TRI OSOBE OTROVALE SE PLINOM NA VELIKOM SKUPU U ČAKOVEČKOJ "SCHEIERICI", ZGRADI U VLASNIŠTVU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
POLITIČKA PREVIRANJA U LOKALNOJ SAMOUPRAVI
Sreća u nesreći što je sve prošlo samo padanjem u nesvijest
str. 8
www.mnovine.hr
U Goričanu kulminirao sukob predsjednika četiriju stranaka i načelnika Moharića; u Pribislavcu str. 10-11 u nedjelju referendum o razrješenju načelnice Ivačić
Godina XV.
Broj 807.
^akovec, UTORAK, 22. veljače 2011.
POPIS STANOVNIŠTVA 2011. ZA MNOGE MEĐIMURCE "BOGOM DANI POSAO" U VRIJEME KRIZE I NEZAPOSLENOSTI
str. 3
U Međimurskoj županiji javilo se preko 1.500 kandidata za 400 popisivača i 50 kontrolora NOVO SELO ROK
str. 8
Djeca se igrala ručnom bombom koju su uzela s vrata "Macka"? BUKOVJE
Cijena 7 kuna
NEVIĐENA JAGMA ZA POSLOM POPISIVAČA
NOVA MREŽA HITNE POMOĆI U MEĐIMURJU
str. 2-3
Nakon dvadeset godina nastojanja Prelog dobiva hitnu str. 8
Uhićen Slovenac koji je švercao 4.000 kutija cigareta
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str. 38
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Nezaposlenost u Me imurju surova realnost ili ... Nezaposlenost u Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju, prošli je tjedan postala top-tema tjedna. Sve je kulminiralo kad Hrvatski zavod za zapošljavanje nije dao podatke o broju nezaposlenih za sije anj u svojem redovitom izvješ u, ve su isti izašli na vidjelo “na mala vrata“. Naravno, na udaru se našla Vlada RH i premijerka Kosor, jer je isto percipirano kao “skrivanje podataka“ o sve goroj ekonomskoj i socijalnoj slici Hrvatske (rekordna nezaposlenost, ak 4,5 posto u sije nju ve a od prosinca). Da Kosor o ito nije “u formi“ kad je gospodarska situacija u pitanju, te da ima još lošije PR savjetnike, ponavlja se ve nekoliko tjedana unatrag. Ono što je najgore, po ela je sve više koristiti spin kao oblik komunikacije s javnoš u, na emu je danas omrznuti bivši premijer Ivo Sanader dobio prošle izbore. Znate dobro kako je to završilo. Dok su o ito njegovi savjetnici za javnost smišljali “kosti oko kojih e se glodati“ novinari svih mogu ih medija, napravljeni su mnogobrojni mutni poslovi “ispod žita“. Za Kosoricu ve ina dobro upu enih tvrdi da je “ ista kao suza“ po pitanju korupcije, ali sve više se postavlja pitanje njezine sposobnosti, posebice s obzirom na to da se sve više oslanja na spin, dok istovremeno istinskih gospodarskih pomaka nema. Još se k tome pokušavaju prikriti ili pak, što je još gore, na banalan na in opravdati loši statisti ki podaci. Prema istima, kao jedan od uzroka ve e nezaposlenosti dati je podatak da se velik broj ljudi prijavio u posljednje vrijeme na burzu rada jer želi raditi na popisu stanovništva. I to je zaista djelomi na istina, potvr uju to i na akove kom Zavodu. Me utim, s brojkama se treba suo iti, a ne gurati ih pod tepih. I mi, kad su te naše brojke u pitanju, guramo mnoge stvari pod tepih. I one imaju i te kako veze s Vladom i njezinom politikom. Vlada tvrdi da je na burzi mnogo onih koji neopravdano koriste brojna socijalna prava, iako su sposobni za rad, ali ne žele raditi. Kod nas je takvih tako er mnogo. I ima ih sve više, ali nitko da se suo i s tim problemom. Naime, neslužbeno u Me imurju oko 1.500 pripadnika romske nacionalne manjine, zbog toga jer su nezaposleni
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
(ve i dio je žena) na Zavodu, koristi brojna socijalna prava (omiljene su porodiljske naknade i dje ji doplatak), a zahvaljuju i upravo potezima koje je donijela HDZ-ova Vlada i tadašnja ministrica Kosor. Umjesto da predloži mjere kojima bi se oni socijalizirali s okolinom, ulaže se u njihov odgoj i obrazovanje, (pre)kvali ikaciju i sli no, ona je zakonom koji se popularno kod nas zove “hrvatska majka“ zapravo senzibilizirala romsku populaciju, posebice žensku, da ra a, a ne da radi. Sukladno s time krenuli su brojni problemi, posebice danas prisutno “zelenaštvo“ i “kamatarenje“, kao i sve ve i kriminal koji je na djelu u romskim naseljima. Tako er zahvaljuju i takvim “mjerama“ nekoliko je spretnih pojedinaca na nezakoniti na in steklo proteklih godina ogromno bogatstvo i nitko ništa ne poduzima. Uglavnom, svaki Zavod sigurno “krije“ svoju istinu, posebice ako se “zagrebe ispod površine“. Najgore je to što me u nezaposlenima zaista ima najviše onih koji traže posao (kod nas, na žalost, zbog loše obrazovne politike i sve više njih koji su fakultetski obrazovani, ali s “krivim“ profesijama) i koji zaista trebaju pomo kako bi preživjeli dok ne prona u novi posao, ali tako er je i previše onih koji istu tu burzu i na taj na in državu zloupotrjebljavaju godinama unatrag. Uglavnom, svi pred stvarnim problemima najradije zatvaraju o i, birokratski se ponašaju i ne žele se suo iti sa situacijom i na taj na in sa svim poreznim obveznicima, tj. gra anima “koji još uvijek rade, a njihove irme pla aju poreze i doprinose“ zapravo ine medvje u uslugu.
NOVA MREŽA HITNE POMO I Naša županija dobila pravo na više lije ni kih timova, vozila i novc
Nakon dvadeset godina nastojanj Prelog dobiva hit - Ukupno e za potrebu Hitne pomo i u Me imurskoj županiji resorno Ministarstvo isplatiti oko 9,5 milijuna kuna, tre inu više nego do sad Prema novoj mreži hitne pomo i, Me imurska županija dobila je znatno više nego što je imala do sada. Najvažnija novina je da Prelog dobiva hitnu, nakon dvadesetogodišnjih nastojanja, ime e ona biti dostupnija velikom broju stanovnika donjeg dijela Me imurja. Tako Me imurska županija umjesto jednog punkta u akovcu dobiva dva punkta hitne pomo i, akovec i Prelog, i pripravnost u Murskom Središ u. Prema sadašnjim planovima, prostor za hitnu medicinsku pomo u Prelogu nalazit e se u sklopu tamošnjeg Doma zdravlja, što zahtijeva minimalna ulaganja. Ministarstvo je do sad za namjene Hitne pomo i u našoj županiji izdvajalo 6,441.110,12 kn, dok e ubudu e svota iznositi 9,528.596,95 kn. Uskoro slijede i natje aji za nabavu bolni ke opreme, vozila i informacijski sustav. Prema kriterijima, Me imurska županija trebala bi dobiti minimalno etiri nova potpuno opremljena vozila. To zna i da e u Me imursku županiju sti i nova opremljena ambulantna vozila, kakva sada ima tek jedno,
Zlatni standard u spašavanju Ovime e se skratiti vrijeme od dojave do dolaska vozila i lije ni ke ekipe na hitnu intervenciju na deset minuta u gradovima i dvadeset minuta u ruralnim sredinama. To zna i bržu, u inkovitiju i ujedna eniju hitnu pomo svim gra anima na podru ju županije, a za lije nike bolje uvjete rada i usavršavanja. Kroz dvije godine trebalo bi se educirati dvjesto novih specijalista iz hitne medicine u Hrvatskoj. Kre e nova specijalizacije iz hitne medicine. S time da je ministar dozvolio lije nicima koji su radili petnaest godina na tim poslovima i imaju i stru ne radove s tog podru ja da polože specijalisti ki ispit, pri emu te kriterije ve zadovoljavaju pojedini lije nici s hitne medicine. Prošle godine je uz to s našeg podru ja prihva ena jedna specijalizaciju za urgentnu (hitnu) medicinu, a ove je
Nakon što profunkcionira nova mreža, do svakoga životno ugroženog stanovnika naše županija Hitna e sti i ve u roku od deset minuta
Traže li svi prijavljeni na Zavodu zaista posao? Anketa “Pod vurom”
Brojka od preko 334 tisu e nezaposlenih u sije nju u Hrvatskoj govori koliko je situacija u našoj zemlji alarmantna. Porazna je to statistika koju je prošli tjedan iznio hrvatski
Ljiljana Horvat, akovec - Osobno sam mišljenja da je situacija vezana uz nezaposlenost zaista zabrinjavaju a. U današnje vrijeme ljudi rade na crno, veoma teško dobiju posao ili ga uop e ne mogu na i, me utim, me u njima sigurno ima i onih koji su na Zavodu za zapošljavanje, ali nisu baš aktivni u traženju posla. Smatram da, na žalost, takvih ima jako puno.
ministar gospodarstva uro Popija , uz objašnjenje kako tre ina na HZZ-u ili ne može, ne želi raditi, ili pak radi u sivoj zoni. Traže li svi prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje zaista Marijan Ruži , akovec - Osobno mislim da svi koji su na Zavodu za zapošljavanje ne traže posao. Smatram da dosta njih 'folira' i zapravo ne želi raditi. Danas postoje razne prekvali ikacije kako bi ljudi imali ve u mogu nost zaposlenja, no ini mi se da je malo onih koji su zainteresirani za to. Sigurno ima onih koji bi radili i zaista ne mogu na i posao, no ima i ove druge skupine.
Sanja Marciuš, Nedeliš e - Ja sam osobno na Zavodu za zapošljavanje i mogu re i da zaista tražim posao, ali, na žalost, bez uspjeha. Upravo se idem prijaviti za popisiva a kako bih barem na taj na in uspjela nešto zaraditi. Što se ti e zaposlenja ina e, ako se i nudi neki posao, esto nema pla e, odnosno mjesec dana se radi, a pla e ni od kud.
posao, saznali smo u prošlotjednoj anketi. Upitali smo naše sugra ane kakvo je njihovo mišljenje po tom pitanju. I dok su se naši Me imurci složili da je situacija zaista zabrinjavaju-
Miljenko Lovrec, Sveti Urban - Smatram da svi koji su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje zapravo ne traže aktivno posao. Kako bi nekad rekli: 'Daj Bog da posla ne na em'. Puno ljudi zaista želi raditi, ali velika je brojka i onih kojima se zapravo ne radi. Me imurci su vrijedni i marljivi, ali i me u nama ima onih koji bi sve napravili samo da ne moraju i i na posao.
a, ve ina je tako er kazala da sigurno svi koji su na Zavodu ne traže aktivno posao. Jedni kažu da dosta njih “folira“, a drugi se nadovezuju mišljenjem da svi oni koji žele raditi mogu na i Alica Belovari, Ma kovec - Situacija oko nezaposlenosti zaista je alarmantna, me utim, smatram da na Zavodu za zapošljavanje ima i onih kojima nije cilj na i posao. Mislim da svi oni koji žele raditi mogu na i posao. Velik broj nezaposlenih sada e se javiti za popisiva e, ali smatram da bi na vrhu trebala biti kategorija koja je najugroženija, primjerice, samohrani roditelji koji nemaju primanje.
posao. Me utim, anketirani su ipak naglasili da je sigurno puno onih koji žele raditi, ali posao, na žalost, zaista ne mogu na i. (hz)
Tatjana Mikolaj, Žiškovec - Jako puno ljudi koji imaju diplome i završene škole jednostavno ne može na i posao. Situacija je, na žalost, takva. Kod Me imurja je problem da je ono malo, a velik je broj ljudi koji imaju potencijal. Me u onima koji su na Zavodu za zapošljavanje vjerojatno bi se našli pojedinci koji zapravo ne traže posao. No, u svakom slu aju smatram da je situacija oko zapošljavanja zaista ozbiljna. (foto: Zlatko Vrzan)
22. velja e 2011. ca
Hitna medicina postaje posebna zdravstvena ustanova
ja tnu
Hitna medicina izdvaja se iz Doma zdravlja u zasebnu ustanovu. Me imurska županija ve je napravila potrebne predradnje. Privremenom ravnateljicom Zavoda za hitnu medicinu imenovana je dr. Mirela Šte e, koja ve preko osamnaest godina radi u hitnoj medicini. Izdvajanjem hitne iz Doma zdravlja obi ni sanitetski prijevoz koji je nekada radila hitna, primjerice, prijevoz bolesnika na dijalizu ili kemoterapiju u Zagreb, ostaje u sklopu Doma zdravlja. Pitali smo što e biti s onim slu ajevima kada smo u ve ernjim satima s malom djecom u temperaturi odlazili na hitnu. Pro elnica dr. Lidija Bijeli kazala je da e se ormirati op i centri obiteljske medicine, kao grupna praksa lije nika obiteljske medicine, koji e pokrivati jedni druge. Preko dana centri obiteljske medicine radit e od 7 do 21.30 sati, a za sve hitne slu ajeve idu kola hitne medicinske pomo i. Ali o tome podrobnije u skoro vrijeme, kad zažive te promjene. (BMO)
bolesnika
godine tako er kandidirana jedna specijalizacija.
Za dolazak deset minuta nakon što stigne poziv za hitnu intervenciju No, podjela hitne pomo i ne e biti samo regionalna, ve nakon poziva dispe erskom centru prva najbliža kola hitne pomo i mjestu doga aja bit e upu ena na intervenciju, dakle, pomo e pružati kola hitne pomo i koja su u prolazu ili u povratku s neke od intervencija. To zna i da vozilo hitne pomo i sad može sti i do svakog stanovnika županije ve u roku od deset minuta. Time e biti mogu e posti i zlatni standard koji predvi a bolni ko zbrinjavanje bolesnika u roku od šezdeset minuta nakon prvog poziva hitnoj pomo i, ime se mogu nost preživljavanja pove ava trideset do pedeset posto, ako mu se pruži adekvatna skrb. (BMO)
u kojima e se mo i zbrinjavati akutni slu ajevi. Po jedno opremljeno satelitskom navigacijom sti i e i u Prelog i Mursko Središ e, rekao je Matija Posavec. Mursko Središ e dobiva pripravnost, kola hitne pomo i s voza em i medicinskim tehni arom, spremno za hitne slu ajeve i prijevoz do akovca.
Petnaest timova hitne pomo i Do sada smo u hitnoj službi imali osam lije ni kih timova, po novoj mreži dobili smo pravo na petnaest timova. Novi ustroj zna i da e se trebati zaposliti dodatni lije nici. Pro elnica je istaknula da uskoro šestorica Me imuraca završava Medicinski akultet te se ra una na njih. Ti su studenti sada na šestoj godini studija, koja, po novom modelu studiranja, zamjenjuje nekadašnju godinu stažiranja, pa oni nakon diplome izlaze s Medicinskog akulteta kao samostalni lije nici na koje e se mo i ra unati. Kako je istaknula pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine dr. med. Lidija Bijeli na kon erenciji za novinare, održanoj u petak u prostorima Me imurske županije, uvo enjem hitne službe u
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Prelogu te punkta pripravnosti u Murskom Središ u zna i da vozilo hitne pomo i sad može sti i do svakog stanovnika županije u roku od deset minuta. Time e biti mogu e posti i zlatni standard koji predvi a bolni ko zbrinjavanje bolesnika u roku od šezdeset minuta nakon prvog poziva hitnoj pomo i. Zamjenik župana Matija Posavec naglasio je da Prelog kao gospodarsko i zemljopisno središte donjeg Me imurja zaslužuje hitnu službu u onom organizacijskom segmentu u kojem je ima Grad akovec. Ministarstvo zdravstva je iz kredita svjetske banke, odakle se financira re orma hitne službe, raspisalo i natje aj za nabavu 128 novih potpuno opremljenih vozila, pri emu bi svaka županija dobila izme u 4 i 8 kompletno opremljenih vozila. Me imurska županija ima sada samo jedno tako opremljeno vozilo. Uz ta vozila, nabavlja se i oprema i in ormacijski sustav te programske aplikacije za lociranje i pra enje vozila. Po jedno vozilo opremljeno satelitskom navigacijom sti i e u Prelog i Mursko Središ e, rekao je Posavec. (Božena Malekoci - Oleti , oto: Z. Vrzan)
3
NEVI ENI INTERES za popisiva e stanovništva 2011. koji e se obaviti u travnju
Preko 1.500 kandidata za 400 popisiva a i 50 kontrolora - Popisiva i e mo i u prosjeku zaraditi oko 3.500 kuna, odnosno i više ili manje, zavisno od toga koliko e posla obaviti Ponovno e se nakon deset godina, od 1. do 28. travnja ove godine, obavljati popis stanovništva prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata. To zna i da osobe ro ene nakon 31. ožujka ne ulaze u popis stanovništva, kao ni osobe koje su umrle nakon 31. ožujka, a do dolaska popisiva a. Jednako tako u popis ne ulaze ni nekretnine kupljene nakon 31. ožujka ili promjena adrese. Me utim, sam popis stanovništva zasjenila je jagma za poslom popisiva a. Interes je ogroman, što zna i da mnogo ljudi o ekuje da popravi osobnu financijsku situaciju, dok je mnogima nažalost to jedini ovogodišnji „kvalitetniji“ izvor prihoda jer su nezaposleni. - Za raspisani javni poziv za popisiva e vlada velik interes, što nije udno s obzirom na recesiju i veliku nezaposlenost, kazala je Doris Srnec, predsjednica povjerenstva za popis stanovnika u Me imurskoj županiji, na kon erenciji za novinare povodom predstoje eg popisa. Zbog toga je našoj županiji namijenjeno 2.000 upitnika obrazaca za potencijalne popisiva e. No, sre u da i dobiju taj privremeni, ali relativno dobro pla eni, posao, u Me imurskoj županiji dobit e pet puta manji broj osoba kao popisiva i. Za popis stanovnika u Me imurskoj županiji bit e potrebno oko 400 popisiva a i oko 50 kontrolora. Odnosno, na osam popisiva a dolazi jedan kontrolor. Naknada za popisiva e ovisna je o u inku, a iznosit e prosje nih 3.500 kuna. Prijave u našoj županiji završene su u ponedjeljak. U akovcu su zainteresirani satima u redu ekali na ispunjavanje obrasca za prijavu za popisiva e. A priliku za dobro pla eni posao dobile su punoljetne, nezaposlene osobe sa srednjom školom i opti ki itljivim rukopisom. A za kontrolore treba imati iskustvo s prethodnih popisa ili prikupljanja drugih statisti kih podataka. Osobe koje zadovolje kriterije za popisiva e morat e odslušati predavanje u trajanju od etiri dana. Nakon predavanja pisat e završno testiranje radi ulaska u drugi krug odabira kandidata. U drugom krugu odabira do i e do izražaja kriteriji kao što su nezaposlenost ili dugotrajna nezaposlenost, a prednost e imati studenti, branitelji ili djeca nestalih branitelja.
Popis stanovništva obavezan je za svakog gra anina Da biste se bolje pripremili za dolazak popisiva a u vašu ku u, napomenimo da ih, uzgred budi re eno, ne samo da morate primiti, ve im dati i to ne podatke, u protivnom su zakonom predvi ene i nov ane sankcije za neodazivanje popi-
Za prijave za popisiva e u akovcu se stajalo u redu i nekoliko desetaka metara na ulici su ili nedavanje to nih podataka. Jednako tako popisiva i podatke koje su doznali od vas moraju uvati kao službenu tajnu. Kažnjivo je bilo kakvo iznošenje pojedina nih podataka bilo o vašem statusu ili imovinskom stanju. Svi podaci o imovnom stanju ili na inu života mogu se iznositi samo zbirno, nipošto poimeni no ili pojedina no. Zna i ne što ima "Ivan Ivanovi ", ve koliko stanovnici Hrvatske ili Me imurja imaju vikendica, kompjutora ili koliko ih živi u istospolnoj ili izvanbra noj zajednici ... Pod stanovništvom koje se popisuje podrazumijevaju se osobe koje su državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to nalaze li se u vrijeme popisa u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u trenutku popisa imaju boravište u Republici Hrvatskoj. Podatke o odsutnim osobama koje su obuhva ene popisom daje lan ku anstva koji može dati najto nije podatke o odsutnom lanu ku anstva, a za djecu do petnaest godina jedan od roditelja, usvojitelj ili skrbnik. Ako popisiva u vrijeme popisivanja ne zatekne doma osobu obuhva enu popisom, ostavit e osobi pisanu obavijest o dužnosti davanja podataka u nadležnom popisnom centru najkasnije do 28. travnja 2011., s radnim vremenom i sjedištem popisnog centra kojem se treba javiti.
Sadržaj popisa Popis gra ana i ku anstava i svi podaci koji se traže u popisu važna su baza podataka o stanov-
Novosti naspram dosadašnjim popisima Gra ani e prvi put morati davati OIB, odnosno broj osobne iskaznice. Zatim su tu i nova pitanja za gra ane koja se ti u zajednice u kojoj gra ani žive. Morat e se izjasniti žive li u bra noj, izvanbra noj ili istospolnoj zajednici, služe li se in ormati kim sredstvima te imaju li pristup Internetu, ime putuju na posao i sli no. (BMO) ništvu, obiteljima, ku anstvima, te služi kao podloga za razli ita znanstvena istraživanja, i sociogospodarska i politi ka. Zbog toga se mole gra ani da ozbiljno pristupe popisu i daju tražene podatke popisiva ima, zamolila je Doris Srnec, predsjednica povjerenstva za popis stanovništva u Me imurskoj županiji. Kod popisa osoba potrebno je pripremiti sljede e podatke: prezime i ime; datum ro enja; identifikacijski broj osobe (OIB ili broj osobne iskaznice); spol; bra no stanje; vrsta zajednice u kojoj osoba živi; broj živoro ene djece; prebivalište/boravište; prisutnost u naselju popisa u trenutku popisa; razlog odsutnosti/ prisutnosti; vrijeme odsutnosti/ prisutnosti; vrijeme namjere odsutnosti/prisutnosti; mjesto odsutnosti/mjesto stanovanja; mjesto ro enja; mjesto stanovanja majke u vrijeme ro enja osobe; mjesto iz kojeg se osoba doselila te godina i razlog dose-
Nov ane kazne Osoba koja odbije dati podatke koje traži popisiva , ako da neto ne ili nepotpune podatke, ili se ne odazove na pisanu obavijest popisiva a, kaznit e se nov anom kaznom od 300 do 800 kuna. Nov anom kaznom od 4.000 do 20.000 kuna kaznit e se popisiva ili druga osoba ovlaštena za popis ako u popisnicu ili upitnik za ku anstvo i stan unosi podatke razli ite
od iskaza osobe obuhva ene popisom, ili ako se popisiva i i ostale osobe koje sudjeluju u popisu ne pridržavaju odredaba zakona koji se odnose na zaštitu i povjerljivost statisti kih podataka. Nov anom kaznom od 4.000 do 20.000 kuna kaznit e se za prekršaj osoba koja objavi individualne podatke dobivene od osoba tijekom popisa stanovništva. (BMO)
ljenja; strana zemlja iz koje se osoba doselila te godina i razlog doseljenja; državljanstvo; narodnost; materinski jezik; vjera; postignuto obrazovanje; pismenost; poha anje škole/ studija; znanje korištenja ra unalnih operacija; položaj u zaposlenju; zanimanje; djelatnost; položaj u aktivnosti; vrsta mjesta rada; glavni izvori sredstava za život; uzdržavanost osobe i status uzdržavatelja; mjesto rada/školovanja; u estalost vra anja u naselje popisa; sredstvo putovanja na posao/školu; postojanje teško a u obavljanju svakodnevnih aktivnosti; vrsta teško e; fizi ka pokretljivost osobe; uzrok teško e; korištenje pomo i druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Popisom o ku anstvu prikupit e se podaci i o tipu ku anstva, srodni kim odnosima, osnova po kojoj se ku anstvo koristi stanom; posjedovanje osobnog ra unala; korištenje Interneta; površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta te broj stoke i peradi. Popisom stanova i ostalih stambenih jedinica prikupit e se podaci o vrsti i na inu korištenja stambene jedinice; vlasništvu stana; površini stana; broju soba u stanu; površini kuhinje; kupaonica i zahod u stanu; vrste instalacija u stanu; na in grijanja stana; vrsta energenata; klimatizacija; vrsta zgrade u kojoj se nalazi stan; položaj stana u zgradi; godina izgradnje zgrade u kojoj se nalazi stan.
Uništavanje osnovne gra e i korištenje zbirnih podataka Uništavanje osnovne popisne gra e obavlja se nakon završetka unosa popisnih podataka na ra unalni medij, obavljenih kontrola, odnosno osnovne aze obrade popisa i izlu ivanja dijela popisne gra e za Hrvatski državni arhiv. Time bi se i zakonskim odredbama trebala zaštiti zlouporaba pojedina nih podataka dobivenih u popisu stanovništva. (Božena Malekoci - Oleti , oto: Z. Vrzan)
Aktualno
u Me imurju
GDQD
4
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
“Lijepom našom” preveliki financijski zalogaj? Me imurske gradovi i op ine ne žele više “tako lako“ ugostiti emisiju “Lijepom našom“ Hrvatske televizije. Branka Uvodi a odbili su Mursko Središ e i Kotoriba, pa je sad ponudio snimanje Štrigovi, piše Ve ernji list. Branko Uvodi vrsto je naumio po etkom travnja HRT-ovu emisiju “Lijepom našom“ snimati u Me imurju, no to mu ne polazi
od ruke. Prošli tjedan odbili su ga i Josip Dobrani , gradona elnik Murskog Središ a, i Ljubomir Grgec, na elnik Kotoribe. Tre a sre a, nada se – obratio se Stanislavu Reberniku, na elniku Štrigove – jer mu, o ito, jedan termin “visi”. Op ina Štrigova tako je još u igri za snimanje emisije. Kad su turizam i promocija vinarstva u pitanju, sigurno da bi njima takav tip ekipe
vjerojatno bio aktualno najbolja reklama. - Ukoliko se možemo inancijski pokriti, tada smo apsolutno za emisiju. Takva je emisija velika reklama, kakvu si Štrigova rijetko može priuštiti. To je ozbiljna stvar. Kaže mi Uvodi da smo mu zanimljivi i zbog našega vinskog štiha, kaže Rebernik u napisu Ve ernjaka.
MINISTRICA REGIONALNOG RAZVOJA Poljske Elzbieta Bienkowska sa suradnicima
“Željezna” poljska ministrica predstavila iskustva za uzimanje sredstava iz EU fondova NAGRADA
„Suncokret ruralnog turizma“ Lovrecima iz Svetog Urbana OPG Krešimir Lovrec iz Svetog Urbana dobitnik je Srebrne povelje “Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ u kategoriji Turisti kih selja kih gospodarstava. Nagrada e obitelji Lovrec biti uru ena u utorak 22. velja e u Zagrebu. Projekt “Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ pokrenuli su strukovna udruga Klub lanova “Selo“ i Hrvatski farmer d.d., a prijavitelj OPG-a Kreše Lovreca bio je Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Me imurske županije. U kategoriji “Poduzetnici u turizmu“ kandidirao je Marijana Martinjaša, dugogodišnjega turisti kog djelatnika i direktora tvrtke “Malo selo“ d.o.o., no, na žalost, odlukom Povjerenstva organizatora on nije ušao u najuži izbor nagra enih. Me imurska županija po prvi je put sudjelovala u ovom natje aju, i to s dvije prijave, pa Srebrnu povelju OPG-a Krešimira Lovreca u konkurenciji 17 županija i ukupno 82 prijavljena projekta ocjenjujemo velikim uspjehom i priznanjem cjelokupnom ruralnom turizmu Me imurja i velikim poticajem za daljnje napredovanje. Sve anost dodjele nagrade najboljima održat e se u utorak 22. velja e u Klubu “Matis Absolut Lounge“ u Zagrebu. (BMO)
Ministrica regionalnog razvoja Poljske Elzbieta Bienkowska sa suradnicima je u etvrtak posjetila Me imursku županiju. Tema razgovora bila su pozitivna i manje pozitivna iskustva privla enja sredstava iz EU fondova. Poljska je jako dobro iskoristila sredstva fondova EU, a gosti su informirali župana i o pogrešnim potezima, kako se to ne bi ponovilo na drugi na in i u drugoj zemlji. Za privla enje sredstava iz fondova EU veliku zaslugu ima upravo ministrica regionalnog razvoja Bienkowska koja je, kažu, “tjerala” poljske ministre da uzmu ponu ena europska sredstva putem programa. Na konferenciji za novinare poljska ministrica naglasila je da u Poljskoj postoje jake regije, koje imaju jako velike kompetencije, broj stanovnika regije je od milijun do pet milijuna stanovnika. U ovom trenutku priprema se ugovor izme u Vlade i regija, a ima ih šesnaest, kako bi Vlada pomogla u su inanciranju zbilja velikih projekata putem fondova EU. Ministrica Bienkowska naglasila je tako er da je neposredno prije ulaska u EU Poljska napravila sveobuhvatnu reformu javne uprave, kao i regionalni preustroj, smanjuju i njihov broj i daju i im ve e ovlasti. Upravo je tu klju njihova uspjeha, jer je kvalitetan i pripremljen administrativni aparat sam izra ivao i kandidirao projekte. Ne postoje zapreke da i Hrvatska u i od Poljaka, rekla je Bienkowska. Naime, Poljska je od svog pristupanja postala jedina zemlja lanica koja je uspjela iskoristiti ta sredstva u 100-postotnom iznosu. Za inancijsko razdoblje 2004. - 2006. Poljska je iskoristila svih 12,8 milijardi eura, koliko joj je bilo na raspolaganju iz strukturnih i kohezijskog fonda. Za razdoblje 2007. - 2013. na raspolaganju joj je 67 milijardi eura, od kojih je ugovoreno ve više od 70% iznosa.
Poljska, kao lanica Unije koja se smatra državom koja dobro iskorištava EU fondove, odlu ila je biti partner Hrvatskoj i prenijeti joj svoja iskustva. - Smatramo da su u tome smislu klju ni naše prijateljstvo i naši me usobni odnosi, rekla je Bienkowska. Kazala je kako su EU fondovi za Poljsku bili spas u vrijeme krize te da zahvaljuju i njima ta zemlja nije imala gospodarski pad.
Župan Me imurske županije Ivica Perho goš u iz Poljske upoznao je s poviješ u, gospodarskom slikom, kao i s razvojnim planovima koje naša županija ima i s potencijalima u pripremi projekata za EU. Ministrica Bienkowska naglasila je da je neposredno prije ulaska u EU Poljska napravila sveobuhvatnu reformu javne uprave, kao i regionalni preu-
stroj, smanjuju i njihov broj i daju i im ve e ovlasti. Upravo je tu klju njihova uspjeha, jer je kvalitetan i pripremljen administrativni aparat sam izra ivao i kandidirao projekte. Ne postoje zapreke da i Hrvatska u i od Poljaka, rekla je Bienkowska. Re eno je da Hrvatska još puno toga treba nau iti u povla enju novca iz fondova EU, a u tome e joj znatno pomo i iskustva Poljske.
Suradnja i u zaštiti okoliša Suradnja izme u Poljske i Hrvatske nastavlja se i na drugim podru jima. Ministar zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva Branko Ba i sastao se u etvrtak u prostorijama Ministarstva s ministrom zaštite okoliša Republike Poljske Andrzejem Kraszewskim. Središnja tema razgovora dvaju izaslanstava bile su mogu nosti suradnje na podru ju zaštite okoliša, s naglaskom na razvoju zelenih tehnologija. S tim u vezi, ministar Kraszewski upoznao je ministra Ba i a s projektom “GreenEvo - Akcelerator zelenih tehnologija“. Radi se o inovativnom programu poljskog ministarstva zaštite okoliša, pokrenutom
2009. godine, iji je glavni cilj podupiranje poljskih tvrtki koje rade na razvoju novih ekološki prihvatljivih tehnologija i pružanja pomo i prilikom njihova prijenosa u inozemstvo. Istaknuto je kako poljska iskustva, ste ena kroz provedbu tog programa, Hrvatskoj mogu biti od velike pomo i u projektu razvoja i provedbe zelenog gospodarstva. Ministar Ba i upoznao je poljskog kolegu sa stanjem okoliša u našoj zemlji i mjerama za njegovo daljnje unaprje enje, posebno naglasivši program zelenog razvoja Hrvatske i pripremu akcijskog plana razvoja poljoprivrednih tehnologija u Hrvatskoj. (J)
Sporazum poljskog i hrvatskog ministarstva Sporazumom poljskog i hrvatskog Ministarstva za regionalni razvoj uz ostalo e se konkretno de inirati broj stru njaka koji e do i iz Poljske u Hrvatsku kako bi pomogli na konkretnim projektima, kao i broj naših stru njaka koji e do i u Poljsku u iti. Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva Hrvatske Karlo Gjuraši rekao je na konferenciji za novinare u akovcu da je veoma zadovoljan potpisanim sporazumima i dogovorima s poljskim partnerima. U razgovoru sa županom Perho om gosti iz Poljske upoznati su sa sveukupnim potencijalima Me imurske županije, a obišli su i REVETIS centar, Mlin na Muri u Svetom Martinu na Muri i Toplice Sveti Martin. U pratnji ministrice Elzbiete Bienkovske bili su i veleposlanik Republike Poljske u Hrvatskoj nj. e. Wieslaw Tarka, zamjenik direktora Odjela za Europsku uniju i me unarodnu suradnju Poljske Wojciech Porczyk te savjetnik u Veleposlanstvu Tomasz Szeratics. Iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva bili s državni tajnik Branko Mo njak, savjetnici ministra Arnelija Šipek i Dario Baron, te predstavnici Agencije za regionalni razvoj. (JŠ)
POGLED ODOZDO
Da nam politika ne spadne na ekanje regionalizacije u kojoj bi nas drugi preuzeli kao prezaduženo poduze e Živimo li u paralelnim svjetovima koji se ne dodiruju? Kao da politi ari plutaju u jednom, poduzetnici u drugom, a gra ani u tre em svijetu. Kao da se radi o igri gluhih gdje jedni druge zovu, ali se me usobno ne uju i ne razumiju. Svijet je oduvijek bio kao piramida, u vrhu su politi ki i gospodarski lideri, a ispod su mase koje je potrebno organizirati da funkcioniraju kao uredne stabilne ciglice koje drže sustav. Kad je sve posloženo, piramida je uspravna i vrsta i ponosno se uzdiže prema suncu. Kad se stvari poremete, piramida se pretvara u prah i kaos.
Sada smo mi jedna takva piramida kojoj prijeti propadanje. Gospodarstvo, o tome ne treba dvojiti - lipše. Gra ani su nezadovoljni, jer posla nema, pa je nastalo komešanje. Politika je paralizirana, jer ne zna što bi poduzela. Iz perspektive naše županije tu je situaciju mogu e bolje sagledati jer paralelno vidimo funkcioniranje obje vlasti HDZ-ove na razini države i mini kukuriku koalicije na županijskoj razini. Obje su, što se ti e rezultata poslovanja, u minusu, u de icitima i oklijevaju s donošenjem odluka. Obje jednako zazivaju investicije i ulaga e, a ko-
jih nema. A bez ulaganja i ulaga a ni novih radnih mjesta, ni zarade ni zaposlenja, ni punjenja prora una. Pove ava se samo broj nezaposlenih. No obje politike i na državnoj i na županijskoj razini zatvorile su se u svoj balon. Argumenti kojima se brane razli iti su, ali i sli ni. Kriza u gospodarstvu kriva je za sve. Ako bi tjerali mak na konac, ispada da su im poduzetnici krivi jer ne pune dovoljno prora un, jer otpuštaju, a ne zapošljavaju, pa zbog toga nema dovoljno novca u državnom, lokalnim i regionalnim prora unima. Gra ani su pak prikra eni i u pro-
ra unskoj podjeli kroz manje mirovine, opseg zdravstvenih usluga ili potpore i subvencije. Kao kod nas kad ekaju na zaostale neispla ene subvencije u poljoprivredi ili im se umanje subvencije za prijevoz djece. A s druge strne zbog smanjenja gospodarske aktivnosti ili su izgubili posao ili se moraju pomiriti sa zakašnjelim ili smanjenim isplatama pla a. Politi ari sebe smatraju odgovornima za rashod, jer im prihodovnu stranu puni gospodarstvo. Gra ani izme u te dvije vatre ne utje u ni na što. Oni su masa rascjepkanih
pojedinaca bez mo i. No ti svjetovi ne mogu predugo ostati odijeljeni jedni od drugih. Trebaju se spojiti za izlazak iz mrtvila. Za to je suvišno pametovanje što nije dobro i što ne valja i uživanje u nabacivanju blata na protivnike. Odgovornost je potrebno preuzeti za to kako i što dalje. Taj jasni zvonki glas nismo uli ni od onih koji sebe zovu kukuriku - koalicija. Znamo da žele preuzeti vlast, ali preuzimanja smo se zasitili. Traže se vrste garancije i rokovi, u protivnom bit e još samo jedni u nizu koji su prošli kroz naše živote. Ima li me imurska mini kukuriku - koalicija spremne ljude za ulazak u državnu politiku, koji e boriti se za razvoj, a ne daljnju provincijalizaciju Me imurske županije? Da nam politika ne spadne na ekanje regi-
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr onalizacije u kojoj bi nas netko drugi preuzeo s dugovima kao prezaduženo poduze e, uz to da se zaslužne pojedince uhljebi na držanim jaslama.
22. velja e 2011.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
IVICA PERHO , me imurski župan, priznao: Županija završila prošlogodišnje poslovanje u minusu - nepodmirene obveze prešle osamnaest milijuna kuna
5
ŽUPANIJSKI PRIORITETNI projekti za razdoblje od 2011. do 2013. godine
Oporba predlaže da župan predloži Prioriteti odre eni, mjere oporavka i “stvori“ ve e prihode! traži se novac Izvršenje prora una za 2010. godinu iznosilo je 109,258.360 kuna, što je 81 posto od planiranog, odnosno minus po obra unu iznosi 18,2 milijuna kuna. Za župana Ivicu Perho a smanjenje prora unskih prihoda rezultat je smanjenih gospodarskih aktivnosti u Me imurskoj županiji, odnosno direktna posljedica gospodarske i financijske krize. - Unato mjerama štednje i izostanku ve ih kapitalnih investicija, godinu nismo uspjeli završiti u plusu, te smo minus morali prenijeti u 2011. godinu. - Ipak, velik posao u drugoj polovici godine napravljen je u izradi projektne dokumentacije te pronalaženju financijskih sredstava kako bi se u 2011. godini moglo krenuti s gradnjom ponajprije školskih i sportskih objekata. Uspjehom smatram i injenicu da smo inzistiranjem na javnim natje ajima i testiranjima kandidata s njih maknuli ' amu' o namještanju za politi ki podobne osobe. Mjere štednje i odgovornog odnosa prema javnim sredstvima po ele su davati rezultate te smo i zahvaljuju i njima uspjeli sa uvati financijsku stabilnost. No, i dalje glavna smjernica mora biti štednja i racionalno trošenje sredstava na projekte koji su održivi i za koje su osigurani izvori financiranja 'hladnog pogona' nakon što budu izgra eni, pravda završetak poslovanja u minusu me imurski župan Ivica Perho . - Izvorni prihodi prora una smanjeni su na razinu od 90 posto u odnosu na godinu dana ranije, što je ukupno 30-ak posto manje nego na po etku krize. Vode i ra una o kretanjima prora unskih prihoda tijekom godine, internom smo odlukom, kako bismo sa uvali likvidnost budžeta, linearno smanjili sve prora unske stav-
godinu bavio stabiliziranjem financija, a bivšem županu poru io je da se minus u poslovanju Županije pokazao ve u njihovom mandatu, ali da su ga zakrpali prihodima od strateškog partnera Ljekarne. Mladen Križai , vije nik HDZ-a, smirio je loptu i kazao da zbog minusa u poslovanju od 18 milijuna župan mora predložiti jednu, dvije ili tri mjere kojima e se taj negativni trend u poslovanju Županije usustaviti. - Mjere ne moraju biti popularne, ali ih župan mora predložiti, istaknuo je Križai .
Sjednica županijske Skupštine na kojoj se raspravljalo o prihodima i rashodima Županije opet je dovela do sukoba aktualnog i bivšeg župana ke vezane uz financiranje izvanprora unskih korisnika za 20 posto, što smo ormalizirali dvama rebalansima Prora una Me imurske županije za 2010. godinu. U prvobitni prora un bio je ura unat i prihod od eventualne prodaje zemljišta na podru ju bivše vojarne, što nije realizirano. Župan je naveo da i dalje nastoje prona i strateškog partnera koji e ulagati u taj prostor, ali da ne pristaje na jednokratnu prodaju prostora u bescjenje. U izvješ u je i napomenuo da e se unato nedostatku sredstava nastaviti ulaganje u obrazovanje, sufinanciranje prijevoza te gradnju, dogradnju i obnavljanje školskih objekata.
etiristo tisu a kuna manji prihodi nego je bilo planirano Iz kuta najžeš eg kriti ara oporbe, nezavisnog vije nika Josipa Posavca, pak minus nije samo 18 ne-
go 26 milijuna kuna. Naime, oporba ostvarenom minusu pribraja i kratkoro ni kredit od 8 milijuna kuna, uzet za poboljšanje likvidnosti, uz to upozorava da e se dug iz mjeseca u mjesec pove avati. Svaki mjesec Županiji nedostaje dva milijuna, tvrdi Posavec, i pita kamo e to dovesti do kraja godine. Me utim, kako kritike dolaze od vije nika koji je bio prijašnji župan, Ivica Perho , sadašnji župan, na to mu je uzvratio: - Sada ste u oporbi pa dijelite lekcije, ali o Vašem radu svoje su rekli bira i! Za mene ste ozbiljan ovjek, poduzetnik. Nisam uo od Vas da ste rekli o meni nešto dobro, osim da sam glup, nesposoban i korumpiran. Prihodi o kojima vi stalno govorite, ja vam odgovaram da smo pokušali sve! Situacija je takva da su prihodi Županije za 400 tisu a kuna mjese no manji, a imovinu kojom raspolažemo možemo samo jednom dati u bescjenje ... Župan je kazao da se cijelu prošlu
Mora li sve i i preko župana? Rasprava na Skupštini razvila se i oko toga mogu li na elnici i gradona elnici lobirati za svoje projekte mimo znanja župana. Vije nik Branko Resman (HNS) kazao je da se ne slaže da preko župana treba i i sve, jer je on kao na elnik neke stvari rješavao i preko svojih kanala i veza. Školske dvorane nikad ne bi bilo u Štrigovi da nismo išli preko drugih veza, naveo je kao primjer. Župan pak tvrdi da oko utvr enih prioriteta treba raditi zajedno, te da baš primjer Orehovice pokazuje i da tamo gdje je na elnik op ine Orehovica pokušao sam nije uspio. Ministar tako Bukala nije htio ni primiti ... Skupština Me imurske županije potvrdila je ve inom glasova novog ravnatelja ŽUC-a Sanimira Radeka, pa se nadamo se da je to završetak sage o izboru ravnatelja. (BMO)
zaš tna podru ja traktorima se dovoze otpadne i fekalne vode te krše odredbe odluke Me imurske županije o zaštiti vodocrpilišta. Drugo pitanje koje traži odgovor jest je li Županija izvršavala i vrši li kontrolu trošenja financijskih sredstva u školama te je li provela kakve sankcije vezano uz nalaz prosvjetne inspekcije u Graditeljskoj školi, odnosno nalaz nadzora od 1. prosinca 2010. godine, u kojem je utvr eno niz nepravilnosti u pogledu korištenja nancijskih sredstava Graditeljske škole za pove anje prihoda pojedinaca. (BMO)
Jalove isprike postale su najnormalnija stvar Koliko zaista globalizacija ima utjecaj na to da proizvo a krumpira u Belici može na tržištu tražiti višu cijenu od one koju je imao prije godinu dana? Koliko utjecaja ima neka globalna katastro a ili, na primjer, revolucija u Egiptu da poraste cijena kruha? S druge strane, poljoprivrednici su istovremeno na rubu isplativosti. Ovih dana svjedoci smo poskupljenja namirnica u Hrvatskoj, a kao stru na opravdanja takvog trenda mogu se uti posljedice klimatskih promjena koje prouzrokuju u estale poplave i druge posljedice. Zanimljivo, zar ne bi upravo zbog toga Hrvatska trebala prosperirati, jer mi nismo izloženi tako strašnim
posljedicama klimatskih promjena kao jedna Njema ka ili Australija? Otkako je neovisne Hrvatske, stalno smo na nekakvoj vjetrometini globalnih kretanja, koje, za divno udo, imaju samo negativne posljedice na naš standard. O globalizaciji slušamo kao o pozitivnom trendu, a onda svako malo dobijemo pljusku zbog ovog ili onog negativnog trenda u svijetu. Otkako se Hrvatska “otvorila” svijetu, u nju ulazi samo svjetsko sme e, kao da nikakvi pozitivni trendovi ne postoje. Jedino pozitivno što smo dobili promjenom sustava jest liberalizacija javne rije i, koja pak je, s druge strane, nama opet dovukla samo svoju najvulgarniju komponentu.
No, u ekonomiji ini se nema baš nikakvih pozitivnih pomaka. Za vrijeme planske privrede, koja je bila u bivšem sustavu, mnogo manje smo slušali o utjecajima globalizacije na našu ekonomiju, a mnogo više o posljedicama djelovanja vanjskih i unutarnjih neprijatelja na naše društveno ure enje. Netko je na državnom nivo vodio brigu da se naši proizvodi plasiraju i na svjetsko tržište, pa bio to SSSR, Kina ili Indija. U svakom trenutku bilo je jasno da unutardržavni ekosustav mora unkcionirati, kako gra ani ne bi izgubili dojam da se vlast ne može nositi s izazovima. Ozbiljne države, bez obzira na ure enje, uvijek se tako ponašaju prema svojim gra-
tin na Muri - 10 milijuna kuna (CEB7), OŠ Gornji Mihaljevec - 6 milijuna kuna (EIB2). Domovi kulture: Centar za kulturu akovec - 7 milijuna kuna, Dom kulture Strahoninec - 10,314.390,62 kune, Dom kulture Grada Mursko Središ e - 4,5 milijuna kuna. Kanalizacijski sustavi i radovi na dovršetku i izgradnji novih kanalizacija: dravski bazen Grada akovca, Ivanovec, Novo Selo Rok, Krištanovec - 160 milijuna kuna, op ina Donji Kraljevec - sva naselja, mreža i pro ista - 80 milijuna kuna, op ina Nedeliš e: Gornji Hraš an, Puš ine, Pretetinec, Dunjkovec - 55 milijuna kuna, Grad Prelog: mreža pro ista , kolektori - 55 milijuna kuna, op ina Pribislavec- 33 milijuna kuna, op ina Podturen: kanalizacijska mreža i pro ista - 45 milijuna kuna, kanalizacijski sustav Donjeg Me imurja - 180 milijuna kuna. Zaobilaznice i grani ni prijelazi, izrada tehni ke dokumentacije i dozvole: sjeverna zaobilaznica Nedeliš a – 31,514.500 kuna, sjeveroisto na zaobilaznica akovca - 2 milijuna kuna, sjeverna zaobilaznica akovca - 2 milijuna kuna. Mursko Središ e: most, zaobilaznica, grani ni prijelaz - 3 milijuna kuna, Kotoriba: most i grani ni prijelaz - 3 milijuna kuna, Gori an: spojna cesta starog i novog grani nog prijelaza - 2 milijuna kuna i brza cesta akovec - Varaždin (južna zaobilaznica Nedeliš a) - 3,5 milijuna kuna. (BMO)
JOSIP KOLARI (HSP) na županijskoj Skupštini aktualizirao pitanje žrtava pora a iz tamnice Staroga grada
Dva pitanja na koja se ekaju pisani odgovori Dr. sc. Predrag Ko ila, nezavisni vije nik, pitao je iz kojeg razloga op ina Nedeliš e predlaže smanjenje II. zone zaš te vodocrpilišta Nedeliš e, a me i proširenje gra evinske zone, što je u suprotnos s odlukom o zaš izvorišta Nedeliš e, Prelog i Sveta Marija. Radi se o podru ju s južne strane naselja Gornji Hraš an, gdje su izgra eni teniski tereni s prate im sadržajima koji su se, prema rješenju koje je donijelo Ministarstvo zaš te okoliša još 2. velja e 2007. godine, trebali otkloni . Na tom se podru ju unato zabrani skinuo pokrovni sloj zemlje, te asfal rao, a na okolna vodo-
Me imurski župan Ivica Perho u svom je izvješ u o radu za proteklu godinu, kojim se re erira prema županijskim vije nicima, izradio i popis županijskih prioriteta za naredne tri godine, a za koje e trebati osigurati financiranje, ali i dobiti podršku s državne razine ili potražiti mogu nost financiranja iz europskih ondova. Radi se o izgradnji ili dogradnji osnovnih i srednjih škola i školskih sportskih dvorana, te studentskom domu na prostoru vojarne, nastavku radova na kanalizaciji, te poboljšanju cestovne in rastrukture i izgradnji zaobilaznica ve ih naselja. Novogradnje i dogradnje osnovnih škola: OŠ “Vladimir Nazor“ Pribislavec - 55 milijuna kuna (CEB7), Centar za odgoj i obrazovanje akovec - 50 milijuna (CEB 7), OŠ Gornji Mihaljevec, dogradnja škole - 6 milijuna kuna (CEB 7), OŠ Nedeliš e dogradnja - 19,6 milijuna kuna (CEB 7), PŠ Donji Vidovec novogradnja - 3,3 milijuna kuna. Dogradnja Gimnazije akovec - 5 milijuna kuna, izgradnja studentskog doma s restoranom i studentskim centrom - 50 milijuna kuna, izgradnja Srednje škole akovec - 53 milijuna kuna. Sportske dvorane: OŠ “Ivan Goran Kova i “ Sveti Juraj na Bregu - 8,2 milijuna kuna (EIB2), OŠ Belica - 8,2 milijuna kuna (EIB2), OŠ Sveta Marija - 10 milijuna kuna, OŠ Gori an - 8,4 milijuna kuna (CEB7), OŠ Vratišinec - 5,1 milijun kuna (CEB7), OŠ Orehovica - 10,6 milijuna kuna (EIB2), OŠ Sv. Mar-
Prozvao i ravnatelja Kalšana za minimaliziranje žrtava - Župane, poduzmite mjere kojima e se zaustaviti negativni trendovi u poslovanju. One ne moraju biti popularne, ali morate ih predložiti, rekao je Mladen Križai
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
anima, bez obzira što i oni imaju povlaštene i podobne, i što su možda još više od nas ogrezli u korupciju i nepotizam. Za stanje u našoj zemlji koriste se globalna opravdanja u svakoj situaciji s kojom se na emo. ini se da su nam jalove isprike i opravdanja postale stil života, umjesto da tražimo i nudimo rješenja.
Josip Kolari , vije nik HSP-a, kontinuirano na županijskoj Skupštini name e problem žrtava pora a te ekshumacije i njihov dostojan pokop. Ponovno je prošli tjedan na Skupštini aktualizirao pitanje koje je preko govornice uputio i Državnom odvjetništvu - kada e po eti iskapanje i ekshumacija na poznatim lokacijama u našoj županiji, u Repovoj šumi u Štrigovi te grobištu Leš u Kotoribi. Grobište Sep u Gornjem Hraš anu jednim je dijelom istraženo i ekshumirano, ali postoji još jedna lokacija unutar nasipa, naveo je Kolari , ali je usput i pohvalio župana i Županiju za osiguranje grobnice u kojoj bi žrtve trebale na i po inak. No ovaj put otišao je i korak dalje te otvorio pitanje žrtava tamnice u Starom gradu u akovcu, iz kojih je netragom nestalo stotine ljudi nakon 1945., nakon što su dovedeni u Stari grad, a potom nestali. Obratio se županu s pitanjem o odgovornosti gospodina Vladimira Kalšana kao ravnatelja Muzeja i što e on napraviti da se kona no sazna prava istina, ustvrdivši da bi se on i Muzej Me imurja trebali maksimalno angažirati, ali da se gospodin Kalšan trudi da te žrtve minimalizira. Ina e, pitanje žrtava nakon II. svjetskog rata, u kojima su stradali brojni pripadnici neprijateljskih vojnih ormacija (ustaše, domobrani, Nijemci i mnogi drugi, kod nas tako er tzv. ma aroni), ovih se dana vrti u hrvatskoj javnosti, a najviše ga je aktualizirao ministar unutarnjih poslova Karamarko. Nakon toga su krenule žestoke rasprave o toj temi. Neki politi ki analiti ari kažu da je u pitanju spin, kako Karamarka, tako i Vlade RH, da se skrene pozornost javnosti
s puno važnijih i težih aktualnih tema koje aktualna vlast o ito ne može riješiti. Posebice kad su u pitanju gospodarske (ne)prilike, ali i politi ka pitanja poput izru enja vukovarskog branitelja Purde i drugih. S druge strane, zagovornici kažnjavanja, kako nazivaju, “komunisti kih zlo ina“ traže da se krivci za iste sudski gone i kazneno odgovaraju.
Zlo ini iz povijesti izvla e se uvijek kad je to politi ki poželjno Kaže se da “povijest pišu pobjednici“ i iz neutralnog kuta to se danas sa sigurnoš u može re i da smo bez prave istine ostali i krive podatke u ili nakon II. svjetskog rata (posebice se to ti e logora Jasenovac i amoznih 700.000 ubijenih Židova, Srba i drugih). Ali, na žalost, i današnji udžbenici povijesti i te kako iskrivljuju neke povijesne injenice koje su takve postale nakon 1991. godine. Posebice kad je u pitanju broj žrtava kod Bleiburga i na “križnom putu“. I tu su brojke “nabildane“. O ito da nismo puno toga nau ili u me uvremenu, a posebice da se ne znamo s dostojanstvom pokloniti svakoj nevinoj žrtvi i pustiti je neka po iva u miru. S obzirom na to da se o zlo inima iz povijesti i njihovim krivcima uvijek raspravlja kod nas kako to nekima politi ki odgovara, ipak bi bilo najbolje da se više bavimo sadašnjoš u i aktualnim problemima, a povijest prepustimo povjesni arima. Ali onima koji istu mogu zaista prikazati ne na “pobjedni ki“ na in, ve neutralno i realno. To do sad u Hrvatskoj, na žalost, nije bio slu aj, a krajnje je vrijeme da se isto dogodi. (BMO, DZ)
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
U SKLOPU PROJEKTA “Mobile Region“ u Zalakarošu 23. velja e konferencija o zapošljavanju
Kroz poticanje mobilnosti na tržištu rada do ja anja suradnje U ma arskom Zalakarošu, u MenDan Thermal Hotelu, 23. velja e s po etkom u 10 sati održat e se ma arsko - hrvatska konferencija o zapošljavanju, koja se provodi u sklopu projekta “Prema kompetitivnijem prekograni nom tržištu rada” (akronim: Mobile Region). Vode i partner u provo enju ovog projekta je Me imurska županija, uz suradnju Centra rada vladinog ureda u županiji Zala, Gospodarske i industrijske komore županije Zala, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Podru ne službe akovec i Varaždin te PORA, Razvojne agencije Podravine i Prigorja za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivni ko - križeva koj županiji. Projekt se provodi od 1. svibnja prošle godine, a trajat e do 31. kolovoza teku e. Cilj projekta je oja ati društveno - gospodarsku
suradnju na ma arskom i hrvatskom pograni nom podru ju kroz poticanje mobilnosti na tržištu rada. Prioritet ovog projekta je pove ati mobilnost radne snage na ma arsko - hrvatskom pograni nom podru ju. Od projekta se o ekuje poboljšanje trendova i mogu nosti zapošljavanja na tržištu rada, podizanje kapaciteta javnog sektora za pružanje podrške radnoj snazi u prekograni nom podru ju, informiranje i edukacija o potrebama na tržištu rada. Projektom e se nastojati unaprijediti uskla ivanje radnih vještina sa slobodnim radnim mjestima putem korištenja zajedni kog web portala te bolje uskla ivanje ponude i potražnje na prekograni nom tržištu rada putem razmjene podataka me u partnerima, poticat e se suradnja prekograni nih institucija na podru ju tržišta rada
i njihovo povezivanje na podru ju mobilnosti, socijalnih prava, prihva anja standarda obrazovanja, radnih dozvola, nastojat e se podi i svijest poduzetnika o potrebi hrvatskog planiranja za potrebama radne snage kroz obuku te podi i svijest nezaposlenih osoba o potrebi da budu leksibilniji na tržištu rada kroz aktivnosti vidljivosti projekta. Od projekta najve u korist imaju krajnji korisnici - nezaposlene osobe iz prekograni nog podru ja i šire, koje e poboljšati svoje mogu nosti zapošljavanja i biti upoznate sa strukturnim, gospodarskim i politi kim imbenicima koji mogu ograni iti mobilnost tržišta rada. Na višoj razini, projekt e nastojati podi i svijest šire javnosti o potrebi razvoja kulture mobilnosti radne snage, s ciljem stvaranja konkurentnog tržišta rada.
22. velja e 2011.
U SIJE NJU DOŠLO do zna ajnog porasta nezaposlenosti, za 5,7 posto, u
U Me imurju i stanovništva u registriranu n ne - U sije nju su u evidenciju nezaposlenih registrirane 224 osobe, zbog toga što su izgubiosobe ne nezbogtogaštosuizgubile posao, ve zbog mogu nosti sudjelovanja u popisu stanovništva ili radi ostvarenja raznih prava Krajem sije nja u evidenciji Podru ne službe akovec evidentirane su 7.693 nezaposlene osobe, 5,7% osoba više nego prethodni mjesec, a 9,5% više nego u sije nju 2010. godine. Do porasta nezaposlenosti došlo je dobrim dijelom zbog pove anog priljeva novoprijavljenih osoba iz neaktivnosti, 224 osobe, što je 75% više nego u prosincu 2010. godine. Dakle, navedene osobe nisu došle iz radnog odnosa, ve su se prijavile u evidenciju djelomi no zbog mogu nosti sudjelovanja u popisu stanovništva ili zbog potvrda koje su u obvezi priložiti kod razli itih institucija vezano uz pojedina prava koja proizlaze iz nezaposlenosti. Me utim, rast nezaposlenosti zna ajno je usporen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Krajem sije nja 2011. godine, naspram sije nju 2010. godine, nezaposlenost je porasla za 9,5%.
Promatrano prema spolu, evidencija je nezaposlenih osoba sljede a: udio žena je 49,5%, 49 5% što zna i da je udio muškaraca 50,5%, što je 0,9% manje nego prethodni mjesec te 4,7% manje nego u sije nju 2010. godine. Gledano prema dobi, mlade osobe do 24 godine ine 23,3% registrirane nezaposlenosti, osobe srednje dobi od 25 do 49 godina 51,8%, a osobe od 50 i više godina preostalih 24,9%, što se nije zna ajno promijenilo u odnosu na prethodni mjesec. U sije nju 2010. godine dobna struktura bila je sljede a: u dobi do 24 godine evidentirano je 23,5% nezaposlenih, udio osoba srednje dobi bio je 50,7%, dok je udio nezaposlenih osoba starijih od 50 godina bio 25,8%.
Niže kvalificirane osobe prevladavaju na burzi rada U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine i školom za KV i VKV radnike (36,8%). Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom (20,4%), osobe
Po etkom ove godine u Me imurju se ravno
SAVEZ SAMOSTALNIH sindikata Hrvatske pokrenuo kampanju
Prijavite poslo ispla uju pla Savez samostalnih sindikata pokre e kampanju protiv neisplate pla a i isplate pla a bez uplate doprinosa, ali za primjenu postoje ih propisa i promjenu prakse. Neka institucije rade svoj posao, poru uju iz SSSH. U studenom 2010. godine 70.000 radnika je radilo, a nije im ispla ena pla a s pripadaju im doprinosima na vrijeme i na zakonit na in, tj. uz uplatu poreza i doprinosa. Ako broj radnika bez pla e pridodamo broju nezaposlenih, tada Hrvatska ima oko 400.000 nezaposlenih radnika. Redovitom uplatom doprinosa i poreza prora un RH bio bi bogatiji
Nazovi sindikat zbog neisplate pla e SSSH ured Me imurske županije poziva radnike iji poslodavci ne ispla uju pla e, a u tvrtki nemaju organizirani sindikat u koji bi se u lanili, da se jave u ured SSSH na telefon:
za više od 13,7 milijardi kuna (oko 12 milijardi kuna nepodmirenih poreza i 1,7 milijardi kuna doprinosa). Ukupno je blokirano: oko 24 posto ra una svih pravnih osoba s 45.505 zaposlenih radnika; oko 43 posto ra una svih obrtnika s 25.473 zaposlena
040/312-331 ili direktno na mobilni broj teritorijalnog povjerenika Franje Veblea: 098/408-951, radi evidentiranja problema i prijave Državnom inspektoratu. (BMO)
radnika. U studenom 2010. godine radio je 1,131.041 radnik, a oko 4 posto radnika radilo je u tvrtkama koje imaju blokirane ra une. U obrtu je bilo zaposleno 218.932 radnika, a 11 - 12 posto radnika radilo je u obrtima s blokiranim ra unom. U sindikatu zaklju uju
22. velja e 2011. odnosu na prosinac
e bilježi deset posto više nezaposlenih nego godinu dana ranije, a gotovo je omjeran me u njima broj žena i muškaraca
sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od etiri godine i više i gimnazijom (20,3%) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (16,2%). Najmanje je evidentiranih nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s fakultetom i akademijom (3,1%) te prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stru nim studijem (3,1%). Udio nezaposlenih s de icitom obrazovanja (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i svega završenom osnovnom školom) obuhva a 36,6% od ukupno nezaposlenih osoba, što je 0,9% manje nego u prosincu 2010. godine, dok je u odnosu na sije anj 2010. godine evidentirano smanjenje za 3,9%. Sveukupno je do 1 godine u evidenciji na zaposlenje ekalo 58,9% nezaposlenih osoba. Udio dugotrajno nezaposlenih (više od 12 mjeseci) je 41%, pri emu opet me u dugotrajno nezaposlenima prevladavaju žene sa 66%, u odnosu na 34% muškaraca. Prethodno radno iskustvo me u nezaposlenima u sije nju imalo je 79,6% nezaposlenih, a samo 20,4% osoba po prvi je put na burzi potražilo posao. (BMO)
odavce koji ne e i doprinose Najprije upozorenje, pa prijava Državnom inspektoratu Od Vlade se traži primjena postoje ih, ali i donošenje
7
EKONOMSKI BREVIJAR
u ipak i popis utjecao na nezaposlenost
da se za oko 60.000 – 70.000 radnika ne podmiruju doprinosi iz pla e i na pla u. Problem neisplate pla a prisutniji je u proizvodnim djelatnostima, posebice u privatiziranim poduze ima. Problem je izraženiji u tvrtkama u kojima nema sindikata - gdje su radnici prepušteni sami sebi. SSSH e djelovati istodobno na tri razine: prema državnim institucijama, prema poslodavcima, te prema radni kim predstavnicima kod svakog poslodavca.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
novih mjera za rješavanje problema nelikvidnosti programom gospodarskog oporavka, jer sadašnji ne postižu efekte. Od HUP-a i drugih udruga traže da sprije e nelojalnu konkurenciju, kako unutar Udruge, tako i me u poslodavcima, te da prema poslodavcima upute pisani zahtjev s obvezom dostavljanja to nih podataka radni kim predstavnicima o urednoj i to noj uplati doprinosa radnicima koje radni ki predstavnici zastupaju. Ako radnik nije dobio pla u, a poslodavac mu nije uru io obra un neispla ene
pla e, potrebno je odmah javiti se Državnom inspektoratu (kazna za poslodavca: od 61.000 do 100.000 kuna) – s obzirom na to da i kazna, u kona nici, ide iz "radni kog džepa“, sindikat u pravilu prema poslodavcu prvo ide s upozorenjem (za poštivanje zakona). Protiv poslodavca koji ne ispla uje pla u sindikat može organizirati štrajk kojemu obvezno prethodi pet dana mirenja (naj eš e poslodavac u tom roku isplati pla e). Radnik zbog neispla ene pla e može kao vjerovnik, uz pomo sindikata, predložiti ste aj poslodavca. (BMO)
Šokovi i zna ajke 2011. Šok je težak poreme aj ili udar, a na šokove smo se izgleda navikli. Na što se još sve možemo naviknuti? Visina pla e mnogima više nije jedini prioritet, jer više se brinu kako da uop e dobiju ili isplate pla e, i nitko ne govori o uskla ivanju s rastom cijena ili te ajem, ve samo o tome ispla uje li se redovito ili kasni. A i druga recesija je pred nama. Inflacija potiho, i u po etku pomalo neprimjetno, ali sigurno raste, a mnogi koriste priliku da pove aju cijene, ili bar pokušavaju s najavama da bi testirali reakcije i spremnost (elasti nost) tržišta da prihvati i “proguta“ nove cijene. Rast cijena živežnih namirnica obi no je pra en traktorskim konvojima u potrazi za pregovara kim timovima. Banke i krediti najtržišnije se ponašaju i u potpunosti najsurovije provode zakon ponude i potražnje u svoju korist. Pa, iako se “guše“ u novcu, ne daju ga ispod cijene koju su arbitrarno odredile. Nezaposlenost je injenica koju se olako prihva a i s njom se, osim zavoda za zapošljavanje i zavoda za statistiku te ponekih odgovornih i pametno rastu ih tvrtki i organizacija, rijetko tko bavi – osim u komentiranju i u enju brojkama. A s druge strane traži se i na cijeni je bilo kakav posao, dok (kao što je
ve re eno) visina pla e nije presudna. Popis stanovništva bit e stresno iskustvo i skupi projekt, iako iz bliskih primjera vidimo da se on mogao provesti jednostavnije i bez velikih troškova, ali to je ve sli no uvo enju OIB-a koji je zamijenio JMBG. Nemiri i pobune tako er postaju nešto svakodnevno, što sigurno nije razlog za spokoj. Nelikvidnost dosiže nevjerojatne iznose, rješenja nisu na vidiku, a krivaca nema. Završetak pregovora s Europskom unijom, nakon svih komplikacija, do ekat emo s olakšanjem, iako zapravo ni ne znamo što su sve ispregovarali. Tehnologija i spravice poput mobitela, igra ih konzola, tablet ra unala i raznih ure aja sa samoglasnikom u nazivu sve su naprednije i pružaju sve više mogu nosti, a usput omogu avaju uvozni kim, distribucijskim i telekomunikacijskim tvrtkama nesrazmjerno visoku dobit i pozamašne dividende. Društvene mreže još imaju neslu ene potencijale, i nadajmo se da e i mnogi naši gospodarstvenici i stanovnici znati i mo i iskoristiti te mogu nosti. Izbori e, kao i obi no, biti velika prilika za zaradu. Kultura, na žalost, uz svakodnevnu borbu za opstanak, ostaje u zape ku, i samo o njenoj žilavosti, i žilavosti konzumenata kulture, ovisi dobar glas o našoj ulju enosti i kulturnoj osviještenosti. Nogomet e i nadalje biti izvor zarade nekima, zadovolj-
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr stva i radosti rijetkima, a tuge i razo aranja mnogima. Digitalno emitiranje na koje su prešli svi odašilja i (MPEG-2 i MPEG-4), mijenjat e se u korist MPEG-4 formata, jer Europska unija od 2012. godine ukida MPEG-2 format. Susjedi Slovenci odmah su, štedljivi, kakvi jesu, prešli na MPEG-4 format, pa ništa ne e trebati mijenjati (kupovati). Za utjehu, razne TV-sapunice, koje su zasebni fenomen, mnogi e mo i još neko vrijeme pratiti u dosadašnjim formatima. No, šokovi su prije svega neo ekivane pojave i doga aji, pa nas sigurno još svašta o ekuje. Sve u svemu, prošlu 2010. godinu karakterizirale su afere, prirodne nepogode, jedna recesija, veseli turizam, razdragani uvoz, itd. A ova godina e se uveliko razlikovati od prošle. Uz toliko šokova, izgleda da pomo i može tek šok terapija.
Intimne telefonske prijevare Telefon je odavno postao dio naše svakodnevnice i potreba. Iskorištavaju i takvu spregu ovjeka i tehnologije, neki su se dosjetili zara ivati na naivnim gra anima, i to na sasvim per idan na in. Tako zazvoni telefon, a zove netko nepoznat, i traži ni manje ni više suprugu ili djecu. ak zna i ime supruge ili djeteta. Kad kažete da nije doma, onaj nepoznati netko ostavi broj da ga se hitno nazove, zbog tko zna kakvog razloga. Mnogi e gra ani veoma lako nasjesti i nazvati broj koji je naveden jer je odgovor na telefonski poziv uobi ajen i kulturan društveni odnos. No onima koji su ostavili broj koji po inje s tri osmice (888) kultura komunikacije nije važna, oni je koriste u sasvim drugom smjeru, da vas štosevima i poznavanjem vaših životnih prilika privole da nazovete broj 888 zbog njihove zarade. Ako ste nazvali broj 888, dogodit e se sljede e: isti trenutak vaš e telefonski ra un preko HT-a ili druge mreže biti oplja kan za više desetaka ili stotina kuna. Naime, tvrtke koje koriste broj 888 legalne su tvrtke koje napla uju po posebno skupoj tari i, a nitko nije odredio koliko e naplatiti. Tako gra anin im nazove na taj predbroj ima podeblji ra un
koji dolazi na naplatu. I sve je legalno. Zadnjih mjeseci stiže sve više pritužbi gra ana koji su ostali prevareni zbog svoje gra anske kulture ili naivnosti. Problem je daleko složeniji nego se zapravo misli, takvi telefonski pozivi umanjuju legalitet telefonske komunikacije, djeluju i na gra ane teroristi kim metodama. Najružnije je što se pri tome koriste sva sredstva, zaposlenici u tvrtkama koje posluju s predbrojevima 888 najprije se dobro informiraju koga zovu i po mogu nosti saznaju sve podatke do kojih mogu do i o užim lanovima obitelji, kao i intimne detalje, i tek onda zovu kako bi nekoga prevarili. Drugim rije ima, gra ani postaju žrtve svojih društvenih mreža i veza. Stru njaci tvrde da je nemogu e nekome zabraniti da zove s bilo kojeg broja pa bi to tome bilo nemogu e kazniti krivce za reme enje socijalnih mreža i socijalnog mira. No, cijeli se moralni sustav pojedinca tome protivi, on zna da je prevaren i zaveden, a da nije ništa kriv. Vjerojatno bi u zakonu negdje trebala postojati kazna za one koji varaju iz koristoljublja, pa bi se mogao na i neki kazneni paragraf, telefon je, uostalom, samo tehnološko sredstvo. Ako nikako druga ije, takve je mogu e kazniti zbog ekološkog zaga enja životnoga kulturnog prostora.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Kako je sigurno da e se prijevare s brojevima 888 širiti, jer za sad nema zapreka ni kazni, mogu e je da uskoro u tu zlonamjernu igru budu uklju eni i neki drugi brojevi. Stru njaci savjetuju da prije uzvra anja poziva dobro provjerite porijeklo broja koji navodno trebate nazvati, što je vjerojatno dobar savjet. Me utim, tko e provjeravati baš svaki nepoznati broj. Nema druge nego kažnjavati takve prijevare, i to što prije to bolje, dok nije došlo do kontaminacije i zaga enja. Sli no je s brojem 112, zlonamjerne pozive treba oštro kažnjavati jer smanjuju sposobnost sustava.
8
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
22. velja e 2011.
TRI OSOBE otrovale se plinom u akove koj “Scheierici”, zgradi u vlasništvu Me imurske županije, u kojoj se održavaju brojni skupovi s velikim brojem ljudi
SRE A U NESRE I Tri osobe pale su u nesvijest zbog trovanja plinom tijekom skupa o zapošljavanju invalidnih osoba, koji je u srijedu prijepodne održan u "Scheierovoj" zgradi u Ulici Matice hrvatske u akovcu – mjestu na kojem se esto održavaju javna okupljanja poput spomenutog. Još nekoliko drugih, me u njima i nekoliko naših kolega koji su prisustvovali pressici, požalilo se taj dan na glavobolju i mu ninu i o ito
- Kada sam u srijedu ujutro oko 9 sati stigao u zgradu, ubrzo mi je pozlilo, no mislio sam da mi je to od še era, pošto sam dijabeti ar. Pozlilo je i djevojci iz Belice, pružili smo joj pomo , a ja sam, kako ni meni nije bilo dobro, otišao ku i. Dok sam se kasnije vratio, uo sam da su još dvije osobe pale u nesvijest, kazao nam je domar Palfi
su tako er imali simptome trovanja monoksidom. Sre a u nesre i je što je u tom trenutku u zgradi ipak bilo puno manje ljudi nego to zna biti slu aj (dvjestotinjak i više), jer možemo samo pretpostaviti kakve bi kobne posljedice mogle nastati da je u istoj u tom trenutku bila ogromna gužva i puno ve i broj ljudi. Inspektori za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske i djelatnici Me imurjeplina u prizemlju objekta izmjerili su koncentraciju uglji nog monoksida od ak 330 ppm, a na katu 130 ppm, dok je maksimalna dozvoljena koncentracija opasnog plina ina e 30 ppm. Zbog trovanja su na odjel hitne medicinske pomo i prevezeni 27-godišnjakinja iz Belice te njena vršnjakinja iz Strahoninca, kao i 32-godišnji muškarac iz Hemuševca. Na sre u, prošli su bez posljedica pa su nakon lije ni kog pregleda pušteni ku i. - U utorak nave er došao sam u ‘Scheiericu’ i uklju io grijanje, kako bi sutradan sudionicima skupa bilo toplo. Kada sam su srijedu ujutro oko 9 sati ponovno stigao u zgradu, ubrzo mi je pozlilo, no mislio sam da mi je to od še era, pošto sam dijabeti ar. Pozlilo je i djevojci iz Belice, pružili smo joj pomo , a ja sam, kako ni meni nije bilo dobro, otišao ku i. Dok sam se kasnije vratio, uo sam da su još dvije osobe pale u nesvijest. Njih troje i ja bili smo najduže u zgradi jer smo od jutra pripremali stolice za održavanje skupa pa smo udahnuli i najviše monoksida. Šest godina brinem o zgradi i nikada se ništa sli no nije dogodilo. U ovom slu aju
“Scheierica” ne smije ponovno u upotrebu dok ne e biti sigurna vjerojatno su se poklopili i vremenski uvjeti, stvorio se niski tlak, sva sre a što nitko nema teže posljedice, ispri ao nam je domar Scheierove zgrade Ivan Palfi.
Neispravne dimovodne instalacije, loše napravljen projekt…? Kako su utvrdili protupožarni inspektori i djelatnici Me imurje plina, vjerojatni uzrok nakupljanja uglji nog monoksida je neispravnost dimovodnih instalacija, pa je zape a en ventil za dovod plina. Rajonski dimnja ar Ivan Zver pregledao je dimnjak i nije utvrdio
nepravilnosti. Nakon incidenta zatvoren je i cijeli objekt, a tako e, prema rije ima pro elnika županijskoga Upravnog odjela za poslove župana Davida Vugrinca, i ostati sve dok se ne utvrdi to an uzrok puštanja plina i ne sanira kvar. Iako nije želio spekulirati o uzrocima puštanja plina, prema neslužbenim in ormacijama, visoka koncentracija plina u zgradi posljedica je loše napravljenog projekta, odnosno instalacija u startu. Scheierova zgrada obnovljena je u vrijeme kada je me imurski župan bio Branko Leva i te se u njoj od tada održavaju razli iti politi ki, društve-
Zgrada ne smije ponovno u upotrebu dok ne e biti sigurna!!! U ovom trenutku najvažnije je da zgrada ne može u ponovnu upotrebu tako dugo dok ne bude sasvim sigurna za održavanje brojnih skupova i priredbi, koje su u njoj vrlo este. Bilo bi tako er katastrofi no da vrhovna županijska institucija izbjegava pribavljanje dozvola ili nešto sli no kako bi nešto bilo u unkciji. I stoga bi se morala provesti ozbiljna istraga, ne samo službena “policijsko - plinska“, ve i unutaržupanijska tko je u ovom slu aju zakazao i što se uistinu dogodilo. Bilo bi najgore da se bilo što želi zataškati, odnosno da su trebale dozvole, a to se nije poštovalo. Osim katastro alno loše poruke javnosti, još gore su posljedice koje bi evo, kako se ispostavilo, mogle biti i te kako kobne, a ovaj put pukom sre om to se nije dogodilo. (vk) ni i kulturni doga aji, mani estacije i sve anosti. Kada je vlast preuzeo Josip Posavec, Leva i a je optuživao da je “Scheierica” adaptirana bez potrebne gra evinske dozvole te upozoravao da je izvo a radova u zgradi postavio i nekvalitetne kamene plo e i parkete. Instalacije nisu bile spominjane. Leva i se branio da za adaptaciju kakva je izvedena gra evinska dozvola nije bila potrebna. Djelatnici tvrtke “Me imurje plin”, koji sukladno zakonu svakih 8 godina provode nadzor nad svim instalacijama, odnosno svemu što ina e rade serviseri i dimnja ari, u “Scheierici“ su kontrolu posljednji put proveli 2007. godine i sve je bilo u redu. Kroz koji dan trebalo bi biti poznato što je to an uzrok incidenta. (Velimir Kelkedi)
CRNA KRONIKA
Slovenac krijum ario gotovo 4.000 kutija crvenog “Marlbora” Me imurska policija od slovenskog je krijum ara prošli etvrtak zaplijenila gotovo 4.000 kutija cigareta crveni “Marlboro”. Kako je danas izvijestio glasnogovornik Policijske uprave Krunoslav Gosari , policijski službenici mobilne jedinice za provedbu nadzora državne granice prilikom dubinske kontrole u blizini cestovnog grani nog prijelaza Bukovje spomenutog su dana oko 17.35 sati zaustavili osobni automobili slovenskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 38-godišnji slovenski državljanin iz Ljutomera. Izvršenim pregledom vozila u suradnji s carinskom službom na grani nom prijelazu Bukovje uo ene su preinake na vozilu (zatvorene kutije) te je ono uz pomo službe HAK-a prevezeno u dvorište Policijske uprave me imurske. Pretragom
su u kabini prona ena 3 mobilna tele ona i 5 kutija cigareta, dok su u improviziranom prostoru ispod poda vozila otkrivene 323 šteke i još 706 kutija cigareta spomenute marke. Osobni automobil zaplijenila je policija, a protiv voza a slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu akovec. Kako doznajemo, budu i da se radi o slovenskom državljaninu, slu aj e vjerojatno preuzeti nadležne slovenske službe. Muškarac je cigarete poznatom balkanskom rutom krijum ario u Europsku uniju. Policija još utvr uje ukupnu vrijednost krijum arene robe, no ako se ukupan broj kutija cigareta pomnoži s “okruglom” cijenom od 20 kuna po kutiji dolazi se do iznosa od gotovo 80.000 kuna. (V. Kelkedi)
NA PARKIRALIŠTU "MACKA" u Novom Selu Rok prona ena eksplozivna naprava
Djeca se “igrala“ ru nom bombom koja je visjela na vratima lokala? 55-godišnji akov anin prošli je utorak na parkiralištu ugostiteljskog objekta "Mack" u Novom Selu Rok pronašao ru nu bombu s upalja em. Bombu je, šturo je izvijestila policija, nakon o evida izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave me imurske. Prema neslužbenim in ormacijama, koje policija još uvijek provjerava, radi se o ubojitoj granati koja se aktivira na udarac. Tako er, kako neslužbeno saznajemo, granatu su najprije pronašla djeca, i to pri vrš enu pri ulazu u lokal, te su se “igrala“, nabacivala s istom. Iako je sigurnosni poklopac bio pri vrš en, samo pukom sre om nije se dogodilo najgore. Ostaje za vidjeti kako i zašto je granata “osvanula“ na lokalu, obješena na vratima, i je li možda u pitanju nekakav oblik prijetnje vlasniku lokala. Policija istražuje pozadinu slu aja, odnosno sve što se to no doga alo navedeni dan. (vk)
“Opelješio“ autobus! TRNOVEC - Tijekom sa srijede na etvrtak nepoznati lopov provalio je u parkirani autobus u Trnovcu, u vlasništvu 55-godišnjaka iz Železne Gore. Nakon što nije uspio otvoriti vrata, skratio je postupak ulaska kamenom razbivši staklo. Iz unutrašnjosti autobusa ukrao je novac, ure aj za izdavanje putnih karata i autoradio. Potom je s komandne plo e demontirao takozvani klima centar, ali ga nije otu io. Isto tako “zavirio“ je u rezervoar, potrgavši poklopac s njega. No vjerojatno nije imao odgovaraju i “pribor“ pa na tu nije isto io. Ukupna šteta procijenjena je na 12.000 kuna. (vk) Slovenski krijum ar cigareta uhi en je na grani nom prijelazu Bukovje
Nema kraja kra ama “sekundarnih sirovina“ AKOVEC, KUŠANEC - U Me imurskoj županiji gotovo da i ne pro e dan ili, preciznije, no bez barem jedne kra e metalnih, odnosno bakrenih proizvoda, pri emu su naj eš e mete javni objekti koji su no u prazni. Unato stalnim naporima, policija toj pošasti nikako da stane na kraj. Posljednji slu ajevi zabilježeni su u Kotoribi, akovcu i Kuršancu. U Industrijskoj ulici u Kotoribi u razdoblju od 20. sije nja do 19. velja e nepoznati po initelj provalio je u napušteni pogon za preradu šibe, vlasništvo poduze a „Šiba“ iz Kotoribe. Po initelj je ušao kroz prozor u pogon i sa zidova otu io oko 500 metara elektri nog kabla te oštetio kompenzacijski ure aj za jalovu struju. Ukupna šteta, posebice zbog ošte enja spomenutog ure aja, iznosi ak 100.000 kuna. Nepoznati lopov je u razdoblju od 11. do 14. velja e ukrao bakrene elemente sa zidova i krova Dje jeg vrti a „Cipelica“ u Vukovarskoj ulici. U polju zvanom “Kuršanski lug“, izme u Kuršanca i Gornjeg Kuršanca, u razdoblju od 1. prosinca 2010. do 15. velja e nepoznati kradljivac pak je sa šahtova sustava za navodnjavanje u vlasništvu “Me imurske županije“ otu io 23 metalna i 3 gusnata poklopca raznih dimenzija u vlasništvu izvo a a radova - poduze a “ urkin“. Materijalna se šteta utvr uje. (vk)
Izgorjelo gotovo 2.000 mladica hrasta, jasena i johe U vremenu izme u 3. i 17. velja e na neodržavanim livadama u podru ju zvanom “Šelek“, nedaleko od grani nog prijelaza Gori an, izbio je požar koji se proširio na posjed u vlasništvu 37-godišnjaka iz Hodošana, a na kojem je bilo zasa eno oko 800 mladica hrasta, jasena, johe i bagrema. Vatra je svoj put nastavila i prema parceli u vlasništvu 49-godišnjakinje iz Hodošana, na kojoj pak je bilo posa eno oko 900 mladica bagrema. Sve su mladice izgorjele, a vlasnici su ošte eni za oko 7.500 kuna. (vk)
Provala u “Victoriju“ PRIBISLAVEC - Policija je izvijestila o slu aju kra e iz ugostiteljskog objekta “Victoria” u Pribislavcu. Obivši bravu, nepoznati lopov prošli je utorak iz lokala odnio novac, cigarete i alkoholna pi a, a “o istio“ je i poker automat. Materijalna šteta procjenjuje se na 4.000 kuna. (vk)
Iz rasadnika ukradene sadnice breskve SVETA MARIJA - U polju zvanom “Šibernica“ kod Svete Marije, u razdoblju od 12. prosinca 2010. do 14. velja e, iz neogra enog “Rasadnika Žižek“, vlasništvo istoimenog poduze a iz Svete Marije, nepoznati po initelj iš upao je i otu io 100 sadnica breskve, visine od 50 do 200 cm.Materijalna šteta procjenjuje se na 2.500 kuna. (vk)
“Olakšao“ ga za 100 kilograma suhog mesa DONJI PUSTAKOVEC – Nepoznati kradljivac do epao se slasnog plijena u no i 14./15. velja e. U Donjem Pustakovcu slomio je lokot na vratima sušare u vlasništvu 34-godišnjaka te mu otu io oko 100 kg suhomesnatih proizvoda i 14 komada kuka od inoxa. Materijalna šteta procjenjuje se na 2.000 kuna. (vk)
Neslavni rekord – 3,86 promila PUŠ INE – Nakon što se propisno napio, 60-godišnji muškarac u petak je izgubio ravnotežu i pao na pod ugostiteljskog objekta “Amaro” u Puš inama. Pri tome se teško ozlijedio te je prevezen u Županijsku bolnicu akovec. Tamo je utvr eno da u organizmu ima ak 3,86 promila alkohola. Policija je ina e tijekom proteklog vikenda provela akciju “Alkohol”, tijekom koje je utvr eno ukupno 25 prekršaja, od kojih se 17 odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola. “Zlatni promil” u prometu od 2,06 g/ kg alkohola ubilježio je 55-godišnji voza osobnog automobila iz Draškovca. (vk)
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Kroz Međimurje
NAKON STE AJA AP toursa u anonimnom pismu našoj redakciji žaljenje i pokušaj vra anja stvari na po etak
Anonimni autor, ili više njih, krivi sindikalca Veblea za ste aj Pismom prema novinskim redakcijama, me u ostalim i Me imurskim novinama, oglasila se grupa bivših djelatnika APT-a, o ito nakon svega ogor eni što te firme više nema. Autori kažu da istupaju anonimno jer se na njih vrši silan pritisak, da im se prijeti svim i sva im jer, kako kaže autor, ili više njih, "puno toga znamo i bojimo se javno istupiti". U istom se optužuje sindikalni povjerenik Franjo Veble da je izazvao ste aj APT-a na na in nagovora sindikalnih vo a u APT-u. - On je osoba koja je došla na ideju o ste aju s preustrojem, a dobro je znao da to teoretski postoji, ali prakti ki nitko to nije izveo. Samim time nanio je štetu na samo APT-u kao pravnoj osobi, ve i nama djelatnicima. Vjerojatno je ve i prije nego je ste ajni postupak bio pokrenut dogovarao s Lapaineom i Prese kim preuzimanje APT-a. On je bio klju na osoba koja je utjecala na rasplet cijelog doga aja, a sad bi mijenjao ste ajnog upravitelja kad je sve gotovo. Mi kao radnici upozoravali smo ga na samom po etku da krši zakon, da se iz APT-a u ste aju izvla i silan novac, da se Prese ki grupi pogoduje oko dobivanja posla na podru ju županije te da e djelatnici ostati bez posla. Od samog po etka Veble se suprotstavljao ste ajnom upravitelju samo da stvori druga iju sliku o sebi, da bi poslije posjeta sindikalnog povjerenika u Krapinu on mijenjao mišljenje. Zagovara poteze Lapainea, ste ajnog upravitelja, uz obrazloženje da e Prese ki sve zaposliti i sve e biti u redu te da e djelatnici biti obešte eni. Sad kad su rasprodali svu imovinu APT-a kupac Prese ki nema za radnike. Tek sad se Veble buni, pišu u pismu koje je dobila naša redakcija.
U tekstu se tako er spominje i svota koju je navodno Lapaine prebacio iz APTa na svoj ra un, što bez ikakvih dokaza, jer je rije o anonimnom pismu, ne možemo objaviti. Autor pisma ima mogu nost proslijediti ta saznanja nadležnim institucijama, iji je posao baviti se takvim istragama. Dalje se navodi da se Veble nije bunio kada je Prese ki grupa kupila cijeli vozni park, kompletnu opremu AP toursa, uz cijenu koja nije javno objavljena neposrednom pogodbom za 120 tisu a kuna, te da je Lapaine zajedno sa sindikalnim povjerenikom stvarao uvjete za preuzimanje APT-a od strane Prese ki grupe. - Znamo da preuzimanje nikad nije izvršeno, a njihova ljubav, našeg Vebleka i Lapainea traje od vremena ste aja Hrasta, koji navodno, prema anonimnom piscu teksta, nikad i nije trebao i i u ste aj, te da o tome postoji revizija nakon ste aja na Trgova kom sudu.
- Ste ajnog upravitelja prijavio sam inspekciji, pa je suludo da mi se s njim imputira dogovor. Osim toga, podnio sam inspekciji rada prijavu protiv njega, koja je utvrdila ono za što sam ga prijavio, da je zaposlio radnike AP toursa na crno, a inspekcija je na temelju prona enih elemenata predmet proslijedila na Prekršajni sud. Istina je da sam poludio kad sam uo od bivše uprave gospodina Juriše da je u AP toursu pokrenut ste aj, uz uvjeravanje direktora, o emu posto-
Marijana Petir: Treba što više žena uklju iti u politi ki rad
Skup žena u restoranu “Lovac”
Bila sam protiv promjene statusa Hrvatskih voda Govore i o proglašenju parka prirode Mura - Drava, ona je rekla: - Izvojevali smo veliku pobjedu, projekt Mura - Dra-
Franjo Veble s debelim dosjeom AP toursa u ste aju: - Da sam ja izazvao ili pokrenuo ste aj, to su najve e gluposti. Ste ajna sutkinja Jasna Leki pokrenula je ste aj na zahtjev uprave Zlatka Juriše, tadašnjeg direktora AP toursa!
Ste ajnog upravitelja prijavio sam inspekcijama, a ne da bih s njim bilo što dogovarao
ORGANIZACIJA ŽENA HSS-a “Hrvatsko srce” Hrvatske održala programsku skupštinu u Prelogu
U kavani “Lovac” u Prelogu održana je u subotu godišnja programska skupština organizacije žena “Hrvatsko srce” Hrvatske selja ke stranke. Kako je navela Marijana Rusak Fabi , predsjednica “Hrvatskog srca” za Me imursku županiju, cilj je uklju ivanje žena iz ruralnih krajeva u politiku te poboljšanje položaja žena u društvenom i javnom životu. Organizacija “Hrvatsko srce” ima oko 15.000 lanica u cijeloj državi. Saborska zastupnica Marijana Petir, ujedno potpredsjednica HSS-a, koja je bila nazo na sjednici, uz ostalo je rekla: - Treba uklju iti što više žena u politi ki rad. U odnosu na 1990. godinu situacija je bolja, tada je bilo samo 5 posto žena u politici, a danas je to oko 22 posto. Smatramo da je to i dalje premalo.
Veble: Naslušao sam se svakojakih gluposti, ali ovo što piše u pismu premašuje sve
va ušao je u koalicijski sporazum. Muru i Dravu treba zaštititi, no uz dozvoljene gospodarske aktivnosti. Uspjeli smo slomiti otpore i kandidiramo se prema UNESCO-u s projektom parka prirode Mura - Drava, što istovremeno zna i dobivanje velikih sredstava, od ega e koristi imati i Me imurska županija. Na novinarsko pitanje tko je i zašto htio prodati Hrvatske vode, ona je odgovorila da je odmah iz po etka bila protiv projekta i založila se da se status Hrvatskih voda ne mijenja. Nije bila rije o prodaji, ve o preoblikovanju. Naime, oblici trgova kog društva izazivaju zabrinutost gra ana i stalnu potencijalnu mogu nost da se nešto promijeni. Da je prihva ena promjena statusa Hrvatskih voda u trgova ko društvo (sad je rije o neprofitnoj ustanovi), odmah bi došlo do pove anja cijene vode od 23 posto, naime, trebalo bi ura unati PDV. Ona je to što je zakon o vodama povu en nazvala dobrim potezom Vlade. (JŠ)
ji i zvu ni zapis, da e sve biti gotovo u roku od dva do tri dana. Tada sam tom ovjeku rekao da živi u oblacima i da nema pojma o ste ajnom postupku. Dosta mi je da me raznorazni anonimci koji nemaju hrabrosti stati iza svojih izjava pokušavaju diskreditirati raznoraznim dopisima, naglašava Veble, te kaže da mu je savjest potpuno ista jer postoji sva dokumentacija o cijelom slu aju, pokazuju i nam podeblji dosje. (BMO)
Budu i da bi objavljivanje anonimnog pisma, bez o itovanja druge strane, bila javna optužba bez prava na obranu, kontaktirali smo i prozvanog Franju Veblea. - U svom sindikalnom poslu ve sam se naslušao svakojakih gluposti, ali ovo premašuje sve, kazao je Franjo Veble. - Mogu samo naga ati tko stoji iza toga. Da sam ja izazvao ili pokrenuo ste aj, to su najve e gluposti. Ste ajna sutkinja Jasna Leki pokrenula je ste aj na zahtjev uprave Zlatka Juriše, tadašnjeg direktora AP toursa. Kada mi se spo itava da sam na naglo promijenio mišljenje u korist Prese ki grupe, pa normalno, kad sam imao potpisanu promemoriju i od strane sindikalnog povjerenika Damira Gaveza iz AP toursa, u kojoj stoji ako grupa Prese ki uspije do i kroz ste ajni zakon do otkupa AP toursa da garantira zapošljavanje svih radnika, uz uvjet da se odreknu dijela svojih potraživanja u ste aju. Pitam se koji sindikalac ne bi potpisao takvu promemoriju. Dalje, otkud bih ja mogao znati je li ste ajni upravitelj Marko Lapaine prebacio nekakav novac na svoj ra un, kako piše u anonimnom pismu? Prošli tjedan na odboru vjerovnika donesen je zaklju ak da se prema sutkinji Trgova kog suda ide sa zahtjevom za sazivanjem izvanrednog ro išta da se radnicima AP toursa priznaju potraživanja koja Lapaine nije dobro izra unao, a zatim i zahtjev SSSH za njegovom smjenom, kazao je Veble. (BMO)
ME IMURSKI ŽUPAN povodom Dana socijalne pravde
Omogu iti svim stanovnicima da dostojno žive od svog rada - Broj naših sugra ana koji sve teže žive iz dana u dan raste. Slamaju i se pod teretom krize, sve ve i broj tvrtki u Hrvatskoj i u našem Me imurju ne može ispla ivati pla e te propada. Gospodarska kriza, u kojoj se naša zemlja nalazi, prilika je da se još jednom preispitaju temelji na kojima smo do sad gradili naše društvo. Naime, kao i ve ina država u okruženju, zanemarili smo važnost održavanja vlastite proizvodnje, stvaranja održivog i nedvosmislenog pravnog okruženja na kojem bi se naše gospodarstvo moglo razvijati, uvažavaju i i prava i potrebe onih koji žive od svog rada, piše u priop enju me imurskog župana Ivice Perho a povodom Dana socijalne pravde, i nastavlja: - Dan socijalne pravde prilika je da još jednom skrenem pozornost svima koji se danas bave politikom, a posebice onima koji su u prilici odlu ivati o mjerama za izlazak iz gospodarske krize, da u prvom planu imaju injenicu da je najvažnije omogu iti svim hrvatskim stanovnicima da od svog rada mogu dostojno živjeti. Velik broj ljudi koji je ostao bez posla, ali i mnoštvo onih koji su dugotrajno nezaposleni ili primaju neku vrstu pomo i, pridonosi daljnjem raslojavanju društva te još više produbljuje jaz izme u onih koji imaju i onih koji danas, na žalost, gladuju. No, ne slažem se ni s politikom bezuvjetnog uvanja radnih mjesta, koja je kod nas esto izgovor za ukidanja prava radnika i smanjenje njihovih pla a. Izlazak iz krize mogu je jedino uvažavanjem potreba i poslodavaca i radnika,
a to se može posti i samo dijalogom i me usobnim uvažavanjem. Mi Me imurci i tu možemo ostatku Hrvatske biti primjer, jer smo, kako to esto naglašavam, u kriznim vremenima znali staviti glave skupa, zaboraviti me usobne razlike te zajedno raditi za dobrobit svojeg zavi aja. Stoga apeliram na sve koji danas kreiraju gospodarsku politiku da rade na povratku "kulture rada" u naše društvo, te da zakonskim rješenjima onemogu e stvaranje profita na ra un radnika. Svaki lanac vrst je onoliko koliko je vrsta najslabija karika. U ovom slu aju to su radnici i njihove obitelji. Samo sva tri socijalna partnera: poslodavci, zaposlenici i država zajedno mogu stvoriti okvir koji e Hrvatskoj omogu iti održivi razvoj. Samo uvažavanjem potreba svih triju partnera iz ove i iz svih budu ih kriza brže i lakše emo iza i. Dan socijalne pravde obilježava se od 2009. godine. O tome je rezoluciju usvojila Op a skupština UN-a i pozvala sve države lanice da, na nacionalnoj razini, posvete taj posebni dan promoviranju konkretnih aktivnosti sukladno ciljevima Svjetskoga summita za socijalni razvoj i dvadeset i etvrtog posebnog zasjedanja Op e skupštine. Ona je tada prepoznala “potrebu ujedinjavanja snaga me unarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva, kako bi porasla zaposlenost i dostojanstvo rada, jednaka mogu nost i pristup blagostanju i pravdi za sve muškarce i žene", zaklju no se kaže u županom priop enju.
9
PRELOG
GKP Pre-Kom kriznu godinu završio uspješnim poslovnim rezultatom Preloški Pre-Kom prošlu je kriznu godinu završio s dobrim financijskim rezultatom. Naime, kako su izvijestili u toj komunalnoj tvrtki, ostvarili su prihod ve i od planiranog, u ukupnom iznosu od 9,820.000 kuna. To je 16,4% više od prošlogodišnjeg prihoda. Prema nerevidiranim financijskim izvještajima, dobit za 2010. godinu iznosi 60 tisu a kuna. - U protekloj godini zadržali smo sve stare kupce, te smo potpisali i jedan novi ugovor - za sakupljanje otpada na podru ju op ine Kotoriba. Broj naših kupaca, kako fizi kih, tako i pravnih osoba, zna ajno smo pove ali. Sve zaprimljene reklamacije rješava povjerenstvo za reklamacije, na ijem je elu predstavnik udruge za zaštitu potroša a. Provedeno je mjerenje zadovoljstva naših korisnika, gdje smo dobili prosje nu ocjenu 4,5. U 2011. tako er emo nastojati dodatno proširiti broj naših korisnika u svim našim djelatnostima, isti u u tvrtki, na ijem elu je od prvog dana direktor Siniša Radikovi .
Cilj – što više korisnog otpada Kada je rije o osnovnoj djelatnosti Pre-Koma – prikupljanju otpada, od 2006. godine prati se ukupna koli ina prikupljenog u odnosu na koli inu odloženog otpada. Tako je, primjerice, 2008. godine udio korisnog otpada sakupljenog odvojenim skupljanjem po doma instvima bio 17%, a u 2009. godini 19,1%. Na žalost, u prošloj godini ponovno je pao na 17%, a do toga je došlo jer je tvrtka otpad po ela prikupljati i u novim op inama te tek treba stvoriti naviku korisnika da razvrstavaju sme e. Iz istog razloga nije postignut cilj da se u organizirani odvoz otpada uklju i 90% doma instava na podru ju gdje je Pre-Kom koncesionar. U predstoje em razdoblju u suradnji s komunalnim redarima nastojat e ostvariti željeni cilj. Prošle je godine zapo eo pilot projekt sakupljanja biootpada, s ime se nastavlja. Dodatno e, napominju u poduze u, nastojati podi i kvalitetu održavanja svojih vozila i strojeva. Protekle godine broj zaposlenih, što na odre eno, što na neodre eno radno vrijeme, mijenjao se od 40 do 48 zaposlenika. Op i cilj za ovu godinu jest ostvariti prihode na istoj razini kao i prošle, zadržati postoje i broj zaposlenih, te za sezonske poslove koristiti nezaposlene osobe. (V. Kelkedi)
GKP “ AKOM“
Nabavio etiri hibridna tricikla za komunalce Dobra vijest ovih nam je dana stigla iz Gradskoga komunalnog poduze a “ akom“. Naime, kupljena su etiri tricikla na hibridni pogon, što zna i da se, osim standardnim pogonom na pedale, kre u i pomo u elektromotora. Ovime se olakšava posao radnicima koji se trokolicama služe u iš enju grada s obzirom na to da kroz dan moraju pro i prili no duga ke rute, poput one na akove koj obilaznici. Na kraju radnog vremena ostane im snage jedva da se vrate ku i. Vrijednost ove investicije je oko 93.000 kuna. Iako je zbog financijskih neda a broj radnika koji rade na održavanju isto e smanjen s etiri na tri, u akomu su se ipak odlu ili kupiti etiri tricikla, u nadi da e se situacija uskoro popraviti. Ovakav potez samo je prvi korak u daljnjoj modernizaciji akomovog poslovanja. - Voljeli bismo imati i hibridne kamione za sakupljanje sme a, ali od ne eg moramo po eti, objasnio nam je dipl. ing. gra . Saša Avirovi iz akomovoga tehni kog sektora. Novi hibridni tricikli za sakupljanje sme a sljede i e tjedan i službeno biti predstavljeni javnosti. (bš)
10
Kroz Međimurje
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
POLITI KA PREVIRANJA U D U NEDJELJU 27. velja e u Pribislavcu prvi referendum u Hrvatskoj o povjerenju lokalnom elniku HDZ-ov vije nik Mladen Mohari , ujedno i predsjednik Upravnog vije a Dje jeg vrti a “Vrap i ”, te njegova ravnateljica Snežana Karadža iznijeli su izvješ e o poslovanju u prošloj i potrebama u ovoj godini
DJE JI VRTI “Vrap i ” glavna tema sjednice Op inskog vije a Šenkovec
Poslovanje vrti a napokon pozitivno, nužne odre ene sanacije Na ovotjednoj sjednici Op inskog vije a Šenkovec, koja je i ovaj put održana u Kulturnom centru Knezovec, usvojen je obra un prora una za 2010. godinu Dje jeg vrti a “Vrap i ” Šenkovec. Kao što je pojasnila ravnateljica vrti a Snežana Karadža, 2010. godina završena je s 5.258,25 kn u plusu, jedino se vu e minus od oko 68.000 kn iz prošle godine, koji e se pokriti do kraja godine. Ravnateljica je istaknula da su rezultati poslovanja vrti a zadovoljavaju i, da je bilo i nekih dodatnih prihoda od, primjerice, izrade estitki ili adventskih vijenaca, ali s obzirom na to da je vrti neprofitna ustanova, ona su uložena u didaktiku namijenjenu djeci. HDZ-ov vije nik Mladen Mohari , ujedno i predsjednik Upravnog vije a vrti a, dodao je da se danas u poslovanju vrti a došlo do situacije kakva mora biti, odnosno da vrti napokon pokriva sam sebe. I na elnik op ine Vladimir Novak istaknuo je da se zajedni kim radom na dobrobiti vrti a došlo do željenog rezultata da vrti posluje pozitivno. Prora un DVa “Vrap i ”, nešto manji od 1,5 milijun kn, tako je s 12 glasova svih prisutnih vije nika jednoglasno prihva en.
Vrti je napravljen nekvalitetno, potrebna analiza nužnih sanacija Osim prora una, na dnevnom se redu našao i prijedlog liste popravaka i sanacija samog objekta vrti a. U op inski prora un za 2011. godinu, izglasanom krajem prosinca, uvršteni su troškovi održavanja vrti a, a, prema procjeni, nužno je potrebno nadograditi klup ice iznad radijatora koje nikada nisu napravljene, obaviti soboslikarske radove te brusiti i lakirati parkete. Tako er, predloženi su i dugoro no potrebni radovi koji obuhva aju sanaciju stolarije, obnovu ili postavljanje kvalitetne izolacije te sanaciju nadstrešnice terasa. Ravnateljica Karadža istaknula je kako je jedan od najve ih problema upravo toplinska izolacija, jer se mjese ni ra un za plin penje i do 13.000 kn, i u tom se pogledu na sjednici nekoliko puta spomenulo koliko je vrti zapravo nekvalitetno napravljen. Mladen Mohari tako je istaknuo kako navedene klup ice za radijatore nikada nisu postavljene, a pla ene su, i da su neki od izvo a a doma i ljudi i ak sjede u op inskom vije u. HSLS-ov vije nik Franjo Turk zapitao se jesu li šenkove ka djeca doista tako zlo esta da se stolarija ponovno mora mijenjati, s obzirom na to da je prije 3 - 4 godine u njenu sa-
AKTUALNI SAT
U ulici Vlahe Bukovca uskoro visinska barijera za kamione? HNS-ov vije nik Mario Šestak na elniku Vladimiru Novaku ponovno se požalio na promet kamiona ulicom Vlahe Bukovca, koje je i sam stanar. Ve je nekoliko puta upozoravano da je ulica vrlo uska, a da njome svakodnevno prolaze kamioni, pa je Šestak postavio pitanje postoji li ikakva mogu nost da se kamionima promet spomenutom ulicom zabrani. Na elnik Novak potvrdio je da se razmišlja o postavljanju visinske barijere, samo je potrebno prethodno se konzultirati sa ŽUC-om. HSLS-ov vije nik Franjo Turk istaknuo je da je još prošle godine upozoravao da se tamo treba postaviti znak zabrane za kamione teže od tri tone, i da je visinska barijera možda predrasti na. Na elnik je odgovorio da je visinska barijera bolje rješenje jer smatra da se znakovi ne bi poštivali, a ne mogu tražiti policiju da svakodnevno patrolira na tom potezu. (bš) naciju uloženo 30.000 kn. - Vrti je star 11, a moja ku a 36 godina, i nigdje mi ne puca asada, istaknuo je Turk. Ne žele i ulaziti u daljnje polemike o (ne)kvaliteti gradnje vrti a i tko je tome to no kriv, vije nici su jednoglasno prihvatili prijedloge sanacije, ali kao in ormaciju, a kada dobiju troškovnik, glasovat e o konkretnim radovima. U raspravi o sanaciji vrti a nezavisni vije nik Zlatko Novak predložio je da se razmisli i o adaptaciji gornjih tavanskih prostorija, koje bi se, iako ne ispunjavaju tehni ke uvjete da budu dodatne vrti ke prostorije, za nešto ipak mogle iskoristiti. Tako er, istaknuto je da je potrebno napraviti detaljnu stru nu analizu kojom e se utvrditi prioriteti sanacije. Osim toga, šenkove ki su vije nici izašli u susret i jednoj obitelji koja je uputila molbu za sufinanciranjem smjenskog vrti a koje njihovo dijete poha a u akovcu, budu i da u Šenkovcu nemaju takvu mogu nost. Šenkove ki su vije nici pristali na sufinanciranje, ali samo u iznosu razlike do cijene op inskog vrti a, i to do trenutka kada u Šenkovcu ne e biti omogu en smjenski boravak, o kojem e se raspravljati pokaže li se da postoji još obitelji s takvom potrebom. (bš)
Na elnica Višnja Iva i : Ne bojim se referenduma, ali pozivam mještane da ga bojkotiraju! Pribislavec je u iš ekivanju re erenduma. Mještani e predstoje u nedjelju 27. velja e imati prilike ocijeniti rad HNS-ove na elnice Višnje Iva i u proteklih godinu i osam mjeseci, otkada je na prvim neposrednim izborima za lokalne elnike izabrana za “prvu ženu“ op ine. Pribislavec je ujedno prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj u kojoj e, nakon što su donesena posljednja izborna pravila, gra ani odlu ivati o povjerenju predstavniku izvršne vlasti. HNS-ova na elnica Pribislavca Višnja Iva i sa svojim je strana kim kolegama i predstavnicima stranaka koje je podržavaju, HSLS-om i Hrvatskim laburistima – Strankom rada, na prošlotjednoj kon erenciji za novinare obznanila kako oni ne e iza i na re erendum o njezinom razrješenju, a da u ine isto pozvala je i mještane. Istovremeno je istaknula: - Ne bojim se re erenduma, dapa e, on e pokazati podržavaju li mještani moj tim suradnika i mene u projektima na kojima radimo i rezultatima koje ostvarujemo. Sva podmetanja i sve objede posljednjih mjeseci stoi ki sam podnijela. esto se pitam zašto se sve to doga a. Zašto stalno jedna te ista skupina ljudi maltretira sve mještane. Mislim da je došlo zdravo vrijeme da se to jednom zauvijek zaustavi, poru ila je Iva i na kon erenciji za novinare, održanoj u petak, na kojoj su joj podršku još jednom pružili i njeni strana ki kolege te vjerni partneri – vije nik HSLS-a Dragutin Prprovi i vije nica Hrvatskih laburista – Stranke rada Slava Toplek.
kako e op ina ove godine od Hrvatskih voda dobiti 14,680.000 kuna bespovratnih sredstava za dovršetak kanalizacije. Dodatnih 7,000.000 za istu namjenu o ekuje se iz europskog IPARD onda. - Ina e, prije nepune dvije godine op ina je imala negativan saldo, bila nelikvidna, s dugom od 4,000.000 kuna. Dnevni pozivi izvo a a za realizirane radove još davne 2007. bili su neizbježna stvarnost. Neposredno prije nego što sam preuzela dužnost knjižile su se situacije iz tih razdoblja u iznosu od 2,500.000 kuna. Prethodne godine fiktivno su se prikazivale pozitivnima. Gorka spoznaja bila je da su financijski stabilne godine mogle rezultirati i kreditnim zaduženjem i omogu iti mještanima kvalitetne uvjete življenja saniranjem prometnica. Ono što me do ekalo bilo je vrlo teško financijsko stanje i prvo smo morali reprogramirati dugove, po eti štedjeti i ponajprije pisanjem projekata nastojati osigurati financijska sredstva za realizaciju neophodnih investicija: sanaciju prometnica, nastavak izgradnje kanalizacijskog sustava i ostvariti pretpostavke za izgradnju objekta osnovne škole. U proteklom razdoblju vratili smo ve i dio duga prethodne vlasti, 2,500.000 kuna te postupno uz racionalno trošenje sredstava realizirali projekte. Istodobno, vrsto sam zauzela stav da najosjetljiviju socijalnu populaciju i predškolski odgoj ne podvrgavamo reprogramiranju dugova te smo ujedno znatno pove ali broj studenata koje op ina stipendira, rekla je uz ostalo Iva i .
Sanirani dug, pokrenuti projekti …
Vladimir Perši : Nema razloga za referendum
Iva i je taksativno pobrojala niz projekata realiziranih u op ini od njenog stupanja na dužnost prije dvije godine, uz ostalo kazavši kako je aktualna vlast uspjela sanirati ve i dio duga koji joj je ostavila prethodna, te
Predsjednik op inskog HNSa Vladimir Perši na kon erenciji je ocijenio kako re erendum “ne smatraju mjerodavnim jer vije nici ni ime nisu dokazali da je na elnica negdje pogriješila ili da nije poštivala odluke Vije a“.
Odakle novac za provedbu referenduma? Novac za provedbu re erenduma, sukladno Zakonu o re erendumu, trebala bi osigurati Op ina. Sredstva za tu namjenu u ovogodišnjem prora unu Op ine Pribislavec nisu osigurana. - Kada se donosio prora un, vije nici koji su na istoj sjednici 20. prosinca inicirali odluku o raspisivanju re erenduma nisu podnijeli amandman kojim bi tražili da
se predvidi stavka za troškove re erenduma. Nakon konzultacije s nadležnim institucijama, imam prijedlog kako osigurati sredstva, no odluku o tome tako er mora donijeti Op insko vije e, napomenula je Iva i , ne otkrivši o kakvom se prijedlogu radi, odnosno na koji bi na in Op ina mogla osigurati novac. (vk)
Na elnica Iva i , uz podršku svih onih politi kih opcija i vije nika koji su uz nju, poziva na bojkot referenduma, jer na taj bi na in poslali najbolju poruku vije nicima koji su predložili održavanje istog
Štoviše, smatra Perši , morali bi je pohvaliti ako je sanirala dug od gotovo 3,000.000 kuna, istodobno se izborivši za milijunske iznose za daljnji razvoj op ine. To joj je hvala? To nema smisla. Ne emo iza i na re erendum, a da u ine isto pozivamo i sve naše istomišljenike, jer na elnica to nije zaslužila, poru io je Perši . HSLS-ov vije nik Dragutin Prprovi na kon erenciji pak je istaknuo kako je jedini razlog raspisivanja re erenduma taj da se skrene pažnja s mutnih poslova koje je u vrijeme svog mandata radio Grkavac, a o kojima svjedo i i nepovoljan nalaz Državne revizije iz vremena dok je on bio izvršni dužnosnik u Pribislavcu. Zbog toga je aktualna vlast protiv Grkavca podnijela i kaznene prijave, isto kao i zbog slu aja navodne prijetnje na elnici Iva i "fizi kim onesposobljavanjem", o emu smo više puta pisali. (Velimir Kelkedi)
Da bi referendum uop e uspio, treba se odazvati pedeset posto bira a + jedan O tehni koj provedbi re erenduma javnost do zaklju enja broja nije obaviještena, pa možemo samo pretpostaviti da e se o povjerenju na elnici mo i glasovati ovu nedjelju na mjestima koja su uobi ajena u Pribislavcu kad su izbori. Ina e, ve ina u Vije u koja je donijela odluku o održavanju re erenduma nije gotovo ništa u inila na senzibiliziranju javnosti kad je u pitanju njegovo održavanje. Da bi re erendum uspio, na isti treba iza i najmanje pedeset posto bira a + 1, a da bi na elnica bila smijenjena, od broja važe ih glasova pedeset posto + 1 njih trebala bi glasovati za njezinu smjenu. (vk)
Tko i zašto priželjkuje pad na elnice?
Rajko Grkavac glavni je oponent aktualnoj na elnici u op ini Pribislavec
Glavni oponent na elnice je bivši prvi ovjek op ine, a sada vije nik, Rajko Grkavac. U suradnji s vije nicama Nevenkom Pintari i Marijom Posavec, Željkom Balogom (Stranka Roma Hrvatske), nezavisnim vije nikom Miroslavom Perši em i predsjednikom Op inskog vije a Ivicom Lesjakom (HDZ), on je od prošlog ljeta kontrirao ve ini prijedloga izvršne vlasti, istodobno kritiziraju i sve poteze na elnice. Takva koalicija “osnažila“ se nakon što ih je po eo podržavati HDZ-ov predsjednik Vije a Lesjak, jer je, zahvaljuju i njegovom glasu, imala ve inu u Vije u pri izglasavanju to aka o kojima se raspravljalo. Što misli o djelovanju vije nika Grkavca, Pintari a i Posavca,
koji su ujedno bili elnici pribislavskog SDP-a, nedavno je obznanila i donedavno njihova stranka. Naime, oni više nisu lanovi te stranke, jer je cjelokupna op inska organizacija raspuštena, te su svi lanovi automatizmom prestali biti lanovima stranke. Spomenuto troje tako su sada nezavisni vije nici. Re erendum o razrješenju na elnice bit e održan jer je ina e šestero (prije nabrojenih) od ukupno jedanaestero vije nika Op inskog vije a na posljednjoj sjednici diglo ruku za takvu odluku. Uz ostalo je obrazlažu time, kako smo ve opširno pisali, da Iva i ignorira Vije e te svojim postupcima nanosi štetu op ini. (vk)
22. velja e 2011.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
DVIJE ME IMURSKE OP INE SUKOBI u op ini Gori an kulminirali sazivanjem dviju konferencija za novinare u roku od dva dana
HNS, HDZ, HSS i HSU Gori an
Na elnika Mohari a etiri predsjednika stranaka optužuju za korupciju etiri predsjednika stranaka u op ini Gori an sazvala su prošle srijede kon erenciju za novinare na temu nepravilnosti i zloporaba ovlasti na elnika Mohari a. O nepravilnostima u obnašanju vlasti u op ini su govorili predsjednik HDZ-a Stjepan Horvat, predsjednik HSS-a Ivan Mar etko, predsjednik HNS-a Mladen Lepoglavec i predsjednik HSU-a za op inu Stjepan Blagus. U svojem zajedni kom priop enju oni uz ostalo kažu: - Op inski na elnik Mohari na svoj osebujan na in stalno krši zakon, a nepravilnosti su ve svakodnevna pojava. Manipuliranjem i ucjenama koalicijskih partnera, pa i politi kih protivnika, šteti demokraciji i napretku op ine, a provo enjem takve politike dovodi svoju stranku SDP u nepoželjan položaj. Oni citiraju izvješ e Državnog revizora od 21. lipnja 2010. godine, u kojem se navodi gubitak od 613.160 kuna za 2009. godinu, dok nepla eni ra uni iznose 897.464 kune. Od strane na elnika, kažu oni, ništa nije poduzeto i gubitak se danas kre e u visini od 1,100.000 kuna. To dovodi u pitanje i opstoj op ine, kaže se, te zaklju uje da je na elnik osoba opasnih namjera za op inu Gori an. Tako er tvrde da naplata komunalne naknada nije ubrzana, kako ne bi došla u zastaru.
Op inska tvrtka “Gorinka“ glavni kamen spoticanja Najviše “otrovnih“ strelica upu eno je na adresu op inske tvrtke “Gorinka”, kojoj je na elnik Mohari jedini lan Skupštine (poput Milana Bandi a u Zagrebu). Smatra se da je to zbog toga da može raditi na svoj na in. Oni tvrde da se bez javnog natje aja dobivaju op inski poslovi koji se preskupo napla uju, a trpi cijela op ina jer nema za investicije. Tako su iznijeti podaci da je “Gorinka” u 2006. godini op ini Gori an naplatila 112.861 kunu, 2007. godine ve 362.277 kuna, 2008. godine 328.542 kune, 2009. godine 370.000 kuna. Novac se, kažu, iz op ine isisava na perfidan na in. Prema zakonu, predstavni ko tijelo donosi program održavanja komunalne in rastrukture, a na elnik taj zakon godinama krši, u emu ima podršku direktora OKPa ”Gorinka”, tvrdi se. Rezultat njegova rada jesu i prazna obe anja, iz Državnog prora una dovedeno je u op inu premalo sredstava, kažu da op ina Gori an nije dobila ni lipu, a op ine Donji Kraljevec 25 milijuna kuna. Politi kim smjenjivanjem dosadašnjeg predsjednika Op inskog vije a Blagusa koalicija HSU i SDP više ne postoji, te je nanesena šte-
ta i razdor i drugom koalicijskom partneru, HSS-u. Naime, na elnik op ine pokušao je korupcijom pridobiti predsjednika HSS-a za svoje prljave ciljeve, što je ovaj odbio, a nakon toga se okomio na drugog vije nika HSS-a i uspio ga pridobiti, navodi se u priop enju. U odgovoru na novinarsko pitanje o kakvom se slu aju pokušaja korupcije radi, predsjednik HSS-a op ine Gori an Ivan Mar etko naveo je da mu je na elnik nudio mjesto komunalnog redara, ali uz uvjet da – napusti Op insko vije e! Predsjednik Stjepan Horvat kaže: - Nismo bili upoznati sa svim podacima, vidim da se stvari ponavljaju, ne radi se dobro u op ini. Šutjeli smo da nas ne bi prozivali, oporba smo, no sad emo biti glasni. Predsjednik HNS-a Lepoglavec izme u ostalog kaže: - Upoznali smo Izvršni odbor i naše lanstvo sa stanjem u op ini i smjenom Blagusa, zauzeli smo stav da emo biti protiv smjene. Na novinarsko pitanje što se želi, Stjepan Blagus i Ivan Mar etko odgovorili su da je cilj odstupanje na elnika i njegova smjena jer, kažu, ovakvo stanje nije održivo, politi ki klijentelizam i pokušaji korupcije ruku pod ruku. Stjepan Blagus pak je najavio da e podatke za istragu dostaviti Državnom odvjetništvu. (J. Šimunko, oto Z. Vrzan)
Stjepan Blagus, predsjednik HSU-a op ine Gori an: - Podatke za istragu dostavit u Državnom odvjetništvu, ovo je stanje neodrživo, vladaju politi ki klijentelizam i pokušaji korupcije
Ivan Mar etko, predsjednik HSS-a op ine Gori an: - Nisam pristao na pokušaj politi ke korupcije, na elnik mi je nudio radno mjesto komunalnog redara, ali da više ne budem u Op inskom vije u
Ivan Lepoglavec, predsjednik HNS-a u op ini Gori an: - Zauzeli smo stav da emo biti protiv smjene Blagusa, mislimo da to nije bilo u redu
MARIO MOHARI , na elnik op ine Gori an
Izjave i podaci Blagusa i Mar etka neto ni su. Tužit u ih! Mario Mohari : - Demantiram sve neistinite izjave vije nika Blagusa i Mar etka. Od države smo prošle godine dobili preko tri milijuna kuna … Kon erencija za novinare na elnika Marija Mohari a održana je dan kasnije, u etvrtak, uz nazo nost novog predsjednika i dopredsjednika Op inskog vije a te vije nika. On je demantirao izjave vije nika Stjepana Blagusa i Ivana Mar etka. Tvrdi da su dvojica vije nika iznijela nepostoje e, ak izmišljene, probleme, s neto nim podacima i teškim optužbama na ra un na elnika. Prema njegovim rije ima, op ina Gori an jedna je od sre enijih op ina u Me imurju, s ime su se do prije mjesec dana slagala ista dva vije nika koja su sada promijenila mišljenje i sad pobijaju sami sebe. - U prošloj godini mimo prora una Gori an je dobio preko 3 milijuna kuna iz razli itih sredsta-
va, i to: 500.000 kn uloženo je za renoviranje ambulante, groblje je gotovo u potpunosti poplo eno tlakovcima, a radovi su još u tijeku, za što je od Ministarstva regionalnog razvoja dobiveno 150.000 kuna, te 2,5 milijuna kuna od Ministarstva regionalnog razvoja za renoviranje društvenog doma, a natje aj je trenutno u tijeku i otvoren je do 1. ožujka 2011. do 10.00 sati. Osim toga, kaže Mohari , potpuno smo opremili op inske prostore i premjestili Op inu, a vrijednost navedenih radova iznosila je 600.000 kuna, s napomenom da je taj iznos u cijelosti pla en. Iskoristili smo dva projekta EU, od kojih posljednji do Boži a prošle godine, koji je vodila op ina. Jedna smo od op ina koja se trenutno natje e za tri projekta EU pretpristupnih ondova: poduzetni ku zonu Gori an u suradnji s op inom Serdehelj iz Ma arske, projekt olklorne baštine u suradnji s tri op ine iz Hrvatske i etiri op ine iz Ma arske i izradu projektne dokumentacije za kana-
lizaciju s pro ista em u suradnji s ma arskom op inom Ortiloš. Trenutno zaduženje op ine prema pristiglim ra unima iznosi 188.848,88 kn, a s današnjim danom na ra unu op ine Gori an je 230.889,06 kuna. Obveze po sporazumu s Hrvatskim vodama iznose 335.812 kuna. Demantirao je tako er sve ono što je izneseno na pressici dan ranije i kazao da su u pitanju potpune neistine. Podaci kao npr. putni troškovi poduze a “Gorinka“, koji se re undiraju od Ministarstva financija i odnose se na troškove domara poduze a, ne na na elnika op ine, kako je to prezentirano javnosti. Na elnik Mario Mohari zbog bla enja od strane dvojice vije nika najavio je tužbu. Kad je rije o tvrtki “Gorinka”, na elnik Mohari tvrdi da e odvojiti ubiranje za groblje, pa e iznos odmah biti manji za oko 100.000 kuna. Na elnik Mohari kaže da se više ne e javljati na ovu temu. Kako je u op ini Gori an zakuhalo, ovo, ini se, ipak nije kraj. (JŠ)
Stjepan Horvat, predsjednik HD-a op ine Gori an: - Šutjeli smo, no sad emo biti glasni
GORI AN
U zakup 369 hektara Na posljednoj sjednici Op inskog vije a op ine Gori an, predložene su izmjene i dopune programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na podru ju op ine Gori an, te tekst javnog natje aja za zakup poljoprivrednog zemljišta. Izmjenama i dopunama programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za zakup je predvi eno 369,7962 ha, za povrat 20,220695 ha, a za ostalo 20,527205 ha. Op ina Gori an u zakup daje ukupno osamnaest parcela. Duga ka je procedura davanja u zakup, a cilj je da se natje aj raspiše na vrijeme kako bi poljoprivrednici stigli obraditi njive. (N)
U sredini novi elni dvojac HNS-a Prelog (nedostaje Repalust) u društvu predsjednika me imurske organizacije Matije Posavca i najvi enijega preloškog lana stranke i gradona elnika Dragutina Glavine
IZBORNA SKUPŠTINA Hrvatske narodne stranke, podružnica Prelog
Dejan Ro ak novi preloški elnik HNS-a Trideset i šestogodišnji Dejan Ro ak novi je predsjednik HNS-a podružnice Prelog, odlu eno je na izbornoj skupštini. Ro ak je do sada obavljao dužnost dopredsjednika gradske organizacije stranke te je ujedno gradski vije nik. Za njegove zamjenik izabrani su Željko Soka i Zdravko Repalust. Dosadašnji predsjednik preloškog HNS-a Nikola Oto u svom je govoru na skupštini istaknuo kako vode u strana ku palicu ostavlja mla ima, jer su pred HNSom novi izazovi u pripremi za predstoje e parlamentarne izbore. - Politi ka stranka poput HNS-a institucija je kojom se potrebno svakodnevno baviti, a kako zbog velikog obima posla to ne u biti u stanju initi prepuštam je svom nasljedniku. Ponosan sam jer se HNS u proteklim godinama profilirao u vode u politi ku snagu u Prelogu, a sposobnost i znanje naših lanova doveli su do injenice da je Prelog danas jedno od gospodarski najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, istaknuo je Oto. Preloški gradona elnik i potpredsjednik županijske organizacije HNS-a Dragutin Glavina podsjetio je kako je HNS Me imurja svoju prvu podružnicu osnovao upravo ovdje u Prelogu. Najviše me veseli da su prije desetak godina gra ani Preloga odlazili na posao u druga mjesta, a danas iz drugih mjesta dolaze na posao u Prelog. Kao što je slika grada Preloga danas bitno druk ija nego prije desetak godina, tako vas uvjeravam da e Prelog biti druk iji u narednih desetak godina. Garanciju tome daje nam otvorenost prema svima, pozitivna gospodarska i ulaga ka klima te ure en, miran i siguran grad. Za to se svakodnevno trebamo boriti, a sutra taj cilj moramo imati u vo enju države.
HNS to može i to je dokazao, zaklju io je Glavina.
estitke na postignutim rezultatima Predsjednik me imurskog HNS-a Matija Posavec estitao je dosadašnjem predsjedniku Nikoli Otu na uspješnom vo enju HNS-a te iznimnim rezultatima postignutima na dosadašnjim izborima, te istaknuo kako je sada potrebno preuzeti odgovornost za cijelu Hrvatsku i ostvariti još bolje rezultate na parlamentarnim izborima kako bi se rezultati i model u vo enju grada Preloga primijenio na vo enje države. - Do promjene vlasti u Hrvatskoj mora do i, kako bi se Me imurje moglo dalje razvijati jer zbog visoke centraliziranosti države lokalne jedinice ne mogu bez državne pomo i realizirati velike kapitalne projekte. U Me imurje država mora još više ulagati jer to Me imurci zaslužuju. Drugi razlog zašto mora do i do promjene vlasti jest želja da što više obrazovanih i sposobnih Me imuraca sudjeluje u kreiranju vlasti, kako bi i Me imurje imalo svoj jaki lobi u Zagrebu. Predsjednik HNS-a Me imurja i zamjenik župana Matija Posavec govorio je i o županijskim prioritetima u projektima vezanima uz Grad Prelog, pri emu je kao najvažnije istaknuo cestovnu obilaznicu, hitnu medicinsku pomo te razvoj naselja koja pripadaju gradu Prelogu. - Prelogu je potrebna i još jedna sportska dvorana te dogradnja srednje škole, no morat emo i i korak po korak. Realizacijom turisti kog projekta 'Hortus Croatie' u Draškovcu, Prelog dobiva novi razvojni zamah te je naša dužnost i odgovornost i nadalje razvijati in rastrukturu u na podru ju cijelog grada. (V. Kelkedi)
12
Kroz Međimurje
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OP INA Mala Subotica
U svakom naselju nekoliko projekata Op ina Mala Subotica, koja je kriznu 2010. godinu završila s visokom realizacijom prora una, niz investicija planira i u ovoj godini. Govore i o projektima u naseljima u sastavu op ine, na elnik Vladimir Domjani ponajprije kao najve u investiciju u samoj Maloj Subotici izdvaja dogradnju mrtva nice, na koju se eka ve duže vrijeme: - Projekti su gotovi, a žurno se rješavaju imovinsko pravni odnosi, s obzirom na to da postoje i objekt 'stoji' na vlasnike koji su preminuli. Investicija e biti realizirana ove godine. U izradi je i idejni projekt ure enja centra Male Subotice. Uslijedit e i izrada izvedbenih projekata, a ako se uspiju pribaviti financijska sredstva, mogli bi po eti i prvi fizi ki radovi. Obnovit e se i zgrada DVD-a te prostorije Nogometnog kluba 'Spartak'. Ulagat e se i u prometnice. Planira se završetak pješa ko - biciklisti ke staze u Ulici bra e Radi i dijelu Benkovca.
Ure enje ulica u Palovcu, preure enje Društvenog doma u Sv. Križu … U Palovcu pak se uz ure enje nekoliko ulica planira završiti izgradnja ograde kod Društvenog doma i nadstrešnice na objektu mrtva nice. U suradnji sa Županijskom upravom za ceste proširit e se Sportska ulica koja vodi prema Belici. U punom je zamahu ve , kaže na elnik Domjani , adaptacija svla ionica NK "Dinamo". Nakon što je prošle godine zatvorena prodavaonica prehrambeno - mješovitom robom (mještani nisu bili previše zadovoljni ponudom), naselje Sveti Križ kroz kojih mjesec dana imat e novu trgovinu. Dio objekta Društvenog doma u kojem se nalazi du an kupio je akove ki Metss, te je u tijeku preure enje po modernim standardima te tvrtke. U Svetom Križu u tijeku su i pripreme za dogradnju Društvenog doma, u
Op inski na elnik Vladimir Domjani najavio je planove za 2011. godinu kojem se ujedno nalazi sjedište DVD-a. Nedavno su razriješena imovinsko - pravna pitanja, izrada projekata je pri kraju. Slijedi postupak isho enja gra evinske dozvole te odabir izvo a a, pa se o ekuje da e gra evinari s radovima krenuti tijekom prolje a. U mjestu Šte anec uskoro bi trebala biti dovršena cijela dionica pješa ke staze koja vodi od pruge prema Pribislavcu do raskrižja, odnosno kavane "Bijela ruža". Uz cestu kod spomenutog objekta, na op inskom zemljištu nalazi se privatna terasa koja e morati biti sužena da bi se "potegnula" cijela trasa staze. Ure enje asade na Društvenom domu, za koju o ekuju i financijsku injekciju Me imurske županije, tako er je jedan od projekata koji se namjerava realizirati u Šte ancu. U Držimurec - Strelcu planira se obnova krovišta i asade na kapelici, zatim ure enje dijela krovišta na Društvenom domu i dijela okolnog parka. Svoje prostorije obnovit e i mjesni DVD. Novost i u romskom naselju Piškorovec. Nakon ure enja in rastrukture, uskoro bi trebao po eti organizirani odvoz otpada, pri emu je pomo zatražena i od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. (V. Kelkedi)
OP INA ŠTRIGOVA
Traže se mogu n preseljenje obite Premda ovog trenutka klizišta na podru ju op ine Štrigova miruju, ugrožene obitelji i Op ina Štrigova u potrazi su za najpovoljnijim rješenjem ovog trenutka najve eg problema u op ini i jednog od najve ih u županiji. Naime, osim što su ugrožena materijalna dobra, u stalnoj su opasnosti i ljudski životi. Stoga op ina, odnosno na elnik Stanislav Rebernik sa suradnicima i najugroženija obitelj Turk iz Grabrovnika razmatraju mogu nost trajnog preseljenja Turkovih na drugu lokaciju. Evidentirano je desetak „zamjenskih“ ku a koje su za prodaju u vrijednosti izme u 20 i 60 tisu a eura, koje ni op ina ni Turkovi nemaju, pa se traže izvori financiranja s viših razina. Stoga se svakodnevno održavaju razgovori, kako bi se pitanje preseljenja riješilo prije
negoli se klizište pokrene svom silinom.
Štrigova “umire“ Što pak se ti e drugih novosti iz Štrigove, porazgovarali smo o stanju aktualne investicije izgradnje mrtva nice. Nažalost, Štrigovu mu i kao i ve inu me imurskih op ina problem nataliteta, pa se tako više pri a o onima koji umiru, nego onima koji se ra aju… - Od sredine prosinca do kraja sije nja umrlo je petnaest ljudi, a nije se, da bih ja znao, nitko rodio. Definitivno Štrigova umire i to je veliki problem, zabrinuto nam je rekao Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova, kada smo došli porazgovarati o novoj mrtva nici na groblju u Štrigovi. - S jedne strane imamo novu i modernu školu sa sportskom dvoranom, imamo autobusni prijevoz, razvijamo
NOVO IZDANJE asopisa “mi & MURA & mi”
Stari zanati i etnozbirke naselja uz Muru Iz tiska je izašao peti broj dvojezi nog asopisa “mi & MURA & mi”. asopis se izdaje u sklopu projekta “Malograni ni prijelaz“, financiranog iz europskog projekta IPA – prekograni na suradnja Ma arska - Hrvatska. Projekt zajedni ki realiziraju Društvo Horvata kre Mure iz Sumartona i KUD Kotoriba. Cilj projekta je da se proširi dvojezi nost te da se naselja u Me imurju uz rijeku
Muru i ma arska naselja gdje žive Hrvati medijski pokriju i povežu, a njegova cjelokupna vrijednost je 66.994,40 eura. Zadnji broj vodi nas u prošlost. U asopisu su predstavljena stara zanimanja, etnozbirke, zavi ajne ku e i sli no. Nedavno je KUD Kotoriba otvorio svoje web stranice, što je tako er obaveza koju treba ispuniti u projektu. (al )
Mrtva nica ije je ure enje pri kraju prima nažalost sve više privremenih "stanovnika", jer svaki tjedan netko umre
komunalnu in rastrukturu i niz novosti i kvalitetnog življenja, a s druge strane sve punije groblje. Škola sve praznija, a mrtva nica, odnosno groblje sve je punije, ustvr uje na elnik Rebernik. - Dovršeni su radovi na izgradnji mrtva nice u Štrigovi i ona, premda nije službeno otvorena, služi svojoj namjeni. Kada
su u pitanju financije, stiglo se do tra e aze obra una, koja pokazuje da vrijednost obavljenih radova iznosi oko 920 tisu a kuna. Gra ani su do sada uplatili oko 380 tisu a, od planiranih preko 400 tisu a kuna, a razloga zbog ega svi nisu platili više je, osobito onih koji se
ODBIJENA žalba Teama u slu aju gradnje sportske dvorane u Pleškovcu
Slavonskobrodska tvrtka ipak izvo a radova!? Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva naru itelj je izvo enja radova dogradnje osnovne škole i izgradnje sportske dvorane u Pleškovcu. Posao je dobila tvrtka “Fenix“ iz Slavonskog Broda, na što se žalio Team d.d. iz akovca, a žalba koja je zaprimljena po etkom listopada odbijena je. Na web stranici Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave navedeno je da se žalba Teama odbija. Fenix je dao ponudu na 11,5 milijuna kuna, a Teamova ponuda bila
je viša za pola milijuna kuna. Team se žalio da su cijene instalaterskih radova preniske, no Državna komisija o ito se s tim ne slaže, piše portal eMe imurje. Ono što je najviše zbunjuju e jest što e dvoranu u Me imurju raditi tvrtka iz Slavonskog Broda, iako ima dovoljno naših koji isto mogu odraditi. Ostaje tako er pitanje ho e li istu graditi Fenix ili neki njegov kooperant, jer, prema podacima s njihove web stranice, ista firma baš i nema ljudske potencijale za tako obiman posao.
ZAPO ELA HUMANITARNA AKCIJA “Kruh i mlijeko za djecu Vukovara” Po etak radova u ulici Gornji kraj
DONJI KRALJEVEC
Kona no asfalt i za ulicu Gornji kraj Ovih dana zapo eli su radovi u ulici Gornji kraj u Donjem Kraljevcu, najdužoj ulici mjesta, koja je bila sva prekopana još od postavljanja kanalizacije. Postavit e se novi as altni sloj, a ulica e dobiti i nogostup s jedne strane. Ra-
dovi e stajati više od milijun kuna, od ega Op ina Donji Kraljevec osigurava 500.000 kuna, a ostatak Županijska uprava za ceste. Izvo a je “Tegra”, a radovi bi trebali biti završeni do prolje a. (JŠ)
Na koncertu u Donjem Vidovcu prikupljeno 4.170 kuna Grupa policijskih službenika iz Me imurja, branitelji Vukovara i ove su godine pokrenuli humanitarnu akciju pod nazivom “Kruh i mlijeko za djecu Vukovara“. Tre u godinu akcija zapo inje humanitarnim koncertom. Prvi takav održan je u akovcu, prošle godine za doma ina koncerta odabran je Prelog, a ove se prese-
lio u Donji Vidovec. Mnogobrojni mještani došli su to nedjeljno poslijepodne 13. velja e u dvoranu Doma kulture kako bi kupnjom ulaznice u iznosu od 20 kuna pomogli djeci Vukovara, ali i uživali u programu koji je pripremio organizator. U programu su nastupili Dje ji zbor vrti a “Klin ec“ iz Donje Dubrave i Donjeg Vidovca,
mladi tamburaši KUD-a Donji Vidovec, koje je za nastup pripremio akademski glazbenik Nikola Matulin, Marija Pokoli interpretirala je stihove svoje mame Ruže, bio je tu neizostavni akademski glazbenik Martin Srpak, a za kraj je publiku na noge dignuo poznati me imurski pjeva Mirko Švenda Žiga. Program je vodio Alen Fuš,
a od organizatora je obznanjeno kako je prikupljeno 4.170 kuna. Suorganizator koncerta bila je Op ina Donji Vidovec, a medijski pokrovitelj Radio Me imurje. Humanitarna akcija provodit e se i u nekim osnovnim školama i vrti ima te e trajati do Uskrsa, saznajemo od inicijatora projekta Tomislava Horvata. (al )
22. velja e 2011.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
nosti za elji Turk
Op inski na elnik Stanislav Rebernik intezivno radi na rješavanju preseljenja obitelji Turk iz Grabrovnika
ŠTRIGOVA
Pola ku evlasnika ne pušta dimnja ara Ovih dana uznemireni su elnici op ine Štrigova, ali i dimnja ari, jer izuzetno velik broj ku evlasnika ne pušta dimnja ara da im pregleda i o isti dimnjake i dimovodne cijevi. U sjedište op ine dimnja ar - koncesionar donio je knjižice u kojima vodi evidenciju iš enja dimnja ara i iz kojih je vidljivo da preko pedeset posto doma instava nije dozvolilo dimnja aru ulaz u dvorište ili ku u. Op ina Štrigova one e ku evlasnike koji ne puste dimnja ara da obavi svoj posao prijaviti nadležnim službama, odnosno inspekcijama i zatražiti poduzimanje zakonskih mjera.
odnose na korisnike iz drugih sredina. Op inski na elni Stanislav Rebernik vjeruje kako e graditelji, odnosno izvo a i radova svoj novac dobiti u optimalnom roku, odnosno kaže da se uplate obavljaju prema pristizanju novca i u dogovoru s potražiteljima. (Stjepan Mesari )
Zbog toga što dimnja aru ne dozvoljava iš enje dimnjaka, vlasnik ku e ili stana može biti sankcioniran s dvije tisu e kuna kazne. - Na ljudima je da izra unaju je li im bolje dimnja ara pustiti da o isti dimnjake za gotovo simboli an iznos ili platiti globu koja je nekome mjese na pla a. Osim toga, u pitanju je sigurnost ljudskih života i materijalnih dobara, upozorava Mirjana Gregur Sever, tajnica op ine Štrigova, kojoj su dimnja ari na uredski stol donijeli evidencijske knjižice iz kojih je vidljivo da su mogli obaviti samo polovicu povjerenog im posla. (S. Mesari )
OP INSKO VIJE E Gornji Mihaljevec
Zbog oborinske odvodnje izmjena DPU-a zone Kr GRAD Mursko Središ e
Radi se studija rješenja tranzitnog prometa Trideset tisu a kuna Grad Mursko Središ e spreman je platiti Institutu prometa i veza Zagreb za izradu prometnog projekta rješenja tranzitnog prometa za grani ni prijelaz Mursko Središ e na državnoj cesti D-209, re eno je na posljednjem Kolegiju gradona elnika Mursko Središ e. Hrvatska televizija ne e u Murskom Središ u, barem ne u ožujku ili travnju, snimati popularnu emisiju “Lijepom našom“, odlu io je gradona elnik Josip Dobrani zajedno sa svojim Kolegijem. Uredniku emisije “Lijepom našom“ Branku Uvodi u predloženo je da se snimanje odgodi za kraj teku e godine. Poduze u “Auto stop“ akovec gradona elnik je odgovorio na njihovo pismo namjere o prodaji poslov-
nog objekta (autoškola, autopraonica, caffe bara ...) u Murskom Središ u, pokraj Modeksa. Vlasniku Ivanu Posavcu odgovoreno je kako Grad nema prora unske kune za tu namjenu. Jesen ne e ekati arhitekt Leonard Klemen i iz akovca, jer gradona elnik je prihvatio njegovu ponudu za izradu projektne dokumentacije za spomen obilježje “Pekel“, naftnih izvora u Peklenici. Klemen i e taj posao obaviti za 3,5 tisu a kuna. Studentska udruga Pula od Grada e dobiti 500 kuna za organizaciju Me imurske ve eri 12. ožujka u Puli. S po 300 kuna mjese no Grad e su inancirati prijevoz za romsku djecu od Murskog Središ a do Pu koga otvorenog u ilišta akovec i obrnuto. (sm)
Op insko vije e Gornji Mihaljevec na svojoj je 13. sjednici izme u ostalog donijelo odluku o izmjeni i dopuni detaljnog plana ure enja (DPU) Poduzetni ke zone Kr u Gornjem Mihaljevcu. Razlozi izmjene i dopune jesu izmjene propisanih uvjeta za izgradnju komunalne infrastrukture, to nije, odvodnju oborinskih voda. Naime, na po etku izgradnje oborinske kanalizacije ustanovljena je nemogu nost rješenja izvedbe predvi ene DPU-om i stoga je potrebna izmjena u tom segmentu. Izrada izmjena i dopuna DPU-a povjerit e se ovlaštenom arhitektu koji samostalno obavlja poslove prostornog ure enja, a podacima, propisanim dokumentima i planskim smjernicama uklju it e se javna poduze a te Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine i PU me imurska. Poduzetni ka zona Kr prostire se na ukupno 8,13 hektara površine i podijeljena je na 22 gra evinske parcele. Dvanaest estica predvi eno je za proizvodne gra evine, a osam za poslovno - proizvodnu namjenu. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva op ini je za potrebe ove poduzetni ke zone dalo milijun kuna nepovratnih sred-
Od LD-a “Šljuka“ traži se o itovanje glede lova kih pasa koji usmr uju perad stava, što je utrošeno na ure enje zone te dovo enje vode i plina.
Lova ki psi kolju perad? Vije nik Josip Petkovi na aktualnom je satu postavio pitanje, odnosno rekao kako su mu se žitelji naselja Prhovec potužili da su lova ki psi u dva dvorišta poklali perad. Rekao je i da su lovci za to znali, ali se nisu ispri ali vlasnicima poklane peradi.
Da su lova ki psi poklali perad u Gornjoj Dubravi, vije nike je izvijestio njihov lan Stanko Golub, dodaju i da je rije o psima koji nisu izdresirani za lov jer, da jesu, bez vlasnika ne bi trgali kokoši. Op inski na elnik Franjo Kova i od Lova kog e društva “Šljuka“ Gornji Mihaljevec zatražiti o itovanje i potom Vije e izvijestiti o rezultatima razgovora, odnosno o itovanja.
O lovcima, odnosno krivolovcima u svom redovnom izvješ u o stanju sigurnosti na podru ju op ine Gornji Mihaljevec govori i Branko Polanec, na elnik PP-a Štrigova, navevši evidenciju kaznenog djela protuzakonitog lova u naselju Vukanovec. Pojedini vije nici zabrinuti su sve ve im brojem jastreba - škanjaca koji uništavaju pernatu divlja , ali i ze eve, te esto puta i perad. (S. Mesari )
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM
Kakvo vrijeme, takav šeft
- Više razgledavam nego kupujem ... Loše vrijeme utjecalo je da srijeda na akove kom sajmu i placu bude ispodprosje na. To nije, kao vrijeme. Magleno, bezvoljno, nepoticajno, pa stoga niti je bilo prodava a ni kupaca. Uglavnom su došli oni koji ne mogu bez sajma i placa kao neki bez "Šeherezade" i "Asi" ili pak "Najboljih godina". Na sajmu se nudila sto na repa, jabuke u vre ama, dosta krumpira i vrlo malo žitarica. Na placu je koliko - toliko bilo dosta salate, mrkve, kvinog ulja, meda, doma ih jaja i jako malo cvije a i sira. Svima je dosta zime i jedva ekaju topli-
CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - pšenica - kukuruz - krumpir - je am - purica - kokoš - mrkva - grinjcajg - smokve - suhe šljive
1,60 kn/kg 1,30 kn/kg 2 kn/kg 1,70 kn/kg 60 kn/kom 40 kn/kom 10 kn/kg 8 kn/kg 20 kn/kg 25 kn/kg
je dane kada e iznije na stolove mladu robu. (sm, zv)
22. velja e 2011.
UDRUGA vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri
Zaštita vo njaka i v od raznih štetnika U kongresnoj dvorani Op ine Sveti Martin na Muri u srijedu je održano stru no predavanje na temu zaštite vo njaka i vinograda, koje su održali vrsni agronomi i stru njaci iz oblasti zaštite poljoprivrednih kultura mr. sc. Danko Toli i dipl. ing. Josip Kiš iz tvrtke "Syngenta". Na predavanju je bilo više od pedeset vo ara i vinogradara, koji su se posebno zanimali kako vinograd zaštititi od plamenja e, pepelnice i crne pjegavosti, a vo njake od pepelnice, krastavosti, crvenih ušiju te monilije i kovr avosti lista, osobito kod breskava. Osim što su preporu ili zaštitna sredstva svoje tvrtke,
predava i su upozorili na potrebu pravovremenog tretiranja, na pridržavanje koli ina škropiva
Predavanje je slušano s mnogo zanimanja te na kvalitetu sredstava za tre- Ima raznih preparata, ali tiranje, koja mogu biti originali, neznanje onih koji ih primjenjuali i generici. ju esto kumuje bolestima vo a-
EUROPA SUBVENCIONIRA skladištenje zamrznutoga svinjskog mesa i uništava hrvatsku proizvodnju
RASPORED CIJEPLJENJA PASA Bioinstitut doo obaviještava cijenjene klijente-držaoce pasa- da je zapo ela akcija cijepljenja pasa protiv bjesno e.Psi se cijepe od ku e do ku e odnosno u veterinarskim ambulantama akovec,Mursko Središ e,Gornji Mihaljevec. Cijepljenje se obavlja po slijede em rasporedu: 24.02.2011.Selnica 25.02.2011.Bukovec,Jurov ak,Grkaveš ak,Gradiš ak 26.02.2011.Ivanovec 28.02.2011.Ivanovec,Brezje 01.03.2011.Prapor an,Zaveš ak,Kapelš ak,Gornji i Donji Koncon ak 02.03.2011.Lopatinec,Vu etinec Cijena cijepljenja pasa protiv bjesno e je 189,54kn po psu odnosno 135,00kn za one kojima su psi ve mikro ipirani. S obzirom da smo dužni voditi mati ne podatke o svim psima molimo Vas da prilikom cijepljenja pripremite knjižicu psa i Vaš OIB broj. Cijepljenje se obavlja od 7.30 do 13.30 svaki dan,a za one koji su sprije eni molimo da se javite u nadležnu veterinarsku ambulantu Bioinstituta doo radi dogovora o cijepljenju. Zahvaljumo Vam se na suradnji Vaš Bioinstitut doo
OP gospodarstva gube bitku, potroša i kupuju na akcijama Kako piše ec.onomica.eu/ agriculture, zbog krize Europska unija uvodi mjere subvencioniranja skladištenja svinjskog mesa u Hrvatskoj, kao odgovor na tešku situaciju na EU tržištu, izjavio je ovih dana europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos, napominju i da e svatko tko e uskladištiti svinjetinu na svoj trošak i svoju odgovornost u vremenu izme u tri i pet mjeseci mo i ostvariti subvencije. Nakon skladištenja meso e se vratiti na EU tržište i odande izvoziti. Hrvatski, pa tako i me imurski, svinjogojci i prera iva i ogor eni su ovim postupkom EU. OPG se ne e mo i natjecati s cijenom uvozne dugo smrznute svinjetine, koja e sigurno dodatno biti subvencionirana od EU pri izvo-
isti tovljenici uvezeni su kao prasad iz zemalja Europske unije.
Laž je da Hrvatska nema kvalitetnu svinjetinu
zu. Naši potroša i takvo meso kupovat e na akcijama, a doma e e propadati, jer cijenom ne e biti konkurentno uvoznom, smrznutom, pa ak i starom mesu.
Ovih dana Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je natje aj za su inanciranje otkupa utovljenih svinja. Prije nekoliko mjeseci ti
Je li se prije izdavanja dozvola uvoza pratila situacija na tržištu svinjskog mesa u EU i kako bi to moglo utjecati na domicilnu poljoprivredu? I koliko imamo svinja i što bi dodatni uvoz zna io za postoje u proizvodnju? Ova dva pitanja postavili smo jednom farmeru, proizvo a u svinja za klanje, i jednom prera iva u, koji žele ostati anonimni, jer vrlo dobro znaju kako i tko bi sve reagirao na njihove izjave i koje bi posljedice mogli imati. Ma de initivno nitko nije ništa pitao, jer se dozvole uvoza izdaju sukladno podnesenim zahtjevima ne razmišljaju i o cjelokupnoj situaciji u svinjogojstvu. Uvezlo se i uvozi sve ega imamo previše i kod ku e. U Hrvatskoj vlada uvozna hibridna genetika, tehnologija hranidbe je isto dotjerana do odre enog stupnja, proizvo a i su organizirani, ali o ito ništa Hrvatska samostalno ne može u initi jer je u takvom okruženje. Govore uvoznici da u Hrvatskoj nema kvalitetne svinjetine, što nije to no, štoviše, obi na je laž, doznajemo od naših sugovornika. Doznajemo da e kroz nekoliko dana u Me imurje do i ministar Petar obankovi , kojemu e me imurski svinjogojci i prera iva i podastrijeti podatke o izuzetno teškom stanju u ovoj grani poljoprivrede. (S. Mesari )
22. velja e 2011.
vinograda - Na tržištu je puno generika, možda i više od originala. Njihova niža cijena može vas zavesti, ali posljedice njihovom uporabom mogu biti katastrofalne za vaše kulture, rekli su predava i
Pohvale mr. Šubi u i kolegama - Vi u Me imurju imate sre u što vam je Savjetodavno - poljoprivredna služba jako dobra, možda i najbolja u državi. Magistar Milorad Šubi i kolege iz službe vrhunski su stru njaci, rezultat toga je što ste i u vo arstvu i vinogradarstvu u samom vrhu ove regije, istaknuli su predava i Toli i Kiš. (sm)
ka i trsova te na kraju rezultira velikim štetama. Jednako tako mnogi vo ari i vinogradari treti-
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ranje obavljaju pre esto, a treba samo kada za to postoje razlozi, naglasio je mr. Toli , dodavši kako je svaki vo njak "pri a za sebe" i tako se prema njemu treba odnositi.
Kovr avost breskava i nektarina Vo are je zanimalo kako se boriti protiv krvave uši, kovr avosti lista kod breskava i nektarina te truleži plodova ovog vo a. - Podloga nije uzrok krvavoj uši, nego je uzrok što su s tržišta nestali preparati koji su bili u inkoviti, ali zbog raznih propisa te manje potražnje nisu opstali na tržištu. Najkriti nije vrijeme je u prolje e, kad se pojave pupovi liš a, pred cvatnju te u vrijeme cvatnje i razvijanja listova, što je i u slu aju monilije, pojasnio je Kiš, te je preparate "Pirinor" i "Nordox" preporu io kao optimalne za suzbijanje krvave uši, kovr avosti liš a, truleži plodova i monilije. Vinogradari i vo ari su upozoreni na potrebu suzbijanja korova u vo njacima i vinogradima. Re eno im je kako je korove najbolje suzbijati kad dosegnu 15 do 20 centimetara visine. Jednako tako upozoreni su na prepoznavanje kvalitete preparata, jer jeftinije nikada ne zna i i najbolje, isto tako važno je pravilno držanje preparata u odgovaraju im uvjetima. I onih koji nisu korišteni i onih koji su djelomice korišteni. Organizator predavanja bila je Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin
Dobro pospremljen preparat uporabljiv je niz godina, kaže ing. Kiš na Muri, iji je predsjednik Mladen Dobrani najavio nova predavanja i doga anja za lanove svoje udruge. Tako ve u subotu 26. velja e udruga organizira stru no - rekreativni izlet po me imurskom vinogorju. Obi i e se vinske ku e obitelji Cmre njak, Štampar i Haži . Polazak je u 14 sati iz središta Svetog Martina na Muri, uz kotizaciju od 120 kuna po osobi. A 11. ožujka održat e se pokazno obrezivanje vo aka pod nadzorom mr. sc. Tomislava Tomši a i dipl. ing. An elka Tomši a u Gradiš aku. (Stjepan Mesari )
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana amBIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC
bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-
VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
VETERINARSKI SAVJETI
Mikrobiologija u vašoj kuhinji Nakon svakodnevnih obaveza i problema mnogi od nas opuštaju se uz sve u estalije „lifestyle“ emisije u kojima je prikazano pripremanje hrane. Svoja kulinarska umije a pokazuju nam profesionalni kuhari i amateri – zaljubljenici u pripremanju ukusnih delicija. Sigurna sam da ve ina nas osim dobre zabave istovremeno zapiše ili zapamti recept za jelo koja nam se na malim ekranima ini ukusnim i dekorativno privla nim. Ako i sami poželite na ovaj na in podijeliti s drugima svoju kulinarsku spretnost, osim dobrog izbora jela, pokušajte pomo u nekoliko savjeta izbje i pogreške koje pred kamerama rade i pravi profesionalci. U našim kuhinjama obi no jedna osoba obavlja više razli itih poslova, iste i ne iste. Iz tog razloga posao treba organizirati na na in da se prvo obave ne isti poslovi, skine uprljana prega a, operu ruke, a zatim se obavljaju isti poslovi. U nastojanjima da naše jelo ispadne „savršeno“ ipak ne smijemo zaboraviti da sirove, neprera ene namirnice sadrže odre eni broj štetnih mikroorganizama (meso, ribe, školjke, mlijeko,jaja, povr e, vo e, brašno, riža, za ini i sl). Meso se može one istiti štetnim bakterijama prilikom klanja i to s onima iz kože, crijeva ili okoliša. Pranjem mesa ne emo zna ajno utjecati na
smanjenje broja štetnih bakterije. Upravo zbog toga njegovo rasijecanje ne emo radi u blizini kola a ili nekog drugog gotovog jela. Nož, dasku za rezanje ili neki drugi upotrijebljeni pribor dobro emo mehani ki oprati s detergentom i zatim isprati pod vru om vodu. Vjerojatno emo tu dasku kasnije koristiti za rezanje povr a i kako ono uživamo naj eš e u svježem stanju moramo biti sigurni da na njega nismo prenijeli štetne bakterije s mesa. I svakako ne zaboravite da plasti ne daske za rezanje imaju svoj rok trajanja. Ako je njihova površina znatno ošte ena tada pranje ne e biti u inkovito i bakterije e zaostati u porama. Pri paniranju obi no za fazu umakanja mesa u jaja koristimo ruke. Možda niste znali, ali pri dodiru s jajima u koži se otapaju masne tvari žutanjka te postoji mogu nost da i salmonela u e u pore kože. Tim na inom ovu emo opasnu bakteriju raznijeti po kuhinji. To se vrlo jednostavno može izbje i upotrebom pribora. Salata tako er sadrži bakterije iz zemlje, gnoja, a mogu je one istiti i životinje u izravnom dodiru. Ako imate naviku pranja zelene salate nakon što ju narežete, vrijeme je da tu naviku promijenite. Kada narežete salatu bakterije s površine ulaze u pore listova i njezino pranje tada nije u inkovito. Bolji u inak pranja
postiže se ako jestive listove potopimo u vodu koja je proto na. Pranje se obavlja mehani kim miješanjem, a poželjno je da samo pranje traje barem oko 3 minute. Nakon pranja potrebno je salatu ocijediti i tek tada izrezati listove. Kupujete li namirnice nekoliko dana prije njezine pripreme važno je znati da neodgovaraju a temperatura uvanja omogu ava umnažanje štetnih bakterija. Održivost namirnice tako er je uvjetovana pravilnim temperaturnim režimom njezine pohrane. Svima nam je poznato da je toplinska obrada namirnica postupak u pripremi jela kojim emo djelotvorno pri temperaturi od 800C uništiti vegetativne oblike štetnih bakterija. Možda ste uo ili da je u televizijskim emisijama naj eš a pogreška pri pripremi jela diranje toplinski obra ene namirnice koja je spremna za posluživanje - golim rukama? Potrebno je samo malo volje i vježbe za spretno rukovanje priborom kojim emo hvatati toplinski obra ene namirnice. Na taj na in ne e do i do naknadne kontaminaciju gotovog jela opasnim mikroorganizmima. Ne može li se izbje i upotrebu ruku prilikom dekoracije jela svakako prethodno dobro operite ruke, a ima te li rukavice za jednokratnu upotrebu obavezno ih upotrijebite.
Iako hranu pripremamo za svoju obitelji ili prijatelje neka vam postane navika prati ruke : prije po etka rada, nakon rada u ne istom postupku (rezanje sirovog mesa, iš enje povr a, lupanje jaja), nakon kihanja, dodira nosa, o iju te nakon nužde. Na kraju dobrog obroka slijedi poslastica, a na kraju našeg lanka savjet o emu moramo voditi brigu kada za pripremu deserta koristimo jaja. Ako pretpostavimo da 0,5% sirovih jaja sadrži Salmonella vrste ( što je u prirodi o ekivano), a u kola e ugra ujemo sirova jaja - to zna i da e na svakih 1000 kola a njih 5 sadržavati Salmonella vrste. Ako se npr. kroz mjesec dana u nekom kraju pojede 50000 takvih kola a, 250 sladokusaca pojesti e one koji sadrže Salmonella vrste. Neki od njih vjerojatno e i oboljeti. Da bi to izbjegli ne emo dopustiti da se kola i rade od sirovih neprocesiranih jaja. mr.sc.Bojana Božovi ,dr.vet.med.
16
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
22. velja e 2011.
STEINER EXPRESS dolazi u Donji Kraljevec u petak 25. velja e u 16 sati, povodom 150. godišnjice r
Stižu štovatelji veliko iz itave Europe, ali i TURISTI KA zajednica Mursko Središ e
Uredili Turisti ki ured i TIC Grad Mursko Središ e, odnosno gradska Turisti ka zajednica, dobio je novi Turisti ki ured i Informativno turisti ki centar (TIC), koji su smješteni u prostorije bivšega Autobusnog kolodvora u središtu mjesta. Za samo desetak dana središ anski poduzetnici i obrtnici te Zlatko Bek i Damir Jurini , lanovi Turisti kog vije a, iz zapuštene i gotovo oronule gra evine uredili su moderan
Turisti ki ured i ugodan kutak za sve koji e u njega svratiti. Ured je solidno opremljen, a izloženi su i suveniri grada te odora Rudarskoga po asnog zbora. Posebno su ure ene sanitarne prostorije, koje e biti otvorene za gra anstvo u radnom vremenu ureda. Ovih dana Turisti ka zajednica je zajedno s TEAM - mom i Cimperom snimila ilm navezan na projekt EDEN, koji je prepoznat od HTZ i Europe. (sm)
Josip Mikec stalno je u vezi s europskim prijateljima, a tako er i projektima
- Predstava “Dveri posve enja - Rozenkrajcerski misterij Rudolfa Steinera“ bit e održana u subotu u Domu kulture Prelog i trajat e punih pet sati, uz ulaznicu od sedamdeset kuna. Najavljeni su gosti iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Njema ke i drugih zemalja … O nesvakidašnjem doga aju, dolasku vlaka “Rudolf Steiner“ u Donji Kraljevec i akovec, na konferenciji za novinare u petak su izvijestili predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki i ravnateljica Centra Rudolfa Steinera Sandra Perca . Najavljen je dolazak više od dvjesto njegovih štovatelja iz itave Europe, ali i velik broj novinara. Zasigurno prava prilika da se svima njima predstavi “steinerovska pri a“, koja bi mogla u budu nosti zasigurno biti jedan od razloga za razli ite aspekte spajanja znanosti i turizma te dolaska u naš kraj brojnih gostiju iz cijelog svijeta. Kao što smo ve pisali nekoliko puta, Rudolf Steiner slovi za jednog od najve ih svjetskih umova, ro en je 27. velja e 1861. godine baš u me imurskom mjestu Donji Kraljevec, kamo mu je otac premješten na službu po nalogu tadašnjih Austrijskih južnih željeznica na prugu što povezuje Budimpeštu, Be , Kopar i Rijeku. Realnu gimnaziju završio je u
Be kom Novom Mjestu, a studij prirodnih znanosti u Be u. Utemeljitelj je Goetheovog instituta, osniva antropozo ije (nauke o ljudskoj mudrosti), ilozof i književnik. U svom bogatom životu napisao je etiristo knjiga, za etnik je biodinami ke poljoprivrede, osniva waldorfske pedagogije, euritmije - umjetnosti pokreta itd. Traže i izlaz iz zabluda modernog ovjeka, dr. Steiner upu uje nas na radikalno mijenjanje svog odnosa prema prirodi i prema sebi samome. Steinerovo u enje o djetetu i odgoju danas se primjenjuje u više od osamsto Waldorfskih škola širom svijeta, mnoštvu vrti a i ima sve više istomišljenika. Dr. Rudolf Steiner umro je 30. ožujka 1925. u Dornachu u Švicarskoj.
Ro endanska vožnja po Europi, a jedna od stanica i Donji Kraljevec Inicijativni tim Arhiva Rudolfa Steinera iz Švicarske u suradnji s
Njema kim željeznicama i Centrom Rudolfa Steinera pripremio je, povezuju i ideje i raznovrsne akcije, jedan “Rudolf Steiner“ posebni vlak kroz Europu povodom 150. obljetnice ro enja. Stoga, od 24. do 28. velja e iz Kölna preko Donjeg Kraljevca pa do Be a kre e vlak “Steiner Express“. Ova ro endanska vožnja okupit e sudionike iz cijeloga svijeta i pružiti im jedinstvenu mogu nost da se na posve poseban na in upute tragovima utemeljitelja antropozo ije. K tomu su na željezni kim postajama Steinerova djetinjstva i mladosti u pripremi još i mnogobrojna doga anja i priredbe. Kako je došlo do nekih pomaka u planu putovanja kroz Sloveniju, vlak e u Donji Kraljevec sti i u petak u vremenu izme u 16 i 16.30 sati. Bogat je program uz dolazak vlaka. U 14.30 sati u vije nici Op ine Donji Kraljevec bit e prire ena izložba slika grupe slikara “Duga“ iz Splita, koje su izra ene prema teoriji J. W. Goethea i Rudolfa Steinera.
Turisti ka zajednica op ine Štrigova pred sebe je postavila bogat program i kalendar doga anja u ovoj godini. Nakon što je odli no odra en Vincekov pohod po Me imurskoj vinskoj cesti, zapo ele su pripreme za Štrigovski fašnik, koji e se održati 6. ožujka na prostoru ispred METSS-ove prodavaonice te po ulicama. Nakon Fašnika slijedi borba za ist i zdrav okoliš kroz akciju “Okreni se i o isti“ od 25. do 26. ožujka.
Kulturna baština Europska unija prihvatila je projekt “Kulturna baština“, vrijedan 47 tisu a eura. Rije je o projektu koji e se provoditi kroz stru ne radionice te kroz koje e se ljudi educirati kako prezentirati i zaštititi odre ene zanate, predmete i doga anja, odnosno tradicijske obi aje i priredbe. Nositelj projekta je Ljudska univerza Šentjur u Sloveniji, a partneri su Turisti ka zajednica op ine Štrigova, LTO Prlekija iz slovenskog Ljutomera, Ljudska univerza Krško Slovenija i TZ op ine Marija Bistrica Hrvatska. (sm)
Uskrsni sajam tradicionalna je priredba koja e se održati 16. travnja. Potom je na redu veliko iš enje i ure enje Štrigove te okolnih op inskih mjesta u sklopu akcije “Volim Hrvatsku“, a pred središnji kulturno - turisti ki i gurmanski spektakl “Urbanovo 2011. “, koje e se pod nazivom “Dani vina“ održavati od 22. do 29. svibnja. Ovogodišnje Štrigovske no i, drugi po zna aju i bogatom programu doga aj godine, trajat e od 22. do 24. srpnja i bit e to doga aj za pam enje, kaže prvi operativac Turisti ke zajednice Josip Mikec. Ovome prethode vatrogasni susreti u Robadju 16. srpnja, pod zapovijedanjem Vladeka i Mladena Novaka. U srpnju, i to 24., održat e se me unarodna utrka prijateljstva Štrigova - Razkrižje i onda slijedi kra a stanka. Postavljanje klopotca i rokovsko proštenje 21. kolovoza najava su jesenskih priredbi, iza kojih e do i Martinje na Vinskoj cesti 11. i 12. studenoga. Prosinac je rezerviran za boži ni sajam, boži ni koncert te do ek Nove godine. Naime, može se dogoditi da neke od projekata pokriju EU fondovi, a mogu je i ulazak Hrvatske u EU 2012. godine, a Štrigova je Europi najbliže u Ban iju, Stanetincu i Robadju. (S. Mesari )
Oko 16 sati dolazak vlaka do ekat e Puha ki orkestar Donji Kraljevec i krenuti prema rodnoj ku i Rudolfa Steinera, dok su Hrvatske željeznice za tu prigodu uredile željezni ki kolodvor. Sve-
OBLJETN
TURISTI KA zajednica op ine Štrigova
Dani vina i Štrigovske no i za pam enje
Konferencija za novinare povodom dolaska “Steiner expressa“
ZLATNI PIR kumova bra nih parova Latin i Gregurec iz Kotoribe
Me usobna ljubav i razumijevanje mogu sve Svoj bra ni zavjet u crkvi Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa u Kotoribi obnovili su bra ni parovi ur ica (1941.) i uro (1938.) Latin, te Katarina (1943.) i Vinko (1938.) Gregurec. U braku su proveli zajedno 50 godina, a zanimljivo je da su jedni drugima vjen ani kumovi. Bra ni par Latin brak je sklopio 5. velja e 1961. godine, a njihovi kumovi Gregurec samo dan kasnije, 6. velja e. Vjen ao ih je tadašnji
župnik Ignacije Zadravec, a ovaj put za oltarom je bio vl . Marinko Prstec. ur ica i uro imaju dvije k eri, Nevenku i Karolinu, a tu su i unuci Rajko, Tamara i Karla. Unuci im predstavljaju najve u radost u životu. Slavljenica nam je emotivno ispri ala da je život u djetinjstvu baš nije mazio. Naime, kada je imala sedam godina, umrla joj je majka pa je odrasla kod djeda i bake. No, zahvaljuje dragom Bogu što joj je dao tako Kumovi su
atni pir
oslavili zl
zajedno pr
dobrog supruga, s kojim je preživjela najljepše trenutke svoga živjelanajljepšetrenutke vota i do ekala proslavu zlatnog pira. Plodovi ljubavi Katarine i Vinka jesu djeca Mirjana, Ivica i Dejan. Neprocjenjivu radost donose im unuci Adela, Karlo i Franko te praunuka Tena. Kumovi isti u da u životu nije sve med i mlijeko. Bilo je lijepih trenutaka, ali i onih teških. No, ljubav, razumijevanje i poštovanje mogu riješiti sve. Misno slavlje predvodio je župnik Marinko Prstec. - Svaka
obnova zavjeta koji smo sklopili pred Bogom treba nas potaknuti da još življe svjedo imo vjeru, da gajimo ufanje u Boga koji nas je pozvao da za njega i s njim živimo. Vi ste uspjeli njegovati vaš ženidbeni savez punih pedeset godina i na taj ste na in održali obe anje koje ste Bogu dali. Želim vam svako dobro na daljnjem životnom putu, slavljenicima je poru io vl . Prstec. Zajedni ko obiteljsko slavlje uz rodbinu i prijatelje nastavljeno je u gostionici “Mlin“. (af)
22. velja e 2011.
Mozaik 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ro enja znanstvenika Rudolfa Steinera u tom me imurskom mjestu
TURISTI KI KLASTER “Sve se tu najde med Murom i Dravom” završio predstavljanje Hrvatskom
ponudama do og znanstvenika Konkretnim pove anja interesa za Me imurje kao turisti ku destinaciju i brojni novinari
anost kod rodne ku e Rudolfa Steinera po inje u 17 sati, a potom e u crkvi Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu biti održan koncert iznena enja, nastupit e Miha Poga nik, svjetski poznati
violinist, kulturni ambasador Republike Slovenije. Potom e biti razgledan sam Centar Rudolfa Steinera u gradnji, te organizirana ve era za sudionike u restoranu “Stari krov” u Donjem Kraljevcu.
Potom vlak s gostima kre e za akovec, gdje e u 20.20 sati biti održan glazbeno - scenski projekt “Hommage Rudolfu Steineru” koji je posve en obilježavanju 150. godišnjice Steinerova ro enja, a na put e iz Donjeg Kraljevca krenuti i golub mira. Zagreba ki euritmijski ansambl “Iona“ projekt posve uje utemeljitelju suvremene umjetnosti pokreta. Okosnicu programa ini poezija i glazba koju je koreogra irao sam Rudolf Steiner. Gosti e se potom smjestiti u hotelu “Park”. U subotu 26. velja e u prostorima Op ine Donji Kraljevec od 9.30 sati bit e održano više predavanja o Rudolfu Steineru, a u 16 sati u Domu kulture u Prelogu bit e izvedena prva misterijska drama “Dveri posve enja - Rozenkrajcerski misterij Rudolfa Steinera“. Predstavu, koja e trajati pet sati, izvodi skupina Mysteriendramen Grupe iz Be a, a cijena ulaznice je sedamdeset kuna. Publici je osiguran prijevod drame na hrvatski jezik. Sve poštanske pošiljke iz Donjeg Kraljevca od 25. velja e nosit e i pe at s likom Rudolfa Steinera. Sandra Perca najavila je skupine gostiju iz Slovenije, Srbije, BiH, Austrije i Njema ke, koji e no iti u hotelima “Park” u akovcu i “Golf” u Donjem Vidovcu. (JŠ)
Turisti ki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom“ završio je predstavljanje turisti ke ponude Me imurja u sklopu kojeg se u posljednjih mjesec dana obišlo Rijeku, Zagreb, Osijek, Zadar, Split i Dubrovnik. Cilj prezentacija bio je predstavljanje turisti ke ponude Me imurja u obliku turisti kih paket aranžmana turisti kim agencijama Zagreba ke županije, Kvarnera, Slavonije i Dalmacije. Turisti ka ponuda kontinentalne Hrvatske, a posebno Me imurja, premalo je zastupljena u ponudi putni kih agencija navedenih podru ja, pa je ova prezentacija na in da se agencijama tih županija približi ponuda Me imurja, za koje još uvijek prevladava mišljenje da ne nudi dovoljno zanimljivih sadržaja za turiste i posjetitelje. Svi predstavljeni turisti ki programi jam e visoku kvalitetu realizacije i organizacije turisti kih agencija Me imurja, a tendencija im je da turist koji posje uje ovaj kraj dobije pravu sliku Me imurja, njegovih obi aja, povijesti i bogate tradicije. To nam potvr uju brojni turisti koji su posjetili me imurski kraj. Turisti ke agencije koje su predstavile svoju ponudu kolegama i partnerima okupljenima u navedenim gradovima smatraju da se turisti ki programi mogu kvalitetnije realizirati ako agencija partner u Me imurju
U posljednjih mjesec dana Turisti ki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom”, izme u ostalih gradova, posjetio je i Rijeku preuzme kompletnu organizaciju na podru ju koje poznaje. Prezentacije su održane u suradnji TZ-a akovec, Me imurske županije i lokalnih turisti kih zajednica.
Me imurje nedovoljno prepoznatljivo Održane prezentacije tako er su pokazale kakvo je mišljenje medija i agencija o Me imurju kao turisti koj destinaciji, te se pokazalo da je ono zapravo neprepoznatljivo u pojmu kontinentalne Hrvatske, odnosno lako ga se pomiješa s ostalim destinacijama Zelene Hrvatske. Tako er, nisu upoznati sa sadržajima i ponudama koje se nude turistima. Me imurska županija premalo je zastupljena u turisti kom propagandnom materijalu i turisti kim emisijama.
Za predstavljene turisti ke paket aranžmane prisutne turisti ke agencije i predstavnici medija iskazali su zanimanje zbog bogatstva ponude turisti kih sadržaja Me imurja. Napomenimo da je preduvjet za prodaju turisti kih sadržaja destinacije uklju ivanje svakoga pojedinog ponu a a turisti ke usluge odre enog podru ja u jedan jedinstven “turisti ki paket aranžman“, koji kao takav dolazi do potencijalnoga korisnika usluge, turista. Ovakve prezentacije u kojima turisti ke agencije prezentiraju svoj proizvod – turisti ki paket aranžman koji uklju uje ponudu Me imurja nužno se moraju održavati barem dva puta godišnje na istim lokacijama, kako bismo što više i eš e bili prisutni s konkretnom ponudom (proizvodom), a time bi se pove ao i broj turista iz navedenih podru ja.
NICE DILJEM ME IMURJA PEKLENICA
Nije pedeset, ali je zavidan broj
RO ENDANSKO slavlje
Valent Strojko proslavio 80. ro endan Valent Strojko iz Peklenice 8. velja e proslavio je svoj 80. ro endan. Slavlje se održalo u kavani “Raj“ u krugu obitelji, supruge Alojzije, k eri Brigite i sina Mihaela, bra e, rodbine i prijatelja, u subotu 12. velja e
Ivan i Marija Trstenjak u subotu su u pekleni kom “Raju“ proslavili 45 godina zajedni kog života i sretnoga katoli kog braka. - Nije 50, ali je i 45 lijep broj. Bog zna ako se do ekamo zlatnog jubileja, pa smo odlu ili djecu i najmilije pozvati na druženje te im pokazati i dokazati da slavlje uvijek može biti lijepo i radosno ako su svi ljudi dobre volje. A
Trstenjakovi su od reda svi dobre i vesele naravi, pak je slavlje potrajalo bu no, veselo i dugo u no . Ivan i Marija Trstenjak imali su težak život, zajedno su radili u Francuskoj te obra ivali polja. Dok je Marija brinula o djeci i ku anstvu, Ivan je radio u INA-i u Lendavi, a potom kod nekoliko poduzetnika u Hrvatskoj, sve do zaslužene mirovine.
Imaju sinove Radenka i Danijela, k erku ljubimicu Nataliju, te unuke i unu ice, koje u e da budu radni i pošteni ljudi. Na kraju slavlja svi su pozvani na susret za pet godina, na zlatni jubilej Ivana i Marije, kojima su svi poželjeli puno zdravlja, barem do jubileja, a onda e biti prigoda za nove želje. (Stjepan Mesari )
te se u veselju pjevalo i plesalo do kasno u no . Bude li zdravlja, idu e godine obitelj Strojko eka još jedno slavlje, proslava 50. godišnjice braka supružnika Alojzije i Valenta. (BMO)
IMENDANI I BLAGDANI utorak, 22. velja e Tvrtko, Katedra sv. Petra srijeda, 23. velja e Grozdan, Romana, Goga etvrtak, 24. velja e Goran, Julijan, Julio petak, 25. velja e Hrvoje, Donat, Darko
subota, 26. velja e Branimir, Robert, Branko nedjelja, 27. velja e Gabrijel od Žalosne Gospe ponedjeljak, 28. velja e Vikica, Roman, Rominka
18
Mozaik
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
POVRATAK U STVARNOST akove kih mladih
AKOVE KI GIMNAZIJALCI kao vije nici - politi ari Grada akovca
Skupi elementi za skate park ne e se kupovati, ve izraditi!
U ENJE DEMOKRACIJE!
Na ovotjednoj sjednici Savjeta mladih Grada akovca iznesene su svježe informacije o izgradnji akove kog skate parka. Kao što je poznato, Grad akovec je u prora un za ovu godinu za izgradnju ovoga multifunkcionalnog parka namijenio 100.000 kn, a ostatak novca mladi su trebali osigurati sami. Svjesni vremena u kojem živimo, a s obzirom na to da se cijene elemenata potrebnih za opremanje parka kre u od 8 do 10 tisu a eura po pojedinom elementu, umjesto traženja sponzorstava mladi su se odlu ili za drugu soluciju. - Dugo smo raspravljali o tome i došli smo do logi nog zaklju ka da nam je puno dati 200 - 300 tisu a kn. Grad nam je dao 100.000 kn, što je vrlo velikodušno, a na nama je još da nabavimo ostatak, što e biti teško. Puno je dati tako velik novac za tri elementa, pa smo razmišljali o tome da bismo krenuli u vlastitu inicijativu oko gra enja, rekao je na sjednici Savjeta mladih njegov predsjednik Vanja Ov ar. Naime, neki od lanova ve imaju iskustva i s izradom nacrta i sa samom izgradnjom, a postoje i tvrtke koje bi posao izgradnje obavile besplatno ako se prethodno nabavi materijal.
Vrijeme je da se mladi ozbiljno uhvate posla! Zamjenik akove kog gradona elnika Veselin Biševac podržao je ovakvu inicijativu, istaknuvši da se izdvajati tako velik novac za samo jedan element doista ini previše. - Za taj bismo novac mogli kupiti auto, zaklju io je. Uputio je mlade da što prije naprave nacrte i predaju ih Gradu, zajedno s troškovnicima, da se prije svega vidi ho e li se morati provoditi javna nabava, ili e se za nabavu materijala zadužiti GP “Ekom”, na ijem e se terenu skate park i nalaziti. - Nije problem, samo recite što i kako, poru io je mladima Biševac, podsjetivši ih da je i konstrukcija stare rampe uskladištena i da bi se i ona mogla iskoristiti kao jedan od elemenata u parku. Sljede i korak opet je na mladima. Iako se radi o ambicioznom projektu, ipak nam se ini da se sve skupa kre e
Skupljen 661 potpis za ukidanje zabrane vožnje biciklom centrom grada! Krajem prošle godine Savjet mladih Grada akovca pokrenuo je inicijativu da se ukine zabrana vožnje biciklima kroz centar grada, i na tu je temu provedena i anketa u prosincu 2010. godine. Rezultati su predstavljeni na sjednici Savjeta mladih, te pokazuju da se za zabranu izjasnilo 10 gra ana, a za njeno ukidanje njih 661. Vjerodostojnost ankete pomalo je upitna, s obzirom na to da se me u potpisnicima našao, primjerice, i David Beckham, a nije zabilježeno da je tih dana (pa ni prije, ni poslije) boravio u našem gradu. Ipak, mladima je predloženo da na temelju rezultata ovog istraživanja daju prijedlog Gradskom vije u na glasovanje. (bš)
presporo. Na prošli tjedan održanoj simulaciji sjednice gradskog vije a, na kojoj su tako er sudjelovali mladi i na kojoj se tako er povuklo pitanje skate parka, zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi upozorio je na inertnost mladih po tom pitanju. Objasnio je da je još u prosincu s mladima održan sastanak na kojem im je poru eno da dostave nacrte kako bi se moglo krenuti u realizaciju, no to još uvijek nije u injeno. Zašto, saznali smo ovaj tjedan na sjednici Savjeta mladih. Podsje amo samo da je plan da se park završi do ljeta ove godine, i upitno je ho e li se ovim tempom uspjeti ispoštovati taj rok. Ambicioznost u svakom slu aju podržavamo, ona nam je u ovim vremenima nužno potrebna, ali nam je drago i da se, odlukom da se elementi za park ne e kupovati ve izraditi, dogodio i svojevrsni povratak u stvarnost akove kih mladih. Moraju biti svjesni da e na in na koji pristupaju ovom projektu zapravo ucrtati put k gradskom pristupu svim daljnjim projektima mladih, i da je, žele li da ih se i ubudu e shva a ozbiljno, vrijeme da se konkretno uhvate posla. (Bojana Špani ek)
Savjet mladih Grada akovca radi na ambicioznom projektu izgradnje skate parka, ali u samoj realizaciji ambicioznosti ipak nedostaje
Možda je upravo prošli tjedan održani projekt koje od “malih” vije nika na jedan dan potaknuo da se jednog dana na u u ulozi onih “velikih”
- Nisu više toliko mali da ne bi bili veliki, ali su dovoljno mali da budu mali. Otprilike tako bismo mogli opisati projekt u kojem su ovih dana sudjelovali akove ki gimnazijalci, a u sklopu kojeg su na jedan dan umjesto u školske sjeli u klupe gradskih vije nika, i oni “mali” baš poput onih “velikih” raspravljali o vru im temama koje ih mu e Ve drugu godinu za redom projekt Planska igra “Lokalna samouprava”, koji se provodi pod vodstvom Zaklade “Friedrich Ebert“, omogu io je u enicima Gimnazije akovec da na kratko usko e u uloge gradskih vije nika, simuliraju jednu sjednicu gradskog vije a i na taj vrlo prakti an na in nau e kako uistinu funkcionira lokalna samouprava. Neovisno o osobnim stavovima i preferencijama, slu ajnim odabirom 29 u enika formiralo je, realno gledaju i, nemogu e koalicije, koje su ovaj put sasvim dobro funkcionirale. Koalicije u gradskom vije u tako su ovu srijedu inile redom SDP, HSU i HSS, zatim HDZ i HSLS, samostalno je nastupio HDS, a HNS zajedno s nezavisnom gradskom listom. Dominik Miševi iz 3.c, jedan od vije nika posljednje navedene koalicije, priznao je da interes za politiku mladih i
nije posebno velik, ali ipak ima dojam da on iz dana u dan raste. To je potvrdila i voditeljica projekta. - Nakon ovakvih projekata, koje mi kasnije evaluiramo, pokazalo se da je interes za politiku ve i nego prije projekta. Mladi esto nisu upu eni kako zapravo lokalna samouprava funkcionira, imaju samo predrasude ili iz medija ili obitelji i okoline. Nakon rada s njima i nakon što im pokažemo da je politika i te kako važna i njima bliska, jer se u principu radi o onome što po inje odmah na njihovom ku nom pragu, neki se i aktivnije uklju uju, primjerice, kroz Savjet mladih, kazala je Blanka Smoljan iz Zaklade “Friedrich Ebert“.
Sigurnost u parku, biciklisti ke staze, skate park ... - Pitanja smo postavljali prema našim osobnim stavovi-
ma, što nas zanima, što bismo mi promijenili u gradu i ovim smo putem dogradona elniku rekli kako mi mladi razmišljamo, pojasnio je Dominik. A što doista mu i mlade? Ve u aktualnom satu dalo se nazrijeti da su goru a pitanja i dalje sigurnost u parku te vožnja gradom biciklima, odnosno biciklisti ke staze, a postavljena su pitanja koja se redovito “žva u” i na sjednicama Savjeta mladih – skate park i prostor za mlade. Gimnazijalci su u tri dana prošli odre eni trening u kojem su nau ili osnove politi kog i demokratskog dijaloga i samoj su sjednici pristupili vrlo ozbiljno. Iako se na po etku dalo nazrijeti da e se raditi isklju ivo o dobro uigranoj predstavi, u enici su u pojedinim raspravama, primjerice, onoj oko izgradnje, odnosno dogradnje biciklisti kih staza u parku, pokazali da znaju ne samo argumentirano
raspravljati, ve dobro baratati svim verbalnim politi kim oružjima, dokazavši da se, iako su “mali”, za svoja uvjerenja i stavove mogu boriti baš kao “veliki”. I dogradona elnik Vidovi istaknuo je da osje a veliko poštovanje prema u enicima škole koja spada u sam vrh u Hrvatskoj. Ipak, nekoliko je puta istaknuo nedovoljnu inicijativu mladih, uputivši im savjet da se više aktiviraju, primjerice, po pitanju izgradnje skate parka ili, s obzirom na to da su gradskim izborom nezadovoljni, da sami daju prijedloge koga žele slušati tijekom Ljeta u gradu Zrinskih. U svakom slu aju, za politi ku budu nost naš se grad ne mora brinuti, a ovaj je projekt pokazao koliko je uistinu korisno kad se shvati da demokracija nije tek Bogom dano pravo da svatko u svakom trenutku kaže što mu je volja, ve da se demokracija u i. (bš)
ZORINA REKLAMA u sklopu projekta “Ako nije fizi ko, ne zna i da nije nasilje”
Mladi moraju nau iti što je zdrava veza Posljednjih nekoliko dana imali ste priliku premijerno pogledati reklamu udruge Zora, za nenasilje i ljudska prava, “Ako nije izi ko, ne zna i da nije nasilje” na lokalnim televizijama diljem Hrvatske - akove ka televizija, Varaždinska televizija, Kanal RI, TV Šibenik, TV Plus, koje su se uklju ile u borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja na jedan od najboljih na ina – educiranjem, odnosno širenjem informacija. Reklama je nastala u sklopu projekta “365 dana borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja”. U aktivnostima projekta osim udruge Zora sudjeluju i Sigurna ku a akovec, Centar za socijalnu skrb Me imurske županije, Udruga žena Vukovar i Policijska uprava me imurska, a inancira ga
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U sklopu ovog projekta Zora provodi razli ite edukativne aktivnosti koje se bave rodnom ne/ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju me u mladima, kako bi pokazali da se ovom temom treba baviti sustavno, a ne samo kada se obilježavaju važni datumi.
Nasilna ponašanja esto se brkaju s ljubavlju Nasilje u vezama ozbiljan je problem, me utim, ve ina mladih nema dovoljno iskustva da bi ga znala prepoznati, pa esto nasilna ponašanja brkaju s velikom ljubavlju. U reklami je prikazan jedan od tipi nih na ina nasilnog ponaša-
nja me u mladima, a odnosi se na izolaciju, manipulaciju i prijetnje, koje su esto samo prva od stepenica ka ozbiljnijem nasilju. Važno je da mladi znaju kako zdrava veza treba izgledati i da je esto daleko od bajkovitih prikaza kroz povijest u kojima su mladi i macho osvaja i nakon ijih poljubaca djevojke padaju u nesvijest, a zatim žive sretno do kraja života. Najve i problem je što se esto samo izi ko nasilje priznaje i prepoznaje, me utim, psihi ko nasilje kao što su prijetnje, izolacija, emocionalne ucjene, posesivnost i manipulacije oni su oblici koji se esto dešavaju mladima, a jednako su destruktivni. Reklamu možete pogledati na web stranici www.udrugazora.hr, na Facebook stranici udruge ili na Youtubeu.
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 19
GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa akovec
Županijsko natjecanje mladeži Crvenog križa 12. ožujka Gradsko društvo Crvenog križa akovec zapo elo je s pripremama za VII. Županijsko natjecanje mladeži Crvenog križa. U subotu 5. velja e održan je seminar za voditelje ekipa prve pomo i osnovnih i srednjih škola, kojem je nazo ilo 24 voditelja ekipa osnovnih i srednjih škola, lije nici i sestre za pripremu ekipa, te djelatnici GDCK-a akovec. Na seminaru je govorila dr. med. Žarka Rogi , autorica Priru nika prve pomo i, prema kojem e se pripremati ekipe za natjecanje iz pružanja prve pomo i. O samom natjecanju,
Po etkom velja e održan je seminar za voditelje ekipa prve pomo i osnovnih i srednjih škola odnosno o pravilima natjecanja, uputama za pripremu i prijavu
Provo enje projekta “Bolnica Bezbolnica” Povodom Valentinova Gradsko društvo Crvenog križa akovec u suradnji s u enicima 3. a razreda I. OŠ akovec nastavilo je projekt “Bolnica Bezbolnica”, koji je namijenjen djeci koja se nalaze na bolni kom lije enju, kako bi im se omogu ilo zanimljivo provo enje slobodnog vremena. Dramska grupa 3. a razreda, pod vodstvom u iteljice Vesne Horvat, izvela je scensku igru o lavu - kralju životinja. Predstava se jako svidjela djeci, koja su puna dojmova otišla u svoje sobe.
U enice 7. i 8. razreda I. OŠ akovec pak jednom tjedno dolaze na druženje s malim bolesnicima i krate im bolni ke dane.
ekipa, uputama za provedbu natjecanja govorio je Ivan Bari , ravnatelj OŠ Hodošan, koja e i ove godine biti doma in VII. Županijskog natjecanja, koje e se održati 12. ožujka. Ekipe koje na županijskom natjecanju osvoje prva mjesta (kategorije pomladak i mladež) stje u pravo na natjecanje na Me užupanijskom natjecanju koje e ove godine biti u Donjem Kraljevcu 16. travnja.
Dramska grupa 3. a razreda izvela je scensku igru o lavu - kralju životinja
mt
Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)
20
Novi Şivot se rađa
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
22. velja e 2011.
SAMO DOBRE VIJESTI RAD NA POVE ANJU mogu nosti zapoĹĄljavanja osoba s invaliditetom
Tihomir MatjaĹĄec (31) i Patricija Ĺ ari (25) iz akovca dobili su Stelu, ro enu 10. velja e
Leonard (26) i Željka (26) Kiri iz Gornjeg Kurťanca dobili su Lanu, ro enu 9. velja e u 4.20 sati
Otvaranje radnih mjesta u novoosnovanoj socijalnoj zadruzi - Cilj novog projekta, koji Autonomni centar provodi u partnerstvu s Me imurskom Ĺžupanijom i etiri udruge osoba s invaliditetom s podru ja Me imurske Ĺžupanije, jest ja anje kapaciteta osoba s invaliditetom na na in da pro u prekvalifikacijske programe, odnosno programe dodatnog obrazovanja prvenstveno iz etiri podru ja: knjigovodstvo, ĹĄiva i, voditelji ureda i web administratori, kazao je Teo Petri evi , voditelj projekta pod nazivom “ESCO - obrazovanje za socijalno zadrugarstvo - nove mogu nosti za osobe s invaliditetomâ€?, koji je proĹĄli tjedan predstavljen u Scheierovoj zgradi u akovcu. Spomenuta etiri zanimanja u Autonomnom centru ACT odabrali
Projekt “ESCO - obrazovanje za socijalno zadrugarstvo - nove mogu nosti za osobe s invaliditetomâ€? predstavljen je proĹĄli tjedan su na temelju podataka iz registra Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje te klasifikacije radnih mjesta za osobe s invaliditetom, koju je napravio MojPosao prije nekoliko godina. Prema rije ima Tea Petri evi a, kroz taj
OsnaĹživanje u eni kih zadruga s podru ja Ĺžupanije Danijel (34) i NataĹĄa (29) Trstenjak iz KriĹĄtanovca dobili su Niku, ro enu 15. velja e u 3.40 sati. Imaju i Tesu (8) i Leonu (4)
Projekt “Ja anje kapaciteta u eni kih zadruga u Me imurskoj Ĺžupanijiâ€?, koji provodi udruga Autonomni centar ACT u suradnji s Me imurskom Ĺžupanijom i udrugom “Zoraâ€?, predstavljen je po etkom velja e u Centru za odgoj i obrazovanje akovec. Dragica Ben ik, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje, ujedno i voditeljica Ĺžupanijske podruĹžnice Hrvatske udruge u eni kog zadrugarstva, ovom prilikom predstavila je u eni ku zadrugu Centra i naglasila brojne pozitivne u inke u eni kog zadrugarstva. Osim organizacije ak vnos u slobodno vrijeme, stjecanja novih znanja i vjeĹĄ na, pozi vni su u inci i priprema za srednje ĹĄkole, stjecanje osnova poduzetniĹĄtva, kao i stjecanje kulture rada. Kada je rije o zadruzi Centra za odgoj i obrazovanje, vaĹžno je spomenu da je esto to jedina aktivnost integracije u enika s ve im teĹĄko ama u razvoju u zajednicu.
Prema rije ima Stjepana Mikeca, voditelja projekta, sam projekt pokrenut je sa svrhom razvoja u eni kog zadrugarstva u Me imurskoj Ĺžupaniji. Cilj je projekta osnaĹži u eni ke zadruge s podru ja Me imurske Ĺžupanije te oja a sposobnos voditelja i lanova. Povodom predstavljanja projekta spomenuto je kako je rije o malom projektu, s ukupnim prora unom od 30.000 kuna, koji je u potpunos nanciran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i ĹĄporta. U projektu sudjeluje svih deset postoje ih u eni kih zadruga te tri ĹĄkole kod kojih postoje inicijative za osnivanje zadruga. Osnova ak vnos u projektu je provedba serija radionica iz projektnog upravljanja i organizacijskog razvoja, nakon ega slijedi publikacija koja e sadrĹžava pregled stanja u eni kog zadrugarstva u Me imurskoj Ĺžupaniji.
METSS d.o.o. akovec pokrenuo projekt “Od srca�
Donirali didakti ke igra e za djecu s poteĹĄko ama u razvoju Trgova ko druĹĄtvo “METSS“ d.o.o. akovec predalo je proĹĄli tjedan didakti ke igra ke za djecu s poteĹĄko ama u razvoju Dje jem vrti u “Masla ak“ akovec. Sredstva kojim su igra ke kupljenje sakupljena su kroz projekt spomenutoga trgova kog druĹĄtva, pod nazivom “Od srcaâ€?. - Kao trgova ko poduze e poniklo iz lokalne zajednice, i kao njezini odgovorni lanovi, krajem proĹĄle go-
Nastavak projekta Prema rije ima Branka GraĹĄi a, prvi projekt “Od srcaâ€? pokazao se uspjeĹĄnim, pa stoga nastavljaju s ovom hvale vrijednom akcijom. - PrivrĹženi lokalnoj zajednici, zainteresirani smo za kon nuirano pomaganje, svjesni da ima mnogo onih kojima je pomo potrebna. Pomo u sljede em projektu ponudili smo Domu za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ‘Sigurna ku a’, a s realizacijom se kre e u oĹžujku.
METSS d.o.o. donirao je didakti ke igra ke Dje jem vrti u “Masla ak“ akovec dine odlu ili smo pokrenuti projekt pod nazivom 'Od srca', kojim nastojimo pomo i onima kojima je to potrebno. Projekt je zamiĹĄljen tako da u suradnji s dobavlja ima, dugogodiĹĄnjim poslovnim partnerima, dio prihoda od prodaje odre enih artikala odvojimo za unaprijed dogovorenu svrhu.
SaznavĹĄi za teĹĄko e u financiranju programa za rad s djecom s posebnim potrebama Dje jeg vrti a akovec, donesena je ideja kome prvome ponuditi pomo , kazao je Branko GraĹĄi , direktor METSS-a d.o.o. akovec, dodavĹĄi da je projekt pokrenut u svim njihovim prodavaonicama. Prema ri-
je ima Sonje Kuhanec, ravnateljice Dje jeg vrti a akovec, u suradnji s de ektologinjom BoĹženom Batisweiler, kao i odgajateljicama Dje jeg vrti a “Masla ak“, odabrane su one didakti ke igra ke koje e najviĹĄe doprinijeti razvoju djece s poteĹĄko ama u razvoju. (hz, oto: Zlatko Vrzan)
projekt pokuĹĄat e oja ati kapacitete 40-ak osoba s invaliditetom, te barem polovici omogu iti stjecanje radne prakse u nekim poduze ima, organizacijama civilnog druĹĄtva, javnom sektoru. - Na kraju samog projekta
htjeli bismo zapravo zaposliti ĹĄestero - sedmero osoba u novoosnovanoj socijalnoj zadruzi koja bi svoje prostore trebala imati u prostorima vojarne, te bi se u sklopu projekta trebali u potpunosti opremiti i radionica i skladiĹĄte, kao i ured za vo enje te zadruge, kazao je Petri evi , dodaju i da ACT ve dvije - tri godine intenzivno radi na podru ju socijalnog zapoĹĄljavanja. Dakle, nositelj projekta, ija je ukupna vrijednost neĹĄto ve a od 110 tisu a eura, od ega najve i dio financira Europska unija, jest Autonomni centar ACT. Me u etiri udruge koje su partneri na projektu jesu Udruga slijepih MĹ˝-a, Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom MĹ˝-a, DruĹĄtvo tjelesnih invalida Me imurja te DruĹĄtvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invaliditeta akovec, dok su suradnici na projektu Razvojna agencija “Redea“ i Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje, Podru na sluĹžba akovec. (hz, oto: Zlatko Vrzan)
ŽUPANIJSKA LIGA protiv raka donirala televizor dnevnoj bolnici
Novi televizor da se barem malo zaboravi na bolest
Volonteri Županijske lige protiv raka zajedno s djelatnicima Županijske bolnice akovec pri primopredaji novog LCD televizora Povodom Svjetskog dana bolesnika 11. velja e Županijska liga protiv raka akovec donirala je dnevnoj bolnici Županijske bolnice akovec novi LCD televizor. Volonteri Županijske lige tako er su obiťli bolesnike u bolnici kako bi im uru ili simboli ne poklone te pruŞili psiholoťku potporu u cilju ťto brŞeg i uspjeťnijeg ozdravljenja. S obzirom na to da su i sami proťli kroz ovaj teŞak period borbe protiv zlo udne bolesti, aktivisti Lige protiv raka znaju koliko sporo prolazi vrijeme kemoterapije, i zato je novi veliki LCD televizor koji e zamijeniti dosadaťnji mali, koji se jedva vidi i uje, doniran s namjerom kako bi se pacijentima pomoglo da barem malo zaborave gdje se i zaťto nalaze. Donaciju je u ime Županijske lige protiv raka bolnici uru io Hussein Saghir, dr. med., a primio ju je ravnatelj bolnice Dragutin Kopasi , dr. med., objasnivťi kako se od premjeťtanja dnevne bolnice s interne i pulmologije na mjesto uz hitan bolni ki prijem broj zbrinutih pacijenata pove ao s njih 2.000
prije 5 godina na 12.500, koliko ih je kroz dnevnu bolnicu proťlo 2010. godine. - Frekvencija ove bolnice je enormna, organizacija je takva da se kemoterapije rade ak i subotom kako se protokoli ne bi prekidali. Pove ali smo i broj zaposlenih, sve su sestre proťle specifi nu edukaciju za kemoterapiju i na tom smo planu u inili zaista puno. Ve sada biljeŞimo mjese no viťe od 700.000 kn skupih lijekova koji se apliciraju kroz dnevnu bolnicu i ovaj prostor ve polako postaje premalen. injenica da sama kemoterapija traje 1 - 4 sata, kada pacijent mora leŞati, bez obzira ťto ovdje nikada nije mirno i tiho, jer je neprestano velika rekvencija ljudi, uz jedno opuťtanje uz pra enje televizijskog programa naravno da pacijent lakťe prebrodi vrijeme koje ovdje mora provesti, zaklju io je ravnatelj Kopasi , te zahvalio Ligi protiv raka na doniranom televizoru. Kroz dnevnu bolnicu Županijske bolnice akovec ina e svaki dan pro e oko 40 pacijenata, a onih koji boluju od zlo udnih bolesti je u prosjeku 6 dnevno. (bť)
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
KARNEVAL !!! 25.02.-27.02. HOTEL MALIN 4* Malinska 2 no i po osobi ve od 499 kn HOTEL KRISTAL 4* Opatija 2 no i po osobi ve od 570 kn HOTEL ADMIRAL 4* Opatija 2 no i po osobi ve od 615 kn
KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz Zagreba! 26.02. / 2 dana cijena ve od 695 kn 05.03. / 2 dana cijena ve od 745 kn
MEDITERAN I KANARSKO OTO JE ! Zrakoplovom iz Graza i Be a!
TURSKA/Antalya HOTEL 5* 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.035 kn
KANARSKO OTO JE Tenerife, Gran Canaria HOTEL 4* 8 dana/7 no i, POL cijena ve od 3.900 kn
MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011. TURA/ 5 dana cijena ve od 2.995 kn
BEOGRAD-NOVI SAD autobusom iz akovca 29.04.-01.05.2011./3 dana cijena ve od 999 kn
ZATRAŽITE BOGATU PONUDU WELLNESS PROGRAMA U VELJA I! TERME ROGAŠKA, TERME ATEŽ, TERME TUHELJ,... NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medveš ak, rukomet u Areni,...) i još mnogo toga...
www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620
22. velja e 2011.
Kultura
ETVRTAK – NEDJELJA, 2 Centar za kulturu akovec
ETVRTAK, 24. velja e, 20 sati - Centar za kulturu akovec
MAXtv FILMO
Tribina – ovjek koji vrišti, drama Chad, današnje doba. Adam, ovjek od 60-ak godina, bivši prvak u plivanju, uvar je bazena u hotelu N’Djamena. Kada hotel preuzmu novi vlasnici Kinezi, Adam mora prepustiti posao svom sinu Abdelu. Strašno je uvrije en i osje a se poniženim. Zemlju razara gra anski rat. Pobunjeni ke snage
U razdoblju od 24. do 27. velja e u u Centru za kulturu akovec održat e se dio programa MAXtv Filmomanija 4 – etvrte po redu ilmske revije recentne europske i svjetske kinematogra ije. akove ka e publika imati priliku vidjeti pet ilmova
napadaju vladu. Vlasti zahtijevaju da narod doprinese “ratnim naporima” na na in da daju novac ili “dobrovoljce” koji su dovoljno stari da se odupru napada ima. Šef okruga konstantno maltretira Adama da dade svoj doprinos. No Adam je bez novca. Ima jedino sina. Trajanje: 92 minute.
IZLOŽBA APSTRAKCIJA slikara Johnathana Robertsa
PREDSJEDNIK MATICE HRVATSKE akovec p
Tre a samostalna izložba ameri kog slikara u Hrvatskoj
Neprestanc snažiti svije
Od 17. velja e do 13. ožujka u Centru za kulturu akovec može se razgledati izložba apstrakcija ameri kog slikara Johnathana Robertsa, koji posljednjih šest godina živi i radi u Zagrebu. Rije je o njegovoj tre oj samostalnoj izložbi u Hrvatskoj, koju je prošli etvrtak otvorio povjesni ar umjetnosti Milan Bešli . - Tamo gdje Robertsovo slikarstvo izgra uje komunikaciju sa svijetom koji ga okružuje ono se prepoznaje i kao dijaloški oblik kojim usustavljuje, odnosno uskla uje svoje bi e s prirodom, stvaraju i osebujan likovni svijet. Ali i tamo gdje se mentalni sklopovi otvaraju kroz iracionalno i podsvjesno otkrivaju i nepoznate predjele toga istog bi a kao likovnu stvarnost svojeg djela. Oba ishodišta, ono koje referira na prirodu i na njezinu organi ku strukturu, kao i ono što upu uje na iracionalnu i spekulativnu komponentu, sažimaju Robertsovo slikarstvo u njegovom vrsto koncipiranom likovnom izrazu kao jedinstvenu vrijednost u suvremenoj umjetnosti, kazao je Milan Bešli . Ina e, Johnathan Roberts ro en je 1974. u gradi u na Floridi, SAD, u blizini Orlanda. Slikati je po eo ve kao dje ak, uz majku profesionalnu umjetnicu, a umjetni ki razvoj nastavio je studiraju i povijest umjetnosti i
Izložba apstrakcija u Centru za kulturu može se razgledati do 13. ožujka
Izložbu slikara Johnathana Robertsa otvorio je povjesni ar umjetnosti Milan Bešli ilozo iju estetike na University of Georgia u ameri koj državi Georgiji. Izlagao je u brojnim ameri kim galerijama, a njegove slike nalaze se u privatnom vlasništvu u Americi i u Europi. Godine 2005. osvojio je nagradu “Best of Show” na izložbi “Independent Artists Salon” u Teksasu. (hz)
- 75. obljetnica od osnivanja Ogranka Matice hrvatske u akovcu doga aj je koji nije zna ajan samo za povijest Matice hrvatske, nego i za ovaj naš ‘horvatski cvjetnjak’, s obzirom na njegovu burnu prošlost. U ovoj sve anoj prigodi dopustite mi malu zna enjsku suigru te da povijesni hod našeg Ogranka prikažem u etiri ina, jer je u njima bilo i dramati nih tonova, ali i dramati nih prekida pojedinih inova. Prvom inu, osnivanju Ogranka, prethodio je prolog, naime, injenica da je Matica hrvatska u akovcu bila prisutna i prije formalna ustroja, preko pojedinih lanova, me u kojima je bilo i bra e franjevaca i državnih službenika: tako, primjerice, Me imurske novine od 28. listopada 1920. donose obavijest o Mati inim izdanjima i pretplati koju mogu regulirati ‘kod povjerenika za Me imurje u zgradi Kotarskoga suda’. Priop enje je potpisao školski nadzornik Fran Gali , a na ovom arhivskom podatku zahvaljujem ravnatelju Muzeja Me imurja, rekao je prof. dr. sc. Stjepan Hranjec.
Prvi in 1936. godine
U DVORANI Pastoralnog centra u Prelogu
Izložba fotografija vl . Mirka Pilaja U dvorani Pastoralnog centra “Blaženi Alojzije Stepinac” u Prelogu je u petak otvorena izložba pod nazivom “Natura naturata - Stvoriteljeva slika u prirodi“. Izloženo je preko sto fotogra ija prirode, ve inom cvjetova i leptira te zalasci i sutoni, kao i nekoliko fotogra ija crkvi. O izložbi je govorio sam autor, vl . Mirko Pilaj, koji fotogra ira motive dive i se prirodnim ljepotama, te novinar Josip Šimunko. Izložbu je otvorio biskup Josip Mrzljak, koji je naglasio da propovijedati Evan elje zna i tražiti putove na više na ina, pa i izložbom slika. On se prisjetio koliko je Alojzije Stepinac uživao u prirodi, uvijek je gledao Boga stvoritelja u prirodi. Kad
su mu jednom, dok je ve slab odmarao u dvorištu, ponudili knjigu, on ju je odbio rije ima “Imam je ve pred sobom”, misle i na prirodne ljepote oko njega. Još od mladih dana vl . Mirko Pilaj (ro en je 29. kolovoza 1956. godine u Dragoslavec Selu, župa Gornji Mihaljevec), od 1989. župnik u Donjoj Dubravi, a od 1998. i upravitelj župe Donji Vidovec, bavi se fotogra ijom kao hobijem. Službuju i po Hrvatskoj i putuju i po svijetu, snimio je nebrojeno mnogo motiva, a samo s puta iz Afrike donio je 900 fotogra ija. Prirodi i prirodnim ljepotama oko nas pristupa s divljenjem i skromnoš u ovjeka koji u i. (JŠ)
HKD “Pomurje” Lendava
Štolceri oduševili Lendav ane Kazališna skupina "Štolcer" iz akovca, s predstavom "Pismo iz Galicije", gostovala je u Lendavi u Sloveniji. Predstava je održana u lendavskoj Sinagogi, a organizator i doma in glumcima i ekipi bilo je Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” Lendava. Glumci Kristina Štebih i Ivica Mikolaj, redatelj Dejan Buva , te majstori zvuka i rasvjete Luka Mošmondor i Josip Bašek naišli su na srda an prijam prepune Sinagoge, koja je izvo a e na kraju predstave nagradila gromogla-
snim pljeskom, a HKD “Pomurje” i njegov predsjednik anino Kutnjak pak su cijelu ekipu zadržali na domjenku i druženju u Hrvatskom domu Lendava. (sm)
- Zastor za prvi in otvorio se 16. velja e 1936. u prostorijama tadašnjega vatrogasnog doma, koji se - koje li simbolike – nalazio upravo na ovoj lokaciji. Prvi predsjednik bio je Franjo Jela i , profesor na akove koj U iteljskoj školi, tajnik ravnatelj Trgova ke škole i književnik Antun Matasovi , a u ovoj prigodi obveza nam je navesti i sve lanove prvoga Upravnog i Nadzornog odbora. To su bili ljekarnik Teodor Košak, profesor na U iteljskoj školi Ljuboslav Kuntari , sudac Kotarskog suda Grgur Kova i , dr. Ante Odi , fra Mihovil Troha i šef Porezne uprave Mihovil Radulovi . Navod je zna ajan jer potvr uje da su se ve u samom po etku u redove Matice uklju ili akove ki uglednici iz razli itih djelatnosti i isto tako da su u njenom radu sudjelovali i predstavnici Crkve, konkretno, tadašnji gvardijan akove kog samostana. Isto tako nam u ovoj prigodi valja spomenuti da je isti dan, uz nazo nost spomenutih, održana sve ana akademija u povodu 100. obljetnice hrvatske himne te je i time nazna ena temeljna djelatnost Matice hrvatske. Spomenimo i da je utemeljiteljskoj skupštini bio nazo an predsjednik MH dr. Filip Lukas i tajnik dr. Blaž Juri i . U tom svom petogodišnjem razdoblju Ogranak je u iznajmljenom prostoru, u današnjoj Boškovi evoj ulici 4, osnovao hrvatsku itaonicu, poradio na nakladni koj djelatnosti – objavivši knjigu ‘Me imurje’ Zvonimira Duga kog – organizirao gostovanje gradiš anskih i bunjeva kih Hrvata i poticao organizaciju podružnica: ona u Prelogu nije zaživjela, a u Štrigovi je, pod predsjedanjem u itelja Ivana Rih-
tera osnovana 1940. godine. Ogranak je ukupno imao 78 lanova, me u kojima i mnogi tadašnji ugledni gra ani i poduzetnici. Na žalost, zastor je nad Maticom prisilno spušten dolaskom ma arskog okupatora 1941. godine, koji je nastojao zatrti sve tragove hrvatske kulture, me u ostalim u dvorištu U iteljske škole spalivši sve hrvatske knjige, a na toj loma i bila su i Mati ina izdanja.
Drugi in 1964. godine - Najavu za drugi in 1964. godine izvršio je prof. Zvonimir Bartoli , ije e ime otad pa do nedavne smrti biti i ostati sinonim za Maticu hrvatsku u akovcu. Naime, nakon priprava dvije godine prije, u prostoru tadašnje Pedagoške akademije – koji e prostor biti i te kako važan za Mati ino djelovanje – održana je 29. lipnja osniva ka skupština Ogranka. Za predsjednika je izabran Akademijin profesor Joža Skok, tajni ki poslovi povjereni su prof. Bartoli u, a me u uglednijim imenima u upravnim tijelima spominjem prof. Dragutina Tomu, Jakova Sekuli a, Ladislava Kralja Me imurca, Luju Bezeredija, Aleksandra Šulteisa, Prisku Kul ar i Vinka Lisjaka. Bez sredstava i pravoga doma (Ogranak je zapo eo u kabinetu prof. Bartoli a), za svoga sedmogodišnjeg razdoblja Matica hrvatska u akovcu razvila je izuzetnu djelatnost: prire eno je 150 književnih ve eri, postavljene su spomen - plo e, me u inima i u Macincu dr. Ivanu Novaku, kao i poprsje u parku U iteljskoga fakulteta, a objavljeno je i 14 knjiga. Posebice pak se u tom razdoblju isti e sve ana proslava 300. obljetnice Zrinsko - frankopanske pogibije 1971. godine, koja je obilježena reprezentativnim znanstvenim skupom i spomen - plo om na pro elju dvorca Zrinskih. Tada je Ogranak brojio 122 lana. Na žalost, i drugi in dramati no je prekinut: kad je nakon Kara or eva 1971. godine po eo progon svega
Predsjednik Matice hrvatske akovec dr. Stjepan Hranjec: - Moramo afirmirati zavi ajne vrijednosti kao integralni dio hrvatskog bi a
22. velja e 2011.
24. – 27. velja e
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SUBOTA, 26. velja e, 16 sati Centar za kulturu akovec
OMANIJA 4 s najzna ajnijih svjetskih ilmskih festivala. Filmomaniju e na Tribini otvoriti drama “ ovjek koji vrišti”, a na rasporedu je u subotu “Oluja” u 18 sati, u nedjelju u isto vrijeme “Projekt Frankenstein”, a u 20 sati “Dobro srce”.
Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek” Kazališna družina “Pinklec” akovec, Dje je kazalište Dubrava Zagreb
MATILDA Adaptacija, dramatizacija i režija: Oliver Frlji Igraju: Karolina Horvat, Marija Kolb, Bruno Kontrec, Petar Atanasoski, Lada Bonacci
Svijet odraslih u kojem živi djevoj ica Matilda nije neki idealan svijet o kojem obi no itamo u dje joj literaturi. Njezini roditelji/posvojitelji je zapostavljaju, a u školi je izložena agresiji ravnateljice Trunchbull. Jedini s kojima ima normalnu komunikaci-
ju jesu njezine školske kolege i
kazaliüna tribina za djecu
u iteljica Jenny Honey. Me utim, Matilda nije dijete koja pristaje na takvu situaciju i u romanu pratimo kako je ona postupno mijenja, kako svoje nezadovoljstvo pretvara u pobunu koja onima koji je maltretiraju pokazuje što zna i kada su oni sami maltretirani.
prof. dr. sc. Stjepan Hranjec prigodom obilježavanja 75. obljetnice osnutka
ce moramo est o sebi
To an datum djelovanja Matice hrvatske u akovcu nije poznat. injenica je da je Matica hrvatska u akovcu bila prisutna i prije formalnog ustroja, preko pojedinih lanova, me u kojima je bilo i bra e franjevaca i državnih službenika: tako, primjerice, Me imurske novine od 28. listopada 1920. donose obavijest o Mati inim izdanjima i pretplati koju mogu regulirati “kod povjerenika za Me imurje u zgradi Kotarskoga suda”. Priop enje je potpisao školski nadzornik Fran Gali
Dio sudionika sve ane akademije povodom 75. obljetnice osnutka što je imalo ‘duhu po hrvatskom nacionalizmu’, a u tome se u Matici gledala središnja uloga, u no i od 11. na 12. sije nja 1972. u zgradu Pedagoške akademije prodrla je policija, izvršila premeta inu, zaplijenila svu dokumentaciju i na višekratne ‘informativne razgovore’ (kako su se tada zvali) pozivala gotovo sve uže vodstvo, osobito predsjednika i tajnika (Bartoli , Toma). A spomen - plo a sa Staroga grada nije, doduše, skinuta tada nego šest godina poslije, ali bez ikakva obrazloženja! Tako je prisilno, naprasno Matica ukinuta i po drugi put! Ovo se nije do sad isticalo pa valja osobito naglasiti: budu i da su postupci isti, a budu i da je prvi put to u inio ma arski okupator, nije li prema tome, u drugoj egzekuciji, takav okupatorski bio i jugorežim za hrvatsku nacionalnu misao, hrvatski duh i njegovo domoljublje?
Tre i in 1990. godine Napokon se Mati in zastor otvorio i po tre i put! U kontekstu dramati nih promjena u svijetu, to jest rušenjem zidova (ne samo Berlinskog!) osamdesetih godina prošlog stolje a, obnovljena je Matica Središnjice u prosincu 1989., a 3. velja e 1990. i Ogranak u akovcu, opet u prostorijama
tadašnje Pedagoške akademije. Na skupštini su bili nazo ni ovi lanovi radnici: prof. Z. Bartoli (izabran za predsjednika), prof. Dragutin Toma (tajnik), dr. Ivan Kiri , Vinko Lisjak, Ernest Fišer, Stanislav Petrovi , prof. Drago Biš an, prof. Juraj Novak, dr. Verica Ja menica - Jazbec i Ivica Jembrih, a od lanova suradnika, me u ostalim, Katarina i Josip Bajuk i Vera Zemuni . Svi su nazo ni prihvatili zaklju ak da MH nastavi svoj rad.
Matica akovec objavila 46 knjiga i podigla 47 spomen plo a Rad Matice dostojan je svake hvale! Do danas je Ogranak objavio 46 knjiga. Me u njima valja izdvojiti Pergoši ev ‘Decretum’ – knjiga je dobila nagradu ‘Ivan Kukuljevi Sakcinski’, zatim ‘Sibilu’, knjigu gatalicu Zrinskog dvora u akovcu, a posebice triptih ‘Zriniana’, koji je na me unarodnom sajmu tiskarstva 2008. uvršten me u 100 najljepših svjetskih knjiga; potom pretisak knjige Rudolfa Horvata ‘Poviest Me imurja’, a u novije vrijeme pretisak knjige An ele Horvat ‘Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju’, zatim više Bartoli evih ‘Sjevernohrvatskih tema’. Poseban je
nakladni ki pothvat ‘Hrvatski kajkavski kolendar’, koji neprestance izlazi od 1992., donose i raznoliko štivo i okupljaju i stotinjak autora iz sjeverozapadne Hrvatske. Od 1996. startao je i asopis ‘Hrvatski sjever’, no bez razvijene pretplatni ke i suradni ke mreže te, suo en s besparicom u ovo najnovije doba, zastao je u izlaženju, recimo tako, do boljih vremena. Do danas Ogranak je podigao 47 spomen - plo a, gotovo isklju ivo zaslužnim zavi ajnicima. Nadalje, u tom tre em svom inu Ogranak je održao preko 300 književnih susreta, tribina i predavanja. Danas Ogranak broji 218 lanova te je po brojnosti tre i u državi, iza Zagreba i Splita.
Zada a: promicanje narodnog i kulturnog identiteta Po etkom 2009., 10. velja e, preselio se u vje nost prof. dr. sc. Zvonimir Bartoli , dugogodišnji predsjednik Ogranka, književni kriti ar i povjesnik, ovjek koji je svojom radnom energijom i erudicijom davao ton djelovanju akove ke Matice. Njegovim odlaskom zapravo završava tre i in u djelovanju MH i mi smo eto, u ovo sadašnje vrijeme, suo-
akove ki Ogranak Matice me u najboljima u državi Ma ca hrvatska stožerna je hrvatska ins tucija u nacionalnom osvješ ivanju, naglasilo je uz es tke više sugovornika. Predsjednik Ogranka MH Varaždin Ernest Fišer prisjetio se djelatnosti u akovcu te podsje o na jake veze dvaju ogranka i kroz lanstvo i kroz zajedni ku povijest, a neki su lanovi Ma ce bili ak vni u Varaždinu i u akovcu. Veliki meštar Družbe “Bra a hrvatskog zmaja” dr. Dragu n Feletar posebno se osvrnuo na me usobnu suradnju, Družba i Ma ca zajedno su i u akovcu pokrenuli itav niz ak vnos rade i na istom nacionalnom osvješ ivanju. Tajnik Zrinske garde akovec Bojan Kocijan naglasio je da je lijepa ideja osnutka Zrinske garde potekla iz Ma ce hrvatske u akovcu, pri emu je dr. Zvonimir Bartoli imao veliku ulogu.
Akademik Stjepan Damjanovi , dopredsjednik Ma ce hrvatske, rekao je da je Ogranak matice hrvatske u akovcu jedan od najboljih, ako ne i najbolji, u državi. Govore i o bogatoj povijes Ma ce, on je rekao da ima osje aj da se smanjuje zna enje nacionalnih ustanova, a tako ne bi smjelo bi , ne mogu jedni bi elita u Europi, a drugi bijednici. - Možemo kulturom širi nadu, iako smo mali narod, rekao je on, uz napomenu da Ma cu i njezine lanovi vidi kao neprekinu proces udruživanja ljudske darovitosti. Jedna od ciljeva Matice je i uspostava još boljih odnosa izme u ogranaka, kako bi objavljene knjige i drugi radovi dobili ve i odjek koji zaslužuju. Proslava 75. obljetnice Ma ce hrvatske akovec održana je na mjestu gdje je nekad i osnovana Ma ca hrvatska akovec,
sad je to Dom obrtnika i dom akove ke Ma ce, a nekad je na tom mjestu bio vatrogasni dom. lanovima Ma ce hrvatske akovec poželjeli su mnogo uspjeha u radu župan Ivica Perho , koji je uz ostalo rekao da e Županija podržati sva pozitivna nastojanja i da je jasna uloga Ma ce u našem kraju, te zamjenik gradona elnika akovca Zoran Vidovi , koji je izrazio posebno zadovoljstvo pos gnu m uspjesima Ma ce u akovcu, i mnogi drugi. U kulturno - umjetni kom dijelu programa nastupio je zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a, pod ravnanjem Branimira Magdaleni a, mlada sopranistica Nadia Bistrovi , uz glasovirsku pratnju Maje Magdaleni , te duet Ladislav Varga i Marko Žerjav s me imurskim pjesmama. (JŠ)
eni s etvrtim inom rada Matice. U njemu nam se zapitati: koji su zadaci Ogranka MH danas (i ubudu e), i drugo - kako ih ostvariti? Nedvojbeno je da se u novim uvjetima, uspostavom slobodne i demokratske Hrvatske, javlja i nova uloga Matice. Nju, ulogu, neki me utim tuma e ak i tako da u sadašnjim prilikama ostvarenja nacionalnog sna Matica gubi smisao, dakle, da ak ni nije potrebna! Naprotiv! Ako je l. 7. Pravila MH formulirano da je svrha MH ‘promicanje narodnog i kulturnog identiteta’, a to jest, tad se mora napomenuti da to promicanje valja poticati i oko njega posebice nastojati upravo u ovo naše doba zbog trojega: prvo, najprije zbog nas samih, jer je o ito da je taj identitet poprili no danas erodirao, da u mnogih nacionalni ponos zamjenjuje zatajenje ili ignorancija, zatim zbog Europe, da ne kro imo u nju kao puki konzumenti nego kao nacija koja ima svijest o sebi, i, napokon, zbog sve glasnijih ideja oko restitucije nekakve jugosfere, dakle, utapljanja nacionalnog identiteta u fantomsku nadnacionalnu zajednicu koju je, na žalost, vrlo bolno ova napa ena zemlja imala ‘radosti’ iskusiti u dva navrata u prošlom stolje u! Mi, dakle, neprestance moramo snažiti svijest o sebi! Kako? Mislim da ne samo dostojnim memoriranjem (publicisti kim, predava kim itd.) nacionalnih vrijednosti, što je jasno, nedvojbeno potrebno i važno, nego isto tako, ili možda prije svega, njegovanjem i a irmiranjem zavi ajnih vrijednosti, posebnosti kao integralnih dijelova nacionalnih vrjednota! Ovaj kraj bio je u svojoj povijesti neprestance otiman, ponekad i zbog materinskog jezika odvajan, separiran, ali je isto tako injenica da je nacionalno ostao najboljom sastavnicom hrvatskog bi a. To je ono što moramo a irmirati i oko ega nastojati, u tome vidim jednu od glavnih zada a ovoga našega Ogranka. I opet - kako? Dvoje je nužno: ovjek i sredstva. Mislim da se možemo i pohvaliti i ponositi da smo u ovo zadnje vrijeme primili u lanstvo MH sedamdesetak mladih ljudi. To je budu nost Matice, a nju valja probuditi, aktivirati i privu i programima u kojima e se ti mladi potvr ivati kao pravi pripadnici Matice hrvatske. I drugo, u uvjetima op e recesije, kad ni Ogranak a ni cjelokupna MH ne može ra unati s nekim zamašnijim vlastitim sredstvima, u ovoj prigodi radosno mogu re i ovom uglednom skupu da u Županiji, poglavito u osobi župana, imamo iskrenog podupiratelja i pomo nika, dakako, u realno mogu im uvjetima, rekao je uz ostalo dr. Stjepan Hranjec, citiraju i Antuna Gustava Matoša na kraju svojega govora. (J.Š., foto Z. Vrzan)
BELICA
Koncert za Matiju napunio dvoranu Koncert sje anja na Matiju Škvorca, glazbenika “Bandista”, prate eg sastava Mirka Švende Žige i lana Limene glazbe Belica, održan u nedjelju, napunio je dvoranu Društvenog doma. U prvom dijelu koncerta nastupio je Beli ki brass kvintet sastavljen od glazbenika i prijatelja iz Belice. Brass kvintet izveo je popularne skladbe Sheep May Safety Graze, Blues for Five, More Beatles i Bohemian Rhaposdy u obradi vode ih svjetskih glazenika. U drugom dijelu koncerta nastupila je Nikolina Virgej – Pintar
uz sastav Vulen ek te otpjevala me imurske popevke: Mura, Mura, Sno kaj sam se šetal, Me imurje, kak si lepo zeleno i Kupec sena, kupec slame. Sve popevke aranžirao je Mario Jagec. U završnom dijelu koncerta nastupio je Funky Town brass band, kojim je dirigirao Danijel Požgaj. Izvedene su skladbe Pastime paradize, Toccata, za koju je aranžman napisao Danijel Požgaj, Dance with Somebody, uz aranžman Marija Jageca, i na kraju The inal Countdown uz aranžman Danijela Požgaja. (J, foto Z. Vrzan)
Zajedni ki nastup dva zbora
ŽUPNA crkva u Svetom Martinu na Muri
Koncert dva zbora mladih Župna crkva Svetog Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri prošlu je nedjelju bila premala da primi sve koji su došli uti i vidjeti nastup dva pjeva ka zbora mladih iz doma e župe te župe Petrijanec. Prvo se predstavio župni zbor mladih Sveti Martin na Muri, pod ravnanjem Simona Sobo ana, a potom i zbor mladih Mysterion iz župe Petrijanec, koji vodi Ana Kranj i .
Doma i zbor, koji djeluje tre u godinu, pratili su na klavijaturama Patrik Zamuda, na bubnjevima Mihael Gori anec te Simon Soba an na gitari. Mladi su izveli dvanaest pjesama sakralnog i svjetovnog sadržaja, a po završetku im je doma in župnik vele asni Ivan Herceg pripremio domjenak i ugodno druženje u dvorani župnog dvora. (S. Mesari )
1. TRAVNJA IZLAZI 13. broj preloškoga humoristi ko - satiri kog lista
Sudjelujte u novom broju Pika a! Uredništvo jedinog lista sjeverozapadne Hrvatske, a možda i šire, preloškog Pika a, poziva sve zainteresirane, vi ne peru, da napišu tekstove za ovaj list, koji e i ove godine iza i 1. travnja (nije šala!). Svoje radove šaljite na e-mail adresu: dom_kulture@prelog.hr, osobno ili poštom u Upravni odjel za upravu i društvene djelatnosti Grada Preloga, Glavna 35, 40323 Prelog. Kuverte i mailove otvara uredništvo Pika a, a tekstovi mogu biti i nepotpisani. Rok za slanje tekstova je 7. ožujka.
Želja uredništva je na humoristi ko - satiri ki na in prikazati doga aje iz Grada i okolice, od gospodarstva i kulture do politike i društvenih zbivanja. Ni jedna tema nije zabranjena. Cenzure, kao ni do sada, nema. Posebno pozivamo mlade nade (srednjoškolce i studente). Podsjetnik za zaboravne: prvi Pika tiskan je 1939. godine. Zbog rata i politi ke situacije nije tiskan do 1967., od kada se ponovno tiska, ali ne u kontinuitetu. Ove godine izlazi 13. broj.
4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Scena
SUBOTA, 26. velja e, 20.30 sati Školska sportska dvorana Mala Subotica
SRIJEDA, 23. velja e, 20 sati Caffe bar “Pictura”
Koncert Azre
Igor Baksa acoustic night with Pižo
Bubnjar i basist Azre, Boris Leiner i Mišo Hrnjak, u subotu 26. velja e s po etkom s 20.30 sati u školskoj sportskoj dvorani u Maloj Subotici prire uju pravu me imursku rock poslasticu. Ulaznice za sve ljubitelje legen-
U srijedu 23. velja e s po etkom u 20 sati posjetite ca e bar “Pictura” i uživajte u Igor Baksa acoustic night with Pižo.
darne Azre, ali i me imurskog rock melosa koji je na njihovom novom albumu “Viša sila”, možete kupiti po cijeni od 40 kuna. Leinerov i Hrnjakov novi album dobro je prihva en od strane kriti ara i, ono najvaž-
AKOVEC 25. - 27. OŽUJKA doma in Državnog prvenstva u mažoret plesu i twirlingu
Koliki zna aj ima organizacija Državnog prvenstva u mažoret plesu i twirlingu za naš grad pojasnili su na konferenciji za novinare Zoran Vidovi , Smiljana Nedeljko i Matija Posavec ne troškove, pojasnila je Nedeljko, dodavši da e ukupni trošak ovog natjecanja biti oko 90.000 kn, od ega e Grad akovec pokriti 20.000 kn, a financijsku potporu pružit e i Me imurska županija.
Popunjeni smještajni kapaciteti, ve a potrošnja, medijska promocija
. Ovo je iznimno važan doga aj za naš Grad i županiju, potvrdili su na kon erenciji za novinare akove ki dogradona elnik Zoran Vidovi i me imurski dožupan Matija Posavec. - Ovo je prilika za promociju Grada akovca, kako u gospodarskom, tako i turisti kom obliku. Nadam se da e se ostvariti dobri sportski rezultati i da e organizacija pro i
u najboljem redu, rekao je dogradona elnik Vidovi , dok je dožupan Posavec istaknuo klju ne prednosti organizacije ovakvog natjecanja. – Ako uzmemo u obzir da e sudionika biti oko 900, a zajedno s prate im osobljem možda oko 2.000 gostiju koji iz cijele Hrvatske dolaze u Me imurje, bit e popunjeni gotovo svi smještajni kapaciteti, a bit e
nije - publike. Na njemu dominiraju prepjevi me imurskih tradicionalnih pjesama “Fti ek veli”, “Došla sam vam japa dimo”, “Dorica“ i “Lepe naše senokoše”, ali se nalaze i pjesme koje su napisali renomirani autori kao što su Arsen Dedi , Sr an Sacher, Janko i Jurij Novoseli , Žan Jakopa i Sr an Guli . Prate i vokal na pjesmi “Vrela” je legandarni Darko Rundek.
U NOVOJ POSTAVI Pink Stu
Više od 900 sudionika u 3 dana natjecanja – idealna promocija našega grada Grad akovec e od 25. do 27. ožujka biti doma in 15. Državnog prvenstva u mažoret plesu te 10. Državnog prvenstva u twirlingu, koje, uz potporu Grada akovca i Me imurske županije, organizira udruga “ akove ke mažoretkinje”. Ova izuzetna ast akovcu je povjerena od strane Hrvatskog twirling saveza i Hrvatskog saveza mažoretkinja, pojasnila je na kon erenciji za novinare predsjednica udruge “ akove ke mažoretkinje” Smiljana Nedeljko. Na državnom prvenstvu, koje e se održati u dvorani Graditeljske škole, sudjelovat e ekipe iz tridesetak hrvatskih gradova s otprilike 900 sudionika, a 45 lanova i lanica akove kih mažoretkinja predstavit e se s 21 koreografijom. - U akovcu imamo idealne uvjete, budu i da u Me imurju do sada ni jedna smotra ni natjecanje nije imalo ovako velik broj sudionika, njih preko 900 u 3 dana programa. Nadamo se da emo uspjeti zatvoriti i našu financijsku konstrukciju, jer ovakva organizacija nosi i odre e-
22. velja e 2011.
ve a potrošnja i ugostitelja i trgovaca. S druge strane, rije je o velikoj promociji i Grada akovca i Me imurske županije koja šalje sliku u Hrvatsku, pa i šire, ne samo kroz zadovoljstvo ljudi koji e posjetiti akovec, ve i kroz medijsku promociju. Naravno da i Županija ovom projektu pruža punu podršku, rekao je Posavec. Udruga “ akove ke mažoretkinje” ina e djeluje od 1994. godine, okuplja djevoj ice svih uzrasta, a do danas je kroz udrugu prošlo preko 500 djevojaka i dje aka. Danas ona djeljuje u dvije grupe – mla i juniori i seniori, pod budnim okom trenerica Ive Prprovi i Smiljane Nedeljko. akove ke mažoretkinje na ovom e prvenstvu nastupiti s 21 koreografijom, a kako je pojasnila Smiljana Nedeljko, nastup pred doma om publikom uvijek je najteži. - Nadamo se da smo i u akovcu spremni na velike rezultate, zaklju ila je na kraju. Ulaz na natjecanje bit e slobodan. (bš)
Antiv pjesm novog
ME UNARODNI PLESNI TURNIR, dvorana Graditeljske škole akovec, 27. velja e
Preko dvjesto parova u standardnim i latino ameri kim plesovima
Na konferenciji za novinare, održanoj prošli tjedan, predstavio se plesni par Lana Horvat i Mario Paji
U dvorani Graditeljske škole akovec u nedjelju 27. velja e održat e se Me unarodni plesni turnir na kojem e sudjelovati preko dvjesto parova iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske. Turnir po inje u jutarnjim satima, dok je 18 sati rezervirano za sve ani defile najboljih parova i finalna natjecanja. - Ovo je ve tre a godina za redom da je Plesni klub Livi, zajedno s Hrvatskim športskim plesnim savezom kao suorganizatorom, doma in Me unarodnoga plesnog turnira. Na ovogodišnjem turniru, koji je jedan od 12 turnira u Hrvatskoj, o ekujemo 200 parova, a prijavljeni su plesa i iz Slovenije, Ma arske i, naravno, Hrvatske. Parovi e izvoditi
standardne i latino - ameri ke plesove, kazala je Manuela Stri-
ak iz Plesnog centra “Livi”, ijih e se 17 plesnih parova tako er natjecati. Na turniru e sudjelovati parovi od mla ih osnovaca do starije mladeži, dakle, Plesni centar bit e zastupljen u svim kategorijama, a po prvi put ove godine i u C plesnom razredu. Na kon erenciji za novinare, održanoj prošli tjedan, predstavio se plesni par Lana Horvat i Mario Paji , koji e upravo u tom razredu pokušati osvojiti medalju. - Na turniru emo se predstaviti standardnim i latino - ameri kim plesovima, a o ekujemo ulazak u finale, kazali su Lana i Mario, koji zajedno plešu dvije i pol godine te su zajedno osvojili trinaest medalja. (hz)
Josip Pintari napisao je tekst za novi sing jka ne Power-pop skupina Pink Studio povodom blagdana zaljubljenih, bolje re eno, blagdanu zaljubljenih usprkos, objavila je novi singl “Želim ti re i”. Rije je o najavnom singlu za drugi studijski album Pink Studija, koji bi, prema sadašnjim planovima, trebao iza i na jesen. Pink Studio je prije dvije godine izdao album “Soundtrack za lutku”, sniman u suradnji s Lukom Trali em Shotom i Erolom Zejnilovi em iz grupe Elemental, a od etiri izdana singla s tog albuma najuspješniji je svakako bio tako er antivalentinovski, “Jutro poslije”. Bend je od tada održao velik broj koncerata, izme u ostalog i na sve ja em rije kom estivalu “Hartera”, a sama postava prošla je odre ene promjene.
22. velja e 2011.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SUBOTA, 26. velja e, 22 sata Prostor akovec
Koncert autorskih bendova Ovu e se subotu u Prostoru predstaviti tri autorska benda i jedan solo izvo a . Ono što sve njih povezuje, osim autorskih stvari i glazbenog umjetni kog istraživanja, jest energija koju svojim live nastupima
valentinovska ma kao najava g albuma
gl “Želim ti re i”, ali su ga cure iz benda dobrano prepravile, s obrazloženjem da ono što je on napisao ni jedna djevobi rekla. - Nisam mogao vjerovati koliko žene mogu biti okrutne, zaklju io je Josip
Novi album bit e zreliji i realniji Singl se ve na veliko vrti radijskim stanicama diljem Hrvatske, a mi smo povodom novog singla popri ali s gitaristom, skladateljem i tekstopiscem ovog benda Josipom Pintari em. - Ovo je antivalentinovska pjesma. Prije nekoliko tjedana donio sam tekst pjesme curama iz benda da pro itaju, s obzirom na to da govori o tome da djevojka ostavlja momka. Cure su me blijedo pogledale i
rekle da ono što sam ja napisao ni jedna djevojka ne bi rekla, uzele stvar u svoje ruke i tekst dobro prepravile. Nisam mogao vjerovati koliko žene mogu biti okrutne, rekao nam je Pintari . Zašto za Valentinovo antivalentinovska pjesma? - Objašnjenje je jednostavno. Svi sline na taj Dan zaljubljenih, sve je lijepo, srca lete, pa smo mi odlu ili iznenaditi slušatelje i odraditi nešto što nisu o ekivali. Prije dvije godine na Dan zaljubljenih objavili smo pjesmu posve enu ljubavi, a ovaj put to nije slu aj, kazao je Pintari . Pink Studio u svom novom sjajnom sastavu u narednim e tjednima ponovno u i u studio, pred ljeto e izdati još jedan singl, nakon ega slijedi pauza. Na jesen možemo o ekivati još jedan
zapetljanog math-rock/jazz fusiona okrenuli jednostavnijim dance formatima, a nakon njih udnore e, odnosno Ognjen Gnještun. Koncert e zaklju iti rije ki bend OnliTu. Upad 15 kn, start u 22 sata.
ŽELJKO JOKSIMOVI u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, 19. ožujka
udio izdao novi singl “Želim ti re i”
Tako je bend, iju okosnicu ine Josip Pintari , Nikola Karan i Ana Bogdan, sve redom Me imurci, te Ivana Kardum, nova poja anja dobio u vidu bubnjara Nike Radasa, gitarista Ivana Glasnovi a te Ane Pavi kao prate eg vokala.
daruju publici. Na pozornici Prostora redom e se izmjenjivati zagreba ki tro lani bend Lonely Passengers, iji glazbeni utjecaji sežu od hard rocka do indieja. Tako er iz Zagreba, uslijedit e Šta ima?, koji su se iz vrlo
singl i novi album. - Bit e više elektronike, popa, i razlikovat e se od prethodnog jer tekstovi više ne e biti studensko - ljubavni. Sada smo svi završili fakultete, zaposlili se, pa e tekstovi biti realniji, govorit e o svakodnevnici, izlascima, vezama, rekao je Josip, i dodao da za sada album još nema ime i da im davanje imena radovima uvijek teško pada, pa odluku donesu u posljednjem trenutku. Pjesma “Želim ti re i” prije nekoliko je dana premijerno emitirana na Narodnom radiju i reakcije su bile fenomenalne. Dok pjesma osvaja radijski eter, sigurno e osvojiti i vas, pa ako još niste, pjesmu možete poslušati na Facebook i MySpace stranici benda. (bš)
Popularni glazbenik dolazi u naše krajeve
Nakon rasprodanih koncerata u Skoplju, Sarajevu, zagreba koj Areni te u Pore u, jedan od najpopularnijh pjeva a regije, Željko Joksimovi , stiže i u Varaždin, to nije, u Gradsku sportsku dvoranu na Dravi, gdje e nastupiti 19. ožujka. Željko Joksimovi postao je poznat najširoj publici kada je na Eurosongu 2004. predstavljao Srbiju i Crnu Goru s pjesmom “Lane moje” i osvojio drugo mjesto. Veliki uspjeh na Eurosongu ponavlja i dvije godine kasnije, kada je skladao
glazbu za pjesmu “Lejla”, kojom je grupa Hari Mata Hari predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu te godine u Ateni. Pjesma je osvojila tre e mjesto, a Željko Joksimovi osvojio je i prestižnu nagradu za najboljeg kompozitora (“Composeraward”) prema mišljenju svih kompozitora sudionika festivala. Željko Joksimovi , koji svira ak jedanaest instrumenata, skladao je i pjesme “ ija si” i “Nesanica”, koje je otpjevao preminuli Toše Proeski, te pjesmu “Miljacka” za Halida Bešli a. Joksimovi je do sad izdao pet studijskih albuma (“Amajlija”, “Vreteno”, “111”, “IV” i “Ljubavi”), te jedan live album i dvije kompilacije. Posljednji album “Ljubavi” izdao je 2009. godine,
a istoimena pjesma osvojila je prestižnu nagradu za najbolju pjesmu i muški vokal u 2009. godini na Balkan Music Awardsu u So iji. Zanimljivo je da je pjesmu “Ljubavi”, nakon što je objavljena na Youtubeu, u samo 4 dana pogledalo 5 milijuna posjetitelja. Ulaznice za koncert Željka Joksimovi a u Varaždinu, koji e po eti u 20 sati, mogu se kupiti putem Eventima na www.eventim.hr, zatim u Varaždinu u caffe baru Time out u sklopu sportske dvorane na Dravi, Rock Art Caffeu i Soho baru, caffe baru Arcus u akovcu, u Kavani Ivana u Ivancu, u Šarenom du anu u Koprivnici te u Domino baru u Paulovcu. Ulaznice za parter koštaju 100 kuna, a za tribine 120 kuna.
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
22. velja e 2011.
Knjige, glazba, internet... br br. 807
Lauren Kate - “Kušnja”
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.
MOZAIK KNJIGA
Eric Berne - “Koju igru igraš? Psihologija ljudskih odnosa” Niste znali da igrate igre? Ni da to inite stalno? Ova e vam knjiga dati odgovore na pitanja koja vas oduvijek mu e. Otvorit e vam o i i pomo i da bolje i uspješnije komunicirate i imate bolje odnose s drugim ljudima - u braku, na poslu, s djecom, a i da bolje razumijete sami sebe. Rije je o pronicljivoj, originalnoj, domišljatoj i vrlo razboritoj analizi igara koje igramo u odnosima s drugima - i samima sobom. Knjigu “Koju igru igraš?“ stru njaci smatraju klasi nim djelom u podru ju psihologije, ali ona je pisana vrlo zanimljivo i jednostavno te je vrlo pristupa na op em itateljstvu. Dr. Eric Berne diplomirao je na Medicinskom akultetu Sveu ilišta McGill u Montrealu u Kanadi. Zatim se preselio u SAD i stažirao na psihijatriji u bolnici New Havenu i na Institutu za ljudske odnose Sveu ilišta Yale. Studirao je i na Psihoanaliti kom institutu u New Yorku i San Franciscu. Tijekom Drugoga svjetskog rata služio je u sanitetskim postrojbama ameri ke vojske, gdje je stekao in bojnika. Poslije Dobitnica prošlotjedne knjige Carlyja Phillipsa - “Srcolomac”: Marija Bosnar iz Šenkovca.
KNJIGA TJEDNA
Serijal “Pali an eo”, mlade ameri ke književnice Lauren Kate, nakon prošlogodišnjega osvojenog statusa vjernog nasljednika popularne literature o an elima i demonima, a na tragu ljubitelja “Sumraka” Stephenie Meyer, dobio je i novi nastavak. I u “Kušnji” itatelje o ekuje goti ka atmos era do arana tajnovitim zapletima, an eoska romansa izme u dvaju razli itih svjetova jedne vje ne ljubavi u protoku minulih vremena.
Naime, agonija glavne junakinje Lucinde i dalje se nastavlja nakon što joj je trebala vje nost da na e voljenog an ela Daniela. Ali, on ju je ekao. Sada se opet moraju razdvojiti kako bi Luce bila zašti ena od izop enika - besmrtnika koji je žele ubiti. Luce sve više otkriva svoje tajnovite prošle živote. A što više doznaje, to više sumnja da Daniel nešto skriva ... Lauren Kate ameri ka je književnica, autorica romana za
mlade “Izdaja Natalie Hargrove” i “Pali an eo”, koji je preveden na više od dvadeset jezika, a na listi bestsellera New York Timesa zadržao se punih šest mjeseci na samom vrhu. “Kušnja”, nastavak “Palog an ela”, tako er je zauzela prvo mjesto New York Timesove liste bestsellera. Spisateljica trenuta no piše tre i nastavak “Palog an ela”, pod nazivom “Passion”, koji bi svjetlo dana trebao ugledati u lipnju ove godine, a prema
njezinoj romanesknoj trilogiji snima se film u Disneyjevoj produkciji.
ALBUM TJEDNA
The Gracious Few - “The Gracious Few”
rata postao je savjetnik za psihijatriju i neurologiju na elnika saniteta ameri ke vojske. Vodio je psihijatrijsku ordinaciju u Carmelu i San Franciscu u Kali orniji, bio je predava u Medicinskoj školi Kali ornijskog sveu ilišta i savjetnik za grupnu terapiju u klinici McAuley u San Franciscu. Bio je predsjednik upravnog odbora Me unarodnog društva za transakcijsku analizu i urednik asopisa Transactional Analysis Bulletin. Napisao je, me u ostalim, knjige „Um na djelu“, „Transakcijska analiza u psihoterapiji“, „Struktura i dinamika organizacija i grupa i na ela grupne terapije“, „Vodi kroz psihijatriju i psihoanalizu za laike“, „Seks u ljubavi“ i „Što re i nakon zdravo?“ Umro je 1970.
Nastavlja se pri a o “super grupama”. Nastavlja se obi aj da sklopite dva (ili više) bendova i dobijete nešto - “super”. Sada, je li to nekome super, ili samo dobro, ili apsolutno sme e ... Definicije trpe svašta. No, da The Gracious Few ne pokopamo odmah u dijelu pukog upoznavanja sa samim konceptom, recimo da je ovo sasvim ora CD. A zašto je ovaj bend nazvan supergrupom? Jednostavno, u vrijeme dok se ekipa iz polukultnog benda Live posva ala s “bezobraznim”
Popis pjesama 1. Appetite; 2. Honest Man; 3. Guilty Fever; 4. The Few; 5. The Rest O You; 6. Crying Time; 7. Silly Thing; 8. Closer; 9. What’s Wrong; 10. Tredecim; 11. Nothing But Love; 12. Sing; 13. All I Hear
vokalom koji je za jedan “povratni ki” estivalski nastup tražio puste tisu e i tisu e dolara, basist, gitarist i bubnjar sjetili su se osvetni kog poteza kojim žele izazvati ljubomoru - pozvali su vokala i ritam gitarista iz benda Candlebox. Sre om, oni nemaju razlog za ikakvo osvetoljublje, jer službeni podaci ipak kažu da je njihov
mati ni bend ipak živ i zdrav. Valjda ... Pod velikim utjecajem starih rock uzora iz nekoliko desetlje a unatrag, posložili su simpati an rock album okupan onime što su i do sada radili. Zbog Candleboxa e to biti heavy blues, zbog vokala još bliže Led Zeppelinima (posebno “Apetite”), a za ekipu iz Live treba re i da su ipak otišli
u malo žeš em pravcu. Neka moderniji singl “Hones Man” bude najbolji pokazatelj tog presjeka. Oni lakši trenuci albuma mogu se usporediti s hrpetinom što stari(ji)h, što novi(ji) h bendova (“Crying Time”), esto se isti e taj specifi an visoki glas Kevina Martina, a tamo gdje otpuste ko nicu s trzalica i palicu, mid-tempo s blues i 70s hard rock primjesama koji izrodi logi ne, slušljive i prepoznatljive minutice. Budu i da ljudi nisu iskakali iz paštete s ovom suradnjom, ovim bendom i ovim albumom, i o ekivanja su bila kud i kamo niža od, recimo, novog Alter Bridgea, s kojima bi ih se bez problema moglo spojiti za jednu odli nu turneju. Ho e li ovo biti “one album wonder” ili e ih ljudi skužiti (iako, nema se tu što previše “skuživati”) i prihvatiti, re i e vjerojatno i publika na nadolaze im koncertima. Oni koji su ih ve vidjeli podigli su palac visoko prema gore. (Domagoj Puzak, preuzeto s portala Muzika.hr)
INTERNET I RA UNALA
Sigurno na društvenim mrežama (1) WEB PREPORUKA
ManBabies.com – urnebesne odrasle bebe i bebasti muškarci Djeca su veliko veselje, a jedna od ve ih radosti je i ovjekovje iti trenutke zajedni ke sre e s vašim klincima kamerom. Neki takve slike jednostavno vole pokazivati prijateljima i ro acima, dok se oni kreativniji i dodatno poigraju sa snimljenim materijalom. Ako ste vješti u Photoshopu, i vi možete izraditi zgodne otomontaže u kojima su zamijenjene glave bebama i njihovim o evima. Ukoliko vam pak ali
znanje kako se to to no radi, možete sve nau iti ovdje. Internetski enomen popularno nazvan “manbabies” postoji ve neko vrijeme, a istoimena web stranica na jednom mjestu sakuplja najbolje primjere uspješnih otomontaža. Naravno, i sami možete poslati svoje radove kako bi bili uvršteni u ovu presmiješnu galeriju. Za još puno više smijeha svakako posjetite ovaj sjajni blog.
Društvene mreže olakšavaju ljudima da me usobno komuniciraju, no isto tako je i onima sa sumnjivim namjerama lakše da te namjere ostvare, a ponekad se i sami dovodimo u neugodnu situaciju kroz nešto poslano ili napisano na Internetu. Na koji na in se zaštititi? Ovo i nije toliko teško - ukoliko se držite osnovnih savjeta.
Zaštitite svoje osobne informacije Unutar svojeg profila ili rasprava ne spominjite osobne
www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099
vili na društvenoj mreži osobama koje stoje iza te društvene mreže dali ste neotu ivo pravo da dijele, javno prikazuju i koriste taj materijal u svoje svrhe. Uvijek je potrebno da dobro pregledate sitno napisani tekst o uvjetima upotrebe i pravima (prihvatili ste da se slažete s njim prilikom prijave).
in ormacije poput brojeva tele ona, adresu i sli no. im manje podataka navedete, time ete biti manje zanimljiva meta za kra u identiteta, uho enje ili pak maltretiranje. Isto tako, za datum ro enja, mjesta gdje volite izlaziti te tvrtku zaposlenja (ili školu) nije potrebno da svi znaju.
Promislite prije pisanja ili slanja Kao i u stvarnom životu, nepromišljeni postupci vas mogu pratiti kroz cijeli život – problem kod društvenih mreža je što, jednom kad ste ovako nešto napravili – nema natrag. ak i ako kasnije probate obrisati stvar koju ste napravili, vrlo je vjerojatno da je proslije ena dalje te nemate više kontrolu.
Ne vjerujte virtualnim prijateljima Mogu biti savršeni i da se me usobno razumijete u potpuno-
sti – no, vjerojatno ih uop e ni ne poznajete. Na društvenim mrežama i op enito Internetu ljudi se uglavnom kriju iza nadimaka, tu ih slika i izmišljenih opisa. Ukoliko osobu ne poznajete vi ili neki vaš prijatelj kao stvarnu osobu, iza slike junaka iz crti a ili manekena može se kriti bilo tko.
Sve što ste podijelili s drugima – više nije vaše Vaš rad ipak ostaje vaš (bila to neka pjesma, izreka, otografija ili video), no jednom kad ste je obja-
Pripazite kako se spajate na Internet Upotreba slobodnih beži nih mreža naro ito je opasna, ve i jednostavni alati u oblikuplugina za preglednik dosta su da postanete žrtvom kra e identiteta. Iako su na najpopularnijim društvenim mrežama po eli voditi ra una o sigurnosti veze (ako je ikako mogu e, upotrjebljavajte https protokol), stvari se sporo mijenjaju te ste uglavnom prepušteni da sami brinete o svojoj sigurnosti. Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.
22. velja e 2011.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Film OLUJA THE TEMPEST
PUSTITE ME UNUTRA LET ME IN
SAD, komedija, drama, fantazija Režija: Julie Taymor Uloge: Helen Mirren, Russell Brand, Alfred Molina, Felicity Jones, Chris Cooper i Djimon Hounsou
drama, fantazija, horor Režija: Matt Reeves Uloge: Kodi Smit-McPhee, Chloe Moretz i Richard Jenkins
Adaptacija istoimenoga Shakespeareovog misti nog trilera. Glavna junakinja ilma, Prospera, za kaznu je poslana sa svojom etverogodišnjom k erkom na putovanje brodom u nepoznatom pravcu. Prospera e se uskoro na i na magi nom
otoku na kojem nema civilizacije, pa e tako majka ujedno postati i o inska igura etverogodišnjoj Mirandi. To e dovesti do epskog sukoba izme u Prospere i Calibana. Trajanje 110 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.
NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Secretariat” je ilm o: a) psu b) konju c) mišu Dobitnik iz prošlog broja: Luka Trigovi , akovec
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
utorak, 22.2.
18.00 PANIKA U SELU animirana obiteljska avanturisti ka komedija
20.00 SLJEDE A 3 DANA
KUPON ZA NAGRADNU IGRU
romanti ni krimi triler
srijeda, 23.2. nema ilmskog programa
Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________
etvrtak, 24.2. - Tribina nema ilmskog programa
petak, 25.2. nema ilmskog programa
________ _____________________________
subota, 26.2.
18.00 OLUJA THE TEMPEST “Pustite me unutra”, ilm redatelja Matta Reevesa (“Clover ield”), ameri ki je remake hvaljenog i izrazito uspješnoga švedskog ilma “Neka u e onaj pravi” iz 2008. godine. Snimljen prema knjizi priznatog autora Johna Ajvidea Lindqvista, koji
je i koscenarist ove nove verzije, ilm “Pustite me unutra” pri a je o dje aku koji se mora suo iti s realnoš u da mu je jedina prijateljica koju ima zapravo okrutna vampirica. Trajanje 116 minuta, preporu uje se starijima od 16 godina.
komedija, drama, fantazija Režija: Julie Taymor Uloge: Helen Mirren, Russell Brand, Alfred Molina, Felicity Jones, Chris Cooper i Djimon Hounsou
20.00 PUSTITE ME UNUTRA LET ME IN drama, fantazija, horor Režija: Matt Reeves Uloge: Kodi Smit-McPhee, Chloe Moretz i Richard Jenkins
1. CHE 2. UŽITAK JE POSAO 3. SECRETARIAT
DVD, BLUE RAY IZLOG SECRETARIAT Secretariat je ime trka eg konja koji je po etkom 70-ih godina prošlog stolje a osvojio trostruku krunu u trka im utrkama (prvu nakon 25 godina), srušivši neke svjetske rekorde koji do danas nisu oboreni. Osim oko toga, radnja istoimenog ilma vrti se i oko njegove vlasnice – Penny Chenery (Diane Lane) koja, uz pomo veteranskog trenera Luciena Laurina (John Malkovich), pokušava uspjeti u biznisu kojim Nikki (Ashton Kutina e dominiraju uglavnom cher) je opušteni zavodnik muškarci.
UŽITAK JE POSAO
CHE 1, CHE 2 Soderberghova biogra ija Che Guevare pri a je u dva dijela o uspješnoj revoluciji karizmati nog lidera Chea (Benicio Del Tero). Che Guevara i grupa kubanskih emigranata predvo enih Fidelom Castrom domogla se 1956. kubanske obale. U roku od dvije godine mobiliziraju cijelu vojsku revolucionara te svrgavaju s vlasti proameri ki orijentiranog diktatora Fulgencia Batistu.
kojemu su najve i kapital vlastiti izgled i šarm. U svom posljednjem osvajanju upoznaje Samanthu (Anne Heche), prelijepu sredovje nu odvjetnicu koja mu poklanja više nego što je ikad mogao dobiti. No, Nikki se zaljubljuje u o aravaju u Heather (Margarita Levieva), tako er u lovu na sponzore. Nikki mora izabrati izme u nestvarno dobre ponude i ne ega kona no stvarnog u svom životu: ljubavi.
nedjelja, 27.2. 16.00 LEGENDA O UVARIMA
4. LU ACI 5. DOBAR, LOŠ, ŠAŠAV
TURNIR SMRTI Svakih sedam godina u neodre enom gradu održava se turnir na kojem se skupi trideset najsmrtonosnijih ubojica kako bi vidjeli tko je me u njima najbolji i osvojili nagradu od deset milijuna dolara. Povratni ki prvak Joshau Harlow (Ving Rhames) ponovno nastupa na turniru, jer je saznao da e jedna od natjecatelja biti osoba koja je odgovorna za smrt njegove žene.
LEGEND OF THE GUARDIANS: THE OWLS OF GA HOOLE
6. UBOJITA NAPRAVA 7. A-TEAM
animirana futuristi ka fantazija
8. PREDATORI
18.00 ROJEKT FRANKENSTEIN
9. NO I DAN
SZELÍD TEREMTÉS - A FRANKENSTEIN-TERV
10. PO ETAK
FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA
Režija: Kornél Mundruczó Uloge: Rudolf Frecska, Lili Monori i Kornél Mundruczó
20.00 DOBRO SRCE
1. GREEN HORNET
THE GOOD HEART
2. COOKING HISTORY
drama Režija: Dagur Kári Uloge: Paul Dano, Brian Cox i Bill Buell
3. BLACK SWAN 4. TRON: NASLJEDSTVO 5. LITTLE FOCKERS
ponedjeljak, 28.2. 18.00 MED
6. THE KING’S SPEECH 7. SOCIAL NETWORK
BAL drama Režija: Semih Kaplanoglu Uloge: Bora Altas, Erdal Besikçioglu, Tülin Özen
8. PO ETAK 9. SLJEDE A 3 DANA 10. PANIKA U SELU
U.S. Box Office
20.00 ZAŠTITNIK PROTEKTOR Režija: Marek Najbrt Uloge: Marek Daniel, Klára Melísková
1. JUST GO WITH IT 2. JUSTIN BIEBER: NEVER SAY NEVER
Radno vrijeme blagajne
3. GNOMEO & JULIET 4. THE EAGLE 5. THE ROOMMATE 6. THE KING’S SPEECH 7. NO STRINGS ATTACHED 8. SANCTUM 9. TRUE GRIT
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
10. GREEN HORNET
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
22. velja e 2011.
Lifestyle RECEPT tjedna
Zape ena tjestenina sa šunkom
Sastojci za 4 - 6 osoba • 200 g makarona • 30 g brašna • 1 sitno nasjeckani luk • 1/2 žli ice sen a • sol i papar • 600 ml mlijeka • 400 g kuhane brokule, sitno narezane • 250 g kuhane šunke, sitno narezane • 100 g naribane goude ili sli nog sira • 2 žlice maslaca • 50 g krušnih mrvica
Priprema jela Skuhajte tjesteninu prema uputama na pakiranju. Prebacite u namaštenu vatrostalnu posudu za pe nicu te stavite na stranu. U zdjeli pomiješajte brašno, luk, sen , sol i papar. Stavite na vatru te polako dolijevajte mlijeko, uz stalno miješanje. Držite na srednje jakoj vatri 10 - 15 minuta, tj. dok se ne zgusne. Prelijte preko tjestenine. Tjestenini dodajte brokulu, šunku i sir. U manjoj zdjelici rastopite maslac te maknite s vatre. Dodajte krušne mrvice, dobro promiješajte te prelijte preko tjestenine. Pecite u pe nici na 175 stupnjeva oko 40 minuta.
KOJE VAM SUN ANE NAO ALE najbolje odgovaraju?
Ma je, okrugle, retro ili otka ene Pripremite se za poplavu modnih dodataka koje su osmislili dizajneri ija mašta i kreativnost nemaju granice. Trendovi sun anih nao ala za prolje e/ljeto 2011. odgovarat e željama svih onih modnih avanturistica koje žele putovati kroz najimpresivnija modna desetlje a u povijesti. Sun ane nao ale biraju se prema raznim na elima. Jedno od najvažnijih svakako je oblik lica, a onaj idu i stil koji e nadopuniti outfit koji trenutno nosimo. Za nadolaze e toplije dane uvijek se možete odlu iti za provjerene klasi ne modele nao ala, ali, ako želite biti posebniji, uo eni i modno osviješteni, evo koje okvire nao ala preporu uju najcjenjeniji svjetski dizajneri ...
lje odgovaraju etvrtastim i srcolikim oblicima lica. Ako volite biti primije eni, odlu ite se za okvire u intenzivnoj boji ili s upadljivim uzorkom, s druge strane, ako ste malo konzervativniji, isprobajte tek blago nazna eni ma ka okvir u crnoj ili sme oj boji.
Okrugli okviri Poznate i kako lennonice, okrugle sun ane nao ale definitivno su drugi veliki trend sun anih nao ala nakon oblika ma jeg oka. Ovaj trend sun anih nao ala zapo et je prošle jeseni, a nastavlja se i ove sezone. Okrugli okviri najbolje odgovaraju osobama s etvrtastim licem, jer oble linije pomažu ublažiti oštre crte lica. Osobe s ovalnim oblikom lica mogu nositi bilo koju vrstu okvira, no u slu aju okruglih trebaju se odlu iti za malo šire okvire. Okrugla lica pak trebaju izbjegavati ove okvire jer e ih samo još više proširiti.
Ma je o i nao ale Ovo prolje e okviri u obliku ma jeg oka daju nam priliku da otputujemo u pedesete i šezdesete kada su ove nao ale bile pravi “must have”, a ovjekovje ila ih je diva Audrey Hepburn u filmu “Doru ak kod Ti anyja”. Ove nao ale obi no najbo-
Retro okviri Zadnjih nekoliko sezona nosile su se veliki okviri, a to se nastavlja i ove sezone. Inspiracija za njih je retro pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih.
Okviri su šareni, karirani, to kasti i dobri stari jednobojni u konzervativnim bojama. Sve ovo su okviri koji pokrivaju gotovo tre inu lica nositelja i nude veliku zaštitu od sunca, stoga su savršeni za osobe s osjetljivom kožom. Što se oblika lica ti e, vrijedi standardno pravilo – za okruglija lica oštriji etvrtasti okviri, a za ovalna, etvrtasta ili srcolika lica – okrugliji okviri.
Otka eni okviri Ako volite ovakve okvire, vi ste sve samo ne obi na djevojka, zato i odaberite sun ane nao ale koje su inspirirane nekim uturisti kim trendom i koje imaju neki “vanzemaljski” detalj koji ih ini posebnima. Što se okvira za vaše lice ti e, pravilo je i ovdje isto, okrugliji okvir ako imate oštre crte lica i obrnuto. S obzirom na to da su nao ale otka ene, dobro e i i u kombinaciji s kontrastnim “ozbiljnim” outfitom. Odje a mora biti što jednostavnija, jer su nao ale dovoljan modni detalj.
U DVORANI SREDNJE škole Prelog 25. velja e u 17 sati
Prezentacija besplatnih radionica kreativnih tehnika Dvije preloške kreativke, Martina i Vanja, koje se osobno bave raznim kreativnim tehnikama, poput oslikavanja svile, stakla ili namještaja, rada s fimo masom, izradom nakita i sl., svoje su vještine odlu ile podijeliti s drugima, i to besplatno! Besplatna prezentacija održat e se u petak 25. velja e u dvorani Srednje škole Prelog, s po etkom
u 17 sati. U dvosatnoj prezentaciji Martina i Vanja prezentirat e što je sve mogu e napraviti uz malo dobre volje, kao možda starom stoli u spremnom za odvoz sme a podariti novo unikatno ruho i u initi ga središnjim komadom vašega dnevnog boravka. Više in ormacija možete vidjeti na web adresi: deco-salvete.blogspot.com.
Kako je stari stoli dobio novo ruho, i sami možete nau iti do ete li na prezentaciju u Prelog
NAPITAK koji poti e mršavljenje
Žuti aj ubrzava metabolizam MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos
Ukrasite svoju kosu Slijedite najnovije trendove za styling kose. Nadopunite teksturu vaše kose i oblikujte crte lica. Kreativnost neka vam bude na prvom mjestu u odabiru raznovrsnih dodataka za kosu za modernu i urbanu modnu vibru u kosi. Novi stil je tu da se prilagodi svakoj rizuri i daje završni dojam. Klju ni izraz za ovu temu je svestranost, stoga pazite da se ne usredoto ite na jed stil, nego koketirajte bogatim jedan izbo izborom odli nih dizajna. Prave modne sljedbenice uvijek im imaju adut u rukavu i znaju da mogu
u initi zanimljivim svoje odjevne kombinacije odabirom pravih dodataka, bez zna ajne investicije. Potražite u trgovinama ukrase za kosu oboga ene sjajnim detaljima ili super uzorcima. Dozvoljeni su pernati detalji, šljoki asti i profinjeni ukrasi koji najbolje pristaju vašoj osobnosti. Ukrasi za kosu najbolje pristaju kovr avoj ili valovitoj kosi, no i ravnoj daju odre eni šarm. Ako ste zaljubljenica u perje, i za vas su tu ukrasi ukrašeni upravo perjem, svih veli ina i debljina. Odaberite izme u neutralnih tonova ili
onih malo odvažnijih koji su odli an izbor za party, ali se tako er mogu kombinirati i s dnevnim i opuštenim izdanjima. Perjem ukrašena kosa najbolje izgleda raspuštena. Cvjetni uzorci tako er su trenutno vrlo popularni. Oni su odli ni detalji koji e probuditi princezu u vama. Odaberite one manjih dimenzija i bez svjetlucavog dizajna ako želite zadržati pozornost na svojoj kosi. Zaboravite na dane loših rizura. Odabirom popularnih ukrasa za kosu sigurno ne ete pogriješiti.
Žuti aj vrlo je rijedak i jedan j p j kineskih ajeva zbog od najskupljih ograni eneisspecifi neproizvodnje. zap Žuti je aj zapravo neobra eni bijeli an aj i obiluje antioksidantima (catechin/polyphen tipa), koji štite tijelo hin/polyphenol od slobodnih radikala i fluoridima koji uništavaj uništavaju bakterije. S obzirom pr na trajanje procesa oksidacije, ovaj se aj može sv svrstati izme u zelenog l aja, j koji se isto tako preiO Oolong poru uju u procesu mršavljenja. Zbog svoje dokazane u inkovitosti u bržem sagorijevanju suvišne masno e, žuti aj jedan je od najtraženijih napitaka kada se želimo riješiti viška kilograma koje smo nakupili tijekom zimskih mjeseci. Da bi bio u inkovit kod gubljenja težine, važno je žuti aj piti redovito i u dužem razdoblju, te njegovu konzumaciju dopuniti uravnoteženom prehranom i redovitom tjelovježbom.
Priprema Želite li smršaviti, trebate piti litru aja dnevno. Ne smije se preliti kipu om vodom (ve oko 70 stupnjeva), a cijedi se nakon tri minute. Za mjesec dana, ako se uzima za mršavljenje, potrebno je 500 g aja. Jedan od najkvalitetnijih žutih ajeva je Yellow sun i žuti aj iz pokrajine Anhui.
22. velja e 2011.
Dobro je znati 299
www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333
od 17.02. do 27.02.
Svježe mlijeko 3,2%mm, 1,5%mm, 1,75 L
Pletenica Čakovečki mlinovi
n 37,99 k
2,19 kn Riblji štapići, 250 g
5,99 kn Frutella šampon, 1 L
10,99 kn
Krem štapići, 250 g
8,99 kn 7,99 kn
4,99 kn Vrhnje za kuhanje , 200 g
Vajdina Bečka, 1 kg
Napolitanka čokolada, 70 g
Valoviti rezanci, 400 g
8,99 kn NTL ROBNA MARKA Higijenski ulošci Femme
4,99 kn
1,49 kn NTL ROBNA MARKA Domeo deterdžent za ručno pranje posuđa
4,49 kn
AVA, 3 kg + Cillit
n 39,99 k
10
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
EEG-laboratorij
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Kako pomo i shizofrenom bolesniku?
Znanje ...
Zbog nedovoljno g p o z n a v a nja bolesti shizofrenije postoji prema ovoj bolesti osje aj straha i nelagode, razli ite predrasude, pogrešna tuma enja, pa je stoga to na inoformacija o toj bolesti, jako važna kako za bolesnike, za lanove obitelji tako isto i za cjelokupnu javnost. Za bolesnika je važno da zna o kakvoj bolesti se radi, kako se ona lije i i rehabilitira a isto tako je važno da lanovi obitelji razumiju i poznvaju bolest kako bi što bolje mogli pomo i svom oboljelom lanu. lanovi obitelji trebaju znati prepoznati simptome bolesti, bolesnom lanu ne smiju davati takve zahtjeve koje on ne e mo i izvršiti ili ga tretirati kao osobu koja nema nikakve odgovornosti, ili da nema nikakve sposobnosti, jer on je ipak odrasla osoba a ne malo dijete. Unato bolesti veliki broj bolesnika sposoban je donositi odluke u svakodnevnom životu pa ukoliko se uspješno lije i te odluke odgovaraju onima koji se donose i u ostaloj normalnoj populaciji. Jako je važno da se bolesni od shizofrenije uklope u društvo i da su prihva eni od
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
svoje obitelji i da ne budu odba eni i da žive izolirano od društva i svoje obitelji. lanovi obitelji trebaju sura ivati kod lije enja svoga bolesnog lana. Pošto e se lanovi obitelji upoznati s njegovom boleš u bit e velika pomo psihijatru kod lije enja, jer e dati lije nik psihijatru dragocjene podatke o ponašanju i simptomima bolesti. Bolesnika od shizofrenije treba poticati da bi mogao koristiti svoje sposobnosti koje ima a u koje on sumnja, ali to treba raditi oprezno i ne tražiti nešto od njega što on nije u stanju u initi odnosno napraviti. Lije enje se ne smije prekidati bez dogovora s lije nikom psihijatrom a ako se pojave nuspojave lijeka ili ako lijek ne koristi onda se mora o tome obavijesti lije nika psihijatra a ne da se samoinicijativno prestane uzimati lijek. Treba pratiti je li bolesnik redovito uzima lijekove i da sam bolesnik, kao i njegova obitelj shvati da samo redovito uzimanje lijekova dovodi do pozitivnog tijeka bolesti, da uz pomo lijekova i drugih metoda lije enja može živjeti kvalitetnim životom.
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
Svatko od nas mogao bi se sjetiti trenutaka kad smo bili sasvim mali i na neka bitna, esto vrlo jednostavna pitanja od onih odraslih nismo dobili odgovor jer ga oni nisu znali. Ponekad su bili fer i rekli nam da ne znaju, ali su uglavnom davali odgovore, trudili se i vjerovali u ono što su rekli i esto smo im vjerovali, a ponekad je u našim malim glavicama jasno zvonila spoznaja kako ne znaju. To unutarnje otkri e koje doživimo u djetinjstvu, svijest da svi ti odrasli ljudi, naši roditelji, u itelji, vjerski ili medijski autoriteti, ma kako u eni bili, zapravo ne znaju neke stvari, naj eš e ne znaju ništa o onome što je bitno, potakne nas da sami po nemo misliti i sumnjati i opet misliti i lomiti se u tom nastojanju da shvatimo svijet u kojem živimo. «Znam da ništa ne znam» mudro je rekao jedan anti ki ilozof, ali sam sad prelijena da idem proguglati koji, jer mi nije bitno u ovom tekstu pokazati takvo injeni no znanje, štogod vi mislili o meni. To kako se netko zove nije znanje nego u trenu dostupan podatak na internetu, znanje je to što je taj netko bio svjestan svog neznanja i formulirao tu misao koju emo svi mi vje no mo i ponavljati. Naravno da je oko jedne takve duboke i duhovite misli mogu e dalje ilozo irati, ali ne emo sad. Nisam ja ilozof a ni vi. itavog života u imo, idemo u škole, usavršavamo se u raznim disciplinama i vještinama, a tako malo stvarno bitnih stvari znamo, ako ih uop e uspijemo prona i na svom životnom putu. Obzirom da malo bitnog znamo izgleda da je zapravo
malo bitnog potrebno za život. Za to malo bitnog postoji malo rije i ili ih ak nema. Ipak ih prepoznajemo i razumijemo, u tišini, sami ili u nijemoj podjeli s drugim ljudima. Malo je stvarno bitnog potrebno izre i drugima, ili sebi samom, spoznaja bitnog sve ani je in naše nutrine. (Baš sam to, ah, lijepo formulirala). Samo znanje o bitnom o ima je nevidljivo. «Samo se srcem dobro vidi» rekao je Mali Princ. Ako ne znate iji je on lik proguglajte, iako to nije bitno. Hmmm, a emu se uop e trpamo svakojakim injenicama i dokazivanjem istih, zašto beskrajno pri amo i prou avamo uvijek iste stvari?! emu se uop e sva ljudska povijest iscrpljivala u ne emu što zovemo razvojem uvjeta za kvalitetno življenje, kad danas, uz svu znanost i tehnologiju nismo nimalo sretniji od svojih predaka? Duži nam je životni vijek, imamo bolje uvjete za život, lije imo bolesti, razvijamo nove ideje, metode i proizvode koji omogu avaju da još dulje, bolje, bezbolnije, ugodnije živimo....Nimalo sretniji nismo zbog svega toga. ak obrnuto, sve više i u sve ranijoj životnoj dobi tonemo u emocionalne poreme aje, i svi mi, baš svi, jedva ekamo susrete, mjesta i trenutke gdje ne moramo biti zatrpani svijetom podataka i stvari koji nas guši. Izgleda da je za sre u danas kao i u prošlosti potrebno malo, a ne puno. Ve inu života ipak provedemo gomilaju i nepotrebno bogatstvo stvari, ideja i bi a, ini mi se da bi svatko od nas mogao uz vlastito koristiti i ime Midas (e sad vi proguglajte ako niste lijeni)....
Piše Katarina Flajpan
BIOTERAPIJA
Zakonski problem s ovisnostima Postoji pravi paradoks i ne samo u Lijepoj našoj gdje odre ene opijate možete potpuno legalno kupiti, ali na primjer ne smijete pušiti osim u za to namijenjenim prostorima ne smijete se opijati da ne spominjem i neke druge ovisnosti. Zašto je tomu tako. Ni jedna država se ne želi odre i enormnih primanja koje ubire od opijata ali zato pere ruke osu uju i ovisnike. U jednoj cigareti na primjer možemo prona i manje ili više na desetine otrovnih supstanci kao što su razli ite smole, aldehidi, piridini, bademova kiselina i drugih otrovnih tvari ali ljudi to znaju, i dalje puše i tvrde da je to njihov izbor. Zanimljivo priop enje. Kad nastupi neizlje iva bolest onda njihov problem postaje teret društva, lije enje pada na teret zajednice, strah od ishoda poga a pacijenta i još više njegovu obitelj. Nastupa bolest srca, krvnih žila, rak plu a, itava paleta karcinoma ali ovisnici zatvaraju o i pred istinom. Treba samo prihvatiti injenicu : nikotin = otrov. Sli no je i s alkoholom. Porezni sustav brine o markicama a doma a proizvodnja alkohola jednostavno prolazi nezapaženo. Da li je itko pokušao procijeniti da je pola koli ine proizvedenog alkohola izvan kontrole. Meni kao bioterapeutu je to najmanje bitno. Time neka se bave poreznici.
ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM
Ja se bavim uvanjem zdravlja. Može li se pritajenog alkoholi ara izlije iti. De initivno može, samo oboljeli, jer je alkoholizam bolest, mora sam sebi priznati istinu i imati vrstu volju da se odrekne ovisnosti. Put nije ni malo jednostavan. Javljaju se krize posrtanja, okretanja le a istini a najgori je model kad ovisnik traži opravdanje. U tom trenutku on de initivno odustaje od izlje enja i traži krivca za svoj neuspjeh a redovito ga nalazi. Dragi pacijenti, nemojte misliti da e alkohol ili nikotin olakšati vaš problem. On e ga dokazano pove ati odnosno umnožiti problem, jer ne stradate samo vi ve i vaša obitelj i prijatelji. Zar mislite da je lako vašem djetetu gledati kako se ubijate ili mislite da je dim cigarete njemu neškodljiv? Pogledajte njegove o i koje vam govore : tata ili mama ja te trebam i volim. Onaj kome to nije dovoljno popušio je ili u alkoholu utopio svoje srce i zauvijek ranio dušu svog djeteta kojem je poslao izravnu poruku: više volim alkohol i duhan nego tebe. Ovisnik e se tisu u puta zakleti da to nije to no ali svakodnevno dokazuje suprotno. Nemojte oklijevati niti ekati. Nazovite me jer vam garantiram diskreciju i izlje enje: Nazovite me na broj 098 1347 031 i usre ite sebe i svoje najmilije.
OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA
SALON ZA NJEGU TIJELA t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",50," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF
t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B
Podraužnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
22. velja e 2011.
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Interijer ku e "St. Hubert" Jedna je obitelj u gradu Montrealu u Kanadi odlu ila proširiti svoju ku u površine 75 m2 na na in da se doda još jedna etaža na postoje u strukturu. Za pomo su se obratili studiju gnaturehumaine h. No, kada je dizajnerska ekipa po ela ulaziti u problem, shvatili su da to ne e biti lako, odnosno da se ideje investitora ne e ostvariti. Naime, slaba izvedba temelja i konstrukcije postoje e gra evine nije dopuštala takav zahvat. Di z ajner i su zatim razmatrali ideju da se kompletna ku a proširi s dvorišne strane, ali tu je glavnu rije imao urbanisti ki zavod koji je to zabranio. Tako su se svi zajedno našli u nezavidnoj poziciji. No, kako dizajnerski mozgovi rijetko kada spavaju i rijetko kada nemaju ideje, tako se i ovaj projekt ipak na kraju izveo. S obzirom na izgled i koncept ovog interijera kakav je dobiven, mogu re i da su sve one restrikcije, u jednu ruku, dobro došle. Iako je kompletnu etažu bilo nemogu e izvesti, ekipa iz gnaturehumainea h ipak je iskoristila gornji dio volumena, ali kao svojevrsnu ga-
The House hotel Nisantasi
ure uje: Bruno Kontrec
itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%
leriju u koju su postavili prostorije no ne zone. U donjem dijelu, koji je veoma interesantno izveden u nivoima, postavili su kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak. Ovaj potonji postavljen je u intiman, mali kutak, dok su velika kuhinja i ogromna blagovaonica izvedene u
glavnom dijelu ku e, s ogromnom koli inom svjetla te otvorenim volumenom iznad njih. Materijali koji su korišteni u interijeru relativno su sirovi, dominantna je bijela boja, ima mnogo površina u drvnom dekoru i keramici, a pose-
The House hotel Nisantasi nalazi se u Istanbulu, u dijelu grada po kojem je i dobio ime - Nisantasi. Ta lokacija je vrlo pogodna jer je poznata kao šoping centar, centar zabave i mode, a nalazi se i blizu Bospora te drugih povijesnih lokacija. Interijer je oli enje elegancije, a kao nastavak toga jest trgovina Prada koja se nalazi u prizemlju hotela. Krivci za dizajn jesu ljudi iz studija Autoban Design Group iz Istanbula. Cijeli su interijer, koji se sastoji od 5 katova i 45 soba, izveli u istoj i svježoj estetici. Sme i tonovi
u kombinaciji s taktilnim momentima ine ovaj prostor vrlo doma im i ugodnim za boravak. Svaka prostorija, uklju uju i i sobe, dijele zajedni ke elemente, od kolorita, dezena i materijala, do atmosfere i osje aja koji u njima vlada. Otvoreni prostor prizemnog dijela, dijela za odmor i bara dizajniran je jednovolumenski, što mu daje još elegantniji i prostraniji štih, a gostima pruža neodoljivo mjesto za sjesti, popiti kavu ili aj i pro itati pokoje štivo. http://www.thehousehotel.com/ http://www.autoban212.com/
ban grustikalan h detalj o ituje se u daš anom stropu u kombinaciji s bijelo bojanim gredama. http://www.naturehumaine. com/
Loft "Riverdale" Još jedan interijer iz Kanade. Ovaj put radi se o stambenom loftu koji se nalazi u gradu Torontu. Objekt koji se nekada koristio kao tiskara pred neko je vrijeme prenamijenjen u stambene prostore s loftovima. Od tada ve ina njih nije
ni taknuta pa oni polako ali sigurno propadaju te im je potrebna renovacija. Jedan od tih loftova preuzela je ekipa iz studija "Beauparlant Design" i u njemu izvela dizajn interijera kojim su htjeli istražiti funkcije
tog prostora s obzirom na današnji na in života. Drugim rije ima, nisu dirali ljušturu lofta, rušili zidove ili mijenjali raspored prostorija. Ono što im je bilo u opisu posla jest odabir elemenata interijera: boja, materijala, dispozicija istih i maksimalno iskorištenje zna ajki prostora. Sad, jesu li uspjeli ili nisu, na vama je da procijenite. Moja osobna procjena je – da jesu. Apsolutno! Fotogra ije: John Heineman http://www.beauparlant.ca http://www.johnheinemanphotography.com/
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
Uredski prostor tvrtke "PPB" Tvrtka "PPB" iz Melbournea u Australiji u vrlo je kratkom roku postigla veliki uspjeh i rapidno se proširila. Tako im je u jednom trenu postao potreban novi, ve i i ljepši prostor sjedišta. Isti su pronašli u centru grada, u poslovnoj zgradi s pet zvjezdica. Kontaktirali su dizajn studio gHassell h koji je izveo dizajn interijera njihovoga poslovnog prostora. Pažnju su usmjerili k ve oj komunikaciji izme u zaposlenika, njihovom me usobnom odnosu, kao i od-
nosu prema novim regrutima i klijentima, ali i prema unutarnjem osje aju istih kada do u u taj prostor. Te teze pokušali su materijalizirati kroz odabir elemenata u interijeru, a ilozo iju da radni prostor može (i mora!) biti snažan alat za postizanje poslovnih ciljeva de initivno ostvarili jednostavnim i u inkovitim dizajnom! http://www.hassell.com.au/
12
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VOZILI SMO: Peugeot 508
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.-31.1.2011. Regija Zagreb
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Primorskogoranska Splitskodalma nska Istarska Osje kobaranjska Zadarska VaraĹždinska Dubrova ko-neretvanska Brodskoposavska Vukovarsko-srijemska Ĺ ibensko-kninska Me imurska Krapinskozagorska Sisa komoslava ka Koprivni ko-kriĹževa ka Bjelovarsko-bilogorska Karlova ka
18
PoĹžeĹĄkoslavonska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska Ukupno
koli ina udio, % 1238 37,35% 338
10,20%
275
8,30%
225 159
6,79% 4,80%
142 113 102
4,28% 3,41% 3,08%
96
2,90%
81
2,44%
80
2,41%
74 67
2,23% 2,02%
65
1,96%
65
1,96%
55
1,66%
50
1,51%
46
1,39%
27
0,81%
17 3315
0,51% 100%
Izvor: Promocija Plus
AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,
tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr
Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010., crna, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna, autom. dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., Ĺžuta, vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio
644.200 vozila isporu io je tijekom sije nja koncern VW. S plusom od 19,6 posto prodaja koncerna znatno je nadmaĹĄila ukupno trĹžiĹĄte, koje je poraslo za 12,8 posto. Marka Volkswagen osobna vozila s 418.800 isporu enih vozila u cijelom svijetu postigla je porast od 16,5 posto. Posebno pozitivan bio je razvoj marke na najve em pojedina nom trĹžiĹĄtu Kine, gdje je isporu eno 175.000 vozila. U regiji Centralne i Isto ne Europe marka Volkswagen osobna vozila u tom periodu isporu ila je 10.000 vozila i pove ala svoje isporuke za 31,9 posto.
73.658 kn cijena je Seat Ibize, a 102.557 kn cijena je Seat Leona u posebnoj ponudi Seata s tvrtkom Porsche Mobiliti. Svi kupci Seat vozila koji kupnju financiraju putem Porsche Mobilitija, u prvoj godini financiranja dobivaju vozilo: bez troĹĄkova osnovnog osiguranja, bez troĹĄkova kasko osiguranja, bez troĹĄkova registracije, bez troĹĄkova tehni kog pregleda te bez troĹĄkova javnog biljeĹžnika.
4
Marka Peugeot u vrĹĄ uje svoje postojanje u segmentu M2, u kojem je stalno prisutna ve dugi niz godina. Ve dugi niz godina modeli s oznakom „40X“ i „50X“ ostavljaju za sobom neizbrisiv trag zahvaljuju i svom jedinstvenom stilu, drĹžanju ceste, svestranosti i robusnosti. Model 508 je moderno, napredno vozilo, savrĹĄeno prilago eno teĹžnjama klijenata koje su s vremenom evoluirale, na na in da su klijenti postali zahtjevni, dinami ni i odgovorni. Peugeot 508 dostupan je u dvije izvedbe: limuzinskoj (duĹžine 4.79 m) i SW (4.81 m). Rije i koje najbolje oslikavaju sve aspekte dizajna ovog modela su kvaliteta, isto a i efikasnost, s naglaskom na emocijama. Izgled 508-ice sprijeda otkriva evoluciju stilskih kodova prvi put vi enih na konceptnom modelu SR1, s reĹĄetkom izvedenom u “plutaju emâ€? stilu, te prodornim prednjim svjetlima posebnog vizualnog izraĹžaja s LED diodama vidljivim danju i no u. Sli an izgled vidljiv je na straĹžnjem dijelu limuzinske izvedbe, gdje se nalazi maska s tri crvene “kandĹžeâ€?, odno-
plus naziv je usluge namijenjene vlasnicima vozila Audi starijih od 4 godine. SluĹžbene web stranice po ele su s radom po etkom mjeseca velja e 2011. Svaki korisnik usluge moĹže, odabirom modela, vrste goriva, snage motora i godine proizvodnje automobila, saznati cijene odnosno ponudu Audi originalnih dijelova sa ugradnjom. Ova mogu nost se, za sada, odnosi na ko ioni sustav, amortizere, straĹžnji ispuĹĄni lonac, te zup asti remen i pumpu za vodu. Naravno, uz sve originalne dijelove ura unata je i ugradnja u vozilo. Osim navedenog, dodatna usluga je i kalkulator cijene servisa zamjene ulja, u koju su uklju eni rad, Audi originalni filter ulja i motorno ulje. Tako er, vlasnicima Audi marke omogu eno je da na Internet stranici rezerviraju termin za besplatnu provjeru vozila i besplatnu provjeru stanja akumulatora. Svaki korisnik mo i e isprintati dobivene podatke i u skladu s njima obaviti servis. Sve ostale in ormacije mogu se prona i na: www.audi4plus.com.hr
Novo doba Peug
Peug Peugeo niranoĹĄ nirano novi iz izri ve
sno tri reda LED dioda. SW izvedba sadrĹži crvenu sloĹženiju traku koja se pali kada su straĹžnja svjetla aktivirana.
Jednostavan i elegantan stil, materijali, pedantna zavrĹĄna obrada, trajnost i tehnologija (ÂŤhead- upÂť dis-
Peugeot 508 paketi opreme: ACCESS ESP + ARF per o + Hill assist, klima ure aj s ru nim digitalnim podeťavanjem, radio CD RD5 sa 6 zvu nika s USB priklju kom i jack priklju kom u srediťnjem naslonu za ruke, eli ni naplatci 16� Style A + ukrasni poklopci , eli ni rezervni kota 16�, akusti no vjetrobransko staklo, elektri no upravljani i grijani retrovizori sa integriranim pokaziva ima smjera, svjetla za maglu s cornering unkcijom, straŞnja klupa 1/3 - 2/3, prednji zra ni jastuci + bo ni zra ni jastuci + zra ne zavjese sprijeda i straga + senzor zakop anosti sigurnosnih pojaseva, elektri ni podiza i prednjih stakala, SW (straŞnja klupa 1/3 - 2/3 sa ru icom za lakťe preklapanje, rolo pokrivalo prtljaŞnog prostora, uzduŞni aluminijski krovni nosa i)
ACTIVE Automatski dvozonski klima ure aj, limitator/regulator brzi-
ne, upravlja i ru ica mjenja a presvu eni koŞom, straŞnji parking senzori, elektri no preklopivi retrovizori s osvjetljenjem pristupa vozilu, Hands ree kit i Bluetooth audio streaming, kromirane letvice na bo nim prozorima, alu naplatci 16� Style 02 (s eli nim rezervnim kota em 16�), automatsko uklju ivanje glavnih svjetala + automatski rad prednjih brisa a, elektri no podeťavanje lumbalnog dijela sjedala voza a (u 4 smjera), elektri ni paket za sigurnost djece, elektri ni podiza i svih stakala (s impulsnim podizanjem), elektrokromatski unutarnji retrovizor, kromirani prstenovi na ru icama kod upravlja a, uti nica 12V u prvom redu + uti nica 12V u drugom redu, osvjetljena ogledala na sjenilima za sunce, 2 dodatna zvu nika, SW (mreŞa u prtljaŞniku, uti nica 12V u prtljaŞniku, kromirana letvica na pragu prtljaŞnika, Cielo stakleni krov sa elektri no upravljanim zaslonom, zatamnjeni straŞnji prozor i prozori u 2.redu)
Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœÂ¡rÇ?d‡³³°d´³²š¨¼dd²¼d²Â¡¯ÂÂŹdqvtrtttd¯²r %XGLWH EU]L MHU RWDSD VH V SUROMHÉHP
plej u boji, klima podijeljena u etiri zone, ÂŤhands- reeÂť pristup i pokretanje...) pridodaju ekskluzivnom doĹživlja-
ALLURE Otklju avanje i pokretanje vozila bez klju a (hands ree), sjedala u kombinaciji koŞa-tkanina + grijana prednja sjedala, alu naplatci 17� Style 05 + aluminijski rezervni kota 17�, elektri na parkirna ko nica, set podnih prostirki, upravlja presvu en koŞom viťe kvalitete, LCD ekran u boji na instrument plo i, mjerenje prostora kod bo nog parkiranja, prednji parking senzori, SW (dodatno zatamnjena straŞnja stakla)
GT Navigacija WIP NAV (RT6), Head up display, alu naplatci 18� Style 10 + rezervni kota smanjenih dimenzija, sjedala GT u kombinaciji koŞa-tkanina + elektri no podeťavanje prednjih sjedala + podeťavanje duŞine sjedalnog dijela na prednjim sjedalima, ukrasni elementi GT, zakretna ksenon svjetla + LED dnevna svjetla + brisa i glavnih svjetala + automatski rad dugih svjetala (Smartbeam), odvojene ispuťne cijevi lijevo/desno, detektor tlaka u gumama
3URQDĂ“LWH $XULV ]D VHEH X DNFLML 7R\RWD &RRO 1DMYHÆH XÄ WHGH RVWYDULWH QD VQDÄ˝QLP EHQ]LQVNLP PRWRULPD VD .6 L EU]LQVNLP PMHQMDĂŒHP L ERJDWRP RSUHPRP NRMD XNOMXĂŒXMH GXDOQD DXWRPDWVND NOLPD $%6 (%' %$ ]UDĂŒQLK MDVWXND HO SRNUHWDQMH VYLK SUR]RUD 03 &' UDGLR ]YXĂŒQLND Ĺž DOX QDSODWFL PDJOHQNH $8; ,1 L 86% SULNOMXĂŒFL ĹŁ
3RWURÄŁQMD Çż O NP 3RQXGD &RRO YULMHGL L QD GL]HO PRWRULPD ' ' .6 L ' .6
6OLND MH VLPEROLĂ?QD
r¸³½³¸¼rÂŹÂś ˆ™†–“š’Â?Â?~ $5*26< ĂˆLUD &DULÉD ÂŒÂ“ÂˆÂ“Ć€Â…Â’~ Ģ$925$ *ODYQD “—Â?Ž‰Â?~ ,17(*5$ '81'29,Ăˆ - +XWWOHUD –Â?Ž‰Â?Â…~d$8721,3321 'U =GUDYND .XĂ?LÉD E —“Â?Â?Â’q—”Â?Â?˜~ ĂŽ21',Ăˆ .$'0(129,Ăˆ =RUDQLÉHYD š…–…Ć?ˆÂ?Â’~ )8785$ $872 2SWXMVND D š™Â?“š…– $872 ĂŽ8/-$. .XGHOMDUVND ž…ˆ…–~ 752)(- $872 =DJUHEDĂ?ND ž…‹–‰†~ %$ĂŽ,Ăˆ 'XEUDYD . 72<27$ &(17$5 =$*5(% 9HOLNRSROMVND
22. velja e 2011.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Šavora d.o.o.
ugeota geota
eugeot geot 508 kvalitetom, rafianoš u oš u i efikasnoš u uvodi vi izri aj zri aj Marke u segmentu velikih cestovnih vozila
ju putni kog prostora. Svaki putnik uživa povlašteni status, posebno zahvaljuju i odli nim proporcijama vozila. U SW izvedbi, zadovoljstvo je poboljšano velikim panoramskim staklenim krovom (1,62 m² staklene površine). Prtljažnik je prakti an i uslužan, velikodušnog volumena od 545 litara u limuzini i 660 litara u SW-u. S preklopljenim sjedalima (koja se preklapaju jednim lakim pokretom) formira se ravni pod, ime se volumen penje i do 1.581 litara za limuzinu i 1.865 litara za SW. Ekološka u inkovitost je klju ni problem od samog po etka projekta, to nije, optimizacija aerodinamike vozila te smanjenje mase u odnosu na 407. Pod poklopcem motora, 508 koristi motor koji, ovisno o verziji, nudi snagu 112
Peugeot 508 cijene berline:
Active
Allure
GT
Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8
1.6 VTi 120
120
172.000
1.6 HDi 112
112
180.000
Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679
1.6 THP 156
156
193.400
POPIS VOZILA:
1.6 HDi 112
112
196.400 208.400
Verzija Access
ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila
Motor
KS
Cijena
2.0 HDi 140
140
1.6 THP 156
156
209.500
2.0 HDi 140 FAP
140
224.500
2.0 HDi 163 FAP
163
239.500
2.2 Hdi 204 FAP
204
283.500
1. Toyota Avensis karavan, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 155.000 kuna sa PDV-om 2. Toyota Hiace, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:100.000 kuna sa PDV-om 3.T oyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006.g., cijena: 105.000 kuna sa PDV-om 4. Toyota Prius, hybrid, Sol oprema, 2007.g., cijena: 95.000 kuna + 5% poreza 5. Toyota Auris, benzin, Sol oprema, 2007.g., cijena: 80.000 kuna + 5% poreza 6. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006.g, cijena: 148.000 kuna sa PDV-om 7. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006.g., cijena 119.880 kuna + 5% poreza 8. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2007.g., cijena 133.200 kuna sa PDV-om 9. Škoda Felicia, benzin, LX oprema, 2000.g., cijena:11.000 kuna + 5% poreza 10. Fiat Punto, benzin, SX oprema, 2004.g., cijena: 30.000 kuna sa PDV-om
Peugeot 508 cijene SW: Verzija
Motor
KS
Cijena
1.6 VTi 120
120
179.000
Access
Active
Allure
GT
1.6 HDi 112
112
187.000
1.6 THP 156
156
204.400 207.400
1.6 HDi 112
112
2.0 HDi 140
140
219.400
1.6 THP 156
156
220.500
2.0 HDi 140 FAP
140
235.500
2.0 HDi 163 FAP
163
250.500
2.2 Hdi 204 FAP
204
294.500
Peugeot 508 cijene Eco Motion: Verzija Access Active
Karoserija
Motor
KS
Cijena
Berlina
1.6 e-HDi
112
187.000
SW
1.6 e-HDi
112
194.000
Berlina
1.6 e-HDi
112
203.400
SW
1.6 e-HDi
112
214.400
do 204 KS. Gama po inje s emisijom CO2 od 109 g/km korištenjem novog e-HDi sustava, dok e u kona noj izvedbi sadržavati HYbrid4 tehnologiju potencijala 200 KS i pogonom na sva 4 kota a. Najsnažniji motor u vrijeme predstavljanja vozila je novi 2.2 litreni HDi FAP sa 204 KS koji nudi razinu performansi ak i bolju od dizelskog V6 iz 407, ali s emisijama štetnih plinova smanjenih za više od 30%. 508 e biti dostupan s dvije vrste ovjesa: prednji
ovjes tipa McPherson, osigurava vrhunski spoj udobnosti i prijanjanja, te neovisna dvostruka A ramena sprijeda za GT verziju za poboljšanim prijanjanjem cesti kako bi odgovarao performansama 2,2 litrenog HDi FAP motora sa 204 KS. S 508, peugeot nastavlja svoju ofenzivu na me unarodnim tržištima: proizvoditi e se u Francuskoj za sva tržišta (osim kineskog), a od ove godine proizvoditi e se i u Kini, za najbrže rastu e automobilsko tržište.
Mazda i SOS Dje je selo ve tre u godinu zajedno
129.000 kuna akcijska je cijena za Hondu Civic 5V 1.4 Comfort, a 129.900 kuna za model Civic 4V 1.8 Lifestyle, u akciji Honde koja je produljena do 28. velja e u svim ovlaštenim prodajnim centrima Honda automobila. Ljubiteljima SUV vozila ponu en je model CR-V 2.0 Comfort s pogonom na 4 kota a, akcijske maloprodajne cijene 199.990 kuna. Svi navedeni modeli bogato su opremljeni.
Mazda Hrvatska i tre u godinu zaredom nastavlja suradnju s SOS Dje jim selom Hrvatska. Prethodne dvije godine Mazda je pokrivala troškove struje, plina, vode, komunalnih usluga i telefona za sedam ku a u SOS selu, a ove godine Mazda nastavlja sa
svojom potporom doniraju i SOS Dje jem selu automobil. Donirana Mazda3 ispunjavati e sve potrebe Sela za prijevozom djece i mladih u njihovim svakodnevnim potrebama. Djeca su povodom donacije organizirala kreativnu radionicu crtanja na temu obitelji i
zajedništva, pa je jedan od crteža apliciran i na automobil. Klju eve crvene Mazde3 od direktora Mazde Hrvatska, g. Branka Marani a preuzeo je direktor SOS Dje jeg sela g. Mario ovi , a na primopredaji i druženju djeca su priredila i malu predstavu.
Niže cijene treninga sigurne vožnje
Urbana flota by Toyota za ve ernji izlazak Toyota nudi uživanje u ve ernjem izlasku jer vas nakon omiljenog koncerta dalje u provod (ili ku i) vozi urbana lota by Toyota. Aygo i Yaris stoje vam na raspolaganju u vašoj subotnjoj avanturi. Prvi u nizu koncerata koji e biti popra eni inteligentnim rješenjem iz Toyote je koncert poznate kanadske indie senzacije – Chinawoman koja po prvi puta nastupa u Zagrebu, kino Studio, 26. velja e 2011. Doma a publika imat e jedinstvenu priliku uživo uti jednu od najzanimljivijih novih umjetnica na svjetskoj glazbenoj sceni. Nakon koncerta usko ite u jedan od urbanih Toyota šminkera: Aygo ili Yaris i uživajte u daljnjoj subotnjoj avanturi.
Sigurnost nema alternativu, pa je sukladno tome AMC Centar za sigurnu vožnju napravio još jedan iskorak prema voza ima – spustivši zna ajno cijene treninga sigurne vožnje i to od 9. velja e. Samo za primjer, prema novom cjeniku cjelodnevni trening sigurne vožnje za osobne automobile sada stoji 1.110 kn, dok je ranije isti koštao 1.600 kn, a za grupe ve e od 8 polaznika mogu e je ostvariti i zna ajne dodatne koli inske popuste. Rije je o treningu koji je namijenjen svim voza ima, a posebno mladima, tijekom kojeg se upoznaju s osnovama sigurne vožnje kroz teoretsku i prakti nu obuku. Obuka se provodi na jedinom poligonu te vrste u Hrvatskoj, izra enom po najvišim europskim standardima na kojem se u sigurnim uvjetima mogu simulirati prakti ki sve iznenadne i opasne situacije u prometu.
14
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
WRC poredak nakon 1 od 13 Rally-a:
Rezulta Rally Sweden, 10. – 13. velja e 2011. 1.
Mikko Hirvonen
25
2.
Mads Ostberg
18
3.
Jari - Ma Latvala
15
4.
Sebas en Ogier
12
5.
Pe er Solberg
10
6.
Sebas en Loeb
8
7.
Per-Gunnar Andersson
6
8.
Kimi Raikkonen
4
9.
Ma hew Wilson
2
10. Khalid Al Qassimi
1
Poredak voza a: 1.
Mikko Hirvonen
2.
Mads Ostberg
18
3.
Jari - Ma Latvala
15
4.
Sebas en Ogier
12
5.
Pe er Solberg
10
6.
Sebas en Loeb
8
7.
Per-Gunnar Andersson
6
8.
Kimi Raikkonen
4
9.
Ma hew Wilson
2
10. Khalid Al Qassimi
1
Poredak Teamova: 1. Ford Abu Dhabi World Rally Team 2. Citroen Total World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Ice 1 Racing 5. Team Abu Dhabi 6. FERM Power Tools World Rally Team
25
EKO KUTAK
Stéphan Macchi, kulinarski virtuoz, odabrao je Citroën C5 Tourer
Prvi Ford Transit Connect Electric spreman za testiranje u Njema koj Pr v i u nizu Fordov ih elektri nih vozila – Transit Connect Electric – pridružio se njema kom istraživa kom projektu ‘colognE-mobile’ u Koelnu. Tijekom slijede ih nekoliko mjeseci, dodatnih devet vozila Transit Connect Electric tako er e sudjelovati u testu. Ova laka gospodarska vozila pridružit e se elektri nim ina icama Fordovog komercijalnog vozila srednje veli ine, Transitu BEV od kojih je ve deset vozila u testu. S jedinstvenom kombinacijom dinamike vožnje jednog automobila i teretnim kapacitetom te dostupnoš u, Ford Transit Connect Electric je savršen izbor gradske dostave. Litijionske baterije integrirane su na na in koji ne utje e na tovarni prostor. Snažan elektri ni indukcijski motor s maksimalnim momentom od 235 Nm ga tiho pokre e i pruža iskustvo vožnje bez emisija i tiho. 28-kWh-litij ionske ba-
terije koje se hlade teku inom punit e se na javnim postajama za punjenje koje postavlja partner u projektu, RheinEnergie u regiji grada Koelna. Infrastruktura za punjenje, upotreba i u inci za elektri nu mrežu su dio projekta. Osim toga, ispituje se izdržljivost baterija vozila pri ciklusu dnevnog punjenja i pražnjenja. Ford Transit Connect Electric je jedan od pet potpuno elektri nih ili hibridnih vozila koje Ford planira uvesti u Europe u C i CD segmentu te segmentu lakih gospodarskih vozila do 2013. Uz Transit Connect Electric koji je razvijen u suradnji s Azure Dynamics i koji e se uvesti krajem godine – gama e uklju ivati Ford Focus Electric koji e biti predstavljen 2012; C-MEX Energi Plug-in Gybrid i C-MAX Hybrid te još jednu novu generaciju benzinskih hibridnih elektri nih vozila, a sva tri e se predstaviti do 2013. godine.
Najpoznatiji francuski kuhar u Hrvatskoj, Stéphan Macchi, poznat po tome da bira samo najbolje, za svoja putovanja odabrao je Citroën C5 Tourer. Baš kao što je njegova kuhinja francuski zavodljiva i šarmantna, tako i specijalna serija Citroën C5 New Business oduševljava bogatom
opremom i atraktivnom cijenom. Za snimanje iznimno popularne emisije „Jezikova juha“, Stéphan Macchi je odabrao bijeli Citroën C5 New Business HDi 160 s Hydractive III + ovjesom s kojim e otkriti najrazli itije dijelove Hrvatske. Specijalna serija Citroën C5 New Business u ponudi je u
limuzinskoj i Tourer izvedbi te s dizelskim HDi 140 BVM6 i HDi 160 BVA6 motorima. Citroën C5 New Business HDi 140 u limuzinskoj izvedbi u ponudi je s cijenom ve od 187.900 kn, a Citroën C5 New Business HDi 140 u Tourer izvedbi s cijenom ve od 197.900 kn.
40 22 18 8 6
4
Slijede i rally: Rally Mexico, 3. – 6. ožujka 2011.
AKCIJSKE CIJENE SANLI SL 50
QT-8
OGRANIČENE KOLIČINE SKUTERA
0 4T
PIAGGIO ZIP 5
2.999 KN
7.999,99 KN VIL SANLI DE
50
9 KN 9 , 9 9 3.9
22. velja e 2011.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Komentari Dobar glas daleko se uje, loš još dalje Krajem prošlog tjedna na brojnim portalima pojavila se vijest o uklanjanju svake sumnje s našega nogometnog reprezentativca Ivana Klasni a, vezana uz optužbe za silovanje maloljetnice. Podsjetimo, prije tri i pol mjeseca Klasni je bio priveden u manchestersku policiju pod sumnjom da je silovao djevojku. Me utim, ipak je cijela pri a privedena kraju, što prenose brojni mediji, dok jedan portal dodaje da je Klasni sada skinuo ljagu sa svoga imena. No, je li doista to uspio? Koliko je teško vratiti okaljani ugled i može li se on ikada doista vratiti? I dok ga je, s jedne strane, vrlo teško ste i, s druge je dovoljna jedna sekunda da izgubimo svoj ugled. Oduvijek je to bilo tako, no u današnje vrijeme Interneta i brojnih drugih tehnologija kojima se in ormacije šire brzinom munje to je postalo još lakše i u estalije. “Jedan sretan život ne traje više no jedan ograni en broj dana, ali dobar ugled ostaje zauvijek.“ No, na žalost, loš tako er. Ugled nije lako izgraditi, a još ga je teže održati, osobito u kriznim situacijama. I, kako god bilo, ugled kao i slika koju drugi imaju o nama esto igraju važnu ulogu u našim životi-
Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr
ma. Htjeli mi to priznati ili ne, nerijetko je njihova važnost ak i presudna. Ho e li naš nogometni reprezentativac uspjeti vratiti svoj ugled i poljuljano dostojanstvo, tek je za vidjeti. injenica je da su brojne javne osobe uspjele vratiti povjerenje šire javnosti, no bilo je i onih koji nikada nisu uspjeli sprati ljagu sa svog imena. Ho e li Klasni za one koji mu ne znaju ime zauvijek ostati “onaj koji je bio optužen za silovanje“ ili e s vremenom ipak taj doga aj biti zaboravljen, još se ne zna. No, bilo kako bilo, ipak ono najbitnije je dokazati svoju nevinost, jer kao što Winston Churchill kaže: “Lijepo je biti astan, ali je vrlo važno biti u pravu“.
AKOVE KI espresso by Bibi
SVIJET U MOJIM BOJAMA
Tko pjeva, zlo ne misli!
Dog ili dag, pas ili pus
Kad je moja k i kao djevoj ica poželjela zapjevati u dje jem zboru, ne samo da u akovcu nije djelovao ni jedan gradski dje ji zbor, nego je ak ni školski zbor nije prihvatio kao prvaši a. S obzirom na to da se u današnje vrijeme baš sve dje je aktivnosti (debelo) napla uju, trebalo mi je jedno vrijeme da shvatim da u našem akovcu ipak postoji mjesto gdje e djeca biti primljena poput djece, s dobrodošlicom i bez financijskih okvira. To je gradski dje ji zbor " akove ki mališani“ koji ve šest godina djeluje pod okriljem vedre i tople voditeljice zbora Rade Magi , koja je u isto vrijeme i odgojiteljica i kompozitorica, a i sama lanica jednoga gradskog zbora. Može se re i da je Rada nesebi no spojila ljubav prema djeci i glazbi. Isto tako, zna ajnu ulogu za ovaj zbor ima i korepetitor pro . Goran Ša ari te pro . Branimir Magdaleni . Sestre Katja i Jelena Zaspan, polaznice zbora, s oduševljenjem su mi ispri ale kako im je na zboru “odli no!“, kako se upjevavaju rije ima “mame ni doma“ te kako e uskoro u studiju snimati pravi pravcati CD. Snimanje prvog nosa a zvuka logi an je slijed nakon njihovih mnogobrojnih uspješnih gostovanja širom naše Hrvatske. Interesantna je injenica da, usprkos lanarini od nula kuna, naših 30-ak malih zboraši a (u dobi od 5 do 12 godina) vrlo uspješno konkurira razvikanim zagreba kim zborovima koji pak igraju i na kartu roditeljske ljubavi (ili ambicija) izmuzu iz roditelja i po par tisu a kuna ako žele da im
Brijest, kaj pak je to? - Karlo, kaj ili što je brijest, postavih pitanje uspješnom studentu agronomije, a potaknut prezentacijama me imurskih srednjih i osnovnih škola na nedavno održanom "ekonatjecanju" u Selnici. - Brijest, kaj je to ..., pojma nemam, možda neko mjesto, ili pjesma ... ili možda drvo ... ili ..., zbunjeno je reagirao mladi Karlo. - Blizu si, ali i daleko od to nog odgovora, rije je o bjelogori nom drvu koje ima i u našim me imurskim šumama. Ako mi u šumi pokažeš to drvo, imaš nagradu od tisu u kuna, ostah uporan u stimuliranju studenta i u želji da ga potaknem na razmišljanje, interes i odluku da se bori za kune. - Ma ne, odustajem, kad poznajem samo bukvu i agaciju, možda i hrast, kak budem onda znao za brijest, ak nisam ni za njega uo, predao se Karlo. Nije najve i problem što Karlo ne zna što je i kako izgleda brijest.
Problem je što to ne zna tisu e mladih. A još je ve i problem što brijest nestaje iz naših šuma. Ovo je samo dio problema ili pitanja koja su me zaokupila na ekokvizu u Selnici, gdje su djeca gotovo vrhunski obradila ekološke teme i prirodu, pa tako i I. OŠ akovec brijest, OŠ Sveti Martin na Muri hrast lužnjak i tako dalje. Pro esori - mentori ispri ali su koliko je truda uloženo samo u pripreme za ovo natjecanje, a škole u prirodi, o prirodi i za prirodu rade i za potrebe nastave i drugih stvari. A prema prirodi se ljudi odnose nepošteno. Svjedok sam proteklih tjedana i mjeseci rušenju drva za ogrjev po našim šumama. Ruši se bez reda, prvo što se svidi i što je deblje i bliže putu da se lakše preveze. Najviše ruše ne vlasnici šuma, gotovo se može re i šumski divljaci koji preprodavaju drva, koja su, hvala Bogu, ponovno na cijeni. A ti divljaci ruše aga-
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
djeca pjevaju u prvom redu ili da izvode solo nastup. Tipi no za pokvareni duh kapitalizma u koji smo sve više zaglibili, zar ne? Na sre u, slu aj s akove kim mališanima u sasvim je drugoj krajnosti. Ono što sam primijetila kod nastupa naših mališana jest da su oni uglavnom vezani uz živu glazbenu pratnju te se sve dešava u interakciji malih pjeva a, dirigentice i korepetitora. Upravo to svaki njihov nastup obavija velom ljupkosti, srda nosti, ali i pro esionalnosti. Djeca ve u maj inoj utrobi osje aju ugodu glazbe, pjevanje ih u dojena koj dobi smiruje, u školskoj pridonosi razvitku pam enja melodije i teksta, djeluje kao terapija kod govornih poteško a, a da ne govorim o zadovoljstvu nas roditelja kada znamo da nam je dijete tako spokojno i ispunjeno da nam od sre e zapjeva. Jer tko pjeva, zlo ne misli!
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
ciju, bukvu, grab, kesten, brijest, javor, divlju trešnju, jasen, hrast, jalšu, topolu, lipu, brezu i za sobom ostavljaju pustoš, nered ... Nekada su gazde i pravi vlasnici to no odredili što e i kada rušiti. Rijetko ili gotovo nikada u jednoj se generaciji nije rušio hrast, bor, smreka, jela, pa ak ni bukva, a kamoli kesten, koji je imao gotovo božansku vrijednost. Ova vrsta drve a rušila se "za nuc" (za gradnju), roditelji su djecu stalno podu avali što i kada e se rušiti i ta su djeca po listu ili kori prepoznala svako drvo, pa i brijest iz naslova. Posljednjih etrdesetak godina i seljak se pogospodio, pak se u ku ama loži(lo) na ugljen, lož ulje, struju, plin ... I nije nikome padalo na pamet da djeci pojasni što i kakvo drve e raste u šumi. Kao nije važno, to je za druge, mi ionako kurimo gospodski. Vremena se mijenjaju, ogrjevno drvo ponovno
je na cijeni. Bilo bi dobro da roditelji djecu odvedu u šume i pokažu im kako se zove i izgleda koje drvo. Naravno, ako nisu u blagodatima novog vremena sve zaboravili. Bogu hvala što postoje pro esori i u itelji koji se bore, istina, samo onim ime mogu, olovkom i otoaparatom, da u našim šumama ne nestane brijesta, hrasta lužnjaka, kestena ...
Kroz razgovor s nekolicinom mladih pro esora stranih jezika u osnovnim školama diljem Me imurja, došli smo do žalosnog zaklju ka da djeca danas iznimno loše govore strane jezike. Naravno, uvijek su tu izuzeci, ali ovdje se ne radi o njima. Jedna od njih užasnuta je injenicom da u enici osmog razreda rije “dog” itaju kao “dag”, a kad spomenete gramatiku, pro esorima pada mrak na o i. Ponukalo me to da se vratim malo unatrag, u vrijeme kada su naše generacije sjedile u školskim klupama. U vrijeme kada je šiba ve bila zabranjena, ali zato jedinica iz zalaganja i neopravdani sat nisu. U vrijeme kada su u itelji i pro esori bili poštovana pro esija i kada su imali autoritet. U vrijeme kada nikome od nas nije palo na pamet da usred sata podivlja, baca na u itelje krede ili stolice, ili vadi spolovilo iz ga a. A nismo baš svi bili dobre mamine curice. U to vrijeme strane jezike po eli smo u iti u tre em razredu osnovne škole. Danas ih neki u e ve od vrti a, no, kada smo mi bili mali, nismo imali takve mogu nosti. Pa ipak, u trenutku kada smo dogurali do srednje škole, gotovo smo svi stranim jezicima prili no dobro baratali. Jest da su neki imali možda više problema s njema kim, ali engleski smo znali. Možda ne svi te no i savršeno, ali smo ga znali. I nitko nije “pas” izgovarao kao “pus”. Pokušavaju i shvatiti zašto je tome tako, zaklju ili smo da je možda jedan od razloga, kojem ni u kom slu aju ne emo pridati kategori ku znanstvenu to nost, jer nije provjerena injenica ve naše naga anje, to što smo crti e nekada gledali bez sinkronizacije. Odrasli smo na Cartoon Networku, Sky1, crti ima prije
Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr
ili poslije škole na njema kim kanalima, a kad smo išli u kino, crti i su uglavnom bili titlovani. Možda se djeci doista danas sinkronizacijom olakšava razumijevanje, ali mi smo se, kad smo mi bili klinci, da bismo razumjeli, morali potruditi. Danas se djeci sve nekako servira na pladnju i nau eni su da im je sve dostupno. I mi smo bezobzirno prepisivali lektire, ali smo se to barem potrudili zakamuflirati. Današnje generacije samo nonšalantno kopipejstaju sadržaje s vikipedije, misle i da su prvi i jedini koji su to u inili i da ih nitko ne e skužiti. Ni mi nismo uvijek znali kako se odre ena gramati ka konstrukcija ili glagolsko vrijeme zovu. Ali kada smo ih morali smjestiti u re enicu, znali smo to u initi, barem po sluhu. Drugi razlog lošem poznavanju stranih jezika sigurno leži i u sve ve oj nemo i pro esora pred u enicima i djecom, koja vjerojatno ne znaju ni što zna i autoritet, a kamoli što je poštovanje prema istom. Ipak, to je, složit emo se, tema za neke druge razgovore. Ne samo s pro esorima stranih jezika.
Poznati i slavni
T-MOBILE IN MUSIC sve ja i
Line-up poja ali Tv On The Radio!
TOP 20 1. LJUBAV NIJE GREŠKA - LANA 2. EMU SE NADAŠ SRCE MOJE GIBONNI 3. TRUBA- BOMBAJ ŠTAMPA 4. ROMANSA - SUZANA HERCEG 5. NAPOLA - ŽANAMARI 6. PRIJE SNA - OLIVER 7. MOJE O I PUNE LJUBAVI
Brooklynska alter-rock skupina Tv On The Radio za ovo prolje e najavila je svoj peti studijski album, a za sam po etak ljeta i svoje prvo gostovanje u Hrvatskoj. Kako stoji na MySpaceu skupine, zagreba ki T-Mobile INmusic festival drugi dan, 22. lipnja, ugostit e ih na svojoj pozornici. Nakon Arcade Fire i Grindermana, ovo je još jedno pravo poja anje šestog po redu INmusica.
NINA BADRI 8. UKRAST U TI SNOVE CRVENA JABUKA 9. VIA LJUBAV - BORIS NOVKOVI 10. SJENE - GUŠTI
FORMULA 13 01. SO FAR GONE JAMES BLUNT 02. GOD BELSS SATURDAY KID ROCK 03. DISCOVERER - R.E.M. 04. FUCKIN’ PERFECT - PINK
Ulaznice za šesti INmusic festival u prodaji Ul Ulaznice i za ššesti ti po redu d T-Mobile INmusic festival, koji e se održati 21. i 22. lipnja na jarunskom Otoku hrvatske mladeži, nalaze se u prodaji u T-Centrima. Nakon najave dvaju headlinera - Arcade Fire i Grinderman - napokon evo i obavijesti o ulaznicama za festival: festivalska ulaznica za dva dana do 14. travnja može
se nabaviti po cijeni od 390 kn, a od 15. travnja do 21. lipnja od 440 kn. Dnevna ulaznica, za 21. ili 22. lipnja, stajat e 350 kn i mo i e se kupiti isklju ivo na blagajni festivala na dane održavanja. Kamperska ulaznica koja vrijedi isklju ivo uz festivalsku ulaznicu stoji 150 kn. Posebne popuste od 50 kuna na ulaznice mo i e iskoristiti T-Mobile korisnici, dok studenti i aci imaju pogodnost kupiti ulaznicu po cijeni od 290 kuna u promotivnom razdoblju do 14. travnja ili do isteka zaliha. Ulaznice je mogu e kupiti i online preko sistema Eventim.
Tessa
TJEDNI KALORIFER
Exit 2011. ponovno e nakon šest godina ugostiti britanske pionire elektronske glazbe - Underworld, ali i po prvi put ameri ku indie senzaciju opijenu isto noeuropskim zvukovima - Beirut. Underworld stižu s aktualnim albumom gBarking h, kojim su se ponovno nametnuli
kao jedna od live atrakcija, dok Beirut taman prije Exita objavljuju tre i studijski album, tako da na festival stižu s vrlo friškim materijalom, a s prijašnjim uradcima zaslužili su headlinersku poziciju Fusion pozornice. Novosadski Exit festival u svom 12. izdanju održava se od 7. do 10. srpnja i ove godine
do ekat e svoga dvomilijuntog posjetitelja, a glazbenike sa svih strana svijeta ugostit e na dvadeset pozornica. Cijena etverodnevnih ulaznica iznosi 440 kn, dok je cijena kampa 185 kn. Navedena cijena ulaznica traje do isteka zaliha, nakon ega e se cijena dizati na puni iznos od 550 kn.
Stephan
Beirut i Underworld na Exitu
TOP LISTA
05. TONIGHT (I’M LOVING YOU) ENRIQUE IGLESIAS . LUDACRIS 06. E’ UN PECCATO MORIR- ZUCCHERO 07. COMING HOME DIDDY–DIRTY MONEY f. SKYLAR 08. LIFELINE JAMIROQUAI 09. ROLLING IN THE DEEP ADELE 10. WHAT THE HELL AVRIL LAVIGNE
1. PINK F*uckin TOPPerfect LISTA DOMA IH 2. MARTIN SOLVEIG Hello (& DRAGONETTE) 3. TAIO CRUZ Higher (Ft KYLIE MINOGUE) 4. CHRIS BROWN Yeah 3x 5. BRUNO MARS Grenade 6. JENNIFER LOPEZ On The Floor (Ft.PITBULL) 7. GROOVE ARMADA History 8. ADELE Rolling In To Deep 9. HURTS Stay 10. ALOE BLACC I Need Dollar
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 37
38
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BIOENERGETI AR JOSIP Hodak ve 26 godina lije i neizlje ivo
Rezultati govore sami za sebe! Naš srebrni olimpijac i mladi sportaš kojim se Me imurje posebno ponosi Filip Ude u svojoj je sportskoj karijeri nailazio na brojne zdravstvene probleme i ozljede. Sastavni je to dio života vrhunskih sportaša, ali ono što mnogi možda ne znaju jest da za Filipovo zdravlje brine vrhunski bioenergeti ar Josip Hodak. Upravo je on Filipu ublažio bolove u ramenu prije nastupa na Olimpijadi 2008., a da nije bilo gospodina Hodaka, Filip priznaje da ne zna bi li uop e nastupio na posljednjem Svjetskom prvenstvu u listopadu prošle godine u Rotterdamu. Njihova uspješna suradnja traje ve jedanaest godina i Josip Hodak klju an je dio gimnasti kog tima. Josip Hodak bioenergijom i kiropraktikom bavi se ve 26 godina, i kroz njegove je ruke do sada prošlo oko 35.000 ljudi. Pošavši od samog sebe, s obzirom na to da se u odre enom trenutku u životu i sam našao u invalidskim kolicima i otpisan od klasi ne medicine, a okrenuvši se alternativi, nailazio je samo na pohlepne prevarante, Josip Hodak polako je sam sebe u io svojoj vještini. Danas je jedan od najboljih alternativnih stru njaka u svijetu, iji rezultati dovoljno govore sami za sebe. Osim Filipa Udea, lije io je i puno drasti nije slu ajeve kojima, medicinski gledano, više nije bilo nikakve pomo i. Josip Hodak kroz svoje je tretmane uspio slijepima vratiti vid, pokrenuti nepokretne i izlije iti neizlje ivo.
Josip Hodak u njezi tijela ne koristi ameri ku kiropraktiku, ve novi na in centriranja tijela. U svijetu još nitko nije izlije io teniski lakat, no njemu je to uspjelo. Osim toga, svojim izumom lije i i ru ni zglob (karpalni kanal), depresije (nemir) i torakalni sindrom kralježnice, skoliozu kod djece i vrši edukacija roditelja.
Vrhunska dijagnostika Ipak, kako kaže, nikada nikome ništa ne obe ava ni ne garantira i nema govora o autosugestiji. Njegova je prednost prije svega to što je fantasti an dijagnosti ar, uo ava svaki detalj, a o kvaliteti njegova rada govori i injenica da ga tim najboljih slovenskih lije nika iz Moravskih Toplica ne samo esto zove u pomo , ve ga nastoje u initi sastavnim dijelom svoga lije ni kog tima. Ipak, Josip Hodak ostaje u Hrvatskoj - vlasnik je salona za njegu tijela “Scriptor“ d.o.o. smještenog u Zadru, a podružnicu ima i u Sportsko - gimnasti kom centru “Aton” u Nedeliš u. Svjestan je problema s kojima se alternativna medicina danas susre e. - Danas samo u Hrvatskoj imate 30.000 alternativaca, od kojih vrijedi možda njih 100 - 200. Ljudi su labilni kad su bolesni, i to alternativci iskorištavaju. Prevaranata koji ljude gledaju kao hodaju e dolare imate mali milijun, kaže Hodak, koji je punih devet godina radio potpuno besplatno, a i danas mu je, primjerice, u lije enju skolioze kod djece, jedan od bitnih uvjeta edukacija roditelja kako bi sami mogli pomo i svom djetetu, upravo jer je svjestan da danas ljudi nemaju novac. Iza svojih rezultata stoji, kako kaže, 101 posto, a impresivna brojka od 35.000 pacijenata svakako govori sama za sebe. (bš, foto: Zlatko Vrzan)
Znanje i izumi Josipa Hodaka pomogli su više od 35.000 pacijenata, a samo jedan od njih je srebrni olimpijac Filip Ude, kojem je u klju nim trenucima karijere pomogao upravo Hodak
22. velja e 2011.
DOMINO BAR PALOVEC
Vibra uživo ovaj petak 25. velja e Kad je Vibra "bez struje" zasvirala - oduševila je ne samo prepunu dvoranu, nego i same Prljavce koji su izašli iz svla ionice kako bi vidjeli me imurske glazbenike i njihovog vokala Zibea u punom sjaju. - Svaka ast, izustio je kratko i jasno Jasenko Houra. Sada Vibra u punom sastavu nastupa predstoje i petak 25. velja e od 21 sat u Domino baru u Palovcu. Svirku ovog benda, koji okuplja vrhunska me imurska glazbena imena, nikako ne propustite i do ite na poprište dobrih vibracija te se u ugodnom društvu zabavite do ranih jutarnjih sati.
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
SAPUNICA u hrvatskom nogometu
Delegati Me imurskoga nogometnog saveza nisu išli na skupštinu Igora Štimca Igor Štimac u nedjelju 20. velja e u hotelu “Westin” sazvao je “svoju“ izvanrednu skupštinu Hrvatskoga nogometnog saveza, na kojoj je izabran za predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza. Pitanje svih pitanja uo i skupštine bilo je ho e li se na istu odazvati 25 županijskih delegata, koliko je potrebno da se ista uop e održi i donesu odluke. I zaista ih je došlo 25 (jedan je ipak “zaglavio“ na putu), ali njih 2 nisu imali podršku mati nih IO-a ŽNS-a. Iako novinari nacionalnih medija gotovo svi od reda podržavaju izbor Igora Štimca, nakon i ove skupštine dojam je takav da bi bilo najbolje da se maknu i Markovi i Mami i Štimac, kao i mnogi drugi, te da HNS preuzme neko normalnije društvo. Delegati Me imurskoga nogometnog saveza Mato Kljaji i Stjepan Križari o ekivano se nisu odazvali Štim evom pozivu. Me imurski nogomet, nakon što je podržao novog - starog predsjednika Vlatka Markovi a, odnosno stao uz
bok Zdravka Mami a, glavnog “režisera“ u sjeni cijele predstave, barem kad je aktualna nogometna vlast u pitanju, dobio je odli ne pozicije u Hrvatskom nogometnom savezu. Nikad bolje u svojoj povijesti. ak šest ljudi iz me imurskog nogometa ušli su u komisije Hrvatskoga nogometnog saveza, i to uglavnom one koje su najvažnije, dok je Stjepan Križari ušao u Izvršni odbor. Ina e, skupština MNS-a tek treba izabrati novog delegata u skupštinu HNS-a nakon što je Križari ušao u IO, pa tako aktualno fakti ki samo Mato Kljaji može biti lan najvišeg tijela hrvatskog nogometa. O ekuje se da na skupštini MNS-a, koja e se održati uskoro, bude umjesto Križari a izabran novi delegat. Spominje se da e to biti Nenad Mar ec. Na žalost, jedino ono što je sigurno u ovom trenutku je to da e ova “nogometno - funkcionarska“ sapunica i dalje plijeniti pozornost javnosti. (D. Zrna)
KOMENTAR
Piše: Ivana Strahija
Sve skupa postaje teško probavljivo U gadnoj i prljavoj predizbornoj kampanji, u kojoj ni jedna strana nije prezala ni pred ime, vidjeli smo i uli svašta. Ono najtužnije, shvatili smo da ni jedna strana nema ni jedno zrno moralne prevlasti nad drugom, a da su obje i više no spremne izvinuti pokoji propis kako bi natjerale vodu na svoj mlin. Sredinom prosinca, kad je kona no održana sjednica skupštine i izabran predsjednik te novo vodstvo Saveza, bili smo spremni na smirivanje strasti i povratak u kolote inu. Optužbe, me utim, nisu jenjavale, i kona no su dovele do ovog što imamo danas, situacije koja je izuzetno tužna. Ona se ne može nazvati cirkusom, bilo bi to pogrešno, jer se radi o per idnom korištenju (namjerno) nerazumljivo napisanih pravilnika. Kako se može, naime, izjedna avati sazivanje i održavanje sjednice skupštine, i kako može jedan kandidat koji se poziva na “silovanje pravnih propisa” proglašavati ne-
što što je ovlaštena institucija proglasila legitimnim, nezakonitim? Isto tako, kako mogu na istoj toj izvanrednoj sjednici glasovati ljudi bez prava glasa? Zbog ega se ta strana nije žalila na izbornoj sjednici skupštine, zbog ega je pristala u i u sastav Izvršnog odbora, zašto je odbila prihvatiti poraz? S druge strane, kako se na pravo i pravednost može pozivati strana koja u svojim redovima ima više od jednog ovjeka optuženog za kaznena djela, više od jednog u sukobu interesa, više od jednog u “mutnim poslovima”? Strana je to koja ve godinama obe ava brda i doline, a na kraju, samo ukoliko je u njenom interesu, provodi obe ano. Odgovor je vrlo jednostavan: zbog toga što mi svi to gledamo sa strane i ne pozivamo ih na odgovornost. Mi mediji, vi navija i, oni koji igraju nogomet i koji vode klubove, triput okre u i svaku kunu da bi preživjeli.
SURADNJA dva uspješna kolektiva nastavlja se i dalje
Gimnasti ari i MI “Vajda” potpisali vjernost i za 2011. godinu Direktor Mesne industrije “Vajda“ akovec Vladimir Mesari i predsjednik GU-a “Marijan Zadravec Macan” Stevica Tkal ec potpisali su u etvrtak ugovor o sponzorskoj suradnji za 2011. godinu. akove ka tvrtka ve desetak godina prati rad ovog kluba, a posebice se ponosi sponzoriranjem srebrnog olimpijca Filipa Udea, za kojeg je direktor Vajde i ovom prilikom naglasio da je puno više od vrhunskog sportaša – “Vajdino dijete“. Ina e, Vajda d.d. akovec je hrvatska tvrtka sa stogodišnjom tradicijom kvalitete. Od 1964. godine postala je isklju ivo mesna industrija, a to je ostala i do danas. Vajda je dioni ko društvo, u vlasništvu malih dioni ara, pretežno sadašnjih i bivših zaposlenika. Tvrtka ima oko 370
Ugovor o potvrdi suradnje i u ovoj 2010. godini potpisali su u ime MI-a “Vajda” Vladimir Mesari i sa strane GU-a “Marijan Zadravec Macan” Stevica Tkal ec
zaposlenih. Glavni pogon i sjedište tvrtke nalaze se u akovcu, uz predstavništva diljem Hrvatske. Vajda ima dogovoreni aranžman s klubom o sponzoriranju sve do kraja olimpijskog ciklusa, tako da je ovom prilikom potpisan
samo aneks ugovora suradnje za ovu godinu. Prilikom potpisa istaknuta je zahvalnost kluba što gospodarski subjekti poput Vajde i u teškim vremenima znaju prepoznati kvalitetu rada i rezultata koje po-
stižu ponajbolji hrvatski gimnasti ari okupljeni u GU-u “Marijan Zadravec Macan”, uz nadu da e se priklju iti i drugi, kako bi se osigurali logisti ki uvjeti u najvažnijoj godini uo i glavnog cilja u ovom ciklusu - nastupa na OI u Londonu 2012. godine. Direktor Mesari rekao je da se ne smijemo prepustiti defetizmu, ve pokušati reagirati na što kvalitetniji na in u vremenu krize. Upravo gimnasti ari mogu biti najbolji primjer, jer su radili nekad u teškim uvjetima i uspjeli, i takav optimisti ni gard trebali bi imati i gospodarski subjekti, kako u poslovanju, tako i u pra enju sportaša i klubova poput GU-a “Marijan Zadravec Macan” koji to sigurno zaslužuju. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)
RK ME IMURJE u sve bezizlaznijoj situaciji
ŠTRAJK Igra i više ne žele trenirati, u Bjelovar su ipak otišli igrati U Bjelovaru bi, da su bili pravi, Me imurci vjerojatno pobijedili, no teško je to bilo za o ekivati nakon tjedan dana štrajka i igranja malog nogometa na treninzima. Bodovi koji su nepovratno izgubljeni mogli su donijeti tre u poziciju tablice, s obzirom na poraz Siscije od Nexea. Iako Bjelovar nije bezvezna ekipa, a k tome su Bjelovarci igrali na svojem parketu u punom sastavu, Me imurci su s obzirom na odli ne pripreme i kadar trebali do i do pobjede. To se nije dogodilo: “Izuzetno mi je teško pri ati sad o utakmici, kad se doga aju takve stvari. Igra i nisu željeli trenirati, iako sam ih ja pokušao nagovoriti da se borimo i da na parketu i dalje pokazujemo da vrijedimo”, rekao je trener Željko Ani nakon poraza. “Ja njih razumijem, ali opet, pri am o taktici, a oni me gledaju i ne uju. Nisu dobili etiri pla e, osim nešto putnih troškova prošli tjedan, i sigurno im je teško.”
Tehni ke greške Nedostatak treninga ogledao se u “igranju na mahove” i u ak 15 tehni kih pogrešaka u prvom poluvremenu, koje je završilo 12:11. Klju ni je trenutak utakmice bio u 37. minuti, kad je Zadravec imao priliku izjedna iti na 15:15, no on puca daleko iznad gola. Bjelovar nakon toga odlazi i na +8 (26:18), što je Me imurcima ipak bilo zvono na uzbunu. U seriji 7-1 završavaju utakmicu, to, me utim, nije bilo dovoljno da uzmu makar bod.
Ani više ne želi pri ati o rukometu “Meni je kao treneru užasno teško, ne znam kako bih natjerao igra e da treniraju, nemam argu-
Bjelovar – Me imuraje 27:25 (12:11) Bjelovar, školska dvorana, gledatelja 800. Suci: Cerniar (Rijeka), Grubiši (Sv. Nedjelja) Bjelovar: Golub, Jurjevi , Vugla 5, Šimunovi , Vidakovi 8 (4), Karabati , Gavranovi , Pribani 6, Grgi , Merhar, Gašparovi Igor, Vidovi 1, ur in 2, Turkovi 5, Sršen, Gašparovi Ivan Obrane: Karabati -, Grgi 5. Isklju enja: 8 minuta. Sedmerci: 4/4. Me imurje: Zubac 2, uži 5, Varga 2, Jefti 5, Krajner, Deli 1, Zadravec 1, Malovi , Kvesi , Paponja 7 (3), Marciuš, Matinjak, Martin evi , Herman 2, Mar ec, Petek Obrane: Kvesi 5, Marciuš –. Sedmerci: 3/5. Isklju enja: 6 minuta.
TABLICA 1. CROATIA OSIGURANJE 2. NEXE 3. SISCIA 4. ME IMURJE 5. ZAMET 6. BJELOVAR 7. PORE 8. GORICA 9. VARTEKS DI CAPRIO 10. DUBRAVA 11. EMC-SPLIT 12. KARLOVA KA BANKA 13. ARENA JADROGRAD 14. BUZET 15. MEDVEŠ AK NFD 16. MOSLAVINA
17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17
17 16 11 9 9 9 8 7 7 7 7 7 7 5 2 2
0 0 0 3 1 0 1 2 1 0 0 0 0 2 1 1
0 1 6 5 7 8 8 8 9 10 10 10 10 10 14 14
34 32 22 21 19 18 17 16 15 14 14 14 14 12 5 5
mente ni kazne koje bih mogao upotrijebiti. Imamo idu i tjedan još jedan sastanak sa županom, nadamo se barem nekakvoj pomo i u ovoj teškoj inancijskoj situaciji, jer nisam siguran kako e sve to skupa završiti. Najviše od svega se bojim da mi ne propadnu dobre pripreme koje sam s ekipom odradio”, rekao nam je trener Me imurja. O utakmici s Pore om, koju Me imurje igra ovaj vikend, Ani stoga nije želio govoriti. Ho e li rukometaši ovaj tjedan trenirati, ovisi dakle o Gradu, Županiji i sponzorima, koji bi trebali prepoznati tešku situaciju u kojoj se našao najbolji me imurski klub. (Ivana Strahija)
22. velja e 2011.
I. HRVATSKA LIGA KUGLA A
SUPERLIGA odbojkaša - 14. kolo
Željezni ar na Plitvicama
Šibenik prekinuo niz pobjeda Centrometala
Nakon izvrsne partije Željezni ara protiv neprikosnovenog lidera I. HKL Zadra, u utakmici kojoj je samo malo nedostajalo do velike i vrijedne pobjede zbog koje bi ispadanje vjerojatno puno lakše palo u nastavku sezo-
ne akove ki kugla i imaju na rasporedu gostovanje. Na dobro poznatoj kuglani (prvoligaške kvali ikacije) na Plitvicama gostuju predstoje u subotu. Doma in na kuglani „Jezero“ Plitvice je Velebit iz Oto ca.
Nakon tri pobjede za redom Centrometal u Šibeniku nije uspio do i do etvrte. Uvijek neizvjesna utakmica Centrometala i Šibenika ovaj je put ostala doma inima, no gostima iz Me imurja treba priznati da su bili izmoreni dugim putovanjem. Ipak, naši su odbojkaši u utakmicu krenuli dobro i uzeli prvi set, no, ako su se i ponadali pobjedi, u drugom im je setu jednakim rezultatom uzvratio Šibenik. Tre i je set donio prevlast Šiben ana, Šibenik – Centrometal 3:1 (20:25, 25:20, 25:22, 28:26) Šibenik, dvorana na Baldekinu, gledatelja 50. Suci: Franuli , Hrani (Zagreb). Šibenik: Jazvi , Peri , Rak, Jur evi , ogelja, Hanži , Rastov an, Jakoliš, Jurlin, Mišura. Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, David, Makarov, Vabec, Gotal, Harambaši , Posavec, Kop evi , Petran.
koji nisu ispuštali vodstvo, dok je u etvrtom Centrometal stisnuo zube i pokušao izjedna iti na 2:2, ali je u završnici umješniji bio Šibenik. Nakon 14 kola, od ega 5 u ovoj godini, Centrometal je i dalje na etvrtom mjestu tablice s 25 osvojenih bodova. Prvi mu je pratitelj Sisak koji ima 23 boda, a do kraja je ostalo još 4 kola. U 15. kolu Me imurci opet gostuju, ovaj put u Varaždinu, a utakmica bi trebala biti izuzetno intere-
ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ
Poziv trenerima
TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
MOK MURSA PAN Pap. Ind. OK DARUVAR OK VARAŽDIN OKM CENTROMETAL OK SISAK OK KARLOVAC MOK ŠIBENIK MOK RIJEKA MOK ZAGREB OK OPATIJA
14 14 14 14 14 14 14 14 14 14
13 10 10 9 8 6 6 5 3 0
1 4 4 5 6 8 8 9 11 14
38 32 30 25 23 20 17 16 9 0
santna. U 6. kolu prvenstva Varaždinci su u Nedeliš u slavili s 3:1, a Centrometal se sada nada uzvratu. (Ivana Strahija)
Me imurski nogometni savez organizira te aj za nove trenere, zvanje TRENER C. Do sad se prijavilo 10 kandidata, a potrebiti broj je barem 20 da se te aj održi, pa ovim putem pozivamo sve one koji se još nisu prijavili, a imaju želju ste i zvanje TRENERA C, da se što prije prijave u kancelariju MNS-a. Trajanje te aja je u vremenu od 60 nastavnih sati, a cijena po polazniku je 600 kuna. U nedjelju pak 27. velja e s po etkom u 10 sati u akovcu, u prostorijama restorana “Auto stop”, održat e se seminar svih trenera me imurskih liga. Tema predavanja je: kondicijska priprema igra a. Predava : prof. Miljenko Vidovi . Nazo nost predavanju je uvjet za dobivanje licence za rad u proljetnom dijelu sezone 2010./2011.
22. velja e 2011. ZAPO INJE DRUGI DIO PRVENSTVA II. HNL
U subotu u akovcu gostuje Solin NK Me imurje 26. velja e nastavlja s prvenstvom u Drugoj HNL, a prvi e protivnik našim predstavnicima u tom rangu natjecanja biti Solin. Me imurje se nada protiv ekipe gornjeg dijela tablice upisati tri boda. U generalki protiv Dugog Sela Me imurje je slavilo s 2:0, golove su postigli Kokot u 83. i Garba u 88. minuti. Trener Miljenko Dove er najavio je da e po etna mom ad u toj utakmici biti ona koja bi trebala iznijeti teret natjecanja u proljetnom dijelu sezone, a radi se o Bešeni u, Andreu, Vitasu, Sunteši u, Vuku, Kova i u, Begovi u, Limi, Juki u, Kokotu i Garbi.
više vremena da se mora razmišljati kako ne ispasti u III. HNL. Teška su vremena za kvalitetan sport u Me imurju, pa tako i kad je u pitanju NK Me imurje. Me utim, sportski direktor i trener Dove er uvjeren je da ekipa može izboriti osnovni cilj: “U prolje e imamo nešto povoljniji raspored, a vjerujem i da je sadašnja ekipa bolja od one jesenske. Cilj koji smo postavili jest ostanak u II. HNL i mislim da ne smijemo propustiti priliku za pobjedu na doma em terenu protiv Solina”, rekao je Miljenko Dove er, koji e dobar dio nastavka prvenstva morati bez Vuke, pošto je nogometaš završio na operaciji križnih ligamenata. “Zamijenit u ga Kokotom i Garbom”,
Dove er: Vjerujem u drugoligaški ostanak I dok se prošle godine u akovcu govorilo o I. HNL, nije prošlo pre-
Miljenko Dove er, direktor i trener NK Me imurje
DIREKTOR NK ME IMURJE o teškoj situaciji u kvalitetnom sportu
Hamonajec: Topli anec, daj ostavku! Izuzetno nezadovoljan radom Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije jest Stjepan Hamonajec, direktor NK Me imurje. Smatra da bi zbog op eg ignoriranja sporta od strane Županije predsjednik Zajednice Miljenko Topli anec trebao dati ostavku. Ove e godine Županija za sport izdvojiti samo 1,2 milijuna kuna. Sramotno malo, slažu se svi me imurski sportaši, njih 20 tisu a registriranih u raznim sportskim klubovima. Od toga e s milijunom raspolagati Zajednica sportova prema vlastitim kriterijima, koji takvi kakvi jesu izazivaju veliko nezadovoljstvo. Posebno je to nezadovoljstvo veliko u NK Me imurju, iji direktor Stjepan Hamonajec kaže: “U 2010. godini dobili smo od Zajednice ravnih 58 tisu a kuna, a nedavno smo primili dopis da nešto novca moramo vratiti. Nisu nam kazali koliko, na-
NK ME IMUREC
U sklopu priprema igrali s drugoligašem Pomorcom NK Me imurec Dunjkovec-Pretetinec odradio je dio priprema za nastavak sezone I. me imurske lige na Krku u mjestu Linardi i. U sklopu priprema odigrali su pripremnu utakmicu s NK Pomorcom iz Kostrene, uo i koje su se otografirali zajedno s drugoligašem za uspomenu.
dam se da ne e tražiti povrat sredstava unatrag 10 godina”, sarkasti an je bio popularni Pele, koji je u istom tonu nastavio: “Ja sam za to da svi dobiju po 50 ili 60 kuna, to e svakom klubu zbilja pomo i”, dodao je direktor, dodavši kako su kriteriji dodjele sredstava preko Zajednice zbilja smiješni, jer je jasno da ima najviše nogometaša, ak 6.800 njih, koji, me utim, ne sudjeluju u ‘financijskom kola u’ s jednom tre inom. Nemaju tre inu nogometaši ni u Skupštini ni u Izvršnom odboru, što Me imurje smatra problemom.” No, i sami je iznos problem, naglasio je Hamonajec: “Da sam ja predsjednik Zajednice, ja bih podnio ostavku, to je ponižavanje sporta, izdvojiti milijun kuna.” Zašto pla amo dva pro esionalca birokrata, za što je potrebno gotovo dvadeset posto budžeta, kad nema za sportaše?
Problem je i to što Zajednica od ionako malo novca ak 200 tisu a kuna izdvaja za dvoje zaposlenih: “Moralno je nemogu e da se pla aju dva pro esionalca - birokrata u ovom trenutku kad nema za sportaše”, rekao je Hamonajec. Tako er je interesantno za spomenuti da do sada nije zaživio projekt dvorana, koji je županijska vrhuška ponosno najavljivala, i kojim se trebalo stati na kraj apsurdno prenapuhanim cijenama u dvoranama u županijskom vlasništvu. GOC, primjerice, nije odstupio od svoje cijene ni milimetra, što izuzetne probleme radi rukometašima, osu enima na bezizlaznu situaciju. (Ivana Strahija)
ima plan Dove er. I dok se stanje u napadu u pripremnim utakmicama, ponajviše zahvaljuju i brzom Kokotu, popravilo, u obrani Dove er i dalje ima problema: “Obrana e nam biti problemati ni dio igre, morat emo s obranom po injati od napada kog i veznog reda, jer jednostavno nemamo dovoljno brzih igra a.” Uz nekolicinu novih igra a trebalo je dosta da se ekipa ukomponira, a Vitas je kazao: “Mislim da smo dobra ekipa, igra i su kvalitetni, ali treba vremena da se uigramo. U posljednjem smo tjednu radili na taktici, spremni smo koliko možemo biti i ekamo Solin s željom za pobjedom.” (Ivana Strahija)
HNL – krenuo nastavak prvenstva za juniore i kadete
Poraz od Zagreba Juniori Me imurja u prvenstvo su krenuli porazom. Do njega nije trebalo do i, smatra voditelj Škole nogometa Me imurje- akovec Dragutin Naran a. Me imurje je, naime, u Vesla koj bilo ravnopravan, ako ne i bolji protivnik od mom adi Zagreba, koja je u utakmicu krenula sa svega tri izmjene na klupi. Nakon gola doma eg Škvorca i potom Me imurca Jakši a za izjedna enje, Me imurje je imalo i zicer Petaka, koji, me utim, poga a samo vratnicu. Kad nisu zabili, onda su primili, i to gol iz kornera, nakon ega je vratar Prekupec izgubio živce i napravio sasvim bespotrebni prekršaj kojim je zaradio isklju enje. Dio juniora pripreme je odradio sa seniorskom ekipom, a Naran a kaže: “Onima koji su dobri nogometaši takav je tretman koristio. Primjer su Kova i i Petak, koji e sigurno izrasti u odli ne igra e. Utakmicu s juniorima shvatili su kao još jednu priliku za dokazivanje, baš kako treba.” Kadeti su pak upisali visoki poraz od 8:1, a taj je rezultat ipak primljen bez tragedije. Naran a se ak našalio: “Postigli smo gol! To je kao da Hrvatska osvoji Europsko prvenstvo!” (Ivana Strahija)
JUNIORI ZAGREB – ME IMURJE 3:1 (1:1) Zagreb, igralište Vesla ka, gledatelja 100. Suci: Pristovnik (Zagreb), Mihalj (V. Mlaka), Modri (Zagreb) Strijelci: 1:0 Škvorc 6., 1:1 Jakši 21., 2:1 Škvorc 86., 3:1 Mlinari 90. 11 m. Žuti kartoni: Mlinari , Bariši (Zagreb), Jakši , Koren (Me imurje). Crveni karton: Ivan Prekupec (Me imurje) u 88. min. Zagreb: Tiri , Krpan, Pavkovi , Catinelli, Štrkalj, Mlinari , Bau i , Bariši (od 87. Kafka), Škvorc, Nikoli (od 55. Zori ), Cindri . Me imurje: Prekupec, Koren (od 61. Makar), Šoštari , Kova i , Petak (od 76. Valenti ), Žerjav, Barat, Antonovi , Mihalic (od 89. Tizaj), Bobi anec, Jakši (od 67. Hergoti ).
KADETI ZAGREB – ME IMURJE 8:1 (5:0) Zagreb, igralište Vesla ka, gledatelja 100. Suci: Mihalj (V. Mlaka), Pristovnik (Zagreb), Modri (Zagreb). Strijelci: 1:0 Filipovi 3., 2:0 Skupnjak 9., 3:0 Šestok 16., 4:0 Šehi 26., 5:0 Skupnjak 36., 6:0 Skupnjak 48., 6:1 Kuhta 62., 7:1 Šehi 64., 8:1 Mudražija 68. Zagreb: Krhen (od 41. Fabe i ), Marjanovi , Borši , Šalinovi (od 47. Paljuši ), Beš ec (od 41. Joli ), Morris, Šipuš (od 49. Milekovi ), Šehi , Skupnjak, Šestok (od 47. Mudražija), Filipovi . Me imurje: Tkal ec, Polak (od 41. Habuš), Kuhta, Radmani (od 41. Pongrac), Mesari , Tomašek, Hrustek (od 41. Turk), Skoliber (od 58. Šari ), Ignji , Vuk (od 59. Kova evi ), Kolari .
NASTAVLJA SE III. HNL - ISTOK
Bjelovar u Prelogu, Nedeliš e do ekuje Koprivnicu U subotu i nedjelju nastavlja se prvenstvo III. HNL - istok. U po etnom dijelu Nedeliš e i Mladost Prelog igraju u isto vrijeme kao doma ini. Ovu subotu igraju se utakmice s po etkom u 13.30 sati. Što se ti e igra kog kadra, on je više - manje nepromijenjen. Nogometaši Nedeliš a kao doma in na igralištu Me imurca u Dunjkovec - Pretetincu završili su prvi dio prvenstva na 9. mjestu, plan je sli an i za nastavak sezone. Zbog lošeg vremena nije se igralo previše pripremnih utakmica, a u posljednjoj je zabilježena pobjeda protiv Centrometala 4:2. Mladost iz Preloga prvi dio sezone završila je pri kraju tablice, na 16. mjestu. Plan je za prolje e da se bude što dalje od posljednjeg mjesta. U posljednji trenutak ekipi se ipak priklju io Ba ari koji nije uspio napraviti trans er u Istru Pulu, a stigao je i Vugrinec. Oba napada ki orijentirana igra a, tako da trener Kralji ima nešto više opcija za napad (otišli Ružman, Sabol i Domini ). Ali ne e biti lako, a posebice ne u subotu protiv vrlo dobrog Bjelovara. Posebice ako se ponovi loša realizacija, kao što je bio slu aj protiv Spartaka u nedjelju (poraz 2:1 u M. Subotici). Atraktivan protivnik na startu drugog dijela sezone i sigurno e to biti poziv za navija e da vide kako izgleda Mladost u ovom trenutku.
ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA
Nakon dvanaest kola i dalje u vodstvu DG Commerce Rezultati 12. kola: Domino-Bar Grandy – Vularija 7:4, Gori an – Promes 1:2, Fenix – DG Commerce 2:3, MIP Weyland – Hemuševec 8:2 TABLICA DG COMMERCE MIP WEYLAND DOMINO GRANDY PROMESS FENIX GORI AN KLUB 75 VULARIJA HEMUŠEVEC GOR. KURŠANEC
12 12 12 12 12 12 11 12 12 11
10 9 8 7 6 5 5 3 2 0
1 2 2 0 0 1 1 0 1 0
1 1 2 5 6 6 5 9 9 11
85-44 83-33 62-32 53-37 67-49 62-47 53-50 39-82 40-82 31-119
31 29 26 21 18 16 16 9 7 0
22. velja e 2011. RUKOMET
PRVA HRL - Muški
Druga pobjeda Preloga Prelog je u I. HRL kao doma in u subotnjoj utakmici u Prelogu bio bolji od Mladog rudara 29:24. Ovo je druga prvenstvena pobjeda Preloga, koji je i dalje na posljednjem mjestu tablice, ali sada se po broju bodova poravnao s Mladim rudarom i Zadrom. U sljede em kolu slije-
di gostovanje u Novom Zagrebu kod Hrvatskog dragovoljca. U III. HRL - sjever za rukometaše Nedeliš e je u gostima pobijedilo Lipu 29:24, a In oStar je kod ku e poražen od druge ekipe Bjelovara 28:32. Me imurje II odgodilo je svoju utakmicu.
II. HRVATSKA rukometna liga sjever - žene
Našima samo bod Rukometašice akovca i Zrinskog u prvom su kolu nastavka prvenstva gostovale i ku i donijele samo jedan bod. Uspjelo je to akovcu koji je remizirao s PAN akovo u Strossmayerovom gradu, dok je Zrinski poražen u Bjelovaru. akovec je vodio gotovo cijelu utakmicu i pobjedu propustio u samoj završnici utakmice. Zrinski nije imao izglede kod mo nog Bjelovara, no porazom si nije pokvario položaj na prvenstvenoj tablici. REZULTATI 12. KOL A: TVIN Trgocentar - Podravka LINO 15:19, Bjelovar - Zrinski 31:25, Darda - Petrijevci 38:16,
PAN akovo - akovec 19:19, Natura Agro - Vukovar 24:23, Brod Gymnasium - Pitoma a 32:28 POREDAK: Podravka LINO 21, Tvin Trgocentar 19, Piotoma a 15, Bjelovar 14, Zrinski 14, Brod Gymnasium 11, akovec 11, Petrijevci 9, Darda 8, Vukovar 8, PAN akovo 7, Natura Agro 7. ŽRK akovec u subotu u dvorani Graditeljske škole od 17 sati igra protiv posljednje plasirane Nature Agro iz ur evca, a Zrinski do ekuje Dardu. Realno je o ekivati pobjede oba me imurska kluba. (sm)
GODIŠNJA SKUPŠTINA BK Me imurje
U kriznoj godini manje sredstava, ali izvrsni rezultati - Protekla godina bila je uspješna u sportskom dijelu i organizacijskom radu, dok je u financijskom dijelu nastavljena kriza uslijed gospodarske situacije i recesije u društvu. U sportskom dijelu najzna ajniji su rezultati osvajanje 17 medalja na PH 2011., i to svih ekipa, kao i u pojedina nim konkurencijama, te parovima. Seniorska ekipa osvojila je 2. mjesto i naslov državnih viceprvaka, te 5. mjesto u me unarodnoj slocro ligi 2009./2010., kadetska ekipa osvojila je 2. mjesto i srebrnu medalju na EKPH 2011., a ekipa mla ih juniora osvojila je 3. mjesto i bron anu medalju u Ekipnom poretku HK-a 2009./2010. Tako er je zabilježen niz nastupa na doma im i me unarodnim turnirima, kao i organizacija jakih turnira, izme u ostalog re eno je u izvješ u predsjednika Badminton kluba Me imurja Danijela Zadravca na redovnoj godišnjoj klupskoj skupštini. U financijskom dijelu nastavljena je kriza uslijed gospodarske situacije i nije ostvaren plan, nego je došlo do 18% smanjenja planiranih prihoda,
dok su rashodi 13% planiranih prihoda te je godina završena s negativnim poslovanjem, koje je ipak pokriveno, a klub nema nikakve financijske dugovanje. Nakon izlaganja predsjednika i tajnika o izvještajima Skupština ih je jednoglasno prihvatila. Predsjednik kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi predo ili su godišnji plan rada te financijski plan rada Kluba za 2011. godinu, koje je Skupština jednoglasno prihvatila. Godišnje nagrade Kluba za 2010. uru ili su predsjednik i tajnik kluba, a dobitnici su: igra i: Luka Vlahek, Matija Hranilovi , Petar Žini , Karlo Komar i , Nikola Šoštari , Jelena Baksa, Kristina Dovydaityte, Matija Filo, Krešimir Koprivec, Jelena Novak, Lucija Zadravec, Viktor Ruži , Luka Lesjak, Mirna Baksa, Lino Zadravec, Filip Bel i Ela Trstenjak, trener: Danijel Zadravec, i sponzori: Croatia osiguranje akovec, TEAM akovec, Velepromet Puš ine, Žvorc graditeljstvo akovec, Vodoinstalater Balog Strahoninec, Konplast Puš ine, OZ Varga akovec, Niplast akovec i Neno Graphics akovec.
Priznanja su nagra enima uru ili na elnik Mladen Horvat, njegov zamjenik Vitomir Kiri i predsjednik Op inskog vije a Željko Kacun
PROGLAŠENI NABOLJI SPORTAŠI op ine Nedeliš e u 2010. godini
Damira Bujan najsportašica, Damir Posavec najsportaš, te ekipe: karatistice Nedeliš a i odbojkaši Centrometala Najboljom sportašicom za 2010. godinu proglašena je Damira Bujan iz Karate kluba “Me imurje” Nedeliš e, dok je Damiru Posavcu iz Atletskog kluba Nedeliš e dodijeljena titula najboljeg sportaša. Seniorska ženska ekipa Karate kluba Nedeliš e u sastavu Ivana Goricaj, Maša Martinovi , Damira Sutnjak i Ines Strahija s trenerom Zoranom Topolnjakom proglašena je najboljom ženskom ekipom, a najboljom muškom ekipa Odbojkaškog kluba “Me imurje Centrometal” re an. Sve ano proglašenje najboljih sportaša op ine Nedeliš e u 2010. godini održano je prošli petak u dvorani MESAP-a.
mjesta na prvenstvu Hrvatske na otvorenom u kategoriji starijih juniora.
Najbolje ekipe
Zbog sprije enosti Damire Bujan, nagradu je preuzeo njen otac Dragutin
Laureati: karatistica i atleti ar Damira Bujan prvakinja je Hrvatske u kategoriji mla ih seniorki do 53 kilograma. Viceprvakinja je Hrvatske u kategoriji seniorki do 55 kilograma, stalna je lanica Nacionalne selekcije, osvaja ica me unarodnih turnira u Milanu, Grazu i Tuzli. Tako er je kategorizirana sportašica II. kategorije po Hrvatskom olimpijskom odboru. Zbog sprije enosti nagradu je u njezino ime preuzeo otac Dragutin. Damir Posavec je viceprvak države u skoku uvis u kategoriji mla ih seniora. Prvak je Hrvatske u skoku u vis u dvorani i na otvorenom u kategoriji mla ih juniora te prvak Hrvatske u skoku u vis u dvorani u kategoriji starijih juniora. Osvaja je tre eg
Damira Bujan proglašena je najsportašicom, Damir Posavec najsportašem, a najboljom ženskom ekipom seniorska ženska ekipa Karate kluba Nedeliš e
Najbolja ženska ekipa ovu je titulu zaslužila osvojivši prvo mjesto na Seniorskom karate prvenstvu Hrvatske. Najbolja muška ekipa u sezoni 2009./2010. osvaja 8. mjesto u 1. A odbojkaškoj Ligi, a u 2010. godini sudionici su etvrtfinala Kupa Hrvatske i osvaja i Kupa Me imurja. U jesenskom djelu prvenstva 2010./2011. u hrvatskoj Superligi osvajaju 4. mjesto. Spomenuta muška ekipa u 2010. godini nastupila je u sastavu Dario, Marin i Tomica Posavec, Mišo Petran, Dino Harambaši , Tomica Pu a, Marko David, Marijan Palinkaš, Aleksej Makarov, Miroslav Vabec, Ivan Kova , Spasoje Todorovi , Mario Grubiši , Marko Kre ak, dok su mom ad vodili Josip Treska i Kole Mihajlov. (hz, oto: Zlatko Vrzan)
Najboljom muškom ekipom proglašena je ekipa Odbojkaškog kluba Me imurje Centrometal re an
Uru ena priznanja za promidžbu op ine Nedeliš e
Priznanja za promidžbu op ine Nedeliš e dodijeljena su Stjepanu Peteku, Kristijanu Lesjaku, Josipu Cmre njaku i Željku Kolari u
Ovom prilikom uru ena su i priznanja sportašima za promidžbu op ine Nedeliš e. Priznanja su primili Stjepan Petek, trener NK Sloboda Slakovec od 2001. godine, s kojim je prošle godine osvojio KUP Me imurja i tre e mjesto u 4. HNL, Kristijan Lesjak, trener Karate kluba Me imurje Nedeliš e, koji je karate trener punih 12 godina, od ega 6 u spomenutom klubu,
Josip Cmre njak iz Teniskog kluba “C LAB” Slakovec, osvaja nekoliko teniskih turnira mla ih uzrasta od 14 do 16 godina, koji je na rang listi TSH za tenisa e do 14 godina bio na prvom mjestu, te Željko Kolari , dugogodišnji aktivni lan Karate kluba Nedeliš e te lan Upravnog odbora, koji je sudjelovao u organizaciji više me unarodnih turnira i državnih prvenstva.
22. velja e 2011. KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER
Me imurje lako, ostali slabo! U 17. kolu A 2 lige Me imurje je kod ku e igralo protiv križeva koga Radnika i ostvarilo svoju 15. prvenstvenu pobjedu. U utakmici u kojoj se premo ni pobjednik znao i prije podbacivanja iskorištena je prigoda da zaigraju svi koji su ovoga trenutka zdravstveno sposobni. Rudar Cimper je gostovao u Vrbovcu kod, za njih prejakoga Petra Zrinskoga, te upisao o ekivani poraz. Neo ekivani poraz doživio je akovec u Bjelovaru, te tim porazom izravnao Rudar Cimper i Bjelovar na posljednjem mjestu tablice drugoligaškoga sjevera.
B LIGA SJEVER
Napeto u lokalnom derbiju! U okviru 15. kola B lige u akovcu se igrao lokalni derbi izme u Me imurja Globetke i Preloga. Iako su dobili prve tri etvrtine, doma i su jedva na kraju uspjeli upisati pobjedu. (bh) Koprivnica – Lepoglava 92:66
U idu em kolu akovec do ekuje Podravca u svojoj dvorani i, bojimo se kako sada igraju, doma in nema baš puno šanse. Rudar gostuje u Ivancu, doma in je ja a mom ad, ali ne puno, moglo bi se...Me imurje gostuje u Varaždinu kod pobjedama osokoljene Vindije, mogla bi biti zanimljiva utakmica. (bh) Me imurje – Radnik 90:59 ME IMURJE: Jeleni , Mavrek 4, Novak Marek 15, Vugrinec 3, Rusak 7, Zaspan 15, Fodor, Krišto i 6, Goleš 12, Novak Mario Medo 20, Vuruši 7, Jambrovi 1. Trener Šopar S. Bjelovar – akovec 77:68
JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A
Me imurje 12-0! Završio je i prvi krug juniorske lige regije sjever, slijedi drugi krug razigravanja s podravskim ekipama. Me imurje je iz 12 utakmica uknjižilo 12 uvjerljivih pobjeda, pa s pravom o ekuje sli an nastavak, te kona nu nagradu u vidu državnog polu inalnog turnira. (bh) Vindija – Me imurje 62:95
Me imurje Globetka – Prelog 60:58 (17:14, 16:11, 14:13, 13:20)
ME IMURJE: Vuruši 12, Jambrovi 12, Gašpari 3, Jeleni 8, Žvorc 1, Miše, Kapelari 6, Mavrek 22, Rusak 12, Miko 13, Lepen 6. Trener aji I.
ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Cimerman, Serdarevi 5, Gomzi 18, Leva i 7, Franji , Golubi N. 7, Lepen, Miko 15, Vuruši 3. PRELOG: Blažeka 4, Ciglar M. 2, Blažona 8, Pusti 26, Todi , Šari 2, Jankovi , Podvezanec, Ciglar D. 3, Poredoš 13.
Mladost Ivanovec – akovec 76:58 MLADOST IVANOVEC: Hanžekovi 32, Kranj ec J. 11, Kranj ec R. 21, Jan ec, Bjelobrk 3, Vu aj 9. Trener Blažeka T. AKOVEC: Prprovi 25, Markulija 6, Glavina 22, Baruk i 5, Žuna, Pe ari . Trener Vehtersbah M.
KONA NA TABLICA
Petar Zrinski – Rudar Cimper 80:49 RUDAR CIMPER: Varga 5, Brodar, Kralji 4, Per i , Leva i , Radikovi 11, Korbelj, Bedi 4, Dodlek 9, Tkalec 6, Bogdan 6, Srnec 4. Trener Damjanovi B. Mladost – Vindija 87:99 Podravac – Prigorje financije 72:89
TABLICA 1. Prigorje nancije 2. ME IMURJE 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. Vindija 6. AKOVEC 7. Radnik 8. Ivan ica 9. Mladost ( ) 10. Bjelovar 11. RUDAR CIMPER
16 15 16 15 16 15 16 15 16 15 15
15 15 11 9 8 7 5 5 4 3 3
1 0 5 6 8 8 11 10 12 12 12
31/+599 30/+342 27/+123 24/+168 24/-66 22/+37 21/-254 20/-91 20/-244 18/-285 18/-329
C LIGA KSMŽ
Dvije gostuju e pobjede! U 14. kolu najniže lige doma e su mom adi bile izuzetno darežljive. Donji Kraljevec je Nedeliš u prepustio bodove, a isto je u inila i Mladost Ivanovec, a «primatelj donacije» je bila Kotoriba.(bh) Donji Kraljevec – Nedeliš e 57:64 DONJI KRALJEVEC:Kocijan 4, Lon ari 11, Taradi, Ivanovi D. 24, Balent 7, Ruži 9, Štefan, Me imurec, Pa an 2, Branilovi . Trener Štefan D. NEDELIŠ E: Gospo i 26, Šegovi N. 8, Šegovi I. 13, Ganzer 10, Posedi 3, Pintari , Posavec 2, Bašek, Marciuš 2, Štrukelj, POsel. Trener Kova i B.
Mladost Ivanovec – Kotoriba 54:60 MLADOST IVANOVEC: Vuruši 5, Kresinger 9, Vu aj 9, Mihoci, Kranj ec R. 10, Kranj ec J., Bjelobrk, Drk 8, Vugrinec 2, Klinec 11, Varga. Trener Gašparlin S. KOTORIBA: Ujlaki, Borovi 6, Habuš 5, Zvošec A. 27, Sušec, Fuš, Pogorelec 1, Zvošec F. 9, Zvošec V., Pogorelec B. 5, Seli anec 7. Trener Ujlaki R.
24/+388
12 9
3
21/+127
3. Donji Kraljevec
12 7
5
19/+159
1. Dubrav an
11 9
2
20/+170
4. Dubrav an/-1
12 7
5
18/-36
2. Kotoriba
11 7
4
18/-42
12 3
9
15/-123
3. Nedeliš e
11 4
7
15/-4
4. ME . GLOBETKA 12 5 7 17/-3
5. Mladost Ivanovec 6. akovec
12 2
10 14/-232
4. Mladost Ivanovec/-1 11 5
6
15/-22
5. Lepoglava
7. Rudar Cimper
12 2
10 14/-283
5. Donji Kraljevec
9
15/-102
2. Koprivnica
12 8 4 20/+141
3. PRELOG
12 6 6 18/-29 12 2 10 14/-173
TABLICA
12 3
Veliko pozitivno iznena enje me unarodnog košarkaškog turnira za veterane priredili su akov ani okupljeni pod imenom KK Me imurje veterani. Iako tek drugu godinu u esnici tog najve eg turnira na prostorima bivše zajedni ke države (igraju 32 mom adi iz Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske i Slovenije) naši su u konkurenciji 16 ekipa iz kategorije 45+ (rije je o godinama starosti košarkaša) osvojili sjajno tre e mjesto. Turnir u Cazinu se ina e održava ve petu godinu, a lani su naši uspjeli dva puta izgubiti i jednom pobijediti, te u konkurenciji 22 mom adi osvojiti 11. mjesto, ali u kategoriji 35+. Ove je godine u toj, mla oj turnirskoj skupini igralo tako er 16 ekipa, no Me imurje veterani su se prebacili u svoju starosnu skupinu, onu malo stariju. Razigravalo se u 4 skupine po 4 mom adi, a naši su najprije igrali
sa Slavonskim Brodom i pobijedili 39:33 (igralo se 4x6 minuta). Ve koji sat kasnije na redu je bila i druga utakmica u skupini, ovaj puta protiv Biha a i na tom se susretu iskristalizirala najja a strana naše mom adi – vrlo tvrda obrana. Biha je akove kim veteranima uspio zabiti 14 zgoditaka, a naši su zabili 25, te tom ve drugom pobjedom osigurali Final four drugoga dana (me u najbolja 4 sastava idu prvaci skupina). U polu inalu su naši veterani naletjeli na minu u vidu najja ega sastava i kona nog osvaja a turnira – ljubljanske Zmaje predvo ene prekaljenim reprezentativcem bivše države – Slavkom Kotnikom koji je uz Mirta i ostatak ekipe naprosto demolirao Me imurje veterane sa krajnjim rezultatom 27:53 (obranu na Kotniku je nemogu e postaviti, naro ito kada su u mom adi i vrsni šuteri s vanjskih pozicija).
No, nisu se naši mnogo «plakali», ve su spremno do ekali u borbi za broncu mnogo viši Beograd, držali se u egalu do 2 minute prije kraja utakmice i onda napravili 6:0 ipobijedili 47:41, te osvojili tre e mjesto. Pobjednik ove «balkanijade» u kategoriji 35+ je zagreba ki Agit predvo en Vladanom Alanovi em, dok su u «malo starijoj» kategoriji ve prije spomenuti ljubljanski Zmaji bili neprikosnoveni. Za Me imurje veterane su igrali: Jagarinec, Kasapovi , Lajtman, Leva i , Živkovi , Hrka , Ga eša or e, Ga eša Nebojša, Horvat i Jaluši . Košarkaškim veteranima Me imurja ovo je tre i turnir na kojem su igrali (dva u Cazinu, jedan u Šibeniku), na svakom od prva dva su uspjeli po jednom pobijediti, a na tre em su osvojili i pehar. Gdje e im biti kraj na slijede em? (bh)
Poziv na te aj za košarkaške suce!
12 12 0
2. Vindija
12 9 3 21/+64
Veterani Me imurja tre i!
UDRUGA KOŠARKAŠKIH SUDACA ME IMURSKE ŽUPANIJE
1. Me imurje
TABLICA 1. Gra ar
KK Me imurje veterani osvojili tre e mjesto u Cazinu
OLD STARS CAZIN 2011
Ud r ug a koš a rk a šk i h sudaca organizira te aj za košarkaške suce, te poziva kandidate starije od 14 godina da se jave u prostoriju
Košarkaškog saveza Me imurske županije (preko puta restorana Pilka) A. Schulteissa 19, u nedjelju 27. velja e s po etkom od 10 sati. Sve
ostale informacije se mogu dobiti kod voditelja te aja Danijela Per i a na broj mobitela 098/493 767, ili na e-mail: uksmz@ck.t-com.
STOLNI TENIS
(Igor Tkalec)
1. županijska liga
2. županijska liga
3. županijska liga
4. županijska liga
Uvjerljiva pobjeda lidera
Najuzbudljivije kolo
Derbi bez pobjednika
Nedeliš e 2 pregazilo STK ne popušta i dalje pobje uje vode i MSTC
Nakon odigranog dvanaestog kola 1. ŽL, Šenkovec 2 koji je upisao novu, uvjerljivu pobjedu protiv Nedeliš a 1, zauzeo je prvo mjesto na tablici. To opet može zahvaliti drugom kiksu MSTC Damtex-a, koji je kod Kos Kotoribe 3 osvojio samo bod. Napomenimo da MSTC Damtex nije nastupio u najja em sastavu, i da ima utakmicu manje. Od ostalih rezultata izdvajamo napeti i neizvjesni susret Hodošan ET i HE-DRA-e koji je završio neodlu enim rezultatom. Lopatinec 1 – Kos-Kotoriba 2 2:8, Kos-Kotoriba 3 – Putjane Brid 1:9, Hodošan Elektro team – HEDRA 1 5:5, Šenkovec 2 – Nedeliš e 1 7:3, MSTC-Štikma – MSTC-Damtex odgo eno; odgo ena utakmica 11. kola: MSTC-Damtex – Kos-Kotoriba 3 5:5.
Dvanaesto kolo 2. ŽL je po rezultatima najvjerojatnije bilo najuzbudljivije do sad. etiri odigrana susreta, etiri minimalna, rezultata. Vode i Šenkovec 3 uspio je svladati borbeni Hodošan 1 na svom terenu, dok je Mala Subotica, trenutno drugoplasirana, u zadnjim me evima ugrabila dva boda protiv desetoplasiranog Mihovljana 3. Putjane 6 su se svojom etvrtom pobjedom ove sezone u vrstile na soldinoj petoj poziciji. Putjane 6 – Mihovljan 4 6:4, Šenkovec 3 – Hodošan 1 6:4, Mihovljan 3 – Mala Subotica 1 4:6, STK 2 – Donji Kraljevec 1 6:4, Putjane 3 – Katex odgo eno.
Derbi vode eg dvojca zasigurno je bio najzanimljiviji susret dvanaestog kola. Ni jedna ekipa nije zaslužila biti poražena, pa je susret završen najpoštenije, podjelom bodova. Bodovna razlika izme u Damtex-a i Lopatinca 2 još uvijek je dva boda. Korak za vode ima izgubio je Šenkovec 4 koji je u ovom kolu upisao tre i ovosezonski poraz. Bolji su bili igra i Kos Kotoribe 4. Jedina uvjerljiva pobjeda ovog kola bila je ona mom adi Draškovca nad Kos Kotoribom 5. Tom se pobjedom Draškovec u vrstio na šestoj poziciji s etiri boda prednosti. Šenkovec 5 – Gori an 1 8:2, Šenkovec 4 – Kos-Kotoriba 4 4:6, Damtex – Lopatinec 2 5:5, Kos-Kotoriba 5 – Draškovec 3:7, Hodošan 2 – Cirkovljan Zabat 1 5:5.
Drugoplasirano Nedeliš e 2 je u derbiju dvanaestog kola igra ki eksplodiralo, i pregazilo vode i MSTC Nostro Žškovec, i nanijelo mu prvi ovosezonski poraz. Unato velikoj pobjedi Nedeliš ana, bodovna razlika još uvijek je velika etiri boda. Sude i po njihovoj ozbiljnosti, Žiškov ani do kraja sezone sigurno ne e dopustiti da se ta prednost rastopi i da ugrozi njihovu lidersku poziciju. Šenkovec 6 je pobjedom nad Hodošanom 3 ostao u borbi za drugo mjesto. Orehovica – Donji Kraljevec 2 2:8, Hodošan 3 – Šenkovec 6 3:7, Nedeliš e 2 – MSTC-Nostro-Žiškovec 8:2, Zasadbreg – Mihovljan 5 Primabiro 3:7, Lopatinec 3 – Putjane 4 4:6.
TABLICA 1.Šenkovec 2 2.MSTC-Damtex 3.Kos-Kotoriba 2 4.Putjane Brid 5.Hodošan ET 6.Nedeliš e 1 7.HE-DRA 1 8.Lopa nec 1 9.Kos-Kotoriba 3 10.MSTC-Š kma
12 11 12 12 12 12 12 12 12 11
10 8 9 8 5 5 3 4 1 0
1 3 0 1 2 1 2 0 2 0
TABLICA 1 0 3 3 5 6 7 8 9 11
87:33 74:36 90:30 81:39 56:64 60:60 51:69 43:77 39:81 9:101
21 19 18 17 12 11 8 8 4 0
1.Šenkovec 3 2.Mala Subo ca 1 3.Hodošan 1 4.Katex 5.Putjane 6 6.Mihovljan 4 7.Donji Kraljevec 1 8. STK 2 9.Putjane 3 10.Mihovljan 3
12 12 12 11 12 12 11 12 10 12
10 8 7 5 4 3 3 2 2 2
1 4 2 4 3 3 1 3 2 1
TABLICA 1 0 3 2 5 6 7 7 6 9
82:38 82:38 69:51 63:47 56:64 51:69 42:68 47:73 40:60 48:72
21 20 16 14 11 9 7 7 6 5
1.Damtex 2.Lopa nec 2 3.Šenkovec 4 4.Cirkovljan Zabat 1 5.Kos-Kotoriba 4 6.Draškovec 7.Hodošan 2 8.Šenkovec 5 9.Kos-Kotoriba 5 10.Gori an 1
12 12 12 12 12 12 12 12 12 12
10 9 8 7 7 6 2 3 1 1
1 1 1 2 0 0 4 1 2 0
5. županijska liga
TABLICA 1 2 3 3 5 6 6 8 9 11
78:42 85:35 70:50 71:49 67:53 60:60 50:70 48:72 40:80 31:89
21 19 17 16 14 12 8 7 4 2
1.MSTC-Nostro-Žišk. 12 2.Nedeliš e 2 12 3.Šenkovec 6 12 4.Mihovljan 5 Prima 12 5.Putjane 4 12 6.Donji Kraljevec 2 12 7.Hodošan 3 12 8.Lopa nec 3 12 9.Zasadbreg 12 10.Orehovica 12
10 8 8 7 6 5 5 2 0 1
1 1 1 2 2 2 2 2 3 0
STK 3 je i nakon dvanaestog kola ostao je jedina neporažena ekipa lige. I u ovom je kolu bio maksimalno uvjerljiv. Mom ad Šandorovca koja se nalazi na solidnoj petoj poziciji nije mogla napraviti baš ništa da barem malo naruši nevjerojatnu dominaciju akov ana. Rivali koji se bore za drugo mjesto, HE-DRA 2 i Cirkovljan zabat 2 upisali su lake i sigurne doma e pobjede. Devetoplasirane Putjane 8 doživjele su deveti poraz ove sezone, što im uvelike ugrožava status petoligaša. HE-DRA 2 – Donji Kraljevec 3 10:0, Cirkovljan Zabat 2 – Šenkovec 7 9:1, Šandorovec – STK 3 0:10, Putjane 8 – Mala Subotica 3 3:7, Gori an 2 – Mala Subotica 2 6:4. TABLICA
1 3 3 3 4 5 5 8 9 11
89:31 74:46 71:49 67:53 63:57 61:59 55:65 50:70 39:81 31:89
21 17 17 16 14 12 12 6 3 2
1. STK 3 2.HE-DRA 2 3.Cirkovljan Zabat 2 4.Mala Subo ca 2 5.Šandorovec 6.Gori an 2 7.Mala Subo ca 3 8.Donji Kraljevec 3 9.Putjane 8 10.Šenkovec 7
12 12 12 12 12 12 12 12 12 12
12 9 9 6 6 4 4 2 1 0
0 1 1 2 2 2 0 3 2 1
0 2 2 4 4 6 8 7 9 11
115:5 84:36 80:40 75:45 65:55 52:68 46:74 37:83 25:95 21:99
24 19 19 14 14 10 8 7 4 1
6. županijska liga (1 – 6. mjesto)
U znaku gostiju Tri iste gostuju e pobjede u dvanaestom kolu „lige za prvaka“ pokazale su nadmo bolje plasiranih ekipa. STK 4 ostao je na vode oj poziciji s tri boda prednosti nad Mladosti, dok je Gori an 3 tre i, te e kroz sezone zasigurno pokušati stvarati poneki problem vode em dvojcu. Prelog 2 – Putjane 7 0:10, Kos-Kotoriba 6 – STK 4 2:8, Gori an 3 – Mladost 2:8.
TABLICA 1. STK 4 2.Mladost 3.Gori an 3 4.Putjane 7 5.Kos-Kotoriba 6 6.Prelog 2
7 7 7 7 7 7
6 5 4 2 1 0
1 0 1 2 1 1
0 2 2 3 5 6
48:22 50:20 38:32 37:33 25:45 12:58
13 10 9 6 3 1
6. županijska liga (7 – 12. mjesto)
Doma inima pobjede, ali nije bilo lako Dvanaesto kolo „lige za ostanak“ obilježile su tri doma e, ne baš lake pobjede „favorita s papira“. Prvoplasirani Dragoslavec Breg upisao je minimalnu pobjedu nad Hodošanom 4, te tako ostao vode i s osjetnom bodovnom razlikom od etiri boda. Prelog 1 bio je siguran u susretu protiv Gori ana 4. Šenkovec 8 – Donji Kraljevec 4 6:4, Prelog 1 – Gori an 4 8:2, Dragoslavec Breg – Hodošan 4 6:4. TABLICA 7.Dragoslavec Breg 8.Prelog 1 9.Gori an 4 10.Hodošan 4 11.Donji Kraljevec 4 12.Šenkovec 8 (-1)
7 7 7 7 7 7
6 4 2 1 0 1
1 1 3 5 3 1
0 2 2 1 4 5
47:23 44:26 35:35 39:31 24:46 21:49
13 9 7 7 3 2
22. velja e 2011.
KICKBOXING ME UNARODNI SUSRET – AKOVEC 2011.
Uvjerljiva pobjeda hrvatskih boraca protiv Ma ara
ISPRIKA Ispri avamo se lanovima oba hrvatska kickbox kluba i svim ljubiteljima ovog sporta na krivom rezultatu i foto-vijesti koja je izašla u prošlom 806. broju Me imurskih novina (pobjeda Ma ara umjesto pobjede hrvatskih boraca op.a.) do koje je došlo zbog greške u komunikaciji. ®
U organizaciji KBK „300“ iz akovca, u subotu 12. velja e održao se susret izme u hrvatskih i ma arskih kick box klubova. Iz Hrvatske nastupali su borci iz klubova KBK „300“ akovec i KBK „Pit bull gym“ iz Sra inca, a iz Ma arske klubovi iz Ring mix promotion grupe. U izvrsnoj atmosferi, uz punu dvoranu, hrvatski kick boxeri odnijeli su pobjede u svih sedam me eva. Suci ovog turnira bili su i iz Ma arske i Hrvatske.
Doma i stigli do svih sedam pobjeda U izvrsnim borbama, low kick stila, koje su oduševile prisutne gledatelje borili su se: DARIO KAPELARI i LASZLO KERTESZ, u kategoriji od 81 kilograma, gdje je pobjedu odnio Kaperlari sa 3:0. TAMARA KOLOMARI i PATRICIJA KAL I EK borile su se u kategoriji od 60 kilograma u kojoj Tamara pobijedila odlukom sudaca od 2:1 JURICA ŠKORANEC i JANOS VASS nastupili su u kategoriji do 65, gdje je tehni kim nokautom
pobijedio Skoranec u prvoj rundi. BORIS VRBANEC i OLIVER RIGER nastupili su u kategoriji od 81 kilograma, gdje je pobjedu odnio Vrbanec odlukom sudaca 3:0. TOMISLAV LIBER je osvojio u svojoj kategoriji svladao ma arskog takmaca odlukom sudaca
3:0. LJILJANA ZEBOLC i ERICA kilograma, gdje je odlukom suCSILLAG FEHER odmjerili su daca 3 :0 pobijedio Varošanec. snage u kategoriji 50 kilograma, Brzi razvoj i sve ve a pobjedom Ljiljane tehni kim noatraktivnost UKRATKO kautom u tre oj rundi. završnoj IZ KARATEA Ovu priredbu odli no je ori najboljoj borbi ve eri snage su odmjerili ROBERT VAROŠANEC i ganizirao KBK „300“ iz akovca, GABOR PRICKI u kategoriji do 75 kojem je ovo ve druga me una-
rodna priredba koju uspješno i pred punim gledalištem, organiziraju na svom terenu. KBK „300“ unato postojanju tek dvije godine postao je jedan od najatraktivnijih klubova na našem podru ju. U svom sastavu osim boraca ima rekreativnu grupu
kick box, dje ju grupu kick box, Tae-boo it box, i žensku rekreativnu grupu. U svojim daljnjim aktivnostima, osim natjecanja u Hrvatskoj, o ekuju i mnoga me unarodna natjecanja, na kojima e, uvjereni smo, biti uspješni kao i u akovcu.
KARATE KK ME IMURJE
KK NEDELIŠ E
Zlato, srebro i bronca iz Velenja Devet medalja u Ivani -Gradu U Velenju-Slovenija se u subotu održao me unarodni karate turnir na kojem je nastupilo 350 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Nastupili su i karatisti KK Me imurje i uzeli tri medalje. Najuspješniji rezultat postigla je Lucija Lesjak. Ona je uzela zlatnu medalju u teškoj kategoriji u enika. Luna Hamer bila je tako er nepobjediva sve do inala i na kraju joj je pripalo srebro, dok je Nino Cmre njak osvojio broncu.. Leon Marciuš je isti dan nastupio na turniru u Ivani Gradu, u kategoriji mla ih kadeta do 48 kg, te osvojio srebro izgubivši u inalu u produžetku borbe.
Tri medalje za KK Me imurje u Velenju
U Ivani -Gradu minule subote održan je me unarodni karate turnir Kup Mladosti 2011. Na kojem je nastupilo 507 natjecatelja iz 57 klubova iz Slovenije, Ma arske, Slova ke i Hrvatske. Zlato i naslov osvaja ice turnira osvojila je Mateja Rumplin u kategoriji u enica +40 kg, u istoj kategoriji Ana Ciglari osvojila je srebro. Vilim Murši osvojio je srebro u kategoriji u enika -38 kg i kategoriji mla ih kadeta -36 kg. U uzrastu mla ih kadetkinja Bijanka Fu ko osvojila je srebro u kategoriji -45 kg, u istoj kategoriji Jelena Bužani je osvojila broncu.
U uzrastu u enica Dajana Kodrnja osvojila jer srebro u poluteškoj -40 kg kategoriji. Bronce su osvojili Mia Šari Horvat u teškoj +55 kg
kategoriji mla ih kadetkinja, Fabijan Murši u srednjoj -38 kg kategoriji u enika i Jasmin Isakovi u srednjoj -52 kg kategoriji mla ih kadeta.
22. velja e 2011.
Projekt “Djeca u prometu kao pješaci i putnici“ u Dje jem vrti u akovec provodi se tre u godinu za redom
PROVO ENJE projekta “Djeca u prometu kao pješaci i putnici“ autora mag. ing. Dina Posavca
Edukacija o cestovnom prometu od najranije dobi Ve tre u godinu za redom u Dje jem vrti u akovec provodi se projekt iz cestovnog prometnog odgoja “Djeca u prometu kao pješaci i putnici“ autora mag. ing. Dina Posavca. Projektom se postiže znatan napredak u u enju predškolske djece osnovnim pravilima sigurnosti u cestovnom prometu, uz osiguranje organizacijskih i materijalnih uvjeta rada. - Sigurnost djece u cestovnom prometu od op eg je društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Polaze i od injenica kako je predškolsko doba najvažnije doba u životu ovjeka, moramo prihvatiti injenicu da je ogromna odgovornost na svim imbenicima koji su na posredan ili neposredan na in vezani uz odrastanje djeteta, kaže Dino Posavec, i dodaje: - Uz klju nu ulogu roditelja, ije ponašanje u cestovnom pro-
metu mora biti pozitivan primjer djetetu, u prometnoj edukaciji predškolske djece potreban je sustavan i kontinuiran rad odgojitelja. Grad akovec kao “Prijatelj djece“ izdvojio je u 2010./2011. godini 30.000 kuna za preventivno - edukativne materijale. Projekt “Djeca u prometu kao pješaci i putnici“, koji se, prema rije ima Posavca, provodi i dalje zahvaljuju i podršci gradona elnika Branka Šalamona i njegova zamjenika Zorana Vidovi a, ogledni je primjer na koji se na in od najranije dobi djeci usa uje znanje o cestovnom prometu, iji su i oni sudionici. Cestovni prometni odgoj kao važan segment razvoja prometne kulture omogu ava djetetu usvajanje potrebnih znanja, vještina, navika toliko potrebnih za lakši, kvalitetniji i sigurniji život. (hz)
- Sigurnost djece u cestovnom prometu od op eg je društvenog interesa, kazao je Dino Posavec
Vo ne i lozne sadnice i ruže stablašice nudi o p u o Nov
kontejnirane sadnice:
aronija
kaki
borovnica citrus
kivi
brusnica
smokva
goji
šipak drijen
Dobro je znati 45
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
boysen
tayberry
stručan savjet i vrhunska usluga
U Bat po alat! – po elo veliko sniženje na odjelu alata u prodajnom centru Bat Od ponedjeljka 21.02. u prodajnom centru Bat zapo ela je velika akcija „u Bat po alat“ sa širokim izborom kvalitenog alata po iznimno povoljnim cijenama. Ova bogata akcija odli na je prilika za sve profesionalce i hobiste koji sada na jednom mjestu i uz sniženja do ak -50% mogu na i kvalitetne elektri ne i ru ne alate. Kupci mogu birati iz širokog asortimana robe renomiranih proizvo a a kao što su Bosch, Makita, Proxxon, Meta-
bo, Elektro maschinen i mnogih drugih, a uz kupljeni alat o ekuju ih i vrijedni pokloni. Uz to, svake subote i srijede Bat priprema i dodatna iznena enja i pogodnosti koje e kupovinu u ovoj bogatoj akciji u initi još isplatljivijom.
46
Informacije
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
PARTNERSTVO NA DJELU
Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje, Podru na sluĹžba akovec, vode i je partner u projektu Partnerstvo na djelu kojim se Ĺžele unaprijediti usluge potpornih institucija prema grupama u nepovoljnom poloĹžaju na trĹžiĹĄtu rada i malim i srednjim poduzetnicima. Projektom je predvi ena uspostava Mobilnog kluba za nezaposlene („Job club“) te poticanje inovativnog planiranja ljudskih potencijala i ve e uklju ivanje poslodavaca u kreiranje politika regionalnog trĹžiĹĄta rada. Ostali partneri na projektu su Me imurska Ĺžupanija, Regionalna razvojna agencija Me imurje, Grad akovec, Grad Mursko SrediĹĄ e i Grad Prelog.
Pozivamo sve zainteresirane da se uklju e u projekt, za ĹĄto e prva prilika biti po etna konferencija koja e se odrĹžati 24.2.2011. s po etkom u 11 sati u dvorani TehnoloĹĄko inovacijskog centra Me imurje, Bana Josipa Jela i a 22b, akovec (prostor bivĹĄe vojarne). Za viĹĄe informacija o projektu kao i detalje oko po etne konferencije na raspolaganju Vam stoji projektni tim: marina.kodba@hzz.hr ili bianka.logozar@redea.hr. Projekt sufinancira Europska Unija u sklopu IPA PROGRAMA IV. Komponenta Razvoj ljudskih potencijala
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traŞi AKOVEC, F. Pun eca 2, traŞi 1 DOKTORAOP EMEDICINEnaodre enovrijeme, poloŞen stru ni ispit, javi se na 098/744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com. hr do 28.2.. 2. Ordinacija op e medicine Mar na Novinť ak, traŞi AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traŞi 1 LIJE NIKA/ICU OP E MEDICINE na odre eno vrijeme (zamjena), licenca Hrvatske lije ni ke komore, javi se na 372-305 do 28.2.. 3. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traŞi 10 KV, PKV ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poŞeljno, javi se na 384-285 do 15.2. 4. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traŞi 5 ŠIVA A (m/Ş) na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poŞeljno radno iskustvo, javi se na mob. 098/242-058 do 28.2. 5. Ljekarna mg.ph. D. Blagus Vi anovi , Strahoninec, akove ka 26, traŞi 1 MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe ili se javi osobno na gornju adresu ili na tel. 363-244 do 28.2. 6. SAMANTA d.o.o. HODOŠAN, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099/6812411, do 28.2. 7. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica akovec, K. Zrinski 1/1, 40000 akovec, traŞi VIŠE ZASTUPNIKA (m/Ş), uvje : VŠS ili SSS, poŞeljno radno iskustvo na istim ili sl. poslovima, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, komunika vnost, savjetovanje klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruŞanje usluge ponude i sklapanja ugovora o osiguranju, ak vno sudjelovanje u procesu edukacije. Životopis dostavi na e-mail: dijana.kolac@ allianz.hr ili na gornju adresu, do 28.2. 8. Zdravstvena ustanova "LJEKARNA PO U A" akovec, I.G. Kova i a 20, traŞi 1 MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, mjesto rada Belica, K. Tomislava 114a, licenca za samostalan rad, rad u jednoj smjeni, poslodavac nudi besplatno koriťtenje 3-sobnog stana u k za vrijeme trajanja radnog odnosa, info na mob. 091/333-7130 ili u uredu Ljekarne 040/310-682, do 28.2. 9. ME-KOMP d.o.o. HODOŠAN, traŞi 1 VODITELJA PROIZVODNJE PVC STOLARIJE (m/Ş) na neodre eno vrijeme uz probni rad, napredno poznavanje informa ke, javi se na 091/5034679, do 24.2. 10. MIHALECTRGOVINAd.o.o.PRELOG,traŞi1 SERVISERABICIKLA(m/Ş)naodre enovrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, komunika vnost, javi se na mob. 099/2169-252 ili e-mail: info@beciklin.com do 31.3. 11. Strojobravarski obrt MIVA PRIBISLAVEC, A. Star evi a 1, traŞi 2 ZAVARIVA A MIG-MAG postupak i 1 KV BRAVARA/STROJOBRAVARA na neodre eno vrijeme uz probni rad 60 dana. Javiti se osobno na gornju adresu, dodatne informacije na 360-388, do 24.2. 12. BISTRO "TINA" Mala Subo ca, traŞi 1 KONOBARA/ICUnaneodre enovrijeme,javi se na 091/1135-274, do 28.2. 13. PANSION MAMICA PUŠINE, traŞi 1 KONOBARA/ICUURESTORANU,obaveznoradno iskustvo od min. 2g., voza ki ispit B kat., znanje stranih jezika njem., engl. ili tal. jezik, info. na 091/548-6670 ili e-mail: mamica@mamica. com.hr do 1.3. 14. Ca ebarAMADEUS,Pleťkovec,traŞi1KONOBARA/ICUnaneodre enovrijeme,javi se na 095/908-1063, do 26.2.
15. KRAMONA, akovec, Istarska 18, traŞi 10 (m/Ş) PKV, KV, SSS ŠIVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, rad u jednoj smjeni, radno iskustvo 6mj., najava na tel: 395-901, do 28.2. 16. ASTREA SPORT d.o.o., Ivanovec, Kalni ka 1a, traŞi 10 (m/Ş) ŠIVA A TRIKOTAŽE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 099/2120505 do 26.2. 17. Obrt Pata a i sinovi, Strahoninec, traŞi 1 SSS ŠUMARSKOG TEHNI ARA (m/Ş) na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091/333-3001, do 28.2. 18. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traŞi 1 ZAVARIVA A na odre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 040/682-130, do 1.3. 19. MATI I MATI d.o.o., AKOVEC,J. Kozarca bb, Ca e bar Pekara AFTER, traŞi 1 PRODAVA A/ICU pekarskih proizvoda i kola a, posluŞivanje toplih i hladnih napitaka, poŞeljno radno iskustvo, na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno sa zamolbom i Şivotopisom na gornju adresu do 20.2. 20. BRIJA NICA d.o.o. AKOVEC, Istarska 12, traŞi 1 FRIZERA ZA MUŠKARCE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 1g., javi se na 095/857-2334, do 28.2. 21. Caffe bar "MC", Vularija, traŞi 1 KONOBAR/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098/199-2165, do 28.2. 22. ELEKTRIC -CO d.o.o., AKOVEC, traŞi 2 ARMIRA A i 2 TESARA na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 341-188, do 2.3. 23. VNUK-PRODUKT d.o.o., Prelog, traŞi 1 SSS POSLOVNU TAJNICU/TAJNIKA na odre eno vrijeme,voza kiispitBkat.,uzzamolbuiŞivotopis dostavi dokaz o stru noj spremi, kontakt e-mail: info@vnuk-produkt.hr do 2.3. 24. I-KONG d.o.o., M. Srediť e, Poljska 43, traŞi 5 ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098/9595-930, do 1.3. 25. MILENA GRADNJA d.o.o., Hlapi ina 205, traŞi 1 VOZA A C kat. s poloŞenim ispitom za autodizalicu (HIAB); 2 ZIDARA i 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 091/502-3933, do 1.3. 26. TEUS BB d.o.o., M. Srediť e, R. Kon ara, traŞi 5 SOBOSLIKARA, 5 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 098/486-256, do 1.3. 27. Dom za starije i nemo ne osobe akovec, M. Hrvatske 1, traŞi 1 RADNOG TARAPEUTA - baccalaureus radne terapije, uvjet: zavrťen studij radne terapije, poloŞen stru ni ispit, uz prijavu potrebno je priloŞiti Şivotopis, preslik diplome, preslik uvjerenja o poloŞenom stru nom ispitu, preslik radne knjiŞice, preslik domovnice, preslik rodnog lista. Prijave dostavi na gornju adresu sa naznakom "za natje aj bacc. radne terapije" do 24.2. 28. MALO SELO d.o.o., Lopa nec, traŞi 4 KUHARA i 4 KONOBARA na neodre eno vrijeme uzprobnirad,mjestorada akovec(novirestoran), javi se na 098/241-800, do 5.3. 29. RUSTICA d.o.o., akovec, traŞi 1 PIZZA PEKARA/KUHARA i 1 POMO NOG KUHARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 311-207, do 28.2. 30. Kroja ki obrt "ANNA", M. Srediť e, Frankopanska 62, traŞi 2 ŠIVA A/ ŠIVA ICE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, najava na tel. 543-153, do 15.3. 31. Zidarsko fasaderski obrt M.Srnec, G. Hrať an, akove ka 43, traŞi 1 KV ZIDARA i 1
FASADERA za strojnu Ĺžbuku na neodre eno vrijeme, javi se na 098/241-656 do 9.3. 32. Poljoprivredni proizvo a Igor Ĺ afari , Slakovec 75, traĹži 1 TRGOVA KOG PUTNIKA, KOMERCIJALISTU - prehrambeni smjer na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 3-5g., voza ki ispit B kat., samostalnost, eksibilnost, obavezno znanje informatike, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili na e-mail: safaric@email.tcom.hr do 23.2. 33. MATTEOd.o.o.,PuĹĄ ine,V.Nazora2a,traĹži 1 SSS KNJIGOVO U na odre eno vrijeme, 3g. radnog iskustva, znanje talijanskog jezika; 2 REZA A KOVINA i 1 VOZA A C i E kat. na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa. Dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 24.2. 34. PRIMA GRADNJA d.o.o., Mihovljan, J.H. Zdelara 7, traĹži 1 GRA EVINSKOG TEHNI ARA sa 3g. radnog iskustva na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 095 847 2548, do 18.2. 35. VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO Jakopi Branimir, Ĺ˝. Gora, traĹži 1 KOMERCIJALISTU (m/Ĺž) na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poĹželjno ali nije uvjet, znanje stranih jezika, poznavanje vina odnosno poĹželjno ispit za someliera, marke nĹĄke sposobnos , obavezno znanje rada na ra unalu, rad na terenu, voza ki ispit B kat., spremnost na putovanja. Dostavi pismene zamolbe na e-mail: branimir.jakopic@ck.tcom.hr , mob. 098 242 363, do 28.2. 36. PROMESS d.o.o., M. Subo ca, A. Stepinca 41, traĹži 3 DJELATNICE ZA RAD U KLAONICI PERADI na odre eno vrijeme, javi se na 098 708 230, do 28.2. 37. MURA METAL d.o.o., KOTORIBA, traĹži 1 VODITELJA/ICUSMJENEnaodre enovrijeme, uvje : KV/VKV bravar sa 10g. radnog iskustva na org. sposobnos ma, najava na tel. 040 682 130 ili na e-mail: mura-metal@ck.t-com.hr do 4.3. 38. Gra evinarski obrt TIA, Strahoninec, M. Gupca 40, traĹži 2 ZIDARA, 1 TESARA i 4 GRA . RADNIKA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, rad na terenu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 095 900 1775, do 28.2. 39. CONOR MEDIA d.o.o., Prelog, traĹži 1 PRODAVA A/ICU informati ke opreme na neodre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, dostavi pismene zamolbe na e-mail: conor-media@ck.t-com.hr do 20.2. 40. NESTOR d.o.o., D. Kraljevec, Mlinska 4, traĹži 10 Ĺ IVA A m/Ĺž na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 655 293, do 16.3. 41. TKALEC TRANS d.o.o., 40000 akovec, T. Bratkovi a 1, traĹži 3 KV VOZA A TERETNOG MOTORNOG VOZILA u me unarodnom transportu robe-hladnja a na neodre eno vrijeme, znanje njem. jezika, radno iskustvo 12 mj., zamolbe sla na gornju adresu ili na e-mail: info@tkalectrans.hr do 15.3. 42. PlastometalikaVlaĹĄi ,M.Subo ca,Glavna 52, traĹži 1 SSS, VĹ S KONSTRUKTORA ALATA za preradu plas nih masa i limova na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, 3g. radnog iskustva, znanje rada na ra unalu, javiti se na 098/241-491 ili na e-mail: info@ plastometalik.hr do 11.3. 43. Kerami arski obrt PINK, Palinovec, traĹži 1 m/Ĺž RADNIKA NA FUGIRANJU KERAMI KIH PLO ICA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091/557-8649, do 13.3.
44. IZVOR Parski obrt "NOVAK", Mali Mihaljevec, R.Kon ara 26, traŞi 2 KV, PKV SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 6mj., javi se na 865-282, 098/963-4068, do 7.3. 45. VIJENAC d.o.o., Strahoninec, Dravska 70, traŞi 1 RADNIK/ICU ZA RAD U STAKLENIKU na odre eno vrijeme, javi se na 040 333 870, do 28.2. 46. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traŞi 1 LIJE NIKA/ICU SPECIJALIST ORTOPEDIJE u djelatnos Kirurgije, zavrťen Medicinski fakultet, poloŞen drŞavni ispit, poloŞen specijalis ki ispit iz ortopedije, odobrenje za samostalan rad; 1 LIJE NIKA/ICU SPECIJALIST PATOLOŠKE ANATOMIJE djelatnost Patologije i citologije zavrťen Medicinski fakultet,poloŞendrŞavniispit,poloŞenspecijalis ki ispit iz patoloťke anatomije, odobrenje za samostalan rad, natje aj otvoren do 15.3. 47. Ca e bar BRASIL, Savska Ves, J. Bajkovca 105, traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098 600 016, do 15.3. 48. IDA COMERC d.o.o., Prelog, Trg Slobode 1, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu do 25.2. 49. MURA METAL d.o.o., Kotoriba, traŞi 1 INŽ .STROJARSTVA na odre eno vrijeme, 3g. radnog iskustva i 1g. godina radnog iskustva na organziranju proizvodnog procesa, napredno znanjeinforma ke;1STROJARSKITEHNI ARA m/Ş na odre eno vrijeme, 10g. radnog iskustva, 3 g. na organiziranju proizvodnog procesa, napredno poznavanje informa ke, najava na tel. 040 682 130, do 1.3. 50. Županijska bolnica akovec, I.G.Kova i a 1e, traŞi 1 VODITELJA ODSJEKA ZAŠTITE NA RADU, ZAŠTITE OD POŽARA I EKOLOGIJE, uvjeti: zavrťena Visoka ťkola za sigurnost ili drugi fakultet tehni kog usmjerenja, VII stupanj stru nos odnosno sveu iliťni diplomski studij, poloŞen ispit stru njaka zať te na radu, poloŞen stru ni ispit za obavljanje, poslova zať te od poŞara, 5g. radnog iskustva u struci, uz zamolbu na natje aj kandida moraju priloŞi Şivotopis, preslik domovnice, dokaz o ste enoj stru noj spremi, uvjerenje o poloŞenom ispitu i stru nom ispitu, dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5g. radnog iskustva u struci, natje aj otvoren do 2.3.
Tijekom
velja e i oŞujka ne propustite: •
50%
popusta na nedjeljne ru kove
• utorkom bijeli bubrezi s prilogom
27Kn
• srijedom lignje na pariťki ili prŞene s prilogom
27Kn
...da, joĹĄ uvijek traĹžimo ime za novi lova ki restoran koji otvaramo u akovcu po etkom oĹžujka. O ekujemo i VaĹĄe prijedloge imena, ali i prijedloge jela, a kuma emo nagraditi jaaaako inom ve erom za dvoje...
Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784
www.medjimurski-dvori.hr
info@medjimurski-dvori.hr
IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 28.2. 2. REAL d.o.o.,V. Novaka 22, VaraŞdin, traŞi 2 OŠ, KV, SSS KONOBARA/ICU u caffe baru na neodre eno vrijeme, radno iskustvo nije vaŞno, jedna osoba za mjesto rada VaraŞdin, a druga osoba za mjesto rada Kurťanec. Najava na mob: 099 8303 409, do 15.3. 3. Ugos teljski obrt - kr ma "PODRAVSKA RUŽA",M.Bukovec,P.Miťkine16,traŞi1OŠ,KV, SSS KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, kontakt osoba; RuŞica Repi , tel. 042/843235
Poduze e TMT d.o.o. za pogon akovec i pogon Lepoglava traĹži kvali cirane djelatnike za popunu slijede ih radnih mjesta na neodre eno vrijeme uz probni rad:
BRAVAR, ZAVARIVA , GLODA , BOHRWERKIST, POSLOVO A U PROIZVODNJI, PLANER PROIZVODNJE Potrebne kvali kacije i iskustvo: - radno iskustvo na takvim poslovima najmanje pet godina - minimalna stru na sprema: SSS strojarskog usmjerenja PoĹĄaljite molbu i Ĺživotopis na adresu: TMT d.o.o., Kalni ka b.b., 40000 akovec ili na e-mail: tmt@tmt.hr.
22. velja e 2011.
Ste ajni upravitelj društva Kruhek d. o. o. u ste aju, Kolodvorska 4, Kotoriba, poslovni broj: V St-54/10 temeljem odluke vjerovnika te l. 158.. Ste ajnoga zakona objavljuje
PRVU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA R.b.
Naziv
Informacije 47
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
Po . cijena
1
Vaga 200 AM pekarska
2
Etažna pe Bongard i fermentacijska komora
3.300,00
3
Frkalica
4
Piccola
5
Spiralna mješalica
6
Stroj laminator
5.400,00
7
Friteza 36 wendamat
7.900,00
8
Kolica (5 kom-grupno)
11.000,00
9
Vozilo Renault, Master, C-80156
2.000,00
10
Stroj za mrvice
1.000,00
241.600,00 8.100,00 7.400,00 18.800,00
11
Konvekcijska pe Peko za kola e (dva dijela)
12
Izložbena vitrina+rashladna vitrina+pult
12.600,00 6.000,00
13
Punilica jednostruka
1.500,00
14
Dozator za vodu Domix 25
5.550,00
15
Klima ure aj
1.000,00
16
Nadstrešnica
5.300,00
17
Bojleri (2kom)
18
Hladnjaci i škrinje (4 kom)
700,00
IZ MATI NOG UREDA
RO ENI NELA MESARI , k i Dine i Matije; ANASTASIA BARJRI , k i Adise i Alena; LOVRO HRUSTEK, sin Alenke i Davora; ELENA ORŠOŠ, k i Olivere i Nedeljka; LANA ŽELEZNJAK, k i Antonije i Zlatka; LANA KIRI , k i Željke i Leonarda; RAHELA HAŽI , k i Monike i Bojana; BRUNA KARLOV EC, k i Jelene i Dalibora; LARA PIŠKOR, k i Ivane i Davora; VALENTINA ORŠUŠ, k i Spomenke i Josipa; NOA I JAKOV KOLAR, sinovi Martine i Daria; BARBARA HIŽMAN, k i Nikoline i Filipa; ERIK MA ARI , sin Ivane i Marka ( akovec) VJEN ANI Valentina Jankovi i Igor Jankovi , Nina Horvat i Dejan Herman, Dunja Mesari i Sre ko Varga ( akovec)
UMRLI Franjo Topli anec r. 1952., Marija Leva i ro . Mlinari r. 1943., Terezija onkaš ro . Ke keš r. 1925., Franjo Gavez r. 1942., Marija Blažon ro . Salaj r. 1938., Franjo Jambrovi r. 1955., Željko Domini r. 1956., Stjepan Car r. 1924., Vladimir Žganec r. 1964., Marija Stan ec ro . Bogdan r. 1941., Agata Bo kaj ro . Žerjav r. 1926. ( akovec); Josip Kolari r. 1924., Dora Hunjadi r. 1932. (Kotoriba); Kata Novak ro . Horvat r. 1923. (M. Subotica); Ignac Filipan r. 1928., Klara Mlinari ro . Šafari r. 1926. (M. Središ e); Vera Trojok ro . Škrobar r. 1963. (Nedeliš e); An elko Matoši r. 1934., Ružica Kneževi ro . Alavanja r. 1928. (Prelog); Marija Pilaj r. 1923. (Štrigova).
SJE ANJE na dragog oca i djeda
URU OLETI A 22.2.2010. – 22.2.2011. I dalje živiš me u nama, u našim srcima, mislima i uspomenama. Djeca i unuci
TUŽNO SJE ANJE na dragog supruga, oca i djeda
JOSIPA BUJANA iz Šenkovca 25.2.2007. – 25.2.2011. Hvala svima koji uvaju sje anje na tebe. obitelj
TUŽNO SJE ANJE
2.500,00
19
Košare i posude-plas ka i šiba ( 6 grupa)
9.995,00
na dragog nam strica i šogora
20
Limovi i kalupi (5 grupa)
10.710,00
IGNACA BELA
21
Namještaj uredski, kuhinjski i pogonski (19 kom)
20.200,00
16.02.1988. – 16.02.2011.
22
Apara i ure aji (11 kom)
2.150,00
23
Police u proizvodnji i trgovini (2 grupe)
8.000,00
24
Ostali sitni inventar
UKUPNO:
Šogorica Julijana, ne akinja Verica, ne aci uro, Ladislav i August s obiteljima
865,00
393.570,00
Usmena javna dražba održat e se dana 1. ožujka 2011. godine u 12:00 sa u uredu odvjetnika Damira Bariši a, Basari ekova 27, Koprivnica - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i zi ke osobe koje najkasnije do po etka održavanja javne dražbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na žiro-ra un Kruhek d. o. o. u ste aju, Kotoriba broj: 2340009-1190018033, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije održavanja javne dražbe ste ajnom upravitelju. - Pokretnine se na ro ištu za dražbu ne mogu proda ispod po etne prodajne cijene. - Po etna prodajna vrijednost iskazana je bez PDV-a. - Prodaja se obavlja prema na elu "vi eno-kupljeno". Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje. - Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne upla kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne dražbe. - Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 8 dana od održavanja javne dražbe. - Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac. - Kupac na sebe preuzima troškove demontaže i utovara opreme. - Predme pod rednim br 1-16 istaknu su pojedina no ili kao cjelina i kao takvi se prodaju, a predme pod red.br. 17-24 predstavljaju skupine više predmeta koji e se prodava odvojeno ili po grupama. - Detaljnije obavijes o predme ma prodaje i pojedina nim cijenama predmeta i grupa unutar skupina na h p://sites.google.com/site/kruhekustecaju/ ili kod ste ajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621-838. Razgledavanje predmeta prodaje mogu e je uz prethodan dogovor.
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju
MLADENU BABI U 28.2.1993. - 28.2.2011. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IN MEMORIAM
DRAGO LAJTMAN 27.2.1993. - 27.2.2011. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
48
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 AUTOTIHI D.O.O.:Opel Astra H 1,7 CDTI, reg 1g ful oprema srebrna, 2008 G., 11900 ₏; Opel Astra . i
v,F klima, abs, G., â‚Ź; Opel Tigra 1.6 16V, ko nova ful oprema, 1997 G., 3400 â‚Ź; BMW 525 TDS, ful oprema e39 linija, 1997 G., 5900 â‚Ź; Renault Espace 2.2 DCi, 2004 G., 11900 â‚Ź; Volkswagen Golf 5 1.9 Tdi, karavan, 41000km, 2008g, 14900 â‚Ź; BMW 323 TI, ful oprema, 1997g, 5900â‚Ź. Otkupljujemo vozila uz mogu nost zamjena za skuplja ili je inija. Tel:095/601 1001 moĹže i SMS ili auto hi@auto hi.com
FIAT UNO 1.0 1997.g., 5vr., garaĹžiran, registriran godinu dana, mob. 098/136-1712
OPEL VECTRA 1.6 16V karavan 1999.g., reg do 8/2011., ferari crveni, klima, abs, u odli nom stanju, garaĹžirana, alu felge + set eli nih felgi sa zimskim gumama, autoradio Kenwood, parking senzori, mob. 099 809 9363, Bruno PRODAJEM PEUGEOT 206 1.9 D, reg. do 11/11, klima, mob. 091/510-1064 AUDI A6 2.4i 2000.g., reg do 7/2011, metalik crni, full oprema, u jako dobrom stanju, garaĹžiran, serv. knj., mob 091 5330 882 VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 11.000 kn, mob. 091/510-1064 HYUNDAI ACCENT 2000.g., klima, servo, ugra en plin, euro kuka, metalik plavi, cijena 21.500 kn. Tel: 040/660-379 ili 098/93-379-30 SKUTER Superking QT-18, 50cm3, kupljen 2008.g., reg. do 8/2011., u izvrsnom stanju, crvene boje, 1.vl., 2.100 km, 4.500 kn. mob. 091 580 6500. PRODAJEM dva kompleta felgi i 4 gume Michelin, spojler prednji za audi 80 i preĹĄu za groĹž e, mob 098/297-210 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 PRODAJE SE: alfa 1.8GTV ‘98.g., registrirana; ren. safran 2.0 ‘94.g.; ren. twingo 1.2 ‘96.g., 5.000 kn; at scudo ‘98.g., s manjim kvarom motora; peugeot boxer ‘01.g., poviĹĄeni i produĹženi te kombi sprinter ‘98.g., poviĹĄeni i produĹženi, mob. 098/807-843 PRODA JEM Ĺ KODU OC TAVIU ambient 1.6benz, 1.vl., reg. do 4.mj., mob. 098/935-8937 KUPUJEM STARE AUTOMOBILE, neregistrirane ili karambolirane, mob. 098/162-1584 FORD ESCORT 1.8TD 1997.g., cijena po dogovoru, tel. 364-040 FIAT TIPO 1.4 1989.g., odjavljen, u dobrom stanju, vrlo povoljno. mob. 095/5577-032 PRODAJE SE JEEP GRAND CHEROKEE 5.2 1996.g., atestiran plin, te se prodaje ku a u centru NedeliĹĄ a, tel. 822-130 ili 091/767-4944 BMW 318D 2004.g., crni, odli no stanje, mogu e preuzimanje leasinga i doplata ili zamjena za auto do 6.000 eur. mob. 091/510-6901 AUDI 80 1989.g., reg. do 12/11., 1800s, alu felge, kuka, ĹĄiber, zimske gume, cijena 1.100 eur, mob. 098/969-5201 REN. LAGUNA sa zimskim i ljetnim gumama, alu felge, spojleri, mob. 098/540-106 REN. MEGANE 1.4i 1996.g., reg. do 11./011., mob. 099/598-3497 SEAT IBIZA 2008.g., 1.vlasnik, oprema Sportrider II, reg do 2/2012, servisna, besprijekoran, 6.600 eur, mob. 095/571-3171 TOYOTA COROLLA D-4D Luna, 2005.g., 80tkm, servisna, sva oprema, reg do 9/2011, besprijekorna, kupljena nova kod Ĺ avore, 8.999 eur, mob. 095/533-1983 OPEL CORSA 1.0i 2003.g., reg. do 20.04/11, 95tkm, 1,vl., servo, 2xairbag, centr. zaklj., el. pod. prozora, radio cd player (original), komande na volanu, volan i sjedalo voza a podesivi, odli no stanje, 3550 eur, mob.:098/242-283 MAZDA 3 1.6 CD Sedan 110KS, TE oprema, 1.vl., 2006.g., 58tkm, potroĹĄnja 4,5lit/100km, odli no stanje, mob. 091/1319-277 RENAULT LAGUNA 1.6 16v, 1999.g., reg. do 5/2011, 4 nove gume, odli no stanje, 2.950 eura, mogu a zamjena za jeftinije, mob 098/551-267
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
PRODAJU SE NOVE LJETNE GUME Good Year 175/65 R14, 900 kn/4 kom, mob. 091/5022-908, akovec
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, moŞe i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PLASTENIKE za gredice, metalna konstrukcija, 1x3m za 260kn ili 2x4m za 460 kn. mob. 091 888 3566 PRODAJEM KOMBAJN Far M-900 sa dva hedera, te prikolicu bunkeraťicu kiper 12T, mob. 098/170-5311 PRODAJEM PRIKOLICU - traktorska kiperica, samoizgradnja, nosivosti 10T, ispjeskarena i novo obojena, zra ne i el. instalacije, mog. atesta i registracije, cijena 27.000,00 kn, mob. 099/770-1831 (Ku na) PRODAJEM SADNICE crne johe visine od 1-3m. Tel. 098/984-3702 ili 091/020-8021 PRODAJE SE METALNI KUKURUŽNJAK dim. 430x240x65 mm. mob. 091/7333-885 PRODAJEM mlade doma e pijetlove, Şive ili o iť ene, sijeno i slamu u balama. Tel 098 355 207 PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, 1.vl., kompresor, kip ven l, autom. kuka, sa uvan, traktor Stayer 18KS s kosom, plug 8 cola, drlja e, sve orig. 1956.g., registr. autoprikolicu dim. 180x105x80, 1-brazdni visoki plug 16 cola. mob. 098/190-3753 PRODAJEM kukuruŞnjak, drveni, odli an, dugi 8m, sa uvan, mogu e razne zamjene, te prodajem APN-6 crvene boje, ispravan, sa uvan, neregistriran, mob. 092/280-3055 PRODAJE SE SIJENO u balama, kvalitetno, oko 100kom i eki ar s 3-faznim motorom, ispravno, tel. 635-238 PRODAJE SE KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE od 80lit., mob. 091/9080-833 PRODAJEM PNEUMATSKU SADILICU kukuruza, 6 ili 4-reda roto branu zahvat 2.5m i traktorskog vili ara. mob. 098/715-486 PRODAJEM METALNI PLASTENIK 18x4.2m, dvobrazni plug Olt 10 cola i eki ar s trugom. tel. 040/337-388 PRODAJEM STROJ ZA IŠENJE PILI A, is 2 pileta u minu dovozimo u Vaťu ku u, strojevi dostupni za cijelu RH, akcijska cijena 1.300 kn, tel 031-664-518 ili 091-198-45-32 PRODAJEM SADNICE jasena, bukve i javora za poťumljavanje, Ludbreg. tel. 042/819-020 ili 099/808 7586
USLUGE
PODUKE, PRIJEVODI I LEKTURA za njema ki i ťpanjolski jezik. mob. 098/306 676 LIJE ENJE BIOENERGIJOM – bolovi u kraljeŞnici, stres, depresija, nesanica i dr. mob. 098/922-9090 HITNO TREBAM INSTRUKCIJE IZ MEHANIKE 1 za prometni fakultet. mob. 098 346 794 NUDIM MOGU NOST DODATNE ZARADE uz malo truda bez ikakvih ulaganja, NOVO U RH, ispla se bi me u prvima. Zainteresirani za detalje neka se jave na mob. 091/5811-358 DAJEM INSTRUKCIJE iz matema ke, tel. 040/390-751 OBAVLJAM REZIDBU vinove loze na podru ju op ine Štrigova, Sv. Urban, Stane nec, Železna Gora, Vukanovec, Vugriťinec.. mob. 091/521-5350 USLUŽNO SUŠIMO MESO I KOBASICE, vrlo kvalitetno, tel. 821-545 KU NI MAJSTOR obavlja sve vrste gra evinskih usluga, mob. 095-804-3399 PILJENJE DRVA ZA OGRJEV po 35kn/ metar. mob. 095/822-3212 KERAMI AR obavlja renoviranje kupaona, knauf zidovi i stropovi i dr. tel 092-285-3543 KNJIGOVODSTVO I MATEMATIKA pruŞam pomo u u enju i vjeŞbanju zadataka. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71
POSAO Udruga za zaťtitu Şivotinja Prijatelji traŞi DJELATNIKA ZA RAD U SKLONIŠTU za napuťtene Şivo nje iz bliŞe okolice grada akovca i VIŠE VOLONTERA. Info: 091/8988-004 TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA za uvanje starije gospo e i pripomo u ku i u Ljubljani. Pla a 700 eur + stan i hrana. Tel. 00386/41-249-325 ŽENA IZ AKOVCA sa iskustvom uvala bi djecu bilo koje dobi. mob. 091/5962-707
KREDITI POMAŽEMO PRI REALIZACIJI SVIH VRSTA KREDITA, tel. 091/896-7983, Jelena
POZNANSTVA SLOBODAN MUĹ KARAC (35g.) ovim putem traĹži Ĺžensku osobu za ozbiljnu vezu, mob. 092/2696-213
NEKRETNINE – PRODAJA KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, ťupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112
PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno!
STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremiĹĄte + dvoriĹĄte. MoĹže zamjena za ku u u okolici k, hitno i povoljno. mob. 095/584-8570
Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama
ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257
akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije
PRODAJE SE TROSOBAN KOMFORNI STAN u akovcu na dobroj lokaciji, mob. 091/129-1391 PRODA JE SE GR A EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Vu etincu (Lopatincu) od 2000m2, dio komunalnih i vodnih doprinosa pla en, mirni kvart, idealno za obiteljsku ku u. Mob. 098/297-222 PRODAJEM KU U u G. HraĹĄ anu na gl. ces , 7km do k i 10km VĹž, mob: 098/297-210. KUPUJE SE ZEMLJIĹ TE u Svetom Urbanu, mob. 091/5180-665 PRODAJEMO GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u vel. 1050 m2, hitno i povoljno. mob. 091 5585 930
PRODAJE SE VIKENDICA od 55m2, djelomi no namjeĹĄtena, uvedena struja i voda, zemljiĹĄte od 700 hva i ĹĄuma kestena. Pogled na jug na Zagorje i Me imurje, blizu toplica Sv. Mar n. Vikendica je ucrtana u zemljiĹĄne knjige i istog vlasniĹĄtva. Cijena 16.500 eura. Tel: 098 355 207 ili 098 710 373 GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE, Mali Mihaljevec, kraj glavne ceste, povrĹĄine 1780m2, ucrtana ku a, priklju ak struje i vode. mob. 098/951-8667 PRODAJEM ELITNU KU U u Murskom SrediĹĄ u u Mar nskoj, blizu crkve, 3 etaĹže, 3 kupatila, oku nica 700 m2. Cijena dogovor. Tel. 040-543-825 PRODAJE SE VIKENDICA u D. Zebancu s vo njakom i ĹĄumom, mob 099 595 33 99 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob. 098-393-170 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 KU A u Ĺ enkovcu, A. Ĺ enoe 18a, prodaje se ili mijenja za stan. mob. 091/5859-404 PRODAJE SE KU A u centru Strahoninca s oranicom, 640 hv, mob. 091/919-7023 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u sklopu ku e s posebnim ulazom, garaĹžu, dvoriĹĄte i dvije prostorije, sve sprovedeno 1/1. Inf. na tel. 099/514-0972 PRODA JE SE GR ADILIĹ TE u G. HraĹĄ anu, mirna lokacija, mob. 091/241-6620 DVOSOBNI STAN, novi, s garaĹžom, visoki rohbau, kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2 u centru k, visoko prizemlje, pogodno za ured, povoljno. mob. 091/572-4557 STAN 4-SOBNI (etaĹža), novo, ispod Ĺ afrana, s garaĹžom, visoki rohbau, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 FRIZERSKI SALON, kompl. namjeĹĄten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODA JEM MANJI DVOSOBNI STAN od 39m2, prizemlje, u ÂŤTriangluÂť (Team) akovec, mob. 091/510-6901 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama na odli noj lokaciji, cijena 22eur/m2, tel. 042/232-681 PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 P R O D A J E M O G R A E V I N S KO Z EML J I Ĺ T E u Ĺ p o r t skoj uli c i (kod Pletex-a), povoljno, mob. 095/837-9646 PRODAJEM APARTMAN od 18m2 u Vodicama, namjeĹĄten, klima, tv, kod hotela Imperijal, mob. 099/6818-912 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE od 500 hv blizu ten. centra u Lopa ncu, plin, voda, struja, mob. 098/1914-380 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, struja, voda, pl. centralno, nove instalacije, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE KU A u Strahonincu, M. Gupca 78, vrlo povoljno. mob. 099/6962-184 PRODAJEM NOVIJU GARSONIJERU od 29,45m2 u centru k + parkiraliĹĄte, cijena 34.000 eur. mob. 098/706-109 PRODA JE SE GRADILIĹ TE u Pribislavcu, novo naselje, povrĹĄ. 70 0m2, hitno. mob. 098/178-3429 PRODAJEM APARTMAN od 18m2 u Vodicama kod hotela Imperijal, namjeĹĄten, klima, tv, mob. 099/6818-912 PRODAJEM HALU u KurĹĄancu od cca 500m2 s ogra enim zemljiĹĄtem cca 3200m2 (cijena 140 s. eur.) i metalnu montaĹžnu gra . ogradu 3x2 m, 73 kompleta. mob. 098/9211-929
PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiťkovcu, dim. 16x100m, uredno vlasniťtvo, u mirnom dijelu naselja, svi priklju ci uz cestu, cijena 7.000 eura, mob. 098/652-292 KUPUJEM GR A E V INSKO ZEML JIŠTE ILI KU U ZA RUŠENJE u k za gradnju obiteljske ku e. Molim ozbiljne ponude, mob. 098/303-610 KOTORIBA: PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvoriťte, garaŞa, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240; www.kotoriba.co.cc
IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJEM DVOIPOL SOB NI namjeĹĄteni stan u akovcu, dvoriĹĄte, terasa, parking, mob. 095/8324-535 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291
mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431
ÄŒakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta ÄŒakoveÄ?kih mlinova*
22. velja e 2011. IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 86,0m2, preko puta suda i Şupanije (tvz. sudska ulica), gl. ulaz s uli ne strane, tri prostorije sa sanitarnim vorom, pogodno za hi obrt, useljivo odmah, cijena najma 7eur/m2, Mob. 098/297-222 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN u ku i u Murskom Srediť u, poseban ulaz, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-687-842 TRAŽIM U NAJAM NAMJEŠTENU KU U u akovcu, mob. 099 693 7781 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI polunamjeťteni stan u ku i od 95m2, u centru k, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvoriťtem. mob. 095/808 6050.
22. velja e 2011.
Oglasnik 49
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
IZNAJMLJUJE SE STAN od 45m2, blizina Veleu iliĹĄta, opremljen, plin, tv, Internet, za samce ili studente, cijena 650kn po osobi, mob. 091/5962-707 AKOVEC, centar: iznajmljuju se dva poslovna prostora i prodajem ku u s dvoriĹĄtem, mob. 099/865-1042 IZNAJMLJUJE SE nenamjeĹĄtena ku a u k za stanovanje ili posl. prostor, PreĹĄernova 26 (preko puta Medikola), mob. 098/1922-983 ili 098/183-9051 IZNAJMLJUJE SE STAN od 45m2 u k, plin, struja, Internet, poseban ulaz, za samce, vrlo povoljno, 1.100 kn + reĹžije. mob. 099/4180-109 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN u ku i, poseban ulaz. tel. 363-523 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namjeĹĄteni stan od 35m2, tel. 688-010 ili 098/463-040 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN, brojila, posebno, poseban ulaz, iza bivĹĄe 2. osnovne ĹĄkole, tel. 390-053 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru grada (lokal 23 m2) u novom pasaĹžu, ure en, struja, voda, grijanje, povoljno (mog. prodaje). mob: 098/242-283 IZNAJMLJUJEM 2,5-SOBNI STAN u akovcu na Jugu, opremljen i namjeĹĄten. mob. 091 44 125 84
ŽIVOTINJE PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a, mini roditelja, istokrvni, prisutna oba roditelja, mob. 099/8000-643
PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM KUNI E. Zva iza 13 h na mob 099 688 0453 PRODA JEM VIĹ E VRSTA PAPIGA, paunove, patke mandarinke i karolinke, te platinaste fazane, mob. 098/912-3938 PRODAJU SE par plavih rozela za 500 kuna, a moĹže i pojedina no. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM SVINJE za klanje od 100 kg. Pleh, tel. 855-740, Brezje PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iĹĄ ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933
RAZNO PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima, bez ĹĄtokova, povoljno, mogu a zamjena, te dajem u najam gra evinsku fasadnu brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob 091 559 4332 PRODAJE SE MOBITEL Samsung Monte Slide (GT-E2550) crni, novi, zapakirani, radi na T-Mobile mreĹži, zajedno sa Simpa Start paketom, za 250 kn, mob 098 777 022 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO rajnski rizling, muĹĄkat, ĹĄipon, tel 040 899 269 ili 098 1788 216
VLASTIT PROIZV A ODNJA A
A LATN BESP AVA DOST
, OPG OPG
DOST AVA Donja Dubrava, 3.travnja 46
tel: 040/688-213
mob: 098/163-9036 VaraŞdinska 12a 40305 NEDELIŠĆE
tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005
DVB-T MPEG4 prijemnici
već od
299kn
već od
2799,00 kn Ů DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT
Digisat Strong Megasat Denver
već od
150kn 15 info@kerman.hr
www.kerman.hr
PRODAJE SE TRUPAC jegnjeda, 4-5 kubika. Tel. 098 600 044 PRODAJE SE KVALITETNI LAŠKI RIZLING, mogu a dostava. Nazvati nakon 16 sa na tel 095/904 22 55 ili 853 - 348. KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlas te proizvodnje, bogato Şeljezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em, mob. 098/1379-366 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muťkat Şu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM KOMPJUTER marke Dell i lcd HP monitor 19 incha, instalirani Windowsi, 149 gb, jako malo koriťten, prodajem i kameru za kompjuter Logitech. mob 091/541-8810 PRODAJEM KUPAONSKI ORMARI , potpuno nov i nekoriťten, s ra unom, cijena 300 kn (dajem ga za 200kn), te prodajem teniski reket Prince. mob. 091/541-8810 PRODAJE SE MOBITEL LG Optimus GT540, bijeli, skoro novi, uť uvan, radi na Tele2, kupcu poklon broj s novcem na ra unu, za 700 kn i Nokia 5230, radi na T-mobile, uť uvan, za 800 kn, mob 098 63 11 66 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teťkih boles , mob. 091/1347-001 PRODAJEM ŠTEDNJAK 2+2; sudoper 2+2 sa tuťom. Tel: 098-9161-592 PRODAJEM CRNO VINO jako dobro za bambuse, cijena 8 kn/lit. mob: 098 467 942. L APTOP HP-Acer 2/3 Gb DDR, 230/320 Gb HDD, novo, zapakirano, jamstvo, uzeto pod ra un, cijena 2.499 kn, mob 099/8793-408 PRODAJEM MODEM za adsl Internet od T-coma s adapterom, jako malo koriťten, kao novi, cijena 400 kn. mob. 099/7969-541 PRODAJU SE dj. kolica Graco Tour delux od 0-3, naran asto beŞ, u kompletu je i nosiljka od 1-3mj., autosjedalica od 0-13 kg i baza za autosjedalicu, mog. kupnje u kompletu s Maxicosi Priori XP sjedalicom 9-18 kg (crveno-Şuta), mob. 098 215 319. PRODAJEM TV-LCD 82cm LG32LD465 fullHD, SONY 32EX302 mpeg-4, novo, zapakirano, garancija 2g., cijena 2.499 kn, mob. 099/879-34-08 MIJENJAM PAPIRNATE NOV ANICE, te traŞim poniťtene poťtanske markice Slovenije i Austrije, mob 098-167-2979 PRODAJE SE mobitel NOKIA 5800XM jako o uvana, sa Garmin navigacijom, Wi- , 8GB kar ca, Skype, 3.2 megapixela, autofokus, autopunja , radi na sve mreŞe, joť pod garancijom. za 800kn. mob. 091/516-4595 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dje ji prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPL ATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM RADIO Tesla 58-U, ispravan, star 53g., te receiver za MaxTV i novi receiver Yumatu FTA-CI za sat., te novi aparat za vodu Aquaviva. Tel. 099/573-1106 PRODAJEM HP printer i spravu za vjeŞbanje Leg magic. mob. 098/306 676 PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice treťnje i sadnice od trsa, cirkular i eki ar, tel. 333-253 KUPUJEM auto estu 1.1, dobro o uvanu, od 1.vl., a prodajem novi Şenski bicikl Montbike, ku icu za psa, novu plinsku bocu i stari namjeťtaj, mob. 098/972-6892 PRODAJEM ŠKRINJU Gorenje od 400 lit., staru 3g., hitno i povoljno, mob. 98/495-664 MIROGOJ: ustupam grobno mjesto razred II polje 133 grob 90 (kulir). mob. 091/596-3187
Ovdje je za samo
MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U Ĺ ETATI PSE!!!
mogao biti VaĹĄ oglas Sve informacije na
Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004
Iskoristi akciju u veljaÄ?i PRODAJEM STOLNO BIJELO VINO, tel. 343-537 PRODA JE SE dj. kinderbet i dva sklopiva dj. kinderbeta, mob. 098/632-614 PRODAJE SE SUHA HRASTOVINA deblj. 5cm, tel. 360-447 PRODAJE SE: moderni regal; trosjed, dvosjed + fotelja (masivno drvo hrast, za sjedenje); komoda s vitrinom (masivno drvo hrast); tapec. krevet (nije bra ni – 500kn); skije s vezovima (150kn); klizaljke i pancerice m/Ĺž/dj. (150-200kn); klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn); zimske gume 175/65/14 (4kom/400 kn); ĹĄkrinja (750 kn). Tel. 328-106 ili 098/171-4456, vikendom PRODAJEM UGOST. ĹĄtednjak, friteze, hladnjak, napu, ven lator, sklopku, ĹĄkrinju, mesoreznicu, vagu, roĹĄ lj, ca e aparat, ledomat, perilicu su a, toster. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE ku a visoka prizemnica, pl. pe i, pl. bojler Vaillant od 13lit., pl. grijalica, pl. ĹĄtednjak za grijanje i kuhanje, autoprikolica, limene ba ve za kukuruz, mob. 091/579-6352 PRODAJEM roĹženice, letve, stupove, grede, ivericu, viĹĄe komada, staklenu vunu, stolarski banzek, vitlo na elektromotor, blanjalicu, deblinku. tel. 858-362 PRODAJEM aluminijsku izolacijsku dimnu cijev 4m (800 kn), te kupujem Thomos automa k do 1.000 kn i Thomos kalibri do 1.500 kn. mob. 091/573-1604
UDOMLJUJEMO PSE I MAÄŒKE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi uz simboliÄ?nu naknadu troĹĄkova cijepljenja i kastriranja Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ‘u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod ÄŒateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.
AKO IMATE STARIH DEKA, PLAHTI, RUÄŒNIKA DARUJTE IH ÄŒAKOVEÄŒKOM SKLONIĹ TU ZA NAPUĹ TENE Ĺ˝IVOTINJE.
SANDI je ve dugo u azilu, a tako je draga i dobra. Niska rastom i kratkih nogu, ona ne treba puno mjesta niti brige, bit e sretna s malom koĹĄarom za spavanje i malo sunca i zraka. Ne traĹži duge ĹĄetnje. Pomognimo Sandi prona i novi dom da svoje stare dane do eka na toplom i uz nove prijatelje. Sandi je ro ena 15.9.2004., cijepljena, ipirana i kastrirana.
ARNO je crni upavko ro en 15.7.2008. MjeĹĄanac je ĹĄnaucera, veseo i voli druĹĄtvo. Budu i boravi u boksu, nada se novom domu gdje e imati viĹĄe mjesta za tr anje i samo svoje ljudske prijatelje za ĹĄetnju. Dobre je naravi, ne laje puno i nije za lanac! Cijepljen, ipiran, kastriran.
COFLEK RELAKSACIJA SMIJEHOM jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. RijeĹĄite se STRESA, poboljĹĄajte ZDRAVLJE i postanite SRETNIJI. Prijavite se na grupnu terapiju smijehom. Info: 040 364 214 ili 098 922 9090
je ro en u kolovozu 2005.g. Visok je rastom pa nije pogodan za stan ve za ku u s dvoriĹĄtem. MoĹže biti dobar uvar. Vrlo je lijep i ispod svih tih raĹĄ upanih dlaka krije se veliko, prijateljsko i dobro srce. Kastriran je, cijepljen i ipiran.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
807
UTORAK 22. velja e 2011.
TV pregled
od 22.2.2011. do 28.2.2011.
02.25
06.00
FILMOVI - PREPORU UJEMO
Nikad se nisam poljubila FILM
UTORAK, HRT 2, 20:45
Žele i do i do so nog, zanimljivog lanka iz prve ruke urednik Chicago Suna se obra a samozatajnoj, povu enoj 25godišnjoj urednici Josie Geller (Drew Barrymore) te ju šalje undercover u srednju školu gdje bi trebala glumiti u enicu i tako do i do itateljima njegovog zanimljivih pri a o tome što se doga a na hodnicima. Josie baš i nije oduševljena zadatkom, prije svega iz razloga što se nerado sje a srednjoškolskih dana kada su je zadirkivali i maltretirali...
Brzina svjetlosti FILM
SRIJEDA, NOVATV , 05:10
Nakon nesre e vladin agent Daniel Leigh (Jason Connery) zadobije sposobnost nevjerojatne brzine te krene u potragu za starim prijateljem koji mu je postao neprijatelj. Lightspeedov pro vnik je mu rani terorist, polu ovjek, poluzmija, zvan Python. No kada netko sabo ra Leightovu terapiju radijacijom, on otkriva da upotreba superbrzine može doves do smrtonosnog zatajenja metabolizma.
Nakon Amy FILM
ETVRTAK, HRT 2, 13:55
Dr. Amanda Gordon (M. B. Hurt) provela je radni vijek istražuju i mogu nosti umjetne oplodnje, a otišla je i korak dalje: ustanovila je kako je mogu e i klonirati ljudski zametak. Svjesna svih eti kih implikacija i mogu ih zloupotreba, pa i opasnosti da tako ro eno dijete ima neizlje ive bolesti i poteško e, dr. Gordon je vrlo oprezna u iznošenju svojih saznanja. No odlu na je da se izbori za pravo znanosti da poboljša ljudski život...
Smoking FILM
PETAK, RTL, 03:15
On uop e ne traži nevolju – on je u nevolju odjeven! Legendarni Jackie Chan nastupa u filmu koji daje novo zna enje izlizanoj frazi “odjeven da ubije”, urnebesnoj akcijskoj komediji ‘Smoking’Jimmy Tong (Jackie Chan) je tek voza milijunaša Clarka Devlina (Jason Isaacs), ini se bez ikakve šanse za napredak u karijeri, sve dok Devlin ne doživi nesre u zbog koje završi u bolnici...
Unakrsna vatra 2 FILM
SUBOTA, NOVA TV, 20:05
Teroris ukradu ure aj za kodiranje koji koris kontrola leta i koji spre ava o manje zrakoplova. Na taj na in oni mogu upravlja zrakoplovom sa zemlje. Vojska dolazi do informacija da teroris pokušavaju iskoris ure aj za rušenje zrakoplova komercijalnog prometa na tajnu bazu ameri ke vojne obavještajne službe u jugoisto noj Aziji, a m specijalaca na elu s poru nikom Ma om Danielsom dobiva zadatak da duboko u neprijateljskom teritoriju...
06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.09 09.44 09.52 10.00 10.04 10.05 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 15.55 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.25 19.26 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.00 22.35 23.00 23.03 23.05 23.15 00.05
Poroci Miamija FILM
NEDJELJA, RTL, 20:00
00.50 01.10 02.00
Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Poljoprivredni savjetnik, emisija pod pokrovitlejstvom (R) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (35’03”) (R) Skica za portret Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Na legendarnom putu aja: U srcu Shangri-Laa, dokumentarni lm (52’) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Debbie Travis preure uje 2 Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era 2, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Me u nama Otkad si o šla 3A, humoris na serija Proces ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Napad na Dubrovnik,dokumentarna seirja Misija: Zajedno Paralele Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Retrovizor: Lovci na natprirodno 3, serija (12) Retrovizor: Ksena princeza ratnica 3, serija Retrovizor: Dragi Johne 2, humoris na serija (R) Laži mi 2, serija (12) (R) Otkad si o šla 3A, humoris na
02.50 03.20 03.50 04.35 05.20
06.25 06.30 07.10 07.30 07.55 --.---.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 10.50 11.20 12.05 12.40 --.---.---.---.-13.10 --.---.-13.55 15.30 15.45 16.30 17.10 17.30 17.55 18.10 20.00 20.05 20.50 22.35 23.20 23.30 01.10
05.35 06.10 06.35
08.30 09.00 09.45 10.55 11.50 12.45 13.35 15.05
SPORT - IZDVAJAMO
16.05 FILM RTL
21:45
Gospodin savršeni
Rukomet - liga prvaka: Ciudad Real - Zagreb CO, prijenos
Nogomet - liga prvaka: Inter Bayern, prijenos
SPORT Subota 27.2., HRT 2, 18.55
SPORT Srijeda 23.2., HRT 2, 20.35
ZVJEZDANI KUTAK Z
Colin Farrell Nedjelja, RTL, 20:00 sati
C. Farrell je s obitelji živio u Castleknocku, pristojnom predgra u Dublina. Otac Eamon bio je nogometaš u Shamrock Roversima 1960-ih, kada je klub bio na vrhuncu. Colin je najmla e od etvero djece. Živio je nevjerojatno brzo, potajno se vjen avši s glumicom Ameliom Warner, da bi se nakon par mjeseci razveli. Onda je uslijedila odli na uloga u filmu “Hartov rat” s Bruceom Willisom u glavnoj ulozi. Nakon toga je nizao uloge u filmskim hitovima poput ZF “Minority Reporta” (2002. g.) s Tomom Cruiseom. I dalje je ostao dosljedan sebi i svojoj otvorenosti pri aju i o seksu, drogama, pi u. Žestoke reakcije izazvao je njegov intervju za magazin Playboy 2002. godine u kojem je pripadnike IRA-e nazvao “sme em i teroristima. U 2003. godini snimio je ak šest filmskih uloga. Sa svojim idolom iz djetinjstva Al Pacinom glumio je u filmu “The Recruit”, a glumcu Ben A flecku oteo ulogu u ekranizaciji stripa Daredevil. U samo dvanaest dana snimio je film “Phone Boot” , zatim u biogra skoj drami “Victoria Guerin” i jednu od glavnih uloga u filmu “S.W.A.T.”. Marljivo je nastavio snimati i u 2004.g. najprije film “A Home At The End O The World”, a ulogom u filmu “Alexander” dokazao je da se ne boji kontroverze, ali gledatelji i kriti ari taj film nisu osobito dobro prihvatili, ali to Farella nije pokolebalo, pa je snimio dramu “Ask The Dust” sa Salmom Hayek, epsku sagu “The New World” (oko koje se tako er digla prili na prašina zbog dobi partnerice u filmu). Nakon snimanja filmskog nastavka popularne policijske serije “Miami Vice” (koji kre e u distribuciju 2006. g.) s Jammieom Foxxom, odlazi na lije enje ovisnosti o lijekovima protiv bolova.
Tinejdžerica Holly (Hilary Duff) živi s majkom Jean (Heather Locklear) i mla om sestrom Zoe (Arie Wallace), ali više ne može podnije selidbe iz grada u grad svaki put kada njena majka prekine s de kom pa smisli plan kako je odvra od još jednog muškarca koji je o igledno loš izbor za nju. Prema savjetima koje joj daje Ben (Chris Noth), ujak njenog prijatelja, Holly po ne majci sla pisma, cvije e i poklone u ime tajnog obožavatelja i tako podiza njeno uzdrmano samopouzdanje. No kada zamišljeni muškarac zaintrigira majku, ona poželi upozna gospodina Savršenog i Holly se na e u neprilici.
SERIJA HRT 2
17.30
Sledge Hammer
SERIJA NOVA TV
01.30
Dr. Hu
HUM.SERIJA RTL 2
21.40
Teorija velikog praska
SERIJA DOMA TV
Djevojke na zadatku
21.35
Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Legenda o Tarzanu, crtana serija Gar eld 2, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade Školski program Navrh jezika Kratki spoj Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mul nacionalni magazin (R) Euromagazin (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Kratki spoj Brak i silovanje: Slu aj Rideout, ameri ki lm Županijska panorama Studio 60 na Sunset Stripu, serija (R) Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa - Jordan i Sirija, dokumentarna serija (38’40”) (R) Hannah Montana 2, serija za mlade Sledge Hammer 1, humoris na serija Hit dana Košarka, ULEB Eurokup: Cedevita Hemofarm, prijenos Ve eras Dobra žena, serija Ciklus roman nih komedija: Nikad se nisam poljubila, ameri ki lm (R) Laži mi 2, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Brak i silovanje: Slu aj Rideout, ameri ki lm No ni glazbeni program
23.40 23.55 01.25 02.25 03.00
07:20 08:10 09:30 10:25 11:55 12:55 13:35 14:35 15:30 16:30 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:30 02:30 02:55 03:20 04:20 05:40 06:30 07:00
07.30 08.15 09.00
17.20 18.00 18.30 19.05 20.00 20.55 21.45
RTL Danas, informa vna emisija (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Kismet, dramska serija (R) 1001 no , dramska serija (R) Klon, telenovela Aurora, telenovela (dvije epizode) Sve što je bitno, dramska serija (dvije epizode) Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija Kismet, dramska serija Gospodin savršeni, igrani lm,
08:43 NAJAVA PROGRAMA 08:45 TV PRODAJA 09:00 VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 11:00 1X2 kontakt emisija o kla enju 12:00 24 SATA VIJESTI informa vni program 12:30 MALI OGLASI 12:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija 13:00 SPORTSKI ZOOM emisija o sportu 14:00 DOM 2 emisija o ure enju doma 14:45 TV PRODAJA 15:00 VEKERICA 17:00 VIJESTI VTV-A 17:05 MALI OGLASI 17:15 TV PRODAJA 17:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija 18:00 ZASTUPNI KI KLUB 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 18:55 VREMENSKA PROGNOZA 19:35 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:45 MALI OGLASI 19:20 YU-GI-OH animirana serij 20:00 VIJESTI VTV-A 20:05 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu 21:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 22:00 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 22:30 ZASTUPNI KI KLUB 23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 23:10 VIJESTI VTV-A . . . IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:35 ŠKOLA ŠAHA . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE
roman na komedija RTL Vijes , informa vna emisija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Brisa , igrani lm, akcijski triler (12)
Naši najbolji dani, serija (113/206) Gospodin Magoo, crtana serija (11-12/65) Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija (104/140) Slomljeno srce, serija (112/130) Najbolje godine, serija R Gumus, serija (72/100) Vijes Nove TV Gumus, serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija (98/152) Liga prvaka: Olimpique - Real (M), prijenos Ve ernje vijes Mr. Bean, serija (2/14) Sažeci Lige prvaka Jesse Stone: Umorstvo u raju, igrani lm (12)* R Dr. Hu , serija (2/13) (12)* Bra ne vode, serija (23/28) Bra ne vode, serija (9/22) Ezo TV, tarot show (18)* Glasnici, igrani lm (15)* R Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa
02.25 02.45
Osveta ljubavi, telenovela (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (R) U ilica, kviz za djecu Zabranjena ljubav, sapunica (R) Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) (R) Ku anice, dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Veseli mladunci, zabavni Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Teorija velikog praska, humoris na serija Studio 45, talk show uživo Reži me, dramska serija (12) Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Reži me, dramska serija (12) (R)
07:30 08:30 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 20:45 21:35 22:20 23:10 00:00 00:45 01:35
Elena, serija R Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija (37/254) Mali an eli, serija (25/175) Elena, serija (36/130) Zamka, serija 37/187) Kameleoni, serija (37/ Rebelde 2, serija (37/225) Stras Orijenta, serija (51/65) Vješ ce iz Eastwicka, serije (4/13) Djevojke na zadatku, serija (1/10) Prijatelji, serija (8-9/24) Vješ ce iz Eastwicka, serija R Djevojke na zadatku, serija R Prijatelji, serija R Kraj programa
12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:00 18:30 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:15: 00:15 00:30 01:30
VIDEOSTRANICE Danas na progamu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 24 sata TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino akove ki kutak Vijes Igrani lm Zapisano u zvijezdama Me imurje danas Erotski program Videostranice
10.05 10.30 11.00 11.25 12.30 13.15 14.00 14.50 15.15 16.05 17.00 17.45
07.30
Ricardo Tubbs (Jamie Foxx) i Sonny Crocke (Colin Farrell) dva su policijska detek va koja na Floridi rade u civilu. Tubbs je mudar, staložen i temeljit,a Crocke ima svoje metode rada, iako se u dovoljnoj mjeri pridržava pravila da izbjegne nevolje. Njihov je novi zadatak zapljena robe Arcangela de Jesus Montoye (Luis Tosar), lokalnog narko-mo nika, za kojeg se vjeruje da je odgovoran za nekoliko nedavnih ubojstava.
serija (R) Sledge Hammer 1, humoris na serija (R) Paralele (R) Proces (R) Debbie Travis preure uje 2 (R) Dobra žena, serija (R) 8. kat, talk show (R)
18.45 19.30 20.15 21.15 21.40 22.00 22.40 23.30 00.15 01.00 01.35
SRIJEDA 23. velja e 2011. 23.45 00.30 06.05 06.10 06.45 06.57 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.21 17.25 18.10 18.23 18.30 19.15 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.40 22.10 22.15 22.40 22.43 22.45 22.50 22.55 23.40
Najava programa Me u nama (R) TV kalendar PP Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (40‘48“) (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Na legendarnom putu aja: Na krovu svijeta, dokumentarni lm (51‘33“) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show (1300.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era 2, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Ekumena, religijski kontakt program Otkad si o šla 3A, humoris na serija Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Pastel: dr Myko dr Lajtner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ciklus lmova Jirija Menzela: Strogo kontrolirani vlakovi, ehoslova ki lm Ognjevi s neba: Sjeverozapadna Hrvatska, dokumentarna serija (32‘05“) PP Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture PP Drugi format PP
01.15 01.35 02.00 03.25 03.55 04.40 05.25
06.25 06.30 07.10 07.30 07.55 --.---.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 13.25 --.---.---.---.-13.55 15.25 15.30 15.45 16.30 17.10 17.30 17.57 18.42 19.35 19.52 19.55 20.25 20.35 22.35 23.20 23.30 01.00
Staklena ku a 2 Nakon što ostanu bez roditelja u tragi noj nesre i, tinejdžerku Abby Snow (Jordan Hinson) i njezina mla eg brata Ethana (Bobby Coleman) posvajaju Eve (Angie Harmon) i Raymond Goode (Joel Gretsch), dvoje idealnih roditelja koji se ine predobrima da bi bili is ni . No kada se usele u osamljenu ku u Goodeovih, brat i sestra Snow shva aju da Eve i Raymond nisu ono što se ine i njihov san o ljubavi i sigurnos zamjenjuje no na mora puna okrutnos , mržnje i terora.
05.25 06.00 06.25
17.20 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 21.45 22.35 23.30
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40
FILM HRT 2
13.50
13:40
Druga prilika
SERIJA RTL
20.50
Kismet
EMISIJA HRTTV 1 FILM NOVA
01.50
Virus u raju
SERIJA DOMA TV
Zamka
16.35
02.20 03.20
07:05 07:55
Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Legenda o Tarzanu, crtana serija Gar eld 2, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm EBU drama za djecu etvero pro v Z, serija za djecu Školski program Ciak junior Kako nastaje Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu Druga prilika, ameri ki lm (91’) PP Županijska panorama Studio 60 na Sunset Stripu, serija (R) Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa - Turska i Gr ka, dokumentarna serija(R) Hannah Montana 2, serija za mlade Sledge Hammer 1, humoris na serija Puna ku a Ra era 2, serija (R) Na legendarnom putu aja: Na krovu svijeta, dokumentarna serija (R) Hit dana Ve eras Odjevna odiseja: Indija, dokumentarna serija (26’) (R) Liga prvaka - emisija Nogomet, LP: Inter - Bayern, prijenos Liga prvaka - emisija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Druga prilika, ameri ki lm (91’) (R) No ni glazbeni program
14:35 15:30 16:30 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:20 23:30 23:45 00:50 01:50 03:20 03:45 04:10 05:10 06:40 07:00
14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:35 19:45 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ... 23:35 00:05 ... ...
RTL Danas, informa vna emisija (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Kismet, dramska serija (R) 1001 no , dramska serija (R) Klon, telenovela Aurora, telenovela (dvije epizode) Sve što je bitno, dramska serija (dvije epizode) Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija Kismet, dramska serija Kos , kriminalis ka serija (12) (R) Put osvete, kriminalis ka serija Zaboravljeni slu aj, kriminalis ka
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu DEMOKRACIJA razvoj civilnoga društva DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
serija RTL Vijes , informa vna emisija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)
Naši najbolji dani, serija (113/260) Gospodin Magoo, crtana serija (13-14/65) Slomljeno srce, serija R Gumus , serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija (105/140) Slomljeno srce, serija (113/130) Najbolje godine, serija R Gumus, serija (73/100) Vijes Nove TV Gumus, serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija (99/152) Asi, serija (44/105) Staklena ku a 2, igrani lm (12)* Ve ernje vijes Staklena ku a 2, igrani lm (12)* nastavak Na putu prema dolje, serija (4/7) (12)* Virus u raju, igrani lm (12)* Bra ne vode, serija (24/28) Bra ne vode, serija (10/22) Ezo TV, tarot show (18)* Brzina svjetlos , igrani lm (12)* IN magazin R Kraj programa
23.10
06.05 06.10 06.45 06.57 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.52 09.57 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.30 13.15 13.20 14.05 14.14 14.15 14.20 14.55 15.00 15.25 15.55
07.55 08.35 09.15 10.05 10.30 11.00 12.00 12.45 13.30 14.20 14.40 15.30 16.00 16.30 17.15
16.05 22.20
00.30 00.45
09:15 10:10 11:40 12:55 13:35
08.20 09.00 09.45 10.55 11.50 12.45 13.30 15.05
FILM NOVA TV
Retrovizor: Lovci na natprirodno 3, serija (12) Retrovizor: Ksena princeza ratnica 3, serija Retrovizor: Dragi Johne 2, humoris na serija (R) Otkad si o šla 3A, humoris na serija (R) Sledge Hammer 1, humoris na serija (R) Alpe Dunav Jadran (R) Drugi format (R) Oprah show (1300.) (R) 8. kat, talk show (R)
ETVRTAK 24. velja e 2011.
18.15 19.05 19.55 20.45 21.25 22.00 22.40 23.30 00.15 01.00 01.35 02.20 02.45
Osveta ljubavi, telenovela (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Looney tunes, crtani lm U ilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (R) Ku anice, dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Veseli mladunci, zabavni Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Mijau, vau, zabavni Neobi ni psi, zabavni Studio 45, talk show uživo Reži me, dramska serija (12) Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Reži me, dramska serija (12) (R)
16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.25 19.26 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00
Najava programa Ekumena, religijski program (R) TV kalendar PP Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Studio 60 na Sunset Stripu, serija (39’59”) (R) Vijes iz kulture (R) PP Vijes Vrijeme danas PP Znanost o znanstvenoj fantas ci, dokumentarni lm (45’) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show (1301.) PP Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) PP More ljubavi, telenovela PP Puna ku a Ra era 2, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra PP Trenutak spoznaje PP Otkad si o šla 3A, humoris na serija Epilog, emisija o kazalištu ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 pro v 100, kviz Berlinska saga, dramska serija Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture
Elena, serija R Zamka , serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija (38/254) Mali an eli, serija (26/175) Elena, serija (37/130) Zamka, serija (38/187) Kameleoni, serija (38/135) Rebelde 2, serija (38(225) Stras Orijenta, serija (52/65) Vješ ce iz Eastwicka, serija (5/13) Djevojke na zadatku, serija (2/10) Prijatelji, serija (12-13/24) Vješ ce iz Eastwicka, serija R Djevojke na zadatku, serija R Prijatelji, serija R Kraj programa
FILM NOVA TV
23.30
Iznenadno te neobjašnjivo pove anje temperature zaprijeti podru ju Los Angelesa. Naime ukoliko se temperatura još povisi taj dio oko Los Angelesa postat e beživotna pus nja. Sada znanstvenici moraju udružiti snage te otkri od kuda ta promjena u klimi koja e bi pogubna za život u Los Angelesu. Glume: Jamie Luner, Greg Evigan, Ted Monte, Barbara Niven, Robert R. Shafer . Redatelj: Rex Piano
SERIJA HRT 1
EMISIJA NOVA TV
VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Od Mure do Drave 24 sata, informa vna emisija TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Pove alo Vijes Torrente, komedija Vijes Erotski program Videostranice
01.40 02.00 03.30 03.35 04.05 04.35 05.20
06.25 06.30 07.10 07.30 07.55 --.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 13.25 --.---.---.-13.55 15.25 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.30 18.42 18.43 18.45 18.55 20.50 21.00 22.55 23.10 23.17 23.20 00.50
05.30 06.05 06.30 07.25 08.20 09.00 09.45 10.55 11.50 12.45 13.30 15.05
17.20 18.00 18.30 19.05 20.00 20.55 21.45 00.25 00.40
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00
18.40
Tvoja sam sudbina
12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:00 18:30 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:30 00:00 01:00
00.55
16.05
Val vru ine 07:30 08:30 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 20:45 21:35 22:20 23:10 00:00 00:45 01:35
00.05 00.10
21.00
Provjereno
EMISIJA HRTRTL 1 2 TALK SHOW
22.00
Studio 45
SERIJA DOMA TV
Stras Orijenta
19.10
12:30 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:35 19:45 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
Iz p je perspek ve: Postoje li još divlje živo nje? (2.), dokumentarna serija PP Retrovizor: Lovci na natprirodno 3, serija (12) Retrovizor: Ksena princeza ratnica 3, serija Retrovizor: Dragi Johne 2, humoris na serija (R) Otkad si o šla 3A, humoris na serija (R) Skica za portret Epilog, emisija o kazalištu (R) Pola ure kulture (R) Oprah show (1301.) (R) 8. kat, talk show (R)
Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Legenda o Tarzanu, crtana serija Gar eld 2, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Crtani lm etvero pro v Z, serija za djecu Školski program: Kokice Abeceda EU Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) Crtani lm (R) Nakon Amy, ameri ki lm (87’) (R) PP Županijska panorama Studio 60 na Sunset Stripu, serija (R) Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa - Od Bugarske do Poljske, dokumentarna serija (44’02”) (R) Hannah Montana 2, serija za mlade Puna ku a Ra era 2, serija (R) Hit dana Ve eras PP Euroliga, emisija uo i Nogomet, EL Euroliga, emisija uo i Euroliga, prijenos Euroliga, emisija nakon Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom PP Nakon Amy, ameri ki lm (87’) No ni glazbeni program
RTL Danas, informa vna emisija (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Kismet, dramska serija (R) 1001 no , dramska serija (R) Klon, telenovela Aurora, telenovela (dvije epizode) Sve što je bitno, dramska serija (dvije epizode) Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija Kismet, dramska serija CSI, kriminalis ka serija (tri epizode) RTL Vijes , informa vna emisija Kos , kriminalis ka serija (R)
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
01.30 02.15 03.15 03.50
07:05 07:55 09:15 10:10 11:40 12:55 13:35 14:35 15:30 16:30 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:15 23:30 01:00 03:05 03:30 04:30 05:55 06:20 06:55
08.20 08.45 09.30 10.15 10.40 11.10 11.35
Put osvete, kriminalis ka serija (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Zaboravljeni slu aj, kriminalis ka serija
Naši najbolji dani, serija (115/260) Gospodin Magoo, crtana serija (15-16/65) Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija (106/140) Slomljeno srce, serija (114/130) Najbolje godine, serija R Gumus, serija (74/100) Vijes Nove TV Gumus, serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija (100/152) Asi, serija (45/105) Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Val vru ine, igrani lm (12)* Staklena ku a 2, igrani lm (12)* Vjerovali ili ne, dokumentarna serija (26/40) Ezo TV, tarot show (18)* Virus u raju, igrani lm R (12)* Vjerovali ili ne, dokumentarna serija R IN magazin R Kraj programa
02.25 02.50
Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (R) U ilica, kviz za djecu Zabranjena ljubav, sapunica (R) Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Mijau, vau, zabavni (R) Neobi ni psi, zabavni (R) Ku anice, dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Veseli mladunci, zabavni Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) Raymond,humoris na serija (dvije epizode) Chuck, akcijska komedija Studio 45, talk show uživo Reži me, dramska serija (12) Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Raymond,humoris na serija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Reži me, dramska serija (R) (12)
07:30 08:30 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 20:45 21:35 22:20 23:10 00:00 00:45 01:35
Elena, serija R Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija (39/254) Mali an eli, serija (27/175) Elena, serija (38/130) Zamka, serija (39/187) Kameleoni, serija (39/135) Rebelde 2, serija (39/225) Stras Orijenta, serija (53/65) Vješ ce iz Eastwicka, serija (6/13) Djevojke na zadatku, serija (3/10) Prijatelji, serija (12-13/24) Vješ ce iz Eastwicka, serija R Djevojke na zadatku, serija R Prijatelji, serija R Kraj programa
12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:00 18:30 19:00 19:20 19:30 20:00 20:30 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15
VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje 24 sata, informa vna emisija TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Europski dnevnik Lifestyle, ponavljanje Vijes VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
12.15 13.00 13.45 14.40 15.00 15.50 16.25 17.00 17.50 18.35 19.30 20.20 21.15 22.00 22.45 23.30 00.15 01.00 01.35
PETAK 25. velja e 2011.
06.05 06.10 06.45 06.57 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.47 09.52 09.57 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.30 13.15 13.20 14.05 14.14 14.20 14.55 15.00 15.25 15.55 16.00 16.58 17.10 17.15 17.45 18.17 18.30 18.40 19.25 19.26 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.15
Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar PP Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Studio 60 na Sunset Stripu, serija (37’37”) (R) Skica za portret Vijes iz kulture (R) PP Vijes Vrijeme danas PP Megalaboratorij Antark ka, dokumentarni lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show (1302.) PP Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) PP More ljubavi, telenovela PP Puna ku a Ra era 2, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot Otkad si o šla 3B, humoris na serija Na rije kom karnevalu, emisija pu ke i predajne kulture (1. dio) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska uživo Vijes HAK - Promet info Posljednji pohod kralja Artura, dokumentarni lm Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Mjesec ljubavnih lmova: I Could Never be Your Woman, ameri ki lm (93’) Dnevnik 3 Sport
FILM NOVA TV
23.50
Zaštitnik Mladi Kham (Tony Jaa) živi u tajlandskom selu te se od djetinjstva brine o ratnim slonovima koji su oduvijek ponos zemlje. Na jednom festivalu Khamove slonove otme banda koja krijum ari egzoti ne životinje u Australiju. Kham je odlu an da spasi svoje slonove te odlazi u Sydney, a tamo se udruži s policajcem tajlandskog podrijetla Markom (Petchtai Wongkamlao) i prostitutkom Pla (Bongkoj Khongmalai) kako bi raskrinkao vlasnike restorana koji ubijaju egzoti ne životinje te spasio svoje slonove. Glume: Tony Jaa, Petchtai Wongkamlao, Bongkoj Khongmalai, Xing Jing, Nathan Jones
22.18 22.20 22.25 22.30 23.20 23.25 01.10 02.45 03.00 03.50 04.35 05.20
06.25 06.30 07.10 07.30 07.55 --.---.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 13.15 --.---.---.---.-13.45 14.30 14.35 14.50 16.20 17.00 17.40 18.15 19.00 19.45 19.57 19.58 20.00 20.50 21.35 21.42 21.45 23.15 00.00 02.00
20.00
Egipatski zagrobni svijet
FILM NOVA TV
22.00
16 bokova
SERIJA RTL 2
19.45
Raymond
SERIJA DOMA TV
Vješ ce iz Eastwicka
20.45
Vrijeme Vijes iz kulture PP Pe dan, talk show PP Filmski maraton: Everything Is Illuminated, ameri ki lm (12) (103’) Filmski maraton: I Could Never be Your Woman, ameri ki lm (93’) (R) Skica za portret Pe dan, talk show (R) Oprah show (1302.) (R) Muškarci na stablima 1, serija (R) U istom loncu, kulinarski show (R)
Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Legenda o Tarzanu, crtana serija Gar eld 2, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde etvero pro v Z, serija za djecu Školski program Puni krug Glazbeceda Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Ma lde (R) Školski program (R) PP Županijska panorama Svjetlo iznad tame: Pri a o Joan Brock,kanadski lm (R) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (R) Briljanteen Ritam tjedna, glazbeni magazin Puna ku a Ra era 2, serija (R) Megalaboratorij Antark ka, dokumentarna serija(R) Hit dana Ve eras PP Egipatski zagrobni svijet, dokumentarni lm Muškarci na stablima 1, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom PP Mo ljubavi, mini-serija (12) Na rubu znanos Brit Awards, snimka No ni glazbeni program
19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija (dvije epizode) 21.40 Smoking, igrani lm, akcijska komedija 23.30 RTL Vijes , informa vna emisija 23.45 Omen 666, igrani lm, horor (15) 01.40 Astro show, emisija uživo (18) 02.40 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.15 Smoking, igrani lm, akcijska komedija
07:05 Naši najbolji dani, serija (116/260) 07:55 Gospodin Magoo, crtana serija (17-18/65) 09:15 Slomljeno srce, serija R 10:10 Gumus, serija R 11:40 Asi, serija R 12:55 IN magazin R 13:35 Zauvijek zaljubljeni, serija (107/140) 14:35 Slomljeno srce, serija (115/130) 15:30 Provjereno, informa vni magazin R 16:30 Gumus, serija (75/100) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus , serija -nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Asi, serija (46/105) 22:00 16 bokova, igrani lm (12)* 23:50 Zaš tnik, igrani lm (15)* 01:30 Val vru ine, igrani lm (12)* R 03:00 Ezo TV, tarot show (18)* 04:30 Brzina svjetlos , igrani lm (12)* R 06:00 IN magazin R 06:35 Kraj programa
07.35 08.00 08.45 09.30 10.20 10.50 11.30 12.15 13.00 13.55 14.15 15.00 15.50 16.55 17.50 18.45
05.30 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.05 2 glupa psa, animirana serija 06.30 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.25 Bibin svijet, humoris na serija 09.05 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 09.45 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.55 Kismet, dramska serija (R) 11.55 1001 no , dramska serija (R) 12.45 Klon, telenovela 13.35 Aurora, telenovela (dvije epizode) 15.05 Sve što je bitno, dramska serija (dvije epizode) 16.05 Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica 17.20 Bibin svijet, humoris na serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00
EMISIJA HRT 2
SUBOTA 26. velja e 2011.
12:30 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:35 19:45 19:20 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ... 23:05 23:35 ... ...
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
19.45 20.40 21.30 23.40 00.25 01.10
Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Chuck, akcijska komedija (R) Ku anice, dramska serija (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Veseli mladunci, zabavni Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Paklena kuhinja, reality show Simone, igrani lm, komedija Reži me, dramska serija (12) Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R)
06.05 06.10 06.45 06.57 07.00 07.30
Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar PP Iza ekrana (R) Na rije kom karnevalu, emisija pu ke i predajne kulture (1. dio) (R) 08.00 Hrvatska kronika BiH 08.15 Kinoteka ciklus klasi nog vesterna: Posljednji iz plemena Koman a, ameri ki lm (81’) 09.50 Vijes iz kulture (R) 09.55 PP 10.00 Vijes 10.08 Vrijeme danas 10.09 HAK Promet info 10.10 Ku ni ljubimci 10.42 PP 10.45 Mijenjam svijet 11.15 Normalan život, emisija o obitelji 11.55 PP 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar (R) 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.15 Prizma, mul nacionalni magazin 14.00 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 14.30 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 14.35 Eko zona 15.05 Fotogra ja u Hrvatskoj 15.20 Opera box: Najljepše opere svih vremena (oko 32’) 16.05 Euromagazin 16.40 Vijes 16.45 Vrijeme sutra 16.46 HAK Promet info 16.50 Reporteri: Krvavi mobiteli 17.55 Južni Paci k, dokumentarna serija (51’) 18.45 Potroša ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Dora - idemo na Eurosong 19.21 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Dora 2011 21.55 Vijes 22.10 Vijes iz kulture 22.15 Ciklus lmova Clinta Eastwooda: Vatrena lisica, ameri ki lm (12) (137’) 00.40 Filmski maraton: Jedan muškarac i jedna žena, fran cuski lm (100’) (R)
FILM RTL
07:30 08:30 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 20:45 21:35 22:20 23:10 00:00 00:45 01:35
Elena , serija R Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija (40/254) Mali an eli, serija (27/175) Elena, serija (39/130) Zamka, serija (40/187) Kameleoni, serija (40/135) Rebelde 2, serija (40/225) Stras Orijenta, serija (54/65) Vješ ce iz Eastwicka, serija (7/13) Djevojke na zadatku, serija (4/10) Prijatelji, serija (14-15/24) Vješ ce iz Eastwicka, serija R Djevojke na zadatku, serija R Prijatelji, serija R Kraj programa
23.30
Dobar, loš murjak Beživotno tijelo prona eno je na granici Quebeca i Ontarija. Nadležnost nad ubojstvom pripada policijama obiju pokrajina pa tako David Bouchard iz Montreala i Mar n Ward iz Toronta moraju udruži snage kako bi pronašli po initelja. No detektivi imaju totalno razli it pristup rješavaja zlo ina, druga iji jezik i nastup. David je mla i, pomalo sirov i smion, dok se Mar n strogo drži slova zakona. Zajedno moraju prona i ludog serijskog ubojicu koji ubija hokejaške menadžere.
02.20 Filmski maraton: Posljednji iz plemena Koman a, ameri ki lm (81’) (R) 03.40 Skica za portret 03.50 Reporteri: Krvavi mobiteli (R) 04.50 Eko zona (R) 05.20 Potroša ki kod (R)
23.30 Dobar, loš murjak, igrani lm, akcijska komedija 01.30 No pokera, reality show (18) 02.30 Astro show, emisija uživo (18) 03.30 RTL Danas, informa vna emisija (R)
07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.30 Najava programa 07.35 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 08.25 Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i 08.50 Bansko: Svjetski skijaški kup Superkombinacija, Super G (M), prijenos 09.50 Pse a ophodnja, serija za djecu (R) 10.15 ni DA ni NE 11.10 PP 11.15 Džepni noži , nizozemski lm za djecu (88’) (R) 12.43 Pastel - Op cal Express, emisija pod pokroviteljstvom 12.45 PP 12.50 Bansko: Svjetski skijaški kup Superkombinacija, Slalom (M), prijenos 2. vožnje 13.55 PP 14.00 Ekstremni primat, kanadski lm (84’) 15.25 PP 15.30 Pavao Pavli i : Lude gljive, TV lm (65’) 16.35 Sija rije i - Josip Tur inovi , dokumentarni lm 17.25 Košarka, NLB liga: Cedevita Zagreb, prijenos 19.35 Garaža (R) 20.05 Ve eras 20.10 HNL: Karlovac - Dinamo, prijenos 22.00 HNL - emisija 22.50 Život na Marsu 2, serija (12) 23.35 Život na Marsu 2, serija (12) 00.25 Vrijeme je za jazz: David Gazarov u tv studiju 01.30 Dora 2011 (R) 03.10 No ni glazbeni program
06:50 U sedmom nebu, serija (17/23) 07:40 Bra ne vode (11/22) 08:10 Gospodin Magoo R 08:35 Gospodin Magoo R 09:00 Timmy Time, crtana serija (47/52) 09:15 Winx, crtana serija (47/52) 09:40 Chuggington, crtana serija (49/52) 09:55 Ben Ten Alien Force, crtana serija (1/20) 10:20 Bra ne vode, serija (25/28) 10:50 Najgori tjedan, serija (3/16) 11:20 U sedmom nebu, serija R 12:20 Privatna praksa, serija (18/22) 13:20 Kašmir ma ja, serija (4/7) 14:20 Ekipa iz snova, igrani lm 15:50 Ace Ventura 2: Kad priroda zove, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Ace Ventura 2: Kad priroda zove, igrani lm - nastavak 17:50 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Unakrsna vatra 2, igrani lm 21:40 Crna to ka, igrani lm 23:35 Kralj kaveza, igrani lm (12)* 01:20 16 bokova, igrani lm (12)* R 03:05 Ezo TV, tarot show (18)* 04:35 Djevojka iz mog susjedstva, igrani lm (18)* 06:05 Kraj programa
07.20 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.55 Sve što je bitno, dramska serija (dvije epizode) (R) 08.50 Škola za vampire, animirani lm (dvije epizode) 09.15 Dragon Ball Z, animirani lm (dvije epizode) 10.10 U ilica, kviz za djecu 11.00 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.25 Sinovi i k eri, humoris na serija (R) 11.55 Discovery: Dangerman - Unutar kratera, dokumentarna serija (R) 13.00 Sinbad, igrani lm, animirani 14.35 Imali li pilota u avionu 2, igrani lm, komedija 16.15 Zamalo junaci, igrani lm, avanturis ka komedija 17.55 Zvijezde Ekstra: 10 najzanimljivijih holivudskih pri a (prvi dio), zabavna emisija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dokumentarna serija 20.00 Titanic, igrani lm, drama
09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15
SPORT HRT 2
20.10
14:45
HNL: Karlovac - Dinamo, prijenos
15:25 15:45 16:00
FILM RTL
12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:00 18:30 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30 23:00 23:30
VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Europski tjednik, ponvljanje 24 sata, informa vna emisija TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Vaše zdravlje Vijes Vinoteka Euromax,emisijaostilu života Vijes Erotski progam TV ku e imaju pravo promjene programa
20.00
Titanic
17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30
DOK.SERIJA RTL 2
20.00
Život poslije ljudi
20:00 21:00 21:40 ... 22:00
EMISIJA DOMA TV
Dom iz snova
18.20
... ...
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija REZERVIRANO VRIJEME SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NO NI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
06.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 06.30 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.30 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 09.30 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 10.15 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 12.15 Veseli mladunci, zabavni (pet epizoda) (R) 16.00 Paklena kuhinja, reality show (R) 16.50 Mijau, vau, zabavni (R) 17.30 Neobi ni psi, dokumentarni (R) 18.10 Moderna uda, dokumentarna serija (dvije epizode) 20.00 Život poslije ljudi, dokumentarna serija 21.00 Dangerman: Najhladnije mjesto na svijetu, avanturis ka dokumentarna serija 21.45 Fes valac: Francuska Kalifornija, igrani lm, drama 23.45 Simone, igrani lm, komedija (R) 01.40 Reži me, dramska serija (12) (R)
08:15 Moje k eri, serija R 09:55 P ce umiru pjevaju i, mini serija (7/8) 11:35 Dom iz snova, serija R 12:25 Mamin svijet, emsiija R 12:55 Stras Orijenta, serija R 14:30 Moje k eri, serija (5/8) 16:10 Znate li plesa ?, show R 17:45 Doma IN, emisija 18:20 Dom iz snova, serija (15/38) 19:10 Stras Orijenta, serija (55/65) 20:45 Znate li plesa ?, show (16/23) 22:10 P ce umiru pjevaju i, mini serija R 23:50 Dom iz snova, serija R 00:40 Moje k eri, serija R 02:10 Kraj programa
07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 00:15
Danas na programu Dje ja TV Ritam tjedna, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Dom 2 Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) 24 sata, informa vna emisija Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole, ponavljanje Zapisano u zvijezdama Erotski program
NEDJELJA 27. velja e 2011. 20.01 20.04 20.10 21.00 05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.07 PP 07.10 Mala TV: (R) --.-TV vr : Rode (R) --.-Ninin kutak: Vjetrokaz --.-Brlog: Medvjed --.-Danica i morski jež --.-Tajni dnevnik patke Ma lde: Zdrava hrana (R) --.-Baltazar: Zvjezdani kvartet (R) 08.00 Prijatelji (R) 08.55 PP 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 09.57 PP 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.07 PP 10.10 Šerif u New Yorku 2, miniserija (72’) 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 PP 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 Poljoprivredni savjetnik, emisija pod pokrovitlejstvom 12.18 PP 12.25 Plodovi zemlje 13.15 PP 13.20 Split: More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 13.52 PP 14.00 Nedjeljom u dva 15.00 PP 15.05 Mir i dobro 15.35 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 15.37 PP 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.47 PP 15.50 eli ni Will, ameri ki lm (105’) 17.35 PP 17.40 Globalno sijelo 18.10 PP 18.15 Lijepom našom: Slunj (2/2) 19.15 LOTO 6/45 19.20 Dora - idemo na Eurosong 19.21 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) 19.22 PP 19.30 Dnevnik 19.55 PP 19.56 Sport 20.00 PP
21.01 21.05 21.45 21.50 23.15 23.20 23.35 23.40 23.45 01.30 02.45 03.20 03.50 04.50
07.00 07.35 07.40 08.40 10.40 10.50 11.00 12.00 13.05 14.55 15.00 15.30 16.55 17.30 17.35 18.00 18.55 20.30 20.31 20.35 22.42 22.45 23.15 23.20 01.25 01.55
Vrijeme PP 1 pro v 100, kviz Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) PP Vjerujem u an ele, TV serija (40’) PP Metastaze, hrvatski lm (12) (84’) PP Vijes Vijes iz kulture PP Ciklus europskog lma: Svje oni ar, francuski lm (12) (101’) Šerif u New Yorku 2, miniserija (R) Reprizni program Globalno sijelo (R) Lijepom našom: Slunj (2/2) (R) Plodovi zemlje (R)
Panorame turis kih središta Hrvatske Najava programa Orkestar mladih Simon Bolivar pod ravnanjem Gustava Dudamela (2/2) Zlatna kinoteka ciklus Orsona Wellesa: Gra anin Kane, ameri ki lm (119’) Biblija Portret Crkve i mjesta Oto ac: Misa, prijenos PP Filmska ma neja: Hamajlije za sretan život, kanadsko-ameri ki lm (107’) PP Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom Chansonfest 2010., snimka (86’) e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom PP Magazin nogometne lige prvaka Olimp, sportska emisija Rukometna Liga prvaka: Ciudad Real - CO Zagreb, prijenos Ve eras PP Narednik James, ameri ki lm (127’) PP Posebni dodaci: Oscari, emisija o lmu PP Filmski bou que: Milk, ameri ki lm (15) (124’) Garaža No ni glazbeni program
PONEDJELJAK 28. velja e 2011. 18.30 19.05 20.00 22.15 00.50 01.50 02.20
06:20 07:10 07:35 08:05 08:35 08:50 09:05 09:30 09:45 10:10 10:40 11:10 11:40 13:10 14:55 17:00 17:10 19:15 20:05 21:15 23:20 00:40 01:10 02:50 04:40 06:00 06:35 07:00
07.05 08.00 08.30 10.00 FILM NOVA TV
21.15
Sheena
13.05 16.40
Ostavši bez roditelja na podru ju plemena Zambuli, Sheenu (Tanya Roberts) odgoji plemenito pleme i nau i je telepatskom komuniciranju sa svim živim bi ima. Dobiva i lekciju iz ljubavi od Vica Caseya (Ted Wass), vrckavog novinara koji je došao u Afriku napravi reportažu o kraljevskom nogometašu, princu Otwaniju (Trevor Thomas). Vic se uskoro na e upleten u mrežu poli kih intriga, a kada princ odlu i napasti zemlju Zambulija, Sheena mora spasi Vica i svoje idili no kraljevstvo.
SERIJA RTL
22.15
CSI: Miami
FILM HRT 2
20.35
Narednik James
DOK.SERIJA RTL 2
20.00
Kraljevi leda
MINI SERIJA DOMA TV
P ce umiru pjevaju i
11.30
09.55
17.45
RTL Danas, informa vna emisija (R) Ljubav je na selu, dokumentarna serija Škola za vampire, animirani lm (dvije epizode) Dragon Ball Z, animirana serija (tri epizode) ovje e, gdje mi je auto?, igrani lm, komedija Trojanski rat, igrani lm, komedija Titanic, igrani lm, drama Discovery: Dangerman - Vulkan, avanturis ka dokumentarna serija Exkluziv s Tatjanom Juri ,
06.55 10.15 11.05 13.10 14.45 16.30
18.10 20.00 20.55 21.45 22.45 00.25
08:15 09:55
11:43 NAJAVA PROGRAMA 11:45 GLAZBENI PROGRAM 12:45 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani 13:45 TV PRODAJA 14:00 TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program 15:30 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija 16:00 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu 17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 18:00 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 24 SATA VIJESTI informa vni program 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 DOKUMENTARNI PROGRAM . . . ODJAVA PROGRAMA . . . VIDEOSTRANICE
Kašmir ma ja, serija R Bra ne vode, serija R Bra ne vode, serija R Najgori tjedan, serija R Timmy Time, crtana serija R Timmy Time, serija (48/52) Winx, serija (48/52) Chuggington, serija (50/52) Ben Ten Alien Force, serija (2/20) Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Ekipa iz snova, igrani lm R Ace Ventura 2: Kad priroda zove, igrani lm R Molim te premotaj, igrani lm Vijes Nove TV Petar Pan, igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris noglazbeni show Sheena: Kraljica džungle, igrani lm (12)* Red carpet, showbiz magazin (15)* Svi mrze Chrisa, serija (4/22) Kralj kaveza, igrani lm (12)* R Molim te premotaj, igrani lm R Red carpet, showbiz magazin (15)* R Automo v, auto-moto magazin R Novac, business magazin R Kraj programa
01.45
05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.50 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 15.55 16.00 16.58 17.10 17.20 17.21 17.25 18.10 18.15 18.28 18.40 19.25 19.26
17.25 06.30
magazin RTL Danas, informa vna emisija Jezikova juha, reality show TV Premijera: Poroci Miamija, igrani lm, akcijski CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (tri epizode) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Dobar, loš murjak, igrani lm, akcijska komedija (R)
11:35 12:25 12:55 14:30 16:10 17:45 18:20 19:10 20:45 22:10 23:50 00:40 02:10
Zabranjena ljubav, sapunica (osam epizoda) (R) Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) Columbo: Ubojstvo, dim i sjenke, kriminalis ka serija Dangerman: Najhladnije mjesto na svijetu, avanturis ka dokumentarna serija (R) Život poslije ljudi, dokumentarna serija (R) Moderna uda, dokumentarna serija (dvije epizode) Kraljevi leda, dokumentarni Muškarci sa sjekirama, dokumentarni Dexter, kriminalis ka serija (12) Moderna uda, dokumentarna serija (dvije epizode) (R) Fes valac: Francuska Kalifornija, igrani lm, drama (R)
Moje k eri, serija R P ce umiru pjevaju i, mini serija (8/8) Dom iz snova, serija R Doma IN, emisija R Stras Orijenta, serija R Moje k eri, serija (6/8) Znate li plesa ?, show R Mamin svijet, emisija Dom iz snova, serija (18/38) Stras Orijenta, serija (56/65) Znate li plesa ?, show (17/23) P ce umiru pjevaju i, mini serija R Dom iz snova, serija R Moje k eri, serija R Kraj programa
19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.35 22.35 23.00 23.03 23.05 23.15 00.10 01.00
Najava programa Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Studio 60 na Sunset Stripu, serija (39’51”) (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama: Zlatno runo na Odisejevoj palubi, dokumentarni lm (52’22”) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era 2, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena pe ca Znanstvene vijes Dharma i Greg 1, humoris na serija Glas domovine ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Pastel: Terra-Lab-Pilex, emisija pod pokroviteljstvom (R) 8. kat, talk show Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dodjela nagrada “Zlatna kuna”, prijenos Gruntov ani: Š ukin berek, TV serija (54’50”) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Lica nacije Završnica pijanis kog natjecanja Sve slav Stan i (2/2) Retrovizor: Ksena princeza ratnica
02.10 03.00 03.45 04.10 04.35 04.50 05.20
06.25 06.30 07.10 07.30 07.55 --.---.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 10.45 11.15 12.40 --.---.---.---.-13.10 --.---.-14.00 15.30 15.45 16.30
17.15 17.35 18.05 18.50 19.40 19.57 20.00 20.45 21.30 22.15 23.00 23.10 00.40
07.50 08.15 08.55
12.45 13.35 15.05 16.05
22.20
Jesse Stone: No ni prijelaz Jesse Stone (Tom Selleck) nedavno se preselio u gradi u Massachuse su koji skriva svoje tajne. Kada postane kandidat za nasljednika policijskog upravitelja, Stone se bori s alkoholizmom i rastavom te privu e pozornost gradskog vije nika Hastyja Hathawaya (Saul Rubinek). Gradski vje nik Hasty nada se kako Jesse Stone ne e primije njegove ne asne namjere. Glume: Tom Selleck, Saul Rubinek , Stephanie March, Stephen Baldwin, Mike Starr. Redatelj: Robert Harmon
17.25 18.00 18.30 19.05 20.00 20.55 22.00 23.40 23.55
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40
SHOW HRT 2
20.10
13:00
TV Bingo Show
13:30 14:00
SERIJA NOVA TV
7:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35 Celebri city 13:00 Poljopivredni savjetnik 14:00 Igrani lm 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:00 24 sata, informa vna emisija 18:30 TV Jukebox 19:00 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE
14.35
Slomljeno srce
SERIJA RTL 2
22.40
Reži me
SERIJA DOMA TV
Prijatelji
22.20
01.25 02.25 03.00
Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) TV premijera: Poroci Miamija, igrani lm, kriminalis ki/ akcijski (12) (R)
07:05
Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Legenda o Tarzanu, crtana serija Gar eld i prijatelji 2, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna plo a engleski etvero pro v Z, serija za djecu Školski program Boli glava: Litosfera (3/6) Na glasu Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Split: More (R) Lijepom našom: Slunj (2/2) (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna plo a engleski Školski program (R) Ton i ton (R) Školski program (R) Samo za ljubav, ameri ko-britanski lm (90’) (R) Županijska panorama Studio 60 na Sunset Stripu, serija (R) Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa - Bal ke zemlje i Skandinavija, dokumentarna serija (R) Crno proro anstvo, serija za mlade Sledge Hammer 1, humoris na serija Puna ku a Ra era 2, serija (R) Krstarenja svjetskim ljepotama: Zlatno runo na Odisejevoj palubi, dokumentarni lm (R) Hit dana Ve eras TV Bingo Show Glee, serija za mlade Završni udarac 3, serija Laži mi 2, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Samo za ljubav, ameri ko-britanski lm No ni glazbeni program
14:35
Naši najbolji dani, serija (117/260) Gospodin Magoo, crtana serija (19-20/65) Slomljeno srce, serija R Gumus, serija - R Asi, serija R IN magazin, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija (108/140) Slomljeno srce, serija (116/130) Najbolje godine, serija R Gumus, serija (76/100) Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija (101/152) Asi, serija (47/105) Jesse Stone:No ni prijelaz, igrani lm (12) Ve ernje vijes Jesse Stone:No ni prijelaz, igrani lm (12)* - nastavak Sheena: Kraljica džungle, igrani lm R (12)* Dr. Hu , serija (12)* (3/13) Bra ne vode, serija (26/28) Bra ne vode, serija (12/22) Ezo TV, tarot show (18)* Jesse Stone: No ni prijelaz, igrani lm (12)* R IN magazin R Kraj programa
07:55 09:15 10:10 11:40 12:55 13:35
15:30 16:30 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:20 23:30 23:45 00:15 02:15 03:10 03:35 04:00 05:00 06:25 07:00
08.00 08.25 09.20 10.20 10.55 12.10 13.05 13.35 14.25 15.20 16.10 17.45
05.20 05.55
09.55 11.05
FILM NOVA TV
4, serija Retrovizor: Dragi Johne 2, humoris na serija (R) Završni udarac 3, serija (R) Laži mi 2, serija (12) (R) Dharma i Greg 1, humoris na serija (R) Sledge Hammer 1, humoris na serija (R) Skica za portret Glas domovine (R) 8. kat, talk show (R)
14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:35 19:45 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ... 23:35 ... ...
RTL Danas, informa vna emisija (R) RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija Dragon Ball Z, animirana serija (R) Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Klon, telenovela Aurora, telenovela (dvije epizode) Sve što je bitno, dramska serija (dvije epizode) Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica Bibin svijet, humoris na serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija Kismet, dramska serija Hitman - agent 47, igrani lm, akcijski (15) RTL Vijes , informa vna emisija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode)
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
18.35 19.30 20.15 21.10 22.00 22.35 23.20 00.15 00.50 01.30 02.15 03.00 03.25
07:30 08:30 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25
Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Kraljevi leda, dokumentarni (R) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) Columbo: Ubojstvo, dim i sjenke, kriminalis ka serija (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Veseli mladunci, zabavni Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) Studio 45, talk show uživo Reži me, dramska serija (12) Dexter, kriminalis ka serija (12) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Reži me, dramska serija (12) (R)
22:20 23:10 00:00 00:45 01:35
Elena, serija R Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija (29/175) Elena, serija (40/130) Zamka, serija (41/187) Kameleoni, serija (41/135) Rebelde 2, serija (41/225) Stras Orijenta, serija (57/65) Vješ ce iz Eastwicka, serija (8/13) Djevojke na zadatku, serija (5/10) Prijatelji, serija (16-17/24) Djevojke na zadatku R Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Kraj programa
12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:00 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20
VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna,ponavljanje 24 sata, informa vna emisija Vijes VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Vijes VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Vijes Erotski program Videostranice
18:15 19:10 20:45 21:35
54
Razbibriga
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
ONUR JE VE TU, AKAMO JOŠ ŠEHERZADO… V
e hajdig dugo se oni pre gracki vuri, nejpredi stiha, a e duže dale vse glasneše i glasneše, spominajo o temo koga naša precednica Jaca ima rajši: Sun ico ili pak Vladeka? Ak i mene pitate ne bi vam znauv re i. Jedino kaj vam znuom je gda on što je bliže ogjo on se i bole greje, a Sun ica je vu Belom Zagreb grado, dok je Vladek vu nejlepšem vr ako med dvemi vodami, prinas vu Me imorjo. A vsi znamo gde je ogenj! i Me imorci se moremo pofaliti gda nam se rodiv Onur. Ak mortik ne znate to vam je japa od Šeherzadinoga sina šteroga je ona otpisala vu turski soponici „Jezero i jedna no “.Onurov japa je Sandokan, a mamika mo je Aleksis. Dok znamo kak se malomo zovejo starci unda je nej udno kaj smo mi vu Me imorjo dobili prvoga „Tur ina.“ Naši stareši so nas odnavek vu ili kak jabuka ne curi dauvko vkrej od dreva, ali neje, ruom, navek tak, jerbo so Sandokanovi starci bi-
M
22. velja e 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
li urek i Marica, a od Aleksis, Barika i Štefek, jedni i drugi so ve zdavnja pre Božeko na košti. Jedino nej znati kakši je veter puhav gda so se Sandokan i Aleksis narodili? Brz as bi to mogev biti nekši vihrasti, pak je te stranjske k nam donesev, nekši isto takši kak i ve gda je roda Onura k nam nesla. d gda so Onur i Šeherzada došli, prek televizije, vu naše hiže vse je nekak nampak, jerbo vu to vreme se nikaj pre hiži ne dela, niš i se z nikim ne spomina, kajbi rekli, v u to vreme, niti trava ne raste. Tak je to bilo dok so nej znova na televizijo dojšli Gruntov ani, a žnjimi Dudek i Regica, tetec Cinober, Presvetli, Besni, varkeš, Špranjica, kaj nam dale nabrajav, ali nesmem zabiti našega Vinkeca Lisjakovoga šteri je biv glavni lovec vu Gruntovcu. Morem vam re i gda i naša deca jako rado gledijo te humalije štere spelavlejo Gruntov ani. Ak nej drugo bar jiv bole razmimo nek ove Tur ine. Vsaka ast Šeherzadi, mlajša je i lepša od
O
Regice, ali ne verjem gda bi Dudek staviv Regico i odišev za Šeherzadom, jerbo doma e je ipak doma e. A mortik bodemo i mi, ve drugi tjeden meli svojo Šeherzado. Bilo bi jako grdo kaj bi Onur dugo ostav sam! am Me imorcaj se splati biti betežen, jerbo imamo nejbolše doktore vu Lepoj našoj. Vse falinge i vse luknje, štere naše zdravi e ima oni popravijo i zakrpajo vu našoj novoj bolnici. Ali ak je nej nekša velika sila najte sprobavati vse kaj naši nejbolši doktori znajo i morejo i nejbole kajbi im duže trajalo ono zdravi e štero nam je dragi naš Božek dauv predi nek nas je na of svet poslav. Nej tre pehati tam gde mož ani, pumpa, vodovod, kolektori, septi ka graba i kanalizacija vredo delajo! sako zlo za nekše dobro. Tak bi se moglo re i za tej popis nas Hrvatov. Najme kaj, za tej posel se bode zaposlilo cirka, okoli 18 jezer težakov z burze, a kuliko sam meuv za uti, tej popis nas bode koštav
N
V
180 milijonov. Ak je tak, unda bode vsaki težak zasluživ blizo osem jezer kuni, a nekaj koštajo paperi i olovke. Neje to, ruom tak, lebudikaj posel, jerbo tre zapisati vse ljude, a kcoj i vso marho z debelaj zobaj. Kuliko vidimo, Evropa o e znati za vse kaj imamo i kaj bodemo donesli z sobom dok dojdemo za zeta. pak se zazvedilo gda so nešterni akoski labodoritaši igrali na dve fronte: labodo so ritali na igrališ o, jerbo je to jedino kaj znajo delati i prek ega so si šteli kruha zaslužiti, a drugo šihto so oddelavali prek kladionice. Znate kak je to ak nekaj delate, a pla o ne dobavlate, unda morate negdi fušati, od ne ega tre i živeti, Teško je želoco objasniti gda je prinas kriza. Nebrem razmeti kak jim ovi vu Uskoko i ovi na sodo nebrejo to šenkati? e vidite na kaj smo dojšli, a što nam je kriv gda se slabo kcoj držimo: Božek je stvoriv nebo i zemljo, deco si, bar za ve, sami delamo, a vse ostalo nam delajo Kinezi!
I
V
OVAN (21.3.-20.4.)
VAGA (24.9.-23.10.)
Zatezanja ili distanca bit e i ovaj tjedan prisutni u vašim privatnim odnosima. Ako upotrijebite svoju maštu, dosko it ete praznini koja vas mu i. Možete zajedno iza i na mjesto puno sadržaja, tako da se ne morate trudi jedno oko drugog. Na poslovnom planu, kako tjedan bude odmicao, sve ete više težiti tome da se privremeno povu ete. Za šje ete iskoris za razradu ideja i planova koji vam se roje po glavi. Ova faza pripreme osnažit e vas u profesionalnom pogledu. Nešto ete i nau i . Što se zdravlja e, manje emo vne frustracije.
Zahla enje na ljubavnom planu e se vu i i dalje, no isto tako i dobre prilike za razvoj društvenog života. Iza ite zajedno, no negdje gdje e vas okolina toliko zaokupi da ne morate a ka po svom odnosu. Budete li strpljivi, mirno ete do eka bolje dane. Tokom tjedna pojavit e se sve više posla, a posebno onog uslužnog karaktera. Morat ete dobro balansira izme u krea vnos i redovnih zadtaka, a uz to još i pomo i drugima kad god treba. Pauze e bi sve kra e. Briga vas motivira na zdravu prehranu. Dobro ste.
BIK (21.4.-20.5.)
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
Sklad i otvorenost u init e vas sretnijim u ljubavi. Voljena osoba e vas dobro razumjeti, ali ne forsirajte neke svoje zamisli pod svaku cijenu. Oni koji su još sami vjerojatno e se zainteresira za osobu koja nije iz njihova podneblja. Prva polovina tjedna bit e još uvijek naporna i puna stresa i pri saka. Od sredine tjedna po inje mirnije razdoblje kad ete lakše složi kockice i jasnije uvidje rezultate svog rada. Poboljšava se i komunikacija sa suradnicima. Drugi dio tjedna donosi poboljšanje po pitanju zdravlja.
Možete nastaviti pri ati s voljenom osobom do mile volje. Što god budete rekli, bit e dobro. Tokom tjedna poboljšava se vaš društveni život, slijede pozivi za zabave. Zato e na dobitku bi i oni koji su još sami. Iza ite, razvedrite se. Izlazite iz faze kukuljice i dobivate priliku pokaza drugima što vi znate. Opet ste otvoreni, a poslovi se redaju kao na traci. Imat ete i sre e. Radit ete lakše, sabranije, a bez pri ska. Neki e spoji ugodno s korisnim. Svakako slijedi poboljšanje vitalnos .
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.) Nema ve ih promjena u vašim osobnim odnosima. Bit ete stabilni, sigurni u sebe i kroz svakodnevne situacije pokazivati više potrebe za komunikacijom s partnerom. Veze e se razvijati dobro, a samci e sretati nova lica. Dogovore ete zaklju i i nastoja da ništa ne ostane u zraku. Kad to de nirate, radni zadaci postat e pomalo dosadni, a vi skloni da izbjegavate ru nu. Neki e rado zbrisa s posla i posve se obitelji. Vaša osjetljivost na stres se pove ava. Vodite zdrav život.
Puni ste snage i želite istraži nove horizonte u ljubavi. Kod mnogih e to i i kroz boga ji erotski život. Drugi dio tjedna donosi temu dominacije koja e se provla i izme u vas i voljene osobe. Ne inzis rajte da bude po vašem. Nakon zavidnih rezultata, vrijeme je da se na poslujoš više pokrenete i dokažete. Od vas se o ekuje. Na dnevni red dolaze odgovorniji zadaci, a neke od njih doživljavat ete kao pri sak. Prihva te izazove, radite najbolje kako znate. Ja aju stresovi, redovno se opuštajte.
RAK (22.6.-22.7.) KOJI STANUJU U STANOVIMA
POTKROVLJA
KOTAR (MA .)
DIO TJEDNA
ITALIJA
OTOKAR LEVAJ
HODATI S TERETOM
VRSTA VRBE
NOGOMET NA IGRALIŠTA HVATANJE ŽIVOTINJA
OTAC
NIKOLA ZINSKI
VRSTA ZA INA PRIJEDLOG S
JARAC (22.12.-20.1.)
Vaši privatni odnosi mogli bi dose i kri nu to ku. U blažoj varijan sve e se manifes ra kao otu enje. Potrebno je smanji svoja ljubavna o ekivanja, fokusira se na pozi vno i trenira strpljenje i toleranciju. Stvari se tokom ovog tjedna na poslu ipak okre u sve više u vašu korist. Otvaraju se nove perspek ve koje obe avaju razvoj i napredovanje u poslu. Neki se povezuju s inozemnim partnerima ili pripremaju stru no usavršavanje. Ne uzimajte stvari previše k srcu. Frustracije pobijedite humorom.
PREDUJAM
I dalje možete sve, pa ak i više od toga. Otvorena su vam sva vrata. Ako ste još sami, ne sjedite doma, nego iza ite. Pazite samo da ne proradi vaša potreba za dominacijom. Oni u vezama uživat e na obostrano zadovoljstvo. Tokom tjedna otvaraju se i poboljšavaju novi poslovni kontak , sve je više vašeg kretanja i utjecaja na razli ite ljude. Posao postaje dinami niji, a vi sve otvoreniji prema ljudima i prilikama. Pokre u se nove stvari. Disciplinom odolijevate manjim hedonis kim užitcima.
POKRIVALO GLAVE
LAV (23.7.-23.8.)
ORG. KEM. IND.
DRŽAVA U AZIJI
ŠIPAK ISJE AK POŠILJATI
PLODOVI ORAHA
NA (NJEM.)
OREMOVI
OŽUJAK
ZEMLJIŠNA MJERA
PALIKU A SROK (MN.) RIKANJE
RIBLJA JAJA
SASTAVNI VEZNIK
VRSTA PAPIGE
OTOK U INDONEZIJI
PRVI LETA
ZAPAD
UTVR UJE ISTINITOST
UJEDINJENA ARAPSKA REPUBLIKA
OMOT
DJEVICA (24.8.-23.9.)
JEDNO OSJETILO
MJESTO NA PELJEŠCU
GLUMAC DELON
UPITNA ZAMJENICA SPISI
VOLTAMPER
SHARIF MASNO A
POGREŠKA KVAZI UMJETNOST
TAMA BLATO
KU NI LJUBIMAC (MN.)
BRO
15. I 13. SLOVO ABECEDE
VIC tjedna KARTAŠKA IGRA
HRVATSKI BAN NIKOLA
RAJKO JAGAR
Ugodna druženja i izlasci na zanimljiva mjesta protegnut e se i na ovaj tjedan. Voljena osoba imat e zahtjeve koji e kod vas potaknuti više uvažavanja i tolerancije. Oni koji su još sami dobro e se zabavlja , a lako se mogu i zaljubi . Neke poslovne ovlas ete vi prebaci na druge. Na neki na in to e vam i godi , jer se po inje javlja umor nakon napornih radnih dana. Važno je da situaciju imate pod kontrolom. Mogu e je da vam ponude novi ugovor o radu. Blaži pad imuniteta. Uzmite vitamine.
PRETVARATI U TEKU E STANJE
NAPAD
RIMSKI 5 PAPIN GODIŠNJI PRIHOD (MN.)
Težit ete oboga svoj ljubavni život na nesvakidašnji na in. Ništa udno za vas, no ovaj put biste mogli pretjera . Prvo provjerite što vaša najdraža osoba voli, tako da sve ne polu i kontraefekt. Samce nije briga što tko misli, oni idu na druge po svom. Nastavljate razvija svoje ideje. Sve se više bavite sustavima vrijednos . Razmišljate o novim priorite ma. Nešto biste tu mijenjali, jer vam neke stvari više nisu važne. Prepoznajete dobre prilike za zaradu. Upale se.smiruju, a i vi. Dobro ste.
TRAŽITI
URE
DUBROVNIK
STAVITI ZNAK
VODENJAK (21.1.-19.2.)
Izdržite još koji dan bez ulaska u rasprave. Vidjet ete da se ispla , jer e vas tokom tjedna voljena osoba sve više uvažava . Uživajte u malim stvarima, pripremite lijep objed. Oni koji su željeli pozi vne promjene, pokrenut e ih. Na poslu, polako dobivate na zna aju. Ukoliko ste bili tak ni, sad e vam drugi pristupa sami od sebe. Ako ste se isposva ali, morat ete ulaga napore kako bi izgradili porušene mostove. Važno je da imate is cilj – uspjeh u poslovanju. Po pitanju zdravlja, vra a vam se snaga i mirniji ste.
VRSTA ALK. PI A
RIBE (20.2.-20.3.) Uga at ete voljenoj osobi na vrlo ležeran na in i u opuštaju em ozra ju. Veze e dobi na neformalnos , a bit ete i duhovi . Oni koji su još sami djelovat e bez pri ska prema suprotnom spolu. To e im donije i uspjehe. Sve se više lica okre e prema vama i od vas se o ekuje. Koji rade sami ili im je posao koliko toliko samostalan dobit e priliku za razvoj. Svi ostali sigurno e se pokrenuti, a njihova poduzetnost do i e do izražaja. Plima energije potaknut e vas na bavljenje sportom.
Pijanac
Pita mali Ivica tatu: - Tata, što je to pijanac? - Sine ... vidiš li one dvije gredice na ogradi? Eto, pijancu se ini da su tamo etiri gredice. - Ali, tata, ja vidim samo jednu gredicu.
22. velja e 2011.
Vremenska prognoza 55
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
Sve hladnije vrijeme V R E M E NS K A S L I K A : Neobi no za velja u prevrta u prvih desetak dana mjeseca je bilo suho, sun ano i toplo, tako dugi niz suhih i sun anih dana u ovome mjesecu je rijetkost. No, ipak je velja a pokazala svoju prevrtljivu ud pa se vrijeme prošlog tjedna promijenilo, a ponegdje je bilo i slabog snijega. U dva dana iz prolje a opet u zimu! Sunce nismo vidjeli skoro cijeli prošli tjedan, esti su bili oblaci, magla i rosulja ili slaba susnježica. Pravo depresivno vrijeme. Na podru ju sjeverozapadne Hrvatske palo je u prošlom tjednu oko 10 mm oborine. Tjedan na ijem smo po etku donijet e nam zimski ugo aj. Prvo ju er malo snijega, a zatim sun anije i hladnije dane. Možemo re i zdrava zima... Još je odavno u pu koj meteorologiji zamije eno da „ako zima ne ugrize, onda ošine repom”. Upravo to nas eka ovog tjedna. Iako smo po etkom velja e pomislili da je stiglo prolje e, ovog tjedna temperatura e nas natjerati na zimsku odje u. Ipak, bit e uglavnom suho sa sun anim razdobljima pa možemo re i da je to i zdravo vrijeme. Prema vikendu e postojati mogu nost za vrlo slabe oborine. VREMENSKA PROGNOZA: Od utorka o ekujemo
stabilizaciju vremenskih prilika. Na vrijeme e naglašenije djelovati polje visokog tlaka zraka (anticiklona), ali emo se nalaziti na njenoj hladnoj strani gdje vjetrovi sa sjevera i sjeveroistoka donose hladniji zrak. Utorak e biti djelomi no sun an i suh. Puhat e umjeren sjeveroisto njak, a temperatura zraka imat e zimske vrijednosti – od -5°C ujutro do plus jedan stupanj u popodnevnim satima. Dojam hladno e bi dodatno poja avao vjetar. U srijedu i etvrtak slijedi nastavak suhog, stabilnog, ali i hladnog vremena. Bit e dosta sunca. Vjetar i dalje povremeno umjeren sjeveroisto ni, a temperatura zraka ne e se bitno mijenjati. Jutarnji mraz, a zatim lagana pozitiva. Ta jutarnja temperatura bit e dosta
niska pa se može spustiti i do -8 Celzijevih stupnjeva! Biometeorološka situacija e biti povoljna pa meteoropati ne bi trebali imati zdravstvenih tegoba povezanih s vremenom. U petak i tijekom vikenda moglo bi biti više oblaka, a nije isklju ena mogu nost slabih oborina na granici kiše i snijega. Jutarnja temperatura e malo porasti, a dnevne vrijednosti se ne e bitno mijenjati. Moramo napomenuti da se u trenutku izrade ove prognoze izra uni još nisu sasvim usuglasili oko vremena za petak i vikend. Neki pokazatelji upu uju na obla nije i prohladno vrijeme sa slabim snijegom, no neki izra uni daju nastavak suhog vremena. Preporu amo da pratite naše prognoze sljede ih dana. Dakle, ovog tjedna prolje a nema na vidiku. Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski
broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 21.2.)
PREGLED VREMENA OD 15. DO 21. VELJA E
Vratila se zima Proteklog tjedna je velja a pokušala opravdati svoju reputaciju meteorološki prevrtljivog mjeseca iako ve ih vremenskih uzbu enja i iznena enja nije bilo. Prvi dan druge polovice mjeseca donio je u našoj zemlji vrlo raznolike meteorološke prilike. U sjevernim i središnjim krajevima unutrašnjosti povremeno je padao uglavnom slab snijeg i/ili solika. Ponegdje se i malo zabijelilo pa je tako Bjelovar imao 1 cm snijega. U Karlovcu je kratkotrajno padala i ledena kiša. Najviše dnevne temperature su bile zimske i kretale su se od 0°C u Varaždinu i akovcu do 5°C na istoku Slavonije. U Gorskom kotaru i u gorju temperature su bile stupanj ili dva ispod nule, dok je u Lici bilo toplije pa je tako u Gospi u najviša temperatura porasla do 10°C. Na Jadranu se mjerilo od 9°C u obla noj Rijeci do proljetnih 16°C u sun anom Hvaru. Malo kiše bilo je na sjevernom Jadranu. U Rijeci je tako palo tek 4 mm kiše.
Sredozemna ciklona Patricija, prva imenovana ciklona ove velja e (i tek tre a ovogodišnja ciklona) donijela je sredinom prošlog tjedna vijesti o obilnijoj kiši, jakom jugu, a u Gorskom kotaru zimske službe su imale posla nakon gotovo trotjedne pauze. Najviše kiše je palo u široj okolici Rijeke i Dubrovnika, gdje je bilo i tu e. U Me imurju se koli ina oborina kretala od 6 do 10 mm. Vikend je bio suh, a nakon punih sedam dana tmurnog i obla nog vremena, zasjalo je i malo sunca. isto toliko da nas malo razveseli i podigne temperaturu do 6 Celzijevaca u plusu. No, u no i na ponedjeljak stigla je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Rikard pa nas je u ponedjeljak ujutro do ekao lagani snijeg. No, intenzitet snježnih oborina nije bio jak pa smo u našoj županiji dobili tek centimetar ili dva snježnog pokriva a, dok ga je nešto više palo u gorskoj Hrvatskoj. Zimski po etak novog radnog tjedna.
Ledena cesta
METEOROLOŠKI KALENDAR 24. velja e – Sveti Matija led razbija, e ga ni – ga naredi 25. velja e 1621. god. Na otoku Krku smrzavalo se vino u ba vama 26. velja e 1988. god. orkanska bura podno Biokova 28. velja e 1964. god. tijekom samo 9 sati palo je 1087 mm oborine na oto ju Reunion
Stanovnici otoka Hiiumaa, drugog po veli ini otoka u Estoniji, samo tijekom najve ih zima do ostatka države mogu i i automobilom. Naime, kad se zaledi 16-kilometarski dio Balti kog mora izme u kopna i otoka Hiiumaa, estonske vlasti dopuštaju da se po ledenom prekriva u prelazi automobilima. No, led treba biti debljine od 30 centimetara, prenosi britanski Independent. ‘Postoji poseban zakon koji dopušta vožnju ukoliko je led debeo 25 centimetara. No, mi ekamo da debljina leda bude 30 centimetara prije nego pustimo prvi automobil da pro e ovom ledenom cestom’, objasnio je Raido Randmaa iz estonske uprave za auto-
ceste. Ovom cestom zna ajno se smanjuje vrijeme potrebno da se automobilom do e do otoka. Vožnja trajektom ina e traje dva sata, a preko leda je automobilu potrebno oko pola sata. No, postoje posebna ograni enja za ovu cestu. Naime, automobili se puštaju svake dvije minute, a ne smiju se previše približavati jedan drugome. ‘Prošle godine cesta je bila otvorena samo 11 dana. Koliko e biti otvorena ove godine, ovisi o vremenu. Osim topline, neprijatelj ove ceste je i velika hladno a jer ona može prouzrokovati unutarnje pucanje leda’, rekao je Randmaa koji isti e kako je ova cesta i turisti ka atrakcija.
Doga aji Gospodarski forum na MESAP-u
Gost dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu dr. Branko Gr i U cilju zajedni kog doprinosa razvoju op ine i Me imurja, pozivaju se gospodarstvenici kraja na Gospodarski forum op ine Nedeliš e, koji zajedno organiziraju op ina Nedeliš e i MESAP. U etvrtak 24. velja e u 18 sati gostovat e u dvorani MESAP-a gost predava prof. dr. sc. Branko Gr i , dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu.
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
Profesor Gr i govorit e o aktualnom stanju hrvatskog gospodarstva, te o potrebi pokretanja procesa gospodarskog oporavka. Za uvod u raspravu pripremljeni su osnovni podaci o gospodarskim aktivnostima, te o ulozi op ine u stvaranju pozitivnoga gospodarskog ambijenta. Moderator skupa bit e direktor MESAP-a Marjan Novak. (J)
Poljoprivredno - savjetodavna služba
Stru na predavanja Hrvatska poljoprivredna komora - Podru ni odjel Me imurske županije i me imurske op ine organiziraju stru na predavanja o novom na inu podnošenja zahtjeva za ostvarivanje izravnih pla anja pomo u jedinstvenog zahtjeva na Agronet sustavu. U srijedu 23. velja e predavanje e biti u Donjem Vidovcu u Domu kulture, s po etkom u
17 sati. U etvrtak 24. velja e to no u podne (12 sati) predavanje e biti u Op inskoj vije nici u Kotoribi, a od 19 sati u restoranu "Potrti kota " u Jurov aku za podru je Grada Mursko Središ e i udrugu ratara. Za podru je op ine Sveti Martin na Muri predavanje e biti 9. ožujka u 19 sati u kongresnoj dvorani svetomartinske op ine. (sm)
KUU “Zvon” dobio plaketu Paje Kolari a Tamburaški zbor KUU-a "Zvon" iz Male Subotice dobio je srebrnu plaketu "Pajo Kolari " za uspješan rad i nastupe na smotrama te na samoj prezentaciji za dobivanje plakete.
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Na sve anosti dodjele plakete zbor je održao godišnji koncert u Domu kulture u Maloj Subotici, koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta. estitamo! (sm, zv)
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
RUKOMETAŠI ME IMURJA PORAŽENI NA GOSTOVANJU U BJELOVARU
CIRKUS U HRVATSKOM NOGOMETU KOJI IMA DVA PREDSJEDNIKA SAVEZA
PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI I EKIPE OP INE NEDELIŠ E
Igra i prestali trenirati, onda ipak Me imurski delegati bojkotirali Karatistica Bujan, atleti ar Posavec, odigrali utakmicu i izgubili KK Nedeliš e, OK Centrometal Štim evu skupštinu
Udruga “Turen“ iz Podturna
Velikom povorkom u Podturnu zapo ele su prve fašni ke ludorije
FAŠNIK 2011.
Krenule fašni ke ludorije diljem Me imurja
Brojni mještani Podturna i njihovi gosti pokazali su svoje maske i oduševili publiku svojom kreativnoš u
Velikom povorkom te raznovrsnim maskama u Podturnu i Tur iš u pretprošli vikend zapo ele su prve fašni ke ludorije u Me imurju. Brojni mještani pokazali su svoje maske i oduševili publiku svojom kreativnoš u. U Podturnu su nastupile maškare iz mnogih me imurskih naselja, pod nazivima Vještice, Mukavci, aplje, Štrki, Miklavske male divlje plesa ice, Kaubojke, Šipek, Maškori, te mnoge udruge, me u kojima je
Sljede a fašni ka priredba u Me imurju održat e se u Zasadbregu 26. velja e, u kojem djeluju dvije prepoznatljive skupine: Mukavci i Vještice
Prošlotjedno sivilo obuklo špicere u tamnije boje Poznato je da tmurno i kišovito vrijeme utje e na naše raspoloženje, ali i na naš izbor odjevnih predmeta. Prošlotjedno sivilo obuklo je špicere u tamnije boje, dok su na kišobranima i kapama, kojima su se špiceri štitili od pokoje kapi kiše, ipak prevladavali svijetli tonovi. No, bilo kako bilo, najbitnije je da se naši Me imurci "ne boje" ružnog vremena te rado proše u špicom u pomno odabranim odjevnim kombinacijama.
najimpresivnija Turen, i još mnogi drugi, od vrti ke djece, preko školaraca i mladeži, do umirovljenika. Slobodno se može re i da je po maškaradi Podturen gotovo uz rame europskom Ptuju.
Predstoje i vikend u Zasadbregu i Murskom Središ u Sljede i Fašnik u Me imurju održat e se u Zasadbregu 26. velja e, dok e se u Murskom Središ u fašni ki obi aji prikazati dan kasnije, dakle, 27. velja e. U Nedeliš e e Fašnika spaliti 5. ožujka, dok e se u akovcu Fašnik održati 4., 5. i 6. ožujka. U Prelogu e fašni ki obi aji biti prikazani 6. ožujka, a u Novom selu na Dravi tradicionalno na kraju, dva dana kasnije, 8. ožujka. (sm, hz, foto: Zlatko Vrzan)
SPONZORI
AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA
Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.