str. 6
PRELOŠKI KOMET NAJBOLJI MALI PODUZETNIK U HRVATSKOJ
str. 2
MUP U KRIZI DAO TEKSTILCIMA 55 MILIJUNA VRIJEDAN POSAO
ČATEKSU i partnerima "vjetar u leđa" www.mnovine.hr
Uspješni i skromni!
Godina XV.
Broj 769.
Cijena 7 kuna
^akovec, UTORAK, 1. lipnja 2010.
str. 64
"PISMO Z GALICIJE" Kristine Štebih najbolja amaterska kazališna predstava u Hrvatskoj
Bravo, Kristina! ILEGALNI EKSPLOATATORI međimurskih rudnih bogatstava spremni i na fizičke obračune
Zaustavite konačno ilegalne kopače rudnog bogatstva!
str. 8
DOKLE JE DOŠLO: Maloljetnici preko "fejsa" dogovorili obračun u Murskom Središću
Klinci ljubavne jade rješavali suzavcom str. 8
str. 4
PEKARNA. CAFFE BAR.
sefino
ČAKOVEC NAPOKON DOBIO SUVENIRNICU
Još da je radno vrijeme prilagođeno turistima
43
Šenkovec, Maršala Tita 11
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str.str. 708 media
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Epizoda o nama! Razgovaram s njom pred neki dan, kao s puno njih prije nje, o nama – o našim i vašim novinama. Pro esionalna de ormacija, jer volim uti što drugi misle o nama, jer bez tog korektiva izme u ostalog barem prema meni nema napretka. Bez obzira što neki drugi u našem poslu, posebice na lokalnom nivou, pokušavaju godinama unatrag slijediti “dobro uhodani posao“ koji kao ne trpi promjene. Stoga se sve manje udim kad su mediji u našim lokalnim okvirima u pitanju “kao da je svijet zapravo stao“. Što ne zna i da se i mi držimo toga. Ako ništa drugo, barem pokušavamo dati nešto više. Posebice nekoliko posljednjih godina unatrag, kad se trudimo postaviti standarde koji nisu nimalo jednostavni za lokalnu novinu, u našoj sredini, u komercijalnim vodama. Uglavnom, da se vratim po etku pri e. Ona kaže da ljudi i u našim novinama i te kako vole itati o ljudima i doga ajima iz (ne)stvarnog života, njihove intimne ispovijedi, za koje mi se ini da postoje zapravo samo na news portalima, u sapunicama ili (ne) sretnim ljubavnim pri ama. Pa zar je došlo do toga da to po inje vrijediti i za lokalne novine? Tu ne mislim na onu za nas generaciju “a ter 65“, nego na publiku kojoj se obra amo i koju “kad još malo odraste“ želimo naviknuti na nešto novo osim smrti i crne kronike. Pitam se nakon našeg razgovora: zar je za njih alternativa - žutilo, jesu li zaista mladi ljudi i kod nas željni “me imurskih Gotov evih, Grdi kih i sl. i njihovih pri a”? Da budemo odmah na isto, smatram da ve ina vas koji ita nas – nije, ali poru ujem svima drugima da “novinskog Big Brothera” ne e imati priliku ovdje itati barem dok itate ovu kolumnu na ovom mjestu! To možda bude napravio netko drugi, ali sigurno se ne emo “prodati” onoj niti vodilji koja postaje sve više prevladavaju a u mnogim medijima “da se na taj na in zadovoljava interes itatelja“. Mnogi to ine u
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
MILIJUNSKI POSAO u vrijeme krize za akove ku tekstilnu tvrtku i te kako je dobro došao
ateksu i partnerima vrijedan ugovor za “vjetar u le a” - Izra uju se nove dvije kolekcije policijskih odora za MUP RH, najprije ljetna, a zatim i zimska
utrci za zaradom, posebice oni na nacionalnom nivou koji se bore na bilo koji na in za svakog itatelja ili oglašiva a, ali smatram da je itateljska publika ipak u ve ini ona uglavnom tiha ve ina koja nas doživljava i percipira puno odgovornije u zajednici i šire, iji smo lan. I da nas zbog toga zapravo vole i itatelji i oglašiva i. I zato je naš stav da orsiramo teme i pri e za koje smatramo da o njima ovisi naša budu nost, poput, primjerice, strateške podrške koju smo “ju er” dali ormiranju Veleu ilišta. Uvjereni smo da tako nešto u dogledno vrijeme i te kako može oživjeti ovu našu u malost, razdrmati svakodnevnicu u kojoj nema previše vizije što i kako danas i sutra, dati priliku za neki novi duh kraja koji e biti protivan svijesti da nam se svijet nakon “marljivosti i radišnosti“ sada vrti oko “lošega ljubavnog romana“. Na tome gradimo vjeru u budu nost našeg kraja, umjesto žutila koje, kako mi se ini, ne prevladava samo u medijima ve o ito i u našim vlastitim životima. I zato preporu ujem izbjegavanje žutila u svim medijima, pa tako i ono nešto sitno i u našim, jer možda e tada prestati volja da se bavite životima drugih i okrenete se k sebi. Poznavaju i naš mentalitet, to nije nimalo jednostavno. Ali, za bolje i sretnije sutra, treba po eti što prije.
Tomislav Karamarko u ime Ministarstva unutarnjih poslova i Damir Vitez, direktor ateksa, u ime Zajednice ponuditelja još nekoliko hrvatskih tekstilnih tvrtki prošle srijede u Zagrebu su potpisali ugovor za izradu i isporuku ljetne policijske odore za sve rodove hrvatske policije. Zajednicu ponuditelja ine nositelj tvrtka ateks d.d. iz akovca te Varteks trgovina d.o.o. iz Varaždina, Odje a d.o.o. iz Zagreba, Hemco d.o.o. iz akova, Šešir d.o.o. iz Zagreba, Kon eks d.o.o. iz Zagreba, Galeb d.d. iz Omiša, Krojostil d.o.o. iz Jakovlja, T7 VIS d.o.o. iz Varaždina i Kroko International d.o.o. iz Zagreba. Za akove ku
tvrtku i te kako vrijedan posao u vrijeme kada tekstilnoj industriji ne cvjetaju ruže. Materijali za koje se u posljednje vrijeme sve više specijalizira ateks, a koriste se u izradi policijskih i vojnih odora, o ito imaju kvalitetu i vrijednost, te pronalaze put do kupca. Zasigurno dobar zalog za budu nost.
Nove policijske ljetne i zimske odore Za 19.360 novih ljetnih odora MUP e tvrtkama isplatiti 55 milijuna kuna. Prvi kompleti isporu it e se 1. kolovoza, a ostatak tijekom rujna. Nakon što odrade prvi dio posla, navedene tvrtke izradit e i
Prilikom potpisivanja ugovora predstavljene su nove odore svih rodova hrvatske policije
Za MUP RH u narednih šest mjeseci ateks i partneri odradit e posao ve i od 115 milijuna kuna, a ugovor za prvi dio posla potpisali su Tomislav Karamarko i Damir Vitez
komplet zimskih odora koji e biti nešto skuplji (60 milijuna kuna), tako da je u pitanju zna ajan posao za hrvatske tekstilne tvrtke u ovo recesijsko vrijeme. Na ovom e projektu raditi oko tri tisu e radnika. Ovi poslom hrvatska tekstilna industrija dokazuje da ima znanje, ljude i kapacitete da proizvede zahtjevan i kvalitetan proizvod. Treba naglasiti da e kompletan proizvod biti izra en u Republici Hrvatskoj. Radili smo ve vrlo zahtjevnu i specijaliziranu odje u, a ovaj posao je ujedno dao vjetar u le a hrvatskoj tekstilnoj industriji, kazao je direktor ateksa Vitez, a s njegovim rije ima složio se Karamarko, rekavši da je “rije o dobroj vitaminskoj injekciji doma im tekstilcima”.
- U odnosu na dosadašnju policijsku odoru, odabrani su novi materijali na temelju prikupljena 42 uzorka tkanina te su odabrani najkvalitetniji, odnosno materijali koji su primjereni obavljanju razli itih specifi nih poslova za svaki rod policije. Uveden je i pojam ergonomske prihvatljivosti, odnosno testiranje na unkcionalnu prihvatljivost te kontrola kvalitete u tehnološkom procesu proizvodnje u kojoj isporu itelj ima obvezu provoditi stalnu kontrolu kvalitete pojedinih aza izrade odore, objasnio je izme u ostalog postupak nastanka nove odore hrvatske policije njezin glasnogovornik Krunoslav Borovec. (D. Zrna i BMO)
KUPUJMO HRVATSKO u subotu 5. lipnja u akovcu
Kupovinom doma eg uvamo radna mjesta U subotu 5. lipnja u vremenu od 9 do 13 sati na Trgu Republike u akovcu Hrvatska gospodarska komora ve tradicionalno organizira akciju “Kupujmo Hrvatsko 2010.“, s ciljem promocije kvalitetnih hrvatskih proizvoda i podizanja svijesti o važnosti kupovine hrvatskih proizvoda. Kupovanje hrvatskih proizvoda utje e na pove anje doma e
proizvodnje i konkurentnosti, ime štitimo svoja radna mjesta i stvaramo mogu nost otvaranja novih, štitimo svoju i budu nost svoje djece, osiguravamo današnje ali i budu e mirovine, te pomažemo svojoj i drugim obiteljima. U promotivnoj prodaji hrvatskih proizvoda sudjelovat e stotinjak doma ih proizvo a a, od kojih dvadesetak iz Me imurske županije.
Novost ovogodišnje akcije je projekt “Vrijedne ruke“. To je zajedni ki projekt Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske obrtni ke komore, koji ima za cilj prepoznati i promicati rad marljivih ljudi, malih poduzetnika koji svojom vještinom, umije em, radom i entuzijazmom stvaraju proizvode putem kojih
uvaju uspomene na nekadašnji na in života, na tradicijske obrte i obi aje koji predstavljaju ljepotu i bogatstvo našeg kraja. Prigodan program akcije vodit e ve nam poznati Darko Janeš i Ivica Zadro, a o ekuje se dolazak javnih li nosti kulturnog i društvenog života Me imurske županije. (BMO)
Regres – ho emo li ga dobiti ove godine? Anketa “Pod vurom”
Kruno Tuksar, Slemenice - Kao ni prethodnih, ni ove godine ne u dobiti regres. Što se ti e državnih službenika, smatram da je u redu da oni ne dobiju regres jer mi privatnici financiramo državne službenike i stoga sam mišljenja da u ovo doba krize regres ne moraju dobiti. Ako bi se pak imalo novca, dakle, ako ne bi bilo krize, u tom slu aju ne vidim razlog zašto im regres ne bi bio ispla en.
Bliže se godišnji odmori, ime pitanje o dobivanju regresu postaje aktualno. Iako nemaju svi poslodavci obvezu svojim radnicima isplatiti regres, ve
je njegovo ispla ivanje vezano uz kolektivni ugovor, vjerujemo da se u ovo doba krize mnogi do zadnjeg trena ipak nadaju njegovom ispla ivanju.
Sli na je situacija i s našim Me imurcima. I dok su jedni sigurni u to da regres ne e dobiti, drugi ipak misle da e im biti ispla en. Kada pak je rije
državnim službenicima ne bude ispla en regres, ali ima i onih koji su protiv takvog postupka, smatraju i da se prišparati može na nekim drugim podru jima. (hz)
Leonora Canaj, akovec - Za razliku od prošle godine, ove ne u dobiti regres. Razlog tome je ekonomska kriza. Iako osobno ne radim u državnoj službi, mišljenja sam da bi državnim službenicima, unato krizi, trebao biti ispla en regres. To su ipak nastavnici, policajci i ostali službenici, ija je uloga u društvu veoma bitna.
Ivan Horvat, Gori an - Svake smo godine dobili regres, tako da se nadam da e nam ga isplatiti i ove godine. Mišljenja sam da bi, unato ekonomskoj krizi i situaciji u državi, svi trebali dobiti regres, dakle, i državni službenici, jer i oni rade svoj posao pa zašto ne.
Martina Savanovi , Prelog Osobno ne vjerujem da u ove godine dobiti regres, iako smo prošle godine dobili neki bon. No, možda nas iznenade. Kada pak je rije o državnim službenicima, mislim da ni oni ne bi trebali dobiti regres s obzirom na situaciju u državi. Ako ne bi bilo krize, onda nemam ništa protiv da im se ispla uje regres.
o državnim službenicima i (ne) ispla ivanju regresa, Me imurci su podijeljena mišljenja. Jedni smatraju da je, s obzirom na tešku situaciju u državi, u redu da
Josip Petrinjak, Ivanec - Mislim da u dobiti regres i ove godine. Barem se tome nadam s obzirom na to da svake godine dobijem. Što se ti e državnih službenika, mislim da nije u redu da im se ne isplati regres. Ako su svake godine dobili, trebali bi i ove, dok bi se prišparati moralo na nekim drugim podru jima.
Josip onda, Brezje - Osobno još uvijek ne znam ho u li dobiti regres ove godine. Prošle godine nije nam bio ispla en. Kada je rije o državnim službenicima, smatram da bi im regres trebao biti ispla en unato krizi. Štedjeti se može i negdje drugdje. ( oto: Vrzan)
1. lipnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
3
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA prihvatila odluke o pla ama župana, zamjenika i direktora županijskih firmi i ustanova
Me imurski župan prima bruto pla u 4 tisu e kuna manju od zakonski dopuštene Na temelju Zakona o pla ama u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, Skupština Me imurske županije na prošlotjednoj je sjednici donijela odluku o visini bruto pla e i drugim pravima dužnosnika Me imurske županije. Dužnosnici u smislu ove odluke jesu župan i njegovi zamjenici, a prema njihovim pla ama donesene su smjernice o uskla enju pla a direktora i ravnatelja županijskih firmi i ustanova. Odluke su donesene jednoglasno, no to nije umanjilo vije nike iz razli itih opcija da dugo i opširno raspravljaju o toj temi. Uzalud je pitati komu i emu kad su se ionako na kraju svi s njom složili. Prema Zakonu o pla ama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, pla u župana, gradona elnika i op inskih na elnika i njihovih zamjenika ini umnožak koeficijenta i osnovice za obra un pla e, uve an za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 posto. Ako bi pla a za rad dužnosnika, bez uve anja za radni staž, utvr ena na temelju ove Odluke, bila ve a od zakonom propisanog ograni enja, dužnosniku se odre uje pla a u najvišem iznosu dopuštenom Zakonom. lankom 4. Zakona o pla ama u lokalnoj i podru noj samoupravi propisana su ograni enja pla a župana, gradona elnika i op inskih na elnika. Tako pla a župana i pla a gradona elnika velikog grada i grada sjedišta županije, bez uve anja za radni staž, ne smije se odrediti u iznosu ve em od umnoška koeficijenta 6,42 i osnovice za izra un pla e državnih dužnosnika. Odlukom Vlade Republike Hrvatske visina osnovice za izra un pla e državnih dužnosnika utvr ena je u visini od 4.630,14 kuna. Tako najviši
Najve a bruto pla a u županijskoj tvrtki oko 21 tisu u kuna
Pla e me imurskih dužnosnika uglavnom su niže nego što primaju njihovi kolege u ostatku Hrvatske iznos pla e za župana u Hrvatskoj iznosi bruto 29.725,50 kuna. S obzirom na to da je ovom odlukom predloženo da dužnosnici Me imurske županije za obra un pla e koriste osnovicu koja se primjenjuje za službenike i namještenike, a koja iznosi 2.828 kuna, te da župan i dalje ima koeficijent 9,03, pla a župana Me imurske županije iznosi bruto 25.536,84 kune, što je ispod najvišega dozvoljenog iznosa. Ograni enje pla e zamjenika župana, zamjenika gradona elnika i zamjenika op inskih na elnika propisano je lankom 5. Zakona, na na in da koeficijenti
za obra un pla e zamjenika župana, zamjenika gradona elnika i zamjenika op inskih na elnika mogu iznositi najviše do 85 posto koeficijenta župana, gradona elnika, odnosno op inskog na elnika iji su zamjenici. Zamjenici župana Me imurske županije i dalje su zadržali koeficijent 7,64 za obra un pla e, a što je 84,6 posto od koeficijenta predloženog za župana. Tako pla a za zamjenike župana Me imurske županije, bez uve anja za radni staž, iznosi bruto 21.605,92 kune, što je tako er ispod dozvoljenog iznosa.
Županija ponovno raspisuje natje aj za prodaju zemljišta Me imurska županija ponovno e pokušati svoj prora un popuniti prodajom nekretnina u svom vlasništvu, južni dio bivše Vojarne i poligona. Dosadašnji pokušaji nisu donijeli rezultat, a novi e pokazati ima li zainteresiranih ulaga a te je li potrebno mijenjati GUP Grada akovca ili ovakav kakav je usvojen zadovoljava potrebe potencijalnog ulaga a. Naime,
na sjednici smo iz županovih usta uli da je kasa ne samo zate ena prazna nego je i sad prazna. Nakon minire orme i smanjenja poreza na pla e, prora uni op ina, gradova i županije bit e još mršaviji pa e i za hladni pogon, a kamoli kakve druge projekte lokalnoj samoupravi, trebati dodatni prohodi u prora un. (BMO)
Kao što je me imurski župan Ivica Perho ve ranije najavio, uveden je i red u pla e županijskih irmi i ustanova. Me imurska županija ima u svom vlasništvu deset trgova kih društava, odnosno ustanova, i ni jedna pla a nije viša od županove, pla on za njihove bruto pla e je visina bruto pla e zamjenika župana. Na tom pla onu su samo dvije pla e, pla a direktora REDEA-e i pla a ravnatelja ŽUC-a, u iznosu od 21.606 kuna bruto. Direktoru MIN Me imurje investicije nekretnine odre ena je bruto pla a u iznosu od 19.445,40 kuna. Ravnatelj Zavoda za prostorno ure enje i ravnatelj Muzeja Me imurja izjedna eni su u pla ama i one iznosu 17.284,80 kuna bruto. Direktoru Me imurske energetske agencije odre ena je bruto pla a u iznosu od 16.204,50 kuna. Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije te ravnatelj MESAP-a tako er su izjedna eni u bruto pla ama u iznosu od 15.124,20 kuna. Ravnatelju Doma za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a” odre ena je bruto pla a u iznosu od 9.722,70 kuna, a ravnatelju Centra “Dr. Rudol Steiner” odre en je bruto iznos od 5.401,50 kuna. Podatak o to nom iznosu neto pla a, koliko zaista najviše pozicionirani dužnosnici u našim županijskim tvrtkama i ustanovama dobivaju na svoj ra un nije dostupan javnosti, jer je isti zašti en poslovnom tajnom, ali može se zaklju iti da su za razliku od “menadžerskih pla a” u razno-raznim državnim i javnim poduze ima nacionalnog nivoa u skladu s vremenom i trenutkom u kojem živimo. (BMO)
Ogledalo, ogledalce, reci mi tko je naš naj-naj-naj politi ar na svijetu? Sjednice Skupštine postale su glavna arena za politi ko nadmetanje stranaka i politi kih opcija jer u Županijskoj skupštini više nemaju mogu nosti izazivati smjenu župana i zamjenika u Skupštini, to pravo nakon neposrednih izbora mogu samo gra ani na re erendumu, stoga se sve politi ke igre u Županijskoj skupštini mogu svesti samo na
me usobno umanjivanje lika i djela politi kih protivnika radi stvaranja što boljih pozicija za sljede i izborni krug. Na prošloj sjednici to je izgledalo ovako. Nakon ve starog prepucavanja da je kasa nakon prošle vlasti bila prazna, Posavec je od Perho a iznudio odgovor da je i ostala prazna. Nakon toga je sadašnji župan Perho bivšem županu Josipu Po-
savcu predbacio: - Uvažavam da sebe doživljavate kao najboljeg, najsposobnijeg i najpametnijeg, ali mišljenje o Vašem radu dali su bira i. Ja za sebe ne mislim da sam najpametniji, kazao je Perho . Upravo tu zadnju dosko icu kasnije u raspravi o pla ama iskoristio je Vladimir Ivkovi , bivši predsjednik Skupštine Me imurske županije, koji je rekao da
postavljanjem kriterija tako da je županova pla a najviša ispada tko pobijedi na izborima nije najpametniji, ali ima najvišu pla u!!! Zbog takvih politi kih igara dnevni red skupštinskih sjednica postaje marginaliziran, a sva pažnja vije nika usmjerena je u dokazivanje tko je bio i je bolji i što je kome ostavio u naslje e. (BMO)
PITAJU ME, PITAJU ...
U razgovorima sa županijskim vodstvom i županom Ivicom Perho em
POSJET VELEPOSLANIKA EU u Hrvatskoj NJ. E. Paula Vandorena Me imurskoj županiji
Županu i gradona elniku akovca – kišobran s bojama EU - Prema jednom tuma enju, kišobran je simbol ulaska Hrvatske u EU, a po drugom, novinarskom, poklonjeni kišobrani zapravo zna e da su župan i gradona elnik dobili kišobran da ne - pokisnu u Europi U utorak je u službenom posjetu Me imurskoj županiji boravio veleposlanik Europske unije u Republici Hrvatskoj NJ. E. Paul Vandoren, kojeg je primio župan Ivica Perho sa suradnicima. Veleposlanik Paul Vandoren uz ostalo je rekao da je Me imurje lijep kraj, no, što je posebno važno, vidi se da je dobro organiziran. Pred vodstvom županije brojni su izazovi, no ne e se pogriješiti ako se ulaže u obrazovanje. Kad je rije o gospodarstvu, u doglednoj budu nosti tradicionalnu sliku trebaju zamijeniti nove tehnologije, ukoliko se kraj želi razvijati u punoj mjeri. Pri tom je važno da se stvore centri znanja, kako bi se što više ponu enih sredstava iz ondova EU moglo iskoristiti za razvoj. Župan Ivica Perho rekao je kako smo ponosni na svoju povijest, kulturu i prirodnu baštinu te da nam je cilj sve to sa uvati i nakon što u emo u Europsku uniju. U Me imurju je gotovo izgra ena kompletna komunalna in rastruktura, a kanalizacijskim sustavom pokriveno je 40 posto ku anstava, što je iznad prosjeka mnogih europskih država. U gospodarstvu županije prevladava metalurška, tekstilna i poljoprivredna industrija, što je razlog nižem prosjeku pla a, a ve i iskoraci prema novim tehnologijama još se ekaju.
Vandoren zabrinut zbog (ne)suradnje središnje vlasti i lokalne samouprave Veleposlanik Vandoren dao je punu podršku nastojanjima da se privu e što više sredstava iz EU. Me utim, primijetio je on, zabrinjavaju a je injenica da je ve ina jedinica lokalne i regionalne samouprave nezadovoljna
suradnjom sa središnjom vlaš u, a to nije slu aj samo u akovcu. Uz ostalo, ponudio je svoju pomo rekavši da želi sura ivati sa svim razinama vlasti u Hrvatskoj. Osim sa županom veleposlanik Vandoren sastao se i s vodstvom županije, predsjednikom Skupštine Petrom Nova kim, gradona elnikom akovca Brankom Šalamonom, te zamjenicima župana. Posebno je zanimljivo da je prigodom razmjene darova veleposlanik Vandoren me imurskom županu i gradona elniku akovca darovao – kišobran s bojama EU. Poklon je pun simbolike, Hrvatska e uskoro u i u EU i pod njezin kišobran, ali je mnogo prozai nije tuma enje od strane novinara bilo da e kišobran dobro do i županu i gradona elniku da ne – pokisnu u Europi. Uz šetnju gradom, veleposlanik Vandoren je u Centru za kulturu održao predavanje u enicima o Europskoj uniji, njezinoj povijesti, ulozi u svijetu i najnovijim kretanjima u EU vezano uz Lisabonski sporazum, a govorio je i o pregovorima Hrvatske i EU koji se privode kraju. Hrvatsku ve vidi kao novu lanicu Europske unije. U Muzeju Me imurja primio ga je ravnatelj Vladimir Kalšan sa suradnicima i kustosima, te upoznao s bogatom poviješ u kraja. U atriju Staroga grada prire en je prikaz tradicionalnih obrta i proizvoda Me imurja, predstavljeni su me imurski vinari, ipke, me imurska jela i drugo. Na kraju, veleposlanik je sudjelovao u emisiji EUROMAGAZIN – Hrvatska uživo, koja je emitirana iz atrija Staroga grada, koji je nakratko uz lanove kulturno - umjetni kih društava potresao i me imurski etno - rock u izvedbi doma e skupine “Komedija”. (JŠ)
Dekanica Veleu ilišta upozorila na potrebu gradnje studentskog doma! Kao i uvijek, zasjedanje Županijske skupštine nije moglo pro i bez niza pitanja, bilo da se odgovori traže odmah ili u pisanom obliku. Branko Polanec rekao je da u Svetom Mar nu na Muri nikada ne e prista na “rješenje” koje nudi slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, koji svom narodu obe ava vlasništvo nad 800 hektara zemljišta na lijevoj obali Mure. Smatra da se ova izjava Žbogara mora komen ra i da na znanje svim gra anima Me imurja (800 ha je oko 27 posto teritorija op ine Sve Mar n na Muri). Tražio je da Županija reagira na slovenske zahtjeve. Nevenka Breslauer pak je zapitala ima li Županija u planu krenu u investiciju i projekt studentskog doma?
Prvenstveno zbog velikog broja upita budu ih studenata. Ivana Martana zapitao je kako to da službenik gradske županijske uprave dobiva 700 kn naknade za sastanak Vije a (uprave Vije a), a istovremeno dobiva pla u. Svi sastanci uglavnom se održavaju u radnom vremenu. Is primjeri se vrše u op inama. Zakon je jasan, no u istom vremenu ne možeš dobivati honorar i pla u ve samo jedno.
U kom svojstvu je a i bio na sve anoj sjednici Županijske skupštine? Josip Kolari postavio je pitanje na temu nacioanalne manjine - Roma. Ovih dana roditelji “ve inskog naroda” iz mjesta gdje se nalazi romska popu-
lacija izrazili su želju oko upisa njihove djece u druge škole susjednih op ina, što im je i Ustavom Republike Hrvatske omogu eno. Navodno postoji neslužbena preporuka (savjet) ravnateljima da se zahtjevi odbiju (tu se nabraja nemogu nost prostora, strani jezik i dr.). Pitam župana: zna li za takvu inicija vu, te kako e i ho e li zaš roditelje da mogu ostvariva svoja ustavna prava u svojoj državi Hrvatskoj. Zapitao je tako er kako to da se na sve anoj sjednici povodom Dana županije me u gos ma i uzvanicima našao i Radimir a i . Zanima ga u kom je svojstvu pozvan: kao bivši župan ili kao bivši saborski zastupnik (ili mu treba medijske pozornos pa koristi Me imurje za to), ako pak je pozvan kao predsjednik stranke, što je onda s drugim predsjednicima. Ma ja
Posavec odgovorio je da je a i bio na sve anoj sjednici u funkciji predsjednika parlamentarne stranke. Mladen Križai pitao je je li to na informacija da Ministarstvo zdravstva nije prihva lo izmijenjene kriterije za namjenu kredita od 15 milijuna kuna Županijskoj bolnici koje je donijela Županijska skupš na. Ako je informacija to na, što e se poduze ili se poduzima da se zadrži iznos od 2,5 milijuna kuna u decentraliziranim sredstvima? Prihva a da je možda do njega došla i pogrešna informacija, me u m, pita je li onda kredit realiziran po izmijenjenim kriterijima. Me imurski župan Ivica Perho odgovorio je da je Ministarstvo zdravstva prihva lo izmijenjene kriterije, ali da dvojbe oko toga ima Ministarstvo nancija. (BMO)
Veleposlanik EU Paul Vandoren u šetnji akovcom u pratnji dožupana Matije Posavca
4
Aktualno
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
GDQD u Me imurju
Toplice Sveti Martin i službeno naselje u op ini Od petka je op ina Sveti Martin na Muri službeno bogatija za jedno
naselje. Odlukom Op inskog vije a utvr en je i potvr en status naselja Toplice Sveti Martin, koje je tako postalo 14. naselje u op ini i 127. naselje u Me imurskoj županiji. Naselje Toplice Sveti Martin nastalo je od rubnih dijelova nase-
lja Grkaveš ak, Gornji Koncov ak i Jurov ak, te ini zajedni ku cjelinu oko kompleksa Spa & Golf Resort Sveti Martin. Formiranje novog naselja obavljeno je zbog katastarskih razloga jer su, na primjer, pojedine parcele bile
na podru ju dva ili tri naselja, odnosno katastarskih estica. Posebno je to bilo primjetno kod topli kog kompleksa, gdje je hotel u Gornjem Koncov aku, bazeni u Jurov aku, a PUB “Potkova“ u Grkaveš aku, a udaljeni su desetak metara. (S. Mesari )
ELNIK HNS-a UPOZORAVA na intenzivno otimanje novca sjeveru Hrvatske FRANJO MAKOVEC, na elnik op ine Sveti Martin na Muri, o granici sa Slovenijom
a i : Hrvatska je bolesno Ne može im biti vra eno centralizirana zemlja nešto što nije njihovo Glavna tema tribine koja je u organizaciji HNS-a Me imurja održana prošle srijede u Scheierovoj zgradi u akovcu bila je decentralizacija. O tom problemu, zakonskim okvirima i sustavu distribucije novca koji e Hrvatska ulaskom u Europsku uniju dobiti na raspolaganje govorio je predsjednik HNS-a Radimir a i . Prema njegovim rije ima, radi se o instrumentu za snažni pomak na bolje koji Hrvatska ima, a ne koristi: - Hrvatska je bolesno centralizirana zemlja. Jedina zemlja sa snažnijom centralizacijom u Europi od Hrvatske je Gr ka, koja koristi isti model prema kojem tek 10 posto državnog novca na korištenje dobivaju op ine, gradovi i županije.
Regionalizacija je katastrofalan potez Vlade Kao poseban problem i jedan od najgorih poteza koje je aktualna Vlada u inila istaknuto je potpisivanje sporazuma s EU koji e Hrvatsku 2013. godine podijeliti
kazati. Štete su nanesene, sjever Hrvatske je ve u posljednjih deset godina intenzivno devastiran i s ovog se podru ja intenzivno otima. Jedini izbor koji nam preostaje jest Hrvatsku podijeliti u pet regija, a iz te podjele izuzeti Zagreb.
Predsjednik HNS-a Radimir a i : - Ulaskom u zajedni ku regiju s Gradom Zagrebom vašoj e županiji od po etka biti onemogu eno dobivanje novca iz fondova EU
na tri statisti ke regije, a prema kojem e se sjever i sjeverozapad Hrvatske de inirati kao zajedni ki prostor s Gradom Zagrebom. Time e, prema a i evim rije ima, našoj županiji od samog po etka biti onemogu eno dobivanje fondovskog novca: - Na godišnjoj razini, sljede ih 30 godina, ovo podru je time gubi neto za investicije cijeli budžet Me imurske županije. Gubitci e biti ogromni, oni se mogu izmjeriti i inancijski pri-
Za fondove se moramo po eti pripremati ve danas Okupljenim gra anima na tribini se obratio i predsjednik me imurskog ogranka HNS-a Matija Posavec, upozorivši da pripreme za fondove koji e se otvoriti ulaskom Hrvatske u EU trebaju po eti ve danas: - Hrvatskoj e se otvoriti prostor od 3,5 milijardi eura koje može koristiti iz fondova. Naravno da treba pripremiti projekte kojima emo dio tog novca povu i u Me imurje. Projekte imamo, samo trebamo odrediti prioritete, napraviti odre enu reviziju, dati projektima širu dimenziju i odabrati one koji e imati najve i u inak za zajednicu. (Bojana Špani ek)
Plus zamisli, minus izvedbi!
Muri, na nedavne Žbogarove izjave. Makovec ministra Žbogara podsje a da se spor može riješiti jedino dogovorom, te da su u Svetom Martinu na Muri sigurni da e se i arbitraža voditi tim na elom. - Izjava je tendenciozna zbog injenice što dolazi nakon zatopljenja odnosa izme u Hrvatske i Slovenije i želimo vjerovati da je ona u interesu predizborne kampanje za predstoje i referendum. Me utim, svaka izjava bez obzira u koje vrijeme dolazi iz redova visoke politike ima svoj cilj i zbog toga je u potpunosti odbacujem, naglašava Makovec, dodaju i kako je nezadovoljan što hrvatsko
Ovo zemljište oduvijek je hrvatsko, kaže na elnik Franjo Makovec Ministarstvo vanjskih poslova nije promptno i adekvatno reagiralo. (S. Mesari )
PERUTNINA PTUJ PIPO akovec donirala Županijsku bolnicu akovec
Ure aj za blijedu stazu i anesteziju Direktor Perutnine Ptuj Pipo akovec mr. sc. Predrag Šegovi u etvrtak je ravnatelju Županijske bolnice akovec dr. med. Dragutinu Kopasi u uru io zaista vrijednu donaciju. Za potrebe Odjela kirurgije donirana su sredstva za koja je kupljen ure aj za blijedu stazu od vrhunskog proizvo a a u tom segmentu medicinske opreme i to je druga donacija ove ugledne tvrtke bolnici u akovcu.
AKOVEC NAPOKON DOBIO SUVENIRNICU
akovec je napokon dobio središnje mjesto na kojem e se mo i kupiti suveniri s cijeloga me imurskog podru ja - suvenirnicu u sklopu akove koga Turisti kog ureda. - Turisti ki je ured tu s namjerom poticanja turizma u gradu. Cijelo smo vrijeme u uredu imali suvenire kao izložbene eksponate, me utim, sustav turisti kih zajednica kao nepro itne organizacije nije imao mogu nost prodaje. Tome smo dosko ili ove godine i dio prostora prenamijenili u suvenirnicu. U bogatoj ponudi nalaze se licitarska srca, posude od keramike ili terakote, replike starih alata, pletene košare, me imurske rakije i drugo, rekla je povodom otvaranja Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda akovec. Otvaranje suvenirnice koja je gradu akovcu doista bila potrebna jest hvale vrijedan projekt, no postavlja se pita-
- U Svetom Martinu na Muri nikada ne emo pristati na ‘rješenje’ koje nudi slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, koji svom narodu obe ava vra anje vlasništva nad 800 hektara zemljišta na lijevoj obali Mure. Granica izme u današnjih država utvr ena je 1690. godine na tadašnjem koritu rijeke Mure te se kroz povijest nikada nije mijenjala bez obzira na državna ure enja i vladare. Sveti Martin na Muri ne e pristati ni sada da se tako duga povijest mijenja zbog ne ije neligitimne težnje za ne im što nikada nije bilo njegovo, nego uvijek hrvatsko, energi na je reakcija Franje Makovca, na elnika op ine Sveti Martin na
- Ure aj nam omogu ava izvo enje paralelnih zahvata u blijedoj stazi i zamjenjuje ure aj star preko etrdeset godina. Njime emo provoditi program jednodnevne kirurgije, što nam znatno olakšava posao, a pacijent ne mora biti podvrgnut potpunoj anesteziji, napomenuo je dr. med. Robert Grudi , voditelj Odjela kirurgije u Županijskoj bolnici akovec, te zahvalio donatoru, koji se ve iskazao donacijama. (S. Mesari , Z. Vrzan)
Što je blijeda staza Blijeda staza zna i privremeno zaustavljanje protoka krvi u ruci ili nozi na kojoj se obavlja operativni zahvat. Omogu ava bolji prikaz operiranog dijela uz znatno manji gubitak krvi, pojašnjava dr. Robert Grudi . (sm)
akovec napokon ima suvenirnicu, ali ne e raditi nedjeljom i blagdanom!? nje kome je namijenjen. Naime, radno je vrijeme suvenirnice uskla eno s radnim vremenom Turisti kog ureda, što zna i da je otvorena radnim danom od 8 do 19 sati, subotom od 8 do 13, a nedjeljom i blagdanima je zatvorena. S obzirom na to da je primarni cilj suvenirnice promicati me imurski turizam, zasigurno bi njeno radno vrijeme trebalo
prilagoditi upravo onima kojima je namijenjena – turistima. Na žalost, nije to jedini slu aj, još drasti nija je stvar, primjerice, radno vrijeme Muzeja Me imurja koji je, vjerovali ili ne, za posjetitelje otvoren samo dva sata dnevno!!! Za koga je zapravo namijenjen izložbeni prostor Muzeja!? (bš, dz) Šegovi uru uje donaciju ravnatelju Kopasi u
CITATI TJEDNA
Istražio i odabrao Zlatko Boži
“Konkurentnost Hrvatske je gotovo – katastrofalna, (tek 56. od ocjenjivanih 58 zemalja).“
“Neznanje je klju ni problem nekonkurentnosti hrvatskog društva, a novac iz prora una odlazi na neuspjele programe pomo i gospodarstvu.“
Business.hr, 20.5.2010.
Vilim Ribi , predsjednik Velikog vije a Sindikata znanosti, teletekst HRT, 26.5.2010.
“Religija je osobni odnos ovjeka s Bogom.“ Ekumena, HRT 1, 26.5.2010.
“U ovoj cijeni postupanja s otpadom pla amo odlaganje sadašnjeg, prošlog i budu eg otpada.“
“Što ete, kad sam dobra. Svatko ima neku manu, zar ne?“
Saša Avirovi , “ akom“ u emisiji “Hrvatska uživo“ iz akovca
“Bibin svijet“, RTL, 24.5.2010.
“Uspješan posao je onaj poslije kojeg se ima što staviti na stol.“ Josip Jankovi
1. lipnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5
GRADSKO VIJE E GRADA AKOVCA u znaku oporbenog propitivanja poteza vladaju ih
Vezana trgovina, službeni automobili i zapošljavanje vlastite djece KAD SI NA VLASTI...
Vije nici Gradskog vije a Grada akovca na radnoj sjednici dan prije proslave Dana Grada nisu imali neki inventivni posao. Sazvani su kako bi potvrdili uglavnom ve donesene odluke. Sveprisutna recesija i te kako je o ita i u jedinicama lokalne samouprave. U nedostatku pravih projekta, pa i tema, vije nici su osu eni na davanje suglasnosti gdje to naleže procedura, kao u slu aju davanja suglasnosti za zaduženje akoma za nabavu vozila sme ar, izmjena i dopuna statuta gradskim ustanovama i tome sli no. Nije izostalo ni me usobno optuživanje na relaciji oporba-vlast na “aktualcu”. Ina e, velika rasprava rasplamsala se oko 300 tisu a kuna pomo i obrtnicima, koliko je Grad odlu io izdvojiti za potporu malim obrtnicima. Nije bilo spora o tome da bi netko bio protiv takve odluke, ali kriteriji po kojima e se pomo dijeliti za oporbu su bili nedora eni i zbog toga sporni. Primjerice, pitali su što zna i kao kriterij pojam “rezultati poslovanja”. Naime, trebalo bi pisati traže li Grad kao kriterij od obrtnika da oni budu pozitivni ili negativni i tako dalje. U nedostatku kvalitetnijih tema za raspravu i ova je iskorištena kao brvno na kojem su se odmjeravale snage
Otac sina zaposlio u gradskoj tvrtki!
je li pro elnik Nenad Hranilovi taj posao oko izrade kriterija odradio kako treba ili “ofrlje,” jer je na nedora enost upozoreno tjedan dana ranije na odboru za inancije, prije sjednice Vije a, pa se o ekivalo da e do sjednice to biti odra eno. Sli no kao dan ranije na sjednici Županijske skupštine, i ovdje su se na aktualnom satu vodile politi ke bitke. U središtu pažnje našao se Ivanovec, korištenje službenog automobila i kako o evi zapošljavaju sinove. Strelice u gradona elnika uperene su iz oporbe.
Na aktualcu je razriješeno i pitanje direktoru Stanorada Andreju Gregorcu je li u Stanoradu zaposlen njegov sin, na što je Andrej Gregorec odgovorio potvrdno da je njegov sin u toj tvrtki zaposlen, ali na odre eno vrijeme. (BMO)
Recesija proizvodi samo afere Renato Slavi ek iz HSLS-a na aktualnom satu bez uvijanja pitao je radi li se u Ivanovcu o “vezanoj trgovini” u kojoj je mimo javne rasprave o detaljnom planu za Vrtove Ivanovca za uzvrat za ravnateljicu OŠ Ivanovec izabrana k erka predsjednice Mjesnog odbora, uz to da su prema Slavi ekovim rije ima sve troje: predsjednica Mjesnog odbora, gradona elnik i ravnateljica, lanovi SDPa. - Ja jesam lan SDP-a, ali sam na sjednici bio kao predstavnik osniva a, kazao je Šalamon, što sam voljom gra ana akovca, a ne SDP-a. Ravnateljica nije lanica SDP-a, kazao je Šala-
Dnevni red sjednice u znaku davanja suglasnosti, a aktualni sat politi ki u znaku prepucavanja mon, i dodao: - Ne primamo u stranku ljude da bi ih namještali, kao neki drugi. Ako želite cijelu sliku, pogledajte tko su drugi ravnatelji škola i ustanova. Molim vas, dajte malo smirite strasti oko toga, poru io je Šalamon. - U Školskom odboru ja sam podržao u itelje koji su bili zainteresirani da postoje a v. d. ravnateljica ostane ravnateljica. Ogor en sam jer forsirate pitanja koja ne stoje. Ka-
zao je da e se o cijelom slu aju znati nakon nalaza prosvjetne inspekcije tko vrši pritisak, te da ne stoji da je on nekoga ucjenjivao sredstvima za školu, a spominjao je i sudski spor. Renato Slavi ek je nakon podužega gradona elnikova odgovora kazao da mu unato svemu nije jasno zašto je uz tri predstavnika u Školskom odboru koje Grad ima u Školskom odboru na sjednici bila potreb-
na nazo nost gradona elnika i njegova zamjenika?! Željko Jakopec (HDZ) pitao je gradona elnika za kupnju službenog automobila i tko ga sve može koristiti. - Novi službeni automobil kupljen je u fordovu servisu, putem javnog natje aja, kao najpovoljniji od ponu enih, ima automatsko upravljanje kao prilagodbu gradona elnikovom invaliditetu, ali ga i drugi mogu koristiti
u službene svrhe, odgovorio mu je Šalamon. Podsjetio je vije nike da je kupljen na leasing jer su oni kod usvajanja prora una gdje je predvi ena ta nabava tražili da to bude leasing, a ne kupnja. Nakon toga uslijedio je neugodniji dio pitanja iz kojega je razvidno da svi sve imaju na oku, a to je kako se drugim službenim automobilom zamjenik Biševac našao u kupnji, zbog ega je Jakopec Gradu “predložio” kupnju karavana. Šalamon mu nije ostao dužan te kazao da razmišljaju u kupnji vozila tipa berlingo jer esto moraju voziti razne materijale i terete. Dodao je da gradski dužnosnici imaju puno obveza koje nisu vezane samo za iksno radno vrijeme i ne vidi ništa neobi no ako se izme u tih obveza u hodu obavi i privatna kupnja. (BMO)
GRADSKO VIJE E GRADA MURSKO SREDIŠ E
Rastr ali se za projektima U Murskom Središ u napokon su po eli puhati neki drugi povoljniji vjetrovi. U prilog tome govori niz pozitivnih stvari koje su se po ele dešavati u gradu koji je godinama prije toga spavao snom Trnoružice. Mursko Središ e je iz svoga najve eg razvojnog ograni enja, injenice da je najstroži centar na grani nom prijelazu zagušen teretnim prometom, po eo tražiti svoje prilike za razvoj. Okrenuli su se prekograni noj suradnji i traženju partnerstva sa susjedima iz Lendave koji su i sami pokazali interes za suradnju. Na zadnjoj sjednici Gradskog vije a, održanoj u petak 28. svibnja, gradona elnik Josip Dobrani i Dražen Srpak, njegov zamjenik, izvijestili su vije nike o nizu aktivnosti koje poduzimaju vezano upravo uz korištenje mogu nosti prekograni ne suradnje i time europskih fondova. Najintenzivnija suradnja sa slovenskom stranom i lendavskim županom uspostavljena je vezano uz izmještanje grani nog prijelaza iz središta mjesta, pri emu je problem dignut do razine ministarstva na obje strane granice. Uz to, slovenska strana vitalno je zainteresirana za oživljavanje željezni kog prometa i izgradnju kamionskog terminala, kako bi se dio teretnog pro-
U središ anskom vrti u više nemaju samo djeca razlog za smijeh i zadovoljstvo meta s cestovnog usmjerio na Vrti kona no posluje željezni ki promet. Slovenska pozitivno strana osim toga zainteresiDobra vijest došla je i iz Dje rana je za uklju ivanje svojih mladih za školovanje na na- jeg vrti a “Masla ak” kojemu je osniva Grad Mursko Središ e. šem Veleu ilištu. Grad Mursko Središ e Godinama se vrti mu io s netek je u za etku izgradnje ka- gativnim poslovanjem i još gonalizacije, a samo jedna, i to rim uvjetima u kojima je radio. Poljska, ulica ima izgra enu U godinu dana, što se poklapa i kanalizaciju po suvremenim i s novim mandatom vlasti, treneuropskim standardima. Ra- dovi su preokrenuti. Poslovanje nije izgra ena kanalizacija ne je pozitivno, vrti je preure en i zadovoljava suvremene stan- saniran, jer je u postoje im okoldarde, ve može poslužiti sa- nostima teško o ekivati gradnju mo za oborinske a ne i fekalne novog. Spomenka Šubi , ravnavode. Osim toga, bit kanaliza- teljica vrti a, izvijestila je vije cije je u pro ista u. Zbog toga nike da je vodstvo vrti a samo elnici Grada Mursko Sredi- iznašlo dvije vrijedne donacije š e zajedno s op inom Sveti koje su doprinijele kvaliteti vrMartin na Muri uz slovenske ti a. Igrala za vanjsko igralište u partnere i Me imurske vode dvorištu vrijedno 60 tisu a kuna koje rade projekte zajedni - dobili su iz donacije nacionalne kim naporima iznalaze na in televizije koja pomaže djeci, a da do pro ista a do u iz eu- didakti ke materijale vrijedne ropskih sredstva, kao što je 10 tisu a kuna iz donacije jedne to bilo u slu aju op ine Pod- trgova ke ku e tako er namijenjene pomaganju djeci. Uz to turen.
rade i na tome da se zajedno sa slovenskim partnerima povežu u projekt zelenih vrti a iz EU fondova. I tu dobrim vijestima iz Murskog Središ a nije kraj. Ravnateljica knjižnice Leona Jug predložila je vodstvu Grada da se uklju i u ure enje bivšeg kina “Rudar” vezanog uz prostore knjižnice. Predložila je vije nicima da ih povede u Lepoglavu kako bi se upoznali s radom tamošnjega Kulturno - informativnog centra za koji su sredstva ishodili iz Ministarstva ruralnog razvoja. U Lepoglavi su svoja pozitivna iskustva spremni prenijeti Murskom Središ u. Tako er je kazala da se u rujnu raspisuju natje aji za takve projekte i da se sprema uklju iti, ali joj je potrebna dokumentacija koju ima Grad, jer bez dokumentacije nije mogu e nigdje dobiti sredstva. Ovakva pozitivna atmosfera odavno nije vi ena u tom Gradu. O ito su elnici ovog Grada, koji raspolažu sa zaista skromnim prora unom, skromnijim nego pojedine op ine u Me imurju, shvatili da nema smisla plakati nad recesijom, nego su se rastr ali okolo, pa i preko granice, ne bi li našli mogu nosti za daljnji razvoj ovog mjesta, a koje je do sada predugo spavalo. (BMO)
I ravnateljica knjižnice Leona Jug želi pomo i u traženju sredstava za novi prostor knjižnice u nekadašnjem kinu “Rudar”
Romska djeca u integriranim vrti kim skupinama Dje ji vrti “Masla ak” u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa godine i Gradom Mursko Središ e od 2007. godine provodi program predškolskog odgoja djece pripadnika romske nacionalne manjine. U Dje jem vrti u, koji ukupno poha a stotinjak djece, dvadeset djece je pripadnika romske nacionalne manjine u skupini od tri do sedam godina. I za razliku od akovca, koji se puno hvali svojim naporima u socijalizaciji romske manjine, u Murskom Središ u bez pompe se provodi program integracije djeca iz naselja Sitnice u integriranim vrti kim skupinama s ostalom djecom iste dobi. Ravnateljica vrti a Spomenka Cilar kazala je da uz ovaj oblik integracije djeca bolje napreduju u socijalizaciji i da e od toga najve u dobrobit osjetiti u školi, jer e djeca do i puno spremnija za
školu. Kazala je i da Ministarstvo dva do tri mjeseca kasni u ispunjavanju svojih inancijskih obveza za boravak djece u vrti u, te da je velik inancijski problem prijevoz djece od romskog naselja do vrti a koji košta 8 tisu a kuna mjese no. Potrebno je izna i na in za nastavak inanciranja prijevoza. Naime, Grad e se susresti s problemom nastavka su inanciranja srednjoškolskog prijevoza, pa kako onda u inancije ugurati taj trošak. Vije nici su pitali jesu li roditelji romske djece svjesni svoje velike privilegije, jer ostali roditelji ne samo da moraju pla ati vrti za svoju djecu, ve i o svom trošku dovoziti ih u vrti . Od jeseni broj romske djece polaznika pove at e se na trideset djece, a gradski vrti “Masla ak” je pun, pa se postavlja pitanje ne bi li i privatni vrti i na tom podru ju trebali u svoje skupine prihvatiti dio romske djece. (BMO)
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PRELOŠKI KOMET najbolji mali poduzetnik u Hrvatskoj
Uspješni i … skromni!
Direktor preloške tvrtke “Komet“ Dražen Sinko s priznanjem Ministarstva - Ne smatramo se posebno uspješnom, ve sasvim normalnom tvrtkom koja normalno posluje i poštuje pravila tržišne igre, skroman je u razgovoru za naše novine direktor najbolje male tvrtke - poduzetnika u Hrvatskoj, preloškog Kometa, Dražen Sinko. Laskavu titulu navedenom poduze u dodijelilo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a elnici su nagradu primili na nedavno održanom 14. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu u Šibeniku.
Pri a o Kometu po ela je još ratne 1992. godine, kada je tu metaloprera iva ko tvrtku osnovalo više suvlasnika. Premda tada još nije bio zaposlen u Kometu, Sinko se prisje a kako je u ono vrijeme metaloprera iva ima op enito bilo izuzetno teško. - Mi smo u pravilu izvozno orijentirani, a u vrijeme rata nije se baš moglo izvoziti, kaže. No, ono što je speci i no za Komet jest da od prvog pa sve do današnjeg dana bilježi samo rast – iz godine u godinu pove avaju proizvodnju, prihode, ali i pla e zaposlenika te zapošljavaju nove ljude. U prošloj kriznoj godini uspjeli su zadržati jednak poslovni rezultat kao u 2008. Tako su ukupni prihodi iznosili 44,2 milijuna, a ostvarena dobit 4,7 milijuna. U ovoj pak su za gospodarstvo još težoj godini ak udvostru ili izvoz, zaposlili i 8 novih ljudi te ih je sada ukupno 155, od kojih 12 visokoobrazovanih. Najve i dio proizvodnje odnosi se na ku išta transformatora, a usto izra uju izmjenjiva e topline, prigušiva e zvuka, pocin ana ležišta te strojeve za klesarske radionice, koje, dodaje Sinko, mogu potpuno opremiti.
EKONOMSKI BREVIJAR
Kupovna mo i navike kupaca Kriza je na razli ite na ine utjecala na kupce, prodava e, proizvo a e, ali i na sve ostale sektore, tvrtke, institucije i stanovnike. Prema najnovijim istraživanjima, etvrtinu Hrvata kriza nije pogodila, ali petina jedva spaja kraj s krajem. No, svi smo se susreli s promijenjenim okolnostima i tko se nije (ne sakrio, nego prilagodio) nailazi na teško e. Ve ina kupaca kupuje manje nego prije, manje se i zadužuju. Kupuje se planski, na sniženjima i to ponajviše samo osnovne proizvode. Sve su eš i i tzv. recesijski proizvodi (kruh Recesija, recesijski jelovnici ...). Novi uvjeti potakli su i nove na ine ponašanja. Samo vožnje autom se još ne odri emo, jer o ito nismo štedljivi!? Tjestenina ( i krumpir) glavne su namirnice, najtraženiji su sezonsko i jeftino povr e i vo e. Takve recesijske navike, kad se jednom steknu, ostaju duboko ukorijenjene još dugo vrijeme, ak i ako se (i kada se) prilike poprave. Kriza utje e na promjene navika, koje nakon toga postaju trajne. Tako se ponašaju zaposleni koji redovito primaju pla e. Umirovljenici tako er. A što je s ostalima? U Hrvatskoj se ve desetlje ima ne uspijeva zaposliti 300.000 ljudi. Taj stalan broj nezaposlenih je ogroman i zabrinjavaju i. Dakle, taj dio stanovništva je radno, ali ne i kupovno sposoban. Taj dio stanovništva ne proizvodi, ne stvara, ali i malo troši. Navedeni problem svi izbjegavaju, kao da se radi o izra unavanju kvadrature kruga. A s druge strane, svi
1. lipnja 2010.
- Nakon što je u dva navrata osvojio Zlatnu kunu Me imurske županije, i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zapazilo je iznimne rezultate ove me imurske tvrtke
Iz škole na posao
Majstori svog zanata u proizvodnom pogonu Kometa
Stalna ulaganja u razvoj tvrtke - Ne eksponiramo se puno, više volimo raditi, isti e, dodaju i da posebne tajne za uspjeh nema. Klju su stru ni, izvrsni radnici, koji prakti ki žive za tvrtku, kao i stalna ulaganja u opremu i obrazovanje. Svi u Hrvatskoj pri aju o tome, no samo neki to zaista provode i u praksi. - Komet danas ima devetnaest suvlasnika, od kojih su ve ina i zaposlenici, pa im je u interesu zajedni ka dobrobit. Njima se ispla uje minimalna, ali dividenda kojom su ipak zadovoljni, dok se sva ostala dobit ulaže u razvoj, i to ponajviše na opremu. Naša oprema je na europskoj, pa i svjetskoj razini, bez toga danas nas više ne bi bilo. Jednako tako ne ‘svaštarimo’ kao neki, ne upuštamo se u druge biznise, poput niza, primjerice, gra evinskih tvrtki koje su danas u problemima jer su gradile stanove, koje sada nemaju kome prodati. Na sre u, imamo i dobre partnere. Najve i su kupci Kon ar, Siemens i Alstom Power, izvozimo u Austriju, Njema ku, Italiju, Sloveniju i Veliku Britaniju. Proizvode isporu ujemo na dan, ali tako er nam na dan partneri i pla aju. Rokovi su svetinja, a ako u proizvodnom procesu i do e do nekog problema, tada
se malo zapne i ostane duže na poslu. U svijetu postoji mnogo metaloprera iva kih tvornica, cijene proizvoda formira svjetsko tržište i me u njima nema velikih razlika. No, da bi se dostigla ta cijena, traži se kvaliteta i brzina. Neki su to pokušali, ali brzo odustali. Zabljesnuli su u odre enom razdoblju, stali i više ih nigdje nema, dok smo mi uporni, naglašava Sinko.
Prosje na pla a 5.200 kuna Prosje na pla a u poduze u, ovisno o mjesecu, kre e se od 5.000 do 5.200 kuna, što je otprilike državni prosjek, ali za Me imurje iznadprosje na neto pla a. Ispla uju regres i uskrsnicu, a na prekovremene sate daju 80 posto dodatka. Radnicima redovito pla aju sistematske preglede, a sva-
Gradona elnik Glavina ponosan na Komet Dodjeli nagrade u Šibeniku prisustvovao je i gradona elnik Preloga Dragutin Glavina koji je s ponosom popratio dodjelu na-
grada. Kaže kako je to lijep osje aj kad u konkurenciji tvrtki iz cijele Hrvatske nagradu dobije ona iz njegovog grada. (vk)
Gradona elnik Glavina u društvu direktora Sinka nakon dodjele zna ajnog priznanja u Šibeniku
Direktor Sinko izražava zadovoljstvom dijelom obrazovnog sustava koji se odnosi na obrtništvo, odnosno metaloprera iva e. Svake godine imaju nekoliko u enika na praksi, a s obzirom na to da im je omogu eno da prakti ki pola tjedna provode na praksi, u završnoj godini svog školovanja oni su ve potpuno osposobljeni majstori. - Tada ih u pravilu, naravno, ako to žele, odmah zapošljavamo kod nas, kaže Sinko. (vk)
kom djelatniku koji izrazi želju za time inanciraju doškolovanje.
Umjesto ljute konkurencije suradnja Zanimljivo je i što Komet, iako se radi o tvrtkama s gotovo identi nom ponudom proizvoda, izrazito dobro sura uje sa svojim donjome imurskim susjedima, poduze ima “Novi Feromont“, odnosno “Ferokotao“. Dok drugi osnivaju klastere, kako bi lakše od države dobili neki novac, ova si poduze a, bez ikakvih formalnih ugovora, na razli ite na ine me usobno pomažu, pa se i zajedno javljaju na ve e poslove. To je za nas klaster u pravom smislu rije i, isti e Sinko. Komet ina e posjeduje i certi ikate ISO, koji se odnose na kontrolu kvalitete i zaštitu okoliša, a u postupku su dobivanja onog za zaštitu na radu. Govore i o planovima, Sinko napominje da su im proizvodni pogoni (nekadašnja skladišta soli u Prelogu) na 9 tisu a kvadratnih metara popunjeni. Kako se namjeravaju i dalje širiti, nedaleko od postoje e tvornice, kupili su hektar zemljišta, gdje u dogledno vrijeme planiraju izgradnju novih postrojenja. Što drugo re i nego: da je barem više takvih u našem kraju. (Velimir Kelkedi, foto: Z. Vrzan)
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr na neki na in imamo odre enu kupovnu mo . Kupovna mo je nov ani iznos koji neka osoba ima na raspolaganju u odre enom razdoblju. To nije samo pla e, ve i raspoloživi krediti, ali sve to treba umanjiti za otplate postoje ih kredita. Kupovna mo nam je trenutno na 40% europskog (EU) prosjeka. Cijene su nam europske, pa nam je standard, dakle, nizak. A živimo iznad svojih mogu nosti. Ve dugo nije bilo suvislog prijedloga izlazak iz tog beznadnog položaja, iako su ogledni teoretski i prakti ni primjeri lako dostupni. Osim toga, uvijek ima i neiskorištene kupovne mo i. I nju treba uvažavati i aktivirati. Ne postavlja se pitanje koliko imam novca, ve što se može kupiti novcem kojim raspolažemo? Sigurno nije rješenje u kupovanju povr a i vo a po komadu, nego u stvaranju novih vrijednosti i omogu avanju nove potrošnje. Ali tko bi se time bavio, kad je najvažnije o(p)stati i preživjeti novi dan, novi tjedan, ovaj mandat... A onda kako bude?
POGLED ODOZDO
Imamo li politi are s programima ili izgovorima Uspješni imaju programe, a neuspješni izgovore, kazao je Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a akovec, na sve anoj sjednici povodom Dana Grada. Lijepa, ali ne samo lijepa ve i duboko istinita, misao koja drži vodu i u politici. Ne u ulaziti u to na koga i što je Gordan Vrbanec mislio, jer nitko ne može itati tu e misli, ali kad neka misao iza e iz usta onog koji ju je izrekao u tu e uho ona dobiva onaj smisao kakav u njoj nalazi primatelj te poruke. Resecija je možda i došla do dna u smislu da nam je ve svima dojadila. Ljudi su stvarala ka bi e i ne mogu predugo vegetirati ne rade i ništa. U našem je društvu stvorena nestvarala ka klima, kao da je uzrok recesije u tome što smo se preinvestirali, živjeli preko svojih mogu nosti, pa je i
lijek u tome da narednih godina ne inimo ništa, nego se posvetimo otpla ivanju preinvestiranja prošlih godina. Kao da e svijet dok mi budemo otpla ivali svoje grijehe stajati na mjestu i ekati nas da ga stignemo. Stajanje na mjestu je protivno stvarala koj ljudskoj prirodi da ne ini i ne stvara ništa. ovjek mora stalno imati pred sobom nešto što pred njegovim o ima raste i razvija se, sve drugo ga deprimira, podsje a na propadanje i nestanak, neuspješnost. Frustrira ga. U tom je smislu i Gordan Vrbanec istaknuo potrebu za zdravom ambicijom, za uspjehom i napretkom. No, pravo pitanje je gdje je danas prostor za takvo djelovanje. Gledaju i istini u o i, moramo re i da koncept koji je u Me imurju držao vodu do kraja osamdesetih, a vu e se do današnjih dana, sve
teže drži vodu. On se održavao na “akcijaštvu”: gradimo ceste, škole, uvodimo telefon, plin i vodu u svaku ku u, a sad smo samo još dodali i kanalizaciju. Rezanje vrpci kao vrhovni politi ki doga aj više uop e ne impresionira bira e. Oni traže podizanje kvalitete života. Posao koji donosi zadovoljstvo, sigurnost i primanja koja im omogu avaju život preko granice gole egzistencije. A život na minimalcu, uz neizvjesnost ho e li se i taj minimalac zadržati, to sigurno nije. Zbog toga se od župana, na elnika i gradona elnika više ne o ekuje da režu im više vrpci. Od njih se, svi alo se to njima ili ne, o ekuje da budu lideri svoje op ine, grada ili županije, da budu korak ispred svih i da dobro ekipirani otvaraju nove horizonte i perspektive za bolji život. Takvim liderima ljudi ne e gledati u nov anik ni prigo-
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
varati da su prepla eni. U protivnom, tretirat e ih kao prosje ne službenike kojima se sa svakom recesijom prvo gleda u nov anik i doživljava kao trošak bez kojeg se može živjeti. No, u cijeloj pri i ni mi gra ani koji sebi volimo tepati da smo samo mali ljudi nismo bez krivice. Pomnije nego ikad morat emo znati izabrati prave ponude na politi kom tržištu, jer mandat politi ara je ograni en, oni dolaze i odlaze, a mi ostajemo i nakon njih i pla amo troškove i posljedice njihovih mandata.
1. lipnja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
7
OSMO ocjenjivanje me imurskih vina na MESAP-u
Dvostruko više zlatnih medalja nego godinu dana ranije Po osmi put završeno je ocjenjivanje vina na MESAP-u, te time ujedno i promocija me imurskih vina. Ove godine komisija je bila veoma stroga, no došlo je do preokreta – što zbog dobre godine, što zbog sve ve eg iskustva vinogradara, vina su visoko ocijenjena. Ne pamti se da su me imurska vina
osvojila tako veliki broj zlatnih i srebrnih medalja, dok je samo nekoliko uzoraka odba eno. Ove godine vina su ocjenjivali: mr. Ivana Alpeza iz HCPHS-a Zavoda za vinogradarstvo, vo arstvo i vinarstvo iz Zagreba kao predsjednica komisije, te lanovi dr. Mojmir Wondra iz Biološke
fakultete Ljubljana, Zdenko Ivankovi , s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Marijan ižmešija iz HZPSS-a akovec, Miroslav Matovinovi iz HZPSS-a akovec, te Branka Mihaljevi , iz HCPHS-a Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i vo arstvo u Zagrebu. Ukupna ocjena lanova komisije bila je veoma pozi-
tivna. Posebno je istaknuto da su odli nu kvalitetu i rezultate postigla naša tradicionalna vina pušipel i graševina, te da su me imurska predikatna vina sve kvalitetnija. U odnosu na prošlu godinu, kvaliteta ocijenjenih vina zna ajno je viša, a o tome najbolje govori podatak da je od
ukupnog broja ocijenjenih vina zlatnih medalja dvostruko više nego prošle godine. Ukupni rezultati ocjenjivanja jesu sljede i: veliko zlato osvojila su 2 vina, zlatne medalje 27 vina, srebrne medalje 37 vina, bron ane medalje 14 vina i 2 priznanja, dok je odba eno 7 uzoraka. Me imursko zašti eno vino
USUSRET MESAPU 2010. u Nedeliš u
Sajam na kojemu treba sudjelovati Svaki gospodarstvenik i poduzetnik koji drži do sebe i svog proizvoda, a posebice do kupca i potroša a, morao bi sudjelovati na MESAP-u 2010. koji e se od 18. do 20. lipnja održavati u Nedeliš u. Zašto je MESAP toliko važan, potvr uje razmišljanje i odluka Zdravka Dvanajš aka, ponajboljega me imurskog vinara, koji kaže kako mu je tijekom godine najvažnije sudjelovati na MESAP-u i kako mu najviše zna e ocjene za vino upravo s MESAP-a. Dvanajš aku treba vjerovati, a tako razmišlja ogroman broj ljudi koji žele svoje proizvode plasirati na sve probirljivije tržište. Stoga, poduzetnici, gospodarstvenici, poljoprivrednici, ugostitelji i svi drugi, ne dvojite i tre i lipanjski vikend rezervirajte za MESAP, svoje proizvode izložite na ukupno dvadesetak tisu a kvadratnih metara natkrivenog i otkrivenog prostora i bit ete prezadovoljni. - Jer od prvog MESAP-a održanog 12. do 14. lipnja 1999. godine, kada je izlagalo stotinjak izlaga a, pretežito iz Me imurske županije, do današnjih dana MESAP je izgradio svoj sajamski pro il, stekao stabilnost i ugled u poduzetni kim i sajamskim krugovima te postao mjesto redovitih susreta poduzetnika šire regije. Svi broj ani podaci sajma uglav-
nom su rasli svake godine, tako je i raslo zadovoljstvo poduzetnika, odnosno izlaga a na sajmu, kaže Marjan Novak, direktor sajma i dodaje.
- Uz visoki sajamski komfor koji pruža novoizgra ena sajamska dvorana MESAP-a, kao i susjedna športska dvorana ATON, te kvalitetno unutarnje
ure enje i dizajn izložbenog prostora, o ekujemo da e izlaga i i posjetitelji biti zadovoljni. Cijenimo da je omjer uloženog i dobivenog u odnosu na cijene
MESAP nagra uje posjetitelje U sklopu MESAP-a 2010. održat e se i 12. Me unarodni sajam poduzetništva, 11. Sto arska izložba Me imurske županije i 8. Sajam vina i vinarske opreme. Program sajma predvi a da e se u petak 18. lipnja održati sve ano otvaranje sajma u 11 sati, da taj dan osim obilaska izlaga a i dva stru na skupa imamo izložbu lova kih pasa i kuhanje lova kih gulaša, te da su nam gosti najvažniji predstavnici Vlade Republike Hrvatske, resornih ministarstava i gospodarskih asocijacija. - U subotu je osim izlaganja roba i usluga na rasporedu Sto arska izložba Me imurske županije u okviru koje se prikazuju i ocjenjuju krave, koze, ovce i svinje, dok je u nedjelju izložba Me imurskog konja. Na kraju sajma izvla imo vrijedne nagrade kojima MESAP i izlaga i daruju svoje posjetitelje. Kroz cijelo vrijeme održavanja sajma odvijat e se zabavni sadržaji, a bit e i odli na gastronomska ponuda. O ekuje se oko 500 izlaga a iz Me imurja i ostalih hrvatskih županija, Njema ke, Ma arske, Bosne i Hercegovine, Slova ke, Srbije i Slovenije. (sm)
REDEA
EU FONDOVI
Šest me imurskih tvrtki izborilo se za oko pet milijuna kuna Primjera uspješnih projekta EU u Hrvatskoj ima, a me imurski poduzetnici i u tome prednja e u odnosu na druge. ak šest naših tvrtki uspješno je povuklo bespovratna sredstva iz europskih pretpristupnih fondova za razvoj i ja anje konkurentnosti. Pojedina ni iznosili bespovratnih sredstava kre u se od sto do sto trideset tisu a eura, a ako to zbrojimo, šest me imurskih poduzetnika zajedno su povukli 702,942,01 euro, odnosno oko pet milijuna kuna. Tvrtka “Pana“ iz akovca povukla je 123.910,99 eura za
sajmova u okruženju, veoma povoljan, tvrdi Novak, i poziva one koji još dvoje da se prijave i do u na sajam. (S. Mesari )
pušipel bilo je zastupljeno s ukupno jedanaest uzoraka. Veliko zlato s 92 boda osvojilo je vino graševina izborna berba bobica 2007. Ivana Kiri a, te graševina izborna berba bobica 2007. obitelji Jelene i Antona Kojtera s 90 bodova. Dobitnike ostalih medalja predstavljamo u sljede em broju. (JŠ)
pove anje izvoza na strana tržišta, poboljšanje marketinga, prezentacije i distribucije proizvoda kako bi svoje proizvode prezentirali na šest me unarodnih sajmova, izradili novu web stanicu te omogu ili prodaju putem Interneta. Tvrtka “PPM“ iz akovca povukla je 137.096,43 eura za projekta ulazak na nova tržišta Ma arske i Srbije te ja anje sadašnjeg položaja u Austriji i Sloveniji poboljšanjem marketinške strategije. Tvrtka “PIB Extra“ iz Štefanca povukla je 99.990 eura radi tridesetpostotnog pove-
anja konkurentnosti i pove anja izvoza na jedinstveno tržište EU, što namjeravaju posti i dodatnom izobrazbom zaposlenika i tvrtkinom web prezentacijom. Ujedno bi projektom trebali pove ati u inkovitost proizvodnih procesa, kvalitetu proizvoda i proizvodne kapacitete. Tvrtka “Prima Biro“ iz akovca povukla je 103.121,92 eura za certi iciranje poduze a i za profesionalnu edukaciju radi pove anja konkurentnosti i izvoza. Tvrtka “Ferro - Preis“ povukla je 118.734,96 eura za pove anje izvoza i poboljšanje
marketinškog pristupa. Glavne aktivnosti usmjerene su na izradu marketinške strategije, obrazovanje zaposlenika prodajnog odjela, te izlaganje na trgova kim sajmovima. Tvrtka “Bernarda“ iz Puš ina povukla je 120.087,71 euro radi upoznavanja uprave tvrtke i prodajnog osoblja s obilježjima srpskog i makedonskog tržišta, de iniranja marketinških prioriteta i aktivnosti za srpsko i makedonsko tržište te izlaganje proizvoda tvrtke na me unarodnim sajmovima i skupovima. (BMO)
Mogu a i vizualizacija povijesnih doga aja i lokaliteta U Zagrebu je u organizaciji Regionalne razvojne agencije Me imurje – REDEA i tvrtke za upravljanje inovacijama INI-Novation GmbH iz Njema ke. Cilj konferencije bio je potaknuti ve u primjenu visokih tehnologija u zaštiti i prezentaciji kulturne i povijesne baštine. Sudionici konferencije kroz izlaganja su bili upoznati s tehnološkim rješenjima vezanima uz promociju, odnosno diferenciranje odre enih sadržaja i institucija u mnoštvu ponude s kojom se pojedinci, potencijalni korisnici, susre u, oživljavanje i vizualizaciju povijesnih doga anja i lokaliteta, planiranje pu-
tovanja i turisti kih posjeta, dodatne sadržaje za oboga ivanje ponude muzeja i turisti kih destinacija te život izložbe nakon zatvaranja i dr.. Uz ostalo, kao odli an primjer vizualizacije naveden je program predstavljanja krapinskog pra ovjeka. Nadamo se da e skoro nekom sli nom projektu iz širokog spektra me imurske povijesne baštine. Na konferenciji se okupilo više od 70 sudionika iz razli itih organizacija – od turisti kih zajednica i muzeja, obrazovnih institucija i kreatora tehnoloških rješenja, pa sve do jedinica lokalne samouprave, razvojnih agencija i ministarstava. (JŠ)
8
Crna kronika
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ILEGALNI EKSPLOATATORI me imurskih rudnih bogatstava spremni i na fizi ke obra une, kako bi mogli nastaviti sa svojom ne asnom rabotom
DOKLE JE DOŠLO: Maloljetnici preko “fejsa” dogovorili obra un u Murskom Središ u
Zaustavite kona no ilegalne kopa e rudnog bogatstva!
Klinci ljubavne jade rješavali suzavcom Dvojica 16-godišnjaka iz Preloga i Donjeg Kraljevca prošli su etvrtak vlakom doputovali u Mursko Središ e kako bi se, zbog ranijih nesuglasica, razra unali s 14-godišnjakom iz Murskog Središ a. Povod njihova sukoba, prema neslužbenim informacijama, bila je djevojka, za koju su suprotstavljene strane iskazivale interes. Za “obra un“ su se dogovorili putem Facebooka. Spomenutog dana našli su se pred Osnovnom školom Mursko Sredi e, najprije verbalno sukobili, a zatim je maloljetnik iz Preloga 14-godišnjaka iz Murskog Središ a po licu, odnosno o ima poprskao “Papper spreyem“ – suzavcom koji izaziva iritaciju o iju, a može dovesti i do privremenog sljepila! U blizini 14-godišnjaka stajali su i 14-godišnja djevoj ica te 11-godišnjak, koji su, kao kolateralne žrtve, tako er bili poprskani sprejem. Sve troje zatražilo je lije ni ku pomo te je utvr eno da su zadobili lake tjelesne ozljede. Protiv maloljetnika iz Preloga i Donjeg Kraljevca bit e podnijete kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu za mladež. (V. Kelkedi)
1. lipnja 2010.
Bageri “u akciji” i nitko im ništa ne može? Posljednjih tjedana me imurska policija bilježi nekoliko slu ajeva kaznenih djela koja se službenim policijskim rje nikom nazivaju – sprje avanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti. Mahom se radilo o razli itim oblicima napada upravo na policijske službenike, no u slu aju koji se dogodio prošli ponedjeljak u Industrijskoj zoni u Peklenici, odnosno predjelu zvanom “Havlova graba“, “na žulj“ jednom gra aninu sta-
la su dvojica djelatnika Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije. Kako je u službenom izvješ u navela policija, 27-godišnjak iz Nedeliš a i 52-godišnjak iz Miklavca (djelatnici ustanove) navedenog su dana oko 16.25 sati bili u redovitom nadzoru zašti enog podru ja rijeke Mure, s ciljem sprje avanja ilegalne eksploatacije rudnih bogatstava te obavlja-
nja ostalih poslova iz njihove domene. No, tamo su zatekli 44-godišnjeg muškarca iz Peklenice koji je zaprijetio da e ih udariti krampom. Prijetnju, na sre u, nije ostvario, a djelatnici Javne ustanove sve su prijavili policiji, pa e Pekleni anin biti kazneno prijavljen.
Bageri kopaju i nikome ništa? Kako doznajemo od ravnatelja Javne ustanove Siniše
Goluba, spomenuta lokacija ve je godinama najkriti nije podru je kada je rije o eksploataciji rudnih bogatstava. Okoliš se na tom zašti enom podru ju ve godinama devastira, neumorno rade dva bagera, za koje svi znaju iji su, no nitko ništa ne poduzima. O ito pravna država u ovoj slu aju uop e ne funkcionira. Pitanje je zašto ... Nakon što su nadzornici Javne ustanove 19. travnja zatekli jednog eksploatatora, uz asistenciju policije prvi bager je kona no maknut. Što se ti e drugog eksploatatora, djelatnici Javne ustanove bili su upozoreni da se radi o potencijalno opasnoj osobi. Drugi bager je tako i dalje ostao na lokaciji Havlove grabe, no prošli ponedjeljak poslijepodne zate en je u ilegalnoj eksploataciji. Nadzornici su ga fotogra irali, me utim, kada ih je eksploatator zamijetio, po eo je vikati,
psovati, a zatim ih doslovno naganjati s krampom u ruci. Usto, prijetio je da e se baciti u Muru! itava drama odvijala se duže od sat vremena, a uspio se smiriti tek kad je stigla policija. Nadzornicima je, dok su ga privodili policijski službenici, bahato dobacio da e nastaviti s eksploatacijom. A to se i dogodilo. Sljede i dan, u utorak, bager je ponovno bio u pogonu, pri a Golub. Dodaje i kako eksploatatori uz Muru traže ugljen. Ta je rudina na navedenom podru ju ve iscrpljena, pa se traže još rijetke zaostale žile, što zahtijeva dublje kopanje, a samim time i okoliš se više devastira. Radi se o višemilijunskim štetama, isti e Golub. Zaista za ne povjerovati da ne postoje mjere poput privremene zapljene bagera i sli no kako bi se “ilegalnim kopa ima” zaista stalo na kraj. (Velimir Kelkedi)
UKRATKO
Duševni bolesnik napao pograni nog policajca M. SREDIŠ E - Na malograni ni cestovni grani ni prijelaz Mursko Središ e prošli je utorak pješice iz unutrašnjosti Republike Hrvatske došao muškarac koji je bez ikakvog povoda ispred carinske kontrolne ku ice po eo vikati. Kada mu je prišao policijski službenik, muškarac ga je udario nogom u potkoljenicu. Nad njim je tada policajac upotrijebio sredstva prisile te je muškarac priveden u prostorije središ anske Policijske postaje. Utvr eno je da se radi o 59-godišnjaku iz Murskog Središ a, koji je zbog simptoma duševne bolesti odveden na Odjel psihijatrije Županijske bolnice akovec. U napadu je policijski službenik zadobio lake tjelesne ozljede.
Demolirao i oplja kao trgovinu i kafi UKOVEC - Nepoznati lopov iz dva je lokala u ukovcu ukrao robu vrijednu tek 450 kuna, no šteta koju je po inio divljanjem i razbijanjem procijenjena je na ak 8 tisu a kuna. Slu aj se dogodio prošli etvrtak. Po initelj je najprije razbio vrata skladišta trgovine u vlasništvu tvrtke Slavi ek Varga
d.o.o. te tamo otu io nešto kovanica i više kutija cigareta, da bi potom oštetio vagu i razbio registar kasu. Zatim je nasilno ušao u caffe bar “Quin“ istog vlasnika u kojem je razbio LCD monitor, digitalni fotoaparat, a na štetu poduze a “Super-star” iz Koprivnice”, ekran na aparatu za igru i poker automatu, dok je drugi poker automat bacio na pod. Policija traga za razbojnikom.
Zbog sr anog udara teglja em udario u drvo i preminuo
OPREZ: Opet se uvelike kradu bicikli! AKOVEC - Protekli tjedan na podru ju akovca ukradena su ak etiri skupocjena bicikla. Prvi slu aj dogodio se u utorak u kasnim ve ernjim satima na Trgu Ivana Pavla II., gdje je nepoznati kradljivac otu io zaklju ani bicikl 45-godišnjeg akov anina, kojim se koristio njegov sin. Vlasnika je oštetio za 2.200 kuna. Dan kasnije dva bicikla koje su u trenutku kra e koristili dje aci, a vlasnici su njihovi roditelji, nestala su ispred Gradskih bazena. Kako navodi policija, po initelj je iskoristio kra u odsutnost djece, te otu io bicikle koji su bili zajedno vezani sigurnosnom sajlom. Materijalna šteta iznosi 5.400 kuna. Tre i slu aj zabilježen je u petak u Prelogu. Ispred ka i a “Art” bicikl vrijedan 4 tisu e kuna ukraden je 21-godišnjem Preložaninu. Policija na gra ane
Nesretni slu aj u kojem je šofer umro od sr anog udara i kamionom udario u drve e
apelira neka pripaze na svoje bicikle te da ih zaklju avaju.
Za “uspomenu” uvali zolju PRIBISLAVEC - Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu policija je prošli utorak na više adresa
u Livadarskoj ulici u Pribislavcu obavila pretrese ku a. Kod 18-godišnjaka su prona eni plinski pištolj “Blow compact“ te ku ište vojno formacijskog oružja zolja 64 mm. Kako je utvr eno, Zolju je još tijekom Domovinskog rata 1992. godine nabavio 51-godišnji otac 18-godišnjaka, a sinu ju je predao prije nekoliko godina.
Mladi ju je uvao sakrivenu u posebnom skrovištu njihove ku e.
Ukrali amac PRELOG – U vremenu od 16. do 24. svibnja na izletištu “Marina” kod Preloga, u vremenu od 16. do 24. svibnja, nepoznati po initelj, ili više njih, otu io
AKOVEC - Nesvakidašnja tragi na prometna nesre a dogodila se u ponedjeljak u 16.18 sati u Ulici Tome Bratkovi a u akovcu, kod caffe bara “Nino“. Kre u i se navedenom ulicom od Južne obilaznice prema Zagreba koj ulici, 56-godišnji voza teglja a, na kojem je bila priklju ena poluprikolica, akov anin Zlatko Krišto i , tijekom vožnje sišao je izvan kolnika ulijevo na šljun anu površinu, kamionom probio ogradu privatnog posjeda te na kraju udario u drvo. Hitna medicinska pomo koja je ubrzo pristigla na mjesto doga aja pokušala je reanimirati muškarca, no, na žalost, ubrzo je preminuo na mjestu nesre e. Kako je dan kasnije utvr eno obdukcijom obavljenom na Odjelu patologije Županijske bolnice akovec, nesretni voza , ina e poznati akove ki prijevoznik, preminuo je uslijed zastoja rada srca. (vk, foto: zv)
je metalni amac, zelene boje, dužine sedam metara, u vlasništvu Saveza športskih ribolovnih društava Me imurske županije sa sjedištem u akovcu. Slomili su lanac kojim je plovilo bilo privezano na vez te “otplovili“ u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta iznosi oko 3 tisu e kuna. (vk)
1. lipnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
DAN GRADA AKOVCA
Po etak gospodarskog razvoja akovec slavi kao svoj dan - Dan koji je akovec uzeo kao svoj dan je 29. svibnja 1579. godine, kada je Juraj IV. Zrinski dao podgra u privilegij slobodnog trgovišta
Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a, istaknuo je da pobjednici imaju program, a gubitnici izgovor - Po etak gospodarskog razvoja akovca slavi se kao Dan Grada, kazao je Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a akovec, na sve anoj sjednici Gradskog vije a Grada akovca. Naime, kao dan koji je akovec uzeo kao svoj je 29. svibnja 1579. godine, kada je Juraj IV. Zrinski dao podgra u privilegij slobodnog trgovišta. U to doba veliki privilegij, ali ujedno i temelj budu eg
Tradicionalno priznanje povodom Dana Grada - Zlatna plaketa Grb Grada akovca ove godine ima troje dobitnika.
VERA ROSI Vera Rosi iz akovca dobila je priznanje za zasluge u promicanju ugleda Otvorenog u ilišta u akovcu i postignu a u obrazovanju odraslih osoba. Vera Rosi cijeli radni vijek posve ena je obrazovanju odraslih, a te ajeve je provodila po svim mjestima diljem Me imurja, od Štrigove do Kotoribe. Na mjesto ravnateljice Otvorenog u ilišta izabrana je 1988. godine, a od 1993. godine u potpunosti je usmjerena na verifikaciju programa osposobljavanja i usavršavanja odraslih. Tako je do sad Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo više od šezdeset programa iz raznih podru ja rada, od poljoprivrede, zdravstva do graditeljstva za obrazovanje odraslih. Uklju ivanjem u projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa “Za hrvatsku pismenost” u osnovno obrazovanje odraslih uklju ila je mnogo pripadnika romske nacionalne manjine, ime je potaknula romsku nacionalnu manjinu da shvate važnost obrazovanja.
razvoja, jer su stanovnici podgra a od podanika postali slobodni gra ani sa slobodom kretanja, trgovanja i razvoja obrtni kih i drugih gospodarskih djelatnosti. Osvrnuvši se na trenuta nu gospodarsku situaciju, Gordan Vrbanec je kazao da se negativni trendovi ove godine mijenjaju i da to daje nadu u oporavak, te istaknuo da pobjednici imaju program, a gubitnici izgovor.
Gradona elnik nabrajao priznanja akovcu Branko Šalamon, akove ki gradona elnik, u svom sve arskom govoru više je bio okrenut priznanjima koje dobiva akovec za svoje komunalno ure enje, rad s mladima, udrugama civilnog društva te naporima u socijalizaciji Roma. - akovec je sredina koja po mnogo emu prednja i i po tome je od drugih prepoznat kao Grad - prijatelj djece, najure eniji grad kontinentalne Hrvatske dva puta
Najduže se pljeskalo Deniju Najve i i najduži pljesak nazo nih na sve anoj sjednici dobio je dje ak Deni ale koji je svojom prisebnoš u spasio obitelj od trovanja plinom i dobio posebnu pohvalu Grada akovca i mobitel za nagradu. Uru ili su mu je gradona elnik Šalamon i Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a.
Poruka mladih, brojni uzvanici ... estitke hrabrom Deniju
Na sve anoj sjednici bili su nazo ni saborska zastupnica
Sun ana Glavak, Ivica Perho , me imurski župan, sa svojim zamjenikom Matijom Posavcom, predstavnici sudbene vlasti, Franjeva kog samostana, prijateljskih op ina i gradova: Lendave, Ptuja, Kobilja iz Slovenije, Na-
lanovi Društva “Naša djeca” pjevali su svom gradu
Program koji je cijeli tjedan organiziran povodom Dana Grada akovca kulminirao je u petak i subotu. Tako je, izme u ostalog, u asni kom domu otvoren drugi dio Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec, lanovi Društva “Naša djeca” održali su koncert na Trgu Republike, a u Maloj sceni CZK-a postavljena je izložba sastavljenih
Godišnje nagrade: Veri Rosi , Metssu i Ekomu Vlastitim poduzetni kim sposobnostima osigurala je financijska sredstva te je gotovo u potpunosti obnovljena unutrašnjost zgrade U ilišta, opremljen je in ormati ki kabinet, kozmeti ki i pedikerski kabinet te kuhinja, koji su u službi obrazovanja odraslih.
METSS Zlatna plaketa Grb Grada akovca Trgova kom društvu “Metss” iz akovca dodjeljuje se zbog postignutih gospodarskih rezultata na podru ju Grada akovca. Trgova ko društvo METSS registrirano je 18. ožujka 2003. Osnovali su ih “ akove ki mlinovi” kao jedini osniva i vlasnik društva na temeljima Trgocentra akovec, od kojih su akove ki mlinovi kupili 47 maloprodajnih objekata te dodali vlastite maloprodajne objekte. Poslovanje METSS-a d.o.o. zapo elo je 1. travnja 2003. s 50 prodavaonica Prehrambeno - mješovite robe te 8 gra evinskog materijala i raznovrsne tehni ke robe. Uz to ormirano je i centralno veleprodajno skladište koje opslužuje vlastite maloprodajne objekte te mnogobrojne vanjske kupce.
ne rije i, više povezane s ikonografijom Bad Blue Boysa negoli “nacionalnom osviještenoš u“. S obzirom na to da smo bili doslovce balavci, gotovo je nevjerojatno kolike je resurse država potrošila na istragu i kasnije pra enje nekoliko blesavih srednjoškolaca. Ja sam zbog “osobnih razloga“ tu eštu napustio ranije, pa sam i nešto bolje prošao nego moji kolege koji su u policijskom propitkivanju u Milicijskoj stanici u akovcu “popili“ i koji šamar, a neke od nas su u JNA
Dobitnici najvišega akove kog priznanja Zlatne plakete Grb Grada akovca primili su Branko Graši u ime METSS-a, Vera Rosi i Miodrag Novosel za Ekom Poslovanje društva po elo je s 250 zaposlenika, ve inom bivših djelatnika Trgocentra i akove kih mlinova. Od samog po etka jedna od najvažnijih aktivnosti bila je rekonstrukcija i suvremeno opremanje maloprodajnih objekata. Rezultat toga je 30-ak kapitalnih objekata ije je preure enje u ovih 6 godina rezultiralo znatnim pove anjem površine i kvalitete prodajnog prostora radi pove anja razine pružanja usluga potroša ima.
Unatrag 6 godina postojanja prodajna mreža se proširila na sadašnjih 95 prodajnih mjesta. Ukupnu maloprodajnu mrežu danas ini 89 prodavaonica prehrambeno – mješovitom te 6 prodavaonica tehni kom robom i gra evinskim materijalom. Broj se zaposlenih s po etnih 250 pove ao na 464 djelatnika. Danas METSS posluje na ukupno 21.240 m2 poslovnog prostora. U maloprodaji 11.400 m2 zau-
ve do ekali dosjei i in ormativni razgovori o tom slu aju. Vjerovali ili ne, ak su nas nekoliko mjeseci na nedjeljnu svetu misu u selni ku crkvu dolazili uhoditi inspektori u civilu. No valjda su odustali od toga kad su shvatili da su tamo redovitiji od nas ... U današnjoj je državi takvo što nezamislivo. Sve do sada ustvari nisam tome pridavao preveliku pažnju, a koliko znam ni ostali “pjeva i“. Znali smo se tek tu i tamo toga sjetiti, kao dobre zezancije, jer nismo ni shva ali u što smo se upleli. No potakla me na to ova nesigurnost koja nam danas neprestance visi nad glavom, ak toliko
da nostalgi arski zazivamo bivšu državu, iako je imala svoje vrlo mra ne strane. Što je ustvari cijena sigurnosti? Uvijek je jedna te ista - gra anska sloboda. Što je sustav sigurniji, sloboda je u njemu više ograni ena. Ne mora to biti nužno vezano za neki ideološki totalitarizam. Pogledajte samo osiguranje na aerodromima nakon rušenja WTC-a. U nas je nekad planska privreda donosila sigurnost, ali i neu inkovitost. Nakon osamostaljenja pretjerana liberalizacija tržišta donijela je nesigurnost radnih mjesta, a uz to zadržala neu inkovit administrativni aparat, koji je svoje vjerno služenje
gykanisze iz Ma arske, njema kog Schramberga, op ine Ljubuški iz BiH, zatim gradona elnici Murskog Središ a i Preloga, na elnici me imurskih op ina, zatim predstavnici sudbene vlasti, te ovogodišnji dobitnici najviše nagrade Grada akovca, Zlatne plakete Grb Grada. Predsjednici Dje jeg oruma Lea Pongrac i Vanja Ov ar, predsjednik Savjeta mladih, sa sve ane govornice uputili su poruke Gradu od djece i mladih. U glazbenom dijelu programa nastupila je Ivana Horvat uz klavirsku pratnju Danijela Ota. Ivana Horvat je studentica Muzi ke akademije u Osijeku i dobitnica rektorove nagrade. (BMO)
Dan Grada obilježile brojne manifestacije
DOBITNICI ZLATNE PLAKETE GRB GRADA AKOVCA
Cijena sigurnosti Još uvijek esto ujemo sje anja kako se u bivšoj državi daleko sigurnije živjelo. Siguran posao, pla a na vrijeme i polako i sigurno brojao si dane do mirovine. S druge strane, danas nam je nezamislivo kakve su represije bile provo ene nad gra anima po pitanju sloboda. Za sve one koji to nije u, mogu samo re i da sam to osjetio na vlastitoj koži kao lan “opasne skupine pjeva a“, koji su za 8. mart 1989. na prigodni arskoj ešti pjevali i vikali tada još zabranje-
nagra en Zelenim cvijetom, sredina u vrhu po poželjnosti ulaganja, u vrhu transparentnosti rada, posebno s nevladinim udrugama,
u prevenciji u radu s mladima u suzbijanju nepoželjnog ponašanja, po visokom stupnju komunalne opremljenosti i zaštite okoliša, naglasio je gradona elnik Branko Šalamon na sve anosti u povodu Dana Grada. Istaknu je da akove ki gospodarstvenici, sportaši, kulturne i obrazovne institucije te mnogi pojedinci postižu zna ajne rezultate. Na sve anosti se ponovno pozvao na zajedništvo na relaciji Grad - Županija, kazao je: - Kona no smo u prilici da zajedništvom postignemo više. akovec svojim položajem u Me imurju ima svoje prednosti i poteško e. Usprkos svim teško ama, nismo radili razlike izme u gra ana Grada i ostalog dijela Me imurja. To ne radimo ni sad, ali isto tako želimo da se o našim problemima vodi ra una, kazao je gradona elnik Šalamon.
9
zima prodajni prostor, a preostalih 6.020 m2 ine skladišta i pomo ne prostorije. Površina centralnog skladišta i upravne zgrade iznosi 3.820 m2. Nakon 6 godina rada METSS je respektabilan i prepoznatljiv brend u Me imurju i na podru ju Podravine. METSS je u 2008. godini u konkurenciji 500 najve ih tvrtki u Hrvatskoj svrstan na 271. mjesto, što govori o njegovu zna aju u hrvatskim okvirima. U listopadu 2009. je djelatnica METSS–a Jasminka Remenar proglašena najboljom prodava icom u Hrvatskoj od strane Hrvatske turisti ke zajednice, u akciji “ ovjek - klju uspjeha u turizmu”. Tim priznanjem METSS se posebno ponosi jer pokazuje da su rad i napori svih djelatnika METSS-a prepoznati od strane njihovih kupaca, ali i šire društvene zajednice.
EKOM Zlatna plaketa Grb Grada akovca Gradskom poduze u “Ekom” dodijeljena je za izuzetna ostvarenja u promicanju sporta na podru ju Grada akovca.
vlasti uspio osigurati kolektivnim ugovorima. No i to je izgleda pri kraju. Ni oni više nisu sigurni. Postoji li uop e zaštita od nesigurnosti? Ne postoji, ali je možemo predvidjeti. In ormiranjem i edukacijom. Moramo znati što se oko nas doga a. Moramo znati što se doga a u Hrvatskoj i svijetu. Moramo biti svjesni da mnogi poslovi koje danas radimo ve za nekoliko godina ne e postojati. Da e djeca koja sad kre u u školu raditi poslove koji uop e još ne postoje. A što emo mi? Morat emo se prilagoditi. U iti i prihva ati nove stvari. Biti kao djeca, doduše, vjerojatno ne toliko bezbrižni …
puzzli autorice Mirele Mie Jezernik. Bilo je još toga. Održano je i nekoliko sportskih doga aja, a središnji zabavni doga aj bio je koncert Bojana Jambroši a u subotu nave er. Dojam je da se u program natrpalo, kao i povodom Dana županije, puno toga, ali osim koncerta gra ani baš i nisu pokazali prevelik interes za ostala doga anja. (bš)
Grad akovec osnovao je Gradsko poduze e “Ekom” d.o.o. 28.velja e 1996., sa zada om vo enja i upravljanja sportskim objektima Grada akovca. Svih ovih godina poslovanje GP-a “Ekom” d.o.o. bilo je vrlo uzorno i prepoznatljivo od strane Grada kao vlasnika, ali i puno šire. Poslovna politika poduze a usmjerena je na stvaranje uvjeta za zadovoljavanje potreba, prije svega sportskih udruga s podru ja Grada, a uz to i stvaranje uvjeta za korištenje sportskih objekata i ostalih prostora te sadržaja za ostale zainteresirane: gra ane, udruge, firme. Gradsko poduze e upravlja Gradskim bazenima, stadionom SRC-a “Mladost”, Streljanom, Macanovim domom i ca e barom “Littera”. Gradski bazeni sa svojom širokom ponudom, kao i ostali sportski objekti kojima GP “Ekom” upravlja, neizostavni su dio turisti ke ponude Grada akovca, a 2009. obilježili su 10. godišnjicu uspješnog rada. Bazen koriste sve generacije kroz razne edukativne, sportsko - rekreativne i zabavne programe, te je u 10 godina rada bazena kroz njih prošlo oko 1,500.000 korisnika. (BMO, oto: ZV)
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
10
Kroz Međimurje
MURSKO SREDIŠ E
Novo lova ko društvo Mursko Središ e ima novo lova ko društvo. Prošli vikend osnovano je Lovno strelja ko društvo Mursko Središ e, a ine ga lanovi Lova kog društva “Zec” Mursko Središ e. Za predsjednika društva izabran je Mladen Hoblaj, za tajnika Antun Mezga, za blagajnika Vladimir Nemec. Izabran je i Nadzorni odbor koji ine Josip Šoštari ,
predsjednik, te lanovi Vladimir Novak i Mladen Fran i . Osim spomenutih, lanovi su društva i Dragutin Kozar i Zlatko Breglec, sve iskusni lovci i dugogodišnji lanovi LD-a “Zec” Mursko Središ e. Društvo ovog trenutka broji osam lanova, a osnovna djelatnost mu je sportsko streljaštvo. - Svi mi i dalje smo lanovi LD-a ‘Zec’ Mursko Središ e, a
OP INSKO VIJE E Štrigova
Gra anima stižu hrpe uplatnica Na aktualnom satu vije nik Dušan Rebernik postavio je pitanje zašto su u jednom mjesecu gra ani dobili uplatnice za mrtva nicu, komunalnu i vodoprivrednu naknadu i još mnogo drugih. Zanima ga i zašto su uplatnice nosili radnici na javnim radovima i poštari. Op inski na elnik Stanislav Rebernik odgovorio je da je to zbog toga što se ljude od 1. svibnja do 1. srpnja zadužuje za opomene za nepla anje komunalne naknade, za komunalnu naknadu za 2010. godine, za povrate poreza državi, za sufinanciranje mrtva nice, naknadu za održavanje groblja te porez na ku e za odmor. - Sve je ovo vezano zakonskim rokovima, što, naravno, ne opravdava injenicu što uplatnice za sufinanciranje mrtva nice nisu poslane ranije. Me utim, sve su ovo sasvim nove obveze i optere uju op inski ra unovodstveni program, pojasnio je Rebernik. - Dostavu su obavljali radnici na javnim radovima samo zbog ušteda op ini koje iznose oko devet tisu a kuna, odgovorio je Rebernik na pitanje raznošenja uplatnica, kojih je zaista mnogo.
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
novo društvo osnovali smo sa željom da ve u pozornost damo lovnom streljaštvu i kinologiji. Smatramo da ovak vim ustrojem možemo privu i nove, osobito mlade, ljude u lanstvo jer streljaštvo i kinologija pružaju šansu onima koji baš i ne žele u lov, kaže prvi predsjednik društva Mladen Hoblaj, dodaju i kako žele što više sudjelovati na
izložbama i natjecanjima lova kih pasa. Zanimljivo je da svih osam lanova ima svoga izu enog lova kog psa s ispitima od A do C kategorije. Želja je lanova da društvo bude registrirano u Me imurskoj ligi strijelaca i Županijskom lova kom savezu. (Stjepan Mesari )
Kozar prvi strijelac lanovi novoosnovanog društva sudjelovali su na tri natjecanja Me imurske lige strijelaca. Drago Kozar je nakon 3. kola vode i me imurski strijelac s osvojenih 29 od mogu ih 30 bodova. Prošlogodišnji županijski prvak Josip Šoštari pak se nalazi na 3. mjestu s 28 bodova. (sm)
Kozar s osvojenim pokalom u Nedeliš u
Priznanja promotorima Murskog Središ a Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, i Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, u petak su u središ anskoj Gradskoj vije nici uprili ili prijem za osobe koje svojim radom, nastupima, u enjem i djelovanjem pozitivno Grad promoviraju diljem domovine i u svijetu. Rije je uglavnom o mladim
spor t a šima, u en ic ima i djelatnicima Osnovne škole Mursko Središ e te polaznicima Dje jeg vrti a “Masla ak” Mursko Središ e. Takvih je šesnaest osoba koje su primile priznanja te simboli ne poklone, uz zahvalnost i dobre želje za daljnji rad, na emu je u ime svih zahvalila Milka Husadži , dugogodišnja
središ anska u iteljica i društvena aktivistica. Priznanja, pohvale i nagrade dobili su: Martina Bezek, Melani Kralji , Ivana Tarandek, Eldrin Ninaj, Gloria Majhen, Gabrijel Jambroši , Karlo Bogdan, Nikola Kodba, Tomislav Per i , Borna Bilas, Filip Lesar, Bruno Ben ik, Robert Jezernik, Ana Kova i , Karlo anadi, Marijana
Ivana Tarandek, u enica je godine OŠ Mursko Središ e Trstenjak (školska ravnateljica) i Milka Husadži (u iteljica). Priznanja su primili i mentori Sanjin Tomši , Vladimir Vinko, Aleksandar Puklavec, Ivanka Božek, Saša Boži . Ivana Tarandek predstavljena je kao u enica godine Osnovne škole Mursko Središ e, zbog iznimnih uspjeha na županijskim i državnim natjecanjima iz kemije i fizike. (S. Mesari )
- Previše je to uplatnica u jednom mjesecu, kaže Dušan Rebernik Vije e je donijelo odluku prema kojoj e se nova mrtva nica graditi na mjestu stare mrtva nice na štrigovskom groblju. Augustin Požgan, Josip Zamuda, Antun Zadravec, Ivan Frlin, Dušan Rebernik, Mirjana Gregur - Sever i Boris Novak provodit e aktivnosti oko mrtva nice. (S. Mesari )
Nagra eni, te gradski elnici i mentori
BRAT I SESTRA MAKSIM I MELANI ponos Murskog Središ a
Pod istim krovom veliki glazbeni i sportski talenti Mursko Središ e ponosno je na dvoje mladih sugra ana, koji iz dana u dan postaju sve uspješniji i poznatiji na podru jima svojih zanimanja. Brat i sestra Maksim Kaljakin i Melani Kralji ovog su trenutka središ anske istinske vrijednosti izrasle na vlastitom talentu, upornom radu i podršci roditelja Zlatana i Tatjane Kralji . Dvadesetogodišnji Maksim student je druge godine na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi pro esora Velimira Glodi a i ve sada iskazuje veliki napredak u muziciranju na klaviru. Piše vlastite skladbe, a neke od njih su posjetitelji mogli uti na koncertu u povodu Dana Grada Mursko Središ e prošli petak u središ anskoj sportskoj dvorani.
Klavir i kugla njihovi su aduti Kao mali dje arac Maksim, koji je ro en u Rusiji, želio je svirati violinu, ali kako baš nije
u obitelji bilo novca, prihvatio je savjet majke i posvetio se klaviru. Po eo je kod mentorice Nataše Husadži Bra ko kod koje je završio osnovnu muzi ku školu. U 8. razredu osnovne škole upisao je Srednju muzi ku školu u Varaždinu koju je uspješno završio kod glavne mentorice Olimpije Vojvoda, kod koje je obranio i maturalni rad (koncert). Vrlo je uporan, radišan i vesele naravi te vrlo solidan student. Melani pak se od malih nogu bavi atletikom i trenutno je ponajbolja me imurska i hrvatska mlada atleti arka. Uz mnoge sjajne i impresivne rezultate, nedavno je u Varaždinu kao juniorka postavila novi seniorski me imurski rekord u bacanju kugle, koju je hitnula do 11,88 metara.
Olimpijske igre mladih Državna je prvakinja i viceprvakinja s mnogih natjecanja,
Maksim na nedavnom nastupu u svom gradu a osim kugle sjajna je i baca ica diska s osvojenim 1. mjestom u
Splitu. U njezinoj sobi pregršt je zlatnih, srebrnih i bron anih od-
li ja te diploma i priznanja sa županijskih i državnih natjecanja. Melani je lanica Atletskog kluba Me imurje, a trener joj je Branko Todorovi , kojemu su roditelji zahvalni što brine o njoj. Isto tako su zahvalni Gradu Mursko Središ e koji s tristo kuna mjese no sufinancira njezin boravak u u eni kom domu u akovcu. U enica je Gospodarske škole akovec, a velika joj je želja sudjelovanje na Olimpijskim igrama mladih u Singapuru u kolovozu. Za sada nije izborila normu za sudjelovanje na kvalifikacijama u Moskvi, ali šanse još uvijek postoje. Ne uspije li sada, sigurno e za sljede e igre biti spremna. Njezin atletski talent prepoznao je Elvis Šari , u itelj tjelesnog odgoja u OŠ Mursko Središ e. Kugla, disk i klavir svakodnevnica su obitelji Kralji u njihovom obiteljskom domu u Murskom Središ u, u koji se Maksim i Melani rado vra aju iz svojih škola i s brojnih nastupa. (Stjepan Mesari )
Samo dio najsjajnijih medalja Melani Kralji
1. lipnja 2010.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BAD RADKERSBURG Austrija
Referendum ne e utjecati na Spust
Spust murskih ladji 10. i 11. srpnja
- S obzirom na to da e do spusta bi održan slovenski referendum o potpori Slovenije ulasku Hrvatske u Europsku uniju, siguran sam da referendumski rezultat ne e utjeca na održavanje Spusta. Ja osobno, ali i svi ljudi koje poznajem, podržavam ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno vjerovali smo da e Hrvatska zajedno sa Slovenijom posta lanica 2004., što se, na žalost, nije dogodilo. Mi Hrvatsku smatramo lanicom EU i bez obzira na sve Hrvatska je naša prijateljica, kao i svi vi koji sudjelujete u organizaciji i provedbi Spusta, rekao je Jožef Poredoš, na elnik slovenske op ine Tišina, posebno istaknuvši Branka Polanca kao ovjeka kojemu se vjeruje i koji je sve dosadašnje priredbe odradio besprijekorno. (sm)
U austrijskom gradi u Bad Radkersburgu održan je sastanak Organizacijskog odbora 8. me unarodnog Spusta murskih ladji. Predstavnici Austrije, Slovenije, Hrvatske i Ma arske dogovorili su se da e se ovogodišnji Spust održa 10. i 11. srpnja, sa startom u austrijskom Murecku i ciljem u hrvatskom Domašincu. U slu aju da vodostaj Mure onemogu i održavanje Spusta u
Hrvatski dio odbora u Bad Radkersburgu ovom terminu, on e se održa 7. i 8. kolovoza s istim rasporedom.
Kotizacija iznosi 25 eura po danu, organizatori o ekuju oko 250 sudionika iz e riju država, a
prijavi se treba na adresu: info@ info-point.hr ili na telefon 385 98 241 239, i to što prije. Hrvatski dio odbora u Austriji predstavljali su Branko Polanec iz Svetog Mar na na Muri, Dragu n Lisjak, na elnik op ine Domašinec, i Stjepan Tomašek, zapovjednik DVD-a Domašinec. Doma in sastanka, gradona elnik Bad Radkersburga Heinrich Schmidlechner, ovom je prilikom
sa zadovoljstvom ustvrdio kako je Spust ladji u vrlo kratkom vremenu postao respektabilna me unarodna priredba na kojoj želi sudjelova sve ve i broj ljudi, pak postaje upitno gdje nabavi potreban broj drvenih ladji. Polanec i Lisjak izvijes li su da je hrvatski dio odbora sprema svoj posao odradi na najvišoj razini te osigura sigurnu vožnju, no enje, okrjepu i veselicu na kraju priredbe.(S. Mesari )
OP INSKO VIJE E ŠENKOVEC u znaku “slu aja garaža”
Odgodili gradnju garaža knezove kim vatrogascima Ve je na po etku 14. sjednice Op inskog vije a op ine Šenkovec bilo jasno da e se glavna rasprava voditi oko dogradnje garaža i prostora za mladež DVD-a Knezovec. Kako je i prije nego se došlo do ove to ke dnevnog reda istaknuo vije nik Franjo Leva i , problematika po tom pitanju uop e ne postoji, jer nije upitno ho e li se graditi ili ne e. Problem je jedino u inanciranju projektne dokumentacije, odnosno u 20.000 kn koje bi Op ina Šenkovec za tu svrhu trebala odobriti, dok za samu gradnju inancijska sredstva osigurava DVD Knezovec. S obzirom na to da je prvotni plan izgradnje dviju garaža proširen i na izgradnju tre e, te prostorije za mlade, postavilo se pitanje susjedne zemlje bez koje realizacija projekta u tom obliku ne e biti mogu a. Prema na elniku Vladimiru Novaku, radi se o zemlji koja je u vlasništvu Op ine Šenkovec, dok Leva i uz nevjericu i neostvarene prijetnje napuštanja sjednice tvrdi da je to knezovska zemlja.
Predsjednik Vije a nije uo za taj problem Predsjednik Vije a Mijo Beluži , ustvrdivši da prvi put uje za ovaj problem, izrazio je stav ve ine vije nika. Tako je Krešimir Trojko, uz pitanje što se od njega
Privatizacija ulice ili osiguravanje mira? Na dnevnom se redu našla i rasprava o regulaciji prometa u dijelu ulice Vlahe Bukovca. Zastupavši stajalište stanara doti ne ulice, vije nik Mario Šestak upozorio je prisutne da je ulica preuska za dvosmjerni promet i da se automobili zbog nemogu nosti mimoilaženja neprestano sklanjaju u njihova dvorišta, narušavaju i time stanarima mir, ali i privatno vlasništvo. Kako i sam stanuje u spornoj ulici, obrativši pozornost i na peticiju koju su stanari ve potpisali da se nešto poduzme, Šestak je predložio da se u ulici zabrani promet u oba smjera (osim za stanare, posjetitelje i dostavu) te da se kao vije nika o ekuje, istaknuo da ne može dati dozvolu za inanciranje projekta kojem nije riješeno vlasni ko pitanje. Nadovezao se i na elnik dodavši da su kod pitanja dogradnje garaža sporne tri to ke: nisu riješeni imovinsko - pravni odnosi, upitno je jesu li garaže trenutno najpotrebnija stvar u Knezovcu, a, prema nje-
vozilima smanji dozvoljena brzina. Vije nik Franjo Turk upozorio je da je takvo rješenje svojevrsna privatizacija ulice i poru io stanarima neka razmisle o pomicanju ograda svojih dvorišta za 2 - 3 metra, ime bi se dobio prostor za proširenje. Pro elnik Alen Kajmovi složio se da je neka vrsta intervencije potrebna: - Znamo da se nešto mora napraviti, samo je pitanje što. Ulicu nikako ne bi trebalo zatvarati, ali o jednosmjernom prometu možemo razmišljati. To je trenutno kompromisno rješenje, gašenje prvog požara, trebamo razmišljati o regulaciji cijelog prometa starog dijela mjesta. (bš) govim rije ima, novca za inanciranje projektne dokumentacije u šenkove koj blagajni trenutno nema, i ne e ga biti sljede a tri mjeseca. Složio se s vije nikom Trojkom, dodavši: - Danas se ne želim izjašnjavati na temelju ni ega. Kako je nakon nekog vremena postalo jasno da se konkretne
odluke po pitanju DVD-a Knezovec na ovoj sjednici ne e donijeti, usprkos negodovanju nekih da nema potrebe za još jednim sastankom, prihva en je prijedlog da se na sljede u sjednicu šenkove kog Op inskog vije a donese dogovor Mjesnog odbora Knezovec, Mjesnog odbora Šenkovec, te DVD-a Knezovec. Za dogovor je dan rok od deset dana, kako se ovaj problem po sljede im sjednicama ne bi provla io u istom “ne zna se tko pije, a tko pla a” tonu. (bš)
Vrti na novu lokaciju, na sadašnjoj - jaslice Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a donesen je novi program javnih potreba u predškolskom odgoju mreže dje jih vrti a na podru ju op ine Selnica za 2010. godinu. Osim što propisuje op e uvjete ustroja i rada dje jih vrti a, op ina pomaže vrti ima da budu što kvalitetniji kako bi djeca imala zdravo okruženje u kojem stje u navike za školu i život. Op inske je vije nike Snježana Doni ar Zadravec, ravnateljica DV-a “Sun eko”, informirala o radu vrti a, te potrebama za proširenje djelatnosti. Rekla je kako bi se vrti preselio u prostorije bivše poljoprivredne prodavaonice, koju je potrebno adaptirati, dok bi u postoje em objektu bila jasli ka skupina. Ravnateljica od Op ine ne traži nikakve posebnosti, osim suglasnosti za proširenje kapaciteta, što su joj vije nici i dali. Potporu ravnateljica uživa od roditelja
Uredili zapušten i neprohodan put
Ravnateljica DV-a “Sun eko” Snježana Doni ar Zadravec najavljuje proširenje vrti a djece koja poha aju vrti jer znaju da e njihova djeca imati optimalne prostorne, tehni ke, kadrovske i zdravstvene uvjete. (S. Mesari )
HNS Me imurske županije
Posavec obišao selni ka naselja Na poziv selni kih op inskih vije nika iz redova HNS-a Ervina Vi evi a, Antuna Si a i Branka Pani a, predsjednik me imurskog HNS-a Matija Posavec obišao je naselja Prapor an i Bukovec, gdje se upoznao s problemima koji tište žitelje ovih briježnih naselja.
GORNJA DUBRAVA
Preko dvadeset godina bio je neprohodan i zapušten put u Gornjoj Dubravi koji vodi prema udaljenim doma instvima. Na inicijativu Konrada Brezari a, predsjednika op inskog Odbora za komunalne djelatnosti i zalaganjem Stanka Goluba, predsjednika VMO-a Gornja Dubrava, ovih dana put je ure en i u injen prohodnim. Najve i dio poslova obavili su sami mještani, dok je Op ina Gornji Mihaljevec platila dovoz šljunka. (sm, KB)
Franjo Leva i : - Ne postoji problematika po pitanju gradnje garaža DVD-a Knezovec
OP INA SELNICA planira preseljenje vrti a
Posavec se gotovo zgrozio stanjem zgrade Podru ne škole u Bukovcu, koja je i ruglo i prijetnja za žitelje i okoliš, te predlaže njezino ure enje i prenamjenu u turisti ke ili gospodarske svrhe. (sm)
Vugrinec predsjednica podružnice
Šljunak na put nakon dvadeset godina
Bivša na elnica op ine Sveti Juraj na Bregu Dragica Vugrinec vodit e HNS-ovu podružnicu op ine Sveti Juraj na Bregu do izborne skupštine u rujnu. Vugrinec zamjenjuje dosadašnju v. d. predsjednicu Petru Nedeljko koja zbog silnih obveza ne stigne obnašati mjesto elnice podružnice. U radu e joj pomagati Danijel Krnjak, ina e lan Op inskog vije a, a sve s ciljem ja anja aktivnosti i nastavka zapo etih projekata ranije op inske vlasti. (sm)
12
Kroz Međimurje
PRI A SVJEDO ENJA iz Drugoga svjetskog rata
Sje anja na ratne strahote i dan danas i te kako živa Obilaze i s roditeljima grobove na Dan mrtvih prije tri godine u Gori anu, srela sam visokog i vitalnog 85-godišnjaka Andriju Blagusa. Na naše zapažanje kako dobro izgleda, Andrija je samo rekao: - A kaj sam se prešel!, i zapo eo pri u koju zbog nedostatka vremena i okolnosti nije dovršio, sve do uskrsnih praznika ove godine. Tada me do ekao za stolom u elegantnom odijelu, pomno po ešljane sijede kose, gospodski prelistavaju i novine. Ipak, nazirala se mala trema, uzbu enje. Jer, prvi je put nekome govorio o svojem životu i ratnim traumama. Godine 1943. Andrija je kao 21-godišnjak bio me u onim brojnim Me imurcima koji su mobilizirani u ma arsku vojsku. Godinu dana kasnije iz vojarne u rumunjskom gradi u Borszeku, u kojoj je bio smješten, poslan je sa svojom 9. brigadom na ratište u isto noj Ma arskoj i zapadnoj Rumunjskoj. Nakon deset mjeseci provedenih na ratištu (bilo je to krajem 1944.), na pravcu prema Moskvi, Rusi su 9. ma arskoj brigadi postavili zasjedu i nije im preostalo drugo nego povla iti se. Željeli su im pobje i i predati se Amerikancima, boje i se što e biti padnu li u ruske ruke. Povla ili su se sve dok nisu stigli do jedne velike šume, po kojoj su se razbježali, u blizini rijeke Sjeverna Dvina. u ali su u njoj strepe i od metaka i pratili zvukove mnogobrojnih bombi, strahuju i gdje e koja pasti.
Bomba je zaspala Andrija je ostao izvan šume, š u urio se kraj bare i osluškivao. Bomba, za koju je pomislio da je kobna, pala je u vodu i, kako sam Andrija kaže, na sre u zaspala. Preživio je. Krenuo je u potragu za svojim suborcima. Po hodu je prepoznao svog pajdaša Zrnu (iz Hodošana), s kojim je kasnije naišao na preostale izbjegle vojnike. Zajedno su nastavili put. Ne zadugo, pred njih su stala dva konja, a na njima dva ruska vojnika. Razoružali su ih i razodjenuli, te s njima promrzlima i izgladnjelima krenuli na put u nepoznato. Hodali su sve dok nije stigla no pa su ih strpali u staju kraj ku e nekog seljaka. Nisu znali gdje su. Umorni, zaspali su. Sljede i dan opet isto, osim što je nastao problem - jedan zarobljenik fali. No, ruski vojnik riješio ga je brzo: oteo je oca dviju djevoj ica kraj ije su ku e prolazili. Nekoliko puta tijekom putovanja nailazili su na ruske
Andrija Blagus, vitalni 85-godišnjak iz Gori ana, i danas se sje a kalvarije koju je preživio u Drugom svjetskom ratu
plja kaške skupine. Na sre u, vo a puta ni jednom nije stao pa ih ovi nisu uspjeli orobiti. A što da ih i orobe. Hodaju i tako, naišli su na polje tikvi. Gladni, pohitali su po njih.
Putovanje od 24 dana do Arhangelska Kona no, došli su na prvi cilj - gradi Roman. Pred njima je stajao teretni vlak. Ukrcali su ih. Da bi ih lakše prebrojavali, u svaki vagon utjerali su 45 zarobljenika. Andrija nije bio jedini iz Gori ana, bilo ih je petero i svi su se držali zajedno: Ivan Vadlja, Andrija Ivanovi , Ivan Markan, Florijan Pongrac i iz Hodošana Pavel Šmit. Nakon tri dana vožnje, bez hrane, donijeli su im za njih 45 dvije kante kuhane pšeni ne kaše. Gladni, podijelili su to i pojeli. Vrijeme se otezalo u nedogled. Pomišljali su da e ih voziti tako dugo dok svi ne pomru. Prošla su 24 dana kad se vlak zaustavio. Svi su se iskrcali, osim mladi a iz Dubrave koji je zadnje no i umro. Ošamu eni, pješice su krenuli prema kona nom cilju; drvenim barakama u gradu Arhangelsku. U tim drvenim barakama gotovo gol, ( esto i na – 40 stupnjeva), Andrija je proveo godinu dana. Radio je po osam i više sati dnevno slažu i drva na splavi koje su puštali po Sjevernoj Dvini, pojevši prethodno samo šalicu kuhane pšeni ne kaše. Pronašao ga je Crveni križ, nakon potrage. Vlakom su ga dovezli u Beograd iz kojeg je sam krenuo ku i. Na kolodvoru mu je prišla jedna mlada žena, upitavši ga za svog muža. Nije ga znao. Izgubila se u gomili, ali je iz nje izašla sretna, vode i pod ruku svojeg muža. Godine 1946. Andriji su bile 24 godine kada se vratio u svoj dom u Gori an, ali su sje anja na ratne strahote i danas i te kako živa. (Mirjam Despini )
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
1. lipnja 2010.
U DRAŠKOVCU s radom po ele “Me imurske iskrice“ - skupina za djecu s autizmom s podru ja cijele županije
Jedinstvena vrti ka skupina u Me imurju Kako kaže ravnateljica vrti a “Fijolica” Brankica Mezga, radi se o prvom projektu sustavne edukacijsko - rehabilitacijske podrške autisti noj djeci u ovom dijelu Hrvatske. itava inicijativa pokrenuta je kako bi se pomoglo jednom djetetu koje je poha alo redovni vrti te nakon saznanja da i u drugim dijelovima Me imurja ima djece predškolske dobi s autizmom. - Djeca predškolske dobi s teško ama autisti nog spektra u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nemaju mogu nost uklju ivanja u bilo kakav oblik sustavnog edukacijsko - rehabilitacijskog rada sve do sedme godine života, odnosno do polaska u školu. Stoga smo u sklopu vrti a formirali posebnu skupinu za djecu s poteško ama autisti nog spektra ponašanja s podru ja cijele županije. Skupinu trenutno polazi šestero djece, i to iz Peklenice, akovca, Preloga, Murskog Središ a, Ivanovca, a gotovo svaki dan javljaju nam se roditelji ijoj djeci još nije potvr ena dijagnoza, ali vjerojatno su autisti na. Još troje djece dolazi nam jednom tjedno s roditeljima, a znamo i za još troje, koje trenutno, na žalost, nismo u
mogu nosti zbrinuti u vrti u, isti e Mezga.
Savjetovalište za roditelje
Klju no je autizam prepoznati što ranije Pojašnjava da o ozbiljnosti autizma govori i podatak da, prema normativu, na troje polaznika s tim poreme ajem mora biti zaposlen jedan defektolog. Klju no je još u predškolsko doba prepoznati eventualne poreme aje povezane s autizmom, po eti raditi s takvom djecom te se ona u najve em broju slu ajeva na kraju mogu uklju iti u redovno osnovnoškolsko obrazovanje. O djeci u Draškovcu brine diplomirana defektologinja Silvija Pucko, a vrti je i u stalnom kontaktu s prošle godine osnovanom udrugom “Pogled”. Defektologinja Pucko pojašnjava da su se odlu ili za kombinaciju djelomi ne integracije. Djeca dva ili tri dana borave u posebnoj skupini, dok su ostale dane integrirani u redovne predškolske skupine s vršnjacima u drugim vrti ima. Projekt vrti ke skupine “Me imurske iskrice” s 20 tisu a kuna mjese no u potpunosti inancira Me imurska županija, a poduprli su ga i
- U Dje jem vrti u Draškovec, koji djeluje u sklopu preloškoga Dje jeg vrti a “Fijolica”, s radom je nedavno po ela skupina “Me imurske iskrice” koju polaze djeca s teško ama autisti nog spektra
U prostorijama Dje jeg vrti a Draškovec svaki utorak i etvrtak od 12 do 14 sati radi i savjetovalište za roditelje djece koja imaju autizam, ali i za one ija djeca imaju bilo kakve komunikacijske poteško e. Savjetovalište vodi diplomirana defektologinja Silvija Pucko, koju se može kontaktirati i na broj telefona 091 251 60 44. (vk) Brankica Mezga, ravnateljica vrti a Fijolica u sklopu kojeg je u Draškovcu formirana posebna vrti ka skupina “Me imurske iskrice”
Grad Prelog, Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet, Agencija za odgoj i obrazovanje te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Želja nam je da ovo ne bude samo projekt koji e trajati neko vrijeme, ve da postane stalni i sustavni oblik pomo i djeci s teško ama s autisti nog spektra, zaklju ila je ravnateljica Mezga. (Velimir Kelkedi)
Grad Prelog želi status prijatelj djece Projekt podupire i Grad Prelog, iji je gradona elnik Dragutin Glavina na nedavnoj sve anosti otvaranja izrazio i zadovoljstvo što je otvorenjem skupine “Me imurske iskrice” Prelog još korak bliže dobivanju statusa Grada - prijatelja djece. (vk)
PRELOŠKI Inner Wheel klub
I službeno u lanstvu Inner wheel zajednice Prije svega nekoliko mjeseci, na inicijativu predsjednice hrvatskog Inner Wheel Districta 191 Ruže Šmr ek, rodila se ideja za osnivanjem novoga hrvatskog Inner Wheel kluba, onog u Prelogu. Klub, koji okuplja supruge lanova Rotary cluba, na sve anoj ceremoniji koja se naziva “charter” u petak je i službeno primljen u me unarodnu Inner wheel zajednicu. Tom je prigodom predsjednica Inner Wheel Districta 191 Ruža Šmr ek elnici preloškoga kluba Mariji Hreš uru ila službenu Inner wheel povelju. Svaki novi klub ima i svoj kumski klub, a preloškom je to Inner wheel klub akovec, ije su predstavnice tako er prisustvovale sve anosti. Podsjetimo, osnovni ciljevi Inner wheel klubova jesu, naj eš e organiziranjem razli itih humanitarnih aktivnosti, davanje doprinosa poboljšanju kvalitete života svog grada i zavi aja u njegovim najosjetljivijim dijelovima, humanitarnim i socijalnim. U ovoj fazi novoga mladog kluba IWC Prelog ima 14 lanica, ali jedan od ciljeva je i pridruživanje novih, uglednih lanica društva koje, kako
navode u klubu, znaju, mogu i žele pomo i drugima, te imaju svježe ideje za realizaciju budu ih klupskih projekata. Pomo donosi nadu Nadahnuti generalnim Rotary na elom “help bring hope”, tj. pomo donosi nadu, sve lanice isti u svoju spremnost odvojiti svoje vrijeme i uložiti svoje znanje, iskustvo i utjecaj kako bi pomogle onima kojima je pomo najpotrebnija kroz humanitarne, eduka-
tivne, ekološke i ostale sli ne projekte. Osim toga, prilikom brojnih Inner Wheel susreta i druženja, kako u zemlji, tako i u inozemstvu, svakako planiraju svoj status koristiti i za predstavljanje našeg kraja, Preloga i Me imurja sa svim njihovim gospodarskim, turisti kim i prirodnim speci i nostima i prednostima. Sve anosti su nazo ili i predstavnici brojnih drugih hrvatskih Inner Wheel klubova ( akovec, Varaždin,
Ludbreg, Zagreb, Karlovac, Slavonski Brod, Split) te predstavnice Inner Wheel kluba Banja Luka iz BiH, kako bi estitali i zajedno obilježili prijem novog kluba u lanstvo svoje brojne, internacionalne Inner Wheel obitelji. U prigodnom kulturno - umjetni kom programu nastupili su mladi doma i glazbenici Danijel Oto i Filip Hozjak. Ina e, sjedište Inner Wheel kluba Prelog je u Hotelu Prelog u Sajmišnoj ulici. (vk)
1. lipnja 2010.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OP INSKO VIJE E SVETA MARIJA
Prvi put sjednica održana u Donjem Mihaljevcu lanovi Op inskog vije a sastali su se u novoure enim prostorijama Doma kulture u Donjem Mihaljevcu. Prošlo je godinu dana od kada je konstituiran ovaj saziv Vije a, a ovo je bila 14. sjednica. Doma ini sjednice bili su lanovi VMO-a Donji Mihaljevec, a od pro elnika Franje Horvata dobili smo informaciju da je ovo bilo prvi put da se sjednica održala u tom pripadaju em mjestu op ine Sveta Marija. Zamjenik na elnika Željko Strbad rekao nam je da je u ure enje Doma kulture od 2005. godine do danas uloženo 1,348.492 kune, od ega je 550 tisu a kuna dobiveno iz državnog prora una. Na elnik Dean Hunjadi informirao je vije nike o svojim aktivnostima. U uvodnom dijelu poželio je našem kolegi Mladenu Grubi u koji je
prošli tjedan iznenada obolio brzo ozdravljenje. Od strane župana Ivice Perho a stiglo je o itovanje vezano uz dogradnju škole radi provo enja jednosmjenske nastave. Sve radnje za taj projekt obustavit e se, a na elnik e od Školskog odbora zatražiti poništenje odluke o dogradnji škole. - Kako ne e do i do planiranih radova na školi, ovo nam je prilika da intenzivnije pokrenemo potrebne korake za po etak izgradnje sportske dvorane, zaklju io je Hunjadi. Dnevni red dopunjen je prijedlogom vije nice Marije Fran i da se sva postavljena pitanja u aktualnom satu uklju e u izvod iz zapisnika. Vije nici smatraju da to iziskuje dosta posla i puno papirologije, a sva pitanja i odgovori zabilježeni su u zapisniku.
Op insko vije e sastalo se u novoure enim prostorijama u Donjem Mihaljevcu
Odluka o javnim priznanjima Vije nici su donijeli odluku o javnim priznanjima i po astima op ine kojom se odre uju kriteriji
i na in dodjeljivanja. U odluci stoji da su javna op inska priznanja povelja za proglašenje po asnog gra anina, plaketa i zahvalnica op ine Sveta Marija. Po asnim gra aninom može se proglasiti
osoba, bez obzira na prebivalište, posebno zaslužna za op inu Sveta Marija i Republiku Hrvatsku. Plaketa se dodjeljuje gra anima, djelatnim skupinama, trgova kim društvima, ustanovama, vjerskim zajednicama, udrugama, kao i drugim pravnim osobama za najviše zasluge u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta i svih drugih oblika rada za posebna postignu a i dugogodišnji angažman, te za obilježavanje obljetnica. Zahvalnica e se dodijeliti za rezultate postignute u protekloj godini. Pozivni natje aj raspisuje se po etkom lipnja, a rok za dostavu prijedloga je 20. lipnja. Op inska priznanja dodjeljuju se u sklopu Dana op ine koji se slave za blagdan Velike Gospe. (A. Fuš)
Naknada na elniku ostaje ista lanovi su na elniku i njegovom zamjeniku potvrdili odluku o visini naknade za njihov rad koji obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa. Prema Zakonu o pla ama, koji je na snagu stupio 11. ožujka ove godine, odluka o visini naknade mora biti donesena u roku od tri mjeseca. Ukoliko se ne donese odluka, naknada e se odrediti prema Zakonu. Naknade za rad op inskih elnika nisu se promijenile. Na elnik e i dalje primati bruto iznos 3.833 kune ili 2.300 kuna neto, dok je neto iznos za njegovog zamjenika 1.150 kuna. (af)
ZEO “PRODE” Hodošan
Uspješne akcije prikupljanja i sortiranja otpada lanovi Zaš tarsko - ekološke udruge “Prode” Hodošan veoma su zadovoljni planiranjem i ostvarivanjem projekta “Edukacija školske djece i mještana glede sor ranja i odlaganja otpada” koji je proveden sredstvima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva. Cilj je bio educira školsku djecu i mještane op ine Donji Kraljevec da pravilno sor raju otpad, ime bi se smanjila koli ina otpada na odlagališ ma sme a. Projektom je zapo elo prak no korištenje otpada za novu preradu, reciklažu na podru ju op ine Donji Kraljevec. U teoretskom dijelu održane su edukacije u enika u OŠ Hodošan i Donji
Kraljevec i svih mještana u prostoru op ine Donji Kraljevec. Vršile su ih stru ne osobe iz komunalnog poduze a “Prekom“ iz Preloga prikladnim predavanjima i dijeljenjem brošura o pravilnom sor ranju otpada. Prak ni dio u organizaciji Udruge “Prode” nastavio se organiziranim prikupljanjem sme a uz prilazne ceste u op ini Donji Kraljevec, u emu su sudjelovali u enici i u itelji osnovnih škola Hodošan i Donji Kraljevec, udruge koje djeluju na podru ju op ine i ostali mještani. U enicima i u iteljima navedenih škola koji su sudjelovali u akciji podijeljene su majice s logo pom “Ja volim prirodu”, vre e za sme e, rukavice, klipi i i sokovi.
Završetak brojnih akcija prikupljanja otpada u okviru projekta organiziran je 20. svibnja u naselju Hodošan. Na glavnim prometnicama prikupljena je minimalna
DONJI KRALJEVEC priprema sljede i vikend tradicionalnu manifestaciju
Dani dr. Rudolfa Steinera 4. i 5. lipnja Ovogodišnji 5. Dani Rudolfa Steinera bit e u Donjem Kraljevcu održani 4. i 5. lipnja. Tema susreta je biodinami ka proizvodnja hrane, a bit e održano niz predavanja na tu temu, uz poseban osvrt na biodinami ko vo arstvo i poljoprivredu. Sve anost otvorenja predvi ena je za 4. lipnja u 15 sa ispred rodne ku e dr. Rudolfa Steinera. U 16 sa is dan bit e u velikoj vije nici Op ine Donji Kraljevec održano predavanje o biodinami koj poljoprivredi, predava e bi mag. Waltraud Neuper iz ins tuta Demeter u Austriji.
O biodinami kom kul viranju zemlje kao drugoj strani waldorfskog odgoja ovjeka govorit e potom dr. Andrej Fištravec, a o važnos euritmije u današnjem kulturnom životu Vida Talaji i Mario ule . U subotu 5. lipnja s po etkom u 10 sa o IPARD programu u poljoprivredi govorit e Marin Kuko iz Ministarstva poljoprivrede. U 14 sati bit e održano predavanje o dinami ko - biološkoj prehrani, predava ica je Tanja Petrovi - Franjevi . Potom e o biodinami kom vo arstvu u 15.30 sati govoriti prof. Ivan Baši , a u 17 sa Matjaš Tu-
rinek o plodnosti tla u biodinami koj poljoprivredi. U maloj vije nici Op ine Donji Kraljevec u petak i subotu bit e predstavljena izložba biodinami kih proizvoda i pripravaka. Glavni organizator doga anja je Centar dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu. Interes za Rudolfa Steinera polako raste, op inu i rodnu ku u Rudolfa Steinera posje li su u enici OŠ Hodošan i Podru ne škole Palinovec, ali i gos iz Japana, vlasnici velike turis ke agencije Yasuhira Chubachi, i gospo a Vaeko Ito, te skupina posje telja iz Rusije. (JŠ)
Turizam i prakti na pitanja identiteta Po emu su Me imurci posebni? Nije rije o ideološkim i teorijskim temama izme u nacionalnog i narodnog, ve o prak nim pitanjima iden teta koja se danas sve više postavljaju. Svojevremeno je, a to nije tako daleko, svako pitanje o iden tetu gotovo zlonamjerno tuma eno u s lu: evo ga, opet jedan nacionalist iza grma. Oni koji su tako razmišljali danas se moraju otrgnu od ideologiziranja po svaku cijenu, ne više zbog toga što bi tako htjela ova ili ona poli ka opcija, ve zbog razvoja Me imurja. Kakve veze ima razvoj Me imurja i iden tet, zapitat e se svatko tko pro ita ove retke. Razvoj kraja nekako pripada poli ko - gospodarskoj eli , re i e mnogi, i tu se debelo - prevari . Možda je tako i bilo u jednom vremenu, no danas se razvoj kraja više ne može zamisli bez napora svih, više nije dovoljno ima samo poli ku i gospodarsku elitu. Na taj na in prak no pitanje iden teta ulazi na velika vrata u sve pore društvenog i javnog života Me imurja. Zamislimo ovo: skupina stru njaka ili dalekovidni pojedinci poput Lidije Bajuk
naprave vrhunski web portal, kroz koji svaki gra anin svijeta može upozna ljepote našega kraja, kako prirodne, tako i duhovne. Potencijalni gost našeg kraja na web portalu ustanovi da je rije o kraju koji je izuzetno bogat narodnim pjesama i melodijama, te ga odlu i posje . Prije nego se pojavi u Me imurju, on e unaprijed znati mnogo toga o našem kraju, kao i melodije mnogih napjeva, a možda i pojedine rije i. Na kraju e, tako opremljen svim mogu im informacijama, sjes na zrakoplov i s i u Me imurje, kako bi iz prve ruke još bolje upoznao ovaj lijepi kraj. Kakvo li e bi njegovo razo arenje kad spozna da ve ina Me imuraca jedva zna otpjeva samo nekoliko me imurskih pjesama, a još više kad spozna da se u školama premalo pažnje posve uje svojoj baš ni. Drugim rije ima, moglo bi se dogodi da turist na proputovanju zna više o pjesmama iz našeg kraja nego ve ina gra ana. Pametan turist nakon toga e o i iz Me imurja i re i prijatelju: - uj, ovi uop e ne cijene svoju bogatu baš nu,
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
ako odeš tamo, na i eš neku mješavinu kultura, imaju malo toga svojega.” Na taj se na in pitanje iden teta pojavljuje tamo gdje bismo ga najmanje o ekivali, u praksi, konkretno u odgovoru znamo li melodije svojih narodnih pjesama i koliko nam one zna e. Ako nama ništa na zna e, ne e ništa zna i ni turis ma. Ako je pak tako, ne emo ima što ponudi gos ma, ve samo ono što e na i i drugdje.
koli ina otpada. Zamije ena je pozi vna svijest mještana o o uvanju okoliša, sve je više sor ranog otpada, a sve manje masov-
nog otpada uz cestu i šumarke. U Osnovnoj školi Hodošan sumirani su rezulta projekta, a izražena je zahvala svim sudionicima
projekta. U enicima su se u ime Upravnog odbora Udruge obra li Kris an Vuk, Kris jan Baranaši i Mar n Marka . (raw)
14
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
1. lipnja 2010.
HORTIKULTURNI INCIDENT kod nogometnog igrališta u Palovcu
Palovskim nogometašima uništavaju emprese Još prošle godine lanovi NK Dinamo iz Palovca kod svojeg su igrališta zasadili emprese, no dio njih je ubrzo uništen, a ovih dana ošte ena ih je ve ina. Ljuti i razo arani našoj
su se redakciji javili predsjednik i dopredsjednik Nogometnog kluba Dinamo Palovec Ivan Kolari i Pero Domini . Kako kažu, a o po injenoj šteti govore i otografije, djelatnik tvrtke
“Hidrotehnika”, koji kosi travu uz odvodni kanal, smješten uz sam rub pomo nog terena nogometnog igrališta u Palovcu, neopreznom je košnjom oštetio više empresa. Nasad, koji
OP INA OREHOVICA pred usvajanjem Zelenog plana
Autokamp na jezeru Mi igen, spomenik Dravi, revitalizacija zdenaca ... Autokamp na jezeru Mi igen u Podbrestu, spomenik Dravi na lokalitetu Jezer ica, revitalizacija zdenaca – “ iga” te otkup i obnova “starih hiža” samo su neki od prijedloga sadržanih u Zelenom planu op ine Orehovica, prezentiranom na posljednjoj sjednici tamošnjega Op inskog vije a. Podsjetimo, na poticaj i u suradnji sa Zaštitarsko - ekološkom organizacijom “Nobilis” više me imurskih op ina i gradova posljednjih je godina donijelo svoje zelene planove (u cijeloj zemlji od 2003. godine izra eno je 20), odnosno strateške dokumente kojima se definiraju prirodne i kulturne vrijednosti odre enog podru ja. Njihovim dobrovoljnim usvajanjem (zakonske obveze nema) jedinice lokalne samouprave obvezuju se da e sukladno svojim mogu nostima realizirati projekte zacrtane u planovima. Orehovica bi, nakon što se još razmotre dodatni prijedlozi vije nika, svoj Zeleni plan trebala donijeti uskoro.
Privu i strane turiste na Mi igen Jezero Mi igen jedan je od simbola stasanja pokreta za zaštitu okoliša u Me imurju. Prema zamisli izra iva a plana, potrebno je izraditi cjeloviti projekt njegova ure enja. Jezero ima potencijal za razvoj turizma na podru ju op ine, i to u smislu rekreacijskog turizma, s mogu noš u smještaja u drvene bungalove. Formirao bi se autokamp za stacionarne i mobilne objekte. Prednost je blizina autoceste Zagreb – Gori an. Kvalitetno osmišljenim sadržajima mogli bi se privu i i strani turisti, ponajprije oni koji se žele odmoriti od dugog puta prema Jadranu. Takva ideja naišla je na razli ite reakcije op inskih vije nika. Snježana Ša ari s prizvukom skepse komentirala je zamisao, pitaju i se ne e li, ako i uspiju privu i turiste kada se jednog dana sve to izgradi, njima zaudarati to podru je, s obzirom na to da se nedaleko nalazi arma pili a. - Ma ne e, baš suprotno. Turisti
vole takve ‘prirodne’ mirise, našalio se na elnik Franjo Bukal. Predsjednik Vije a Branko Sušec predložio je da bi se na Mi igenu mogla održavati i nastava u prirodi, dok je vije nik Zlatko Orsag spomenuo još jedan mogu i turisti ki potencijal – mlin kod Vularije. Planom je registrirano i postojanje najmanje dviju “starih hiža“ te mlina u Orehovici, ijom bi se obnovom revitalizirala tradicijska baština, a što bi u kona nici tako er doprinijelo razvoju turizma. Ve do 2012. godine na lokalitetu Jezer ica trebalo bi osmisliti i postaviti spomenik rijeci Dravi koji bi bio trajni podsjetnik na ono što smo akumuliranjem te rijeke izgubili. Kada je rije o vodama, isti e se i da je potrebno detektirati i adekvatno zaštiti stare zdence. Od manjih projekata, sadržanih u planu, spomenimo i onaj o pošumljavanju površine bivšeg odlagališta otpada Jacine. Nakon što kona nu verziju Zelenog plana Orehovice glasovanjem potvrdi Op insko vije e,
bi se (ako preživi) kroz koju godinu trebao ormirati u živu ogradu, zasadili su prošle godine, izdvojivši samo za jednu stranu igrališta 30 tisu a kuna (oko 160 sadnica). No, ve te prošle godine traktorskom kosilicom uništeno je 20 sadnica. Tada su preko posrednika pokušali še u akove ke ispostave Hrvatskih voda Ivici Musta u poru iti neka djelatnike Hidrotehnike (tvrtke koja
Orehovica bez “oreha“, no ima dabrova Zanimljivo je da je ime op ine vezano uz orahe, no posljednjih desetlje a stabala oraha sve je manje i to zbog, kako navode izra iva i plana, promjene režima podzemnih voda uzrokovanoj izgradnjom hidroelektrana na rijeci Dravi. Me utim, na podru ju op ine ponovno su uo eni dabrovi. Manja populacija te životinjske vrste vra ena je u prirodu na uš u Mure u Dravu 1996. godine te se posljednjih desetak godina uspjela razmnožiti i proširiti sve do središnjih dijelova Me imurja. Specifi nost Orehovice je i što se u samom njenom središtu nalazi jedna od tek tri u Me imurju preostalih “ iga”, odnosno starih zdenaca. Dio teritorija op ine potpada i pod najve i zašti eni park u Europi – Regionalni park Mura – Drava, pa je briga o okolišu svakako jedan od prioriteta u svim njenim aktivnostima. (vk) na elnik Bukal dužan je u roku od 3 mjeseca izraditi i prate i akcijski plan u kojem e navesti što od projekata op ina namjerava realizirati u sljede e dvije godine (Velimir Kelkedi)
obavlja te radove za Hrvatske vode) upozori na to kako i što rade, no bezuspješno. Nakon najnovijeg, ponovljenog slu aja predsjednik Dinama Kolari nazvao je Musta a, a on mu je, kako tvrdi, rekao da empresi moraju biti barem 5 metara udaljeni od kanala jer je to vlasništvo Hrvatskih voda. - Ako je tome tako, zašto su onda kod dvorišta moje obiteljske ku e oni kopali kanal, samo
pola metra od ‘meje’. A što se ti e ovog, na žalost, tek e se kroz koji mjesec vidjeti kolika je prava šteta, kada se najviše ošte eni empresi osuše. Da su nam rekli da e kositi, mi bismo se sami ponudili i umjesto njih trimerima uredili to usko podru je izme u empresa i kanala, ogor en je predsjednik Kolari . (Velimir Kelkedi, oto: ZV)
SUSJEDI SE NE VOLE JAVNO
“Nema ljubavi” izme u Orehovice i Male Subotice Da izme u op ina Mala Subotica i Orehovica, koje su nakon razdvajanja ve godinama u sudskom sporu, i dalje “nema ljubavi“, potvr uju i dva detalja sa sjednica vije a svake od navedenih jedinica lokalne samouprave. Trn u oku Orehov anima je divlji deponij otpada smješten na podru ju njihove, a u vlasništvu op ine Mala Subotica. Op inski vije nik Orehovice Željko Martinec pitao je zna li se kad e op ina Mala Subotica zapo eti sa sanacijom deponija. Na elnik Franjo Bukal vije niku je odgovorio da je op ini Mala Subotica predloženo da, ukoliko još uvijek ne namjerava sanirati navedeno podru je, barem izmakne otpad na odre enu udaljenost od ceste kako ne bi predstavljao ruglo i da se, za vjetrovitog vremena, ne nosi na cestu. - No, sve to o ito ih ne mu i
baš puno, konstatirao je nemo no. Vije nika Vladimira Horvata na sjednici Op inskog vije a Mala Subotica zanimalo pak je u kojoj je uop e azi sudski spor izme u dvije op ine. Na elnik Vladimir Domjani rekao je da je posljednje ro ište, navodno na zahtjev op ine Orehovica, odgo eno. - Ne znamo kako e to dalje i i, a još manje kada e završiti, istaknuo je.
Štefanec ponovno zahtijeva izdvajanje Ina e, op ini Mala Subotica nedavno je ponovno pristigao i zahtjev za izdvajanjem Šte anca iz sastava te op ine. Kako je poznato, Šte an ari ve duže vrijeme žele da se njihovo naselje pripoji Gradu akovcu. Vladaju i u Maloj Subotici kazali su da e o tom pitanju raspravljati na idu oj sjednici Op inskog vije a. (Velimir Kelkedi)
1. lipnja 2010.
Kroz Međimurje 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SVETI URBAN
Lijep i vrijedan ro endanski dar Posebna atrakcija Vinskog bala bili su gardisti
Horvat i Dvanajš ak otvaraju prvu bocu berbe 2009.
ZAVRŠENI DANI VINA u županiji Zrinskih
Bila je to svetkovina vinara i vina Zajedni kim druženjem organizatora i sudionika u nedjelju su u Svetom Urbanu završeni Dani vina u županiji Zriskih -
Urbanovo 2010., vinarske, ugostiteljske i turisti ke priredbe koja je u desetak dana oko vina okupila blizu tri tisu e ljudi. Za Cmre njakov pušipel egzotic ekalo se u redovima
- Kermanov pušipel je zakon, rekoše posjetitelji
Prikupljeno 1.600 kuna U sklopu priredbe Dani vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2010. u Dvorcu Terbotz u Železnoj Gori u petak je održan Vinski bal, za ijeg je trajanja uprili ena aukcija slika i skulptura. Na aukciju su ponu ene tri slike i dvije skulpture. Prodane su dvije slike (An elko Horvat i Vladimir Ivkovi ) i jedna skulptura (Boris Novak) za ukupno 1.600 kuna. Novac je doniran Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Me imurske županije. Treba re i da je sjenu na ina e lijep doga aj bacio izostanak me imurskog župana, njegovoga drugog zamjenika i pro elnice Odjela za poljoprivredu i turizam. Oni su ovdje morali biti zbog sebe, zbog
vinara i zbog županije koju predstavljaju. Nema opravdanja i moramo re i da je lani bilo puno, puno bolje kada su u pitanju dužnosnici. Svaka ast An elku Horvatu, zamjeniku župana. A trebali su do i još i neki vinari. Na aukciji je otvorena prva boca pušipela berbe 2009., a ast da je otvori pripala je zamjeniku župana An elku Horvatu i predsjedniku Hortus Croatiae Zdravku Dvanajš aku, iji je pušipel 2009. dobio najviše ocjene. Iznimnim glasom program je uljepšao Armando Puklavec, operni pjeva iz Gornjeg Mihaljevca. asni gardisti Zrinske garde akovec prvi su kušali pušipel 2009. koji postaje kultno vino. (sm)
Vina, a osobito marka pušipel, proteklih su dana pridobili nove prijatelje i konzumente, ne samo iz domovine, nego i iz drugih zemalja. Dani vina bili su svetkovina vinara i vina, jer upravo su oni prigrabili silno mnoštvo prijatelja dobre kapljice, ali i kriti ara koji traže “dlaku v kupici”. Vinari, a najviše lanovi Društva vinara Hortus Croatiae, tih su dana sebe dali potroša ima koji zapravo i odlu uju je li njihovo vino proizvod koji žele. A da žele, pokazali su na otvorenju Festivala pušipela, te iznimno dojmljivo na Danima otvorenih podruma. Nije teško nabrojiti vinare koji su zajedno s Josipom Mikecom, neumornim i gotovo, kao što re e Rajko Cmre njak, kolosalnom
osobom, osmislili i ostvarili cijeli program. Rajko Cmre njak, Bojan Štampar, Boris Novak, Zvonko Kerman, Branimir Jakopi , Dragutin Kun i , Zdravko Dvanajš ak i Vladimir Horvat stožernici su cijelog projekta, koji u svim segmentima može nositi europski štambilj. Osobito su se kao doma ini iskazali i na Danima otvorenih podruma, kada su ugostili velik broj posjetitelja Plodove ovogodišnje priredbe vinari i gospodarstvenici ubirat e narednih mjeseci, sve do Urbanovog 2011., koje e biti pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju, za koju su vinari i njihova vina potpuno spremni. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)
- Vino treba i dobru podlogu, kažu Štamparovi
Od sada vinari imaju svoj dom Na blagdan svog zaštitnika svetog Urbana vrijedan dar od Op ine Štrigova za svoj je osamnaesti ro endan dobilo Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae. Na sve anoj skupštini društva op inski na elnik Stanislav Rebernik lanstvo je izvijestio kako im je Op ina na korištenje predaje prostorije u Društvenom domu u Svetom Urbanu. Tako od Urbanovog 2011. vinari više nisu bez svog doma. Društvo e prostorije koristiti za sastanke i
skupove, te stru na predavanja i prezentacije. Prije sjednice vinari su bili na svetoj misi koju je u mjesnoj kapeli služio doma i župnik monsinjor Leonard Logožar. U propovijedi je župnik pohvalio rad vinogradara i vinara te prispodobno oslikao neprepoznavanje njihovog rada od strane društva. - Sa uvaj nas, Bože, onih koji imaju zdrave o i, a ne vide njihov trud, naglasio je župnik, davši punu podršku vinarima i njihovim obiteljima. (S. Mesari )
Ulaz u selo od Šenkovca s kojim su potpuno spojeni
Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.
Stjepan Vidovi najstariji je Miholan an sa svojih 89 godina. Još uvijek ga se može vidjeti svaki dan na biciklu za akovec
Ivana Nikoli , sveu ilišna profesorica, te inicijatorica osnivanja udruge “Sport za sve”. - Želja nam je okupiti stotinjak ljudi u vježbanju za zdrav život
Vladimir Hajdinjak, predsjednik Strelja kog kluba “Sloboda“. Ponosimo se našim klubom
Franjo Brati , nekada predsjednik MZ-a i društveni radnik. - Miholan ani su uvijek nekako prednja ili u svemu
MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/33
Sv. Mihail je odišel zanavek, a zanavek dohajaju ve akov anci Miholan ani, oni pravi, jako su dugo bili trdi. Kažu u šali da je to potrajalo tako dugo dok nisu po eli doseljavati iz drugih sela. A najviše iz akovca. Kako vele u šali, sve je prolazilo pored njih. Željezni ka pruga, a nisu imali stajališta. I kad bi vlak prolazio, obi no bi fu kal. Da Miholan ani znaju koliko je vur. Autobusnu stanicu tek su nedavno dobili. I to najviše zbog školske djece. Zato je i nekada bilo puno foringaša u selu. Nema više sje anja na to. Kažu, sad su druga vremena. Imaju oni i sada konje. Ali to je samo zbog škole jahanja. Kažu da je u po etku bio strašan interes, jer nisu znali da je jahanje na konjima. No, kako vele u Mihovljanu, sve do e na svoje. Pa ako se kome ne svi a, širok mu put do Šenkovca. On je ionako spojen s Mihovljanom. Imaju oni put i za Ma kovec. Ali prašnjav. Jer Ma kov ani teška srca odlaze na mihovljanski breg. A Miholan ani se pak jako teško upuštaju u neki javni posao u selu. Oni iz novog dijela. I onda oni iz starog dijela gun aju da im fali druženje. Nau eni su bili na to. Kažu da bi ih djeca morala spajati. Ali sva djeca idu u školu u akovec. No, svi znaju da selo ima dva proš eja. Tikvino i Repino. Ili Anino i Mihailovo. I još da su za neke ulice sa uvali oni stari nazivi. Zvir, Jera a, Šafran, Sv. Mihovila. U ostalih devet naselili su pisce i politi are. Kako god da su se podijelili po ulicama, imaju oni i svoj gornji kraj i donji kraj. I svaki ima svoju kapelicu. Pa kad predsjednik Franjo saziva sastanak, vele da se na motoru vozi i pjeva: - Kraj kapele Svete Ane ekat u ja vas. Ipak priznaju da je to šala. No, dom kulture je odmah pokraj kapelice. Jedno i drugo lijepo ure eno. I to u onom gornjem, starom dijelu sela.
Mihovljan - akove ki Gornji grad Miholan ani nikad ne e zaboraviti re i da su oni Gornji grad akovca. Prvo, zbog stare župe. Drugo, što su mnogi ugledni akov anci doselili u Mihovljan. I tre e, što Miholan ani s visoka, sa svoga brega, gledaju na akovec. I na akov ance. Kako oni vele, praf nam budi. Tko je kriv što je akovec v grabi. Miholan ani u selu održavaju tri “ustanove“. Društveni dom, sportski dom i staru školu. Stara škola je ipak po ljudima najprometnija. Ako ve nema djece, dolaze Miholan ani tu na osvježenje i saznati kaj je novo. I to u srce staroga sela. Škola je ukinuta prije jedanaest godina, a oni su tu smjestili drugu po važnosti “ustanovu“ u selu. Pa vele, osim u školi, ovjek najviše saznaje u kr mi. Makar je njihov korzo ipak u akovcu. I tamo sve saznaju o svojem Gornjem gradu. Po Mihovljanskoj ulici su
Josip Jezernik i Zdravko Vinceti , predsjednik i tajnik DVD-a. - Trudimo se da vatrogasci daju život selu sudjelovanjem u svim akcijama
odmah tam. Ali i doma. Pak onda nikad ne zaboravljaju da se njihovi sportski klubovi zovu “Sloboda“. I da se sve više akov anaca dolazi baviti sportom baš k njima. Jer je slobodno u Slobodi. Tako vele.
Kapela Sv. Ane i pogled prema drugoj kapeli Sv. Mihaela
Na dva smo brega Kažu Miholan ani da su oni na dva brega. I da su najbrojnije selo u Me imurju. Razlika je samo u tome što oni na jednom bregu imaju pravo glasa, a oni na drugom bregu ne. Sve pak zato što je na onom drugom bregu - groblje. Stoga i vele Miholan ani da, kako god gizdavi bili akov anci, jednom e ipak do i u Mihovljan. I to trajno. Ali su postali gizdavi i Miholan ani. Kažu da zbog slavne povijesti. Vele da su školani ve od 17. stolje a. Pak zato danas tu imaju doktore, magistre … Ipak ih je više na onom tihom bregu. No danas zbog sadašnjosti moraju biti i druga iji. akovec ih ho e progutati, a oni žele sa uvati svoju povi-
jesnu istinu. I zato imaju oni tako i brojne udruge. Makar je sve više stanovnika, u udrugama ima manjak ljudi. Stoga svaki Miholan an koji imalo drži do sebe bude bar v tri udruge. Ako ve zbog prevelikih obveza ne može biti u etiri. Ina e, jedno vrijeme nisu znali kaj z bregima. Pa su imali i motokros. Na jednom bregu je bio mir, a po drugom su tutnjali motori. No, onda su vidjeli koliko to košta pa su odustali. Sada više ne odustaju ni od ega. Pa ako je nekad cigla odlazila u svijet, danas svijet hoda ovamo vidjeti što se može od zemlje napraviti. A lon ar Magdaleni bi rekao: - Sve je v glavi i prstima.
Zaštitna farba nam je rlena
Ovako izgleda radna akcija penzionera na ure enju mjesta
Franjo Jan iki , sadašnji, i Ivan Vidovi , prvi predsjednik Šahovskog kluba. - Klub ostvaruje respektabilne rezultate
Vele da najviše vole crvenu boju. I da im je ona zaštitna boja. Tu nema dvojbe niti to oni taje. Pa i predsjednik Mjesnog odbora Franjo vozi se na crvenom skuteru. Kažu da sve to potje e iz onih vremena kada su tu zimi kopali zemlju. Da premrzne. I onda prekapali još jednom. Pa mijesili. Oblikovali, sušili, pekli … Dok kona no nije nastala cigla. Bio je to posao od kojeg su živjeli. To je bio, kako vele, vru posao. Imali su oni i
Stanko Sovar, predsjednik, i Željko Bratkovi , dopredsjednik NK Sloboda. Sloboda uživa ugled jer vodimo brigu o najmla ima i dolaze nam iz akovca
Stjepan Vidovi - Pe , slikar impresionist koji svoja djela još nije predstavio javnosti. - Nemirna sam duha i uskoro u ipak predstaviti djela javnosti
Marijana Vidovi , predsjednica, i Natalija Varga, blagajnica KUD-a. - KUD nam je postao prepoznatljiv
Franjo Magdaleni , lon ar, sa suprugom Terezom. - Ovamo dolaze od Dubrovnika do Umaga da vide kako se oblikuje glina
Mihovljan je u sastavu Grada akovca i akove ke župe. Zanimljivo je pak da je u Mihovljanu bila stara župa Sv. Mihaela u koju je sve do 1789. godine spadao i akovec. Župa je potom preselila u akovec, crkva koju je dao izgraditi Herman Celjski je srušena, a vrijedan inventar nestao. Kasnijim iskapanjem na eni su ostaci gra evine, ali i mnogo ljudskih kostiju jer je pored crkve bilo i groblje. Mihovljan je neposredno ve vezan s akovcom pa i akove ka ulica prema selu nosi naziv Mihovljanska. Mihovljan je smješten na brijegu, a novi dio u podnožju brijega i spojit e se s akovcom. Poznat je još po tome što je tu bio za etak gra evne industrije u Me imurju jer je tu 1884. godine otvorena prva ciglana, a otvorio ju je Valent Morandini. hladniji. Izme u Mihovljana i akovca je bila mo vara. I kad bi zimi bio led, oni su ga sjekli. Potom odvozili na vrh svoga brijega. uvali su taj led u ledvenicama. Duboko u zemlji. A onda bi ga ljeti uzimali i prodavali. Hladnoga gvirca bez miholanskoga leda nije bilo. Zato su Miholan ani i bili poznati kak ti malo bogatiši. I onda, kad više nije trebalo leda, a nije bili ni ciglane, delali su v cukurfabriki v akovcu. Danas je pola sela poduzetnikov. A druga polovica misli da bi trebali biti. A oni pak koji su u mirovini “drže hortikulturu sela“. Nije šala da udruga umirovljenika ima radne akcije na iš enju i ure enju sela. Vele da baš kao nekada kad su bili mladi. Samo što danas imaju ak cijeli spomen - brijeg na stara vremena. Drugi pak vele da to uop e nije udno. Jer oni jedini mogu i imaju vremena.
Ako niš i ve ne bu dohajal, bumo stanovnike delali sami Tvrde za sebe da onih starih Miholan ana više nema. Svi su se
ispremiješali. Samo kažu da ima više snaha nego zetova. To objašnjavaju time da mihovljanski de ki nisu šteli van iz Mihovljana. Drugi pak vele da ih je sram bilo van pustiti. Kako da je god, ali u Mihovljanu je naglo rastao broj žitelja. I kako vele, sada ako se više ne budu doseljavali budu stanovnike delali sami. No probaju oni sada i malo druga ije. Pak su se pobratimili s onima iz Kobilja u Sloveniji. Ali i s onima iz Mihovljana u Zagorju. Vele da ja prili no bu no kad se sastanu. I da zna jako dugo potrajati. Bar nešto ako ve sve njihove akcije u selu su kratke. Osim bakljade za prvi maj. I Tikva - opena. I zanimljivo je da sve organiziraju vatrogasci, kudovci i veterani branitelji … Mogu biti i Deda Mraz i sveti Nikola. Vele da su srce i duša Mihovlana. Ina e, sva aju se onda kad imaju vremena. Ali, na žalost, cajta nemaju. A i svaki je za sebe, a sami sa sobom se ne svadiju. Pak je onda mirno i tiho na oba miholanska brega. Samo na jednom je ipak vje ni mir. A na drugom život sve ljepši. I tako ve traje osamsto godina.
Seoske posebnosti
Vatrogastvo je tradicija pa su u pojedinim obiteljima svi vatrogasci kao Vinceti i. Zdravko, otac Ivan, k erke Mateja i Martina (prva asnica u DVD-u). Nedostaje još supruga Vesna, isto vatrogaskinja
Stjepan Kerovec - Pišta skuplja stare predmete i izra uje male figurice od gline. - To mi je hobi, ali i moja velika ljubav
Mihovljan se prvi put spominje 1203. godine kada je kralj Emerik izdao privilegij za župu Sv. Mihovila u Mihovljanu. Kasnije se Mihovljan spominje pod imenom Szent Mihaly, a bio je upravno sjedište za ek deset sela svoga okružja. Godine 1786. u selu je živjelo 204 stanovnika, 1869. godine bilo ih je 274, 1880. godine bilo ih je 344, a 1900. 471. Godine 1961. bilo ih je 780, 1991. 1.098 i prema zadnjem popisu bilo ih je 1.235. U selu nemaju školu i djeca poha aju školu u akovcu. Imaju Društveni dom koji je nedavno obnovljen i sportski dom. U selu ina e ima 13 ulica i one imaju nazive. Od sakralnih objekata imaju dvije kapelice. Jedna je Sv. Mihaela izgra ena 1939. godine i svojim izgledom podsje a na nestalu crkvu Sv. Mihovila. Kapela Sv. Ane gra ena je 1939. godine, ali je dogra ena tijekom Domovinskog rata. U Mihovljanu je uvijek bilo groblje na kojem su se pokapali stanovnici akovca. Današnje groblje utemeljeno je 1773. godine. Tu je i židovsko groblje koje je ure eno krajem 19. stolje a. Selo ina e ima svu potrebnu infrastrukturu. Imaju svoju monogra iju iji je autor. V. Kalšan.
O ljudima …
lanovi Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Mihovljan
lanovi VMO-a: stoje slijeva: Željko Bratkovi , Franjo Jan iki , Josip Jezernik, Marijan Turk; sjede: Mirjana Vidovi , Franjo Patafta i Ivana Nikoli
lanovi KUD-a Mihovljan
Predsjednik VMO-a Franjo Patafta sa suprugom Katarinom, sinom Sašom, snahom Anitom, k erkom Jasminom te unukama Anjom i Lanom te djedom Stjepanom. - Mihovljan je lijepo mjesto življenja
ur a Posedi, predsjednica, August Labazan, potpredsjednik (ina e bio i predsjednik MZ-a i radio u drugim klubovima), te Julija Vidovi , blagajnica Podružnice umirovljenika “Mihovljan 1203“ Ignac Tkalec bio je gotovo 40 godina predsjednik Strelja kog kluba
lanovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata: Josip Jezernik, Zlatko Hergoti , Zdravko Vinceti i Željko Bratkovi . - Veterani se trude da budu u svim akcijama
Zlatko Hergoti , slikar hiperrealist. Izlagao je na izložbama, a njegovim slikama s motivima sela uljepšan je i Društveni dom
U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora. Predsjednik je ve punih 16 godina Franjo Patafta, a lanovi su Željko Bratkovi , Josip Jezernik, Ivana Nikoli , Marijana Vidovi , Marijan Turk i Franjo Jan iki . Najstarija udruga je Dobrovoljno vatrogasno društvo. Osnovano je 1922. godine. Prvi predsjednik bio je Vid Radikovi , zapovjednik Stjepan Sabol i tajnik Andrija Radek. Danas je predsjednik Josip Jezernik, tajnik Zdravko Vinceti , dopredsjednici Ivan Vinceti i Krešo Jalšovec te zapovjednik Igor Posedi. Društvo okuplja 97 lanova, od ega je tridesetak djece. Nogometni klub Sloboda osnovan je 1961. godine, a osniva i su bili Josip Jurinec, Ivan Jambroši , uro Mihalkovi , Pavao Flac i Josip Bedi . Klub je ak tri puta mijenjao lokaciju igrališta. Danas je predsjednik Stanko Sovar (koji je to ve deset godina), tajnik Igor Silaj, dopredsjednik Željko Bratkovi , blagajnik Željko Vinceti . Klub ima u po-
gonu 4 ekipe, a posebno se radi s mladima. Stolnoteniski klub Mladost osnovan je 1953. godine i najtrofejniji je sportski klub u Me imurju. Poticaj je dao u itelj Franjo Pokorni. Po etni zanos je s vremenom nestao i klub gotovo nestao. Rad su obnovili Franjo Mikac i Franjo Brati 1977. godine. Stvaraju se nove generacije odli nih tenisa a i tenisa ica. Ivana Koštari , Ivana Mesari , Sandra Sušilo, Sanela Jurinec, Tatjana Kostromina, Emilija Ciosu, Dubravka Fabri, Helena Flac, Franjo Flac, Franjo Mikac, Robert Mikac, Mladen Vidovi , Zoran Vidovi , Rino Megla … I muška i ženska ekipa bile su u nekoliko navrata prvaci Hrvatske. Strelja ka družina Mihovljan osnovana je još 1956. godine. Prvi predsjednik bio je Ivan Jambroši , tajnik Pavao Flac i blagajnik Josip Horvat. Od 1965. godine i punih etrdeset godina predsjednik je bio Ignac Tkal ec. Sada je predsjednik Vladimir Hajdinjak, tajnik Ignac Tkalec i blagajnik Matija Topoljnjak, koji je ujedno i najbolji strijelac, a tu su još i Ivan Hren i Kristijan Mesari . Kulturno - umjetni ko društvo Mihovljan proslavilo je deset godina rada od obnove. Predsjednica je Marijana Vidovi , dopredsjednik Stjepan Topoljnjak te blagajnica i voditeljica dje jeg folklora Natalija Varga. Prije sadašnjeg KUD-a postojao je KUD “Sloboda“ (1983. prva predsjednica Ruža Radek), koji je izrastao iz vrlo bogate aktivnosti Aktiva žena. Ina e je u Mihovljanu ve od tridesetih godina prošlog stolje a djelovala limena glazba koja se s manjim prekidima održala do danas. Šahovski klub “Sloboda“ prvi je put osnovan 1979., a drugi put 1983. godine te uspješno radi i danas. Prvi predsjednik bio je Ivan Vidovi , a tajnik Dražen Ribi . Predsjednik kluba je Franjo Jan iki , tajnik Mihajlo Mihajlov te blagajnik Dragan Mrla. Klub se natje e u etiri nivoa i u vrhu su šaha u Hrvatskoj. Najperspektivniji je igra kadet Matija Jan iki . U selu djeluje i crkveni zbor, u osnivanju je Udruga “Sport za sve”, a pokreta ice su Ivana Nikoli , Dijana Bratkovi i Katica Patafta.
18
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OPG HADELA u Grkaveš aku
S AKOVE KOG SAJMA
Prodano puno peradi
Uobi ajena je bila gužva na akove kom sajmu ove srijede. Najviše se kupovalo cvije e za presa ivanje. Prodano je i puno peradi, odnosno mladun adi (pili a, malih žugeca i patkica), a primjetno je kako su bakice i dedeki unukama žugece kupovali za ku ne ljubimce. Dobro se prodavao krumpir, kukuruz i pšenica, te rane trešnje i jagode. Prodano je i dosta drva za ogrjev te par kanti živog vapna. (sm, zv)
Mali mehki žugec CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU
- krumpir - kukuruz - pšenica - je am - tri cala - patkica - žugec - kuni - puran - zuba e
2 kn/kg 0,90 kn/kg 1,20 kn/kg 1,40 kn/kg 1,50 kn/kg 12 kn/kom 16 kn/kom 90 kn/kom 150 kn/kom 40 kn/kom
S AKOVE KOG PLACA
Prvi krastavci i trešnje
Je, slatke su, kak i se drugo v Vu etinci ... CIJENE NA AKOVE KOM PLACU
- trešnje - jagode - orasi - jabuke - mladi krumpir - šampinjoni - mladi luk - krastavci - grašak - blitva
10 kn/kg 20 kn/kg 45 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kg 20 kn/kg 5 kn/pušlek 16 kn/kg 22 kn/kg 5 kn /kup i
Novost srijede na akove kom placu jesu prvi doma i krastavci iz Šenkovca. Izgledom i mirisom razlikuju se od krastavaca na susjednim štandovima pristiglih iz Španjolske, Italije i Cipra. I nisu previše skupi, s obzirom na to da su prvi, a to uvijek stoji više. Za kilogram treba izbrojiti 16 kuna. Na placu ima i me imurskih trešanja, puno jagoda te graška, što su sve kasno proljetni ili rano ljetni artikli. Odli na je ponuda presadnica te jabuka, svježeg sira i mladog luka. (S. Mesari )
PIONEER tehnologija u Me imurju
Najbolja hrvatska repica Predsjednica Uprave Agrome imurja Zlata Gašpari ponosna je na svoju repicu Na poljoprivrednim površinama Agrome imurja u Kotoribi u etvrtak je Pioneer, vode i svjetski proizvo a sjemenske robe, održao središnji dan polja uljane repice, na kojem se okupilo dvjestotinjak ratara i stru njaka iz cijele Hrvatske. Sa zanimanjem su saslušana izlaganja Pioneerovih stru njaka, te iskustva samih proizvo a a uljane repice, za koju je re eno kako donosi ekstra pro it i danas je uz še er-
1. lipnja 2010.
nu repu najisplativija ratarska kultura. - Osobito ako je kvalitetna kao ova od Agrome imurja, koja se odlikuje snažnom kondicijom stabljike i obilatoš u mahuna, reklo je više nazo nih ratara, na zadovoljstvo elnih ljudi Agrome imurja. Proizvo a ima je preporu eno sijanje hibridne uljane repice koja uz ekstra prinos daje ekstra pro it i ekstra sigurnost proizvo a ima. (S. Mesari )
Cilj je postati vode i u proizvodnji kupinovog vina Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Hadela u Grkaveš aku kre e u snažan prodor na doma em tržištu kupinovog vina. - Želimo biti vode i regionalni proizvo a i kupinovog vina, jer za to smo stvorili sve preduvjete, naglašava mlada studentica menadžmenta u Opatiji Sanja Hadela, kojoj su roditelji Stanko i Nevenka povjerili da vodi marketing i prodaju. Obitelj Hadela proizvodnjom kupine po ela se baviti devedesetih godina prošlog stolje a, kao kooperant ondašnjeg PZ-a akovec - RJ-a Štrigova, da bi kasnije uspostavila suradnju s renomiranim prera iva em vo a i povr a DONA iz Donje Stubice. Prodavali su kupinov plod, ali su razmišljali i o njezinoj preradi na svom doma instvu. Pove ali su i površine pod kupinom te zatim odlu no krenuli u proizvodnju kupinovog vina. Sorta tom free odabrana je kao najpogodnija za ovo podneblje i do sada je opravdala o ekivanja. Manji dio kupine prera uje u marmeladu, pekmez, sok te rakiju. Radi cijela obitelj - Ja uvijek razmišljam i promišljam da ono što radim dovedem do vrhunca. Rade i kao voza kamiona po cijeloj bivšoj zemlji i susjednima, susreo sam se s kupinovim vinom i po eo razmi-
Obitelj Hadela potpuno se posvetila kupinovom vinu šljati: ako netko može proizvoditi kupinovo vino, zašto to ne bih mogao ja. Prijedlog sam dao na ‘usvajanje’ ženi i djeci, premda su još bila mala i tako smo s 2003. na 2004. imali prvo kupinovo vino, istina, 70 litara, ali za po etak dovoljno, kaže Stanko Hadela, glava obitelji, Iz godine u godinu pove avali su koli ine i stjecali iskustva te osluškivali “glas potroša a”, uglavnom prijatelja, rodbine, kolega i prolaznika. - Puno rada, vlastito iskustvo, literatura i razgovori s drugim
proizvo a ima ugra eno je u naše vino koje danas ima potroša e diljem Hrvatske i vani. Sada kada smo uspjeli srediti potrebnu dokumentaciju, dobiti markicu i dozvole energi no kre emo na tržište, govori Sanja, koja zajedno s majkom Nevenkom, te bratom Kristijanom i sestrom Tanjom radi u kupiniku i podrumu, a sada nastavlja i s prodajom vina. Sanja i Stanko, kao najodgovorniji na OPG-u Hadela, naglašavaju kako ne e raditi na koli ini nego na kvaliteti koja je ve sada gotovo savršena. Sanja se raduje nastu-
UDRUGA P ELARA Me imurske županije “Agacija”
Glavna p elinja paša P elari rade cijelu godinu da bi pripremili p elinje zajednice za cvatnju bagrema, a to je prva polovica svibnja kao glavna paša, kada su poklopljeni povoljno uvjeti medenja, a to je maksimalni razvoj p elinjih zajednica i duljina dnevnog svjetla, pa unos nektara u košnicu može premašiti i deset kilograma dnevno iz kojeg p ele svojim djelovanjem proizvedu preko pet kg meda. Dakako, to se dešava kad se primjenjuje dobra p elarska praksa te povoljni uvjeti medenja bagrema. Sva vještina u tehnologiji p elarenja dolazi na vidjelo, jer dobro obavljena priprema p elinjih zajednica za bagremovu pašu uz povoljne vremenske uvjete nagra uje p elarov trud. S lošom p elarskom praksom i nepovoljnim uvjetima medenja bagrema glavna p elinja paša je propuštena i te godine mi u Me imurju, na žalost, ne možemo o ekivati zna ajnije prinose meda. Agacija na prvom mjestu Bagrem (Robinija pseudoacacija), ili kod nas uvriježen naziv “gacija” ili “agacija”, po vrijednosti je u p elarstvu
na prvom mjestu jer njegovi cvjetovi daju najviše nektara iz kojeg p ele prerade prvoklasni bagremov med. Bagrem je 1601. godine prenesen iz Sjeverne Amerike u Europu i zasa en u Parizu, odakle se proširio po cijeloj Europi. U po etku je uzgojen kao parkovno drvo, da bi poslije postao vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje i utvr ivanje klizišta i pijeska jer ima male zahtjeve prema zemljištu i dobro vezivanje rastesitog zemljišta svojim bujnim korijenjem. Bagrem je izraziti helio it, tj. za razvoj treba mnogo sun eve svjetlosti i osjetljiv je na niske temperature, pa p elari strepe od proljetnih mrazova, jer ako pozebu pupoljci bagrema p elinja paša može biti bitno slabija ili izostati. Na jednom mjestu bagrem cvate oko 12 dana, ali ako postoje visinske razlike bagrema, cvatnja se može produljiti do 18 dana, dakako, ako za to postoje vremenski uvjeti, a to je pove ana vlažnost zraka, dnevne temperature oko 25 °C, a minimalne iznad 10 °C. Medenje bagrema je vrlo osjetljivo na vremenske uvjete, pa zbog lošeg vremena, kao suhi
južni vjetar ili niske temperature, može do i u pitanje ta glavna p elinja paša. Kako u Me imurju ima preko 2.000 ha bagremove šume, me imurski p elari s pravom se raduju i strepe u vrijeme cvatnje bagrema, a to je svibanj pa, ako se svi uvjeti medenja i dobra p elarska praksa poklope, bit e uspješna p elarska godina. U protivnom cjelogodišnji trud p elara dolazi u pitanje. Da bi što bolje i brže p elari bili informirani o medenju, Udruga p elara “Agacija” ima osam instaliranih digitalnih vaga raspore enih po Me imurju koje dvaput dnevno automatski javljaju o medenju na mjernim postajama pa se podaci svakodnevno mogu o itati na web stranici www. agacija.hr Najve i unos u Murskom Sediš u Do sada je najve i unos nektara zabilježen u Murskom Središ u s dnevnim unosom od 3,68 kg. Bagremov nektar sadrži oko 55% še era. isti bagremov med bez drugih primjesa vrlo je svijetao, staklasto
Sanja, kre e u promociju vina na izložbama i sajmovima pima na izložbama i sajmovima, a MESAP u Nedeliš u trebao bi biti prva pozornica za njihovo kupinovo vino. (Stjepan Mesari ) proziran, gotovo bezbojan, slabog je mirisa, a po okusu podsje a na sok od bagrema. Zreo bagremov med je gust, vrlo je blag i ugodnog okusa. Od invertnog še era sadrži više vo nog še era, fruktoze nego grož anog še era, pa ostaje teku da ne kristalizira preko godinu dana. Kako sporo kristalizira, služi za popravljanje slabijih vrsta medova homogenizacijom. Bagremov med ima minimalan broj zrnaca peluda pa je pogodan za konzumaciju osoba koje su osjetljive na pelud, za razliku od drugih vrsta medova. Zbog velikog sadržaja fruktoze, brzo se prenosi u krv, ve u ustima, pa se preporu uje djeci i osobama s pove anim izi kim i psihi kim naporima. Za osloba anje umora dobro je staviti pod jezik jednu malu žlicu bagremovog meda da se lagano otopi u ustima. Kako vidimo, priroda i p ele daju nam izuzetnu zdravu hranu i lijek koji p elari svojim djelovanjem ne bi smjeli pokvariti, a to zna i da se drže dobre p elarske prakse, što podrazumijeva vrcanje zrelog meda, primjena svih higijenskih pravila te držanja meda u propisanoj ambalaži bez stranih mirisa i s etiketom porijekla meda. (Ivan Šopar)
1. lipnja 2010.
Poljodjelstvo 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
VETERINARSKI SAVJETI
TIJEKOM MJESECA LIPNJA OBAVLJAMO BESPLATNE PREGLEDE ZUBI PSIMA I MA KAMA U SPECIJALIZIRANOJ AMBULANTI ZA KU NE LJUBIMCE BIOINSTITUTA d.o.o.
Osnovna mikrobiološka pretraga namirnica Ljudi su stolje ima iskorištavali neke vrste mikroba s kojima su se neizbježno susretali, a da nisu bili svjesni mnoštva i raznolikosti mikrobnog svijeta s kojima su bili neprekidno u dodiru. Iako su mikrobi si ušni po svojim razmjerima (nekoliko tisu inki milimetra ) njihova je uloga u prirodi i raznim procesima vrlo važna; i kad su štetni i kada su korisni u svim oblicima života. Brojna istraživanja tijekom stolje a pokazalo se da mikrobi imaju mnoge osobine koje koriste ovjeku ( proizvode antibiotike, vitamine, imbenike rasta u ljudi, životinja i biljaka, bitni su za proizvodnju hrane npr: jogurt, kruha, kiseli kupus i dr. Danas, tehnologijom geneti kog inženjerstva mogu se proizvesti novi oblici mikroba, koji mogu proizvoditi proteine npr. hormon inzulina. Osvrnut emo se na, za nas sad aktualno, pogreške u pripremi hrane. Štetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica, zato njihovo prisustvo ne možemo prepoznati našim osjetilima. Kontrola namirnica (sirovina) po inje od njezinog prijema, provjerom
roka održivosti, na ina dostave, ambalaže, i ono najvažnije - mjerenjem temperature. Salmonelu možemo na i kod svih životinjskih vrsta, ali za nas su najzna ajnije one životinje ije meso i proizvode koristimo za prehranu ljudi. Salmonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu životinja i ljudi. Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva može se izlu ivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti. Kod obrade mesa peradi može se crijevnim sadržajem kontaminirati meso i zato bi trebalo svaku takvu namirnicu kad dože u kuhinju smatrati i s njom postupati kao sa potencijalnim nosiocem salmonele. Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, vo e, žitarice, okolada) ali kod njih se radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladištenja gdje namirnica mogu do i u kontakt sa glodavcima, insektima ili uslijed nestru nog rukovanja prilikom obrade, dakle u kuhinjama. Namirnice koje se uživaju tople treba držati na temperaturi 65 0C, namirnice koje se pohranjuju na duže vrijeme valja naglo ohladiti na ispod 10 0C. Spomenut
AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
emo i bakterije koje proizvode spore, a izazivaju oboljenja u ljudi. Budu i da su spore posvuda raširene, a otporne su na povišenu temperaturu, one esto preživljavaju uvjete kuhanja i kasnije germiniraju i rastu ako ih se dovedu u okoliš temperature prikladne za razmnožavanje. Spore Bacillus cereus rasprostranjene u namirnicama poput, mlijeka, žitarica, škroba, trava, za in. Ta bakterija uzrokuje kvarenje sireva i pasteriziranog mlijeka, mlijeko u prahu. B. cereus može proizvoditi enterotoksin koji uzrokuje dijareju i toksin koji uzrokuje povra anje u ljudi. L. monocytogenes možemo na i u zemlji, vodi, u probavnom traktu toplokrvnih životinja uklju uju i i ljude. Tako er, ju možemo na i i u sirovom mlijeku, mesu, mesu peradi, ribi, u siru, sladoledu, vo u i povr u. Kuhanje uništava Listeria monocytogenes. Listerija može živjeti i u hladnom (hladnjaku), te može kontaminirati namirnice u hladnjaku. Ona preživljava unutar fagocitirani stanica i može rasti pri temperaturi ledišta vode. Može se razmnožavati i pri pH vrijednostima od 4,5 do 9,6, dok u izmetima može preživjeti i nekoliko godina.
Ono najvažnije je da, ljudi koji rade sa hranom moraju sa time biti upoznati. Trebaju nau iti kada i kako esto se peru ruke, zašto je potrebno nositi kape i zaštitnu odje u, zašto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve zarazne bolesti, zašto se sa ranama na rukama ne može raditi u kuhinji bez rukavice, zašto se površine moraju dezin icirati svaka 2 sata ili po potrebi eš e i dr. Stru njaci isti u da je oko 40% svih oboljenja putem namirnica posljedica ne istih ruku. Ksenija Markovi , dr. vet med.
DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
Lipe idu uz lipanj Što se mora, nije teško. Ne ete se valjda naljutiti na mene ako vam opet lipanj povežem s lipom? Nastojim tako u vaše misli dovu i osje aj povezanosti vremena, prirode... svijeta i Vas. Znate li da ima dosta ljudi , obi no mla ih, koji ne znaju ili ne mogu zamisliti povezanost srpnja i srpa za žetvu, ili nikako da povežu listopad s otpadanjem liš a. Maj ica priroda sve nam je dalja. Koliko se god ona trudila dozvati nas sebi, sve više je ljudi toliko zaokupljeno stanjem svog teku eg ra una da ne bi primjetili ni kišu da nije mokra. Lipe vam, dragi moji potroša i i potroša ice, cvate u lipnju. One su srednje do vrlo veliko listopadno drve e. Lipe imaju jednostavne, na vrhu esto ušiljene, po rubu izrazito nazubljene, a na dnu obi no nesimetri ne listove. Cvjetovi su im pravilni i sakupljeni u zajedni ke cvatove na stapci uz koju je prirasla zaliska nalik na krilo. Funkcija tog krilca je rasprostiranje sjemena na ve e udaljenosti. Rod lipa, Tilia, zastupljen je u sjevernoj umjerenoj zoni s tridesetak vrsta koje se me usobno zna ajno razlikuju. Kod nas su najzastupljenije vrste: malolisna (Tilia cordata), velelisna (T.platyphyllos) i srebrna lipa (T.tomentosa). Kod nas naj eš a, malolisna lipa obi no naraste do 25 m. Uz-
gojeni su neki njeni kultivari koji imaju nešto manju, više koni nu krošnju i narastu 15-20 m. Jedan od takvih je kultivar ‘Greenspire’ koji se odlikuje i nekim drugim dobrim karakteristikama. Ovaj kultivar, naime, dobro podnosi gradsku klimu i nije osjetljiv na zra nu sušu kao obi na lipa. Gradskoj je sadnji namijenjen i kultivar ‘Rancho’ koji ne naraste ve i od 12 m pa mu je to uz prilago enost gradskoj klimi dobra preporuka za sadnje u ograni enim gradskim vrtovima i ulicama. Ostale su nam za opisati velelisna i srebrna lipa. Vlelisna lipa ima ve e listove od malolisne, cvate oko dva tjedna ranije i njena gusta voluminozna krošnja naraste 10 metara ve a (do 40 m). Srebrnolisna lipa ima listove na nali ju gusto prekrivene sitnim dla icama što daje srebrno-bijeli odsjaj. Srebrna lipa cvate kasnije i od kasne, malolisne lipe. Ponavljanje je majka znanja, pa emo i mi malo ponoviti gradivo ove pa je škole. Malolisna lipa najobilnije cvate i ima najmanji list i cvijet. Sadimo ju kao p elinju pašu i za branje cvijeta za aj. Velelisna slabije cvate ali brže raste, a srebrnolisna najkasnije cvate i ima srebrn list. Pozdravi iz IVE!
20
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
KOMEMORACIJA na židovskom groblju za žrtve holokausta
Sje anje na me imurske Židove ubijene u logorima smrti Posljednje se svibanjske nedjelje Židovska op ina akovec uvijek sje a svojih lanova ubijenih u vrijeme 2. svjetskog rata, pa je tim povodom i ove nedjelje održana komemoracija u spomen nevinim žrtvama nacisti ke ideologije i režima. lanovi i nekadašnji lanovi Židovske op ine akovec te potomci i ro aci stradalih okupili su se na akove kom židovskom groblju kako bi im još jednom iskazali su ut i poštovanje. Kako nam objašnjava dr. med. Andrej Pal, predsjednik Židovske op ine akovec, komemoracija se svake godine obilježava posljednje nedjelje u svibnju: - Dana 7. travnja 1944. Židovi Me imurja i Prekmurja bili su sakupljani i odvedeni prvo u sabirne logore koji su se u samom po etku nalazili u akovcu, pa u Nagykanizsi. Nakon toga su bili odvedeni u logore smrti, najve i dio njih u Auschwitz. Pretpostavlja se da je negdje krajem svibnja ve ina njih stigla tamo i bila ubijena u
Prof. dr. Ognjen Kraus i dr. med. Andrej Pal na komemoraciji održanoj u sje anje na stradale u nacisti kim logorima logorima, i zbog toga se uvriježila tradicija da se zadnje nedjelje u mjesecu svibnju obilježava sje anje na naše pretke koji su bili ubijeni u logorima smrti. Me imurska je židovska zajednica najviše lanova, njih više od 1.000, imala do 1. svjetskog rata, dok se u me uratnom razdoblju taj broj kretao izme u 700 i 1.000. Ve ina njih je tijekom 2. svjetskog rata bila odvedena i 80 posto ih je tamo ubijeno. Dvadesetak posto onih koji su se uspjeli vratiti izbjeglo je u Izrael im im se za to pružila mogu nost, a manji broj je ostao ovdje. Dok je još bilo
1. lipnja 2010.
CENTAR za odgoj i obrazovanje akovec obilježio Dan škole
Podsjetili na dugogodišnji problem manjka prostora - Situacija u Centru za odgoj i obrazovanje što se ti e struke jest izvrsna, no, što se ti e prostora, loša, kazala je Dragica Ben ik, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje povodom Dana škole, podsjetivši time na dugogodišnji problem prostora, odnosno na potrebu izgradnje nove škole za u enike s teško ama u razvoju. Centar za odgoj i obrazovanje ve kod same izgradnje 1971. godine nije imao dovoljno prostora. Prema rije ima ravnateljice, u samom po etku Centar je imao etiri u ionice, dok su poslije dogra ene još etiri. -To je sve što danas Cen-
Me u gostima na priredbi povodom Dana škole bili su i dje ji forumi osnovnih škola iz akovca
preživjelih, židovska je zajednica brojala nekih 25 do 30 lanova u po etku, no danas je ona mala, broji 10 do 15 lanova. Komemoraciju je osim dr. Pala vodio i predsjednik Koordinacije židovskih op ina Hrvatske prof. dr. Ognjen Kraus, koji je istaknuo da je na nama da se to mra no razdoblje ne zaboravi i da je Židovska op ina danas okrenuta budu nosti. Religijski je dio komemoracije vodio rabin zagreba ki Luciano Moše Prelevi , a poslije je održano tradicionalno druženje. (Bojana Špani ek)
Poseban gost povodom obilježavanja Dana škole bio je Bojan Jambroši
tar ima za ukupno 196 polaznika, odnosno 60-ak zaposlenih. Da se mene pita, ja bih da se sutra gradi nova zgrada, me utim, uzimaju i u obzir sve okolnosti, ali i to da smo proglašeni prioritetom na lokalnoj razini, pretpostavljamo kako emo, im do e prvi novac iz europskih fondova, mi biti na redu, kaže Dragica Ben ik. Priredbom u Centru za kulturu, na kojoj su se umjetni ki izrazila djeca s posebnim potrebama, obilježen je prošli tjedan Dan škole. - Povodom Dana škole mi smo priredili jednu priredbu na kojoj e djeca pokazati sve što znaju u smislu pjesme, plesa i recitacija, s time da imamo i goste, me u kojima su dje ji forumi svih osnovnih škola iz akovca i grupa djece iz škole iz Lendave. Rije je o našoj prijateljskoj školi s kojom dobro sura ujemo, dodala je Dragica Ben ik. Poseban gost cijelog programa bio je Bojan Jambroši s kojim je u glas pjevala cijela dvorana. (hz)
ZLATNI PIR Josipa i Agate Železnjak iz Nedeliš a
Skromno i sretno do lijepih godina Supružnici Josip i Agata Železnjak iz Nedeliš a prošli su vivi kend proslavili pedeset godina zajedni kog života. Pedeset godina živjeli su skromno i sretno te, unato tome što ih život nije mazio, do ekali su lijepe godine života i braka. Josip
je radio kao predradnik u akove komTransportu ve kom Transportu, dokjeAgata dok je Agata radni vijek provela kao dostavlja ica u akove kim mlinovima, gdje su i zaslužili mirovinu u kojoj sada uživaju provode i dane uz etvero unu adi i pet praunuka. Slavlje je održano u ugostitelj-
skom objektu “Totomore” kod Totovca Totovca, a došli su i zabavljali se prijatelji, znanci i rodbina. Slavljenici su i zaplesali te do jutra ostali sa svima koji su izdržali u pjesmi, plesu i svemu dobrome što je bilo na slavljeni kom stolu. (S. Mesari , foto: DB)
IMENDANI I BLAGDANI
BOG MOJIH DETALJA
Život kroz godinu Liturgijska godina nastavlja nezaustavljivo svoj hod ‘’kroz godinu’’. Nakon korizme koja nas je dovela do vrhunca liturgijskih slavlja, tj. muke, smrti i uskrsnu a Isusa Krista, te proslave uskrslog Gospodina sve do Duhova, sada smo pozvani da sve to pokušamo živjeti u obi nosti svakidašnjeg života. Kako živjeti to ‘’obi no’’ vrijeme, vjerujem da nas sve zanima. Kao odgovor može nam poslužiti evan elje koje govori o jednom mladom ovjeku koji je Isusu postavio sli no pitanje: “U itelju dobri, što mi je initi da baštinim život vje ni?” (Mk 10, 17-27). Isus mu kaže da treba živjeti po zapovije-
dima. Za njega ništa lakše, ta od djetinjstva je tako živio. Obi no vrijeme, obi ni život – život po zapovijedima. Mi bismo tu trebali zastati i dati naš odgovor: živimo li po zapovijedima? To je svakako važno, da ne kažem prevažno: živjeti po zapovijedima, odnosno moralno živjeti. Živjeti na takav na in je ‘’dovoljno’’ za baštiniti život vje ni, kaže Isus. Ali, mladi iz evan elja je frustriran takvim životom, a bome ni Isus nije prezadovoljan, pa zato mladom ovjeku predlaže savršeniji put, put koji e mu zasigurno dati zadovoljstvo. On mu kaže: znaš, svemu onome što si živio po zapovijedima ipak
“jedno nedostaje! Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa eš imati blago na nebu. A onda do i i idi za mnom.” Krš anstvo nije u prvom redu izvršavanje moralnih normi, ve najprije i temeljno – iskustvo Isusa Krista. Mladi iz evan elja se na Isusov poziv smrknuo i otišao je žalostan jer je imao velik imetak. ovjek bi rekao: pa što je on ustvari i htio, je li htio Isusov odgovor, ili odgovor koji bi mu bio po volji?! A što mi ho emo? S jedne strane ne prestajemo se žaliti zbog komplicirane situacije života i nesigurne budu nosti, a s druge strane moramo re i da nam život esto nalikuje stanju mla-
di a iz evan eoskom odlomka. Vrijeme je da se zapitamo: Što to mi o ekujemo od Isusa u ovom trenutku? Ili još bolje, o ekujemo li išta od Njega? Mi smo ustvari jako bogati, bogati prelijepim osobinama, energijom, gajimo mnoge snove i nade, a bome ni materijalno nam ne nedostaje: zar ne?! Ako želimo biti sretni, moramo poslušati što nam Isus kaže: samo onda kada živimo za druge, za Crkvu, za svijet, i Njega slijedimo, samo tada živimo kvalitetno, samo tada smo uistinu bogati. Upiru i svoj pogled prema vje nom životu, blaženi Pier Giorgio Frassati, koji je umro 1925. godine u 24. godini života, rekao je: “Želim živjeti, a ne životariti”. A naš misionar Ante Gabri je znao re i: ‘’Trebamo gorjeti, a mi esto samo dimimo!’’ Isus okre e naš pogled od pravno-moralnog na-
utorak, 1. lipnja Justin, Mladen srijeda, 2. lipnja Eugen, Eramzo etvrtak, 3. lipnja TIJELOVO, Drago petak, 4. lipnja Nikola, Predrag Piše: vl . Antun Štefan ina života u traženju osobnog, samozadovoljnog savršenstva, koje nam nalaže da rigorozno ispunjavamo zapovijedi, prema pravom rješenju: ljubavi! Život vje ni – da!, ali ne bez drugih. Oni su naše blago na nebu – i oni nas ine savršenima!
subota, 5. lipnja Bonifacije, Valerija nedjelja, 6. lipnja Norbert, Neda ponedjeljak, 7. lipnja Robert, Radoslav
za velike i male
Novosti • Novosti • Novosti U kapi vode - rijeka prijateljstva Krajem svibnja održan je u OŠ Mursko Središ e me unarodni projekt pod nazivom U kapi vode-rijeka prijateljstva. U istraživanju prirodnih, povijesnih i geo-
gra skih zna ajki grada sudjelovali su u enici iz osnovnih škola Sveti Martin na Muri, Vratišinec, Podturen, Draškovec, renšovci, Lendava (Slovenija), Szerdahel
(Ma arska) i škole doma ina. U prošlom broju Stvaraonice pisali smo sve o tome, ali smo ostali dužni jednu otografiju svih sudionika pa to inimo sada.
Svaštice • Svaštice • Svaštice Me imorje moje malo Me imorje moje malo kak si samo lepo. Živeti tu je kak v raju. Livade su lepe se pune cvetja! Me imorje moje malo Kak rada te imam! Michelle Mesari , 5.b OŠ Petar Zrinski Šenkovec
Prijatelj u invalidskim kolicima Prijatelj ti ne mora biti samo onaj koji je zdrav, ve i onaj koji je u invalidskim kolicima. On može igrati košarku, stolni tenis, šah ili neki drugi sport. Ali najviše što može prijatelj u nekoj disciplini je njegova odanost i dobrota. Tu on postiže najbolje rezultate. Ako imamo takvog prijatelja moramo ga cijeniti i poštivati jer on je sigurno najbolji prijatelj. Nela Han i 4.b OŠ Prelog
Monolog jedne ma ke Šarena sam, tako draga, svi se žele sa mnom igrati, u naru ju me nositi. Volim se igrati, volim toplinu, volim kada me djeca drže u naru ju, kada me maze. Volim nešto gricnuti, osladiti se ukusnom ma jom hranom. Ne volim loviti miševe, nije to za nas lijepe i fine mace. Ne volim pse. Tako su grubi, mrzim kada me hvataju. Žalosna sam što nema drugih maca u dvorištu da se s njima igram. Sretna sam što imam topli dom u kojem se grijem pored tople pe i. Valentina Ekart, 3.c
OŠ Prelog Najbolja djevoj ica na svijetu Znam jednu djevoj icu koja ne trga cvije e nego ga zalijeva. Znam jednu djevoj icu koja posje uje baku i djeda i pomogne im ako treba. Znam jednu djevoj icu koja ne gnjavi ma ku nego ju podraga i nahrani. Znam jednu djevoj icu Koja se nekad posva a sa sestrom, ali ju ipak puno voli. Ta djevoj ica se zove Tena. Tena Ke keš, 2.b OŠ Prelog
Mama Ima prekrasne zelene o i koje me gledaju tako toplo. Volim gledati kako ešlja svoju kratku, crnu kosu u kojoj se naziru žarki pramenovi. Kada sam bolesna ili tužna, njezine mekane, rumene usne mi pružaju blagi cjelov. Uvijek je nasmijana i voli puno pri ati. Radi u bolnici. S posla ponekad do e umorna, a tada je i malo oneraspoložena. Me utim, kada ugleda naša dje ja lica, brzo se vrati ona dobro poznati osmijeh. Uvijek joj pomažem oko ku anskih poslova. U slobodno vrijeme se igramo, razgovaramo i še emo. Najljepše mi je s njom oti i u trgovinu i kupovati jer uvijek nešto dobijem. Jako ju volim jer puno vremena provodimo zajedno. Barbara Žganec, 4.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC
Kako uhvatiti sre u? Svi se pitaju kako uhvatiti sre u? No, sre a se ne može uhvatiti kada je ho eš samo za sebe. Sre u možeš uhvatiti ako
imaš dosta dobrote i ljubavi prema drugima u sebi. Ako znaš darivati i pomagati drugim ljudima i ako znaš sijati sre u. Da bi nau io uhvatiti sre u trebaš nešto iz ljubavi darivati drugim ljudima. Tek kad to nau iš i dokažeš da si dovoljno dobar u tome, možeš po eti u iti kako sijati sre u. Da bi nau io kako sijati sre u trebaš u srcu imati dovoljno ljubavi i dobrote pred tobom e se stvoriti košara sre e. Tada uhvati sre u. Uhvatiti sre u je lako, ali trebaš biti oprezan i ne smiješ je željeti samo za sebe. Trebaš zažmiriti i u srcu osjetiti ljubav. Ispruži ruke i evo – uhvatio si sre u! Ako ti to ne uspije, nisi imao dovoljno ljubavi i dobrote u srcu. Jedino ti preostaje krenuti ispo etka.
Naši gosti • Naši gosti Ujak koji je gledao crti e Moj ujak je volio gledati crti e. Bile su mi dvije godine, a on je trebao uvati mene i sestri nu. Mislio je da je lako jer ne mora ništa raditi. Ve er. Po eo je crti . Iznenada se na ekranu pojavio zrakoplov koji je jurio prema meni. Mislila sam da e me udariti. Legla sam na pod i po ela plakati. Ujak nije znao kako da me smiri. Kad mu je to kona no pošlo za rukom, crti je završio. Ujak je bio tužan jer nije vidio crti . Shvatio je da uvanje djece nije lak posao. Danas se esto šalimo. On me zadirkuje nude i mi da gledamo crti u kojemu je zrakoplov.
Lucija Urem, 5.b OŠ DR. V. ŽGANCA VRATIŠINEC
Tata Snažan je poput stijene. Njegov oštar pogled upozorava me da ne smijem ništa loše napraviti. Vješt je i uvijek je siguran u ono što radi. Zna što želi i ono što zacrta to mora biti. Umišljenost nije uobi ajena za njega. Ljubitelj je pasa i zna sve o njima. Iznimno je dobar u slikanju, a za restauriranje namještaja ve je dobio pregršt pohvala. Zanimljivo je da se i u kuhinji
Mislim da sam kona no nau ila sijati sre u. Bilo je to jedno kišno poslijepodne u školi. Postalo je dosadno, tužno i sivo. Svi smo bili bezvoljni. Odjednom se pojavi moja prijateljica – Nikolina. Nosila je lijepo ukrašene omotnice. Bila je vesela i sretna. inilo se da na njezinom licu nema tuge i dosade. Pitala sam ju zašto je sretna i zašto se smije? A ona mi radosno pruži omotnicu i nasmije mi se. “Sutra je moj ro endan!”, rekla je, a ja sam veselo primila omotnicu. Blistala sam od veselja, a svoje sam veselje putem prenijela na druge. Odjednom sam shvatila da škola i nije tako dosadna. Svi su se po eli smijati, a u ionica je postala puna veselja i radosti. Na Nikolininom ro endanu bilo je odli no! I tako sam nau ila da se sre a sije preko ljubavi, smijeha, radosti i prijateljstva. Klara Elenia Bienert, 4.b OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC
Mama Moja je majka an eo pravi, A na njezinu se dobrotu nitko ne žali. Mama mi je moja sve u životu. A mijenjao ju ne bih ni za kakvu svotu. Karlo Kova i , 5.b OŠ DR. V. ŽGANCA VRATIŠINEC
Mamica V rano jutro dok još celo selo spi, Moja se mamica zbudi. S kreveta se stone, na vrt i pole tre iti, Krumpera i luka treba posaditi.
Skuhati treba finoga obeda, A posle jega lipin ajek i dve, tri žlice meda. Hajdinsku kašu i žgonce su jeli, Nej su uda mesa v to vreme meli. Negda je trelo krave na pašu tpelati, Nikome je to nej bilo teško. Mamica kak dejte rad je popevala I z drugom se decom po senokoši nagajala. Ona su deca na svejtu Rad ima i semaj veli, Nek si bodo živi, zdravi i veseli. Valentina Mun ar, 7.r OŠ DR. V. ŽGANCA VRATIŠINEC
Sestra Stalno ideje o uštedama nabacuje, Elegantno iz ruke u ruku mobitel prebacuje. Samo SMS-ove piše, Toliko se umori da ne može više. Rado svome de ku poruke šalje, A kad napiše tri slova, ne zna kako dalje. Melani Petkovi , 5.a OŠ DR. V. ŽGANCA VRATIŠINEC
Svijet pri a • Svijet pri a
Lana Matotek, 4.b OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC
Nau ila sam sijati sre u
dobro snalazi. Obroke koje nam pripravi doista pojedemo u slast. Najviše volim kad zasu e rukave i krene u akciju pranja automobila… Tuga nije uobi ajena za njega. Voli komunicirati s ljudima. Gdje su doga aji, tu je i on. U sve se miješa i onda nastanu scene baš kao u filmovima… Godine prolaze, a moj tata polako je po eo stariti. Ponosim se njime i volim ga onakvog kakav jest. Vjerujte mi, moj tata je supertata. Franko Horvat, 6.r OŠ DR. V. ŽGANCA VRATIŠINEC Mentor: Vesna Josi
Piše: Žarko Skok
Pomo dalekom ro aku Mladi su agljevi gorjeli od želje da pogledaju iz špilje, ali znali su da to uvijek ini njihov Šaki, glavni u oporu. Uostalom, u špilji je bilo sasvim ugodno, a vani ipak još malo hladnjikavo, jedva je po elo prolje e. Šaki polaganim i sigurnim koracima krene na izlaz i oprezno promatra okolinu. Preko le a pogleda svoju mla u bra u Tuta i Sivog. Odmah su znali što to zna i – treba malo pronjuškati po okolici. Za svaku sigurnost. Tek nakon toga ostali izlaze na svježi zrak. Tut i Sivi iza u i brzo se izgube u borovoj šumi. - Da, danas prvo moramo prona i hranu, zatim dati nekoliko lekcija mladun adi iz lova – razmišljao je Šaki o aktivnostima. Ali ubrzo se trzne. Tut i Sivi su se hitro vra ali sa izvidnice. Nekako prebrzo. - Tamo dolje je jedan pas – re e Tut usplahireno. – Gdje? – pogleda ga Šaki. - Kod breza uz potok – doda Sivi. – Što radi? – Leži – odgovore obojica.
- Leži? – zapita se Šaki – Idemo oprezno do njega. - Ali, to možda i nije pametno – re e Tut. - Rekao sam oprezno – pogleda ga oštrije Šaki – a vi u špilji da se niste pomaknuli. Bra a krenu u pravcu breza, znali su da su im psi s lovcima jedni od najve ih neprijatelja. Stoga su išli s puno ve im oprezom. Zaista, uz potok je ležao jedan mladi, sme i pas. Cijeli se je tresao od zime i gladi. Pogledali su još po okolici i uvidjeli da nema više nikoga u blizini. Šali mu polako pri e. Pas podigne glavu ali uz veliku muku i potom se ponovo nastavi tresti. - Iznemogao je, mislim da bi mu trebalo pomo i – zaklju i glavni. - Kako? – zapita Sivi. - Odvest emo ga ku i – re e Šaki. - Što? – povikne Tut – da poslije lovcima pokaže gdje je naša špilja, pa da svi stradamo. - On je naš daleki ro ak, osim toga svakom stvoru je potrebna pomo . Šaki pri e mladom psu, njuškom mu pomogne osoviti se i polako krenu put špilje. Tamo su se svi zapanjili kad su vidjeli neobi nog gosta. - Vi legnite uz njega da ga ugrijete svojim tijelima, a ja u mu dati nešto za jelo – re e Šaki. Tut i Sivi se pogledaju, ali u ine kako im je še naredio. Nikad nisu sumnjali u njega. Psi je izme u dva topla tijela brzo zaspao. Mladunci su mu ak donijeli granu na kojoj su bile so ne bobice. Za koji dan, psu se gotovo u potpunosti vratila snaga, a dlaka
guš a i sjajnija. Svi su znali da se približava vrijeme rastanka. - Mi smo te nazvali Bonzi, ako se slažeš – re e mu Šaki. - Bit e mi drago imati ime od mojih spasitelja – odgovori Bonzi i krene iz špilje. Zatim se okrene, pogleda još jednom svoje spasitelje i uto ište. - Možda emo se još koji put vidjeti. agdljevi su se vratili svojim svakodnevnim aktivnostima, a psa Bonza je uskoro uo io jedan stari lovac koji ga je nau io svim tajnama lova i gonjenja. Nikad nije imao tako dobrog psa za uvanje ku e i za lov. I kako to esto biva, Bonzi i njegovi spasitelji su se za nekih godinu dana vidjeli. Dva su lovca bila u lovu i uo ili Tuta i Sivog. - Bonzi brzo, idu prema jezeru – vikali su iz sveg glasa, a pas sko i na noge i potr i za lovinom. Mladi su agljevi sko ili u jezero i po eli pani no plivati kako bi se dokopali obale i sigurnosti, ali puno bolji pliva Bonzi ih je brzo sustigao. Tut i Sivi su mislili da je sve gotovo, ali odjednom se Bonzi okrene i vrati na svoju obalu dok su agljevi izišli iz vode i brzali prema šumi. Kad su kasnije prepri avali ovaj doga aj Šakiju, on se samo nasmijao. - To je morao u initi naš Bonzi – kimnuo je njihov glavni – to je u inio samo pas sa savješ u. - Zapravo, i izgledao je kao on – re e Tut. - Dobro si rekao, mi smo ipak njegovi daleki ro aci – zaklju i Sivi još pod dojmom šokantne jurnjave.
22
Novi život se rađa
Vesna Baranaši - Horvat (26) i Dejan Horvat (36) iz akovca dobili su Adriana, ro enog 19. svibnja u 11.08 sati.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Dalibor (29) i Karolina (28) Colev iz akovca dobili su Nou, ro enog 21. svibnja u 12.05 sati. Po bracu je došla i Ema (4).
1. lipnja 2010.
Veliki koncert Bojana Jambroši a akovcu za Dan Grada Sve popularniji mladi pjeva Bojan Jambroši održao je u akovcu svoj drugi samostalni koncert, prvi nakon izdavanja albuma. Na vlastito, i zadovoljstvo publike, dva je sata neumorno zabavljao sve prisutne. Dojmove s koncerta pogledajte u našem podlistku MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
1. lipnja 2010.
MJESEC MATICE hrvatske u akovcu
Predstavljeno reprint izdanje knjige An ele Horvat U ponedjeljak 24. svibnja u dvorani Matice hrvatske akovec predstavljeno je reprint izdanje knjige “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju” dr. An ele Horvat. Rije je o kapitalnoj knjizi zna ajnoj za cjelokupnu kulturnu baštinu Me imurja, koja je desetlje ima osnovni izvor informacija. Prvo izdanje tiskano je pedesetih godina prošlog stolje a i nije se više moglo nabaviti ni u knjižnicama. Akademik i lanica JAZU i kasnije HAZU dr. An ela Horvat rukopis svoje knjige “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju” svojedobno je pripremala kao doktorsku disertaciju. U želji da ta knjiga postane dostupnija širem krugu itatelja i me imurskoj inteligenciji, Matica hrvatska akovec odlu ila je ove godine prirediti reprint izdanje. Uz uvodne rije i dr. Stjepana Hranjeca, o knjizi “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti Me imurja” govorila je dr. sc. Mirjana Repani Braun, viša znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Njezina je ocjena da je knjiga dr. An ele Horvat i danas i te kako aktualna ponajprije zbog svoje preciznosti, ali i zbog toga jer podsje a na ono što je u arhitekturi Me imurja u me uvremenu ostalo, a što je srušeno ili promijenjeno. Najvažnija je, me utim, ocjena dr. An ele Horvat da sakralna arhitektura Me imurja pripada zapadnoeuropskom krugu, što zna i da Me imurje po svojoj kulturnoj baštini ve unaprijed pripada Europi. Ivana Puzak, prof. povijesti na Ekonomskoj i trgova koj školi u akovcu, naglasila je da je knjiga dr. An ele Horvat desetlje ima bila i ostala referentna knjiga za kulturnu povijesnu baštinu našega kraja, a generacije mladih ljudi crpile su znanja iz nje.
Poklon svim županijskim vije nicima
S predstavljanja knjige dr. An ele Horvat; slijeva: Ivana Puzak, dr. sc. Mirjana Repani Braun i Zoran Pazman Zoran Pazman, dipl. ing. arhitekture, ravnatelj Graditeljske škole akovec, predstavio je projekte škole vezane za arhitekturu našega kraja. Uz ostalo, u enici i mentori Graditeljske škole obnovili su ogradu U iteljske akademije u akovcu. - Knjiga dr. An ele Horvat bit e nezaobilazno štivo svakom u eniku koji e htjeti nešto više saznati o arhitektonskoj baštini Me imurja, rekao je on. Nastupila je i Marina Bešenski s U iteljskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek akovec, pro itavši ulomak iz knjige dr. An ele Horvat, te mlada klarinetistica Sanja Jagec, polaznica Glazbene škole u Varaždinu.
Kulturno - povijesne i umjetni ke vrijednosti u Me imurju U knjizi “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju” dr. An ela Horvat opisuje sve ono što je kulturno - povijesno i umjetni ki vrijedno u Me imurju, sve crkve, pilove, kapelice, daju i usporedbe s bliskim ma arskim, slovenskim i austrijskim elementima kulturne povijesti, od gotike preko baroka do secesije. Ona se, me utim, osvr e i na danas sasvim nepoznato, “drveno”
USPJEŠNO završen Mjesec Matice hrvatske akovec
Glazbeno-poetska ve er u ast gradu akovcu
Glazbeno - poetskom ve eri “Gradu za ro endan” završen je Mjesec Matice hrvatske akovec U dvorani Matice Hrvatske prošli je tjedan održana glazbeno - poetska ve er “Gradu za ro endan” prigodom Dana našeg grada, kojom je zaklju eno
obilježavanje Mjeseca Matice hrvatske akovec. Svojim recitacijama sve prisutne po astili su gradski pjesnici i književnici Petar Despini , Ivica Jem-
U KNJIŽNICI “Nikola Zrinski” akovec predstavljen asopis za djecu “Prvi izbor”
Dje ji asopisi poti u na razmišljanje i razvijaju maštu U Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec održano je predstavljanje asopisa za djecu “Prvi izbor” te susret s ilustratoricom knjiga i slikovnica Željkom Mezi . Ova ilustratorica diplomirala je dizajn tekstila i odje e 1987. godine u Zagrebu, a ilustriranjem se bavi od 1999.
Objavljuje ilustracije izdanjima “Mozaik knjige” i “Disputa”, te u asopisima “Radost” i “Prvi izbor”. Ovaj asopis namijenjen je u enicima od 1. do 4. razreda osnovne škole, poti e djecu na itanje, i esto se koristi kao dopuna u nastavi hrvatskoga jezika.
Me imurje, kad su gra evine u našem kraju mahom bile od drveta. Tako, na primjer, kanonski zapisi iz kraja 17. stolje a kazuju da je tre ina svih crkava u Me imurju bila gra ena od drva. Do druge polovice 18. stolje a drvene gra evine zamijenile su zidane. Drvene crkve nalazimo u pretežno ravnom, isto nom dijelu Me imurja. Drvene kapele bile su gra ene na zidanim temeljima, poput kapele Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu (1688.), ili kapele u Murskom Središ u iz 1716. Kapela u Gornjem Mihaljevcu, koja se spominje samo do 1690., bila je ožbukana izvana i iznutra. Prva crkva u Legradu 1688. i kapela Sv. Lovre u Podturnu bile su lijepo oblikovane jer se inilo da su zidane, ali zapravo su bile drvene i ožbukane. Drvene crkve bile su ve im dijelom solidno gra ene. Ve inom su bile gra ene iz temelja od vrste hrastovine (primjer u Novakovcu). Tako su bile izgra ene kapele u Dekanovcu, Donjem Kraljevcu, Gornjem Vidovcu, Vratišincu i Kotoribi ,dok je župna crkva u Legradu na taj na in podignuta tek 1712. U Gornjem Mihaljevcu drvena se crkva spominje 1690. g., u Gornjem Vidovcu do 1747., u Donjem Kraljevcu do 1748., na
brih, Emilija Kova , Josip Mihalkovi , Ladislav Radek, Petrana Sabolek i Vera Zemuni , kojima je akovec više puta poslužio kao inspiracija za umjetni ko izražavanje. Ovom glazbeno-poetskom ve eri Mjesec Matice hrvatske akovec uspješno je priveden kraju. -Naši ljudi po doma em kažu “svako dobro konec ima” pa tako i naš Mjesec Matice hrvatske u akovcu. Mogu re i da smo mi u Matici prezadovoljni. Ono što je najvažnije jest injenica da su na pojedine programe dolazili razli iti ljudi, dakle nije uvijek bila ona ista, reklo bi se, pretplatni ka publika. Ljudi su se zainteresirali za pojedine programe i to je ono što je dobro i što potvr uje da smo ponudili raznovrsne programe. Mislim da je temelj postignut i postavljen, a nadam se da emo nastaviti idu e godine kada emo pokušati ponuditi još raznovrsnije programe, a tada se nadamo i još boljem odazivu, kazao je Stjepan Hranjec, predsjednik Ogranka Matice hrvatske akovec. Ovo predstavljanje i susret s poznatom ilustratoricom bili su prilika da se itanje popularizira i kroz dje je asopise i revije. Naviku itanja treba razvijati i njegovati. itaju i djetetu, pripremamo ga za samostalno itanje, poti emo razvoj njegova govora, zapažanja, zaklju ivanja. itanje pokre e dijete na razmišljanje, razvija maštu i kreativnost, utje e na jezi ne vještine, oboga uje rje nik. Isto tako i dje ji asopis “Prvi izbor” doprinosi razvoju kreativnosti i komunikacijske kompetencije u enika u primarnom obrazovanju.
Predsjednik Matice hrvatske akovec dr. Stjepan Hranjec na zadnjoj sjednici Skupštine Me imurske županije darovao je svakom vije niku i županijskom vodstvu knjigu dr. An ele Horvat “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju”. Tako je odlu ilo vodstvo Matice hrvatske u akovcu, zahvalno za pomo Me imurske županije prigodom tiskanja knjige. (J) Kapelš aku do 1750., u Dekanovcu i Kotoribi do 1760., a u Vratišincu i Legradu (župna) do 1768. Na drvenim stropovima “tabulatima” nalazile su se barokne slikarije. Takav je na in ukrašavanja bio karakteristi an za šire podru je srednje Europe, a naro ito je prisutan u drvenim crkvama Slova kei Ma arske. Krovište drvenih crkava, kao i ve ine kurija, te zidanih crkava, bilo je pokriveno šindrom. U Me imurju se ona još danas naziva šinklin. U drugoj polovici 18. stolje a crkve su u Me imurju ve gotovo sve zidane gra evine, no njihovi zvonici natkrivaju se i dalje šindrom, koja je bila obojena naran astom, zelenom i crvenom bojom. Danas u Me imurju više nema drvene arhitekture, ve su crkve gra ene naj eš e od cigle i ponegdje kamena. Dr. An ela Horvat opisala je ono što je umjetni ki najvrjednije u svakoj me imurskoj crkvi, s tim da treba znati da je knjiga nastajala u pedesetim godinama, kad nije bilo tehnike kakvu imamo danas. Ona i danas služi kao putokaz brojnim naraštajima arhitekata, povjesni arima umjetnosti i svima koji to žele, iako su u me uvremenu izašle i mnoge druge publikacije, povijesti pojedinih župa, op ina i gradova, u kojima se opisuju kulturni spomenici. (J. Šimunko)
Uz autora, promociji knjige prisustvovali su Zvonko Kova i Ivo Caput
PREDSTAVLJENA knjiga Predraga Vrabeca
“Stabla visine” na granici izme u poezije i proze Knjiga pjesama u prozi “Stabla visine” autora Predraga Vrabeca predstavljena je prošli tjedan u zgradi “Scheier” u akovcu. Promociji u organizaciji Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec, uz autora koji je itao svoje tekstove, prisustvovali su i Zvonko Kova , književni kriti ar, kao i Ivo Caput, urednik i nakladnik. Rije je o pet ciklusa koji ine cjelinu najnovije knjige Predraga Vrabeca. - Knjiga je na jednoj granici izme u poezije i proze. To je zapravo stremljenje prema gore i prema dolje. Zna i da smo svi kao ljudi istovremeno povezani sa zemljom i s nebom. Meni je ta metafora ‘stabla visine’ govorila upravo o tome da je i osoba koja je najsamotnije bi e povezana sa svime. To je metafora koja je izricana i propjevana u pet malih ciklusa, od kojih svaki ima svoj naslov, kazao je sam autor, dodavši da je knjiga relativno nedavno izašla, ali da su kritike više nego dobre.
1. lipnja 2010.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZBOR “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI” sve anim koncertom proslavio 35. ro endan
Zavidna karijera me imurske glazbene institucije Ponos Grada akovca i Me imurske županije, Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”, obilježio je sve anim koncertom na ovotjednoj tribini akovec etvrtkom 35. godišnjicu svog postojanja. Posjetiteljima Centra za kulturu zbor je predstavio dio svoga bogatog repertoara, a nastupile su i njegova muška i ženska vokalna skupina. Posebna je goš a bila mlada me imurska sopranistica iznimnih glasovnih sposobnosti Evelin Novak, koja je za ovu prigodu doputovala ak iz Berlina gdje je trenutno angažirana u gradskoj operi. Na klaviru ju je pratio Daniel Mario Novak.
Me u najboljima u zemlji, ali i svijetu U dugogodišnjoj karijeri, prožetoj velikim brojem nagradama i priznanja, kroz zbor je prošlo 530 lanova u 510 nastupa, s izvedbom 270 kompozicija. Danas Josip Štolcer Slavenski ini 60 lanova, kojima neosporno pripada zasluga za velik broj na-
u vrstili su Štolcer na samom vrhu doma e ali i me unarodne zborske scene, što nam je potvrdila i njegova dirigentica i umjetni ka voditeljica Senka Bašek – Šamec: - Što se ti e naše zemlje, možemo re i da smo u samom vrhu zborskog pjevanja, a i na me unarodnim natjecanjima tako er osvajamo vrlo visoke plasmane. Dodala je da je zborašima svaka nagrada podjednako vrijedna, ali njoj su osobno najdraža dva zlata koja je zbor osvojio 2007. na Me unarodnom natjecanju Antona Brucknera u Linzu. - Tu smo napravili veliki skok, a da toga nismo bili ni svjesni, kaže.
Spoj iskustva i mladosti Božidar Bogdan ak je 32 godine lan zbora grada. Ipak, za zavidnu kvalitetu zbora najzaslužnije su njegove voditeljice Senka Bašek - Šamec i njena prethodnica Dragica Karolina Šimunkovi , koja je zbor vodila punih 30 godina. Govore i o zaslužnima za uspjeh zbora, ne
smijemo zaboraviti ni njegova predsjednika Vladimira Ivkovi a, jer je upravo za njegova mandata, u posljednjih 8 godina, zbor postigao svoje najve e uspjehe. Nastupi na brojnim natjecanjima, susretima i smotrama
Zbor “Josip Štolcer Slavenski” predvo en voditeljicom Senkom Bašek - Šamec
Uz 35. ro endan samog zbora, obljetnice lanstva proslavili su i neki njegovi lanovi, a najdužim se zborskim stažem, s ak 32 godine, posebno ponosi Božidar Bogdan: - Da bi netko tako dugo bio lan, mora se u zboru dobro osje ati i mora biti prihva en od zboraša. Mislim da se to u mom slu aju poklopilo, tako da sam u nekim razdobljima ak obnašao ulogu korepetitora, voditelja muške vokalne grupe, pratio zbor na orguljama itd. Mislim da je karakteristika našeg zbora jedan lijep spoj iskustva i mladosti. Zbor je, prije svega, jedna lijepa relaksacija, dobar osje aj, dobro društvo. Dodaje da mu je žao tek što o svom zborskom iskustvu nije vodio zabilješke: - To bi bila zaista krasna velika debela knjiga o svim tim doga ajima, napetostima, o ekivanjima - jedno ogromno bogatstvo osje aja. I nakon svih ovih godina mogu re i da sam zaista sretan što sam tako dugo lan ovog zbora. (Bojana Špani ek)
Jasna Hajdinjak i Ljudevit Boš ak pozivaju na Me imursku popevku
ME IMURSKA POPEVKA Nedeliš e 2010.
Sve spremno za završnu smotru u subotu Sve je spremno za 26. smotru Me imurske popevke Nedeliš e 2010. , koja e se održati u subotu 5. lipnja u 20 sati u dvorani SGC-a “Aton” u Nedeliš u. Na smotri e biti izvedene 23 popevke koje su izabrane na trima predsmotrama u Murskom Središ u, Donjem Kraljevcu i Spa @ Golfer Resortu Sveti Martin. To nije, popevke s Dje je predsmotre bit e izvedene u revijalnom dijelu u kojem e još gostovati Teta Liza, Kristina Štebih i Dixieland band, te mlade nade Marija Magdalena Ko ila i Marta Bašnec. Ovo je re eno na prigodnoj konferenciji za novinare na kojoj su govorili Jasna Hajdinjak i Ljudevit Boš ak, lanovi Organizacijskog odbora popevke. Na binu dvorane “Aton” redom e iza i: Filip Hozjak iz KU-a Selja ka sloga Prelog, Josip Mihaljevi KUU-a Zvon župne zajednice Mala Subotica, Nada Žvorc, Nedeliš e, Katarina Toplek, PZ Josip Vrhovski Nedeliš e, Cecilija Merka , Do-
mašinec, Dunja Knebl, Zagreb, i Orsolja Kuzma, Budimpešta - Ma arska. Malo e biti promidžbe pa slijede muške i mješovite pjeva ke skupine: KUD Katruže, Ivanovec, KUD Mura, Novakovec, KUD Donji Vidovec, KUD Sumatron, KU Sobo anci, Mala Suboticxa i VA Glas Zagreb. Ženske vokalne skupine popevku e kraju privoditi ovim redom: KUD Žiškovec, KUD op ine D. Kraljevec, KUU Selja ka sloga Nedeliš e, Udruga umirovljenik D.D., HKUD Gori an, KUD I. M. Kantor, Sveta Marija, KUU Veseli Me imurci, Fti ice KUD Mura Mursko Središ e, PZ J. Š. Slavenski akovec i PZ umirovljenika akovec. Kroz program e voditi uigrani par Velina Novak i Radovan Radikovi , konferensa je povjerena Franji Preložnjaku, a Veljko Posavec ure uje scenu. Ulaz se ne pla a, a organizator poziva ljude da se odazovu ovom kultnom doga aju, ne samo na razini županije nego i domovine. (Stjepan Mesari )
ZBOR Osnovne škole Nedeliš e
Ponovno dokazana kvaliteta Zbor Osnovne škole Nedeliš e sudjelovao je na ovogodišnjem 53. Državnom natjecanju školskih pjeva kih zborova “Glazbene sve anosti hrvatske mladeži”, koje se održalo 6. i 7. svibnja u Varaždinu. Zbor, koji iza sebe ima brojne uspjehe i zapaže-
na mjesta na natjecanjima, ponovno je dokazao svoju kvalitetu osvojivši Bron anu plaketu. Ove Glazbene sve anosti organiziraju se pod pokroviteljstvom MZOŠ-a te Agencije za odgoj i obrazovanje, a zborovi se natje u u nekoliko skupina, s obzirom
na uzrast. Zbor OŠ Nedeliš e sudjelovao je ve pet godina za redom na ovom prestižnom natjecanju, a ovaj put izvodio je skladbe Gregora Aichingera, Johannesa Brahmsa, Vinka Žganca te Borisa Krnica. Višemjese ni trud 56 djece te njihovog voditelja Zvonimira
Hajdarovi a, prof. glazbene kulture, pronio je glazbeni duh i kvalitetu zborskog pjevanja i van granica Me imurske županije, dokazavši još jedanput svoju višegodišnju uspješnu tradiciju osvajanja zapaženih rezultata, na ponos svojoj školi i cijeloj županiji. (mz)
Zbor OŠ Nedeliš e pod vodstvom Zvonimira Hajdarovi a, prof., na Glazbenim sve anostima hrvatske mladeži
U Kotoribi su se predstavili zborovi iz svih krajeva Varaždinske biskupije
ŽUPA KOTORIBA doma in Zlatne harfe
Pjevanjem oduševilo devet dje jih zborova Župa Kotoriba bila je u subotu 15. svibnja doma in smotre dje jih crkvenih zborova pod nazivom “Zlatna harfa”. U crkvi Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa predstavilo se devet zborova iz svih krajeva Varaždinske biskupije. lanove zborova i njihove voditelje do ekao je župnik Ljuban Škraba, a službu rije i predvodio je vl . Pavao Marka , župnik iz Svete Marije. Pjevani dio službe rije i predvodio je doma i dje ji zbor pod ravnanjem voditeljice Klaudije Vidovi , prof. Nastupili su: Dje ji zbor “Lahori” župe Sv. Ilija, Dje ji zbor ‘’Hosana’’ župe Sv. Josipa na Ban ici iz Varaždina, Dje ji zbor “Stepin evci“ župe Bl. Alojzija Stepinca iz Koprivnice, Dje ji zbor “Prijatelji malog Isusa“ iz Štrigove, Udruženi dje ji zborovi “Sv. Benedikt” pri župnoj crkvi Sv. Benedikta i Gospe Žalosne u Kloštru Podravskom, “Sv. Cecilija” iz ilijale Dinjevec i “Sv. Barbara” iz
ilijale Prugovec, Dje ji zbor “Marijina djeca” župe Uznesenja BDM iz Svete Marije, Dje ji župni zbor župe Sv. Jelene iz Šenkovca, Dje ji zbor župe “Sv. Marko” iz Selnice i župni dje ji zbor iz Kotoribe. U drugom dijelu druženja, koje je održano u prostorima nove škole, organizirane su igre. Igre animatorskog tipa pripremili su i vodili vjerou itelji i animatori Donjome imurskog dekanata, predvo eni voditeljem županijskog stru nog vije a vjerou iteljem Silvijem Ben om i na poticaj dobrog iskustva programa “Ljeto u župi” iz varaždinske župe Svetih Fabijana i Sebastijana. lanovi pjeva kih zborova osjetili su svu radost zajedni kog druženja. Kroz igre najviše su bodova prikupili pjeva i doma eg zbora, no svoju su nagradu prepustili drugoplasiranima iz Svetog Ilije, ime su dokazali da je radost i prijateljstvo važnije od pobjede. U organizaciji su svojim radom i iskustvom pomogli djelatnici škole. (af)
4
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
U CENTRU ZA KULTURU POSTAVLJENA IZLOŽBA poznatoga akove kog slikara
POBJEDNICA NAJGLASA OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec Julija Jan ec
Pjesmom do novog kontrabasa U sportskoj dvorani šenkove ke Osnovne škole “Petar Zrinski” održao se sredinom svibnja Najglas. Pjeva ko natjecanje okupilo je sve u enike škole koji posjeduju glazbeni talent i žele iskusiti kako je nastupiti na pozornici pred mnogobrojnom publikom.
Program je osmislio, uvježbao i realizirao autor ovog projekta, profesor glazbe Vladimir Novak. Kao i proteklih godina, priredba je bila humanitarnog karaktera. Skupljeni novac doniran je Glazbenoj udruzi Šenkovec za kupnju novog kontrabasa.
Nastup šesnaestoro u enika pratio je žiri profesionalnih glazbenika – Damir Rodiger, Predrag Krobot, Marija Šobak i Vjeran Vidovi . Žiri je najviše dojmila izvedba pjesme “I will always love you” u enice Julije Jan ec. Drugoplasirana je bila Lea Šprajc
pjesmom “Fifteen”, dok je tre e mjesto pripalo Ivani Dobrovi pjesmom “Mr. Presidente“. Tradicija uspješnog spoja glazbe, natjecanja i zabave, obavijenih humanitarnim tonom, svakako e se u Šenkovcu nastaviti i dogodine.
STAND UP ŽELJKA PERVANA u Centru za kulturu akovec
Slikarske kontemplacije Željka Lesara U akove kom je Centru za kulturu od prošlog etvrtka otvorena izložba akademskog slikara Željka Lesara, akov anina sa zagreba kom adresom. Otvaraju i izložbu, poznati književnik i likovni kriti ar Ernest Fišer istaknuo je prepoznatljivost i autenti nost Lesarova rada, dodavši da se radi o slikaru koji ne odstupa od svoje poetike, a svaki put uspije iznenaditi. Za slikarske kontemplacije, kako je nazvan ovaj postav, karakteristi ne su teme pri-
rode i portreta lica, teme koje su, kako nam je sam umjetnik objasnio, uvijek prisutne u njegovu radu: - Teme su to koje se kod mene vrte ve godinama, uvijek su manje - više prisutne. ini mi se da sam vratio svojim po ecima od prije 25 godina, opet na portrete i prirodu. Na taj povratak nagnala me užurbanost života i nevjerojatan gubitak kompasa u modernom društvu. Izložba je za sve zainteresirane otvorena do 19. lipnja. (Bojana Špani ek)
Potvrda uzajamne ljubavi Željka Pervana i me imurske publike mentaliteta pojedinih hrvatskih krajeva i situacija iz bra nih voda, akove ka publika nije ostala bez prepoznatljivih dosjetki na ra un eha i Slovenaca - gSloven adi h, kako im Pervan od milja tepa. Komi ar je u nekoliko navrata izrazio posebnu privrženost Me imurju i me imurskoj publici, kao rijetkom kraju u Hrvatskoj gdje netko doista nešto i radi, dodavši na kraju: - Ne dajte se pod zajedni ki nazivnik Hrvatske. Radite, nemojte biti jalni i širite optimizam. (bš)
Centar za kulturu akovec ugostio je ovaj petak poznatoga hrvatskog komi ara, scenarista i glumca Željka Pervana. Da je nastup autora humoristi nog showa gVe ernja škola h doga aj koji se ne propušta, dokazala je akove ka publika, ispunivši dvoranu do posljednjeg mjesta. U dvosatnom nastupu Pervan je prisutne zabavljao temama iz svakodnevnog života i aktualnih doga aja, priuštivši time posjetiteljima nezaboravan doživljaj. Uz grešetanje h politi kih aktualnosti,
FOLKLORNI ANSAMBL Zagreb - Markovac u MUZEJ Mimara u Zagrebu, izložba fotografija od 1.do 21. lipnja Centru za kulturu
Humanitarni koncert zagreba kih folkloraša za siro ad u Africi Folklorni ansambl Zagreb - Markovac ove godine slavi 65. godišnjicu svog postojanja i tim e povodom ove srijede održati cjelove ernji koncert u Centru za kulturu akovec. Koncert e posvetiti djeci siro adi u Kongu te e se ansambl na taj na in priklju iti akciji hrvatskih misionarki u Kongu u sklopu Papinskih misijskih djela. Ansambl je jedan od tri najbolja ansambla Grada Zagreba, a trenutno okuplja 120 lanova, ve inom studenata. Svake godine predstavlja Hrvatsku na me unarodnim festivalima folklora diljem svijeta, organizira humanitarne akcije, promovira hrvatsku kulturu i folklornu umjetnost, organizira koncerte i gostovanja folklornih društava
iz inozemstva, te unaprje uje folklornu umjetnost. Na repertoaru ima preko 35 koreogra ija iz cijele Hrvatske (od Slavonije do Dubrovnika), a posjeduje i veliki fundus narodnih nošnji iz cijele Hrvatske, od kojih su neke velike muzejske vrijednosti, originali stari preko stotinjak godina. FA Zagreb - Markovac akove koj e se publici predstaviti izborom nekoliko svojih najboljih koreogra ija s aktualnog repertoara, kao što su Podravski svati, Me imurska pisana nedelja, Suboti ke razglednice, plesovi otoka Paga i dr. Posjetitelji koji se zajedno s ansamblom uklju e u ovu folklornu avanturu kupnjom ulaznice za siro ad iz Konga donirat e 20 kn. Koncert po inje u 20 sati.
Me u renomiranim umjetnicima izlaže i Damir Klai Klju
Fotografija “Mornar” Damira Klai a Klju a bit e izložena u Muzeju Mimara u Zagrebu U utorak, 1. lipnja u 20 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu otvara se izložba “AKTUALNO 2+60” na kojoj izlažu fotogra i, lanovi Sekcije za fotogra iju ULUPUHa, me u kojima je me imurski
fotograf Damir Klai Klju . Me u fotogra ijama 41 umjetnika na izložbi e se na i i portret “Mornar” Damira Klai a, prvoga me imurskog fotografa primljenog me u stotinjak lanova
Sekcije za fotogra iju – ULUPUH. U predgovoru izložbe Višnja Slavica Gabout napisala je: “Projekt ‘Aktualno’ osmišljen je prije dvije godine kao žirirana izložba najboljih recentnih fotogra ija istaknutih fotografa Sekcije za fotogra iju ULUPUH-a, na zadanu, ali široku i sveobuhvatnu suvremenu temu. Namjera mu je bila da kroz mnoštvo osobnih vizura i interpretacija prikaže sliku današnjice okom umjetnika - fotografa. U tom tragu organizirana je ove godine izložba AKTUALNO 2, kojoj je u nazivu dodan broj 60 kao novi (jednokratni) element u koncepciji. Onaj koji je ozna io da se AKTUALNO 2 poklopilo sa zna ajnim jubilejem: 60. godišnjicom postojanja i djelovanja ULUPUH-a, krovne Hrvatske udruge za primijenjenu umjetnost i dizajn, unutar koje je Sekcija za fotogra iju jedna od najbrojnijih i najaktivnijih.”
Damir Klai Klju prvi je me imurski fotograf primljen me u stotinjak lanova Sekcije za fotografiju – ULUPUH Izložba e biti otvorena do 21. lipnja, utorkom, srijedom, petkom i subotom od 10 do 17 sati, etvrtkom od 10 do 19 sati, nedjeljom od 10 do 14 sati, dok je u ponedjeljak Muzej zatvoren. Nakon Zagreba izložba e se od 3. do 30. rujna održati u Galeriji “Batana” u Rovinju, te potom od 7. do 23. listopada u Narodnom muzeju Labin u Labinu. (foto:Z.Vrzan)
OTVORENJE izložbe u Muzeju Me imurja akovec, 4. lipnja, 19 sati
Kreativni izri aj Renea Schreija u Hrvatskoj ekspresiji Dana 4. lipnja s po etkom u 19 sati bit e uprili eno otvorenje izložbe “Hrvatska ekspresija“ koja je 2008. godine bila postavljena u Varaždinu, a zatim Trakoš anu i Zagrebu. Fotograf Rene Schrei (1959.) iz Ravensburga veliki je prijatelj Hrvatske, a dugogodišnje prijateljevanje s hrvatskim slikarom Gašparom Bolkovi em - Pikom ostavilo je duboki trag na njegovim fotogra ijama u na inu gledanja i osje anja boje. Karijeru je zapo eo 1982. godine otvaranjem vlastitog fotolaboratorija. Prvu izložbu pod nazivom “Varijacije s ružama” otvara 1988., a zatim dalje eksperimentira s
kolor fotogra ijom i prire uje izložbe u Ravensburgu, Fridrischshafenu, Bad Buchau i Weigartenu. Od 1989. samostalni je fotografski dizajner na podru ju industrijske i reklamne fotogra ije. Snima s kamerom velikog formata, crno - bijelom tehnikom ameri kih obilježja. U vlastitim fotoprojektima važna mu je pak ine-printphotography, pa s kolegama utemeljuje skupinu FINEPRINT-FORUM (P. Rijpkem, M. Kistler, M. Ziegler, D. Goring, K. Wenzel, M. Rommel). Prekretnica u njegovu radu zapo inje 1955. godine kada izra uje prve digitalne fotogra ije.
Od 1997. bavi se proizvodnim menadžmentom u me unarodnoj trgovini automobila i u Industrial Engineeringu za Europu, što e 2007. rezultirati objavljivanjem knjige pod naslovom “In lacija konzumnih dobara”. Istodobno u digitalnog fotogra iji razvija slikovni jezik blizak impresionisti kom i ekspresionisti kom slikarstvu, njeguju i individualni kreativni izri aj, suprotstavljaju i se na taj na in dominaciji so isticirane tehnologije, koju shva a isklju ivo kao sredstvo i alat. Od 2008. intenzivnije izlaže u Njema koj i Hrvatskoj.
Postaje lan SYRIL KUNSTVEREIN e.V. INTERNARIONAL. Oko 60 odabranih fotogra ija ovog ciklusa snimljeno je u Varaždinu, Zagrebu, Lonjskom polju, Mariji Bistrici, Gornjoj Stubici, Plitvi kim jezerima i na otoku Rabu. Slikovni jezik Renea Schreija otvara fotogra iji nove ekspresionisti ke perspektive potpomognute suvremenom digitalnom tehnologijom. Predgovor za deplijan izložbe i postav napravio je prof. Miroslav Klemm, muzejski savjetnik Gradskog muzeja Varaždin. Izložba ostaje otvorena do 14. lipnja i može se pogledati od 7.30 do 14 sati svaki radni dan.
OTVORENJE izložbe “Indija, mirovanje kretanja”, 1. lipnja, 19 sati
Fotografije Teodora Gori anca U utorak 1. lipnja s po etkom u 19 sati u zgradi “Scheier“ u akovcu bit e otvorena izložba fotogra ija Teodora
Gori anca pod nazivom “Indija, mirovanje kretanja”. Izložba e se mo i razgledati do 9. lipnja.
1. lipnja 2010.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
DRUGI SAMOSTALNI KONCERT BOJANA JAMBROŠI A U AKOVCU
akove ka publika jednoglasno uz Bojana
u na CMC estivalu u Vodicama na kojem u predstaviti svoj novi singl ‘Sasvim sam’, dok u na crnogorskom estivalu Sun ane skale promovirati pjesmu ‘Jedna i jedina’. U planu je i snimanje još jednog ili dva spota za singlove s novog albuma, a onda kre emo u stvaranje novih pjesama i novog albuma.
ODRŽAN Trofej Grada akovca u organizaciji Plesnog centra Livi
Publiku oduševilo 228 plesnih parova
Nominacija za Porina kao potvrda kvalitete
ast da koncertom zatvori Dan Grada pripala je mladom akov aninu Bojanu Jambroši u. Subotnja je ve er zapo ela svirkom sve uspješnije etnoskupine Komedija dobro poznatim me imurskim pjesmama u rock ruhu, a u nastavku je gotovo dvosatnim nastupom mnogobrojnu publiku na Trgu Republike zabavljao Bojan. Svoj drugi samostalni koncert u akovcu, prvi nakon izdavanja vlastitog albuma “Bolji od ljubavi“, odradio je uz pratnju HTZ benda, dok je prate e vokale pjevala doma oj publici tako er posebno draga Carla Belovari.
S obzirom na to da je njegovih deset pjesama, koliko ih ima na albumu, nedovoljno da održi koncert koji bi zadovoljio apetite publike, na repertoaru su se našle i obrade hitova drugih izvo a a. Ipak, Bojanove “Ne govori da me znaš“ i “Preko ruba vremena“ izazvale su najve e ovacije. - Vidim da su jako dobro nau ili moje pjesme s albuma, što mi je posebno drago. Još nemam dovoljno samostalnih pjesama da koncert od dva sata odradim bez obrada, ali i to e se vjerojatno s godinama promijeniti. Publika je i ovih mojih deset s albuma pjevala jednako glasno kao i ove koje
nisu moje. Naravno da mi je zbog toga drago, jer vidim da je publika prihvatila to što radim i da te moje pjesme vole ak i više. Znaju mi ponekad i prigovarati zašto ne pjevam više svojih pjesama, pa odgovaram zato što ih nemam, imat u ih uskoro, rekao nam je Bojan nakon koncerta. Govore i o bližoj budu nosti, Bojanov je plan koncertna promocija aktualnog albuma: - Turneju smo zapo eli u Rijeci, sada smo svirali u akovcu, a nastupit u i na varaždinskom Špancir estu. S obzirom na to da je po elo ljeto, najviše emo se koncentrirati na morske gradove, nastupit
KONCERTI U PROSTORU
Stonebride, Emphasis i Sagan Koncertna sezona u akove kom Prostoru i dalje je u punom jeku. Tako je u organizaciji Udruge plus nedavno održan koncert tri benda pod zajedni kim nazivnikom post-rocka. Nastup je otvorio varaždinski Sagan, uslijedile su doma e post-metal snage iz Emphasisa, a koncert je, nakon jednomjese ne turneje Europom, zatvorio psihodeli ni, heavy trance stoner rock bend Stonebride iz Zagreba.
ovjek bez sluha Iako na pomalo nezgodan dan, ali s obzirom na to da je bend na turneji pristao u proputovanju kroz akovec ovdje održati
Punk-rockeri ovjek bez sluha uspjeli su zabaviti malobrojnu publiku i koncert, u srijedu je u Prostoru nastupio etvero lani kragujeva ki punk-rock bend ovjek bez sluha. Predvo eni Mikijem
iz legendarnog Six Packa, bend je pred doista malobrojnom publikom ipak uspio stvoriti prili no prisnu i doma u atmos eru. (bš)
VATROMET mode, 5. lipnja, 19 sati
Bogat program cijelu ve er
Jedanaesti Vatromet mode održan je u dvorani “Scheier” u akovcu
U organizaciji Modnog studija Vivona u subotu 5. lipnja u Gospodarskoj školi u akovcu održat e se 12. Vatromet mode. Program e po eti u 19 sati. Uz Blue velvet, Gospodarsku školu, Ivanu Kuzminski i Maju Miser, Ivu Magdi i modnu marku Bellezza, u programu e se predstaviti i nastupiti Tina Gunc, modni trend Puzzle, Ledra, Danijela Kreslin, Mihaela Saka i Baggizz. Tako er e biti održan izbor best model 2010. godine. Prihod od ulaznica kojima je cijena 25 kuna namijenjen je Udruzi za sindrom Down.
Potvrdu kvalitete, osim od publike i mnogobrojnih obožavatelja, Bojan je nedavno nominacijom za doma u diskogra sku nagradu “Porin” dobio i od struke. Iako su nagradu za najboljeg izvo a a dobili Valungari, Bojan ne žali što mu je izmakla: - Ve sama nominacija je jako velika stvar. Biti u tako kratkom roku prepoznat od struke meni je prvenstveno bila potvrda i od strane glazbenika da su me prihvatili u svoj glazbeni krug. Porina su dobili Valungari, iako su ve nekih petnaest godina na sceni, pa su ga možda više zaslužili, možda ne u kategoriji novog izvo a a, ali što je tu je. Za mene ima vremena, ima vremena i za Porin. Mogu re i da je moja osobna nagrada i moj osobni Porin bio sam nastup na dodjeli, zbog podrške publike koja je izvikivala moje ime, što mi možda zna i i više nego sama nagrada. Koncerti u rodnom gradu, po evši od samog do eka nakon pobjede u showu “Hrvatska traži zvijezdu”, koji ga je vinuo u zvjezdanu orbitu, za Bojana su uvijek posebno iskustvo i doma a ga publika uvijek do eka s oduševljenjem: - Moram pokucati o drvo i zahvaliti akovcu, vidim da je akovec uz mene. I danas su pokazali da e me podržavati dalje u karijeri i to mi je najve a podrška, jer, kako kažu, ako su te prihvatili u tvom gradu, onda su te prihvatili svugdje. (Bojana Špani ek)
LJETNI ROCK SUSRET U DRAŠKOVCU
Na me unarodnom plesnom turniru Trofej Grada akovca nastupilo je 228 plesnih parova Dvjesto dvadeset i osam plesnih parova iz 29 plesnih klubova s podru ja Hrvatske, Ma arske i Slovenije, od kojih 13 iz PK-a Livi, natjecalo se na me unarodnom plesnom turniru Tro ej Grada akovca, koji je pretprošle nedjelje održan u dvorani Graditeljske škole akovec. U najja oj konkurenciji odraslim A I razredima u standardnim plesovima pobjedu su odnijeli Peter Szanto i Szilvia Juhasz iz Ma arske koji su plijenili pozornost svih svojim koreografijama i kostimima. Drugo mjesto u najja oj kategoriji u standardnim plesovima pripalo je Tihomiru Ciglaru i Petri Martinjak iz ŠPK-a Harmony iz Varaždina. U latino plesovima u AI kategoriji ova dva plesna para tako er su bila najbolja, no Tihomir Ciglar i Petra Martinjak ovaj su put bili bolji od ma arskog para. Iz PK-a Livi natjecalo se 13 plesnih parova koji su osvojili 6 medalja. Zlatni plesni par jesu Mario Paji i Lana Horvat koji su dvostruki prvaci u kategoriji
mladeži u standardnim i latinoameri kim plesovima u D3 i D2 kategoriji. Zlato su osvojili i Domagoj Oreški i Leona Zeli u kategoriji starije mladeži u latinu. Svoju prvu medalju u standardnim plesovima u po etnoj D1 kategoriji osvojili su Davor Šmit i Marcela Sedmak, srebro u standardu, a Dejan Rob i Lucija Mar ec u latino plesovima. Tre e srebro za Livi osvojili su Igor Rob i Danijela Cmre njak. U finalna natjecanja plasirali su se i Marko Fijan i Klara Peter, Karlo Drvoderi i Ana Maria Radovan, Leon Novak i Bernarda Flin ec, Stjepan Dodlek i Antonela Flin ec, Josip Novak i Monika Novak, Marko Šoštari i Tea Franji , Matija Mrvac i Andreja Toplek te Jurica Paji i Melani Peršak Hrvatski športski plesni savez odli no je ocijenio drugi turnir održan u akovcu u organizaciji PK-a Livi. Organizator zahvaljuje pokrovitelju Gradu akovcu, Eurohercu, Studiu P, Net d.o.o., Pro sportu, Parco alfi i Letisu te roditeljima svojih lanova. ( oto: Vrzan)
Ovaj se vikend pripremite na me imurski rock! Nadolaze i vikend pružit e zaljubljenicima u rock glazbu pravu poslasticu. U Draškovcu e se, naime, u dvorištu ca e bara “Rok” održati mini estival rock bendova “Rock meeting: Summer”. Zanimljivo, svi bendovi koji e se predstaviti publici s podru ja su Me imurja. Svirka e zapo eti u petak 4. lipnja u 20 sati, kada e nastupiti Rock Angels, Bulletproo , Druga šansa, FingerTrick, Free Object, Kon uzija i Implosion. U subotu 5. lipnja, tako er u 20 sati, o ekuje se nastup bendova Line Out, The Pasmaters, NAP, Larva, The Strangers i Red Dwar . Za ulaznice e svake ve eri trebati izdvojiti po 10 kn.
Sudionici natjecanja bili su plesni parovi iz 29 plesnih klubova s podru ja Hrvatske, Ma arske i Slovenije
OTVORENJE filatelisti ke izložbe, 1. lipnja, 17 sati
Izložba povodom Svjetskoga nogometnog prvenstva U organizaciji Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije Zagreb, Hrvatskoga filatelisti kog društva “Zrinski” akovec i Filatelisti kog kluba “Marija Hunjak” akovec u utorak 1. lipnja u prostoru akove ke gradske Knjižnice “Nikola Zrinski” bit e uprili eno otvorenje filatelisti ke izložbe povodom Svjetskoga nogometnog prvenstva koje uskoro po inje u Južnoj A rici. - Kako, na žalost, hrvatska reprezentacija ne e nastupiti na Svjetskom prvenstvu, želja nam je da barem na ovaj na in budemo dio te globalne mani estacije, kazao je dugogodišnji zaljubljenik u poštanske marke Darko Hunjak, predsjednik Filatelisti kog kluba “Marija Hunjak“ akovec.
Izložba koja e biti otvorena do kraja lipnja i na kojoj e svi zainteresirani mo i vidjeti poštanske marke na temu sporta, no s naglaskom na nogometu, otvorit e župan Ivica Perho 1. lipnja s po etkom u 17 sati. Nazo nima e se u ime filatelista obratiti Dario Stella, dok e u kra em glazbenom dijelu nastupiti mlada flautistica Sara Hunjak, polaznica 4. razreda Osnovne glazbene škole u akovcu, te oboistica Petra Labazan, akademska glazbenica, voditeljica Zajednice pro esionalnih glazbenika Me imurja. Sve dodatne in ormacije mogu se dobiti na Internet stranici www.filatelija-hunjak.hr ili na broj mobitela 099/590 6808.
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
KNJIGA TJEDNA
br. 769
Guillaume Musso “Ho eš li biti tu?”
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.
MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige
Kate Kerrigan “Zauvijek uz tebe” Me imurske novine i Mozaik knjiga ovaj tjedan poklanjaju knjigu “Zauvijek uz tebe” Kate Kerrigan. Autorica svjetskog bestsellera gRecepti za savršen brak h u ovom romanu na svojstven, duhovit i optimisti an na in pripovijeda o najosjetljivijim obiteljskim vezama. Bogat brojnim pri icama o ženskim sudbinama sredinom prošlog stolje a, prožet osjetljivim odnosom izme u majke i k eri, roman “Zauvijek uz tebe” dirljiva je, snažna i ohrabruju a pri a o odnosu izme u dviju žena koje su izuzetno bliske, ali tu blizinu ne mogu prepoznati, i koje e zajedni ka sudbina natjerati da prona u izgubljenu vezu. Kao i prošli, i ovaj roman obiluje re enicama koje ete rado podcrtati i citirati onima koje najviše volite. Graceina majka Eileen jako voli pisati popise. Ali nakon što je Grace na dnu popisa na kuhinjskom stolu pro itala re enicu koju niDobitnici prošlotjedne knjige “Sve što trebam znati, nau io sam u vrti u” autora Roberta Fulghuma jesu: Krunoslava Sklepi iz Štrukovca i Karlo Mihokovi iz Donjeg Kraljevca
1. lipnja 2010.
Roman “Ho eš li biti tu?” pri a je o vje noj temi: što bismo u inili kada bismo se vratili u prošlost i možda mogli promijeniti svoju sudbinu. Vode i nas majstorski kroz živote svojih glavnih likova, Musso plete pri u smještenu dijelom na ulice San Francisca, a dijelom u Floridu. Ina e uspješan lije nik Elliot Cooper nalazi se u naizgled bezizlaznoj životnoj situaciji – boluje od neizlje ive bolesti i svjestan je da mu se bliži kraj. Kada je u humanitarnoj misiji u Kambodži požrtvovnoš u i
humanoš u stekao povjerenje i zahvalnost jednoga starijeg stanovnika, ovaj mu je kao znak zahvalnosti poklonio bo icu s pilulama pomo u kojih se Eliot mogao vratiti u prošlost. Isprobavši prvu pilulu, Elliot je isprva mislio da se radi o nekom halucinogenom sredstvu, no prošlost i sadašnjost po inju se uskoro ispreplitati na uzbudljiv na in. Elliot susre e i svoju davno umrlu ljubav i dolazi u iskušenje da mijenja sudbinu - svoju, svojih prijatelja, a time i svijeta u cjelini. itaju i knjigu, na i ete se u labirintu izmiješanoga vremensko - prostornog kontinuuma, kroz koji e vas Musso provesti rukom sigurnog kormilara.
O piscu Guillaume Musso ro en je 1974. godine. Pisati je po eo ve kao desetogodišnjak i sve otada bio je uvjeren da e jednog dana pisati romane. Kasnije je proveo nekoliko mjeseci u New Yorku, što je na njega ostavilo snažan dojam. Kako sam kaže, tamo je mnogo toga nau io i u Francusku se vratio glave pune novih ideja za romane. Pošto je stekao diplomu iz podru ja ekonomskih znanosti, radio je kao u itelj. Godine 2004.
objavio je svoj prvi roman “Et Apres”. Otad je objavio još pet romana koji su svi polu ili izuzetan uspjeh u Francuskoj i u brojnim drugim zemljama u kojima je prevo en. Nekoliko je romana Guillaumea Mussoa adaptirano i za film. Knjiga koja je doživjela svoje hrvatsko izdanje pod naslovom “A poslije...” poslužila je režiseru Gillesu Bourdosu kao predložak za film “A terwards”, u kojem glume Romain Duris, Evangeline Lily (zvijezda serije “Izgubljeni”) i John Malkovich.
ALBUM TJEDNA
Willie Nelson – “Country Music” je željela nikada pro itati, majku e po eti promatrati drugim o ima. Njezina majka Eileen prošla je trnovit put nakon što je odgajana u strogoj katoli koj obitelji u ruralnoj Irskoj pedesetih godina 20. stolje a, no svejedno joj je strašno teško pokazati osje aje. A Grace nalikuje na majku više nego što je toga svjesna. Suo ene s Eileeninom sudbinom, dvije žene moraju svoj odnos dovesti u red. Eileen se prisje a svoje prošlosti i oživljava uspomene za koje se nadala da e zauvijek ostati zakopane, dok Grace otkriva Eileeninu najdirljiviju tajnu i, razumijevaju i majku, po inje razumijevati sebe.
U filmu ‘’Zombieland’’ Woody Harrelson u jednom se trenutku iznena eno okre e te svoga nein ormiranog suputnika u nevjeri upita: “Ti ne znaš tko je Willie Nelson?” Nakon što dobije negativan odgovor, on još jedanput upitno ponavlja: “Willie Nelson?” Odgovor je ponovno nije an. Woody zaista ima razloga za nevjericu, jer kako netko danas ne zna tko je Willie Nelson? S nebrojeno mnogo diskogra skih izdanja iza sebe te s desetlje ima glazbenog nastupanja diljem zemaljske kugle zaista je na pitanje “Tko je
Popis pjesama: 1. Man With The Blues; 2. Seaman’s Blues; 3. Dark As A Dungeon; 4. Gotta Walk Alone; 5. Satan Your Kingdom Must Come Down; 6. My Baby’s Gone; 7. Freight Train Boogie; 8. Satisfied Mind; 9. You Done Me Wrong; 10. Pistol Packin’ Mama; 11. Ocean O Diamonds; 12. Drinking Champaigne; 13. I Am A Pilgrim; 14. House O Gold; 15. Nobody’s Fault But Mine
Willie Nelson?” nemogu e odgovoriti nije no. Samo je 2008. i 2009. izdavao po dva albuma godišnje, a ova hiperproduktivna, brojnim nagradama ovjen ana glazbena institucija upravo je objavila prvi album teku e godine, album koji istodobno odgovara na pitanje svoje žanrovske pripadnosti, album “Country Music”. Neoriginalnost prilikom imenovanja albuma u country svijetu ovdje je još jednom potvr ena, ali to nikad nije brinulo nasmijanog Willieja. On se udružio s poznatim producentom T-Bone Burnettom i devetero lanim prate im sastavom te uz jednu autorsku pjesmu i etrnaest obrada poznatih country standarda snimio solidan album kojim dokazuje da još nije za mirovinu. Ipak, hiperproduktivnost od ak pet albuma u samo dvije i pol godine uzela je maha na samoj kvaliteti te “Country Music” nikad ne e zauzeti mjesto uz druge Nelsonove cover albume, naro ito ne uz kultni “Stardust”. Tako er, album obrada uvijek je sklizak teren za izvo a a te može nai i na neodobravanje publike navikle na neke prijašnje izvedbe.
Williejeva izvedba “Dark As A Dungeon” nikad ne e zasjeniti Cashovu izvedbu iste pjesme s kultnog albuma snimljenog u zatvoru Folsom; njegova izvedba “I Am A Pilgrim” nema onu dubinu kao prilikom izvedbe Jacka Whitea “Nobody’s Fault But Mine” ni stotim slušanjem ne e dose i ekspresivnost izvedbe dueta PagePlant na njihovom “No Quarter” albumu. Izvedba “Satisfied Mind” na posljednjem, nedavno izdanom, Cashevom abumu “Ain’t No Grave” ima sasvim druk ije zna enje od ovdje prisutne plošne Nelsonove izvedbe. Nelson, uvijek nasmiješena vitalna 77-godišnja persona - koji kao da je personifikacija “ ovjeka koji se smije na bol” Tome Bebi a - ovdje kao da je nekriti ki
zadovoljan sa svim skupljenim materijalom te uz malo truda skupljene pjesme prepjevava na svoj na in. Jedna od najve ih kvaliteta novog izdanja je Nelsonov gitaristi ki stil. Jedan od sugovornika na Crossroads DVD-u prilikom predstavljanja Nelsona zanimljivo primje uje: “Mnogo je bluesera koji izvrsno sviraju gitaru, ali je malo glazbenika iz country svijeta koji istim instrumentom odli no barataju. Nelson je jedan od njih”. Pritom ima apsolutno pravo, a malo solisti kih dionica koje je Nelson ovdje odsvirao – iako se oslanjaju na izvedbu glazbene teme – predstavljaju poseban senzibilitet skriven u deset njegovih prstiju pozicioniranih iznad legendarnoga šupljikavog gitaristi kog trupa. Tematski, album je sastavljen od najve eg broja ljubavnih pjesama. Sam Willie jednom je izjavio: “99% ljudi nije sa svojim prvim izborom. Zato jukebox svira”. Zbog istih razloga e mada samo kod pravih obožavatelja - svirati i album “Country Music”. (preuzeto s: Muzika.hr, autor: Nikola Bur ul)
INTERNET I RA UNALA
Besplatni webmail servisi WEB PREPORUKA
Dokumentarci.com Dokumentarci.com je destinacija za sve ljubitelje dokumentarnog filma. Stranica donosi pregled velikog broja odli nih on-line dostupnih dokumentarnih filmova, razvrstanih u kategorije kao što su biografije, misterije, povijesni, ratni ili oni religijske tematike. Da bi se posjetiteljima olakšao izbor dokumentaraca, ormirane su i kategorije najgledanije te
novi dokumentarci. Cilj stranice je prikupiti sve dokumentarne filmove dostupne na Internetu i iste potpuno besplatno prezentirati posjetiteljima. Registracija na ovom portalu nije potrebna, a svi se dokumentarni filmovi mogu gledati unutar Internet preglednika, bez potrebe za instaliranjem dodatnih programa, jedino što je potrebno je Flash player.
Webmail je, vjerojatno, naj eš e korištena web aplikacija uz samo sur anje te ve ini ljudi služi kao oslonac komunikacije s ostatkom svijeta – uvijek i na bilo kojem ra unalu spreman za rad. Prednosti pred klasi nom email aplikacijom jesu višestruke: sve e-mail poruke dostupne su s bilo kojeg ra unala u svijetu, pretraživanje podataka je višestruko brže nego lokalno na ra unalu, a i sigurnost je ve a – online antivirusni programi ne e vam ni pokazati poruku ukoliko nije sigurna. I za kraj, gotovo najvažnija prednost uz dnevnu koli inu spama koji nas zatrpava – anti-spam filteri velikih webmail providera rade puno bolje od onih lokalnih providera; njihova uspješnost leži u iznimno velikom broju pregledanih e-mailova – spam namije-
Google mail - gmail
njen vama ve je sigurno poslan na više tisu a adresa i bit e stoga puno prije prepoznati i maknuti iz glavnoga ulaznog sandu i a. Lokalni Internet provideri ne mogu konkurirati ovome baš zbog broja e-mail poruka koji je, iako esto koli inski mjeren u milijunima, puno manji od broja e-mail poruka koje pro u kroz velike webmail servise, ija bi tri najve a predstavnika bila:
Uz napredne unkcije pretraživanja, po emu je Google i poznat, ne ete imati problema na i ve zaboravljeni e-mail me u tisu ama drugih, a napredna integracija s Google dokumentima ujedno omogu ava i otvaranje svih vrsta privitaka u sklopu Internet preglednika, bez downloada na lokalno ra unalo. Zadana sigurna veza (https) i zasebna web aplikacija prilago ena za rad s mobilnim ure ajima dodatne su prednosti i razlog zašto ovaj servis ima toliko korisnika.
Yahoo! mail Još jedan webmail servis nastao uz tražilicu, veli ina e-mail sandu i a je po Yahoo! obe anju prilikom prijave za besplatni email ra un beskona na, ali ste s
www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 druge strane obavezni prijaviti se barem jednom unutar etiri mjeseca na webmail – ina e e vaš email ra un zajedno sa svim e-mailovima biti nepovratno obrisan.
Windows Live Hotmail Pretraživanje e-mailova, podrška za mobilne ure aje te jednostavno rukovanje – sve je vrlo sli no kao i kod prethodna dva webmail servisa. Zbog integriranosti s ostalim Microso t servisima (MSN, Live), njihovi korisnici e vjerojatno odabrati ovaj webmail servis kao osnovni izbor. (Darko Mareš, Infinius d.o.o.)
1. lipnja 2010.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAGRADNO PITANJE
Seks i grad 2
Robin Hood
romanti na komedija Režija: Michael Patrick King Uloge: Sarah Jessica Parker, Kim Cattrall, Kristin Davis, Cynthia Nixon
avanturisti ki spektakl Režija: Ridley Scott Uloge: Russell Crowe, Cate Blanchett, Mark Strong
etiri omiljene cure iz najseksi grada na svijetu ponovno e se pojaviti u kinima diljem svijeta. Rije je, naravno, o Carrie, Samanthi, Charlotte i Mirandi koje e se nakon pune dvije godine ponovno susresti i doživjeti najve u avanturu svojih života do sada. U dvije godine mnogo toga se promijenilo, a za neke od njih dogodile su se stvari za koje nikad nisu o ekiva-
le da e biti mogu e. Prijateljstvo … Zabava … Moda … Faca! Sve to i još više nas o ekuje u novom nastavku Seksa i grada koji je režirao kreator istoimene megapopularne televizijske serije Michael Patrick King. “Ponekad jednostavno morate pobje i s curama” … u kino! Trajanje: 148 minuta. Preporu ujemo starijima od 15 godina.
Reporter Bob Wilton (Ewan McGregor) u potrazi za velikom pri om susre e Lyna Cassadyja (George Clooney), ‘ ovjeka iz sjene’ koji tvrdi da sudjeluje u eksperimentalnoj ameri koj vojnoj jedinici. Prema Cassadyju, ‘Novozemaljska vojska’ mijenja na ine ratovanja. Legija ‘Redovnika ratnika’ s besprijekornim mo ima može itati misli neprijatelja, prolaziti kroz zidove, pa ak i ubiti kozu gledaju i u nju. Sada je izumitelj programa Bill Django (Je Bridges) nestao, a Cassadyjev zadatak je da ga prona e.
SHERLOCK HOLMES
“U elektri noj magli” glavnu ulogu igra: 1. M. Freeman 2. M. Gibson 3. T. L. Jones DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Januši Mladen, Šenkovec
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
utorak, 1.6.
18.00 SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski
20.00 ROBIN HOOD avanturisti ki spektakl
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Oskarovac Russell Crowe glumi pravu legendu u novom avanturisti kom spektaklu redatelja Ridleyja Scotta – Robin Hood! U 13. stolje u u Engleskoj Robin i njegova banda odupiru se korupciji u lokalnom selu i pokre u pobunu protiv Krune koja e zauvijek promijeniti svijet. Bez obzira misli li se o njemu kao lopovu ili junaku, jedan ovjek e postati vje ni simbol borbe za slobodu svih ljudi. Film „Robin Hood“ kronologija je života vještog strijelca od njegovih po etaka u vojsci kralja Richarda u kojoj se borio protiv Francuza, preko zaljublji-
vanja u prekrasnu Marion (dobitnica nagrade Oscar Cate Blanchett) pa sve do okupljanja bande koja e se svojim ubojitim vještinama pokušati oduprijeti pohlepi onih najbogatijih kako bi darovali siromašnima… Epski spektakl „Robin Hood“ predstavlja petu zajedni ku suradnju vizionarskog redatelja Ridleyja Scotta i jednog od najboljih glumaca današnjice Russella Crowea koja je zapo ela još 2000. godine filmom „Gladijator“ koji je osvojio ak 5 nagrada Oscar (uklju uju i onu za najbolji film). Trajanje: 148 minuta. Preporu amo starijima od 12 godina.
DVD, BLUE RAY IZLOG MUŠKARCI KOJI BULJE U KOZE
(tri besplatne posudbe)
U ELEKTRI NOJ MAGLI
Istražuju i seriju zastrašuju ih ubojstava, detektiv Dave Robicheaux (Tommy Lee Jones) putuje kroz mo varne rukavce Louisiane i tamni, žestoki svijet mafijaša ‘Baby Feet’ Balbonija (John Goodman) iz New Orleansa. Slojevi korupcije i davno zakopanih tajni ponovo bude gnjev i ubojiti savez. Zapetljana mreža ubojstava, prošlosti i sadašnjosti sjecište dobiva u obra unu s ulozima koji postaju vrlo osobni Sherlocka Holmesa za Robicheauxa i njegovu (Robert Downey Jr.) pro- obitelj. slavilo je pronalažnje istine u najsložnijim misterijima. Uz pomo dr. Johna Watsona (Jude Law), svog saveznika od povjerenja, renomirani ‘detektiv savjetnik’ hvata zlo ince svih vrsta oslanjaju i se na svoju jedinstvenu mo zapažanja, zadivljuju e vještine zaklju ivanja i sirovu snagu. No, sada se iznad Londona sprema oluja, prijetnja s kakvom se Holmes nikad prije nije suo io... i upravo onakav izazov kakvoga je tražio.
NINJA UBOJICA
Odgovor: ___________________________
etvrtak, 3.6.
l. br: _______________________________
Tribina , nema filmskog programa
Ime i prezime: ______________________
petak, 4.6.
________ _____________________________
19.30 SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski
21.00 SEKS I GRAD 2 romanti na komedija Režija: Michael Patrick King Uloge: Sarah Jessica Parker, Kim Cattrall, Kristin Davis, Cynthia Nixon
subota, 5.6.
19.00 SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK
1.
LINIJA
2.
NO VJEŠTICA 2
3.
SHERLOCK HOLMES
4.
AVATAR
5.
KRV NA TRA NICAMA
6.
KAIDAN
7.
UVAR
8.
NINJA UBOJICA
9.
TAXI 4
animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski
21.00 SEKS I GRAD 2 romanti na komedija
nedjelja, 6.6.
17.00 i 19.00 SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski
10. POLARNA NO
21.00 SEKS I GRAD 2
FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”
Korejska pop zvijezda Rain glumi juna kog i smrtonosnog Raizoa. Od djetinjstva podu avan vještinama ninja klana Ozunu, danas ga zbog izdaje progone njegovi suborci i nemilosrdni patrijarhalni vo a njihove škole (legenda borila kih vještina Sho Kosugi), a on štiti agenticu Europola (Naomie Harris) koja posjeduje dokaz da Ozunu klan prodaje usluge pla enih ubojica raznim vladama svijeta.
srijeda, 2.6. nema filmskog programa
1.
KICK-ASS
2.
MARY I MAX
3.
NEBESA
4.
INVICTUS
5.
AVATAR
6.
SVE O JEDNOJ DJEVOJCI
7.
NAREDNIK JAMES
8.
LJUPKE KOSTI
9.
PROROK
ponedjeljak, 7.6.
19.00 SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski
21.00 SEKS I GRAD 2 romanti na komedija
DOM KULTURE PRELOG subota 5.6., nedjelja 6.6.
10. ALISA U ZEMLJI UDESA
LOVAC NA GLAVE
US BOX OFFICE 1.
SHREK FOREVER AFTER
2.
IRON MAN 2
akcijska romanti na komedija
Radno vrijeme blagajne!
3.
ROBIN HOOD
4.
LETTERS TO JULIET
5.
JUST WRIGHT
6.
MACGRUBER
7.
DATE NIGHT
8.
A NIGHTMARE ON ELM STREET
9.
HOW TO TRAIN YOUR DRAGON
10. KITES
romanti na komedija
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
1. lipnja 2010.
1. lipnja 2010.
9
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Klasi an i topao luksuz Arhitekti iz Seattlea ujedinjeni pod imenom Tyler Engle Architects autori su ovog stana (ili bolje re i stanova) naziva Watermark Tower Condominiums u kojem predstavljaju dodir klasi nog dizajna sa zemljanim tonovima i modernog promišljanja prostora te kombi-
PREDSTAVLJAMO INTERIJER
Interijer dizajn tvrtke One & Co. ure uje: Bruno Kontrec
itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% naciju istih u jednom prostoru. Rezultat je ovaj topao i luksuzan stambeni interijer koji je, ustvari, nastao spajanjem dvaju stanova u jedan. Moderni elementi popunjavaju prostor, a tek poneki komad odska e od cijele pri e, me utim, i on je smisleno postavljen kako bi tvorio odre eni fokus, a samim time i ravnotežu u prostoru. Prostoru ari daju i umjetni ka djela koja su implementirana na strateška mjesta, a mnogo danjeg svjetla, kao i smisleno projektirana unutarnja rasvjeta prostor ine svježim i uistinu svojevrsnom životnom oazom.
su produkt kreativnog promišljanja i razmišljanja o radnom vremenu ljudi koji se bave baš takvim, kreativnim poslovima, osmišljene su kako bi vrijeme na radnom mjestu postalo ležerno i bez pritiska, a sve s ciljem najboljih rezultata. Jezik kojem je ispri an interijer tvrtke One & Co. je minimalisti ki, s naglaskom na originalne arhitektonske elemente same zgrade, ali i na vizualnim i taktilnim elementima koji su implementirani. Osnovna
Jednostavna bijela garsonijera U gradu Sundsvallu u Švedskoj, u najobi nijem kvartu, u najobi nijoj stambenoj zgradi, nalazi se ova najobi nija garsonijera. No, najobi nija je po kriterijima Skandinavaca i njihovog smisla za dizajn. S obzirom na interijere stanova (a pogotovo garsonijera) na koje nailazim u nas, ipak mislim da ovaj interijer nije samo obi an, iako smatram da bi trebao biti. Naime, ono što najviše privla i kod ovog stana jest njegova jedno-
stavnost, nepretencioznost i mirno a. Uz, naravno, genijalne izvedbe nekih elemenata, svi ti epiteti kojim sam ga okitio vrlo su pomno isplanirani od strane nekog tko shva a da je jednostavan i ugodan interijer preduvjet za sretniji boravak u njemu, a usudio bih se i re i i sretniji život (barem jedan njegov segment). Ova je garsonijera površine samo
One & Co. je jedna od brzorastu ih tvrtki u podru ju industrijskog dizajna koje su niknule u zadnjih deset godina na podru ju San Francisca. Njihovo novo sjedište nalazi se u zgradi izgra enoj na prijelazu iz 19. u 20. stolje e, sa zidovima od cigle i koje je nekad koristilo kao skladište (evo jedan dobar i klasi an primjer HYPERLINK “http://dizajn-interijera. com/2010/01/27/loftovi-01-
34 m2, primarna boja je bijela koja daje savršen kontrast prirodnom dekoru parketa (i da, važno je da je pod izveden od prirodnog materijala). Dostatna kuhinja sa šankom i stoli em za dvoje ljudi, dvosjed u dijelu dnevnog boravka i spava i dio koji se nalazi iznad minimalisti kog radnog dijela smješteni su u glavnu prostoriju garsonijere. Tu je još i ulazni hodnik, veoma jednostavna i mala kupaonica s WC-om, ali i jedan najobi niji mali balkon.
Kantina – žuta podmornica Ve sam pisao o interijerima koje su izveli dizajneri interijera za potrebe reklamnih i marketinških agencija, a sljede i koji u vam ukratko predstaviti tako er je takav. Ovaj se put radi “samo” o interijeru kantine izvedene za marketinšku agenciju Webguerillas, iju kreaciju potpisuje ekipa iz studija Tulp Design. Interijer se nalazi u Münchenu, a koncept (i projektni
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i
zadatak) je taj da izgleda da ljudi koji objeduju imaju dojam kao da su pod vodom. Super kul ideja koja nije zakomplicirana raznim dodatnim i suvišnim elementima izvela se vrlo jednostavno koriste i plo e od mo enoga smrekovog drva – furnira i polutransparentnih panela od tirkiznog stakla. Vrlo jednostavno – vrlo u inkovito. Uranjamo! “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je
da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
povijest-loftova/” \t “_blank” lofta). Tri direktora ove tvrtke odlu ila su preuzeti taj prostor i u njemu stvoriti novi dom tvrtke sa svime što jedna renomirana tvrtka mora imati: komplet prostorija za rad, odmor i komunikaciju, nusprostorije, ali i ono što je najbitnije u svemu tome: prostor koji e biti mnogo više od pukog volumena; prostor koji stvara imidž, koji zadivljuje i stvara povjerenje. Ovaj je površine 600-tinjak kvadratnih metara i duplo je ve i od prostora u kojem je tvrtka nekad boravila. Iskorišten je odli no, a razne funkcionalne zone koje
boja koja prevladava u interijeru je bijela, industrijski pod je izveden u nekoj sme o - sivoj nijansi, dok toplinu daju detalji izvedeni u drvu oraha, a fokusni momenti jesu ruži asti zidovi i poneki detalj, koji su stopljeni s elementima lore pri samom ulazu. U ovom su se projektu, radu arhitektice Cory Bernstein, korišteni razni produkti (izme u onih koje su dizajnirali i sami lanovi ili timovi iz One & Co., naravno), a neke od njih možemo i nabrojati: Corian,Forbo, Ikea, Hafele, Maharam, Benjamin Moore, Orange 22, Herman Miller, Capellini,Council …
10
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
1. lipnja 2010.
ZA NJU
Šest razloga zašto biste trebali po eti voziti bicikl Došlo je ljepše vrijeme i kamo god pogledate možete vidjeti ljude kako se voze na biciklima. A to nije ni udo s obzirom na to da je bicikl dobar iz uistinu mnogo razloga – osim što vi stje ete kondiciju, gubite kile i oblikujete miši e, ako ste biciklom zamijenili automobil, onda uvate i okoliš. A bitan je i povoljan utjecaj na zdravlje – redovitom vožnjom možete zna ajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i visokog tlaka, pove ati izdržljivost organizma, utjecati na poboljšanje probave i smanjenje stresa ... Vožnja biciklom jedan je od naje ikasnijih na ina vježbanja koji postoje, zbog toga emo s vama podijeliti šest važnih razloga zbog kojih biste ga trebali po eti voziti.
Sagorijeva kalorije Bicikliranjem se na lagan na in troše kalorije i ovo je jedna od najboljih aktivnosti za skidanje
suvišnih masno a. Žena koja ima oko 60 kilograma ako vozi 20 – 25 km/h sagorijeva do 480 kalorija u 60 minuta. Ako vozi 25 – 30 km/h do 600 kcal, 30 - 35 km/h do 700 kcal i preko 35 km/h do 950 kcal.
Možete vježbati usput Pod ovim mislimo da je mogu e odraditi “vježbu“ na putu, recimo, do posla. Ako živite desetak kilometara udaljeni do posla, de initivno biste trebali po eti odlaziti na posao bickilom. Ako ste unutar te udaljenosti i ako se odlu ite biciklirati do posla samo dva puta tjedno, sagorjet ete 3.000 kalorija – što je više od pola kilograma mjese no. I ako živite dalje, ima rješenja – dovezite se autom dio puta pa nastavite biciklom. Ili naprosto odvojite nekoliko puta tjedno vrijeme za vožnju biciklom.
Oblikuje miši e
Biciklisti su poznati po lijepo oblikovanim nogama. Nije ni udo budu i da u vožnji rade velike grupe miši a: miši i potkoljenice, miši i prednje i stražnje strane natkoljenice, miši i stražnjice. No, osim miši a nogu, aktivni su i miši i koji omogu avaju biciklistu zadržati pravilan položaj tijela - trbušni i miši i donjeg dijela le a. Kako vam rade core miši i, ali i tricepsi na rukama, osobito ete osjetiti ako se odlu ite za vožnju na usponu.
Daje vam energiju Osje ate se umorno i bezvoljno? Istraživanja su pokazala da je bicikliranje pove alo razinu energije za 20 posto i smanjilo umor za 65 posto. Zbog ega? Bicikliranje poti e vaš mozak da izlu uje neurotransmiter dopamin koji je povezan s energijom. I ne morate se jako forsirati kako biste bili bolje volje – ljudi iz istraživanja koji su
pedalirali sporim do umjerenim tempom tri puta tjedno najbolje su se othrvali umoru.
Nema stresa za vaše zglobove Dok se vozimo na biciklu, tijelo je u sjede em položaju, pa za razliku od tr anja nema stresa na zglobove nogu, koljena i kralježnicu (i smanjuje se opasnost od ozljeda uzrokovanih prenaprezanjem). No morate pripaziti kako ete namjestiti/podesiti bicikl – koljeno bi vam, kad je pedala dolje, trebalo biti lagano savijeno (oko 25 stupnjeva). Ako su vam noge previše ispružene ili savijene, namjestite sjedalo ili oti ite u servis gdje e vam ga oni najbolje namjestiti.
uva vaše srce Sr ane bolesti jedan su od naj eš ih uzroka smrti žena u svijetu, a dva najve a rizika jesu visok tlak
ŠMINKA za maturalnu ve er
Uskladite haljinu, šminku i frizuru
Uskladite frizuru, haljinu i šminku i izgledajte savršeno u no i za pam enje. Ovogodišnji maturalni make up trendovi stavljaju naglasak na prirodnu ljepotu uz
malo dramatike. Da biste izgledali fenomenalno na tu veliku ve er, najbolje je da budete svoji, naravno, uz dodatak glamura. Prije nego što po nete razmišljati o šminki, trebali biste znati kakvu ete frizuru i haljinu imati za maturalnu ve er. Vrlo je bitno da uskladite haljinu, šminku i frizuru, za potpuni efekt. Tako er, obavezno odlu ite želite li naglasiti o i ili usta. Nikako nemojte naglašavati oboje jer ete napraviti jednu od najve ih pogrešaka kod šminkanja.
Istaknute o i Smokey eyes e izgledati još bolje dodate li mu malo metalik sjaja. Prema boji o iju odredite koje vam metalik nijanse sjenila dobro stoje. Sme e o i i o i boje lješnjaka dobro e izgledati uz metalik zlatnu boju. Plavim o ima pristaju roza nijanse sa zlatnim svjetlucavim odsjajem, a zelene e o i lijepo ista i metalik nijanse ljubi aste ili boje šljiva. Zapo nite s obi nim sjenilom. Na kapak nanesite tamniju nijansu sjenila, i to od unutrašnjeg ruba
Francuski topli sendvi Sastojci za 4 osobe: Za bešamel umak: - 10 g maslaca - 10 g pšeni noga oštrog brašna - 200 ml mlijeka - sol - papar -malonaribanogamuškatnogoraš i a
Za sendvi e: - 4 jaja - sol - 50 ml mlijeka - 2 žlice ulja - 8 kriške tosta ili tanje narezanog kruha - 50 g naribanog sira - 50 g šunke u ovitku - 50 g kraškog vrata - 60 g gorgonzole
Postupak pripreme: U manjoj posudi na srednjem plamenu rastopite maslac. Dodajte brašno i lagano neprestano miješajte oko 2 minute ili dok brašno blago ne potamni. Ulijte 200 ml hladnog mlijeka i pjenja om dobro promiješajte da razbijete sve grudice brašna. Dodajte po prstohvat soli, papra i ribanoga muškatnog oraš i a, pa lagano miješajte pjenja om dok se bešamel ne zgusne te ga maknite s vatre. U plas nu zdjelu stavite 2 jaja i vilicom ili pjenja om ih dobro razradite. Dodajte prstohvat soli, ulijte 50 ml hladnog mlijeka i dobro promiješajte. Na srednjem plamenu u te onskoj tavici zagrijte ulje. Na dobro zagrijanom ulju lagano popecite pripremljene šnite kruha ili tosta koje ste prije toga s obje strane lagano umo ili u
Koliko i kako voziti bicikl? Nakon odabira bicikla i svih podešenja, te nabavka najosnovnije opreme, treba krenuti na vožnju. Portal Orlando it.hr predlaže da trening-vožnja u po etku traje od 20 do 25 minuta, frekvencijom od 2 puta tjedno. im se do e do osje aja ugode i laganog savladavanja tog zadatka, a s ciljem pove anja izdržljivosti, pove ajte frekvenciju na 3 do 4 puta tjedno. Sljede i zadatak je
nesite na trepavice nekoliko slojeva maskare. Odli na kombinacija za maturalni make up jesu 2 ili 3 nijanse sivog sjenila i ruž boje šljive. Sjenilo nanesite na o i tako da je svjetlija nijansa s unutrašnje strane oka, a tamnija prema vanjskom rubu oka. Nanesite maskaru, a za kraj stavite ruž.
EXPERIENCE luxury perfumes
PARFEM za nju
Experience parfem br. 15 Inspired by Naomi Campbell – “Naomagic”
razmu enu smjesu od jaja i mlijeka. Kruh – tost pecite tako da na obje strane dobijete lijepu zlatnožutu boju, pa ga izvadite na komad papirnatog ubrusa kako bi se upio višak masno e. etiri kriške kruha lagano namažite pripremljenim bešamelom, pospite polovicom naribanog sira, prekrijte kriškamaa šunke i vratine. Nareske lagano premažite bešamelom i preklopite preostalim. Tako pripremljene sendvi e s gornje strane premažite bešamelom, pospite ostatkom naribanog sira i stavite na tepsiju u prethodno zagrijanu pe nicu na 210°C. Pecite 10 minuta. Dok se sendvi i peku, u tavici ispecite 2 jaja na oko, a u jednoj zdjelici gorgonzolu natrgajte na manje komadi e. Pe ene sendvi e izvadite iz pe nice, 2 sendvi a pospite s natrganom gorgonzolom, a na preostala 2 položite po jedno jaje na oko. Sendvi e vra te u pe nicu i pecite 2 minute.
pove anje udaljenosti odnosno trajanja vožnje, ali sa zadržavanjem iste frekvencije rada srca … na taj e se na in kroz odre eni vremenski period pove avati i kondicija. Zapravo osnovni princip u po etku planiranja treninga je sljede i: prvo pove avati frekvenciju broja treninga (broj treninga kroz tjedan), zatim udaljenost vožnje, odnosno trajanje treninga, a tek na kraju pove avati intenzitet treninga, tj. frekvenciju rada srca. Za kontrolu rada srca i kontrolu treninga idealno je koristiti se sr anim monitorom koji nam u svakom trenutku prikazuje frekvenciju rada srca i na taj na in pomaže u odre ivanju osnovnih postavki treninga.
Istaknute usne
Gornji kapak obrubite crnim tušem. Na kapak stavite svjetlucavo bež sjenilo, a na pregibu svijetlosme e. No, o i ne bi smjele izgledati jako našminkane jer ono što zapravo dolazi do izražaja jesu izrazito crvene usne.
Experience Partner Experience partner može postati svaka pravna osoba u Hrvatskoj. Cilj ovakve suradnje jest pove ati promet Vaše trgovine, koju Vam donosi asortiman Experience parfema. Kao što je ve navedeno, KM GRUPA d.o.o. proizvodi iste parfeme, koje nitko drugi u Hrvatskoj nema u ponudi. Upravo iz tog razloga nudi Vam se mogu nost da jedini u kvartu, gradu ili na širem podru ju u svojoj ponudi imate i iste parfeme.
RECEPT tjedna
kapka prema van i gore. Nakon toga nanesite metalik sjenilo na itav kapak ili samo na unutrašnji rub oka. Ako ste dovoljno odvažne, za maturalnu ve er probajte našminkati o i poput Kleopatre. Ovaj se make up najbolje slaže s kratkom maturalnom haljinom, tako da naglasite “ma kasti“ look. Koristite sjenila žute, bron ane i boje limete. Na gornje i donje rubove kapaka nanesite crni tuš za o i, te zadebljajte prema vanjskim kutovima oka kako bi izgledalo izduženo. Na-
i povišeni kolesterol. Jedno istraživanje obuhvatilo je 32 žene koje su vozile bicikl umjereno do jakim tempom tri puta tjedno, po barem pola sata. Nakon pola godine njihov se tlak zna ajno snizio, kao i kolesterol, a ne treba ni govoriti koliku su kondiciju stekle. Upravo zato, za najbolji u inak, trebali biste prona i neku trasu na kojoj ete mo i voziti bez prestanka barem pola sata, savjetuju lije nici.
Od ostalih tvrtki razlikujemo se po mnogo emu, jer smo doma a tvornica koja razumije svakodnevne probleme sa kojima se susre ete u svom poslovanju. Stoga nemate nikakav limit koji mjese no morate naru iti, ve sami odre ujete koli inu robe koja Vam je potrebna. Kod prvog punjenja tako er sami odabirete da li želite imati sve vrste parfema u ponudi ili samo nelikoliko njih. Na navedenim kontakt telefonima možete saznati sve dodatne informacije. Od trenutka Vaše odluke, pa do kompletne realizacije suradnje u samo 48 sati !!!
Parfem je cvjetni, sa citrusnim po etkom, srcem od bijelih latica i jakom eroti nom mošusnom bazom. U visokim notama je bergamot, naran a i ljubi ica. U srcu je ur evak, jasmin, bijela ljubi ica, Frangipani sa Kariba i badem. U bazi je sandalovina, mošus i vanilija.
PARFEM za njega
Experience parfem br. 19 Inspired by Calvin Klein – “In 2 U” Miris namijenjen mla oj generaciji koja je ro ena u vrijeme informacija i tehnologija. CK je pokušao u mirisu izraziti njihovu “slobodu koju treba zahvaliti novim tehnologijama”. Po inje svježom notom lajma, liš a grejpfruta, novim citrusnim hibridom tangelom. U srcu kompozicije je topla smjesa od kakao mahune, crvene ljute paprike (Pimento) i šiso (japanskog bosiljka). Podloga je elegantna drvena od sandalovine, kedrovine i vetivera.
www.SAVJETI-hr.com
Kako ublažiti smrad cigareta ako ste puša Sakriti injenicu da ste puša može biti teško s obzirom da vam se dim uvla i u odje u, kosu i kožu. Me utim, postoje metode koje mogu minimizirati neugodan miris koje uzrokuju cigarete. Nemojte pušiti u svom domu. Pušenje u domu uzrokuje da namještaj, tepisi i odje a imaju miris ili smrad po dimu cigarete. Možda vi ne ete to osjetiti jer ste navikli na prostor, no drugi koji do u u vaš dom ho e. Ako baš morate pušiti iza ite na terasu ili proše ite ulicom. Koristite antibakterijski losion za ruke nakon pušenja cigareta i od-
stranit ete miris ili smrad sa ruku, a ujedno i bakterije. Perite zube redovito i koristite vodice za ispiranje usta da biste izbjegli puša ki dah. Kod sebe uvijek imajte pepermint žvake ili bombone, te ih koristite nakon pušenja cigareta. Izbjegavajte vo ne žvake i bombone jer ne e efektivno prekriti miris ili smrad cigareta. Ako imate dužu kosu, maknite je sa lica, stavite je u rep prije negoli zapalite cigaretu. Ako vam je kosa na licu prilikom pušenja absorbirat e miris ili smrad cigareta. Žene, imajte uvijek sa sobom bo icu laka za kosu i parfem pa ih iskoristite nakon pušenja cigareta.
1. lipnja 2010.
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZA NJEGA
Informativni Kutak Poliklinike Živa
Istaknite prednosti i sakrijte mane
Muškarci srednje i starije životne dobi i rekreativno bavljenje sportom
Važno je znati pravilno odabrati pravu odje u za svoju figuru, no još je važnije pravilo ono da odje a treba biti prave veli ine, što de kima esto zna nekako promaknuti. I najskuplja jakna, traperice ili odijelo izgledat e smiješno ako je preveliko ili prekratko.
Krupni momci Ako vas ima malo više nego što stane u prosje ni kon ekcijski broj, osobito u predjelu trbuha, svakako biste trebali izbjegavati bilo kakvu vrstu vodoravnih pruga, ali i dijagonalne. Ono što biste trebali s ponosom nositi jesu košulje i majice s okomitim prugama koje izdužuju. Prugasta odijela prava su stvar za vas, osobito ako su u kombinaciji s tamnom, po mogu nosti crnom, košuljom. Klasi ne prugaste košulje izvrsno e sakriti nezgodne ‘viškove’ ak i kad nisu ispod odijela, ve kad ih se kombinira s trapericama ili ‘casual’ hla ama. Prugice svakako neka budu tanke. Mnogi pogrešno misle da e ih usko krojena odje a u initi manjima i tanjima. No time ete nepotrebno naglašavati vaše ‘viškove’. Sli no pravilo vrijedi i za preširoku i preveliku odje u koja e doduše zakamuflirati vaš nesavršen trbuh, ali ete izgledati još ve e i ‘opuštenije’. Prava ormula je prava veli ina koja e pratiti vaše tijelo bez da vas steže ili da pretjerano visi na sve strane. Vašu e figuru dodatno istanjiti i pravilan izbor boja i uzoraka. Boje moraju biti uskla ene, nikada kontrastne. Crno i bijelo raspolovit e vas napola, a velika e sredina upadati u o i. Crno je uvijek najsigurnija i ‘najmršavija’ kombinacija, ali nastojte svoje crnilo razbiti nekim detaljem, primjerice, remenom da ne biste izgledali kao da ste upravo došli sa sprovoda. Veliki natpisi na majicama tako er su loši jer e naglasiti veliki trbuh koji biste radije stavili u drugi plan.
Ipak, uzoraka se ne treba odre i u potpunosti, ali neka budu diskretni. Bez obzira na to što vam hla e baš i ne spadaju, remen bi trebao biti obavezan detalj jer e definirati struk.
Visoki i mršavi Visoku mršavu figuru ne treba dodatno izduživati pa biste u svojoj garderobi trebali izbjegavati okomite
pruge. Vodoravne pruge bolji su izbor, naro ito u predjelu ramena jer e vizualno pove ati torzo pa e vaša figura izgledati kao toliko željeni V trokut. Izbjegavajte odijevanje u jednu boju, pogotovo crnu, jer ete izgledati tanji nego što jeste. Preuske košulje imat e sli an e ekt jer e naglasiti mršavi torzo. Bolje e vam pristajati ‘slim-cut’ košulje koje lagano ocrtavaju liniju tijela i ‘pretvaraju se’ da imate struk. Svijetle boje proširit e figuru, zato nemojte bježati od bijele, pa ak i ‘ženskastih’ pastelnih boja. Niste manje muško ako obu ete neku svijetloruži astu polo majicu ili košulju. Ako ste baš jako visoki, trebali biste izbjegavati cipele sa zaobljenim vrhom. Da biste izbalansirali svoju figuru, radije nabavite ‘kockastije’ cipele, a kad su u pitanju tenisice, neka budu što manje okrugle. Osim ako niste neki kul tip koji prati modu, izbjegavajte preuske traperice. Boot-cut modeli pristaju puno bolje.
Kad nedostaje par centimetara visine Glavni je cilj dobiti na visini pa je važno birati odje u koja e figuru vizualno izdužiti. Košulja ili majica i hla e u istoj boji poželjni su jer e vas vizualno izdužiti, kao i tamnije boje koje sužuju figuru, a time je i izdužuju. Uvijek birajte lagane i tanje materijale jer debeli materijali stvaraju dojam težine, pa ete umjesto na visini dobiti na širini. V-izrez je poželjan, ali dol evita nije jer skriva i skra uje vrat. Dvoredno kop anje i više od tri gumba na sakoima loš su izbor. Krupni uzorci nikako nisu za vas jer e vas ‘pojesti’, zato birajte sitne diskretne uzorke proporcionalne s vašim tijelom. Hla e neka budu plitke i nosite ih nisko. Tako e i gornji i donji dio tijela izgledati duži. Sva odje a mora biti prave veli ine jer ete u suprotnom izgledati kao da ste obukli preveliku robu starijeg brata ili pak kao da ste prerasli svoju dje a ku, a vi želite da vas shvate ozbiljno, zar ne? Glomazne cipele, ali i previše ‘u špic’ cipele u init e vas još sitnijima pa ih pokušajte zaobi i, bez obzira na modne trendove. U njima ete izgledati nepro esionalno i neozbiljno, a to sigurno želite izbje i. Mudro birajte modne dodatke jer e kravate, šalovi, šeširi i kape zadržati pažnju na licu pa e vas ljudi gledati u o i, a manje vašu figuru. Od svih modnih dodataka, šešir je zasigurno najbolji izbor jer e pažnju usmjeriti prema gore i dodat e vam koji centimetar visine. Kravate neka budu uže i kra e da vaše tijelo ne bi izgledalo neproporcionalno. (izvor: Portal e-muskarac.com)
TEHNO ZONA
Trolist zvu nika iz kompanije iLuv Trebaju vam dobri zvu nici za malo novca? Uvijek! Trolist zvu nika dolazi nam iz kompanije iLuv, a svaki od njih trebao bi zadovoljiti svoju kategoriju korisnika. Ovisno o vašim afinitetima i željama, možete odabrati jedan od tri ponu ena modela - iLuv iSP130, iSP150, iSP170. iLUV iSP130 Mini Clip Speaker namijenjen je za
prijenosna ra unala, odnosno bilo koji ure aj s USB ulazom. Model iLUV iSP150 Portable Speaker Bar namijenjen je u prvom redu za spajanje na ure aje s 3,5-milimetarskim audioulazom, a napaja se preko
USB-a ili etiri AAA baterije. I posljednji iLUV The iSP170 Cube Speakers jesu klasi ni USB zvu nici, kockastog su oblika i dimenzija 2,8x2,8x2,8 in a, te imaju ugra enu kontrolu za ja inu zvuka.
Mladi aktivni sportaši redovno rade sistematske preglede. A Vi? Jeste li svjesni rizika kojem se izlažete? U kakvoj ste tjelesnoj kondiciji i jeste li u skupini pove anog rizika za iznenadnu smrt u tijeku tjelesne aktivnosti? Tko, kada, zašto i gdje treba napraviti ergometriju i kondiciono ispitivanje srca? IZDVAJAMO PREVENTIVNI KARDIOLOŠKI PROGRAM POLIKLINIKE ŽIVA: 1. ekspertni pregled kardiologa 2. ultrazvuk srca 3. doppler velikih krvnih žila 4. ergometrija i kondiciono testiranje src anog ritma
PROMOTIVNI PAKET; 30% POPUSTA DO KRAJA RUJNA 2010. GODINE Kradiološki pregled, EKG, UZV-CD srca i ergometrija Cijena s promotivnim popustom 1.120,00 Kuna (Redovna cijena bez popusta 1.600,00 Kuna) Preventivna ergometrija ili kondiciono testiranje sr anog ritma u naporu. POZVANA CILJNA SKUPINA: Muškarci srednje i starije životne dobi, iza 35. godine života, koji se rekreativno bave sportom i izlažu ve im tjelesnim naporima. Razlog: Pove ani rizik iznenadne smrti u tijeku tjelesne aktivnosti.
Koji se parametri mjere? Snima se sr ani ritam i traže promjene sr anog ritma u naporu koje ukazuju na nedostatnu opskrbu sr anog miši a tijekom tjelesne aktivnosti, što može rezultirati sr anim udarom ili zlo udnom promjenom sra anog ritma, a posljedica može biti iznenadna smrt. Tijekom pretrage prate se i vrijednosti krvnoga tlaka. Nagli porast krvnoga tlaka tijekom napora može isto tako dovesti do poreme aja rada srca i predstavlja rizik za moždani udar. Dr. Štefica Pukši , Internist i Vaš Živa tim
POŽUDA za cipelama
Valentino za prolje e/ljeto 2010. koja se provla i kroz kolekciju je “bajka”, a cipele su prvenstveno namijenjene novoj, mla oj Valentino generaciji. Cipele su prepune zanimljivih detalja, s mnogo nabora i naprosto izgledaju kao da su zbilja ispale iz vaše omiljene bajke.
Važan detalj na mnogo cipela iz kolekcije je ipka, bilo da se nalazi na stražnjem ili prednjem dijelu cipele, ipka cipele stavlja u prvi plan. Naprosto ih je nemogu e ignorirati. Cipele imaju visoke i veoma tanke potpetice, a tanki su i remen i i na njima. Posebnu pažnju plijene ipkaste “pupmerice”.
Predstavljamo što je ove sezone Valentino pripremio za nas, kao i njegovu Couture 2010. kolekciju. Valentino kolekcija cipela za ovu sezonu prolje e/ ljeto 2010., pod dizajnerskom palicom Philipa Treacyja, koji je ipak najpoznatiji kao dizajner ekstravagantnih šešira, veoma je elegantna i otmjena. Tema
Valentino Couture 2010. kolekcija Valentino cipele iz Couture 2010. kolekcije podijeljene su u dvije grupe. Prve su cipele na plat ormu od ši ona koje dolaze u divnim pastelnim bojama, a druge su jednostavnije sandalice na remen i e s upe atljivim jarkim bojama. Ove prve spomenute cipele namijenjene su specifi nim, sve anijim eventima, dok se potonje šik sandalice mogu nositi bilo gdje, bilo kada.
Osim mijenjanja pastelnih nijansi cipela od ši ona, dizajneri Maria Grazia Chiuri i Pier Paolo Piccioli mijenjaju i boje plat ormi i pete. Neke ak imaju crvene potplate, nešto što nikako nije obilježje Valentino cipela. Sandale s visokom potpeticom mnogo su jednostavnijeg dizajna, veoma su lijepe i raznolike te mogu izgledati antasti no sa zbilja svakakvim odjevnim kombinacijama.
12
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Autoritativni roditelji
Roditeljstvo - zabava i posao
Imam 32 godine. Završio sam fakultet, zaposlio sam se, oženio se i imam troje djece. Odrastao sam u skromnoj obitelji, s roditeljima koji su bili veoma rigorozni prema meni. Sve što su oni rekli moralo je tako biti, morao sam ih sve poslušati i nisam smio ništa prigovarati. Stupio sam u brak sa ženom koja mene jako voli, isto kao što i ja nju volim, pa sam mislio da ne u imati nikakvih problema. No, me utim, moja supruga je jedna vrlo odlu na osoba koja ima jak karakter i koja u svakom momentu zna što želi, a to u meni izaziva nesigurnost. Ako mi nešto prigovori, ili se protivi mom mišljenju, nastaje sva a, nakon koje se ljutim na suprugu, a svoju ljutnju ispoljavam na taj na in tako da ne razgovaram s njom satima i danima. Kada bolje razmislim, vidim da razlozi sva a nisu veliki. Moja žena to ne razumije, a ni ja to ne razumijem, pa se esto pitam zašto to radim? Vjerojatni razlog vašeg takvog ponašanja leži u vašem djetinjstvu. Kao što ste sami naveli, odrastali ste u jednoj sredini gdje su roditelji bili jako autoritativni, ali, na žalost, uz taj svoj autoritet nisu nikada pokazivali ni malo nježnosti ili topline kako bi time
pokazali da vas vole ili da vas barem u ne emu podržavaju. Sve zabrane i prijekori “ostali” su u vama, pa ste mislili da e sve to, kada odrastete, oženite se, po nete živjeti sami u krugu svoje obitelji, nestati i da ete to sve zaboraviti. Dakle, sve te kritike i prigovaranja potisnuli ste negdje duboko u sebi, kao i taj osje aj nemo i, jer niste nikada smjeli reagirati na roditeljska prigovaranja. I sada, kada vam supruga bilo što komentira ili se ne slaže s vama, ili bilo što prigovori, vi ponovno proživljavate “one” doga aje iz djetinjstva, kada niste smjeli “odreagirati” pa suprugu kažnjavate šutnjom i izbjegavanjem razgovora i komunikacije s njom. Psihoterapija e vam pomo i da to sve skupa povežete, prestanete kažnjavati suprugu a što je najbitnije vi ete uvidjeti da je potrebno samo “zaboraviti djetinjstvo” i vi e biti puno bolje i osje at ete se dobro.
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
Svi volimo praznike jer možemo itavo jutro provesti u pidžami i ništa ne radi , naru i pizzu i odgleda dva-tri dobra filma, ili ... sami zamislite što god ho ete. Želja za idealnim životom po formuli «radi što želim, kad želim i koliko želim» s vremena na vrijeme spopada i nas odrasle, ali nakon nekoliko dana takvog blagostanja postaje nam dosadno i zamorno. Djeca mogu duže izdrža u takvom stanju zabave i slobode, i ini se da bi voljela neprestano bi na praznicima, ali i njima zapravo postane gnjavaža kad su predugo neorganizirani i prepušteni takozvanoj slobodi biranja da rade što god ho e. Možda to stanje ne uspiju prepozna , pa postanu cendravi i nezadovoljni, ne znaju si više na i smisla u zabavi koja se pretvorila u monotoniju, ali ipak vrlo esto ne znaju to sami prekinu i bolje se organizira . U tome im je potreban primjer i inicija va odraslih, ak i kad to ne prihva aju. Kao da ne žele red i žele ga u isto vrijeme, što iz dana u dan roditelje frustrira i uzima im energiju. Teško je zamisli dijete koje želi i i na vrijeme spava i redovito jes svaki ponu eni obrok i mnogi se roditelji s takvim problemima hrvaju godinama. Dijete ne mora bi sposobno prepozna svoje potrebe i sa sigurnoš u ih razlikova od želja, ali roditelji su koji znaju da nijedno dijete zapravo ne može dobro funkcionira bez urednog hranjenja i spavanja i da o tome (i još o mnogo emu)
treba voditi ra una. To je posao roditelja, oni osiguravaju red i ustrojstvo ak vnos u obitelji. Roditeljstvo ima dvojnu prirodu, osobnu i poslovnu. S jedne strane to je igra, bliskost , zajedništvo i posve enost djeci, a s druge strane to je posao koji treba bi dobro organiziran i izvršen. Nema zabušavanja, temeljne stvari svaki dan moraju bi odra ene, roditelji moraju zaradi hranu, odje u i krov nad glavom, utvrditi pravila, prava i obaveze svakog lana obitelji i sve to poveza tako da obiteljski sustav dobro funkcionira. Osobna razina roditeljstva koja polazi iz ljubavi i zabave kakvu možemo osje samo sa svojom djecom, energetski je rezervoar iz kojeg nastaju neki najljepši trenuci u našem životu, ali roditeljstvo kao posao ne poznaje ni radno vrijeme ni radni staž, nema godišnjeg odmora ni bolovanja. I djeca to trebaju uo i , u to se uklopi i posta karika u obiteljskom lancu. Trebaju li se sa svojim roditeljima dobro zabavlja ? Da, apsolutno. Trebaju li djeca zna da su roditelji autorite u njihovom svijetu? Da, apsolutno. Sve je to potrebno da bi obitelj zdravo funkcionirala, svaka na svoj na in. Uravnoteži osobnu i poslovnu stranu roditeljstva vrlo je teško. Svi o evi i majke na u neku svoju varijantu koja ih može initi uspješnim roditeljima, ili proizvodi duboke kon ikte i nezadovoljstvo, pa se u tom slu aju preporu a stru na pomo .
Piše Katarina Flajpan
BIOTERAPIJA
Vrat Me u brojnim imbenicima, daleko najve i uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kralježnice. S obzirom na smještaj organa, uz to što je u funkciji gutanja, disanja i govora, vrat nosi glavu i povezuje ju s trupom te omogu uje njezino pokretanje. Kroz otvor u vratnoj kralježnici prolazi vratni dio kralježni ke moždine s pripadaju im živcima. Kroz vrat, nadalje, prolazi donji dio ždrijela, koji se nastavlja u jednjak, grkljan, koji se pak nastavlja u dušnik, a tu su smješteni žilno živ ani snopovi, limfne žile i limfni vorovi. U predjelu vrata se nalaze i neke žlijezde s unutarnjim lu enjem (štitnja a i paratireodne žlijezde). Valja spomenuti i funkciju vrata u izražavanju raspoloženja i karaktera. Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prema prednjoj stijeni prsnog koša, a popra eni su uko enoš u vrata i ograni enim pokretima vratne kralježnice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice (sindroma cervicale). Ako se bolovi iz vrata šire u jednu stranu glave, mogu se javiti poreme aji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mu nina i povra anje. U tom slu aju je rije o skupu sindroma koji se zove cervikocefalni sindrom. Bolovi se mogu širiti u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, esto se javljaju trnci u prstima i uz duž ruke koju prati gubitak snage u ruci a radi se o cervikobranijalnom sindromu. Svi se ti sindromi mogu javiti kod mladih ljudi, žena oko 30-te godine i muškaraca oko 40-te godine života. Svi ti poreme aji mogu biti uzrokom bolova u vratu. Ono ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM
što je ozbiljno je injenica da mogu uzrokovati bolesti udaljenih organa (guštera e, žu njaka, srca, koronarnih krvnih žila, oboljenja glave i drugo). Sve te spoznaje i saznanja o bolesti znatiželjnog pacijenta mogu zadovoljiti znatiželju ali ga naj eš e plaše. Ve inu populacije to niti ne zanima. Njih jedino zanima ozdravljenje. Pacijenti uglavnom kažu ili se tuže da im je lije nik rekao da je sve to od vratne kralježnice, lije e se dugotrajno, to nije više godina, lije e se medikamentozno, gutaju gomile tableta od kojih ih boli želudac a pomaka u ozdravljenju nema ili je neznatan. Individualni pristup lije enju svakog pacijenta doista mora biti zagarantiran a to vam može pružiti jedino dobro educirani bioterapeut. Pacijenta i onako ne zanimaju komplicirani nazivi njihove dijagnoze, one mogu pomo i bioterapeutu da utvrdi obim problema i direktno se fokusira na bolest, dok oboljelog zanima jedino iscjeljenje. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe otklanjam takve tegobe u samo etiri dana. koliko traje jedna terapija koja se sastoji od etiri dijela. Pacijent nakon toga odlazi bez bolova, zdrav i zadovoljan. Oboljelom prilazim s mnogo s puno pažnje i uvažavanja svake njegove primjedbe, mnogo razgovaram jer to pacijenti traže te polaganjem ruku i drugim metodama bez medikamenata odstranjujem bol i poteško e. Obratite mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031, dogovorite svoj tretman i kona no se riješite bolova koji vam zagor avaju život, jer vi možete i imate pravo biti zdravi. OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9
INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)
tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644
tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
13
14
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Komentari Ostao bez proš eja, ali se ne srdim
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
Nakon punih pedeset godina ostao sam bez svog proš eja, torja kog proš eja u Svetom Jurju na Bregu. Prošle nedjelje na blagdan Duhova, kao i svih “Duhova” od svojeg djetinjstva, mladosti do sadašnjih godina života, krenuo sam na poldanju svetu misu koja je svih godina bila u 11 sati. Me utim, ovaj put me do ekalo vrlo neugodno iznena enje. S obzirom na to da smo supruga i ja došli nešto ranije, polako smo od škole pješke krenuli prema Domu kulture “Jurica Murai” gdje se održavaju svete mise, premda je za proštenja i otkako je “svetica i krasotica” srušena sveta misa znala biti uz cintor. Ve pri ulasku u proštenište nešto mi je udno bilo kad smo se približili domu, na razglas sam uo glas doma eg župnika i postalo mi je jasno da je nešto promijenjeno. Na oglasnoj plo i sam pro itao da je na Duhove sveta misa u 10.30 sati, a da je proštenje u ponedjeljak. Jako me to rastužilo te nisam ostao do kraja na misi, ve sam otišao na gvirc, gdje sam se našao sa svojim dragim prijateljem Barlekom i onda smo skupa sa Škori em na “srce” popili etiri litre gvirca. Požalio sam se doma svojem župniku, koji mi je odgovorio da sam trebao otvoriti Internet portal župe Sveti Juraj i da bih sve znao. Ali ja svojem i jurovskom župniku želim re i
da je rije o TRADICIJI koju se ne samo zbog mene ne smije mijenjati. Jer nisam samo ja došao na Duhove na proštenje nego barem još dvjestotinjak ljudi, koji su tako er ostali tužni. Ali ne srdim se ja na župnika, jer na Duhovni ponedjeljak sam ostao kod ku e i “uživao”. Moji susjedi i sugra ani su na veliko špricali vo ke, kosili travu, šišali živice, bojali zidove, betonirali plo u na garaži, a jedan je u fušu pohoblao par kubika dasaka. I sjetio sam se Miljenka Zobi a i njegovo stavljanje neplatiša komunalne naknade na “zid srama”. Da su poreznici samo od “nadri tišlara” na Uskrsni ponedjeljak uzeli svoj dio kola a, bilo bi više novca nego od svih koji iz ulice (ne) pla aju komunalnu naknadu. Da sam otišao na proštenje, ne bih “uživao” u radnjama svojih dragih sugra ana, ina e pobožnih ljudi. Vele asni Ivica, ne srdim se, samo prosim idu e godine proštenje na Duhove. Za sve nas tradicionaliste.
SVIJET U MOJIM BOJAMA
Tup! Da ne bi ispalo da sam pala s vrbe (ali jednom jesam s višnje!), osje am potrebu objasniti vam neke stvari. Moj je svijet uglavnom intenzivno šaren, uz povremene napadaje intenzivnog pomra enja. Da, naglasak je na intenzivno. Kod mene ne postoji mla no, ne postoji osrednje, ne postoji izme u. Ili je nešto savršeno, ili je grozno. Ili je crno, ili je bijelo. Ili je superdupermegaekstrakul ili je jednostavno bljak. Ne volim mla ni stisak ruke, ne volim neriješene odnose, ne volim kukce. Ne volim ih jako. Volim legalizam, ma ke, i volim knjige. Da, volim ih jako. Ne mogu vam re i što od mene možete o ekivati, jer to ni sama u ovom trenutku ne znam. Ipak, znam da ne u spominjati imena. Znam da u de initivno govoriti o nekim situacijama iz stvarnog života, ali uz maksimalnu dozu diskrecije. Znam da su pisanju komentara dorasli tek oni najmudriji i najiskusniji i znam da me u njima – nisam. I zato znam da ne u pokušavati biti Tanja Torbarina, Rujana Jeger ili oprostimibože Jelena Velja a-Popovi -Volari Jutarnjilisti -Vilamariji . Dijelit u s vama, voljnima da itate “Bojanu i kri ave boje njenog svijeta”, svoje dojmove. Bit u glasna, bit u kriti na i ne emo se uvijek slagati u mišljenjima. I i u vam na živce, poželjet ete mi na
AKOVE KI espresso by Bibi
Važete li rije i, optužbe i nedjela? Umanjite barem za taru! Neke (sre om, rijetke) u iteljice jednostavno ne idu u korak s vremenom. Raskrš e na koje su naišle u svojoj tre oj dobi podu avanja pokazalo se kao problem te su skrenule u krivu uli icu. I sada, ne žele i priznati da su malo zalutale, love se za slamku i uporno itaju znakove kako bi, slijede i ih, odabrale pravi put. Ne! Nije sve u “znakovima“. Nešto je i u orijentaciji. Prilago avanju uvjetima i vremenu. Primjeni onoga emu svakodnevno u e svoje ake, a to je tolerancija i kompromis. U enik jednog razreda bio je primoran ispisati se iz svoje škole “zahvaljuju i“ u iteljici koja je uporno za svaki problem i svaku nezgodu krivila upravo njega. Naravno, to se odražavalo i na negativnim ocjenama. Roditelji su trpjeli uvrede doti ne u iteljice koja je u svojoj glavi napravila kompletan scenarij obiteljske drame: roditelji tr e za poslom, dijete se odgaja samo. Za to vrijeme u enik je patio, povukao se u sebe i po eo stvarati negativno mišljenje o sebi. Cijeli je razred uvidio nepravdu te je empatija, koju bi svi rado da nam djeca posjeduju, kona no odigrala svoju ulogu. Ispri ali su roditeljima pravu istinu o u iteljici te je zapravo na vidjelo izašla drama o njoj. Drama koju znaju i svi ostali u itelji te škole, ali ne usude se odglumiti u njoj. Idu e godine u enik je premješten u drugu školu i samopouzdanje je kona no poraslo. A s njime i ocjene. Mogli bismo zaklju iti da je zahvaljuju i roditeljskoj odanosti djetetu i prijateljskoj empatiji problem dobio “happy end“. Tko zna
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
kako bi ina e završilo? Skakanjem u Dravu? Bacanjem pod vlak? Svaki je problem rješiv, no znaju li to djeca? I mogu li podnijeti pritisak te vrste? Pogotovo u doba puberteta kad hormoni kao da ska u po trampolinu. Djeca nam provode više vremena u školi nego kod ku e. Neki u itelji i profesori pak za sve krive roditelje. Tako su roditelji izme u dvije vatre. Kada do ete u poziciju da u školi slušate o slabostima svoje djece, a kod ku e o slabostima njihovih u itelja, na vama je da odvagnete svaku rije i optužbu. Sve to shvatila sam kao dio školovanja jer sasvim je normalno da se svi karakteri ne mogu slagati i da odnos u itelja i u enika ne može uvijek biti nja-njasti. Ono što zasigurno stoji jest da je dobre djece puno više nego dobrih u enika, kao što je i loših u enika više nego loše djece. Nije SVE u tim ocjenama znanja i ponašanja. SVE je u poštenju, iskrenosti i ljubavi prema sebi i drugima. I tu im moramo poslužiti kao uzor. A kako emo druga ije no primjerom?
Nedosanjani san Kada se rodimo i malo porastemo, kre emo u vrti . Nakon što navršimo sedam godina, upisujemo osnovnu školu, a zatim slijedi srednjoškolsko obrazovanje. Fakultet upisujemo ovisno o našim željama, zapošljavamo se, a u to vrijeme mnogi upoznajemo svoju “srodnu dušu” s kojom odlu ujemo provesti život i osnovati obitelj. Ovisno kojim redoslijedom, ali otprilike ovako izgleda prvih 20 do 30 godina naših života. I dok ve ina o ovim stvarima ne razmišlja previše jer one su sasvim normalne i prirodne te kao takve, same po sebi, ne zadaju previše glavobolja, postoje i oni koji još uvijek sanjaju o tome da takvo što dožive. “Svi mi ljudi jednaki smo i ravnopravni te uživamo jednaka ljudska prava.” I iako se u tom smjeru u posljednjih nekoliko godina mnogo u inilo, još uvijek smo daleko od takve idili ne situacije. Kršenje ljudskih prava esta je pojava, no kada je rije o osobama s intelektualnim teško ama, ono postaje svakodnevna. Svi ljudi, uklju uju i i osobe s intelektualnim teško ama, imaju pravo utjecati na svoj život i uživati ista prava kao i drugi lanovi društva. Stav da osobe s intelektualnim teško ama nisu sposobne donositi odluke o sebi i utjecati na svoj život, te da se netko drugi treba boriti za njihova prava, potaknuo je pojedince da se nešto poduzme na tom polju. Pojavom pokreta za samozastupanje i formiranjem
Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr
grupa za samozastupanje pokazalo se da uz prikladnu edukaciju osobe s intelektualnim teško ama mogu usvojiti vještine samoodre enja i samozastupanja te aktivno sudjelovati u borbi za izjedna enje prava i poboljšanje kvalitete svojih života. Na kraju krajeva, tko može najbolje znati što nama treba, što nama nedostaje, što smeta ili nas usre uje nego mi sami. Dopustimo osobama s intelektualnim teško ama da tako er same kažu što žele i trebaju umjesto da se za njih donose odluke, pa ak i one najbanalnije, poput toga što e obu i. Omogu imo im da progovore za sebe jer to je in vršenja izbora i donošenja odluka, ime se teži promjeni u vlastitom životu. Jer zašto bi stjecanje znanja poput svih drugih ljudi, stupanje u brak i svakodnevni odlazak na posao morao biti nedosanjani san? U inimo da to ne bude!
Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr
POGLED ISPOD OBRVA
Totalno druk iji od drugih
ulici opaliti šamar ili barem pljunuti u gemišt. Sve to razumijem, jer je i meni povremeno na tu e komentare došlo isto. Onaj pad s višnje s po etka bio je za mene, petogodišnju klinku, iznimno bolan. Slomljene kosti, ljeto u gipsu, ožiljci koje i danas nosim na ruci. Pisani trag koji u ostaviti na ovim stranicama tako er e biti neizbrisiv i možda esto bolan, a nekad u možda baš pogoditi bit. I to je dio života. Trenutno se osje am spremnom preuzeti na sebe taj rizik, možda pomalo (ili poviše) naivno i nadobudno. Ipak, pri ekajte još koji broj prije nego donesete svoj strašni sud. Možda ak i opravdam vaše povjerenje. Dajte mi priliku da kroz prizmu svojih boja izrazim svoja mišljenja i stavove, možda se u kojem od njih prona ete i vi sami. Bit e to moje šareno zadovoljstvo.
Želite li biti voljeni, pokazujte više svojih nedostataka i grešaka, negoli vrlina i sposobnosti“ (Edward BulwerLytton). Je li „lakše“ voljeti neuspješne ljude od uspješnih? Kad sam bila mala, moji roditelji nisu imali „previše“ novaca. Zapravo, baš obrnuto. Živjeli smo u ku i, u jednom selu, na uglu, i djeca su esto bacala kamenje u prozore. Iz vrlo jednostavnog razloga: izgledala je trošno kao da nitko ne stanuje unutra. Tako er, izgledala sam druga ije od ostalih: imala sam velike usne (smiješno mi je to danas), a biti druk iji (ne imati novac) i još na to izgledati druk ije - golem je teret, jer te zadirkuju. Najgora stvar ili najbolja, ovisi kako gledamo, dobila sam na dar- „pamet“. Prvo mi je škola bila skroz udna stvar, a onda sam se po ela snalaziti prili no dobro. Izuzev toga, zaklju ila sam tada važne stvari: da sam ja jedini kofer koji uvijek imam sa sobom i zato bolje da ga napunim sa lijepim i zanimljivim stvarima (znanjima, pri ama,
iskustvima), da je svatko od nas ro en gol i bos, i takav i odlazi. Dakle, uop e me ne zanima što tko ima, nego kakav je. „Nije sre a u uspjehu, ve uspjeh dolazi kad si sretan.“ A onda sam otkrila ve i problem od svih ovih navedenih. Ljudi ne vole ljude koji izgledaju kao da se snalaze, da im dobro ide, koji su „prepametni“. Iskreno ne znam kako netko može biti PREpametan, ali znam to uti (ne govorim o „pravljenju“ pametnim). Dok sam ja, mala „blentavica“, samo pokušavala postati „normalna“ kao i svi ostali, nekako sam postala opet „nenormalna“? Postala sam loša u bivanju „loša“? Osobito taj problem imaju žene. Mogu se muški sad frnjiti na mene do jutra, ali ve ina dragih mojih vrlo teško podnosi žene koje imaju mišljenje, stav i vrstinu volje. Žene su odgajane da budu „nježniji“, da ne kažem „slabiji“ spol. Molim Vas, koja je to glupa pretpostavka da su pametne žene automatski zle? Još jedna glupost; zašto ljudi više vole životinje i malu djecu od ljudi? Osim što su slatki? Jer
su slabiji i nemo ni? Izgleda da svi vole biti oni ja i u odnosu, biti „iznad“, da je njihova rije zapovijed, a da za uzvrat dobivaju pažnju odmah, potpuno i bez previše truda. Kontrolirati stvar. Ali, može li zaista išta kontrolirati na ovom svijetu? A da se i može, je li to sre a?! Namještanje stvari, „strahovlada“? Zar nije prava ljubav u ravnopravnom odnosu? Ne znam, ini se da ovjekova snaga, inteligencija i mo nad sobom- plaši druge ljude, naj eš e one koji to ili nemaju ili su puni kompleksa. I dok uspješni muškarci privla e žene, uspješne žene vrlo esto bivaju same ili ostavljane. Jake žene znaju esto puno ja e i voljeti. Glumljenje slabosti im teže ide. Plus, „nema ništa prosvijetljenog u tome da se ograni avaš kako se ljudi oko tebe ne bi osje ali nesigurnima“. Da, možda ljudi žele previše, ali materijalnih stvari, slave i neosnovanog divljenja. Nedavno prijatelj pri a za neku curu: „Ma daj, ova Boga vidi u meni!“ i prasne u smijeh. I njemu samome je smiješno da se cura nakon dva dana pokorava svemu što veli i vjeruje mu sve kao da je Bog. A, najgore od svega, vrlo esto e ipak baš takvu ženiti. Ismijavati,
Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com
ali odigrati na „sigurno“. Bolje da on nju sprda, nego ona, ne daj Bože, njega! Ukratko, nije problem u tome što ljudi žele previše, „ljudi naj eš e žele premalo!“ (Mora li itko ikoga sprdati?!) Znam re i da je prekasno da mi sad do e netko u život „govoriti što mislim“. Kasni nekih dvadeset i nešto godina. „Ne možeš ovjeku dati svoje misli, ali možeš mu dati svoju ljubav.“ Kako je ono išlo na jednom ilmu: „Ne volim te jer si moj savršen par (prilagodba), nego te jednostavno volim.“ P.s. Moj najve i dar je ipak moje srce. I što sada za suosje anje ono zna.
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
15
16
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
1. lipnja 2010.
Akcija – Motoristi u prometu www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 30.4.2010. Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Istarska 5 Osje kobaranjska 6 Zadarska 7 Varaždinska 8 Dubrova koneretvanska 9 Vukovarskosrijemska 10 Sisa komoslava ka 11 Brodsko-posavska 12 Me imurska 13 Koprivni kokriževa ka 14 Šibensko-kninska 15 Požeškoslavonska 16 Karlova ka 17 Krapinskozagorska 18 Bjelovarskobilogorska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska UKUPNO 1 2
koli ina udio, % 4563 37,69% 1118 9,24% 1029
8,50%
662 593
5,47% 4,90%
455 450 381
3,76% 3,72% 3,15%
337
2,78%
336
2,78%
278 272 259
2,30% 2,25% 2,14%
259 248
2,14% 2,05%
236 227
1,95% 1,88%
209
1,73%
104
0,86%
90 12106
0,74% 100%
Izvor: Promocija Plus
AMC Me imurje akovec, Športska 8,
tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr
Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS VW Passat 2.0 TDI Highline, 2007., sme a met., climatronic, ESP, alu felge, tempomat, grijana kožna sjedala, maglenke
Volkswagen Caddy sedmi put zaredom izabran za najbolje gospodarsko vozilo Sedam godina zaredom na vrhu: za itatelje stru nih asopisa Lastauto omnibus, Trans aktuell i Fernfahrer Caddy je najbolje vozilo u kategoriji dostavnih vozila. Na najve em europskom izboru itatelja kompaktno Volkswagen gospodarsko vozilo sedmi put zaredom je poglašeno pobjednikom svog segmenta. Ponovno je više od dvije tre ine svih itatelja u izboru „Najbolja gospodarska vozila 2010. godine“ glasovalo za Caddy, koji je s 64,3 posto osvojenih glasova postigao najbolji pojedina ni rezultat od svih nominiranih vozila. Za Caddy na raspolaganju stoje dva me uosovinska razmaka te ovisno o modelu sedam razli itih motora. Osim toga Caddy se u izvedbi EcoFuel nudi i s pogonom na zemni plin sa 109 KS, a u izvedbi 4MOTION s pogonom na sva etiri kota a. Caddy se proizvodi u poljskom Poznanu, a aktualni model se prodaje od 2004. godine.
Cijene goriva u RH Eurosuper 95
8,42
Eurosuper 95 BS
8,52
Super plus 98
8,52
Super 100 BS
8,57
8,96
Eurodizel
7,96
7,96
Eurodizel BS
8,04
8,04
LPG auto plin
4,45
4,45
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 28. svibnja 2010.
START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1.Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 2.Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 3.Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 4.Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema 5.Mazda 323 F 2.0 DITD, 2001.g., full oprema 6.Mazda 3 Sp. CD110 TE, 2004.g., full oprema 7.Mazda MX-3 1.6i 16V, 1998.g., full oprema 8.Mazda B2500 TD DK 4x4 TE, 2005.g., full oprema 9.Fordi Fiesta 1.3i Budget, 2002.g., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69
Nova Toyota Verso L-Ultima Toyota Croatia u ponudu modela Verso na tržištu je uvrstila model L-Ultima koji se isti e rlo bogatom opremom po pristupa noj cijeni. ULTIMAtivno u Toyoti zna i najviše od svih aspekata i detalja automobila kako bi život u inili što sigurnijim i bezbrižnijim. Nova L-Ultima u opremi me u ostalim serijski sadrži: ABS, EBD, BA, VSC+, TRC sustave, 7 zra nih jastuka, aktivni naslone za glavu sprijeda, automatski dvozonski klima-ure aj, bluetooth sustav, upravljanje sustavima preko upravlja a, USB CD MP3 RDS radio sa 6 zvu nika, HAC pomo pri uspinjanju uz strminu, putno ra unalo, stražnja svjetla u LED tehnologiji, 6-brzinski ru ni mjenja na svim motorima, aluminijske naplatke 16”, upravlja i ru ica mjenja a presvu eni kožom, krovni nosa e, tempomat... Akcijska cijena L-Ultime iznosi 157.700 kn za 1,6 Valvematic motor sa 132KS.
Povodom nadolaze e sezone vožnje motocikla, a kako bi se sprije ilo u estalo stradavanje voza a mopeda i motocikla u prometu, Zbor automobilskih novinara, koji u svojim redovima broji i respektabilan broj motorista, pokrenuo je aktivnosti vezane za pove anje njihove sigurnosti na cestama. Kao prva, to je zajedni ka press konferencija s predstavnicima MUP-a, održana u Ravnateljstvu policije u Zagrebu. Okupljenim predstavnicima medija obratili su se na elnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije Boris Orlovi , voditelj Odsjeka za prometnu preventivu Josip Mataija, predsjednik Zbora automobilskih novinara HND-a Mato Pavli evi te Kristijan Ti ak, glavni urednik magazina Motorevija, i sam iskusni voza motocikla. Prema raspoloživim podacima, u Hrvatskoj je krajem travnja bilo registrirano preko 183.000 vozila na dva kota a (118.850 mopeda i 63.858 motocikala), a najve i dio njih upravo je ovih dana izašao na prometnice, zbog ega se i opasnost od prometnih nesre a i stradavanja pove ala. Predstavnici MUP-a, na elnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa Boris Orlovi i na elnik Odsjeka prometne preventive Josip Mataija prezentirali
su statisti ke podatke o prometnim nesre ama. Stanje je ocijenjeno zadovoljavaju im, jer je u prva etiri mjeseca poginulih na cestama bilo oko 10 posto manje nego lani u istom razdoblju, odnosno izgubljeno je 15 života manje. Broj ozlije enih još je više pao, preko 25 posto. Tako er ohrabruje injenica da je spomenuto smanjenje brojki nastavak trenda od prošle godine, jer je u 2009. godini zabilježeno ak 116 manje mrtvih nego u 2008. godini. Konkretno, poginulih u prometu lani je bilo 548, a preklani 663. Što se motorista ti e, iako im je tek nedavno po ela sezona, ve su sudjelovali u 563 ovogodišnje nesre e. U tim je nesre ama poginulo 16 osoba, a njih 13 bili su motoristi.
U svim tim nesre ama policija je motoriste proglasila krivima u 55 posto nesre a. Kako bi statistike bile manje crne, MUP je na inio Plan mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu voza a mopeda i motocikala. Ovim je planom svim policijskim upravama naloženo poduzimanje niza preventivnih i represivnih mjera. O nekima od njih govorilo se i na konferenciji. Generalna je mjera da e prometna policija poja ati nadzor i sankcioniranje prekršaja motorista, posebno u danima vikenda i onda kad je vrijeme povoljno za vožnju dvokota a. Posebna e pažnja biti posve ena nelegalnim preinakama na mopedima, pa e se zbog toga obavljati izvanredni tehni ki pregledi s kontrolom maksimalne brzine i razine buke. Što se prevencije ti e, poja ava se suradnja policije s moto udrugama, organiziraju se predavanja u srednjim školama, puštaju se televizijski i radijski spotovi i drugo. Isto tako pozivaju se svi drugi sudionici u prometu da poštuju speci i nosti motoristi ke populacije i da suživot svih na našim cestama ima što manje žrtava. U sklopu konferencije pokazana je i sva obvezna, ali i preporu ena zaštitna oprema koju bi motoristi trebali nositi. Prije svega to su kacige, kao najeksponiraniji dio opreme. One se jedine nalaze u zakonu, a najavljeno je kako e policija biti strožija prema prekršiteljima, odnosno onima koji ne nose kacige. Isto tako predložit e se unošenje u zakon odredbe o vrstama kaciga, jer ono s ime se sve motoristi voze neka nikakve veze sa sigurnoš u. Prometni vještak Milan Utovi naglasio je i kako u posljednje vrijeme osiguravaju a društva ne ispla uju odštete ukoliko stradali u nesre ama nisu bili vezani sigurnosnim
pojasom ili nisu nosili kacigu. Nakon što je glavni urednik Motorevije Kristijan Ti ak nazo nima prezentirao moto opremu, prezentacija je nastavljena u dvorištu Ravnateljstva gdje je pokazan primjer propisno i preporu ljivo (oprema koja nije obvezna ali koristi) odjevenog motociklista, te tehni ki ispravnog motocikla s potpunom svjetlosnom opremom, ispravno postavljenom registracijskom plo icom i ispravnim ispušnim sustavom. Tako er, nazo nima je objašnjen pojam „sindrom bijelog kombija“. Naime, kombi vozila su najpogubnija za motocikliste jer se u slu aju opasnosti od sudara pod njih ne mogu podvu i (ako pod kamion) niti ih preletjeti (automobil). Takošer, voza ima kobija, bogotovo furgona, je smanjeno vidno polje i nerijetko uop e ne vide motoriste koji ostanu „sakriveni“ u mrtvom kutu. Na konferenciji se raspravljalo i o nekim okolnostima koje u velikoj mjeri utje u na nesigurnost motorista, a za njihovo ispravljanje potrebna je državna intervencija. Konkretno, popravljanje cesti, koje je u nadležnosti cestarskih poduze a, ponekad se obavlja na katrastrofalan na in i time se zapravo dobiva suprotan u inka od o ekivanog. Primjerice, krpanje rupa s bitumenom izravno utje e na trakciju motocikala i mopeda te ugrožava njhove živote, a tako er je vrlo opasno i uzdužno narezivanje asfalta. Govorilo se i o postavljanju eli nih zaštitnih ograda koje su „prijateljske“ za voza e dvokota a. Pored toga, novinari-motociklisti isti u kako bi cestari trebali slijediti primjere iz inozemstva, gdje postoje prometni znakovi koji posebno motoriste upozoravaju na opasne ceste i mjesta.
Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr
Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA
1. lipnja 2010.
17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Stigao Subaru Legacy Sedan Subaru je tijekom svibnja na hrvatskom tržištu zapo eo prodaju i sedan ina ice modela Legacy, upotpunivši tako ponudu koja je i bila najavljena po etkom prodaje najnovije generacije Legacy-ja potkraj prošle godine. Tako er, Legacy se od sada nudi u tri paketa opreme i to u obje karoserijske izvedbe - Sedan i SW. Standardna verzija modela Legacy Sedan starta s cijenom od 219.100 kn (model 2.0i, do registracije, sa svim davanjima), a važnija oprema obuhva a 16-colne naplatke, ABS, ESP, prednje i bo ne zra ne jastuke te zra ne zavjese, dvozonski automatski klima ure aj, elektronsku ru nu ko nicu, elektri no podesive i grijane vanjske retrovitore, elektri ne podiza e svih stakala sa zaklju avanjem, tempomat, senzor brisa e, audio sustav s CD izmjenjivaèem, servo upravlja s komandama tempomata i audio ure aja, svjetla za maglu... Pogon-
ski stroj je boxer dvoliterni benzinac snage 150 KS, opremljen šestostupanjskim ru nim mjenja em i naravno stalnim pogonom na sve kota e - AWD. Tako er, ova je oprema dostupna i u izvedbi SW te s boxer diesel motorom (6-stupanjski ru ni mjenja ). Sljedeæi paket opreme bogatiji je još za prednja xenon svjetla s pranjem, grijanjem brisa a vjetrobranskog stakla, 16-colne aluminijske naplatke, kožom presvu en upravlja i ru icu mjenja a, elektri no podesivo sjedalo voza a - ovaj je paket dostupan i s benzinskim motorom s CVT automatskim mjenja em u obje karoserijske izvedbe. Posljednji je paket opreme raspoloživ u Legacyju s boxer dieselom, a obje karoserijske izvedbe, uz ve navedenu opreme, imaju 18-colne akuminijske naplatke, sportski ovjes i amortizere te elektri no pokretani krovni otvor.
S Fordom na natjecanju za pjesmu Eurovizije Ford je službeno vozilo Eurovizije 2010. koja se ove godine održavala u Oslu u Norveškoj od 25. - 29.svibnja. S flotom od 40 vozila, Ford je ekskluzivno vozilo za potrebe organizatora, umjetnika i slavnih li nosti. Podržavaju i natjecanje Ford je ujedno predstavito svoju najnoviju postavu vozila, uklju uju i novi S-MAX i Galaxy, Mondeo, Kugu i Transit buseve. Flota se sastojala od vozila obojanih u bijelu i crnu boju s logotipom natjecanja “Share the
Moment” istaknutim na poklopcu motora i bo noj strani vozila. Natjecanje slavi svoju 50.obljetnicu. Kada je isporu ena flota Fordovih vozila za ovogodišnje natjecanje, prvi automobil – crni Ford S-MAX s potpuno novim, visoko u inkovitim turbo 2.0 litarskim Ford EcoBoost SCTi benzinskim motorom snage 203 KS,vozila je Hanne Krogh, jedna od pobjednica iz 1985. Ove godine na natjecanju sudjeluje 38 zemalja, a prijenos je pratilo oko 150 milijuna ljudi.
Besprijekorna bilanca Ford Galaxy taxija – više od 500.000 kilometara u samo 39 mjeseci Ovo se ne podrazumijeva ak niti za taxije: Ford Galaxy s 2.0 litarskim TDCi motorom 140 KS koji je služio isklju ivo kao taxi, unutar samo 39 mjeseci prešao je 513.000 kilometara – kao da je 13 puta obišao oko ekvatora ili više od 13.000 kilometara mjese no, odnosno gotovo 500 kilometara dnevno. Bilanca Ford Galaxyja je besprijekorna: originalni motor, originalni mjenja , spojka je prvi puta zamijenjena na
Šavora d.o.o.
498.000 kilometara. Ford Galaxy je vlasništvo firme TMB (Taxi und Mietwagen Back) iz Bad Kissingena u pokrajini Bayern. Voza neuništivog taxija je Gerd Heid (46) koji je bez ijedne prometne nezgode prešao preko 500.000 kilometara. U voznom parku TMB-a osim rekordera Galaxyja su Ford S-Max i dva Ford Transita. Ford S-MAX je unutar samo 12 mjeseci dosegao 200.000 kilometara.
ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila
Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8
Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679
POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca
Inter Cars poslovnica u akovcu Danas Vam poznata lica iz Autoimpexa mogu ponuditi najširu europsku paletu autodijelova, alata, servisne opreme i ulja po najkonkurentnijim cijenama! Milijun dijelova za vozila eka na Vas od ponedjeljka 31.05.2010. u novoj Inter Cars poslovnici na adresi prijašnjeg
Ponosni smo što u ovom broju Me imurskih novina, možemo predstaviti našu novu poslovnicu u akovcu! Oni s boljim pam enjem sjetiti e se da je u poslovnica akovec ve postojala u našoj prodajnoj mreži, ali je preseljena u Varaždin po etkom 2009. godine. Nakon godinu i pol Inter Cars se vra a u akovec i to kako! S najboljim mogu im partnerom u Me imurju kako to i prili i standardima kojima težimo! Predstavljamo Vam dakle našu novu ranšizu u režiji Autoimpex-a sa Danicom i Miljenkom Vojvoda koji izuzetno uspješno upravljaju svojom obiteljskom tvrtkom, još od danas ve davne 1995. godine. Tvrtka je od samog po etka po-
krenuta kao uvoznik i distributer autodijelova tako da djelatnicima Autoimpexa ne manjka iskustva u veleprodaji. Na pitanje na što su u svojem poslu najviše ponosni bez razmišljanja odgovaraju – to što nikad nikome nismo bili dužni! Sve što danas imamo stvorili smo svojim radom i zalaganjem i te vrijednosti smo usadili i svojim marljivim djelatnicima. Rad, red, disciplina i odgovornost u radu te maksimalno korektan odnos prema našim cijenjenim kupcima i partnerima naša su osnovna pravila ugra ena u uspjeh poslovanja Autoimpexa. Osim toga, od najranijih po etaka Danica i Miljenko su planirali dugoro no pa su tako i jedni od pionira okrupnjavanja automobilske branše u Hrvatskoj. Zajedno s još
tri partnera 2002. godine osniva i su gospodarsko interesnog udruženja Autonet do izlaska iz udruženja u velja i 2010. godine. Jednako tako rezultat dugoro nog promišljanja i planiranja poslovanja je i odluka o ulasku u poslovnu suradnju s našom tvrtkom budu i da su zaklju ili kako za dugoro an opstanak na tržištu moraju prona i snažnog strateškog partnera koji e im omogu iti pristup najuglednijim dobavlja ima i podizanje op e razine usluge prema kupcima. U današnjem kriznom vremenu investiranje u nove kapacitete, proširenje ponude i školovanje kako zaposlenih tako i naših kupaca vidimo kao jamstvo podizanje konkurentnosti na tržištu Me imurja i za dugoro nu uspješnost i profitabilnost poslovanja.
Autoimpex-a. Htjeli bi napomenuti da je okrupnjavanje najbolji na in za napredak firme a u našem slu aju nikako propadanje ili prodaja. Štovani kupci i partneri Inter Cars poslovnica vam je širom otvorila vrata u akovcu.... za naše lijepo Me imurje .
Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr
RABLJENA VOZILA OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT PUNTO 1.2 S 3VRATA, 06, metalik zlatna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna
SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna
TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela
KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA
• • • • •
18
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
1. lipnja 2010.
Apsolventima sveu ilišta Aston Martin Volkswagen sve atraktivniji Rapide stigao u Hrvatsku Apsolventima sveu ilišta je Volkswagen kao poslodavac atraktivniji nego ikada. To proizlazi iz ankete tvrtke za savjetovanje poduze a «Universum», Instituta za istraživanje tržišta «Access» i asopisa «WirtschaftsWoche». Budu i inženjeri su na rang listi 100 najomiljenijih poslodavaca Volkswagen stavili na peto mjesto. Tako se proizvo a automobila u odnosu na prethodnu godinu pomaknuo za pet mjesta unaprijed. Budu i ekonomisti stavili su ga na deveto mjesto, što predstavlja poboljšanje za 15 mjesta. Zbog toga je Volkswagenu dodijeljena nagrada «High-Climber». Niti jedno drugo poduze e me u prvih deset nije postiglo sli no poboljšanje. U anketi tvrtke «Universum» sudjelovalo je 20.000 studenata. Na više od 100 sveu ilišta dali su svoj glas za poduze e za koje bi nakon završetka studija najradije radili.
Tvrtka Spectator Mobil, ekkl i i zastupnik t ik prestižnih tiž ih skluzivni luksuznih automobila marke Aston Martin, dovela je na hrvatsko tržište dugoo ekivani Aston Martin Rapide ime se uvrstila na listu jednog od prvih zastupstva kojima je ova sportska limuzina isporu ena Spectator Mobil, tvrtka lanica Spectator Grupe, zasluženo se našla na popisu jednog od prvih zastupstva diljem svijeta kojima je isporu ena ova sportska limuzina zvu nog imena – Aston Martin Rapide. Aston Martin Rapide prvi je iz palete sportskih automobila s etiri vrata koji svakim svojim dijelom utjelovljuje samu bit Aston Marti-
novih modela – snagu, ljepotu i duh. Ovaj koncept predstavljen je 2006. godine, a proizvodnja prvog primjerka trajala je više od dvije godine, kako bi se postiglo savršenstvo i harmonija izrade, dizajna i performansi. Aston Martin Rapide je graciozan i so istician model, kojemu dodatan par vrata nije zasmetao eleganiciji i sportskom duhu. Svih etvero vrata otvara se prema gore pod kutom od 12 stupnjeva što pridonosi elegantnom izgledu i atraktivnosti, te olakšava pristup prednjem i zadnjem dijelu automobila, a sam kut otvaranja vrata pove an je do 70 stupnjeva radi lakšeg ulaza i izlaza. Posebnost ovog automobila su i prednji Bixenon farovi koji Rapide razlikuju od ostalih modela kao i dualni ko ioni sustav. Osim atraktivne vanjštine, so isticiranog dizajna i prepoznatljivog oblika, ovaj model može se pohvaliti izrazito glamuroznom
unutrašnjoš u i vrhunskom ru nom izradom koja daje prepoznatljiv pe at Aston Martina u svakom detalju. Osim gracioznog dizajna i vizualne privla nosti te izvanrednih performansi, Rapida krasi i funkcionalnost jer osigurava dovoljno mjesta za etiri osobe i njihovu prtljagu, Iso ix priklju ak te dje ja sjedala specijalno napravljena za Rapide. Aston Martin Rapide istokrvni je sportski automobil u kojem mogu uživati etiri putnika, koji idealno spaja funkcionalnost, dinami nost i luksuz te nudi zadivljuju e iskustvo vožnje koje je prepoznatljiv sinonim svih Aston Martinovih automobila.
1. lipnja 2010. WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a
Rezulta Vodafonee Ra Rally lly lyy 0. svi svibnj bnj njja 22010. 01100. 010 01 de Portugal, 28.-30. svibnja
MotoGP poredak nakon 3 od 18 utrka
MotoGP poredak za VN Francuske, ncuske ncu cuske ske, ske kee, Le Mans, 23. svibnja 2010.
1.
Sebas en Ogier
25
1.
Jorge LORENZO
25
2.
Sebas en Loeb
18
2.
Valen no ROSSI
20
3.
Dani Sordo
15
3.
Andrea DOVIZIOSO
16
4.
Nicky HAYDEN
13
4.
Mikko Hirvonen
12
5.
Pe er Solberg
10
6.
Ma hew Wilson
8
7.
Mads Ostberg
6
8.
Federico Villagra
4
9.
Khalid Al Qassimi
10. Kimi Raikkonen
7.
Randy DE PUNIET
9
8.
Hector BARBERA
8
9.
Aleix ESPARGARO
7 6 5
12. Colin EDWARDS
4
13. Mika KALLIO
3
Sebas en Loeb
126 88
3.
Mikko Hirvonen
76
4.
Jari - Ma Latvala
72
5.
Pe er Solberg
63
6.
Dani Sordo
49
7.
Ma hew Wilson
38
8.
Federico Villagra
26
9.
Henning Solberg
5.
10
11. Hiroshi AOYAMA
Sebas en Ogier
Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team
11
Marco MELANDRI
10. Marco SIMONCELLI
1.
4.
Dani PEDROSA
6.
1
2.
Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team
5.
2
Poredak voza a:
10. Kimi Raikkonen
19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Poredak voza a: 1.
Jorge LORENZO
70
2.
Valen no ROSSI
61
3.
Andrea DOVIZIOSO
42
4.
Dani PEDROSA
40
5.
Nicky HAYDEN
39
24
6.
Randy DE PUNIET
26
15
7.
Marco MELANDRI
21
8.
Colin EDWARDS
16
9.
Marco SIMONCELLI
189 163 106 84 40
Sljede i Rally Bulgaria, Slijede irally: rally: Rally of Turkey, 9. – 11. srpnja 16.–18. travnja2010. 2010.
10. Hector BARBERA
Dani otvorenih vrata u Fordu U Fordovom salonu tvrtke AMC Me imurje proteklog su tjedna održani Dani otvorenih vrata. Tijekom trajanja akcije posjetitelji su mogli isprobati Fordove automobile koji su u ponudi na hrvatskom tržištu. Ukoliko postoji ikakva nedoumica glede izbora modela, probna vožnja e je svakako ukloniti jer Fordovi modeli poznati su i proslavljeni upravo po svojim voznim karakteristikama koje su potpuno podre ene voza u. Najnoviji dizajnerski izri aj ini ih vrlo poželjnima, a iznimno povoljna inancijska ponuda nezaobilaznima. Tijekom trajanja akcije primjerice Ford Fiesta može se dobiti za ve 76.900 kn, Ford Focus za 86.900 kn, a Ford Mondeo za 168.750 kn. Uz to, Ford je za svoje kupce pripremio i itav niz ostalih pogodnosti kako bi kupovina novog automobila bila što jednostavnije i ugodnije iskustvo: inanciranje bez troškova obrade, bez troš-
F1 poredak VN Turske, e, 2010. 10. Istanbul, 30. svibnja 20
kova javnog bilježnika, besplatan tehni ki pregled, besplatna registracija, poklon bon za obvezno osiguranje u vrijednosti 1.400 kn. Dodatni je tvrtka AMC Me imurje predstavia i cjelokupnu paletu gospodarskih vozila predvo enih legendarnim Transitom u više izvedbi.
Sve dodatne informacije vezane uz Ford vozila možete dobiti na adresi Športska 8 u akovcu ili putem telefona 040/328-750.
2.
Yamaha Honda
1.
Lewis Hamilton
25
2.
Jenson Bu on
18
3.
Mark Webber
15
4.
Michalel Schumacher
12
5.
Nico Rosberg
10
6.
Robert Kubica
8
7.
Felipe Massa
6
8.
Fernando Alonso
4
9.
Adrian Su l
2
10. Kamui Kobayashi
1
Poredak voza a: 1.
Mark Webber
93
2.
Jenson Bu on
88
3.
Lewis Hamilton
84
4.
Fernando Alonso
79
5.
Sebas an Ve el
78
6.
Robert Kubica
67
7.
Felipe Massa
8.
Nico Rosberg
66
9.
Michalel Schumacher
34
10. Adrian Su l
67
22
Poredak konstruktora: ra: a: 1.
McLaren-Mercedes
2.
RBR-Renault
171
3.
Ferrari
146
16
4.
Mercedes Benz GP
100
15
5.
Renault
73
6.
Force India-Mercedes
32 8
Poredak proizvo a a: a: 1.
F1 poredak nakon 7 od 19 utrka
172
7.
Williams-Cosworth
75
8.
STR-Ferrari
52
9.
BMW Sauber-Ferrari
10. Lotus-Cosworth
0
11. HRT-Cosworth
0
12. Virgin-Cosworth
0
3.
Duca
39
4.
Suzuki
13
Sljede a utrka: VNVN Italije, Slijede a utrka: Japana, Mugello, 6. lipnja 2010. 25. travnja 2010.
4 1
Sljede a utrka: VN Kanade, Monteral, 13. lipnja 2010.
VINDIJA – ISTINSKI HRVATSKI SUPERBRAND
Vode a hrvatska prehrambena tvrtka još je jednom potvrdila status renomiranog proizvo a a Me unarodna organizacija Superbrands i ove je godine prepoznala visoku kvalitetu Vindijinih proizvoda, koji su stekli prestižan status ispred brojnih konkurenata na doma em prehrambenom tržištu. Titulu Superbranda ove godine nose proizvodi ‘z bregov, Cekin te svi ostali s potpisom «Kvaliteta Vindija». Dugogodišnje iskustvo varaždinske tvrtke u stvaranju zdrave i kvalitetne hrane
priskrbili su njenim proizvodima veliko povjerenje potroša a, a zahvaljuju i primjeni najsuvremenijih tehnoloških dostignu a i ustrajanju na visokim standardima u svakom segmentu poslovanja, Vindija je zauzela poziciju lidera u prehrambenom sektoru. Organizacija Superbrands sura uje s brojnim
tržišnim markama diljem svijeta, a njena priznanja imaju veliki zna aj i za hrvatske potroša e, od kojih ve ina radije kupuje proizvode sa Superbrands znakom.
NAJVE I HRVATSKI IZBOR LJEPOTE u nedjelju 6. lipnja u Spa & Golf Resort Sveti Martin
Bira se Miss i Mister Hrvatske 2010. Spa & Golf Resort Sveti Martin doma in je ovogodišnjeg najja eg izbora ljepote - Miss i Mister Hrvatske za Miss i Mistera svijeta. Pripreme se privode kraju za jedini hrvatski izbor ljepote koji ove godine izravno prenosi Hrvatska televizija 6. lipnja iz turisti kog bisera me imurskog kraja. Prijenos e zapo eti u 21 sat, a program vode Mirko Fodor i Danijela Trbovi .
Bit e to ujedno nova prilika za promociju i predstavljanje turisti kog potencijala našeg kraja. Ina e, kandidati za Miss i Mistera Hrvatske minulih dana ve su zapo eli pripreme (na slici) za završnicu koje se odvijaju u dva dijela. Prvi u Zadru, a drugi završni zapo inje od petka u Spa & Golfer Resortu Sveti Martin. (D. Zrna, foto: Cropix)
TOP 20 01. TI HODAŠ ISTO KAO JA - DOG KANTINA
NAJPOZNATIJI hrvatski pijanist gostuje ovaj tjedan
02. FANTASTI NA (unplugged) - T.B.F.
Maksim Mrvica gostuje u etvrtak u akovcu Agencija “Vozila”, koja organizira turneju ”Maksim Mrvica Crotour 2010.”, organizira u Centru za kulturu akovec u etvrtak 3. lipnja u 20 sati koncert najpoznatijega hrvatskog pijanista Maksima Mrvice. Maksim kakvog još niste vidjeli, jer e na ovoj turneji uz kla-
si ni repertoar po prvi put izvoditi i elektro crossover, na emu je i stekao svjetsku slavu. Uz vrhunski audio, poseban ambiental light, tu je i videozid na kojem e se vidjeti svaki izraz Maksimovog lica i poznati virtuozni prsti koji jednostavno lete klavijaturom.
50 Cent postao 25 Cent
bi smršavio za ulogu u ilmu. Prije stroge dijete reper je imao 97 kilograma, a nakon izgladnjivanja i vježbanja spao je na 72. 50 Cent glumit e nogometaša koji otkrije da boluje od raka u ilmu “Things Fall Apart“. Projekt je njegov autorski uradak - sam je napisao scenarij za ilm nakon smrti jednoga bliskog prijatelja. Nakon što je postigao u inak kakav je želio i odradio posao, reper se vratio normalnoj prehrani te sada unosi dovoljnu koli inu hrane te najavljuje brzo vra anje kilograma.
Cijena ulaznica je: 150 - 250 kuna (ovisno o mjestu u gledalištu). Zbog razlike u cijeni od 100 kuna u svim kategorijama, molimo sve one koji su ulaznice kupili na blagajni CZK-a, a nisu ih vratili, da se jave na blagajnu radi povrata (razlike) novca ili zamjene karata (za bolja mjesta u dvorani).
03. TAMA - RESTART
TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima
04. PROMJENJIVA - IVANA KINDL
Dražen Ze i
05. TEBE VOLIM
02. Svirajte mi tužne - E.T.
EMIR & FROZEN CAMELS
TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH
06. NAIVAC - MARKIZ
04. Vjerujem u an ele
07. DA SMO SE VOLJELI MANJE
Oliver Dragojevi
JINX
05. Danijela as
08. VODI ME - E.N.I.
Danijela Mar novi
09. ODBROJAVANJE - VATRA
06. Odijelo - Jole
10. TO SAM JA - EN FACE
07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad žena zavoli
Reper 50 Cent na svom je službenom Twitter pro ilu objavio šokantnu fotogra iju na kojoj ima 25 kilograma manje te izgleda kao da
je pobjegao iz logora. 50 Cent doista je gladovao - ak devet tjedana u sebe je unosio samo teku inu, i uz to tri sata dnevno vježbao kako
Robbie Williams imat e dva kuma Robbie Williams e, prema nekim glasinama, na vjen anju imati ak dva kuma. Jedan od njih bit e Gary Barlow, Robbiejev bivši kolega iz benda Take That, dok e ulogu drugog kuma preuzeti njegov najbolji prijatelj Jonathan Wilkes. Tako e britanski pjeva lakše izgovoriti sudbonosno “da” svojoj zaru nici Aydi Field, kojom bi se trebao oženiti krajem godine. Robbiejev prvi izbor bio je Mark Owen, tako er iz benda Ta-
ke That, ali se na koncu pjeva ipak odlu io za Garyja, za kojeg smatra da je pouzdan poput stijene te da se na njega uvijek može osloniti. “Robbie stvarno voli Garyja te bi mu to želio pokazati tako da ga zamoli da mu bude kum. Njih dvojica imaju po-
sebnu vrstu odnosa, jako su povezani“, rekao je za Daily Star jedan lan Robbiejeve obitelji. Nakon što je Robbie otišao iz benda 1995. godine, zaredale su se sva e, no de ki su uspjeli svladati sve probleme u odnosima te su sada prijatelji. Robbie je ak najavio i povratak u Take That: “To e se dogoditi, ali ne u sljede e dvije godine. Prvo moram ispuniti sve obveze koje imam prema izdava ima, a onda sam slobodan i mogu što želim“.
FORMULA 13 01. BABYFATHER - SADE 02. STOP FOR A ... - KEANE feat. K’NAAN 03. HEY, SOUL SISTER - TRAIN 04. I PUT A SPELL ON YOU - J. BECK & J. STONE
Tony Ce nski 09. Nemam pojma - Bojan Jambroši 10. Ne pitaj - Natali Dizdar
TOP LISTA STRANIH
05. I HAVE THE LOVE - SIMPLY RED
01. RIHANA
06. WAKA WAKA (THIS TIME FOR AFRICA)
RUSSIAN ROULETTE
SHAKIRA
02. BEYONCE
07. UN-THINKABLE (I’ M READY) - A. KEYS
TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS
08. HALF OF MY HEART - J. MAYER & T. SWIFT
03. DAVID GUETTA ONE LOVE
09. MOVE ON UP
04. SHAKIRA DID IT AGAIN
ANGELIQUE KIDJO, BONO & JOHN LEGEND
05. MILOW AYO TECHNOLOGY
10. MOCKINGBIRD - ROB THOMAS
6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY
Jen još uvijek traži oca svog djeteta
BEYONCE
ini se da glumica Jennifer Aniston ima sve, no u ovoj godini želi ostvariti svoju najve u želju – postati majka. Prostoji samo jedan mali problem – tko e biti otac njenog djeteta. Do sad je Jennifer Aniston morala odga ati svoje maj inske planove i snove da bi sa uvala karijeru. No, odlu ila je da je toga dosta i da e u ovoj godini postati majka. “Jennifer je ovu godinu po ela vrstom odlukom da e postati mama, bilo da e posvojiti ili zatrudnjeti“, rekao je izvor ameri kom tabloidu The Nacional Enquirer, koji dodaje da je Jen imala i listu potencijalnih o eva. Jennifer je pokušala prisiliti Gerarda Butlera da bude otac njezine djece, no on ju je odbio, a na istu je reakciju naišla i kod Johna Mayera dodaje izvor koji govori da je Jen zaklju ila da ne e sama imati dijete, jer to ne bi mogla podnijeti.
10. I’M OUTTA TIME OASIS
TJEDNI KALORIFER
Nikki
Marco
08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY
TOP LISTA 01. B.O.B Nothing On You Ft. BRUNO MARS/ 02. K’NAAN - Wavin Flag
TOP LISTA DOMA IH 03. KATE NASH Do Wah Doo 04. RIHANNA - Te Amo 05. SANDY RIVERA - Dirty Sax 06. FAITHLESS Not Going Home 07. MILOW Out Of My Hands Ft. MARIT LARSEN 08. MIKA - Kick Ass 09. USHER Omg Ft. WILL I AM 10. MARK MEDLOCK Real Love
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 43
44
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROLJETNI PIKNIK Piknik je odlična ideja za Vaš obiteljski ručak ili druženje s prijateljima. Raznoliku ponudu mariniranog mesa Prirodno fit obogatili smo novim, odličnim proizvodima za piknik. Proizvodi su pakirani u kontroliranoj atmosferi što znači da meso dulje ostaje svježe i kvalitetno. U ponudi su novi proizvodi: Pileći ražnjići, Ražnjići sa slaninom i paprikom, Marinirani odrezak pilećeg zabatka, Marinirani batak, Marinirana krila, Začinjeno pile, Piknik ploča i različiti marinirani mixevi. Izrežite jednostavan, ali odličan recept i razveselite svoje najdraže odličnim piknikom.
MARINIRANA KRILA S PEČENIM KRUMPIROM I MLADIM LUKOM za 4 osobe Sastojci: 1 kilogram mariniranih krila Prirodno fit, mladi luk, 4 srednje velika krumpira, ulje, kiselo vrhnje, peršin, slatka crvena paprika, papar, sol. Priprema: Neoguljeni krumpir posolite i premažite uljem. Zamotajte ga u foliju, stavite na rešetku roštilja i povremeno okrenite. Nakon približno 20 minuta stavite krumpir na žar i pecite ga još 10 minuta (veći krumpiri mogu se peći i do jedan sat). U međuvremenu ispecite krila na roštilju (približno 10 minuta sa svake strane). Za preljev izmiješajte kiselo vrhnje, dodajte žlicu vode, posolite, začinite crvenom paprikom, popaprite i sve dobro izmiješajte. Krumpir razrežite, posolite, prelijte preljevom i pospite peršinom. Mladi luk operite i posolite. Dobar tek!
Pileće meso i proizvodi Perutnine Ptuj - Pipo proizvedeni su na prirodan način u Hrvatskoj, a cjelokupan proces proizvodnje sljedljiv je kroz sve faze. Zbog prirodnog uzgoja i stalne kontrole kvalitete, možete biti uvjereni da će Vam konzumiranje naših proizvoda pomoći da postanete i ostanete prirodno fit.
NOVO
Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec, Hrvatska, www.perutnina.com
1. lipnja 2010.
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
PREMIER HRL
MKA*IPC na kraju ipak etvrti i u Europi Spustila se zavjesa na ovogodišnje rukometno prvenstvo. akove ki MKA*IPC na koncu može biti vrlo zadovoljan. Osvojeno je visoko etvrto mjesto, ime je osiguran nastup u Europi (što u ovim krajevima baš i nije est slu aj), ali potvrdilo se još jednom da se u akovcu rukomet mora pisati velikim slovima. Iako smo najavljivali i o ekivali peto mjesto, ipak se dododio sport u Karlovcu i doma in je u jednoj za njega nevažnoj utakmici pobijedio Pore sa 30-25 i na taj na in akov anima otvorio put prema etvrtom mjestu. Dvoboj protiv Splita, odigran još u srijedu, nije nam ponudio neka ve a uzbu enja. Kona an rezultat 27-24 samo naizgled nam ukazuje na mogu u neizvjesnost, ali nje doista nije bilo. Kada bi se Spli ani i uspjeli rezultatski približiti, akov ani bi ubacili na koju minutu u višu brzinu i stvari bi ubrzo sjele na svoje mjesto.
U sastavu, što se i znalo, nije bilo Igora Kara i a najboljeg igra a MKA*IPC-a ovog prolje a. Nesuglasice poslije utakmice s Dubravom završile su raskidom ugovora i Kara i je spakirao stvari i otišao u Mostar. Tko e ga pokušati zamijeniti još nam nije poznato. injenica je da igra a i strijelca takvih kvaliteta u akove koj mom adi nema. Istina, MKA*IPC je koju godinu ranije bio i bez Kara i a drugi u prvenstvu, ali to je bilo prije koju godinu. Nadajmo se da e predsjednik kluba Željko Kavran, usprkos teškoj financijskoj situaciji svojim “ arobnim štapi em” za novu sezonu kvalitetno nadomjestiti odlazak mladog Mostarca.
Velika prilika u kupu Iako je prvenstvo završilo, sezona za akov ane još nije gotova. Nastupaju eg vikenda u Makarskoj se igra Završnica kupa Hrvatske, a
Košarkaši Me imurja ostvarili su dvije pobjede u kvalifikacijama za A 1 ligu
KVALIFIKACIJE ZA PRVU LIGU MKA*IPC ima vrlo realne izglede za plasman u finale. Naime, Fortuna se još jednom široko nasmiješila klubu iz Me imurja i za suparnika u polufinalu podarila mu drugoligaša Kaštela Adriachem. Mom ad koja je u završenom prvenstvu zauzela tek šesto mjesto na tablici i od mogu eg plasmana u Premijer ligu bila je prili no udaljena. Ako su se akov ani žalili da su prošlih nekoliko godina igrali isklju ivo u gostima, ove sezone sve im se vratilo. Osmina finala s Varteksom kod ku e, pa Moslavina, tako er u svojoj dvorani,a u polufinalu papirnato daleko najslabiji sudionik Završnice. U drugom polufinalu, naime, sastaju se Zagreb CO i NEXE.
Nikako ne bi bilo pametno podcijeniti mom ad iz predgra a Splita. Kaštelani su pokazali pobjedama nad Medveš akom i Bjelovarom da im rukomet nije strani pojam. Motiva im sigurno ne e nedostajati i ako bi akov ani dozvolili da utakmica ode u neizvjesnu završnicu, moglo bi biti svašta. Osim toga, podrška iz gledališta Kaštelanima ne e nedostajati, jer ve sada najavljuju organizirani dolazak navija a. Nije ni udo. Do Makarske im je samo 60 kilometara, a mnogi vjeruju da ve do sada najve i uspjeh u 50-godišnjoj povijesti kluba u subotu u Makarskoj mogu još i pove ati. Stoga, akov ani oprez! (do)
UTRKA GRADA AKOVCA
Ma ar Toth i Slovenka Grandovec pobjednici glavne utrke Ma ar Laszlo Toth iz Pe uha u muškoj i Slovenka Daneja Grandovec iz Maribora u ženskoj konkurenciji pobjednici su 4. po redu Utrke Grada akovca koja je održana po lijepom vremenu sa startem u centru akovca i dionicom koja je vodila stazama Perivoja Zrinskih u akove kom parku. Natjecanje je organizirao Atletski klub Me imurje uz pomo Zbora atletskih sudaca Me imurja, a pod pokroviteljstvom Grada akovca, Me imurske županije i Turisti ke zajednice akovec. Iako se za pet utrka u 14 starosnih kategorija prijavilo preko dvjesto natjecatelja nastupilo je njih 164 što je do sada i najbrojnija utrka ulicama akovca, a najmasovnija je bila ona na donici od 5000 m gdje je nastupilo 78 natjecatelja. Cjelokupno natjecanje imalo i humanitarni karakter jer je dio prihoda od kotizacije koju su uplatili natjecatelji bio namijenjen lanovima Društva distrofi ara, dje je i cerebralne paralize akovec kojima treba estitati na odazivu jer se na startu utrke u kolicima na 800 m našlo trinaest natjecatelja iz te udruge te susjedne Koprivnice i Mursko Sobote. Posebne nagrade dodijeljene su najmla oj natjecateljici Jeleni Horvat iz Udruge žena Mali Mihaljevec koja je ro ena 2006. godine i najstarijem natjecatelju Josipu un eku iz Varaždina koji je navršio 86 godina. lanovima Udruge žena iz Malog Mihaljevca koja na Utrkama Grada akovca ve eti-
Utrka Grada akovca ponovno je bila me unarodnog karaktera i privukla je lijepi broj trka a iz Hrvatske, Ma arske i Slovenije ri godine ima najbolji odaziv u svim kategorijama, dodijeljen je pehar za najorganiziraniju udrugu na utrci, što e zasigurno biti poticaj za postizanje još boljih rezultata. Nažalost odaziv publike i gra ana da podrže natjecatelje nije bio baš na nivou. Osim pokrovitelja ovogodišnju utrku potpomogli su i sponzori: Euroherc, Ambijenti d.o.o., Cvje arnica Iris Miklavec, Pekara Suncokret, Ljekarne Petek, Stolarija Kikelj, Tiskara ETIC i Linea cod d.o.o.. Organizator AK Me imurje zadovoljan je odazivom i vjeruje da e se odaziv trka a, posebno onih u utrci gra anstva i glavnoj utrci, pove avati u idu im godinama. (md, oto: zv)
Lozanov (AK Dinamo-Zrinjevac) 15.52; veterani M40: 1. Nedeljko Ravi (Novi Maro ) 16:17 2. Ivan orba (Varaždin) 17:45 3. Goran Gregurec (AK Podravski list, Koprivnica) 18:04; veterani M50: 1. Miroslav Mikul i (AK Gojanec) 18:41 2. Krešo Leva i (TK Marathon 95 Varaždin) 19:41 3. Dragan Nedelkovski (TK Marathon 95 Varaždin) 21:03; veterani M60: Jakov Klapež (TK
Marathon 95 Varaždin) 21:31 2. Joso Perica (Varaždin) 23:12 3. Stjepan Bernat (Ivanovec) 23:25; veterani M70: 1. Branko Furjan (AK Gojanec) 29:05 2. Josip un ek (TK Marathon 95 Varaždin) 36:50; Seniorke 5000 m: 1. Daneja Grandovec (ŠD Štajerska Maribor) 17:49 2. Zita Kacser (Pe uh Ma arska) 18:07 3. Marija Vraji (AK Veteran Zagreb) 18:18; veteranke Ž40: 1. Marija Vladuši (AK Podrav-
Poredak prvih troje po kategorijama: Seniori 5000 m: Laszlo Toth, (Pe uh, Ma arska) 15:21 2. Zoran Žili (AK Zagreb Ulix) 15:33 3. Vedran
Pobjedni ka trojka seniorske utrke
Me imurju ukupno dvije pobjede! Posljednju utakmicu kvalifikacija za A 1 ligu košarkaši Me imurja su odigrali protekle srijede kod ku e protiv Mladosti iz Zagreba, odnosno druge mom adi Cedevite i izgubili. No, izgubili su sa samo tri koša razlike od protivnika kojega su u Zagrebu pobijedili, a razlika one i ove utakmice je ogromna – u Zagrebu je akove ka mom ad bila kompletna, dok je u akovcu nedostajao Bilinovac (poziv u reprezentaciju U 20), te Nikola Hrka (neugodna ozljeda stopala). Naši su utakmicu zapo eli kao i «tisu u puta ranije» - mlako, bezvoljno, tromo, pa su opet dali protivniku 15 razlike ore. Na poluvremenu minus 13, što i nije bilo tako loše s obzirom na to kako su igrali. Povratkom iz svla ionica to je bila sasvim druga mom ad, ona koja je izborila dvije pobjede u kvalifikacijama ( a još dvije poklonila protivnicima), rastr ana, precizna, borbena u obrani. Ta je mom ad stigla prednost gostiju, izjedna ila, na kraju imala i šansu pobijediti, ali su posljednja tri šuta naših (jedan zicer i dvije trice) protivnici – izbananirali!? Realno, da je mom ad bila kompletna, pobijedila bi, što bi bila tre a pobjeda u kvalifikacijama. Ako još dodamo doma u utakmicu protiv Beliš a kada je napravljena glupost u zadnjem
ski list Koprivnica) 22:19 2. Renata Korošic (AK Marathon 95 Varaždin) 25:23 3. Nevenka Modri (Udruga žena Brezje) 26:51;kadetkinje 1000 m: 1. Magdalena Doležaj (AK Me imurje) 4:30 2. Megi Sabol ec (AK Me imurje) 4:43 3. Nina Dobša (AK Me imurje) 4:47, kadeti 1500 m: 1. Krunoslav Majeri (OŠ Podturen) 5:34 2. Domagoj Rašan (AK Podravski list Koprivnica) 5:38 3. Patrik Škvorc (AK Me imurje) 5:41; juniorke 1500 m: 1. Silvija Trstenjak (AK Nedeliš e) 6:21 2. Antonija Rosandi (AK Podravski list Koprivnica) 6:22 3. Manuela Turk (AK Me imurje akovec) 6:47; juniori 3000 m: 1. Zoran Vuk (AK Me imurje akovec) 11:41 2. Oliver Oreši (AK Podravski list Koprivnica) 11:47 3. Zvonimir Jambruši (AK Podravski list Koprivnica)
KONA NA TABLICA 1.Kvarner 2010
10 9 1 19/+179
2. Alkar
10 8 2 18/+96
3. Šibenik
10 6 4 16/+10
4. Mladost
10 4 6 14/-59
5. ME IMURJE
10 2 8 12/-61
6. Beliš e
10 1 9 11/-165
napadu (na minus jedan se šutnula trica, a pod košem tri naša sposobna centra), te nesretan gubitak u Šibeniku kada se u zadnjem napadu izgubila lopta na centru na minus dva, onda bi to bilo ukupno 5 pobjeda što bi bilo dostatno za diobu tre ega mjesta. I to bi bilo objektivno. Jer, mnogo su ve a bila svakovrsna ulaganja Alkara i Kvarnera za povratkom u Prvu ligu – mi se jednostavno s tim klubovima ne možemo nositi. Jednoga dana – tko zna?! (Bojan Hrka )
REZULTATI 10 KOLA: Kvarner 2010 – Šibenik 96:71 Alkar – Beliš e 81:70 Me imurje – Mladost 69:72 (11:22, 20:22, 20:10, 18:18)
ME IMURJE: Klari 14, Jeleni , Marek Novak 13, Vugrinec 5, Andrija Hrka 5, Zaspan 8, Vuruši , aji , Mario Novak Medo 15, Man. Novak, Golubi 9.
12:20; Natjecatelji u kolicima - žene 600 m: 1. Ljuba Vuruši (DDICP akovec) 6:57 2. Anita Trebše (DDICP Murska Sobota) 7:00 3. Branka Marija Vrtari (DDICP akovec) 7:45; Natjecatelji u kolicima - muškarci 600 m: David Ša ari (DDICP akovec) 5:29 2. Miljenko Sinjeri (DDICP Koprivnica) 5:40 3. Franc Borovnjak (DDICP Murska Sobota) 5:53; Utrka gra ana - muškarci 3000 m: 1. Branko Levani (TK Marathon 95 Varaždin) 12:02 2. Bruno Polak (Šenkovec) 12:23 3. Mario Horvat (Udruga žena M.Mihaljevec) 12:29; Utrka gra ana - žene 1500 m: 1. Ljiljana Zebolc (Kick boxing klub 300 akovec) 7:08 2. Ivanka Horvat (Udruga žena M.Mihaljevec) 7:11 3. Tamara Kolomari 8 (Kick boxing klub 300 akovec) 7:18.
1. lipnja 2010.
TRE I ME UNARODNI BADMINTONSKI TURNIR “ AKOVEC CROATIA OSIGURANJE OPEN 2010.”
Pobjednici Kinez Hong Mao i hrvatska reprezentativka Andrea Žvorc
- Na atraktivnom seniorskom turniru sudjelovalo je 30 igra a i igra ica iz Hrvatske i Slovenije
Prošle subote i nedjelje u uspješnoj organizaciji BK ”Me imurje” akovec pod generalnim pokroviteljstvom Grada akovca i generalnog sponzora kluba Croatia osiguranja akovec te pokrovitelja Zajednice sportova MŽ održan je 3. Me unarodni badmintonski turnir “ AKOVEC CROATIA OSIGURANJE OPEN 2010”. Na atraktivnom seniorskom turniru sudjelovalo je 30 igra a i igra ica iz Hrvatske i Slovenije. U pitanju je jedini hrvatski turnir u badmintonu s nov anim nagradnim fondom. Prvi nositelji turnira bili su Luka Petri iz Slovenije, 168. igra svjetske rangliste i Andreja Žvorc iz Hrvatske 160. igra ica svjetske rang-liste. Turnir je sve ano otvorio dogra-
dolna elnik Grada akovca - Veselin Biševac.
Vlahek šesti, Dovydaityte tre a U konkurenciji seniora tre i pobjednik turnira postao je Kinez, ina e lan zagreba kog Medvedgrada Hong Mao pobjediviši u inalu prvog nositelja slovenca Luku Petri asa 2:1 (14:21, 21:16, 21:8).Tre e mjesto osvojio je slovenski reprezentativac Iztok Utroša ( Slo-”Ljubljana”) pobjedivši hrvatskog reprezentativca i prvaka Zvonimira urkinjaka ( HR-”Medvedgrad ) sa sa 2:0 ( 21:15, 21:11 ). Luka Vlahek bio je vrlo dobar šest, dok su ostali me imurski igra i bili plasirani izme u 9. i 12. mjesta: Matija
Najbolji me imurski igra badmintona Luka Vlahek zauzeo je 6. mjesto u seniorskoj konkurenciji
Hranilovi , Petar Žini i Danijel Zadravec. U kokurenciji seniorki druga pobjednica postala je hrvatska reprezentativka i prvakinja Andrea Žvorc ( HR-Medvedgrad, Zg ) pobjedivši u inalu hrvatsku reprezentativku Stašu Poznanovi (HR-MZ ) sa 2:0 (21:14, 21:6). Tre e mjesto osvojila je braniteljica naslova litvanska reprezentativka Kristina Dovydaityte, lanica Me imurja akovec koja je pobijedila hrvatsku reprezentativku i državnu vice-prvakinju Petru Petranovi (BK Stella Zagreb) sa 2:0 (22:20, 21:11). U konkurenciji muških parova prvi pobjednici postali su hrvatsko-kineski par Igor imbur / Hong Mao (HR-Kina, MZ)
pobjedivši u dramati nom inalu hrvatski par Zvonimir urkinjak / Zvonimir Hoebling ( HR-MZ ) sa 2:1. Poredak naših: 5.-6. Luka Vlahek/Matija Hranilovi i Petar Žini /Karlo Komar i . U konkurenciji ženskih parova prve pobjednice postale su hrvatske reprezentativke Staša Poznanovi / Maja Šavor pobjedivši u inalu par Andra Žvorc Matea i a s 2:1.Tre e mjesto osvojila litvansko-hrvatska kombinacija Kristina Dovydaityte/Petra Petranovi pobjedivši par Martina Skorup/Tena Tucakovi sa 2:1. Klub zahvaljuje sponzorima i pokroviteljima na pomo i u organizaciji turnira i ve sada najavljuje isti za dogodine.
1. lipnja 2010. STOLNI TENIS
NK AKOVEC
Hodošanski kadetski ženski dvojac pokorio Europu!
Aktualna Uprava propitkuje kako su “nestala” 3 milijuna kuna
Na 57. Zagipingu u Zagrebu sudjelovalo je 17 zemalja, a nastupom za reprezentaciju Hrvatske, Paula Markati i Lea Rakovac, rodom ili porijeklom ina e Me imurke koje igraju za klubove izvan našeg kraja, u jakoj konkurenciji osvojile su 1. mjesto u ekipnom natjecanju. Redom su padale Rumunjska, Italija, ekipa STK Vukovara u grupi, te u polufinalu jaku reprezentaciju Rusije dobile 3-0, da bi u finalu porazile reprezentaciju Njema ke s 3-2. U pojedina nom natjecanju Paula
je kao 5. nositeljica bila 1. u grupi, dobila je igra ice Slovenije, Rumunjske i Srbije sve s 3-0. U 1. kolu dobila je igra icu Slovenije te ušla me u 16. U osmini finala izgubila je od rancuske Kineskinje s 3-2, dok je naša druga hodošan anka Lea Rakovac (po baki, živi u Zg) dogurala odli nom igrom do finala i izgubila od igra ice Rumunjske Ballint (7. u Europi). Moramo napomenuti da su Lea i Paula državne prvakinje u parovima, dok je Lea pojedina no državna prvakinja, a Paula je 3. (dz)
STREETBALL TURNIR u uli noj košarci povodom Dana grada akovca - akovec Open 2010.
TENIS
Lisjak i dalje neuspješno Najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak nikako da napravi neki kvalitetan turnir na ameri kim ITF turnirima iz circut serije. U poznatom teniskom centru u Carsonu kraj Los Angelesa, otvorila je sezonu nastupa na hardu, i u nejakoj konkurenciji (ve ina najboljih igra ica je u Europi) kao 3. nositeljica izgubila je odmah u 1.
kolu. Bolja od nje s 2:1 u setovima bila je iskusna Ruskinja Alina Jidkova koja se ne može u posljednje vrijeme pohvaliti s nekim dobrim rezultatima. Ivana je dobila lagano prvi set 6:1, ali je onda izgubila sljede a dva: 4:6, 3:6. Puno bolje je Ivana odigrala u paru, gdje je stigla do polufinala. (dz)
Poraz Pun eca protiv Medveš aka i pobjeda nad Koprivnicom U 3. kolu II. hrvatske teniske lige seniorska mom ad akove kog Pun eca ugostila je ekipu Medveš aka iz Zagreba, prošlogodišnjeg lana I. lige. Odli an rezultat u pojedina nim susretima: pobjede Mitje Zajšeka, Tomislava Hublina, Dejana Žli ara i Nikole Horvata, te katastro alan rezultat u igrama parova: poraz sva tri para. Kona ni rezultat 5:4 za
goste kojima idu dva boda, doma inu jedan. Ve slijede i dan odigran je susret 4. kola protiv Koprivnice. Ponovno vodstvo nakon pobjedina nih susreta 4:2 (pobjede Dejana Žli ara, Bojana Jaklina, Nikole Horvata i Karla Škvorca), no ovaj put je ostvarena jedna pobjeda u parovima (Zajšek/ Škvorc) za ukupnu pobjedu 5:4 i dva boda.
RUKOMET
Ekipa OŠ Prelog državni prvak Prelog je poznati kao grad s rukometnom tradicijom koja traje godinama. Potvr eno je to i ove godine. Naime, na završnici državnog prvenstva hrvatskih školskih športskih društava rukometaši OŠ Prelog osvojili su naslov državnog prvaka. Završno natjecanje izborili su nakon što su bili najbolji na tri manje razine.
Paula Markati i Lea Rakovac razvijaju se u vrhunske stolnotenisa ice
Do naslova državnog prvaka stigli su bez izgubljene utakmice. Zlatnim medaljama okitili su se: Sermek Luka, Najman Josip, Malek Hrvoje, Vlaši Dino, Šestan Nikola, Trupkovi Kruno, Sermek Marko, Se an Filip, Šestan Vito, Židov Marko i Hozjan Filip. Ekipu je vodio u itelj Božidar Žegarac kojem je to novi u nizu uspjeha s razli itim generacijama preloške osnovne škole.
Na kon erenciji za novinare uprili enoj minulog vikenda, predsjednik NK akovec Zvonko Bratuša je novinare izvijestio da je završena analiza poslovanja kluba od 2003. do 2010. godine i da prema njoj nedostaje tri milijuna kuna. Revizijom poslovanja zadnjih sedam godina rada NK akovca utvr eno je da manjka tri milijuna kuna, rekao je Bratuša: “Od 2003. do 2010. godine ve e sume novca prebacivane su na ra une koji nisu od NK akovca, a lanovi Izvršnog odbora Kluba i Škole sami sebi ispla ivali su ve e sume kao pozajmice. Radi se o ukupno preko tri milijuna kuna, koja su završila ve im dijelom na ra unu NK ŠK, prijašnje Nogometne škole”, dodao je.
Zbog toga je on osobno predao Državnom odvjetništvu, Poreznoj upravi te gradona elniku i županu prijavu nezakonitih radnji: “Sve dok ne dobijemo odgovor na tu prijavu ne želim izlaziti u javnost s imenima krivaca za nezakonite radnje. To bi trebalo biti za tridesetak dana”, odgovorio je novinarima na pitanje o konkretnim imenima. “Ukoliko se pokaže da prijava stoji to bi omogu ilo deblokadu ra una NK akovec i normalni rad kluba”, kaže Bratuša. Do promjena je došlo na mjestu potpredsjednika NK akovca, unkciju je napustio Damir Jaklin, a preuzeo Željko Novak. On e se najviše angažirati oko devedesete obljetnice NK akovca, ali je rekao: “Sad trenutno imamo važnije poslove od proslave. Nju odga amo do kraja godine.” (Ivana Strahija)
Bilo je odli nih haklova! Sportska ekipa PUM-e slavila je u konkurenciji etiri ekipe
EKIPA Policijske uprave me imurske pobjednik Sportskih susreta etiriju policijskih uprava
Me imurski policajci i policajke najbolji me u susjedima Seniorski osvaja i medalja U nedjelju je povodom Dana Grada održan tradicionalni Streetball turnir u haklu tri na tri uz u eš e od preko 30 trojki, dakle oko stotinjak igra a (neke su trojke imale jednog, a Ekipa za o evid ak i dva pri uvna igra a!?) u nekoliko starosnih i žensko-muških kategorija. I vrijeme se smilovalo, jer haklovi su zapo eli oko 10 ujutro, a završili nakon 3 popodne, a desetak minuta nakon podjele medalja po elo je lagano kišiti! Zbog toga organizatorima iz Grada akovca i KK akovca pohvala svake vrste, a naro ito nadahnutom voditelju Milanu Hajdinjaku Mi iju koji se «nije gasio cijeli dan» - svaka mu ast! Spomenimo i pobjednike, najprije u ženskoj konkurenciji. U kategoriji seniorki prvo mjesto osvojila je trojka Winx iz akovca (Balog, Tkalec, Leva i ) ispred Štapi a (Hlebec, Šardi, Šmitran). U kategoriji mla ih kadetkinja najbolje su bile Crne pantere iz Ivanovca ( rep, Varga, Zdolec, Sabol) ispred drugoplasiranih Seetner iz akovca (Cindri , oki , Ku ek). U kategoriji dje aka ro enih 1998. i mla ih prvo mjesto osvojili su Engleski tulipani iz akovca (Beriša, Žižek, Baksa, Bedi ) ispred ekipe Antitalenti (Žini , Vojkovi ,
Herman, Mikuli ). Dvije godine mla i hakleri nastupili su u kategoriji mla ih kadeta (ro eni 1996. i mla i), a prvo mjesto osvojili su Purani iz akovca (Jambrovi , Hamer, Glumac, Keresteš) ispred ekipe 3+1 gratis iz Donjega Kraljevca (Pa an, Ivanovi , Me imurec, Fuš). U kategoriji kadeta ro enih 1994. i mla ih najbolji su bili Morski vilenjaci iz akovca u sastavu Lon ari , Wrana, Breznik, a u finalu su tukli Selja ine iz Ivanovca (Bjelobrk, Fe keš, Kranj ec). U juniorskoj kategoriji (košarkaši ro eni 1992. i mla i) prvo mjesto su osvojili živopisni Meso Z tiblice, svi su 93. godište, a igrali su u sastavu Vuruši , Prprovi Matija, Pusti Miro i Hrka Andrija. U finalu su tukli Antoli e iz Koprivnice rezultatom 8:0 (automat !?). U najstarijoj kategoriji – o ekivano premo na Ekipa za o evid, bivši prvak države i bivši hrvatski predstavnik na Prvenstvu Europe. Haklali su u sastavu – Mario Novak stariji Medo, Matija Novak mla i Medo, Golubi Saša, Biševac, Gomzi. Nedorasli protivnik u finalu (rezultat 21:9) im je bio X actor u sastavu Nikola Novak, Megla, Nikša Golubi , Zaspan, Feher. (tekst: Bojan Hrka , oto: Davorin Franji )
Juniorski osvaja i medalja
Ekipa Policijske uprave me imurske ukupni je pobjednik 17. sportskih susreta etiriju policijskih uprava – me imurske, varaždinske te Policijske uprave Maribor i Murska Sobota. Ovogodišnji doma in bila je mariborska Policijska uprava, a susreti su održani u Slovenskoj Bistrici te su okupili 160 natje-
catelja. Žene su se natjecale u odbojci, a muški u malom nogometu, streljaštvu te borila kim vještinama. Na drugo mjesto, iza naših predstavnika, plasirali su se natjecatelji PU Murska Sobota, tre e mjesto zauzeli su policajci iz Maribora, dok su posljednji bili djelatnici Policijske uprave varaždinske. (V. Kelkedi)
STREETBALL
Poziv u Austriju! U Oberwartu, u Austriji 115 km od akovca organizira se Streetball – Challenge u etvrtak 3. lipnja na blagdan Tijelova s po etkom u 14 sati ispred sportske dvorane. Nastupaju slijede e kategorije: • mini 2 – ro eni 2000/2001 • mini 1- ro eni 1998/99 • aci – ro eni 1996/97 • kadeti – ro eni 1994./95 • juniori – ro eni 1992/93 • seniori – bez dobne granice Svaka ekipa ima tri igra a plus jednoga rezervnoga.
Uz hakl 3 na 3, organizira se i takmi enje u zakucavanju, šutu, te tehnici vo enja lopte u slalomu. Bit e Djs, ameri ki barbecue , chill out zone (za anti alkoholi are), coctail bar. Svaki natjecatelj, a posebno pobjednici bit e nagra eni od sponzora Gigasport, Spalding i Easy drivers. Detaljnije in ormacije mogu se dobiti na web stranici www. gunners.at. In ormacije Goran Patekar, oo43650 9160765, e-mail patekar@gunners.at
1. lipnja 2010.
NOGOMET - UKRATKO PRVA HNL
Me imurje definitivno ispalo Hrvatski Dragovoljac ipak e igra u I. HNL. Nada Me imurja da moĹžda ne e bila je uzaludna. Nakon posljednjeg kola minuli vikend u Sigetu je bila velika feĹĄta. Da Hrvatski Dragovoljac nije samo takav “igra â€? najbolje svjedo i da su s njima feĹĄtali ljudi iz vrha HNS-a sveprisutni Srebri i Pavlovi , a bilo je tu i jakih poli kih igra a poput ministra vanjskih poslova - Jandrokovi a. Svi oni su govorili da je Dragovoljac uĹĄao tamo gdje i pripada. BaĹĄ zanimljivo, kao i pri a o licencama koja je na kraju zavrĹĄila kao “parodijaâ€? iako su neki ljudi pokuĹĄali na ovu temu bi ozbiljni. (dz)
KUP MNS
U srijedu juniorsko i seniorsko finale Ove srijede 2. lipnja igraju se obje utakmice nala Kupa MNS. U juniorskom nalu od 15.30 h sastaju se Me imurje i Sokol, dok nakon toga od 17.30 h slijedi seniorsko nale u kojem igraju akovec i Sloboda Slakovec. (dz)
REPREZENTACIJA ME IMURJA igra u etvrtak u Podturnu
Povodom Dana op ine: Op ina Podturen Reprezentacija Me imurja Na Tijelovo, u etvrtak 3. lipnja na igraliĹĄtu NK Podturna igra se zanimljiva nogometna utakmica. Povodom Dana op ine od 17.30 h odigra e se utakmica izme u reprezentacije Op ine Me imurja i Reprezentacije Me imurja. U selekciji doma ina zaigra e igra i klubova iz svih naselja koji pripadaju op ini, dok e izbornik Me imurja Miljenko Dove er pokuĹĄa okupi ĹĄto ja u selekciju sastavljenu od ponajboljih me imurskih klubova i igra a koji e bi slobodni tog dana. (dz)
IV.HNL - SJEVER - 24. kolo MLADOST – UKOVEC 77 0:1 (prekid u 61. minuti) VaraŞdin, igraliťte Mlados . Suci: Jaluťi (Kurťanec), iŞmeťija (D. Dubrava), Brljak (D. Dubrava). Strijelac: 0:1 Vukina 49. Crveni karton: Erhat (Mladost) 61. – udaranje glavnog suca ťakom u lice Mladost: Ban , Ismajlovski G, Žganec, Conjar, Terzi , Kataleni , Ismajlovski B., Golubi , Erhat, Krsnik (od 46. Slatkovi ), Ma ukovec 77: Mikulan, Pavlic, Vuk D., Mihoci M., Mihoci D., Poljak, Begovi (od 57. BoŞek), Lon ari , Vukina, Bartoli , Vuk A.
AKOVEC – TRNAVA 2:2 akovec, SRC Mladost, gledatelja 50. Suci: Horvat (S.Ves), urila (Vularija), Posedi (Puť ine). Strijelci: 1:0 Balent 8., 2:0 Balent 38., 2:1 Blagus 48., 2:2 Baksa 70. akovec: Petkovi , Pintari V., Pintari N. , Malovi T., Antonovi , HadŞi , Vlah (od 56. Saka ), Balent, Novak M. (od 53. Vuruťi ), Simon, Novak J. Trnava: Farkať F., Mesari (od 58. Pintar), Baksa, Jakťi I., Katanec, Gudlin, Ribi (od 75. Farkať D.), Blagus, Jakťi S., Pongrac, Malovi I. (od 90. Vlahek)
SLOBODA – IVAN ICA 4:1 Slakovec, igraliťte Slobode. Suci: Kolari (N. S. Rok), Radek (Pribislavec), Genc (Prete nec) Strijelci: 1:0 Levec 19., 2:0 He a 48., 2:1 Biťko 59., 3:1 Angel 77., 4:1 Borko 86. Sloboda: Kolar, Buhanec, Angel (od 79. Tkalec), Kamenar, Levec, Katanec, Srnec, Borko, He a (od 55. Novak Danijel), Goricaj, Petek Ivan ica: Bani , Hrani , Cika , Kocijan, Menda , Pa en, Kova ek, Šmin , Gregur (od 47. Pintari ), Biťko, Kokotec
GRANI AR – NOVI MAROF 3:2 Kotoriba, igraliťte Sportski park. Strijelci: 0:1 Saboli 28., 1:1 Kos 37. 11 m, 2:1 Horvat 45., 2.2 Hrebak P. 52., 3:2 Gorupi 67. Crveni kartoni: Fundak (Grani ar) 85. – druga javna opomena (preoťtar start, prigovor sucu) Hrebak L. (Novi Marof) 62. – druga javna opomena (obje preoťtar start), Hrebak P. (Novi Marof) 72. – psovanje suca. Grani ar: Tropťek, Radmani , Fundak, Na , Matotek, Habuť, Paveli (od 88. Vuko ), La n, Kos (od 90. Ujlaki), Gorupi , Horvat Z. Novi Marof: Klju ari , Saboli , Hrebak L., Novak, Zdelar, Meťnjak, BalaŞinec (od 70. Horvat I.), Henezi (od 77. Saka ), Hanc, Hrebak P., Mikulec
DINAMO (P) – SRA INEC 2:1 Palovec, igraliťte Dinama. Suci: Vugrinec (Komarnica), Pintari , Slunjski (oba VaraŞdin). Strijelci: 1:0 Štampar 30., 2:0 Cirkven i 54., 2:1 Vincek 78. 11 m Dinamo P: Rebernik, Klekar (od 56. Domini ), Jan ec, Žuli Darko, KriŞai , Lovren i , Žuli Danijel (od 60. Mar ec), Štampar, Mihalovi , Cirkven i (od 69. Debelec), RuŞi Sra inec: Bogadi, DroŞ ek, Šincek, Vilaj, Papec (od 80. Skuzin), Vincek, Pintari , Šupljika, Vilaj, Plantak, Kos
PLITVICA – SLOGA 4:4 Gojanec, igraliťte Plitvice. Suci: Pani (VaraŞdin), Šprem (VaraŞdin), Stolnik (Hrať ica). Strijelci: 1:0 Buhin 26., 1:1 Vugrinec 49., 1:2 Kolar 58., 2:2 Ister Tomica 62., 3:2 Malnjak 75., 3:3 Vugrinec 81., 4:3 Ister Tomica 82., 4:4 Kolar 90. Plitvica: Mati , Ku ar, Ister Tomislav, Zgrebec, Pomper Marko, Horvat Marko, Buhin (od 66. Horvat I.), rnila (od 68. Horvat Ma ja), Ister Tomica (od 90. Pomper Marin), Kocijan, Melnjak Sloga: Per i , Vuruťi , Je ud, Obadi , Vabec, Kolar, Glad (od 66. Mihalkovi A.), Vugrinec, Bajzek, Bali , Zoka
PODRAVINA – DINAMO D 13:1 Ludbreg, igraliťte Podravine. Suci: Topliťnjak (N. Ves), Kedmenec (Sv. Marija), Herman (Belica). Strijelci: 1:0 Suťec 2., 2:0 Suťec 5., 3:0 Va unec M. 12., 4:0 Kosir 14., 5:0 Suťec 18., 6:0 Suťec 25., 7:0 Suťec 28., 8:0 Va unec M. 30., 9:0 Suťec 61., 9:1 Strahija 64., 10:1 Suťec 68., 11:1 Suťec 84., 12:1 Suťec 89., 13:1 Kosir 90. Crveni karton: Jambres (Podravina 40.) – namjerno igranje rukom van KP Podravina: Jambres, Pomper, Va unec M., Bradari , Kosir, Va unec D. (od 40. Bendelja), Vru ina (od 46. Kruťelj), Kranjec, Golenja, Suťec, Malec Dinamo D: Novak, Trstenjak, Lovrek, Jakťi , Tizaj, Vargek, Topalovi (od 40. Jesenovi , od 81. Ov ar), Krznar N., Strahija, Vugrinec, Krznar A.
III. HNL-ISTOK pribliĹžava se kraju
NedeliĹĄ e remiziralo s novim drugoligaĹĄem, teĹžak poraz PreloĹžana Protiv drugoplasirane ekipe lige NedeliĹĄ e je uspjelo uzeti bod na HraĹĄ ici. MV Croatia ne e biti prvak, ali e igrati II. HNL, jer za tako neĹĄto Lipik nema uvjete. Ĺ to se ti e same utakmice, u po etku situacija baĹĄ nije izgledala blistavo za doma e, koji su ak i prije no ĹĄto je istekla prva minuta bili u zaostatku, jer je Bili i krenuo s loptom s centra, iskoristio neodlu nost doma e obrane i pogodio mreĹžu iza Posavca za 0:1. Nakon tog hladnog tuĹĄa doma i igra i u potpunosti preuzimaju travnjak, a ve se u 13. minuti trese mreĹža iza gostuju eg vratara, no Treska je bio u nedozvoljenoj poziciji. Odli ne prilike propuĹĄtaju prvo Zavrtnik pa Bujani . Za promaĹĄaj se Bujani iskupio u 36. minuti, kad je s 14 metara od gola Croatije uputio loptu u suprotni kut, iskoristivĹĄi krivo postavljenog vratara PuĹĄeli a. Kraj poluvremena opet donosi lijepu priliku Croatije. Sivri je sam stigao pred golmana NedeliĹĄ a i loba Posavca, ali se lopta od pre ke umjesto u gol odbija van. I u drugom poluvremenu doma ini imaju inicijativu, a kona no u vodstvo dolaze u 62. minuti. Bujani je jako pucao, vratar PuĹĄeli izbio loptu, a Vizinger je, za svoj 18. ro endan, pospremio u mreĹžu za 2:1. Nakon toga su se razigrali gosti, kojima se sre a osmjehnula u 76. minuti. Sivri a netko ruĹĄi u kaznenom prostoru NedeliĹĄ a, a sudac Ratkovi pokazuje na bijelu to ku. Sigurni je realizator kaznenog udarca Agati , koji rezultat tako postavlja na kona nih 2:2.
Nakon prvog poluvremena niĹĄta nije nagovjeĹĄtavalo katastro u. Ĺ toviĹĄe, nakon ĹĄto je Balent donio rano vodstvo, a doma i preokrenuli, Jari je u zavrĹĄnici prvog dijela poravnao i sve je bilo na po etku. Me utim, u drugom, bio je to jednostavno horor kad je u pitanju propusnost obrane Mladosti. Doma i su dali 5 zgoditaka i ĹĄto je joĹĄ gore stvorili joĹĄ prilika. PreloĹĄka igra se u potpunosti raspala. ZaĹĄto? O tome trener Kralji mora itekako ozbiljno porazgovarati s de kim u svla ionici. U subotu je zadnje kolo u kojem u Prelog stiĹže lider Lipik. Prava prilika da se pobjedom "zaboravi" ova katastro a. Sve ostalo donijelo bi novi pad na tablici i niĹĄta od kona ne pristojne 11-12 pozicije prvenstvene tablice. Utakmica se igra u 17 sati. (is i dz)
Horor igra Mladosti u drugom poluvremenu
DUNJKOVEC-PRETETINEC. IgraliĹĄ te HraĹĄ ica. Sudac: Dario Ratkovi (Valpovo). Pomo nici: Knez i Gili . Strijelci: 0:1 Bili i (1), 1:1 Bujani (37), 2:1 Vizinger (64), 2:2 Agati (76-11m). NEDELIĹ E: Posavec, Zanjko, Belovi , ukes, Vibovec, Zavrtnik, Bujani (od 59. Vizinger), eĹĄnjaj (od 85. PaĹĄali ), Fu ko, Stankovi , Treska (od 90. Golubi ). Trener: Ivica Mihali . MV CROATIA: PuĹĄelji , Perkovi , Kruljac, ani , Stepi , amber, Agati , Bili i (od 52. Miji ), Vu ini (od 58. Kljaji ), Jozi (od 80. Marti ), Sivri . Trener: Marijan Zovko. Igra utakmice: Marko Zavrtnik.
Ĺ to napisati nakon katastro alnog poraza 7:2 Mladosti u BeliĹĄ u. Ne pamti se kad su PreloĹžani koji imaju "prvoligaĹĄku obranu" inkasirali sedam golova, ak pet u 45 minuta. Obi no su davali toliko, ali u BeliĹĄ u je obrana jednostavno bila katastro alna.
BELIŠE – MLADOST (P) 7:2 BELIŠE. Gradski stadion. Sudac: Toluťi (Vinkovci). Pomo nici: Damjanovi i Nikoli . Strijelci: 0:1 Balent (6), 1:1 Ratkovi (13), 2:1 Kova evi (39), 2:2 Jari (45), 3:2 Kova evi (51), 4:2 Vida (59), 5:2 P. Vurdelja (79), 6:2 P. Vurdelja (89), 7:2 Vida (90). BELIŠE: Duman i , M. Skelac (od 71. Vukovi ), M. Žaja, B. Vurdelja, Peroťevi , Petak, K. Žaja, Ratkovi , Jur evi (od 62. P. Vurdelja), Skenderovi (od 56. Vida), Kova evi . Trener: Duťan Vurdelja. MLADOST (P): Mar ec, Ba ari, Radikovi , Bukal (od 82. Vutek), Magdaleni , Dodlek, D. Balent (od 27. Miťi ), HiŞman (od 85. M. Balent), Habuť, Sabol, Jari . Trener: Zoran Kralji . Igra utakmice: Zoran Ratkovi .
NEDELIŠE – MV CROATIA 2:2
IV. HNL-SJEVER - skupina VaraĹždin-Me imurje
Igra varaĹždinske Mladosti nokautirao suca JaluĹĄi a!
Ostali rezultati: Grani ar – Viťnjevac 4:1; akovo – Grafi ar Vodovod 4:1; KriŞevci – Bjelovar 2:1; Lipik – Naťice 0:0; Olimpija – Croatia 5:4; Koprivnica – Slavija 4:0; Sloboda – Mladost (C) 1:1.
TABLICA 1. Lipik
33
19
6
8
88:47
63
62
2. MV Croa a (SB)
33
19
5
9
80:43
62
61
3. Olimpija
33
18
6
9
79:53
60
57
4. Grani ar
33
18
5
10
64:45
59
56
5. Slavija
33
17
4
12
52:50
55
55
6. Mladost (C)
33
14
11
8
57:38
53
52
7. akovo
33
15
8
10
54:41
53
52
8. Bjelovar
33
14
10
9
57:41
52
50
9. BeliĹĄ e
33
16
4
13
51:36
52
49
10. Croa a ( )
33
14
6
13
58:53
48
48
11. Koprivnica
33
12
6
15
52:51
42
42
12. NAĹ K
33
12
6
15
37:54
42
41
13. Mladost (P)
33
12
6
15
37:56
42
40
14. NedeliĹĄ e
33
12
5
16
51:72
41
39
15. KriĹževci
33
10
9
14
42:61
39
36
16. ViĹĄnjevac
33
9
8
16
37:59
35
35
17. Graf. Vodovod
33
7
1
25
29:82
22
22
18. Sloboda
33
4
4
25
39:82
16
15
Parovi 34. kola: NAŠK – Koprivnica; Slavija – Nedeliť e; MV Croatia (SB) – Olimpija; Croatia ( ) – Grani ar; Viťnjevac – KriŞevci; Bjelovar – Sloboda; Mladost (C) – akovo; Gra . Vodovod – Beliť e; Mladost (P) – Lipik.
Rezultati 24. kola: Sloboda – Ivan ica 4:1; Mladost – ukovec 77 prekid 61. min. 0:1; akovec – Trnava 2:2; Grani ar – Novi Maro 3:2; Podravina – Dinamo (D) 13:1; Plitvica – Sloga 4:4; Dinamo (P) – Sra inec 2:1.
TABLICA 1. Podravina
24 21
2
1
118-12 65
slaba igra akov ana: “Nisam nezadovoljan rezultatom, trebali smo dakako pobijediti, ali sudac nije ni malo ĹĄtitio igru, pa se igralo pregrubo, ĹĄto nama nije ni malo odgovaralo.â€? S tim se nije sloĹžio trener Gori ana Zlatko Ba ari. “Mislim da to nije istina, jer je od prve minute HadĹži radio startove koji su bili za crveni karton. Predstavili smo se akovcu u dobrom svjetlu, mnogim mojim igra ima je ovo prvi put da igraju na SRC Mladosti.â€?
2. akovec
24 14
5
5
70-31
3. Sloboda
24 14
2
8
55-77
44
4. Dinamo P.
24 13
4
7
57-35
43
5. Grani ar
24 13
2
9
52-34
41
6. Sloga
24 10
10 4
49-30
40
7. Sra inec
24 11
6
7
39-35
39
8. Trnava
24 9
7
8
37-43
34
KiĹĄa golova u Gojancu
9. Plitvica
24 9
3
12
55-50
30
10. Ivan ica
24 8
1
15
42-56
25 24
Vrlo ruĹžan prekid dogodio se u varaĹždinskoj etvrti BiĹĄkupec, gdje je Mladost do ekala ukovec. Eto i u HNL-u se dogodi da bude sudac napadnut. Ovaj put su to sre om bili doma i. Iako je do te mu ne 61. minute utakmica tekla u najboljem redu, a gosti su vodili pogotkom Vukine od 49. minute, jedna je odluka suca Kristinka JaluĹĄi a toliko razgnjevila doma eg igra a Erhata da je on zatvorenom ĹĄakom udario glavnog arbitra u lice. Problem je po eo kad je u 16 metara ukovca doĹĄlo do kontakta napada a Mladosti i brani a ukovca, a sudac JaluĹĄi pokazao samo na ubacivanje od strane golmana. Odmah su dotr ali B. Ismajlovski i Erhat te po eli s prigovorima da je to bio isti penal, a JaluĹĄi ih pokuĹĄava smiriti Ĺžutim kartonom. Erhata je to samo izgleda joĹĄ viĹĄe razbjesnilo te udara suca u lice. Prekid utakmice bio je nakon toga bilo jedino rjeĹĄenje, jer JaluĹĄi viĹĄe nije bio sposoban suditi. O ekivani rasplet ovog prekida je dugotrajnija zabrana igranja za nasilnog Erhata, te 0:3 za zelenim stolom u korist ukovca. Naravno, dva fizi ka napada i prekida za suca JaluĹĄi a u samo dvije nedjelje zasigurno je injenica koja bode u o i, tako da bi ga povjerenici mogli pred kraj ipak staviti na neke malo “lakĹĄeâ€? utakmice.
Odli nu utakmicu odigrali su Gojan ani i akov ani-Pustakov ani, a gledateljima na igraliĹĄtu Plitvice nije nedostajala ni jedna komponenta dobrog me a, od pregrĹĄt golova pa do promjena vodstva. MoĹže se re i da su slogaĹĄi na kraju imali viĹĄe sre e i uspjeli izjedna iti za bod u 90. minuti golom Kolara. “Iako utakmica nije odlu ivala ni o emu, drago mi je da je bila zanimljiva. Bodom sam zadovoljan, jer smo mogli i mi i doma i odnijeti sva tri, pa je podjela na kraju najrealniji ishod. Imamo malih problema s brojem igra a, klupa nam je tanka, pa se nadam da emo izdrĹžati do kraja prvenstvaâ€?, rekao je Slogin trener Ivan Hamonajec.
Remi akovca i Trnave
Slakov ani vrlo uvjerljivi
Svakom je protivniku na SRC Mladosti pripalo po poluvrijeme, a i kona ni je rezultat takav u me imurskom srazu akovca i Trnave. U prvom dijelu susreta akov ani su rano doťli do zgoditka, Simon je lijepo proigrao Balenta, a on je proťao pored Kataneca i pogodio za 1:0. Gosti sporadi no prijete preko Mesari a i S. Jakťi a, ali se rezultat opet mijenja u korist akov ana, a sve je sam u inio Balent. Po povratku na travnjak su gosti pokazali odmah da je drugih 45 minuta njihovo, jer slobodni udarac izvodi Mesari , a Blagus glavom matira Petkovi a za 2:1. Rezultatsku prednost i pobjedu akov ani zbog slabe igre nikako nisu uspjeli zadrŞati. Iskusni Ribi iz slobodnog udarca s 25 metara na muku stavlja doma eg golmana, koji loptu nikako da uhvati, ve mu je iz ruke iskliznula ravno na nogu raspoloŞenog Bakse, a on poravnava na 2:2. Nakon utakmice trener doma ih Želimir Orehovec priznao je da ni njemu nije jasno emu takva
S uvjerljivih 4:1 Slakov ani su svladali Ivan ane na svom travnjaku te se na samo tri boda pribliĹžili drugom mjestu na kojem je akovec. Levec i He a su do 48. minute rezultat postavili na ugodnih 2:0. Doma e navija e potom je malo zabrinuo BiĹĄko, koji smanjuje na 2:1 u 59. minuti, no do kraja susreta spretni su i precizni Angel te Borko, koji dovode Slobodu do kona nih 4:1. Trener Slobode Stjepan Petek bio je zadovoljan pobjedom, koja je dobar uvod za srijedu i finale Kupa protiv akovca: “Da smo dobili i s 1:0 bili bismo zadovoljni. Treba nam pozitivna atmos era za Kup, jer e utakmica biti teĹĄka, iako igramo protiv mom adi svog ranga. No, to je njihovo doma e igraliĹĄte pa imaju status avorita, na nama je da se pokuĹĄamo izboriti za pobjedu.â€?
Kotorip ani iskoristili igra a viĹĄe Nije bilo lako Kotorip anima protiv Novog Maro a. Gosti su prvi poveli, da bi Grani ar preo-
47
11. Novi Marof
24 7
3
14
39-64
12. Mladost
23 5
2
16
29-104 17
13. ukovec 77
23 5
1
17
27-80
16
14. Dinamo D.
24 3
2
19
24-92
11
Parovi 25. kola: Dinamo (P) – Sloboda; Sra inec – Plitvica; Sloga – Podravina; Dinamo (D) – Grani ar; Novi Maro – akovec; Trnava – Mladost; ukovec 77 – Ivan ica. krenuo pri samom kraju prvog dijela. U nastavku uporni gosti poravnavaju, ali onda ubrzo ostaju s igra em manje na terenu. Gorupi je donio pobjedni ki zgoditak vrlo brzo potom. Imali su doma i priliku da osiguraju sigurnu pobjedu, pa ak i dva igra a viťe, ali ostalo je do kraja neizvjesno, ali ipak kona nih 3:2.
Palov ani uspjeĹĄni kod ku e Palovski Dinamo ima vrlo dobro prolje e koje je okrunio novom doma om pobjedom. Poveli su doma i s dva gola razlike, gosti se nisu predali. Pred kraj su doveli utakmicu u rezultatsku neizvjesnost, ali mreĹže se viĹĄe nisu tresle i ostalo je 2:1.
Katastrofa Dinama (D) Ĺ to re i nakon poraz 13:1. Bolje niĹĄta. Dinamo se svejedno vjerojatno opraĹĄta od ove lige, jer teĹĄko da e izbje i zadnje mjesto. (is i dz)
1. lipnja 2010. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA
24. kolo I. ŽNL POLET – SOKOL 1:2 (1:0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Stjepan Fic (SjnB), Darko Pokriva (Nedeliš e). Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 1:0 Radikovi (26), 1:1 N. Mun ar (59), 1:2 Lisjak (61). POLET: urkin, Županec, Karlov ec, T. Kralj, Hren, M. Karlov ec, Radikovi , Stojko, Gori anec (od 71. D. Gori anec), Šardi (od 69. Brezove ki), G. Gori anec. Trener: Krešimir Šenji. SOKOL: B. Puh, Mikolaj, Lebar, S. Puh (od 46. Leško), Kerovec, M. Lisjak, Simun, L. Mikolaj, N. Drk, N. Mun ar (od 87. Žagar), Šolti . Žuti kartoni: G. Gori anec, M. Karlov ec (Polet), Šolti (Sokol).
PLAVI – MLADOST (I) 2:1 (1:1) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Mihael Belovi (NsnD), Ivica Felker (Strahoninec), Josip Novak ( akovec). Delegat: Petar Krha (Novakovec). Strijelci: 0:1 Belovi (6), 1:1 Tuksar (21), 2:1 J. Škvorc (67-11m). PLAVI: D. Mesari , B. Mesari , J. Škvorc, Polanec (od 38. S. Škvorc), Zadravec, D. Šolti , Pintari (od 85. Govedi ), K. Škvorc, Majeri , Nerer (od 68. Kova i ), Tuksar. Trener: Milivoj Trstenjak. MLADOST: Lacko, Lovren i , Cvek, Fran i , Novak, D. Vabec (od 71. Fodor), Herman, Belovi , Fu ko (od 56. Marka ), Novak (od 82. Žvorc), D. Leva i . Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: Zadravec, Majeri (Plavi), Belovi (Mladost).
BRATSTVO – OMLADINAC (NSR) 0:4 (0:0) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Damir Fodor (Slakovec), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec). Strijelci: 0:1 Mlinari (55), 0:2 Reich (70), 0:3 Mlinari (80), 0:4 Lesjak (87). BRATSTVO: Lajtman, Bujan, Hunjadi, Makšadi, Hižman, Zlatarek, Fras, Horvat, Patafta, B. Hižman, Vuruši . Trener: Goran Okun. OMLADINAC: Tomaši , alopa, Reich (od 83. Horvat), Bel, G. alopa, Filipovi (od 85. Rešetar), Culjak, Krišto i , Lesjak, M. Culjak, Mlinari . Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: B. Hižman (Bratstvo), Krišto i , Mlinari (Omladinac).
Naprijed zaustavio veliku pobjedni ku seriju Pribislav ana U Cirkovljanu derbi kola bez pobjednika. Svaka je mom ad u jednom poluvremenu imala vodstvo, tako da je na kraju neriješen ishod i realan. Doma i Naprijed prvi je zgoditkom svog kapetana mom adi Željka Glavine stigao do vodstva od 1-0. Dvije minute prije kraja prvog dijela utakmice na 1-1 poravnao je Mišo Pal i. U drugom dijelu obrnuta slika na terenu. Sada pak gosti iz Pribislavca zgoditkom Krunoslava Gajnika dolaze u vodstvo od 2-1. Šest minuta kasnije sa doma e klupe udaljen je Vladimir Martinec koji je u estalo tijekom utakmice vrije ao i prigovarao na odluke suca utakmice Marina Horvat i njegovog pomo nika Davora Šupljiku. U 85. minuti Naprijed zgoditkom Damira Režeka stiže do boda. Sa kona nih 2-2 može i Polet biti zadovoljan. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.
Bra a Šegovi za pobjedu Spartaka u Belici
BSK – SPARTAK 0:3 (0:1) BELICA. Igralište Mostiš e. Suci: Bojan Juras ( akovec), Ivica Horvat ( akovec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 0:1 I. Šegovi (1), 0:2 I. Šegovi (67), 0:3 E. Šegovi (76). BSK: Pani , Makar, Gunc, Gelo, Mesari , Herc, Horvat, Škvorc (od 78. F. Horvat), Taradi, Mlinari , Beštek. Trener: Stjepan Mihalic. SPARTAK: Jalšovec, Hali (od 46. Bari ), Lackovi (od 78. Mihalic), D. Križai , Cvetko, G. Križai , Pasler, Vrbanec, I. Šegovi (od 83. Opa ak), Orši , E. Šegovi . Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: Makar (BSK), Orši , D. Križai (Spartak). Crveni kartoni: Taradi (BSK), Cvetko (Spartak).
VIDOV AN – VENERA PMP 0:5 (0:2) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov ana. Suci: Željko Turk (Zebanec), Željko Kova i (Šenkovec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 0:1 M. Perko (8), 0.2 M. Perko (21), 0:3 R. Vabec (46), 0:4 I. Vabec (55-11m), 0:5 L. Vabec (75). VIDOV AN: D. Kranjec, Nemet, Friš i , Zadravec, A. Nesti (od 32. Herman), Ku an, Vidovi , Lukša (od 73. Šlibar), Nemet (od 46. Gozdek), R. Nesti , Škoda. Trener: Vladimir Fabi . VENERA PMP: Ciglari , Peras, Medved, Cvetkovi , I. Vabec, Gregorin i (od 71. T. Ambruš), Begovi , Kerman (od 51. Škvorc), Perko (od 69. L. Vabec), R. Vabec, Buhanec. Trener: Marijan Kolar. Žuti kartoni: Ku an (Vidov an), Kerman (Venera PMP). Crveni karton: Vidovi (Vidov an).
NAPRIJED – POLET (P) 2:2 (1:1) CIRKOVLJAN. Igralište Napredka. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Davor Šupljika (Šenkovec), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec). Strijelci: 1:0 Ž. Glavina (14), 1:1 Pal i (43), 1:2 Gajnik (71), 2:2 D. Režek (85). NAPRIJED:Mlinarec,Horvat,Možek(od77.Bedeni ki),N.Režek,I.Glavina,P.Horvat,M. Možek, Martinec (od 72. Kemec), D. Režek, Glavina, Ružman. Trener: Zlatko Vugrinec. POLET: Stamenkovi , Lesjak, Krišto i , Magdaleni , Okreša, Obadi (od 46. Nemec), Posavec, Halilovi (od 89. Podgorski), Bašek, Gajnik, Pal i (od 87. Mlinari ). Trener: Željko Domjani . Žuti kartoni: N. Režek, F. Horvat (Naprijed), Obadi , Magdaleni , Lesjak, Gajnik (Polet). Crveni karton: Vladimir Martinec-predstavnik (Naprijed).
RUDAR – CENTROMETAL 2:4 (1:1) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Nikola Toplek (Nedeliš e), Saša Fegeš (Nedeliš e), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 0:1 Vibovec (11), 1:1 Horvat (36), 1:2 Novak (46), 2:2 Rihtarec (75), 2:3 Vibovec (77), 2:4 Rodrigue (90-11m). RUDAR: Rajf, Kova i , Šprajc, Horvat, Šolti (od 70. Liklin), J. Leich, Rihtarec, Šoštari , Zadravec, Vidra (od 52. Horvat), M. Šolti (od 58. Vincek). Trener: Smiljan Liklin. CENTROMETAL: Serec, Vincek, Pani , Dove er, Eko Janvier, M. Vinceti (od 67. B. Vinceti ), Fegeš (od 80. Majsen), Novak, Vibovec, Rodrigue, Novak (od 88. Ladi ). Trener: Dražen Novak. Žuti kartoni: Vidra, J. Leich, Liklin (Rudar), Pani , Serec (Centrometal).
Spartaku glatka pobjeda u Belici zgodicima bra e Šegovi . Ve u 1. minuti Spartak je zgoditkom Igora Šegovi a poveo 1-0. BSK-u je u 29. minuti iz igre isklju en Franjo Taradi jer je sprije io napada a gostiju u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. Svojim drugim zgoditkom na utakmici u 67. minuti Igor Šegovi povisuje vodstvo Spartaka na 2-0. Ubrzo u 76. minuti ve je 3-0, a strijelac Emanuel Šegovi . Minutu kasnije snage su broj ano bile poravnate. Spartaku je iz igre isklju en Mario Cvetko zbog druge opomene. Prvu je zaradio u 5. minuti utakmice zbog prigovora na odluku pomo nog suca Ivana Žganca. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenutih igra a.
Raspoloženi Omladinac u nastavku Omladinac do pobjede u Savskoj Vesi u drugom poluvremenu. Prvi dio protekao je bez zgoditaka. ak je etiri zgoditka u drugom poluvremenu primila obrana doma eg Bratstva. Dvostruki strijelac Nino Mlinari sa prvim je zgoditkom krenuo u 55. minuti. Na 2-0 za goste u 70. minuti povisuje David Reich. U 80. minuti svojim drugim zgoditkom Nino Mlinari povisuje gostuju e vodstvo na 3-0. Tri minute prije kraja utakmice Ivan Lesjak postavlja kona nih 4-0 za Omladinac. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Sokol iznenadio pobjedom u Svetom Martinu na Muri. U ne baš previše lijepoj igri doma i
Centrometalu pobjeda u Murskom Središ u Da doma em Rudaru ne e biti lako moglo se naslutiti ve u 11. minuti kada su gosti iz Macinca zgoditkom Nenada Vibovce poveli sa 1-0. Do kraja prvog dijela ipak su doma i zgoditkom Matije Horvata u 36. minuti uspjeli poravnati na 1-1. Taman je po elo drugo poluvrijeme i ponovno novi hladan tuš za doma e navija e. Leon Novak dovodi svojim zgoditkom Centrometal u vodstvo od 2-1. Nakon toga igralo se dobrih pola sata kada je u 75. minuti na 2-2 poravnao Luka Rihtarec. Doma i su se ponadali da e nakon dva puta što su stizali gostuju e vodstvo do
VETERANI – ISTOK – 22. KOLO MLADOST – BSK 2:3 (1:3)
VIDOV AN – SLOGA 2:3 (0:1)
PRELOG. Igralište Mladosti. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija). Strijelci: 0:1 V. Horvat (4-11m), 1:1 Slavi ek (16-11m), 1:2 V. Horvat (20), 1:3 V. Horvat (23), 2:3 Slavi ek (57-11m). MLADOST: Mihalec, Novak, Bauer, Kalšan, Ružman, Patafta, A. Slavi ek, Kljai , Lipi , Martinec, Slavi ek. BSK: J. Horvat, Trstenjak, Se an, Kova ec, Mesari , Puklavec, Mlinari , V. Horvat, Buhin, Baksa, Pintari .
DONJI VIDOVEC. Igralište Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec). Strijelci: 0:1 Štampar (28), 1:1 Ž. Nesti (60-11m), 2:1 Ž. Nesti (72), 2:2 Mati (79), 2:3 Pintari (88). VIDOV AN: Z. Pišpek (od 46. Lukša), Hudi ek, Vidovi , Hertelendi, Pongrac, Stojkov, Fabi , Kvakan, Dolenec, Nesti , Igrec. SLOGA: Matjašec, Blažeka (od 25. Štampar), Vincek, Mati , S. Leva i , D. Leva i , Pongrac, Vraži , Pintari , Horvat, Hajdinjak.
SPARTAK – DINAMO (D) 4:2 (3:1) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Sudac: Marinko Hrušoci (Nedeliš e). Strijelci: 0:1 Ciceli (17), 1:1 Milijan i (31), 2:1 Taradi (35), 3:1 Juras (44), 3:2 Marodi (57-11m), 4:2 Taradi (80). SPARTAK: Pintar, Požgaj, Juras, I. Križai (od 46. Anderlin), V. Horvat, Milijan i (od 70. Fran i ), Taradi, Mar ec, Kova i (od 46. Hrasti ), Lon ari , M. Križai . DINAMO: Hajdarovi , Tot, Mihoci, Husi , Vugrinec, Marodi, Ciceli, Jan ec, Pintar, Jesenovi , Sabol.
JADRAN – POLET (P) 4:3 (3:2) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec). Strijelci: 1:0 Pavlekovi (4-11m), 1:1 Sever (6), 2:1 Sušec (26), 3:1 Hrasti (44), 3:2 Sever (45), 3:3 Novak (48), 4:3 Kodba (55-11m). JADRAN: Reif, Juras, Ko iš, Kova ec, Pavlekovi , Sušec, Kodba, Krišto i , Hrasti , Jan ec, Mesari . POLET: Grkavec, Šolti , Vrbanec, Iva i , Pintar, D. Iva i , Mihalkovi , Novak, Varga, Prprovi , Sever.
MLADOST – HODOŠAN 2:2 (1:2) IVANOVEC. Igralište Mladosti. Sudac: Kristijan Genc. Strijelci: 0:1 Štefok (21), 0:2 Štefok (36), 1:2 Klinec (45), 2:2 Lajtman (88). MLADOST: Zadravec, Klinec (od 46. Lajtman), Igrec, Jurinec, Jambrovi , Fu ko (od 46. Kozjak), Pojer, Toplek, Tkal ec, Višnji (od 46. Ruži ), Žvorc (od 46. Cigrovski). HODOŠAN: Krznar, Domini , Bihar, Mihokovi , Šavora, Srpak, Vlah, S. Srpak, Vlahek, Ruži , Švec.
RADNI KI – DINAMO (P) 1:1 (0:1) GARDINOVEC. Igralište Radni kog. Sudac: Nino Škrobar (Brezje). Strijelci: 0:1 Furdi (44), 1:1 Hajdarovi (89). RADNI KI: Vodopija, J. Novak, Se an, Križai , Vlahek, V. Križai , Hajdarovi , D. Novak, Poto njak, Baksa, D. Baksa. DINAMO: Kolari , I. Križai , Kova , Klju ari , Mezga (od 64. Lova ), Jankovi , Šegovi , Domini (od 20. Hliš ), Koprivec, Kolari , Furdi.
21
21
0
0
101:29
63
2. Dinamo (D)
22
13
3
6
68:45
41
3. Vidov an
21
11
2
8
61:45
35
4. Dinamo (P)
21
10
4
7
61:49
34
5. Podturen
21
9
4
8
66:57
31
6. BSK
21
9
4
8
64:58
31
7. Hodošan
21
9
3
9
63:57
30
8. Radni ki
22
8
6
8
62:60
30
9. Sloga ( )
21
7
4
10 44:57
25
10. Mladost (I)
22
7
4
11 44:58
25
11. Polet (P)
21
6
2
13 51:71
20
12. Jadran
21
4
3
14 41:91
14
13. Mladost (Pr.)
21
3
3
15 33:82
12
LISTA STRIJELACA 19 zgoditaka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR) 17 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo (SV) 16 zgoditaka – Dragan Tuksar (Plavi Pek.) 15 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 14 zgoditaka – Antun Ružman (Naprijed), Igor Beštek (BSK), Andrej Gori anec (Polet SMNM) 13 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Miroslav Lisjak (Sokol) 12 zgoditaka – Ammar Halilovi (Polet P), Nenad Vibovec (Centrometal), Igor Šegovi (Spartak), Nenad Radikovi (Polet SMNM) 11 zgoditaka – Boris Vrbanec, Krunoslav Gajnik (Polet P), Darko Gunc (BSK) 9 zgoditaka – Petar Horvat, Damir Režek (Naprijed), Luka Rihtarec (Rudar), Nino Mlinari (Omladinac NSR) 8 zgoditaka – Slobodan Horvat (BSK), Leon Novak (Centrometal), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Nino Belovi (Mladost I), Robert Vabec (Venera PMP), Nikola Mun ar (Sokol)
Polet (SMnM) nije se baš iskazao Istina nakon prvih 45 minuta imali su doma i u Svetom Martinu na Muri protiv gostiju iz Vratišinca vodstvo od 1-0 koje su stekli u 26. minuti zgoditkom Nenada Radikovi a. Nikola Mun ar poravnao je na 1-1 u 59. minuti. Samo dvije minute kasnije ve je bilo 2-1 za Sokol, a strijelac je bio Miroslav Lisjak. Tako je ostalo do kraja utakmice. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .
FAIR PLAY Isklju eni: Vladimir Mar nec predstavnik kluba (Naprijed), Igor Vidovi (Vidov an), Franjo Taradi (BSK), Mario Cvetko (Spartak) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Emil Vidra, Jurica Leich (Rudar), Filip Horvat (Naprijed), Dejan Križai (Spartak), Boris Hižman (Bratstvo SV)
Mladost blizu bodu u Peklenici, ali... Nino Belovi na samom otvaranju utakmice u 6. minuti dovodi goste iz Ivanovca u vodstvo od 1-0. Ubrzo su doma i Plavi zgoditkom Dragana Tuksara u 21. minuti poravnali na 1-1. Tijekom prvog poluvremena obostrano nepovezana i izjedna ena igra uglavnom izme u dvaju kaznenih prostora u kojoj uz po jedan postignuti zgoditak svaka mom ad propušta realizirati po svoju jednu prigodu. U drugom dijelu Plavi sa više inicijative u 67. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca zgoditkom Jurice Škvorc dolaze do vodstva od 2-1. U uzbudljivoj završnici dvije minute prije kraja utakmice Mladost ima lijepu prigodu za do i do poravnanja rezultata, ali je realizacija opet zakazala i ostalo je 2-1 za doma e. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .
STATISTIKA 28 pos gnu h zgoditaka ili 4 po utakmici; 25 opomenu h igra a; 4 isklju enja; 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani
Rezultati 24. kola: Rudar – Centrometal; 2-4 Naprijed - Polet (P) 2-2; Plavi (Peklenica) - Mladost (I) 2-1; Polet (SMnM) – Sokol 1-2; BSK – Spartak 0-3; Bratstvo SV Omladinac (NSR) 0-4; Vidov an - Venera (PMP) 0-5
TABLICA 1. Polet (P)
24 14
6
4
59:33
48
2. Spartak
24 13
5
6
47:30
44
3. Omladinac (NSR)
24 12
6
6
56:28
42
Vidov an se novim porazom oprostio od društva prvoligaša
4. Polet (SMnM)
24 13
3
8
53:30
42
5. Naprijed
24 10
9
5
46:35
39
Doma im porazom od Venere PMP Vidov an se oprostio od I. me imurske lige. Dva kola prije kraja prvenstva razriješena je u ovoj ligi jedna dvojba. Vidov an e od slijede e sezone igrati u II Me imurskoj ligi istok. Sa dva zgoditka u prvom poluvremenu Mladen Perko jasno je dao do znanja tko je bolja mom ad u ovom trenutku. Da peh bude ve i Vidov anu je u 35. minuti iz igre isklju en Igor Vidovi zbog druge opomene. Na samom po etku drugog dijela u 46. minuti na 3-0 povisuje Robert Vabec. Igrala se 55. minuti, a doma i su skrivili kazneni udarac kojeg je uspješno za vodstvo od 4-0 realizirao Ivan Vabec. Samo što je u 69. minuti ušao u igru Luka Vabec u 75. minuti svojim zgoditkom postavlja kona nih 0-5. Prema prigodama u drugom poluvremenu doma i su i dobro prošli. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.
6. Centrometal
24 9
6
9
51:52
33
7. Bratstvo SV
24 9
6
9
38:40
33
8. Mladost (I)
24 10
3
11
41:47
33
9. BSK
24 9
5
10
48:55
32
10. Rudar
24 8
7
9
36:41
31
11. Sokol
24 7
7
10
40:49
28
12. Plavi (Peklenica)
24 6
8
10
46:59
26
13. Venera (PMP)
24 4
9
11
32:42
21
14. Vidov an 24 2 4 18 31:83 10 Parovi 25. kola: Vidov an – Rudar; Venera (PMP) - Bratstvo SV; Omladinac (NSR) – BSK; Spartak - Polet (SmnM); Sokol - Plavi (Peklenica); Mladost (I) – Naprijed; Polet (P) - Centrometal
VETERANI – ZAPAD – 22. KOLO
MNL VETERANI “SJEVEROZAPAD”, PROLJE E - 2009./2010. GOD.
AKOVEC – HAJDUK (B) 7:0 (3:0)
SOKOL – STRAHONINEC 1:1 (1:1)
AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Franjo Hergoti (Ž. Gora). Strijelci: 1:0 Hranilovi (11), 2:0 Kneževi (19), 3:0 Ga al (36), 4:0 Damjan (60), 5:0 Damjan (66), 6:0 Damjan (72), 7:0 Koleni (/+80). AKOVEC: Bogdan, Ga al, Koleni , Pongrac, Sa er, Kneževi , Damjan, Šenji, Feher, Zadravec, Šte i ar. HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Alijaševi , Slunjski.
VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Sudac: Željko Hajdarovi . Strijelci: 0:1 Srnec (10), 1:1 uranec (20). SOKOL: Šari , Jambroši , Mance, Zadravec, Martinjak, Horvat, Škvorc, isar, Novak, Leško, Obradovi . STRAHONINEC: Pintari , Antovi , Srnec, Zobec, Ma ek, Hadži , Žuni , Zadravec, Šimuni , Drabi , Kolar.
SLOBODA – SLOBODA (S) 5:3 (5:2)
RUDAR – POBJEDA (GH) 3:1 (1:0)
Odgo ena odluka o prvaku
MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Sudac: Velimir Leva i . (Novakovec). Strijelci: 1:0 Dokleja (8), 2:0 Mesari (14), 2:1 Okreša (17), 3:1 Dokleja (22), 4:1 Šari (28), 5:1 Plevnjak (32), 5:2 Cirkven i (44), 5:3 He a (75-11m). SLOBODA: Kova ec, Vinceti , akovi , Ku ek, Plevnjak, Mar ec, Gori anec, Mesari , Šari , Varga, Bratkovi . SLOBODA (S): Vibovec, Golub, Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec.
MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Sudac: Ivan Žganec ( akovec). Strijelci: 1:0 Filipan (26), 2:0 Rob (70), 3:0 Bek (74), 3:1 Topolnjak (89). RUDAR: Šafari , Varga, Rob, Trstenjak, Bek, M. Trstenjak, Filipan, Antolovi , Srnec, Vabec, Cilar. POBJEDA: Marciuš, Kova , Horvat, Ivani , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Germek.
Rezultati 18. kola: Mladost – Mura 3:1; Dubrav an - Venera-PMP odgo eno; Zebanec - D. Koncov ak 1:0; Zasadbreg – Bratstvo 2:4; Napredak – Polet odgo eno
TABLICA
OMLADINAC – OMLADINAC (M) 3:3 (2:3)
TABLICA 1. Spartak
kraja ostati «iks». No, na njihovu žalost to se nije dogodilo. Samo dvije minute trajala je ta nada jer u 77. minuti novo je vodstvo gostiju, a strijelac po drugi puta na utakmici kapetan mom adi Nenad Vibovec. Potvrda gostuju e pobjede uslijedila je u 90. minuti kada je sudac utakmice Nikola Toplek sasvim opravdano dosudio kazneni udarac za goste. Loptu je bijelu to ku namjestio Casimir Rodrigue i pogodio za kona nih 4-2 za Centrometal. Na kraju utakmice po izlasku sa terena doma i su žestoko protestirali i bili nezadovoljni «dijeljenjem pravde» od strane suca Topleka. U oštroj utakmici sa dosta prekršaja gosti su sasvim zasluženo pobijedili. Kod doma ih trojica opomenutih igra a, a kod gostiju dvojica.
NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Sudac: Željko Kova i ( akovec). Strijelci: 0:1 Dodlek (9), 1:1 Topolnjak (14), 1:2 Dodlek (29), 2:2 Turk (32), 2:3 Blažon (44), 3:3 Varga (73). OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Jaklin, Bel, Fric, A. Varga, Topolnjak, Kova evi , Varga, Kržina. OMLADINAC: Grahovec, Vrbanec, Perho , Zebec, Vukovi , Mihol i , Vrbanec, Bedi , Kukovec, Dodlek, Blažon.
BRATSTVO – ŠENKOVEC 2:2 (1:0) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Sudac: Radovan Posedi (Puš ine). Strijelci: 1:0 P. Boži (22), 2:0 J. Boži (52), 2:1 Kolar (75), 2:2 Novak (84). BRATSTVO: Žnidari , Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. Boži , J. Boži , Mesari , Šolti , Graši , Balent, P. Boži . ŠENKOVEC: Zadravec, Kolar, Kosma , Ratajec, Toplek, Novak, Saboli , Kolar, Marcijuš, Fras, Baranaši .
TABLICA
1. Venera-PMP 17 12 3 2
49 19 39
2. Zebanec
16 12 1 3
38 18 37 44 35 27
1. Sloboda (M)
21
16
3
2
75:32
51
2. akovec
22
15
5
2
83:23
50
3. Omladinac (NSR)
21
16
2
3
95:41
50
3. Dubrav an
16 8
3 5
4. Pobjeda
21
13
2
6
58:35
41
4. Bratstvo
15 8
3 4
35 27 27
5. D. Koncov ak
17 6
3 8
32 34 21
6. Polet
16 6
2 8
34 35 20
7. Napredak
17 5
3 9
28 38 18 28 42 17
5. Sloboda (S)
21
12
4
5
61:40
40
6. Nedeliš e
21
10
3
8
73:66
33
7. Sokol
21
8
1
12
63:61
25
8. Rudar
22
6
5
11
52:61
23
9. Omladinac (M)
21
6
5
10
63:79
23
10. Bratstvo (SV)
21
6
4
11
60:67
22
8. Mladost
16 5
2 9
11. Strahoninec
22
6
4
12
41:67
22
9. Zasadbreg
18 5
2 11 32 50 17
10. Mura
18 4
2 12 44 66 14
12. Hajduk (B)
21
2
4
15
40:117
10
13. Šenkovec
21
0
2
19
27:102
2
24. kolo II. ŽNL istok MLADOST – DRAVA 5:2 (3:0) PALINOVEC. Igralište Mladosti. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Josip Jurinec (Ivanovec), Boško Martan (Štefanec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelci: 1:0 Brez (18-11m), 2:0 Mlinarec (35), 3:0 Mlinarec (40), 4:0 Mlinarec (56), 4:1 Ruži (76), 4:2 Mesarek (80), 5:2 G. orehovec (85). MLADOST: Šantavec, Kolari , I. Mlinarec (od 46. Kova ), Cirkven i (od 73. Borovi ), avlek, Tkalec, Baksa, Brez (od 85. Saka ), Mlinarec, Talan, Sabol. DRAVA: Ko iš, Herc, Kos (od 68. Kranjec), Gorupi , Novak, Šimuni , G. orehovec, Lipi (od 64. Mesarek), Ruži , Bartoli (od 57. Klari ), Štrok. Trener: Antun Pongrac. Žuti kartoni: Cirkven i , Talan, Šantavec (Mladost), Bartoli , Ko iš, Šimuni , Lipi , Gorupi (Drava). Crveni karton: Herc, Mihalac (Drava).
DUBRAVA – OMLADINAC (DS) 8:2 (3:0) SIVICA. Igralište Dubrave. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Siniša Luka i (Štefanec), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1:0 Furundžija (7), 2:0 Bobi anec (19), 3:0 D. Mu i (34), 4:0 Furundžija (48), 5:0 Divjak (53), 6:0 D. Mu i (60), 7:0 uranec (62-11m), 7:1 M. Valenti (74), 8:1 Bobi anec (82), 8:2 M. Valenti (85-11m). DUBRAVA: uranec, Kerovec (od 46. Žganec), Ov ar (od 46. Ko evar), D. Mu i , Furundžija (od 52. Sabol), Divjak, Bobi anec, Tkalec, V. Mu i , Škvorc, Bauer. Trener: Vladimir Sabol. OMLADINAC: Saka , Horvat, Dodlek, Kova i , Taradi, Novak, B. Valenti , Patafta, Kati , Vlaši , Carovi . Trener: Dragutin Domjani .
RADNI KI – PODTUREN 2:3 (2:2) GARDINOVEC. Igralište Radni kog. Suci: Kristijan Genc (Dunjkovec), Nikola Zanjko (Nedeliš e), Mladen eke (Ferketinec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog). Strijelci: 0:1 Kolar (5), 0:2 Kolar (26-11m), 1:2 Lovrek (30-11m), 2:2 Lovrek (38), 2:3 Balenovi (76). RADNI KI: Horvat, Toplek, Carovi , Paler, Obadi (od 24. Šafar), eh, Kr mar, Sabol, Lovrek, Živkovi , Baksa. Trener: Damir Vrbanec. PODTUREN: Špilek, Kolar (od 86. Mravljak), Tkalec, Radovan, Škvorc, Kolari , Lepen (od 60. Hajdarovi ), Boži (od 72. Sršan), J. Lepen, Balenovi , Drvoderi . Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Carovi , Paler (Radni ki), Radovan, Kolar (Podturen). Crveni karton: Balenovi (Podturen).
BORAC PMP – DRAŠKOVEC 3:2 (0:0) TUR IŠ E. Igralište Borca PMP. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Ivan Kolari ( akovec), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Željko Bacinger ( akovec). Strijelci: 0:1 Malek (48), 1:1 Zrna (55), 1:2 Malek (57), 2:2 Zrna (60), 3:2 Granatir (69). BORAC PMP: Vlah, Granatir (od 88. R. Brumen), M. Blažin i , Vrzan (od 68. Baranaši ), Zrna, Hali , F. Hali (od 62. Križai ), Bister, Srpak, Rušanec. Trener: Ivan Zrna. DRAŠKOVEC: Taradi, D. Repalust, Baksa, Kova , Horvat, T. Repalust, Matja i , F. Pišpek, Vuleti (od 38. D. Matja i ), Malek, N. Pišpek. Trener: Dario Kova . Žuti kartoni: F. Hali , Rušanec (Borac PMP), D. Repalust, Kova (Draškovec).
DUBRAV AN – GALEB 5:1 (3:0) DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Toni Fažon ( akovec), Saša Mihali (Lopatinec). Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1:0 Lovrek (11), 2:0 Horvat (29), 3:0 Horvat (40), 4:0 Švenda (59), 4:1 R. Balent (82-11m), 5:1 Horvat (84). DUBRAV AN: Apostolovski, Me imurec (od 64. Kokša), mrlec (od 46. Švenda), Na , Hujs, Jadan, Špoljar (od 60. Sabo anec), B. Brljak, Horvat, Nesti , Lovrek. Trener: Dražen Horvat. GALEB: Dolenec, N. Balent, Soka , Martan, Fran i , Car (od 67. Petri ), M. Erdelji, Vlah (od 78. urni ), R. Balent, Slavi ek, Domini . Trener: Dubravko Miš in. Žuti kartoni: Lovrek, Hujs (Dubrav an).
GRANI AR – BUDU NOST 1:0 (1:0) NOVAKOVEC. Igralište Grani ara. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Ivan Pergar (Zasadbreg), Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Ivan Kova (D. Kraljevec). Strijelac: 1:0 T. Leva i (45). GRANI AR: Pancer, B. Leva i , Buhin, Furdi, V. Leva i , T. Leva i , M. Leva i , Posavec, Kolari , Drvoderi (od 87. Horvat), Novak. Trener: Josip Katan i . BUDU NOST: onkaš, Škiljo, Gori anec, Hali , Domini , Ciglar, Lastavec, Novak, Dodlek (od 46. D. Ciglari ), Ruži , Miši . Trener: Franjo Gajnik. Žuti kartoni: Novak, V. Leva i , Drvoderi , T. Leva i (Grani ar), Lastavec, onkaš (Budu nost).
24. kolo II. ŽNL zapad SLOBODA – SLOGA 0:2 (0:1) – prekid u 62. minuti MIHOVLJAN. Suci: Bruno Brljak (D. Dubrava), Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 0:1 M. Bistrovi (37), 0:2 Vinkovi (53). SLOBODA: Horvat, Vidovi , Medved, Požgaj, Tisaj, Želežnjak, Gori anec (od 59. Novak), Lukman, Posavec, Sovar, Pintari . Trener: Mladen Ku ek. SLOGA: Vugrinec, Kova i , Vinkovi , Brežnjak, Jambrovi , Smolkovi , Rob, Kova , Rojko, Karlov ec, M. Bistrovi . Trener: Franjo Klobu ari . Žuti kartoni: Gori anec, Horvat (Sloboda), Vinkovi (Sloga).
ŠENKOVEC – TRNOVEC 2:2 (1:2) ŠENKOVEC. Igralište Šenkovca. Suci: Božidar Kolari (NSR), Dražen Sukanec (S. Ves), Jasmin Lozi (Belica). Delegat: Dragutin Horvat (Belica). Strijelci: 0:1 Trtinjak (24), 0:2 Liber (37), 1:2 Radikovi (40-11m), 2:2 Gori anec (65). ŠENKOVEC: Novak, Šegovi , M. Novak, Radikovi , Zanjko, D. Novak, Korent, M. Novak, Zaspan (od 30. Kranjec), Gori anec, Kolar. Trener: Mario Zaspan. TRNOVEC: Kiri , Zobovi (od 63. M. Flac), Borko, eh, Jaluši , Mar ec, Bacinger, Herceg, Trtinjak, Liber, Bukal. Trener: Krešo Žnidari .
HAJDUK-VINDIJA – ME IMUREC 1:1 (1:0) ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduk Vindija. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Tomislav urila (Kuršanec), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Dragutin Borko (Nedeliš e). Strijelci: 1:0 M. Debelec (29), 1:1 Ivanuša (73). HAJDUK-VINDIJA: Sklepi , K. Hrženjak, H. Ma ari , M. Ma ari , Gori anec (od 20. Dobrani ), Radikovi , Topli anec, M. Debelec, Rudni ki, G. debelec, Škerbi . Trener: Robert Gori anec. ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Kos, Ivanuša, Levec, Fu ek, Škvorc, Novak (od 50. Ciglari ), Tresak, Rešetar (od 87. Dan. ekunec), Kregar (od 46. Lon ari ). Žuti kartoni: Gori anec, Topli anec, K. Hrženjak (Hajduk Vindija), Fu ek, Kos (Me imurec).
MLADOST – DONJI KONCOV AK 1:1 (0:0) SELNICA. Igralište Kara a. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Lidija Kralji (Ivanovec), Tihomir Kralji (Vularija). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e). Strijelci: 0:1 Koraj (68), 1:1 Tuksar (90). MLADOST: Rajf, Vran i , Kolar, Vuruši , T. Stojko, N. Stojko, Š avni ar, Heren i , Koprivec (od 68. J. Leva i ), T. Leva i (od 73. Šardi), Tuksar. Trener: Marijan Mohari . DONJI KONCOV AK: Grof, Brezni ar, Gori anec, T. Hrženjak, B. Pleh, Šeruga, Vrhar (od 73. K. Sklepi ), Dragovi , Koraj, Horvat (od 90. Cvetkovi ), M. Sklepi (od 80. Saka ). Trener: Ivan Sklepi . Žuti kartoni: T. Stojko, N. Stojko, Š avni ar, J. Leva i (Mladost), T. Hrženjak, Vrhar, Horvat, Brezni ar (D. Koncov ak).
1. lipnja 2010. II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok
Dubrav an kro i prema naslovu, Omladinac ispao Dubrav anu nova doma a pobjeda. U prvom poluvremenu doma i su prak ki riješili pitanje pobjednika u ovoj utakmici. Miroslav Lovrek prvi je uspio u 11. minu svlada vratara Galeba Franju Dolenca. Potom slijede dva zgoditka Dražena Horvata i u 40. minu je ve 3-0. Kada se igralo ne puni sat igre, odnosno u 59. minu Dejan Švenda koji je ušao u poluvremenu u igru povisuje vodstvo Dubrav ana na 4-0. U 82. minu gos iz Oporovca imaju kazneni udarac kojeg Renato Balent pretvara u zgoditak i tako smanjuje doma e vodstvo na 4-1. Šest minuta prije kraja utakmice i tre i zgoditak Dražena Horvata na utakmici za kona nu visoku pobjedu od 5-1. Samo dvojica i to doma ih opomenu h igra a. Pobjeda Podturna u Gardinovcu. Gos su brzo poveli sa 2-0 zgodicima Ma je Kolara. Prvim u 5. minu i drugim u 26. minu iz kaznenog udarca. U 30. minuti i doma i Radni ki ima kazneni udarac kojeg realizira za smanjenje rezultata na 2-1 Danijel Lovrek. Is je igra u 38. minu poravnao na 2-2. Tim se rezultatom o šlo na odmor. Mihovil Balenovi u 76. minu svojim zgoditkom donosi pobjedu od 3-2 gos ma iz Podturna. U 87. minu is je igra isklju en iz igre zbog druge opomene. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Pobjeda Mlados u Orehovici. Gos iz Svete Marije su od prve minute krenuli svim silama prema vratima doma eg vratara Krunoslava Patar eca. On je jedan od zaslužnih što gos nisu još više popravili svoju gol razliku. Prvi su zgoditak gledatelji vidjeli u 17. minu . Nakon izvedenog udarca iz kuta Marijan Kr mar promašuje cijelu loptu i ona ga udara u ruku. Za suca utakmice Nevena Bujani a dvojbe nije bilo kazneni udarac. Is je sigurno izveo Mario Gašpari . Nakon jedne pogreške vratara gostiju Miroslava Kranjeca u 34. minu na 1-1 je poravnao Tomislav Debelec. Taman kad su ve svi o ekivali kraj prvog poluvremena iz slobodnog udarca sa dobrim 25 metara S ven Šamarija poga a za vodstvo Mlados od 2-1. Mladost je svoju pobjedu potvrdila u 59. minu kada je prema vra ma pucao Nikola Blažin i , ali je lop put pokušao presje i obrambeni igra Croa je Nino Sinkovi i tako prevario vratara Patar eca za kona nih 3-1. Dvojica opomenu h igra a i to obojica od strane gos ju. Grani aru minimalna doma a pobjeda. U vrlo zanimljivoj utakmici gos iz Podbresta djelovali su kao zrelija mom ad, ali je
CROATIA – MLADOST (SM) 1:3 (1:2) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Neven Bujani (S. Ves), Robert Novak (Puš ine), Petar Ruži (Strelec). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec). Strijelci: 0:1 Gašpari (17-11m), 1:1 T. Debelec (34), 1:2 Šamarija (45), 1:3 N. Blažin i (59). CROATIA: Patar ec, urila, Sinkovi (od 64. Jeleni ), Kolar, D. Bali, Kosi, Ruži , J. Bali, Kr mar, M. Ruži , T. Debelec. Trener: Kristijan Varga. MLADOST: M. Kranjec, Bogdan, Posavec, Šulj, Šamarija (od 62. M. Orehovec), Mar. Kranjec, Markovi (od 57. Štrok), Gašpari , N. Blažin i , Igrec, Hobor (od 79. D. Orehovec). Trener: Božidar Kedmenec. Žuti kartoni: Šamarija, M. Orehovec (Mladost).
doma in požrtvovnom igrom nadoknadio kvalitetu. Trenutak odluke zbio se u 45. minu . Tihomir Leva i pos gao je taj jedini zgoditak na utakmici za tri vrijedna doma a boda. Grani ar je imao etvoricu opomenu h igra a, a Budu nost dvojicu. Visokim porazom u Sivici Omladinac ispao. Dva kola prije kraja prvenstva gos ma iz Držimurec-Strelca više ni teorija ne igra da ostanu u II. me imurskoj ligi, pa ih od jeseni o ekuje III. ŽNL u koju bi se trebao uklju i i njihov susjedni nedavno osnovani klub iz Piškorovca pod nazivom Romska vatra. ak su deset zgoditaka mogli vidje gledatelji u Sivici. Imala je Dubrava trojicu dvostrukih strijelaca Ivana Furundžiju, Stevicu Bobi anca i Davora Mu i a. Po jednom su gostuju u mrežu tresli Dubravko Divjak i Ivica uranec iz kaznenog udarca u 62. minu . I gos su imali kazneni udarac u 85. minu kojeg je realizirao Marko Valen . Is je igra za goste pos gao i drugi zgoditak, pa je na kraju završilo 8-2 za doma e. Po delegatu Antunu Vlaheku gos su u 44. minu od strane suca utakmice Gorana Žganca zakinu za kazneni udarac. Opomenu h igra a nije bilo što je za svaku pohvalu.
Palinov ani bolji od Mihaljev ana Trostruki strijelac za doma e Tomica Mlinarec. Mrežu Danijela Ko iša u 18. minu iz kaznenog udarca na eo je Mario Brez. Potom slijede tri zgoditka ve spomenutog Tomice Mlinarca. U 65. minu i Drava ima kazneni udarac, ali je Damir Klari neuspješan, odnosno vratar Mladost Kris jan Šantavec je uspješan. Drava je tek u 76. minu zgoditkom Stjepana Ruži a uspjela smanji na 4-1. e ri minute kasnije August Mesarek smanjuje na 4-2. Pet minuta prije kraja kona nih 5-2 za Mladost postavlja Tomica Baksa. Drava je u drugom poluvremenu imala dva isklju enja. Jedno iz igre u 66. minu kada je Emil Herc zbog druge opomene morao napus ranije igru i u 80. minu kada je sa klupe za pri uve isklju en Damir Mihalac jer je u estalo vrije ao suca utakmice Jadrana Kukovca. Tri doma a, a pet gostuju ih opomenu h igra a.
Važna tri boda za Tur iš e Borac PMP pobjedom nad Draškovcem bježi s dna tablice. Imali su doma i u 1. minu kazneni udarac, ali je Sandro Jan ec loše pucao, a Kris jan Taradi lako obranio njegov udarac. U prvom poluvremenu uspavanka. Živnulo je u drugom poluvremenu kada je pos gnuto pet zgoditaka. Draškovec je u 48. minu poveo 1-0 zgoditkom Marka Maleka. Ivan Zrna poravnao je na 1-1 u 55. minu . Novo vodstvo gos imaju u 57. minu , a strijelac is Marko Malek. Ivan Zrna po drugi puta izjedna uje rezultat ovaj puta na 2-2 u 60. minu . Tomislav Grana r svojim zgoditkom u 69. minu donosi Borcu PMP pobjedu. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.
FAIR PLAY Isklju eni igra i: Mihovil Balenovi (Podturen), Emil Herc, Damir Mihalac (Drava DM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Kris jan Šimuni , Tomislav Lipi (Drava DM), Dario Kova (Draškovec), Siniša Rušanec (Borac PMP), Zvonimir Radovan, Ma ja Kolar (Podturen), Dominik Drvoderi (Grani ar N), Davor onkaš (Budu nost P)
STATISTIKA 38 pos gnu h zgoditaka ili 5,4 po utakmici; 26 opomenu h igra a; 3 isklju ena igra a; 9 kaznenih udaraca dosu eno, a 7 realizirano
Rezulta 24. kola: Croa a - Mladost (SM) 1-3; Grani ar (N) - Budu nost (P) 1-0; Dubrava - Omladinac (DS) 8-2; Radni ki – Podturen 2-3; Borac PMP – Draškovec 3-2; Dubrav an – Galeb 5-1; Mladost (Pal.) - Drava (DM) 5-2
TABLICA 1. Dubrav an
24
21
2
1
81:20
65
2. Podturen
24
16
4
4
55:26
52
3. Croa a
24
12
3
9
58:42
39
4. Radni ki
24
13
0
11
34:43
39
5. Budu nost (P)
24
11
3
10
49:46
36
6. Dubrava
24
11
2
11
55:52
35
7. Drava (DM)
24
11
2
11
46:44
35
8. Draškovec
24
10
4
10
44:35
34
9. Mladost (Pal.)
24
9
3
12
46:40
30
10. Galeb
24
8
5
11
40:50
29
11. Mladost (SM)
24
7
7
10
38:41
28
12. Borac PMP
24
7
4
13
52:71
25
13. Grani ar (N)
24
6
5
13
25:41
22
14. Omladinac (DS)
24
4
0
20
20:92
12
Parovi 25. kola: Mladost (Pal.) - Croa a; Drava (DM) – Dubrav an; Galeb - Borac PMP; Draškovec – Radni ki; Podturen – Dubrava; Omladinac (DS) - Grani ar (N); Budu nost (P) - Mladost (SM)
II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad
Igra Slobode Mihovljan udario suca za prekid Prekid u Mihovljanu. Kao da se prošlo tjedni prekid iz istoka preselio na zapad. Gost u Mihovljanu bila je Sloga iz Štrigove. Imali su de ki iz Štrigove vodstvo od 2-0 kad je došla nesretna 62. minuta. Vratar Slobode Mario Horvat od suca utakmice Brune Brljaka dobiva zbog prigovora opomenu. Is nastavlja sa vrije anjem i prijetnjama sucu da bi došao do njega i otvorenom šakom ga udario u predjelu lica. I nakon udarca nastavio je sa vrije anjem i prijetnjama, ali je od svojih suigra a sprije en da ne do e do težeg incidenta od ovog. Kako se sudac nije osje ao sposoban dalje nastavi sa su enjem odsvirao je kraj. Izgleda kako se prvenstvo bliži kraju napetost je sve ve a, ali nadamo se da se sli ni slu ajevi ne e ponavlja . Naravno, o ekuje se i ve a savjesnost sudaca, jer javna je tajna da i u našem lokalnom nogometu “lova ini uda”, a na Savezu i povjerenicima da osiguraju regularnost. Šes ca Puš ina Jedinstvu. Gos iz Novog Sela na Dravi još su se dobro držali u prvom poluvremenu kada su Puš ine pos gle samo jedan zgoditak. Strijelac je bio u 25. minu Marko Miki . Po etkom drugog poluvremena slijede dva zgoditka Siniše Dove era. Ivica urila strijelac je u 60. minu za vodstvo doma ih od 4-0. Do kraja utakmice strijelci su još bili Damir Knezi i Ivan Žnidari za pobjedu od 6-0. Kartoniranih igra a nije bilo. Zasadbreg drži korak sa Puš inama. Mura se dobro držala na gostovanju. Marijan Duman i je u 10. minu doveo doma e u vodstvo od 1-0. Kada je u 68. minu na 1-1 poravnao Alen Stojko bilo je još zanimljivije. Davor Šimunkovi je svojim zgodicima u 77. i 84. minu donio Zasadbregu pobjedu od 3-1. Da su igra i Mure više igrali, a manje pri ali i komen rali su enje Hajdinjaka možda i bolje rezultatski prošli. Jedan doma i, a tri gostuju i opomenu igra i. Trnovec iz Šenkovca sa bodom. Kako su po eli gos iz Trnovca izgledalo je da e sva tri odnije ku i. Roman Tr njak prvi je u 24. minu svladao Gorana Novaka doma eg vratara. Drugi
Roman Liber u 37. minu povisuje na 2-0. Pet minuta prije kraja prvog dijela iz kaznenog udarca na 2-1 smanjuje Franjo Radikovi . Nikola Gori anec svojim zgoditkom u 65. minu donosi Šenkovcu bod. Ni jedan opomenu igra , a kamoli isklju eni. Visoka pobjeda Strahoninca. Ve u 5. minu Bratstvo je ostalo bez Mihaela Per i a koji je sprije io siguran zgoditak odigravši rukom po lop da ne u e u vrata. No, gos kazneni udarac nisu mogli sprije i . Loptu je na bijelu to ku namjes o Saša Vidovi etverostruki strijelac i pogodio za vodstvo od 1-0. Lino Sobo an je poravnao na 1-1 u 32. minu . Dvije minute prije kraja prvog dijela novi zgoditak Saše Vidovi a za 2-1. U drugom poluvremenu Bratstvo je stalo. Još dva zgoditaka Saše Vidovi a i po jedan Darka Zlatareka i Petra Krišto a za kona nih 6-1 za Strahoninec. Dosta zbunjuju e je djelovao pomo ni sudac Morano Vlah svojim odlukama u drugom poluvremenu. Tako da je zbunio i glavnog suca utakmice Dražena Jur eca koji je u 89. minu propus o isklju i doma eg igra a. Trojica doma ih opomenu h igra a, a jedan iz Jurovca. Bez pobjednika u Štrukovcu. Po jedno poluvrijeme pripalo je svakoj mom adi. Doma em Hajduku prvo kada su u 29. minu zgoditkom Marka Debelca s gli u vodstvo od 1-0, a Me imurcu drugo kad je Dejan Ivanuša poravnao na 1-1 u 73. minu . Kod doma ih trojica opomenu h igra a, a kod gos ju iz DunjkovcaPrete nca dvojica. Mladost se spasila od poraza u suda koj nadoknadi. Bio je to derbi za elja. Nakon prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo. Donji Koncov ak poveo je 1-0 u 68. minu zgoditkom Bernarda Koraja. Vrlo dobri sudac utakmice Ivica Križai sa pomo nicima bra om Kralji Lidijom i Tihomirom nadoknadio je u drugom poluvremenu e ri minute. I upravo u toj etvrtoj minu suda ke nadoknade doma a Mladost je zgoditkom Krunoslava Tuksara došla do izjedna enja na 1-1. U vrlo živoj i nervoznoj utakmici po etvorica opomenu h igra a u svakoj mom adi.
STRAHONINEC – BRATSTVO (J) 6:1 (2:1) STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan Stipi . Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Drago Mar ec (Mihovljan), Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Dragutin Šafari (Lopatinec). Strijelci: 1:0 S. Vidovi (6-11m), 1:1 Sobo an (32), 2:1 S. Vidovi (43), 3:1 S. Vidovi (52), 4:1 Zlatarek (66), 5:1 S. Vidovi (74), 6:1 Krišto i (83). STRAHONINEC: Murk, Višnjari (od 67. Kuqi), Pavlekovi (od 87. Lackovi ), Horvat, Brez, Gyo i (od 46. Krišto i ), M. Vidovi , Zlatarek, Bujan, Srnec, S. Vidovi . Trener: Stjepan Makar. BRATSTVO: Tratnjak, urin, Jambrovi , Vukovi (od 84. Podgorelec), Antoli , Novak, Jakopi , M. Novak (od 54. Zamuda), Sobo an, T. Horvat (od 69. M. Per i ), Mih. Per i . Trener: Zdravko Modlic. Žuti kartoni: Brez, M. Vidovi , Srnec (Strahoninec), T. Horvat (Bratstvo). Crveni karton: Mih. Per i (Bratstvo).
LISTA STRIJELACA 29 zgoditaka – Dražen Horvat (Dubrav an); 19 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen); 18 zgoditaka – Stjepan Ruži (Drava DM); 16 zgoditaka – Marko Ruži (Croa a); 15 zgoditaka – Darko mrlec (Dubrav an), Damjan Novak (Budu nost P); 14 zgoditaka – Tomislav Debelec (Croa a), Ivan Furundžija (Dubrava), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 13 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Dubrav an); 12 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an), Dejan Vule (Draškovec), Sandro Jan ec (Borac PMP); 11 zgoditaka – Nikola Štrok (Drava DM), Danijel Hertelendi (Galeb); 10 zgoditaka – Davor Bogdan (Mladost SM), Marijan Kr mar (Croa a), Damir Lepen (Podturen), Danijel Lovrek (Radni ki); 9 zgoditaka – Mario Gašpari (Mladost SM), Davor Mu i (Dubrava); 8 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM), Bruno Dodlek (Budu nost P), Stevica Bobi anec (Dubrava)
PUŠ INE – JEDINSTVO (NSnD) 6:0 (1:0)
ZASADBREG – MURA 3:1 (1:0)
PUŠ INE. Igralište Puš ina. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelci: 1:0 Miki (25), 2:0 Dove er (50), 3:0 Dove er (55), 4:0 urila (60), 5:0 Knezi (82), 6:0 Žnidari (87). PUŠ INE: Majurec, urila, Pintari (od 59. Novak), Novosel, Bosilj, Klemen i (od 46. Florijani ), Skupnjak (od 65. Grabar), Knezi , Dove er, Miki , Žnidari . Trener: An elko Špicar. JEDINSTVO: Turkovi , Lešnjak, G. ekunec, M. Jaluši , N. Jaluši , Vida ek, Markovi (od 68. R. rep), S. Novak, or evi , Krizman, Popovi (od 46. Horvat).
ZASADBREG.IgrališteSportskicentarZasadbreg.Suci:ZoranHajdinjak( akovec),Kristinko Jaluši (Kuršanec), Mario Pintari (Nedeliš e). Delegat: Daniel Košak (G. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Duman i (10), 1:1 A. Stojko (68), 2:1 Šimunkovi (77), 3:1 Šimunkovi (84). ZASADBREG: Novak, Kova i , Živko, Mesari , Rodinger, Barbi , D. Novak, N. Šimunkovi (od 64. Perho ), Duman i , Koroši (od 46. Mar ec), Šimunkovi (od 90. Zobi ). Trener: Ivan David. MURA: Novak, Lipovi , Breznik, Vuri, Žganec, Stojko, Jurovi , Vinko, Dragoja, A. Stojko, Na . Žuti kartoni: D. Šimunkovi (Zasadbreg), A. Stojko, Breznik, Na (Mura).
LISTA STRIJELACA 31 zgoditak – Saša Vidovi (Strahoninec) 24 zgoditaka – Marijan Duman i (Zasadbreg) 19 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec) 18 zgoditaka – Roman Tr njak (Trnovec) 15 zgoditaka – Mario Novak (Bratstvo J), Nikola Dragoja (Mura) 14 zgoditaka – Ivan Žnidari (Puš ine) 13 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Sloga Š), Mario Vidovi (Strahoninec), Siniša Dove er (Puš ine) 12 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M) 11 zgoditaka – Mihael Ma ari (Hajduk Š), Marko Miki (Puš ine) 10 zgoditaka – Denis Tremski (Sloboda M), Dejan Na (Mura) 9 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Robert Štefulj (Puš ine), Slavko or evi (Jedinstvo NSD) 8 zgoditaka – Goran Koprivec (Mladost S), Dejan Bukal (Trnovec)
FAIR PLAY Isklju eni igra : Mihael Per i (Bratstvo J) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Denis Srnec (Strahoninec), Mario Horvat (Sloboda M), Karlo Gori anec (Hajduk Š), Saša Fu ek (Me imurec), Tomislav Stojko (Mladost S)
STATISTIKA 25 pos gnu h zgoditaka ili 4,1 po utakmici 21 opomenu igra 1 isklju eni igra 2 kaznena udaraca dosu ena i is realizirani
Rezulta 24. kola: Mladost (S) - Donji Koncov ak 1-1; Puš ine - Jedinstvo (NSD) 6-0; Šenkovec – Trnovec 2-2; Sloboda (M) - Sloga (Š) -; Strahoninec - Bratstvo (J) 6-1; Hajduk (Š) – Me imurec 1-1; Zasadbreg – Mura 3-1
TABLICA 1. Puš ine
24
17
5
2
71:31
2. Zasadbreg
24
18
2
4
52:28
56 56
3. Trnovec
24
13
4
7
55:37
43
4. Strahoninec
24
13
3
8
69:39
42
5. Mura
24
12
4
8
42:29
40
6. Me imurec
24
11
3
10
53:37
36
7. Šenkovec
24
10
2
12
36:48
32
8. Hajduk (Š)
24
9
4
11
44:48
31
9. Sloboda (M)
23
10
0
13
47:46
30
10. Sloga (Š)
23
7
5
11
34:35
26
11. Bratstvo (J)
24
7
3
14
38:68
24
12. Jedinstvo (NSD)
24
7
1
16
39:83
22
13. Mladost (S)
24
5
6
13
37:52
21
14. Donji Koncov ak
24
5
4
15
26:62
19
Parovi 25. kola: Zasadbreg - Mladost (S); Mura - Hajduk (Š); Me imurec – Strahoninec; Bratstvo (J) - Sloboda (M); Sloga (Š) - Šenkovec; Trnovec – Puš ine; Jedinstvo (NSD) - Donji Koncov ak
1. lipnja 2010.
20. kolo III. ŽNL istok NAPREDAK – MLADOST URKIN 3:2 (2:2) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Mirko Leich. Strijelci: 0:1 Pintari (6), 1:1 Kova i (21), 2:1 S. Žganec (29-11m), 2:2 T. Krznar (40), 3:2 Kova i (55). NAPREDAK: Novak, Matoša, S. Žganec, Jambroši , Hutinec, M. Ma ari (od 67. Bujan), Kova i , D. Jambroši (od 87. M. Žganec), Bogdan (od 46. Govedi ), I. Ma ari , Cilar. Trener: Siniša Mikolaj. MLADOST URKIN: Magdaleni , Ciceli, urkin, Furdi, Žerjav, Rošani , Pintari , T. Krznar, Novak, Hliš , A. Ciceli. Trener: Renato Ciceli.
JADRAN – KRALJEV AN 38 3:2 (1:1) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1:0 Kolari (7), 1:1 Miketek (20), 2:1 D. Novak (53-11m), 2:2 Vlah (85), 3:2 Fegeš (87). JADRAN: Pintari , Toplek, Matotek (od 59. Kraljevi ), Hamonajec, Jambrovi , Mesari , Toplek, Kolari , Fegeš, Novak, Varga. Trener: Goran Kolari . KRALJEV AN 38: Glavak, Filipaši , evizovi , Jakši , Mlinarec, Pigac, Slavi ek, Perca , Špoljar, Miketek, Vlah. Trener: Miroslav Radmanovi . Žuti kartoni: Novak (Jadran), Slavi ek, Vlah (Kraljev an 38). Crveni karton: Mlinarec (Kraljev an 38).
BORAC – OTOK 0:10 (0:4) DONJI HRAŠ AN. Igralište Borca. Suci: Mario Buhin (Belica), Mario Horvat (Cirkovljan), Mario Gregurina (M. Subotica). Delegat: Jasmin Jambroši (Tur iš e). Strijelci: 0:1 Gorupi (8), 0:2 Gorupi (32-11m), 0:3 Gorupi (36), 0:4 Brodari (45), 0:5 Toplek (54), 0:6 Gorupi (60), 0:7 Z. Kalšan (66), 0:8 Jasni (70), 0:9 Gorupi (75), 0:10 Toplek (85). BORAC: Ivkovi , Jankulija, Kolari , Bari , Mavrin, Pozderec, Pavlic, Blagus, Magli , Jur ec, Vidovi . Trener: Damir Krznar. OTOK: Farkaš, Toplek, Z. Novak (od 59. P. Kalšan), Malek (od 46. Grabant), I. Kalšan, Vuji , Brodari , Lepen (od 46. M. Balent), Z. Kalšan, Gorupi , Jasni . Trener: Ivica Kalšan. Žuti kartoni: Jankulija, Pavlic (Borac), Lepen (Otok). Crveni karton: Blagus (Borac).
BUDU NOST – TORPEDO 1:0 (0:0) SIVICA. Igralište Berek. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Martin Hrušoci. Delegat: Mirosla Glavina (Prelog). Strijelac: 1:0 Antolovi (55). BUDU NOST: Bauer, Fažon, Sklepi , Drk, Zadravec, Marodi, Lesjak, D. Drk, Cerovec, Antolovi , Okreša. Trener: Stanislav Tot. TORPEDO: Pintari , Filipovi , Vugrinec, Fric, David, Sanjkovi , Jambroši , Murkovi , Žganec, E. Jambroši , Strojko. Trener: Klaudio Biber. Žuti kartoni: Lisjak, Z. Drk (Budu nost), Strojko (Torpedo). Crveni karton: Sanjkovi (Torpedo).
EKO – HODOŠAN 3:1 (0:1) SVETI KRIŽ. Igralište EKO. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Danijel Ko ila (Žabnik), Tihomir Jambroši (Novo Selo Rok). Delegat: Dejan Kova . Strijelci: 0:1 Kova (32), 1:1 Rudni ki (61), 2:1 Rudni ki (75), 3:1 Šopar (83). EKO: Domini , Šopar (od 90. Vutek), An . Ma ek, . Balog (od 84. M. Balog), Sabadi, Zagorec, Novak, Lastavec, Bajri , Rudni ki, Ma ek (od 60. Z. Novak). Trener: Zlatko Novak. HODOŠAN: Vuk, Mesari , Naran a (od 46. Vadlja, od 72. M. Krznar), Krampa , D. Naran a, Kranj ec, Blagus, Majeti , Kova evi , Kova , Grkavec. Trener: Sre ko Kova . Žuti kartoni: Sabadi, . Balog (Eko), Kova evi , Blagus, Vadlja (Hodošan). Crveni karton: Majeti (Hodošan).
20. kolo III. ŽNL zapad DRAVA – HAJDUK (B) 3:0 (2:0) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Dominik Mihoci ( ukovec), Željko Novak (Prelog). Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 1:0 Silaj (16), 2:0 Medved (30), 3:0 Horvat (83). DRAVA: Zlatarek, Postružin, Horvat (od 84. Novosel), Carevi , Bajkovec, Šol, Dombaj, Tomaši , Medved (od 81. Bratuša), Vuk (od 72. Zanjko), Silaj. Trener: Goran Hadži . HAJDUK: Preložnjak, Karni nik, Trupkovi , Žnidari (od 46. Hrušoci), Sen ar, Toplek, Buhanec, Jarni, Posedi, Lehkec, M. Sen ar. Žuti kartoni: Šol (Drava), Preložnjak (Hajduk).
OMLADINAC – KRIŠTANOVEC 2:1 (1:1) MA KOVEC. Igralište Omladinca. Suci: Franjo Hergoti (Ž. Gora), Valentino Kantoci (Šandorovec), Dino Horvat (Strahoninec). Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1:0 Kanižaj (20), 1:1 Mikualj (25), 2:1 Šparavec (87). OMLADINAC: Dodlek, Vrbanec (od 80. Grahovec), Peserlin, Povodnja, Horvat, Kuhar, Pani , Koren, Januši (od 88. Zorkovi ), Ša ari , Kanižaj. Trener: Branko Zebec. KRIŠTANOVEC: Šimuni , Mikulaj (od 71. Baka ), Fric (od 46. Horvat), M. Medlobi, Sabol, Novak, Mat. Medlobi, Radikovi , Šparavec, Žuni , Januši . Trener: Zdravko Horvat. Žuti kartoni: Kanižaj (Omladinac), Mat. Medlobi, Sabol (Krištanovec). Crveni karton: Horvat (Omladinac).
POBJEDA – ZEBANEC 4:3 (2:2) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Palenke. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Dragutin Šajnovi (Zasadbreg), Dino Vel i (Strahoninec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec). Strijelci: 0:1 Kodba (8), 1:1 Ladi (11), 1:2 Borov ak (43), 2:2 Ladi (45-11m), 2:3 Kodba (62), 3:3 Štrukelj (85), 4:3 Štrukelj (88). POBJEDA: Verteš, M. Kova , D. Kova (od 80. Hanžekovi ), Ivan i , Zorkovi , Tkal ec, Ladi , Borko, Kova i , Kresinger (od 65. Štrukelj), Kocijan. Trener: Željko Vukši . ZEBANEC: Pokriva , urin, Zadravec, Horvat, Žerjav, Ter, Borov ak, Petkovi , Šprajc, Kodba, Živko. Trener: Antun Drk. Žuti kartoni: Borko, Tkal ec, Štrukelj (Pobjeda), Šprajc, Zadravec, Ter, Radek (Zebanec).
JEDINSTVO – MALI MIHALJEVEC 2:2 (1:2) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod borom. Suci: Tomislav Herman (Belica), Željko Hajdarovi (Belica), Matija repinko (Puš ine). Delegat: Toni Martinjaš ( akovec). Strijelci: 1:0 Horvat (19), 1:1 N. Bestijani (32), 1:2 Posavec (38), 2:2 M. Krumpi (72). JEDINSTVO: Angel, S. Krumpi , M. Krumpi , Vuk, Mohari , Mikulan, Janež, Ladi , Horvat, D. Novak, M. Novak. Trener: Goran Mikulan. MALI MIHALJEVEC: Magdaelni , N. Bestijani , Peras (od 81. D. anadi), Srnec, D. Bestijani , P. Peras, Varga (od 67. Kova i ), Vugrinec, Posavec, Zadravec, Trupkovi (od 42. Pušar). Trener: Krunoslav Mezga. Žuti kartoni: M. Krumpi , Mikulan, Ladi , Vuk (Jedinstvo), Magdaleni , N. Bestijani , Vugrinec (M. Mihaljevec). Crveni kartoni: Dejan Žarkovi -fizioterapeut, Srnec (M. Mihaljevec).
III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok
LISTA STRIJELACA
Miklav anima susjedski derbi protiv Križov ana Napredak u drugom poluvremenu slomio Mladost urkin. Poveli su gosti iz Dekanovca zgoditkom Vladimira Pintari a u 6. minuti. Dragan Kova i poravnao je na 1-1 u 21. minuti. Doma i su do vodstva došli u 29. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Siniša Žganec. Da Mladost urkin ipak nije loša mom ad pokazali su pet minuta prije kraja prvog poluvremena kada su zgoditkom Tomislava Krznara poravnali na 2-2. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Dragan Kova i u 55. minuti donosi pobjedu Napretku od 3-2. Niti jedan opomenuti igra . Budu nost teško do pobjede protiv Torpeda. U prvom poluvremenu ravnopravna igra sa po jednom pravom prigodom za posti i zgoditak. No mreže su u prvom dijelu ostale netaknute. U drugom poluvremenu daleko nervoznija i borbenija igra. Trenutak odluke zbio se u 55. minuti. Budu nost je zgoditkom Matejasa Antolovi a stigla do minimalne pobjede od 1-0. U akciji koja je prethodila zgoditku gosti iz Križovca smatraju da je lopta prešla uzdužnu crtu i da je pomo ni sudac treba zaustaviti igru. No, tako nije situaciju vidio pomo ni sudac, a po delegatu utakmice Miroslavu Glavini ispravno je postupio. Igra Torpeda Leonard Sanjkovi je za prigovor dobio opomenu, a kako je ve od 25. minute imao opomenu za preoštri start sudac utakmice Velimir Leva i isklju io ga je iz igre. Tako broj ano slabiji gosti do kraja utakmice nisu uspjeli posti i zgoditak i tako do i možda do zasluženog boda pa je pobjeda pripala Budu nosti. Dva opomenuta igra a od Budu nosti, a jedan od Torpeda. Eko bolji od Hodošana. Nakon što su doma i u prvom dijelu propustili realizirati tri lijepe prigode za posti i zgoditaka gosti iz Hodošan u 32. minuti iz jedne prigode zgoditkom Kreše Kova a dolaze
u vodstvo od 1-0. Eko je u drugom dijelu nastavio svojom napada kom igrom i preokrenuo rezultat u svoju korist. Dino Rudni ki je sa svoja dva zgoditka prvim u 61. minuti za poravnanje na 1-1 i drugim u 75. minuti za vodstvo od 2-1 bio glavni «krivac» za doma e vodstvo. Hodošan je u 78. minuti ostao bez Krešimira Majeti a koji je nešto «ja e» protestirao kod jedne odluke sucu utakmice Robertu Radeku i zaradio isklju enje. Antonio Šopar je sedam minuta prije kraja utakmice svojim zgoditkom potvrdio pobjedu Eka od 3-1. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Jadranu doma a pobjeda. Sve je mirisalo na podjelu bodova. Jadran je poveo u 7. minuti zgoditkom Zorana Kolari a. Na 1-1 poravnao je u 20. minuti Roberto Miketek. Drugo poluvrijeme isti scenarij. U 53. minuti kazneni udarac za doma e, a uspješan sa bijele to ke bio je Danijel Novak za vodstvo od 2-1. Kraljev an 38 je u 84. minuti ostao bez Josipa Mlinarca koji je zbog druge opomene isklju en iz igre. Kada je pet minuta prije kraja utakmice na 2-2 poravnao Alen Vlah bilo je teško o ekivati da e se do kraja utakmice mo i što promijeniti. No, ipak u 87. minuti Oliver Fegeš postiže zgoditak za veliku doma u radost i pobjedu Jadrana od 3-2. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Težak doma i poraz Borca. ak su 10 zgoditaka postigli gosti iz Otoka na gostovanju u Donjem Hraš anu. Istaknuo se ponovno peterostruki strijelac Matej Gorupi kojem je isti pothvat uspio i u proteklom kolu kod ku e protiv Jadrana. Uz njega dvostruki strijelac bio je Nikola Toplek, a po jednom Igor Jasni , Kristijan Brodari i Zoran Kalšan. Borac je u 76. minuti ostao bez Darija Blagusa koji je isklju en zbog druge opomene. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .
29 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok) 21 zgoditak – Miroslav Pigac ( SK) 18 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok) 15 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan) 14 zgoditaka – Ivica Okreša (Budu nost M) 11 zgoditaka – Dragutin Vadlja, Aleksandar Kramar ( SK), Ljubomir Krznar (Hodošan), Zoran Kolari (Jadran), Dragan Kova i (Napredak) 9 zgoditaka – Luka Lipi (Kraljev an 38), Muhamed Bajri (Eko) 8 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Zlatko Novak (Eko), Nikola Horvat ( SK), Matejas Antolovi (Budu nost M), Vladimir Pintari (Mladost urkin)
FAIR PLAY Isklju eni igra i: Leonard Sanjkovi (Torpedo), Krešimir Maje (Hodošan) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Ivan Lisjak (Budu nost M)
STATISTIKA 25 pos gnu h zgoditaka ili 5 po utakmici; 14 opomenu h igra a; 4 isklju ena igra a; 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani
Rezultati 20. kola: Eko – Hodošan 3-1; Borac (DH) – Otok 0-10; Jadran - Kraljev an 38 3-2; Budu nost (M) – Torpedo 1-0; Napredak - Mladost urkin 3-2
TABLICA 1. SK
18 16 1
1
70:10
49
2. Napredak
19 13 3
3
50:17
42
3. Budu nost (M)
18 12 4
2
49:23
39
4. Hodošan
19 9
4
6
61:31
31
5. Eko
18 8
3
7
35:41
27
6. Jadran
18 6
4
8
33:44
22
7. Otok
18 6
2
10
58:58
20
8. Mladost urkin
18 5
3
10
35:38
18
9. Kraljev an 38
18 5
1
12
32:70
16
10. Torpedo
18 4
1
13
28:66
13
11. Borac (DH)
18 3
0
15
19:72
9
Parovi 21. kola: Mladost urkin - Budu nost (M); Torpedo – Jadran; Kraljev an 38 - Borac (DH); Otok – Eko; Hodošan - SK
III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad
Dravi se smiješi naslov prvaka Drava ne posustaje. Nakon što je lider M. Mihaljevec pauzirao u ovom kolu, Drava ga je pobjedom bodovno sustigla na tablici, ali s utakmicom manje u kojoj o ekuje sigurno pobjedu prakti ki su u prednosti za tri boda. Za pola sata sve je prakti ki bilo riješeno u Kuršancu. Nikola Silaj doveo je Dravu u vodstvo u 16. minuti. Na 2-0 povisuje Davor Medved u 30. minuti. Sedam minuta prije kraja utakmice Mirko Horvat postavlja kona nih 3-0 za Dravu. Gosti iz Brezja gotovo bez prave prigode. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. U Gornjem Mihaljevcu podjela bodova. Jedinstvo je prvo povelo u 19. minuti zgoditkom Matije Horvata. Potom slijede dva gostuju a isklju enja. Prvo je sa klupe udaljen fizioterapeut Dejan Žarkovi zbog psovanja suca utakmice Tomislava Hermana, a potom u istoj minuti Darko Srnec zbog namjernog udaranja igra a Jedinstva rukom u predjelu lica. Nino Bestijani poravnao je na 1-1 u 32. minuti. Prije kraja prvog dijela u 38. minuti Mali Mihaljevec dolazi u vodstvo od 2-1 zgoditkom Milana Posavca. Mišo Krumpi uspio je u 72. minuti poravnati na kona nih 2-2. etiri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Pobjeda sretno do doma e pobjede. Zebanec je tri puta imao vodstvo da bi doma i dvije minute prije kraja utakmice došli do pobjede. Da se doma ima ne piše dobro dalo se naslutiti u 8. minuti kada je Bojan Kodba goste doveo u vodstvo od 1-0. Nikola Ladi je u 11. minuti poravnao na 1-1. Dvije minute prije kraja prvog dijela Marko Borov ak ponovno
dovodi Zebanec u vodstvo. U posljednjoj minuti prvog dijela utakmice dosu en je kazneni udarac za doma e. Nikola Ladi po drugi se put upisuje u listu strijelaca za 2-2. I Bojan Kodba se po drugi puta upisuje u listu strijelaca u 62. minuti za vodstvo Zebanca od 3-2. Danijel Štrukelj koji je ušao u igru u 65. minuti postiže dva zgoditka u samoj završnici utakmice u 85. i 88. minuti za minimalnu pobjedu Pobjede od 4-3. Gosti iz Zebanca imaju primjedbu da je tre i zgoditak doma ih postignut iz zale a. Na strani na kojoj je mahao Dražen Šajnovi . Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Omladinac teško sa Krištanovcem. Mihael Kanižaj doveo je doma e u vodstvo od 1-0 u 20. minuti. Pet minuta kasnije ve je 1-1, a strijelac Dominik Mikulaj. U 33. minuti igra Omladinca Dino Horvat je isklju en iz igre jer je pokušao baciti loptu prema pomo nom sucu. Krištanovec je u drugom poluvremenu bio bolja mom ad, ali su doma i tri minute prije kraja utakmice zgoditkom Marija Januši a uspjeli posti i zgoditak i pobijediti sa 2-1. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Plavi 1975 dobro napunili mrežu Dinama. Po tri su zgoditka postigli Kristijan Ciglari i Tomislav Bistrovi . Dva zgoditka je postigao Dino Škvorc, a po jedan zgoditak Miljenko Trajbar i Zoran Grefl. Grozdan Baka bio je taj koji je u 67. minuti postigao barem po asni zgoditak za goste iz Žiškovca. Dinamo je u 84. minuti ostao bez Josipa Bana zbog druge opomene. Po jedan je igra u svakoj mom adi opomenuti.
PLAVI 1975 – DINAMO (Ž) 10:1 (4:0)
FAIR PLAY
PREKOPA-BUKOVEC. Igralište Plavih. Suci: Branko Martan (Šte anec), Željko Ivanuša (Dunjkovec), Miran Culjak (Ma kovec). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 1:0 Trajbar (10), 2:0 Ciglari (14), 3:0 T. Bistrovi (35), 4:0 Ciglari (42), 5:0 Škvorc (48), 6:0 T. Bistrovi (49), 7:0 T. Bistrovi (57), 8:0 Škvorc (60), 9:0 Ciglari (62), 9:1 Baka (67), 10:1 Gre el (84). PLAVI 1975: Petran, Puri , Trajbar, Vodušek, I. Leva i (od 49. M. Škvorc), Karlov ec (od 46. Korošec), N. Škvorc, Gre el (od 64. Janež), T. Bistrovi , Škvorc, Ciglari . Trener: Stjepan Bistrovi . DINAMO: Novakovi , Hunjadi, Ehrenreich, Ban, Horvat (od 48. Mikulaj), Toplek, Valpoti , Jug, Kren (od 53. Baka ), Srpak, Petri evi . Trener: Antun Šajnovi . Žuti kartoni: Trajbar (Plavi 1975), Jug (Dinamo). Crveni karton: Ban (Dinamo).
Isklju eni: Dino Horvat (Omladinac M), Darko Srnec, Dejan Žarkovi zioterapeut (Mali Mihaljevec), Josip Ban (Dinamo Ž) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ivan Magdaleni , Nino Bes jani , Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec), Nikola Tkal ec (Pobjeda), Kris jan Šprajc, Leonard Ter (Zebanec), Zvonimir Šol (Drava K)
STATISTIKA 28 pos gnu h zgoditaka ili 5,6 po utakmici 21 opomenu igra 4 isklju enja 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran
LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 18 zgoditaka – Mario Januši (Omladinac M), Ma ja Horvat (Jedinstvo GM) 17 zgoditaka – Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 12 zgoditaka – Boris Radikovi , Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec) 11 zgoditaka – Mihael Kanižaj (Omladinac M) 10 zgoditaka – Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec) 9 zgoditaka – Hrvoje Treska, Davor Medved (Drava K), S ven Šparavec (Krištanovec), Vedran Kova i (Mali Mihaljevec), Nikola Tkal ec (Pobjeda) 8 zgoditaka – Andrej Vugrinec, Nino Bes jani (Mali Mihaljevec), Damir Mikulan (Jedinstvo GM), Hrvoje Sen ar, Tomica Posedi (Hajduk B), Dalibor Kresinger, Nikola Ladi (Pobjeda)
Rezultati 20. kola: Jedinstvo (GM) - Mali Mihaljevec 2-2; Plavi 1975 - Dinamo (Ž) 10-1; Pobjeda – Zebanec 4-3; Drava (K) - Hajduk (B) 3-0; Omladinac (M) – Krištanovec 2-1
TABLICA 1. Mali Mihaljevec
19 16
1
2
82:16
49
2. Drava (K)
17 16
0
1
54:9
48
3. Jedinstvo (GM)
18 11
4
3
50:19
37
4. Pobjeda
18 12
1
5
56:28
37
5. Omladinac (M)
19 10
2
7
67:33
32
6. Krištanovec
18 7
2
9
42:47
23
7. Plavi 1975
18 5
4
9
39:38
19
8. Hajduk (B)
18 5
1
12
32:56
16
9. Bratstvo (P)
18 4
2
12
37:46
14
10. Zebanec
18 3
3
12
34:50
12
11. Dinamo (Ž)
17 0
0
17
8:159
0
Parovi 21. kola: Krištanovec - Drava (K); Hajduk (B) – Pobjeda; Zebanec - Plavi 1975; Dinamo (Ž) Jedinstvo (GM); Mali Mihaljevec - Bratstvo (P)
1. lipnja 2010.
DRUGI stolnoteniski županijski turnir najmla ih kategorija u Hodošanu
Igralo se u ak osam kategorija Tradicionalno, na kraju svake stolnoteniske sezone, STK Hodošan u školskoj dvorani ugoš uje igra e i i igra ice kadetskih uzrasta iz me imurskih klubova. Natjecanje je ve prijašnjih godina dobilo; druženje, zabavu, propagiranje stolnog tenisa u Me imurju te sportsku i poštenu borbu kao svoje najzna ajnije epitete, u ijoj ostvarivosti doma in ima veliku ulogu. Turnir se odigrao prošlog vikenda u ak osam kategorija. Od ukupno pedeset i osam prijavljenih igra a i igra ica, najbrojniji su bili najmla i i mla i kadeti kod dje aka, te ka-
detkinje kod djevojaka. etvero najbolje plasiranih u svakoj kategoriji bilo je nagra eno medaljama. Pohvaljujemo organizaciju turnira, te se nadamo da e sljede ih sezona natjecanje biti još masovnije, te da e još više djece pokazati interes za stolni tenis. Rezultati: - Lima i (7 igra a) - skupina A: 1. Stjepan Škoda (KosK) 2/0, 2. Sebastijan Kanižaj (Kos-K) 1/1, 3. Andrija Hodak (Kos-K) 0/2; skupina B: 1. Dominik Radikovi (Šen) 3/0, 2. Domagoj Dež ek (Kos-K) 2/1, 3. Marko Horvat (Kos-K) 1/2,
4. Roko Mar etko (Kos-K) 0/3; polufinale: Škoda - Dež ek 3:0, Radikovi - Kanižaj 3:0; finale: Škoda - Radikovi 3:1; - Lima ice (3 igra ice): 1. Hana Zadravec (Šen) 2/0, 2. Nika Lukša (Kos-K) 1/1, 3. Lana Vidovi (Šen) 0/2; - Najmla i kadeti (10 igra a) - skupina A: 1. Marko Lovrek (MSTC-N) 2/0, 2. Filip Smolek (Hod) 1/1, 3. Patrik Radikovi (Šen) 0/2; skupina B: 1. Dino Dolenec (D. Kraljevec) 2/0, 2. Jan Zrna (Šen) 1/1, 3. David ukulic (Kos-K) 0/2, skupina C: 1. Matija Zadravec (Šen) 3/0, 2. Luka Somi (Kos-K)
1/2, 3. Davor Ku evi (MSTC-N) 1/2, 4. Roberto Dež ek (Kos-K) 1/2; etvrtfinale: Zrna - Somi 3:0, Zadravec - Smolek 3:0, M. Lovrek i Dolenec slobodni; polufinale: M. Lovrek - Zrna 3:1, Dolenec - Zadravec 3:1; finale: M. Lovrek - Dolenec 3:0; - Najmla e kadetkinje (10 igra ica) - skupina A: 1. Petra Vugrinec (Šen) 2/0, 2. Paula Radmani (Kos-K) 1/1, 3. Margareta Šari (MSTC-N) 0/2; skupina B: 1. Franciska Hodak (Kos-K) 2/0, 2. Sabina Horvat (Kos-K) 1/1, 3. Mura Januši (MSTC-N) 0/2; skupina C: 1. Nikolina Jur ec (Hod) 3/0,
2. Klara Hodak (Kos-K) 2/1, 3. Helena Šardi (MSTC-N) 1/2, 4. Elena Posavec (Kos-K) 0/3; etvrtfinale: K. Hodak - Horvat 3:1, Jur ec - Radmani 3:0, Vugrinec i F. Hodak slobodne; polufinale;: Vugrinec - K. Hodak 3:0, Jur ec - F. Hodak 3:1; finale: vugrinec - Jur ec 3:1; - Mla i kadeti (14 igra a) - skupina A: 1. Ivan Lovrek (MSTC-N) 2/0, 2. Jura Cilar (MSTC-N) 1/1, 3. Leon Vlahek (DK) 0/2; skupina B: 1. Danko Horvat (Šen) 2/0, 2. Goran Kova (DK) 1/1, 3. Sven Lisjak (MSTC-N) 0/2; skupina C: 1. Karlo Jambor (MSTC-N) 3/0, 2. Lovro Majeri (MSTC-N) 2/1, 3. Leonardo Švec (Hod) 1/2, 4. Filip Belovari (DK) 0/3; skupina D: 1. Mašan Sredanovi (MSTC-N) 3/0, 2. Marko Šupljika (DK) 1/2, 3. Jakov Skok (Šen) 1/2, 4. Martin Cerovec (DK) 1/2; etvrtfinale: I.
Lovrek - Majeri 3:1, Sredanovi - Kova 3:0, Jambor - Šupljika 3:0, Horvat - Cilar 3:0; polufinale: I. Lovrek - Sredanovi 3:1, Jambor - Horvat 3:1; finale: I. Lovrek Jambor 3:0; - Mla e kadetkinje (5 igra ica): 1. Ema Toplek (Šen) 4/0, 2. Eva Kolarek (Šen) 3/1, 3. Julija Švec (Hod) 2/2, 4. Nikolina Zrna (Hod) 1/3, 5. Marija Kolari (Hod) 0/4; - Kadeti (6 igra ica) - skupina A: 1. Bruno Damjan (MSTC-N) 2/0, 2. Kristian Lipi (Šen) 1/1, 3. David Dolenec (DK) 0/2; skupina B: 1. Filip Pani (MSTC-N) 2/0, 2. Marin Korent (Šen) 1/1, 3. Ivan Trojko (Kos-K) 0/2; polufinale: Damjan - Korent 3:0, Lipi - Pani 3:0; finale: Damjan - Lipi 3:1; - Kadetkinje (3 igra ice): 1. Anja Toplek (Šen) 2/0, 2. Tamara ukulic (Kos-K) 1/1, 3. (Igor Tkalec)
SPORTSKI RIBOLOV PRVA ME IMURSKA LIGA
Linjak preuzeo vodstvo Na terenima ŠRD ikov u Svetom Martinu na Muri, održano je natjecanje 3. kola 1. županijske lige u sportskom ribolovu, gdje je najuspješniji bio ŠRD Linjak iz Palovca, ispred Šarana Podturen i ikova Sveti Martin na Muri. Pojedina no na sektoru A, najbolji je bio Miro Mesari iz Linjaka, drugi Ivica Vidovi iz Šarana, a tre i Danijelj Teljega iz ikova. Na sektoru B 1. mjesto je osvojila Marija Mutak iz Smu a Gori an,
ispred Daria eki, Karas Peklenica i Milana Sovi a iz ikova. Alen Lehkec, prvi je u sektoru C, ispred Zvjezdana Ma ari a, Mura Mursko Središ e i Tihomira Vlaši a, Linjak Palovec. - Nakon 3. kola u vodstvu je Linjak 2 iz Palovca, druga je Drava Donji Mihaljevec, a tre i Karas iz Peklenice. Pojedina no, prvi je Miro Mesari , drugi Miljenko Ciglar i tre i Dario eki. etvrto kolo odigrati e se na ribnjaku kod Selnice 20. lipnja. (sm, DO)
DRUGA ME IMURSKA LIGA ISTOK
Diver kolo vodi Šljun ara kod Hodošana bila je mjesto održavanja 3. kola 2. lige istok, gdje je 1. mjesto pripalo ekipi ŠRD Ostriž Cirkovljan, ispred ŠRD Mrena Donji Vidovec i Diver Podbrest. U sektoru A prvo mjesto osvojio je Željko elebi iz Ostriža, a slijede Boris Embreuš iz Mrene i Vlado Kožnjak Trnava Gori an. Zvonimir Škoda iz ŠRD Žuži ka Kotoriba prvi je u sektoru B, ispred Dražena Kosa, Som Kotoriba i Željka Sušeca Diver iz Podbresta.
U sektoru C pobjednik je Danijel Kova , Drava D. Mihaljevec, drugi je Leo Begovi , Glavatica 2, Prelog i tre i Mario Fiundak Klen - Vigma Sveta Marija. Nakon 3. kola u vodstvu je ŠRD Diver Podbrest i Sveti Križ, a slijede Ostriž Cirkovlaj i Mrena Donji Vidovec. Željko Sušec, Mario Fundak i Darko Petkovi , vode u pojedina noj konkurenciji.N ajezeru Mi igen u Podbrestu održati e se slijde e kolo i to 20. lipnja.
okusi užitke Uzmi morsko prostranstvo okupano suncem, odaberi najsvježije iz prirode
DRUGA ME IMURSKA LIGA ZAPAD
i izdašno dodaj iskrenih osmijeha.
U vodstvu TSH akovec
Pozovi svoje najdraže,
Na šljun ari u Tur iš u u vrlo dobroj organizaciji ŠRD Ribica održano je 3. kolo lige zapad, a najbolji su bili ribi i Glavatice 1 iz Preloga, ispred TSH akovec i Šarana Gardinovec. Pojedina no 1. mjesto u sektoru A je osvojio Marinko Opricovi iz Ostriža 2, 2. je Renato Mu i iz Ribice i 3. Rajan Jurši iz Glavatice. U sektoru B pobjednik je Rajmond Pokriva iz TSH akovec ispred Darka Živkovi a Šaran Gardinovec i Marcela Me imurca
i imaš recept za savršen odmor.
iz Ostriža 1. Željko Mikloša iz Glavatice prvi je u sektoru C, ispred Dragutina eha, Šaran i Zlatka Jur eca Linjak Ivanovec. Nakon 3. kola u vodstvu je ŠRD TSH akovec, a slijede Glavatica 1 Prelog i Šaran Gardoinovec. Pojedina no u vodstvu je Darko Živkovi , Šaran. a slijede Šeko Ajdarpaši , Glavatica 1 i Blažon, Ostriž. Jezero Prelogi u Ivanovcu mjesto je održavanja slijede eg kola u nedjelju 20. lipnja.
nazdravi životu
Recept za savršen odmor.
LIGA MLADEŽI
Alen Lehkec i Mirela Mutak su vode i ŠRD Žuži ka Kotoriba bio je doma in 2. kola lige kadeta i juniora. Kod kadeta prvo mjesto je osvojio Alen Lehkec, ŠRD TSH akovec, drugi je Erwin Škoda, a tre i Dino u ek iz Zlatne udice Krištanovec. U vodstvu je Alen Lehkec, drugi je Ivan uki , a tre i Tomislav Orehovec.
Kod juniora 1. i 2. mjesto osvojile su Mirela Mutak i Paula Pongrac iz Klen - Vigma Sveta Marija, a 3. mjesto pripalo je Nataliji Žganec Zlatne udice Krištanovec. Nakon dva kola u vodstvu je Mirela Mutak, ispred Natalije Žganec i Paule Pongrac. Slijede e kolo na rasporedu je 19. lipnja na Šoderici kod Kotoribe. (sm, do)
Tako lijepa, tako naπa www.hr vatska.hr
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 53
54
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
Temeljem lanka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09.) i Zaklju ka Skupš ne Me imurske županije o prodaji nekretnina u vlasništvu Me imurske županije na podru ju gospodarske zone «Poslovni park Me imurje» od 27.05.2010. godine, župan Me imurske županije raspisuje:
JAVNI NATJE AJ za prodaju nekretnina na podru ju gospodarske zone «POSLOVNI PARK ME IMURJE» 1. Predmet prodaje: Predmet javnog natje aja je prodaja nekretnina na podru ju gospodarske zone «Poslovni park Me imurje» u akovcu i Pribislavcu, i to: A) nekretnina upisana kod Op inskog suda u akovcu u z.k.ul.br. 4404, k.o. akovec, kat. est. 1134/53/1 (iden na s k br. 1700/2), u naravi neplodno zemljište, površine 380.395 m2, i B) nekretnina upisana kod Op inskog suda u akovcu u z.k.ul. 2467, k.o. Pribislavec, kat. est. 805/A/1/1/1/5/1 (iden na s k br. 3385/5), u naravi pašnjak, površine 301.251 m², Nekretnine se mogu proda svaka posebno ili u cijelos . Korištenje i namjena nekretnina utvr ena je Generalnom urbanis kom planu Grada akovca («Službeni glasnik Grada akovca» br. 5/05, 1/09) i Prostornim planom ure enja Op ine Pribislavec («Službeni glasnik Me imurske županije» br. 1/04 i 2/07). 2. Uvje za kupnju nekretnina: Pravo na kupnju predmetnih nekretnina imaju svi punoljetni državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a strane osobe ( zi ke i pravne) ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u RH. 3. Po etna prodajna cijena nekretnina i jamstvo za ozbiljnost ponude: 3.1. Za nekretninu opisanu u to ki 1. A) Po etna prodajna cijena za 1m2 nekretnine iznosi 30 EUR pla vo u kunskoj protuvrijednos po srednjem te aju HNB na dan pla anja. Zainteresirani ponuditelji dužni su prije stavljanja svoje ponude upla jam evinu u iznosu od 30.000,00 EUR. 3.2. Za nekretninu opisanu u to ki 1. B) Po etna prodajna cijena za 1m2 nekretnine iznosi 20 EUR pla vo u kunskoj protuvrijednos po srednjem te aju HNB na dan pla anja. Zainteresirani ponuditelji dužni su prije stavljanja svoje ponude upla jam evinu u iznosu od 25.000,00 EUR. 3.3. Za kupnju obiju nekretnina, dakle, za kupnju nekretnina opisanih i u to ki 1. A) i u to ki 1. B), zainteresirani ponuditelji dužni su prije stavljanja svoje ponude upla jam evinu u iznosu od 55.000,00 EUR.
1. lipnja 2010.
Temeljem lanka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09.) i Zaklju ka Skupš ne Me imurske županije o prodaji nekretnina u vlasništvu Me imurske županije (južni dio bivše vojarne u akovcu) od 27.05.2010. godine, župan Me imurske županije raspisuje:
JAVNI NATJE AJ
ZA PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU ME IMURSKE ŽUPANIJE (južni dio vojarne u akovcu) I. Predmet prodaje: Predmet prodaje je nekretnina upisana kod Op inskog suda u akovcu u zk. ul. 7374, k.o. akovec, kat. est. 1134/2/2 (kat. est. 1729/2), u naravi sedam izgra enih zemljišta i dvorište u Ulici bana Josipa Jela i a, sveukupne površine 25 002 m2, a sastoji se od izgra enog zemljišta, površine 126 m2, izgra enog zemljišta, površine 896 m2, izgra enog zemljišta, površine 275 m2, izgra enog zemljišta, površine 26 m2, izgra enog zemljišta, površine 188 m2, izgra enog zemljišta, površine 39 m2, izgra enog zemljišta, površine 46 m2, dvorišta, površine 23 406 m2. Namjena nekretnine jest mješovita, pretežito poslovna, oznaka namjene u planu: M2, sukladno Generalnom urbanis kom planu Grada akovca (Službeni glasnik Grada akovca, br. 5/05 i 1/09). U skladu s GUP-om Grada akovca, izme u ostalog navedenog u l. 11., st.3., odre eno je da se na nekretnini ozna enoj kao M2 podzona, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta, mogu gradi i kompleksi gospodarskih, poslovnih sadržaja – uslužnih i/ili trgova kih (trgova ki centri, poslovni centri, upravni centri i sl.), gospodarski, ugos teljsko-turis ki, uslužni i smještajni sadržaji, gra evine komunalnih usluga (osim djelatnos zbrinjavanja otpada) i ostali sadržaji propisani is m lankom. Obavještavaju se ponuditelji da je izrada Detaljnog plana ure enja za predmetnu nekretninu u jeku.
II. Uvjeti za kupnju nekretnina: Pravo na kupnju predmetnih nekretnina imaju svi punoljetni državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a strane osobe ( zi ke i pravne) ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u RH.
III. Po etna prodajna cijena nekretnina i jamstvo za ozbiljnost ponude: Jam evina se pla a u kunskoj protuvrijednos po srednjem te aju HNB na dan pla anja na poslovni ra un Me imurske županije broj: 2392007-1800020004 kod Me imurske banke d.d. akovec, poziv na broj 21 7307 – MB (za pravne osobe) i na broj 22 7307 – JMBG (za zi ke osobe), s naznakom «Jam evina za kupnju nekretnine POSLOVNI PARK ME IMURJE – nekretnina A) ili/i B)». Za strane ponuditelje - SWIFT: MBCKHR2X, IBAN: HR8023920071000000013. Ponuditeljima koji ne budu odabrani kao najpovoljniji, jam evina e se vra u roku od 8 dana od dana odabira najpovoljnijeg ponuditelja, u nominalnom iznosu bez obra una kamata, a ponuditelju koji bude izabran jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu. Onaj ponuditelj koji iz bilo kojeg razloga odustane od kupnje nakon što je odabran najpovoljnijim ponuditeljem ili koji u predvi enom roku ne upla cjelokupnu kupovninu, gubi pravo na povrat jam evine. 4. Obvezni sadržaj i prilozi ponude: 4.1. Ime i prezime, te adresa ponuditelja (ako je zi ka osoba), odnosno tvrtka i sjedište ponuditelja (ako je pravna osoba); 4.2. Preslika osobne iskaznice, odnosno rješenje/isprava o upisu u sudski ili obrtni registar (za strane pravne osobe može i druga odgovaraju a isprava koja dokazuje status pravne osobe); 4.3. Dokaz o upla jam evine te broj ra una ponuditelja i naziv banke na koji se upla ena jam evina vra a; 4.4. Iznos ponu ene kupoprodajne cijene s naznakom nekretnine za koju se natje e (brojkom i slovima); 4.5. Bilanca, ra un dobi i gubitka, odnosno, odgovaraju i nancijski izvještaj za 2009. godinu, 4.6. Obvezuju e pismo namjere poslovne banke da e izda ponuditelju bankarsku garanciju s klauzulom «na prvi poziv i bez prigovora» na 25% iznosa ponu ene cijene, umanjene za iznos upla ene jam evine, kao jamstvo Županiji za uredno izvršenje ugovornih obveza ukoliko s ponuditeljem zaklju i ugovor o prodaji nekretnine, 4.7. Poslovno-inves cijska studija, odnosno plan razvoja i korištenja predmetnim nekretninama za prvih pet godina od datuma zaklju enja ugovora uz navo enje planiranog datuma po etka izgradnje (vidi to ku 5.), 4.8. Referentna lista. 5. Osnovni kriterij prodaje nekretnina jest najviša pos gnuta cijena. U slu aju da pris gnu dvije ili više ponuda s istom ponu enom cijenom, prednost e ima onaj ponuditelj iji e poslovni koncept razvoja gospodarske zone bi ocijenjen ve im brojem bodova, pri emu e posebnu važnost ima sljede i kriteriji: 5.1. Uskla enost poslovnog koncepta razvoja dijela gospodarske zone s priorite ma Regionalnog opera vnog plana Me imurske županije, 5.2. Opis namjene i vrsta budu ih poslovnih djelatnos unutar prostora gospodarske zone, 5.3. Opis daljnjih namjera kupca prilikom komercijalizacije prostora (visina potencijala za uklju ivanje lokalnog gospodarstva u nabavni lanac ponuditelja i/ili budu ih ulaga a, namjere ulaganja ponuditelja i/ili budu ih ulaga a u istraživanje i razvoj, udio ulaganja ponuditelja i/ili budu ih ulaga a u razvoj i edukaciju zaposlenika u ukupnim godišnjim izdacima za pla e, udio VSS u ukupnom broju zaposlenih kod ponuditelja i/ili budu ih ulaga a), 5.4. Planirani kona ni broj zaposlenih, 5.5. Udio visoko obrazovane radne snage u planiranom zapošljavanju, 5.6. Predloženi model upravljanja projektom, 5.7. Ponu eni model pla anja. Detaljniji opis kriterija se nalazi na internet stranicama Me imurske županije. 6. Ponuditelj dostavlja pisanu ponudu s dokumentacijom na hrvatskom jeziku u zatvorenoj omotnici na adresu: Me imurska županija, Ru era Boškovi a 2, 40000 akovec, s naznakom: «Ponuda za kupnju nekretnina – POSLOVNI PARK ME IMURJE – nekretnina A) ili/i B». Rok za dostavu ponude je do 15.07.2010. godine do 12 sa , bez obzira na na in dostave. Nepotpune i nepravovremene ponude ne e se razmatra . 7. Odluku o prodaji nekretnina najpovoljnijem ponuditelju donije e Skupš na Me imurske županije na svojoj prvoj idu oj sjednici. Odabrani ponuditelj dužan je nakon donošenja odluke Skupš ne Me imurke županije zaklju i ugovor o kupoprodaji nekretnine. Na in i rokovi pla anja, trenutak prijenosa prava vlasništva de nira e se ugovorom. Isplata kupovnine u roku/rokovima, te ispunjavanje predloženog poslovnog koncepta razvoja gospodarske zone predstavljat e bitan uvjet ugovora. Porez na promet nekretnina i ostale troškove u vezi prijenosa vlasništva snosi kupac. 8. Prodavatelj pridržava pravo bez navo enja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odnosno poniš natje aj bez obrazloženja. Sve informacije u vezi predmetnog natje aja i uvid u postoje u dokumentaciju mogu se dobi u Upravnom odjelu za poslove Skupš ne i op e poslove Me imurske županije (Doris Srnec 040/374-005 i Vjeran Vrbanec 040/374-004) i u REDEA d.o.o. (Ma ja Derk 040/374-079, 040/374-091); e-mail: poslovni-park@redea.hr i info@medjimurska-zupanija.hr KLASA: 406-01/10-03/3 URBROJ: 2109/1-01-10-02 akovec, 28.05.2010. godine ŽUPAN Ivan Perho
Po etna prodajna cijena za 1 m2 nekretnine iznosi 70 EUR, odnosno sveukupno 1.750.140,00 EUR, pla vo u kunskoj protuvrijednos po srednjem te aju HNB na dan pla anja. Zainteresirani ponuditelji dužni su za nekretninu upla jam evinu u iznosu od 17.500,00 EUR, u kunskoj protuvrijednos po srednjem te aju HNB na dan pla anja i to na poslovni ra un Me imurske županije broj: 2392007-1800020004 kod Me imurske banke d.d. akovec, V. Morandinija 37, s pozivom na broj 21 7307 – MB (za pravne osobe) i na broj 22 7307 – JMBG (za zi ke osobe), s naznakom «jam evina za kupnju nekretnine» (za strane ponuditelje SWIFT: MBCKHR2X, IBAN: HR8023920071000000013). Ponuditeljima koji ne budu odabrani kao najpovoljniji, jam evina e se vra u roku od 8 dana od dana odabira najpovoljnijeg ponuditelja, u nominalnom iznosu bez obra una kamata, a ponuditelju koji bude izabran jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu. Onaj ponuditelj koji iz bilo kojeg razloga odustane od kupnje nakon što je odabran najpovoljnijim ponuditeljem ili koji u predvi enom roku ne upla cjelokupnu kupovninu, gubi pravo na povrat jam evine.
IV. Obvezni sadržaj ponude i dokazi sposobnosti: Ime i prezime te adresa ponuditelja (ako je zi ka osoba), odnosno tvrtka i sjedište ponuditelja (ako je pravna osoba); Preslika osobne iskaznice ili putovnice, odnosno rješenje o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovaraju i registar; Iznos ponu ene kupoprodajne cijene u kunama i u eurima (slovima i brojkama); Obvezuju e pismo namjere poslovne banke da e izda ponuditelju bankarsku garanciju s klauzulom «na prvi poziv i bez prigovora» na 50% iznosa ponu ene cijene, umanjene za iznos upla ene jam evine, kao jamstvo Županiji za uredno izvršenje ugovornih obveza ukoliko s ponuditeljem zaklju i ugovor o prodaji nekretnine, Dokaz o upla jam evine, te broj ra una ponuditelja sa svim potrebnim podacima, te naziv banke na koji se upla ena jam evina vra a.
V. Rok i adresa za dostavu ponude Ponuditelj dostavlja pisanu ponudu s dokumentacijom u zatvorenoj omotnici na adresu: Me imurska županija, Ru era Boškovi a 2, 40000 akovec, s naznakom: «Ponuda za kupnju nekretnine – južni dio vojarne u akovcu». Rok za dostavu ponude je 30.06.2010. godine do 12 sa , bez obzira na na in dostave. Nepotpune i nepravovremene ponude ne e se razmatra .
VI. Odabir najpovoljnije ponude, sklapanje ugovora i uvjeti prijenosa prava vlasništva Odluku o prodaji nekretnina najpovoljnijem ponuditelju donije e Skupš na Me imurske županije na svojoj prvoj idu oj sjednici. Odabrani ponuditelj dužan je nakon donošenja odluke Skupš ne Me imurske županije zaklju i ugovor o kupoprodaji nekretnine. Na in i rokovi pla anja, te trenutak prijenosa prava vlasništva de nira e se ugovorom. Porez na promet nekretnina i ostale troškove u vezi prijenosa vlasništva snosi kupac.
VII. Završne odredbe Prodavatelj pridržava pravo bez navo enja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odnosno poniš natje aj, bez obzira na razlog. Prodaja se obavlja na inom «vi eno-kupljeno» što isklju uje naknadne prigovore. Sve informacije u vezi predmetnog natje aja mogu se dobi u Upravnom odjelu za poslove Skupš ne i op e poslove Me imurske županije (Doris Srnec 040/374-005 i Vjeran Vrbanec 040/374-004) i u REDEA d.o.o. (Ma ja Derk 040/374-079, 040/374-091); e-mail: poslovni-park@redea.hr i info@medjimurska-zupanija.hr KLASA: 406-01/10-03/4 URBROJ: 2109/1-01-10-02 akovec, 28.05.2010. godine ŽUPAN Ivan Perho
1. lipnja 2010.
Informacije 55
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
POSLJEDNJI POZDRAV REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UPI-350-05/10-01/30 URBROJ: 2109/1-13/2-10-4
voljenom i najdraĹžem suprugu
MARIU MAR ETKU iz Donjeg Kraljevca
Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, temeljem odredbe lanka 110. i 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole
ZAHVALA duboko potreseni ranom i iznenadnom smr u naĹĄeg voljenog supruga, sina, brata, unuka i zeta
MARIA MAR ETKA
Ono najbolje i najljepĹĄe ne moĹže se vidjeti, pa ak ni dotaknuti, to se mora osjetiti.
iz Donjeg Kraljevca preminulog dana 15.05.2010.g. u 33. godini Ĺživota
Tvoja supruga Manuela
POZIVA POSLJEDNJI POZDRAV
vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u katastarskim op inama Podturen, Novakovec, Sivica, Ferke nec, Gornji Kraljevec, Novo Selo Rok i vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za
MARIU MAR ETKU
izgradnju odvodnog sustava sanitarnih otpadnih voda naselja Op ine Podturen na katastarskim es cama u k.o. Podturen, k.o. Novakovec, k.o. Sivica, k.o. Ferke nec, k.o. Gornji Kraljevec i k.o. Novo Selo Rok
Ma boli probo nam je duĹĄu ali uspomene i ljubav na tebe ostat e zauvijek u naĹĄim srcima.
voljenom sinu
u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog druĹĄtva ME IMURSKE VODE d.o.o., akovec, Ma ce hrvatske 10
OĹžaloĹĄ eni roditelji Marija i Slavko
Uvid u Idejni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄi : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiĹĄne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku
POSLJEDNJI POZDRAV
NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, poslovnim suradnicima, kolegama i svima koji su nam izrazili su ut u najteĹžim trenucima, a odar voljenog nam pokojnika okitili cvije em i svije ama, te ga dostojanstveno ispratili na vje ni po inak.
OĹžaloĹĄ eni: supruga Manuela roditelji Marija i Slavko bra a Davor i Nenad bake sa obitelji
POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju
dragom bratu
MARIU MAR ETKU
dana 08. lipnja 2010. godine u vremenu od 9 do 14 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju u Me imurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba broj 8.
Braco, ostat eĹĄ zauvijek u naĹĄim mislima i srcima
Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.
od Davora i Nenada
ZLATKU KRIŠTOFI U iz akovca Bol nije u rije ima, ve u naťim srcima u kojima eť vje no ostati. Željko, Nina, Željka, Monika
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Poliklinika MEDIKOL AKOVEC, V. Nazora 15, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, nazva na 091-4594731. Natje aj otvoren do 15.06.2010. 2. BA I -TIM d.o.o. G. HRAĹ AN, VaraĹždinska 43, traĹži GRA EVINSKI POSLOVO A, ZIDARI, TESARI, KROVOPOKRIVA I, ARMIRA I, GRA EVINSKI RADNICI na odre eno vrijeme, javi se na 099 2152093. Natje aj otvoren do 15.06.2010.g. 3. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 strojarski tehni ar, aktivno znanje engleskog i njema kog jezika; BRAVARI, ZAVARIVA I -viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natje aj otvoren do 04.07.2010. 4. Instalacije “MARTI MONTâ€? NEDELIĹ E, B. Radi a 37, traĹži 1 PLINOINSTALATER, VODOINSTALATER, MONTER KLIMATIZACIJE na neodre eno vrijeme, javi se na 095-5123469. Natje aj otvoren do 14.06.2010. 5. MTK NEDELIĹ E, Ĺ˝arkovice 15, traĹži 5 DJELATNIKA/ICA ZA PAKIRANJE SMRZNUTE RIBE na odre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 822-250. Natje aj otvoren do 10.06.2010. 6. ROYAL TRADE d.o.o. VRATIĹ INEC, Pre na ulica 1, traĹži 2 KONOBARA/ ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 099-222-5005 gosp. Ĺ˝ganec Mario. Natje aj otvoren do 15.06.2010. 7. Restoran Stari Krov D. Kraljevec Restoran Aqua Kaktus - Totomore Totovec, traĹži 4 KUHARA, 4 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-9123525. Natje aj otvoren do 07.06.2010. 8. Bistro TINA M. SUBOTICA, B. Radi a 39, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-293917. Natje aj otvoren do 11.06.2010. 9. DOM Ĺ ESTANJ SVETI JURAJ U TRNJU 2, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA; 2 NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 15.06.2010.
10. ART CAFFE PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme sa mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, javi se na 091-6467701. Natje aj otvoren do 13.06.2010. 11. E.I. BISTER d.o.o. DOMAĹ INEC, V. Nazora 25, traĹži 1 KOMERCIJALIST-TRGOVA KI PUTNIK na odre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: ivica@bister. hr. Natje aj otvoren do 15.06.2010. 12. Ordinacija op e medicine Margita Berkopi dr. med. BELICA, K. Tomislava bb, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi se na 098-306999. Natje aj otvoren do 14.06.2010. 13. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 1, traĹži 1 PRODAVA /ICA u slas arnipekarni na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 091 5828639. Natje aj otvoren do 04.06.2010. 14. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE, traĹži KV, PKV Ĺ IVA I PAMUKA I LYCRE viĹĄe izvrĹĄitelja, radno iskustvo prednost ali nije uvjet, odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 865-229. Natje aj otvoren do 30.06.2010. 15. Autoku a GaĹĄpari d.o.o. akovec, Dr. T. Bratkovi a 1, traĹži 1 VODITELJ POSTPRODAJNIH AKTIVNOSTI za rad na poslovima prodaje rezervnih dijelova i odrĹžavanju teretnih vozila, na neodre eno vrijeme uz probni rad, aktivno znanje engleskog jezika, znanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat. radno iskustvo u struci; 1 ELEKTRONI AR – MEHATRONI AR za rad u servisu vili ara i teretnih vozila, na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo u struci, ak vno znanje engleskog jezika u govoru i pismu, poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kategorije, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@autokuca.hr Natje aj otvoren do 02.06.2010. 16. “DIKAâ€? VRATIĹ INEC, Brodec 6, traĹži 2 Ĺ IVA A na neodre eno vrijeme, javi se na 040-866466. Natje aj otvoren do 02.06.2010.
17. Zidarsko fasaderski obrt STJEPAN Ĺ˝ULI PALOVEC, Nova 7, traĹži 1 TESAR, 1 RADNIK NISKOGRADNJE na odre eno vrijeme, javi se na 091-8919547. Natje aj otvoren do 15.06.2010. 18. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA Ĺ TRIGOVA, traĹži 1 DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK na neodre eno vrijeme, pismenu zamolbu posla na e-mail: valkaj@japa.com.hr ili se javi na mob. 098-259865 Natje aj otvoren do 15.06.2010. 19. Ordinacija op e medicine Ĺ˝eljko Kova , dr. med. Donji Kraljevec, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi se na 040-655170. Natje aj otvoren do 14.06.2010. 20. ZLATNE RUKE Ĺ ENKOVEC, M. Tita 19/a, traĹži 1 PEKAR bureka i pizze na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javiti se na 095-5660077. Natje aj otvoren do 11.06.2010. 21. PAVLIC - ASFALT – BETON GORI AN, traĹži 1 VOZA TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM na odre eno vrijeme, javi se na 655-525. Natje aj otvoren do 04.06.2010. 22. RENI d.o.o. SVETA MARIJA, traĹži 1 FRIZERKA na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javiti se na 098-1804882. Natje aj otvoren do 23.06.2010. 23. CAFFE BAR “THERAPIAâ€? AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traĹži 1 DJELATNICA ZA RAD U LOKALU na odre eno vrijeme, javi se na 091-2413388. Natje aj otvoren do 25.06.2010. 24. Caffe bar FONTANA D. KRALJEVEC, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098-9713158. Natje aj otvoren do 28.06.2010. 25. REINOX d.o.o. BREZJE 81 a, traĹži BRAVAR-STROJOBRAVAR-viĹĄe izvrĹĄitelja; ZAVARIVA - TIG postupak - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poĹželjno ali nije uvjet, javi se osobno ili tel. 855-845. Natje aj otvoren do 15.06.2010.
IZ MATI NOG UREDA
26. MT Tvornica dje je trikotaĹže PRELOG RESTORAN KRUNA akovec, traĹži 2 KUHARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, sanitarna knjiĹžica, javi se na 648-149, 091-2328015. Natje aj otvoren do 04.06.2010. 27. Autoservis-Autoprijevoz Josip Dobrani M. SrediĹĄ e, R. Kon ara 71, traĹži 1 DISPONENT ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na neodre eno vrijeme uz probni rad, ak vno znanje njema kog i engleskog jezika radno iskustvo jedna godina, javi se na 543-010, 098-493250. Natje aj otvoren do 30.06.2010. 28. Frizerski salon “FRISCOâ€? M. SrediĹĄ e, Trg Bra e Radi a 7, traĹži 1 FRIZER (M/Ĺ˝) na neodre eno vrijeme, javiti se na 543-010, 098-493250. Natje aj otvoren do 30.06.2010. 29. MLIN JULIA d.o.o. 40329 KOTORIBA, SajmiĹĄna bb, traĹži 1 VĹ S/VSS EKONOMIST RA UNOVODSTVA I FINANCIJA, 1 VĹ S, VSS KOMERCIJALIST; 1 SSS, VĹ S PREHRAMBENI TEHNOLOG, LOGISTIKA; 1 VSS DIPLOMIRANI EKONOMIST; 1 VSS DIPL.INĹ˝. PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE; 1 DIPL. INĹ˝. STROJARSTVA, ELEKTROTEHNIKE ILI INĹ˝. STROJ., ELEKTROTEHNIKE, 5 god. rad. iskustva na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje stranih jezika (engleski, njema ki), znanje rada na ra unalu, radno iskustvo poĹželjno ali nije uvjet, dostavi pismene zamolbe sa Ĺživotopisom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 04.06.2010. 30. LPT d.o.o. PRELOG, Hrupine 4, traĹži 1 VĹ S, VSS VODITELJ PRODAJE STROJEVA I STROJNIH KOMPONENTI (Sales manager) minimalno VĹ S tehni kog smjera sa komercijalnim iskustvom ili VĹ S minimalno ekonomskog smjera sa dobrim tehni kim iskustvom, minimalno 5 godina radnog iskustva u prodaji, ak vno znanje engleskog jezika u govoru i pismu, voza ka dozvola “Bâ€? kat., viĹĄa razina IT pismenosti, prednost kandida ma sa iskustvom rada u ERP sustavima i CAD aplikacijama, pismene zamolbe dostavi na Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje, PS akovec, 40000 AKOVEC, B.J. Jela i a 1, soba 10 ili na e-mail: nevenka.belak@hzz.hr Natje aj otvoren do 09.06.2010.
IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200
RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traĹži 30 OSOBA ZA Ĺ IVANJE KOĹ˝NIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , PKV, KV - ili osobe sa ĹĄkolom za ĹĄiva a ili zavrĹĄen te aj krojenja i ĹĄivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ĹĄivanja, pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na gornju adresu do 31.5. 2. ZLATNO ZRNO d.o.o., N. Tesle 63, Trnovec B.; traĹži 1 KV PEKARA (m/Ĺž) sa 2g. radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, najava na tel. 042/684-012, do 4.6. 3. MTI Telefonski imenik i Ĺ˝ute stranice d.o.o., A. Hebranga 21/Iv, 10000 Zagreb; radi se u uredu (VĹ˝, Optujska 85) i na terenu (VĹžd. Ĺžupanija), traĹži 1 VODITELJA KOMERCIJALE (m/Ĺž) za VaraĹždinsku Ĺžupaniju - organiziranje rada terenskih komercijalista te tako er prodaje oglasnih prostora u posl. imenicima â€œĹ˝ute straniceâ€? na terenu na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvjeti: min. SSS bilo koje struke, komunika vnost, pismene zamolbe na adresu ili e-mail: m @m .hr ili fax: 01/4872-471, do 25.6. 4. CAFFE BAR iz VARAĹ˝DINA traĹži 1 KV, SSS KONOBARA (m/Ĺž) za posluĹživanje i naplata pi a u ca e baru na neodre eno vrijeme, za ostale informacije zva na 091 331 4151, do 10.6. 5. Ugost. obrt NEVENKO KUĹ EVI , VaraĹždin; traĹži 1 PIZZA MAJSTORA (m/Ĺž) i 1 KUHARA (m/Ĺž) za pripremu ostalih jela u restoranu ‘Angelus’ na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, javlja se mogu svi zainteresirani kandida s iskustvom na pripremi pizza, ali i kuhari bez iskustva na spomenu m poslovima, najava na mob. 095 904 8252 (g. KuĹĄevi ), do 10.6.
RO ENI: JURA MIKU I , sin Marine i Tomislava; MAX VARGA, sin Katarine i Nina; ERIK REŠNJOVEC, sin Darie i Denisa; DALIA KOCIJAN CMRE NJAK, k i Mateje i Marka; IVA VIŠI , k i Genoveve i Ante; FILIP ŠPOLJARI , sin Marije i Zorana; MISHEL PINTAR, sin Nikolet i Vladimira; SR AN ORŠOŠ, sin Suzane i Kris jana; ANA ŽGANEC, k i Jasminke i Dejana; EVA BLAŽEKA, k i Biserke i Tihomira; JAN IVAN OK, sin Lidije i Kris jana; PAVLA HATLEK, k i Kris ne i Nenada; IVAN SIJARTO, sin Mar ne i Roberta; ADRIAN HORVAT, sin Vesne i Dejana; ROK PURI , sin Anamarije i Darka; LUKA ŠARDI, sin Danijele; JAKOB IGREC, sin Mirjane i Davora; MURA KRI KA, sin Ines i Samira; NIKOLA NOVAK, sin Nataťe i Velimira; NOLA PUŠKADIJA, k i Monike i Marka; MURA MAGDALENI , k i Danijele i Roka.
VJEN ANI: Anita Edeťar i Ivan Horvat; Manuela Ceilinger i Nikola Vrhar ( akovec). Željka Šari i Roberto Taradi (Štrigova). Petra Bermanec i Mladen Žerjav (Kotoriba). Nikola Kralj i Tea Palatinuť; Goran Plaftak i Nadica Mati (Mala Subotica). Vlatka Dove er i Josip Trupkovi (Nedeliť e).
UMRLI: Josip Modlic, ro . 1940.; Josip Šipek, ro . 1913.; BlaŞ Lopari , ro . 1929.; Zlatko Kriťto , ro . 1954.; Josip Bistrovi , ro . 1953.; Franjo Mikolaj, ro . 1955.; Mira Radikovi , ro . 1946.; An ela Sabo anec, r. Štefi , ro . 1927.; Mijo Novak, ro . 1947.; Sefedin Asanovi , ro . 1931.; Franjo Damiť, ro . 1916.; Stjepan Živ ec, ro . 1933. ( akovec). Magdalena Jelen i , r. Brezova ki, ro . 1928.; Antun Kos, ro . 1949. (Štrigova). Julijana Fileť, r. Židov, ro . 1929.; Ivan Mesari , ro . 1940.; Rozina Varoťanec, r. Vrbanec, ro . 1940.; Terezija Setnik, r. Imunkovi , ro . 1919. (Prelog). Stjepan Novak, ro . 1924. (Dekanovec). Margita Peter, r. Tota, ro . 1926. (Kotoriba). Katarina Jambrovi , r. Novak, ro . 1923.; Viktor Kova i , ro . 1918. (Mursko Srediť e). Vladimir un uť, ro . 1947.; Franjo Žnidar, ro . 1936.; Jelena Goriťek, r. Šoťtari , ro . 1926. (Nedeliť e).
56
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom s tanju, mob. 098/1760-634 OTKUPLJUJEM osobna, kombi, teretna, skutere, auto i kamp prikolice i drugo, mob. 092/263-8882 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 SKUTER 50ccm, star godinu i pol, prije eno 700km, kao nov, cijena po dogovoru, može i na rate, mob. 091/524-3591 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 BMW 320 D 1999.g, crni, serv. knjiga, ful oprema, 7.950 eura, tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI, 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000.g., (japanac) 2. vlasnica, ser v. knjiga, tel 098/98-303-63 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002.g, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 PIAGGIO VESPA 150cm3 skuter 1991.g., prodajem ili mijenjam za skuter do 50cm3, zva vikendom na mob. 091/931-4355 PRODAJEM Thomos automatik, ispravan, bijele boje, za 1.500 kuna, tel. 091/395-8644 PRODAJEM OPEL ASTRA 1.4i karavan, reg. do 2./11., povoljno, mob. 099/598-3497 MERCEDES 180C, 1.vl., 72tkm, reg. d o 7. 1 2 . 2 0 1 0 . , p r o d a j e m , m o b . 091/538-4947 KAWASAKI ZX-7R nin a 750 kubika, 122KS, 1998.g., 53tkm, sa uvan, prodajem ili mijenjam za manji, može i auto (uz dogovor), mob. 098/190-3753 PRODAJE SE CITROEN BX 1986.god., reg. do 3/2011., prvi vlasnik, o uvan, tel: 098 1616 759 PRODAJEM SKUTER SYM 2006.god., servisiran i garažiran u super stanju. Info: 091 523 7770 PRODAJE SE SKUTER PEUGEOT VIVACITY 50 2003. g., 4.800 km. tel 091/505-2725. PRODAJE SE LANOS DAEWOO 1998. god., 1. vlasnik. tel. 040 333 102 SEAT IBIZA SPORTRIDER II 2008.g., 1.vl., 30tkm, reg. do 4/2011.g., crna, servisna, besprijekoran, 7.800 eur; mob. 095/554-1198 OPEL CORSA COMBO 1.7 CDTI , klima, abs, el. pod. stakala, servo, radio cd, dalj. centr. zaklj., zr. jastuci, 46 tkm, u sustavu pdva, cijena 5.500 eur, mob 098/273-510 VW LT35 MAXI kombi 2.5 TDI 2003/04.g, 248 tkm, odli an, fiksno, za 7.100 Eur HITNO! mob. 091/333-2223 VW T4 KOMBI povišeni 1.9TD 1994.g., ure ena limarija, odli an, 189 tkm, 2.600 Eur, mob. 099/327-3510 SKUTER LUNA ATTICA 150 cm3, za 7.000 KN, tel. 040/364-157 MAXI SKUTER Piaggio x8 150 Street 2006.g., reg. do 15.6.2010.g., 12tkm, alarm sa dalj., orig. navlaka, 2 zatamnjene kacige, servisiran, odli an, 15.000 kuna (spuštena cijena - može dogovor), tel: 040/639-801, 098/316-519 CITROEN C3 1.4i SX, redesign model 20 06.g., sva oprema, 35tkm, 1.vl., servisna, garažiran, 5.999 eur, mob. 095/558-6384 PRODAJE SE GOLF II, reg. do 3/11., cijena 5.500 kn, mob. 098/161-3791 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
ALU FELGE za toyotu avensis ili auris s gumama Pirelli, orig. Toyota, mob. 098 463 583 RENAULT SCENIC DCI 101 KS Luxe Dinamique mod. 2005.g., 1.vl., servisna knj., garažiran, odli no stanje, 8.600 eur; mob. 091/8940-554 VECTRA 1.6i 1992.g, crna metalik, 5 vr., reg. do 24.9.2010., el. pod. stakla, alu felge, tel: 040 343 301 prodajem daewo lanos 1.4 98g reg. d o 2 0 . 0 9 . 2 0 1 0 , i o p e l k a d e t 1 . 7d tel:098213724 BMW 525 TDS 1997., reg. do 11.mj., full oprema, alu M6 18’’, nove gume, 5.250 eur, mob. 098 600 110 PRODAJEM SKUTER 125, sa uvan, 2005 g., 8ks, 8tkm, neregistriran, vrijedi pogleda . mob. 098/920 90 95 PRODAJEM PEUGEOT 405 sri. 1993.g., reg. do 11.mj., odli no stanje motora i limarije, cijena veoma povoljna. mob: 095/903-8509 PRODAJEM 4 ALU FELGE s ljetnim gumama 185/65/r14, rabljene, povoljno, mob. 099 627 3006 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 CLX 1991.g., neregistriran. mob. 098 491 636 RENAULT SCENIC DCI 101 KS Luxe Dinamique mod. 2005.g., 1.vl., servisna knj., garažiran, odli no stanje, 8.600 eur; mob. 091/8940-554 OLDTIMER KADETT C 1979.g., reg. do 12/2010., u odli nom stanju, za 1.200 eura, opel corsa 1995.g., reg. do kraja godine diesel, mala potrošnja, 1.399 eur te kupujem automobile svih modela, tel: 098/777 095 ELEKTRI NI SKUTER star 2 g., baterija u odli nom stanju, prodajem, mob. 098 726 462 POVOLJNO PRODAJEM LADU karavan i auto prikolicu. tel: 040 364 461 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. do 2/011., servo, šiber, zr. jastuci, auto-radio, servis napravljen prije 1mj., za 1.600 eur, tel. 865-191 PRODAJEM VW POLO 1.4 karavan 1999.g., gume s felgama 14 cola, 115 rupa, mob. 098/581-986 PRODAJEM 4 ALU FELGE 15 cola za terenac Nissan Ssangyong i sl., tel. 396-374 PRODAJEM MOTOR Keeway supershadow 250ccm, star 18mj., servisiran, registriran, alarm, dalj. paljenje, mob. 098/242-737 PRODAJE SE MAZDA 323 sedan 1991.g., neregistrirana, u dobrom stanju, 191tkm, tel. 091/513-5770
POLJOPRIVREDA CISTERNA Creina od 2200 lit., traktor Ursus 120KS, prikolice 1 i 2-osovine, kiper buldožer TG-75 s labudicom, prodajem povoljno, tel. 098/170-5311 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE MAL ER za kukuruz Hors, malo korišten, uš uvan, povoljno, tel. 040/821-731 ili 095/864-1265 KUPUJEM KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE od 80 lit., mob. 091/547-2069 KUPUJEM ELEVATOR za kukuruz, pogon na el. motor. mob. 098/190-3753 PRODAJEM TRAKTOR New Holand TL-90 2005.g., MF 4370 2002., kul vator za kukuruz 2 i 4 reda, roto kosu 2m traktorsku, vili ar i balirku, mob. 098/715-486 PRODAJE SE traktorska gajba za svinje i nova mulja a za grož e. tel. 099/784-1989 PRODAJEM: motokultivator IMT-506 LS (komplet), komuša sa 6 valjaka, vaga Libela (do 200 kg) i krunja kukuruza Poljostroj. Zva poslije 17 sa na tel. 040/688-809 PRODAJEM metalni kukuružnjak u profil duž. 4m, šir. 1m, vis. 3,5m, 4m pokriven crijepom i 2 metalna vrata, za 2.000 kn. mob: 092/220-5503 PRODAJE SE KUKURUZ. tel. 865-274. PRODAJEM plastenik 18x4m, dvobrazni plug Olt visoki i kukuruz u zrnu (pakiran u vre ama od 50kg). tel: 098 9211 929 KUPUJEM BUNKER za kombajn Anna, poljski. Ponude na broj 098-957-8881 PRODAJE SE PLUG 2-brazdni i tanjura a 20 diska, Tel. 098/632-494 PRODAJEM traktor Ursus 335 s kabinom ‘85.g., 1.vl., reg. do 4/11, 3200 rs, odli ne gume, novi akumulator, uz njega ide prikolica 2-osovinka 2.5T, nova jednoosovinka, plug imt 755 visoki klin, tanjura e 20 diska, sija ica 2-redna za kukuruz, tel: 098 161 4436 KUPUJEM INOX BA VE, prešu za grož e, te prodajem crno vino. tel: 091/4699-342 PRODAJEM NOVU MULJA U za grož e! tel. 099/784-1989 PRODAJEM MLIN EKI AR s krunja em 1-fazni, kukuruz u zrnu, te dojnu sme u kozu, mob. 098/920-7408 PROAJE SE KUKURUŽNJAK 3x3x0,80m, cijena po dogovoru, tel. 098/260-062
USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980
OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM POSAO UVANJA DJETETA, mob. 099/5140-972 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 TRAŽIM POSAO ista ice, prodava ice ili njegovateljice. Samo ozbiljne ponude na tel: 040/821-091 ili 095/50-56-550
KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino
isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima
Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa . Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.
OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128
NAJPOVOLJNIJI KREDITI ZA ZAPOSLENE, DOMA E I INO MIROVINE. Rješavamo i pozajmice. Neven, 091/7830-977, 098/9282-449
NEKRETNINE - PRODAJA
SMS NEKRETNINE
MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO MOLIMO NA POKLON MOTORNU PILU.
Agencija za promet nekretninama
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, R E N OV I R A N J E KU PAO N I C A . M o b. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 TREBATE MAJSTORA! Za sve kvarove, popravke, prepravke, nadogradnje i ugradnje u Vašem stanu, ku i ili dvorištu pozovite majstora na tel. 098 9400 272 Umirovljenicima 10% popusta INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika. mob. 098 920 88 82 OBAVLJAM uslugu frezanja vrtova, košnje trave i održavanja dvorišta tijekom cijele godine. Tel: 098/9429-681 PRIPREMITE SE ZA LJETO I BUDITE FIT - FITNESS INSTRUKTOR s višegodišnjim iskustvom nudi vam pomo kod mršavljenja i dovo enja Vašeg tijela u zavidnu formu, tel. 098 955 7574) INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135. VODA – bušenje i zabijanje cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje do 4 cola i dubine do 15m, pripajanje hidropaka i hidrofora, mob. 099/753-5582
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
POSAO VENUS trgovina d.o.o. iz Buja, radi širenja distribu vne mreže, TRAŽI OZBILJNU I KOMUNIKATIVNU OSOBU ZA POSAO TERENSKOG KOMERCIJALISTA. Prednost imaju osobe s iskustvom u prodaji konfekcije. Obavezno posjedovanje voza ke dozvole B kategorije. Ponude s kra im životopisom sla najkasnije do 11.6.2010. na: info@venus-t.hr ili Venus trgovina d.o.o., Trg J.B. Tita 9, 52460 BUJE NOVI CAFFE & PEKARA u centru traži mlade i vedre osobe za voditelja i rad u smjeni. Prednost je voditeljsko iskustvo, someillerisko zvanje, znanje pekarskog posla ili sli no. Svoje molbe sa kratkim životopisom molimo šaljite na mail: plinotehnika@plinotehnika.com info tel: 040 384 277 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.
akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
HORVAT GRADNJA akovec, R. Boškovi a 4 – procjene nekretnina, troškovnici, etažiranja, legalizacije objekata. Tel. 040/390-548 ili 098/241-171 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noš u kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, ku u s velikom oku nicom, pogodno za ekološki uzgoj, tel. 040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, garaža i oku nica, mob. 099/5140-972 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru akovca, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM ORANICU od 135 hv k.o. Hodošan za 4.500 eur, te metalni kukuružnjak 3x3x0,88m za 100 eur i boce za varenje, tel. 095/519-7555 PRODAJE SE ŠUMA u Slakovcu, kvalitetno drvo za rušenje, mob. 099/506-8698
PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama, gradilište u Dragoslavcu i drvo od ariša 4m, hitno, mob. 095/845-35-68 ili 095/863-54-87 PRODAJE SE ORANICA u Pijaviš u od 1000 hv, izme u Ivanovca i Totovca, mob. 098/925-6441 ZA VIKEND IMANJE u gornjem Me imurju nudim novi apartman sa dvorištem u Novalji, mob. 091/505-8885 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 42m2 uz mog. preure enja u dvosobni, te prodajem reno clio 2001.g., mob. 091/234-0066 PRODAJE SE GRADILIŠTE na jugu k, ul. I. Meštrovi a, mob. 098/9947-635 PRODAJEM STAN NA BANFICI od 60m2, 1.kat, kompletno renoviran, tel: 091 1877 081 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050m2, hitno i povoljno. mob. 091 523 7770 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu sa svim priklju cima. Mogu a zamjena za stan. tel. 040/384-454. PRODAJEM DVOSOBNI RENOVIRANI STAN u akovcu. tel. 098/9465-206 PRODAJEM VIKEND VO NJAK - gradilište u Zasadbregu. tel. 091/7636-571 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Pribislavcu od 980 m2, vlasništvo 1/1, novo naselje, mob. 098/226-119 KOTORIBA: PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvorište, garaža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682240; www.kotoriba.co.cc AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215
1. lipnja 2010.
PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KU U u Svetom Urbanu 122) od 170 m2 (vodovod, centralno) s oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i šumom od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran život. tel. 830-055, 098/723-381 PRODAJE SE STARIJA KU A sa gosp. zgradama u Kapelš aku, blizina toplica Sv. Mar n, povoljno, tel: 091 906 7485 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM KU U u Istri, 6km do mora Filipana, mob. 091 3840 666 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJE SE VIKENDICA S VO NJAKOM u D. Zebancu. mob. 099/595 33 99 PRODAJEMO DVOSOBNI STAN na Jugu od 58 m2 + dodatna soba od 10m2 i nedovršenu ku u na Martanama, dvije etaže 204 m2. Tel 098/133 6409 PRODAJEM DVOSOBNI, RENOVIRANI STAN u akovcu. tel. 098/946 5206 PRODAJE SE KU A u M. Središ u sa svim priklju cima, odmah useljiva. Mob: 098/632-235 VIKENDICA SA INVENTAROM i vinograd u okolici Štrigove, površina parcele 2800m2, sa cca. 1000 okota. Mob: 099 3671 107. Slike na:h p://www.njuskalo.hr/nekretnine/ vikendica-strigova-25-m2-oglas-625422 AKOVEC, STROGI CENTAR: iznajmljujemo poslovne prostore od 40-180m2. mob. 099 3384 288 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu sa svim priklju cima uz mog. zamjene za stan. tel: 040/384-454 ZAGREB, stan od 40 m2, 1.kat u zgradi, vl. centralno, iznajmljujem nepuša ima, najam 270eur + režije, tel. 01/230 7898
1. lipnja 2010.
PRODAJE SE KU A novije gradnje u Dragoslavcu, pogodna za stanovanje. tel: 343-557 PRODAJU SE STANOVI u urbanoj vili Jug akovca, mob. 098 241 232 PRODAJE SE 4SOBNI STAN u urbanoj vili Jug akovec, mob. 098 426 580 PRODAJE SE PARCELA za gradnju, Sv.Juraj/ bregu-Lopatinec, ispod crkve, 1200m2. cijena:15.000eur. mob. 098/170-2627 POVOLJNO PRODAJEM GRADILIŠTE za ku u s temeljima i izgra enim posl. prostorom od 500m2, idealno za sve djelatnos . mob. 098 242 903 GRADILIŠTE U MIHOVL JANU 20x30 m, mirna nova ulica preko puta Šafrana. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, dvojni objekat, povoljno, mob. 098/749-131 PRODAJE SE LIVADA i vo njak u Grabrovniku od 1312 hv, pokraj gl. ceste, blaga padina, vlasništvo 1/1, mob. 099/696-3963 PRODAJEM VIKENDICU s vinogradom, jugozapad, blizina toplica Sv. Mar n, Grabrovnik, struja, voda, asfalt, tel. 040/543-363, 312-783 ili 099/4136-377 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Martanama – Jug, spremno za gradnju, mob. 095/9033-541 PRODAJE SE KU A s posl. prostorom, odli na lokacija, 2km od k, mob. 098/927-6280 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu. Pita iza 16 sa na tel. 098/9466-750
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN namješteni novorenovirani stan u dvorištu obiteljske ku e, blizina bivše vojarne u k, mob. 098/553-270 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel. 092/24-53-243 IZNA JML JUJE SE JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 091/2177-558
Oglasnik 57
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe, 95m2, dvorište, garaža, Gajeva 23, akovec, mogu e za studente ili za hi obrt. tel. 091/1328-236 ili 091/5568-575 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kupaonicom u k, I. Gunduli a bb, tel. 337-407 IZNA JML JUJEM POSL. PROSTOR od 110m2 u k, atrak vno, na gl. ces , tel. 364-299 IZNAJMLJUJE SE PROSTOR od 45m2, vrlo povoljno, blizu Zavoda za zapošlj., pogodno za obrt, kanc. ili za iznajmi sobe za studente, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM GARAŽU u k, I. Mažurani a 7, tel. 314-070 IZNAJMLJUJE SE TROSOBAN STAN od 110m2 i 1-sobni stan od 46m2 u centru k, namješten, odvojena brojila, plin, struja, zva poslije 17 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI STAN renoviran, kod hotela Park, bra nom paru ili studen ma, potreban polog. mob. 091/204-7802 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN, 2 balkona, poseban ulaz, pogodan za dvije studen ce, tel. 363-506 ZAGREB CENTAR: iznajmljujem 3-soban namješten stan za 350eur + režije, mob. 098 188 5723 NAMJEŠTENU GARSONIJERU ILI SOBU s upotrebom kuhinje i kupa la tražim na duže vrijeme do 100eur s režijama ili dogovor, tel 092 2311 534 IZNAJMLJUJEM NOVI OPREMLJEN 1.5 sobni stan u akovcu! mob. 098 553 305 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR, blizina centra. tel: 040/390-639 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN DVOSOBAN komforan stan od 57 m2 u centru akovca, zva iza 17 h na mob. 098/677-740
IZNA JML JUJE SE SKL ADIŠNI PRO STOR od 10 0 m2 u Šenkovcu, mob. 091-579-0625 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE dvosobni stan u centru grada. mob. 098/806-339 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada. mob. 098/426-337 IZNA JML JUJE SE NENAMJEŠTENI 2-sobni stan u k, Vukovarska ul, mob. 098/802-558
LJETOVANJE VODICE NOVOURE ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588
ŽIVOTINJE
EVNI EV E VNI NI JEDNODNEVNI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM SVINJE ZA KLANJE doma a ishrana, kukuruz u zrnu i vinsku rakiju, povoljno, mob. 091 5979 588 PRODAJU SE DOMA E O IŠ ENE PATKE po 35 kn/kg. mob. 091-546-0491 PRODA JU SE MALE PURICE stare 2 tjedna, cijena prema dogovoru, tel. 040/855-967 PRODAJEM PAPIGE TIGRICE. tel: 098 803 391 PRODAJU SE ŠTENCI pekinezera i šarplaninca, istokrvni bez rodovnice, tel: 098/846-017 PRODAJEMO KALIFORNIJSKE KUNI E - živi po 22kn/kg i o iš eni po 40kn/kg, mob. 098 199 2171 PRODAJE SE JEDAN PAR ZAGORSKIH PURANA za rasplod, tel: 343-557
ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 PRODAJEM TELEVIZOR Sony Trinitron 55 cm ravni ekran, sa uvan, cijena 500 kn. mob 095 903 8183 PRODAJEM OSOBNO RA UNALO Brand name Compaq Intel Pen um 4 2,4 GHz, 256 MB RAM, 40 Gb hard diska, sa pkovnicom i mišem cijena je 900 kn i mogu nost kupnje monitora CRT 17” LG za 50 kn, mob: 091/5060821 ili 099/2206879 MONITOR IBM, 17 ”, CRT, potpuno ispravan, za 150kn. prodajem, tel. 040/295-782 ROUTER THOMSON tg782(i) za ku ni internet (T-com bez ugovorne obveze). Korišten mjesec dana. mob. 098/948-9907
RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM stajski gnoj i thomos automa k, neregistriran, u odli nom stanju, mob. 092/241-9465 PRODA JEM TRI R ABL JENA PROZOR A vel. 140x140cm sa izo staklom, mob. 098/187-4351
PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM: trosjed, dvosjed, fotelja + stoli , komoda s vitrinom puno drvo hrast, regal, 2 fotelje, madrac (100kn), plo a el. ugradbeni štednjaka (200kn), tapec. krevet, gume 175/65/14 (4 kom/500kn); klavijature Yamaha DX-21, frižider sa škrinjom, stroj za pranje su a s manjom greškom (100eur), tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM fiksni masažno-kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM šiva u mašinu Singer, staru preko 100g. u ispravnom stanju, (kao starinu), mob. 098/1700-475 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ – stolove, komode, satove, kredence, ogledala i ostale starine, pla am odli no, tel. 858-347 PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJE SE NOVI pvc prozor 5-komorni, pro l rehau, sa izo staklom i roletom, bijeli, vel. 105x105cm, cijena po dogovoru, mob. 091/6767-197 KUPUJEM HITNO rabljenu ku ju sa prvom pomo i, žaruljicama, trokutom, sajlom za osobni automobil. mob. 091/541-8810 PRODAJEM UGOSTITELJSKU fritezu, štednjak, hladnjak, roš lj, kotao, radni stol, sudopere, espresso aparat, mlinac, perilicu, ledomat (sve sa uvano), vagu, mesoreznicu, stalaže”Proming, samoposlužna kolica (rabljeno). tel: 098 9211 929 PRODAJEM hrastovu vrtnu garnituru, novo, stol i klupe, cijena 1.100,00 kuna ili po dogovoru. mob. 091 3840 666 KUPUJEM STARE SLIKE I RAMOVE. mob. 091-527-39-22 PRODAJE SE kozme ko-masažni salon u centru grada, novi pasage, ure en. mob. 091-527-39-22 JEFTINO PRODAJEM KAU ZA SJEDENJE, mob. 098-183-5893 PRODA JEM PERILICU rublja Gorenje WA-512 sa 550 okretaja, generalno ure ena, za 800 kuna, 6 mj. garancije (2 kom), te hladnjak stariji o uvan za 300 kuna, tel 364-139, 099-3427-363 PRODAJEM apartman u Vodicama, 1.200 EUR/m2, gumena kola 2 kom, kukuružnjak. 098/95-65-200. PRODAJE SE starinski namještaj, kola gumenjak, kukuružnjak, mob. 098 516 531 PRODA JE SE CRNO VINO, mob. 098/723-135. PRODAJEM ULAZNA VRATA bez štoka dim. 200x90, akovec, Preloška 62 PRODAJEM BETONSKE STUPOVE vis. 270 i vinogradarske konos 10x10. tel. 633-325 PRODAJE SE: kuhinja, stol, stolice, kuh. klupa, ležaj, kau , vitrina, stoli , regal, ormari, tapec. garnitura, tepihi, franc. ležaj, rešo, hladnjak, štednjak 3+1, tenda vanjska, bicikl, lusteri i ostalo iz ku e, tel. 360-214 ili 099/3361-032
MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE.
MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.
Frodo je jednog proljetnog dana u travnju 2010. sam došetao do azila. Imao je onu mudru facu i pogled: “Evo me, ja sam došao, mogu li ovdje dobi privremeni dom?” Sada je to naš azilski upavac koji je prva tri dana samo lajao (i pritom izgubio glas) dok se nije privikao na novo društvo. Sada je puno mirniji i veselo se igra sa svojim prijateljima u dvorištu. Frodo nije zahtjevan pas, ali ga je potrebno redovito etka zbog duge dlake. Vesele je naravi, raduje se svima, posebice ljudima. Bio bi pogodan i za obitelj s djecom. Ro en je 20.8.2009. i kastriran.
Hrvatica je mješanka njema kog ov ara. Ro ena je sa tri prsta na nogama. Jako je mirne naravi, voli sjedi pred svojom ku icom u azilskom dvorištu i mudro promatra što se zbiva oko nje. Pametna je i dobra. Iako ima samo po tri prsta na nogama, normalno hoda i nema problema u kretanju. Ro ena je 11.5.2008. i kastrirana.
Lana je njema ka ov arka prona ena vrlo izgladnjela i mršava. Kao i svi ov ari, Lana je izuzetno pametan pas, poslušna, dobre naravi, slaže se s ostalim psima i voli ljude. Sada boravi u boksu od 8 kvadrata i nadamo se da e uskoro na i nove prijatelje koji e joj pruži novi dom, ve e dvorište za tr anje ili barem dovoljno vremena za šetnju. Lana je ro ena 18.6.2008.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
769
UTORAK .1 lipnja 2010.
TV pregled
od 1.6.2010. do 7.6.2010. 05.50 05.55
FILMOVI - PREPORU UJEMO
Magija FILM
UTORAK, NOVA TV - 22.00
Sally (Sandra Bullock) i Gillian (Nicole Kidman) Owens oduvijek znaju da su druk ije. Nakon smrti roditelja, odgojile su ih tete. Sestre su odrasle u ku anstvu koje je bilo sve samo ne tipi no – pravila su bila za druge ljude. Djevoj ice bi jele okoladnu tortu za doru ak i ostajale dokasna budne prou avaju i knjige ini te vježbaju i drevnu umjetnost bijele magije...
Dvije mazge za sestru Saru FILM
SRIJEDA, HRT 1 - 20.10
Vestern. Hogan (C. Eastwood) se dvije godine borio u ameri kom gra anskom ratu, a sad mu je samo do novca. U meksi koj pustoši nai e na tri muškarca koji pokušavaju silovati polugolu ženu. On ih ubije, uzme njihovo oružje i novac, a onda se upozna sa ženom koju je spasio. Ona je asna sestra po imenu Sara (S. MacLaine). Hogan i Sara kre u zajedno kroz pustoš...
06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10
Gentelmanski sporazum FILM
ETVRTAK, NOVA TV - 03.20
Rusija želi otkupiti vojni nanotehnološki ‘dragulj’ preko francuske tajne službe. Viktor (Ivan Franek) pristaje sudjelovati u razmjeni jedino ako u svemu sudjeluje i bivši francuski diplomat kojem on potpuno vjeruje - François de La Conche (Christian Clavier). Kastiljac pristaje služiti narodu. Viktor Zilenko mora predati ip i šifru ra una na kojem se nalazi 25 milijuna dolara...
Tajni prozor FILM
PETAK, NOVA TV - 22.20
Iako kako da bi trebao sjediti za ra unalom i pisati novu knjigu ili barem šetati sa psom oko jezera nedaleko od svoje kolibe, uspješan pisac Mort Rainey (Johnny Depp) uglavnom provodi vrijeme spavaju i na svome omiljenom kau u i po 16 sati na dan. Usred je bolne rastave koja se zakomplicirala i postala neugodna. Rastava ga je potpuno lišila energije i kreativnosti...
Taxi FILM
SUBOTA, RTL - 20.00
Otka ena taksistica i policajac bez voza ke dozvole – kakav tim! Belle Williams (Queen Latifah) ljubiteljica je brzine. Jure i ulicama New Yorka zaslužila je reputaciju najbržeg gradskog taksista. No to je samo mala postaja do ostvarenja njezina sna; ona želi postati šampion auto-utrka. Na dobrom je putu da to i ostvari, ali angažira je pretjerano revni policajac Andy Washburm...
Terminal FILM
NEDJELJA, RTL - 23.00
Život te eka izvan aerodroma. Viktor Navorski (Tom Hanks), ovjek porijeklom iz isto ne Evrope, dolazi u New York u najnezgodnijem trenutku. Naime, upravo po polasku njegova aviona, u njegovoj je državi izbio rat koji je razbio njeno jedinstvo pa ameri ke vlasti nisu u stanju prihvatiti njegovu putovnicu kao valjanu. Bez mogu nosti ulaska u Ameriku, ali i bez mogu nosti da bude deportiran, Navorski mora ostati na aerodromu...
11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.00 16.45 16.55 18.15 18.20 18.35 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.40 22.15
Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Opustošeni krajevi: Pretvaraju li se naše turis ke zemlje u pus nje?, dok. lm James Mar n u Bretanji, dok. serija Kulturna baš na Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Inside O side: Portugal Nosila je žutu vrpcu, ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Strani dok. lm Poslovni klub Dnevnik 3
22.40 22.43 22.45 22.50 23.00 23.50 00.35 01.20 02.05 02.50 03.35 04.25 04.55 05.25
Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dobre namjere, TV serija (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija Zlo ina ki umovi, serija (12) Posebna postrojba, serija (12) Opustošeni krajevi: Pretvaraju li se naše turis ke zemlje u pus nje?, dok. lm Dok. lm Globalno sijelo Poslovni klub Moj grijeh, telenovela
08.55 10.10 11.00 12.00 12.20 13.15 14.05 15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 08.10
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 08.35 Dvorac igra aka, serija za djecu 09.00 Daleko od doma, serija za djecu 09.25 Vjerovanja, dok. serija 10.00 Tree Hill 5, serija 10.45 The Wolf Girl, japanski lm 12.50 Dokuteka - Miroslav Mikuljan: Sutkinja, dok. lm 13.25 Povratak na novo, hum. serija 13.45 Hum. serija 14.05 Pet zvjezdica, serija 14.50 Kod Ane 15.05 Emisija pu ke i predajne kulture 15.35 Me u nama 16.35 Put do Južne Afrike: SAD i Urugvaj, sportsko-dok. serija 17.05 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.55 Košarka, PH - nale, 2. utakmica -------- Nepokoreni grad: Glumac, serija 21.50 Vijes na Drugom 22.02 Vrijeme 22.10 Zlo ina ki umovi, serija (12) 23.00 Prije sumraka, ameri ki lm (12) 00.25 Posebna postrojba, serija (12) 01.10 Kraj programa
06.55 07.15 07.40 07.55
Mi y, animirana serija Looney Tunes, crtana serija YooHoo i prijatelji, animirana serija RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija
SPORT - IZDVAJAMO
22.00 23.00 00.00 00.10 01.00
06:20 07:15 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:00 21:00 22:00 23:30 23:45 00:10 00:40 01:10 02:05 03:05 04:30 04:55 05:15 05:50
RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Cobra 11, krimi serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Hrvatska traži zvijezdu - Magazin, glazbeni show Ljubav je na selu, dok. sapunica Vatreni de ki, dramska serija (12) Vijes , informa vna emisija Vatreni de ki, dramska serija (12) Astro show, emisija uživo (18)
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Magija, igrani lm (12) Ve ernje Vijes Magija, igrani lm (12) nastavak Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Najduže no i, igrani lm (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa
SERIJA HRT 1
18.35
Dolina sunca FILM HRT 1
Košarka, PH - finale, 2. utakmica SPORT
SRIJEDA, HRT 2 - 17.55
Tenis Roland Garros - finale (Ž) SPORT
SUBOTA, HRT 2 - 15.00
ZVJEZDANI KUTAK
Johhny Depp (Subota, HRT 1, 23.35 h)
Neizostavno povezan s redateljem Tim Burtonom s kojim je oživio neke od najinteresantnijih likova ilmske vrpce: Edward Škaroruki, Ichabod Crane, Ed Wood... Još dok je bio u braku, Allison ga je upoznala s Nicolasom Cageom. Mada se nisu odmah svidjeli jedan drugome, kasnije su postali odli ni prijatelji. Nicolas ga je nagovorio da se okuša kao glumac i preporu io mu svog agenta. Prva audicija i dobivena uloga bila je u Wes Cravenovom ilmu ‘A Nightmare on Elm Street’ (1987). Agent ga je nagovorio da prihvati ulogu u teen serijalu ‘21 Jump Street’ i, mada je serija postigla veliku popularnost, Depp je napušta jer se želi fokusirati na veliko platno.
15.05
EMISIJA RTL
20.00
Nosila je žutu vrpcu
Koledžicom po svijetu
Vestern. Upravo pred odlaskom u mirovinu ostarjeli konji ki kapetan Bri les (J. Wayne) odlazi u zadnju patrolu da zaustavi prijete i veliki napad indijanskog plemena Arapahosa, potaknut nedavnim porazom kapetana Georgea Custera. Nakon niza manjih pobjeda, no velikih frustracija, Bri les odlu i primijeni druga iju tak ku i sam o i u Arapaho logor i ugovori mir s njihovim poglavicom Hodaju im Ponijem, kojega i sam poznaje...
Baka Slavica, moralna ver kala Roberta Knjaza, pokazat e kako se rješavaju najteži zadaci i prepreke smišljene od strane jednostavna Knajzova uma. Kako posta model, baka Slavica pokazat e svojim nastupom na ovogodišnjem Tjednu mode u Milanu. Milanske modne piste nakon bake Slavice pomaknule su dobnu granicu modela tako da su sada gospo e izuzetno popularne i tražene na revijama najve ih svjetskih modnih kreatora...
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00
08:43 09:00
15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akove ki kutak, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju ARTS 21 emisija o kulturi VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI S DRUGOLIGAŠKIH TERENA emisija o sportu ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
HUM.SERIJA RTL
23.30 16.30
Kralj Queensa
SERIJA NOVA TV
20.00
Najbolje godine
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Dober Dan, Koroška 08.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 01.06.1992 08.25 Na Lepše 08.50 Studio City 09.45 NLP, Razvedrilna oddaja 12.50 Bleš ica, oddaja o Modi 13.25 Pozdrav Afriki 14.00 Pariz: Tenis - Odprto Prvenstvo Francije, prenos 19.00 Pot v Južno Afriko, 8. oddaja 19.25 Novo Mesto: Košarka (M), Druga Tekma Finala Kon nice Lige Telemach: Krka - Union Olimpija, prenos 21.20 Globus 21.50 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 22.15 Oglasi + Napovedniki 22.20 Dediš ina Evrope: Brezupni Roman ki, Angleška nadaljevanka 23.10 Pot Do Alexandra, Kanadski lm, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Savršena k i, lm 22.45 24 UR 23.05 Dr. House, serija 0.05 Izgubljeni, serija 1.00 No na panorama
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 21.05 Das Match 22:45 ZiB Flash 23:35 No ni program
SRIJEDA 2. lipnja 2010.
06.15 06.20 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 15.50 16.45 16.55 18.10 18.15 18.30 19.15 19.16 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05 22.35 22.40
Najava programa Inside O side: Portugal TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture U zemlji ljudi cvije a, dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Inside O side: Ĺ panjolska Dok. strana serija Dok. strana serija Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaĹža Dvije mazge za sestru Saru, ameri ki lm Proces Ep reportaĹža Dnevnik 3
23.05 23.08 23.10 23.15 23.25 00.00 00.15 01.05 01.50 02.35 03.20 04.05 04.10 05.00 05.30
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.45 16.40 17.10 18.00 18.55 19.15 19.40 20.05 21.55 22.07 22.10 23.00 00.25 01.10
ETVRTAK 3. lipnja 2010. Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Dobre namjere, TV serija (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija Siska, serija (12) Posebna postrojba, serija (12) Skica za portret U zemlji cvije a, dok. lm (52’) Proces Moj grijeh, telenovela
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Povratak na novo, hum. serija Hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane e-Hrvatska Rije i Şivot, religijski program Put do JuŞne Afrike: Australija i Slovenija, sportsko-dok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Drugi Dubrovnik, dok. lm Happy Hour, hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija Nepokoreni grad: Smrt sekretara, serija Vijes na Drugom Vrijeme Siska, serija (12) Ciklus azijskog lma: Zale e, iranski lm Posebna postrojba, serija (12) Kraj programa
06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana
serija 07.55 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.10 Bibin svijet, hum. serija 11.00 Cobra 11, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin 12.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.15 NajljepĹĄi urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.50 Put osvete, krimi serija 22.40 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Vatreni de ki, dramska serija (dvije epizode) (12) 00.45 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija 01.35 Astro show, emisija uĹživo (18)
06:20 07:15 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20
NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Privatna praksa, serija Ve ernje Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Kad proĹĄlost zakuca, igrani lm (15) 05:20 Seinfeld, serija 05:45 Bra ne vode, serija 06:10 Kraj programa
EMISIJA HRT 1
06.15 06.20 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.15 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 21.50 22.15 22.25 22.50 22.53 22.55 23.00
Najava programa Inside O side: Ĺ panjolska TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Tragovima divovskih ljenivaca, dok. lm Oprah show Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Inside O side: Hrvatska Sedam nevjesta za sedmoricu bra e, ameri ki lm Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ?, kviz Dome, slatki Dome, hum. serija Pola ure kulture Ep reportaĹža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture
23.10 Dobre namjere, TV serija (12) 00.00 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 00.45 Pet zvjezdica, serija 01.30 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 02.15 Posebna postrojba, serija (12) 03.00 Tragovima divovskih ljenivaca, dok. lm 03.50 Oprah show 04.35 Doma i dok. lm 05.05 Pola ure kulture 05.30 Moj grijeh, telenovela
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 12.05 13.35 13.55 14.15 15.00 15.40 16.40 17.10 18.00 18.55 19.15 19.40 20.05 21.50 22.02 22.05 22.55 23.45 00.30 --------
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tisno: Tijelovo, prijenos mise Fes val duhovnih pjesama Bonofest 2010. Povratak na novo, hum. serija Hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane Trenutak spoznaje Put do JuŞne Afrike: Japan i ile, sportsko-dok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija E, moj Saťa - dok. lm Happy Hour, hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija Farma smijeha, ameri ki lm Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) Sedam razdoblja rocka, dok. serija Posebna postrojba, serija (12) Kraj programa Tenis Roland Garros - polu nale (Ž), prijenos
06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40
14.20
11.00
FILM NOVA TV
03.20
20.05
SERIJA RTL
Kad proĹĄlost zakuca
Farma smijeha
CSI: Miami
Novi slu aj vodi Jana i Semira u svijet pros tucije i no nih klubova. Kad jedna od bivťih plesa ica agencije Jo Ricks nastrada na autoputu, na svjetlo dana dolazi rivalstvo izme u Jo Ricks i njezina prijatelja SchrÜdera, tako er vlasnika agencije. Iako je SchrÜder osumnji en, brojne naznake navode policajce na trag njegove poslovne suparnice‌
Howard Spence (Sam Shepard) imao je i boljih dana. Jednom je bio velika zvijezda vesterna, a danas utapa svoju tugu zbog neuspjeĹĄna Ĺživota u alkoholu, drogama i mladim Ĺženama. Howard jednog dana ne otkrije da moĹžda ima dijete. Sama pomisao na to daje mu tra ak nade da njegov Ĺživot nije bio uzaludan. I zato kre e u potragu za m mladim muĹĄkarcem i Ĺženom.
Komedija. Andy Farmer (C. Chase) uspjeĹĄni je sportski novinar koji je shva o da je pravi trenutak da promijeni svoju Ĺživotnu i profesionalnu svakodnevicu. Stoga sa suprugom Elizabeth (M. Smith) kupi farmu u Vermontu te se na nju preseli kako bi u idili noj prirodi daleko od gradske vreve napokon zapo eo rad na svom romanu „The Big Heist“. Premda sretni i uzbu eni zbog selidbe Andy i Elizabeth ve pri dolasku na farmu upadnu u nevolje...
Na Grand Prixu ameri ki voza utrka stane na ugibaliĹĄtu kako bi u deset sekundi promijenio gume i nato io gorivo u auto. Odjednom Petrie, koji tankira auto, primije da mu bijele rukavice postaju a ave i nakon toga se pretvori u buk nju. Iako doktor izjavi da je rije o nesretnom slu aju, Hora o je siguran da je pred njim slu aj ubojstva. Istragu poĹžuruje vlasnik trkaliĹĄta, odlu an u namjeri da ve drugi dan odrĹži sljede u utrku, no Hora u je pravda mnogo vaĹžnija od sporta.
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00
08:43 09:00
11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Pove alo, poli ka emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Ljubavni trokut (12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
22.40 23.45 23.55 00.50 01.20 02.05 02.50
06:20 NaĹĄi najbolji dani, serija 07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Odavde do vje nos , serija 10:10 Magi na privla nost, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Najbolje godine, serija 14:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Upitnik, kviz 17:40 NaĹĄa mala klinika, serija 18:35 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Farma, reality show 22:00 Provjereno, magazin 23:05 Ve ernje Vijes 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Bra ne vode, serija 01:20 Post mortem, serija (12) 02:20 Ezo TV, tarot show (18) 03:20 DĹžentlmenski sporazum, igrani lm 04:50 Seinfeld, serija 05:15 Bra ne vode, serija 05:40 IN magazin 06:10 Kraj programa
11.10
20.00
Cobra 11
21.50
Put osvete
EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA
17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00
SHOW HRT 1
FILM HRT 2
SERIJA RTL
15.40 16.30 17.00
strani, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Cobra 11, krimi serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija NajljepĹĄi urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija (12) venk show, emisija uĹživo (18) Mentalist, krimi serija Put osvete, krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija
Oprah show
Tv kalendar SERIJA RTL
10.10 11.00 12.00 12.20 13.15 14.05
23.20
Nestali
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Pesem Evrovizije 2010, Posnetek Iz Osla 10.45 Spet Doma 12.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.06.1992 13.00 Knjiga Mene Briga - Ingmar Bergman: Laterna Magica 14.00 Pariz: Tenis - Odprto Prvenstvo Francije, etr inale, prenos 19.30 Iz Sobotnega Popoldneva: z Damijanom 20.00 Koncert Ob 90-Letnici Zveze Druťtev Slepih in Slabovidnih Slovenije 21.10 Knjiga Kot OroŞje!, Posebna oddaja Na Temo Ljubljana - Svetovna Prestolnica Knjige 22.00 Žrebanje Lota 22.10 Triglav 888, Dokumentarni Feljton 22.35 Slovenska Jazz Scena: European Jazz Orchestra, Nina Strnad in Tadej Tomťi 00.00 Sre ko Fiťer: Medtem, Tv Priredba Predstave Sng Nova Gorica 02.25 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Pogled unazad, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 22.40 Dr. House, serija 23.55 Dexter, serija 0.50 No na panorama
6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.40 ZiB Flash 22.50 Flashpoint 23.40 No ni program
21:00 21:15 21:18 21:35 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Vinoteka Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi VjeĹžbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Pravda iza reĹĄe aka, igrani lm Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
11:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MOJA ISTRA dokumentarna emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima XICA TV studentska emisija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
SERIJA RTL
21.00
Uvod u anatomiju
KVIZ NOVA TV
17.20
Upitnik
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.20 TV prodaja 08.50 Globus 09.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 03.06.1992 09.45 Kapitan Cook, Koprodukcijska Dokumentarna Serija, 4., Zadnji Del 10.35 OgroĹženi Raji: Tuvalu, Francoska Dokumentarna Serija, 4., Zadnji Del 12.00 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 12.55 Na LepĹĄe 14.00 Pariz: Tenis - Odprto Prvenstvo Francije, Pol nale (Ĺ˝), prenos 19.00 Kdo Gre v Afriko?, Resni nostni Ĺ ov 19.55 Ljubljana: KoĹĄarka (M), Tretja Tekma Finala Kon nice Lige Telemach: Union Olimpija - Krka, prenos 21.45 Tranzistor, 27. oddaja 22.20 Lovec, AngleĹĄka nadaljevanka, 2., Zadnji Del 23.10 Stavka - Junakinja Iz Gdanska, NemĹĄko-Poljski lm, ponovitev 01.00 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Ukradena srca, lm 22.25 24 UR 22.45 Ekipa za o evid, serija 23.40 Dr. House, serija 0.35 Dexter, serija 1.40 No na panorama
6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Dorfers Donnerstalk 22.40 Dobrodoťli 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa
PETAK 4. lipnja 2010.
06.15 06.20 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.15 18.20 18.35 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.40 23.35 00.00 00.03 00.05
Najava programa Inside O side: Hrvatska TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Lyon - raskriĹžje Europe, dok. lm Oprah show Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Inside O side: Srbija reprize nedjeljnih mini serija Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaĹža Tito, dok.-igrana serija hrvatski cjelovje ernji igrani lm Lica nacije Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes
SUBOTA 5. lipnja 2010.
00.10 Vijes iz kulture 00.20 Dobre namjere, TV serija (12) 01.05 Zvjezdane staze: Enterprise 2, serija 01.50 Mo ni Mahowny, kanadskobritanski lm (12) 03.30 Skica za portret 03.45 Pet zvjezdica, serija 04.30 Lyon - raskriĹžje Europe, dok. lm 05.20 Oprah show 06.05 Moj grijeh, telenovela
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.40 16.10 16.40 17.10 18.00 18.55 19.15 19.40 20.05 21.00 21.45 21.57 22.00 22.55 23.50 01.05 --------
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Crtana serija TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Prijenos sjednice Hrvatskog sabora hum. serija Hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane Znanstvena pe ca Eko zona Glas domovine Put do JuŞne Afrike: Portugal i Nigerija, sportsko-dok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Imať signal, dok. lm Happy Hour, hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija arolija, serija Muťkarci na stablima, serija Vijes na Drugom Vrijeme Sud i kazna 21: Vlak straha, mini-serija (12) Sud i kazna 21: Vlak straha, mini-serija (12) 12. Chansonfest 2009., snimka Kraj programa Tenis Roland Garros polu nale (M), prijenos
03.55 No kultnih lmova 05.25 Moj grijeh, telenovela 06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.10 Bibin svijet, hum. serija 11.00 Cobra 11, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin 12.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.15 NajljepĹĄi urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show uĹživo 22.25 Deamgirls, igrani lm, glazbena drama (1. dio) 23.25 Hrvatska traĹži zvijezdu odluka, glazbeni show uĹživo 00.00 Dreamgirls, igrani lm, glazbena drama (2. dio) 01.35 Vijes , informa vna emisija
06:20 NaĹĄi najbolji dani, serija 07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Odavde do vje nos , serija 10:10 Magi na privla nost, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Provjereno, magazin 14:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Upitnik, kviz 17:40 NaĹĄa mala klinika, serija 18:35 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma uĹživo, reality show 22:20 Tajni prozor, igrani lm (12) 00:15 TeksaĹĄki rendĹžeri, igrani lm (12) 02:05 Ezo TV, tarot show (18) 03:05 Pod zaĹĄ tom, igrani lm (15) 04:40 IN magazin 05:20 Kraj programa
MINI SERIJA HRT 1
06.55 Najava programa 07.00 TV kalendar 07.15 MuĹĄkarci na stablima, serija 07.55 Vijes 08.05 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Narednik Rutledge, ameri ki lm 09.55 Ep reportaĹža 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri - izbor: Bombe, ratni drugovi i Basra 15.25 Euromagazin 16.00 Vijes 16.09 Vrijeme sutra 16.10 Kulturna baĹĄ na 16.30 Dobra Ĺžena, britanskotalijanski lm 18.00 Iza ekrana 18.35 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Luda ku a, hum. serija 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Dan poslije sutra, ameri ki lm 22.15 Vijes 22.30 Vijes iz kulture 22.40 Mamu ca, krimi serija (15) 23.35 Filmski vikend s Johhnyjem Deppom: CryBaby, ameri ki lm 01.00 No kultnih lmova: Unutarnje carstvo, ameri ko-francuskopoljski lm (18)
07.00 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 07.25 Najava programa 07.30 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 08.20 TV vr 08.30 Danica: Danica i ovca 08.35 Ninin kutak 08.40 arobna plo a 08.55 Serija za djecu i mlade 09.20 Kokice 09.45 Obrazovni program za djecu 10.15 Parlaonica 11.15 Briljanteen 12.05 Veliki prirodni doga aji, dok. serija (50’ 12.55 Hrvatski pisci na TV ekranu - Miroslav Feldman: Zec 14.30 Put do JuŞne Afrike: Švicarska i JuŞna Koreja, sportsko-dok. serija 15.00 Tenis Roland Garros - nale (Ž), prijenos 17.55 Koťarka, PH - nale, 3. utakmica 19.55 Vaterpolo, PH - zavrťnica (1. utakmica) 21.15 Sportske vijes 21.25 HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom 21.30 Povijest Svjetskih nogometnih prvenstava: 2002. Japan/Koreja 23.15 No u kazaliťtu D.Mihanovi : Bijelo 00.10 U maglama Majulija, dok. lm 01.05 Kraj programa
22.20
SERIJA HRT 2
06.20 07.00 07.25 07.50
Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana
16.55
20.10
FILM NOVA TV
Dan poslije sutra
ZaĹĄti eni svjedok
Kada djevojka padne s kota a sre e i pogine, svi misle da je u pitanju tragi na nesre a, sve dok gatara na sajmu ne progovori o svojim sumnjama u slu ajnost doga aja. Nakon ťto se dogodi druga smrt, gatarini se strahovi po inju ini utemeljenima. ini se da na sajmu sve i nije tako veselo‌ (Uloge: David Hayman, Victoria Smur t; Scenaris ca: Lynda la Plante)
Jane oda dijelove Marinine nove knjige o muĹĄkarcima pres Ĺžnom njujorĹĄkom asopisu zbog ega je Marin prisiljena brani svoju karijeru pred Jackom, glavnim likom njezinog djela. U me uvremenu, kad joj se pokvari auto, pjeva ica Jewel ulazi u ka gdje se sprijatelji s Theresom, bivĹĄom lanicom benda. Patrickova mama Celia (Cynthia Stevenson) i Buzzova mladenka Mai (Lauren Tom), koju je naru io poĹĄtom i koja je zapravo Patrickova ma eha, natje u se za ulogu super mame.
Film katastrofe. Klimatolog Jack Hall (D. Quaid) na Antark ci je doĹživio neĹĄto posve neo ekivano: naime, cijeli se komad ledenog bloka „sam od sebe“ odlomio. Iako je tu pojavu pripisao neobi nom hiru prirode toga dijela svijeta, nije ni slu o da se zapravo radi o posvemaĹĄnjem poreme aju klime koja je zadesila Zemlju uslijed one iĹĄ enja, nebrige, ali i povijesno-cikli kih promjena. I doista, uskoro se golema hladno a spus gotovo do ekvatora...
Frankie Carbone (Armand Assante) je izgradio karijeru na kra i auta za ikaĹĄku ma ju. Kada se jedan pokuĹĄaj ubojstva izjalovi, Frankie izvrĹĄi odmazdu i zavrĹĄi u rukama federalnih agenata. Pristane svjedo i pro v ma je i njegov e Ĺživot posta bezvrijedan ako ne pristane na zaĹĄ tu. FBI mu da novo ime, Howard Akers i preseli ga u dosadno srednje klasno predgra e u Li le Rocku. Howard zapne za oko svojoj lijepoj susjedi Leigh (Angela Featherstone)...
11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10
08:43 09:00
18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 23.30 21: 20 21:27 23:20 23:35 23:37 23:45
11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija XICA TV studentska emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
17:00 17:10
21:55 00:05 01:45 02:45 04:20 06:20
10.15
20.05
Sud i kazna
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Pri e iz Ĺživota Pjesma mediterana 1 polu naale Trzalica, glazbena emisija Sponzorirana reportaĹža ForĹĄpani Me imurje danas Sport Prognoza Videostranice
09:20 10:20 11:20 12:20 14:20 16:40
EMISIJA HRT 2
FILM HRT 1
21.05
01.45
Simone
FILM NOVA TV
08:55
No s kraljem, igrani lm Dora istraĹžuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija arobnice, serija Sunstet, igrani lm Farma, reality show NiĹĄta zajedni ko, igrani lm Vijes Nove TV NiĹĄta zajedni ko, igrani lm - nastavak Dnevnik Nove TV ZaĹĄ eni svjedok, igrani lm 300, igrani lm (12) Minotaur, igrani lm (18) Ezo TV, tarot show (18) Veteran, igrani lm (15) No s kraljem, igrani lm Kraj programa
Parlaonica
MuĹĄkarci na stablima FILM RTL
05:50 07:50 08:15 08:30
19:15 20:05
Hrvatska uĹživo MINI SERIJA HRT 2
serija 08.15 Skrivene poruke, hum. serija 09.00 Shaq Steel, igrani lm, avanturis ki 10.55 PidĹžama party, igrani lm, komedija 12.30 Plava laguna, igrani lm, pustolovna ljubavna drama 14.30 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show (R) 17.20 Zvijezde Ekstra: Najispla vije holivudske zvijezde, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. sapunica (R) 20.00 Taxi, igrani lm, akcijska komedija 21.50 Policijska akademija 2: Na prvom zadatku, igrani lm, komedija 23.25 Vojska tame, igrani lm, akcijski horor (12) 01.00 Astro show, emisija uĹživo (18)
00.15
TeksaĹĄki rendĹžeri
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 TV prodaja 08.30 Glasnik, oddaja TV Maribor 08.55 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 09.25 rno Beli asi 10.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 04.06.1992 10.35 (Ne)Pomembne Stvari: Koledar, Mozai na oddaja za Mlade 11.30 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija, Otroťka oddaja 12.00 Umetni Raj 13.00 Pariz: Tenis Odprto Prvenstvo Francije, Pol nale (M), prenos 20.00 Maribor: nogomet, Prijateljska Tekma: Slovenija Nova Zelandija, prenos 23.00 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 23.45 Zasledovan, Ameriťko-Kanadski lm 01.30 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Terminator 3, lm 22.00 Bez traga, serija 22.55 24 UR 23.15 PreĹživje , lm 1.15 Ĺ est modela, serija 1.50 No na panorama
5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blßmchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Charmed 17.35 Slu{aj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.05 Was gibt es Neues? 22.50 Ein echter Wiener geht nicht unter 23.40 No ni program
07:57 08:00 12:10 13:20 14:20 15:00 16:00 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:30 23:15 00:15 00:35
Danas pogledajte‌ Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu Şivljenja Pri e iz Şivota,onavljanje Kviz,igra za gledatelje Vijes TV Jukebox I to sam ja Vijes Okolo k(r)ole, zabavna emisija Pjesme koje srce diraju Pjesma Meediterana – polu nale (2) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Vijes Videostranice
09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:40 ------23:00 -------------
NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija OPASNE VEZE talk show MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
FILM RTL
23.25
Vojska tame
FILM NOVA TV
21.55
300
06.30 Zabavni Infokanal 08.10 TV prodaja 08.40 Skozi as 08.50 Knjiga Kot OroĹžje!, Posebna oddaja Na Temo Ljubljana - Svetovna Prestolnica Knjige 09.40 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 10.00 Circom Regional, oddaja TV Maribor 10.30 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 11.30 Lete a U ilnica, NemĹĄki lm, ponovitev14.00 Bra slava: Kajak Kanu, Evropsko prvenstvo v Slalomu, prenos 15.00 Pariz: Tenis - Odprto Prvenstvo Francije, Finale (Ĺ˝), prenos 18.00 Murska Sobota: Dobrodelna nogometna Tekma, TVS - Unicef, prenos 19.50 Polly Adler - Skozi RoĹžnata O ala, Avstrijski lm, ponovitev 21.35 Na Utrip Srca: Pavaro - Due , ponovitev 22.45 BleĹĄ ica, oddaja o Modi 23.15 Alpe-DonavaJadran, Podobe Iz Srednje Evrope 23.45 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.55 Tranzistor, 27. oddaja, ponovitev 02.35 Zabavni Infokanal
7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.15 Angie, serija 10.45 Ljubav kroz Ĺželudac 11.20 Safari, dok. serija 12.15 Mega strukture, dok. serija 13.20 Dani strave, lm 15.00 Poirot, serija 16.05 Monk, serija 17.00 Gossip, lm 18.55 24 UR 20.00 Hollywoodski samoubojice, lm 21.45 Planina Brokeback, lm 0.20 udnije od kcije, lm 1.30 No na panorama
5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Serije za djecu i mladeĹž 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 O side, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Ein Schnitzel fĂźr drei, lm 23.35 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa
NEDJELJA 6. lipnja 2010.
PONEDJELJAK 7. lipnja 2010.
05.20 Rijeka: More 15.40 06.10 06.15 06.30 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.05 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55 17.30 18.30 19.14 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.55 22.25 23.00 23.15 23.25 01.20 02.00 02.40 02.55 03.50 04.30
Najava programa TV kalendar Euromagazin Iza ekrana Duhovni izazovi Vijes Koncert klasi ne glazbe Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Monk, serija Monk, serija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Ep reportaža Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Stroker Ace, ameri ki lm Lijepom našom: Be U istom loncu, kulinarski show Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Lažljivac, ameri ki lm Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Johhnyjem Deppom: Liber nac - otrov za žene, britanski lm (15) Monk, serija Monk, serija Skica za portret Lijepom našom: Be U istom loncu, kulinarski show Plodovi zemlje
17.25 06.25 06.40 06.45 07.10 07.35 09.00 10.00 10.50 11.00 12.05 15.00 19.30 20.00 21.50 23.45 23.55 00.00 00.30 02.05
TEST Najava programa Trolovi, crtana serija Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Simon u oblacima, kanadski lm za djecu Prijatelji Nora Fora, TV igra za djecu Biblija Sesvete: Misa, prijenos Najduži dan, ameri ki lm Tenis Roland Garros - nale (M), prijenos Put do Južne Afrike, sportsko-dok. serija Rukomet, nale Kupa Hrvatske (M) Sv. Mar n na Muri: Izbor Miss i Mistera Hrvatske 2010., prijenos Sportske vijes Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom Garaža Povijest Svjetskih nogometnih prvenstava: 2006. Njema ka Kraj programa
06.30 Skrivene poruke, hum. serija 07.00 Mi y, animirana serija 07.40 2 glupa psa, crtana serija 08.05 Bakugan, crtana serija (R) 08.30 Bikeri s Marsa, crtana serija 08.55 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 10.10 Skrivene poruke, hum. serija 10.45 Red Bull Air Race, sportsko-zabavna emisija 11.15 Srce i duše, igrani lm, roman na komedija 13.15 Odred za isto u, dok. emisija 13.45 Is na o ma kama i psima,
18.30 19.05 20.00 23.00 01.15
igrani lm, roman na komedija Columbo: Ubojstvo rock zvijezde, krimi serija Discovery: Preživje morske pse, dok. lm Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin TV Event: Budi mi prijatelj (RTL pomaže djeci) Terminal, igrani lm, drama Policijska akademija 2: Na prvom zadatku, igrani lm, komedija
05.45 05.50 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15
06:55 Dodir s neba, crtana serija 07:55 Dora istražuje, crtana serija 08:20 Timmy Time, crtana serija 08:35 Jagodica Bobica, crtana serija 09:00 Ben10: Alien Force, crtana serija 09:25 U slu aju frke, serija 09:55 Automo v, auto-moto magazin 10:25 Novac, business magazin 10:55 Robinson Crusoe, serija 12:55 Sunset, igrani lm 14:55 Ništa zajedni ko, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Ništa zajedni ko, igrani lm -nastavak 17:25 Savršen izbor, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Farma, reality show 21:05 Okrug Hazzard igrani lm (12) 22:55 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:25 Televizijska posla, serija 00:55 Mra no putovanje, igrani lm (12) 02:30 Scena zlo ina,igrani lm (18) 04:00 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:20 Automo v, auto-moto magazin 05:45 Novac, business magazin 06:10 Kraj programa
SHOW HRT 1
10.40 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.15 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 22.10 22.20 22.45 22.48 22.50 22.55 23.05 23.55
Najava programa Inside O side: Srbija Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Planet drve a: Hrast, dok. serija Planet drve a: Blago oraha, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Romi u Europi: Španjolska O ev sin, dok. serija Igrani lm (strani) - TV Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Vjerovanja, dok. serija Potroša ki kod Putovanje naših predaka: Amerika, dok. serija EP reportaža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dobre namjere, TV serija (12) Zvjezdane staze: Enterprise,
00.40 01.25 02.10 02.55 03.45 04.10 04.35 05.05 05.35
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45 13.00 13.40 14.00 14.20 15.05 15.20 15.50 16.55 17.25 18.15 18.50 19.15 19.40 20.10 21.05 21.55 22.00 22.05 22.55 00.30 01.15
serija Pet zvjezdica, serija Dirty Sexy Money, serija (12) Specijalna postrojba, serija (12) Putovanje naših predaka: Amerika, dok. serija Planet drve a: Hrast, dok. serija Planet drve a: Blago oraha, dok. serija Vjerovanja, dok. serija Potroša ki kod Moj grijeh, telenovela
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Italian, ruski lm Maratonac, dok. lm Povratak na novo, hum. serija Simpsoni, hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane Program za mlade Normalan život, emisija o obitelji Put do Južne Afrike, sportskodok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Zašto, dok. lm Happy Hour, hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija TV Bingo Show Tra erica, serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dirty Sexy Money, serija (12) Paklena no u Amsterdamu, nizozemsko-njema ki lm Specijalna postrojba, serija (12) Kraj programa
06.20 Mi y, animirana serija 06.35 Looney Tunes, crtana serija 07.00 YooHoo i prijatelji, animirana serija
18.30
20.55
DOK.EMISIJA HRT 1
Lažljivac Komedija. Kad mu u iteljica u vr u postavi pitanje ime se bavi njegov otac, petogodišnji Max Reede (J. Cooper) jednostavno odgovori da mu je tata lažljivac. Uis nu, izuzetno uspješnom odvjetniku Fletcheru Reedeu (J. Carrey) laž je omiljeno sredstvo uspjeha, a zahvaljuju i izvrtanju is ne i laganju izgradio je karijeru, te stekao veliko bogatstvo i ugled. Nažalost, uop e nije svjestan cijene koju je za to morao pla ...
Bear Grylls nalazi se u vodama Nassaua kroz koje kruže stotine karipskih grebenskih morskih pasa. Rije je o psinama morskih dubina, koje obi no love u skupinama i odgovorne su za znatno više napada od bilo koje druge vrste morskih pasa na Bahamima. Osobe koje se, na nesre u, na u usred takve opasnosti, moraju zna nekoliko trikova kojima e morskim psima odvra pažnju od sebe. Bear e nam pokaza kako se to radi.
07:57 Danas pogledajte… 08:00 Dje ja televizija 12:00 Zagrljaj ljepote, ponavljanje 13:00 Ekran zdravstva 14:00 Koncet 15:10 I to sam ja,, ponavljanje 16:00 Kviz, igra za gledatelje 17:00 Tjedna kronika 17:35 Iz me imurrskih župa 18:45 Vinoteka 19:30 Tjedna kronika 20:00 MIK 21:00 Pjesma Mediterana nale 23:15 Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) 00:15 Tjedna kronika 01:00 Videostranice
09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------
DOK.SERIJA HRT 1
NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
SPORT RTL
10.45
Red Bull Air Race
MAGAZIN NOVA TV
04:40 05:05 05:30 06:05
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Zavjet šutnje, igrani lm (12) Ve ernje Vijes Medij, serija (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Mra no putovanje, igrani lm (18) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa
14.00
Simpsoni
17.25
Preživjeti morske pse
06:15 07:10 07:40 07:55 08:05 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:05 23:00 23:15 00:15 00:45 01:15 02:05 03:05
ANIM.SERIJA HRT 2
U istom loncu FILM HRT 1
07.15 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.35 Bibin svijet, hum. serija 10.30 Cobra 11, krimi serija 11.30 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 13.15 Najljepši urok, telenovela 14.00 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) 20.00 uvar zakona, igrani lm, akcijski 21.40 Hrabro srce, igrani lm, povijesni (12) 00.45 Vijes , informa vna emisija 00.55 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija (dvije epizode) 02.30 Astro show, emisija uživo (18) 03.30 uvar zakona, igrani lm, akcijski (R)
09.55
Automo v
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Skozi as 07.40 Globus, ponovitev 08.10 Lynx Magazin, oddaja TV Koper Capodistria 09.10 39. Tekmovanje Mladih Slovenskih Glasbenikov, Koncert Prvonagrajencev 09.50 Za arana Emma, Nemški lm 11.20 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 12.25 Rad Igram nogomet 12.55 Bra slava: Kajak Kanu, Evropsko prvenstvo v Slalomu, prenos 14.15 Evropsko prvenstvo v Motokrosu, Reportaža Iz Doline Pod Kalom 14.25 Pot v Južno Afriko, 8. oddaja, ponovitev 15.00 Pariz: Tenis - Odprto Prvenstvo Francije, Finale (M), prenos 17.55 Državno prvenstvo v Uli ni Košarki, Reportaža Iz Novega Mesta 18.00 Kajak Kanu, Evropsko prvenstvo v Slalomu, Posnetek Iz Bra slave 18.25 Šport 20.00 Projekt Dubaj, Nizozemska Dokumentarna oddaja 20.55 Žrebanje Lota 21.10 Evrovizijski Mladi Glasbeniki 2010, Posnetek Zaklju nega Ve era z Dunaja 23.00 Praznovanje, Angleški lm 23.40 Veliki Charles, Francoska Biografska Serija, 2., Zadnji Del, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal
07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Provjereno 11.45 Dok. serija 12.40 Mega strukture, dok. serija 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najbolje reklame 15.45 Monk, serija 16.40 Draga, pove ao sam dijete, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Slovenija ima talent 22.15 Melinda i Melinda, lm 0.10 Swingtown, serija 1.00 No na panorama
5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Moja majka, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.15 No ni program
21.20
Putovanje naših predaka Autori iz dokaza zaklju uju kako su moderni ljudi osvojili obje Amerike, kojim su opasnim putem prešli na golemo kopno odsje eno planinama leda na sjeveru i oceanima na jugu. Po uvjerljivim genskim dokazima zaklju uju da su sa sjevera na jug prošli paci kom obalom.
FILM NOVA TV
21.05
Zavjet šutnje Za studente Spenser akademije, sinovi Ipswich su najzlo es ji de ki u kampusu. No to nije jedina ova poveznica koja ujedinjuje ova e ri momaka. Oni zajedno dijele tajnu, jer su oni potomci 300 godina starog društva vješ ca iz 17. stolje a. Nova kušnja za ova e ri studenta dolazi kada se iznenada pojavi pe potomak koji zaprije kako e ubi njihove voljene...
EMISIJA RTL
19.05
Ve era za pet
SERIJA NOVA TV
23.15
Medij
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz me imurskih župa , ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.15 TV prodaja 10.45 Sobotno Popoldne, ponovitev 13.25 39. Tekmovanje Mladih Slovenskih Glasbenikov, Koncert Prvonagrajencev 14.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 07.06.1992 14.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 14.55 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.15 Osmi Dan 15.45 Ars 360 16.00 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 16.30 Rad Igram nogomet 17.00 Prvi in Drugi 17.25 To Bo Moj Poklic, Izobraževalna Serija 18.00 Suzannah, Norveška Drama 18.55 Rožna Panter: Tjulenj, risanka 19.00 Iz Sobotnega Popoldneva: Zdravje, Usoda, Nasvet 20.00 Yann Arthus - Bertrand, Portret Fotografa, Francoska Dokumentarna oddaja 21.00 Studio City 22.00 Pozdrav Afriki 22.30 Knjiga Mene Briga - Dr. Zoran Milivojevi : Formula Ljubezni 22.50 Carmen v Južni Afriki, Južnoafriški lm 00.50 Bilo Jih Je Pet, Kanadski lm, ponovitev 02.10 Yann Arthus - Bertrand, Portret Fotografa, Francoska Dokumentarna oddaja, ponovitev 03.05 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Lažljivac, lm 22.45 24 UR 23.05 Dr. House, serija 0.00 Dexter, serija 1.05 No na panorama
5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program
TV ku e imaju pravo promjene programa
62
Razbibriga
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Strah od zaprte kleti i praznoga lagva... K
uliko sam mev za uti naša precednica Vlade, gospa Kosor i precednik Dežele, gospon Pahor so se vu vsemo dospomenuli kak naši sosedi Janezi nebodo meli ve nikaj protiv tega kajbi i Lepa naša dojšla vu Evropo. im smo mi vu Hrvaškoj to zazvedili bili smo veseli kak vušive ga e jerbo smo mi odnegda pripadali Evropi, a vsi znamo gda vsaki fti leti k svojemo jatu. Gospa Kosor nas je vse uvjerila kak je ona to uspela jerbo je šarmerala gospona Pahora i gda to kaj so Janezi najempot spremenili mišlenje nebode nikaj koštalo Hrvaško. Neje niti pol leta minulo ve se zazvedilo kak je to pravzaprav istina i Hrvaško to nebode nikaj koštalo sam bodemo mi Me imorci morali dati skorom frtalj fala ka zemle med dvemi vodami. Mam mi je rvek vu glavi predelav: pak Hrvaška je odnavek bila do Drave i zato se le ko špotariti z zemlom štera je onkraj Drave. A nas Me imorce niš i nikaj ne pita. Pak tak je odnavek i bilo.
V
u Deželi se navelikom prepravlajo za referendum o temo jeli bodo Lejpo našo pustili vu Evropo, kaj Janeze ruom
jako ne muo i, oni se bole brigajo za to kud bode zaprav išla meja z Hrvaškom. Kak so rekli vu Briselo, vse ono gde se govori slovenski je jivo i zato se ve, po cele dneve i no i, ribe vu Piranskomo zaljevo vu ijo slovenski, a isto tak i lisice, medvedi, vuki, zajci i vsi fti i na Svetoj Geri hodajo vu ve ernjo školo. Jako sam najgerek kak bode, itak, zišev tej refendum i što bode odišev po riti k meši.
V
erjem gda ste uli kaj se to vsega pripetilo vu Vanovcu gda so zbirali novoga ravnatela škole, a zebrali so ravnatelico. Nebrem razmeti kaj se vsi bunijo na to kaj je akoski gradona elnik išev na zestanek školskoga odbora na šteromo se zbiralo, ak nam je vsima poznato gda je odbor jeno sedemosempot nej mogel posla zbaviti kak treba, jerbo so glasi navek bili pol-pol. Meni je istam jasno gda je gradona elnik došev kak prvi ovek Grada šteri je osniva škole i mora se brigati kaj se zbere nejbolši kandidat, jer i školski odbor more vu kmico vritnuti, ali nebrem nikak razmeti kaj je tu delav zamjenik gradona elnika toga istoga grada akovca, jerbo so, unda,
1. lipnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
na odboro bili dva osniva i. Kaj je preve je preve !
N
ekak mi je istam normalno gda oni šteri so vu udrugi štera poštuvle lik i djelo druga Tita ide na izlet vu Kumrovec, ali nebrem razmeti gda deco pelamo v Kumrovec. I nej sam to, z decom nejpredi idemo na Bistrico pomoliti se Božeko i Marijici, a mam posle pelamo jiv vu Kumrovec gde je Titijova rodna hiža, a on je šteuv zaprti cirkve i Mariji ino svetište vu Bistrici. Dok sam to zbajav, rekli so mi gda so nej išli glet Titijovo hižo nego kumrove ko Etno selo. Ali i to je neš i naprej jako spametno napraviv. Najme kaj, Titijova rodna hižica je zarivana vu Etno selo. A to je tak istam slu ajno zišlo, komunizam je prepav, a Tito živi.
D
ojšli so vam, vu jeno akosko kr mo, županiski inšpektori za ravnopravnost spolova i prekontrolerali so zahode. Donesli so rešeje kak se kr ma mora mam zaprti, jerbo se žene omalovažavajo i zapostavljajo, a to se vidi po temo kaj je ženski zahod biv tripot menši od moškoga. Jako sam najgerek kak bode vse to zišlo i jeli bode županiski sodec za prekršaje
(a kaj ak bode sodkinja) uvaživ žalbu vu šteroj je gazdarica lejpo pojasnila gda vu Me imorjo po kr maj pijejo sam moški, a žene z kupicaj se, bar za ve, skriva kajo po hižaj i gda so zahodi napravleni za one šteri jiv nucajo. Nebiv šteuv biti vu koži kr marice, jerbo ak bode ženski sodec unda se bode ženski zahod morav dogra ivati ili pak bode trelo kr mo zaprti.
OVAN (21.3.-20.4.)
VAGA (24.9.-23.10.)
Nakon puno truda i rada stvari na poslu napokon se po inju rješavati u vašu korist. To e biti veliko olakšanje za vas, no, mogli biste razmišlja o tome kako bi bilo bolje da se situacija riješila dosta ranije. Umjesto da sada žalite što bi bilo kad bi bilo, budite ponosni na sebe jer ste jedan velik dio posla sami uspješno napravili. Koliko god ste zaposleni, uvijek biste trebali prona i malo vremena i za partnera. ak i kada vam ne treba savjet pitajte ga za mišljenje, razgovarajte o onome što se doga a i sli no.
BIK (21.4.-20.5.)
N
eznam kuliko ste obslužavali Urbanovo i dneve naše vinske kaplice štero bi i angeli pili i zato ne znam jeli ste uli za naše brežne Me imorce šteri so zbetežali od klaustrofobije. To vam je strah od zaprte kleti, a pre onima šteri so se prekesno javili specijalisti za takše betege, pojaviv se i strah od zaprtoga, o em re i, praznoga lagva. Ravnatel akoske bolnice se boji gda bi moglo dojti do epidemije, pak je tega slu aja, šteri je istam novi vu medicini, prijaviv ministro za zdravi e. No, ve se zazvedilo gda so se istam sli ni betegi pojavili i vu Zagorjo i to tu na Varaždinbrego, vu Ivanco, Bednji i Zelini. Verjem gda bode minister, uz Božekovo pomo , rešiv to epidemijo predi nek dojdemo vu Evropo.
Nakon poteško a koje ste imali, nije udno da ete bi nešto oprezniji kada je u pitanju povjerenje drugima. Morate znati kome možete vjerova a kome ne. Ukoliko ste odlu ili ne ije postupke u prošlos zaboravi , onda bi bilo dobro da ih stvarno i zaboravite. Nemojte ih stalno drža u rezervi jer ukoliko to radite onda zapravo ništa niste ni napravili. Previše vremena trošite na razmišljanje o prošlosti. Bilo bi dobro da se više okrenete prema budu nos jer to su stvari na koje možete utjeca .
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
Tijekom ovog tjedna ništa vam ne e dolaziti samo od sebe. Za sve što želite posti i, morat ete se izbori . Bitno je da ne odustajete. Znate da možete, zašto onda ne bi dali sve od sebe da to i uspije. Nemojte dopus da vas neslaganje s kolegama na poslu izbaci iz takta. Vi radite ono što je pred vama i nemojte se previše zamara s njima. Bez obzira koliko posla je sada pred vama, morate ima i dovoljno slobodnog vremena za obitelj i prijatelje. Oni su vam uvijek bili podrška i morate im pokaza koliko vam je stalo do njih.
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
Tijekom ovog tjedna dosta toga bi se moglo promijeni . Bitno je da ne stojite sa strane i ekate da vidite što e se na kraju dogodi nego da se potrudite i promjene usmjerite na ono što vam najviše odgovara. Ako trebate donijeti neke važne odluke, nemojte brza . Pokušajte do i do svih informacija koje su vam potrebne kako biste to no znali što treba napraviti. ak i kada vaši prijatelji ne traže pomo , ukoliko vidite da imaju problema sami se ponudite i pokušajte im olakša situaciju.
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Ve lagano osje ate kako su promjene na putu i zanima vas što e se dogodi . Normalno je da vas to zanima, no, umjesto da vrijeme provodite razmišljaju i o budu nos za vas bi bilo bolje da posao koji je pred vama napravite što bolje kako biste spremniji ušli u novo razdoblje. Pokušajte svlada otpor prema promjenama. Nije lako prilagodi se novoj situaciji, a pogotovo ukoliko imate i nega van stav prema onome što e ona donije . Budite op mis niji. Neke stvari u životu ne možete izbje i. Njihovo odugovla enje, ignoriranje i sl. može donije samo probleme.
Bit ete prili no zadovoljni sa svime što ste postigli. Puno truda ste u to uložili, stoga, pozi vne rezultate ste i o ekivali, no, to nije gotovo. Ukoliko želite bi uspješni morate nastavi m tempom dalje. Ponudite partneru pomo u onome što radi. Ne možete ga razumje ukoliko se ni ne trudite. Izbjegavajte nepotreban stres jer vas on može samo uspori u vašem napretku. Nemojte se samo zatvara u ured, više se bavite fizi kom aktivnoš u.
RAK (22.6.-22.7.)
JARAC (22.12.-20.1.)
U svakoj vezi pa tako i vašoj postoje neki usponi i padovi. Ne može uvijek sve biti idealno, no, to ne zna i da niste jedno za drugo. Bitno je da probleme ne potiskujete u sebi i da otvoreno razgovarate o svemu što se doga a. Ukoliko želite da neko prijateljstvo ili veza uspije, ponekad morate vi biti osoba koja e progutati ponos radi osobe koju voli. Pogledajte malo unatrag, koliko su puta oni to u inili za vas. Bez obzira da li je u pitanju poslovni ili privatni život budite malo opušteniji. Toliko toga je oko vas u emu možete svakodnevno uživati, iskoristite priliku.
Tijekom ovog tjedna posebno ete biti usmjereni na budu nosti i ciljeve koje ste sebi postavili. Bitno je da ne zaboravite da ukoliko želite nešto posti i u budu nosti, oko toga se trebate potruditi u sadašnjosti. Nemojte propuštati prilike koje su sada pred vama. Bez obzira što ste jake osobe i uvijek spremni na više, ponekad i vama treba pomo ili dobar savjet, dopustite svojim prijateljima, partneru ili lanovima obitelji da vam se približe. Ne možete svaki dan raditi 24 sata. Zaboravljate na sebe, svoje želje i svoje zdravlje. Budite aktivniji izvan ureda.
LAV (23.7.-23.8.)
VODENJAK (21.1.-19.2.)
Ponekad opcija da se prepus te trenutku i nije tako loša. Dosta toga oko vas se sada presporo odvija tako da ne možete donosi nikakve zna ajnije odluke dok ne saznate cijelu pri u. Iako volite kada situacija ide po planu i to no znate što i kada napravi , bilo bi dobro da sada budete nešto prilagodljiviji jer ete na taj na in najlakše do i do cilja. Uklju ite partnera u ono što radite. Razgovarajte s njim o problemima, no, nemojte zaboravi sluša što vam on govori.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Puno toga se sada oko vas doga a i vi uspijevate drža korak s promjenama. Prilago avate se situaciji i uživate u tome. Napredak e odmah bi vidljiv. Iako se previše toga odjednom doga a bilo bi dobro da uspijete odvoji malo vremena i analizirate sve svoje odluke kako biste bili sigurni da ste ispravno postupili dok još uvijek nije kasno za popravke. Slobodno istražujte sve što volite. Nemojte se ograni ava i radi samo ono što drugi od vas o ekuju da ete napravi . Ponekad je najbolje napravi nešto samo za sebe.
VIC tjedna
Bez obzira na vaše ideje i planove koji su bili detaljno razra eni, jekom ovog tjedna bi se mogli pojavi neki problemi. Nemojte odmah odustaja , budite uporni i izborite se za ono što je pred vama. Ukoliko imate partnera ovo e bi razdoblje u kojem ete još dodatno shva koliko vam zna i u životu, nemojte se bojati to i pokazati. Ako nemate partnera, to ne zna i da svoje slobodno vrijeme trebate provodi na poslu ili na kau u. Iza ite vani, družite se s ljudima, zabavljajte se...
RIBE (20.2.-20.3.) Ponekad vam se inilo da sve što u ite zapravo nema veze s onim što radite. Tijekom ovog tjedna morat ete primijeni sve svoje znanje u projekt koji je pred vama. Nemojte se bojati. Samo hrabro krenite dalje. Jedno poglavlje vašeg života završava, no, to ne zna i da trebate žali , otvara se nešto novo pred vama i sada je bitno da to što bolje iskoris te. Nemojte se boja traži pomo od bliskih ljudi. Oni e vam uvijek pomo i koliko god mogu, isto kao i vi njima.
Tko je pametniji?
Govori Haso Muji: - Ja sam bio pametno dijete. Prohodao sam sa 9 mjeseci! Mujo: - Ja sam bio još pametniji. Pustio sam ih da me nose do moje 4. godine
1. lipnja 2010.
Vremenska prognoza 63
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
METEOROLOŠKI DNEVNIK proteklih 7 dana
Tek od vikenda ljepše VREMENSKA SLIKA: Puna tri tjedna trajalo je nestabilno i kišovito razdoblje s nižim temperaturama. Napokon mu je došao kraj pa smo u ve em dijelu prošlog tjedna imali pravo ljeto. Puno sunca, topline i pritjecanje zraka sa Sredozemlja omogu ilo je brzi porast temperature. Iako su bile najavljene, ovako visoke temperature mnoge su natjerale na paljenje rashladnih ure aja, a meteoropatima zbog južine i nisu bile baš drage. Sljede ih tjedan dana ponovno se vra amo u promjenjiv tip vremena kad e skoro svaki dan pasti bar malo kiše ili kakav pljusak. I temperatura zraka opet e biti niža, a tek od vikenda nam se ponovno smješi ljetno vrijeme. VREMENSKA PROGNOZA: Posljednji dan svibnja, a prvi dan novog radnog tjedna donio nam je ja u promjenu vremena s kišom i zahla enjem. Radi se o cikloni koju je Crometeo tim nazvao Fabijan, a ona e i sljede ih dana utjecati na vrijeme u Me imurju, kao i u ve em dijelu Hrvatske i okolnih zemalja. Danas u takvim okolnostima o ekujemo ve inom obla an dan, a i dalje bi u blizini bila ciklona zbog koje e povremeno i mjestimice biti kiše ili pljuskova, ali u puno manjoj koli ini nego tijekom ponedjeljka. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroisto ni, a temperatura zra-
ka ipak malo viša nego u ponedjeljak, no i dalje e ostati relativno svježe. Ina e, danas je prvi dan meteorološkog (klimatološkog) ljeta, ali vidimo da vrijeme ne e biti ni blizu ljetnom. Prema sredini tjedna nastavit e se utjecaj visinske ciklone iznad našeg podru ja jer e kružiti vlažan i nestabilan zrak. Tako e i srijeda biti ve inom obla na, povremeno uz mogu u slabu kišu. Op enito je više oblaka i kiše rezervirano za donje Me imurje, dok bi na krajnjem zapadu kiše bilo manje, a ponegdje se može ukazati i malo sunca. I dalje relativno svježe, svakako hladnije od prosjeka za po etak lipnja, uz temperaturu oko 15 Celzijevih stupnjeva.
Vrlo sli no vrijeme nastavit e se i tijekom etvrtka. Prevladavat e obla no, povremeno uz mogu nost kiše. Ne o ekuju se velike koli ine, ali moramo ra unati na nestabilno i kišovito vrijeme, opet je ve a mogu nost u isto nom dijelu Me imurja, dok uz granicu sa Slovenijom može biti i malo sunca. Temperatura zraka ne e se bitno mijenjati u odnosu na srijedu. Malo povoljnije vrijeme o ekujemo u petak. Kiša bi trebala biti slabija i rje a pojava, a mogu nost za sun ana razdoblja e se pove ati. Zahvaljuju i tome o ekujemo i blagi porast temperature zraka. U danima vikenda o ekujemo da bi se ciklona napokon povukla
s našeg podru ja što bi donijelo stabilizaciju vremenskih prilika nad našim podru jem. Kiše ne bi trebalo biti, a sunca e biti u izobilju, osobito u nedjelju i ponedjeljak. Zbog više sunca o ekujemo i brži porast temperature koja e ponovno poprimiti vrijednosti primjerene lipnju. Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 31.5.).
METEOROLOŠKI KALENDAR 31. svibnja 1955. god. bura u Velebitskom kanalu usmrtila 26 lanova posade potopljenog vojnog broda
Dašak ljeta Nakon što je ve i dio svibnja bio vrlo promjenjiv i dosta svjež uz povremenu kišu ili pljuskove, prošli smo tjedan napokon dobili i nešto stabilniji period. Zbog ja anja polja povišenog tlaka bilo je puno sunca, a u skladu s tim rasla je i temperatura zraka. Iz dana u dan je bilo sve toplije pa smo sredinom tjedna dostigli ljetne vrijednosti temperature zraka – u nekim je mjestima, poput Zagreba i Siska, porasla na 30 Celzijevaca. U Me imurju je izmjereno 29°C. Drugi dio tjedna ponovno je donio promjenjivije vrijeme, ve od etvrtka je mjestimice bilo kratkotrajnih pljuskova s grmljavinom, osobito u Slavoniji i na sjevernom Jadranu. Naša županija odolijevala je nasrtajima kišnih oblaka pa su i petak i subota uspjeli ostati ve inom suhi i ugodno topli. No, u nedjelju je i do nas stigla
vlažnija masa. Ve iza pono i je bilo pljuskova, a poslijepodne i grmljavine. Još smo dobro i prošli jer je u nekim dijelovima Hrvatske bilo ja eg nevremena s tu om i obilnom kišom koja je uzrokovala poplave. U nedjelju poslijepodne na moru ispred Pore a je zabilježena i pijavica. Ponedjeljak je io kišovito i osjetno hladniji. Vrlo jakih oluja bilo je u obližnjoj Austriji. Tamo je tornado usmrtio dvije osobe. Tornado je pogodio grad Klosterneuburg, koji se nalazi u blizini Be a. U tornadu život je izgubila jedna 53-godišnjakinja i 69-godišnji muškarac. Tornado je trajao 11 minuta i u tih 11 minuta prouzro io je veliku materijalnu štetu. Uništene su mnogobrojne ku e, automobili, dalekovodi. Prema izvješ u državne agencije za meteorologiju, izbrojano je ukupno 4.500 munja.
Žega u Indiji Temperature u Indiji popele su se na visokih 50 stupnjeva Celzijevih. Dok zemlja eka sezonu monsuna, deseci ljudi su umrli zbog vru ine. Najtoplije mjesto u državi s 49,3 stupnjeva Cezijevih bilo je Sri Ganganagar u sjevernoj pustinjskoj državi Rajasthan. Visoke temperature pogodile su i države Punjab i Haryana. Federalno ministarstvo zdravstva ne objavljuje redovito statistiku smrti povezanih s vru inom. No, mediji prognoziraju da su vru ine odnijele 134 života. Kako bi izbjegli vru ine, stanovnici se zadržavaju unutar svojih ku a. Zbog nedostatka struje, ne radi im klima, ventilatori pa ak ni hladnjaci.Monsunske kiše, koje služe za navodnjavanje 60 posto indijskih farmi, prema predvi anjima, ovih dana bi
trebale pogoditi kopno. Njihov napredak je usporen prošlog tjedna zbog ciklona Laila. Ovogodišnja sezona kiša trebala bi biti normalna za razliku od prošlogodišnje kada su Indiju pogodile najviše temperature od 1901. godine.
2. lipnja 1770. god. rijeka Drava prodrla u osje ku Tvr u 3. lipnja 1962. god. na Zavižanu izmjerena najniža lipanjska temperatura u Hrvatskoj -3,1°C 5. lipnja – Svjetski dan zaštite okoliša
Doga aji PISMO 4.ST razreda Tehni ke škole akovec
Zahvala najboljeg razreda Coolijade U enici 4.ST razreda Tehni ke škole akovec, koji su za dane maturanata proglašeni najboljim razredom što zbog kreativnih i jedinstvenih maturantskih odora, što zbog pozitivnog ponašanja tijekom cijele godine, zahvalili su se našim novinama na,
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
prema njihovim rije ima, prekrasnom predstavljanju njihovog razreda. “Budu i ra unalni tehni ari u strojarstvu, veoma su Vam zahvalni na pruženom prostoru, te ste još jednom pokazali kvalitetu vaših novina”, stoji u e-mailu kojeg su nam po-
slali maturanti koji su, obu eni u Playboyeve ze eve, ponijeli ovu laskavu titulu. Sada ve uskoro bivšem 4. ST razredu želimo puno uspjeha u daljnjem životu, a nadamo se da e i u budu nosti ostati vjerni itatelji Me imurskih novina.
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
ZAVRŠILA PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA
PORAZ KOŠARKAŠA NA KRAJU KVALIFIKACIJA
PONOVNO PREKID UTAKMICE ZBOG NAPADA NA SUCA
MKA*IPC ponovno izborio Europu
Ostali bez pobjede na doma em terenu
Igra Slobode Mihovljan udario Brljaka
NAKON TRIJUMFA na me imurskom Festivalu kazališnih amatera, predstava naših autora i glumaca oduševila i na Državnoj smotri kazališnih amatera na Hvaru
“Pismo z Galicije” Kristine Štebih najbolja predstava u Hrvatskoj Nevjerojatan i, kako kaže sama autorica, potpuno neo ekivan uspjeh na ovaj vikend održanom 50. Festivalu kazališnih amatera Hrvatske postigla je me imurska predstava “Pismo z Galicije”, autorice Kristine Štebih i redatelja Dejana Buva a. Festival je održan u Starom Gradu na otoku Hvaru, a u konkurenciji od ak 150 predstava spomenuti je kazališni komad osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini, najbolji dramski tekst te najbolju režiju. Usto, Kristina Štebih bila je nominirana za najbolju glumicu, a predstava u cjelini i za inventivnost.
Debitantski nastup i odmah prestižne nagrade Uspjeh je tim ve i time što se radi o kazališnom prvijencu autorice Štebih, poznate akove ke novinarke i pjesnikinje. Isto tako, skupina Štolcer, koja je izvela predstavu, a ina e djeluje u sklopu Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”, nema ranijih
Detalj s najbolje predstave u kojoj igra sama autorica Kristina Štebih i Ivica Mikolaj iskustava u kazalištu. Na državno natjecanje plasirali su se zahvaljuju i neo ekivanom uspjehu na nedavnom festivalu Kazališnih amatera Me imurja, gdje su tako er bili apsolutni pobjednici. U vrijeme zaklju ivanja ovog broja dramska družina Štolcer bila je na povratku s otoka
Hvara. “Duša“ itavog projekta Štebih skromno je komentirala kako su zadovoljni izvedbom. Isti e da su na Hvar krenuli bez velikih o ekivanja, s obzirom na to da su, izuzev redatelja Buva a, uglavnom po etnici, bez iskustava u teatru, a tamo je bilo mnogo renomiranih skupina. Nisu imali
Djevojke u ljetnim haljinama volimo! Uspjele su! Prošlotjednim šarenilom naše su špicerice doista dozvale ljeto. I, ni pet ni šest, odmah usko ile u omiljene ljetne krpice. U topi ima, bluzicama, suknjicama i nama omiljenim haljinicama pozdravljale su še u i gradom sunce i toplo vrijeme. Uz soundtrack legendarne Haustorove pjesme “Djevojke u ljetnim haljinama”, koji nam se pogledom na
akov anke ovaj tjedan neizbježno vrti u glavi, uživamo u kreacijama koje su izabrale za ovotjednu špicu. Uz suknje i haljine, naše su djevojke kona no otvorile i sezonu ljetne obu e i sandalica, još uvijek ostavljaju i prostora nezaobilaznim balerinkama. Neke još uvijek u tajicama ili “štrampicama”, druge na bosu nogu. U svakom slu aju, špicerice naše drage, melem ste za o i i lijek za dušu.
ni pretjerano puno proba, snalazili su se, isprobavali uglavnom u akove kom Centru za kulturu. Napominje da ve razmišlja i o novim projektima. Ina e, radnja Pisma z Galicije smještena je u vrijeme 1. svjetskog rata, a autoricu je inspiriralo stvarno pismo, prona eno u Po-
dravini, koje je vojnik na ratištu u Galiciji poslao svojoj supruzi. Posebnost predstave je i što na pozornici prakti ki nema klasi nih scenskih rekvizita, ve se iza glumaca vrte “slajdovi“ – starinske crno - bijele fotogra ije. Uz Ivicu Mikolaja, koji je odigrao glavnu mušku, autorica Štebih ujedno tuma i glavnu žensku ulogu. Autor glazbe (radi se o elektronskoj glazbi s etnomotivima) je Luka Mošmondor, a tehni ar scene bio je Josip Bašek. Me imursku pjesmu “Po nem listek pisati” za predstavu su otpjevale Jasmina Jambrovi , Senka Bašek Šamec i Kristina Štebih. (Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan i Studio Vipro)
Autorsko - redateljski dvojac Štebih i Buva koji je i na Hvaru svojom predstavom oduševio žiri
I Pribislav ani na Hvaru Uz skupinu Štolcer, na Državnoj smotri kazališnih amatera na Hvaru bila je i Diletantska dramska družina Kaštel iz Pribislavca, ija je predstava
“Romeo i Julija z Gornjeg Trnovca” autora Mladena Kerstnera, bila nominirana za najbolju u kategoriji – o uvanje folklorne baštine. (vk )