Međimurske novine 787

str. 13

OPREZ pri branju gljiva

Unatrag tri tjedna desetak trovanja www.mnovine.hr

Čestitamo 8. listopada, Dan neovisnosti

Godina XV.

Broj 787.

^akovec, UTORAK, 5. listopada 2010.

Cijena 7 kuna

IVICA PERHOČ nameće kadroviranje putem natječaja, koje i u vrhu SDP-a smatraju idealističkim

Ne trebaju mi poslušnici, jer podobnost vodi u korupciju, što najbolje pokazuju aktualne afere str. 4

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino Presečkom bez se ovjere cjenika kod bilježnika ne vjeruju?! JAVNI PRIJEVOZ već od jedne kune

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 62

str. 2-3

Poginuo biciklist u Murskom Središću

str. 8

TRAGIČNI NIZ NA PROMETNICAMA nastavio se prošli vikend

Aktualno

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

RAZGOVOR S IVICOM PERHO OM, predsjednikom me imurskog

Može li se podobnost kona no zamijeniti stru noš u?

MENI NE TREBAJU POLTRONI

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Niz korupcijskih afera koje potresaju Hrvatsku na vidjelo stavlja problem o kojem se, na žalost, ne govori previše. Podobnost. Kako su za vrijeme Sanadera vode i hrvatski mediji uglavnom bili “stiha”, tako se danas natje u u tome tko e imati “ekskluzivniju crnu pri u”, dok se ono najvažnije, na in kadroviranja, gotovo pa ne spominje. Jesu li zanimanja visokopozicioniranih dužnosnika koji svoju pla u (koja je mnogima od njih o ito bila premala, a funkcija i te kako primamljiva za mutne radnje) primaju iz prora una u skladu s njihovim radnim mjestima? Naravno da nisu. ast izuzecima, koji su i podobni i stru ni. Možemo li i ho emo li nametnuti nove trendove, da u javnim i državnim službama zaista rade oni koji to dosadašnjim rezultatima i stru nom spremom zaslužuju, umjesto podobnih, bilo strana ki, bilo “rodja ki”, bilo kako bilo? U HDZ-u i nakon otkrivanja afera na funkcije državnih i javnih poduze a i dalje postavljaju “strana ke vojnike”, dok nam me imurski župan otkriva da ni SDP ne razmišlja previše druga ije. “Kažu mi u vrhu SDPa da sam idealist kad provodim kadroviranje putem natje aja”, rekao nam je Ivica Perho u razgovoru koji smo vodili s njim upravo na ovu temu. Poruka koju time šalje Milanovi izgleda da je vrlo jasna. Jedva se eka promjena vlasti kako bi mogli “uhljebiti” svoje brojne mlade i nadobudne snage. Ho e li zaista, ako se dogodi smjena vlasti i istu preuzme SDP, i dalje sve biti u stilu “sjaše Kurta, da uzjaše Murta”. Krivu poruku šalje tako er premijerka, jer strana ke kadrove ogrezlima u korupciju ponovno zamjenjuju strana ki - HDZ-ovi, HSS-ovi ili koji ve

koalicijski. Umjesto da po isti kvalitetno, ona samo “polira”. Uglavnom, izgleda da kod nas i dalje vlada uvjerenje da “bilo tko može biti stru njak za bilo što”. Sve zavisi od okolnosti, ili uglavnom podobnosti. Odanost stranci nagra uje se o ito funkcijama. I dok je za politi ke funkcije tako nešto još kako - tako prihvatljivo, o ito se u Hrvatskoj i dalje ne vjeruje stru nima i školovanima na važnim položajima u državnim i javnim tvrtkama. Nije onda ni udno da je korupcija postala prihvatljivo ponašanje, jer svi su jedni drugima inili odre ene usluge ( itaj: izvla ili lovu). I u Me imurju se na položaje u ispostavama državnih službi ili u javnim lokalnim institucijama do sad uglavnom dolazilo politi kim putem. Župan sada to želi promijeniti, iako o ito da mu nije lako. Ni u vlastitoj sredini, a ni “od gore”. Ostaje pitanje može li Ivica Perho promijeniti o ito ustoli eno razmišljanje o kadroviranju u svojoj stranci, pa tako i šire, ili pak je on ipak preslabi igra u usporedbi s novim de kima uz podršku “vje nih” SDP-ovaca na funkcijama, uglavnom “saborskih foteljaša” kojima se okružio njegov šef.

Kadroviranje podobnih najkra i je put u korupciju. Cijenu toga najbolje vidimo ovih dana, kad HDZ preživljava pravu katarzu kada su u pitanju njihovi strana ki kadrovi koji su ogrezli u korupcionaštvo. Me imurje je po mnogo emu za ostatak Hrvatske "zapad i Europa". Me utim, i kod nas su mnoge javne i državne službe i nakon demokratskih promjena '90-e do sad esto popunjavane "strana kim vojnicima". Iako kod nas nije bilo velikih afera po tom pitanju ili pak javnost za njih nije saznala, ipak se postavlja pitanje nakon onoga što se doga a na državnom nivou, što je važnije za demokratski, ali o ito i prora unski prosperitet: podobnost ili stru nost kad su u pitanju javne i državne službe. Naravno da se politi ke funkcije ne mogu dovoditi u pitanju, jer o tome odlu uju bira i, me utim, sve ostalo zasigurno je i te kako podložno propitivanju. Posebice jer se na najgori mogu i na in pokazuje izgubljenim stotinama milijuna

državnoga prora unskog novca da taj put nije dobar. Može li se i ho e nešto promijeniti ako na narednim izborima SDP osvoji vlast? Teško je to re i, posebice jer je do sad uglavnom vlast za sve stranke bila "velika slast". Prema prvim signalima i, kako neslužbeno saznajemo, pritiscima koji postoje na izbor elnika županijskih javnih službi koje su u tijeku, model strana kog kadroviranja ne samo u HDZ-u ve i u SDP-i i te kako je prisutan i poželjan. Je li to zaista tako i kakav je njegov put kad je u pitanju izbor ljudi na elnim pozicijama javnih i državnih službi u našoj županiji, budu i da je nekoliko natje aja u tijeku ili slijede, kao i cjelokupnoj aktualnoj situaciji, porazgovarali smo s me imurskom županom i predsjednikom me imurskog SDP-a Ivicom Perho om. Me imurski župan Ivica Perho od svog dolaska na vlast pokušava kadrovirati na drugi na in, putem javnih natje aja, ka-

ko bi vratio povjerenje u politiku. No ni taj put nije jednostavan. S jedne strane javni natje aji esto su mamac i za udnovate likove i karijeriste, a s druge strane izvor frustracija za ljude u vlastitoj stranci. Naime, stranke žive za dolazak na vlast i kad se to dogodi uvijek je broj mjesta na vladaju im pozicijama premali za sve one koji se osje aju zaslužnima zasjesti na vlast. No župan Perho ne odustaje od toga da raširi politi ki prostor za popunjavanje sposobnima, a ne samo podobnima. Zbog tog stava i u vlastitoj stranci smatraju ga idealistom. On pak smatra da je borba protiv podobništva jedina ispravna protiv politi ke korupcije, koja je izvor svim drugim korupcijama. Ho e li taj njegov koncept kadroviranja kao novu razinu u politi kom sazrijevanju prihvatiti i elništvo SDP-a na elu sa Zoranom Milanovi em, pokušali smo doznati od Ivice Perho a, predsjednika jedne od najuspješnijih županijskih organizacija SDP-a i me imurskog župana. Naime, ako SDP osvoji

Otkrivanje korupcijskih afera samo “kazališna predstava” za javnost? Otkrivanje brojnih korupcijskih afera naših politi ara navelo nas je da upitamo naše sugra ane ho e li izlazak na vidjelo ponekih afera utjerati strah u kosti ostalim politi-

arima, ime e se situacija promijeniti ili e oni upleteni u takve radnje samo nastaviti po starom. Iako ima oni koji polažu nadu u to da e do promjena na bolje

do i, ve ina ipak smatra da se situacija vezana uz kriminalne radnje politi ara ne e tako brzo poboljšati. Neki ispitanici iznijeli su mišljenje da je otkrivanje afera

tek prvi korak dugotrajnog procesa rješavanja goru ih problema u Lijepoj našoj. I dok jedni trenutnu situaciju ne nazivaju kriminalom ve svinjarijom, drugi središnjim

problemom u Hrvatskoj isti u upravo korupciju, za koju kaže da je nemogu e iskorijeniti je do kraja. (hz)

Anketa “Pod vurom”

Ivan Zobi , Mihovljan - Osobno mislim da e otkrivanje ovih afera utjerati strah u kosti našim politi arima i da e se malo pribrati. Pravda e pobijediti jer svaka afera dolazi na vidjelo. No, iako smatram da e situacija biti nešto bolja po tom pitanju, tako er sam mišljenja da bi se moglo napraviti još više. Arpad Jurani , akovec - Živim u Njema koj 44 godine i ovo što se doga a u Hrvatskoj ne bih nazvao kriminalom ve svinjarijom. Mi smo prije više od 40 godina otišli u Njema ku kako bi nešto stvorili jer je to ovdje bilo mogu e samo uz partijsku knjižicu. A danas opet dolazimo do toga da se mora imati partijska knjižica kako bi se nešto postiglo. Dakle, sve je to na tornju kriminala. Otkrivanje afera prvi je korak, no rješenje tog problema dugotrajan je proces.

Josip Zadravec, Peklenica - Mislim da e naši politi ari nakon otkrivanja ovih afera ipak malo promisliti, no uskoro e krenuti istim putem. Smatram da se ne e situacija po tom pitanju bitno promijeniti. Korupcije je uvijek bilo i bit e. Iskreno, u slu aju korupcije mišljenja sam da se situacija može samo djelomi no popraviti, jer je nemogu e iskorijeniti je do kraja.

Marijan Koprivec, Donji Koncov ak - Osobno sam mišljenja da ovo otkrivanje afera ne e utjerati strah u kosti našim politi arima te da e nastaviti raditi po svome kada je rije o raznim kriminalnim radnjama. Iskreno, nisam optimist i smatram da se ništa ne e promijeniti po tom pitanju.

Nevenka Zdolec, Šenkovec Bilo bi jako dobro kada bi otkrivanje ovih afera imalo nekakav utjecaj na politi are, no ini mi se da je opet rije o jednoj od ‘kazališnih predstava’. Me utim, još uvijek se nadam da e do promjene na bolje do i jer svakakvih kriminalnih radnji ima svugdje, a najviše u javnim poduze ima.

Jasmina Grgi , akovec - Smatram da se nakon otkrivanja raznih afera ipak i dalje ne e ništa promijeniti. Tko e dalje mo i raditi, da tako kažem, u svoju korist, nastavit e bez straha. Ina e sam optimist, ali u ovom slu aju sumnjam da e se nešto drasti no promijeniti. (foto: Vrzan)

5. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

g SDP-a i županom, koji model stru nog kadroviranja u javnim službama želi nametnuti u Me imurju - Smatram da je kvalitetnije ako ovjek može slobodno razmišljati i slobodno govoriti. Meni ne trebaju moji oni koji e funkcionirati tako kako u ih ja instruirati. Prigovaraju mi: a tko e ti onda provoditi tvoju politiku, ako ne strana ki ljudi? Odgovaram im: ho ete re i da su strana ki ljudi moje opcije najsposobniji? A ja moram do i do najsposobnijih, najkvalitetnijih, najspremnijih. Takvi mogu biti i politi ki opredijeljeni, ali to ne može biti ni njegova isklju iva prednost ni mana. Na tome u ustrajati!

vlast na državnoj razini, pred njim je povijesna šansa da okrene obrasce politi kog ponašanja, ali i Me istov zov da novi ljudi nastave staru politi ku praksu, odnosno da naši zamijene vaše. Razgovor s Ivicom Perho om po eli smo od kriterija za izbor pro elnika. - Želim da pro elnik ima svoj stav i kada se sa mnom ne slaže. Želim da ima i da mi iznese svoje argumente. Vesna Haluga, pro elnica za gospodarstvo, razli ito mišljenje od mojega u vezi s MESAP-om iznijela je na Skupštini. Po meni to je kvaliteta, ja sam o ekivao da emo time isprovocirati raspravu na Skupštini kako bi iz rasprave izvukli kvalitetni prijedlog. U protivnom nas dvoje sjednemo, dogovorimo se i idemo provoditi, a to je onda diktat. Samo ja ne doživljavam demokraciju na taj na in. Ne doživljavam tako ni funkciju vije nika Županijske skupštine, ali ni funkciju saborskih

U ovoj fazi iz kadroviranja isklju ujem politiku. Ne želim politi ke likove imati na odre enim pozicijama samo zato jer je netko politi ki ovjek

zastupnika. Zato me osobno funkcija saborskog zastupnika u ovoj fazi funkcioniranja ni ne zanima, ako osobno nemam pravo kreirati svoj stav, uz poštivanje odre enih normi ponašanja, nego biti puki izvršilac. Onda u tom slu aju ni ne treba, primjerice, 55 SDP-ovih zastupnika, nego je dovoljan jedan koji e imati 55 glasova ako svi moramo jednako misliti. Ja tako demokraciju ne doživljavam. • Nego kako? — Smatram da je kvalitetnije ako ovjek može slobodno razmišljati i slobodno govoriti. Meni ne trebaju moji poltroni, koji e funkcionirati tako kako u ih ja instruirati. Ljudi koji moraju voditi ustanove koji su odgovorni, primjerice, Marjan Novak, u MESAP-u, sajam je samo jedna od djelatnosti tvoje irme, i on mora razmišljati koje su to druge kojima e namicati prihode irme, kad nema sajamskih priredbi, mora popuniti rupe drugim djelatnostima i prihodima. Mogao je biti tehni ki organizator i sajma vo arstva u Donjem Kraljevcu i Urbanova. • Pro elnici su došli na svoja mjesta putem natje aja, pri emu sam primijetila da oni privla e i 'raznorazne' osobe. Koliko smo natje ajem uspjeli dobiti kompetentne i kvalitetne kadrove, budu i da se stje e

dojam da takvi još uvijek bježe od politike? — To je taj zaokret koji sam nametnuo. U ovoj fazi iz kadroviranja isklju ujem politiku. Ne želim politi ke likove imati na odre enim pozicijama samo zato jer je netko politi ki ovjek. Prigovaraju mi: a tko e ti onda provoditi tvoju politiku, ako ne strana ki ljudi? A ja im odgovaram: ho ete re i da su strana ki ljudi moje opcije najsposobniji? Ja moram do i do najsposobnijih, najkvalitetnijih, najspremnijih. Takvi mogu biti i politi ki opredijeljeni, ali to ne može biti ni njegova isklju iva prednost ni mana. Na tome u ustrajati i kod izbora ravnatelja ŽUC-a i za Dom zdravlja. Sada se još uvijek dešava preveliki utjecaj politike i evo u Upravnom vije u ŽUC-a imamo predstavnike šest politi kih opcija, osim SDP-a svi imaju svoga kandidata. Ona pri a sa Domom zdravlja, kako se opredijeliti na temelju jedne zamolbe?! • Ne frustrira li takva politika ljude unutar stranke? ekali su godinama da SDP do e vlast, a sada nema dovoljno mjesta za sve, što dovodi do toga da se veterinar kandidira za ravnatelja Doma zdravlja umjesto napredovanja u svom fahu? — Frustrira, ali u stranci treba ljude uvjeravati i rješavati probleme i frustracije. Puno o tome razgovaram i susre em puno druga ijih pristupa svojih strana kih kolega, ali dobivam potporu svom pristupu. • S obzirom na doga aje unutar HDZ-a, SDP bi sada trebao biti strašan 'baksuz' da ne osvoji vlast na sljede im izborima koja mu se valja u ruke. Ako osvoji vlast na razini države, prihva a li vodstvo SDP-a ova-

Novi položaj Me imurja • Ulaskom Hrvatske u EU granice oko Me imurja e se maknuti i mi dolazimo u drugu geopoliti ku poziciju, predsjednik NO-a MESAP-a Mavrek ima odre ene ideje što napraviti s carinicima, špediterima i izvrsnom prometnom pozicijom Me imurja. Zašto ne dati županijskim poduze ima projektni zadatak kako Me imurje podi i na novu tehnološku razinu? Kako me imurski župan razmišlja o tome... kav 'me imurski' kadrovski koncept? Zanima li Milanovi a taj Vaš model i iskustva me imurskog SDP-a koji ima jako dobre izborne rezultate i na koga iz Me imurja on ra una? — Ono što je sigurno nakon moga dugogodišnjeg politi kog iskustva, a u politici sam 30 godina, mogu re i da ovaj zaokret koji ja provodim vidim kao jedini ispravan i za državnu razinu. Vrjednujem ljude u politici po svojim mjerilima: ime se bavio i ime e se baviti kad ne bude u politici. Kad to vidite, uzmite u obzir bilo kojega lokalnog ili državnog politi ara, proanalizirajte i vidjet ete da tu ima svega, i onih za koje ne znate ime su se bavili prije dolaska u politiku i onih za koje ne znate ime e se baviti kada ne budu u politici. I zato mi imamo problem istih ljudi koji se vrte u politici. Takve zanima samo njihovo osobno sutra, ne što e danas napraviti za zajednicu, nego gdje e on biti sutra. A mi smo mala država, ma-

— Otvaranjem granica dobit emo druga iju prometnu povezanost, ali i luktuaciju kadrova, pa se moramo pozabaviti onime što nas eka. To spada u upravni odjel za gospodarstvo i ja sam imenovao pro elnicu za koordinatoricu tih aktivnosti. O ekujem da se to mora iskreirati, ali traže i rješenja, a ne daju i kritike postoje eg stanja. Promet je tako er u odjelu za gospodarstvo. Firma koja je obavljala javni prijevoz završila je u ste aju pa je i irma u la županija, imamo male op ine i gradove. U slobodnim razgovorima s na elnicima i gradona elnicima govorim: dajte mi spisak deset ljudi iz svojih sredina, neka gradona elnik akovca, koji je najve a sredina, sastavi deset ljudi kojima je u interesu Grad, koji ne e pitati gdje sam tu ja, što u od toga imati, koliko u vremena trebati raditi i kakvu korist imam u cijeloj pri i. Ako mi nabrojite deset ljudi u Gradu akovcu koji e re i da su spremni u interesu Grada raditi, a da im nabrojeno nisu prioriteti, to bude puno. Ako se to još podijeli po strankama, onda imamo po dva - tri ovjeka po strankama spremnih raditi na takav na in. Na državnoj razini je sli na pri a kako se to onda re lektira. Prelistajte bilo koji medij: vidite direktore javnih poduze a da su u inili ovo ili ono završili u Remetincu ... Zašto? Zato jer je bilo takvo kadroviranje. Kadroviranje ljudi koji su za svoju stolicu bili spremni napraviti bilo što. Ja to ne u, ne u takve ljude koji

Potrošenost nakon dva mandata i vrijeme za nove snage - Iskustvo mi govori da se na rukovodnim funkcijama ovjek neminovno troši, ako zdušno radi svoj posao, potroši se nakon dva mandata, ra unaju i to u godinama, to je osam do deset godina bilo u biznisu, sportu, politici, gdje god ho ete. To je u suštini i moje životno iskustvo. Do tog vremena imaš nekakvu referencu, poštovanje. Nakon toga je odgovornost na svima nama da to možemo shvatiti i prihvatiti. To ne zna i da sad nakon tih godina treba nestati s politi ke scene, samo treba dobiti neku drugu poziciju i dati priliku novim snagama. Ne trebaju to biti samo mladi ve novi ljudi, koji svojim novim vi enjem mogu probuditi novu pri u. U sportu je to lakše opisati, kad do e kriza rezultata, u pravilu se mijenja trener i primjenjuje šok terapija. Za razliku od nekih koji od stranke o ekuju puno, a pitanje je

koliko su spremni dati, tu selekciju moramo napraviti i unutar SDP-a. Ako to ne u inimo, opet emo napraviti iste greške koje sad vidimo da rade drugi, a kritiziramo ih. U protivnom emo imati negativnu selekciju, opet i oni koji teže samo uhljebljenju u politici. Vidimo kamo to vodi, od lokalne do državne ili od državne do lokalne razine. I tre a stvar koju isti em, a ne znam koliko se vidi u javnosti. Moramo po eti slobodno razgovarati. Još se u strankama ljudi ne usude govoriti što misle, pa i nezadovoljstvo izražavaju zaobilaznim putem. Moramo razbuditi spremnost na sukob razli itih razmišljanja, a to nije mogu e ako oko sebe instalirate poslušnike, odgovorio je Perho na naše pitanje o tome koga vidi u budu nosti kako na politi kim tako i rukovodnim funkcijama. (BMO)

ste aju otišla u ste aj. Tražimo partnera da osmislimo autobusni prijevoz. Imamo željeznicu i koristimo aktivnosti oko 150 godina željeznice u Me imurju oko integracije željezni kog i javnog prijevoza za dvije županije, našu i Varaždinsku. U to se i ŽUC treba uklju iti, koji vodi ra una o prometnicama na podru ju naše županije. Taj zaokret treba i i u smjeru pra enja trendova razvoja novih središta unutar županije koja nisu prometno povezana. Danas u Prelog prakti ki ne možeš druga ije nego autom. (BMO) su zbog toga da zadrže svoju stolicu spremni napraviti bilo što. • A Milanovi kao šef stanke? — On u svakom slu aju ovog asa stvara okruženje da dobije povjerenje bira a oko koalicije koja se po ela de inirati. Vidim da on želi napraviti promjenu da se više prostora dade mladim ljudima. • Ali mladi ljudi ne moraju sami po sebi podrazumijevati kompetentnost i kvalitetu? — To no. Me utim, to ne e mo i napraviti ako ne e imati uz to i spoj iskustva s tom mladoš u, pogotovo u parlamentu, gdje ti moraš parirati opoziciji. U nekim slu ajevima u kontaktima i s vrhom stranke mogao bih re i da moj pristup za njih izgleda idealisti ki, ali ja dokazujem i dokazat u da je on realan. • Ali na koji na in SDP misli razbiti pri u da svi nisu isti, ako je iz aviona vidljivo da se a i a gura na elo u tre oj izbornoj jedinici unato njegovoj nerazriješenoj situaciji pri e oko prometne? Ljudi e re i: pa ekajte malo, opet isto? — To je sad na testu uvjerljivost prema bira ima. • I ho e li SDP sjeverozapada pristati da nositelj liste bude elnik znatno slabije stranke? — Tu je sad na djelu politika, da e središnjica stranke poduzeti sve da se osigura preduvjet upravljanja državom, što se u prvoj fazi svodi na okupljanje koalicijskog potencijala, što je de initivno dobro, jer ni na lokalnoj ni na državnoj razini nema politi ke opcije koja može sama. I to je dobro. Tko su sad ti koalicijski partneri i kome se može nuditi, stvar je onoga tko e nametati pravila. Ako mi u cijeloj pri i pokušavamo stvoriti mozaik etiri politi ke opcije koje mogu dobiti natpolovi nu ve inu bira a, pitanje je koliko imamo snage napraviti rezove za koje se svi zalažemo, i sada ova aktualna vlast i budu a vlast. U masu situacija svjestan sam da i opozicija poteze koji se predlažu od aktualne vlasti ne osporava. Pitanje je samo vjerodostojnosti njihove provedbe. Ho e li koalicijski potencijal koji se stvara za budu e etiri godine imati tu snagu za provedbe. U po etku e imati tu snagu jer e mu je dati bira i, ali nakon toga ne možemo lagati bira ima da smo sada postali svjesni da ono što smo govorili u predizborno vrijeme sada ne možemo realizirati. Može se upasti u tu zamku. Ja sam svoju kampanju tako vodio da nisam obe avao puno, zato mi je sada lakše raditi. Želim stvoriti atmosferu realnog pristupa, optimizma i poboljšanja, ali ne lažnog. (Božena Malekoci - Oleti , foto: Zlatko Vrzan)

Aktualno

GDQD u Me imurju

Zobio, zobio ...? Ukidanje prijenosa sjednica Skupštine Me imurske od strane lokalne televizije Vladimir Ivkovi nazvao je stranputicom demokracije, time je oporba izgubila mogu nost direktnog komuniciranja s javnoš u, jer bez toga direktnog prijenosa javnost nema prilike uti što oporba želi re i. SDP je podsjetio na to da su skra ivanje prijenosa aktualnog sata u Saboru nazvali sumrakom demokracije, Ivkovi je naveo da smatra kako je prijenos sjednica Skupštine sigurno ukinut zbog štednje, premda on smatra da štednja ne može biti kriterij za ukidanje demokracije jer je time javnost uskra ena za stavove i kritike oporbe na ra un vlasti u Skupštini. Ivkovi eva izjava o ukidanju prijenosa nemalo je iznenadila sadašnju vladaju u garnituru, budu i da je izravni prijenos zasjedanja Skupštine, koji je lokalnoj televiziji financirala Me-

DOBRA VIJEST

Mošt i grož e u humanitarne svrhe Me imurska zaklada “Katruža” i najbolji me imurski radio, Radio 1 akovec, prošle dvije subote proveli su akciju “Radio gorice za Katružu”, u kojoj je prikupljeno dosta kilograma grož a i mošta, te nešto nov anih priloga. Grož e i mošt dostavljeni su akove kom Agrome imurju - Podrumu Štrigova, koji e izra unati njihovu vrijednost, te e ukupan iznos uplatiti na ra un Katruže. Osim ekipe Radija 1 i lanova Katruže, program

su upotpunili Limena glazba, Skandal bend i ura z Me imurja, koje su vinogradari primili otvorena srca. Upravo srda nost vinogradara i radost što ih je ekipa Radio gorica posjetila velika su vrijednost itave akcije. Jer, ako je ovjek najve e bogatstvo, onda je ono iskazano u ovoj akciji koju su na terenu i eteru vodili Miljenko Ov ar i Vanja Ha ek, novinari Radija 1 iz akovca. (S. Mesari )

Je li predsjednik županijskog HDZ-a zaboravio da je TV snimanje Skupštine ukinuto za vrijeme njegovog mandata? imurska županija, ukinula još 2006. godine upravo prošla vlast u ijoj je koaliciji Vladimir Ivkovi bio predsjednik Skupštine. I od tada više nema izravnih prijenosa iz Skupštine Me imurske županije. Je li to Vladimir Ivkovi tek sada primijetio ili zaboravio? (BMO)

Život korisnika nastoji se u initi što kvalitetnijim i sadržajnijim o potrebama i problemima ove sve brojnije skupine stanovnika. Ovaj je dan prigoda da se glasnije progovori o pravima ljudi koji ine sve ve i postotak stanovništva, iji su socijalni položaj i životne prilike esto vrlo teški, a u nekim slu ajevima ispod dostojanstva ovjeka. Godinama naši stru ni radnici, ali i svi drugi zaposlenici, ulažu trud kako bi život korisnika u inili što boljim, kvalitetnijim i sadržajnijim, kazala je Štefica Martinez, ravnateljica Doma za starije i nemo ne akovec. (hz)

U prigodnom programu povodom obilježavanja Me unarodnog dana starijih osoba sudjelovali su i u enici Centra za odgoj i obrazovanje akovec

Ho emo li zaista dobiti prijevoz autobusom za svega jednu kunu na udaljenostima do 15 kilometara, za tri kune na udaljenostima do 30 kilometara i za pet kuna na udaljenostima do 50 kilometara, bit e jasno ve po etkom idu eg tjedna. Autoprijevozni ka tvrtka “Prese ki” iz Krapine prihva ena je na natje aju za najpovoljnijeg ponu a a, ali uz obvezu da vozi po tim cijenama do 2013. godine, koliko traje koncesija, izuzev znatnog pove anja cijene goriva, pri emu karte po tim cijenama moraju biti dostupne svima, pa i školarcima. Prihvati li Prese ki ugovor pod tim uvjetima, dokazat

e da misli ozbiljno. Time se Županija misli osigurati od eventualne namjere prijevoznika da cijene prijevoza digne im dobije posao na natje aju, pou eni iskustvom iz Krapinsko - zagorske županije, nakon što je na natje aju pobijedio dampinškim cijenama, cijene karata nakon toga povisio je za 400 posto, doznali su u Županiji. Tako e se ve idu i tjedan znati kupuje li Prese ki ovakvim ponudama vrijeme i istiskuje li doma e

- iz 2. dijela emisije “Euritmija“ o Rudolfu Steineru, HTV 1, 19.9.2010.

prijevoznike. U svakom slu aju, do kona nog rješenja na snazi je odluka o privremenom prijevozu. U sr ijedu 29. r ujna održan je sastanak Povjerenstva za provo enje postupka javnog poziva za obavljanje javnoga linijskog prijevoza putnika za linije s podru ja Me imurske županije. Od sedam lanova, na sastanku je bilo nazo no pet, što je bilo dovoljno za donošenje odluke. Na odluku, koja je temeljem ponovljenoga jav-

nog poziva objavljenoga 27. kolovoza 2010. godine donesena 16. rujna 2010. godine, u zakonskom toku od tri dana pristiglo je pet prigovora. Povjerenstvo se o itovalo o svim prigovorima, te e u skladu sa zakonskim odredbama i rokovima izraditi i dostaviti otpravke odluka po istaknutim prigovorima protiv prvostupanjske odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Odluka Povjerenstva po prigovorima bit e kona na. (BMO)

ZRINSKA GARDA akovec

Slavi deset godina postojanja U srijedu 6. i etvrtak 7. listopada s po etkom u 9 sati održat e se znanstveni skup na temu “Politi ka, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj”, na kojem e govoriti ak sedamnaest predava a visokog ugleda i znanja. Time zapo inje obilježavanje 10 godina od osnutka Zrinske garde, re eno je na prigodnoj presici elništva te udruge. U srijedu 6. listopada u 18 sati bit e otvorena izložba pod nazivom “Deset godina Zrinske garde akovec”. Sva doga anja

Kolari , Sobo anec i Kocijan najavili su obilježavanje obljetnice osnutka Zrinske garde

bit e u Pala i Zrinskih (Stari grad) akovec u sve anoj dvorani i izložbenom salonu.

CITATI TJEDNA “Biljkama je zemlja majka, a nebo otac.“

Puta grož a za ne ije zdravlje

Prijevozniku Prese kom bez ovjere cjenika kod bilježnika - ne vjeruju!

OBILJEŽEN Me unarodni dan starijih osoba u Domu za starije i nemo ne osobe akovec

Prigodnim programom u enika Centra za odgoj i obrazovanje i I. Osnovne škole akovec te korisnika akove kog Doma za starije i nemo ne osobe prošli je tjedan obilježen Me unarodni dan starijih osoba. Uz pjesmu, igru i recitaciju 12. godinu za redom u ovoj je ustanovi, koja je mnogima postala dom i obitelj, obilježen dan iji je cilj promicanje i poboljšanje kvalitete života osoba tre e životne dobi, kao i senzibiliziranje javnosti i društvenih institucija

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ovim znanstvenim skupom Zrinska garda akovec želi da Zrinski i Frankopani kona no

u povijesti dobe mjesto koje im pripada, iz razloga što su ove dvije obitelji u 125 godina vladanja u inile Me imurje središtem politi kih, nacionalnih, kulturnih i vjerskih zna ajnosti i doga anja u ondašnjoj domovini. Jedan od ciljeva skupa je i da se 30. travnja, datum kada su u Novom Mestu pokraj Be a pogubljeni gro Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, proglasi državnim spomendanom, najavio je vl . Juraj Kolari ovom prigodom. (S. Mesari )

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“U našoj državi imati vezu je kao doktorat na zapadu.“

“Sr ani i moždani udar mogu se sprije iti u 80% slu ajeva, ako se pridržavamo naputaka lije nika.“

“Hrvatska ima sve službe dok ne zatrebaju! Kad zatrebaju, nema ni jednu!“

- Hrvatska uživo, HTV 1, 20.9.2010.

- prof. dr. Davor Mili i , predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva, u Vijestima, HTV 1, 26.9.2010.

- Pavle Kalini , prilog “Obzor“ Ve ernjeg lista, 25.9.2010.

“Rusko - ameri ka posada otkazala povratak na Zemlju.“ - Vjesnik, 25.9.2010.

5. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADSKO VIJE E akovec u znaku optužbi HDZ-a na ra un gradske SDP-ove vlasti

Oporba zbog gubitaka nije prihvatila rebalans prora una - Vjerujte, da je bilo koji direktor dobio takav nalaz revizije kakav je dobio Grad akovec, završio bi najmanje deset godina u zatvoru, kazao je o poslovanju Grada akovca na sjednici Gradskog vije a akovca vije nik Stevo Tkal ec, ujedno i lan Odbora za financije iz oporbenih redova. Dodao je: Nitko me više ne može uvjeriti da se ovakvim na inom poslovanja ne nanosi šteta gra anima i poreznim obveznicima Grada. No, poznato je da zbog navedenog na ina rada ne postoji propisana zakonska odgovornost, ali postoji ona druga, moralna, gradona elnika, njegovih zamjenika i svih onih koji svojim izglasavanjem odobravaju kumuliranje gubitaka, bez obrazloženja nastalog gubitka i mjera za pokri e manjka prihoda nad rashodima i izdacima.

Tkal ec: Stanje je ve prošle godine bilo puno gore nego je prikazano Stevo Tkal ec ustvrdio je da je rebalans prora una logi an slijed dubioza riziranog prora una za 2009. godinu i pove anje prora unskog gubitka s 9 na 18 milijuna kuna. Dodao je da je stanje bilo puno gore od prikazanog, o emu govori i revizijski nalaz, budu i da u poslovnim knjigama Grada nisu bili evidentirani svi rashodi i obveze. Tkal ec je naveo samo neke u iznosu od 6,9 milijuna kuna. Od toga se 4,6 milijuna kuna odnosi na kupnju zgrade Hrvatske vojske, 1,6 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije, a 600.000 kuna za izgradnju kanalizacijskog priklju ka. Zatim su tu rashodi u iznosu od 977.000 kuna za kupnju zemljišta, rashodi za dospjele obveze u iznosu od 7 milijuna kuna, te pogrešno iskazan prihod od 2 milijuna kuna jam evine za kupnju gra evinskog zemljišta. Kako je jam evina vra ena, jer zemljište nije prodano, trebalo ju je evidentirati u okviru obveza Grada Uz to, utvr eno je nenamjensko korištenje sredstava u iznosu od 3,2 milijuna kuna prikupljenih u cijeni usluge odvoza namijenjenih za sanaciju te za trpljenje odlagališta otpada u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, kao i prihoda od spomeni ke rente u iznosu od 710.000 kuna, te nepoštivanje zakona o javnom nabavi, uz još itav niz nepravilnosti – zbog ega je Grad u revizijskom nalazu dobio uvjetno mišljenje. Da stvar bude još lošija – ovakav na in rada preslikan je i na

SDP jedno misli, drugo pri a, tre e radi!

Mladen Križai , predsjednik kluba vije nika HDZ-a, i Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a

Branka Šalamona žestoke kritike oporbe nisu pokolebale: - Ne u vam prepustiti Grad na in rada trgova kog društva za upravljanje sportskim objektima u vlasništvu Grada, kojem je Grad dao subvenciju u iznosu od 2,4 milijuna kuna za troškove korištenja sportskih objekata, energenata i stru no usavršavanje zaposlenika, a prema izvještaju trgova kog društva sredstva su utrošena za pla anje plina, vode, osiguranja, elektri ne energije, zaštitarske usluge i naknade Nadzornom odboru u iznosu od 1,4 milijuna kuna, a za korištenje sportskih terena 1 milijun kuna. Uz to, iz godine u godinu koli ina nepravilnosti u revizorskom izvješ u pove ava se, kazao je Tkal ec. Podsjetio je da je oporba predlagala i neke konkretne

mjere za smanjenje prora unskih rashoda, ali su one bile odbijene, te da im se s jedne strane nabacuje da ih Vije e ne treba, a da bi se zatim licemjerno tražilo lobiranje za dobivanje sredstava iz Zagreba, za koja, prema ovakvom na inu rada, nije sigurno da bi bila namjenski korištena. - Iako znamo da Vi to možete izglasovati, naš je prijedlog da se ovaj rebalans ne prihvati, kazao je Stevo Tkal ec na prošlotjednoj sjednici Gradskog vije a akovec prilikom usvajanja rebalansa. Time dajemo do znanja da ne odobravamo ovakav na in rada koji vodi Grad u još dublje probleme, a za koje nitko ne zna kada i kako e biti riješeni, budu i da se ne nude

U rebalans ugra en i prošlogodišnji gubitak Rebalansom, koji je prihva en ve inom glasova na sjednici Vije a u etvrtak, prora un Grada akovca smanjen je s planiranih 134,199.571 kunu na 126,330.390 kuna, pri emu se 116,996.767,55 kuna odnosi na financiranje rashoda i izdataka, dok bi se razlikom planiranih prihoda pokrio i prošlogodišnji negativni rezultat poslovanja u visini od 9,333.622,45 kuna. Grad akovec je zbog rebalansa, kao i svi drugi, prisiljen rezati troškove na mnogim mjestima, pa i na pla ama i drugim primanjima zapo-

slenih. Pla e zaposlenima u Gradskoj upravi od 1. srpnja smanjene su za pet posto. Zbog neisplate boži nice na kraju prošle godine, neisplate regresa zaposlenima i smanjenja pla a za tih pet posto od 1. srpnja do kraja ove godine troškovi za zaposlene u Gradskoj upravi smanjit e se ukupno za 600 tisu a kuna. Gradska poduze a i ustanove u tom rezanju bit e uskra eni za jednu dvanaestinu prora unske dotacije, a od idu e godine i oni bi se trebali priklju iti zaposlenima u Gradskoj upravi u smanjenju pla a. (BMO)

Tko hrvatsku mrežu plete ... Ako se vaši prijatelji, ili prijatelji vaših prijatelja, debljaju, velika je mogu nost da ete se i vi debljati … i obrnuto. Osim toga, ako vaši prijatelji puše, ili prijatelji vaših prijatelja puše, vjerojatno ete i vi pušiti … i obrnuto. Vjerojatno ste ovih dana bili u prilici itati ili uti o knjizi “Povezani“ autora Nicholasa Christakisa, lije nika, pro esora na Harvardu i jednog od najpopularnijih intelektualaca današnjice. On je o svom istraživanju o društvenim mrežama predavao na nedavnoj T-HT-ovoj kon erenciji “Znanjem rastemo“.

ME IMURSKI HDZ-ovci na temu “Stranputice i lutanja sadašnje županijske vlasti”

Christiakis je prou avao kako veze s drugima ljudima utje u na naše vlastito razmišljanje i ponašanje. Ponašamo se onako kako to rade ljudi koje poznajemo, ili oni koje poznaju oni koje mi poznajemo. Rodbina, prijatelji, bra ni partneri, kolege na poslu … ini se da je taj utjecaj daleko ve i od genetike same, iako se Christiakis time ne bavi. Taj utjecaj je naro ito velik do tre e to ke povezanosti, tj. prijatelj prijatelja našega prijatelja ima utjecaj na nas. A utjecaj se gubi tek nakon šeste to ke povezanosti. Dakle, ljudi koje jedva da i poznajemo utje u na nas.

Slušaju i ga, postao mi je jasan negativni spin kojeg Hrvatska nikako da se riješi bez obzira na sve “pokušaje“. Hrvatska je mala zemlja u kojoj su, prema Christiakisovoj teoriji, svi povezani više negoli to uop e žele. Jer, ako se do e do “šestog“ koljena vlastite povezanosti, ispada da je u maloj zemlji kao što je Hrvatska svatko povezan sa svakim i maltene svako ima utjecaj na svakoga. To je ono što Christiakis zove “društvena mreža“, koju sami stvaramo i u kojoj sami sudjelujemo. No, takva mreža jednom uspostavljena po inje se ponašati po vlastitim pra-

nikakve mjere za njihovo saniranje, ve je samo konstatirano da je gubitak pove an. Uzalud su oporbeni vije nici oštrim rije ima rešetali rebalans prora una. Renato Slavi ek iz HSLS-a kazao je da bi bilo odgovorno od gradona elnika da nakon ovakve revizije i minusa u prora unu zahvali bira ima i prepusti nekome drugome da pokuša sanirati minus.

Šalamon: Ne u vam prepustiti Grad - Ne u vam prepustiti Grad, odgovorio mu je gradona elnik Šalamon, izbori su za 33 mjeseca i ako se za to izborite vodite ga bolje i transparentnije. Kako ga je vodim, postoje egzaktni pokazatelji. Imate sve parametre, pozivam vas da napravite paralelni prijedlog prora una za idu u godinu. Zatim ih je pozvao i na suodgovornost prema gra anima: - ega emo se odre i, gdje i kome uzeti? Naveo je da akovec za predškolski odgoj izdvaja 13 do 14 milijuna kuna, zbog ega ni jedno dijete nije na ekanju, a sva su kvalitetno zbrinuta, bilo u gradskim, bilo u privatnim vrti ima. - Cijeli sport i kultura ne koštaju zajedno toliko. ega emo se odre i, produženog boravka djece u školi, što ne moramo po zakonu sufinancirati, stipendiranja studenata, što tako er ne moramo sufinancirati. Budimo u nepopularnim odlukama suodgovorni prema gra anima. Vidjet ete da je prostor ograni en, branio je svoj prora un gradona elnik Šalamon. - Napravit emo sve za dobrobit akovca, bez obzira što smo u minusu. (BMO) vilima, bez obzira na našu volju. Ona širi utjecaje, bilo pozitivne, bilo negativne i uvla i nas u probleme bez obzira želimo li mi o njima razmišljati ili ih uop e smatramo bitnima. Vratimo se na Hrvatsku. Tko od nas ne poznaje barem nekoga tko nije utajio porez, tko ne pla a TV pretplatu, tko je nasamario nekoga da mu pla a kredit? Bez obzira što mislili o tome, velika je mogu nost da emo i mi to napraviti. S druge strane, poznajemo i ljude koji to rade, zar ne? Da, i takvi utje u na nas te postoji velika mogu nost da emo i mi to raditi. U emu je onda problem? Zašto nas povu e negativa? Društvena mreža uspostavlja vlastiti “moral“,

Mladen Križai , predsjednik kluba vije nika HDZ-a u Skupštini Me imurske županije, a u prošlom mandatu zamjenik župana, kazao je na prošlotjednoj kon erenciji na novinare da je sadašnja vlast izgubila godinu dana vremena, jer nemaju nikakvu viziju ni strategiju razvoja Me imurske županije, a taj nedostatak vizije i strategije nastoje kompenzirati time da ocrnjuju bivšu županijsku vlast time da je nenamjenski trošila novac i ostavila velike dugove, zbog ega oni sada kao ne mogu raditi. Ova sjednica Županijske skupštine pak je otkrila pravu istinu. Objavljen je dokument za koji se upravo HDZ zalagao, da se objavi prikaz tih navodnih nenamjenski utrošenih sredstava i dugova. Iz izvješ a pak je sada proizašlo da nenamjenski utrošenih sredstava nije bilo, a ako ih ima, nenamjenski ih je utrošila upravo sadašnja vlast. U tom se izvješ u pokazalo i to da stara vlast novoj nije ostavila dugove, ve istu situaciju s viškom od 1,6 milijuna kuna na žirora unu, kazao je Mladen Križai . Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a, na toj kon erenciji bio je nezadovoljan time što nije prihva en njegov prijedlog o smanjenju vije ni kih naknada sa 600 na 500 kuna, u vrijeme dok se na sve strane smanjuju troškovi, pa i pla e zaposlenima u Županiji. - Ne radi se o medijskom triku, kako su mi predbacili, nego o godišnjoj uštedi od 50.000 kuna, kazao je Ivkovi . Uz to, da paradoks bude ve i, planira se umjesto rezanja troškova još dodatnih 45.000 kuna za još jednu sjednicu.

Ulaže se samo u “SDPove sredine” Iz toga je Ivkovi izvukao zaklju ak da SDP jedno misli, drugo pri a, a tre e radi. Kazao je da za tu tvrdnju ima jako puno

društveno prihvatljivo ponašanje za našu mrežu. Ako e ve ina te naše mreže podržavati neko ponašanje, makar bilo ono negativno, kao što je varanje države, vjerojatno emo i mi to podržavati u strahu da ne povrijedimo “moral“ mreže i budemo izba eni iz nje. Jer se po njoj definiramo. Naravno, možemo mi takvu mrežu i sami namjerno napustiti. Izop iti se i biti udak za ostatak “normalnih“. Možda sad manje udno zvu i tvrdnja da pametni ljudi bježe iz Hrvatske. Ne bježe oni iz Hrvatske, ve od povezanosti sa svojom mrežom. Da, vrlo je bitno tko plete hrvatsku društvenu mrežu, no još je važnije da prihvatimo vlastiti ogroman utjecaj u njoj.

dokaza, me u kojima i taj da ih je SDP optužio da su u prošlom mandatu, kad su bili u vlasti, jako puno ulagali u HDZ-ove op ine, a ostale izbjegavali, a jasno i nedvosmisleno je da su se najve e investicije u to vrijeme radile u akovcu, gdje je u kanalizaciju uloženo 80 milijuna kuna, te uz to i u kanalizaciju Nedeliš a i izgradnju MESAP-a, dakle, opet op inu u kojoj je SDP na vlasti. Sada pak baš suprotno, me u deset prioritetnih projekata, nema ni jednog gdje je HDZ na vlasti. Štoviše, izbrisana je i dvorana u Gornjem Mihaljevcu koja je ve bila ugovorena i s osiguranim sredstvima za financiranje iz Svjetske banke, ali je iz županijskih prioriteta izbrisana, a zbog nepla ene vodne naknade ne može se do i do gra evinske dozvole, ime se sprje ava njena gradnja, kazao je Ivkovi . Drugi dokaz da se jedno misli, drugo pri a, a tre e radi, jesu i optužbe na ra un HDZ-a za nepotrebna ulaganja u domove kulture, a s druge strane ova vlast tako er ulaže, ali na neprimjereni na in, jako mali iznosi daju se za jako puno objekata, i to samo zbog politi ke podrške, s 50-ak tisu a kuna ne može se bogznašto napraviti. HDZ bole napadi na dom kulture u Maloj Subotici, kojem gravitira pet tisu a stanovnika, a u iju se obnovu investiralo 4 do 5 milijuna kuna, a istodobno se u Strahonincu s tri tisu e stanovnika u dom kulture planira uložiti 10,5 milijuna kuna, spo itnuo je Ivkovi , i dodao da je Strahoninec uz to na pet minuta pješke do Centra za kulturu u akovcu. Vladimir Ivkovi sadašnjoj vlasti prigovorio je i lutanje na primjeru MESAP-a, s obzirom na to da o daljnjem razvoju MESAP-a jedno mišljenje ima pro elnica za gospodarstvo, drugo župan, a tre e predsjednik Nadzornog odbora. Ne znamo koji je to službeni stav Županije za daljnji razvoj MESAP-a, kazao je Ivkovi . (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Aktualno

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OBRTNI KA komora akovec

Obrtni ki sajmovi mjesto promocije i zarade U Obrtni koj komori Me imurske županije održana je konferencija za novinare, na kojoj se govorilo o me unarodnim i regionalnim sajmovima na kojima sudjeluju i me imurski obrtnici. Re eno je kako je do sada održano pet sajmova, te da predstoje još dva sajma, u Puli od 7. do 10. listopada, te u Križevcima od 5. do 17. studenoga ove godine. Ovog trenutka u austrijskom Grazu održava se Obrtni ki me unarodni sajam Herbstmesse, na kojem sudjeluje i Uljara i sušara "Siladi" iz Kotoribe, koja se predstavila s dva nova proizvoda, oko-

ladom i sapunom od bundevskih i suncokretovih koštica. Novinarima su govorili Slavko Faltak, predsjednik OK-a Me imurske županije, Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije Me imurske županije, Željka Siladi iz tvrtke "Siladi", te Robert Varga, stru ni savjetnik u OK-u Me imurske županije. Svi oni pozivaju me imurske obrtnike na sudjelovanje na sajmovima, što je mjesto promocije i zarade, a za njih je besplatno, jer sve pla aju HO komora i Me imurska županija. (S. Mesari )

NATJE AJ ZA BESPOVRATNE potpore u tekstilnoj i obu arskoj industriji

etrdeset milijuna kuna za trajna obrtna sredstva U skladu s programom potpora održanju konkurentnosti hrvatske tekstilne i kožnato - prera iva ke industrije za 2010. godinu, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavilo je javni natje aj za dodjelu bespovratnih inancijskih sredstava poslovnim subjektima iz djelatnosti tekstila i odjevne industrije te industrije prerade kože i proizvodnje proizvoda od kože u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna. Bespovratna namjenska sredstva potpore dodjeljuju se za subven-

cioniranje trajnih obrtnih sredstava, te za subvencioniranje po etnih ulaganja, a korisnici su trgova ka društva sa sjedištem u Hrvatskoj iz navedenih djelatnosti s najmanje 20 zaposlenih, kao i poduzetnici - izi ke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i s obrtom izjedna enih djelatnosti, a bave se tekstilnom i kožarskom proizvodnjom, te udovoljavaju kriterijima i uvjetima navedenima u natje aju. Javni natje aj objavljen je u Narodnim novinama od 22. rujna, a rok za podnošenje prijava je 30 dana od objave natje aja. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Ekonomski zakoni Prema osnovnoj podjeli znanosti na prirodne i društvene, razlikujemo i prirodne i društvene zakone. Prirodni zakoni su jednostavni, lako objašnjivi, primjenjuju se na veliko podru je, pa i više njih, a mogu se utvrditi mjerenjima i pokusima te elegantno matemati ki formulirati. Društveni zakoni ovise o stupnjevima razvoja društva, me utim, ni jedan društveni zakon ne može dovesti u pitanje zakone prirode. Pravnici kažu da osnovni pravni zakoni postoje od pamtivijeka te da su oni temelj pravne teorije i prakse. I to je tako i nikako druga ije. No, i u ekonomiji vrijede zakonitosti. Koliko god kaoti no izgledalo, uvijek postoje i djeluju odre ene pravilnosti, i one ine ekonomske zakone. Ekonomski zakoni djeluju u ljudskom društvu u kojem se uvjeti neprekidno mijenjaju, pa je zato potreban ve i broj promatranih slu ajeva da bi se uo ile pravilnosti i ponavljanja. Osnovne osobine ekonomskih zakona jesu objektivnost (nezavisni su od naše volje), manja op enitost u odnosu na prirodne zakone (prirodni zakoni djeluju uvijek, dok ekonomski ovise o vremenu, društvu i prostoru) te njihova dugoro na tendencija. Ekonomske zakone klasi iciramo na op e (koji djeluju u razli itim društveno-ekonomskim ure enjima) i posebne (koji djeluju u pojedina nim društveno-ekonomskim ure enjima). Postoji i mnoštvo ekonomskih

Željka Siladi i Danijela Barulek s paletom proizvoda OPG-a “Siladi”

okolada z Me imurja Na konferenciji za novinare OPG “Siladi” iz Kotoribe predstavio je okoladu z Me imurja, koja je promociju imala na sajmu u Grazu, gdje je oduševila sve posjetitelje koji su zastali na Siladijevom štandu. Radi se o tamnoj okoladi sa sjemenkama suncokreta i golica, koja sadrži kakao, maslac, še er i druge sastojke. okolada je iznimnog okusa, ima dugi rok trajanja, a cijena joj je 20 kuna. Jednako tako u Grazu je promoviran, a sada i u akovcu predstavljen, sapun od ulja suncokreta i bu inog ulja, za kojim su Austrijanci doslovce poludjeli. (sm)

ME IMURJE - INVESTA izdala

Prvi energetski certifikat u Me imurskoj županiji Izdavanjem uporabne dozvole za trgovinu "Lidl" u akovcu, izdan je i prvi energetski certi ikat prema Pravilniku o energetskom certi iciranju zgrada za nove zgrade, izra en od ovlaštenih certi ikatora iz Me imurje investa d.o.o. Ratka Matoteka, dipl. ing. gra ., i Preventa d.o.o. Damira Matja i a, dipl. ing. stroj. Izvo a radova bila je me imurska gra evinska tvrtka TEAM. Prema pravilniku za sve zgrade za koje je zahtjev za dozvolu podnesen nakon 1.

travnja o. g. potrebno je uz izdavanje uporabne dozvole priložiti i energetski certi ikat izra en po ovlaštenoj osobi. Isto tako i za manje zgrade, odnosno obiteljske ku e, potrebno je prije po etka korištenja ishoditi certi ikat. Zgrade kada se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati certi ikat dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije s danom pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo EU. Sve zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog

certi ikata moraju imati izra en i javno izložen energetski certi ikat u roku do 1. lipnja 2012. godine. Razredi certi ikata odre eni su potrebnom godišnjom energijom za grijanje od A+ do G. Svrha certi ikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskim svojstvima zgrade i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, te u odnosu na referentne vrijednosti. Zakonski rok važenja certi ikata je deset godina.

Svijest o potrošnji energije, emisiji stakleni kih plinova, zaga enju te o uvanju okoliša u svijetu jedna je od najvažnijih tema. No, jednako tako važna je i ona o štednji, i to posebice tamo gdje se može, a to je racionalna potrošnja energije, posebice grijanja, ventilacije i hla enja u zgradarstvu. U tom smjeru vrlo zna ajan korak napravila je i Hrvatska, koja je donijela obvezu energetskog certi ikata za svaku zgradu koja se želi prodati, iznajmiti ili dati u leasing.

POGLED ODOZDO

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr zakona važnih za poslovanje poduze a, koji se i izu avaju u nastavnim programima fakulteta (zakon minimuma i maksimuma, zakon optimuma, zakon rastu ih prinosa i masovne proizvodnje, zakon opadaju ih prinosa, zakon supstitucije, zakon prijevoznih troškova i lokacije...). Najvažniji zakon za funkcioniranje robnog gospodarstva je zakon vrijednosti, i na njemu se temelje tržište i konkurencija na tržištu, jer on prisiljava sudionike u tržišnoj utakmici na stalno prilago avanje novim okolnostima, kao i na poboljšavanje poslovnih performansi. On je povezan s još jednim op im ekonomskim zakonom, a to je zakon ponude i potražnje. Po tom zakonu, rastom cijena raste i ponuda tog proizvoda, ali opada potražnja za njim i obrnuto, kada cijena proizvoda pada, smanjuje se i ponuda, i tada raste potražnja za njim. Složeno ili jednostavno? Tko to razumije, razumije i tržište.

Ne dopustimo da jedan loši, pali klan zamijeni drugi S novim izborima pruža nam se izvanredna prilika za popravni ispit prema vrijednostima koje e voditi prema društvenom ozdravljenju, uklanjanju izopa enih vrijednosti. Vra anju podzemlja podzemlju umjesto da smo dopustili da vrijednosti podzemlja zavladaju društvom. Prije dvadeset godina, kada smo ušli u pelene demokracije, nismo imali ni sadašnju politi ku zrelost ni dovoljno politi ko iskustvo za to. Naivno smo vjerovali da se odre ene pozitivne vrijednosti kao što su poštenje, odgovornost, solidarnost s drugima podrazumijevaju kao što se podrazumijeva da bez ikakvoga svjesnog napora dišemo. Zbog politi ke nezrelosti, naivnosti, pa i linije manjeg otpora, dopuštali smo da podzemlje iza e na površinu, nadaju i se da nas osobno ne e okrznuti, da e nas zlo mimoi i, a ne dota i. A sada ne samo da nas je dotaklo, ve nas je skoro i dotuklo, inancijski upropastilo.

Govorim o strahovitoj cijeni, silnih aferama za sve nas, koje se sada odmotavaju pred našim o ima. Silni novac koji je nestajao, zbog ega sada imamo gomile ljudi bez posla, socijalne slu ajeve, do ju er pripadnike srednjeg sloja, bolesne ljude za koje kroni no nedostaje novca i manjak novca za visoko obrazovanje kako bi postali konkurentniji. Imamo iscije eno gospodarstvo koje više nije u stanju hraniti nadgradnju jer se novac dva desetlje a rasipao gdje god se pipne. Što sada kao pojedinci možemo promijeniti na popravnom ispitu iz odgovorne demokracije. Povisiti ljestvicu iz o ekivanih standarda ponašanja za sve one kojima emo povjeriti svoj novac na upravljanje. Posebno na oku trebamo držati politi ke elite. Ne smijemo se zavaravati da e time što odre eni ljudi padaju pod pasku pravosudnih organa sve biti riješeno. Naime, jako dobro je poznato da kada se odre eni prostor oslobodi od jednih

ljudi, ne pazi li se dovoljno, popunit e ga drugi ljudi, sli nih manira. To ne smijemo dopustiti. U protivnom e nas zahvatiti ma ijaški sindrom kada jedan uklonjeni klan zamjenjuje drugi. A to niti želimo niti zaslužujemo. Kad se poslovi, posebno u graditeljstvu, u ministarstvima, povjeravaju irmama koje ne pla aju kooperante, a s alibijem da su posao na natje aju dobili jer su najjeftiniji, ne treba se praviti nojem, kad je iz zraka vidljivo da su samo zbog dobivanja provizije unaprijed ukalkulirali to da dobavlja e ne e platiti i još k tome imaju drskosti ponovno se javljati na natje aje. O ito koriste nedostatak ne ije politi ke volje ili pogodnost klijentelizma da im je takva drskost mogu a. Nitko nema pravo re i da mu zakonska rješenja vežu ruke. Kada zakonska rješenja rezultiraju lošom praksom, nije zakon sveta krava da ga se tamo gdje je nedore en ne bi moglo popraviti i bezobrazluku

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

stati na kraj. U vrijeme informatizacije svi su podaci dostupni, pod uvjetom da ih želimo znati i sprije iti zle namjere. Djetinjasto je samo na temelju najniže cijene ponudu smatrati najpovoljnijom. Da gradimo za sebe, potrudili bi se saznati koje su kalkulacije realne, a koje dampinške, da sebe ili druge ne odvedemo u propast. Najniža cijena kao glavna referenca, posebno u graditeljstvu, može biti i opasna po život. Mogli bi to shvatiti kad negdje neki traljavo odra eni betonski strop kome padne na glavu.

5. listopada 2010.

Obrazovanje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKI JUBILEJ - 120 godina Tehni ke škole akovec

Uspon škole najbolje je vidljiv po odli nim rezultatima u enika i upisu na najteže fakultete - TIOŠ je danas najve a škola u Me imurju, u kojoj interes za upis iz godine u godinu raste Današnja Tehni ka škola akovec nasljednik je Šegrtske škole osnovane 1890. godine, koja je tijekom dvanaest desetlje a rada mijenjala imena, preko Zanatske, Stru no - produžne, Škole u enika u privredi (ŠUP), Centra za obrazovanje kadrova u privredi (COKUP), Tehni ke, industrijske i obrtni ke škole (TIOŠ) do današnje Tehni ke škole akovec (TŠ ). - Tehni ka škola danas je najve a u Me imurju, u kojoj interes za upis iz godine u godinu raste, dok djelatnici škole predanim i kontinuiranim naporima nastoje podi i opremljenost i kvalitetu nastave, naglasak je iz govora ravnatelja Dražena Blažeke prošli petak kad je prigodnom sve anoš u obilježena 120. godišnjica Tehni ke škole akovec. Tom su se prigodom velikom broju okupljenih bivših i sadašnjih nastavnika, kao i gostiju osim njega skupu obratili župan Ivica Perho , gradona elnik Branko Šalamon i ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat. Povodom okrugle godišnjice Tehni ka škola izdala

partneri. Važni su nam suradnici i predstavnici MIT Clustera, informati kih tvrtki iz naše županije, s kojima smo zajedno pripremali tematiku koju emo sljede ih 14 mjeseci razra ivati. Veliku pomo imali smo i od stru nih službi agencije "Redea", koje su nam pomogle u tehni kom dijelu pisanja aplikacija, dok su stru ni dio odradili zaposlenici TŠ-a akovec, dodao je o drugom projektu ravnatelj Tehni ke škole.

Uspon škole vidljivo uo ljiv Dražen Blažeka, Ivica Perho , Branko Šalamon i Darko Horvat obratili su se na sve anosti velikom broju okupljenih je i monogra iju, a u hodniku škole postavljena je izložba fotogra ija bivšeg u enika, danas studenta Akademije dramske umjetnosti, Davida Mihocija, nazvana “Tebi na dar”. Sve anost je nastavljena u Centru za kulturu akovec, gdje su prigodan program izveli bivši i sadašnji u enici škole.

Cjeloživotno obrazovanje obrtnika i modularna nastava

U Centru za kulturu akovec sve anost je nastavljena nastupom bivših i sadašnjih u enika Tehni ke škole akovec

Osim velikog jubileja, predstavljena i dva posljednja velika uspjeha škole – potpore koje su dobivene za projekte cjeloživotnog obrazovanja u obrtništvu i implementacije novih kurikuluma. - U svibnju smo se u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva kandidirali na projekte u okviru obrazovanja u obrtništvu – cjeloživotno obrazovanje obrtnika i razvoj strukovnih škola za obrtni ka zanimanja. Za oba smo projekta dobili ukupno gotovo 170.000 kn i ta smo sredstva prema planu uložili u nabavu opreme. Tako je od nove školske godine škola bogatija za jednu ra unalnu u ionicu, tri projektora, prijenosno ra unalo, u ionice su umrežene, nabavljen je novi softver, oprema za iziku i robotiku, a u jednoj u ionici namještaj. Možda izgleda malo, ali radi se o vrlo zna ajnim sredstvima koja smo dobili ve tre u godinu za redom, pojasnio je prvi uspjeh ravnatelj Blažeka.

Drugi je uspjeh vezan za vrlo svjež datum, prošli ponedjeljak, kada je potpisan ugovor u vrijednosti 136 tisu a eura iz pretpristupnih fondova EU, i to za projekt implementacije novih kurikuluma. U narednih 14 mjeseci tako se planira napraviti novi program tehni ara za ra unarstvo, programa koji u ovoj školi ima tradiciju i velike uspjehe. Pokušat e se ve od naredne školske godine tako razra eni program uvrstiti u školski sustav.

Konkretno, radi se o modularnoj nastavi, o mogu nostima da u enici sukladno svojim a initetima biraju odre ene module te tako dobivaju potrebna znanja. - Ovo je naš drugi pokušaj što se ti e pretpristupnih fondova, i ovaj nam je put uspjelo. Partneri u projektu jesu Srednja škola "Ban Josip Jela i " iz Zapreši a i Elektro in ra unalniška škola Ptuj. Ovo je jedan izuzetan vid suradnje, povezali smo se preko Interneta i postali smo kvalitetni

U hodniku škole postavljena je izložba iznimno uspješnoga mladog fotografa Davida Mihocija, ina e bivšeg u enika škole, nazvana “Tebi na dar”

PODRU NA ŠKOLA Sivica

Obavljena obnova po europskim standardima Od 1888. godine naselje Sivica u op ini Podturen ima svoju školu. Prije 122 godine u Sivici je izgra ena prva školska zgrada, a 1952. godine izgra ena je zgrada u kojoj se i danas nalazi Podru na škola i koju sada polazi 42 u enika u 3 razredna odjeljenja.

Promjene na bolje Ove godine škola u Sivici doživjela je mnoge promjene

na bolje, što je obradovalo sve u enike, njihove roditelje, zatim u iteljice Biserku Bubek, Jasnu Posavi i Mirjanu Brzuhalski, a posebno pak Katarinu Nikolov, školsku kuharicu. - Pred po etak školske godine na i u zgradi Podru ne škole Sivica obavljene su odre ene sanacije koje su inancirane iz više izvora. Tako je Me imurska županija inancirala radove na va enju (uklanjanju) starih

U iteljice i kuharica s ravnateljicom Cerovec vrlo su zadovoljne ure enjem škole

Novi prozori smanjuju troškove grijanja

prozora i ugradnju novih PVC prozora na kompletnoj zgradi u iznosu od 100.000 kuna. Izmjenu drvenih vrata na u ionicama i pregra ivanje prostorija blagovaonice i kuhinje sa zbornicom inancirala je škola od sredstava dobivenih iznajmljivanjem prostorija škole za potrebe vrti a i

vlastitih sredstava u visini od otprilike 50.000 kuna. Manji radovi još uvijek traju, i to u prostoriji za garderobu u iteljica i kuharice te spremište hrane. Preure ivanje spomenutih prostorija potrebno je zbog uskla ivanja s propisima HACCP-a, kaže Marijana Cero-

vec, ravnateljica Osnovne škole Podturen, kojoj od 1960. godine PŠ Sivica pripada. Ravnateljica napominje da su svoj doprinos ure enju škole dali i roditelji djece, koji uvijek rado pomažu, a sve u cilju da se djeca u školi osje aju što bolje i ugodnije. (S. Mesari )

Župan Me imurske županije Ivica Perho estitaju i u enicima i djelatnicima 120. obljetnicu škole naglasio je da je jedino mjerilo kvalitete škole broj u enika upisanih na fakultete. - Spadam u generaciju koja može pratiti posljednjih tridesetak godina uspona ove škole i on je zaista uo ljiv. Dobri rezultati u enika na državnoj maturi potvr eni su upisima na fakultete tehni kih zvanja, i to je u suštini najve a i za nas jedina mjerljiva vrijednost, a ova škola ima zaista zavidne rezultate, rekao je Perho . Potvrda su tomu i brojne nagrade koje unatrag nekoliko godina u enici ove škole osvajaju na državnim natjecanjima. Župan je naglasio važnost povezivanja škole s Me imurskim veleu ilištem koje ima program ra unalstva, a isto kao i TŠ priprema smjer vezan uz obnovljive izvore energije. Na sve anosti je bio i ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat, koji je naglasio važnost kvalitetnoga obrazovnog sustava za budu i razvoj naše zemlje. (Bojana Špani ek)

MA KOVEC obilježava u etvrtak

Sto godina škole Od 1908. godine u Ma kovcu radi etverogodišnja pu ka škola, koja je u po etku bila smještena u privatnoj zgradi. Prva školska zgrada podignuta je 1910. godine i od tada Ma kovec ima stalnu školu, odnosno školsku zgradu koja se nadogra ivala i ure ivala. Stota obljetnica škole u Ma kovcu bit e sve ano obilježena i proslavljena u etvrtak 7. listopada u Ma kovcu. Bogat program proslave zapo et e u 13 sati otkrivanjem spomen - plo e na zgradi škole. Potom e biti otvorena izložba o djelovanju i radu škole u Ma kovcu. U 13.30 sati mimohodom u enika i posjetitelja sve anost e se preseliti u društveni dom, gdje e u 14 sati zapo eti kulturno - umjetni ki program i druženje svih sudionika. Danas Podru na škola Ma kovec pripada Osnovnoj školi "Petar Zrinski" Šenkovec i polazi je šezdeset u enika u etiri razredna odjeljenja. (sm)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA POLICIJA nizom aktivnosti obilježila svoj dan

Simboli ne nagrade savjesnim sudionicima u prometu Mališani iz “Bambija“ posjetili Policijsku upravu

Uz središnju sve anost održanu prošli ponedjeljak, o kojoj smo izvijestili u prošlom broju, Policijska uprava me imurska još je nizom manjih aktivnosti obilježila 29. rujna – Dan policije. Postaja prometne policije akovec tako je u srijedu organizirala preventivnu akciju nazvanu “Dan policije 29. rujna“. Policijski službenici tom su prilikom sudionicima u prometu, ukoliko se utvrdilo da su poštivali prometne propise i nisu bili u prekršaju, dijelili promidžbene materijale Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa i MUP-a RH (reflektiraju i prsluk, kemijske olovke, krijesnice, bojanke, bedževe i sl.).

Središ anski policajci pomogli župniku u berbi grož a Svoj dan, i to na originalan na in, obilježili su i policajci u najsjevernijem hrvatskom gradu. Policijski službenici Policijske postaje Mursko Središ e, predvo eni na elnikom Miljenkom Vrbancom, odazvali su se pozivu župnika župe Svetog Martina iz Svetog Martina na Muri Ivana Hercega te mu pomogli u berbi grož a iz kojeg se proizvodi misno vino. Potporu

Policijski službenici ovom prigodom discipliniranim su sudionicima u prometu dijelili promidžbene poklone i materijale policajcima i svetomartinskom župniku pružili su i župnici Tomislav Antekolovi iz župe Marije Kraljice i sv. Ladislava iz Murskog Središ a, Josip Horvat ml. iz župe Sv. Marka ev. iz Selnice i Damir Slamek iz župe Majke Božje Fatimske

iz Orehovice. U znak zahvale za bera e je pripremljen ru ak, kojem je prethodila molitva zaštitniku policajaca arhan elu svetom Mihovilu. Svi su se složili da e takav na in obilježavanja Dana policije postati tradicijom.

U etvrtak pak je zgrada Policijske uprave me imurske u akovcu odzvanjala od veselih dje jih glasova i smijeha. Upravu je posjetilo tridesetak djece iz skupine “Mravi i“ Dje jeg vrti a “Bambi“ sa svojim tetama. Do ekala ih je policijska službenica za preventivu u cestovnom prometu Postaje prometne policije akovec Danijela Turk, te provela kroz njima najinteresantnije dijelove zgrade. U Odsjeku za upravne poslove mališani su se upoznali s pojmovima osobne iskaznice, putovnice, voza ke dozvole i registracije vozila, a za trajno sje anje na posjet svako dijete je na prikladni papir stavilo svoj otisak prsta. U dvorištu pak ih je ekalo iznena enje koje ih je posebno oduševilo – službeni policijski pas Gana sa svojim je vodi em pokazao što sve zna i može. Osobit interes iskazali su i za policijske motocikle, dok ih je u sportskoj dvorani voditelj poveo na kratku tjelovježbu da “provjere svoju fizi ku spremnost“. (V.Kelkedi)

5. listopada 2010.

ME IMURSKA PODRUŽNICA Me unarodne udruge policajaca IPA u suradnji s vinarima Tomši em i Kermanom pokrenula akciju “Kupi butelju i doniraj“

Policajci i vinari zajedno za izgradnju Centra me imurske policije U zanimljivom i korisnom projektu udružili su se policajci i vinari. Me imurski regionalni klub Me unarodne udruge policajaca IPA pokrenuo je još jednu u nizu akcija, iji je cilj prikupiti financijska sredstva za izgradnju IPA Centra me imurske policije u Gornjem Kuršancu - na mjestu gdje je poginuo djelatnik Policijske uprave me imurske Željko Murk. S dvojicom me imurskih vinara predstavnici regionalne IPA-e u srijedu su u Svetom Urbanu potpisali ugovor o provo enju akcije “Kupi butelju i doniraj“, u sklopu koje se po promotivnim cijenama nude butelje vina, a od svake prodane pet kuna izdvaja se za podizanje IPA centra. - Projekt smo osmislili na temelju višegodišnje suradnje s vinarima, posebno vinogradarstvom i podrumarstvom ‘Tomši ’, iji je vlasnik i po asni lan IPA-e, te vinogradarstvom i podrumarstvom ‘Kerman’. Za sada smo s njima potpisali ugovore, no i druge vinare pozivamo da nam se pridruže. Kroz promociju me imurskih vina i Me imurja u cjelini pomo i emo i sebi, da prikupimo novac potreban za realizaciju našeg projekta, kaže predsjednik me imurske IPA-e, ujedno i na elnik Odjela kriminalisti ke policije Policijske uprave me imurske Darko Dragi evi .

Sportsko - rekreacijski sadržaji za sve gra ane Podsjetimo, na lokaciji u Gornjem Kuršancu u blizini Dravskog mosta na ak više od 60 tisu a kvadratnih metara IPA planira urediti sportsko rekreacijski centar, spomen - ku u za poginule i nestale me imurske policajce te vanjske sportske terene. - U proteklom je razdoblju zahvaljuju i akcijama prikupljanja sredstava otkupljen najve i dio zemljišta, potrebno nam je još oko 20 tisu a kuna. Time e završiti i prva aza investicije. Nadamo se da emo do kraja godine riješiti ‘papirologiju’ pa bi prvi konkretni radovi mogli po eti ve u prolje e 2011. godine. U dogovoru s Ministarstvom šumarstva, vodnoga gospodarstva i regionalnog razvoja, na njihovom obližnjem zemljištu gdje je mladi nasad šume uredit emo i trim stazu s etrnaest postaja, što odgovara broju poginulih me imurskih policajaca. Sadržaje e mo i koristiti svi gra ani pa vjerujemo da e naš kraj izgradnjom IPA Centra dobiti zanimljiv sportsko - rekreacijski sadržaj, kazao je Dragi evi . Sve in ormacije o vinima koja se prodaju u sklopu akcije “Kupi butelju i doniraj“ mogu se dobiti na Internet stranici me imurske, odnosno hrvatske IPA-e. (V. Kelkedi)

CRNA KRONIKA

UKRATKO

Vatra progutala vikendicu DRAGOSLAVEC - Šteta od ak 100 tisu a kuna nastala je uslijed požara koji je u subotu poslijepodne izbio u kuhinji drvene vikend ku e u Dragoslavcu u vlasništvu 59-godišnjaka iz Dunjkovca. Vatra se iz spomenute prostorije proširila na cijelu vikendicu koja je zajedno s namještajem i ku anskim aparatima u potpunosti izgorjela. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca te lanovi dobrovoljnih vatrogasnih društava Gornji Mihaljevec i Lopatinec. Pretpostavlja se da je uzrok bio kvar na elektri nim instalacijama. Imovina nije bila osigurana. (vk)

Sukob dviju romskih obitelji umalo završio tragi no PAR AG - Višegodišnja netrpeljivost bila je motiv, a prerezani konopac za sušenje rublja “suparni kog klana“ okida za sukob dviju romskih obitelji, koji se dogodio u subotu predve er u naselju Parag. Kako navodi policija, 21-godišnjak je najprije prerezao konop za sušenje rublja u vlasništvu 52-godišnjaka. Tada je došlo do sva e u koju se umiješalo

Okraden kafi “Queen“

više lanova obiju obitelji. U jednom trenutku je 27-godišnjak kuhinjskim nožem nasrnuo na 20-godišnjaka i porezao ga po licu. Dvadeset i šestogodišnji brat napadnutog mladi a zatim je uzeo metalnu šipku te godinu dana starijeg napada a izudarao po glavi i licu. Dvadeset sedmogodišnjak je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život. I ostali sudionici tu njave zadobili su ozljede – neki teže, neki lakše. Svi e biti kazneno prijavljeni zbog “sudjelovanja“ u tu njavi. (vk)

Pijanstvo i brutalno “krštenje“ na vlaku D. KRALJEVEC - Dvojica 17-godišnjaka iz Cirkovljana u petak su u kupeu vlaka koji prometuje na relaciji Zagreb - Kotoriba napala svog vršnjaka iz ehovca, pri emu su mu nanijeli lake tjelesne ozljede. Osoblje vlaka zbog sukoba je zaustavilo vlak u Donjem Kraljevcu, gdje je policija odmah privela jednog od napada a. Kako doznajemo, mladi i su se poznavali otprije, a uhva eni nasilnik ali i žrtva bili su pod znatnim utjecajem alkohola – 1,85 i 1,84 promila. Tre i sudionik sukoba nije bio alkoskopiran jer je pobjegao te je naknadno uhva en. (vk)

Još jedna prometna nesre a, ovaj put u M. Središ u, na žalost, završila je s kobnim posljedicama

PONOVNO POGINULA OSOBA na me imurskim cestama

U 69-godišnjaka u Murskom Središ u udario terenac, smrtna posljedica Me imurske prometnice uzele su novu žrtvu. U prometnoj nesre i koja se dogodila u subotu oko 10.05 sati u Martinskoj ulici u Murskom Središ u poginuo je 69-godišnji biciklist Antun Varga iz Murskog Središ a. Na njega je osobnim automobilom naletio 52-godišnjak iz Vrhovljana koji je na ravnom dijelu ceste krenuo pretjecati biciklista, no svoje terensko vozilo nije držao na potrebnoj udaljenosti te je desnim dijelom zahvatio stražnji dio bicikla. Od udarca je nesretni biciklist bio podignut na poklopac automobila, a zatim je pao na kolnik.

Ekipa Hitne medicinske pomo i na mjestu nesre e konstatirala je smrt. Zbog nesre e je u vremenu od 10.15 do 12.15 sati bio zatvoren dio Martinske ulice te se promet odvijao okolnim ulicama. Voza iz Vrhovljana bit e kazneno prijavljen Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Od osam poginulih ove godine ak etiri biciklista Antun Varga osma je smrtno stradala osoba ove godine na me imurskim prometnicama, a ve tre a unatrag tri tjedna.

Pretprošli je vikend u prometnoj nesre i u Okruglom Vrhu poginuo 14-godišnjak, a tjedan prije toga u Donjem Kraljevcu 23-godišnjak. S obzirom na to da su stigli jesenski dani, kada su uvjeti na prometnicama zbog vremenskih prilika nerijetko otežani, policija upozorava na poja ani oprez u prometu. To se posebno odnosi na pješake, bicikliste te mopediste i motocikliste kao najugroženije skupine sudionika u prometu. Od spomenutih osam poginulih osoba u prometu ove godine ak etiri njih bili su biciklisti. (V. Kelkedi)

UKOVEC - Nepoznati lopov tijekom no i s utorka na srijedu okrao je ca e bar „Queen” u ukovcu. U lokal je ušao kroz otvoreni prozor WC-a. Najprije je razbio poker aparate i džuboks uzevši kovanice, a zatim i 34 kutije cigareta, pi e, LCD monitor i ra unalo. Sa zida je skinuo i plazma televizor, no njega je ostavio. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od sedam tisu a kuna. (vk)

Otkriveni mladi vandali koji su uništili prometne znakove BELICA – Policija je otkrila vandale koji su još 20. kolovoza tijekom no i potrgali prometne znakove u Prvomajskoj i Sportskoj ulici. Radi se o 21-godišnjaku i 19-godišnjaku iz Belice te 18-godišnjaku iz Palovca. Njih trojica spomenutog datuma savinuli su i uklonili sa stupova dva prometna znaka “Stop”, jedan prometni znak “Nailazak na cestu s prednoš u prolaska” te tri znaka oznaka ulica, ime su Op inu Belica oštetili za tri tisu e kuna. Bit e kazneno prijavljeni. (vk)

5. listopada 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GROZAN in u Murskom Središ u

Tko primamljivom ali otrovnom piletinom ubija središ anske pse!? Mlada Barbara Hoblaj iz Murskog Središ a tužna je jer je ostala bez psa, obiteljskog ljubimca koji je u strašnim mukama uginuo kasno nave er prošli ponedjeljak. - Naš pas uginuo je u roku od 30 minuta, i to u groznim mukama. Sljede e jutro sa sestrom sam otišla na travnjak kod Autobusnog kolodvora i tržnice, gdje smo dan prije šetale psa.

drugi psi koje ljudi še u ovim prostorima, ispri ala nam je s okusom gor ine i tuge Barbara Hoblaj, dodaju i da su svojeg psa šetali na uzici i da nije bio pas lutalica te da je strašno što je otrov postavljen na mjestu kojim prolaze djeca i ljudi. Još nam se nekoliko Središ anaca požalilo da su im psi otrovani, no, kako su na odre eni na in to bili psi lutalice, vlasnici ne žele da im objavimo imena. Po gradu se pri a svašta, dok ovlaštenu osobu iz grada nismo uspjeli dobiti na telefon da nam kaže što se poduzima po tom pitanju. Komunalni redar Dragutin Belše (098/212-010) nam se nije javio ni nakon nekoliko poziva. (S. Mesari )

Hoblaj na mjestu gdje se nalazio otrov

Otrov postavljen na mjestu kojim prolaze djeca i ljudi U travi smo pronašle komadi a mesa, najvjerojatnije piletine, prekrivene otrovom naran asto - žute boje, koje smo uklonile kako ne bi stradali i

NA DAN NEOVISNOSTI u Murskom Središ u

Šetnja rudarsko - murskim putem i Serjonski oktoberfest Grad Mursko Središ e i TK "Cimper“ 8. listopada (petak), na Dan neovisnosti, organiziraju šetnju rudarsko - murskim putem. Start je u 10 sati u TK-u "Cimper“, startnina iznosi 20 kn po osobi, a cilj je tako er u TK-u "Cimper“ Mursko Središ e. Za

iznos startnine svaki sudionik dobije porciju rudarskog graha i pi e po izboru – 3 dcl pive ili 3 dcl ledenog aja. Po povratku sa šetnje rudarsko - murskim putem zamišljene su sportske igre na terenima TKa, a koje ne e biti održane samo

u slu aju kiše. Bit e postavljen štand TK "Cimper“ za degustaciju, a svi šeta i i ostali posjetitelji mogu besplatno obi i proizvodnju – pivovaru, sušaru vo a i destileriju, uz degustaciju proizvoda. Održat e se i podjela listi a za tombolu, izvla enje nagrada

bit e nave er, a glavna nagrada je vikend na moru. U ve ernjim satima u TK-u "Cimper“ po inje 1. Serjonski oktoberfest, uz svirku tamburaša, pivni ke specijalitete i doma e pivo, te natjecanje u ispijanju piva i uz tombolu. (BMO)

Josip Dobrani i Zlatko Bek, novi i dosadašnji predsjednik

TURISTI KA ZAJEDNICA Grada M. Središ e

Josip Dobrani novi predsjednik Od etvrtka Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e u osobi središ anskog gradona elnika Josipa Dobrani a ima svoga novog predsjednika. Zakonska je to odredba, ali i odluka skupštine Turisti ke zajednice Grada Mursko Središ e. Isto tako središ anska Turisti ka zajednica ima svoj novi statut, te nove lanove Turisti kog vije a i Nadzornog odbora. Turisti ko vije e TZ-a Grada Mursko Središ e ine Josip Dobrani , Mirjana anadi, Ivan Mikuli , Jasmina Turk, Vesna Horvat, Nenad Mikuli , Davor Šardi, Damir Jurini i Zlatko Vuri. Nadzorni odbor ine Dragutin Hoblaj (Art caffe) i Jasmin Korbelj (Onix bar), dok e tre eg lana imenovati TZ Me imurske županije. U skupštinu Turisti ke zajednice Me imurske županije imenovani su Damir Jurini i Danijel Kralji , a u Turisti ko vije e TZ-a MŽ-a imenovan je Damir Jurini . Zlatko Bek, dosadašnji predsjednik Turisti ke zajed-

nice, podnio je inancijska izvješ a za 2009. godinu te za prvih osam mjeseci ove godine. U 2009. godini upriho eno je 57.680 kuna, a potrošeno 70.037 kuna. Razlika od 12.357 kuna pokrivena je s ra una Grada Mursko Središ e, koji je osniva TZ-a, te kada su podmirene sve obveze na ra unu TZ-a našlo se 10.862 kune viška. Prvih osam mjeseci TZ je uprihodio 75.317 kuna, a potrošio 58.747 kuna i danas na ra unu ima 5.300 kuna. Na kraju sjednice govorio je Rudi Grula iz županijskog TZ-a, koji je napomenuo da e Mursko Središ e u skoroj budu nosti morati imati profesionalni Turisti ki ured i zaposleno barem jednog djelatnika (direktora), te se više orijentirati na projekte od šireg zna aja. Novi predsjednik Josip Dobrani sve je lanove pozvao da daju maksimalni doprinos u radu Turisti ke zajednice, a pozvao je i sve druge koji žele i mogu da se uklju e u rad i predlože programe. (S. Mesari )

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

Slaba naplata komunalne naknade - Prora unom je planirano od komunalne naknade ubrati 400.000 kuna, ali je u prvih šest mjeseci ubrano svega 26.064 kune, odnosno 6,52 posto planiranog iznosa Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu na svojoj je 10. sjednici, održanoj u etvrtak, prihvatilo, odnosno primilo na znanje polugodišnje izvješ e o izvršenju op inskog prora una. Prihodi su ostvareni u iznosu od 2,054.710 kuna ili s 20,32 posto. Rashodi pak su ostvareni u iznosu od 1,745.278 kuna ili s 44,67 posto. Od op inskih prihoda vrlo je slaba, gotovo nikakva, naplata komunalne naknade. Planirano je od komunalne naknade ostvariti 400 tisu a kuna, a u prvom je polugodištu napla eno svega 26.064 kune ili 6,52 posto. Sli no je i s komunalnim doprinosom, koji je planiran na 400 tisu a kuna, a napla eno je 51.787 kuna ili 12,95 posto. Prora un za 2010. godine planiran je u iznosu od 10,113.000 kuna. Prema rije ima op inskog na elnika An elka Nagrajsalovi a, izostale su kapitalne pomo i iz županijskog i državnog prora una, te prihodi od imovine, komunalne naknade, komunalnog doprinosa, ali i od raznih poreza.

- Prora un se puni polako, pa stoga nema ve ih radova, kaže na elnik An elko Nagrajsalovi Ve e punjenje prora una o ekuje se u drugom dijelu godine, no sigurno je da on ne e biti ostvaren u planiranom iznosu, smatra na elnik Nagrajsalovi .

Vatrogasci trebaju pola milijuna kuna Vije e je donijelo i odluku o inancijskom planu i programu

dobrovoljnih vatrogasnih društava Brezje, Mali Mihaljevec, Zasadbreg, Lopatinec i Vu etinec. Za zajedni ke i redovite potrebe treba osigurati 93 tisu e kuna, a za opremu, sredstva za gašenje, zaštitnu odje u i obu u treba priskrbiti 128 tisu a kuna. Treba nabaviti nova vozila, instalirati hidrante te druge stvari, što stoji oko 275 tisu a kuna. Sve ukupno za potrebe vatrogasnih društva treba osigurati 496.400 kuna, što u prora unu, što od lanarina i drugih izvora. Bez ve ih primjedbi ili upita vije nici su prihvatili izvješ e o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju, donijeli odluku o koe icijentima za obra un pla e službenika i op inskih namjesnika. Vije e je potvrdilo lanove Savjeta mladih u kojemu su Davor Petri evi iz Lopatinca, Monika Horvat iz Pleškovca, Damir Perho iz Malog Mihaljevca, Darko Pintari iz Vu etinca i Saša Mesari iz Dragoslavca. Na aktualnom satu pitalo se i razgovaralo o izgradnji sportske dvorane te o lokalnim i poljskim putovima. (S. Mesri )

Oni trebaju dati pun doprinos radu Turisti ke zajednice

Nema mjesta za Zlatka Beka Vrlo je zanimljivo i simptomati no kako u novom Turisti kom vije u nije bilo mjesta za Zlatka Beka, dosadašnjeg predsjednika TZ-a. A, na primjer, Damir Jurini dobio je ak tri mjesta (mandata). O ito je da su “novi” zaboravili Bekov

doprinos u sanaciji dugova nastalih u vrijeme predsjednice Mihaele Trajber Ban, a nisu mu ni honorirani mnogi gotovo megaprojekti koje je proveo. Nije fer prema Beku, a i šteta je ovakvog “neimara” ne koristiti. (sm)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

OP INA BELICA

OP INSKO VIJE E SVETA MARIJA

Prora un smanjen gotovo za pola planiranog iznosa

Pove ane pla e op i službenika jer su bile najmanje u Me imurj

Ukupni prihodi op ine Belica rebalansom op inskog prora una usvojenim na 10. sjednici tamošnjega Op inskog vije a, održanoj u etvrtak, s 8,740.378 kuna smanjeni su za 3,475.378 kuna, te sada iznose 5,265.000 kn. Ukupni rashodi s planiranih 11,534.378 kuna umanjeni pak su za 6,475.378 kuna na 5,059.000 kuna. Na smanjenje prihoda najve im je dijelom, pojašnjava op inski na elnik Zvonimir Taradi, utjecao izostanak sredstava od prodaje gradilišta u Poduzetni koj zoni te manjim dijelom pomo i s razine županije i države, od koje se još eka novac za po etak gradnje sportske dvorane. U op insku blagajnu nisu se slila ni sredstva od prodaje poljoprivrednog zemljišta pa je Vije e donijelo i zaklju ak o potrebi izrade izmjena i dopuna programa raspolaganja

poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Prema rije ima na elnika, mještani zbog krize iskazuju slabi interes za kupnju zemljišta te se razmišlja da se ono ponudi u višegodišnji zakup. Time e Op ina prihodovati manje sredstava, no pomo i e se poljoprivrednim proizvo a ima. Vije e je, izme u ostalog, donijelo odluku o ustrojstvu Jedinstvenoga upravnog odjela, odluku o koeficijentima za obra un pla a službenika i namještenika, odluku o izmjeni i dopuni odluke o obavljanju dimnja arskih poslova te zaklju ke o usvajanju izvješ a o radu op inskog na elnika, usvajanju plana zaštite i spašavanja te zaklju ak o izvješ u državne revizije o obavljenom uvidu u prora un i financijske izvještaje op ine Belica za 2009. godinu. (V.Kelkedi)

Na snagu su stupila dva propisa koja u bitnoj mjeri utje u na službeni ke pla e u jedinicama lokalne samouprave. Na sjednici je donesena odluka o koeficijentima za obra un pla a službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu op ine. Osnovicu za obra un pla a predložio je na elnik op ine Sveta Marija na posljednjoj sjednici OV-a Dean Hunjadi, a iznosit e 3 tisu e kuna bruto. Koeficijent za pro elnika JUO-a iznosi 2,50, za ra unovodstvenog re erenta 1,75, dok je za komunalnog radnika odre en koeficijent 1,00. - Pla e u našoj op ini bile su me u najnižima u donjome imurskom kraju i šire, a prema novome one su realne i primjerene trenutnoj situaciji, rekao je na elnik Hunjadi, te

dodao da Op ina može prema pravilniku o kriterijima za ocjenjivanje zaposlenika dodatno ih nagraditi.

Za zakup ide sedamdeset hektara poljoprivrednog zemljišta Op insko vije e op ine Sveta Marija donijelo je odluku o raspisivanju javnog natje aja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju op ine koje je programom raspolaganja predvi eno za zakup na 20 godina. Od ukupno 270 hektara zemljišta, na natje aj ide nešto malo manje od 70 hektara. Za tri parcele u Svetoj Mariji i jednu u Donjem Mihaljevcu ukupna po etna cijena iznosi 60.419 kuna. Na sjednici je imenovano i povje-

renstvo za utvr ivanje cijene u koje su izabrani Ivan Klari , Josip Orehovec i Ivan Kranjec, a kona nu odluku donijet e Op insko vije e.

Kakvo je stanje u zoni Buzovica? Na dnevnom redu našlo se izvješ e o stanju u Gospodarskoj zoni Buzovica. Predsjednik Odbora za gospodarstvo Željko Pavlic vije nike je upoznao s trenutnim stanjem u zoni. - Zona je ormirana 2005. godine, a do danas se dosta napravilo i još se mora napraviti. Op ina je uvijek prema svojim mogu nostima izašla ususret zainteresiranim kupcima. Radovi na ure enju zone odvijaju se prema financijskim mogu nostima, a u tijeku je izgradnja oborinske kanalizacije. U zoni su prodane sve parcele, osim

jedne, i djeluje dvanaest poduzetnika. Odbor za gospodarstvo zatražio je od njih pisana o itovanja u kojima bi naveli trenutnu situaciju i planove za budu nost. Ima onih koji su izgradili svoje objekte, ali ima i onih koji još to nisu. Dosta poduzetnika ima poteško a u poslovanju, pa jednostavno ne mogu krenuti u izgradnju, rekao je Ž. Pavlic, i pozvao vije nike da donesu neki zaklju ak za budu nost zone. - Svima nama je želja da se parcele privedu svrsi, a op ina mora iskoristiti zakonske mogu nosti da se to i ostvari. Predlažem da se i Me imurskoj županiji uputi zahtjev da se u rješavanje tog pitanja uklju i na bilo koji na in, predložio je Pavlic, a njegov su prijedlog vije nici jednoglasno podržali. (A. Fuš)

DONJA DUBRAVA I BIZONJA POTPISALE UGO

Zapo ela su gospodarsk U Bizonji je potpisan ugovor suradnje izme u Donje Dubrave i ma arske Bizonje, koji e se realizirati kroz prijateljska druženja, školsku nastavu, kulturne i sportske sadržaje te turizam. Ugovor su

DVD NEDELIŠ E s prijateljskim vatrogasnim društvom Jablane

Posjetili grad Vukovar lanovi DVD-a Nedeliš e zajedno s obiteljima i prijateljima iz prijateljskoga vatrogasnog društva Jablane iz susjedne Slovenije sredinom rujna posjetili su grad heroj – Vukovar. U cjelodnevnom razgledavanju grada, uz stru no vodstvo gospode Kuštera i Topolnjaka iz Nedeliš a, posjetili su mjesta koja su odigrala najzna ajniju ulogu u Domovinskom ratu, ali isto tako i mjesta najve ih stradanja civila. Posjetili su Op u bolnicu gdje je kratko izlaganje održala voditeljica Memorijalnog muzeja, te zatim Gradsko groblje, crkvu Svetog Bone, Ov aru i Trpinjsku cestu, gdje su se upoznali sa strašnim doga ajima i stradanjima za vrijeme okupacije grada i na kojima su zapalili svije e za sve poginule. Lijepo vrijeme poslužilo je i za ru ak i druženje lanova uz Dunav, te kratko razgledavanja samoga grada.

u ime Op ine Donja Dubrava i tamošnje Osnovne škole potpisali na elnik Marijan Varga i ravnateljica Mirjana Ribi te na elnik Mjesne samouprave Bizonje Robert Kammerhofer i ravnateljica Dvojezi ne

5. listopada da 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr www.mnovi viine v nee..hr hr • redakcija@mnovine.hr redak red re aakc k kcciija ijjjaa@ @m @mn mn m nov ovi o viin v neee..hr • 040 312 333

- Pla e u našoj op ina bile su me u najnižima u donjome imurskom kraju i šire, a prema novome one su realne i primjerene trenutnoj situaciji, obrazložio je na elnik Hunjadi

nskih e do sad ju

Po etak gradnje SRC-a “Trate” vjerojatno idu e godine - Gradnja SRC-a ‘Trate’ u Nedeliš u mogla bi zapo eti po etkom 2011. godine, re eno je na sjednici Op inskog vije a op ine Nedeliš e, održanoj pretprošli tjedan. Na ime, dobivena je gra evinska dozvola za sportski objekt, igralište i prometnice, dok je most ve ranije izgra en, a u tijeku je i osnivanje društva s ograni enom odgovornoš u za vo enje investicija i upravljanje nekretninama u op-

Javni poziv na novi izgled plakete – nagrada tisu u kuna

ini Nedeliš e pod nazivom “Trate”, preko koje e Op ina Nedeliš e voditi i sudjelovati u izgradnji spomenutog objekta. U svrhu izgradnje infrastrukture SRC-a “Trate”, ali i rekonstrukcije ulice Maršala Tita, Op ina Nedeliš e zadužuje se nov anim kreditom u iznosu od 1,5 milijuna kuna, a odluku o zaduživanju jednoglasno su prihvatili svi lanovi Op inskog vije a. (hz)

HRVATSKA poljoprivredna komora

Op ina e provesti javni poziv za predlaganje idejnog i likovnog rješenja izgleda op inske plakete. Plaketa mora biti izra ena po pravilima struke i treba održavati povijesne, gospodarske i kulturne zna ajke op ine, s obaveznim elementom svetomarske ipke. Za najbolji rad autora o ekuje nagrada od tisu u kuna. Od trenuta nih radova u Svetoj Mariji hortikulturno se ure uje park kod Doma kulture, što e Op inu koštati 25 tisu a kuna. Iz op inske blagajne izdvojit e se i 9 tisu a kuna za ugradnju PVC prozora na prostrije koje koristi op inska udruga umirovljenika. (af)

U polju još više od polovine zasa enog krumpira O db or z a k r u mpi r Hrvatske poljoprivredne komore u Zagrebu je razmatrao situaciju vezanu uz berbu i otkup krumpira. Ustvr eno je kako su zbog lošeg vremena ratari pobrali tek 30 do 40 posto krumpira, odnosno u zemlji je ostalo više od polovine zasa enog krumpira. - Apeliramo na sve proizvo a e, otkupljiva-

OVOR SURADNJE

uradnja i na kom planu osnovne škole Bizonja i Dje jeg vrti a Hidasi Arpadne. Ovim je ugovorom okrunjena petnaestogodišnja suradnja dubravske i bizonjske škole koja je, stavljanjem potpisa i op inskih elnika, produbljena na sve razine.

OP INA NEDELIŠ E

Naime, Donja Dubrava i Mjesna samouprava Bizonje potpisali su ugovor o gospodarskoj suradnji koja uklju uje i zajedni ki nastup te uzajamnu pomo u realizaciji europskih pretpristupnih fondova. (af)

Op ina priprema nove projekte prema EU Op ina Donja Dubrava nastavlja kandidiranje projekata prema EU. U sklopu IPA programa op ina Donja Dubrava s gradom Marcalijem i op inom Mlinarci iz Ma arske sudjeluje u projektu “Zeleni dje ji vrti ”. Nedavno je u Gradu Marcaliju izvršeno drugo uskla ivanje aktivnosti za obvezuju e izvješ e koje se mora dostaviti do 20. rujna 2010. godine. Nakon uskla ivanja radnih aktivnosti prema zacrtanom hodogramu uskla ene su i inancijske aktivnosti. Izvršen je i pregled pripremljenih projekata za novo kandidiranje te je potpisan i sporazum o partnerstvu po novim projektima. Nakon prihva anja projektnih prijedloga od Zajedni koga tehni kog tajništva u Budimpešti, isti e biti i predstavljeni javnosti. (af)

Potpis ugovora u Bizonji

HUMANITARNA AKCIJA "SVI ZAJEDNO"

Ukupno prikupljeno gotovo petnaest tisu a kuna Protekla dva vikenda u Donjoj Dubravi održana je humanitarna akcija "Svi zajedno", s ciljem prikupljanja nov anih sredstava kojima bi se djeci koja poha aju tre i razred OŠ Donja Dubrava omogu io asistent u nastavi. U doga ajima koji su organizirani, a me u kojima su bili koncerti te turniri u košarci, tenisu, jahanju, beli i pikadu, prikupljeno je 14.710 kuna, što je dovoljno novca za inanciranje asistenta do velja e, tako da se akcija nastavlja u prosincu, te na prolje e. - Ovom prilikom htjeli bismo zahvaliti svim udrugama, volonterima, donatorima i svima koji su na bilo koji na in sudjelovali u ovoj akciji te tako dokazali svoju humanost, poru uju koordinatori akcije. Prikupljeni novac položen je na žirora un Crvenog križa, na koji je upla en i zna ajan iznos donacija. Tako er svi gra ani još uvijek mogu pomo i uplatom dobrovoljnog priloga na žirora un Crvenog križa 2484008-1100643418, s naznakom "Svi zajedno“.

e i trgova ke centre da racionalno stupe u prodaju krumpira, te da ne kre u u prodajne akcije, ime se poreme uje tržište i ruše cijene, zaklju uje odbor. Procjenjuje se da e zbog lošeg vremena hrvatski krumpiraši imati oko 30 posto šteta, dok e u EU štete biti oko 50 posto. (sm)

OP INA KOTORIBA

Zapo ele izmjene i dopune prostornog plana Donošenjem odluke o izradi izmjena i dopuna prostornog plana od strane Op inskog vije a, formalno je zapo eo postupak izmjena i dopuna prostornog plana op ine Kotoriba, koji je na snazi od 2006. godine. Izmjene i dopune izra ivat e Županijski zavod za prostorno planiranje, a prema zakonom propisanim rokovima postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna trebao bi trajati do polovice idu e godine. Iz Op ine pozivaju sve zainteresirane da se tijekom izrade, a posebno putem javnog uvida i javne rasprave, aktivno uklju e u donošenje prostornog plana kako bi donijeli što kvalitetnija rješenja u korištenju prostora op ine u narednom razdoblju.

O ekuje se nastavak ure enja cesta kroz program EIB - 2 Nakon završetka I. faze radova na sanaciji nerazvrstanih cesta na podru ju op ine Kotoriba iz programa EIB - 2, obavljene su pripreme za II. fazu radova u sklopu koje bi se trebalo izvesti ure enje ceste s pješa ko - biciklisti kim stazama u Ulici A. Stepinca, Sajmišnoj ulici i spoju tih dviju ulica uz

groblje. Vrijednost radova procjenjuje se na oko 2,5 milijuna kuna, a kao i kod prve faze 60% sredstava trebalo bi osigurati Ministarstvo regionalnog razvoja. U sklopu priprema za izvo enje II. faze radova isho ena je revizija projekata od strane Gra evinskog fakulteta u Zagrebu, potvrda Upravnog odjela za prostorno planiranje Me imurske županije, te je izra ena tender dokumentacija potrebna za provo enje javnog natje aja. Prikupljena dokumentacija predana je u Ministarstvo regionalnog razvoja gdje je obe ano da e se provesti postupak javne nabave, sami radovi zapo eli bi ove godine, a završetak je predvi en tijekom prvog polugodišta idu e godine. Podsjetimo, u prvoj fazi ure en je prilaz prema novoj školi kroz ulicu Pavleka Miškine, ulica Ignaca Svetomartinskog, spoj ulice Alojzija Stepinca i Prvomajske, spoj ulice A. Stepinca i Kralja Tomislava (“Katanš ica“), spoj Nove ulice i ulice I. G. Kova i a te nastavak Sajmišne ulice do ribi kog doma. Za radove je utrošeno 4,924.712,39 kuna, od kojih je 60% osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja. (af)

Kroz Međimurje

SVETI MARTIN na Muri

Gastronomska baština Posljednja ovogodišnja manifestacija “Gastronomska baština”, koja se održava u sklopu me unarodnog projekta Town Twinning, održana je u ma arskom gradu Szigetszentmiklosu, gdje je donesena i odluka o mjestu i nadnevku održavanja zadnjega Koordinacijskog sastanka, predstavnika svih pet europskih gradova, na kojem e se govoriti o daljnjoj sudbini projekta. Skup e biti održan u Toplicama Sveti Martin (Spa @ Golf Resort) od 5. do 8. listopada ove godine. Dok su se op inski i turisti ki djelatnici družili s doma inima, Stanko i Saša Trstenjak pripremali su autohtona me imurska jela, koja su iznova oduševila sve sudionike ovog skupa, ime je još jednom potvr eno da kada me imurska jela pripremaju tradicionalni kuhari nema lutanja ni sumnji u originalnost i kvalitetu. A upravo su te pojedinosti vrlo važne kada se Europskoj uniji želi predstaviti hrana iz zemlje koja još nije njezina punopravna lanica. Stoga obitelj Trstenjak zaslužuje sve pohvale i estitke, kao i na elnik Makovec, koji svaki put kada se hrana i obi aji predstavljaju stranim državljanima Trstenjakove stavlja u prvi plan. (S. Mesari )

HRVATSKI KUHARSKI kup u Kutini

Sla ani Herman tre e mjesto i vodstvo Prošli etvrtak i petak u hotelu KUTINA u Kutini održano je 2. kolo hrvatskoga kuharskog kupa, na kojem se natjecalo sedam kuhara iz isto toliko udruga i restorana Hrvatske. Me u natjecateljima je bila i Sla ana Herman iz restorana "Herman" u Gori anu. Njezina suradnica u natjecanju bila je Verica Nedeljko. Herman je ostvarila sjajan uspjeh u Kutini, jer je u spremanju glavnog jela osvojila 1. mjesto, te 3. mjesto u pripremanju deserta. Nakon 2. kola Sla ana Herman vodi s ukupno 495 osvojenih bodova, ispred Željka Ku eka koji ima 425 i Željka Bešeni a koji ima 400 bodova. Herman je vode a u kategorijama "topla jela" i "deserti" i tre a u "sve anoj plati". Podsje amo, prošle godine Sla ana Herman bila je pobjednica Hrvatskoga kuharskog kupa. (S. Mesari )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

ZELENI CVIJET Prelog

Dodijeljene nagrade u samo et U organizaciji preloške Turisti ke zajednice u restoranu “Prepelica” u Otoku u subotu je održana sve anost dodjele nagrada “Zeleni cvijet", za kontinentalni turizam za podru je Grada Preloga. Ove su godine nagrade dodijeljene u etiri kategorije. Najure enijim dvorištem obiteljske ku e proglašeno je ono Cecilije Vizer, najure enijim poslovnim prostorom caffe bar “Kapljica” smješten na Trgu bana Jela i a 6 u Prelogu, najure enijom oku nicom poslovnog prostora Hotel Prelog, a ustanovom Dje ji vrti "Fijolica" Prelog. Prigodne nagrade, koje su osigurali Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Zadravec i

Fu ko te Uljara "Siladi" iz Kotoribe, predstavnicima dobitnika uru io je preloški gradona elnik

Dragutin Glavina. estitavši nagra enima, izme u ostalog je izrazio i nadu da e se nedavno

izabrani novi sastav Turisti kog vije a potruditi da se idu ih godina za Zeleni cvijet prijavi više kandidata.

Kaj su jeli naši stari

Glavna kuharica “Prepelice” Suzana Glavina

U sklopu sve anosti prire ena je i degustacija jela "Kaj su jeli naši stari". Kuhari restorana "Prepelica", predvo eni glavnom kuharicom Suzanom Glavina, za posjetitelje su pripremili niz me imurskih starinskih jela, poput primjerice, bunceka, sekelji gulaša, krpica sa zeljom, grah salate, pe ene race i kokoši te neizbježnog mesa z tiblice. Za još bolji ugo aj pobrinuli su se lanovi Tamburaškog sastava “Sinovi Me imurja”. (V. Kelkedi)

U SKLOPU prekograni nog programa “Puna zdela” održana “Jela i dela naših starih - Dani žganci” u Gori anu

Dani žganci posljednja manifestacija s hrvatske strane U sklopu prekograni nog programa “Puna zdela” protekli su vikend u parku ispred župne crkve Sv. Leonarda u Gori anu održana “Jela i dela naših starih - Dani žganci”. Rije je o projektu o uvanja autohtonih jela, odnosno gastronomske ponude i obi aja te razvoj pograni nog turizma, iji je nositelj HKUD Gori an. - U projektu sudjeluje ukupno sedam op ina, od ega su tri s hrvatske strane. To su Gori an, Donja Dubrava i Donji Vidovec, dok su preostale etiri iz Ma arske. Ovo je s hrvatske strane zadnja manifestacija. Dakle, mi danas predstavljamo žgance, odnosno sva starinska jela, s naglaskom na žgancima, te upravo zato manifestacija nosi ime 'Dani žganci'. Ukupna vrijednost projekta je negdje oko 101 tisu u eura, od ega na hrvatske projektne partnere otpada nekih 33 tisu e eura, kazala je Jasna Štampar - Ivanovi , voditeljica projekta “Puna zdela” s hrvatske strane, te dodala: - Ovdje je rije o gastronomskom festivalu, iji je cilj razvoj turizma pograni nih op ina. Svaka op ina trebala je odabrati neko

Poglede posjetitelja mamili su lanovi HKUD-a Gori an demonstriraju i kako se nekad “trebil” grah

je ima kuharice Magdalene Mar etko, jedno takvo jelo jesu upravo žganci s truskovama, za koje smo saznali recept. - Prvo u zdjelu stavite žlicu masti i dva decilitra punomasnoga kiselog vrhnja te sve zajedno kuhate uz neprekidno miješanje. Dok malo porumeni i naprave se grudice, jelo je gotovo. To se nekad radilo s putrom, ali onim pravim kojeg sada više nema. S time se zatim poliju žganci, ali može se poslužiti i na krumpiru ili ne em sli nom, objasnila nam je Magdalena Mar etko.

Izložba starina, ru nih radova i vo a

Uz razna druga jela, vrijedne kuharice za ovu su priliku pripremile nekoliko vrsta žganci tradicionalno jelo s kojim emo se predstavljati. S obzirom na to da ovo ide preko HKUD-a Gori an, lanice su nekako najsklonije bile doma im žgancima. Ina e, Hrvatsko kulturno - umjetni ko društvo Gori an prvi se put kan-

Magdalena Mar etko bila je glavna kuharica u sklopu manifestacije “Jela i dela naših starih - Dani žganci”

didiralo na jedan takav europski projekt i možemo re i da je sve odli no ispalo.

"Na žgancima smo zrasli" Uz razna druga jela, vrijedne kuharice za ovu su priliku pripremile nekoliko vrsta žganci. Uz žgance s truskovama, s kosanom masti, vrhnjem i mlijekom, posjetitelji su mogli kušati žgance s makom, orasima i lukom. - Odlu ili smo se za Dane žganci jer su se oni nekad puno jeli. Recimo, moja generacija, ali i mla i i stariji, 'zrasli' smo na žgancima. Ako ih nismo jeli ujutro, jeli smo ih nave er. To je bio glavni obrok u naše vrijeme, kazala je Magdalena Mar etko, koja je 41 godinu radila kao kuharica, a kojoj su u spremanju jela za ovaj doga aj pomogle gori anske doma ice Nada Dominik, Marija Malek i Paula Mikloška, a usko io je i kuhar Damir Bašnec. Me u brojnim jelima bilo je i onih koji izvorno potje u upravo iz Gori ana. Prema ri-

Osim brojnih jela, povodom Dana žganci, u parku ispred župne crkve Sv. Leonarda bila je uprili ena izložba ru nih radova, starina i vo a. Uz cekere, korpe i

brojne druge ru ne radove, poglede posjetitelja mamili su lanovi HKUD-a Gori an demonstriraju i kako se nekad "trebil" grah i "ruž ila kuruza". - Prvi dan osmišljen je više kao radni dan. Pripremili smo malu izložbu na kojoj su posjetitelji mogli vidjeti kako su se nekad pilila drva na ruku, kako se 'ruž ila kuruza', cekere koje su splele gori anske žene, kao i korpe koje se nisu plele samo u Kotoribi, kazala je Marija Ševa, predsjednica HKUD-a Gori an. Tijekom održavanja manifestacije uprili en je bogat kulturno - umjetni ki program, uz nastup lanova ženske pjeva ke skupine i tamburaške sekcije HKUD-a Gori an, ženske pjeva ke skupine iz Serdahelja, KUD-a iz Sinja te mažoretkinja Gori an. (hz)

Održana likovna kolonija U sklopu manifestacije “Jela i dela naših starih - Dani žganci”, u organizaciji Likovno - umjetni ke udruge “Slika” iz Gori ana, održana je likovna kolonija. - Slike jedanaest naših lanova koje ovdje izlažemo donirat emo Op ini s obzirom na to da su uselili u nove prostore. Oni su inancirali materijal koji nam

je potreban, pa emo mi njima pokloniti slike. Glavni motiv na slikama je Gori an, dakle, na slikama se može vidjeti jedanaest razli itih motiva Gori ana nekad i danas, kazala je Marija Bašnec, predsjednica Likovno - umjetni ke udruge “Slika” iz Gori ana, koja postoji 2 godine i trenutno broji 25 lanova.

- Na slikama se može vidjeti jedanaest razli itih motiva Gori ana nekad i danas, kazala je Marija Bašnec

5. listopada 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SEZONA BERBE gljiva u Me imurju uz neopreznost može donijeti i smrtnu opasnost

tiri kategorije OPREZ PRI BRANJU: Unatrag tri tjedna desetak trovanja

Dobitnici nagrade Zeleni cvijet

DANI KRUHA I ZAHVALE u Prelogu

Rekordan broj sudionika Manifestacija na kojoj se, kada je prvi put organizirana, okupilo svega nekoliko izlaga a, u svojem je 12. izdanju privukla rekordan broj sudionika i posjetitelja - njih 26. U subotu su ispred crkve Svetog Jakoba u Prelogu održani tradicionalni Dani kruha i zahvale. Bili su dio Tjedna Caritasa koji se obilježavao od 26. rujna do 3. listopada i završio “kruni-

arskim proš enjem”. Brojne preloške ustanove, škole, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge i tvrtke izložili su ono što su radili tijekom ove godine. Prire ene su i degustacije jela, vina i rakije, na štandovima su prikazani cjelogodišnji rad i urod u poljoprivredi. Održan je i prigodan kulturno umjetni ki program. (vk)

Mnogi gra ani ovih dana odlaze u šume i na livade u potragu za gljivama. One, me utim, osim što su delicija, mogu biti i vrlo opasne pa je pri branju potreban izniman oprez. Prema rije ima doktora Tomislava Vinkovi a, specijalista s Odjela infektologije Županijske bolnice akovec, u našem kraju je unatrag tri tjedna zabilježeno desetak slu ajeva intoksikacije, odnosno trovanja. U prosjeku Županijska bolnica akovec godišnje zabilježi nekoliko desetaka slu ajeva. Vjerojatno ih, kaže doktor Vinkovi , ima i više, no ne odlaze svi k lije niku, posebice ako se radi o slabije izraženim simptomima. - Naj eš e se radi o slu ajevima intoksikacije, odnosno trovanja gljivama koje su ina e jestive. Ljudi beru gljive u plasti nim vre icama i onda ih ostave tako neko vrijeme, pa se vjerojatno u njima osloba aju za organizam štetne tvari i dolazi do razli itih smetnji. No, još nije do kraja poznato i dokazano zašto dolazi do trovanja jestivim gljivama. U svakom slu aju, kada uberete gljivu, spremite je u papirnatu a nikako ne plasti nu ambalažu. To se može vidjeti i na placu kod gljivara. Gljive uvijek prodaju u papirnatoj vre ici. Za razliku od nekih drugih hrvatskih krajeva (primjerice, u Rijeci je prošle godine preminula jedna žena), posljednjih godina u Me imurskoj županiji, na sre u, nije zabilježen

Gljive s placa ili iz trgovine - sigurne

Opasna gljiva ije ime “zavodljiva lisi ica” dovoljno govori samo po sebi ni jedan smrtni slu aj od posljedica trovanja gljivama.

Ve je bilo slu ajeva teškog trovanja ... Imali smo nekoliko slu ajeva micetizma – trovanja otrovnim gljivama, gdje je došlo do težih ošte enja jetara i bubrega. U više od 90% slu ajeva u Me imurju ljudi se otruju zelenom ili bijelom pupavkom, iji toksini posebno napadaju jetra. U našem predjelima može se na i i otrovna muhara, no trovanja njome rje a su. esto dolazi do zabuna. Bera i uberu bijelu pupavku misle i da je jestiva sun anica. Nedavno smo zaprimili pacijenta koji je jeo obje spomenute vrste, a mislio da se radi samo o sun anici. Potencijalnu opasnost predstavlja i ve

samo držanje jestivih i otrovnih gljiva u istoj ambalaži. Dovoljno je da se mali dio otrovne gljive pomiješa s jestivom. Nakon što se ubere gljiva, najbolje bi bilo konzultirati stru njaka gljivara, premda je bilo i slu ajeva gdje su se otrovali i ina e dobri poznavatelji gljiva, zato opreza nikad dovoljno, isti e doktor Vinkovi .

U slu aju sumnje u trovanje najbolje je odmah potražiti pomo lije nika Postoje takozvana kratka i duga latencija trovanja gljivama. Kratka obi no podrazumijeva probavne smetnje unutar 4 sata od konzumacije i takav pacijent sigurno e se brzo oporaviti. No, ako se problemi pojave tek

S obzirom na to da se u današnje vrijeme mnogo govori o kvalite hrane u Hrvatskoj (posljednji je javnos poznat slu aj kvalitete uvoznog mesa), doktora Vinkovi a pitali smo je li bilo slu ajeva trovanja gljivama kupljenima na placu ili u trgovini. Nije, odgovara. - Svi pacijen koje smo zaprimili ove godine otrovali su se gljivama ubranima u prirodi. One u trgovinama imaju deklaraciju, zna se otkuda dolaze i tko ih je ubrao ili proizveo te s me nema nikakvih problema. (vk) 24 sata od konzumacije, a prije se ni ne reagira, to može predstavljati veliku opasnost. Zato je i pri najmanjoj sumnji u trovanje najbolje odmah zatražiti lije ni ku pomo da se utvrdi je li rije o intoksikaciji ili pravom micetizmu. U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postoji protokol. im se posumnja u trovanje, osoba se zaprimi u bolnicu. Ispumpa se želudac, a zatim se daju lijekovi koji sprje avaju otrove da oštete organe. Gljive sadrže brojne otrove koji napadaju jetra, bubrege, plu a, pa ak i mozak. (Velimir Kelkedi)

IZLOŽBA GLJIVA gljivarskog društva “Smr ak” akovec u Puš inama

Zahvaljuju i edukaciji lanovi uvijek uberu prave gljive - U petnaest godina koliko postojimo nismo imali ni jedno trovanje gljivama, rekao je Aleksandar Jurkijevi , predsjednik gljivarskog društva “Smr ak” akovec, na izložba gljiva koja je protekli vikend održana u vatrogasnom domu u Puš inama. Prema njegovim rije ima, mnogi po etnici ne znaju puno o gljivama, a upravo je cilj gljivarskog društva da educira ljude kako bi se zaštitili od otrovnih gljiva. -Moramo biti veoma oprezni kada je rije o razlici izme u otrovnih i jestivih gljiva. Laiku su one sve iste, dok su onome tko ih malo više poznaje sve sli ne. No, onaj tko dobro poznaje gljive vidi veliku razliku. Kada želimo utvrditi o kakvoj je gljivi rije , gledamo oblik gljive, stanište, godišnje doba, miris, pa i okus. Dakle, otrovna gljiva može se okusiti, ali se ne smije progutati.

Prema tome je li gljiva gorka, ljuta ili nekoga speci i nog okusa, možemo prepoznati o kakvoj je gljivi rije , objasnio je Aleksandar Jurkijevi , dodaju i da je preko 150 vrsta gljiva izloženo na izložbi u Puš inama, za koju su najzaslužnije dvije obitelji, Ceilinger i Korpar. S obzirom na to da su ve uhodani, lanovima gljivarskog društva “Smr ak” akovec nije trebalo puno vremena kako bi skupili gljive za prošlotjednu izložbu. - U jednom danu napravili smo sve, ubrali gljive i polako posložili izložbu. Naj eš e gljive beremo u gornjem dijelu Me imurja budu i da je tamo šumoviti kraj pa ima više vrsta gljiva, kazao je predsjednik gljivarskog društva “Smr ak” akovec, koje broji 70-ak lanova, od kojih je, na žalost, aktivno tek manje od pola. (hz)

Dragutin Ceilinger iskusni je gljivar i jedan od organizatora izložbe gljiva održane prošli vikend

Gljivarstvo je hobi za dušu i tijelo Me u najzaslužnijima za organizaciju izložbe gljiva u Puš inama bio je Dragutin Ceilinger iz Puš ina, koji se gljivarstvom bavi od malena. - S obzirom na to da smo rasli uz šumu ep, cijelo djetinjstvo proveo sam u šumi me u gljivama. Nema mi ni ega ljepšeg nego nakon napornog rada oti i u šumu, opustiti se, rekreirati. Gljivarstvo je hobi

za dušu i tijelo, kazao je Dragutin Ceilinger, lan gljivarskog društva “Smr ak” akovec od njegova osnivanja. Tako er je napomenuo da su lanice društva postale vrhunske kuharice, osobito kada je rije o pripremanju jela od gljiva, u što smo se i sami uvjerili na izložbi održanoj protekli vikend. (hz)

Kroz Međimurje

IZBORNA skupština Saveza udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije

Jadranka Hranilovi nova predsjednica Jadranka Hranilovi nova je predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije, odlu eno je na izbornoj skupštini Saveza, održanoj sredinom rujna. Za dopredsjednicu je izabrana Marija Ciglar, koja je uz Nadu Igrec, Jadranku Hranilovi , Dragutina Šari a i Branka Baksu nova lanica izvršnog odbora, dok je kao zamjenski lan izabran Stjepan Leva i .

Za lanove nadzornog odbora Saveza izabrani su Mirela Igrec, Nada Bobi anec i Antun Slavi ek, a kao zamjenska lanica Mirjana Golub. Novi lanovi stegovne komisije jesu Tomislav Logožar, Josip Matoša, Ivana Srpak i zamjenski lan Dragutin Šari . lanovi skupštine estitali su izabranim lanovima tijela upravljanja, nakon ega je uslijedila rasprava o planu i programu rada i inancijskom planu za 2010. godinu.

U enici su prezentacijom vidjeli prvu marku koja je izdana u svijetu

U ENICI II. OŠ akovec posjetili Hrvatsku poštu

Bolje upoznali poštansku marku Odgovor na ta pitanje što je ilatelija dobili su u enici 4. a razreda II. Osnovne škole akovec na prezentaciji u Hrvatskoj pošti. U enici su upoznati kako i zašto sakupljati poštanske marke, što nam treba kako bi ih sakupljali, kako biti lan i-

latelisti kog kluba i još mnogo toga. Prezentacijom su vidjeli prvu marku koja je izdana u svijetu te marke koje su izašle do 2010. godine. U enici su bili oduševljeni, postavljali su mnoga pitanja i zaklju ili da je sakupljanje maraka vrlo zanimljivo jer upoznajemo svijet.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

NA SAVJETU MLADIH Grada akovca ponovno pokrenuto pitanje prostora za mlade, iako ...

Jesu li mladi samo za tulum ili imaju i neke druge kvalitetnije ideje?! - Ideja da se mladima pruži neko mjesto gdje mogu u miru pri ekati autobus ili vlak prije i nakon nastave i nije loša, ali injenica je da e to vrijeme mladi radije provesti u nekom od kafi a, jer je u akove kim srednjim školama ve postojala ideja, tzv. “oaza”, koja baš i nije zaživjela ... Na prvom vije u Savjeta mladih Grada akovca ove jeseni, održanom sredinom rujna, ponovno je pokrenuto pitanje prostora za mlade. Pro elniku za društvene djelatnosti Grada akovca Slobodanu Veinovi u, jedinom koji je od gradskih elnika prisustvovao vije u, mladi su se obratili s pitanjem trenutne situacije s Macanovim domom i prostorom Male scene Centra za kulturu. Iza pitanja sakrila se težnja, ali ne i konkretan prijedlog (osim da se možda prostor Macanovog doma prenamijeni u prostor u kojem bi mladi mogli ekati prijevoz) da se ti prostori namijene mladima. Upravo ti mladi nekako uporno zaboravljaju da su svoj prostor dobili, i da on ve dvije godine djeluje pod nazivom “Prostor” na adresi Dr. Ivana Novaka 38 u akovcu. Za taj prostor Grad akovec uredno privatnom subjektu pla a najam, a od samog po etka njegova djelovanja on nije bio predvi en isklju ivo kao mjesto za izlazak, ve kao mjesto na kojem mladi mogu sami kreirati svoje vrijeme i kreativno ga ispuniti. Mladi se žale da program u “Prostoru” nije redovit, a sami, ast iznimkama, ne poduzimaju ništa da bi program ispunili. Osim toga, kad se organizira kvalitetan program u “Prostoru”, dvjesto mladih radije no provede ispred, a možda ih deset plati ulaznicu i pogleda dobar koncert. Jedan od “goru ih” problema “Prostora” je i to što je od centra grada udaljen cijelih deset minuta hoda, a akov ani o igledno vole sve imati pred nosom.

akove ki mladi kao da uporno zaboravljaju da su prostor namijenjen upravo njima ve dobili i da je on tu ne samo kao prostor za izlaske ve kao mjesto na kojem mladi mogu sami kreirati svoje vrijeme i kreativno ga ispuniti

Na mladima da je da "Prostor" pretvore u kultno mjesto Ideja da se mladima pruži neko mjesto gdje mogu u miru

pri ekati autobus ili vlak prije i nakon nastave i nije loša, ali injenica je da e to vrijeme mladi radije provesti u nekom od ka i a, jer je u akove kim srednjim školama ve postojala

Skate park do kraja ljeta? Savjet mladih Grada akovca do sada je skupio oko 500 potpisa potpore izgradnji skate parka. U planu je prikupiti njih još 200 - 300 i sve ih zajedno predati gradona elniku Šalamonu na odobrenje. U Savjetu mladih odazivom su zadovoljni, jer su potporu izgradnji parka pružili ne samo mla i ve i stariji gra ani akovca. Samoinicijativnost mladih po pitanju skate parka pohvalio je i pro elnik Veinovi , jer su se mladi ne samo “bacili” na traženje sponzora, nego su prve ve i pronašli, svjesni da su vremena teška i da e od Grada

teško “iskam iti” novac za toliko željeni park. O lokaciji parka, objasnio je predsjednik Savjeta mladih Vanja Ov ar, još nisu razmišljali jer je prvenstveni cilj uop e dobiti zeleno svjetlo za projekt. U dogovoru lokacije svakako e se morati konzultirati s urbanistima, a prijedlog pro elnika Veinovi a je da se koncentrira na prostor oko bazena jer je ipak rije o sportsko - rekreacijskom centru, gdje bi se svi sportovi mogli povezati na jednom mjestu. Kao krajnji rok izgradnje za sada se predvi a kraj ljeta 2011. (bš)

ideja, tzv. “oaza”, koja baš i nije zaživjela. Što se ti e Macanovog doma, Veinovi je mladim vije nicima pojasnio da doista i jesu postojali planovi da se on po preseljenju gimnasti ara pretvori u multimedijalan prostor, no trenutno tamo i dalje treniraju mali gimnasti ari. Tako er, što se ti e Male scene, odnosno nekada kultnoga “Kluba”, Veinovi je objasnio da postoje prostori koji su adekvatni za održavanje koncerata i oni koji to nisu, a Mala scena to nije, s obzirom na to da je taj prostor sastavni dio ustanove koja se zove Centar za kulturu, pa je “pomalo” neprimjereno da u vrijeme ilmskih projekcija ili predstava iz “podruma” dopire buka, a ni da se nakon svakog vikenda sa stropova moraju istiti otisci cipela. Istini za volju, treba dodati da taj prostor uglavnom zjapi prazan i da bi se trebao bolje iskorištavati, ali ne samo na na in da se isti pretvori u mjesto za izlazak, ve kvalitetno provo enje slobodnog vremena. Me utim, mlade to pitanje "slobodnog vremena" uglavnom danas sve više zaokuplja u stilu "kako tulumariti" i, na žalost, ništa više. Jedan je mladi vije nik rekao: - Stariji nam stalno pri aju o 'Klubu' pa bismo i mi to htjeli doživjeti. "Klub" je bio kultno mjesto jedne generacije akov ana. Generacije prije imale su disko u zidinama Staroga grada, neke druge generacije u nekadašnjem "Pika u", neki tre i u "Dijani". Vaša generacija, dragi mladi, ima "Prostor". Upravo na vama i na nikome drugome je da od “Prostora” napravite kultno mjesto vaše generacije. (Bojana Špani ek)

PREDSTAVLJEN PROJEKT “Odrastimo zajedno u Me imurju 2010.”

Državna pomo od 200.000 kn projektu u kojem se pomaže djeci s teško ama u razvoju Prošli je etvrtak u zgradi "Scheier" održana tribina na kojoj je predstavljen projekt Udruge odgajatelja “Krijesnice” i Me imurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu “Odrastimo zajedno u Me imurju 2010.”. Projekt je zapravo nastavak prošlogodišnjeg projekta na razini Hrvatske, a koji se provodi u suradnji s Hrvatskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu i pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. Korisnici projekta jesu djeca s teško ama u razvoju, za koju se tijekom razvojne procjene ustanovi dobit od edukacijskog uklju ivanja, njihove obitelji i djelatnika predškolskih ustanova u koje se djeca uklju uju. “Odrastimo zajedno u Me imurju” prošle je godine bio tek na razini pilot projekta, a o njegovoj uspješnoj provedbi govori injenica da je ove godine nadležno Ministarstvo odobrilo 200.000 kuna, što je najve i iznos koji je jedna županija

dobila za ovaj projekt. Ujedno je prošle godine to bio ukupan iznos za cijelu Hrvatsku. Dodajmo i da, od pet gradova u kojima se 2009. radilo na projektu, u Splitu i Slavonskom Brodu on nije zaživio i od njega se odustalo, dok se u Zagrebu, Rijeci i akovcu s projektom ide dalje. Adrijana Višnji - Jevti iz Udruge odgajatelja “Krijesnica” istaknula je kako je ovaj projekt i to što je udruga prepoznata kao poželjan partner zasluga svih me imurskih odgajatelja. - Upravo e oni ovim projektom dobiti prvenstveno edukaciju i pomo u svom radu. S obzirom na to da velik dio me imurskih vrti a nema formirane stru ne timove, a da je mobilni stru ni tim ono o emu udruga odgajatelja ve jedno vrijeme pri a, barem putem ovog projekta odgajatelji dobivaju pomo , mogu nost edukacije i dodatnog obrazovanja u suradnji sa stru njacima, ali i savjetovalište koje e se otvoriti kako za roditelje, tako i za odgajatelje koji e mo i

Adrijana Višnji - Jevti i Silvija Pucko prezentirale su projekt “Odrastimo zajedno u Me imurju” me imurskim odgajateljima

pitati, doznati, možda se samo potužiti, a možda i riješiti nekakve nedoumice te na taj na in ostvariti ve u kvalitetu svog rada s djecom. Pa ako ve ne postoje Obiteljski centar ni mobilni timovi, postoje “Krijesnice” i Me imurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu, odlu na je Višnji - Jevti .

U Me imurju djeca nisu isklju ena, ali ipak postoji potreba za projektom Osnovni je cilj projekta uspješno uklju ivanje djece za koju se tijekom odrastanja uo i atipi na putanja u razvoju u dje je vrti e i druge

programe namijenjene njihovim vršnjacima u mjestu stanovanja, te prevencija isklju ivanja iz predškolskih programa. Kako je pojasnila Silvija Pucko, prof. defektologinja, jedna od pokreta ica projekta, u Me imurju isklju ivanja djece s teško ama nema i po tom smo pitanju daleko iznad nivoa Hrvat-

ske, ali to opet ne zna i da ne postoji potreba za ovakvim programom. Problem je što neki roditelji još uvijek svoju djecu svakodnevno voze, primjerice, u odgojno - obrazovne ustanove u Zagreb, a ovaj projekt stremi prema tome da djeca ipak ostanu u svom mjestu, sa svojom obitelji i sa svojim vršnjacima. - Projekt bi se trebao provoditi tijekom ove pedagoške godine, a osnovne aktivnosti koje su njime obuhva ene jesu osiguravanje nekakvih savjetodavnih usluga kroz oblike razvojne procjene, zatim edukativne radionice za stru njake, odgajatelje i pomaga e koji bi se uklju ivali u vrti ke ustanove, s ciljem pomaganja integracije djece s teško ama u razvoju, objasnila je Silvija Pucko, prof. defektologinja. Dodala je i da sve što se radi unutar projekta nije strogo de inirano pa su konkretna iskustva odgajatelja ne samo dobro došla, ve i nužna, i da je upravo zato ova tribina i organizirana - rekla je Pucko. (Bojana Špani ek)

5. listopada 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD AKOVEC nudi na prodaju

Šest gra evinskih parcela u poduzetni koj zoni Martane Grad akovec namjerava staviti u funkciju zemljište u svom vlasništvu u Radnoj zoni Martane. Zemljište je gospodarske namjene, pretežito zanatsko "I2“, na podru ju DPU-a Martane istok. Radi se o šest parcela površine od 2.745

m² do 4.310 m², uz kvalitetne uvjete za investicijski razvoj obrtnika i malih poduzetnika. Nakon skupljenih ponuda za iskazivanje interesa Grad akovec namjerava i raspisati javni natje aj za prodaju zemljišta. Gra i ki pregled zone,

kao i dodatne informacije dostupne su na web stranici Grada akovca www.cakovec.hr i u Upravnom odjelu za gospodarstvo, telefoni 040/314-925 i 040/314-950. Ovim putem pozivaju se sve zainteresirane izi ke i

pravne osobe da izraze svoj na elni interes za sudjelovanjem u kupnji zemljišta te da Gradu akovcu predlože i pogodnosti koje bi mogli o ekivati od Grada akovca kao privredni subjekti. (BMO)

HRVATSKI LABURISTI osnovali ogranak u Svetom Martinu na Muri

Predsjednica Petra Kova i Nakon ljetne stanke i dosadašnjih osnovanih šest ogranaka ( akovec, Donji Kraljevec, Mursko Središ e. Nedeliš e, Pribislavec i Šenkovec), te županijske podružnice, Hrvatski laburisti – Stranka rada osnovali su novi ogranak, i to za op inu Sveti Martin na Muri.

Za predsjednicu ogranka izabrana je Petra Kova i , za tajnika Siniša Per i , a izvršni odbor ine: Milan Jaklin, Jadranko Benko i Danijel Sobo an, izvijestio je medije Rajko Bulat, predsjednik podružnice Me imurske županije. (BMO)

UDVDR Me imurske županije

Deveti na državnom natjecanju Me imurska ekipa sastavljena od 50 lanova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Podružnica Me imurske županije sudjelovala je na 15. državnom sportskom natjecanju dragovoljaca

i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, održanom u Požegi. Me u 21 ekipom me imurski su natjecatelji u kuglanju osvojili 2. mjesto, šahu 7., stolnom tenisu 6., malom nogometu 13., bo-

anju 17., povla enju užeta 18. i streljaštvu 9. mjesto. Ukupno me imurski dragovoljci i veterani osvojili su solidno 9. mjesto. Pobijedila je ekipa Primorsko - goranske županije, a sljede e godine doma in natje-

canja bit e Li ko - senjska županija. (sm, J. Ruži ) Ivan Ro ak, Zlatko Turk, Mladen Graši , Nebojša Žnidari i Stjepan Horvat, osvaja i srebrne medalje u kuglanju

DVD Krištanovec dobio je vrijednu donaciju koju je uru ila saborska zastupnica Sun ana Glavak

DVD KRIŠTANOVEC

Dobili deset najsuvremenijih kaciga DVD Krištanovec ove godine slavi 85 godina djelovanja, a vatrogastvo je i svih ovih godina jedno od glavnih okupljališta svih mještana, posebice mladih u mjestu. Kao i mnoge druge, naravno mu e ih skromne inancijske mogu nosti, zbog ega ih svaka donacija iznimno raduje.

Tako su proteklih dana uz pomo saborske zastupnice Sun ane Glavak od Hrvatske vatrogasne zajednice dobili donaciju, deset novih, najsuvremenijih kaciga za njihove potrebe. U ime predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice zastupnica Sun ana Glavak na sve anoj je sjednici skupštine

DVD-a predala na korištenje novu opremu, te tom prigodom naglasila kako je vatrogastvo u Me imurju dragocjena tradicija. Upravo su vatrogasci oni koji priska u u pomo u svakoj prigodi, koja ima za cilj spašavanje života i imovine, no nerijetko su i pokreta i društvenog života u zajednici, istaknula je Glavak tom prigodom.

DVD Vratišinec

Ženske ekipe me u najboljima Natjecanje uporabom podzemnih hidranata Me imurske županije održano je u Gornjem Kraljevcu, a na njemu je sudjelovala 31 ekipa u 4 kategorije. Ženska ekipa 1 DVD-a Vratišinec osvojila je 1. mjesto,

dok je ženska ekipa 2 osvojila 2. mjesto. Ženska mladež osvojila je 3. mjesto, a muška ekipa 2. mjesto. Na ovom uspjehu gasiteljima su estitali op inski na elnik Zdravko Mlinari , te Marijan Trstenjak, zamjenik DVD-a Ebreichdorf

iz Austrije s kojim DVD Vratišinec gaji odli nu suradnju. Nastupom su zadovoljni Stjepan Kozar i Mihael Grbavec, predsjednik i zapovjednik DVD-a Vratišinec, te svi lanovi i natjecatelji. (sm, MG)

PALOVEC

Nije devedeset puno kada te svi vole Terezija Držani najstarija je stanovnica Palovca, a u petak je u krugu svoje obitelji proslavila svoj 90. ro endan. Unato zavidnim godinama, baka Terezija je i zavidnog zdravlja, dobro se osje a i sje a djetinjstva, mladosti i života u braku s odabranikom svoga srca, suprugom Aleksom, koji je prije nekoliko godina preminuo, ali je Tereziji i obitelji ostao u dragom sje anju. Kada su u pitanju sje anja na “najljepše godine”, a to je svakako mladost i stvaranje obitelji, Terezija ustvr uje

Na ro endanskom slavlju bake Terezije koja je proslavila 90. ro endan okupila se cijela obitelj kako se nekada živjelo teško, ali složno i mirnije. Danas je rado-

sna što njezini brinu o njoj i što joj ništa ne nedostaje. - Samo da

mi je manje godina, bilo bi još bolje. Nije devedeset godina puno,

kada osje aš i znaš da te svi tvoji vole i poštuju, zadovoljno govori Terezija, koja je zajedno s Aleksom othranila sedmero djece: Franju, Josipa, Ivana, Vladimira, Tereziju, Jelenu i Mariju. I premda su se djeca po svijetu razišla, Terezija nikada nije sama, svi joj dolaze, a osobito unuci kojima je kada su bili djeca s puno strpljenja i ljubavi pripremala trgance, žgance, zlevanjke i drugu doma u hranu. I danas kada se okupi cijela velika i sretna obitelj prisje aju se zajedni kih uspomena, doga aja, koje s veseljem prepri avaju uz obiteljski stol. (N. Šardi)

Najstarija Palov anka Terezija Držani

Dobro je znati

samoposluživanje prošireno i obnovljeno na adresi I.G.Kovačića 17 b, info telefon 855-779

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN MLIJEKA

Vindijino mlijeko – veselje za hrvatske školarce • Povodom Svjetskog dana školskog mlijeka, koji je 29. rujna obilježen prikladnim programom na središnjem zagreba kom trgu, Vindija je predstavila i darivala svoje ukusne mlije ne proizvode • Vode a hrvatska prehrambena industrija školarcima je podijelila 500 komada okoladnog mlijeka i Popy shakea

Hrvatska mljekarska udruga u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport te Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba i ove je godine organizirala obilježavanje «Svjetskog dana školskog mlijeka». Središnja manifestacija održana je u srijedu, 29. rujna, na Trgu bana Josipa Jela i a u Zagrebu, a prigodni program posve en mlijeku po eo je u 11 sati. Kao vode a prehrambena tvrtka u Hrvatskoj, Vindija daje zna ajan doprinos ovom

me unarodnom doga anju, kojeg svake godine oplemenjuje proizvodima iz svog mlije nog asortimana. Ove je godine hrvatske školarce tvrtka iz Varaždina razveselila sa ak 100 litara svojih omiljenih proizvoda, ‘z bregov okoladnog mlijeka i Popy shakea, koji su podijeljeni na Vindijinom «mlije nom» štandu. Varaždinska tvrtka uklju ila se i u hvale vrijednu humanitarnu akciju pod nazivom «Hrvatske mljekare daruju djecu s posebnim potrebama», poklonivši svoje proizvode u e-

nicima Osnovne škole Grigor Vitez u Zagrebu. Na glavnom zagreba kom trgu Vindiji su se pridružili i u enici varaždinske šeste osnovne škole, koji su predstavili svoje likovne uratke na temu mlijeka. Dodatno iznena enje za sve prisutne bio je i nastup Tihomira Bendelje, zvijezde Supertalenta i Vindijina specijalnog gosta, koji je pokazao svoje umije e u twirlingu. Kako je zdrava prehrana klju na za pravilan dje ji rast i razvoj, Vindija veliku pozornost u stvaranju svojih proizvoda posve uje upravo djeci, dok njen mlije ni asortiman s oznakom Kvaliteta Vindija i ina e ini sastavni dio u eni kih školskih obroka.

NOVOSTI IZ PITTARELLA VARAŽDIN

Stigla nova kolekcija jesen - zima

Najve a ponuda izmica Izuzetno bogatu ponudu jesenskih cipela u varaždinskom Pittarellu nadopunili su velikim izborom izmica i obu e za predstoje e, još hladnije dane. Ove e se jeseni i zime nositi uglavnom tamne boje: crna, sme|a, a posebno su moderne nijanse sme|e tzv. boja konjaka. Topla, raskošna i intenzivna boja inog pi a, sasvim je opila dizajnere jesensko – zimske kolekcije, pa u njoj možete na i cipele, gležnja e, izme, torbe, remene…Moderni su, uz stare, i novi oblici peta, kojih ima svih vrsta i oblika. Reklo bi se da e se ove jeseni i zime nositi sve, a na vama je da izaberete izme|u elegantnog špica ili romanti nih zaobljenih vrhova, ultra visoke štikle ili ravdžona, kaubojski stil…

Uz obu u, u Pittarellu su pripremili i veliki izbor torbi, modernog remenja, kofera, ruksaka, kišobrana, nov anika, etuija za dokumente ili klju eve, papu e i tenisice. Na sniženju još uvijek možete kupiti i sandale ili nešto iz ljetnog asortimana, te lopte. Podsjetimo i na pogodnosti: svim karticama, obro no na dvije do tri rate, uz Maestro i Master Zagreba ke banke i American. Do ite u StoreLand Varaždin, Gospodarska bb, gdje ete u mnoštvu modela i širokoj paleti modernih boja sigurno na i i poneki bašvama najljepši par, po najpovoljnijoj cijeni. (SZ, NŠ)

Dobro je znati 17

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Kupujem s uštedom!

Čakovec V. Morandinija 4 U ponedjeljak, 11. listopada 2010. • ostvarite 20% popusta na cjelokupni asortiman** • svakom kupcu za kupovinu iznad 50,00 kuna darujemo atraktivnu torbu za kupovinu*

U utorak, 12. listopada 2010. • ostvarite 20% popusta na cjelokupni asortiman ** • svakom kupcu za kupovinu iznad 150,00 kuna darujemo atraktivan dm kišobran* U srijedu, 13. listopada 2010. • ostvarite 20% popusta na cjelokupni asortiman** • svakom kupcu za kupovinu iznad 200,000 kuna darujemo dm wellness ručnik*

Ponuda traje do isteka zaliha.

** Popust se ne može iskoristiti istovremeno s bonom active beauty Svijeta prednosti za popust od 15% i bonom Kupovina s uštedom za popust od 10%.

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 19

Dobro je znati

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 21

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

DVJESTOTINJAK VRSTA TIKVI i tikvica veliko su kulinarsko bogatstvo Me imurske županije

Stigli plešivi ki kostaji

Nisu sve jestive, ali otrovnih nema

Najstandardniji prodava na akove kom placu, Marijan iz Vu etinca, prvi je na akove ki plac donio prve ovogodišnje kostaje (kestene) nabrane u šumi kod Plešivice. Zašto je bitno da su plešivi ki? - Jer su pravi doma i, ne prekrupni, ali vrlo ukusni, što ‘šmekeri’ dobro prepoznaju, kaže Marijan. Na palcu i sajmu dobra je ponuda paprike i feferona za zimnicu, te krumpira i mladoga graha. Još uvijek nema kupusa za zimnicu, premda ga ljudi traže, ali ima dovoljno kvalitetnog luka, ešnjaka, te mrkve i peršina. Cvje ari najavljuju dobru ponudu pred blagdane Svih svetih i primaju

- Fini su i kuhani i pe eni, kaže Marijan za svoje kestene CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kesteni 10 do 12 kn/kg - šipak 20 kn/kg - jabuke 3 do 6 kn/kg - krumpir 2 kn/kg - pšenica 1,20 kn/kg - kukuruz 1,10 kn/kg - luk 30 kn/vre a - paprika 40 kn/vre a - feferoni 60 kn/vre a - mladi grah

20 kn/kg

narudžbe za ikebane i aranžmane. A koliko je tek jabuka! (S. Mesari )

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Živice VI Ne ete vjerova koliko se puno ima re i o tako jednostavnoj stvari kao što su živice.

Niska mješovita cvatu a živica visine do 1.5 m Imate metar slobodnog prostora do granice zemljišta na osuna nom položaju? Onda bi vam ovaj p živice mogao bi zanimljiv. Cvatu e živice ne moraju uvijek bi jednobojne. Poseben je užitak mješavina razli i h boja cvatova i vremena cvatnje, što cijelog ljeta stvara spektakulrne kontraste u vrtu. Drvenaste vrste poput ukrasne dunje (Chaenomeles), vrtne mirte (Dutzia gracilis), perovskije (Petrovskia obrotanoides), petoprste (sorte Poten lla fru cosa), krumpirove ruže (Rosa rugosa), grmolike ruže (sorte Rosa), suro ice (sorte Spiraea) i sitnolisnog jorgovana (Syringa microphylla ‘Superba’) nude vam prave sastojke za vrlo raznoliku varijantu živice koja cijeloga ljeta pokazuje raskoš boja. Pritom ta živica ne postaje previsoka i uvijek se može radikalno pomladi . Tako er je vrlo pogodna za sadnju ispred ve e orezivane živice.

Visoka mješovita cvatu a živica viša od 1.5 m Za ovaj tip živice morate ve imati na raspolaganju pojas širok dva metra uzduž granice zemljišta. Potreba za prostorom ove varijante neosporna je i ne smije se olako shva . Samo se na odgovaraju oj površini može razvi spektakularan rascvjetani zid. lanovi takve živice mogu biti ukrasni grmovi: kruška kamenarka (merala, Amelanchier laevis ‘Ballerina’), ljetni jorgovan (sorte Buddleia davidii), docija (Deutzia scabra ‘Plena’), forzicija (sorte Forsythia intermedia), pajasmin (Philadelphus ‘Virginal’), crvenolisna šljiva (Prunus cerasi era ‘Nigra’) i plemeni jorgovan (sorte Syringa vulgaris). Orezivanjem radi pomal i-

vanja sre uju se sve maldice koje su se otrgle kontroli.

Mješovita cvatu a živica koja cvate oko Uskrsa Ova kombinacija za živice nudi prije svega u travnju i svibnju, dakle oko Uskrsa, izniman o ki doživljaj. Ukrasni grmovi poput forzicije (sorte Forsythia intermedia), kerije (Kerria japonica ‘Pleniflora’), crvenolisne šljive (Prunus cerasi era Nigra), ribiza (Ribes sanguineum ‘Atrorubens’ i suru ice sorte (Spiraea) ne samo što su posve nezahtjevne vrste nego su i vrlo primamljive onima koji uvaju svaki nov i , a željeli bi sa što manje sredstva oblikova živicu svjetlih boja. Zbog povoljnih nabavnih cijena možete odabrati ve e biljke kako biste ve i prvoj godini posije sadnje mogi posve uživa u bogatu cvatu.

- Nisu sve, ali ve ina je takozvanih ukrasnih tikvica jestiva, a od mnogih se koštice upotrjebljavaju za dobivanje jestivog ulja, kaže Bernarda Orehovec, vrsna poznavateljica bu a i tikvica iz akovca Ovog trenutka po me imurskim vrtovima, povrtnjacima i oku nicama dozrijevaju razne takozvane ukrasne tikvice i svojim bojama i oblicima jesen ine lijepom, gotovo romanti nom. Na žalost, gotovo svi ili ve ina tih plodova zemlje završit e pred zimu uglavnom na gnojištu ili komposištu, a nešto i u šumarcima, ili ostati na zemlji i biti zaorano. Ljudi nisu ni svjesni koliko kulinarsko ili prehrambeno blago odbacuju. Da tikvice ne služe samo za ukras, doznajemo od Bernarde Orehovec, vlasnice Bernardinog vrta, te predsjednice Društva za razvoj biološko - dinami kog gospodarstva “Duga plus” i predsjednice Ekološke zadruge “Me imurski vrt” iz akovca. Ber n a r da Or ehovec upravo se vratila iz Tovarnika s velikog Me unarodnog festivala bu e, gdje se našlo puno vrsta bundeva, bu a, tikvi i tikvica i gdje se razgo-

Juha od tikvi(ca)

Bernarda Orehovec: - Skoro su sve tikvice jestive

varalo o njihovoj primjeni u svakodnevnoj, osobito u sezonskoj, prehrani.

Pekmez, kompot, pomfrit, nadjev od tikvica - Nisu baš sve, ali ve ina takozvanih ukrasnih tikvica jestiva je. Najvažnije je da nema otrovnih tikvica. Kako prepoznati koja je tikvica dobra za jelo?

Mješovita cvatu a živica, ljetne cavatnje Živica koja ve inom cvate lje sastoji se od ljetnog jorgovana (sorte Buddleia davidii), dojcije (Deutzia scabra ‘Plena’), pajasmina (Philadelphus ‘Virginial’) i vajgele (sorte Weigela). Ti se ukrasni grmovi mogu tako povoljno nabavi jer se posljednjih godina u rasadnicima marljivim radom i poboljšanim tehnikama uzgoja pos glo da se mnoge drvenaste biljke uspjelo razmnožavaju reznicama, a prije je njihovo oplemenjivanje bilo vrlo zahtjevno. To se pojednostavljenje odražava i na cijeni. Povoljna nabava biljaka za živicu omogu uje po etnicima da bez problema steknu svoja prva iskustva s ukrasnim grmovima i drve em. Pozdravljaju Vas iz IVE!

- Juha od tikvica je ukusna i lako probavljiva, kaže Valerija Filipovi

Kada se tikvica razreže, treba odrezati manji komadi njezinog mesa i ako nije gorko onda se smije konzumirati, naglašava Bernarda Orehovec, i nastavlja. - Tikvice se mogu, kao i poznate bu e ili tikve, odnosno bundeve, pripremati na mnogo na ina. S obzirom na to da su relativno sitne i razli itih dimenzija, treba prona i najbolji na in za njihovu uporabu. De initivno, najlakše i najbolje ih je cijele skuhati, skinuti im kožicu i jesti. Isto tako odli ne su za pripremu pekmeza, kompota i nadjeva za poga e. U posljednje vrijeme mnogi ih slažu kao pomfrit od krumpira. Ogule se, narežu na ploške ili kockice i potom prže na ulju ili masti. Ja osobno spremam pekmeze i kompote, ili ih naribam za nadjeve i spremim u zamrziva . Ukratko, ukrasne tikvice je šteta imati samo kao ukras

Valerija Filipovi , kuharica u restoranu “Me imurski dvori”, esto priprema jela od tikvi(ca) ili ih koristi kao nadjev i umak. Našim itateljima preporu uje juhu od tikvi(ca) i prepušta da sami odaberu tikvu ili tikvicu, jer kaže da ih je ve ina dobrih za jelo. POTR EBNO: 500 grama tikve narezane na kockice, 500 grama krumpira na kockice, 50 mililitara vrhnja za kuhanje, sol, muškatni oraši , ešnjak i ulje i za ini po želji. POSTUPAK: Na ulju prodinstati luk i ešnjak te dodati tikvicu i krumpir, zalijati vodom ili povrtnim temeljcom i kuhati oko 45 minuta. Kad je kuhano, propasirati, dodati vrhnje, za in po vlastitom ukusu i naribati muškatni oraš i . (sm)

na ormaru ili prozoru kad su jestive i zdrave, preporu uje i predlaže Orehovec, dodaju i kako e uljare vrlo rado koštice tikvica zamijeniti za bu ino jestivo ulje. Svaka ubrana tikva ili ukrasna tikvica treba prije i fazu medenja, što zna i da odstoji 30 dana kako bi dobila potrebitu slatkost. Isto tako tikve i tikvice obavezno treba pobrati prije mrazeva. (Stjepan Mesari )

VRIJEME JE za sjetvu pšenice, ali koju sortu odabrati

Srpanjka optimalna, Zlata s najviše prinosa Listopad je mjesec kada postoje optimalni uvjeti za sjetvu pšenice, no pitanje koju sortu zasijati ovih dana najviše zaokuplja me imurske ratare. Dipl. ing. Suzana Paji iz Poljoprivredno - savjetodavne službe u Me imurskoj županiji na osnovu sortnih pokusa preporu uje nekoliko sorti koje daju dobre prinose, odnosno pogodne su za me imursko podneblje.

- Na hrvatskom tržištu, odnosno na nacionalnoj sortnoj listi nalazi se 105 sorti ozime obi ne pšenice, 3 sorte jare obi ne pšenice, 1 sorta jare tvrde (durum) pšenice, 8 sorti ozime tvrde (durum) pšenice i jedna sorta pravog pira. Mi smo na lokalitetu Sveti Martin na Muri obavili sortni pokus pšenica ve ine sjemenskih ku a, iz ega proizlazi da sorta Srpanjka daje

696 klasova na kvadratni metar, a slijede Xenos sa 636 i Aida sa 624 klasa na kvadratnom metru, te da su to optimalne sorte za sjetvu kod nas. Kada su u pitanju samo prinosi, najviše je dala sorta Zlata, 8.558 kilograma po hektaru, a slijede Katarina s 8.159 i Sana sa 7.708 kilograma po hektaru, kaže Suzana Paji , dodaju i kako je

dobro sijati sorte s kojima ratari imaju pozitivna iskustva. Ratari koji imaju potrebu za slamu moraju sijati sorte Renan, Ludwig, Euro it i Xenos, jer su visokog rasta, niskog rasta su sorte Srpanjka, Lucija, Panonka ... Vrlo je važno kod odabira sjemena imati na umu koju pšenicu traži kupac kojemu se po etkom ljeta zrnje prodaje. (sm)

5. listopada 2010. BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Pjenušavi nadam u goveda Pjenušavi nadam buraga bolest je Pjenuša goveda koja sse esto javlja u rano prolje e neposredno nakon izgona na obilnu, mladu pašu ili pak pa u ljetnim mjesecima nakon ishrane upare uparenom krmom (lucerna). Uslijed nagle razgradnje razgrad hrane i osloba anja velikih plinova koji se ne mogu izdvoji iz koli ina plino mase buraga, burag pjenušave i viskozne v i kapura se naglo n i prekomjerno prošire, pri š u na dišne di organe i velike krvne žile uzrokuju i sm smetnje u disanju i krvotoku. Dolazi dakle do d znatnog poreme aja zdravstvenog stanja stanj koje nerijetko završava smr u živo nje.

Uzroci bolesti Uz Pjenušavi nadam posljedica je hranidPjenuša be goveda krmivima koja sadrže puno lako probavljivih ugljikohidrata (še era), bjelan evina, pek na, saponina i ostalih tvari iz kojih u buragu nastaje sluz, a da su istovremeno siromašna sirovim vlaknima. To su u prvom redu mlade zelene žitarice i leguminoze (lucerna, djetelina, grahorica i dr.) koje sadrže puno pek na (strukturalni ugljikohidrat). Osim pek na sadrže i enzim rasta biljaka « pek n me l-esterazu» (PME). Zna enje PME je što ona pretvara pek n u pek nsku kiselinu i CO2. Nastala pek nska kiselina se veže s vodom u stabilni gel koji zarobljava CO2 u obliku mjehuri a, pa nastaje stabilna pjena. Održavanju stabilnos pjene pridonose i saponini te u vodi topljive bjelan evine. PME najak vnija je jekom brzog rasta biljaka, a što se biljka

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

više bliži zrelom stadiju njena ak vnost opada. Najviše je sadrži liš e leguminoza i zelenih žitarica. Pjenušavi nadam mogu uzrokova i druga zelena krmiva (repica, repino liš e, mladi zeleni kukuruz, kupus), rje e gomolja e (krumpir, še erna repa), proklijalo zrnjevlje žitarica te otpaci industrije vrenja i še era (kom, trop, sladne klice). Pojavi boles pogoduje i hranidba vlažnim, promrzlim ili uparenim krmivima. Za m napajanje živo nja neposredno prije izgona na pašu kao i napasivanje na rosnoj paši.

Znakovi bolesti Prvi znakovi nadma mogu se uo i ve 1 do 2 sata nakon obilne hranidbe zelenim krmivima. U po etku bolest se o ituje u estalim pokušajem podrigivanja, pove anjem trbuha, izbo enjem gladne jame, u estalim lijeganjem i ustajanjem te pogledavanjem prema trbuhu. Vrlo esto možemo uo i da goveda žva u i gutaju praznim us ma. Vrlo brzo uslijed obilnog stvaranja pjene dolazi do blokiranja mehanizma podrigivanja, potpunog prestanka osloba anja plinova iz predželudaca, prestaju kontrakcije buraga, a uslijed pri ska na ošit i krvne žile dolazi do otežanog i plitkog disanja, potom znakova gušenja, nesvjes ce i na kraju do smr živo nje uslijed ugušenja.

Dijagnoza bolesti Podaci o hranidi živo nja, brz razvoj i buran tok boles te pjenušav i viskozan sadržaj buraga dobiven sondiranjem upu uju na pojavu ove boles .

Lije enje Zbog naglog razvoja nadma i opasnos od zatajenja srca i krvotoka te ugušenja, potrebno je odmah pozva veterinara i poduze odgovaraju e lije enje. Nadam se u pravilu lije i davanjem sredstava koja smanjuju površinsku napetost i viskozitet buragovog sadržaja tj. dovode do razaranja sitnih mjehuri a plina i formiranja jednog ve eg balona plina iznad sadržaja buraga (Tympanol). Ovako formirani plin možemo ispus sondom ili e ga u lakšim slu ajevima živo nja sama izbaci . Da bi se navedeni lijekovi u buragu što je mogu e više raspršili potrebno ih je da u što ve oj koli ini vode ( npr. 100 ml tympanola u 2 do 3 litre vode), a po potrebi ih i ponavlja . Iznimno uslijed naglog nastanka i nemogu nos lije enja navedenim lijekovima potrebno je kirurškim zahvatom ( laparoruminotomija) odstrani najmanje 1/3 buragova sadržaja.

no sirove vlaknine u obroku, što zna i da se prije hranidbe zelenom lako probavljivom hranom ili prije izgona na pašu živo njama mora ponudi osrednji obrok sijena. Tako er treba izbjegava nagle promjene hrane (postupno uvo enje novog krmiva kroz 10 do 14 dana), i preobilno napajanje prije i nakon izgona na pašu. U po etku pašne sezone živo nje treba napasiva kra e, a potom napasivanje produljiva postupno. Dobro bi bilo živo njama na paši osigura slobodan pristup do sijena ili travne silaže ( s nešto ve im sadržajem suhe tvari). Pove anje udjela travne komponente u DTS dovodi do smanjenja u estalosti pojave ove boles . Pljesniva, uparena, gnjila, smrznuta mokra i pokvarena hrana ne smije se dava živo njama. Davanje ljekovitih sredstava za spre avanje pojave pjenušavog nadma (emulgirana biljna i živo njska ulja i mas ) mogu e je primijeni u hrani ili u vodi za pi e, prije i za vrijeme ispaše. Vedran Trogrli dr.vet.med.

Preventiva Osnova preven ve pjenušavog nadma je pravilna hranidba. U prvom redu treba vodi ra una da se živo njama osigura dovolj-

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

KUTAK ZA agrosavjet

Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Zaustavljanje vrenja Vrenje zaustavljamo ako želimo odre enu koli inu neprovrela še era. Ovaj še er daje ublažava kiselost, daje harmoni nost i blaži okus budu eg vina. Potrebno je voditi ra una o omjeru alkohol - kiseline - še er. Ako njihov odnos prikažemo u trokutu, trebali bismo dobiti jednakostrani ni trokut (približno isti odnos), potrebno je voditi ra una da nam še er ne odska e nad ostalim komponentama. Do ostatka še era u vinu dolazimo: - dodavanjem uguš enog mošta porijeklom iz istog podru ja - zaustavljanjem vrenja u fermentaciji kada su svi odnosi primjereni. Vrenje prekidamo – iltracijom hla enjem neprovrela vina, pretokom ili sumporenjem. Posuda u koju preta emo mora biti sterilna, SO2 mora biti iznad 30 mg /l slobodnog SO2.

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24

sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta

Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

ŽUPA PRELOG održala Caritasov tjedan I U PRELOGU predstavljena knjiga “Bog Bog mojih detalja” detalja

Glavica: Knjiga vl . Štefana živi je doticaj s Bogom! U Pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca održano je predstavljanje knjige “Bog mojih detalja” vl . Antuna Šte ana Tonija, ije su kolumne pod istim nazivom ve duži niz godina unatrag sastavni dio Me imurskih novina. - Ovo je pri a o mojem Bogu, za kojeg smatram da mi je jako blizak u svim detaljima

O kknjizi jizz na njezinom nj z o predstavljanju pre r dstavljann u preloškom pprre oš o ko Pastoralnom Pa P a toor om ce centru trr govorili o o su aautor or A Antun t Štefan Š f Toni, urednik Matej Glavica i župnik Antun Hoblaj

života. On me nikad ne ostavlja i uvijek je na mojoj strani, rekao je njezin autor Antun Šte an Toni (50). Knjiga je sastavljena od 50-ak pri a, detalja iz njegovoga pastoralnog i misionarskog života, na 150 stranica, od kojih su mnoge

Vokalni sastav Agnus obogatio je duhovnim pjesmama cijelu ve er

Predstavljanje knjige izazvalo je zanimanje brojnih preloških vjernika

ve ispri ane na stranicama naših novina.

U središtu svih njegovih detalja stoji Isus Krist Nakon uvodnih rije i župnika pre . Antuna Hoblaja, u prepunom Pastoralnom centru o knjizi je govorio urednik Matej Glavica. - Detalji koje itamo u Tonijevoj knjizi nisu nau ena teologija, nego živi doticaj s Bogom. U središtu svih njegovih detalja stoji Isus Krist, kazao je izme u ostalog Matej Glavica, urednik knjige, koja je izašla u izdanju zagreba ke Teovizije. Na predstavljanju u dupkom punoj dvorani itani su ulomci iz knjige, a nastupio je i vokalni sastav Agnus. ( oto: Stjepan Naran a)

DUHOVNA OBNOVA

Fra Lini okupio mnoštvo vjernika Od 26. rujna do 3. listopada župa Prelog održala je XV. tjedan župnog Caritasa, koji je obilovao nizom doga anja. Središnji doga aj bila je duhovna obnova koju je vodio ra Zvjezdan Lini , karizmatski sve enik koji, prema rije ima mnogih ljudi, najsnažnije ovjeku približi Boga i obrnuto.

Zvonik se vidi iz Nedeliš a

BOG MOJIH DETALJA

Biseri duhovnog života An ela ima na milijune milijuna, ak mirijade mirijada, kaže Biblija (Otk 5, 11). Koliko je to, ne možemo si ni zamisliti. I svi su na nebu, dobri su, i svi služe Gospodinu. Postoje i zlodusi (pali an eli) kojima je jedina briga da nastoje upoznati naše slabosti, kako bi nas mogli napadati u tim podru jima. Rije je o avlu ili sotoni i njegovim an elima. Oni su ba eni s neba na zemlju, nakon borbe s

arkan elom Mihaelom. Zar se nije moglo izabrati neko drugo mjesto gdje e ih se baciti, nego baš na zemlju, me u ljude koji su i tako ve slabi? Bog smatra da to ima smisla. Zemlju je stvorio kao mjesto za duhovnu borbu, u kojoj pobje ujemo ako za prijatelja imamo Isusa, Jaganjca, koji je prolio svoju krv da bismo mi živjeli (Otk 12, 9b-11). Naša duhovna borba izraz je naše težnje za nebom, i jasan znak

našeg opredjeljenja za Boga. Sveto pismo spominje devet an eoskih korova – arkan ele, poglavarstva, mo i, vlasti, gospodstva, prijestolja, kerubine i serafine, te an ele uvare, koji su nam nekako najbliži. Dodijeljeni su nam da bi nas štitili, da bi nas nadahnjivali i molili za nas, da bi nas hrabrili i branili u kušnjama. Sveta liturgija Crkve zaranja u to blago nebeskih stvorenja i iz njega vadi tri bisera – trojicu arkan ela: Gabrijela, Mihaela i Ra aela, kao sjajne primjere duhovnosti. Gabrijel je nositelj dobrih vijesti. Njegove rije i ozdravljaju

i daju život. Znamo da rije i imaju snagu da izgrade, ali i snagu da razore. Nadzirati svoj rje nik, krotiti svoj jezik, jedna je od važnih zada a duhovnog života s kojom se su eljavamo. Rije i su alati, a ovisno o tome kako ih rabimo, dobivamo ili dobre ili loše rezultate. I zato se u tome trebamo vježbati, voditi neprestanu duhovnu borbu, u kojoj nam pomaže arkan eo Mihael. Rije “borba” je prokazana, jer današnje društvo je društvo izobilja koje teži uživanju, a ne borbi protiv njega. No, u svojoj savjesti mi dobro znamo vrednote za ko-

Na svetoj misi koju je predvodio i na kojoj je propovijedao ra Zvjezdan bilo je mnoštvo vjernika, koji su do kraja napunili velebnu župnu crkvu Svetog Jakoba u Prelogu. Fra Lini najviše je govorio o ljubavi prema samome sebi i ljubavi prema bližnjemu. Molilo se i za tjelesno i duhovno ozdravljenje. (sm, zv)

Karizmatski sve enik fra Zvjezdan Lini vodio je prošli etvrtak duhovnu obnovu u Prelogu

MINISTROV savjet u inkovit

Lošem vremenu unato , radovi na sanaciji župne crkve u Svetom Jurju na Bregu napreduju iz dana u dan. Ovih dana radnici akovecstana pokrivaju zgradu crkve te postavljaju nosa e za limeni pokrov zvonika. Novi zvonik ve se vidi iz Nedeliš a, i pobu uje širi interes ljudi za njegovo dovršenje. Tako se savjet ministra Bože Biškupi a, kako prvo treba poraditi

Antun A n Štefan Toni, nt aautor u knjige “Bog mojih detalja”, koja moji mo jee izrasla izme u ostalog oos ostal s al na njegovoj ssuradnji u s našim novinama, novin ovv n u kojima rredovno red d izlazi kolumna lu lum u istog naziva

na tornju i zvoniku, pokazuje ispravnim. Do kraja godine ovaj e posao biti dovršen i potom e zvonik biti presvu en bakrenim limom i zadržati barokni izgled, kao što je to bilo do 4. lipnja 2008. godine, kada je zbog niza propusta kod sanacije i postavljanja hidroizolacije zvonik s tornjem i la om srušen. (sm) je se trebamo boriti, i srca nas optužuju ako izaberemo tamu, a napustimo svjetlo. Zato smo pozvani na duhovnu borbu, da uz pomo arkan ela Mihaela izabiremo život, a ne smrt. A Ra ael? On nas u svemu tome prati, kao naš ‘’duhovni vo a’’. U katoli koj duhovnosti se drži da je duhovni vo a svjedok Božji, koji svoju snagu crpi iz posebne milosti Božje. On u ime Crkve »otvara bogatstvo kreposti i zasluga svojega Gospodina, kako bi vjernici mogli do i s njima u dodir i napuniti se miloš u spasenja« (usp. SC 102). Kao iskusni duhovni vo-

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 5. listopada Flavijan, Miodrag, Velimir srijeda, 6. listopada Bruno, Verica, Vjera etvrtak, 7. listopada Ruža, Rozalija, Rozika petak, 8. listopada Hugo, Šimun, Demetrije subota, 9. listopada Dionizije, Ivan, Dino nedjelja, 10. listopada Franjo Borgia, Danijel ponedjeljak, 11. listopada Bl. Ivan XXIII. papa

Piše: vl . Antun Štefan

e, arkan eli su nam poslani od Boga da nam pomognu u komunikaciji sa svijetom.

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

JESTE LI ZNALI

Novinarke i novinar spremni

Putujmo u svijet dubina

Da su današnje djevojke spremne za sve poslove dokazuju i mali novinari u OŠ Mursko Središ e. Naime, posla su se primile samo djevojke i jedan de ko. Ništa udno, kažu one, de ki bi ionako samo natjeravali loptu. Zato e Barbara Peras, Laura Kova i , Eva Srša, Karla Kuzma, Monika Šolti , Elena Horvat, Leona Srša, Anamarija Vinkovi , Tea Žganec, Simona Vrbani i Renato Matoša pokazati kako mogu biti dobre novinarke, a Renato novinar. Nedostaje na slici još Tena Roši koja baš onda malo šmrcala, no bit e drugi puta.

Koliko puta ste otišli na more i jednostavno zaronili ili zaplivali ne razmišljaju i na morski svijet ispod vas…

Svaštice • Svaštice Hiža Bila jena stara hiža, negda lepa hiža. A ve ma ki po joj hodiju. Negda su gozbe v njoj bile, ve dež v nju curi. I lesa je potrta, a negda je bila najlepša v seli. Negda su japica v pelnici pili vino i žganicu, a ve su samo štakori tam. V dvoru je zdenec. Negda je v njemu bila voda. Ve? Pun kup blata. Leon Sa er, 5.r III. OŠ AKOVEC

Krava

De je toplo. Al kaj moremo. Tak bu još par meseci I onda bu topleše. Leon Barani , 5.r III. OŠ AKOVEC

Najlepše mesto Na svetu je jeno mesto De sre o moreš poiskati, De žalost moreš skriti, Lepe vuspomene moreš najti, De veselje nebreš zatajiti. Ono je globoko zakopano, Ali ga nije teško najti. To mesto je vu srcu Tvojem skrito. Ana Krha , 6.a

Kaj se to pripetilo Na senokoši me imorskoj? Jana je krava bila mirna tiha, debela. Odjamput se stala i po ela bežati letno kak veter. Nije se vrnula. Tri dni so prešli, a krave nega. Vrnula se etrto popodne. Kraj njenih nog je mali icek stiha mleko iskal. Kristina Lesjak, 5.r

Sosedova hiža Tam vu vulici Je jena stara hiža. Tam je negda Živel naš sosed. Ta hiža je mala, Žota i sama. Sosed je bil dober ovek, Sakomu je pomagal. Zato bo mi njegova hiža Zanavaek v srcu ostala. Paula Lajtman, 6.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Pokraj potoka

Jesen

Kraj potoka moj je dom. Žubor vode na kraju livade. Tr i lisica preko plodne zemljice. Ona osje a miris bakine ukusne žemljice. I preko livade vodi u unutrašnjost šumice. U mojoj kosi – vjetar. Paula Šercer, 5.r III. OŠ AKOVEC

Jesen je došla Puna dež a i megle. Vle e se po starom poto I me e forbo žoto. Na bregu klopotec ruži, A v šumi se skrivleju Puži. Grozdje je beloga mošteka Pustilo, A bero i huškaju i si se Veselijo. Rea Preksavec, 5.r. OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Jesen pri meni V jutro sem se zbudil I bilo je megleno. Ništ se jer ne vidlo vun. Niti auti, niti krovi. Niti prvi sosed prek pota. Al tak je to vu jesen. Nemre biti toplo, ak je vuni mraz. Ljudi so zmršnjeni Kak led vu škrinji. I ma ki i pesi Se rivleju nuter

Bez komentara Biti djevoj ica – mislite li da je lako? Dje aci uvijek govore da nama svi popuštaju. No, to nije istina. Oni su ljubomorni na djevoj ice pa su zato i tako dosadni. Mi imamo svoje probleme i potrebe da idemo u šoping, tamo ostajemo dva sata jer smo

jako izbirljive i sve nam mora dobro stajati. Zaljubljujemo se u starije dje ake i esto puta ne znamo što to no osje amo. Sve nas smeta i od muhe radimo slona. Sve mora biti kako treba da bismo bile potpuno zadovoljne. Tako je bilo pa e i tako ostati. To su razlozi zašto je teže biti djevoj ica nego dje ak. Marta Žvorc, 8.a OŠ IVANOVEC

U Jadranskom moru postoji više od 25.000 vrsta morskih životinja. Od riba do morskih ježeva, od planktona do sredozemne medvjedice. Svi oni imaju nešto zajedni ko, a to je njihovo stanište, tj. more. Koliko puta ste otišli na more i jednostavno zaronili ili zaplivali ne razmišljaju i na morski svijet ispod vas. Zamislite, došli ste na plažu i htjeli ste se okupati. Postavite ru nik i preodjenete se, polako se spustite u more i stanete u morski pijesak. Tih uz obalu živi jako puno morskih ptica i beskralježnjaka, kao npr. rakovi, kozice, školjke i brojna druga stvorenja. Ribari esto kažu da su galebovi nametnici koji im love svu ribu. U nekim slu ajevima je stvar zapravo obratna! Naime, kad ribari ulove previše površinske ribe, oni zapravo tako oduzimaju galebovima hranu. Tada su galebovi ti koji nemaju dovoljno hrane i moraju se prehraniti ne im drugim, poput ostataka hrane ili

u naj eš im slu ajevima kradu ribe iz ribarevih mreža. Izumiranje tih priobalnih ptica može biti fatalno za o stale životinjske vrste. Vratimo se m i našem ulasku u more. Polako hodate po pijesku koji vam lagano masira prste na nogama… E, pa u tom pijesku ima jako puno pripadnika razli itih životinjskih vrsta poput morskog crva ili školjke zvane “lakirke”. Morski crvi su jako dobri grabežljivci. Polako iste i prorahljuju pijesak i usput jedu male životinjice ukopane u pijeska. Plitke vode su veoma tople i time privla e i neke ribe poput pješ arke. Pješ arke su ribe koje mogu narasti do 45 cm i jedu planktone. Nadalje, polako se udaljavaju i od obale, polako dolazite do kamenog dijela morskog dna, negdje oko 25 m od obale. Odjednom ugledate puno malih crnih to kica. Te su to ke ježinci. Ježinci se mogu na i uzduž cijele

jadranske obale. Oni su jedni od pokazatelja isto e mora i hrane se morskim zvjezda ama. Morske zvjezda e su jedni od najraširenijih nametnika jadranske obale. Oni jedu koralje i školjke. Nekoliko desetaka ve ih zvjezda a moglo bi za godinu dana pojesti greben veli ine nogometnog igrališta. Na kamenitom priobalnom podmorju se nalazi puno više riba i ostalih životinja nego u prethodnom pli em dijelu. Najviše se može na i manjih riba, primjerice fratra, kneza, orade, špara… U naj iš im morima se mogu na i i školjke periske. Njih nalazimo, pa ak i u naj iš im morima, u izuzetno malom broju pa su cijenjene i zašti ene. Periske pripadaju najve im školjkama u Jadranskom moru. Zbog njihovog izlova njihov broj se sveo na nekoliko tisu a. Jakov Rojko, 7.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Mala likovna izložba

Zeleni grad Bio jednom davno jedan zeleni grad. Zvao se je Zelengrad. Tamo su ljudi bili zeleniji od proljetne trave. Nosili su zelenu odje u i jeli samo zelenu hranu. Tamo su i ku ni ljubimci bili zeleni. Najomiljeniji su bili maleni zeleni zmajevi. Ti su zmajevi puštali zelenu vatru koja je mogla samo poškakljati. Zeleni su ljudi voljeli svoj zeleni grad u kojem su živjeli sretno i zeleno. Bruno Karol, 5.b OŠ IVANOVEC

2. Denis Miketek OŠ DOMAŠINEC

U mom dvorištu Magla se lagano vu e po mom dvorištu. Liš a na drve u ve davno nema. Vjetar njiše prazne grane isprepletene maglom. Sve je tužno i sivo. Ne uje se cvrkut ptica, vjetar svakim kutem skita. Pas se u svoju ku icu skriva, a ma ka se pita što se to zbiva. ak se i oblak od magle sakrio. Mislav Kranj ec, 4.b OŠ IVANOVEC

3. Lucija Mihokovi OŠ DONJI KRALJEVEC

Svijet pri a • Svijet pri a

Snijeg Pada, pada tihi snijeg Na jedan mali brijeg. Na tom brijegu I prhkom snijegu Sjedi jedan zeko!! A taj zeko Skakat e daleko! Da na e mjesto Gdje e spavati, I laki san snivati. Petra Pospišil, 5.b OŠ IVANOVEC

1. Marta Novak OŠ DOMAŠINEC

Piše: Žarko Skok

Neki udni mališani Nakon što se nahranila i napojila te malo prošetala dvorištem, mlada pura Mira je krenula put svojeg gnijezda. Obožavala je svoje mjesto jer se tu osje ala sigurnom. – Što je sad ovo? - iznenadila se gledaju i gnijezdo. U njemu je bilo šest jaja i to ne onakvih na kakvim je dosad sjedila, velikim i s to kicama, ve su bila mala i posve bijela. Ipak se veselila svemu ovome. Dok je sjedila na jajima, uvijek se osje ala važnom i sretnom. – Kakva e to samo divna djeca biti? Dje aci jaki, hrabri i galantni prema ženskom rodu, a male curice-purice, nježne, ali i požrtvovne majke. Baš kao što sam i ja - razmišljala je u blaženom

raspoloženju. I tako je iz dana u dan sjedila i grijala svojim tijelom jaja iz kojih bi se svaki as mogli izvaliti mališani. A taj as nije trebala dugo ekati. im je vidjela na jednom jajetu pukotina, brzo se odmaknula i sa zanimanjem promatrala. Hajde klinci, samo vi kljuckajte - bodrila ih je u sebi. Uskoro su se na svih šest jaja jasno vidjele pukotine i za as su bile sve ve e i ve e. – Evo, jednom se ve vidi i kljun - gotovo je povikala, ali ipak ušuti. Sve joj je to bilo ipak malo neobi no. Kljun kojeg je prvog primijetila bio je kratak i širok, a glava koje je uskoro ugledala, žuta i kuštrava. – Ovo su zaista udni puri i, naj udniji koje sam dosada vidjela - pomislila je, ali to nije promijenilo njene osje aje prema njima. Njezin odnos prema malima bio je uvijek brižan i prepun ljubavi. Nije prošlo puno i svi su mali potrkušci bili vani, a ljuske razasute svuda uokolo. Žuti i kuštravi, razmislili su se po dvorištu istražuju i svoj novi životni prostor. – Kako su lijepi? - nije ih se mogla nagledati Mira. Njihovo

je glasanje bilo još neobi nije. Derali su se jedan na drugoga nekako kreštavo i unjkavo. Imali su kratke noge i široka, smiješna stopala. Nisu hodali dugim, pure im koracima, ve su se neobi no zibali s jedne na drugu stranu. – Kakvi li su ovi mališani? - prene ju glas sa strane. Bila je to njena najbolja prijateljica Dona. – Što im fali? - malo se naljuti Mira. – Ma ništa, samo sam primijetila da uživaju u vodi - odgovori Dona. Mališani su se br kali a pritom još ja e vikali. Odmah zatim, najglasniji i najkuštraviji me u njima po eo je ubrzano tr ati a svi ostali za njim. Jurili su prema bari koju je gazda svaki dan punio za njih. – Pa, zar to nisu… - htjela je pitati Dona, ali ušuti. – Jesu, a i neka su - nasmije se Mira. Sad je bila sigurna da joj je gazdarica stavila pa ja jaja kako bi ih odnjegovala. Nakon što su se dobro izbr kali vodom, mali su pa i i pojurili k svojoj Miri. Ona raširi krila i nježno ih obujmi - Ipak ste vi moji - šaptala im je nježno.

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

HRVATSKA UDRUGA grupa za potporu dojenja i Dom zdravlja akovec

Obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja “pod vurom”

Marijan Ov ar (29) i Branka Krnjak Ov ar (27) iz Domašinca dobili su sina po imenu Edo, ro enog 24. rujna u 6.05 sati. Kod ku e je bracu do ekao Karlo (3).

Dino (27) i Marina (26) Bubek iz Mihovljana dobili su Kiaru, ro enu 27. rujna u 21 sat. Seku su kod ku e do ekali Vanesa (7) i Leon (6).

Siniša (27) i Ivana (23) Branilovi iz Donjeg Hraš ana dobili su sina Dinu, ro enog 24. rujna u 4 sata. Braci se razveselila i Hana (1,5).

Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja i Dom zdravlja akovec organiziraju centralno obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja 7. listopada u vremenu od 10 do 12 sati na glavnom gradskom trgu "pod vurom". U Hrvatskoj se unazad nekoliko godina uz Me unarodni tjedan dojenja od 1. do 7. kolovoza obilježava i Nacionalni tjedan dojenja od 1. do 7. listopada. - Poznata je injenica da je zdrava prehrana najbolji lijek za ovjeka, a da je maj ino mlijeko najbolja hrana za djecu. Promicanje prirodne prehrane u Hrvatskoj sustavno provodimo od 1993. godine, no usprkos svim programima jedan dio majki odustaje od dojenja ve u prvim mjesecima života. Nacionalni je tjedan dojenja organiziran da se poja aju aktivnosti zdravstvenih djelatnika, udruga, lai kih

skupina koje se bave tom problematikom, kako bi cjelokupno pu anstvo postalo svjesno važnosti dojenja za zdravlje majke, djeteta i šire društvene zajednice. Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja i Dom zdravlja ve drugu godinu okupljaju majke, djecu, patronažne sestre, lije nike, pedijatre, ginekologe, lije nike obiteljske medicine i druge zainteresirane zdravstvene i nezdravstvene djelatnike koji se bave zdravljem djece. Vesna Vukši , predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju, pozvala je sve zainteresirane da posjete njihov štand "pod vurom" u akovcu 7. listopada u vremenu od 10 do 12 sati kako bi dobili informacije iz prve ruke o važnosti prirodne prehrane za majku i dijete. (BMO)

OBILJEŽEN Dan ruži aste vrpce

Javno podsjetile žene da vode brigu o svom zdravlju lanice kluba “Nova “ nada” pod okriljem Županijske Žup panijske lige protiv raka dojke okupile su se protekle subote kod svog štanda ispred Scheierove zgrade, gdje su povodom obilježavanja Dana ruži aste vrpce dijelile edukativne brošure, nakon ega su i tradicionalnom šetnjom kroz centar grada obilježile taj dan. - Ovo je 9. po redu akcija, iji je cilj borba protiv raka dojke, s naglaskom na prevenciji. Ovom prigodom savjetovala bih svim ženama da vode brigu o dojkama kroz samopregled i redovitu kontrolu. Tako er bih naglasila važnost zdravog života op enito,

Jasenka Štefi , predsjednica kluba “Nova nada”, i Sun ana Glavak, predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Me imurske županije

Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” uklju ila se u akciju Ove godine u obilježavanje Dana ruži aste vrpce uklju ila se i Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Me imurske županije, ije su predstavnice ovim povodom donirale majice s otisnutom ruži astom vrpcom. Novac prikupljen od prodaje majica utrošit e se za rad kluba “Nova nada”. - Zajednica žena HDZ-a ‘Katarina Zrinski’ bavi se i humanitarnim radom te smo stoga odlu ile donirati ove majice. Drago mi je što su lanice kluba prihvatile tu donaciju, a ja vjerujem da e Me imurci, kao i uvijek, biti darežljivi i donirati novac, kazala je Sun ana Glavak, predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Me imurske županije, dodaju i da se lanice uvijek rado odazovu akcijama ovog tipa.

Tradicionalnom šetnjom kroz centar grada lanice kluba “Nova nada” obilježile su Dan ruži aste vrpce kazala je Jasenka Šte i , predsjednica kluba “Nova nada”, dodaju i da je sve više slu ajeva otkrivanja raka dojke kod mla ih osoba. Rak dojke, “tihi ubojica žena”, ne poznaje politi ke grani-

ce, ne priznaje geografske prepreke, ne uzima u obzir životnu dob žena. U estalost raka dojke raste svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a u Me imurskoj županiji zauzima vrh ljestvice po u estalosti i smrtnosti od

zlo udnih tumora kod žena. Provo enjem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke Me imurska županija zauzima vode e mjesto po odazivu žena u Hrvatskoj. (hz)

LARVA

Blizu ulaska u TV show “Rat bendova" Me imurski rockerski bend Larva (Marko Lajtman, Teo Petran, Igor Perho , Zoran Ratajec i Adrijano Valpati ) prošao je u drugi krug natjecanja za televizijski show pod nazivom “Rat bendova” (nastupaju bendovi iz cijele ex-yu) koji se prikazuje na sarajevskom OBN-u, ime je još jednom dokazao da je doista rije o originalnom i kvalitetnom bendu. Tijekom prošlog ljeta bend, koji tako dobro "pi i" modern rock, snimio je fotoeditorijal koji je osmislio akove ki umjetni ki fotograf Damir Klai – Klju , u sklopu kojeg je nastala i ova provokativna fotografija. (D. Zrna, foto: Damir Klai - Klju )

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

KAZALIĹ NA DRUĹ˝INA Ĺ TOLCER u Centru za kulturu â€œPismom z Galicijeâ€œ otvorila jesensku kazaliĹĄnu sezonu NOVI SKI KATALOG ZIMA 2010/2011

zatraĹžite katalog u naĹĄoj poslovnici!

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G 9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'(

.203$629, 6., ./8%29, u Austriji / Matrei, Sillian i Zillertal 02.01.-08.01. 6 polupansiona od 3.695 kn u Italiji / Kronplatz, Canazei i Arabba 01.01.-08.01. 7 polupansiona od 3.695 kn FRANCUSKA AUTOBUSOM Valmenier, Val Thorens, Val Cenis, Risoul,Chamrousse 02.01.-09.01. ve od 1.730 k i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

+,7 38729$1-$ zrakoplovom iz Zagreba! TUNIS 23.09. hotel 3*, 7 all inclusive od 1.995 kn PUSTINJSKA RUĹ˝A, tura, 8 dana od 2.895 kn

Kona no smo se i mi uvjerili da su nagrade i te kako zasluĹžene! Kona no se i akove ka publika mogla uvjeriti zbog ega to to no predstava â€œPismo z Galicijeâ€? osvaja nagrade kamo god ode. I zbilja, iako se radi o predstavi od tek etrdesetak minuta, koli inu emocija teĹĄko da bi bolje prenijele i predstave koje traju nekoliko sati. A koliko je tek emotivno glumiti u predstavi o mladoj Ĺženi koja iĹĄ ekuje povratak supruga iz rata (Prvoga svjetskog rata), samo da bi saznala da je poginuo i da je ostala potpuno sama, najbolje zna Kristina Ĺ tebih, ujedno i autorica ove drame. Za Kristinu smo znali da je dobra novinarka, pjesnikinja i pjeva ica (u Pjeva kom zboru â€œJosip Ĺ tolcer Slavenskiâ€?), a sada je dobila i joĹĄ dva epiteta â€“ uspjeĹĄna glumica i joĹĄ uspjeĹĄnija spisateljica drama. I iako joj je ovo prva koju je napisala â€“ sigurni smo da joĹĄ dobrih stvari tek slijedi (sigurno, jer je naĹĄem fotografu koji sam ima aspiracije glumiti unaprijed obe ana barem mala uloga samo za njega).

Predstava je, ina e, nastala po stvarnom pi s mu je d nog Podravca (iz kolekcije Vida Baloga), pisanom nekoliko sati prije nego ĹĄ t o je ovjek pog inuo, i stiglo je njegovoj k u i zajedno s obavijesti o smrti. Pismo je bilo toliko potresno da ga autorica gotovo nije ni mijenjala, sa mo ga je

EGIPAT-KRSTARENJE NILOM 07.10 i 14.10. upoznajte znamenitosti i " udesa" drevnog Egipta 8 dana ve od 6.395 kn

Deset predstava u pet dana kazaliĹĄnog festivala

18',02 ,

Ĺželite neĹĄto drugo i druga ije, nudimo vam JESENSKA PUTOVANJA GENOVA I CINQUE TERRE 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.795 kn

BISERI Ĺ VICARSKE 02.10., 6 dana autobusom ve od 3.295 kn RIM 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.745 kn

:(//1(66 OPATIJA | GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* WELLNESS PAKETI do 29.12.2010. 3 dana od 958 kn CRIKVENICA| fALKENSTEINER HOTEL THERAPIA 4* wellness paketi od 11.9. do 28.12.2010. 4 dana od 1345 kn UMAG| Hotel MELIA CORAL 5* | Hotel SOL GARDEN ISTRA 4* & Hotel SOL UMAG 4* WELL DAYS od 1.10. do 1.11.2010. 3 dana od 1160 kn 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Cijeli dojam upotpunila je emotivna izvedba me imurske popevke â€œPo nem listek pisatiâ€? lanica Ĺženske vokalne grupe PZa â€œJosip Ĺ tolcer Slavenskiâ€œ akovec: Senke BaĹĄek - Ĺ amec, Jasmine Jambrovi i autorice predstave Kristine. Ĺ to se tehni ke strane ti e, svoje â€œulogeâ€œ odigrali su Luka MoĹĄmondor u oblikovanju glazbe te Josip BaĹĄek u oblikovanju svjetla i animaciji. Podsjetimo se, predstava je proglaĹĄena najboljom predstavom u cjelini na 50. Festivalu hrvatskih kazaliĹĄnih amatera u Starom Gradu na Hvaru 2010. u svibnju, a dobila je i nagrade za najbolji tekst â€“ Kristina Ĺ tebih, te najbolju reĹžiju â€“ Dejan Buva . Osim toga, Pismo z Galicije proglaĹĄeno je najboljim tekstom na 29. susretu neprofesionalnih pisaca Hrvatske odrĹžanom krajem proĹĄlog mjeseca u Karlovcu. (mn, foto: Z. Vrzan)

ASSITEJ i EPIFEST u akovcu, 11. â€“ 15. listopada

zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika (Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

KRAKOW 07.10., 4 dana autobusom ve od 1.545 kn

malo skratila i dodala neĹĄto druga iji kraj. No, nije Kristina jedina zasluĹžna za uspjeh predstave, tu je i njen sudrug s pozornice â€“ urek, kojeg odli no glumi Ivica Mikolaj. Upravo je on dao pravu dozu komike u pri i o tragediji. A tu je i lik koji, na Ĺžalost, na kraju ipak nije doĹĄao â€“ JoĹži, u izvedbi Dejana Buva a, koji je samo glasom do arao sav o aj i nostalgiju vojnika na ratiĹĄtu. Ne smijemo zaboraviti ni rnu u iku, koja je imala malu ali upe atljivu ulogu.

ZAGREBA KO KAZALIĹ TE MLADIH NA TRIBINI

â€œBu enje prolje aâ€? 7. listopada u 20 sati Prva ovogodiĹĄnja Tribina akovec etvrtkom rezervirana je za predstavu â€œBu enje prolje aâ€? autora Franka Wedekinda, a u izvedbi Zagreba kog kazaliĹĄta mladih. Glavne uloge u predstavi, premijerno izvedenoj 22. svibnja, igraju Jadranka oki , Ksenija Marinkovi , Nina Violi i Sreten Mokrovi . â€œBu enje prolje aâ€? uprizoreno je prema istoimenom djelu Franka Wedekinda iz 1891.godine. Frank Wedekind, njema ki knjiĹževnik, ro en 1864. u Hannoveru, svjetsku je slavu stekao dramom â€œBu enje prolje aâ€?, koja je ujedno i njegov najpopularniji komad, a koju je opisao kao tragediju djetinjstva, posvetivĹĄi je roditeljima i u iteljima. Upravo su je roditelji doĹživjeli kao napad na tradiciju, vlastiti autoritet i skrnavljenje svetih prava. â€œBu enje prolje aâ€? suvremena je drama o seksualnom sazrijevanju adolescenata. U njoj se o ituje autorova teĹžnja da prokaĹže laĹžni gra anski moral i pokaĹže kobne posljedice druĹĄtvenih konvencija koje sputavaju ili iskrivljuju prirodne nagone.

â€œOslobo enaâ€? ovjeka prikazao je u duhu utopijskih elemenata modernog druĹĄtva koje zazire od konvencija i licemjerja. U trenutku kada je praizvedena 1906., Wedekindova drama â€œBu enje prolje aâ€? sablaznila je gledatelje i uvare udore a otvorenim prikazivanjem dje je spolnosti. Redatelj predstave Oliver Frlji postavlja pitanje ima li, zabranjivan i osporavan, Wedekind danas, 114 godina kasnije, snage da ponovno potresa druĹĄtvene tabue, te kaĹže: - ... ini se da je cijeli represivni sustav, koji je Wedekind kritizirao svojom dramom o seksualnom sazrijevanju mladih, danas znatno suptilniji. Katoli ka crkva, kao dio tog sustava, ovih dana sve viĹĄe gubi svoj kredibilitet. Ne treba zaboraviti da i takva, potresana skandalima, crkva i dalje ima neosporan utjecaj na formiranje seksualnog identiteta mladih. Ova predstava je metafora druĹĄtva istraumatiziranog licemjerjem katoli kih zabrana. Wedekindovi mladi junaci u ovoj predstavi ne sablaĹžnjavanju nas otkrivanjem svoje spolnosti ve injenicom da im je ta mogu nost nasilno oduzeta.

Od ponedjeljka 11. do petka 15. listopada Centar za kulturu akovec bit e po jubilarni 10. put doma in Assiteja, susreta kazaliĹĄta za djecu i mlade. Na susretu sudjeluju profesionalna kazaliĹĄta, dok profesionalno vo ena svoje susrete imaju u Sisku. Za one koji e do i u akovec i pratiti predstave bitno je naglasiti da je Hrvatski centar Assitej samo mali dio velike obitelji kazaliĹĄta za djecu i mlade pod okriljem Assitej Internationala koji djeluje u 75 zemalja cijelog svijeta. U akovcu se Assitej odrĹžava jubilarni deseti put. U tih deset godina druĹženja kazaliĹĄta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej u akovcu izvedeno je 126 predstava, koje je vidjelo oko 50.000 djece. Pove anjem broja lanova Hrvatskog centra Assitej, koji danas broji 28 kazaliĹĄta za djecu i mlade, prije 3 godine uvedena je selekciju svih prijavljenih predstava. Tako je ove godine selektor Igor RuĹži (kazaliĹĄni kriti ar) od 18 prijavljenih odabrao 10 predstava u kojima e publika mo i uĹživati u pet dana festivala.

Od ove godine promijenjena je i strukturu programa u me unarodnom dijelu festivala Epifest. U akovcu emo zapo eti s predstavljanjem jednoga nacionalnog centra Assiteja. Na ovogodiĹĄnjem 4. Epifestu predstavit e nam se Ma arski centar Assitej s etiri predstave. U proteklih trinaest godina puno se toga promijenilo u samom kazaliĹĄtu za djecu i mlade u Hrvatskoj, ali i odnosu prema tom zasigurno najposje enijem segmentu kazaliĹĄne umjetnosti. Najbitnije je to ĹĄto se umjetni ki nivo predstava izuzetno podigao. Za to su zasluĹžni i ovi susreti koji omogu uju cjelokupan uvid u kazaliĹĄte za djecu i mlade te razmjenu iskustava i znanja. OvogodiĹĄnje su predstave, kao i proĹĄlogodiĹĄnje, presjek recentne produkcije hrvatskih kazaliĹĄta za djecu i mlade, oni najbolji na kraju bivaju nagra eni nakon predstave vaĹĄim pljeskom, a na kraju festivala nagradama koje dodjeljuje stru na prosudbena komisija.

PROGRAM ASSITEJA PONEDJELJAK, 11. listopada 2010. 10.00 Dje je kazaliĹĄte Branka Mihaljevi a u Osijeku: JEĹ˝EVA KU ICA (Dvorana CZK-a) 14.00 Dje je kazaliĹĄte Dubrava i Udruga Mala opera Zagreb: MA AK U IZMAMA (Dvorana CZK-a) 17.00 Dje ja i lutkarska scena HNK u VaraĹždinu i KazaliĹĄna druĹžina Pinklec akovec: DJE AK IVEK I PAS CVILEK (Scena CZK-a)

UTORAK, 12. listopada 2010. 10.00 KazaliĹĄte Kolibri, Ma arska: MIGOLJAVAC (Scena CZK-a) 14.00 KazaliĹĄte lutaka Zadar: VRTULJAK TAJNI (Scena CZK-a) 19.00 Mala scena, Zagreb: ANA I MIA (Scena CZK-a)

SRIJEDA, 13. listopada 2010. 10.00 Gradsko kazaliĹĄte mladih, Split: E, MOJ PINOKIO (Dvorana CZK-a)

12.30 KazaliĹĄte Kolibri, Ma arska: OTMICA IZ SARAJA â€“ ( Dvorana HNK-a u VaraĹždinu) 15.00 KazaliĹĄte KNAP, Zagreb: SKITNI KA BAJKA (Dvorana CZK)

ETVRTAK, 14. listopada 2010. 10.00 Gradsko kazaliĹĄte Ĺ˝ar ptica Zagreb: MA AK U IZMAMA (Dvorana CZK-a) 19.30 IzloĹžbeni prostor CZK â€“ otvorenje izloĹžbe fotogra ija â€“ Mario JakĹĄi - MOJIH 10 GODINA NA SUSRETIMA ASSITEJA 20.00 Zagreba ko kazaliĹĄte mladih Zagreb: PUT OKO SVIJETA U 80 DANA (Dvorana CZK-a)

PETAK, 15. listopada 2010. 10.00 Produkcija Eszme i kazaliĹĄte Vaskakas, Ma arska: LEKCIJE LETENJA ZA PO ETNIKE (Scena CZK-a) 15.00 KazaliĹĄte Ciroka, Ma arska: NINANANA (Scena CZK-a) 18.00 KazaliĹĄna druĹžina Pinklec akovec: MALI AROBNJAK (Dvorana CZK-a)

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽANA TAMBURAŠKA smotra u Ma kovcu

Dvodnevne sve anosti zlatnih žica tamburica Zadnje subote i nedjelje u Društvenom domu u Ma kovcu održana je 16. tamburaška smotra Me imurske županije, na kojoj su sudjelovali tamburaški sastavi me imurskih KUD-ova i HKUU-ova te tamburaški orkestri. Na smotri je pokazana izuzetna kvaliteta najve eg broja izvo a a, te je tamburaški vikend u Ma kovcu bio dvodnevna sve anost zlatnih žica tamburica, bajzova, bra eva, bisernica, bugarija ... Nastupilo je oko 230 tamburaša, uglavnom djece i mladeži koje su za smotru pripremili samo najbolji me imurski u itelji. Na prvom mjestu to su Boris Novak i Zlatko Bacinger, koji vode najbolje sastave Žiškovca, akovca, Šandorovca, Svetog Martina na Muri i Zasadbrega. Odmah do njih su Nikola Kralji , Željko Grahovec, Valentino Škvorc, Josip Kau i , Andrija Ribi , Nikolina Novak, Neven Kolari , Nikola Grozdek, Stjepan Mezga, Davor Toplek, Saša Kova i , Miroslav Novak i Antun Horvat. Svi su oni najzaslužniji što je dvodnevni program bio nešto najljepše što se ove godine dogodilo ne samo u Ma kovcu ve i Me imurju. Svoje stru no vi enje nastupa dat e profesori Franjo Kežman i Branimir Magdaleni , koji ine prosudbenu komisiju, a da e ocjene biti dobre, bilo je vidljivo po njihovim reakcijama, iz kojih se o itovalo zadovoljstvo, gotovo oduševljenje, nastupima. - Ovo je pokazatelj kako Me imur-

Jedanaesti nastup tamburaša op ine Donji Kraljevec je ne mora brinuti za budu - Petar Nova ki, a sudionike su Vladimir Jambor, predsjednik nost tamburaških majstora i pozdravili Dejan Buva , pred- KUD-a Ma kovec, vrsnog doglazbe, uskliknuo je Ivan Uj- sjednik Zajednice kulturno ma ina i organizatora smotre. laki, voditelj programa, i ta- - umjetni kih društava Me- Me imurske novine dobile su ko izrekao osje aje publike i imurske županije, zamjenik zahvalnicu za najave, pra enje glazbenih stru njaka. Smotru akove kog gradona elnika i promociju ma kovske priredje otvorio predsjednik Skup- Zoran Vidovi , predsjednik be. štine Me imurske županije VO-a Ma kovec Josip Varga i (Stjepan Mesari )

lanicama udruge “Zlatne ruke” na ka kanim ukrasima za ovogodišnje boži no drvce pozavidjet e mnogi “Veseli Me imurci” nastupili su prvi put

Zahvalnice je uru io dogradona elnik Zoran Vidovi

UDRUGA ŽENA “ZLATNE RUKE” od rujna ponovno na okupu

Izrada posebnih ukrasa za boži ne jelke

Glazbena udruga Šenkovec, koju vodi Boris Novak

Mla i sastav KUD-a Žiškovec izvodi “Janino kolo”

KUU “Veseli Me imurci“ u Ma arskoj

Nastupili na Festivalu vina i dodula Na poziv Turisti ke zajednice ma arskog grada Nagykanizsa, KUU “Veseli Me imurci“ zajedno s KUD-om “Žiškovec“ nastupili su na 7. Kanizsai Bor es dödölle festival (7. Festival vina i dodula). Kao jedini predstavnici Hrvatske izveli su jednosatni program protkan pjesmama i plesovima Me imurja. Najava bogatoga kulturnog programa, koji se odvijao na središnjoj pozornici u samom centru Nagykanizse, bio je mimohod svih sudionika koji su svojom pjesmom i plesom razveselili mnogobrojne promatra e.

Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” ponovno je na okupu nakon ljetne stanke. Sa svojim su aktivnostima vješte lanice po ele ve po etkom rujna, a trenutno su koncentrirane na izradu doista rijetkih i jedinstvenih ukrasa za boži na drvca – zvon i i, sr eka, zvijezde, an eli i ostali boži ni motivi. S obzirom na to da su Zlatne ruke nepro itna organizacija, objašnjava predsjednica Ana Vrbanec, ukrase izra uju za jelke koje e stajati u njihovim domovima. Odlu e li se ipak na prodaju, prihode e darovati u dobrotvorne svrhe ili e uložiti u nabavku novog materijala.

Pod budnim okom najiskusnijih voditeljica Katarine Ujlaki, Nade Sobote, Katarine Varga, Verice Jan ec, Josipe Kon ec i Božice Hajdarovi , dvadesetak se najaktivnijih lanica nalazi na sastancima, a osim o uvanja tradicije i u enja ne ega novog i druga ijeg, a opet tako našeg, svakako uživaju i u me usobnom druženju. Budu i da e mnogi vještim lanicama udruge “Zlatne ruke” pozavidjeti na zasigurno najljepše ukrašenim jelkama u našem kraju, one pozivaju da im se pridruže i osobe van udruge ili možda eventualne nove lanice. (bš)

MURSKO SREDIŠ E

Me unarodna likovna kolonija Promjenljivo, više kišno nego sun ano, vrijeme prošle subote nije utjecalo na rad i raspoloženje me u slikarima koji su se okupili na Me unarodnoj likovnoj koloniji u Murskom Središ u. Na otvorenom prostoru gradske lu ice te u Pansionu “Ilonka” i restoranu “Vuri” održana je likovna kolonija koju su organizirale Likovna republika i Tatjana Kralji , lanica udruge “Kalinka”. Slike te kiparske radove izradilo je 14 umjetnika iz Hrvatske,

Rusije i Slovenije, a koji su prikazani na kra em druženju u Pansionu “Ilonka”, gdje je umjetnike pozdravio Dražen Srpak, zamjenik središ anskog gradona elnika. Predsjednica Likovne republike Milena Petkovi i Tatjana Kralji dogradona elniku Srpak uru ile su radove stvorene na koloniji u znak zahvalnosti za pokroviteljstvo nad kolonijom, koju je, na žalost, razgledao vrlo mali broj središ anske publike. (S. Mesari )

5. lis listopada stopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NADARENI SLIKAR I PJESNIK iz Koprivnice neumorno stvara ve etrdeset godina

Milan Fr ko: Svijet je doista pun znakova, samo ih treba prepoznati Koja je vrijednost duhovnosti u današnjem potroša kom i ubrzanom na inu života, dobro zna Milan Fr ko, nadareni samostalni slikar i pjesnik. Senzibilni umjetnik kroz svoje religijske pejzaže i poeziju beskompromisno progovara o brojnim temama, a ponajviše o tome da bismo se više trebali okrenuti duhovnom životu i vlastitoj unutrašnjosti. Milan Fr ko ro en je 12. listopada 1955. godine u Koprivnici. Slikati po inje 1970. godine, a do danas je samostalno izlagao u Zavi ajnom muzeju u Varaždinskim Toplicama, te na skupnim izložbama u Crikvenici, Puli, Osijeku, Dubrovniku, ur evcu, Hlebinama i dr. Slike ovog umjetnika nalaze se u galerijama, muzejima, crkvama te kod vrsnih kolekcionara diljem Europe. Kao književnik do sada je objavio zbirke pjesama “Snovi“, “Ispunjenje“, “Beleštin“ (kajkavsko narje je) i zbirku proznih zapisa pod nazivom “Duševni samostan“. lan je DKH-a (Društva hrvatskih književnika), Književnog društva Prelog i LUDM-a Prelog, kao i Pelud.neta, Internet udruge za promicanje umjetnosti i kulture. • Vi slikate, možemo to re i, apstraktne motive. O emu se to no radi? — To su duhovni pejzaži. Zanimljiv je na in na koji stvaram. Uzmem tubu, stisnem boju na prste i razmazujem. U tom baletu registriram osje aje direktno iz uma i srca. Naravno, ne radi se tu samo o osje ajima dok razvla im tu boju, tu se razvija i sve ono što sam tijekom života u io o slikarstvu. Tako da kad slike promatra netko tko se razumije u slike vidi da je tu poštivano sve što je potrebno da bi se stiglo do umjetni ke slike. Apsolutni kontrast boja, gdje se nalazi najtamnija, gdje je najsvjetlija, da slika ima svoju dubinu, gdje je prvi, gdje drugi plan. etrdeset godina nije malo ... • Kako to da ste, iako ste iz Koprivnice, lan Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog? — Ja sam bio predsjednik literarne sekcije u Podravki, lan i likovne, i na tom putu upoznao

sam se s Franjom Ružmanom, koji je jedna topla i srodna duša, i gdje smo, zapravo, odmah im smo se sreli jedan u drugome prepoznali prijatelja. I tako je krenulo. • Zanimljiva je pri a kako je nastala Vaša prva zbirka pjesama. — Bilo je svega dva mjeseca do 2000. godine i slikaju i u svom ateljeu došla mi je ideja kako bi bilo krasno estitati ro endan Isusu Kristu. No, odmahnuo sam rukom i mislio si – što mi još ne e pasti na pamet. Ali kocka je bila ba ena. I onda, kada sam ponovno razmišljao o toj ideji, sinulo mi je da je Isus proveo 33 godine na zemlji i da bih mogao napraviti 33 kratka zapisa. To sam i napravio. Otišao sam do Belupa, dao direktoru da to pogleda, dali su to u štampu i do Badnjaka je moja knjiga ‘Snovi’ bila izdana.

Knjiga od papiri a iza regala • I tu je po eo taj drugi dio Vašeg života, onaj pjesni ki. — Da, i to me dovelo do toga da sam prošlo ljeto primljen u Društvo hrvatskih književnika. Danas sam priznati književnik po tom pitanju, a ovjeka veseli da netko prepoznaje njegov rad i trud. A nakon ‘Snova’ došlo je ‘Ispunjenje’, i to s nekakvom idejom da bi nakon snova bilo lijepo napisati što se doga a ovdje dolje na Zemlji. Izme u tih dviju zbirki prošlo je svega godinu dana, ali je zato trebalo pro i gotovo sedam

godina da bi nastao ‘Beleštin’. Beleštin zna i miloduh ili dobar duh. Na naslovnici zbirke nacrtane su tri ptice koje predstavljaju Sveto Trojstvo, a i unutra je zbirka puna mojih ilustracija. • To je ujedno Vaša prva zbirka na kajkavskom narje ju. — Pisana je kajkavštinom od podravskog Sigetca okomito prema Ludbregu i od Koprivnice okomito prema akovcu, da bi se na taj na in kajkavskom poezijom stvorio križ. I onda opet iz sredine imate starohrvatski kajkavski jezik gdje se ide s beleštinom, s miloduhom iz sredine prema po etku i prema kraju. Dakle, kompletno, i poezijom i ilustracijama, zbirka je prezentirana u obliku križa. • Zna i, spojili ste svoja dva talenta i dvije ljubavi u jedno. A to je lijep poklon za sve koji kupe vašu zbirku, jer dobivaju i jedno i drugo od Vas. — To ovjeka veseli i to je bila intencija. Ja smatram da je moj zadatak da onu zraku koja je poklonjena šaljem dalje, jer, vjerujte mi, kada ne šaljete tu zraku dalje od sebe postoji mogu nost da vam ona bude uskra ena. • Nakon ‘Beleština’ došla je još jedna knjiga, ‘Duševni samostan’, koja je veoma interesantna po tome kako je nastala. — To je specifi na knjiga jer je pisana 14 godina. Bili su to papiri i na koje sam ja u procesima slikanja zapisivao misli i osje aje. Tada bi od papira napravio avion i i bacao ih

Prva stepenica k Me imurju • U ‘Beleštinu’ se nalazi pjesma koja je inspirirana Me imurjem. Moram primijetiti da ste Vi tu napisali nešto što mnogi koji do u ovamo osjete - da se Me imurje jako lako i brzo ‘infiltrira’ u ljude. Zato se ve ina onih koji ovamo do u i vra aju ovamo. — To je apsolutno to no. A moj prvi susret s Me imurjem dogodio se ve u ranom djetinjstvu. Ja sam od svoje 9. do 12. go-

dine živio u Sloveniji, konkretno u Gornjim Slave ima, neka 33 km od Murske Sobote. Susjed mi je bio Me imurac, ovjek koji se razumio doslovce u sve - od potkivanja konja, šišanja do p ela. Bio je izuzetno vrijedan, a što je najbitnije bio je toliko u duši dobar da, zaista, kad god ste mu pokucali na vrata, uvijek se odazvao i svima pomagao. To je bila ta prva stepenica koja me pokrenula k Me imurju.

Sve zbog jedne žene • Po etak Vašeg bavljenja slikarstvom vezan je uz jednu žensku osobu ... — To je Eleonora Neimarevi koja je doselila u naše susjedstvo. Suprug joj je poznati neuropsihijatar, koji je radio i u državi i vani. A ona je bila vrsna kolekcionarka i na osnovu samo pisanog dokumenta, mog datuma ro enja koji je vidjela, rekla je da imam sve predispozicije da postanem umjetnik. Naravno da mi je to onda, imao sam 15 godina, izgledalo smiješno. Me utim, vrijeme je pokazalo da je ona imala praiza regala. Kad se toga nakupilo prili no, možete misliti koliko, nakon 14 godina, onda mi je supruga jedan dan rekla: ‘Ili budeš to pokupil, ili budem ja to bacila’. Tako sam to krenuo raš iš avati i na prvom papiri u koji sam uzeo pisalo je: ‘Podigni svoj duh ako te i ljubav ubija. Ljubav posjeduje savršenu osjetljivost, zato joj i žrtva mora biti bolnija.’ To mi je bilo zapravo dovoljno da krenem u skupljanje papiri a i supruzi na stolu ostavim zapis: ‘Kada se um smiri, misli prona u nadu.’ A to sam stavio kao podnaslov u toj zbirci.

Silna buka stalno nas okružuje • Još je jedna stvar kod Vas zanimljiva, a to je da kod Vas nema mjesta za moderne tehnologije dok pišete. — Pišem olovkom. Pokušao sam na ra unalu, ali naprosto ne mogu. Sve mi se dla ice na tijelu nakostriješe i ne mogu. Radije uzmem papir i olovku i tako pišem. Nedavno sam se sreo s vele asnim Ivanom Golubom, koji je godinama bio rektor Sjemeništa u Zagrebu i koji mi je kazao: ‘Ništa se ne sekirajte, i Papa vam sve piše olovkom. ak nema ni onaj starinski pisa i stroj.’ O ito smo oboje super senzibilne osobe

vo. I tako je to 1970. godine sve po elo, sasvim spontano. Bio sam zatvoren u sobi, bez klju a, u nemogu nosti da iza em u grad, i sjetio sam se te žene koja mi je ostavila kistove i boje. Nisam imao na emu slikati nego sam iz prozora izvadio staklo, maknuo kit, uzeo boje i po eo ih razmazivati po staklu. To što sam naslikao stavio sam iza ormara i onda je to moja majka našla nakon par mjeseci i pokazala doti noj gospo i. I ona je bila iznena ena skladnoš u tih boja i zaista inzistirala da nastavim slikati. i osje amo da ta tehnologija i nije baš dobra. Ja, kad se želim o istiti od tih negativnih silnica ili naprosto prona i još ve i mir, odlazim u šumu, prona em najviše stablo, zagrlim ga i predajem se tišini i miru. Drvo kroz krošnju iz svemira upija snagu i istovremeno kroz korijenje crpi snagu iz zemlje. Ta kohezija i izmjena snaga dijelom prolazi kroz mene, filtrira me i osje am se daleko puniji, odmoreniji. Svijet je doista pun znakova, samo ih treba prepoznati. • Sva sre a što postoje ljudi koji ih prepoznaju, pa mogu usmjeriti i one ljude koji ih malo manje ili uop e ne prepoznaju. — Ja razumijem današnjeg ovjeka koji je preoptere en. Silna nas buka okružuje. Stalno. Pokušajte nešto staviti na uši, iznenada maknuti, pa ete uti koliki su to silni zvukovi koji remete mir. A da biste prou avali duhovnost, da biste pronašli spomenute znakove, treba vam mir, jer ulaze i u sebe vi proširujete putove, i duhovne i fizi ke. Tako zakora ujete u jedan novi svijet. • Osim duhovnosti, propitkivanja što smo i zašto smo, Vi se u posljednjoj knjizi bavite i položajem umjetnika u današnjem konzumeristi kom društvu. S obzirom

na to da ste Vi dvostruki umjetnik, kako ocjenjujete položaj umjetnika u Hrvatskoj? — Ako mislite na materijalne blagodati, on je zaista nezavidan. Ali ne zaboravimo, ja mislim da je puno bitnije ono unutarnje. Naravno da u vremenu kada trebate hraniti sebe i obitelj i kada trebate stvoriti materijalna dobra nije lako tražiti duhovni put. Me utim, da biste fizi ki bili zdravi, morate prije svega biti duhovno zdravi, a ho ete li odvojiti posebno vrijeme za poniranje u svoju unutrašnjost da prona ete mir, to, naravno, prije svega ovisi o vama.

Uskoro izlazi nova zbirka na kajkavštini • ‘Duševni samostan’ izašao je 2008. godine. Što ste radili u ove dvije godine? Znam da ste po eli sura ivati s Udrugom Pelud.net. — To me zaista veseli nekako posebno, naime, otkada smo se kolega i urednik Pelud.neta Siniša Novak i ja upoznali, zajedno smo na Varaždinsku televiziju poslali preko 50 slikara i pjesnika i tako pomogli predstaviti umjetnike iz ovih sjevernijih i srednjih krajeva zemlje. Ta suradnja te e i dalje. A svaku nedjelju od pola 13 do pola 14 radim na radiju Glas Podravine jednu emisiju o poeziji. Tako da je i to jedno posebno zadovoljstvo. Ima me i na odre enim akcijama gdje se u e mladi, sudjelujem u humanitarnim akcijama. I uglavnom sam u kontaktu s ljudima, bez ega isto tako ne možete. Koliko vam je potrebna tišina, toliko vam je potreban i kontakt s ljudima. Iznenadili biste se koliko obi an, mali ovjek danas u sebi nosi ugodnih osje aja i koliko pojedinci mogu oplemeniti i vas. * Što još možemo o ekivati od Vas? - Sada mi je kod književne kriti arke Božice Jeluši na obradi nova zbirka gdje u objaviti poeziju pisanu oficijelnim narje jem, dakle, kajkavštinom, ali ovaj put još suženiju, koja ima svega par sela blizu Koprivnice i vjerujem da e to isto biti zanimljivo. (mn)

JEDAN OD NAJPOPULARNIJIH SUVREMENIH KNJIŽEVNIKA krš anske inspiracije Michael D. O’Brien gostovao u akovcu

Svaki je ljudski život vrijedan, unato slabostima, ranama i grijesima Me imurci su imali prilike vidjeti i porazgovarati s jednim od najpopularnijih katoli kih pisaca današnjice. Naime, na inicijativu Hrvoja Džanka, u akove kom Katoli kom domu održan je književni susret s Michaelom D. O’Brienom, istaknutim kanadskim piscem i slikarom, ija su djela objavljena i na hrvatskome jeziku, te koji je u više navrata gostovao u našoj zemlji na nadasve zanimljivim tribinama o katoli kom stavu o nekim goru im svjetskim pitanjima. O’Brien je postao svjetski poznat po djelima krš ansko - eshatološkog sadržaja u kojima donosi apokalipti ku viziju svijeta u tzv. posljednjim vremenima. U Hrvatskoj su objavljeni njegovi romani “Posljednja vremena”, “Pomr ina sunca”, “Dnevnik nevolje”, roman “Otok svijeta“, te posljednji, izdan ove godine, “Teofil“, roman koji ispituje dušu našega vremena kroz o i svetoga Luke i Teofila te onih koji ih susre u, uklju uju i i samoga Gospodina. Nama je osobito zanimljiv roman “Otok svijeta“ jer mu se radnja doga a

na Balkanu. To je pri a koja govori o sudbini Hrvata od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata. Roman prati sudbinu Josipa Laste, hrvatskog stradalnika i pjesnika, njegov životni put od ro enja u Rajskim Poljima (selu u središnjoj Bosni i Hercegovini), mladena ku i sveu ilišnu karijeru, akademski život i zato eništvo na Golom otoku. Potom bijeg i suo avanje s tzv. slobodnim svijetom na najslobodnijem Zapadu. Ideju za roman dobio je 1995. godine dok je pisao drugi roman, “Posljednja vremena“. Vra aju i se u ovo naše balkansko podru je, povezao se s ljudima i osjetio duboku patnju koja je ostavila trag na stanovništvu pogo enom ratovima na ovom podru ju. - Situacija je bila mnogo više od geopoliti ke krize, mnogo više od strahote genocida! Vidio sam da je to duhovna kriza koja e imati posljedice za cijeli svijet. Dok sam se molio, shvatio sam da moram ispri ati ovu pri u ljudima izvan podru ja bivše Jugoslavije da bi sve ovo mogli dublje razumjeti. itatelji e onda mo i shvatiti da vaše

U akovec su na susret s književnikom došli brojni ljubitelji njegove pisane rije i patnje predstavljaju duhovni boj koji e se nastaviti do kraja vremena. Osim toga, vaša nas pri a upozorava što se može dogoditi cijelom svijetu ako se ne obratimo, kazao je autor u intervjuu za Katoli ki tjednik.

Pisanje je težak posao koji zahtijeva strogu disciplinu Michael D. O’Brien religioznim se temama po eo baviti sa svojih dvadeset i nešto godina. No, po etak nije bio lak. Mnogo godina svjetovni

izdava i odbijali su njegove tekstove, uz objašnjenje da itatelji nisu zainteresirani za katoli ku tematiku. Trebalo je pro i još dvadeset godina da bi shvatio kako su mu tada kazali ogromnu laž, no on se svejedno nikad nije predao - stvarao je i stvara još i uvijek te je jedan od najpopularnijih suvremenih književnika krš anske inspiracije. O’Brien danas piše intuitivno i izbjegava mehani ku konstrukciju. Radije nastojim sura ivati s miloš u Božjom. Kako se pri a po inje graditi u mojoj mašti, tako odmah zapisu-

Michael D. O’Brien postao je svjetski poznat po djelima krš ansko eshatološkog sadržaja, u kojima donosi apokalipti ku viziju svijeta u tzv. posljednjim vremenima

jem na papir. Kasnije je onda pažljivo ure ujem. Pisanje je težak posao koji zahtijeva strogu disciplinu. Ne mogu samo imati umije e ili samo inspiraciju. Mora postojati oboje. Molitva i sakramentalni život poboljšavaju taj proces. Mnogo vremena posve ujem molitvi dok radim na nekoj knjizi. Svaki dan molim Duha Svetoga da mi podari inspiraciju za taj dan. Tako dok sam pisao roman ‘Otok svijeta’ molio sam se bl. Alojziju Stepincu, a i mnogi Hrvati su molili za mene, kazao je. Inspiracija za pisanje gotovo mu uvijek do e dok moli i dok razgova-

ra s Bogom, a svakom od svojih knjiga O’Brien želi ispri ati pri u koja e potaknuti srca i otvoriti o i drugima da shvate ljepotu egzistencije i vje ne vrijednosti svakoga ljudskog života, ak i sa svojim slabostima, ranama i grijesima. U svakom slu aju, interesantnim predstavljanjem knjiga i otvorenom komunikacijom s publikom vjerujemo da je popularni kanadski spisatelj i slikar uspio dotaknuti i potaknuti mnoga srca koja su se našla te ve eri u Katoli kom domu.

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI rockerski bend Larva prošao u drugi krug natjecanja “Rat bendova”

Me u fotografijama 41 umjetnika na izložbi e se na i i portret “Mornar” Damira Klai a

Svojom originalnoš u i kvalitetom osvojili žiri akove ki rockerski bend Larva (Marko Lajtman, Teo Petran, Igor Perho , Zoran Ratajec i Adrijano Valpati ) prošao je u drugi krug natjecanja pod nazivom “Rat bendova”, ime je još jednom dokazao da je doista rije o originalnom i kvalitetom bendu. Naime, “Rat bendova” televizijska je regionalna emisija u koju se prijavljuju bendovi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske u organizaciji bosanske televizijske ku e OBN. Audicija u Zagrebu za bendove iz Hrvatske održana je 19. rujna, a osim Larve prijavilo se još dvadesetak bendova iz cijele zemlje. Tamošnji žiri (Vinko Štefanac, Zele Lipova a, Davor Gobac i Marin Ivanovi Stoka) ostao je ugodno iznena en nakon Larvina nastupa, ocijenivši ga potpuno druga ijim od ostalih do tad vi enih izvedbi. Uz izuzetno pozitivne komentare na ra un njihove originalnosti i kvalitete, žiri je donio

glazbu me u mladima našega podru ja. Publici se redovito predstavljaju energi nim svirkama u stilu novijeg rocka, a o kvaliteti benda i njihovih svirki svjedo e i redovita guranja u prvim redovima uvijek raspoložene publike. Da se ne radi tek o pukoj zabavi, ve i o zaista kvalitetnom bendu i odli nim glazbenicima, konstituirali su do sad i brojni obrazovani ljudi hrvatske glazbene scene. Kao velik dokaz tome svjedo i injenica da su de ki ispunili i o ekivanja ljudi poput Davora Gopca te Zele Lipova e iz Divljih jagoda. Uz veliku podršku sve brojnijih obožavatelja, Larva e, sigurni smo, obaviti dobar posao u Sarajevu i svima još jednom pokazati kako to rade pravi rockeri. Uz mnogo sre e u ovom natjecanju želimo im još mnogo fantasti nih nastupa i za onu najvjerniju publiku – doma u. (foto: Damir Klai - Klju )

Prolaskom u drugi krug natjecanja “Rat bendova”, Larva je još jednom dokazala da je rije o kvalitetnom i originalnom bendu zaklju ak da je to što su uli i više nego dovoljno da ozbiljno razmisle o budu oj suradnji s njima. Stoga ne iznena uje injenica da su de ki pozvani u drugi krug audicije, koji se održao u Sarajevu ove nedjelje. U drugi krug, od stotinjak prijavljenih, prošlo je svega trideset bendova, a samo petnaest

najboljih pro i e audiciju u Sarajevu, nakon ega slijede emisije uživo koje e prenositi bosanska televizijska ku a OBN.

Prepoznatljivo ime za dobru glazbu Naime, Larva je odavno prepoznatljivo ime za dobru

NARODNI muzej Labin, izložba fotografija od 7. do 23. listopada

Me u fotografijama portret “Mornar” Damira Klai a - Klju a Od 7. do 23. listopada u Narodnom muzeju Labin u Labinu svi poštovatelji fotogra ije mo i e uživati u izložbi “AKTUALNO 2+60”, na kojoj izlažu umjetnici, lanovi Sekcije za fotogra iju ULUPUH, me u kojima je i me imurski fotograf Damir Klai - Klju . Me u fotogra ijama 41 umjetnika, na izložbi e se na i i portret “Mornar” Damira Klai a, prvoga me imurskog fotografa primljenog me u stotinjak lanova Sekcije za fotogra iju – ULUPUH. Radno vrijeme Narodnog muzeja Labin je od 10 do 13 i od 17 do 19 sati radnim danom, subotom od 10 do 13 sati.

Izložba cijelo vrijeme izaziva nesmanjeni interes, pokazuju i time da i ovaj i ovakav pristup fotogra iji, koji traži pro injeno umjetni ko oko, ima danas na likovnoj sceni nesumnjive poklonike i znalce. Zanimljivost izložbe prepoznali su brojni posjetitelji, ljubitelji umjetni ke fotogra ije, novinari i struka, ali i mediji - osobito oni stru ni i specijalizirani za fotogra iju, što ima posebno zna enje ne samo za cijeli projekt, nego i za svakog autora pojedina no. Zanimljivost izložbe, me utim, prepoznata je i izvan granica naše domovine, pa e ona svoju turneju vjerojatno uskoro nastaviti i u inozemstvu.

ACTFEST

RO ENDANSKA PROSLAVA, dodjela Zlatne plo e i koncert Bojana Jambroši a

Blind Tape Quartets

U ugodnoj atmosferi prijatelja, obitelji i obožavatelja proslavio ro endan

unikatno dizajniranim omotima od strane Blanke Boškov, dizajnerice gra ike. Ta ista najnovija audioizdanja izdava ke ku e “Blind Tapes” podijeljena su svim zainteresiranim posjetiteljima glazbene ve eri u Lounge baru Room,

gdje su se u sklopu festivala novim setovima predstavili deep house miljenici me imurske publike Zvuk broda iz Zagreba i Lukatoyboy iz Srbije, koji je ujedno nastupio u svom najplesnijem izdanju - koriste i samo Game Boy kako bi stvarao on-thego minimal techno.

U sklopu festivala novim setovima predstavili su se deep house miljenici me imurske publike, Zvuk broda iz Zagreba Prvi dio otvorene radionice Blind Tape Quartets, koju su vodili Luka Ivanovi i Blanka Boškov iz Srbije u sklopu Actfesta, održan je prošli petak. Kako je zapravo ovdje rije o slobodnoj formi izdavaštva (Blind Tapes je ujedno i izdava ka ku a), svi gra ani imali su prilike participirati u ovome jedinstvenom projektu u regiji. Nekoliko gra ana snimilo je svoja djela kao jedan od lanova kvarteta, koriste i instrumente poput klavira, elektri ne gitare, raznih elektroni kih naprava itd. U drugom dijelu radionice, koja je održana u subotu 2. listopada, svi zainteresirani mogli su sudjelovati u procesu miksanja glazbenih djela, koja su zatim ve pomalo zaboravljenim tape recorderima duplicirana na audiokazete s

U ugodnoj atmosferi prijatelja, obitelji i obožavatelja u klubu “Roko & Akademija” Bojan Jambroši prošle je subote primio Zlatnu plo u za prodaju svog debi albuma “Bolji od ljubavi”, te na najbolji mogu i na in proslavio ro endan. Presretan zbog tako velikog priznanja, Bojan nije znao kako dovoljno zahvaliti svojim obožavateljima koji su mu omogu ili ovo priznanje i koji su uz njega od samih po etaka. Prepun klub Bojanu je zapjevao ro endansku pjesmu “Sretan ro endan”, a kao posebno iznena enje Dallas Records i Mala ku a kola a iznenadili su Bojana ro endanskom tortom kojom je slavljenik po astio sve prisutne. Nakon dodjele i ro endanske torte Bojan je na scenu pozvao pobjednicu ovogodišnjeg showa “Hrvatska traži zvijezdu”, mladu Kim Verson, s kojom je premijerno izveo njihov duet “Vjeruj u snove”. Tom prilikom Bojan je Kim poklonio predivan buket ruža povodom izlaska njezinog albuma prvijenca “Vjeruj u snove”, koji je od subote u prodaji. Osim toga, Bojan je pripremio

još jedno iznena enje svojoj nasljednici iz showa, a to je plavi plišani medo. - Htio sam Kim pokloniti jednoga plišanog medu jer izlaskom njenog albuma slijedit e i mnogobrojni nastupi, a kako to ve ide, obožavatelji e je, baš kao i mene, obasipati plišanim igra kama. Ja sam htio da upravo prvi plišani medo dobije od mene, rekao je Bojan. Vidno iznena ena Kim nije ostala dužna te je Bojanu poklonila svoj prvi album.

Bogat program nadolaze i vikend Kanadski dokumentarni ilm, dobitnik brojnih nagrada, RIP: A Remix Manifesto redatelja Bretta Gaylora (tvorca opensourcecinema. org) na rasporedu je drugi vikend Festivala. “RIP: A Remix Manifesto” upoznat e vas s ilozo ijom slobodne kulture, apsurdnim posljedicama zastarjele regulacije autorskih prava i intelektualnog vlasništva, copy ighterima protiv kriminalizacije svih, u uvjetima nezaustavljive dostupnosti cjelokupne digitalizirane kulture. U ilmu web aktivist i redatelj Brett Gaylor istražuje probleme autorskih prava u informati kom dobu

koji razbijaju medijski obzor 20. stolje a i uklanjaju zidove izme u korisnika i proizvo a a sadržaja. U subotu 9. listopada dolaze slovenski umjetnici Wanda & Nova DeViator s koncertom/performansom Frozen images. Zvijezde su ovogodišnjeg ACTFEST-a i nemojte ih propustiti. Mojca Kumerdej u listu “Delo” komentira: “Performans Frozen Images nadilazi puki oblik koncerta usvajanjem forme suvremenog, raznovrsnog showa, u kojem se autori oslanjaju na pokrete, vizualne i tekstualne elemente, raznovrsne književ-

ne i teoretske tekstove - od Mine Loy, Clarisse Pinkole Estes do Amelie Jones - koje problematiziraju rodnost i identitet, (ne)integraciju tijela u svijet medijskih slika, neuspjele realizacije imperativa užitka, djeluju i iz hiperseksualiziranog stila preobla enja, koji je nosio jedan subverzivni naboj u 80-ima, ali je i u posljednja dva desetlje a preuzet i ‘pripitomljen’ od strane modne i zabavne industrije kao pro itabilna kulturna strategija.” Kao predgrupa e, napokon opet u akovcu, nastupiti doma i umjetnici okupljeni u projektu TRIP.

KONCERT GUSTAFA u Paladinu, 9. listopada, 22 sata

Koncert ponajboljega istarskog benda U subotu 9. listopada s po etkom u 22 sata u caffe baru “Paladin” u akovcu koncert e održati ponajbolji istarski bend Gusta i. Ulaznice, ija cijena iznosi 50 kuna, mogu se kupiti, osim u Paladinu, i u lokalima “Flash” i “Plaza”. Grupa Gusta i nastala je 1980. pod imenom Gustaph y

njegovi dobri duhovi u Vodnjanu, gdje su u prosincu 1980. godine održali prvi javni nastup. Grupa po inje ubrzo s nastupima van Istre, pa ve 1981. sviraju po Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, da bi istaknutim nastupom u inalu YURM-a iste godine stekla status kultne alternativne grupe.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 787

5. listopada 2010.

KNJIGA TJEDNA

Anchee Min - “Crvena azaleja”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Mozaik knjiga u rujnu je objavila autobiogra ski roman kineske spisateljice Anchee Min “Crvena azaleja”, koja ga je napisala nakon odlaska u SAD. Roman je upe atljivo i iznimno napeto svjedo anstvo o odrastanju i intimnoj agoniji pojedinca u razdoblju Kulturne revolucije Mao Ce Tunga. Istodobno iskreni i dirljivi, ovi memoari opisuju njezinu izdvojenost i protuzakonitu ljubav na pozornici kineske Kulturne revolucije. Od njezinog stasanja u Crvenoj gardi do nova enja u snažnu industriju propagandnih filmova gospo e Mao, Crvena aza-

leja iskreno i vješto istražuje tajnu ulnost u represivnom društvu. Ro ena u Šangaju, u obitelji predanih Maoista, Anchee Min u sedamnaestoj je godini prisilno poslana na rad na kolektivno poljoprivredno dobro te se našla u politi kom ozra ju obilježenom otu enjem i neprijateljstvom, gdje su joj jedine bliske veze bile pogibeljne i vatrene. Kada je o seksualnosti rije , ovaj polubiogra ski roman nosi težinu ispovijesti seksualne slobode, koja nije samo literarna injenica ve i snažna politi ka poruka. Barem kada se radi o Ki-

ni tog trenutka, gdje je vanbra ni seks bio kažnjiv smr u, a istospolna ljubav bila je nezamisliv kontrarevolucionarni zlo in. Psihologija seksualnog sazrijevanja teška je tema za svakoga mladog ovjeka, no kada se to sazrijevanje doga a u barakama radnog logora, gdje sudbinama mladih ljudi upravljaju anati ni komesari koji spavaju s lubanjama svojih idola, tada je to tema za knjigu. A Crvena Azaleja je takva knjiga. ita se u dahu, i dugo nas još ne ostavlja na miru. (preuzeto s portala: Žena. hr)

ALBUM TJEDNA

The New Pornographers - “Together”

Smješten u bogatu dolinu rijeke Salinas u Kali orniji, ovaj snažni i brutalni roman prati isprepletene sudbine dviju obitelji - Trask i Hamilton, iji naraštaji bespomo no iznova ponavljaju pogreške Adama i Eve i otrovno suparništvo Kaina i Abela. U ovom je romanu Steinbeck stvorio neke od svojih najnezaboravnijih likova i istražio svoje najtrajnije teme: tajnu identiteta, neobjašnjivost ljubavi i Dobitnici prošlotjedne knjige Gorana Tribusona “No ne pri e”: Tihomir Lon ari iz Ma kovca i Ivka Gattin iz akovca.

smrtonosne posljedice odsu a ljubavi. “Isto no od raja” najambiciozniji je roman ameri koga nobelovca Johna Steinebecka (1902. - 1968.) poznatog po romanima “Plodovi gnjeva”, “Tortilla Flat”, “Zima našeg nezadovoljstva”, “Zalutali autobus”, te dužim pri ama “O miševima i ljudima” i “Biser”. Prema ovome romanu, slavni ameri ki redatelj Elia Kazan snimio je 1955. godine istoimeni film u kojem su glavne uloge odigrali James Dean i Julie Harris. I ovaj tjedan dvoje itatelja Me imurske novine nagra uju romanom Johna Steinbecka “Isto no od raja”.

Više nismo sigurno jesu li The New Pornographers indie supergrupa ili masovni sideprojekt grupe izvo a a koji se u slobodno vrijeme bave vlastitim grupama. Bez neke dvojbe, Pornographersi su ipak uspješniji i ve i od skupa tih projekti a, no pitanje je ho e li tako i ostati. Nakon kriti ki hvaljenog ‘’Mass Romantic’’ iz 2000., grupa je postala miljenica indie medija koji su u vrijeme vladavine Britney Spears i N’Synca tražili svoje heroje, a našli ih u Kanadi. Toronto je dao Broken Social Scene, Montreal Arcade Fire, a Vancouver The New Pornographers. Unato injenici da “indie” kao ime žanra nema smisla, “Together” jednostavno ne znamo kako i gdje klasificirati, osim pod žanr koji bi pokrio pola glazbene

Popis pjesama 1. Moves; 2. Crash Years; 3. Your Hands (Together); 4. Silver Jenny Dollar; 5. Sweet Talk, Sweet Talk; 6. My Shepherd; 7. I You Can’t See My Mirrors; 8. Up in the Dark; 9. Valkyrie in the Roller Disco; 10. A Bite Out o My Bed; 11. Daughters o Sorrow; 12. We End Up Together

scene, kao i alternativni rock koji je ve toliko dugo popularan da slobodno može izbaciti prvu rije iz naziva power-pop, mellow-rock i twee pomiješani s utjecajima popa iz ‘60-ih, ba eno u mikser zajedno s osam kanadskih hipstera nekako zvu i kao najbolji opis. Will it Blend? Sude i po popularnosti, ini se da njihova ormula solidno unkcionira, no pitanje je koliko e ovako labav koncept izdržati. Frontman Carl Newman zaslužan je za skladanje ve ine pjesama, dok vokalne dužnosti dijeli s neko-

INTERNET I RA UNALA

Kupovina na Internetu WEB PREPORUKA

Karaoke party Volite pjevati? Oduvijek ste željeli postati pop ili rock zvijezda? Prije nego se prijavite na audiciju nekog reality showa, testirajte svoje vokalne sposobnosti u udobnosti vlastitog doma pomo u ovotjedne web preporuke. KaraokeParty.com omogu ava vam da pjevate pjesme po vlastitom izboru iz njihove bogate kolekcije popularne glazbe. Svaka pjesma

dostupna je u dvije verzije: s lead ili background vokalima. Po uzoru na megauspješni Guitar Hero, svaka nota koju pogodite donosi vam bodove, a krajnji rezultat re i e vam koliko ste bili uspješni u odnosu na ostale korisnike. Sve što vam je potrebno je mikro on koji ete uklju iti u svoje ra unalo i zabava može po eti!

Kako broj Internet korisnika unutar Hrvatske raste, tako se sve više po inju upotrjebljavati i alternativni na ini kupovine u virtualnom svijetu online du ana kod nas, ali i u inozemstvu. Udaljenost je tako sve manji problem, iz svojeg naslonja a možete bez problema naru iti majicu iz Australije, perilicu rublja iz Hrvatske ili pak najnoviji elektronski ure aj iz Hong Konga. No, s novim mogu nostima dolaze i nove opasnosti koje mogu vrlo lako pre i u no nu moru ako se ne pridržavamo par osnovnih pravila u kupovini na Internetu.

Pripazite gdje kupujete U virtualnom svijetu vrlo je teško razaznati istinu od laži

- ukoliko se odlu ite na kupovinu, napravite to u poznatim online du anima, a za one manje poznate putem Interneta probajte na i komentare prethodnih kupaca da se uvjerite u ozbiljnost trgovine. Tako er, svaka od online trgovina mora imati istaknute uvjete poslovanja te prou ite taj tekst kako bi bili pripremljeni na eventualne dodatne troškove poštarine, vrijeme isporuke i sli no.

Kupujte na siguran na in Ukoliko svoje podatke ostavljate unutar online trgovine, a naro ito ako se radi o brojevima kreditnih kartica, pazite da to radite prilikom enkriptirane komunikacije preko https protokola (u vašem pre-

licinom lanova benda, od kojih bi naglasili Neko Case koja sa svojim umiruju im glasom uljepšava nekoliko pjesama na albumu. Po etna pjesma “Moves” po inje s baražom instrumenata bar omanjeg orkestra, s pozitivnim nabojem, no, na žalost, utvr uje ono što e se do kraja albuma pre esto ponavljati. “Crash Years” predivno zvu i kada ju Neko otpjeva, no ponovno samo utvr uje gradivo. Prva polovica albuma uvjerljivo je pozitivna i poletna, s veselim temama i melodijama.

gledniku je u adresnoj traci u tom slu aju lokot ili zelena oznaka uz po etna slova https://...) te da je adresa na kojoj to radite vezana uz trgovinu ili bankarsku ku u. Ako vam nešto izgleda udno, radije se prvo raspitajte kod osoblja trgovine o emu se radi nego da riskirate da podaci do u u krive ruke.

Alternativni na ini pla anja Daleko naj eš i oblik pla anja za usluge i robe na Internetu je pla anje kreditnim karticama, no zbog mogu ih kra a podataka i nekontroliranih transakcija pokušajte što je mogu e više koristiti sigurnije alternativne oblike pla anja, poput pla anja putem servisa posrednika kao što su PayPal ili Moneybookers ili, ako se

“Silver Jenny Dollar” najviše nam je prirasla srcu. S Kinkovskim po etkom pjesma se teleportira kroz desetlje a i od po etnih ‘60-ih završava na zvuku karakteristi nom za pop ‘90-ih. Instrumentalno, Pornographersi pucaju iz svih topova, tako da svaka pjesma uklju uje mnoštvo instrumenata, od standardnih gitara i bubnjeva do klavira i violine. Prespora i ra alna “Sweet Talk, Sweet Talk” uklju uje i dobar gitaristi ki solo, dok ve sljede a “My Shepherd” kre e lakim country stopama sa sporom baladom. Dovoljno je poslušati bilo koje dvije pjesme koje smo spomenuli da biste shvatili ormulu ostatka albuma. Unato dobrom po etku i o itom entuzijazmu, “Together” nije ništa više od kolekcije solidnih indie-pop pjesama, op enito neuskla enih i bez jedinstvene teme, no s istom glazbenom pozadinom. Duljina od 45 minuta mogla je biti i manja, dok bi esencija svega ostala ista. Ne sumnjamo da e novi album The New Pornographersa na i svoje poklonike kao i svako ranije izdanje, no ne možemo se oteti dojmu da zvu e kao siromašna verzija Belle and Sebastian, samo s besmislenijim melodijama i lošijom lirikom. (Ivan Kiši , preuzeto s portala: Muzika.hr)

radi o kupovini unutar Hrvatske, putem virmana i poduze em. Posredni ki servisi za pla anje nude vam dodatni nivo sigurnosti jer podatke o kreditnoj kartici ostavljate samo njima, a oni se dalje brinu o isplati i garantiraju, do odre ene svote, zaštitu od prevare. Pla ate li putem virmana i pouze em, kreditna kartica vam nije ni potrebna jer pla ate direktno na ra un primatelja ili prilikom primitka robe. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe)

A-TEAM A TEAM

“Narednik James” dobio je koliko Oscara:

akcijska komedija/triler Režija: Joe Carnahan Uloge: Jessica Biel, Bradley Cooper, Quinton Jackson, Patrick Wilson

Televizijska serija prepuna akcije, koja je osamdesetih godina bila svjetski hit, stigla je i na velike ekrane. Omiljeni likovi ponovno su tu i - ako im se planovi ostvare - mogli bi se na-

i u još mnogo budu ih avantura. Predst avljaju i potpuno novi i moderni pristup popularnoj seriji koja u SAD-u uživa kultni status, The A-Team prati uzbudljive

i opasne avanture Hannibala Smitha i njegovoga živopisnog tima sastavljenog od bivših pripadnika specijalnih postrojbi koji su nepravedno optuženi za zlo in koji nisu po inili. Stoga

1. dva 2. etiri 3. šest

se odlu uju odmetnuti i iskoristiti svoje jedinstvene sposobnosti - i ekscentri nosti - kako bi skinuli ljagu sa svog imena i našli prave po initelje. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 5.10. nema ilmskog programa

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Strbad, Šenkovec

srijeda, 6.10. nema ilmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

etvrtak, 7.10.

Tribina

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

petak, 8.10.

18.00 i 20.00 A – TEAM akcijska komedija Režija: Joe Carnahan Uloge: Jessica Biel, Bradley Cooper, Quinton Jackson, Patrick Wilson

DVD, BLUE RAY IZLOG

1. TRAŽE I ERICA

subota, 9.10.

2. NAREDNIK JAMES

18.00 i 20.00 A – TEAM

3. MEGA MORSKI PAS 4. METEOR APOKALIPSA

akcijska komedija

5. PRI A O PRVAKU 6. POTRAGA ZA ZMAJEM 7. SMRTONOSNI OKRŠAJ

nedjelja, 10.10.

8. GLAVNI SASTOJAK

nema ilmskog programa

9. KUTIJA

TRAŽE I ERICA Komedija Kena Loacha o poštaru Ericu koji je zapao u životnu krizu, a može mu pomo i samo duh omiljene nogometne zvijezde: Erica Cantone! Eric je poštar i život mu izmi e pod nogama ... Kaoti na obitelj, divlji posinci i miješalica za cement u dvorištu nikako mu ne pomažu, a Eric ima i tajnu. Može li se suo iti s Lily, ženom koju je volio prije 30 godina? Usprkos dobroj volji svojih frendova, strastvenih nogometnih navija a, on nastavlja tonuti. U o ajnim vremenima potreban je prijatelj iz prošlosti kako bi natjerao izgubljenog poštara da se suo i s onim najopasnijim: svojom prošloš u. I to uz malu pomo duha

bivše nogometne zvijezde Erica Cantone!

MEGA MORSKI PAS Akcijski horor o dvije nemani koje se me usobno bore za prevlast nad Tihim oceanom pored Kalifornije. Oceanografkinja Emma MacNeil (Deborah Gibson) koristi podmornicu i prou ava migracije kitova. Vojni helikopter baci u more odašilja zbog kojeg kitovi pobjesne te se po nu zabijati u santu leda, u kaosu se helikopter sudari sa santom, što izazove pucanje leda i osloba anje prethistorijskih bi a. Ubrzo u Japanu gigantska hobotnica napadne naftnu bušotinu. U Kaliforniji Em-

ma istražuje ozljede nasukanog kita u kojem pronalazi ogromni zub, te doznaje da je smrtnu ozljedu u inio upravo mega morski pas. Dvije morske nemani nastavljaju uništavati sve oko sebe.

METEOR APOKALIPSA Približavanje meteora Zemlji prijeti velikom apokalipsom, te ša ica ljudi mora napraviti plan za spas cijelog svijeta. Kretanje golemih meteora sve se više približava Zemlji. Meteori se ubrzo po nu približavati Zemljinoj putanji te ulaze u orbitu gdje se po inju raspadati. Njihova degradacija uzrokuje zasipavanje itavog planeta

s ogromnim zapaljivim krhotinama. Je li to prava apokalipsa?

POTRAGA ZA ZMAJEM arobnjak prizove nao igled nepobjedivog zmaja, no par junaka kre e po drugog zmaja koji ga može pobijediti. U srednjovjekovno vrijeme zli arobnjak, s namjerom osvajanja svijeta, pozove mo nog zmaja koji terorizira ljude. Zvijer je snažna i može izdržati jake ljudske napade. No, nekolicina se pokre e kako bi porazila arobnjaka i njegovog zmaja za kojeg vjeruju da ga jedino drugi zmaj može pobijediti. Stoga oni polaze na potragu za zmajem kako bi spasili kraljevstvo.

10. ALISA U ZEMLJI UDESA

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

ponedjeljak, 11.10.

- ASSITEJ nema ilmskog programa

2. UBOJICE 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. PO ETAK

DOM KULTURE PRELOG

5. STARCI 6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA 8. MOJ PAS MARMADUKE

subota, 9.10., i nedjelja, 10.10.

9. AROBNJAKOV U ENIK 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office

19.00 MOJ LJUBIMAC MARMADUKE obiteljski ilm

1. WALL STREET: MONEY NEVER SLEEPS 2. LEGENT OF THE GUARDIANS: THE OWLS OF GA’HOOLE

Radno vrijeme blagajne

3. THE TOWN 4. EASY A 5. YOU AGAIN 6. DEVIL 7. RESIDENT EVIL: AFTERLIFE 8. ALPHA AND OMEGA 9. TAKERS 10. INCEPTION

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU: Seksi tajne protiv rutine u krevetu

Probudite uspavale strasti u vezi Svaku no spavate s partnerom, ali ne možete re i da pre esto vodite ljubav? Uz sve brige koje imate, seks je esto posljednje o emu razmišljate. Prema istraživanjima, danas ljudi vode ljubav 10 posto rje e nego što je to bio slu aj u pedesetim godinama prošlog stolje a. Veze zapo inju obostranom privla noš u koja vodi prema seksualnoj želji. Redoviti seksualni odnosi ne samo da su dobri za vaše zdravlje i osloba aju vas stresa, ve vam pomažu pri zadovoljenju emocionalnih potreba. Intimnost pomaže partnerima da ostanu bliski i povezani. Nakon nekoliko godina, sve što vam treba je par sitnica da se strasti probude ...

Uvijek ima vremena za seks na brzaka Nemojte kolutati o ima. Seks na brzaka može biti zabavan ako ste kreativni. Uostalom, seksolozi se slažu – što eš e vodite ljubav, više ete ga željeti. Kad par i izi ki esto izražava svoju želju jedno za drugim, to pospješuje intimnost. Dakle, kada su djeca u školi, a ve era se kuha, zgrabite muža i priredite mu pravi “šok”. Odvedite ga u kupaonicu i vodite ljubav u stoje em položaju prislonjeni na stroj za pranje rublja. ak ne morate ni

udruživanja s partnerom prilikom vježbanja kod žena podiže razinu dopamina (hormona strasti) i ublažava tjeskobu, a i nakon vježbanja, iako je izmorena i znojna, ima energije. Schwartz kaže da je ovo poput predigre kojom sagorijevamo kalorije. Postoji još jedan bonus za muškarca: njegov znoj od vježbanja sadrži androstadienon, derivat testosterona,

skinuti odje u. Ako ste ve dugo zajedno, “erotski napad“ je iznena enje o kojem e još tjednima sanjariti na poslu.

Dobra stara vremena Sje ate se vremena u po etku veze kad ste bili toliko zalu eni jedno drugim da niste uspjeli do i do spava e sobe, a da ne strgnete odje u sa sebe? Ponekad niste uspjeli ni iza i iz auta. Sljede i put na povratku s izleta pripremite se unaprijed i obucite seksi donje rublje. Kada je automobil sigurno parkiran u garaži, sko ite na stražnje sjedalo i zavedite ga onako kao što ste nekad inili (sad znate to no koje erotske gumbe trebate pritisnuti). Ne odustajte od ovog ako imate mali auto – svaki ima haubu. Možda vas, kad govorimo o seksu, ne privla e automobili, ali sigurno postoje neka skrovita mjesta na kojima ste se potajno ljubili. Ako ih posjetite, oslobodit ete lavinu osje aja koji spavaju u vama.

Neka igre po nu Ponekad je teško uvjeriti partnera da biste trebali isprobati nešto novo, ali ako ste zaglavili u rutini i vodite ljubav samo u mraku, u dobrom, starom, misionarskom položaju, krajnje je vrijeme

da se maknete iz rutine i isprobate nešto novo. Po nite posjetom seksi shopu. Bit e vam vrlo zabavno kad vidite koliko ete bra nih pomagala tamo na i i vjerojatno ete se smijati poput tinejdžera itavo vrijeme. Ne morate kupiti komplet za domine, dovoljno je da kupite igru – kockice koje e vam re i što i kako morate raditi.

Pomirbeni seks

Preuzmite vodstvo Dame, ne živimo u 19. stolje u. Ne moramo ekati muškarce da nas nazovu i ne moramo samo le i i obaviti to. Mnogi se muškarci u dugim vezama žale da njihove partnerice uvijek ekaju njih da naprave prvi potez jer je tradicionalno to njihova uloga. E, pa, nemojte ekati, preuzmite inicijativu. Možete sve u initi zabavnijim tako da mu zavežete o i ili mu svežete ruke i natjerate ga da vas skine. Neka vam pokaže

ljudi ponekad srame, a ustvari je uobi ajena pojava, može biti vrlo poticajno za vas oboje bez eksplicitnih scena. Naravno, lijepo je držati se za ruke - želite ostati povezani, ali blaga masaža vrata ili diskretan dodir koljena rukom ispod stola ne e nikoga sablazniti. Znate što vaš partner voli, pa, ako je to nježan dodir uha, u inite to. Popratite to nestašnim osmjehom i budite sigurni da e vas do ekati s nekom idejom kad stignete ku i.

koliko je snalažljiv. Osim što ete razbiti rutinu, ovakva e igra biti odli na predigra.

Zajedno vježbajte Možda vam zvu i udno, no zajedni ko vježbanje može biti vrlo uzbudljivo. Prema dr. Pepper Schwartz, prof. sociologije na University of Washington u Seattleu,

koji uzbu uje žene kad ga osjete u zraku. Dakle, ako vam je dosadno vježbanje, postoje mnogo zabavniji na ini održavanja kondicije od pretr anih kilometara.

Nježnost u javnosti više nije zabranjena

Svi smo uli da je pomirbeni seks najbolji. No, budimo iskreni, prili no je teško biti raspoložen za seks kad biste mu najradije bacili tanjur u glavu. Ali mogu e je sav taj bijes preusmjeriti u seksualnu energiju. Uostalom, kad se vodi rat, vaše tijelo reagira proizvodnjom velikih koli ina adrenalina i dopamina, a oba su savršeni sastojci za strastveni seks. Sljede i put kad se vi i partner upustite u bitku imajte na umu da se ovaj rat dobiva u krevetu ili na podu, ludim pomirbenim seksom koji obe ava da ete zadržati intimnost kada treba izgladiti nesporazum.

Volite svog partnera i to mu pokažite - u javnosti. Ono ega se

IMAGE HADDAD I S. OLIVER U AKOVCU Stigle nove kolekcije

Dvije lokacije trgovine s. Oliver

Image Haddad namijenjen je mladoj, urbanoj i poslovnoj ženi koja u svom odabiru uvijek traži udobnu, nosivu i ženstvenu odje u. Svojim ulaskom na tržište Image Haddad odgovorio je na potrebe moderne hrvatske žene za pret-a-porter odje om, odnosno za odje om koja nosi dizajnerski potpis, a ipak je dostupna u ve im serijama. U svojoj ponudi Image Haddad uvijek ima izuzetno udobnu i nosivu odje u, dok posebnom pažnjom usmjerenom na detalje podcrtava seksipilnost i ljepotu ženskog tijela. Linija ove modne marke omogu ava modernoj ženi da bude dama taman toliko koliko želi i kad to želi. Image Haddad trgovine otvorene su u svim ve im gradovima Hrvatske, no Me imurke ne moraju daleko po svoj komad odje e ove modne marke, za kojim mogu posegnuti u ulici Kralja Tomislava 7 (stari passage) u akovcu, ije je radno vrijeme od 9 do 14 te od 16 do 19.30 sati.

U novootvorenu trgovinu s.Oliver u ulici Kralja Tomislava 7 (stari pasagge) u akovcu stigla je nova kolekcija. Radno vrijeme trgovine je od 9 do 13, te od 16 do 19.30 sati. S.Oliver svojom odje om prati na in života pojedinca i cijele obitelji, ostvaruje njihove želje i potrebe. U kreacijama s.Olivera odražava se duh vremena u kojem živimo. Ovu modnu marku odlikuju prepoznatljive linije, kreativnost, dinamika i usmjerenost ka budu nosti. Sve s.Oliver kolekcije odlikuju se udobnim stilom i kvalitetom, dok liniju s.Oliver Casual odlikuju udobnost, odli na izrada i dobra cijena, a zadnji modni trendovi, kvaliteta i dobri krojevi nude vam mogu nost da kreirate individualan stil obla enja. Trgovina s. Oliver nalazi se na još jednoj lokaciji. Rije je o Mercator centru u Zagreba koj ulici na broju 87. Radno vrijeme te trgovine je od 13 do 20 sati.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Marinirane paprike

Kako napraviti vlastiti gel za kosu

Sastojci

Priprema:

1 crvena paprika 1 žuta paprika 1 zelena paprika sol i svježe mljeveni crni papar 2 režnja ešnjaka 30 ml (2 jušne žlice) nasjeckanoga svježeg peršina sok 1/2 limuna 30 ml (2 jušne žlice) maslinovog ulja gran ice svježeg peršina, za ukrašavanje

Paprike složite na lim za pe enje. Pecite u pe nici prethodno zagrijanoj na 250°C (plinska pe nica na 9) oko 15 minuta, da koža nabubri. Izvadite iz pe nice i pokrijte vlažnom krpom. Odložite na 5 minuta. Ogulite paprike, raspolovite ih i o istite od sjemenki. Narežite na komade debele 3 cm. Komade paprike složite na tanjur za posluživanje

i za inite solju i paprom. Ogulite i zgnje ite ešnjak te njime i peršinom pospite paprike. Paprike poprskajte limunovim sokom i uljem. Ostavite da se nekoliko sati mariniraju prije posluživanja. Ukrasite gran icama svježeg peršina i poslužite.

Povratite svom skalpu PH balans prirodnim putem s ru nom izradom gela za kosu. Ova tajna vašoj e kosi dati zdravlje i prirodan izgled. Trebat e vam 1 šalica sjemenki lana. Isperite sjemenke u hladnoj vodi i neka tako stoje 2 minute. U posebnu posudu ili lonac dodajte pola šalice vode i sjemenke lana te sve skupa stavite na lagano zagrijavanje. Oprezno miješajte sjemenke i vodu.

Mješavinu kuhajte 1 - 2 minute i onda procijedite vru u teku inu u zdjelu ili posudu u kojoj ete držati gel. Za 15 minuta mješavina bi trebala poprimiti strukturu gela. Da bi gel bio vrš i, koristite manje vode i kuhajte nekoliko minuta duže. Držite gel u frižideru 4 dana. Testirajte gel na kosi i ne koristite gel svaki dan. Prekomjerno korištenje može vašoj kosi dati nezdravi izgled.

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

Moderno zdanje s interesantnim pogledom Kreator ovoga modernog i elegantnog zdanja u Amsterdamu nizozemski je studio “Hoffman Dujardin”. Ekipa s impresivnim radovima ovaj je put izvela interijer stambenog prostora površine 100 m2, a sami za svoj projekt kažu:

Ovaj prostor je klasi an stan pretvoren u luksuzan i prostran l k stan sa spektakularnim pogledom na grad. Staklene ekstenzije na fasadi nastavljaju se na ritam postoje ih elemenata na njoj. Iznova dizajnirani, dnevni bora-

vak, kuhinja i terasa vežu se u jednu stilsku i estetsku cjelinu. Donji kuhinjski dio s kupaonicom i spava om sobom obložen je antracit kerami kim plo icama. U gornjem djelu u kojem se nalaze dnevni boravak i radni dio pod je obložen parketom. Elementi interijera izve-

Šutljiva ku a Ova se obiteljska ku a nalazi u gradu Shigi u Japanu, a djelo je japanskih arhitekata FORM/Kouichi Kimura Architects. Sastoji se od ve eg broja spjenih kutija

u trokutastoj dispoziciji. Zahtjev na dizajn bio je da se iskoristi oblik parcele koji je baš takav. Tako dobivena forma prati njene granice. S unutarnje strane parcele ku a se produbljuje, dok s vanjske uli ne strane njen oblik prati cestu. Interijer je tako er vrlo dobro iskorišten. U prizemlju je postavljen prilazni

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

ure uje: Bruno K Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

deni su u kontrastu bijelo – crno (tamnosivo), a fokusni elementi, kao npr. sjede a garnitura ili pak polunaslonja i, izvedeni su u nekim žarkim bojama. Tu je još i kamin u sklopu dnevnog boravka i prekrasna terasa. Ipak, meni je to ka na i ovom stanu pogled na vjetrenja u. Doduše, nekako mi se baš ne ini da se netko tko si može priuštiti taj stan može osje ati don quijoteovski. Ni sancho pansovski! http://www.hofmandujardin.nl

hodnik, glavna spava a soba, dje ja soba i japanska soba, dok su prostorije devne zone – dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica smještene na katu i one vode na (polu)zatvoreni balkon. Boje su klasi no japanske: dominira bijela koja je poja ana svijetlim drvnim dekorom, crte i linje jednostavne su i elegantne. Fasada je u bež nijansi koja cijelom zdanju daje

mekani efekt. Fotogra ije: Takumi Ota http://www.form-kimura. com/ http://phota.jp/

Jedan obi an stan u Švedskoj

Kako i sami primje ujete na ovom blogu, dosta pišem o švedskom dizajnu interijera (uz japansk i). To je stoga što zaista smatram da su ti interijeri vrijedni postanja. Ujedno, želio bih da se netko odvaži i zaželi živjeti u jednom takvom interijeru. Ali ne samo da zaželi, ve da to stvarno i u ini. Ovaj stambeni prostor koji sad predstavljam vrlo je udoban i prakti an. Nalazi se u malom švedskom gradi u Linnestadenu. Zgrada u kojoj se nalazi je dosta stara, ali je stan sam po sebi adap-

tiran i obnovljen. Izveden je moderno, s visinom prostora od 3,40 m i površinom od optimalnih 58 m2. Tako on vizualno izgleda mnogo ve i nego što zaista jest. Otvoreni prostor dnevne zone daje mu na prostranosti, a dominantna bijela boja još ga više osvjetljava. Ista u kombinaciji s drvenim daš anim podom daje jednostavan ali impresivan vizualni osje aj isto e i prirodnosti. Fotogra ije: Alvhem Mäkleri & Interiör http:// www.alvhemmakleri.se/

Savijena sofa Na netom održanom London Design Festivalu u me u svim eksponatima svoj je izložila i talijanska dizajnerica Patricia Urquiola. Njena savijena sofa dizajnirana je za talijanski brend “B&B Italia” i bila je izložena na njihovom štandu. Ova modularna i udobna sofa izgleda kao da je zgnje ena po sredini, odnosno kao da je

oblikovana rukom. Iz elemenata se mogu dobiti razni oblici koji su dostupni u raznim bojama i materijalima. http://www.londondesignfestival. com/ http://www.patriciaurquiola. com/ http://www.bebitalia.it/

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

Poznate reference u sigurnosti lutke EuroNCAP-a “prošetale” su i razgeldale nove modele koje e testirati

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy svakako je bio glavni gost Salona u Parizu koji je s pažnjom razgledao proizvode prvenstveno francuske auto industrije

Audi je nastavio razvoj velikog coupea sa pet vrata

Volkswagen je predstavio novog Passata u dvije verzije: limuzina i karavan (Variant). Passat je sada dizajniran u skladu s novim smjernicama unutar tvrtke poput Golfa i Pola.

Vrlo brzo nakon predstavljanja atraktivne limuzine S60 Volvo je predstavio i karavansku izvedbu V60.

Novi model japanskog proizvo a a zove se Verso-S, a spada u manje jednovolumene. u prodaji e biti od prolje a slijede e godine.

Kompaktna klasa Kompaktna klasa najprodavaniji je segment u Europi. Citroën C4, Citroën DS4, Ford Focus u tri karoserijske ina ice i Opel Astra GTC coupe potpuno su novi modeli koji kre u na tržište.

Seat je novim konceptnim modelom pokazao nove smjernice u dizajnu svojih modela.

Doma i je proizvo a Renault predstavio novu veliku limuzinu imena Latitude koja zamijenjuje Vel Satis, a nastala je s korejskim partnerom Samsungom.

Doma i je proizvo a Peugeot predstavio svoj atraktivan model naziva 508 koji e zamijeniti 407-icu. Model je odmah predstavljen u dvije karoserijske izvedbe: limuzina i karavan (SW).

Novi model renomiranog proizvo a a uvijek plijeni pažnju...

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Blještavilo bez prave zvijezde - Svjetsko središte automobilske industrije tijekom listopada svakako je Pariz, odnosno tradicionalan jesenski Salon automobila u Parizu koji se održava do 17. listopada. Me imurske novine su ve tradicionalno posjetile ovu izložbu te vam donosimo pregled najvažnijih noviteta.

Potpuno novi model bavarskog proizvo a a zamijenjuje uspješnog prethodnika. Veliki interes je pokazan i za konceptnim modelom na osnovi kojeg slijedi budu a serija 6

Salon automobila u Parizu ima posebno mjesto i važnost u automobilskoj industriji. Održava se bienalno, svake parne godine te se izmjenjuje sa izložbom u Frankfurtu. Zna aj francuske auto industrije tako er u svijetu zauzima posebno mjesto što daje poseban zna aj i ovoj izložbi. Broj akreditiranih novinara prije 2 godine bio je ve i od 13.000, a ove godine ta je

brojka otprilike ista. O ekuje se više od milijun posjetitelja do 17. listopada do kada traje ovaj Salon. Broj premijera je više od 100, dok broj izlaga a premašuje brojku 300 iz više od 20 zemalja. Ovog prolje a je Salon u Ženevi ostavio dojam izlaska auto industrije iz krize i inilo se da su tmurne godine krize iza nas. Pariz baš i ne ostavlja taj dojam. Glamur i blještavilo manje je od onog

na koje smo navikli u Parizu, vidljiva je štednja na svakom koraku, a od bitnijih proizvo a a nije bilo Subarua, Aston Martina, Lade, Mahindre... Posebna je pažnja posve ena alternativnim izvorima energije pa su u prvi plan “isplivali” automobili na elektri ni pogon. Više od 13.000 m2 izložbenog prostora posve eno je upravo tim vozilima pod nazivom “New Energies”.

Za one koji planiraju posjetiti ovaj Salon donosimo informaciju da je cijena ulaznice 12 eura za odrasle, 6 eura za mlade od 10 do 18 godina i studente, za grupe ve e od 15 ljudi ulaznica je 10 eura, a mlaži od 10 godina ne pla aju ulaz. Salon je otvoren do 17. listopada, radno vrijeme je 10 do 19 sati, a etvrtkom (7. i 14. listopada) salon je otvoren do 21 sat.

Novi model Land Rovera definitivno je bio me u najatraktivnijim novitetima na Salonu. Slijede eg ljeta po inje prodaja u Europi, a najve i bi broj kupaca trebao biti nježnijeg spola.

Svoj je vrlo uspješan model Swift Suzuki predstavio u novoj generaciji koja je ipak ostala samo blago promijenjenog dizajna ali su pogonski agregati novi.

Atraktivan coupe sa etvero vrata dobio je u potpunosti novu verziju poznatog imena CLS.

Najatraktivnije predstavljanje na Salonu imao je Lotus koji je pokazao cjelokupnu novu gamu svojih modela. Predstavljanju su nazo ili Mickey Rourke te Naomi Campbell.

Uvijek atraktivan proizvo a predstavio je konceptni model koji e zamijeniti Murcielago, a imat e V12 motor.

Hyundaijev uzlet na tržištu nastavlja se maliom jednovolumenom naziva ix20.

Ekološka vozila Honda Jazz Popularan model dobio je i hibridnu ina icu koja kombinira 1,3 litreni benzinski i elektro motor. Citroën C Zero i Peugeot iOn potpuno su elektri na vozila kao i Smart elktric drive. Posebno su bili interesantni elektri ni skuteri Smarta te Minija.

WRC modeli Slijede a sezona donosi nove model od kojih e se isticati Mini WRC, Ford Fiesta WRC te Citroën DS3.

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Boluje od psihoze

Uže ili zmija?

Moj sin ima 26 godina. Kada je završio fakultet i zaposlio se, nakon nekoliko mjeseci po eo se udno ponašati. Misli da ga na poslu špijuniraju, prate, pa ak i uje neke glasove koji ga na to upozoravaju. Bio je kod specijaliste psihijatra koji je postavio dijagnozu da se radi o psihozi. Zanima me kakva je to bolest i kao se lije i. Akutni psihoti ni poreme aj karakteriziran je akutnim po etkom psihoti nih simptoma. Uglavnom se javljaju halucinacije (obi no slušne), sumanute ideje i promjene uobi ajenog ponašanja. Ti simptomi nastaju kroz dva tjedna ili manje. U ovom poreme aju nema dokaza o organskom uzro niku.

Ako uže zamijenite za zmiju, kada shvatite da držite uže, a ne zmiju, to ne zna i da je zmija nekamo pobjegla. Pogrešno uvjerenje ili pogrešna percepcija vode nas u probleme, a mi tako esto i ne znamo da griješimo... Mentalne su bolesti pogrešno shva anje stvarnosti, složili bi se budisti i zapadni znanstvenici. Želimo li izlije iti mentalnu bolest nema drugog na ina nego da je napadnemo samom stvarnoš u, jer problem leži u pogrešnom shva anju stvarnosti. Da bismo bili slobodni od pogrešnog na ina poimanja stvarnosti mi ne možemo jednostavno izbrisati «nešto» i tako se toga riješiti. Ljudi ponekad do u psihologu jer imaju problema sa ljutnjom, ljubomorom, strahom,... da ne nastavljam nabrajanje svega što bi moglo biti problem kojeg se žele riješiti. Ali mi se toga ne rješavamo, nema na ina da to jednostavno obrišemo. Rješavamo se neznanja i pogrešne percepcije ili interpretacije stvarnosti. Možda e vam biti razumljivije ako to usporedim sa stupnjevima obrazovanja koje prolazimo kroz život. Kako stje emo sve više znanja smanjujemo koli inu neznanja o razli itim stvarima. Ali to samo po sebi ne zna i da postoji nekakav entitet nazvan «neznanje» koji se malo po malo odbacuje. Radi se o

Piše Katarina Flajpan

Nastanak psihoti nog poreme aja može, ali ne mora biti udružen akutnim stresnim doga ajem koji se desio jedan do dva tjedna prije po etka poreme aja. Ovaj psihoti ni poreme aj obi no traje nekoliko mjeseci ili ak nekoliko tjedana nakon ega dolazi do potpunog oporavka. Ako traje duže od tog vremena onda treba promijeniti dijagnozu i naj eš e se tada radi o shizo reniji. Za lije enje ordiniraju se neuroleptici, koji mogu imati niz nuspojava koji se mogu javiti na po etku ali isto tako nakon duljeg uzimanja lijekova. Bolest shizo renija je još uvijek, može se re i bolest za koju se uzrok sa sigurnoš u ne može utvrditi.

BIOTERAPIJA

Osvježavanje tijela i duha Nije nikakva rijetkost da pacijent osje a permanentne bolove u itavom tijelu, naro ito u predjelu le a, ne voli govori o tome jer ne može de nira što ga zapravo boli, a boli ga sve, od glave do stopala. Oboljeli se doista osje a veoma loše, energetski je na dnu. Lije nik e takvom pacijentu preporu iti odmor, neke analge ke ali ne pomaže ništa. To je stanje organizma kad je is u kompletnom disbalansu i kojem je prvenstveno potrebno je izves tretman dubokog opuštanja. Nakon toga dobar e bioterapeut pravilno dozira dodavanje energije i u e ri dana poja ava taj dotok, paze i pri tome na balans organizma kako ga ne bismo nepotrebno predozirali. Pri tom terapeut mora bi u stalnoj vezi, razgovaraju i s pacijentom o njegovim trenutnim osje ajima i o op em stanju njegovog organizma. Zatim je neophodno dobro obraditi kralježnicu koja je “tvornica krvi” i glavu kojoj je naj eš e doda potencijal. Dobar bioterapeut e nekoliko puta jekom terapije zatraži od pacijenta da malo proše e po prostoriji i da

terapeutu prenese do kakvih je promjena došlo. Organizam, koji je bio u potpunom rasulu, polako ali sigurno dolazi u stanje zdravog balansa. Pri tome se ne može ra una da e oboljeli bi is dan kao nov, ali mora bi znatno bolje. Nakon e ri dana terapije pacijent je izašao na put iscjeljenja. Dodavanjem op malne doze energije organizam se po inje sam bori za zdravlje. To je zapravo i cilj bioterapeuta a nikako ovjeka posla u ljekarnu gdje e za gomilu novaca dobi nešto manju koli inu lijekova koja mu ne e donije nikakvo poboljšanje.Isto tako lije nik ne može propisa pacijentu odre enu koli inu energije jer se ona ne može kupiti u ljekarni. Jednako je važno izbjegava ili eliminira stres. O njemu se puno premalo govori a on je zapravo ubojica broj jedan. Bioterapeut e oboljelom pomo i odstrani stres, sanira njegove posljedice i vra vas u punu formu. Dovoljno je nazva broj telefona 098/1347-031, i to bez SMS-a i dogovori svoj tretman za bolje i kvalitetnije zdravlje. Vi to zaslužujete.

procesima unutarnjeg preslagivanja i izgra ivanja. Filozofi i znanstvenici današnjice slažu se da prava priroda svijeta nije predodre ena i da je višezna na. Zato u domeni konceptualizacije postoji bezbroj perspektiva i posljedica koje one izazivaju u ljudskom ponašanju i u društvenom unkcioniranju. Tako nastaje ljudska povijest kao kompleksna socijalna stvarnost i dobra ili loša psihi ka prilagodba kao osobna stvarnost. Svatko od nas o svemu tome ima neku osobnu piramidu spoznaja i zabluda. Niti smo sigurni niti sumnjamo u tu svoju piramidu, neobi na stvar. Uglavnom uspijevamo s njom proživjeti svoj ljudski vijek, dodaju i joj ponešto s vremena na vrijeme, ili oduzimaju i ... Ali mentalna bolest u širem smislu - kao odsutnost ravnoteže uma o emu govore budisti, a ne kao psihijatrijski poreme aj u užem smislu definiran simptomima, kako ih navodi zapadna znanost, pratilac je tog našeg životnog puta. Aktualni epidemiološki podaci o stanju mentalnog zdravlja zabrinjavaju jer pokazuju da raste broj stanovnika ove planete koji imaju probleme sa destruktivnim emocijama opisive psihijatrijskom terminologijom, što nije tek privremeno stanja neravnoteže...

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Implanon NXT Evo opet novosti u hormonskoj kontracepciji.Radi se o malom štapi u 4 cm dugom i 2 mm širokom koji se postavi pod kožu nadlaktice.Nosi na sebi etonogestrel ,hormonski preparat iz grupe gestagena-progesterona.Postavljanje se vrši jednim malim aparati em,pa je postavljanje i odrstranjivanje jednostavno i bezbolno.Štapi se nalazi potkožno na nadlaktici s unutarnje strane.tako da ne smeta u svakodnevnom životu i radu,a položaj se može kontrolirati pipanjem. Nakon postavljanja implanon otpušta kontinuirano iz sebe male koli ine progesterona. Progesteron djeluje zaštitno što ne dozvoljava zadebljavanje sluznice maternice ,ona ostaje tanka pa ne može do i do implantacije ev.oplp ene jajne stanice.Nakon nekoliko tjedana nošenja dolazi i do blokade ovulacije,a cervikalna sluz postaje gusta,neprohodna za spermije.Isto djelovanje ima i Mirena,hormonska spi-

rala koja se nosi u maternici. Kontracepcijsko djelovanje traje kod implanona tri godine, nakon tog roka se on odstranjuje,a može se odmah postaviti i novi.Sigurnost je prakti ki stopostotna,Pearl indeks iznosi o,o5.Komplikacije i kontraindikacije su vrlo rijetke i vezane uz progesteron.Pošto se ovdje radi o vrloj maloj koli ini hormona koji ulazi u tijelo,metodu možemo preporu iti kao sigurnu i bez komplikacija.Sada najnoviji Implanon NXT ima poboljšanu strukturu pa je dobro vidljiv kako rentgenskom,tako i ultrazvu nom pretragom.Cijena se kre e oko 200 eura.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

5. listopada 2010.

Informativni Kutak Poliklinike Živa

ZA NJEGA

Muške pogreške u seksu Ve ina muškaraca uvjerena je da su sjajni ljubavnici. Možda ak i ne znaju da griješe, ali vrijeme je da razmisle i o tim problemima. Mi vam donosimo naj eš e pogreške na koje su se žene požalile. Nau ite i prestanite griješiti.

radite to polako. Takvo postupanje nju uzbu uje, a vama jam i i više nego ugodno druženje u krevetu.

Guranje glave Ona zna da vi želite oralni seks i do toga e do i, ali ne prisilnim guranjem glave prema dolje. Takvo ponašanje ženu ponižava i ona se ne osje a dobro jer ima dojam da je prisiljavate. Prona ite neki diskretniji na in kojim ete joj dati do znanja kako želite da vas oralno zadovolji. Uzimanje njene glave u ruke i grubo guranje prema dolje uop e nije seksi i, ako se tako ponašate, nemojte se uditi što niste oralno zadovoljeni.

Napad na grudi Ženske grudi vrlo su osjetljivo podru je, ali neki muškarci to zaboravljaju. Nije stoga rijetkost da su grubi prema njima i dodiruju ih znatno vrš e nego što bi trebali. To može biti bolno. Bradavice su tako er osjetljive i, bez obzira na to koliko se zanijeli, nemojte ih previše grickati i pritiskati. Važno je napomenuti i da žene ne vole kad se na podru ju grudi predugo zadržavate jer to doživljavaju kao da ste zaboravili na osobu s kojom ste te da ste se odlu ili družiti samo s njezinim grudima.

Opsjednutost vaginom Baš kao što se neki muškarci predugo zadržavaju na ženinim grudima, neki se pogube u njezinom me unožju i zaborave na vrijeme. Žene vole kad ih se oralno zadovoljava, ali sve ima svoje granice. Drugim rije ima, ako opsjednutost njezinom vaginom traje predugo, njoj e postati dosadno. Mnogi muškarci smatraju da je ženina vagina mnogo važnija od njezina klitorisa, pa onda njoj i posve uju više pažnje. Istina je suprotna i klitoris je taj koji e je dovesti do užitka. Ona voli kada se bavite i njezinom vaginom, ali nemojte svu pažnju usmjeriti samo na

Skidanje sa stilom Da, uzbudili ste se, ali to ne zna i da se morate ponašati kao neandertalci. Žene ne vole kada ih dohvatite i skinete im samo suknju ili hla e i ga ice kako biste što prije stigli do glavnoga dijela. Za žene to nije seksi i osje aju se glupo. To zna i i da ne e biti dovoljno opuštene, a dobar seks onda pada u vodu. Budite pravi muškarac i razodijevajte je polako i senzualno. Nemojte odmah gurati ruke do grudnjaka i ga ica, nego si uzmite vremena i

jedno mjesto ako želite da ona bude zadovoljena.

Neobrijana brada Netko vam je rekao da je brada od dva dana seksi? Možda i jest, ali samo na fotogra ijama i na muškarcima koji je ne e ljubiti. injenica je da je brada od dva dana iznimno gruba i iritira, stoga nemojte glumiti Brada Pitta. Osje aj je za nju posebno neugodan dok je oralno zadovoljavate. Ona iz pristojnosti možda ne e ništa re i, ali znajte da to nije doživljaj koji je o ekivala. Njezino me unožje posebno je osjetljivo, pa brada od dva dana uzrokuje bol i iritaciju. Prije druženja s njom svakako se obrijte i poštedite svoju partnericu neugode i boli.

Brzina Vjerojatno ste u ilmovima za odrasle vidjeli kako se neki obdareni muškarci seksaju brzo kao ze evi i to vam se u inilo simpati nim. Vjerujte, njoj to ne e biti nimalo simpati no. Pravi ljubavnici znaju da ritam treba mijenjati, a ako samo navalite i ponašate se kao ze i na baterije, nemojte se uditi što vam se seks prorijedio. Ženama uop e nije zabavno kad se ponašate kao brzi Gonzales i cijela stvar završi za tri minute. Budite umjetnik, osluškujte njezino tijelo i budite malo nježni, malo grubi, malo spori, malo brzi … I tako redom. (izvor: e-muskarac.com)

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

i onih koji se žele istaknuti u jesenskoj modnoj gužvi. Za žene koje vole biti u centru pažnje zasigurno su visoke izme iznad koljena. One e naglasiti noge, a posebno seksi kombinacija je sa skinny trapericama. Što se materijala ti e, de initivno izbjegavati patentne zatvara e i umjetne materijale. Najsigurnija investicija je prava koža, i to u klasi noj mat crnoj ili sme oj varijanti. Ako želite jedinstvenu boju kože,

Žgaravica, i kada napraviti gastroskopiju? Mnogi ljudi svakodnevno imaju žgaravicu. Glavni je uzrok žgaravice i pridruženih tegoba vra anje kiselog želu anog sadržaja u donji dio jednjaka. Uz to može biti prisutna i bol u gornjem djelu trbuha, ili bol iza prsne kosti, nadutost i podrigivanje. Klini ka se slika razlikuje od osobe do osobe, a razli iti uzroci mogu dovesti do istih ili sli nih simptoma. Neke osobe zbog takvih u estalih vra anja kiselog sadržaja mogu imati i upalne promjene na donjem djelu jednjaka. Ako se promjene ne lije e u ovoj po etnoj fazi mogu nastati i teže posljedice kao što je to ir jednjaka ili suženje u donjem djelu jednjaka. Ako promjene dugo traju mogu nastati i kroni ne upalne promjene pa govorimo o Barrettovom jednjaku. Najteža je komplikacija takvog dugotrajnog poreme aja

rak jednjaka, kada se sluznica donjeg djela jednjaka zlo udno promijeni. Ako imate žgaravicu, bol iz prsne kosti ili u gornjem djelu trbuha, podrigivanje, i ako su opisane tegobe izražene, javljaju se u estalo, posebno ako se javljaju gotovo svaki dan, treba ih lije iti. I treba utvrditi pravi uzrok takvih tegoba. Ne samo zato da tegobe ne bi postale kroni ne i da se ne bi javile komplikacije, ve i zato što takve tegobe uvelike umanjuju kvalitetu života bolesnika koji ih imaju. Ako ste stariji od 45 godina svakako bi trebalo napraviti i gastroskopiju, jer tegobe mogu biti uzrokovane i puno težim bolestima, kao što je to primjerice ve postoje i rak želuca ili rak na spoju želuca i jednjaka. Danas postoje izvrsni lijekovi koji brzo mogu pomo i kada se radi o jednostavnom

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa

povratu želu anog sadržaja u jednjak. Uz dodatne mjere u smislu promjene nezdravih stilova života i umanjenjem stresa ve ina se takvih stanja brzo može popraviti, pa i cjelokupna kvaliteta života postaje puno bolja. Nužno je ipak odgovorno napraviti prvi korak, a to je oti i lije niku, kako bi se postavila dijagnoza i otkrio pravi uzrok tegoba. I kako bi se u onih koji su pod ve im rizikom za rak želuca i svih starijih od 45 godina napravila gastroskopija i daljnja potrebna obrada.

TEHNO ZONA T

izme iznad koljena Kada je rije o modnim trendovima 2010., oni su vezani uz suptilnost i tradiciju. I dok e se mnogi od nas odlu iti za klasi nu siluetu i prigušene boje, ima

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ostale su mogu nosti maslinasto zelene, sive ili krem neutralni tonovi. Od stilova izdvajam klasi ni ili elegantni, koje imaju okrugli vrh, rock verzija uskih kožnatih te futuristi ki stil koji nam se smiješi i nadolaze ih sezona. Što biste trebali izbjegavati kod ovih izama? Visoke arape preko izama, izme nositi umjesto hla a ili tajica.

Uz novi Olympusov softver E-5 još je brži Netom nakon pred-stavljanja fotoaparataa E-5, iznimno pouzdanog i brzog predvodnika D-SLR R kategorije, Olympus je jošš jednom ubrzao tempo s nadogradnjama softveraa za tri klju na zuiko digitall objektiva. Nadogradnjee ubrzavaju sekvencijalno o snimanje na fotoapara-tu E-5 u kombinaciji s trii objektiva vrhunskih per-formansi iz renomiranee zuiko digital ED serije zaa fotoaparate E-Sustava.. Novi softver je dostupan n za preuzimanje s Internetaa od 21. rujna, 2010. Olym-pusovi kupci mogu putem Interneta nadograditi svoje softvere preuzimanjem nadogradnji za objektive zuiko digital ED 14-35mm, 50-200mm i rekordni 12-60mm

E-5 je novi predvodnik Olympusove Four Thirds serije D-SLR fotoaparata. Ovaj fotoaparat je otporan na prašinu, zapljuskivanje, ekstremno je robustan i dizajniran za snimanje izvrsnih fotogra ija u gotovo

svim uvjetima. Uz iznimno veliku brzinu zatvara a od 1/8000 sekunde i uzastopno snimanje od 5 fotogra ija u sekundi, snima fotogra ije brze akcije u profesionalnoj kvaliteti. E-5 e biti dostupan od listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5. listopada 2010.

Komentari Domoljublje je i jeftinija ulaznica - Da ujem prvo ženske glasove ... 1279 vas ima. A sada muške molim ... 736 je muških ... Ovo je na svom prošlotjednom koncertu u Varaždinu izrekao Miroslav Škoro. I ništa ne bi bilo udno da se u njegovom glasu nije osjetilo odre eno razo aranje relativno malim, ili manjim, brojem posjetitelja nego je Škoro o ekivao. U prilog mojoj tvrdnji idu i sljede e injenice. - Kad bi danas ovdje pjevala neka Ceca Meca i sli no, bilo bi puno više ljudi, ali, Bože moj, što ja tu mogu, ustvrdio je pred ipak dobro popunjenim gledalištem u varaždinskoj Sportskoj dvorani poznati hrvatski pjeva , uglavnom domoljubnih pjesama. Još je nekoliko puta Škoro pokazao da je nezadovoljan, a u par navrata je uzimao iz džepa sakoa pisalo uz komentar. - Evo, ponio sam i flomaster, kako bi kasnije u kafi u potpisao tri - etiri prodana CD-a, gotovo cini ki je govorio Škoro. Sve je ovo bacilo dosta ružnu sliku na ina e lijep koncert na kojemu su osobiti bili Žiga i njegovi Bandisti. Miroslav Škoro kao da ne živi u hrvatskoj stvarnosti, a ona je da ljudi baš i nemaju novac za neke posebne zabave, pa i koncerte. Ulaznice za Škorin koncert stajale su 60 i 80 kuna. Ra unica. Ako iz Murskog Središ a na koncert ide etvero lana obitelj, to je 240 ili 320 kuna za ulaznice, a voljeli bi popiti po pivo, što je dodatnih 60 kuna, plus gorivo i ta ipak skromna ve er košta 500-tinjak kuna.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Naravno, svi smo domoljubni kao i Škoro, samo što to moramo dobro platiti. Da su za Škorin koncert ulaznice bila upola manje, dvorana bi bila puna i zarada kao i sada, a puno bi domoljubne publike bilo prezadovoljno. Škoro ne bi ništa izgubio, odnosno zaradio bi normalan iznos. Dakle, i je tinije ulaznice su domoljublje. Sli no je bilo ljetos u Zasadbregu na koncertu Marka Perkovi a Thompsona, gdje tako er zbog cijena ulaznica posjet nije bio na razini o ekivanoga. Da su ulaznice bile je tinije, publike bi bilo kao u pri i. A Perkovi se kao i Škoro voli podi iti domoljubljem. Pa, de ki, budite je tiniji, odnosno primjereniji hrvatskom trenutku. Publika vas voli i cijeni, ali ne može platiti više nego može. I još mora ... ajmo, ruke goreeee ..., što tako er nije baš ukusno za jedan koncert ozbiljnih pjeva a.

Fenomen Šeherezada i Onur Svi mi volimo pogledati dobar film ili seriju, koji nam ponekad ne izlaze iz glave danima, pa nekad i duže, no ono što je uspjelo seriji “1001 no ” vjerujem da ve duže vrijeme nije ni jednom filmu. Za one koji ne znaju o emu je rije , “1001 no ” turska je sapunica koja je prema pisanjima medija o ito doista osvojila Hrvate (ili, bolje re eno, Hrvatice). Osim što se, kako pišu odre eni mediji, pojavio velik interes za majice s natpisom “Šeherezada, 150.000 dolara” koja iz jednoga zagreba kog izloga, izme u ostalog, mami osmijeh prolaznika, odre ena hrvatska škola stranih jezika bilježi nevi en interes za jezik domovine Šeherezade i Onura, to nije, glavnih likova spomenute serije. Ako je ovo doista tako, uop e ne udi i navala na turisti ke aranžmane put Turske, u kojoj posjetitelji žele vidjeti upravo mjesta iz serije. “Vidi li se, u sklopu panoramskog obilaska, i ku a Onurove majke uz Bospor?” naj eš e je pitanje, kažu iz jedne putni ke agencije. I sve je to smiješno do odre ene granice. Svi se mi ponekad volimo poistovjetiti s likovima koje gledamo na malim ekranima. Znaju nas o arati, što svojom glumom, što

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

svojom ulogom, me utim, u ovom slu aju ipak je rije o ne em “ja em”. Je li rije o svojevrsnoj opsjednutosti, prvenstveno ženskog spola, ili ne em drugom, ipak ne bih ulazila u to. Me utim, ne mogu a da ne primijetim koliko je jedna serija (glumom svojstvenom sapunicama i, na kraju krajeva, istom tak vom radnjom) napravila za samu Tursku. Promocija zemlje nedvojbeno je ovdje, a ovakvu reklamnu reakciju ne bi postigli ni ženskom stražnjicom, koja je trebala mamiti turiste u Lijepu našu, ali je ipak maknuta s reklame za hrvatski turizam. Znaju li Turci što rade ili im se jednostavno posre ilo, nije bitno. No, bilo kako bilo, prema najavama turisti kih agencija, mogu o ekivati novi val turista, a sve zahvaljuju i enomenu nazvanom Šeherezada i Onur.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Kako najlakše izgubiti tri (3) godine života Vrlo jednostavno, samo ekajte da vam istekne valjanost kojeg od brojnih dokumenata ili da morate produžiti neka od rijetkih prava koja možda imate. E, tada kre e prava pustolovina zvana birokratski sustav Republike Hrvatske, a svi koji prežive, nerado e pri ati o tome. Hrpa obrazaca koji se moraju ispuniti, raznorazni rodni listovi, domovnice ili potvrde kojima je rok valjanosti od danas do sutra, sasvim nerazumna radna vremena u kojima se primaju stranke i vrlo esto, svaka ast iznimkama, iznimno neljubazni službenici za šalterima. K svemu tome slobodno možemo pridodati i bezbrojne pristojbe, biljege ili naknade koji nerijetko predstavljaju pravi udar na siromašni hrvatski džep. E, kad se sa svim tim pomirite, s dugogodišnjim stažom borbe s birokracijom nau ite sa sobom na dugotrajno ekanje u redu uzeti “Paket za preživljavanje višesatnog stajanja” koji sadrži debelu knjižurinu, marendu i bocu vode, u ete u instituciju koja se našla na rasporedu i fino stanete na kraj reda, kao svi ostali obi ni smrtnici. ekate pola sata, pa sat, dva ili tri, red malo ide, malo ne ide, uspijete saznati sve o še ernoj bolesti tete u tre em koljenu nesretnika ispred ili iza vas u redu, prožva ete i redovnu pauzu u vrijeme najve e gužve, i to je sve ok, na sve ste to bili spremni. A onda se pojavi osoba xy, lokalni mo nik, velika zvjerka ili tek obiteljski prijatelj kojeg od šalterskih djelatnika. Pobuna po inje, prvo gun anjem pojedinaca u redu u

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

vlastitu bradu, pa sve glasnijim udruživanjem u protestu protiv privilegije osobe xy, pa sve do eskalacije nemira do razine omanje pobune. Osoba xy, u mom konkretnom slu aju prije nekoliko godina, sve enik xy, na cijelu tu situaciju imao je za re i sljede e: - Meni se žuri. Oh, svijete, stani svoju vrtnju oko sunca, zar ne vidiš da se vrtiš uzalud i oko krive stvari! Pokušate li eventualno promijeniti stvari i vratiti osobu xy vratiti gdje joj je i mjesto – na kraj reda, dobit ete tek pre rigani osmijeh uz neki neumjesni komentar. Kad naposljetku obavite sve što trebate, a vrlo esto radi se tek o štambilju ili dva, bacate pogled na preostale patnike u redu i pomislite: - Uh, ne bih vam bio u koži. I ne biste, sve do trenutka kad shvatite da vam je ponovno istekao neki dokument ili da ponovno morate produžiti neka od rijetkih prava koja vam pruža Lijepa nam naša. Tada ete u redu vjerojatno izgubiti još koje dvije - tri (2 - 3) godine života. Koje vam ne e vratiti baš nitko.

AKOVE KI espresso by Bibi

Emocije nikad ne umiru ... Me imurje, ti si kolijevka našeg boljitka! Tko te ima u srcu, ne da te iz glave. Vjerujem da su se ove domoljubne misli rojile i u glavi naše Kristine Štebih koja je kao glumica i autorica nagra ivane kazališne predstave “Pismo z Galicije“ na dostojan na in na prošlotjednom “ akovcu etvrtkom“ predstavila uza sve ostalo i naš milozvu an me imurski jezik. Svi oni zaboravljeni, a mla im generacijama i nepoznati, kajkavski “zvukovi“ potaknuli su u meni onu iskonsku ljubav za zavi ajem. Iako sam svakodnevno sv jedok takvom izri aju, jer moja 83-godišnja baka usprkos

“svjetlosnoj“ revoluciji obožava upotrijebiti izraz “puhni svetlo“, neke su me crtice iz predstave jednostavno oduševile. Glavni likovi provozali su nas vremenskim prometalom do 1917. g. kada je i svije a bila bogatstvo, bicikl novitet, kada se meso jelo jednom mjese no, a ljubav je (zbog rata) postala luksuzom. Podsjetilo me to na usputne “petarde“ moga dragog pokojnog djeda koji je poneku našu lijenost pješa enja znao “puknuti“ injenicom o njegovom “soldatskom“ pješa enju ku i ak iz Rusije. Danas mladi kao vrhunac avanturizma obilježavaju odlazak skuterom na naše more, i to okrunjuju osnivanjem

acebook grupe. Suptilno u šapnuti: bomba! Centar za kulturu je zahvaljuju i predstavi koju je režirao Dejan Buva , a uz Kristinu odglumio Ivica Mikolaj, vrvio emocijama, duhom prošlosti, ali vrlo jasnom porukom koja se može primijeniti i u sadašnjosti. Posebice kad je ljubav u pitanju. S jedne strane doživjela sam svjesnost kako su u prošlosti stvari bile jednostavno, ali “krvavo“ poredane. Rat smo, na žalost, ponovno doživjeli nedavno i na našoj koži, ali barem za sad više ga nema na vidiku. Danas živimo u novom milenijumu, novoj stvarnosti koja melje sve pred sobom. Ipak, ponešto

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

je i nekad i danas ostalo isto. Poput emocija koja se teško mogu prebrisati, bez obzira na sva “ uda” novog doba. Pismo z Galicije, meso z tiblice ... im je “z“ u igri, reda se specijalitet za specijalitetom. I jedno i drugo nagra ivano. I jedno i drugo me imursko. I jedno i drugo za palac gore.

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 41

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. 31.8.2010. Proizvo a

koli i- udio, % na

Opel

82 14,62%

Chevrolet

75 13,37%

Hyundai

58 10,34%

Volkswagen

9,45%

Mazda

6,06%

Peugeot

5,70%

Ford

5,35%

Toyota

5,17%

Suzuki

4,63%

10 Renault

4,28%

11 Škoda

3,92%

12 Honda

3,21%

13 Dacia

2,50%

14 Citroen

1,96%

15 Kia

1,78%

16 Fiat

1,60%

17 BMW

1,43%

18 Nissan

1,43%

19 Mercedes

0,89%

20 Seat

0,89%

21 Audi

0,53%

22 Lancia

0,53%

23 Lada

0,36%

561

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,69

Super plus 98

8,69

Super 100 BS

8,69

9,07

Eurodizel BS

7,96

7,93

LPG auto plin

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 2. listopada 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora d.o.o.

Opelova servisna akcija za starija vozila Opelov program Servis 4+ mijenja naziv u Opel Servis Plus i od sada nudi povoljno održavanje Opelovih vozila starih tri godine ili više. Vlasnicima Opel Astri te Opel Corsi iji su automobili stariji od tri godine nude se pristupa ne paketne cijene zamjenskih dijelova i servisnih usluga koje su jednake u cijeloj Hrvatskoj. Redovito održavanje automobila neophodno je za pouzdan rad, životni vijek i sigurnost vozila, a važno je gdje i kako se automobil servisira. Opelova mreža ovlaštenih servisera najbolji je odabir za održavanje Opelovih automobila, jer se djelatnici servisa redovito školuju, ugra uju isklju ivo originalne dijelove i posjeduju specijalne alate sukladno Opelovim visokim standardima za servisne partnere. Opelovi originalni zamjenski dijelovi imaju dvogodišnje jamstvo i time dodatno pružaju korisnicima bezbrižnu vožnju. Osim toga, vozila u ijoj jamstvenoj knjižici stoje potvrde da su redovito servisirana u ovlaštenim servisima održavaju ve u vrijednost. Pojednostavljeno, Opel vozilo koje je redovito servisirano kod ovlaštenih servisera u slu aju prodaje postiže višu cijenu. Paketne cijene programa Opel Servis Plus uklju uju rad, originalne dijelove i PDV. Ponuda je dostupna kod ovlaštenih Opel partnera koji sudjeluju u programu Opel Servis Plus, a odnosi se na sljede a vozila s benzinskim motorima: Astra F 1.4 i 1.6, Astra G 1,2, 1.4 i 1.6, Astra H 1.4 i 1.6, Corsa B 1.0, 1.2 i 1.4 te Corsa C 1.0 i 1.2. Vozila s dizelskim motorima koja ulaze u program su: Astra H1.7 i Corsa C1.3.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

5. listopada 2010.

Nissan Qashqai i Qashqai+2 uz besplatnu odgodu pla anja U akciji „Dobar posao u Nissanu” koja je krenula 21. rujna 2010. kupcima Nissan Qashqaija, najprodavanijeg crossovera na hrvatskom tržištu, putem Nissan Financiranja nudi se mogu nost financiranja kupovine vozila s besplatnom odgodom pla anja od godinu dana bez troškova kamate i troškova obrade kredita. Ugovor o leasingu sklapa se s Unicredit Leasingom uz u eš e od 50% vrijednosti vozila, a trošak kamate za 12 mjeseci trajanja ugovora o leasingu i jednokratne naknade u potpunosti snosi Nissan. U primjeru Qashqaija 1.6 Visia po cijeni od

139.000 kn, korisnik leasinga na samom po etku korištenja pla a iznos od 69.500 kuna ne pla aju i tijekom prve godine troškove

kamate ni jednokratne naknade koje umjesto njega snosi Nissan. Kupac tako, zahvaljuju i ovoj akciji, ne mora unaprijed blokirati

ve i iznos za kupnju vozila te mu na raspolaganju ostaje više novaca koji može investirati ili oro iti te tako uštedjeti minimalno za registraciju i osiguranje vozila u drugoj godini. Osim toga, ukoliko se kupac Qashqaija, odlu i za sklapanje police obaveznog i kasko osiguranja s tvrtkom Jadransko osiguranje d. d., u okvirima ove akcije ima pravo i na besplatni tehni ki pregled i besplatnu prvu registraciju vozila, što predstavlja dodatnu uštedu od najmanje 1 000 kn. Akcija traje do 30. listopada 2010. i vrijedi u svim ovlaštenim Nissan salonima.

Nova Nissan Micra nadmašila o ekivanja

Peugeot Road Show u Zagrebu Peugeot Hrvatska u suradnji sa svojim partnerom Metro Cash & Carry i mrežom ovlaštenih koncesionara, u rujnu i listopadu organizira Road Show, s ciljem da se svim zainteresiranim klijen ma predstavi široka gama Peugeot lakih komercijalnih vozila. Svi zainteresirani mogu navra do najbližeg Metro Cash & Carry centra i upozna se s atrak vnom gamom Peugeot lakih dostavnih vozila i pogodnim uvje ma nanciranja putem Peugeot Financiranja. Nakon održavanja u Splitu, Zadru i Rijeci, road show e se nastavi u Zagrebu i to od 1. do 10. listopada na Jankomiru, te od 12. do 18. listopada u Sesvetama. Nakon toga slijedi Osijek, koji e ujedno bi i posljednje

mjesto održavanja road showa i to od 21. do 26. listopada. Peugeot gama lakih komercijalnih vozila obuhva a e ri osnovna modela, koji su zbog razli i h dimenzija i zapremina spremni udovoljiti ve ini zahtjeva profesionalaca, a njihovi adu su vrhunska prak nost, prostranost i funkcionalnost. U verzijama furgon, Peugeot Bipper dostupan je ve od 61.500 kn, Partner Origin od 72.300 kn, Partner od 83.900 kn, Expert od 114.900 kn, te Boxer ve od 121.100 kn. U cijene je uklju en PDV. Za posje telje e bi organizirana i nagradna igra u kojoj e najsretniji osvoji nagradne vau ere za kupnju u Metrou C&C u iznosu od 2.000 kn.

Tvrtka Nissan Motor je objavila da je do 13. rujna, šest mjeseci nakon po etka prodaje na prvom tržištu u Tajlandu, primila više od 54 000 narudžba za svoj novi kompaktni automobil Nissan March, odnosno Nissan Micru, kao što se zove na mnogim drugim tržiš ma. Uvelike premašivši tvrtkina o ekivanja, narudžbe nove Micre u vrlo su kratkom vremenu nadmašile regionalne mjese ne i godišnje ciljeve. Na tajlandskom je tržištu, gdje je sredinom ožujka najprije puštena u prodaju, u šest mjeseci naru eno više od

25.700 jedinica, što je 28 posto više od godišnjeg plana od 20.000 jedinica. U Japanu je do 13. srpnja, to no dva mjeseca nakon po etka prodaje, bilo naru eno 21.857 jedinica. Time je više nego peterostruko premašen mjese ni cilj od 4.000 jedinica. U Indiji je od po etka naru ivanja 25. svibnja Nissan dobio više od 4.000 narudžbi, a u Kini je u dva tjedna od po etka primanja narudžbi 30. kolovoza naru eno 3.000 jedinica. Izvoz ina ice s oznakom Micra u europske države iz indijske tvornice Chennai po et e u listopadu.

Nova etapa za PCMA Rus s po etkom proizvodnje SUV-a PSA Peugeot Cit roën (PSA) i Mitsubishi Motors Corporation (MMC) zapo inju s proizvodnjom modela Citroën C-Crosser, Peugeot 4007 i Mitsubishi Outlander u zajedni koj tvornici (PCMA Rus), smještenoj u ruskoj Kalugi, 180 km jugozapadno

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

od Moskve. Nakon što je ve zapo ela proizvodnju Peugeota 308 u travnju i Citroëna C4 u srpnju, zajedni ka tvornica PSA i MMC po inje s proizvodnjom SUV-a za sve tri marke. Tvornica je do sad ve proizvela 11.000 vozila. Zahvaljuju i investiciji od 470 milijuna eura, proces proizvodnje tvornice je na visokom nivou i udovoljava standardima koji su na snazi i u drugim svjetskim tvornicama dvaju partnera. Bit e u potpunosti unkcionalna u 2012. godini. S 400 zaposlenih, tvornica je postala klju an aktor za lokalno gospodarstvo i potvr uje uspjeh politike koju vodi guverner Kaluge, a koja ima za cilj razvitak pravog industrijskog podru ja jugozapadno od Moskve. Zahvaljuju i lokalnoj proizvodnji modela Citroën C-Crosser, Peugeot 4007 i Mitsubishi Outlander, PSA i MMC mo i e brzo odgovoriti na potrebe klijenata u Rusiji i na taj na in pove ati svoju prisutnost na tamošnjem tržištu.

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SALON STOLARIJE MARLEX, E. i G. LEGENSTEIN 11, ČAKOVEC Tel: 040/384-234

Za avansna plaćanja nudimo poseban popust!

Održan tradicionalan susret u organizaciji tvrtke Start iz Male Subotice Protekle su subote, 25. rujna, u Maloj Subotici održani Susreti dobrih susjeda koje zajedni ki organiziraju tvrtka Start te udruga Sport za sve iz Male Subotice. Ove su godine susreti održani po šesti puta, a posebno je obilježeno i 20 godina postojanja tvrtke Start koja je ovlašteni partner Mazde za Me imursku i Varaždinsku županiju, auto škola te marketinška agencija. Ovogodišnjim je susretima nazo ilo sedamdesetak djelatnika, suradnika i prijatelja tvrtke Start kao i lanovi udruge Sport za

sve. Kao potpora, susrete su pratili lanovi Moto kluba Orlovi iz Male Subotice, koji su najavili i aktivno natjecanje u narednim suretima. Natjecateljski je dio susreta bio oragniziran u više disciplina poput ga anja lopticama, nabacivanja koluta, vise e kuglane, ubacivanja loptica, pikada, odbojke na pijesku, bo anja... Sami su rezultati natjecanja postali manje bitni nakon podijele prigodnih nagrada za najbolje te ugodnog druženja iji su doma ini bili bra ni par Novak, vlasnici tvrtke Start.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

5. listopada 2010.

etiri Mercedes-Benzova Intoura za osje ki Panturist d.d.

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

Flota Chevrolet Epica za branitelje

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!! PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g. PIAGGIO NRG 50 - 2009.g. PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g. GILERA STALKER 50 2008.g. KREDITNI I LEASING ARANĹ˝MANI â€˘ BEZ JAMACA, U EĹ A, KASKO OSIGURANJA â€˘ ROK OTPLATE DO 7 GODINA â€˘ ZAMJENE STARO ZA NOVO â€˘ ZAMJENE STARO ZA STARO â€˘ GARANCIJA â€˘ OTKUP RABLJENIH VOZILA

Osje ki prijevoznik Panturist d.d., dio me unarodne korporacije Veolia Transport, preuzeo je, u krugu svoga poduze a, etiri prigradska i me umjesna autobusa Mercedes-Benz Intouro. Tom su prigodom bili nazo ni predstavnici EUROlinea, glavnog zastupnika Daimlera AG za Hrvatsku, te elni ljudi Panturista, direktor Predrag Ribi i predsjednik Uprave Bo Karlsson. Ovom su isporukom, na obostrano zadovoljstvo, Mercedes-Benz i Veolia Transport pokrenuli suradnju s dugoro nim planom poslovanja.

Prigradski autobusi Intouro dokazali su se svojom dosljednom ekonomi noĹĄ u i na redovnim linijama i u izletni kom prometu. Dugi intervali odrĹžavanja uz ĹĄtedljiv motor Euro 5 s Mercedes-Benzovom dizelskom tehnologijom BlueTec SCR omogu uju niske troĹĄkove tijekom cijelog vijeka trajanja autobusa. Usto, tu je i visok standard sigurnosti koja obuhva a, me u ostalim, disk-ko nice na svim kota ima, automatski sustav ko enja i motorno upravljanu regulaciju pogonskog proklizavanja (ASR). Autobusi

Intouro imaju i potpuno klimatiziran prostor za voza a i putnike. Markantan prednji dio s jednostrukim svjetlima, zaobljenim branicima i dvostruko urezanim sjenilom ve izdaleka i na prvi pogled ini Intouro prepoznatljivim lanom Mercedes-Benzovih autobusa. Panturist d.d. u svom voznom parku za putni ki prijevoz sada ima pet autobusa marke MercedesBenz. Putnici e zasigurno uĹživati voze i se udobno i u etiri nova autobusa Intouro koji e prometovati na raznim linijama.

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Focus 1.6 TDCi Trend karavan, 2010., bijela, aut. klima, tempomat, alu felge, maglenke, radio CD, dalj. centralno, el.podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010.,bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., Ĺžuta, vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

ÂžÂĽÂ¨ÂłÂşÂłÂ°ÂŽÂˇÂ¸ÂşÂłdÂˇdÂśÂĽÂžÂ°ÂłÂŤÂłÂąr Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽdÂ…ÂšÂśÂÂˇrdÂ—ÂšÂ´ÂŠÂśÂÂłÂśÂĽÂ˛dÂĽÂšÂ¸ÂłÂąÂłÂŚÂÂ°r %XGXĂ†QRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

ÂťÂťÂťrÂ¸ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽrÂŹÂś

Ä˘$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

Auto Centar Ĺ atrak, Chevroletov ovlaĹĄteni partner, isporu it e 147 automobila Chevrolet Epica Ministarstvu obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnos . Automobili su namijenjeni 100%-tnim hrvatskim ratnim vojnim invalidima I. skupine, koji to pravo ostvaruju temeljem lanka 60. Zakona o pravima hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji. Predsjednica Vlade Jadranka Ko-

sor uru ila je proteklog tjedna u Zagrebu hrvatskim braniteljima klju eve prvih 89 Chevrolet Epica, od ega su na njih 32 izvrĹĄene prilagodbe za osobe s invaliditetom, prema vrs invaliditeta i zahtjevima hrvatskih ratnih vojnih invalida. Preinake za osobe s invaliditetom provela je tvrtka Spid kao jedini registrirani proizvo a opreme za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

5. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 11 od 13 Rally-a:

Rezulta Rally de France, 30. rujna – 3. listopada 2010.

MotoGP poredak nakon 14 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Japana, ana,, ana Motegi, 3. listopada 2010.

F1 poredak nakon 15 od 19 utrka

F1 poredak VN Singapura, pura, pu ra, 2010. 10. Sinagapore, 26. rujnaa 20

Sebas en Loeb

Casey STONER

Dani Sordo

Andrea DOVIZIOSO

Pe er Solberg

Valen no ROSSI

Jari - Ma Latvala

Jorge LORENZO

Colin EDWARDS

Fernando Alonso

Sebas an Ve el

25 18

Mark Webber

Jenson Bu on

Nico Rosberg

Rubens Barrichello

Mikko Hirvonen

Sebas en Ogier

Marco SIMONCELLI

Robert Kubica

Federico Villagra

Alvaro BAUTISTA

Adrian Su l

Nico Hulkenberg

Ma hew Wilson

Henning Solberg

10. P. Sandell

Randy DE PUNIET

10. Hiroshi AOYAMA

11. Marco MELANDRI

12. Nicky HAYDEN

13. Hector BARBERA

Poredak voza a:

Ben SPIES

10. Felipe Massa

Poredak voza a: 1.

Mark Webber

202

Fernando Alonso

191

Lewis Hamilton

182

Sebas an Ve el

181

Sebas en Loeb

226

Sebas en Ogier

166

Jari - Ma Latvala

144

Pe er Solberg

133

Dani Sordo

125

Dani PEDROSA

228

Mikko Hirvonen

104

Casey STONER

180

Ma hew Wilson

Andrea DOVIZIOSO

159

10. Michalel Schumacher

Federico Villagra

Valen no ROSSI

156

Henning Solberg

Ben SPIES

139

RBR-Renault

383

Nicky HAYDEN

129

McLaren-Mercedes

359

Randy DE PUNIET

Ferrari

316

Mercedes Benz GP

168

Marco SIMONCELLI

Renault

133

Force India-Mercedes

Williams-Cosworth

BMW Sauber-Ferrari

STR-Ferrari

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

388 277 193 140 54

Sljede i rally: Slijede i rally: RACC Rally Rally of Turkey, de 16.–18. travnja Espagna, 22. – 24. 2010. listopada 2010.

Poredak voza a: Jorge LORENZO

10. Colin EDWARDS

297

Poredak proizvo a a: a:

Jenson Bu on

177

Felipe Massa

125

Nico Rosberg

122

Robert Kubica

114

Adrian Su l

49 46

Poredak konstruktora: ra: a:

Yamaha

309

Honda

285

10. Lotus-Cosworth

Duca

220

11. HRT-Cosworth

Suzuki

12. Virgin-Cosworth

Sljede a utrka: VNVN Malezije, Slijede a utrka: Japana, Sepang, 10. listopada 25. travnja 2010. 2010.

Sljede a utrka: VN Japana, Suzuka, 10. listopada 2010.

južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

Sting u Zagrebu 8. studenoga Veliki glazbenik Sting nastupit e u Zagrebu 8. studenoga u pratnji najve ega benda u svojoj glasovitoj karijeri, Kraljevskoga filharmonijskog orkestra. Orkestar od 45 lanova dodao je Stingovim emocionalnim izvedbama dodatnu eleganciju i dubinu te omogu io potpuno novi uvid u Stingovu ionako raznovrsnu glazbenu karijeru. Glazbenik e publici predstaviti u potpunosti prera en materijal na kojemu je radilo deset razli itih aranžera izri ito za njegovu Symphonicity turneju. U novom ruhu pjesme su posebno dizajnirane za orkestar, te e osvježiti bogatu glazbenu paletu izvedbi koje su ve sada postale klasika u svjetskim glazbenim okvirima.

Orkestrom e ravnati maestro Steven Mercurio, poznat po svojem dosadašnjem radu s Chick Coreom, Lucianom Pava-

rottijem te Andrea Bocellijem, a uz spomenute glazbenike na ovoj turneji Stingu e se pridružiti i njegov dugogodišnji

gitarist Dominic Miller te glazbenici David Cossin, Jo Lawry i Ira Coleman. Sting je ovih dana u sklopu svoje Symphonicity turneje održao koncerte u Pragu i Ženevi te je zaradio odli ne kritike za svoj nastup. Turneju Symphonicity opisuju kao antasti no glazbeno iskustvo koje krasi savršenstvo te isto a zvuka, kao i Stingove izuzetne glazbene sposobnosti. Ništa manje ne o ekuje se ni u Zagrebu. Ulaznice za ovaj doista posebni spektakl još ima u prodaji preko sistema Eventim. Cijene ulaznica: VIP parter: 500 kn, PARTER sredina: 450 kn, PARTER: 400 kn, TRIBINA dolje: 400 kn, TRIBINA gore: 350 kn, LOŽA: 800 kn.

I Gotan Project u Zagrebu 16. studenoga Nakon milijuna prodanih primjeraka albuma te etiristo koncerata diljem svijeta, Gotan Project vra aju se u Zagreb s novom turnejom gdje e predstaviti svoj tre i studijski album naziva “Tango 3.0”. Koncert e se održati u dvorani Kornati (Hypo centar), 16. studenoga u 21 sat! Novi album Gotan Projecta naziva “Tango 3.0” predstavlja povratak plesnom podiju na na in kakav je i njihov posljednji album “Lunático”. Stvorili su još jednu udesnu mješavinu tradicionalnoga argentinskog tanga s dubom, jazzom i elektronikom. Jedanaest pjesama s albuma “Tango 3.0” istovremeno su zavodljive i propulzivne. Album je izašao to no 10 godina nakon osnivanja Gotan Projecta i ostaje vjeran njihovim temeljnim principima kombiniranja suvremene elektronike s

klasi nim tangom. Na albumu gostuju i razni glazbenici, p a ta-

ko u pjes m i “ Ta ngo Square” možemo uti zavodljivi zvuk orgulja Dr. Johna ili svileni glas Cristine Vilallonge u pjesmi “Peligro”, dok kroz itanje novele “Rayuela” u istoimenoj pjesmi Gotan odaje po-

ast legendarnom argentinskom autoru Julesu Cortázaru. ak i Vic-

tor H u g o Morales, legendarni nogometni komentator, posu uje svoj glas u prvoj pjesmi “La Gloria”, hommageu nogometnom geniju Maradoni i njegovom

nezaboravnom pobjedni kom golu protiv Engleske 1986. godine. Jedna od klju nih stvari albuma je svakako zvuk Bandoneona. Me u mnogobrojnim vrstama harmonika na svijetu, Bandoneon se isti e specifi nom bojom i izražajnoš u. Iako poti e iz Njema ke, Bandoneon vrlo brzo preuzima glavnu ulogu me u instrumentima koji se uju iz barova i bordela Buenos Airesa. Gotan Project osnovali su Philippe Cohen Solal, Eduardo Makaro i Christoph H. Müller 2000. godine kada su izdali debi album “La Revancha Del Tango”, album koji je zvuk Argentine doveo na svjetsku pozornicu. Žive u Parizu, gradu za koji slobodno možemo re i da je drugi dom tanga. Njihova glazba je danas slavna, a sluša se sve od klubova New Yorka preko Europe do plaža Rio De Janeira.

Navratilova pobijedila rak! Teniska legenda Martina Navratilova potvrdila je da je nakon operacije i šest dugih tjedana mu nih zra enja uspjela pobijediti rak dojke. - Više nemam rak. Tehni ki, nemam ga još od lumpektomije u ožujku, ali nakon toga sam još išla na zra enja kako bih bila sigurna da su nestale sve zlo udne stanice, izjavila je presretna Martina Navratilova za asopis “People”. Bivša tenisa ica priznala je da su joj najteže pala zra enja, koja su se pokazala

puno strašnijima od onoga što je prvotno zamišljala. - Operacija je bila jednostavna, ali zra enja su bila zeznuta. Bilo je to dugih šest tjedana. Zra enje isiše svu energiju, poput vampira, dan za danom. ak i kad je bilo gotovo, trebalo je dosta vremena prije nego mi se energija vratila. Sada se osje am kao preporo ena. Prognoze su odli ne i stvarno mi je dobro, priznala je Navratilova.

TOP 20 01. LJUBAV KAO MIRIS - MASSIMO 02. DAO BI SE KLADIT - OLIVER

01. Nevidljivo blago

04. CIJELI SVIJET

Kim Verson

ALIBI . FRANKA Bateli

02. Moja bjondica

05. KIŠA - NENO BELAN

Džo Mara i Maki

06. NEMO AN PRED NJOM - SAŠA LOZAR

03. Lipa spiza Dalma nska

07. SAD SAM JAK

Duško Lokin & Grupa Pas cada

EMIR & FROZEN CAMELS

04. Kako u joj re da varin

08. DOGODILA SE LJUBAV

Klapa Sv. Florijan

LEA DEKLEVA . Mladen i Saša

05. Alkohol

09. BIT E ZAUVIJEK

Jasmin Stavros & Mladen Grdovi

DALIBOR PROCHAZKA

06. Cijeli svijet - Alibi

10. LJUBOMORA - DENIS & DENIS

07. Svatovska

FORMULA 13

Tom Cruise ponovno je izgledao neobi no visoko u usporedbi s gluma kom partnericom Cameron Diaz na premijeri njihova filma “Dan i no ” održanoj u Tokiju. Svi se pitaju kakve umetke koristi jer je gotovo iste visine kao atraktivna plavuša, visoka 1,75 metara, no on je ak pet centimetara niži od nje. Ovaj put morao se dodatno potruditi da dosegne njene standarde, jer je Cameron (kao za inat) obula vrtoglavo visoke štikle u kojima se ležerno prešetavala i pro esionalno pozirala na crvenom tepihu. Vjerojatno je jedna od prednosti kad ste holivudska zvijezda i proizvoljno mijenjanje izgleda, od boje kose ili kože (Michael Jackson) do visine. Ako nisu u pitanju ekstenzije ili umeci, možda se glumac podvrgao nekom bolnom tretmanu istezanja ili ga je jednostavno ugrizao radioaktivni pauk i podario mu mo trans ormacije.

TJEDNI KALORIFER

Jenson Federica

TOP LISTA DOMA IH

Maja Šuput 08. Uzmi il idem - Karma

01. HEATWAVE - PHIL COLLINS

09. Aj a, volin te

02. SECRET - SEAL

Klapa Kampanel

03.GET OUTTA MY WAY

10. Jezuš, de ki - Gaga

KYLIE MINOGUE 04. BILLIONAIRE

TOP LISTA STRANIH

TRAVIE McCOY . BRUNO MARS 05. HARD KNOCKS - JOE COCKER 06. FEEL GOOD INC. RHYTHMS DEL MUNDO/GORILLAZ 07. MY SHADOW - KEANE 08. THIS PRETTY FACE AMY MACDONALD 09. JUST A DREAM - NELLY 10. CLOSER TO THE EDGE 30 SECONDS TO MARS

01. We No Speak Americano Yolanda 02. Only Girl

TOP LISTA DOMA IH Rihanna 03. Commander Kelly Rowland Ft. Gue a 04. Love The Way You Lie Eminem Ft.Rihanna 05. Alejandro Lady Gaga

TOP LISTA 01. ROBBIE WILLIAMS - Shame 02. CEE LO - F**k You DOMA IH TOP LISTA 03. KYLIE MINOGUE - Get Out Of My Way 04. ALEXANDRA BURK Start without You 05. A-HA - Bu er y Bu er y 06. TAIO CRUZ - Dynamite 07. UFFIE - A.D.D. S.U.V. 08. BRANDON FLOWERS - Cross re 09. PENDELUM - Island 10. KATTY PERRY Teenage Dream

Tom Cruise i dalje raste?

TOP LISTA DOMA IH

03. STVARNO NESTVARNO - PARNI VALJAK

5. listopada 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 47

9/24/09 4:14:41 PM

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

ZAGORJE – TEHNOBETON d.d.

Otvorili tvornicu na Kosovu Zagorje –Tehnobetona d.d. iz Hrvatske kao ve inski vlasnik i partner Burimi sh.p.k. s Kosova osnovali su tvrtku Tehnoburimi d.d. u Mitrovici, Kosovo, za proizvodnju armirano betonskih centrifugiranih stupova. Otvorenju su prisustvovali visoki dužnosnici Republike Hrvatske i Kosova. Safet Gërxhaliu, predsjednik Gospodarske komore Kosova otvorio je službeni dio dotaknuvši se u vrlo emocinalnom govoru na izuzetno dobru suradnju Republike Hrvatske i Kosova dok je naš veleposlanik Zlatko Kramari u nastavku pohvalio prvo hrvatsko proizvodno ulaganje. Miroslav Buni i Mustafa Fazliu, vlasnici tvornice Tehnoburimi, kao doma ini zaželjeli su dobrodošlicu državnom tajniku Republike Hrvatske iz

Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Robertu Marktu kao i predsjedniku HGK Županijske komora Varaždin edomilu Cesarcu i zamjeniku gradona elnika grada Varaždina Slobodanu Mikacu. Prilikom osnivanja tvornice cilj i želja ulaga a u ovu investiciju, vrijednu 5,18 milijuna eura, bila

je stvaranje tvrtke koja e biti lider u sektoru kojim se bavi ne samo na podru ju Kosova ve u svim zemljama regije, gdje se misli na Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru. U samoj proizvodnji se koristi tehnologija i strojevi renomiranog talijanskog proizvo a a što je garancija pouzdanosti, ali i kvalitete kona nog proizvoda. Trenutni proizvodni asortiman se sastoji od proizvodnje AB centrifugalnih stupova za srednjenaponske i niskonaponske mreža, a sa godišnjom proizvodnjom od cca 25 tisu a stupova mogu e je u velikoj mjeri podmiriti potrebe za stupovima u cijeloj regiji. Planovi za budu nost su ve razra eni te Zagorje – Tehnobeton d.d. planira daljnje širenje proizvodnog asortimana. Slijedom tog cilja osnovana tvrtka TehnoBurimi d.d. iz Mitrovice posjeduje me unarodne certi ikate za kvalitetu proizvoda i za zaštitu okoliša ISO 9001 i ISO 14001.

5. listopada 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

SVJETSKI KUP u gimnastici održan je u eškoj Ostravi i po prvi put se svirala hrvatska himna u ast pobjede najbolje me imurske gimnasti arke

Tijana Tkal ec uzela prvo svjetsko zlato šene izvedbe. Za taj skok dobila je ocjenu 13.750 (maksimalna ocjena mogla bi biti oko 14.000). Stari drugi skok nije izvela tako dobro. Za njega je dobila ocjenu 13.250, ali to je svejedno bilo dovoljno za srednju ocjenu koja joj je donijelo sjajan kona ni rezultat. Tijana je nastupila i u finalu partera, ali nakon osvojenog zlata više nije bilo prave koncetracije za bolji rezultat od kona nog 8. mjesta.

Nakon srebra i bronce Tijana Tkal ec je kolekciju medalja osvojenih na natjecanju Svjetskog kupa upotpunila zlatom Nakon osvojene svjetske bronce i srebra, akove ka gimnasti arka, hrvatska reprezentativka, lanica GK Marijan Zadravec Macan - Tijana Tkal ec od petka u svojoj kolekciji ima i najsjajniju svjetsku medalju. Na Svjetskom kupu u Ostravi osvojila je 1. mjesto u finalu preskoka i osvojila zlatnu medalju s ocjenom 13.550. Ono što veseli je stabilizacija novog, ja eg skoka premeta sa zgr enim saltom 360 kojeg je na ovom natjecanju izvela vrlo blizu savr-

Ude na SP u Rotterdamu U SGC Aton zapo ele su završne pripreme hrvatskih gimnasti ara za nastup na SP u Rotterdamu. Od me imurskih gimnasti ara nastupiti e Filip Ude koji e vježbati višeboj. Osim hrvatske reprezentacije završnog glancanje orme u Atonu odra uje i reprezentacija Kanade. (dz)

Uspješna u kvalifikacijama Ina e, najbolja me imurska gimnasti arka Tijana Tkal ec, dan prije finala uspješno je nastupila u kvalifikacijama. Ušla je u finale na obje sprave: preskoku i parteru. Tijana je na svojoj najboljoj spravi na preskoku predstavila svoje nove skokove i ustabiliti ih najve im natjecanjima. Nije sve bilo idealno, ali upravo je to i bio cilj nastupa na ovom jakom natjecanju. Dobila je etvrtu ocjenu kvalifikacija. Tkal ec je izborila i finale na parteru s osmom ocjenom natjecanja. (Dejan Zrna, oto: Zlatko Vrzan)

Pristigli novi igra i Me imurja s predsjednikom

ODLI AN POVRATAK najbolje me imurske tenisa ice nakon zalije ene ozljede

Ivana Lisjak osvojila Clermont Ferrand Kad igra svoj ponajbolji tenis, onda joj tenisa ice poput Iryne Kuryanovich ne mogu predstavljati problem, iako to možda trenuta no ne sugerira WTA ljestvica. U finalu Clermont Fernanda Ivana Lisjak jednostavno je pregazila bjelorusku tenisa icu i zaokružila antasti an tjedan, daleko najbolji ove godine. Sigurnom i uvjerljivom pobjedom u dva seta 6:4, 6:1, Lisjak je po prvi put ove godine otišla do kraja na jednom teniskom turniru i nakon više od godinu dana ponovno osvojila jedan ITF turnir. Nakon što je gotovo dva mjeseca pauzirala zbog ozljede, najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak turnirima se vratila na challengeru u rancuskom Clermont Ferrandu. Na turniru vrijednom 25.000 ameri kih dolara koji se igrao na tvrdoj podlozi, stigla je do tako do uspjeha ove sezone.

Sjajan niz Ina e, Ivana je na turniru prije pobjede u finalu, nanizala etiri vrijedne pobjede, što joj nije uspjelo više od godinu dana, kad je osvojila turnir istog nagradnog onda u Monteroniju u Italiji. Sve etiri proje finalne bile su poput finalne, na impresivan na in u dva seta. U 1. kolu bila je bolja od Talijanke Bona 6:2, 6:3, u 2. kolu bila je

ljestvici gdje je zbog do sad loših rezultata ove godine i stanke od minula dva mjeseca zbog ozljede pala na ak 370. mjesto. Lisjak nastavlja s europskom turnejom igranja na tvrdim podlogama. Ovaj tjedan slijedi turnir iste kategorije u Limogesu, a zatim malo ve i ispit na 100.000 ameri kih dolara vrijednom ITF challengeru u Belgiji. (Dejan Zrna)

Ivana Lisjak pobjedni ki se vratila na ITF tour nakon zalije ene ozljede

Iva Mekovec u etvrtfinalu juniorskog ITF-a

još uvjerljivija protiv doma e igra ice Lechemia 6:2, 6:1. Prvi ozbiljniji ispit imala je u prvom setu etvrtfinala u kojem je za protivnicu imala Ruskinju Orlovu. Ipak, nakon što je slomila otpor protivnice u prvom setu 7:5, prošetala se drugim 6:2 za novu uvjerljivu pobjedu. Vrlo sigurna bila je i u polufinalu u kojem je dobila Francuskinju Bergot, tako er u dva seta: 6:4, 6:4. Protivnica u nedjeljnom bila je pomalo iznena uju e Bjeloruskinja Kuryanovich koja je iznenadila u polufinalu 1. nositeljicu turnira ehinju Cetkovsku. Lisjak je igrala i parove, gdje je prošla u etvrtfinale. Nakon ovog osvojenog turnira o ekuje se njezin napredak na WTA

Mlada akov anka Iva Mekovec nakon kra e stanke nastavila je s odli nim rezulta ma na me unarodnim turnirima. U Lošinju je održan ITF turnir za juniore i juniorke do 18 godina, a Iva se pobjedama protiv Poljakinje Zuzanne Maciejewske 7:5 6:2 i Slovenke Neje Sotošek 6:4 6:2 plasirala u etvtfinale turnira gdje je zaustavljna od ehinje Barbore Kreicikove u tri drama na seta 7:6 3:6 5:7. Šteta, jer je plasman u polu nale, nakon njezinog vodstva 7:6 i 4:1, bio vrlo blizu, da bi uslijedio veliki preokret u korist eške igra ice, što u tenisu nije rijetkost.

IDU EGA VIKENDA START A 2 LIGE!

Svi se poja ali!

KOŠARKAŠKI KLUB ME IMURJE ODRŽAO PRESS KONFERENCIJU

Cilj je isti – biti prvak! U prostorijama KK Me imurja u jednoj od kancelarija nekadašnjeg Kombinata održana je press kon erencija povodom po etka nove sezone. Okupljenim novinarima govorili su predsjednik or e Ga eša i trener seniora Sre ko Šopar, a po nekoliko re enica upo-

znavanja izrekli su i novi igra i kluba Dino Goleš, Goran Fodor, Patrick Krištofi i Lovro Rusak. Kao cilj za novu sezonu predsjednik je ponovio osvajanje naslova A 2 lige Sjever, te igranje u kvalifikacijama, a kao veliku teško u u tom nastojanju istaknuo je loš tretman kluba

u gradskoj zajednici sportova glede raspodjele termina za treninge. Naime, u dvorani Druge osnovne škole u kojoj e igrati utakmice – košarkaši Me imurja uspjeli su dobiti 2 termina za treninge! O mla im kategorijama (koje, uzgred igraju i za svoju školu, ak su i bili prvaci države, svojevremeno) da i ne pišemo – tu je situacija još gora! (bh)

Idu ega vikenda kre e još jedna sezona A 2 lige, no vrlo, vrlo zanimljiva obzirom da su svi klubovi poja ali svoje redove i imaju odre enih ambicija, netko za vrh, a netko da nekome pomrsi ra une. U gornjem tekstu smo iznijeli situaciju s poja anjima KK Me imurja, drugi akove ki drugoligaš se tako er poja ao – vra o im se Ma ja Novak, mla i Medo koji je dugo godina bio njihov oslonac, a Kup utakmicu je odradio i Ostoja, kvalitetan igra u reketu. Ve smo pisali da je trener Damjanovi ostao u Rudaru s manje- više is m mladim igra ima, realno je nada se njihovom igra kom napretku.

Kakva je situacija u preostalim klubovima? Najve i promet je bio u KK Križevcima, od nedavno KK Prigorje nacije, klubu izrazito naglašene ambicije, njih ne zadovoljava samo prvo mjesto u A 2 ligi i igranje kvali kacija, oni žele u i u Prvu ligu! Za taj su cilj doveli pod koš Sedlara (prošle godine igrao u Varaždinu), Masli a (Nedeliš e, Brod), Zrni a (Zadar),

playmakera Bošnjaka (zagreba ka Dubrava), te juniora Andriju Hrka a (Me imurje). Drugi (ili stariji) križeva ki klub, Radnik pak je posljednju pripremnu utakmicu protiv Vrbovca igrao u petorki s Ivanom Tomasom, Joškom Garmom i Hrvojem Puljkom, igra ima NLB, odnosno euroligaške razine! U Vrbovec je sle o Stefan Zadravec(juniorski reprezenta vac), plus dva povratnika u staro jato. Varaždin ima odli nu petorku (Novak Ž., Novak M., Golubi , Štefan, Jureta), nešto tanju rotaciju. Liga broji 11 klubova, u svakom e kolu netko bi slobodan, u prvom kolu to je KK Me imurje, a igraju se i tri zanimljive utakmice. U Križevcima Radnik do ekuje akovec, a nakon njih Prigorje nancije je doma in Petru Zrinskom iz Vrbovca. U ur evcu igraju derbi donjega dijela tablice Mladost i Rudar Cimper iz Murskoga Središ a. Posljednjeg vikenda u mjesecu ožujku 2011. godine emo dobiti odgovore na sva gore postavljena pitanja i teze! (bh)

KOŠARKAŠKI KUP

U finalu Me imurje i akovec! Odigrane su ukupno 3 utakmice Kupa iz kojih smo saznali ono što smo mogli pretpostavi i prije nego su odigrane. U Murskom Središ u je u drugom poluvremenu doma i Rudar pretr ao vremešne «globetka e», da bi isto tako akovec sa razigranim Biševcom tog istog Rudara razbio u polu nalu. U drugom polu nalu Me imurje se poigravalo s Mlados iz Ivanovca. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI Me imurje Globetka – Rudar Cimper 48:69(19:14, 12:13, 9:16, 8:26) ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Ben ik 2, Cimerman, Serdarevi 3, Gomzi 14, Leva i 4, Franji , Belovi , Šantl, Vuruši 11, Jaluši 11. Trener Škoda D. RUDAR CIMPER: Varga 10, Brodar 2, Kralji 4, Leva i M., Radikovi 2, Tuksar 3, Cilar 2, Leva i T., Dodlek 12, Tkalec 22, Bogdan 4, Srnec 8. Trener Damjanovi B.

Rudar Cimper – akovec 62:91(17:25, 14:19, 15:28, 16:19) RUDAR CIMPER: Varga 21, Brodar, Kralji 2, Leva i M. 4, Radikovi 5, Tuksar 4, Cilar 2, Leva i T., Dodlek 2, Tkalec 8, Bogdan 12, Bedi 2.Trener Damjanovi AKOVEC:NovakN.8,NovakM.5,Megla9,Juras3,Ostoja 7, Biševac 28, Prprovi L. 15, Prprovi M. 5, Lon ari , Wrana, Golubi N. 8, Vehtersbah 3. Trener Hajdinjak M.

5. listopada 2010.

TRE A UZASTOPNA POBJEDA ME IMURJA U PREMIER HRL

Teška pobjeda protiv solidnog Splita Kako to ve biva, utakmica po inje ispitivanjem snaga i igrom gol za gol. U petoj minuti ipak priliku za više doma ima s dvije obrane otvara Sladoljev, što iskorištava Jefti i vodi Me imurce na 5:3. No, koncentracija doma ih nije bila na razini, gubi se dosta lopti, pa umjesto da nadograde prednost Me imurci padaju u zaostatak 5:6, nakon serije od tri gola Spli ana. U 13. minuti promjena na vratima Me imurja doma ima opet otvara priliku za povratak u pozitivu, vratar Balent upisuje tri obrane za redom, poga aju Jefti , Varga i Mareti , a rezultat je 8:6. U tom je razdoblju suda ki par poništio i dva doma a gola.Do kraja prvog dijela Spli ani dostižu Me imurce, a na odmor se odlazi s izjedna enih 13:13. 13. je me imurski gol postigao Krajner, a Sladoljev je odradio svoj posao i obranio napad Spli ana.Po etkom

drugog dijela opet se doma e lopte gube bezveze, a Spli ani to znaju iskoristiti za 13:15 (Batinovi , Matuli penal). Sve do 44. minute doma i su zaostatku, najviše zbog vlastite nesmotrenosti. Tada me utim Krajner i Herman poga aju za redom u na semaforu je 22:22. Samo kratko Me imurje vodi, jer Herman gubi loptu a Krajner promašuje, pa u 48. minuti gosti iz Splita opet izjedna uju na 25:25, par minuta kasnije i na 27:27.U samoj završnici utakmice Me imurci uz broj anu premo na terenu, nakon dva isklju enja A. Žeravice i jedno H. Žeravice, dolaze na +3, koje uspijevaju zadržati do isteka 60. minute. 32:29 postavio je uži , a Sladoljev je ponovno obranio posljednji splitski pokušaj. Tako je Me imurje nastavilo pobjedni ki niz s kojim je stiglo u gornji dom Premier HRL. (is)

II. HRL SJEVER - žene

ME IMURJE 32 (13) EMC SPLIT 29 (13) AKOVEC. Dvorana Graditeljske škole. Suci: Cindri , Gondzurek (oba Osijek). Nadzornik: Ladi (Sra inec). ME IMURJE: Kova evi , uzi , Varga, Je i , Krajner, Mare , Zadravec, Malovi , Sladoljev, Paponja, Šunji , Herman, Vuruši , Mar ec, Rodik, Balent. Trener: Alan Belko. EMC SPLIT: Bernard, Radni , Javor i , Sliškovi , Korijen i , Ba novi , H. Žeravica, A. Žeravica, Varvodi , Vukas, Matuli , Pavle , Luši , Milkovi , Cvitkovi . Trener: Željko Babi . Strijelci: uzi 3, Varga 2, Je i 6, Krajner 4, Mare 6, Paponja (4), Šunji 1, Herman 4, Rodik 2 za Me imurje; Radni 4, Javor i 1, Sliškovi 5, Ba novi 4, A. Žeravica 4, Varvodi 1, Matuli 9, Luši 1 za EMC Split. Sedmerci: Me imurje 4; EMC Split 3. Isklju enja: Me imurje 6 minuta (Mare , Malovi , Herman), EMC Split 12 minuta (Ba novi , H. Žeravica, Matuli , A. Žeravica 2+2+2, 55. min. diskvali kacija). Igra utakmice: Zoran Je i (Me imurje).

Ostali rezulta : Dubrava 33 (15) – Gorica 26 (12); Siscia 30 (16) – Bjelovar 25 (12); Moslavina 31 (13) – Medveš ak NFD 28 (13); Varteks DC 19 (10) – Karlova ka banka 32 (16).

TABLICA 1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Dubrava 4. Karlova ka banka 5. Zamet 6. Me imurje 7. Siscia 8. Arena Jadrograd 9. Gorica 10. Buzet 11. Varteks di Caprio 12. Pore 13. Medveš ak MFD 14. EMC Split 15. Moslavina 16. Bjelovar

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

5 5 3 3 3 3 3 3 2 1 2 2 1 1 1 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 0 0 1 0 0 0

0 0 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 4 4 5

183:124 169:139 142:126 144:128 147:137 137:133 133:137 151:162 142:146 117:131 140:156 132:152 130:143 149:164 144:167 139:164

10 10 6 6 6 6 6 6 5 4 4 4 3 2 2 0

Parovi 6. kola: Buzet – Bjelovar; Pore – Siscia; EMC Split – Nexe; Arena Jadrograd – Me imurje; Karlova ka banka – CO Zagreb; Medveš ak MFD – Varteks di Caprio; Gorica – Moslavina; Zamet – Dubrava.

akove kim ekipama samo bod Rukometašice akovca i Zrinskog u minulom kolu su gostovale i na svoj konto upisale samo jedan bod. ŽRK akovec je gostovao u ur evcu kod donedavnog prvoligaša Natura Agro i u dobroj igri osvojio samo jedan bod. Samo jedan, jer dvije minute prije kraja akov anke su vodile s dva gola razlike, ali onda su na scenu stupili suci Matejaš i Zub i iz Lipovljana i doma oj ekipi jednostavno poklonili izjedna uju i rezultat. Treneri Golik i Jurši , pitaju se zar je

ve po elo krojenje redoslijeda na tablici. Kod akovca najbolje su bile Ivana Deži , koja je postigla 12 golova i Mateja Zlojtro sa 7 golova, te vratarka Aleksandra Kolak. Drugi me imurski predstavnik Zrinski gostovao je kod prosje ne Darde i izgubio s tri gola razlike. REZULTATI 2. KOLA: Pitoma a - Vukovar 21:24, Natura Agro - akovec 29:29, PAN akovo - Petrijevci 21:27, Darda - Zrinski 29:26, Bjelovar - Podravka LINO 26:40, Brod Gy-

mnasium - TVIN Trgocentar 30:30 Poredak: Vukovar i Petrijevci 4, akovec 3, Podravka LINO, Pitoma a, Darda i Bjelovar 2, Tvin Trgocentar, Brod Gymnasium i Natura Agro 1, PAN akovo i Zrinski 0 bod(ov)a. U subotu akovec do ekuje Pitoma u, a utakmica se u Dvorani Graditeljske škole akovec igra od 17 sati. Zrinskome dolazi susjed na tablici ekipa PAN akova. Mogu e je da ovog vikenda akove ke ekipe uknjiže sva etiri boda. (sm)

PRVA HRL - muški

Senj potvrdio vode u poziciju u Prelogu Preloški rukometaši zamalo da su se do epali “vrijednog skalpa”. U 5. kolu Prve HRL ugostili su vode i Senj koji je ipak i nakon ovog

gostovanja ostao na vrhu s maksimalnim u inkom. Ipak, u Prelogu su se namu ili više nego što su možda i mislili. Zabilježili su tek minimalnu

pobjedu 28:29. Tako je RK Prelog nakon pet odigranih kola ostao na u inku od 1 osvojenog boda. (dz)

5. listopada 2010.

NK ME IMURJE PONOVNO u pobjedni kom ritmu u II. HNL

TROME KADETSKIH ATLETSKIH REPREZENTACIJA SLO-CRO-HUN

Zna ajan doprinos me imurskih atleti ara u pobjedi Hrvatske - Mateja Jambrovi postavila novi me imurski rekord na 100 m i na samo etiri stotinke približila se apsolutnom hrvatskom rekordu Iz Maribora još jednom odli ne vijesti, ovaj puta sa Trome a atletskih kadetskih reprezentacija Slovenije, Hrvatske i Ma arske, na kojem su za hrvatsku reprezentaciju nastupili po dvoje najboljih kadetkinja i kadeta. Dobar dio naše reprezentacije predstavljali su i lanovi me imurskih atletskih klubova AK Me imurje i AK Nedeliš e, koji su svojim nastupima dostojno zastupali boje svoje zemlje, a visokim plasmanima sakupili i veliki broj bodova za ukupno prvo mjesto u konkurenciji kadetkinja te drugo u konkurenciji kadeta.

Rekord za rekordom

Mateja Jambrovi ponovno je bila sjajna na 100 m, kao i u štafeti gdje je tr ala i Nedeliš anka Vlatka Sekirnik

Sjajni rezultati na Savaria kupu Odli ni rezulta najboljih me imurskih atleti arki i atleti ara postignuti su na ju erašnjem Savaria kupu održanom u Mariboru na stadionu Poljane. U konkurenciji reprezentacije Slovenije te najboljih sastava regija Sjeverozapadne Hrvatske, Štajerska (Austrija) i Zala (Ma arska) koje se svake godine sretnu da bi odmjerili snage, boje reprezentacije sjeverozapadne Hrvatske brane i najbolji me imurski atle ari juniorskog i mla ejuniorskog uzrasta. Osim što su nastupili u velikom broju Me imurci su se istaknuli i najvišim plasmanima te odli nim ostvarenjima. Tako su prvo mjesto i pobjedu na ovom tradicionalnom me unarodnom natjecanju pos gli lanovi AK Me imurje Mateja Jambrovi na 100 i 4x100 m, Kristina Dudek na 400 m i 4 x 100 m i Melani Kralji u bacanju kugle, te lan AK Nedeliš e, Damir Posavec u skoku u vis. Drugo mjesto osvojile su lanice AK Nedeliš e Gabrijela Grabar na 400 m prepone te Mihaela Horvat u štafe ml. juniorki 4 x 100 m, a tre e

mjesto pripalo je Kris janu Strahiji (AK Me imurje) u bacanju kladiva te Mihaeli Horvat (Nedeliš e) u skoku dalj. Na natjecanju je sudjelovala i Katarina Horvat (AK Nedeliš e) koja je bila etvrta u bacanju kladiva. Svojim nastupom posebnu je pozornost privukla Mateja Jambrovi koja je pobijedila na 100 m s novim rekordom 12,33 koji je srušen za jednu sto nku minuli vikend. Novi apsolutni me imurski rekord ostvarila je i Melani Kralji koja je kuglu težine 3 kg dobacila do 13,56 m i tako popravila svoj prošlogodišnji rekord. Od ostalih nastupa odli an je rezultat Kris ne Dudek na 400 m 56,81 što je na nivou njenih najboljih ovogodišnjih ostvarenja, te zajedno sa Matejom Jambrovi u štafe 4 x 100 koja je uvjerljivo pobijedila ostale reprezentacije. Odli an je bio i nastup Damira Posavca koji je presko ivši 195 cm u vis pobijedio i pos gao svoj osobni rekord. Ova iznimna ostvarenja uvelike su doprinijela i pobjedi Hrvatske u konkurenciji juniorki te osvajanju drugog mjesta u ukupnom poretku juniora.(md)

Prema o ekivanjima uvjerljiva je na 100 m bila Mateja Jambrovi , lanica Me imurja, koja je ponovo pomakla granicu apsolutnog me imurskog rekorda, ovaj puta za jednu stotinku. Novo rekordno vrijeme od protekle subote iznosi 12 sekundi i 32 stotinke, i o igledno je da mariborska staza odgovara najboljoj hrvatskoj mladoj sprinterki, jer je u razmaku od samo etiri dana dva puta imala rekordne nastupe na 100m. Mateja je sve bliže obaranju hrvatskog rekorda 12,28. Mateja je na ovom natjecanju oborila još jedan rekord i to hrvatski, a uspjelo joj je to u šta eti 4 x 100 m gdje je zajedno sa kolegicom iz AK Nedeliš e Vlatkom Sekirnik, te Draganom Maruši iz Rijeke i Luanom Šebalj iz Pule, istr ala rekordnih 48,86, osvojivši pritom drugo mjesto. Dakle, od ove subote ostati e zapisano i to da Me imurje i Nedeliš e imaju dvije hrvatske rekorderke na 4 x 100 m, a budu i da su Jambrovi i Sekirnik te Puljanka Šebalj i idu e godine u kadetskoj kategoriji, za o ekivati je i daljnje poboljšanje ovog rezultata. Osim odli nog nastupa u šta eti Vlatka Sekirnik je osvojila je i drugo mjesto na 100 m prepone sa 15,48 što je tako er najbolje me imursko vrijeme za kadetkinje. Prva mjesta osvojile su i Alena Hrušoci

(AK Nedeliš e) koja se tako er u pisala u knjigu me imurskih rekorda sa 45,79 i to u disciplini 300 m prepone, te Veronika Kova (AK Me imurje) koja je debitirala u hrvatskoj reprezentaciji kao lanica šta ete 4 x 300 m u kojoj je odli no tr ala tre u izmjenu. Dva pojedina na nastupa na visokom nivou je odradila je i Lea Obadi (AK Me imurje) koja je bila druga u bacanju diska sa 40,04, zaostavši za svojim me imurskim rekordom samo za jedan centimetar,dok je u bacanju kladiva 3 kg bila peta sa 42,73. Prvi nastup za Hrvatsku imali su lanovi Nedeliš a Dario Lesar koji je bio peti u skoku u vis sa presko enih 1,78 m i Iva Pata ta koja je u bacanju koplja bila šesta sa 26,26 m. Hrvatska je kod kadetkinja bila najbolja u ukupnom poretku u emu su nema sumnje veliki doprinos dale lanice Me imurja i Nedeliš a, pri emu ne treba zaboraviti i njihove trenere: Aleksandra Žbulja i Branka Todorovi a iz AK Me imurje te Željka Jageca i Aleksandra Puklavca iz AK Nedeliš e. Evidentno je da hrvatska atletika krupnim koracima ide naprijed kada su u pitanju mla e kategorije, a imati u svojim klubovima predvodnike ove darovite generacije, te trenere koji ih pravilno usmjeravaju, od neprocijenjive ja važnosti.

Darcy Ward svjetski prvak, Jurica Pavlic šesti Za vikend završetak hrvatske speedway sezone

PRVA HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Ništa od prve pobjede za Želju I nakon etiri odigrana kola Željezni ar nema pobjedu u I. HKL. O ekivalo se da je Velebit savladiv, ali to se nije dogodilo. Gosti su odnijeli zna ajne bodove. Ina e, da puno toga ne štima u me imurskom sportu dokazao je i ovaj susret u kojem je doma in zapravo bio gost. Naime, kuglana na SRC Mladost je tijekom tjedna doživjela obnovu i

posebni “glanc”, a da za to Uprave Željezni ara nije ni znala. Bolji poznavatelji ovog sporta znaju da nije isto igra na “suhoj” kuglani, odnosno podmazanoj. Do sad su igra i trenirali na suhoj, da bi u subotu bili sasvim druga iji uvjeti u kojima su se bolje snašli gosti. U doma im redovima prolaznu ocjenu zaslužio je samo Košak.

Ostali rezultati: Imotski – Vukovar ‘91 3:1; Suhopolje – Solin 3:0; Gorica – Lu ko 2:0; HAŠK – Pomorac 0:0; Mosor – Junak 0:0; Rudeš – Vinogradar 1:0; Dugopolje – Croatia Sesvete 5:1.

TABLICA 1. Gorica 2. Rudeš 3. Lu ko 4. Dugopolje 5. Vinogradar 6. Me imurje 7. Imotski 8. Junak 9. Solin 10. C. Sesvete 11. Pomorac 12. Suhopolje 13. HAŠK 14. Vukovar ‘91 15. Mosor 16. MV Croa a

7 8 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 4 3 3 3 3 2 3 3 2 2 2 2 1 1

0 0 1 2 2 1 1 3 0 0 2 2 2 1 3 2

1 2 2 2 2 3 3 2 4 4 3 3 3 4 3 4

13:3 11:9 12:7 14:7 12:6 11:9 9:12 7:6 11:11 11:12 5:7 8:11 7:11 6:16 2:8 7:11

18 15 13 11 11 10 10 9 9 9 8 8 8 7 6 5

Parovi slijede eg kola: Lu ko – MV Croatia; Pomorac – Mosor; Vinogradar – Suhopolje; Solin – Gorica; Me imurje – HAŠK; Imotski – Rudše; Junak – Dugopolje; Vukovar ‘91 – Croatia Sesvete.

prilike iz kontranapada. Dvaput se u prilici tako našao Vuka, koji je mogao riješiti neizvjesnost”, kazao nam je sportski direktor Me imurja Miljenko Dove er. Posebno je pohvalio dvostrukog strijelca Garbu, ali i vratara Bešeni a, koji je ekipi ulijevao sigurnost. “Cijela je mom ad, za razliku od utakmice protiv Gorice, bila kompaktna, a posebno su se igra i držali takti ke discipline. O ekujem da e u sljede em susretu pokazati da su se stabilizirali i da kikseva više ne e biti.” Svoj idu i susret Me imurje igra kod ku e, u nedjelju 10. listopada, i do ekuje HAŠK. (Ivana Strahija)

Prva pobjeda juniora

U PARDUBICAMA PALA ODLUKA o svjetskom prvaku u speedwayu za voza e do 21 godine

Speedway sezona završava slijede i vikend (8.i 9.10.) sa dvije utrke na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu. U petak u 17 h vozi se liga Hrvatske i Slovenije, gdje nastupaju svi hrvatski voza i uklju uju i i Juricu Pavlica.

Me imurci su se za poraz od Gorice kod ku e u šestom kolu iskupili u Slavonskom Brodu, u potpunosti preokrenuvši ormulu iz prošle sezone, kad su doma bilježili uspjehe, a vani poraze. Ove sezone su ve drugu gostuju u pobjedu upisali na gostovanjima. Što se pogodaka ti e, u Brodu je sve riješeno u prvih 30 minuta. Me imurci su u vodstvo stigli u 11. minuti, kad je Garba na dodavanje Kova i a matirao iz blizine vratara Pušelji a. Osveta za gol stiže svega dvije minute kasnije, a lijepu akciju zapo eo je Roso, loptu plasirao za Jel i a, a on za strijelca Gavrani a. Deset minuta trebalo je našim predstavnicima u 2. HNL da se vrate u vodstvo. Garba je potvrdio odli no nogometno raspoloženje iskoristivši pogrešku doma e obrane i pogodio za 1:2 u 25. minuti. To je na akciju natjeralo Bro ane, koji preko Bili i a, Jel i a i Rosina pokušavaju rezultat vratiti u egal, no u tome ih sprje ava izuzetno sigurni gostuju i vratar Bešeni U drugom dijelu susreta Me imurci su se orijentirali na obranu, a doma i su imali jalovu terensku nadmo . Ono što jest išlo prema golu bez nervoze je rješavao me imurski vratar Bešeni . Doma i nogometaši su nakon susreta ipak spomenuli jednu spornu situaciju, onu u 62. minuti, kad je Celiš ak rukom igrao u me imurskom kaznenom prostoru, i loptu izbacio u korner, no kako je ta situacija prošla bez suda ke sankcije, nema smisla na nju se žaliti. “Rano smo došli do vodstva, nakon ega je trener postavio ve inu igra a iza lopte, a ekali smo

I. HNL - kadeti i juniori

Me imurski predstavnici u reprezentaciji Hrvatske

U Pardubicama je vožena tre a i posljednja utrka SP za voza e do 21 godine. Jurica je na utrci osvojio peto mjesto, što je u ukupnom poretku nakon tri utrke 6. mjesto. Ove godine je po prvi put SP za mlade voza e voženo na taj na in. Pobijedio je Maciej Janowski iz Poljske, drugo mjesto Darcy Ward iz Australije te tre i Martin Vaculik iz Slova ke. Najzanimljiviji je bio rasplet za titulu prvaka jer nakon tri finalne utrke trojica

Iskupljenje u Slavonskom Brodu

U subotu u 16 h vozi se finalna utrka juniorskog prvenstva HRSLO-H do 21 godine, a od hrvatskih predstavnika nastupaju Dino Kova i , Jasmin Ilijaš, Renato Cvetko i Dario Vugrinec. Cijene ulaznica su 50 kn u petak i 50 kn u subotu, a ulaznica za oba dana iznosi 80 kn.

ŽELJEZNI AR ( akovec) – VELEBIT (Oto ac) 0:2 (9:15) Košak – Vidak 1:0 (3:1, 602:569), Vresk+Bodiš – Peri 0:1 (0:4, 264+258:577), Pigac – Zrile 0:1 (0:4, 551:578); Plevnjak – Caga 1:0 (3:1, 594:576); Pun ikar – Zub i 0:1 (2:2, 560:575), Pokriva – Mesi 0:1 (1:3, 564:590). Ostali rezultati: Zanatlija 6 (3453) – Novska 2 (3318); Grmoš ica 2 (3704) – Zadar 6 (3783); Kandit Prem. 2 (3491) – Konikom Osi. 6 (3546); Poštar 5 (3621) – Zapreši 3 (3592); MKK Rijeka 3 (3457) – Radnik 5 (3518).

voza a imali su po 30 bodova. Tako se vozila dodatna vožnja za prvaka svijeta do 21 godine gdje je najbolji bio Darcy Ward i tako obranio titulu od prošle godine. Viceprvak svijeta je Maciej Janowski, a broncu je osvojio Maksims Bogdanovs iz Latvije. Možemo konstatirati da se od Jurice o ekivalo više u ovom natjecanju u kojem je ve kandidirao i za naslov prvaka, ali o ito više nije bilo pravog motiva na izlaznoj godini iz juniorske kategorije. (dz)

TABLICA 1. Poštar

4 4 0 0 25:7 8

2. Zadar

4 4 0 0 25:7 8

3. Konikom

4 3 0 1 23:9 6

4. Zpreši

4 3 0 1 21:11 6

5. Novska

4 2 0 2 16:16 4

6. Velebit

4 2 0 2 16:16 4

7. Radnik

4 2 0 2 15:17 4

8. MKK Rijeka

4 1 1 2 14:18 3

9. Kandit

4 1 1 2 13:19 3

10. Zanatlija

4 1 0 3 13:19 2

11. Željezni ar

4 0 0 4 6:26 0

12. Grmoš ica

4 0 0 4 5:27 0

Nakon ak etiri utakmice juniori i kadeti Me imurja podebljali su svoj prvoligaški konto za tri boda. Jedan su ve ranije osvojili kadeti, koji se na tablici svog uzrasta nalaze na posljednjem mjestu, dok su juniori s tri boda posko ili na 14. mjesto i iza sebe ostavili HAŠK i Croatiju. Dva su kola Me imurci odigrali u petak i subotu kako bi uštedjeli na putovanju, pa su uz šesto kolo u subotu protiv Šibenika dan ranije odigrali unaprijed i osmo kolo protiv Zadra. Time naši predstavnici u 1. HNL juniora i kadeta imaju ukupno osam odigranih susreta, najviše od svih ostalih sudionika.

Što se samih susreta ti e, kadeti su doživjeli dva teška poraza od 6:0 i 7:0 i jasno je da e još pro i dosta vremena dok se ne priviknu na prvoligaško natjecanje. Razveselili su me utim juniori, koji su protiv Zadra odigrali pametno, a posebnu pohvalu dakako zaslužuje Petak, koji je u 89. minuti uspio matirati zadarskog vratara Perini a za prvu pobjedu u 1. HNL. Ni protiv Šibenika naši juniori nisu bili loši, ak su dapa e doma inima sasvim ravnopravno parirali cijelu utakmicu, no šibenski su strijelci bili bolje raspoloženi. U idu em kolu kadeti i juniori Me imurja do ekuju zapreši ki Inter. (Ivana Strahija)

5. listopada 2010.

III. HNL-ISTOK - ponovno u tjedan dana odigrana dva kola

Me imurski predstavnici i dalje jako promjenjivo Utakmica u srijedu donijela je Nedeliš u tri boda, ali i neugodnu ozljedu Periši a. Njega je naime u 27. minuti Petri evi zaustavio krvni kim prekršajem, zbog kojeg je Periši u ozlije ena glava te nije bio u stanju nastaviti susret. Sasvim opravdano sudac Berak Petri evi u pokazuje drugi žuti karton, ujedno i crveni. Periši a je na travnjaku zamijenio Zanjko. Ubrzo nakon toga doma i su u vodstvu. Iako je u 4. minuti D. Treska imao odli nu priliku, a u 15. je Jagec pogodio stativu, tek Balent u 34. mijenja rezultat, lijepim golom s otprilike 25 metara. D. Treska je rezultat do odlaska na odmor dignuo na 2:0. U drugom poluvremenu gosti se vra aju u utakmicu, Posavca je matirao Breški , a neizvjesnost oko rezultata traje skoro do samog kraja. Doma i su se trudili potvrditi pobjedu, Jagec je zatresao vratnicu, a i povratnik Golubi imao je svojih prilika, no i opet je D. Treska igra odluke, koji je pet minuta pred kraj utakmice uspio postaviti 3:1.

IV. HNL - 5.kolo SLOBODA S – DINAMO 2:1 Slakovec, igralište Slobode Suci: Kolari (N.S.Rok), Horvat (Vra šinec), Sukanec (S.Ves). Strijelci: Debelec 25., 1:1 Petek 61., 2:1 Hergo 68. Crveni karton: Angel (Sloboda) 77. minuta – 2. žu (preoštri start, nesportsko ponašanje). Sloboda S: Posavec, Ciglari (od 46. Hergo ), Begovi (od 58. Novak), Kamenar, Buhanec, Katanec, Srnec, Borko, Goricaj, Mihalic (od 46. Angel), Petek. Dinamo: Rebernik, Klekar (od 65. Žuli Danijel), Jan ec (od 46. Mar ec), Žuli Darko, Križai , Domini (od 82. Ka ), Lovren i , Debelec, Štampar, Mihalovi , Ruži .

POLET – GRANI AR 0:0 Pribislavec, igralište Petar Perši . Suci: Jur ec (D.Kraljevec), Posedi (Puš ine), ižmešija (D.Dubrava). Polet: Vibovec, Toplek (od 46. Lesjak .), Bašek D. (od 46. Vukovi ), Lesjak N., Magdaleni . Horvati , Gajnik, Obadi , Juri an (od 46. Posavec), Bašek N., Pal . Grani ar: Tropšek, Radmani , Fun ak, Gorupi , Matotek, Vuko , Ujlaki (od 46. Horvat), Hertelendi, ižmešija (od 75. Paveli), Kos F. (od 46. Matulin), Kos V.

NEDELJANEC – TRNAVA 6:0 Suci: Bubek (Pribislavec), Kedmenec (Sv.Marija), Kralji (Vularija). Strijelci: 1:0 Piska 28., 2:0 Piska 65., 3:0 Varga 69., 4:0 Ba an 77., 5:0 Kapeš 80., 6:0 Canjuga 82. Nedeljanec: Šprem, Melnjak (od 57. Ku ar), Hudoletnjak, Sedlar, ur ek, Ba an (od 78. Ljubek), Piska , Matu ec (od 68. Canjuga), Varga, Kapeš, Priher. Trnava: Frakaš, Blagus, Gudlin, Jakši , Katanec, Pintar (od 68. Pavlic), Ribi , Malovi , Jakši , Ribari (od 62. Blažek), Markuši .

IVAN ICA – SLOGA 2:1 Ivanec, Gradski stadion. Suci: Jaluši (Kuršanec), Radek (Pribislavec), Genc (Prete nec). Strijelci: 1:0 Kocijan 37., 2:0 Kocijan 62., 2:1 Bajzek 65. Ivan ica: Ladi , Cika (od 80. buhin), Kocijan, Hrani , Gregur (od 85. Šojat), Peharda, Pa en (od 66. Belcar), Bochl, Knez, Biško, Kokotec. Sloga: Peri i , Mihalkovi (od 68. Glad R.), Je ud (od 46. Glad D.), Obadi , Vabec Darko, Vabec Damir, Bajzek, Leško (od 72. Juki ), Kolar, Dokleja, Vugrinec.

AKOVEC – PLITVICA 1:1 akovec, SRC Mladost. Suci: Vugrinec (Komarnica), Pintari (Varaždin), Buni (Prekno). Strijelci: 0:1 Horvat V. 18., 1:1 Novak 75. 11 m. akovec: Božak, Pintari V., Pintari N., Novak, Horvat P., Matu ec (od 73. Pokos), Pomper, Hanc, Saka (od 55. Miroševi ), Malovi , Horvat H. Plitvica: Kiši ek, Horvat V., Horvat Ma ja (od 38. Horvat I.), Zgrebec, Pomper, Horvat Mario, Buhin, rnila, Tomaši (od 64. Canjuga), Melnjak, Pomper (od 67. Ku ar).

U Osijeku protiv ove sezone izuzetno slabe Olimpije Nedeliš e ipak nije uspjelo nastaviti niz pozitivnih rezultata. No, osje ka mom ad koja je do tada upisala samo jednu pobjedu upravo je na Nedeliš u imala sre e, ali i raspoloženog Vuku, koji je s dva gola donio doma ima pobjedu. Prvi svoj gol Olimpija ipak upisuje preko Šim i a, koji je u 26. minuti iskoristio lošu reakciju obrane Nedeliš a i zatresao gostuju u mrežu. To ipak ne ometa goste, koji traže gol, i kona no do njega i dolaze pet minuta pred odlazak na odmor, kad je S. Treska dobro pronašao Golubi a, a ovaj poentirao za 1:1. U drugom poluvremenu se doma i, preko Vuke, vra aju u vodstvo, no i opet je Golubi na pravom mjestu u pravo vrijeme, što je najvažnije, i precizan, za 2:2. Zadovoljili bi se Nedeliš ani i bodom, no Vuka je imao druk ije zamisli, te dvije minute potom, odmah u idu em napadu, poga a mrežu Nedeliš a za 3:2. Do kraja utakmice Nedeliš a više nije uspjelo poravnati, najviše zbog vlastite brzopletosti i pogrešaka.

Bolje bi trebalo biti ve protiv NAŠK-a u utakmici koja se igra u petak kada je praznik.

Mladosti bod iz dvije utakmice Preložani nikako da do u “na zelenu granu”. Oslabeljeni protiv Cerni ana nisu uspjeli prekinuti lošu tradiciju protiv tog protivnika. Mu ili su se jako. Nakon 1:1 (gol postigao Miši ) bilo je nekoliko pokušaja s jedne i druge strane. Na kraju su me loptu imali doma i, ali Sabol koji je daleko od najboljih dana s nekoliko metara nije uspio svladati gostuju eg vratara za sva tri boda. U nedjelju pak je uslijedilo gostovanje u Slobodnici, ali ništa novoga. I ovaj put bez bodova. Bila je Mladost u igri za pozitivan rezultat do drugog poluvremena, nakon što je Novak zasluženo poravnao na 1:1. Doma i nisu “nešto”, igra im se vrti oko jednog-jedinog igra a - Ravli a, ali ipak su u nastavku zabila druga dva, jer je bilo premalo koncetracije u obrani. I Mladost igra doma u utakmicu sljede eg kola u petak, umjesto u subotu. Po etak je u 16 sati. (dz, is)

Ostali rezultati: Beliš e – Koprivnica 1:0; Slavija – Bjelovar 1:0; akovo – Podravina 3:2; NAŠK – Križevci 0:0; Grani ar – Croatia 4:2; Lipik – Otok 2:3; Mladost (C) – Slatina 3:0.

TABLICA 1. Otok 2. Slavija 3. Bjelovar 4. Mladost (C) 5. Beliš e 6. NAŠK 7. akovo 8. Slobodnica 9. Nedeliš e 10. Koprivniva 11. Podravina 12. Križevci 13. Grani ar 14. Lipik 15. Mladost (P) 16. Olimpija 17. Sla na 18. Croa a

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

7 6 6 5 5 5 4 4 4 4 3 3 2 2 2 2 2 1

1 2 1 2 1 1 2 1 1 0 3 2 4 2 2 1 0 2

1 1 2 2 3 3 3 4 4 5 3 4 3 5 5 6 7 6

23:6 12:6 15:10 18:8 17:14 9:7 10:11 18:14 18:15 17:13 16:13 9:13 13:15 16:23 12:20 12:19 12:23 11:28

22 20 19 17 16 16 14 13 13 12 12 11 10 8 8 7 6 5

Parovi 10. kola: Mladost (P) – Slatina; Križevci – Mladost (C); Nedeliš e – NAŠK; Croatia – Olimpija; Bjelovar – Grani ar; Podravina – Slavija; Koprivnica – akovo; Otok – Beliš e; Slobodnica – Lipik.

IV. HNL-SJEVER - skupina A - 6. kolo obilježila dva me imurska ogleda

Slakov anima tre a uzastopna pobjeda Sloboda je nakon Grani ara na gostovanju, kod ku e svladala i Dinamo iz Palovca te se time dokopala zlatne sredine i sedmog mjesta tablice. Bila je to tre a uzastopna pobjeda Slakov ana koji su se o ito koncetrirali na prvenstvo, kao i prebrodili šok velike prilike propuštene u kupu. Gosti iz Palovca u utakmicu su krenuli dobro, a Debelec je postigao pogodak za vodstvo, koje doma ini nisu uspjeli anulirati do drugog poluvremena. No, tada jedan za drugim poga aju Petek i Hergoti ,, a rezultat su Slakov ani znali sa uvati i unato isklju enju Angela u 77. minuti.

Remi u Pribislavcu Me imurski ogled igrao se i u Pribislavcu gdje je gostovao Grani ar. Remi bez golova nije oduševio gledatelje, ali je objema ekipama ostavio njihove ranije zauzete pozicije. Bodom u gostima svakako mogu biti zadovoljniji gosti iz Kotoribe, koji su tako barem malo popravili negativni dojam nakon doma eg poraza u prošlom kolu. Kotorip ane je minulih (tje)dana mu ili nekompletnost, uslijedilo je nekoliko loših rezultata, trener Lipi nije bio presretan što mu je ve i dio ekipe umjesto zelenim travnjakom bio dobar dio rujna zaokupljen malim nogometom na asfaltu, dogodilo se zbog toga i nekoliko ozljeda, tako da je ovaj bod ipak ohrabrenje za nastavak sezone.

Sloga poklekla u Ivancu U Ivancu je Ivan ica svladala ove sezone jako dobru Slogu i tako s njome zamijenila mjesta, pa je Ivan ica sada druga a Sloga tre a. Doma i su u susret protiv akov ana krenuli ozbiljno, a Kocijan je dvaput uspio nadmudriti Sloginog vratara Per i a. No, da nisu bezazleni, ako je netko posumnjao, Slogaši su pokazali u 65. minuti, kad je Bajzek proparao Ladi evu mrežu. Iako su se trudili, Slogaši ipak do kraja nisu uspjeli poravnati rezultat.

Nedeljanec misli ozbiljno

ukov ani i dalje bez ijednog boda

Teški potop doživjela je Trnava iz Gori ana na gostovanju u Nedeljancu. Doma i su u mrežu iza Farkaša smjestili ak šest golova, što je mnogo kako god da se na to pogleda. No, možda je doma im strijelcima bio visok poraz od 0:7 kojeg su ranije tog tjedna doživjeli na prijateljskoj utakmici protiv prvoligaša Varaždina, pa su se htjeli pokazati uvijek raspoloženoj doma oj publici. Bilo kako bilo, Trnava e sre u i bodove tražiti u sedmom kolu, kad ugoš uje akovec.

Bodovi su iz ukovca odlepršali u Sra inec, te pobjednicima donijeli pomak od ak tri mjesta na tablici, s 12. na respektabilnije deveto mjesto. ukov ani pak i nakon ove utakmice ostaju zakovani za dno tablice, bez i jednog osvojenog boda. Zanimljivo je spomenuti da su gosti iz Sra inca utakmicu zaklju ili u svoju korist iako su u 77. minuti ostali broj ano inferiorni doma inima, nakon isklju enja M. Kolari a. (I. Strahija, D. Zrna)

akovec nije uspio svladati Plitvicu Nakon što je u prošlom kolu na gostovanju kod Sra inca uzela bod, Plitvica je isto u inila i u ovom kolu, a žrtva je bio akovec. Gosti su preko Vinka Horvata, jednog od ina e šest Horvata koliko ih je u subotu zaigralo na SRC Mladosti, poveli u 18. minuti, a doma ini su tek iz penala, kojeg je stru no realizirao iskusni Novak vratili egal i bod u drugom poluvremenu. O ito je da se nova ekipa akovca još uvijek traži, a nada je da e se što prije uigrati i maknuti s prili no slabog 11. mjesta.

UKOVEC 77 – SRA INEC 2:3 Suci: Hras (Varaždin), Pani (Varaždin), Bešani (V.Toplice). Strijelci: 0:1 Bukal 17., 0:2 Kolari M. 39., 1:2 Malek 47., 1:3 Drož ek 56., 2:3 Lon ari 90. Crveni karton: Kolari M. (Sra inec) 77. – 2. žu (prigovor sucu, preoštar start). ukovec 77: Lehki D., Furun ija (od 75. Jezer i ), Božek D., Slavi ek, Mihoci, Hladnik, Malek, Lon a , Vuk, Begovi , Božek M. (od 46. Lahki A.). Sra inec: Bagadi, Drož ek, Šincek, Vilaj (od 70. Papec), Kolari J. (od 66. Ivek), Vincek, Kolari M., Petri , Bukal (od 76. Brkinja ), Plantak. Kos.

NOVI MAROF – SLOBODA VŽ 5:3 Suci: Pajtak (M.Bukovec), Galinec (D.Višnjica), Vukovi (Kaštelanec). Strijelci: 0:1 Sambolec 31., 1:1 Mešnjak 35., 1:2 Novak 41. autogol, 2:2 Kraš 53. autogol, 3:2 Saboli 59., 4:2 Horvat I. 65., 5:2 Saka 73., 5:3 Besek 83. Novi Marof: Klju ari , Saka , Hrebak L. (od 46. Horvat M.), Novak, Mešnjak, Migles, Jelen (od 46. Horva ), Marge , Saboli , Hrebak P. (od 70. Planinc), Horvat I. Sloboda Vž: Valen , Vindiš, Lon ar, Kraš, urasek, Malnar, Hižak, Besek, Sambolec, Stankovi , Puclin.

Rezultati 6. kola: akovec - Plitvica 1-1; Ivan ica - Sloga 2-1; Sloboda (S) - Dinamo (P) 2-1; Polet (P) - Grani ar (K) 0-0; ukovec 77 - Sra inec 2-3; Novi Marof - Sloboda (VŽ) 5-3; Nedeljanec - Trnava 6-0

TABLICA 1. Nedeljanec

0 23:3

2. Ivan ica

1 16:8

3. Sloga

2 15:8

4. Plitvica

1 10:7

5. Polet (P)

1 10:8

6. Grani ar (K)

2 11:7

7. Sloboda (S)

2 11:10 10

8. Trnava

3 11:17 9

9. Sra inec

3 9:16

10. Dinamo (P)

4 9:13

11. akovec

3 12:15 5

12. Novi Marof

3 11:16 5

13. Sloboda (VŽ)

4 9:13

14. ukovec 77

6 5:21

Parovi 7. kola: Sloboda (VŽ) – Nedeljanec; Sra inec – Ivan ica; Sloga - Sloboda (S); Trnava – akovec; Grani ar (K) - Novi Marof; Dinamo (P) - Polet (P); Plitvica - ukovec 77

5. listopada 2010. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

7. kolo I. ŽNL DUBROV AN – BRATSTVO (SV) 3:0 (1:0) DONJA DUBRAVA. Igralište Dubrov ana. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Lidija Kralji (Ivanovec), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Ivan Kova . Strijelci: 1:0 D. Horvat (16), 2:0 D. Horvat (59), 3:0 mrlec (67). DUBROV AN: Apostolovski, B. Brljak, I. Vidovi (od 72. Švenda), Hujs, Dr. Horvat, Jadan (od 85. Rusak), D. Horvat, Lovrek, Nes , mrlec (od 75. Jakupak). Trener: Dražen Horvat. BRATSTVO: Lajtman, Vlahov, Bujan, Zlatarek, Saka , Carevi , Hižman (od 74. Ronžekovi ), Mesari (od 85. Oršuš), Pata a, G. Hižman, Kocijan (od 85. Vugrin). Trener: Slavko S panovi .

PLAVI – ZASADBREG 2:2 (0:1) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Boru Križari (Ivanovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 0:1 Rodinger (4), 1:1 Pintari (48), 1:2 Vrbnaec (71), 2:2 Mesari (81). PLAVI: Vaš, Trupkovi (od 83. Kova i ), Nerer (od 46. Vugrinec), Turk, Trstenjak, Zadravec, Tuksar, Vabec (od 46. S. Škvorc), Pintari , K. Škvorc, Mesari . Trener: Ivan Hamonajec. ZASADBREG: Novak, Rodinger, Sabol ec (od 89. Kozjak), Mesari , F. Rodinger, Kova i , Žganec, Šimunkovi (od 81. V. Kova i ), Vrbanec (od 88. Mar ec), Koroši , Perho . Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: Turk, Pintari (Plavi), Perho (Zasadbreg). Crveni karton: F. Rodinger (Zasadbreg).

NAPRIJED – BSK 2:2 (2:0) CIRKOVLJAN. Igralište Naprijed. Suci: Bojan Juras ( akovec), Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Stjepan Fic (Lopa nec). Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 1:0 I. Glavina (3), 2:0 Mar nec (23-11m), 2:1 Gunc (55-11m), 2:2 Beštek (76). NAPRIJED: Mlinarec, Horvat, Režek, Luka i , I. Glavina (od 68. Šimunkovi ), Bedeni ki, D. Režek (od 75. Varga), Mar nec, P. Horvat, Ž. Glavina, Kemec. Trener: Zlatko Vugrinec. BSK: Sternad, Grbavec (od 46. Sršan), Gunc, Gelo, Herc, Mihalec, Horvat, Hajdarovi , Paler (od 37. Makar), Mlinari , Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Žu katoni: Kemec, I. Glavina (Naprijed), Makar (BSK).

CENTROMETAL – POLET (SMnM) 0:2 (0:1) MACINEC. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Vlado Soka (Podturen), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec). Strijelci: 0:1G. Gori anec (32), 0:2 A. Gori anec (74). CENTROMETAL: Trupkovi , Fu ko (od 78. Vincek), Vince , Pani , Sen ar, Dove er, Bratkovi , Rodrigue (od 83. Kacun), Duman i , Fegeš (od 57. Majsen), Vibovec. Trener: Boris or evi . POLET: urkin, N. Novak, Karlov ec, Sobo an, Turk, Horvat, G. Gori anec (od 88. Kralj), Stojko, A. Gori anec, Šardi, M. Karlov ec (od 73. Makovec). Trener: Krešimir Šenji. Žu kartoni: Dove er, Pani , Kacun (Centrometal), Stojko (Polet).

DINAMO – SOKOL 2:1 (1:1) DOMAŠINEC. Igralište Dinama. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Renato Posavec (Strahononec), Tomislav urila (Vularija). Delegat: Željko Štefanac ( akovec). Strijelci: 0:1 Mikolaj (8-11m), 1:1 Jesenovi (45-11m), 2:1 D. Peras (70). DINAMO: D. Novak, Jankovi , Krznar (od 74. Baranaši ), Jesenovi (od 81. Topalovi ), S. Krznar, Brez (od 66. D. Peras), N. Krznar, T. Trstenjak, Vlaši , Jakši , Kanižaj, Bobi anec. Trener: Mihael Jankovi . SOKOL: B. Puh, Mikolaj, Lisjak, Lebar, D. Novak (od 85. Bistrovi ), F. Novak, Drk, Žganec, Kova i (od 71. Žagar), Šol , Vincek. Trener: Marko Mikolaj.

RUDAR – OMLADINAC 0:0 MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Željko Turk (Zebanec), Neven Bujani (S. Ves), Dario Srnec (Puš ine). Delegat: Dragu n Vuk ( akovec). RUDAR: T. Novak, D. Leva i , Simun, Kova i (od 60. D. Leva i ), N. Šol , Vuri, J. Leich, Varga (od 77. Vinko), Rihtarec, Mikuli , M. Šol . Trener: Smiljan Liklin. OMLADINAC: Tomaši , G. alopa, Reich, Jambroši , G. alopa, Bel, K. Culjak (od 52. Mlinari ), M. Culjak, J. Novak (od 84. Ratajec), Dragovi (od 46. Krišto ), I. Lesjak. Trener: Denis Ratajec. Žu kartoni: N. Šol , Varga, D. Leva i (Rudar), Dragovi , K. Culjak (Omladinac).

SPARTAK – MLADOST (I) 1:1 (1:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Mihael Belovi (NSnD), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Dragu n Novak (Lopa nec). Delegat: Antun Mar njaš ( akovec). Strijelci: 1:0 E. Šegovi (12), 1:1 Fu ko (64). SPARTAK: Jalšovec, Dominiš , Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. Križai , Ruži (od 46. Cirkovi ), Novosel, E. Šegovi , Pasler, Lackovi . Trener: Goran Križai . MLADOST: Lacko, J. Jaluši , Škerbi , Fu ko, Murkovi , N. Horvat (od 75. Jurinec), Pavlekovi (od 83. Zlatarek), M. Novak, Bari , Korent, Leva i (od 64. Žvorc). Trener: S ven Lacko. Žu kartoni: N. Horvat, M. Novak (Mladost).

Polet (SMnM) preuzeo vrh tablice Pobjeda Poleta u Macincu. Pobjedom na gostovanju kod Centrometala mom ad Poleta iz Svetog Martina na Muri izbila je na sam vrh ljestvice ove lige. U vrlo zanimljivoj utakmici bodove sasvim zasluženo odnose gosti. Imali su i napada i doma ih svojih prigoda ali ovaj puta nisu bili u inkoviti. Goran Gori anec doveo je goste u vodstvo od 1-0 u 32. minuti utakmice. Andrej Gori anec pak je u 74. minuti svojim zgoditkom postavio kona nih 2-0 za Polet. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Omladinac ispustio dragocjena dva boda Omladincu bod u Murskom Središ u, a doma ini ošte eni za kazneni udarac. Bila je to dosta tvrda utakmica. Gosti su o ito malo potcjenili svoje doma ine jer su im bila ak etvorica igra a zbog kartona van stroja, a vratar Mario Rajf ozlije en. Njega je na vratima sasvim pristojno nakon „ekzibicija“ u Ivanovcu ovaj puta zamijenio Tomislav Novak. Mijenjali su se intervali tijekom utakmice kada je pojedina mom ad imala nešto više loptu u nogama. Prvo poluvrijeme za što prije zaboraviti. Po etkom drugog dijela u 48. minuti sporna situacija. Po delegatu utakmice Dragutinu Vuku sudac utakmice Željko Turk propustio je dosuditi prekršaj u gostuju em kaznenom prostoru na igra u Rudara Nenadu Mikuli u. Gosti iz Novog Sela Rok u razmaku od 65. do 75. minute dva su puta uzdrmali doma u stativu. Jednom Ivan Lesjak, a jednom Rajko Dragovi . No, na kraju gledatelji njih oko 150 zgoditka vidjelo nije. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Dubrav an bez problema Glatka doma a trica Dubrav ana. Sa dva zgoditka Dražena Horvata u 16. i 59. minuti Dubrav an je imao vodstvo od 2-0. Od bezbroj doma ih prigoda Darko mrelec je još jednu u 67. minuti realizirao za kona nih 3-0. Kako su gosti iz Savske Vesi došli u Donju Dubravu vidi se i po tome da na utakmci nije bio niti jedan opomenuti igra . Niti doma i, a niti gostuju i. Takvim korektnim ponašanjem su igra i i sucima olakšali posao. Dinamu prva jesenska pobjeda. ak do sedmog kola su morali navija i Dinama ekati na prvu jesensku prvenstvenu pobjedu. Niti ovaj puta kao doma ini nisu dobro krenuli u utakmicu. Gosti iz Vratišinca su u 8. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Marko Mikolaj poveli 1-0. Kad se ve ekao posljednji zvižduk suca Branka Bacingera za kraj prvog poluvremena evo i za doma e kaznenog udarca. Siguran izvo a najstrože kazne bio je Mihael Jesenovi . Imali su gosti dvije lijepe prigode za do i u vodstvo. Prvu u 61. minuti Novak, a drugu šest minuta kasnije Vincek. Radost doma ima donio je u 70. minuti svojim zgoditkom Dalibor Peras za pobjedu od

VETERANI – ISTOK – 9. KOLO DINAMO – HODOŠAN 1:6 (0:2)

POLET – SPARTAK 5:2 (2:1) PRIBISLAVEC. Igralište Petar Perši . Sudac: Radovan Posedi (Puš ine). Strijelci: 1:0 Radek (16), 1:1 M. Križai (36), 2:1 Šol (13), 3:1 Medved (43), 4:1 Jeki (56), 5:1 Medved (86), 5:2 Mar ec (89). POLET: Grkavec, Tomi i , Novak, Šol , D. Iva i , Sever, Jeki , Prprovi , Radek, Mesari , Pal (od 46. Medved). SPARTAK: Hrustek, Požgaj, Juras, I. Križai , Horvat, Milijan i , M. Križai , Mar ec, Lon ari , Kova i , Podgorelec.

RADNI KI – KRALJEV AN 38 8:0 (5:0)

VIDOV AN – BSK 1:3 (0:1)

GARDINOVEC. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija). Strijelci: 1:0 J. Križai (8), 2:0 J. Novak (10), 3:0 J. Novak (26), 4:0 Horvat (33), 5:0 Horvat (45), 6:0 Hajdarovi (55), 7:0 Bacinger (59), 8:0 Horvat (80). RADNI KI: Paler, Bacinger, Vlahek, J. Križai , Vodopija, J. Novak, Hajdarovi (od 30. Horvat), D. Novak, Baksa, Krznar, Žilavec. KRALJEV AN 38: Strahija, Glad, Mlinarec, Strbad, Duš, Cerovec, Perca , Iskra, Tisaj, Glavak, Mun ar.

DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov ana. Sudac: Željko Novak. Strijelci: 0:1 Trstenjak (15), 1:1 Kuzmi (55), 1:2 K. Novak (60), 1:3 V. Horvat (76). VIDOV AN: Pišpek, Hudi ek, Vidovi , Igrec, Šte , Stojkov (od 67. Dolenec), Bartoli , Lukša, Kuzmi , I. Vidovi , Nes (od 61. Fabi ). BSK: J. Horvat, K. Novak (od 84. Me imurec), T. Horvat, V. Horvat, Mesari , M. Horvat, Trstenjak (od 33. Puklavec), Pintari , Ma ek, Kova ec, Vinkovi .

PODTUREN – DINAMO (D) 2:0 (0:0)

MLADOST – JADRAN 4:2 (2:1) IVANOVEC. Igralište Mlados . Sudac: Ivan Žganec ( akovec). Strijelci: 1:0 Krišto (28), 2:0 Cigrovski (31), 2:1 Jan ec (36), 3:1 Krišto (65), 4:1 Cigrovski (70), 4:2 Ko iš (77). MLADOST: Ruži , Klinec, Jurinec, Jambrovi , Varga, Krišto , Cigrovski, Toplek, Tkal ec, Lajtman, Bašek, Sušec. JADRAN: Kova ec, Juras, Ko iš, Hras , Kranj ec, Korent, Kodba, Pavlekovi , Jan ec, G. Ko iš, Vrbanec, Reif.

SLOGA – MLADOST (P) 2:2 (1:1) AKOVEC. Igralište Sloge. Sudac: Nino Škrobar (Brezje). Strijelci: 0:1 Bauer (23), 1:1 Štampar (40), 1:2 ižmešija (48), 2:2 Mraovi (89). SLOGA: Ma jašec, Blažeka, Leva i , Vraži , Štampar, D. Leva i , Vuruši , Strahija, Pongrac (od 46. Mraovi ), Ma (od 46. Vincek), Bubek. MLADOST: Kalšan, Martinec, Ružman, Bauer, Posavec, Hozjak, Radikovi , Pata a, Zvonarek, ižmešija, Slavi ek.

Ivanov ani izborili bod protiv Spartaka Bod Mladosti u Maloj Subotici. Doma i Spartak brzo je u 12. minuti stigao do vodstva od 1-0 zgoditkom Emanuela Šegovi a. To kao da je malo podrezalo krila gostima iz Ivanovca. Do kraja prvog poluvremena doma i su mogli prema prigoda svoje vodstvo i pove ati. U drugom poluvremenu u 64. minuti Ivan Fu ko uzeo je loptu u svoje noge, nanizao nekoliko obrambenih igra a Spartaka i svladao Stjepana Jalšovca za 1-1. Do kraja utakmice redale su se prigode i bilo je samo pitanje tko e prvi zabiti. No, na kraju je ostalo 1-1. Dvojica opomenutih igra a od strane gostiju.

Pekleni ani jedva do boda kod ku e Plavi spašavali doma i bod. Dva su puta gosti iz Zasadbrega imali u Peklenici vodstvo da bi ih doma i stizali, ali ne i prestizali. Ranim vodstvom u 4. minuti zgoditkom Florijana Rodingera Zasadbreg je dobio malo samopouzdanja. etiri minute prije kraja prvog dijela gostima je isklju en Filip Rodinger zbog druge opomene. Obje zbog preoštrog starta. Po etkom drugog dijela u 48. minuti Lucijan Pintari uspijeva poravnati rezultat na 1-1. Zasadbreg novo vodstvo ima u 71. minuti, a strijelac Boris Vrbanec. Devet minuta prije kraja utakmice Bruno Mesari uspijeva pogoditi za kona nih 2-2. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Naprijed igrao prvo poluvrijeme, BSK se probudio u nastavku U Cirkovljanu svakoj mom adi po poluvrijeme. Prvo je pripalo doma em Naprijedu koji je imao u prvom dijelu vodstvo od 2-0. Ivica Glavina prvi je zatresao mrežu vratara BSK-a Sre ka Sterrnada u 3. minuti. U 23. minuti doma i imaju kazneni udarac za pove anje vodstva. Uspješan je sa 11 metara bio Željko Martinec. Prvi dio puno bolji od drugog. Puno prigoda s jedne i druge strane. U drugom poluvremenu i gosti iz Belice u 55. minuti imaju kazneni udarac. Darko Gunc smanjio je na 2-1. Igor Beštek BSK-u donosi bod svojim zgoditkom u 76. minuti za kona nih 2-2. Ina e se igralo na teškom blatnjavom terenu. Kako su se vjerojatno igra i previše umorili u prvom poluvremenu u drugom su više komentirali suda ke odluke i „razgovarali“ sa sucem Bojanom Jurasom. Po završetku utakmice osim povika prema sucima nikakvih drugih incidenata nije bilo. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV), Stjepan Krznar (Dinamo D), Nenad Vibovec, Marijan Duman i (Centrometal), Nikola Mun ar (Sokol), Igor Beštek (BSK) 5 zgoditaka – Antonijo Fegeš (Centrometal), Dražen Horvat I (Dubrav an), Nenad Radikovi (Polet SMNM), Bruno Mesari (Plavi Pek.), Boris Vrbanec (Zasadbreg) 4 zgoditka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Marko Šol (Rudar), Darko Gunc (BSK), Željko Martinec (Naprijed), Dražen Horvat II (Dubrav an) 3 zgoditka – Matija Pavlekovi , Dominik Leva i , Ivan Fu ko (Mladost I), Jurica Novak (Omladinac NSR), Marko Koroši (Zasadbreg)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Filip Rodinger (Zasadbreg) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Denis Leva i (Rudar), Mijo Novak (Mladost I), Lucijan Pintari (Plavi Pek.), Ma ja Kemec (Naprijed)

STATISTIKA 18 pos gnu h zgoditaka ili 2,5 po utakmici 17 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 7. kola: Centrometal - Polet (SMnM) 0-2; Plavi (Peklenica) - Zasadbreg 2-2; Dubrav an - Bratstvo (SV) 3-0; Rudar - Omladinac (NSR) 0-0; Spartak - Mladost (I) 1-1; Dinamo (D) - Sokol 2-1; Naprijed - BSK 2-2

TABLICA 1. Polet (SMnM)

12:6

2. Omladinac (NSR)

10:6

3. Dubrav an

15:11

4. Centrometal

19:7

5. Rudar

11:8

6. BSK

14:11

7. Sokol

14:13

8. Spartak

7:6

9. Plavi (Peklenica)

13:16

10. Mladost (I)

12:15

11. Naprijed

8:10

12. Bratstvo (SV)

12:15

10:20

14. Zasadbreg

11:24

Parovi slijede eg kola: Polet (SMnM) – BSK; Sokol – Naprijed; Mladost (I) - Dinamo (D); Omladinac (NSR) – Spartak; Bratstvo (SV) – Rudar; Zasadbreg – Dubrav an; Centrometal - Plavi (Peklenica)

TABLICA 1. BSK

29:12

2. Hodošan

42:16

3. Radni ki

29:9

4. Mladost (Prelog)