Issuu

INTERVJU S POVODOM: Kristijan Srpak, načelnik Odjela policije PU međimurske

str. 8-9

Sigurnost na javnim javnim Sigurnost na mjestima nije upitna, upitna, mjestima nije posljednji tragični posljednji tragični događaj izolirani izolirani je teški incident je teški incident www.mnovine.hr

Preloškog “Curicu“ DORH tereti za nenamjensko trošenje više od 400.000 kuna

str. 8

OPTUŽNICA za pronevjeru protiv Ivana Kolareka

Godina XV.

Broj 805.

^akovec, UTORAK, 8. veljače 2011.

Cijena 7 kuna

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR po drugi put u kratkom roku posjetila Međimursku županiju i tri uspješne međimurske tvrtke

POPULIZAM

str. 3

NIJE DOVOLJAN ZA IZLAZAK IZ KRIZE!

- Dočekale je županove crvene ruže, a ona s crvenim šalom oko vrata, u svojoj omiljenoj boji, šalje poruku približavanja, poput one subotnje: "Kad je potpora gospodarstvu u pitanju, svi trebamo biti jedna stranka"

Čaraparija bi mogla zaposliti šezdesetak radnika s burze rada

str. 6-7

POKRETANJE PROIZVODNJE u MTČ-u d.d. u stečaju moguće kroz 30 dana, najavili iz MTČ-a Tvornice čarapa, koja se odlučila za zakup

SMIJENJEN PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Goričan Stjepan Blagus

SDP-ova većina optužuje Blagusa za bahatost, a on načelnika Moharića za netransparentnost str. 5

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 46

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Parole ništa ne zna e bez konkretnih poticajnih mjera! Ušli smo u izbornu godinu, a izgleda da se izborna kampanja zahuktava iz naše, najmanje županije. Opipavanje bila bira a u oporbeno nastrojenoj županiji prema centralnoj politi koj vlasti uvijek je dobro došlo na po etku izborne godine, kao i koketiranje vladaju ih i oporbenih korektnih politi ara, koji kod nas uvijek rado do ekuju bilo koju politi ku garnituru s Markovog trga ili Pantov aka. Idealna medijska prilika za "izranjanje iz hrvatske politi ke kaljuže“. Iz toga politi kog miljea, u kojem oduševljena time što je, primjerice, tako galantno poštuje ugledni me imurski gospodarstvenik i još k tome okorjeli SDP-ovac, premijerka može bez problema poslati poruku "Svi trebamo biti jedna stranka”, koja u nizu loših vijesti u današnjoj Hrvatskoj zasigurno predstavlja nešto posebno. Barem za jedan dan ili tjedan. Me utim, kad se ugase kamere i mikrofoni, ostaje pitanje kako e Vlada konkretno pomo i onima koji mogu generirati razvoj i otvarati nova radna mjesta. Odgovor koji nudi Vlada nije baš u skladu sa željama onih koje je posjetila, kao i onim što predlažu ekonomski analiti ari. Ina e, oni predlažu upravo ono što ve ini me imurskih tvrtki treba danas. To je ulaganje iskalnih poticajnih sredstava u prera iva ku industriju i turizam, što su vrlo važne gospodarske grane i u Me imurju (tri tvrtke koje je premijerka posjetila, ali i brojne druge, najavljuju mogu nost razvoja, rasta izvoza, zasigurno i pla a, ali i otvaranja novih radnih mjesta ukoliko bi imali podršku Vladinih mjera i poticaja), a vjetar u le a trebalo bi tako er dati daljnjem ulaganju u znanje i nove tehnologije, kao i socijalno najugroženijim skupinama, onima s najmanjima mirovinama i nezaposlenima koji su, kako pokazuju ankete, najuredniji platiše i najbolji kupci doma ih proizvoda kad imaju za što kupovati. Posjet premijerke bila je idealna prilika da se osim populisti ke kaže neka puno konkretnija poruka kako pomo i gospodarstvu. Me utim, program Vlade o ito se u mnogo emu razlikuje od onoga što govore neovisni ekonomski stru njaci, pa takvih poruka nakon posjeta me imurskim tvrtkama nije moglo ni biti.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Na žalost, i dalje se pokazuje da HDZ, ali u sli nom "tonusu“ je i koalicija SDP - HNS, razmišlja previše "o projektima“, o infrastrukturi. Me utim, takva ogromna ulaganja koja mogu kratkoro no posti i ve u zaposlenost istovremeno donose novo zaduživanje, jer se ne mogu realizirati u sklopu ne jednog nego nekoliko prora una. Ako e stvari te i u tom smjeru, to bi zna ilo i daljnje zaduživanje, što bi u sadašnjoj teškoj situaciji, kad se teško dolazi do razvojnih sredstava, moglo onemogu iti proizvodnim tvrtkama poboljšanje partnerskog odnosa s bankama, koji je ionako na niskoj razini, jer e one radije posu ivati novac državi nego gospodarstvu. Uglavnom, na politi koj sceni za sad se ne nude rješenja koja su se pokazala e ikasnima kod drugih koji izlaze iz krize, tako da analiti ari zaklju uju kako kod nas i dalje postoje snažni pritisci razli itih lobija, posebice energetskih, gra evinskih, brodogra evnih i poljoprivredno - ribarskih da se iskalna poticajna sredstva za gospodarstvo ne usmjeravaju prema onim sektorima u kojima bi bilo najve e koristi za proizvodnju i zaposlenost, nego prema prije nabrojenim sektorima, što naširoko prate mediji, pa sve skupa ima i najve u vrijednost za politi are. Stoga e izborna kampanja vrlo vjerojatno i i u tom smjeru, dok e izgleda goru i problemi, rasprave i traženja što kvalitetnijih rješenja, na žalost, biti stavljeni pod tepih. Vrlo nezgodno u situaciji kad nam svima treba optimizam, ali ne onaj bez pokri a.

8. velja e 2011.

POSLODAVCI Me imurske županije pokušavaju senzibilizirati op ine, gradove i javna poduze a kako bi

APEL GOSPODARSTVE Smanjite naknade i c barem deset posto! Predstavnici gospodarstva u Gospodarsko - socijalnom vije u, sve redom direktori renomiranih me imurskih tvrtki Stjepan Varga, direktor akove kih mlinova, Vladimir Mesari , direktor Vajde, Ivan Sen ar, direktor Euro - Unita, Terezija Božek direktorica Me imurje Tegre, i Josip Švenda, direktor Teama, uputili su pismo apel op inama, gradovima, javnim poduze ima i ustanovama te drugim inancijskim ustanovama koje se inanciraju iz prora unskih sredstava da daju svoj doprinos gospodarskoj stabilnosti i socijalnog ravnoteži u Me imurskoj županiji. Gospodarstvenici, lanovi Gospodarsko - socijalnog vije a Me imurske županije, pozivaju jedinice lokalne samouprave i institucije da smanje sve pristojbe, takse i ostale naknade za gospodarstvo minimalno za deset posto za 2011. godinu, smanje cijenu svojih proizvoda, roba i usluga (energente, vodu i drugo) koje se odre uju na lokalnoj razini za minimalno deset posto za 2011. godinu, produže valutu za sve ispostavljene ra u-

ne za gospodarstvo za 2011. godinu na 90 dana, kao što je i stvarna valutacija u realnom sektoru. Zatim otpis svih kamata po ra unima za gospodarstvo s valutacijom kra om od 90 dana.

Prvi apel – bez odjeka Predstavnici poslodavaca u GSV-u Me imurske županije ina e su sli an apel uputili još 21. rujna, u kojem izražavaju zabrinutost za stanje u gospodarstvu u smislu gubitka radnih mjesta, smanjivanja radni kih prava, upitnosti daljnjeg poslovanja i pogoršanja op ega socijalnog stanja u županiji. Poruke gospodarstvenika i GSV-a o ito nikog nisu impresionirale, pa ni predstavnike lokalne samouprave, koji nisu

osje ali potrebu dati bilo kakav odgovor, premda je njihovo inanciranje u direktnoj vezi sa stanjem u gospodarstvu, upozorili su gospodarstvenici. Niti pak su javna poduze a, ustanove ili druge institucije koje se inanciraju iz prora unskih sredstava ili su u monopolisti kom položaju u prodaji svojih roba ili usluga u inile bilo koji pomak u smislu pomo i lokalnom gospodarstvu. Štoviše, tvrde gospodarstvenici, ti subjekti svoje poslovanje ili funkcioniranje nisu podvrgli mjerama racionalizacije ili optimalizacije, poput gospodarskih subjekata iz realnog sektora, ve eventualne manjkove ili pove anja traženja nadokna uju pove anjem cijena svojih proizvoda, roba ili

Stjepan Varga, direktor akove kih mlinova

Uklju ite gospodarstvenike u komisiju za formiranje cijena Gospodarst venici su predložili županijskom politi kom vodstvu ustanovljavanje mješovite stalne komisije sastavljene od predstavnika lokalne politike i gospodarstva za stalno pra enje i

uskla ivanje cijena svih proizvoda, roba i usluga, koje se na podru ju županije formiraju temeljem odluka u koje nije uklju en realni sektor gospodarstva Me imurske županije. (BMO) Vladimir Mesari , direktor Vajde

Žiga ima podršku Me imuraca, koji se nadaju da e u i u finale

Anketa “Pod vurom”

Blaženka Mavrin, akovec Pratila sam Doru i naravno da sam navijala za našeg Žigu. Drago mi je da je pretprošli tjedan osvojio najve i broj glasova, a mogu re i da je to i zaslužio. Rije je o izvrsnom i iskusnom glazbeniku koji bi mogao ponijeti titulu najboljeg na Dori. Ako e biti sve po pravilima, bez namještanja, vjerujem da ima velike šanse da pobijedi. Uglavnom, držimo mu pal eve.

Mirko Švenda Žiga još se jednom pokazao odli nim glazbenikom, emu u prilog govori njegov prolazak dalje u najeksponiranijem glazbenom festivalu, Dori, iji je ovogodišnji koncept nešto

Ivana Mavrin - Horvat, Pribislavec - Iako me posljednjih nekoliko godina razo arala namještanjem pobjednika, uglavnom pratim i ovogodišnju Doru. Navijala sam za Žigu, koji je zaista odli an glazbenik, u što sam se uvjerila i na svojoj svadbi, gdje je bio gost glazbenik. I u nastavku Dore planiram mu pružiti podršku jer smatram da je dovoljno dobar da ponese pobjedu, emu u prilog govori i najve i broj osvojenih glasova pretprošli tjedan.

druga iji nego prijašnjih godina. Nakon pjesme Dade Topi a, ovaj put Žiga je izveo pjesmu “I’m still standing” Eltona Johna. U ovotjednoj anketi saznali smo navijaju li naši Me imurci

za svog predstavnika i kakve šanse ima Žiga za ulazak u inale i samu pobjedu. Gotovo svi složili su se da je rije o odli nom glazbeniku i da bi, po svemu sude i, trebao do i do inala, no neki su

Tomo Dominko, akovec Naravno da navijam za Žigu na Dori. Za koga drugog bih navijao. Pa ipak je rije o našem glazbeniku koji je interesantan svima, i mladima i starima. Takav talent zaslužuje pobjedu, stoga mislim da ima velike šanse. Pratit u ga i dalje u emisijama Dore te mu pružiti podršku.

dodali da ga u tome može sprije iti samo namještanje, koje, prema rije ima ispitanika, nije rijetka stvar kada je Dora u pitanju. I dok neki Me imurci vjerno prate Doru, drugi su kazali da e

je pratiti ako Žiga u e u inale. Prema našoj anketi, Žiga ima podršku žitelja naše županije, a ho e li uspjeti do i do inala i podnijeti titulu najboljeg, tek emo vidjeti. (hz)

Siniša Špoljari , Novakovec Nisam do sada pratio ovogodišnju Doru, no uo sam da je naš Žiga me u kandidatima. Ako do e do inala, sigurno u pratiti tu emisiju i, naravno, dati mu podršku. S obzirom na to da je rije o dobrom glazbeniku, mislim da ima velike šanse da do e do inala, ali i ponese titulu najboljeg. Renata Novak, Kuršanec Osobno ne pratim Doru, ali sam ula da je me u kandidatima naš Žiga koji je pretprošli tjedan osvojio najve i broj glasova. Baš mi je drago da jedanput i neki Me imurac nešto napravi i promovira naš kraj. Nadam se da e daleko dogurati u Dori jer ipak je rije o dobrom glazbeniku. Ako e u i u inale, sigurno u gledati tu emisiju, a vjerujem da e moji kod ku e i glasovati.

Robi Leva i , akovec - Donekle pratim op enito emisije tog tipa, ali ne intenzivno. Naravno da kao Me imurac podržavam prvenstveno naše izvo a e i skladatelje. Ne mogu tvrditi, ali se nadam da e Žiga do i do inala, pa možda i pobijediti. Mislim da bi mogao to ostvariti pored dosta škarta s juga i s istoka. (foto: Zlatko Vrzan)

8. velja e 2011. se što brže prebrodila kriza

ENIKA cijene usluga, ili pak korigiraju tari ne ili sli ne sustave. S druge strane, materijalna primanja u tim sustavima znatno su viša nego u realnom sektoru i do sada nije ni bilo pokušaja da se dijeli sudbina s ostalim gospodarskim subjektima. Jedinice lokalne samouprave tako er ne reagiraju na pogoršanje stanja u gospodarstvu i gotovo bez iznimke ne smanjuju pristojbe, naknade ili druga davanja, a kao suvlasnici javnih poduze a i ustanova ne poduzimaju potrebne mjere za olakšanje poslovanja gospodarstvu. (BMO)

Ivan Sen ar, direktor Euro - Unita

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR posjetila Me imursku županiju i najviše razgovarala s gospodarstvenicima, nakon ega je i poslala poruku:

Kad je u pitanju potpora gospodarstvu, “svi trebamo biti jedna stranka” - Tijekom posjeta Me imurju obišla je tri izvozno orijentirane tvrtke: Tublu iz grupe Calzedonia, Perutninu Ptuj Pipo akovec i Tehnix u Donjem Kraljevcu. Sve tri upoznale su premijerku sa svojim razvojnim planovima i investicijama koje namjeravaju realizirati. Vode i ljudi tih tvrtki tražili su potporu premijerke u onim segmentima koji su u nadležnosti Vlade Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor u subotu je posjetila Me imursku županiju. U njezinoj pratnji bili su potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Miloševi i ministar gospodarstva uro Popija . Me imurski župan Ivica Perho premijerku je do ekao s buketom crvenih ruža, a premijerka je u posjet u Me imursku županiju došla s crvenim šalom oko vrata. Susret premijerke i župana, koji pripadaju razli itim politi kim opcijama, prošao je tako u znaku simboli ke uskla enosti i tema koje spajaju, a ne razdvajaju. Župan se klonio izravnih predbacivanja oko izostanka Me imurja iz velikih Vladinih projekata, pa se tako razgovaralo o me imurskim prioritetima i uklju ivanju naših firmi u radove na velikim projektima, a premijerka je na kraju posjeta me imurskim tvrtkama kazala da kad je u pitanju potpora gospodarstvu svi "trebamo biti jedna stranka". Premijerka Kosor

obišla je tri izvozno orijentirane tvrtke: Tublu iz grupe Calzedonia, Perutninu Ptuj Pipo akovec i Tehnix u Donjem Kraljevcu. Sve tri upoznale su premijerku sa svojim razvojnim planovima i investicijama koje namjeravaju realizirati. Vode i ljudi tih tvrtki tražili su potporu premijerke u onim segmentima koji su u nadležnosti Vlade.

Osnažila me potpora gospodarstvenika bržem ulasku u EU Nakon obilaska svih triju tvornica, premijerka Kosor u izjavi novinarima kazala je da je provela jedno jako ugodno subotnje prijepodne, uz puno dobrih in ormacija, a da je u sve tri tvrtke ula odli ne rezultate s kojima posluju unato teškoj 2010. godini. Kazala je da je ula puno dobrih sugestija, uz potporu gospodarstvenika Vladi što skorijem završetku pregovora s EU. - Jako me to osnažilo i ta mi je podrška važna, kazala je premijerka.

PREDRAG ŠEGOVI , direktor Perutnine Ptuj Pipo akovec

Upoznao državni vrh s intenzivnim razvojem u sljede e tri godine Predrag Šegovi , direktor Perutnine Ptuj Pipo akovec, kazao je da su posjet premijerke iskoristili da predstave kompaniju i svoje razvojne projekte koje namjeravaju implementirati u sljede e tri godine, kako bi najviši državni vrh

upoznali u kom se pravcu misli razvijati kompanija, a namjeravaju se razvijati vrlo intenzivno, kazao je Šegovi . Na pitanje o ekuju li pri tom odre enu pomo Vlade, direktor Šegovi kazao je da se nadaju tome. (BMO)

- Ono što smatram najvažnijim i što se iznjedrilo na sva ova tri mjesta, a posebice u razgovoru s gospodinom Horvatom i njegovim suradnicima, jest da moramo više raditi, biti uporni, raditi zajedno i da se za realizaciju velikih projekata za Hrvatsku, pri tome mislim i na gospodarstvo i na pregovore s EU, svi moramo jednakom snagom založiti. Na sva tri mjesta u sve tri firme ula sam da su to ljudi koji su uspjeli ne samo zadržati zaposlenost, nego ak i pove avati, a da su se oslanjali na svoje snage, rekla je premijerka Kosor. Kazala je da gospodarstvenici smatraju važnim da Vlada stvara pozitivno ozra je za investitore i gospodarstvenike, ali je ona dodala da to pozitivno ozra je mora stvarati i lokalna samouprava. Oko strateških projekata, i kad je u pitanju potpora hrvatskom gospodarstvu, svi bismo trebali biti jedna stranka, kazala je premijerka Kosor, te dodala da se moramo više truditi, više raditi i biti više zajedno bez prijepora.

O neuklju enosti Me imurja u 33 projekta nije bilo govora, ali ... Na novinarsko pitanje je li sada riješeno to što se župan požalio predsjedniku da Me imurska žu-

panija nije uklju ena u 33 Vladina projekta, premijerka je odgovorila da o tome uop e nije bilo rije i. Možete župana pitati o tome, a govorili smo o mnogim raznim projektima i u ovoj županiji. Mogu izdvojiti jedan dio koji je ostao potpuno nezapažan za ovu županiju, 187 milijuna kroz velike investicijske projekte vezane za vodno gospodarstvo, ali, naravno, ima i drugih. Razgovarali smo o projektima vezanima za in rastrukturu. Nakon ovog obilaska uputit u u županiju i gospodarstvenicima najmanje dva ministra: graditeljstva i zaštite okoliša i ministra prometa. A za neke sastanke smo se ve dogovorili i u Ministarstvu gospodarstva i s potpredsjednikom za investicije.

Što je župan tražio od Vlade Na kra em radnom sastanku, održanom u prostorima Županije, župan Me imurske županije Ivica Perho premijerku je upoznao s investicijskim planovima i projektima koji se namjeravaju realizirati u narednom razdoblju te za koje o ekujemo podršku iz državnog prora una, doznali smo iz priop enja nakon susreta s premijerkom. To su prije svega gradnja osnovne škole u Pribislavcu, Centra za odgoj i obrazovanje u

akovcu, nastavak gradnje sustava navodnjavanja u donjem Me imurju, izgradnja zaobilaznica Nedeliš a, akovca i Preloga, novoga grani nog prijelaza u Murskom Središ u te pripadaju eg mosta, spojne ceste izme u novog i starog grani nog prijelaza Gori an. Razgovaralo se i o u injenom u podizanju kvalitete života romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji te mogu nosti uklju ivanja me imurskih tvrtki, posebice gra evinske operative i metalske industrije u najavljene velike investicijske projekte u Hrvatskoj. Osim župana Perho a, saborske zastupnice Sun ane Glavak, predsjednika Skupštine Me imurske županije Petra Nova kog, zamjenika župana Matije Posavca i saborskog zastupnika s mandatom u mirovanju Vladimira Ivkovi a, na sastanku je bio i gradona elnik Grada akovca Branko Šalamon. On je premijerku upoznao s akove kim razvojnim projektima te zatražio podršku za gradnju Centra za odgoj i obrazovanje. Premijerka je izrazila na elnu potporu prezentiranim projektima, posebice onima koji se odnose na obrazovanje, cestogradnju i vodogradnju. (Božena Malekoci - Oleti , oto: Zlatko Vrzan)

Ponovno bez neformalnog druženja

Terezija Božek, direktorica Me imurje Tegre

Calzedonia u potrazi za zemljištem za logisti ki centar

Josip Švenda, direktor Teama

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Planove oko investiranja ima i grupa Calzedonia, koja traži prostor za širenje kroz gradnju logisti kog centra vrijednog 30 milijuna eura. Za to im je potrebno zemljište veli ine 100.000 etvornih metara, a takvu parcelu može im osigurati samo država kroz dopuštenje da se zemljište u

državnom vlasništvu prenamjeni u gospodarsku svrhu, a vodni doprinos obra una po cijeni za proizvodne, a ne skladišne prostore. Sagrade li logisti ki centar na našem podru ju, postoji mogu nost zapošljavanja oko 150 novih radnih mjesta. (BMO)

I ovaj je put Jadranka Kosor sa suradnicima prilikom posjeta našem kraju otišla odmah nakon službenog dijela put Zagreba i nije došla na ru ak u hotel “Kralj”. To je ono što Me imurci baš ne vole kad im netko do e u goste, a ne sjedne za stol da nešto prizalogaji i porazgovara u malo opuštenijoj atmos eri. U našoj sredini isto se vrlo esto zapravo shva a kao omalovažavanje doma ina, posebice kad službeni dio završava baš u vrijeme ru ka. Možda premijerka izbjegava domjenke i sli ne “parade“, ali poznato je tako er da se puno puta u ne ormalnim prilikama i te kako mogu otvoriti putovi operacionalizacije dogovora i poslova. ®

URO HORVAT, Tehnix

Odbaciti filozofiju da e netko za nas nešto odraditi uro Horvat, direktor Tehnixa, nadovezao se na premijerkine izjave i kazao da moramo odbaciti filozofiju da e netko za nas odraditi nešto što mi moramo. Kao imperativ je naveo: - Moramo razviti

konkurentno gospodarstvo, na temelju vlastitog znanja i okrenuto budu nosti. Za posjeta premijerke uro Horvat je premijerki pokazao parcelu na kojoj namjeravaju graditi novi proizvodni prostor.

Aktualno

u Me imurju

GDQD

Socijaldemokratski forum žena za njihovu ve u “vidljivost“ i na izbornim listama U akovcu je održana osniva ka skupština Socijaldemokratskog foruma žena Gradske organizacije akovec. Za predsjednicu SDFŽ-a SDP-a GO-a akovec izabrana je Natalija Vikert, a potpredsjednice su Vesna Baranaši - Horvat i Lana Remar. lanice Predsjedništva jesu: Josipa Carovi , Marija rep, Andreja Fileš - Ruži , Sandra Gotal, Miljenka Kolari i Natalija Mar ec. Svojim na inom života i rada lanice SDFŽ-a promicat e ideju rodne ravnopravnosti u obitelji i društvu, s ciljem stvaranja okruženja jednakih mogu nosti za žene i muškarce. Socijaldemokratski forum žena zagovara model rodno osviještenih politika na svim razinama, a jedan od osnovnih instrumenata provedbe tog modela je rodno osviješteno budžetiranje. Stoga e trajni zadatak Foruma biti nastojanje da se u gradski prora un, kao temeljni inancijski dokument, integrira princip rodne ravnopravnosti. Imaju i u vidu da je 2011. godina izborna godina, Forum žena SDP-a veliki dio svojih aktivnosti usmjerit e na to da se za izbore animira ženski potencijal, da se dosljedno poštuje statutarna odredba o 40-postotnoj zastupljenosti žena na izbornim listama, a sve s ciljem ostvarivanja pobjede socijaldemokracije i pravednosti kao op eg cilja, ali i ostvarivanja ve e “vidljivosti“ žena na svim razinama kao posebnog cilja.

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Svi studenti koji su stekli pravo na subvencionirani prijevoz mogu po eti koristiti tu povlasticu Me imurska županija obavještava sve studente da su pravo na subvencionirani prijevoz stekli oni koji su predali urednu dokumentaciju i na vrijeme, imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije i redovni su studenti. Pravo na subvencionirani prijevoz nisu stekli izvanredni studenti i studenti koji nemaju prebivalište na podru ju Me-

imurske županije. Svi studenti koji su ostvarili pravo na subvencioniranje mjese ne karte od ponedjeljka 31. sije nja 2011. godine mogu koristiti tu povlasticu. Svi studenti koji studiraju na podru ju Me imurske i Varaždinske županije mogu prilikom kupnje mjese ne karte za velja u koristiti povlasticu subvencije od 100 kuna. Studenti koji koriste dva

prijevoznika (dvije mjese ne karte) mogu koristiti samo jednu subvenciju od 100 kuna. Dogovorena cijena autobusne mjese ne karte iz bilo kojeg mjesta do akovca je 400 kuna, a autobusne mjese ne karte od akovca do Varaždina (za sve studente koji su na popisu) 450 kuna. Cijene mjese ne karte za vlak su prema cjeniku

Hrvatskih željeznica. Student može birati na kojoj e relaciji koristiti povlasticu. Iskaznice za jednosmjerne vožnje željeznicom i carnet karte dijelit e se sljede i tjedan. Informacija o mjestu gdje e studenti mo i podi i karte nalazi se od petka 4. velja e 2011. godine na službenoj web stranici Me imurske županije.

UPRAVNO VIJE E za novog ravnatelja Županijske uprave za ceste predložilo Sanimira Radeka

O ekuju da se pruži podrška njihovom izboru i u županijskoj Skupštini Upravno vije e Županijske uprave za ceste na sjednici održanoj prošli utorak za novog je ravnatelja te ustanove na mandat od etiri godine jednoglasno predložilo djelatnika ŽUC-a, ina e i poznatoga rukometnog djelatnika Sanimira Radeka iz Okruglog Vrha. Prema rije ima predsjednika Vije a Zvonimira Pav eca, spomenuti kandidat postigao je najbolje rezultate na nedavno provedenom testiranju, te je uz to, po ocjeni lanova Vije a, u usmenom izlaganju predstavio najbolju viziju budu nosti ŽUC-a. - Na natje aj se javilo ukupno devet kandidata. Jedan je u me uvremenu odustao. Nakon pismenog testiranja razgovarali smo sa svakim od njih, žele i saznati kako vide razvoj ŽUCa. Sanimir Radek pokazao se najboljim na testiranju, dok su ostali bili nešto slabiji. U prvom redu tražili smo kompetentnost, a nakon razgovora ustanovili smo da je on najkompetentnija osoba za tu dužnost. Ina e je inženjer gra evinarstva, u ŽUC-u radi sedam godina, trenutno je na radnom mjestu voditelja odjela gra enja. Zaklju ili smo da on jako dobro poznaje problematiku i funkcioniranje ŽUC-a, isti e Pav ec.

Pav ec: Ne znam je li Radek u bilo kojoj stranci! Izbor elnog ovjeka Županijske uprave za ceste ve je neko vrijeme u središtu pozornosti javnosti. Naime, nakon što je u listopadu izabran za ravnatelja, Preložanin Davor Soka u manje od mjesec dana od imenovanja podnio je ostavku. Zatim je najprije zamjenikom, a zatim vršiteljem dužnosti, imenovan dotadašnji ravnatelj Zoran Šari . Odabir Soka a, lana HSS-a i vije nika te stranke u Gradskom vije u Prelog, umjesto Šari a iz redova HNS-a

(nekadašnjeg na elnika op ine Sveti Juraj na Bregu), izazvao je u ono vrijeme i trzavice izme u vladaju e koalicije u Županiji – SDP-a i HSS-a s jedne i HNS-a s druge strane. No, župan Ivica Perho odbacivao je mogu nost bilo kakvog utjecaja politike na izbor ravnatelja. Sli no o novom natje ajnom procesu i prijedlogu za imenovanje Sanimira Radeka govori i predsjednik Upravnog vije a ŽUC-a Pav ec: - Poznato mi je da su od osam kandidata dvojica bila iz HDZ-a, po jedan iz HSLS-a i HNS-a, za ostale ne znam. No, nismo 'tjerali' nikakvu politiku, ve smo na radno mjesto ravna-

Da ne povjeruješ - imaju na ra unu, ali ne pla aju Imaju novac, ali ra une dobavlja ima - gospodarstvenicima u situaciji velike nelikvidnosti ne smiju pla ati prije isteka roka od 60 dana. To je politika koje se trebaju držati u pla anju u javnim poduze ima, razotkrio je lan Gospodarsko - socijalnog vije a u Me imurskoj županiji koji dolazi iz javnog (državnog) poduze a. Slikovito je dodao, obra aju i se direktoru Vajde, tako er lanu Gospodarsko - socijalnog vije a: - Ispri avam se gospodinu Mesari u iz Vajde, ali unato novcu na ra unu prije isteka

Zoran Šari nije se javio na novi natje aj

Sanimir Radek

roka od 60 dana ra un mu ne smijemo platiti! Koliko je problem nepla anja složen, a da ga potenciraju i oni koji imaju a ne pla aju, govori ne samo taj nego i drugi podatak. Prošle godine Županijska uprava za ceste uvala je milijune kuna na depozitu, a gra evinske irme otpuštale radnike, unato tome što bi me imurskim prometnicama dobro došlo i poja ano održavanje! - ŽUC je zadržavao milijune, a Tegra morala otpuštati radnike, zavapio je Franjo Veble, županijski sindikalni povjerenik. (BMO)

telja htjeli postaviti osobu koja e najbolje znati gospodariti novcem koji uz Upravno vije e ima na raspolaganju. Pav ec je ina e izbjegao izravan odgovor na pitanje je li Radek lan neke stranke. Dodaje kako su svi kandidati bili upoznati i s odredbama ugovora o radu te isklju uje mogu nost eventualnog Radekovog odustajanja, kao što je to u inio Soka koji se, podnijevši ostavku, vratio na svoje staro radno mjesto u akove koj Elektri. Ina e, Radek je poznatiji javnosti uglavnom u sportskim krugovima. Bio je nekad vrsni rukometni vratar, a nakon toga jedan od osniva a RK "San sport", danas RK "Info star", gdje se bavi(o) organizaci-

sku samo poželjela. Nigdje nije bilo prosvjednika, samo ure eni pogoni, pošlihtani pogoni, radnici koji su usredoto eni na svoju normu, a ne politi ku svitu koja prolazi kroz tvornicu. Osim buketa ruža koje su je svugdje do ekale od gospodarstvenika s kojima je kontaktirala, mogla je uti i niz sugestija koje može ugraditi u svoju politiku, ako to želi. Istina, u Me imursku županiju došla je nakon malog nutkanja. O ekivala se na otvorenju Tehnološko - inovacijskog centra na poziv župana, gdje se mogla uvjeriti što je u injeno na prostoru bivše vojarne koji nam je prenijela Vlada. Dolazak na otvorenje zgrade Me imurje

plina nije doživljen kao posjet našoj županiji u onoj mjeri kao da je došla na poziv župana. Bio je to posjet previše doživljen u svjetlu posjeta premijerke svom politi kom istomišljeniku, predsjedniku županijske organizacije, ma kako se Vladimir Ivkovi trudio da otvorenje zgrade bude u drugom planu, a uspješna plino ikacija koja je bila naš veliki javni posao u vrijeme Domovinskog rata u prvom planu. Dolazak u posjet županiji na ijem je elu župan iz druge opcije, suparni kog SDPa, kao doma i, ima sasvim drugu težinu. Prije svega demokratsku. Tu se bruse komunikacija i zajedni ki interesi o i u o i. A što može biti ve i zajedni ki interes od što bolje situacije u gospodarstvu? U

Zanimljivo je da se bivši ravnatelj, odnosno aktualni vršitelj dužnosti ravnatelja Zoran Šari nije javio na natje aj. On e, me utim, kaže Pav ec, u ŽUCu do nove sistematizacije radnih mjesta ostati raditi kao savjetnik. Prijedlog Upravnog vije a da se ravnateljem ŽUC-a imenuje Sanimir Radek još mora potvrditi županijska Skupština. Sjednica je sazvana za 17. velja e. - Pri tome ne o ekujemo nikakve probleme s obzirom na to da su se svi lanovi Upravnog vije a i predstavnici pozicije i oni iz opozicije decidirano izjasnili da podržavaju Radeka, zaklju uje Pav ec. (vk)

jom i treniranjem mla ih rukometnih uzrasta. Je li Radek pravo rješenje za ovu poziciju, pokazat e vrijeme, ukoliko ga potvrdi Skupština. Posla ima puno, ima i dosta novca na ra unu, pa ostaje za vidjeti kako e se odvijati daljnja aktivnost ŽUC-a s kojom dobar dio (grado)na elnika nije bio zadovoljan. (V. Kelkedi)

POGLED ODOZDO

Crvene ruže za premijerku Politika je mo uskla ivanja interesa. Zato u politici samo interesi traju vje no, a sve ostalo podložno je promjeni. I nije to potpuno loše, jer niti su uspješni svi savezi iz ljubavi, a ni svi savezi iz interesa nisu loši. Da me imurski župan nije izrazio nezadovoljstvo izostankom premijerke Kosor na otvorenju Tehnološko - inovacijskog centra, a potom poslao strijelu da nas nema u velikim projektima, ne bi ona drugi put u kratkom razdoblju došla u Me imurje. Ona ne može zanemariti glasa e u županiji koji tradicionalno

glasuju više lijevo nego desno, ali ni župan ne može zanemariti središnju vlast, jer bez inancijske potpore iz Vlade neki su projekti neizvedivi. No, ne radi se samo o projektima. Naši gospodarski subjekti nisu zemljopisno odre eni samo na Me imurje. Na njihovo poslovanje više utje e nacionalna nego lokalna politika. Više ho e li Vlada završiti pregovore s EU jer im to mijenja kontekst u kojem posluju, nego što e odlu iti lokalna op inska vije a ili županijska skupština. Upravo na tim osnovama de inirani interesi kreirali su i

sadržaj susreta premijerke Kosor i me imurskog župana Ivice Perho a. Gospodarstvo je bilo središte njihove pažnje. Ono je, s jedne strane, neutralan, a opet dovoljno vru politi ki teren. Neutralan zato što gospodarstvenici bez obzira o kojoj je politi koj opciji rije s njom moraju biti na ti, jer prora uni žive od uspješnosti gospodarstva, a politika ima tu mo da kroji uvjete u kojima posluje gospodarstvo. Premijerku su zbog svega toga u obilasku Me imurske županije do ekale na dolasku crvene ruže i više nego ugodan pohod kroz tri izvozno orijentirane, uredno posložene i uspješne tvrtke. Takva slika kakvu bi ona za cijelu Hrvat-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

protivnom e HDZ-u biti drago da se vlasti im prije riješi, a SDPu no na mora da se nakon izbora prihvati posla.

8. velja e 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POLITI KA PREPUCAVANJA NA LOKALNOJ RAZINI KOALICIJA SDP - HDZ uz potporu “nezavisnog“ Perši a i predstavnika Roma Baloga donijela novu odluku o mogu em razrješenju na elnice op ine Pribislavec

Dana 27. velja e referendum za smjenu na elnice Višnje Iva i U nedjelju 27. velja e, po svemu sude i, ipak e biti održan referendum o razrješenju na elnice op ine Pribislavec Višnje Iva i . Odluku o tome donijelo je na sjednici održanoj prošli ponedjeljak sa šest glasova za i pet protiv tamošnje Op insko vije e. Za one koji tek površno prate “sagu“ o Pribislavcu, podsjetimo da je sa sli nim omjerom glasova predstavni ko tijelo op ine odluku o referendum donijelo i na sjednici u mjesecu prosincu, no, zbog proceduralnih pogrešaka, Ured državne uprave nedavno ju je poništio. Sporno je bilo to što u odluci nije bio naveden datum održavanja referenduma, kao ni imenovano povjerenstvo za njegovu provedbu. Tek je prepisan stavak iz spomenutog zakona da referendum mora biti održan najmanje 20, a najviše 40 dana od dana službene objave, odnosno u konkretnom slu aju objave u Službenom glasniku Me imurske županije.

HNS-ovci zatražili ostavku predsjednika Vije a jer ne zna poslovnik? Sjednica u ponedjeljak održana pak je nakon neuspjele subotnje, kada se pozivu predsjednika Vije a Ivice Lesjaka odazvalo tek troje vije nika, pa nije bilo kvoruma. Kako je to ve uobi ajeno u Pribislavcu, izme u vije nika koji podupiru HNSovu na elnicu op ine Višnju Iva i i onih predvo enih SDP-om, koji je pokušavaju smijeniti, povela se žestoka i prili no konfuzna polemika. Uz ostalo, na Vije u se raspravljalo o poslovni ko - statutarnim pitanjima, rokovima sazivanja sjednice, legalnosti potpisa petero

vije nika koji su podnijeli zahtjev za referendum, kao i zaslugama na elnice Iva i . Vije nik HNS-a Zoran Braniša u aktualnih pola sata sjednice predsjednika Vije a Ivicu Lesjaka (HDZ) upitao je zbog ega djelatnike op inske uprave, pa i vije nike, prijavljuje razli itim inspekcijama. - Do kada ete sve nas maltretirati i vu i za nos? Stoji li iza vas uop e Vaša stranka ili ste možda i Vi u me uvremenu postali neovisni vije nik? Koga predstavljate, upitao je. Lesjak je odgovorio kako je njegova dužnost kao predsjednika Vije a prijavljivati sve nepravilnosti, a na pitanje u vezi sa strankom ljuto je uzvratio kako ne e dozvoliti da mu se “dira stranka i obitelj“. Braniša je replicirao protupitanjem što je Lesjak u godinu i pol mandata u inio za op inu od koje je na ime naknade za svoju dužnost u tom razdoblju primio 26.000 kuna u bruto iznosu. “Paljbu“ po Lesjaku zatim je sasuo i HSLS-ovac Dragutin Prprovi , upitavši ga, izme u ostalog, kada misli podnijeti ostavku. Konstatirao je i da vije nici ponovno nisu primili materijale za sjednicu na vrijeme te kazao kako potpise vije nika koji pokušavaju smijeniti na elnicu ne priznaje jer nisu urudžbirani ostalim vije nicima. Kao i na prijašnjim sjednicama, spo itavao mu je kršenje poslovnika te mu ak poru io neka poslovnik do sljede e sjednice nau i na pamet.

Grkav eva SDPova struja prozvala na elnicu zbog štetnih ugovora, ignoriranja Vije a … U obrazloženju odluke o raspisivanju referenduma za razrješenje, koji je ovaj put pro itala SDP-ova vi-

Imaju li SDP-ovci nakon raspuštanja organizacije u Pribislavcu politi ki legitimitet? U Pribislavcu je na djelu duboki raskol unutar SDP-a, što je dovelo, kao što je poznato, do raspuštanja te op inske organizacije i o ekuje se imenovanje povjerenika. Ono što je najvažnije jest da postoji dosta onih koji se protive aktualnim akcijama SDP-ovaca koji djeluju unutar Op inskog vije a (jedini protiv svih odluka od pripadnika te stranke je Stjepan Jarni), a pose-

bice onih koji ne podržavaju Rajka Grkavca. Me utim, o ito i on ima svoje “politi ke igra e“ koji ga i dalje slijede, bez obzira na aktualnu upitnost njihovoga politi kog legitimiteta … Isto vrijedi i za HDZ-ovca Ivana Lesjaka, kojeg su HNS-ovi vije nici optužili da je postao “solo igra “, a sve su više uvjereni da u potezima koje vu e nema podršku stranke. (vk)

SDP-ovac Jarni: Više bi trebali pri ati o realizaciji projekata, a ne se samo sva ati SDP-ovog vije nika Stjepana Jarnija, koji, za razliku od ostalih troje vije nika te stranke, u pravilu podržava to ke dnevnog reda koje predlaže izvršna vlast, interesiralo je koliko Op ina lobira i radi na projektima koje bi mogla inancirati Europska unija. Na elnica Iva i podsjetila je na milijunske iznose koje bi op ina ove godine trebala dobiti, u prvom redu za dovršetak izgradnje kanalizacijskog sustava, kao i na niz drugih odra enih i investicija koje su u planu. - O tome bi trebali više pri ati, istaknuo je zatim Jarni.

je nica Nevenka Pintari , na elnicu se proziva zbog navodnog potpisivanja štetnih ugovora, neizvršavanja odluka Vije a te ignoriranja vije ni kih pitanja. Za referendum su glasovali SDP-ovci Nevenka Pintari , Rajko Grkavac i Marija Posavec, zatim Željko Balog (Stranka Roma Hrvatske), nezavisni vije nik Miroslav Perši i predsjednik Op inskog vije a Ivica Lesjak (HDZ). Protiv su bili HNS-ovci Zoran Braniša i Dejan Posavec, Dragutin Prprovi iz HSLSa, Slava Toplek iz Hrvatskih laburista te Stjepan Jarni iz SDP-a. Podsjetimo, kako smo ve pisali, SDP-ovi vije nici uskoro e postati nezavisni, s obzirom na to da je elništvo me imurskog SDP-a zagreba koj središnjici uputilo prijedlog da se pribislavska organizacija stranke raspusti. Vije e je nakon odluke o referendumu usvojilo i odluku o osnivanju i imenovanju lanova Povjerenstva za referendum. Novac za provedbu referenduma u svom bi prora unu trebala osigurati Op ina, no sredstva za tu na namjenu za sad nisu predvi ena. Da bi referendum bio pravovaljan, na njega mora iza i više od 50% mještana s pravom glasa. Ukoliko se referendumu i odazove taj postotak, ponovno bi se više od 50% bira a trebalo izjasniti za smjenu na elnice. U tom slu aju dolazi do razrješenja na elnice. Ostaje za vidjeti kako e se dalje odvijati ova “politi ka sapunica“ u Pribislavcu, jer, kako saznajemo, mogu i su i neki novi politi ki preokreti, posebice kad je SDP u pitanju. (Velimir Kelkedi)

SMIJENJEN PREDSJEDNIK Op inskog vije a Gori an Stjepan Blagus

SDP-ova ve ina na elu s na elnikom poru uje da je Blagus bio bahat, a on pak je optužio Mohari a za netransparentnost u radu op ine i “Gorinke” S a seda m g la sov a z a Op insko vije e Gori an na svojoj je sjednici u etvrtak, kojoj je bilo nazo no jedanaest vije nika, donijelo odluku o izglasavanju nepovjerenja predsjedniku Op inskog vije a Stjepanu Blagusu (HSU). Zahtjev za smjenjivanje podnijelo je svojim potpisima devet vije nika Op inskog vije a, na inicijativu gotovo svih stranaka, pa i oporba. Kao razlog navodilo se da je Stjepan Blagus bahat i da prekida vije nike u govorima na sjednicama te da je svojim ponašanjem omalovažavao rad vije nika. Stjepan Blagus bio je lan HSU-a te koalicijski partner SDP-a, koji u Gori anu ima najve i broj vije nika u Op inskom vije u. Koliko je poznato, Stjepan Blagus je prvi op inski politi ki dužnosnik koji je smijenjen nakon prošlih lokalnih izbora. Za smjenu Stjepana Blagusa glasovala su etiri vije nika SDP-a, te vije nik Ivan Horvat (HSP), kao i vije nik Dragutin Kova (HSLS). Vije nik Vladimir Soka (HSS) glasovao je za smjenu, no njegov predsjednik stranke HSS za op inu Gori an Ivan Mar etko bio je protiv smjene. Za smjenu je bilo sedam vije nika, dok su protiv bili vije nici Ivan Mar etko (HSS), Damir Belec (HNS), kao i Stjepan Blagus. Vije nica HDZ-a bila je suzdržana. Blagusove optužbe: Netransparentnost u poslovanju op inske tvrtke, op ina u gubitku, na elnik Mohari “vikend na elnik“ … No, nije sve kako se ini, pozadina pri e o smjenjivanju nešto je druga ija. Stjepan Blagus još je prošle godine u kolovozu napisao pismo u kojem je naveo da se ne slaže s nekim potezima aktualnog na elnika Marija Mohari a (SDP), a kasnije je napisao još jedno pismo. Ponajviše je na elniku zamjerio netransparentnost, kaže da nije mogao do dokumenata, posebno kad je rije

Trebamo pobjednike, a ne luzere! Hrvatskoj nedostaju pozitivni primjeri. Primjeri ljudi koji su uspjeli unato svemu. Onih s ijim se po etnim teškim pozicijama možemo identi icirati i pratiti što im se doga alo i kako su se suo avali s problemima (izazovima, rekli bi neki). Treba po eti ignorirati mrgude i cinike koji su zaokupili sveukupni medijski prostor, a protutežu im daju lažni “pozitivni“ primjeri estradnih zvijezda i hrvatske zlatne mladeži. Zahvatila nas je negativna spirala koja nas uporno vodi prema dolje. Redaju se samo loše stvari, koje

su lan anom reakcijom po ele navla iti druge negativnosti jednu za drugom. Kada se to, kao u nas, otegne na neki dugi vremenski period, iscrpljuje, oduzima volju za borbom te se pretvara u naviku i postaje depresivna svakodnevnica, ubijaju i svaki tra ak entuzijazma. Upravo se to dogodilo nama. Zapali smo u kroni no stanje nepovjerenja. Ne vjerujemo medijima, ne vjerujemo politi arima, direktorima, bankama, lije nicima, sve enicima, u iteljima … Ve se dugo osje amo kao da igramo neku iscrpljuju i igru u kojoj su ulozi naši

vlastiti životi, a pravila se mijenjaju svako malo. U nas je postalo nemogu e razlu iti dobre namjere od prodavanja magle. Politi ari koji bi trebali biti regulatori društva malo se pojavljuju s jedne, malo s druge strane “šanka“. Svakodnevno itamo njihove izjave, gledamo ih i slušamo njihove dobre namjere, a zatim ih opet gledamo kako pred sudom opravdavaju manipulacije našim izgubljenim novcem. Ono što je najgore, kad nekog neprestano gledate i znate sve o njemu, on nesvjesno postaje normalan

dio našeg života. Postaje nam neizbježan i blizak, bez obzira imali mi o njemu pozitivan ili negativan stav. Postaje lik iz sapunice kojeg “razumijemo“ unato njegovim manama. Postaje kao Mirjana Sanader, nama svježi primjer, koju s jedne strane razumijemo što je iritira jer joj novinari ne daju mira, a s druge strane sama daje intervju u austrijskim novinama. Razmišljamo o tome kako je biti u njezinoj koži, mrzimo je, ali i razumijemo istovremeno, jer je stala uz svog supruga. Tužno, zar ne? No, tužno je ustvari to što se uop e “moramo“ baviti takvim

STJEPAN BLAGUS, sada ve bivši predsjednik Op inskog vije a Gori an

Mutni poslovi “Gorinke” - Smatram da se u tvrtki ‘Gorinka’ radi o mutnim poslovima. Tako, na primjer, ta tvrtka je za održavanje zelenih površina u Gori anu zaradila 400.000 kuna, a tvrtka ‘Prekom’ u Prelogu za održavanje zelenih površina cijeloga Grada Preloga sa svim naseljima zara uje samo 130.000 kuna. Održavanje zelenih površina u Gori anu ne bi smjelo toliko koštati, posebno s obzirom na Prelog, koji je barem duplo ve i. Osim toga, samo za putne troškove u Gorinki potrošeno je preko 20.000 kuna, a da direktor te tvrtke nije voza , pa se postavlja pitanje tko je naplatio putne troškove, napominje Stjepan Blagus.

o poslovanju op inske tvrtke “Gorinka”. Tako er kaže da je Op ina u gubitku od 630.000 kuna, a da nepla eni ra uni Op ine iznose dodatnih 1,1 milijun kuna. Na elniku Mohari u tako er je zamjerio što ne dovodi projekte u op inu Gori an te da je “vikend na elnik”. Na elnik Mario Mohari pak odbacuje takve tvrdnje, te navodi da je rije o bahatom ponašanju bivšeg predsjednika Stjepana Blagusa. Mohari odgovara: - Dao sam mu gotovo sve na elni ke ovlasti, no bio je previše bahat. Bivši predsjednik nije shva ao da ne može sam odre ivati cijene tvrtki 'Gorinka'. Prekinuo je sve odnose za Boži prošle godine, nakon što sam zaposlio ljude u Op ini preko Zavoda za zapošljavanje (Op ina ih ne pla a). Stalno je insistirao na cijenama Gorinke, a ta op inska tvrtka funkcionira pozitivno, cjenik ide kroz Nadzorni odbor, a informacija ide i vije nicima, odgovara na Blagusove optužbe Mohari . Rasprava na aktualnom satu i uz to ku izglasavanja nepovjerenja bila je vezana ponajviše uz primjerima. Da, treba za njih znati, me utim, da samo negativne stvari okupiraju naše misli, to je ve postalo pretjerano. Pogledajte samo slu aj Egipta. Vjerujem da se svi lako možemo poistovjetiti s njima, jer znamo kako izgledaju nemirne društvene situacije i nezadovoljni ljudi. A, razmislimo samo, možemo li se uop e više poistovjetiti s nekom normalnom, razvijenom zapadnom državom? Uop e nam je ideja da i mi možemo postati takvi izba ena iz mentalnog sklopa. Ponovit u svoju ideju s po etka. Nedostaju nam pozitivni primjeri, ne mislim pri tome na limunade i ljubi e, ve pobjednike u realnim životnim situacijama. Možda takvi

Stjepan Blagus: - Na elnik Mohari ne radi dobro svoj posao, op ina mu je zadnja briga, zovem ga ‘vikend na elnikom’

Na elnik Mario Mohari : - Stjepan Blagus smijenjen je zbog bahatosti, a inicijativu je dalo dvije tre ine vije nika, pa i oporba

poslovanje op inske tvrtke “Gorinka”, o emu su govorili Stjepan Blagus i Stjepan Mar etko. Za novog predsjednika izabran je Mladen Varošanec (SDP), a za zamjenika predsjednika Dragutin Kova (HSLS). U svojem obra anju nakon izbora Mladen Varošanec je rekao da e se boriti za boljitak Gori ana, a da mu stranke i politika mnogo ne zna e. Stjepan Blagus ostaje i dalje vije nik u Op inskom vije u Gori an. (J. Šimunko)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

primjeri i postoje, samo smo ve toliko oprali svoj mozak da ih ne primje ujemo.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA ŽUPANIJA potpisala sporazum o sufinanciranju projekata i aktivnosti Obrtni ke komore Me imurske županije u 2011. godini

Županija daje sedamdeset tisu a kuna za promoviranje obrtnika Ivica Perho , me imurski župan, i Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, u etvrtak 3. velja e potpisali su sporazum o sufinanciranju projekata i aktivnosti Obrtni ke komore Me imurske županije u 2011. godini. Tre u godinu za redom Me imurska županija i HOK OK Me imurje zajedni ki sufinanciraju nastupe na sajmovima me imurskih obrtnika u zemlji i inozemstvu. Pored promoviranja proizvoda i usluga naših obrtnika, ovime se i pomaže obrtništvu kao sektoru najviše pogo enom gospodarskom krizom. Prigodom potpisivanja sporazuma župan Me imurske županije Ivica Perho izrazio je žaljenje što je me imursko obrtništvo uvelike pogo eno krizom, a broj obrtnika smanjuje se iz godine u godinu, ali i nadu da e potpisani sporazum pridonijeti o uvanju obrtništva Me imurske županije, po kojemu je Me imurje poznato i prepoznato i van granica Republike Hrvatske. Predsjednik HOK-a Županijske komore akovec Slavko Faltak zahvalio je Me imurskoj županiji na pomo i, posebno Upravnom odjelu za gospodarstvo, promet i europske integracije koji je odradio najve i dio po-

sla i s kojim Komora uspješno sura uje, naglasivši da se bi primjer Me imurske županije trebale slijediti op ine i gradovi, jer svako ulaganje u obrtništvo daje višestruke rezultate. Pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije mr. sc. Vesna Haluga osvrnula se na tehni ke aspekte sporazuma, kao novost

istaknuvši uvo enje dodatnih aktivnosti kojima e Me imurska županija biti promovirana na sajmovima u Mostaru i Puli. U prethodnoj godini na sedam sajmova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Austriji sudjelovalo je pedeset izlaga a na ukupno 310 m2 izlaga kog prostora. (BMO)

Zajedni ko izlaganje na šest sajmova Me imurska e županija i ove godine sufinancirati projekt sa 70.000 kuna, obrtnici su ve izlagali na sajmu u Virovitici, a o ekuju ih izlaganja po etkom travnja u Mostaru na Me unarodnom sajmu gospodarstva te Me unarodnom obrtni kom sajmu u Zagrebu. U rujnu e izlagati na jesenskom Me unarodnom sajmu u Bjelovaru, u listopadu

na Obrtni kom sajmu Istre, a u studenom na Obrtni kom i gospodarskom sajmu Koprivni ko - križeva ke županije u Križevcima. Na svim sajamskim mani estacijama uz goste na izložbenom prostoru sudjeluje i Turisti ka zajednica Me imurske županije i Turisti ki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom”. (BMO)

8. velja e 2011.

POKRETANJE PROIZVODNJE u MT -u d.d. u ste a najavili iz MT -a Tvornice arapa, koja ARAPARIJA BI MOGLA ZAPOSLITI ŠEZDESETAK RADNIKA S BURZ

Zainteresirani za sirovinske osnove uvoznu zamijenili U ponedjeljak 31. sije nja Vije e vjerovnika MT -a d.d. u ste aju ve inom glasova prihvatilo je ponudu MT -a Tvornice arape za zakup proizvodnih pogona MT -a d.d., ime bi se u toj Tvornici ponovno pokrenula proizvodnja. Namjeru da se za narednih tridesetak dana ponovno pokrene proizvodnja potvr ena nam je i iz Uprave te tvornice. Naime, osim potpisivanja ugovora o zakupu, potrebno je ponovno pokrenuti zaustavljenu proizvodnju, što iziskuje svojevrsni remont kod kojeg e se utvrditi jesu li tijekom dugotrajnog stajanja strojeva svi dijelovi na mjestu i ispravni i nije li velika hladno a ipak naštetila tehnološkom postrojenju.

Nova nada za radnike koji su ostali bez posla Ivan Kraja i , direktor MT -a Tvornice arapa, u kratkom pisanom odgovoru naveo je da je MT Tvornica arapa d.d. akovec ponudila zakup poslovnih prostora ste ajnog dužnika MT -a d.d. akovec i proizvodnih pogona s pripadaju im strojevima za obavljanje proizvodnje i dorade pamuka i pamu nog pletiva, temeljem objavljenoga javnog poziva od 11. sije nja ove godine. Interes za zakup proizvodnih pogona iskazali smo zbog potrebe za sirovinskom osnovom, kako bismo uvoz zamijenili doma im proizvodom. Zaposlit emo 60 - 70 bivših stru nih radnika MT -a d.d. akovec, koji se trenutno nalaze u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odgovorio nam je u pisanom obliku Ivan Kraja i , direktor MT -a Tvornice arapa. Stanko Posavec, sindikalni povjerenik prije ste aja MT -a d.d. i predstavnik radnika u Vije u vjerovnika, bio je jedan od etiri od ukupno pet lanova Vije a vjerovnika koji je podržao ovu ponudu da se ponovno pokrene proizvodnja u MT -u Tvornici arapa. Kazao je da bi prema ponudi koju je predo ila araparija trebali mjese no proizvoditi 80 tona prediva, što odgovara potrebi zapošljavanja tih 60 do 70 radnika, koliko MT Tvornica arapa namjerava zaposliti. Ono što je važno re i jest da se o ito poklopilo nekoliko važnih imbenika koji su prevladali da vrijedna postrojenja ne odu u staro željezo.

Krug tvornice MT -a d.d. uskoro bi opet mogao živnuti…

Još pred kraj prošle godine stru ni radnici, koji znaju o kakvih je postrojenjima rije , kumili su i molili da se ne uništi svaka mogu nost nastavka proizvodnje, tvrde i da bi niske temperature mogle vrijedna postrojenja za bojanje pre e pretvoriti u bezvrijedno staro željezo te time uništiti bilo kakve nade u nastavak proizvodnje, ali i obezvrijediti ih za najam ili prodaju. Unato tome što se protekla dva desetlje a doga alo u toj tvornici, proizvodnja ima perspektivu, samo na na in upravljanja na na elima dobrog gospodara, a ne isisavanja novca. Najuporniji i nakon ste aja u nastojanju da se nastavi proizvodnja bili su radnici, razumljivo iz razloga koji se trenutno u Hrvatskoj,

pa i Me imurju, pokazao najvažnijim - da rade i zarade za golu egzistenciju.

Jedina konkretna ponuda iz MT -a Tvornice arapa No, privu i zainteresiranog za pokretanje proizvodnje nije bilo lako. S druge strane, bilo je interesa za prebacivanje kompleksnog postrojenja u Veliku Britaniju, ali i za kupovinu strojeva po dijelovima. Na svim su strojevima markice Porezne uprave, hala je pod hipotekom banke, a ste ajna upraviteljica odmah u startu dala je do znanja da se ne misli baviti nastavkom proizvodnje. Interes MT -a Tvornice arapa za pokretanje proizvodnje, koja je na kraju i jedina

Radnici su uvijek vjerovali da je mogu e pokretanje proizvodnje Radnici ni kad je MT pao u ste aj nisu gubili nadu, uvjeravaju i sve, pa ak i medije, da ima ra unice za obnovu proizvodnje. Njihova matematika bazirala se na tome da je proizvodnja održiva na bazi od barem 55 do 60 radnika i na dnevnu proizvodnju u pogonu od barem dvije tone prediva, što bi i uz skromne pla e

od 4.500 kuna bruto onome tko se odlu i baviti nastavkom te proizvodnje uz sve troškove energenata i drugog donosilo dobit. Svjetlo u tunelu pokazalo se poklapanjem zajedni ke volje više aktora klju nih vjerovnika: Poštanske banke, Grada akovca i Elektre, kao klju nog energeti ara da se ponovno dade šansa proizvodnji. (BMO)

8. velja e 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

aju mogu e kroz tridesetak dana, se odlu ila za zakup

EKONOMSKI BREVIJAR

Okret unatrag, zaokret unaprijed

ZE RADA

proizvodnju e kako bi doma om

dala ponudu za zakup, najlogi niji je upravo zbog toga što vodi k ponovnom objedinjavanju proizvodnog ciklusa gotovo dva desetlje a nakon što je jedinstvena tvornica MT -a podijeljena i rascjepkana u privatizaciji. A ste ajem MT -a d.d. nestala je prerada pamuka i proizvodnja pletiva, najkvalitetnije supstance onog što smo nazivali MT kvalitetom. Osim toga, preživjeli dijelovi ostale tvornice, koje i danas šiju trikotažu ili izra uju arape, nekad dijelovi velikoga jedinstvenog sustava MT -a, propaš u proizvodnje prediva osu eni su na uvoz onoga što se nekada proizvodilo u akovcu. Sre a u nesre i jest da su se mnoge okolnosti i u društvu unatrag dvije godine pro-

mijenile, a ponajprije što se po ela na raznim razinama buditi svijest da je potrebno proizvoditi, a ne samo uvoziti i živjeti na kredit. Prvi korak u tom druga ijem pravcu može biti supstitucija uvoza, a ponovno pokretanje proizvodnje u MT -u d.d. može biti prva lasta koja najavljuje prolje e. U MT -u d.d. radili su zadnji pleta i i bojadisa i, kadrovi kakvi se više ne školuju, pa bi ovime bio sprije en i rasap kadrova. Za sada je jezgra pleta a, bojadisa a i održiva a još na Zavodu za zapošljavanju i skoro pokretanje proizvodnje jedina je šansa da se ne rasprše u druge djelatnosti ili stariji sa Zavoda ne odu u mirovinu. Ako bi se to dogodilo, više nikad ne bismo mogli objediniti tehnologiju i kadrove radi stvaranja jedinstvene kvalitete MT pletiva. Dakle, ono što nam je bila unikatna prednost sada imamo priliku di i ne samo s dna, ve i na višu razinu, bude li dovoljno mudrosti i strpljenja na svim stranama. U ovom slu aju potrebna je podrška i strpljenje svih uklju enih strana: radnika i sindikata, politike i banke, ali i poduzetnika koji ulaze u ovaj projekt, da dokažu kako nakon svih onih koji su se izredali na MT -u, ostavljaju i ga sve opustošenijim, nisu još jedni u nizu. Na njemu je sada teška zada a povratka povjerenja u podizanje proizvodnje na dobrobit cijele zajednice. (Božena Malekoci - Oleti )

Poljoprivrednici pozorno prate izlaganje na temu natje aja

PREDSTAVLJENE izmjene IPA - RD programa i natje aja

Smanjuje se broj potrebne papirologije Županijska komora akovec, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska banka za obnovu i razvoj te Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u etvrtak su u akovcu predstavili izmjene IPA - RD programa te etvrti krug natje aja za dodjelu sredstava iz IPA - RD programa. Skup je održan u zgradi "Scheier", a nazo ilo mu je dvadesetak poljoprivrednih proizvo a a. - Nismo zadovoljni dosadašnjim iskorištavanjem fondovskih sredstava, pa uvodimo novine koje imaju cilj smanjiti broj i koli inu potrebne 'papirologije' za sudjelovanje u natje ajima, rekao je Saša Bukovac, pomo nik ravnatelja u Agenciji za pla anja u poljoprivredi. - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva treba pove ati, osobito u prera iva ke kapacitete, te sto arstvo. U sto arstvo treba, i mi to želimo, uložiti više od sto posto iznosa u odnosu na sadašnje

- Za svaku su pohvalu me imurski poljoprivrednici, kaže Saša Bukovac

stanje. Jednako tako želimo ulagati u zaštitu okoliša, naglasio je Bukovac, dodaju i da bi sto milijuna kuna bio iznos koji bi zadovoljio o ekivanja od natje aja, za što je interes pokazalo oko etiristo poljoprivrednih proizvo a a. (S. Mesari )

Me imurci najbolji - Najviše projekata dolazi iz Me imurske županije. Osim pojedinaca, dakle, poljoprivrednika, projekte dostavljaju i natje u se i pojedine op ine. To je dobro, to nas ini zadovoljnima i mi emo u

svim detaljima pomagati da to bude još kvalitetnije odra eno, pohvalio je me imurske poljoprivredne subjekte Saša Bukovac iz Agencije za pla anje u poljoprivredi. (sm)

Zašto nas politika sve manje zanima? Ve i vrapci na krovovima ku a znaju da e ove jeseni biti parlamentarni izbori, toliko je buke oko njih. Na sve strane dijele se pljuske i šamari, više se ne zna tko na koji na in politi ki sre uje, a tko se nekome dodvorava. Prema ranoj ocjeni doma ih analiti ara, izbori e biti ružni da ružniji ne mogu biti, sa svim politi kim gadostima koje se mogu zamisliti, pa i onima koje se ne mogu zamisliti. Umjesto programa stranaka i nu enja izlaza iz krize, ut emo razli ita nadmudrivanja politi ara i onih

koji to misle da jesu, a zapravo su nešto drugo. Teške rije i ve su odavno izre ene, nema milosti kad je u pitanju vlast. Ako politika ništa ne nudi gra anima, zbog ega bi gra ani bili skloni podržati ovu ili onu politi ku opciju? Zato i ne udi da je sve više gra ana koje politika ne zanima, a još manje politi ari. Kao da se fenomen mlade generacije, da ih politika ne zanima, prelio i na srednju generaciju. Velika ve ina obi nih ljudi brine svoje brige, znaju da im politika na ovaj ili onaj na in ne može

puno pomo i, a ako i pomogne, to se pla a. Me utim, ne može se re i da mlade ništa ne zanima, da je tako, ne bi bilo toliko razli itih aktivnosti oko nas. Mladi se žele okušati u nizu aktivnosti, i to više nije slu ajnost. Pojednostavljeno se može re i da ih zanima gotovo sve, s time da je politika na zadnjem mjestu prioriteta. Iako mlade ljude do dvadesetak godina najviše zanimaju prijateljstva, zabava i seks, ali i široka pitanja, poput nacionalne povijesti, obitelji, politikom se bavi samo jedan posto, a nikad to

ne ini preko devedeset posto mla ih ljudi. Mladi više ne odlaze u kino kao nekad, važniji im je odlazak na tulum ili diskoteku, a više se ne odlazi na izlete kao prije. Umjesto izlazaka, sve je više onih koji gledaju televizor ili igraju igrice na ra unalu. Zanimljivo je da ak etrdeset posto mladih ita dnevne novine, što se ne bi reklo na prvi pogled. To pak zna i da su oni dobro obaviješteni o tome što se doga a, no to je za njih vanjski svijet, neko drugo vrijeme i neko drugo mjesto. Sposobni su, naime, živjeti paralelan

Naslov se ne odnosi na korake plesa, niti na elemente neke vježbe, ve prije svega na potrebu da uo imo realnost, da vidimo što smo ostavili iza sebe u prošloj godini, ali i da pokušamo sagledati što nas sve o ekuje u ovoj, tek zapo etoj godini. Pogled unatrag nije baš o aravaju i i proteklu godinu vrijedi pamtiti isklju ivo radi u enja na greškama. Zapravo, kad ve nije bilo bolje, dobro je da nije bilo i puno gore. Prošla godina ostat e zapam ena po geslu “Nek se spašava tko može”. Evo, potrošili smo i taj moto, pa se trebamo zapitati što nam preostaje za 2011? Lom je, doduše, bio manji nego se o ekivalo, ali ve i je problem što nisu stvoreni temelji za postizanje preokreta u uzlet. Bila je to godina povratka u prošlost. Naše “dionice” na svjetskom tržištu ne kotiraju visoko, osim prirodnih ljepota, vodnih i energetskih resursa koji su vrijedni, ali nemaju cijene, pa bi mogli postati ne ijim lakim plijenom. Pogled unaprijed tako er nije prepun ruži astih tonova. Cijene rastu, pakiranja se smanjuju, monopolisti nemilosrdno utjeruju svoja potraživanja, in lacija se budi. Preostaje nam jedino ono što smo ve davno trebali u initi. Ne trošiti prekomjerno (niti privatno, niti u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a ni u državi)

život, za razliku od srednje generacije. Ipak, postoji zna ajna razlika u zanimanju mladih. Razli ita su ispitivanja ustanovila da se obrazovaniji mladi više zanimaju za znanost, umjetnost i školovanje, a posebno je zanimljivo da one obrazovanije manje zanima razonoda, diskoteke i sli no. Još je jedan podatak indikativan, mladi manje igraju na sre u nego što su to igrali prije, jer znaju da je sre a varljiva. Sasvim je drugo pitanje imaju li gra ani, bilo mladi ili stariji, svoj politi ki stav. Sigurno da ga imaju. Iako ih dnevna politika ne zanima previše, osim za zabavu, politi ki stav nešto je sasvim drugo i teško e ga promijeni-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

– cinici bi rekli da se niti nema što previše trošiti. Osim toga, potreban je zaokret u novom smjeru, prema štednji, produktivnim investicijama i izvozu! Da ne bi sve bilo sumorno, evo nekoliko naglasaka i izvadaka koji oslikavaju doga aje iza nas, kao i one pred nama: Siromašni nisu izaz vali k r izu. Najbolje nam je išlo kada nismo radili, BDP je (neznatno) porastao u vrijeme godišnjih odmora. Vlada je odustala od otkaza u državnoj upravi. Prosinac je bio kao iz snova, u sije nju smo se trijeznili. Vrijeme je da teret krize ravnomjernije raspodijelimo. Sposobnih sigurno ima, samo su marginalizirani. Iza nas su neostvarene nade, a ispred nas oprezna o ekivanja. Poklanjam kredit - neka ga netko otplati.Najve i teret osjetit e oni koji e se umiroviti nakon 2025. godine. I tako dalje... Kaže se da e poslije Nove godine biti bolje. Pa je li bolje, ili e nam tek biti? U o ekivanju džokera prolazi vrijeme, a mi...

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ti. Zbog toga se ini da politi ari svih vrsta ne znaju što ine kad igraju prljave politi ke igre, koje zapravo nikoga ne zanimaju.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CRNA KRONIKA

KRISTIJAN SRPAK, na eln

IVAN KOLAREK iz Preloga suo en s teškom optužbom

U DVA TJEDNA dva pokušaja razbojništva ljudi koji imaju mjenja nice

“Curicu“ Državno odvjetništvo tereti za pronevjeru više od 400.000 kuna, ali nije pritvoren

Vlasnika Lotusa sa ekali pred ku om, napali i oteli torbu, ali bez novca

Preložanin Ivan Kolarek (55), poznat i po nadimku Curica, ovih se dana suo ava s teškom optužbom za pronevjeru 409.880 kuna. Protiv njega je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo pred Županijskim sudom optužnicu zbog po injenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti. Sumnji i ga se da je u 2007. i 2008. godini kao upravitelj jedne braniteljske zadruge s ra una zadruge neovlašteno podizao novac i zadržavao ga za sebe te da je uzimao dnevne utrške iz ugostiteljskog objekta u najmu. Rije je ina e o braniteljskoj zadruzi osnovanoj 2006. godine u Hrženici u susjednoj Varaždinskoj županiji.

Ivan Kolarek – Curica suo en je s teškom optužbom, ali nije pritvoren i brani se sa slobode

Kolarek kaže da je novac opravdano potrošio Kolarek u svoju obranu kaže i kako se novac zadruge trošio na poslovanje – opremanje i vo enje objekata te zapošljavanje branitelja. Zadruga je u najmu imala i ugostiteljski objekt u Šenkovcu, koji je vodio Kolarek. Uredili su i stari veterinarski punkt u Hrženici te brinuli o 20 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ina e, tvrdi da ima in pukovnika, koji je zaradio u Domovinskom ratu. ime se danas bavi, ne otkriva. To su, isti e, tajni podaci. Kolarek je ina e bio donedavno est gost razli itih javnih skupova, posebno onih na koje dolaze visoki državni dužnosnici, a hvalio se i dobrim vezama u Zagrebu te pojedincima nabavljao ulaznice za važnije sportske susrete. Me utim, u posljednje vrijeme takvi likovi sumnjivog karaktera više ne prolaze, pa ih više baš i nema u blizini poznatih javnih osoba, posebice ne politi ara. Ina e, 2002. godine bio je i prijavljen zbog lažnog predstavljanja. Iskoristivši službenu zna ku vojne policije, besplatno je ušao na stadion u SRC-a “Mladost“, gdje su igrali Hajduk i akovec. (vk)

POTRAGA na širem podru ju Domašinca

- Jesu li oba slu aja povezana, za sada se može samo naga ati, policija isto ne otkriva Vlasniku mjenja nice “Lotus“ Dušanu Poselu po etkom studenoga prošle godine u eksploziji pe i na kruta goriva u obiteljskoj ku i u Gornjem Mihaljevcu teško je ozlije ena supruga. Ovih pak je dana umalo stradao i on, i to od ruku dvojice razbojnika koji su ga u srijedu nave er oko 19.20 sati sa ekali pred ku om s ciljem da ga napadnu i oplja kaju. U svom su naumu uspjeli, no, na sre u, bez težih posljedica za napadnutog te ve e materijalne štete. - U tami je bljesnulo lasersko svjetlo, a dvojac je bio sve bliže i bliže. Jedan je uperio pištolj prema meni. Nisu bili snažne gra e pa sam procijenio da im se mogu oduprijeti, rekao je 61-godišnji Posel dnevnim novinama. Kako je u službenom izvješ u o nesvakidašnjem napadu u ina e mirnom Gornjem Mihaljevcu izvijestila policija, izme u žrtve i napada a uslijedilo je kratko hrvanje, a plja kaši su imali i vatreno oružje te elektrošoker.

Posel: Bilo je grozno, ali nisam gubio razum Jedan od razbojnika ubrzo je Posela stresao elektrošokerom.

- Peklo je, boljelo, treslo me, bilo je grozno uglavnom, no nisam gubio razum. Jednom sam strgnuo elektrošoker, a onda pao na tlo, opisuje Posel. Iz prtljažnika njegovog “land rovera“ kradljivci su uzeli torbu, a zatim pobjegli. Vjerojatno su pogriješili u “procjeni“ jer u torbi nije bio novac, ve samo poslovni papiri, pa se materijalna šteta procjenjuje na oko 4.000 kuna. Dušan Posel prošao je s lakim tjelesnim ozljedama te mu je lije ni ka pomo pružena u akove koj bolnici. Po initelji s “fantomkama“ Po initelji su, prema danom opisu, muškarci visine oko 170 cm, slabije tjelesne gra e, jedan od njih imao je dužu jaknu tamnije boje, na glavi su nosili maske, tzv. fantomke,

na rukama rukavice crne boje te su bili odjeveni u tamniju odje u. Dušan Posel tako se ponovno, ne svojom krivnjom, našao u rubrikama crnih kronika. Dan nakon napada u bolnici u Zagrebu posjetio je teško ozlije enu suprugu kojoj je zbog spomenute eksplozije pe i amputirana noga te je teško ope ena. No, povijest nesre a koje prate Posela još je duža. Godine 2003. beš utni ubojica Damir Talan u njegovoj je mjenja nici u Prelogu izrešetao trudnu djelatnicu Gordanu Fic, ina e sestru supruge Poselova sina. U prošlom broju pisali smo o pokušaju plja ke u akove koj mjenja nici “Dabo“ u Preloškoj ulici. Kao i u slu aju napada na Dušana Posela, i tada se radilo o dvojici kriminalaca maskiranih “fantomkama“. Odustali su od plja ke zbog dobre zaštite objekta (neprobojnog stakla) te pobjegli u nepoznatom smjeru. Policija za sada nema indicija koje bi upu ivale na to da su slu ajevi “Posel“ i “Dabo“ povezani, odnosno da bi se moglo raditi o istim po initeljima. (Velimir Kelkedi)

NAKON mjesec i pol dana pritvora

Policija ponovno pokušala Nenad Murši pušten da se brani sa slobode Uskoro mogu i otkriti tijelo ubijenog završetak proces Krunoslava Kontreca - Osumnji eni za ubojstvo Krešimir Marodi, koji je u pritvoru, i dalje pori e ubojstvo Glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari na redovitoj je konferenciji za novinare, uz ostalo, izvijestio kako je policija u ponedjeljak prijepodne na širem podru ju Domašinca provela još jednu u nizu opsežnih potraga za tijelom prošle godine ubijenog Krunoslava Kontreca iz Tur iš a. Prema Gosari evim rije ima, policija je tijekom cijelog razdoblja od Kontrecova nestanka nastavila prikupljati informacije vezane uz taj slu aj. Podsjetimo, bivši hrvatski branitelj nestao je 24. srpnja prošle godine na podru ju uz potok Trnavu kod Tur iš a. Taj je dan otišao u ribolov i više se nije vratio. Na mostu preko Trnave

otkriveni su tragovi njegove krvi, dio kosti te deformirana zrna vatrenog oružja i ahura. Tjedan dana kasnije uhi en je 37-godišnji Krešimir Marodi iz Domašinca. U njegovoj ku i prona eno je oružje iz kojeg su ispucane prona ene ahure te još neki dokazi zbog kojih je osumnji en za ubojstvo Kontreca. Marodi je i ina e bio esto u sukobu sa zakonom. Kako doznajemo, još je u pritvoru, no i dalje pori e zlo in za koji se tereti. U nastojanjima da prona e tijelo Krunoslava Kontreca iz Tur iš a, Policijska uprava me imurska prošlo je ljeto angažirala i Hrvatsku gorsku službu spašavanja, me utim, svi dosadašnji napori nisu urodili plodom. (V. Kelkedi)

Nenad Murši pušten je da se brani sa slobode. Kao što se i o ekivalo, raspravna sutkinja Snježana Luka Kereti u procesu koji se na Op inskom sudu u akovcu vodi protiv ginekologa i sada bivšeg zaposlenika Županijske bolnice akovec, 38-godišnjeg Murši a, na ro ištu održanom u etvrtak prihvatila je prijedlog obrane da se okrivljeniku ukine pritvor. Naime, kako je obrazloženo, ispitani su svi svjedoci na koje bi doktor Murši mogao utjecati te time ometati postupak, a s prijedlogom za njegovo trenutno puštanje na slobodu složila se i optužba, odnosno op inska državna odvjetnica Vlasta Jankovi . U procesu protiv Murši a do sada je održano pet ro išta (14. sije nja, 24. sije nja, 26. Sije nja, 1. velja e i 3. velja e), na kojima je ispitano ukupno 24 svjedoka optužbe. Optužba je odustala od ispitivanja jedne

svjedokinje, dok jedan svjedok nije pristupio glavnoj raspravi. Murši ev odvjetnik Željko Pilipovi na ro ištu u etvrtak predložio je da se u daljnjem postupku protiv lije nika pribavi odre ena dokumentacija iz Županijske bolnice u akovcu. Optužba je istodobno za sljede u raspravu zakazanu za 21. velja e najavila izvo enje tri nova svjedoka. Sutkinja Luka Kereti prihvatila je spomenute prijedloge.

- Za sada je teško prognozirati kada e biti zadnje ro ište i kada e biti objava presude, ali s obzirom na to da se radi o skra enom postupku, objava presude bit e isti dan kada e biti i zaklju ena glavna rasprava. Budu i da je u ovom predmetu javnost s glavne rasprave isklju ena, izreka presude pro itat e se u javnom zasjedanju, dakle, u prisutnosti javnosti, a vije e e odlu iti ho e li i koliko isklju iti javnost pri objavi razloga presude, kaže Luka Kereti , koja je raspravna sutkinja te ujedno i glasnogovornica akove kog Op inskog suda. Su enje je, podsjetimo, po elo 14. sije nja, a Murši je u pritvoru bio od 21. prosinca. (V. Kelkedi)

UKRATKO Ukradene bakrene cijevi AKOVEC - Nepoznati lopov oštetio je tvrtku “ urkin” za oko 15.000 kuna. Iz skladišta u sklopu kompleksa bivše vojarne u akovcu u subotu je ukrao oko sto bakrenih cijevi dužine pet metara, vlasništvo poduze a.

akov anin ostao bez 15.000 kuna AKOVEC - Nepoznati je po initelj na još neutvr eni na in ušao u obiteljsku ku u u Ulici dr. Franje Bu ara, u vlasništvu 38-godišnja-

ka iz akovca, te je iz jakne koja se nalazila u ormaru garderobe u potkrovlju otu io strani novac. Materijalna šteta procjenjuje se na 15.000 kuna. (vk)

“Deja vu“ kra a M. SREDIŠ E - Kao i nedavno (26./27. sije nja), nepoznati kradljivac ponovno je iz djelomi no ogra enog parkirališta u Ulici Josipa Broza u Murskom Središ u 2./3. velja e od 18 do 13 sati otu io rabljene dijelove za teretna vozila. Vlasnika, 51-godišnjeg Središ anca, time je oštetio za

3.000 kuna. U prethodnoj kra i šteta je bila 7.000 kuna. (vk)

Odnio “motorke“ DOMAŠINEC - U Ulici Marka Kova a u Domašincu tako er nepoznati kradljivac iz spremišta jedne ku e ukrao je dvije motorne pile, 52-godišnjeg vlasnika iz Domašinca, oštetivši ga za 6.000 kuna. (vk)

Ponovno ilegalno oružje u Piškorovcu PIŠKOROVEC - Da u me imurskim romskim naseljima još ima

8. velja e 2011.

sakrivenog ilegalnog oružja, o koli inama kojeg se može samo naga ati, svjedo i i posljednji slu aj zapljene. Tijekom pretrage stana u Piškorovcu kojim se koristi, 35-godišnjak iz spomenutog naselja policajcima je predao automatsku pušku s drvenim kundakom, marke “crvena zastava“, model M-70, dva prazna spremnika, metalnu šipku za iš enje puške i 37 komada streljiva. Oružje je muškarcu oduzeto te e biti kazneno prijavljen Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

Na glavu mu pao trupac drveta KRIŠTANOVEC - Nesvakidašnju nesre u u subotu prijepodne doživio je 59-godišnji Beli anac u šumi nedaleko od Krištanovca. Nose i trupac drveta na ramenu, dužine oko etiri metara, u jednom se trenutku spotaknuo te mu je pri padu na tlo trupac pao na glavu. Pregledom u Županijskoj bolnici u akovcu utvr eno je da je zadobio teške tjelesne ozljede pa je zadržan na lije enju. (vk)

Nesretn izoliran izolirani sigurno sigurnos na zavi zavid

- Policija gotovo uvijek kada P metodu izolacije po initelja iz o primijeniti mjeru opreza zab zabran policija može primijeniti do osa O stanju sigurnosti na podru ju Me imurja, te problemima i izazovima s kojima se u svome radu suo ava policija, porazgovarali smo s na elnikom Odjela policije Policijske uprave me imurske Kristijanom Srpakom. S obzirom na posljednji doga aj vezan uz premla ivanje sa smrtnom posljedicom u no nom klubu “Guru“, pitali smo ga kakva je situacija kad je u pitanju sigurnost u našem kraju … — Smatram da je smrt kao posljedica premla ivanja na javnom mjestu Tomislava Pergara, koja zaokuplja pozornost javnosti prošlih dana, rekao bih izolirani slu aj koji ne može utjecati na ukupnu ocjenu da stanje sigurnosti u Me imurskoj županiji nije na zadovoljavaju oj razini. Slobodno možemo re i da bez obzira na sve okolnosti koje donosi suvremena svakodnevnica mogu re i da smo i dalje siguran kraj. Posebice ako usporedimo ono što se doga alo kod nas s ostatkom Hrvatske prošlih godina. Prema toj evidenciji, broj svih prekršaja u Me imurju je u opadanju. Naime, u prošloj godini evidentirano je po injenje 1.338 prekršaja ili 12% manje nego 2009. (1.511). Najve i broj utvr enih prekršaja odnosi se na prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (537), Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (360) te Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (31). • Prema toj evidenciji, o ito da su naj eš i upravo prekršaji javnog reda i mira … — Tako je, me utim, oni su ipak uglavnom lakše prirode i nema tako teških incidentnih situacija kao što je to bio nedavni slu aj. Od ukupno evidentiranih 537 prekršaja protiv javnog reda i mira, u 237 slu ajeva radilo te o tu i, sva i i vici, odnosno u 181 slu aju o nešto težem obliku spomenutog prekršaja, drskom ponašanju. Prema po initeljima takvih prekršaja, pa i prekršaja nasilja u obitelji, policija gotovo uvijek kada Prekršajni zakon to dozvoljava primjenjuje mjere opreza, odnosno u prekršajnom postupku predlaže zaštitne mjere kao metodu izolacije po initelja iz odre ene sredine. Primjerice, ako odre ena osoba narušava javni red i mir u ugostiteljskom objektu, prema njoj možemo primijeniti mjeru opreza zabrane posje ivanja tog objekta, odnosno

8. velja e 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nik Odjela policije PU me imurske, govori o stanju sigurnosti i modernim izazovima policijskog posla u našem kraju

tna na Pergarova smrt ani ni je teški slu aj, nost ost je u Me imurju vidnoj idnoj razini

kada a Prekršajni zakon to dozvoljava primjenjuje mjere opreza, odnosno u prekršajnom postupku predlaže i zaštitne mjere kao elja a iz odre ene sredine. Primjerice, ako odre ena osoba narušava javni red i mir u ugostiteljskom objektu, prema njoj možemo zabrane brane posje ivanja tog objekta, odnosno odrediti udaljenost ispod koje mu se okrivljenik ne smije približiti. Takvu mjeru opreza do osam dana, a dalje o njoj odlu uje sud. Mjera opreza i zaštitnih mjera prošle godine predloženo i primijenjeno je 307 odrediti udaljenost ispod koje mu se okrivljenik ne smije približiti. Takvu mjeru opreza policija može primijeniti do osam dana, a nadalje o njoj odlu uje sud. Mjera opreza i zaštitnih mjera prošle godine predloženo i primijenjeno je 307. Teška društvena situacija mnoge vu e prema kriminalnom miljeu. U estale su tako i kra e, ali, na žalost, puno je onih koji dolaze iz romske populacije i zbog kojih je loša ukupna statistika. PU me imurska mora poštovati razli ita zakonska ograni enja koja su u postupanju prema javnosti kad su u pitanju ovi problemi. Stoga ni Srpak ne želi o tome izravno govoriti, ali kaže neka javnost zaklju ke izvede sama nakon njegovih podataka … — Tijekom prošle godine policija je zabilježila 623 teške kra e ili 13% više, i 369 kra a ili 26% više nego 2009. godine. Ta kaznena djela naj eš a su na podru ju Grada akovca i njegovim prigradskim naseljima, ali doga aju se, naravno, i na drugim podru jima. Krade se ciljano, ali i 'prigodno', a

u posljednje vrijeme naj eš e se kradu sekundarne sirovine. Mogu re i da smo te vrste kaznenih djela prepoznali kao jedan od važnijih problema kojem emo se posvetiti u najve oj mjeri. Registrirali smo naselja, žarišta i osobe, te prema njima primjenjujemo sva dozvoljena sredstva. Možda je i primije ena nazo nost policije, posebice Interventne jedinice u blizinama odre enih naselja, što ima za cilj upravo suzbijanje takvih djela. No, problemi koji se pojavljuju pri njihovom rješavanju jesu dokazivanje, te mobilnost, kao i naglašeni recidivizam po initelja, naglašava na elnik Srpak.

Alkohol najve i uzrok problema, na žalost, esto prisutan i kod maloljetnika • Što stvara ina e najviše problema? — Alkohol kao uzrok prekršaja nije prisutan samo u prometu, ve i u segmentu javnog reda. Naime, prošle godine policijski službenici prijavili su 16 osoba

Partnerski odnos policije i gra ana, no ne i za recidiviste - Broj poduze h mjera u prošloj s obzirom na 2009. godinu smanjen je za 16%. Od ukupno eviden ranih 11.514 mjera, 30% odnosi se na tzv. mjere usmenog ili pisanog upozorenja propisane Zakonom o sigurnos cestovnog prometa. Naime, radi se o odredbi, ‘povlas ci’ na koju ima pravo osoba koja je po inila prekršaj za koji je propisana samo nov ana kazna u iznosu do 1.000 kuna, u slu ajevima kada prekršajem nije izazvano ometanje ili ugrožavanje drugih sudionika u prometu, odnosno ako je prekršaj osobito lake naravi, a po initelj nije prije inio sli ne prekršaje. Pod gore spomenutim uvje ma svaka osoba ima pravo na takvo upozorenje jedanput na godinu. Spomenu postotak upozorenja zasigurno govori o partnerskom odnosu policije i gra ana na ces , a smanjenje broja poduze h mjera u prilog tome da poja ana represija ne garantira uvijek i dobro stanje sigurnos . Mislim da represija mora bi ciljana prema mjestu, vremenu, prisutna kod najtežih prekršaja kojima se direktno ugrožava sigurnost, i bi usmjerena prema odre enim po initeljima.

Ova Policijska uprava ciljano je postupala prema 2 - 3% populacije koja u estalo ini prekršaje, a nazivamo ih recidivis ma ili povratnicima. To su osobe koje unatrag dvije godine imaju po injena dva ili više istovrsnih, najtežih prekršaja. Mahom se radi o prekršajima teže naravi, kao što su vožnja pod utjecajem alkohola, velika prekora enja brzine, vožnja prije stjecanje prava na upravljanje, vožnja pod zabranom i dr. Takve osobe procesuiraju se po hitnom postupku, uhi uju se is trenutak, dovode se sucu za prekršaje, koji im u ve ini slu ajeva odre uje zatvor, odnosno zadržavanje do nekoliko tjedana. Mislim da je takav na in postupanja opravdan i da ima najviše utjecaja na sigurnost prometa jer se potencijalna opasnost odmah uklanja s prometnice. U prošloj godini radi po injenja takovih prekršaja uhi li smo i procesuirali 41 osobu, od ega je ak 38 bilo povratnika, te utvrdili 112 kaznenih djela ‘izigravanje zabrane iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude’, od ega je ak 98 bilo povratnika. U posebnu prostoriju do otrježnjenja smješteno je 67 osoba, od ega 65 povratnika, is e Srpak.

koje su se odavale pijan evanju na javnom mjestu te 25 osoba koje su dale ili omogu ile konzumiranje alkohola pijanoj ili maloljetnoj osobi ispod 16 godina. Ovom problemu pristupamo u suradnji s Državnim inspektoratom, zaštitarskim tvrtkama, Zavodom za javno zdravstvo i drugim subjektima, te provedbom raznih represivnih ali i preventivnih mjera. Prema statistici, ekscesne situacije gotovo uvijek pokre e i stimulira alkohol. Na žalost, moram ustvrditi da je brojka konzumiranja alkohola puno ve a, a jedan od primjera za to je park Perivoj Zrinskih u gradu akovcu. Ako uzmemo razdoblje od 9 mjeseci, koliko otprilike traje školska godina i kada se alkohol najviše troši, i usporedimo podatak da smo u konzumaciji alkohola 2009. godine zatekli 1.243, u najve oj mjeri maloljetne, osobe, a 2010. godine 1.288 osobe, vidimo da je taj problem puno ve i. Policija reagira, ali postavlja se pitanje gdje su u prvom redu roditelji, odgojno - obrazovne ustanove, op enito zajednica i svi ostali kojima bi tako er trebalo biti u interesu razmisliti i poraditi na ovom problemu. • Kad ste ve spomenuli roditelje, koji su zapravo preventiva za ponašanje svog djeteta, što bi oni trebali initi, a zapravo to ne rade? — U pitanju je lanak 95. Obiteljskog zakona. On propisuje, odnosno daje mogu nost roditelju da djetetu mla em od 16 godina zabrani no ni izlazak u vremenu od 23 do 5 sati, bez svoje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. Prošle godine 68 osoba zate eno je u no nom izlasku bez takve pratnje, dovedeno u prostorije policije i procesuirano. Srpak je mišljenja da se u takvim slu ajevima zanemaruje dobrobit djeteta i ne primjenjuju se u dovoljnoj mjeri prava i dužnosti roditelja.

Naš kraj može se pohvaliti i kao svojevrsni za etnik ideje o tijelu nazvanom Vije e za prevenciju Vije e za prevenciju Grada akovca prete a je Vije a za prevenciju, i temeljem njega osnovana su vije a u drugim sredinama i mjestima, pa i diljem države. Zamisao funkcioniranja

Vije a je poboljšati uvjete života u društvenoj zajednici, senzibilizirati javnost za probleme svoje sredine, prevenirati problem prije nego nastupi posljedica, a prije svega baviti se problemom malih ljudi, sugra ana. Ideja Vije a je da zajednica sama prepozna svoje probleme. Upravo zbog toga Vije e ima svoje lanove koji ne dolaze samo iz represivnog aparata, nego iz svih sfera društvenog, svakodnevnog života, a koji predstavljaju odre eni problem i u suradnji s lanovima iznalaze i usvajaju njegovo rješenje. Nakon akovca, vije a su na inicijativu Policijske uprave me imurske osnovana i u gradovima Mursko Središ e i Prelog … — Naravno da ovim putem pozivam lokalne vlasti na inicijativu za osnivanjem takvih vije a i u svojim sredinama. Nadalje, želim napomenuti da se aktivnosti vije a u najve oj mjeri poti u od strane nekolicine lanova, u prvom redu predstavnika policije i Grada akovca, koji su u pravilu i njihovi nositelji, dok se pojedine institucije, odnosno predstavnici u vije u još uvijek ne žele prepoznati svoju odgovornost za prepoznavanje, preuzimanje inicijative i rješavanje predstavljenih problema. S problemom se treba suo iti i prona i njegovo rješenje, a ne ga ostavljati po strani, ekati neko bolje vrijeme, odnosno o ekivati da ga riješi netko drugi. Pojedini predstavnici vije a ina e baš ne iskazuju inicijativu za programe, a s druge strane, kada se pribave odre ena financijska sredstva, koja je teško osigurati za preventivu, svi bi se tim novcem lako dijelili i stavljali u prvi plan. U državi smo prepoznatljivi po projektima 'Alkohol nije cool', koji isti e problem konzumiranja alkohola od strane sve mla e populacije, te 'Coolijada', program završnih dana maturanata s ciljem prevencije asocijalnih ponašanja od strane te srednjoškolske populacije. Projekt je prepoznao i sufinancirao ga UNDP, organizacija Ujedinjenih naroda koja brine o poboljšanju uvjeta života u društvenoj zajednici.

Izvrsni rezultati u prometu — Na podru ju PU me imurske smanjen je broj poginulih osoba u prometu sa 16 u 2009. godini na 9 u prošloj godini, odnosno evidentiran je pad od 7 smrtno

stradalih osoba, ime smo okvire smrtnog stradavanja svrstali u europski prosjek zacrtan Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa, koji predvi a 10 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika kaže Srpak, i nastavlja: — Za naše podru je u prošloj godini taj prosjek iznosi 7,6 smrtno stradalih na sto tisu a stanovnika, dok za razinu države iznosi 9,6 smrtno stradalih sudionika na sto tisu a stanovnika. Vrijedno je spomenuti i da je na razini države ve drugu godinu za redom evidentiran pad broja smrtno stradalih osoba, pa su tako prošle godine s obzirom na 2009. 123 poginule osobe manje (pad od 22,4%). Godine 2008. na prometnicama Republike Hrvatske poginule pak su 664 osobe, dok je prošle 2010. godine poginulo 425 osoba, dakle, bilježi se pad smrtno stradalih od 239 osoba. Srpak tako er isti e: — Tijekom 2010. godine na podru ju Policijske uprave me imurske dogodilo se ukupno 719 prometnih nesre a, odnosno 160 ili 18,2% manje nego 2009. godine. Broj prometnih nesre a s ozlije enim osobama smanjen je za 19%, a prometnih nesre a s materijalnom štetom za 17%. Naj eš i uzroci prometnih nesre a i dalje su alkohol i brzina. Zbog brzine se prošle godine od ukupnog broja nesre a desilo 219 nesre a ili 30%, u kojima je poginulo 5 osoba. Alkohol se kao uzrok pojavljuje u 181 nesre i ili u 25% od ukupnog broja, dok su u tim nesre ama život izgubile 3 osobe. Mladi voza i, govori Srpak, kao rizi na kategorija po inili su 156 nesre a ili 21% od ukupnog broja nesre a. Pri tome je jedan mladi voza preminuo. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, mladim voza em smatra se osoba u dobi od 16 do 24 godine. Neka od zapreka za njih je što ne smiju upravljati osobnim vozilom ija snaga motora prelazi 75 KW. Spomenutu odredbu kršili su u 31 slu aju. Prisutnost alkohola u organizmu zabilježili smo kod 35 mladih voza a, sudionika prometnih nesre a. S ciljem smanjenja broja nesre a s najtežim posljedicama i stradavanja najugroženijih kategorija sudionika u prometu, u prvom redu pješaka i biciklista, Policijska uprava me imurska inicirala je i izgradnju Poligona za osposobljavanje pješaka i voza a

Izuzetno dobra suradnja s Prekršajnim sudom, o ekuje se bolja suradnja s drugim institucijama - Suradnja s Prekršajnim sudom na visokoj je razini. Spomenut u postotak pravomo nih rješenja predmeta iz kojeg je lako zaklju i da se oni rješavaju u vrlo kratkom roku. Tako je, prema našim evidencijama, riješenost naših predmeta iz 2009. godine oko 85%, a za prošlu taj postotak za sada iznosi oko 45%. No, treba pri ekati još par mjeseci da bi se dobila prava slika. Dakle, sud je u tom slu aju veoma ažuran. Is em da sudska vlast pra represivnu poli ku ove policijske uprave, osobito kod najtežih delikata i recidivista. Kada je rije op enito o suradnji s drugim institucijama, ona je dobra, me utim, treba spomenuti da se u raznim problemima društvenih sredina i zapo e m, predloženim projek ma policija uvijek percipira kao jedina odgovorna za nastalu situaciju, odnosno subjekt koji bi trebao preuze i vodi inicija vu oko problema, predloži rješenje, dok se istovremeno odre ene institucije pasivno odnose prema istom problemu. Isto tako je i kod realizacije projekata, bilo da se oni odnose na promet ili sigurnost op enito. Za njih postoji interes sve dok ne treba uloži malo sebe, osigura sredstva, partnere i realizaciju prives kraju, odgovorio nam je Srpak na pitanje o suradnji policije i ins tucija u Me imurju.(vk) bicikla u prometu, koji je sagra en i otvoren prošle godine na prostoru SRC-a 'Mladost' u akovcu. Poligon je u punom 'pogonu'. Provode se razne preventivne i edukacijske aktivnosti za sve populacije koje sudjeluju u prometu, a posebice za one najmla e. Ve i dio preventivnih akcija koje smo proveli prošle godine odnosio se na prevenciju, odnosno upravo na bicikliste, motoriste i pješake. U ovom razgovoru otvorili smo niz tema, o ito policija ima dosta posla, pa smo na kraju upitali o kadrovskoj popunjenosti PU me imurske, odnosno koji su njezini izazovi u predstoje em razdoblju, posebice s obzirom na ulazak Hrvatske u EU … — PU me imurska u svom ustroju ima etiri mješovite, jednu specijalisti ku Postaju prometne policije te Interventnu jedinicu policije koja operativno djeluje na terenu. Pretpristupnim pregovorima s EU odre eno je da se pove a broj policijskih službenika na državnoj granici prema nama susjednim državama. Tu nam prema sistematizaciji nedostaje kadrova. Na poslovima temeljne policije i maloljetni ke delinkvencije zahtjevi su sve ve i, problematika složenija, te bi bilo dobro sistematizacijom pove ati broj izvršitelja, me utim, to ne ovisi o nama. Unutarnjom preraspodjelom i planiranjem službe uspijevamo se nositi s odre enim potrebama i zahtjevima terena. Kadrovi se sustavno školuju i permanentno dolaze na rad u našu Upravu, tako da predvi amo da e se mjesta konstantno popunjavati, zaklju io je razgovor Kristijan Srpak. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. velja e 2011.

SABORSKA zastupnica Glavak u Murskom Središ u

DOMAŠINEC

Došla kako bi pomogla oko vru ih problema

HNS-ovci posjetili šti enike udomiteljskih obitelji

Saborska zastupnica Sun ana Glavak boravila je u službenom posjetu Gradu Mursko Središ e, gdje je razgovarala s gradona elnikom Josipom Dobrani em i njegovim zamjenikom Draženom Srpakom. Doma ini su zastupnicu Glavak upoznali s problematikom vezanom uz Poslovnu zonu Jug, gdje je u pitanju obešte enje za šumsko zemljište, za koje država želi dobiti 760 tisu a kuna, koje Grad nema i ne želi dati. Govorilo se i o sanaciji odlagališta sme a Hrastinka, koje mora u sanaciju, ali puno košta. Glavak su Dobra-

ŽABNIK

Što prije iza i iz mraka loše javne rasvjete Na kon naselja Sveti Martin na Muri i Vrhovljan, na elnik op ine Sveti Martin na Muri prošli je vikend održao i zbor mještana za naselje Žabnik. Na zboru, koji je bio izuzetno dobro posje en, odnosno odazvao mu se respektabilan broj ljudi, Makovec je govorio o projektima koje je op ina završila, koji su u tijeku i koje planira zapo eti i ostvariti. Mještani se slažu s onim što je obavljeno i što e biti na razini op ine, a kada je u pitanju samo naselje Žabnik, najviše ih zanima stanje i ure enje komunalne infrastrukture. Ukazano je na lošu kvalitetu javne rasvjete, koja više ne svijetli nego svijetli, pa je naselje esto puta "v kmici", te na potrebu odmuljivanja murskog kanala i na održavanja nerazvrstanih ili poljskih putova. Makovec je rekao da e se pitanje javne rasvjete riješiti u sklopu projekta, odnosno iz Fonda energentske u inkovitosti, prema kome je projekt javne rasvjete i kandidiran. Jednako tako mještane Žabnika zanima razvijanje kompleksa oko Mlina na Muri i Najsjevernije to ke Hrvatske kod Žabnika. Makovec je odgovorio kako je sam mlin i prostor oko njega gotovo središnja turisti ka destinacija, koja e se dalje širiti i razvijati. Prvo izgradnjom Stare mlinarske ku e, a potom i Najsjevernije to ke, dvaju projekata za koje e novac pristi i iz EU i regionalnih fondova. (S. Mesari )

ni i Srpak posebno zamolili da se založi i pomogne oko otvaranja Odjela policijske uprave u Murskom Središ u. Isto tako razgovaralo se i o sanaciji ili obnovi zgrade kina “Rudar“ i njezino preure enje u Dom kulture, te o potrebi otvaranja ispostava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zastupnica Sun ana Glavak rekla je kako e u initi sve što je u njezinoj mo i da se problemi koji tište Grad riješe, odnosno dala je naputke gdje i kamo gradski elnici trebaju pokucati i oti i potražiti rješenja. (sm, BB)

lanovi domašine ke podružnice Hrvatske narodne stranke posjetili su šti enike u obiteljskim domovima na podru ju op ine, kod obitelji Novak i Bister u Tur iš u te obitelji Per-

ho u Domašincu. Svrha posjeta, kažu u stranci, bila je da se barem nakratko razbije usamljenost i jednoli nost svakodnevnice te donese tra ak sunca u njihova srca. (vk)

REGIONALNI PARK prirode Mura - Drava bit e proglašen ovih dana

Prona en kompromis za proglaš - Hrvatska u Japanu nije htjela potpisati Deklaraciju o uspostavi prekograni nog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav zbog nacionalnih energetskih planova izgradnje hidrocentrala Molve I i Molve II. No, ini se da je na en kompromis, kakav, to e se tek vidjeti … Nedavno je u Ministarstvu kulture održan sastanak stru njaka i predstavnika nevladinih udruga radi trajne zaštite Regionalnog parka Mura – Drava. Proglašenje Regionalnog parka prirode neophodan je preduvjet za nastavak zajedni ke hrvatsko - ma arske nominacije ovog podru ja za UNESCO rezervat biosfere, te okosnica budu e regionalne suradnje država. Saborska zastupnica Sun ana Glavak najavila je da e podru je unutar Regionalnog parka Mura – Drava postati i službeno regionalni park prirode, kao preduvjet za nominaciju za park biosfere. U Hrvatskoj postoji samo jedan park biosfere, Sjeverni Velebit. Dok op ine i gradovi uz Muru i Dravu vi u da e proglašenje parka zaustaviti razvoj, ekološke udruge gra ana smatraju da je

to dobro te da treba sprije iti sve zahvate na rijekama koji nisu prirodni. Nedavno je u Legradu na tu temu organiziran i prosvjed udruga. Kako bilo, bivši ministar kulture Božo Biškupi i ma arski ministar okoliša i voda Imre Szabo u rujnu 2009. godine potpisali su izjavu o uspostavi prekograni nog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav u sklopu UNESCO-ova programa "Man and biosphere", a lanovi udruga upozoravaju da se ve kasni. Zna ajan napredak o ekuje od Plana upravljanja vodnim podru jima, koji e osigurati održivo upravljanje vodama, uklju uju i zaštitu prirode na podru ju Mure i Drave.

Ipak rezervat biosfere? Rezervat biosfere inilo bi šest županija uz Muru, Dravu

i Dunav s hrvatske strane. Rezervat biosfere prostirao bi se na podru ju Austrije, Slovenije, Hrvatske, Ma arske i Srbije. Hrvatska je prošle godine odbila potpisati Deklaraciju o uspostavi prekograni nog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav. Naime, u Japanu su sve zemlje dravskog podsliva trebale potpisati Deklaraciju o proglašenju rezervata biosfere. Hrvatska se službeno povukla iz potpisivanja Deklaracije te je samo pro itala svoju poziciju kojom izjavljuje kako i dalje podupire zaštitu rijeka Mura i Drava, ali da još uvijek traje interna procedura, za što je potrebno dodatno vrijeme. Nakon Hrvatske ni Ma arska nije više željela potpisati Deklaraciju, te se odluka o potpisivanju odgodila. Glavni razlog odbijanja potpisivanja leži u injenici što Hrvatska ima prioritetni plan

- ini se, me rezervat bios na, što se po nih zahvat po

Proglašenjem Regionalnog parka prirode Mura – Drava više ne bi trebalo biti neodgovornih zahvata na rijekama, poput onoga koji se trenuta no odvija na uš u Mure u Dravu izgraditi hidroelektrane Molve I i II na Dravi, kao dio nacionalne strategije. ini se, me utim, da se stvari mijenjaju, i da se smatra

da e budu i rezervat biosfere koristiti svima: osnovne funkcije koje ima jesu zaštitna, što se podrazumijeva, pa više ne bi trebalo biti novih nedogovo-

TURISTI KA ZAJEDNICA grada Mursko Središ e

Uskoro profesionalac u Turisti kom uredu Velik broj ljudi na dva posljednja Bundekova Vincekova pohoda, kada se tražilo tisu u informacija i savjeta, pokazao je turisti kim djelatnicima Grada Mursko Središ e da je tako velik posao nemogu e voditi na pamet, na otvorenom prostoru i bez komunikacijskih naprava. Stoga su donijeli odluku da se pristupi ure enju odgovaraju eg prostora za potrebe Turisti ke zajednice i Turisti kog ureda. - I ne samo Vincekovo, nego i vrijeme ljetnih odmora kada kroz naš grad prolazi tisu u stranaca, od kojih velik broj traži razne informa-

cije, govori da više nije dobro Turisti ku zajednicu voditi volonterski. Stranac, turist, gost ili planinar želi to nu informaciju, a nju ne možemo dati onako usput. To nije, za kvalitetno informiranje treba imati kvalitetnu logistiku. Stoga je ure enje i otvorenje Turisti kog ureda s profesionalnim djelatnikom realna potreba, kaže Damir Jurini , lan Turisti kog vije a, i dodaje kako e radno vrijeme ureda odrediti Grad Mursko Središ e, koji zna što i koliko može platiti. Tako su ovih dana Turisti ka zajednica i Grad Mursko Središ e zapo eli adap-

taciju poslovnih prostorija bivšega autobusnog kolodvora u središtu grada, u kojima e po okon anju radova biti smješten Turisti ki ured. Ve inu radova izvode doma i majstori i obrtnici za gotovo simboli ne iznose, a dio e obaviti lanovi Turisti ke zajednice besplatno. Kona na cijena investicije znat e se po dovršenju adaptacije, no ona e biti više nego povoljna za grad, kaže Damir Jurini , lan Turisti kog vije a, koji s kolegom Zlatkom Bekom nadgleda radove, koji e biti dovršeni do prvih proljetnih dana. Bek napominje kako e se otvorenjem Turi-

sti kog ureda mnoge stvari popraviti na bolje, jer e sve biti na jednom mjestu, a turisti e dobiti pravu adresu na kojoj e doznati sve o Murskom Središ u, Me imurskoj županiji i turisti koj Hrvatskoj. Jednako tako uklonit e se mnoge anomalije koje su posljednjih godina pratile rad Turisti ke zajednice, izme u ostalog i zbog neimanja vlastitog prostora, pa su predsjednici i tajnici papire i štambilje morali držati u svojim ku ama. S novim prolje em stižu i novi sun aniji dani i bolji vjetrovi u središ anskoj Turisti koj zajednici ...

Damir Jurini : - Ured treba imati profesionalnog zaposlenika

- Na jednom mjestu bit e i sva dokumentacija, a to je vrlo važno, isti e Zlatko Bek

8. velja e 2011.

ZMAJARSKI KLUB “Rode” Prelog

KOTORIBA

GORI AN

Deset novih stipendija

Stipendijski ugovori za sedmero studenata

Op ina Kotoriba raspisala je natje aj za dodjelu studentskih stipendija. Op insko povjerenstvo u sastavu Željko Šebestjan, Irena Maltar i Dario Rajher zaprimilo je trinaest zamolbi koje su detaljno prou ili. Od tog broja troje kandidata nije udovoljilo uvjetima natje aja, dok su ostalo desetero primilo odluke o dodjeli stipendija. Stipendija za studij u Me imurskoj županiji iznosi 300, a izvan županije je ona 500 kuna. Slijedi potpisivanje ugovora. (a )

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Proslava 15. obljetnice

U subotu je sedmero studenata koji su dobili stipendiju u visini od 300 kuna od Op ine Gori an potpisalo ugovore o stipendiranju s na elnikom op ine Mariom Mohari em. Korisnici studentskih stipendija op ine Gori an jesu: Maja Vasi , Ivan Škribulja, Lucija erepinko, Snježana Markuši , Petar Hranjec, Tomica Kos i Ivana onkaš. Glavni kriterij kod dodjele studentskih stipendija bio je socijalni status studenata. (J)

Zmajarski klub “Rode“ iz Preloga slavi 19. velja e svoju 15. obljetnicu osnutka. Proslava e biti održana u vatrogasnom domu u Prelogu s po etkom u 19 sati, a ujedno e biti održana i skupština društva. Na proslavi e biti predstavljen film o 15 godina rada kluba, te e se imenovati i dodijeliti plaketa po asnom lanu kluba Attili Filipovitszu, uz zahvale svim lanovima koji su u klubu od samih po etaka. Zahvalnice e primiti i svi vjerni sponzori kluba. Ove godine klub najavljuje intenzivnije raditi na promociji letenja kao sporta i obnavljanju svojeg hangara i okolice, kako bi bili ugodniji oku i korištenju za šire mase ljudi. (J)

OP INA Sveta Marija

šenje parka prirode e utim, da se stvari mijenjaju, i da se smatra da e budu i sfere koristiti svima: osnovne funkcije koje ima jesu zaštitodrazumijeva, pa više ne bi trebalo biti novih nedogovorea na rijekama, ali je posebno zna ajna i razvojna funkcija, osebno razvoj turisti kih potencijala, te logisti ka funkcija

renih zahvata na rijekama, ali je posebno zna ajna i razvojna unkcija, posebno razvoj turisti kih potencijala te logisti ka unkcija. Studiju o tome izradio

je Državni zavod za zaštitu prirode. Ako sad do e do proglašenja Regionalnog parka prirode Mura – Drava, to samo zna i da

se stvaraju preduvjeti za budu i rezervat bios ere. U svijetu ina e postoji 529 rezervata bios ere u 105 zemalja, rije je o konceptu UNESCO-a. Proglašenje regionalnog parka prirode Mura – Drava stoga je najmanje što se može o ekivati radi budu e zaštite Mure i Drave. Treba re i da je park prirode najblaži oblik zaštite, gdje su i dalje mogu e gospodarske aktivnosti. Kad je rije o Hrvatskim vodama, za održavanje postoje ih vodnih objekata ne trebaju posebne dozvole. Za svaki ve i zahvat bit e potrebna ekološka studija i odobrenje Vlade, odnosno proglašenje javnog interesa. Sadašnji zaokret Vlade, kad je rije o proglašenju parka prirode Mura – Drava, govori o tome da je na en kompromis kad je rije o hidrocentralama na Dravi. Kako i na koji na in, to e se tek saznati, na dnevnom redu naredne sjednice Vlade trebao bi se na i i park prirode Mura – Drava. (J. Šimunko)

Autobusni kolodvor kupljen od AP-a Varaždin u ste aju

Bivša autobusna stanica postaje Turisti ki ured Grad Mursko Središ e kupio je autobusnu stanicu za 890 tisu a kuna od Autobusnog prijevoza Varaždin u ste aju. Smještavanje Turisti ko - in ormativnog centra Turisti ke zajednice grada Mursko Središ e u dio nekadašnje kolodvorske zgrade ima višestruku unkciju. Prva je osiguranje prostornih uvjeta za rad Turisti ke zajednice, a druga zaštita same zgrade od propadanja, što je nužna

posljedica svih zagrada koje dugo vremena stoje zatvorene i bez unkcije. Gradona elnik Josip Dobrani kazao nam je da se sadašnjem ure enju prišlo s minimalnim sredstvima i u obimu koji omogu uje stavljanje dijela prostora zgrade u prvu unkciju. U budu nosti je potrebno maknuti i perone te urediti vanjski dio oko zgrade kako bi se prostor preobli io u gradski korzo, a autobusno stajalište s pove-

om nadstrešnicom i nekoliko sjede ih klupa izmaknulo bi se preko puta sadašnjeg kolodvora. U budu nosti bi kolodvorska zgrada mogla poslužiti i za druge službe namijenjene gra anima, kao što su ispostave odre enih javnih službi, npr. zdravstvenog osiguranja, kazao je gradona elnik Dobrani , jer u njoj ima još dovoljno neiskorištenih prostora. (BMO)

Vije u prezentirano polugodišnje izvješ e na elnika Na elnik op ine Sveta Marija Dean Hunjadi (SDP) vije nicima je podnio polugodišnje izvješ e o svom radu za razdoblje od srpnja do kraja prošle godine. Izme u ostalog, na elnik navodi da e se uskoro objaviti natje aj za daljnju izgradnju oborinske kanalizacije u Gospodarskoj zoni Buzovica, a u radni posjet op ini pozvan je župan Ivica Perho , prilikom kojeg e jedna od tema biti gospodarski razvoj. Na elnik isti e ure enje prostorije za udrugu “Svetomarska ipka“, za što je utrošeno 23 tisu e kuna. Iz Zavoda za intelektualno vlasništvo stiglo je rješenje o usvajanju zahtjeva za upis oznake izvornosti Svetomarske ipke te je potrebno obaviti upis prava korištenja. Za hortikulturno ure enje parka na Trgu bana Jela-

i a utrošene su 42 tisu e kuna. U tijeku su intenzivni razgovori s Me imurskom županijom vezano uz sufinanciranje po etka izgradnje sportske dvorane u Svetoj Mariji. Važenje gra evinske dozvole isti e 12. ožujka te bi s po etkom izvo enja radova trebalo zapo eti do tog datuma, kako bi se ona aktivirala.

U roku od šest mjeseci otvara se ljekarna Vezano uz otvorenje ljekarne u Svetoj Mariji, Hunjadi naglašava da e sredinom ovog mjeseca biti poznato tko e dobiti odobrenje za otvaranje iste, koja bi prema zakonu onda trebala biti otvorena u roku od šest mjeseci. - Posljednjih šest mjeseci prošle godine obilježila

je ekonomska kriza i kroni ni nedostatak financija, tako da emo vjerojatno do kraja ožujka ili travnja ove godine morati podmiriti preostale financijske obveze op ine koje su nastale tijekom 2010. godine za sanaciju Doma kulture u Donjem Mihaljevcu i izgradnju ljetne pozornice i plesnog podija u Svetoj Mariji, napisao je u izvješ u na elnik Hunjadi. S obzirom na novo izmijenjeni porezni zakon i injenicu da e ove godine biti upola manje povrata poreza, elni ovjek op ine predvi a stabilizaciju prihoda na razini prethodne godine i realizaciju samo najnužnijih investicija, kao što su izgradnja oborinske kanalizacije u zoni, po etak izgradnje sportske dvorane i sanacija bivših deponija otpada. (a )

ME IMURJE u vrhu u eni kog zadrugarstva u Hrvatskoj

Sljede i cilj: financijska samostalnost zadruga Obrazovni sustav Me imurske županije može se pohvaliti i s deset uspješnih u eni kih zadruga koje djeluju u sklopu osnovnoškolskih ustanova. Kao posebno aktivne me u njima prednja e zadruge akove kog Centra za odgoj i obrazovanje te Osnovne škole Gornji Mihaljevec. One ve godinama osvajaju i brojne nagrade na državnim susretima zadrugara. Kvalitetan rad me imurskih u eni kih zadruga od sada e još više dobiti na važnosti, budu i da su sve uklju ene u projekt koji pod imenom "Ja anje kapaciteta u eni kih zadruga u Me imurskoj županiji" provodi Autonomni centar - ACT u suradnji s Udrugom za nenasilje i ljudska prava "Zora" i županijskim Odsjekom za europske integracije. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa ove školske godine za tu e namjenu izdvojiti 30.000 kuna koje e, kako je re eno na kon erenciji za novinare održanoj u Centru za odgoj i obrazovanje, biti utrošene na ja anje sposobnosti i kapaciteta voditelja i lanova zadruga.

Cilj je što bolje organiziranje zadruga, te ak i postizanje njihove financijske samoodrživosti. U itelji i u enici zadrugari tako e u narednom razdoblju pro i kroz niz radionica, razmjenjivati iskustva i ideje, dok e u završnici projekta biti izdana publikacija koja e sadržavati pregled stanja u eni kog zadrugarstva u Me imurskoj županiji. Postoje im

zadrugama u našem kraju uskoro e se pribrojiti i tri nove koje su u postupku osnivanja. Pro elnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i europske integracije magistrica Vesna Haluga na kon erenciji je svima obe ala potporu Odjela pri kandidiranju projekata prema europskom ondovima. (V.Kelkedi)

“Klopoteci” iz Gornjeg Mihaljevca prošle godine prvi u državi O uspješnosti U eni ke zadruge “Klopotec“, koja djeluje u Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec, govori i rezultat koji su prošle godine postigli na 22. smotri u eni kog zadrugarstva Republike Hrvatske, održanoj u Podgori na Makarskoj rivijeri. U konkurenciji zadruga iz svih hrvatskih županija, me imurska je zadruga, zajedno s onom iz Osnovne škole “Isa“ s otoka Visa, podijelila prvo mjesto u kategoriji istraživa kih radova. Me imurski natjecatelji, u enici sedmog razreda Ivan Ladi , Nikolina

Srša, Samanta Bauer i Helena Pergar, pod vodstvom u iteljice Nade Pani , svoj su rad posvetili “bu ama“, odnosno bundevama, prezentiravši jela od tog povr a. Ujedno su predstavili i knjigu naslova “Bundeve na tanjuru“, koju su sami pripremili i izdali. U njoj su objedinjeni tradicionalni, ali i nešto noviji, recepti za pripremu jela od bundeva, a knjiga je bila uvrštena i me u dvanaest najboljih proizvoda koji se svake godine biraju na smotri. (vk)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. velja e 2011.

RASPOLAGANJE državnim poljoprivrednim zemljištem u op ini Štrigova

Što je trebala biti škola, sada je Dom kulture

PEDESET GODINA otkako je sagra ena “škola“ u Frkanovcu

Škola koja to nikad nije bila Krajem pedesetih godina Stjepan Vlah, onda politi ki najmo niji ovjek iz gornjeg dijela Me imurja, došao je na zamisao da se u njegovom rodnom selu izgradi škola koju bi poha ali u enici od 1. do 4. razreda osnovne škole. U više razrede, po njemu, djeca bi i dalje hodala u Lopatinec, odnosno Pleškovec, pa ak i u Dragoslavec. Školska zgrada u Frkanovcu izgra ena je, me utim, djeca nikada nisu sjela u školske klupe od dana izgradnje do današnjeg dana, kada se iz tog mjesta iznova poteže pitanje kamo e njihova djeca u školu. Novu školsku zgradu u mjestu ne mogu o ekivati, no, problemati no je za neke roditelje što djeca moraju polaziti PŠ Zasadbreg, a ne u Pleškovec. Kako je sve po elo i kako je išlo, kazuju nam Ivan i Franciška Borkovi , ija se ku a nalazi pored nesu ene škole i u ijem se dvorištu kopala zemlja za ciglu. - Moj brat Štef (Stjepan Vlah, op. a.) zamislio si je da u Frkanovcu treba zazidati školu. Govorio je da nije dobro da frkanovska mala djeca moraju hodati u Lopatinec, Pleškovec ili Dragoslavec. Sazvao je zbor gra ana i ljudi su se složili da grade školu, prisje a se Terezija tih dana kasnih pedesetih prošlog stolje a, kada nije bilo tehnike nego se sve radilo ru no.

Ru no izradili sedamdeset tisu a cigli - Svaka ku a trebala je na tjedan dana dati težaka - radnika, zatim drvo za krovište, po jedan ili dva bora, hrasta, brezu ..., što je tko imao. Trebalo je dati i po jedan objed za radnike na gradilištu. Najteži posao bio je izrada cigla. Kopala se zemlja i miješala s ilovicom, da bi se dobilo blato koje se stavljalo u drvene modle, potom se neko vrijeme sušilo. Oko sedam tisu a sirove cigle ljudi su napravili sami, bez i ije pomo i. Kada je bila dovoljno tvrda, sirova cigla postavljala se u kozlici i onda se po elo ložiti. Reklo se: 'kurimo cigla'. To je trajalo dva tjedna, dan i no , dok je cigla bila pe ena. Dosta cigle je otpalo jer se nije dobro ispekla, a i kiše su rastopile dio sirove cigle, s uzdahom govori Ivan, koji je uložio puno vremena, rada i znanja u školu, koja je bila san Stjepana Vlaha i želja mještana.

U politici se izgleda nije puno toga promijenilo … Da je rije o politici, onda i danas, potvr uje Martin Pintari , nekadašnji rudar u Me imurskim ugljenokopima Mursko Središ e. - Jednog dana došao je u Upravu rudnika drug Stjepan Vlah s još jednim partijskim kolegom i direktoru Hameru rekao da za potrebe nove škole u Frkanovcu treba nekoliko vagona ugljena. Naime, nije bilo dovoljna drva za pe enje cigle pa su željeli ugljen. Hamer je pitao kako to i tko je to naredio.

Zidalo se brzo i onda naglo stalo - Kada je priskrbljen sav materijala, po elo je zidanje i dosta brzo, za par mjeseci, škola je bila pod krovom. Nešto teže išlo je sa stolarijom i žbukanjem. Ali napravilo se, i ljudi su po eli pitati kad bude škola po ela raditi. - Još malo, nešto treba urediti, pa srediti, dobiti dozvolu. Strpite se ljudi, bude sve u redu, ne budu više naši mali hodali u školu preko graba i brjegova, tješio je ljude još uvijek mo ni Stjepan Vlah, prisje a se tih dana Martin Pintari , koji smatra da je politika, odnosno partija rekla 'ne' školi u Frkanovcu. Kako se brzo po elo graditi, tako je brzo sve stalo. - Kada je Stjepan Vlah otišao na ve i položaj u CK SKH, rje e je dolazio u svoj Frkanovec i sve je manje navijao i obe avao da e škola u Frkanovcu po eti s radom. Ljudi su ubrzo uvidjeli da od obe anja, odnosno škole

Vlah je rekao da je to odluka vrha partije u Zagrebu. Hamer je odgovorio da su Ugljenokopi samostalna irma i odgovorna op ini akovec i državi te da ugljena ne e biti. Vlah više nikad nije došao, ugljen nismo dali. Uglavnom, nekad su politi ari bili za, odnosno drugi protiv škole u Frkanovcu. Tako je i u novo vrijeme. Jedni kažu da djeca moraju u školu u Zasadbreg, drugi u Pleškovec, smatra Pintari . (sm) ne e biti ništa. Osobito kada se u zgradu privremeno uselila jedna obitelj, pa je ak i jedna pokojna osoba ležala u dvorani do sprovoda. Godine su prolazile, u zgradi koju mnogi Frkanov ani i dan - danas nazivaju škola održavali su se razni sastanci i plesnjaci. Stjepan Vlah je u me uvremenu izgubio mo , potom i zdravlje i više se o školi nije govorilo. U novije vrijeme škola se preimenovala u Dom kulture, te je jedno vrijeme u njoj bila trgovina prehrambeno - mješovitom robom, a danas se njome koristi VMO Frkanovec i Udruga Frkanov ani, koji je i održavaju i danas je lijepo ure en i miran kutak za sve mještane, posebice mlade. Što pak se ti e poha anja škole 16 djece iz ovog mjesta, o ito e uvijek biti razli itih mišljenja i prijedloga i uvijek onih nezadovoljnih. (Stjepan Mesari )

Ivan, Franciska i Zvonimir Borkovi polazili su školu u Lopatincu, a “imaju je u susjedstvu“

Poznati vino nezadovoljn Stotinjak hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske treba op ina Štrigova dati u koncesiju, zakup ili prodaju. Najve i dio, od oko 70 posto, jer se radi o vinogradima, dano je u koncesiju, uglavnom akove kom Agrome imurju. Za prodaju i zakup ostalo je nekoliko hektara, i to uglavnom zapuštenih i u grmlje zaraštenih površina. - Ovaj manji dio što je ostao za prodaju i zakup stvara nam ogromne poteško e i pitanje je kada e se i ho e li se uop e problem riješiti u nekom razumnom roku. Gotovo svakodnevno javljaju se stari, odnosno nekadašnji vlasnici ili njihova djeca. Tek kad riješimo odre enu parcelu i damo je pravno urediti javi se novi (su) vlasnik i opet ispo etka. Za sve nevolje kriva je država koja je nama "bacila gost da je glo emo" i eka rezultate. Da nije toliko papirologije i administracije, davno bismo ovo riješili. Ovi u Ministarstvu i Vladi o ito ne shva aju da od administracije i papira na trsovima ne rodi grož e, kaže op inska tajnica

Ako je sve pošteno, neka tako bude, ali ..., razmišlja Franjo Lovrec

Mirjana Gregur Sever, koja provodi najve i dio vremena na sre ivanju vlasništva nad zemljištem, od ega op ina ima vrlo malo koristi.

Samo su nas posva ali Ugledni i jedan od najja ih me imurskih vinogradara Bojan Štampar iz Svetog Urbana bio je zainteresiran za kupnju poljoprivrednog zemljišta, ali sada kad vidi koliko je tu administrativnih i drugih zapreka od svega odustaje. - Mi vinogradari bili smo zainteresirani za to no odre ene parcele, odnosno položaje, prvenstveno za 'terase' na Robadju. Prijašnja op inska vlast nije nam rekla kako su se javili nekadašnji vlasnici te da su najve i dio zapravo dali u zakup dosadašnjem koncesionaru Agrome imurju. Jednostavno, i po meni vrlo nisko, ostavili su nas da se me usobno "glo emo", a oni su sve sami napravili i skrivali od nas. Sada se ni jedan od nas ne bori za ostatak jer rije je o bezvrijednim parcelama, jasan je Štampar, uz dodatak da nema ništa protiv Agrome imurja i još manje protiv Adrijana Horvata, koji je zastupao interese Agrome imurja i samo radio svoj posao. Štampar kaže da je prošla op inska vlast neslavno izašla iz svega vezanog uz poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu. Jer, smatra Štampar, nije nevažno da je rije o vinogradima, sadašnjim i nekadašnjim.

Ako je po zakonu, onda nema ništa protiv Profesor Franjo Lovrec je uz Bojana Štampara, Rajka Cmre -

OP INA Selnica

Gospodarska zo Kada je u pitanju Gospodarska zona u Selnici, o ekuje se pravi procvat i njezina kona na a irmacija kod investitora, potencijalnih i sigurnih, ali i kod gra ana i politi ara. Na elnik An elko Kova i najavljuje aktivnosti koje e zonu u initi najfrekventnijim mjestom u op ini, jer e kroz nju prolaziti investitori, projektanti, gra evinarci i kamioni s gra evinskim materijalom i opremom te novi radnici. Ovog trenutka obavljaju se radovi na poslovnoj gra evini renomiranog poduze a “Alpro Šardi“, koja bi trebala biti dovršena najkasnije za Dan op ine u travnju. Alpro Šardi e u novu poslovnu zgradu u Gospodarskoj zoni preseliti svu proizvodnju koja se sada obavlja u samom središtu Selnice.

- Svakodnevno me ljudi zovu i zanimaju se za Gospodarsku zonu, kaže na elnik Kova i

Interes i iz Nizozemske Za investitora iz Nizozemske priprema se dokumentacija za proizvodnu halu u kojoj e se proizvoditi automobilske prikolice.

8. velja e 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ogradari ni raspletom

- Više nismo zainteresirani, ali šteta što nas je prijašnja vlast me usobno posva ala, kaže Bojan Štampar

Budu i da je Agrome imurju pripala ve ina vinograda koje imaju i dalje u zakupu, poznati me imurski vinari s takvim raspletom raspodjele državnog zemljišta nisu zadovoljni

njaka, Franju Lebara i Martina Jakopi a bio vrlo zainteresiran za kupnju ili zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta, ali je od svega odustao. - Ja sam ve stariji ovjek i ne kanim se više previše trošiti oko svega toga. Ako je sve napravljeno pošteno i po zakonu, onda nemam ništa protiv i bit u sretan i radostan kada u vidjeti lijepe i obra ene vinograde i njihov okoliš. Ipak, ostaje sumnja da je izostalo ponešto poštenja i prava prvenstva, ali to neka je na dušu onima koji su odlu ivali. Smatram da se zemljište trebalo dati, odnosno omogu iti im da se natje u s mladim i poduzetnim ljudima iz ovog kraja. Žalosno je što se na Vinskoj cesti, koja je zlatna žila me imurskog vinogradarstva i vinarstva, "nakup alo" sve i svašta, a najmanje vinogradara. Mnogi su se "uvukli" na vinsku cestu i prave smiješne i ružne stvari od vina, što je najve a vrijednost i marka prepoznatljivosti Me imurja. Uvjeren sam da je posao oko, da tako kažem, raspodjele zemljišta trebalo obaviti kvalitetnije, stru nije i poštenije, no, ako kažu da je sve po zakonu, onda ja to poštujem, a svoje si mislim, odlu no kaže profesor Franjo Lovrec, prvi predsjednik Savjeta me imurske vinske ceste. U Op ini Štrigova vjeruju da e posao u dogledno vrijeme završiti, no i njima, ali i mnogima drugima, ostat e puno toga nejasno, da ne kažemo nepošteno napravljenoga. (Stjepan Mesari )

ona u fokusu zanimanja Nova je hala “Alpro Šardi“ pred otvaranjem

Isto tako dokumentaciju priprema poduzetnik iz Zebanca koji e u selni koj Gospodarskoj zoni izgraditi pogon za izradu i rad brusnih alata i brusionice. Kova i kaže kako Op ina Selnica investitorima izlazi u susret i pomaže u prikupljanju dozvola te ure enju komunalne infrastrukture. Ovih dana okon ani su radovi na adaptaciji nekadašnje prodavaonice poljoprivredno gra evinskih i drugih proizvoda (PZ akovec) i tu bi, po svemu sude i, trebao svoje mjesto na i Dje ji vrti . Za prodaju je ostalo još nekoliko parcela do kojih je izgra en prilazni put, a ostala komunalna infrastruktura gradit e se prema dinamici iskazivanja konkretnih interesa za pojedinu parcelu i vrstu investicije. (S. Mesari )

SVETI Juraj na Bregu

Lijepa op ina mora biti ista Op ina Sveti Juraj na Bregu, kao jedna od najljepših i ekološki istijih lokalnih jedinica, želi i i korak naprijed u zaštiti prirode, a samim time i u o uvanju njezinih vrijednosti i, na kraju krajeva, štednji novca. Op inski elnici odlu ili su usporediti popis korisnika odvoza otpada i popisa za komunalnu naknadu. Sva doma instva i poduze a, za koja se utvrdi da nemaju kante za skupljanje komunalnog otpada, dobit e u roku od mjesec dana poziv za zaduženje kanti. Ako se ne odazovu, morat e platiti globu od 1.000 kuna prema Zakonu o komunalnom redu. Trenutno usluge odvoza komunalnog otpada u adekvatnim kantama koristi 1.000 doma instva, a obveza komunalne naknade vrijedi za 1.500 doma instava i poduze a. (sm)

Emanuel i Dalibor pripremaju robu za odvoz

PRAPOR AN

iste okoliš i zara uju Dok mnogi mladi danas ne znaju kuda sa sobom i najviše vremena provode u gostionicama proklinju i državu i privatnike koji im ne daju posao ili u kladionicama ekaju da im poput javorovog lista padne koji "som" kuna, dva mlada žitelja Prapor ana rade suprotno. Rade, uživaju i ne “jambraju“ protiv nikoga. Emanuel Novak i Dalibor Horvati stvar su uzeli u ruke. Po eli su po šumama, livada i klanjcima skupljati odba ene automobile, perilice, gume, ku anske aparate i sav ostali otpad koji su njihovi sumještani, ali i brojni "izletnici", odbacili i razbacali po svuda. - Znate kako je danas, posla u poduze ima baš i nema, a živjeti treba. Stoga smo se odlu ili skupljati otpad i potom ga prodati. Skupljamo sve na što nai emo, sortiramo i onda predamo kupcu. Ne zaradi se puno, ali više je nego ništa. Uglavnom smo zadovoljni, dok se ne na e nešto bolje, mi emo se baviti ovim poslom, uglas kažu Emanuel i Dalibor, pozivaju i ljude da ako imaju otpad pozovu njih, umjesto da ga bacaju posvuda oko sebe. (S. Mesari )

Poljodjelstvo

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UDRUGA “DUGA” i ove godine organizirala razmjenu doma eg sjemenja AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

- Orasi su zdravi i sirovi, ne samo u kola ima ...

Nevjerojatna potražnja za orasima Poljoprivredni hit proizvod ovog trenutka u Me imurju je orah. Tražen je i na placu i na sajmu te ga je najlakše prodati. - Lanjska kišna godina bila je vrlo nepogodna za orahe i urod je bio skroman. Malo ljudi ima orahe i ovog trenutka oni se lako prodaju. Ne prodaje se oraha puno više nego ranijih godina, nego ga ima znatno manje u ponudi i zbog toga su gužve za o iš ene orahe, pojašnjava Marijan, prodava iz Dragoslavca (na slici), koji ima vlastite i vrlo kvalitetne orahe. Dobro se prodaje južno vo e, zatim ukiseljeni kupus, repa i cikla. Kažu za bolje zdravlje, kamo spada

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - grincajg - mrkva - orasi - lješnjak - jabuke - kiselo zelje - šampinjoni - kozji sir - pšenica - krumpir

10 kn/pušlek 8 kn/kg 45 kn/kg 60 kn/kg 6 kn/kg 15 kn/kg 22 kn/kg 40 kn/kg 1,80 kn/kg 2 kn/kg

i med, kojeg ima više vrsta, a dobar je i solidne cijene. Na sajmu dobru cijenu drže pšenica i kukuruz, a sve više ljudi okuplja se i oko stare krame, koju prodaje sve ve i broj ljudi, posebice mladeži. (S. Mesari )

RASPORED CIJEPLJENJA PASA Bioins tut doo obaviještava cijenjene klijente-držaoce pasa- da je zapo ela akcija cijepljenja pasa pro v bjesno e.Psi se cijepe od ku e do ku e odnosno u veterinarskim ambulantama akovec,Mursko Središ e,Gornji Mihaljevec.

Cijepljenje se obavlja po slijede em rasporedu: - 10.02.2011.Prhovec,Stane nec,Gornji Mihaljevec - 11.02.2011.Vukanovec,Vugrišinec,Tupkovec - 12.2011.Strahoninec - 14.02.2011.Železna Gora,Gornja Dubrava - 15.02.2011.Dragoslavec,Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo - 16.02.2011.Štrigova,Ban ,Jalšovec Cijena cijepljenja pasa pro v bjesno e je 189,54kn po psu odnosno 135,00kn za one kojima su psi ve mikro ipirani.S obzirom da smo dužni vodi ma ne podatke o svim psima molimo Vas da prilikom cijepljenja pripremite knjižicu psa i Vaš OIB broj.Cijepljenje se obavlja od 7.30 do 13.30 svaki dan,a za one koji su sprije eni molimo da se javite u nadležnu veterinarsku ambulantu Bioins tuta doo radi dogovora o cijepljenju.Zahvaljumo Vam se na suradnji Vaš Bioins tut doo

Sorte toliko stare da im se više ne pamte ni imena! Udruga “Duga”, društvo za biološko - dinami ko gospodarenje, prošlu je subotu u jutarnjim satima organizirala ve tradicionalnu razmjenu doma eg sjemenja vo a i povr a. Kako nam je pojasnila aktualna, tre a po redu, predsjednica udruge Jagoda Turk, razmjena se organizira od samog osnutka udruge, a ove godine Duga e proslaviti svoju 10. obljetnicu rada. Razmjena doma eg sjemenja vo a i povr a održava se s ciljem o uvanja starih sorti koje krasi visoka otpornost, kako vrtlari i proizvo a i ne bi imali problema sa zaštitom. U prostorijama udruge okupio se velik broj lanova udruge sa svojim proizvodima, a doma a autohtona sjemenja privukla su i velik broj gra ana. - Odaziv je ve prošle godine bio iznena uju e velik, a ove godine zapravo potražnju ne stignemo pratiti ponudom, ispri ala je Jagoda Turk, i dodala da se najviše traži ono što je svakodnevno u upotrebi – mrkva, salata, luk, zatim paprika ili paradajz. Ipak, ova razmjena svakako je posebna po iznimno raznolikoj ponudi, u kojoj se mogao prona i, primjerice, krumpir kiflin, mak

Me u autohtonim sortama dostupnima na razmjeni našli su se, primjerice, krumpir kiflin, mak glede i, crni grah, ali i mnoge sorte toliko stare da im se imena više ni ne znaju glede i, crni grah, ali i niz drugih sjemenja toliko starih da im se više ne znaju ni imena, a koje su mali ekoproizvo a i naslijedili još od svojih mamica. Mnogima od njih, primjerice, Josipu Sabi iz Donje Dubrave, nekadašnji hobi postao je zanimanje, i ovim se poslom bave iz ljubavi. Kako je najve i problem politika koja

o poljoprivredi op enito, a o onoj ekološkoj osobito, ne vodi nikakvu brigu, sve ovo zapravo se svodi na entuzijazam, objašnjava Sabo. Udruga “Duga” ina e ove godine slavi 10. godinu djelovanja, u sklopu kojeg se zalažu za podizanje svijesti o nužnosti življenja sukladno zakonima prirode. Kroz

svoj rad, osim ovakvih razmjena, organiziraju i razli ite radionice, druže se, me usobno razmjenjuju proizvode, savjete i iskustva te jedni drugima pomažu koliko mogu. lanovi Duge sastaju se svaku drugu srijedu, a srijedom i subotom možete ih prona i i na akove kom placu. (Bojana Špani ek, oto: Zlatko Vrzan)

DEŽURNI VETERINARI

UDRUGA vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri

Korisna stru na predavanja i putovanja Svoju devetu redovitu izvještajnu godišnju skupštinu održala je Udruga vo ara,vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri, na kojoj je izvješ e o aktivnostima udruge u prošloj godini podnio njezin predsjednik Mladen Dobrani . Niz stru nih predavanja, na kojima su govorili ugledni agronomski stru njaci mr. sc. Milorad Šubi , dipl. ing. Marijan ižmešija, mr. sc. Tomislav Tomši , dipl. ing. Krešimir Kralj i drugi, gotovo su najvažniji skupovi koje je organizirala udruga. Jednako tako održano je nekoliko stru nih izleta i obilazaka po županiji, Hrvatskoj i Sloveniji, gdje su vi ene novosti u vo arskoj i vinogradarskoj proizvodnji, a ste ena su i brojna

poznanstva koja e zasigurno pridonijeti još kvalitetnijem radu lanova, ali i proširenju turisti ke ponude. Donesen je program rada i aktivnosti za 2011. godinu, te su podijeljene zahvalnice zaslužnima za kvalitetan i stru an rad udruge i njezinih lanova te za medijsko pra enje (Stjepan Mesari , Me imurske novine, i mr. sc. Milorad Šubi iz PPSS-a akovec) i prezentiranje svih doga anja vezanih uz rad i djelovanje svetomartinskih vo ara, povr ara i vinogadara. Magistar Šubi za nazo ne je održao stru no predavanje na teme: zaštita od plamenja e i pepelnice kultivara vinove loze, moslavac bijeli - šipon, te o pri-

premanju kemijskih sredstava za zaštitu vinograda i vo njaka od štetnih organizama. (S. Mesari )

Prve vinske medalje Za Martinje je udruga organizirala prvo ocjenjivanje mladih vina te njihovu izložbu i javnu promociju. Svetomartinski vinari dobili su ukupno etiri zlatne medalje, a na ocjenjivanje su pristigla 32 uzorka mladih vina sa svetomartinskog vinogorja, uglavnom s Venca i Gradiš aka. (sm)

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

8. velja e 2011.

SJEMENSKI KUKURUZ – OSJE KI HIBRIDI, 1.grupa, tretirani protiv štetnika, akcijska cijena – 257,00 kn za vre icu i hibrid 2. grupe – cijena 227,00 kn za vre icu MINERALNO GNOJIVO – posebno povoljna ponuda, NPK 15:15:15 – cijena 193,00 kn i KAN – 120,00 kn za vre u od 50kg.

Posebni popust za ve e koli ine!

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA «JALŽABET» telefoni prodavaonica (predbroj 042): Kelemen 647-270, Jalžabet 647-344, Trnovec 683-040, Zbelava 207-254 i Šemovec 657-135

NOVO Selo na Dravi

Prijatelju i lanu Udruge vo ara obrezali vo ke Desetak me imurskih vo ara u lanjenih u Me imursku udrugu za integriranu proizvodnju vo a i Udrugu vo ara op ine Sveti Martin na Muri svom su prijatelju i lanu Zlatku Hlap i u obrezali vo njak. Hlap i oko tri hektara vo njaka ima na lokaciji Ra inska peta i sam ga ne može obrezivati. Naime, prije devet godina Zlatko je ostao bez desne ruke, koju

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

mu je otkinuo bera kukuruza, pa teško obra uje vo njak, koji jako voli i kojim se ponosi. U nevolji prisko ili su mu prijatelji koje je animirao vo ar iz Brezovca Mladen Dobrani . I tako ve osam godina Zlatko ne mora brinuti tko i kako e mu obrezati vo ke. Njegovo je samo da pripremi domjenak, koji ni ovaj put nije izostao. Prijatelji se najbolje u nevolji poznaju! (sm)

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Zelena velja a Da je baš zelena i nije, nije još, ali e biti. Budu i da su dani još uvijek kratki pa mrak rano pada, nakon svih životnih obveza ostat e vam malo vremena za radove u vrtu tijekom tjedna. Zato planirajte da vikende provedete konstruktivno u okrilju svoga vrta jer prolje e samo što nije stiglo. Svaka radnja koju sada obavite na grmovima, stablima i živicama rezultirat e boljim i kvalitetnijim rastom tijekom itave vegetacijske sezone. Stoga vrijedi dati malo ljubavi i pažnje našim zelenim prijateljima, jer e nam oni to stostruko vratiti. Kada vegetacija uzme maha, a to e vrlo brzo do i, bit e kasno za neke radove u vrtu, a to što ih niste obavili na vrijeme ne ete mo i nadoknaditi u drugom dijelu godine. Prije svega odnosi se to na orezivanje i osnovnu pripremu tla uvrtu. Osnovna priprema tla u vrtu, to vam je ono kad uzmete štiha u u ruke i navalite prekopavati vrt s lijeva na desno i s desna na lijevo i predve er više ne osje ate od eg su vam ruke napravljene. Ako ste tu akciju napravili u jesen onda možete prije i na orezivanje, ako niste onda to juna ko djelo u svoju knjigu zasluga upišite još ovaj vikend. Orezivanje pak je tako er vrlo odgovorna vrtlarska djelatnost koja utje e na rast drve a i grmlja u sljede oj sezoni. Radimo to zbog poboljšanja izgleda i zdravstvenog stanja, smanjenja zasjene,

smanjenja opasnosti od vjetroloma, pove ane preglednosti, oblikovanja mladih biljaka ili postizanja neobi nih formi. Orezivanjem se uspostavlja ravnoteža izme u vegetativnog rasta i stvaranja cvjetnih pupova pa se njome poti e ili smanjuje cvatnja i plodonošenje. Orezivanjem kontroliramo oblik biljke, gusto u liš a i op i izgled. To je mjera njege koja je po mjeri ovjeka. Ljudi današnjice vole sve kontrolirati. Ako vaši uku ani ne stoje u stroju svaki put kad vi to poželita onda svoje frustracije sasvim legalno možete zadovoljiti orezivanjem grmlja i drve a. Dapa e, ono e vam još biti i zahvalno. Alatke koje su vam za to potrebne su škare i pila. Škarama (obi nim vrtlarskim) režemo grane do 2,5 cm debljine. Do nekih 4 cm može se rezati onim velikim škarama, a deblje od toga režemo pilom i to u tri poteza. Prvo na oko 20 cm od spoja grane i debla zapilimo od ispod pa prema gore, pa od gore prema dolje dok grane ne padne. Tako nam ostane samo 20 cm grane na stadlu i onda lijepo ravno, bez pritiska težine grane odražemo cijeli batrljak još jednom do prstena grane. Takve rane morate potom malo popraviti, zagladiti nožem i premazati vo arskim voskom. Budite dobri i vrijedni u prolje e!

VETERINARSKI SAVJETI

S KU NIM LJUBIMCEM RADOSNIJI (2) KOJA ŽIVOTINJA ZA KOGA? Prema uvjerenju ve ine stru njaka (57 posto) ku ni se ljubimac posebno preporu uje samcima, jer time automatski prestaju biti sami, imaju ve e obveze i lakše uspostavljaju veze s drugim ljudima. Na taj na in postupno se ponovno vra a radost prema životu, brige nisu u prvom planu i ovjek dobiva mogu nost ispoljiti svoju nježnost prema životinji i osjetiti njezinu privrženost. Kao koterapeuti naj eš e se spominju psi, ma ke i ptice. Na drugom mjestu skale rizi ne skupine rangirana su djeca i problemati na djeca. Uz pomo psa, ma ke, ptice ili glodavca ona se u e odgovornosti i obzirnosti, dobivaju sudruga za igru i tako ispunjavaju prazninu koju donosi nerazumijevanja odraslih. Promatranjem životinje djeca u e dekodirati neverbalne znakove, a to poti e funkciju u enja i razvitak li nosti. Za osobe pak s viškom kilograma, pacijente koji imaju poteško a sa srcem i krvotokom te za dijabeti are najpogodniji je pas, jer ih “prisiljava” na kretanje. Za

psihi ki oboljele i depresivne ljude u obzir dolaze psi, ma ke i ptice. Bolesnik stje e dojam da je potreban, skre u mu pozornost s vlastitih briga i olakšavaju društvene veze. Od ku nih ljubimaca imaju koristi i stariji ljudi, jer ih oni poti u na kretanje, duhovnu aktivnost i s njima lakše zaboravljaju usamljenost. Ku ni ljubimac pomaže prazno vrijeme ispuniti poslom koji ima smisla, što je vrlo važno, jer osje aj dosade izrazito destruktivno djeluje. Lije nici u stara kim domovima koji se brinu o pacijentima s

ku nim ljubimcima u ve ini smatraju da su pacijenti stara kog doma - ak i oni koji imaju samo akvarij, spremniji na razgovor, da je medu njima bolja atmosfera i život u domu postaje zanimljiviji.

MOST IZME U LIJE NIKA I PACIJENTA Postupak s ku nim ljubimcima na svoj na in odre uje ovjeka - oni su idealan most za psihodijagnostiku lije niku op e prakse. U prilog ovoj ocjeni ide da je 60 posto ispitanih lije nika znalo koje ku ne

ljubimce imaju njihovi pacijenti, jer polovica pacijenata spontano pri a lije niku o svom ku nom ljubimcu. Lije nici su naveli sljede a tipi na obilježja pacijenata s ku nim ljubimcem: pokretljivost, svjesni su svojih obveza, obzirnost prema drugim ljudima, toleranciju, volju za životom, društvenost i otvorenost, uravnoteženost, povezanost s prirodom i svijest o okolišu, društveni senzibilitet Preventivni se u inak ku nih ljubimca obrazlaže time što u podru ju emocionalnog života pozitivno utje u na ljude. Oni, me utim, mogu djelovati jedino onda pozitivno psihoterapeutski ako su željeni, prihva eni i ako se o njima vodi primjerena briga. Miljenko Cmre ak dr. vet. med.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TRADICIONALNO STIŽU poklade i Fašnik, dani veselja i ludovanja

Maškare tjeraju zimu i donose prolje e Stiže nam novi Fašnik, pa e Me imurjem opet odzvanjati zvona, klepet podturenskih aplji, udni zvukovi lampi iz Tur iš a, zvuk bi eva i teški koraci naphanaca. Fašnik u našem kraju odavno tjera zimu i donosi prolje e, uz niz magijskih ve pomalo zaboravljenih obi aja. Tako se magijska zaštita sela zaoravanjem brazde oko njega još spominje samo u etnografskim tekstovima. Dio je obi aja i sa uvan, djeca i danas idu od ku e do ku e skupljaju i darove, no odrasle maškare više ne. Odavno su ljudi maskiranjem pokušavali dozvati bogove i udobrovoljiti ih, štite i se tako od zlih sila, nesre a i nepogoda. Naš kraj kao rijetko koji ima sa uvane pokladne obi aje kroz svoje stare tradicionalne maske i prikaze obi aja. Ve je mnogo stru nih studija napisano o me imurskim lampama i laframa, o maski Cigana i Vraga, o naphancima, apljama i rodama, o maski pika . U zadnje vrijeme pojavljuju se ili aktualiziraju i neke stare - nove skupine maski, krave, vragovi i druge kad je rije o tradicionalnim maska-

ma, ponajviše kao ciljana djelatnost kulturno - umjetni kih društava i skupina zbog o uvanja baštine. S druge strane, tradicionalne maske, a spominjemo ih na prvom mjestu jer su one dio naše baštine i vrijedne, polako uzmi u pred svom silom današnjih modernih maski. Najviše veselja Fašnik donosi najmla ima, pa nije rijetkost vidjeti dijete staro jedva godinu ili dvije s maskom ili maskirano u nekoga akcijskog junaka ili u vilu. Na kraju se lutka Fašnik pali na loma i, a s njim i svi grijesi i nestašluci koji se u ine za vrijeme njegova trajanja. U Me imurju se, me utim, Fašnika optužuje za sve zlo kroz godinu dana, nerijetko i za politi ke gluposti. Ve je gotovo postalo obi aj da se u povorkama maškara pojavljuju i maske aktualnih predsjednika vlada i njihove kritike. Fašnik je vrijeme veselja i druženja, a pripreme za njega traju duže vrijeme. Tako se posebni kola i, krafne, u me imurskim obiteljima peku i tjedan - dva ranije. (J.Š.)

ZAVRŠENA prva faza izgradnje Me imurskoga etnografskog muzeja dr. Jurja Kolari a u Donjem Hraš a

Zanimanje za posje pokazuju brojne ško turisti ke agencije Inicijativom dr. Jurja Kolari a u Donjem Hraš anu nastaje etnografski muzej koji bi mogao privu i turiste ili barem jedan dio turista koji su skloni posje ivati muzeje. Iako muzej još nije završen, ve je bilo upita, pa i posjeta, muzeju. Nedavno je isti za vrijeme boravka u Me imurju posjetio i predsjednik RH Ivo Josipovi . Ro ak Jurja Kolari a, Božidar Kolari iz D. Hraš ana, koji ponajviše brine o muzeju, kaže:

FAŠNI KE PRIREDBE diljem Me imurja

Prve predstoje e subote u Podturnu i Tur iš u Na sastanku održanom u Turisti kom uredu grada akovca, a vezano uz fašni ka doga anja u Me imurju 2011. godine, na koji su se odazvale fašni ke udruge i turisti ke zajednice, dogovoreni su neki od termina održavanja Fašnika u ovoj godini. I dok e se u Podturnu i Tur iš u Fašnik održati 12. velja e, u Zasadbregu je

dogovoreno da e to biti 26. velja e. U Murskom Središ u fašni ki obi aji prikazat e se dan kasnije, dakle, 27. velja e, a Nedeliš e e Fašnika spaliti 5. ožujka. U akovcu e se Fašnik održati 4., 5. i 6. ožujka, dok e u Prelogu fašni ki obi aji biti prikazani 6. ožujka. Novo selo na Dravi pak je odlu ilo Fašnik organizirati 8. ožujka.

OP INSKI Fašnjak u Hodošanu

Prijave grupa do 20. velja e KUD op ine Donji Kraljevec i MO Hodošan organiziraju i ove godine op inski Fašnjak u Hodošanu. Organizator manifestacije je op ina Donji Kraljevec. Okupljanje maškara bit e 6. ožujka u 14.30 sati kod trokuta u Hodošanu, uz pratnju Puha kog orkestra Donji Kraljevec. Potom se mimohodom kre e kroz Hodošan do stadiona kao i svake godine, gdje e biti izabrane najbolje maske. Na natjecanje za najbolju masku mogu se prijaviti samo grupe, minimalno etiri osobe. Sve skupine moraju se

prijaviti u tajništvo Op ine Donji Kraljevec radi izrade plo a za mimohod i predstavljanje na pozornici, a kod prijave treba znati samo ime grupe i približan broj maski. I ove godine Op ina Donji Kraljevec nagradit e najbolje maske. Prva nagrada iznosi 1.500 kuna, druga 1.000 kuna, a tre a 500 kuna. Bit e nagra ene i dje je skupine, prva nagrada iznosi 700 kuna, druga 500 kuna, a tre a 300 kuna. Bit e dodijeljeno i nekoliko utješnih nagrada. Rok za prijave je 20. velja e. (J)

8. velja e 2011.

Božidar Kolari : - Mislim da smo na dobrom putu da uspijemo, no još je mnogo posla ispred nas. Cilj nam je privu i turiste i grupe te školsku djecu

- Cilj nam je dati mogu nost školama i turisti kim agencijama da posjete muzej. Iako nije završen, javljaju mi se ljudi koji žele vidjeti zbirku. Tako se javila Turisti ka zajednica Sveti Martin s upitom može li goste iz toplica voditi u muzej, da on bude u planu posjeta. Muzej se može razgledati ve sada, no još nije do kraja završen ni gra evinski dio, a niti su obra eni svi predmeti. Prošle godine mnogo je napravljeno, sad se ve može raditi na ure enju eksponata. Nedostaje još nekoliko objekata koji su bili neizbježni u nekadašnjem gospodarskom dvorištu. Muzej je zamišljen da se u njemu nalaze predmeti od zipke do groba, da se prikaže cijeli život me imurskog ovjeka. No, posao na izgradnji muzeja još ni izdaleka nije završen. Etnografska zbirka dr. Jurja Kolari a sastoji se od šest zgrada koje tvore jednu kompaktnu cjelinu na imanju koje nosi naziv “Bohnecov grunt“, budu i da je nekad ono bilo vlasništvo jednog doseljenika iz Bohemije ( eške), kojeg su doma i ljudi zvali Bohnec.

JUBILARNA GODINA ro enja Rudolfa Steinera

Posebni vlak Steiner 25.velja e u Donjem Povodom 150. Steinerova ro endana, poseban vlak “Rudolf Steiner“ okupit e sudionike iz cijeloga svijeta i pružiti im jedinstvenu mogu nost da se na posve poseban na in upute tragovima utemeljitelja antropozo ije. Vlak se postepeno uvodio od 1988. u Njema koj, te je na koncu vozio u dvosatnom ritmu na 24 linije i s 440 vlakova dnevno opsluživao mrežu od otprilike 11.000 kilometara. Oblikovanje vozila pokrenuo je Karl Dieter Bodack, a ostvareno je posredstvom ureda iz Stuttgarta (Jens Peters), u suradnji s oblikovateljem boja Fritzom Fuchsom iz Jaerne (Švedska). Temelji se na društvenim poticajima Rudolfa Steinera, prema ijim se smjernicama pristupilo izradi nacrta pri Njema koj željeznici, te razvojnom radu i proizvodnji u PFA.

Osnove nacrta proizašle su iz umjetni kih i arhitektonskih zasada Rudolfa Steinera te su oblikom i bojom svih prostorija pratile organski slijed. Nasljednica Njema ke željeznice d.o.o., NJŽ Regio, kao poseban vlak za Rudolf Steiner Expres stavlja InterRegio vozila, oboga ena klub vagonom “Rajnino zlato“ u sredini vlaka i brzohodnom lokomotivom 103. Neobi an interijer vlaka s prostranim hodnicima, odjeljcima i salonima te udobnim klub vagonom putnicima pruža najbolje uvjete za me usobne susrete i razgovor. U povodu jubilarne godine ro enja Rudolfa Steinera 2011. umjetnik Richard Hillinger posve uje jedan od svojih bron anih golubova Rudolfu Steineru. Od 10. prosinca 2008., povodom 60. obljetnice Deklaracije o ljudskim pravima, 30 drugih golubova “lete“ kao glasnici mira diljem svijeta. To ostvarenje do-

kumentirano je na http://www. richard-hillinger.de u akciji u kojoj sudjeluje 30 njema kih muzeja, Njema ki Parlament i Vlada Republike Njema ke.

Golub mira u Donji Kraljevec Golub mira za Rudolfa Steinera napravio je Richard Hillinger prije svega zbog utjecaja Rudolfa Steinera na umjetnike kao što je Josef Beuys. Ideja projekta povrh toga poti e i nastajanje tzv. global icons, asocijativne pohrane slikovnih podataka, koja bi svojim raznovrsnim preklapanjima svjedo ila o dinamici kulturnog sinkretizma, ali i poticala na intervencije. Ona bi po ivala na intuiciji umjetni kog i politi kog djelovanja te bi upu ivala na pravednost, slobodu, humanost, demokraciju i mir, ali i upozoravala na sprje avanje ili ugrožavanje istih.

Bron ani golub šalje se službeno u rodno mjesto Rudolfa Steinera, a sti i e u Donji Kraljevec na željezni ku postaju posebnim vlakom, Steiner expressom, 25. velja e 2011. godine. Iz Donjeg Kraljevca golub mira krenut e na jednogodišnje putovanje kroz sva mjesta na kojima je Rudolf Steiner ostavio zna ajniji u inak, a na radost svih ljudi koji se orijentiraju prema njegovom impulsu mira. Vlak e do ekati doma ini iz Donjeg Kraljevca. Gosti, njih nekoliko stotina, posjetit e rodnu ku u Rudolfa Steinera i zgradu Centra Rudolfa Steinera, a potom e se program nastaviti u akovcu. Do ek Steiner ekspressa je u petak 25. velja e u 14.30 sati na Željezni kom kolodvoru Donji Kraljevec. Vlak iz Donjeg Kraljevca za akovec polazi u 17.30 sati. (JŠ)

8. velja e 2011.

nu, koji bi trebao postati povijesno - turisti ka atrakcija

et ve ole i

Jedan je dio muzeja završen

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Bohnecova hiža pri kraju ure enja Prva zgrada, koja još uvijek nije sasvim ure ena, nosi naziv “Bohnecova hiža“, a u njoj se planira postaviti i urediti knjižnica, te galerija s djelima me imurskih umjetnika. Planirano je da se u knjižnici na e i dio knjiga te rukopisnih zbirki dr. Jurja Kolari a. Kako je sadašnja Bohnecova hiža derutna, trebat e kompletnu obnovu, a dijelom i dogradnju. Druga ku a nosi naziv “Hižec“, to je nekad bila pomo na ku a u kojoj su u donjem dijelu boravile životinje, a gore ljudi (u drugim krajevima takvu ku u zovu ardak), u kojem je bogata etnogra ska zbirka smještena u pet prostorija. U Hižecu se nalaze krosna (tkala ki stan) te sve ono što je potrebno za tkanje, zbirka sakralne umjetnosti te etnogra ska zbirka koja sadrži predmete ne samo iz Me imurja i Hrvatske, nego tako er i iz cijelog svijeta. U Staroj hiži nalazi se uprava muzeja. Iza Stare hiže nalazi se gospodarsko dvorište u kojem u prvi plan dolazi Mala hiža. Tu je obiteljska soba te kuhinja koje su ure ene u stilu kako su nekada živjeli ljudi u tom kraju. Pri kraju imanja nalaze se Škedej, u kojem se nalazi radionica, te Drvara. - Moglo bi se re i da je prva aza izgradnje muzeja završena, napominje Božidar Kolari , no još je dosta ostalo. Želimo prikazati i stilove života nekad i pojedina važna zanimanja, kova iju, košaraštvo, stolariju i drugo, za što sve treba prostora, ali i izložaka. Tek na kraju katalogizirat emo sve izložene predmete, ve ni ja ponekad ne znam koji su predmeti služili za nešto, toliko ih je. Ukratko, želimo da to bude muzej u koji e rado navra ati i turisti, ali i mladež, kako bi se upoznali s na inom kako su ljudi nekad živjeli i radili, i mislim da smo na dobrom putu da to ostvarimo. (J. Šimunko)

r express m Kraljevcu

DVD Donji Pustakovec

Najvažnija zada a izgradnja spremišta Prošlu subotu održana je redovna godišnja skupština DVD-a Donji Pustakovec. Predsjednik društva Branko Vadlja i zapovjednik DVD-a Vjeran Štampar podnijeli su izvješ a o radu za proteklu godinu te program rada za ovu godinu. Vatrogasci Donjeg Pustakovca u prošloj su godini radili dobro, a najviše na preventivi. Društvo je solidno

opremljeno tehni kim sredstvima, no i dalje nedostaje oprema. Vatrogasce podržava cijelo mjesto, što je ve tradicija. DVD Donji Pustakovec broji 62 lana, od kojih su 3 asnika, 2 do asnika, 13 vatrogasaca I. klase, 37 ispitanih vatrogasaca i 7 lanova vatrogasne mladeži. DVD Pustakovec spada u mla a vatrogasna društva u našem kraju,

ine Donji Kraljevec vatrogasce je pozdravio dona elnik op ine Kristijan Baranaši , a u ime PO-a Donji Kraljevec - Gori an Dragutin Glad, predsjednik MOa Donji Pustakovec Igor Ivkovi , te predstavnici susjednih vatrogasnih društava, žena i mladeži Donjeg Pustakovca. Druženje je nastavljeno uz svirku Musta benda. (J)

SKUPŠTINA DVD-a Peklenica

Odradili 8 intervencija i 36 radnih obveza U subotu 29. sije nja održana je redovna skupština DVD-a Peklenica, koji djeluje ve 86 godina. Društvo ima 74 lana, ali, kao i u drugim društvima, manji broj aktivnih a ve i broj pasivnih lanova. U prošloj godini operativa je imalo ukupno 36 radnih obveza: vježbi, takmi enja, radnih akcija, dežurstava, intervencija u spašavanju jedne ku e od požara, gašenju etiri požara suhe trave, etiri tehni ke intervencije u ispumpavanju podruma i bunara, te probijanju kanala za oborinske vode na zahtjev Vije a Mjesnog odbora Peklenica. U 2010. godini lanovi DVD-a Peklenica odradili su niz akcija. U nekoliko navrata ure ivan je okoliš spremišta i ure ivanje prostorije društva, na stup za sirenu montirana je dizalica za sušenje cijevi, u

Vodstvo pomla eno, ali najvrelija vatrogasna krv u veteranima

ijoj su se realizaciji istaknuli Danijel Trstenjak i Goran Mance. Vatrogasno spremište opremljeno je boksevima za zaštitna odjela i kacige, djelomi no sponzorstvom firme “Sobo an interijeri“ iz Murskog Središ a, pri ijoj je nabavci pomogao i Josip Sršan. Ormar za radne i sve ane uni orme donacija je Lesnine zahvaljuju i pomo i Marija Zadravca. DVD Peklenica ima i vlastitu Internet stranicu

koju je osmislio i izradio Nikola Tkalec, lan DVD-a. Na samom kraju prošle godine lanovi DVDa prilikom skupljanja lanarine mještanima su dijelili kalendar i vatrogasni listek u kojem su mještanima nastojali in ormacijama iz života i rada DVD-a približiti njihov rad. Cijeli listek izradili su sami te njegovom izradom nisu nastali nikakvi troškovi za društvo. (BMO)

DVIJE zlatne obljetnice u Maloj Subotici

Drago i Karolina Jankovi Gotovo to no na obljetnicu kada su stali pred oltar župne crkve u Maloj Subotici, Drago i Karolina Jankovi proslavili su pedeset godina života u braku i zajedništvu. Upoznali su se na seoskoj zabavi, a potom brzo i oženili. Imaju dvije k erke, Marinu i Nadu, te troje unu adi. Ve i dio života proboravili su rade i u Njema koj, a potom na poljoprivredi i gazdinstvu u Maloj Subotici. Na sve anoj svetoj misi u župnoj crkvi te na zajedni kom druženju u Fortuni okupila se obitelj i rodbina, koji su slavljenicima poželjeli dobro zdravlje i puno radosti u daljnjem životu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Stjepan i Marija Gal

Krajem mjeseca nekoliko stotina gostiju o ekuje se na željezni kom kolodvoru u Donjem Kraljevcu u posebnom Steiner expressu

uskoro e proslaviti 60 godina postojanja. Najvažnija zada a u narednom periodu je po etak izgradnje vatrogasnog spremišta, a planirani su i preventivni pregledi hidranata, bunara i sondi, održavanje vatrogasne tehnike, školovanje mladeži, pripreme ekipa za natjecanje. Planirano je osnovati i žensko vatrogasno odjeljenje. U ime op-

Zlatni jubilej sretnog i krš anskog braka proslavili su Stjepan i Marija Gal iz Male Subotice, koji su se upoznali na mjesnoj zabavi, a potom oženili prije pedeset godina u svojoj arnoj crkvi. Velik dio života proveli su na poslu u Njema koj, iz koje su se vratili u umirovljeni ki mir. Imaju sina Željka i dvoje unu adi, dobrog su zdravlja i skrbe o gruntu. S prijateljima i rodbinom bili su na svetoj misi, a potom se veselili u “En iju“ u Šenkovcu, gdje su im najbliži poželjeli sretan i dug život te obilje zdravlja. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Vodstvo DVD-a Peklenica prije nekoliko je godina generacijski pomla eno, tako je Damjan Debelec predsjednik društva, a Saša Debelec dopredsjednik, Darko Kolari zapovjednik, a Nikola Vrši dozapovjednik, Boris Škapin tajnik, Mario Trajber blagajnik, koji svi zajedno uz Nikolu Tkaleca ine Upravni odbor. No, unato tome, ova nova generacija priznaje da je starijim vatrogascima veteranima vatrogastvo u krvi te oni ozbiljnije od mla ih lanova shva aju svoju ulogu u DVD-u. To su lanovi kojima se ne doga a da se na bilo koji poziv ili akciju ne odazovu, a prekaljeni su veterani Ivan Govedi , Valent Radikovi , Josip Trstenjak, Stjepan Smolak, Josip Nerer te Pavao Novak. (BMO)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POVIJESNO DRUŠTVO Me imurske županije

8. velja e 2011.

Na skupštini P elarskog društva “Agacija” bilo je nazo no preko 180 p elara

Predstavljanje kapitalne knjige za povijest 17. i 18. stolje a U hotelu “Park” u akovcu održana je prošli ponedjeljak konferencija za novinare, na kojoj su o aktivnostima Povijesnog društva Me imurske županije govorili Branimir Bunjac i Ivana Puzak. Predsjednik društva Branimir Bunjac naglasio je da su reakcije na stru ni skup “Pomurje 1914. – 1920.” održan u akovcu bile veoma pozitivne. Naime, povjesni ari iz Ma arske kasnije su izjavili da su se bojali da se skup ne politizira (tema skupa je bila i oslobo enje Me imurja od Ma ara, odnosno prilike 1918. godine), no to se nije dogodilo, pa su sad spremni za ve u suradnju s našim povjesni arima. Najavljena je promocija knjige “Povijest Me imurja u 17. i 18. stolje u“. Knjigu su napisale ma arske autorice, a na oko petsto stranica donosi izuzetno kvalitetnu gra u za povijesna istraživanja iz vremena Zrinskih. Knjiga, koja je tiskana na njema kom, ma arskom i hrvatskom jeziku, donosi popis izvora i gra e, ali i same tekstove izvora. Rije je o velikom poslu autorica, jer je trebalo prepisati stare ru-

kom pisane povijesne izvore i uz to paziti na stare pojmove pisane na latinskom i drugim jezicima. Ono što je posebno važno za Me imurje jesu povijesni podaci. Tako knjiga donosi popis blaga Katarine Zrinske, Adama Zrinskog, Petra Zrinskog te dokumente o me usobnoj podjeli imovine, kao i popise pljenidbe nakon propasti Zrinskih. Za Me imurje je ova knjiga zanimljiva iz još jednog razloga, jer donosi popise naselja u kraju, od kojih su neka ve odavno nestala, kao i druge popise. Tako, na primjer, više se nitko ne sje a i malo tko zna gdje se u Me imurju nalazilo naselje Crveni kamen. Isto tako danas se ne zna da je akovec nekad bio sastavljen od 23 naselja. Knjiga nosi naziv “Gospodarstvo i društvo me imurskog vlastelinstva u 17. i 18. stolje u”, a rad je triju autorica, Zite Horvath, Eve Torboly i Eve Gyulas. Izdava je Županijski državni arhiv Zalaegerseg, a bit e ovih dana predstavljena u akovcu. (J.Š.)

Vodstvo Povijesnog društva Me imurske županije: Branimir Glumac i Ivana Puzak

MINISTARSTVO OBRANE RH poziva na redovni godišnji upis u vojnu evidenciju

Treba se upisati bez obzira je li poziv stigao Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, odnosno odsjeci za poslove obrane, tijekom velja e 2011. provodit e redovni godišnji upis u vojnu evidenciju, a sukladno Zakonu o obrani. Poziv je upu en hrvatskim državljanima - muškarcima, ro enima 1993., kao i starijim godištima, koji do sada nisu upisani u vojnu evidenciju, a imaju prebivalište na podru ju Republike Hrvatske. Pozvani su dužni ponijeti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB, te se odazvati bez obzira jesu li ili nisu primili pojedina ni poziv. Eventualnu sprije enost dužni su javi-

ti u Odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta ili opravdati preko roditelja ili lanova uže obitelji. Sukladno Zakonu o obrani, lanak 64., stavak 2., na poziv za upis u vojnu evidenciju obvezni su odazvati se i hrvatski državljani koji borave u inozemstvu, u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu države u kojoj borave. Obveza redovnog upisa u vojnu evidenciju proizlazi iz Zakona o obrani ("Narodne novine" broj 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), uz napomenu kako je obveza služenja vojnog roka suspendirana odlukom Hrvatskog sabora.

SKUPŠTINA P elarskog društva “Agacija”

Prinosi meda 50 posto manji U restoranu KTC-a u akovcu prošlu subotu održana je skupština P elarskog društva “Agacija”. Izvješ e o radu podnio je predsjednik društva Branko Lipi , koji je prošlu p elarsku godinu ocijenio kao lošu, mraz je u prolje e sprije io p ele da skupe med agacije, bilo je svega pet mednih dana. Kako je bilo i mnogo kiša, meda je za ak pedeset posto manje nego prijašnjih godina. Udruga p elara provodila je svoje aktivnosti kroz posjete sajmovima, kroz druženja i pre-

davanja za p elare te posjete pojedinim p elarima. P elari su organizirano posjetili sajam u Gudovcu, te p elinjake Antuna Hruške, Antuna Lisjaka i Zlatka Štefoka, a bili su aktivni i na nizu priredbi, od MESAP-a do Porcijunkule u akovcu. Pedesetak p elara posjetilo je i farmu p ela u Sloveniji, gdje su upoznati s uzgojem matica i rojeva. Organizirano je i više predavanja, a predava i su bili dr. Nikola Kezi , veterinar Branimir Glumac i drugi.

Organizirano je i zajedni ko ljetno suzbijanje varoe opasnog nametnika p ela, sredstvima koja su ekološki prihvatljiva. Prošle godine organizirano je i ocjenjivanje meda, a nakon analize na Agronomskom fakultetu u Zagrebu šest medova nagra eno je zlatom, osam srebrom te šest broncom. Najvišu ocjenu dobio je med p elarice Tatjane Šardi iz akovca. Ocijenjeno je da p elari zbog složenosti trebaju još poduke, pa e se i idu e godine organizi-

Dr. Nikola Kezi , profesor Agronomskog fakulteta:

P elari, idemo u planine Skupštini je bio nazo an i dr. Nikola Kezi , profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, naš najve i stru njak za p elarstvo, koji je uz ostalo rekao: Prošla godina bila je jako loša kad je rije o proizvodnji meda, jedino nije bilo mraza u Krapinsko - zagorskoj županiji pa tamo p elari nisu stradali. Stalno dokazujem da p elarstvo u Hrvatskoj zbog okoliša koji nije zaga en kao u drugim zemljama ima veliku perspektivu. Europa i Bliski istok cijene hrvatski med, koji je naš izvozni proizvod. Problem je, kao i obi no, u našoj organizaciji. Moram re i da je u Hrvatskoj p elarstvo nedovoljno razvijeno,

Dr. Nikola Kezi : - Najbolji je med od jele, to svijet zna. Nadam se da e barem neki p elari oti i u Gorski kotar, gdje postoje izuzetni uvjeti za razvoj p elarstva

osim ponegdje, kao što je to u Me imurju. Imamo izuzetne uvjete za razvoj p elarstva u gorju, no nitko od p elara ne e živjeti u Gorskom kotaru ili ispod Velebita, naj eš e se dovoze košnice, no to je sve premalo, moglo bi mnogo više. P elarstvo bi u našim gorskim krajevima moglo zaposliti zna ajan broj ljudi, ne znam zašto to ne uspijeva kao u drugim razvijenim zemljama. Zna se da je najbolji med od jele i druge crnogorice, šuma barem imamo u izobilju. Nadam se da e mla i p elari iz Me imurja poslušati savjete nas stru njaka i barem neki od njih oti i u gorje, makar samo za vrijeme sezone. (JŠ)

Branko Lipi : - Prošlogodišnji mraz i kiše uzeli su pedeset posto prinosa meda rati niz predavanja. Na zadnjoj skupštini društva za delegata u Hrvatskom p elarskom savezu bio je izabran Branko Lipi , predsjednik društva “Agacija”, no predsjednik nove udruge “ mela” Marijan Bari osporio je taj izbor. Stoga Upravni odbor udruge “Agacija” predlaže da lan HPS-a bude netko iz udruge “P ela”, a da to ne bude Marijan Bari . U programu rada lanovi društva “Agacija” imaju uz obilaske p elinjaka i predavanja i više humanitarnih akcija. P elare je u ime Me imurske županije pozdravio predsjednik Skupštine Petar Nova ki, te predstavnici tvrtke “Košnica”, kao i gosti p elari iz Varaždina i Ludbrega. (J.Š.)

UDRUGA p elara Me imurja „AGACIJA“

P elinji proizvodi: Propolis (1) P elinji prizvodi kao med, vosak, mati na mlije , p elinji otrov i pelud je i propolis kojega bi ovaj puta opisao. Propolis je biljna izlu evina koje p ele skupljaju s rastu ih pupoljaka ili kore drveta, te pomo u enzima koje lu e iz svojih žlijezda poti u cijepanje nekih molekula i osloba anja farmakoloških aktivnih tvari, pa svojim antimikrobnim i dezinfekcijskim djelovanjem zašti uju p elinju zajednicu od štetnih mikroorganizama premazivanjem pukotina u košnici te dezinfekcijom i poliranjem voštanih stanica sa a koje služe kao koljevke li inki te za deponiranje meda i peluda. Skupljanje propolisa je zadatak samo starih p ela leta ica koje skupljaju smolu sa pupoljaka, prera uju i deponiraju na potrebna

mjesta u košnici. Varijabilnost kemijskog sastava i boje propolisa varira ovisno o porijeklu biljnih smola koje p ele skupljaju. Ovisno o izvoru propolis može biti žutozelene (bor) crvenkaste (topola) do crne boje (breza). Isto vrijedi

i za okus i miris koji može biti od gorkog do slatkastog okusa, dok mu je miris prema pupoljcima odakle potje e a pri sagorijevanju javlja se tipi an miris tamjana. Kozistencija propolisa ovisi o temperaturi, tako je krut

i lomljiv ispos 15 C a na višoj temperaturi do 30 C je ljepljiv. Vrlo se slabo otapa u vodi, dok se u 96% etilnom alkoholu otapa gotovo 90% u potpunosti se otapa u acetonu, ali se to ne koristi zbog toksi nosti acetona. Griješe p elari koji propolis otapaju u rakiji jer se otopi samo djelomi no, pa taj dragocjeni proizvod p ela propada. Propolis mnogi nazivaju lijekom 21. stolje a ili „zlatnim“ proizvodom iz košnice zbog velikog broja iziološki aktivnih supstanci utvr eno je da propolis posjeduje široki spektar aktivnosti: PROTUVIRUSNU, PROTUGLJIVI NU, PROTUUPALNU, ANTIOKSIDATIVNU, ANESTETI KU, KARCINOSTATSKU I IMUNOSTIMULATORNU što opravdava naziv „zlatni“ proizvod iz košnice.

8. velja e 2011.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vl . ANTUN ŠTEFAN, sve enik Varaždinske biskupije, rodom iz Preloga

ODJECI Vl . Josip Pivar, župnik u Podturnu

Imenovan nacionalnim ravnateljem Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj Dekretom Kongregacije za evangelizaciju naroda u Rimu od 14. sije nja 2011. godine, za nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj za petogodišnje razdoblje (2011. - 2016.) imenovan je vl . Antun Štefan, sve enik Varaždinske biskupije. Vl . Štefan ro en je 10. ožujka 1960. u Prelogu kao prvo od sedmero djece Fra-

nje i Ane, ro . Sakal. Osnovnu školu polazio je u rodnom mjestu, a Interdijecezansku srednju školu za spremanje sve enika u Zagrebu. Potom je studirao teologiju na Katoli kom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Godine 1986. zagreba ki nadbiskup kardinal Franjo Kuhari zaredio ga je za sve enika. Iste godine otišao je u Afriku, u državu Benin, gdje

je kao misionar djelovao 18 godina. U misijama je najprije bio kapelan godinu i sedam mjeseci, u župi Sacré Cœur u gradu Porto-Novo. Nakon toga pet mjeseci bio je privremeni upravitelj župe Notre-Dame de l'Altantique u mjestu Djérègbé. U listopadu 1988. godine imenovan je župnikom župe Sainte Famille u mjestu Adjarra, gdje je ostao šesnaest godina.

Iz misija se v rat io 2004. godine u Varaždin, gdje je tri godine vodio biskupijsko povjerenstvo za pastoral duhovnih zvanja i misijski ured. Od 2007. godine do danas obnaša službu duhovnika u Me ubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu. Vl . Štefan dugogodišnji je suradnik - kolumnist Me imurskih novina.

DESET GRADONA ELNIKA potpisalo Povelju o pristupa nosti javnih prostora osobama s invaliditetom

Izjedna avanje mogu nosti osoba s invaliditetom i u Murskom Središ u i Prelogu Gradona elnik Murskog Središ a Josip Dobrani te gradona elnik Preloga Dragutin Glavina prošli su tjedan, zajedno s još osam gradona elnika, potpisali Povelju o pristupa nosti javnih prostora osobama s invaliditetom. - Mi gradona elnici u potpunosti podržavamo Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Nacionalnu strategiju izjedna avanja mogu nosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Svjesni smo potrebe u inkovitijeg rješavanja pristupa nosti

Povelju su prošli tjedan potpisali i gradona elnici me imurskih gradova Josip Dobrani (M. Središ e) te Dragutin Glavina (Prelog) javnih objekata osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, s ciljem osiguravanja njihovoga potpunog

uklju ivanja u zajednicu i izjedna avanja mogu nosti, kazali su gradona elnici, koji su Povelju potpisali

u Gradskoj vije nici Grada Varaždina, dodaju i kako namjeravaju i dalje poduzimati korake u svrhu ukla-

njanja niza prepreka i stereotipa s kojima su osobe s invaliditetom suo ene u svakodnevnom životu, i zbog kojih im je ograni eno aktivno sudjelovanje u društvu i socijalna mobilnost. Potpisivanjem ove Povelje jasno se iskazuje namjera u stvaranju preduvjeta za izjedna avanje mogu nosti osoba s invaliditetom u pristupu javnim prostorima i uslugama, jer izgradnja okruženja pristupa nog osobama s invaliditetom zna i dodatnu dobrobit za sve lanove društva.

UDRUGA za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije kod gradona elnika

Prezentirali rezultate i dojmove s Me unarodnih sportskih igara lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, koji su u srpnju 2010. godine sudjelovali na Me unarodnim sportskim igrama za osobe s invaliditetom "DECATLON – SH, Tucho ice 2010.“, susreli su se u gradskoj vije nici s gradona elnikom Brankom Šalamonom. Važnost sudjelovanja na jednom takvom europskom sportskom natjecanju prepoznao je i Grad akovec, stoga su lanovi Udruge ovom prilikom

lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a prezentirali su gradona elniku rezultate s Me unarodnih sportskih igara

prezentirali svoje rezultate i iznijeli dojmove. Na Me unarodnim sportskim igrama, na kojima je spomenuta Udruga osvojila 9. mjesto, sudjelovalo je 6 zemalja, odnosno 23 ekipe iz Poljske, Ma arske, Ukrajine, eške, Rumunjske i Hrvatske. Iz Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom naše županije bili su Ljiljana Brodari , Ivana Flac, ur ica Nuki , Mario Golub, Stjepan Šari i Tomislav Trupkovi , koji su ovom prilikom, uz pratnju voditeljice sportsko - rekreativne radionice Natali Žigo Štefulj, predsjednice kluba “Mura“ Mirjane Joci i koordinatorice stambenih zajednica Jasenke Šalamon, posjetili gradona elnika. (hz, foto: Zlatko Vrzan)

VALENTINOVO u Me imurju

Fti eki se ženijo U ponedjeljak 14. velja e je blagdan Svetog Valentina, sveca i mu enika, ali i sveca prolje a i mladih. U novije se vrijeme Valentinovo slavi kao dan zaljubljenih, što nema previše ili gotovo nikakve veze sa zaljubljivanjem, premda je i to bolje nego nasilje i mržnja. Tradicijski je obi aj u Me imurju da se za Valentinovo peku kola i koji su oblikom sli ni pti ima, a razlog je vjera da se taj dan fti eki ženijo.

Doma ica nave er umijesi kola e iz obi nog i malo zasla enog tijesta, oblikuje ih kao da su pti i, lagano zape e i ostavi ih da odstoje do jutra. Rano ujutro, prije nego se djeca probude, doma im kola e postavlja po ogradi plotu, zatim na prozore i po drugim mjestima. Kada se djeca probude, roditelji im kažu da su rano jutros fti eki lepo popevali i veselili se, pak su se možda i ženili. - Idite, de ica, poglednite, mortik su vam kaj ostavili, potepli, govorili su vrlo

Za Boga i Božje vrednote se ne pita, ali kad se zaglibi, onda se zahtijeva udesna Božja intervencija… i to odmah i sada. Ina e ne valja ni Bog ni vjera! U Vašem cijenjenom listu od 1. velja e ove godine s pravom je opširno pisano o nesretnom, suludom doga aju ispred akove kog ka i a kad je na smrt pretu en mladi , gost navedenog ka i a. Me u ostalim je objavljen i apel javnosti me imurskog župana. U tom apelu me u ostalim piše i ovo: „No, sve proizlazi iz odgoja, a zbog krize vrijednosti u kojoj se nalazimo, zakazuju i obitelj, obrazovne i vjerske institucije te udruge civilnog društva. Svi oni koji imaju bilo kakvu ulogu u odgoju djece i mladih trebali bi uložiti dodatne napore da naša djeca od malih nogu u e o ispravnim vrijednostima te da izrastu u ljude koji kon likte ne e rješavati šakama ve rije ima.“ Kao župnik osobito sam zapazio spominjanje vjerskih institucija, pa rekoh samom sebi – a i svojim župljanima na nedjeljnoj sv. misi: Eto ti ga na: kad se dogodi neko zlo, onda se ljudi sjete i vjere i Boga. A koliko je samo povika 'kako je vjeronauk suvišan u školi…' a na vjeronauku se u i da je ovjek najvrjednije Božje stvorenje i da ga zato treba poštivati i pomagati. Na vjeronauku se u i da je Isus rekao: 'Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe' i 'Nitko nema ve e ljubavi nego dati život za bližnjega svoga'… dakle, 'dati život za bližnjega, a ne oduzeti mu ga!' Sad se predbacuje da su zakazale vjerske zajednice, a toliko se toga ini da se djecu i mlade odvede iz vjerskih zajednica: sjetite se samo što se sve organizira u nedjelju prijepodne kad se slave sv. mise… Pa ti nesretni odlasci u 'šopingcentre' nedjeljom. I još se isti e da u tim centrima ima i 'igraonica za djecu', pa dok roditelji še u me u policama s robom, djeca se igraju s 'tetama' u igraonici. To doista na prvi pogled primamljivo zvu i…, ali se na taj na in još i to nedjeljno vrijeme, koje je u ovom ritmu života ostalo prakti ki jedino vrijeme za druženje djece s roditeljima, djeca odvajaju od roditelja… opet je svatko na 'svom poslu'. I kako i kada

da onda roditelji uju svoju djecu: što ih raduje, što ih plaši, kakvi su im planovi, emu se u budu nosti raduju, a od ega strepe… A kad bi djeca i mladi kroz desetak godina svake nedjelje na sv. misi, i onako 's pola uha', posve nezainteresirano, slušali krš anske poruke, ostale bi one negdje u njihovoj duši… i vjerojatno ne bi znali 'kad su i gdje su to uli', ali bi u nekoj životnoj situaciji postupili tako 'kako su, nekad, negdje, uli'. (I reklame ra unaju s takvom ovjekovom praksom da u trgovini posegnemo za onim proizvodom kojim nam je reklama napunila o i i uši.) I ono poznato olakšanje koje se gotovo može uti svake godine, valjda u svakoj župi, kad neka generacija mladih krš ana primi sakrament krizme: 'roditelji odahnu što njihova djeca više ne e morati na vjeronauk i nedjeljnu sv. misu…' I tako u najburnijim godinama razvitka, u pubertetu, ostanu ti mladi bez ikakve duhovne potpore u tolikim nedoumicama koje se pojavljuju u njihovim životima. A koliko toga lošega i negativnoga poslije krizme uju i vide i u stvarnom životu i preko raznih medija… kakve se vrednote stavljaju pred njih kao uzori, kao uspjesi u životu?! A mladi ljudi su kao loza koja za svoj rast i donošenje plodova treba 'brajde', potporu. Bez 'brajdi' loza je bujna, ali plodova nema. Bez u enja i vježbanja životnih vrednota mladi ljudi burno i bu no žive, netko e re i i moderno, a gdje su plodovi? Za Boga i Božje vrednote se ne pita, ali kad se zaglibi, onda se zahtijeva udesna Božja intervencija… i to odmah i sada. Ina e ne valja ni Bog ni vjera. Žalopojke ništa ne vrijede kad se zlo ve dogodi. Ni prebacivanje odgovornosti ne vrijedi nego ak odmaže, jer se ne uvi a kad je i gdje je to po elo i i krivo! Isus pred nas stavlja i predlaže nam život vrednota koje vrijede i za Boga i za ljude. Naše je da biramo: i ja i ti. Josip Pivar, župnik u Podturnu

IMENDANI I BLAGDANI

uvjerljivo roditelji, a djeca bi u trenu izletjela, ponekad i bosa u dvorište, i pretraživala svako mjesto gdje bi kola eki mogli biti. Radost je bila neopisiva, osobito

ako su se ptice glasale dok su se kola eki brali. Kasnije bi djeca me usobno brojila tko je koliko i kakve kola eke nabrao, a potom su ih zajedni ki pojeli.

Kuhar i etno uvar narodnih obi aja i vrjednota Stanko Trstenjak (na slikama) za Me imurske je novine uprizorio obi aj branja fti ekovih kola a. (Stjepan Mesari )

utorak, 8. velja e Mladen, Jerko srijeda, 9. ožujka Apolonija, Sun ana etvrtak, 10. velja e Alojzije Stepinac petak, 11. velja e Gospa Lurdska subota, 12. velja e Zvonimir, Zvonka nedjelja, 13. velja e Katarina, Katica ponedjeljak, 14. velja e Valentin, Zdravko

Novi Ĺživot se raÄ‘a

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

SAMO DOBRE VIJESTI JOĹ JEDNA u nizu radionica kojima se djecu educira o nenasilju

Razvijanje pozitivnih odnosa Igor i Vinka Novak iz Kotoribe dobili su k er Vitu, ro enu 31. sije nja

ProĹĄli je etvrtak u zgradi Centra za socijalnu skrb u akovcu odrĹžana joĹĄ jedna u nizu radionica kojima se nastoji djecu osnovnoĹĄkolskog uzrasta educirati i ohrabriti u borbi protiv nasilja. Tema ovotjedne radionice bilo je u enje socijalnih vjeĹĄtina kroz dramsku igru, koju je i ovaj put vodila Roberta Barat. Sudjelovalo je petnaest djece iz svih dje jih foruma Grada akovca, a me u njima i aktualna dje ja gradona elnica Karolina Bacinger.

PrenoĹĄenje znanja za Ĺživot u ĹĄto ugodnijoj sredini

Neven (33) i Vlatka (30) Horvat iz Lopatinca dobili su Emu, ro enu 29. sije nja u 21.30 sati. Po seku je doĹĄla i Hana (4).

Cilj ove radionice, ali i onih koje su iza nas i onih koje nam predstoje, jest razvijanje pozitivnih odnosa koji ne uklju uju nasilje me u mladima. - Moj osobni cilj bio je da mlade podu im nekim edukatorskim vjeĹĄtinama, kako bi djeca mogla, kada se vrate u svoje sredine, prenijeti dio znanja svojim prijateljima i mislim da e im ona pomo i da Ĺžive u ĹĄto ugodnijoj i mirnijoj sredini. Dramska pedagogija koja kombinira tehnike dramskog

ME IMURKA - BS

Voditeljica radionice Roberta Barat s lanovima dje jih foruma u igri, kroz koju se najbolje u i rada s druĹĄtvenom zbiljom, prema miĹĄljenju Roberte Barat, idealna je za u enje i edukaciju djece. - Dramska pedagogija koja posljednjih godina, doduĹĄe, na mala vrata, ulazi u odgojno obrazovni sustav moĹže omogu-

71,00 kn

iti da se u i kroz dramsku igru, kroz uĹživljavanje u situacije, a upravo je igra medij u kojem se moĹže u iti kako se nenasilno i s puno paĹžnje orijentira na sugovornika, suu enika itd., kazala je prije same voditeljica radionice,

ĹĄkare vo arske teleskopske ĹĄkare kovane 230 mm

AKOVEC Trg Republike 6 tel. 040/310-039 fax: 040/314-777 Damir (39) i BlaĹženka (35) Borkovi iz Belice dobili su sina po imenu Tin - Gabriel, ro enog 29. sije nja u 3.23 sata. Kod ku e je bracu do ekao Mihovil (13).

dodavĹĄi da se dramska pedagogija kao metoda rada moĹže koristiti kontinuirano, kroz sve predmete, u svim razredima osnovnih i srednjih ĹĄkola, te da moĹže sluĹžiti razvijanju socijalnih kompetencija. (bĹĄ)

ĹĄkare za trs kovane 210 mm

PRELOG

39,00 kn

Zrinskih bb /u zgradi Betexa/ tel. 040/645-607

SERVIS

89,00 kn ĹĄkare vo arske

29,00 kn

s dvije oĹĄtrice

KOLODVORSKA 3 IZA VAJDE KOD Ĺ˝ELJEZNI KE STANICE tel. 040/384-660 ORIGINALNI REZERVNI DIJELOVI OVLAĹ TENI SERVIS:

VELIKA PONUDA PILA ZA VO KE

STIHL, HUSQVARNA, BCS, VIKING, GARDENA, BOSCH, MAKITA, MTD, MIO, ABAC, ISKRA, PERLES, LUTZ

KULTURA

Najavljeno obilježavanje 75. obljetnice osnutka akove kog ogranka Matice hrvatske SCENA

VTV TELEVIZIJA proslavila 19. ro endan Koncert Parnog valjka 11. velja e u Varaždinu Koncert Prljavog kazališta 12. velja e u akovcu

LIFESTYLE

Valentinovo je pred nama Zabljesnite na razgovoru za posao MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Je li Hitler bio bolestan?” autora Hansa Joachima Neumanna i Henrika Eberlea

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. velja e 2011.

Kultura KARNEVALI & VALENTINOVO!!! 11.02.-13.02. HOTEL OPATIJA 2* Opatija 2 no i po osobi ve od 495 kn HOTEL VILLA LETAN 4* Peroj 2 no i po osobi ve od 475 kn HOTEL PARK 4* Lovran 2 no i po osobi ve od 410 kn

25.02.-27.02. HOTEL MALIN 4* Malinska 2 no i po osobi ve od 499 kn HOTEL KRISTAL 4* Opatija 2 no i po osobi ve od 570 kn HOTEL ADMIRAL 4* Opatija 2 no i po osobi ve od 615 kn

KARNEVAL U RIJECI Autobusom iz akovca! 5-6.03. /2 dana cijena ve od 595 kn

KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz akovca! 26.02. / 1 dan cijena ve od 275 kn

MEDITERAN I KANARSKO OTO JE ! Zrakoplovom iz Graza i Be a! TURSKA/Antalya HOTEL 5* 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.035 kn

KANARSKO OTO JE Tenerife, Gran Canaria HOTEL 4* 8 dana/7 no i, POL cijena ve od 3.900 kn

PORDENONE –ITALIJA SAJAM CVIJE A autobusom iz akovca 06.03.2011. cijena 330 kn

TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011. TURA / 8 dana cijena ve od 2.395

MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011. TURA/ 5 dana cijena ve od 2.995 kn

BEOGRAD-NOVI SAD autobusom iz akovca 29.04.-01.05.2011./3 dana cijena ve od 999 kn

ZATRAŽITE BOGATU PONUDU WELLNESS PROGRAMA U VELJA I!

ETVRTAK, 10. velja e, 20 sati, Centar za kulturu akovec

PETAK, 11 velja e, 19 sati, Dom kulture Grada Preloga

Tribina – film “Koncert”

Epilog Teatar – Crvene ruže

Radi se o zabavnoj glazbenoj komediji koja govori o odba enim vrhunskim glazbenicima koji dobivaju novu životnu priliku - nastupiti kao uveni Boljšoj orkestar u Parizu. Andrei Filipov bio je udo od djeteta slavni dirigent Boljšoj orkestra, najve eg orkestra u Rusiji. Danas kao 50-godišnjak on je još uvijek u Boljšoju, no kao ista . Tijekom komunisti ke ere otpušten je jer se nije želio

Duhovita i šarmantna komedija talijanskog pisca koja govori o braku, prijateljstvu, skrivenim strastima, tajnim ljubavima, ljubomori i sitnim intrigama u životu u dvoje. Mali nesporazum i obmana, zbog naizgled banalnog uzroka, postaje nezaustavljiva lavina zapleta, zabuna i komi nih situacija koje kulminiraju raskidom braka, ali naposljetku i sretnim zavr-

riješiti židovskih svira a. No, jednog dana on primi aks. Poziv da vodi orkestar u Plevel, u Pariz, kao zamjena u posljednji as. Andrei dobije ludu ideju: okupit e stare glazbene prijatelje, grupicu starih glazbenika koji sad žive po Moskvi kao taksisti, prodava i na buvljaku ili radnici na porno filmovima. Idu u Pariz, kao Boljšoj orkestar. Ho e li uspjeti? Trajanje 119 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

“AMATERI” bez trunke amaterizma na Tribini

PREDSMOTRA DON

Smiješno – smješnije – gorko Prva predstava u ovogodišnjoj sezoni Tribine akovec etvrtkom pripala je zagreba kom Knap teatru i predstavi “Amateri”. Do posljednjeg mjesta ispunjen Centar za kulturu samo je potvrdio koliko je akove ka publika bila željna predstave na omiljenoj tjednoj tribini, a ovaj ih je tjedan do ekala mala ali vrhunska gluma ka skupina. “Amateri” su pri a o siromaštvu, autora Borivoja Radakovi a, brižno zakamuflirana u pri e o tri antijunaka i jednoj antijunakinji koje tako svakodnevne, ali opet nesvakidašnje, životne pri e dovode do ruba s kojeg jedini izlaz vide u – snimanju ku nog porno filma. Imaju kameru, imaju stan, imaju glumicu i glumca, sve je spremno. Ali, na snimanju ništa ne e po i prema planu. Etabliranu gluma ku trojku predstave dramaturga Marija Kova a ine Goran Grgi u ulozi is rustriranog blagajnika Grge kojem život prolazi u peglanju kartica za bodove i “tutkanju” na blagajni, zatim Ranko Zidari , ma o vodoinstalater, papu ar Krap te kvartovski redikul Kuka kojeg bi trebala proslaviti alatka u ga ama, a kojeg antasti no glumi Vilim Matula, na trenutke nositelj cijele predstave. U jedinoj ženskoj ulozi, onoj prostitutke Stele, u ovoj je predstavi debitirala Petra Dugandži , pokazavši da se s uvaženim imenima hrvatskog glumišta može dobro nositi.

“Amateri” ove predstave vrhunski su profesionalci Goran Grgi , Vilim Matula i Ranko Zidari , a jedinu žensku ulogu igra debitantica Petra Dugandži

Iako se pojedini dijalozi mogu initi suvišnima, a pojedine poštapalice možda i iritantne, “Amateri” su predstava koja e vas dobro nasmijati. Ali, na kraju e vas natjerati da progutate knedlu u grlu. Sudbine ovih junaka, od Grge kojeg žena vara, a slomi li se i najmanja sitnica u tetkinom stanu u kojem je film trebao biti snimljen, lanovi obitelji polako e po eti umirati, preko Krapa koji pokornost vlastitoj supruzi mani estira naznakama sadizma, pa prostitutke Stele, naizgled hladne, ali u velikoj brizi jer odgovara svodniku Baji, sve do Kuke, bedaka iz kvarta kojem je i kraj opakog komada poput Stele

bitnije uložiti sto kn na kladionici, a sve kako se barem narednih par dana ne bi morao hraniti u pu koj kuhinji. Predstava “Amateri” ostavit e vam gorak okus u ustima, jer u likovima ne ete prepoznati samo Grgu, Krapa, Kuku i Stelu. Prepoznat ete možda sebe, a možda nekog od svojih poznanika, prijatelja ili susjeda. Posljednja predstava redatelja Petra Vr i a, iju premijeru sam nije doživio, govori o razlici izme u pla ene i nenaplative ljubavi, postavlja vrlo preciznu dijagnozu društva, a humor koristi kao oružje koje ponekad preostane jedino u borbi protiv gorke svakodnevnice. (bš)

TERME ROGAŠKA GRAND HOTEL ROGAŠKA 4* superior Hotel STYRIA 4* Hotel STROSSMAYER 4* 11.2.-13.2.2011. cijena ve od 285 kn po osobi i danu

ISTARSKE TOPLICE HOTEL MIRNA wellness paketi cijena ve od 690 kn

TERME TUHELJ 3* Romanti ni vikend u dvoje 11-13.02. 2 no i po osobi ve od 1025 kn

TERME DOBRNA HOTEL PARK 3* 11-13.02. 2 no i po osobi ve od 825 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Parni Valjak u Varaždinu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medveš ak,...) i još mnogo toga...www.kompas.hr

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

GODIŠNJA SKUPŠTINA Limene glazbe Belica

Zapo ele pripreme za 25. obljetnicu Prošlu subotu održana je godišnja skupština Limene glazbe Belica, naše najstarije limene glazbe, koja e idu e godine proslaviti 25. obljetnicu osnutka. Tim povodom ve su zapo ele pripreme za što sve anije obilježavanje obljetnice. Predsjednik Limene glazbe Belica Jurica Makar u svojem je izvješ u o radu napomenuo da Limena glazba Belica danas ima dva orkestra, stariji i mla i, te da svojim nastupima prati sva kulturna i druga doga anja u Belici. Veoma se dobro sura uje sa svim udrugama i Osnovnom školom u Belici, kao i s Op inom. Limena glazba reprezentira na svojim nastupima i op inu Belica te djeluje kao kulturni ambasador. Dirigent Danijel Požgaj iznio je podatak da su lanovi protekle godine imali ravno 104 probe, a održano je sedam koncerata i dvadesetak javnih nastupa u Me imurju i po Hrvatskoj. Limena glazba redovito nastupa na predsmotrana, smotrama i na državnoj smotri, a nedavno je proglašena i najboljim orkestrom u državi u svojoj kategoriji. Trenutno desetak glazbenika iz Belice ide u srednju glazbenu

šetkom. Zanimljiva zbog univerzalne i svevremenske tematike koja ne gubi na aktualnosti kroz vrijeme nego nam, dapa e, potvr uje jedinstvenu atmos eru bra nih odnosa, letargije koja se javlja u njima i neobi nih spona prijateljstva. Redateljica predstave je Ivana Peroš, a gluma ku postavu ine Marijana Mikuli , Željko Šesti , Alan Kati i Vesna Ravenš ak.

Pljesa Svaka od 37 me imurskih popevki popra ena je u Donjem Kraljevcu aplauzom brojne publike, bila je to sve anost glazbe. Nastupili su: Pjeva ka skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec s popevkama Ve su nam se klin eci povehnuli i Vuprem o i, Josip Mezga, KUD Domašinec, s popevkama Kaj se pripetilo, kaj se dogodilo i Jelka, Ženska pjeva ka skupina HKUD-a Gori an s popevkama Modra fijolica i Listeka sam pisala uz pratnju tamburaša, Draga Cvetko, KUD op ine Donji Kraljevec, koja je solo otpjevala pjesmu Zora, moja zorja. Pjeva ka skupina Palov anke nastupila je s popevkama Sno ka sam se šetav kraj tvojega dvora i Se po tihoj no ki spi, Pata ta Nada iz Strahoninca s popevkama Oj, vulica, kak si lepa i Regica je nesla koscom zajtreka, KU Sobo anci, Mala Subotica, s popevkama Na Ivaje v Gor ani pruš eje i Sno ka sam se šetal, uz pratnju bandista. Katarina Hudi ek i Ljubica Kopasi , KUD Donji Vidovec, nastupili su s popevkama Japek i mamica i Pove dragi golob, Ženska pjeva ka skupina Pjeva kog zbora Udruge umirovljenika Prelog s popevkama

U MATICI na kavici

Uskoro 7

Skupštini je bilo nazo no preko stotinu gostiju i lanova

školu ili je na glazbenom studiju, dok ih je desetak ve završilo studij i rade ili kao pro esionalni glazbenici ili kao pro esori u školama. To zna i da je dvadesetak glazbenika pretvorilo svoj hobi u pravi posao, što je tako er jedan od enomena Belice. Na elnik op ine Zvonimir Taradi obe ao je punu pomo Op ine, koja

pomaže koliko može, ali i na druge na ine, tako, na primjer, pronalaženjem sponzora. Limena glazba Belica preživjela je ipak prošlu godinu s 47.000 kuna, što je s obzirom na zna aj glazbe i putovanja na nastupe premalo sredstava. Skupštini Limene glazbe Belica bilo je nazo no stotinjak lanova i gostiju. (J.Š.)

Program obilježavanja 75. obljetnice osnutka Matice hrvatske u akovcu, koji e se održati 15. velja e, predstavljen je prošli tjedan u Matici na kavici. O povijesti akove kog ogranka, koji danas broji preko dvjesto lanova, ime je tre i najve i ogranak u Hrvatskoj, govorio je pro . dr. sc. Stjepan Hranjec, predsjednik ogranka. Izvijestio je kako je dana 16. velja e 1936. godine u prostoru Vatrogasnog doma održana osniva ka skupština MH u akovcu, dok je za prvog predsjednika izabran Franjo Jela i , pro esor na tadašnjoj U iteljskoj akademiji. Godine 1941. ma arski okupator zabranjuje rad Matice hrvatske, tako da drugo razdoblje u njezinu djelovanju u akovcu zapo inje osniva kom skupštinom 1964. u prostoru U iteljske škole. Ovaj put za predsjednika je izabran pro .

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 12. velja e, 16 sati, Centar za kulturu akovec

NEDJELJA, 13. velja e, 16 sati, Centar za kulturu akovec

Kazališna tribina za djecu i mlade CUKOREK Dje ja tribina nedjeljom: ARTHUR 3: RAT DVAJU SVJETOVA Kazališna družina Pinklec “PTI ICA” Dje ja lutkarska predstava (stolni teatar). Tekst, dramaturgija i režija: Romano Bogdan. Uloge: Bruno Kontrec, Mario Jakši , Davor Dokleja, Karolina Horvat, Igor Baksa, Romano Bogdan. Glazba: Igor

Baksa. Lutke i scenogra ija: Kristina Horvat Blažinovi . Oblikovanje svjetla: Neven Taradi. Lutkarska predstava “Pti ica” u kreaciji Kazališne družine “Pinklec“ bavi se temom odrastanja

kroz pri u o nestašnom dje aku, djedu Bartolu i psu. Osim što je prepuna akcije i animacije, sigurno e vas oduševiti i neobi nim ugo ajem koji stvara stolni teatar. Trajanje 40 minuta, uzrast do 12 godina.

NJI KRALJEVEC: Me imurska popevka - Nedeliš e 2011.

ak za 37 popevki

Vehni, vehni ijolica i Pismo nam je došlo od svetlog cesara, Anita Hu ek, Varaždin, s popevkama uješ, golob, uješ, Ne povem, nit ne smem, a pratio ju je tamburaški orkestar SKUD-a Ivan Goran Kova i iz Zagreba. KU Selja ka sloga Prelog, Filip Hozjak i Mirjana Hrži nastupili su uz tamburaše s popevkama Cirkovljansko groblji e na na in scenske igre i Fnogo ima Jan i truda, Nada Žvorc, Nedeliš e, s popevkama Svetel mesec kak mi svetiš i Rodiv sam se, Ženska vokalna skupina KUU-a Veseli Me imurci, akovec, s po-

pevkama Naša Rega kruha pekla i Preko Drave grmljavica na na in višeglasja, Golec Katija, KUD Selja ka sloga Donja Dubrava, s popevkom Protuletje lepo, Pjeva ka skupina KUD-a Domašinec s popevkama Jadno dete malo i Sako leto sam si znala ružice saditi, Cecilija Merka - Hudopisk, Domašinec, s popevkama Vidim, drogi vidim i Vu Zagrebu svetli gasi svetiju, Vokalna skupina KUD-a Ivan Musta - Kantor, Sveta Marija, s popevkama Šetal sam se i Išel bum na vizitu, Dajana Škvorc, KUU Zvon, Mala Subotica, s popevkom Išla pu-

ca f kr micu, Pjeva ka skupina Udruge žena Sivica s popevkama Primem pero i papera i Djevojka se je po vrtu šetala. Na kraju je nastupila Orsolja Kuzma, Budimpešta, R. Ma arska, s popevakama Tamo je jedna šumica i Ftica v logo zapopeva. Odli an organizator predsmotre bio je KUD Donji Kraljevec. Sve anost izvorne me imurske popevke u Donjem Kraljevcu otvorio je dožupan Matija Posavec, uz dona elnika op ine Donji Kraljevec Kristijana Baranaši a, dok je program vodila Tamara Recek. (J.Š.)

75. obljetnica osnutka O povijesti akove kog ogranka, koji danas broji preko dvjesto lanova, govorio je prof. dr. sc. Stjepan Hranjec

Tribina “(ne)Pismenost u školskoj praksi” U Matici na kavici tako er je najavljena tribina pod nazivom “(ne)Pismenost u školskoj praksi”, koja e se održati 1. ožujka. Predava ica ove tribine bit e prof. Dunja Pavli evi - Frani , predstojnica Katedre za hrvatski jezik na U iteljskom fakultetu u Za-

grebu, koja se dugi niz godina bavi upravo tom problematikom. - Mi kontinuirano nastojimo ostvariti usku suradnju i sa školama. Vjerni praksi da nastavnicima pružimo tu edukacijsku dimenziju, održat e se spomenuta tribina, kazao je Stjepan Hranjec.

Joža Skok, dok je funkciju tajnika preuzeo Zvonimir Bartoli . Ogranak i rad Matice hrvatske akovec ponovno je zabranjen 12. sije nja 1972. godine, dok je 3. velja e 1990. godine obnovljen po tre i puta. U prostoru tadašnje Pedagoške akademije održana je obnoviteljska skupština. Prema rije ima Stjepana Hranjeca, akove ki ogranak do sad je postavio 47 spomen - plo a, od 1964. do 1971. objavio 13 knjiga, a od 1991. do danas njih 46. Za neke objavljene knjige Matica hrvatska u akovcu dobila je ugledne nagrade. Posebna djelatnost ogranka usmjerena je na izdavanje Hrvatskoga kajkavskog kolendara, koji kontinuirano izlazi od 1992. godine, potom Hrvatskog sjevera. Predsjednik ogranka akovec tako er je istaknuo da je za rad i djelatnost Matice hrvatske akovec najzaslužniji dugogodišnji predsjednik prof. dr. Zvonimir Bartoli . (hz)

Maltazard je prijevarom ušao u ljudski svijet, s ciljem da preuzme kontrolu nad svemirom. Jedino Arthur može osujetiti njegov plan, ali prvo se mora vratiti u svoju sobu i u svoju normalnu veli inu. Zaglavljen u malom Minimoy formatu, ra unati može na pomo prijatelja, ali izne-

SKUPŠTINA PUHA KOG orkestra op ine Donji Kraljevec

Nastavit e se suradnja s orkestrom iz Budimpešte Prošlu subotu Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec održao je svoju redovnu godišnju skupštinu. Predsjednik Josip Recek naglasio je da su glazbenici prošlu godinu odradili 23 nastupa, najviše za potrebe op ine. Održan je samostalni koncert u Sivici, a najvažniji nastup bio je tradicionalni boži no - novogodišnji koncert s gostima, pjeva kom skupinom KUD-a op ine Donji Kraljevec i Puha kim orkestrom glazbene škole "Hubay" iz Budimpešte. Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec bio je prošlu godinu uspješan organizator Smotre puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije, koja je do sada okupila najve i broj glazbenika i posjetitelja. Posebno dobro sura uje se s KUD-om op ine Donji Kraljevec i udrugom "Mladi Kraljev an". On je posebno zahvalio roditeljima na strpljenju i pomo i, te sponzorima. Važno je naglasiti da su ve pristigli mladi glazbenici iz osnovne glazbene Umjetni ke škole "Miroslav Magdaleni ", podru noga puha kog odjeljenja Donji Kraljevec. U 2011. godini predvi eno je sudjelovanje na svim op inskim manifestacijama, nastupi na županijskoj i državnoj smotri, a i u skladu s mogu nostima i na me unarodnom festivalu u San Marinu. Planiran je i nastavak suradnje s orkestrom Glazbene škole "Hubay" iz Budimpešte, sudjelovanje na karnevalu u Opatiji, na fašni koj manifestaciji u Hodošanu, organizacija samostalnog koncerta, te pripreme za sudjelovanje na državnoj i županijskoj smotri. Miljenko Horvat informirao je o tijeku radova na novim prostorijama Puha kog orkestra, a dirigent orkestra Ivan Belovari naglasio da je zamjetan napredak puha a. Glazbenike su pozdravili i zaželjeli im uspjeh u radu predsjednik MO-a Hodošan Zoran Strahija, Katica Blagus, predsjednik Savjeta mladih Donji Kraljevec Filip Blagus, Sandra Vlahek, ravnateljica OŠ Donji Kraljevec, i drugi. (J)

na uju e i Maltazardova sina Darkosa koji tvrdi da želi promijeniti strane. Arthur i prijatelji jurit e pješice, na biciklu, u autu, pa ak i na Harley Davidsonu, i trebat e svu pomo u kona nom obra unu protiv Maltazarda. Trajanje 100 minuta, preporu uje se starijima od 7 godina.

MILLENIUM TOURS, TOURS, putni ka agencija akovec

Otvorena poslovnica u Varaždinu

Poslovnica u Varaždinu otvorena je u samom centru grada Millenium tours, putni ka agencija iz akovca, prošli je tjedan svoja vrata otvorila i u Varaždinu. Atraktivna i veoma lijepo ure ena poslovnica u Varaždinu otvorena je u samom centru grada, na adresi Gajeva 19. Voditelj ove putni ke agencije je Drago Branilovi , iskusni putnik i osoba koja daje sve od sebe da vaš odmor u ini što je mogu e ljepšim i ugodnijim. U putni koj agenciji “Millenium“ dobit ete savjete o samim pripremama za putovanje, kao i one što se najviše isplati vidjeti i doživjeti u pojedinoj zemlji. Millenium nudi cijeli spektar putovanja, od onih prigodnih za nadolaze e Valentinovo i Fašnik, školskih izleta, u enja

stranih jezika, krstarenja, odmora na Jadranu, Mediteranu, u europskim gradovima, pa do dalekih putovanja po cijelom svijetu. Ako nemate ideju kamo bi pošli, nema problema – u Milleniumu ete zasigurno prona i destinaciju baš po Vašoj mjeri. Za detaljnije informacije slobodno im se obratite putem e-maila: info@millenium-tours.hr, na tel. 313-720 ( akovec), 042/310-091 (Varaždin) ili pak posjetite njihov portal www.millenium-tours.hr. Kako bi Vam se olakšalo, pla anje aranžmana mogu e je u više obroka putem kreditnih kartica American Express, Diners, Mastercard Zagreba ke banke te Maestro Me imurske banke.

HKD "Pomurje" Lendava

Ugostili književnika Miroslava Gaki a

U sklopu programa "Petkom u Hrvatskom domu", u Hrvatskom domu u Lendavi održana je književna ve er na kojoj je gostovao književnik i kulturni djelatnik Miroslav Gaki iz akovca. Gaki je publiku upoznao sa svojim radom, pro itao ulomke iz svojih knjiga, te odgovarao na pitanja vezana uz njegov rad i

me imursku i hrvatsku književnost. Klara Kepe, lendavska knjižni arka, na priredbu je dovela lendavske srednjoškolce, a kroz program je vodila Suzana Kutnjak. Gaki je prihvatio ponudu predsjednika Pomurja anina Kutnjaka da u njihovom asopisu predstavi svoja pojedina djela. (sm, K)

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena SUBOTA, 12. velja e, 21 sat, Caffe bar “Pictura”, akovec

SUBOTA, 12. velja e, 22 sata, Prostor akovec

Koncert Luke Belanija

Koncert i slušaonica veselih punk be

Novi album mladoga zagreba kog kantautora bit e vani kroz mjesec dana, a ako se u subotu 12. velja e na ete u blizini Picture, svjedo it ete premijeri novog materijala koji izlazi pod kapom Aquarius Records. Ime nove plo e je Changin` Chapters i, suprotno imenu, ne govori o problemima modernog DVD playera. Luka i bend ovaj su album

snimili sirovo i na traku. Zna i li to koketiranje s grungeom? Možda, jer B-Side of My Mind (tako er Aquarius Records) nosile su radiofoni ne pjesme o nesanici, ljubavi, utapanju iste po šankovima i eksplozivnim napravama u susjedstvu. “Guarded by Angles“ kao singl i spot vrte se na radiostanicama i nacionalnoj televiziji. Na

Otvorenom pjesma je bila prva pet tjedana, i to ispred The Beat Fleet i Gibonnija. Pametno složene pjesme puno su se svirale po Hrvatskoj i su-

sjedstvu akusti no i elektri no, a ovu subotu u Picturu dolazi cijeli bend, spreman da potroši svu struju kojom ka i raspolaže.

Koncertna sezona 2011. u Prostoru polako se zahuktava. Jedan od prvih koncerata, umjesto najavljivanih mrvicu ve ih imena hrvatske punk scene, ipak e, na ništa manju radost redovitih Prostorovih hodo asnika, odraditi doma e snage. Tako e punk veselicu u svom drugom nastupu ikada otvoriti Partleki (još prije koji mjesec znani

kao Lazarov bend), pa ako ste kojim slu ajem propustili prvi njihov nastup neka vam se to ne dogodi i ovaj put. Povratak u djetinjstvo je zajam en. Nakon Partleka stage e preuzeti Muzi ari koji piju, publici ina e poznati pod drugim imenom, ali ovaj e put samo za vas svirati najbolje i najveselije punk obrade. Upad 10 kn.

VTV TELEVIZIJA ovih dana proslavila 19. ro endan

Trudom i radom do najutjecajnijeg medija u regiji Ovih je dana varaždinska VTV televizija proslavila svoj 19. ro endan. Zapo evši s radom 1992. godine sa svega tri zaposlenika, danas VTV ini uigran tim od tridesetak novinara, snimatelja, montažera, voditelja, šminkera, frizera. I – jednog direktora. Marijan Varovi ve devetnaest godina uspješno i vrsto drži kormilo ove male ali u mnogo emu prve televizijske i produkcijske ku e, i upravo nam je “alfa i omega” VTV-a ispri ao klju ne trenutke razvoja danas najutjecajnijeg medija sjeverozapadne Hrvatske. Zapravo, pokušao nam je ispri ati, jer ne samo da u jedan razgovor ne može stati sve ono lijepo ili ružno što ini povijest jednog medija, nego to sve ne može stati u tek par kartica novinskog teksta. O tome bi se ipak trebala napisati knjiga, a pitanje je bi li i u nju sve stalo. Dakle, iako je ideja o VTV-u postojala i prije, tvrtka “Varaždinska televizija“ osnovana je tek 1992., i do 1999. radila je marketing jer emitirati nije smjela. - Mislim da je to zapravo bio pravi po etak, iako mi toga možda nismo bili svjesni, jer smo najprije nau ili kako privrijediti novac, pa onda raditi, a ne kao što danas svi prvo nau e novac trošiti i onda zapravo nemaju odakle po eti raditi, objašnjava direktor Varovi . - Krenuli smo

1992., ali nismo mogli dobiti koncesiju iz raznih razloga, bila su to udna vremena, ali bili smo mladi i prkosni i nismo podlegli nikakvim utjecajima ni pritiscima. Do dana današnjeg ostali smo svoji. I danas smo jedna od rijetkih televizija koja ima poznatu vlasni ku strukturu, imenom i prezimenom od prvog dana poznati su svi vlasnici, kaže direktor. Sam po etak, pri a, jedno mu je od najljepših razdoblja. Kaže, bilo ih je malo, ali se sve lako dogovorilo, posla je bilo puno, ali onda su radili svi sve. - Nije da mi danas nije lijepo – ja sam sve svoje snove odsanjao i ostvario. Me utim, nekako sam zamišljao da u raditi kreativan posao baš za televiziju, ono zbog ega sam pri u uop e zapo eo, a danas se bavim uglavnom matematikom i inancijama. Osim toga, danas je tu i velika odgovornost koje prije nije bilo, zaklju uje jedan od osniva a VTV-a.

Stvaramo urbani program, ali ne zaboravljamo svoje porijeklo U ovih devetnaest godina VTV televizija prednja ila je u velikom broju stvari, ne samo pred lokalnim, ve i pred nacionalnim medijima. Pri-

Prije devetnaest godina VTV je zapo eo sa svega tri djelatnika, a danas ovu televizijsku i produkcijsku ku u ini uigran tim od tridesetak djelatnika je svega u tehnici – od kompjutora koji su se u to vrijeme koristili za animaciju u Hollywoodu, do hladne rasvjete, a i danas vrlo popularne SMS poruke koje se vrte u emisijama njihov su izum kojim su u samom po etku ak tri puta uspjeli srušiti HT-ov server. Osim toga, prvi su medij koji je uspio prije i granicu Drave i približiti se i me imurskoj publici. Brojna istraživanja pokazuju da je VTV jako gledan i u Me imurju, a kroz televizijsku je ekipu prošao, a i danas je ini odre en broj Me imuraca. - Prva smo i jedina regionalna televizija koja je pokrila regiju ne samo Me imurske i Varaždinske županije, ve i Koprivni ko - križeva ke, ve i dio Bjelovarsko – bilogorske, a vidimo se i u Krapinsko - zagorskoj županiji. Zapravo,

KONCERT PARNOG VALJKA u Varaždinu, 11. velja e

pokrivamo gotovo cijelo podru je sjeverozapadne regije, i na tom smo podru ju najutjecajniji medij, objašnjava Marijan Varovi . - Mi se trudimo stvarati urbani program, ali ne zaboravljamo svoje

porijeklo. Ve etiri godine naš je program proglašavan najboljim od Vije a za elektroni ke medije, i to isto nešto zna i, a svaki se dan trudimo napraviti nove programske iskorake, kaže direktor. Vije e za elektroni ke medi-

Trudimo se pokazati pozitivno! U to malo vremena koliko smo imali za razgovor u užurbanom dnevnom ritmu VTV-a, dotaknuli smo se brojnih zanimljivos i anegdota, a otvorivši album s fotogra jama iz prošlog stolje a, direktoru Marijanu Varovi u kao da se otvorilo sito sje anja. S nostalgijom je pri ao o nekadašnjim zaposlenicima koji su krenuli dalje, o nezaboravnim situacijama, poput

(uspješnog!) rušenja Guinnessovog rekorda u emi ranju najdužeg talk showa ili poteško ama na snimanju reklame s velikim Borisom Dvornikom. - Trudimo se pokaza da danas osim krvi, žu la i senzacionalizma postoje i pozi vne strane. Uvijek svojim djelatnicima kažem – igrajte se, neka to bude igra koja e zabavi vas, ali i naše gledatelje, zaklju uje naš razgovor. (bš)

je utvrdilo je i zanimljivu injenicu da, osim HTV-a, upravo VTV proizvodi najviše vlastitog programa – ak 26 emisija vlastite proizvodnje, odnosno 7 - 10 sati vlastitog programa na dnevnoj bazi. Najgledaniji je uvijek informativni program, pa “Vekerica” i emisija “Popevke i štikleci”. Formulu uspjeha direktor Marijan Varovi nije znao to no de inirati, ali kroz razgovor spontano su se iskristalizirale komparativne prednosti VTV-a. Prije svega, to je timski rad. - Mi recimo nemamo nekakve sastanke na kojima ja kao direktor držim dva sata monologe, a nemam pojma što ljudi misle i ne usude se progovoriti. No, kad zatopli, obi no petkom imamo nekakva radna druženja, možda uz neki roštilj ili nešto drugo. Kroz to druženje onda razgovaramo o poslu, što je bilo dobro, što ne, nekakve nove ideje – tu otvoreno razgovaramo, objašnjava Varovi , i dodaje da je za uspjeh potrebno puno rada i truda. On se VTV-u u ovih 19 godina svakako isplatio, a nastave li istim tempom i dalje, za 20. ro endan, do kojeg nas dijeli još vrlo malo, imat e se prilike pohvaliti još ve im brojem uspjeha, što im i mi od srca želimo. (Bojana Špani ek, foto: VTV arhiva, Zlatko Vrzan)

Uo i koncerta Prljavog kazališta, Jasenko Houra i Mladen Bodalec najavili su odli an nastup

Aki: U Areni e carevati ljubav! U petak 11. velja e eka nas veliki koncert koji Parni valjak poklanja svojim fanovima, pružaju i tako svim zaljubljenima, ili onima koji možda žele zavidati ljubavne rane, da jedni drugima, ili sami sebi, povodom Valentinova poklone najljepši mogu i poklon. Koncertom Parnog valjka svakako e dominirati ljubav. - Svirat emo puno ljubavnih pjesama i balada i napraviti koncert u znaku ljubavi. Ljubav je nešto najljepše što nam se može dogoditi i ona je ono što je pokretalo Parni valjak kroz svih 35 godina na sceni. Tako e 11. velja e ljubav carevati i u gradskoj dvorani, rekao je pjeva 35 godina dugovje nog benda Aki Rahimovski prošli petak, kada je zajedno s predstavnicima sponzora i organizatora u Gradskoj vije nici u Varaždinu još jednom predstavio i najavio

koncert. Ovaj varaždinski zet, jer, kako je kazao, “od kud ti je žena, od tam si i ti” posebno je vezan uz grad baroka. - Od prošlog koncerta proteklo je gotovo etrnaest mjeseci, ali kao u trenutku. Arena je tad bila puna, iako je bio dubok snijeg. Imamo najbolju publiku i zato se stalno vra amo, dodao je Aki na konferenciji za novinare.

Valjak još uvijek korak ispred svih Upravo ovim koncertom u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin Parni Valjak e, osim otvoriti ovogodišnju koncertnu sezonu u Areni, zapo eti i obilježavanje svojih 35 godina na rock&roll sceni, i to ne samo onoj hrvatskoj – Parni valjak još uvijek je miljenik publike cijele regije, što je potvr eno prošlogodišnjim dvostrukim rasprodanim koncertima u Beogradu. Upravo je za

“Varaždinski zet” Aki Rahimovski najavio je koncert u znaku ljubavi, glavne pokreta ke snage Parnog valjka u 35 godina njegova djelovanja

svoju publiku i fanove iz cijele regije Parni valjak pripremio novo iznena enje – novi singl “Aleluja, još vjerujem u nas”, koji e premijerno izvesti upravo na koncertu u Varaždinu, a koji se u ponedjeljak 7. velja e to no u 9 sati zavrtio na najve im radiostanicama u regiji. Ovakav na in predstavljanja singla još nije zabilježen na ovim prostorima, i Parni valjak opet je, u vremenu kada je to iznimno teško, uspio biti prvi i korak ispred svih. Singl “Aleluja, još vjerujem u nas” tre i je singl s dugo o ekivanoga novog albuma Parnog valjka koji bi trebao iza i u svibnju. Do sada je prodano oko tisu u ulaznica za varaždinski koncert, a o ekuje se da e biti rasprodan, pa svakako požurite po svoju. Osim što e ponovno imati prilike uživati u koncertu omiljenih rock&roll veterana, svi posjetitelji koncerta imat e prilike biti nagra eni romanti nim vikendom u Spa&Golf Resortu Sveti Martin, a hipermarket “Branka“ tako er je osigurao poklon i e za sve posjetitelje na Tribini plus. Ulaznice se po cijeni od 80, 100 ili 120 kn mogu nabaviti u sustavu ulaznice.hr, u caffe baru “Timeout“, u suvenirnici Varaždinskih vijesti te u trgovinama poduze a “Branka“, a tako er i na Radiju 1 u akovcu. Na dan koncerta ulaznice e biti 20 kn skuplje. (Bojana Špani ek, foto: Zlatko Vrzan)

KONCERT Prljavog kazališta, 12. velja e, 20 sati

Jasenko Houra i Mladen Bodalec najavili koncert za pam enje Uo i koncerta Prljavog kazališta, koji e se povodom Valentinova održati 12. velja e u dvorani Graditeljske škole u akovcu, prošli tjedan održana je pres - konferencija na kojoj su Jasenko Houra i Mladen Bodalec najavili odli an nastup. Ususret koncertu svojoj vjernoj publici poru ili su da im pripremaju koncert za pam enje.

Ina e, Prljavo kazalište je nakon svih svojih kultnih hitova o ito stvorilo još jedan, a rije je o odli nom aktualnom singlu “Možda dogodine”, emu u prilog govori to da je spomenuta pjesma upravo zasjela na prvo mjesto Hrvatske top liste koju realiziraju svi centri Hrvatskog radija. Bend, koji je poznat po sjajnim koncertnim nastupima, singlom “Možda dogodine” ujedno najavljuje izla-

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Croatia Records u suradnji s Međimurskim novinama poklanja 2 CD CD-aa i 2 DVD DVD-aa Prljavog kazališta. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

zak svoga novog, etrnaestog po redu studijskog albuma, koji e se na tržištu pojaviti na prolje e. Do izlaska novog albuma Prljavom kazalištu predstoji još nekoliko velikih koncerata, a prvi nadolaze i je upravo koncert u dvorani Graditeljske škole u akovcu, koji e se održati 12. velja e s po etkom u 20 sati.

Vibra, Restart i Inbox kao predgrupe Ususret velikom koncertu, na kojem e zajedno sa svojim me imurskim fanovima slaviti Dan zaljubljenih, de ki iz Prljavog kazališta odlu ili su podržati mlade rock snage iz Me imurja. Tako e kao predgrupe jednog od najpoznatijih i najdugovje nijih hrvatskih grupa nastupiti mladi me imurski bendovi Vibra, Restart i Inbox.

8. velja e 2011.

nk bendova

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 11. velja e, Gradska sportska dvorana Varaždin

SUBOTA, 12. velja e, Dvorana Graditeljske škole akovec

Koncert Parnog valjka

Koncert Prljavog kazališta

Legendarni Parni valjak održat e veliki koncert povodom Valentinova 11. velja e u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Bend iza sebe ima 35 godina rada, 16 studijskih albuma i nekoliko kompilacija, live albuma i DVD-a te velik

akove ka publika ve dugi niz godina ne mora brinuti što pokloniti boljoj polovici i gdje provesti Valentinovo. Za koncertnu tradiciju povodom dana

broj nagrada, a s jednakim žarom nastupaju danas kao i na po etku karijere. Iako su lanovi benda 2005. godine odlu ili “pospremiti” Valjak, bez njega su izdržali tek etiri godine, i 2009. vratili su se u velikom stilu.

zaljubljenih pobrinut e se veterani hrvatske rock & roll scene, Prljavo kazalište, koji e održati koncert 12. velja e u dvorani Graditeljske škole akovec.

Žiri, koji je imao glavnu rije , budno je pratio svakog kandidata

SUPER MISS I MISTER ME IMURJA 2011.

Laura Lisjak Super miss, Dino Grahovec Super mister Me imurja Titula Super miss Me imurja za 2011. godinu pripala je 18-godišnjoj Lauri Lisjak iz Strahoninca, dok je Super misterom Me imurja proglašen 21-godišnji Dino Grahovec iz Ma kovca. Titula prve pratilje pripala je Ivani Sabolek iz Dekanovca, a drugom pratiljom proglašena je Melanija Pilaj iz Dragoslavec Sela. Osim spomenutih natjecatelja koji su osvojili titule najljepših, me u natjecateljima izbora za Super miss i mistera Me imurja, koji je prošli petak održan u Scheierovoj zgradi u akovcu, bili su Daria Kerovec iz Murskog Središ a, Renata urajec iz Ludbrega, Dunja Šalamon iz Ivanovca te Esad Huski iz akovca. Uz standardne elemente, poput izlaska u elegantnom i z d a nju t e kupa im kostimima, ovogodišnji izbor Izme u ostalih, u glazbenom prosadržavao je i gramu nastupila je i Lea Šprajc elemente koji nisu tipi ni za manifestacije ovog tipa, što je ovaj izbor i inilo druga ijim Novoizabrani miss i mister u društvu prve i druge pratilje i zanimljivijim. Tako su kandiAtmosfera s natjecanja

datkinje i kandidati prošetali u odje i naših starih, ali i govorili o svojim kulinarskim umije ima. Tako er su pokazali svoje znanje iz showbusinessa i politike, a dobili su priliku predstaviti i svoje talente. I dok su jedni snalažljivoš u i simpati noš u osvojili žiri, drugi su svojim talentom sakupili dodatne bodove. Upravo je novoizabrani mister uspio žiri pridobiti svojim talentom, a izveo je stand up comedy te je svojom to kom, osim žirija, nasmijao itavu dvoranu.

Glazbenim to kama upotpunjen cjelove ernji program Pobjednici izbora Super miss i mistera Me imurja, osim poklonima Kandidatkinje i kandidati prošetali sponzora, nagra eni su i nov anom nagrasu i u odje i naših starih dom koju je osiguralo

Euroherc osiguranje, ali i no enjem u apartmanu Spa & Golf Resorta Sveti Martin. U žiriju, koji je imao glavnu rije , sjedili su Zlatko Vrzan, fotoreporter Me imurskih novina, Albert Canaj, vlasnik zlatarnice “A&L“, Kristina Strniš ak, vlasnica kozmeti kog salona “Kristina“, Žarko Bukal, vlasnik Bukal elektronike, Marina Oreškovi , dizajner i modelar, Matija Posavec, dožupan Me imurske županije, Rajko Doboši , vlasnik licence izbora, te Lino Sobo an ispred Euroherc osiguranja. U glazbenom programu, kojim je upotpunjen cjelove ernji show, nastupila su trenutno najja a imena me imurske zabavne glazbe. Osim pobjednica Malog MEF-a Lee Šprajc i Tajane Toplek, te pobjednika natjecanja “Moj prvi pljesak“ Jerka Fabi a, u glazbenom dijelu predstavile su se najbolja debitantica netom završenog MEF-a Suzana Herceg, kao i prošlogodišnja debitantica MEF-a Merljinda Ljušaj. (hz, foto: Zlatko Vrzan)

WOMAN ART STUDIO U AKOVCU

Sve popularniji sensual fitness ŽUPANIJSKO NATJECANJE FRIZERA u Gospodarskoj školi akovec

Prvo mjesto osvojila u enica Mihaela Bergovec Na devetom po redu županijskom natjecanju u enika frizerskog zanimanja, iji je doma in bila Gospodarska škola akovec, prvo mjesto osvojila je u enica Mihaela Bergovec. Drugo mjesto pripalo je Ines Možek, dok je tre a bila Maja Horvat. Na natjecanju, koje je održano u kategorijama bojenja kose i modnog šišanja (trend cut), sudjelovali su u enici završnog razreda Josip Bali, Maja Horvat, Mihaela Bergovec, Ines Možek, Helena Varga i Melani Perkovi . Nagra eni u enici primili su diplome i nagrade koje je osigurala škola, a svi sudionici priznanje za sudjelovanje. Modeli natjecateljima bile su njihove školske kolegice frizerskog usmjerenja. Predsjednica stru nog povjerenstva Nives Kocijan napomenula je da je ovogodišnja tematika uzeta na temelju nove Sassoonove kolekcije "Neue - Kraft“ (kolekcija za prolje e - ljeto 2011.). Kolekciju je inspirirao

Natjecatelji zajedno sa svojim modelima

konstruktivisti ki kipar Naum Gabo. Pokret frizure je dinami an, a linija stvara niz inovativnih oblika klasi nih na ela i ravnoteže. Tehnika boje i njezini tragovi precizno su planirani. Korištene su palete kestena, ugljena, mornarice i iste bijele baze, dok se

oblici frizure preklapaju i križaju s dinami nim pokretom. U enici su pridržavaju i se navedenih smjernica demonstrirali znanja, umije a i vještine nau ene tijekom školovanja, prate i pritom svjetske trendove.

U ovim stresnim vremenima i prenatrpanim radnim danima potrebno je našem tijelu dati mali predah. Upravo taj predah možete prona i u jedinstvenom i novootvorenom studiju “Woman Art“, koji je namijenjen modernoj ženi. Razli iti programi koje ovaj centar nudi kreirani su i prilago eni svakoj ženi bez obzira na dob i izi ku spremnost. Osim pilatesa, koji direktno utje e na topljenje potkožnoga masnog tkiva, a vježbanje se kombinira s bu icama, circleom, lexom (guma), velikom i malom loptom, i Tae boa, gdje se vježbama visokog intenziteta postiže snaga, miši na izdržljivost i leksibilnost, možete se okušati u jogi koja je preživjela više tisu a godina i nadživjela mnoge oblike rekreacije. Ono što se u centru izdvaja iz programa jest sen-

Najbržim itateljicama gratis tjedan Najbržih deset žena dobiva tjedan dana gratis u novootvorenom studiju “Women Art“, u koji se možete javiti u ve ernjim satima, na adresi Istarska 18 u akovcu, prostori “Kramone“.

sual itness, sve popularniji program vježbanja kod žena. Sensual itness je moderan oblik itnessa koji kombinira vježbe na podu i ples na šipci. Sheila Kelly kao kreatorica S faktora davno je otkrila da je u središtu seksualne snage i samopouzdanja svake žene skriveno njeno erotsko bi e. Vježbe su prilago ene ženama pa se na satu sen-

sual itnessa izvode kroz ples uz prigušeno svjetlo i upaljene svje ice. Ovaj itness toni icira miši e, u vrš uje tijelo, pove ava leksibilnost, skida suvišne kilograme i pove ava razinu energije. Studio posjeduje deset šipaka pa se zato radi s maksimalno deset žena u jednoj grupi. U malim grupama pristup je individualan.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. velja e 2011.

Knjige, glazba, internet... br br. 805

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Hans Joachim Neumann, Henrik Eberle - “Je li Hitler bio bolestan?” Još 31. ožujka 1945. godine, kada je osobni lije nik Theo Morell nakon “više puta planiranog zapisivanja povijesti bolesti” ponovno molio Hitlera za dopuštenje da to u ini, “kao i prijašnjih godina”, na nedvojben je na in grubo odbijen rije ima: “Nikada nisam bio bolestan. O tome se nema što zapisati.” A Hitlerov biogra Joachim Fest iznio je ovakav sud: “Pitanje prirode Hitlerove bolesti ostaje nerješivo.” Fest je još 2002. godine smatrao da se ni jedna od dijagnoza ne može “uvjerljivo argumentirati ili odbaciti”. No, budu i da je puno toga “zapisano”, a ono što je stavljeno na papir opetovano se tuma i na uvijek nov na in, sasvim se sigurno isplati baciti detaljan pogled na navodno “bolesnoga”, “homoseksualnoga” i “ludilom opsjednutoga” diktatora. Naime, Morell, koji je slu ajno dogurao do Hitlerova osobnog lije nika, izme u 1941. i 1945. godine vodio je opširne svakodnevne bilješke, ve iz straha od mogu ih represalija od Službe sigurnosti SS-a i Gestapa u slu aju da se Hitleru “nešto desi”. Kao “osobni lije nik Fuhrera” on bi odgovarao, jer je samo po sebi razumljivo da bi ga npr. u slu aju trovanja smatrali glavnim osumnji enikom. Stoga je ozbiljno shva ao redovite preventivne zdravstvene preglede i zapisivao sve Hitlerove bolesti i lije Dobitnice prošlotjedne knjige Judith McNaught - “Kraljevstvo snova”: Karin Horvat iz akovca i Danijela Zanjko iz Šenkovca.

François Lelord - “Hector u potrazi za sre om” Ispisuju i kombinaciju “Alkemi ara” i “Malog princa”, rancuski psihijatar i književnik François Lelord u romanu “Hector u potrazi za sre om” (Le Voyage d’Hector ou la Recherche du bonheur, 2002.) kroz izmišljeni lik mladoga psihijatra Hectora poziva itatelja da zajedno krenu na putovanje u tajnu ljudske duše ne bi li pronašli “sastojke” za životnu sre u. Hector je uspješan mladi psihijatar. Strpljiv je, sluša svoje klijente i rado im pomaže. Ali mnogi od ljudi koji mu dolaze nemaju nikakve zdravstvene

probleme: jednostavno su duboko razo arani svojim životima. Hector im tu ne može puno pomo i i zbog toga postaje potišten. Odlu uje da mu je potreban odmor i kre e na putovanje oko svijeta kako bi otkrio što ini ljude sretnima (naravno, i tužnima), i da prona e odgovor na pitanje postoji li nešto poput tajne istinske sre e. Lelord je napisao modernu bajku o psihijatru. Ispri ana naoko jednostavno, Hectorova razmatranja o sre i nude nam priliku da se zamislimo nad pitanjem zadovoljstva koje svi tražimo u našim životima.

“Hector u potrazi za sre om” prva je knjiga iz serijala o Hectoru, koju objavljuje nakladni ka ku a “Znanje”, a u skoroj su pripremi i dva nova nastavka: “Hector i tajna ljubavi” te “Hector i prolaznost vremena”. François Lelord (1953., Pariz) psihijatar je i psihoterapeut. Autor je djela “Les Contes d’un psychiatre ordinaire”, “Liberté pour les insensés” i, u suradnji s Christopheom Andréom, “Comment gérer les personnalités di ficiles”, “L’Estime de soi” i “La Force des émotions”. Ideja o Hectoru pala mu je na pamet tijekom službe-

nog putovanja u Hong Kong. Nakon golemog uspjeha prvijenca “Hector u potrazi za sre om”, Lelord se posve uje pisanju i putovanju. Tako se zatekao u Vijetnamu tijekom epidemije SARS-a, gdje je upoznao svoju budu u suprugu Phuong, s kojom danas živi na Tajlandu.

ALBUM TJEDNA

ni ke mjere koje je poduzeo, kako bi ih se u svako doba moglo preispitati. Te smo svakodnevne bilješke iznova vrjednovali, jer su se dosadašnji prikazi, primjerice oni osporavatelja holokausta Davida Irvinga, esto pokazali pogrešnima, ili, u slu aju asnika SS-a Ernsta Gunthera Schencka, manjkavima. Osim toga, otkrili smo nove izvore, npr. u do sad nepristupa nim ili nezamije enim ondovima spisa SS-a. Nadalje, potrebnim se inilo novo vrjednovanje odre enih medicinskih dijagnoza suvremenika, jer samo je tako bilo mogu e njihovo svrstavanje u povijesni kontekst. Suradnja lije nika i povjesni ara pritom se pokazala nadasve plodnom, jer se radilo o tome kako objasniti Hitlera kao osobu koja se retrogradno može tuma iti samo kao mješavina povijesnih injenica, koje se mogu rekonstruirati, i ciljane percepcije. Najbrži itatelj ili itateljica Me imurskih novina može postati vlasnikom ove intrigantne i nadasve zanimljive knjige.

WEB PREPORUKA

Transmeet.Tv MusicMap – vaš regionalni glazbeni vodi Ovaj vam tjedan donosimo nešto druga iju web preporuku. Naime, umjesto web stranice koja nam je poškakljala vizualna ili audio osjetila, predstavljamo vam jednu aplikaciju. Rije je o regionalnom glazbenom vodi u za iPhone, iPad i iPod ure aje, koji je objavila Transmeet Televizija. Koncem prvog mjeseca Apple je odobrio prodaju prvoga regionalnog glazbenog vodi a na svojim ure ajima - Transmeet.Tv MusicMap. Taj glazbeni vodi nepresušan je izvor in ormacija o glazbenim doga ajima, estivalima, klubovima te bendovima. Detaljnost in ormacija zahvaljuje potpunoj integraciji s drugim web servisima kao što su YouTube, Flickr, Amazon, Google Maps te acebook. Glazbene doga aje odabire, ure uje te filtrira uredništvo Transmeet.Tv kako bi korisnicima dali potpunu i to nu in ormaciju. Korisnik ima mogu nost filtriranja doga aja po regiji te po vrsti glazbe koju voli slušati. Nakon što prona e interesantan doga aj, može kupiti ulaznicu za koncert, preuzeti mp3 pjesme od glazbenika te pregledati video ili oto uratke

KNJIGA TJEDNA

Paul McCartney and The Wings “Band on the Run” (Archive Collection) “I hit the city and I lost my band” žalio se Neil Young 1972. u jednoj od svojih ponajboljih pjesama, “Needle and the Damage Done”. Igla, to nije, heroin, doista mu je razorila prate i bend The Crazy Horse. Godinu dana poslije sli no je bilo s Paulom McCartneyem. U njegovom slu aju droga nije igrala toliko veliku ulogu koliko nezadovoljstvo glazbenika diobom novca. A i nije im se remasteringa više nema bonus baš išlo u Lagos, gdje je album pjesme koje su bile prisutne na bio sniman. Njihov strah je bio ranijim izdanjima. U ovom slu aopravdan – Paul i Linda McCarju, s CD izdanja maknute su singl tney te gitarist Denny Laine “Helen Wheels” (koja je originalpreživjeli su prepad na ulicama no bila na ameri kom izdanju) i te a ri ke metropole. Taj trio je “Country Dreamer”. iznio i lavovski dio snimanja Muljaža s pjesmama je ujedalbuma, koji e biti poslije opino i jedina mana ovog izdanja: san kao “najbolji album koji je zvukovlje je uistinu poboljšano napravio netko iz The Beatlesa” (što je veliki podstrek McCar(Jon Landau). tneyevoj hipermelodi nosti), i Do sada je “Band on the ne morate imati pse e uši da to Run” imao nekoliko reinkar ujete. nacija, zadnja je izdana krajem “Band On the Run” se sma2010. godine, s pripadaju im tra najboljim Paulovim solo al riškim remasteringom. Kao i u bumom iz razloga što je u prvi slu aju Lennonove diskografije, plan stavio McCartneyevu ljubav INTERNET I RA UNALAprema razigranim iskri avim ova generacija McCartneyevih

melodijama, te spajanju nespojivih cjelina. Ve na prvoj pjesmi, naslovnoj, slušatelj e se sjetiti sli noga Paulovog postupka na albumu “Abbey Road”, a zarazna “Jet” unosi mlažnja ku energiju koja se rascvjetava u raznim smjerovima: tihi akusti ni olk, jazz, klasi ne rock balade, unk. I ako netko želi još McCartneya, re i u da je bubnjeve, zna ajan udio gitara i klavijatura (uz bas gitaru, naravno) svirao upravo Paul, glavom i udbalerkom. Time se (zajedno sa Steviejem Wonderom, koji je u isto doba radio sli no) nametnuo kao najkompletniji svjetski pop glazbenik, koji

Popis pjesama 1. Band on the Run; 2. Jet; 3. Bluebird; 4. Mrs Vanderbilt; 5. Let Me Roll It; 6. Mamunia; 7. No Words; 8. Picasso’s Last Words; 9. 1985

može kvalitetno odsvirati sve potrebne instrumente u studiju, te adekvatno producirati snimku. Iako je ovo Paulovih tri rtalj sata slave, ulogu Linde McCartney (kao koautora ve ine pjesama) i gitarista Denny Lainea (koji je u više navrata pokazao da se sjajno snalazi u ulozi “druge violine”) nije mogu e zanemariti, s obzirom na to da svakom ovjeku padne moral kad mu bubnjar i glavni gitarist odu iz benda nekoliko dana prije po etka snimanja. Paul je, unato tome, dokazao da najbolje unkcionira kad je pod pritiskom, bilo da je rije o godinama kada su se The Beatlesi razilazili (kada je od njih etvero McCartney bio najplodniji autor) ili solo karijeri. Da je košarkaš, vjerojatno bi upravo on u svom timu bio odre en da puca tricu za pobjedu sekundu prije kraja me a. Obavezna lektira za ljubitelje kvalitetne pop glazbe! (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET

Dan sigurnijeg interneta 2011.

s prijašnjih koncerata ili nastupa. Tako er, integracija s Facebookom omogu ava da vidite koji od vaših prijatelja dolaze na isti doga aj. Osim na iPhoneu, MusicMap je tako er dostupan i na drugim plat ormama. Za dizajn i razvoj zaslužna je tvrtka “Neuralab” iz Zagreba, a za administraciju i podatke brinu Neuraplex Cloud serveri. Aplikaciju možete preuzeti u Apple Appstoreu: http://goo.gl/ D4q5.

Internet kao medij ve ini je ljudi postao stvar svakodnevnice od koje se ne može pobje i – bilo da je to radi posla, obaveza ili smo postali toliko vezani za online prijatelje koje bez interneta ne bi nikad ni upoznali. Nažalost, takav rast popularnosti interneta nije pratila i svijest o osnovama sigurnosti – dok nam se u stvarnom životu nikada ne bi dogodilo da sami ulazimo u mra ne uli ice nepoznatog grada, u online svijetu to mnogi ine ni ne slute i opasnost. Kako bi se upozorilo na opasnosti na internetu i pravila sigurnog ponašanja, svake se godine, drugog utorka u velja i, obilježava Dan sigurnijeg interneta – tradici-

ja koja je po ela prije osam godina unutar par zemalja Europe da bi se ove godine, 08.02.2011., ozna avao u ve šezdesetak zemalja. Više o Danu i inicijativi može se pro itati na službenoj adresi http://www.sa erinternet.org , a u Hrvatskoj je službeni predstavnik portal Suradnici u u enju - http:// ucitelji.hr/. Ove godine glavna tema Dana sigurnijeg interneta je Virtualni život (popra ena sloganom To je više od igre, to je tvoj život!) a obuhva a svijet online igara, od onih jednostavnih koje mnogima služe kao razbibriga – poput FarmVillea i sli nih naFacebook-u do sofisticiranih MMORPG (Massively multiplayer online role playing

game) igara (WoW, Second Li e) koje oponašaju realnost unutar virtualnog svijeta, ali i društvene mreže – dvije aktivnosti na koje mladi (ali i odrasli) “troše” najviše vremena na internetu. Kako razloga za zabrinutost uistinu ima, pokazuju i injenice koje su se koristile u pripremi ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta: mladi koriste 2 do 3 sata manje na spavanje u odnosu na deset godina ranije igra i na igranje troše u prosjeku 8 sati tjedno. Fa c e b o o k i m a v i š e o d 500,000,000 aktivnih korisnika, WoW je najve a MMORPG igra s 13,000,000 igra a 18,000,000 korisni kih ra una na Second Li-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 e-u Živimo li sve više virtualno, a manje u stvarnom svijetu? Neke osnovne poruke koje se žele proširiti ove godine obuhva aju: sakrivanje iza nadimka ili avatara nije zaštita postupci u virtualnom svijetu mogu utjecati i na stvarni život potrebno je pripaziti na omjer stvarnog i online života virtualni svjetovi ne bi smjeli poticati potroša ko ponašanje. Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film GREEN HORNET THE GREEN HORNET

TURIST THE TOURIST

akcijska krimi komedija Režija: Michel Gondry Uloge: Seth Rogen, Cameron Diaz, Jay Chou, Edward Furlong, Christoph Waltz

akcijski triler Režija: Florian Henckel von Donnersmarck Uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bettany

Snimljen prema popularnom stripu, The Green Hornet prati avanture Britta Reida, dokonog milijunaša koji od oca naslijedi novine koje su uvijek u potrazi za istinom - The Daily Sentinel. Dok je danju bogati izdava i popularna medijska figura, no u se pretvara u maskiranog junaka koji se bori

protiv zlo ina skupa sa svojim pomo nikom Katom, vrhunskim majstorom borila kih vještina. U ulozi negativca pojavljuje se Christoph Waltz, koji je oduševio kritiku i publiku svojim nastupom. Trajanje 119 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina. U našem kinu nije u 3D tehnici.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Bez ugriza, molim” je: a) parodija b) crti c) glazbeni film Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Jurši , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

________ _____________________________

PRI A animirana obiteljska komedija

20.00 AMERIKANAC akcijski triler

srijeda, 9.2. nema filmskog programa

etvrtak, 10.2. - Tribina 20.00 KONCERT komi na glazbena drama Režija: Radu Mihaileanu Uloge: Alexei Guskov, Mélanie Laurent, Dimitri Nazarov

petak, 11.2. 18.00 GREEN HORNET ljubav. Uskoro susre e Elisu (Angelina Jolie), nevjerojatnu ženu koja ga nije upoznala slu ajno. Uz prekrasne krajolike nevjerojatno lijepe Venecije, Frank e pokušati osvojiti Elisu, ali e se uskoro prona i u mreži pravih intriga i opasnosti.

THE GREEN HORNET akcijski kriminalisti ki film Režija: Michel Gondry Uloge: Seth Rogen, Cameron Diaz, Jay Chou

20.00 TURIST THE TOURIST akcijski triler Režija: Florian Henckel von Donnersmarck Uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bettany

1. BEZ UGRIZA, MOLIM 2. CITY ISLAND 3. A-TEAM

DVD, BLUE RAY IZLOG

Zagrizite produljeno izdanje nevjerojatno duhovite satire, prepune urnebesnog humora i izvrsne zabave! Buntovna tinejdžerica Becca u novoj školi suo ava se s dvojicom natprirodnih udvara a: udljivim vampirom i iznimno dlakavim vukodlakom. Ova vrhunska komedija scenarista “Mrak filma”, u kojoj glumi Ken Jeong (“Mamurluk”), natjerat e vas da pla ete od smijeha.

utorak, 8.2. 18.00 VRLO ZAPETLJANA

THE CONCERT Ime i prezime: ______________________

Triler o turistu Franku (Johnny Depp) koji u Italiji upoznaje lijepu Elisu (Angelina Jolie) i upada u mrežu intriga. Radnja filma vrti se oko Franka (Johnny Depp), ameri kog turista koji se nalazi u posjetu Italiji kako bi što prije zaboravio bivšu

BEZ UGRIZA, MOLIM

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

4. PRI A O IGRA KAMA 3

UTRKA ŽIVOTA

TURNIR SMRTI

6. NO I DAN

Tri izgubljena ovjeka: mladi slomljena duha Red Pollard (Tobey Maguire), milijunaš u bankrotu Charles Howard (Je Bridges) i kauboj Tom Smith (Chris Cooper), iji je svijet blijedio, pronašli su jedan drugog i otkrili nadu u konju, Seabiscuitu, koji nije obe avao, ali je postao nacionalni heroj 1938. godine.

Svakih sedam godina u neodre enom gradu održava se turnir na kojem se skupi trideset najsmrtonosnijih ubojica kako bi vidjeli tko je me u njima najbolji i osvojili nagradu od deset milijuna dolara. Povratni ki prvak Joshau Harlow (Ving Rhames) ponovno nastupa na turniru, jer je saznao da e jedna od natjecatelja biti osoba koja je odgovorna za smrt njegove žene.

9. JONAH HEX

PLA ENICI Barney Ross (S. Stallone) nema što izgubiti. Neustrašiv i emocionalno prazan, on je vo a, mudrac i strateg ovoga vrstog saveza s ruba. Vezan je jedino za svoj kamionet, hidroplan i tim odanih modernih ratnika. Njegov tim ine Lee Christmas (Jason Statham), bivši pripadnik Specijalnih zra nih snaga koji izvrsno barata svime što ima oštricu, Yin Yang ( Jet Li), majstor za blisku borbu; Hale Caesar (Terry Crews) koji poznaje Barneya deset godina i specijalist je za oružje duge cijevi, Toll Road (Randy Couture), vješt u rušenju i smatra se mozgom grupe, te Gunnar Jensen (Dolph Lundgren), borbeni veteran i stru njak za snajpere koji se bori s vlastitim demonima

subota, 12.2. 18.00 GREEN HORNET

5. PO ETAK SAMAC

akcijski kriminalisti ki film

7. PREDATORI

20.00 TURIST

8. AROBNJAKOV U ENIK

akcijski triler

10. PAKLENI MALONE

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. COOKING HISTORY

nedjelja, 13.2. 16.00 ARTHUR 3: RAT DVAJU SVIJETOVA ARTHUR AND THE WAR OF TWO WORLDS animirano igrana avantura

2. DUE DATE

18.00 GREEN HORNET akcijski kriminalisti ki film

3. BLACK SWAN

20.00 TURIST

4. TRON: NASLJEDSTVO

akcijski triler

5. LITTLE FOCKERS

ponedjeljak, 14.2. 18.00 GREEN HORNET

6. THE KING’S SPEECH 7. SOCIAL NETWORK

akcijski kriminalisti ki film

20.00 TURIST

8. PO ETAK

akcijski triler

9. PROFESIONALCI U AKCIJI 10. THE FIGHTER

U.S. Box Office 1. THE RITE

DOM KULTURE PRELOG sub. 11.2. i ned. 12.2. 19.00 TRON: NASLJEDSTVO akcijska avantura

2. NO STRINGS ATTACHED 3. THE MECHANIC 4. GREEN HORNET 5. THE KING’S SPEECH 6. TRUE GRIT 7. THE DILEMMA 8. CRNI LABUD 9. THE FIGHTER

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. YOGI BEAR

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. velja e 2011.

Lifestyle VALENTINOVO jje p pred nama

Uz afrodizijake doživite jedinstveno ljubavno iskustvo Jošodpradavnihvremenatraje potraga za sredstvom koje poja ava seksualnu strast i mo muškaraca, ali i žena. Za njim su tragali stari Kinezi, Indijci, Indijanci, Grci, Rimljani, a potraga traje i danas. Naime, do današnjeg dana nije znanstveno potvr eno da postoji bilo kakvo sredstvo koje bi upravo imalo željeni e ekt. No, zato jer nije znanstveno dokazano ne zna i da nije istina. A rodizijaci i danas zaokupljaju misli brojnih muškaraca i žena u želji da spolni odnos dožive što intenzivnije, da traje dulje, da unesu malo “za ina“ u svoj život. Poznata uzre ica da “ljubav ide preko želuca“ i nije toliko nevjerojatna, kada se gleda u tom kontekstu. Naime, ve ina a rodizijaka egzoti na su jela i za ini od kojih neki neodoljivo podsje aju na muške i ženske spolne organe ili imaju toliko “opijaju i“ i egzoti an okus da

Celer, šparoge, tartufi ...

su zbog toga postali a rodizijakom. Zanimljivo je da su u mo a rodizijaka vjerovali i neki od najve ih ljubavnika, primjerice, Casanova, pa zbog ega i vi ne biste isprobali mo nekih od jela i pripravaka. Neka vam najromanti niji dan u godini – Valentinovo bude poticaj, a nakon toga neka vam njihova konzumacija prije e u naviku.

Neobi an oblik Kamenice su, može se re i, kraljice a rodizijaka. Iako su u ženskom rodu, više podsje aju na muške spolne organe, te se zbog toga od davnina smatra da su upravo one zaslužne za poja ani muški libido. Naravno, još i danas su vrlo nesvakidašnje i prili no egzoti no jelo koje se jede na vrlo zanimljiv, može se ak re i senzualan, na in, što neke podsje a na predigru u spolnom odnosu. U nekim zemljama ak se i bana-

ne smatraju a rodizijacima, jer podsje aju na muško spolovilo. Upravo su zbog svojeg oblika i brojni orašasti plodovi dobili epitet a rodizijaka – bademi, kikiriki, orasi ... Kavijar je tako er poznati a rodizijak u brojnim kulturama, što sugerira na proizvodnju sjemene teku ine.

Gotovo je nemogu e nabrojati sve što se u današnjem svijetu smatra a rodizijakom, pa emo samo spomenuti one koji se mogu nabaviti u našoj zemlji. Po ja anju spolnog nagona poznati su tartufi, celer, paprika, grož ice, celer, šparoge te jaja. Tako er, ukoliko ste spremni u initi gotovo sve kako biste oja ali muškost vama dragoj osobi, možete mu za specijalitet preporu iti sušene bikove testise. Od za ina kao a rodizijak najpoznatiji je onaj iz Indije – curry. Nešto manje egzoti ni a rodizijaci jesu: papar, kumin, cimet i ešnjak. Ukoliko više volite napitke i ajeve, bazga je poznati doma i a rodizijak. Sjeme od peršina još je jedan narodni napitak. Jedna ajna žli ica prelije se šalicom kipu e vode, što bi trebalo pospješiti cirkulaciju u

podru ju muških spolnih organa. Avokado možda nije vo e koje raste u našem podneblju, no može se nabaviti u svim ve im trgovinama sa svježim namirnicama. Još su stari Asteci vjerovali u njegovu mo kao spolnog stimulatora, pa su navodno žene držali zatvorenima kada je bila njihova berba. Od avokada možete napraviti pire, u njega staviti malo limuna i sitno izmrvljeni ešnjak, te ga možete poslužiti kao umak uz meksi ka jela.

Mo na okolada okolada! Tko ne voli okoladu? No, jeste li znali da je upravo ona jedna od najcjenjenijih i najpoznatijih a rodizijaka? I da, njezine su ari tako er otkrili Maje i Asteci, koji su znali uživati u seksualnim aktivnostima, te su inili sve kako bi intenzivirali i produžili upravo taj in. ak

su upravo tu aktivnost uzdigli na in rituala. okolada, odnosno kakao kod starih indijanskih plemena posluživao se u teku em obliku, bez sladila, ali uz dodatak ilija ili papra. Bilo je to jako “muško“ pi e, dostojno bogova. Danas u arima okolade možemo uživati na bezbroj razli itih na ina. Zbog toga nemojte propustiti u svoje ljubavne igrice ubaciti upravo nju. Uživajte u njoj i iskoristite njezinu profinjenost i ono što pobu uje u vama kada je okusite. Uživajte u svim a rodizijacima, u njihovoj konzumaciji i pritom se dobro zabavite. Nikad se ne zna, možda upravo zbog badema, avokada, kamenica ili tartu a doživite nezaboravno ljubavno iskustvo.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

RECEPT tjedna

Zabljesnite na razgovoru za posao Srce od parfea od jagode za sve zaljubljene Sastojci KREMA: • 2 dcl mlijeka • 2 dag želatine • 5 žutanjaka • 15 dag še era • 2 vanilije • 20 dag kosanih jagoda BISKVIT: • 5 jaja • 12 dag brašna • 10 dag še era

Priprema kreme - Sve sastojke umiješati, odnosno izmiksati i kuhati do vrenja, zatim prohladiti, a onda u tu masu dodati 20 dag kosanih jagoda i tu enog šlaga, odnosno slatkog vrhnja. Lagano izmiješati i staviti izme u biskvita. Priprema biskvita - Izlupati jaja, posebno dodati še er, i na kraju lagano umiješati brašno. Izliti u kalup u obliku srca i ispe i. Kad je pe en, pustiti da se malo ohladi, prerezati na pola i puniti gore navedenom kremom.

U ovo doba krize i sve ve e nezaposlenosti oglasi su za posao, na žalost, rijetkost. Kako da se svojim stylingom izdvojite iz mase ljudi na razgovoru za posao, pomo i e vam mojih nekoliko savjeta. Prvi dojam je najvažniji, druge prilike u ovom slu aju nema. Kada tražite svoj posao iz snova, vrlo je važno da ne zanemarite detalje na razgovoru za posao. Morate razmotriti injenicu da vaš outfit igra važnu ulogu jer utje e na kona nu odluku. Potrebno je nekoliko sekundi da netko stvori dojam o vama, baziran na govoru tijela, kvalifikacijama na papiru, ali i stilu obla enja. ist i uredan fizi ki izgled obavezan je, jer govori mnogo o vama, ali i pove ava vaše samopouzdanje. Ne zaboravite ostati pro esionalni bez da izgubite svoj

osobni stil te prilagodite odje u prema podru ju za koji se javljate na oglas za posao. Cilj je ne skrivati i nositi “masku g, nego ostati pristojan i svoj. Pošto je intervju za posao stresna situacija, odaberite svoju odjevnu kombinaciju na vrijeme. Na in na koji se odjenete za intervju uvelike je povezan s prirodom posla. Na primjer, ako je posao u financijama ili pravu, odjevna kombinacija mora biti klasi na i snažna. Ženska odijela u istim, odre enim bojama, bijele košulje, fini nakit i par jednostavnih cipela (ne

previsokih potpetica) odli an su izbor. Ako tražite posao u društvenoj domeni, medicinskoj ili podru ju koje se bavi djecom, izaberite udobnu i prakti nu stranu, prirodne tkanine i pastelne boje. Posao u trgovini tako er traži ženska odijela. Ako je razgovor u domeni komunikacija i marketinga, dozvoljeno vam je odabrati originalne kombinacije. Isto se odnosi na umjetni ke poslove, dakle, budite originalne. No ipak izbjegavajte ekstreme pa radije odaberite nešto klasi niju kombinaciju, uz zanimljive detalje poput nakita, cipela, remenja i sl. Dvije su osnovne stvari koje morate uzeti u obzir kod duljine i boje vaše odje e. Izbjegavajte provokativne ili preseksi izdanja, kao što su minisuknje, preuske hla e

ili duboki dekolte. Najsigurniji su izbor definitivno haljine i suknje dužine do koljena. Što se boja ti e, držite se neutralnih boja (crne, bijele, sive, zelene, plave ili pastelne). Cipele neka ne budu previsokih peta zbog udobnosti. Osim toga, izbjegavajte otka ene cipele. Neka budu što jednostavnije. Što se torbice ti e, neka bude dovoljno velika da u nju stane vaš životopis, bloki za pisanje i bo ica vode. Prihvatljive su svjetlije, meke boje. Osim odje e, bitna je i urednost kose, noktiju i ne prevelika koli ina par ema. Želim vam puno sre e u traženju vašeg posla iz snova uz odli ne modne kombinacije.

8. velja e 2011.

Dobro je znati 299

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

FAKS HELIZIM 2kg

NARANČA HULA HOP 40 den

5,99

29,99

11,99

ORNEL 1l

DOMEO det za ručno pranje posuđa 1l

BOMBON 100g MENTA

12,99

5,49

GRAH AH ŠARENI 1/ 1/1

9,99

FANT ZA PUNJENU PAPRIKU I ARMU U SARMU

8,99

1,99

USITNJENO PUREĆE MESO 500g

KREKER BONUS 200g

3,99

10,99 KAVA BRASIL 150G 2+1 GRATIS

ČEŠNJAK

25,99

JAFFA KEKS 125g

4,99

UHT MLIJEKO 0,9%mm 2L

8,99

23,99 Svake subote su emisija KUHAJM KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

KUKURUZ ŠEĆERAC 425 g

6,29

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Je li uzrok nesanici tuga?

Bulimija

Prije dvije godine poginuo mi je sin u prometnoj nesre i. Od tada ne mogu spavati. U po etku sam mislila da e to samo po sebi pro i pa se nisam javljala lije niku a i ne volim uzimati lijekove. Pošto zbog nesanice postajem sve umornija i sve mi je teže obavljati poslove na radnom mjestu pa i kod ku e, moram u po eti uzimati neke lijekove. Zanima me je li tuga može biti uzrok mojoj nesanici? Nesanicu ine nesposobnost uspavljivanja ili održavanja spavanja pra eno dnevnim umorom ili ošte enjem dnevnog funkcioniranja. Zna i, nesanica predstavlja zna ajni imbenik koji je pokazatelj ugroženosti psihi kog zdravlja a koji remeti svakodnevni život

S a m a r ije bulimija potje e iz gr kog , a z na i «bi kov a glad». Radi se o poreme aju koji se naj eš e javlja kod djevojaka i mla ih žena, a rijetko u muškoj populaciji. Karakteristi ne su epizode prejedanja kod kojih se u vrlo kratkom vremenu konzumira jako puno hrane, obi no ugljikohidrata. Raznovrsni slatkiši, tjestenine i peciva bogati su ugljikohidratima koji u sebi imaju tvar triptofan, a ona se u tijelu pretvara u serotonin, neurotransmiter zaslužan za sje aj spokoja i zadovoljstva. Hrana tako postaje ugodna i autodestruktivna droga, sredstvo za postizanje smirenja i zadovoljstva. Prejedanje je obi no pra eno osje ajem krivnje, tjeskobe i tuge. Da ne bi dobivale na težini osobe koje se prejedaju mogu uzimati laksative ili pretjerano vježbati, a povra anje je glavni na in da se nadzire prekomjerni unos hrane. Osoba naj eš e izaziva povra anje guraju i prste dominantne ruke niz grlo, a taj postupak obi no ostavlja kroni an plik na prstima tik ispod zgloba, gdje prsti taru o gornje zube. Ponavljaju a povra anja dovode do oticanja žlijezda slinovnica, a kako poreme aj traje više godina ta nabreknu a postaju tvrda i trajna, pa je to est dokaz da se radi o bulimi nom poreme aju. Naravno, kao kod svake ovisnosti i ovdje postoji dugo nekriti ko odbijanje i nijekanje same osobe da ima problem, što može trajati godinama. U oko 70 % slu ajeva poreme aj je pra en anoreksijom, a oko 30 % se o ituje kao ista bulimija. Temeljna je razlika što kod kombinirane anoreksije i bu-

osobe do te mjere da je ona na koncu primorana zatražiti psihijatrijsku pomo . Obi no nesanica nast aje nakon odre enih stresnih doga aja (stradanje ili gubitak djeteta, bra nog partnera, bliskih srodnika ili prijatelja i dr.) i ona naj eš e prolazi nakon prolaska tih kriznih traumatskih doga aja. Me utim, ako nesanica i dalje traje i nastavlja se, onda je ona zapravo pokazatelj psihi kog poreme aja, naj eš e depresivnog ili psihoti kog. Vama je u svakom slu aju potrebna psihijatrijska pomo , koja e odrediti o kakvom se poreme aju radi, koji e se potom odgovaraju e lije iti.

limije ne postoji samo ovisnost o namirnicama, nego i izraženo odbijanje hrane, uz povremeno prejedanje. Oni koji su samo bulimi ni ne pate se pokušavanjem gladovanja, samo se prejedaju, povra aju i koriste laksative, pa tako u krug...To može biti vrlo opasno, i zato treba naglasiti da je smrtnost kod bulimije ve a nego u anoreksije. Kod bulimije esto puno teže uo imo nastale zdravstvene komplikacije, nego u slu ajevima o igledno iscrpljenog anoreksi nog organizma jer bulimija se uop e ne mora o itovati smanjenom tjelesnom težinom. Kako bi okolina primjetila da nešto nije u redu potrebno je obratiti pozornost na prehrambene navike uku ana. Ako osoba esto jede i puno jede, a izbjegava jesti pred drugima ili jako brzo ustaje od stola nakon jela i odlazi , vjerojatno je da izaziva povra anje, iako to ne e priznati. Doga a li se takvo što u vašoj obitelji, ne uspijevate li napuniti hladnjak a da je on ve prazan, jede li se bez reda i mjere, a onda primje ujete da osoba pretjerano vježba i vrijeme provodi na wc-u, ne ekajte da vam to pogo ena osoba sama prizna, jer ete to teško do ekati. Ako je takvo ponašanje prisutno tijekom tri mjeseca, dovoljno je da prepoznate problem i potražite stru nu pomo .

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Osje aj manje vrijednosti Stres je, na žalost, sastavni dio sadašnjice i neodvojiv dio života svakog ovjeka. Raditi sve više, stvarati sve više, tražiti posao kojeg ne nalazite i sve više eš e fobije i drugi strahovi, ostavljaju neizbrisiv trag u našim životima. Sve se više razmišlja kako i gdje uštedjeti a to uzrokuje u najmanju ruku permanentnu neurozu. Stanoviti oblici izlje enja ove vrste oboljenja naziru se u davno poznatom sugestivnom djelovanju sve enika raznih kultova na njihove vjernike – neurotike. Nekad se ovo djelovanje smatralo nadnaravnim. Kao na in lije enja od strane o icijelne medicine javlja se krajem 19. stolje a. Danas postoje brojni na ini psihoterapijskog lije enja od kojih je najjednostavniji na in autogeni trening. Tu je bioterapija naju inkovitija. Važno je uvjeriti bolesnika da njegove smetnje nisu opasne i da nisu tjelesno uzrokovane. Takva uvjerenja imaju uspjeha samo kod najlakših oblika neuroza. Nakon tog razdoblja znanost preuzima važnu funkciju dubinske psihoterapije, kojom se djeluje na fobije, prisilne neuroze i teške smetnje koje dovode do promjena karakternih osobina. Glavni zastupnici dubinske psihoterapije su Sigmund Freud i Alfred Adler. Adler je za etnik individualnog psihološkog lije-

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

enja kojeg primjenjuju i bioterapeuti. Smatra se i dokazano je da se ve u djetinjstvu ve ina ljudi smatra manje vrijednima. To dovodi do ozbiljnih posljedica jer gube vrednija radna mjesta koja bi, da nije bolesti, bez problema s uspjehom obavljali. U partnerskoj vezi to zna i da su u potpuno podre enoj situaciji i veze na kraju postaju jalove i “pucaju”. Kod drugog tipa oboljelih osje aj manje vrijednosti suprotstavlja se tipu osoba koje imaju potrebu isticati ežnju za isticanjem i važnim zna ajem. Tu se javlja i pretjerana ambicija uz manjkavu vjeru i samopouzdanje u vlastite snage. Nesklad izme u ambicija i malodušnosti, koje se naizmjeni no javljaju, dovodi do neuroze. Dobar bioterapeut nalazi put kojim iskreno i bez skrivanja problema bolesniku ukazuje na ovaj nesklad i vodi ga ka sagledavanju injenice da nije na pravom putu i da ga takav na in razmišljanja polako i sigurno vodi u teži oblik bolesti. Svaka metoda izlje enja ovakvih vrsta bolesti je dugotrajna i složena. Kod bioterapeuta je nešto jednostavnija zavisno od toga koliko pacijent sam želi ozdraviti. Zato ne oklijevajte. Imate li bilo koji od tih vrsta problema nazovite me bez SMS-a na broj 098/1347-031 i dogovorite svoj tretman.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SALON ZA NJEGU TIJELA t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",50," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF

SOS TELEFON 040/395-555

t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF

- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B

Podraužnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Interijer ku e FJ Ovom blogu (ali i ve ini vas, ako ga pratite) nije nepoznato ime brazilskog arhitekta Guilhermea Torresa. Upravo je on kreirao ovaj interijer u ku i kojeg je nazvao FJ . Odabirom materijala, izgledom i svojom estetikom nepogrešivo podsje a na stan kojeg je projektirao sam za sebe. Relativno velike površine prostorija obujmio je sivom bojom za unutarnje prostore i na taj na in dobio efekt betona . To cijelom prostoru daje moderan i odvažan štih. No, on, ni u kojem trenutku ne djeluje hladno. To je stoga što je odabir elemenata interijera izvršen pomno i sa maksimalnim osje ajem za mjeru. Pastelni tonovi, bez velikih izleta u žarke nijanse,

neutraliziraju kolorit koji potvr uje eleganciju. Stan je ra en za samca koji je poslovan ovjek i DJ, a nalazi se na zapadu Sao Paula u Brazilu. Dispozicijom funkcionalnih zona dobiven je prostran, trosoban stan. Ve ina opreme je ra ena po narudžbi, a stil kojim je opremljen stan je, svojevrsna derivacija stila ´70.-ih godina prošlog stolje a. A uz to, tu se mogu na i i neke interesantne situacije kod stambenih prostora. Na primjer, kada za kupanje je smještena na ulazu u spava-

u sobu. De initivno zadnje mjesto gdje bi bilo za o ekivati. A uz to, u stan se ulazi direktno iz lifta. Ja bih da ulazim u svoj stan direktno iz lifta! To mi se ini totalno fora! Fotogra ije: MCA Estúdio http://www.guilhermetorres. com/ ht t p://dizajn-inter ijera. com/2010/11/12/opaka-gajbasa-%CB%9Dindustrial%CB%9Dstihom/ http://www.mcaestudio.com. br/

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Minimalisti ki loft u Poljskoj

Ovaj su minimalisti ki loft izveli arhitekti iz studija Moomoo, a nalazi se u poljskom gradu Lodzu. Elementi interijera su, mahom svedeni na bijelu boju i glossy površine. Obiluju ravnim linijama i plijene jednostavnoš u. Tehnološka

r iješenja za sak r ivanje odre enih funkcionalnih zona su vrlo jednostavna i u inkovita. Naime, sa kliznim se vratima (pregradama) sakriva kuhinja, ali i spava i dio. Vrlo inteligentno, vrlo moderno i vrlo elegantno. http://www.moomoo.pl/

Ku a Y Sa sjedištem u Osaki, japanski arhitektonski studio TOFU širi svoje projekte diljem cijele zemlje. Ovaj projekt stambene ku e nalazi se u gradu Fukui i prostire se na površini od (samo) 80 m2. Vanjska fasada je izvedena od materijala kojim se, u na elu pokriva krov – neke vrste lima u sivoj boji koji je ini modernom i odgovaraju om za ovu poziciju. Njen tlocrtni oblik je oblik pravokutnika u kojem je, na 2 etaže (+ galerija) smješten skladan životni prostor. U prizemlju se nalaze no ne funkcionalne zone; spava a soba, kupaonica, WC, garderoba, dok su dnevne funkcionalne zone stavljene na prvi kat. Drugi kat, koji se nalazi samo u prednjem dijelu ku e zbog kosine krova korisi se kao dodatna soba za goste. Cijeli je interijer izveden u kombinaciji bijele boje i drvnog dekora, vrlo jednostavno i japanski . Na prvom katu

Iako ovaj produkt nema baš direktne veze sa interijerima, sama ideja mi je više no genijalna. Radi se o, a kako i vidite na slikama, privjescima za lan i od sitnih vazica sa pravim cvije em. Pokušavam osmisliti tekst koji bi popratio ove slike, ali de initivno se odlu ujem da se više ne trudim. Na slikama se sve vidi.

se nalazi ogroman prozor kojim se dobiva velika koli ina danjeg svijetla u interijer, a najineresantniji element jest dio poda izveden u staklu kroz koji se može vidjeti donja etaža. Fotogra ije: Dan Imai http://www.tofu-ao.com/ tofu/top.html

Vrt oko vrata

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VOZILI SMO

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1.-31.1.2011.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

Proizvo a Renault Volkswagen Opel Škoda Peugeot Hyundai Chevrolet Citroen Ford Dacia Kia Nissan Toyota Suzuki Audi Mazda BMW Mercedes Seat Fiat Honda

22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Volvo Mitsubishi Alfa Romeo Lada Mini Porsche Land Rover Smart In ni Ostali UKUPNO

koli ina udio, % 354 10,68% 296 8,93% 289 8,72% 272 8,21% 258 7,78% 229 6,91% 213 6,43% 199 6,00% 155 4,68% 145 4,37% 136 4,10% 123 3,71% 116 3,50% 103 3,11% 74 2,23% 71 2,14% 67 2,02% 56 1,69% 52 1,57% 26 0,78% 20 0,60%

13 12 10 6 4 4 3 3 2 4

0,39% 0,36% 0,30% 0,18% 0,12% 0,12% 0,09% 0,09% 0,06% 0,12%

3315

100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751

25. puta je ameri ki magazin Car and Driver uvrstio Hondu Accord me u 10 najboljih automobila u svome izboru. To je rekord koji nije postigao ni jedan drugi model automobila, da se za 29 godina, koliko ovaj magazin i izbor postoje, ak 25 puta Honda Accord na e na popisu 10 najboljih automobila. Dva najpopularnija Honda modela Accord i Jazz ponovo su se našla na vrhu popisa deset najboljih automobila u Americi, prema istraživanju renomiranog magazina Car and Driver. U užem izboru za 10 najboljih automobila bila je i Honda CR-Z, ali ovaj se model nije uspio nametnuti i u i u popis 10 najboljih.

e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

10 vozila Saab 9-5 predala je tvrtka Polar Mobil na korištenje predsjedništvu EU u Budimpešti na 6 mjeseci, za protokolarne svrhe. Kako Ma arska predsjedava EU u periodu od 6 mjeseci ista vozila koristiti e se na aerodromu za prijevoz svih premijera i ministara tijekom redovnih sastanaka od aerodroma do sigurnosnog terminala gdje e daljnju proceduru preuzimati sigurnosna služba Ma arske.

Chevrolet Orlando u Hrvatskoj

3. mjesto osvojio je Siniša Jurjevi tehni ar Grand Auta iz Zagreba u Fordovom natjecanju “Tehni ar godine”. Fordov regionalni ured za prodaju Srednje i Isto ne Europe sa sjedištem u Ma arskoj organizirao je ovo natjecanje na kojem je nastupilo više od 1.200 servisera iz 280 Fordovih centara iz 30 razli itih zemalja koje pripadaju spomenutom regionalnom uredu, a posljednji je krug natjecanja održan upravo u Ma arskoj u regionalnom trening centru u sije nju ove godine. U finalu je trebalo riješiti tri teoretska i pet prakti nih zadataka. Tre e mjesto Siniše Jurjevi a njemu je osobno , a i postprodaji Grand Auta, veliko priznanje i definitivna potvrda pro esionalnosti.

Orlando, novi Chevroletov obiteljski jednovolumen sa sedam sjedala u prodaji e se na i krajem velja e po cijeni od 120.500 kuna. To je cijena za benzinski model s 1.8 motorom (141 KS) i paketom opreme LS. Osnovni dizelski model s 2.0 motorom (130 KS) i 6-stupanjskim mjenja em u prodaji e biti po cijeni od 146.000 kuna uz bogatiji paket opreme LT. Unutrašnjost Orlanda donosi puno zna ajki koje karakteriziraju najnoviji Chevroletovi dizajnerski elementi kao što je dvostruki kokpit inspiriran legendarnim modelom Corvette te plavo ambijentalno osvjetljenje središnje konzole. Raspored sjedala prozvan je „kazališnim“ jer su usprkos spuštaju oj liniji krova dizajneri uspjeli podi i drugi i tre i red sjedala kako bi omogu ili putnicima u Orlandu još bolju vidljivost kroz vjetrobransko i bo na stakla. Mogu e je postaviti sjedala u razne konfiguracije nezavisnim spuštanjem drugog ili tre eg reda sjedala ili oba reda zajedno kako bi se dobio posve ravan utovarni prostor. Drugi red sjedala tako er ima mogu nost preklapanja lijevog ili desnog vanjskog sjedala pa putnici mogu vrlo lako

Chevroletovo novo kompaktno višenamjensko vozilo svojim robusnim izgledom i spuštenom linijom krova sa siluetom inspiriranom crossoverima dovodi stil u ovaj segment, dok istovremeno zadržava prepoznatljivo Chevroletovo „lice“ za koje je karakteristi na podijeljena rešetka s logom u obliku leptir-mašne. Chevrolet Orlando je pravi moderni obiteljski automobil koji spaja prakti nost sedmerosjeda, prilagodljivu unutrašnjost i pregršt prostora za prtljagu.

ulaziti i silaziti s tre eg reda sjedala. Kada do e vrijeme za utovar velikih komada prtljage,

Orlandov prtljažnik je sa svojih 1.487 litara uz sklopljena oba reda sjedala jedan od najve ih u

klasi jednovolumena (852 litre do donjeg ruba prozora). Ve i dio strukture karoserije Orlanda sastoji se od elika visoke vrsto e korištenog za konstrukciju svojevrsnog kaveza za u inkovitu sigurnost putnika u slu aju rontalnog, bo nog i stražnjeg udarca u automobil. Ako do e do sudara, putnici bit e zašti eni s dva prednja i dva bo na zra na jastuka te dvije zra ne zavjese. Jedan od najve ih izazova pred kojim se esto na u spasitelji koji prvi priska u u slu aju prometne nesre e je kako pomo i putnicima u vozilu kada su vrata zaklju ana. Orlando je zato opremljen senzorskom tehnologijom koja u slu aju sudara, odnosno prilikom udarca automatski otklju ava vrata. Ispod poklopca mo i e se birati izme u tri Chevroletova najnovija motora s ekonomi nom potrošnjom – tu je jedan benzinski i dva dizelska motora. Benzinski motor je 1,8-litarski sa 141 KS pri 6.200 okretaja u minuti i 176 Nm vršnog okretnog momenta pri 3.800 okretaja u minuti. Dva dizelska motora jednake su zapremine, no druga ije su ugo eni kako bi bili razli ite snage i voznih karakteristika. Oba motora su 2,0-litarski sa etiri ventila po

8. velja e 2011.

cilindru i common-rail sustavom ubrizgavanja goriva. Snažniji od dvaju motora daje 163 KS pri 3.800 okretaja u minuti i 360 Nm vršnog okretnog momenta pri 2.000 okretaja u minuti. Preostala verzija daje 130 KS pri i 350 Nm vršnog okretnog momenta pri istom broju okretaja. Kupci mogu birati izme u tri paketa opreme: LS, LT i LTZ. Za koji se god model odlu ili, zajam ena im je bogata oprema, s elektroni kom kontrolom stabilnosti, šest zra nih jastuka i elektri no pokretanim vanjskim ogledalima kao standardnim zna ajkama ak i kod po etnog paketa LS. Srednje rangiran paket opreme LT dolazi s dodatnim zna ajkama kao što su senzori za parkiranje i kontrole audiosustava na upravlja u, dok se ve i 17-in ni aluminijski naplatci nude s najja im paketom opreme LTZ. Temeljen na Chevroletovoj uspješnoj i nagra ivanoj limuzini Cruze koja ve dokazano ima vrhunsku upravljivost, Orlando e svojim voza ima ponuditi sigurnu, no istovremeno i uzbudljivu vožnju. Orlandov provjereno kvalitetan ovjes je McPherson tipa sprijeda, a straga je polukruta torzijska osovina. Slijede i uspjeh Chevroleta Cruze, Orlandovo podvozje ugo eno je tako da pruži idealan kompromis izme u udobne vožnje i agilnosti. McPherson opruge korištene za prednji ovjes rabe hidrauli ke amortizere koji se ina e susre u kod skupljih vozila i nude ve u udobnost pri vožnji za putnike te kontroliranu apsorpciju udara pri vožnji na razli itim cestovnim površinama.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Novi Citroën C4 stigao u salone

Mazda Xperience na Facebooku Prate i trendove i s po etkom nove godine i Mazda Hrvatska ima svoju stranicu na Facebooku, i to u svom Zoom-Zoom duhu! Uz uobi ajene fotogra ije i ilmi e svojih automobila i Zoom-Zoom Mazda sitnica, Mazda nudi i posebnu aplikaciju Mazda Xperience. Mazda Xperience nudi razne igrice, Music studio i kon igurator Mazde2. Ovdje se sve vrti oko kreativnosti i zabave. Tako svi zainteresirani u Music studio mogu pokazati koliko su kreativni i kako njima zvu i Zoom-Zoom. Na online-sintisajzeru mogu brzo i jednostavno složiti svoj glazbeni mix i objaviti ga na svom pro ilu kako bi prijatelji mogli glasati za njih – što više, to bolje! Jer svaki tjedan do 15. ožujka mix za koji se najviše glasalo postaje ‘Zvuk tjedna’. Prva tri najbolje plasirana dobivaju bon za CD/DVD/MP3 po izboru u online cd-shopu Cedeterija.hr u iznosu od: 300 kuna za 1. mjesto, 200 kuna za 2. Mjesto i 100 kuna za 3.mjesto. Kod

Prodaja novog Citroëna C4 u Hrvatskoj je krenula s po etkom velja e s konkurentnom cijenom ve od 94.900 kn te posebnom ponudom inanciranja uz kamatu od 4 %. Novi Citroën C4, lansiran pod sloganom Pozitivna energija, ima brojne adute za osvajanje kupaca: prostornost i obujam prtljažnika, polivalentnost i ugodnost boravka u vozilu. Novi Citroën C4 dostupan je s 3 razine opremljenosti na hrvatskom tržištu: Attraction, Seduction i Exclusive. Citroën C4 je opremljen ekološkim i ekonomi nim Euro V motorima. Na hrvatskom tržištu u ponudi je s etiri motora HDi (HDi 90, HDi 110, e-HDi 110 Airdream i HDi 150) te tri benzinska motora (VTi 95, VTi 120 i THP 155). Motori THP 155 i e-HDi 110 Airdream su u ponudi uz upravljani ru ni mjenja sa 6 stupnjeva prijenosa. Motori HDi 110 i HDi 150 su u ponudi s ru nim mjenja em sa 6 brzina. Kona no, motor VTi 120 se nudi s ru nim mjenja em s 5 brzina i automatskim mjenja em s 4 brzine. Novi Citroën C4 možete detaljno upoznati i tijekom dana otvorenih vrata od 10. do 12. velja e kod tvrtke Panda u akovcu na adresi Zrinsko-Frankopanska bb ili informacije dobiti putem telefona (040) 328-630.

Ford Focus Icon istog broja glasova pobjednika odlu uje sre a, a svaki ponedjeljak kre e novi izbor. Sudjelovati se može svaki tjedan, a smije se poslati i više mixeva na natjecanje. Od igrica u ponudi su trenuta no Jump s Mazdom2, YouCruise by MX-5 koja se može skinuti kao iPhone aplikacija te 3D puzzle. Ljubitelji Mazde2 mogu skinuti i njima najdraži wallpaper, a svi se mogu prijaviti i za testne vožnje s nekim od Mazdinih modela ili za brošuru. No, ni tu se Mazda ne e zaustaviti nego najavljuje skori dolazak još Zoom-Zoom igrica i natjecanja. Pratite Mazdu na www.facebook.com/MazdaHrvatska.

Za hrvatsko tržište, Ford je osmislio posebnu seriju Ford Focus Icon – simbol Fordovog karaktera i izvrsnog autombila koji e svojom atraktivnom ponudom uzburkati tržište i potaknuti naklonost kupaca koji su ve prepoznali ili e tek upoznati proslavljenu Fordovu kvalitetu i nevjerojatne vozne karakteristike, užitak u vožnji, upravljivost, troškove održavanja i vlasništva, ekonomiju potrošnje i zadržanu prodajnu vrijednost. Poželjna je i prepoznatljivost obiteljske pripadnosti kineti kom dizajnu, dinamika i upravljanje dostojno jedne zvijezde, izvanredni rezultati u sportu, gotovo 10 milijuna prodanih primjeraka širom svijeta i neizmjerna ljubav kupaca duža od jednog desetlje a – to je Ford Focus Icon.

Subaru Impreza TD i Forester po posebnim cijenama

Model Impreza TD, s dvolitarskim boxer diesel motorom snage 150 KS, ru nim šeststupanjskim mjenja em i stalnim pogonom na sve kota e u ograni enoj se koli ini nude po cijeni ve od Kn 179.900,00 do registracije s paketom opreme Comfort, a u ponudi su i paket opreme Sport te izvedba XV. Modeli Forester, s dvolitarskim boxer

Šavora d.o.o.

benzinskim i diesel motorom i stalnim pogonom na sve kota e, u ograni enoj se koli ini nude ve od 229.500 kn do registracije. Ponuda se odnosi na ograni enu koli inu vozila, a vrijedi do 28. velja e 2011., odnosno do isteka raspoloživih zaliha. Sve podrobnije informacije dostupne su kod SUBARU trgovaca u RH i na www.subaru.hr.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis karavan, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 155.000 kuna sa PDV-om 2. Toyota Hiace, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:100.000 kuna sa PDV-om 3.T oyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006.g., cijena: 105.000 kuna sa PDV-om 4. Toyota Prius, hybrid, Sol oprema, 2007.g., cijena: 95.000 kuna + 5% poreza 5. Toyota Auris, benzin, Sol oprema, 2007.g., cijena: 80.000 kuna + 5% poreza 6. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006.g, cijena: 148.000 kuna sa PDV-om 7. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006.g., cijena 119.880 kuna + 5% poreza 8. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2007.g., cijena 133.200 kuna sa PDV-om 9. Škoda Felicia, benzin, LX oprema, 2000.g., cijena:11.000 kuna + 5% poreza 10. Fiat Punto, benzin, SX oprema, 2004.g., cijena: 30.000 kuna sa PDV-om

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Potpuno Nova Ford Fiesta RS WRC otkrivena u bojama 2011. Fordova potpuno nova Fiesta RS WRC otkrila je svoju speci ikaciju 2011. i boje koje e nositi na FIA-nim svjetskim natjecanjima. Voza Mikko Hirvonen i šef motosporta Ford of Europe, Gerard Quinn, otkrili su natjecateljske boje uo ljive Fieste RS WRC na me unarodnom salonu motosporta i natjecateljskih automobila u Birminghamu, tradicionalnom doga anju uo i po etka sezone. Fordov službeni WRC postav za 2011. potvrdio je i novo ime i logo – natjecat e se kao Ford Abu Dhabi World Rally Team. Partner Abu Dhabi nastavlja svoju podršku i 2011., a novi izgled automobila istaknut e i njegov izražajan dizajn. Abu Dhabi je partner od 2007.godine, a voza iz Emirata, Khalid Al Qassimi vozit e tre u Fiestu RS WRC u podršku timskim kolegama Hirvonenu i Latvali. Još od 2005. tim sponzorira i Castrol,

svjetski poznata marka maziva. Naljepnice za Castrol EDGE, najbolja motorna ulja na svjetskoj razini, biti e tako er istaknuta na novom izgledu Fieste RS WRC. BP, Castrolova mati na tvrtka planira promovirati Castrol EDGE, unaprije ena sinteti ka ulja i demonstrirati njihovu snagu na zahtjevnim natjecanjima WRC-a. Fordov izaziva na WRC-u nastao je iz najprodavanijeg cestovnog modela Fieste i razvili su ga Ford of Europe i partner MSport sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Temelji se na FiestiS2000 natjecateljskom automobilu koji

je pobijedio na legendarnom natjecanju u Monte Carlu u sije nju 2010. godine te drugim me u n arodnim i nacionalnim natjecanjima tijekom sezone. Fiesta RS WRC ini dio nove ere u svjetskom prvenstvu u koje se ove sezone uvodi revidirana formula troškova. Ima pogon na sva etiri kota a i 1.6-litarski turbo motor baziran na novom

Hibridni Volvo V60 Plug-in model

serijskom Ford EcoBoost motoru kako bi zadovoljavao novim pravilima. Cjelovita speci ikacija vozila biti e dostupna po etkom velja e. Testiranje se nastavalja idu i

tjedan u Švedskoj uo i debija Fieste RS WRC na svjetskom prvenstvu u Švedskoj od 10 – 13.velja e.

AKCIJSKE CIJENE SANLI SL 50

QT-8

Na ovogodišnjem Sajmu automobila u Ženevi Volvo e predstaviti hibridni V60 model – automobil ve spreman za proizvodnju s emisijom CO2 ispod 50 g/km i potrošnjom goriva od 1,9 l/100 km. Sljede e, 2012. godine, Volvo e postati prvi proizvo a automobila na tržištu s ovakvom vrstom hibrida koji je rezultat bliske suradnje Volva i švedske elektri ne kompanije Vattenfall. Hibridni Volvo V60 Plug-in model kombinira u jednom atraktivnom sportskom karavanu sve najbolje zna ajke od tri tipa automobila. Zato ovaj model može voziti i do 50 kilometara ako koristi samo elektricitet kao izvor energije. Prednje kota e ovog hibridnog modela pogoni petcilindarski 2.4-litarski D5 turbodizelski motor koji proizvodi 215 konjskih snaga i maksimalni okretni moment od 440 Nm. Stražnja je osovina upravljana ERAD tehnologijom elektri nog osovinskog pogona u srcu koje je elektri ni motor od 70 konjskih snaga, napajan energijom od 12 kilovatsatne litijionske baterije. Automobil je opremljen i 6-stupanjskim automatskim prijenosom.

OGRANIČENE KOLIČINE SKUTERA

0 4T

PIAGGIO ZIP 5

2.999 KN

7.999,99 KN SANLI DE

VIL 50

9 KN 9 , 9 9 3.9

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Kako se (p)ostaje ovjekom? “Kako može u iteljica s dopisnim doškolovanjem tamo negdje u nekom malom mjestu bivše države odlu ivati o važnim pitanjima ove države? Kako može osoba u sukobu interesa dijeliti pravdu drugima i usmjeravati diskusije i dijaloge u smislu op e pravednosti i poštenja. Kako može seoski dje arac o aran as altom velegrada poštivati urbanu ekologiju? Kako se može studentica sa samim dvojkama zaposliti u znanstvenoj ustanovi te magistrirati i doktorirati u kratkom roku? Kako se može netko u ratno vrijeme besramno obogatiti i temeljem tog i takvog bogatstva postati nedodirljiva osoba u našem društvu? Zar se zaista sve može kupiti?“, pitanja su koje je sebi i cijeloj naciji prošli tjedan postavila pro esorica pred mirovinom. U svom ironi no intoniranom pismu, koji je objavio jedan portal, spomenuta pro esorica ispri ala se svojim u enicima i djeci što ih je godinama u ila “krivim“ vrijednostima poštenja i znanja, koja se u našem društvu premalo cijene. I opet smo došli do onoga ve poznatog - da se u našem društvu u današnje doba cijene krive ljudske vrijednosti. Gdje su prave ljudske vrijednosti? Ljudi su postali sebi ni, egoisti ni i

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

licemjerni. Hrane se tu om nevoljom kako bi umanjili svoju. Ekonomskom krizom bave se mnogi, no tko rješava problem krize humanosti i ljudskih vrijednosti? Ili u svijetu, u kojem o ito za ljude postoji samo ono opipljivo i materijalno, toga neki nisu ni svjesni. Stoga se zaista name e pitanje: zar se zaista baš sve može kupiti? Me utim, upravo duhovno bogatstvo, za koje sami odre ujemo koliko emo ga imati, ini nas ovjekom. I dok materijalno ovisi o brojnim imbenicima, koji nerijetko nisu pod našom kontrolom, duhovno to u potpunosti jest. I sve dok ljudi ne shvate da bogatstvo nije samo ono materijalno, ne e shvatiti kolika je kriza ljudskih vrijednosti pogodila naše društvo i koliko je nužna hitna intervencija kako bi ovjek ponovno postao ovjekom.

AKOVE KI espresso by Bibi

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Poha ate li radionicu “mame na kavi”?

Kolektivna blesavo a ili kako namagar iti 16.000 gladnih grla

Nije danas lako imati dijete u pubertetu, tinejdžera koji brije svoj film! Kazna ili stimulacija, strogo a ili tolerancija, uzde ili lajna? Kako na fini na in ograni iti Facebook, izlaske na kave (?!) u dobi od 13 ili 14 godina? Kako se postaviti kada tinejdžer zatraži dozvolu za pirsing ili tetovažu, bojanje kose ili šišanje na elavo? Ha? Recite mi ... Zotaj mlodaj! Ponekad mi obi na kava u društvu još jedne majke koja je u istom sosu kao i ja pruži takav blagoslov da u tom jednosatnom druženju ne stignemo ni odmoriti jezik. Tada to nije “chill“ uz kavu, al’ ipak “ ilamo“. Teme se jednostavno nadovezuju i gomilaju. To iskustvo odgajanja ini se kao bunar bez dna. Heh, kako bi bilo zgodno imati jednu organiziranu grupu podrške za roditelje koji imaju iste ili sli ne probleme! Dijeliti me usobno te delikatne “stvari“, razmjenjivati iskustva i metode odgoja. Jer ne postoji recept ni škola savršenog odgoja. Ne postoji savršen roditelj, niti se to od ikoga o ekuje. Roditelj sam s obzirom na svoje dijete mora prona i odgovore kako ga usmjeravati. Pa ipak, bilo bi puno lakše uz podršku onih sa sli nim poteško ama i sli nim nedoumicama. Na tom su tragu, štoviše, ve uhodane (i licencirane, molim lijepo!) odgojiteljice Gordana i Sanja te psihologinja Eleonora, koje u vrti u “Vjeverica“ Dje jeg vrti a akovec provode upravo takve radionice s roditeljima djece do 3 godine. Radi se o projektu “Prve tri su najvažnije!“, iji je program

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

“Rastimo zajedno“ osmislio UNICEF, a preuzela Agencija za odgoj i obrazovanje. Osnovna smjernica ovakvih radionica (kojih u jednom ciklusu ima jedanaest) jest aktivnost, a ne edukacija. Iznesen problem (npr. sa spavanjem, dudom varalicom ili pelenama) od strane jednog roditelja biva potkrijepljen iskustvima i prokušanim metodama ostalih prisutnih. Premda, i ta tu a iskustva treba uzeti s rezervom. Svakom djetetu treba pristupiti individualno, jer jedna te ista metoda ne odgovara baš svakome. Roditeljstvo je zanat koji se u životu stje e usput. Sve ovisi o tome koliko mu se posve ujemo. Treba nam i knjiga i praksa, stru na podrška, a sasvim sigurno i interakcija s istom populacijom roditelja. U tom smislu, po uzoru na ove spomenute, o ekujem radionice i za nas, roditelje tinejdžera. A do tada barem radionice pod nazivom “mame (i tate) na kavi“.

Kao generalni sponzor jednoga sportskog spektakla, kojem je prije par tjedana doma in bio naš glavni grad, jedan lanac brze prehrane odlu io je svakom posjetitelju pokloniti jedan – hambi . U trenutku kada je rulji od 16.000 grla priop ena ta vijest, prolomio se uzdah koji nije mogao sakriti da je svih 16.000 grla, i nakon nekoliko za tu priliku posebno izmišljenih piva, okolada po posebnim akcijskim cijenama i najgorim kokicama na svijetu po cijeni suhog zlata, još gladnije nego na samom po etku sportskog doga aja. I ništa, onda svih tih 16.000 grla kre e u pohod k omiljenom lancu brze prehrane. Neki u onaj u samoj blizini sportskog objekta, a neki su se, misle i da su ipak pametniji, raštrkali po prodavaonicama diljem grada. Misliti da si pametniji, naravno, nije isto kao i biti pametniji. Jer su mislili da su pametniji – gotovo svi. ime su pokazali koliko su svi zapravo kolektivno blesavi. Da bi se došlo do toga besplatnog hambi a, najprije se trebalo iskobeljati iz veeelike gužve. Onda se iz te velike gužve, koja se u nekom trenutku prema svim zakonima fizike, matematike ili neke druge znanosti koju ne kužim morala raš istiti, stvorila još ve a gužva. Pa ste za rutu za koju vam ina-

Valent, Valent, svetec dragi Kao dje ak pješice sam svake godine sa svojom mamicom Franciskom Deban odlazio na blagdan Svetog Valentina na proštenje u Vratišinec. Prije negoli smo krenuli na put preko Grabanica, Štrukovca, gmajne i Ciglenice do Vratišinca, pokupio sam nekoliko kola eki, koje su ti eki bacali dok su se ženili. A onda put pod noge. Ponekad smo mogli i i bosi jer je bilo toliko toplo, ponekad u laganoj obu i i odje i, a bilo je Valentinova i u snijegu. Prvo bismo se u Vratišincu oglasili kod Lajtmanovih, naših križovatih kumova, popili bi lipov aj, miris kojeg se širio cijelim Voljakom, dijelom Vratišinca, ostavili neki mali poklon i potom krenuli na svetu misu. Vratišine ka župna crkva, ljepotica nad ljepoticama, bila je uvijek puna vjernog puka kao šipak koštica i, ako smo stigli malo kasnije, morali smo se gurati izme u onih koji su

davno zauzeli svoja mjesta, ili pak ostati pod zvonikom ili korošom. I upravo s tog koroša odjekivala je pjesma odli nih vratišine kih pjeva a i kantora: Valent, Valent, svetec dragi, u anje svih grejšnika ... Pjesma sadrži niz teških životnih situacija i nerijetko su mi suze napunile dje a ke o i, a mamica bi zapitali: Kaj je, de ec, te što pogazio ili ti je zima? - Ne, mamica, sam malo su mi došle suze, znate tak ... Naime, sveti Valentin je svetac koji je mu ki ubijen i pjesme su u takvom svjetlu. Mnogi ga zazivaju u bolesti tijela i duše. Nakon svete mise razgledali smo proštenjarske štandove, nešto kupili i na objed kod kume Lajtman, a potom pješke doma. Zašto ovo pišem? Iz razloga što smo mnoge stvari preokrenuli davši im neko pogansko - potroša ko obilježje, pa tako i Valentinovo mnogi

nazivaju danom zaljubljenih i da dragom ili dragoj treba nešto kupiti. I i na svetu misu nije važno. A treba biti obrnuto, prvo na svetu misu, ako je mogu e u crkvu gdje je sveti Valentin patron, kod nas je to Vratišinec, a onda može na red do i i sve drugo. Pa o zaljubljenosti se govori uz Valentinovo, ali kroz obi aj “ ti eki se ženijo”. Nekada su stariji ujutro bosu djecu poslali u vo njak ili vrt da traže kola e koje su ti eki spekli, jer kad ih na u dobit e crvene izmice. Djeca su se razbježala, tražila i pitala gdje su crvene izmice. A crvene izmice su bile nazeble bose nožice do pola nožnog lista. Ako je bilo kojeg kola eka, nitko za hladno u nije mario, bilo je veselo. Kad bi pokraj ili iznad djevojke preletio vrabac, to je zna ilo da e se udati za siromaha, ako pak je preletio štinglec - ešljugar, onda e mladoženja biti bogataš.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

e treba 15 minuta potrošili pola sata. Naravno, isto toliko ste potrošili i traže i parking. Pa, kad ste ga našli, pokorno ste stali na kraj reda koji se provla io ne samo do ulaza, ve dobrano van same zgrade. I onda, kad ste kona no došli na red, svoju kartu pla enu cijene sjedenja kraj Dikana i Vlatke, ili koja god je ve trenutno na redu, zamijenili ste za to no 7,5 kn vrijedno – smetje. Padne vam na želudac kao kamen, samo ste jako žedni, otvori vam se apetit, ali vam se hrana trenutno gadi, i sami sebe pitate što vam je to trebalo. Pitate se zašto ipak niste slušali onaj unutarnji glasi koji vam je tako mudro šaptao da danas ništa nije besplatno, svjesni da ete na kraju, zajedno s 15.999 ostalih grla, biti kolektivno namagar eni.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

U Me imurju je najljepši pti ji simbol zaljubljenosti, odanosti i ljubavi grlica, ptica koja svojem paru - odabraniku ostaje vjerna do kraja života. Stoga, pustimo silne poklone i zapadno - potroša ke poruke. Vjerujmo u svetog Valentina, grlicu i ešljugara, pa i vrapca. Na Valentinovo se pti ice žene, a svetac štiti od svih nevolja.

Poznati i slavni ARCADE FIRE prvi potvr eni headliner T-Mobile INmusica 2011.! Najbolji rock bend današnjice i vlasnici najboljeg albuma 2010. godine prvi su potvr eni headlineri T-Mobile INmusica 2011. godine! Bez iznimke hvaljeni od glazbene kritike, Arcade Fire dolaze na T-Mobile INmusic predstaviti najnoviji hvaljeni album “Suburbs”, uz prethodne uspješnice “Funeral” i “Neon Bible”. Arcade ire, eklekti ni indie rockeri iz Quebeca, ime su dobili po pri i o požaru koji je izbio u igraonici, a baš poput vatre zažarili su svjetskim pozornicama i srcima obožavatelja diljem globusa. Sve je po elo kada je osniva benda Win Butler, unuk poznatog glazbenika iz ere swinga, uo Régine Chassagne kako pjeva jazz standarde na

jednoj izložbi slika u Montrealu. Zajedno su po eli pisati pjesme, a ubrzo se i zaljubili. Zvuk Arcade Firea neobi an je baš poput nji-

hove pri e: kompleksan i slojevit, strastven ali i tužan, simfoni an ali nepatvoren. Velik broj razli itih instrumenata poput gloc-

kenspiela, francuskog roga, mandoline, ksilofona, viole i kontrabasa svjedo e o velikoj glazbenoj vještini, ali i doprinose bogatstvu umjetni kog izri aja te svrstavaju Arcade Firea u sam vrh svjetske glazbene scene. Najrecentniji album Arcade Firea, “Suburbs”, koji e predstaviti na T-Mobile INmusic festivalu, djelomi no je nadahnut predgra ima Houstona, odakle bra a Butler dolaze. Ali on je zapravo mnogo više od toga; on govori o uskakanju u prijateljev auto i iskradanju u kino, o najduljem ljetu života, o izgubljenom i o na enom ... Arcade Fire sigurno e zadovoljiti vašu glad za sjajnom glazbom, stoga ih nemojte propustiti na ovogodišnjem T-Mobile INmusic festivalu!

TOP 20 01. MOŽDA DOGODINE - PRLJAVO KAZALIŠTE

02. INDIJANSKA - CARGO RUNDEK TRIO 03. UKRAST U TI SNOVE - CRVENA JABUKA

04. TRAŽIM TE SONJA BAKI & TONY CETINSKI 05. MOJE O I PUNE LJUBAVI - NINA BADRI

06. LOTAM BLUES MIROSLAV EVA I & ARDAŠ BLUES 07. SVEMIRSKI DISCO - TERIYAKI 08. ZAŠTO BIH TI REKLA TO NATALI DIZDAR 09. POSLJEDNJI IN - SAŠA LOZAR 10. IMA NEKA TAJNA VEZA JASNA ZLOKI & ŽELJKO BEBEK

FORMULA 13 01. ROLLING IN THE DEEP - ADELE

GRINDERMAN idu i potvr eni headliner T-Mobile INmusic festivala! Eksplozivni, mra ni i jedinstveni – Grinderman stižu na T-Mobile INmusic festival 2011! Grinderman ine Nick Cave (vokal, gitara, orgulje, klavir, udaraljke), Warren Ellis (elektri na mandolina, tenor gitara, gitara, violina, lauta, udaraljke, prate i vokal), Martyn Casey (bas) i Jim Sclavunos (bubnjevi, udaraljke, ritam mašina, prate i vokal). Godine 2007. etiri lana Grindermana izdali su svoj istoimeni debi album. 13. rujna 2010. saga o Grindermanu nastavlja se izdavanjem Grinderman 2, novog studijskog

albuma. Prvo što ete primjetiti slušaju i Grinderman 2 je da nikada niste uli nešto takvo.

Ikada. Prvi album u inio je svoj posao i to je de iniralo bend. Primjetan je jasni kontrast izme u

ovog projekta i grupe Nick Cave & The Bad Seeds. Nick, Warren, Martyn i Jim stvorili su izrazito druga iji na in zajedni kog rada. Oslobodili su se glazbene prtljage, odbacili ve usvojene mudrosti i testirali predrasude o tome tko su kao glazbenici. I pri tome se baseball palicom okomili na posve eno naslje e Bad Seedsa. Grinderman e nam pripremiti beskompromisni žestoki festivalski nastup, stoga se pripremite na eksploziju horora i crnog humora na glavnoj pozornici T-Mobile INmusica!

The White Stripes više ne postoje Nicola

še ne pripadaju Meg i Jacku. The White Stripes sada pripadaju vama te možete s njima raditi što god ho ete. Ljepota umjetnosti i glazbe jest ono što može potrajati zauvijek, ako ljudi to ho e, stoji u poruci. Pravo na izdanja neobjavljenih materijala benda preuzet e Jackova izdava ka etiketa “Third Man Records”. The White Stripes osnovani su u Detroitu

1997. godine te su od tada obja- dati uživo 2005. godine, kada su 5. vili šest studijskih albuma, od srpnja nastupili u Staroj klaonici kojih je najuspješniji bio etvr- u Zagrebu. ti “Elephant” iz 2003., koji je ostvario multiplatinastu tiraTJEDNI KALORIFER žu diljem svijeta te iznjedrio hit singlove “Seven Nation Army”, “I Just Don’t Know What To Do With Myself” (cover Tommya Hunta), “The Hardest Button To Button” i “There’s No Home For You Here”. Najuspješniji hit singl bio im je “Icky Tump” s posljednjega istoimenog albuma iz 2007., koji je dosegnuo 2. mjesto britanske i 26. mjesto ameri ke ljestvice. Hrvatska publika imala ih je priliku gle-

Promijenjen datum nastupa Faithlessa u Zagrebu! Umjesto 23. ožujka, novi zagreba ki nastup skupina Faithless odradit e u subotu 19. ožujka. Lokacija ostaje ista - mala dvorana Doma sportova. Razlog je promjene u ruti turneje, a organizator, Mars koncerti, ispri ava se svima kojima e novi datum stvoriti probleme pri planiranju odlaska na koncert, a oni s kupljenom ulaznicom kojima novi termin nikako ne odgovara mogu ulaznicu vratiti i dobiti natrag novac do 15. velja e

na prodajnim mjestima gdje su iste i kupljene. Ulaznice kupljene do sada, naravno, vrijede i za novi termin, uz malu napomenu onima koji još uvijek nemaju ulaznicu, a žele i i na koncert - prodano je više od pola kapaciteta dvorane. Ulaznice po cijeni od 230 kuna možete nabaviti na prodajnim mjestima Eventima (u Zagrebu knjižara Rockmark u Berislavi evoj 13 te na Muzika.hr - kupovina ulaznica). Na dan koncerta bit e 260 kuna.

Carlos

Vijest o raspadu benda Jack i Meg White obznanili su prošli tjedan putem službene stranice, WhiteStripes.com. U poruci koju su ostavili kažu kako “više nemaju namjeru snimati nove materijale, kao ni nastupati uživo”. Razlog nisu kreativne razlike, nedostatak želje za nastavkom karijere ili zdravstveni problemi Jacka i Meg (White), jer se oni osje aju dobro te su dobroga zdravstvenog stanja. - Razlozi za naš raspad su brojni, no više od i ega željeli bismo o uvati lijepe uspomene na bend te ih takvima i održati. The White Stripes vi-

02. DONCAMATIC - GORILLAZ 03. WHO’S THAT CHICK DAVID GUETTA feat. RIHANNA 04. PYRO KINGS OF LEON

TOP LISTA

05. FUCKIN’ PERFECT - PINK 06. WHAT THE HELL - AVRIL LAVIGNE

01. KE$HA - We R Who We R

07. BEST THING ABOUT ME IS YOU

TOP LISTA 02. MARTIN SOLVEIGDOMA IH

RICKY MARTIN & JOSS STONE

Hello & DRAGONETTE

08. BETTER THAN TODAY

03. TAIO CRUZ

KYLIE MINOGUE

Higher Ft. KYLIE MINOGUE

09. WHITE BLANK PAGE

04. MICHAEL JACSKON

MUMFORD & SONS

Hold My Hand Ft. AKON

10. OVER THE LOVE - SKUNK ANANSIE

05. FLO-RIDA Turn Around (5,4,3,2,1) 06. GROOVE ARMADA - History 07. DIDDY DIRTY MONEY Coming Home Ft. SKYLAR GREY 08. KATTY B - Lights On Ft. MS DYNAMITE 09. RIHANNA What’s My Name? Ft. DRAKE 10. ALOE BLACC - I Need Dollar

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 37

Dobro je znati

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

8. velja e 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

Dobro je znati

Prigodni popust na ruže stablašice iz vlastite proizvodnje

od 01.02. do 14.02.

30%

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

8. velja e 2011.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA

Me imurje bez prave šanse u Našicama U Našicama su akove ke rukometaši doživjeli o ekivani poraz na startu drugog dijela prvenstva Premier HRL. Bolja je bila ekipa Nexea, koja je od po etka do kraja držala tijek utakmice u svojim rukama. Tek do 7:7 su se Me imurci borili ravnopravno, nakon toga ak osam minuta nisu postigli naši rukometaši ni gol, što se moralo odraziti na rezultat. Ipak nekako uspijevaju Me imurci smanjiti na -3 do kraja prvih 30 minuta. U drugom poluvremenu opet nešto bolje Me imurje, koje pokušava uhvatiti izjedna enje, ali nije dugo trebalo Naši anima da se popnu do +8 (31:23). Do kraja utakmice naši rukometaši uspjeli su tek smanjiti zaostatak na -7. “Imali smo tehni ku grešku, pa nam je su eno probijanje, pa smo dobili isklju enje, i Nexe je ve bio na +5. Od toga se nismo

obe anje da e neke stvari biti riješene do Boži a, no to nije ostvareno. Momcima se teško koncentrirati, a meni je teško inzistirati na naporu i odricanju kad igra i nemaju za osnovne potrebe. To je postalo veliki problem, o ekujem od Grada, Županije i Uprave da naprave napor i da se pla anje dovede u red. Momci su pristali na smanjenje pla a, srezali smo budžet, znamo da je teško, i ne mogu prihvatiti da se ništa ne može napraviti.” Kaže Ani da je jako teško raditi na tehnici i taktici kad igra i nemaju za kavu, te da bi se moglo dogoditi da sav naporan rad tijekom priprema padne u vodu ukoliko se stvari hitno ne poprave. (Ivana Strahija, foto:nasice.org)

NEXE –ME IMURJE 32:25 (18:15)

Protiv Naši ana na njihvom terenu nije išlo mogli oporaviti, ne u kazati da je su enje bilo ekstra loše ili pristrano, ali nama baš nije odgovaralo”, rekao je nakon utakmice trener Željko Ani , dodavši da su njegovi rukometaši promašili i najmanje 5-6 zicera.

Opet problemi s financijama Trener Ani je me utim imao pojašnjenje i za to: “Moram se požaliti, jer situacija meni kao treneru nije idealna. Dobili smo

ŠŠD OS Kralja Tomislava, Gledatelja: 400 Suci: Marko Lovri (Zagreb) – Siniša Tanasi (Dugo Selo). Nadzornik: Boris a i (Zagreb) NEXE: P. Leli (8 obrana), Buljubaši 1, Eter , F. Leli 4, Mr enovi 2, Bariši -Jaman 4, Kedžo 2, Markoti , Kapular 1, Rajkovi , Obad 3, Kevi 4, Tomaševi 3, Blaževi 5, Veli 3, Šunji (3 obrane). ME IMURJE: Kova evi (1 obrana), Zadravec, Zubac 5, uži 4, Varga 2, Jefti 3, Malovi 1, Kvesi (9 obrana), Paponja 10, Marciuš, Martinjak, Martin evi , Herman, Petek SEDMERCI:Nexe1/3,Me imurje3/5.ISKLJU ENJA: Nexe 14 min, Me imurje 16 min.

ODBOJKAŠKA SUPERLIGA

KONA NA TABLICA

Iz Daruvara ku i - pjevaju i! Me imurski odbojkaši uspjeli su u 12. kolu Superlige upisati gostuju u pobjedu u Daruvaru i time iznenaditi ak i sami sebe. No, nakon dva sata izuzetno teške odbojkaške borbe, pobjeda je Centrometalu otišla sasvim zasluženo, jer je ekipa iz Me imurje pokazala prisebnost u najtežim trenucima susreta. Iako su najavljivali da nemaju ambicija na gostovanju, me imurski odbojkaši u utakmicu kre u ozbiljno, a rezultat je izjedna en do 13. poena, nakon ega naši odbojkaši odlaze na +4 (13:17). Na nesre u, ozlijedio se u tom trenutku M. Posavec, pa je Daruvar iskoristio trenutni pad koncentra-

cije i došao na svega -1. No, uspjeli su Me imurci zadržati vodstvo i osvojiti prvi bod. Drugi je set bio potpuna suprotnost prvome, a naši su odbojkaši pokazali premalo da bi mogli upisati i drugi bod. No, zato u tre em setu ispravljaju dojam, a u preslici prvog seta Me imurci uzimaju tre i, s uvjerljivih +6.

U „tie-breaku“ presudili sjajni Vabecovi servisi U etvrtom setu, iako to rezultat ne pokazuje, borba je bila izjedna ena, sve do devetog poena, nakon ega doma ini, koji su dobili karton, iz inata upinju sve

snage i ostavljaju naše predstavnike na svega 13 poena. U petom setu vodila se napeta borba s par izmjena vodstva, ali su na kraju presudili Vabecovi servisi, uz koje je Centrometal otišao na 13:11. Me imurci su slavili cijelim putem ku i, a to su svakako i zaslužili, jer se bodovima baš nitko nije nadao iz Daruvara. Posebni je to poticaj za idu e kolo i utakmicu protiv Rijeke na parketu SGC Atona. Prvu su ovosezonsku utakmicu Me imurci u Rijeci naime izgubili, a još se sad sje aju nekih spornih odluka koje su pomogle Rije anima da do u do pobjede. Velika je želja naših odbojkaša stoga da uz podršku svojih navija-

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

MOK MURSA PAN Pap. Ind. OK VARAŽDIN OK DARUVAR OKM CENTROMETAL OK SISAK OK KARLOVAC MOK RIJEKA MOK ŠIBENIK MOK ZAGREB OK OPATIJA

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

12 10 8 8 6 5 4 5 2 0

0 2 4 4 6 7 8 7 10 12

34 29 26 22 18 17 14 14 6 0

a, u subotu od 19 sati u Nedeliš u, isprave tu sportsku nepravdu. (Ivana Strahija)

Daruvar – Centrometal 2:3 Daruvar, suci: Rami i Jurkovi (oboje Sisak) Daruvar: Kep ija, Demirovi , Salopek, Strahija, Celan, Trusi , Petrovi , Meringer, Nagy, Rendi Centrometal: Kova , Vabec, Gotal, Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Petran, Pu a, Palinkaš, Mihajlov

Sjajna partija Željezni ara, zamalo pao prvak kva satisfakcija da vrijede puno više nego to rezultat pokazuje. Ali igra i Želje ne odustaju od kvalitetnog treninga, a sada su bili odli ni i kad je to trebalo – na terenu. Šteta što za nijansu bolje nisu odigrali Plevnjak i Pokriva koji su bili vrlo dobri, nažalost ne i odli ni. Da su bili

za još stepenicu bolji – Zadar bi pao. Uglavnom, najbolja partija protiv budu eg prvaka, na kraju su bili bolji u setovima, ali što to vrijedi kad su u ukupno broju unjeva Zadrani bili bolji za dva unja, unji a ovaj puta. Tako blizu, a tako daleko… (dz)

Polufinale za Mikul i , Škvorc me u osam Sjajan rezultat ostvarila je Ema Mikul i na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za seniore i seniorke održanom u Zagrebu u dvorani NTC-a. Pobjedama protiv Ane Ružir (HATK Mladost) 63 60, Nede Kopr ina (TK Split) 62 60 i Mateje utura (TK Purger) 46 62 76, plasirala se u polu inale gdje je zaustavljena od Ivane Klepi (TK Žar), pobjednice ovog turnira, rezultatom 46 46. U organizaciji Hrvatskog teniskog saveza u dvorani Nacionalnog teniskog centara u Zagrebu održano je Dvoransko prvenstvo Hrvatske za juniore i juniorke. Karlo Škvorc bio je drugi nositelj na turniru i nažalost nije uspio ponoviti prošlogodišnji uspjeh – polu inale turnira. Uvjerljivim pobjedama protiv Borne Bartolovi a (TK

Ponikve) 61 60 i Leona Abramovi a (TK Požega) 62 61 plasirao se u etvrt inale gdje je zaustavljen od Frana Zvonimira Zgombi a u maratonskom susretu rezultatom 64 36 67.

Stojko u veteranskom finalu U Zagrebu je u teniskim dvoranama na Šalati i dvorani TK Agram održano Dvoransko prvenstvo Hrvatske u tenisu za veterane i veteranke. Na prvenstvu je nastupio Milan Stojko i ostvario odli an rezultat plasmanom u inale turnira. U etvrt inalu je pobijedio Ivana Knezi a iz Oroslavja 76 64, u polu inalu Ninoslava Samca iz Samobora 61 63, da bi u inalu od njega bolji bio Dinko Gudelj iz Karlovca rezultatom 06 57.

U DVORANI ETŠ AKOVEC

U subotu kickboxing Ove e subote (12. velja e) dvorana Ekonomske i trgova ke škole ugostiti ma arske i hrvatske kickboxere, koji e se od 18 sati boriti za titule najboljih. KBK 300 je organizator, a na kickboxing susret stižu lanovi pet klubova iz Ma arske te borci doma ina, kao i KBK Pit bull gym Sra inec. Vrata dvorane otvaraju se od 17sati, a borbe su na rasporedu od 18. U disciplini Low kick za KBK 300 nastupaju Ljiljana Zebolc, Tamara Kolomari, Boris Vrbanec, Dario Kapelari, Robert Varošanec, Jurica Škoranec te

Tomislav Liber. U pauzi izme u borbi lanice kluba prezentirat e moderan oblik rekreacije FITBOX te TAE-BO. Zbog velikog interesa za spektakl karte se mogu nabavit u pretprodaji u caffe baru BAZA, u maloj dvorani GOC-a utorkom, etvrtkom i petkom od 20.15 i na dan turnira na blagajni dvorane. Klub pod redovito upisuje i nove lanove, a svi zainteresirani mogu do i u dvoranu u navedene dane ili se informirati na klupski telefon 095/920 3533! (IS)

(19:25, 25:14, 19:25, 25:13, 12:15)

PRVA HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Neporaženi lider i prvak I. HKL Zadar provukao se protiv Željezni ara. Slavili su minimalnu pobjedu protiv akov ana 5:3, zahvaljuju i boljoj minimalnoj razlici u unjevima. Željezni ar e se teško izvu i sa sadašnje posljednje pozicije prvenstvene tablice, ovo bi bila barem neka-

DPH u tenisu za seniore, juniore i veterane

Željezni ar – Zadar 3:5 (12.5:11.5, 3527:3529) Bojan Košak - Kostadin Manev 1-0 (4-0) (601-561), Bojan Plevnjak - Luka Ukalovi 0-1 (1,5-2,5) (575-586); Rajmond Pokriva - Mario Baljak 0-1 (2-2) (578-588), Predrag Turk - Branislav Bogdanovi 0-1 (0-4) (582-631); Ivica Pun ikar - Boris Benedik 1-0 (2-2) (615-587), Mladen Vresk - Hrvoje Marinovi 1-0 (3-1) (576-576).

PROGLAŠENJE NAJBOLJIH SPORTAŠA I EKIPA Grada Preloga

U subotu u 18 sati u Domu kulture U subotu nave er, s po etkom u 18 sati, Zajednica sportskih udruga Grada Preloga organizira dodjelu nagrada najboljim sportašima Grada Preloga u prošloj godini. Nogometaši, rukometaši, sportski ribolovci, košarkaši, atleti ari, stolnotenisa i. Mogli bi ovako nabrajati još dugo. Preloška sportska obitelj broji tridesetak udruga koji postižu manje ili više uspješne rezultate, a najve i uspjeh svih udruga je izuzetno velik broj malih sportaša koji se u sportsku obitelj uklju uju ve od najranijih dana. Naziv “Prelog

- grad prijatelj djece”, Prelog je dobio i zbog velike brige za djecu, male sportaše. Uz najbolje sportaše i ekipe nagradit e se i najzaslužniji pojednici i udruge s podru ja Preloga, koji su svojim radom posebno pomogli razvoju sporta u Prelogu. U zabavnom programu nastupit e uvijek atraktivne sportske plesa ice iz susjedne Republike Ma arske. Sve anost e se održati u preloškom Domu kulture, u subotu, 12. velja e, s po etkom u 18 sati. Ulaz je slobodan, a pozivaju se svi: sportaši, sportski djelatnici, navija i i zaljubljenici u sport.

8. velja e 2011.

RUKOMETNI klub Nedeliš e

Zvonko Kerman novi predsjednik

Zvonko Kerman novi je predsjednik Rukometnog kluba Nedeliš e Funkciju dosadašnjeg predsjednika Rukometnog kluba Nedeliš e Željka Horbeca, koji je na elu kluba bio punih 12 godina, preuzeo je Zvon-

ko Kerman, odlu eno je na godišnjoj, ujedno i izbornoj, skupštini RK Nedeliš a održanoj pretprošli tjedan. Bitni naglasak, kao prioritet novog predsjednika, stavljen je na podizanje kvalitete rada s mla im dobnim kategorijama, kao i dodatno organizacijsko i financijsko konsolidiranje kluba. Zvonko Kerman tako er je najavio nastavak kontinuiranog rada seniorske ekipe koja se takmi i u III. HRL sjever. Uz predsjednika tako er je izabrano novih šest lanova Izvršnog, kao i novi lanovi Nadzornog odbora. Izvršni odbor ine Lora rn ec, Nataša Vr ek, Željko Špiranec, Miro Biber, Željko Posavec i Goran Vuk, dok su Danijel Pecolaj, Samir Numanovi i Žaklina Marcijuš novi lanovi Nadzornog odbora. Na redovnom zasjedanju IO-a prošli tjedan imenovani su i lanovi od kojih se u klubu o ekuje da e svojim djelovanje nastaviti kontinuitet kvalitetnog rada i suradnje,

Uz predsjednika, tako er je izabrano novih šest lanova Izvršnog, kao i novi lanovi Nadzornog odbora kako unutar kluba, tako i njegove prezentacije prema van. Tako je na mjesto zamjenika predsjednika izabrana Nataša Vr ek, Lora rn ec na mjesto blagajnice, Miro Biber kao taj-

nik, dok je dosadašnji predsjednik Željko Horbec imenovan sportskim direktorom kluba. Na temelju saslušanja programa rada potencijalnih kandidata i procjeni izvršenja re-

alno postavljenih sportskih ciljeva za teku u polusezonu, donesena je odluka IO-a da e trenersku unkciju do završetka sezone obavljati Goran Vuk.

8. velja e 2011. ME UNARODNI TURNIR U LENDAVI

NK ME IMURJE

Mali nogometaši akove ke NŠ u finalu Nogometno društvo Na ta Lendava organiziralo je Me unarodni nogometni turnir na kojemu je sudjelovala i Nogometna škola Me imurje – akovec s dvije selekcije (U-8 i U-9). Selekcija 2001. osvojila je sedmo mjesto, a selekcija 2002. i mla i u konkurenciji osam ekipa iz Ma arske, Austrije, Slovenije i Hrvatske osvojila je drugo mjesto. Selekcija je igrala u sastavu: Niko Gelo, Nikola Malenovi , Lovro Levak Pani , Borna Šte ulj, Luka Micek, Karlo Sen ar, Saša Stojko, Pavao Strahija, Noah Lukovnjak, Eno Perši i Jan Jan e. Trener selekcije U-8 je pedagog pro . Marinko Horvat.

Selekcija NŠ Me imurje - akovec bila je uspješna na turniru u Lendavi

Predsjednik Škole Dean Pani je po povratku iz Slovenije kazao: “Gostoprimstvo je bilo odli no, a posebno nas se dojmilo sviranje himne NK Me imurja prije svake naše utakmice. Tako er, lijepo je bilo vidjeti navijanje ostalih sudionika za nas u finalu.” Rezultati: NŠ Me imurje- akovec - ZTE Ma arska 4:0, NŠ Me imurje- akovec - Drava Ptuj Slo 1:1 NŠ Me imurje- akovec - ND Mura 05 M. Sobota Slo 2:1. Finale: NŠ Me imurje- akovec - Varaždin 0:3 Strijelci: Sen ar 3 zgoditka, Lukovnjak 2 zgoditka, Gelo 1 zgoditak i Levak Pani 1 zgoditak.

PRIOP ENJE Nogometne škole Me imurje - akovec

Ulaganje u mlade i njihov odgoj uvijek se višestruko isplati Škola nogometa Me imurje- akovec izdala je priop enje povodom tragi nog doga aja nasilne smrti Tomislava Pergara kojim ukazuje na važnost ulaganja i brige za aktivnosti namijenjene mladim ljudima. U istom se izme u ostalog isti e: “Povodom tragedije u kojoj je nepovratno izgubljen jedan mladi život, u ime polaznika, roditelja, trenera i Izvršnog odbora Nogometne škole Me imurje akovec koristimo priliku

Zbog toga smatramo da e se problemi lakše riješiti i sli ne tragedije izbje i ne samo reguliranjem radnog vremena ugostiteljskih objekata i svega što ih okružuje, nego prije svega poticanjem i ja anjem odgojne komponente u raznovrsnim aktivnostima koje bi mladima trebalo u initi što dostupnijima. Nijedna kuna uložena u takve projekte ne može i ne smije biti previše, jer je cijena izgubljenog mladog

uputiti rije i iskrene utjehe i najdublje su uti obitelji i svima najbližima Tomislava Pergara. Na žalost, mladi je život nepovratno ugašen, na najgori mogu i na in, i ne preostaje ništa ime bi se bol umanjila ili odagnala. Držimo da ova tragedija još jednom, na najgori mogu i na in, pokazuje kolika je važnost ulaganja i brige šire društvene zajednice u projekte i sadržaje organiziranih aktivnosti mladih.

života nemjerljiva. Uz jedinice lokalne samouprave, kod kojih smo, barem u našem slu aju, naišli na zna ajnu podršku, iza takve inicijative trebali bi stati i svi gospodarski subjekti, pa i svatko od nas osobno, jer samo e tako me imurska mladost prepoznati koliko nam je važna njihova budu nost stoji izme u ostalog u priop enju koje potpisuje predsjednik Nogometne škole Me imurje – akovec Dean Pani .

Poraz protiv Nafte, uvjerljiva pobjeda protiv Koprivnice Me imurje nastavlja s odigravanjem pripremnih utakmica, a rezultati su primjereni ja ini protivnika. Nakon što su tijekom tjedna uvjerljivo poraženi od Na te u Lendavi 4:0, u susretu koji j odigran prošli vikend Me imurje je svladalo tre eligaša Koprivnicu tako er uvjerljivo 3:0 (Garba 2 i Kokot). Kako stoje stvari trener-sportski direktor Dove er za nastavak sezone ipak bi mogao imati na raspolaganju ekipu koja e biti sposobna izboriti opstanak. Osim igra a Varaždina koja e bi poja anja, vrlo blizu povratka u klub je Brazilac Lima koji je jedno vrijeme igrao u sjajnoj ormi, ali ulaskom kluba u financijsku krizu izgubio se on i njegov odnos s klubom. Tako e Dove er na raspolaganju imati 13-14 kvalitetnih igra a, dok se od mladih tek o ekuje da se nametnu.

Odgo ena utakmica kadeta i juniora Ina e, predstoje eg vikenda nastavlja se prvenstvo I. HNL za juniore i kadete. Me imurje je trebalo ugostiti ekipu splitskog Hajduka, no oba susreta odgo ena su za travanj. Naime, u akovcu još nema uvjeta za odigravanje utakmica, bez obzira što je proteklih dana zasjalo sunce. Tereni još nisu spremni i mogli bi biti uništeni u potpunosti.

PRIPREME donjome imurskih nogometnih klubova

ŽUPANIJSKO osnovnoškolsko finale u malom nogometu

Prvo mjesto pripalo ekipi ŠŠK “Fti i” OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica Prvo mjesto na Županijskom finalu u malom nogometu Zajednice školskih športskih klubova Me imurske županije osvojila je ekipa ŠŠK FTI I OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica. Drugo mjesto pripalo je ekipi ŠŠK PONOS OŠ Podturen, dok je na tre em bila ekipa ŠŠK Drava OŠ Donja Dubrava. U finale nakon odigranih pretkola plasiralo se šest školskih ekipa. U grupi A natjecale su se ekipe ŠŠK Ponos-OŠ Podturen, ŠŠK Dra-

Najbolja je bila ekipa ŠŠK “Fti i” OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica

va- OŠ Donja Dubrava i ŠŠK Kotoriba-OŠ Kotoriba, dok su u grupi B bile ekipe ŠŠK Fti i- OŠ Mala Subotica, ŠŠK Kondor-OŠ Mursko Središ e i ŠŠK Mladost-OŠ Donji Kraljevec. U borbi za 1. mjesto bile su ekipe ŠŠK Ponos i ŠŠK Fti i, a utakmica je završena rezultatom 2:1 za ekipu ŠŠK Fti i. Ekipe ŠŠK Mladost i ŠŠK Drava borile su se za tre e mjesto, koje je pripalo ŠŠK Mladost pobjedom nad ŠŠK Drava rezultatom 3:1. (hz)

ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

GORI AN - KLUB 75 7:0

DG Commerce drži dva boda prednosti pred MIP Weylandom Parovi 12. kola: Mala Subotica: Domino bar Grandy – Vularija etvrtak u 22 sata, Mursko Središ e: Mip Weyland – Hemuševec utorak u 22 sata, Podturen: Fenix – DG Commerce petak u 21,30 sati, Nedeliš e, Aton: Gornji Kuršanec – Klub 75 srijeda u 18 sati, Donji Kraljevec: Gori an – Promess etvrtak u 17 sati.

U 11. kolu nije bilo iznena enja u I. me imurskoj malonogometnoj ligi. Vode i DG Commerce bio je uvjerljiv protiv G. Kuršanca i popravio gol-razliku. Istovremeno je MIP Weyland protiv solidnog Promessa, a Domino bar Grandy je bez problema dobio Hemuševec.

TABLICA 1.DG COMMERCE 2.MIP WEYLAND 3.DOMINO GRANDY 4.FENIX 5.PROMESS 6.GORI AN 7.KLUB 75 8.VULARIJA 9.HEMUŠEVEC 10.GOR. KURŠANEC

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

9 8 7 6 6 5 5 3 2 0

1 2 2 0 0 1 1 0 1 0

1 1 2 5 5 5 5 8 8 11

82-42 75-31 55-28 65-46 51-36 61-45 53-50 35-75 38-74 31-119

28 26 23 18 18 16 16 9 7 0

HEMUŠEVEC - DOMINO BAR GRANDY 3:7 DonjiKraljevec–DvoranaOŠDonjiKraljevec.Suci:Saša Fegeš (Nedeliš e) i Dražen Jur ec (Donji Kraljevec). Delegat: Mijo Horvat (Gori an). Strijelci: Balent 2 i Kova za Hemuševec, a Fažon 4, Cirkven i 2 i Vrbanec za Domino bar Grandy. Hemuševec: Z. Taradi, Mlinari , Križaj, Turk, Blagus, Balent, Kova , Židov i K. Taradi. Domino bar Grandy : Mar ec, Gorupi , Domini , Fažon, Mati , Orši , Cirkven i , Vrbanec, Gori anec i Hruško.

Prelog – Dvorana OŠ Prelog. Suci: Matija Horvat (S. Ves) i Dražen Jur ec (D. Kraljevec). Delegat: Mijo Horvat (Gori an). Strijelci: Šte ulj 4, Vugrinec 2 i Malovi . Gori an: Farkaš, Malovi , Šte ulj, Vugrinec, Baksa, Vlah i Mesari . Klub 75: A. Fundak, Zadravec, M. Horvat, D. Fundak, ižmešija, Z. Horvat i Na .

DG COMMERCE - GORNJI KURŠANEC 16:4 Prelog – Dvorana OŠ Prelog. Suci: Ivica Horvat ( akovec) i Darko Filip i (Slakovec). Delegat: Božidar Jura i (Strahoninec) Strijelci:Vuk,HabušiRadikovi po3,Malek,BožekiGolubi po2i Lon ari za DG Commerce, Francki 4 za G. Kuršanec. DG Commerce: Marka , Radikovi , Habuš, Lon ari , Vuk, Magdaleni , Begovi , Malek, Božek i Golubi . Gornji Kuršanec: Srnec, Kos, Petran, Karan, Novak, Golubi , Oršuš, Trojak i Francki.

VULARIJA - FENIX 6:5 Mala Subotica – Dvorana OŠ Tomaš Gori anec. Suci: Marijan Duman i ( akovec) i Igor Križari (Šenkovec). Delegat: Darko Jambrovi (Šte anec). Strijelci: J. Kosi i Pla tak 2, urila i Carevi za Vulariju, M. Kolar i Lepen 2, Blažon za Fenix. Vularija: Iva i , Kr mar, I. Kosi, Zlatarek, Carevi , Novak, urila, J. Kosi i Pla tak. Fenix: D. Kolar, Prekupec, Blažon, Bobi anec, Murkovi , M. Kolari , N. Kolari , Mu i , Lepen i M. Kolar.

PROMESS - MIP WEYLAND 2:4 Mala Subotica – Dvorana OŠ Tomaš Gori anec. Suci: Marijan Duman i ( akovec) i Igor Križari (Šenkovec). Delegat: Darko Jambrovi (Šte anec) Strijelci: Grbavec i Škvorc za Promess, Vuruši , Baksa, Kralj i Radikovi za Mip Weyland. Promess: Magdaleni , Novak, Baranaši , Hali , Juras, Kr mar, Škvorc, Hatlak, Mihalic, Grbavec i Jankovi . Mip Weyland: urkin, Vuruši , Šardi, Kralj, Makovec, Stojko, Jurovi , Baksa i Radikovi .

Optimisti no u proljetnu sezonu Branko Lipi , trener seniorskog sastava NK Grani ar iz Kotoribe, obavio je prozivku igra a nakon zimske stanke ime su zapo ele pripreme za proljetni dio prvenstva. Kotoripski nogometaši jesenski su prvaci 4. HNL-sjever skupina, te im je krajnji cilj to mjesto zadržati do kraja prvenstva. Kako nam je kazao financijska kriza osje a se i u NK Grani aru, nije baš zadovoljan sa situacijom na po etku priprema, ali vjeruje da e kroz predstoje e dane situacija biti povoljnija kako bi se stvorila potrebna atmos era za kvalitetan rad. U sklopu priprema bit e odigrano nekoliko prijateljskih susreta. Trener NK Dubrav an Dražen Horvat u nedjelju 30. sije nja održao je uvodni sastanak s igra ima nogometnog kluba povodom po etka priprema za proljetni dio sezone u I. me imurskoj ligi. Sastanku se odazvalo 15 igra a. Do po etka prvenstva nogometaši e trenirati 3 puta tjedno, a nedjeljom odigravati pripremne utakmice. Jesenji dio prvenstva Dubrav an je završio na 5. mjestu prvenstvene ljestvice s 22 osvojena boda. (a )

KOTORIBA

Osnovan nogometni klub Roma Romska vatra iz Piškorovca bio je prvi i dosada jedini registrirani nogometni klub Roma u Me imurju. No, to više ne e biti tako. Romi iz Kotoribe krenuli su osnivanje kluba pod imenom NK Roma iz Kotoribe, saznajemo od predsjednika romske Udruge za bolje sutra Damira Ignaca. Na osniva koj skupštini za predsjednika kluba izabran je Mitar Ignac, a poslove tajnika obavljati e Kruno Balog. Novi klub je okupio trideset zainteresiranih nogometaša, a natjecanje bi trebali zapo eti u najnižim me imurskim ligama. Do natjecateljskog djela treba još obaviti puno dogovora za po etak službenog natjecanja. (a )

8. velja e 2011. KOŠARKA

STOLNI TENIS I. HSTL žene

II. HSTL – ISTOK - muški

Važna pobjeda Šenkov anki Mlade Šenkov anke uspješno su odradile jedanaesto kolo 1. HL u kojem su svladale izravne suparnice u borbi za ostanak, Sv. Nedelju Novake u gostima(4:3). Susret je bio dugotrajan i napet, a Šenkov anke su pobjedu osigurale tek nakon odlu uju e sedme par je u kojoj je slavila najbolja igra ica Šenkovca, Andrea Gali , koja je u suretu pobijedila obje svoje par je. Maja Pavlekovi i Anja Novak pobijedile su svaka po jednu par ju, ime su se Šenkov anke dokopale svoje druge ovosezonske pobjede. Šenkov anke su se bodovno izjedna ile s osmoplasiranom ekipom STK Mladost Iskon i imaju vrlo dobre šanse za ostanak u ligi. Rezulta : Pula - STK Mladost Iskon (Zagreb) 4:1, Sveta Nedjelja Novaki - Šenkovec 3:4 (Jadreško - Pavlekovi 3:1 /-6, 8, 3, 6/, N. Brglez - Novak 0:3 /-7, -13, -2/, M. Brglez - Gali 0:3 /-4, -9, -4/, M. Brglez/Jadreško - Gali / Novak 3:0 /9, 5, 8/, Jadreško - Novak 3:1 /-7, 7, 10, 5/, M. Brglez - Pavlekovi 2:3 /-6, 3, 13, -8, -10/, N. Brglez - Gali 1:3 /-6, -6, 5, -4/), TIS (Zagreb) - Lokomo va (Vinkovci) 4:0, Varaždin - Aquaes l (Duga Resa) 4:1, Bjelovar - HASTK Mladost Iskon 0:4.

TABLICA 1.HASTK Mlad. Iskon

11 11 0

44: 1

2.Aquaes l

11 9