvatskoj, rekao je Skejo, uputivši ujedno rije i zahvale svim braniteljima i njihovim obiteljima. Komentiraju i aktualno stanje u zemlji, Skejo je

istaknuo kako branitelji, kada su bez ikakvih interesa krenuli u rat, na žalost, nisu mislili da e se ovo doga ati s Hrvatskom. No, bili su prevareni i zato je zemlja danas u

nezavidnoj situaciji. Predsjednik Udruge HOS Me imurske županije Krešimir Miš in izrazio je zadovoljstvo posjetom generala Skeje. Podsjetio je kako se iz na-

šeg kraja u postrojbama HOS-a borilo izme u 60 i 80 branitelja. Trojica su poginula, a 8 ih je nakon Domovinskog rata po inilo samoubojstvo. (vk, foto:zv)

5. travnja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPA MURSKO SREDIŠ E

PODTUREN

Upoznali Hrvatsko zagorje

Župa i Op ina školi darovali zemljište Rimokatoli ka župa SveRimokato tog Martina u Podturnu ustuP pila je ve i dio svog zemljišta Osnovnoj ško školi Podturen, a priklju ila se i Op ina Podturen, koja je školi ško ustupila manju esticu. Tako k škola postaje vlasnikom estice na kojoj se nalazi zgrada mati ne škole u Podturnu, te se uknjižuje kao

Kolpinška udruga župe Mursko Središ e organizirala je za svoje lanove i župljane jednodnevno hodo aš e (izlet) po Hrvatskom zagorju. Predvo eni svojim župnik vele asnim Tomislavom i supružnicima Marijanom i Viktorijom Kontrec, u dva autobusa prvo je poho ena župna crkva u Belcu, gdje je doma i župnik vele asni

Mirko Borjan hodo asnicima govorio o povijesti te obnovi župne crkve Marije Snježne, koja slovi za jednu od najljepših baroknih crkvi u ovoj regiji. Potom je poho ena župa Lobor, gdje je doma i župnik i me imurski sin vele asni Ivan Mikec hodo asnike poveo u svetište Majke Božje Gorske, koja je u fazi potpune obnove i restauracije.

Vele asni Mikec opširno je govorio o povijesti grada i župe te o obnovi svetišta Majke Božje Gorske, koja esto puta stane zbog nedostatka novca, no vele asni Mikec vjeruje da e sve jednom biti gotovo i da e ovo svetište zablistati u punom sjaju. Služena je i hodo asni ka sveta misa koju su vodili tajnik Varaždinske biskupije, monsinjor

Antun Per i (hodo asnicima se priklju io u Varaždinu), i središ anski župnik vele asni Tomislav Antekolovi . U župnom dvoru u Loboru uprili en je domjenak za hodo asnike, koji su potom krenuli put Trakoš ana i naselja Žarovnice gdje je ro en vele asni Tomislav, i potom se sretni i radosni vratili svojim ku ama. (S. Mesari )

JOŠ JEDNA AKCIJA iš enja Grada akovca i LD-a “Zec”, 8. travnja od 14 sati

“Lov na sme e” ovu godinu u šumi Berek i na poljskom putu prema Ma kovcu Kao i prošlih godina, Upravni odjel za komunalno redarstvo Grada akovca u suradnji s Lova kim društvom “Zec” iz akovca organizira akciju iš enja gradskih površina pod nazivom “Lov na sme e”. Prošle su se godine akcije iš enja provodile na podru ju Martice u Ma kovcu i šumi Rakitje u Novom Selu Rok, a ove se godine iš enje premješta u šumu Berek kod MO-a Mihovljan i poljski put u pravcu Ma kovca, i to u petak 8. travnja. U akciji e ove godine sudjelovati MO Mihovljan, MO Ma kovec, GPK akom d.o.o., lovci LD-a “Zec”, mještani, udruge gra ana, umirovljenici, studenti i mnogi drugi. Svi zainteresirani za sudjelovanje u akciji pozivaju se na okupljanje kod šume Berek u 14 sati, put Mihovljan – Ma kovec, odakle e krenuti dvije skupine, sakupljati sme e, razvrstavati ga te zbrinjavati u suradnji s GPKom " akom". Akcija e trajati otprilike do 18 sati, kada je za sve sudionike pripremljena okrjepa, te druženje.

Sudionici na prošlogodišnjoj akciji “Lov na sme e” na podru ju Martice u Ma kovcu

DVD MURSKO SREDIŠ E

Dobili novog zapovjednika i moderno vozilo Svoju redovnu 129. godišnju skupštinu održao je DVD Mursko Središ e, na kojoj je izvješ a o radu i aktivnostima društva podnio predsjednik Rajko Bogdan. - Ovog trenutka naše društvo ima 45 lanova u dobi od 16 do 90 godina starosti, 9 veterana, jednu desetinu dje aka i jednu desetinu mladeži. Naši lanovi su prošle godine imali nekoliko tehni kih intervencija, sudjelovali na vježbama i natjecanjima, na priredbama u gradu, gostovali kod prijateljskih društava, a najve i dio aktivnosti

proveli su na ure enju dvorišta Vatrogasnog doma te na održavanje opreme i vozila, naglasio je Bogdan, izrazivši zadovoljstvo suradnjom s Gradom Mursko Središ e, Policijskom postajom te Vatrogasnom zajednicom Me imurske županije i Javnom vatrogasnom postrojbom. Bogdan je predložio program rada za 2011. godinu, koji na prvo mjesto stavlja spajanje oborinskih voda na sustav kanalizacije. Puno pozornosti posvetit e se daljnjem osposobljavanju djece i mladeži, protupožarnoj preventivi te pre-

gledavanju hidranata i javnih bunara. Skupština je za novog zapovjednika izabrala Miljenka Palneca, a za novog lana Upravnog odbora Petra Kralji a. Ovom je prigodom gradona elnik Josip Dobrani predsjedniku Rajku Bogdanu uru io klju eve novonabavljenoga vatrogasnog vozila marke "scania", vrijednog 410 tisu a kuna. Vozilo, jedno od najmodernijih i najljepših u županiji, blagoslovio je vele asni Tomislav Antekolovi , središ anski župnik. (Stjepan Mesari )

vlasnik objedinjene parcele. Na obim esticama nalazi se stariji dio Osnovne škole i dio školskog dvorišta. U uredu javnog bilježnika Ivana Marodija ugovor su potpisali župnik vele asni Josip Pivar, op inski na elnik Josip Lepen i Marijana Cerovec, školska ravnateljica. (sm)

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

Zadovoljni s izvršenjem prora una Na svojoj 13. sjednici Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu prihvatilo je izvješ e o izvršenju op inskog prora una za 2010. godinu. Prihodi su ostvareni u iznosu od 6,038.104 kune, a gotovo su identi ni i rashodi, te je prora un ostvaren sa zavidnih 96 posto. Gotovo svi vije nici složili su se kako je izvršenje prora una vrlo dobro i izrazili želju da tako bude i dalje. Na elnik An elko Nagrajsalovi podnio je izvješ e o radu op inske uprave u posljednjih šest mjeseci prošle godine. Vidljivo je iz izvješ a da op ina ni jednom nije bila u nov anom minusu, te da je ostvareno i više zadataka od planiranih. Op ina je posljednji dan prošle godine na ra unu imala 33.834,71 kunu viška. Vije e je odlu ilo da se ovaj novac uloži u izgradnju ceste u Poduzetni koj zoni Brezje.

Povjerenstvo za veliku investiciju Vije e je imenovalo i povjerenstvo za dogradnju osnovne škole i sportske dvorane u Pleškovcu u sastavu Marijan Rodinger, Dragutin Barlek, Dragica Vugrinec, Milan Zanjko i Vjeran Vrbanec. Velika investicija u Op ini Sveti Juraj na Bregu koju su svi s nestrpljenjem iš ekivali uskoro kre e i s konkretnom realizacijom. Jednako tako Vije e je donijelo odluku o kupovini zemljišta dijelom i za potrebe sportske dvorane, za iju se izgradnju na veliko priprema. (S. Mesari )

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

ZAPO ELA sadnja krumpira na me imurskim poljima

Zasadit e se dvadeset posto površina više nego lani - Nakon deset godina doživjeli smo da nam je ponestalo sjemenskog krumpira i to nas raduje. Me imurski poljoprivrednici vra aju se svojoj najpouzdanijoj i najprofitabilnijoj kulturi - krumpiru, po kojemu je Me imurje prepoznato u Hrvatskoj, ali i susjednim državama. Zbrojimo li samo naše koli ine prodanoga sjemenskog krumpira, me imurski ratari krumpirom e proljetos zasaditi dvadeset posto površina više nego prošle godine, kaže Nenad Ilijaš, direktor tvrtke "Inter Agrico" iz akovca, koja se profilirala kao najbolji i najpoznatiji snabdjeva sjemenskim krumpirom u Hrvatskoj, naglašavaju i kako su me imurski ratari ispred svih u Hrvatskoj kada su u pitanju proizvodnja krumpira i odabir sorti. Iz razgovora s desetak proizvo a a merkantilnog krumpira doznajemo kako se me imurski ratari vra aju krumpiru, koji su zbog stanja na tržištu pomalo bili

zapustili. Naime, prošlu godinu, pak i ovo prolje e, merkantilni krumpir imao je dobru prodajnu cijenu, zahvaljuju i vremenskim neprilikama i drugim doga ajima u europskim zemljama proizvo a icama krumpira.

Pekaro optimalna sorta

Me imurci više ne robuju tradiciji Jednako tako i kvaliteta me imurskog krumpira protekle je jeseni bila vrlo dobra te je on postao sve traženiji u susjednim državama, ali i u dijelovima Hrvatske, posebno u Zagrebu i Primorju, sredinama koje su posljednjih godina iskazivale odre eno nepovjerenje u me imurski krumpir. Da bi u jesen imali dobar proizvod, ratari trebaju imati dobar sjemenski krumpir koji e davati dobre prinose i kvalitetan gomolj. Ilijaš kaže da Me imurci više ne robuju tradiciji te nemaju sortu koju bi sadili zbog tradicije,

nego se okre u stanju na tržištu i biraju sorte koje im preporu uju agronomi, dobavlja i sjemenskog krumpira, pakirnice, trgovci i potroša i. Kada spoje sve ove stvari, dobiva se vrlo kvalitetan i ekonomi an proizvod. Od sorti koje su proljetos najtraženije i koje su se minule godine pokazale najboljima jesu tresor, riviera, agria i artemis kod bijelih te roko, kuroda i kondor

kod crvenih sorti. Vrlo su tražene i nove sorte madeleine, aluka, pekaro, mustang i manitou, koje su vrlo pogodne i za pakiranje u sve traženiju ambalažu. Zanimljivo je i vrlo dobro da sjemenski krumpir ima odli nu logistiku, odnosno pratnju, od mineralnih gnojiva, preko zaštite od bolesti i nametnika, do pospremanja u skladišta. (Stjepan Mesari )

Premda su veliki proizvo a i krumpira uglavnom osigurali sjemenski krumpir, ima puno manjih proizvo a a koji još nisu nabavili sjemenski krumpir. Jednima i drugima preporu ujemo sortu pekaro, koja je vrlo otporna na razne bolesti, manje je osjetljiva na vremenske promjene, a dosta je sli na kondoru, za koji su mnogi rekli da je on kralj krumpira. Pekaro je krumpir crvene pokožice i žute boje mesa, srednje rana je sorta, vrlo visokih prinosa. Stolna je sorta, umjerene mogu nosti skladištenja i krupnih izduženih gomolja. Gnoji se s manje dušika i osjetljiva je na Sencor. (sm)

ME IMURSKA županija i Agronomski fakultet Zagreb potpisali ugovor o projektu “Klonska selekcija kultivara moslavac”

Realizacija projekta za o uvanje autohtone vrste trsova i grož a

U akovcu je potpisan ugovor o realizaciji projekta "Klonska selekcija kultivara moslavac", koji su potpisali predstavnici Agronomskog akulteta u Zagrebu i Me imurske županije. Rije je o projektu

vrijednom 750 tisu a kuna, od kojeg e izravne koristi imati gospodarstvo, odnosno naša vinogradarska proizvodnja. Projekt e trajati duže vrijeme, a cilj mu je selektirati nekoliko klonova moslavca, odnosno

pušipela, koji e imati iznimna svojstva. Naime, ve nakon prošle berbe provoditelji na projektu po eli su obilaziti me imurske vinograde te su izdvojili 30-ak razli itih genotipova. Nakon kona ne selekcije, preostat e

ih nekoliko koji e se mo i saditi u vinograde. Pušipel, odnosno oslavac jedna je od nekoliko preostalih hrvatskih autohtonih vrsta. Prema rije ima provoditelja projekta pro . dr. Edija Maleti a, ova vrijedna sorta u Hrvatskoj je marginalizirana, a njezinim oplemenjivanjem vratit e joj se mjesto koje zaslužuje. Me imurski župan Ivica Perho rekao je kako Me imurska županija niz godina uspješno sura uje s Agronomskim akultetom. Ovaj projekt, osim u podizanju kvalitete vina iz Me imurja, pripomo i e i našoj boljoj prepoznatljivosti u Europskoj uniji, i to po autohtonoj sorti vinove loze. Dekan Agronomskog akulteta pro . dr. Davor Romi istaknuo je da je njihov akultet vode a visokoškolska ustanova u poljoprivredi u regiji, te da zahvaljuju i i projektima poput ovog teže postati najboljima i u široj regiji. (sm, DV)

5. travnja 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Traže se stari dijelovi i alati

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - vrhnje 20 kn/bo ica - sjemenski krumpir 30 kn/gajba - jabuke 40 kuna/vre a - krumpir 2 kn/kg - kukuruz 1,40 kn/kg - pšenica 1,50 kn/kg - sto na repa 20 kn/vre a - orasi 50 kn/ kg - matovilec 15 kn/kup i - salata 12 kn/kg

Lijepa i topla bila je posljednja ožujska srijeda na akove kom placu i sajmu, a, kad je rije o ožujku, pod sajamskim šatorima najtraženije je bilo Ožujsko pivo.

Ina e su na sajmu ljudi najviše tražili stare dijelove za strojeve, alate za rad u vo arstvu i vinogradarstvu, te sjemenski krumpir i kukuruz. Na placu pak su se najbolje prodavale

presadnice raznog cvije a i rane salate, kao i jabuke, orasi i matovilec te južno vo e. Solidna je ponuda sira i drugih mlije nih proizvoda, tikvinog ulja te jaja i meda. (sm, zv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC LISTERIA MONOCYTOGENES u hrani za ljude

ŠTO JE LISTERIA MONOCYTOGENES? Listeria je bakterija vrlo rasprostranjena u prirodi i može se izdvojiti u okolini – zrak, voda, zemlja, naše ruke ili u našem hladnjaku. Mnogi ljudi su svakodnevno izloženi listeriji, no bez posljedice za zdravlje. Njezina osobitost omogu uje joj preživljavanje i razmnožavanje u prirodi u najrazli itijim uvjetima. No, jedna je Listerija – Listeria monocytogenes virulentna i može izazvati vrlo ozbiljno oboljenje, pogotovo za neke populacije ljudi (trudnice, novoro en ad, starije ljude i ljude sa oslabljenim imunitetom. GDJE JU MOŽEMO NA I? L. monocytogenes možemo na i u zemlji, vodi, u probavnom traktu toplokrvnih životinja uklju uju i i ljude. Tako er, ju možemo na i i u sirovom mlijeku, mesu, mesu

peradi, ribi, u siru, sladoledu, vo u i povr u. Kuhanje uništava Listeria monocytogenes. Listerija može živjeti i u hladnom (hladnjaku), te može kontaminirati namirnice u hladnjaku. Silaža je poznati izvor bakterije Listeria monocytogenes u životinja koje se uzgajaju radi mesa i mlijeka. Bakterija se nalazi u suhoj krmi i širi se po cijelom životinjskom okolišu, pa tako i po životinjskoj koži i krznu. Iako je optimalna temperatura potreba za rast listerije izme u 30 i 37 0C . Ona preživljava unutar fagocitirani stanica i može rasti pri temperaturi ledišta vode. Može se razmnožavati i pri pH vrijednostima od 4,5 do 9,6, dok u izmetima može preživjeti i nekoliko godina.

Listeriozu prate raznoliki i brojni klini ki znakovi a najzna ajniji su encefaltitis i infekcije uterusa (poba aji), a može imati i blage simptome nalik gripi i vrlo esto prolazi neprepoznata. Naš zakon propisuje da je u kuhanoj i gotovoj hrani ne smije biti, dok u sirovom mesu dozvoljava do 10 bakterija na gram. Prema novoj Europskoj direktivi dozvoljeno je do 100 Listeria monocytogenes na gram. PREVENTIVA: Na što treba pripaziti: 1. Uvijek prije rukovanja s hranom oprati i dezin icirati ruke, isto tako i poslije toaleta, 2. Oprati i dezin icirati ruke nakon obrade sirovog mesa, ribe, mlijeka

3. Vo e i povr e uvijek dobro oprati pod teku om vodom 4. Toplinski obratiti namirnicu - listeriju uništava kuhanje i pe enje 5. Za trudnice je važno izbjegavati nepasterizirano mlijeko, meke sireve, dimljeno meso, ribu 6. Sirova i neza injena salata (recimo u restoranima brze hrane), koja može biti kontaminirana listerijom. I na kraju ipak naglasimo da je listerioza vrlo opasna bakterijska bolest, pogotovo ako se zaraze trudnice, mala djeca, stariji i bolesniji ljudi, pa bi trebalo ipak pripaziti na ovih par navedenih to aka. Ksenija Markovi , dr.vet. med.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRVA izložba bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske u Varaždinu

Zapažen nastup me imurskih proizvo a a

Izvrsno tre e mjesto za ulje OPG Mirjana Biber Grad baroka i prijestolnica županije, Varaždin, posljednju srijedu ožujka bio je doma in 1. izložbe bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske, na kojoj je predstavljeno 16 od 20 na ocjenjivanje pristiglih najboljih uzoraka bu inog ulja u ovom dijelu domovine, ali i Europe. Naime, Teuta Tompi iz Bioinstituta akovec, iznose i karakteristike uzoraka bu inog ulja, rekla je kako hrvatska, odnosno ulja s ove izložbe mogu stati uz bok slovenskim i austrijskim koja slove kao najbolja u Europi. Najboljim bu inim uljem sjeverozapadne Hrvatske proglašeno je ulje Prehrane iz Varaždinske županije, drugo mjesto pripalo je uljari Župani iz Varaždinske županije, dok su tre e mjesto osvojili OPG Mirjane Biber iz Me imurske županije i uljara Prese ki iz Varaždinske županije. Diplome su najboljima uru ili predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, varaždinski župan Predrag Štromar i Siniša Hajdaš Don i , krapinsko - zagor-

ski župan. Osim nagra enih, na izložbi su još bila ulja OPG-a Bister, akove kih mlinova, OPG-a Siladi i uljare Just iz Me imurske županije, uslužne uljare Patr evi , Župani te OPG-i Maja Žugec, Zoran Majcen, Milan Grabar, Zdravko Cafuk, Krešimir Hu ek i Odgojni dom iz Varaždinske županije, Tomaši proizvodnja iz Krapinsko - zagorske županije i OPG Damir Selanec iz Sisa ko - moslava ke županije. - Tikva, bu a ili bundeva zaslužuje puno više poštovanja nego što joj se pridaje, a posebice njezine koštice iz kojih se dobiva ulje. Mnogi u Europi iskorištavaju sve dijelove bu e u proizvodnji ulja, sjemenki i sokova. Tako bu a povezuje prirodu, poljoprivredu, gospodarstvo i suradnju, naglasio je dr. sc. Dragutin Vincek, moderator na otvorenju izložbe, dodavši kako je upravo na tragu tih saznanja i elemenata pokrenuta inicijativa za održavanje ove izložbe, s jasnim ciljem - a to je popularizacija ovog proizvoda. (S. Mesari )

MEDITERANSKI sajam u Dubrovniku

Me imurska zdrava hrana ponovno najbolja Iz Dubrovnika, s Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva, vratili su se sudionici iz Me imurja, koji su na ovom uglednom skupu predstavili, izložili i prodavali svoje proizvode. Izme u ostalih, na štandu koji je platila Me imurska županija izlagali su OPG Bernardin vrat iz akovca, OPG Trstenjak iz Ma-

rofa, te OPG-i Korent, Branilovi , Petkovi , Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri, Kola i Monika i drugi. Me imurska županija platila je i autobusni prijevoz za me imurske izlaga e te druge troškove. Posebne pohvale i priznanja dobili su proizvodi Bernarde Orehovec i Stanka Trstenjaka, koji su tradicionalni sudionici ove svjetski ugledne priredbe. (S. Mesari , Ivana Ž)

TURISTI KA ZAJEDNICA Me imurske županije

Sjajna prezentacija Središ anaca u Ninu Turisti ka zajednica Me imurske županije u srijedu je u TK-u "Cimper" u Murskom Središ u održala 3. sjednicu skupštine Turisti ke zajednice, kojom je predsjedao Petar Nova ki, predsjednik Skupštine Me imurske županije. Skupštinari su prihvatili izvješ e o radu i inancijsko izvješ e za 2010. godinu, te usvojili izvješ e Nadzornog odbora o radu TZ-a Me imurske županije za minulu godinu. Bilo je rije i o nadolaze im aktivnostima, a s posebnim zanimanjem i oduševljenjem skupštinari su pogledali prezentaciju o rudarstvu u Me imurju, s kojom se Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e predstavila u Ninu na predstavljanju pet hrvatskih gradova koji kandidiraju za naslov najpoželjnije turisti ke destinacije u Hrvatskoj. Ivan Gori anec u ulozi rudara te Zlatko Bek i Damir Jurini iz Rudarske povijesne postrojbe (zbora) istinski su život rudara približili skupštinarima, u ije je ime Danica Pošta, pro elnica Odjela za poljoprivredu i turizam Me imurske županije, rekla kako su u Ninu središ anski turisti ki djelatnici vrhunski odradili svoj posao. Pošta je rekla kako unato sjajnoj, gotovo vrhunskoj, prezentaciji Središ anci najvjerojatnije ne e biti proglašeni najboljima, s obzirom na to da je me u kandidatima i Grad

Danica Pošta govori o dojmovima iz Nina

5. travnja 2011.

EDEN 2011.

Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e i TK “Cimper” izabrani su me u pet hrvatskih destinacija, od kojih e jedna osvojiti prestižno priznanje “Europska destinacija izvrsnosti EDEN 2011.”. Središ anci i njihovi rivali prezentirali su svoje projekte na temu “Turizam i prenamjena obnovljenih izi kih lokaliteta”. Obnovljeni objekti i tradicija rudarstva središ anski je projekt. (sm) Vukovar, poznatiji s obzirom na svu tragediju, Ov aru, bolnice u Vukovaru i druge znamenitosti iz povijesti, a to bi moglo biti presudno kod glasovanja. (Stjepan Mesari )

Dio prezentacije me imurskog rudarstva u izvedbi Iveka Gori anca

GODIŠNJA SKUPŠTINA Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e

Rad na unaprje enju kvalitete aktualne ponude - Osim Fašnika u Nedeliš u i Dana zahvalnosti za plodove zemlje i Dana starih zanata i obrta, Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e u 2010. godini bila je organizator i doma in Dana kulture te Martinja u Nedeliš u. U prošloj godini tako er je provela brojne akcije, poput biciklijade ili akcije 'Zeleni cvijet', a bila je organizator te suorganizator razli itih izložaba, re eno je na godišnjoj skupštini Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e održanoj pretprošli tjedan. Što se ti e 2011. godine, istaknuta je važnost daljnjeg rada na biciklisti koj stazi “Aqua, silva et valles”, postavljanja replike Gutenbergovoga tiskarskog stroja u Nedeliš u, orijentacije Horvatove kova nice u Gornjem Hraš anu prema organiziranom posjetu za grupe, kao i suradnji sa sportskim subjektima i objektima te stavljanja njihovog rada u funkciju turisti ke ponude. Dakle, u 2011. godini planira se dodatno unaprje enje kvalitete aktualne ponude u turizmu, kao i pove anje zarade od samog turizma.

Razvoj novih proizvoda Cesta tradicije jedan je od proizvoda koji Turisti ka zajed-

Središnje mjesto realizacije Ceste tradicije bio bi Gornji Hraš an, zbog obnovljene i revitalizirane Horvatove kova nice nica op ine Nedeliš e želi razviti i unaprijediti. Središnje mjesto realizacije ovog programa bio bi Gornji Hraš an zbog obnovljene i revitalizirane Horvatove kova nice, kao i injenice da je ovo mjesto kolijevka pletenja cekera od luš ija, koje je u 50-im godinama 20. stolje a predstavljalo egzistencijalnu djelatnost lokalnog stanovništva. U suradnji s Turisti kom zajednicom Me imurske županije, Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e inicirala je osmi-

šljavanje i organizaciju povijesno - kulturnog programa "Zrinski". injenica da je Nedeliš e imalo prvu tiskaru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u vlasništvu plemi a Zrinskih, po procjeni same Zajednice, nije dovoljno eksploatirana u turisti ke svrhe. Na godišnjoj skupštini tako er je re eno kako bi se na biciklisti koj stazi kroz op inu Nedeliš e trebao uvesti i program hodanja uz adekvatno navigacijsko i kartografsko opremanje,

ali i spomenutu stazu povezati s planinarskim putom i turisti kim stazama na podru ju op ine Nedeliš e, turisti kom stazom Bogdanovec u op ini Gornji Mihaljevec te Vinskom cestom naše županije. Program Lovišta Zrinskih ep pak treba nastaviti razvijati u prepoznatljiv turisti ki proizvod. Iz Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e garantiraju da e dati podršku programu u smislu razvijanja i njegova proširenja na edukacijskoj razini. (hz)

5. travnja 2011.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREZENTACIJA ME IMURSKOG obrtništva i turizma na me unarodnim sajmovima u Mostaru i Zagrebu

Me imurska županija i Obrtni ka komora omogu uju besplatan nastup obrtnicima Obrtni ka komora Me imurske županije u suradnji s Me imurskom županijom i Hrvatskom obrtni kom komorom od 5. do 9.travnja organizira nastup me imurskih obrtnika na dvije važne sajamske manifestacije. Na 14. me unarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru predstavlja se dvanaest obrtnika: Lamela strojobravarski obrt iz Gornje Dubrave, Strojarstvo Branilovi iz akovca, Izrada metalnih proizvoda Varga iz Strahoninca, Elektro Novak iz Gornjeg Hraš ana, VDG servis iz Strahoninca, Stolarska radionica Serec iz Nedeliš a i Restoran Prepelica iz Otoka. Svoje djelatnosti, proizvode i usluge

promoviraju putem kataloga i brošura, dok Sandukar - drvna galanterija i pilana iz Totovca na sajmu predstavlja svoju kolekciju drvenih suvenir kutija, Ba varija Srnec iz Nedeliš a izlaže ba ve, Strojobravarski obrt METAL-KO iz Svetog Urbana mal er, a Sušara i trgovina Siladi iz Kotoribe posjetitelje sajma u Mostaru upoznaje s me imurskim koš i nim uljem, me imurskom okoladom i prirodnim sapunima. Promociju me imurskog obrtništva zaokružuje suradnja s Turisti kom zajednicom Me imurske županije i Turisti kim klasterom "Sve se tu najde med Murom i Dravom", koji promoviraju tradiciju, nove turisti ke

proizvode, ugostiteljske potencijale i kulturne znamenitosti "kraja med Murom i Dravom". Na izložbenom prostoru Hrvatske obrtni ke komore samostalno se predstavlja i obrt Plastometalik iz Male Subotice. Prošle se godine Me unarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru sajmu predstavilo 704 izlaga a iz 40 zemalja, a sajam je posjetilo oko 60.000 posjetitelja.

Predstavljanje u Zagrebu U istom terminu od 5. do 9. travnja me imurski obrtnici nastupaju i na 54. me unarodnom sajmu obrtništva u Zagrebu. Na izložbenom pro-

storu Obrtni ke komore Me imurske županije u Paviljonu 8 predstavljaju se Stolarija Kikelj iz akovca, Lamela strojobravarski obrt iz Gornje Dubrave, Keramika Vrbanec iz Ma kovca, Magic art Studio keramike iz Belice i Sušara i trgovina Siladi iz Kotoribe. Posjetitelji e uz vrhunski izra enu stolariju mo i vidjeti i lamele i disk plo ice te unikatnu umjetni ku keramiku, ali e mo i i probati doma e me imursko koš i no ulje i me imursku okoladu. Zahvaljuju i suradnji Obrtni ke komore Me imurske županije i Me imurske županije, nastup je na oba sajma za me imurske obrtnike potpuno besplatan. (BMO)

IPA – prekograni ni projekt ma arskih i hrvatskih partnera

Cilj: poboljšanja poljoprivredne proizvodnje Me imurski vinari s doma inima, koje predvodi pater Franjo

VINARI Me imurja u Katoli koj misiji u Grazu

Austrijanci e do i na Vinsku cestu Me imurski vinari, predvo eni Milivojem Kossijem iz Štrigove, posjetili su Hrvatsku katoli ku misiju u austrijskom Grazu, gdje su predstavili vina ponajboljih me imurskih vinara, te opisali sada ve nadaleko poznatu me imursku Vinsku cestu. U crkvi Svetog Josipa u Grazu vinare je primio voditelj Hrvatske katoli ke misije, pater Franjo Jurinec iz Ivanovca, a pridružili su mu se

Nikola Herman, po asni konzul Republike Hrvatske u Grazu, i vele asni Heinrich Schulderi, generalni vikar Rimokatoli ke crkve za Republiku Austriju. Doma ini su iskazali velik interes za Me imurje, oduševili se kakvo om me imurskih vina, te su najavili kako e svoje prijatelje i vjernike poticati na odlazak (dolazak) na me imursku Vinsku cestu.

Milivoj Kossi, Josip Turk i prof. Branimir Magdaleni osmislili su program

Da se to dogodi što prije, mnoge okupljene inspirirala su vina obitelji Lovrec iz Svetog Urbana, obitelji Jakopi iz Železne Gore, obitelji Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca i obitelji Turk iz Vu etinca. Za župljane je prire en kulturno - umjetni ki program koji je osmislio profesor Branimir Magdaleni , koji u Grazu vodi novoosnovani Tamburaški orkestar. Na ovom druženju ostvaren je odre eni nov ani prihod koji e biti iskorišten za obnovu crkve u Grazu. Hrvatska katoli ka misija Graz okuplja 12-ak tisu a Hrvata u 8 centara pokrajine Steiemark, a u samom sjedištu u Grazu ima oko 6 tisu a hrvatskih vjernika. Misija uz vjerski dio radi na o uvanju tradicionalnih nacionalnih i kulturnih vrijednosti, ima svoje novine, grupe i pjeva ke zborove. (S. Mesari , MK)

U kuriji "Terbotz" u Železnoj Gori u srijedu je održana me unarodna radionica i predavanje u sklopu IPA prekograni nog projekta, vezanog uz Internet stranice na kojima poljoprivredni proizvo a i mogu pratiti vremensku prognozu, preciznije, vremenske uvjete i koli inu patogenih štetnika u zraku. Projekt je po eo u svibnju 2009. godine. Na ukupno

šest poljoprivrednih parcela (vo njaka, vinograda i nasada krumpira) postavljene su mjerne stanice na kojima se mjere vremenski podaci i kretanje patogenih štetnika.

Manje pesticida Neke od koristi spomenutog su, o emu je na predavanju govorio magistar Milorad Šubi iz Javne savjetodavne službe, smanjenje proizvodnih

troškova te zaštita okoliša, budu i da se troši manje kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Nositelj projekta je ma arska udruga "Society for grape and vine" iz županije Zala, a me imurski partner Udruga me imurskih proizvo a a merkantilnog krumpira. Službeni završetak projekta je 31. kolovoza ove godine, a ukupno je vrijedan 84.000 eura. (V.Kelkedi)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SKUPŠTINA Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec

Informirali žitelje o svojim potrebama i mogu nostima

5. travnja 2011.

TERAPIJSKO jahanje u Hodošanu za pomo djeci s poteško ama

Interes roditelja sv sve postoji i lista ekan - U Hodošan dolazi 47 djece iz sjeverne Hrvatske, Zagreba, Varaždina, Novog Marofa i Me imurske županije, dok ih je 17 na listi ekanja. Roditelji sami snose troškove, bez pomo i HZZO-a. Terapijsko jahanje pokazalo se izuzetno korisnim za male pacijente

Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec broji gotovo petsto lanova

Preko 120 lanova Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec te lanova srodnih udruga iz Varaždina, Donje Stubice i Koprivnice prisustvovalo je skupštini spomenute udruge koja je održana sredinom ožujka u restoranu “KTC” u akovcu. - Smatramo se zaslužnima što su žitelji naše županije više in ormirani o našim potrebama i mogu nostima. Time je olakšano rješavanje nekih zadataka. Naš je rad volonterski, a iziskuje upravo ono što nam najviše nedostaje - pokretljivost, brzina i snalažljivost. Zahvaljujemo svima koji nas razumiju i pomažu nam, poru uju iz Društva koje trenutno broji gotovo 500 lanova s podru ja Me imurske županije. Najve i

broj lanova, njih 184, nalazi se u dobnoj skupini od 51 do 70 godina, slijede ih lanovi u dobnoj skupini od 71 do 80 godina, njih 71, te lanovi u dobnoj skupini 41 do 50 godina, njih 45. U dobnu kategoriju od 20 do 40 godina spada 61 lan, dok Društvo broji 9 lanova - djeca predškolskog uzrasta, 23 lana - djeca osnovnoškolskog uzrasta, 7 lana - djeca srednjoškolskog uzrasta te jednog studenta akultetskog obrazovanja. U prošloj godini Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec provelo je brojne aktivnosti usmjerene senzibiliziranju šire javnosti, kao i pomaganju njihovim lanovima, a u istom smjeru planiraju nastaviti s radom u idu oj godini. (hz)

Kad je prije osam godina ugostiteljski tehni ar Miljenko Tišljari kupio Lova ki dom u Hodošanu, namjeravao se baviti ugostiteljstvom. No, vremena su se promijenila, stranih lovaca gotovo da i nije bilo, a ni doma i gosti nisu bili brojni, tako da je sudbina lokala koji se nalazi u šumici nedaleko od Hodošana, uz cestu prema Donjem Kraljevcu, bila neizvjesna. Sasvim slu ajno on se u to doba našao u Be u u posjetu kod prijatelja te je na nagovor prijatelja pogledao kako unkcionira terapijsko jahanje u tom gradu. Povratkom u Hodošan odmah je odlu io i rekao sam sebi: "Ho u to." Tako je u bivšem

Lova kom domu Hodošan prije osam godina postupno niknuo centar za terapijsko jahanje koji danas ima šest konja, ali i druge životinje kojima se djeca u posjetu vesele. Kad se govori o terapijskom jahanju, stru njaci i lije nici slažu se u jednom – ono je izuzetno korisno za itav niz bolesti djece s poteško ama, kao što su autizam, cerebralna paraliza, paraplegija, multipla skleroza, Downov sindrom i druge rijetke i teške bolesti. Svaka od tih bolesti ima svoj tijek i svoj na in poboljšanja zdravlja, preneseno, svakoj se bolesti mora druga ije pristupiti. Tako jahanje zapravo i nije samo jahanje, jer se izvode i odre eni

pokreti i vježbe za svaku bolest posebno. U ovom trenutku u Hodošan na tretmane terapijskog jahanja dolazi ukupno 47 djece iz sjeverne Hrvatske, pa ak i iz Zagreba, dok je 17 djece na ekanju jer nema dovoljno konja ni kapaciteta. Treba znati da roditelji sami iz svojeg džepa pla aju tretmane terapijskog jahanja, a bez HZZOa, i sasvim ga sigurno ne bi pla ali da nije izuzetno korisno.

Terapijsko jahanje nije sjedenje na konju, ve vježba Miljenko Tišljari kaže: Terapijsko jahanje nije samo

Miljenko Tišljari , voditelj centra za terapijsko jahanje u Hodošanu: - Stalno me zovu telefonom i pitaju mogu li do i na jahanje, teško mi je odbiti dijete, pa pokušavamo prona i termin, a imamo i listu ekanja. Najve i problem je nedostatak dvorane za zimsko jahanje kako bi se održao kontinuitet, nadam se da emo to riješiti ove godine sjedenje na konju, ve i vježba. Sura ujem s dr. Novosel iz Varaždina i pro . Vu kovi iz Zagreba te udrugom za autisti nu djecu 'Pogled', 'Down' i drugima, a financijski pomaže i naša me imurska udruga 'Katruža'. Terapijsko jahanje podrazumijeva cijeli tretman prema pacijentu, od pedagoškog jahanja do križnih pokreta na konju koji zapošljavaju i lijevu i desnu stranu mozga. Pravilo je da se uspostavi odnos terapeut – konj – korisnik, ovdje moramo znati mnogo o pojedinim bolestima. Jedino tamo gdje je u pitanju nestabilnost trupa roditelji kao pratnja idu iz dijete na konju. Imamo i slu aj da je djevoj ica s Downovim sindromom toliko napredovala da ve sama jaše.

Dodijeljene diplome

Za još bolje rezultate treba dvorana U centar za terapijsko jahanje u Hodošanu dolaze i roditelji sa zdravom djecom zbog igre i razgledavanja životinja

- Za dobre rezultate od izuzetne je važnosti kontinuitet

ODRŽANA RADIONICA o prevenciji seksualnog zlostavljanja djece

U 70 do 85 posto slu ajeva žrtva poznaje po initelja

Ivanu Miljan i u i Mladenu Zadravec dodijeljene su diplome za unaprje enje rehabilitacije, zaštitu i afirmaciju osoba s invaliditetom

Medalja za razvoj i unaprje enje socijalno - humanitarne djelatnosti predana je Zori Jurišaga

Nakon svih iznesenih izvješ a i njihovoga jednoglasnog prihva anja, uslijedio je sve ani dio skupštine, na kojem su dodijeljene diplome Ivanu Miljan i u i Mladenu Zadravec za unaprje enje rehabilitacije, te za zaštitu i afirmaciju oso-

ba s invaliditetom. Medalja za razvoj i unaprje enje socijalno - humanitarne djelatnosti predana je Zori Jurišaga iz akovca, pro . de ektologinji, koja se svojim zalaganjem posebno istaknula i dala snažan doprinos radu Društva.

U organizaciji Udruge roditelja "Korak po korak", Me imurske županije i Društva za psihosocijalnu pomo akovec, a u sklopu kampanje Vije a Europe "jedan od pet“, prošli tjedan održana je radionica na temu prevencije seksualnog zlostavljanja djece. Osim u akovcu, radionica je održana u još šest gradova Republike Hrvatske: Koprivnici, Gospi u, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Vukovaru i Zadru. Svrha radionice namijenjene stru njacima iz podru ja sustava obrazovanja, socijalne zaštite, podrške obitelji, predstavnicima lokalnih vlasti i ostalim zainteresiranima bila je poboljšati uvid u složeni problem spolnog nasilja nad djecom.

Dostupni podaci govore da je jedno od pet djece u Europi žrtva nekog oblika spolnog nasilja, re eno je na radionici

- Spolno nasilje može imati mnoge oblike: incest i seksualno zlostavljanje, pornografija, prostitucija, trgovina ljudima, pod-

mi ivanje, spolno zlostavljanje od strane vršnjaka i još mnogo toga. Neka djeca koja su žrtve tako su mala da ne prepoznaju

što im se doga a te vrlo esto ne znaju kako i gdje potražiti pomo , re eno je na radionici, na kojoj je naglašeno da ve ina zlostavljane djece poznaje svoje zlostavlja e. Po initelji su iz obiteljskog ili društvenog kruga: ro aci, obiteljski prijatelji ili oni koji se brinu o djeci. Procjenjuje se da je u 70 do 85 posto slu ajeva po initelj netko koga žrtva poznaje. Prema rije ima na radionici, iako je teško dobiti to ne podatke koji pokazuju opseg problema, dostupni podaci govore da je jedno od pet djece u Europi žrtva nekog oblika spolnog nasilja. Stoga je na radionici tako er bilo rije i o mogu nostima lokalne zajednice da poboljša kapacitet u pogledu prevencije i zaštite djece od seksualnog nasilja.

5. travnja 2011.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROJEKT OSNOVNE ŠKOLE U MACINCU za roditelje romske nacionalnosti

ve ve i, anja nja

Osnaživanje roditelja za podršku djeci

Roditelji i Miljenko Tišljari kao pratnja osobi s posebnim potrebama na terapiji jahanja, a to nam je i najve i problem, trebamo izgraditi dvoranu za jahanje po zimi i nevremenu. Dvorana mora biti vrš a, ne smije se dogoditi da zapuše vjetar pa da se konji preplaše, a to je znatna investicija. Vjerujem da emo je izgraditi, no ne e biti lako. Uz Miljenka Tišljari a, u centru za terapijsko jahanje u Hodošanu radi i njegov sin, koji mu pomaže ure ivati konje, a u popodnevnim satima, kad dolazi najviše roditelja s djecom, pomaže u priru nom kafi u kao konobar. Od ove nedjelje u centru se otvara i škola jahanja za rekreativce, koju vodi Draženka Bašnec, te desetominutne šetnje na konju za djecu, naravno, pod budnim okom trenera. Od ostalih životinja, najve u pažnju, vjerovali ili ne, izaziva jedna obi na doma a krava, a tu su i vijetnamska svinja, koza, pas i ma ke te druge životinje koje su odgojem prilago ene za djecu s posebnim potrebama. Centar za terapijsko jahanje eš e posjete vrti i ili u enici me imurskih

Sin Marko priprema jednog od šest konja za jahanje, uz terapijsko jahanje pokrenuta je i škola jahanja za rekreaciju i za djecu

osnovnih škola, a jedna u iteljica III. OŠ akovec zahtijeva da se pred djecom pomuze krava kako bi ona vidjela da krave daju mlijeko, a ne tetrapak, te se zatim ta dva mlijeka uspore uju. Dolaze i majke sa zdravom djecom iz Hodošana kako bi se spuštala niz tobogan na dje jem igralištu u sklopu objekta i družila. U me uvremenu Miljenko Tišljari , kojemu je nekadašnji hobi i ljubav prema konjima postao posao, traži na ine da izgradi dvoranu za terapijsko jahanje veli ine od oko 500 kvadrata, te o ekuje pomo od svih koji mogu i žele pomo i. Kaže da bi ve sa 150.000 kuna mogao podi i dvoranu, jer su u Europi osmislili novi je tini materijal za pokrov i stranice na bazi gume. Na kraju, koliko je terapijsko jahanje nepoznat pojam u nas, svjedo i i podatak da centar za terapijsko jahanje (bivši Lova ki dom u Hodošanu) osam godina nije posjetio nitko od op inskih vlasti, a kamoli pitao treba li kakva pomo . (J. Šimunko)

KLUB lije enih alkoholi ara “Dr. Mato Golubi ” akovec

Letkom protiv alkoholizma lanovi Kluba lije enih alkoholi ara "Dr. Mato Golubi " iz akovca u petak su na središnjem akove kom trgu podijelili letke kojima pozivaju javnost da pomogne osobama kojima je alkohol zagor io život. - Svi ljudi koji prekomjerno piju alkohol, kao i lanovi njihovih obitelji, imaju pravo na dostupnu skrb i lije enje, kaže Kristina Kralji , terapeutkinja u ovom klubu, te poziva ljude da pomognu i imaju razumijevanje za ljude koji su svojevremeno pili, a sada se lije e ili su ve izlije eni.

Do sada je ovaj klub organizirao više predavanja o suzbijanju ovisnosti o alkoholu. Dobro sura uju s Gradom akovcom, policijom i Vije em za prevenciju. Prire uju izlete i piknike za svoje lanove i uvijek su veseli i zabavni bez da su popili kap alkohola. U svojim redovima imaju najstarijega me imurskog terapeuta, Josipa Lehkeca. Sastanke održavaju subotom od 19 do 21 sat u svojim prostorijama u zgradi bivše Uprave GK-a Me imurje u akovcu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Zadovoljni i uvijek spremni pomo i

Do sad uspješna suradnja Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec s Pu kim otvorenim u ilištem “Korak po korak” iz Zagreba nastavlja se radom na projektu osnaživanja roditelja romske nacionalnosti za podršku razvoju i obrazovanju njihove djece. Ovaj projekt, koji e se provoditi do rujna 2012. godine, financira Open society oundation. Prvi korak je edukacija za društvenu pravdu živjeti razli itosti, u kojoj sudjeluju ravnateljica škole Božena Dogša, pro ., u itelji razredne nastave Vesna Perho , Tanja Serti , Dušanka Keresteš, Darinka Kiri i Bernarda Novak, odgojiteljica iz male škole Maja Vujnovi , stru na suradnica Simona Borko, de ektolog, romski pomaga i Danijel Bogdan i Zora Balog te Radovan Balog iz Vije a roditelja i Vida Oršoš, predsjednik VMO-a Parag. Oni su u dva navrata sudjelovali na pou nim seminarima u Donjoj Stubici i Lužnici u Zapreši u i prenijet e ostatku u iteljskog kadra svoje dojmove, ali i nove ideje kako poboljšati suradnju s roditeljima. Sljede i je korak stru ni posjet osnovnim školama u Bosni i Hercegovini, koje su provodile sli an projekt. S njima e razmijeniti iskustva daju i primjere dobre prakse u radu s roditeljima romske nacionalnosti. Idu e školske godine i ostali e se romski roditelji mo i uklju iti u radionice, prvenstveno roditelji prvaši a, i to dva puta mjese no, s ciljem ostvarivanja poticajne i motiviraju e okoline za dijete kako u školi, tako i kod ku e. Osim macine ke škole, u projektu sudjeluju i druge škole koje poha aju djeca romske nacionalnosti iz Me imurja i šire, to nije, osnovne škole iz Orehovice, Male Subotice i Kutine.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

13 ME IMURSKIH U ENIKA na Državnom natjecanju iz informatike

Mario Novak iz Tehni ke škole akovec jedini programer iz Me imurja! Rezultatima na Županijskom natjecanju, 13 u enika iz me imurskih osnovnih i srednjih škola plasiralo se na Državno natjecanje iz in ormatike koje e se od 17. do 20. travnja održati u Rapcu. Od njih 13, Mario Novak iz Tehni ke škole akovec jedini je me imurski srednjoškolac koji se na natjecanje plasirao u kategoriji programera. U enik 3. ET3 razreda – tehni ar za ra unalstvo, Mario Novak, ostvario je izvrstan rezultat na županijskom natjecanju te

je kao jedini srednjoškolac programer iz Me imurske županije pozvan na Državno natjecanje iz in ormatike. Mario e, zajedno sa svojom mentoricom Kristinkom Blažeka, pro . savjetnik, biti jedini predstavnik srednjih škola naše županije na Državnom natjecanju koje e se održati u Rapcu od 17. - 20. travnja. Rezultat je to marljivog i sustavnog rada i priprema proteklih godina, a Mario se na Državno natjecanje plasirao sa osvojenih 138 bodova na Župa-

nijskom natjecanju, u kategoriji programiranja. Poziv na državno natjecanje vrijedno je priznanje mladom talentiranom programeru, ali i Tehni koj školi akovec, jer je dokaz kontinuiteta u kvalitetnom radu sa nadarenim in ormati arima u školi. Rezultat je posebno vrijedan, obzirom da je Mario jedan od rijetkih u enika iz strukovnih škola Republike Hrvatske koji se plasirao na državno natjecanje. Od ostalih srednjoškolaca, na državno natjecanje plasirali su

se još i u enici Graditeljske škole akovec Tomislav Martin i , Luka Vugra , Ivan Šoštarko te Filip Fodor. Osim njih, u Rabac putuje još i 8 me imurskih osnovnoškolaca - Tonko Sabol ec i Nikola Pintari iz OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu, Nino Cmre njak iz OŠ Strahoninec, Nikola Jambrovi iz OŠ Štrigova, Karlo Kova ic iz OŠ dr.Vinka Žganca Vratišinec, Ozren Kosi iz II. OŠ akovec, Filip Pti ek iz OŠ Kotoriba te Borna Bilas iz OŠ Mursko Središ e. (bš)

ME UŽUPANIJSKA SMOTRA a projekata u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo

Mali volonteri iz akove ke III. OŠ oduševili i pozvani na državnu smotru U enici akove ke III. osnovne škole uspješno su se predstavili na me užupanijskoj Smotri projekata u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra anstvo koja je u etvrtak 31. ožujka održana u Osnovnoj školi „ uro Ester“ u Koprivnici. U enice 2. c razreda Miša Ov ar, Ema Vuruši i Una Jakši te Dora Paji iz 3. b razreda oduševile su povjerenstvo predstavljanjem projekta Mali volonteri, te su pozvane na državnu smotru koja e se u svibnju održati u Zagrebu. Rije je o projektu kojim se u djece razvija osviještenost za volontiranje, u koji su u enici III. osnovne škole uklju eni ve dvije godine. Naime, u okviru izvannastavnih aktivnosti oni sa svojim u iteljicama Zdenkom Novak i Ka-

Me imurski predstavnici, u enice i njihove u iteljice iz III. OŠ akovec u Koprivnici s višim savjetnikom za nacionalne programe iz Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislavom Ogrinšakom

tarinom Pahek aji , koje su ih pripremile za Smotru, svakog drugog petka volontiraju u Caritasovu dje jem domu „Antun Bogdan“ u akovcu, druže i se s djecom s poteško ama u ra-

zvoju i provode i razli ite aktivnosti. (Tako skupina „ ita a“ itanjem bajki i pri a oboga uje slobodno vrijeme djece u domu izme u nastave i terapeutskih vježbi, skupina „šeta a“ izvo-

di djecu u dvorište, skupina „asistenata“ pomaže logopedici u održavanju nastave, a skupina „pjeva a“ pjesmom uveseljava svoje prijatelje tijekom terapeutske masaže.) Prema rije ima malih volontera, sudjelovanjem u projektu proširuju spoznaje te razvijaju osje aj solidarnosti i suosje anja za djecu s poteško ama u razvoju, ine i tako svijet boljim. Ovim putem iz škole zahvaljuju svima koji su im pomogli pri organizaciji odlaska na smotru u Koprivnicu, prije svega Me imurskoj županiji koja im je osigurala prijevoz, te ravnateljici III. OŠ. Zahvaljuju i akove koj gimnazijalki Klari urkin, lanici Nacionalnog vije a u enika RH, koja je bila goš a na smotri i potpora našim predstavnicama uo i nastupa.

Posjetili ŠAF u akovcu ma su "stavili na teret" da se potrude i u sebi otkriju talenat za stvaranje animiranih filmova, te ih pozvali da e uklju e u rad akove kog ŠAF - a. Pojasnili su im da je nekada animirani film bio temeljenna crtežu kojega su do posljednjeg detalja razra ivali u studijima za animaciju, a danas se to sve radi klikom na ra unalu te samo poneka dna papiru i oliji. (sm)

Od Nedeliš a do Štrigove Sakrament Svete potvrde ili krizme u Me imurju ovu e godinu primiti oko tisu u mladih u svim me imurskim župama. Prva Sveta potvrda bit e podijeljena mladima Nedeliš a, a posljednja njihovim vršnjacima u Štrigovi. Osim varaždinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka, krizmu e podijeliti i njegovi delegati. (sm)

30. 4. - SUBOTA Nedeliš e, 10 sati, mons. Nikola Keki , križeva ki biskup

Šenkovec, 11 sati, pre . Damir Bobovec, delegat

21. 5. - SUBOTA Vidovec, 10 sati, mons. Josip Mrzljak, biskup Gori an, 10 sati, mons. Antun Per i , delegat

Ma kovec, 11 sati, mons. Ivan Godina, delegat

Mala Subotica, 17 sati, pre . Damir Bobovec, delegat

8. 5. - NEDJELJA Kotoriba, 11 sati, mons. Ivan Godina, delegat

kada su u pitanju odnosi prema Romima i angažman u pou avanju hrvatskog jezika. Program financijski podupire REF, a traje dvije godine, nakon ega e škola imati osposobljene ljude, izra ene materijale i prijedloge daljnjih projekata. (S. Mesari )

15. 5. - NEDJELJA Podturen, 11 sati, mons. Antun Per i , delegat

Sv. Martin na Muri, 17 sati, pre . Josip Koprek, delegat

Prelog, 17 sati, pre . Damir Bobovec, delegat

utorak, 5. travnja Vinko, Vinka srijeda, 6. travnja Vilim, Celestin etvrtak, 7. travnja Ivan, Herman petak, 8. travnja Alemka, Valter subota, 9. travnja Hugo, Hilda nedjelja, 10. travnja Sun ica, Apolonije ponedjeljak, 11. travnja Stanislav, Stanko

Ivanovec, 17 sati, pre . Josip Koprek, delegat

1. 5. - NEDJELJA

7. 5. – SUBOTA

IMENDANI I BLAGDANI

su školski zbor, vokalna skupina i tamburaška sekcija, a pripremili su ih u itelji Klaudija Vidovi i Robert Katanec. U enici iz ma arske OŠ Murakerestur recitirali su pjesmice na hrvatskom jeziku. U drugom dijelu programa pro esorica hrvatskog jezika Nikolina Fuš Zvošec predstavila je pjesmaricu po imenom „Vehni, vehni fijolica“ koja je nastala od kajkavskih stihova u enika, a neki od njih su sami interpretirali svoje stihove. Poruka svima je bila jasna: Hrvatski jezik je lijep i bujan da se njime može izre i sve!, što su u enici i u itelji škole kroz program i dokazali. (al )

PODJELA sakramenta Svete potvrde u župama

Mursko Središ e, 17 sati, mons. Antun Per i , delegat

Uzorna škola u radu s mladim Romima u suradnji s Uredom austrijske koordinatorice za prosvjetnu suradnju te tako okupila ekipu odgojno - obrazovnih radnika iz više hrvatskih škola u kojima ima u enika drugih nacionalnosti i kojima je hrvatski jezik strani jezik. Osnovna škola Podturen pohvaljena je kao uzorna škola

U OŠ Kotoriba sve ano je obilježen Dan hrvatskog jezika. U holu škole u enici i u itelji pripremili su zanimljiv kolažni program kroz koji su odali ast hrvatskoj rije i i pjesmi. Dani hrvatskog jezika održavaju se od 11. do 17. ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. U prvom dijelu programa u enici su prezentirali svoje projekte o hrvatskom jeziku koji su nastali putem istraživa kog rada pod vodstvom svojim u itelja hrvatskog jezika i povijesti Romine Volar, Ankice Fundak, Nikoline Fuš Zvošec i Janje Trstenjak. U glazbenom programu nastupili

Sveta Marija, 11 sati, pre . Damir Bobovec, delegat

OSNOVNA škola Podturen

Osnovna škola Podturen jedina u Me imurskoj županije sudjeluje u projektu na državnoj razini koji se odnosi na stvaranje dokumenta "Strategije pou avanja hrvatskog jezika kao inog jezika". Ovaj projekt pokrenula je Agencija za odgoj i obrazovanje

Obilježen Dan hrvatskog jezika

Sv. Juraj u Trnju, 17 sati, pre . Damir Bobovec, delegat

OSNOVNA škola Gornji Mihaljevec

U enici 5. i 6. razreda OŠ Gornji Mihaljevec pod vodstvom u iteljice Lidije Novak, posjetili su Školu animiranog filma (ŠAF) u akovcu gdje su se upoznali s radom ove renomirane škole te nastajanjem filmova. U enici su se oprobali u oživljavanju pojedinih likova te su razgledali autorske radove polaznika ŠAF - a. Edo Lukman i Jasminka Bijeli Ljubi , školarci-

OŠ KOTORIBA

Sv. Nikola, akovec, 10.30 sati, mons. Antun Per i , delegat

14. 5. - SUBOTA Selnica, 10.30 sati, mons. Josip Mrzljak, biskup Macinec, 17 sati, mons. Ivan Godina, delegat Pribislavec, 11 sati, mons. Antun Per i , delegat Draškovec, 17 sati, pre . Mirko Horvati , delegat

22. 5. - NEDJELJA Sv. Antun Padovanski, akovec, 11 sati, mons. Antun Per i , delegat Sveti Juraj na Bregu, 11 sati, pre . Mirko Horvati , delegat

28. 5. - SUBOTA Strahoninec, 10.30 sati, mons. Ivan Godina, delegat Orehovica, 17 sati, pre . Josip Koprek, delegat

29. 5. - NEDJELJA Donji Vidovec, 9 sati, pre . Mirko Horvati , delegat Donja Dubrava, 11 sati, pre . Mirko Horvati , delegat Vratišinec, 11 sati, pre . Damir Bobovec, delegat

18. 6. - SUBOTA Štrigova, 17 sati, mons. Ivan Godina, delegat

5. travnja 2011.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LOVA KI DVORI u akovcu otvoreni za goste - raj za ljubitelje lova kih specijaliteta

Restoran kakav je akovec godinama sanjao Malo selo, renomirana ugostiteljsko - turisti ka tvrtka iz Lopatinca, koja je vlasnik na daleko poznatih Me imurskih dvora i DMC Etno Art travel turisti ke agencije, koja se prvenstveno opredijelila za razvijanje turizma u Me imurju, sada je i u akovcu otvorila restoran "Lova ki dvori". Rije je o vrhunskom ugostiteljskom objektu koji se nalazi u Domu lovaca Me imurske župa-

Pure i medaljoni sa špeclama vrhunsko su jelo

nije u akovcu, Gajeva 35, objektu koji je na drugom mjestu u državi kada su u pitanju lova ki domovi. Lova ki dvori su po opremi, ure enosti, jelovniku, vinskoj karti i nadasve po osoblju restoran kakav akovec godinama eka i kakav zaslužuje grad koji je tri puta uzastopce proglašavan najurednijim gradom kontinentalne Hrvatske i dobitnik je Zelenog cvijeta Hrvatske turisti ke zajednice. Vlasnici Marijan i Tanja Martinjaš, vrhunski turisti ki i ugostiteljski djelatnici, uložili su maksimum znanja, umije a i iskustva, te ogroman novac kako bi gostima pružili maksimalnu ugodu boravka u restoranu i konzumiranju lova kih specijaliteta koje spremaju najbolji me imurski kuhari. Osim

Mladi, simpati ni i vrlo sposobni konobari

Lova ki dvori u Domu lovaca akovec

Otvorenje 6. travnja Službeno i sve ano otvorenje Lova kih dvora bit e u srijedu 6. travnja. Cijelo poslijepodne goste o ekuje dobra zabava, uz živu glazbu i ples, a najavljeno je i sudjelovanje u enika Srednje škole Prelog s atraktivnim to kama. Gosti e mo i kušati gulaš, kojim e Lova ki dvori po astiti sve posjetitelje.

vrhunskih lova kih specijaliteta, imaju bogat jelovnik me imurskih i europskih jela, te tjedni jelovnik. Svakodnevna su ponuda autohtoni me imurski pretepeni grah i bogra od divlja i. Lova ki dvori imaju 60 sjede ih mjesta u velikoj dvorani, 30 mjesta u lova koj sobi te 100-tinjak mjesta na ljetnoj terasi, koja se nalazi pod stoljetnim platanama i divljim kestenima. Imaju i posebno mjesto za puša e i besplatno parkiralište, kao i igralište za djecu, te vise u kuglanu i druge naprave za rekreaciju. Pla ati se može gotovinom i svim vrstama bankovnih kartica. (Stjepan Mesari )

Lova ke specijalitete pripremaju vrhunski kuhari

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 23

Novi život se rađa

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAMO DOBRE VIJESTI REGIONALNA KONFERENCIJA “Volonteri u zajednici” 8. travnja u TIC-u

Siniša Toplek (27) i Tamara Kozol (26) iz Dunjkovca dobili su Leonu, ro enu 24. ožujka u 9.50 sati.

Jurica (24) i Vesna (21) Vugrinec iz Novog Sela na Dravi dobili su Tenu, ro enu 27. ožujka u 10.37 sati. Po unuku su došli baka Marija i djed Ivan.

Još jedan korak za razvoj volonterstva u Me imurju Iako je volonterizam u Me imurju prisutan, daleko je od onoga što bismo mogli nazvati razvijenim i organiziranim, pa ni priznatim, sustavom. Volonterizam je danas uglavnom osu en na neshva anje, jer je kod nas još uvijek prisutan stav da “badava rade samo hrmaki”. Volontiranje je zato u Me imurju svedeno uglavnom na individualne akcije osviještenih pojedinaca i mali broj iznimno aktivnih udruga, a volonterima na ruku ne ide ni Vlada Republike Hrvatske. Istina, od 2007. godine postoji Zakon o volonterstvu, ali ne može se re i da je u potpunosti zaživio u praksi, niti da je volonterizam u hrvatskom društvu, pa tako ni u Me imurju,

Prijave do srijede 6. travnja!

Ivan (32) i Petra (30) Kerovec iz Vratišinca dobili su Kevina, ro enog 29. ožujka u 11.15 sati. Po bracu je došla Tena (5,5).

Dražen Balog (28) i Svjetlana Oršuš (26) iz Pribislavca dobili su Elenu, ro enu 19. ožujka u 1 sat. Kod ku e su seku do ekali uzepe (10), Leonardo (8) i Ema (2).

Svi zainteresirani koji se bave tematikom volonterstva mogu se prijaviti na konferenciju putem prijavnog obrasca najkasnije do 6. travnja 2011. u 17 sati na e-mail adresu: infotocka@programjako.info, faks: 040/390-048 ili Autonomni centar - ACT, Dr. Ivana Novaka 38, 40000 akovec. Plan rada konferencije i prijavni obrazac možete preuzeti na internetskim stranicama Programa JAKO. U slu aju pitanja ili potrebe dodatnih pojašnjenja obratite se na navedeni e-mail ili nazovite tel.: 040/390 - 047 ili mob.: 098 395 714.

Prošli tjedan zapo ele su prve radionice u sklopu projekta “Uklju i me”, na kojima su sudjelovali srednjoškolci romske i hrvatske nacionalnosti iz me imurskih srednjih škola, a na kojima su se obra ivale teme timskog rada i suradnje. Novonau ene vještine timskog rada u praksu se moglo provesti proteklu subotu na javnoj akciji koja se održala na Trgu Republike.

Konferenciju “Volonteri u zajednici” predstavili su predsjednik Udruge ACT Darko Ciglar, pro elnica UO-a za gospodarstvo, promet i europske integracije Vesna Haluga i viša stru na suradnica za gospodarstvo Melita Jambrovi priznat na isti na in kao u razvijenim zemljama. Upravo zato ve u petak 8. travnja, od 9 do 17 sati, u Tehnološko - inovacijskom centru u akovcu održat e se regionalna konferencija “Volonteri u zajednici”, koju organiziraju udruge Autonomni centar - ACT ( akovec) i K.V.A.R.K. (Križevci) u suradnji s Udrugom “Zora” ( akovec) i Me imurskom županijom. Doga aj su prošli petak na konferenciji za novinare predstavili pro elnica UO-a za gospodarstvo, promet i europske integracije Vesna Haluga, viša stru na suradnica za gospodarstvo Melita Jambrovi te predsjednik Udruge ACT Darko Ciglar.

Povod konferenciji Europska godina volontiranja Darko Ciglar istaknuo je kako su se na ovu konferenciju odlu ili upravo zato što u našoj regiji susta-

van rad na razvoju volonterstva nije bio prisutan. - Osmislili smo ovu regionalnu konferenciju kako bismo ponudili odgovore na klju na pitanja – što je zapravo volontiranje, kako pove ati svijest o volonterstvu u zajednici, kako promicati razvoj volonterstva u zajednici i sli no. Željeli smo okupiti sve one koje ta tema može zanimati, kako bi svojim iskustvom i informacijama pridonijeli samoj konferenciji, ali i razvoju volonterstva u našoj regiji, pojasnio je. Želja je, dodao je, da se konferencijom potaknu nekakva nova razmišljanja, dobiju nova saznanja i vještine kako bi se pomogli de inirati zaklju ci i budu e radnje koje bi pridonijele razvoju volonterstva. Melita Jambrovi istaknula je kako je organizacija ove konferencije potaknuta obilježavanjem Europske godine volontiranja, ali su aktivnosti koje e se provoditi ovu godinu samo temelj za daljnji razvoj volonterstva i u narednim

Me imurska županija prva u Hrvatskoj uvodi korporativno volontiranje! Me u velikim brojem aktivnosti koje se ove godine ve provode ili e se nastojati provesti, pro elnica Vesna Haluga posebno je naglasila korporativno volontiranje. Ovaj noviji oblik društveno odgovornog poslovanja za sada u Hrvatskoj primjenjuju tek pojedine tvrtke, a Me imurska županija bit e prva javna institucija u Hrvatskoj, pa i šire, koja e imati takav program. Konkretno, pro elnica Haluga otkrila je samo jedan mali projekt – u akovcu, Murskom Središ u i Prelogu županijski djelatnici obnovit e po jedno manje dje je igralište. (bš) godinama. Aktivnosti se provode od sije nja, a do sada su uspješno održana edukacijska predavanja u me imurskim srednjim školama i u ilištima, a pokrenuti su i registri volontera te udruga i institucija koje primaju volontere. - Postojanje registara nužno je kako bi se moglo napraviti spajanje ponude i potražnje volontera te institucija i udruga koje trebaju volontere, istaknula je Jambrovi . Tako er, dogovorena je i organizacija Sajma volontiranja, koji e se održati 9. svibnja u sklopu Europskog tjedna, a do kraja godine nastojat e se još oformiti web stranica, pokrenuti volonterski centar u Me imurskoj županiji, izraditi vodi o volontiranju te pokrenuti dodjelu županijske nagrade za volontera godine. (Bojana Špani ek) i sami još uvijek mogu objaviti na

ODRŽANA ZORINA akcija “Uklju i me” na Trgu Republike web stranici. Kada se prikupi 1.000

Timski rad u praksi! Svi zainteresirani povodom akcije “Uklju i me” mogli su se fotogra irati sa Zorinim naljepnicama i time se sami uklju iti i podržati kampanju kojom se promovira nenasilje, tolerancija, jednake šanse za

Radovan Oršuš (26) i Milena Kalanjoš (21) iz Pribislavca dobili su Viktoriju, ro enu 26. ožujka u 8.27 sati. Po unuku je došla baka Ljubica.

sve, sre a, prijateljstvo i sve vrijednosti kojima težimo u našoj lokalnoj zajednici. Fotogra ije su postavljene na web stranicu ukljucime.udrugazora.hr, a svi oni koji se nisu mogli priklju iti akciji svoju fotogra iju

fotogra ija, odabrat e se najboljih 30, od kojih e se napraviti izložba, koja e biti prezentirana u galeriji “Scheier”. Više informacija prona ite na Internet stranici projekta: ukljucime.udrugazora.hr i na stranici Udruge “Zora”: udrugazora.hr. O projektu, kampanji i akcijama mo i e se dodatno informirati i putem Facebook stranice projekta.

Enes (24) i Asmira (24) Bajri iz akovca dobili su Lukasa, ro enog 27. ožujka u 6.15 sati. Po bracu su došli Alen (4) i Antonio (3).

akove ki fotoreporter Vjeran Žganec Rogulja me u najboljima u Hrvatskoj akove ki fotoreporter Pixella Vjeran Žganec Rogulja s fotografijom motiva gornjeg Me imurja bio je nominiram za najbolju fotografiju u kategoriji “Priroda i okoliš”. Iako mu je prvo mjesto izmaklo, njegova fotografija uvrštena je me u sedamnaest najboljih novinskih fotografija u Hrvatskoj.

KULTURA

Razgovor s dr. sc. urom Blažekom, profesorom na U iteljskom fakultetu u akovcu, o kajkavskom narje ju Gabor Farkas za 200. ro endan velikog Ferenca Liszta SCENA

Ruski carski balet u Areni Varaždin 14. travnja Odli ni plesa i Plesnog centra Livi u Sisku

LIFESTYLE

Accessorize za prolje e/ljeto 2011. Vratile se espadrile MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Adrian Mole i nemo ne godine” autorice Sue Townsend

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kultura

PETAK, 7. travnja, 20 sati Centar za kulturu akovec

UTORAK, 5. travnja, 19.30 sati Dvorana Zrinski/Scheier akovec

Tribina :

Korizmeni koncert: Saša Nestorovi , sopran saksofon, i Igor Peteh, klavir

RIM / beatifikacija Pape Ivana Pavla II 29.04.2011. , 4 dana zrakolplovom FM cijena 3.595 kn + zrakopl. pris. 675 kn autobusom FM cijena 2.195 kn

Korizmeni koncert istaknutih hrvatskih glazbenika Saše Nestorovi a na sopran sakso onu i Igora Peteha na klaviru organiziran je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a na programu su balade Johanna Sebastiana Bacha.

ČUDESNA TOSKANA & CINQUE TERRE 21.04.2011., 5 dana zrakoplovom FM cijena 2.695 kn + zrakopl. pris. 690 kn

BAŠKA / otok KRK Hotel CORINTHIA BAŠKA 3* 10.4.-22.4. & 1.5.-21.5. & 28.5.-11.6.2011. SPRING BREAK / FIRST MINUTE 15% popusta za uplate u cijelosti do 30.4. 2 polupansiona po osobi od 367 kn JELSA/ otok Hvar Hotel HVAR 3* 25.4.-1.5.2011. AKCIJA 4=3 4 pol po sosobi u 1/2 BMS već od 585 kn

u travnju! Zrakoplovom iz Graza i Beča! TURSKA / Antalya HOTEL 5* 8 dana/7 noći, ALL INCL. cijena već od 3.145 kn KANARSKO OTOČJE TENERIFE, GRAN CANARIA HOTEL 4*/5* 8 dana/7 noći, ALL INCL. cijena već od 4.865 kn

ZATRAŽITE BOGATU WELLNESS PONUDU! TERME DOBRNA 21-25.4. 3 noći po osobi, pol 1.350 kn TERME RADENCI 22.4.-2.5. Hotel Radin 4* 2 noći po osobi, pol 1.050 kn BEGUNJE PRI BLEDU Hotel Drnača 4* 22.4.-25.4. 3 noći po osobi, pol 1.260 kn

koje se ulazi u dublje emocionalne, spoznajne, eti ke i paraesteti ke slojeve. Zadata situacija je prividno jednostavna: utjecajni likovni kriti ar Eduardo Sanelji dovodi u svoj stan mladog Rubena Sevaljosa, uvjeren da je ovaj mladi mornari ki poru nik “gay” s kojim e doživjeti avanturu. No, ispostavlja se da je slavni ovjek sam sebi spremio zamku - gost je ogor eni heteroljubavnik, ijoj je djevojci Alisiji Sanelji - kao vrhovni autoritet i uzor razorio slikarsku karijeru i na kraju i život.

Gabor Farkas za 200. ro endan velikog Ferenca Liszta

MEDITERAN I KANARSKO OTOČJE

Režija: Dušan Petrovi ; Uloge/glumci: Bogomir or evi , Branislav Jerkovi , Milijana Makevi Socijalna kriti nost, složena ironijska distanca, oniri na za udnost, kao neke od osnovnih karakteristika proze Marija Vargasa Ljose, uo avaju se i u njegovoj drami “Lepe o i, ružne slike”. Autor tka zavidnu mrežu atributa koji ukazuju na tzv. psihološki realizam; me utim, ve pri drugom pogledu otkrivamo da je ta realisti ko - veristi ka površina u mnogome maska, ši ra pomo u

MA ARSKI PIJANISTI KI virtuoz na ovotjednoj Tribini “ akovec etvrtkom”

KUBA USKORO GARANTIRANO! Havana & Varadero Grupni polasci: 22.4., 21.5.2011. 9 dana / 7 noći cijena od 9.450 kn

MAKARSKA Hotel PARK 4* Prvosvibanjski paket 28.4.-1.5.2011. 2 noćenja s doručkom po osobi u 1/2 B: od 830 kn 3 noćenja s doručkom po osobi u 1/2 B: od 955 kn

Narodno pozorište Sombor: “Lepe o i, ružne slike”

Koncertom ma arskog pijanista Gabora Farkasa i akovec se pridružio obilježavanju godine velikog Ferenza Liszta

Dvjesto godina prošlo je od ro enja slavnoga ma arskog skladatelja i pijanista, kako se esto isti e u njegovim biografijama, “revolucionara” klavira i klavirske tehnike. Tim povodom u Centru za kulturu akovec, a u suradnji s Veleposlanstvom Republike Ma arske u Zagrebu, na ovotjednoj tribini " akovec etvrtkom" nastupio je ma arski pijanist mla e generacije Gabor Farkas. akove ku publiku ma arski pijanist osvojio je sklad-

bama velikog Liszta te Roberta i Clare Schumann i pokazao doma oj publici zašto je upravo on dobitnik cijelog niza uglednih svjetskih nagrada, izme u ostalog, pobjednik je Lisztovog natjecanja u Weimaru, i zašto diljem svijeta svojim solisti kim nastupima puni koncertne dvorane. Koncertom organiziranim u Lisztovu ast i akovec se pridružio obilježavanju godine ma arskog velikana. Naime, ka-

GODIŠNJI SKUP PUHA A iz Donje Dubrave

Orkestar posjeduje dvadeset i etiri instrumenta Puha ki orkestar op ine Donja Dubrava održao je svoju skupštinu. Orkestar broji etrdeset i etiri lana, od toga njih trideset i dvoje svira, a ostali još uvijek u e. Trenutno posjeduju dvadeset i etiri instrumenta za sviranje, koji ukupno vrijede oko 140 tisu a kuna. Posljednja dva instrumenta koja su kupljena jesu bas tuba i flauta. - Kupnjom svakoga novog instrumenta, preko donacije ili koncertom, pove avamo vrijednost imovine kako orkestra, tako i naše op ine, jer je sve njezino vlasništvo. Napredak djece u glazbenoj kulturi u ovom je slu aju nemjerljiv novcem, istaknuo je predsjednik donjodubravskih puha a Zoran Horvat. U prošloj godini imali su

Radno predsjedništvo na godišnjoj skupštini Puha kog orkestra šesnaest uspješnih nastupa, od kojih su neki bili i u inozemstvu. Na skupštini su sponzorima i svima koji pomažu u radu udruge uru ene zahvalnice. Posebno

ponosan na veliki entuzijazam od strane mladih svira a je na elnik Marijan Varga, koji je estitao udruzi na odli nom radu i velikom napretku. (al )

HIT PUTOVANJE!!! MAKEDONIJA autobusom iz Čakovca 27.04.-01.05.2011. TURA/ 5 dana cijena već od 2.995 kn

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe (Mate Mišo Kovač u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Shakira u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ ČAKOVCA, rukomet u Areni,...) i još mnogo toga...www.kompas.hr

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

DUET TETE Lize i Vladimira Ko iša Zeca u konkurenciji za najbolju folklornu pjesmu

Teta Liza ponovno nominirana za Porin! Prošli su tjedan u zagreba kom Movieplexu Centra Kaptol objavljene nominacije za 18. dodjelu diskogra ske nagrade "Porin". Naša Teta Liza i ove je godine nominirana za ovu glazbenu nagradu, i to u kategoriji broj 22 – najbolja olklorna pjesma. U konkurenciji je pjesma Leonarda Bakse i Vladimira Ko iša Zeca "Zadnji ardaš“ u duet izvedbi Zeca i Elizabete Toplek – Tete Lize na albumu "Best o 2010.“, u izdanju Croatia recordsa i HRT-a. U konkurenciji za najbolju olklornu pjesmu godine još su "Dej mi, bože, o i sokolove“ Tomislava Jozi a, a koju izvode Singrlice te "Što te sokol nije volio“ Siniše Doronjga/Rajko Stilinovi a u izved-

bi Najboljih hrvatskih tamburaša. Osvoji li nagradu i ove godine, Teti Lizi e to biti ve šesti Porin, a ho e li joj po i za rukom, saznat emo u 15. svibnja, kada e se u Biogradu održati središnja dodjela Porina. Dodajmo i da su najve i broj nominacija, njih 11, ove godine osvojili Jinxi - 10 za svježi "Diksilend“ i jednu za najbolje reizdanje - "Sextaszy“. Deset nominacija osvojio je Gibonni albumom "Toleranca“. Visok broj nominacija prikupio je i TBF - 7 sa svojim koncertnim albumom "Perpetuum ritule“ i 3 zahvaljuju i suradnji s Leom Deklevom na hit singlu "Dogodila se ljubav ... “. (bš)

ko je Ferenc Liszt ro en 1811. godine, ova se godine diljem svijeta obilježava “Lisztova godina”, koja je zapo ela u sije nju u Be u, rodna Ma arska u svibnju e organizirati Lisztov maraton u Budimpešti, a doista poseban doga aj bit e obilježavanje “Svjetskog dana Liszta” na sam dan njegova ro enja, 22. listopada, kad e u itavu svijetu – od Pariza do Seula – odzvanjati Lisztov veli anstveni oratorij “Christus”. (bš)

GODIŠNJI SKUP KUD-a Selja ka sloga Donja Dubrava

Najve a nagrada je osvajanje Porina Prošla je godina bila izuzetno uspješna za lanove KUD-a Selja ka sloga Donja Dubrava. Tome u prilog idu brojni nastupi i priznanja koja su stigla na adresu dobravskih slogaša. Predsjednik Saša Šopar na godišnjoj skupštini društva iznio je presjek rada i pobrojao uspjehe u 2010. godini. Najvažniji uspjeh je dobivanje dviju diskogra skih nagrada Porin za album „Teta Liza i Ton ek“ u izdanju društva, bili su uspješni doma ini i organizatori 16. Smotre me imurskog olklora, odradili su sedmodnevnu turneja u Ohridu i Tešnju te su uz pomo Ministarstva kulture obnovili narodne nošnje.

Promjene u Upravnom odboru društva

Prošle se godine Teta Liza iz Biograda vratila s dva Porina koja je osvojila zajedno s Ton ekom, a u kategoriji najbolje folklorne pjesme nominirana je i ove godine, za duet s Vladimirom Ko išem Zecom

Društvo je imalo 18 nastupa plesa a, 19 nastupa tamburaša kao pratnja plesa ima, 11 samostalnih nastupa tamburaša, dva samostalna nastupa dramske skupine uz više od stotinjak napornih probi. Na skupštini je došlo do nekih promjena u Upravnom odboru društva. Dosadašnjeg blagajnika Darka Klari a zamijenio je Admir Šujak, tajni ku unkciju od Jadranke Pani preuzela je Monika Me imurec, a Dinu Zvonar i Svena Žigu, koji su sprije eni zbog akultetskih obveza, zamijenili su Tea Hertelendi i Danijel ižmešija. (al )

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 9. travnja, 16 sati Centar za kulturu akovec

PETAK - NEDJELJA , 8. - 10. travnja Dom kulture Prelog

Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek”; KD “Pinklec”: “Pti ica”

Festival kazališnih amatera Me imurja

Tekst, dramaturgija i režija: Romano Bogdan Uloge: Bruno Kontrec, Mario Jakši , Davor Dokleja, Karolina Horvat, Romano Bogdan Lutkarska predstava “Pti ica” bavi se temom odrastanja

kroz pri u o nestašnom dje aku, djedu Bartolu i psu. Osim što je prepuna akcije i animacije, sigurno e vas oduševiti i neobi nim ugo ajem koji stvara stolni teatar. Trajanje 40 minuta, za uzrast od 2 do 8 godina.

Festival kazališnih amatera Me imurja i ovu e se godinu održati u Prelogu, od 8. do 10. travnja. Na daskama Doma kulture Grada Preloga predstavit e se 21 predstava amaterskih družina našega kraja, a o njihovoj e kvaliteti odlu ivati prosudbena komisija, koju e initi državna

selektorica Sanja Nik evi , Barbara Rocco i Stjepan Hranjec. Festival službeno po inje 8. travnja u 17 sati, a otvorit e ga Dje je gradsko kazalište akovec predstavom “Praznici?!”. Nakon njih predstavit e se KUU “Veseli Me imurci”, KUD “Domašinec”, Prilo ka amaterska scena, KUU

“Zvon” župne zajednice Mala Subotica, KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” te KUD “Žiškovec”. Drugi dan KAM-a, subota, 9. travnja, zapo inje od 14 sati, a nastupit e HKD “Me imurje” Ljubljana, KUD “Katruže” Ivanovec, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e, Prilo ka amaterska scena,

KU “Selja ka sloga” Prelog, KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava i KUD “Kaštel” Pribislavec. Nedjelja, ujedno i posljednji dan ovogodišnjeg Festivala kazališnih amatera Me imurja, rezervirana je za nastupe Dramskog studija DaDa akovec, KUD-a “Kotoriba”, KUD-a “Belica“, HKUD-a “Gori an”, KUU-a “Lipa” Gornji Mihaljevec, KUD-a “Strahoninec“ te Kazališne družine “Štolcer” akovec.

DR. SC. URO BLAŽEKA, profesor na U iteljskom fakultetu u akovcu:

Me imurski dijalekt nije jezik „govora seljaka“ kojeg bi se trebali sramiti, ve naše blago! - Samo dvadeset posto starijih kajkavskih rije i znaju naša djeca, tako da je sudbina kajkavskog ve odre ena, izgubit e se najve i dio rije i ako ih ne spasimo rje nicima i zapisima. Sre om, kajkavski jezik u svakodnevnom razgovoru ipak danas više ne odumire tako brzo… Kakva je sudbina kajkavskog narje ja, ho e li ono i u Me imurju polako odumrijeti? Naznaka za to je mnogo, mla e generacije, pa ak i srednje, pogotovo one koje žive u gradovima, više ne znaju starije kajkavske izraze. Me utim, u Me imurju ipak ve ina nas i dalje govori kajkavski. Nažalost oni koji odlaze iz našeg kraja, posebice mladi, ponekad se olako odri u svoj narje ja, umjesto da se ponose s njim. O ovoj temi porazgovarali smo s dr. sc. urom Blažekom, profesorom na U iteljskom fakultetu u akovcu, autorom etiri znanstvene knjige i pedesetak znanstvenih radova. • Kakva je sudbina kajkavskog narje ja, ali i dijalektalnih govora uop e? Jesu li, na primjer, danas mogu e novine samo na kajkavskom? – Dijalektalni govori i dalje e živjeti, samo što e doživjeti transformaciju, posebice leksik. Naime, nestaje velik broj realija koji se odnose na tradicionalni na in obra ivanja polja i nekadašnji seoski na in života, a posebice na prisan suživot sa životinjama, npr. bilek 'poljoprivredno oru e za pravljenje redova kod sijanja', trebnik 'radnik koji skida komušinu s kukuruza', kr atica 'specijalna motika za kr enje korova', lodec 'dio jarma koji spre ava da ga krava ne bi mogla zbaciti', ali 'uzvik za poticanje krava da skrenu ulijevo', friškati 'vršiti obi aj hodanja po ku ama oko Boži a u kojem su muškarci blago tukli i korili djevojke izgovaraju i pri tom stihove Friška bodi, dobra bodi, posluhni japu i mamu! (ostaci drevnog na ina utvr ivanja patrijarhalnog ure enja!)'. No u suvremene se kajkavske govore adaptira velik broj leksema iz standardnog jezika, a posebice one koje se odnose na suvremene realije, pa možemo govoriti o supstituciji leksika. Što se ti e fonoloških i morfoloških osobina, ve ina opisa kajkavskih govora koji se u dijalektološkoj literaturi još uvijek navode kao sinkronijska injenica vrlo e brzo postati jezi na dijakronija.

Izvornih govornika kajkavskog sve manje, tako da je teško sa uvati stare rije i Izvornih govornika, koji bi u potpunosti potvrdili opisano stanje, sve je manje i ubrzo ih se više ne e mo i na i. Ve prije desetak godina, kad sam intenzivno po eo

istraživati me imurski dijalekt, nije bilo lako na i pouzdane ispitanike prema kriterijima znanstvene dijalektologije. Kod ve ine su prisutni znakovi procesa smrti jezika koje navodi Hagège. Što je istraženo, istraženo je, i to deset minuta nakon dvanaest. Naime, esto znam oti i kod svojih ispitanika koje sam ispitivao prije desetak godina, a kako bih nešto provjerio. ak se ni oni više ne sje aju mnogih rije i koje su mi rekli u to vrijeme (desetak godina mla i): 'To ti ja sinek nisam rekel. Tak se ne pri nas govorilo.' U prvi mah sam brisao te rije i, a onda sam ih brže — bolje vratio i shvatio da mi je sam Bog omogu io da napravim istraživanja doslovce u posljednji trenutak, kad je to još bilo mogu e. Veliko je pitanje kako bi prošle novine samo na kajkavskom, no sigurno je da treba podržati pisce koji pišu na kajkavskom na sve na ine. • Ve se dugo govori o me imurskom rje niku kajkavskog narje ja? – Životno e mi djelo biti veliki rje nik donjome imurskog dijalekta, za koji ve imam skupljeno oko 50.000 rije i (rje nik e imati oko 2.000 stranica). Za potpunu znanstvenu obradu trebalo bi barem desetak suradnika koji bi imali što raditi nekoliko godina, ali to je u uvjetima današnje recesije utopija. Radim sam koliko mogu i nadam se da e rje nik za kojih 4 — 5 godina biti gotov. Važno je da gra a skupljena, a to je u injeno doista ve sat nakon dvanaest jer starijih ljudi kojima bi

arhai an leksik bio poznat gotovo da više i nema. Drugi mi je projekt 'Rje nik Murskog Središ a' koji radim s gospo om Grozdanom Rob iz tog mjesta. Radi se o doista iznimno vrijednoj osobi koja je skupila desetak tisu a vrlo arhai nih rije i i re eni nih potvrda i nadamo se da e i on ugledati svjetlo dana za nekoliko godina.

Dijalektologija živi zahvaljuju i vrijednim pojedincima — Dijalektologija i živi zahvaljuju i takvim vrijednim pojedincima poput Grozdane Rob, Stjepana Belovi a, Erike Racz ... koji usprkos tome što im to nije profesija skupljaju rije i i omogu uju nastanak rje nika. Takvim bi pojedincima društvena zajednica trebala odati najdublje poštovanje jer oni to rade iz iste ljubavi prema materinjem jeziku i zavi aju. Kad se svi ti projekti završe, mogu re i da sam izvršio svoju dužnost prema svojem širem zavi aju jer e Me imurje i ludbreška Podravina biti kompletno rje ni ki obra eni, ali i znanstveno. Posebice su pažnju znanstvene javnosti izazvali oni radovi u kojima opisujem semanti ke promjene koje su doživjeli brojni germanizmi i hungarizmi u me imurskim govorima, npr. halositi je 'krasti vo e po tu im vrtovima', a u ma arskom halászat 'ribariti'; njema ki fest ' vrst, tvrd' u Me imurju zna i još i 'poželjan, privla an' (Fejst pucu ima.), 'debeo' (Preve si fejst. Moraš zmršaveti.),

Jezik više nije presudan u ostavljanju dojma, primjerice, kod „gradske cure“ • Kakav je status kajkavštine kod mladih? — Budimo realni. Moj ne ak zna negdje oko dvadeset posto rije i koje zna moj otac, a njegov djed, a živi zajedno s ocem u susjednom mjestu. Ono što je ohrabruju e za kajkavske govore jest injenica da su ispitanici znatno smanjili povezivanje kajkavštine sa životom seljaka i s prošloš u, pa je proces gubitka prestiža u odnosu na standard zaustavljen. Razlog tomu je injenica što gotovo više i nema poljoprivrednika koji bi živjeli i privre ivali na starinski na in, pa i nema opasnosti

da ih netko poistovjeti s njima. Sje am se iz vremena kad sam još bio dvadesetogodišnjak, da su momci u razgovoru s ‘gradskim’ djevojkama u pravilu prelazili na standard kako bi ostavili što bolji dojam. Danas je takva tendencija jako smanjena. No, kao što sam ve rekao, to e biti kajkavština s fonološki adaptiranim rije ima iz standardnog jezika i s otprilike dvadeset posto izvorno kajkavskog leksika koji zna moj ne ak. Pravo je pitanje kada e se po eti gubiti kajkavska fonologija, npr. naša 4 e-samoglasnika, jer se ona još uvijek dobro uva. (jš)

'kvalitetan' (Fejst alta si je kupil.), 'mnogo' (Fejst sljuži.). • Promi ete li kajkavski me u svojim studentima? – Zajedno s prof. dr. Antom Beženom osmislio sam Modul hrvatskog jezika — ina ica s kajkavskim narje jem, koji slušaju studenti U iteljskog studija na Odsjeku u akovcu. Radi se o prvom oživotvorenju ideje da se zavi ajna jezi na baština na znanstveni na in približi i budu im u iteljima. Mnogi s velikim žarom govore o kajkavskom, no, ako iza toga ne stoji formalno ilološko (posebice dijalektološko) znanje, naj eš e je to lamentiranje koje oni koji ne vole zavi ajno jezi no blago lako omalovaže ili ak i ismiju. Mi u akovcu imamo kolegije koji prou avaju i akavske i štokavske dijalekte i tek se kroz takvo potpuno znanje o hrvatskom jeziku mogu uvati i voljeti sve njegove cjeline. Najve i dio diplomskih radova koji su pod mojim mentorstvom napravili moji studenti uspjeli su istraživa ki projekti prou avanja fonologije i leksika konkretnih mjesnih govora, koji se mogu s velikom pouzdanoš u koristiti u znanstvenim prosudbama.

Naši studenti ve dugo skupljaju jezi no blago — Desetak godina držim i kolegij 'Kajkavsko jezi no blago', gdje i studenti koji ne studiraju hrvatski jezik na nešto jednostavniji na in (ali ne manje djelotvoran) skupljaju kajkavski leksik i zahvaljuju i tome je spašen velik broj leksema koji bi ina e otišli s našim starima u grob, a sada e ipak nastaviti živjeti u rje nicima, a oni su poput vina. Što su stariji, to su bolji i cjenjeniji, a najve u e ilološku vrijednost imati kada govornika kajkavskog više i ne bude. Što bi dali današnji jezikoslovci da imaju rje nike i opise bezbrojnih jezika koji su nestali kroz povijest. • Nedavno je izašao i vaš drugi rje nik koji obra uje ludbreško podru je (Stjepan Belovi – uro Blažeka: Rje nik govora Svetog ur a — Rje nik ludbreške Podravine. U iteljski fakultet, Zagreb 2009.). – Gospodin Stjepan Belovi prije pet godina predao mi je popis od desetak tisu a rije i (po principu rije — zna enje) i zamolio me da ga pogledam i pomognem u objavi. Prvotna intencija gospodina Belovi a bila je, kao i kod

Dr. sc. uro Blažeka: - Kajkavski e opstati, no naši unuci znati e svega dvadeset posto kajkavskih rije i koje mi znamo ve ine poštovatelja zavi ajnih idioma koji nisu jezikoslovci, da se rje nik objavi po jednostavnom na elu natuknica – zna enje. Prije nego što sam uzeo u ruke popis rije i, pomislio sam kako u njemu ne u vidjeti bogzna koliko meni nepoznatog leksika, posebice zato jer se radi o govoru koji je po svojim fonološkim i

morfološkim osobinama, a u relativnom smislu i geografski (12 kilometara), vrlo blizak preloškoj skupini govora, no vrlo sam brzo shvatio da nisam u pravu jer sam na svakoj stranici ugledao barem dvadesetak rije i koje su mi bile potpuno nepoznate (posebice iz podru ja poljoprivrednog života), a broj rije i koje se odlikuju ili razli itom tvorbom ili nekom posebnom fonološkom osobitoš u ili posebnom zna enjskom nijansom u odnosu na srodne rije i u bliskim me imurskim govorima bio je doista iznena uju e velik. U vezi s tim najljepšu pohvalu je dao prof. dr. Ante Bežen koji je rekao da su ovakvi rje nici zapravo jedini spomenici malim ljudima i registar njihovih misli i osje anja koje su esto mudrije negoli mnoge druge koje spominjemo u raznim znanostima. Za one koji su znatiželjni i žele saznati nešto više, najjednostavnije je kajkavske rje nike nabaviti na U iteljskom fakultetu — Odsjeku u akovcu. (J. Šimunko, foto Z.Vrzan)

Čakovec, Matice hrvatske 6 tel.:++385 40 313-720; fax.:++385 40 310-235 info@millenium-tours.hr; www.millenium-tours.hr

Uskršnji Tunis 20.-27.04.2011. El Mouradi El Menzah 4*

Obavezna nadoplata za aerodromske pristojbe 790,00kn (plaćaju i djeca) Nadoplata za Tunišku avanturu(2 dana izlet u Saharu + 1 dan izlet u glavni grad Tunis, Kartagu, Sidi BuSaid – s ručkom): odrasli 800,00 kn, djeca 400 kn

Scena

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 9. travnja Arena Varaždin

Spektakl godine “Svi pjevaju, svi pomažu” Nakon izrazito uspješnog koncerta 2009. godine, koji je, prema rije ima upravitelja varaždinske Arene, bio “prvi pravi koncert u našoj dvorani”, Mate Mišo Kova vra a se u Varaždin. Dana 9. travnja živu a legenda održat e u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin koncertni spektakl humanitarnog ka-

raktera pod nazivom “Svi pjevaju, svi pomažu”. Od svake prodane ulaznice za ovaj spektakl izdvojit e se 10 kuna za kupnju neurofeedback ure aja za Op u bolnicu Varaždin koji omogu ava tretman djece sa simptomima autizma. Svi zainteresirani karte mogu kupiti

ODLI NI PLESA I LIVIJA u Sisku

Osvojili sedam medalja Plesni turnir u Sisku ovaj vikend bio je uspješan za 10 plesnih parova iz PK-a Livi, s kojega su se vratili sa 7 medalja. Na turniru se natjecalo 176 plesna para iz 30 sportskih plesnih klubova. Zlatni su u latinu bili najmla i plesni par Ivan Dodlek i Maja Drvoderi , a u standardu su osvojili srebro. Matej Magyar i Antonela Flin ec u latinu su tako er bili zlatni, a broncu su osvojili u standardu. Dejan Rob i Lucija Mar ec osvojili su broncu u standardu u konkurenciji mladeži. Stjepan Dodlek i Bernarda Flin ec, koji su osvojili srebro u latinu, oprostili su se od D3 kategorije i sada su u jakoj C kategoriji u oba plesa. Prvu zajedni ku medalju u latinu, 3. mjesto, u Sisku su osvojili Nikola Horvat i Monika Novak, a u standardu su bili odli ni 4. Na turniru iz Livi natjecali su se i parovi Igor Rob i Danijela Cmre njak, Karlo Drvoderi i Leona Zeli , Marko Fijan i Klara Peter, David Šmit i Dorotea Miljan i , Marko Šoštari i Tea Franji .

Matej Magyar i Antonela Flin ec u latinu su bili zlatni, a broncu su osvojili u standardu U tijeku su pripreme za Prvenstvo Hrvatske u latinoameri kim plesovima koje su održava 2. travnja u Varaždinu, gdje se natje e 6 plesnih parova iz Livija.

po cijeni od 80 kuna za parter i 90 kuna za tribine, dok je cijena VIP ulaznica 250 kuna. Na dan koncerta cijena ulaznica bit e 90 kuna za parter i 100 kuna za tribine. Ulaznice se mogu kupiti u trgovinama Branka, caffe baru rleni Lajbek, bistrou Time out, kavani Ivana u Ivancu te Radiju 1 u akovcu.

DODJELA NAGRADA za najbolju novinsku fotografiju u Hrvatskoj

akove ki fotorepo Žganec Rogulja me akove ki fotoreporter Pixella Vjeran Žganec Rogulja s fotogra ijom motiva gornjeg Me imurja bio je nominiram za najbolju fotogra iju u kategoriji "Priroda i okoliš". Iako mu je prvo mjesto izmaklo, njegova fotogra ija uvrštena je me u 17 najboljih novinskih fotogra ija u Hrvatskoj. Sve ana dodjela nagrada za najbolje novinske fotogra ije u 2010. godini održana je prošli tjedan u prostorijama Hrvatskoga novinarskog doma. U

natje aju je ukupno sudjelovalo 93 reportera iz cijele Hrvatske, s 1.525 prijavljenih fotogra ija. - Ova nominacija zna i da me imurski fotoreporteri dobro rade i da spadaju u rang sa zagreba kima. Dakle, pokazalo se da znamo raditi i da smo jednako tako kvalitetni, kazao je Vjeran Žganec Rogulja, dodaju i da je nominirana fotogra ija nastala zbog njegove želje za eksperimentiranjem. Prema rije ima akove kog fotoreportera, svjestan da

- Ova nominacija zna i da me imurski fotoreporteri dobro rade i da spadaju u rang sa zagreba kima, kazao je Žganec Rogulja

PINKLECI NA dodjeli nagrada Hrvatskog centra “Assitej” u Osijeku

Pinklecima i službeno uru ene nagrade osvojene u listopadu na Festivalu “Assitej”

Za akove ki “Nexus” nastupili su Zlatko Tomaši , Deni Glavina, Vanja Tomaši , Philipp Kutnjak, Kevin Kutnjak, Vedran Glavina, Lui Kavran, Lino Zadravec i Ivan Kukovec, uz vodstvo Saše Mikaca i Denija Glavine

BREAKDANCE SKUPINA “Nexus“ na TREPS Festivalu

NEXUS-ovci u samom vrhu hrvatske street dance scene! U zagreba kom Domu kulture Pre ko po osmi se put održao TREPS Festival – Susret plesnih grupa 2011. Na susretu je sudjelovalo više od 2.000 plesa a iz preko 250 plesnih skupina, koji su se predstavili u tri dobne kategorije: predškolski uzrast, djeca od 7 do 14 godina te mladi od 14 i više godina. Svoj talent i predan rad na koreogra iji u kategoriji mladih pod "urbani plesni izrazi – street dance“ odlu ila je pokazati i akove ka Breakdance skupina "Nexus“ u sastavu: Zlatko Tomaši , Deni Glavina, Vanja Tomaši , Philipp Kutnjak, Kevin Kutnjak, Vedran Glavina, Lui Kavran, Lino Zadravec i Ivan Kukovec kao plesa i te Saša Mikac i Deni Glavina kao voditelji – koreogra i. Svojom

plesnom to kom "Click2Dance“, koja je obilovala atraktivnim i inovativnim breakdance elementima, izmamili su uzdahe i najve i aplauz iskrene publike te pokazali da su na samom vrhu "street dance“ scene. Sjajna glazbena mix podloga koju je posebno za ovu priliku napravio poznati akove ki DJ Mikac, ujedno i voditelj - koreograf ove breakdance skupine, savršeno se uklapala u svaki urbani plesni pokret koji su utrenirani momci besprijekorno izvodili. Budu i da je ovaj susret bio neka vrsta kvali ikacije za inalno natjecanje, koje e se održati u svibnju u zagreba kom CZK-u "Trešnjevka", našim "brejkerima“ želimo ulazak u inale i još mnogo kvalitetnih koreogra ija.

U Osijeku je sredinom ožujka održana dodjela nagrada Hrvatskog centra "Assitej", na kojem su uru ene nagrade svim pobjednicima prošlogodišnjeg Festivala "Assitej" koji se održao 13. put, a po 10. put za redom u akovcu. Ne moramo ponavljati da su apsolutni pobjednici tog festivala bili lanovi Kazališne družine “Pinklec”, odnosno predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek”, ra ena u koprodukciji s Dje jom i lutkarskom scenom Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu. Podsjetimo, nagrade su Pinkleci osvojili u ak 5 od ukupno 8 kategorija – za najbolju predstavu, Mario Jakši za najbolje gluma ko ostvarenje - mušku ulogu, Jelena Dokleja u kategoriji gluma ko ostvarenje – žensku ulogu, Igor Baksa za najbolju scensku glazbu s instrumentalnim sastavom “Tragedija”, te Anica Tomi za najbolju režiju. O najboljima je na 13. Assiteju odlu ivala prosudbena komisija u sastavu Mario Kova , Zlatko Sviben i Vladimir Stojsavljevi . Pinkleci su put u Osijek, osim na primopredaju svo-

Jelena Dokleja u Osijeku je primila nagradu Hrvatskog centra “Assitej” za najbolju žensku ulogu

jih zasluženih nagrada, iskoristili i da bi tamošnjoj publici po prvi put priuštili nezaboravno “Cvilek” iskustvo, odigravši najbolju predstavu za djecu i mladež na sceni Dje jeg kazališta Branka

Mihaljevi a u Osijeku. Tako er, pridružili su se i prijepodnevnoj biciklijadi u režiji Željka Vukmirice, posjetili su simpati nu i marljivu ekipu Umjetni ke akademije u Osijeku te prisustvovali sjaj-

nom izletu u vinski podrum Belje. Nedjelja je to kojom su “Pinkleci” još malo u 2011. nastavili slaviti svoj uspjeh iz 2010., ali tek nakratko, do sutrašnjeg dana i do neke nove predstave. (bš)

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 9. travnja, 21 sat Prostor akovec

DO PETKA, 15. travnja Udruga za razvoj kulture ETNO

Koncert – SuhoGrloNos + EpEpE

Prijave za audiciju za ženski pop - punk bend!

Nakon kratke jednotjedne pauze, program u Prostoru nastavlja se u subotu 9. travnja, kada vas ekaju bendovi zanimljivih imena, i još zanimljivijih glazbenih izri aja.

SuhoGrloNos nakon pet godina sviranja, komponiranja autorskog materijala i prvog videospota prošle godine objavljuju debitantski album “Gregor sam sa Suho Grlo Nos”, koji

Udruga za razvoj kulture ETNO i njezina agencija za glazbenu djelatnost Music Garden poziva djevojke na audiciju za glazbeni projekt ženskog pop - punk benda Pink Pank. Traže se lanice benda u sljede im kategorijama: vokalistica, gitaristica, basistica, bubnjarka, klavijaturistica. Za sve kategorije

promoviraju koncertima diljem Hrvatske. EpEpE pak dvije godine praše žestoki punk’n’roll po uzoru na staru školu Stoogesa i Clasha. Upad 15 kn, start u 21 sat.

potrebno je poznavanje osnova sviranja. Zainteresirane mogu poslati prijave sa životopisom, slikom te linkom na prethodne angažmane, ako postoje, na musicgardenagency@ gmail.com najkasnije do 15. travnja. Sve ostale informacije, kao i datum i mjesto audicije, prijavljeni e dobiti nakon isteka roka za prijave.

RUSKI CARSKI balet u Areni Varaždin 14. travnja

orter Vjeran e u najboljima Fotografija Vjerana Žganca Rogulje uvrštena je me u 17 najboljih novinskih fotografija u Hrvatskoj

ga fotogra ija ne eka, intuicija ga je odvela u gornje Me imurje. - Dan je bio prekrasan te sam zamijetio tu igru sjena sunca na snijegu. Odabrao sam kadar i snimio spomenutu fotogra iju, dodaje Žganec Rogulja. Ovogodišnji natje aj, odnosno natje aj za 2010. godinu, tako er je proveden u organizaciji Zbora fotoreportera Hrvatske i Apriori komunikacije. Najbolje fotogra ije iz 2010. odabir su me unarodnog žirija: Harald Menk, dugogodišnji urednik

UKOVE KA UDRUGA mladih organizirala svoj prvi festival

Preko tristo posjetitelja na prvom UMfestu!

Prvi UMfest okupio je u ukove kom Društvenom domu više od 350 posjetitelja iz cijele županije, pa i šire

Sredinom mjeseca ukove ka udruga mladih organizirala je svoj prvi festival – UMfest, na kojem je nastupilo 5 bendova, a koncert je okupio oko 350 ljudi iz svih dijelova naše županije, pa i šire. Koncert je zapo eo postavljanjem japanske zastave, ime se iskazala solidarnost prema žrtvama aktualnih doga aja na Dalekom istoku, a nakon toga pozornicu su zauzeli bendovi. Na prvom UMfestu nastupili su Plan B, The Strangers, Fingertrick Band, Red Dwarf i Vilibald Kova sa svojim bendom. Kvalitetna rock svirka odzvanjala je ukove kim društve-

Izložba i u akovcu

Izložba Hrvatske novinske fotogra ije 2010. kre e na turneju diljem Hrvatske od 15. travnja, i to u prostorijama Hrvatske pošte u Zagrebu, a nakon toga slijede Osijek, akovec, Rovinj, Split, Varaždin, Vinkovci, Zadar, Šibenik i Slavonski brod. akove koj publici fotogra ije e biti predstavljene na izložbi koja e biti otvorena 7. srpnja u sklopu manifestacije “ akove ko ljeto”.

fotogra ije u magazinu Stern, Njema ka; Joe Klamar, fotoreporter Agence France Presse iz Slova ke, dobitnik nagrade Czech Press Photo 2009.; Darije Petkovi , docent na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, bivši urednik fotogra ije u Globusu i Jutarnjem listu. nim domom, a marljivi lanovi ukove ke udruge mladih tijekom cijele ve eri brinuli su da za sve bude dovoljno pi a i jela. Predsjednik ukove ke udruge mladih David Mikulan nakon prvog i vrlo uspješnog UMfesta zahvalio je svim bendovima koji su nastupili, a posebno Gradu Prelogu i njegovu gradona elniku što su inancijski potpomogli održavanje ovog doga aja. - Ovo nam je prvi UMfest koji smo organizirali i zadovoljni smo, a nadam se da se i ljudima koji su došli svidjelo, da su se ugodno osje ali. Nastojat emo da ovo postane tradicijom i da se svake godine okupi još više bendova, a time i posjetitelja. Hvala svima i vidimo se dogodine, rekao je mladi Mikulan. (bš)

Kulturni biser u nizu kvalitetnih doga anja u Areni

Kulturni spektakl Ruskoga carskog baleta predstavili su upravitelj Arene Varaždin Neven Buljan, Jelena Toth i ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Rajmond Rojnik Nakon što je prošlu godinu oduševio publiku u varaždinskoj Areni izvedbom Labu eg jezera, ansambl Ruskoga carskog baleta 14. travnja ponovno stiže u Varaždin, ovaj put baletom "Carmen i Bolero". Kulturni spektakl najavljen je prošli tjedan na konferenciji za novinare, s kojima je upravitelj dvorane Neven Buljan podijelio svoja o ekivanja. - Drago mi je da mogu najaviti jedan kulturni biser u nizu svih ovih doga anja koja se o ekuju u travnju, ali i cijele godine. Kao što ste i sami svjedoci, broj ali i kvaliteta doga anja bolji je nego prošle godine i uistinu mi je drago da usprkos težoj gospodarskoj situaciji možemo ponovno angažirati ovu trupu Ruskoga carskog baleta. Ova ista priredba u Zadru je ve rasprodala jedan termin, pa e se organizatori potruditi da se napravi još jedan, što pokazuje da u Hrvatskoj postoji ogroman interes za ovakve predstave. Sama dvorana ponovno pokazuje svoju opravdanost, jer je angažiranje ovakvog ansambla uistinu skupo i u prostorima kao što je HNK pokušaj komercijalne isplativosti ne bi bio mogu . S obzirom na odli an odaziv publike prošlu godinu, sada o ekujemo još bolju posje enost. Do sad je, dva tjedna uo i spektakla, prodano ve dvije tisu e ulaznica, što nam jam i da emo imati punu dvoranu, rekao je Buljan. Virtuozne izvedbe baletnih adaptacija

lanovi ukove ke udruge mladih s bendom Vilibalda Kova a

Carski ruski balet nastao je 1994. godine, zapošljava etrdesetak u svijetu poznatih umjetnika iz vrhunskih ruskih baletnih škola, i stalno je na turneji diljem svijeta. Ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Rajmond Rojnik naglasio je kako se radi o virtuoznoj izvedbi baletnih adaptacija. - Taktovi Ravelovog Bolera oponašaju strojeve s po etka industrijalizacije, Europu onog razdoblja. Rije je o snažnom djelu koje e imati odjek na pozornici u

baletnoj koreogra iji, izazvati mnoštvo emocija i potaknuti na razmišljanje. Carmen je pak pri a o sretnoj i nesretnoj ljubavi punoj strasti, koja e tako er zasigurno pobuditi mnoštvo osje aja, istaknuo je Rojnik, i zahvalio upravitelju Buljanu što Arena ugoš uje i kulturne a ne samo estradne priredbe. Skepticizam oko samog mjesta doga aja, naravno, ima – mnogi smatraju da baletu nije mjesto u sportskim dvoranama, nego u kazalištima, ali Rojnik objašnjava da je u svijetu sasvim normalno da se baletni spektakli rade u sportskim dvoranama. Kada bi se ovaj balet radio, primjerice, u varaždinskom kazalištu, zbog visokih troškova organizacije ulaznica bi morala koštati nekoliko tisu a kuna, što bi si malo tko mogao priuštiti. Dovo enjem baleta u veliki prostor, odnosno u sportsku dvoranu, daje se prilika svim ljubiteljima baleta, kao i onima koji e to tek postati – da uživo dožive jedan ovakav spektakl, kaže Rojnik. - Vidjeli smo da u dvoranama ima mjesta i za mjuzikl i operu, zbog samog približavanja velikom broju ljudi, da se ponovno dobije navika odlaska u pravi teatar. To ne e narušiti odlazak u teatar, više e ga promovirati i vjerujem da e nakon ovakvih spektakala u dvoranama balet u teatru doživjeti novi uzlet, smatra Rojnik. Ulaznice za baletni spektakl u varaždinskoj Areni, koji e po eti u 19 sati, mogu se kupiti putem Interneta na www.ulaznice.hr te u Koncertnom uredu Varaždin, Suvenirnici Varaždinskih vijesti na Korzu, Rock art caffeu, kao i u caffe baru Time out u sklopu dvorane na Dravi, te u akovcu u putni koj agenciji Mura Travel i caffe baru Arcus. Cijena ulaznice je 80 kuna za tribine i 100 kuna za sjede a mjesta na parteru, a dodajmo i da je za u enike u osnovnim i srednjim školama, koji ulaznice mogu kupiti i preko škola, cijena 50 kuna. Za djecu predškolske dobi, uz pratnju roditelja, ulaznica je besplatna. (bš)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 813

Nick Hornby - “Tresak”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Sue Townsend “Adrian Mole i nemo ne godine” Danas Adrian Mole ima trideset i devet godina i jednu etvrtinu. I život mu je najblaže re eno – jadan … A i na pragu je muškog klimaksa, najblaže re eno. Budu i da nije mogao pla ati hipoteku na stan uz rijeku, ra une kreditne kartice i kartica trgova kih lanaca, bio je primoran preseliti u turobni dio seoskog Leicestershirea, tik uz selo Mangold Parva, i živjeti u preure enom svinjcu, vrata uz vrata sa svojim roditeljima. Adrianova profinjena i zanosna supruga Daisy mrzi selo. Oboje su svjesni da je iz njihovog braka nestala strast, ali ni on ni ona ne znaju kako ponovno potaknuti plam. Povrh svega, Adrian no u pet puta ustaje iz kreveta mokriti, a ima i druge zabrinjavaju e simptome zbog kojih posumnja na probleme s prostatom. I dok se Adrianove brige množe, pripiti tele onski poziv njegovoj staroj simpatiji dr. Pandori Braithwaite, par-

KNJIGA TJEDNA

Dobitnica prošlotjedne knjige Susan Elisabeth Phillips - “Zlatna djevojka”: Marina Šestan iz Preloga lamentarnoj zastupnici i nižoj ministrici u Ministarstvu vanjskih poslova (u kojemu je njezin te an mandarinski od koristi), budi sje anja na zajedni ku strast i navodi ga da se zapita je li ona jedina koja ga sad može spasiti.

Baš kad se inilo da su se petnaestogodišnjem Samu sve kockice posložile, da je sve baš onako kako treba biti - život, mama, škola, veza - Alicia, njegova cura, bacit e pravu pravcatu bombu. Alicia mu je, bolje re eno, bivša cura, budu i da u trenutku kad mu objavi da je trudna, od njihove veze nije ostalo ni “v”. Sam ne želi biti

otac tinejdžer. Mama je rodila sa šesnaest i jasno i glasno mu dala na znanje koliko joj je ta trudno a poremetila život. Samo je jedna osoba na cijelom svijetu kojoj se Sam može obratiti - njegov heroj, skejterska legenda Tony Hawk. Njemu i njegovoj autobiografiji Sam je oduvijek vjerovao, uvijek bi mu pokazali pravi put u važnim ži-

votnim odlukama. No, je li ovaj problem prevelik ak i za Tonyja Hawka? Nick Hornby napisao je zanimljiv i zabavan roman, duhovitu a istodobno iznimno pronicljivu pri u o tinejdžeru koji se neo ekivano na e u o inskoj ulozi, sve ovisi o pravim odlukama, pravim ljudima i pravoj potpori.

ALBUM TJEDNA

Laka - “Stvorenje” “Zec” je odskakao i pretvorio se u “Stvorenje”, a njihov autor je dokazao da je jedan od najja ih indie pop pjeva a ovih prostora. Prošlo je ve poprili no vremena od Lakinog prvijenca, koji je bio pravo osvježenje, s nizom pomalo blesavih a opet vrlo intelektualnih tekstova, uz hitoidne melodije kojima je stigao sve do Eurovizije. Na njoj je polu io poprili no dobar uspjeh, a pjesma “Pokušaj” postala je njegov zaštitni znak. Prvi album je ipak imao neke male manjkavosti, ponajviše u produkcijskom dijelu, pa za “Stvorenje” Laka nije htio napraviti istu grešku, ve je produžio suradnju s Denykenom koji je svojim rukopisom dodatno obojio i “Pokušaj”, tako da su ovdje pjesme vrlo bogate, a možda se time i ponegdje izgubilo na Lakinoj naivnosti i lucidnosti. Ukupno gledaju i, mora se priznati da baš zbog aranžmanskih i producentskih zahvata “Stvorenje” zvu i kao mnogo cjelovitije djelo, jer su i nešto manje upe atljive pjesme dignute na višu razinu. Možda ali tek pokoja pjesma, više poput vrlo pozitivno zaljubljive “Džemper”, da bi album dobio ak i najve e ocjene.

Baš ta višeslojnost pjesama jest i glavni adut novog albuma, jer svakim novim slušanjem zarazne melodije dolaze sve više i više do izražaja, pa samim time mnogi e mo i višestruko uživati ako albumu pruže svoju potpunu pažnju. Time ne želim re i da album ne sjeda na prvu, jer nekim pjesama jednostavno ne treba nikakva “dodatna reklama”, ali, kao cjelina, najbolje sjeda nakon tre eg, etvrtog preslušavanja, a tada CD tako i tako više ne e izlaziti iz playera jer se Laku ili voli ili mrzi zbog njegove jednostavnosti. Ono što sjeda na prvu ujedno spada u najbolje Lakine proizvode, a to su pjesme “Pidžama”, “Pametniji”, Sloboda” i “Pas”, u kojima simpati ni Bosanac daje svoj maksimum kreativnog ludila. Uvodna “Pidžama” ima world music utjecaje upakirane u indie gitarski pop kakvog se ne bi postidjeli ni bendovi poput Belle and Sebastiana, “Sloboda” ima izni-

Popis pjesama 1. Pidžama; 2. Brko; 3. Pametniji; 4. Stvorenje; 5. Sisar; 6. Sloboda; 7. Proteza; 8. Pla em; 9. Pas; 10. Sanj’o

mno pozitivisti ku melodiju koja se brzo pamti, dok “Pas” skoro ima istu ja inu kao i eurovizijska “Pokušaj”. U iznimno kratko vrijeme Laka je upoznao sve prednosti i mane estrade, odnosno njegov brzi uspon, i želja mnogih da ga se zbog toga diskreditira bila je glavna inspiracija za “Pametniji”. U njoj je Laka standardno nesiguran u sebe (‘’Al, meni se ini, malo sam pametniji’’), dok mu Mirela odgovara ‘’Bilo da je svanulo ili se smra ilo, malo si pametniji, šta god to zna ilo’’. “Stvorenje” je logi ni nastavak na “Zeca”, u kojem se Laka nije previše odmicao od ranije zacrtanih tema, pa e možda nekom ovaj album zvu ati kao copy/paste s boljom produkcijom, ali kod Lake nema neke ve e filozofije od ovog, jer on je tako jednostavan,

bez bespotrebnog filozofiranja, s nizom gotovo dje jih tekstova i melodija koje se postepeno otkrivaju svakim daljnjim slušanjem. S nizom novih elemenata uba enih u svoje pjesme, Laka je pokazao da je naveliko spreman udovoljiti modernoj svjetskoj pop produkciji, te se time još više udaljio od šablonizacije koja vlada na balkanskoj estradi. Njegova najve a prednost jest jednostavnost, naivnost i simpati nost, što se i osje a u svakoj pjesmi koju napiše, pa je tako i “Stvorenje” ra eno od srca k srcu svakog slušatelja. ‘’Ja po injem da te volim od nule’’, kaže Laka u jednoj od pjesama, a njegovi anovi odgovaraju: “nula” je ve jako visoko. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

OpenDNS - DNS servis nove generacije

WEB PREPORUKA

Tom Hanks kao životinja! Na Internetu danas svatko može imati svoju stranicu, a od pojave Tumblra bloganje je postalo doista jednostavno. Tamo svaki dan ni u novi tematski blogovi te je jedan takav posve en Tomu Hanksu. I to na posve neuobi ajen na in. Naime, autor bloga “Tom Hanks is a Lot o Animals” krenuo je od premise kako je Tom Hanks toliko dobar glumac da može postati bilo što - pa i životinja. I od tada svaki dan objavi novu smiješnu mon-

tažu s Tomom Hanksom kao jednom od životinja. Odakle mu tako šašava ideja? Sve je po elo kao obi na zezancija izme u dvojice prijatelja, pa je pred anonimnog autora postavljen sljede i izazov: napraviti Tumblr s najblesavijom mogu om temom i dobiti stotinu sljedbenika u roku od tjedan dana, a za nagradu dobiva dugo željeni so tver. Re eno - u injeno. A kao i za sve dovoljno lude i otka ene ideje, i za ovu se brzo pro ulo.

DNS (Domain Name Service) je do nedavno bio poprili no jednostavan i nezanimljiv servis, barem što se ti e korisnika – upisali ste adresu (domenu) servera, DNS servis je vašem ra unalu vratio IP adresu koja je povezana uz tu adresu i našao put do servera preko te adrese, bez da ste uop e i primijetili taj postupak. Upoznajte OpenDNS Error! Hyperlink re erence not valid.Error! Hyperlink re erence not valid.Error! Hyperlink re erence not valid.Error! Hyperlink re erence not valid. Error! Hyperlink re erence not va-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

reno od strane lokalnog servera zbog manje fizi ke udaljenosti.

lid.Error! Hyperlink re erence not valid.Error! Hyperlink re erence not valid.Error! Hyperlink re erence not valid.Error! Hyperlink re erence not valid. – servis koji e vam ponuditi više od “samo” prevo enja imena domena u adrese i obrnuto.

DNS me uspremnik Jedna od prednosti koju OpenDNS nudi je ubrzanje procesa prevo enja imena domene u adrese što radi relativno dobro – zbog velikog broja upita te velikog kapaciteta me uspremnika e za domene kojima se ljudi rje e koriste ponuditi odgovor puno brže nego DNS server lokalnog ISP-a. No, ovo je prednost koja se vidi samo prilikom prvog pristupanja – na svaki sljede i upit e brže biti odgovo-

Filtriranje neprikladnog sadržaja tj. domena Filtriranje sadržaja je nešto što se ne o ekuje od DNS servera, no OpenDNS ovo nudi – razinu filtriranja je mogu e podesiti unutar postavki korisni kog ra una, a osim ve unaprijed definiranih kategorija po kojima se vrši filtriranje (npr. kockanje, pornografija i sli no) je mogu e i dodavati svoje unose u listu dozvoljenih i zabranjenih domena (unutar besplatnog korisni kog ra una do 50 unosa). Dodatno, uz filtriranje neprimjerenog sadržaja je na raspolaganju i blokiranje unosa vezanih uz malware i mreže bot-ova kao i phishing.

Dodatne funkcije Tako er, možete podesiti i dodatne pre ace imena u slu aju

da lako zaboravljate duga imena domena, a ispravak krivo upisanih domena je nešto što e vas spasiti od pokušavanja pozivanja gogole. hr više puta prije nego uspijete vidjeti grešku.

Korisni ke postavke i dinami ke IP adrese OpenDNS omogu uje sve ovo povezuju i postavke s IP adresom s koje dolazite, tako da neka posebna prijava nije potrebna (osim kod mijenjanja postavki) – sve aplikacije e normalno raditi bez ikakvih dodataka. Budu i da se kod naših ISP-ova naj eš e koriste dinami ke adrese za spajanje na internet, prilikom promjene adrese je potrebno obavijestiti OpenDNS servis o tome – ukoliko ste do sad koristili DynDNS ili sli an servis vam je ovo poznata tehnologija, a koristi se OpenDNSov vlastiti servis. Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film RANGO animirana komi na avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Gore Verbinski Uloge: Krešimir Miki , Zrinka Cviteši , Pero Juri i , Aleksandar Cvjetkovi

INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES akcijski SF triler Režija: Jonathan Liebesman Uloge: Aaron Eckhart, Michelle Rodriguez, Bridget Moynahan, Michael Pena Ve godinama postoje zabilježeni slu ajevi opažanja NLO-a širom svijeta - Buenos Aires, Seul, Francuska, Njema ka, Kina. No, 2011. ono što su do sada bila svjedo anstva postat e zastrašuju a stvarnost kada Zemlja bude napadnuta nepoznatim silama. Dok ljudi promatraju kako gradovi širom svijeta

I gušteri mogu imati krizu identiteta? Rango je ima. Rango je pri a o usamljenom kameleonu koji putuje po prostranstvu pustinje Mojave. On je oduvijek želio biti glumac i igrati velikog heroja. Dolaskom u grad na zapadu pronašao je publiku koja heroja uistinu i treba. Rango e se pretvarati da

padaju, Los Angeles postaje posljednje uporište ovje anstva u bitki koju nitko nije o ekivao. Na naredniku marinaca (Aaron Eckhart) i njegovom novom odredu je da uspostave liniju otpora i suprotstave se neprijatelju kakvog još nisu susreli. Trajanje 119 minuta, preporu uje se starijima od 14 godina.

je odvjetnik, ali ubrzo e upoznati razliku izme u glume i stvarnog života. Njegova je misija otkriti urotu zbog koje gradu nestaje voda. Bit e to njegova uloga života, kroz koju e spoznati zna enje prijateljstva ali i okusiti mnoge opasnosti. Trajanje 108 minuta, preporu uje se starijima od 6 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Grad lopova“ je pri a o: a) pilotima b) plja kašima c) glazbenicima

utorak, 5.4.

18.00 OVJEK ZVAN HRABROST

Dobitnik iz prošlog broja: Marko Ivan i , Šenkovec

avantura, drama, western

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

etvrtak, 7.4.

________ _____________________________

20.00 Tribina – nema ilmskog programa

18.00 RANGO

20.00 INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES

1. GRAD LOPOVA

akcijski SF Režija: Jonathan Liebesman Uloge: Aaron Eckhart, Michelle Rodriguez, Bridget Moynahan, Michael Pena

2. NEZAUSTAVLJIVI

MED

Ovo je ekranizacija dobro skrivane, kratke i strastvene romanse dvoje umjetnika koji su obilježili prošlo stolje e, kraljice pariške mode Coco Chanel i slavnoga ruskog skladatelja Igora Stravinskog. O aferi iz najviših umjetni kih krugova mnogo se šuškalo, no malo pisalo sve do objave romanesknog predloška za ilm “Coco & Igor” Chrisa Greenhalgha. Ljubavna veza zapo ela je 1913. na premijeri “skandaloznoga” moder-

Yusuf je jedinac koji s roditeljima živi u usamljenom planinskom kraju. Njegov otac Yakup je p elar. Dje ak se interesira za taj magi ni obrt, kao i za šumu u kojoj njegov otac postavlja košnice na najvišim stablima, a škola mu donosi samo nevolje. Da bi se skupio dragocjeni med, potrebno se popeti na najviše grane, a meda je sve manje u kraju u

4. DOBAR, LOŠ, ŠAŠAV 5. CHE 1, CHE 2

subota, 9.4.

6. LUZERI

18.00 RANGO

7. A-TEAM

animirana avantura

8. NO I DAN

20.00 INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES

9. LU ACI 10. UŽITAK JE POSAO

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. RANGO

20.00 INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES

4. GNOMEO & JULIET 5. CHE 1, CHE 2

akcijski SF

6. THE KING’S SPEECH 7. RED

Osc ar i njegova sestra Linda tek su se doselili u Tokio. Oscar je sitni diler drogom, a Linda radi kao striptizeta u no nom klubu. No, jedne ve eri Oscar upada u policijsku zasjedu i biva ubijen. Iako se ini da je to njegov kraj, ipak nije tako. Oscar odbija napustiti ovaj svijet te poput duha ostaje prisutan

nedjelja, 10.4. animirana avantura

3. BLACK SWAN

kojem žive. Otac iznenada otputuje na riskantan zadatak u šumu, ali izgleda da se ne vra a.

akcijski SF

16.00 i 18.00 RANGO

2. THE FIGHTER

ponedjeljak, 11.4.

18.00 RANGO

8. 127 SATI

ULAZ U PRAZNINU

Doga aji koji e im se odvijati pred o ima pokazuju mnogo strašnije stvari od onih koje su o ekivali.

srijeda, 6.4.

animirana avantura Režija: Gore Verbinski Uloge: Krešimir Miki , Zrinka Cviteši , Pero Juri i , Aleksandar Cvjetkovi

COCO I IGOR

PARANORMALNO 2

drama

petak, 8.4.

DVD, BLUE RAY IZLOG

Horor o obitelji koja posumnja da je imala provalu, pa postavlja videonadzor koji e otkriti strašne stvari.

20.00 KRALJEV GOVOR

nema ilmskog programa

3. PO ETAK

nisti kog baleta “Posve enje prolje a” Igora Stravinskog, a nastavila se sedam godina kasnije kad je slavna Parižanka udomila tada siromašnog prebjega iz Rusije, njegovu suprugu i etvero djece u svojoj ladanjskoj ku i.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

9. THE LINCOLN LAWYER

animirana avantura

10. RED RIDING HOOD

U.S. Box Office

20.00 INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES akcijski SF

1. DIARY OF A WIMPY KID.... 2. SUCKER PUNCH

Radno vrijeme blagajne

3. LIMITLESS 4. THE LINCOLN LAWYER 5. RANGO

ne bi li zaštitio svoju sestru. Prošlost, sadašnjost i budu nost miješaju se u halucinatornoj ilmskoj viziji.

6. PAUL 7. BATTLE: LOS ANGELES 8. RED RIDING HOOD 9. THE ADJUSTMENT BUREAU

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. MARS NEEDS MOMS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

Lifestyle MODNA DIKTATORICA

Piše: Andrijana Kos

Vratile se espadrile! Tradicionalne espadrile podrijetlom su iz Španoljske i nošene su stolje ima od žena i muškaraca. Ne znamo zašto su espadrile doživjele svoj veliki povratak ovo prolje e, no one su uvijek u nekom obliku bile prisutne izme u mora stilova cipela. Espadrile su opet u modi. Podsje aju na ravne balerinke, a puno su udobnije, posebno za tople proljetne dane. Univerzalnog su karaktera, za dnevna izdanja, za odlazak na plažu ljeti, tr anje gradom. U ponudi možemo prona i one s printom, zanimljivih uzoraka, isprane tkanine, pa i muške espadrile. Najzanimljivije espadrile povile su se u visine, pa za prolje e 2011. preporu ujem one koje se vežu oko gležnja. Najbolja stvar je da su blage prema našem nov aniku, pa se bez oklijevanja možete upustiti u šoping pustolovinu i prihvatiti ovaj trend.

ja, imaju i mogu nost da i najdosadniji out it pretvori u pravu proljetnu sonatu. Sve je besprijekorno i pedantno dizajnirano kako bi zadovoljilo i najzahtjevnije me u nama. Duge ogrlice s

iligranskim privjeskom u obliku leptira, otka ene narukvice, delikatni privjesci od perja, cvjetne široke narukvice i naušnice i uo ljivo prstenje imaju mladena ku, razigranu vibru, dok neki

komadi nakita, kao što je damski kameo prsten, oživljavaju ljetni retro san. No, jednako oduševljavaju i ostali modni dodaci, poput torbica i sun anih nao ala.

TREND u ku i

Sicilijanska torta od jabuka

Sastojci:

Totalna ekstravagancija modnih dodataka Accessorize je uspio osmisliti i izraditi preslatku kolekciju za nadolaze u sezonu. Bajkovita parada cvije a, leptira, srca, mašnica, perja i zanimljivih životinjica savršenih za prolje e i ljeto. Bacivši pogled na Accessorizeov lookbook za prolje e/ljeto 2011., nemogu e je ne razviti simpatije prema svom tom šarenom nakitu, simpati nim sun anim nao alama ili slatkim torbicama. Eklekti ne boje i odre eni etni ki, romanti ni stil karakteriziraju cijelu kolekciju, no svaki komad kolekcije utjelovljenje je neobi ne kombinacije izme u umjetnosti i potpune prakti nosti. Nova linija iz Accessorizea donosi neo ekivane i pomalo suprotstavljene kombinacije stilova, tkanina i bo-

RECEPT tjedna

• 120 g rastopljenog maslaca • 50 g prženih oraha, mljevenih • 1 kg kiselih zelenih jabuka • naribana korica i sok od 1 limuna • 3 velika jaja • 2 ajne žlice ekstrakta vanilije • 250 g še era • 150 g brašna • 2 ajne žlice praška za pecivo • 100 ml mlijeka • 120 g grož ica • 100 g prženih pinjola • 3 jušne žlice še era • 1 ajna žlica cimeta • 1 jušna žlica še era u prahu

ACCESSORIZE za prolje e/ljeto 2011.

Na in pripreme: Zagrijte pe nicu na 190°C. Uzmite 20 g maslaca od ukupne koli ine i namažite kalup za torte promjera 24 cm, a zatim ga pospite mljevenim orasima. Odložite. Ogulite i odstranite jezgru jabukama, a zatim ih narežite na ploške. Jabuke uvaljajte u naribanu koricu i sok limuna, te odložite. Izmiješajte jaja, ekstrakt vanilije i še er dok ne dobijete blijedu i kremastu smjesu, a zatim dodajte rastopljeni maslac, brašno, prašak za pecivo i mlijeko. Jednu tre inu tijesta ulijte u pripremljeni kalup za torte, a odozgo stavite jednu tre inu jabuka, grož ica i pinjola. Ponovite postupak s preostalim sastojcima. Na vrhu mora biti sloj jabuka. Pomiješajte še er i cimet, te pospite kola . Pecite 55 minuta, a potom ostavite da se 20 minuta hladi u kalupu. Izvadite iz kalupa, pospite še erom u prahu i poslužite.

Namještaj s LED rasvjetom LED rasvjeta je postala “must have“ trendovnamještaja Iako ima dekorativnu, dekorati n a ponekad i skog namještaja. glamuroznu, ulogu, treba istaknuti i onu funkcionalnu, jer, ovisno o na inu i mjestu ugradnje, osvjetljava radne plohe, police, ladice ili unutrašnjost ormara. Svjetle i namještaj dobiva novu dimenziju u prostoru. Elementi namještaja mogu se vizualno olakšati, podijeliti u zone, u initi “lebde ima“, dekorativnima itd. Osim tipi ne bijele boje svjetlosti, najnoviji trendovi uvode i RGB LED trake u boji - crveno, zeleno, plavo svjetlo. Iako e se nekima ovakva rješenja initi samo za one najhrabrije, re i emo da se hrabrost isplati, jer kona ni efekti mogu nadmašiti vaša o ekivanja. Ukoliko se odlu ite za neku intenzivniju boju svjetlosti, provucite tu istu boju kao motiv i kroz druge detalje u prostoru. Na taj ete na in stvoriti luidnu poveznicu, koja e još više naglasiti odabranu boju svjetlosti.

LED rasvjeta u kuhinji Primjena LED rasvjete u kuhinjama može biti zaista dojmljiva. Može se primijeniti kao naglašena, i tada preuzima funkcionalnu ulogu osvjetljavanja radnih ploha i unutrašnjosti samih elemenata, ili kao diskretna, kada dominira njena dekorativna uloga. Integriranjem kuhinjskih elemenata s rasvjetom kuhinja dobiva novu prostornu i vizualnu dimenziju, stvara ugodne interijerske doživljaje u kojima se procesi pripreme hrane obavljaju brže, lakše i ugodnije.

LED rasvjeta u dnevnom boravku LED rasvjeta u dnevnom boravku može se primijeniti na razli ite na ine i svaki od njih može biti atraktivan i interesantan na svoj na in. Kada govorimo o rasvjeti integriranoj u namještaj, oblikovne mogu nosti ni malo ne zaostaju, i to kroz na ine primjene svjetlosti. Posebni efekti ovakvog namještaja osje aju se no u, kada dobivaju dekorativnu ulogu. “Javni prostori“ doma, poput dnevnog boravka, osobito su prikladni za igre s ugradbenom LED rasvjetom, jer se, s obzirom na raznolikost doga aja, na ovaj na in mogu kreirati razli iti ugo aji.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 339

PROIZVODNJA I PRODAJA RAZNOLIKOG ASORTIMANA BETONSKE GALANTERIJE POSEBNE POGODNOSTI PRI KUPNJI PAVLEKA MIŠKINE 49 . VARAŽDIN

T 042 350 937

www.gpzagorje.hr

5. travnja 2011.

promotivni artikli

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako sprije iti pani ne atake?

Ne robujte lošim navikama!

esto i duže vrijeme imam pani ne atake, koje se pojavljuju u razli itim intervalima i ja ini. Nesiguran sam. Bojim se biti sam pa ak i kada vozim auto uvijek mora biti netko karaj mene. Ne znam kako da se oslobodim od toga. Kakve bi lijekove trebao uzimati i na koji na in se to lije i? Pani ne atake su veoma ozbiljan psihi ki poreme aj koji što duže traju njihovo lije enje je teže i duže traje, a veoma esto dolazi do pojave takvog stanja koje nazivamo anticipiraju a anksioznost odnosno javlja se strah od straha ili osje aj da e se javiti panika i bespomo nost ili sramo enje . Zna i pani ne atake treba što prije po eti lije iti. Jako je bitno znati da je ovaj psihi ki poreme aj izlje iv. Ljudi koji pate od pani nih ataka ja e otje aju strah kad su sami i uvijek se bolje i sigur-

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

nije se osje aju a ko je net ko kraj njih, jer oni misle ako su u društvu pa im bude slabo da e im se na vrijeme i brzo mo i ukazati pomo , dakle to je za njih neka vrsta osiguranja. Pani ne atake lije e se kombinirano sa antidepresivima i psihoterapijom. Lijekovi se uzimaju duže vrijeme da bi pani ne atake postale manje u estale i manjeg intenziteta i da bi se na kraju u potpunosti izgubile. Kada se pani ne atake prestanu javljati još je jedno vrijeme potrebno nastaviti uzimati lijekove i psihterapiju. Antidepresivi koji se daju u lije enju pani nih ataka ne izazivaju ovisnost. Što se ti e vrste psihoterapije naju inkovitija je kognitivno-bihevioralna terapija pa se treba javiti psihoterapeutu koji se bavi tom vrstom psihoterapije.

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Int elek t ua lno u enje je nešto razli ito od u enja emocionalnih vještina i promjena u ponašanju. To nije, za razvoj naše “emocionalne inteligencije” pretpostavka je da koristimo bazu svojih kognitivnih sposobnosti, nadogra enu leksibilnom upotrebom emocionalnih živ anih sektora. Radi se o razli itim kortikalnim strukturama; od intelektualno u enje jednostavnije je od emocionalnog, koje zahtijeva dublju promjenu na neurološkoj razini. Zato nam je lako nau iti napamet pjesmicu, a puno teže npr. nau iti se ne sramotiti kad je trebamo odrecitirati pred publikom. Mnogi od nas su sramežljivi, a ne žele to biti. Jednostavno je re i: nau ili smo biti sramežljivi, a što se nau i, može se i odu iti - i nau iti djelotvornija navika. Za to je potreban napor i vrijeme, i to je, znam, ono što vam nije drago uti, a što se može, kad je tako! Naime, kada usvajamo svoj repertoar misli,

Piše Katarina Flajpan

Hipohondrija Hipohondrija je, nažalost unato donedavnom mišljenju struke, teško stanje pacijenta kojega je gotovo nemogu e izlije iti. Oboljenje je poznato još iz vremena Hipokrata kad se smatralo da je uzrok bolesti smješten u predjelu ispod rebrenih lukova – hipohondriuma, pa je od tuda i potekao naziv za ovu kategoriju pacijenata. Prema današnjim tuma enjima hipohondar je umišljeni bolesnik koji živi u uvjerenju da negdje u njemu “tinja” neka neistražena ili neotkrivena bolest koja e ga zasigurno izolirati iz društva i onemogu iti u normalnom životu. Oni nisu svje-

osje aja i djelovanja, živ ane veze koje podržavaju taj repertoar pla aju i postaju dominantni putovi živ anih impulsa. Veze koje ne upotrebljavamo slabe i nestaju, a one koje neprestano upotrebljavamo izrazito osje aju. Kad treba birati izme u dva alternativna odgovora, pobijediti e onaj koji ima bogatiju tj. ja u mrežu neurona. I što se odgovor eš e ponavlja, živ ani putovi koji ga podržavaju su deblji. Kroz bezbrojna ponavljanja navika se dobro nau i pa po injemo reagirati automatski. To bi odgovaralo onoj frazi da su ljudi “robovi svojih navika”. Odvikavanje?! Uh, teško, ali se isplati. Kad su navike disfunkcionalne, njihova zamjena novom zahtijeva puno vježbanja nove navike - i inlubiranja stare, loše navike, kako bi se ona “ugasila”. Neuralni krugovi boljeg ponašanja tako ja aju. Na kraju e bolja navika zamijeniti staru kao automatski odgovor u klju nim situacijama.

BIOTERAPIJA sni da se to ve dogodilo i da je njihovo stanje zdravog organizma ozbiljno narušeno. Potpuno bezopasne tegobe shva aju kao ozbiljan problem i kao upozorenje da se negdje u organizmu pritajio okida neizlje ive bolesti. Godinama obilaze ambulante i traže nepostoje u dijagnozu. Pri tome pažljivo slušaju pacijente u ekaonicama, koji razglabaju o svojim problemima, traže i upravo takav problem u svom organizmu. ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE-

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",50," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podraužnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I eto razloga za posjet lije niku. Nizaju se specijalisti ki pregledi koji dokazuju da nema organskog oboljenja. Ipak, takvi ljudi nisu zadovoljni i oni traže drugo, tre e pa ak i etvrto mišljenje, ponavljaju specijalisti ke preglede i ljute se što ti doktori “ništa ne znaju” jer ne mogu otkriti što im je. U potrazi za nepostoje im simptomima javlja se veliki strah koji ih psihi ki optere uje. Oni su toliko opsjednuti svojim sta AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

njem da su nesposobni za bilo koji posao. Drugi je problem teško stanje njihovih najbližih na koji se hipohondri nimalo ne osvr u. Oni žive u uvjerenju da su teško bolesni i da zaslužuju svaku pažnju. Hipohondru je teško dokazati da je izi ki zdrav jer oni žive u uvjerenju da doktori “nisu sposobni” otkriti što im zapravo je. Bioterapeut tom problemu prilazi na drugi na in. Uspješno uvjeri pacijenta u pravo stanje stvari i postepenim davanjem organizmu velike koli ine pozitivne energije eliminira oboljenje. Ne podcjenjujte hipohondriju jer ona nije nimalo bezopasna. S povjerenjem, bez SMS-a, nazovite 098/1347-031 i dogovorite svoj tretman.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše dr. med. Damir Mamuzi

KAUFMANNOVA SHEMA Ovih dana primio sam mail jedne uplasene i zabrinute pacijentice. Nepravilno krvari ve 28 dana iz maternice a nakon u injene curettage- is enja, koje je opet u injeno zbog nepravilnih menstruacija. Za zaustavljanje krvarenja dobila je hormonski preparat Duphaston koji joj nije pomogao. Krvarenje ne prestaje pa trazi savjet. Tesko je nakon takvih podataka a bez pregleda donasati decidirano misljenje. Ipak mislim da ovaj puta terapija nije bila adekvatna. Duphaston ( prije Dabroston) je dobro poznati hormon progesteron koji je ve jako dugo na trzistu. Ako se primjeni u pravom trenutku onda je on vrlo koristan preparat. Kod nase pacijentice nije pomogao, jer u stvari progesteronski preparati sami ne mogu zaustaviti krvarenje. Kolege su vjerojatno zaboravili na staru Kaufmannovu shemu lije enja takvih krvarenja. Carl Kaufmann je bio poznati njema ki ginekolog, sveu ilisni profesor, sef poznate i prestizne, ginekoloske klinike Charite u Berlinu. Zivio je i radio izme u dva svjetska rata. Posebno se je

bavio istrazivanjima u podru ju ginekoloske endokrinologije, nepravilnostima menstruacijskog ciklusa. Po njemu postoji poznata Kaufmannova shema lije enja nepravilnih krvarenja izazvanih hormonskim smetnjama. Princip te sheme je imitirati normalan menstruacijski ciklus davanjem zenskih, spolnih hormona estrogena i progesterona u odre enim vremenskim razmacima. Kod duzih krvarenja treba jasno isklju iti maligni proces, sto je kod mlade pacijentice malo vjerojatno. U takvim slu ajevima je unutrasnjost maternice zapravo jedna rana, koja je pokrivena nepravilnom i nezrelom sluznicom .Sam progesteron ovdje ne e pomo i. Treba dati estrogene u visokoj dozi, po mogu nosti u obliku ampula kako bi doslo do epitelizacije sluznice maternice i tako do prestanka krvarenja. Nakon prestanka krvarenja obvezno je dati i progesteron kako bi se sluznica sekretorno promijenila i pripremila za idu u menstruaciju. Iako je terapija po Kaufmannu stara i od mnogih zaboravljena, kod mnogih pacijentica na i e jos uvijek uspjesnu primjenu.

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Savršen dom za ljude, a i za ma ke Na parceli nepravilnoga trokutastog oblika u gradu Tokiju, arhitekti iz studija "Takeshi Hosaka Architects" izveli su obiteljsku ku u sli nog oblika, ali manjih dimenzija. Na prvi pogled ova ku a izgleda sasvim normalno, kao i tisu e drugih obiteljskih ku a u Japanu. No, ona se ipak razlikuje od svih! Naime, klijenti, bra ni par bez djece, ali s dvije ma ke, dao je arhitektima interesantan projektni zadatak - da izvedu ku u koja e biti predvi ena za život ljudi, ali isto tako za život ma aka. Ne da ma ke žive u ku i koja je predvi ena za ljude, ve da je ku a predvi ena za obje vrste jednako! Koliko god udan (i za neke od vas bizaran, kladim se) zahtjev bio, de initivno je postavio interesantan zadatak pred arhitekte. I, vjerujem, poga ate! Napravili su izvrstan posao. Obiteljsku su ku u izveli na na in da se odre eni dijelovi kao npr. hodnik prividno nalaze

Butik "Delicatessen"

ure uje: Bruno Kontrec u interijeru, a zapravo je on otvoren. Na vrhu hodnika, na krovu, nalazi se otvor kroz koji može pasti kiša, snijeg i koji je nemogu e zatvoriti. U sredini hodnika posa ena je biljka koja koristi sun evo svjetlo i prirodne oborine. Te otvorene prostorije takve su kroz svaki dan u godini i zaista je udno imati hodnik koji je dio interijera, ali je pun snijega u zimskom razdoblju. Isto tako, prostorije su povezane na razli ite na ine, neke imaju

stepenice, druge pak metalne ili drvene ljestve. Baš kao kod ma aka. No, ipak, neke od prostorija nisu posve otvorene. Radi se, naravno, o spava oj sobi, kupaonici ili pak kuhinji. One su izvedene kao zatvorene kocke i smještene u otvorenu strukturu. Najzanimljivija prostorija je dnevni boravak, koji se nalazi iznad kocke u kojoj je spava a soba, u kojoj su

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

dva zida izvedena od kliznih staklenih stijena. Na taj se na in kompletna prostorija može otvoriti u bilo koje doba godine. Naravno, njena pozicija ne dozvoljava oborinama da padaju u nju. Tako izvedena "podru ja“ za život štede energiju jer imaju prirodnu klimatizaciju i strujanje vjetra. Moram priznati da je na in života koji se prakticira u ovakvoj ku i malko "too much“ ak i za mene koji sam pobor-

Modni butik "Delicatessen" nalazi se u Tel Avivu i interesantan je po tome što stvarno izgleda odli no i skupo, a zapravo je izveden od vrlo jeftinih materijala koji se mogu dobiti svugdje. Ekipa iz studija "Z-A" za jeftin je novac napravila ogroman posao. Zidovi su obloženi od obi nog, perforiranog HDF-a (ili, kako bi rekli u narodu – lesonita), ije su plo e postavljene jedna kraj druge, dok je iza njih postavljena rasvjeta. Na njih se montiraju

metalne šipke za vješanje. Renovirani stari namještaj poslužio je kako bi se dobili fokusni elementi u prostoru, a masa elemenata izvedena je od obi nog iverala. Kombinacija boja jest hrabra, ali vrlo u inkovita i jarka. Za razliku od pretencioznih, ali blijedih i bezli nih interijera koji se mogu vi ati po našim gradovima, ovo je jedan koji plijeni pažnju. Priznali si mi to ili ne! www.guyzucker.com http://zastudio.com/

nik alternativnih životnih prostora, ali je de initvno interesantan. ovjek koji živi u takvom prostoru mora krenuti iz nulte pozicije i iz po etka u iti njene postulate. Postulate koji su usko vezani uz prirodu i njene promjene. Vjerujem da u ovoj ku i nikad nije dosadno. Mijau! Fotogra ije: KOJI FUJII / Nacasa&Pertners Inc. http://www.hosakatakeshi.com/

Goti ka prošlost - minimalisti ka sadašnjost Ovaj interijer neobi an je po tome što datira unatrag 500-tinjak godina. Izra en je u goti kom stilu, što ga ini zaista originalnim, a još je bolja injenica da je on u originalnom obliku u kojem je izgra en. Svojedobno ga je adaptirao poznati katalonski arhitekt Antoni Gaudi, koji je živio krajem 19. i po etkom 20. stolje a. Sli an zadatak imale su Elina Vila i Agnes Blanch iz španjolskog studija "Minim". One su tako er ostavile kompletnu originalnu arhitektonsku strukturu, s tek ponekim dekorativnim dodatkom, i u nju implementirale moderne elemente za život. Kako bi naglasile ono što je zaista važno, a to je sama energija prostora i pri e koje bi mogao ispri ati, kompletan su prostor opremile minimalisti ki, s tek ponekim fokusnim detaljem. Kako god bilo, djevojke su uspjele u svom naumu, prostor zaista izgleda fantasti no, a ono što je najbolje jest da izgleda tako, ali se u njemu o ituje i istan an osje aj za povijest. http://www.minim.es

Ku a "Bourke" Obalna ku a "Bourke" djelo je novozelandskih arhitekata iz studija "Paci ic Environments", a nalazi se na brdašcu, ponad zaljeva Buckleton, na Novom Zelandu. Vanjski oblik gra evine inspiriran je dugim ljetnim praznicima, druženjem, novim ljudima, a neodoljivo podsje a na šator. S predivnim pogledom na ocean, gra evina je prostrana prizemnica s osnovnom strukturom pravokutnog oblika. Krov ku e s tri strane prelazi gabarite osnovne strukture kako bi se stvorila zona hladovine izme u interijera i eksterijera. No, ta “tampon zona” nikako ne razdvaja interijer od njegove okoline. Baš naprotiv, velike staklene površine ine privid kao da zidova ni nema. Sama je unutrašnjost jednostavna; dominantna bijela boja sa sivim detaljima i dovolj-

nom koli inom drvnog dekora kako bi sve izgledalo toplije. Fokus daje crvena boja u detaljima, ali i u oblicima koji su vizualno povezani s nosa ima krova i koji neodoljivo podsje aju na cjevaste pro ile koji se koriste kao konstrukcija za šatore. Ovo je uistinu jedan divan stambeni objekt. http://www.paci icenvironments. co.nz/ Fotogra ije : Lucy Gauntlett

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

VOZILI SMO: Nova Nissan Micra

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po Top modelima 1.1.-28.02.2011. MODEL Škoda Octavia

koli ina udio, % 597 8,97% 300 276 215 188 187 180 172 167 159 158 144 130 122 113 107 104

4,51% 4,15% 3,23% 2,83% 2,81% 2,71% 2,59% 2,51% 2,39% 2,38% 2,16% 1,95% 1,83% 1,70% 1,61% 1,56%

Opel Astra Renault Megane Volkswagen Golf Renault Clio Opel Corsa Volkswagen Polo Dacia Sandero Peugeot 308 Renault Fluence Hyundai I30 Chevrolet Lace Kia Ceed Nissan Qashqai Hyundai I20 Citroen C4 Volkswagen Passat Chevrolet Aveo

104

1,56%

Chevrolet Cruze

103

1,55%

Peugeot 207

102

1,53%

Ostali

3024

45,46%

6652

100%

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010., crna, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., sme a, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

1.200 novih radnih mjesta omogu it e Volvov proizvodni plan u sljede ih 12 mjeseci. Oni e u prvom redu raditi u Odjelu za istraživanje i razvoj. Ve ina novih zaposlenika bit e inženjeri unutar Odjela za istraživanje i razvoj u kojemu kompanija treba nove stru njake u podru ju elektrifikacije vozila. Ova elektrifikacija dio je naprednog razvoja u inkovitih tehnologija u koje Volvo puno ulaže. Novi ljudi potrebni su i u odjelima nabavke, in ormatike i marketinga, kao i u proizvodnji gdje se o ekuju poja ane aktivnosti u 2011. Tijekom prošle godine globalna prodaja Volvo modela porasla je za 11,6% a tvrtka je cijele godine ostvarivala dobit. Pod novim vlasništvom Volvo Car korporacija nedavno je otkrila namjeru ve ih ulaganja u nove proizvode i industrijski sustav tijekom sljede ih nekoliko godina. Ekspanzija broja zaposlenih u odjelima za razvoj i istraživanje prvi je konkretan primjer novih ulaganja. U Švedskoj e biti zaposleno 1000 novih ljudi, od kojih su 900 inženjeri, najviše u podru ju razvoja proizvoda, a u Belgiji e biti zaposleno 200 novih ljudi potrebnih za rad tvornice u Ghentu.

3,5 milijuna primjeraka DSG mjenja a prodao je Volkswagen. Samo u tvornici Kassel proizvedeno je preko 3,4 milijuna primjeraka automatskog mjenja a – izme u ostalog za marke Audi, Seat, Škoda, Volkswagen gospodarska vozila i Volkswagen. Tome valja pribrojiti 150.000 primjeraka koji se proizvode u Dalianu (Kina). Mjenja s dvije spojke DSG, koji je razvijen u Volkswagenu, predstavlja spoj kom ora automatskog mjenja a te u inkovitosti i dinami nosti ru nog mjenja a. Dvije spojke osiguravaju mijenjanje stupnjeva prijenosa u djeli u sekunde. Volkswagen DSG nametnuo se kao prava senzacija me u automatskim mjenja ima, koji objedinjuje kom or mijenjanja stupnjeva prijenosa, ekonomi nost i sportski na in vožnje na najvišoj razini: 2003. prva generacija Volkswagenovog 6-stupanjskog DSG mjenja a krenula je u serijsku proizvodnju, prvo u Gol u R32 i Audiju TT-u. Zapo eo je pobjedni ki pohod DSG-a. U me uvremenu ovaj mjenja udoma io se u svim Volkswagenovim modelima te osigurava najve i mogu i kom or, nižu potrošnju goriva i ve i užitak u vožnji. Naime, od 2008. godine na raspolaganju je i 7-stupanjski DSG za motore s manjim obujmom do 125 kW i okretnim momentom do 250 Nm. 2009. Volkswagen je s DQ500 predstavio još jednu ina icu DSG mjenja a, koja kupcima ve ih automobila s ja im motorima (s momentom motora do 500 Nm) – primjerice Audi TTRS, osigurava opciju automatskog mijenjanja brzina. Na taj na in je Volkswagenov DSG i u višim automobilskim klasama pridonio smanjenju potrošnje goriva i štetnih ispušnih plinova uz istovremeno pove anje sportskih karakteristika vožnje.

Novi standard gradskog automobila Nakon skoro 30 godina i etiri modela, Micra i dalje postavlja standarde za gradski automobil. Najnovija Micra nanovo je osmišljena s namjerom da postavi mjerila za europske gradske automobile te s ciljem da vožnju u gradu u ini što jednostavnijom. Nova Micra - etvrta generacija automobila koji nosi to ime - potpuno je novo poglavlje u povijesti Nissanova kompaktnog gradskog automobila, osvaja a mnogobrojnih nagrada. Najzna ajnija nagrada svakako je bila titula Car o the Year koju je druga genaracija Micre osvojila 1993. godine i time postala prvi japanski automobil koji se okitio tom titulom. Prva se generacija Micre proizvodila od 1983. do 1992. godien, druga od 1992. do 2003., tre a generacija od 2003. do ove nove generacije.

Nova Micra je prvi Nissanov model koji koristi novu V-plat ormu. Nova plat orma – u kojoj V zna i svestranost (versatile) – jedan je od klju nih elemenata izrade nove Micre. Konstruirana da bude kruta, a istodobno što lakša, V-plat orma pridonosi okretnom upravljanju, velikoj iskoristivosti goriva i maloj razini emisija. To je prvi automobil koji koristi paletu naprednih trocilindarskih motora s niskom emisijom. Tako er je i prvi automobil koji se ne proizvodi ni u Japanu niti u Europi nego u etiri tvornice u Kini, Tajlandu, Indiji i Meksiku. Automobili namijenjeni Europi do i e iz Nissanove nove tvornice Chennai u Indiji. Micra je pravi svjetski automobil. Prodavat e se u ak 160 zemalja svijeta, od kojih su mnoga tržišta u usponu, podru ja koja su Nissanu nova ili u kojima je Nissan malo zastupljen. Par posve novih trocilindarskih benzinskih motora obujma 1,2 l pokre u novu Micru. Ina ica s po etka ponude atmos erski je motor snage 80 KS koji ispušta samo 115 g/km CO2. Ali ak je i on u sjeni druge ina ice. Radi se o benzinskom motoru s izravnim ubrizgavanjem s mehani kim kompresorom koji pove ava snagu na 98 KS. Emisija CO2 iznosi samo 95 g/km. Novi su benzinski motori tako u inkoviti da nova Micra ne e imati dizelsku ina icu. Model s kompresorom bit e predstavljen u Europi u prolje e 2011. Tako nisku emisiju CO2 dosad su postizali samo automobili s dizelskim motorima što je zna ilo i višu cijenu, me utim, nova Micra ima nisku emisiju ali bez ve ih financijskih izdataka. Paleta modela je jednostavna: samo jedan karoserijski

model s pet vrata, dvije ina ice motora i dva prijenosa – peterostupanjski ru ni mjenja ili vrlo napredan i kompaktan mjenja sa stalno promjenjivim prijenosom (CVT). Razine opreme slijede uobi ajenu Nissanovu ponudu: Visia, Acenta te zatim Tekna. Svi modeli standardno su opremljeni servoupravlja em, klima-ure ajem, radiom s CD-om, elektri nim prozorima sprijeda, 6 zra nih jastuka i elektroni kim programom stabilnosti (ESP) – što je neuobi ajeno u segmentu gradskih automobila. Accenta je me u ostalim, oboga ena automatskim klima-ure ajem tempomatom i limitatorom brzine, dok najviša razina opreme Tekna uvodi tehnologiju koja se rijetko vi a na ve im automobilima, a kamoli na kompaktnom gradskom automobilu. Ina ice s Teknom u standardnoj opremi nude sustav mjerenja slobodnog parkirnog mjesta (Parking Slot Measurement, PSM) zajedno sa sustavom Nissan Connect, koji objedinjuje satelitsku navigaciju i sustav za zabavu. Sustav PSM automatski mjeri dužinu slobodnog parkirnog mjesta i voza a obavještava može li tu parkirati. Savršeno za gradski automobil. Nova Micra u odnosu na prethodnicu je duža za 6 cm, me uosovinski razmak je pove an za 2 cm, a s masom od 915 kg je lakša za 35 kg. Novu Micru krasi i najprostranija putni ka kabina u segmentu te izuzetno povoljan koeficjent otpora zraka od 0.33. Po etna cijena nove Micre, ija je prodaja po ela, iznosi 76.900 kn, oni koji žele CVT mjenja moraju dodatno izdvojiti 10.000 kn.

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Proljetna servisna akcija Ford tradicionalno organizira proljetnu servisnu akciju kako bi se uklonili tragovi duge i zamorne zime, snijega i kiše te vozila osvježila za nove prilike. Kao prvo, obavlja se besplatna kontrola vozila u 40 to aka - odnosno besplatni pregled 40 vitalnih dijelova i sklopova. Osim toga, proljetna ponuda donosi i brojne akcijske pakete koji s prolje em postaju aktualni primjerice krovni nosa i,

Ultratanki, integrirani navigacijski ure aj od sada dostupan uz sve Volvo modele Novi ultratanki Garmin navigacijski ure aj, predstavljen u novim Volvu S60 i V60, sada je dostupan kao dodatna oprema u svim postoje im Volvo modelima. Svestrani navigacijski ure aj elegantno je integriran u automobil zahvaljuju i hvatištu na prednjem nosa u krova s voza eve strane. Jedinstveno hvatište s ugra enim zvu nikom i punja em instalira se u ovlaštenim Volvo servisima. Multi-touch opcija ide dalje od klasi nog upravljanja dodirom. Sve u svemu, tu je 10 prikladnih multi-touch komandi. Objekti i to ke od interesa prikazane su u 3D ormatu radi boljeg pregleda. Na raskrižjima voza se

Šavora d.o.o.

prikladno i blagovremeno upu uje na pravi put. Korištenjem TMC (Trra fic Message Channel) radio tehnologije navigacijski sustav obavijestit e voza a na postojanje poteško a u prometu i predložiti alternativni put. Dodatne jedinstvene odlike su i Volvo startni logo te prikaz servisnih Volvo radionica. Navigacijska jedinica dostupna je u dvije verzije: Garmin nüvi 3790 dolazi predprogramiran s cestovnom kartografijom za Europu, SAD, Kanadu, Meksiko ili Rusiju, dok nüvi 3760 ne nudi nikakve mape. Lokalne mape se pojedina no preuzimaju kod ovlaštenog prodava a ili od strane korisnika.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis karavan, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 155.000 kuna sa PDV-om 2. Toyota Hiace, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:100.000 kuna sa PDV-om 3.T oyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006.g., cijena: 105.000 kuna sa PDV-om 4. Toyota Prius, hybrid, Sol oprema, 2007.g., cijena: 95.000 kuna + 5% poreza 5. Toyota Auris, benzin, Sol oprema, 2007.g., cijena: 80.000 kuna + 5% poreza 6. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006.g, cijena: 148.000 kuna sa PDV-om 7. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006.g., cijena 119.880 kuna + 5% poreza 8. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2007.g., cijena 133.200 kuna sa PDV-om 9. Škoda Felicia, benzin, LX oprema, 2000.g., cijena:11.000 kuna + 5% poreza 10. Fiat Punto, benzin, SX oprema, 2004.g., cijena: 30.000 kuna sa PDV-om

provjera i iš enje klima ure aja, filter peludi, filter zraka i goriva, te provjera i zamjena dijelova sustava ko enja. Ono što ponudu ini posebno atraktivnom jesu akcijske cijene koje su po pojedinim artiklima u ovoj akciji snižene ak i do 30%. U proljetnoj akciji su i gume, aluminijski naplatci, akumulatori, tepisi i metlice brisa a i to po cijenama zbog kojih se isplati navratiti u Fordove servise.

Važno je spomenuti da akcijski paketi po posebnim uvjetima uklju uju i rad. Za Fordova vozila najbolje se brinu ovlašteni Fordovi serviseri koji pristupaju vozilima po ujedna enim Fordovim standardima, pregledavaju vozila propisanim, standardiziranim postupcima te ugra uju samo originalne i odobrene dijelove. Proljetna servisna akcija traje do 31. 05. 2011.

Servisna akcija u Hondi Po etkom mjeseca travnja u Hondinim servisnim centrima zapo eti e servisna akcija koja e trajati u vremenu od 4.4. do 29. 4. 2011. godine. Tijekom trajanja servisne akcije vlasnici Honda automobila ostvaruju više pogodno-

sti od kojih su najzna ajnije: 30% popusta na originalne Honda rezervne djelove podložne trošenju, poput lamela kva ila, brisa a, žarulja, komponenti ispuha i ovjesa, 30% popustva ostvaruje se na originalne Honda rezervne djelove

potrebne za redovno održavanje poput filtera, svje ica, remenja i ostalog, 30% popusta ostvariti e kupci originalne Honda dodatne opreme. Za sve narudžbe i detalje akcijskih servisnih uvjeta i dodatne opreme koji su na akcijskoj ponudi svakako se treba raspitati u ovlaštenim Honda servisnim centrima koji sudjeluju u akciji.

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 3 od 13 Rally-a:

Rezulta Rally Portugal, 24. – 27. ožujka 2011.

MotoGP poredak nakon 2 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Španjolske, Jerez, 3. travnja 2011. 2011 201 011. 1.

F1 poredak nakon 1 od 18 utrka

F1 poredak za VN Australije, stral st ralije ije,, ka 20 2011. 11. Melbourne, 27. ožujka

Sebas en OGIER

Jorge LORENZO

Sebas an VETTEL

Sebas en LOEB

Dani PEDROSA

Lewis HAMILTON

Jari - Ma LATVALA

Nicky HAYDEN

Vitaly PETROV

Mikko HIRVONEN

Hiroshi AOYAMA

Fernando ALONSO

Ma hew WILSON

Valen no ROSSI

Mark WEBBER

Pe er SOLBERG

Hector BARBERA

Jenson BUTTON

Kimi RAIKKONEN

Karel ABRAHAM

Felipe MASSA

Federico VILLAGRA

Cal CRUTCHLOW

Sebas en BUEMI

Henning SOLBERG

Toni ELIAS

Adrian SUTIL

10. John HOPKINS

10. Paul DI RESTA

11. Loris CAPIROSSI

12. Andrea DOVIZIOSO

10. Dennis KUIPERS

Poredak voza a: 1.

Mikko HIRVONEN

Sebas en LOEB

Jari - Ma LATVALA

Sebas en OGIER

Jorge LORENZO

Pe er SOLBERG

Dani PEDROSA

Mads OSTBERG

Casey STONER

Ma hew WILSON

Nicky HAYDEN

Henning SOLBERG

Valen no ROSSI

Kimi RAIKKONEN

6. 7.

10. Per-Gunnar ANDERSSON Poredak Teamova: 1. Ford Abu Dhabi World Rally Team 2. Citroen Total World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Ice 1 Racing 6. Munchis Ford World Rally Team

Slijede i rally: Rally Jordan, 14. - 16. travnja 2011.

100 90

Sebas an VETTEL

Lewis HAMILTON

Vitaly PETROV

Fernando ALONSO

Mark WEBBER

Jenson BUTTON

Felipe MASSA

Hiroshi AOYAMA

Sebas en BUEMI

Andrea DOVIZIOSO

Adrian SUTIL

Hector BARBERA

10. Paul DI RESTA

Cal CRUTCHLOW

10. Karel ABRAHAM

Poredak konstruktora: ra:

RBR - Renault

McLaren - Mercedes

Poredak proizvo a a: a: a

Honda

Ferrari

Yamaha

Renault

Duca

STR – Ferrari

Suzuki

Force India – Mercedes

Slijede a utrka: VN Portugala, Slijede a utrka: VN Japana, Estoril, 1. svibnja 2011.

25. travnja 2010.

Harmonijske proporcije, individualan dizajn površina te snažna, dinami na privla nost – sve su to atributi zbog kojih je BMW-u serije 5 Touring žiri dodijelio svjetski poznatu nagradu iF Product Design Award. Ovo posebno priznanje je najviše odli je koje dodijeljuje hanoverski International Forum Design. Nagrada je predstavljena tijekom CeBIT sajma te ju je primio Thomas Plath, direktor BMW Models and Design Techniques. Oko 1.000 dizajnerskih entuzijasta, nagra enih kao i onih koji su bili pozvani kao gosti, prisustvovalo je tom doga aju

kako bi izrazili ast primatelju nagrade iF Gold Awards. U rasporedu je tako er bilo otvorenje izložbe iF Gold Design Award na kojoj e kroz sljede a etiri mjeseca biti prikazano svih 993 proizvoda kojima je dodijeljena ova nagrada. Nagrada iF Design Award

je još od svojeg za etka 1953. godine postala znak za dobar dizajn. Kao globalno priznata nagrada za dizajn, iF nagra uje izvanredna dizajnerska postignu a te kao takva nudi dobru plat ormu me unarodnom žiriju kod procjene dizajnerske izvrsnosti proizvoda.

Poredak voza a: 1.

Poredak voza a:

BMW serije 5 Touring osvojio iF Gold Award 2011 za izvanredan dizajn

Slijede a utrka: VN Malezije, Kuala Lumpur, 10. travnja 2011.

Ford koristi Rendgen kako bi poboljšao kvalitetu svojih vozila Ford Motor Company i dalje prednja i u pionirskoj primjeni kompjuteriziranih, digitalnih rendgenskih ure aja kao integralnog dijela procesa kontrole kvalitete. Dok se rendgenski aparati uobi ajeno koriste u medicinskoj struci, Ford ih upotrebljava još od 2002. godine kada su ve uo ene njihove prednosti. Danas, rade i s proizvo a ima takvih strojeva kako bi se prilagodili Fordovim specifi nim potrebama, ovi ure aji su inžinjerima esto prva to ka provjere da su automobilski dijelovi jednako savršeno oblikovani iznutra i izvana.

2D rendgenski ure aji koji daju sliku u realnom vremenu predstavljaju prvi dio pregleda koji je zamijenio rendgenske filmove. Druga mogu a opcija je 3D CAT (kompjuterski potpomognuta tomografija), u osnovi proces

koji kombinira 720 2D rendgen koriste i poseban program kako bi se dobila slika u tri dimenzije. Takav 3D prikaz se može rotirati i pregledavati na monitoru s time da se ak može i “proletjeti kroz” stvorenu sliku. Upotrebom ovih ure aja, Laboratorij za materijal pomaže Fordovih inžinjerima da razviju nove dijelove, ali omogu uju da se eventualni problemi uo e u ranoj azi. Zahvaljuju i medicinskoj tehnologiji, Ford ima još jedan snažan alat na raspolaganju kako bi kupci bili bezbrižni.

EKO KUTAK

Ovlašteni servis za

Elektri ni Volvo C30 testiran u oštrim zimskim uvjetima Oštrim zimskim uvjetima vožnje izložen je elektri ni Volvo C30 kako bi se osiguralo da automobil pogonjen na baterije može voziti bez problema i na temperaturama od -20 stupnjeva celzijusa. Visoki su zahtjevi postavljeni pred elektri ni Volvo C30 koji je stavljen pred nimalo lagan ispit izdržljivosti, baš kao i ostali, „obi ni“ Volvo modeli. Uz to su dodane nove testne

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF OF HBSBODJKF OB VHSBêFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB NBB t CFTQMBUOB NPOUBäB J CBMBOTJSBOKF HVNB F HVNB

MOGUĆNOST SERVISIRANJA I OSTALIH MARKI VOZILA

metode koje su razvijene samo za elektri ne automobile. Sve u svemu – elektri ni Volvov model procijenjen je u preko 200 razli itih testova. Elektri ni Volvo C30 opremljen je s 3 klimatska sustava: jedan koji omogu ava putnicima grijanje ili hla enje, drugi koji hladi ili grije baterije ukoliko je to potrebno i tre i koji obuhva a vodeno hla enje elektri nog motora i elektronike. Elektri ni C30 posjeduje inovativno rješenje koje mu omogu ava ugodno grijanje u hladnim zimskim uvjetima vožnje, bez kompromisa kada je u pitanju doseg vožnje uz pomo baterija. Kontrola klime u putni kom dijelu odvija se preko grija a pokretanog bioetanolom koji je ugra en u sva vozila. Spremnik s etanolom može ponijeti 14,5 litara ovoga plina. Klimu je, uz to, mogu e pokretati i elektricitetom iz baterija.

5. travnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari SVIJET U MOJIM BOJAMA

AKOVE KI espresso by Bibi

Cirkus, a ne politika!

Ne slušajte cajke! Umrite prirodnom smr u!

Do prije godinu dana jedva da sam znala tko je u županiji na vlasti. Priznajem. Bez trunke srama. I znam da nisam jedina. Jednostavno, politika mi je fuj. Na žalost, ona je nužna. Htjeli se mi suo iti s tom injenicom ili ne. Politika – da, politikanstvo – ne. Iako sam do sada izbjegavala tu neku politi ku notu u svojim razmišljanjima, osim, naravno, najdražih J.K. i I.S., uz pokoju otrovnu strelicu prema R. ., više ne mogu šutke gledati što se u politici radi. Onoj lokalnoj. To se ne može opisati druga ije nego kao cirkus. Od nekakvih zna ki i medalja, preko referenduma i narudžbi za mla enje politi kih oponenata, napuštanja sjednica i, kao še er, bolje re eno, luk na kraju, “zašto ti imaš vodu a ja ne” situacija, u narodu poznatija kao “ evapi s lukom”. Dok se oni igraju, mi više ne znamo kud bi sami sa sobom. Ništa se ne pomi e, ništa ne pomaže. Umjesto da barem na neko kratko vrijeme zaborave da su baš striktno lijevi ili desni, i svi, kako se to nekad govorilo u sportu, a sada sve više postaje omiljena krizna

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

parola, stisnu glave skupa, i da, ako se ve moraju majmunirati, to ostave za neka druga, kako kažu, bolja vremena – ne. Cirkus nikako da ode iz našega malog grada. I to ljudi koje zovemo uglednima. Ljudi koji su godinama na elu uglednih tvrtki koje sada sa svojim velikim ugledom tonu u propast. Ljudi koji su sami sebi dovoljno veliki da se mogu igrati da su mali. Zapravo, oni se ne igraju, samo toga nisu svjesni. I onda se udite zašto ljudi nemaju pojma tko je na vlasti?!

Pita me frendica novinarka o emu u drobiti u kolumni. Ne znam da li da to shvatim kao kompliment, jer drobilice su snažne, energi ne mašine, ili kao uvredu jer drobiti zapravo zna i mljeti, usitnjavati u “paramdijel ad“. Kako god, danas drobim o akove kom kultnom disco clubu koji se pretvorio u pr varnicu cajki i usput sve ano obe ajem da ni jednoj drobilici ne predstavljam ozbiljniju konkurenciju. Uf, kad se sjetim onih zlatnih 80-ih i 90-ih godina kad se slušao rock i pop! Tada srce nije boljelo ni ije starce. Dapa e, bodrili su nas u slušanju prave muzike. U prezentu, kad je na par lokacija našeg akovca u pogonu više cajkaških klubova nego savjetovališta za mlade, neke osim srca zaboli i uho od same pomisli na traumu kojoj bi bili izloženi da u u u prostor ispunjen zvukovima cajki. Op e je poznato da se tu vrti dobra lova jer se puno lo e, a puno se lo e pretpostavljam zato da bi se cijelu no mogla slušati takva muzika. Tko mi je kriv kaj ne mogu uti vibrato efekt u toj vrsti glazbe? Napisala sam “glazbe“? Lapsus! I tko mi je kriv kaj sam na Balkanu? A Balkan je zapravo musaka u kojoj su naredani turbo folk, “kuruza“ i cajke (što god inilo razliku izme u ovih nabrojenih žanrova) i pe e se od jutra do sutra ako srce i uho to izdrže. I tko mi je kriv kaj ne slušam cajke? Al’ opet, ne mogu re i da ih ne ujem.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Danas je sve u nekom “spidu“. Em nam serviraju “fast food“, em “snackove“ gdje god sjednemo, em na brzinu sašivene majice koje se rasparaju nakon drugog (hladnog) pranja, pa sad još i ovu jeftinjara glazbu. Jedan ritam, blesav tekst i eto ti pjesme koja brzo ulazi u uho. Radije slušam usisiva nego cajke! Uglavnom, toplo se nadam da je to neki prolazan ir ili pak bunt ove generacije što zalazi u takve klubove, i da ne e potrajati još dugo. Sve dok se to udo od glazbe, na žalost, uz velike doze alkoholnih napoja, kod nas u akovcu dešava samo u zatvorenim no nim klubovima u koje ja ne ulazim, a ne i na gradskim prometnicama (aludiram na popularno “treštanje“ iz ulickanih gol i a), dotle mogu posve sigurno tvrditi da NE slušam cajke. I na kraju savjet i vama: Ne slušajte cajke! Umrite prirodnom smr u!

Uskrsnu, kako je rekao Vrlo se brzo prešlo preko povijesnog uspjeha Ivice Kosteli a, koji je osvojio naslov najboljega svjetskog skijaša u alpskom skijanju. Par dana su mediji pisali o tome i onda kraj, kao da je rije o ne emu što se ostvaruje svaki dan. Da se o dobrim i lijepim stvarima malo piše, a o lošim dugo i naširoko, u Hrvatskoj smo ve nau eni, pak u stoga samo podsjetiti na dane tuge i borbe za goli život obitelji Kosteli , osobito zlatnog Ivice, koji je nekoliko godina bio u sjeni svoje još uspješnije sestre Janice. Sje am se koliko je puta Ivica bio ozlije en i gotovo izgubljen ne samo za sport, nego i bilo koji drugi oblik kretanja. Bezbroj je vijaka namontirano u njegove kosti i meso, što je bilo teško za gledati, a kamoli biti osoba koja sve to mora nositi. Kada je ležao u švicarskoj klinici ili u Daruvarskim toplicama, govorio je da e se vratiti, da e postati još bolji, najbolji na svijetu. Mnogi su novinari tada o njemu vrlo ružno pisali i ve ga poslali u ropotarnicu sportske povijesti. Prolazili su mjeseci i godine, Kosteli se oporavio i natjecao, da bi protekle sezone postao najbolji skijaš svijeta. Ostvario je ono što je najavio, a ja bih

Prvi korak u borbi za ljudska prava Diskriminacija osoba s intelektualnim teško ama problem je koji postoji duže vrijeme. Osvješ ivanje kako gra ana, tako i nadležnim institucija o ovom problemu traje ve neko vrijeme, dok je vrhunac svega bila Prva konferencija hrvatskih samozastupnika (osoba s intelektualnim teško ama), održana prošli tjedan u Zagrebu. Na spomenutoj konferenciju, na kojoj su sudjelovali samozastupnici iz jedanaest gradova, pa i oni iz akovca, osobe s intelektualnim teško ama prvi su put same progovorile o problemima i teško ama s kojima se susre u u svakodnevnom životu. Brojne životne pri e nikoga nisu ostavile ravnodušnima. Bilo je suza, ali i smijeha, s obzirom na to da je, unato izlaganju

teških životnih situacija, na skupu prevladavao optimizam. I dok brojni gra ani i danas imaju predrasude prema takvim osobama, vrlo esto trebali bi se ugledati baš u njih. Njihova borba za prava koja im pripadaju, a svakodnevno se krše, neumorna je. Iako ine manjinu u društvu, iz petnih se žila trude da se njihov glas uje, jer upravo su to nau ili u svojim udrugama, gdje su lanovi grupe za samozastupanje. Sada svjesni da se u njihovo ime nitko ne e boriti i da to najbolje rade sami, ali i svjesni da sami najbolje znaju što im je potrebno, odlu ili su o tome informirati širu javnost. Prva konferencija hrvatskih samozastupnika tek je prvi korak u njihovoj borbi. I dok brojni ljudi, od onim mla ih do najstarijih, svakod-

nevno “kukaju” kako zbog bitnih tako i zbog posve nebitnih stvari, osobe s intelektualnim teško ama s problemima se susre u od po etka života. I tek sada, u ovoj teškoj situaciji, kada su brojni gra ani ostali bez posla, postoji mogu nost suosje anja s osobama koje rijetki žele zaposliti i u vrijeme kada ekonomske krize nema. Me utim, mogu nost zaposlenja ionako ima manji broj njih budu i da je mnogima, usprkos njihovu protivljenju, oduzeta poslovna sposobnost. Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Hrvatska je potpisala 2007. godine. Konvencija svojim odredbama, uvažavaju i speci i ne potrebe osoba s invaliditetom, s jedne strane jam i a s druge strane obvezuje države potpisnice na prakti nu provedbu temeljnih ljudskih prava kao

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

rekao da je uskrsnuo, kako je rekao. Naravno da Ivica nije Isus, ije uskrsnu e iš ekujemo, ali je ustao od sportski mrtvog ovjeka. U ovo korizmeno vrijeme, kada je mnogima stiglo puno tereta, kada svaki dan brinu ho e li im ili ne e biti isklju en koji energent, kada nema pla e i novca za jedan dan, predlažem da budu poput Ivice Kosteli a. Da vjeruju u uskrsnu e svojega nepravdama oronulog tijela i uništenog ponosa, te da e jednog dana kao Ivica stati na postolje vlastitog uspjeha, koji se zove dostojanstven i lijep život.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

što su jednakost, nediskriminacija, pravo na život, ali i pravo na rad i zapošljavanje, kao i brojna druga. Unato tome, upravo spomenuta prava nerijetko se krše. Me utim, o ito je da samozastupnici ne e preko toga samo tako pro i, a ne bi trebali ni mi ostali. Poslušajmo ih i podržimo u njihovoj borbi!

POZNATI I SLAVNI

Veliki koncert Dubioze, Elementala i RHS-a u Koprivnici Nakon niza velikih evenata elektronske glazbe, Partyloop ovaj put predstavlja nešto druga iji zvuk, dinami an, nabrijan, pun energije, genijalan, s tekstovima punih snažnih poruka. Ekipa najboljih live bendova 16. travnja dolazi u Koprivnicu. Dubioza Kolektiv, Elemental i RHS Coolektiv svojom e energi nom glazbom i tekstovima zapaliti koprivni ku dvoranu Doma mladih. Dubiozi e ovo biti i prvi ovogodišnji nastup u Hrvatskoj te poru uju fanovima neka se pripreme za vatrenu atmosferu.

Dubioza je poznata po uspješnoj i energi noj mješavini reggaea, duba, etna i rocka. Nastupali su na poznatim europskim festivalima kao što su Sziget, Exit i Eurosonic, a dva su puta bili nominirani za MTV Europe Music Awards (EMA) u kategoriji Best Adria Act. Elemental je bend ija se glazbena baza nalazi u rap glazbi, no teško bi ga bilo svesti samo na jedan glazbeni žanr. Speci i nost ovog benda jesu britki tekstovi i zanimljive instrumentalne podloge koji zajedno ine autenti an zvuk Elementala.

Nominiran je za nagradu Porin 2011. u dvije kategorije - za najbolji album klupske glazbe i za najbolju grupu s vokalom. Koprivni ki hip-hop sastav RHS Coolektiv nastao je prije 4 godine, no momci se glazbom pojedina no bave dulje vrijeme (8 godina). Radi se o petero lanom sastavu koji u posljednje vrijeme uspješno izlazi iz okvira hip-hop glazbe te eksperimentira s ostalim glazbenim žanrovima poput rocka, reggae ili ska glazbe. Izvanredni glazbeni spektakl upotpunit e i sjajan vizualni show – do sad nevi ena

TOP 20 1. SJAJ VANNA

osam metara široka projekcija, fantasti an sound i odli na ugostiteljska ponuda u atriju Doma mladih. Ulaznice u pretprodaji po cijeni od samo 50 kn potražite na sljede im lokacijama: Šareni du an / Koprivnica, caffe bar AQUAMARIN / Varaždin, caffe bar ARCUS / akovec, Linea Nera / Križevci, caffe bar KLUB - parfumerija / Bjelovar, caffe bar BOOM / Virovitica. Po etak koncerta je u 21 sat.

5. TEŠKA SUDBINA LEINER & HRNJAK 6. ŽELIM TI RE I PINK STUDIO 7. ZNAJ DA MOJA SI SERGEJ ETKOVI 8. BRKO LAKA 9. BEŽI JANKEC SINGRLICE . IVICA K. 10. OGLEDALO KRLE I INSPEKTORI ft. Goran Bare 11. DAJ DA NO AS POLUDIMO LIDIJA BA I

FORMULA 13

TOP LISTA 1. NINA BADRI Moje o i pune ljubavi - Aquarius TOP LISTA DOMA IH 2. TOŠE PROESKI Nasloni glavu na moje rame - Hit 3. PRVA LIGA Miruj srce moje Drugi album DancingBear 4. PARNI VALJAK Aleluja (Ja još vjerujem u nas) - 5. KOM3DIJA Super Branimir - Dallas 6. BORIS NOVKOVI Via ljubav Croa a 7. DANIJELA Živim da živim Unikat Dallas 8. DRAŽEN ZE I Eh da mogu vra t godine Crni kralj i bijela dama Croa a 9. COLONIA Jutro moje nema boje X Menart 10. JELENA ROZGA Karantena Hit Ç 11. ET Moje nevjerno Powercore Hit

VIP CAFFE S BOJANOM

Stieven

Srijeda 06.04. Poslije 10 sati

Alice

k i uživati ži ti u k t omiljeilj kon mo i koncertu nog rock glazbenika, Damira Urbana i njegove etvorke. Poznati rije ki kantautor Damir Urban jedna je od klju nih igura hrvatske glazbene scene. Kroz rad sa svojim prvim i kultnim bendom Laufer, te zahvaljuju i samostalnim albumima s grupom The Four postao je etablirano glazbeno ime i umjetnik karakteristi nog glazbenog izri aja. Damir Urban, bivši frontmen Laufera, višestruki dobitnik nagrade Porin, poznat je i svima onima koji ne prate njegove koncerte i diskogra iju. Pjesme ‘Astronaut’, ‘Nebo’, ‘Odlu io sam da te volim’, ‘Mjesto za mene’ i mnoge druge pjesme izdvajaju ovog rije kog glazbenika kao osobe s iznimnim osje ajem za stvaranje kvalitetne urbane rock glazbe. Karte za URBAN&4 mogu se kupiti u pretprodaji u Paladinu i Flashu po cijeni od 60.00 kn. ULAZ OGRANI EN!!!

4. GLAS JEKA EX MOZARTINE . DAMIR URBAN

TJEDNI KALORIFER TJE

Šal od svile i brojne druge njihove pjesme upisale su se u glazbenu povijest. Od 1991. godine živi u Parizu, gdje ponajviše radi glazbu za kazališne drame. Godine 1997. izašao je njegov prvi samostalni album “Apokalipso”. Od tada je snimio još pet albuma, posljednji krajem prošle godine. Zadnji koncert Rundek je u Varaždinu održao na Špancirfestu 2007. godine, a ovaj koncert jedinstvena je prilika da se ponovno uživa u glazbi balkanskog Davida Bowieja, kako ga neki vole nazivati.

URBAN&4 u Paladinu 9. travnja! Nakon N k odli nog dli k koncerta t splitskih lit kih TBF-a, akove ki caffe bar Paladin nastavlja gostovanja velikih imena hrvatske glazbene scene. U subotu 9. travnja akove ka e publika napo-

3. HVALA LUKY

01. NO APOLOGIES - BON JOVI 02. ROPE - FOO FIGHTERS 03. SOMEONE LIKE YOU - ADELE 04. SPACE BOUND EMINEM 05. E.T. - KATY PERRY 06. UBERLIN - R.E.M. 07. POSTCARDS FROM A YOUNG MAN MANIC STREET PREACHERS 08. GOOD LIFE - ONE REPUBLIC 09. E’ UN PECCATO MORIR ZUCCHERO 10. LONG ROAD HOME - SHERYL CROW 11. SECOND CHANCE - PETER, BJORN & JOHN 12. I NEED A DOCTOR - DR. DRE, EMINEM feat. SKYLAR

Darko Rundek 22. travnja stiže u Varaždin Darko Rundek vra a se u Hrvatsku na veliku proljetnu turneju, u sklopu koje e 22. travnja nastupiti i u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Rije je o humanitarnom koncertu koji organizira Rotary klub Varaždin 1181. Ulaznice za koncert mogu se kupiti po cijeni od 50, 100 i 150 kuna na blagajni HNK-a. Koncert po inje u 20 sati. Rundek je glazbenu karijeru zapo eo s grupom Haustor, jednom od najvažnijih pojava zagreba ke glazbene scene. Ena, Neobi an dan, Uzalud pitaš,

2. ALELUJA (ja još vjerujem u nas) PARNI VALJAK

Najbolja kava u ugodnom društvu s Bojanom Jambrošićem Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

5. travnja 2011.

Dobro je znati 41

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

09.04.2011 suboTA

u 20 SATI

ARENA VARAZDIN

â€œSVI PJEVAJU, SVI POMAZUâ€? % #

&' * ! +/ Trgovine â€œBrankaâ€? CAFFE BAR: ! " # # "$ ! Radio 1 Predprodaja ulaznica:

generalni medijski pokrovitelj

nightlife

pokrovitelj:

organizator:

after party caffe bar lex (EX classic nedeljanec)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

5. travnja 2011.

Doma a proizvodnja, tradicija, kvaliteta koja traje, a sve vam to “KIŠ” daje... GER

KIŠOV JE

26,50 kn KRANJSKA - K

IŠ

38,00 kn

A DOMAĆ A IC KOBAS

25,00 kn

ČAKOVEC (Nikole Pavića 17) DONJI KRALJEVEC (Kolodvorska 16) DOMAŠINEC (M. Pušteka 9) PRELOG (Glavna 29)

* KONTROLIRANO HRVATSKO PORIJEKLO * PLAĆANJE U RATAMA * POPUSTI UMIROVLJENICIMA * MOGUĆNOST DOSTAVE PREMA DOGOVORU

**** TRADICIJA I KVALITETA OD 1955. ****

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - M Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

RASPLET SITUACIJE oko nove Uprave RK Me imurja

NK ME IMURJE želi ve i utjecaj u MNS-u i HNS-u

Smijenjen Januši , o ekuje se povratak Željka Kavrana Malo sunca granulo je na mra nu situaciju RK Me imurja. Skupština je donijela odluku da se mjesto predsjednika ponudi Željku Kavranu, nakon što je smijenjen Siniša Januši . Samo zahvaljuju i insistiranju agilnih lanova Nadzornog odbora RK Me imurja, kona no je s funkcije predsjednika smijenjen Siniša Januši , koji je i po vlastitom priznanju “griješio, ali to nije bilo namjerno, a možda je imao i krive savjetnike”. Na žalost, lanovima Uprave trebalo je skoro etiri mjeseca da se pokrenu, jer je NO još u prosincu skrenuo pozornost na nepravilnosti u radu i poslovanju, pa se ve onda teška situacija dodatno otežala, primjerice s dodatne etiri neispla ene pla e igra ima. K tome, otišao je i trener Željko Ani , nakon što je ostao bez stana kojeg Klub nije platio stanodavcu. Januši je na izvanrednoj sjednici Skupštine ipak prvi dobio rije pa je stigao dati mandat na raspolaganje prije no što je smijenjen, ali ni ovog puta nije uspio skupštinarima podastrijeti ono što ih je interesiralo: detaljnu speci ikaciju dugova. Iako je za to imao sedam mjeseci, Januši i dalje raspolaže samo okvirnim knjigovodstvenim podacima, o 1,4 milijuna kuna duga. Bilo bi primjerice interesantno vidjeti speci ikaciju duga prema Hotelu Park, ili pak prema bivšim igra ima. Tako er bi bilo zanimljivo vidjeti imaju li svi trenutni igra i ugovore s Klubom i ako ih nemaju,

Problemi u radu mla ih uzrasta

Žejlko Kavran

Maja urkin Novi elni ljudi kluba?

na osnovu ega bi tim ljudima mogle biti ispla ene zaostale pla e.

Prijedlog: Željko Kavran predsjednik, Maja urkin zamjenica predsjednika Januši a je pokušao obraniti dožupan Matija Posavec, podsje aju i da je on bio jedini koji je nakon Kavrana želio postati predsjednikom, no naglasio je da osje a moralnu odgovornost. Posavec je me utim imao rješenje za problem i skupštinarima je donio dobre vijesti: “Razgovarao sam s Željkom Kavranom i smatram da bismo njemu trebali ponuditi mjesto predsjednika, dok za potpredsjednicu predlažem Maju urkin.” Njegovu ideju su skupštinari prihvatili s odobravanjem te odlu ili da se u roku od 10 dana provede cijela zamisao, a dotad e Klubom upravljati krizna Uprava, dožupan Posavec i dogradona elnik Zoran

Vidovi , dok e tehni ki operativci ravnati svakodnevnim poslovima, na elu s Velimirom Vrtari em i Damirom Varošancem. Interesantno je me utim bilo i iznošenje problema od strane Ivice Ha eka i Antonija An ela, dvojice dugogodišnjih trenera u Klubu, koji rade (i) s mla im kategorijama rukometaša. Obojica su upozorila na to da se tragi no malo pozornosti posve uje toj djeci, 120 njih, a posebno je naglašeno autokratsko upravljanje dvoranom 2. Osnovne škole u akovcu, iji ravnatelj zabranjuje mladim rukometašima trening, dok se u nekim drugim dvoranama, primjerice GOC-u, termini ne poštuju. Tako er, smatraju da je inanciranje Grada i Županije na sramotno niskoj razini. injenica jest da od godišnjeg prora una kluba (1,2 milijuna), to no pola treba za natjecanje i trening mla ih kategorija. Obje jedinice lokalne uprave u Klub su poslale ni 20 posto tog iznosa, pa se dakle

Interesantno je me utim bilo i iznošenje problema od strane Ivice Ha eka i Antonija An ela, dvojice dugogodišnjih trenera u Klubu, koji rade (i) s mla im kategorijama rukometaša. Obojica su upozorila na to da se tragi no malo pozornosti posve uje toj djeci, 120 njih, a posebno je naglašeno autokratsko upravljanje dvoranom 2. Osnovne škole u akovcu, iji ravnatelj zabranjuje mladim rukometašima trening, dok se u nekim drugim dvoranama, primjerice GOC-u, termini ne poštuju. Tako er, smatraju da je inanciranje Grada i Županije na sramotno niskoj razini. injenica jest da od godišnjeg prora una kluba (1,2 milijuna), to no pola treba za natjecanje i trening mla ih kategorija. Obje jedinice lokalne uprave u Klub su poslale ni 20 posto tog iznosa, pa se dakle ne može govoriti ni o inanciranju rada s mladima. (is)

ne može govoriti ni o inanciranju rada s mladima. O ekuje se da e Željko Kavran prihvatiti ponu eno mjesto, no on to vjerojatno ne e u initi bez garancija o pomo i Grada i Županije s mla im kategorijama, a sigurno e o ekivati i iste ra une po pitanju dugovanja, pa se od Posavca i Vidovi a prvenstveno traži da se najviše pozabave s te dvije stvari. (Ivana Strahija)

PREMIER HRL

Željko Ani otišao iz kluba, Me imurje svladalo Medveš ak I dok se o ekuje razrješenje kadrovske krize nakon kojeg se o ekuje i rješenje goru ih inancijskih pitanja, rukometaši Me imurja igraju prvenstvo Premier HRL i pobje uju. Po etne greške Medveš aka, kao i zapucane lopte, Me imurje je dobro iskoristilo i u utakmicu krenulo s 2:0, da bi se ekipa iz Zagreba brzo digla i okrenula na 3:5. U devetoj minuti isklju en je Medveš akov

Kontrec, no ni to ne pomaže Me imurcima da vrate utakmicu pod svoju kontrolu. U 15. minuti Medveš ak ima +4 (6:10), što je kona no nagnalo Me imurce da po nu igrati pametnije. Umjesto da nerezonski pucaju, po eli su napadati dulje i organiziranije, pa do kraja poluvremena uspijevaju okrenuti na 14:13. Prvih 30 minuta Me imurje završava serijom 5-0, a postignu e je tim ve e što su doma i

imali ak dva igra a manje (Varga i Herman) u posljednjoj minuti. U drugi dio dakle Me imurje kre e s dva igra a manje, ali vodstvo nije ispušteno, jer je solidni vratar Kvesi upisao etiri obrane za redom, a gostuju i rukometaši k tome imaju dosta tehni kih pogrešaka. U 44. minuti je tako 22:15 i ini se da gostima preostaje tek asni poraz, no ini se ipak bore i smanjuju na 26:22.

Više od toga ipak nisu mogli, a s +5 doma a ekipa završava susret još jednom pobjedom. Treba spomenuti da je doma e rukometaše vodio pomo ni trener Antonio An el, jer je glavni trener Željko Ani podnio ostavku par dana ranije. Još nije poznato tko e ga naslijediti, no za o ekivati je da se u klub vrati Josip Borkovi , ukoliko Željko Kavran prihvati ponu eno mjesto predsjednika. (Ivana Strahija)

ODBOJKA: NASTAVLJA SE DOIGRAVANJE najboljih hrvatskih odbojkaških klubova

Nakon poraza od zagreba ke Mladosti, dvije utakmice sa Siskom Nakon što su poraženi u prvoj utakmici s 3:0, u uzvratnoj utakmici etvrt inala doigravanja Superlige Centrometal je pružio dobru igru protiv zagreba ke Mladosti, ali to ipak nije bilo dovoljno za pobjedu. Na kraju su gosti slavili sa 1:3 (13:25, 27:25, 23:25,14:25). U prvom setu gosti su bili dominantni, te ga za svega 17 minuta dobili sa 12 poena razlike. Me utim tad se naši bude. Na prvom odmoru u drugom setu vode sa 8:7, prednost od poena ili dva zadržavaju cijelo vrijeme, te je na drugom odmoru 16:14. Prednost

se pove ala i na 20:17, kasnije je bilo i 22:19. Sa tri poena Mladostaši izjedna uju, te se ulazi u neizvjesnu završnicu. Do prve set lopte dolazi Centrometal, te nakon servisa gosti šalju loptu u aut. Ali suci Vu ak i Zamaklar sude mrežu iako je dirana donja sajla. Nakon toga još jedna neiskorištena set lopta Centrometala, ali potom i jedna Mladosti. Na kraju je nakon sme a Sabljaka u aut 29:27 za doma e i rezultat je poravnan na 1:1. U tre em setu Mladostaši kre u sa laganom prednoš u koju doma i sustižu. Kod 6:6 zbog bolova u koljenu Pu a zamjenjuje Kova a na

poziciji srednjaka. To se ne osje a na igri, te Centrometal preuzima vodstvo. Najve u prednost imali su doma i od 19:16. Tada Zagrep ani rade 4 bloka zaredom i preuzimaju vodstvo. Me utim, Centrometal opet preokre e na 23:22. I kad je izgledalo da bi re anski klub mogao povesti 2:1 u setovima to se ipak nije dogodilo. Uz malo sre e Mladostaši dobijaju tri poena zaredom i sa 25:23 rješavaju tre i set. To se odrazilo i na po etak etvrtog kad gosti dolaze do prednosti 5:2. Pri tom rezultatu suci sude jednu loptu za Mladost na u enje cijele dvorane. Nakon

toga Marin Posavec i Gotal dobivaju dva žuta kartona, te Mladost odlazi na veliku prednost umjesto da je bilo 3:5. Do kraja seta su gosti rutiniranom igrom došli do ukupne pobjede. Nakon utakmice bilo je brojnih primjedbi doma ina i navija a na ra un sudaca iz Beliš a. Nakon ovog poraza Centrometal nastavlja sa borbom od 5. do 8. mjesta. U narednom kolu protivnik im je Sisak. Prva utakmica igra se u srijedu 6. travnja u Sisku, a uzvrat je u subotu 9. travnja u Nedeliš u. Utakmica u Atonu igra se s po etkom u 19 sati.

Miljenka Dove era predložili za zamjenskog lana Skupštine HNS-a NK Me imurje ovih dana ima dvije brige, jednu je prouzro io Grad akovec svojim (po njima nerazumnim) zahtjevima, a za drugi je problem je i dalje „povuci-potegni“ situacija s elnicima Me imurskog nogometnog saveza. Pred par tjedana inilo se da je kona no zakopana ratna sjekira izme u NK Me imurja i MSN-a, ali je subotnja konferencija za medije Kluba pokazala da tome nije tako. Ljuti su u NK Me imurju naime što nisu uvažena njihova dva prijedloga prema MSN-u, iako je na sastanku kojeg su dvije strane imale navodno dogovoreno da se na još jednoj sjednici Izvršnog odbora MSN-a pred sjednicu Skupštine utana e detalji. Prvi se prijedlog ti e pove anja broja skupštinara, jer nije tajna da NK Me imurje predvo eno Stjepanom Hamonajcem traži da svi klubovi u županiji imaju po jedan glas: “To je jedino pošteno, a ne da Savez odre uje koji e to no klubovi dobiti pravo glasa. Što se nas ti e, mogu predstavnici županijskih liga biti izabrani na plenumima liga, ili glas mogu imati baš svi, mi ne vidimo nikakav problem u tome da na sjednici bude stotinjak ljudi. Jedino tako e Savez prestati biti privatan”, rekao je Hamonajec. Osim toga, u NK Me imurju smatraju da bi upravo Klub trebao dati zamjenskog lana za Skupštinu Hrvatskog nogometnog saveza, umjesto Stjepana Križari a, koji je ušao u Izvršni odbor. Njihova je želja da to bude Miljenko Dove er, a glasnogovornik Miljenko Ov ar je rekao: “Ne znam zbog ega MNS ima toliki otpor prema toj ideji Dove era kao lana Skupštine HNS-a. Mi smo sigurni da bi on zastupao me imurski nogomet prema dogovorenim smjernicama. K tome nema ni rije i da bi on bio pripadnik ‘one druge’ struje. Naime, u slu aju da sjednica od 17. prosinca bude poništena, on opet ne bi bio skupštinar, nego bi mandat prešao Stjepanu Križari u i Mati Kljaji u.” Dove er je i sam pomalo revoltiran odnosom Saveza: “Ja ne trebam nikakvu samilost, ja sam ovjek s 40 godina iskustva u nogometu kao igra i kao trener, imamo Pro A licencu i smatram da sam apsolutno sposoban biti lan Skupštine HNS-a.” Srdit je Dove er i na napise u kojima se spominje kako je on u Izvršnom odboru MSN-a kao predstavnik

Galeba iz Oporovca, jer ga njegov vlastiti Klub nije nominirao (NK Me imurje je ina e propustilo popuniti prijedlog za lanove Skupštine i IO-a op.a.). Zato je – novinarima – podnio ostavku na mjesto u Izvršnom odboru kao predstavnik Oporovca, te e u utorak u Skupštini, a zatim i IO-u zauzeti mjesto kao predstavnik trenerske organizacije. Ho e li mu to uspjeti i ho e li ijedan od dva zahtjeva NK Me imurja biti ponu en na glasovanje na Skupštini, ostaje vidjeti do utorka. Ina e, IO MNS-a za zamjenskog lana Skupštine HNS-e predložio je Nenada Mar ec iz NK Nedeliš a i taj zahtjev je podržan od ve ine lanova Skupštine.

Pretvorba kluba, postoji interes stranih investitora Dok se dio elnika NK Me imurja bavi tim pitanjima, drugi dio na elu s Dragutinom Kataleni em radi na privatizaciji Kluba. No, i tu ima problema, a Kataleni kaže: “Grad nam je odbio potpisati dugoro ni ugovor za stadion, u kojem smo mi predložili korištenje na 30 godina. Od nas su gradski elnici tražili nemogu e uvjete, poput toga da im podastremo popis budu ih dioni ara Kluba, što je apsurdno jer mi još nismo došli do tog stadija privatizacije, a s njom ne možemo nastaviti jer nemamo ugovor o dugoro nom stanovanju na stadionu Mladosti.” Dok se to ne riješi, privatizacija ne može i i dalje, što je još ve i problem jer navodno postoje kupci zainteresirani za NK Me imurje, iz Belgije i Rusije, tvrdi Kataleni te dodaje: “Sad je stao proces privatizacije, u kojeg sam ja osobno uložio puno vremena, a siguran sam da e zbog toga biti i problema s licenciranjem za idu u sezonu.” (Ivana Strahija)

5. travnja 2011. STOLNI TENIS

KUGLANJE

I. HSTL - žene

HKL

Stolnotenisa ice Šenkovca poražene kod lidera

Željezni ar bez prilike u Splitu

U 16. kolu igra ice Šenkovca u subotu su gostovale kod vode ega HASTK Mladosti Iskona. Protiv ekipe koja je u dosadašnjih 15 kola neprikosnovena u ligi, mlade Šenkov-

anke nisu imale bilo što o ekivati. Na kraju 4:0 za ekipu sa Save, dok je za šenkovske igra ice to bio prvenstveno me za stjecanje neophodnog igra kog iskustva.

Približava se kraju kugla ka sezona. Ve ranije je akove ki Željezni ar „otpisan“ iz prvoligaškog društva, pa odra uje preostali dio sezone. Protiv visokoplasiranog Poštara koji drži tre u poziciju tablice nije se moglo više od osvajanja po asnog boda. Osvojio ga je Bojan Košak protiv jedinog neraspoloženog doma eg igra a Pave ubeli a. Na kraju 7:1 za doma u mom ad.

Poštar, Split — Željezni ar, akovec 7-1 (19-5) (3529-3232) An elko Grubar-Mladen Vresk 1-0 (4-0) (616-539) Nikola MušeNikola Turk 1-0 (4-0) (571-479), Tihomir Lasi -Rajmond Pokriva 1-0 (2-2) (563-533) Pave ubeli Bojan Košak 0-1 (2-2) (546-571) Ton i Bauk-Predrag Turk 1-0 (3-1) (607-554) Stanko ota-Bojan Plevnjak 1-0 (4-0) (626-556)

RUKOMET RK INFOSTAR – dje aci uspješni u regionalnom natjecanju

Prvaci regije sa samo jednim porazom Dje aci mla e rukometne ekipe „Info-stara“ akovec, godište 2000. i mla e, prvaci su Regiji. Ostvarivši 19 pobjeda uz samo jedan poraz u Regionalnoj ligi sjever, dokazali su da su ispred prvoligaša Me imurja i Varteksa. U sastavu RK „Info-stara“ akovec su: Filip Baranaši , Hrvoje Novak, Niko Škvorc, Matija Ruži , Fran Murk, Karlo Kranjec, Leo Srebrenjak, Vilim Trstoglavec, Erik Horvat, Vito Toti , Karlo Majcen, Jan Okreša, Vilim Vrbanec, Mateo Hozjan, Luka Novak, Deni Makar, Luka apalija, Bruno Halabarec, Ivan Ma ari , Filip Matija i , Kevin Petri evi , Sven Posavec, Jure Škoro, Mario Toplek, Luka Zorc, Lovro Hozmec i Martin Vargek.

Treneri ove mlade, najbolje ekipe, u mnogo emu zaslužni za postignute rezultate su: Tihomir Paji i Darko Okreša. Ovim putem htjeli bi zahvaliti i svim sponzorima koji su nam pomogli u nabavci dresova i ostalim potrebama kluba: Lem d.o.o.,Hodošan, Transporti Novak

d.o.o., Donji Hraš an, Stolarija Kavran, akovec, Akustik montaža, akovec, Rolete d.o.o., akovec, Studio P, akovec i Banco Popolare, Croatia. Naravno, zahvaljujemo i roditeljima koji su ovu mladu ekipu bodrili i hrabrili na svim utakmicama. (vft)

5. travnja 2011. III. HNL-ISTOK

II. HNL Me imurje poraženo protiv Gorice

Najbolja utakmica Ponosan povratak otpisanih Preložana! na gostovanju Me imurje u utakmicu protiv lidera prvenstva – Gorice, ulazi vrlo hrabro te odmah pritiš e na doma ina. Ni s jedne strane me utim nema izrazitijih prilika, a tek su u drugom poluvremenu po eli padati i golovi. Me imurje je povelo u 55. minuti, pogotkom Kokota kojeg je dobro pronašao Garba, no nisu gosti stigli ni proslaviti vodstvo a ve je Gorica poravnala, golom Crnova na dodavanje Hajduka. U idu ih desetak minuta naši se drugoligaši dobro drže, da bi potom doma i prešli u vodstvo, kad je Menzil pogodio mrežu iza Bešeni a, Me imurci e kazati nakon nepostoje eg prekršaja. Ne predaju se me utim Me imurci, a mogli su i poravnati da je Begovi bio malo precizniji, no njegova lopta odlazi pored vratnice golmana Kopri a. Kazna stiže u drugoj minuti suda ke nadoknade, kad Jankulica na dodavanje agilnog Hajduka pronalazi put do mreže.

Opet suci “Odigrali smo sigurno ponajbolju utakmicu u gostima, a sigurno smo igrali i na višoj razini od nekih doma ih su-

Rezultati odigranih utakmica: MOSOR - CROATIA SESVETE 3 – 0, HAŠK - JUNAK 2 – 0 MV CROATIA - POMORAC 1 – 0, GORICA - ME IMURJE 3 – 1, SUHOPOLJE - LU KO 0 – 7, IMOTSKI - VINOGRADAR 1 – 2, DUGOPOLJE - VUKOVAR’91 3 - 0; RUDEŠ - SOLIN 1 – 0.

TABLICA 1.Gorica 2.Lu ko 3.Pomorac 4.Dugopolje 5.Solin 6.Rudeš 7.Junak 8.HAŠK 9.Imotski 10.Vinogradar 11.Mosor 12.Croa a Sesvete 13.Me imurje 14.MV Croa a 15.Suhopolje 16.Vukovar 91

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

15 13 11 10 10 10 8 8 8 8 7 8 7 6 5 5

1 2 5 7 3 3 6 4 4 3 5 2 4 5 2 2

5 6 5 4 8 8 7 9 9 10 9 11 10 10 14 14

35 38 30 34 27 32 28 29 19 29 23 23 30 25 18 16

14 16 15 16 22 31 22 29 25 27 26 30 37 31 48 47

46 41 38 37 33 33 30 28 28 27 26 26 25 23 17 17

U sljede em kolu sastaju se: CroatiaSesvete-Dugopolje (petak 19 h), Me imurje-MV Croatia, Lu ko-Gorica, Junak-Mosor, Vukovar 91-Imotski, Solin-Suhopolje, Pomorac-HAŠK (subota, 16 h), Vinogradar-Rudeš (nedjelja, 16 h).

sreta”, rekao je po povratku u akovec Miljenko Dove er, trener Me imurja. Izuzetno je bio zadovoljan svojom ekipom, koja je u Velikoj Gorici pokazala neustrašivost, no razo aran je sucima: “Zbilja nisu trebali

UKOVEC 77 – GRANI AR 3:2 ukovec. Suci: Belovi (N. S. na Dravi), Posedi (Puš ine), Sukanec (S. Ves). Strijelci: 0:1 ižmešija 2., 0:2 ižmešija 16., 1:2 Slavi ek 36., 2:2 Vuk 38., 3:2 Slavi ek 57. ukovec 77: Lehki, Pavlic L., Zvonarek, Poljak (od 80. Mikulan), Mihoci, Varga, Anderlin, Slavi ek, Hladnik, Lon ari , Vuk. Grani ar: Tropšek, Radmani , Horvat, Gorupi , Na (od 46. Zvošec), Fundek (od 46. Marka ), Paveli, Hertelendi, ižmešija, Kos F., Kos V.

POLET – NEDELJANEC 2:1 Pribislavec, igralište Petar Periši . Suci: Hrasti , Pintari (Oba Varždin) Strijelci: 0:1 Varga 10., 1:1 Pal i 33., 2:1 Bašek 39. Polet: Stamenkovi , Toplek, Mlinari (od 46. PHorvati ), Magdaleni , Okreša, Posavec, Gajnik (od 63. Vukovu ), Lisjak, Bašek, Pal i (od 79. Krišto i ). Nedeljanec: Šprem, Hudoletnjak, Sedlar, Ku ar (od 46. Blaži), Piska , Kova i , Matu ec, Varga, Štefulj (od 63. Canjuga), Kapeš, Priher.

AKOVEC – NOVI MAROF 3:0 akovec, SRC Mladost. Suci: Slunjski (Varaždin), Medved (Cargovec), Kramar (Varaždin) Strijelci: 1:0 Mesari 8., 2:0 Do Naschimento 15., 3:0 Hanc 69. akovec: Prekupec, Pintari V., Pintari F., Mesari D. (od 75. Saka ), Horvat, Pomper, Do Naschimento, Balent, Hanc (od 54. Novak), Orši , Meaari M. (od 75. Koloni ). Novi Marof: Klju ari , Hrebak L., Horvat M. (od 34. esi), Jelen, Novak, Štriga, Planinc, Hrebak P. (od 80. Harmicar), Saboli , Horvat I. (od 82. Puškadija), Petri .

SLOBODA S – TRNAVA 5:1 Slakovec, igralište Slobode. Suci: Kolari (N. S. Rok), Horvat (Vratišinec), Radek (Pribislavec) Strijelci: 1:0 Novak Danijel 7., 1:1 Jakši 11., 2:1 Begovi A. 40., 3:1 Hergoti 57., 4:1 Goricaj 81. 11 m, 5:1 Goricaj 90. 11 m Sloboda S: Vitez, Podvez (od 46. Angel), Begovi M. (od 60. Petek G.), Begovi A., Katanec T, Kamenar, Borko, Goricaj, Hergoti , Novak Danijel, Petek D. (od 70. Hižman). Trnava: Farkaš, Markan (od 73. Malek), Markuši , Gudlin, Katanec T., Pintari (od 75. Malek), Mesari , Malovi , Jakši S. (od 77. Vlahek).

GORICA – ME IMURJE 3:1 (0:0) Velika Gorica, gradski stadion, gledatelja 300. Suci: Bali (Split), Vrabec (Zagreb), Bari (Srinjine) Strijelci: 0:1 Kokot 55., 1:1 Crnov 56., 2:1 Menzil 65., 3:1 Jankulica 90. Žuti kartoni: Crnov, Jusu i (Gorica), Andre, Leva i , Jambruši , Begovi (Me imurje) Gorica: Kopri , Gegi , Sabljak, Menegati, Cel i (od 46. Hajduk), Bajto (od 74. Jankulica), Jusu i, Crnov, Menzil (od 90. Bogovi ), Mihalj, Baruk i Me imurje: Bešeni , Kova i , Leva i (od 68. Lima), Jambruši (od 75. Štorga), Vuk, Kokot, Garba, Andre, osi (od 87. Jel i ), Begovi , Vitas toliko navla iti za doma u ekipu. etvrti je sudac ak tražio od glavnog suca žuti karton za Jambruši a, to se rijetko vi a.” U idu em kolu Me imurje je doma in MV Croatiji, ekipi donjeg dijela tablice. Utakmica se igra u subotu 9. travnja,a trener Dove er o ekuje: “Mislim da emo pobijediti i tako krenuti prema sredini tablice.” (Ivana Strahija)

Nakon serije poraza Mladost iz Preloga zabilježila je pobjedu tamo gdje nitko nije o ekivao. Kad su krenuli na put u Našice svi su ih otpisali, a Preložani su protiv NAŠK-a izborili možda tri odlu uju a boda spasa. I ono što je najvažnije digli su se psihološki, jer više nisu zadnji na tablici. Nakon što se vratio u mom ad pošto je odslužio kaznu Vugrinec je donio vodstvo Mladosti u 19. minuti, na asistenciju Ba arija, da bi vodstvo povisio Dodlek, nakon loše intervencije doma eg vratara. Doma i su prvo poluvrijeme odigralo katastrofalno loše, odnosno, Preložani su se dobro postavili, pa iako oslabljeni neigranjem nekoliko klju nih igra a poput Radikovi a i Bukala zatvorili su sve prolaze prema vratima Magdaleni a. Doma i su puno bolje odigrali u nastavku, ali kona no je i Magdaleni pokazao da nije uzalud na preloškom golu. Obranio je sve što je trebalo obraniti, pa ak i nešto više, tako da do kraja utakmice doma i nisu uspjeli ugroziti ste enu prednost od dva gola Mladosti. Tako je prvi put Mladost uspjela ono što nije bio slu aj ranije. Naime, u svakoj utakmici su vodili i na kraju gubili. Ovaj put do se nije dogodilo. U sljede em kolu Mladost o ekuje utakmica protiv jakog rivala Otoka, koji je najavio borbu za sam vrh tablice, ali nešto mu baš ne ide u nastavku prvenstva.

Solidna partija Nedeliš a U gostima kod akova Nedeliš e se nije uspjelo proslaviti ni osvojiti

Rezultati odigranih utakmica: NAŠKMladost P 0:2, akovo-Nedeliš e 2:0, Slavija-Križevci 3:1, Otok-Koprivnica 3:0, Grani ar-Slatina 2:1, Lipik-Bjelovar 3:2, Beliš e-Croatia 3:2, Slobodnica-Podravina 0:0.

TABLICA 1.Podravina 2.Mladost Cernik 3.Bjelovar 4. akovo 5.Slavija Pleternica 6.Beliš e 7.Otok 8.Grani ar 9.Nedeliš e 10.NAŠK 11.Lipik 12.Olimpija Osijek 13.Križevci 14.Koprivnica 15.Slobodnica 16.Mladost Prelog 17.Croa a akovo 18.Sla na

23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23

14 14 14 13 13 13 12 10 11 10 10 9 8 8 7 6 5 5

4 2 2 3 2 2 4 5 2 3 3 2 5 1 3 2 3 2

5 7 7 7 8 8 7 8 10 10 10 12 10 14 13 15 15 16

49 47 45 33 37 39 41 43 44 20 39 38 26 8 32 29 27 29

26 24 28 25 25 29 26 32 39 27 48

40 34 53 46 54 65 45

46 44 44 42 41 41 40 35 35 33 33 29 29 25 24 20 18 17

U sljede em kolu sastaju se: Mladost P – Otok, Nedeliš e – Slavija (subota, 15 h), Koprivnica-Slobodnica, Podravina-Lipik, Bjelovar-Beliš e, Croatia akovo, Križevci-Grani ar, SlatinaOlimpija, Mladost C-NAŠK.

bod(ove). Gledaju i na ograni eni kadar i svega tri igra a uz Želimira Orehovca na klupi, jasno je bilo da je i ovog puta bilo problema sa sastavljanjem po etnih 11. Na popisu tako nije bilo S. Treske, Vibovca, Jari a… No, Orehovec odbija i opet govoriti o tome, ve nam je nakon utakmice kazao: “Nismo igrali loše, a posebno smo dobri bili u prvom dijelu. Ovaj poraz ni-

NAŠK – MLADOST 0:2 (0:2) NAŠICE. Gradski stadion. Gledatelja: 100. Sudac: Špoljari (Virovitica). Strijelci: 0:1 Vugrinec, 0:2 Dodlek (25). Mladost: I. Magdaleni , Vutek, Farkaš, Ba ari, Sraka, Novak (od 67. Hladnik), Dodlek, S. Magdaleni (od 89. M. Radikovi ), Habuš, Vugrinec, Miši (od 80. Strahija). Trener: Kralji .

AKOVO – NEDELIŠ E 2:0 (0:0) akovo. Suci: Toluši (Vinkovci), Dujak (Slavonski Brod), Matijevi (Požega). Strijelci: 1:0 Borko 57., 2:0 Borko 68. Nedeliš e: Posavec, Železnjak, Belovi , Hrušoci, D. Treska, ukes, Simon, Vizinger (od 43. Jagec), Martan (od 71. Novak), Stankovi , Balent. Trener: Orehovec.

kako nije strašan, za tjedan dana opet se nadamo upisati pobjedu na doma em travnjaku. Stiže nam Slavija, bit e teško, no imat u širi kadar na raspolaganju.” U prvom poluvremenu mreže su mirovale, a dobru obranu gostiju iz Nedeliš a još je bolje upotpunio vratar Posavec, koji je s dvije-tri odli ne intervencije davao samopouzdanje suigra ima. U drugom poluvremenu Nedeliš e je diglo tempo, no kad je primljen pogodak iz prekida, gostuju a se mom ad nije mogla vratiti u igru. Zamjena nije bilo da donesu prevagu na akova kom travnjaku, pa je uz još jedan gol Borka pobjeda ostala doma ima. (Ivana Strahija)

IV. HNL-SJEVER – skupina A

ukov ani priredili senzaciju, akovec nastavio pobjedni ki niz Potpuna senzacija bio je ishod susreta u ukovcu, gdje su igrale dvije ekipe dijalametralno suprotne pozicije na tablici, prvi i zadnji. no, pokazalo se da prošlo kolo i posrtaj Grani ara kod ku e protiv Plitvice nije bio tek loš dan Kotorip ana, ve da u toj ekipi ima i ve ih problema. No, gosti su u ukovcu krenuli furiozno i s dva gola ižmešije (drugi autogol Mihocija) došli do, inilo se, sigurnih 2:0. No, doma i je strateg temeljito izmiksao svoju prvu postavu od prošlog kola, a svakako sam sebe tapše po le ima zbog odluke da mladom Slavi eku (7/94) i dalje daje priliku. Taj je mladi naime prvo smanjio na 1:2 u 36. minuti, da bi se na njegov gol nadovezao suigra Vuk, pa se na odmor ide u egalu, na potpunu nevjericu Kotorip ana. Rezultati odigranih utakmica. akovec-Novi Marof 3:0, Polet P-Nedeljanec 2:1, Slobda S-Trnava 5:0, Ivan ica-Sloboda VŽ 4:0, ukovec 77-Grani ar K 3:2, Plitvica-Dinamo P 2:1, Sra inec-Sloga 1:1.

TABLICA 1.Ivan ica 2.Grani ar (K) 3.Nedeljanec 4.Plitvica 5.Polet (P) 6.Sloboda (S) 7.Sloga 8.Trnava 9. akovec 10.Dinamo (P) 11.Novi Marof 12.Sra inec 13.Sloboda (VŽ) 14. ukovec 77

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

10 10 10 9 9 7 6 7 6 6 3 3 3 2

3 2 1 3 3 6 5 1 3 2 4 4 2 3

3 4 5 4 4 3 5 8 7 8 9 9 11 11

36:19 32:20 34:17 37:22 33:27 29:19 27:21 24:39 34:33 29:31 30:41 17:34 20:33 16:42

33 32 31 30 30 27 23 22 21 20 13 13 11 9

U sljede em kolu sastaju se: Sloboda VŽ-Sloboda S (subota, 16 h), Slogo-Plitvica (nedjelja, 10 h), Dinamo P- ukovec 77, Grani ar-Ivan ica, Trnava-Polet, Nedeljanec-Novi Marof, Sra inec- akovec (nedjelja, 16 h)

U drugom je poluvremenu SLavi ek opet zablistao i svojoj ekipi donio trobod, svega drugi ove sezone, pogotkom za 3:2. Grani arova pozicija nije preživjela dva uzastopna poraza, te je vode e mjesto tablice taj klub morao prepustiti Ivan ici.

akovec nastavio niz, Poletu i Slakov anima vrijedna doma a pobjeda Pobjedu akovca nad Novim Marofom slobodno možemo nazvati rutinskom, jer gosti baš i nisu pružili preveliki otpor, a s obzirom na šanse koje je akovec imao, no nije realizirao, potop je mogao biti i ve i. akovec je ovime povezao tri pobjede iz tri proljetna kola, što je de initivni znak da e krenuti na još bolje. Za sad je akovec ‘posko io’ na deveto s desetog mjesta. Ni rezultat u Pribislavcu nije mijenjao stanje na tablici. U utakmicu su bolje ušli gosti iz Gojanca koji preko Varge zabijaju prvi pogodak susreta, a doma ima treba dobrih dvadesetak minuta da se vrate u igru. Na sre u, bi o je precizan Pal i, za njim je i Bašek našao put do mreže iza golmana Nedeljanca Šprema. Nakon gostuju eg poraza Sloboda iz Slakovca upisala je doma u pobjedu, nad solidnom i mladom ekipom iz Gori ana. Izuzetno uvjerljivi rezultat nije me utim donio ni jednoj ekipi boljitak na tablici ve one i dalje drže sredinu ljestvice. Izuzetno su raspoloženi bili doma i strijelci koji su u Farkašovoj rupi izbušili pet rupa. Gosti su držali tempo u prvih 45 minuta, imali i izjedna enje zahvaljuju i Jakši u, no za više od toga nisu mogli.

Remi Sloge, poraz Palov ana Kad se ve nije proslavila na sve anosti prilikom po etka slavljeni ke 2011. godine, u prošlom kolu s akovcem, Sloga se barem osladila bodom na gostovanju. Doma ima nije previše pomoglo rano vodstvo, ve je Slogin Mihalkovi pogodio za 1:1 i tako svojim suigra ima priskrbio bod.

PLITVICA – DINAMO 2:1 Gojanec, igralište Plitvice. Suci: Horvat (S. Ves), Bešeni (V. Toplice), Kedmenec (S. Marija) Strijelci: 0:1 Štampar 35., 1:1 Melnjak 48. 11 m, 2:1 rnila 82. Plitvica: Kiši ek, Horvat V., Ister Tomislav, Gredelj, Zgrebec, Horvat P. (od 46. Buhin), Horvat Matija, rnila I., Ister Tomica (od 90. Pomper), Kocijan, Melnjak. Dinamo: Rebernik, Jankovi , Križai , Jan ec, Lovren i , Klekar, Mar ec, Žuli , Štampar, Hali (od 79. Pal i), Ruži .

SRA INEC – SLOGA 1:1 Sra inec. Suci: Jur ec (D. Kraljevec ), Novak (M. Središ e), Buni (Prekno). Strijelci: 1:0 Kolari M. 8., 1:1 Mihalkovi 45. Sra inec: Bogadi, Šincek, Kos B., Kolari J., Vilaj, Kolari M., Petri (od 72. Brkinja ), Papec, Drož ek, Plantak. Sloga: Per i , Saka , Je ud, Obadi , Vabec Damir, Glad D. (od 46. Glad R.), Bali , Vabec Darko, Mihalkovi , Bajzek, Silaj (od 46. Vabec Davor).

IVAN ICA – SLOBODA VŽ 4:0 Ivanec, gradski stadion. Suci: Vugrinec (Komarnica), Šprem (Varaždin), Salinec (D. Višnjica) Strijelci: 1:0 Kokotec 20., 2:0 Kocijan 41., 3:0 Petri evi 67., 4:0 Pa en 73. Ivan ica: Ladi , Petri evi (od 83, Kušter), Kocijan (od 72 Buhin), Hrani , Gregur (od 72. Buhin), Belcar, Pa en, Šojat, Knez, Kukec, 46. Kokotec. Sloboda: Valenti , Mikul i (od 46. Pomper), urasek, Stnkovi , Lon ar (od 46. Vindiš), Nježai (od 46. Hižak) Besek, Knok,, Se an, Kostelac.

Iako su u Gojancu poveli golom Štampara, Palov ani se nisu uspjeli obraniti i sa uvati trobod. Doma ini su poravnali iz penala, kojeg je realizirao Melnjak, a zatim i poveli desetak minuta pred kraj, pogotkom rnile. Treba spomenuti da su doma ini od 67. minute bili broj ano inferiorni gostima, jer im je nakon dvije javne opomene isklju en Kocijan.

5. travnja 2011. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

16. kolo I. ŽNL POLET – BRATSTVO 7-1 (3-1) Igralište: Polet Sv. Mar n na Muri. Suci: Marijan Duman i , Igor Križari , Borut Križari . Delegat: Dragu n Vuk. Polet: urkin, Sobo an, Novak, Turk (69. Saka ), Hren, Horvat (69. Kralj), Karlov ec (60. Koraj), Stojko, Gori anec A, Šardi, Gori anec G. Trener: Krešimir Šenji Bratstvo: Posavec (46. Sukanec), Bujan, Vlahov, Kocijan, Hižman (61. Lehkec), Zlatarek, Hanžekovi , Pata a, Oršoš, Carevi , Vugrin. Trener: Goran Hižman Strijelci: 1-0 (7. Gori anec G), 2-0 (18. Šardi), 2-1 (31. Vugrin), 3-1 (35. Stojko), 4-1 (51. Šardi), 5-1 (60. Gori anec A), 6-1 (66. Gori anec G), 7-1 (68. urkin-11m) Žu karton: Vlahov (Bratstvo) Crveni karton: urkin (Polet)

MLADOST (I) – CENTROMETAL 2-1 (0-1) Igralište: Park Mlados Ivanovec. Suci: Bojan Juras, Dražen Sukanec, Robert Radek. Delegat: Franjo Kocijan. Mladost: Lacko, Leva i (46. Jurinec), Jaluši , Škerbi , Fu ko, Murkovi , Zlatarek (60. Pavlekovi ), Horvat (75. Fran i ), Korent, Bari , Žvorc. Trener: S ven Lacko. Centrometal: Trupkovi , Vibovec, Vince M, Fu ko (52. Vince B), Sen ar, Pani , Zvrtnik, Lastavec, Fegeš, Bratkovi , Rodrigue. Trener: Boris or evi . Strijelci: 0-1 (10. Fegeš), 1-1 (67. Jurinec), 2-1 (74. Murkovi )

ROMSKA VATRA – HODOŠAN 0-10 (0-7) Igralište: Stadion Hodošan. Suci: Damir Aldi , Dražen Novak, Filip Aldi . Delegat: Borko Dragu n. Romska Vatra: Kalanjoš D, Oršuš , Oršoš B, Balog N, Balog S, Balog K, Oršoš I, Balog D, Ignac M (46. Oršuš D), Kalanjoš M (46. Balog V). Hodošan: Krznar, Vadlja, Mar ec (46. Košak), Naran a, Kranj ec, Murkovi , Blagus D, Debelec, Kova , Novak (46. Blagus M), Bašnec Strijelci: 0-1 (15. Novak), 0-2 (17. Debelec), 0-3 (20. Debelec), 0-4 (26. Naran a), 0-5 (27. Debelec), 0-6 (31. Debelec), 0-7 (41. Naran a), 0-8 (65. Debelec), 0-9 (75. Bašnec-11m), 0-10 (82. Debelec)

OMLADINAC – ZASADBREG 0-2 (0-0) Igralište: Stadion Omladinac N. Selo Rok. Suci: Dario Srnec, Lidija Kralji , Ivica Felker. Delegat: Božidar Jura i . Omladinac: Tomaši , Marodi, Reich (71. Culjak M), Jambroši , alopa G, Horvat, Culjak K (55. Cerovec), Krišto (55. Ratajec), Novak, Toplek, Lesjak. Trener: Denis Ratajec. Zasadbreg: Novak M, Perho (87. Zobi ), Šajnovi , Mesari , Živko, Kova i , Novak D, Rodinger Fi., Žganec, Šimunkovi (46. Rodinger Flo.), Koroši . Trener: Dražen Novak. Strijelci: 0-1 (53. Žganec), 0-2 (59. Perho ) Žu kartoni: Horvat (Omladinac), Šajnovi (Zasadbreg).

NAPRIJED – RUDAR 2-2 (1-2) Igralište: Zdenci Cirkovljan. Suci: Darko Filip i , Dragu n Novak, Bruno Brljak. Delegat: Antun Vlahek. Naprijed: Mlinarec, Šimunkovi , Mihoci, Luka i , Kemec, Vlah, Glavina (81. Bedenicki), Mar nec, Horvat, Režek (73. Hižman). Trener: Zlatko Vugrinec. Rudar: Rajf (65. Leva i ), Simon, Kova i , Vuri, Šol D, Šol M, Rihtarec (81. Liklin), Zadravec, Vinko, Šol N (46. Kukovec), Žganec. Trener: Anton Srša. Strijelci: 0-1 (4. Kova i ), 0-2 (5. Kova i ), 1-2 (6. Horvat), 2-2 (84. Glavina). Žu kartoni: Glavina (Naprijed), Šol D, Zadravec, Rihtarec, Rajf (Rudar).

Poletu iz Svetog Martina na Muri sedam bodova prednosti Poletu doma a pobjeda i sedam bodova prednosti. Iako je još deset kola do kraja prvenstva teško da e Polet ovakvu bodovnu prednost ispustiti iz ruku i tako nekome drugome prepustiti naslov prvaka ove lige. Rutinski su doma i odradili prvenstvenu utakmicu sa gostima iz Savske Vesi koji kao da su se pretplatili na sedmicu. Ve u 7 minuti gosti su morali po loptu u mrežu kada je ina e na utakmici dvostruki strijelac Goran Gori anec zapo eo seriju doma ih zgoditaka. Na 2-0 povisuje u 18 minuti Zoran Šardi. Vedran Vugrin smanjio je na 2-1 u 31 minuti. Do kraja prvog dijela još jedan doma i zgoditak i to Uroša Stojka. Zoran Šardi se po drugi puta upisao u strijelce u 51 minuti za vodstvo od 4-1. Slijede u osam minuta od 60 do 68 tri zgoditka za kona nih visokih 7-1. Strijelci su redom bili Andrej Gori anec, po drugi puta Goran Gori anec i na kraju iz opravdano dosu enog kaznenog udarca vratar Ivan urkin koji je ujedno u 90 minuti isklju en iz igre zbog igranja lopte rukom izvan kaznenog prostora kako bi sprije io izglednu prigodu za posti i zgoditak gostiju. Uz isklju enje jedan gostuju i opomenuti igra .

Veliko iznena enje u Novom Selu Rok – prva pobjeda Zasadbrega Iznena enje u Novom Selu Rok. ak do 16 kola morali su ekati navija i Zasadbrega da njihovi ljubimci zabilježe prvu prvenstvenu pobjedu. Poklon im je baš bio lijepi. Pobjeda nad Omladincem i još k tome gostuju a što eš više. Nakon prvih 45 minuta mreže su bile netaknute. Mrežu vratara doma eg Omladinca Tomislava Tomaši a na eo je u 53 minuti Viktor Žganec. Šest minuta kasnije ve je 2-0 za Zasadbreg, a strijelac Dino Peho . Do kraja doma i nisu uspjeli niti jednom svladati vratara Zasadbrega Milana Novaka. I neka onda netko veli da nogomet nije nepredvidiv. Omladinac u borbi za vrh ljestvice kao drugoplasirani kod ku e izgubi od posljednjeplasiranog Zasadbrega. Sumnjivci bi rekli „namješteno“, e pa nije. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

SOKOL – PLAVI 3-0 (3-0) Igralište: Sokol Vra šinec. Suci: Ivica Križai , Tihomir Kralji , Tomislav urila. Delegat: Marija Sabol. Sokol: Puh B (76. Žagar), Mikolaj, Lisjak, Lebar, Puh S, Drk, Bistrovi (65. Drk), Novak, Kova i (70. Boži ), Mikolaj, Mun ar. Trener: Marko Mikolaj. Plavi: Mesari D (74. Srnec), Radikovi , Zadravec (46. Murkovi ), Erdelja, Vabec, Trupkovi , Mesari B, Škvorc, Majeri (46. Tuksar), Vugrinec, Nerer. Trener: Ivan David. Strijelci: 1-0 (12. Lisjak), 2-0 (30. Mikolaj), 3-0 (38. Drk).

Odli ni Ivanov ani nastavili veliki niz Mladost u seriji pobjeda. Upisana je i tre a proljetna za redom. Sla a je tim više što su gosti iz Macinca zgoditkom Antonija Fegeša u 10 minuti poveli sa 1-0. Doma i u 27 minuti drmaju vratnicu i to je sve iz prvog dijela. Drugo poluvrijeme pripalo je doma im

BSK – DUBRAV AN 2-0 (1-0)

DINAMO (D) – SPARTAK 2-2 (0-0)

Igralište: Mos š e Belica. Suci: Damir Aldi , Željko Kova i , Vjeran Tuksar. Delegat: Stjepan Križari . BSK: Sternad, Makar (68. Novak), Gunc, Gelo, Sršan, Herc (80. Horvat), Mihalec, Hajdarovi , Paler, Mlinari , Beštek (90. Škvorc). Trener: Stjepan Mihalec. Dubrav an: Apostolovski, Brljak, Vidovi , Jadan, Hujs, Špoljar, Sla na (70. Švenda), Horvat D, mrlec, Nes , Lovrek (46. Horvat I). Trener: Dražen Horvat Strijelci: 1-0 (26. Gunc), 2-0 (89. Beštek) Žu kartoni: Škvorc (BSK), Hujs, Horvat D (Dubrav an)

Igralište: Kokotov Vez Domašinec. Suci: Kris nko Jaluši , Branko Bacinger, Vlado Soka . Delegat: Dragu n Šafari . Dinamo: Novak, Tizaj, Sabol (46. Lovrek Ni), Krznar A, Krznar S, Peras (46. Furdi), Krznar N, Lovrek Ne, Trstenjak, Vlaši , Kanižaj M. Trener: Dragan Bobi anec. Spartak: Jalšovec, Domini , Mihali , Križai , Hali , Opa ak, Šegovi , Pasler, Novosel (64. Juras), Šegovi , Lackovi . Trener: Darko Lon ari . Strijelci: 1-0 (50. Tizaj), 1-1 (52. Šegovi ), 1-2 (54. Križai ), 2-2 (73. Lovrek). Žu kartoni: Kanižaj M, Krznar N, Lovrek (Dinamo); Hali , Domini (Spartak). Crveni karton: Mihali (Spartak)

VETERANI – ZAPAD – 15. KOLO

de kima. Željko Jurinec poravnao je na 1-1 u 67 minuti nakon udarca iz kuta, a pobjedu Mladosti od 2-1 donosi u 74 minuti Filip Murkovi iz slobodnog udarca. Za pohvalu je što kartoniranih igra a nije bilo.

Remi u Domašincu Bez pobjednika u Domašincu. Nakon prvih 45 minuta mreže su mirovale. U mirnom prvom dijelu sa dosta prekida igre u drugom dijelu puno zanimljivije. Bilo je zgoditaka, opomena i gostuju eg isklju enja. Jurica Tizaj doveo je doma i Dinamo u vodstvo od 1-0 u 50 minuti. Dvije minute kasnije Spartak zgoditkom Igora Šegovi a poravnava na 1-1. Goran Križai doveo je goste iz Male Subotice u vodstvo od 2-1 u 54 minuti. Neven Lovrek uspio je u 73 minuti poravnati na kona nih 2-2. Sedam minuta prije kraja utakmice igra Spartaka Domagoj Mihalic udario je laktom u glavu doma eg igra a Nevena Lovreka. Naravno za „hrabro djelo“ nagra en je isklju enjem. Uz isklju enje gosti su imali dvojicu, a doma i trojicu opomenutih igra a.

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Stjepan Krznar (Dinamo D), Dražen Horvat I (Dubrav an) 11 zgoditaka – Dražen Horvat II (Dubrav an) 10 zgoditaka – Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Ivan Fu ko (Mladost I), Antonijo Fegeš (Centrometal) 9 zgoditaka – Željko Martinec (Naprijed), Nikola Mun ar (Sokol), Igor Beštek (BSK), Andrej Gori anec (Polet SMNM) 8 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Bruno Mesari (Plavi Pek.), Tihomir Novosel (Spartak), Jurica Novak (Omladinac NSR), Petar Horvat (Naprijed) 7 zgoditaka – Alen Kova i (Rudar) 6 zgoditaka – Goran Makovec, Goran Gori anec (Polet SMNM), Marko Koroši (Zasadbreg), Filip Murkovi (Mladost I)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Ivan urkin (Polet SMNM), Domagoj Mihalic (Spartak) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Denis Hali (Spartak)

BSK bolji od Dubrav ana U solidnoj utakmici doma in je imao više prigoda od gostiju iz Donje Dubrave, a dvije je i realizirao. Prvu u 26 minuti kada je za doma e dosu en kazneni udarac kojeg je izveo Darko Gunc, ali je njegov udarac obranio Ivica Apostolovski. No, nakon što je obranio udarac Apostolovski je odbio loptu ponovno do izvo a a kaznenog udarca Darka Gunca koji iz „pripetavanja“ uspijeva posti i zgoditak i BSK dovesti u vodstvo od 1-0. Potvrda doma e pobjede od 2-0 uslijedila je minutu prije kraja utakmice zgoditkom Igora Bešteka. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenutih igra a.

Sokolu susjedski derbi s Pekleni anima U Vratišincu susjedski derbi pripao doma inu. Za pola sata igre doma i Sokol ima ve vodstvo od 2-0 zgodicima Tomislava Lisjaka i Luke Mikolaja. Nikola Drk je u 38 minuti postavio kona nih 3-0 za doma e. Plavi su nešto pokušavali, ali nije išlo. Niti doma i se nisu previše pokazali u drugom poluvremenu. Visoki rezultat i toplo vrijeme malo ih je uspavalo. Niti jedan opomenuti igra na utakmici.

Naprijed jedva do boda U Cirkovljanu doma ini is upali bod. Ve do 6 minute gledatelji su vidjeli tri zgoditka. Alen Kova i doveo je Rudar u vodstvo od 1-0 u 4 minuti. Mario Luka i u 5 minuti poravnava na 1-1. Marko Šolti u 6 minuti po drugi puta na utakmici dovodi Rudar u vodstvo od 2-1. Kada je Naprijed u 84 minuti zgoditkom Željka Glavine poravnao na 2-2 imali su doma i me loptu u svojim nogama. Dosu en je kazneni udarac za njih, ali je vratar Rudara Mario Rajf obranio udarac Željka Glavine i bod je otišao u Mursko Središ e. Jedan Doma i, a ak etiri gostuju a opomenuta igra a.

STATISTIKA 26 zgoditaka pos gnuto ili 3,7 po utakmici 16 opomenu h igra a 2 isklju ena igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realiziran Rezultati odigranih utakmica: Polet-Bratstvo 7:1, Omladinac-Zasadbreg 0:2, Mladost I-Centrometal 2:1, SokolPlavi 3:0, BSK-Dubrav an 2:0, Naprijed-Rudar 2:2, Dinamo D-Spartak 2:3.

TABLICA 1.Polet (SMnM)

16 11

44:15 37

2.Omladinac (NSR)

16 9

35:20 30

3.Centrometal

16 8

39:21 28

4.Spartak

16 8

23:14 28

5.Dubrav an

16 9

36:28 28

6.Sokol

16 8

32:28 26

7.Mladost (I)

16 7

33:28 24

8.Rudar

16 6

27:20 23

9.Naprijed

16 6

28:28 22

10.BSK

16 6

23:22 21

11.Bratstvo (SV)

16 4

10 28:57 14

12.Plavi (Peklenica)

16 3

13.Dinamo (D)

16 3

10 25:41 12

14.Zasadbreg

16 1

11 23:57 7

U sljede em kolu sastaju se: Rudar-BSK (subota, 16 h), Dinamo D-Polet SMnM, Spartak-Naprijed, Dubrav an-Sokol, Plavi-Mladost I, Centrometal-Omladinac, ZasadbregBratstvo (nedjelja, 16 h)

VETERANI – ISTOK – 15. KOLO

VETERANSKA LIGA – SJEVEROZAPAD

Bratstvo krenulo s pobjedom

NEDELIŠ E – RUDAR 6-0 (2-0)

SLOBODA – OMLADINAC 0-3 (0-1)

DINAMO (P) – SPARTAK 1-3 (1-2)

BSK – MLADOST 8-2 (3-0)

Igralište: NK Nedeliš e. Sudac: Nino Škrobar Nedeliš e: Borko, Ma ek, u ek, Mar ec, Vizinger I., Baksa, Tkal ec, Knez, Žnidari , Vizinger M., Kova i Rudar: Šafari , Turk, Kova i , Rob, Žerjav, Novak, Glavina, Trstenjak, rešnjovec D, Per i , rešnjovec Ch. Strijelci: 1-0 (8. Mar ec), 2-0 (13. Knez), 3-0 (48. Baksa), 4-0 (58. Baksa), 5-0 (68. Kova i ), 6-0 (86. Ma ek)

Igralište: Sloboda Mihovljan. Sudac: Ivan Žganec Sloboda: Kova ec, Gori anec, Dokleja M, Hozjan, Dokleja G, Radek, Mesari , Plevnjak, Sari , Ku ek, Mihoci Omladinac: Jankovi , Skoliber, Terk, Vukovi , Bel, Jaklin, Podgorelec, Varga A, Vinko, Varga B, Kova evi Strijelci: 0-1 (17. Vinko), 0-2 (60. Vinko), 0-3 (75. Kova evi )

Igralište: Dinamo Palovec. Sudac: Dominik Mihoci Dinamo: Hajdarovi , Mar ec, Tot, Husi , Pintar, Godina, Mihalec (od 46. Ov ar), Maridi, Jesenovi , Ciceli, Hliš Spartak: Matjašec, Požgaj (od 46. Novak M), Križai I (od 46. Kova i ), Horvat, Miljan i , Hrasti (od 46. Novak D), Križai M (od 46. Jankovi ), Mar ec, Taradi, Lon ari (od 69. Pintar) Strijelci: 0-1 (20. Juras), 0-2 (39. Juras), 1-2 (43. Hliš ), 1-3 (82. Juras)

Igralište: Mos š e Belica. Sudac: Željko Kova i BSK: Horvat J, Novak, Horvat T, Mlinari , Horvat V, Horvat M, Trstenjak, Pintari , Ma ek, Kova ec, Vinkovi Mladost: Kalšan V, Kalšan T, Gorupi , Radikovi , Hozjak, Soka , ižmešija, Pata a, Zvonarek (45. Lipi ), Klaji , Slavi ek Strijelci: 1-0 (15. Horvat V), 2-0 (36. Horvat V), 3-0 (38. Vinkovi ), 4-0 (48. Mlinari ), 5-0 (52. Horvat V), 6-0 (63. Horvat V), 7-0 (68. Horvat V-11m), 7-1 (74. Slavi ek), 8-1 (83. Horvat V), 8-2 (88. Lipi )

SOKOL – BRATSTVO 4-0 (1-0) Igralište: NK Sokol Vra šinec. Sudac: Željko Hajdarovi Sokol: Posavec, Jambreši , Tomaši , Zadravec, Novak, Novini , Horvat, Leško, isar, uranec, Mavrek Bratstvo: Žnidari , Šol , Tomaši , Boži P, Horvat, Posavec, Vrbanec, Kolari , Boži S., Vuruši , Balent Strijelci: 1-0 (30. Horvat), 1-1 (48. Šol ), 2-1 (63. Mavrek), 3-1 (83. Mavrek), 4-1 (86. Mavrek)

SLOBODA – STRAHONINEC 5-1 (3-0) Igralište: NK Sloboda Slakovec. Sudac: Marinko Hrušoci Sloboda: Vibovec, Horvat, Tomši , Kiri , Ivanuša, Sen ar, Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec Strahoninec: Trupkovi , Kova , Pata a, Hadži , Zebec, Kolar, Makovec, Topolnjak, Drabi , Pali , Antonovi Strijelci: 1-0 (25. He a), 2-0 (32. Okreša), 3-0 (38. Okreša), 4-0 (55. Gavez), 4-1 (78. Antonovi ), 5-1 (88. Antonovi )

POBJEDA – HAJDUK 9-0 (4-0) Igralište: Polenke G. Hraš an. Sudac: Marijan Duman i Pobjeda: Marciuš, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Mikulan Hajduk: Mar ec Denis, Vinkovi , Sen ar, Grabrovi , Šprajc, Mezga, Alijaševi , Gregorin i , Žnidari , Mar ec Darko, Slunjski Strijelci: 1-0 (7. Trbovi ), 2-0 (10. Topolnjak), 3-0 (20. Debelec), 4-0 (26. Trbovi ), 5-0 (48. Zamuda), 6-0 (57. Trbovi ), 7-0 (66. Zamuda), 8-0 (80. Ivan i ), 9-0 (82. Debelec)

AKOVEC – ŠENKOVEC 2-2 (0-0) Igralište: SRC Mladost akovec. Sudac: Dražen Šajnovi . akovec: Tropša, Ga al, Koleni , Pongrac, Hamonajec, Hranilovi , Duji , Srpak, Sa er, Sobo an, Šte ar Šenkovec: Zadravec, Pušar, Polak, Kolar M., Kolar D., Ratajec, Toplek, Baranaši , Novak, Kosma , Hren. Strijelci: 0-1 (56. Boži ), 1-1 (60. Cerovski), 1-2 (75. Pušar), 2-2 (82. Sobo an)

TABLICA 1.Sloboda (S)

14 12 1 1 45:20 37

2.Omladinac (NSR)

13 10 2 1 68:22 32

3.Pobjeda

14 10 2 2 49:20 32

4.Nedeliš e

14 10 1 3 55:27 31

5. akovec

14 9

1 4 49:27 28

6.Sloboda (M)

14 6

4 4 49:35 22

7.Rudar

14 6

2 6 34:30 20

8.Omladinac (M)

13 4

2 7 44:49 14

9.Bratstvo (SV)

14 3

2 9 27:42 11

10.Šenkovec

14 3

2 9 28:52 11

11.Strahoninec

14 2

2 10 31:53 8

12.Sokol

14 2

2 10 25:49 8

13.Hajduk (B)

14 1

1 12 20:98 4

29:46 13

VIDOV AN – POLET 8-1 (4-1) Igralište: Kalanica D. Vidovec. Sudac: Josip Kedmenec Vidov an: Pišpek (46. Lukša), Golub, Vidovi , Matotek (20. Fabi ), Pongrac, Stojkov, Bartoli , Kvakan, Nes , Vidovi , Kuzmi Polet: Pucko, Radek, Iva i Ž, Pal , Pejanovi , Medved, Iva i D, Sever, Pintar, Prprovi , Bašek Strijelci: 1-0 (5. Kuzmi ), 2-0 (22. Fabi ), 3-0 (24. Bartoli ), 3-1 (30. Medved), 4-1 (41. Vidovi ), 5-1 (50. Nes ), 6-1 (75. Fabi ), 7-1 (85. Fabi ), 8-1 (87. Fabi )

PODTUREN – HODOŠAN 2-1 (1-1) Igralište: Trnoc Podturen. Sudac: Danijel Ko ila Podturen: Kukovec, Kerovec J, Kerovec D, Strahija J, Biber, Strnad, Strahija I, Lepen, Horvat, Novak, Mikuli Hodošan: Mesari , Domini , Ruži , Mihokovi , Bihar, Sabol, Srpak, Šavora, Bari , Švec, Smolek Strijelci: 1-0 (36. Lepen), 1-1 (43. Smolek), 2-1 (55. Lepen)

DINAMO – MLADOST 1-1 (1-0) Igralište: Dinamo Palovec. Sudac: Dragu n Novak Dinamo: Modrinjak, Furdi, Hliš , Kolari , Grgorin i , Cirkven i , Kova , Šegovi , Domini , Koprivec D, Koprivec Z Mladost: Ruži , Višnji , Klinec, Igrec, Jurinec (46. Tkal ec), Jambrovi , Varga, Krišto , Lajtman, Toplek I, Toplek Z Strijelci: 1-0 (29. Koprivec Z), 1-1 (71. Lajtman)

KRALJEV AN 38 – JADRAN 1-3 (1-1) Igralište: Fondacije D. Kraljevec. Sudac: Ivan Vlahek Kraljev an: Strahija, Perca , Iskra, Tisaj, Radmanovi , Vlah, Balog, Mlinarec, Strbad, Špoljar, Glavak Jadran: Rajf, Juras, Ko iš V, Kameni , Hras , Kodba, Pavlekovi , Jan ec, Kranj ec, Ko iš G, Vrbanec Strijelci: 0-1 (4. Kranj ec), 1-1 (nije upisano), 1-2 (69. Vrbanec), 1-3 (81. Jan ec)

RADNI KI – SLOGA 4-1 (2-1) Igralište: Gardinovec. Sudac: Velimir Leva i Radni ki: Paler, Sermek, Bacinger, Novak J, Križai , Vodopija, Novak D, Žilavec, Horvat, Vlahek, Hajdarovi Sloga: Blažeka, Leva i , Ma , Hajdinjak, Novak, Štampar, Varga, Horvat, Vuruši , Vincek, Mikuli Strijelci: 0-1 (15. Blažeka), 1-1 (26. Novak J), 2-1 (45. Horvat), 3-1 (66. Novak J), 4-1 (77. Novak J)

TABLICA 1.Radni ki 2.BSK 3.Spartak 4.Hodošan 5.Mladost (Prelog) 6.Sloga ( ) 7.Mladost (I) 8.Vidov an 9.Polet (P) 10.Podturen 11.Dinamo (D) 12.Dinamo (P) 13.Jadran

15 15 15 15 16 15 15 15 15 15 15 15 15

11 10 10 9 6 6 6 7 6 6 4 4 4

4 3 2 1 6 5 5 0 2 1 2 2 1

0 2 3 5 4 4 4 8 7 8 9 9 10

48:16 43:20 66:31 62:33 41:35 35:27 29:22 47:39 39:49 31:28 29:35 23:50 34:54

37 33 32 28 24 23 23 20 20 19 14 14 13

14.Kraljev an 38

16 25:113 0

Rezultati 10. kola: Bratstvo-Mladost 4:0, Venera PMP-D. Koncov ak 8:0, Zebanec-Zasadbreg 4:2, Polet-Mura 1:4, Napredak-Dubrav an 2:2. Rezultati odigranih, na jesen odgo enih utakmica: D. Koncov ak – Zasadbreg 2:6, Zebanec – Napredak 0:2, Mura – Zasadbreg 2:1.

TABLICA 1. BRATSTVO

10 0

2. NAPREDAK

11 30 15 25

3. VENERA-PMP

15 20

4. ZEBANEC

13 18

5. MURA

20 17

6. DUBRAV AN

21 12

7. ZASADBREG

44 9

8. POLET

26 4

9. MLADOST

34 4

39 3

10. D.KONCOV AK 10

Parovi 11. kola ( etvrtak, 10. travnja: D.Koncov ak – Mladost, Napredak - Bratstvo, Dubrav an – Mura, Polet – Zebanec i Zasadbreg - Venera-PMP.

5. travnja 2011.

16. kolo II. ŽNL istok VIDOV AN – PODTUREN 0-1 (0-0) Igralište: Kalanica D. Vidovec. Suci: Zoran Hajdinjak, Bojan Rodiger, Smiljan Perho . Delegat: Josip Lesjak. Vidov an: Cve ni , Zadravec, Herman (76. Friš i I), Nes N, Matulin, Friš i N, Nemet Da, Ku an, Škoda, Lukša (65. Nes R), Grozdek (69. Nemet Di). Trener: Sre ko Gabaj. Podturen: Šalamon, Boži , Horvat, Radovan, Balenovi , Škvorc (86. Jambroši ), Telebuh (90. Golubi ), Lepen J, Kolar M, Kerovec, Boži (66. Lepen D). Trener: Ivan Hamunajec. Strijelac: 0-1 (86. Kolar M) Žu karton: Kolar M (Podturen)

MLADOST – DUBRAVA 1-1 (0-0) Igralište: Mladost Palinovec. Suci: Rudolf ižmešija, Ivan Vlahek, Valen no Kantoci. Delegat: Alojz Kopasi . Mladost: Kolari I, Kolari N, Možek (79. Tkalec), Gorupi , Taradi, avlek, Vrbanec (64. Sabol), Cirkven i , Mlinarec, Fileš (46. Sablec), Talan. Trener: Dušan Podgorelec. Dubrava: Mu i V, Gavez (61. Žganec), Bobi anec T, Bobi anec M (83. Varga), Jambroši , Bobi anec D, Mu i D (74. Paler), Ko evar, Tkalec, Škvorc, Ov ar. Strijelci: 0-1 (75. Bobi anec M), 1-1 (84. Tkalec D) Žu kartoni: Ko evar, Bobi anec D, Škvorc (Dubrava) Crveni kartoni: Sabol Tino (Dubrava)

MLADOST SM – RADNI KI 6-3 (3-2) Igralište: Mladost Sveta Marija. Suci: Jasmin Lozi , Boško Martan, Branko Martan. Delegat: Krešimir Glavina. Mladost: Orehovec Da., Orehovec De (88. Musta ), Posavec, Šulj (46. Kranjec), Šamarija, Papak J., Papak F, Gašpari , Igrec, Markovi , Štrok (72. Orehovec De). Trener: Marinko Dadasovi . Radni ki: Horvat M, eh (46. Novak B), Carovi (78. Horvat E.), Paler, Novak S, Toplek, Vodopija, Baksa, Lovrek, Živkovi , Kolari . Trener: Vlado Kova ec. Strijelci: 0-1 (1. Živkovi ), 1-1 (5. Papak F), 2-1 (16. Šulj), 2-2 (32. Paler), 3-2 (38. Gašpari 11m), 4-2 (47. Markovi ), 4-3 (50. Gašpari ), 5-3 (82. Papak F), 6-3 (87. Gašpari ) Žu kartoni: Hobor N. (Mladost), Koren, Paler, Carovi , Novak S (Radni ki)

DRAVA – BORAC PMP 2-2 (0-1) Igralište: Drava D. Mihaljevec. Suci: Davor Šupljika, Toni Fažon, Zoran Mezga. Delegat: Dejan Kova . Drava: Bartoli , Šupljika (50. Igrec J), Kos, Mihoci, Novak, Jakši , Furundžija, Hošnjak, Ruži (87. Igrec Z), Orehovec (63. Lipi ), Pongrac. Trener: Ivan Bartoli . Borac: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i , Radikovi , Mavrin, Brumen (66. Cika ), Jan ec, Srpak, Vrzan, Rušanec. Trener: Boris Radikovi . Strijelci: 0-1 (22. Vrzan), 1-1 (57. Ruži ), 2-1 (69. Igrec J), 2-2 (88. Radikovi ) Žu kartoni: Jakši (Drava), Brumen, Mihalec, Cika (Borac)

GRANI AR – SK 2-5 (2-1) Igralište: Drvarijum Novakovec. Suci: Franjo Hergo , Ivan Žganec, Josip Jurinec. Delegat: Darko Jambrovi . Grani ar: Pancer, Novak S (82. Jambroši ), Leva i M, Leva i T, Leva i V (17. Drvoderi ), Blažon (88. Petak). Trener: Antonio Drvoderi . SK: Vojvoda, Baranaši , Bašnec, Vidovi , Graši (81. Krznar), Božek (46. Lon ari ), Pigac, Markan, Horvat N, Horvat I (66. Žvorc), Kramar. Trener: Davor Horvat. Strijelci: 0-1 (5. Kramar), 1-1 (16. Buhin), 2-1 (33. Horvat J), 2-2 (58. Baranaši -11m), 2-3 (69. Kramar), 2-4 (81. Vidovi ), 2-5 (85. Kramar) Žu kartoni: Božek, Graši ( SK) Crveni karton: Leva i T (Grani ar)

GALEB – DRAŠKOVEC 3-1 (2-0) Igralište: Galeb Oporovec. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Milivoj Bali . Delegat: Petar Krha . Galeb: Dolenec, Fleten, Balent (66. Erdelji M), Petri , Soka , Erdelji I, Hertelendi (76. Fran i ), Car (66. Vuk), Grana r, Balent, Mihaljac. Trener: Damir Pigac. Draškovec: Taradi, Karloci (46. Baksa), Pišpek, Kova , Matja i (46. Vugrinec), avlek, Repalust, Debelec T, Mlinari , Vlah, Debelec T. Trener: Dario Kova . Galeb: 1-0 (29. Erdelji I.), 2-0 (36. Erdelji I), 3-0 (61. Grana r), 3-1 (84. Debelec) Žu kartoni: Car (Galeb), Pišpek, Repalust (Draškovec)

16. kolo II. ŽNL zapad ŠENKOVEC – OMLADINAC (M) 0-1 (0-0) Igralište: Šenkovec. Suci: Nino Škrobar, Boris Jakovljev, Mladen Puklavec. Delegat: Dragu n Horvat Šenkovec: Radikovi , Kranjec (66. Žemlji ), Gregor, Ban, Zanjko, Kolar, Korent, Thes, Leško, Gori anec, Vugrinec. Trener: Mario Zaspan Sloboda: Deban, Pintari (88. Želježnjak), Dunjko, Orehovec, Vrbanec, Rešetar (46. Požgaj), Lukman, Gori anec, Lukman, Buratovi (88. Mu i ), Tremski. Trener: Dino Vrbanec Strijelac: 0-1(85.Gori anec) Žu kartoni: Gregor, Kolar (Šenkovec), Dunjko, Lukman (Sloboda)

TRNOVEC – STRAHONINEC 1-1 (0-1) Igralište: Trnovec. Suci: Dario Bubek, Dragan Hrustek, Renato Vuk. Delegat: Nikola Toplek Trnovec: Jeleni , Florjani , ešnjaj (69. Višnjari ), Pavlekovi (31. Horvat), kos, Zobec, Fras, Gyo (55.Bacinger), Mar ec, Ba an, Bukal. Trener: Krešo Žnidari Bertapelle, Kuqi (48. Novak), Zorkovi (90. Zobec), Vrbanec N., Bujan, Celinger, Srnec, Zlatarek, Horvat, Jaluši (82. Drabi ), Vrbanec B. Trener: Dražen Fric Strijelci: 0-1 (42.Jaluši ), 1-1 (59. Mar ec-11m) Žu kartoni: Bacinger (Trnovec), Jaluši , Bertapelle, Vrbanec B., Vrbanec N, Novak (Strahoninec).

VENERA PMP – JEDINSTVO NSD 1-4 (0-3) Igralište: Venera Lopa nec. Suci: Dominik Mihoci, Željko Novak, Robert Horbec. Delegat: Antun Horvat Venera: Ciglari , Cvetkovi , Srnec, Vabec I., ( 46. Šimunkovi ), Vabec L., Buhanec, alopek, Novak, Kerman (46. Kocijan), Anbruš, Škvorc. Trener: Stjepan Makar Jedinstvo: Varga, Kosi (75.Lešnjak), Popovi (46. Jaluši ), Vida ek, Jambroši , Pla ak (46. Novak), Rešetar, or evi , Štajerec, Vuruši . Trener: Mladen Rešetar Strijelci: 0-1 (20.Jaluši ), 0-2 (27. Štajerec), 0-3 (43. or evi -11m), 0-4 (50. or evi ), 1-4 (90. Škvorc). Žu karton: Ambruš (Venera)

MURA – SLOGA ŠTRIGOVA 3-2 (2-2) Igralište SRC “Ole Radovan-Ratko” Hlapi ina. Suci: Tomislav Herman, Antun Kukovec, Ivan Kolari . Delegat: Željko Bacinger Mura: Novak D., Lipovi , Breznik, Jurovi M., Novak M., Vuruši , Jurovi , Dragoja (90. Bogdan), Stojko, Na , Vrši (46.Žganec). Trener: Dražen Novak Sloga: Petkovi , Kova i T, Vinkovi (46. Klanjš ak), Vi ar, Vukovi , Rojko, Gori anec, Jambrovi , Bogdan, Sen ar, Kova (75. Sobo an) Trener: Zravko Modlic Strijelci: 1-0 (6. Vuruši ), 2-0 (20. Na ), 2-1 (22.Jambrovi ) 2-2 (42. Rojko) 3-2 (81. Vuruši ) Žu kartoni: Vi ar T., Gori anec (Štrigova)

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Dubrava žestoko namu ila Palinov ane za kona ni remi Dubravi bod iz Palinovca. Vode u mom ad lige gosti iz Sivice dobro su namu ili za doma i bod. Vrlo ružni nešportski ispad imao je pri uvni igra Dubrave Tino Sabol koji je u 28. minuti isklju en sa klupe za pri uvne igra e jer je sve „živo“ vrije ao. Nakon prvog dijela zgoditaka nije bilo. Dubrava je do vodstva od 1-0 došla u 75 minuti zgoditkom Matije Bobi anca. Bod Mladosti donosi šest minuta prije kraja utakmice joker sa klupe Dejan Tkalec. Doma i bez kartoniranih igra a, a uz isklju enje i trojica opomenutih igra a. Kiša zgoditaka u Svetoj Mariji. Pet zgoditaka u prvom poluvremenu, a etiri u drugom vidjeli su gledatelji. Ve u prvoj minuti gosti iz Gardinovca su poveli sa 1-0 zgoditkom Nebojše Živkovi a. etiri minute kasnije doma a Mladost zgoditkom Filipa Papka poravnava na 1-1. Silvio Šulj dovodi u 16 minuti doma ine po prvi puta u vodstvo. No, Radni ki se ne predaje. Mijo Paler u 32 minuti poravnava na 2-2. Potom slijede dva kaznena udarca za doma e. Oba opravdano dosu ena, ali i ne oba realizirana. Prvi je u 37 minuti vratar Radni kog Mihael Horvat obranio Mariju Gašpari u, a minutu kasnije nije pa je Mladost povela sa 3-2. Po etkom drugog dijela u 47 minuti Vedran Markovi doma e vodstvo povisuje na 4-2. Marko Baksa smanjuje na 4-3 u 50 minuti i to je bilo sve što se zgoditaka ti e od strane gostiju. Mladost do kraja postiže još dva za „vaterpolo“ pobjedu od 6-3. Strijelci su bili po drugi puta Filip Papak u 82 minuti i tako er po drugi puta na utakmici Mario Gašpari u 87 minuti. Jedan doma i, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Podturnu pobjeda u Donjem Vidovcu. Bodovni zaostatak koji se gostima iz Podturna prije proljetne sezone inio teško dostižnim ipak je anuliran i Podturen je u igri za sam vrh ljestvice ove lige. Bila je to tvrda i borbena utakmica odigrana po lijepom proljetnom vremenu uz nazo nih blizu tristotinjak gledatelja. Podturen je do pobjede stigao lijepim zgoditkom Matije Kolara u 86 minuti. Od radosti što je postigao zgoditak skinuo je dres i zaradio opomenu od vrlo dobrog suca utakmice Zorana Hajdinjaka. Bio je to jedini opomenuti igra na utakmici. Budu nosti visoka gostuju a pobjeda u Orehovici. Gosti iz Podbresta poveli su 1-0 zgoditkom Brune Dodleka u 38 minuti iz jedne brze kontre. Prvo poluvrijeme proteklo je u ravnopravnoj igri. U drugom dijelu doma a Croatija ima dva isklju enja. Prvo u 57 minuti kada je zbog dvije opomene isklju en Ivan Ivanuši i drugo u 86 minuti Saše Ruži a tako er zbog druge opomene. Ovo drugo isklju enje plod je doma ih koji su bili nezadovoljni odlukom suca utakmice Zdravka Toplišnjaka nakon što je jedan igra Budu nosti u svom kaznenom prostoru igrao rukom po lopti, a sudac se nije oglasio ve je dozvolio nastavak igre gdje su gosti iz kontre došli do vodstva od 2-0 drugim zgoditkom Brune Dodleka. Kada se gužva oko suca malo smirila u 90 minuti Danijel Ciglar

postavlja kona nih 3-0 za goste. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Galeb bolji od Draškovca. Sa dva zgoditka Igora Erdeljija u prvom poluvremenu Galeb je imao jednu rezultatsku sigurnost od 2-0. Doma i su tijekom ve eg dijela utakmice imali blagu terensku inicijativu i stvorili nekoliko izglednih prigoda. Sva tri zgoditka Galeb je postigao uz blagu pomo vratara Draškovca Kristijana Taradija. Tomislav Granatir bio je u 61 minuti strijelac tre eg doma eg zgoditka. Draškovec je uspio u 84 minuti zgoditkom Tomislava Debelca smanjiti na kona nih 3-1. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Pobjeda SK-e u Novakovcu. Nakon prvog dijela doma i Grani ar imao je vodstvo od 2-1, ali su doma i u drugom poluvremenu pali. Gosti iz ehovca rano su u 5 minuti zgoditkom trostrukog strijelca na utakmici Aleksandra Kramara poveli 1-0. Mario Buhin poravnao je na 1-1 u 16 minuti, ali su doma i minutu nakon toga ostali bez stupa obrane Velimira Leva i a koji je igru morao napustiti zbog ozljede. Josip Horvat u 33 minuti Grani ar dovodi u vodstvo od 2-1 koje je ostalo do poluvremena. Možda je 57 minuta bila kobna za doma e. Obrani je pobjegao trostruki gostuju i strijelac Kramar, a Tomislav Leva i uspio ga je sti i tek u kaznenom prostoru i srušiti za opravdano dosu eni kazneni udarac, ali i tako er opravdano isklju enje Tomislava Leva i a zbog spre avanja gostuju eg napada a u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. Kapetan SK-a Tomislav Baranaši namjestio je loptu na bijelu to ku i pogodio za 2-2. Nakon toga igra doma ih se raspala. Gosti postižu do kraja još tri zgoditka i dolaze do visoke gostuju e pobjede od 5-2. Dva je zgoditka postigao Aleksandar Kramar, a jedan Marko Vidovi . Doma i bez opomenutih igra a, a gosti su imali dvojicu. Podjela bodova u Donjem Mihaljevcu. Gosti iz Tur iš a prvi su zgoditkom Kristijana Vrzana poveli sa 1-0 u 22 minuti. Imao je Borac PMP još etiri lijepe prigode za riješiti utakmicu u prvom poluvremenu. Tek u 57 minuti doma a Drava uspijeva zgoditkom Stjepana Ruži a poravnati rezultat na 1-1. Josip Igrec koji je u igru ušao u 50 minuti uspijeva u 69 minuti svojim zgoditkom doma ine dovesti u vodstvo od 2-1. Dvije minute prije kraja utakmice gosti preko igra a-trenera uspijevaju poravnati na 2-2 i sasvim zasluženo ku i odnijeti bod. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

CROATIA – BUDU NOST 0-3 (0-1) Igralište: Gmajna Orehovica. Suci: Zdravko Toplišnjak, Damir Fodor, Darko Pokriva . Delegat: Rajko Zadravec. Croa a: Bajkovec, Ivanuši , Jeleni (62. Novak), Kolar (46. Šafari ), Bali D, Hunjadi, Ruži S, Gori anec, Kr mar, Ruži M, Bali J. Trener: Kris jan Varga. Budu nost: onkaš, Kodba, Višnji , Hali T, Domini , Ciglar, Hali A., Ciglari M (71. Jankovi ), Dodlek, Balent (88. Lon ari ), Miši (90. Ciglari D). Trener: Ivan Gajnik. Strijelci: 0-1 (38. Dodlek), 0-2 (85. Dodlek), 0-3 (90. Ciglar A) Žu kartoni: Kolar, Ruži M (Croa a), Balent, Ciglar (Budu nost) Crveni kartoni: Ivanuši , Ruži S (Croa a)

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Puš ine sve bliže osiguranju naslova, a sezona se tek zahuktava Puš ine pove avaju svoju bodovnu prednost. Novom pobjedom kod susjeda u Kuršancu Puš ine više nego sigurnim koracima gaze prema naslovu prvaka. Po jedan zgoditak u svakom poluvremenu bio je dovoljan za nova tri boda. U prvom je dijelu strijelac u 29 minuti bio Tomica Celinger, a dvije minute prije kraja utakmice za kona nih 2-0 strijelac je bio Damir Knezi . Imali su doma i prigodu do i do poravnanja rezultata u 52 minuti nakon dosu enog kaznenog udarca, ali je lopta umjesto u mreži završila u ogradi. Drava je tri minute prije kraja utakmice ostala bez isklju enog zbog druge opomene Nenada Vuka. Doma i su imali dvojicu, a gosti trojicu opomenutih igra a. Podjela bodova u Štrukovcu. Ve nakon prvih 45 minuta mirisalo je na „nulu“. Gosti iz Dunjkovca-Pretetinca prvi su došli u vodstvo u 52 minuti zgoditkom Bojana Kregara. Doma i Hajduk na 1-1 poravnao je iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u 63 minuti. Strijelac iz najstrože kazne bio je Josip Ma ari . Isti je igra dvije minute kasnije postigao svoj drugi zgoditak na utakmici i doveo doma e u vodstvo od 2-1. Kad je ve izgledalo da e tri boda ostati kod ku e etiri minute prije kraja utakmice Miljenko Bistrovi poravnao je na 2-2. Samo dvije minute kasnije Me i-

MLADOST (S) – BRATSVO (J) 1-0 (0-0)

DRAVA (K) – PUŠ INE 0-2 (0-1)

Igralište: Selnica. Suci: Marin Horvat, Mario Pintari , Željko Ivanuša. Delegat: Drago Koruni Mladost: Rajf, Vran i , Kolar (80. Vinko), Stojko N., Stojko T., Rob, Županec, Leva i , Tuksar, Jakopi (85. Hren) Š avni ar (86. Murkovi ) Trener: Tomislav Premuš Bratstvo: Tratnjak, Kirec, Jambrovi (62. Karlov ec), Vrši , Brezova ki, Horvat, Per i , Štefulj, Trstenjak, Vinko, urin. Trener: Darko Rob Strijelac: 1-0 (65. Tuksar) Žu kartoni: Stojko T., Vran i , Županec (Mladost), Horvat (Bratstvo)

Igralište: Drava Kuršanec. Suci: Željko Turk, Saša Mihali , Danijel Ko ila. Delegat: Željko Podgorelec Drava: Tomaši , Jaluši , Liber, Fran i , Bajkovec, Šol, Kozjak, Vuk, Medved (87. Postružin), Treska, Dombaj. Trener: Krešo Vincek Puš ine: Majurec, urilo, Pintari , Novosel, Florjani (68. Skupnjak), Pozder, Klemen i , Celinger (87. Grabar), Dove er, Knezi , Žnidari , (27. Vidovi ). Trener: Stanislav Posavec. Strijelci: 0-1 (29. Celinger), 0-2 (88. Knezi ) Žu kartoni: Liber, Medved (Drava), Dove er, Florjani , Skupnjak (Puš ine) Crveni kartoni: Vuk (Drava)

Igralište: Hajduk Štrukovec, Suci: Dražen Jur ec, Josip Kedmenec, Vlado Soka , Delegat: Stjepan uranec Hajduk Vindija: Jurovi , Hrženjak, Šopar, Turk, Sabo (72. Horvat D), Govedi , Ma ari J., Debelec M., Gori anec, Debelec G., Ma ari M. Trener: Robert Gori anec Me imurec: Marciuš, Podvezanec, Kos, Kova (76. Lon ari ), Fu ek, Galovi , Škvorc, Novak S (8. Primorac), Bistrovi , Treska (69. Rešetar), Kregar Strijelci: 0-1 (52. Kregar), 1-1 (63. Ma ari J.-11m), 2-1 (65. Ma ari J.), 2-2 (86. Bistrovi ) Crveni karton: Škvorc (Me imurec)

HAJDUK VINDIJA – ME IMUREC 2-2 (0-0)

murec je ostao bez svog kapetana Zlatka Škvorca koji je isklju en zbog druge opomene. U vrlo korektnoj utakmici samo taj isklju eni igra delegat utakmice Stjepan uranec pohvaljuje su enje suda ke trojke na ijem je elu bio Dražen Jur ec. Jedinstvo slavilo u Svetom Jurju na Bregu. Sve su gosti iz Novog Sela na Dravi riješili u prvih 45 minuta igre kada su stigli do vodstva od 3-0 zgodicima Nevena Jaluši a, Kristijan Štajereca i Slavka or evi a iz kaznenog udarca. Isti je igra u 50 minuti bio strijelac svojeg drugog, a gostuju eg etvrtog zgoditka. Kada se ve o ekivao posljednji zvižduk suca utakmice Dominika Mihocija doma a Venera PMP zgoditkom Ivana Škvorca uspijeva ublažiti doma i poraz na 4-1. Samo jedan i to doma i opomenuti igra . Krunoslav Tuksar presudio Bratstvu. Dugo su gosti iz Jurovca uvali svoju mrežu netaknutom, ali je prekrasnim zgoditkom u 65 minuti Krunoslav Tuksar riješio pitanje pobjednika. Na kraju je završilo sa minimalnih, ali tri boda vrijednih 1-0 za Mladost. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Mura bolja od Sloge. Brzo su doma i zgodicima Borisa Vuruši a i Dejana Na a imali vodstvo od 2-0. Do kraja prvog dijela Sloga zgodicima Smiljana Jambrovi a i Nikole Rojka dolazi do poravnanja rezultata na 2-2. Radost doma im navija ima donio je u 81 minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici Boris Vuruši . Samo dvojica i to gostuju ih igra a opomenuta. Susjedski derbi u Šenkovcu pripao Slobodi. U prvom dijelu ravnopravna igra uz dosta prigoda kod jedne i druge mom adi. Zgoditkom Brune Gori anca pet minuta prije kraja utakmice tri boda su otišla u Mihovljan. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Bez pobjednika u Trnovcu. Pred sam kraj prvog poluvremena u 42 minuti Strahoninec je zgoditkom Dine Jaluši a nakon što je doma i vratar Denis Jelen i napravio veliku grešku stigao do vodstva od 1-0. Doma i su na 1-1 poravnali u 59 minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Sa 11 metara za doma e uspješan je bio Denis Mar ec. Samo jedan doma i opomenuti igra , a gosti su ih imali ak petoricu.

LISTA STRIJELACA 14 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 13 zgoditaka – Marijan Kr mar (Croa a), Bruno Dodlek (Budu nost P); 11 zgoditaka – Siniša Rušanec (Borac PMP), Mario Matulin, Hrvoje Škoda (Vidov an), Marko Ruži (Croa a), Ma ja Kolar (Podturen); 10 zgoditaka – Ivica Telebuh (Podturen); 9 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.), Nikola Pišpek (Draškovec); 8 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM); 7 zgoditaka – Goran Orehovec (Drava DM), Josip Bali (Croa a), Filip Hižman, Aleksandar Kramar ( SK); 6 zgoditaka – Mario Gašpari (Mladost SM), Tomica Blažon (Grani ar N)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Tomislav Leva i (Grani ar N), Tino Sabol (Dubrava), Ivan Ivanuši , Saša Ruži (Croa a) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Manuel Ko evar, Vjekoslav Škvorc (Dubrava), Benjamin Koren, Saša Novak (Radni ki), Stefan Kolar, Marko Ruži (Croa a), Nikola Pišpek (Draškovec)

STATISTIKA 30 zgoditaka pos gnuto ili 4,2 po utakmici; 22 opomenuta igra a; 4 isklju ena igra a; 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

Rezultati odigranih utakmica: Mladost SM-Radni ki 6:3, Vidov an-Podturen 0:1, Croatia-Budu nost P 0:3, Grani ar N- SK 2:5, Drava DM-Borac PMP 2:2, Mladost P-Dubrava 1:1, Galeb-Draškovec 1:1.

TABLICA 1.Mladost Palinovec 2.Mladost (SM) 3.Podturen 4.Vidov an 5.Croa a 6.Galeb 7.Budu nost (P) 8. SK 9.Borac PMP 10.Grani ar (N) 11.Draškovec 12.Drava (DM) 13.Dubrava 14.Radni ki

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

10 10 10 10 9 8 7 7 7 5 5 3 3 2

3 3 2 1 3 2 4 3 2 1 0 4 3 1

3 3 4 5 4 6 5 6 7 10 11 9 10 13

35:17 36:26 42:19 44:23 41:27 31:31 29:21 27:28 27:33 19:33 20:37 26:29 20:46 24:51

33 33 32 31 30 26 25 24 23 16 15 13 12 7

U sljede em kolu sastaju se: Galeb-Mladost SM, Draškovec-Mladost P, Dubrava-Drava DM, Borac PMP-Grani ar, SK-Croatia, Budu nost P-Vidov an, Podturen-Radni ki (nedjelja, 16 h).

LISTA STRIJELACA 19 zgoditaka – Slavko or evi 18 zgoditaka – Nenad Orehovec (Sloboda M) 13 zgoditaka – Miljenko Bistrovi , Bojan Kregar (Me imurec) 12 zgoditaka – Siniša Dove er (Puš ine), Boris Vuruši (Mura) 11 zgoditaka – Josip Ma ari (Hajduk Š) 10 zgoditaka – Davor Medved (Drava K) 9 zgoditaka – Mihael Ma ari (Hajduk Š), Robert Štefulj (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Krunoslav Tuksar (Mladost S) 7 zgoditaka – Karlo Gori anec (Hajduk Š), Tomica Celinger, Saša Vidovi , Branko La evi (Puš ine), Matej Sen ar (Sloga Š), Tomislav Dombaj (Drava K), Sandro Novak (Me imurec), Denis Mar ec (Trnovec) 6 zgoditaka – Dejan Korent (Šenkovec), David Brezova ki (Bratstvo J), Krunoslav Fran i (Drava K), Robert Vabec (Venera PMP)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Zlatko Škvorc (Me imurec), Nenad Vuk (Drava K) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Tomislav Florijani (Puš ine), Tomislav Horvat (Bratstvo J)

STATISTIKA 20 zgoditaka pos gnuto ili 2,8 po utakmici 22 opomenuta igra a 2 isklju ena igra a 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirana

Rezultati odigranih utakmica: Hajduk Š-Me imurec 2:2, Trnovec-Strahoninec 1:1, Drava K-Puš ine 0:2, ŠenkovecSloboda M 0:1, Venera PMP-Jedinstvo NSD 1:4, Mladost S-Bratstvo J 1:0, Mura-Sloga Š 3:2.

TABLICA 1.Puš ine 2.Me imurec 3.Jedinstvo (NSD) 4.Mladost (S) 5.Drava (K) 6.Mura 7.Sloboda (M) 8.Hajduk (Š) 9.Venera PMP 10.Bratstvo (J) 11.Šenkovec 12.Strahoninec 13.Sloga (Š) 14.Trnovec

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

14 9 10 9 7 7 7 5 6 6 5 4 2 2

1 4 1 1 2 2 0 5 2 2 2 4 6 6

1 3 5 6 7 7 9 6 8 8 9 8 8 8

47:11 45:27 39:26 26:35 35:31 31:32 37:35 35:28 22:30 24:41 29:35 24:45 18:26 23:33

43 31 31 28 23 23 21 20 20 20 17 16 12 12

U sljede em kolu sastaju se: Mura-Hajduk, Sloga-Mladost, Bratstvo-Venera, Jedinstvo-Šenkovec, Sloboda-Drava, Puš ine-Trnovec i Strahoninec-Me imurec (nedjelja, 16 h).

5. travnja 2011.

12. kolo III. Ĺ˝NL istok JADRAN â€“ NAPREDAK 2-6 (0-1) IgraliĹĄte: Jadran Ĺ tefanec. Suci: Velimir Leva i , Franjo Horvat, Dino Horvat. Delegat: Davor Drvenkar Jadran: Hatlak, Novak M., Mihalic (76. Balog), Toplek (65. Furdi) Hamonajec (65. Lehkec), Zagorec, Drvoderi , Novak I., Bertovich, Posavec, Kolari Napredak: Novak, Hu nec, Cilar, (72. Turk) JambroĹĄi N., Trstenjak, Bobi anec, Ma ari M., 75. Ma ari I., Dragovi , Lastavec, 67. Ĺ˝ganec, JambroĹĄi D., Vidra. Trener: SiniĹĄa Mikolaj Strijelci: 0-1 (42. Vidra), 0-2 (47. Lastavec), 0-3 (51- Vidra), 0-4 (61. Ma ari M.), 1-4 (63. Kolari ), 1-5 (75. Ĺ˝ganec), 1-6 (77. Bobi anec), 2-6 (82. Kolari ) Ĺ˝u Kartoni: Hatlak, Posavec (Jadran)

EKO â€“ BUDU NOST 2-1 (2-0) IgraliĹĄte Eko Sv. KriĹž. Suci: Dario Srnec, Stjepan Novak, Damir Klari Delegat: Stjepan Perko. Eko: Domini , Bedi , Horvat (82. Balog), Gori anec, Novak Z., Balog, Novak Domagoj, Novak Danijel, Mlinari , Rudni ki, Mihaljkovi Trener: Zlatko Novak Budu nost: Bauer, FaĹžon, Varga, Drk Z., Zadravec, Sermek, Lisjak, Drk D. (60. JurĹĄi ) Sklepi , 82. Ĺ ol , Antolovi , OkreĹĄa Trener: Stanislav Tot Strijelci: 1-0 (33. Rudni ki), 2-0 (37. Rudni ki), 2-1 (65. Zadravec) Ĺ˝u kartoni: Gori anec, Horvat, Mlinari , Novak Z., Domini (Eko), Drk Z., Antolovi (Budu nost)

MLADOST- URKIN â€“ BORAC 2-1 (2-0) IgraliĹĄte: Mladost- urkin Dekanovec. Suci: Darijan Zadravec, Mario Toth, Mario Horvat. Delegat: Mirko Leich Mladost urkin: Ciceli J., Majeri , Kocijan, RoĹĄani , Drvoderi , Hajdarovi M, Hajdarovi Ĺ˝., Bo kaj (75. Krznar), Ĺ kvorc, Hu nec, Ciceli A (89. Furdi). Trener: Renato Ciceli Borac: Taradi, Pozderec M., Bari , Kolari , Jur ec (46. Horvat), Vrbanec, Malovi (80. Bergovec), Pavlic, Pozderec I., Branilovi , Vargek Trener: Damir Far Strijelci: 1-0 (4. Hajdarovi Ĺ˝), 2-0 (40. Pintari ), 2-1 (55. Vrbanec) Ĺ˝u kartoni: Bo kaj (Mladost urkin), Horvat (Borac) Crveni karton: Pozderec S. (Borac)

KRALJEV AN (38) â€“ OMLADINAC (DS) 4-1 (0-0) IgraliĹĄte: Fondacije D. Kraljevec. Suci: Jadran Kukovec, Ivan Kr ina. Delegat: Antun Mesari Kraljev an: Mar ec, FilipaĹĄi , Slavi ek S. (58. Stankov), Cvek, Belovi , Ĺ tefok, Slavi ek H., Tisaj, Lipi (80. Pigac), Baksa, Jankovi . Trener: Danijel Mar ec Omladinac: Saka R., Na , Dodlek, Gomez, Malovi , Saka S., Domjani (67. Klekar), Novak, Pata a (88. VlaĹĄi ), Lackovi , Korpar. Trener Darko Sabol. Strijelci: 0-1 (55. Pata a), 1-1 (60. Ĺ tefok), 2-1 (66. Tisaj), 3-1 (67. Belovi ), 4-1 (85. Belovi ) Ĺ˝u kartoni: FilipaĹĄi , Slavi ek, (Kraljev an), Lackovi , Pata a, Na (Omladinac)

OTOK â€“ TRNJE 2-2 (1-0) IgraliĹĄte: Otok. Suci: Posedi Radovan, Robert Novak, Ma ja repinko. Delegat: Toni Mar njaĹĄ Otok: Kolarek, Vargek, Novak, Grabant, BlaĹžin i , Malek, KalĹĄan P. (62. Ĺ imec), Bermanec, KalĹĄan Z., Turk, Gorupi Trnje: Glavina, Jankulija Denis, Pandur, Kramar, Kolari , TiĹĄlari , 88. Miholek), Puri , Borovi (76. Brodari ), Jankulija Dalibor (46. Radi ), SuĹĄec, Jasni . Trener: Franjo Jan ce Strijelci: 1-0 (4. BlaĹžin i ), 1-1 (69. Kolari ), 1-2 (76. SuĹĄec), 2-2 (85. Ĺ imec) Ĺ˝u kartoni: Grabant, Bermanec, BlaĹžin i (Otok), Kramar, Kolari , TiĹĄlari (Trnje)

12. kolo III. Ĺ˝NL zapad OMLADINAC â€“ DINAMO 2-0 (1-0) IgraliĹĄte: Omladinac Ma kovec. Suci: Goran Ĺ˝ganec, Ivana Lisek, Dario Kos. Delegat: Miroslav Glavina. Omladinac: Grahovec, ViĹĄnjari , VuruĹĄi , Vrbanec, Povodnja D, Dodlek J, Peserlin, Horvat (88. Zorkovi ), Kuhar, Vince , Pani (69. Dodlek V). Trener: Ivan Ĺ ardi. Dinamo: Ĺ egovi , Rudni ki, Brdar, Hunjadi, Jug, Dobrani , Toplek (66. Mikulaj), MoĹĄmondor (70. Ĺ trek), Zemlji , Sanjkovi (51. Ĺ paravec), Horvat. Trener: Mihael Lajtman. Strijelci: 1-0 (25. Peserlin), 2-0 (47. Pani ) Ĺ˝u kartoni: Povodnja D, Horvat, Vince , Vrbanec, Pani (Omladinac), Brdar (Dinamo) Crveni karton: Grahovec (Omladinac)

HAJDUK â€“ KRIĹ TANOVEC 1-0 (1-0) IgraliĹĄte: Hrastje Brezje. Suci: Stjepan Fic, Mario Gregurina, Denis Fic. Delegat: Tomislav Ĺ ol . Hajduk: Horvat (56. PreloĹžnjak), Domini , Karni nik, Trupkovi Mar, Pintari (51. Lackovi ), Perko I. (79. Buhanec), Sen ar, Gregorin i N, Trupkovi Mat, Gregorin i Z, Perko B. Trener: Vladimir Pavlekovi . KriĹĄtanovec: Ĺ imi , Fric, Mikulaj (84. Kova i M), Medlobi, Sabol, Novak, Kova i D, Radikovi , JanuĹĄi Mario, Ĺ˝uni , JanuĹĄi Marko (75. Vujani ). Trener: Zdravko Horvat. Strijelac: 1-0 (29. Pintari -11m) Ĺ˝u kartoni: Gregorin i Z, Domini , Sen ar (Hajduk); Ĺ˝uni , JanuĹĄi Mario, Kova i D, Kova i M (KriĹĄtanovec)

PLAVI 1975 â€“ ZEBANEC 2-0 (1-0) IgraliĹĄte: Plavi 9 Prekopa. Suci: SiniĹĄa Luka i , Miran Culjak, DraĹžen Ĺ ajnovi . Delegat: Jasmin JambroĹĄi . Plavi: JaneĹž, Trajbar, Ĺ kvorc N, Francki, Leva i , KoroĹĄec, Karlov ec (86. Ĺ kvorc M), Ciglari , Ĺ kvorc D, Bistrovi , Grefel. Trener: Jerko Petran. Zebanec: Pokriva , urin (55. Horvat N), Ĺ˝erjav, Horvat D, VoduĹĄek, Petkovi , Tkal ec (61. Puri ), Ĺ afari , Ma ari , Kojter. Trener: Neven Horvat. Strijelci: 1-0 (8. Karlov ec), 2-0 (58. Bistrovi )

D. KONCOV AK â€“ BRATSTVO 1-0 (0-0) IgraliĹĄte: Donji Koncov ak. Suci: Mario Buhin, Ivan Pergar, Mladen eke. Delegat: Ma ja PoredoĹĄ. D. Koncov ak: Grof I, Hozjan, Koraj, Pintari , Horvat, Brezni ar, Grof P (56. Saka ), Cvetkovi (81. Gori anec), Sklepi (86. Per i ), Flac, Pleh. Bratstvo: Jambrovi , Novak D, Ĺ kvorc, Polak, ekunec (70. VrĹĄi ), Miljan i , Novak B , BoĹži , Novak D (24. Novak M), Golub, Kova i D. Trener: Bojan Novak. Strijelac: 1-0 (63. Pleh) Ĺ˝u kartoni: Brezni ar, Pleh (D. Koncov ak); Kova i D, Miljan i , Polak (Bratstvo)

JEDINSTVO â€“ POBJEDA 2-0 (2-0) IgraliĹĄte: Pod Borom G. Mihaljevec. Suci: Mihael Belovi , Josip Novak, Luka JaluĹĄi . Delegat: Ivan Mezga. Jedinstvo: Ter, Mohari (46. Novak M), Krumpi , Mikulan G, Plantak, Novak D, Mikulan D, Ladi (76. Smolkovi ), Tritnjak (65. Horvat M), Herceg, Borko. Trener: Goran Mikulan. Pobjeda: Tkal ec D, HanĹžekovi (15. Kova i K), Kova , Borko, Golub, Kocijan, Ladi , Kova i M, Tkal ec (46. Kocijan), Kresinger, Balog (62. Ĺ trukelj). Trener: Ĺ˝eljko VukĹĄi . Strijelci: 1-0 (8. Krumpi ), 2-0 (33. Herceg-11m) Ĺ˝u kartoni: Borko (Jedinstvo); Golub, Kocijan (Pobjeda)

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Eko u derbiju startnog kola svladao Budu nost Zapo eo je drugi dio sezone i u III. HNL-istok. Vode i HodoĹĄan imao je lagani zadatak na startu. Zabili su â€žsamoâ€œ deset - Romskoj vatri. Zimsko poja anje iz Palovca Santino Debelec postigao ih je ak ĹĄest. Od toga etiri u prvom poluvremenu. MreĹžu Dejana KalanjoĹĄa u 15 minuti na eo je svojim zgoditkom Denis Novak. Do kraja poluvremena i rezultata 7-0 dva se puta u listu strijelaca upisao kapetan HodoĹĄana Dejan Naran a. Imao je HodoĹĄan u 75 minuti opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je u zgoditak pretvorio Zdravko BaĹĄnec. Na kraju visokih 10-0 za jesenske prvake. Damir Aldi utakmicu je odsudio bez kartoniranih igra a. Pravi ispit slijedi im u subotu u Gornjem Kraljevcu. Eko bolji od Budu nosti. Sa dva zgoditka Dine Rudni kog u 33 i 37 minuti doma i Eko imao je na poluvremenu prednost od 2-0. U drugom poluvremenu gosti iz Miklavca uspjeli su u 65 minuti zgoditkom Danijela Zadravca smanjiti na 2-1 i preostali dio utakmice u initi rezultatski neizvjesnim. No, doma i Eko uspio je ili bolje re eno njihov vratar Ĺ˝eljko Domini o uvati svoju mreĹžu netaknutom pa su tri boda ostala u Svetom KriĹžu. Sama utakmica od po etka je bila oĹĄta i borbena ĹĄto se vidi iz broja ak sedam opomenutih igra a. Kraljev an 38 tek u drugom poluvremenu slomio Omladinca. Nakon prvog dijela zgoditaka nije bilo. ak su gosti iz DrĹžimurec-Strelca zgoditkom Smiljana Patafte u 55 minuti poveli sa 1-0. Samo je pet minuta trajala radost gostiju kada je na 1-1 poravnao Stanko Ĺ tefok. Martin Tisaj uspio je svojim zgoditkom u 66 minuti doma ine dovesti u vodstvo od 2-1. Sa dva zgoditka Nino Belovi do kraja utakmice potvr uje pobjedu Kraljev ana 38 od 4-1. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Eko bolji od Budu nosti. Sa dva zgoditka Dine Rudni kog u 33 i 37 minuti doma i Eko imao je na poluvremenu prednost od 2-0. U drugom poluvremenu gosti iz Miklavca uspjeli su u 65 minuti zgoditkom Danijela Zadravca smanjiti na 2-1 i preostali dio utakmice u initi rezultatski neizvjesnim. No, doma i Eko uspio je ili bolje re eno njihov vratar Ĺ˝eljko Domini o uvati svoju mreĹžu netaknutom pa su tri boda ostala u Svetom KriĹžu.

Sama utakmica od po etka je bila oĹĄta i borbena ĹĄto se vidi iz broja ak sedam opomenutih igra a. Doma i su viĹĄe Ĺželjeli pobjedu i proĹĄli sa petoricom opomenutih igra a, a gosti sa dvojicom. Napretku bodovi iz Ĺ tefanca. Minimalno su vodstvo od 1-0 imali gosti iz Gornjeg Kraljevca nakon prvog dijela utakmice. U drugom dijelu potpuni potop Jadrana. Po etkom drugog dijela u samo 15 minuta gosti postiĹžu tri zgoditka i dolaze do visokg vodstva od 4-0. Emil Vidra bio je strijelac u prvom dijelu, a drugi je postigao u 51 minuti. Jadranko Lastavec strijelac je bio u 47 minuti i Mihael Ma ari u 61 minuti. Dvije minute kasnije i doma i postiĹžu zgoditak. Strijelac je bio Zoran Kolari isti je igra i drugi doma i zgoditak postigao osam minuta prije kraja utakmice. Za goste i pobjedu od 6-2 strijelci su joĹĄ bili Marinko Ĺ˝ganec i Stevica Bobi anec. Dva doma a opomenuta igra a i to oba za prigovor jedan sucu utakmice, a drugi pomo nom sucu. Napredak nije imao opomenutih igra a. Mladost urkin krenula u proljetnu sezonu doma om pobjedom. Ve u 4 minuti najavili su pobjedu zgoditkom Ĺ˝eljka Hajdarovi a. Pet minuta prije odlaska na odmor Vladimir Pintari uspijeva vodstvo doma ih pove ati na 2-0. Po etkom drugog dijela u 55 minuti gosti iz Donjeg HraĹĄ ana zgoditkom Zorana Vrbanca uspijevaju smanjiti rezultat na 2-1 i tako utakmicu u initi rezultatski neizvjesnom. Borcu je u 70 minuti sa klupe za pri uvne igra e udaljen predstavnik kluba Stjepan Pozderec zbog toga ĹĄto je vrije ao suca utakmice Darijana Zadravca. Rezultat se viĹĄe nije mijenjao pa su doma i upisali tri boda. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. U Otoku podjela bodova. Prvi su doma i u 4 minuti zgoditkom Denisa BlaĹžin i a poveli sa 1-0 i dugo drĹžali to minimalno vodstvo. Trnje je uspjelo poravnati na 1-1 u 69 minuti zgoditkom Ivana Kolari a. Dario SuĹĄec doveo je goste iz Svetog Jurja u Trnju u vodstvo od 2-1 u 76 minuti. Pet minuta prije kraja utakmice Velimir Ĺ imec poravnao je rezultat na kona nih 2-2. Samo neu inkoviti gostuju i napada i zasluĹžni su ĹĄto doma i Otok nije u drugom poluvremenu prema propuĹĄtenim prigodama ostao bez boda. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

LISTA STRIJELACA 31 zgoditak â€“ Bojan Cirkven i (Budu nost M); 23 zgoditaka â€“ Zdravko BaĹĄnec (HodoĹĄan); 20 zgoditaka â€“ Zoran Kolari (Jadran) 18 zgoditaka â€“ Silvestar Cvek (Kraljev an 38); 17 zgoditaka â€“ Emil Vidra (Napredak), Nino Belovi (Kraljev an 38); 13 zgoditaka â€“ Luka Lipi (Kraljev an 38);9 zgoditaka â€“ Dalibor JambroĹĄi , Mihael Ma ari (Napredak); 8 zgoditaka â€“ Dino Rudni ki, Bojan Mihaljkovi (Eko), Karlo Pavlic (Borac DH), KreĹĄo Kova (HodoĹĄan); 6 zgoditaka â€“ Karlo Bermanec (Otok), Mario Kova evi , Dario Kranj ec, San no Debelec (HodoĹĄan), Ĺ˝elimir Bertovich (Jadran), Filip Sklepi (Budu nost M), Mar n Tisaj (Kraljev an 38)

FAIR PLAY Isklju eni: Stjepan Pozderec predstavnik kluba (Borac DH) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Igor Gori anec, Aleksandar Horvat, Zlatko Novak (Eko), KreĹĄo Posavec (Jadran), Renato Kramar, Ivan Kolari (Trnje), Karlo Bermanec (Otok)

STATISTIKA 33 zgoditaka pos gnuto ili 5,5 po utakmici 22 opomenuta igra a 1 isklju eni 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

Rezultati odigranih utakmica: Romska vatra-HodoĹĄan 0:10, Jadran-Napredak 2:6, Otok-Trnje 2:2, Eko-Budu nost M 2:1, Mladost D-Borac 2:1, Kraljev an 38-Omladinac 4:1.

TABLICA 1.HodoĹĄan

12 10

67:9

2.Kraljev an 38

12 10