www.mnovine.hr Godina XV.
PONAŠANJE "VELIKIH“ igrača na hrvatskom tržištu ponekad je ispod svake granice poslovnosti
"Jelen" druga po redu žrtva nemogućnosti naplate!? str. 3 TRAGOM pitanja HNS-ovke Karoline Juzbašić čakovečkom gradonačelniku o USKOK-u u Međimurje plinu
Je li zazivanje USKOK-a postalo dio političkog nadmetanja?str. 3 STOTINE MEĐIMURACA zimske gume kupile u Sloveniji
Nestašica u Lendavi, a naši vulkanizeri kraj granice propadaju str. 9
Broj 794.
^akovec, UTORAK, 23. studenoga 2010.
Cijena 7 kuna
Održan sajam MESAP “Jesen 2010.”
str. 6-7
U ZNAKU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE - Sedamsto zahtjeva za gradnjom elektrana na vjetar i sunce u Upravi za energetiku
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str. 53
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
IZ TJEDNA u tjedan
Beogradska pri a Kod nas eto ni dvadeset godina nije zaživjela demokracija u punom smislu rije i. Iako smo prije desetak godina pomislili da taj proces ipak ne e tako dugo potrajati, korupcija nas je vratila ponovno najmanje toliko godina unatrag. Ni godina koja predstoji ne e biti laka, prognoziraju svi. Dapa e, posebice kad je u pitanju obi an ovjek. Tko je kriv za ovakvo stanje? Ve ina gra ana za ovakvo stanje koje više ni ne budi nadu krivi politi are, vladaju e. Na žalost, pokazuje se da ni HDZ ni SDP nema baš ideju “kako nas izvu i iz gabule“. Najbolje se to vidi na primjeru državne vlasti, ali i gradske, ne samo u Zagrebu koja je u me uvremenu postala ex-SDPova, Bandi eva, jer nije daleko od toga ni naš akovec. Žalosno je što jedan grad poput akovca više ne može platiti ni 1.000 kuna potpore mladim roditeljima za novoro enu djecu, ukidanja Prometne jedinice mladeži ili pak participiranje u enicima s podru ja Grada pla anje knjižnice. Na tim “malim stvarima“ vidi se kako je zapravo teška “gabula“. I tako za “odmor glave“ od ovakve depresivne svakodnevnice slu ajno mi se poklopi put za Beograd. Osim uvo enja demokratske vladavine, drugi proces kod nas koji naši politi ari toliko vole spominjati je - gra enje “odnosa“ s donedavno ratnim neprijateljem. Pa onda idemo tamo izme u ostaloga da vidimo normaliziraju li se odnosi. Za po etak pitanje što se doga a, kako se živi “u komšiluku“? Kažu doma ini ne doga a se ništa previše “pametno“. Sli na pri a kao i kod nas kad je u pitanju politika i korupcija. Tamo ak više na gradskom nego državnom nivou. Javna nabava svima je “zanimljiva roba“. S druge strane, loša situacija obi nog ovjeka u velegradu poput Beograda, gdje su cijene skoro kao pa kod nas, a prosje na pla a dvjesto eura. Beogradski život pak je uglavnom “ušminkan“ brdom, kako oni kažu, “sre enih riba“ i bogatoga no nog života. Života u kojem nije problem što si Hrvat ili iz Hrvatske, osim, naravno, ako ne provociraš, jer uvijek ima onih koji su spremni da te “izlemaju“, govore taksisti koji su oduvijek najbolji poznavatelji kako diše njihov grad. Ali, budala ima svugdje, pa nije potreban razlog što si Hrvat ili Srbin.
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
Najve i i najcjenjeniji hedonisti u Beogradu jesu Slovenci. Za njih je taj grad sve ono što ne mogu “raditi“ kod ku e. Srbi su nas uglavnom mijenjali za Slovence, a mi smo se uporno trudili da ih ispravljamo da smo Hrvati iz akovca. Reakcija, sve ok. Uglavnom, ako mislite da u Beogradu vlada nostalgija za starim vremenima, varate se. Štoviše, za njih su Jugoslavija i Tito omraženi pojam. Nije ni udno stoga što “Ku u cve a“ Srbi zapravo mrze, pa su prije koji mjesec tek nešto sitno poduzeli da ipak ponovno postane turisti ka atrakcija. Uglavnom, svi oni koji ljude plaše nekom “novom Jugom“ jednostavno lažu. Nema tog entuzijazma “u komšiluku“. Zapravo, ljudi nas kao Hrvate ak cijene više nego što ovjek misli, jer smo za njih “ipak Zapad“. Nostalgija pak za “nasiljem“ pere uglavnom još samo “navija e“ i zato nam je jedino neugodno bilo kad smo umjesto brzopoteznog izlaska na autoput s K tablicama i hrvatskim grbom završili kod Marakane upravo kad je završila utakmica Zvezde s tamo nekim nama nepoznatim klubom. Stotine Delija šetalo se kraj našeg auta, neki su spazili registraciju i grb, pokazivali na nju, ali, sre om, nije im bilo jasno vjerojatno što to zna i K i hrvatski grb. I tako na kraju ipak “sa srcem u petama“ vratimo se mi ku i, gdje se nadam da e naši politi ari ipak kona no po eti razmišljati “korak dalje“ od srpskih, tj. po eti se brinuti za malog ovjeka, jer nam je ve pomalo dosta tih raznoraznih “projekata“, “in rastrukture“ i razbacivanja novca, to malo što je još ostalo “u kasi“, nešto što si gra anin kad se isto izgradi, na žalost, ne e mo i priuštiti koristiti.
23. studenoga 2010.
DVOJE ME IMURSKIH PODUZETNIKA me u najboljima u Hrvatskoj
uro Horvat i Bernarda Cecelja dobitnic uro Horvat, osniva , vlasnik i generalni direktor Tehnixa iz Donjeg Kraljevca, i Bernarda Cecelja, osniva ica i vlasnica tvrtke "Bernarda" iz Puš ina, ponovno su se našli u izboru najboljih poduzetnika u Hrvatskoj. Na sve anosti dodjele godišnjih nagrada Hrvatskog udruženja menadžera "Croma", koje je u utorak održano u Zagrebu, me imurski poduzetnici ponovno su dokazali da su me u najboljima u državi.
U obrazloženju Crome stoji da su dobitnici nagrada elnici tvrtki koje ulaze me u vode e unutar svojih grupacija, a po pokazateljima konkurentne sposobnosti i ekonomskog rasta mogu se ubrojiti me u 500 najuspješnijih doma ih poduzetnika. Prema portalu banka. hr, žiri je posebno vrjednovao osobni doprinos laureata o uvanju postoje ih i otvaranju novih radnih mjesta te njihovu poslovnu orijentaciju k održivom rastu i dugoro nom
MINISTAR gospodarstva i tehnologije Savezne Republike Njema ke posjetio tvrtku “Haix”
O ekuju se njema ka ulaganja, a Haix najavio proširenje proizvodnje - U neformalnom razgovoru župan Me imurske županije Ivica Perho pozvao je ministra da njema ke gospodarstvenike upozna s me imurskim potencijalima i mogu nostima ulaganja. S obzirom na stru nu radnu i prilagodljivu snagu u Me imurju i ure ene gospodarske zone te pristup infrastrukturi, Me imurje ima niz prednosti za strana ulaganja Ministar gospodarstva i tehnologije Savezne Republike Njema ke Rainer Brüderle posjetio je tvrtku “Haix” iz Male Subotice, koja je izgra ena zahvaljuju i izravnoj njema koj greenfield investiciji. U pratnji ministra bilo je etrdesetak gospodarstvenika iz Njema ke te lanovi njema kog Saveznog parlamenta. Gosti iz Njema ke razgledali su proizvodne pogone tvrtke “Haix”, a osnovne in ormacije o tvrtki dao je direktor i doma in Ewald Haimerl. Ministra su do ekali i župan Ivica Perho , dožupan An elko Horvat, gradona elnik akovca Branko Šalamon, te na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani . Gosti su se u Haixu zadržali samo etrdesetak minuta, da bi potom krenuli u obilazak tvrtki u Varaždinskoj županiji, gdje je tako er prisutno njema ko ulaga-
Župan Ivica Perho i njema ki savezni ministar Rainer Brüderle, lijevo vlasnik tvrtke “Haix” nje. Njema kog ministra primili su najviši predstavnici vlasti u Hrvatskoj, na elu s predsjednikom države Ivom Josipovi em i predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor te predstavnici resornih ministarstava.
Tvrtka “Haix” proizvodi zaštitnu obu u te zapošljava 530 ljudi, a do kraja godine namjeravaju zaposliti dodatnih trideset radnika. Prema onome što se ulo prigodom predstavljanja tvrtke, o ekuje se daljnje
proširenje pogona tvrtke, jer su njema ki partneri iznimno zadovoljni prijemom u op ini Mala Subotica, ali i sposobnom radnom snagom u našem kraju. Trenutno je proizvodni kapacitet tvrtke “Haix” oko
U tijeku pripreme Me imuraca za zimske uvjete u vožnji Najave pogoršanja vremena i mogu nosti pada snijega za idu i tjedan mnoge voza e navele su da se pripreme za zimske uvjete u vo-
žnji. I dok su neki Me imurci ve zamijenili ljetne sa zimskim gumama, drugi to planiraju napraviti uskoro. Kupuju li gume u Sloveniji, gdje su
navodno mnogo je tinije, ili ipak po nove gume ne idu dalje od mjesta u kojem žive, upitali smo Me imurce prošli tjedan. I dok jedni kažu da
gume kupuju isklju ivo u Hrvatskoj, drugima je isplativije oti i kod naših susjeda, gdje su, kažu, zimske gume doista puno je tinije. Oni koji
ih kupuju kod nas kao razloge navode neisplativost odlaska u Sloveniju ili jednostavno ne pre eriraju kupovinu izvan Lijepe naše. (hz)
Anketa “Pod vurom”
Damir Belovi , Štrigova - Još se nismo pripremili za zimske uvjete jer još nema snijega, ali uskoro ho emo. Kada je rije o zimskim gumama, osobno ih kupujem u Hrvatskoj, a ne u Sloveniji. Uvijek budu neke akcije na kojima se po nešto povoljnijoj cijeni mogu nabaviti nove zimske gume. Petar Križnar, Puš ine - Nedavno sam kupio auto koji ima ve zimske gume, tako da je sve spremno za zimske uvjete. Me utim, uo sam da su kod nas zimske gume preskupe te da se bolje isplati i i u Sloveniju po nove. Kada bih sad morao mijenjati gume, sigurno bih se uputio u susjednu Sloveniju. Vjerujem da mnogi, upravo iz ovog razloga, svoje automobile za zimu pripremaju kod naših susjeda.
Rajko Vidovi , Varaždin - Još nisam pripremio svoj automobil za zimske uvjete, ali budem kroz koji dan. Kupit u nove zimske gume, po koje idem u Sloveniju jer su tamo je tinije. Drugi tjedan su najavili snijeg pa se do tada namjeravam pripremiti za prave zimske uvjete. ( oto: Vrzan)
Branko Balog, Ma kovec - Pripremio sam se za zimske uvjete. Nisam ove godine kupovao nove, ve sam ljetne zamijenio s prošlogodišnjim zimskim gumama koje sam kupio u Hrvatskoj. Me utim, kada bih sada nabavljao nove gume, kupio bih ih tamo gdje su je tinije.
Josip Žuži , Varaždin - Pripremio sam svoj automobil za zimske uvjete, odnosno stavio sam zimske gume. Prošle godine kupio sam nove zimske gume, stoga sam sada samo zamijenio ljetne. Osobno ne pre eriram kupovanje guma u Sloveniji, niti nikada nisam. Uglavnom kupujem u Hrvatskoj.
Milan Logožar, Prelog - Stavio sam zimske gume i pripremio se za zimske uvjete koje su najavili za utorak. Kupio sam ih u Hrvatskoj jer sam provjerio jesu li gume doista je tinije u Sloveniji i nije mi se inilo da je velika razlika u cijeni. S obzirom na to da mi se nije isplatilo i i u Sloveniju, kupio sam ih ovdje kod nas.
23. studenoga 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
3
SABORSKE ZASTUPNICE Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec o državnom prora unu
ci nagrade “Croma” HSS - najskuplji partner Vlade pozicioniranju na regionalnom i globalnom izvoznom tržištu. Tehnix iz Donjeg Kraljevca tvrtka je poznata širom Europe po svojim inovativnim rješenjima u zaštiti okoliša, u dvadeset godina postojanja posluje prakti ki po cijelom svijetu, a tvrtke k eri ima u gotovo svim zemljama okruženja. Proizvodi pod imenom "Bernarda", s druge strane, u nepunih deset godina postali su vode i brend na doma em
tržištu i jedan od najtraženijih asortimana za opremanje hotelskih kapaciteta. Osim dobitnika nagrada, na sve anosti u hotelu "Westin" u Zagrebu bili su i zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec i na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat, uro Horvat, a nagradu za poduzetnicu godine dobila je Bernarda Cecelja, osniva ica i vlasnica tvrtke "Bernarda" iz Puš ina. (BMO)
4.000 pari specijalne obu e dnevno.
PONAŠANJE “VELIKIH“ igra a na hrvatskom tržištu ponekad je ispod svake granice poslovnosti
Primjer HAIX-a za nova njema ka ulaganja u naš kraj Ministar Brüderle zahvalio je doma inima na gostoprimstvu, te naglasio da ovakve dobre primjere treba koristiti u produbljivanju zajedni ke gospodarske suradnje. U neformalnim razgovorima uz razgledanje suvremenih pogona za proizvodnju obu e izre eno je mnogo rije i o mogu nostima suradnje. U izjavi za medije, njema ki ministar naglasio je da su sva vrata kad je rije o njema koj strani otvorena i da još više treba sura ivati. Mogu nosti za suradnju zbilja su velike, i to u mnogim podru jima gospodarstva, od kojih neka obuhva aju i visoke tehnologije. Posebno se otvara mogu nost za suradnju na tehnološkom i znanstvenom polju, re eno je uz ostalo, tim više što Me imurska županija ima osnovnu infrastrukturu, više razvojnih agencija. U neformalnom razgovoru župan me imurske županije Ivica Perho pozvao je ministra da njema ke gospodarstvenike upozna s me imurskim potencijalima i mogu nostima ulaganja. S obzirom na stru nu radnu i prilagodljivu snagu u Me imurju i ure ene gospodarske zone te pristup infrastrukturi, Me imurje ima niz prednosti za strana ulaganja, što na pravi na in treba prezentirati svim zainteresiranim stranim gospodarstvenicima. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)
Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec, zastupnice SDP-a u Saboru, kontinuirano sazivaju konferencije za novinare na kojima govore o radu u Saboru. Nadica Jelaš kazala je da se zastupnici SDP-a nisu dali uvu i u prepirke kod donošenja državnog prora una, te da Klub SDP-a nije podnio nikakve amandmane jer se njihova vizija prora una razlikuje do onoga koji su ponudili vladaju i. Kazala je da je najskuplji partner Vlade HSS prema onome što su dobila ministarstva turizma i
poljoprivrede. Me utim, malo je udno da SDP-ovke na neki na in kritiziraju HSS na državnoj razi-
ni dok istovremeno me imurski SDP odli no sura uje s njima na lokalnom nivou.
Govore i o me imurskim stavkama u prora unu, kazale su da su njima vidljive dvije, ona za otplatu kredita za bolnicu u iznosu od 4,8 milijuna kuna te 4,9 milijuna kuna za navodnjavanje. Ono što je prikazano kroz projekte koje e inancirati navedeno je bez iksnih inancijskih iznosa, kao što je opremanje Centra za kulturu u Kotoribi i nastavak izgradnje komunalne infrastrukture te legalizacije romskih naselja. (BMO)
Jelen nakon kotoripske druga tvrtka koja ne može naplatiti potraživanja od firme u vlasništvu renomirane strane kompanije - Firma “Calix” ostala je dužna jednoj tvrtki iz Kotoribe, kako tvrdi njezin vlasnik, da bi nakon preseljenja u akovec napravila novi dug za najam tvorni kih prostora u Jelenu iz kojeg, kako nam kažu, tako er žele oti i, iako ga još uvijek nisu podmirili Velike ribe, poznato je, gutaju male ribe, a hrvatsko tržište je mala riba koju sve više gutaju ve e ribe biraju i što e i gdje uzeti, koju tržišnu nišu, proizvodnju, radnu snagu. Nakon banaka i trgovina na redu je i proizvodnja. Ne biste vjerovali, ak i slobodni kapaciteti u proizvodnim halama, koji su višak u našim proizvodnim irmama, prekaljenim igra ima koji dolaze iz zrelih tržišnih ekonomija mogu biti izvor zarade i preuzimanja naših irmi izguraju li uspješnim driblanjem preostale igra e s našega doma eg terena. U maloj zemlji, koja se hrva sa svim dje jim bolestima tranzicije u kojoj vjerovnici nisu dovoljno zašti eni, postali smo eldorado koji iskorištavaju svi koji dolaze na naše tržište. Možda nismo dovoljno svjesni da na taj na in dodatno gubimo vlastitu proizvodnju, tržište i radna mjesta. Kad shvatimo što nam se doga a, ostat emo mudri generali nakon izgubljene bitke, a možda i rata. Tipi na pri a je i ono što proživljava Jelen koji je nakon preseljenja Haixa u svoje neiskorištene hale primio novog zakupca - "Calix", irmu za proizvodnju i preradu plastike ( ašica) registriranu u Hrvatskoj, ali u stranom ve inskom vlasništvu. S Jelenom su potpisali ugovor o petogodišnjem zakupu. Ali nakon nekoliko mjeseci
proizvodnje u etiri smjene svih dana u tjednu ubrzo su po eli kasniti s pla anjem najma i obilno korištene elektri ne energije. A sada bi, boji se Darko Pintari , direktor Jelena, najradije spakirali kofere i otišli dalje. Direktor Jelena Darko Pintari ispri ao nam je za novine da razmišlja i o tome da cijeli slu aj preda institucijama sistema. - Krajem prošle godine obratili su nam se iz irme 'Calix' koja se bavi proizvodnjom i preradom plasti nih masa, traže i najam poslovnih prostora nakon što je iz Jelena preselio Haix. Prostori su im se dopali, jer su imali sve one uvjete koje su oni tražili. U listopadu prošle godine potpisan je zakup na pet godina. Preseljenje je potrajalo do velja e ove godine, po svemu sude i, ne samo zbog složenosti preseljenja strojnog parka ve i nekih drugih problema vezanih uz odlazak iz Kotoribe. Kako doznajemo, i tamo se Calix navodno spori oko duga od milijun kuna. Calix je irma registrirana u Hrvatskoj, ali je u ve inskom vlasništvu slovenske irme koja pak je u vlasništvu renomirane austrijske kompanije 'Greiner' iz Austrije, što je direktoru Jelena ulijevalo povjerenje da se radi o ozbiljnoj irmi i namjerama. Negdje od kraja velja e, po ekom ožujka, oni su u našim prostorima
proizvodili ašice, i to prakti ki neprekidno 24 sata na dana, u smjenama, subotama i nedjeljama. Ve u svibnju i lipnju najavljivali su i proširenje proizvodnje, za što su trebali puno ve u snagu struje te smo na njihov zahtjev za ve om snagom poslali i upit akove koj Elektri na koji na in bi se to moglo realizirati, kazao je Pintari . - Zahtjevi su bili dosta visoki, tako da su iz Calixa taj postupak zamrznuli do povratka Jelena s kolektivnoga godišnjeg odmora. S potrebama za ve om snagom snalazili su se i tako da su intenzivno proizvodili i subotom i nedjeljom kada Jelen nije radio i punom parom u drugoj smjeni, kad Jelen nije koristio struju za svoju proizvodnju.
Postoji osje aj da žele "pobje i“ - Po povratku s godišnjeg odmora u Jelenu smo primijetili da se proizvodnja u iznajmljenim prostorima Jelena smanjila i uglavnom odvijala u prvoj i drugoj smjeni. Paralelno s time po ela je kasniti i zakupnina. U listopadu, kad je zakasnila i druga zakupnina, naravno da sam reagirao i pozvao ih na razgovor, traže i da se dug riješi. Naime, nije bila u pitanju samo zakupnina ve i veliki iznos za struju koji se nakupio. Da tu nešto ne štima, tada mi je postalo jasno, kazao je Pintari . - i-
Calix u Hrvatskoj lociran zbog osvajanja tržišta “Calix” je rma registrirana u Hrvatskoj, ali je u ve inskom vlasništvu slovenske rme koja pak je u vlasništvu renomirane austrijske kompanije “Greiner” iz Austrije, što je direktoru Jelena ulijevalo povjerenje da se radi o ozbiljnoj rmi i namjerama. Predstavnici vlasnika iz Austrije i Slovenije, govore i o namjerama za
preseljenje, navodili su da se žele odvojiti od firme u Kotoribi, zbog konkurencije i itava niza drugih razloga. Kako doznajemo, i tamo se Calix navodno spori oko duga od milijun kuna, kazao nam je vlasnik tamošnje tvrtke s kojom je poslovno sura ivao. (BMO)
nilo mi se nelogi nim da bi si tako renomirana irma kao što je austrijski Greiner, koji vlasni ki stoji iza slovenskog Greinera, a slovenski iza irme registrirane u Hrvatskoj, dopuštala takve probleme kao što je nepla anje zakupa. Razgovaraju i s austrijskim menadžerom iz Greinera i menadžerom iz slovenskog Greinera, dobio sam obe anje da e dug biti pla en, uklju uju i i zaostatak. Dio su platili, me utim, zbog novih potraživanja uskoro su izjedna ili visinu duga na stari iznos. Uz to, osjetio sam atmosferu da bi oni to najradije napustili. Tim više nudili su mi na in naplate koji se meni baš nije svidio, s nekakvim udnim ponudama da im prodam neku mašinu, ne znam koju. Za mene su oni irma u zakupu i sve što tražim je uredno pla anje. Mi samo tražimo novac za zakup i za struju i to je sve. Me utim, na naše zahtjeve krenulo se s osornim tonom da su oni svjetska kompanija i sve u tom tonu. Do zaklju enja ovog broja Me imurskih novina slu aj nije razriješen, a ne treba ni govoriti da je Jelenu svaka kuna bitna i da su zbog stvaranja ve ih prihoda u ovoj situaciji zbog toga i pristupili najmu slobodnoga poslovnog prostora. (Božena Malekoci - Oleti )
TRAGOM pitanja HNS-ovke Karoline Juzbaši akove kom gradona elniku
Je li zazivanje USKOK-a postalo dio politi kog nadmetanja? Da su sjednice Gradskog vije a sve više poprište politi kih nadmetanja, a sve manje mjesto gdje se vodi briga o životnim problemima gra ana, vidljivo je i iz pitanja koja upu uju gradski vije nici. Karolina Juzbaši , vije nica HNS-a, pitala je gradona elnika je li to no da je Me imurje plin pod istragom USKOK-a, budu i da se on bavi suzbijanjem korupcije i kriminala pa smatra potrebnim da javnost zna o kakvoj je vrsti kriminala rije . Zatražila je pisani odgovor, a pitanje je uputila gradona elniku, kako je kazala, zbog toga što je Grad suvlasnik tog poduze a. Branko Šalamon odgovorio je da istraživanje USKOK-a i policije nije u nadležnosti Grada i javnosti te da ako se utvrde
eventualne nepravilnosti javnost e o tome biti informirana. Kazao je samo da zna da je na skupštini Me imurje plina bilo govora o nekim propustima bivših lanova Nadzornog odbora Me imurje plina, me utim, da je on koji je tada vodio skupštinu kazao da skupština nije mjesto za takvu raspravu, nego institucije sistema. Kazao je da ne zna je li predana kakva prijava institucijama i da ne može obe ati da e je mo i informirati u pisanom obliku.
Ivkovi : HNS se osve uje za glasove protiv Šari a Iskoristili smo priliku da bismo Vladimira Ivkovi a kao predsjednika županijskog HDZ-a
i kao direktora Me imurje plina pitali je li USKOK u Me imurje plinu i kako komentira pitanje vije nice Juzbaši . - S obzirom na to da je to pitanje postavila po meni tendenciozno i dogovoreno gospo a Juzbaši , lanica HNS-a, a povezujem ga s onim što je na županijskoj Skupštini bilo izre eno vezano uz to tko je glasovao protiv Šari a, jer završna re enica predsjednika kluba HNS-a gospodina Perši a bila je 'u jamu past e tko je glasovao protiv Šari a'. Naravno da ovo 'u jamu pasti' ne doživljavam doslovno, ali bih mogao re i da se ne bih udio ako je i postoje i kandidat koji je izabran iz sli nih razloga odustao od svoje kandidature. Sama prijetnja je ozbiljna
i da vrijedi za sve koji su glasovali protiv Šari a.
Državno odvjetništvo radi na tri grupe prijava Me utim, Ivkovi nam je potvrdio prisutnost istražnih organa koja se ti u pitanja vezanih uz Me imurje-plin, po nekoliko pitanja.
- U Me imurje plinu kontinuirano se ipak vrše raznorazne obrade i istražne radnje koje ponekad obavlja Državno odvjetništvo s policijom, a ponekad bez policije. Mislim da se u ovom slu aju mislilo na prijavu gospodina Varge koja se obra uje i za koju nema razloga da se ne obradi do kraja. Ta prijava je bila medijski prezentirana od gospodina Varge, ve prije devet
Ivkovi smatra da ga se želi ocrniti - U Me imurje plinu USKOKa nema, jer da ima onda bih pretpostavljam ja znao, kazao je Ivkovi . - Da budem precizan, budu i da se radi o osjetljivom pitanju, koje se sada otvara i
problematizira te koje e se medijski obra ivati, samim time na neki se na in pokušava degradirati i ocrniti i mene osobno, a na taj na in i Me imurje plin, kazao je Ivkovi . (BMO)
mjeseci, od kada se kontrolira sva naša dokumentacija, a bila je usmjerena prema tome da je nešto nenormalno u izgradnji našeg novog poslovnog objekta, kazao je Ivkovi . - Druga grupa istražnih radnji odnosi se na smrtne slu ajeve koji su se dogodili na plinskom sustavu prošle zime, pri emu se istražuju raznorazni, papiri, mišljenja. Tre a grupa prisutnosti državnog odvjetnika s policijom je u Me imurje plinu vezana uz naše prijave iz Me imurje plina, a odnose se na one koji kradu plin i falsi iciraju dokumente vezano uz plinomjere, obrazložio je cjelokupnu aktualnu situaciju uz sve radnje državnih organa direktor Ivkovi . (BMO)
Aktualno
u Me imurju
GDQD
4
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
HRVATSKI LABURISTI - stranka rada organizirali akciju
"Potrubi za radnik, a ne rob" Hrvatski laburisti - stranka rada prošli je utorak u etrnaest hrvatskih gradova, uklju uju i i akovec, provela nesvakidašnju akciju pod nazivom "Potrubi za radnik, a ne rob". Strana ki aktivisti stajali su uz frekventne prometnice s transparentima na kojima je bio istaknut spomenuti slogan, odnosno naziv akcije. Kako kažu u stranci, na taj na in žele "probuditi društvenu solidarnost s radnicima koji rade, a ne primaju pla e, kojima poslodavci
ne pla aju doprinose, onima koji rade neprijavljeni, koji umjesto pla e primaju minimalac ili bonove, koji moraju raditi i do osamdeset sati prekovremeno, koji rade nedjeljom i praznicima, koji sklapaju ugovore o radu na odre eno vrijeme ve pet i šest godina i kojima poslodavci od pla e uzimaju rate kredita ali ne upla uju bankama". U akovcu je akcija provedena tijekom prijepodnevnih sati te za poslijepodnevne "špice" kod rotora u Ulici Ante Star evi a i Ulici Tome Masaryka. (vk)
GORNJI KURŠANEC
Obilježena 346. obljetnica smrti Nikole Zrinskog
U Gornjem Kuršancu u etvrtak je održana sve anost obilježavanja 346. obljetnice smrti Nikole Zrinskog akove kog, ovoga istaknutog vojskovo e, pjesnika i politi ara koji je stradao u Kuršane kom lugu od vepra. Kako je poznato, dugi niz godina obljetnicu je obilježavala Matica hrvatska akovec, a zadnjih godina usuglašeno je da sve anost koordinira Županija i Op ina Nedeliš e. Vijenac je u ime gra ana Me imurja položio zamjenik župana Me imurske županije An elko Horvat, a svije e su zapalili predstavnici op ine Nedeliš e, Mjesnog odbora Gornji Kuršanec, Matice hrvatske – ogranak akovec, te Zrinske garde akovec. U prigodnom govoru An elko Horvat naglasio je važnost Zrinskih za sveukupnu hrvatsku povijest. - Njihov doprinos današnjoj Hrvatskoj mjerljiv je sa žrtvom svih onih koji su kosti ostavili u Vukovaru te omogu ili naš današnji život u slobodi. uvanje sje anja na njih i iskazivanje poštovanja najmanje je što možemo u initi te im na taj na in još jednom zahvaliti, rekao je Horvat. Predsjednik Matice hrvatske akovec dr. Stjepan Hranjec uz ostalo je rekao: - Slavimo hrvatskog junaka slavnoga roda Šubi a Zrinskih, kojega je u onim povijesnim okolnostima Be ki dvor kao 25-godišnjaka imenovao zapovjednikom svih hrvatskih postrojbi (dakle, Croatorum omnium generalis), potom ga kao 27-godišnjaka car i kralj Ferdinand III. imenovao hrvatskim banom, a zajedno s bratom Petrom ve zarana je, zbog ratnih zasluga, dobivao pohvale i priznanja sa svih strana: od saskog i bavarskog kneza, mantovskog i toskanskog hercega, španjolskog kralja, francuskog kralja, pape Aleksandra VII. Ali istodobno Nikola Zrinski osjetio je prijetvornost Be kog dvora, osobito nakon pada Novoga Zrina, o kome piše grada kom vije u i ovo: “Teškom žaloš u
imam vam javiti ne uven in kojemu u nema historiji premca. Jutros zauzeo je dušmanin Novi Zrin, kojemu su temelji i zidovi bili neozlije eni, pred o ima naše velike vojske, takore i jednim udarcem sablje, a gospodin Montecuccolli nije na njegovu obranu ni sablje povukao.“ Taj isti general u Be u opravdan je za svoj in, i nedugo potom taj isti Be sklapa s Turcima sramotan Vašvarski mir. Znamo kakav se epilog svemu dogodio u Be kom Novigradu, a još prije u Kuršane kom lugu. Dopustite mi, me utim, da i u ovoj prigodi, unato ve ini izvora koji skon anje Nikolino pripisuju vepru, izrazim opetovanu sumnju u takav ishod. Recimo, erdeljski velikaš Nikola Bethlen, sudionik kuršane kog lova, opisuje potanko kako se sve odvijalo, spominje ranjenoga vepra, ali na kraju zaklju uje: “ udno je da taki junak nije pucao, ni sjekao, premda je imao pušku i ma kod sebe“. Doista udno i vrlo upitno! Ban je pokopan u crkvi Sv. Jelene, “ne bez suza plemi a“, kako spominje Bedekovi u svojoj knjizi “Natale solum“. Da je bio slavan, svjedo i znakovit podatak koji navodi spomenuti Bedekovi , a u ovoj prigodi se, u prijevodu prof. Raši a, prvi put javno spominje: naime, premda pokopan u Šenkovcu, nedugo potom njema ko Sveu ilište u Würtzburgu prire uje Nikoli simboli an pokop s epitafom u kojem izme u ostalog piše: “Ovdje je Nikola Zrinski koji je, kamo god išao, nosio hrabrost u srcu, pobjedu u imenu, munju u ruci, vedrinu na licu, razboritost u odlukama, sre u u oružju … U gornjokuršane koj kapeli Majke Božje na Nebo uznesene potom je održano misno slavlje koje su vodili župnik Stjepan Šoštari iz Belice i doma in, župnik Josip Jankovi , uz druge sve enike. Za sve žrtve Vukovara i Škabrnje održana je isti dan sveta misa u akove koj župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa. (JŠ)
SJE ANJE NA VUKOVAR diljem Me imurja
Grad heroj i njegovi branitelji nisu zaboravljeni Prošlo je 19 godina od najtragi nijeg doga aja u samostalnoj Hrvatskoj i pada Vukovara, Grada heroja, 19. studenoga 1991. Povodom obljetnice pada i tragi nih zbivanja, kako bi se svim žrtvama odala po ast, diljem Me imurja održane su svete mise i zapaljene svije e. U akovcu je, ve tradicionalno, akciju obilježavanja organizirao Županijski odbor HDZ-a Me imurske županije, Gradski odbor HDZ-a Grada akovca i Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Me imurske županije. Akcija je zapo ela svetom misom u crkvi Svetog Nikole biskupa, a nakon misnog slavlja formirana je povorka predvo ena Zrinskom gradom, a kojoj se pridružio i velik broj gra ana akovca. Mimohod je produžen gradskim središtem, a kod spomen - obilježja poginulim i nestalim me imurskim braniteljima gra ani su zapalili lampaše za hrabre sugra ane koji su izgubili život u borbi za Vukovar.
Podsjetimo, poseban prilog obrani Vukovara dali su me imurski policajci u ijoj je obrani sudjelovalo stotine njih koji su bili raspore eni i u PU varaždinskoj i u PU me imurskoj, a me u njima je i trinaest onih koji su dali ono najdragocjenije - život za slobodu Domovine. To su: Damir Friš i , Ivan Hižman, Ljubomir Jalšovec, Dragutin Lehkec, Damir Lehkec, Božidar Košir, Antun Mutvar, Željko Pongrac, Vladimir Rojko, Josip Šajnovi , Dražen Štefulj, Darko Tišljari i Mladen Vinko. Na žalost, iako je prošlo devetnaest godina, dvojica me imurskih policajaca još uvijek se vode kao nestali: Ivan Oreški i Vlado Štampar, i još uvijek nije do kraja razjašnjenja njihova sudbina. Akcija obilježavanja ovoga tragi nog doga aja urezanog duboko u hrvatsku povijest u akovcu je tradicionalno završila paljenjem svije a u Vukovarskoj ulici, kod rotora.
I ove su se godine Me imurci poklonili žrtvama Vukovara Me u petnaestak tisu a ljudi koji su u etvrtak u Vukovaru sudjelovali u koloni sje anja bilo je i izaslanstvo Me imurske županije. Pred spomen obilježje na Memorijalnom groblju žrtvama Domovinskog rata u ime gra ana Me imurske županije vijenac su položili predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki i zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec.
Vijenac je položen i kod spomen plo e u Borovom Naselju, postavljene u spomen na poginule me imurske i varaždinske policajce. Osim županijskog izaslanstva, u Vukovaru su bili i predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga s podru ja Me imurske županije, kao i predstavnici Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
Izaslanstvo Me imurske županije položilo je vijenac pred spomen - obilježje na Memorijalnom groblju žrtvama Domovinskog rata
CITATI TJEDNA Najjeftinije su jaslice u Bjelovaru i Zagrebu, a najskuplje u akovcu. - naslovnica Jutarnjeg lista, 15.11.2010.
Ne mrziti, ali ni zaboraviti Grad i župa Mursko Središ e u etvrtak su se tako er prisjetili dana kada je pala obrana ovog simbola hrvatskoga obrambenog rata. Za sve žrtve, poginule, kao i prognane Vukovar ane svetu misu predvodio je vele asni Tomislav Antekolovi , koji je u propovijedi naglasio kako ne treba govoriti o mržnji prema agresoru, nego govoriti o tome da se nikad ne zaboravi žrtve. Kra i prigodni program u prepunoj župnoj crkvi izveli su u enici OŠ Mursko Središ e, a potom su u koloni vjernici i u enici s upaljenim svije ama, predvo eni vele asnim i gradskim elnicima Ivanom Le ekom, Josipom Dobrani em i Draženom Srpakom, krenuli prema spomen - obilježju “Piramida“ i Gradskoj lu ici, gdje je položeno stotine svije a. Iz Murskog Središ a u obrani Vukovara poginuo je Josip Šajnovi , pripadnik hrvatske policije. Dan pada Vukovara paljenjem svije a i molitvama obilježen je i u drugim me imurskim sredinama, osobito u onima iz kojih su bili branitelji Vukovara.
U preloškoj OŠ održan sat povijesti o Vukovaru I u Prelogu su obilježeni 19. obljetnica i dan pada grada Vukovara. Predstavnici Grada i Udruge veterana Domovinskog rata - ogranak Prelog odali su po ast žrtvama Vukovara pale i svije e na spomenik Domovinskom ratu u Prelogu. U župnoj crkvi Svetog Jakoba služena je sveta misa za sve hrvatske branitelje. Uz to, o vukovarskim stradanjima govorilo se i u Osnovnoj školi Prelog, gdje je održan sat povijesti o Domovinskom ratu. (S. Mesari , B. Špani ek, V. Kelkedi)
Istražio i odabrao Zlatko Boži
Dobro smo dok još pla amo ra une, a kad ne budemo mogli ... - odgovor gospo e pri pla anju uplatnica na blagajni akoma na pitanje “Kako ste?“
Budu nost hrvatskih vina: stranci e piti naša najbolja vina, a nama – što ostane. - seebiz.eu
Kako emo pokrenuti gospodarstvo kada financijski sektor lakše i radije odobrava kredite gra anima nego tvrtkama? Nenad Novkovi
Kaj buš delav, moreš samo minusa napraviti … poduzetnik Željko Novak
23. studenoga 2010.
PRORA UN Grada akovca svega 106,8 milijuna kuna
Usvojen u atmosferi politi kog igrokaza Ne pamti se kada je prora un Grada akovca usvojen tako rano, ve 18. studenoga. Davno su iza nas godine kada je prora un doživljavao prvo i drugo itanje i rasprave o pojedinim stavkama. Donošenje ovogodišnjeg prora una nije pratilo ni predlaganje amandmana, a ni rasprava o pojedinim stavkama prora una. Oporba je bila rezignirana, svjesna da raspravom ne mogu promijeniti baš ništa, a vladaju a ve ina nepopustljivo je ekala trenutak kada e predsjednik Gradskog vije a Gordan Vrbanec zatražiti izjašnjavanje o prora unu, kako bi digli ruke za i odradili svoj dio posla. Svaki pokušaj kritike oporbenih vije nika iz redova HDZ-a i HSLS-a završavao je stavljanjem pod nos stanja u državi i odnosa prema Gradu akovcu, od toga da akovec nije dobio podršku iz državne blagajne ni za gradnju dvorane I. OŠ koja je koštala 8 milijuna kuna, koji je, prema gradona elnikovu tuma enju, tako er pridonio
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
minusu u akove kom prora unu, a izostala je i podrška gradnji Centra za odgoj i obrazovanje, a da je Zadar u svoj prora un dobio ak 50 milijuna kuna!? Sve se svelo na politi ki igrokaz, kako je to u jednom trenutku kazao vije nik Vedran Mikuli , vije nik HDZ-a. A onda se taj izraz svidio i vladaju ima pa je izraz “politi ki igrokaz“ izlazio iz usta vladaju ih i oporbenih više puta tijekom sjednice u verbalnom prepucavanju.
Šalamon oporbi: Napadate kao moji u Saboru, a ja odgovaram kao premijerka Milanovi u Prora un Grada akovca usvojen je ve inom od šesnaest vladaju ih glasova, sedam protiv i jednoga suzdržanog. akove ki prora un Grada bit e uistinu recesijski, iznosit e 106,828.002,82 kune, i za 16 posto bit e manji nego rebalans koji je na jesen doživio
rebalans na niže. I ovaj prora un koji je usvojen u etvrtak ustvari je papirnati jer je njegov rebalans Šalamon najavio ve nakon prva tri mjeseca idu e godine. Tada e se zapravo vidjeti koliki je bio minus u ovoj godini. Renato Slavi ek iz HSLS-a konstantno tvrdi da je minus u prora unu u ovoj godini došao do iznosa od 25 milijuna kuna. Gradona elnik Šalamon kazao je da emo to vidjeti nakon obra una prora una za ovu godinu i nakon rebalansa koji je najavio po završetku prva tri mjeseca idu e godine. - Da smo trošili više, svjestan sam toga, priznao je Šalamon, ali nismo zamr ili ni kune. Oporbi pak je poru io: - Moji (SDP-ovi) u Saboru napadaju premijerku istim argumentima kao vi, a premijerka odgovara istim argumentima Milanovi u kao ja vama, poru io je akove koj oporbi Šalamon. Na prigovore iz oporbe da je uprava prevelika, kazao je da je broj zaposlenika u akovcu ma-
Zadnja obrana prora una jesu pla e Gdje je kraj gomilanju minusa u prora unu, zanimalo je oporbu, a gradona elnik je na te napade stalno stavljao š t obrane onih najosjetljivijih, pitaju i da li da odreže 1,2 milijuna za su nanciranje cjelodnevnog boravka djece nižih razreda u školi, s pendije koje traži sve ve i broj studenata. Da li da svakoj od 700 udruga daju po 2.000 kuna ili kao sada neke odrežu s prora una. Bio je jasan u stavu da su zadnja obrana prora una pla e prora unskih korisnika, te da nitko ne bude pet godina zaposlen u Gradskoj upravi ne bi se nakupilo dostatnih sredstava za potrebne inves cije. Oporbene elnike pak je pozvao na red da pomognu u ministarstvima jer da Grad ne može do sredstava za nacionalne manjine ni do ministra radi sredstava za Centar za odgoj i obrazovanje. (BMO)
nji nego bilo gdje drugdje, da je na smanjenju pla a i drugih prava zaposlenika ušte eno 600 tisu a kuna. Marija Ruži replicirala je da se zbog smanjenja dotacija knjižnici za 20 posto ne e mo i kupiti ni knjiga za knjižni ond ni zbog pravila kune na kunu povu i sredstva za kupnju knjiga iz Ministarstva. Samo za troškove Upravnog vije a Ekom bi morao prodati etiri do pet tisu a ulaznica za bazene, te da bi trebalo povesti ra una i o racionalizaciji tih troškova. Šalamon je tom verbalnom ratu uzvratio da ga gra ani pitaju za ure enje i as altiranje ulica, pa da je to što oporba traži, da se smanje investicije, politi ki igrokaz, tim više što je sada poslušao i maksimalno srezao prora un. (BMO)
5
KOLEGIJ gradona elnika i na elnika
Župan na elnicima i gradona elnicima predstavio prora un - O ekuje se zajedni ko utvr ivanje projektnih prioriteta Prora un Me imurske županije za idu u godinu planira se u iznosu od 165 milijuna kuna, kazao je me imurski župan Ivica Perho uo i upoznavanja gradona elnika i na elnika s prora unom za idu u godinu. Me imurski župan nastavio je tako praksu upoznavanja politi kih i socijalnih partnera, gradona elnika i na elnika te Gospodarsko - socijalnog vije a s prora unom prije njegovog usvajanja na Skupštini. Budu i da je predloženi prora un za oko 30 milijuna kuna viši od onog rebalansiranog u ovoj godini, Ivica Perho kazao je da ra una na to da e se kapitalizirati nešto od imovine kojom raspolaže Me imurska županija. Ovogodišnji prora un smanjuje se sa 139 na 133 milijuna kuna, a to smanjenje najviše e osjetiti izvan prora unski korisnici. U prora unu za 2011. godinu utvrdit e se prioriteti, a pratiti prema tome kako e se projekti realizirati, zato župan predlaže da u prora unu ne budu navedeni konkretni projekti, ve samo stavke za odre ene namjene, a da se projekti definiraju onda kada e se realizirati prema prioritetima koji e se zajedni ki utvrditi. Prioritet bi trebalo biti dvadeset iz razli itih podru ja: zdravstva, obrazovanja, in rastrukture, pri emu bi se vodilo ra una da to
budu od važnosti za cijelo Me imurje.
Šezdeset milijuna od Hrvatskih voda za kanalizaciju Iz državnog prora una može se ra unati na sredstva od 4,9 milijuna za otplatu kredita za bolnicu. Od 420 milijuna, s koliko Hrvatske vode raspolažu, planira se 60 milijuna kuna za podru je županije za radove na kanalizaciji i zaštiti voda. Županija e uputiti zahtjeve za financiranje i prema Hrvatskim cestama, a za cestovnu in rastrukturu koristit e se i sredstva Županijske uprave za ceste. S ministricom Dropuli župan je dogovorio u utorak da se pripreme odre eni projekti koje e pratiti zajedni ki hrvatska i slovenska vlada u pograni nom podru ju: Murskom Središ u, Štrigovi, Gornjem Mihaljevcu i op ini Nedeliš e. Tu postoji prostor za kandidiranje komunalnih objekata i opremanje gospodarskih zona. Minimalni iznos trebao bi biti 600 tisu a eura po projektu, pri emu bi 85 posto sufinanciranja bilo besplatno, a 15 posto trebalo bi sufinancirati. To su projekti koje bi trebalo kandidirati do 7. sije nja kako bi se ušlo u mogu nost dobivanja sredstava iz pretpristupnih ondova, kazao je župan. (BMO)
VLADA RH dala jamstvo za kredit od milijardu kuna Hrvatskim vodama, od kojih zna ajni dio sredstava “putuje“ u Me imurje
Za zaštitu voda dobivamo 60,9 milijuna kuna! KOLIKO je tko dobio? - Me imurje je dobilo dvanaest posto ukupnih sredstava za zaštitu voda, što je svakako politi ki uspjeh. Financirat e se nekoliko projekata koji su ve u tijeku. To se konkretno odnosi na kanalizaciju akovca i op ine Donji Kraljevec, te kanalizacijske radove u Gradu Prelogu, Pribislavcu, Nedeliš u i Kotoribi Na svojoj sjednici u etvrtak 11. studenoga Vlada RH dala je jamstvo za kredit od 1,03 milijarde kuna za Hrvatske vode za radove u idu oj godini. Kreditom kod Erste& Steiermarkische banke financirat e se planiranih 305 projekata vodoopskrbe. Ukupna vrijednost tih projekata je 2,4 milijarde kuna, od kojih su mnogi ve u izgradnji. Financirat e se 201 projekt zaštite voda, 89 projekata vodoopskrbe i 15 projekata za obranu od poplava, me u njima i me imurski projekti. Dio sredstava namaknut e se iz redovne djelatnosti Hrvatskih voda. Ra una se da e se na taj na in osigurati posao za oko tri ti-
su e radnika u tvrtkama s kojima su ve dijelom potpisani ugovori, re eno je. Kako saznajemo od direktora Me imurskih voda Josipa Zor eca, koje su ina e nositelj investicija na izgradnji kanalizacijske mreže u Me imurju, ova sredstva odnose se na kanalizaciju akovca i op ine Donji Kraljevec te izgradnju pro ista a kanalizacijskih voda op ine Donji Kraljevec, zatim kanalizacijski radovi u Pribislavcu, Prelogu, Nedeliš u i Kotoribi. Za našu županiju osigurano je 60,9 milijuna kuna, odnosno 12 posto ukupnih sredstava za izgradnju kanalizacije u Hrvatskoj. To zna i da je naša županija u ovom trenutku pomalo u pri-
vilegiranom položaju s obzirom na koli inu sredstava, jer je ovaj put rije o znatnim sredstvima. Josip Zor ec napominje da su od ukupno 60,9 milijuna kuna 54,268.493 kune osigurane za zaštitu voda, 2,625.000 za vodoopskrbu i 4,073.415 kuna za obranu od poplava. Od tog iznosa, za kanalizacijske radove u akovcu i op ini Donji Kraljevec osigurano je 19 milijuna kuna u ukupnoj masi sredstava od 60,9 milijuna kuna. Još nije poznato jesu li to sva sredstva koja su planirana za razvoj kanalizacijskog sustava u našoj županiji, još nema podataka o sredstvima iz redovne djelatnosti Hrvatskih voda. (J. Šimunko)
Majmun radi što majmun vidi Što je Sanader mislio kad je prije odlaska po svoj izjavio da smo “u banani“? Možda je mislio da se naša politi ka elita sastoji od humanoidne vrste koja se po predaji obi no hrani bananom? Istina je da naši politi ari doslovce jedu našu državu. A ona u banani ... Hm, ne znam. Samo znam da je Sanader ipak imao direktan uvid u situaciju. Valjda je znao što govori. Svima nam je jasno da je kriza. Jasno nam je ve više - manje i sve ostalo što uz krizu ide, zar ne? Manje posla, manje novca, manje
svega … Ali ono što nikako nije jasno jest nevjerojatan rast cijena unato tome što gra ani imaju manje novca u džepovima? Kad je kriza, štedimo. Teže se odlu ujemo za kupnju i ustvari kupujemo samo ono što nam je prijeko potrebno. Kako je mogu e da se trgovci ne bore niskim cijenama do zadnjeg kupca. Kako je ista takva logika mogu a i kod proizvo a a (znam, njima je kriva država). Na primjer, doma i maslac je u zadnjih godinu dana poskupio za dobrih 50 posto. A isto zbog tržišne zakonitosti ponude i potražnje cijene bi za
vrijeme krize trebale padati, a ne rasti. No u nas, ak i onome što se trenuta no nikako ne prodaje, ne pada cijena. Govorim, naravno, o stanovima. Da, govori se da cijene nekretninama padaju, no to su samo kozmeti ke podvale kreditora, jer bi s obzirom na situaciju cijene trebale pasti barem 30 posto. A ni to ustvari ne bi bio pad cijena, jer su nekretnine najmanje toliko bile precijenjene u samom startu. A što radi naša država za vrijeme krize? Pove ava namete i smišlja nove. Za vrijeme krize, kad je gra anima sve teže i teže, država se bavi
Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda: - Dobili smo ukupno 60,9 milijuna kuna za više projekata u Me imurju s pozicija kredita Hrvatskim vodama, što je 12 posto sredstava za te namjene. Mislim da ovaj put možemo biti s pravom zadovoljni
time da im izvu e još koju paru, i to uz obrazloženje da je kriza! Pa tko je tu lud!? Pripremaju nam ve i poreze na “ku e za odmor“, na legendarne vikendice uz gorice, tu sitnu strast našega bivšeg radnog naroda. Navodno, jer vidjeli da to ve ima ve ina europskih država. Da, ali imaju i ve e pla e, je tine kredite i sve ostalo što ide uz visoki standard, no to nisu vidjeli. Nekako me to podsje a na onu, ve staru, pjesmu “Jer majmun radi što majmun vidi“. Cijene energentima tako er nemilice rastu. Toliko redovito da na rast cijene benzina nitko više ni ne obra a pažnju, a davno je presko ila obe anu granicu od jednog eura. Vlada šuti, ne staje u obranu gra ana
Vladimir Ivkovi je u subotu na HDZ-ovoj konferenciji za novinare govorio o odluci Vlade o inves cijama Hrvatskih voda u Me imurskoj županiji, radi otvaranja inves cija i kao dio an recesijskih mjera. - Me imurskoj je županiji pripao oko 61 milijun kuna, 6 posto od iznosa predvi enog za Hrvatsku, što je tri puta više od našeg u eš a u broju stanovnika, što pobija one koji tvrde da nas se zanemaruje, kazao je Ivkovi , i donio tablicu tko je što dobio da bi pobio argumente kako dobivaju samo oni gdje je na vlas HDZ. Donji Kraljevec za izgradnju sustava javne odvodnje 5 milijuna kuna; akovec za izgradnju sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda na podru ju grada akovca, naselja N. Selo Rok, Krištanovec, Ivanovec, 4 milijuna kuna; akovec za izgradnju kanalizacije Pribislavec, 2. faza, 14,657.534 kuna; Donji Kraljevec za ure aj za pro iš avanje otpadnih voda 9,726.027 kuna; Prelog za
i gospodarstva od viših cijena goriva, naprotiv, sama je uvela još i nove trošarine u strukturu cijene goriva. Jasno, trošarina na na tne derivate zna ajni je udio u strukturi prora una Republike Hrvatske. Pitam se što bi se dogodilo da se masovno po nemo koristiti javnim prijevozom ili biciklima. Da svi hodamo pješice ili se vozimo biciklima. Ve predvi am što bi se dogodilo. Ili bi se cijene cipela i bicikala vinule u nebesa ili bi nam uveli porez na zdravi život? Ustvari, to je prili no logi no. Pa zdravlje je najve i luksuz koji ovjek može imati, zar ne? A red je platiti porez na luksuz. Eto, baš sam ogladnio od razmišljanja o ovoj našoj muci. Idem si po banane, kojima je tako er,
izgradnju kolektora III 6,213.699 kuna; akovec za izgradnju kanalizacije akovec - jugozapad 2,071.233 kuna; CS Urban 126.000 kuna; Prelog za zdenac Z2 na vodocrpilištu Prelog, 546.000 kune; Pribislavec za glavni odvodni cjevovod akovec - Pribislavec 1,260.000 kuna; akovec za glavni odvodni cjevovod u ul. J. Slogara u akovcu, 168.000 kuna; Nedeliš e za glavni dovodni u ul. M. Tita u Nedeliš u 210.000 kuna; glavni odvodni cjevovod Mohokos - Štrigova (Z.O.18.-Z.O.20) sa spojnim cjevovodom Železna gora - Vu kovec 315.000 kuna; Nedeliš e za odvodni sustav naselja op ine Nedeliš e 8,400.000 kuna; Kotoriba za kanalizaciju - nastavak 2,100.000 kuna; akovec - jugozapad: novoplanirana odvodnja jugozapadnog podru ja grada akovca 2,100.000 kuna; Hrvatske vode: nasip Podturen - Lon arevo 1,380.822 kune; gradska obaloutvrda Mursko Središ e 2,692.603 kune. (BMO)
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
uzgred budi re eno, cijena porasla. Jer majmun radi što majmun vidi.
6
Gospodarstvo
PO ELA JESENSKA epidemija nezaposlenosti
Sezonci se vra aju na burzu Me imurje je od svih hrvatskih županija imalo tu sre u da nas je u listopadu pogodilo najmanje pove anje nezaposlenosti. Unato tome, broj nezaposlenih pove an je za 102 osobe u odnosu na rujan. Kraj listopada do ekali smo sa 7.182 evidentirane nazaposlene osobe. Ohrabruju e je to da je bujica nezaposlenosti ipak jenjala u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Porast nezaposlenosti u listopadu prošle godine u odnosu na listopad 2008. godine bio je znatno gori. Tada je evidentirano pove anje nezaposlenosti za ak 27 posto, a ove za 15 posto. Pove anje zaposlenosti u
listopadu je uobi ajena jesenska oscilacija zbog završetka sezonskih radova i priljeva nezaposlenih na prezimljavanje na burzi. U listopadu je nov anu naknadu za nezaposlenost koristilo 2.396 osoba ili 33,4 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika naknade smanjen je u usporedbi s prošlim mjesecom za 1,8 posto, a u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine evidentiran je rast za 11,5 posto. Korisnicima je na ime nov ane naknade ispla eno 3,46 milijuna kuna. Me u korisnicima naknade za nezaposlenost je 1.313 žena i 1.083 muškaraca. (BMO)
EKONOMSKI BREVIJAR
Rokovi, rokovi … Rokova ima, baš kao i ljudi, mnogo i razli itih. S rokovima se susre emo baš svaki dan, svjesno ili nesvjesno. Rok pla anja, rok trajanja, rok isporuke, rok isplate pla a, ispitni rok, žalbeni rok, rok uvanja dokumentacije, fiksni rok, okvirni rok itd. Osim tih rokova, u ekonomiji i poslovanju sve se sagledava u kratkom, srednjem i dugom roku. Uobi ajeno je da se razdoblje od godinu do tri godine naziva kratkim rokom, pet godina je srednji rok, dok je sve što traje duže od pet godina dugi rok. I vremena su se promijenila, jer nekada je dugi rok ozna avao razdoblje duže od pedeset godina, dok je danas to daleki horizont, a ne dugi rok. Suvremeno doba karakterizira diktatura kratkog roka, jer sve treba biti u injeno i postignuto brzo. U ekonomiji se u kratkom roku okusira na potrošnju i investicije, multiplikatore te na tržišta dobara i financijska tržišta (kriterij efikasnosti za kratak rok su kvaliteta i koli ina proizvodnje). U srednjem roku utje e se na tržišta rada i agregatnu ponudu i potražnju (kriterij efikasnosti je razvoj), dok se u dugom roku radi o rastu, štednji, akumulaciji kapitala, BDP-u, tehnološkom napretku, pla ama i zaposlenosti, a tu je kriterij opstanak ili put u propast. No, prije svega, valja nam snalaziti se u svakodnevnoj šumi rokova, jer poštivanje zadanih ili prihva enih rokova preduvjet je za normalno unkcioni-
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr
ranje, kako nas samih, tako i svih ostalih. Usprkos injenici da svih tih rokova ionako ima mnogo, dobro je i samome sebi odre ivati i postavljati rokove, jer se tako postiže potreban pritisak na u inkovitost i disciplinu. Postavljeni rok je dobra stvar, jer e inspirirati i pomo i da se obavi ono što je predvi eno, a lakše e se i pratiti ono što je postignuto. Problem s rokovima nastaje kada se oni po nu pomicati i odga ati, a posebno onda kada se po nu preklapati pa dolazi do grešaka, propusta i nervoze. Tada pomaže samo pomno biranje važnosti i odre ivanje prioriteta (ako ne može netko prisko iti u pomo ). Dakle, rokova se treba držati i prihvatiti ih, jer se na taj na in uvodi red u unkcioniranje cijelog sustava. Rokovi su nužnost, jer rok ozna ava vrijeme. Prema jednoj dosjetki, da nema rokova, tj. da nema vremena sve bi se doga alo istovremeno, a što onda?
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
MESAP “Jesen 2010.” u znaku energetskih tema
Obnovljivi izvori ener - U Upravi za energetiku ak 700 zahtjeva, odobrena 143 projekta, tako da e u prolje e nastat Jesenski MESAP održan u subotu i nedjelju 20. i 21. studenoga pokazao se kao mali i uspješan specijalizirani sajam na kojemu su predstavljena najnovija dostignu a naših gospodarstvenika u podru ju energije, ali i segmenti prehrane te komunalna oprema, uz sudjelovanje preko trideset izlaga a. Direktor MESAP-a Marjan Novak prilikom otvorenja naglasio je da je ove godine bilo najteže organizirati sajam zbog krize u gospodarstvu, te da ga posebno raduje što ovaj put imamo i primjere dobre prakse iz Me imurja kad je rije o obnovljivim izvorima energije. On je ujedno zahvalio svim tvrtkama koje su se pojavile na sajmu koji se održava ve etvrti put za redom, usprkos velikim poteško ama. Na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat u svojem je obra anju rekao da je za op inu Nedeliš e MESAP zna ajan poduzetni ki projekt, te da gradovi i op ine Me imurja moraju više sudjelovati u promociji MESAP-a i pove ati suradnju. On je ujedno pozvao gospodarstvenike da ulažu u op ini Nedeliš e koja je pred otvaranjem tre e gospodarske zone Gori ica, površine 170.000 metara kvadratnih. Dožupan An elko Horvat rekao je uz ostalo da je i u ovo teško vrijeme za gospodarstvo MESAP uspio okupiti zna ajne izlaga e, te se potvrdio kao mjesto zna ajne razmjene iskustva, posebno na okruglim stolovima.
Ravnatelj uprave za energetiku Darko Horvat: - Do 2020. godine ugasit e se zbog starosti kapaciteti od 1100 MW, pa treba hitno graditi nove, ukupno oko 2000 MW. Hrvatska može biti neovisna kad je rije o energiji, a trenutno je uvozi ak 53 posto
Solarni kolektori za grijanje Centrometala postali su dostupni cijenom
Darko Horvat: Samodostatnost Hrvatske u energiji je mogu a Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat i prigodom otvorenja sajma na okruglom stolu naglasio je da je Hrvatska pred promjenom etiri klju na zakona o energiji, kojima e se uskladiti s praksom EU, a koji e biti doneseni u ožujku idu e godine. Prema energetskoj strategiji Hrvatske, planirano je do 2020. godine pove ati udio obnovljivaca na oko 20 posto, smanjiti zaga enja za 20 posto te uštedjeti oko 20 posto energije tamo gdje je to mogu e. Me utim, do 2020. godine Hrvatska e ostati bez 1100 MW bazne proizvodnje elektri ne energije, što treba nadomjestiti izgradnjom novih pogona snage od oko 1500 MW. Osnovni je cilj Hrvatske sigurnost opskrbe energ ijom, ali
i samodostatnost, što je mogu e prema svim izra unima, rekao je Darko Horvat. Planirano je da se do 2020. proizvodi oko 1500 MW iz obnovljivih izvora, biomase sunca, vjetra od 4800 MW, koliko se ra una da e Hrvatska trebati energije 2020. godine. U ovom trenutku Hrvatska uvozi ak 53 posto energije. Nedavno su spojeni ma arski i hrvatski dalekovodi, što zna i da iz Ma arske u slu aju potrebe možemo dobiti velike koli ine elektri ne energije, a uskoro e se spojiti i plinovodi, iji e kapacitet biti ak 6 milijuna tona plina godišnje. Kako su doma e potrebe za plinom oko 2,5 milijuna tona, to se plinovodima može obavljati i transport plina. Osnovni problem uklju ivanja obnovljivih izvora u sustav je to što oni moraju imati pokri e u baznoj proizvodnji, za sada elektroenergetski sustav može podnijeti kolebanja do oko 600 MW, ali ne i iznad toga.
Za izgradnju elektrana iz obnovljivih izvora ak sedamsto zahtjeva Zahtjevi privatnih poduzetnika, me utim, ve su sad veliki.
Dr. Kristina eli : - Energetskom strategijom predvi eno je do 2020. godine oko 1500 MW dobivati iz obnovljivih izvora, ali e se zbog sigurnosti i mogu nosti prihvata energije iz OIE najprije graditi 18 velikih projekata, izme u ostaloga i HE Molve I i Molve II
U Ministarstvu gospodarstva ima 700 zahtjeva za privatne projekte proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a ve su izdane 143 dozvole. Darko Horvat smatra da e na prolje e nastati pravi bum gradnje manjih elektrana, posebno na vjetar i sunce. Dr. Kristina eli iz Uprave za energetiku naglasila je govore i o energetskoj strategiji Hrvatske da je cilj RH ak 35 posto energije iz obnovljivih izvora, u ovom je trenutku
POGLED ODOZDO
Tko bi danas popunio Noinu arku Kiše koje ove godine liju danima i mnoge potapaju moju su nemirnu, a možda i izopa enu, maštu navele na razmišljanje što bi bilo da danas do e do potopa biblijskih razmjera. Bi li se spasili kao u biblijska vremena samo pošteni sa svakim od predstavnikom vrste ili pak bi današnji potop bio na tajkunski na in. Bi li to bila tranzicija u kojoj bi ja i pobijedili slabije. Naime, ako bi se morala graditi arka, tko bi je mogao izgraditi? Brodogradilišta potpomognuta obilatim subvencijama i jamstvima iz države. Bi li onda oni u znak zahvalnosti na nju ukrcali politi are koji su im blagoslovili tu arku. Što bi bilo s nama koji živimo u nizini, na dnu nekadašnjega Panonskog mora. Bismo li mi bili potrebni barem kao vesla i na galiji onima koji su omogu ili gradnju arke i onima koji su imali ast graditi arku. Bi li povlašteni putnici arke ipak trebali i one koji
znaju mijesiti kruh, proizvoditi hranu, šiti odje u, zidati na vrstu tlu ... Upravo ovih dana svjedoci smo ne samo kraha Gr ke, ve i Irske u koju smo se nastojali ugledati, u koju smo upirali prste, kleli se da je zemlja sli ne teške prošlosti, sli noga iseljeni kog vala dijaspore. Zemlja koja je svoje uspjehe izgradila na podizanju obrazovanja i privla enju stranih ulaganja. No ta sjajna pri a ima i svoju tamnu stranu ulice. Uz sve, oni koji danas analiziraju irsko predbankrotno stanje zaklju uju da su se Irci uljuljkali u iznajmljivanje, a zaboravili sve one vještine koje su ih tradicionalno krasile. Zaboravili su raditi i proizvoditi. Bilo je dobro dok je kapital radio za njih, zlo je nastalo kad se okrenuo protiv njih. I ako smo ve toliko pokušali nau iti iz irskog primjera, ako za tu tamnu stranu njihove pri e nismo znali, sada znamo i prilika
je da sada tu pouku izvu emo do kraja. Strana ulaganja moraju do i, ali nemojmo o ekivati da e drugi upravljati našim razvojem u našu korist. Nemojmo se odmicati od odgovornosti za vlastitu budu nost. Mi smo ti koji moramo re i što želimo i što prihva amo zato što je to nešto u našem interesu. Bez toga strani ulaga i e do i, ali i oti i. Kapital je ptica selica, uvijek ide tamo gdje su deblji i slaniji kukci. Kad pojede sve crve ispod kore našeg drve a, odletjet e drugamo. Još na svijetu ima zemalja, krajeva i ljudi koji misle ili se iz lijenosti i gotovanstva prepuštaju drugima da upravljaju njihovom sudbinom. A kada do e zima i mraz, cvile pred vratima tu ih banaka mole i zajmove da bi imali što jesti. Basnu smo slušali u nižim razredima osnovne škole. Slušali, uli, ali ne i shvatili. Sada se udimo, okre emo oko sebe, o ekujemo pomo ,
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
pozivamo na recesiju. Hodamo po svijetu gledaju i tu e primjere, a najprije bi se trebali zagledati u sebe i shvatiti da smo mnogo toga znali, ali smo zbog vlastite komocije odustali, traže i kruh preko poga e. Vlastite proizvodne hale olako smo zatvorili, a sada i tako poharane i prazne one drugima nose novac, koji u njima gnijezde, sele i se im izlegnu zlatna jaja, odnose i ih sa sobom, a nama ostavljaju i nered i troškove.
23. studenoga 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
7
PERUTNINA PTUJ - PIPO akovec
rgije postaju hit tema ti pravi bum gradnje elektrana na vjetar i sunce to oko 8 posto (naime, imamo hidroelektrane). Vlada RH je energetskom strategijom predvidjela 18 strateških objekata koji e stajati 3,8 milijardi kuna. Izme u ostaloga, planiran je kanal Dunav – Sava, nizinska pruga Rijeka – Zagreb, pelješki most, nova skladišta plina, povezivanje plinskih sustava, JANAF, a kad je rije o obnovljivim izvorima energije u sklopu strategije, ulaganje u geotermalni izvor Kutnjak – Lunjkovec (tu blizu nas, kod Hrženice prema Ludbregu), hidrocentrale na Savi, termoelektrana na biomasu u Beliš u i Velikoj Gorici, solarna elektrana na Hvaru i niz drugih projekata. Dio tih projekata nastojat e se su inancirati i kroz fondove EU. Kad je rije o obnovljivim izvorima energije putem tarifnog sustava, donesene su poticajne mjere, ve e cijene kilovatsata. Me utim, zbog velikog interesa privatnih poduzetnika, najavljeno je da e se od nove godine mijenjati tarifni sustav, što prevedeno zna i manje poticaje. S druge strane, dobra je vijest da su u pripremi dokumenti kojima e se malim solarnim elektranama do 30 kilovata smanjiti papirologija, ako objekt ve ima gra evinsku i lokacijsku dozvolu, onda ne e trebati dozvole posebno za elektranu. Ovdje je rije o stacionarnim objektima, ukoliko bi netko gradio elektranu sa solarnim stablima, trebat e više dozvola. Mr. sc. Bojan Milovanovi govorio je o mogu nostima intervencija u zatopljavanju stambenih zgrada
koje su kod nas premalo iskorištene, Ratko Matotek o energetskim pregledima i certi iciranju zgrada, a Domagoj Validži o obnovljivim izvorima energije.
Me imurski energetski primjeri dobre prakse
Otvorenje jesenskog sajma, kojemu su bili nazo ni i gosti iz Slovenije
HRVATSKI ENERGETSKI LOBI izgleda uspio progurati daljnje uništavanje rijeke Drave
Gradnja HE Molve I i Molve II ipak po inje 2013. godine No ono što je interesantno za naš kraj je to što se de initivno predvi a gradnja HE Molve I i Molve II. Gradnja bi trebala po eti 2013. godine, Molve I imat e snagu 47 MW, a Molve II snage 51 MW. Rije je o proto nim elektranama koje su manje štetne za okoliš. Prije je na istom prostoru bila predvi ena velika hidrocentrala Novo Virje s velikim jeze-
rom snage 170 MW, no Ma arska je na gradnju uložila veto zbog zaštite prirode, pa se ona ne e graditi, a ni veliko jezero, ve dvije manje proto ne hidrocentrale. Me utim, i te dvije manje hidrocentrale nepovratno e uništiti prirodni krajolik rijeke Drave koji je ve ranije uništen u me imursko - varaždinskom kraju. (jš)
Plinska pe za grijanje plastenika Me imurje plina izazvala je pažnju posjetitelja
Terra nepoznata Kako sad stvari stoje, Me imurje nema ni jedan spomenik nematerijalne kulture pod zaštitom UNESCO-a. Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stru nog vrjednovanja i prijedloga Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, utvr uje Ministarstvo kulture rješenjem na razini države, dok je zaštita UNESCO-a stav i priznanje da nas priznaje svijet. Ovih je dana tako stigla vijest da su pod zaštitom UNESCO-a
i licitari i hercegova ko ojkanje. Svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra na razini države ima ravno 85 fenomena narodnog života. To su, primjerice, be arac, bednjanski govor, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, glazbena praksa violine i bajsa u Istri, ophodi zvon ara, ljelja, ma kara iz Mu a, godišnji pokladni ophod ma kara podkamešni kih sela, govor
Huma na Sutli, otoka Suska, jurjevski obi aji, legenda o picokima, paška ipka, naravno, Sinjska alka, ali i Žminjski govor, pa ak i umije e sokolarenja. Da nema na popisu nematerijalnoga kulturnog dobra tradicijskog lon arstva sjeverozapadne Hrvatske, medi ara, ali i svetomarske mikrotoponimije i izrade ipke u tom mjestu, te umije e izrade tradicijske pokladne maske pika u Selnici, Me imurja ne bi ni bilo na popisu. ini se da je zakazala društvena i javna svijest o zna aju narodnih fenomena
Me imurska energetska agencija MENEA predstavila je biomasu kao izvor energije i mogu nosti u našem kraju. Primjere dobre prakse u Me imurju iznijela je tvrtka “Pana” iz akovca, koja je predstavila model korištenja drvne mase u proizvodnji energije i mogu nost priklju enja vanjskih korisnika jer ima viška energije, dok je Gordan Vrbanec govorio o interesu Grada akovca u korištenju proizvedene energije. Interes je što jeftinija energija na raspolaganju. Tvrtka “Solektra” iz Nedeliš a predstavila je solarnu centralu snage 30 kilovata koja e se graditi u Križopotju, a bit e rije i i o povlaštenim proizvo a ima solarne energije. Recimo i to da e za kratko vrijeme u Me imurju postojati ak tri solarne elektrane, od kojih je ona najstarija, obitelji Vinceti iz akovca, tek sad dobila sve potrebne papira nakon desetak godina hoda po mukama. Pažnju je izazvao i ure aj, odnosno pe , Me imurje plina izložen na sajmu kojim se pomo u plina bez problema mogu zagrijavati plastenici i staklenici, što je do sada nedostajalo na našem tržištu, pa su se proizvo a i snalazili na svakakve na ine, kao i najnoviji proizvodi Cetrometala, pe i na pelete. Cijena kolektora za grijanje vode sada je ve dostupna i ku anstvima, oko 2.500 kuna za standardni kolektor za grijanje vode, a oko 4.000 kuna za vakuumski kolektor. U segmentu prehrane, akove ka Vajda predstavila se svojim standardnim asortimanom, pažnju je ovaj put izazvala mikro ajna kobasica nazvana “Pal ica” a Agrome imurje sadnicama i drugim proizvodima. Ve tradicionalno, predstavila su se i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali i udruge, p elari, te vo ari iz Svetog Martina na Muri, udruga žena Nedeliš e i drugi. No ovaj put su o i kako stru njaka, tako i zainteresiranih bile uperene u sektor energetike, iji se pravi bum o ekuje u prolje e. (J. Šimunko)
ovoga kraja. Kao da nikome nije stalo boriti se za svoj kraj, kao da županijske službe i institucije ne rade svoj posao. Zar Me imurje nema sasvim dovoljno kulturnih nematerijalnih fenomena koje treba zaštititi i proglasiti kulturnim dobrom, najprije na razini države, a zatim i pri UNESCO-u. Dakako da ima. Zar me imurska narodna pjesma, koja je ak i odavno zapisana, ne zaslužuje biti na popisu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske? Istrani tako zašti uju svoje dvoglasne intervale na sopilama, pa ak i glazbenu
Sustav KSS, konkurentska prednost i potreba Renomirana hrvatska tvrtka u proizvodnji i preradi pile a mesa Perutnina Ptuj - PIPO akovec u etvrtak je na konferenciji za novinare u Hotelu Turist u Varaždinu predstavila svoju ulogu i poziciju te visoki standard sigurnosti u mesnoj branši, posebice u proizvodnji pile eg mesa. - Sistem KSS, kvaliteta, sigurnost i slijedivost, koji je u svoje integrirane proizvodne procese implementirala Perutnina Ptuj - PIPO akovec, jamstvo je da su svi proizvodi robnih marki Perutnine Ptuj - PIPO akovec zdravi, sigurni i kvalitetni, naglasio je dr. vet. med. Vedran Mikuli , voditelj korporativnih komunikacija i odnosa s javnoš u u ovoj uglednoj i vrlo uspješnoj tvrtki, te nastavio. - Perutnina Ptuj - PIPO akovec danas u proizvodnji i preradi pile eg mesa koristi najmodernije mehanizme koji potroša ima jam e zdravu, sigurnu i kvalitetnu hranu kontroliranog podrijetla u domicilnom, integriranom
Osamdesetak kooperanata Perutnina Ptuj - PIPO akovec ima zaokružen proces proizvodnje od inkubatora, preko vlastite smjese, do gotovoga pile eg proizvoda. Osamdesetak kooperanata tovi pili e i sudjeluje u kreiranju kona nog proizvoda. Tvrtka zapošljava oko 600 ljudi, a lani je uprihodila 38.263 tisu e eura, te investirala 6.366 tisu a eura. (sm)
Grozdana Bohor priprema najbolju hrvatsku piletinu lancu od polja do vilice. Proizvodi naših robnih marki proizvedeni u akovcu u potpunosti su 'made in Croatia', jer tijekom cijelog lanca sura ujemo s hrvatskim kooperantima, proizvodimo hrvatsku krmnu smjesu i sura ujemo s hrvatskim stru njacima, naglasio je dr. vet. med. Vedran Mikuli , te naglasio da njegova tvrtka uspješno sura uje s Hrvatskim kuharskim savezom. Stoga je na ovom predstavljanju Grozdana Bohor , hrvatska kuharska reprezentativka, pripremala jela od pile eg mesa Perutnine Ptuj - PIPO akovec, s tipi nim nacionalnim okusima. (Stjepan Mesari )
Mikuli govori o referencama svoje tvrtke
praksu violine i bajsa, a mi u Me imurju kao da se stidimo vlastite narodne kajkavske pjesme u pentatonici. Isto je tako s kajkavskim govorom kraja, svako selo druga ije govori i naglašava, zar to nije vrijednost po sebi? Što je s pokladnim maskama i obi ajima? Što je s nazivima starih kova kih alata, ili sa zanatima koji odumiru. U Me imurju još radi samo jedan jedini lon ar, koji nema kome prenijeti svoje znanje. Stvarno smo i dalje terra incognita iliti nepoznata zemlja i za nas same, i to nakon godina i godina u slobodi i uz tipi ni
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
podani ki mentalitet. Na nesre u, naj eš e ni ne znamo da je to tako.
8
Crna kronika
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
ODRŽANA TRIBINA “Nasilje nad ženama i organizacije civilnog društva”
AKCIJA “Živim život bez nasilja”
Uskoro i u Me imurju Ako vidite, ujete ili prva udruga za borbu primijetite nasilje u obitelji, nemojte šutjeti! protiv nasilja nad ženama - Statisti ki podaci o nasilju u obitelji, na žalost, nisu realni pokazatelji stanja. Prisutna je velika “tamna” brojka. Prijavljivanje nasilja još je uvijek tabu, kako kod žrtava zbog straha i stida, tako i kod njihovih bližnjih koji se teško odlu uju prijaviti nasilnike
U ponedjeljak je u prostorijama PU me imurske u suradnji s Centrom za socijalnu skrb i lokalnom samoupravom poslana završna poruka akcije “Živimo život bez nasilja” Promotivnu akciju “Živim život bez nasilja”, koju u suradnji s nekoliko ministarstava i više udruga od po etka mjeseca provodi Ministarstvo unutarnjih poslova, podržali su i akove ki Centar za socijalnu skrb, Grad akovec i Me imurska županija. Podsjetimo, akcija je usmjerena k prevenciji i suzbijanju svih oblika nasilja, posebice nasilja u obitelji i me u mladima. Tim povodom izdani su edukativni letci, diljem zemlje održat e se niz manifestacija, a u projekt se, naravno, uklju ila i Policijska uprava me imurska. - Centar za socijalnu skrb ve duže usko sura uje s policijom kako bi se pomoglo pri rješavanju problema svih koji se susre u s nasiljem, rekla je u kra em obra anju na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u prostorijama Policijske uprave Alenka Bili iz Centra za socijalnu skrb.
Osobama koje su izložene nasilju treba pomo i akove ki gradona elnik Branko Šalamon napomenuo je
kako je u interesu Grada da se o nasilju govori što više. - injenica je da socijalna situacija i op a psihoza, nezaposlenost, niske pla e i gospodarska neizvjesnost pridonose pojavi nasilja u obitelji. Zbog toga smo svi pozvani da reagiramo pri pojavi nasilja, da ne okrenemo glavu ve pomognemo osobama izloženima nasilju jer si one same ne mogu pomo i, rekao je Šalamon. Zamjenik me imurskog župana Matija Posavec istaknuo je kako sve žrtve nasilja moramo ohrabriti, uvjeriti i dati im podršku da se u svakom trenutku mogu obratiti institucijama koje su nadležne za rješavanje takvih problema. - Moramo u initi sve da se nasilje svede na najmanju mogu u mjeru, naglasio je. Na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka zahvalio je na velikoj potpori medija u provo enju akcije. Ujedno je podsjetio da e 24. ovog mjeseca u srijedu u 17 sati u dvorani II. Osnovne škole akovec biti održana
središnja sve anost. Podijelit e se nagrade za najbolje likovne radove u enika koji su sudjelovali u akciji te e biti održan nogometni susret u kojem e snage okušati brojne osobe iz politi kog i javnog života našega kraja, i to igraju i u mješovitim muško - ženskim sastavima. Ina e, kako je manje više javnosti poznato, statisti ki podaci o nasilju u obitelji, na žalost, nisu realni pokazatelji stanja. Prisutna je velika “tamna” brojka. Prijavljivanje nasilja još je uvijek tabu, kako kod žrtava zbog straha i stida, tako i kod njihovih bližnjih koji se teško odlu uju prijaviti nasilnike. Promotori akcije na našem su podru ju i srebrni me imurski olimpijac Filip Ude te pjeva ka zvijezda Bojan Jambroši . Svi sudionici gra anima upu uju sljede u poruku: - Ako vidite, ujete ili primijetite nasilje u obitelji, nemojte šutjeti. Prijavite nasilje na broj 192, možda ete spasiti ne iji život! Živite život bez nasilja! (Velimir Kelkedi)
U organizaciji Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Me imurske županije ovaj je petak u zgradi “Scheier” održana tribina na temu “Nasilje nad ženama i organizacije civilnog društva – servis ženama žrtvama nasilja” na kojoj su govorile Maja Mamula, koordinatorica u Ženskoj sobi, i Gordana Sabol, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. Prva govornica, Maja Mamula, osvrnula se na istraživanje koje je provedeno tijekom ove godine uz inancijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a kako bi se utvrdio stvaran broj, rasprostranjenost, kao i oblici rada organizacija civilnog društva sa ženama žrtvama svih oblika nasilja. U Hrvatskoj su registrirane 32 organizacije civilnog društva koje su sudjelovale u istraživanju i koje aktivno rade sa ženama žrtvama nasilja. Me utim, uo en je velik problem rasprostranjenosti tih organizacija. Više od 50 posto koncentrirano ih je u najve im gradovima (Zagreb, Rijeka, Split), tre ina djeluje u ostalim gradovima (Pula, Karlovac, Virovitica, Slavonski Brod) a samo 3 djeluju u manjim mjestima (Pakrac, Dalj i Tenja). Ni jedna organizacija ne djeluje na selu, a najviše brine podatak da 6 županija nema ni jednu organizaciju koja aktivno radi sa ženama žrtvama nasilja. Me imurska županija je jedna od njih, iako ima udruga koje se bave ovim problemom, ali i ne samo njime.
Udruga “Za vas“ u fazi osnivanja Na taj se podatak osvrnula i Roberta Barat, predsjednica Ureda za ravnopravnost spolova Me imurske županije, koja je istaknula da ipak postoji jedna udruga koja se bavi borbom protiv nasilja op enito, a to je udruga “Zora, za nenasilje i ljudska prava”, iji
Nadica Jelaš, Gordana Sobol i Maja Mamula na tribini koju je organizirao Socijaldemokratski forum žena SDP-a Me imurske županije
Na tribini je po prvi put predstavljena udruga za borbu protiv nasilja u ije se osnivanje krenulo prije šest mjeseci i koja je trenutno u fazi službene registracije i strukturiranja. Udruga e djelovati pod imenom “Za vas”, objasnila je njena potpredsjednica Ružica Boži , a za sada djeluju u prostorijama bivšeg GK-a. (bš) je doprinos našem društvu zlata vrijedan. Tako er, dodala je da bi upravo zbog injenice da u našoj županiji nema nevladinih udruga koje bi brinule o zlostavljanim ženama Sigurna ku a morala biti otvorena. Njen zna aj svakako je opravdan podatkom da je od po etka svog djelovanja prije 10 mjeseci zbrinula ak 42 žrtve nekog vida obiteljskog nasilja. Tako er, na tribini je po prvi put predstavljena udruga za borbu protiv nasilja u ije se osnivanje krenulo prije šest mjeseci i koja je trenutno u fazi službene registracije i strukturiranja. Udruga e djelovati pod imenom “Za vas”, objasnila je njena potpredsjednica Ružica Boži , a za sada djeluje u prostorijama bivšeg GK-a.
Gordana Sobol, saborska zastupnica, istaknula je bitnost rada nevladinih organizacija u suzbijanju nasilja nad ženama, a da injenica da u akovcu ne postoji ni jedna takva udruga ne zna i da ovdje nasilja nema. Dodala je da u Hrvatskoj zapravo imamo dobar zakonodavni okvir, ali da još uvijek postoji velik raskorak u odnosu na praksu i realizaciju. - Ono što nama kao društvu najviše nedostaje jesu preventivni programi. Danas emo u gotovo 100% slu ajeva reagirati, desit e se da ne e biti dovoljno koordinacije me u nadležnim službama, ali ono gdje još uvijek nismo dovoljno napravili je prevencija da do nasilja uop e ne do e. Ali, onda govorimo o jednom potpuno druga ijem sustavu odgojno - obrazovnog procesa i uklju ivanja nevladinog sektora i svih onih kojima je u interesu da nasilja u društvu bude što manje. Koliko god se trudimo, donosimo zakone i strategije koji, usudila bih se re i ak i bolje nego u nekim europskim zemljama, na žalost, pokazuju da brojke i one vidljive i one nevidljive, neprijavljene, pokazuju da smo daleko od toga da nasilje iskorijenimo, zaklju ila je Sobol. (Bojana Špani ek)
CRNA KRONIKA
Preložanin “pao” s više od 100 grama marihuane Tijekom redovne kontrole prometa u etvrtak poslijepodne u preloškoj Ulici Antuna Mihanovi a policijski službenici u automobilu 25-godišnjeg Preložanina kojeg su zaustavili pronašli su pribor za konzumaciju opojnih droga. Mladi se odbio podvr i testiranju na prisustvo droga u organizmu, a zatim je odveden u Policijsku postaju Prelog. Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu isti dan pretraženi su vozilo i ku a kojima se koristi. Prona eno je ukupno 118 grama marihuane te 28 sjemenki indijske konoplje pa e muškarac biti kazneno prijavljen. (vk)
Donjodubravski župnik sprije io kra u cijevi
81-godišnjaka udario autobus OTOK-PRELOG - U prometnoj nesre i koja se dogodila u utorak poslijepodne na cesti izme u naselja Otok i Prelog teško je ozlije en 81-godišnji muškarac. Nesre a se dogodila kada je voze i bicikl neoprezno po eo skretati ulijevo prema poljskom putu. U tom trenutku u njega je udario autobus kojim je upravljao 34-godišnjak iz Donje Dubrave te se biciklist prevrnuo i pao na kolnik. Zbog težine ozljeda zadržan je na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. (vk)
DONJA DUBRAVA - Na meti lopova koji kradu sekundarne sirovine u srijedu se našao župni dvor u Donjoj Dubravi, no kra u je sprije io župnik, te su po initelji uhva eni. Tijekom no i izme u jedan i pola dva sata dvojica lopova skinula su
oko šesnaest metara bakrenih cijevi za odvodnju oborinskih voda, spljoštili ih i pripremili za odnošenje u plasti ne vre e. No uo ih je župnik te su mladi i pobjegli, ostavivši plijen. Policija je naknadno utvrdila da se radi o 18-godišnjaku iz Koto-
ribe i 16-godišnjaku iz Donjeg Vidovca. Vrijednost robe koju su pripremili za odnošenje je oko 3 tisu e kuna, a kradljivci e biti prijavljeni Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. (V. Kelkedi)
Pijan udario biciklistkinju DEKANOVEC - Dvadeset i sedmogodišnji voza iz Novakovca s 1,46 promila alkohola u krvi u petak je kasno nave er
u Kalni koj ulici u Dekanovcu prouzro io prometnu nesre u u kojoj je teško ozlije ena 40-godišnja biciklistkinja, tako er iz Novakovca. Nesre a se dogodila jer pijani voza osobnog automobila brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste, vidljivosti, atmosferskim prilikama te gusto i prometa. Zbog toga je prednjim dijelom vozila udario u stražnji dio bicikla kojim je upravljala njegova sumještanka. Nakon udara biciklistkinja je podignuta na poklopac motora i vjetrobransko staklo te je pala na kolnik. Žena je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. Izvanrednim tehni kim pregledom utvr eno je da je osobni automobil mladi a iz Novakovca tehni ki neispravan (neispravni ure aji za zaustavljanje) te su s njega oduzete registracijske plo ice. Bit e kazneno prijavljen. (vk)
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Kroz Međimurje
9
STOTINE ME IMURACA zimske gume kupile u Sloveniji
Nestašica u Lendavi, a naši vulkanizeri u pograni nom podru ju propadaju - Slovenska konkurencija i kod nas je ipak posljednjih dana utjecala na cijene, pa je sve više naših prodava a i vulkanizera koji gume ija je vrijednost negdje “u sredini“ spuste na nivo, zbog ega se više ne isplati i i “gnjaviti preko granice“ … Tijekom listopada i polovice studenoga stotine i stotine žitelja Me imurja, vlasnika osobnih automobila, za svoje je limene ljubimce zimske gume pokupovalo u susjednoj Sloveniji. Prvi epilog ili rezultat toga je da su 16. studenoga slovenske prodavaonice guma na podru ju op ine Lendava ostale bez i jedne zimske gume, ime je prestao šoping naših ljudi u slovenska pograni na mjesta. Ali, to je potrajalo tek par dana, da bi ubrzo sve bilo “po starom”. Drugi epilog ili rezultat je što su me imurski vulkanizeri dovedeni do propasti i do zatvaranja vulkanizerskih radnji, posebice u pograni nom podru ju jer ve ina hrvatskih gra ana - kupaca u Sloveniji je dala namontirati i izbalansirati gume na kota e svojih automobila. Dvoje vulkanizera s podru ja gornjeg Me imurja reklo nam je da su namontirali svega 60-ak guma, a ranije, u normalnijim prilikama, radili su gotovo danono no i u ovo doba godine dnevno montirali i 200-tinjak guma dnevno. Kupnjom guma u Sloveniji naši ljudi stekli su pogodnost jeftinije promjene guma i balansiranje te mogu nost pohranjivanja ljetnih guma u njihove “banke guma”, sve do prolje a kada e ih ponovno zamijeniti. I ono što je najvažnije, naši ljudi uštedjeli su znatne iznose novca. Naravno, ako je sve idealno, jer ponekad to baš i nije tako, posebice ako vam, primjerice, na slovenskoj carini ne ovjere povrat DDV-a, jer isto baš i ne moraju ako su gume ve namontirane. Ipak, u današnje vrijeme svaka ušteda dobro do e, a kako su nam rekli slovenski prodavatelji guma, i ve i broj hrvatskih (me imurskih) vulkanizera kupuje i “na veliko” gume u njihovim radnjama. I dok Slovenci rade s malim maržama, o ito se dosta naših vulkanizera, i ne samo oni, drži dobro poznate poslovice “sa što manje posla do i do što ve e zarade”. Me utim, slovenska konkurencija je i kod nas ipak posljednjih dana utjecala na cijene, pa je sve više naših prodava a i vulkanizera koji gume ija je vrijednost negdje “u sredini“ spuste na nivo, zbog ega se više ne isplati i i “gnjaviti preko granice“. Tako er stru njaci upozoravaju da se ipak mora paziti i na kvalitetu, jer su u ponudi jeftine kineske gume, koje nisu baš na cijeni
I dok su se pojedini vulkanizerski servisi u Me imurju prilagodili tržišnoj situaciji, poput ovoga koji smo posjetili u Ivanovcu, neki drugi u blizini slovenske granice morali su, na žalost, zatvoriti vrata
Uvezeno oko etiri tisu e guma Samo prodavaonice u podru ju slovenskih op ina Lendava, Ljutomer i Ormož hrvatskim su kupcima prodale oko etiri tisu e zimskih guma, kažu poznavatelji prilika. Me utim, ima i onih koji prodaju gume na veliko hrvatskim trgovcima i vulkanizerima, pa je ta brojka i puno ve a. Prosje na cijena jedne zimske gume srednje kvalitete u Sloveniji je 50 eura. U Hrvatskoj isto takve gume stoje 60 - 70 eura. Ako to pomnožimo s etiri tisu e, dobijemo iznos od 200 tisu a eura koje su hrvatski gra ani Me imurske i eventualno Varaždinske županije ostavili u Sloveniji. Znano je da gra ani s drugih hrvatskih podru ja po zimske gume odlaze u Ma arsku, Italiju i Srbiju, gdje su tako er cijene povoljnije. (sm)
i koje na testovima postižu slabe rezultate. Ipak, mora se tako er priznati da kod naših susjeda vlada neko drugo pravilo trgovanja, tj. marže se minimalne, važno je prodati što ve u koli inu i posao cvjeta.
Neki kažu da se isplati, neki da ne …!? Naš izvor blizak carinskoj službi rekao nam je da se baš ne isplati i i po gume u Sloveniju, odnosno da se može uštedjeti samo stotinjak kuna. Naime, propis dozvoljava uvoz jednovrsne robe bez pla anja carinske pristojbe u iznosu od tisu u kuna, na što se dobije povrat poreza (PDV - DDV) u Sloveniji. Jedna osoba u Hrvatsku može uvesti gumu koja ne stoji više od tisu u kuna. Ako je skuplja, pla a se carina i još ako uvozi dvije skuplje od tisu u kuna ra unica mu nije bogzna kakva, kažu carinski pro-
pisi. Me utim, propisi su propisi, ali praksa je nešto drugo. Kupci su pronašli model kako da ipak uvezu gume bez pla anja carine. Ako mi trebaju dvije ili etiri gume, u auto uzmem prijatelja, kupim dvije gume, i tako dva puta, i na kraju sam u plusu skoro 500 kuna. Ili mogu i i sam, i to dva, tri ili etiri puta i opet se isplati, jer potrošnja goriva je zanemariva, a usluga prodava a i vulkanizera u Sloveniji je vrhunska, izra unao nam je kupac koji je u Lendavi još u listopadu za svoj manji opel kupio etiri gume za 240 eura i “prešparao“ više od 100 eura nego da je iste gume kupovao kod nas. Kako neslužbeno saznajemo, odnedavno je i taj model onemogu en, jer je bilo pritužbi carinskoj službi iz ceha obrtnika i gospodarske komore, pa navodno više “kvisko prijatelj” ne vrijedi, ali zato se može povesti familija, pa sve opet ostaje isto. Ljudi se uglavnom snalaze na razli ite na ine, carinici su ponešto i ocarinili, a najviše su izgubili doma i vulkanizeri koji su ostali bez znatnog udjela u poslu. Ali o ito je ovo opomena i njima da se ipak možda i oni trebaju malo više prilagoditi situaciji. Neki od njih to su zaista i u inili, daju odre ene popuste, pa tako imaju puno više posla, poput jednoga poznatog servisa kod akovca, ali u Sloveniji usprkos našim popustima još je uvijek jeftinije, a ponešto je u svemu u inila “reklama“, da je preko granice gotovo pa badava. Iako nije baš uvijek tako. (S. Mesari )
DVANAEST županija, me u njima i predstavnici Me imurske, na studijskom putovanju u Irsku, zemlju brzog uspona, ali i žrtvu bankarskih ulaganja
Primjeri dobre prakse, ali i kako izbje i tu e greške! Od 7. do 13. studenoga predstavnici dvanaest hrvatskih županija sudjelovali su na studijskom putovanju u Irsku, gdje su se mogli uvjeriti u primjere najbolje prakse s podru ja privla enja stranih investicija. U posjetu su sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, dok je Me imursku županiju predstavljao Darko Radanovi iz Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije. Impresivan uspjeh kad su u pitanju strana ulaganja Premda Irsku trenutno potresa najve a kriza nakon Gr ke unutar zemalja EU zbog sanacije banaka, ova je zemlja u posljednjih 30 godina zabilježila impresivan uspjeh u privla enju direktnih stranih ulaganja (FDI). Irskoj je bilo potrebno 30-ak godina tijekom kojih su napravili bitne promjene u nacionalnoj politici kao što su smanjenje porezne stope na 12,5 posto, poboljšanje obrazovnog sustava te razvijanje mreže institucija koje su osim osiguranih sredstava omogu ile provo enje FDI strategije. Nakon shva anja nužnosti privla enja direktnih stranih ulaganja, provo enje takve politike prepustili su vrhunskim stru njacima u više institucija, poput Industrijske razvojne agencije Irske (IDA), koja je i bila organizator i doma in studijskog putovanja, a glavni joj je cilj promocija Irske kao investicijske destinacije za nova ulaganja, kao i rad i briga na zadržavanju postoje ih ulaga a. O uspješnosti ove agencije govore injenice da je unato svjetskoj gospodarskoj krizi samo prošle godine privukla 125 stranih ulaga a ije su novoosnovane kompanije otvorile novih 4.500 radnih mjesta, a izvoz tih kompanija iznosi 110 milijardi eura.
Kako poboljšati investicijsku klimu? lanovi županijskih timova i dužnosnici u županijama koji se bave poboljšanjem investicijske klime i privla enjem stranih investitora posjetili su poslovne parkove Bally Coolin, Grangecastle, Merck, Waterford, Ringaskiddy te se uvjerili u njihovu visoku razvijenost, a isto tako visoku svijest lokalne i državne vlasti o važnosti privla enja stranih investicija. Osim posjeta poslovnim parkovima i svjetski poznatim ICT i farmaceutskim kompanijama kao što su IBM i druge koje su izabrale Irsku kao destinaciju za investiranje, ostvareni su i susreti s predstavnicima irskih državnih institucija koje su aktivne u kreiranju i provo enju politike privla enja investitora, kao što su Sveu ilište i Gospodarska komora u Corku. Ovo putovanje sudionicima studijskog putovanja poslužit e kao putokaz za privla enje stranih izravnih ulaganja na osnovu iskustava doma ina i njihovih ulaga a, ali nadamo se da su dobro prou ili i ono što je Irsku od zemlje miljenice EU skoro povuklo u bankrot. (BMO)
10
Kroz Međimurje
OP INA MALA SUBOTICA
Najam poljoprivrednog zemljišta uzburkao duhove Op insko vije e Mala Subotica donijelo je odluku o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na svom podru ju. U najam su, prema odluci, dane ukupno 23 parcele, a postignute cijene variraju ovisno o veli ini površine, od 200 do 14 tisu a kuna godišnje. Kada je rije o prodaji poljoprivrednog zemljišta, iznosi po kojima su estice prodane kre u pak se od nekoliko tisu a pa do maksimalnih 80 tisu a kuna za parcelu od 4,7 hektara u katastarskoj op ini Jur evec, za koju je ina e po etna cijena iznosila 64.027 kuna. Tijekom rasprave o tim to kama dnevnog reda nekoliko vije nika izrazilo je nezadovoljstvo što su pojedini poljoprivredni proizvo a i koji su sudjelovali u natje aju “dobili” po nekoliko zemljišta, a drugi ni jedno.
Dvije mogu nosti odvoza gra evinskog otpada Jedan od izraženijih problema s kojima se ve duže vrijeme suo avaju u op ini Mala Subotica, a vezan je uz otpad – jest i zbrinjavanje gra evinskog otpada. Stoga je Op insko vije e Mala Subotica na svojoj posljednjoj sjednici donijelo odluku o preuzimanju i zbrinjavanju gra evinskog otpada. Kako je rekao na elnik Vladimir Domjani , ta vrsta otpada odbacuje se svugdje, gra ani jednostavno ne znaju kamo s njime, a spomenutom odlukom to pitanje trebalo bi biti riješeno. Na sjednici je vije nicima predstavljen ugovor s “Pavlic-asfaltbetonom”, po kojem e ta tvrtka otpad odvoziti za cijenu od 55 kuna po toni bez PDV-a (koli ina e se utvrditi volumenskom zapremninom 1 kubni metar = 1,8 tona). Gra evinski materijal privremeno bi se deponirao kod šljun are u Držimurec - Strelcu u vlasništvu iste tvrtke, a tamo bi se i drobio te zatim koristio za ure enje poljskih putova. Istodobno je Op ina pregovarala i s tvrtkom obitelji Miši iz Ivanovca koja za odvoz traži manji iznos – 30 kuna po toni, što, me utim, ne uklju uje i usitnjavanje te “zavažanje” putova. Na kraju je ipak odlu eno da se ugovor sklopi i s tvrtkom iz Ivanovca pa e gra ani imati mogu nost izbora. Na sjednici je ina e ukazano i na nekoliko zapuštenih i korov obraslih gradilišta i gruntova na podru ju
Metss kupio prostor u Društvenom domu Sveti Križ Vije e je, nakon održanog zbora mještana, odnosno njihovu danu suglasnost, donijelo i odluku o prodaji dijela poslovnog prostora u Društvenom domu Sveti Križ. Prostor površine 108,63 kvadratnih metara kupio je akove ki Metss po cijeni od 286.272 kune. Kako kažu u Op ini, trebalo bi po eti renoviranje, a ve oko Boži a mještani Svetog Križa mogli bi imati novu trgovinu mješovitom robom. Istodobno je i službeno prihva en nedavni usmeni prijedlog predsjednika Op inskog vije a Vladimira Mihalica da se poslovni prostor u vlasništvu Op ine u razizemlju objekta u Glavnoj 31, površine 30 kvadratnih metara, ustupi na korištenje Vije u Mjesnog odbora Mala Subotica. (vk)
op ine, pri emu je zatražen poja ani angažman komunalnog redara. Nakon upozorenja i opomena morat e se pribje i i izricanju kazni, s obzirom na to da se vlasnici oglušuju na apele iz Op ine da svoje površine “dovedu u red”.
Prihvatili pravilnik o stanju u prostoru kako bi uštedjeli Država ina e donosi i novi pravilnik kojim e se regulirati, odnosno izra ivati izvješ a o stanju u prostoru. - On e morati biti obimniji i bit e skuplji, zato sada donosimo prijedlog o prihva anju izvješ a o stanju u prostoru na podru ju op ine Mala Subotica po ‘starome’, da pro emo jeftinije, rekao je na elnik Male Subotice Vladimir Domjani , a njegovo Vije e odluku je zatim i prihvatilo. Poput više op ina, i Mala Subotica donijela je odluku o obra unu i naplati naknade za razvoj. Njome se uvodi obaveza pla anja posebne naknade u svrhu inanciranja izgradnje sustava odvodnje na podru ju op ine. Za doma instva e iznositi pola kune, a za gospodarstvo jednu kunu po kubnom metru isporu ene vode. - To je godišnje po doma instvu oko 70 ili 80 kuna ako troše 10 kubnih metara prosje no, odnosno ne radi se o nekom velikom novcu, komentirao je odluku na elnik Domjani . (V.Kelkedi)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
“RAT POLITI ARA“ nastavlja se u Pribislavcu - Razo arana na elnica Iva i i dio vije nika koji je podupiru napustili sjednicu Op inskog vije a
Ho e li zbog neizglasavanja potrebnih odluka Pribislavec ostati bez gotovo petnaest milijuna kuna koje nudi država? Perex - Sjednica je ina e ponovno protekla u nadmudrivanju, ali i me usobnom prozivanju, s povišenim tonovima, ak i uz neumjesne izraze: “Šta se praviš majmun?“ (Grkavac Prprovi u) i, primjerice, “Kaj mi se norca delaš?“ (Lesjak Prprovi u) Jaz u Op inskom vije u Pribislavec samo se produbljuje, a doga anja s 10. sjednice tamošnjega Op inskog vije a dodatno bi mogla zakomplicirati ionako nezavidnu situaciju u tom nekadašnjem akove kom prigradskom naselju. Tek da podsjetimo, zahvaljuju i podršci HDZ-ovog predsjednika Vije a Ivice Lesjaka na osmoj sjednici održanoj u mjesecu kolovozu, koji je do tada bio u koaliciji s HNS-om na elnice Višnje Iva i i HSLS-om, oporba u Vije u predvo ena SDP-om okupila je dovoljan broj vije nika i postala ve inom. Od tada gotovo u svemu kontrira izvršnoj vlasti.
Vije e reklo NE financiranju daljnjih radova na kanalizaciji? Na sjednici održanoj u petak me u nizom odluka, od kojih ve inu Vije e uzastopce odbija prihvatiti, našla se i ona o davanju prethodne suglasnosti na sporazum o ure enju me usobnih odnosa o inanciranju radova i realizaciji projekta izgradnje kanalizacije u Pribislavcu. Kako je obrazložila na elnica Iva i , radi se o sporazumu kojim je, uz ostalo, de inirano da Op ina namiri 1,607.062 kune, dok bi Me imurska županija osigurala 2,439.488 kuna, od ukupno 4,046.550 kuna, koliko Op ina duguje Me imurskim vodama za do sad izvedene radove na kanalizacijskom sustavu. Donošenje takvog prijedloga, koji je, dakle, odba en, trebalo
Na elnica Višnja Iva i ovaj put nije mogla otrpjeti blokadu njezinih prijedloga od ve ine u Vije u pa je napustila sjednicu je zapravo biti preduvjet za, prema rije ima na elnice Iva i , drugu izuzetno važnu odluku – onu o prihva anju sporazuma o ure enju odnosa u inanciranju radova i završetka kanalizacije projekta –Kanalizacija Pribislavec 3. i 4. faza. Tim sporazumom Hrvatske vode predvi aju op ini Pribislavec u idu oj godini dati više od 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava za dovršetak cjelokupnoga kanalizacijskog sustava! O tome su na sastanku u Zagrebu s predstavnicima resornog Ministarstva razgovarali vije nik Dragutin Prprovi (HSLS) i pro elnik Jedinstvenoga upravnog odjela op ine Pribislavec Vladimir Brozovi i gotovo sve je dogovoreno, a podršku daju i me imurski župan Perho i direktor Me imurskih voda Zor ec, pokušala je to ve na samom po etku sjednice SDP-ovom bloku pojasniti na elnica Iva i , uz opasku da ona nije prisustvovala sastanku u Zagrebu jer je bila na sjednici Kolegija na elnika i gradona elnika. No, odluka o prihva anju spomenutog sporazuma nije ak ni uvrštena na dnevni red, a nakon što je tijekom
I potpredsjednik Vlade Pankreti najavio nastavak ulaganja u kanalizaciju O nastavku ulaganja u kanalizacijske sustave na podru ju Me imurja “op e“ informacije za nedavna je posjeta našem kraju dao potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankreti . - Vlada je svojim programom gospodarskog oporavka predvidjela i projekte iji su nositelj Hrvatske vode. Ta e državna tvrtka pri jednoj poslovnoj banci uzeti kredit od milijardu i 36 milijuna kuna za ak 319 projekata, a me u
njima e biti i oni iz Me imurja. Zatim e uslijediti revidiranje sporazuma koji do sad nisu realizirani te idu e godine isplata ugovorenih sredstava, istaknuo je. Spomenutih nešto više od milijardu kuna namijenit e se za projekte s podru ja vodoopskrbe, zbrinjavanja otpadnih voda, odnosno izgradnje kanalizacijskih sustava i pro ista a te zaštite od poplava, a u tom “kola u“ je, prema rije ima op inskih elnika, i spomenuti iznos namijenjen Pribislavcu. (vk)
kasnije rasprave odba ena i prva spomenuta odluka vezana uz projekt kanalizacije, sjednicu je najprije napustio HNS-ov vije nik Dejan Posavec. - Vaše neizglasavanje poremetit e sve planove. Tko e mještanima objasniti ako ostanemo bez gotovo 15 milijuna kuna. Ja jesam seljak, ali nisam kmet i razumijem što se doga a, poru io je SDP-ovom bloku Posavec, a zatim otišao. Ubrzo je uslijedila kra a stanka, a nakon nje je vidno revoltirana i razo arana na elnica Iva i , uz rije i da u dijelu Vije a vlada velika “nekorektnost i neargumentiranost“ te da ono ini veliku štetu Pribislavcu, tako er napustila sjednicu. Iva i i Posavec nisu, me utim, bili jedini. Sa sjednice su otišli tako er HNS-ov Zoran Braniša te vije nica Hrvatskih laburista – stranke rada Slava Toplek. Naime (vjerovali ili ne, op. a.), nekoliko to aka dnevnog reda Vije e je prihvatilo, i to jednoglasno. Jedna od njih bila je i ona o prihva anju Plana zaštite i spašavanja, a upravo injenica što je SDP-ov blok na prethodnim sjednicama taj isti plan odbacivao “razjarila“ je Branišu. - To pokazuje koliko ste neozbiljni, poru io je svojim politi kim suparnicima. - Ja mogu glasovati kako želim, uzvratio mu je SDP-ovac Rajko Grkavac, a Braniša i Toplek zatim su “digli sidro“. Uz navedenu, Vije e je jednoglasno prihvatilo i odluku o obra unu i naplati naknade za razvoj, kakvu su u posljednjem razdoblju donijele i druge me imurske jedinice lokalne samouprave. Naknada iznosi 1, odnosno 1,5 kunu po kubnom metru potrošene vode, a tako prikupljen novac strogo namjenski trošit e se na daljnji razvoj vodovodne i kanalizacijske mreže. Nadalje, Vije e je usvojilo odluku o su inanciranju prijevoza u enika srednjih škola. Prijevoz autobusom na podru ju Me imurske županije i do Varaždina Op ina e u enicima su inancirati s po 100, a sa 70 ako u školu putuju vlakom. Sve ostale to ke dnevnog reda, uklju uju i i izmjene i dopune ovogodišnjega op inskog prora una, nisu prihva ene. Kada je rije o rebalansu – ponovno proceduralna zavrzlama. Naime, iako predlaga , na elnica Iva i je u pisanom obrazloženju predložila da se ta to ka izbaci ve pri samome usvajanju dnevnog reda u cjelini jer “rebalans nije prošao proceduru na radnom tijelu (Odboru za prora un i inancije)“. Vije e je, me utim, prihvatilo dnevni red s uklju enom i tom to kom. Kako pak je na elnica napustila sjednicu prije nego se došlo do nje, to je rebalans bez rije i rasprave ve inom glasova odba en.
Vrije anja na sjednici postala nešto sasvim normalno Sjednica je ina e ponovno protekla u nadmudrivanju oko poslovni kih i statutarnih pitanja, me usobnom prozivanju, s povišenim tonovima, ak i uz neumjesne izraze: “Šta se praviš majmun?“ (Grkavac Prprovi u) i, primjerice, “Kaj mi se norca delaš?“ (Lesjak Prprovi u). Prprovi pak je Lesjaka, kao i na prethodnoj sjednici, ponovno optuživao da krši Statut i Poslovnik op ine. Lesjaka je Prprovi , uz potporu kolega iz HNSa, prozvao jer “materijali za sjednicu nisu bili kvalitetno pripremljeni i dostavljeni vije nicima u propisanom roku“. Predsjednik Vije a uzvra ao je kako ne krši ni Statut ni Poslovnik, a nedora enost materijala za sjednicu pravdao je time što u Op ini nije bilo pro elnika Brozovi a. Dan prije sjednice, u srijedu, Brozovi je, naime, bio u Zagrebu na spomenutom sastanku o isho enju novca za dovršetak pro-
Tko pla a gradnju mosta na Trnavi? U aktualnom satu sjednice nezavisnog vije nika Miroslava Perši a zanimao je aktualni projekt izgradnje mosta na Trnavi: - Je li na elnica vidjela gra evinsku dozvolu za most i stoji li tamo da je investitor Op ina Pribislavec? - Op ina za tu investiciju ne izdvaja sredstva ve se radi o novcu Hrvatskih voda koje su i vlasnik zemljišta. Tvrtka je taj projekt predvidjela još u svojim prošlogodišnjim planovima, odgovorila je na elnica Iva i . (vk)
jekta izgradnje kanalizacije. - Na elnica je time pokušala odgoditi sjednicu. Op enito ona i Jedinstveni upravni odjel ignoriraju Vije e, ustvrdio je Lesjak. - Zašto o to kama dnevnog reda nisu raspravljali odbori koji djeluju pri Op inskom vije u, a ije ste lanove vi imenovali i funkcioniraju li uop e oni? Zašto, ako materijali nisu bili spremni, sjednicu niste odgodili, pitali su iz suprotnog “tabora“. I tako unedogled … Mještanima preostaje nadati se da zbog nepomirljive situacije unutar Op inskog vije a Pribislavec ne e ostati bez višemilijunskog iznosa novca od države. Koliko pak dugo Vije e još može funkcionirati na ovakav na in s obzirom na to da se bliži i donošenje prora una za idu u godinu, teško je predvidjeti. Sve je o itije da ovakav na in rada Vije a zapravo blokira rad op ine, pa je postalo gotovo o igledno da koalicija SDP - HDZ želi prisiliti na elnicu i HNS da odstupi s vlasti te da se raspišu novi izbori. (Velimir Kelkedi)
U STRAHONINCU U RAD puštena prva LED rasvjeta u Me imurju
Inovacija Dragutina Vadlje za 80-postotnu uštedu energije! U središtu Strahoninca, na raskrižju ispred op inske zgrade, prošli je petak u ve ernjim satima u rad puštena prva LED rasvjeta u Me imurju. Osim što e trošiti oko 80 posto manje elektri ne energije nego konvencionalne žarulje, postavljeni sustav inovacija je mještanina ovog naselja Dragutina Vadlje. Osim LED tehnologije, nova rasvjeta ima posebni sustav programiranja koji uklju uje vremenski i poje-
dina no paljenje pojedinih rasvjetnih tijela, ime se ostvaruju dodatne uštede elektri ne energije. Tako er, Vadlja je LED diode stavio u posebnu vakuumsku cijev, zbog ega im je produžen rok trajanja, a one se zbog toga ni ne magle. Izgra ene su od modernih i visokokvalitetnih materijala te su zbog toga dugog vijeka trajanja, a i otporne su na udarce. Mogu e je upravljati sa svakom žaruljom posebno, što omogu uje još ve u uštedu energije.
Sustav je uklju io župan Me imurske županije Ivica Perho , koji je tom prilikom rekao da gospodarstvo treba koristiti ideje naših inovatora, jer s njihovim idejama mogu osvajati nova tržišta i nove tržišne niše. Me imurci su uvijek bili poznati i kao vrsni inovatori i šteta je što naši gospodarstvenici, pogotovo u ovo krizno vrijeme, znatnije ne koriste njihove ideje. Sam inovator Dragutin Vadlja
naglasio je da e od 2016. godine u Europskoj uniji biti mogu e korištenje samo LED i tzv. štednih žarulja, pa u tome vidi priliku da se neki od doma ih proizvo a a zainteresiraju za njegovu inovaciju. Osim rasvjetnih tijela, na križanju je postavljen i svijetle i an eo koji je sve ano uklju ila na elnica op ine Strahoninec Sanja Krišto i .
Dragutin Vadlja (desno) iz Strahoninca inovator je LED rasvjete koja je prošli tjedan puštena u rad
23. studenoga 2010.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NA SVE ANOSTI u Zagrebu predstavnici Preloga primili laskavu titulu
GRAD PRELOG
Dvije godine “dokazivanja” za status “Grad – prijatelj djece”
Sjednica Gradskog vije a prvi put u novim prostorima u Glavnoj 35
Na službenom otvorenju nove zgrade Gradske uprave, koje je predvi eno za 6. prosinca, o ekuje se dolazak i premijerke Kosor
Povelju su u hrvatskoj metropoli primili predsjednica dje jega Gradskog vije a Martina Kobal i gradona elnik Dragutin Glavina u društvu lanova Povjerenstva
Nakon što je nedavno u Prelogu boravila Prosudbena komisija Središnjega koordinacijskog odbora akcije “Gradovi i op ine - prijatelji djece”, na sve anosti održanoj u Zagrebu Prelog je i službeno proglašen “Gradom – prijateljem djece” Prelog još od 2008. kandidira za prestižnu titulu, koju ve otprije od me imurskih jedinica lokalne samouprave ima i akovec. Radi se ina e o programu koji je 1999. godine pokrenuo Savez društava “Naša djeca“ Hrvatske uz potporu UNICEF-a za Hrvatsku. lanovi spomenute Prosudbene komisije “na terenu” u Prelogu boravili su s ciljem da sastave završno izvješ e, dok je istodobno agencija “Puls“ telefonski anketirala gra ane, a u enici Osnovne škole Prelog ispunjavali anonimnu anketu o životu u gradu. Za dobivanje statusa “Grad – prijatelj djece” bilo je potrebno zadovoljiti 80 posto od ukupno 123 zahtjeva u 10 programskih podru ja - program i plan Grada za ostvarivanje prava i potreba djece, namjenska nov ana sredstva u Gradu za zaštitu i odgoj
djece, podrška i pomo udrugama gra ana koje imaju programe za djecu te uklju ivanje djece u osmišljavanje odluka koje se na njih odnose, dijete u sigurnom i zdravom gradu, zdravlje djece, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb za djecu, kultura i sport djece i za djecu, slobodno vrijeme i rekreacija djece te podrška i pomo roditeljima u skrbi i odgoju djece.
Povjerenstvo: Prelog pokazao veliku brigu za djecu Upoznavši Prelog i ljude koji u njemu žive i rade, osje ate se bolje jer ipak postoje mjesta koja ljudi vole i žele da im svima život bude dobar. Zbog zdrave perspektive i zajedništva cjelokupne zajednice, te primjera kako se i u manjim sredinama maksimalno mogu razvijati dje ji potencijali, predlažemo da se Gradu Prelogu dodijeli status Grada - prijatelja djece, stoji u obrazloženju povjerenstva u sastavu: pedijatrica Dubravka Lipovac, mr. Maja Pleše - Sabol i Snježana Krpes, prof.
Prema rije ima predsjednice Središnjega koordinacijskog odbora akcije “Gradovi i op ine – prijatelji djece” i ujedno predsjednice Saveza društava “Naša djeca“ Hrvatske, prof. dr. Aide Salihagi - Kadi , Prelog je pokazao veliku brigu za djecu i s ponosom može nositi taj status. Povelju su u hrvatskoj metropoli primili predsjednica dje jega Gradskog vije a Martina Kobal i gradona elnik Dragutin Glavina, a uz Prelog novi gradovi – prijatelji djece jesu i Osijek, Krapina i Vrbovsko. Predsjednica dje jega Gradskog vije a Martina Kobal zahvalila je na priznanju i izrazila zadovoljstvo što je taj status dodijeljen za njezina mandata. Zahvalu je uputio i gradona elnik Dragutin Glavina. Savjetovanju su uz ostale prisustvovali i zamjenik gradona elnika Ljubomir Kolarek te ravnateljice OŠ Prelog Nina Lesinger, OŠ Draškovec Margit Miri i Dje jeg vrti a “Fijolica” Prelog Brankica Mezga. (Velimir Kelkedi, foto: Stjepan Naran a)
Sjednica Gradskog vije a Prelog održat e se danas (utorak) u 18 sati po prvi put u novim prostorima – u obnovljenoj zgradi u Glavnoj 35, ije pak je službeno otvorenje predvi eno za 6. prosinca, na Dan Grada Preloga. Na toj se sve anosti, kako doznajemo, o ekuje i dolazak hrvatske premijerke Jadranke Kosor. U rekonstrukciju spomenutog objekta u proteklom je razdoblju uloženo oko osam milijuna kuna, od ega je 60% osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja preko programa EIB 2, a preostali dio Grad. U prizemlju zgrade ure ena su tri poslovna prostora. Grad e još odlu iti ho e li ih iznajmiti ili prodati, no, prema rije ima gradona elnika Dragutina Glavine, želja je da se što više iznajmi te bi se tako prihodovanim novcem inanciralo održavanje. Na kat i u potkrovlje pak e preseliti kompletna Gradska uprava te ispostava Upravnog odjela za gospodarstvo Me imurske županije, dok e u dvorani na katu biti smještena i vjen aonica. Zgrada u susjedstvu u kojoj je do sada bila Gradska uprava u jako je derutnom stanju pa e u budu no-
Pripreme za zimu i blagdane Na 12. sjednici Kolegija gradona elnika Grada Preloga izme u ostalog je prihva en i prijedlog Gradskoga komunalnog poduze a “Pre-kom” d.o.o. Prelog o planu i rasporedu rada zimske službe na podru ju Grada tijekom predstoje e zime, odnosno za razdoblje do 15. travnja 2011. godine. Odgovorne osobe za izdavanje naloga za intervenciju, kontrolu i sve ostale radove bit e Željko Poredoš i Petar Šimuni . Donesena je i odluka o odabiru najpovoljnije ponude za nabavu, postavu i demontažu ukrasne boži ne i novogodišnje rasvjete za sva mjesta na podru ju Preloga. Za blagdansku rasvjetu pobrinut e se doma a tvrtka “DG Commerce” d.o.o. po cijeni od 35.488,38 kuna bez PDV-a. (vk) sti i nju trebati obnoviti. Tu bi se onda preselio, primjerice, Dom zdravlja, a objekt u kojem sada djeluje iskoristio bi se za otvaranje specijalisti kih ambulanta za koje u Prelogu trenutno nema prostora. Mogla bi se smjestiti i ispostava Zavoda za mirovinsko osiguranje i druge službe, isti e Glavina. (vk)
Naplata parkiranja po novome do 16 sati Na osnovu prijedloga i odluke Nadzornog odbora poduze a “Prekom” gradona elnikov Stru ni kolegij donio je i pravilnik o izmjenama pravilnika o javnim parkiralištima
na podru ju Grada Preloga. Njime se produžuje naplata parkiranja u gradu. Umjesto do 15, parking e se pla ati do 16 sati. (vk)
12
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
STANJE KANALIZACIJSKIH RADOVA u op ini Donji Kraljevec OREHOVICA
Op insko vije e u etvrtak o prora unu Druge izmjene ovogodišnjeg prora una i prora un za idu u godinu bit e središnje to ke dnevnog reda sjednice Op inskog vije a Orehovica koja e biti održana u etvrtak. Vije nici e uz to raspravljati o izmjenama i dopunama odluke o obra unu i naplati
naknade za razvoj, odluci o priklju enju na komunalne vodne gra evine te odluci o prebijanju potraživanja s tvrtkom “Me imurske vode“ . Uobi ajeno, bit e predstavljene i aktivnosti na elnika op ine o njegovu radu u proteklom razdoblju. (vk)
KLA “NADA“ obilježava Mjesec borbe protiv alkoholizma
Za mještane organiziraju Dane otvorenih vrata Klub lije enih alkoholi ara “Nada“ iz Kotoribe u sklopu Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti odlu io je organizirati Dane otvorenih vrata. Mjesec borbe protiv ovisnosti traje od 15. studenoga do 15. prosinca. Zainteresirani mještani mo i e ih posjetiti subotom u njihovim prostorijama u zgradi Op ine, i to 20. studenoga te 4. i 11. prosinca u vremenu od 18 do
20 sati. Mještani tu mogu dobiti stru nu pomo , savjet, edukativnu literaturu i utjehu, što e im omogu iti lanovi kluba i stru na terapeutkinja Veronika Matotek. Ovom akcijom žele svoj rad približiti mještanima, a najsretniji bi bili kada bi nekome pomogli. U suradnji s PU me imurskom pripremili su i promotivni materijal u obliku letaka. (af)
Prema najavama i potpisa bi trebalo biti završeno do - Završetak kanalizacije o ekuje se idu e godine, a najvažniji je objekt pro ista otpadnih voda ija izgradnja još nije ni zapo ela. Ceste se saniraju prema mogu nostima. Ove godine Hodošan je promijenio izgled zbog izgradnje nogostupa i asfalta u glavnim ulicama, idu e godine to se o ekuje u Svetom Jurju u Trnju i Donjem Pustakovcu Kanalizacijski radovi u op ini Donji Kraljevec polako se privode kraju. Za idu u godinu ostalo je još izgraditi kanalizaciju u mjestu Donji Hraš an, s ve poznatom problematikom, zbog visokih voda nacrti su više puta nadopunjavani. Najvažniji objekt, pro ista otpadnih voda u Donjem Kraljevcu, još nije ni zapo et, a tek nakon njegove izgradnje mo i e se priklju ivati na kanalizaciju. Kako saznajemo, stari je natje aj poništen pa se eka novi za izgradnju pro ista a. Prema rije ima na elnika op ine Donji Kraljevec Zlatka Horvata, za pro ista je iz sredstava Ministarstva regionalnog razvoja osigurano 14,8 milijuna kuna, tako da bi i on uskoro mogao u realizaciju. Gradnja kanalizacije u op ini Donji Kraljevec krenula je 2007. godine, a idu e godine trebala bi biti privedena kraju, barem prema najavama i potpisanim ugovorima. Da podsjetimo, bilo je planirano da kanalizacija u op ini Donji Kraljevec bude realizirana uz trošak od 78 milijuna kuna, od ega je najve i dio osigurala država, dok op ina Donji Kraljevec osigurava ukupno 12,2 milijuna kuna. Da bi to mogla,
prije zime, što opet ovisi o vremenskim prilikama. U Svetom Jurju u Trnju završena je pješa ka staza te postavljen novi asfalt od središta mjesta do groblja, izvo a je bila Tegra. Ure en je i proširen most preko kanala Dobro napredovanje kod groblja na cesti Sveti Juraj u Trnju – Palinovec uz pomo Hrvatskih radova voda, odnosno Vodnogospodarske Osim u Donjem ispostave Me imurje. Hra š a nu, s v i Idu e godine uslijedit e veliglavni radovi ki radovi u Svetom Jurju u Trnju i na kanalizaciji Donjem Pustakovcu. Prema plau naseljima opnovima Hrvatskih cesta, o ekuje ine privode se se obnavljanje asfalta i ure enje kraju, a ceste se nogostupa u tim mjestima. Rije je ure uju prema o magistralnoj cesti Letenye – adotoku sredstakovec, a Hrvatske ceste ve su ove va i mogu nojeseni uredile magistralnu cestu stima op ine, te uz uz trokut i akove ku ulicu u Hopomo sredstava držadošanu. ve, odnosno pojedinih U Donjem Kraministarstava, ljevcu idu e se godiHrvatne planiraju radovi na ure enju ulice Gornji kraj, jedne od najdužih ulica u mjestu, koji su ve dugo o ekivani. Zlatko Horvat, na elnik op ine Donji Kraljevec: - I u 2011. godini op ina e biti veliko (JosipŠimunko) gradilište, u svim naseljima op ine sanirat e se ceste, a o ekuje se i završetak kanalizacije op ina Donji Kraljevec kreditno se zadužila na deset godina, kanalizacija e ve davno biti dovršena, a zadnji dio otplate duga za kanalizaciju op ina e otplatiti tek 2019. godine.
skih cesta i Županijske uprave za ceste, ovisno o nadležnosti. Planirano je da se prije zime u Hodošanu uz ve dijelom ure enu ulicu Bra e Radi a postavi asfalt u raskopane Vukov Gaj i Cvjetnu ulicu. Sad sve ovisi o tome ho e li zima prete i izvo a e. Postavljanje nogostupa u ulici Bra e Radi a o ekuje se idu e godine. Ure ene su tako er i Glavna i akove ka ulica u Hodošanu te su postavljeni nogostupi. U Palinovcu dvije ulice ekaju na asfalt koji bi trebao sti i
OP INSKO VIJE E Sveta Marija
Odlu eno da e se d otpada kamionima i Devetnaesti put sastali su se lanovi Op inskog vije a op ine Sveta Marija. Vije nici su vodili zanimljivu raspravu oko cjenika za odlaganje gra evinskog otpada. Mišljenja o cjeniku bila su razli ita. Neki su predlagali da svi moraju pla ati dovoz, drugi da on mora biti besplatan, tre i su smatrali da odluku treba odgoditi i uskladiti s odlukom VMO-a Donji Mihaljevec. Na kraju je na elnik Dean Hunjadi predložio da se dovoz napla uje samo kamionima. Tako e i biti. Mještani koji e odvoziti gra evinski otpad
Zborovi gra ani Na sjednici je donesena odluka o održavanju mjesnih zborova gra ana. U Donjem Mihaljevcu zbor je održan prošlu nedjelju, dok e se mještani Svete Marije okupiti na zboru gra ana u nedjelju 28. studenoga od 14 sati. Na zborovima gra ana elnici op ine prezentiraju rad u ovoj godini i plan za idu u godinu. (af)
U op ini Sveta Marija nova “pravila igre“ u dovoženju gra evinskog otpada na odlagalište, pa e se tako dovoz kamionom napla ivati autoprikolicama i traktorskim prikolicama ne e pla ati ništa ukoliko otpad dovezu subotom u vremenu od 14 do 16 sati. Ukoliko e dovoziti otpad u drugim terminima, morat e po jednom prijevozu platiti 20 kuna. Kamionom e se dovoz gra evinskog otpada morati pla ati 50 kuna po jednom dovozu, a ukoliko to u ine van uredovnog vremena, doplatit e još dodat-
nih 20 kuna. Odlaganje biootpada u uredovno vrijeme tako er je besplatno, a van tog vremena pla at e se 20 kuna po prijevozu. Važno je napomenuti da je odluka važe a za cijelu op inu, bez obzira što je VMO Donji Mihaljevec donio odluku da se dovoz ne napla uje, što e se ovom odlukom Op inskog vije a koja je obvezuju a za sve morati promijeniti.
23. studenoga 2010.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
anim ugovorima sve o kraja 2011. godine Zahvalnice osniva ima u društvu elnika HNS-a
DONJOME IMURSKI ogranci Hrvatske narodne stranke obilježili dvadeset godina rada
Marijan Varga: Kvalitetan tim koji ima prepoznatljive rezultate Ruinirana desna strana ceste od Hodošana prema Donjem Kraljevcu eka sanaciju prije zime
Sanacija ceste Hodošan – Donji Kraljevec tek poslije montaže pumpi Radovi na cesti Hodošan – Donji Kraljevec iz pravca Hodošana traju ve nekoliko mjeseci, a dio kolnika prema Donjem Kraljevcu iz pravca Hodošana ošte en je, iako se trasa nalazi izvan ceste. Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat rekao je da e radovi biti dovršeni prije zime, kad e se cesta sanirati tako da ne predstavlja opasnost za promet. Saznajemo da radovi na ure enju ceste kasne zbog toga jer još nisu
završeni radovi na postavljanju prepumpne stanice za kanalizacijske vode. Naime, sva naselja u op ini Donji Kraljevec premrežena su prepumpnim stanicama zbog nagiba terena i zna ajnih daljina od nekoliko kilometara prema pro ista u otpadnih voda iz Donjeg Kraljevca. Tek ovih dana montirat e se pumpe, što zna i da je ispitivanje cjevovoda privedeno kraju. Naime, izvo a i su imali problema s
visokim vodama i ispitivanjima cijevi na pritiske te zbog slijeganja terena zbog kiša. Cesta se pak ne može sanirati dok se ne postave pumpe. Prema zadnjim in ormacijama, postavljanje pumpi je u tijeku, pa se o ekuje i sanacija ceste ako zima ne bude brža od izvo a a (tvrtka “Pavlic”), koji samo eka odobrenje za sanaciju ceste nakon što završe kanalizacijski radovi. (jš)
Hrvatska narodna stranka središnjom proslavom u Zagrebu obilježila je dvadeset godina rada. Donjome imurski ogranci HNS-a, liberalni demokrati iz Gori ana, Donjeg Vidovca, Kotoribe, Svete Marije i Donje Dubrave, okupili su se u Donjoj Dubravi kako bi uz elne ljude stranke obilježili tu obljetnicu. Pozdravne rije i uputio je doma in i koordinator HNS-a za donje Me imurje Marijan Varga. - Mi smo tim koji ima kvalitetu. Nismo ljudi koji u politici gledaju osobne interese ve su nam gra ani na prvom mjestu. Naši su rezultati vidljivi. Uz razvoj gospodarske grane i komunalnog ure enja, želja nam je da ovaj dio Me imurja bude jedno specifi no turisti ko podru je. Imamo prirodne
ljepote Mure i Drave, tradicijske zanate, a ono što nam nedostaje je kamp i izvi a ka udruga i to trebamo realizirati, rekao je Varga.
a i : Središnja vlast podupire isklju ivo strana ke projekte Na sve anosti su bili Matija Posavec, predsjednik HNS-a Me imurja, i elni ovjek stranke Radimir a i . Posavec je istaknuo kako su temelji za daljnji razvoj stranke postavljeni te da su poštenje i rad njihove glavne discipline u politici, što je uvjeren da e bira i znati prepoznati. Izrazio je zadovoljstvo radom stranke u donjem Me imurju, posebice jer svako vrijeme donosi uspone i padove, ali snagu svake politi ke stranke ine ljudi koji
su najzaslužniji za rezultate i poziciju HNS-a u Me imurju. - Žalosno je da sadašnja središnja vlast ne prepoznaje razvojne projekte i financijski ih ne podupire. Podupiru se isklju ivo strana ki projekti u interesu pojedinaca, a ne zajednice, rekao je izme u ostalog elni ovjek HNS-a Radimir a i . Uvjeren je u pobjedu lijevog centra na parlamentarnim izborima, gdje e HNS biti klju na uloga u budu oj vlasti. Predsjednici podružnica predstavili su svoje aktivnosti od samih po etaka. Ve ina njih zadovoljna je svojim rezultatima, dok se u nekima traži ve i angažman i pomo . Osniva ima op inskih podružnica na skupu su uru ene zahvalnice. (a )
dovoz gra evinskog ipak napla ivati ljevec 1,208.300 kuna. Porez na dohodak planira se u iznosu od 1,5 milijuna kuna, dok se nešto malo više od milijun kuna o ekuje iz državnog i županijskog prora una. Najve a planirana investicija u idu oj godini je po etak radova za izgradnju sportske dvorane. Na elnik op ine Dean Hunjadi vije nicima je rekao kako je dvorana jedan od glavnih prioriteta i u županijskom prora unu. Planira se i sanacija odlagališta otpada u oba naselja, a nastavit e se i s ulaganjima u Gospodarsku zonu Buzovica. Op ina e i dalje
sufinancirati prijevoz u enika srednjih škola i davati stipendije studentima, a nastavit e se daljnje ure enje tržnice, što ovisi o financijskim mogu nostima. U Donjem Mihaljevcu potrebna je sanacija krovišta tamošnjega Vatrogasnog doma te se planira otkup državnog zemljišta koje se nalazi iza nogometnog igrališta i izrada projekata za sportsko - rekreacijsku zonu. (A. Fuš)
Mještani e pla ati jednu kunu naknade za izgradnju i razvoj odvodnje U 2011. najve a planirana investicija po etak radova na sportskoj dvorani Pred vije nicima se našlo prvo itanje op inskog prora una za 2011. godinu. Prora un se planira u iznosu od 3,995.000 kuna. Od toga na naselje Sveta Marija otpada 2,786.700 kuna, a Donji Miha-
Odlukom ve ine vije nika donesena je odluka o obra unu i naplati naknade za razvoj. Ovime op ina uvodi obvezu pla anja posebne naknade za razvoj u svrhu financiranja izgradnje i ravnomjernog razvoja sustava odvodnje na podru ju op ine. Obveznici pla anja naknade za razvoj jesu svi korisnici usluga javne vodoopskrbe, a naknada iznosi, kao i do sad, 1 kunu po ku-
biku isporu ene vode. Naknada e se koristiti za sufinanciranje izgradnje sustava odvodnje Prelog - Sveta Marija - Donja Dubrava - Kotoriba i za pla anje izrade projekata i stru nog nadzora od interesa za op inu Sveta Marija. Odlu eno je da visina naknade za priklju enje na vodne gra evine za javnu vodoopskrbu bude 2 tisu e kuna umjesto predloženih 4 tisu e kuna. (a )
Obilazak zgrade ambulante u Kotoribi
ELNIŠTVO OP INE KOTORIBA sastalo se s novim ravnateljem Doma zdravlja akovec
Dogovor oko upravljanja zgradom ambulante elnici op ine Kotoriba sastali su se s predstavnicima Doma zdravlja akovec koje je predvodio novoizabrani ravnatelj Branko Vr i , dr. med. Glavna tema sastanka bio je dogovor oko novoga zajedni kog na ina upravljanja zgradom Zdravstvene ambulante u Kotoribi, a bilo je rije i i o pitanju zakupa ordinacija. - Upravno vije e Doma zdravlja podržava inicijativu op ine Kotoriba o zajedni kom upravljanju ambulantom, da se to riješi na na in da
lije nici koncesionari u zakupljenim ordinacijama zadrže postoje i status na ime korištenja istih, kao i ostali lije nici koncesionari u zgradama ambulanta u vlasništvu Doma zdravlja, rekao je ravnatelj Vr i . Na elnik op ine Ljubomir Grgec tom je prilikom napomenuo da je op ina vlasnik zgrade iju su izgradnju u cijelosti samodoprinosom izgradili sami mještani te dodao kako dvadeset godina Dom zdravlja nije ništa ulagao i obnavljao,
dok je Op ina uredila okoliš i parkiralište. Re eno je kako je nužno obnoviti stolariju, krovište, oluke te urediti dodatno parkiralište. Isto tako Državni ured za reviziju godinama nalaže Op ini kako mora regulirati na in korištenja objekta, odnosno da ona kao vlasnik objekta mora prostor davati u zakup u skladu sa zakonom. Predstavnici Doma zdravlja imaju razumijevanja za sve re eno te e analizirati cijelu situaciju. (a )
14
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
OP INSKO vije e Štrigova ponovno u znaku osobnog obra una vije nika
PREDSTAVNICI ASOCIJACIJA vinskih regija Europe boravili u Me imurju
Me imurske vinare žele u svoje lanstvo Me imursku županiju posjetili su glavni tajnik AREV-a, Asocijacije vinskih regija Europe, Jean Paul Angers i njegov zamjenik Dominique Janin, koje su u zgradi Me imurske županije primili zamjenik župana An elko Horvat, te Marko Puškadija i Darko Radanovi iz upravnih odjela za poljoprivredu i turizam te gospodarstvo, promet i europske integracije. Europejci su uputili pozivnicu me imurskim vinarima za lanstvo u
AREV, koji je osnovan 1994. godine i okuplja 70 lanica iz 14 europskih država. Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae, i Rudi Grula iz TZ-a Me imurske županije predstavili su me imursko vinarstvo i vinski turizam, a gosti su obišli Vinske ku e Cmre njak i Lovrec u Svetom Urbanu, gdje su se uvjerili u vrhunsku kvalitetu me imurskih vina. I na ovom je skupu naglašena potreba povezivanja vinar-
stva i turizma, širenje kulture pijenja vina, te sljubljivost vina i izvorne me imurske hrane. Pušipel, prva zašti ena robna marka kvalitetnoga bijelog vina me imurskog vinogorja, posebno je oduševila i oraspoložila elne ljude AREV-a, koji su rekli da me imurske vinare žele u svom lanstvu, gdje se poštuju i cijene razli itosti i tradicija svake vinske regije. (S. Mesari , DV)
Ivan Frlin ne može smisliti Josipa Mikeca kao zaposleni zaposlenik TZ-a Štrigova - Na elnik Stanislav Rebernik ustvrdio je da je u pitanju zapošljavanje koje je provelo Turisti ko vije e, u kojem i HNS ima svog lana, te da je sve u injeno po zakonu
GRADSKA knjižnica Mursko Središ e
Petero kandidata za ravnatelja Na natje aj za ravnatelja Gradske knjižnice i itaonice Mursko Središ e prijavilo se petero kandidata. Zamolbe je razmotrilo nadležno povjerenstvo, koje je svoje mišljenje do-
stavilo gradona elniku Josipu Dobrani u. Gradona elnik e se o itovati i dati pojašnjenje na Kolegiju gradona elnika, s kojeg e zaklju ak biti upu en na usvaja-
nje Gradskom vije u. Mjesto ravnatelja knjižnice ostalo je upražnjeno nakon što je dosadašnja ravnateljica Leona Jug otišla za knjižni arku u Osnovnu školu Mursko Središ e. (sm)
Na aktualnom satu 11. sjednice Op inskog vije a Štrigova vije nik iz redova HNS-a Ivan Frlin postavio je pitanje na koji na in i kako je Josip Mikec zaposlen u Turisti koj zajednici, odnosno Turisti kom informativnom centru (TIC). On tvrdi da je Mikec zaposlen protuzakonito, da mu se protuzakonito produžavao radni odnos na neodre eno vrijeme, te da je mu Op ina u tome pomogla, premda je, prema njegovom mišljenju, trebalo raspisati javni natje aj u više novina, a ne samo u lokalnima, i zaposliti nekoga drugoga tko je vjerojatno isto ispunjavao uvjete. Na elnik Stanislav Rebernik odgovorio je kako je Mikeca zaposlilo Turisti ko vije e u kojem i HNS ima svog lana te da je sve u injeno po zakonu. Frlinu to nije bilo dovoljno i dalje je inzistirao na raspravi o Mikecovom zapošljavanju, s novim primjedbama i “optužbama“ na njegov ra un. Takvom se
Vinari vije nici daju potporu svom koleg
SELNICA
POZOR Kad kupujete drva za ogrjev, provjerite stvar
Pred blagdane protest Hrvatskoj televiziji
Kupac iz Gradiš aka pla plat dvadeset, a dobio petna petnae
Prošlo je više od mjesec dana kako su u Selnici mještani prosvjedovali zbog slabog ili nikakvog prijama programa Hrvatske televizije na svojim TV prijamnicima. Isto je toliko vremena prošlo otkako je op inski na elnik An elko Kova i Hrvatsku televiziju pisano obavijestio o problemima koje imaju gra ani koji ne vide HTV program, a moraju pla ati pretplatu. Tada je Kova i na adresu HTV-a uputio najavu mogu eg protesta pred njihovom upravom. Do dana današnjeg HTV ni tvrtka “Odašilja i i veze“ nisu se o ito-
vali. - Sve je po starom, program loše ili nikako vidljiv, a inkasatori i uplatnice gra anima redovito dolaze. Ozbiljno razmišljam o organiziranim protestom pred HRT-om, jer ovo više nema smisla, kaže An elko Kova i , na elnik selni ke op ine. (sm)
Uhan uz “kozlicu“ u kojoj nedostaje par metara drva
Naš itatelj Tone Uhan iz Gradiš aka potužio nam se na drvara iz Križevaca koji ga je prevario kod isporuke drva za ogrjev. - S drvarom (podaci poznati redakciji, op. a.) iz Križevaca na akove kom sajmu dogovorio sam isporuku 20 prostornih metara bukovih drva za ogrjev. ovjeka sam prvi put vidio i odmah sam mu dao 50 eura predujma. Za nekoliko dana u Gradiš ak u moje dvorište
dovezao je i istovario drva, rekavši mi da je to 20 prostornih metara. Povjerovao sam da je toliko drva i platio mu razliku, odnosno 5.500 kuna.
Uhan: Dobio sam etvrtinu manje drva od ugovorenog Kad smo sa susjedom drva posložili "v kozlicu", pokazalo se da nisam dobio 20 nego svega 15 prostornih metara drva. Strašno sam se rastužio i po-
23. studenoga 2010.
Kroz Međimurje 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
GORNJI Mihaljevec
a HNS-a protiv poznatoga turisti kog djelatnika
ca a nika ika a Vije nik Ivan Frlin ve dulje vrijeme “progoni” Josipa Mikeca
etiketiranju usprotivio vije nik Zamuda, no Frlin je dalje tvrdio svoje, ne mogavši sakriti da jednostavno ne podnosi Mikeca. Rebernik i Zamuda podsjetili su Frlina kako je Mikec vodio Turisti ku zajednicu i u vrijeme kada je HNS bio na elu op ine, ali Frlin je i dalje negodovao. Premda ima pravo pitati i iznijeti svoje mišljenje, Frlin ipak pretjeruje s obzirom na to da se ovim pitanjem bavi od po etka mandata ovog Vije a, pa su i novinari negodovali zbog njegovoga neukusnog "progona" Josipa Mikeca, za kojeg svi osim Frlina tvrde kako poslove obavlja vrlo dobro.
Alojz Tomši - primjer dobre suradnje vinara i lokalne samouprave Alojz Tomši , vlasnik obrta “Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomši “ iz Železne Gore, ponudio je op ini Štrigova ure enje odnosa nastalih povodom izgradnje
gi
rnu koli inu
ceste u Železnoj Gori, koja vodi do njegovog doma instva. Rije je o nerazvrstanoj cesti koja od županijske ceste Štrigova - Gornja Dubrava vodi do Tomši eva obiteljskog gospodarstva. Ure enje ceste koju koriste i drugi mještani stoji 486.326 kuna, a Tomši je platio 340.030 kuna, dok bi razliku od 145.890 kuna trebala platiti Op ina Štrigova. Naime, u op ini je bila praksa da u sufinanciranju ure enja i as altiranja cesta gra ani sudjeluju s 30 posto, a op ina sa 70 posto iznosa investicije. Tomši , kojeg svi znaju kao vrlo korektnog ovjeka, prihvatio je obrnuto, da on plati 70, a Op ina 30 posto. Osim toga, od Op ine ne traži pla anje svog dijela, nego da ga se oslobodi pla anja komunalnog doprinosa. Njegov prijedlog poduprli su svi vije nici, samo je Ivan Frlin iskazao odre eno nezadovoljstvo, smatraju i kako se pogoduje Tomši u, ali ne i svima
drugima. Osobito snažnu potporu Tomši evu prijedlogu dali su vije nici i vinogradari Rajko Cmre njak, Boris Novak i Bojan Štampar, te je na kraju jednoglasno Tomši ev prijedlog usvojen, a pla anje komunalnog doprinosa Tomši e se osloboditi u naredne dvije prora unske godine.
Savjet mladih ine: Martina Filipovi iz Stanetinca, Emanuel Gregorin i iz Svetog Urbana, Mirjam Poto nik iz Banfija, Ivan Novak iz Štrigove i Mihajela Burjek iz Banfija. Njih su predložile udruge, društva i klubovi s podru ja op ine. (sm)
Deset stipendija i Savjet mladih
Mrtva nica pred dovršetkom
Na svojoj 11. sjednici održanoj u utorak Op insko vije e Štrigove donijelo je odluku o dodjeli stipendija za deset studenata. Stipendije dobivaju Silvija Glažar iz Grabrovnika, Sinja Fortner iz Štrigove, Denis Jelin i iz Grabrovnika, Anamarija Sever iz Banfija, Katarina Golub iz Prekope, Ines Krznar iz Grabrovnika, Bruno Židov iz Železne Gore, Anja Knezi iz Štrigove, Rok Mikec iz Štrigove i Jasminka Sedmak iz Banfija. Za studij u akovcu iznos stipendije je 500 kuna, za studij u Varaždinu 600 kuna, te za studij u Zagrebu i ostalim hrvatskom gradovima i inozemstvu stipendija iznosi 700 kuna. Vije e je donijelo i odluku o osnivanju i izboru lanova Savjeta mladih op ine Štrigova.
Lijepa, moderna i unkcionalna mrtva nica na štrigovskom groblju pred dovršenjem je izgradnje, koja je ljetos zapo ela, nakon što su se gra ani na re erendumu izjasnili za njezinu izgradnju. Usporedo s dovršenjem gra evinskih radova Op ina obavlja uplate. Izvo a u radova ispla ena je prva tranša ili situacija u iznosu od 114 tisu a kuna. Sada se spravlja novac za drugu situaciju u iznosu od 475 tisu a kuna. Ukupna cijena radova bit e oko 800 tisu a kuna, što je nešto više od ugovorene cijene, zbog novih radova koji su usput dogovoreni u cilju unkcionalnosti i ure enosti gra evine i njezinog okoliša. (sm)
Op ina Gornji Mihaljevec nastavila je s ure enjem Doma kulture u središtu naselja. Ovog trenutka obavlja se rekonstrukcija i sanacija elektroinstalacija, a posao treba biti okon an do polovice prosinca. Vrijednost investicije iznosi 42 tisu e kuna. Istovremeno se prikuplja gra a i priprema tiskanje 11. broja “Mihalov ana“, lokalnoga op inskog glasnika, koji e svjetlo dana ugledati pred Boži . Urednik, i ujedno op inski na elnik, Franjo Kova i kaže da e novina biti vrlo zanimljiva, a mještanima e se podijeliti besplatno. (sm)
SVETI MARTIN na Muri
Pješa ka staza i skela
Nemec daje sve anu prisegu
Sre ko Nemec novi vije nik O d pr o š lo g u t or k a Sre ko Nemec novi je lan Op inskog vije a Štrigove i dolazi iz redova Socijaldemokratske stranke (SDP), a za lana Vije a sve ano je prisegnuo nakon što je predsjednik Op inskog vi-
je a Mladen Novak pro itao tekst prisege. Nemec dolazi na mjesto dosadašnjeg vije nika Franje Novaka, koji je dao ostavku na vije ni ko mjesto na koje je bio izabran s liste SDP-a i HSS-a. (sm)
ŠRD “MURA“ Mursko Središ e
platio atio Ribi ko sje anje na Vukovar naest aest metara zvao drvara te mu rekao sve što ga ide. Zaprijetio sam mu pozivom novinara i policije, no on je i dalje ostao bahat. Kasnije se nešto predomislio i rekao da e do i da se dogovorimo, govori Uhan, me utim, za sad (prošli etvrtak, op. a.) to nije u inio. Uhan je ina e Slovenac, oženjen u Gradiš aku i dodaje kako mu je osnovni cilj upozoriti ljude da kada kupuju drva provjere stvarne koli ine. (S. Mesari )
Elektroinstalacije i op insko glasilo
ŠRD “Mura“ Mursko Središ e organizirao je sportsko - ribolovno natjecanje pod nazivom “Sje anje na Vukovar“, u znak 19. obljetnice vukovarske tragedije. Natjecanja su održana u parovima, a sudjelovala su 25 para iz više me imurskih ribi kih društava. Pobijedio je par Miljenko i Alan Perko, drugi je bio par Mensur Roši i Zlatko Kra un, a tre i Siniša Lisjak i Boris Klari . Pobjednicima je pokale, a ostalima priznanja i zahvalnice, uru io Branko Vrtari , predsjednik ŠRDa “Mura“ Mursko Središ e. (S. Mesari )
Usprkos trenutno nepovoljnim uvjetima, u Svetom Martinu na Muri nastavlja se izgradnja pješa ko - biciklisti ke staze od Trga svetog Martina do kapelice kod župnog i op inskog groblja. Radi se o stazi duljine 150 metara, a vrijednost investicije iznosi 100 tisu a kuna. Polovicu pla a ŽUC, a polovicu Op ina Sveti Martin na Muri. Istovremeno je u rijeku Muru gurnut ponton za budu u skelu koja e povezivati dvije hrvatske obale uz rijeku Muru, na mjestu gdje je do prije dvije godine prometovala slovenska skela. (sm)
16
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
23. studenoga 2010.
Kroz Međimurje 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NOVI projekt Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”
Humanitarni kalendar me imurskih medijskih djelatnica
Pobjednici natjecanja - SŠ Prelog
Povjerenstvo natjecanja
DAN srednjoškolaca Me imurske županije
U znaku sportskog duha Dvorana Graditeljske škole akovec u srijedu je bila mjesto održavanja Dana srednjoškolaca Me imurske županije, koji se sastojao od sportskih natjecanja i druženja. U svakoj županiji srednjoškolci su pokazali da se može kvalitetno provoditi slobodno vrijeme i da to ve ina njih i ini. Na žalost, mediji su uglavnom puni onih loših primjera, pa ispada da onih dobrih gotovo da i nema. To baš i nije tako. U našoj županiji povodom ovog dana naglasak je stavljen na sportske aktivnosti.
Me unarodni dan Dan srednjoškolaca održava se svake godine 17. studenoga, u znak sje anja na eške srednjoškolce i doga aje iz 1939. godine. Te godine, 17. stuNatjecale su se ekipe Gimnazije akovec, Graditeljske škole akovec, ETŠ-a akovec, Gospodarske škole akovec, Tehni ke i obrtni ke škole akovec, Srednje škole Prelog i Srednje škole akovec. Natjecanja su održana u neko-
denoga, eški srednjoškolci i studenti mirno su prosvjedovali protiv nacizma. Uhi eni su i potom strijeljani zbog svoje mirne borbe, protiv zla koje je kasnije pobralo milijune ljudskih života. (sm) liko disciplina: igra s preprekama, igre s košarkaškom loptom, nošenje lana ekipe, vo enje pilates lopte, alka i nošenje balona. Pobjednik igara je SŠ Prelog, ispred Gimnazije akovec i ETŠ-a akovec. Slijede Gospodarska škola a-
kovec, Graditeljska škola akovec, Srednja škola akovec te Tehni ka i obrtni ka škola akovec. Sportska nadmetanja prošla su u sjajnom ozra ju, a natjecatelje su s prepunih tribina bodrili kolege i profesori. Povjerenstvo za natjecanje predvodila je Klara urkin, predsjednica Vije a u enika Me imurske županije, a Luka Me imurec, kao glavni sudac, posao je obavio na najbolji mogu i na in. Ovo je bio drugi po redu Dan srednjoškolaca Me imurske županije. (S. Mesari , Z. Vrzan)
Novi projekt Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” i me imurskih medijskih djelatnica najavio je prošli tjedan dožupan Matija Posavec, ujedno i upravitelj Zaklade. Rije je o izradi kalendara za 2011. godinu, na kojem e biti fotogra ije Me imurki koje rade u medijima, predstavljaju i poznate hrvatske li nosti. Sva sredstva od prodaje kalendara bit e namijenjena Zakladi “Katruža”, dok e projekt detaljnije biti prezentiran sredinom mjeseca prosinca. Osim o novom projektu, na prošlotjednoj konferenciji za novinare, kojoj je prisustvovao i dr. med. Miroslav Horvat, predsjednik Upravnog odbora
Katruže, bilo je rije i i o održanom humanitarnom koncertu i sve anoj akademiji povodom 10. obljetnice rada Zaklade. Podsje amo, za humanitarni koncert Katruže, za koji se doista tražilo mjesto više, prodano je ukupno 610 karata po cijeni od 30 kuna. Dakle, prodajom karata ukupno je sakupljeno 18.300 kuna, dok je još 2.850 kuna sakupljeno donacijama i prodajom knjiga Ljubice Fleten i Biserke Kolarek te majica na štandovima u središtu akovca i Preloga. Ovu priliku Matija Posavec i Miroslav Horvat iskoristili su da se zahvale svima koji su kupili karte i na bilo koji na in doprinijeli obilježavanju 10. obljetnice rada Katruže. (hz)
OSNOVNA škola Gornji Mihaljevec
udesni svijet prirode Školski projekt pod nazivom “ udesni svijet“ uspješno su dovršili u enici Osnovne škole Gornji Mihaljevec. Projekt je ostvaren povodom Mjeseca hrvatske knjige koji je bio u znaku Me unarodne biološke raznolikosti, a želje i cilj bili su u enike potaknuti na odgovornost prema prirodi. U enici su najzainteresiraniji i najaktivniji bili za temu “ itajmo pod krošnjama“, te za izradu postera i sastavaka o životinjama Afrike. U enici viših razreda odazvali su se na natje aj “Traži se najcool fotka/plakat“ te ostvarili niz zanimljivih uradaka prirode, životinja, matemati kih motiva i plakata. Najbolje radove imali su Matija Hatlak, Marin Zadravec, Anja Trstenjak, Jelena Horvat i Damjan Flin ec. Osobiti rezultati ostvareni su na podru ju istraživanja bioraznolikosti kontinenta, koji su
Nagra eni u enici i mentorice predstavljeni u obliku PowerPointa te u razredima. Kada su zbrojeni svi bodovi, pobjeda je pripala 5. b razredu, a svi sudionici dobili su pohvalnice i okolade kao nagra-
du, ali i poticaj za budu e školske projekte. Mentorski i prosudbeni dio posla odradile su u iteljice Jasmina Balog, Aleksandra Maria Vukovi , Mo-
nika Cindri , Ivana Šakoman i Lidija Novak. Škola je u Mjesecu hrvatske knjige provela i niz drugih aktivnosti, osobito na promicanju knjige i itanja. (S. Mesari , J. Balog)
UDRUGA dijabeti ara Me imurja
Marija Stoji nova predsjednica Nakon dvanaest godina od gradona elnika Branka Šalamona, funkciju predsjednice Udruge dijabeti ara Me imurja preuzela je Marija Stoji . Povodom Dana dijabetesa u Scheierovoj zgradi u akovcu prošlu je subotu održana akcija besplatnog mjerenja še era u krvi i krvnog tlaka. Za sve prisutne dr. med. Andreja Mari , spec. internistica, održala je predavanje na temu “Prilagodba prehrane i lijekova”, dok je Udruga dijabeti ara ovu prigodu iskoristila kako bi održala redovnu skupštinu i izabrala novo vodstvo. - Udruga dijabeti ara Me imurja, uz pomo medicinskog osoblja i lije nika, ima savjetodavnu ulogu, dakle, ona je mjesto gdje se izmjenjuju iskustva te na taj na in lanovi jedni drugima pomažu. Smatram da je udruga bitna u društvu naprosto zbog toga što pruža šansu da oboljeli
Prvo mjesto osvojila je Monika Furdi, drugo Mateja Lukša, a tre e Bernarda Flin ec
GRADSKO društvo Crvenog križa akovec u obilježavanju Tjedna borbe protiv TBC-a
Nagra eni likovni radovi na temu “ uvajmo naša plu a!” Svake godine Gradsko društvo Crvenog križa ve tradicionalno obilježava Tjedan borbe protiv TBC-a i drugih plu nih bolesti raznim manifestacijama. Ove godine, uz mjerenje krvnog tlaka i še era u krvi, GDCK akovec pozvao je na suradnju osnovne škole Me imurske županije da se uklju e u obilježavanje tog tjedna likovnim radovima s temom " uvajmo naša plu a!". Komisija, u sastavu Darija Juras, mag. umj. - ker. prof. stru nih predmeta, i Jelena Valkaj, nastavnica likovnog odgoja i dizajnerica keramike, obje iz Graditeljske škole akovec, imala je zadatak odabrati tri najbolja likovna uratka. Tako je prvo mjesto osvojila Monika Furdi iz OŠ Domašinec (mentorica Garbrijela Binder), dok je drugo mjesto pripalo Mateji Lukši iz OŠ Donji Kraljevec (mentorica Gabrijela Binder). Ništa manje važno tre e mjesto osvojila je
Akcije dobrovoljnog darivanja krvi U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa akovec 29. i 30. studenoga održat e se akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U ponedjeljak 29. studenoga svi zainteresirani mogu dariva krv u Donjoj Dubravi u prostorijama kavane “Opera” u vremenu od 8 do 10 sa te u Donjem Vidovcu u prostorijama Nogometnog kluba “Vidov an” u vremenu od 11.30 do 13.30 sa . U utorak 30. studenoga akcija e se održa i u Šenkovcu u prostorijama Osnovne škole u vremenu od 10 do 13 sa .
Bernarda Flin ec iz OŠ Gornji Mihaljevec (mentorica Gordana Polundak). Za u enike, njihove mentore i ravnatelje Gradsko društvo Crvenog križa akovec organiziralo je druženje, te najbolje nagradilo knjigama.
U Katoli kom domu održano je predavanje za medicinske sestre
Povodom Dana dijabetesa održana je akcija besplatnog mjerenja še era u krvi i krvnog tlaka od dijabetesa me usobnim kontaktima pomažu jedni drugima, savjetuju jedni druge i bodre u nastojanju da še er u krvi bude pod kontrolom. Ovom prilikom pozivam da se ljudi redovito kontroliraju jer, zbog na ina života i prehrane, sve ve i broj ljudi oboli od dijabetesa, kazao je gradona elnik Branko Šalamon.
Da je u svijetu doista sve ve i broj oboljelih od še erne bolesti, potvrdila je i Andreja Mari , koja kaže da je ovdje rije o pandemiji, dakle, bolesti koja zahva a cijeli svijet. - Sada ima preko 280 milijuna oboljenih, dok se predvi a da e ih za 20 godina biti preko 430 milijuna. Veliki utjecaj na sve ve i broj obolje-
Marija Stoji novoizabrana je predsjednica Udruge dijabeti ara Me imurja
lih ima na in života. Tip 2 koji ima više od 90 posto oboljelih povezan je, u najve oj mjeri, s debljinom, kaže voditeljica odsjeka za endokrinologiju i dijabetes Županijske bolnice akovec, dodaju i da je dijabetes bolest s kojom se može kvalitetno živjeti, ali ukoliko se osoba pridržava uputa lije nika. (hz)
PREDAVANJE za medicinske sestre tehni are i medicinske sestre primalje
Prava i obaveze medicinskih sestara Predavanje za medicinske sestre - tehni are i medicinske sestre primalje na temu “Zakonski propisi u sestrinstvu” prošli je ponedjeljak u Katoli kom domu održala Ljiljana Lujanac, mag. iur., tajnica Hrvatske komore medicinskih sestara. - Na predavanju je bilo rije i o pravima i obavezama. Koja su nam prava,
esto mi svi znamo, no na obaveze ponekad ne obra amo toliku pozornost, stoga naša cijela serija predavanja po zdravstvenim ustanovama ide u smjeru da sestrama usmjerimo pozornost na njihove obaveze, koje proizlaze iz zakonskih propisa, kazala je predava ica Ljiljana Lujanac. (hz)
18
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
MLADEN DOBRANI , lan SDP-ovoga nacionalnog Savjeta za poljoprivredu AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM
Solidna ponuda adventskih vijenaca CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - adventski vijenac - lopata za snijeg - sjekira sa š lom - drvene saonice - rabljene skije - krumpir - luk - trijebljeni orasi - jabuke - kisela repa
40 do 120 kn/kom 80 kn(kom 120 kn/kom 240 kn/kom 140 do 300 kn/par 2 kn/kg 6 kn/kg 40 kn/kg 30 kn/vre a 15 kn/kg
Ni na placu ni na sajmu u srijedu nije bilo uobi ajenih gužvi. Ponuda je bila skromna, potražnja još slabija. Prodane su nešto ve e koli ine kupusa u vre ama, zatim drva za ogrjev, kao i
jabuka, trijebljenih oraha te mlije nih proizvoda. Premda je zima na pragu, ljudi još uvijek zaobilaze lopate za snijeg, tek usput pitaju i za cijenu. Dosta je solidna ponuda adventskih vijenaca i drugih predboži nih ukrasa. Kod pe enjara isto tako nije bilo gužvi, ali bilo je veselo. (S. Mesari )
Birokracija van iz poljoprivrede - Stanje u hrvatskoj poljoprivredi i agraru op enito je godinama vrlo loše, a sada je postalo gotovo neizdrživo. Mnogo je razloga koji utje u na takvo stanje, a ja osobno, kao i SDP, smatram kako je jedan od glavnih, ako ne i najve i, problema birokracija koja je korijene pustila u sve segmente poljoprivrede. Smatram da je krajnje vrijeme da se birokracija makne iz poljoprivrede i da poljoprivreda pripadne poljoprivrednicima. U Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju, ima dovoljno vrhunskih stru njaka me u samim poljoprivrednicima, koji znaju i mogu uz našu pomo ovu granu gospodarstva dovesti u red. Ne odmah ili za godinu dana, ali sigurno su to spremni. A oni koji sjede po raznim uredima i za poljoprivredu znaju samo iz knjiga i medija neka se maknu i rade ono što znaju, ako nešto znaju, odlu no govori Mladen Dobrani , istaknuti vo ar iz Brezovca, lan Savjeta za poljoprivredu Socijaldemokratske partije hrvatske (SDP), koji je o problemu me imurske poljoprivrede govorio na Nacionalnom savjetovanju SDP-a o poljoprivredi u Zagrebu, a to e u initi i 17. prosinca u Sve-
tom Martinu na Muri, gdje e se održati sjednica Savjeta, kojom e rukovoditi i predsjedati Dragica Zgrebec, predsjednica Savjeta i saborska zastupnica.
Prepolovljen broj gospodarstava - Loša, gotovo katastrofalna, politika u poljoprivredi utje e na smanjenje broja poljoprivrednih doma instava. U 2003. godini u Hrvatskoj je bilo 448.618, a danas je 230.117 poljoprivrednih gospodarstva, dakle, prepolovljen je broj gazdinstava. Takvom stanju doprinijela je nekvalitetna zemljišna politika, vezana uz zemljište u vlasništvu države Hrvatske, zatim potpore koje nisu dale odgovaraju i rezultat nego, naprotiv, ‘posva ale’ seljake. Skup je reprodukcijski materijal, što poskupljuje proizvodnju, pa su naši proizvodi nekonkurentni u odnosu na susjedne europske. Isto tako ova vlast žuri u Europu, a poljoprivreda za to još nije spremna. Bojim se da e ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za naše poljoprivrednike nastupiti jako teško razdoblje. Stoga bi sada trebalo u initi sve da do toga ne do e. Me utim, ljudi koji vode
agrarnu politiku to nisu sposobni provesti, a tu su i velika zaduženja, krediti, nekontrolirani uvoz i sli no, navodi Dobrani , dodavši da ponovno treba osnovati poljoprivredne zadruge, izgraditi skladišne prostore i stvoriti klastere.
Slavonija i Vojvodina hranile su bivšu državu - Hrvatski seljak, odnosno poljoprivrednik zna i može proizvesti dovoljne koli ine poljoprivredno - prehrambenih proizvoda. Ako su Slavonija i Vojvodina nekada hranile cijelu Jugoslaviju, onda sigurno Slavonija sada može cijelu Hrvatsku. Svi ostali krajevi pak proizvoditi za izvoz. Seljak je sposoban i spreman, ali treba mu prava poljoprivredna politika, koja e izme u ostalog znati prepoznati i dati zna aj ruralnom podru ju. U primjeru Me imurske županije, treba što prije riješiti pitanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Što je za prodaju, to odmah prodati, što je za zakup, odmah dati u zakup i krenuti u proizvodnju.
- Hrvatska uvozi jabuke stare dvije godine, kaže Mladen Dobrani Slovenci ovdje u Me imurju obra uju stotine hektara poljoprivrednog zemljišta i, zanimljivo, sve im se isplati. Nama se ne isplati, jer imamo lošu poljoprivrednu politiku. SDP je spreman to preokrenuti, spreman je po prvi put imati ministra poljoprivrede iz svojih redova, jasno isti e Mladen Dobrani , uz tvrdnju kako HSS odavno nije stranka seljaka i poljoprivrednika. (Stjepan Mesari )
UMJESTO DA SE POVE AVA PROIZVODNJA MLIJEKA, ONA SE SMANJUJE
Proizvo a i traže zaštitnu cijenu od tri kune po litri mlijeka - Zaštitna cijena mlijeka sad iznosi 2,4 kune, no pad proizvodnje mlijeka i smanjenje broja farmi ukazuju na prenisku zaštitnu cijenu. Osim toga, umjesto da pove avamo proizvodnju mlijeka i time štitimo ugovorenu kvotu s EU, mi je smanjujemo Hrvatska i Europska unija ispregovarale su kvotu za godišnju proizvodnju mlijeka na razini od 750 milijuna litara, no to e biti veoma teško dosti i. Zbog krize u sto arstvu pada broj farmi i time proizvodnja mlijeka, u ovom trenutku može se govoriti o proizvodnji od svega 600 milijuna litara mlijeka u ovoj godini. To zna i da e kvotu biti teško održati, što u kona nici zna i da bi mogli dobiti manje poticaje od Europe i, što je najvažnije, onemogu iti razvoj sto arstva. Prema podacima Igora Rešetara, predsjednika udruge proizvo a a mlijeka Me imurja, proizvodnja mlijeka pada i u Me i-
INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja
murju. Prošle godine proizvodnja mlijeka u našem kraju iznosila je preko 22 milijuna litara, a ove se godine o ekuje proizvodnja od samo 20 milijuna litara. Od 30.000 proizvo a a u Hrvatskoj prije tri godine, sad ih ima 17.000, a proizvodnja mlijeka za prvih devet mjeseci pala je za više od 50 milijuna litara, navodi se u priop enju Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka. Pada najprije broj malih proizvo a a, ali zbog kredita i krize u cijeni mlijeka posustaju i veliki proizvo a i. Problem je u tome što e idu a 2011. godina biti referentna za proizvodnju mlijeka kad je rije
o pregovorima s EU, pa e se prema njoj ra unati naredne godine. Umjesto da se pove ava proizvodnja mlijeka kako bi se zadovoljila kvota, proizvodnja pada iz niza razloga, dakako, najvažniji razlog je cijena mlijeka, koja sada iznosi od 2,6 do 3,4 kune po litri. S druge strane, mljekarske prera iva ke tvrtke tvrde da jedva izlaze na kraj s konkurencijom, razlog je i smanjena prodaja mlije nih proizvoda zbog krize, ali i sve ve a konkurencija. U me uvremenu u Europi se pove ava cijena mlijeka, tako da se kalkulira da e cijena po litri mlijeka iznositi 34 eurocenta bez premija. U Njema koj i
Italiji te Francuskoj cijena mlijeka je zadnjih mjeseci pove ana oko 30 posto. Zbog toga Hrvatski savez udruga proizvo a a mlijeka (HSUPM) traži pove anje zaštitne cijene mlijeka na tri kune po litri, sa sadašnje 2,4 kune po litri. Cijena sto ne hrane pove ana je za više od 100 posto, tako, na primjer, kukuruz sa 60 lipa na 1,2 kune, suncokretova poga a sa 75 lipa na 1,4 kune, posije s 40 lipa na više od kunu. U hrvatskoj trgova koj mreži cijena mlijeka je u me uvremenu pove ana od osamdeset lipa do jedne kune, ali proizvo a i od toga nemaju koristi. (J.Š.)
t CF[ EVHJI SFEPWB J ǏFLBOKB t JTQMBUB [B QSPEBOF LPMJǏJOF OB MJDV NKFTUB t BVUPNBUTLJ JTUPWBS VWKFUJ TV J QPHPEOPTUJ LPKF OVEJ öSNB 5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4
655 444 688 200 847 159 048 837 274
6 UJKFLV KF QSPEBKB TFQBSJSBOPH ESWFOPH VHMKFOB LPDLB J LPNBE
OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE
23. studenoga 2010. DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Ve-
terinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
KUTAK za agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman
Mane vina Mane vina uzrokuju promjene organolepti kih svojstava a manje utje u na kemijski sastav vina. Naj eš e mane su :posme ivanje vina, crni, sivi i bijeli lom, miris na sumporovodik , okus vina na drvo, ba vu i ep, okus po plijesni , miševina. Danas emo govoriti o posme ivanju vina. Posme ivanje vina proces je oksidativne prirode i pripisuje se reakciji kisika iz zraka sa fenolnim spojevima vina.Prenošenje kisika na fenolne spojeve tvari, boje i tanina u vinu obavlja enzim polifenoloksidaza .Ovoj mani sklona su vina koja su dobivena preradom gnjilog grož a,
kod bijelih vina na površini se javlja sme i prsten koji se kasnije raširi po cijeloj površini, a crna vina poprimaju sme ecrvenu ili okoladnu boju. Sklonost vina posme ivanju utvr ujemo „zra nim testom“- iz svake ba ve uzimamo uzorak vina ,u aši ostavimo 1-2 dana, ako vino posme i, 4-5 dana prije pretakanja vino sumporimo sa 5-7 grama vinobrana po hl ovisno o intenzitetu posme ivanja. Posme ivanje vina spre avamo tako da kad je grož e natrulo obavljamo taloženje mošta sumpornim dioksidom, i tako da poslije prvog pretoka nadolijevamo ba ve.
BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Još uvijek je dobro vrijeme za sadnju Možet e sadit i ž iv ice, ukrasno drve e listopadno ili vazdazeleno, ukrasno grmlje cvjetno ili necvjetno............ a možete saditi i vo ke. Nego! Baš mislim da je sadnja vo aka sad primjerena op em društvenom ozra ju. Kako se svi nešto posipaju pepelom i kako je moderno kukati i cendrati, možda nije loše poklanjati vo ne sadnice uz ro endane, godišnjice po etka krize, zahvale za nepla ene ra une.... a možda nam maj ica Priroda dopusti i mognemo poklanjati i saditi vo kice uz Boži . Onako znate, poklonite poslovnom partneru sadnicu jabuke s porukom: U zahvalu za dugogodišnju uspješnu poslovnu suradnju. Posadi je da imaš što jesti ako Djed Mraz zaboravi na tebe. Pa da! Sadnica jabuke jeftinija od rokovnika ili kalendara. Što ete s rokovnicima poslovnjaci? Kako stvari stoje ne ete imati u njih što pisati. Bilo bi ljiepo da s prijateljem kojem ste poklonili sadnicu, tu sadnicu zajedno i posadite. Kako ve godinama itate ove moje pri ice, i isprobavate doma moje preporuke ve ste postali pravi stru njak za sadnje. Naravno da je i ovdje dobro napravljena priprema pola posla. Priprema sadnica za sadnju obuhva a pripremu korijena i pripremu nadzemnog dijela. Sadnice koje su rasle u posudi vrlo esto imaju korijen ‘omotan’ - savijen oko unutarnje stijenke posude. Takav korijen treba nakon skidanja posude odmotati, i po potrebi, skratiti. Balirani korijen naj eš e je zašti en nekom tkaninom i, za ve e sadnice, ži anom mrežom. Ako je tkanina od prirodnog materijala (juta ili sl.) onda je ne
trebamo skidati jer e se ona ve prve godine pod utjecajem vlage i mikroorganizama u tlu razgraditi. Ne skidaju se ni ži ane zaštite koje se stavljaju oko ve ih bala jer one tako er brzo korodiraju i raspadaju se. Sinteti ke mreže pak treba skinuti jer su u tlu jako postojane. Za goli korijen (tako ete nabaviti vo ne sadnice) je bitno da nakon va enja iz trapa korijen nikako ne bude izložen suncu ili vjetru. Naravno da e Vam u vrtnom centrudobro spakirati korijen, da se ne suši i da vam ne prlja auto. Neka Vam stave i neku mašnicu, ako je za poklon. Ne emo valjda ne mašnama štedjeti! Takav korijen sadnica treba prije sadnje dobro pregledati i odrezati oštrim škarama sve ošte ene ili preduge korijene. Nakon toga se mo i u blatnu kašu ili smjesu zemlje, balege i vode da se dobro napije vode. Postoje i specijalni gelovi u koje se može umo iti korijen da bi bolje primao vlagu. Bjelogori nom drve u prije ili neposredno nakon sadnje obavezno je smanjiti nadzemni dio najmanje za jednu tre inu. To se radi zato što smo i korijen kod va enja zna ajno smanjili pa ako ostavimo nadzemni dio (krošnja, grane) u obimu kakav je bio prije presadnje, ovaj smanjeni korijen e ga u idu oj sezoni vrlo teško snabdjevati potrebnom vodom i hranjivima. Ovo smanjenje krošnje kod etinja a obi no ne radimo jer bismo im narušili oblik rasta. Pozdravi iz IVE.
VETERINARSKI SAVJETI
Toksoplazmoza u ma aka Toksoplazmoza je bolest od koje obolijevaju sve vrste toplokrvnih živo nja (sisavci i p ce) i ovjek. Bolest uzrokuje mikroskopski malen, jednostani an parazit Toxoplasma gondii, koji je proširen po cijelom svijetu pa tako i kod nas. Pretpostavlja se da je oko 50% ljudske populacije u nekom razdoblju svog života bilo u kontaktu sa toksoplazmozom. Toksoplazmoza je opasna u osoba sa oslabljenim imunološkim sustavom i trudnica. Ako se infekcija dogodi u trudno i, parazit može in cira fetus i stvori ozbiljne zdravstvene probleme, pa ak i smrt fetusa. Kako se Toxoplasma gondii prenosi? Doma e i divlje ma ke su jedini pravi kona ni doma ini T. gondii, za razliku od svih ostalih živo nja i ovjeka koji su prijelazni doma ini. To zna i da se samo u ma aka odvija cjelokupni razvojni ciklus parazita i da samo one izbacuju uzro nika (oocistu) putem fecesa. Toxoplasma gondii ima tri razvojna stadija: tahizoit, oocista i cista. In cirana ma ka izlu uje fecesom oociste u okoliš, u kojem nakon nekoliko dana oociste postaju invazijski stadij za sve toplokrvne živo nje i
Poljodjelstvo 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ovjeka. Ako se konzumira hrana ili voda one iš ena oocistom, u jelu nastaju tahizoi koji napadaju razli ite stanice s jezgrom. Ciljni organi koje tahizoi napadaju su miši i, srce, jetra, slezena, limfni vorovi i središnji živ ani sustav. Pod utjecajem imunološkog odgovora nosioca zaustavlja se ubrzano razmnožavanje parazita u tkivima, te se stvaraju tkivne ciste ispunjene parazitima. Ciste ostaju doživotno prisutne u tkivima. Do infekcije dolazi ako se pojede oocista ili tkivo u kojem se nalazi cista. Kod svih sisavaca uzro nik se prenosi i preko mlijeka i posteljice. Kako se toksoplazmoza o ituje? U živo nja invazija naj eš e protje e bez simptoma. Bolest se javlja u mla ih živo nja i živo nja sa oslabljenim imunološkim sustavom. Klini ki znaci toksoplazmoze su nespeci ni (visoka temperatura, slabiji ape t, depresija) i ovise o mjestu naseljavanja parazita. Ako je zahva en probavni sustav do i e do povra anja, proljeva, abdominalne boli; ako su zahva eni živci do i e do neuroloških napada, paraliza; ako su zahva ena plu a do i e do pneumonije....
Kako se Toxoplasma dijagnos cira? Najbolja metoda je serološka analiza krvi. Nalaz oocista u fecesu je nepouzdana metoda jer ma ka izlu uje oociste fecesom samo prva tri tjedna infekcije. Što ako je moja ma ka pozi vna na T. gondii? Ukoliko je utvr eno da je vaša ma ka pozi vna na toksoplazmu zna i i da je stvorila imunitet na T. gondii koji je š od ponovne infekcije. Ma ke iji su testovi negativni na toksoplazmozu nemaju nikakav imunitet ni otpornost prema parazitu i kada do u u kontakt sa T. gondii, in cira e se i izbaciva oociste koje predstavljaju izvor zaraze. Zbog toga je bolje ako je ma ka pozitivna na toksoplazmozu, naro ito ako lovi plijen. Ma ka koja živi isklju ivo u ku i ili stanu, nema kontakata sa vanjskom sredinom (ne lovi plijen) i ne hrani se sirovim mesom, sigurno nema toksoplazmozu i ne predstavlja opasnost za uku ane. Kako sprije i pojavu boles ? Živo njama u prehrani ne bismo trebali dava sirovo meso i organe. Feces živo nja treba svakodnevno uklanja . Ljudi se naj eš e in ciraju preko siro-
vog mesa. U raznim istraživanjima je utvr eno da 5-35% svinje ne, 9-60% janje ne, do 9% govedine sadrži ciste T. gondii. Od ostalih mjera trebali bi obavezno opra vo e i povr e prije konzumacije, ne pi nepasterizirano mlijeko i vodu u prirodi bez prokuhavanja, pra ruke prije jela. I na kraju, malo je vjerojatno da ete se zarazi ako mazite ma ku. Ma ke se redovito iste, te na taj na in uklanjaju sve eventualne ciste koje bi se mogle na i na krznu. Ako se držimo higijene opasnost od odrasle ma ke kao prijenosnika toksoplazmoze je minimalna i visoko precijenjena. Tomislav Dolar Dr. vet. med. Veterinarska ambulanta Bioins tuta d.o.o.
20
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
DVADESET I PET godina hemodijalize u Županijskoj bolnici akovec
Napredovanje tehnologije i medicine produžilo život za barem dvadesetak godina U proteklih 25 godina dijalizu je prošao 521 pacijent. Najstariji pacijent koji živi uz pomo dijalize ro en je 1925. godine, a najmla a pacijentica 1982. godine. U tih 25 godine 47 pacijenata je transplantirano, od toga 39 živi s presa enim bubrezima. Posljednjih godina, otkako smo ušli u Eurotransplantant, broj transplantiranih se pove ava. Prošle godine je transplantirano 7 pacijenata, a ove 6 pacijenata. Prije ulaska u Eurotransplantant znale su pro i i dvije godine od jedne do druge transplantacije. Koliko je medicina na tom podru ju napredovala, najbolje govori injenica da jedan pacijent od 1972. godine živi bez svojih bubrega i u me uvremenu je prošao tri transplantacije, s druge strane ima i onih pacijenata koji 25 godina žive uz pomo dijalize. Prije 25 godina u akove koj bolnici po eli su dijalizirati 16 pacijenata, a prije toga naši su se bolesnici dijalizirali i po obližnjim bolnicama u Sloveniji i uz sve tegobe trpjeli i putovanje u udaljenije bolnice. Sada se godišnje u akove koj bolnici dijalizira 60 do 70 bolesnika, a lije ni ko osoblje osigurava im dijalizu na modernim ure ajima prate i europske standarde, potvrdio nam je dr. Bramimir Vuruši , šef odjela. Upravo zbog napretka u tehnologiji i pra enja
- U po etku je bilo nezamislivo dijaliziranje starijih od 65 godina, a sada je prosje na dob dijaliziranih 62 godine, te ona više nije ograni enje za dijalizu
suvremenih trendova znatno se produljila i životna dob i kvaliteta života bolesnika u odnosu na prije 25 godina. Do prije 25 godina postojala je dobna granica za pacijente na dijalizi. Stariji od 65 godina nisu se mogli dijalizirali, danas je tehnologija toliko napredovala da tih dobnih ograni enja nema pa dijaliziraju i 86-godišnju pacijenticu. (BMO)
Oni brinu o pacijentima naPrvidijalizi lije nici koji su radili s pacijentima na dijalizi jesu dr. Azra Kova i - Petrovi i dr. Branimir Vuruši . Kasnije su im se pridružili dr. Snježana Vujec i dr. Zdravko Ivankovi . Na odjelu rade dvije glavne sestre, sestra Mira Peti i sestra Sanja Pintari , te jedanaest medicinskih sestara: Ana Vinko, Marija Pintari , Miljenka Mati , Marijana Ciglar, Snježana Novak, Mirjana Posavec, Šte ica Bani ek, Nada Lacko, Sanja Pili , Sandra Smolkovi , Sla ana Pongrac, tehni ar serviser medicinskih ure aja na hemodijalizi Josip Hošnjak i sprema ice Bosa Miljan i i Vesna Hlap i . (BMO)
FRANJEVA KI samostan
DOLAZI predboži no vrijeme
Zahvala za dobra vina
Adventski vijenac na svakom stolu
Povodom Martinja u akove koj župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa i Franjeva kom samostanu služena je sveta misa za vinogradare, te je uprili eno druženje vinara i sve enika franjevaca. Svetu misu, na kojoj je Bogu zahvaljeno za plodove zemlje, posebice vinograde, predvodio je fra Stanko Belobrajdi , župnik i gvardijan, koji je kasnije ugostio vinare. Na misi i druženju bili su lanovi Hortus Croatiae i Vinoljuba, a svoj doprinos dala je Gospodarska škola akovec i njezin vjerou itelj Vladimir Šoštari , koji su ukrasili prostor ispred glavnog oltara. Zakazano je novo druženje za blagdan Svetog Vinka u sije nju idu e godine. (sm, hz)
Adventski vijenac je ukras koji se stavlja na stol u vrijeme adventa ili došaš a, pred najradosniji i najljepši krš anski blagdan Boži . Uglavnom je izra en od zimzelenog granja ili raslinja, u novije vrijeme od sintetskih materijala, i u njemu se nalaze etiri svije e, uglavnom radosnijih boja, crvene, ljubi aste, ali i plave, žute ... One simboliziraju etiri godišnja doba ili etiri adventska tjedna, ali i etiri tisu e godina koliko su ljudi ekali Spasitelja. Prva svije a pali se u nedjelju 28. studenoga, zatim svaku sljede u nedjelju druga i tre a, a etvrta u nedjelju 19. prosinca. Adventski vijenac na stol stavljaju i vjernici i nevjernici, jer je ukras stola i prostorije i zra i veseljem. (sm)
Fra Stanko i vjerou itelj Šoštari pred ure enim oltarom
BOG MOJIH DETALJA
Iskupljujmo vrijeme Zaustaviti vrijeme sigurno nije mogu e jer se ne može zaustaviti vrtnju Zemlje oko osi i oko sunca. Uostalom zašto bi ga i željeti zaustaviti? Vrijeme se razvla i, skra uje i razgra uje, ve kako se izmjenjuju doga aji života. Ono je sporije kad smo bolesni, a bezgrani no kratko kad nam je dobro, tada leti prebrzo. Postoje trenuci i situacije života u kojima vrijeme nestane ili stane, gdje kronologija ne postoji, kada osje aji preuzimaju ulogu vremena. Vrijeme ili ritam života, barem nam se tako ini, možemo samo ubrzati ili uspo-
riti, ali nikako zaustaviti. Kada ubrzavamo naš životni ritam, svijet oko nas postaje sporiji, kada ga usporimo, svijet postaje brži. Radi se o osobnom doživljaju vremena. I Bog voli vrijeme. U Knjizi Propovjednika nam govori o njemu: ''Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme'' (Prop 3, 1-8). Njegov Sin rodio se u sretnom asu, kairosu, u vremenu, u baš pravo vrijeme, u sretan trenutak! Za Njega je vrijeme nešto bitno i vrijedno. Korak po korak, vrijeme nezaustavljivo te e, još koji dan i evo nam Došaš a, Boži a
i Nove godine. Ponekad imamo dojam da je sve trajalo tek 5 minuta, a ustvari … Sve je u nama živo, kao da se ju er dogodilo, ali najednom stignu zrele godine, i starost. Život nam jednostavno izmi e iz ruke i zato trebamo pametno postupati sa vremenom. Vrijeme koje nam je dano velika je vrijednost. Apostol Pavao piše Efežanima: "Prema tome, pomno pazite kako živite! Ne kao ludi, nego kao mudri; iskupljujte vrijeme, jer dani su zli" (Ef 5, 15s). Svaki dan se sastoji od 24 sata, to je 1440 minuta ili 86400 sekundi. Svaka je sekunda biser ili može to postati, ako je dobro iskorištena. Vrijeme je ono što napravimo iz njega, jer samo po sebi ono nije ništa. Nemojmo izgubiti nijedan trenutak, nego u inimo od njega
nešto trajno, nešto vje no. Prenesimo iskustvo odnosa prema životu na našu mladost, pred kojom tek predstoje životne borbe. Pokažimo im da ipak nije sve tako loše kako bi se moglo iš itati sa naslovnica, koje ih obasipaju tužnim i ružnim vijestima svakoga dana. Život jeste isprepleten problemima, krizama, strašnim doga ajima i nepogodama, ali isto tako, život je i ljubav, sre a, poštovanje i prijateljstvo, prekrasna priroda i vje ita vjera da e dobro pobijediti nad zlim. Zbog svega ovog lijepog i dobrog treba uzdignute glave kora ati svijetom i iz dana u dan u iti kako se nositi sa problemima. Iskoristimo maksimalno naše vrijeme, i nemojmo biti tužni zbog onog što nemamo, jer toga ni nema. Živimo
IMENDANI I BLAGDANI utorak, 23. studenoga Klement, Lukrecija srijeda, 24. studenoga Andrija, Krizogon etvrtak, 25. studenoga Katarina, Katica petak, 26. studenoga Konrad, Silvestar Piše: vl . Antun Štefan duboko i iskreno ono što jesmo i imamo. Karl Rahner je govorio o krš aninu našeg vremena kao o mistiku. A papa Benedikt XVI kaže: «Vjernost u vremenu je ime za ljubav»!
subota, 27. studenoga Maksim, Severin nedjelja, 28. studenoga 1. nedjelja DOŠAŠ A ponedjeljak, 29. studenoga Svjetlana, Vlasta
za velike i male
7. NAŠ MALI KAJ diše e dojde protuletje štero seposot poseje ci rasto cvetje, v sr eku mojem ogej vužge se I kaj v meni do kraja rascvete se. Aleksandra Bratkovi , 7.a II. OSNOVNA ŠKOLA AKOVEC Voditeljica: Cilika Tarandek
Me imurje V drogom Me imorju, tam sem jo, tam je meni najlepše to saki zno! V protuletje se roste, se se zeleni, a mene v srcu, veseli, veseli! Jesen kak v rajo, se se bere, se leti, v moji duši cvejt živi! Klara Jambroši , 4. b OŠ MURSKO SREDIŠ E Voditeljica: Aleksandra Novak, dipl. u iteljica
ljica OŠ M. Središ e Marija Trstenjak dok je voditelj projekta Sonja Vrši uz koju su još u Organizacijskom odboru Ivan Le ek, Ivica Majsan, Ana Vidovi , Marija Jambroši i Nenad Hajdinjak. Tiskan je i Zbornik susreta koji su oblikovali lanovi Novinarske radionice škole doma ina Anamarija Vinkovi , Jurica Kraja i , Renato Matoša i Leona Srša. Ina e, ove godine su se prvi puta predstavili i u itelji-pjesnici sa svojim radovima na kajkavskom narje ju. To su Radojka Oreški iz OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec, Kristina Sisek OŠ Gori an, Lidija Novak OŠ Gornji Mihaljevec, Jagoda Vi evi OŠ dr. Ivana Novaka Macinec te Mirjana Mošmondor iz OŠ Mursko Središ e. Radove tih autora objavit emo u idu em broju stvaraonice. Kak je tou lejpo dišalo po cejloj hiži! Hmili su ga z mokrom krpom i pokrili z velikom plohtom. Nej su mogli ekati ka se ohladi. Prekrižili su ga, još toploga rezali, i z slaninaj mazali. Božek drogi! Kak je tou bilo fino! A biu je dober i cejli tjeden i dok je škripal pod zoubima, i dok je biu i malo plesnivi. I si su bili zadovolni, i si su ga rada jeli. Ana Novak, 6.A OSNOVNA ŠKOLA SELNICA Mentor: Natalija Jurinec
Kruh z pe nice
Pilek v polju
Povejdala mi je baka kak su negda v pe nici kruha pekli. Za cejli tjeden po pet, šest komodi. Mejsili su ga v koriti, i dok se zdigal v krni ki ili slamnati slamnja ki, kurili su ogja v starinski pe nici. Dok je bila hicna i žare a, z loporom na dugem štilu su ga nutri devali. Dugo su ga pekli ka neu gjecasti, malo z pšeni ne, a malo z hržene mele. A onda da je bilo gotovo, da je biu spe en…
Mali, tihi v polju stoji moli za se…
Išli smo v gorice i tam smo bili do trde kmice. On me je stolno neka spitovo, a jo sam jega za rkovo. Napuhnuo se kak balon pa je dišo po dohon. Meni je toga bilo dosta pa sam dišo fkraj, do mosta. Nazoj me je zvo ka mi veli i to da rad me ima i est me štima.
Moj deda
Dok rascveteno i
Zima vu mom srcu Zdavja listje je vuvehnulo Ve zdovja ti i leteli. Moje srce je prozno Njim vlada zijma. Se anje na topledneve još je tu Dok se ula cvr kova pesma,
Bojala sam se za njega, Betežen je biv, Al’ on kak da je v srcu leka nosiv. Znav se z dobrotom i smehom boriti, i nije veroval da tak nemre ozdraveti. Boriv se protiv vetra i dež a, A dok sonce po elo je pe i, Jadni moj drogi smeh, moj navek veseli deda Svojo zadnjo re morav je re i. Toga leptira iš e dendenes nosim v srcu, Smehom na licu se ga zmislim. Na iv me kak vetru prkositi I žmefkoga tereta nositi, A ipak vesel biti. Ivona erepinko, 8.a OŠ GORI AN Mentor: Kristina Sisek
Fti eki v protuletje Fti eki so došli, doleteli k nam! Na kite so se seli, popevlejo veseli. Fti eki so došli, sonce dopeljali! Lepo z soncem tancajo, nebo z krilaj glancajo. Da se sonce zmo i, nebo se za rleni. Taki dojde mesec, a ti ek saki mam zaspi. Autor: Elena Just Razred: 7 Voditelj: Ivanka Novak
Te deš
Med kuruzom se di i dok mali ti ejst kri i. Marta Jurini , II.ur EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA AKOVEC Mentorica: Dijana Fric, pro .
Cvetjak hrvacki je Me imurje moje najlepše, najvredneše moješ štero nikomu nigdar ne bi dala, kloruš šteroga bum navek nosila.
Nekše nam je ve mrzlo, a z ve era i zakuriti treba. V jutro nam je megla, deš i po tri dni curi i dnevi so se krajši... Pa kaj, jo jesen imam najrajši! Pak makar treba i kuruzu luš iti i krompereka brati, na krojo morajo nam gazda pe ene kostanje dati! Mošt v pelnici pomalem vri dok šteri pijonec nutri i prespi. Turska tikva se da gud v kohli pe e, i što onda jesen ne e? Lucija Andrašec, 5. razred OŠ PODTUREN Mentorica: Tatjana Gašpari
Jenoga dneva se desilo ono Kaj sam ne štelaKrila mojega leptira Ve so ne tak svetle a bila.
Japica ga zgradil, na mesto ga postavil, temelj mu napravil.
Cvetjak hrvatski je Me imurje moje
Luka Bali , 6. a OŠ DR. IVANA NOVAKA MACINEC Mentor: Jagoda Vi evi , dipl. u itelj
Što jesen ne e
Zamisli si leptira Kak v prtuletje sonce doziva… Leptira šteri meni je pokazav Kak se smeh na obraze dobiva.
Stoji na mestu blagodat Kristu
Radio 1 105,6 Kontakt emisija: I ŠTO AKO JE TAKO etvrtak, 25. studenoga u 19 sati TEMA: „TKO PJEVA, ZLO NE MISLI“ ili NE PJEVAJU SAMO ZVIJEZDE Voditeljica: KATARINA ŠKVORC
Došla je nazaj nutri i štrukli se najela pak si je na ogej drva dela. Na stol ek si je sela i igle v roke zela. Po ela je štrikati šola, al je odma zaspola. Autorica: Patricija Fu ec Razred: 7.a ŠKOLA: OŠ KURŠANEC Mentorica: Jasminka Poljanec
Rasrdjo sam dedija
Naš mali kaj Osnovna škola Mursko Središ e bila je po sedmi puta doma in literarne smotre dje jih radova na kajkavskom izri aju iji je cilj njegovanje „naše doma e re i“. Sudjelovalo su u enici iz ukupno 14 me imurskih osnovnih i srednjih škola sa svojim mentorima. Sve njihove radove možete pro itati na ovoj stranici Stvaraonice. U prigodnom programu su nastupili mališani iz Dje jeg vrti a „Masla ak, mali olkloraši škole doma ina, tamburaški orkestar, mali kajkavci istraživa i te gosti iz susjedne Lendave, u enici Dvojezi ne osnovne i srednje škole koje su uvježbali Spomenka Cilar, Nikolina Gogi , Ivica Majsan, Zvjezdana Balent, Lidija Vuri i Mira Mošmondor. Doma in susreta je bila ravnate-
pak jim je mamica morala kuruzu nesti.
Deš je po el pikati... Jo bom kosiljicu posprajl, a ti da si japek, prelo v krovo fljetno poprajl. Hapilo je jakše cureti. Trebalo je stolce pod streho deti.
Mamica V drvenoj hižici mamica se toži nikoga ga ne kaj joj drva naloži. Na drvenaj oblokaj lepo cvetje stoji, a miš se vum z lukje pobe i boji. Dež je po el cureti, a mamica bi štela nekaj za jesti imeti. Pak je dela štrukle pe šteri so bili v protvano ve . Dišla si je mamica malo le i, a dež je po el kak z kabla te i. u ike i pajceki morali so jesti
Zljevlje se... Bo oblak po il... A pred por minot još sem s kosiljicom hodil tot. Najempot je son ece presvetilo, oblaki su se zabežalji, a mi smo se pok delati hapilji tam de smo stalji. Danijel Kvakan, 7.b OŠ KOTORIBA Mentorica: Nikolina Fuš Zvošec
Dok je cvetje cvalo, Doke je bilo leto. Oblaki su zavladali I zvejzde ve su tu. Sunce je zaspalo, Obraze mu mesec draga. Denis Toma, u enik 8. razreda OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC Mentorica: Darja Borkovi , u iteljica hrvatskoga jezika
Mami ino cvetje Sako protuletje raste mami ino cvetje. Se je ci rasto, ali simaj lepo. Na potu pred hižom, zibleju se grmi z rlenom rožom. Vu dvoru, z leve strani, na stezici rastu ma uhice i mušlatlini. Na kraju steze, kak bi mamica rekli, rihtaju se de ki lepi. Sako protuletje mamica dra a pleje i cvetje zalevle. Si vu seli mami ino cvetje aliju i za pušlek roži prosiju. Ana Krha , 6.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC Mentor: Ida Somi Rodiger
22
Novi život se rađa
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
Goran (30) i Vlatka (32) Deban iz Dekanovca dobili su Barbaru, ro enu 14. studenoga u 11.20 sati. Kod ku e je seku do ekala Magdalena (20 mj.).
Darko (29) i Ljiljana (27) Gašparlin iz Nedeliš a dobili su Filipa, ro enog 12. studenoga u 4.30 sati. Po bracu je došla i Viktorija (5).
Dušan (35) i Valerija (25) Mesari iz Brezja dobili su Dominika, ro enog 15. studenoga u 00.15 sati. Po bracu su došli Ana Marie (7) i David (4).
Siniša Posavec (34) i Vesna Topli anec (28) dobili su Valentina, ro enog 8. studenoga u 00.30 sati.
Krunoslav (27) i Lana (24) Rodiger iz akovca dobili su Erin, ro enu 13. studenoga u 1.40 sati.
Dario Vuruši (30) i Maja Mesari (30) iz Držimurca dobili su Kevina, ro enog 12. studenoga u 22.25 sati.
Marijan (27) i Katarina (21) Živoli iz Preloga dobili su Valeriju, ro enu 10. studenoga u 16.30 sati.
Saša (27) i Nikolina (23) Bermanec iz ehovca dobili su Nikolu, ro enog 17. studenoga u 8.40 sati. Kod ku e je bracu do ekao Tin (2).
Vinko (23) i Marija (20) Trstenjak iz Železne Gore dobili su Vinka, ro enog 16. studenoga u 17.05 sati.
PREDSTAVLJENE AKTIVNOSTI u sklopu akcije “Grad akovec - prijatelj djece”
Ve pet godina radi se na poboljšanju kvalitete života djece
Marko (29) i Julija (27) Vinko iz akovca dobili su Elenu, ro enu 29. listopada u 21.30 sati. Kod ku e je seku do ekao Dino (20 mj.).
Dana 16. studenoga 2005. Grad akovec je, me u prvima u Hrvatskoj, dobio naziv “Grad - prijatelj djece“. Od tog je dana prošlo pet godina, pa je Koordinacijski odbor akcije prošli etvrtak predstavio sve aktivnosti koje su provedene u proteklom periodu i kojima brojni sudionici nastoje poboljšati kvalitetu života djece u
našem gradu. Aktivnosti je predstavila predsjednica Koordinacijskog odbora, dr. med. Marija Hegeduš - Jungvirth, spec. pedijatrica, u nazo nosti medija, gradskih elnika, lanova dje jih foruma te njihovih u iteljica. Tako er, aktivnosti dje jeg foruma predstavila je nova dje ja gradona elnica Karolina Bacinger. (bš)
MOZAIK KNJIGA
Osvojite knjigu “Jedini svjedok ljepote” Mire Gavrana TRIBINA , 25. studenoga
Socijalna drama “I ja, tako er”
KULTURA
Na Tribini gostovao Lado U akove koj Knjižnici predstavljen roman “Hotel Zagorje” Ivane Simi Bodroži LIFESTYLE
Metvica – spas za nadraženu kožu Ove jeseni i zime make up u metalik nijansama
Alka Vuica Grand Prix pobjednica MEF-a 2010. Od šesnaest pjesama koje su se našle u konkurenciji za osam nagrada me imurskog festivala zabavne glazbe MEF 2010., održanog prošlu subotu u dvorani Graditeljske škole akovec, Grand Prix festivala osvojila je Alka Vuica pjesmom “Ti si kriv”. (foto: Vrzan)
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
Kultura Stigla BLAGDANSKA PUTOVANJA – Advent, Boži , Nova Godina Adventska putovanja iz akovca: BE 1-dnevni program, polazak 11.12.2010., cijena po osobi 225 kn BE 2-dnevni program, polazak 18.12.2010, cijena po osobi 699 kn
NOVOGODIŠNJE AKCIJE! DUBROVNIK Hotel Excelsior 5* Do ek Nove Godine, 2 no i po osobi ve od 815 kn BIOGRAD NA MORU Hotel Ilirija 4* Do ek Nove Godine, 3 no i po osobi ve od 1.530 kn ZADAR Hotel Falkensteiner Funimation Borik 4* Do ek Nove Godine, All Inclusive paket, 3 no i po osobi ve od 2.385 kn OPATIJA Hotel Milenij 5* Do ek Nove Godine, 2 no i po osobi ve od 1.390 kn
SRIJEDA, 24.11., 20 sati Zgrada “Scheier” promocija ilma
Predstavljanje novoga turisti ko - promidžbenog projekta studija “Dvije lije”, predvo enog redateljem, scenaristom i montažerom Robertom Lisjakom, snimateljem Jožom Behounekom i Darkom Novini em, zaduženim za postprodukciju.
VESELE VRATIŠINE KE vurice nastavile niz u kojem gostuju KUD-ovi iz drugih krajeva Hrvatske
Gosti uvijek donesu potrebnu raznolikost i svježinu
HIT PUTOVANJE! KRSTARENJE COSTA MAGICA (8 dana) 07.,14.,21.,28.01.2011. cijena unutarnje kabine u kategoriji I5 po osobi na osnovnom ležaju ve od 1.690 kn
Rezervirajte brzo i uhvatite popust ili dodatni poklon!
POLASCI: 07.,14.,21.,28. SIJE NJA 2011 Izdvajamo:
HIT PONUDA TUNIS Hammamet, Tunis, Sahara, 8 dana, All Inclusive + poseban poklon najbržima MAKEDONIJA I ALBANIJA s posjetom Dubrovniku i Budvi - 7 dana, polupansion EGIPAT Krstarenje Nilom i Luksor, 8 dana, All Inclusive + puni pansion na brodu EGIPAT Hurgada, Kairo i Luksor, 8 dana, All Inclusive
ODMORITE SE U TOPLIM KRAJEVIMA! Polazak u studenom iz Graza ili Be a! GRAN CANARIA.....od 3.595 kn TENERIFE..............od 3.665 kn MALLORCA............od 2.900 kn SHARM EL SHEIKH.....od 4.500 kn MARSA ALAM................od 3.400 kn TURSKA.....................od 3.100 kn Ili još dalje: KUBA........ polazak 14.11. i 05.12. cijena aranžmana po osobi ve od 9.850 kn JORDAN – Do ek Nove Godine - cijena aranžmana po osobi ve od 6.495 kn MEKSIKO I CANCUN......polazak 04.12. cijena aranžmana po osobi ve od 12.150 kn
Tribina - “I JA, TAKO ER”
“ AKOVEC – GRAD ZRINSKIH”
i još mnogo toga...www.kompas.hr
Dragi maturanti i apsolventi MATURALNA PUTOVANJA ZA 2011. GODINU SU SPREMNA!
ETVRTAK, 25.11., 20 sati
Šestu godinu za redom KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca prire uje “Vratišine ke vesele vurice” u kojima mještanima svog mjesta prire uje folklorne ve eri s gostuju im društvima iz razli itih krajeva Hrvatske. Na taj na in oboga uju kulturno - umjetni ki program, ine ga zanimljivijim publici, stje u nove prijatelje i razmjenjuju gostovanja. U subotu 13. studenoga u Društvenom domu u Vratišincu uz doma ina, folklornu i tamburašku sekciju “Dr.Vinko Žganec”, nastupili su gostuju i Grani ar iz Križa iz Zagreba ke županije te KUD “Pali na” iz Severina iz Bjelovarsko - bilogorske županije. KUD “Grani ar” ima od tri društva najstariju stogodišnju tradiciju i ta tradicija bila je o ita
u samom nastupu. Užitak je bio gledati uvježbanost i ljepotu plesa koji su donijeli sa sobom. U godine tradicije ugra eni su i nastupi diljem svijeta i ta uvjerljivost odisala je i pozornicom. Pal ina je KUD star 13 godina, a u Vratišinec su donijeli osim plesa i pjesme svog kraja i obi aje bliske cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj. Doma in, KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca, ima 40 godina dugu tradiciju, i stalno uz njegovanje pjesme i plesa me imurskog kraja iznova pokuša unijeti pomake u uvanju tradicije, kroz ovu manifestaciju koja u Vratišinec svake godine dovodi KUD-ove iz drugih krajeva Hrvatske i vjerno uva tradicije pjesmi iz Žgan evih zapisa. (BMO)
DONACIJA UMJETNI KIH SLIKA odjelu akove ke hemodijalize
Slike Marije Zidari krasit e bolesni ke sobe
18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...) !! i ulaznice za koncerte i priredbe (Karlova ko Live s Halidom Bešli em i Crvenom Jabukom u Varaždinu, Bon Jovi Live u Zagrebu, utakmice Medveš aka,...)
9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620
Odjel hemodijalize u akove koj bolnici uskoro e krasiti slike Marije Zidari . Desit e se to zahvaljuju i dobroti akov anke prof. Vere Habek koja je dio ostavštine Marije Zidari odlu ila pokloniti upravo ovom odjelu bolnice. Dr. Branimir Vuruši ,
šef odjela, kazao nam je da je to najljepši poklon koji su dobili bolesnici i osoblje odjela. Pacijenti koji satima moraju ležati na dijalizi sada e vrijeme mo i kratiti gledaju i i razmišljaju i o ljepoti ovih slika. (BMO)
socijalna drama Dojmljiva socijalna drama koja nam donosi pri u o mladi u oboljelom od Downovog sindroma koji se zaljubljuje u svoju slobodoumnu i privla nu kolegicu Lauru. To je pri a o nemogu oj ljubavi i rušenju granica. Pri a koja na kraju umjesto “happy endom” završava pitanjem “ emu svi napori da se bude normalan, ako se ne može biti sretan?”
U sklopu projekta “Obnavljanje društvenih veza u pograni
Ivan Ivan an: U Uv nastupati pred M - Ovaj nastup jednako je zadovoljstvo bilo i za sve posjetitelje prepunog Centra, ali i same izvo a e. Naime, oni zbilja rado dolaze k nama u Me imurje, kazao je umjetni ki direktor Lada Ivan Ivan an ml., koji je predstavio i koncert, ovaj put nazvan “Šoka ki sastanak”. - Neobi no nam je uvijek drago do i ovamo me u Me imurce koji imaju istan an senzibilitet za folklor. Posebice ovaj put jer smo imali priliku u ovu kolijevku narodne popijevke donijeti program kakav Lado još nikada nije izveo. U posljednjih desetak godina mi smo radili tematske programe gdje bismo uvijek prikazivali razli ite hrvatske krajeve kroz folklor, a sada smo, nakon kajkavskog i jadranskog programa i programa hrvatskih narodnih obi aja kroz godinu, donijeli jedan šoka ki program ovamo u Me imurje. Dakle, rije je bila o jednom prekrasnom vijencu pjesama i plesova koji prikazuju
Ovaj put Lado je u akovcu predstavio splet plesova i pjesama Slavonije, Baranje i Ba ke
obi aje, glazbu i narodne nošnje naših isto nih krajeva - Slavonije, Baranje i susjedne Ba ke. U akovec je tako došlo ak 37 vrhunskih umjetnika, koji istodobno pjevaju i plešu na najvišoj razini, te 15 virtuoznih
ETNOSASTAV “VUGE” iz Zagreba u svom repertoaru ima i
Me imurske napjeve Iako nisu rodom iz našeg kraja, osam mladih glazbenika okupljenih u etnosastav “Vuge” dokaz su da naše tradicionalne me imurske pjesme lako mogu prirasti srcu i ljudima iz drugih dijelova Hrvatske, pa i šire. Naime, šest djevojaka i dva mladi a iz Zagreba kojima je zajedni ka velika ljubav prema tradicijskoj glazbi u svojem repertoaru imaju napjeve iz me imurskog kraja koje, u moderniziranom i novom ruhu, prezentiraju širem krugu publike. - Obra ujemo prvenstveno pjesme sa sjevera Hrvatske, i to ponajviše iz Me imurja jer su nam nekako najviše prirasle srcu zbog tugaljivih melodija koje dominiraju u našoj glazbi. Sviramo tako er tradicijsku glazbu iz cijelog svijeta, a ponajviše iz Ma arske, Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Srbije, kažu mladi glazbenici, dodaju i da su tri glavne odrednice ovog benda multikulturalnost, fuzija i spajanje.
Svojim modernijim aranžmanima i obradama tradicionalnih pjesama oduševili su glazbenu scenu po cijelom svijetu
Etnosastav “Vuge” iz Zagreba u svojem repertoaru ima napjeve iz me imurskog kraja
Svojim modernijim aranžmanima i obradama tradicionalnih pjesama zaintrigirali su i oduševili glazbenu scenu po cijelom svijetu, od dalekog Sibira, gdje je njihova obrada me imurske pjesme “ rne ižme” dospjela na kompilaciju slavenskih narodnih pjesma “Slaveni 2”, do Londona i BBC radija World Service gdje su predstavljeni u emisiji World of Music voditelja Marka Colesa s me imurskom pjesmom “Lepo je gledati”. - Nakon što smo predstavljeni u BBC-evoj emisiji, stizale su prekrasne reakcije na tu pjesmu iz cijeloga svijeta i na to smo posebno ponosni, dodaju lanovi “Vuga”.
23. studenoga 2010.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NEDJELJA, 28.11., 16 sati Centar za kulturu akovec
UTORAK, 23.11., 19.30 sati Zgrada “Scheier”
Dramski studio DaDa
Dobrotvorni koncert mezzosopranistice Blanke Tkal i
BRATAC JAGLENAC I SESTRICA RUTVICA Prema pri i Ivane Brli - Mažurani
U organizaciji Inner Wheel kluba akovec u utorak 23. studenoga u zgradi “Scheier” održat e se koncert mezzosopranistice Blanke Tkal i , iji e prihod od prodaje ulaznica biti namijenjen rodilištu Županijske bolnice akovec. Blanki Tkal i , ina e po asnoj lanici Inner Wheel kluba akovec, u nastupu e se pridružiti bariton Vladimir Andri , uz klavirsku pratnju Davora Ljubi a.
Redatelj: Davor Dokleja Igraju: Klara Šari , Anja Peni , Luka Marciuš, Danka Brumen, Leona Bari , Nina Novak i Tomislav Zvonarek Scenogra ija: Marija Vugrinec i Bruno Kontrec Kostimi: Melita Kukec Glazba: Dejan Vuk
KONCERT središ anskih župnih zborova
nom podru ju” (Ka a) u akovcu gostovao Lado
Uvijek nam je zadovoljstvo d Me imurcima
glazbenika koji sviraju 50-ak tradicijskih i klasi nih instrumenata. I publika je uživala u svakoj minuti programa, pokazali su to nagra uju i umjetnike glasnim pljeskom nakon svake izvedbe.
Nije ni udo jer svaki ples koji smo imali priliku vidjeti dokazao je zbog ega je Lado jedan od najja ih hrvatskih kulturnih izvoznih proizvoda. - Obišli smo sve kontinente i stvarno su nas uvijek s nevjerojatnom zapanjenoš u do ekivali jer nisu vjerovali da tako jedna mala zemlja za koju možda nisu ni uli ima takvo bogatstvo. Još jedan razlog više je taj na in na koji Lado scenski prikazuje folklor. Za razliku od brojnih svjetskih grupa koje nastoje biti što spektakularnije, i kojima folklor služi kao inspiracija za nova umjetni ka djela – Lado radi baš obratno. Lado nastoji u svakom svojem izri aju, dakle, i glazbenom i vizualnom, ostati što bliže onom autenti nom, prikazuju i narodnu umjetnost kako je ona doista izgledala. To je ono što ini Lado prepoznatljivim i cijenjenim u cijelom svijetu, rekao je Ivan an. Valja podsjetiti kako je Lado prošle godine proslavio punih 60 godina djelovanja, u kojima je ostvario više od 5.000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta te 30-ak hvaljenih nosa a zvuka. (mn)
Umjetni ki direktor Lada Ivan Ivan an ml. kazao je kako njegovi plesa i uvijek vole nastupati pred Me imurcima
Hrvatska je po folkloru jedinstvena u svijetu Ono što možda mi sami ne znamo sami cijeniti prepoznaju ljubitelji i znalci folklora diljem cijelog svijeta – da je Hrvatska jedan kuriozitet što se bogatstva narodnih obi aja, plesova i pjesama ti e. - Mi smo po ljepoti, bogatstvu i raznolikosti glazbene i plesne tradicije jedinstveni u svijetu. Rijetko gdje se može u svijetu na i da se na ovako relativno malom podru ju i u malom narodu sa uvalo toliko veliko blago te da postoje toliko velike razli itosti. Kad gledate jedan program Lada, imate
osje aj da su te nošnje i plesovi došli s etiri strane svijeta, a ne iz ovako jedne male države. I to je razlog zbog ega je Lado nevjerojatno dobro prihva en i kod publike ali i kritike na najpoznatijim svjetskim scenama i koncertnim podijima. Mi smo nastupali nekoliko puta u Royal Albert Hallu u Londonu, u teatrima na Broadwayu, u koncertnoj dvorani Tchaikovsky u Moskvi, i brojnim kazališnim ku ama diljem svijeta, kazao je umjetni ki direktor Lada Ivan Ivan an ml.
me imurske pjesme
e prezentirali od Sibira do Londona sastava, pravo glazbeno obrazovanje imaju dva lana. Romina Host njihova je najnovija lanica koja je završila glazbenu akademiju za violinu, dok Ivana Cencelj poha a srednju muzi ku školu kao perkusionist. No etnosastav “Vuge” ine i Ivana Bara i Darijana Vu ini , koje su svoje glazbene po etke imale u folklornom ansamblu, gdje su nau ile tradicijske na ine pjevanja. Sandra Vojnikovi tako er dolazi iz folklornog svijeta, a svirala je i u tamburaškom orkestru. Hrvoje Ban njihov je svestrani instrumentalist koji u Vugama svira perkusije, a ina e je kontraš tamburaškog sastava Savski valovi iz Zapreši a, pjeva i u rep Smile Provokator bendu, svira harmoniku, blok lautu i razna uda, a u slobodno vrijeme i jodla. Alen Buro, njihov bendovski guru i snimatelj u bendu, svira bas, tako er je multiinstrumentalist, svi-
O uvanje tradicijskog na ina pjevanja Etnosastav “Vuge” sastoji se od vokalnog i instrumentalnog dijela. Vokalni dio ine tri pjeva ice koje nastoje o uvati tradicijske na ine pjevanja, dok instrumentalni dio sastava ine tradicijska hrvatska glazbala, a elementarna okosnica su mu violina, cimbal, bas i kontra kao glavni instrumentarij folklora sjeverne Hrvatske. Iako svi imaju iskustvo kao lanovi folklornih društva i tamburaških
ra u tamburaškom bendu Legolas, a uz tambure odli an je poznavatelj i svira i rock i punk glazbe. Aleksandra Namjesnik svira cimbal i voditelj je benda. Muzicirati je tako er zapo ela u folklornim društvima s kojima putuje po svijetu i sakuplja narodnu glazbu iz svih krajeva. Svirala je i tamburu po razli itim orkestrima i bendovima, a nakon što osniva Vuge svu svoju ljubav posve uje njima. Veliki je zaljubljenik u me imursku ali i u romsku glazbu, te prou ava razli ite na ine narodnih pjevanja.
U skoroj budu nosti posjet Me imurju Pjesme etnosastava “Vuge” temelje se na tradiciji i tradicijskim instrumentima, ali, prema rije ima lanova, odmaci su veliki. - Mi nastojimo istražiti
Stranci više uživaju u ljepoti me imurskih napjeva nego Hrvati lanovi Vuga tako er su progovorili o samoj etnosceni u Hrvatskoj, za koju kažu da nije u najboljem stanju, što pripisuju, prema njihovim rije ima, dolasku nekih drugih “narodnja kih” struja koje su zavladale zemljom. - Etnoglazbenike i dobre bendove imamo, ali svi
Promocija nosa a zvuka “Tebi pjevam”
ve inom rade vani, gdje se ovakav tip glazbe više cijeni. Zanimljiva je injenica da stranci više uživaju u ljepoti me imurskih napjeva nego Hrvati te se nadamo da e se to promijeniti. S druge strane, kad sviramo u Hrvatskoj, bolje prolazi ovaj strani dio repertoara.
granice tradicijskih instrumenata koji se u Hrvatskoj uglavnom koriste samo kao takvi, ne previše izvan tradicijskih okvira, pa tako tambure i cimbal sviraju jazz, swing blues i još štošta. Osnovna karakteristika je stalno ispreplitanje melodija iz Hrvatske tradicije s melodijama iz ostatka svijeta, što daje jedan prekrasan multikulturalan spoj i pomirenje svih tradicija, kažu lanovi Vuga, i dodaju: - Iako nam je svaki koncert poseban i drag na svoj na in, možda bi izdvojili nastup na festivalu Uli nih svira a u Novom Sadu, gdje nas je publika izvanredno prihvatila. Tražio se CD više, što nas je jako iznenadilo i razveselilo. Od nastupa u Hrvatskoj posebno nam je drago Ljeto na Štrosu. Kada je rije o planovima, Vuge e uskoro u vlastitoj nakladi izdati jedan poseban boži ni CD. Povodom izdavanja CD-a 20. prosinca u Kulturnom centru Dubrava održat e koncert, na kojem e gostovati i Dunja Knebl, kao pravo oli enje širenja multikulturalne ljubavi u svijetu. - Ovaj CD je poseban zato što e na njemu iza i obrade boži nih narodnih pjesama iz Hrvatske i svijeta, to nije, Ma arske, Rumunjske, Srbije, Bugarske, dakle iz krš anskog i pravoslavnog svijeta, ime naglašavamo glavnu zvijezdu vodilju ovog benda, a to je multikulturalnost. Ono što tako er planiramo u skoroj budu nosti je posjetiti Me imurje, gdje bi željeli snimiti videospot uz rijeku Muru, o kojoj toliko puno pjevamo. (hz)
Zajedni ki nastup zborova Središ anska župna crkva prošlu subotu gotovo je bila premala da primi sve koji su došli pratiti nastupe dvaju župnih crkvenih zborova koji su ovim koncertom obilježili i proslavili dvije obljetnice. Dvadesetu obljetnicu proslavio je mješoviti pjeva ki zbor, a petu obljetnicu zbor mladih “Do i, slijedi me”, ije su djelovanje, uspjehe, planove i lanstvo predstavile voditeljice Danica Sabo i Janja Kontrec. Promoviran je CD, odnosno nosa zvuka pod nazivom “Tebi pjevam”, na koji su zborovi izuzetno ponosni. - Zborno crkveno pjevanje u našoj župi zapo elo je 1958. godine u vrijeme župnika vele asnog Ivana Juraka, a vodio ga je kantor Ivan Stojko, koji je i danas aktivni lan zbora. U sadašnjem sastavu i obliku zbor djeluje od 1990. godine i u po etku ga je
vodio profesor Stjepan Horvat, danas ga vodim ja. Imali smo niz gostovanja i nastupa u Hrvatskoj i Sloveniji, a redovito pjevamo na misnim slavljima i župnim sve anostima, rekla je Danica Sabo, aktualna voditeljica mješovitog zbora. Zbor mladih “Do i, slijedi me” za samo pet godina djelovanja okupio je velik broj djece i mladež. Od po etnih deset lanova, kroz zbor je prošlo osamdesetak mladih, a s ovog mjesta i sve anosti pozivam mlade da se uklju e u zbor i pjesmom slave Gospodina, kojemu smo najviše zahvalni što je uz nas svih ovih godina, rekli su mladi zboraši. Osim vjernika, na koncertu su bili doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi , koji je zborovima velika pomo , te drugi sve enici i prijatelji Crkve i zborova. (S. Mesari )
SUSRET CRKVENIH zborova u Vratišincu
Pjesma zauzima važno mjesto u životu krš ana
Krš anska duhovna glazba i crkveno pjevanje duboko su ukorijenjeni u me imursku tradiciju, pa posljednjih godina sve više rastu susreti crkvenih zborova. Župa Vratišinec je uz blagdan Svete Cecilije, zaštitnice pjeva a, po drugi put za redom organizirala susret crkvenih zborova i pjeva a duhovne glazbe u nedjelju 7. studenoga. Na susretu su se okupili crkveni zborovi iz Vratišinca, Selnice, Murskog Središ a i vokalna skupina Udruge žena Sivica iz župe Podturen. - Ovogodišnji susret poklopio se s obilježavanjem 15 godina rada crkvenog zbora u Vratišincu, 10 godina otkako su restaurirane crkvene orgulje, te 70 godina kontinuiranog pjevanja u crkvi, dokle seže sje anje najstarijih crkvenih pjeva a, kazao je Stanko Podgorelec, lan crkvenog
zbora Vratišinec, doma ina susreta, u uvodnoj rije i. Crkveno je pjevanje imalo svojih uspona i padova, ali je pjesma uvijek zauzimala važno mjesto u životima krš ana, a crkva odzvanjala pjesmama i hvalospjevima. U godinama od prije II. svjetskog rata posebno se pamti pjevanje Djevoja kog društva srca Isusova. Taj zbor je bio najbrojniji 1943. godine, kada je brojao 50 lanova. Na mladoj misi mladomisnika Jurja Novaka iz Vratišinca taj zbor je vodio višeglasnu misu pod vodstvom gospodina Pelikana. Nakon toga po eli su se izmjenjivati voditelji i orguljaši sve do danas, kada i sadašnji zbor slavi 15 godina od osnutka. Pjevanje u vratišine koj crkvi pak seže i dulje u povijest, i to u 1789. godinu, od kada je osnovana župa. (BMO)
4
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Kultura Prelog
Zvonimir Dolenec izlaže u pizzeriji “Ro-Sa” U pizzeriji “Ro-Sa” u Prelogu 29. studenoga bit e otvorena izložba u povodu 60. obljetnice života Zvonimira Dolenca iz Preloga, koji se uz slikarstvo bavi i numizmatikom, te u zadnje vrijeme inovacijama, dok je u mladosti bio strastven ribi te ima nekoliko ribolovnih trofeja.
Na tribini Matice hrvatske u akovcu gostovao je Tonko Maroevi , redoviti lan HAZU, hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj, istraživa suvremene hrvatske umjetnosti, autor niza monogra ija o hrvatskim slikarima, likovni i književni kriti ar. Znanstveni je savjetnik na Institutu za povijest umjetnosti i profesor katedre povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Govorio je o umjetnosti danas, što je jedna od najviše nerazumljivih i osporavanih tema uop e. Govoriti o umjetnosti u današnje vrijeme zna i odmah dobiti široku lepezu protivnika suprotnih mišljenja. Odgovorio je i na nekoliko pitanja o umjetnosti. • Što je umjetnost danas? — Teško mi je re i što je umjetnost danas i što umjetnost jest, postoje mnoge de inicije od kojih ni jedna nije sveobuhvatna. Mnogo u lakše re i što umjetnost nije, pogotovo na konkretnom primjeru. U svakom slu aju, umjetnost se ponekad stavlja i na mjesto religije ili se dodiruje s religioznoš u, a u svojoj dubini možda je i strah od smrti. Možemo je de inirati na mnoge razli ite na ine, od kojih ni jedan ne e biti to an, ali ni sasvim neto an. To je zbog toga što umjetnost nije jednozna no odre ena, ona u sebi nosi i otajnost, transcendentalnost. Ona u svakom slu aju mora biti originalna. Umjetni ko djelo koje nije originalno nema ontološki status, nije transcendentalno, takvo djelo za umjetnost ne postoji.
Zvonimir Dolenec, po struci RTV mehani ar, ro en u Prelogu, slikarstvom se bavi od 1977. godine, a od 1999. godine zapo inje slikati novom tehnikom 3S na staklu. Do sada je imao 12 samostalnih izložbi te preko 60 zajedni kih, a sudjeluje i na humanitarnim akcijama. Za ovu prigodu izložit e 13 radova na staklu.
U drugom dijelu izložbe Zvonimir Dolenec predstavit e se i kao inovator. Bavi se inovacijama šest godina i do sada je zaštitio 15 patenata, a 2007. godine proglašen je najboljim inovatorom Me imurja te je osvojio više nagrada na me unarodnim sajmovima inovatora.
Tre i dio izložbe bit e posve en njegovim ribi kim trofejima, dobitnik je Zlatne udice 1976. godine. U etvrtom dijelu izložbe bit e izložene poštanske marke s temama Kraljevine Jugoslavije, NDH, Hitlera, razni novac, korona, pengo, forint i drugo. (J.Š.)
Likovno udruženje donjeg Me imurja
Godišnja izložba 3. prosinca Godišnja izložba udruge slikara i kipara donjeg Me imruja Prelog bit e otvorena u petak 3. prosinca u restoranu “Riblji” u Prelogu, s po etkom u 19 sati. To je ve 21. put da slikari iz ove udruge izlažu svoje radove na godišnjoj izložbi, a uz Dan Grada. (J)
Akademik Tonko Maroevi , profesor, pjesnik, esejist i likovni kriti ar
Djelo koje nije originalno za umjetnost ne postoji Dvadeseto stolje e potrošilo je jako puno modela umjetnosti. Danas ne postoji teorijska jednozna nost ni išta nalik tome, ve brza potrošnja sasvim razli itih trendova u umjetnosti. S druge strane, umjetnost je uvijek stvar individualne realizacije, pogleda na svijet i na ina oblikovanja svijeta. Problem umjetnosti je to što se razvijala u slobodi koja je otišla u anarhizam S druge strane, umjetnost je i druge strane, umjetnost je uvijek anarhizam, tako da danas više neigra i potreba, možda jedna od naj- stvar individualne realizacije, po- ma uzora. Ona je zato proizvoljna elementarnijih za ovjeka, kojom gleda na svijet i na ina oblikovanja i ovisi o rezonanci. Veliki svjetski muzeji lansiraju nekog umjetnika on proširuje Božje djelo, postaje svijeta. Problem umjetnosti je to što koji traje kratko, kako je rekao Andy kreator. Ona je istovremeno i proWarhol, svatko e jednog dana biti vokativna, stavlja na kušnju naš se razvijala slavan petnaest minuta. senzibilitet, naše osje aje. Nitko u u slobodi Dakako, individualna gesta svijetu danas nema jednozna nu koja je može odjeknuti ako je jaka. Od formulu što je to umjetnost, u proš- otiškad nema trendova, umjetnost lim vremenima postojali su, doduše, la u se može vra ati samo svojem pokreti i tendencije. iskonskom doživljaju koji se • Što se s umjetnoš u dogodilo mora materijalizirati kistom, u dvadesetom stolje u, nekako je dlijetom, bojom ili na drugi prije bilo lakše razgovarati o pojena in. dinim pravcima umjetnosti? • Kako je umjetnost u da— Najprije treba razlu iti: našnje vrijeme mogu a? umjetni ko se dodiruje sa svime, — Ona je mogu a ako ono, ako nešto nije umjetnost, onda vjek umjetnik na e svopostaje dogma. Dvadeseto stoljeje uporište i ishodi e potrošilo je jako puno modela šte, svoj ontološki umjetnosti. Danas ne postoji teorijska jednozna nost ni išta na- Akademik Tonko Maroevi : - Ako neko djelo proširuje stav. Danas više ne lik tome, ve brza potrošnja sasvim moje vidike i iskustvo, ako je transcendentalno, onda može biti popularnosti kao nekad, nisu ni razli itih trendova u umjetnosti. S se može govoriti o umjetni kom djelu
U KNJIŽNICI “Nikola Zrinski” predstavljen prvi roman Ivane Simi Bodroži
mediji u stanju to osigurati. S druge strane, danas postoje krajnosti, ili konstruktivisti ki ili pak egzistencijalisti ki teret. Bilo bi lijepo da se današnja umjetnost dovede do nekog znaka, kao što je to svojevremeno bio ekspresionizam. Danas je potrošen stav u umjetnosti o zaprepaš ivanju gra anstva, odjek umjetnosti znatno je manji nego prije. Mladi umjetnik ni u jednoj kulturi nije zamije en. • Kako danas ocijeniti što je umjetni ko, a što nije? — Osobno: ima li ta stvar koju gledam u sebi mogu nost pokretati i proširivati moje vidike i moje iskustvo, to je za mene važno. Zalažem se za kreativni pristup, ne samo kod gledanja slike ve i kod itanja knjige, jer i ona je umjetnost. Vjerujem u umjetnost jer imam razlog vratiti se svojem ishodištu, osje aju. Znam da je umjetnost u
krizi, no ona je oduvijek u krizi, ne može biti ni jedinstvena ni stara, no ponešto od jezika u umjetnosti uvijek ostaje, ako proširuje moje vidike. Jer, svaki pravi autor kreator proširuje naše iskustvo. Danas je originalnost teška zbog toga jer je ishitrena. Postmoderna je okrenula naš senzibilitet i u pozitivnom ali i u negativnom smislu, da gledamo na umjetnost kao na svijet slobode, no došlo se do kraja slobode, do anarhizma. Zbog toga umjetnost nije mrtva, ona je ovjekova potreba koja ga tjera na stvarala ku realizaciju. Ona, doduše, danas gubi svoje javno i ide prema intimnosti. Stalan je zapravo povratak isto i, a zbog snalaženja u slobodi. Zbog toga danas umjetni ko djelo ne e posti i svjetski uspjeh, no zadovoljit e potrebu ovjeka. (J. Šimunko)
Matica i Knjižnica zajedno Tr ibi nu “ Umje t no s t danas”zajedno su organizirale Matica hrvatska akovec i Knjižnica “Nikola Zrinski” povodom Mjeseca knjige i 20. obljetnice obnovljenog djelovanja Matice hrvatske, o emu je govorio Zorislav Luki , glavni tajnik Matice, na klarinetu je nastupila mlada Sanja Jagec, dok je doma in bio dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske akovec. (J)
Predstavljena zbirka pjesama “Vjerujem” autorice Blaženke Hunjadi Bašek
“Hotel Zagorje” veliko je osvježenje Duhovna lirika na dopadljiv na in hrvatske književne scene U Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec prošlu je srijedu održano predstavljanje knjige mlade hrvatske književnice Ivane Simi Bodroži “Hotel Zagorje”. Rije je o prvom romanu autorice, rodom iz Vukovara, o romanu ratne tematike s autobiografskim elementima, pri i o odrastanju u prognaništvu. Knjigu je u akovcu, osim same autorice, predstavio i književnik Ivica Prtenja a, dok je moderatorica književne ve eri bila Željka Hatvali Strahija. U opuštenoj atmosferi Ivana Simi Bodroži priznala je da je cijelu pri u o ratu i djetinjstvu provedenom u prognaništvu zapravo potisnula. Tek se, kako je kazala, u ranim dvadesetima osvijestila da je zapravo sve što se doga alo oko nje bilo nenormalno, a ne ona sama. - Bilo me sram re i da sam iz Vukovara, ali sam shvatila da tome nisam ja kriva, priznala je. Prema rije ima Ivice Prtenja e, tematiku prognanika do sada su u Hrvatskoj prisvajali ljudi bez talenata koji nisu uspjeli predo iti situaciju kakva je stvarno bila. - S druge strane, tek je sada stasala generacija ljudi koji su u ratu proveli djetinjstvo i koji su sada dovoljno odrasli da o tome smisleno
U vrlo ugodnoj i opuštenoj atmosferi knjigu “Hotel Zagorje” predstavili su književnik Ivica Prtenja a i autorica Ivana Simi Bodroži , dok je program moderirala Željka Hatvali - Strahija pišu. Užas nije dovoljan, za umjetnost u tamu” za koju je primila i nagradu je potreban i talent, odlu an je Prte- “Goran” za mlade pjesnike te nagradu nja a. “Kvirin” za najbolju pjesni ku knjigu autora do 35 godina, naišao je na Snažna i dramati na pri a izuzetno dobre kritike, pa je tako ove puna humora i duha godine, uz Olju Savi evi Ivan evi i Antu Tomi a, nominirana i za knjiRoman “Hotel Zagorje” više je od ževnu nagradu “Kiklop” za prozno osvježenja na hrvatskoj književnoj sceni i, kao što bi se možda o ekivalo, djelo godine. Osim nominacije za književnu nije mra an roman. Knjiga je to kojoj ne nedostaje ni humora ni duha, a nagradu godine, “Hotel Zagorje” uskoro e iza i i u Srbiji, što Ivana opet je rije o snažnoj i dramati noj pri i. Tako er, rije je o romanu koji Simi Bodroži smatra iznimno velisvakako traži nastavak, no autorica kim uspjehom, a zajedno s priznatom ne želi podlegnuti “pritisku drugog bosanskom redateljicom Jasmilom romana”. - Želim pisati ono što je meni Žbani napisala je scenarij prema romanu koji konkurira za dodjelu važno, kaže. Prvi roman autorice, do sada sredstava pri Ministarstvu kulture. poznate po zbirci poezije “Prvi korak
(Bojana Špani ek)
Najintimnija lirika ona je koja za Božje milosr e, Božju ljubav i svu donosi samu srž našeg bi a. Naša snagu koju crpim i dan - danas, svu unutarnja razmišljanja, našu ljubav svoju ljubav i prema djeci i prema i našu vjeru. Takvu je liriku i najteže ovjeku nastojala sam izre i u ovoj pisati jer ustvari njome dajete dio knjizi i stihovima, kazala nam je ausebe. No to nije sprije ilo Blažen- torica na predstavljanju zbirke. ku Hunjadi Bašek da u svojoj prvoj Iako zbirka opsegom nije velika, zbirci nazvanoj “Vjerujem” otkrije ima tek nekih šezdesetak stranica, dio sebe. ono što se nalazi u tim koricama Blaženku Hunjadi Bašek znamo prava je vrijednost i, iako se radi o kao voditeljicu Igraonice “Bamblek” duhovnoj lirici, djeluje kao razgou Knjižnici “Nikola Zrinski” ako- vor ovjeka s ovjekom, a ne kao vec i esto puta smo je vidjeli kako ovjeka s Bogom. “Vjerujem” doista predstavlja tu e knjige, no ovaj put u predstavlja autoricu kao pjesni ku Katoli kom domu u akovcu dobila osobnost koja je, naravno, ispunjena je priliku predstaviti vlastitu zbirvjerom, i to uspijeva ku. “Vjerujem” donosi ispovjedne pokazati na jedan stihove u kojima autorica pokazuje vrlo dopadljiv literarni na in. svoju vjeru prema Bogu, ali i ljubav Zbirk u je, prema Njemu, i upravo su ljubav i vjera dvije rije i koje se uzro no uz autoricu, u posljedi no isprepli u kroz cijelu Katoli kom domu predstavio zbirku. - Nakon toliko druženja s knjigama o ito se ta ljubav desila i negdje drugdje. Ova zbirka koja je nastajala kroz deset godina predstavlja jedan period mojeg života. Period u kojem sam se ja kao mlada majka susrela s prvim obiteljskim razo aranjima i možda upra- Zbirka “Vjerujem” autorice Blaženke vo u tome pronašla svoj smisao Hunjadi Bašek nastajala je proteklih postojanja, svoj smisao za Božje, deset godina
prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, ija je recenzija sastavni dio zbirke. Tamo je on, izme u ostalog, zapisao: - U svemu ovaj rukopis duhovne lirike Blaženke Hunjadi Bašek svjedo i o intimnim stanjima i životnim autori inim polazištima, a obilježuje ih upravo zato što izviru iz postojane vjere i ljubavi (u Boga i ovjeka), ne životno klonu e nego vedrina i svijetli pogled u sutra. Zato je i tipi an stih koji potvr uje naslov: ‘Vjerujem u novo svitanje’. A modernim slikovnim rekvizitarijem, metafori kim sklopovima i razvedenim gipkim stihom ovaj rukopis svakako ima recepcijsku prohodnost, on poziva (barem ponekoga) da se u ovom ludom životnom ritmu bar nakratko zaustavimo i uronimo u se, propituju i vlastitu vjeru i osobna životna polazišta. Predstavljanje zbirke, koju prate ilustracije Tonija Zadravca, dugogodišnjeg polaznika Škole animiranog ilma akovec, koji je za svoje kratke animirane ilmove osvojio priznanja na festivalima diljem svijeta, vodio je Dejan Buva . Održan je i poseban program u kojem su sudjelovali Djevoja ki zbor župe Sv. Nikole, Mali an eli – lanovi vjerske igraonice župe Sv. Nikole akovec.
23. studenoga 2010.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Scena DEMOFEST u caffe baru “Pictura“, petak, 27. studenoga, 21 sat
Posljednja ve er dovodi Wacuum, Božje ov ice i Sebastian Doe Došli smo i do posljednje polufinalne ve eri DemoFesta, estivala koji mladim i još neafirmiranim bendovima pruža šansu da snime svoju prvu pro esionalnu demo snimku. Imali smo prilike uti de-
setak bendova, a sada slijede još tri: Wacuum ( K), Božje ov ice ( K), Sebastian Doe (ZG). Festival se, kao što je to ve dobro poznato, održava u ca e baru “Pictura”, a svaki bend, uz
svoj standardni repertoar, mora odsvirati i jednu obradu tradicionalne me imurske pjesme u svom specifi nom stilu. Finalna ve er estivala održat e se u petak 3. prosinca.
PRELOŠKA KAVANA “LOVAC“ ugostila ponajbolji hrvatski tamburaški sastav
Gazde promovirale novi album “Milijun poljubaca“ Gazde su prije otprilike tri mjeseca dovršili novi album pod nazivom "Milijun poljubaca“, koji je me u najpopularnijima trenuta no na hrvatskom estradnom tržištu. Promocije koje se organiziraju tim povodom uglavnom su "minimalisti ke“, ali e ektne za istinske ljubitelje tamburaške glazbe. Tako je bilo i prošli etvrtak u preloškoj kavani "Lovac“, koja je ugostila ponajbolje hrvatske tamburaše i priredila nezaboravnu ve er za ljubitelje te vrste glazbe. Album je izašao nakon punih sedam godina diskogra ske stanke, ali sve ovo vrijeme Gazde su i te kako bile aktivne, posebice kad su u koncerti u pitanju. S njima nastavljaju bez zastoja istovremeno promoviraju i novi album. "Še orkestra“, koji je ujedno glavni aranžer i producent novog albuma, Marko Bujanovi predstavio nam je novi album … - Na albumu je ak 18 pjesama, i to povodom 18. godišnjice benda. Novije pjesme uklju uju i pjesme s estivala 'Zlatne žice Slavonije' u Požegi 2007. – 2009. s hitovima 'Zaplakat' eš' i duet s Antonijom Šolom 'Milijun poljubaca', prošlogodišnju 'Ne znam broj' i pjesmu koju ove godine predstavljamo na Zlatnim žicama Slavonije pod nazivom 'Ej, kavane'. To su ujedno i veliki hitovi na radiopostajama koje imaju doma e top liste. Ima i nekoliko potpuno novih stvari, kao i neke do sad neobjavljene snimke nastale u zadnjih par godina koje
nisu izdane ni na jednom CD-u Gazda, kazao nam je Bujanovi . Na albumu su sura ivala i brojna poznata autorska imena … - Album je zaista autorski izvrsno podržan od brojnih dokazanih autora s kojima su Gazde ve i prije sura ivali, ali i od novih (za Gazde) autorskih imena - Željko Krznari , Miroslav Škoro, Denis Duman i , Željko Krušlin - Kruška, Saša Loši , Dražen Pavin, Giovani Furlan, Vladimir Podgajski. Svakako, što je ve uvelike poznato, neke naj-
novije pjesme autorske su pjesme Antonije Šole koja je za Gazde uz 'Milijun poljubaca' napravila još tri odli ne stvari. Tu smo dodali još i tri obrade: 'Ružo moja crvena', pjesmu Dubravka Šimeka (Agrameri), 'Što e meni život bez tebe', pjesmu koju je Miroslav Škoro napravio za Gazde još prije 10-ak godina, a sada smo je snimili u novoj verziji, i 'A ti se ne eš vratiti', pjesmu Mom ila Bajagi a Bajage, koju je proslavio me u tamburašima Zvonko Bogdan.
Zagreba ki de ki koji izvrsno “praše“ tamburu Po etkom devedese h godina mladi i iz zagreba kog predgra a, drevnog Markuševca, mjesta u kojem je najstarija zagreba ka župa, Svetog Šimuna i Jude Tadeja, osnovali su mali tamburaški sastav. Marko Bujanovi , Silvio Šimunkovi , Vladimir Kota, Mario Krši , Damir Popovi i Robert Šeri , koje je “pod svoje“ uzeo vrsni primaš Damir Mihovec. Ubrzo su se popeli na vrh hrvatske estrade. Ve na prvom fes valskom nastupu, na fes valu “Zlatne žice Slavonije“ u Požegi, osvojili su publiku i
kao najbolji i najperspek vniji tamburaški sastav pjesmom “Zbog tebe sam to što jesam“. Slijedi osvajanje prvih nagrada na festivalima “Domoljubne pjesme“ u Slavonskom Brodu pjesmom “Ja sam svoje prolupao dane“ i na fes valu “Pjesme Podravine i Podravlja“ u Pitoma i pjesmom “Duša u aši“. Napokon, Gazde su i dobitnici naše navrjednije glazbene nagrade “Porin“ za 1994. godinu i “vlasnici“ jednog od najve ih tamburaških hitova “Kad zamiriše trešnja“.
VIVONA na 21. Susretima hrvatskih plesnih ansambala u Karlovcu
Osamnaest pjesama na novom albumu Na albumu “Milijun poljubaca“ nalaze se sljede e pjesme: Zaplakat eš, Milijun poljubaca, Ne znam broj, Ej kavane, Golubice moja, Prorekli te, A se ne eš vra , Tu i svatovi, Ružo moja crvena, Svirajte mi njenu, Da za suzu dukat daju, U ljubavi sre e nemam, Što e meni život bez tebe, Godinu dana, Vrijeme lije i sve, Nek’ me tješi vino, Klaruš moj od zlata i Ne daj da nam pro e vrijeme. Me u 18 pjesama, koliko ih je simboli ki na albumu u znak 18 godina tamburaškog benda, nalaze se i pjesme koje su u me uvremenu postali hitovi kako na top listama radiopostaja, tako i me u publikom.
Sve ove stvari redovito sviramo u našim aranžmanima po našim koncertima i zaslužile su da budu dio ovog našeg maksi izdanja od ak 18 pjesama, kazao je Marko, i nakon sjajne ve ere koju je priredilo osoblje kavane "Lovac“ prionuo svirci zajedno s ostatkom benda koji možda i najviše voli upravo takve na neki na in intimne svirke. Ina e, cijeli album "Milijun poljubaca" nosi prepoznatljivi zvuk Gazda, no s nekim novim idejama i novim ritmovima poput tanga i produkcijskim novitetima koje susre emo u stranim produkcijama. U petak su Gazde tako er nastupile na ovogodišnjem MEF-u u akovcu. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)
ODRŽAN me imurski festival zabavne glazbe MEF 2010.
Grand Prix pobjednica Alka Vuica pjesmom “Ti si kriv” Od šesnaest pjesama koje su se našle u konkurenciji za osam nagrada me imurskog estivala zabavne glazbe MEF 2010., održanog prošlu subotu u dvorani Graditeljske škole akovec, Grand Prix estivala osvojila je Alka Vuica pjesmom “Ti si kriv”. Osmi po redu MEF otvorili su lanovi Glazbene radionice Gimnazije akovec pod vodstvom Damira Rodigera, dok je nakon njih mikro one preuzeo voditeljski dvojac Melita Hrengek i Mirko Fodor. Šesnaest izvo a a zatim se uživo predstavilo brojnoj publici u dvorani i pred malim ekranima. Pred estivalskim žirijem, koji je radio u sastavu Vladimir Ko iš - Zec, Mišo Doležal i Vladimir Dela , bio je težak posao. Titula najbolje pjesme MEFa prema odluci lanova ocjenji-
Grand Prix festivala osvojila je Alka Vuica pjesmom “Ti si kriv”
Zvoni Bohemu za pjesmu “Znam ja gdje je akovec” pripala je titula najbolje pjesme MEF-a va kog žirija pripala je Zvoni Bohemu za pjesmu “Znam ja gdje je akovec”, dok je nagrada slušatelja radiopostaja i Interneta otišla u ruke Sanje Trumbi , koja je zajedno sa ženskom vokalnom skupinom “Grlice“ izvela pjesmu “Tekla voda studena”. Sonja Buljan primila je nagradu za najbolji tekst za pjesmu “Kada zvijezda padne s neba”, koju je izvela Nuša Derenda, dok je najboljom debitanticom proglašena Suzana Herceg iz Nedeliš a pjesmom “Što u tebi ja”. Našem Mirku Švendi - Žigi pripala pak je nagrada za najbolju interpretaciju, a predstavio se pjesmom “Zapopevaj si”. Marko Bujanovi primio je nagradu za najbolju glazbu za pjesmu “Prorekli me” u izvedbi Gazdi, a najboljim aranžmanom proglašen je onaj Josipa Mianija Pipija za pjesmu “To no u pono ”, koju je izvela Karma. Dodijeljena je još jedna nagrada, a rije je o priznanju za poseban doprinos hrvatskoj glazbi, koje je ove godine primila Lidija Bajuk. (hz, oto: Vrzan)
SPORTSKI PLESA I LIVI u Virovitici
Nagrada Hrvatskog sabora za kulturu Osvojili trinaest medalja Karmen Kova evi - Jambor
Karmen Kova evi - Jambor primila je nagradu za rad i sudjelovanje Vivone na svim do sada održanim Susretima hrvatskih plesnih ansambala
Na nedavno održanim 21. Susretima hrvatskih plesnih ansambala u Karlovcu Hrvatski sabor za kulturu dodijelio je nagradu Karmen Kova evi - Jambor, trenerici i vlasnici Plesnog studija Vivona. Rije je o nagradi za rad i sudjelovanje spomenutog studija na svim do sada održanim Susretima. Karmen Kova evi - Jambor isti e da ova nagrada nije samo njena, ve nagrada svih plesa a i plesa ica te trenera koji su radili u studiju. Ina e, Plesni studio Vivona na 21. Susretima hrvatskih plesnih ansambala u Karlovcu predstavio se sa temama "Lucky Luke g i " udesna šuma g iz predstave "Crti i g. Koreografije
je osmislila Kristina Kozjak koja je i sama 10-ak godina nastupala na Susretima kao plesa ica, uz iskustvo voditeljice Karmen Kova evi - Jambor. Za Vivonu su nastupile esika Kolari , Veronika Drk, Laura Soldat, Tea Zadravec, Lidija Krznar, Elizabeta Cindri , Klara Kova , Dora Dania, Marija Katarina Branovi , Dora Kopjar, Matea Vidovi , Kristina Kozjak, Petra Vrbanec, Magdalena Jeleni , Ivana Sabol, Lana Mesari , Iva Hlap i , Ela Megla i Lucija Fric. Spomenut emo da ovaj studio trenutno izvodi koreografije iz plesnih predstava "Crti i g, a u pripremi su nove pod nazivom "Umjetnost u pokretu g u kojoj e nastupiti 120 lanova.
Na plesnom turniru u Virovitici u organizaciji PK Bolero, na kojem je sudjelovalo 80 parova iz 18 klubova iz Hrvatske i Ma arske, sportski plesa i LIVI osvojili su ukupno 13 medalja, 2 zlata, 8 srebra i 3 bronce, što je za 10 parova zaista veliki uspjeh. Zlatom su se okitili Davor Šmit i Marcela Sedmak u latino plesovima, a u standardu D3 kategoriji Matija Mrvac i Andreja Toplek, dok im je u latinu pripala bronca. Domagoj Oreški i Leona Zeli u starijoj mladeži osvojili su dva srebra i ušli u C kategoriju. Igor Rob i Danijela Cmre njak natje u se u osnovcima te su ovaj put osvojili srebro u latinu i broncu u standardnim plesovima u D2 kategoriji.
U mla oj mladeži odli na dva druga mjesta osvojili su Dejan Rob i Lucija Mar ec, a Marko Fijan i Klara Peter srebro u latinu u kategoriji mladeži. U osnovcima u po etni koj D1 kategoriji Davidu Šmitu i Dorotei Miljan i pripalo je srebro na njihovom drugom natjecanju. Marko Šoštari i Tea Franji osvojili su srebro u standardnim plesovima u D3 mladež i ovim turnirom ušli u C kvalitativnu kategoriju. U finalu su još nastupali Stjepan Dodlek i Antonela Flin ec, Karlo Drvoderi i Ana Marija Radovan. Odli ni rezultati motivacija su za sportske plesa e i trenere Denisa Majcena i Melani Grabar.
Zlatom su se okitili Davor Šmit i Marcela Sedmak u latino plesovima
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
Knjige, glazba, internet... br br. 794
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.
Miro Gavran - “Jedini svjedok ljepote”
Dobitnica knjige “Kako donositi ispravne odluke i uvijek biti u pravu” Iana Kinga: Marija rnjak iz akovca
Valerije Vr ek - “Druga strana potroša kog raja” - U klopci izme u bolesti i zdravlja. Pla amo li svojim zdravljem tehnološki napredak i primjenu znanstvenih otkri a?
MOZAIK KNJIGA
Roman donosi intrigantnu ljubavnu pri u koja se odvija u prepoznatljivom zagreba kom ambijentu s kratkim skokovima u prostore egzoti ne Malte, a glavni junak je etrdesetogodišnjak zaljubljen u tajnovitu mladu ženu. Poigravaju i se istinama i lažima, Miro Gavran poigrava se i razli itim pripovjeda kim perspektivama u romanu u kojem neobi ni senzibilni akteri, rastrzani emocijama koje ih nadilaze, pokušavaju spasiti krhotine svoje intime. Miro Gavran (1961.) suvremeni je hrvatski književnik. Djela su mu prevedena na trideset i dva jezika. Uz zbirku pri a “Mali neobi ni ljudi”, napisao je romane “Zaboravljeni sin”, “Kako smo lomili noge”, “Klara”, “Margita ili putovanje u prošli život”, “Judita”, “Krstitelj”, “Poncije Pilat” i “Jedini svjedok ljepote”. Dobio je dvadesetak književnih i kazališnih nagrada, a
KNJIGA TJEDNA
Imamo li potpune in ormacije o svemu što konzumiramo kao potroša i svakoga dana? Koliko smo uistinu svjesni opasnosti koje nam donose rješenja za lakši i ugodniji život? Zatvaramo li svjesno o i pred drugom stranom napretka? Optimizam i rješenja koja su obe avali znanost i tehnika pretvorio se u razo aranje onoga trenutka kad se otkrilo da svako to rješenje ima i svoju negativnu stranu. Lijekovi, mobiteli, kozmetika i plasti na ambalaža u isto su nam vrijeme i prijatelji i neprijatelji. Kao da se priroda okrenula - o ito se brane i od ovjeka - i vra a mu onako kako to znanost nije predvidjela.
Ova je knjiga mozaik sastavljen od malih, velikih, poznatih i nepoznatih znanstvenih kontroverzi obilježenih neslaganjem me u stru njacima. S jedne su strane hvalospjevi koji imaju medijski prostor, znanstveni legitimitet, politi ku podršku ili industrijski interes, a s druge strane su znanstveni prigovori i upozorenja ija pojava samo podsje a da znanstvenog dogovora – nema. Neke od tih tema obra ene su u knjizi: ekologija i GMO, teflon i PET ambalaža, kemikalije u kozmetici, mobiteli i tehnologije, aditivi u hrani, otrovi u vodim, lijekovi i prijevare armaceutske industrije, opasnosti medicinskih tehnika.
Uzrok op e opasnosti nije u samoj znanosti i tehnici, nego u onima koji zloupotrjebljavaju njihove rezultate. To ne zna i da se treba prestati baviti znanoš u i okrenuti protiv znanstvenih otkri a i tehni kih pronalazaka. Nipošto - samo bi ih trebalo bolje kontrolirati. Sve dotle dok znanost u rukama neeti nih ne prestane biti sredstvo nasilja nad prirodom, ne može se o ekivati optimisti niji pogled u budu nost. Valerije Vr ek (1967.) izvanredni je pro esor organske kemije na Farmaceutsko - biokemijskom akultetu Sveu ilišta u Zagrebu. Objavio je 25 znanstvenih radova u vrhunskim svjetskim asopisima,
ALBUM TJEDNA me u njima nagradu “Central European Time”, koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima, te nagradu “Europski krug”, za afirmaciju europskih vrijednosti u književnim tekstovima. Do sad je imao više od dvjesto kazališnih premijera širom svijeta, a njegove predstave vidjelo je više od dva milijuna ljudi. Miro Gavran piše i za mlade: “Svašta u mojoj glavi”, “Kako je tata osvojio mamu”, “Sretni dani”, “Oproštajno pismo”, “Zaljubljen do ušiju”, “Pokušaj zaboraviti” i “Pro esorica iz snova”. Me imurske novine jednom itatelju poklanjaju roman “Jedini svjedok ljepote” Mire Gavrana.
WEB PREPORUKA
Mika Male - “Vremenom” “Polako, ali sigurno” bio je neizre eni slogan grupe Mika M l kada k d su se okupili k ili prije ij poMale, dosta godina, te sastajali prvo po ku ama. Pa po svojim prostorijama, i u tišini svojih dvorana za probe mirno slagali glazbene dionice na tragu Scotta Walkera, Tindersticksa, Nicka Cavea, Crime and The City Solution te ostalih prin eva tame iz angloameri ko-australskih pustopoljina. “Polako, ali sigurno” je i opis glazbe koju izvodi Mika Male - na prvo slušanje ovaj koncentrat tihih bubnjeva, unky basa, škripaju e violine, dubokih vokala i akusti ne gitare dovest e u nedoumicu: što to oni rade? Neupu enima e zazvu ati kao salonski bend za koktel partije. Istina je, dakako, daleko od toga: oni se uop e ne žele zamarati zvu e li kao salonski bend, a zadnje in ormacije kažu da im se postava proširila za dodatnog gitarista, što je u njihovim svirkama uživo donijelo još više disonantnih akcenata. Oni osvajaju na tre u ili petu loptu i, kad to naprave, ne puštaju tako lako. “Vremenom” je tehni ki njihov drugi album, nastavak
samoizdanog albuma “Bijelo”, za koji im se, eto, nije dalo tražiti izdava a. Lijenost ih, sre om, ne drži kada sviraju, naprotiv - “Vremenom” je dinami an i unato sporim ritmovima te teškim guda kim dionicama vrlo kinemati an, instrumentalisti ki razra en i evokativan album koji kod slušatelja izaziva gomilu razli itih sli ica koje, naoko razbacane, daju smislenu sliku gledanu iz perspektive jednog prili no inteligentnog tipa (utjelovljenom u pjeva u i glavnom autoru Orlanu Tusu) kojem se ne da unkcionirati sa svakakvim budalama, pa se više zatvara u svoj svijet sobe i balkona te se zabavlja pozicijom promatra a drugih, ali još više promatra a sebe. U ve ini pjesama nit vodilja je nemogu nost komunikacija emocija, bile one dobre ili loše. Deset pjesama na ovom albumu donosi redom jake introspektivne procese i, paradoksalno, najagresivnija pjesma je “Ženska”, “1000 ždralova” koju pjeva Nina Romi (Orlan Tus je svirao na Nininoj plo i “Daljine”). “1000 ždralova” je primjer tekstopisca i glazbenog dramaturga Orlana Tusa kako na po etku stvara napetost, od nježnih žen-
skih spomena na neuzvra enu ljubav stvara se prikriveno agresivan koktel želje za osvetom, srdžbe, osje aja poniženja i bolesne posesivnosti. I, što je najgore, to je tako sugestivno izvedeno (pogotovo violinske dionice Majde Boji ), da se slušatelju ne e biti teško s tim povezati (kamo ide ovaj svijet?). U ovakvim plo ama, kada sve može zna iti baš ništa, nijansiranje je klju no, i Tus ga s društvom uglavnom dobro poga a. Pjevanje mu je na momente preravno i monotono - me utim, na zadnjim koncertima grupe jako se popravilo. Jedini istinski promašaj zove se “Nema ljudi” - to je nedostatak inspiracije prikriven s nametljivim “kreni - stani” ritmovima i mnogo is orsiranog klavira. Ostatak
INTERNET I RA UNALA
Motifake.com - napravite vlastiti urnebesni poster Osim goleme koli ine in ormacija, Internet je i kolekcija zabavnih stranica koje su tu da vas oraspolože i nasmiju kad se ne osje ate baš najbolje. Jedna od takvih je i Moti ake. Demotivacijski posteri smiješne su otografije popra ene tekstom koji je esto ironi an i sarkasti an. Dobro pogo ene kombinacije ispadnu urnebesno smiješne. Pred-
stavljamo vam mjesto gdje je sakupljena i organizirana velika kolekcija takvih postera. Moti ake.com omogu ava vam da napravite svoje sarkasti ne motivacijske postere za nekoliko sekundi. Tako er možete pretraživati i koristiti radove drugih korisnika. Samo uploadajte ili unesite link otografije koju želite upotrijebiti te odaberite naslov, tekst i boju.
Videonadzor ureda i ku e Videonadzor mnoge asocira na banke te skupocjene sustave koji su povezani sa zaštitarskim službama, no ponuda jednostavnijih sustava nadzornih kamera u zadnjih se nekoliko godina dosta pove ala – cjenovno pristupa ni sustavi omogu avaju videonadzor manjih ureda, skladišta, pa ak i za ku nu upotrebu. Uz malo tehni kog znanja ili minimalnu pomo sa strane je mogu e postaviti sustav koji e omogu iti videonadzor prostora s udaljene lokacije ili ak preko mobilnog tele ona. Nadzorne kamere amaterske ili polupro esionalne namjene možda
ne e imati sve mogu nosti skupih rješenja, no esto to nije ni potrebno za osnovni pregled doga anja. Pod ovim jednostavnim sustavima prvenstveno se misli na digitalna, IP mrežna rješenja, gdje je kamera u mogu nosti prenositi sliku (u nekim slu ajevima i ton) direktno preko preglednika na ra unalu ili arhivirati slike, tj. video na server na Internetu. Dolaze u par varijanti, od najjednostavnijih stati nih do pokretnih s modom za no no snimanje i beži nim pristupom. Svejedno jeste li esto na putu pa trebate pregled nad doga anjima unutar ureda ili pak želite pone-
kad s godišnjeg odmora pogledati je li sve u redu kod ku e, ovakvi sustavi to e omogu iti. Malo naprednije varijante ak imaju i predefinirane alarme vezane uz pokret ili zvuk – obavijestit e vas putem e-maila ili SMS-a da se doga a nešto nepredvi eno, a po potrebi uklju iti i alarm. Upravljanje putem Interneta (ili mobilnog ure aja) tako er je mogu e kod nekih modela gdje se okretanjem kamere možete usredoto iti na odre eni dio prostora. Iako sve gore navedeno može izgledati dosta primamljivo da upotrijebite i kao osnovni oblik zaštite i nadzora, nemojte zaboraviti da e
desetak stru nih publikacija, sudjelovao je je na tridesetak doma ih i me unarodnih znanstvenih skupova te održao dvadesetak javnih predavanja. Dobitnik je Nagrade Vladimir Prelog za organsku kemiju i prestižne stipendije Zaklade Alexandera von Humboldta. Nekoliko je godina radio na znanstvenim projektima na njema kim sveu ilištima u Ulmu, Münchenu, na Institutu Max Planck u Mulheimu te na ameri kim sveu ilištima uTallahasseeu i New Havenu. Oženjen je i otac dvoje djece.
Popis pjesama 1. Grad; 2. Ve eras; 3. Eskim; 4. Nema ljudi; 5. Previše je pjesama; 6. Sanjaj, zaroni; 7. To što si; 8. 1000 ždralova; 9. Uspavanka; 10. Vremenom pjesama uklapa se u jedan vrlo dobar konceptualni album o nekom tipu za kojeg rije “osje ati” zna i više nego rije “biti”. Najja i dio albuma jesu aranžmani koji su slojeviti i razra eni - osje a se da je svaki lan u bendu dao svoj doprinos, a njihova me uigra je na visokom nivou. U nježnijim temama “Uspavanka” i “To što si” mogu e je uti strujanje zraka kao jedan dodatan instrument, a žeš e stvari tako er zvu e uvjerljivo. Stihovi su takvi da zapravo svatko može napraviti neku svoju interpretaciju baziranu na temelju toga što je uo i povremeno se za udite koliko izvrnuti i nedore eni mogu biti odnosi dvoje ljudi - to je, naime, omiljena tema pjesnika Orlana. “Vremenom” je vrlo dobar album, pun inteligentno smišljenih i odli no interpretiranih pjesama, za koji bi bila šteta da potone k’o popularnost bivšeg premijera. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala: Muzika.hr)
razina zaštite ovisiti o uloženim sredstvima – ako vam je potreban visoki nivo zaštite, bolje uposlite tvrtku koja se bavi zaštitarskim poslovima kako bi vam postavila pro esionalni sustav. Tako er, prilikom postavljanja nadzornih kamera vodite ra una i o privatnosti ljudi u prostorima – moraju biti upozoreni na mogu nost snimanja prilikom ulaska u prostoriju. Darko Mareš, Infinius d.o.o.
www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099
23. studenoga 2010.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Film HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO HARRY POTTER AND THE DEATHLY HALLOWS: PART 1 akcijska misti na antazija Režija: David Yates Uloge: Daniel Radcli e, Rupert Grint, Emma Watson “Harry Potter i darovi smrti” sedma je i posljednja avantura mladog arobnjaka koja e biti ispri ana kroz dva cjelove ernja filma. U prvom dijelu Harry, Ron i Hermione kre u u opasnu misiju kako bi otkrili i uništili tajnu Voldemortove besmrtnosti. Sami, bez vodstva svojih pro esora i zaštite pro esora Dumbledorea, troje prijatelja moraju se osloniti jedni na druge, sad više nego ikad …
I JA, TAKO ER YO, TAMBIÉN socijalna drama Režija: Antonio Naharro, Alvaro Pastor Uloge: Lola Dueñas, Pablo Pineda, Antonio Naharro, Isabel García Lorca, Pedro Álvarez Ossorio, Consuelo Trujillo, Daniel Parejo Zemlja: Španjolska Godina: 2009.
U me uv remenu, svijet arobnjaka postao je opasno mjesto za sve protivnike Gospodara Tame. Rat kojeg su se dugo pribojavali je po eo, pred smrtonošama nitko nije siguran. Oni još uvijek traže ono najvrjednije - Harryja Pottera. Odabrani postaje progonjeni, a Voldermort ga želi živog. Preporu ujemo starijima od Trideset etverogo13 godina. dišnji Daniel prvi je Europljanin s Downovim sindromom koji je diplomirao na sveu ilištu. Po inje raditi u socijalnoj službi u Sevilli, gdje upoznaje nekonvencionalnu kolegicu Lauru. Odmah se sprijatelji s njom, što privla i pažnju njihovih
NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Dobar, loš, šašav” je: a) iranski film b) kineski film c) ameri ki film Dobitnik iz prošlog broja: Mario Ivan i , Pribislavec
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________
socijalna drama Režija: Antonio Naharro, Alvaro Pastor Uloge: Lola Dueñas, Pablo Pineda, Antonio Naharro, Isabel García Lorca, Pedro Álvarez Ossorio, Consuelo Trujillo, Daniel Parejo
petak, 26.11. 1. SEKS I GRAD 2 2. STRAVA U ULICI BRIJESTOVA
4. ŠTO NAKON DIPLOME
subota, 27.11. 17.30 i 20.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO akcijska misti na antazija
9. BJEGUNAC
nedjelja, 28.11.
10. PROFESIONALCI U AKCIJI
Phoebe je 9-godišnjakinja koja se sprema za školsku predstavu “Alise u zemlji udesa”. Phoebe Lichten ima Touretteov sindrom, te je nestašna, maštovita i samosvojna, dok njena mašta preuzima kontrolu nad životima njene majke (Felicity Hu man) i nadarene u iteljice glume Miss Dodger (Patricia Clarkson). Njena majka Hillary i otac Peter (Bill Pullman) nose se s teško ama vlastite veze i bolesnog djeteta, dok se njena mla a sestra Olivia (Bailee Madison) osje a zapuštenom jer sva pažnja pripada Phoebe.
Film je posveta južnokorejskog redatelja Ji-woon Kima popularnim špagetivesternima. Radnja filma smještena je u Mandžuriju 30-ih godina prošlog stolje a, gdje vlada bezakonje, dok se na istom prostoru sukobljava nekoliko vojski i kojekakve lokalne odmetni ke skupine. Onaj “dobri” iz naslova je lovac na ucjene, “loši” je hladnokrvni vo a nekakve razbojni ke skupine, dok je “ udni” plja kaš vlakova o ijoj se sposobnosti preživljavanja gotovo raspredaju legende.
Nikki je opušteni zavodnik kojemu su najve i kapital vlastiti izgled i šarm. U svom posljednjem osvajanju upoznaje Samanthu, prelijepu sredovje nu odvjetnicu koja mu poklanja više nego što je ikad mogao dobiti ... No, Nikki se zaljubljuje u o aravaju u Heather, tako er u lovu na sponzore ... Nikki mora izabrati izme u nestvarno dobre ponude i ne eg kona no stvarnog u svom životu: ljubavi.
CITY ISLAND Upoznajte obitelj Rizzos. To je obitelj koja bi se mogla puno
bolje slagati samo kada bi svi me usobno govorili istinu. Tata Vince je najgori prijestupnik. No, otkada je zatvorski uvar, ne želi priznati da su “ve eri pokera” zapravo satovi glume. Njegova k i radi kao striptizeta, a u to bi vrijeme zapravo trebala biti na akultetu. Vinnie Jr. ima tajni seksualni etiš koji uklju uje dvadeset etiri sata postavljenu web kameru i 130 kilograma teškog susjeda. Vinceova supruga Joyce je stup obitelji, no ve godinu dana nije uživala u intimnosti sa svojim suprugom, i nije udno što za nju “ve er pokera” zapravo zna i ljubavnu a eru.
17.30 i 20.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO HARRY POTTER AND THE DEADLY HALLOWS: PART 1 akcijska misti na antazija
5. PRI A O PRVAKU
8. UMRI ALI PRODAJ
UŽITAK JE POSAO
akcijska misti na antazija
– TRIBINA I JA, TAKO ER YO, TAMBIÉN
7. CITY ISLAND
DOBAR, LOŠ, ŠAŠAV
srijeda, 24.11.
17.30 i 20.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO etvrtak, 25.11.
6. SUDAR TITANA
PHOEBE U ZEMLJI UDESA
akcijska misti na antazija
Ime i prezime: ______________________
3. SAVRŠENI SPOJ
DVD, BLUE RAY IZLOG
utorak, 23.11.
17.30 i 20.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO
l. br: _______________________________
________ _____________________________
kolega i obitelji. Njihov jedinstveni odnos postaje problemati an kad se Daniel zaljubi u nju. No te se dvije buntovne duše odbijaju ponašati prema pravilima i pronalaze prijateljstvo i ljubav kakvu dotad nisu poznavali. Preporu ujemo starijima od 13 godina.
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 2. PO ETAK 3. PROFESIONALCI U AKCIJI 4. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 5. CITY ISLAND 6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA 8. UBOJICE
17.30 i 20.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO akcijska misti na antazija
ponedjeljak, 29.11.
17.30 i 20.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO akcijska misti na antazija
DOM KULTURE PRELOG subota, 27.11., i nedjelja, 28.11.
9. AROBNJAKOV U ENIK 10. SEKS I GRAD 2
U.S. Box Office
19.00 PUSTOLOVINE ADELE BLANC-SEC avantura, antastika, povijesni
1. MEGAMIND 2. UNSTOPPABLE
Radno vrijeme blagajne
3. DUE DATE 4. SKYLINE 5. MORNING GLORY 6. FOR COLORED GIRLS 7. RED 8. PARANORMAL ACTIVITY 2 9. JIGSAW PUZZLE 7 10. JACKASS 3D
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8 30
Dobro je znati
CIJENA POVODOM GODI[NJICE
99
,- KN
vje{alica 83398 750.-KN
www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333
23 23.. studenoga 2010.
soba BORA
spava}a soba ADA
bijela i naran|asta
ormar 6D, krevet 200x180 c + 2x no}ni ormari} boja: orah/crna
499,- KN
2.500,- KN
bez komode
CIJENA POVODOM GODI[NJICE
999
,- KN kupaonski tepih ASSUAN 50x70 cm
99,- KN
stropna svjetiljka GRADO 6x9W E14
k b
CIJENA POVODOM GODI[NJICE
39
C
,- KN
1
VI[E OD
1.399,- KN
1
CIJENA POVODOM GODI[NJICE
699
,- KN
4 C
1.
23. studenoga 2010.
Dobro je znati 319
www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333
madrac BINGO L 90x200 cm
500,- KN
CIJENA SAMO 26. 11. 2010.
ZA PRVIH 150 KUPACA
99
PO
,- KN
cm
CIJENA SAMO 28. 11. 2010.
ZA PRVIH 150 KUPACA
149
PO
,- KN
7.000,- KN
regal PRADO
CIJENA POVODOM GODI[NJICE
{ljiva/bijela
2.999
,- KN
krevet LEON FIT boja crna 140x200 cm
3.997,- KN CIJENA POVODOM GODI[NJICE
1.599
,- KN
MADRA C I POD NICA GR
ATIS
160x200 cm
4.000,- KN
4.998,- KN
CIJENA POVODOM GODI[NJICE
CIJENA POVODOM GODI[NJICE
1.999
,- KN
1.499
,- KN
10
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
Lifestyle ZA NJU
Metvica - spas za nadraženu kožu Kada ve ina ljudi pomisli na metvicu, obi no prvo pomisli na hranu i pi e. Mnogi restorani koriste je kao ukras na desertima, kao sastojak alkoholnih pi a, na primjer, koktela mojito, i kao ukras. No metvica nije samo dobar ukras i dodatak hrani. Ova je biljka odli na i za njegu kože. Vrlo je dobra za kožu lica, što je razlog zašto se nalazi u mnogim kozmeti kim proizvodima.
Blagotvorni u inak metvice na kožu Jednom kada vidite koliko metvica može u initi za vaš ten i ljepotu, bit e vam jasno zašto je esti sastojak proizvoda za njegu kože. Kao biljka, metvica se može na i na raznim mjestima širom svijeta, uklju uju i Europu, Sjevernu Ameriku, Australiju i Aziju. Kada gledate
deklaracije proizvoda za njegu kože, možda ne ete odmah primijetiti sadrži li neki proizvod zapravo metvicu ili ne. To je zato što je ovaj sastojak obi no naveden kao “menthe”. Jedan od razloga zašto je metvica postala popularna u kozmetici je injenica da u inkovito umiruje nadraže-
nu kožu. To je zbog toga što ublažava svrbež i sadrži visoku razinu vitamina A. Imate li masnu kožu ili patite od akni? Metvica djeluje adstrigentno, posebno u obliku ulja od metvice. Kada se koristi na taj na in, metvica u inkovito tretira postoje e bubuljice, budu i da djeluje antibakterijski i antiviralno,
te isti i umiruje upaljenu kožu, te sprje ava pojavu novih prišteva. Budu i da ova biljka sadrži salicilnu kiselinu, može djelovati kao nježni piling, uklanjaju i slojeve mrtvih stanica kože, što uva vaše pore od za epljenja. Kao rezultat toga imat ete manje prišti a i mo i ete uživati u istom i blistavom tenu.
stiti i za masnu i za suhu kožu, a pomo i e vam da o istite lice i sprije ite pojavu prišti a.
Kozmetika iz ku ne radionice
Pomiješajte sve sastojke u zdjeli srednje veli ine, dok ne nastane ina pasta. Smjesa ne bi smjela biti previše vodenasta ni pregusta. Nakon što ste pogodili gusto u smjese, nanesite tanak sloj maske od metvice na lice. Ostavite masku pet do deset minuta. Isperite mlakom vodom, nježno osušite kožu i nanesite hidratantnu kremu. (preuzeto s portala: Žena. hr)
Kozmeti ke proizvode koji sadrže mentu možete prona i gotovo svugdje i uvrstiti ih u dnevnu njegu kože, no i sami možete napraviti neke od preparata s mentom i njima njegovati lice.
Maska od mente Ovaj se recept za doma u masku od metvice može kori-
Sastojci: bjelanjak svježa metvica jedna žlica kukuruzne krupice hidrolat ruže
Priprema
Ove jeseni i zime make up je u metalik nijansama Jedan od najupe atljivijih make up trendova i ustvari može se re i potpuni hit ove sezone zasigurno su metalik nijanse sjenila, lakova, ali i ruževa. I dok su se u osamdesetima metalik nijanse nosile intenzivno i upe atljivo, sada imamo sre e pa je sve dozvoljeno – od tek diskretnog svjetlucanja na oku do potpuno futuristi koga intenzivnog metalik looka. Naravno, ako ovaj make up planirate nositi kao dnevnu varijantu, nanesite ga blago – ciljajte na “jedva prisutno” look, jer metalik nijanse zbilja mogu biti intenzivne. No, nave er si možete dati oduška i zaigrati se malo. Metalik ljubi asta, zelena, plava, bron ana i siva nevjerojatno e naglasiti sme e o i.
Plave o i bit e plavije nego ikad uz bron ane ili zlatne nijanse, a zelenim o ima u kombinaciji s metalik ljubi astim ili sjenilom boje šljive nitko ne e mo i odoljeti. Unato ovim preporukama, koju god boju volite – dajte si oduška, jer ustvari nema tog sjenila koje ne paše uz neku boju o iju – puno je bitnije pogoditi pravu nijansu te boje. A ako govorimo o generalnim
pravilima, kojih se možete, ali i ne morate pridržavati – ona govore da bi se trebalo voditi ra una i o boji tena. Ako imate svjetliju kožu, držite se svjetlijih nijansi – svijetlosrebrne, svijetlo metalik plave ili ljubi aste. Ako pak ste tamnoputi, isprobajte bron ane i zlatne nijanse. No, kao što smo rekli – strogih pravila nema – pa stavite onu nijansu u kojoj se najbolje osje ate!
Nanošenje sjenila Kad govorimo o nanošenju sjenila, nemojte pretjerati s previše slojeva, jer ete umjesto seksi žene izgledati više kao robot. Nanesite jedan sloj, a kad sjenilo nanosite, pokušajte ga etkicom nanositi – od linije trepavica prema gore, pregibu i malo poviše pregiba. Ovako e boja postepe-
RECEPT tjedna
www.SAVJETI-hr.com
Musaka s patlidžanima i mesom Sastojci: 4 patlidžana (1,5 kg) 7 žlica maslinova ulja 200 g sitno nasjeckanog luka 1 kg mljevenog tele eg mesa 1 konzerva pelata sol papar 3 ešnja ešnjaka ¼ žli ice cimeta prstohvat muškatnog oraš i a 1 žlica koncentrata paradajza 1 žlica krušnih mrvica
Za bešamel umak: 30 g maslaca 30 g pšeni noga oštrog brašna 600 ml mlijeka prstohvat muškatnog oraš i a
no blijediti i dati vam prirodniji izgled. Isprobajte i kombinacije boje svjetliju nijansu s unutarnje strane oka, a tamniju na vanjski rub i pregib kapka, tako ete “otvoriti pogled” i naglasiti ljepotu oka. Ako ne volite nositi sjenilo preko cijelog kapka, nanesite sjenilom samo liniju uz gornje i donje trepavice. Pripazite da je linija ravna i da je ne razmažete. Ovako naneseno sjenilo automat-
ski e privu i pažnju na vaše o i, a opet ne e biti preintenzivno. Po želji nanesite i tuš za o i i obavezno maskaru. Pokušajte limitirati metalik boje samo na jedno podru je, dakle, ako su o i metalik, ostatak lica neka bude jednostavan i nenaglašen. Ako imate borice oko o iju, pripazite s metalik sjenilima – ono može privu i pažnju upravo na njih. U ovom slu aju svjetlucavo sjenilo nanesite na centar kapka, ne idite previše prema rubovima, njih našminkajte obi nim mat sjenilima. Ono o emu biste još trebali voditi ra una kod metalik make upa je da ne pretjerujete s modnim dodacima. Ako vam je make up sjajan i svjetlucav, ne treba vam previše nakita ili ukrasa na odje i.
sol 20 g naribanog parmezana
Za posipavanje: 40 g naribanog parmezana
Priprema Patlidžane ogulite i uzdužno narežite na tanke ploške. Zalijte ih posoljenom vodom, poklopite i ostavite 30 minuta da odstoje. Patlidžane isperite pod mlazom vode, ocijedite i osušite ih na upijaju em papiru. Posložite ih na lim obložen papirom za pe enje, premažite s 5 žlica maslinova ulja i pecite u zagrijanoj pe nici na 230°C oko 15 minuta. Pe ene patlidžane ohladite.Na preostalom zagrijanom maslinovom ulju dodajte luk i kratko pirjajte, dodajte meso i još kratko popecite. Dodajte usitnjene pelate, sol, papar, protisnuti ešnjak, cimet,
muškatni oraš i i koncentrat paradajza. Poklopite i na laganoj vatri pirjajte oko 30 minuta, dok ne ispari sva teku ina. Za bešamel umak: na zagrijani maslac dodajte brašno, kratko popecite, zalijte mlijekom i uz neprekidno miješanje kuhajte sve dok ne zavrije. Dodajte muškatni oraš i , sol i parmezan. U nauljenu i mrvicama posipanu vatrostalnu posudu slažite red patlidžana, red mesa, pa red patlidžana i na kraju prelijte bešamel umakom. Pecite u pe nici zagrijanoj na 180°C , nakon 30 minuta posipajte parmezanom i još pecite oko 20 minuta dok ne dobije zlatno rumenu boju. Musaku poslužite uz zelenu salatu. Po želji, patlidžane možete pope i i u tavi.
Sigurnost beži ne mreže Sigurnost svoje beži ne mreže najbolje ete provjeriti tako da se pokušate spojiti na nju, ime ete provjeriti jeste li ispravno primijenili savjete o njenom osiguravanju. Ako se ponekad u svrhu testiranja poželite spojiti na drugu beži nu mrežu, od koristi e vam biti alat NetStumbler koji olakšava pronalaženje beži nih mreža i ispitivanje njihovog stupnja sigurnosti. Razlog zašto biste tražili neosigurane beži ne mreže može biti posve legitiman, od toga da prona ete mrežu koja se preklapa s vašom, preko pronalaska neautoriziranih
access pointa u tvrtki pa do testiranja sigurnosti vlastite mreže. Nakon što jednom instalirate i pokrenete NetStumbler, on e proskenirati eter i prikazati popis mreža dostupnih s vaše lokacije, uklju uju i zašti ene i nezašti ene mreže. Tip mreže (802.11b ili g), vrstu kripcije te razne druge podatke. Alat vam nudi i mogu nost gra i kog prikaza kvalitete signala pojedinih access pointa pa ga zahvaljuju i tome možete iskoristiti i za optimiziranje kon iguracije vaše beži ne mreže. Na
Postoji li dob u kojoj se više ne preporu uje nositi metalik sjenila? Ne. To sve ovisi o vašoj osobnosti i sposobnosti da “nosite” intenzivniji make up, jer metalik nijanse de initivno privla e pažnju. Samo pripazite, ako je to sad trend, to ne zna i da se vi morate odlu iti za njega. A ako ga želite isprobati, ali niste sigurni ho e li vam odgovarati, krenite s diskretnijim make upom i postepeno si dajte oduška. Ako pak želite biti dio trenda, ali smatrate da vam metalik make up ne stoji, odlu ite se za lak za nokte. Lakovi su ponekad sigurnija opcija kad govorimo o trendovima.
osnovi ovoga možete vrlo lako vidjeti koje se sve mreže nalaze u vašoj blizini te poduzeti daljnje korake. Ako se želite spojiti na neku od njih, to možete u initi preko alata ugra enih u Windowse, no imajte na umu da je neovlašteno povezivanje na tu e mreže ilegalno i kažnjivo, ako vas u tome otkriju!
23. studenoga 2010.
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Lifestyle ZA NJEGA
PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, nego dapa e za “zdrave”
Štreberski stil vratio se u modu
Uzroci, simptomi, lije enje i sve ostalo što biste trebali znati o aterosklerozi (1.)
Preppy stil, koji je nastao SAD 50-ih 50 ih godina, di u modu d u SAD-u vra a sve muškarce koji preferiraju pomalo štreberski na in odijevanja. Stil se razvio na ameri kim sveu ilištima, a pokrenuli su ga bogati studenti koji su se u privatnim školama (Prep Schools) pripremali za upis na Yale ili Harvard. Štreberski stil danas je popularan me u mladima koji stoje na po ecima svojih karijera. Obavezno nose velike crne nao ale, odijela, košulje, veste na kop anje, a kravata ili svilena marama neizbježan
je modni dodatak ak i uz polo majicu. Moderni štreberi nose mokasine i retro tenisice, i to bez arapa. Brijanje je obavezno, kosa kratka i po ešljana na stranu. Optimalna kombinacija boja obuhva a razli ite tople pastelne tonove uz svijetloplave, tamnoplave, tamnocrvene i sive odjevne predmete. Preppy stil potpun je uz tanak remen bijele ili sme e boje te lijep sat. Stil je popularan jer istovremeno izražava eleganciju i mladost, a prikladan je u formalnim i neformalnim prilikama. (izvor: metro-portal.hr)
Ateroskleroza je stanje u kojem se masno e, kalcij i produkti stani ne razgradnje odlažu duž unutrašnje stjenke arterija (žila koje dovode krv do organa), stvaraju i ateroskleroti ni plak koji se još zove i aterom. Kao rezultat tog procesa, arterijska stijena zadeblja, te se posljedi no smanjuju njen lumen i protok krvi. Mehanizmi nastanka, napredovanja kao i op e zna ajke procesa ateroskleroze još uvijek okupiraju znanstvenike, jer o toj pošasti još uvijek ne znamo sve. Poznato je da je ateroskleroza, i sa njome povezane sr ano-žilne bolesti vode i uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predvi anja govore da e do 2020.godine postati vode i uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama.
vamo plakovi. Posljedi no arterije postaju uže i ne leksibilne, što znatno otežava protok krvi kroz njih, ime se dotok krvi do organa smanjuje, ili prestaje. Dijelovi nastalog plaka se mogu i otrgnuti, te preko krvi mogu putovati u druge dijelove tijela (primjerice mozak), gdje mogu potpuno za epiti arteriju u kojoj se nalaze, te posljedi no uzrokovati infarkt.
Rizi ni faktori nastanka ateroskleroze uklju uju: • še ernu bolest, • povišen krvni tlak – iznad 140/90mmHg, kod
Koji su uzroci ateroskleroze? Ateroskleroza je proces u unutarnjem dijelu arterijske stijene, koji nastaje kada se masti, kolesterol, kalcij i produkti razgradnje gomilaju u arterijskoj stijeni, te formiraju vrste strukture koje nazi-
Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa
še er ne bolest i iznad 130/80mmHg, • pove an unos alkohola, • visoku starost, • visoku koncentracija kolesterola u krvi, • prehranu koja sadrži velike koli ine masti, • prekomjernu tjelesnu težinu, • pušenje – koje direktno povisuje koncentraciju „lošeg“ LDL-kolesterola, pove ava viskoznost krvi te uzrokuje suženje krvnih žila, • prisutnost sr ano-žilnih bolesti u obitelji.
MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos
Tajna svake žene nu neutralnu bež kombinaciju, nježno ruži astu ili pak neizostavnu žutu. A ako pa se više vidite kao zimski tip, za vas je bijela boja po etak i kraj. Osim toga, ne zaboravimo klasi no seksi crnu, životinjski print te crvenu za nadolaze e blagdane. Grudnjak je ono što e u initi i pravo odijelo da stoji savršeno jer daje oblik, podršku i seksipil. Da biste odabrali pravi za vas, najbolje je uzeti onaj sa šavom. Postoji desetak oblika šavova za razli ite siluete. Šav e podi i vaše grudi i automatski stanjiti struk. Isto vrijedi i za push Svaka modna sljedbenica ima svoj osebujan stil kojim se prikazuje pred o ima javnosti. Neke su u svojim stilovima smjelije, a druge uvijek uzmu barem dio onog ultra trendy. No pravo je pitanje (vjerujem i mnogih muškaraca) što se krije ispod tih jesenskih oklopa odje e. Što se donjeg rublja ti e, tako er možemo slijediti nekoliko modnih trendova ove sezone. Hladni dani ine se vrlo vru ima uz pravi odabir donjeg rublja. Grije li vas više jesenski spektar boja, odaberite klasi -
TEHNO ZONA
Idealan objektiv za snimanje fotografija i filmova U novi objektiv M.Zuiko Digital ED 40-150 mm 1:4.0-5.6 (80-300mm) kratkog do srednjeg telefoto raspona ugra ena je tiha tehnologija fokusiranja. Ona ini M. Zuiko Digital ED objektive idealnima za snimanje HD ilmova, što je jedna od omiljenih funkcija korisnika PEN fotoaparata. Novi objektiv bit e dostupan u crnoj i srebrnoj boji od kraja listopada 2010. Novi M. Zuiko Digital ED 40-150 mm ne
up grudnjak koji je i dizajniran za naglašavanje poprsja. Ga ice prilagodite vlastitom obliku tijela i ne robujte modnim diktatima jer svaka je silueta posebna i treba je naglasiti pravim odabirom. Obratite pozornost samo na liniju ga ica da se ne ocrtava preko hla a ili suknje, a i za to postoji lijek, odaberite ga ice s nevidljivim rubom ili bez ruba. Donje rublje je vrlo intimna zona koja ini svaku ženu božicom.
samo da je gotovo ne ujan, nego je i lagan, kompaktan i ima nevjerojatno brz fokus pa je idealan za snimanje portreta i drugih objekata na srednjoj udaljenosti. Njegovu nevjerojatnu brzinu te izuzetno glatko i tiho fokusiranje omogu io je poseban mehanizam fokusiranja koji se sastoji od samo dvije le e. Zahvaljuju i ovoj inovaciji novi objektiv može snimati HD videozapise izvrsne kvalitete zvuka, eliminiraju i šu-
move koji mogu upropastiti ilmove. Prenosivost koja karakterizira Micro Four Thirds sustav i superiorne opti ke performanse idealne su za spontane fotogra ije ili ilmove vrhunske kvalitete. Telefoto objektiv srednjeg raspona upotpunjuje 3x širokokutni zoom objektiv (M. Zuiko Digital ED 14-42 mm 1:3.5-5.6) i dolazi u standardnom PEN kit pakiranju. Oba objektiva bit e dostupna i u PEN Double Zoom Kit.
12
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Promjene ponašanja
Iskrenost u ljubavnim vezama
Imam 19 godina i ne znam što se dešava sa mnom. Ve tjednima primje ujem promjene raspoloženja, koje dovode do promjene moga ponašanja. Tako mi se ponek ad ini da nisam sposoban ni za što, da se bojim “onoga što me eka”, a opet ponekad me zanimaju “neke promjene”, pa tada postajem odgovaran ali opet poslije toga znam po itav dan provoditi uz ra unalo na “facebooku”. Zanima me, što se to sa mnom doga a? Obzirom na vašu dob smatram da se vi nalazite u adolescentnoj dobi. Zapravo, adolescencija je vremensko razdoblje razvoja i odrastanja ovjeka. Ozna ava prijelaz iz djetnjstva u svijet odraslih i uobi ajeno traje od 15. do 20 godine života. To je doba kada mlada osoba odbacuje autoritete, odbija roditeljsku kontrolu i zbližava se s vršnjacima. Adolescent se susre e s nizom poteško a koje svladava da bi se ostvario kao jedinstvena li nost. Zbog bioloških, kognitivnih i emocionalnih promjena, u vrijeme kada
adololescent samoot k riva i otkriva svoju povezanost sa s v ijetom oko sebe, dolazi do promjena raspoloženja, koje onda utje e na njegovo ponašanje koje se esto mijenja i doima se neobi nim. Adolescent esto razmišlja da nije sposoban za ono što ga eka, povremeno ga zanimaju “neke promjene” pa postaje prema njima odgovoran da bi opet nakon odre enog vremena prestao se zanimati za njih te provodi vrijeme za razne beskorisne stvari, kao što vi navodite, biti po cijeli dan na “facebooku”. Prije svega vi bi trebali postaviti si realne ciljeve i napraviti plan, razmisliti što vam je prioritetno. Koncentrirajte se na ono što je važno. Taj plan koji ete napisati stavite negdje na vidno mjesto tako da ga može stalno vidjeti. I sada, kada po nete raditi bilo kakav drugi posao a koji vam je nevažan i kojega ne želite raditi, pogledajte plan koji ste napisati i ostvarivajte ga. To ne e bi lako ali uz mnogo upornosti i strpljivosti vi ete uspjeti a to je zapravo i vaš cilj.
Znam da vam je jasno da iskrenost trebamo u odnosima sa svim bliskim osobama, a ne samo u ljubavnim vezama. Iskrenost trebamo zapravo u ve ini me uljudskih odnosa i situacija jer nam ona daje uvjerljivost i povezuje nas sa drugima. Ali tko se nije zbog iskrenosti bar jednom opekao i zaklju io da ona ipak nije savršeno oru e za ostvarivanje bliskosti sa drugima? Naravno, to se svakom dogodilo, barem privremeno mu je iskrenost stvorila probleme, iako su se puno eš e otvorila vrata za traženje rješenja nekih problema. Kaže se da su djeca najiskreniji ljudi koji postoje, prije nego što po nu uo avati kako stoje stvari na ovome svijetu. I zato sa iskrenoš u, kao uostalom sa svime u životu, nau imo taktizirati još kao djeca. Kalkuliramo s dozom istine koju dijelimo s nekim, najprije manipuliramo roditelje, a to se kasnije proteže i na druge ljude. Iz iskrenosti ili neiskrenosti proizilaze neki naši najsvjetliji ili najtužniji trenuci u životu. I zato je ona doista važna. Iako nedostižna. Prakti ki je nemogu e ostvariti potpunu iskrenost jer bi nam više vremena trebalo za prepri avanje stvari iz života nego što imamo vremena za život sam. Sve se ne može dijeliti s nikim drugim, ne bismo stigli ni sami sa sobom. I zato je uvjerenje da emo u pravoj ljubavi biti apsolutno iskreni djetinjarija koja nam može zadati puno bola ako je na dobar na in ne raskrinkamo. Fantazma o potpunoj iskrenosti pretpostavlja da se partneri potpuno spoznaju i izbrišu vlastite ego-granice, što rezultira ljubavnom simbiozom u kojoj postojimo samo mi. To
je u prvi mah opojno stanje, ali ne i mentalno zdravo. No dobro, nije to baš prava psihopatologija, uglavnom se ve ina nas pribere i shvati da u stvarnom ljubavnom odnosu postoji granica izme u potrebne iskrenosti i gr evitog zahtjeva za potpunom iskrenoš u. Ve ina shvati da voljeti nekog zna i poštovati njegovo pravo da on pored mi bude i ja, da voljeti nekog zna i imati povjerenja i poštovati njegovu privatnost. Bliskost nije isto što i stapanje s partnerom, ne trebamo znati sve jedno o drugom. Lijepo je dijeliti puno toga, a još je ljepše imati osje aj da te druge strana s pojerenjem prepušta životnim izazovima bez potrebe da te kontrolira. Da, injenica je da ljudi koji previše inzistiraju na iskrenosti u ljubavi esto samo pokušavaju kontrolirati odnos jer su ljubomorni. Iskrenost ne može nikad biti potpuna i zbog još jednog razloga koji je temelj svake ljubavne veze, a to je suosje ajnost. Šutnja zaista može biti zlato. Ne treba uvijek biti iskren, ako e to povrijediti ne ije osje aje. Jedina je iznimka od ovoga pravila situacija kad bi neiskrenost o toj istoj stvari još više povrijedila osje aje druge osobe i izazvala ve e posljedice od same iskrenosti. Ponekad je tako teško odlu iti kako postupiti da je dobrodošla stru na pomo .
Piše Katarina Flajpan
BIOTERAPIJA
Križobolja (1) Križobolja je vrlo neugodno oboljenje, u pravilu je u estala pa se s razlogom naziva “bolest civilizacije”. Nemali broj ljudi, mla e populacije, ve oko 30-te godine, povremeno osje a bol u donjem dijelu kralježnice, kod onih oko 40-te godine bolovi su nešto u estaliji a oni oko 50-te godine života gotovo su svi osjetili tu neugodnu bol. Tijekom života gotovo 80% manje ili više uspješno lije e svoju križobolju. Do oboljenja dolazi iz mnogih razloga. Nezdrav na in života, neprilago enost uspravnog stava kralježnice, prekomjerna optere enja, pretilost i sli no dovode do nerijetko žestokih bolova u slabinskom dijelu kralježnice odnosno u križima. Bol može biti povremena, umjerena, nerijetko opaka a javlja se postupno, ponekad naglo i na žalost esto. Kod starije populacije ona je doista teško podnošljiva, analgetici više ne pomažu, svaki odlazak lije niku je veliki napor za oboljelog, jer ne može stajati, teško sjedi i eka a ekaonice su esto prepune i na žalost s punim pravom nose svoje ime, jer se tamo ipak samo eka na red bez obzira koliko to nekim pacijentima teško palo. Slabost le nih miši a, osteoporoza, starosna dob, radni uslovi, debljina odnosno težina organizma, meteorološki uvjeti i sli no, faktori su koji se ne mogu zaobi i. Križobolju treba shvatiti ozbiljno jer dugotrajna oboljenja, koja zbog nepoznavanja mogu ih posljedica, mogu dovesti do degenerativZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM
nih promjena. injenica je da žene eš e obolijevaju odnosno pate od spomenutih problema. Put do dijagnoze zapo inje iscrpnim pregledom. Dijagnostika je mo na i nezaobilazna grana medicine. Ustanovi se oboljenje, koje pacijent uglavnom ve zna ali površno i nedovoljno. Tu po inje put do dugotrajnog lije enja, suzbijanja boli je sporo, a uklanjanje uzroka i spre avanje ponovnog pojavljivanja bolesti nerijetko potpuno izostaje. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe potpuno neinvazivno i individualno pristupam svakom pacijentu. Moja se terapija sastoji od uspostavljanja balansa u organizmu. Disbalans uvijek stvara zdravstvene probleme koje u inkovito eliminiram. Umjesto gomile tableta i mu enja kralježnice izlaganjem invazivnim metodama, nažalost vrlo esto potpuno neu inkovitim, obratite mi se s punim povjerenjem jer ete nakon etiri terapije biti zdravi i oslobo eni svih bolova. Zdravlje je vaše najve e blago, vaše vlasništvo i vi jedini imate pravo na njega. Nemojte odga ati problem, trpjeti bolove misle i kako e vam ionako uz pomo lijekova biti bolje. Ne e! Bolovi e se uskoro vratiti, još teži, još žeš i i još tvrdokorniji. Nazovite me na broj telefona, bez SMS-a, 098/1347-031, dogovorite svoj termin za tretman i zauvijek se oslobodite bolova. Želim vam dobro zdravlje. OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9
INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)
tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644
tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333
15.11.2010. – 11.12.2010.
NNa sva muška šišanja * pranje kose GRATIS Za dame – Happy hours Utorkom, srijedom I četvrtkom od 11:00 – 15:00 Uz šišanje i pranje kose dobivate * oblikovanje kose (feniranje) GRATI R S RA
• • • •
Klinci šišanje: 25,00 kuna
Muško šišanje: 35,00 kuna Umirovljenici, studenti, u enici, djeca: 25,00 kuna Žensko šišanje: 40,00 kn, 10,00 kn pranje kose Žensko feniranje kratka kosa: 30,00 kuna
RADNO VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 19:30; Subotom: 07:00 - 15:00
Dobro je znati 13 35
14
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
Komentari Korizma u adventu Neki dan studentici teologije i ne znam još ega postavih sljede e pitanje: Djevojko, odgovori ti meni kako je mogu e da u Hrvatskoj, iji se stanovnici s ak 96 posto izjašnjavaju kao krš ani i 88 posto kao rimokatolici, vlada toliki nemoral. Toliko korupcije, lopovluka, prijevara, kra a, bra ne nevjere, laži, nepravdi, izdaje, omalovažavanja, škrtosti, pohlepe, neumjerenosti, lijenosti i drugih zala, a ljudi vele da su pobožni. Reci, djevojko, kako to može biti i kakvi ljudi žive u našoj dragoj domovini. Djevojka me prvo udno gledala, a potom rekla da na ta pitanja ne zna odgovor. Onda sam ja udno gledao nju, jer nije mi jasno kako budu a teologinja, najvjerojatnije vjerou iteljica ili eti arka, nema odgovore, a mišljenja sam da je dužna djeci - u enicima govoriti o moralu, etici, poštenju, vjernosti, ljubavi, pravdi ... Nisam inzistirao na odgovorima, nego sam pokušavam nešto u initi na tom planu. Naime, sljede e nedjelje po inje advent ili došaš e, iza kojih slijede Boži i Nova godina. Ljudi na veliko pri aju što e kupiti i pokloniti najdražima i gdje e i kako do ekati Novu godinu. Ne tako davno advent je, kao i korizma, bilo vrijeme odricanja, ali društvene promjene utjecale su na to da Rimokatoli ka crkva ublaži “kriterije”, ali ne poti e rastrošnost. Mnogi se u korizmi odri u raznih poroka - pušenja, kave, okolada, me-
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
sa, alkohola, zabave ... Zato bi bilo dobro da nadolaze i advent bude za sve nas, barem krš ane, korizma, u kojoj se ne emo odricati, ali emo promisliti što i koliko inimo dobro za našu obitelj, društvo, vjeru i svijet. Preispitajmo inimo li sve kako nas u i vjera za koju smo se opredijelili i kod popisa se stanovništva vjernicima ozna ili (izjasnili). Donosit i pravednu sudsku presudu, isplatiti zasluženu pla u ili honorar, ne krasti na radnom mjestu, ne varati državu, ne progoniti ljude samo zato što nam se ne svi aju, ne mlatiti na ulici one koji su druga ijega vjerskog i drugog opredjeljenja, ne varati bra nog druga, ne lagati i eznuti za materijalnim bogatstvima na štetu drugih. O tome promišljajmo u adventu. Jer e Boži , odnosno novoro eni Kralj i Spasitelj biti radosniji kad ljudi bude pošteniji i bolji, nego da budu bogati, nepravedni, nepošteni ..., ukratko podli krš ani, poput onih kada je Isus bio dijete i mladi .
Neiskorjenjivo nepovjerenje “Bio jednom trgovac koji je po selima prodavao klju eve i brave. Govorio je seljanima da su provale sve eš e. Tražio je da mu ljudi pokažu vrata i prozore pa je savjetovao gdje bi bilo nužno staviti zasun ili bravu. Ako seljak unato tome ne bi kupio preporu eno, nakon nekoliko dana kod njega bi bila izvršena provala: trgovac je, uostalom, mogao svojoj bandi provalnika dati najbolje upute. Trgovina je cvala jer je nepovjerenje me u ljudima raslo; ljudi su svuda stavljali brave i zasune ...” Današnje društvo postalo je previše egoisti no. Svatko mari samo za sebe i svoje interese, ne obaziru i se na dobrobit drugih. Upravo gore navedena pri a kao da najbolje opisuje društvo u kojem živimo. Oni u koje bismo trebali imati najviše povjerenja neprestano nas iznevjeruju, što ra a nepovjerenje prema svima. I stoga uop e ne ude rezultati nedavnog istraživanja prema kojem su Hrvati, iako natprosje no zadovoljni svojim privatnim životom, izrazito nezadovoljni životnim standardom i sveop om situacijom, što o ito proizlazi iz nepovjerenja koje se uvuklo u svaku poru društva. Osim u vladaju u garnituru, nepovjerljivi smo prema svima koji nam nisu bliski. Koliko su nam, s jedne strane, važni prijatelji i ro aci, susjedi i kolege, toliko
AKOVE KI espresso by Bibi Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr
smo, s druge, zatvoreni i nepovjerljivi prema strancima. Op enito smatramo da je s ljudima bolje biti oprezan. Odakle toliko nepovjerenja jednih prema drugima? Utje e li nepovjerenje prema politi kim vo ama, kao i prema institucijama koje uvelike utje u na naš život, na ra anje nepovjerenja jednih prema drugima? Vjerojatno da. Kako uop e imati povjerenje u nepoznatu osobu kada nam je narušeno povjerenje u one koji bi trebali raditi u skladu s našim interesima i u našu korist? Kako ste i povjerenje u potpunog stranca kada nas svakodnevno iznevjere oni kojima smo vjerovali misle i da e u initi sve što je u njihovoj mo i kako bi opravdali i u vrstili povjerenje koje smo im dali? Sve dok vrijedi ona “obe anje, ludom radovanje”, sve dok odgovorni ne osjete posljedice za svoje postupke, bilo da je rije o “obi nim smrtnicima” ili javnim osobama, nepovjerenje na bilo kojem polju ne e se iskorijeniti i nestati.
Hladnokrvno gradsko NE djeci i knjizi? Proše i do Gradske knjižnice i zaigraj s ekipom ovje e, ne ljuti se! Radost, Smib, Modra lasta i Politikin zabavnik ekaju tamo da ih prolistaš. Usput razmijeni sli ice albuma Sandokan i Životinjsko carstvo. Otvori najfiniju Bazooka žvaka u gumu i podijeli je s prijateljem. Pogledaj Jelenka , P elicu Maju ili Štrum ove … Tako je to izgledalo legendarnih 70-ih i 80-ih godina. Knjižnica i itaonica akovec nekima je bila drugi dom, igraonica u kojoj su se djeca zabavljala bez animatora. Dan - danas kad kro im u taj naš knjižni dom osjetim mirno u i tajanstvenost koja kao da iska e iz silnih tematika, vremena i stilova raspodijeljenih u tisu ama knjiga koje tamo obitavaju. Ljubaznost osoblja ve po “de aultu“ ugra ena je u zgradu knjižnice. Uvijek poslovno vedri odgovorit e nam na sva pitanja bez ustezanja. Na moj upit o knjizi koja je prije dva mjeseca tek izašla iz tiska s iskrenim žaljenjem izviještena sam da od srpnja ove godine u knjižnici nije kupljena ni jedna nova knjiga. Razlozi su, naravno, financijske prirode. Knjižnica se kao drugi dom predstavlja i našim srednjoškolcima. Unatrag
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
par godina u znak doprinosa obrazovanju Grad akovec uzeo je kao obavezu financiranje troškova upisnine - lanarine srednjoškolcima s podru ja Grada akovca. Palac gore! Temeljem odluke Gradskog poglavarstva Grada akovca od 30. prosinca 2009. g. ta se obaveza za 2010. godinu ukida. Srednjoškolci iz akovca ove godine lanarinu u iznosu od 70 kn pla aju sami. Palac dolje! Grad reže svoje troškove, a reže ih na djeci i na knjigama. Svatko bi dao svoju ideju rezanja troškova, sukladno svojim prioritetima i potrebama, no tako to ne ide. Gradski oci su oni koji odlu uju i oni misle da su odlu ili najpravednije. Poštujemo to. Poštujemo “hladno i krvno“ NE djeci i knjizi.
SVIJET U MOJIM BOJAMA
Moja ratna sje anja U vrijeme Domovinskog rata ja sam bila djevoj ica od nekih 7 - 8 godina. Jedno od malobrojnih sje anja koja imam na rat je djevoj ica iz Ernestinova koja je u naš prvi razred stigla par mjeseci po po etku školske godine. Izbjeglica, tako su nam rekli. Mi nismo znali ni gdje je Ernestinovo, ni što je to no izbjeglica, ni zašto je ta djevoj ica došla k nama. Ni zašto je ubrzo otišla. Sje am se izraza njenog lica i suza kada je u školi zvonilo za uzbunu. Uzbuna je bila lažna, ali njen strah nije. Drugo sje anje vodi me u podrum u susjedstvu u koji smo u nekoliko navrata bježali zajedno s drugim obiteljima jer je taj podrum jedini bio dovoljno velik da se svi sakrijemo. Sje am se zaliha hrane za male bebe, jednog radioure aja s kojeg su odrasli pozorno pratili svaki glas i injenice da smo mi klinci cijelu tu situaciju doživjeli kao igru. Sje am se da je s nama bila i jedna obitelj koja je živjela u blizini ondašnje kasarne. Sklonili su se s nama jer tamo nije bilo sigurno, kasarnu “ iste”. Tako
su nam rekli. Opet, nije mi bilo jasno zašto je tako opasno kad nešto – iste. Sje am se da sam sama sebi pokušala objasniti pojam rata. I da mi stvarno nije bilo jasno zašto “naši” napadaju “naše”. Nije mi znala objasniti ni mama. Sje am se da sam jednom prilikom morala objašnjavati još mla oj sestri ni zašto ona starija pla e nakon što je saznala da joj se suprug vra a na bojište. Više ne znam što je to no jedno dijete u takvoj situaciji bilo sposobno re i drugome, ali znam da sam joj rekla da pla e jer zna da se on možda više nikada ne e vratiti. I sje am se da je u ratu bio moj najdraži stric. Da ga nije bilo dugo i da je dolazio povremeno. Nikad se nije vratio bez pašteta i CroArmy okoladica. Što je sve proživio u pet godina rata, koga je sve izgubio i na koji na in, ne znam. Nikada mi nije pri ao o tome. Znam samo da, nakon što se vratio iz rata, više ništa nije bilo isto. To su otprilike sva sje anja koja ja imam. Odrasli nama, tada
djeci, nikada nisu davali neke suvisle in ormacije. Sve što smo uspjeli saznati iskam ili smo na kapaljku, a s dobivenim saznanjima slagali smo vlastite filmove u glavi. U školi su nam, nakon rata, probali malo pojasniti što se sve dogodilo. Opet, u rukavicama, u crnim i bijelim bojama. Danas ne znam jesam li im na tome zahvalna, jesam li sretna što su nas štitili od svega što se dešavalo, što doista nismo znali više od toga da kad tuli sirena moram obuti cipelice i odjuriti u susjedov podrum. Da rolete moraju stalno biti spuštene. Da ne smijem sama ni na dvorište. Ali znam da su u to isto vrijeme, na drugom kraju Hrvatske, bila djeca ija su sje anja danas potpuno druga ija od mojih. Toj je djeci rat bio sve samo ne igra. Djeca koja su bila na najbrutalniji mogu i na in istjerana iz svog grada. Djeca koja zbog tog rata više nikada nisu mogla doživjeti igru kao što sam mogla ja. Ako ve nisam sigurna da je na in na koji su nas odrasli štitili od svega što se doga alo
Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr
dobar, u jedno sam sigurna, i na ne em sam iznimno zahvalna. Moja ratna sje anja danas mogu nabrojati na prste. Rijetki su koji iz rata “vuku” takvo iskustvo. I znam da su postojali ljudi zbog kojih ja danas imam tako malo ratnih sje anja. Ljudi s imenom i prezimenom, s obiteljima, možda psom ili ma kom. Ljudi kojih danas više nema ili ljudi koji i dalje žive pod velikim teretom prošlosti kroz koju su bili prisiljeni pro i. I tim u ljudima uvijek biti zahvalna.
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333
mt
Dobro je znati 15 37
Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)
16
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. 31.10.2010. Proizvo a
koli ina udio, %
1
Chevrolet
103
14,51%
2
Opel
93
13,10%
3
Hyundai
65
9,15%
4
Volkswagen
65
9,15%
5
Ford
41
5,77%
6
Mazda
38
5,35%
7
Peugeot
38
5,35%
8
Renault
38
5,35%
9
Toyota
34
4,79%
10
Suzuki
31
4,37% 3,66%
11
Škoda
26
12
Honda
25
3,52%
13
Dacia
20
2,82%
14
Citroen
16
2,25%
15
Kia
16
2,25%
16
Fiat
13
1,83%
17
BMW
10
1,41%
18
Nissan
9
1,27%
19
Mercedes
8
1,13%
20
Seat
7
0,99% 0,70%
21
Audi
5
22
Lada
3
0,42%
23
Lancia
3
0,42%
24
Land Rover
2
0,28%
25
Alfa Romeo
1
0,14%
710
100%
UKUPNO Izvor: Promocija Plus
Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS
8,72
Super plus 98
8,77
Super 100 BS
8,77
9,15
Eurodizel BS
8,05
8,05
LPG auto plin
4,76
4,66
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 19. studenog 2010.
Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr
RABLJENA VOZILA
SKUTERI POPUST !!! POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!! PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g. PIAGGIO NRG 50 - 2009.g. PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g. GILERA STALKER 50 2008.g. KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA
Posebne ponude za 308 i 3008 Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pripremili su jedinstvene ponude za modele 308 i 3008. Svi klijenti koji se do 31.12.2010. godine odlu e na kupnju jednog od ovih modela, uz postoje e dvije godine jamstva dobivaju još dvije godine dodatnog jamstva (do 80.000 prije enih kilometara). Model 308 trenutno se nudi od 96.900 kn s PDV-om, a po etna cijena vrijedi za verziju s pet vrata s benzinskim motorom 1.4 VTi od 98 KS i paketom opreme Comfort Pack. Model 3008 trenutno je dostupan od 136.700 kn, a po etna cijena odnosi se na verziju s 1.6 VTi benzinskim motorom od 120 KS i paket opreme Comfort Pack.
Objavljeni finalisti izbora za HR Auto 2011. U proteklih desetak dana lanovi Zbora auto novinara HND-a glasovali su izme u modela sa šire liste za odabir šest inalista ovogodišnjeg izbora za HR Auto 2011. Automobili koji su ušli u inale su abecednim redom: 1. Alfa Romeo Giulietta 2. Citroen DS3 3. Hyundai iX35 4. Peugeot RCZ 5. Volkswagen Passat 6. Volvo S60 Navedenih šest inalista lanovi Žirija još e jednom isprobati na Testnom danu koji e se održati na AMC Mi evcu. Sve anost dodjele Zlatnog, Srebrnog i Bron anog volana te 16 posebnih priznanja održat e se na Završnoj ve eri 15.12.2010. u Golden Sun Casinu hotela Antunovi .
23. studenoga 2010.
Završen „Zagreb Auto Week 2010“!!! Nakon devet dana druženja sa atraktivnim modelima automobila, u West Gate Shopping Cityju službeno je završen prvi „Zagreb Auto Week“. U ovoj godini najve a automobilska izložba u Republici Hrvatskoj doma oj je javnosti predstavila ak dvadesetak marki koje je prema prvim podacima vidjelo više od 160.000 posjetitelja. Sa tim su brojkama vrlo zadovoljni, kako organizatori, tako i izlaga i, koji su na „Zagreb Auto Weeku 2010“ ostvarili brojne kontakte sa potencijalnim kupcima, ali i ono najvažnije, prodali nekoliko automobila. Kulminacija „Zagreb Auto Weeka 2010“ dogodila se u petak i subotu, 12. i 13. studenog, kada su se u sklopu Late Night Shoppinga od 20 do 24 sata uz nevjerojatne popuste na ozna enim prodajnim mjestima, automobili mogli razgledati i u no nom izdanju i to ponovno uz besplatan ulaz, besplatna parkirna mjesta i besplatne autobusne linije, a posjetitelji su u subotu mogli uživati i u koncertu zvijezda Natali Dizdar, Žanamari Lali , Feminem, Martine Vrbos, Lane Jur evi i Maje Šuput. Iako se dojmovi još uvijek nisu potpuno slegli, zadovoljstvo posjetitelja, izlaga a i organizato-
ra jasan je pokazatelj da je „Zagreb Auto Week“ pronašao svoje mjesto na karti ozbiljnih automobilskih izložbi. Za West Gate, kao doma ina ove velike auto-moto manifestacije možemo re i da je ugostivši event ove veli ine položio ispit zrelosti, te stao uz bok najboljim europskim trgova kim centrima. Savršen spoj najbolje ponude svjetske automobilske industrije i ponajboljeg trgova kog centra tako je ispao pun pogodak pa ve sada za prolje e idu e godine možemo najaviti „Zagreb Auto Week 2011“, koji e prema najavama organizatora biti još ve i i sadržajniji.
23. studenoga 2010.
17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Prva globalna test vožnja novog Focusa
Tvorci Ford Focusa dobivaju prve povratne informacije zainteresiranih i potencijalnih kupaca, voza i uživaju gledaju i ga po prvi puta, provode se uzbudljivi trenuci vožnje u Fordovom revolucionarnom Focusu prije nego što krene u prodaju, prijatelji se mogu pridružiti u vožnji života, a humanitarne ustanove kojima je to najpotrebnije zna ajno pro itiraju. Focusova globalna test vožnja održat e se po etkom 2011. u južnoj Europi – lokacija e se potvrditi slijede i mjesec. Vožnja e biti osmišljena na na in da sudionicima pruži prvi uvid u Ford Focus iza kulisa i omogu i im da uživaju u pustolovnim aktivnostima i brzini. Sudionici e mo i dokumentirati i podijeliti svoje iskustvo. Putem Focusove Facebook stranice, prijatelji i obožavatelji iz cijelog svijeta pozvani su da pošalju video aplikaciju koja
Šavora d.o.o.
tarne svrhe po izboru voza a, sudionici e imati priliku “pokrenuti više od automobila.” Ford dobiva prve reakcije na klju no globalno vozilo dok voza i i gosti uživaju uzbudljivo me unarodno iskustvo, a humanitarne organizacije primaju donacije. U Focusovoj globalnoj testnoj vožnji svi dobivaju, a Ford se obvezuje na izvrsne proizvode, vrsto poslovanje i bolji svijet.
objašnjava zašto bi baš oni trebali biti uklju eni u prvu ikad globalnu test vožnju u Focusu. Potencijalne voza e aplikacija poziva da “pokrenu više od automobila” i donesu 10.000 USD protuvrijednosti u kunama humanitarnim organizacijama ili udrugama koje podupiru, a koje su u kategorijama borbe protiv gladi, u svrhu obrazovanja ili zaštite okoliša/održivosti. Detalji globalne test vožnje dostupni su pod “Global Drive” na http:// facebook.com/fordfocus. Ukupno 100 izabranih sudionika iz cijelog svijeta krenut e na put u Europu kako bi bili dio prvih voza a Fordovog Focusa nove generacije. Sudionici globalne test vožnje bit e izabrani temeljem niza kriterija uklju uju i njihov individualni kreativni sadržaj, živost u društvenoj mreži te koli ini glasova koju prime. S ukupno 500.000 USD koji e se donirati u humani-
ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila
Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8
Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679
POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura
Novi Ford Focus je rezultat globalnog razvoja proizvoda koji je povezao najbolje Fordove inženjere i tehnologiju cijelog svijeta. Novi Focus bit e gotovo identi an na svih 122 tržišta na kojima e se prodavati s 80 posto zajedni kih dijelova. Focus e se proizvoditi u Fordovim tvornicama širom svijeta od Azije do Europe i Sjeverne Amerike s po etkom 2011.
Ford otvara 500 novih radnih mjesta u Njema koj za proizvodnju novog Focusa Razvijen u Europi za prodaju na više od 120 tržišta širom svijeta s 80 posto zajedni kih dijelova, novi Ford Focus je klju ni dio One Ford plana. Focus je napravljen na Fordovoj novoj globalnoj platformi C-segmenta, koja e obuhvatiti više od dva milijuna jedinica godišnje proizvodnje do 2012. Od sredine studenog gotovo 500 ljudi trenuta no zaposlenih na ugovor u Fordovoj tvornici Saarlouis, dobit e mogu nost stalnog zaposlenja uo i po etka proizvodnje novog automobila 6.prosinca 2010. Tvornica Saarlouis – koja je ove
godine proslavila svoju 40-tu obljetnicu – bit e jedino mjesto proizvodnje Ford Focusa u zapadnoj Europi i proizvodit e sve tri karoserijske izvedbe – etiri vrata, pet vrata i karavan – dok e se proizvodnja u Michiganu usredoto iti na ina ice s etiri i pet vrata. Proizvodnja e se proširiti sredinom 2011. godine kada Fordova tvornica u St.Petersburgu u Rusiji zapo inje s proizvodnjom modela s etiri i pet vrata. Proizvodnja za regiju Azije i Paci ika kre e po etkom 2012. godine kada Chongquing tvornica u Kini zapo ne s radom.
18
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
EKO KUTAK
Volvo C30 DRIVe Electric spreman za isporuku Volvo C30 DRIVe Electric vjesnik je novog doba za švedskog proizvo a a. Testna flota izdržala je sve zahtjeve svakodnevne uporabe modela, izvršene su finalne dorade i automobil je i službeno spreman za isporuku kupcima tijekom jeseni 2010. godine. Ukoliko se C30 DRIVe Electric dopunjava strujom dobivenom od obnovljivih izvora, vožnja je doslovce oslobo ena svih štetnih emisija. S jednim punjenjem elektri ni C30 može prije i 150 km. To je puno više od razmaka koji dnevno prije e 90% europskih voza a. To zna i da automobil može zadovoljiti transportne potrebe prosje ne obitelji. Elektri ni
motor modela smješten je ispod prednjeg poklopca, kao i kod obi nog automobila. Opskrbljuje se energijom iz litijionske baterije koja se puni preko standardne elektri ne uti nice. Potpuno ispražnjena baterija dopunjava se za oko osam sati. Automobil postiže brzinski vrh od 130 km/h, a do 100 km/h ubrzava za 10,5 sekundi. Elektri na energija izuzetno je prikladna za putni ke automobile. Superiorna u inkovitost elektri nog motora u odnosu na klasi ni motor s unutrašnjim sagorijevanjem govori u korist elektri nih automobila, koji e postajati još zanimljiviji zbog rastu ih zahtjeva za smanjenjem štetnih emisija. Sva Volvo vozila, bez obzira na pogonsku tehnologiju, krase visoki sigurnosni standardi, dobiveni testiranjem u laboratoriju, ali i testiranjem u realnim uvjetima vožnje. Tako i Volvo C30 DRIVe Electric krase istovjetne sigurnosne zna ajke kao i sve Volvo modele.
Posebna ponuda Citroën C4 by Loeb
Citroën u studenom daje mogu nost kupcima kupnju opremljenog modela Citroën C4 by Loeb po atraktivnoj cijeni od 119.900 kn. Citroën C4 by Loeb u ponudi je s benzinskim
motorom THP 150 s ru nim upravljanim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa. Dolazi s bogatom serijskom opremom, a ponuda se odnosi na ograni enu koli inu vozila.
AMC Me imurje akovec, Športska 8,
tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr
Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio
“Srebrna medalja” za posadu Šebalj / Klinc u Pore u Juraj Šebalj i Toni Klinc osvojili su drugo mjesto iza Ma ara Janosza Szilagya i Anges Takacs na 11. Rallyu Pore koji se 13. i 14. studenog vozio okolicom tog istarskog grada. Nakon 11 brzinskih ispita zaostatak za pobjednikom iznosio je samo 3,9 sekundi, dok je tre eplasirani Hermann Gassner sa suvoza icom Karin Thannhauser nakon posljednjeg brzinca ostao tek 1,7 sekundi iza Šebalja i Klinca. Rezultati vode eg trojca svjedo e da se u Pore u i okolici vodila bespoštedna borba za pobjedu u posljednjoj utrci ovogodišnjeg Prvenstva Hrvatske. Juraj Šebalj i Toni Klinc još su u listopadu u Puli osigurali naslov prvaka, tako da su u Pore u mogli nastupiti rastere eno u utrci koju je završilo svega 25 posada. U sezoni u ijem su se kalendaru našle etiri utrke,
s time da je Croatia rally bodovan kao dvije, Juraj Šebalj i Toni Klinc osvojili su naslove u Me unarodnom otvorenom prvenstvu Hrvatske ispred Talijana Luce Rossettija, te u Prvenstvu Hrvatske ispred Rene Turka.
23. studenoga 2010.
19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Novosti u ponudi Subaru Impreze Subaru Impreza TD, s dvolitarskim boxer diesel motorom snage 150 KS, ru nim šeststupanjskim mjenja em, stalnim pogonom na sve kota e, s paketom opreme Comfort u ograni enoj se koli ini nudi po cijeni od 179.900 kn do registracije. Ponuda vrijedi do 31. prosinca 2010., odnosno do isteka zaliha. Model Impreza 1.5 u osnovnom paketu opreme Comfort od sada nudi sustav elektronske kontrole stabilnosti (VDC) kao serijsku opremu i to bez doplate, uz ve bogat paket serijske opreme, a tu je naravno i stalni pogon na sve kota e s reduktorom. Cijena je ovog modela ostala nepromijenjena i iznosi 149.900 kn do registracije. Sve podrobnije informacije dostupne su kod Subaru trgovaca u RH i na www.subaru.hr.
Zimske gume uz popust do 25% na Petrolovim benzinskim postajama • Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova
Petrol je na svojim benzinskim postajama diljem Hrvatske kupcima pripremio posebnu ponudu – popuste do 25% na zimske gume najboljih svjetskih proizvo a a. Širok asortiman zimskih guma za osobna, teren-
ska i vozila s pogonom na sva etiri kota a uklju uje brandove poput Michelin-a, Kleber-a, BF Goodrich-a, Bridgestone-a, Goodyear-a, Dunlop-a, Fulde, Save i Pirelli-a. Korisnici Petrolove kartice Magna ostvaruju još
dodatnih 3% popusta na kupnju guma, a promotivna akcija traje do isteka zaliha. Ova akcija donosi i 5% popusta na vulkanizerske usluge u prodajnim centrima Vulkala u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Velikoj Gorici.
VW Sharan je osvojio “Zlatni volan” itatelji asopisa AutoBild, Bild am Sonntag i 26 europskih Autobild asopisa odabralo je VW Sharan kao pobjednika u kategoriji van vozila, u konkurenciji ukupno 42 automobila u šest kategorija. 50 lanova žirija, me u kojima su izme u ostalog bili i profesionalci s trka ih staza Walter Röhrl, Mika Häkkinen i Ralf Schumacher, TV zvijezde Kai P laume, Nazan Eckes, Sonja Zietlow i Frank Elstner naposljetku su zajedno s tehni arima TÜV-a i Dekre ocjenjivali i dodjeljivali nagrade za modele koje su odabrali itatelji. Po prvi put opremljen kliznim vratima, novi Sharan se, kao i ina e, može naru iti sa 7 mjesta za sjedenje. S BlueMotion tehnologijom (start-stop sustav i rekuperacija) i najpopularnijom verzijom motora u Europi - 2.0 TDI 140 KS troši samo 5,5 l/100 km (143 g/km CO2).
južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil
tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB
- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300
Poznati i slavni Jean Claude Van Damme u 50. godini šokirao svijet! Jean Claude Van Damme, holivudska zvijezda i ovjek zbog kojeg se Mirko Filipovi po eo baviti borila kim sportom, najavio je povratak u ring nakon punih 27 godina. Me koji je izazvao veliku pozornost javnosti održat e
se sljede e godine u Rusiji. Van Damme je najavio kako e u travnju sljede e godine u Rusiji nastupiti u kickboxing me u u organizaciji K-1 protiv Somraka Khamsinga, 37-godišnjeg borca koji je 1996. u Atlanti osvojio zlatno odli je
i postao prvi Tajlan anin koji je na Olimpijskim igrama uzeo najsjajniju medalju. Van Damme je prije odlaska u filmsku industriju odradio 22 borbe u kojima je upisao 20 pobjeda (sve nokautom) i dva poraza.
TOP 20 01. SVE ZA NJU NENO BELAN, PETAR GRAŠO & MASSIMO
Parkerova istina o raspadu braka Bradu ukrali foti s privatnim fotkama Angeline Tony Parker navodno nije bio iznena en kad je Eva Longoria podnijela zahtjev za razvod ovaj tjedan. - Eva i ja raspravljamo o svojoj situaciji u privatnosti. Naravno da sam bio upoznat s injenicom da e zatražiti razvod u Los Angelesu, izjavio je 28-godišnji Parker, koji je ranije demantirao glasine da je prvi otišao na sud i inicirao njihov rastanak. - Nisam zatražio razvod niti angažirao odvjetnike u Teksasu kao što se pri a. Planiramo nastaviti svoju raspravu iza zatvorenih vrata, objasnio je. Ni njihovi obiteljski prijatelji nisu bili iznena eni što su se Eva i Tony
odlu ili razdvojiti jer su znali da je košarkaš objašnjavao jednoj prijateljici što se uistinu doga a u njihovom naizgled skladnom braku ve zadnjih godinu dana. - Nijedno od njih nije se vjen alo iz pravih razloga. Tony se samo našao u pravo vrijeme na pravom mjestu i to je bilo dovoljno, tvrdi izvor blizak paru. - Eva se pre esto vra ala u prazan dom. Kona no je predstava gotova i svi se možemo prestati pretvarati, rekla je jedna glumi ina prijateljica. Lijepa ‘ku anica’ i sportaš vjen ali su se prije tri godine, a nedavno su kupili novu ku u u Švicarskoj.
01. Vampir - Ivana Ban
03. ZAVOLI ME U PROLAZU - COLONIA
02. Ljubav putuje pod lažnim imenom
04. MOJA MALA NEMA MANE
Vanna
TOP LISTA DOMA IH
CRY BABIES
03. Zavoli me u prolazu - Colonia
05. DAN - NOLA
04. Nevidljivo blago
06. SRE A - FILIP DIZDAR
Kim Verson
07. AKO SAD ODUZMEŠ MI LJUBAV
05. Sve poš vam svoje uživam
HARI RON EVI
Stjepan Jeršek Štef
08. LJUBAV PUTUJE POD LAŽNIM IMENOM
06. Kako u joj re da varin
VANNA
Klapa Sv. Florijan
09. PRIRODA I DRUŠTVO - ELEMENTAL
07. Bižuterija - Jelena Rozga
10. TRAJEKT - SEXYMOTHERFUCKERS
08. Jezuš, de ki
FORMULA 13 01. Wai ng For The End
10. Da se na emo na pola puta Neda Ukraden
03. Rockin’ My Life Away
TOP LISTA STRANIH
Jerry Lee Lewis, Kid Rock & Slash 04. Radioac ve - Kings Of Leon
07. Raise Your Glass - Pink
01. Falling In Love Ironik Ft. Jessicalowndes 02. Commander
LISTA Kelly TOP Rowland Ft. Gue DOMA IH a 03. Only Girl
08. Shame Robbie Williams/Gary Barlow 09. What Do You Got
Rihana 04. Loca Shakira Feat.Cata
Bon Jovi 10. Only The Young - Brandon Flowers
05. Wri en In The Stars Tinie Tempah Feat. Eric Turner
Bradu Pittu ukraden je skupocjeni oti Leica S2, no ne brine ga materijalni gubitak, ve nestanak memorijske kartice na kojoj su otke Angeline Jolie vrlo ‘osobne prirode’. Fotke su nastale za vrijeme snimanja filma ‘Untitled Love Story’, kada je Brad oti em pratio svaki Angelinin korak. Kako je rekao lan Angelinine ekipe, snimljene otke su ‘osobne’, što možda sugerira da je Brad pratio Angelinine korake i u znatno intimnijem okruženju. To potvr uje i njegov strah da memorijska kartica ne do e u krive ruke. S druge strane, slavni i izuzetno bogat glumac, pomalo razumljivo, ne žali pretjerano zbog samog aparata vrijednog ak 124 tisu e kuna.
Anthony
TJEDNI KALORIFER
Jenna
Nakon dva dokumentarca, red je da pokojna rock ikona dobije i igrani film o životu i djelu. ‘The Future Is Unwritten’ i ‘Strummerville’ dva su dokumentarna filma posve ena analizi života i djela Joea Strummera, pokojnog rontmena legendarne punk grupe The Clash, a sada je najavljeno da e se o njemu snimati i novi, tre i film – ovaj put igrani, ne dokumentarni. Od imena koja rade na projektu, spominju se ona Paula Viragha, koji je pisao scenarij za filmsku biografiju Iana Duryja (‘Sex & Drugs & Rock & Roll’), kao i Damiona Jonesa (‘Millions’, ‘The History Boys’) i Simona Hal ona (‘Sleuth’), u ulozi producenata. O tome tko e glumiti Strummera i ostale ljude koji su ga okruživali, još se ništa ne zna.
Džo Mara i Maki
Mumford & Sons
Katie odselila od Toma?
Snima se igrani film o frontmenu grupe The Clash
09. Moja bjondica
02. White Blank Page
06. Born Free - Kid Rock
preselila u ‘ku icu’ na Hollywood Hillsu. - Ona žudi za privatnoš u i slobodom. U svojoj novoj ku i Katie se može šetati u pidžami, normalno pri ati s obitelji tele onom i sjediti uz bazen. Sve to djeluje jako opuštaju e na nju. Da bi se još bolje osje ala, unajmila je poslugu koja nema nikakve veze sa scijentologijom, dodao je izvor.
Gaga
Linkin Park
05. The Flood - Take That
Katie Holmes navodno ne živi više sa suprugom Tomom Cruiseom te se iz njihove velebne vile preselila u ‘majušnu’ etverosobnu ku u. - Katie je jednostavno željela normalan prostor u kojem bi ona sama, ili sa Suri, mogla voditi normalan život, rekao je bliski izvor za britanski magazin Grazia, dodavši da se iz njihove viletine vrijedne 35 milijuna dolara
TOP LISTA DOMA IH
02. JEDNOM - MARKO TOLJA
TOP LISTA 01. PINK - Raise Your Glass
TOP LISTA 02. EMINEM - No LoveDOMA IH Ft. LIL WAYNE 03. MIKE POSNER - Cooler Than Me 04. RIHANNA - Only Girl 05. KATTY PERRY - Firework 06. JAMIROQUAI - White Knuckle Ride 07. CEE LO - F**k You 08. TAKE THAT The Flood 09. PIXIE LOTT Broken Arrow 10. LADY GAGA Dancing In The Dark
23. studenoga 2010.
Razbibriga 43
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
MIKLOŠ ZRINSKI AKOSKI I KURŠANSKI SO SI NEJ RODBINA!!!?
Z
uda muke, ali svetešje i veselo smo preslavili svetoga Martina, nejvekšega i nejbole poštuvanoga sveca naših vinogradarov, a i nas šteri sprobavlemo tua jiva vina i preta emo jiv z lagvov vu požirake naše. Verjem gda znate gda se na Martinje, o em re i, na godovno svetoga (i vsih ostalih malih i velikih) Martina mošt krsti vu vino i unda od kalnoga i svadljivoga mošteka postaja pravo vino štero nam greje srca i krepi naša zmo ena tela, tak gdas ve moremo slobodno piti i mlada vina. Vinski biškupi, šteri za te prilike prepravlajo ceremonijale so nas lejpo nav ili kak tre piti: navek pobožno, spametno, trezno, umjereno i nej ve kak moremo podnesti. A zakaj umjereno? Jerbo ak pijete umjereno, unda morete piti i u neumjrenaj koli inaj. inuli tjeden je bila obljetnica i to 346. otkak je divja svija restrgala našega Mikloša Zrinskoga akoskoga vu kuršanskoj šumici. Kak i vsako leto, tak so i ovo, akoska Matica Hrvaška, akoska Zrinska Garda, Bra a Hrvaškoga Zmaja i nedelski op inari organizerali jedno lepo i sve-
M
KOLJANIN
NEPROFESIONALAC
tešjo komemoracijo za našega nesre noga Mikloša, a vu kuršanskoj cirkvi je služena meša za Mikloša i vse pokojne z familije Zrinski. Verjem gda vam je poznato kak se akoski gracki oci falijo kak je akovec – grad Zrinskih, ali je niš i nej došev vu Kuršanec kaj bi pokazav kuliko pravzaprav držijo do Mikloša. No, ali zato so Ma ari došli i to nej sam oni z Kaniže, Sigetvara, nek i tijam z Pešte. Kuliko se ja razmem vu matematiko pak je akovec uda bliže Kuršanco od Pešte. Ali ne moramo se tu nikaj uditi, premalo je težakov vu akoskoj grackoj upravi, pak ne ftegnejo sikam iti, a i to jim je nej prvi kaj je nej niš i došev. I lani je bilo tak. Jako sam najgerek kaj bode z tega zišlo dok Zrinski zazvedijo kak se akov anci žjiv zbr kavlejo? sto tak smo se minuloga etrtka zmislili na Vukovar – grad heroj i za jegove poginule branitelje je vu akoskoj starešoj cirkvi Svetoga Mikloša Biškopa bila služena meša, a posle so se vužigali lampaši pre akoskomo Zido pla a gde so slike vsih onih šteri so dali dvoje živote vu Domovinskomo rato. Vsako leto se na
I
PTICA SELICA
IRSKA REP. ARMIJA
JOD
tej den vužižejo lampaši i vu Vukovarskoj vulici, a posebno je to lejpo videti na rotoro. Moram vam re i gda ga vsako leto meje lampašov, tak gda ga i ovo leto bilo meje nek lani. Prepelav sam se par krugi po akovco, ali vam morev re i gda sam videv jeno etrdeset lampašov na oblokima po celomo grado. Neje to lejpo od nas kaj tak letno pozabimo na one šteri so se borili za nas, šteri so nam izborili ovu Lejpo našo (kakša je takša je, naša je), a isto tak ve se ne zmislimo niti na one šteri so dali ono nejvredneše kaj so meli, a to so jivi životi. Samo jempot na leto bi se morali zmisliti na jiv i to pozabimo. To se nam, ruom, ne šika! akoski so gracki oci predložili, a gracki ve niki so donesli gracki prora un za 2011. leto, štero je pred nami. Kak zgledi i vu akovco je vrag došev po svoje tak gda bodo drugo leto vsi morali šparati, jerbo ga bode vu grackoj kasi penez sam za kruh i mleko. A za vse ostalo bodo si vsi, šteri o ejo kak tak preživeti, morali iskati sponzore. No, to šparanje se ne odnaša na težake šteri delajo vu grackoj upravi,
jerbo so oni ve dostik fasovali od gda so jim pla e zmenšane za pet procentov. Dobro ste uli: pet procentov. Pak kaj vi mislite gda je to mala žrtva? A kak to more biti mala žrtva, ak imajo velike pla e. Verjem gda ste uli kak gracki oci ra unajo gda bode vu gracko kaso doteklo 106 milijonov kuni i kak morejo z tem tringeltom nekaj vu grado naprajti. Sre a bode ak bar preževijo. Tu je nutri lanjski manjak prek devet milijonov, štero luknjo se je nej moglo zakrpati vu ovomo leto, a vsi akov anci so najgerek kuliko bode, itak, ovoletošnji manjak, jerbo gda se to zazvedi unda se bode pravzaprav znalo kuliko bode penez ostalo za trošiti. Vse gracke udruge so odišle po riti k meši, o em re i, gracki na elnik jim je zeuv i one drobne peneze štere jim je ovo leto dauv, a na grackomo kotlo so ostali sam antifašisti, penzioneri i borci z drugoga sveckoga rata. Brz as tre pomo i ono nejvredneše kaj imamo. A vsi ostali: deca, žene, doktori, bandisti, kulturnjaki, športaši i kaj nebodem dale nabrajav, nek ekajo, kak osleki, dok trava zraste….
SNIŽENI TON E
ZIDNE OBLOGE
VRSTA ZA INA
ŽENSKO IME DOŽIVLJAJ KOD SPAVANJA
RIMSKI BOG LJUBAVI
SVETA KATA
VODENA ŽIVOTINJA
LUDOLFOV BROJ
URE AJ ZA PRA ENJE LETE IH OBJEKATA
OVAN (21.3.-20.4.)
Bez obzira što radili i ime se bavili, vrlo je važno da budete ono što jeste i ostavljate najbolji mogu dojam. Nikada nemojte podcjenjiva ljude koji vas procjenjuju. Više vremena posve te svome privatnom životu. Nije sve u poslu, postoje i neke druge stvari koje vam mogu bi jako zanimljive. Kraj tjedna e vam dopus da zablistate. Vaša senzualna strana e iza i na površinu, nemojte je prekriva nego uživajte u trenutku.
BIK (21.4.-20.5.)
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
Po etak tjedna e biti dosta vezan uz druge i ono što oni rade. Nemojte dopus da vam kvari raspoloženje njihova neodgovornost. Bitno je da vi znate da ste dali sve od sebe. Krajem tjedna ete bi nešto više zauze , stoga, pokušajte ne preuzima na sebe više nego što mislite da možete s i. Nemojte zanemariva bližnje. Bez obzira što radili i ime se bavili uvijek možete odvoji malo vremena za obitelj.
Na samom po etku tjedna ne ete bi usredoto eni na posao koliko biste trebali bi jer su vam sada nešto zanimljivije nove ideje vezane uz privatni život. Pokušajte razdvoji privatno od poslovnog. Kada ste na poslu dajte maksimum od sebe, ali kada iza ete iz ureda, slobodno vrijeme potrošite na ono što vas usre uje. Kraj tjedna e bi prili no roman an. Nemojte eka da vas netko iznenadi svojim postupcima, budite vi koji e iznenadi .
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Bez obzira u ijem društvu se nalazili, pokušajte se više opus i bi ono što jeste. Probleme koji se pojavljuju u komunikaciji s drugima možete riješi jedino eš om komunikacijom. Radite malo na samopouzdanju. Bez obzira o emu se radilo, ukoliko vi ne vjerujete sebi ne možete to o ekiva od drugih. Ukoliko imate partnera, kraj tjedna posve te njemu i obitelji, no, ukoliko ste solo iza ite vani i družite se s novim ljudima. Nemojte se boja koke ra . Pokažite svoju zavodljivu stranu.
Nemojte nepotrebno komplicira sve što se doga a. Pokušajte bi što jednostavniji i otvoreniji. Vidjet ete koliko vam takav pristup može olakša . Mogu e je da netko od vaših bližnji ne razumije vaše postupke i ne shva a gdje sve to vodi. Odvojite dovoljno vremena kako biste toj osobi sve objasnili ak i nekoliko puta ukoliko je potrebno. Kraj tjedna iskoris te za odmor. Nemojte ništa planira , jednostavno i vi ponekad morate ne radi ništa.
RAK (22.6.-22.7.)
JARAC (22.12.-20.1.)
Dosta ste dobri u novim situacijama jer se truditi prilagodi i prona i ono što je u njima zapravo važno. Više vremena posve te istraživanju onoga do ega vam je stalo. U kojim situacijama se osje ate ugodno, u kojima ne, što vam popravlja raspoloženje, a što uvijek pokvari i sli no. Bit ete dosta karizma ni pa e i drugi vjerova u vaše ideje. Slobodno se odvažite i pokažite koliko zapravo znate i možete.
Pokušajte više razgovarati s drugima. Ne možete sami procijeni što oni misle o situaciji koja se sada doga a ukoliko ne odvojite dovoljno vremena i poslušate njihove stavove. Iskoris te svoje vrline. Možete puno toga pos i u vrlo kratkom vremenskom periodu ukoliko ste spremni potrudi se. Bez obzira koliko vam je posla ostalo nedovršeno vikend nije pravo vrijeme za njegovo rješavanje. Morate se malo odmori .
SLIK GR KI BOG RATA
ŽENSKO IME
LAV (23.7.-23.8.)
VEKTOR PRIPADNIK NOMADSKOG
RIJE
PLEMENA
NEGIRANJA
VRSTA
ODISEJEVA DOMOVINA
TR ANJE
MUŠKO IME
DVA SAMOGLAS NIKA
NAŠ ŽEN. PJEVA KI SASTAV KRALJ ŽIVOTINJA
UZVIK
KISIK
UVALA
TOKSIN
MUŠKI PJEVA KI GLAS
PISALJKA
VRSTA KARTAŠKE IGRE
GLUMICA ZOJA
MUŽJAK JEDNE PERNATE ŽIV.
POGODBENI
VREM. RAZD. ZEMLJE
VEZNIK
NJEMA KI FILOZOF
JAMAC
ZE DONG
MIRIS
STANJE BEZ SVIJESTI
POPRAVLJA SATOVA
DVA SAMOGLAS NIKA VRSTA MEKUŠCA
BANELY VRSTA PI A VRSTA CRNOGORI CE
NOVAC
MLIJE NA PRERA EVINA
… SNIJEG NA VRATA
Po etak tjedna e vam bi vrlo zanimljiv jer ete se usredoto i na istraživanja i projekte koji vas zanimaju. Radite ono što volite, stoga, nemojte se boja u tome i uživati. Vrlo je bitno da shva te koliko je važno da slušate druge što vam govore, pogotovo ukoliko su u pitanju starije i iskusnije osobe. Bez obzira što se doga alo ostanite otvoreni prema novim situacijama i doživljajima.
VODENJAK (21.1.-19.2.) Nemojte brzati s onim što radite, ali nemojte ni previše odga a . Vrlo je važno da prije svega što radite dobro razmislite o tome. Izbjegavajte radi ono što vam stvara previše stresa. Imate jako puno tak ka koje možete dobro iskoris ukoliko ste spremni oko toga se i potrudi . Sve ovisi o vašem pristupu situaciji. Imate svoj s l koji drugi cijene, stoga, nemojte se uporno trudi prekri ga, nego se radije potrudite dodatno ga istaknu .
ŠPANJOLSKA
GALIJ
ŠIPAK
DJEVICA (24.8.-23.9.) Promjene su oko vas, puno toga se doga a, a na vama je da budete u toku i prilago avate se koliko god je to mogu e. Sredinu tjedna iskoris te kako biste dodatno razmislili o sebi i svojim željama. Vrlo je važno da u svakom trenutku znate što zapravo želite i kako do i do toga. Iako je kraj tjedna ina e više za opuštanje, ovaj e bi više vezan uz neke dublje probleme. Nemojte bježa od njih nego pokušajte shva pouku.
RIBE (20.2.-20.3.) Puno toga se doga a oko vas. Možda neke stvari na površini izgledaju bezna ajne, no, ukoliko malo bolje pogledate na situaciju shva t ete koliko su one zapravo bitne. Ono što sada radite prili no je važno, stoga, pokušajte uvijek dati sve od sebe. To nije nimalo lako ali svakako vrijedi truda. Kraj tjedna provedite s prijateljima i lanovima obitelji. Ponekad se i vi morate opus i zabavi .
ŽENKA KONJA
RIJE BEZ NAGLASKA
DRAGO VABEC
VIC tjedna POKUS
NAREDBA VOLT
RAJKO JAGAR
VAGA (24.9.-23.10.)
Po etkom tjedna ete imati nešto više vremena za druge pa to i iskoris te. Nazovite prijatelje i dogovorite zajedni ko druženje. Od etvrtka kre u vaši dani za ljubav. Ukoliko imate partnera ve zaboravljene stras e se ponovno probudi , a ukoliko ste sami velike su mogu nos da upoznate nekog novog i zanimljivog. Bitno je samo da bez obzira što radili i ime se bavili budete ono što jeste i ne dopus te drugima da vas guraju u smjeru u kojem zapravo ne želite i i.
PRIRODA
OTVOR U ZIDU
U sudnici
Zašto ste ubili svoju prvu ženu? - Prestala me voljeti. A kad ste odslužili kaznu ponovo ste se oženili i zašto ste ubili svoju drugu ženu? - Prestao sam ja nju voljeti. Pa dobro, kad ste izašli iz zatvora ponovo ste se oženili, zašto ste ubili svoju tre u ženu?
- Sada ve , iz navike…
44
Dobro je znati
Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
9/24/09 4:14:41 PM
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr Lijevi vanjski Me imurja Mareti zabio je Partizanu u Beogradu dva gola, a u uzvratu se o ekuje njegova još bolja efikasnost
IZBORNA SKUPŠTINA Me imurskog nogometnog saveza
Mato Kljaji i službeno potvr en za predsjednika, podrška Markovi evoj kandidaturi za starog-novog predsjednika HNS-a CHALLENGE CUP etiri gola minusa Me imurja iz Beograda za uzvrat u akovcu
Podnošljiv poraz, moglo je i bolje Rukometaši Me imurja poraženi su u prvom susretu 3. kola EHF Challenge cupa u Beogradu od Partizana 31:27. U utakmici koja je odigrana pred oko 300-njak gledatelja u dvorani na Banjici Me imurje se izvrsno držalo sve do posljednjih sedam minuta utakmice kad je „voda ušli u uši“ i doživljeni je poraz od -4 gola razlike. U prvom dijelu nakon vrlo dobrog po etka na krilima sjajnog vratara Sladoljeva i vodstva od 5:3, nastupio je „black out“ od nekoliko minuta i Partizan je napravi seriju od 5:0 i poveo 8:5. Sre om nije dugo potrajala doma a serija, ponovno je stabilizirana igra u obrani i napadu i na kraju poluvremena Me imurje ima +1.
Prednost Partizana je dostižna Na kraju ipak aktivan rezultat Me imurja u Beogradu, a upravo taj gol postignut u zadnjim trenucima utakmice prednost Partizana ne ini ipak tako uvjerljivom. Osim toga, kvaliteta jednog i drugog protivnika je „tu negdje“, ak smo vi enja da Me imurje ima bolje adute, posebice ako bude raspoložen vratar Sladoljev kao što je to bio slu aj primjerice u Beogradu. Naravno, treba izbje i i ve i broj tehni kih grešaka koje su bile najve i problem u prvoj utakmici, kao i poboljšati proto nost igre u napadu, jer samo bržom igrom može se slomiti obrana Partizana koju ine uglavnom „teški igra i“. Bit e potrebna i „vatrena podrška“ navija a, ali u granicama fer i korektnoga. Upravo tako je bio i cijeli boravak Me imurja u Beogradu koji je prošao na najbolji mogu i na in. Još da je kojim slu ajem bio malo manji poraz, povratak bi bio još ljepši. Utakmica Me imurje – Partizan, igra se u subotu 27. studenoga u 19 sati u dvorani Graditeljske škole u akovcu. (Dejan Zrna)
PARTIZAN 31 (14) ME IMURJE 27 (15) BEOGRAD. SD Voždovac. Suci: Mitrevski i Todorovski (oba Makedonija). PARTIZAN: Ljubenovi , Golubovi , Butulja, Mini , Radanovi , Dimitrijevi , Masi , Mili , Pilipovi , Ili , Raši , Kostandinovi , Marijanac, Mešter. Trener: Aleksandar Brkovi . ME IMURJE: Sladoljev, Balent, uži , Varga, Jefti , Krajner, Mareti , Zadravec, Malovi , Paponja, Šunji , Horman, avar, Rodik. Trener: Željko Ani . Strijelci: Butulja 8, Dimitrijevi 1, Maksi 4, Pilipovi 6, Radanovi 3, Konstantinovi 7, Mešter 2 za Partizan; a uži 3, Varga 4, Jefti 4, Mareti 2, Zadravec 3, Paponja 5, Herman 6 za Me imurje. Sedmerci: Partizan 6, Me imurje 3. Isklju enja: Partizan 10, Me imurje 4 minute. Igra utakmice: Tomislav Sladoljev.
Sve je bilo izvrsno do 53. minute U nastavku se krenulo još bolje. Varga je s nekoliko golova kad je ve bila podignuta suda ka ruka za pasivan napada donio Me imurju po etkom nastavka u jednom trenutku ak +3. I onda se bu no oglasilo desetak doma ih navija a, koji su uspjeli „probuditi“ doma ina, stvoriti kakav-takav pritisak u dvorani i utakmica je bila u egalu sve od pred kraj. Me imurje ima 26:26 u 53. minuti, ali tada u posljednjih šest minuta ne uspijeva posti i više ni zgoditak, sve do zadnjih sekundi kad je ipak Herman donio nadu. U tim trenucima, kao da je „voda ušla u uši“, malo su se izgubili i suci iz Makedonije (ina e su vrlo dobro odradili ve inu utakmice) koji su vrlo brzo pokazivali pasivan napad na vrijeme nije bilo ni reakcije trenera Ani a da se zaustavi serija Partizana i dvadeset sekundi prije kraja doma in je stigao do najve eg vodstva od +5. Sre om, Herman se par sekundi prije kraja uspio di i u skok šut i posti i zgoditak za ipak puno ugodnijih -4 Me imurja za uzvrat koji se u subotu igra u akovcu.
Preložanin Mato Kljaji novi je predsjednik Me imurskog nogometnog saveza izabran jednoglasnom podrškom 38 prisutnih skupštinara na izbornoj skupštini koja je održana u Prelogu, u kavani Lovac. Na toj funkciji naslijedio je dosadašnjeg predsjednika Stjepana Križari a. Tako er je donijeta odluka da e zastupnici MNS na Skupštini HNS-a za novog-starog predsjednika podržati Vlatka Markovi a. Novi predsjednik je tu podršku obrazložio na sljede i na in: “Kako sam i rekao ranije nas je interesira samo to, koji kandidat donosi me imurskom nogometu boljitak. Smatramo da možemo s ovom nogometnom vladom u još jednom mandatu napraviti mnogo po pitanju rada s mla im kategorijama i da možemo opet proizvoditi reprezentativce. Tako er su nam obe ane vrš e veze s HNS-om u kojem smo do sad igrali minornu ulogu“, kazao je Kljaji , dok je podrška Markovi a izglasana aklamacijskim pljeskom. Me imurci se dakako nadaju da e bivši predsjednik Stjepan Križari u i u Izvršni odbor HNS-a, a žele svoju prisutnost u još nekoliko „najja ih“ komisija nacionalnog nogometnog saveza. Zastupnici MNS-a na Skupštini HNS-a bit e Mato Kljaji i Stjepan Križari , iako je do posljednjeg trenutka pritisak da bude on taj vršio Dragutin Kataleni . Na kraju Kljaji nije popustio.
MNS o ekuje puno bolju poziciju u okviru HNS-a Na skupštini su bili i elni ljudi HNS-a Vlatko Markovi i Zorislav Srebri . Predsjednik Markovi zahvalio je podršci kandidature za novi predsjedni ki mandat, te rekao: “Tu u Me imurju moraju stasati novi Ladi i, Bogdani, Jarniji. Želim da Me imurci imaju od idu e godine opet prvoligaša, želim da budu bolji i vrš i. Nije slu ajnost da je me imurska regija dala sedam-osam najboljih hrvatskih nogometaša ikad, na tome se treba i dalje raditi“, zaklju io je Markovi koji je uz podršku Zdravka Ma-
Mato Kljaji , novi predsjednik MNS-a, dao je podršku kandidaturi aktualnog predsjednika HNS-a Vlatka Markovi a za još jedan mandat mi a uvjeren u pobjedu protiv drugog kandidata Igora Štimca. Zorislav Srebri je održao „vatreni govor“ uglavnom s puno poznate demagogije o aktualnom hrvatskom nogometnom trenutku, dok je u ime županijske vlasti Matija Posavec pozvao elnike HNS-a da osim mlade reprezentacije dovedu u Me imurje i A reprezentaciju, da taj famozni kamp o kojem se pri a godinama možda bude u Me imurju, a ne tamo gdje nema uvjeta. Ostaje tako er za vidjeti je li MNS dobro izabrao kad je u pitanju podrška predsjedni kim izborima HNS-a, jer iako Markovi ima podršku dva najja a saveza: Zagreba kog i Osje ko-baranjskog, Štimac ima podršku cijele Dalmacije, mnogi se još kolebaju, pa ostaje za vidjeti što e se dogoditi. Naravno, ovakva javna podrška u slu aju Markovi evog izbora trebala bi biti nagra ena boljom pozicijom našeg saveza u okviru MNS-a, dok bi naravno njegov eventualan poraz od Štimca zasigurno bio težak udarac tim ambicijama. Ostaje za vidjeti što e se doga ati na Skupštini HNS-a, a nekako vi enje neutralnih promatra a je da bi možda najbolje prošao neki tre i kandidat uglednog nogometnog imena i prezimena, jer mnogi smatraju da je zaista vrijeme za promje-
Novi predsjednik MNS-a u društvu dosadašnjeg Stjepana Križari a
Izabran i novi Izvršni i Nadzorni odbor Kljaji je predložio, a skupš na potvrdila i novi Izvršni odbor, kojeg ine Damir Cilar (M. Središ e), Robert ižmešija (Kotoriba), Damir Domini (Oporovec), Miljenko Dove er (Mihovljan), Stjepan Križari ( akovec), Radovan Ko ila (Jurovec), Josip Koroš ( akovec), Nenad Mar ec (Nedeliš e), August Mesari (Belica), Alojzije Sobo anec ( akovec), Stjepan Varga (N. S. na Dravi) i Dragu n Vuk ( akovec). Dopredsjednici su Nenad Mar ec i Josip Koroš, a Nadzorni odbor ine Ivan Ganzer (Dunjkovec), Boris Novak (Štrigova) i Mladen Matja i (Draškovec). (is) ne. Ali, kako su one u HNS-u „sporohodne“, onda je takva opcija uglavnom nemogu a misija, pa se nitko „ne želi petljati“, ve su na sceni osobe koje uglavnom nemaju široku podršku nogometne javnosti.
Bolji rad s mladima i kvalitetnija infrastruktura O samom planu rada Me imurskog saveza Kljaji ovom prilikom nije bilo govora, jer je dogovor da e uz suradnju lanova Izvršnog odbora biti skicirani obrisi onog što se želi u initi u idu e etiri godine, a to e biti i predstavljeno javnosti u sije nju. No, zna se da je Kljaji u na srcu poboljšanje rada s mladima u svim me imurskim nogometnim klubovima, edukacija za trenere i ure ivanje infrastrukture. Me imurje je dakle dobilo novog nogometnog predsjednika, a Mato Kljaji e, zbog popularnosti nogometa u našem kraju, imati snažan glas u svim sportskim pitanjima u Županiji. Na njemu je i velika odgovornost, no s obzirom na dosadašnjim predani rad u raznim sportskim organizacijama, i to potpuno volonterski, skupio potrebno iskustvo da dobro vodi me imurske nogometaše. (Ivana Strahija i Dejan Zrna)
23. studenoga 2010.
ODBOJKAŠKA Superliga - 7.kolo
PRVA HRVATSKA kugla ka liga
Peta pobjeda OKM Centrometal I Poštar odnio oba Svoju petu pobjedu u sedam kola Superlige upisali su me imurski odbojkaši, na emu im valja estitati. Tim više kad se zna da su u Zagreb otišli optere eni ozljedama, pa nisu mogli igrati M. Posavec, Kova , Harambaši i D. Posavec, kao ni Petran, svi odreda važni igra i. No, u dres se skinuo trener Mihajlov i odradio dobru rolu, pomogavši svojim igra ima i na parketu da do u do pobjede.
U prvom su setu susreta u Trnskom naši odbojkaši relativno lako došli do boda, no poštene probleme im je u drugom zadao mladi doma i sastav. Kao da su tek tada došli na ‘radnu temperaturu’ Zagrep ani su silovito krenuli u set, popravili prijem servisa koji ih je mu io u prvom setu, i imali 23:15. No, Me imurci prvo smanjuju na 24:18, a potom ne dopuštaju Zagrebu osvojiti šest set lopti. Set
Ispali u kupu U etvrtak su me imurski odbojkaši odigrali uzvrat 2. kola Kupa i poraženi su od Mladosti KL s 3:0 (25:14, 25:12, 25:16). To je kraj hrvatskog kup-natjecanja za naše odbojkaše za ovu sezonu, no kako
su znali da e nadmo nija Mladost sigurno pobijediti, na put su poveli mlade igra e, pa su za seniore debitirali Filip Marciuš, Danijel Kopa evi , Deni Vuk i Ivan Novak. (is)
odlazi do 32. poena, u korist Me imuraca. Izmoreni takvom dionicom gosti malo slabije igraju u tre em setu, a doma ini koriste dugu klupu i osvježavaju svoju postavu, te uzimaju set s 25:20. Zanimljiv je bio i etvrti set, u kojem Zagreb ima vodstvo, naši odbojkaši preokre u na 19:22, ali ih Zagrep ani opet sustižu na
ZAGREB 1 CENTROMETAL 3 (21:25, 30:32, 25:20, 25:22)
ZAGREB. SD Trnsko. Suci: Stipani ev i Rajkovi (Rijeka). ZAGREB: Rikovi , Hrelja, Mišin, Bogdanovi , Zelenika, Štroc, Šimunovi , Vujovi , Abdulaj, Šmitlehner, Šimuni , Fuzul. CENTROMETAL: Vuk, Mihajlov, T. Posavec, Palinkaš, Pu a, David, Makarov, Vabec, D. Posavec, Harambaši , Todorovi , M. Posavec.
TABLICA 1. MURSA PAN
7 7 0 21 5 20
2. VARAŽDIN
7 6 1 18 6 18
3. CENTROMETAL 7 5 2 18 10 15 4. DARUVAR
7 4 3 17 13 13
5. KARLOVAC
7 4 3 14 9 12
6. SISAK
7 3 4 11 12 9
7. RIJEKA
7 3 4 12 15 9
8. ŠIBENIK
7 2 5 8 18 5
9. ZAGREB
7 1 6 7 19 4
10. OPATIJA
7 0 7 2 21 0
22:22. Sretno i spretno Centrometal upisuje posljednja tri potrebna poena, za veliku pobjedu u Zagrebu. Uz pobjedu Me imurci ostaju u vrhu tablice, na izvrsnom tre em mjestu. Njega e braniti u subotu, kad u Nedeliš e i Aton stiže Karlovac, koji ima samo pobjedu manje od Centrometala. Susret se igra od 16.30 sati. (Ivana Strahija)
boda iz akovca Poštar je bio prejak za Željezni ar u 9. kolu I. hrvatske kugla ke lige. Ekipa koja se bori za sam vrh tablice odnijela je oba boda pobjedom 2:6. Igra i Željezni ara odigrali su ovaj put vrlo solidno, ali to nije bilo dovoljno za kvalitetnu gostuju u ekipu. Uo i posljednja dva kola prve prvenstvene dionice, Željo zauzima posljednje mjesto bez pobjede koju e ipak pokušati izboriti kako bi se izbjegla „kvrga“. (dz)
ŽELJEZNI AR ( akovec) POŠTAR (Split) 2:6 Plevnjak – Grubar 0:1 (1:3, 580:628); Košak – ota 0:1 (1:3, 566:599); P. Turk – Lasi + ubeli 0:1 (0,5:3,5, 576:414+188); Pun ikar – Muše 1:0 (2:2, 611:593); Vresk+Mikac – Bauk 0:1 (1:3, 264+283:556); Pokriva – Dragi evi 1:0 (3:1, 593:566).
Ostali rezultati: Kon. Osijek 4 (3541) – Zanatlija 4 (3542); Zadar 7 (3772) – Zapreši 1 (3553); Velebit 6 (3458) – Radnik 2 (3280); Novska 7 (3445) – MKK Rijeka 1 (3231); Grmoš ica 7 (3729) – Kandit Prem. 1 (3503). TABLICA 1. Zadar
9 9 0 0 60:12 18
2. Poštar
9 7 1 1 47:25 15
3. Zapreši
9 7 0 2 45:27 14
4. Novska
9 5 1 3 43:29 11
5. Grmoš ica
9 5 0 4 37:35 10
6. Velebit
9 5 0 4 36:36 10
7. Konikom
9 4 1 4 43:29 9
8. Zanatlija
9 3 1 5 31:41 7
9. Kandit
9 2 1 6 27:45 5
10. Rijeka
9 2 1 6 26:46 5
11. Radnik
9 2 0 7 25:47 4
12. Željezni ar 9 0 0 9 12:60 0
23. studenoga 2010. KOŠARKA B LIGA SJEVER
Me imurje Globetka “maznula” Prelog! Do ovoga kola neporaženi Prelog naletio je na «minu». U dvorani Druge osnovne škole u akovcu Me imurje Globetka je napravilo malo iznena enje i nadja alo Preloga. Na tablici sada Prelog i Koprivnica imaju score 3-1, a Me imurje Globetka 2-2. (bh)
HRVATSKI KUP – FINALE REGIJE
A 2 LIGA SJEVER
Me imurju Kup regije!
akovec žali za propuštenim!
Na terenu ove sezone najlju ega protivnika, dakle u Križevcima kod Prigorja financija košarkaši akove kog Me imurja odigrali su najbolju utakmicu ove sezone i osvojili Kup za regiju Sjever. U prepunoj križeva koj velikoj dvorani gostuju i su košarkaši pokazali zašto su posljednjih godina redovito prvaci drugoligaškog sjevera, te koliko na utakmicama tipa «win or go home» zna i rutina igranja kvalifikacija ili osvajanja prvih mjesta. Naime, na doma im se košarkašima vidjelo «iz aviona» koliko žarko žele pobijediti, toliko da su redali po etni ke greške koje su rutineri Medo, Marek, Vugi «žmire ki» kažnjavali. Od po etka utakmice je to bila jednosmjerna ulica, još su doma i koliko-toliko u prvom poluvremenu držali rezultatski priklju ak, no u tre em im je quarteru Me imurje održalo malu besplatnu školu košarke. I nije bilo u pitanju kakvu obranu doma in igra – ovjeka, zonu 3-2, zonu «bugarku», akove ki su košarkaši imali rješenja za sve, jer su naprosto do sada odi-
C LIGA
Dubrav an za pola koša! U 4. kolu zanimljivo je bilo u Kotoribi gdje se igrao susjedski derbi, sa zanimljivom završnicom, naime Dubrav an je uspio biti sretniji za pola koša. U drugoj odigranoj utakmici je Mladost Ivanovec bila ja a od Nedeliš a koji i dalje tavori na dnu najniže lige s 0-4. (bh)
JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A
Me imurju derbi! U derbiju lige za igra e ro ene 1993. i mla e akove ko Me imurje je poderalo varaždinsku Vindiju s 18 koševa razlike i time istaknulo kandidaturu za državni juniorski polufinalni turnir. (bh)
KK Prigorje financije: pehar u rukama kapetana Me imurja napravili su pravi uvod u mnogo važniji dvoboj istih protivnika koji e se u okviru A 2 lige Sjever na istome mjestu odigrati 27. ovoga mjeseca. (Bojan Hrka )
grali bezbroj takvih utakmica. U obrani Me imurja pak ionako nije bilo problema, doma in je napadao sistemom – kod koga je lopta, taj ide na koš, dakle 1na 5! A košarkašima Me imurja je preostalo samo da dobro zagrade i pokupe loptu, «dogegaju» se preko centra, a tamo ionako ju er «nitko nije mogao ulati» - postotak šuta im je valjda bio 80%. U takvom razvoju situacije niti kona nih 20 razlike nije nikakav udan rezultat, bilo je tijekom ovoga neravnopravnoga dvoboja i više! Ovom velikom pobjedom košarkaši akovca
Prigorje financije – Me imurje 67:77 (19:23, 19:22, 10:22, 19:20) ME IMURJE: Jeleni , Terek 5, Novak Marek 13, Vugrinec 13, Rusak, Zaspan 3, Fodor 20, Krištofi , Goleš, Novak Mario Medo 26, Vuruši , Golubi A. 7. Trener Šopar.
A 2 LIGA SJEVEROISTOK, ŽENE
Propuštena prilika za iznena enje! S obzirom na dosadašnji tijek prvenstva, prije puta u Osijek mnogi su pomislili da je samo pitanje s kolikom e razlikom Mursa pobijediti, no tako nisu mislile košarkašice Radosti iz akovca. Super motivirano i borbeno otvorile su utakmicu i pokazale doma ima
Me imurje – Vindija 70:52 Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 66:39 akovec – Me imurje 58:88
da ne e tako lako prodati svoju kožu. Na kraju prve etvrtine +4 za doma e, no gostuju i trener Leva i mijenja obranu u zonu i tu pravi nered. Na poluvremenu +4 za naše. U tre oj naše još drže priklju ak, no u posljednjem quarteru doma e presingom uspjevaju «vratiti
Pregršt uzbu enja Uzbudljivo peto kolo 1. ŽL donijelo je izmjene na vrhu. Prošlogodišnji prvak poskliznuo se i na doma em terenu izgubio protiv poja anog novog prvoligaša, Hodošana ET minimalNim rezultatom. To nije jedino iznena enje. Do tre eg kola maksimalna Kos Kotoriba 2 doživjela je svoj drugi uzastopni poraz na gostovanju kod odli nih Putjana Brid, te su tako s vrha tablice pali na etvrtu poziciju. Takve okolnosti iskoristio je MSTC Damtex koji je izbio na prvo mjesto. Bez ikakvih problema svladao je slabašni Lopatinec 1. MSTC Štikma upisao je i pet poraz ove sezone. Rezultati: MSTC-Damtex - Lopatinec 1 9:1, Putjane Brid - Kos-Kotoriba 2 6:4, HE-DRA 1 -MSTC-Štikma 10:0, Nedeliš e 1 - Kos-Kotoriba 3 6:4, Šenkovec 2 - Hodošan Elektroteam 4:6.
4 4 4 3 3 2 2 1 0 0
TABLICA 1. M. Subo ca 1 2. Hodošan 1 3. Šenkovec 3 4. Putjane 3 5. Katex 6. Mihovljan 4 7. D. Kraljevec 1 8. Putjane 6 9. Mihovljan 3 10. STK 2
5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
3 3 3 2 1 1 2 1 1 0
2 2 1 2 3 2 0 1 1 2
0 0 1 1 1 2 3 3 3 3
36:14 30:20 31:19 27:23 25:25 23:27 17:33 21:29 21:29 19:31
8 8 7 6 5 4 4 3 3 2
3. ŽL
Na vrhu sve isto
TABLICA 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Rezultati: Mihovljan 4 - Putjane 3 5:5, Hodošan 1 - Katex 5:5, Mala Subotica 1 - Putjane 6 9:1,Donji Kraljevec 1 - Šenkovec 3 2:8, STK 2 - Mihovljan 3 5:5; odgonena utakmica 4. kola: Katex - Mihovljan 4 5:5.
1 0 0 0 0 1 1 0 1 0
0 1 1 2 2 2 2 4 4 5
39:11 35:15 34:16 36:14 27:23 27:23 23:27 14:36 12:38 3:47
9 8 8 6 6 5 5 2 1 0
2. ŽL
M. Subotica igra odli no, Hodošan je prati Vode a Mala Subotica 1 i u petom kolu 2. ŽL je pokazala odli ne igre, te je uvjerljivo i sigurno na svom terenu porazila Putjane 6, no time se nije uspjela bodovno odvojiti od svog prvog pratitelja Hodošana 1 koji je u ovom kolu izvukao samo bod protiv vrstog i vrlo dobrog Katexa. Spomenimo da je Šenkovec 3 bio uvjerljiv na gostovanju kod Donjeg Kraljevca 1, a derbij za elja izme u Mihovljana 3 i STK-a završio je neodlu eno. STK-u to nije bilo dovoljno da se makne sa posljednje pozicije.
Nakon odigranog petog kola 3. ŽL stanje ne vrhu nije se promijenilo. Tri vode e mom adi imaju jednak broj bodova, a još tri ekipe drže korak s bodom ili dva manje. Prvoplasirani Lopatinec 2 u ovom je kolu bio maksimalan protiv devetoplasirane Klima montaže 1, dok su njegovi pratitelji jedva izvukli bodove. Damtex se namu io na gostovanju kod Cirkovljan Zabat-a 1, pobjedivši minimalnom pobjedom. Istim je ishodom završtio susret Kos Kotoribe 4 i Šenkovca 5, u korist Šenkov ana. Rezultati: Kos-Kotoriba 4 - Šenkovec 5 4:6, Lopatinec 2 - Klima-montaža 1 10:0, Draškovec -Šenkovec 4 4:6, Cirkovljan Zabat 1 - Damtex 4:6, Hodošan 2 - Kos-Kotoriba 5 5:5.
Podravac – akovec 62:57 (12:16, 13:15, 18:11, 19:15)
RADOST: Hlebec 2, Balog 4, Šmitran 3, Hozjan 8, Ku ek 2, Leva i 17, Varga, Živkovi V. 4, Tkalec 18, Živkovi A. Trener Leva i Ž.
AKOVEC:NovakN.5,NovakMat.14,Prprovi L. 4, Megla, Prprovi M. 5, Glavina 6,Juras7,Biševac6,Vehtersbah,Ostoja8, Kranj ec 2. Trener Hajdinjak Milan.
TABLICA 1. Lopa nec 2 2. Šenkovec 4 3. Damtex 4. Cirkov. Zabat 1 5. Kos-Kotoriba 4 6. Hodošan 2 7. Šenkovec 5 8. Draškovec 9. Klima-montaža 1 10. Kos-Kotoriba 5
5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
4 4 4 3 3 1 1 1 1 0
0 0 0 1 0 3 1 0 0 1
1 1 1 1 2 1 3 4 4 4
38:12 29:21 29:21 29:21 30:20 24:26 22:28 20:30 14:36 15:35
8 8 8 7 6 5 3 2 2 1
Pripremio: Igor Tkalec
Nostro misli ozbiljno Još uvijek vode i MSTC Nostro Žiškovec i u petom kolu 4. ŽL je pokazao da ozbiljno misli o naslovu prvaka. Na prvoj poziciji udomio se svladavši kod ku e Donji Kraljevec 2 bez ve ih problema, dok je njegov pratitelj, Šenkovec 6 bio maksimalan u susretu protiv Orehovice koja do sad nije osvojila ni bod. Mini derbij odigrali su Putjane 4 i Nedeliš e 2. Susret je završen neodlu enim rezultatom. Bodovna gužva u sredini tablice jam i nam žestoku borbu za pozicije do kraja sezone. Rezultati: Šenkovec 6 - Orehovica 10:0, MSTC-Nostro-Žiškovec - Donji Kraljevec 2 8:2, Mihovljan 5 Primabiro - Hodošan 3 7:3, Putjane 4 - Nedeliš e 2 5:5, Lopatinec 3 -Zasadbreg 6:4.
TABLICA 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Bjelovar – Petar Zrinski 67:114
Mursa – Radost 65:58
4. ŽL
1. MSTC-Nost.-Žišk. 2. Šenkovec 6 3. Nedeliš e 2 4. Putjane 4 5. Mihovljan 5 Prima 6. Lopa nec 3 7. D. Kraljevec 2 8. Hodošan 3 9. Zasadbreg 10. Orehovica
Mladost – Prigorje financije 52:117
izgubljeno» i dobivaju utakmicu. Šteta! (žd)
ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE 1. ŽL
1. MSTC-Damtex 2. Šenkovec 2 3. Putjane Brid 4. Kos-Kotoriba 2 5. Hodošan ET 6. HE-DRA 1 7. Nedeliš e 1 8. Lopa nec 1 9. Kos-Kotoriba 3 10. MSTC-Š kma
U sedmom kolu košarkaši akovca su gostovali kod uvijek jakoga Podravca u Virju, odigrali odli nu utakmicu i- ostali bez bodova. Vodili su cijelo prvo poluvrijeme, unato injenici što im je ve po etkom utakmice zbog «lajanja» Biševac prvo dobio tehni ku, pa isklju uju u pogrešku, pa je ostatak utakmice u ao u svla ionici. Me imurje protiv varaždinske Vindije nije imalo nikakvih problema, naro ito ne rezultatskih. Još su u prvom poluvremenu naši košarkaši bili milostivi prema prekodravskim susjedima, no u drugih 20 minuta su ih jednostavno «povozili». Rudaru Cimperu nitko ne može pore i želju i volju, no tamo je veliki problem napada ka kvaliteta igra a, ili da preciziramo – tamo kada igra zabije 20 poena (a ne sje amo se kada se to zadnji puta desilo), svi ostali ga imaju astiti do jutra. Kakva je sada situacija, nitko u mom adi ne mora brinuti za svoj nov anik. U obrani se još i odradi, uostalom Ivan ica je u nedjeljnoj utakmici zabila 68, što stvarno nije previše, no kada od plus tri u prvom poluvremenu odeš na minus 10, pa to opet ponoviš i u drugom poluvremenu – onda su bodovi nedostupni. U slijede em kolu najzanimljivije e biti u subotu u Križevcima. Najprije e snage odmjeriti u derbiju za elja doma i Radnik (bez Ivana Tomasa i Garme), dok e poslastica uslijediti koji sat kasnije u derbiju prvenstva izme u Kupom uzdrmanog Prigorja financija i aktualnog prvaka Me imurja. akovec igra doma protiv jakog Petra Zrinskoga iz Vrbovca. (bh)
4 4 3 2 2 2 2 1 0 0
1 0 1 2 2 1 0 1 2 0
0 1 1 1 1 2 3 3 3 5
38:12 34:16 30:20 26:24 26:24 23:27 25:25 18:32 17:33 13:37
9 8 7 6 6 5 4 3 2 0
5. ŽL
STK 3 ostvario dva boda prednosti Mala Subotica 2 u petom kolu 5. ŽL uzela je samo bod kod ku e protiv Šandorovca, te sada zaostaje dva velika boda za STKom 3 koji je tek u ovom kolu izgubio prvu pojedina nu partiju. Ovo kolo nastradao je Donji Kraljevec 3. STK 3 je jedna od rijetkih ekipa koja još uvijek drži maksimalan bodovni u inak. Tre eplasirani Cirkovljan Zabat 2 bio je uspješan na gostovanju kod
Male Subotice 3, koja je pružala odli an otpor. Rezultati: Šenkovec 7 - HE-DRA 2 2:8, STK 3 - Donji Kraljevec 3 9:1, Mala Subotica 3 -Cirkovljan Zabat 2 3:7, Mala Subotica 2 - Šandorovec 5:5, Klima-montaža 2 –Putjane 8 odgo eno; odgonena utakmica 4. kola HEDRA 2 - Klima-montaža 2 8:2.
TABLICA 1. STK 3 2. M. Subo ca 2 3. Cirkovljan Zabat 2 4. HE-DRA 2 5. Šandorovec 6. M. Subo ca 3 7. D. Kraljevec 3 8. Šenkovec 7 9. Putjane 8 10. Klima-montaža 2
5 5 5 5 5 5 5 5 4 4
5 3 4 3 2 2 1 0 0 0
0 2 0 1 2 0 1 1 1 0
0 0 1 1 1 3 3 4 3 4
49:1 38:12 31:19 32:18 26:24 22:28 15:35 14:36 7:33 6:34
10 8 8 7 6 4 3 1 1 0
6. ŽL
Favoriti pobje uju u grupi A, u grupi B velika borba Grupu A 6. ŽL obilježile su lagane pobjede avorita. Vode i STK 4 bio je uvjerljiv na gostovanju kod Preloga 1, dok su Putjane 7 svladale posljednji Šenkovec 7. U derbiju grupe A Mladost je svladala Dragoslavec Breg i tako izbila na drugu poziciju. Peto kolo u grupi B bio je puno napetosti i uzbu enja. Vode a Klima montaža jedva je izvukla oba boda na gostovanju kod Kos Kotoribe 6, dok su Klima montaža 4 i Donji Kraljevec 4 u napetom susretu osvojili po bod svaki. Rezultati grupa A: Prelog 1 - STK 4 2:8, Putjane 7 - Šenkovec 8 8:2, Dragoslavec Breg Mladost 3:7.
TABLICA 1. STK 4 2. Mladost 3. Dragoslavec Breg 4. Putjane 7 5. Prelog 1 6. Šenkovec 8
5 5 5 5 5 5
4 3 3 2 1 0
1 1 0 0 1 1
0 1 2 3 3 4
33:17 31:19 25:25 24:26 24:26 13:37
9 7 6 4 3 1
Me imurje – Vindija 89:61 (19:7, 14:20, 28:13, 29:23) ME IMURJE: Mavrek 7, Terek 5, Novak Marek 11, Vugrinec 2, Rusak 5, Zaspan 13, Fodor 8, Krištofi 8, Goleš 1, Novak Mario Medo 17, Vuruši 1, Golubi A. 11. Trener Šopar Sre ko. Rudar Cimper – Ivan ica 49:68 (14:16, 8:14, 16:16, 11:22) RUDAR CIMPER: Varga 4, Brodar, Kralji N. 2, Per i , Radikovi 12, Tuksar 10, Cilar, Bedi 3, Dodlek 9, Tkalec 7, Bogdan, Srnec 2. Trener Damjanovi Branko.
TABLICA 1. Prigorje nancije 7 7 0 14/+245 2. ME IMURJE
6 6 0 12/+211
3. Podravac
7 5 2 12/+45
4. Petar Zrinski
6 4 2 10/+88
5. Ivan ica
6 3 3 9/+20
6. AKOVEC
6 3 3 9/+15
7. Radnik
6 3 3 9/-10
8. Mladost ( )
7 2 5 9/-178
9. Vindija
7 1 6 8/-100
10. RUDAR CIMPER 6 1 5 7/-190 11. Bjelovar
6 0 6 6/-146
KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A Mladost Ivanovec – Me imurje II 65:62 Ivan ica – Me imurje 35:104 Vindija – Rudar Cimper 64:37
LIGA MLA IH KADETA regije sjever, skupina A Nedeliš e – Me imurje 23:98 Dubrav an – akovec 44:43 Lepoglava – Rudar Cimper 68:51 Vindija – Ivan ica 58:30 Prelog – Kotoriba 20:106 Mladost Ivanovec – Me imurje Globetka 52:42
RUKOMET DRUGA HRL - sjever za žene u znaku me imurskog derbija
Zrinski bolji od akovca U središ anskoj sportskoj dvorani u subotu je odigrana me imurski derbi prvenstvena rukometna utakmica II. HRL izme u dva akove ka kluba, Zrinski i akovec. Nakon dosta zanimljive i na trenutke oštre utakmice dva boda osvojile su mla e i poletnije igra ice Zrinskog, koje su od samog po etka bile u stalnom vodstvu. Poletnost je pobijedila iskustvo, premda je pred kraj utakmice iskustvo došlo do izražaja, me utim, prekasno su akov anke po ele igrati kako znaju, te je Zrinski odnio zasluženu pobjedu upravo za toliko koliko govori krajnji rezultat 28:25 za igra ice Nebojše Buva a, koji je nadmudrio starog lisca Stjepana Golika, što samo potvr uje našu tvrdnju da je mladost bila uvjerljivija od iskustva. Kod Zrinskog bolje od ostalih bile su Lorena Makar, Silvija Krištofi i Paola Posavec, a kod akovca Ivana Horvat i Ivana Deži . Za me imurski rukomet dobro je što postoje dva vrlo kvalitetna kluba, a nije dobro što su utakmicu sudili vrlo loši suci, koji su svojim odlukama zbunjivali i jednu i drugu ekipu, dosudivši ak 19 sedmeraca. Sve u svemu, u Murskom Središ u pobijedio je rukomet pred, na žalost, malim brojem gledatelja. A igrao se derbi kola s dva me imurska aktera. Ostali rezultati: Darda - PAN akovo 26:27, TVIN Trgocentar - Pitoma a 30:24, Podravka LINO - Vukovar 40:16, Zrinski - akovec 28:25, Petrijevci - Brod Gymnasium 26:26, Bjelovar - Natura Agro 27:26 Poredak: Podravka LINO 11, Tvin Trgocentar 11, Zrinski 10, Petrijevci 9, akovec 8, Bjelovar 8, Pitoma a 8, Brod Gymnasium 6, PAN akovo 5, Vukovar 4, Darda 2, Natura Agro 2. U sljede em kolu me imurski klubovi igraju protiv vrlo jakih protivnika. akovec u Dvorani Graditeljske škole akovec u nedjelju od 16 sati ugoš uje lidera Podravka LINO, a Zrinski igra protiv Petrijevaca. (sm)
23. studenoga 2010. III. HNL-ISTOK
DRUGA HNL
Ostali rezultati: Podravina – KriŞevci 4:1; Beliť e – Grani ar 0:1; Otok – Mladost (C) 1:0; akovo – Slavija 2:1; Lipik – Olimpija 4:1; Koprivnica – Slatina 4:1; Slobodnica – NAŠK 2:0.
Lijepa gostuju a pobjeda Me imurja VaĹžna pobjeda PreloĹžana, Svoju tre u gostuju u pobjedu ove sezone Me imurje je upisalo u Borovom naselju. Protivnik, Vukovar ‘91, posljednji je put slavio u devetom kolu, a sad im je trobod tek maglovito sje anje, no brzo e morati prisjetiti se pobjedni kog mentaliteta ukoliko Ĺžele ostati u 2. HNL, ak i unato najavljenoj odgodi promjene sustava natjecanja. Optimizam koji je usprkos inancijskim nevoljama izrazio trener-sportski direktor Dove er uo i odlaska u Vukovar tako se pokazao opravdanim.
Gosti konkretniji i precizniji Bez obzira na probleme doma ina, Me imurje se ima zaĹĄto veseliti zasluĹženoj pobjedi, u utakmici u kojoj su bili bolji, konkretniji i precizniji. Tako er im dobro do e za samopouzdanje, a prije posljednje prvenstvene utakmice ove sezone, kad u akovec stiĹže Solin. Iako su Vukovarci joĹĄ igrali nekako u prvom dijelu susreta, Me imurci vode ve od 13. minute. Garba je brzo proĹĄao po lijevoj strani i nabacio za JambruĹĄi a, kojem nije bilo problem matirati istr alog doma eg vra-
tara. Pogodak je malo uzdrmao doma e, koji su neĹĄto agresivnije krenuli prema gostuju im vratima, no ni Kuburi ni KiĹĄ ne uspijevaju nadmudriti Jurina. Me imurska mreĹža se ipak trese u 39. minuti, ali sudac procjenjuje da je Gregorio bio u zale u. Razo arani time, ali i vratnicom MiĹĄi a u posljednjim trenucima prvog poluvremena, u drugo Vukovarci ulaze loĹĄe, ĹĄto koriste me imurski nogometaĹĄi za 0:2, a Garba poga a s ruba 16 metara. Nakon toga jedini koji joĹĄ ostaje nogometno priseban od doma ih je vratar Mikuli , koji sr ano brani svoju mreĹžu od estih pokuĹĄaja Me imuraca. No, VUKOVAR ‘91 – ME IMURJE 0:3 VUKOVAR.Borovonaselje.Sudac:DenisRajkovi (S. Brod).Pomo nici:Jakovi i Ri an. etvrti sudac: Novak. Delegat: Gjaji . Strijelci: 0:1 JambruĹĄi (13), 0:2 Garba (48), 0:3 Vuka (89). VUKOVAR ‘91: Mikuli , KiĹĄ, MiĹĄi , Novakovi , Kuburi , Majher (od 48. Milankovi ), KriĹžanovi ,Vlai i (od46.TufegdĹži ),Vrnoga(od60.Petrovi ), Tomi , Borko. Trener: Davor Rupnik. ME IMURJE: Jurin, Pintari , Leva i (od 79. Kova i ), KoĹĄti , Danki , Grgi , Vuka, JambruĹĄi (od 85. Jel i ), Garba, Batista, Vitas. Trener: Miljenko Dove er. Ĺ˝uti kartoni: Danki , Grgi , KoĹĄti , Vitas, JambruĹĄi , Borko, Garba, Kuburi , Petrovi . Igra utakmice: Mario Garba.
Ostali rezultati: Solin – Junak 0:1; Imotski – Dugopolje 0:1; Suhopolje – HAŠK 2:1; Gorica – MV Croatia 3:1; Lu ko – Pomorac 2:1; Vinogradar – Croatia Sesvete 1:2; Rudeť – Mosor 0:0.
TABLICA
1. Gorica 2. Lu ko 3. Solin 4. Dugopolje 5. Pomorac 6. RudeĹĄ 7. Imotski 8. Vinogradar 9. Junak 10. Me imurje 11. Croa a Sesvete 12. HAĹ K 13. Suhopolje 14. Mosor 15. Vukovar ‘91 16. MV Croa a
14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14
11 9 8 6 6 7 7 6 5 5 6 4 4 3 4 3
0 2 1 5 4 1 1 2 4 3 0 3 2 4 1 3
3 3 5 3 4 6 6 6 5 6 8 7 8 7 9 8
26:8 24:12 22:15 24:13 18:13 22:21 14:16 21:17 15:13 20:23 16:21 15:20 17:26 10:17 12:29 11:23
33 29 25 23 22 22 22 20 19 18 18 15 14 13 13 12
Parovi 15. kola: Croatia Sesvete – Imotski; Me imurje – Lu ko; MV Croatia – Vukovar ‘91; HAĹ K – Gorica; Junak – Vinogradar; Pomorac – Solin; Mosor – Suhopolje; Dugopolje – RudeĹĄ.
ni on nije uspio sprije iti Vuku, koji u 89. minuti diĹže rezultat na 0:3. Treba joĹĄ samo spomenuti slabo su enje glavnog suca, koji je kartone dijelio ĹĄakom i kapom, a Me imurci su ih dobili ukopno ĹĄest. Me imurje se opraĹĄta od jesenskog dijela sezone u subotu kada u akovcu gostuju Lu ko. Utakmica se igra u 13.30 h. (Ivana Strahija)
21. MEMORIJALNA malonogometna liga Josip Francki Joja
Prijave joť danas, u utorak 23. studenoga Pozivaju se sve zainteresirane ekipe malog nogometa da se prijave za 21 MMNLJosip Francki - Joja koja e se igrati u sportskoj dvorani ETŠ–a (Ekonomske i trgova ke ťkole) u akovcu. Prijave se primaju do
utorka 23. studenog kod Ljubice Vrban i na telefon 312-520 i 091/5793364. Dogovor za po etak lige i izvla enje natjecateljskih skupina i parova za prvo kolo je u utorak 23. studenoga s po etkom u 19,30 sati u prosto-
IV. HNL - 13. kolo SLOGA – GRANI AR 1:1 akovec, igraliťte Sloge. Suci: Vugrinec (Komarnica), Pintari (VaraŞdin), Vukovi (Kaťtelanec). Strijelci: 0:1 V. Kos 65., 1:1 Bajzek 84. Crveni karton: R. Glad (Sloga) 29. Sloga: Per i , Zoka, Je ud, Obadi , Vabec Darko, Vabec Damir, Bali , Leťko (od 46. Kolar), Dokleja (od 65. Bajzek), Vugrinec, Glad R. Grani ar: Tropťek, Radmani , Fundak, Gorupi , Na , Habuť, iŞmeťija, Hertelendi, Kos F. (od 78. Matulin), Paveli (od 70. Marka ), Kos V.
SLOBODA S – POLET 4:1 Slakovec, Suci: Kolari (N.S.Rok), Horvat ( akovec), Posedi (Puť ine). Strijelci: 0:1 Lisjak 11., 1:1 Petek D. 15., 2:1 Petek D. 25., 3:1 Petek D. 52., 4:1 Novak 82. Crveni kartoni: Hergoti (Sloboda) 90.; Lesjak (Polet) 90. – me usobno udaranje u prekidu igre. Sloboda S: Kolar, Ciglari (od 46. Kamenar), Begovi , Novak, Levec, Katanec, Srnec, Mihalic (od 46. Hergoti ), Borko, Goricaj, Petek D. (od 75. Petek G.). Polet: Vibovec, Kriťto i N. (od 75. Vukovi ), Baťek D. (od 46. Posavec), Lesjak, Magdaleni , Okreťa, Gajnik, Horvati , Juri an (od 46. Pal i), Baťek N., Lisjak.
DINAMO – AKOVEC 4:1 Palovec,igraliťteDinama.Suci:Hala ek(Virje),Genc(Pretetinec), Kralji (Ivanovec). Strijelci: 1:0 RuŞi 3., 2:0 Mar ec 14., 3:0 RuŞi 27., 3:1 Pintari V. 33., 4:1 Mar ec 70. akovec: BoŞak, Pintari V., Pintari N., Novak (od 88. Pokos), Horvat P., Pomper (od 87. Flac), Saka , Balent, Hanc, Malovi , Orťi . Dinamo: Juras, Klekar (od 78. Kati ), Jan ec, KriŞai , Mar ec(od85.Švenda),Domini ,Lovren i ,Debelec,Žuli (od 72. Juras), Jankovi , RuŞi .
PLITVICA – TRNAVA 5:0 Gojanec. Suci: Belovi (N.S. na Dravi), Radek (Pribislavec), Šantavec (Pribislavec). Strijelci: 1:0 Melnjak 33., 2:0 Pomper 44., 3:0 Melnjak 65., 4:0 Kocijan 75., 5:0 Kocijan 83. Crveni karton: Blagus (Trnava) 48. Plitvica: Kiťi ek, Horvat V. (od 66. Ister Tomica), Ku ar, Zgrebec (od 79. Canjuga K.), Pomper Marko (od 57. Horvat P.), Horvat Mario, Horvat Igor, rnila, Kocijan, Melnjak. Trnava: Frakať, Pintar (od 58. Ribari ), Markuťi H. (od 86. Malek), Katanec, Vlah (od 75. Markuťi T.), Gudlin, Jakťi S., Blagus, Malovi , Jakťi A., Mesari .
rijama sportske dvorane ETĹ -a. Prvo kolo 21. izdanja MMNLJFJ zapo inje u nedjelju 28. studenoga Pravo nastupa imaju svi igra i (osim igra a I HNL) koji nisu mla i od 33 godine tj.ro eni 1977. i stariji.
debakl NedeliĹĄ a
S obzirom na najavljenu promjenu sustava natjecanja III. HNL-istok ponovno je dobila na zanimljivosti. ViĹĄe nije sigurno da nitko ne e ispasti, tako da je svaki bod dragocjen. PreloĹĄka Mladost je stoga doĹĄla do vaĹžna tri boda protiv ve otpisane Croatije koja se utaborila na samom dnu tablice i jedva preĹživljava. U Prelog su gosti ipak stigli barem s dovoljnim brojem igra a, pa su se ak i vrlo solidno drĹžali. Utakmicu je obiljeĹžio ponajbolji doma i igra tijekom itave jeseni koji igra izvrsno u stoperskoj ulozi Matija Radikovi . Ali, ovaj puta se Matija uspio ak dvaput upisati u listu strijelaca. Gosti su ina e ak uspjeli povesti, jer su ih doma i klasi no podcijenili. Sre om, potkraj poluvremena je Matija Radikovi poravnao. U nastavku ipak puno bolja igra doma ina. Mladost je povela golom Dodleka, da bi Matija Radikovi osigurao pobjedu. Pred kraj su gosti ipak smanjili, ali to je ujedno bilo sve. Mladost na kraju sezone eka teĹĄko gostovanje u Pleterenici kod Slavije. NedeliĹĄ e se nije dobro provelo na gostovanju u Bjelovaru. Ĺ toviĹĄe, upisalo je svoju najteĹži ovosezonski poraz, ve i od 4:0 kod Slobodnice, 4:2 u Cerniku ili pak 0:3 kod ku e protiv Otoka. U svoju su mreĹžu NedeliĹĄ ani u Bjelovaru naime primili punih ĹĄest golova. Prvi su pogodak NedeliĹĄ ani primili u devetoj minuti, kad je Posavca matirao Drlja, a do 2:0 su Bjelovarci doĹĄli u 15. minuti s bijele to ke, kad je precizan bio Jeli i . U istoj su minuti gosti ostali i s igra em manje, jer je Balent so no opsovao suca nakon ĹĄto je on dosudio doma ima kazneni udarac.
Slijedi kratko zatiĹĄje u golovima, u kojima se NedeliĹĄ e pokuĹĄava vratiti u utakmicu i kontrolirati loptu, no tada Posavca uspijeva prevariti i doma i Vrani za 3:0. Prije odlaska na odmor Bjelovar dolazi i na 4:0, strijelac je Bubli . U drugom poluvremenu su potopljene baĹĄ sve nade gostiju, ako su joĹĄ postojale. Nesmiljeni arbitar Lu i iz Vinkovaca nije kanio previdjeti prekrĹĄaje NedeliĹĄ ana, te ih je joĹĄ dvaput kaznio penalom, a oba su realizirali raspoloĹženi doma i igra i. Gostima je ostalo tek posti i po asni pogodak u 75.
BJELOVAR – NEDELIŠE 6:1 BJELOVAR. Gradski stadion. Sudac: Josip Lu i (Vinkovci). Pomo nici: Marinkovi i Damjanovi . Strijelci: 1:0 Drlja (9), 2:0 Jeli i (15-11m), 3:0 Vrani (35), 4:0 Bubli (43), 5:0 Jeli i (63-11m), 6:0 T. Biljan (66-11m), 6:1 D. Treska (75). BJELOVAR: van i , Vrani , Orlovi , Jeli i , Bubli (od 71. V. Vaclavek), Ljubi , Lama (od 62. Jeli -Balta), Drlj (od 54. T. Biljan), Kozi , Pavlekovi , Plei . Trener: Mario Holi ek. NEDELIŠE: Posavec, Belovi , Vibovec, Treska, Periťi , Jagec (od 46. Topolnjak), Begovi , Simon, Balent, D. Treska, Jari . Trener: Željko Orehovec. Crveni kartoni: Balent, Ljubi . Igra utakmice: BoŞidar Vrani .
MLADOST (P) – CROATIA 3:2 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Goran Berak (Bjelovar). Pomo nici: Lu i i Abdi . Strijelci: 0:1 Mihajl (30), 1:1 Mat. Radikovi (37), 2:1 Dodlek (59), 3:1 Mat. Radikovi (76), 3:2 Lovakovi (89). MLADOST: Viher, Vutek (od 46. RuŞman), Farkať, Ba ari (od 66. Hladnik), Mat. Radikovi , Novak, Magdaleni , Dodlek, Habuť, Mar. Radikovi (od 46. Bukal), Kralji . Trener: Zoran Kralji . CROATIA: Piplica, Niki , Kerovec, Mikovi , Zeko, Lovakovi , Novoseli , Blaťki (od 72. Bareť), Kraj ek (od 72. Ambruťi ), Mihalj (od 74. Perko), Krizmani . Trener: Šimo Živkovi . Igra utakmice: Matija Radikovi .
4. HNL Sjever skupina A 13. kolo
- U Slakovcu fizi ki obra un gledatelja i igra a bi doma i Anderlin nepunu minutu nakon toga izjedna io rezultat. Slijedi 50 minuta igre bez pogodaka, no zavrĹĄnica pripada gostima iz Nedeljanca, koji uz golove Kova i a i Ba ana okre u rezultat u svoju korist. ukovec e prvi dio prvenstva tako zavrĹĄiti na posljednjem mjestu tablice, sa svega ĹĄest bodova iz 13 kola. TeĹĄko je Trnava poraĹžena na gostovanju u Gojancu kod Plitvice, pa e polusezonu zavrĹĄiti na devetom umjesto na osmom mjestu, dok e nogometaĹĄima s druge strane Drave pobjeda osigurati zimovanje na petom mjestu. Slabu rolu Trnave dodatno je oslabilo isklju enje Blagusa u 48. minuti, a s 10 se igra a teĹĄko bilo suprotstaviti raspoloĹženim doma inima. I na kraju sraz Slobode Slakovec i Poleta Pribislavec. Me utim, Ĺžalosno je da u prvom planu nije nogomet, nego tu a pred kraj utakmice. Utakmica je zavrĹĄila uz nemile scene 4:1 u korist Slobode. Doma a je mom ad prema tome uvjerljivo pobijedila, a takav ishod nije ni Slobodni ni Poletu donio promjenu stanja na tablici. No, na Ĺžalost, utakmica je imala svoj ruĹžni zavrĹĄetak o kojem najbolje svjedo i zapis delegata utakmice Zdravka Begi evi a: “Utakmica je organizirana sa slabom redarskom sluĹžbom i nedovoljnim brojem lopti pa se primijetilo da igra trpi. Po veoma teĹĄkom terenu za igru utakmicu je obiljeĹžila 52. minuta kad gostuju i igra i protestiraju kod pomo nog suca Posedija, koji nije ozna io
16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16
10 10 9 9 9 9 9 7 7 7 6 6 6 5 5 4 4 3
3 2 3 2 2 2 1 3 2 2 4 1 1 3 2 2 1 2
3 4 4 5 5 5 6 6 7 7 6 9 9 8 9 10 11 11
33:17 32:14 31:16 24:15 26:18 25:20 26:20 14:18 30:28 28:34 30:25 28:31 25:29 16:23 22:33 22:31 22:33 16:45
33 32 30 29 29 29 28 24 23 23 22 19 19 18 17 14 13 11
29 26 25 25 25 24 23 22 20 17 16 15 15 13 12 11 10 8
Parovi 17. kola: Slavija – Mladost (P); Grani ar – akovo; Olimpija – Beliť e; NAŠK – Lipik; Mladost (C) – Slobodnica; Slatina – Otok; KriŞevci – Koprivnica; Nedeliť e – Podravina; Croatia – Bjelovar.
minuti, a strijelac je bio Darijan Treska. "Teťko je neťto pametno re i nakon takvog poraza. Golove smo dobili iz tri penala i tri udarca na gol, u ostatku utakmice smo mi kontrolirali igru. No, na put smo otiťli bez zamjena, neki su ozlije eni, drugi bolesni, tre i rade, a nakon isklju enja Balenta ozlijedio mi se i Jagec, kojega sam morao zamijeniti Topolnjakom, koji godinu dana nije igrao i koji eka operaciju. Ono ťto nas je pokopalo bila je obrana, u kojoj smo radili glupe, bezvezne greťke", kazao nam je Želimir Orehovec. Dojam se Nedeliť ani nadaju popraviti idu eg vikenda, u posljednjem ovogodiťnjem kolu, kad im u goste stiŞu nogometaťi Podravine: "Ta je mom ad upisala sedam pobjeda za redom i to sigurno nije slu ajno. Mi smo pod op om mobilizacijom za taj susret i Şelimo jesen zavrťiti pobjedom", kazao je trener Orehovec.
UKOVEC 77 – NEDELJANEC 1:3
Vratar Sloge Per i Kotorip anima sprije io joĹĄ jedno slavlje U pozitivnom tonu SlogaĹĄi zavrĹĄavaju natjecanje za ovu godinu, remijem kojeg su izborili protiv jesenskog prvaka unato injenici da su od 29. minute imali igra a manje na travnjaku, nakon ĹĄto je isklju en R. Glad. U prvom poluvremenu me imurskog derbija bilo je dakle interesantno, iako nije bilo pogodaka. Bilo je velikih prilika na obje strane, no iskazao se doma i vratar Per i , dok je s druge strane Davor Vabec pogodio okvir vrata. SuĹĄu kona no u drugom poluvremenu prekida V. Kos, a kad se ve inilo da e Grani ar na zimovanje s pobjedom, izjedna uje Bajzek, koji je tek u 65. minuti uĹĄao u igru. No, i bod je bio dovoljan momcima iz Kotoribe da se na zimski odmor zapute s titulom prvaka prvog dijela natjecanja. S visokim porazom u Palovcu akovec je zavrĹĄio prvi dio sezone, na po svemu nezadovoljavaju em 11. mjestu tablice. Pobjeda pak je jako dobro doĹĄla Palov anima, koji su s 10. pozicije sko ili na osmu. Ljubiteljima nogometa i najstarijeg akove kog kluba, koji slavi ove godine svoju 90. obljetnicu, ostaje nadati se da e novo elniĹĄtvo kluba tijekom zimskih mjeseci posloĹžiti stvari u klubu i pribaviti potrebna inancijska sredstva da se akovec odrĹži. Iako je Nedeljanec ve u 37. minuti ostao s igra em manje na travnjaku u ukovcu, to doma ima nije donijelo potrebnu prevagu da uzmu barem bod. Gosti su u 25. minuti doĹĄli u vodstvo golom KapeĹĄa, da
TABLICA 1. Podravina 2. Mladost (C) 3. Otok 4. Slavija 5. Bjelovar 6. akovo 7. BeliĹĄ e 8. NAĹ K 9. NedeliĹĄ e 10. Lipik 11. Grani ar 12. Koprivnica 13. Slobodnica 14. KriĹževci 15. Mladost (P) 16. Olimpija 17. Sla na 18. Croa a
zale e, a postignut je pogodak za 3:1. Ne mogu sa sigurnoĹĄ u tvrditi da se radilo o kaĹžnjivom zale u, ali je nesportska ponaĹĄanja igra a trebalo sankcionirati joĹĄ kojim kartonom. Na samom kraju utakmice, kad su isklju eni doma i Hergoti i gostuju i Lesjak i kad su izlazili s terena, u koridor je usko io gledatelj kako bi se
Rezultati 13. kola: Sra inec - Sloboda (VĹ˝) 1-1; Ivan ica - Novi Marof 2-1; Sloboda (S) - Polet (P) 4-1; Sloga - Grani ar (K) 1-1; ukovec 77 - Nedeljanec 1-3; Dinamo (P) - akovec 4-1; Plitvica - Trnava 5-0
TABLICA 1. Grani ar (K)
13
9
2
2 27:14 29
2. Nedeljanec
13
9
1
3 31:11 28
3. Ivan ica
13
8
3
2 28:17 27
4. Polet (P)
13
7
3
3 24:19 24
5. Plitvica
13
6
3
4 31:20 21
6. Sloga
13
6
3
4 24:17 21
7. Sloboda (S)
13
5
6
2 22:16 21
8. Dinamo (P)
13
5
1
7 24:26 16
9. Trnava
13
5
1
7 20:33 16
10. Novi Marof
13
3
4
6 27:31 13
11. akovec
13
3
3
7 25:31 12
12. Sra inec
13
3
3
7 14:29 12
13. Sloboda (VĹ˝) 13
2
2
9 17:27 8
14. ukovec 77
1
3
9 12:35 6
13
ukovec. Suci: Horvat (S.Ves), iĹžmeĹĄija (D.Dubrava), Brljak. Strijelci: 0:1 KapeĹĄ 25., 1:1 Anderljin 26., 1:2 Kova i 76., 1:3 Ba an 83. Crveni karton: Piska (Nedeljanec) 37. ukovec 77: Lehki D., Furun ija, Malek, Poljak, Mihoci, Varga, Anderlin, Lon ari , Zvonarek (od 84. HliĹĄ ), Begovi (od 88. Zimi ), Jezer i (od 48. Lehki A.). Nedeljanec: Ĺ prem, Melnjak, Hudoletnjak, Sedlar, TomaĹĄkovi , Ba an (od 87. Ĺ tefulj), Piska , Matu ec (od 57. Kova i ), Varga, KapeĹĄ (od 85. Ku ar), Priher.
SRA INEC – SLOBODA VŽ 1:1 Sra inec. Suci: Hrasti (HrŞenica), Galinec (D. Viťnjica), Buni (Prekno). Strijelci: 1:0 Kolari 15., 1:1 Sambolec 58. Sra inec: Bogadi, DroŞ ek, Šincek, Vilaj (od 74. Bukal), Kolari J., Vincek, Kolari M., Petri (od 69. Ivek), Papec, Plantak, Kos. Sloboda VŞ: Valenti , Lon ar, NjeŞi , Stankovi , urasek, Malnar (od 82. Pomper), HiŞak (od 63. Krať), Vindiť (od 54. Kostelac), Besek, Sambolec, Petak.
IVAN ICA – NOVI MAROF 2:1 Ivanec, igraliťte Ivan ice. Suci: Slunjski, Pani , Šprem (svi VaraŞdin). Strijelci: 0:1 Jelen 43., 1:1 Husnjak 57., 2:1 Kocijan. Ivan ica: Ladi , Cika , Šivak (od 80. Kolarek), Kocijan, Biťko, Gregur, Peharda, Buhin (od 46. Bochl), Husnjak (od 65. Kokotec), Šojat, Knez. Novi Marof: Benekovi , Jelen, Horvat M., Novak, Meťnjak, Štriga, Planinc, Saboli , Migles (od 67. esi), Hrebak (od 86. Šafran), Horvat I. (od 65. Hrebak).
obra unao s igra em. Zatim je usko ilo joĹĄ ljudi, dok redari nisu bili ozna eni. GuĹžva je trajala jedno vrijeme, a glavni sudac je u me uvremenu ozna io kraj utakmice“, piĹĄe u izvjeĹĄ u. Fizi ko naguravanje, pa i pokoji udarac gledatelja s jedne i druge strane nastavljeno je van terena za igru. Suci su u sluĹžbene prostorije uĹĄli bez incidenta, dok je obra un igra a i redara nastavljen i u koridoru te je jedan redar mora zatraĹžiti lije ni ku pomo . Ĺ to se to no dogodilo, tko je prvi po eo, tko je kriv, a tko nije, teĹĄko je u ovakvim slu ajevima ocjenjivati, jer svatko ima svoju pri u, ali takve scene zaista su van svake pameti.
23. studenoga 2010.
5. kolo I. ŽNL DUBRAV AN – MLADOST (I) 2:5 (1:2) DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Ivica Felker (Strahoninec), Saša Mihali (Dragoslavec). Delegat: Dragutin Horvat (Belica). Strijelci: 1:0 Dr. Horvat (9), 1:1 Murkovi (13), 1:2 Murkovi (34), 1:3 Pavlekovi (53), 2:3 D. Horvat (55-11m), 2:4 Fu ko (73), 2:5 Fu ko (76). DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak, I. Vidovi , Hujs, D. Horvat, Jakupak (od 80. Rusak), Špoljar, Dr. Horvat, Kova , Nesti , Lovrek. Trener: Dražen Horvat. MLADOST: Lacko, J. Jaluši , Škerbi , Fu ko, Murkovi , Pavlekovi (od 83. S. Fu ko), N. Horvat (od 75. Žvorc), Korent, Novak, Bari , D. Leva i (od 67. Jurinec). Trener: Stiven Lacko. Žuti kartoni: Dr. Horvat (Dubrav an), I. Fu ko, Leva i (Mladost).
DINAMO – NAPRIJED (C) 1:3 (0:1) DOMAŠINEC. Igralište Dinama. Suci: Bojan Juras ( akovec), Renato Posavec (Strahoninec), Josip Kedmenec (Sv. Marija). Delegat: Krešimir Glavina. Strijelci: 0:1 Ž. Glavina (17), 0:2 J. Horvat (74), 1:2 A. Krznar (80), 1:3 P. Horvat (86). DINAMO: D. Novak, Tizaj, A. Krznar, Brez, Peras, Jakši , Lovrek (od 74. Kanižaj), Trstenjak, Baranaši (od 52. Furdi), Vlaši , M. Kanižaj, Bobi anec. NAPRIJED: Mlinarec, J. Hižman, N. Režek, Luka i , I. Glavina, Kemec, Vlah (od 89. F. Horvat), Martinec, P. Horvat, Ž. Glavina, F. Hižman (od 80. Varga), Bedni ki. Trener: Zlatko Vugrinec. Žuti kartoni: Tizaj, Baranaši , Peras, M. Kanižaj (Dinamo), Režek, F. Hižmna, Vlah (Naprijed). Crveni karton: I. Glavina (Naprijed).
CENTROMETAL – BRATSTVO (SV) 6:2 (3:1) MACINEC. Igralište Trate. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Vlado Soka (Podturen), Tomislav urila (Vularija). Delegat: Petar Krha (Novakovec). Strijelci: 1:0 Duman i (7), 2:0 Duman i (18), 2:1 M. Mesari (43), 3:1 Rodrigue (43), 4:1 Vibovec (47), 4:2 Patafta (60), 5:2 Rodrigue (77-11m), 6:2 Vibovec (90). CENTROMETAL: Trupkovi , Vincek, Vinceti , Fu ko (od 61. Majsen), Kacun (od 76. B. Vinceti ), Dove er, Rodrigue, Lastavec, Duman i (od 40. Fegeš), Bratkovi , Vibovec. Trener: Boris or evi . BRATSTVO: Lajtman, F. Kocijan (od 78. Oršuš), Bujan, Saka , Horvat, Zlatarek, Vugrin, Patafta, Mesari , Carevi , Hižman. Trener: Zlatko Stipanovi . Žuti kartoni: Vincek, Duman i , Dove er, Majsen (Centrometal), Zlatarek (Bratstvo).
PLAVI – OMLADINAC (NSR) 4:9 (0:3) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Stjepan Fic (Lopatinec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 0:1 J. Novak (4), 0:2 Reich (7), 0:3 Ratajec (21), 0:4 J. Novak (47), 1:4 D. Trstenjak (50), 1:5 Lesjak (60), 2:5 B. Mesari (64), 2:6 Lesjak (72), 3:6 Zadravec (74-11m), 3:7 Lesjak (79), 3:8 Dragovi (83). PLAVI: Vaš (od 46. Vinkovi ), Šimuni (od 46. Kova i ), S. Škvorc (od 81. N. Trstenjak), Trupkovi , D. Trstenjak, Zadravec, Šolti , K. Škvorc, Radikovi , Vugrinec, Mesari . Trener: David Ivan. OMLADINAC: Tomaši (od 75. Murk), Ratajec, Reich, Jambroši , alopa, Horvat (od 65. Filipovi ), K. Culjak, M. Culjak, J. Novak (od 70. Cerovec), Lesjak, Dragovi . Trener: Denis Ratajec.
ZASADBREG – POLET (SMNM) 1:6 (0:6) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Radovan Posedi (Puš ine), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec). Strijelci: 0:1 Makovec (11), 0:2 Gori anec (16), 0:3 Makovec (18), 0:4 Gori anec (33), 0:5 Radikovi (35), 0:6 Makovec (43), 1:6 Koroši (84). ZASADBREG: Sabol ec, Živko, Rodinger, Mesari , Kova i , Kozjak, F. Rodinger, Šimunkovi , V. Kova i (od 46. Perho ), M. Koroši , D. Perho . Trener: Dražen Novak. POLET: urkin, Turk (od 46. Tom. Kralj), N. Novak, Sobo an, Hren, Horvat, Radikovi (od 65. Gori anec), Makovec, A. Gori anec (od 54. Vinko), Šardi, T. Kralj. Trener: Krešimir Šenji.
I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA
Polet Sveti Martin na Muri ponovno prezimljuje na vrhu Jesenski naslov odlazi u Sveti Martin na Muri. Sa samo jednim doživljenim porazom tijekom 13 prvenstvenih kola naslov Poleta je savim zaslužen. No, drugoplasirani Spartak i tre eplasirani Omladinac iz Novog Sela Rok kao jedini pratitelji sigurno se nisu odrekli želje da na kraju i oni budi ti koji e prvi sti i u „cilj“. Ve su prvo poluvrijeme igra i Poleta na gostovanju kod posljednje plasiranog Zasadbrega sve riješili oko pitanja pobjednika, ako je i ono uop e prije ove utakmice postojalo. Goran Makovec i Andrej Gori anec izmjenjivali su se u postizanju zgoditaka. Prvo je Makovec postigao zgoditak u 11.minuti, potom Gori anec pet minuta kasnije. Makovec za 3-0 zabija u 18.minuti, a 4-0 djelo je po drugi puta na utakmici strijelca Andreja Gori anca u 33.minuti. Da sve ne bi ostalao na tandemu Makovec-Gori anec pobrinuo se u 35.minuti Nenad Radikovi . Gostuju u seriju zgoditaka u 43.minuti zaklju io je za vodstvo od 6-0 Goran Makovec svojim hattrikom. Doma i dosta bojažljivi u prvom poluvremenu. Kada je gostuju i trener u drugom poluvremenu kod Poleta izvršio tri zamjene igra a gosti su jednostavno stali ili im je „tanka“ klupa za ve i domet. Doma i su kao da su se oslobodili gostuju eg pritiska i drugo poluvrijeme odigrali vrlo dobro. ak im je uspjelo šest minuta prije kraja utakmice svladati Ivana urkina koji je nešto ranije u dva navrata uspio sa uvati svoju mrežu netaknutom. Pošlo je to za nogom Marku Koroši u. U izuzetno fer i korektnoj utakmici odigranoj po maglovitom i prohladnom vremenu sudac utakmice Dario Srnec potrebe za kartoniranjem nije imao. Spartaku doma a pobjeda. Nakon prvog dijela susjedi iz Belice imali su aktivan rezultat 0-0. U samo dvije minute drugog dijela utakmice doma i su sve riješili. U posljednje vrijeme sve više puca ki raspoloženi Tihomir Novosel sam je prakti ki sa svoja dva zgoditka riješio utakmicu. Prvo je u 55.minuti iz igre postigao zgoditak, a dvije minute kasnije iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je dosudio vrlo dobri sudac utakmice Branko Bacinger. Do kraja utakmice BSK je pokušavao barem po asni zgoditak posti i, ali je mreža Stjepana Jalšovca ostala netaknuta. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. U pravoj golijadi na Peklenici pobjeda Omladincu. ak 13 zgoditaka vidjeli su promrzli gledatelji, a to je bio jedini razlog da se barem malo ugriju od veselja kod svakog postignutog zgoditka. U prvom poluvremenu postignuta su „samo“ tri. Drugo poluvrijeme bilo je puno, puno e ikasnije. Kod Omladinca istaknuo se trostruki strijelac Ivan Lesjak. Niti Jurica Novak i David Reich sa dva zgoditka nisu odigrali nezapaženu ulogu u ovoj utakmici. Uz njih još su po jednom mrežu Plavih tresli igra -trener Denis Ratajec i Rajko Dragovi . Kod doma ina dva je zgoditka postigao Bruno Mesari , a po jedan Darko Trstenjak i iz kaznenog udarca u 74.minuti Ivan Zadravec. Kad se sve to zbroji završilo je vaterpolskim rezultatom 9-4 za
Do ek dostojan prvaka • Hrva i Vindije zaklju ili su državno prvenstvo pobjedama protiv Like i Gavrilovi a, ime su uz impresivan rezultat bez i jednog poraza odnijeli još jednu titulu prvaka Hrvatske • Veliku pobjedu varaždinskog sporta pozdravio je i Dragutin Drk, generalni direktor PS Vindija, dugogodišnjeg sponzora istoimenog hrva kog kluba Pobjedivši zagreba ku Liku i Gavrilovi u posljednja dva kola hrvatske hrva ke lige, momci iz hrva kog kluba Vindija osvojili su ve šesti pehar državnog prvaka. Jedan od najuspješnijih sportskih klubova iz Varaždina ovime je zaklju io vrlo uspješnu godinu, u kojoj je dvoje njegovih lanova osvojilo medalje na svjetskom i europskom prvenstvu. Iako vrijedni sportski uspjesi poput ovog esto ostanu nezapaženi, Vindija je kao najve a hrvatska prehrambena industrija i druš-
tveno angažirana tvrtka još jednom poduprla varaždinski sport. Sa željom da estita višestrukim državnim prvacima, vodstvo Vindije na elu sa generalnim direktorom, g. Drk Dragutinom, ugostilo ih je u upravi tvrtke. «Nikad nije dovoljno estitaka, pogotovo kad je u pitanju ovakav rezultat. Prvak Hrvatske nije mala stvar, s obzirom da smo svjesni snažne konkurencije koju su momci imali ove sezone. Ipak, oni su nas uspjeli oduševiti u izvrsnim predstavama i pravim herojskim nastupom protiv Like, glavnog rivala te su još jednom
pokazali da od njih s pravom o ekujemo samo najbolje», rekao je generalni direktor Vindije, dodavši kako se raduje nastavku uspješne suradnje sa klubom koji dodatno veli a ime svog glavnog sponzora. Nakon trijumfa na doma oj sceni, varaždinski hrva i spremaju se za nove izvrsne rezultate na me unarodnim natjecanjima, a kao najve i cilj vodstvo kluba navodi prisustvovanje lanova HK Vindija na Olimpijskim igrama u Londonu.
goste iz Novog Sela Rok. Niti jedan opomenuti igra što je za svaku pohvalu. Šestica Centrometala Bratstvu. U otvorenoj igri doma i bolji tijekom ve eg dijela utakmice. Imali su terenski inicijativu, bili u inkoviti u realizaciji svojih prigoda, a u tome im je umnogome pomogla i gostuju a nespretna obrana. Bratstvo uz dva postignuta zgoditka u 43.minuti preko Milana Mesari a i 60.minuti preko Nikole Patafte ima i dvije lijepe prigode koje ne uspije realizirati. Doma i su imali trojicu dvostrukih strijelaca Marijana Duman i a, Casimira Rodriguea i Nenada Vibovca. U 81.minuti nakon sudara doma eg igra a Denisa Dove era sa jednim gostuju im igra em lošije je prošao doma i Dove er pa je zatražena intervencija hitne medicinske pomo i županijske bolnice akovec. ak etiri doma a, a samo jedan gostuju i opomenuti igra . Mladost iznenadila visokom pobjedom u Donjoj Dubravi. Malo se tko od gostuju ih navija a nadao da de ki iz Ivanovca mogu nešto u initi kod vrlo dobrog Dubrav ana. Doma i su i dobro krenuli u utakmicu i zgoditkom Dražena Horvata II u 9.minuti poveli sa 1-0. Sa dva zgoditka u 13. i 34.minuti Filipa Murkovi a Mladost nakon prvom poluvremena ima prednost od 2-1. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 53.minuti na 3-1 za goste povisuje svojim zgoditkom Matija Pavlekovi . Dvije minute kasnije doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg u zgoditak i smanjenje rezultata na 3-2 realizira Dražen Horvat I. Kapetan Mladosti Ivan Fu ko sa svoja dva zgoditka u razmaku od samo tri minute 73.do 76. postavlja kona nih 5-2 za goste. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Doma i poraz Dinama. Gosti iz Cirkovljana sasvim se zasluženo ku i iz Domašinca vra aju sa tri vrijedna boda. Željko Glavina je Naprijed doveo u vodstvo od 1-0 u 17.minuti i to minimalno gostuju e vodstvo bilo je sve do 74.minute. Petar Horvat je tada svojim zgoditkom pove ao vodstvo gostiju na 2-0. Antonio Krznar uspio je u 80.minuti smanjiti na 2-1 i Dinamu tako dati nadu u posljednjih desetak minuta utakmice za pokušati posti i zgoditak. No, to se ipak sre om po goste nije dogodilo ve su oni bili ti koji su u 86.minuti drugim zgoditkom na utakmici Petra Horvata stigli su pobjede od 3-1. etiri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.
SPARTAK – BSK 2:0 (0:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Borut Križari (Ivanovec), Dražen Sukanec (S. Ves). Delegat: Dragutin Hozjak (Prelog). Strijelci: 1:0 Novosel (55), 2:0 Novosel (37-11m). SPARTAK: Jalšovec, R. Domini (od 76. Ruži ), Mihalic, Hali , Cvetko, G. Križai , E. Šegovi (od 88. Jan ec), Pasler, Novosel (od 87. emerika), I. Šegovi , Lackovi . Trener: Goran Križai . BSK: Sternad, Makar (od 65. F. Horvat), Gucn, Sršan, Herc (od 75. B. Škvorc), Mihalec, S. Horvat (od 75. Grbavec), Hajdarovi , Paler, Mlinari , Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Žuti kartoni: Novosel (Spartak), S. Horvat, Mihalec (BSK).
LISTA STRIJELACA 15 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV) 11 zgoditaka – Marijan Duman i (Centrometal), Dražen Horvat I (Dubrav an) 10 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Dražen Horvat II (Dubrav an), Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Nenad Radikovi (Polet SMNM), Ivan Lesjak (Omladinac NSR) 8 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Nikola Mun ar (Sokol), Antonijo Fegeš, Nenad Vibovec (Centrometal), Bruno Mesari (Plavi Pek.) 7 zgoditaka – Boris Vrbanec (Zasadbreg), Igor Beštek (BSK), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Tihomir Novosel (Spartak), Petar Horvat (Naprijed) 6 zgoditaka – Goran Makovec (Polet SMNM), Ivan Fu ko (Mladost I) 5 zgoditaka – Marko Šolti (Rudar), Marko Koroši (Zasadbreg), Jurica Novak (Omladinac NSR), Filip Murkovi (Mladost I)
FAIR PLAY Isklju eni igra : Ivica Glavina (Naprijed) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: Mihael Kanižaj (Dinamo D), Dominik Leva i (Mladost I), Marijan Duman i , Denis Dove er (Centrometal), Hrvoje Zlatarek (Bratstvo SV)
STATISTIKA 41 pos gnu zgoditak ili 6,8 po utakmici 18 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani
Rezultati 5. kola: Dinamo (D) - Naprijed 1-3; Spartak – BSK 2-0; Zasadbreg - Polet (SMnM) 1-6; Centrometal - Bratstvo (SV) 6-2; Plavi (Peklenica) Omladinac (NSR) 4-9; Dubrav an - Mladost (I) 2-5; Rudar - Sokol 1-2
TABLICA 1. Polet (SMnM)
13 9
3
1
34:12
30
2. Spartak
13 8
3
2
20:8
27
3. Omladinac (NSR)
13 8
2
3
26:16
26
4. Centrometal
13 6
4
3
35:19
22
5. Dubrav an
13 7
1
5
34:26
22
6. Sokol
13 6
2
5
25:24
20
7. Naprijed
13 5
3
5
24:24
18
8. Rudar
13 4
4
5
18:15
16
9. BSK
13 4
3
6
19:20
15
10. Mladost (I)
13 4
3
6
22:27
15
11. Bratstvo (SV)
13 4
2
7
27:37
14
12. Plavi (Peklenica)
13 3
4
6
27:39
13
13. Dinamo (D)
13 3
2
8
21:34
11
14. Zasadbreg
13 0
4
9
19:50
4
23. studenoga 2010.
5. kolo II. ŽNL istok
II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok
GALEB – MLADOST 2:4 (1:0)
Vidov anu usprkos porazu naslov jesenskog prvaka
OPOROVEC. Igralište Galeba. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Drago Mar ec (Mihovljan), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Željko Štefanac ( akovec). Strijelci: 1:0 D. hertelendi (26), 1:1 Talan (49), 2:1 Granatir (58), 2:2 Mlinarec (74), 2:3 Mlinarec (81), 2:4 Mlinarec (90). GALEB: Dolenec, Fleten (od 78. I. Erdelji), Soka , D. Hertelendi, Vuk, Car, M. Erdelji, Grana r (od 64. P. Fran i ), Slavi ek, Mihaljac, Domini . Trener: Damir Pigac. MLADOST: Soka , Kolari , Sabol, avlek, Taradi (od 40. Sabolec), Gorupi , Možek, Cirkven i , Mlinarec, Fileš (od 86. Tkalec), Talan. Trener: Dušan Podgorelec. Žu kartoni: Vuk, Hertelendi, Slavi ek (Galeb), Taradi, Kolari , Gorupi (Mladost).
SK – VIDOV AN 3:2 (0:0) EHOVEC. Igralište Makovica. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Ivan Žganec ( akovec), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 0:1 D. Nemet (52), 1:1 F. Hižman (57), 2:1 M. Pigac (30), 3:1 F. Hižman (37), 3:2 Herman (90). SK: Vojvoda, Baranaši , Žvorc (od 42. Bašnec), Graši , F. Hižman, Kuhanec, M. Pigac (od 73. Ke keš), Markan, I. Horvat, Lon ari , Varošanec (od 88. Marka ). Trener: Davor Horvat. VIDOV AN: Cve ni , Herman, Ku an, N. Nes , Mario Matulin, N. Friš i (od 79. Kvakan), D. Nemet, D. Friš i , D. Nemet (od 80. I. Friš i ), Lukša, Zadravec. Trener: Sre ko Gabaj. Žu karton: F. Hižman ( SK).
PODTUREN – MLADOST (SM) 4:1 (2:1) PODTUREN. Igralište Trnoc. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec), Robert Novak (Puš ine). Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 1:0 R. Boži (18-11m), 1:1 Gašpari (20-11m), 2:1 I. Telebuh (33), 3:1 Kolari (73), 4:1 I. Telebuh (90). PODTUREN: Šalamon, R. Boži , Okreša, Radovan, Kerovec, Mravljek, I. Telebuh, Kolari , Kolar (od 89. Horvat), J. Lepen, D. Lepen (od 74. K. Boži ). Trener: Ivan Hamunajec. MLADOST: Mir. Kranjec, Hobor (od 58. D. Orehovec), Posavec, Šulj, Šamarija, Papak (od 79. Musta ), Blažin i , Gašpari , F. Papak, Igrec, Štrok. Trener: Marko Fran i . Žu kartoni: Kerovec, R. Boži , J. Lepen, Kolar (Podturen), J. Papak (Mladost).
DRAŠKOVEC – DRAVA 3:2 (0:1) DRAŠKOVEC. Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Smiljan Šafari (Zasadbreg), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e). Strijelci: 0:1 Markovi (17), 1:1 Židov (58), 2:1 F. Pišpek (69-11m), 3:1 F. Pišpek (80), 3:2 Furundžija (90). DRAŠKOVEC: Taradi,Mlinari ,Židov,Jambrovi ,N.Pišpek,Kova ,Repalust(od80.Kekenj),D.Matja i (od 79. Šavora), Strahija, F. Pišpek, Bašnec. Trener: Dario Kova . DRAVA: Ko iš, Igrec, Kos, Mihoci, N. Novak, Mihalic (od 57. M. Bartoli ), Hošnjak, Markovi , Mar. Bartoli , G. Orehovec, Furundžija. Trener: Ivan Bartoli . Žu kartoni: Židov (Draškovec), Kos, Furudnžija (Drava). Crveni karton: Mihoci (Drava).
DUBRAVA – GRANI AR 1:2 (1:1) SIVICA. Igralište Dubrave. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Renato Vuk (Ivanovec), Boško Martan (Štefanec). Delegat: Nikola Toplek (Nedeliš e). Strijelci: 0:1 Blažon (1-11m), 1:1 Ko evar (44), 1:2 Mihaljkovi (63). DUBRAVA: uranec, Tkalec, Bobi anec, Paler, D. Mu i , Sršan, S. Bobi anec, Ko evar, V. Mu i (od 31. Bauer), Jambroši (od 64. Golubi ), Ov ar. Trener: Vladimir Sabol. GRANI AR: Pancer, B. Leva i , Ciglar, Horvat (od 46. T. Leva i ), Murkovi , Blažon, Mihaljkovi , Ma ari , Posavec (od 90. S. Novak), A. Novak, Tih. Leva i . Trener: Danijel Ciglar. Žu kartoni: Bauer, D. Mu i (Dubrava), Blažon, Ciglar, Posavec (Grani ar). Crveni karton: Petak (Grani ar).
BORAC PMP – CROATIA 1:4 (1:0) TUR IŠ E. Igralište Borca PMP. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Vjeran Tuksar (Peklenica), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Antun Horvat ( akovec). Strijelci: 1:0 Bister (38), 1:1 urin (69), 1:2 Kr mar (78), 1:3 J. Bali (83), 1:4 M. Ruži (85-11m). BORAC PMP: Vlah, R. Brumen (od 61. N. Novak), Mihalec, Kova i , Blažin i , Jalšovec, Radikovi , N. Brumen, Bister, Srpak, Rušanec. Trener: Boris Radikovi . CROATIA: Bajkovec, urila, urin, Kos, D. Bali (od 46. Kolar; od 67. Šafari ), Hunjadi, Ruži , Jelini (od 46. Ivanuši ), Kr mar, M. Ruži , J. Bali. Trener: Kris jan Varga. Žu kartoni: R. Brumen, Kova i (Borac PMP), urila, S. Ruži (Croa a).
5. kolo II. ŽNL zapad SLOGA – VENERA PMP 0:1 (0:0) ŠTRIGOVA. Igralište Štrigova. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Toni Fažon ( akovec), Antun Kukovec (Podturen). Delegat: Tomislav Šol . Strijelac: 0:1 Kerman (20). SLOGA: Petkovi , T. Kova i (od 61. Sobo an), Vinkovi , Brežnjak, Jambrovi , Bogdan, Kova (od 80. Balaško), Sen ar, Rob, Koraj, Smolkovi . Trener: Franjo Klobu ari . VENERA PMP: Kocijan, Cvetkovi , R. Škvorc, Srnec, I. Vabec, L. Vabec, Kerman, Buhanec, alopek (od 67. I. Škvorc), R. Vabec, Peras. Trener: Stjepan Makar. Žu kartoni: Brežnjak, Vinkovi (Sloga), Kerman, Buhanec (Venera PMP).
PUŠ INE – ME IMUREC 3:2 (1:2) PUŠ INE. Igralište Sportski Park. Suci: Željko Turk (Zebanec), Damir Fodor (Slakovec), Josip Novak ( akovec). Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1:0 La evi (7), 1:1 B. Novak (17), 1:2 S. Novak (44), 2:2 La evi (62-11m), 3:2 Celinger (71). PUŠ INE: Majurec, urila, Pintari , Novosel, Florjani , Pozder, Klemen i , Celinger (od 80. Knezi ), M. Vidovi (od 47. Dove er), La evi (od 89. Skupnjak), S. Vidovi . Trener: Stanislav Posavec. ME IMUREC: T. Novak, Kova , Kos, Ivanuša, Fu ek, B. Novak, Z. Škvorc, S. Novak (od 70. Rešetar), Bistrovi (od 79. Levec), Treska, Kregar. Trener: Siniša Trajbar. Žu kartoni: Klemen i , S. Vidovi , Celinger (Puš ine), Z. Škvorc (Me imurec).
MURA – MLADOST (S) 1:2 (0:1) HLAPI INA. Igralište SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Željko Kova i (Šenkovec), Milivoj Bali (Nedeliš e), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 0:1 K. Tuksar (13), 1:1 D. Stojko (69), 1:2 T. Leva i (86). MURA: D. Novak, Braniša, Lipovi (od 66. Žganec), Antoli , M. Novak, Vuruši , D. Stojko, Jurovi , Vinko, Dragoja, Vrši (od 46. M. Jurovi ). Trener: Dražen Novak. MLADOST: Rajf, Vran i , Š avni ar, Rob, T. Stojko, N. Stojko, Županec, T. Leva i , K. Tuksar (od 72. Hošpel), Jakopi , J. Leva i (od 36. Kolar; od 65. Vinko). Trener: Marijan Mohari . Žu kartoni: M. Novak, Vinko (Mura), Županeck, Š avni ar, Jakupi , Hošpel (Mladost).
JEDINSTVO – DRAVA 2:0 (0:0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Jedinstva. Suci: Božidar Kolari (NSR), Ivica Horvat (Vra šinec), Jasmin Lozi (Belica). Delegat: Božidar Jura i . Strijelac: 1:0 or evi (74-11m), 2:0 or evi (78). JEDINSTVO: Varga, M. Jaluši , Popovi , N. Jaluši (od 59. Lešnjak), Vida ek, Jambroši , Vuruši , Pla ak (od 90. M. Horvat), S. Novak, Rešetar, or evi (od 88. Plevnjak). Trener: Mladen Rešetar. DRAVA: Mar n evi , Kozjak, Plevnjak (od 84. M. Horvat), Carevi , Frani , Šol, Dombaj (od 50. Vuk), M. Jaluši , Medved, Liber, Treska. Trener: Ivan Jan ec. Žu kartoni: Jambroši , M. Jaluši , or evi (Jedinstvo), Medved, Šol, Carevi (Drava).
BRATSTVO – ŠENKOVEC 3:2 (1:1) JUROVEC. Igralište ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Antun Koruni (Lopa nec), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Davor Drvenkar. Strijelci: 0:1 Govedi (7), 1:1 Brezova ki (22), 2:1 Štefulj (48), 2:2 Kolar (80), 3:2 Štefulj (84). BRATSTVO: Tratnjak, G. Trstenjak, Štefulj, Jambrovi (od 68. Pal ), Kirec, Brezova ki, T. Horvat, M. Per i , Zamuda (od 81. Baumgartner), urin, Mar. Per i . Trener: Darko Rob. ŠENKOVEC: G. Novak, D. Lukman (od 88. Zemli ), I. Thes, Radikovi , Ban (od 42. Zaspan), Korent, S. Debelec, Govedi , Kranjec, Vugrinec, Kolar. Trener: Mario Zaspan. Žu kartoni: Mar. Per i , Pal (Bratstvo), Kranjec, I. Thes, Kolar, S. Debelec (Šenkovec).
SLOBODA – TRNOVEC 5:0 (0:0) MIHOVLJAN. Igralište Ciglena. Suci: Davor Šupljika (Šenkovec), Darko Pokriva (Nedeliš e), Vlado Blaži ( akovec). Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 1:0 D. Lukman (46), 2:0 D. Lukman (49), 3:0 N. Orehovec (59), 4:0 N. Orehovec (78), 5:0 N. Orehovec (84). SLOBODA: Deban, Dunjko (od 63. Belše), B. Gori anec, N. Orehovec, Medved, Tisaj, D. Lukman, Tremski, Rešetar (od 85. Pintari ), Sovar, Posavec (od 77. Želežnjak). Trener: Mladen Ku ek. TRNOVEC: Jambrovi , B. ešnjaj (od 46. Borko), Srnec, D. Horvat, Plantak, Zobec, Fras, Herceg, Mir. Horvat, Pavlekovi (od 65. Gyo ), Mar ec (od 77. Zobovi ). Trener: Siniša Trajbar. Žu kartoni: B. Gori anec, D. Lukman (Sloboda), Srnec, Mar ec, Pavlekovi , Fras (Trnovec).
Vidov anu jesenski naslov unato porazu. Iako su na gostovanju u ehovcu doživljeli poraz igra i Vidov ana zadržali su vode u poziciju na ljestvici. Nakon prvih 45 minuta imali su 0-0. ak su u 52.minuti zgoditkom Dine Nemeta poveli sa 1-0. Nakon toga slijedi furioznih doma ih 15 minuta kada dolazi do preokreta rezultata. Filip Hižman je u 57.minuti poravnao na 1-1. SK je u vodstvo od 2-1 u 60.minuti doveo Miroslav Pigac, a vodstvo na 3-1 u 67.minuti pove ao svojim drugim zgoditkom na utakmici Filip Hižman. Isti je igra jedini opomenuti na utakmici i to iz razloga što je u gostuju em kaznenom prostoru pokušao simuliranjem iznuditi kazneni udarac. No, iskusni „stari lisac“ sudac utakmice Darko Filip i nije se dao prevariti. Vidov an u 90.minuti uspijeva zgoditkom Mihaela Hermana ublažiti poraz na 3-2. Pobjeda Croatije u Tur iš u. Doma i Borac PMP bio je bolji u prvom poluvremenu kada je i u 38.minuti zgoditkom Dražena Bistera stigao do vodstva od 1-0. Doma i su u drugom dijelu nešto popustili, a gosti iz Orehovice sve to dobro naplatili zgodicima. Tek u 69.minuti je Croatija stigla do izjedna enja rezultata na 1-1 zgoditkom Andrejasa urina. Vodstvo gostima od 2-1 u 78.minuti donosi njihov kapetan Marijan Kr mar. Josip Bali u 83.minuti povisuje na 3-1, a kona nih 4-1 za Croatiju u 85.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca postavlja Marko Ruži . Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. „Ljepotica“ kola u Podturnu. Iako je utakmica odigrana po vrlo klizavom terenu to nije niti malo doma ine i mom ad Mladosti omelo da prikažu odli nu igru. Posebno je oduševio doma in svojim pristupom i samom igrom svoje vjerne navija e. Na samom po etku utakmice vrlo dobri sudac utakmice Ivica Križai dosudio je dva kaznena udarca. Prvo u 18.minuti za doma ine kojeg je realizirao Robert Boži i potom dvije minute kasnije za goste iz Svete Marije kojeg je za 1-1 realizirao Mario Gašpari . Podturen u vodstvo od 2-1 dolazi u 33.minuti zgoditkom Ivice Telebuha. Zgoditkom u 73.minuti Nikole Kolari a za vodstvo od 3-1 doma i su imali nešto mirniju završnicu utakmice. ak su u 90.minuti drugim zgoditkom na utakmici Ivice Telebuha stigli do visoke pobjede od 4-1. Da su doma i više željeli pobjedu pokazuje i broj opomenutih igra a. etiri doma a, a samo jedan gostuju i. Mladosti bodovi iz Oporovca. Iako je doma i Galeb nakon prvog poluvremena imao vodstvo od 1-0 zgoditkom Danijela Hertelendija u 26.minuti na kraju su se gosti iz Palinovca radovali pobjedi. Po etkom drugog dijela u 49.minuti na 1-1 poravnao je Nikola Talan. Tomislav Granatir u 58.minuti nakon pogreške vratara Mladosti Darija Soka a donosi novo vodstvo Galebu i to je bilo sve od strane doma ina. Stvar je u svoje noge uzeo Tomica Mlinarec i sa tri svoja zgoditka donio Mladosti pobjedu od 4-2. Slobodnim udarcem sa dobrih 30 metara uz pomo doma eg vratara Franje Dolenca poravnao je na 2-2. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.
Budu nost bolja od Radni kog. Ve u prvom poluvremenu doma i sa dva zgoditka u 19. i 37.minuti Brune Dodleka imaju vodstvo od 2-0. Uz to je isti igra propustio realizirati kazneni udarac jer mu ga je vratar Radni kog Mihael Horvat obranio. Po etkom drugog dijela u 55.minuti gosti iz Gardinovca zgoditkom Tomislava Colari a smanjuju na 2-1. U 84.minuti sa klupe Radni kog udaljen je izioterapeut Josip Horvat koji je u estalo prigovarao na odluke suca utakmice Nine Škrobara, a kasnije i psovao. Budu nost nije imala niti jednog opomenutog igra a, a gosti trojicu. Op inski derbi i derbi za elja u Sivici gostima iz Novakovca. Odmah u 1.minuti utakmice Grani ar ima kazneni udarac koji u zgoditak i vodstvo od 1-0 pretvara Tomica Blažon. Minutu prije kraja prvog dijela Dubrava dolazi zgoditkom Manuela Ko evara do izjedna enja na 1-1. U poluvremenu utakmice prilikom ulaska u svla ionice pri uvni igra Grani ara Mario Petak vrije a suca utakmice Zdravka Toplišnjaka i zara uje isklju enje. Bojan Mihaljkovi „kratkoro no“ poja anje iz Eka u 63.minuti svojim zgoditkom donosi Grani aru pobjedu od 2-1. U 80.minuti doma ini postižu zgoditak, ali je isti na intervenciju pomo nog suca Renata Vuka poništen jer je prije postizanja zgoditka lopta udarila u vanjski dio mreže i vratila se u teren za igru kada doma i postižu zgoditak. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. U Draškovcu Dravi prvo poluvrijeme, a doma inu pobjeda. Matija Markovi je u 17.minuti svojim zgoditkom doveo Dravu u vodstvo od 1-0. Filip Židov uspio je na 1-1 poravnati u 58.minuti. Filip Pišpek sa svoja dva zgoditka dovodi Draškovec u vodstvo od 3-1. Prvi je postigao u 69.minuti iz kaznenog udarca, a drugi u 80.minuti iz igre. Prvi i tre i zgoditak doma ina idu na „dušu“ vrataru Drave Danijelu Ko išu. Zbog druge opomene u 76.minuti Drava je ostala bez Marka Mihocija. ak su gostuju i igra i htjeli napustiti teren nezadovoljni takvom odlukom suca utakmice Franje Hergoti a. No, njihov trener Ivan Bartoli ipak ih uspio „odumeti“ od takve namjere. U prvoj minuti suda ke nadoknade Drava ima kazneni udarac kojeg ne uspijeva realizirati Ivan Furundžija, ali kako je obranjeni udarac doma i vratar Kristijan Taradi kratko odbio iz „popravnog“ ipak Furundžija postiže zgoditak i smanjuje na kona nih 3-2 za Draškovec. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.
BUDU NOST – RADNI KI (G) 2:1 (2:0) PODBREST. Igralište Budu nos . Suci: Nino Škrobar (Brezje), Siniša Luka i ( akovec), Mario Gregurina (M. Subo ca). Delegat: Alojz Kopasi ( akovec). Strijelci: 1:0 B. Dodlek (19), 2:0 B. Dodlek (37), 2:1 Colari (55). BUDU NOST: onkaš, Škiljo, Višnji , Hali , Domini , T. Višnji (od 85. Sinkovi ), Lastavec, A. Hali , Miši , Ciglari (od 62. Lon ari ), B. Dodlek, B. Ciglari . Trener: Ivan Gajnik. RADNI KI: Horvat, Carovi , Koren, Paler, Obadi , Toplek, S. Novak, Vodopija, D. Novak (od 46. Kolari ), Živkoi , E. Horvat (od 54. Colari ). Trener: Vlado Kova ec. Žu kartoni: Koren, S. Novak, Vodopija (Radni ki). Crveni karton: Josip Horvat- zioterapeut (Radni ki).
LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Marijan Kr mar (Croa a); 11 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 10 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen), Hrvoje Škoda, Mario Matulin (Vidov an), Luka Domini (Galeb), Marko Ruži (Croa a), Bruno Dodlek (Budu nost P); 9 zgoditaka – Siniša Rušanec (Borac PMP); 8 zgoditaka – Filip Pišpek (Draškovec); 7 zgoditaka – Goran Orehovec (Drava DM), Ivica Telebuh (Podturen); 6 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM), Filip Hižman ( SK), Josip Bali (Croa a); 5 zgoditaka – Slobodan Car, Danijel Hertelendi (Galeb), Robert Boži (Podturen), Dejan Friš i (Vidov an), Davor Mu i (Dubrava), Nikola Talan (Mladost Pal.), Matija Markovi (Drava DM), Tomica Blažon (Grani ar N)
FAIR PLAY Isklju eni: Josip Horvat zioterapeut (Radni ki), Mario Petak (Grani ar N), Marko Mihoci (Drava DM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: Danijel Ciglar (Grani ar N), Matija Kolar, Robert Boži (Podturen)
STATISTIKA 32 pos gnuta zgoditka ili 4,5 po utakmici; 27 opomenu h igra a; 3 isklju enja; 7 kaznenih udaraca dosu eno, a 5 realizirano
Rezultati 5. kola: Galeb - Mladost Palinovec 2-4; Draškovec - Drava (DM) 3-2; Dubrava - Grani ar (N) 1-2; Borac PMP - Croatia 1-4; SK – Vidov an 3-2; Budu nost (P) Radni ki 2-1; Podturen - Mladost (SM) 4-1
TABLICA 1. Vidov an 2. Croa a 3. Mladost (SM) 4. Mladost Palinovec 5. Podturen 6. Galeb 7. Budu nost (P) 8. Borac PMP 9. SK 10. Grani ar (N) 11. Drava (DM) 12. Draškovec 13. Dubrava 14. Radni ki
13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13
9 8 8 8 7 7 5 6 5 4 3 3 2 2
1 3 3 2 2 2 4 1 3 1 3 0 2 1
3 2 2 3 4 4 4 6 5 8 7 10 9 10
40:19 36:20 27:20 25:13 37:19 27:24 23:18 21:24 18:22 14:24 23:24 15:34 16:42 19:38
28 27 27 26 23 23 19 19 18 13 12 9 8 7
II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad
Puš inama derbi i uvjerljiva bodovna zaliha za prolje e Puš ine bodovno uvjerljivi jesenski prvak. S ak osam bodova prednosti završile su Puš ine jesenski dio prvenstvene sezone, nakon što su na kraju sezone svladali Me imurca. Lijepi broj gledatelja u posljednjem kolu okupio se u Puš inama, njih oko 300. Gosti iz Dunjkovca-Pretetinca prvi su dio utakmice riješili u svoju korist, iako je doma in imao više od igre. Tako je i krenuo u utakmicu. Ve u 7. minuti zgoditkom Branka La evi a doma ini dolaze u vodstvo od 1-0. Bojan Novak je u 17.minuti poravnao na 1-1. Minutu prije kraja prvog poluvremena Me imurec dolazi do vodstva od 2-1 zgoditkom Sandra Novaka. Jedan doma i neodgovorni navija je u poluvremenu ušao u službene prostorije i verbalno prijetio sucima (saznajemo da je u pitanju predsjednik kluba op.a.). No, doma a redarska služba sprije ila je teži incident. Sama utakmica bila je vrlo nervozna, kako na terenu, tako i u gledalištu. U prvom poluvremenu pomo ni sudac Damir Fodor je popljuvan od dijela nepristojnih navija a. Doma ini u drugom dijelu puno bolji i zasluženo dolaze do pobjede. Na 2-2 su poravnali u 62.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca koji je realizirao Branko La evi . Zgoditak koji je doma inu donio novu pobjedu postigao je Tomica Celinger u 71.minuti. Gostuju i predstavnik kluba, a niti kapetan nisu po završetku utakmice htjeli potpisati zapisnik. Iz kojeg razloga valjda e disciplinskom sucu pismeno objasniti. Javio nam se tim povodom ina e trener Me imurca Siniša Trajbar koji kaže da ono što je doživio u poluvremenu utakmice u svla ionici u Puš inama ne uveno, optužio je predsjednika Puš ina Marinka Posavca za nevi eni pritisak na suce, kao i nekorektno ponašanje . Istovremeno isti e zasluženost doma e pobjede, kao i korektno su enje suda ke trojke tijekom svih 90 minuta, ali kako ponašanje Posavca nema veze sa sportom i da je to osnovni razlog što gostuju i predstavnici nisu željeli do i više niti blizu mjesta gdje je istovremeno on, pa tako nije potpisan i zapisnik. Jedinstvo uspješnije od Drave. Bio je to tradicionalni susjedski derbi. Dugo je bilo 0-0. Tek u samoj završnici utakmice doma i su uspjeli sa dva zgoditka Slavka or evi a sti i do pobjede od 2-0. Prvi su postigli iz kaznenog udarca u 74.minuti, a drugi u 78.minuti iz igre. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Radost Mladosti u Hlapi ini. Po vrlo teškom i blatnjavom terenu u vrlo borbenoj utakmici šestorica opomenutih igra a. Dva doma a, a etiri gostuju a. Gosti iz Selnice bili su nešto konkretnija mom ad u odnosu na doma u Muru. To se ve vidjelo u prvom poluvremenu kada su u 13.minuti zgoditkom Krunoslava Tuksara stigli do vodstva od 1-0. Tek u 69.minuti zgoditkom Denisa Stojka Mura poravnava na 1-1. etiri minute prije kraja utakmice radost gostima svojim zgoditkom za pobjedu od 2-1 donosi Tomislav Leva i . Venera PMP se osladila pobjedom u Štrigovi. Jedan, ali tri boda vrijedan zgoditak za goste iz Svetog Jurja na Bregu u
20.minuti postigao je Goran Kerman. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Doma a Sloga pokušavala je sa novim trenerom Borisom Novakom nešto u initi do kraja utakmice, ali je njegov jesenski debi završio porazom. U Jurovcu jesen zaklju ena pobjedom. Nešto mirniji zimski san imat e nakon doma e pobjede nad Šenkovcem igra i Bratstva. Trener „vatrogasac“ Darko Rob na klupi doma ina pobjedom je barem malo vratio doma im navija ima osmjeh na lice, a najviše Radovanu Ko ili. Loše je po doma e krenulo. Šenkovec je u 7.minuti zgoditkom Saše Govedi a došao u vodstvo od 1-0. David Brezova ki uspijeva u 22.minuti poravnati na 1-1. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minuti Bratstvo ima vodstvo od 2-1 zgoditkom Roberta Štefulja. Šenkovec se ponovno vra a u igru u 60.minuti kada na 2-2 poravnava gostuju i kapetan Goran Kolar. etiri minute kasnije zgoditak odluke za pobjedu Bratstva od 3-2 postiže po drugi puta na utakmici Robert Štefulj. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Hajduk e ikasan i u Strahonincu. Nakon visoke pobjede u Jurovcu, sli no, ali nešto blaže dogodilo se i u Strahonincu. Mreža je hajdukovcima ostala netaknuta, ali su zato doma i tri puta morali po loptu u svoju mrežu. Goran Debelec prvi je na eo doma u mrežu u 11.minuti. Nakon toga u 17.minuti doma i preko Edvina Zobeca postižu autogol. Josip Ma ari bio je strijelac tre eg gostuju eg zgoditka u 55.minuti. Teren dosta težak za igru, ali zato niti jedan opomenuti igra nije bio. Visoki poraz Trnovca u Mihovljanu. U posljednjem kolu i doma a Sloboda se „raspištoljila“. Kada je nakon prvih 45 minuta bilo 0-0 malo je tko od promrzlih gledatelja vjerovao da e ih u drugom poluvremenu vidjeti ak pet i još k tome sve u gostuju oj mreži. Deni Lukman postigao je prva dva u 46. i 49.minuti. Nakon toga sudac utakmice Davor Šupljika u 53.minuti propušta dosuditi kazneni udarac za Trnovec, ali zato to „ispravlja“ minutu kasnije kada dosu uje kazneni udarac kojeg ne bi niti gostuju i predstavnik Davor Šafari sam sebi sudio. Niti to nije pomoglo gostima jer doma i na vratima imaju iskusnog Miru Debana koji je isti obranio. Nakon nekoliko kola „primirja“ Nenad Orehovec opet po inje postizati zgoditke i to ak tri u ovoj utakmici do kraja za pobjedu Slobode od 5-0. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.
STRAHONINEC – HAJDUK (Š) 0:3 (0:2) STRAHONINEC. Igralište Strahoninca. Suci: Kris nko Jalušu (Kuršanec), Dragu n Novak (Lopa nec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelci: 0:1 G. Debelec (11), 0:2 E. Zobec (17-ag), 0:3 J. Ma ari (55). STRAHONINEC: Bertapelle, N. Zobec, D. Jaluši , E. Zobec (od 46. Bani ), Vrbanec, Krišto , Zorkovi , Zlatarek, Drabi (od 75. Horvat), Lackovi (od 46. Ri ko), Kuqi. Trener: Dražen Fric. HAJDUK: D. Jurovi , T. Jurovi (od 46. Turk), D. Hrženjak, Radikovi (od 77. Kojter), Gori anec, Sabo, J. Ma ari , M. Debelec, M. Ma ari (od 70. Šopar), G. Debelec, Šafari . Trener: Robert Gori anec.
LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Nenad Orehovec (Sloboda M); 15 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD) ; 11 zgoditaka – Dario Novak (Šenkovec), Miljenko Bistrovi (Me imurec), Siniša Dove er (Puš ine) ; 10 zgoditaka – Davor Medved (Drava K); 9 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Josip Ma ari (Me imurec); 8 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura), Mihael Ma ari (Hajduk Š); 7 zgoditaka – Saša Vidovi , Branko La evi (Puš ine), Matej Sen ar (Sloga Š), Tomislav Dombaj (Drava K), Karlo Gori anec (Hajduk Š); 6 zgoditaka – Dejan Korent (Šenkovec), Denis Mar ec (Trnovec), David Brezova ki (Bratstvo J), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Sandro Novak (Me imurec); 5 zgoditaka – Tomica Celinger (Puš ine), Krunoslav Fran i (Drava K), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD), Robert Vabec (Venera PMP), Robert Štefulj (Bratstvo J)
FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: Tomica Celinger (Puš ine), Zlatko Škvorc (Me imurec), Damir Vinkovi (Sloga Š), Hrvoje Buhanec (Venera PMP), Davor Medved, Zvonimir Šol (Drava K), Goran Kolar (Šenkovec), Denis Srnec, Denis Mar ec (Trnovec)
STATISTIKA 24 pos gnu h zgoditaka ili 3,4 po utakmici; 32 opomenuta igra a; isklju enja nije bilo; 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani
Rezultati 5. kola: Mura - Mladost (S) 1-2; Sloga (Š) - Venera PMP 0-1; Bratstvo (J) – Šenkovec 3-2; Jedinstvo (NSD) - Drava (K) 2-0; Sloboda (M) - Trnovec 5-0; Puš ine - Me imurec 3-2; Strahoninec - Hajduk (Š) 0-3
TABLICA 1. Puš ine 2. Me imurec 3. Jedinstvo (NSD)
13 11 13 8 13 8
1 2 1
1 3 4
41:11 38:22 31:23
34 26 25
4. Drava (K) 5. Mladost (S) 6. Venera PMP 7. Šenkovec 8. Mura 9. Hajduk (Š) 10. Sloboda (M) 11. Bratstvo (J) 12. Sloga (Š) 13. Trnovec 14. Strahoninec
13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13
2 1 2 2 2 3 0 2 5 4 3
4 5 5 6 6 6 8 7 6 7 8
31:22 22:30 20:22 27:27 25:26 30:24 32:32 18:38 14:19 21:30 16:40
23 22 20 17 17 15 15 14 11 10 9
7 7 6 5 5 4 5 4 2 2 2
23. studenoga 2010.
Lopate za snijeg
Trake za brtvljenje prozora vrata i pr rozora rozo o
v ć od već
već od
1722 kn
40 kn
6 kn
Motorna pila MS 170D 1,8 KS
1450 kn punjači akumulatora
Lanci za snij snijeg e
već od
129 kn
najkvalitetniji noževi oževi i pribor
TENIS ITF ŽENE
Ivana Lisjak u Prerovu Kvalifikacijama je minuli vikend zapo eo ženski ITF challenger u eškom Prerovu na kojem je u glavni ždrijeb ušla i Ivana Lisjak. Bit e to njezina posljednja prilika za pomak na WTA ljestvici prema priželjkivanom 210. mjestu liste koje bi trebalo biti dostatno za igranje kvalifikacija Australian Opena. Za tako nešto trebala bi na tur-
niru odnijeti pobjedu ili u i u finale. Konkurencija je ina e vrlo jaka, posebice kad su u pitanja 1. i 2. nositeljica jer e to biti vrlo dobre eške tenisa ica Voracova i Zahlavova. Ostatak konkurencije nije prejak, ali treba vidjeti u kakvom je stanju najbolja me imurska tenisa ica nakon odli no odigranog listopada, nakon ega ponovno nije bila baš prava.
U ponudi zimske auto gume
SJAJAN nastup KK Nedeliš e na državnom prvenstvu u Ivani Gradu
TIJANA TKAL EC osigurala naslov pobjednice Svjetskog kupa u preskoku
Matija Bužani i Dominik Kolari juniorski prvaci Hrvatske
Jedno zlato i dva srebra za „mali kristalni globus“
- Borcima KK Nedeliš e pripala su i tri naslova državnog viceprvaka
DVORANSKI ZAGI KUP DO 14 GODINA
Eni Babi naslov prvakinje U dvorani na Zagreba kom Velesajmu održan je Dvoranski Zagi kup za dje ake i djevoj ice do 14 godina na kojem je nastupilo desetak lanova TK Franjo Pun ec akovec. Odli an rezultat za djevojke Enu Babi i Lorenu Brzuhalski. Ena Babi se pobjedama protiv Sare Šanjug (TK I Team) 63 61, Dore Džoli (HATK Mladost) 60 61 i Petre Vrhovec (TK Kvarner) 64 75 plasirala u finale turnira, kao i Lorena Brzuhalski, pobjedama protiv
Roberte Krvajica (TK Koprivnica) 62 62, Tee Jezidži (TK I Team) 64 60 i Petre Pupi (TK I Team) 63 64. U finalnom susretu bolja je bila Ena Babi i pobijedila 62 63. Me u dje acima najbolji rezultat ostvario je Mislav Bošnjak koji se pobjedom protiv Matije Sokoli a (TK Zlatar) 63 76 plasirao u drugo kolo gdje je zaustavljen od prvog nositelja Libora Hrestaka rezultatom 26 06.
PRVENSTVO ME IMURJA ZA SENIORE
Petru Žini u naslov županijskog prvaka Nakon dužeg vremena održano je prvenstvo Me imurja za seniore. Na prvenstvu nisu nastupili igra i prvoligaških i drugoligaških mom adi budu i da nisu imali pravo nastupa. Nažalost, zbog kraja sezone nastupilo je svega dvanaest seniora.
Prvo mjesto osvojio je Petar Žini pobjedivši u finalnom susretu Matiju Trstenjaka rezultatom 7:6 6:4. Do finala pobijedio je Dejana Domini a 60 60, a u polufinalu Petra Hranilovi a 4:6 7:6 10:4.
ak pet medalja donijeli su borci KK Nedeliš e s državnog prvenstva za juniore
U Ivani Gradu održano je juniorsko prvenstvo Hrvatske u ženskoj i muškoj konkurenciji po težinskim kategorijama. Od 9 postoje ih kategorija lanovi karate kluba Nedeliš e izborili su 5 finalnih nastupa i osvojili dva naslova prvaka i tri viceprvaka Hrvatske. U ukupnom plasmanu karate klub Nedeliš e zauzeo je prvo mjesto. Matija Bužani osvojio je naslov prvaka u lakoj kategoriji (-61 kg) nakon što je zabilježio 4 uvjerljive pobjede nad predstavnicima karate klubova : Daruvara, Pule, Bregane i Ronina iz Zagreba. Ovim rezultatom izborio je nastup na predstoje em Europskom prvenstvu za juniore koje e se održati u velja i 2011 godine u Novom Sadu. U superlakoj kategoriji (-55kg) finale su izborili Dominik Kolari i
Neven Ku an obojica iz karate klub Nedeliš e. Naslov prvaka Hrvatske pripao je tako er Dominiku Kolari u koji nažalost ne e nastupiti na predstoje em Europskom prvenstvu jer još nema 16 godina. U srednjoj kategoriji (-68 kg) Robert Zadravec osvojio je srebrnu medalju. Na putu do finala pobijedio je predstavnike karate klubova: Croatia Zagreb, Osijeka i Ivani Grada. U finalu je izgubio od predstavnika kk Tempa iz Zagreba U srednjoj kategoriji juniorki (-53 kg) Damira Sutnjak osvojila je srebrnu medalju. Na putu do finala pobijedila je predstavnice karate klubova : Virovitice, Hercegovine i Bregane. U finalu je poražena od predstavnice kk Sokol Split. Nastupile su još Ela Poljak u poluteškoj te Ines Strahija i Jasmina Isakovi u teškoj kategoriji.
Za još jedan vrhunski rezultat u ovoj gimnasti koj sezoni pobrinula se lanica GK Marijan Zadravec Macan akovec, Tijana Tkal ec osvojivši ukupno prvo mjesto na Svjetskom kupu, odnosno „mali kristalni globus“ u disciplini preskok i to ak prije posljednjeg turnira sezone.Tijana Tkal ec vrhunska je sportašica 1. kategorije. Kategorizaciju je stekla prošle godine, a ove godine je svojim izvrsnim rezultatima još jednom potvrdila. Ove je godine imala pet finala na svjetskim kupovima, od ega ak tri odli ja - dva srebra (Doha i Osijek) i jedno zlato (Ostrava). Ovim uspijehom Tijana je ostvarila povijesni rezultat za Hrvatsku žensku sportsku gimnastiku, i osigurala si pozivnicu za nastupe na elitnim „A“ turnirima sljede e godine.. „Jako sam zadovoljna svojim uspijehom jer se na po etku godine tome nisam ni nadala, cilj mi je samo bio biti me u prve etiri na rang ljestivici kako bih sljede e godine mo-
gla nastupiti na „A“ turnirima svjetskog kupa. Ovime sam još jednom, zajedno sa svojim trenerima Igorom Krijaimskiim, Tatjanom Goverdovskajom, i Mariom Vukoja, dokazala da se naporan rad zaista isplati. Sretna sam što sam osvojila „mali kristalni globus“ i to mi je samo poticaj za daljnji rad i priznanje za sav trud koji sam uložila ove godine na treninzima“, kaže zadovoljna Tijana. Tako hrvatska gimnastika ima dvoje pobjednika Svjetskog kupa u svojim disciplinama: Marija Možnika na pre i i Tijanu Tkal ec na preskoku, dok je Roberta Seligmana na drugom mjestu na konju s hvataljkama. U elitnoj „A“ seriji hrvatska gimnastika slijede e godine imat e ak šest predstavnika: Filipa Udea,koji je prvi osigurao pozivnicu ve u Rotterdamu, Marija Možnika na pre i,Roberta Seligmana na konju s hvataljkama, Tomislava Markovi a na tlu, Tijanu Tkal ec na preskoku i možda Tinu Erceg na tlu.
52
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
23. studenoga 2010.
23.23. studenoga studenoga 2010. 2010.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
KRENULA DVORANSKA streli arska sezona
Odmah na po etku vrlo uspješni streli ari Katarine Zrinski Streli arski klub „Grebengradski streli ari“ iz Novog Marofa organizirao je prvi ovosezonski dvoranski streli arski „Martinjski turnir“ koji je okupio streli are iz BiH, Srbije, Slovenije i Hrvatske ukupno više od 170 streli ara. Streli ari „Katarine Zrinski“ akovec veoma uspješno otvorili su dvoransku sezonu nastupivši sa 17 natjecatelja i ukupno su osvojili 14 medalja. Tako su u najmla oj kategoriji do 12 godina u stilu standardnog luka me u djevoj icama Iva Štrukelj osvojila je zlatnu medalju, me u dje acima istog
stila Mateo Pikl osvojio je srebrnu medalju a me u dje acima u stilu goli luk Izak Feher osvojio je tako er srebrnu medalju. U kategoriji do 14 godina me u djevoj icama u stilu olimpijski luk Regina Novak osvojila je zlatnu medalju a Marija Rojko srebrnu, dok je Ana Štrukelj osvojila etvrto mjesto. Me u dje acima olimpijski luk Vinko Kova zauzeo je sedmo mjesto dok u stilu goli luk me u dje acima Leon Pe ari osvaja zlatnu medalju. U konkurenciji kadetkinja u stilu goli luk Tena Piljuši osvo-
LANOVI KICKBOXING KLUBA 300 nastupaju po turnirima u inozemstvu
Pobjeda Ljiljane Zebolc u Ma arskoj, Varošanec viceprvak Balkana Iza lanova Kickboxing kluba 300 je zanimljivo razdoblje, u kojem su došli i do vrijednih rezultata.Krajem kolovoza Robert Varošanec i Ljiljana Zebolc nastupili su na velikoj priredbi u Ma arskoj, u gradu Dunavfoldvaru. Robert je boksao u me u za amaterskog prvaka Balkana sa ma arom Czabom i izgubio na bodove te je time postao viceprvak balkana u kategoriji ispod 72.5 kilograma. Na istoj priredbi Ljiljana je pobijedila na bodove protivnicu iz Austrije u vrlo napetoj i izjedna enoj borbi. Dobrim predstavljanjem u Ma arskoj je KBK 300 osigurao pozive na sljede e priredbe u susjednoj državi, pa su naši borci krajem rujna nastupili u gradu Hatvanu, predstavljali su nas Mario Agati i Dario Kapelari. Mario je odradio vrhunski me s doma im borcem Viktorom Peteshom, ali na kraju izgubio na bodove 2:1,dok je Dario odradio svoj prvi me s iskusnim Gaborom i izgubio na bodove.Po etkom listopada je KBK 300 bio pozvan na turnir u blizini Brati-
slave, na kojem su nastupili Jurica Škoranec u kategoriji -63.5kg, Boris Vrbanec (-81kg) i Robert Varošanec (-81kg). Oni su protiv doma ih boraca prikazali odli ne nastupe i time osigurali klubu pozivnice za turnir u Austriji u prosincu. KBK 300 sad o ekuju turniri u Hrvatskoj, u Vukovaru, te najve i hrvatski turnir, Croatia Open Final Fight u Rijeci. Na ta dva turnira e nastupiti svi natjecatelji KBK 300 u svojim kategorijama. U sije nju 2011. godine KBK 300 e opet organizirati veliki kickboksa ki spektakl u akovcu na kojem e nastupiti borci iz inozemstva protiv boraca iz KBK 300 i KBK Sra inec. Uz naporni rad s natjecateljima, u KBK 300 nastavljaju predano raditi s po etnicima, pa pozivaju sve zainteresirane za kickboxing i rekreaciju da se u lane u klub bez obzira na godine i spol. Treninzi se održavaju utorkom, etvrtkom i petkom u maloj dvorani Graditeljske škole od 20.15 sati, a za sve informacije tu je i telefon 095/9203533. (IS)
jila je zlatnu medalju a Vanda Kipke srebrnu medalju, dok je u konkurenciji kadeta složenim lukom Stephan Šalamon osvojio srebrnu medalju. Me u juniorima u stilu olimpijski luk zlatnu medalju osvojio je Igor Markovi , a u stilu standardni luk Karlo Cilar osvaja bron anu medalju. Nastupivši u seniorskoj konkurenciji u stilu olimpijski luk Krešimir Štrukelj osvaja zlatnu medalju a Božidar Vuruši 11. mjesto, dok u stilu goli luk Goran Cmre ak osvaja srebrnu medalju.
Dobro je znati 53
54
Informacije
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
ELEKTRA AKOVEC 40000 akovec, Žrtava fašizma 2
OBAVIJEST Poštovani korisnici naših usluga, Obavještavamo Vas da se u sklopu mjera za poboljšanje poslovanja i op malizacije troškova, od dana 01.12.2010. godine, ukidaju blagajne u Elektri akovec. Od toga dana više se ne e mo i pla a ra uni u Elektri akovec. Ra une možete pla a bez naknade u svim poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte. Reklamacije obra una, promjenu akontacije, obra un samoo itanja te ostale usluge i informacije i nadalje možete dobi na našim šalterima ili putem potroša kog telefona. Zahvaljujemo na razumijevanju! Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije Ru era Boškovi a 2 – akovec
POZIVA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE S PODRU JA ME IMURSKE ŽUPANIJE na dostavu POPISA programa i projekata koje namjeravaju realizirati u 2011. godini unutar granica zašti enih prirodnih podru ja. Javna ustanova prikuplja te informacije s ciljem boljeg pregleda nad planiranim lokalnim aktivnostima, a u svrhu kvalitetnijeg upravljanja zašti enim prirodnim podru jima i vrijednostima u Me imurskoj županiji. Jedinice lokalne samouprave i nadalje su dužne ishoditi sva potrebna dopuštenja i dozvole pri nadležnim odjelima Me imurske županije i/ili ministarstvima. Informacije koje se po ovom POZIVU dostave Javnoj ustanovi koristit e se isklju ivo kao pravovremena informacija na temelju kojih e se izraditi Plan rada Javne ustanove i Plan nadzora zašti ene prirode u Me imurskoj županiji za 2011. godinu. Rok za dostavu popisa je 31.12.2010. godine, pismeno, na adresu Javne ustanove.
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Klasa: UP/I-350-05/10-01/72 Ur.broj: 2109/1-13/2-10-5 akovec, 19. studenoga 2010. Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji («Narodne novine» broj 76/07. i 38/09.)s
POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama na k.o. Strahoninec, za koje se po zahtjevu Op ine Strahoninec, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru: formiranje uli nog koridora od dijela kat. est.br. 316/101, 316/24, 316/26, 316/27, 316/115, 316/34, 316/35, 316/36, 316/38, 316/69, 316/41, 316/112, 316/43, 316/119, 311/217, 316/59, 316/66, 316/58, 316/57, 316/32, 316/33 i 732/3 k.o. Strahoninec i izgradnja nove ulice u Strahonincu. da izvrše uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja. Uvid u Idejni projekt mogu izvrši osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana, 30. studenoga 2010. godine u vremenu od 9,00 do 12,00 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, akovec, Ru era Boškovi a br. 2, soba br. 12. Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu pozivu.
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA GORNJI MIHALJEVEC Na temelju lanka 48. Zakona o lokalnoj i podru noj regionalnoj samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01., 60/01., - vjerodostojno tuma enje, 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09.) i lanka 31. Statuta Op ine Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 16/05. 10/09.) raspisuje se
JAVNI NATJE AJ za prodaju zemljišta u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec I. Predmet natje aja je prodaja zemljišta u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec upisanog u z.k.ul. br. 155 k.o. Prhovec u naselju Prhovec i to zk. est.br. 71/1 u naravi oranica od 1.131 hv (ident. sa kat. est. 824 k.o. Prhovec površine 439 m2) i zk. est.br. 71/3 u naravi livada od 122 hv (ident. sa kat. est. 823 k.o. Prhovec površine 4068 m2). II. Po etna kupoprodajna cijena nekretnina ozna enih u to ci I. ovog Natje aja po m2 iznosi 11,00 kuna. III. Natjecatelji su dužni upla jam evinu u visini od 15.000,00 kuna na ra un Op ine Gornji Mihaljevec br. 2392007-1860400003, s pozivom na broj 24 7757 MB/JMBG, sa svrhom doznake - jam evina za kupnju zemljišta u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec. Pravo za sudjelovanje u natje aju imaju sve zainteresirane zi ke i pravne osobe ako ispunjavaju Zakonom predvi ene uvjete: stjecanje prava vlasništva. IV. Ponuda mora sadržava : a) ime, prezime, adresu i OIB ponu a a odnosno naziv, adresu i OIB pravnog subjekta; b) ponu enu cijenu u kn/m2; c) dokaz o upla enoj jam evini. Ponuda se podnosi za kupnju obiju es ca koje su predmeta ovog Natje aja. V. Rok za dostavu ponude je 01. prosinca 2010. godine do 15.00 sa u Službi prijema pošte naru itelja, bez obzira na na in dostave. VI. Ponude se dostavljaju na adresu: Op ina Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec, u zatvorenoj omotnici s naznakom „NE OTVARAJ“ Ponuda za kupnju zemljišta u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec. Ponude se ne otvaraju javno. VII. Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se razmatra . VIII. Najpovoljnijim ponuditeljem smatrat e se onaj natjecatelj koji ponudi najviši nov ani iznos povrh po etne cijene. IX. Izabrani ponuditelj dužan je zaklju i Ugovor o kupoprodaji zemljišta s Op inom Gornji Mihaljevec, u roku od 15 dana ra unaju i od dana odabira ponuditelja, kojim e se regulira me usobna prava i obaveze izme u ugovornih strana u skladu s zaprimljenom ponudom. X. Natjecatelju koji ne uspije u natje aju upla ena jam evina se vra a u roku 10 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a natjecatelj koji je uspio na natje aju pa odustao gubi pravo na povrat jam evine. XI. Natjecatelj je obvezan potpisa ugovor i vra ga Op ini Gornji Mihaljevec u roku od 15 dana po primitku istoga, u pro vnom e se smatra da je odustao od natje aja. XII. Porez na promet nekretnina odnosno troškove glede upisa prava vlasništva i sve ostale troškove vezane uz prijenos prava vlasništva snosi kupac. Kupac sam pla a naknadu za promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u gra evinsko. XIII. Op insko vije e Op ine Gornji Mihaljevec pridržava pravo poništenja ovog natje aja bez posebnog obrazloženja. XIV. Sve informacije o ovom natje aju mogu se dobi u Op ini Gornji Mihaljevec, usmeno (ured op ine) ili na tel. 040/899-117.
GKP « AKOM» d.o.o. Mihovljanska bb , a k o v e c Naš broj: 120/10 akovec, 17.11.2010. Na temelju odluke Uprave - Direktora GKP « akom» d.o.o. akovec, Mihovljanska bb, od 17.11.2010., kao organizatora tržnice u Gradu akovcu, objavljuje se sljede e
J A V N O N A D M E T A NJ E za prikupljanje ponuda za davanje na korištenje tržnog prostora na tržnici u Gradu akovcu za razdoblje od 01.01.2011.31.12.2013. godine 1. Predmet nadmetanja: - davanje na korištenje tržnog prostora na tržnici u Gradu akovcu, kako slijedi: 1. Vanjske klupe (table) – klupe (table) na tržnici ozna ene na planu tržnice crvenom bojom - namjena – prodaja vo a, povr a i cvije a - po etna visina naknade za korištenje iznosi: - 300,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za ljetni period (od po etka mjeseca ožujka do kraja studenog), - 200,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za zimski period (od po etka mjeseca prosinca do kraja velja e) 2. Unutarnje klupe (table) – klupe (table) na tržnici ozna ene na planu tržnice plavom bojom - namjena – prodaja vo a, povr a i cvije a - po etna visina naknade za korištenje iznosi: - 200,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za ljetni period (od po etka mjeseca ožujka do kraja studenog), - 140,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za zimski period (od po etka mjeseca prosinca do kraja velja e) 2. Dokumentacija za nadmetanje može se podi i neposredno kod tajnice Direktora GKP « akom» d.o.o., Mihovljanska bb, akovec ili kod poslovo e tržnice, Uska bb, akovec, svakim radnim danom u vremenu od 06:45 – 14:45 sa , uz predo enje uplatnice o upla jamstva za ozbiljnost ponude u iznosu od 100,00 kn. Jamstvo se može uplatiti na žiro ra un GKP „ akom“ d.o.o. broj 23920071100029354, koji se vodi u Me imurskoj banci d.d. pozivom na broj 02 – OIB ili na blagajnama GKP « akom» d.o.o. 3. Rok za dostavu ponuda je 02.12.2010. do 11,00 sa . Ponude se dostavljaju na adresu: GKP « AKOM» d.o.o. Mihovljanska bb 40000 akovec uz naznaku „ponuda za tržnicu – ne otvaraj“. 4. Javno otvaranje ponuda e se održa dana 02.12.2010. u 11,00 sa , u prostorijama GKP „ akom“ d.o.o. , akovec, Mihovljanska bb, akovec.
Organizator tržnice GKP « AKOM» d.o.o Direktor Snježana Tkal ec Avirovi , mag. iur.
23. studenoga 2010.
Informacije 55
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
Na temelju lanka 59., st. 4. Zakona o zdravstvenoj zaš (NN, 150/08., 155/09. i 71/2010.) i lanka 22. i 23. Statuta Županijske bolnice akovec, Upravno vije e Županijske bolnice akovec raspisuje
NATJE AJ za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Županijske bolnice akovec Kandidat za ravnatelja/icu Županijske bolnice akovec (u daljnjem tekstu: Bolnice) mora udovoljava sljede im uvje ma: - završeni sveu ilišni diplomski studij, - najmanje 5 godina radnog iskustva u struci. Uz prijavu na natje aj kandida moraju dostavi : - životopis - domovnicu (original ili ovjereni preslik), - dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili ovjereni preslik), - stranice radne knjižice s osobnim podacima i podacima o stažu (original ili ovjereni preslik) - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva u struci – npr. ugovor o radu, odgovaraju e rješenje, potvrda poslodavca ili sl. (original ili ovjereni preslik) - potvrdu nadležnog suda da pro v kandidata nije podignuta optužnica koja je stala na pravnu snagu, a ni da je izre ena nepravomo na osu uju a presuda za kaznena djela za koje je predvi ena nov ana kazna ili zatvor, ne stariju od 6 mjeseci, - program rada i razvoja Bolnice za razdoblje etverogodišnjeg mandata. Ravnatelj/ica se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine. Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatra . Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natje aj za izbor ravnatelja/ice Županijske bolnice akovec – ne otvaraj“ u roku od 15 dana od objave natje aja, na adresu: ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, 40 000 akovec, I.G. Kova i a 1e. Rok za podnošenje prijave na natje aj ra una se od dana objave u „Narodnim novinama“. Kandida e bi obaviješteni o izboru u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Bolnica zadržava pravo ne izvrši izbor ravnatelja/ice po raspisanom natje aju, te is poniš . Županijska bolnica akovec
GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15 Temeljem Zaklju aka Gradskog Poglavarstva Grada akovca od 29.ožujka 2007.godine objavljuje
PRODAJU ZEMLJIŠTA U IVANOVCU J A V N I M N A D M E T A NJ E M Dana 26.11.2010. godine, petak, s po etkom u 10,00 sati održat e se usmena javna dražba za prodaju zemljišta na licu mjesta u Ivanovcu na kraju ulice M.P. Miškine, blizina industrijske zone, i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br.2825, k.o. Ivanovec - est.br.74/4/1/1/1/1/19, pašnjak, površine 217 m2, (ident. s k br.116/90, k.o. iste) i - est.br.74/4/1/1/1/1/20, pašnjak, površine 220 m2, (ident. s k br.116/89, k.o. iste), po po etnoj cijeni od 5,56-€/m2 (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javnog nadmetanja), rok pla anja 8 (osam) dana od dana održavanja usmene javne dražbe. Me e estica nisu obnovljene, (od prije postoji iskol enje), estice su obrasle, a prodaju se, kupuju i predaju kupcu u vi enom i zate enom stanju, prema zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju na dan održavanja javne dražbe, bez posebnog geodetskog iskol enja i primopredaje me a, (kupac sam obnavlja me e es ca koje e na dražbi bi samo pokazane prema skici izmjere), a korištenje zemljišta je u skladu s važe om prostornoplanskom dokumentacijom. U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine. Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u iznosu od 5.000,00 kn za svaku pojedinu es cu za koju se nadme u na ra un Grada akovca broj 2392007 – 1806000006, model: 68, poziv na broj odobrenja: 7811-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljišta u Ivanovcu, i voditelju postupka na licu mjesta predali ovjereni dokaz o pla anju. Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava , ni e se mo i pristupi javnoj dražbi. Uplata jam evine smatrat e se prihvatom svih javno objavljenih uvjeta bez prigovora. Pravila javnog nadmetanja sadržavat e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja. Nekretnine se mogu razgleda uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, dužni su ostale uvjete natje aja i raspoloživu dokumentaciju preuze te traži druge informacije o nekretnini i kupoprodaji u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 15,00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e uvažava . Gradona elnik Grada akovca
SJE ANJE
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. WUSTENROT stambena štedionica AKOVEC, J. Kozarca 15, traži 5 FINANCIJSKIH SAVJETNIKA na odre eno vrijeme, sastanak sa zainteresiranim kandida ma u Zavodu za zapošljavanje akovec, dana 19.10.2010. god. u dvorani broj 18 sa po etkom u 10,00 sa , dodatne informacije na tel. 311-960. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 2. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traži AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com. hr Natje aj otvoren do 31.12.2010 3. ART ing AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA, 2 FASADERA na odre eno vrijeme, javi se na 091 4390279, 091 2390279. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 4. ELLIT d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBAR / KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 528570. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 5. SLASTI ARSTVO CVEK d.o.o. PUŠ INE, akove ka 82, traži KV, PKV PEKARI - više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 602-200. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 6. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099 6435814. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 7. ALLIANZ ZAGREB d.d., Poslovnica akovec AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traži ZASTUPNIK/ZASTUPNICA -više izvršitelja, VŠS, SSS, poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, voza ka dozvola B kategorije, poslovna prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijske i prezentacijske vješ ne,životopissazamolbamadostavi nagornjuadresu ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 30.11.2010. 8. STELLA FLORIS STRAHONINEC, traži 1 VRTLARSKI RADNIK/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098 9020615. Natje aj otvoren do 25.11.2010. 9. Stomatološka poliklinika Dr. Perca AKOVEC, ZAVNOH-a 31, traži 1 VSS DOKTOR DENTALNE MEDICINE na neodre eno vrijeme - skra eno radno vrijeme, 20 sa tjedno, znanje njema kog jezika, javi se na e-mail; srecko@percacstom.com Natje aj otvoren 31.11.2010. 10. ELEKTIC - CO d.o.o. AKOVEC, traži 2 TESARA, 2 ZIDARA, 2 ARMIRA A, 1 KRANIST na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 040 341188. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 11. Autolimar Gori anec Robert Sv. Marija, Glavna 36, traži 1 KV AUTOLIMAR/ICA na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 098 651045. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 12. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, traži 1 PRODAVA /ICA na štandu na odre eno vrijeme, javi se na 098 9079121. Natje aj otvoren do 29.11.2010. 13. LINIX d.o.o. KURŠANEC, Glavna 123, traži 1 ŠIVA / ŠIVA ICA kožne konfekcije na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, rad u jednoj smjeni prijepodne, javi se na 040 389-416. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 14. PRIMA GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, J.H.Zdelara 7, traži 4 KV, PKV ZIDARA na odre eno vrijeme, javi se na 095 8472548. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 15. MURA-METALd.o.o.KOTORIBA,traži1KVzavariva TIG, REL, MAG, atest; 1 KV BRAVAR na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, najava na tel. 040 682130. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 16. ARES d.o.o. AKOVEC, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Domašinec, Ca e bar MIBA , javi se na 099 6667700. Natje aj otvoren do 04.12.2010. 17. Prijevozništvo, vu na služba Pavlic Vlado AKOVEC, traži 1 VOZA /ICA ZA ME UNARODNI PROMET na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog dnosa, poželjno znanje njema kog jezika, javi se na 098 212207. Natje aj otvoren do 04.12.2010. 18. Ordinacija op e medicine dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak ŠENKOVEC, M. Tita 44, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, mogu nost smještaja, voza ki ispit B kategorije, javi se na 098 633147. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 19. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE 23, traži 5 ŠIVA A TEKSTILAnaodre enovrijeme,javi senaosobnoili865-229. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 20. Auto-elektrika Novak d.o.o. PRELOG, Nikole Tesle 21, traži 1 INŽENJER/INŽENJERKA ELEKTROTEHNIKE ILI STROJARSTVA za održavanje dijagnos kih ure aja na odre eno vrijeme, znanje engleskog jezika, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 645861. Natje aj otvoren do 11.12.2010. 21. Ugos teljskiobrt APA AKOVEC,traži1KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme, rad vikendom i praznikom, javi se na 098 241767. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 22. GP Emanuell d.o.o. AKOVEC, traži 4 KONOBARA/ ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 095 5544441. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 23. Autoservis-autoprijevoz Josip Dobrani M. Središ e, R. Kon ara 71, traži 1 VOZA "C" i "E" kategorije na neodre eno vrijeme, javi se na 098 493250. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 24. ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, M. Tita 19a, traži 1 PRODAVA /ICA u pekari, 1 KV PEKAR, 1 PKV PEKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada Šenkovec, pekara "SEFINO", javi se na 099 1923155, 040 343141. Natje aj otvoren do 18.12.2010. 25. P-MKOMPONENTEd.o.o.PUŠ INE,traži1CNCGLODA , 1 CNC TOKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 040 895550. Natje aj otvoren do 31.12.2010. 26. Dom za starije i nemo ne osobe STUBI AR M. Središ e, Kolodvorska 32, traži 1 MEDICINSKA SESTRA/ TEHNI AR na odre eno vrijeme - zamjena za porodiljni dopust, radno iskustvo 1 godina, položen stru ni ispit, javi se na 543-511. Natje aj otvoren do 15.12.2010. 27. Drvo-aluminijd.o.o.DonjaDubrava,Gospodarska1, traži 3 SSS STROJARSKA ILI GRA EVINSKA TEHNI ARA ILI INŽENJERI STROJARSTVA na odre eno vrijeme, pove an opseg posla, radno iskustvo poželjno, ak vno znanje njema kog jezika i rad u autocadu, javi se osobno na gornju adresu ili 040 688105. Natje aj otvoren do 01.12.2010. 28. SABIO d.o.o. IVANOVEC, J. Broza 107, traži 1 KV, PKV KUHAR/ICA za spremanje pala inki, mjesto rada akovec na neodre eno vrijeme, javi se na 095 8545492. Natje-
aj otvoren do 25.11.2010. 29. NIT d.o.o. Pansion Mamica PUŠ INE, traži 2 KV KONOBARA na odre eno vrijeme, znanje njema kog jezika, javiti se na 091 5486670. Natje aj otvoren do 30.11.2010. 30. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIŠ E, Frankopanska 2, traži 1 KV/PKV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, rad u dvije smjene, mjestoradaCa ebarPicasso, M. Središ e, javi se na 098 295019. Natje aj otvoren do 01.12.2010. 31. Dom zdravlja akovec akovec, I.G. Kova i a 1 e, traži 1 VSS DOKTOR/ICA MEDICINE na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ordinacija op e medicine Orehovica; 1 VSS DOKTOR/ICA MEDICINE, mjesto rada akovec, djelatnost za hitnu medicinsku pomo - zamjena za vrijeme specijalizacije iz hitne medicine; 1 VSS DOKTOR/ICA MEDICINE, mjesto rada ordinacija op e medicine Štrigova na odre eno vrijeme zamjena za vrijeme specijalizacije iz obiteljske medicine, završen medicinski fakultet, položen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko državljanstvo, uz zamolbu priloži : diplomu, dokaz o položenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore,domovnica,kra iživotopis,postojimogu nost davanja u najam stana u vlasništvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine u Domu zdravlja akovec, dostavi na gornju adresu sa napomenom "za natje aj - zapošljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 24.11.2010. 32. Dom za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna ku a" p.p.160, 40000 akovec, traži 1 RAVNATELJ/ICA Doma za žrtve obiteljskog nasilja "Sigurna ku a", uvje : hrvatsko državljanstvo, VSS DIPLOMIRANI/A SOCIJALNI/A RADNIK/CA, najmanje tri godine radnog iskustva u djelatnos socijalne skrbi i položen stru ni ispit, voza ki ispit "B" kategorije, ravnatelja/icu imenuje Upravno vije e na mandat od e ri godine, a ista može bi ponovno izabrana za ravnatelja/icu, uz prijavu na natje aj kandida trebaju priloži u izvorniku ili ovjerenoj preslici: životopis, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, stranice radne knjižice sa osobnim podacima i podacima o stažu, dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja, 3 godine radnog iskustva u struci, potvrda nadležnog suda da pro v kandidata nije podignu - ta optužnica koja je stala na pravnu snagu, dostavi na gornju adresu s naznakom "Natje aj za ravnatelja/icu". Natje aj otvoren do 25.11.2010.
na našu dragu
KATARINU VLAŠI 23.11.2008. - 23.11.2010. Prošle su dvije tužne godine, ali ti si uvijek s nama u našim srcima, mislima i molitvama. Tvoja obitelj
TUŽNO SJE ANJE na
DAMIRA ŠKVORCA 21.11.2009. – 21.11.2010. Roditelji i brat
IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.11. 2. SM - GRADNJA d.o.o. Strossmayerova 7, AKOVEC, mjesto rada Varaždin, traži 1 POM. KONOBARA/ICU NA ŠANKU, uvjeti: OŠ, KV, SSS, radno iskustvo nije važno, traži se kulturna i ljubazna osoba za rad na šanku; 2 POM. KUHARA/ICE, uvje : OŠ, KV, potrebno radno iskustvo na pom. posl. u kuhinji (prilozi, salate...) i 1 PIZZA-MAJSTORA (m/ž) ILI KUHARA/ICU NA ROŠTILJU, uvje : OŠ, KV, potrebno iskustvo na barem jednom od upisanih poslova te iskustvo korištenja krušne pe i pri radu. Sva su radna mjesta na neodre eno vrijeme sa probnim radom na ugov. do 3 mj., najava na mob: 099 2221 338 (gosp. Brki ), do 31.12. 3. WAM ADRIA d.o.o., BREZNI KI HUM 7/a; traži 1 ASISTENTA/ICU DIREKTORA na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS administra vnog, ekonomskog ili nekog drugog srodnog smjera; obavezno znanje engl. jezika u govoru i pismu; spremnost na povremena putovanja u inozemstvo; voza ka B kat., zamolbe sa životopisom sla na mail: giorgio. dascenzo@wamgroup.com do 25.11. 4. BRK d.o.o., PODEV EVO 149; traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo kojeg smjera; osiguran smještaj, najava na mob: 098 686 519 (Josip Pala nuš), do 31.12. 5. AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, traži 10 SLUŽBENIKA (m/ž) ZA OSIGURANJA na Ugovor o djelu, uvjeti: SSS, KV ekonomisti, komercijalisti, prodava i, radno iskustvo nije bitno, na po etku se sklapa ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, mog.t zapošljavanja više osoba, radi se po Varaždinskoj županiji, sa uredom u Varaždinu, bitna je komunika vnost, sklonost mskom radu, organizacijske sposobnos , mjesto rada Varaždin, najava na mob: 091/916-9885, 092/111-9630, 095/578-4932, 098/920-2090 ili na mail adresu darko.af1@gmail. com do 31.12. 6. EKO-MONITORING d.o.o., KU ANSKA 15, VARAŽDIN; traži 1 ISPITIVA A (m/ž) ZAŠTITE NA RADU na neodre eno vrijeme, uvje : VSS - zaš ta na radu, elektrotehnika, strojarstvo, biologija, ekologija, znanje engl. ili njem. jezika, rad na ra unalu, voza ki B kat., komunika vna, snalažljiva osoba, pismene zamolbe na adresu ili e-mail: marija@eko-monitoring.hr do 25.11. 7. SE-MARK d.o.o. Bjelovarska 36, Sesvete, mjesto rada Varaždin; traži PRODAVA A/ICU (maloprodajatehni komopremom)naneodre enovrijeme, uvje :SSSprodava umaloprodajitehni komopremom, u obzir dolaze zvanja tehni ar za elektroniku, tehni ar za ra unarstvo, elektrostrojarski tehni ar, ekonomist, voza i ispit B kat., potrebno znanje na ra unalu pismena zamolba na adresu ili e-mail: semark@se-mark.hr do 24.11. 8. Ugos teljski obrt TRI PEHAR EKA; BREZNI KI HUM 3; traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, najava na mob: 099 862 9953 (Josip Koži ), do 31.12.
IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja
FRANJU TARADIJA 27.11.1991. - 27.11.2010. Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec
IN MEMORIAM hrvatskom branitelju
FRANJI TARADIJU 27.11.1991. - 27.11.2010. Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IN MEMORIAM hrvatskom branitelju
ŽELJKU UN UŠU 28.11.1995. - 28.11.2010. Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IN MEMORIAM hrvatskom branitelju
BRANKU MARIN I U 28.11.1991. - 28.11.2010. Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
IZ MATI NOG UREDA RO ENI SVEN RIHTAREC, sin Tamare i Daria; TADEJ ROB, sin Draženke i Tihomira; PETAR TEKELI, sin Ivane i Dalibora; ROSANA ORŠOŠ, k i Nataše i Danijela; JAKOV MILOSAVLJEVI , sin Mirjane i Ozrena; LUKA TURK, sin Monike i Dalibora; TEO SAKA , sin Lidije i Stanka; JAKOV SOKA , sin Adele i Maria; LEONA MARTAK, k i Lidije i Krunoslava; MATIJA HRUSTEK, sin Darije i Marka; DINO TOMAŠI , sin Mateje i Renata; MARTINA MESARI , k i Marije i Željka; FILIP GAŠPARLIN, sin Ljiljane i Darka; ANJA
ZAGOREC, k i Gordane i Vida; MARTA BAJKOVEC, k i Danice i Stjepana; SARA TOPLEK, k i Kris ne i Sandra; NIKO POLANEC, sin Irene i Josipa; KEVIN VURUŠI , sin Maje i Daria; BARBARA DEBAN, k i Vlatke i Gorana; DARIO VARGA, sin Nikoline i Daniela; MARKO GRUBEŠI , sin Marije i Vlade ( akovec) VJEN ANI Vesna Jankovi i Tomislav Jambrovi ( akovec); Jana Horvat i Hrvoje Trstenjak, Jelena Hujs i Andrej Horvat (Kotoriba); Antonio Kranj ec i Marija urin (M. Subo ca);
Katarina Sabol ec i Dragu n Sobo an (M. Središ e); Mar na Pergar i Tomica Polanec (Nedeliš e); Marija Popovi i Stjepan Kiš (Prelog) UMRLI Tomislav Režek r. 1953., Agata Kozar ro . Bujan r. 1913., Katarina Vuruši r. 1929., Tomo Petri ek r. 1920., Ma ja Pokriva r. 1927., Marija Tkal ec ro . Herek r. 1942., Katarina Kralji ro . Cerove ki r. 1932., Karolina Dokleja ro . Bratušek r. 1942., Ivan Kolari r. 1936. ( akovec); Eva Katanec ro . Krnjak r. 1933., Stjepan Zobi r.
1959. (Dekanovec); Dušan Beli r. 1946., Vladimir Fabi r. 1961., Josip Matjanec r. 1930. (Kotoriba); Ivan Cirkven i r. 1931., Julija Ma ro . Obadi r. 1912. (M. Subotica); Mijo Antolaši r. 1925., Emerik Šubi r. 1925., Margeta Cofek ro . Leva i r. 1924., Dragu n Novak r. 1962. (M. Središ e); Marija Posavec ro . Horvat r. 1934. (Nedeliš e); Kata Pata a ro . Strahija r. 1925., Štefanija Cepanec ro . Cerove ki r. 1921., Tomo Pongrac r. 1920., Marija Varga ro . Soka r. 1933. (Prelog); Sabina Štumpf ro . Kumpari r. 1935. (Štrigova).
56
Oglasnik
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
MOTORNA VOZILA
POLJOPRIVREDA
AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889
PRODAJEM KOMBAJN Far 900 sa dva hedera, prikolicu 2-osovinku kiper 15T bunkerašicu, rotokiler 2.5m i špricu KŽK od 320 lit., mob. 098/170-5311 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 KUPUJEM TRAK TOR IMT 533-539 ili Deutz 45KS ili mijenjam za motor Kawasaki Z400J 1982.g., reg. do 4/11., mob. 091/2711-778 PRODAJEM PRIKOLICU Tehnostroj 4.5T, registriranu godinu dana, cijena po vi enju, tel. 868-057 PRODA JEM plug 2- br azdni za traktor T. Vinkovi , ba vu 750lit. od agacije povinjenu te rabljeni rezervoar za lož ulje od 3000 lit., cijene po dogovoru, mob. 098/1868-111 DRVENI KUKURUŽNJAK duž. 8m, odli an, sa uvan, pro dajem ili mijenjam za svinju, te p r o daj em hr as tov u b a vu od 55lit. za 200 kn. mob. 092/280-3055 PRODAJEM FELGE S GUMAMA ZA TRAKTOR IMT 560, 565, 577 i 587 dim. 18-30”, tel: 092 2696 213 PRODAJE SE: traktorska prikolica 4T, nije kiperica, s nastavcima za stranice (1.100eur); rasipa umjetnog gnojiva 300kg (200eur); mlin eki ar s metalnim sandukom 3-fazni (300eur); gumenjak prikolica (200eur). Tel: 099/665-2082 PRODA JEM PL A STENIKE Z A GREDICE, metalni, montažni, 1x3m, cijena od 180-320 kn. tel. 040 821 110 ili 091 888 3566. P R O D A J E S E M O T O K U LT I VATOR Honda F- 6 0 0, mob. 098/176-0060 PRODAJEM traktor Univerzal 445 1997.g., registriran, 2300rs, bez kabine, servo, sa svim priklju cima, pod ra un može i jef niji. mob. 091/5175-821 PRODAJEM traktor Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, registriran, 1-brazdni plug visoki, te ovna i bre u ovcu samo za 200 eur, mob. 098/190-3753 PRODAJE SE JEDNOREDNI BERA kukuruza Zmaj, u odli nom stanju, cijena 5.200 eur, mob. 098/491-636
M A Z D A 3 2 0 0 7. g . , r e g . d o 7/11, cijena 10.500 Eur, mob. 099/577-3544 PRODA JEM GUME GoodYear 155/70-13 M+S, 2 kom, 200 kn, mob. 095/8600-851 RENAULT 4 GTL, reg. do 7/11., metalik plavi, sa alu felgama + 4 zimske gume, povoljno, mob. 098/956-4778 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uš uvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 KUPUJEM DIJELOVE za at bravu 1.4 12V 1996.g., maska i zadnje lijevo svijetlo, mob. 091/750-2727 ili 099/670-1831 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob. 091/510-1064 PRODAJEM SKUTER Sym 2006. god., servisiran i garažiran, hitno. Info. 091 5585 930 VW GOLF IV 16V Ocean model 2003.g., 1.vl., 5vr., full oprema, odli an, 6.300 EUR, mob. 091/8940-554 CITROEN C3 HDI SX, 2004.g., 1.vl., sva oprema, crni, 67tkm, servisna, 5.500 EUR; 095/571-3171 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edi on mod. ‘06.g., 65tkm, serv. knj., odli no stanje, 8.900 EUR; mob. 099/310-9845 TOYOTA COROLL A D-4D Luna 2005.g., 80tkm, servisna, sva oprema, reg do 9/11, besprijekorna, kupljena nova kod Šavore, 9.900 EUR, mob. 095/533-1983 RENAULT MEGANE 1.6 coupe 66KW, 1996.g., 1.reg. 2004.g., neregistriran, žute boje, abs, klima, malo ošte en prednji branik, nove gume 175/65 R14 Dunlop, novi diskovi, novi auspuh, motor jako dobar, mala potrošnja, cijena 1.900 eur, mob. 095/803-7109 PRODAJEM DVIJE GUME Fulda dim. 175/65/14 za opel astru s felgama 4 rupe, ET 49, mob. 098/9163-783 PRODAJE SE: terenac NISSAN NAVARA 2.5 TDI-4X4 2003.g., reg. do 5/11., abs, 2 zra na, klima, servo, centr. dalj. zaklj. i terenac MITSUBISHI PAJERO 4x4 1999.g., + 4 nove gume. mob: 099/7555-252 KUPUJEM AUTOPRIKOLICU registriranu ili spremnu za registraciju, mob. 091/526-8171 AUTOMOBILE neispravne otkupljujem, a odvozim stare dotrajale aute i kombi vozila, pla am po kg. mob. 095/591-1966 KUPUJEM AUTOMOBILE ispravne, neispravne, novije, starije, karambolirane, može i stare olupine, te prodajem seat toledo dizel neregistr., 499 eur, mob. 098/777-095 PRODAJEM ELI NE FELGE sa zimskim gumama Michelin Alpino M+S dim. 185/65 R15, 5 rupa i auto radio JVC, skoro nov. mob. 098/242-317 PRODAJEM RENO MEGANE 1.4 1996.g., reg. cijelu godinu, mob. 099/598-3497 CITROEN AX 1.4 dizel 1992.g., reg. do 9./11., mob. 099/5940-359 PRODAJEM ŠKODU FAVORIT, neregistriranu ali u voznom stanju, mob. 091/545-8146 RENAULT 19 Chamade 1991.g., reg. do 9./11., mob. 098/9432-111
OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 DAJEM INSTRUKCIJE IZ ENGLESKOG JEZIKA za osnovnu školu, cijena 40 kn/šk. sat. K, mob. 099/409-1400 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE vrlo povoljno vršimo na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. mob. 098/704-257 PODUKE IZ MATEMATIKE I FIZIKE za osnovne i srednje škole, te fakultete. Ivanovec, tel. 337-262 ili 099/685-8066 ODŠTOPAVANJE I IŠ ENJE SVIH VRSTA ODVODA SPECIJALNIM STROJEVIMA. MOB. 098/9621-694 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 PODUKE IZ ENGLESKOG JEZIKA za u enike osnovne i srednje škole. mob. 098 195 7404 ODGOJITELJICA po struci uva djecu u svom domu u akovcu, tel 040/384-197 DAJEM INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika te obavljam usluge prijevoda i lekture. mob. 098 920 8882 UVALA BI DJECU u svom domu u jutarnjim i poslijepodnevnim sa ma ili bi pomagala starijim osobama u mobilnim ak vnos ma. Mob: 098/922-6806 ATRAKTIVNE STRIPTIZETE uljepšat e Vaše moma ko ve e, ro . zabavu ili neku drugu nezaboravnu prigodu. mob. 095/543-5053 MONTIRAM spava e sobe, regale i kuhinje, te obavljam sitne popravke, mob. 099/512-3207 PROFESOR DAJE INSTRUKCIJE iz hrvatskog jezika i u i djecu nižih razreda, mob. 098/188-4938 ŽENA SA ISKUSTVOM uvala bi djecu u akovcu, bilo koje dobi, mob. 091/5962-707
POSAO POSAO KOD KU E - solidna zarada, mob 099 417 2493 TR A ŽIM POSAO PRODAVA A – ak viziterst vo isklju eno. mob. 095/803-7109 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885
NEKRETNINE – PRODAJA
USLUGE
PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Č k Čakovec, IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980
OPASNO SNIŽENA CIJENA!!! Ku a u Križovcu na prekrasnoj lokaciji, sa 2000m2 oku nice. 2005.g. procijenjena na 77.000 eur danas samo 47.999,99 eur. Potrebna unutarnja adaptacija. HITNO !!! Mob: 099/364-7777 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob. 099/316-2112
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570
akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
PRODAJE SE TROSOBAN komforan i ure en stan u akovcu na dobroj lokaciji, mob. 091/129-1391 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODA JE SE KU A s oku ni com u elekovcu kod škole. Tel: 098/908-4122 ili 099/665-2082 PRODAJEM KU U u Donjoj Dubravi, oku nica 1400 etvornih metara, cijena 17.000 eur. mob 098 1625 200. GORI AN, Prvomajska, prodajem ku u s dvorištem, plin, centralno, 1370m2, odmah useljiva, 29.000 Eur, mob 091 665 2947 PRODAJE SE KU A u Murskom Središ u, sa svim priklju cima, garažama, vrtom i vo njakom u mirnom kvartu, odmah useljiva, papiri uredni, bez tereta, mob: 098/98-24-245 PRODAJEM STARIJU KU U u Malom Otoku pokraj Legrada s velikom oku nicom, cijena 10.000 eura. tel. 048/641-286 PRODAJE SE APARTMAN u Novalji od 61,70 m2, pogled na more, 2 spava e sobe, kompl. namješten. sa kuh. apara ma, protuprovalna vrata, sat. antena, klima, tenda, 2 parkirna mjesta, uporabna dozvola, useljivo odmah, mog. zamjene za auto ili stan u k, cijena 105.000 eur, mob. 095/820-7273 ZAGREB-ZAPAD: obnovljen uredan stan od 41m2 u zgradi, blizina tramvaja i Ilice, 5 stanica do Trga, prodajemo ili iznajmljujemo. mob. 098/539-350 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODA JEM DVOS OBNI S TAN u c entr u k o d 4 6 m2, v is o ko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 ZEMLJIŠTE - plato iznad Štrigove cca 50x60m, prekrasan položaj. Agencije isklju ene! Samo ozbiljne ponude na mob. 091/9170-878 PRODAJEM NAMJEŠTEN APARTMAN od 18m2 u Vodicama kod hotela Imperijal, 1.red do mora, tv, klima, mob. 099/6818-912 PRODAJEM KU U u Savskoj Vesi sa svim priklju cima, useljiva, mob. 098/553-270 PRO DA J EM O G R A E V I N S KU PARCELU u novoj ulici u ehovcu 1260m2, cijena povoljna. mob. 091/721-9920 PRODAJE SE KU A s poslovnim prostorom od 160m2 s garažom i oku nicom u Ma kovcu. Mob: 098/632-429 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050 m2, hitno. mob. 091 5585 930 PRODAJE SE NOVIJA VIKEND KU A u Dragoslavcu pogodna za stanovanje i starija ku a katnica u Šenkovcu na glavnoj ces . Kontakt: 343-557 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR u akovcu, prizemlje 157,77 m2, podrum 154,73 m2, blizina centra, parkiralište, tel: 099 212 51 93 P R O DA J E S E G R A E V I N S KO ZEML JIŠTE sa lokacijskom dozvolom u Zasadbregu. mob 091/763-6571 BAŠKA, Krk, (Palada), l. red do mora, poslovni prostor, konoba 24m2, na 4 gogine, prva godina gra s, nema priklju ka struje, za 4.500 EUR. tel 098 359 408
PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u k, Strossmayerova, 1.kat, 62m2, sa pripadaju im spremištem, tel. 092/131-7750 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever akovec, planom grada predvi eno za gradnju, parcela se može cijepa , cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJE SE KU A u Ma kovcu, ure ena izvana i iznutra, namještena, centralno grijanje, gradska kanalizacija, cijena povoljna – 50.000 eur, mob. 095/851-4834 CENTAR AKOVCA, prodajem ku u s dvorištem, struja, plin, kamin. info: 390-134 PRODAJEM VIKENDICU u Zasadbregu s vo njakom, brajdama, šumom, dio ogra en ži anom ogradom, struja, voda, plin, kanalizacija, mob. 091/165-1615
23. studenoga 2010. IZNAJMLJUJEM STAN od 46m2 studenticama ili zaposlenim djevojkama u k na Jugu, odvojeni ulaz i trošila, mob. 098/9871-058 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 80m2, pogodan za ugostiteljstvo ili bilo koju drugu namjenu u Ma kovcu. Mob.:098/777-084 IZNAJMLJUJE SE TROSOBAN STAN u ku i, poseban ulaz i priklju ci, pl. centr. grijanje, sve namješteno. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 u k, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteno, te prodajem fasadnu plinsku pe , mob. 091/933-8468
ŽIVOTINJE
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE NOVI STAN od 55m2 u strogom centru k, novonamješten. mob. 098/1634-992 IZNAJMLJUJE SE odmah useljiv trosobni stan u ku i iza autob. stanice u centru k, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvorištem. mob. 095/808 60 50. IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 PRO DA J EM O KU U I I Z N A J ML JUJEMO ODVOJENI S TA N u ku i za uslugu odr žavanja iste, u Murskom Središ u, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 POVOLJNO SE IZNAJMLJUJE DVOSOBAN namješten stan u Vukovarskoj ul. u k, mob. 091/911-1488 IZNAJMLJUJEM TROSOBAN novonamješten stan studen cama u blizini Pedagoške akademije, mob. 099/3670-995 GARSONIJERA nenamještena od 30m2 u k i garsonijera od 20m2 polunamještena na duže vrijeme, K, tel. 384-515 ili 098/545-526
D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM PUDLICE (m+ž) stare 10tjedana, mob. 095/5641-208 ili 091/3137-855 PRODAJEM ŠTENCE hrvatskog ov ara, istokrvne bez rodovnice, o iš ene od parazita, mob. 098/903-5244 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 LABRADOR štenci stari 2.5mj., žute i crne boje, sa rodovnikom, 2x cijepljeni i tetovirani, prodajem za 1.500 kn. Mob: 091 3822 459 POKLANJAM POLUPERZIJSKOG MA I A u dobre ruke, crno-bijele boje, tel. 040/821-459 ili 098/1322-005 POKLANJA SE LIJEPI TIGRASTI MA I star 3 mj.. Tel. 295-782 POVOLJNO SE PRODAJU SVINJE za klanje od 100-160kg, mog. klanja i dostave, mob. 091/519-1122 PRODAJU SE: ženka šarene rozele, par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 POKLANJAM ŠTENCE NJEM. BOKSERA uz nadomjestak troškova cijepljenja, žu , gras i bijeli s rodovnikom, tel. 042/641-417 ili 095/553-5369
23. studenoga 2010.
PRODAJEM PAPIGE nimfe, grice, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, te srebrne i pla naste fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRO DA J EM Z E E V E ma l e z a tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODA JE SE SVINJA tež. oko 14 0 k g , mogu e i klanje, tel. 360-569 PRODAJU SE SVINJE za klanje od 120-160kg (mog. klanja) i odojci, mob. 091/5217-117 PROA JEM O S V IN J S K E P O LO VICE, o iš ene odojke, svinje od 70 -100kg, mogu a zamjena za žitarice. Dostava! mob. 091/526-8171
RAZNO TONI d.o.o. prodaje suhi i separirani DRVENI UGLJEN (kocka i komad), uz mogu nost dostave. Donji Kraljevec, tel. 655-444, Podturen, tel. 847-159
Oglasnik 57
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
PRODAJE SE laptop i hd camera. mob. 091 970 1929 PRODA JE SE el. gitara Yamaha AES420, stara 6mj., bez znakova korištenja (300eur); poja alo Laney LX65D s ugra enim efek ma staro 6mj. (250eur), mob. 099/6770-774 PRODAJEM plinski brzogrija i kotao HC-23 (1991) ispravan, vrlo povoljno. Tel: 040 543 184 ZBOG SELIDBE - U K POVOLJNO PRODAJEMO: kuhinju duž. 2m sa su ericom, Meblo ormar, krevet, kau , TV 72cm i 55cm, tepihe, trakaste zavjese, bijelu komodu 2.5m, ormari e za kupaonu, umivaonik, ogledalo te vrlo kvalitetnu garnituru za blagovaonu sa ovalnim stolom + 6 stolica i dr., mob. 098/539-350 PRODAJE SE VELIKA ZBIRKA MARAKA u pet velikih punih albuma + ostalo, za 800 Kn. Tel 091 365 3004. PRO DA JEM R A UN A LO A MD ATHLON 512 RAM, 40GB HARD, DVD snima za 50 0 kn. mob. 098/903-7239 PRODAJEM MOBITEL SAMSUNG S-5230, touchscreen, 3,2 megapix. camera, potpuno novi, 2g. garancije, za 700kn, mob. 095/8489-753
INOX BA VA ZA VINO od 100 lit., cijena 700 kn. mob: 091 3822 459 PRODAJEM RABLJENU DJE JU ODJE U I OBU U, uš uvanu, za djevoj ice i dje ake od 0-8 g., cijena 10 kn/kom, te malo korištenu dj. hodalicu. mob. 098 632 384 PRODAJE SE pl. štednjak Prak k, eki ar s ku jom, cirkular za drva i agregat za struju. Može zamjena za kukuruz ili svinju. mob. 099/790-6365 PRODAJE SE stroj za pranje su a s manjom greškom (100eur); klizaljke m, ž i dj. (150-200kn/par), skije s vezovima (150kn) i pancerice (150-200kn/par). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 091/510-1064 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna ku ja, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558. PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPL ATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJE SE: regal, garnitura za sjedenje - trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (puno drvo hrast), komoda s vitrinom (hrast), tapec. krevet (500kn), škrinja sandu arka (750kn), gume 175/65/14 za 500kn/4kom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i plo a za el. ugradbeni štednjak (200kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM orig. montažne tvorni ke police za trgovine ili dr. namjene, duž. 15m sa 4 reda pregrada, plas cirane, skoro nove. tel. 042/641-451 ili 095/582-3207 PRODA JEM VINO ŠIPON, mob. 099/6766-515 PRODAJE SE MOBITEL LG KF510, crveni, slide, kao novi, sa svime u paketu i novim tele2 brojem sa 25 kn na ra unu. Cijena 300 kn, mob. 098 63 11 66 PRODAJE SE luk, krumpir, mladi i suhi puter grah (sve doma e nešpricano), te doma e kokoši i zagorske pure. Kontakt: 343-557 PRODAJEM GARAŽNA DRVENA VRATA sa oja anim pan ma, vrlo povoljno, mob. 091/5085-707 PRODAJE SE novi bravarski stol za (200kn) i mobitel Nokia 5130 express music za 280kn, mob. 098/914-3423
Ovdje je za samo
MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!
mogao biti Vaš oglas Sve informacije na
PRODAJE SE MRKVA crvena, tel. 382-384 PRODAJE SE STABLO ORAHA, 2kom. tel. 334-275 MOLIM NA POKLON DJE JA KOLICA na sklapanje za dvogodišnje dijete, tel. 341-155 PRODAJEM: kuhinju, stol + stolice, regal, ležaj, stoli , vitrinu, kau , ormar, tepih, dvosjed, hladnjak, štednjak, rešo, kamp prikolicu sa tendom (za registrirati), i ostalo iz ku e, mob. 099/3361-032 KUPUJEM ANTIKNI NAMJEŠTAJ – gredence, komode, stolove, ogledala, zidne satove, srebrne predmete i ostale starine. tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJU SE DVA DJE JA KINDERBETA bijele boje, mob. 098/632-614 PRODAJEM ciklu, mrkvu i grah. Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM UGOSTITELJSKI štednjak, roš lj, fritezu, kotao, mesoreznicu, vagu, hladnjak, sudoper, pizzape , radni stol, ledomat, esspreso aparat i gril za pili e. mob. 098/9211-929 KUPUJU SE KOŠTICE GOLICE, suhe, mob. 098/9059-514 P R O D A J E M D R VA z a r u š e n j e – grab, hrast, agacija, bor. tel. 098/938-5005 PRODAJEM MLADO VINO kvalitetno, miješane sorte, sivi pinot, šipon, muškat, graševina, ve e koli ine, mogu a dostava. mob. 099/7945-180
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.
Amon je ostavljen ispred azila. Dovezao ga je netko automobilom i jednostavno ga izbacio van. Amon je izuzetno dobar pas, posebno dobre naravi koji jako voli ljude i zaista nam nije jasno kako ga je netko mogao odbaciti. Ro en je 15.3.2009. i nije za lanac!
Arena je mješanka rotvajlera i vu jaka. Ostavljena je sama na jednoj livadi gdje ju je pronašla volonterka našeg azila. Vrlo je pametna i brzo u i. Arena e izrasti u velikog psa i trebat e joj puno mjesta za šetnju i tr anje. Ro ena 25.5.2010. i nije za lanac!
Nino je mješanac, kastriran i ro en 5.7.2008. Nino je dugo bio vrlo plašljiv, ali sada tr i dvorištem i pravi je mali veseljak. Po naravi je pas uvar, nije zahtjevan pas i najviše bi bio sretan s velikim dvorištem gdje može tr ati i malom ku icom. Nije za lanac!
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
794
UTORAK 23. studenoga 2010.
TV pregled
od 23.11.2010. do 29.11.2010.
FILMOVI - PREPORU UJEMO
Sudski postupak FILM
UTORAK, HRT 2, 20:05
Sudska drama. Jedediah Ward (G. Hackman) uspješni je odvjetnik iz San Francisca, proslavljen uspješno dobivenim parnicama na otkrivanjima doušništva i ilegalnih radnji u unosnim poduze ima. Dopadne mu slu aj osobe koja tuži automobilsku tvrtku nakon što je doživjela nesre u. Tijekom pokretanja tužiteljskog postupka, dogodi se nešto sasvim neo ekivano...
Neslomljivi FILM
SRIJEDA, NOVA TV , 23:45
Zaš tar David Dunn (Bruce Willis) udom preživi katastrofalnu željezni ku nesre u. Ne samo da je on jedini preživjeli od 132 putnika nego je i u potpunos neozlije en. Nešto kasnije stru njak za stripove Elijah Price (Samuel L. Jackson) kontak ra ga da bi ga suo io s nevjerojatnom teorijom. Elijah, koji ima nadimak Glass zbog svoje boles krhkih kos ju, misli da David ima sve što i on sam...
Djevojka iz susjedstva FILM
ETVRTAK, HRT 2 20:55
Romanti na komedija. I dok se njegovi popularniji kolege ludo zabavljaju slave i posljednju godinu u srednjoj školi, odlikaš Matthew Kidman (E. Hirsch) svemu pristupa krajnje ozbiljno i odgovorno na zadovoljstvo svoje ponosne majke (D. Bullock) i oca (T. Bottoms). Uz izvrsne ocjene i prestižno sveu ilište na koje je upravo primljen, cilj mu je postati uspješan politi ar...
Ljepotica i zvijer FILM
PETAK, RTL, 21:30
Fran Drescher i Timothy Dalton su ljubavnici izme u kojih e se, osim me usobnih neslaganja, isprije iti i politi ka razmimoilaženja njihovih zemalja. Joy Miller (Fran Drescher) je Amerikanka, po struci kozmeti arka, koju diplomatski predstavnik isto noeuropskog diktatora, Boris Pochenko (Timothy Dalton), zabunom zamijeni za fakultetsku profesoricu...
Gospodin i gospo a Smith FILM
SUBOTA, RTL, 20:00
Mnogi bra ni parovi skrivaju tajne, no ni jedan nema tajnu poput ove. John (Brad Pi ) i Jane (Angelina Jolie) Smith ine se kao obi an bra ni par. Supružnici žive neuzbudljiv život i ne razlikuju se od ve ine parova u predgra u. No sve je to samo krinka. John i Jane su profesionalni ubojice koji rade za dvije agencije. No ni John, ni Jane nisu upozna s pravim poslom kojim se njihov partner bavi...
Nacionalna sigurnost FILM
NEDJELJA, NOVA TV, 21:05
05.55 Najava programa 06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 Lugarnica, serija 09.50 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 Tvorci promjene, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 1 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.32 More ljubavi, telenovela 13.20 Život u Africi, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama: Medicinski turizam 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Znanstvena pe ca 16.15 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.13 Hrvatska uživo 17.35 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.31 Odmori se, zaslužio si, TV serija 19.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.12 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Hrvatsko prolje e, dok. serija 21.10 Država, selo, grad 22.25 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Lica nacije 00.05 CSI: Las Vegas, serija (12) (R) 00.50 Život u Africi, serija (R) 01.35 Zvjezdana vrata: Svemir, serija
02.20 03.05 03.50 04.00 04.40 05.10
06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.53 20.05 21.55 22.40 23.25 23.35 00.20 01.05 01.25 02.10
(R) Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Završni udarac, serija (12) (R) Skica za portret 8. kat, talk-show Znanstvena pe ca (R) Lica nacije (R)
TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV: TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Navrh jezika Kratki spoj Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo Prizma, mul nacionalni magazin U istom loncu, kulinarski show Euromagazin Proces Zvjezdana vrata: Svemir, serija Školski program: Navrh jezika (R) Kratki spoj Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija Dok. lm Županijska panorama Tvorci promjene, dok. serija (R) Hit dana Sudski postupak, ameri ki lm CSI: Las Vegas, serija (12) Fringe - Na rubu, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Završni udarac, serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Bez oduševljenja, molim, hum. serija (12) (R) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Kraj programa
doma i, glazbena emisija 08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.15 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.45 An eo i vrag, telenovela 15.40 Ku anice, dramska serija 16.30 Heroji iz stras , dramska serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Jezikova juha, reality show 22.45 Slu ajni turist, putopisni show 23.45 Instruktor, hum. serija 00.30 RTL Vijes , informa vna emisija (12) 00.45 Iznad zakona, igrani lm, akcijski triler (12) 02.25 Astro show, emisija uživo (18) 03.25 Bijeg iz Alcatraza, igrani lm, akcijska drama
05:45 06:35 07:00 07:15 07:25 07:35 08:00 08:15 08:25 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:40 02:10 02:35 04:00 05:00
06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 07.20 RTL ritam zona - Top 40
Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Jagodica Bobica, serija Roary, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka: AFC Ajax - Real Madrid CF, prijenos Ve ernje vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka Smrtonosna igra, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Rehabilitacija, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa
Earl Montgomery (Mar n Lawrence) je drzak policajac, koji bi sjajno radio svoj posao da se toliko ne pravi važan. Zbog svoga ponašanja izba en je s policijske akademije pa mora prihva posao nižeg ranga, uvara u Nacionalnoj sigurnos . Tamo mu glavni radni kolega postaje uštogljeni policajac Hank Ra eryj (Steve Zahn), koji je zbog Earla ostao bez zna ke i završio u zatvoru...
SPORT - IZDVAJAMO
SERIJA HRT 2
17.30
U uredu SERIJA HRT 2
Liga prvaka: AFC Ajax - Real Madrid CF SPORT
Eindhoven: EP u plivanju (25m) SPORT Petak, 25.11., HRT 2, 16.55
Srijeda, 23.11., HRT 2 20.40
ZVJEZDANI KUTAK Z
Debra Messing Subota, HRT 1, 20:15 sati
Debra Lynn Messing je Emmyjem i nagradom SAG ovjen ana ameri ka glumica, najpoznatija po ulozi Grace Adler u Will&Grace. Diplomirala je na Brandeis University 1990. godine. Godine 1993. dobila je pohvale za rad na pre-broadwayskim pripremama Kushnerove drame Angels in America: Perestroika, a sljede ih godina je imala nekoliko pojavljivanja u “NYPD Blue”. Prvu filmsku ulogu je dobila u Arauovom filmu “A Walk in the Clouds”, gdje je imala kratku ulogu žene Keanu Reevesa. Pojavljivala se u serijama kao što su Sein eld, Ned and Stacey, Pray i sl. prije nego što je dobila ulogu u seriji Will&Grace, koja ju je kona no u inila poznatom. Godine 2005. dobila je svoju prvu glavnu filmsku ulogu u visokoj produkciji u filmu “The Wedding Date”. Glumila je i u mini-seriji “The Starter Wi e”, koja je bila nominirana za 10 Emmyja, uklju uju i i njenu nominaciju za najbolju ulogu u mini-seriji.
22:25
FILM RTL
21:40
Fringe - na rubu
Slu ajni turist
Nakon što podmukli agent FBI-a Mitchell Loeb organizira neobjašnjiv bijeg Davida Roberta Jonesa iz njema kog zatvora kao i uznemiruju u Olivijinu otmicu, na vidjelo izlaze upozorenja o još strašnijoj opasnos . Kao da to nije dovoljno, Olivijina starog pro vnika postavila je Unutrašnja kontrola kako bi ocijenio rad njezina odjela. Istodobno Oliviji u posjet dolazi njezina sestra Rachel (Ari Graynor). Trenutak nije mogao bi gori za Oliviju, Waltera i Petera koji u utrci s vremenom pokušavaju riješi groteskno ubojstvo priznatog epidemiologa, ija je smrt možda povezana s Olivijinom otmicom, i sprije i katastrofalnu epidemiju.
Posljednja epizoda “Slu ajnog turista” napeta je prirodoslovno-matema ka potraga za smislom, odgovorima i jeguljama u dolini Neretve. Simpa nu Amerikanku iz Pi sburgha neuki je Knjaz do ekao u Plo ama i odveo je u krajnje neizvjesnu berbu mandarina, drama nu borbu s jeguljama te na roman ni brudet ispod mosta. Usput joj je dodijavao pitanjima o ameri kom školstvu, zdravstvu i bistvu te u prili noj nedoumici slušao njene odgovore i promatrao svijet oko sebe. Autor, redatelj i voditelj: Robert Knjaz. Redatelji: Robert Knjaz, Juraj Lero , Miroslav Sikavica.
12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10
VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Me imurje danas 21:30 Iskupljenje na rijeci, igrani lm(drama) 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KN INTERVJU TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
SERIJA RTL
23.30 21.00
Ezel
HUM.SERIJA NOVA TV
23:00
Mr. Bean
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 08.35 TV prodaja 09.05 Stras , Tv nadaljevanka, 31.del 09.35 Dober Dan, Koroška 10.20 Na Lepše 10.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 11.45 NLP s Tjašo Železnik, Razvedrilna oddaja 14.55 Bleš ica, oddaja o Modi 15.25 Na Obisku, oddaja TV Koper Capodistria 16.00 Studio City 16.55 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.20 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások 17.55 Vampirska Princesa, Avstrijska Dokumentarna oddaja 18.50 Podjetniki, Mi Smo Face! 19.10 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.35 Babilon.si: Moški Ženske 20.00 Parada 21.05 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.30 Obrazi Druga nos : Otroci z Vesoljem v O eh, Dokumentarna Serija, 4., Zadnji Del 22.00 Dediš ina Evrope: Skrivnostni Spev Tišine, Francoski Dokumentarni lm 22.50 v Škripcih, Ameriški lm, ponovitev 00.25 Zabavni Infokanal
7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Provjereno 222.05 Dr. House, serija 23.00 24 UR 23.20 Chuck, serija 0.15 30 kamen, serija 0.45 Šest modela, serija 1.30 No na panorama
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program
SRIJEDA 24. studenoga 2010.
06.00 Najava programa 06.05 Me u nama: Medicinski turizam (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 Lugarnica 18, serija 09.50 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Tvorci promjene, dok. serija 11.05 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.15 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.28 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.32 More ljubavi, telenovela 13.20 Život u Africi, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Ekumena, religijski kontakt program 15.00 Luda ku a, hum. serija 15.40 Alpe Dunav Jadran 16.15 Hrvatska uŞivo 16.58 Vijes 17.13 Hrvatska uŞivo 17.30 8. kat, talk-show 18.10 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.25 Odmori se, zasluŞio si, TV serija 19.05 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.08 Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Dodjela Nagrada hrvatskog glumiťta, prijenos 22.10 Paralele 22.45 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Drugi format 00.20 Život u Africi, serija (R) 01.05 Eureka, serija (R)
ETVRTAK 25. studenoga 2010.
01.50 Fringe - Na rubu, serija (12) (R) 02.35 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 02.55 Reprizni program 03.25 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom (R) 04.00 8. kat, talk-show (R) 04.45 Drugi format (R) 05.30 Alpe Dunav Jadran (R)
06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.55 20.25 20.35 22.35 23.20 23.30 00.20 00.40 01.25 01.45 02.30
TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr EBU drama Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: EBU dokumentarac za mlade Ta poli kå Mega Mindy, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) EBU dokumentarac za mlade (R) Ta poli kå Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Tvorci promjene, dok. serija (R) Putne biljeŞnice: Kuba, dok. serija (R) Nogomet, LP - emisija Nogomet LP: To enham Werder, prijenos Nogomet, LP - emisija Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Fringe - Na rubu, serija (12) Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Bez oduťevljenja, molim, hum. serija (12) (R) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Kraj programa
06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija
08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 11.20 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel. dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.50 An eo i vrag, telenovela 15.40 Ku anice, dramska serija 16.30 Heroji iz stras , dramska serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Kos , krimi serija (12) 22.40 Put osvete, krimi serija 23.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.35 RTL Vijes , informa vna emisija 00.50 Ljubav Jessice Stein, igrani lm, roman na komedija 02.25 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.25 Zaboravljeni slu aj, krimi serija (R)
05:45 06:35 07:00 07:15 07:25 07:35 08:00 08:15 08:25 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:50 22:30 23:30 23:45 01:35 02:05 02:30 04:05 05:05 05:50
NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Roary, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus , serija IN magazin Najbolje godine, serija Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija- nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija City, serija Ve ernje vijes Neslomljivi, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Prvoro ena, igrani lm (18) Ezo TV, tarot show (18) IN magazin Kraj programa
PRIJENOS HRT 1
06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.03 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.58 17.13 17.35 18.20 18.31 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.10 22.00 22.35 23.00 23.03 23.10 23.20 00.10 00.55 01.40 02.25 03.05
Najava programa Ekumena, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Tvorci promjene, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Život u Africi, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Luda ku a, hum. serija Epilog, emisija o kazaliťtu Hrvatska uŞivo Vijes Hrvatska uŞivo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zasluŞio si, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 pro v 100, kviz Otvoreno Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Na rubu znanos Život u Africi, serija (R) Eureka, serija (R) Fringe - Na rubu, serija (12) (R) Oprah show (R) Fotogra ja u Hrvatskoj
03.15 03.25 04.15 04.45 05.15
Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos (R) Epilog, emisija o kazaliĹĄtu (R) Pola ure kulture (R) 8. kat, talk-show (R)
14.45 15.40 16.30 06.00 06.15 06.20 07.00 07.25 07.50 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.15 16.45 16.55 19.00 19.50 20.00 20.55 22.40 23.25 23.35 23.55 00.40 01.00 01.45
TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm arobna plo a - 7 kon nenata Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Ĺ kolski program: Kokice Abeceda EU Dark Oracle, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Ĺ kolski program: (R) Kokice (R) Abeceda EU Kojak, serija U uredu, hum. serija Generacija Y Znanstvene vijes Eindhoven: EP u plivanju (25m), prijenos Tvorci promjene, dok. serija (R) Hit dana Ĺ est stupnjeva moĹže promijeni svijet, dok. lm Djevojka iz susjedstva, ameri ki lm (12) (R) Fringe - Na rubu, serija (12) Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Bez oduĹĄevljenja, molim, hum. serija (12) (R) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Kraj programa
06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 07.20 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)
20.10
02.30
SERIJA RTL
21.45
DOK.SERIJA HRT 1
10.10
SERIJA RTL
Tvorci promjene
Ku anice
Kada plesa ica Laura (Elisabeth Shue) osjeti mu ninu nakon svoje izvedbe, nalazi testa pokaĹžu da je u drugom stanju. Kako bi u miru odgajali svoju k erkicu njen suprug Steven (Steven Mackintosh) odlu i kupi veliku ku u u predgra u. No iako se inilo kako je Laurin Ĺživot postao puno mirniji i bolji po nu se doga ati neo ekivane stvari koje e promijeniti njen Ĺživot. Laura e slu ajno svom ku nom ljubimcu dati otrov za ĹĄtakore, a nakon ĹĄto njen suprug unajmi gospo u Kasperian (Kathleen Chalfant), Lauri se ini kako je Ĺživot njen k erkice u velikoj opasnos .
Na nelegalnom koncertu norveťkog heavy metal benda, policajci shvate da je kostur, koji se koris na pozornici kao scenogra ja, zapravo ljudski, a ukraden je ameri kom death metal bendu prije ťest mjeseci. Žrtva je nejdŞer, a istraŞitelji pokuťavaju sazna je li u pitanju ubojstvo ili plja ka grobnice. Cam ne pronalazi na kosturu tragove teku ine za balzamiranje pa sve upu uje na ubojstvo. Pomo u maskare, koja je na ena u lubanji, Angela rekonstruira Şrtvin izgled te doznaje da se zvao Mayhem i da je bio basist u bendu Spew...
Rani prestanak ĹĄkolovanja, nezaposlenost, siromaĹĄtvo i nasilje zajedni ki su mnogim mladim ljudima diljem svijeta. Sre om, postoje inicijative koje mladima pomaĹžu da se osamostale, razviju se kao osobe i na u posao u kojemu e uĹživati. Mnogi kao da su zaboravili da ne postoje samo sveu iliĹĄta, jer ima i mnogih drugih prilika, osobito ĹĄto se ti e izu avanja zanata koji je u skladu s okolinom iz koje ti mladi ljudi potje u. Ima nade za njih, a dosta njih mogli bi postati tvorci budu nosti. SĂŠbastien Marot radi u KambodĹži za organizaciju Friends, koja podupire razne projekte iji je cilj maknuti djecu s ulica...
Mike se probudio iz kome, ali pati od amnezije pa se ne moĹže sjetiti kako je nastradao i tko ga je pokuĹĄao ubiti. Me utim, za spletke uvijek spremna Edie uvjerava ga kako su njih dvoje bili u vezi i „pomaĹže“ mu popuniti rupe u sje anju. Bree je sve svjesnija injenice kako je njena obitelj daleko od savrĹĄene, pogotovo nakon ĹĄto dozna kako je Andrew preĹživljavao na ulici te kako su Danielle i njezin profesor bliskiji nego ĹĄto je mislila. Lynette nipoĹĄto ne namjerava dozvoliti Parkeru da se prestane baviti bejzbolom, iako je on prili no loĹĄ igra . Carlos se vra a u ku u, zbog ega e se sukob s Gaby razbuktati...
12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15
08:43 08:45 09:00
12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:30 00:00 01:00
VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Pove alo Me imurje danas Kronike, igrani lm (triler) Me imurje danas Erotski program Videostranice
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
23.35 23.50 01.40 02.30 03.30
05:55 NaĹĄi najbolji dani, serija 06:45 Gospodin Magoo, crtana serija 07:10 Bumba, crtana serija 07:25 Graditelj Bob, crtana serija 07:35 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Roary, crtana serija 08:15 Mini kviz ep. 1 08:25 Mini kviz ep. 2 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija 09:45 Slomljeno srce, serija 10:50 Gumus, serija 12:40 IN magazin 13:25 Najbolje godine, serija 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce, serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Najbolje godine, serija 21:05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:45 Provjereno, informa vni magazin 22:50 Ve ernje vijes 23:05 Da Vincijevo blago, igrani lm (12) 00:40 Seks i grad, serija 01:10 Vjerovali ili ne, serija 01:35 Potraga za ubojicom, igrani lm (12) 03:00 Na rubu zakona, serija (12) 03:50 Ezo TV, tarot show (18) 04:50 IN magazin 05:35 Kraj programa
23.35
21.45
Prvoro ena
23.30
Zaboravljeni slu aj
EMISIJA HRT INFO NOVA TV1
19.05 20.00 21.00 21.45
SERIJA HRT 1
Kosti SERIJA RTL
17.20 18.00 18.30
Exkluziv Tabloid, magazin (R) 1001 no , dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Ku anice, dramska serija Heroji iz stras , dramska serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija Ezel, dramska serija Ku anice, dramska serija (dvije epizode) RTL Vijes , informa vna emisija Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show (R) Kos , krimi serija (12) (R) Astro show, emisija uĹživo (18) Put osvete, krimi serija (R)
Zovem se Earl
Dodjela Nagrada hrvatskog glumiĹĄta FILM NOVA TV
10.50 11.20 12.10 13.00
19.15
Dnevnik Nove TV
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.50 TV prodaja 11.20 Stras , Tv nadaljevanka, 32.del 12.00 Spet Doma 13.35 Hri-Bar 14.45 Knjiga Mene Briga - Dubravka Ugreťi : Jaga Baba Je Znesla Jajce 15.15 Glasbeni Ve er - Ariel Ramirez: Kreolska Maťa / Nať BoŞi (Misa Criolla / Navidad Nuestra), Fes val Ljubljana 2010 16.00 Babilon.si: Moťki Ženske 16.20 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 16.40 rno Beli asi 17.00 v DeŞeli Rde e Prapro , Ameriťki lm, ponovitev 18.20 Mozaik 18.50 Judo - Grand Prix, Posnetek Iz Abu Dabija 20.00 Ljubljana: Odbojka, Tekma Lige Prvakov: Ach Volley Bled - Budvanska Rivijera Budva, prenos 22.05 Portret 22.15 Marjan RoŞanc - Franci Slak: Hudodelci, Slovenski lm 23.45 Slovenska Jazz Scena: Imago Sloveniae - Podoba Slovenije, Anders Bergecrantz, 1. Del 00.30 Zabavni Infokanal
7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Lekcije sudbine, lm 22.50 24 UR 23.10 Chuck, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Ĺ est modela, serija 1.10 No na panorama
6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program
VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino VjeĹžbanje demokracije Me imurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Me imurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani KN INTERVJU DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
SERIJA RTL
16.30
Heroji iz stras
EMISIJA NOVA TV
21.45
Provjereno
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.50 TV prodaja 12.20 Stras , Tv nadaljevanka, 33.del 12.55 Proslava s Podelitvijo Zoisovih in Puhovih Priznanj Ter Zoisovih Nagrad 14.00 Globus 14.35 Slovenska Jazz Scena: Imago Sloveniae - Podoba Slovenije, Anders Bergecrantz, 1. Del 15.50 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.20 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 16.55 Eindhoven: Evropsko prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, prenos 19.00 Peta HiĹĄa Na Levi: Valpurgina No Ali Ena ist Normalna Familija, DruĹžinska Humoris na nanizanka 19.30 Rad Igram nogomet 20.00 Pokvarjene Slike, AmeriĹĄki lm 21.40 Ljubice, AngleĹĄka nadaljevanka 22.30 Marie Besnard, Zastrupljevalka, Francoska Mini-Serija, ponovitev 00.10 Zabavni Infokanal
7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.55 Kos , serija 22.50 24 UR 23.10 Chuck, serija 0.05 30 kamen, serija 0.35 Ĺ est modela, serija 1.10 No na panorama
6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 No ni program
TV ku e imaju pravo promjene programa
PETAK 26. studenoga 2010.
06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.03 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.35 16.10 16.58 17.13 17.25 17.53 18.20 18.31 19.11 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.50 22.15 22.18 22.25
Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica 19, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Tvorci promjene, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Život u Africi, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Luda ku a, hum. serija Tra - samo za tvoje uši, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom The Wedding Date, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture
SUBOTA 27. studenoga 2010.
22.35 Tulum, kratki lm 22.50 Pe dan, talk-show 23.45 Filmski maraton: Prokletstvo zlatnog cvijeta, hongkonškokineski lm (12) (R) 01.35 Filmski maraton: Tristan i Izolda, njema ko- eškobritansko-ameri ki lm (R) 03.35 Eureka, serija (R) 04.20 Pravi igra i, serija (15) (R) 05.00 Skica za portret (R) 05.15 Pe dan, talk-show (R)
10.50 11.20 12.10 13.00 14.50 15.40 16.30 17.20 18.00 18.30 19.05 20.00
06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.35 14.20 --------------15.05 15.55 16.20 17.05 19.00 19.53 20.05 21.55 22.35 22.45 00.20 01.00
TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Puni krug Glazbeceda Dark Oracle, serija za djecu Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Eureka, serija Školski program: (R) Puni krug (R) Glazbeceda Kojak, serija U uredu, hum. serija Briljanteen Eindhoven: EP u plivanju (25m), prijenos Tvorci promjene, dok. serija (R) Hit dana Filmovi naših susjeda Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija Pravi igra i, serija (15) Kraj programa
06.05 Mi y, animirana serija 06.20 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.20 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.40 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)
21.30 23.30 00.10 00.25 01.35 03.00
Exkluziv Tabloid, magazin (R) 1001 no , dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Ku anice, dramska serija Heroji iz stras , dramska serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija 1001 no , dramska serija (dvije epizode) Ljepo ca i zvijer, igrani lm, roman na komedija Tommy Boy, igrani lm, komedija (prvi dio) RTL Vijes , informa vna emisija Tommy Boy, igrani lm, komedija (drugi dio) Muljatori, igrani lm, komedija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18)
05:55 Naši najbolji dani, serija 06:45 Gospodin Magoo, crtana serija 07:10 Bumba, crtana serija 07:25 Graditelj Bob, crtana serija 07:35 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Roary, crtana serija 08:15 Mini kviz ep. 1 08:25 Mini kviz ep. 2 08:45 Zauvijek zaljubljeni, serija 09:45 Slomljeno srce, serija 10:50 Gumus, serija 12:40 IN magazin 13:25 Provjereno, informa vni magazin 14:25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15:20 Slomljeno srce, serija 16:15 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Supertalent polu nale, uživo 22:30 50 prvih poljubaca, igrani lm 00:25 Dvanaest majmuna, igrani lm (15) 02:45 Ja u budan sanja , igrani lm (12) 04:35 Ezo TV, tarot show (18) 06:05 Kraj programa
HUM.SERIJA HRT 1
06.05 Najava programa 06.10 Drugo mišljenje: Laser u o amologiji (R) 06.50 TV kalendar 07.05 Iza ekrana (R) 07.30 Tra - samo za tvoje uši, emisija pu ke i predajne kulture 08.00 Vijes 08.10 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bitka u Apaškome klancu, ameri ki lm 09.35 Jelovnici izgubljenog vremena: 09.55 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Ku ni ljubimci 10.43 Normalan život, emisija o obitelji (R) 11.23 Opera box 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Fotogra ja u Hrvatskoj: Joso Špralja 14.55 Eko zona 15.25 Život: Stvorenja morskih dubina, dok. seri ja 16.20 Euromagazin 16.50 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16.55 Vijes 17.00 Vrijeme sutra 17.05 Reporteri: Pod nadzorom 18.10 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potroša ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.35 Ples sa zvijezdama, 2. dio 21.55 Momci s Madisona, serija (12) 22.45 Vijes 23.00 Vijes iz kulture
23.10 Return, ameri ki lm (12) 00.40 Filmski maraton: Klijent, ameri ki lm (R) 02.35 Filmski maraton: Knjižni ar: Potraga za blagom kra lja Salomona, ameri ki lm (R) 04.05 Eko zona (R) 04.35 Potroša ki kod (R) 05.05 U istom loncu, kulinarski show (R)
07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 crtana serija 08.20 Plesne note, serija za djecu 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.35 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.05 Ni da ni ne: Internetske društvene mreže 11.00 Tjorven i Skrallan, švedski lm za djecu 12.30 Hrvatski dje ji fes val 2010. 14.00 Paulina tajna, njema ki lm 15.25 Dok. lm 15.55 Eindhoven: EP u plivanju (25m), prijenos 17.25 Vaterpolo, Jadranska liga: Mladost - Jug, prijenos 18.40 Eindhoven: EP u plivanju (25m), prijenos 19.20 Lake Louise: Svjetski skijaški kup (M) - spust, prijenos 20.10 HNL: Rijeka - Dinamo, prijenos 22.05 HNL - emisija 22.55 Nebo - japanska ratnica, serija (12) 00.20 Vrijeme je za jazz: Denis Razz quartet 01.15 Kraj programa
23.45
Prokletstvo zlatnog cvijeta Kina, 10. stolje e, vladavina dinas je Tang. Vrijeme je Chong yang fes vala i predvorje carske pala e ispunjeno je nepreglednim mnoštvom žutih cvjetova. Boležljiva carica Feniks pokušava se in mizira sa svojim posinkom i nekadašnjim ljubavnikom, krunskim princem Wanom, no on je odbija, jer potajno ljubuje s mladom Chan, k eri carskog lije nika, s kojom želi i pobje i. Neo ekivano, na dvor se vra a car Ping s mla im sinom, princom Jaijem...
12:00 VIDEOSTRANICE 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hrana i vino 17:00 Vijes 17:10 Vježbanje demokracije, ponavljanje 18:10 TV Jukebox 19:00 Me imurje danas 19:20 VOA 19:30 Ritam tjedna 21:00 Me imurje danas 21:30 Igrani lm 23:00 Trzalica, glazbena emisija 00:00 Erotski program 01:00 VIDEOSTRANICE
FILM RTL
05.50 Mi y, crtana serija 06.30 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 07.05 Bakugan, crtana serija 07.30 Crvene kapice, crtana serija 08.00 U ilica, kviz za djecu (uživo) 08.30 Sinovi i k eri, hum. serija 09.00 Bibin svijet, hum. serija (R) 09.50 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode)
15.00
20.05
FILM RTL
50 prvih poljubaca
Jedan jedini
Pomorski veterinar Henry Roth (Adam Sandler) živi bezbrižnim životom te se u havajskom akvatoriju brine za životinje. Osim brige za živo nje Henry ima vrlo zanimljiv hobi. Naime, on slama srca turistkinjama, koje traže ljubavnu romansu te nakon provedene no i, ostavlja ih bez imalo grižnje savjesti. Nakon što doživi nesre u, dolazi u ka gdje primije prelijepu i šarmantnu Lucy Whitmore (Drew Barrymore). Kada se sljede eg jutra vra da opet vidi Lucy, prekrši vlas to pravilo o izlascima s mještankama, te dogovori s spoj s Lucy...
Stara je godina i na luksuznom putni kom brodu u sjevernom Atlantiku zabava je u punom jeku. Odjednom golem val udara u brod, baca ga ustranu, a za m ga prevrne. Po inje o ajni ka borba ljudi da prežive i pobjegnu s Posejdona, prevrnutog broda koji tone. Putnici i posada nemaju kamo, završavaju zarobljeni pod ruševinama u moru dok voda nadire kroz razbijene prozore. Pomo ni amci se raspadaju, pokidane cijevi za gorivo izazivaju požare i nestaje svjetla pa je velik dio broda u mraku i kaosu.
Kako bi spasio svemir morat e pobijediti samog sebe. Samo malobrojni znaju za postojanje paralelnih svjetova u kojima postoje naše iden ne kopije. Kada ubojica Yulaw (Jet Li) odlu i poubija sve svoje dvojnike kako bi stekao božansku snagu, policajci Funsch (Jason Statham) i Roedecker (Delroy Lindo) kre u u potjeru kako bi o uvali ravnotežu svjetova. Posljednji preživjeli dvojnik je sretno oženjeni Gabriel Law (Jet Li), predani policajac koji ne zna ništa o paralelnim svjetovima i uživa u braku s lijepom T.K. (Carla Gugino)...
14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite KAPITAL ZNANJA gospodarski magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
17:40
19:15 20:05 22:00 23:40 01:40 03:10 04:40 06:10
17.25
22.10
Posejdon
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30
15:30 17:00 17:10
SPORT HRT 2
FILM NOVA TV
23.30
Tommy Boy
MAGAZIN NOVA TV
10:05 10:20 10:50 11:50 12:50 13:50
Brza blagajna, serija Bra ne vode, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dog stories memori kviz Televizijska posla, serija Frikovi, serija Smallville, serija Zbogom, bivši, serija Boži no darivanje, igrani lm 50 prvih poljubaca, igrani lm Vijes Nove TV 50 prvih poljubaca, igrani lm - nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija R Lud, zbunjen, normalan, serija R Dnevnik Nove TV Posejdon, igrani lm Crna mo vara, igrani lm (15) Zora o ajnika, igrani lm (12) Djevoja ki klub, igrani lm (18) Ezo TV, tarot show (18) Crna mo vara, igrani lm (15) R Kraj programa
Vaterpolo, Jadranska liga: Mladost – Jug
22.30
FILM RTL
07:05 08:00 08:30 08:45 08:55 09:20 09:35
18:25
Luda ku a FILM HRT 1
10.45 Slu ajni turist, putopisni show (R) 11.50 Za ljubav ili lovu, igrani lm, roman na komedija 13.35 Blues Brothers 2000, igrani lm, komedija 15.50 Ljepo ca i zvijer, igrani lm, roman na komedija 17.50 Zvijezde Ekstra: Djeca slavnih, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Bibin svijet, hum. serija 19.50 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Gospodin i gospo a Smith, igrani lm, akcijska komedija 22.10 Jedan jedini, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ akcijski (12) 23.40 Muljatori, igrani lm, komedija (12) (R) 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 Besana no , igrani lm, akcijski (12) (R)
18.25
IN magazin
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Stras , Tv nadaljevanka, 34.del 10.00 Glasnik, oddaja TV Maribor 10.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.00 rno Beli asi 11.25 Kuusamo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - Sprint (M in Ž), prenos 13.40 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 14.25 Mul ki, Otroška Serija 15.00 Osmi Dan 15.30 Na Lepše 15.55 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.20 Primorski Mozaik 16.55 Eindhoven: Evropsko prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, prenos 19.30 City Folk: Ljudje Evropskih Mest - Praga, Dokumentarna oddaja 20.00 Polarni Triler, Francoska Dokumentarna oddaja 20.50 Doktor Mar n, Angleška nadaljevanka 21.40 Nenavadno Prijateljstvo, Ameriški lm 23.30 Brat, Japonski lm, ponovitev 01.15 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal
7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Tko je Bourne?, lm 22.35 24 UR 22.55 Kavez, lm 1.30 Šest modela, serija 2.05 No na panorama
5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program
07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 00:15 01:15
Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagrljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Vinoteka Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE
09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 01:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal 19. ME UNARODNI TURNIR U RITMI KOJ GIMNASTICI “VINDIJA 2010.” odgo eni prijenos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
EMISIJA RTL
19.50
Žuta minuta
FILM NOVA TV
22.00
Crna mo vara
06.35 TV prodaja 07.05 Skozi as 07.30 Klic Dobrote, Posnetek Iz Celja 09.00 Pogledi Slovenije 10.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 10.55 Kuusamo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - 5 Km (Ž), prenos 12.00 rokometni Magazin Lige Prvakov 12.25 Kuusamo: Svetovni Pokal Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - 10 Km (M) Klasi no, prenos 14.00 Polarni Triler, Francoska Dokumentarna oddaja, ponovitev 14.55 Kuusamo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arskih Skoki - Ekipno, prenos 16.55 Eindhoven: Evropsko prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, Vklju itev v prenos 18.15 Aspen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), Vklju itev v prenos 1. Vožnje 18.55 Celje: rokomet, Tekma Lige Prvakov: Celje Pivovarna Laško - Chambery, prenos 20.55 Aspen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), prenos 2. Vožnje 21.50 Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (M), Posnetek Iz Lake Louisa 23.10 Bleš ica, oddaja o Modi 23.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope, ponovitev 00.10 Moja Ma , Nemški lm, ponovitev 01.40 Zabavni Infokanal
7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.50 Provjereno 11.55 Da bude život lakši, lm 14.00 Živo nje, serija 14.55 Poirot, serija 17.05 Umorstva u Midsomeru: Nemirni spava , lm 18.55 24 UR 20.00 Big Brother 21.00 Indiana Jones i posljednji križarski pohod, lm 23.10 Lov na vješ ce, lm 1.40 24 UR 2.40 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa
NEDJELJA 28. studenoga 2010.
05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 ------------------------------------------08.00 08.55 09.35 09.50 09.55 10.04 10.05 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.45 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.05 21.45 23.15 23.30 23.40
Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin (R) TV kalendar Mala TV: TV vr Ninin kutak Danica: Danica i poni (R) Tajni dnevnik patke Ma lde: Alojzova selidba Bembove pri e arobna plo a - 7 kon nenata: Sjeverna Amerika (R) Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Foyleov rat 7, mini-serija manjinski MOZAIK Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Syngenta - 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Rijeka: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Pustolovine Huckleberryja Finna, ameri ki lm Lijepom našom: Metkovi Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz S pe u gos ma, TV serija Volim te, hrvatski lm (12) Vijes Vijes iz kulture Samo bez skandala,
PONEDJELJAK 29. studenoga 2010.
francuski lm 01.25 Šest stupnjeva odvojenos , ameri ki lm 03.15 Reprizni program 04.55 Plodovi zemlje
07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.45 Najava programa 07.50 Mar na Filjak i Gruzijski komorni orkestar u Samoboru 08.50 Zlatna kinoteka: Svilene arape, ameri ki lm 10.48 Biblija 10.58 Virovi ca: Misa, prijenos 12.00 Djetetov vapaj u pomo , ameri ki lm (R) 13.30 L.Kaštelan: Rekvijem za Borisa 15.05 Magazin LP 15.30 Olimp - sportska emisija 15.55 Eindhoven: EP u plivanju (25m), prijenos 17.15 Rukomet, LP: CO Zagreb Flensburg, prijenos 17.50 Aspen: Svjetski skijaški kup (Ž) - slalom, prijenos 1. vožnje 19.00 Lake Louis: Svjetski skijaški kup (M) - super G, prijenos 19.55 Olimp - sportska emisija 20.05 Najve a predstava na svijetu, ameri ki lm 22.40 Posebni dodaci, emisija o lmu 23.10 Filmski bu k: Goli u sedlu, ameri ki lm (12) 00.45 Garaža 01.15 Kraj programa
(R) 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Bearov vodi za preživljavanje (1. dio), dok. lm 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 Hrvatski top model by Vanja Rupena - Finale, reality show (uživo) 22.10 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.55 Jedan jedini, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ akcijski (12) 01.25 Astro show, emisija uživo (18) 02.25 Besana no , igrani lm, akcijski (12) (R)
09.05 09.50 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 11.55
06:50 07:20 07:50 08:00 08:10 08:25 08:55 09:10 09:40 09:55 10:25 10:55 11:25 13:20 15:10 17:00 17:10
06.25 Mi y, animirana serija 07.05 Yoohoo i prijatelji, crtana serija (R) 07.40 Bakugan, crtana serija 08.05 Crvene kapice, crtana serija 08.35 Malcolm u sredini, hum. serija ( e ri epizode) 10.40 Jezikova juha, reality show (R) 11.45 Columbo: Smrt polaže ruku, krimi serija 13.30 Za ljubav ili lovu, igrani lm, roman na komedija 15.20 Gospodin i gospo a Smith, igrani lm, akcijska komedija
05.40 06.10 06.40 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.03
17:50 18:30 19:15 20:05 21:05 22:45 00:15 01:55 03:30 04:45
Brza blagajna, serija Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dog stories memori kviz Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Heroji, serija Boži no okupljanje, igrani lm Supertalent – polu nale, show R Vijes Nove TV Supertalent – polu nale, show nastavak R Lud, zbunjen, normalan, serija R Lud, zbunjen, normalan, serija R Dnevnik Nove TV Periferija City , serija Nacionalna sigurnost, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Al e, igrani lm (12) Majmun, igrani lm (15) Red Carpet, showbiz magazin (15) R Kraj programa
SERIJA HRT 1
12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 15.05 15.40 16.15 16.58 17.13 17.30 17.35 18.20 18.31 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58 23.00
Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lugarnica, serija Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Tvorci promjene: The Tradi onal and the New, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Život u Africi, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Normalan život, emisija o obitelji Luda ku a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom La nica, 1. dio La nica, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture
23.10 El Sistema, dok. lm 00.00 Orkestar mladih Simon Bolivar iz Venezuele, snimka koncerta 01.00 Život u Africi, serija (R) 01.45 Eureka, serija (R) 02.30 Fringe - Na rubu, serija (12) (R) 03.15 Skica za portret 03.30 Glas domovine (R) 04.00 Poslovni klub (R) 04.30 La nica
06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.20 13.30 14.15 --------------15.00 15.50 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.53 20.03 20.48 22.23 23.08 23.20 23.50 00.35 01.05 01.50 03.30
TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Johnny Bravo, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Brlog Profesor Baltazar Dvorac igra aka, serija za djecu (R) Školski program: Boli glava Na glasu Dark Oracle, serija za djecu Beverly Hills, serija Rijeka: More Lijepom našom: Metkovi Reporteri: Pod nadzorom Skica za portret Eureka, serija Školski program: (R) Boli glava (R) Na glasu Kojak, serija Kojak, serija Tree Hill, serija za mlade U uredu, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Tvorci promjene: The Tradi onal and the New, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Lu aci u podmornici, ameri ki lm (R) Fringe - Na rubu, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: Blizu doma, serija (12) Retrovizor: Bez oduševljenja, molim, hum. serija (12) (R) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Ciklus vesterna: Revolveraš, ameri ki lm Kraj programa
20.05
Najve a predstava na svijetu Spektakl. Ne bi li osigurao unosnu sezonu za svoj cirkus, njegov direktor Brad Braden (C. Heston) angažira trapezista Velikog Sebas ana (C. Wilde) kao glavnu zvijezdu. To jako pogodi Bradovu djevojku Holly (B. Hu on), izvrsnu trapezis cu koja pod svaku cijenu želi bi glavna u to ki. Osiguravši im zajedni ki nastup, Holly i Sebas an stalno e se jekom izvo enja natjeca ne bi li jedno drugo uspjelo nadmaši . Iako su u po etku suparnici, me u njima se razvije osobita veza...
07:57Danas na programu 08:00Dje ja TV 12:00Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35Trzalica, glazbena emisija 13:30Videostranice 16:00Hrana i vino 17:00Kronika tjedna 17:30Zagrljaj ljepote 18:18Vinoteka 19:00Kronika tjedna 19:30Jukebox 20:00Fio show 23:15Zapisano u zvijezdama 00:15Erotski program 01:15VIDEOSTRANICE
FILM RTL
21.05
20.45
FILM NOVA TV
00:45 02:10 02:40 03:05
13.20
22.30
Za ljubav ili lovu
Lu aci u podmornici
Ubojica koji pla e
Doug Ireland (Michael J. Fox), recepcionar luksuznoga njujorškog hotela, na sve se na ine trudi ispuni gotovo sve želje svojih esto zahtjevnih klijenata, ali jednako tako pokušava sprije i nadglednika da se iživljava na Miltonu (Fyvush Finkel), koji u hotelu radi ve preko pedeset godina. Štede i godinama, Doug je kona no uspio sakupi dovoljno novca za dio u otkupu prava ure ivanja jednoga starog hotela, koji mora renovira u nekoliko tjedana, ili e izgubi svoj vlasni ki dio...
Komedija. Nakon što je svojoj zemlji služio više od dvadeset godina, mornari ki kapetan Thomas Dodge (K. Grammer) napokon je nagra en – dobio je svoju prvu podmornicu. No to nije moderna blještava podmornica kakvoj se nadao, ve stara, zahr ala «USS S ngray». Ništa bolja nije ni posada, sastavljena od samih propaliteta i jedne žene. Ona je asnica Emily Lake (L. Holly), a me u ostalima su hiperak vni i naporni Mar n T. Marty Pascal (R. Schneider) te vje no pijani inženjer Howard (H. D. Stanton)...
Umjetnica postane svjedokom jako neobi ne situacije. Naime, ona vidi ubojicu tajne kineske organizacije koji ima obi aj rasplaka se nakon svakog po injenog ubojstva. Upravo iz tog razloga umjetnica postane op arana ovim ubojicom, te se ak i zaljubljuje u njega. No u to vrijeme zapo inje i ozbiljna borba izme u njega i lanova smrtonosne Yakuze. Misle i kako ubojica koji pla e nema dovoljno hrabros Yakuze ga podcijene. Kanada, Francuska, SAD, Japan, 1995., akcija. Redatelj: Christophe Gans. Glume: Mark Dacascos, Julie Condra, Rae Dawn Chong, Byron Mann, Masaya Katô.
11:43 NAJAVA PROGRAMA 11:30 19. ME UNARODNI TURNIR U RITMI KOJ GIMNASTICI “VINDIJA 2010.” snimka 15:00 VJERA I NADA vjerski program 15:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 18:00 HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 TAJNE USPJEHA dokumentarni lm 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 DOKUMENTARNI PROGRAM 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE
23:45 00:00
SERIJA HRT 1
FILM HRT 2
19.05
Exkluziv s Tatjanom Juri
MAGAZIN NOVA TV
08:20 08:45 09:45 10:50 12:40 13:25 14:25 15:20 16:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:05 21:50 22:30
Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija Roary, crtana serija Zauvijek zaljubljeni, serija R Slomljeno srce, serija R Gumus , serija R IN magazin Najbolje godine, serija R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Ubojica koji pla e, igrani lm (12) Ve ernje vijes Ubojica koji pla e, igrani lm (12) - nastavak Nacionalna sigurnost, igrani lm R Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Godišnjica mature, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa
Život u Africi
13.30
MAGAZIN RTL
06:15 07:05 07:30 07:45 07:55
04:40 05:40
05.50 Mi y, animirana serija
S pe u gos ma FILM HRT 2
06.05 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 08.05 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.25 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 10.35 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 11.25 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.50 An eo i vrag, telenovela 15.40 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no , dramska serija 21.00 Ezel, dramska serija 21.45 Putnik 57, igrani lm, akcijski triler (12) 23.25 Upoznajte Applegateove, igrani lm, komedija (prvi dio) 00.00 RTL Vijes , informa vna emisija 00.15 Upoznajte Applegateove, igrani lm, komedija (drugi dio) 01.20 Instruktor, hum. serija (R) 01.45 Astro show, emisija uživo (18)
22.45
Red Carpet
06.35 TV prodaja 07.05 Skozi as 07.30 Klic Dobrote, Posnetek Iz Celja 09.00 Pogledi Slovenije 10.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 10.55 Kuusamo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - 5 Km (Ž), prenos 12.00 rokometni Magazin Lige Prvakov 12.25 Kuusamo: Svetovni Pokal Nordijskem Smu anju, Smu arski Teki - 10 Km (M) Klasi no, prenos 14.00 Polarni Triler, Francoska Dokumentarna oddaja, ponovitev 14.55 Kuusamo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arskih Skoki - Ekipno, prenos 16.55 Eindhoven: Evropsko prvenstvo v Plavanju, Kratki Bazeni, Vklju itev v prenos 18.15 Aspen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), Vklju itev v prenos 1. Vožnje 18.55 Celje: rokomet, Tekma Lige Prvakov: Celje Pivovarna Laško - Chambery, prenos 20.55 Aspen: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Veleslalom (Ž), prenos 2. Vožnje 21.50 Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (M), Posnetek Iz Lake Louisa 23.10 Bleš ica, oddaja o Modi 23.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope, ponovitev 00.10 Moja Ma , Nemški lm, ponovitev 01.40 Zabavni Infokanal
07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Školska košarkaška liga 12.15 Velike ideje za mali planet, dok. serija 12.50 Zatvorena pri a, lm 14.35 Živo nje, serija 15.30 Život nije šala, serija 16.25 Povrata u plavu lagunu, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Big Brother 22.00 Zvijezde na sudu, dok. serija 22.55 Vukodlak, lm 1.05 Otac Daniel, dok. serija 2.15 24UR 3.15 No na panorama
5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program
12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20
VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Me imurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Me imurje danas VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Me imurje danas Erotski program Videostranice
08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------
NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
FILM RTL
21.45
Putnik 57
SERIJA NOVA TV
20.05
Najbolje godine
08.00 Otroški Infokanal 11.05 TV prodaja 11.35 Stras , Tv nadaljevanka, 20.del 12.05 Sobotno Popoldne 14.45 Ugriznimo Znanost: Podnebne Spremembe, oddaja o Znanos 15.10 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, Državno Tekmovanje Otroških in Mladinskih Pevskih Zborov15.40 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 16.05 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 16.25 Ars 360 16.45 Pisave 17.10 Prvi in Drugi 17.30 To Bo Moj Poklic: Dimnikar, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.55 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.50 Rožna Panter: Novinar, risanka 19.05 z Damijanom 19.35 Impro Tv: Vito Rožej in Boštjan Napotnik 20.10 Tranzistor 21.00 Studio City 21.55 Knjiga Mene Briga 22.15 Film00.00 Tranzistor, ponovitev00.45 Zabavni Infokanal
7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Big Brother 21.35 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.50 Chuck, serija 23.35 30 kamen, serija 0.05 Šest modela, serija 0.40 24UR 1.40 No na panorama
5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program
TV ku e imaju pravo promjene programa
62
Vremenska prognoza
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
PREGLED VREMENA OD 15. DO 22. STUDENOG
Stiže zima
VREMENSKA SLIKA: Ovog tjedna stiže zahla enje. Trotjedno razdoblje babljeg ljeta e završiti s kišom i padom temperature. U drugom dijelu tjedna osjetit emo i miris zime jer e se temperatura zraka spustiti na vrijednosti oko nule. Pritom e nešto kiše pasti danas, a utjecaj nove ciklone s oborinama o ekujemo od petka. Pred nama je dakle postupni povratak temperatura u jesenski režim, a uskoro i miris zime. Sljede ih dana nad sjevernim Atlantikom o ekujemo postupno ja anje polja povišenog tlaka zraka, a nad Europu e polako dolaziti hladniji zrak. To e u po etku donijeti jesenske, ali od etvrtka ve možemo govoriti i o zimskim temperaturama, a krajem tjedna postojat e mogu nost i za snijeg. VREMENSKA PROGNOZA: Utjecaj prostrane ciklone koju smo u Crometeo timu nazvali Emel e se nastaviti i danas. To zna i da e vrijeme biti pravo jesensko. I dalje puno oblaka, povremeno uz mogu nost kiše. Bitno je spomenuti da e koli ina kiše danas biti puno manja nego u ponedjeljak, o ekujemo izme u 1 i 5 mm kiše dok je ju er palo preko 20 mm. Tijekom utorka se o ekuje lagani pad temperature zraka pa bi do kraja dana u najvišem gorju kiša mogla prije i u susnježicu i snijeg. Vjetar ve inom slab sjeveroisto ni. U Me imurju emo ujutro mjeriti oko 4 ili 5°C, a popodne 7 ili 8 Celzijevih stupnjeva. Nave er hladnije.
U srijedu i etvrtak prognosti ki modeli naslu uju daljnje lagano zahla enje. No, oblaka i oborina bi nad našim podru jem ipak bilo nešto manje nego po etkom tjedna. Sredinom tjedna dakle o ekujemo više suhog vremena, ak su mogu a i sun ana razdoblja. Mala je mogu nost za kratkotrajne oborine, u srijedu ujutro još ponegdje malo kiše, a u etvrtak nije isklju en kakav kratkotrajan pljusak. Vjetar slab do umjeren, a temperatura zraka sve niža pa e u etvrtak biti uglavnom ispod 5 Celzijevih stupnjeva. Dodajmo da se o ekuje i jutarnji mraz. Utjecaj nove ciklone mogu je od petka. Još se ne zna gdje e se ta ciklona nalaziti, ali vjerojatno dovoljno blizu da nam donese oblake i mogu nost novih oborina.
23. studenoga 2010.
Temperatura zraka ostat e niska što bi uzrokovalo spuštanje snježne granice pa bi i dalje uz povremene oborine vrijeme bilo mokro i hladno. Susnježice ili mokrog snijega moglo bi biti i u nižim predjelima. Teško je u trenutku izrade ove prognoze re i koliko bi moglo biti snijega i ho e li se zadržati na tlu, ali za to postoji mogu nost pa radije budimo spremni i na zimske uvjete. Naravno, korisno bi bilo pratiti vremensku prognozu, pogotovo ako namjeravate putovati. Treba re i da je u slu aju druk ijeg smještaja ciklone (više na zapad) mogu e da nam krajem vikenda i zatopli. Situacija je nejasna. No, op enito gledano stiže zima! Podsje amo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 22.11.). 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 15.11.).
Još je bilo toplo Tri tjedna je trajalo toplo vrijeme. Nad naš dio Europe stalno je pritjecao zrak s jugozapada pa se temperatura u ve ini kopnenih krajeva mjerila uglavnom u rasponu od 15 do 20°C. Jedino što je kvarilo ugo aj bio je jugozapadni vjetar koji je imao jake, povremeno i vrlo jake udare. U prvoj polovici studenog bili smo izloženi pritjecanju toplog, povremeno i vlažnijeg zraka zbog prostranog ciklonalnog polja iznad sjevernog Atlantika i sjeverozapadne Europe. Zato je vrijeme bilo promjenjivo i toplo. Na podru ju Me imurja prva polovica mjeseca bila je za pet i više Celzijevih stupnjeva toplija od klimatološke normale za razdoblje od 1960. do 1990. godine. To je jako veliki otklon od prosjeka i ne doga a se esto. Zapravo možemo re i da smo imali pravo bablje ljeto koje je izostalo u rujnu i listopadu (koji su bili hladniji od prosjeka). Ina e, najtopliji stude-
ni je bio 1926. godine s 12,8°C, a na drugom mjestu je onaj iz 1963. Godine kad je srednja mjese na temperatura bila 12,0°C – ovo su podaci za meteorološku postaju Gri u Zagrebu. Serija jesenskih sredozemnih ciklona se ne zaustavlja. Izme u ciklone Dunja koja je proteklih dana donijela vrlo promjenjivo i nestabilno vrijeme i nove ciklone (Emel) koju pratimo od ju er nema ni pauze. Prvi dio vikenda je prošao u promjenjivom vremenu, osobito u Dalmaciji, gdje je bilo pljuskova i grmljavine. Do nedjelje je najviše kiše palo na Jadranu i u gorju. Na sjevernom Jadranu palo je od 87 u Malom Lošinju do 43 mm u Pore u. U Dalmaciji je u Zadru palo 63 mm, u Šibeniku i Plo ama 60 mm. Na Zavižanu je palo 70 mm, u Gospi u 62 mm. U središnjim krajevima unutrašnjosti je najviše palo u Sisku (35 mm), dok je s ciklonom Dunja najmanje kiše bilo na istoku Slavonije.
I dalje se grijemo? METEOROLOŠKI KALENDAR 24. studenog 1739. god. na podru ju Iloka pao snijeg koji nije kopnio do 25. ožujka 26. studenog 1970. god. u Barotu (Guadalupe) u jednoj minuti palo 38 mm oborine 27. studenog 1948. god. po ela magla u Londonu koja je trajala neprestance 114 sati, do 1. prosinca 28. – 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, Križevcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm
Globalna emisija uglji nog dioksida koji zagrijava planet na putu je da u 2010. postigne rekord, potaknuta rastu im gospodarstvima Kine i Indije i njihovu oslanjanju na ugljen, navodi se u godišnjoj studiji objavljenoj u Singapuru. Global Carbon Project, konzorcij me unarodnih istraživa kih organizacija, tako er je naveo da je godišnja emisija uglji nog dioksida u 2009. pala za 1,3 posto u odnosu na 2008. zbog globalne inancijske krize. Pad je, me utim, manji od polovice procjene od prije godine dana. - Pravo je iznena enje što smo o ekivali ve i pad emisija od izgaranja fosilnih goriva zbog inancijske krize - rekao je Pep Canadell, izvršni ravnatelj
Global Carbon Projecta i jedan od koautora studije objavljene u posljednjem izdanju asopisa Nature Geoscience. Emisije od sagorijevanja fosilnih goriva u 2010. godini bi se po projekcijama trebale pove ati za više od tri posto ako se sadašnji gospodarski rast nastavi, rekao je agenciji Reuters. To bi zna ilo povratak visokim stopama rasta iz razdoblja od 2000. do 2008. godine, dodao je. Canadell je tako er rekao da novi podaci i smanjenje gubitka tropskih prašuma pokazuju da se emisija uslijed deforestacije smanjila i da sada ini 10 posto zaga enja stakleni kim plinovima koje uzrokuje ovjek. Ranije su studije govorile da je taj udio od 12 do 17 posto.
U ORGANIZACIJI Udruge invalida rada
POLICIJSKA POSTAJA PRELOG
Doga aji ŽUPA Svetog Antuna Padovanskog akovec
RESTORAN “Vuri” u Murskom Središ u
Kakši pri jelu, takši pri delu U petak izložba i aukcija darovanih slika Župa Svetog Antuna Padovanskog akovec - jug nastavlja dobru tradiciju i obi aj da u vrijeme došaš a prire uje izložbe koje su prodajnog karaktera. Osim što prikupi novac za župne potrebe, vjernicima poklanja kulturni doga aj za pam enje. Nova izložba slika bit e otvorena u petak 26. studenoga u dvorani župe Sv. Antuna Padovanskog u akovcu na jugu. Izložba e biti otvorena cijeli tjedan u poslijepodnevnim satima od 16 do 18 sati, a na dan aukcije do samog po etka
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
aukcije. Aukcija slika e biti 3. prosinca u 19.30 sati u župnoj dvorani. Prikupljeni novac ide u karitativne svrhe: jedan dio za potrebe studenata, drugi dio za Caritas i jedan za projekt “Napoki - Peru”. Izložene e biti i na prodaju ponu ene slike kojih su autori: Ivica Šiško, akad. slikar i gra i ar, Josip Poljan, akad. kipar., Igor Konjušak, akad. slikar i gra i ar, avrka Hame, akad. slikar, Marija Zidari , akad. slikarica, Kristina Horvat Blažinovi , akad. slikarica i drugi. (sm)
Stvaraonica “KRUG” iz akovca i restoran “Vuri” u Murskom Središ u u petak 26. studenoga od 19 sati u izložbenom dijelu restorana “Vuri” prire uju sve anu promociju kalendara za 2011. godinu. Izuzetno zanimljiv kalendar, pravo remek - djelo ovakve vrste tiskovine i gra ike, nosi naziv “Kakši pri jelu, takši pri delu”, a na 12 listova donosi recepte me imurskih izvornih jela, te fotogra ije jela i vina.
Za sve posjetitelje bit e pripremljen domjenak uz koji e se mo i kušati odabrana vina vinskih ku a Dvanajš ak - Kozol, Belovi , Jakopi , Lebar, Kojter, Borisn Novak, Kocijan, Alojz Novak, Židov, Lovrec, Tomši , Cmre njak i Štampar. U zabavnom dijelu programa nastupit e sve popularnije Stridone i grupa Oktava. (sm)
Kontrola krvnog tlaka i še era u krvi Povodom Me unarodnog dana osoba s invaliditetom, Udruga invalida rada Me imurske županije organizira za svoje lanove kontrolu krvnog tlaka, kao i visinu še era u krvi, koja e se održati 1. prosinaca u prostorijama Udruge u vremenu od 10 do 12 sati. Akciju e provoditi djelatnici Doma zdravlja akovec. Istim povodom Udruga e tako er organizirati okrugli stol s temom “Osteoporoza”, koji e se održati 6. prosinaca u prostorijama Udruge s po etkom u 18 sati.
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Novo radno vrijeme za obavljanje upravnih poslova Odsjek za upravne poslove Policijske uprave me imurske u akovcu, kao i Upravni poslovi Policijske postaje Prelog, od ponedjeljka 22. studenoga imaju novo radno vrijeme. Radno vrijeme Odsjeka za upravne poslove je kao i do sada od 7.30 do 15.30 sati, ali se ono mijenja na referadama prebivališta, osobnih iskaznica, putnih isprava, registracije vozila i voza kih dozvola. Te referade sa strankama e raditi: ponedjeljkom i etvrtkom od 8 do 15 sati, utorkom i srijedom od 7.30 do 15 sati, a petkom od 7.30 do 19.30 sati. (vk)
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
23. studenoga 2010.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 63
Kožna galanterija . Ekskluzivni proizvodi . Vinski setovi . Poklon setovi . Rokovnici . Satovi . Ljepota i opuštanje . Slobodno vrijeme . Kalendari . Papirna konfekcija . Olovke . Upaljači . Privjesci . Uporabni predmeti za dotisak . Tekstil . Promo majice . Domaće delicije
o::
Dr. Ivana Novaka 38 I 40000 Čakovec I T 040 391 270 I F 040 391 788 E printex@printex.hr I W www.printex.hr
ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ
EHF RUKOMETNI CHALLENGE CUP
REGIONALNA ZAVRŠNICA KUPA
Novi predsjednik Mato Kljaji , podrška Markovi u
Prihvatljiv poraz Me imurja u Beogradu od Partizana
Košarkaši Me imurja slavili u Križevcima
ŽUPANIJSKA SMOTRA me imurske narodne nošnje u Žiškovcu
- Ste se sobom zele?
Kaj se oble eno nosilo da se dete krstilo ak jedanaest udruga sudjelovalo je na 6. županijskoj smotri me imurske narodne nošnje, održanoj u Žiškovcu. Tema ovogodišnje smotre bila je "Kaj se oble eno nosilo, da se dete krstilo". Prikazana je odje a za dijete, te kumove i roditelje, a rije je o odje i i nošnji od prije pola stolje a i više. Nošnje ili obleke, kako su ih opisali njihovi lanovi, predstavili su: KUD Zasadbreg (opisiva ica Petra Nedeljko), KUD Katruže, Ivanovec (Anica Mesari ), KUD Društvo žena, Gornji Kraljevec (Katarina Šimuni ), KUD Kotoriba (Terezija Ujlaki), KUU Veseli Me imurci, akovec (Silvana Milly), KUD op ine Donji Kraljevec (Marija Šavora), HKUU Sveti Martin, Sveti Martin na Muri (Stanko Trstenjak), KUD Donji Vidovec (Monika Cenko), KUD Podturen (Ljubica Vidovi ), HKUD Gori an (Ivan Posedi) i KUD Žiškovec (Viktorija Sršan).
Krštenje je oduvijek bilo posebna sve anost u našem kraju Svi oni rekli su da se na krštenju nosila sve ana obleka, što je za tadašnje vrijeme, kad je u našem
- S krsta se došlo …
- I kak je v cirkvi bilo, ste zbavili krsta …
- Tak vam je to bilo ...
kraju vladalo uglavnom siromaštvo, bilo zaista nešto posebno, jer “sve ano“ se uglavnom nije nosilo, niti pak baš i imalo “pre hiži“. Prema tome se i vidi koliko su ljudi oduvijek u našem kraju pridavali važnost tom crkvenom obredu. Tradicijski štih pak cijelog doga-
- Kumica, kak si zbegecana
Posljednja ispijanja kavice na terasama Prema prognozama vremena, gotovo je s visokim temperaturama neprimjerenima ovom razdoblju godine, stoga se moramo pripremiti na znatno niže temperature koje su nas do ekale ve protekli vikend. No brojni Me imurci prošli su tjedan još iskori-
aja u današnje vrijeme zaista je nešto posebno … - U prvo vrijeme to je bila obleka iz doma eg platna, uglavnom lana ili konoplje, izra ena u ku noj radinosti, dakle, narodna sve ana nošnja, da bi kasnije pratila trend, ali uvijek je bila i ostala sve ana. Dijete koje se na krštenje nosilo par dana nakon poroda, pa esto puta ni majka zbog slabosti nakon poroda nije išla u cr-
kvu, nego su sve obavili kumovi, bilo je povezano u doma e platno, prvo mekanije uz njegovo tijelo, te obi no grublje izvana. Imu niji su za ovu prigodu imali pamu no ili svilenu dje ju obleku, odnosno poveze. Dijete se nosilo na 'vanjkušecu' koji je bio od boljeg platna ili svile te ukrašen raznim cvjeti ima i sli no. Na neki na in ljudi koji su bili u crkvi kod krštenja po obleki su znali jesu li roditelji i kumovi bogatiji ili siromašniji, opisao je obleku kod krštenja djece Stanko Trstenajk iz Marofa, koji u svojoj kolekciji ima "obleku za na krst nositi", stariju od jednog stolje a. Smotru su pratili prof. dr. Stjepan Hranjec i Smiljana Petr - Mar ec, a vrlo dobar organizator smotre bio je KUD Žiškovec. (S. Mesari , foto: Vidovi )
SPONZORI
stili posljednje zrake sunca te uživali u kavici na terasi caffe bara “Plaza”, koji zatvara svoja vrata. Gubitkom još jednog ka i a pitamo se prestaje li polako centar grada biti mjesto okupljanja špicera te ho emo li uskoro u potragu za njima na rubne dijelove grada.
AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA
Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.