Teta Liza i Tonček osvojili dva Porina www.mnovine.hr
media str. 20
DONJA DUBRAVA PROSLAVILA MEĐIMURJE
^akovec, UTORAK, 18. svibnja 2010.
Cijena 7 kuna
str. 7
Broj 767.
MATIJA DERK O NAPORIMA RAZVOJNE AGENCIJE DA MEĐIMURJE PREVLADA SUDBINU - PUNO RADA ZA MALE PLAĆE
str. 3
Ulažemo u centar znanja da Međimurci zarađuju više Tko će nas uzdržavati za dvadeset godina?
str. 9
ŽENE SDP-a UPOZORILE NA DEFICIT NOVOROĐENIH
PERUTNINA PTUJ PIPO ČAKOVEC
Usprkos krizi, investirali u novu proizvodnu liniju
DRAŽEN BREGLEC o razlozima ostavke na mjestu državnog tajnika
Nemoguće je obavljati političku funkciju bez podrške vlastite stranke
CRNI TJEDAN U MEĐIMURJU I VARAŽDINU
Tri poginula na međimurskim prometnicama, samoubojstva maturantica na Dravi str. 8 RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str.str. 708 media
str. 2
Godina XV.
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
IZ TJEDNA u tjedan
Zašto sentimentalnost i odgovornost moraju pod isti nazivnik Je li dovoljno pozitivno razmišljati, širiti optimizam pod svaku cijenu, za svjetlo na kraju tunela? Izgleda da baš i ne, posebice kad za tako nešto nema osnove. Ruži aste nao ale više nisu “in“. Ok, dosta je te ameri ke pri e, o tome da ne e biti bolje ako nismo optimisti. Me utim, s druge strane, zašto se ponašamo kao da je kraj svijeta. Depresija poja a crnilo kad se dogodi nešto tako tragi no kao što je to smrt dviju mladih djevojaka u našem susjedstvu. Smrt kao odabir u životu koji više kao nema smisao. Totalno otrježnjenje u pijanom svijetu u kojem živimo ve dobrih petnaestak godina u kojem su dopuštene svakakve gluposti. Privilegiranima - “bankomat“, ve ini puka - lažni optimizam ili depresija. Kad emo kona no odabrati “ono nešto“ - ispravan put, pravi smjer!? Imamo li za tako nešto odlu nosti? Ne bih rekao, više je u pitanju “kozmetika“, koja nije prisutna samo kod nas. I u ve ini drugih zemalja teško je hedonizam zamijeniti s odricanjem. Pogledajte samo Gr ku. Problematika odnosa u naših životima prili no nas zaokuplja, posebice u ovo turbulentno vrijeme. Na podru ju me uljudskih odnosa uvijek se nešto doga a, na žalost, sve manje pozitivno. Morali bi se i te kako zabrinuti, jer izgleda da stvari eskaliraju. Posebice kod mladih. Agresivnost, suicidalnost, da ne spominjem ono što se, na žalost, “podrazumijeva”: alkohol, pušenje, seks, droga. U emu je problem? Gotovo sam siguran da mladi sigurno ne bi razmišljali o tako drasti nim negativnim potezima da su bolje odgajani. Svodi li se danas roditeljstvo sve više u stilu: evo ti
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
50, 100 ili 200 kn i pusti me dijete na miru? Roditeljstvo je nezamjenjivo bez obzira na sve, tu nema izgovora. Ne može se vlastito dijete ostaviti na milost i nemilost društvu koje je sve samo ne idealno, a za nedostatak brige, nevoljkost za razgovor ili jednostavno “neimanje” vremena za sina ili k er i kad više nisu mali - okrivljavati ubrzan život i stres, vlastite potrebe i prioritete. Zašto ste htjeli djecu ako se ne možete kvalitetno brinuti za njih, pomalo se hereti ki pitam! Nau eni smo bili da sentimentalnost i odgovornost idu zajedno. Izgleda da je to u socijalizmu odli no funkcioniralo. U kapitalizmu baš i ne. Pa gdje su sad ti moralni autoriteti, kakav je njihov utjecaj, zašto se sve svodi na lažni moral. Moramo odgovoriti na to pitanje što prije i prona i put. Je li to možda sve raširenije, naši roditelji bi rekli, puno sebi nije rješenje!? Da se mi, kojima su emocije ponekad sve, po injemo ponašati kao “truli zapad”. Najprije nau iti kako preživjeti u okrutnom svijetu, razviti svoje talente i vještine, osigurati si posao i krov nad glavom, a tek nakon toga “razmišljati o emocijama” (prevedeno: brak i djeca). Je li možda to recept da postanemo odgovornije društvo?
18. svibnja 2010.
DRAŽEN BREGLEC o razlozima ostavke na mjestu državnog tajnika, koju je u etvrtak prihvatila hrvatska Vlada
Nemogu e je obavljati politi ku funkciju bez podrške vlastite stranke - Ostavku na dužnost državnog tajnika dao sam samoinicijativno, bez ikakvog imperativa ili prisile koja bi proizašla iz mog rada, tj. dužnosti koju sam obavljao proteklih šest i pol godina. Pa ipak, postoje jaki razlozi zašto sam se odlu io za takav postupak, koji zapravo zna i napuštanje profesionalne politike, kazao je Dražen Breglec za Me imurske novine o napuštanju visoke državne funkcije državnog tajnika za promet. Dražen Breglec, jedan od najpoznatijih me imurskih politi ara mla e garde, prvi gradona elnik Murskog Središ a od 1997. do 2003. godine, koji je posljednjih godina politi ku karijeru prebacio u metropolu, obavljaju i dužnost državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i veza, u etvrtak je odlukom Vlade RH na vlastiti zahtjev razriješen te dužnosti. - ‘Osobne razloge’ koje sam naveo u ostavci objašnjavam injenicom da je vrlo teško, gotovo nemogu e, obavljati visoku politi ku funkciju bez podrške vlastite stranke, odnosno kada iza dužnosnika izostane politi ka poluga neophodna za postizanje politi ke ravnoteže u radu na odre enoj dužnosti. Nakon strana kih izbora, u kojima sam u utrci za predsjednika dobio podršku gotovo polovice stranke i tek neznatno manje od Darinka Kosora, u stranci sam, na žalost, u potpunosti marginaliziran. Tako za mene nije bilo mjesta u osamnaestero lanom predsjedništvu, a ak mi je uskra eno i operativno vo enje me unarodnih poslova, koje sam obavljao u proteklom razdoblju, ime mi je poslana i više nego jasna poruka
krugova, u budu nost gledam s optimizmom. Projekt u koji u se uklju iti ve idu ih dana jest vezan na realizaciju prvog u Hrvatskoj tzv. MBO postrojenja (mehani ko - biološka uporaba otpada), kojim se komunalni otpad prera uje i trajno rješava na najsuvremeniji i za okolinu potpuno neškodljiv na in. Radi se o projektu koji se razvija u Varaždinu i koji ima potrebne kapacitete i mogu nosti trajno zbrinuti i otpad i iz me imurskih ku anstava, ali i divljih deponija, izložio nam je svoje nove planove Breglec.
Kosor nije uspio podi i rejting stranke
o mojoj (ne)potrebnosti stranci. Na sli an je na in tretiran i Ivan ehok, da ne govorim o postupku na koji se Kosor riješio Hrvoja Vojkovi a, obrazložio je svoje vi enje situacije u HSLS-u Breglec.
Ulazi u projekt trajnog zbrinjavanja komunalnog otpada U budu nosti želim znanje i iskustvo ste eno u proteklih e-
trnaest godina u izvršnoj vlasti, od ega šest i pol godina na mjestu državnog tajnika, realizirati na nekom izazovnom projektu u gospodarstvu, isklju ivo u privatnom sektoru. Idu ih tjedana testirat u svoju vrijednost na najobjektivniji mogu i na in - na tržištu rada. S obzirom na to da je nakon same najave mog odlaska ve pokazano dosta interesa za suradnju iz gospodarskih
- Na žalost, optimisti ki ne mogu gledati na razvoj doga aja u HSLS-u, gdje se u odnosu na (loš) HSLS pod vodstvom ur e Adleši , odnosno Darinka Kosora u zadnjih šest mjeseci ništa zna ajno nije promijenilo. Stranka i dalje participira u Vladi, u kojoj je funkcija potpredsjednice vlade koju drži ur a Adleši pretežito svrha samoj sebi. Istovremeno predsjednik stranke tu istu Vladu u kojoj mu stranka participira kritizira u izrazito oporbenom stilu. Rejting stranke je prema posljednjim istraživanjima 1,6 posto, što je razina jednaka kao i prije godinu dana, kada je nezadovoljna ve ina inicirala sazivanje izvanrednog sabora. O ito je da e stranka preživjeti jedino ako se (opet) uspije privinuti uz skute velikih, dok o samostalnom prelasku praga za sada možemo samo sanjati, kazao je Dražen Breglec. (BMO)
Me imurci niti štede, niti se previše zadužuju Anketa “Pod vurom”
Margareta Mihalic, Novo Selo Rok - Trenutno sam nezaposlena, tako da mogu re i da se ekonomska kriza osjeti, i to jako. Budu i da me uzdržavaju roditelji, bez kojih ne znam kako bih, štednja je nešto o emu ne mogu razmišljati. Sre om, roditelji rade u sektorima kojima još dosta dobro ide, tako da nisu ostali bez posla ili nešto sli no. Osobno planiram oti i van, u Europu, i pokušati tamo na i posao.
O ekonomskoj krizi i antirecesijskim mjerama govori se ve poduže vrijeme. Kako se bore s krizom te uspiju li u ovo vrijeme nešto novca staviti na stranu ili se ipak
samo zadužuju, upitali smo stanovnike naše županije, me u kojima se ovaj put našao i jedna Senjanin. I dok se s jedne strane ve ina, sre om, još uvijek previše ne
zadužuje jer niti može niti želi, s druge strane štednja tako er rijetko kome polazi od ruke. I iako su gotovi svi ekonomsku krizu osjetili na vlastitoj koži, neki su
prošli bolje, dok neki nisu imali previše sre e. Za jedne je potraga za poslom postala “nemogu a misija”, no ima i onih koji kažu da su bili pripremljeni i na gore, jer u
Filip Shahini, Senj - Moram priznati da se osjeti ekonomska kriza, no s obzirom na to da radim vani, zasigurno nisam osjetio posljedice krize kao, primjerice, oni koji rade i žive ovdje u Hrvatskoj. Moja situacija prije pet godina i sada ne razlikuje se previše, a mogu re i da uspijem ak nešto i uštedjeti.
Vera Zamuni , akovec - U ku i nas je troje i svi smo u mirovini, me u kojima je jedna invalidska. Iako ne uspijemo baš previše prišparati, znamo si priuštiti neke sitnice ili oti i nekamo, a za takve stvari odem u dozvoljeni minus. Osobno mi se ini, barem iz moje perspektive, da nema velike razlike izme u situacije danas i prije, primjerice, pet godina. Iako su neke stvari skuplje, ini mi se da je hrana, pa ak i odje a, danas nešto jeftinija. Hrvoje Koki , akovec – S obzirom na to da su nam smanjili pla e u zdravstvu, mogu re i da se kriza osjeti, ali ne toliko koliko sam mislio da e se osjetiti. Za sada imam kredit za stan i ne planiram daljnja zaduženja. Uz dežurstva uspijem i nešto prištedjeti, a taj novac trošim za, primjerice, godišnje odmore i sli ne stvari.
svojem slu aju ne osjete osobito veliku razliku izme u situacije danas i prije, primjerice, pet godina. (hz)
Nada Dobrani , Mursko Središ e - Budu i da mi je suprug obrtnik, moram re i da se kriza osjeti. Posao se smanjio te se kasni s naplatama. Srezali smo osobne troškove koliko se moglo, tako da se za sada ipak ne zadužujemo, ali niti uspijemo nešto previše staviti na stranu. (foto: BŠ) Melita Kolari , Donji Hraš an Iako se još uvijek ne zadužujemo, kriza se osjeti, a to se najbolje vidi kada je rije o nezaposlenosti. Trenutno sam bez posla, tako da ne uspijemo baš ništa prišparati, ali, sre om, za sada se nismo ni zadužili. U potrazi sam za poslom koji je danas jako teško na i. Da nemam malo dijete, vjerojatno bih razmišljala o sezonskom poslu negdje izvan Me imurja.
18. svibnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
3
RAZGOVOR S POVODOM: MATIJA DERK, DIREKTOR REDEA-e, o razvojnom putu Me imurske županije i izazovima koje donosi ulazak Hrvatske u EU
Na prostor bivšega vojnog poligona ne možemo pustiti bilo koga, nikako nekoga tko bi koristio radnointenzivnu radnu snagu, nego visokoobrazovanu! - Cijelo je ulaganje u obrazovni sustav usmjereno zbog toga da privu emo tehnološke tvrtke k nama, jer imamo i fizi ki prostor, negdje emo raditi prekvalifikacije i dokvalifikacije za našu radnu snagu, te da po nemo vra ati naše Me imurce iz Zagreba i drugih krajeva svijeta, ali i otvorimo prostor svima onima koji imaju znanje da do u živjeti i raditi ovdje
P
itanje svih pitanja za Me imurje je kako budu i razvoj utemeljiti na znanju umjesto dosadašnjeg na vrijednim i marljivim radnicima? Kako napustiti mentalitet i praksu: puno rada za male pla e da bi bili konkurentni? Taj preobražaj zapo eli smo unatrag nekoliko godina na prostoru bivše Vojarne kroz nekoliko poteza: kroz Razvojnu agenciju REDEA-u, te grupiranjem na jednom mjestu uz nju Me imurskog veleu ilišta i Tehnološko - inovacijskog centra kao jezgre iz koje raste centar znanja. O razvojnim izazovima pred kojima je Me imurje, koje napušta filozofiju utemeljenu na marljivu radu i sve izraženijoj svijesti o potrebi da se rad temelji na znanju, jer tada ima ve u vrijednost, razgovarali smo s Matijom Derkom, direktorom REDEA-e, iji su rezultati postali vidljivi nakon što je njihovom zaslugom Me imurje prepoznato u svjetskim okvirima kao tre a najbolja mala regija za privla enje ulaganja u Europi i koji su putem Svjetske banke uspjeli osigurati sredstva za Tehnološko - inovacijski centar u akovcu. A kako svaki put po inje i osiguravanjem sredstava, razgovor smo po eli od toga koliko i što možemo o ekivati iz europskih ondova. • Ho e li Hrvatska na kraju, kad u e u EU, više platiti nego dobiti od nje? — Hrvatska mora platiti svoje lanstvo u EU, to je novac koji ulazi u njezin prora un, ali se taj novac vra a natrag kroz strukturne ondove i kohezijsku politiku. Svota novca koji emo mi mo i koristiti puno je viša od svote koju emo davati u prora un EU. Me utim, to nije novac koji jednostavno uzmemo, nego za taj novac moramo pripremiti projekte. Moramo imati kvalitetne ideje da bi oni procijenili ima li ih smisla financirati. Naša je zada a pripremati velike in rastrukturne projekte za koje se onda taj novac povla i. Nitko nam ne e re i: sad imate npr. tri milijarde eura novca na raspolaganju pa si vi to uzmite i potrošite. Ne, vi to morate uskladiti s ciljevima i prioritetima EU i isto tako s nacionalnim hrvatskim prioritetima. • Što bi mi u Me imurju mogli kandidirati, osim kanalizacije, jer ostalu infrastrukturu imamo izgra enu. Nas mu i druga vrsta problema - nezaposlenost i promjena gospodarske strukture. — Mi smo svugdje s komunalnom in rastrukturom na oko
90 posto. Problem nezaposlenosti i potrebu da se promjeni struktura gospodarstva u Me imurju smo prepoznali smo još negdje 2006./07. kada je prihva en koncept centra znanja na Županijskoj skupštini, ve tada smo predvidjeli u kakvu vrstu in rastrukture u budu nosti u Me imurju treba ulagati. To je in rastruktura koja se ti e obrazovanja i stvaranja preduvjeta za privla enje tehnoloških tvrtki, što je direktno vezano i uz privla enje stranih investicija koje posjeduju tehnologiju. Me utim, ne možemo dovu i tehnološku tvrtku u Me imurje ako ne nudimo adekvatnu radnu snagu. Investitori nisu zabrinuti za zemlju na kojoj e nešto graditi, nego tko e na njihovom proizvodnim procesima raditi. Zbog toga trebamo imati na raspolaganju tehni ku struku i odgovaraju u radnu snagu jer tehnološki procesi nalažu ve i udio visokoobrazovane radne snage. To nam automatski garantira da emo imati dugoro nu perspektivu i da se ne emo okrenuti prema radnointenzivnoj industriji ve da otvaramo prostor za stvaranje dodane vrijednosti, ve im pla ama i ve em životnom standardu u Me imurju. To za sobom povla i ve u kvalitetu života. Imamo dobre argumente za to, ali je od nekud trebalo krenuti. • Odakle krenuti u rješavanje? — Kad malo bolje pogledamo, to je situacija ‘kokoš - jaje’. Želimo naprednu industriju i kvalitetno zaposleno stanovništvo s visokim primanjima i visokoobrazovanu radnu snagu. A s druge strane nemamo poslova gdje bi ti ljudi radili. Posljedica toga je da naši studenti iz Me imurja ostaju u Zagrebu i idu u druge sredine gdje se nude kvalitetni poslovi, jer se nemaju kamo vratiti, budu i da jer kod nas dominiraju slabo pla eni poslovi u radnointenzivnoj industriji. Mladi obrazovani Me imurci ne vra aju se u Me imurje i posljedica toga je da nemamo adekvatnu radnu snagu za ponuditi tehnološkim tvrtkama i one automatski nisu zainteresirane dolaziti u Me imurje. • Što moramo napraviti da riješimo taj “kokoš - jaje problem”? — Moramo probiti taj krug. To je odlu eno još 2007. godine, prakti ki kad je donesen koncept ‘centra znanja’, kad je odlu eno da e se ta situacija razbiti tako da se uloži u obrazovni sustav, ormira Veleu ilište i u e u jedno novo podru je poslovanja koje se tek danas
probija u Hrvatskoj, jer kod nas još nema pravih naprednih poslovnih servisa.
Razvojna politika ne smije imati veze sa strana kom • Gdje smo sada u tom procesu u Me imurju? — Preduvjet je bio postizanje širokog konsenzusa, bez kojega se ne može raditi na razvojnoj politici, koji nema veze sa strana kom politikom, nego stvoriti jedinstvo oko pitanja o kojima se svi slažemo. Konsenzus oko naglaska na obrazovanju je postignut. Zatim je trebalo odrediti prostor u kojem e se sve to odvijati, a to je sada taj prostor bivše Vojarne u akovcu, koji treba koristiti na optimalan na in da bismo što prije imali e ekte. U nepune tri godine osnovano je Veleu ilište, Razvojna agencija (REDEA), Energetska agencija, dobivena su sredstva za organizaciju Tehnološko - inovacijskog centra. Mi smo jedina regija koja je bez akulteta, istraživa kog centra dobila projekt poput Tehnološko - inovacijskog centra. Takvi projekti rade se isklju ivo u suradnji s akademskom zajednicom. Meni su u Svjetskoj banci rekli da je to što smo uspjeli napraviti ‘malo udo’, jer se nigdje nije tako mala regija s tako niskom obrazovnom strukturom usmjerila na novi put na takav na in. Upravo to prepoznavanje našeg pristupa od strane Svjetske banke je i dovelo do odobrenja sredstava za taj projekt. • Zašto su ga odobrili? — Zato što smo imali druga iji pristup od svih ostalih. Nismo se vrsto okusirali na akademsku zajednicu, budu i da je nemamo, pa je nismo mogli prikazati kao našu vrijednost. Zbog toga smo se okusirali na me unarodnu mrežu suradnje. Otišli smo van, intenzivno smo radili prakti ki godinu i pol dana da napravimo jedan koncept koji e nas integrirati u globalnoj mreži suradnje po pitanju trans era tehnologije i komercijalizacije. Takav koncept podrazumijeva i umrežavanje sa sveu ilištima i istraživa kim institutima. Ono što mi ne moramo imati da bi mogli imati e ekt je da ne moramo imati doktore znanosti u inovacijskom centru, ali moramo imati pristup do njih. U posljednje vrijeme se sve eš e koristi jedan novi izraz koji opisuje i naš pristup, ‘glocal’ – globalno usmjerenje, lokalni okus. Kad imamo tako postavljenu mrežu, onda možemo i našim gos-
Me imursko gospodarstvo postaje sve više proaktivno • Iskazuje li gospodarstvo potrebe za tehnološkim inovacijama i povezivanjem ili su u onome da to rade samozadovoljni? — Ono što mi ulijeva puno optimizma je to da su Me imurci proak vni. Prepoznaju i vide da su se stvari dras no promijenile, gledaju i reagiraju na ono što se doga a. Mnogo tvrtki u Me imurju ve sada reagira na nove
na ine funkcioniranja i poslovanja. Sve ve i broj tvrtki uklju uje se u razvoj novih proizvoda, ne u nikoga posebno imenova , me u m, to je stvarno pozi vna stana pri e i naš posao je da im pomognemo, bilo da do u do sredstava, da si olakšaju trošak za izradu novih proizvoda ili razradu ideje ili da ih spojimo s kvalitetnim akademicima koji mogu proves odre ena istraživanja.
Na taj na in radimo na spajanju akademske zajednice s poslovnim svijetom u Me imurju. To je jedan od zadataka TIC-a i na tome emo intenzivno radi . Ono ega se bojim i što bi bilo krivo da se o ekuje, da e TIC bi spas za me imursko gospodarstvo. Gospodarstvo e se najbolje razvijati ako se ne svaštari. Specijalizacija je klju uspjeha i za ljude i za tvrtke. (BMO)
- Me imurska županija je rangirana na 13. mjesto za privla enje investicija me u svim europskim regijama, i malim i velikim. To je za mene ve i uspjeh nego tre e mjesto me u malim regijama
Kako privu i visokoobrazovane kadrove? • Kamo e za dvije do tri godine studen sadašnjeg Veleu ilišta, na Zavod za zapošljavanje ili na posao? U postoje oj strukturi gospodarstva nema velikih šansi za njih. To je i test za gospodarstvo ili emo proizvodi pamet za druge? — Mi i sada proizvodimo pamet za druge. Možda je najjasniji primjer zagreba ki FER, koji e po Bolonji ove godine izbaci oko e risto diplomiranih studenata, od kojih e, budimo op mis ni, oko sto prona i posao u struci. Ostali e o i za Njema ku jer ona nudi jako interesantne poslove za taj pro l ljudi, s kvalitetnim pla ama i uvje ma, jer shva a da je to ono što njihovom gospodarstvu treba. Kod nas e osta manjak h kadrova, me utim, mi ga ne emo osjetiti, jer to naše gospodarstvo ne podržava. Naš
problem je strukturna nezaposlenost, trebaju nam novi poslovi a trenutno je struktura gospodarstva takva da se obrazovane ljude teško zapošljavaju u struci. Jedno od rješenja gdje e radi ljudi koji završe naše Veleu ilište je i Tehnološko - inovacijski centar. Inkubacijski prostor e tim mladim ljudima u jednoj varijan omogu i priliku da po nu razmišlja o vlas m poslovnim idejama u našim prostorima koji su vrlo po cajno usmjereni na stvaranje novih tvrtki. S druge strane, vjerujem da e kadrovi u ra unarstvu na i posao u Me imurju, prije svega jer je rije o tehni koj struci, budu i da je sve više ra unarskih tehnologija integrirano u poslovne procese bilo koje tvrtke u Me imurju. Potrebe postoje, problem je prepoznaju li to poslodavci.
podarstvenicima re i: recite nam što vam treba i mi emo vam na i adekvatne partnere koji e vam pomo i da svoj proizvod ili ideju dovedete do razine prihvatljive za uspjeh na globalnom tržištu. Automatski ta naša mreža otvara tržišta za male start up firme i gospodarstvenike u drugim zemljama EU i svijeta. Takvo postavljena logika stvaranja me unarodne mreže suradnje i u enja naprednih poslovnih usluga, a paralelno s tim i priprema fizi ke in rastrukture za obrazovanje, omogu it e zajedni ki rast potrebnih ljudskih i istraživa kih resursa u županiji ali i regiji. Naš posao kao Razvojne agencije u toj pri i ide u smjeru da pokušamo na i dodatne izvore financiranja iz razli itih programa i ondova EU, nacionalnih, me unarodnih, poput Ujedinjenih naroda i Svjetske banke. Da kanaliziramo što je mogu e više novca u Me imurje. Mi kao Razvojna agencija nismo profitna organizacija i nije poanta da mi dobijemo puno novca, ve je
poanta da Me imurje dobije puno novca, te da se smisleno troši. • Kako nagovoriti ulaga e koji zapošljavaju naše kadrove vani da ulože kod nas da ne idu studenti van, nego da tehnološke tvrtke do u k nama? — Poslovi se otvaraju, a mi moramo imati preduvjete da izgeneriramo interes za industriju koja nama treba. Ako pogledamo da je na ovom prostoru Veleu ilište i Tehnološko - inovacijski centar i u planu dodatno investiranje, to nam automatski daje argumente da po nemo razmišljati o prostoru gmajne koja je pogodna površina za ve eg investitora. Tu ne možemo pustiti bilo koga, nikako nekoga tko bi koristio radnointenzivnu radnu snagu, nego visokoobrazovanu. Cijelo ulaganje u obrazovni sustav je i usmjereno radi toga da privu emo tehnološke tvrtke k nama, jer imamo i fizi ki prostor, gdje emo mo i raditi programe za prekvalifikacije i dokvalifikacije za naše radnu snagu i da po nemo vra ati naše Me imurce iz Zagreba i drugih krajeva
svijeta, ali i otvorimo prostor svima onima koji imaju znanje i da do u živjeti i raditi ovdje. Centra znanja je nulta to ka od koje sve kre e. Moramo nešto poduzeti i sami uložiti nešto da bismo mogli tražiti novac od drugih insitutcija i ondova.
Centar znanja kao dodatna vrijednost za ulazak investitora • Je li dokaz tome i visoko rangiranje Me imurja u Financial Timesu kao regije privla ne za ulaganje? — Da, to je u svijetu prepoznato. Mi smo na tre em mjestu po strategiji kao regija privla na za ulaganje. Ako uspijemo, to e se prelijevati izvan okvira Me imurja jer smo u pograni nom podru ju i moramo razmišljati o partnerstvu sa Slovencima i Ma arima koji imaju sli ne probleme, a jedino mi imamo priliku ih riješiti i doprinijeti razvoju i Me imurja, kao i slovenskih i ma arskih pograni nih podru ja. Stvaramo preduvjete za dugoro ni održivi razvoj Me imurja. Znanje se toliko brzo razvija da moramo im prije u i u te procese i mapirati Me imurje kao to ku gdje se nešto doga a i u tome smo uspjeli jer su Razvojnu agenciju i posao koji smo odradili primijetili i Svjetska banka i Financial Times i Europska komisija. Me imurska županija je rangirana na 13. mjesto za privla enje investicija me u svim europskim regijama, i me u malim i velikim. To je za mene ve i uspjeh nego tre e mjesto me u malim regijama. • Ali nemamo puno vremena? — Po meni smo izgubili puno vremena i nemamo što ekati. Treba gledati i loviti prilike gdje se otvaraju, jer prilika je sada i ovdje, a sutra je negdje drugdje. To ne možemo unaprijed znati, nego biti fleksibilni i gledati u kom smjeru moramo i i. Prije ure enja prostora za Veleu ilište, Razvojnu agenciju i TIC nismo imali ništa do li stare oronule zgrade. Mogli smo prodati zemlju. A prodati zemlju u gradu nije toliko prihvatljivo investitoru koji ima na ponudu takvih, pa i ve ih i besplatnih, parcela u itavoj regiji. Oni gledaju gdje im je trošak manji. Zašto bi netko išao u akovec ako u Ma arskoj dobije duplo ve i prostor je tinije. Globalnom investitoru lokacija ne predstavlja preveliki problem. Mi imamo super geogra sku poziciju, me utim, i Slovenija i Ma arska su super pozicionirane. No, mi ne želimo rasprodavati zemlju, nego dobiti cijenu temeljenu na dodanoj vrijednosti ostvarenu kroz ‘centar znanja’ koji e podi i cijenu i zemljištu. Onda možemo tražiti i dobiti i kvalitetne partnere, jer uz zemljište nudimo i znanje na tom prostoru. Imamo i antasti nu situaciju uz željeznicu. Ovaj prostor sjedi na pruzi za Mursku Sobotu, Varaždin, Maribor i prema Ma arskoj, koji se može povezati prakti ki re eno regionalnim ‘tramvajem’. Prilika je izvanredna, ali stvari se malo presporo kre u. • Baš je oko tog spajanja bilo dosta nejasno a? — Bojim se da je dosta esto bio za to krivi argument da mi ovdje razmišljamo o industriji. Mi razmišljamo o poslovnim djelatnostima koje su bazirane na znanju i tehnologijama. To nije klasi na industrija, ni radnointenzivna zaga iva ka industrija, to je nešto sofisticiranije, što nema potrebe biti izdvojeno iz gradskog podru ja, jer su to više uredski i laboratorijski prostori koji ne stvaraju ni buku ni zaga enje. Takav profil industrije mislimo otvoriti u Me imurju, do ega e trebati jako zasukati rukave i godinama na tome intenzivno raditi da bi do toga došli. A za to treba kontinuitet, konsenzus i podrška politike. (Božena Malekoci - Oleti )
4
Aktualno
GDQD u Me imurju
Sjajne akove ke gimnazijalke Ovih dana sa svih strana dolaze odli ne vijesti o uspjehu me imurskih u enika osnovnih i srednjih škola na državnim natjecanjima. Stoga nije ni udno da akove ka Gimnazija
KREDITIRANJE MALOG PODUZETNIŠTVA po najpovoljnijoj kamati u Hrvatskoj
Ni niska kamata više ne mami poduzetnike na zaduživanje Me imurska županija se krajem 2009. godine uklju ila u provedbu mikrokreditiranja za male i srednje poduzetnike u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništ va. U provedbu je uklju eno i šest poslovnih banaka koje djeluju na podru ju Me imurske županije: Hypo Alpe - Adria Bank, Zagreba ka banka, Me imurska banka, Raiffeisenbank Austria, Erste Steiermarkische Bank i Volksbank. Kreditni potencijal za kreditnu liniju razvoja malog gospodarstva iznosi 75 milijuna kuna, a za mikrokredite 5 milijuna kuna. Me imurska županija i Ministarstvo gospodarstva u oba projekta su inanciraju kamate, projekte razvoja malog gospodarstva
Provedba projekata Krajem prošle godine Me imurska se županija uklju ila u provedbu projekata “Lokalni projekt razvoja malog gospodarstva” i “Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje”, koji provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Kako je na konferenciji za novinare, održanoj u etvrtak, naglasio zamjenik župana An elko Horvat, na natje aje se javilo 36 poduzetnika za prvi, te 10 poduzetnika za drugi projekt. U provedbu se uklju ilo šest poslovnih banaka koje djeluju na podru ju Me imurske županije, a kreditni potencijal u objema programima iznosi 80 milijuna kuna. (BMO)
Ministarstvo su inancira s 2 posto, a Županija s 1,5 posto, a mikrokreditiranje i Županija i Ministarstvo gospodarstva s po jedan posto. Iznosi kredita za razvoj malog gospodarstva bili su 200.000 najniži iznos, a 5 milijuna kuna najviši iznos. Krediti se odobravaju za kupnju, izgradnju, ure enje ili proširenje gospodarskih objekata, nabavu opreme, obrtna sredstva do 30 posto iznosa kredita i modernizaciju poslovanja i o uvanje radnih mjesta. Za klasi ne namjene odobravaju se i mikrokrediti, s time da su iznosi kod mikrokreditiranja znatno niži, 35.000 kuna najniži, a 200.000 kuna najviši iznos, pri emu obratna sredstva mogu biti odobrena do iznosa od 100.000 kuna.
Slabo zanimanje Nakon natje aja za poduzetni ke kredite javilo se 36 poduzetnika za projekte razvoja malog gospodarstva i 10 poduzetnika za mikrokreditiranje. Na povjerenstvu, koje ine predstavnici županije i banaka, odobreno je 7 zahtjeva za mikrokreditiranje u ukupnom iznosu od 1,1 milijun kuna, a za razvoj malog gospodarstva 32 zahtjeva u ukupnom iznosu od 63,215.000 kuna. Zbog op e situacije poduzetnici se nisu pomamili za kreditima, tako da kreditni fond nije ni potrošen. Odobrena sredstva manja su od kreditnog fonda. Me imurska županija uspjela je u pregovorima s bankama ishoditi vrlo povoljnu kamatu, najpovoljniju u državi, koja po kamatnoj stopi konkurira HBOR-u. Sa subvencijama kamatna stopa za poduzetnika iznosi 4,8 posto. (BMO)
drži primat me u najkvalitetnijim srednjim školama u Hrvatskoj, posebice kad je u pitanju upis na fakultete, o emu se ovih dana ponovno uvelike pisalo u hrvatskom tisku. Da
ima nadarenih u enica iz svih predmeta, dokazalo je i Državno natjecanje iz povijesti koje je održano od 5. svibnja do 7. svibnja u Novom Vinodolskom. Tamo je Ivona Ferlin, u enica 1.
“Ne smije se “Varaždin je zbog jesti sjemenski odre enih kvarova jukrumpir.“ er u 8 sati i 30 minuta ostao bez ... struje“ prof. dr. sc. Vladimir - pitanje (i odgovor) na kvizu Upitnik, Nova TV, 7.5.2010.
razreda (mentorica Verica Mutvar), osvojila 2. mjesto, dok je Dora Tot (mentorica Ivanka Virgej), u enica 2. razreda osvojila tre e mjesto. (z)
SOCIJALDEMOKRATSKI FORUM ŽENA SDP-a Me imurske županije
Žene u Me imurju zastupljene u predstavni koj vlasti najbolje u Hrvatskoj Socijaldemokratski forum žena SDP-a Me imurske županije održao je svoju redovnu godišnju izvještajno - tematsku skupštinu na kojoj su analizirani rezultati lokalnih izbora 2009. i unutarstrana kih izbora u SDP-u 2010. godine, s ciljem ocjene zastupljenosti žena u izvršnoj i predstavni koj vlasti u lokalnoj i podru noj samoupravi u Me imurju, te u strana kim tijelima SDP-a. Kad je rije o lokalnim izborima, podaci pokazuju da su se za ukupno 380 vije ni kih mjesta u op inskim i gradskim vije ima, te u Županijskoj skupštini, kandidirale 103 žene svih politi kih opcija, što je 27% ukupnog broja svih kandidata/kandidatkinja. U predstavni ku vlast izabrano je ukupno 79 žena: 16 u Županijsku skupštinu (što je gotovo 40% ukupnog
broja vije nika) i 63 u op inska i gradska vije a (što je 18,5% ukupnog broja vije nika). Ovi postoci ukazuju na višu zastupljenost žena u predstavni koj vlasti ovdje u Me imurju nego je to slu aj u ve ini drugih hrvatskih županija, što je pozitivno postignu e. Na izvršnim funkcijama u ovom mandatu je 6 žena: 2 na el-
UJEDINJUJU SE HRVATSKI PRAVAŠI
nice (u Pribislavcu i Strahonincu) i 4 zamjenice na elnika (u Belici, Domašincu, Maloj Subotici i Strahonincu). Zaklju ak je da su neke druge politi ke stranke i nezavisni kandidati uspjeli osigurati ve u zastupljenost žena na svojim izbornim listama nego SDP, a rezultati izbora potvr uju da su na
taj na in osigurali i njihovu ve u zastupljenost u izvršnoj i predstavni koj vlasti. Od ukupno 41 lana Županijskog odbora SDP-a, žena ima 11 ili 27%, dok su samo tri žene izabrane za predsjednice lokalnih organizacija u Me imurju na nedavnim unutarstrana kim izborima. (BMO)
GRAD AKOVEC PREDAO STANARIMA ZGRADU S OSAM STANOVA
Tvrde da jedini mogu Stanovi s povoljnijom zaustaviti HDZ i SDP najamninom u nevi enoj torturi Hrvatska ista stranka prava (H SP), Hrvatska stranka prava (HSP) i Autohtona hrvatska stranka prava (AHSP) u petak su u Zagrebu potpisali sporazum o zajedni kom izlasku na parlamentarne izbore, priop io je na konferenciji za novinare Goran Roha ek, predsjednik Županijskog vije a H SP-a Me imurske županije. - Pravaši su jedini koji mogu u Hrvatskoj zaustaviti dugogodišnju torturu HDZa i SDP-a, dviju stranaka koje se gotovo ni po emu ne razlikuju, dodao je Roha ek. Pravaši traže raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, kako bi se zaustavila kaoti nost u državi, te ponižavanje prema susjedima i svijetu, osobito
predsjednika Ive Josipovi a. Isto tako pravaši traže referendum o pristupu Hrvatske Europskoj uniji. Traže osudu partizanskih zlo ina diljem Hrvatske, kao i ukidanje partizanskih mirovina, koje u Hrvatskoj prima 61 tisu a osoba. - Hrvatska je jednostavno postala žrtva vladavine HDZ-a i SDP-a i u Hrvatskoj danas ni jedan sloj ljudi nije zadovoljan. Hrvatska je neperspektivna, emu u prilog govori podatak da svake godine osam tisu a ljudi odlazi iz nje, od ega ak tisu u fakultetski obrazovanih, rekao je Roha ek, dodavši kako su Hrvatskoj veliko breme saborski zastupnici, jer samo jedan državu godišnje stoji 250 tisu a kuna. (S. Mesari )
Grad akovec predao je u predjelu Loka u Ulici Dragutina Domjani a klju eve za osam stanova u zgradi u iju je izgradnju uloženo 2,5 milijuna kuna. Na toj lokaciji nalazili su se derutni stanovi bez adekvatne komunalne infrastrukture, tako da su nakon izgradnje svi stanovi opremljeni kompletnom komunalnom infrastrukturom, i stanovi prethodnih stanara na toj lokaciji i novih stanara. Priliku za poboljšanje uvjete stanovanja novi stanari dobili su putem natje aja, a radi se o obiteljima koje su do sada živjele u lošim stambenim prilikama u podstanarstvu. Grad je sada tim ljudima dao priliku stanovanja u kvalitetnim stanovima uz stanarinu nižu od komercijalne. Stanarina u tim stanovima iznosi izme u 600 do 800 kuna, za stanove od 40 do 50 etvornih metara, a ugovori o najmu sklapaju se na godinu dana, s mogu noš u produženja. Grad akovec pod povoljnijim uvjetima najma od komercijalnih dao
CITATI TJEDNA
Gruden, pressica na reg. televizijama
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
je u najam i dva neprodana stana u zgradi POS-a po cijeni od tisu u kuna za najam dvosobnog stana. (BMO)
Stao POS Grad je do sada rješavanje stambenog pitanja gra ana osiguravao izgradnjom stanova u sistemu POS- a koji su bili nešto jeftiniji od komercijalno gra enih stanova. No, sada je ta gradnja stala jer gra anima banke teško odobravaju dobivaju kredite za stambenu izgradnju, zbog toga jer od gra ana traže relativno dobre i stabilne izvore prihode, kakve u ovoj situaciji ima mali broj gra ana. (BMO)
Istražio i odabrao Zlatko Boži
“ ekam do pet, ako ne bude do šest ili sedam, odustajem.“
“Recesija je u našim glavama. Kriza jest, ali treba nastaviti živjeti i raditi.“
“Ina e sam nezadovoljan smjerom u kojem se razvija ovo društvo.“
- sms poruka gledatelja CMC (Croatian music channela), 9.5.2010.
Želimir Mati , vlasnik pokretnog salona namještaja “Recesija“, u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“, HTV 1
Dubravko Ivaniš, vo a grupe “Pips, Clips & Videoclips“, Hrvatski radio, II. program, 10.5.2010.
“Hrvatska je prva u Europi po odljevu mozgova. Hrvatsku godišnje napusti 8.500 ljudi, a od toga 1.000 stru njaka.“ Hrvatska danas, HTV 1, 11.5.2010.
“Danas je lakše snimiti glazbeni CD, nego CT mozga.“ Mišo Kova , intervju tjedna, “Nova TV“, 12.5.2010.
18. svibnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5
MINISTAR TURIZMA Damir Bajs u posjetu Me imurskoj županiji
Samo kvalitetnijim potporama županije i države može se ja ati kontinentalni turizam Ministar turizma Damir Bajs sa suradnicima je u utorak posjetio Me imursku županiju te najprije održao radni sastanak s predstavnicima turisti kih zajednica, gradova i op ina na ijem podru ju djeluju, kao i predstavnicima turisti kih tvrtki s podru ja Me imurja. U velikoj vije nici Županijske skupštine predstavljeno je više projekata, ali su i vo eni progovore o neda ama kontinentalnog turizma. Otužno zvu i podatak da se na kontinentu ostvaruje samo 5 posto turisti kih kuna, a ak 95 posto na Jadranu. To drugim rije ima zna i da je kontinentalni turizam bitno zapostavljen, iako ima što pokazati. Dodatni problem je ukidanje turisti ke lanarine od 1. srpnja ove godine, ime e turisti ke kase još više osiromašiti. Ra una se da e ukidanjem turisti kih lanarina zbog pomo i gospodarstvu donijeti oko 100.000 kuna manje u Turisti ku zajednicu Me imurske županije, ali i skresati turisti ke prihode Gradu akovcu za gotovo polovicu, tako da e Turisti ki ured grada akovca djelovati u još težim uvjetima. Na Jadranu je druga ije, tamo turisti ke zajednice žive od turista, odnosno boravišne rente. Kako e reagirati Ministarstvo turizma kad je rije o kontinentalnom dijelu turisti kih zajednica, još nije poznato.
Za razvoj turizma u županiji samo 1,4 milijuna kuna
Župan Ivica Perho i ministar turizma Damir Bajs
Bajs poru io da se natje u za novac s kvalitetnim programima Ministru Bajsu predstavljeni su statisti ki podaci vezani uz turizam u Me imurju, dokument Strategije ruralnog razvoja, projekt Mura - Drava bike koji se inancira iz sredstava Europske unije, kao i projekt toplica u Draškovcu, a izlaga i su bili Sandra Herman iz TZ-a MŽ-a, Danica Pošta u ime Županije, Rudi Grula, te Peter Vesenjak. Ministar Bajs je pozvao sve zainteresirane da se kvalitetnim programima i projektima jave na natje aje Ministarstva turizma koji su u tijeku. Kontinentalni turizam i njegove mogu nosti još ni izdaleka nisu iskorištene, a Ministarstvo e najbolje projekte
Toplice Draškovec u o ekivanju gra evinske dozvole Izlaga Peter Vesenjak predstavio je toplice Draškovec, odnosno, punim nazivom, Thermae Hortus Croatiae ili Vrt Hrvatske, koje bi ovih dana trebale dobiti gra evinsku dozvolu za prvu fazu projekta. Nakon dobivanja dozvole mo i e se graditi, jer u prvoj fazi gradnje ne treba izmjestiti dalekovod koji je ve dugo sporan. To zna i da bi prva faza lje ilišno - kupališnog centra u Draškovcu mogla biti dovršena za oko dvije i pol godine, ako sve bude po planu. Investitor projekta, tvrtka “Aqua Aera Terra” d.o.o. iz
Draškovca, u ime razvojnog investitora projekta, a rije je o konzultantskim tvrtkama “Hosting Adriatica” iz Zagreba i “Hosting” d.o.o. iz Slovenije, nudila je HEP-u da se dogovore o trošku izmještanja dalekovoda ili da se provede pod zemljom. U ovom trenutku cijeli je projekt predstavljen na više mjesta, a traže se i ulaga i kako bi se zaokružio projekt. Gra evinska dozvola za prvu fazu gradnje koja bi trebala uskoro sti i svakako e biti dobar poticaj ulaga ima.
inancijski i pomo i. Najvažnija promjena koja se ti e turizma, a koja bi se trebala dogoditi u narednom vremenu, jest stav da županijske turisti ke zajednice upravljaju destinacijama na svojem podru ju. Kad se zna da je prvi ovjek lokalnog turizma župan, onda je jasno da bi županija trebala potpomo i slabe županijske turisti ke zajednice u tome, teško je re i kako i na koji na in.
Problem izbora elnih ljudi TZ-a? Na zatvorenom dijelu sastanka razgovaralo se o potvr ivanju statuta turisti kih zajednica, ije je prihva anje preduvjet za normalno funkcioniranje županijske Turisti ke zajednice. Me imurski župan Ivica Perho naglasio je da je rješavanje tog pitanja veoma važno, jer sad ona djeluje u svo-
moraju napraviti politi ari i gospodarstvenici, kako bi to prihvatile i široke mase. Tu nije stvar u tome da politi ari po nu govoriti “nobl” rije i vezane za tehnologiju, ve treba pokazati da je tehnologija nešto što je uobi ajeno u današnjem svijetu i ime se može baviti svatko, a naro ito ako je vrijedan i fokusiran na posao, kao što su to Me imurci. Dat u banalan primjer. Cijeli svijet kupuje mobitele, a u Hrvatskoj nikome nije palo na pamet da ih proizvodi. Postoji cijeli niz, društveno - politi ko - globalno
izdvojeno oko 10 milijuna eura, od ega je 50 posto dalo Ministarstvo turizma. Tako je kroz program “Zelena brazda” u zadnje dvije godine izdvojeno 5,9 milijuna kuna, a kroz program “Baština u turizmu” više od 21,5 milijuna kuna. U Me imurskoj županiji je za razvoj turizma u zadnje dvije godine Ministarstvo izdvojilo 1,4 milijuna kuna, a posebno za program “Promocija u turizmu”. (JŠ)
Peter Vesenjak, koordinator projekta Draškovec: - Tražimo pomo Me imurske županije i javnog sektora države kako bi što prije krenuli s investicijom. Tu prije svega mislim na pomo u premještanju dalekovoda, što e i i na naš trošak, te da se prona e mogu nost smanjenja davanja za vodni doprinos
MINISTAR TURIZMA Damir Bajs kod vinara
Oduševili ga Lovrecova prezentacija i Turkov pinot U sklopu posjeta Me imurskoj županiji ministar turizma Damir Bajs obišao je dvije vinske ku e u gornjem Me imurju. Prvo je bio kod obitelji Lovrec u Svetom Urbanu, gdje je upoznat s vinima i tradicijom Lovrecovih, a puno je doznao o me imurskim vinima i vinogradarstvu uop e. Profesor Franjo Lovrec u svom poznatom stilu opisao je povijest svog imanja te prezentirao vlastita vina, što je oduševilo ministra Bajsa. Potom je posjetio Seosko doma instvo obitelji Turk u Vu etincu, gdje su ga doma ini i vlasnici Josip, Vera i njihov sin Josip upoznali sa svojim vinima i s problemima vezanim uz smještajne kapacitete. Ministar Bajs pozorno je saslušao pritužbe i prijedloge te
Mobiteli na me imurskoj zemljici Me imurje u ovom trenutku ima povijesnu priliku za prekretnicu u svom razvoju. Tehnološko - inovacijski centar nastao na prostoru bivše Vojarne može postati generator novih poslova i postaviti nove trendove na ina razmišljanja u Me imurju. Ono što mu je potrebno u ovom trenutku jest jak vjetar u le a. Problem je što se zove Tehnološko - inovacijski centar, koji nam zvu i nepoznato i nekako nam ne spada u Me imurje. Upravo tu mentalnu blokadu treba što prije prelomiti u glavi, a ponajprije to
jevrsnom vakuumu te se ne može kvalitetno provoditi ono što je zacrtano za ovu godinu. Ministar Bajs odgovorio je da je potpisao suglasnost za sve zajednice koje su dostavljene. No, otvorena je i mogu nost da županijske turisti ke zajednice funkcioniraju bez da sve op inske budu konstituirane, i to u slu aju, ako bude prihva en statut, njih 75 posto. Dogovoren je i radni sastanak u Zagrebu koji e se održati u najskorije vrijeme, a na kojem bi se trebala riješiti sva otvorena pitanja. Ministar Bajs posjetio je i Me imursko veleu ilište u akovcu, gdje mu je dekanica dr. sc. Nevenka Breslauer predstavila studijski program Menadžmenta u sportu i turizmu, vinski podrum obitelji Lovrec u Svetom Urbanu te selja ko gospodarstvo Turk u Vu etincu. (J. Šimunko)
Ministarstvo turizma uvelo je desetak novih programa dodjele bespovratnih sredstava za razvoj turizma u ruralnim podru jima na kontinentu, a nastavljena je i kreditna linija za razvoj turizma na selu. Zadnjih godina ulagalo se u smještajne kapacitete, obiteljska turisti ka doma instva, vinske podrume, biciklisti ke staze i tematske putove. Kroz svoj program pomo i Ministarstvo je odobrilo 1.281 projekt, za što je
- zavjereni kih razloga za to, ali osnovna je bit što masa u Hrvatskoj razmišlja na na in: pa nismo mi to u stanju. Da razmišljamo druga ije, ve bi netko, tko se ne razumije u politiku, a razumije se u tehnologiju, pronašao na in da se probije kao mala leksibilna irma s vrijednim i inovativnim radnicima zauzme mjesto u globalnoj tržišnoj igri. Nokia, najve i svjetski proizvo a mobitela, bio je prije nego što se po eo baviti tehnologijom tvornica papira. Koristili su inske šume, dakle, doma e resurse
Obitelj Turk ministra upoznaje sa svojim imanjem obe ao pomo i u njihovom rješavanju. Pohvalio je njihovu kuhinju te mladi pinot sivi kao vino koje može, po njegovim rije ima, na sve stolove u domovini i vani.
i od njega stvarali zaradu. Svjesni da se šume ipak mogu samo ograni eno iskorištavati, prešli su na tehnološku orijentaciju. Udružili su se s tvornicom koja je proizvodila gumenu obu u i s jednim proizvo a em kablova i postali najve a svjetska kompanija u trendu koji je danas broj jedan. Finska ima samo pet milijuna stanovnika, dakle, tek je nešto ve a od Hrvatske. A sve se to doga alo kad je ta zemlja bila u velikoj ekonomskoj depresiji (opet sli nost s Hrvatskom). Razlika je bila u tome što je Nokiju u njezinoj odluci pratila cijela zajednica, uklju uju i politiku i školstvo. Dakle, dobili su doma i vjetar u le a, a usudili su se igrati globalno. Danas kad je ta pozicija vrsta nitko u Fin-
S ministrom su bile Zdenka Šutalo, tajnica ministrova kabineta, i Željka Sruk, suradnica u Ministarstvu, te njihovi doma ini, me imurski župan Ivica Perho , njegov za-
skoj ne razmišlja tko je “zaslužan” za to, nego smatraju to svojim zajedni kim korakom naprijed. Finci su osnovali škole u kojima se djecu poti e da razmišljaju kreativno i tehnološki. Naravno, ne završavaju svi fakultete, no radniku na traci ili portiru svejedno je radi li on svoj posao u tvornici mobitela ili tvornici papira, makar vjerujem da bi svaki radije bio na traci s mobitelima ili bilo ime drugom vezanom uz tehnološku proizvodnju. Da pojednostavim, danas svaki “seljak” zna koristiti mobitel, ali zbog krivog razmišljanja ne zna da ga zna i napraviti. Dakle, nije rije ni o em nemogu em, na što bismo trebali odmahivati rukom uz rije i, nije to za nas.
mjenik An elko Horvat, pro elnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam Danica Pošta i David Vugrinec, županov glasnogovornik. (S. Mesari )
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
Naprotiv. Imamo vrijedne ljude, sada imamo i Tehnološki centar, red je na kreatorima javnog mnijenja i gospodarstvenicima da guraju razvoj u tom smjeru.
6
Gospodarstvo
SINDIKALNA KOŠARICA u travnju koštala
Za etvero lanu obitelj u Me imurju sedam tisu a kuna Sindikalna se košarica za etvero lanu radni ku obitelj po izra unu Saveza samostalnih sindikata ra una samo na temelju minimalnih mjese nih izdataka za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu. Savez samostalnih sindikata Hrvatske od listopada 2004. godine prati i izdatke za stanovanje obitelji koja je podstanar, a tako er se, osim izdataka za prijevoz sredstvima javnoga prijevoza, prate i izdaci obitelji koja ima osobni automobil. Minimalni troškovi života u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, to zna i u etiri županije, Me murskoj, Varaždinskoj, Krapinsko - zagorskoj i Koprivni ko - križeva koj, u travnju su iznosili u prosjeku 6.629,99 kuna. A prosje na pla a u Hrvatskoj 5.157 kuna, s time da sjeverozapadne županije imaju niže pla e od državnog prosjeka. Sindikat nije raspolagao s podacima o visinama prosje nih pla a po regijama za travanj pa je troškove života stavio u omjer s pro-
sje nom pla om u Hrvatskoj, što zna i da je itava regija, uklju uju i i Me imurje, u još nepovoljnijem položaju. Minimalni troškovi života obitelji koja je podstanar, u regiji sjeverozapadne Hrvatske, u travnju iznose 8.264,49 kuna. Obitelj koja je podstanar prosje nom pla om u RH može pokriti samo 62,39 posto troškova života. Ako obitelj posjeduje osobni automobil, tada minimalni mjese ni izdaci za prijevoz i održavanje automobila iznose 919,16 kuna. Minimalni troškovi života, u Me imurskoj županiji, u travnju iznosili su 6.949,86 kuna. Prosje nom ispla enom neto pla om u RH može se pokriti samo 74,20 posto troškova života. Najviše su koštali troškovi prehrane, 2.146,85 kuna, i stanovanje, 2.202,82 kune, te prijevoz, 998 kuna. Minimalni troškovi života obitelji koja je podstanar, u Me imurskoj županiji, u travnju iznosili su 8.175,73 kune, jer se troškovi stanovanja podstanarske obitelji kre u preko 3.400 kuna. (BMO)
EKONOMSKI BREVIJAR
Kako prona i i pridobiti kupca? Zašto je prodaja toliko važna i zašto pisati i raspravljati o tome? Jednostavno zato što je svatko tko je mogao ( i gdje je mogao) ve iscrpio mogu nos smanjivanja troškova. Zar je smanjivanje troškova jedino rješenje, ili postoji i mogu nost pove anja prihoda? Zaista vrijedi dodatno se posve pove anju prihoda. Kako? Pove anjem prodaje. Kako? Evo kako. Najprije pokažite kupcu da ga cijenite i da ga želite zadrža . Ve je notorno poznato da je lakše i je inije zadrža kupca od nalaženja novoga. Zapravo, svaki kupac je pozi vna referenca i jedan kupac “dovodi“ drugoga, a mnoštvo kupaca dovodi novo mnoštvo. Psihologija masa dokazuje da ljudi uvijek vole dolazi tamo gdje je ve a gužva nego tamo gdje nema skoro nikoga. Zadovoljan ( i uspješan ) može bi svatko tko ima stalnog kupca, jer to zna i potvrdu ispravnog poslovanja, dobrog odnosa prema tržištu, pouzdanost i sigurnost. Svi ostali suo avaju se sa svakodnevnim brigama i hirovima tržišta. Traganje za kupcem nikada nije uzaludan posao, jer ak i u najve im krizama ljudi kupuju. Možda rje e, možda manje, možda drugdje... Treba uloži napore i sazna sve o tome, a za m to pokuša promijeni . Drugim rije ima, iskoris priliku. Uslijed krize, po metodi pokušaja i pogrešaka, sigurno treba više pokušaja. To zna i više rada, više odbijanja, ali ustrajnost i pozi van stav donose rezultate. Potroša i traže više nego prije, informiraniji su i jednom rije ju razmaženiji, a cijena nije uvijek jedini razlog zbog kojeg kupci nešto kupuju. Osim toga, kao i u svemu ostalome, treba bi inova van. Ve dobro znamo da to ne zna i epohalne izume i paten ranje nevi enih stvari i postupaka, ve prije svega prak nog razmišljanja o tome kako neki proizvod ili usluga može dodatno koris , kako se može upotrebljava na novi na in i donije novu vrijednost kupcu.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
ZA ARANI KRUG UZIMANJA I DAVANJA: država uzima županijama, op inama i gradovima, a one e uskratiti gra anima
Od jeseni rezanje sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca - Županije, gradovi i op ine zbog promjena stopa poreza na dohodak imat e problema s financiranjem zakonom predvi enih obveza, kazao je me imurski župan Ivica Perho na kon erenciji za novinare, komentiraju i utjecaj izmjene stopa poreza na dohodak na prihod županijskog prora una. Najavljene izmjene u broju i visini stopa poreza na dohodak, iako e gra anima donijeti nešto više novca u nov anike, u nezavidan položaj stavit e županije, op ine i gradove. Rekao je to župan Me imurske županije Ivica Perho na kon erenciji za novinare održane u etvrtak u Maloj vije nici Me imurske županije. Naime, porez na dohodak ini najve i dio izvornih poreznih prihoda jedinica regionalne i lokalne samouprave, te njegovo smanjivanje bez osiguravanja dodatnih prihoda za financiranje preuzetih i ranije dogovorenih obveza njih stavlja u tešku situaciju. Iz njega se financiraju i decentralizirane unkcije poput osnovnog i srednjeg školstva, predškolskog odgoja, zdravstva, domova za starije i nemo ne i sli no, kao i manje razvijene op ine. U promjene postoje eg sustava ponovno se ulazi bez prethodnih najava i sredinom kalendarske godine, te e na smanjenje prihodovne svi morati reagirati smanjenjem rashodovne strane. Županija je od
Avet nelikvidnosti i u Županiji
nadležnih službi zatražila podatke koliko e po novome dolaziti prihoda od poreza na dohodak, no oni još uvijek nisu to izra unali. Prema županijskim simulacijama, smanjenje e po toj osnovi iznositi oko 100.000 kuna mjese no. Tome treba pribrojiti i smanjenje prihoda po osnovi
poreza na dohodak zbog gospodarske krize, koji u prva etiri mjeseca iznose oko 6 posto u odnosu na godinu dana ranije, kad je ukupno po toj osnovi prikupljeno oko 43 milijuna kuna. Sve to Me imursku županiju, a sigurno i ostale, dovodi pred gotov in. Rebalansom, koji je
Olakšice gra anima na teret županija, op ina i gradova Najavljene izmjene u broju i visini stopa poreza na dohodak trebale bi gra anima donijeti nešto više novca u nov anike, u nezavidan položaj stavit e županije, op ine i gradove. Me utim, u kona nici e to ipak i i na štetu barem dijela gra ana. Naime, prvo na udaru ve na jesen bit e roditelji djece srednjoškolaca kojima Županija zbog smanjenih prihoda više ne e u
sadašnjem omjeru financirati prijevoz djece u školu. Tako da gra ene nakon svakog “rastere enja” s jedne strane do eka optere enje s druge strane, pa kad na kraju podvuku crtu ovako ili onako ostanu u minusu. Drugi potencijalni gubitnik ovog rastere enja bit e županijski službenici, kojima u smanjenju prora unskih prihoda slijedi rezanje pla a. (BMO)
Likvidnost je avet broj jedna koja hara Hrvatskom. Tvrtke su ve odavno suo ene s tim problemom, a sada se nelikvidnost sve više kao magla kroz prozore uvla i i u jedinice lokalne samouprave. Svibanj je po tom pitanju posebno težak i za Županiju. Ivica Perho , me imurski župan, kazao je da je situacija nezavidna i da dnevno na ra un Županije sjedne izme u 1.500 do 10.000 kuna, kako koji dan, te da se teška situacija o ekuje još i u kolovozu i rujnu ove godine. (BMO)
zbog ovih promjena neizbježan, najprije e biti pogo eni izvanprora unski korisnici, a zatim i zaposleni u županijskim službama. Perho se nada da ovoj miniporeznoj re ormi nije cilj dovesti u težak financijski položaj županije, gradove i op ine kako bi se ih se po toj osnovi kasnije ukidalo. Pravo rješenje, završio je me imurski župan, leži u fiskalnoj decentralizaciji u kojoj bi 30 posto ukupnih poreznih prihoda ostajalo jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Tek nakon toga županije, op ine i gradove, koji ne bi mogli normalno ispunjavati svoje zakonske obveze, treba ukinuti i pripojiti drugima.
OBRTNI KA komora Me imurske županije
Slavko Faltak pozvao obrtnike na MESAP Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr Razradite marke nški plan (mediji, oglašavanje, kontak , posrednici ili izravna prodaja, servis ...) i pošto najbolje znate što nudite, tražite one koji to trebaju ili bi mogli treba . Budite svjesni da postoje razli i povi i vrste kupaca, upoznajte njihove navike, potrebe i mogu nos . Tako ete svakom pu kupca mo i ponudi ono što on traži i što mu najbolje odgovara. I krenite, jer kota i se moraju okreta , noge moraju bi u pokretu, a prodava i moraju pri a ... Rezimirajmo; prona i kupca može se redovitim istraživanjima, ispi vanjima, obilascima i pretraživanjem raznih baza podataka i Interneta, traženjem preporuka, osobnim kontak ma... Zadrža kupca mora se dobrim odnosom cijena i kvalitete, održavanjem dogovorenog, pridržavanjem rokova, kvalitete, cijene i uvjeta, pravilnim postupanjem, dodatnim uslugama, produživanjem jamstvenih rokova, davanjem nagrada za stalne kupce, ispunjavanjem želja, redovitim nenametljivim kontaktima, iskazivanjem više pažnje, brigom o njegovim potrebama, stalnim informiranjem, pobu ivanjem emocija, stalnom dostupnoš u i uslužnoš u. Maloprodajni centri kupce mame poklonima, degustacijama, besplatnim tretmanima, kavom, kola ima, sladoledom, popus ma, savjetovanjem, zabavnim programima, i tu je otvoren prostor za krea vnost i maštovitost... Svi postaju svjesni da je kupac najvažniji dio u svakog poslovanja, a ne samo posljedica ili tek neki “cilj“.
Predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije Slavko Faltak pozvao je obrtike da izlažu na MESAP-u koji otvara svoja vrata za mjesec dana. Kako je MESAP ušao u kalendar regionalnih sajmova, to Hrvatska obrtni ka komora sufinancira izlaga e s 50 posto sredstava. Konkretno,
cijena kvadratnog metra unutarnjega ure enog prostora iznosi 165 kuna, a vanjskog 32,50 kuna. Zainteresirani obrtnici moraju kopiju prijavnice za sudjelovanje na MESAP-u dostaviti u Obrtni ku komore Me imurske županije. U me uvremenu stižu i prijave obrtni kih komora i udruženja
iz drugih sredina koje žele izlagati na MESAP-u. Prošle godine na MESAP-u je izlagalo devet obrtni kih komora s ukupno 69 izlaga a. Ove se godine unato recesiji o ekuje isti broj obrtnika na MESAP-u. Na štandu Obrtni ke komore Me imurske županije predsta-
vit e se i dvije dobitnice nagrade “Vrijedne ruke”, s obzirom na to da je HOK ovu godinu proglasio godinom žena u obrtništvu. Ove godine nagrada je pripala Keramici Fajgl iz Zasadbrega, prošle godine dobila ju je Keramika Vrbanec iz Ma kovca. (JŠ)
POGLED ODOZDO
Me imurje na prekretnici Me imurje je regija po mnogo emu posebna. Ako bismo je uspore ivali s ljudskom sudbinom, tada bismo rekli kao da je ro ena s višestrukim teško ama u razvoju. Dvjema rijekama odvojena u zasebnu cjelinu kao otok. Upravo ta odijeljenost povijesno ju je svrstavala u razli ite državne tvorevine. To je pak ljude u njezinu podru ju oblikovalo tako da su u svom mikroprostoru morali djelovati tako da fizi ki opstanu da sa uvaju svoj identitet i da ipak koliko god je mogu e prežive, a da pri tom izaziva ki ne privla e pažnju na sebe kako ne bi ugrožavali svoj opstanak. Biti podanik u tu oj zemlji pod tu inskom vlaš u dvostruki je hendikep. Mi smo pre esto s tim morali živjeti. Zato su Me imurci na sebe skretali pažnju visokom radnom etikom, kako bi ih svaka vlast ostavljala na miru, jer vrijedne i marljive radnike treba svaka vlast, jer je mar-
ljivoš u i radom ne ugrožavaju ve doprinose njezinom uspjehu. Svjesno ili mire i se sa sudbinom Me imurci su pristali na tu ulogu bez ambicija na ve e pozicije od marljivih vrijednih radnika. No to im je donijelo neslavnu ulogu na društvenoj ljestvici, kakve se teško rješavaju i koju nose kao Martin Sagner ulogu Dudeka. Ta tko bi njemu nakon što ga je maestralno odigrao dodijelio ulogu Hamleta, jednom Dudek, zauvijek Dudek. Tako i Me imurci, jednom vrijedni i marljivi radnici, zauvijek vrijedni i marljivi radnici, danas gra evinski konobari, sutra gra evinski inženjeri. Kako sada društvenu publiku uvjeriti u to da mi tu ulogu više ne bi igrali, da je nama i do uloga Hamleta, ministara i premijera, a ne samo Dudeka. Od vrištanja to je nepravda, prava, pravcata društvena nepravda, jer okolnosti su se izmijenile, i mi imamo pravo na
druge važnije role. Kako to izvesti neprimjetno da publika zaboravi kako smo predugo igrali Dudeka. Ta preobrazba je proces i trajat e, ali mic po mic, kad jednom na mala vrata u emo u veliko kazalište, ništa nas više ne e sprije iti da dobijemo i veliku rolu. Ne treba se prepustiti atalizmu i vjerovati da je sudbina unaprijed odre ena i zape a ena. Ne, nije, treba se usuditi dirnuti u nju. Ta pred samo kojih desetak godina nitko nije vjerovao da je nama mjesto uz bok Dalmatincima na estradi. Ali mic po mic evo nas i na estradi i u konkurenciji i za Porine. Filip je tako er dokazao da i u Me imurju nastaju olimpijci, a povu i e on za sobom i drugu djecu. Naše firme stvaraju poslovnice u Zagrebu, jer zašto ne svojim znanjem biti nekome gazda u metropoli da radi za tebe? Kad smo se po eli zbrajati, shvatili smo da imamo i velik broj ljudi u
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
znanosti koji su se, što je prije kojih desetak godina bilo nezamislivo, po eli me usobno družiti i sura ivati. Sve je to doprinijelo svijesti da možemo i želimo unaprijediti svoj kraj. Nema ve eg zadovoljstva nego vidjeti svoju ideju kako raste i razvija se, daje plod. Da je možeš pokazivati kao kakvu lijepu ku u koju si izgradio i uredio. Novac je važan, ali ako znaš što želiš, ako si uporan, kao i svaki mali potok probijaju i se kroz blato i kamenje, na eš uš e u veliku i sigurnu široku rijeku.
18. svibnja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PERUTNINA PTUJ PIPO AKOVEC
7
FEST.A CROPAK 2010.
Usprkos krizi, investirali u novu proizvodnu liniju
Nagra ena Ragusina ambalaža za Fioli
- Perutnina Ptuj Pipo akovec prvi je proizvo a pile eg mesa u široj regiji koji je investirao u novu tehnološku liniju pile eg mesa u kontroliranoj atmosferi vrijednu 700.000 eura Nova linija donosi niz prednosti za potroša e koji e od sada mo i kupiti svježe, marinirano i za injeno pile e meso s dužim rokom upotrebe, do osam dana. Zbog svih prednosti koje donosi nova tehnološka linija proizvodnje pile eg mesa u kontroliranoj atmosferi, novi proizvodi bit e u novom egaliziranom pakiranju. Svi pakirani proizvodi do jednog kilograma bit e iste težine. Nova investicija je komplementarna s postoje im sustavom proizvodnje zdrave, sigurne i kvalitetne hrane u okviru integriranih procesa i sustava kvalitete, sigurnosti i (KSS) sljedivosti. U tom sustavu pod stalnom kontrolom je svaki postupak proizvodnje,
U sklopu sedmog festivala ambalaže FEST.A CROPAK 2010. akove kom poduze u “Ragusa“ dodijeljena je nagrada za najbolji dizajn ambalaže na doma em tržištu. Ragusa, koja se ve dugi niz godina bavi proizvodnjom suhe tjestenine, svoju je poziciju lidera na doma em tržištu postoje im brendom Paradiso ove godine potvrdila lansiranjem još dvaju novih brendova - Mamini i Fioli. Upravo je za ovaj potonji Ragusa u jakoj konkurenciji primila nagradu, što je potvrdilo da se lansiranje
Nova tehnološka linija u Perutnini Ptuj Pipo akovec
Prihodi 38 milijuna eura
Predrag Šegovi , direktor Perutnine Ptuj Pipo akovec
Ukupni prihodi Perutnine Ptuj Pipo akovec u prošloj godini iznosili su 38 milijuna eura. Trenuta no je u Perutnini Ptuj Pipo akovec zaposleno oko 650 djelatnika. Proizvedeno je 8.500 tona pile eg mesa i preko 4.000 tona prera evina. Za proizvodnju Perutninu Ptuj Pipo akovec radi 86 kooperanata. (BMO)
od polja do vilice, a inalni proizvod je potpuno hrvatski, zapravo u potpunosti proizveden u Me imurskoj županiji.
Nastavili zna ajna ulaganja Pipo je prošle godine investirao 6,4 milijuna eura, tako da je ova investicija daljnji nastavak ulaganja. Ove godine osim u proizvodne kapacitete posebno se usredoto uju na
investicije u distribucijskim i skladišnim kapacitetima. Perutnina Ptuj Pipo akovec ima kompletni lanac proizvodnje u vlastitoj ingerenciji, od dobavlja a sirovina, usluga, do svih proizvodnih kapaciteta kao što su inkubatorska stanica, tvornica sto ne hrane, industrija mesa, prerade. Distribucijski lanac sa svim skladištima garantira da su svi proizvodi proizvedeni u Me imurskoj županiji.(BMO)
novih proizvoda u atraktivnoj ambalaži isplati i u vrijeme krize. Nagrada je dodijeljena u sklopu sedmog festivala ambalaže FEST.A CROPAK 2010., u organizaciji Instituta za ambalažu i tiskarstvo, tvrtke “Tectus“ d.o.o. iz Zagreba i stru nog asopisa “Ambalaža“. Festival je okupio 163 sudionika iz 81 tvrtke i 12 hrvatskih i svjetskih institucija, ime je još jednom potvr en zna aj i kvaliteta toga središnjeg doga aja za ambalažnu industriju u Hrvatskoj i regiji. (Bojana Špani ek)
Priznanja i nominacije za Perutninu Za najbolju ambalažu inozemnog proizvoda/serije na našem tržištu nagra ena Perutnina Ptuj za Poli snack 2X. Perutnina Pipo akovec tvornica je mati ne tvrtke Perutnine Ptuj koja je primila priznanje za pakiranje inozemnog proizvoda/serije. akove ka Perutnina Pipo tako er je bila me u nominiranima za nagrade za pakiranje svog proizvoda Poli Pate (dizajn oba pakiranja osmislili su dizajneri slovenskog studija Futura ddb), dok je Ragusa bila nominirana i za
Poli Pate bila je me u nominiranima u konkurenciji za nagrade
Mamini, a me u nominiranim je bio i Tehnix D. Kraljevec. (bš)
INOVATOR Zvonimir Dolenec i tvrtka “Ke keš“ iz Preloga zajedni ki kre u u osvajanje tržišta
Uspjeh vertikalnog parkinga za bicikle
Inovacija se sastoji od stupa koji u sebi sadrži vodilicu po kojoj se kliže pomi ni dio vodilice za kota bicikla
Inovator Zvonimir Dolenec iz Preloga, prije nekoliko godina proglašen najboljim inovatorom Me imurja, ponovno je iznenadio me imursku javnost jednostavnim i kvalitetnim rješenjima za svakodnevne probleme. Ovih je dana zaštitio svoju petnaestu po redu inovaciju, što je i mali jubilej bavljenja inovativnim radom. Najnovija inovacija nosi naziv “Okomiti parking za bicikle” i ima veliki tržišni potencijal. Rije je o inovaciji koja bitno smanjuje prostor za parkiranje bicikla, a može se upotrijebiti bilo gdje, od prodavaonice bicikala, u garaži, pa do mjesta za ostavljanje bicikala u gradovima. Inovacija je veoma jednostavna, sastoji se od nosivog stupa s vodilicom, a može se konstruirati za potrebne koli ine parking prostora, od jednog bicikla pa do više desetina i prema potrebi. Za izvedbu prototipa u me uvremenu se zainteresirala tvrtka “Ke keš“ iz Preloga koja je u suradnji sa Zvonimirom Dolenecom izvela prototip za jedan i više bicikala. Obiteljska tvrtka “Ke -
Siniša Ke keš, direktor obiteljske tvrtke “Ke keš“ iz Preloga: Napravili smo prototip koji je uspješan i o ekujemo prve narudžbe. Proizvod ima dobar tržišni potencijal
Zvonimir Dolenec, inovator iz Preloga: - Ovo mi je prva inovacija koja kre e u proizvodnju, što je ve samo po sebi velik uspjeh
keš“ ina e se bavi se bravarskim radovima u inoxu te plasti nim materijalima. Direktor tvrtke Siniša Ke keš kaže da je potencijal inovacije Zvonimira Dolenca znatan. Tvrtka je uložila dio svojih sredstava u izradu prototipa, a u ovom trenutku o ekuju se prve narudžbe. Marketing e se
provesti preko Interneta i web stranica. Odlu eno je da se proizvod ponudi tržištu jer interes ve postoji. Naime, jedna tvrtka iz Zagreba ne može udovoljiti narudžbama za okomitim parkingom za bicikle, no njihova je inovacija mnogo kompliciranija i ne tako elegantna kao inovacija Zvonimira Dolenca.
Za izradu prototipa za pet bicikala trebalo je oko 3.000 kuna, a ra una se da e proizvod biti veoma isplativ i konkurentan. U najboljem slu aju, ovisno o interesu, u tvrtki su spremni na zna ajnu proizvodnju uz desetak i više novozaposlenih, a potencijalni naru itelji ponajprije su gradovi. Ukoliko se ostvare želje, okomiti parking za bicikle mogao bi postati uspješan proizvod na tržištu. Najvažnije je, me utim, što je jedna mala tvrtka prepoznala mogu nosti koje nude doma i inovatori, koji su esto zapostavljeni i na ije se inovacije pre esto gleda kao na nešto što ne može uspjeti. Tako er se previše esto podcjenjuju same inovacije zbog svoje jednostavnosti. Zbog svega toga okomitom parkingu za bicikle Zvonimira Dolenca, koji nije samo inovator ve i slikar me imurskih vidika, želimo dug život i što više zaposlenih na njegovoj izradi, a to e biti i jedna od prvih inovacija koja nije završila negdje u ladici. (J. Šimunko)
8
Crna kronika
CRNI prometni tjedan u Me imurju
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
JE LI DRAVA izbacila na površinu još jednog varaždinskog samoubojicu?
U jezeru HE akovec prona ena mla a muška osoba Policijska uprava me imurska javila je da je 600 m uzvodno od brane Hidroelektrane akovec s me imurske strane u Akumulacijskom jezeru u visini naselja Novo Selo Na Dravi prona eno tijelo utopljenika. Leš je izvu en iz vode te prevezen na Odjel patologije Županijske bolnice akovec. Prema
U Dekanovcu je smrtno stradala starija biciklistkinja
U samo pet dana na cestama život izgubile tri osobe Stanje sigurnos cestovnog prometa u prvoj polovici ove godine u Me imurju, barem što se e nesre a s najtežim posljedicama, sve do prije nekoliko dana, bilo je rela vno mirno. Zabilježena je tek jedna nesre a sa smrtnom posljedicom, i to u mjesecu sije nju kada je poginuo biciklist. No, stalni apeli policije da najugroženije skupine sudionika u prometu (pješaci, biciklisti i motoristi) posebno pripaze na ponašanje u prometu te, naravno, da i ostali sudionici posebnu pažnju obrate na njih, o ito ne padaju na plodno tlo. Protekli je tjedan bio koban za troje ljudi. Crni niz po eo je u ponedjeljak u Gornjem Hraš anu, nastavljen je u srijedu u Dekanovcu, a završen u petak na ces izme u Nedeliš a i Puš ina.
U Gornjem Hraš anu sija icom traktora usmrtio biciklista U nesre i o kojoj smo ve ukratko pisali u prošlom broju, a koja se dogodila u ponedjeljak 10. svibnja oko 15.40 sa u Gornjem Hraš anu, život je izgubio 73-godišnji Feliks Miklin iz Badli ana. On se kretao ulicom na biciklu, kada ga je prilikom pretjecanja sija icom priklju enom na traktor, kojim je upravljao, udario 27-godišnjak iz Trnovca. Biciklist je od udara pao na tlo te je preminuo u vozilu Hitne medicinske pomo i, na putu za Županijsku bolnicu akovec. Traktorist koji je izazvao nesre u nije bio pod utjecajem alkohola, no bit e kazneno prijavljen.
U Dekanovcu automobilom udario 77-godišnju biciklistkinju U srijedu 12. svibnja ujutro oko 7.25 sa u Kalni koj ulici u Dekanovcu ispred ku nog broja 66 poginula je 77-godišnja biciklistkinja Sabina Posavec iz Novakovca. Na nesretnu ženu osobnim je automobilom nale o 32godišnjak, tako er iz Novakovca. Nesavjesni voza na ulazu u Dekanovec brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste i prometnoj situaciji te nije mogao pravovremeno zaustavi vozilo. Zbog toga je u blagom desnom zavoju u ko enju prednjim desnim dijelom vozila udario u biciklistkinju koja je prelazila kolnik. Od udara žena je bila podignuta na haubu automobila, a za m je pala na tlo te preminula na mjestu nesre e. O evid na mjestu doga aja obavio je istražni sudac Županijskog suda
u Varaždinu, uz pomo o evidne ekipe Postaje prometne policije akovec i nazo nost županijske državne odvjetnice. Protiv voza a osobnog automobila slijedi podnošenje kaznene prijave.
Prestizao na snažnom motoru te se zabio u auto
Voza motora iz Paraga bez voza ke dozvole nesavjesnom vožnjom otišao je u smrt U petak 14. svibnja u 20.33 sa na ces izme u Nedeliš a i Puš ina poginuo je 37-godišnji Matijaš Oršuš, motociklist iz naselja Parag. On je, upravljaju i snažnim kawasakijem, krenuo pretjeca vozilo ispred sebe, no u tom je trenutku sa suprotne strane dolazio automobil te se motociklist izravno zabio u njega. Tijelom je udario u vjetrobransko staklo i krov automobila te na mjestu poginuo. O silini udara svjedo i i podatak da je motocikl završio nekoliko desetaka metara dalje na oranici, probivši i ži anu ogradu. Osobnim automobilom u koji se zabio Oršuš upravljao je 39-godišnjak iz Puš ina. On e, premda nije izazvao strašan sudar, odgovarati pred sudom jer je vozio pijan. Izmjereno mu je 1,57 promila alkohola u krvi. S druge strane, poginuli motociklist nije imao voza ku dozvolu za upravljanje vozilima A kategorije. Na glavi je u trenutku nesre e imao kacigu, no ona mu nije pomogla, budu i da su brzina i izravni sudar o ito u inili svoje. Ina e je bio eviden ran i kao po initelj više prometnih prekršaja. U blizini mjesta nesre e okupili su se mještani romskog naselja Parag koji su kazali da je poginuli zadnji put vi en u jednom ugos teljskom objektu u obližnjem Gornjem Kuršancu, gdje je navodno konzumirao ve u koli inu alkoholnih pi a. Na mjesto nesre e s gli su i supruga i sin preminulog, koji su u suzama iden cirali svog supruga i oca. (Velimir Kelkedi)
Traktor sa sija icom koji je bio koban za biciklistkinju iz Badli ana
neslužbenim informacijama, radi se o mla oj muškoj osobi. Prije deset dana u rijeku Dravu s mosta je sko io 20-godišnjak s varaždinskog podru ja i više nije isplivao, no još se utvr uje radi li se o tom mladi u. Svibanj je o ito u varaždinskom kraju bio totalno fatalis ki. Ako se potvrdi iden tet prona enog mla-
di a, koji je ina e prijavljen kao nestali iz varaždinskog kraja, bit e to tre e samoubojstvo mladih ljudi u ovom mjesecu, što je i te kako zabrinjavaju e. Fotogra je koje je snimio naš fotoreporter prilikom izvla enja prona ene mrtve osobe uznemiruju eg su karaktera, pa jednu od njih objavljujemo kao zamu enu. (vk)
VARAŽDINSKI i ludbreški kraj zavijen u crno
Samoubojstvo maturantica ostaje pod velom tajne Hrvatska javnost još je šokirana jezivom smrti dviju mladih djevojaka u Varaždinu. Poznati varaždinski kanuist Rober Rauš za vrijeme redovnog treninga u srijedu rano ujutro u starom koritu rijeke Drave u Varaždinu uo io je najprije jedno, a ubrzo i drugo jelo mla ih ženskih osoba kako plutaju na vodi. Tijekom istog dana policija je, nakon prepoznavanja u varaždinskoj bolnici, potvrdila identitet preminulih djevojaka. Bile su to maturantice varaždinske Srednje strukovne škole - 18godišnjakinje iz ludbreškog kraja, M. Ž. iz Ludbreških Sesveta i T. K. iz Mar janca. Nakon obavljene obdukcije utvr eno da je uzrok smrti dviju djevojaka bilo utapanje. Na jelima nema tragova nasilja ni indicija koje bi ukazivale na to da se radi o kaznenom djelu, kaže glasnogovornica Policijske uprave varaždinske Marina Kolari . Službeno je demantirana i pri a da je bila s njima i tre a prijateljica koja se tako er pokušala ubi . Ona je bila s njima, ali samo do nave er, kada se vratila ku i, dok su njezine prijateljice ostale u Varaždinu. Tako er je bila organizirana i potraga za njima, nakon što se M. Ž. nije vra la ku i.
“Toxy i Bonka was swe jako puno woleee... by...by...” Roditelji M. Ž. pomo policije potražili su još u utorak u no i, kada se njihova k i ni posljednjim autobusom nije vratila ku i. Sestra M. Ž. javila je majci Ljiljani da su Maja i Tajana putem mobitela na popularnom društvenom servisu Facebook ostavile oproštajnu poruku, a potom je uslijedila utrka s vremenom. - “Toxy i Bonka was swe jako puno woleee... by...by...” poruka je koja je s mobitela jedne od djevojaka poslana na njezin “facepro l“ u utorak nešto prije pono i, a koja
Maja
Tajana
zapravo sugerira na ono što se dogodilo te kobne no i. - Tražila sam je po Dravi i po Varaždinu. Isklju ila je mobitel, a oko tri u no i policajac iz Ludbrega dobio je Tajanu na mobitel i pokušao dozna gdje su. No, ona je poklopila i ugasila mobitel. Tada smo ih posljednji put uli, ispri ala je medijima neutješna majka, koja ne vjeruje da joj se k i željela ubi jer su danima prije toga radile na njenom maturalnom radu s temom ra unalnih igrica. Sestra bake M. Ž. kaže da su djevojke bile pripite te da su se s policajcem sva ale i psovale ga. Ina e, kao što je to obi aj danas u vrijeme Interneta, na webu kolaju mnoge pri e o cijelom doga aju, posebice zbog pro la djevojaka koji su dostupni svim lanovima Facebooka, kao i blogu jedne od nesretno preminulih djevojaka. Jedna od njih bila je vatrena obožavateljica Tokio Hotela, karizma nog benda kod teen populacije, posebice ženske, a na svom blogu spo-
minje totalnu razo aranost me što je otkazan krajem ožujka koncert koji je trebao bi održan u Zagrebu. Ina e cijeli blog je u “dark s lu“, otkriva njezinu pripadnost odre enoj supkulturi, kao i cjelokupno poimanje života, što, naravno, ne mora bi ništa udno za nejdžersku dob, ali ipak ... Špekulira se i o tome da je bila nesretno zaljubljena, da je zbog toga u inila ono najgore i sa sobom povukla prijateljicu, kao i razne druge “teorije“. Tako se pisalo i o tome da su djevojke navodno bile lanice EMO pokreta - glazbenog žanra i masovnoga tinejdžerskog pokreta u kojemu je naglasak na “otvorenosti prema svojim emocijama, naj eš e onim tužnima”. U radikalnijem izdanju emo se veže i uz tinejdžersku depresiju, nezdrave introspekcije te glori kaciju samoozlje ivanja. Me u m, prijatelji djevojaka opovrgavaju da su imale veze s EMO pokretom. - Po školi su proširili pri e da smo se planirale zajedno ubi , ali to nije
Sve nevažno pred injenicom da su ugašena dva mlada života
cator i neka ja odem do stanice. Vlak je došao, a njih dvije nisu se pojavile. Zvala sam ih mobitelom, ali nisu se javljale. Ušla sam u vlak i više ih nikad nisam vidjela. Nisu mi slale poruke, ni zvale.” Dodala je da je M. Ž. nedavno prekinula s de kom i da je nekoliko tjedana “bila u komi“, ali je posljednjih dana bila vedrija. (dz, vk)
Naravno sve je to nevažno pred injenicom da su ugašena dva mlada života. Ova tragedija, me u m, ponovno otvara pitanja što se doga a me u mladima, zašto toliko teže nekontroliranom opijanju, hedonizmu, posebice u javnos , od ka a do parkova. Varaždinski maturan ne libe se javno kri zira i žali što ih tjeraju iz grada na Dravu (problem opijanja pred o ima gra ana o ito nije baš “gledljiv“), što nije samo slu aj u Varaždinu, nego i u drugim gradovima, pa i kod nas (problem opijanja i nasilja mladih u akove kom parku). O ito se ne smije olako pristupa onome što se doga a oko nas. Potrebna je reakcija prvenstveno roditelja, ali i svih odgovornih ins tucija. Što je djevojke pred kojima je tek bio život nagnalo na ovakav strašan in, tajna je koju su sa sobom odnijele u grob, ostavivši iza sebe neutješne roditelje i brojne prijatelje. (dz, vk)
Opet provale u poljoprivredne ljekarne
te otu io ukupno 24 litre zaš tnih sredstava. Navedenu tvrtku ošte o je za 14.500 kuna.
Posljednji dan s M. Ž. i T. K. Nikolina je prepri ala i svoj posljednji dan s prijateljicama: “Bile smo po ka ima cijeli dan i veselile se završetku srednje škole. M. Ž. i T. K. bile su raspoložene bolje nego ina e. Popodne smo o šli u park pokraj škole. Pile smo, priznajem. Oko pola sedam krenule smo na vlak jer sam svojima rekla da u do i do osam. M. Ž. i T. K. rekle su da idu na toalet u Mer-
is na. Nije to no ni da su M. Ž. i T. K. pripadnice emo pokreta. One su slušale heavy metal i gothic. Prije bi se reklo da su darkerice. Slušale su Iron Maiden, Tokio Hotel i Rammstein. T. K. je posebno voljela Tokio Hotel, a planirale smo i i na koncert Metallice u Zagreb, pri a Nikolina Šokovi , najbolja prijateljica dviju djevojaka.
UKRATKO Rastrojeni mladi iz Preloga pokušao se zapaliti PRELOG - Policijska uprava me imurska zaprimila je 13. svibnja u 19.34 sa obavijest da u Prelogu gori baraka. Utvr eno je da se u spomenutom objektu u Ulici Kralja Petra Krešimira 4, u vlasništvu tvrtke Me imurjeplet, 21-godišnji Preložanin, pod utjecajem alkohola od 0,82 promila, pokušao ubi . Rastrojeni mladi oko sebe je prolio benzin koji je sa sobom donio od ku e te na benzin stavio kartonske ku je i sve zajedno zapalio. No, kada se stvorio gus dim, odustao je od suludog ina te je izašao iz barake. Zate en je u blizini mjesta doga aja i
smješten na Odjel psihijatrije Županijske bolnice akovec. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Prelog. (vk)
Biciklist slomio nos AKOVEC - Dana 11. svibnja u prometnoj nesre i koja se dogodila u Ulici Ivana Mažurani a u akovcu ozlijedio se 33godišnji biciklist iz Nedeliš a. Voze i nogostupom navedene ulice, Nedeliš anin jedolaskomdopristupnecesteparkiralištu prilikom naglog ko enja izgubio nadzornadupravljanjembiciklom.Prevrnuo se te glavom udario u osobni automobil kojim se neposredno prije zaustavio 34godišnjak iz Strahoninca. Biciklistu je od udara slomljen nos.
OREHOVICA, TOTOVEC - I dalje se nižu teške kra e u kojima po initelji otu uju poljoprivredni materijal i zaštitna sredstva. Nepoznati lopov tako je u Ulici Nikole Tesle u Orehovici s 13./14. svibnja provalio u poljoprivrednu ljekarnu “Graminea”, vlasništvo poduze a “A.B.M.” iz Koprivnice, odakle je otu io ukupno 66 litara zaštitnih sredstava. Materijalna šteta iznosi oko 33 tisu e kuna. U Ulici Vladimira Bakari a u Totovcu, tako er u no i s 13./14. svibnja, lopov je posjetio ljekarnu Poljoprivredne zadruge akovec
“Pao“ sa sedamnaest kilograma duhana Temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, djelatnici policije pretražili su u Preloškoj ulici u akovcu dom i druge prostorije te osobno vozilo 48-godišnjeg akov anina i kod njega pronašli sedamnaest kilograma sirovog duhana. Utvr eno je da je akov anin duhan neovlašteno kupovao i prodavao te e pro v njega bi podnijeta kaznena prijava za nedozvoljenu trgovinu“.
18. svibnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAJVE I HRVATSKI DEFICIT je deficit novoro enih
Tko e nas uzdržavati za dvadeset godina? Deficit novoro enih ovoga trenutka najve i je hrvatski deficit. Hrvatska je niskonatalitetna zemlja: zbog niske stope ertiliteta (žene u Hrvatskoj ra aju prosje no 1,4 djeteta, dok je za nultu stopu prirodnog prirasta nužno barem dvoje djece!) Hrvatska godišnje gubi preko 25 tisu a sta-
pitanje, ve prvorazredno nacionalno pitanje, jer nizak natalitet nije samo ograni avaju i aktor razvoja, ve je uvjet opstanka! Sljede i problem je da hrvatsko stanovništvo stari: prosje na starost ukupnog stanovništva RH iznosi 41 godinu, s time da pojedini dijelovi Hrvatske, posebno oni nerazvijeniji, kao i oni koji su bili zahva eni ratom, doslovno izumiru! A gospodarska mo jedne zemlje po iva upravo na mladima: što je radna populacija starija – to je gospodarska mo zemlje slabija, a budu nost neizvjesnija! Dakle, starenje stanovništva nema posljedice samo na socijalu, ve , prije svega, na gospodarsku situaciju, budu i da bi, po istraživanjima, do 2031. u Hrvatskoj moglo biti gotovo 600 tisu a manje radno sposobnih gra ana, odnosno do 2050. mogli bismo imati 1,1 milijuna umirovljenika na 1,5 milijun zaposlenih. Kona no, Hrvatska je ve sada u situaciji da mora uvoziti neophodnu radnu snagu. (BMO)
novnika (ili jedan grad veli ine Bjelovara!), kazala je Nadica Jelaš na skupštini socijaldemokratskih žena SDP-a. Dakle, zbog niske stope prirodnog prirasta stanovništva, kao posljedice naprijed spomenutih razloga, ra anje ve eg broja djece nije samo obiteljsko
Roditelji gastarbajteri disfunkcionalne obitelji O obiteljskoj problematici govorila je psihologinja dr. Andreja Bogdan, istaknuvši pritom da obitelj, kao temeljna institucija društva, prolazi tranziciju zajedno s društvom u cjelini. Ukazala je na niz problema s kojima se suvremena obitelj suo ava, te s tim u vezi naglasila potrebu osnivanja obiteljskog centra, jer je Me imurska županija jedna od samo
tri županije u Hrvatskoj koje još uvijek nemaju obiteljski centar, iako za njegovo otvaranje imamo i više razloga od drugih županija zbog izraženijeg problema alkoholizma, kao i zbog ve eg broja dis unkcionalnih obitelji koje su posljedica masovnijeg odlaska roditelja na rad u inozemstvo sedamdesetih godina prošlog stolje a. (BMO)
DRŽAVNO PRVENSTVO mladih vatrogasaca
Postignuti sjajni rezultati Prošli vikend u Šibeniku je održano deveto državno natjecanje vatrogasne mladeži Republike Hrvatske na kojem su sudjelovale ak 124 ekipe u dvije kategorije. I ovaj put, kao i na svim dosadašnjim natjecanjima, me imurski vatrogasci osvojili su vrlo dobre plasmane. U kategoriji “Mladež muški od 12 do 16 godina” DVD Sveta Marija osvojio je 2. mjesto, DVD Strahoninec 3. mjesto, DVD Ma kovec 4. mjesto, Gardinovec 5. mjesto i Savska Ves 7. mjesto. Sveta Marija je za pobjednikom, DVD-om Bedekov ina, zaostala nekoliko stotinki bodova. U kategoriji “Mladež ženske od 12 do 16 godina” DVD akovec je 2., DVD Palovec 8., DVD Sveta Marija 10. i tako dalje. U ovoj kategoriji pobjednik je DVD Josipdol s gotovo zanemarivom bodovnom razlikom. akov anke su na kraju imale 1039,57, a Josipdol 1040,48 bodova. Na rezultate me imurskih gasitelja vrlo su ponosni
NASTAVAK POZITIVNIH trendova u zapošljavanju
U mjesecu travnju zapošljavanje kona no u plusu
Krajem travnja u evidenciji Podru ne službe Zavoda za zapošljavanje bila je evidentirana 6.961 nezaposlena osoba, za 264 manje nego prethodni mjesec, ali još uvijek za 1.197 osoba više nego ih je na burzi bilo u travnju 2009. godine. Ako ništa drugo, barem drugi mjesec za redom jenjava bujanje nezaposlenosti i bujica masovnog gubitka posla koja se tijekom cijele prošle godine i tijekom zimskih mjeseci ove godine prelijevala na burzu, a sada se povla i u uobi ajeno korito. Travanj je prvi mjesec u kojem je nakon dužeg razdoblja u Me imurju broj nezaposlenih ponovno pao ispod sedam tisu a registriranih nezaposlenih osoba. U travnju je evidenciju napustilo znatno više osoba nego je u nju ušlo. U evidenciju nezaposlenih ušle su 484 osobe, dok je evidenciju napustilo 748 osoba, d ega 496 osoba zbog zaposlenja, a ostali iz drugih razloga, kao što je odjava s evidencije, neredovito javljanje, umirovljenje, te rodiljna ili roditeljska pošteda. Temeljem ugovora o radu ak 90 posto osoba zaposlilo se
Pao broj korisnika nov ane naknade Nov anu naknadu za nezaposlene koristilo je 2.677 nezaposlenih, a za što je ispla eno 3,8 milijuna kuna. Korisnici su nov anu naknadu dobili na vrijeme, što tako er nije nevažno. U usporedbi s ožujkom broj korisnika nov ane naknade smanjen je za 5,6 posto. na odre eno vrijeme, odnosno sezonski. Prema djelatnostima, do ve eg zapošljavanja došlo je u prera iva koj industriji, 140 zaposlenja, gra evinarstvu, 109, i javnoj upravi i obrani, 60 zaposlenja. Tijekom travnja u 2010. godini u Podru noj službi akovec bila su prijavljena 483 radna mjesta, što je 3,2 posto više nego prethodni mjesec. Najve i broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz prera iva ke industrije, 227, zatim gra evinarstva, i trgovine. Najve a potražnja bila je za zanimanja u obrtu i pojedina noj proizvodnji, a zatim slijede jednostavna te uslužna i trgova ka zanimanja. (BMO)
Javni radovi smanjuju nezaposlenost
u VZ-u Me imurske županije. Osim spomenutih, na natjecanju su bili i lanovi DVD-a Sveti Križ (46. mjesto) i DVD Palinovec (50.
mjesto) u kategoriji mladeži od 12 do 16 godina, te DVD Palinovec (16. mjesto), Gardinovec (23. mjesto), Strahoninec (24. mjesto)
i DVD Ma kovec (47. mjesto) u kategoriji ženske mladeži od 12 do 16 godina. (S. Mesari )
U okviru nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja bila je uklju ena 341 osoba. Aktivnosti su bile usmjerene na obrazovanje za nepoznatog poslodavca, 108 osoba, i obrazovanje za poznatog poslodavca, 98 osoba, te zapošljavanje pu-
objavljeno je u posljednjem izdanju asopisa Child Development, koji prenosi biologija.com.hr. Jednostavno, istraživa i su uspore ivali kvalitetu vrti a u ranoj dobi djeteta i dugoro ne u inke vrti a nakon petnaest godina. Mjereni su initelji koji uklju uju kvalitetu programa, broj sati u vrti u i tip zbrinjavanja te sakupljani rezultati testova i dje jih postignu a. Znanstveno je utvr eno da su pozitivni u inci odgoja i brige
za dijete u sklopu vrti a zna ajni, a to potvr uju i rezultati nekih ranijih studija. Pokazalo se da tinejdžeri koji su u ranom djetinjstvu poha ali kvalitetnije programe odgoja u vrti u s 15 godina bolje rješavaju testove kojima se ocjenjuju misaone vještine i akademska postignu a od vršnjaka koji nisu poha ali tako kvalitetne programe. Djeca koja su polazila vrti e koji nude programe visoke kvalitete imala su
tem javnih radova, 91, dok su putem ostalih mjera zaposlene 44 osobe. Mjerama nacionalnog programa za Rome obuhva eno je 79 osoba, od ega 18 žena. Najviše se radi o zapošljavanju na javnim radovima i obrazovnim aktivnostima.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Vrti i lijepo pjevaju Jedna tek dovršena studija u Americi baca novo svjetlo na napore oko izgradnje Romskoga obiteljskog centra u Kuršancu i zna aj izgradnje vrti a uop e. Studija je provedena na 1.300 ekonomski i geogra ski raznolike skupine djece u deset gradova Amerike, a dokazi su prikupljani petnaestak godina. Istraživanje je proveo ameri ki institut duga kog naziva, Eunice Kennedy Shriver National Institute o Child Health and Human Development (NICHD), a
9
kao tinejdžeri manje problema u ponašanju od tinejdžera koji su poha ali “slabije” programe u vrti u. Na kraju, ustanovljeno je da je važno i koliko su vremena djeca provodila u vrti u. Oni tinejdžeri koji su nekad u vrti u provodili više vremena eš e su poduzimali rizike, odnosno bili samostalniji od djece koja su u vrti u provela manje vremena. Ova i sli ne studije govore nam da je jako važno za
budu nost odgajati djecu od malena u visokokvalitetnim vrti ima, a nema sumnje da je najranija dob djeteta iznimno važna u odgoju. Zbog toga nam je sasvim nerazumljiv stav našeg Ministarstva prosvjete, po kojemu su vrti i još uvijek briga roditelja i op ine, odnosno grada. Pa e onda biti: što bogatiji grad, bolji vrti , što je ve u startu života stvaranje zna ajnih i esto nepremostivih razlika.
10
Kroz Međimurje
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SVE ANOM SJEDNICOM proslavljen ro endan Grada Mursko Središ e
Mali grad rudarske prošlosti na ulaznim vratima EU Kruno Živ ec obrušio se na na elnika i vladaju e
OP INSKO VIJE E Selnica
Prekinuta sjednica zbog vladaju ih Poprili no neslavno završila je peta sjednica Op inskog vije a Selnica u petak nave er. Ve na samom po etku vladaju i su bili u nevoljama, jer nije bilo vije nika Josipa Šajnovi a, što je zna ilo da su odnosi glasova vije nika 6:6, te se odluke nisu mogle donositi onako kako su vladaju i željeli. Kako je Šajnovi puno kasnio, sjednica je prekinuta nakon 2. to ke, na inzistiranje vladaju ih, a na gnjev opozicije. Ve je po etak sjednice nagovještavao buru. Naime, po etak je kasnio 15 minuta, što je poprili no razljutilo vije nika Krunu Živ eca, koji je znao u emu je kvaka zbog nedolaska Šajnovi a, pak je predsjednika Mezgu požurivao da zapo ne sjednicu, na što se ovaj pozvao na “akademskih 15 minuta”. Stoga je samo odra en aktualni sat, na kojem se najviše govorilo o programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, o emu je pitao vije nik Branko Pani , nadovezao se Mijo Kocijan, a odgovorio na elnik Kova i .
Nisi ovjek i govoriš bedasto e - Mi smo program izradili 2005. godine i poslali ga Ministarstvu na usvajanje. On nije dobio zeleno svjetlo, pak smo ga doradili i obavili odre ene izmjene i
u kona nici op ini donijeli korist. Od ukupno 83 hektara samo 20 posto ulazi u program prodaje ili najma. Ostala 63 hektara bit e u vlasništvu Op ine Selnica, koja e zemljište najvjerojatnije davati u dugoro ni najam, sve dok se ne stvore uvjeti za druga iju namjenu, pojasnio je na elnik Kova i , dodavši kako e do kraja lipnja izmijenjeni program biti razmotren na Op inskom vije u i poslan u Ministarstvo. Na elnikovim obrazloženjem nije bio zadovoljan Kruno Živ ec, koji je rekao: - Igramo se skriva a i ti, na elni e, jako dobro znaš da nije tako kako govoriš. Niste bili ažurni, jer ste kasnili etiri mjeseca, a država vam je poslala odbijenicu. Nisi ovjek i govoriš bedasto e, žestok je bio Živ ec, ali to nije smetalo Kova i u. U nastavku sjednice vije nici su saslušali izvješ e o radu op inskog na elnika u razdoblju od 1. lipnja 2009. do 1. travnja 2010. godine, te prijedlog o izmjenama i dopunama Statuta op ine. Kada je bilo na redu prihva anje odluke o godišnjem izvještaju, o izvršenju op inskog prora una za 2009. godinu, predsjednik Vije a Ivan Mezga prekinuo je sjednicu, iji bi nastavak mogao uslijediti u petak. Ostalo je, naime, još trinaest to aka dnevnog reda. (S. Mesari ).
Šteta zbog “Sun eka”
Snježana Doni ar Zadravec, ili bi se smijala ili plakala
Zbog prekida sjednice najviše štete Op ina ima jer nije riješena to ka dnevnog reda vezana uz potrebe mreže dje jih vrti a na podru ju op ine. Uzalud je Snježana Doni ar Zadravec, vlasnica DV-a “Sun eko”, ekala raspravu i odluku i na kraju je otišla nezadovoljna. Naime, njezin vrti ima potrebe za proširenje, a Op ina može pomo i. (sm)
Grad Mursko Središ e u petak 14. svibnja sve anom sjednicom Gradskog vije a proslavio je u školskoj sportskoj dvorani Dan Grada. Sve anost je otpo ela prijavkom gradona elnika Josipa Dobrani a po asnoj rudarskoj gardi i njihovim rudarskim pozdravom – Sretno! Grad Mursko Središ e poseban je po svojoj rudarskoj prošlosti, po ugljenokopima koji su zatvoreni 1972. godine, a do tada su hranili mnoge obitelji iz šire okolice Murskog Središ a i bili važan dio gospodarstva Me imurja. Mursko Središ e je i velika ulazna vrata prema Europskoj uniji. No tako dugo dok je na tim vratima grani ni prijelaz u središtu mjesta i dok se ne izgradi novi most i iz centra mjesta izmjesti tranzitni i teretni promet, to e biti ogra-
Prvi ljudi županije i Grada Mursko Središ e ni avaju i faktor za sam razvoj mjesta.
Zna ajna ulaganja u infrastrukturu Gra anima i uzvanicima na sve anosti Dana Grada prigodnim su se rije ima obratili Ivan Le ek, predsjednik Gradskog
vije a, Josip Dobrani , gradona elnik, Dražen Srpak, njegov zamjenik, i Ivica Perho , me imurski župan. U proteklih godinu dana u Murskom Središ u i pripadaju im naseljima unato krizi i malim prora unskim mjestima ure ivale su se pješa ko - bicikli-
Dražen Breglec, prvi gradona elnik, srda no do ekan
Sadašnji gradona elnik i zamjenik srda no su do ekali prethodnika
Nakon što je napustio dužnost državnog tajnika u Ministarstvu prometa, na sve anu sjednicu došao je i Dražen Breglec, premda ležerno odjeven, potenciraju i ulogu obi nog gra anina, pozdravljen je i do ekan kao prvi gradona elnik Murskog Središ a. (BMO)
sti ke staze, društveni domovi, zapo ela je izgradnja vodovoda u Hlapi ini. Pola milijuna kuna utrošeno je na sanaciju Dje jeg vrti a u Murskom Središ u, a ure ena je i grobna ku a u Murskom Središ u, te su nastavljeni radovi na kanalizaciji. Napokon se po elo s pripremnim radovima na ure enju nekadašnjeg kina “Rudar”, kako bi Grad dobio adekvatnu dvoranu za društvena doga anja i kulturne manifestacije. U kulturnom dijelu programa sudjelovali su zbor KUD-a “Mura”, uz pratnju tamburaša, Puha ki orkestar i ženska vokalna skupina “Fti ice” koju su osnovale u iteljice, a vodi kao i zbor Marija Trstenjak. Mursko Središ e ima i dobru glazbenu tradiciju, tako da su u programu nastupili Petar Novak na lauti uz pratnju Danijele Sabo na pijaninu i mladi glazbeni talent, pijanist i skladatelj, Maksim Kaljakin, student Muzi ke akademije. Sve anoj sjednici u Murskom Središ u bili su nazo ni Petar Nova ki, predsjednik Skupštine Me imurske županije, Ivica Perho , me imurski župan, i njegov zamjenik Matija Posavec te brojni drugi uzvanici iz društvenog i politi kog života Me imurja. Sun ana Glavak, saborska zastupnica, uzvanicima i gra anima Murskog Središ a izru ila je pozdrave i estitke premijerke Jadranke Kosor. (BMO)
LOŠA VREMENSKA PROGNOZA promijenila raspored manifestacija uz Dan Grada Mursko Središ e
Loše vrijeme pomaknulo vozni red vlaki a i šetnju Zbog loše vremenske prognoze, ve sredinom prošlog tjedna pomaknute su manifestacije planirane uz proslavu Dana Grada - prva šetnja mursko - rudarskom šetnicom i vožnja vlaki em. Prva šetnja murskim rudarsko putem održat e se u subotu 22. svibnja po istom rasporedu kao što je treba-
la biti u subotu 15. svibnja. Loša vremenska prognoza odgodila je i vožnju vlaki em. Vožnja turisti kim vlaki em po gradu preba ena je s petka, subote i nedjelje na utorak, srijedu, etvrtak i petak. U utorak e vlaki voziti cijelim podru jem Grada, s polascima s autobusnog kolodvora
u Murskom Središ u u 10, 13 i 16 sati. U srijedu je organizirana vožnja po Murskom Središ u samo za polaznike Osnovne škole Mursko Središ e i za djecu predškolskog uzrasta, polaznike dje jih vrti a. U etvrtak je vožnja sajmenim vlakom prijepodne po cijelom podru ju Grada, s
polascima s autobusnog kolodvora u Murskom Središ u u 8, 10 i 13 sati, te vožnja po Murskom Središ u, s polaskom s autobusnog kolodvora u 16 sati. U petak vlaki vozi po Murskom Središ u, s polascima s autobusnog kolodvora u 10 i 13 sati. (BMO)
PET GODINA RADA ME IMURSKOG DEMOKRATSKOG SAVEZA
Kriza bi bila blaža da je Hrvatska decentralizirana Me imurski demokratski savez, iji je predsjednik nekadašnji saborski zastupnik Željko Pavlic, u subotu, 8. svibnja u zgradi “Scheier” u akovcu proslavio je pet godina djelovanja okruglim stolom na temu “Regionalna politika u Hrvatskoj”. Gosti MDS-a bili su drugi regionalci iz Hrvatske i Laci Gujaš iz susjedne Ma arske. MSD i ostale regionalne stranke u proteklom su vremenu uporno izražavali nezadovoljstvo aktualnom regionalnom politikom koja se manifestira visokom centralizacijom i ovisnoš u lo-
kalnih i regionalnih vlasti, a ni trenuta no u Hrvatskoj nema politi ke volje ozbiljno krenuti u proces decentralizacije i regionalizacije Hrvatske. MDS i ostale regionalne stranke i dalje e inzistirati da se u taj proces krene što skorije i intenzivnije, i to pogotovo u ozra ju ove gospodarske krize. - Mišljenja smo da bi kriza bila blaža da je Hrvatska decentralizirana i da ima snažne regije koji bi se mogle uhvatiti u klin sa speci i nim problemima na svojem podru ju, smatra Željko Pavlic. (BMO)
18. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAJMANJA me imurska op ina proslavila svoj dan i trinaesti ro endan
S optimizmom gledaju u budu nost Sve anom sjednicom Op inskog vije a, kojoj su prisustvovali i gosti iz susjednih sredina te predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, op ina Dekanovec u etvrtak 13. svibnja proslavila je svoj dan te ujedno trinaesti ro endan. Dan op ine, podsjetila je u sve anom govoru predsjednica Op inskog vije a Verica Grbavec, slavi se kao spomen na 13. svibnja 1997. godine, kada je naselje Dekanovec izdvojeno iz sastava op ine Domašinec te je postalo samostalnom op inom. Op ina smo od posebne državne skrbi tre e skupine, a prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine brojimo 832 žitelja te smo najmanja jedinica lokalne samouprave u Me imurskoj županiji. No, veoma smo aktivni i s optimizmom gledamo prema budu nosti i razvoju. Želimo da Dekanovec bude op ina po mjeri mještana i prepoznatljiva po vrijednostima koje godinama njeguje, kao što su rad, poštenje, briga za svakog pojedinca bez obzira na dob, spol, vjersko i politi ko opredjeljenje. Jer svaki je ovjek na vlasti zamjenjiv, no ljudi ostaju, pa su glavni projekt naši
U prilog re enom, podsjetila je da op ina su inancira prijevoz u enika sa svojeg podru ja, boravak djece u vrti u, nagra uje izvrsne u enike te stipendira devet studenata. Jednako tako skrbi i o starijim sumještanima – starije od 65 godina oslobodila je pla anja komunalne naknade.
Prioriteti: cesta do Mure, Dom zdravlja i obnova zgrade Op ine
Na elnik Ivan Hajdarovi kazao je u prigodnoj rije i da su poznati novi prioriteti za daljnji razvoj op ine i tome e se težiti mještani, posebno djeca i mladi koji su naša budu nost, te njima želimo što više pomo i da odra-
staju bezbrižnije i kasnije budu uspješni samostalni ljudi, poru ila je Grbavec.
Protiv mogu eg ukidanja malih op ina
Petar Nova ki
Prisutne je u ime me imurskog župana Ivice Perho a pozdravio i predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki. On je izme u ostalog napomenuo da se protivi najavljenom mogu em ukidanju, odnosno prekrajanju nekih
jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Upravo u manjim sredinama ljudi najbolje znaju što im je najpotrebnije, stoga one i te kako mogu biti uspješne, a to potvr uje i primjer Dekanovca, ustvrdio je Nova ki.
Na elnik op ine Ivan Hajdarovi u svom je obra anju istaknuo da e prioriteti u predstoje em razdoblju biti izgradnja prometnice od mjesta do rijeke Mure, zatim Dom zdravlja te obnova dotrajale op inske zgrade. Kao najmanja op ina u Me imurskoj županiji, s vrlo skromnim prora unskim prihodima, moramo kao prioritet držati takve inicijativne projekte, jer samo sebi samima možemo i moramo osigurati bolji život u našem lijepom mjestu. Zato entuzijazam moramo sa uvati da Dekanovec postane još bolji, izgra eniji i sadržajniji, naglašava na elnik.
Dani Dekanovca nastavljeni do kraja tjedna U kulturno - umjetni kom programu sve anosti nastupile su lanice Pjeva kog zbora KUDa “Florijan Andrašec”. Ina e, uz ovo središnje obilježavanje, Dani Dekanovca nastavljeni su i u subotu. Predstavnici op ine i lokalnih udruga tradicionalno su do ekali i ugostili sudionike Rafting kupa Mura. Dana 22. svibnja pak e biti održan malonogometni turnir, dok proslava Dana op ine završava velikom veselicom dan kasnije, kada e se obilježiti i 50. obljetnica mjesnoga Športskog ribolovnog društva “Mura”. (Velimir Kelkedi)
GODIŠNJI SKUP UMIROVLJENIKA KOTORIBE
Prošle godine dobili svoje prostore Svoj rad u protekloj godini lanovi Podružnice umirovljenika Kotoribe ocijenili su vrlo uspješnim. Udruga okuplja 322 lana, a na godišnju skupštinu došlo je njih 111, što je dokaz da vodstvo podružnice dobro radi. Predsjednica Irena Maltar, govore i o aktivnostima u prošloj godini, spomenula je organizaciju šest izleta, sudjelovanje na sportskim susretima i zajedni ka druženja. U suradnji s Društvom žena i KLA-om “Nada” uklju ili su se u humanitarnu akciju “Dani narcisa”, organizirali su pješa enje do gostionice “Mlin”, dok su Dan umirovljenika Kotoribe obilježili zanimljivim i edukativnim predavanjem o važnosti i prevenciji ranog otkrivanja raka dojke. Umirovljenici Kotoribe od strane Op ine dobili su na raspolaganje prostore u zgradi policijske postaje, što je ostvarenje dugogodišnjeg
Predsjedavaju i na godišnjem skupu umirovljenika u Kotoribi sna. Prostore i okoliš sami su uredili i koriste ih za rad, druženja, edukativna predavanja i prigodne susrete. U prošloj godini izgubili su dvanaest
lanova, a jedan od prioritetnih zadataka u udruzi je pomo i briga oko bolesnih lanova koje za blagdane daruju prigodnim poklonima. Njihov rad pohva-
lili su predsjednik umirovljenika Me imurja Petar Horvat i predsjednik OV-a Kotoriba Željko Šebeštjan. (af)
SLU AJ “KIOSCI“ u središtu Domašinca
Vlasnici se oglušuju na op insku odluku i ne žele iseliti!? Op insko vije e Domašinec i dalje ide na ruku vlasnicima dvaju kioska pokraj Doma kulture koji uzastopno ignoriraju odluke Op inskog vije a i ne žele napustiti tu lokaciju. Umjesto sudske tužbe, nemo no Op insko vije e i na elnik odlu ili su ih ostaviti na miru sve do prolje a sljede e godine. Još u listopadu 2008. godine tadašnji saziv Op inskog vije a Domašinec donio je odluku o ure enju centra naselja Domašinec, prema kojoj je, izme u ostalog, predvi ena gradnja spojne prometnice od Vrtne ulice do Poslovnog centra uz Dom kulture. Op ina je dobila novac od resornog Ministarstva te po ela s investicijom, no do današnjeg dana nova cesta nije dovršena, jer su joj se na putu isprije ila dva kioska – u kojima su smješteni ugostiteljski obrt “Plavi“ vlasnika Dervišija Hisnija te objekt brze prehrane u vlasništvu tvrtke “Pro-Zrna“ d.o.o. iz Tur iš a. Op insko vije e donijelo je potrebne odluke prema kojima su korisnici trebali iseliti i ukloniti objekte, s krajnjim rokom iseljenja do 15. listopada 2009. godine. Me utim, zakupci odluke ignoriraju te se oglušuju na zahtjeve Op inskog vije a. Što je najapsurdnije, posljednjih nekoliko godina s Op inom Domašinec nemaju ugovorno regulirane nikakve obveze, odnosno rade na crno, Op ini pla aju i tek mjese nu naknadu za korištenje op inskog zemljišta od 370 kuna.
Rade bez ugovora, ali pla aju zakup? Sve je po elo još 1988. godine kada je tadašnja Mjesna zajednica dozvolila postavljanje kioska kod Doma kulture. Ubrzo su se zakupci po eli ponašati kao da mogu raditi što žele, odnosno kao da su oni vlasnici zemljišta, pa su bespravno dozidali objekte. Nakon što je formirana op ina, ipak im je produžen ugovor o zakupu, a zadnjih par godina rade bez ugovora. Nakon posljednjih odluka, umjesto iseljenja, i dalje su pla ali zakup, no Op ina im je taj novac vratila, da ne bi bilo da mogu i dalje koristiti taj prostor. Zakupci kioska svojim postupcima sprje avaju daljnji razvoj cijele op ine Domašinec. Kakav je to na elnik, kakvo je ovo Op insko vije e, ako se ne poštuju naše odluke, rekao je revoltirani na elnik Dragutin Lisjak na sjednici Vije a u utorak 11. svibnja, dodaju i i da ga udi odakle uop e tim objektima dozvole za rad od sanitarne inspekcije, s obzirom na stanje u njima.
Ako ne odu idu e prolje e, uslijedit e tužbe Usporedo s izvješ em o slu aju “Kiosci“, pred op inskim vije nicima našla se i zamolba jednog od zakupaca u kojoj traži produljenje zakupa, uz obrazloženje da se ove godine nije u mogu nosti preseliti. Kroz raspravu što u initi vije nici i na elnik su kazali kako su svjesni da je u današnje vrijeme krize teško nekome oduzeti egzistenciju, no složili su se da je ignoriranje odluka najviših tijela Op ine nedopustivo. S druge strane, napomenuto je kako je, što se ti e ove godine, od države teško o ekivati da e izdvojiti neka sredstva za nastavak ure enja centra mjesta, pa se projekt ionako u ovom trenutku ne može nastaviti. Stoga je odlu eno da se korisnicima kioska dopusti daljnji rad sve do 31. ožujka 2011. godine, no, ukoliko i nakon tog datuma ne isele, iz Op ine najavljuju podizanje sudskih tužbi. (Velimir Kelkedi)
Dio Društvenog doma u Tur iš u ide u zakup Nakon što je anketirano 115 ku anstava te se njih 69 izjasnilo da je za raspisivanje natje aja za davanje u zakup dvorane Društvenog doma u Tur iš u, tamošnje Vije e Mjesnog odbora Op inskom je vije u predložilo raspisivanje natje aja. Vije e je prijedlog potvrdilo. Radi se o 198 etvornih metara prostora (dvorana, bina, podrum), koji e se ponuditi po cijeni od 25 kuna po kvadratu mjese no. Vije nik iz Tur iš a Mladen Špilek kazao je kako mještani i VMO priželjkuju da u navedenom prostoru bude trgova ka djelatnost, jer mjestu nedostaje ve a trgovina. No, istodobno je, zbog devastiranosti, u obnovu interijera potrebno uložiti znatna sredstva, što se o ekuje od zakupca. Upravo kako bi najmoprimac kroz duže vremensko razdoblje imao prilike vratiti uloženi novac, natje aj se raspisuje na deset, a ne kako je u Op ini uobi ajeno kod sklapanja sli nih ugovora, na pet godina. Op ina pak e o svom trošku, za što su u ovogodišnjem prora unu predvi ena i sredstva, obnoviti fasadu i stolariju. Kada se prostor iznajmi, zabavne i kulturne manifestacije u Tur iš u, prema prijedlogu VMO-a, održavat e se u Vatrogasnom domu. (vk)
12
Kroz Međimurje
U MALOJ SUBOTICI prozivaju zaštitara okoliša Sinišu Goluba
Što je sa starom lipom u Strelcu i op inskim planom zelenog djelovanja? Vije nik Op inskog vije a Mala Subotica Dejan Horvat na posljednjoj je sjednici tog tijela skrenuo pažnju na staru lipu u Strelcu koja je još 1969. godine proglašena spomenikom prirode, no danas je “fizi ki mrtva“ . Horvat kaže da korijenje tog stabla ošte uje objekt mjesne crkve te pita kada e se ono ukloniti.
Domjani : Golub je neodgovorna osoba Op inski na elnik Vladimir Domjani istaknuo je da o tom problemu, bezuspješno, pokušava izvijestiti ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije Sinišu Goluba. - Do njega je teško do i, ne javlja se na tele on i po mojem je mišljenju neodgovorna osoba ne samo zbog lipe, ve i zato što op ina Mala Subotica još uvijek nema izra en plan zelenog djelovanja.
Golub: Izrada plana zelenog djelovanja pri kraju Prozvani Golub pak za naše novine kaže: - Ne želim ulaziti u razloge zbog kojih plan zelenog djelovanja još nije izra-
en, no, ako treba, spreman sam prihvatiti dio odgovornosti. No, napominjem da izradu planova zelenog djelovanja po me imurskim jedinicama lokalne samouprave koordinira i provodi Zaštitarsko - ekološka organizacija ‘Nobilis’. injenica je da sam me u osniva ima i bivši elnik te udruge, no danas sam samo njen lan, a pro esionalno obavljam unkciju ravnatelja ustanove. Ipak, obe ajem da e Mala Subotica do kraja mjeseca svibnja imati plan zelenog djelovanja.
Stara lipa bit e srušena uskoro Govore i pak o staroj lipi u Strelcu, Golub naglašava da je postupak skidanja zaštite s tog spomenika prirode pokrenut još prošle godine. Stablo je pregledao i osobno s inspektorom zaštite prirode. eka se suglasnost Ministarstva kulture, zatim odluka Skupštine Me imurske županije, a tada rušenje odmah može po eti. Dakle, o rušenju ne odlu uje Javna ustanova. Golub tvrdi i kako lipa ina e ne ugrožava nikoga, no, unato tome, ovih e se dana postaviti tabla s natpisom koji upozorava na opasnost od urušavanja. (Velimir Kelkedi)
Javno prozvali neplatiše op inskih dugovanja Oko 1,2 milijuna kuna dužni su mještani iz op ine Mala Subotica za komunalnu naknadu. Na popisu koji je osvanuo na op inskim Internet stranicama nalazi se 712 imena. Javna objava popisa uzburkala je duhove, ali u Op ini smatraju da je sve po zakonu. Bivša op inska vlast nije poduzimala ništa, da se ne zamjeri bira ima, pa je dug postao tako visok, ak 1,2 milijuna kuna. Ali tome se kona no mora sta na kraj, jer jednostavno ovaj novac nedostaje u prora unu. Znao sam da e biti svakakvih reakcija, ali spremni smo poduze i ovrhe ako
ne e bi pomaka, kaže malosubo ki na elnik. Što se e reakcija kod gra ana, one su dvojake, neki podržavaju odluku, jer nije u redu da netko pla a, a netko to ne ini, drugi pak kažu da je to sramotan potez, jer smatraju da nitko nema pravo objavljivanja imena i prezimena u javnos bez dopuštenja. Ostaje za vidjeti tko je u pravu, ho e li netko možda tuži Op inu zbog ovog poteza ili pak e brže - bolje ipak pla zaostala dugovanja, iako mnogima zbog malih prihoda to nije nimalo jednostavno. (vk)
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OSNOVNA ŠKOLA Orehovica pod stalnim pritiscima iz resornog Ministarstva zbog formiranja razrednih odjela
Ravnatelj Sušec: Sedam u enika Hrvata ne emo dijeliti u dva razredna odjela Denis Mešanovi zapovjednik DVD-a
Branko Sušec, ravnatelj OŠ Orehovica, tvrdi da je nemogu e formirati mješovite razrede sa samo sedam hrvatskih u enika, ali to u Zagrebu ne žele prihvatiti
Predsjednik Op inskog vije a Orehovica, ujedno i ravnatelj tamošnje Osnovne škole, Branko Sušec na sjednici Vije a u etvrtak 13. svibnja podnio je izviješ e o upisu i ormiranju razrednih odjela u školi koju poha a i nemali broj Roma. Situacija je sli na kao i u nizu drugih me imurskih osnovnih škola koje polaze i romski u enici. Zbog njihovog broja teško je ormirati mješovite razrede, a to uporno traži Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta.
Ministarstvo traži da sedam hrvatskih u enika bude podijeljeno u dva razreda!? U školi je omjer u enika koji e na jesen krenuti u prvi razred sljede i: 28 Roma i samo 7 Hrvata. - Ministarstvo traži da ormiramo dva razredna odjela prvih razreda, u kojima bi, uz Rome, od ukupno 7
Op insko vije e podržalo je odluku ravnatelja OŠ o formiranju razrednih odjeljenja, bez obzira što Ministarstvo traži suprotno hrvatske djece, 4 išlo u jedan, a 3 u drugi razred. No, mi se s time ne slažemo. Svi e u enici Hrvati i i u zajedni ki razred, a drugi e biti isti romski, kaže Sušec, podsje aju i i da je na nedavnom sastanku ravnatelja škola sa županom Ivanom Perho em dogovoreno da se Hrvati u sredinama u kojima su u manjini ne dijele u više razrednih odjela. Sušec naglašava da su se s takvim zaklju kom na zajedni kom roditeljskom sastanku složili i roditelji Hrvati i Romi, no Ministarstvo
je, zbog nedavne presude o segregaciji Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, neumoljivo. - Pritiske iz Zagreba i dalje možemo o ekivati, kaže zabrinuto.
Podržana odluka ravnatelja - S petog, sedmog ili dvanaestog kata u Zagrebu daleko se vidi, no nadležni o ito unato tome ništa ne vide. Kada bi došli ovamo, shvatili bi suštinu problema, napomenuo pak je op inski na elnik
Korekcija cijena dovoza otpada na gra evinski deponij Zbog velikih troškova sanacije deponija gra evinskog otpada u Orehovici, Op insko vije e korigiralo je cijenu dovoza otpada. Odlukom iz 2007. godine korisnici su pla ali 20 kuna po metru kubnom. Novom odlukom cijena e ovisi o debljini odloženog materijala: do 6 cen metara pla at e se 15 kuna po kubnom metru, a od 6 do 60
cen metara 40 kuna. Kao i do sad, prije odlaganja potrebno je ishodi odgovaraju u dozvolu od Op ine. Istodobno u Op ini upozoravaju da se na deponij dozvoljava samo dovoženje inertnog otpada (šute, cigla, crijepa i betona) te zemlje i šljunka od iskopa, dok je najstrože zabranjeno odlaganje salonitnih plo a, šindre i kamene vune. (vk)
Vije e je potvrdilo i zapovjednika Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Orehovica. Tu e dužnost obnaša Denis Mešanovi iz Orehovice. S obzirom na to da on nema odgovaraju u stru nu spremu, mandat mu je odre en na dvije, a ne kako je uobi ajeno na e ri, godine. (vk) Franjo Bukal, dodaju i i da u Orehovici mnogo rade na obrazovanju Roma. I Bukal i Op insko vije e podržali su prijedlog ravnatelja Sušeca o ormiranju razrednih odjela.
Slabo punjenje prora una Pred vije nicima se našlo i izvješ e o izvršenju op inskog prora una u prva etiri ovogodišnja mjeseca. Ukupni prihodi iznosili su 1,319.064 kune, što je 22% od godišnjeg plana (5,540.019 kn). - Prora un se puni slabo, do kraja travnja prihodi su trebali biti realizirani s oko 34%, kazao je na elnik Bukal. Na njihovo su smanjenje utjecali smanjeni priljev sredstava od poreza na dohodak, kao i iz županijskih i državnih izvora. Ako se ovaj trend nastavi, na sljede oj sjednici Vije a morat emo razmotriti sufinanciranje prijevoza u enika srednjih škola u sljede oj školskoj godini, zaklju eno je. (Velimir Kelkedi)
Preloški Pre-kom vrti ima donirao cvije e Tete i klinci ponosno su pozirali pred darovanim cvije em
Kako bi im pomogli da uljepšaju okoliš svojih vr a, Gradsko komunalno poduze e “Pre-kom“ iz Preloga doniralo je dje jim vr ima na podru -
ju Grada, Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu, 330 sadnica razli itog cvije a. Na tetama i djeci je da sada pokažu svoje hor kulturno umije e.
18. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PLAN mreže dje jih vrti a op ine Nedeliš e
Dogovorena dogradnja postoje eg vrti a u Nedeliš u - U Gornjem Hraš anu planira se izgradnja dje jeg vrti a s privatnim partnerom, koji je kupio zemljište i planira izgradnju vrti a kapaciteta oko 80 do 100 djece. Novi vrti tako er bi zadovoljavao nove standarde koji s po etkom idu e godine stupaju na snagu Prijedlog izgradnje vrti a i u Paragu
U cilju zadovoljavanja novih standarda u dje jim vrti ima koji stupaju na snagu 2011. godine, na prošlotjednoj sjednici Op inskog vije a op ine Nedeliš e jednoglasno je prihva ena odluka o planu mreže dje jih vrti a op ine Nedeliš e, prema kojoj je dogovorena dogradnja Dje jeg vrti a “Zvon i ” iz Nedeliš a, ali i planirana izgradnja novoga dje jeg vrti a u Gornjem Hraš anu. - Zna se da još uvijek radimo po starim standardima, odnosno novi standardi stupaju na snagu 2011. godine. Budu i da nemamo prostor kako bi smanjili broj djece po skupinama, što nalažu novi standardi, moramo raditi u ovim uvjetima koje imamo. Me utim, dogovoreno je da se dogradi postoje i vrti u Nedeliš u, a ako bi se gradio i novi vrti u Gornjem Hraš anu, to bi oslobodilo naš prostor te bi tada zadovoljili nove standarde, kazala je Danica Korunek, ravnateljica Dje jeg vrti a “Zvon i i” Nedeliš e.
U 2010. godini planira se izraditi projektno - tehni ka dokumentacija za dogradnju postoje eg vrti a u Nedeliš u te otkupiti potrebno zemljište za proširenje. Spomenutom dogradnjom dobio bi se prostor za još tri vrti ke i jednu jasli ku skupinu. Ukupni kapacitet nakon izgradnje zadovoljio bi potrebu za smještaj oko dvjesto djece. U Gornjem Hraš anu pak se planira izgradnja dje jeg vrti a s privatnim partnerom, koji je kupio zemljište i planira izgradnju vrti a kapaciteta oko 80 do 100 djece. Novi vrti tako er bi zadovoljavao nove standarde koji s po etkom idu e godine stupaju na snagu. Planom mreže dje jih vrti a op ina Nedeliš e predlaže i izgradnju dje jeg vrti a u naselju Parag investitora Republike Hrvatske. Novi vrti , za koji je detaljnim planom predvi en prostor, bio bi namijenjen za oko dvjesto djece. (hz)
- Novi standardi, koji nalažu smanjenje broja djece po skupinama, stupaju na snagu 2011. godine, kazala je Danica Korunek
ŠTRIGOVA
Uskoro Trg pušipela Vinogradari Bojan Štampar, Vladimir Horvat, Dragutin Kun i , Petar Kocijan i Boris Novak, lanovi Hortus Croatiae, u petak nave er u središtu naselja Štrigove posadili su etiri trsa pušipela.
Trsovi su posa eni kod kipa vinogradara i najava su skorog osnivanja Trga pušipela u Štrigovi. Vinogradarima su se pridružili op inski na elnik Stanislav Rebernik, predsjednik Op inskog vije a Mladen No-
vak, te Josip Mikec, predsjednik TZ-a op ine Štrigova. Sadnjom trsova zapravo su ve zapo eli Dani vina u županiji Zrinskih Urbanovo 2010., koji službeno zapo inju ovaj vikend. (S. Mesari )
Oni su zasadili pušipel na budu em trgu
SIGURNOSNO stanje u op ini Štrigova
Najve i problemi u prometu Branko Polanec, na elnik Policijske postaje Štrigova, izvijestio je elništvo op ine Štrigova o stanju sigurnosti na podru ju op ine u ožujku i travnju ove godine. Tijekom ožujka policija je zabilježila 6 kaznenih djela, te 24 prekršaja po Zakonu o sigurnosti
u prometu, gdje su zabilježene 4 prometne nesre e. U travnju je zabilježeno jedno kazneno djelo teške kra e, te 24 prekršaja iz domene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, gdje je zabilježena samo jedna prometna nesre a s materijalnom štetom.
Na elnik Polanec stanje sigurnosti na podru ju op ine Štrigova ocjenjuje dobrim, što o ekuje i u narednom razdoblju. U dva mjeseca grani ni prijelaz Bukovje i Banfi prešlo je 76.922 putnika i 38.310 vozila. (S. Mesari )
Sudionici akcije u Novom Selu Rok
AKCIJA dobrovoljnog iš enja okoliša u akove kom “gradskom prstenu”
“Lov na sme e” u Ma kovcu i Novom Selu Rok i iz recesijskih razloga! Prošli petak na podru ju Martice u Ma kovcu i šumi Rakitje u Novom Selu Rok održana je akcija iš enja pod nazivom “Lov na sme e“. Nositelji su aktivnosti Upravni odjel za komunalno redarstvo Grada akovca, Lova ko društvo “Zec“ akovec (s ije je strane sama akcija i pokrenuta), te upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Me imurske županije. U akciji su sudjelovali MO Novo Selo Rok, MO Ma kovec, MO Krištanovec, GPK akom d.o.o., te lovci, mještani, umirovljenici, studenti i mnogi drugi.
Sudjelovalo pedesetak ljudi Kako nam je objasnio voditelj grupe, dipl. ing. Ivica Pongrac iz Upravnog odbora za komunalno redarstvo Grada akovca, ovo je samo jedna u nizu akcija kojom se nastoji potaknuti svijest kod gra ana i kojom se želi ukazati na odlu nost poduzimanja obveza koje proizlaze iz zakona. Dodao je: - Želimo smanjiti troškove koje svake godine iz prora una izdvajaju jedinice lokalne samouprave,
kako Grad, tako i Županija. Ove godine su, zbog recesijskih mjera, ta sredstva ograni ena, zato i želimo gra anima ukazati da ovakvim akcijama možemo uštedjeti dosta novca, a i prirodu u initi ljepšom i kvalitetnijom za življenje. Na iš enju u Martici i Rakitju okupilo se pedesetak ljudi, a s obzirom na to da ovo nije jednokratna akcija, ve e se aktivnosti iš enja nastaviti i ubudu e, organizatori o ekuju i ve i broj ljudi. (B. Špani ek)
14
Kroz Međimurje
VIJE NICI op ine Nedeliš e podržali Vije e roditelja OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec
Roditelji žele kvalitetno obrazovanje za svoju djecu
Pokreta i peticije traže da romski u enici ne budu ve inski dio razrednih odjela Vije nici Op inskog vije a op ine Nedeliš e dali su podršku prijedlozima Vije a roditelja Osnovne škole Dr. Ivana Novaka Macinec koji traže da romski u enici ne budu ve inski dio razrednih odjela u toj školi. Podsje amo, roditelji isti u kako se ne protive integraciji i daljnjem obrazovanju njihove djece s u enicima romske nacionalnosti, ali se nikako ne slažu s opcijom da se razredi formiraju na na in da u njima sjedi ve inski dio u enika romske nacionalnosti. Svoje opravdane želje objašnjavaju injenicom da u tom slu aju nema rije i o integraciji djece romske nacionalnosti s hrvatskom, ve obrnuto, što nije poželjno za kvalitetno obrazovanje kako u enika hrvatske, tako i u enika romske nacionalnosti. Kao što smo ve pisali, s peticijom roditelja krenulo se spontano nakon presude u Strasbourgu u kojoj je,
- Oko 8 djece krenut e na jesen u školu, dok s druge strane prvi razred upisuje 40 djece romske nacionalnosti, kazala je Božena Dogša
izme u ostalog, spomenuta i ova osnovna škola. - Presudom Europskog suda za ljudska prava jedna vrlo negativna konotacija stavljena je na Hrvatsku, a posebno na ovaj kraj, kazala je Božena Dogša, ravnateljica OŠ Macinec, podsje aju i na veliki nesrazmjer u omjeru djece hrvatske i romske nacionalnosti u ovoj osnovnoj školi.
I Romi potpisuju peticiju potpore roditeljima Prema rije ima ravnateljice, za upis u prvi razred u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec predloženo je 11 djece hrvatske i 40 djece romske nacionalnosti. -Od 11 djece hrvatske nacionalnosti nekolicina e još otpasti jer imam neslužbene informacije o tome da neki roditelji još ne žele dati dijete u školu. Dakle, negdje oko 8 djece e krenuti na jesen u školu, dok s druge strane prvi razred upisuje 40 djece romske nacionalnosti. Prema uputama Ministarstva, bit e tri razreda i u svaki razred trebalo bi staviti 3 djece hrvatske nacionalnosti. Mislim da je to nedopustivo jer e time biti zakinuta naša djeca koja u startu raspolažu s puno ve im znanjem, dodaje Dogša. Me utim, s ravnateljicom OŠ Macinec slažu se i sami Romi iz Paraga, koji tako er potpisuju peticiju potpore roditeljima te podržavaju Boženu Dogšu i njezin prijedlog o formiranju razreda. Slažu se s prijedlogom da hrvatska djeca budu zajedno u jednom razredu, a da se njima priklju e oni Romi koji mogu pratiti njihov tempo. (hz)
Republika Hrvatska presudu e izvršiti Vezano uz peticiju koju je potpisalo oko tisu u mještana Macinca, re ana, Gornjeg Hraš ana i Trnovca, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa stiglo je o itovanje u kojem, izme u ostalog, stoji: “Budu i da službeni prijevod presude Europskog suda za ljudska prava, za što je nadležno Ministarstvo pravosu a, još nije dostupno, u ovom trenutku ne želimo
raspravljati o sadržaju teksta presude. Me utim, želimo naglasiti da e se Republika Hrvatska kao pravna država podvrgnuti presudi Europskog suda za ljudska prava, odnosno presudu izvršiti.” Navedeno o itovanje dokaz je koliko neozbiljno nadležna ministarstva, kao i sama država, shva aju ovaj problem koji u Me imurju postoji ve dugi niz godina.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
ROMSKO NASELJE Kuršanec
Otvoren prvi Romski obiteljski centar u Hrvatskoj - Lokalna samouprava ne može sama snositi troškove funkcioniranja, stoga se o ekuje pomo države i me unarodnih institucija U petak je prigodnom sve anoš u u romskom naselju Kuršanec otvoren prvi Romski obiteljski centar u državi. Gradona elnik akovca Branko Šalamon istaknuo je da je gradnja romskog centra zapo ela 2006. godine, te da se zbog više razloga kasnilo u izvo enju. No, on je napokon završen te je dan na održavanje i upravljanje tvrtki “ akom”. U njemu se za sada nalazi Dje ji vrti “Pirgo” koji uspješno djeluje ve osam godina. U po etku je vrti “Pirgo” pokrenula udruga “Romi za Rome”, odnosno Bajro Bajri , koji je tako er bio nazo an na sve anosti otvorenja. Vrijednost objekta je oko tri milijuna kuna, s time da je Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti su inanciralo izgradnju sa 70
Za romske vrti e tražit e se sredstva EU fondova U Me imurskoj županiji traže se na ini da se pokriju troškovi rada vrti a u romskim naseljima, odnosno predškole za Rome. Ukoliko nastojanja uspiju, na jesen bi se ti vrti i su inancirali sredstvima Europske unije. Trenutno se tek pišu programi za su inanciranje, svi se nadaju da e oni uspjeti pro i te tako osigurati sredstva. Dožupan Matija Posavec ovih je dana boravio u Ma arskoj upravo zbog potreba koordinacije. (J) posto, dok je 30 posto sredstava osigurao Grad akovec. Me utim, Grad akovec snosi sve troškove održavanja objekta u funkciji, ali i trošak svih zaposlenih. Trenutno u Romskom centru rade dva djelatnika akoma na održavanju te etiri tete u vrti u “Pirgo”, koji poha a 39 mališana iz Kuršanca. U naselju Kuršanec živi oko 1.200 pripadnika romske nacionalne manjine, od ega je oko 600 djece. Gradona elnik Šalamon je istaknuo da je sad važno da se objekt uva i ure uje kako bi bio na ponos naselja, a ne da se devastira.
Odgovor onima koji medijski napuhuju probleme Župan Ivica Perho uz ostao je rekao da se ovakvim potezima zajednice razvija tolerancija i suživot izme u hrvatske i romske zajednice, da je suživot nužan i potreban te da ne valja slušati one koji samo dijele savjete i traže prava, a izbjegavaju obveze. Izgradnja Romskog centra svakako je veliki uspjeh u Me imurskoj županiji i svojevrstan odgovor svima onima koji žele sukobe ili one koji ih medijski napuhuju, a na štetu obje zajednice. Ravnatelj Uprave za obitelj u Ministarstvu obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidar-
Romski obiteljski centar otvorili su mališani Romi, kao zalog za budu nost nosti Zdenko Žuni najprije je pohvalio napore Me imurske županije te posebno Grada akovca u obrazovanju Roma i naporima koji se ine da se razvije kvalitetan suživot. On je naglasio da se razvija jedna nova mreža obiteljskih centara u državi, po uzoru na socijalnu jednakost u Europskoj uniji. Do sada je izgra eno ukupno sedamnaest obiteljskih centara, a ovo je prvi romski obiteljski centar u državi, što je samo po sebi veoma zna ajno. U zadnjih nekoliko godina država ini mnogo na socijalizaciji Roma i ure enju naselja, no, kako se godinama nije ulagalo, to se sad ini presporo. Ipak, napredak je vidljiv svaki dan. Kako još nema obiteljskog centra u Me imurskoj županiji, on je rekao da e u Romski obiteljski centar u Kuršancu dolaziti stru njaci iz Varaždina, iz tamošnjega Obiteljskog centra. Prvi Romski obiteljski centar blagoslovio je Josip Jankovi , župnik župe Novo Selo na Dravi, koja obuhva a i naselje Kuršanec. Romski centar zajedno su otvorili mališani iz Dje jeg vrti a “Pirgo”, gradona elnik akovca Branko Šalamon i ravnatelj Uprave za obitelj u
Ministarstvu Zdenko Žuni . Kao zanimljivost navodimo da je gradona elnik Šalamon u Kuršanec doveo na otvorenje sve svoje bliske suradnike i vije nike Grada akovca, a na licima mještana vidjelo se koliko su sretni što imaju ovako lijep
dom. U romskom centru uskoro e se nalaziti i savjetovalište za mlade majke. U njemu sigurno ne e biti i prostora za svadbe, kako je poželio jedan od elnika naselja Kuršanec, a kako se lijepi objekt ne bi devastirao. (J. Šimunko)
GRADONA ELNIK akovca Branko Šalamon:
Nije u redu da troškove vrti a snosimo sami – Grad akovec se obvezao snositi sve troškove nakon izgradnje Romskoga obiteljskog centra, koje je Ministarstvo su inanciralo sa 70 posto sredstava. Znali smo da je to za Grad nepovoljno i da e u budu nosti biti dosta troškova, no pristali smo ponajprije zbog potreba razvoja i suživota i, što je najvažnije, obrazovanja djece Roma. To konkretno zna i da u ovom trenutku snosimo sve troškove održavanja objekta kojim upravlja akom, iji djelatnici rade na održavanju, ali i troškove Dje jeg vrti a ‘Pirgo’. To je velika nepravda u državi, da smo udruga, a ne Grad, troškove Dje jeg vrti a ‘Pirgo’ snosila bi država. Mislim da to nije u redu i da to treba hitno promijeniti. (J) Branko Šalamon, gradona elnik akovca
18. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NATJECANJE mladih tehni ara Hrvatske u Dubrovniku donijelo izvrsne rezultate me imurskih predstavnika
Lovro Kadi najbolji u fotografiji, a Branimir Vinko u radioorijentaciji Poziv za sudjelovanje na 52. natjecanju mladih tehni ara Republike Hrvatske, koje je održano od 27. do 30. travnja u Dubrovniku, dobilo je dvadeset u enika s podru ja Me imurske županije. Još etiri u enika pozvana su da predstave svoje radove na Smotri u eni kih radova koja je održana u sklopu natjecanja, a na kojoj su prikazani radovi na zadanu temu “Prijenos sipkog materijala“, te inovativno posebno vrijedni radovi. Na natjecanje je pozvano tristo u enika, koji su se natjecali u šest podru ja po redovnom HNOS-ovom H - programu, te u pet podru ja prema programima izvannastavnih aktivnosti tehni ke kulture zvanom P – program.
Dva državna prvaka, iz OŠ Sveti Juraj na Bregu i OŠ M. Središ e Me imurski osnovnoškolci bili su posebno uspješni u P – programu u kojem su se mogli natjecati u enici od petog do osmog razreda, tako da je državni prvak u Fototehnici Lovro Kadi, u enik sedmog razreda OŠ Sveti Juraj na Bregu, mentorica Vera Mohari . On je u dvosatno “razgledavanju” Dubrovnika najbolje fotogra ijom do arao dubrova ku ljepotu, ali i svakodnevni život. Karlo anadi, u enik sedmog razreda OŠ Mursko Središ e i lan Radiokluba Me imurje, mentor Branimir Vinko, državni je prvak u podru ju radio orijentacije, dok je Gregor Janžek, u enik šestog razreda OŠ Nedeliš e, mentorica Smiljana Colar, bio sedamnaesti. Filip Friš i , u enik sedmog razreda OŠ Donja Dubrava, mentorica Marina Ostrugnjaj, bio je sedmi me u dvadeset i dva raketaša. U podru ju Robotika - konstruktorstvo Dario Opa ak, u enik sedmog razreda OŠ Tomaša Gori anca iz Male Subotice, mentor Enes Bekteševi , zauzeo je tre e mjesto, dok je Martin Dodlek, u enik sedmog razreda OŠ Belica, mentor Leonardo Belovi , zauzeo drugo mjesto u Zrakoplovnom modelarstvu. Ilaria Ribi , u enica petog razreda OŠ Gori an, mentorica Katica Mikulaj - Ov ari , osvojila je šesna-
Natjecatelji i mentori na povratku iz Dubrovnika Prvi otvoreni dan u OŠ Hodošan
PRVI otvoreni dan OŠ Hodošan
Uspješna prezentacija i darovi mamama
esto mjesto, Sara Per i iz OŠ Sveti Martin na Muri, mentorica Dragica Kiborn, bila je deseta me u u enicima šestih razreda, kao i Nikola Hrustek iz OŠ Sveti Juraj na Bregu, mentor Mladen Beuk, me u u enicima sedmog razreda. Tomislav Per i iz OŠ Mursko Središ e, mentor Sanjin Tomši , me u u enicima osmih razreda u podru ju Elektrotehnika zauzeo je sedmo mjesto, dok su nešto niže plasirani Mateo Henec, Bruno i Kruno Lapat iz III. OŠ akovec, mentorica Jelisava Živkovi , te Filip Lesar i Bruno Ben ik iz OŠ Mursko
Središ e. U podru ju Elektronika Tin Kocijan iz III. OŠ akovec osvojio je devetnaesto mjesto. U najsloženijem podru ju natjecanja Robotici pravo natjecanja imali su u enici od petog do osmog razreda. Državni prvak u tom podru ju je Borna Bilas, u enik šestog razreda OŠ Mursko Središ e, mentor Sanjin Tomši . etvrto mjesto osvojio je Livio Ben ik iz I. OŠ akovec, mentor Branko Vujnovi , a deseto Filip Tisaj iz OŠ Prelog, mentor Milan Zvonar. Na Smotri u eni kih radova prikazani su sljede i radovi: “Graj-
Nedeljki Korotaj godišnja nagrada Na godišnjoj skupštini Hrvatske zajednice tehni ke kulture, koja je održana 30. ožujka u Nacionalnom centru tehni kih aktivnosti u Kraljevici, Nedeljki Korotaj, u iteljici tehni ke kulture u Osnovnoj školi “Petar Zrinski“ u Šenkovcu, dodijeljena je godišnja nagrada Hrvatske zajednice tehni ke kulture za 2009. godinu. Ovu nagradu zaslužila je zbog postignutih rezultata te prinosa razvitku i unaprje enju tehni ke kulture djece i mladeži kroz izvannastavne i izvanškolske aktivnosti njezinih u enika, koji na svim razinama natjecanja mladih tehni ara postižu sve zapaženije rezultate, posebno u podru jima strojarstva, graditeljstva, elektrotehnike i promet-
Stipendiraju šezdeset u enika za gra evinska zanimanja Nedeljki Korotaj dodijeljena je godišnja nagrada Hrvatske zajednice tehni ke kulture za 2009. godinu ne kulture, kao i zbog sve ve eg broja u enika koji se zanimaju za raznolike djelatnosti tehni ke kulture.
Hrvatsku ove godine predstavila II. OŠ akovec 7.000 tisu a stanovnika), od kojih posebno isti emo stari grad s muzejom vinarstva te srednjovjekovnu krš ansku crkvu na brdu iznad grada. Okolica ovoga grada poznata je po vinogradima i proizvodnji vrhunskih vina, a interesantan je podatak da su vinovu lozu u ove krajeve donijeli Hrvati, bježe i pred Turcima prije etiri stolje a. Drugi dan slijedili su sportski susreti u malom nogometu i grani arima. Naše u enice i u enici zauzeli su u oba sporta druga mjesta. Doma ini su nas izvanredno primili i lijepo ugostili, kaže Vinko Grgi , ravnatelj II. Osnovne škole akovec, dodavši da su sklo-
je knjižni arsko - novinarska grupa. Razredna nastava u svojim prostorima izložila je likovne radove, bilježnice i prikazala svoj rad izvan redovite nastave. Odaziv roditelja bio je manji od o ekivanog, ali osnovni cilj je postignut. U nastavku doga aja održana je tradicionalna priredba povodom Maj inog dana u kojem su sudjelovale dramska i lirsko - epska družina, školski zbor te brojne grupe razredne nastave. (fotogra ije: A. Zrna, K. Ov ari )
ZAGORJE TEHNOBETON priredio primanje za stipendiste
ME UNARODNI susret osnovnih škola u eškoj
Po etkom svibnja u enici i u itelji II. Osnovne škole akovec gostovali su u eškom gradu Mikulovu, gdje je održan peti susret osnovnih škola iz Ma arske, Slova ke, Austrije, eške i Hrvatske. Države su predstavljale škole iz gradova Jaszbereny –Ma arska, Bratislava i Topol any – Slova ka, Puysdorf - Austrija, dok je II. Osnovnoj školi akovec pripala ast da ove godine predstavi Hrvatsku. Doma in susreta, eški grad Mikulov (Moravska), prihvatio je iz svake škole 16 u enika (8 u enica i 8 u enika) i 5 u itelja. - Prvi dan upoznali smo kulturne znamenitosti grada Mikulova (oko
fer - stroj za va enje šljunka“ Luke Jan eca, u enika osmog razreda OŠ Ivanovec, mentorica Melita Maksimovi , “Model kranske dizalice“ kao timski rad Luke Lazara, voditelja tima, i Matije Kolenka, Dine Budiše i Filipa Kova i a kao lanova, “Model prijevoza sipkog materijala“ Philippa Kutnjaka, svi iz I. OŠ akovec, mentor Branko Vujnovi , i “Drvena Dizalica“ Ivana Špiranca iz OŠ Nedeliš e, mentorica Smiljana Colar. U enici koji su ostvarili plasman me u troje prvoplasiranih mogu se za nagradu nadati pozivu da sudjeluju na desetodnevnim ljetnim radionicama za nadarene u enike ili da na jesen odu u Belgiju.
Javnost esto nije upoznata koliko u enici i u itelji rade te kakve postižu rezultate izvan redovite nastave. Da bi roditelji i prijatelji škole vidjeli dio bogatog izvannastavnog rada, Osnovna škola Hodošan održala je svoj Prvi otvoreni dan na kojem su se predstavile grupe slobodnih aktivnosti mati ne škole: mladi tehni ari, prirodoslovci, informati ari, sekcije školskoga sportskog kluba, mladi likovnjaci, literati i epi ari te nositelji projekta “Zajedno i dalje”. Cijeli rad bilježila
pljena nova poznanstva te da je dogovoren šesti susret sljede e godine u Bratislavi. Drugu OŠ akovec na uzoran na in predstavljale su u enice Monika Ku ek, Stela Kuhanec, Lea Hreš , Aleksandra Bratkovi , Sara Šalamon, Dea Poljakovi , Berta Korunek i Anja Vuruši , te u enici Mario Šari , Sven Todorovi , Filip Belec, Mario Borko, Lovro Mohari , Vedran Mlinari , Krešimir Zvonarek i Fran Mavrek. O njima su brinuli u itelji Snježana Odak - Hrka , Sonja Klari , Mladen Deši te ravnatelj škole Vinko Grgi , dok ih je sigurno i mirno vozio voza Danijel iz tvrtke “Jambroši tours“.
Prošlog petka je u Varaždinu Zagorje Tehnobeton priredio primanje za svoje stipendiste kojih sada ima šezdeset koji se školuju za de icitarna zanimanja, etrdesetpet za KV zidara i petnaest za KV tesara. Miroslav Buni , direktor Tehnobetona, rekao je: - Ovo je sedma godina od projekta kojim želimo pobuditi interes mladih ljudi za gra evinska zanimanja. Do sada je u progamu bilo ak 150 u enika, od kojih 86 ve radi u Zagorje Tehnobetonu. Do sada smo u program stipendiranja uložili 3,5 milijuna kuna. I usprkos teškoj situaciji, i dalje emo ispunjavati kvotu od 30 u enika, što zidara, što tesara, jer time školujemo vlastiti kadar. Na sportskim terenima gradske sportske dvorane njihovi u enici iz Graditeljske škole akovec i Graditeljsko, prirodoslovno i rudarske škole Varaždin ogledali su se u malom nogometu, košarci i kuglanju, a po podjeli sportskih
Miroslav Buni , direktor Zagorje Tehnobetona priznanja i nagrada najboljim stipendistima u školskoj godini 2009./2010., za sve je prire eno druženje uz zakusku. Nov anu nagradu za najbolje stipendiste dobili su Mihael Lukave ki i Matija Lukavski. Skupu je prisustvovao i Ivan Žižek ispred Graditeljske škole
iz akovca koji nam je rekao: Radi se o dugogodišnjoj suradnji, a tvrtka Zagorje Tehnobeton jedna je od rijetkih koje još uvijek ulažu u svoj kadar. Naša je regija oduvijek bila poznata po graditeljima, a bez stru nog kadra nema budu nosti. (SZ, NŠ)
16
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
U GORI ANU predstavljen zajedni ki projekt tri hrvatske i etiri ma arske pograni ne op ine
Festival doma e kuhinje Troje najboljih s natjecanja: Bro ilovi , Savi i Jur i
PRVENSTVO SOMMELIERA Hrvatske
Klaudio Jur i najbolji hrvatski sommelier U Spa & Golf Resortu Sveti Martin prošli ponedjeljak i utorak održano je inalno natjecanje, 14. po redu, Prvenstva sommeliera Hrvatske, na kojem je sudjelovalo 25 majstora ovog zanimanja iz cijele Hrvatske. Pobjednik ovogodišnjeg natjecanja je Klaudio Jur i iz restorana “Bevanda“ u Opatiji, drugi je Filip Savi iz Pule, a tre e je mjesto osvojila Alena Bro ilovi iz Ližnjana. Svoje vrhunsko znanje i umije e pokazali su pred brojnom publikom i žirijem u kojem je bio i Milivoj Kossi,
Namu io i oznojio se Jur i pale i kubansku cigaru povjerenik saveza za sjeverozapadnu Hrvatsku. Na žalost, me u natjecateljima nije bilo nikoga iz naše županije. Sve pohvale izre ene su djelatnicima i doma inima Spa & Golf Resorta Sveti Martin. (S. Mesari )
Iskazali zavidno umije e Sommelieri su iskazali umije e u otvaranju pjenušca, predlaganju vina uz zadani meni, dekantiranju, prepoznavanju vina i alkoholnih pi a, ispravljanju vinske karte, posluživanju cigara, istakanju boce magnuma i opho enju s gostima za stolom, i to pojaš-
njava što su sve sommelieri morali znati. Milivoj Kossi, lan povjerenstva koje je ocijenilo nastupe, dodaje kako su svi me imurski sudionici u programu ispunili o ekivanja. Gosti su bili i mlada pjeva ica Carla Belovari te TV voditelj Stephan Macchi. (sm)
U Gori anu je u srijedu sve ano otvoren Full bowl festival. Rije je o projektu koji su zajedni ki osmislile etiri pograni ne op ine iz Ma arske i tri iz Hrvatske, a rije je o predstavljanju kulinarskih specijaliteta naših starih, s ciljem da se neka od jela u budu nosti brendiraju. Predstavljanju projekta koji se inancira sredstvima Europske unije, odnosno iz IPA programa suradnje izme u regija Hrvatske i Ma arske bili su nazo ni na elnici me imurskih op ina koje su uklju ene u projekt: Josip Grivec, na elnik op ine Donji Vidovec, Marijan Varga, na elnik op ine Donja Dubrava, te kao doma in Mario Mohari , na elnik op ine Gori an. S ma arske strane u projekt su uklju ene etiri pograni ne op ine gdje žive Hrvati. Sve anom otvorenju festivala bili su nazo ni Lajoš Vlaši , na elnik i prvi ovjek mjesne i manjinske samouprave u Sumartonu, Ladislav Gujaš, koordinator hrvatske manjine u Ma arskoj, a u ime Me imurske županije dožupan An elko Horvat te drugi gosti. Govore i na sve anosti, na elnik op ine Gori an Mario Mohari rekao je da je projekt jedan od manjih ali dobro osmišljen, te da se nada još boljem razvoju suradnje izme u pograni nih op ina Hrvatske i Ma arske.
Priredba povodom otvorenja festivala Predsjednica HKUD-a Gori an Marija Ševa, koordinatorica projekta s hrvatske strane, koja je i otvorila festival, istaknula je da je rije o projektu koji nosi radni naziv “Putovanje kroz me imursku gastronomiju”, a da e se sve blago starinskih jela vidjeti na jesen prigodom završnog predstavljanja jela.
Projekt menadžer Szilvija Szakajda rekla je da cijeli projekt stoji 101.165 eura, od ega 33.715 eura otpada na hrvatsku stranu, što je raspodijeljeno na tri op ine, a 67.450 eura na Ma arsku, koja e kao nositelj cijelog projekta inancirati sav promidžbeni materijal i na kraju i dvojezi nu knjižicu sa svim receptima jela,
Prezentacija me imurskih jela kao uvod u festival Nakon predstavljanja projekta i otvorenja festivala, za goste i doma ine prire ena je prezentacija nekih starih me imurskih jela, koje je priredila kuharica Magdalena Mar etko sa suradnicima. Predstavljeno je desetak starih jela, kao uvod u budu e predstavljanje boga-
Kuharica Magdalena Mar etko
te stare me imurske kuhinje. Gosti su mogli kušati žgance s vrhnjem, žgance s troskovami, doma e rne i bijele urke, trgance s lukom, više vrsta kola a, te, naravno, meso z tiblice i više vrsta kruha. Najviše im se dopao doma i sir, posebno ženskom dijelu. (J)
te gastronomski festival koji e stajati 9.700 eura. Osnovni je cilj projekta zajedni ki proizvod u budu nosti. U kulturno - umjetni kom djelu programa sudjelovali su tamburaši i skupina žena pjeva a HKUD-a Gori an s me imurskim pjesmama. Program se gostima iz Ma arske toliko dopao da su pozvali mlade tamburaše u Ma arsku, da kao predgrupa sviraju na koncertu Žige Me imurskog. Projekt e se nastaviti u Donjem Vidovcu 31. srpnja na temu ispiranja zlata i pripreme dravske ribe, 21. kolovoza u Donjoj Dubravi na temu dobravskog luka i ekoproizvodnje hrane, te u Gori anu 25. rujna, kada e biti predstavljena me imurska kuhinja, uz etiri programa s ma arske strane Mure. (J. Šimunko)
Prezentacija me imurskih jela nakon otvorenja festivala samo je uvod za jesenska doga anja
DANI JARETINE u Oporovcu
I prošle godine Festival jagoda u Prelogu bio je nešto posebno
TURISTI KA zajednica Preloga nastavlja s manifestacijama
Nakon jaretine - jagode Nakon Dana jaretine, manifestacije održane u subotu 15. svibnja u Oporovcu, agilna Turisti ka zajednica grada Preloga ve ove subote 22. svibnja na Trgu svetog Jakoba kod crkve s po etkom u 9 sati organizira novu zanimljivu manifestaciju – Festival jagoda. Kako kaže predsjednik TZ-a Ivan Grade ak, cilj festivala je prikazati sve blagodati tog vo a. Jagoda je iznimne zdravstvene vrijednosti U zajednici usto isti u kako je jagoda u svijetu prisutna ve stolje ima, a njeni plodovi ljudima koji ih konzumiraju pružaju užitak. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV. organiziran je uzgoj više vrsta jagoda. Jagoda se upotrjebljavala kao dodatak jelima ili pi u. Bezbrojne slastice i
kokteli prisutni su u gastronomiji itavog svijeta. Lagane i osvježavaju e, jagode su prema prodaji bobi astog vo a najpopularnije u svijetu. Mnogima su drage zbog zamamna srcolikog oblika, no stru njaci tvrde kako bi nam trebale postati i dio svakodnevne prehrane zbog iznimne zdravstvene vrijednosti. Najbogatije su vitaminom C, kojeg ima više nego u naran ama. U manifestaciji e sudjelovati Srednja škola Prelog, ugostitelji s podru ja Grada (Gradska kavana Lovac, Restoran Prepelica, Pizzeria Rosa i slasti arnica Holiday) te proizvo a i jagoda iz Podravine. Za slastice i kola e pobrinut e se tvrtka za proizvodnju hrane i pi a “Monika“ iz Ivanovca. (Velimir Kelkedi)
Unato hladnom vikendu i kiši, i šestu godinu za redom mnoštvo gostiju Ni kiša koja je nemilice padala, ni hladan vjetar u subotu brojne goste nisu odvratili od Dana jaretine u Oporovcu. Tu turisti ko gurmansku manifestaciju ve šest godina za redom osmišljavaju Turisti ka zajednica grada Preloga i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zadravec iz Oporovca. Osim što nam je zadovoljstvo okupiti ljude i ponuditi im nešto što je danas rijetkost, doma u prirodno proizvedenu hranu, veseli nas što se u ovu manifestaciju uklju uju mještani Oporovca, koji nisu lanovi nikakvih udruga i društava – ljudi koji svoje sposobnosti, znanje i tradiciju žele prezentirati drugima. Ovdje
smo okupili naše umirovljenike koji prikazuju stare zanate, primjerice, tesarstvo na tradicionalan na in, kako su to radili njihovi roditelji. Doveli smo i me imurskog konja, koji je ugrožen, ali se radi na njegovoj zaštiti. Manji proizvo a i iz Oporovca ovdje prodaju svoj med i druge proizvode. Ukratko, ovom priredbom pokušavamo objediniti sve što jedno malo mjesto poput našeg može ponuditi, rekao nam je doma in, vlasnik OPG-a Zadravec Stjepan Zadravec. Istaknuo je da i da ljudi sa sela sve više shva aju da je teško ili nemogu e živjeti samo od poljoprivrede, u smislu osnovne proizvodnje, ve kupcu treba ponuditi gotov proizvod. Tako kozji
sir iz svoje proizvodnje, uz izravnu prodaju kod ku e, plasiraju i u brojne restorane diljem Hrvatske.
Stvaramo vlastiti turisti ki klaster Dani jaretine održani su na ran u “Trš anski zvir” Oporovec, u vlasništvu OPGa Zadravec, nedaleko od navedenog mjesta, uz zelenilo šuma i šum starih rukavaca rijeke Drave. Obitelj Zadravec kozarstvom se bavi ve dvadeset godina. U samom Oporovcu trenutno drže osamdeset koza i žive samo od toga. – Ovamo, i nevezano uz ovu priredbu, tijekom godine dolaze gosti, primjerice, iz Zagreba, ali i iz drugih krajeva, te uživaju u idili noj prirodi i
našim specijalitetima. Rado kupuju jer znaju da je kvalitetno, od meda do jaretine iz Oporovca. Tako pokušavamo stvoriti svoj turisti ki klaster, isti e gazda Zadravec. Dodajmo ovome da, kako je navedeno i u naslovu lanka, Danima jaretine ne nedostaje posjetitelja. U subotu je bilo prili no hladno i kiša je lijevala kao iz kabla, no šator na ran u kod Oporovca bio je dupkom pun, kao i okolne “štacije“, od štandova na kojima se prodavao kozji sir i med, do prezentacije starih zanata i svirke izvornih me imurskih pjesama. Dani jaretine svakako gode za nepce, pa sljede e godine, ako niste ove, obavezno do ite. (Velimir Kelkedi)
18. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZDRAVKO DVANAJŠ AK, predsjednik Hortus Croatiae, poziva na Dane vina
Urbanovo mora biti blagdan vina - Ovogodišnje Urbanovo ima poseban zna aj. Obilježava se punoljetnost, osamnaest godina, Hortus Croatiae, koja je osnovana 1992. godine
Horvat, Dvanajš ak i Mikec najavljuju Urbanovo
SVE JE SPREMNO za Urbanovo 2010. ovaj vikend
Vinske sve anosti zapo inju u petak Sve potrebne predradnje za ovogodišnje Dane vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2010., koji e se održavati od 21. do 30. svibnja u Štrigovi i Svetom Urbanu, te na Vinskoj cesti i Dvorcu Terbotz u Železnoj Gori, završene su i sve anosti mogu po eti.. Otvorenje priredbe koja e imati dvije udarne manifestacije, Festival pušipela i 2. sajam
vinogradarsko - vinarske opreme, bit e u petak 21. svibnja u 10 sati, a in otvorenja povjeren je Petru obankovi u, hrvatskom ministru poljoprivrede. O ekuje se sudjelovanje stotinjak vinogradara, vinara te poduzetnika i obrtnika vezanih uz ovu granu poljoprivrede. Dan otvorenih podruma bit e 29. svibnja, a ulaznica je bon od
50 kuna, u što su uklju eni degustacija vina i prigodnog jela. Ovo su izme u ostalog na konferenciji za novinare rekli An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana, Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae, i Josip Mikec, predsjednik TZ-a op ine Štrigova. (S. Mesari )
- Na Dane vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2010., od 21. do 30. svibnja, dakle, ovaj i sljede i vikend, pozivam sve vinare i ljude. Urbanovo mora biti pravi blagdan vina za sve ljude ovog kraja, jer samo tako e vino dobiti uzvišenije mjesto u društvu i gospodarstvu, poru uje Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae Me imurja. Dvanajš ak i njegovi kolege vinari žele da Urbanovo bude mjesto susreta ugostitelja, kulturnih djelatnika i prijatelja dobre kapljice, što me imursko vino apsolutno jest, te da ovo ne bude priredba na kojoj e se opijati nego slaviti vino. - Urbanovo nikako ne može i ne smije biti priredba samo za vinare, jer onda nema smisla. Publika je važna i ona može doprinijeti širenju vinske kulture i istine o našim vinima, koja su na svim zna ajnim izložbama i sajmovima pokupila najviša odli ja.
- Do ite svi na Urbanovo, poziva Zdravko Dvanajš ak Pozivam ljude na Vinski bal, koji ima humanitarni zna aj, gdje e se jasno upravo kroz slavljenje vina pomo i teško oboljelim osobama. Neka ljudi do u, neka pozovu rodbinu i prijatelje i ovih nekoliko dana neka se druže s nama vinarima, jer tih dana mi smo u službi turista i gostiju, uljudno poziva
Dvanajš ak, te naglašava kako je vino više od sredstva za opijanje, što neki žele staviti na prvo mjesto. Me imursko vino je brend koji se svakodnevno potvr uje na tržištu i sajmovima diljem naše domovine. A uskoro i Europske unije. (Stjepan Mesari )
18
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
BEOGRADSKI NOVINARI posjetili tvrtku “Bernarda”
Komunikacija s novim tržištima
Šaran na rašljama uvijek je jedna od glavnih gastronomskih atrakcija
PREDSTOJE E NEDJELJE u Kotoribi Dani šibe i ribe
Nova lokacija i besplatan prijevoz vlakom iz Varaždina Op ina Kotoriba u suradnji s Hrvatskom turisti kom zajednicom i Turisti kom zajednicom Me imurske županije u nedjelju 23. svibnja sedmu godinu za redom organizira tradicionalnu manifestaciju “Dani šibe i ribe” kojom se želi istaknuti posebnost koje Kotoribu i Me imurje ine prepoznatljivom. Glavna nit vodilja je košaraštvo, koje ima stogodišnju tradiciju zanatstva u Kotoribi, a kako je naselje smješteno uz Muru, tu je i turisti ki vrlo popularan ribolov. Ove godine Dani šibe i ribe sele na novu lokaciju. Do sad se centralna manifestacija održavala u samom centru Kotoribe, dok e sada to biti na prostoru kod nove škole. Od 10 sati zapo inje
natjecanje novinara u kuhanju iša, a prihod od prodaje bit e namijenjen Dje jem vrti u Kotoriba. Od 13.30 zapo inje kulturno - zabavni program. Ono što je neizbježno svake godine je bazen u kojem se može loviti riba, što je najzanimljivije najmla ima. U gastronomskoj su ponudi riblji specijaliteti od kojih svakako preporu ujemo kotoripski iš, kotoripski šaran na rašljama i pe enu mursku ribu. Zanimljivo je da je prve godine organiziran besplatan prijevoz vlakom iz Varaždina preko akovca za Kotoribu. Polazak iz Varaždina je u nedjelju u 10.23 sati, a povratak iz Kotoribe je u 19.07 sati. (af)
Protekli su vikend predstavnici poznatih beogradskih medija posjetili tvrtku “Bernarda” i uživali u ljepotama koje pruža Me imurje, akovec, Varaždin, Varaždinske Toplice i Novalja na otoku Pagu. Na poziv Bernarde Cecelja, vlasnice tvrtke “Bernarda”, a po otvaranju drugog u nizu salona u Beogradu za zdravo spavanje, predstavnici medija pozvani su da se na licu mjesta uvjere u kvalitetu proizvoda kreveta i madraca tvrtke “Bernarda”. Organiziran im je obilazak obiju tvornica u Puš inama i Bernarde Nove u Nedeljancu, turisti ki obilazak akovca, Me imurja, Varaždina i Varždinskih Toplica, te boravak u Spa & Golf Resortu Sveti Martin, gdje su osim u dobroj hrani, kupanju i welnessu spavali na madracima kojima je tvrtka “Bernarda” opremila hotel, kao i u apartmanima u Novalji na
otoku Pagu, koji su tako er opremljeni krevetima i madracima te tvrtke. Goste je pozdravio Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e,
koji je tvrtku “Bernarda” pohvalio kao jednog od dva najzna ajnija gospodarska subjekta u op ini, a gostima zaželio ugodan boravak.
Bernarda Cecelja rekla nam je: - Ovo je još jedna od niza akcija koje poduzimamo da bi zadržali proizvodnju i radna mjesta u naše dvije proizvodnje, u Puš inama i Nedjeljancu. Osim distribucije naših kreveta i madraca u gotovo sve najpoznatije europske i svjetske hotelske lance, u posljednje smo vrijeme primijetili ve u potražnju za proizvode u individualnoj potrošnji. Razvoj svijesti o potrebi zdravog spavanja doprinio je da sve ve i broj ljudi shva a prednosti kvalitetnog madraca za zdrav san. Pošto je naša tvrtka dobila sredstva iz FAHR programa, namijenjena istraživanju tržišta jugoisto ne Europe, izabrali su tržište Srbije, koje je veliko, a gdje je promocija zdravog spavanja na po etku, pa smo upravo tu vidjeli mogu nost plasmana svojih proizvoda. (SZ, NŠ)
18. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BAT proslavio prvi ro endan klone i promotivne materijale. Od posebnih akcija BAT je pripremio 30 posto ro endanskog popusta na odabrane artikle, te 10 posto popusta svim kupcima koji su posjetili prodajni centar u bilo kojem naran astom odjevnim predmetom. Besplatni sladoled bio je za sve kupce, kao i porcija roštilja (za potrošenih 200 kn). Posebni i uvijek dobrodošli gost BAT-ovog ro endana bio je Filip Ude, koji je i kumovao otvorenju prije godinu dana. Za ugodnu atmosferu pobrinuo se
Prodajni centar BAT u srijedu 12. svibnja proslavio je svoj prvi ro endan. Puno uloženog truda, brige za kupce i prilago avanja tržišnim uvjetima obilježili su BAT-ovu proteklu godinu. Za kupce je pripremljen dan pun doga anja, zabave, mnoštvo prezentacijskih štandova partnera koji su osim savjetodavnih usluga oko proizvoda dijelili po-
tamburaški sastav, dok je maskota BATko veselio djecu, dijelio balone, bojanke i druge poklone djeci. U pola 12 uslijedilo je dugo iš ekivano izvla enje dobitnika BAT-ove proljetne nagradne igre. Zlatna ruka izvukla je dobitnike nagrada. Prvu nagradu, skuter TGB 303R, dobio je Alen Stojko iz Hlapi ine, drugu nagradu, televizor Samsung plazma PS, dobio je Marko Branovi iz Orehovice, perilicu rublja Gorenje dobila je Marija Mesmar iz Preloga, bicikl je dobila Zlatka Zadravec iz Pribislavca, dok je poklon bon od 1.500 kuna dobila Dragica Srpak iz akovca. Aluel vrata osvojila je Danijela Kolac iz akovca. Prodajni centar BAT i dalje o ekuje vaš dolazak, nude i najbolju mogu u kvalitetu renomiranih marki, kao i vrlo povoljne
cijene, i to svaki dan od 7 do 21 sat, te subotom do 19 sati, na adresi Rudolfa Steinera 2.
Župna crkva sv. Vida, župe Bl. Alojzija Stepinca
Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Ona stara vizura siromašnog Ivanovca kraj bogatog akovca nestala je. Ivanovec je sada novo selo s mnogim stvarima ispred drugih. I, kako vele, stalno se bore da budu posebni. Kažu da uspijevaju. I u gospodarstvu, kulturi i sportu. Tako oni imaju u kulturnom društvu mušku i žensku vokalnu skupinu. Jedni se drugima ne daju. A jedini u Me imurju imaju žensku košarkašku ekipu. I to uspješnu. Vele da vanovske puce mogu i i svugdje. Jer su lepe kak ivan ice, a dišiju kak katruže. I one iz Vidovca i one iz Ivanovca. To je jedino oko ega se nikad ne e sporiti. I ne e se sporiti tko e ih pokapati. Imaju svoje groblje, ali sve poslove ine akove ki komunalci. Kažu da zato imaju gradski ukop na seoskom groblju. A sve do 1917. godine imali su groblje uz samu crkvu. I nema ega nema u selu. Od cvije a, dimnja ara do kola a. Vanovski kola i putuju po cijelom Me imurju. A stara tradicija kr marstva još se uva. Pa kona no i prva kr ma na nekadašnjem putu za Prelog zvala se Oštarija. Mnogo je toga nestalo, ali jedan je obi aj ipak ostao. Kako e Ivanov an dobiti sliku u novinama? Jednostavno. Napravi malu bunu da je ne im nezadovoljan. Ali ako na slici nije u najljepšem izdanju? Onda napravi povike na novinara. I to je tako. Zato u Ivanovcu nikad nije dosadno. I uvijek je zanimljivo. Kažu da kod njih velike ribe mogu slobodno plivati. Jer oni na svom jezeru Preloge love samo male šarane i amure, ispod 7 kilograma. Ako se ulovi koji ve i, trebaju ga pustiti. Kažu da to ipak nema sli nosti s politikom. To je samo pravilo šaranske sekcije u Linjaku.
Franjo Petek, predsjednik DVD-a Gornji Vidovec. - Naše društvo ima tradiciju i to mi održavamo zbog naših predaka
Mali park u predjelu zvanom Tratice
MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/31
Ivanovec naš v cvetju, dohajamo v akovec v pohode, za stalno (II.) Ženska košarkaška ekipa “Mladost” koja se natje e u A2 košarkaškoj ligi, a trener je Željko Leva i Iako su mnoge udruge osnovali tek nedavno, žele u svemu biti posebni i druga iji. Kažu da ako ne uspiju onda nisu pravi Vanov ani. I tako još uvijek u Ivanovcu traje “ivanovski narodni preporod“. Vele da bu trajal dok ne nestane Ivanovca.
Ivan Fu ko lan je VMOa i predsjednik STK-a “Mladost”. - Mi volimo Ivanovec i nije nam teško za njega raditi
Mi moremo spametno, ali i jako bedasto Kažu Ivanov ani za sebe da su sposobni za sve. I da mogu napraviti jako spametno, ali i jako bedasto. Jako spametno kak su osnovali košarkaškoga kluba.
Predsjednik DVD-a Ivanovec Josip Ruži . - Od dva DVD-a u selu naš je stariji
Dragutin - Dino Dolovi , predsjednik Košarkaškog kluba Mladost. - Imati košarkaški klub, a ne imati svoju dvoranu u selu nije lako, ali jedini u Me imurju imamo žensku ekipu u 2. ligi
Stolnotenisa i STK-a “Mladost”, najmla e udruge u Ivanovcu Ni sportsku dvoranu nemaju, a imaju košarkaše. Kažu u šali da su to napravili zato da bi drugima pokazali što sve mogu. Samo kad ho u. I kad udruže snage. Brzo im to dosadi. Pa onda opet naprave nešto drugo. Pak onda nisu znali kaj bi pak su napravili smotru Pe-
Dražen Jankovi Jankec, ovjek koji veliki dio svoga vremena odvaja za selo. Tu živiš pak onda i delaš
smarica naših mamica. I tak su po eli popevati ono kaj se i negda popevalo. Jer vele da su Vanov ani odnekad bili jako za druženje. I znali popevati i plesati. Još dok su im igrali vanovski bandisti. Zašto oni bivši stanovnici Gornjeg Vidovca govore da su Vidov ani.
Katarina Obadi , voditeljica DV-a “P elice”. - Trudimo se da i najmla i daju svoj doprinos razvitku grada
Kad su svi Vanov ani. Zato jer su sve su više svjesni, kako vele, da je akovec ipak preblizu i da budu samo jedanput postali akov anci. A jeli budu onda v Ivanovcu rasle katruže? Ili bu se neš i op e zmislil da su tu bili Vidov ani i Ivanov ani.
Tajnica VMO-a Gordana Kocijan. Unazad deset godina Ivanovec je doživio preobrazbu
Ana Bašek lanica je VMOa, a živi u dijelu Preloge. - Istina je da sam se jako borila za svoje Preloge i to u uvijek initi
Mada Ivanov ani stalno govore da su Vanov ari, sve je manje pravih Vanov ara. No, ipak su se još sa uvala stara prezimena Horvat, rep, Bašek, Bujani , Krištofi , Fu ec, Jurinec, Bernad … Ivanovec se prostire u dužini od oko 2 km i 800 metara u širinu. Kroz Ivanovec je nekada protjecao poto i Zvirek (Virek) koji je izvirao u gornjem kraju sela. Prilikom ve ih oborina punio je grabe i bare usput. Jedna je bara bila kod zadružnog doma prije nego je on izgra en, kod mosta u blizini nove škole … Sve te bare korištene su za pranje rublja, namakanje lana i konoplje, ali i za kupanje djece i odraslih … Danas je sve to prošlost, a nova župa Sv. Alojzija Stepinca i samostalna škola dala im je vizuru i status znanoga me imurskog sela.
Stjepan Mesari predsjednik je KUD-a “Katruže“ ve punih etrnaest godina i ovjek, kako vele Vanov ani, koji postaje sinonim Katruža. - Kada vidim da ljudi žele o uvati baštinu, da se postižu uspjesi, ništa mi nije teško
Ivan Drk, predsjednik Udruge “Josip Broz Tito”. Trudimo se da ljepoti mjesta damo i mi svoj doprinos ure ivanjem spomenika NOB-a
Mario Skoko, mladi poduzetnik. - Vrlo je važno da Ivanovec ima gradilišta jer e do i mladi ljudi i dati doprinos razvitku koji je u punom zamahu
Antun Domjani , predsjednik Udruge umirovljenika. Spadamo me u najaktivnije i ne damo se mi
lanovi ŠRD-a “Linjak” Stjepan Mesari , dugogodišnji predsjednik KUD-a, toliko je zavolio katruže da ih je po eo saditi po selu
Seoske posebnosti Dva su se sela, Ivanovec i Gornji Vidovec, spojila u jedno selo i danas se jedino zna po ulici Gornji Vidovec te po DVD-u Gornji Vidovec da su nekada bila dva sela. Zanimljivi su i podaci o kretanju broja stanovnika u tim selima. Godine 1698. godine Ivanovec je imao 15 ku a, a Gornji Vidovec 2. Godine 1771. Gornji Vidovec i Ivanovec imali su zajedno 46 domova s 347 žitelja. Tada se Ivanovec spominjao pod imenom Ivanocz. Godine 1802. Ivanovec i Gornji Vidovec imali su zajedno 484 stanovnika koji su stanovali u 80 ku a. Spominje se da je 1822. godine Ivanovec imao 47 ku a i 431 žitelja, dok je u Gornjem Vidovcu bilo 6 ku a i 57 žitelja. Spominje se u povijesnim izvorima da je starješina sela bio Mijo Bujani (Josip rep, Ivanovec u prošlosti i sadašnjosti). Po etkom 20. stolje a oba su sela imala 770 žitelja (360 je bilo pismenih). Godine 1930. Ivanovec je imao 1.123, a Gornji Vidovec 172 žitelja. Zbog
blizine grada broj stanovnika neprestano raste pa ih je zajedno s Vidovcom 1961. godine 1.742. Prema zadnjem popisu, ima ih 2.195 u 642 ku anstva i 700 stanova. Sada ra unaju da se taj broj kre e oko 2.400. Ina e u selu živi 87 udovica. U školi imaju 262 u enika.
O ljudima … Od srpnja prošle godine u selu djeluje Vije e Mjesnog odbora u sastavu: Rozalija Šari , predsjednica, Ana Bašek, Stjepan Jurinec, Branko Grabar, Dražen Jankovi , Tihomir Žbulj, Siniša Obadi , Ivan Blažeka, Ivan Fu ko, Josip Car i Stjepan Zor ec. Najstarija udruga je Dobrovoljno vatrogasno društvo Ivanovec. Osnovano je 1923. godine, a osnovala su ga 22 lana utemeljitelja. Sada je predsjednik Društva Josip Ruži , tajnik Mihael Tkal ec i zapovjednik Božidar Herman. Društvo ima svoj vatrogasni dom i okuplja 78
Jedno od druženja lanova Caritasa župe Bl. Alojzija Stepinca lanova, od kojih 33 aktivna te 45 lanova u dobi 6 do 18 godina. Društvo ima i 350 podupiraju ih lanova iz sela. Godinu dana nakon osnivanja DVD-a u Ivanovcu osnovano je i Dobrovoljno vatrogasno društvo u Gornjem Vidovcu sa 16 lanova utemeljitelja. Prvi je predsjednik bio Remoš rep, zapovjednik Antun rep, tajnik Vid Taradi, blagajnik Imbra Tretnjak. Društvo posjeduje svoj vatrogasni dom. Najve i uspjeh društvo je postiglo 1979. kada su djeca s brenta ama bili državni prvaci. Društvo okuplja 38 lanova. Predsjednik je Franjo Petek, zapovjednik Robert rep, tajnik Ivan Tkal ec, blagajnik Stjepan Marciuš i predsjednik NO-a Mirko Vadlja, koji kao veteran pomaže u radu i doprinosi opstojnosti društva. Nogometni klub Mladost osnovan je 1960. godine. Jedan od inicijatora bio je Tomo Radek. Prvi predsjednik bio je Stjepan Kranj ec, tajnik Franjo Vrbanec i blagajnik uro Krištofi . Sada je predsjednik Leo Herman, a Josip Modlic je sportski direktor i tajnik.
Kulturno - umjetni ko društvo “Katruže” osnovano je 1985. godine. Prva predsjednica bila je Marija Horvat, tajnik je bio Stjepan Mesari , a blagajnica Anica Mesari . Društvo godišnje daje izme u 30 i 40 nastupa. Sada je predsjednik Stjepan Mesari , koji je to ve etiri mandata, tajnica Marija Horvat i blagajnica Slavica Petkovi . Kako kažu lanovi KUD-a, uz uspjehe Katruže nezaobilazno je vezano ime Stjepana Mesari a. Ina e su Ivanov ani od nekada bili jako zainteresirani za o uvanje baštine pa je u sklopu Ogranka Selja ke sloge tridesetih godina prošlog stolje a djelovala tamburaška, gluma ka, olkloraška grupa i pjeva ki zbor. Predsjednik je bio Stjepan Car. KK Mladost osnovan je 2000. godine na inicijativu mještana i pro . Brune Kova i a. Prvi predsjednik, a i sada u ve tre em mandatu, je Dragutin - Dino Dolovi . Prva tajnica je bila Melita Nemec, zatim Denis Živkovi i sada je Igor Drk. Ve u tre em mandatu imaju isti Nadzorni odbor u sastavu: uro Horvat, Josip Car i Franjo Mlinari . Najuspješ-
DVD Ivanovec: Stjepan Herman, Nadica Kralji , Gordana Bukovi , Marina Vugrinec, Benjamin Fodor, Božidar Herman, Marina Herman, Ivan Šantek, Mladen Tkal ec, Josip Kolomari, Marija Vugla , Lidija Kralji , Katarina Tkal ec, Sandra Tkal ec, Danijel Tkal ec i Josip Ruži nija ekipa je ženska ekipa koja se natje e u A2 košarkaškoj ligi. Udruga umirovljenika Ivanovec osnovana je prije deset godina. Prvi predsjednik je bio Josip Palatinuš, dopredsjednik Vlado rep, tajnik Pavao Vrban i i blagajnik Dragutin Fu ko. Danas je predsjednik Antun Domjani , zamjenik Stjepan Marcijuš, a tajnica i blagajnica je Marija Vugla . Udruga okuplja oko 170 umirovljenika s podru ja Ivanovca i tjedno organiziraju druženje svojih lanova. Udruga za promicanje kvalitete života “Izvor“ okuplja 30 lanica. Predsjednica je Dragica Toplek, zamjenica Marija Vugla , tajnica Marija Hajdinjak i blagajnica Marija Kova i . Kažu da je udruga otvorena za suradnju sa svima koji to žele. U selu djeluje i Udruga “Josip Broz Tito” koja okuplja 48 lanova. Predsjednik je Ivan Drk, zamjenik Josip Balog, dok je tajnik Branko Kova i . Osnovna djelatnost lanova Udruge je održavanje spomenika II. svjetskog rata te 88 stabala za druga Tita. ŠRD “Linjak” gospodari vodama oko Ivanovca, bivšim
šljun arama. Predsjednik je Viktor Živ ec, tajnik Siniša Obadi . Društvo je osnovano 2001. godine. Stolnoteniski klub “Mladost” je najmla a udruga u Ivanovcu i okuplja 30-ak lanova. Predsjednik je Ivan Fu ko. Župni Caritas osnovan je 2003. godine. Prva voditeljica bila je Marija Grabar, a predsjednik tadašnji župnik vl . Pavao Mesari . Od 2007. predsjednik je vl . Danijel Bistrovi , a voditeljica je Vesna Bernat koja je zamijenila Mariju Kova i . Osim urgentnih programa, sada razmišljaju o dugotrajnim programima ku ne njege i pripomo i starijim osobama. U selu djeluje i Foto kino klub iji je predsjednik Radovan Petkovi . Po svom radu taj je Klub poznat ve izvan granica Me imurja i u budu nosti planiraju postati in ocentar Ivanovca. Nekada je u Ivanovcu bilo aktivno Društvo “Naša djeca”, Aktiv žena s Anicom Bašek na elu, a naro ito omladinska organizacija.
22
Poljodjelstvo
OPG BRKI iz Železne Gore
S AKOVE KOG SAJMA
Definitivno najve i sajam u Hrvatskoj
Prve trešnje, ukusne i slatke Da se na akove kom sajmu okrene tisu u - dvije, a možda i više, posjetitelja, gotovo da i nije nekakva vijest, ali ona ima svoj rezultat. A to je da je akove ki sajam srijedom postao CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU
- krumpir - pšenica - kukuruz - je am - jabuke - trešnje - grablje - š lovi - drva
1,80 kn/kg 1,20 kn/kg 1 kn/kg 1,40 kn/kg 15 kn/vre a 20 kn/kg 40 kn/kom 20 kn/kom 200 do 260
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
najve i sajam takve vrste u Hrvatskoj. Rekao nam je to, istina, neslužbeno, ali pouzdano, ovjek koji napla uje “sajmarinu”, ali i prati druge sajmove. ovjek zasigurno zna najbolje jer na sajam dolazi i ljeti i zimi, po suncu i kiši, ledu i snijegu. – Taj podatak nas ini zadovoljnima, ali bi upravo zbog toga sajmišni prostor trebalo bolje urediti, kažu prodava i peradi. Ciljaju na blato i prah na sajmu i njegovim prilazima. Druga dobra vijest za ratare je što je u srijedu prodano i posljednje ponu eno zrno pšenice, a novost su prve trešnje. (S. Mesari )
Spojili zelenu i plavu Hrvatsku
Tri godine OPG Brki iz Železne Gore najve i dio otoka Krka opskrbljuje me imurskim proizvodima, od vina, preko bu inog ulja, krumpira, sireva, do odojaka i mesa z tiblice. - U obrnutom smjeru pak dopremamo ribu, kr ka crna vina, maslinovo ulje, janjetinu i šparoge. Tako smo na koristan na in spojili zelenu, dakle, kontinentalnu, i plavu, primorsku Hrvatsku, što je i jedan od projekata Hrvatske turisti ke zajednice, ponosno kaže Damir Brki , koji u OPG-u polako preuzima posao od svog oca Safera, koji je prvi pronašao i otvorio put me imurskim proizvodima na Krk.
- Vino je najtraženiji me imurski proizvod na Krku, a danas osim naših (Brki evih) vina na Krku se prodaju vina Alojza Tomši a, Franje Lebara, Branimira Jakopi a i Zvonka Belovi a, i to najkvalitetnija koje proizvode. Potom slijedi meso z tiblice, turoš i drugi doma i sirevi. Zapravo, plasman je osiguran za gotovo sve izvorne ili, kako to volimo re i, autohtone proizvode, naglašava Brki , dodaju i kako i me imurski krumpiraši na Krku imaju svoje tržište.
Poslije naših vina ne pitaju za žlahtinu Brki kaže kako u njegovim restoranima, ali i dru-
S AKOVE KOG PLACA Majstor Toplek s gradela je skinuo brancina
Kad luk miriše ja e od “torja kih klin eka” Mladi luk i dalje je najzastupljeniji i najtraženiji proizvod na akove kom placu. Lijep je za oko i nije skup, a njegov miris nadmašuje gotovo nenadmašiv miris “torja kih klin eka”, a o mašti: mladi luk z sirom z vrhnjem ili mesom z tiblice ... da se i ne govori.
Baš je lepi, a sigurno i fini ...
CIJENE NA AKOVE KOM PLACU
- mladi luk - rotkvice - mrkva - grah - salata - orasi - šampinjoni - jaja - med - vrhnje
5 kn/pušlek 5 kn/pušlek 7 kn/kg 20 kn/kg 12 kn/kg 45 kn/kg 25 kn/kg 1,20 kn/kg 30 kn/bo ica 20 kn/bo ica
Osim mladog luka, dobro se prodaju rotkvice, salate i drugo sezonsko povr e. Jabuke, šampinjoni i jaja odli ne su kvalitete kod stalnih prodava a, na veliko zadovoljstvo kupaca. Puno je i prepuno lanaca svih vrsta. ekaju se prve trešnje i jagode iz doma ih vo njaka i vrtova. (S. Mesari )
ME IMURSKI VINARI u Makarskoj
Mogu izvoz u Englesku U Makarskoj se od 13. do 15. svibnja održava Dalmacija Wine Expo 2010., svojevrsni festival vina i ugostiteljstva, uz sudjelovanje ponajboljih hrvatskih vinara, te novinara i akademskih ljudi. Na ovoj renomiranoj me unarodnoj priredbi sudjeluju i me imurski vinari koji su u Makarskoj uli o mogu nostima izvoza svojih vina na tržište Velike Britanije. Zvonko Belovi , Dvanajš ak Lozol, Rajko Cmre njak, Branimir Jakopi , Vladimir Kocijan, Antun Kojter, Drago Kun i , Franjo Lovrec, Alojz Novak, Boris Novak, Bojan Štampar, Zvonimir Petkovi i Alojz Tomši dostavili su svoja vina. Njihova vina i regiju predstavili su Tea Dvanajš ak (na sli-
Tea Dvanajš ak predstavila je me imurska vina ci lijevo), David Štampar i Marko Cmre njak. Voditelj je bio Saša Špiranec, vrsni poznavatelj vina i prijatelj me imurskih vina i vinara. (S. Mesari )
Miljenko Topli anec uživa u brancinu
gima na Krku, me imurski proizvodi imaju cijenu i poštovanje gostiju, kako doma ih, tako i stranih. - P remda se na K rk u preferira doma a žlahtina, mnogi od gostiju kada popiju me imurska vina ne pitaju više za žlahtinu. Konkretno, lani smo na jednu butelju žlahtine prodali pedesetak me imurskih. Ili kada pojedu naše meso z tiblice, ne pitaju za pršut, ponosan je i zadovoljan Brki . Prema njegovim rije ima, Krk je podru je na kojemu se prepoznaje i govori o me imurskim proizvodima. Svi potencijali još nisu iskorišteni, pak OPG Brki poziva poljoprivrednike da se jave i da zajedno prona u najbolji put do kr kog tržišta, koje je jedna od turisti ki najposje enijih destinacija u Hrvatskoj,
Brancin za obljetnicu Tre u obljetnicu svoje nazo nosti na Krku OPG Brki obilježio je u vlastitom restoranu “Gurman” u Savskoj Vesi. Za druženje je njihov majstor za gradele Dario Toplek pripremio divlji brancin, ponajbolju morsku ribu, koja je kod ulova težila preko dva kilograma. Vrhunski zape eni brancin sa slanim krumpirom i blitvom završio je na stolu obitelji Topli anec iz Šenkovca. Svi drugi gosti uživali su u manjim brancinima i lignjama, te u izvanredno dobrom rizlingu rajnskom OPG-a Brki . (sm) a samim time i komercijalno zanimljiva. (Stjepan Mesari )
HRVATSKO TRŽIŠTE poljoprivrednih proizvoda
Skuplja pšenica i odojci Cijene pšenice na hrvatskom i europskom tržištu porasle su za 4 posto u odnosu na prethodni mjesec, te u veleprodaji iznose 0,83 kn po kilogramu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, sadašnja cijena je niža za 5 posto. Do nove žetve o ekuje se daljnje pove anje cijene. Za oko 2 posto u odnosu na mjesec dana ranije više su cijene odojaka, te se oni prodaju po cijeni od 16,51 kunu po kilogramu žive vage. S druge strane, na EU tržištu odojci su jeftiniji za 1,33 posto i prodaju se po 44,89 eura komad. U
Mjesec dana do žetve, a pšenica poskupila
odnosu na godinu dana ranije, cijene odojaka u Hrvatskoj su niže za ak 30-ak posto, a u EU niže su za 6,01 posto. Više su cijene simentalske junadi i sada iznose 12,40 kuna za kilogram, što je za oko 3,30 posto više u odnosu na mjesec dana ranije. Znatno su pale cijene jabuka na hrvatskom tržištu. Najviše je pojeftinio jonagold (19,73 posto), zatim zlatni delišes (13,90 posto), idared (12,95 posto) te granny smith (9,20 posto). Pojeftinilo je i drugo vo e, a neznatno je poskupio limun te nektarina. (TISUP, sm)
18. svibnja 2010. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
Poljodjelstvo 23
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
VETERINARSKI SAVJETI
Avitaminoze - bolesti zbog nestašice vitamina Klini ki podaci Skupina klini ki razli itih bolesti koje se temelje na nestašici vitamina u organizmu. Uglavnom nastaju na osnovi relativne nestašice (hipovitaminoza), rje e zbog potpune nestašice vitamina u tijelu (avitaminoza). Hipovitaminoze i avitaminoze imaju posebno prakti no zna enje u mladih životinja koje rastu u uvjetima oskudne ili jednoli ne hranidbe, pogotovo u nehigijenskim prilikama pa op enito u zimskim i ranim proljetnim mjesecima, kada stoka ne dobiva svježe zelene hrane, i u godinama oskudice, kada je hrana manje vrijedna. Nestašica vitamina može nastati zbog nedostatne koli ine vitamina u hrani pa govorimo o primarnoj ili alimentarnoj nestašici. S druge strane, do nestašice vitamina može do i zbog raznih okolnosti koje otežavaju primanje, resorpciju i iskorištavanje vitamina u tijelu (npr. poreme aje apetita i resorpcije
zbog bolesti želuca i crijeva, invazije crijevnih parazita, bolesti jetre i dr.) ili pove avaju njihovu potrošnju (akutne zarazne bolesti ), visoka vru ica, hladno a, koncentrirana ugljikohidratna ili bjelan evinska hrana, težak rad). U tim slu ajevima govorimo o uvjetnoj ili sekundarnoj nestašici vitamina. U etiologiji avitaminoze, navedene okolnosti obi no imaju važnu ulogu. Do nestašice vitamina u organizmu može do i i zbog djelovanja tzv. antivitaminskih faktora ili antivitamina, tj. razli itih kemijskih tvari koje u organizmu blokiraju biološku funkciju vitamina. Poznato je antivitaminsko djelovanje tvari biljnog i životinjskog porijekla (npr. u kukuruzu, preslici, paprati, pljesnivoj djetelini, u utrobi riba i dr.), kemijsko-farmaceutskih preparata (sulfanilamid, aspirin itd.). Klini ka slika avitaminoza vrlo je razli ita, ve prema vrsti vitamina koji nedostaje. Katkad se istodobno radi o nestašici dvaju ili više vitamina (poliavitaminoza). Dijagnozu
AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
avitaminoze možemo smatrati sigurnom ako životinja, primaju i vitamin koji nedostaje, brzo ozdravi, izuzevši dakako, poodmakle slu ajeve.
Lije enje Reguliramo hranidbu (dajemo hranu koja obiluje vitaminom koji nedostaje) i zoohigijenske prilike (ispust, paša, svijetle i zra ne nastambe). U težim slu ajevima i kada se avitaminoza pojavi masovno, lije enje podupiremo daju i vitaminske preparate za peroralnu ili parenteralnu aplikaciju. Za lije enje su najprikladniji preparati koji sadrže samo jedan vitamin, izuzevši one koji, poput ribljeg ulja, sadrže zajedno vitamin A i D, ili kao kvasac, više faktora iz B-kompleksa. Osim avitaminoza pojedinim vitaminima i vitaminskim preparatima lije imo razne druge poreme aje.
Profilaksa Treba izbjegavati jednoli nu hranu. Hrana mora biti raznovr-
DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
sna i svježa. Ne treba davati hranu koja zbog nestru nog spremanja izgubi pravu vrijednost. Ako okolnosti koje pogoduju razvoju nestašice vitamina ne možemo ukloniti, manje vrijednu hranu treba davati u što manjoj koli ini, uz to profilakti ki i vitamine. Profilaksa nestašice vitamina napose je važna u uzgoju podmlatka, u graviditetu, u životinja koje mnogo proizvode ili teško rade te op enito zimi i u prolje e. dr. vet. med. Sandro Korent
Pokriva i tla II
Lonicera pileata je jedna od dvije vrste kozokrvine koje nisu penja ice. Uz kotoneastere jedna je od naj eš ih pokriva a tla. Listovi su joj sitni, zimzeleni, sjajni. Nema bobice u jesen (odnosno ima neugledne) ali to nadomješta lijepom tamnom bojom.Vrlo dobro podnosi zasjenu velikog drve a ali nešto slabije hladne zimske vjetrove. Na tlo nema nekih posebnih zahtjeva ali voli nešto više vlage. Vrlo dobro podnosi obrezivanje i ako zimi malo promrzne, nakon proljetnog se obrezivanja vrlo brzo oporavi. Obrezivati je treba 2-3 puta godišnje da bi se održavala na visini 50-70 centimetara i izgledala uredno. Hypericum calicinum ne ete saditi ispod drve a jer ne voli sjenovite položaje. Prednost pred prije opisanim pokriva ima, kotoneasterima i lonicerama, mu daju prekrasni žuti cvjetovi koji ga krase cijelog ljeta i izuzetna otpornost na sušu. da ne bi bilo sve ruži asto, moram vas upozoriti da je ovaj ljepotan malo osjetljiviji na zimu. Ali ne sekirajte se zbog toga previše. On promrzne (i u prosje no hladnoj zimi) pa ga porežete u prolje e i on opet tjera, još ljepši. Erica je tipi an predstavnik vrijeskova sa vrstim izbojima, igli astim listovima i zvonolikim dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. cvjetovima. Me u erikama poŠvenda Eko Farm Servis d.o.o., stoji iznena uju e širok raspon poduze e za pružanje veterinaroblika, veli ina, boja i zahtjeva skih i veterinarsko-sanitarnih glede staništa. Tipi na erika je usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, biljka zbijena rasta koja naraste deratizaciju te servis muznih apaoko 20 cm i naj eš e se sadi kao rata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. pokriva tla. Postoje patuljaste od 7,00 do 15,00 sati, subotom od vrste, kao i divovi visoki 1,8 meReklama_HOTEL_Catering.ai 4.5.2010 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TEtara za sadnju na gredice. Boje LEFON: 040 645 058. cvijeta kre u se od isto bijele
preko svih mogu ih nijansi ljubi aste, lilaste i roza do gotovo crne. Prilikom izbora rukovodite se tipom tla u vašem vrtu. Erike slove za ljubitelje kiselih tala, ali to nisu sve. Izrazito kiselo tlo i/ili puno treseta traži E.cinerea, E.vagans i E.arborea. Erica carnea (crnjuša), E. darleynsis, E. mediteranea i E.terminalis podnose vapno u tlu, ali im kod sadnje ipak dodajte treseta i svake je godine mal irajte tresetom oko korijena. Calluna vulgaris, jedina je kultivirana vrsta koja se koristi u hortikulturi, naj eš e kao pokriva tla na kiselim terenima ili u cvjetnim posudama s tresetnim supstratima. Naraste 10-60 cm u visinu, ovisno o vrsti. Cvate ljeti i u jesen. Lako je kalunu zamijeniti s niskorastu im erikama. Postoje razlike po kojima ih raspoznajemo: kod kalune je uo ljivo obojen dio aške a ne latice, ni jedna vrsta (varijetet) ne podnosi vapno i nema sorti koje cvatu zimi ili u prolje e. Tako se izme u nje i erike možete dvoumiti samo u jesen i ako se prije ete, i ne pro itate na eteketi kako se zove ne e vam zabunu zamjeriti ukoliko joj kod sadnje dodate treseta, koji ste obe ali eriki. Tlo u koje sadite mora biti dobro odvodnjeno (drenitano) i u jednom i u drugom slu aju. Obje vole sun ane položaje ali e erika bolje podnijeti i djelomi nu sjenu. Iz zelenih vas razmišljanja pozdravlja IVA!
13:11:35
24
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
OBILJEŽAVANJE Dana katruže, subota, 22. svibnja
POVODOM Me unarodnog dana sestrinstva
Humanitarna akcija prodaje cvijeta katruže
Medicinske sestre i tehni ari posjetili bolnice u Dubrovniku i Mostaru
U sklopu obilježavanja Dana katruže Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” i ove godine organizira humanitarnu akciju prodaje cvijeta katruže. Akcija e se održati u subotu 22. svibnja u vremenu od 9 do 12 sati na Trgu Republike u akovcu. - Molimo gra ane, vrijedne doma ice, ako u svojim cvjetnjacima imaju zasa e-
ne katruže, da se uklju e u akciju te nam na Dan akcije do 9 sati donesu katruže na naš štand. Isto tako molimo gra ane da se senzibiliziraju s bolesnim osoba te kupnjom cvijeta katruže pomognu u lije enju bolesnih osoba s podru ja Me imurske županije, poru uju iz Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža”.
Povodom Me unarodnog dana sestrinstva, koji se obilježava sredinom svibnja, medicinske sestre i tehni ari Me imurske županije posjetili su Op u bolnicu Dubrovnik te Sveu ilišnu klini ku bolnicu Mostar, a razgledali su i povijesno - kulturne znamenitosti gradova u kojima su spomenute bolnice smještene. Uz Darinku Žvorc, predsjednicu Komore medicinskih sestara Me imurske županije, ovaj posjet organizirala je i Dragica Koleni , glavna sestra Doma zdravlja akovec. Nakon Op e bolnice Dubrovnik, kao jedine bolnice u Hrvatskoj
Devedesetak medicinskih sestara i tehni ara posjetilo je Op u bolnicu Dubrovnik te Sveu ilišnu klini ku bolnicu Mostar koja ima elektronsku sestrinsku dokumentaciju, medicinske sestre i tehni ari posjetili su Sveu ilišnu
klini ku bolnicu u Mostaru gdje ih je primio Ante Kvesi , ravnatelj bolnice, koji je istaknuo da je i
hrvatska Vlada u zna ajnoj mjeri pomogla u izgradnji bolnice koja spada u najsuvremenije bolnice na podru ju jugoistoka Europe. Posjet Mostaru našim Me imurcima organizirao je Velimir Pleša, generalni konzul RH u Mostaru, koji je ujedno bio izvrstan i srda an doma in, kao i odli an turisti ki vodi . Devedesetak medicinskih sestara i tehni ara posjetilo je i etnoselo Herceg pokraj Me ugorja, a na kraju puta i samo marijansko svetište u Me ugorju, dok su cijelo putovanje opisali kao nezaboravno i neponovljivo, ali i veoma pou no iskustvo. (hz)
OBILJEŽEN Tjedan Hrvatskoga Crvenog križa
U rad Crvenog križa nekad bilo uklju eno puno više mladih Ekipa pikada za slijepe: Stjepan Leva i , Josip Matoša, Dragutin Andrašec i Željko Trstenjak u društvu sa sponzorom Andrijom Tomašekom, vlasnikom “Kabel - monta“
MUŠKI IZ UDRUGE SLIJEPIH Me imurske županije osvojili broncu u pikadu u Puli
Nedostatak vida nije prepreka za igranje pikada Pikado za slijepe - ništa neobi no. Muški lanovi Udruge slijepih Me imurske županije nedavno su osvojili tre e mjesto na ekipnom natjecanju u Puli i pozvali nas da njihov bron ani uspjeh zasjaji u javnosti. Naravno da smo se za udili i prostodušno pitali kako se može ne vidjeti i istodobno strelicama ga ati meta. Jednako tako kao što je nama bilo teško shvatiti kako se to precizno ga a kada ne vidiš, tako je i njima bilo teško objasniti kako to ne vidiš o ima, ali vo en unutarnjim “vidom” vodiš ruku i precizno ga aš u sredinu mete. Ekipu ine etiri lana dva (slabije) vide a: Stjepan Leva i i Josip Matoša i dva nevide a: Dragutin Andrašec i Željko Trstenjak. Vide i su tu da nevide e, u ijim su rukama strelice kojima ga aju u metu, korigiraju glasovnim uputama kamo usmjeriti ruku. No, unato uputama, bez toga unutarnjeg osje aja za orijentaciju i predo enje mete i posebnog osje aja za pravilno usmjerava-
nje strelice upute ne bi zna ile dovoljno. Da bismo se uvjerili koliko je taj unutarnji osje aj za orijentaciju važan i kod slijepih ja i nego kod nas vide ih, stavili su mi na glavu nao ale koje dodatno garantiraju da ništa ne vidiš. Mogu vam re i da sam potpuno izgubila osje aj orijentacije i da mi nikakve glasovne upute bez toga unutarnjeg osje aja za orijentaciju ne bi pomogle u ga anju u metu. Sam ure aj, pikado za slijepe,ni u emu se po vanjštini ne razlikuje od pikada za vide e, osim što svaki pogodak u metu izgovara glasovnom porukom tako da znate koliko ste pogodili. Bron ani de ki u pikadu za slijepe Udruge slijepih Me imurske županije našli su, kao i svaka prava sportska ekipe, i svog sponzora, firmu “Kabel - mont“ iz Domašinca, koja im je omogu ila da u Pulu odu kao prava ekipa u jednakim ekipnim trenirkama. (BMO)
BOG MOJIH DETALJA
svoj mir koji nema nikakve veze s neosjetljivoš u, sebeljubljem, neosje ajnoš u ili nekom ravnodušnoš u. To je mir koji je posljedica povezanosti s Bogom, urednim odnosom sa samim sobom i svima oko sebe. To je mir koji potkrepljuje ljubav i istinske osje aje za bližnje. To je pravi mir, mir srca. itaju i poslanice svetog Pavla primje ujemo da uvijek zapo inju s željom da svi koji ih itaju ili slušaju prime milost i mir od Boga, Oca našega i Gospodina Isusa Krista. Apostol je znao da je ljudima potreban pravi mir, mir koji daje jedino Knez Mira, Isus Krist. Isus nam govori da se ne uznemiruje srce naše i da se ne straši, jer je On s nama. Knez ovoga svijeta protiv njega ne može ništa, jer Isus je pobjednik svijeta (usp. Iv 16, 33). I zato nema mjesta o aju. Isus je po-
Isusov mir U oproštajnom govoru, prije svoje muke i uskrsnu a, Isus je svojim u enicima rekao: ‘’Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem’’ (Iv 14,27). I svaki put kada e kao uskrsli do i me u svoje, najprije e im poželjeti mir! Ne daje ga na na in kako ga daje ovaj svijet. Kako svijet daje mir? Ako tražimo mir kakav svijet daje, na na in na koji se po današnjem shva anju može biti u miru, kad npr. sve ide dobro, nema protivština ili su možda naše želje zadovoljene, sigurno je da ne emo nikada biti potpuno u miru, naš e mir biti krhak i kratkotrajan. Isus nam daje
Gotovo 2.500 kuna koje e se utrošiti za ljetovanje djece iz socijalno ugroženih obitelji sakupljeno je prošli tjedan povodom obilježavanja Tjedna Hrvatskoga Crvenog križa. Djelatnici i aktivisti Gradskog društva Crvenog križa akovec u centru grada akovca besplatno su mjerili krvni tlak i še er u krvi, dijelili promotivne materijale, kao i novu odje u za koju se prikupljao spomenuti dobrovoljni prilog, dok je ekipa mladeži Crvenog križa iz Gimnazije akovec prikazala pružanje prve pomo i ozlije enima u prometnim nezgodama. - Za sada imamo jedanaest osnovnih i dvije srednje škole koje su se uklju ile u program prve pomo i unesre enima, no naš cilj je da se im više mladih uklju i u program Crvenog križa. Današnja situacija uvelike se razlikuje od situacije nekad, kada je u rad Crvenog križa bilo uklju eno puno više mladih. Nekad je bilo karakteristi no da viši razredi osnovne škole imaju prvu pomo u školama, dok je danas uklju eno onih desetak u enika koji se pripremaju za natjecanje. Me utim, kad god nam je potrebno, djeca se rado uklju e u naše akcije, kazala je Nada Špoljari , ravnateljica Gradskoga crvenog križa akovec. Tjedan Hrvatskoga Crvenog križa zapo eo je obilježavanjem
bijedio svijet i mi smo u njegovoj pobjedni koj ruci. I ne treba strepiti ni pred im, što e do i ili nas može zadesiti u ovom svijetu. U kušnjama koje prolazimo u ovom svijetu, Isus nam daje snagu da izdržimo. Ako ostanemo povezani s Isusom, onda e i njegov mir biti u nama. Molitva, Sveta Misa, itanje Svetoga Pisma, bratska ljubav su sigurnost da smo u Njemu. U ovo vrijeme nemir je postao naša svakodnevnica. Brige nikome ne nedostaju, pa ni krš anima. Teško je od svega toga pobje i. Strah da ostanemo sami, slabi i nesposobni da upravljamo našom sudbinom sve nas obeshrabruje. Bježati? – ne trebamo! Rješenja treba tražiti kod Isusa: gledati na sve što nas stiže Njegovim o ima. Zašto nas sve to smu uje? Zato jer su nas naši projekti i zanimanje za svijet
Ekipa mladeži CK-a iz Gimnazije akovec prikazala je pružanje prve pomo i
Me unarodnog dana Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, 8. svibnja, na dan kad je ro en za etnik o ideji stvaranja me unarodne organizacije Henry Dunant, koji je svoje doživljaje opisao u knjizi pod nazivom “Sje anje na Sol erino”. U njoj isti e potrebu osnivanja nacionalnih društava koja bi u vrijeme mira obrazovala dragovoljce kao pomo vojnim sanitetskim službama u ratu, zaštitu ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju, te sklapanje me unarodnih ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i društava za pružanje pomo i, kao i poštivanje njihove neutralnosti.
Gradsko društvo Crvenog križa akovec organiziralo je izlet za 25 u enika iz I. OŠ akovec
toliko zaokupili da smo zaboravili na njegove na ine. Do nedavno smo samo slijedili našu logiku, a Isusa ‘’upotrebljavali’’ da nam u tome pomogne, smatrali da moramo ra unati na svoje snage da bi tako postigli ono što želimo. Ako smo od Isusa, ovakav na in, ne može nas zadovoljiti. Rezultati ovakvog na ina kratkog su dometa i ne daju mir i sigurnost. Pozvani smo da usmjerimo svoju pažnju prema Gospodinu, to zna i da s Njim pronalazimo rješenja za naše situacije, naše poteško e i naš nemir. Da u Njemu tražimo snagu u trpljenjima i poniženjima, svjetlo za izlazak iz krize, iz siromaštva… Taj mir, ta snaga, to svjetlo su plod Duha Svetoga (ali i plod jednog procesa). Poput zrna ba enog u zemlju, koje treba najprije posijati, potom zalijevati,
U enici I. OŠ na Mlinarovom pou nom putu Povodom Me unarodnog dana Crvenog križa, odnosno Tjedna Hrvatskoga Crvenog križam koji se obilježava svake godine od 8. do 15. svibnja, Gradsko društvo Crvenog križa akovec organiziralo je izlet za 25 u enika iz I. OŠ akovec. Predvo eni Nadom Špoljari , ravnateljicom GDCK-a akovec, i Dubravkom Ke keš, pedagoginjom I. OŠ akovec, u enici su krenuli na Mlinarov pou ni put kod Žabnika. Na putu do Žabnika u autobusu u enici i pedagoginja imali su sat povijesti o Crvenom križu, to nije, o tome kako i zašto je nastao pokret CK. Kroz šumsku stazu koja vodi kroz bujnu vegetaciju, na tablama koje su postavljene uz put može se nau iti o životinjama, drve u i grmlju, te o šumskim zeljastim biljkama koje su naj eš e na tom podru ju. Nakon iscrpnog pješa enja do skele na Muri, druženje se nastavilo u pizzeriji “Arka” u Svetom Martinu na Muri, gdje se i vlasnik pizzerije uklju io u obilježavanje Me unarodnog dana Crvenog križa po astivši djecu sladoledom.
IMENDANI I BLAGDANI utorak, 18. svibnja Rajko, Ivon, Teofil srijeda, 19. svibnja Lidija, Zlatka, Zlata etvrtak, 20. svibnja Bernardin Sij., Zvjezdan
Piše: vl . Antun Štefan okapati, paziti, te moliti za njega sunce i dobro vrijeme, strpljivo i s povjerenjem ekati, ekati da izraste, i mir se sti e na sli an na in, ne emo ga imati bez odluke da po nemo od onog koji je naš mir – od Isusa.
petak, 21. svibnja Dubravka, Andrijana subota, 22. svibnja Helena, Jelka, Renata nedjelja, 23. svibnja DUHOVI, Željko, Željka ponedjeljak, 24. svibnja Marija Majka Crkve
za velike i male
Novosti • Novosti • Novosti
Istražujemo • Istražujemo PRIPREMILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC
ISTRAŽUJEMO: UNINORME U ŠKOLAMA? DA ili NE?
Neka netko onda kaže da mi mali ne uvamo prirodu!
Veseli kutak • Veseli kutak Dosadna, blebetava mama Aleksandra Jedne sun ane i vedre subote, ustala sam u devet sa ujutro. Obukla sam se i o šla s prijateljicama na vjeronauk. Kad sam se vra la, ljubimci su me pozdravili. U ku i sam zatekla mamu koja je u ruci držala moju školsku torbu po kojoj se razlio jogurt koji smo prekju er imali za užinu. Za kaznu sam morala radi sve po maminim zapovijedima. “Pospremi sobu, napiši zada u, daj ovo, daj ono!” Da ste vi, itatelji, na mome mjestu, ne biste dugo izdržali s njom. Po eo je moj lm, a ja sam morala sadi cvije e i ita lek ru, a za m usisava , is aute, zalijeva cvije e itd, itd… I lm je završio. Nazvala je moja najbolja kolegica i s gla k meni. Mama nam je rekla da se igramo ista ice, i mi, budalice, smo pristale. Mama je vidjela da istimo. Obe ala je da e nam svakoj dati po dvadeset kuna, a nije nam još dala ni lipicu. Mi smo se razlju le i pus le psa. Pas je zaprljao sve što je mama s gla o is . Na njenu “japansku ružu” odlu io je obavi jednu nestašnu stvar, što mama nije vidjela, pa je kad je zalijevala, zaprljala ruku! Juhuhu! Jedanput sam i ja nju nau ila pame ! Kad se istuširala, nazvala je sve svoje kolegice i brbljala sa svakom pola sata. Kad je sve obavila, opet se bacila na glancanje. Za m mi se ispri ala i dala nam svakoj po dvadeset kuna. Otr ale smo u trgovinu i nakupovale sladolede i slatkiše. Mama nas je opet korila jer smo sve odmah potrošile, a ja sam joj rekla: “Mama, bila si dosadna i blebetava mama Aleksandra!” Ona se rastužila, ali sam ju ipak nekako razvedrila. Uvijek u volje svoju dosadnu i brbljavu, znate koga ve – mamu Aleksanddru! Ivana Sklepi , 3.r OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC
Svemirska utrka konja Gledam prema Suncu. Sunce je kao žarulja. Htjela bih i i u svemir. Posje la bih Saturn i tr ala po njegovim krugovima. Ja sam Tena. Imam konja koji se zove Kiki. Svi moji prijatelji imaju konje. Tasjenkin konj se zove Ki i. I u iteljica Vesna ima konja. U Svemiru bi se održalo veliko natjecanje – utrka konja. Utrkivali bismo se po Saturnovim prstenovima. Moj konj bi pobijedio, na le ima ima broj 44. Sve oko nas bi bilo puno plane-
ta i zvijezda. Svi bi navijali – mama, Sara i puno ljudi. Do Saturna bismo putovali raketom, jako, jako brzo… Fijuuu! Tena Murk, 2.b (prema pri anju zapisala asisten ca u nastavi Tasjenka Štrek) - nagrada Mjesec knjige u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec
Sss…Svemir Sletio Svebor svemirbrodom. Svemirom se snalazio sam. Sladi se sladoledom susjeda Slavka. Smrznuo sladoled sav svemir. Stari svemirac sitnozorom smaza slas cu slatku. Sivi svemirci sjuriše svom silom Svebora. Svebor sle Suncu. Suncem skija slalom. Silazi. Samo sanja san! slovo S sjaji s Svemirom. Niko Novak, 3.a - nagrada Mjesec knjige u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec
Svemir prijateljstva Svemirac Sme ko svjetlosme e boje odlu io je posje susjedne planete koji oko njega lete. Smjes o se u svoje svemirske sanjke i krenuo put Svemira. Susreo je prijatelja Smješka, najveselijeg svemirca u ovom kraju. Sanjkaju i Svemirom gledao je zvijezde kakve sve postoje i kave su boje. Bile su svakakvih oblika: kockas h, okruglih, jajolikih, srcolikih. S gao je kona no na planet Snješko, snježnobijele boje okružen sjajnim srebrnim zvijezdama. Opazio je jednu koja nije jako sjala. Bila je tužna jer je bila mala i bila je sama. Naš svemirac Sme ko pomiluje je nježno i povede sa sobom ku i. Tu upozna njegova prijatelja Smješka koji je nasmije svojim smiješnim zgodama. Tako mala zvijezda više nije bila sama. Imala je dva prijatelja i sve je ja e sjala. Sada smo saznali zašto je bila tužna. Nije imala prijatelja. Važno je imati prijatelja jer bez njega smo kao i bez obitelji. Zato sva djeca planete ove, uvajte prijateljice svoje! Michelle Štrapajevi , 3.a - nagrada Mjesec knjige u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC
Bela Kad odem, Ona pla e i jau e U kut se skriva. Veseli se, Juri ko strijela Pozdravlja me, Maše repom Kad se ku i vra m. Sretna što smo skupa Mirno zaspi
Moja kujica Bela. Paula Radek, 3.b - pjesma je nagra ena na “Djeca nose svjetove na dlanu”
To sem ja Jo sem Sven Brigam se o sem. Puno pripovedam uda toga znom Joko sem spreten Vesel i eten. Baš sem sre en! Sven Posavec, 3.b
Dva smrada U podne u mom stanu, uju se dva Smrada. Jedan dolazi iz hladnjaka, a drugi iz mog nosa. Teku a, bijela tvar ljigavo me gleda iz hladnjaka. Uplašeno povi em iz sveg glasa: “Mama, mama!!! Moramo zva pomo !” “Da zovemo vatrogasce?”, upita mama. “Ma ne, obrisat u ga krpom i baci u sme e.” U mom nosu veliki Smrad je složio svoju ležaljku. Kad spava glasno hr e: “Hr , hr , hr !” Ponekad odluta na moj rukav i užasne je zelene boje. “Mama, mama, opet trebam vatrogasce!”, ponovno zaurlam iz sveg glasa. Mama me smireno utješi. “Ma ne, trebamo samo maramice i kapljice za nos.” Leonard Rodinger, 3.r PŠ ŽIŠKOVEC OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC
Ona Ona dugu kosu ima I simpa na je svima. Voli se smija I s prijateljima igra . S de kima se dobro slaže I u svemu im pomaže. Ja esto kraj nje sjedam Al se pravim da ju ne gledam. Jakov Trstoglavec, 5.b
Moja ljubav Ja svoju ljubav gledam Al do znanja joj to ne dam. Ona mene grije plavim o ima Ja nju sanjam no ima. Kad je vidim ja se sledim Ja se za nju uvijek sredim. Rafael Škrobar, 5.b
De ko plavi Jedan de ko plavi Stalno mi se mota po glavi. Kad kraj mene pro e Ja sva se sledim, Od muke i od srama, Ja sva problijedim.
Svakodnevno se susre emo s problemom što obu i u školu? Je li nešto preotka eno? Možda presve ano? Takve probleme imaju ve inom samo cure. A de ki? Ve ina njih obu e ono što im je prvo pri ruci(to je naj eš e neka trenirka). Me u m, neki roditelji imaju više a neki manje mogu nosti svojoj djeci omogu i neku kvalitetnu majicu. To je razlog es h zadirkivanja u školi. Ne želim ni zamisli kako je onima koji nemaju mogu nosti nositi marke i još u školi bi ponižen zbog toga. Poniženja ve inom dolaze od djece koja imaju velike mogu nos . Oni nisu ni svjesni kako je bi ponižen pred cijelim razredom. Nadam se da e ovaj tekst ima barem mali utjecaj na današnju mladež. Uniforme- da ili ne? To je jedna zanimljiva tema i ima dva lica. Naime, s jedne bi strane bilo dobro nosi uniforme, a s druge to ne bi bilo tako dobro. Kada bi nosili uniforme svi bismo bili jednaki. Ne bi bilo više zadirkivanja. Iako, vjerujem opet bi se našao novi razlog zašto nekoga ponizi pred društvom. Kada bi i nosili uniforme, pitanje kakve bi kvalitete bile. Tko bi ih odabrao? Da li bi to bilo kao u ameri kim lmovima? Sumnjam. Zaista ne znam kako bi to izgledalo. Vjerojatno bi izgledalo ko da je svaki dan
maškarada u našim školama. Kako se obla i u školu? Kada smo došli u srednju školu, nismo dobili nikakav pravilnik obla enja. Vjerojatno zato jer smo ve dovoljno veliki da sami prosudimo što obu i a što ne. Uvijek pazim što u u školu obu i. No ne paze svi. Svakodnevno se susre em sa curama koje dolaze u školu potpuno neprimjereno. Veliki dekolte, uske tajice, minice… Mislim da bi za takve cure trebao pravilnik obla enja. Ipak, idemo li u školu ili u disko? Kod de ki ni nisam primije la takvo nešto. Traperice, trenirka, neka obi na majica. Mislim da je njima u cilju da bude udobno, a izgled nije toliko važan. Nika Levak, 15 godina Ja jako pazim što u obu i u školu. Nikad ne odlazim u trenirci, ali nikad ni u suknji! Nisu mi bitna tu a mišljenja, ve se to što obu em mora meni svi a . Puno puta u školi vidim cure koje se neprimjereno obu e. Mislim da bi ih netko trebao polija hladnom vodom i osvijes ih da su došle u školu, a ne u disko! Mia Breški, 16 godina Moje obla enje? Sasvim normalno. Neke treperice, majica i to je to. Ipak, idem u školu i tamo se treba kulturno i primjereno obu i. No ne gledaju svi na to tako. Zato bi trebao postoja pravilnik ponašanja i svi bi se trebali toga drža . Naravno, svatko ima svoj s l obla enja,
ali smatram da bi to sve trebalo bi u granicama normale. Fani Solomun, 14 godina Ja još idem u osnovnu. Imamo pravilnik obla enja i ja se ga naravno pridržavam. Ponekad se zna desi da ga neka cura prekrši no to je jako rijetko. Mislim da bi se u sve škole trebao uves taj pravilnik jer idemo u školu i tamo se treba primjereno obla i !
RADIO 1 105,6 Emisija za mlade: I ŠTO AKO JE TAKO? ETVRTAK, 20. svibnja u 20 SATI (311-555) Voditeljica: KATARINA ŠKVORC TEMA: MLADI I SPORT
Svijet pri a • Svijet pri a
Piše: Žarko Skok
U tu em skrovištu Zmija Lenka sebe je smatrala samo zna željnom, nikako zlo estom ili zlom. Njezina ud je bila takva, a isto tako i apetit. Što se tu može? Pojela je tek toliko koliko joj je trebalo. - Želim sa uva svoju gipkost i vitku liniju – govorila je sama sebi i esto putovala. Održavala je svoju kondiciju svakodnevnim kretanjem. - Hej, kakva je ovo rupa? – pitala se Lenka pogledavaju i u zemlju. Rupa je bila prili no velika i neobi na. - Baš me zanima tko tu stanuje – uz-
I cijela je ova situacija udna Jer ne vi am ga ja Samo kad sam budna. Sretnem ga ja I u snovima svojim, A on ak ne zna Da ja postojim. Recite mi sad, Ja vas molim, Kako da mu onda Kažem da ga volim?
bu eno je mislila iako je znala da baš i nije pametno ulazi u tu e posjede. Ovog puta joj je želja za istraživanjem bila ja a od opreza. Polako je ulazila u rupu i brzo ustanovila da ovdje ima više prolaza. Netko se zaista potrudio da iskopa što više putova. Odlu ila je i i samo onim najdebljim koji su zacijelo bili i najvažniji. Iako se nikoga nije bojala, sa strepnjom je promatrala prolaze. Uvijek se tresla od uzbu enja kako e ugleda neku novu, potpuno nepoznatu stvar. I uskoro ga je ugledala. Mali, još goluždravi krt zvan Kec, nekim je dalekim osje lom spoznao da netko prilazi. Gledao je kroz rupu i ekao. - Tko si ? – zapitali su se istovremeno i brzo povukli natrag. Prestrašili su se i jedan i drugi. Kec se vra o u prostoriju gdje su mu spavala bra a i po ne ih ubrzano budi . - Hajde, brzo, netko nam prilazi – vikao je prigušeno. Njegova su se bra a sneno razgledavali oko sebe, a za to vrijeme zmija je skupljala hrabrost da još jednom pogleda prema rupi. - Kako je udan ovaj goluždravi stvor. Nema dlake na sebi, ali vide mu se oštri zubi – razmišljala je. Ponovo su istovremeno pogledali Lora Alijaševi , 5.b OŠ I.G. KOVA I A
Moja mama Moja mama se zove Svjetlana. O i su joj sme e. Ima kratku kosu. Usne su joj mekane. Moja mama kuha i posprema. Ja volim svoju mamu zato što mi sve kupi i zato što mi pomaže. Ivan Trstenjak, 1.b OŠ BELICA
jedan prema drugome i opet se povukli natrag. Lenki je bilo malo jasnije, ali morala je pogleda još jednom. Tada je ugledala ak dva krta. - Što je ovo? – pitala se, jer nije znala da se uz Keca pojavio i njegov brat Brun. - Zar vidim duplo? – u nevjerici je ponavljala. Opet je provirila i tada ugleda ak tri glave. Uz Keca i Bruna, ugledala je i tre eg brata, najmla eg Cenka. - Ne, ne, ovo je neka arolija – pomišljala je traže i izlaz iz svega ovoga. Spretno se okrenula i ubrzano odlazila. Nikad u životu nije bila toliko preplašena. Ne zbog h malih goluždravaca ve zbog same sebe. - Zar sam poblesavila? – pitala se uzbu eno, žure i što je brže mogla. Kad je kona no ugledala sunce, sklup ala se i dugo uživala u toplini dana. Prišle su joj prijateljice i u udu je gledale. - Kako to da miruješ? – pitale su je. - Pa eto, vremenom postaješ druga iji – odgovorila im je važno i odjurila što je dalje mogla od te uklete rupe.
Moja mama Moja mama se zove Mirjana. Ona ima sme e o i Njena kosa je crna A usne su joj nježne poput srca. Moja mama kod ku e brine za mene Kuha, is , pere i posprema. Ja volim svoju mamu jer je jako Dobra prema meni. Mateja Škvorc, 1.b OŠ BELICA
26
Novi život se rađa
Zoran (29) i Dubravka (23) Mihocek iz Držimurca dobili su Sebastijana, ro enog 7. svibnja u 10.30 sati.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
23-godišnja Ivanov anka
Tamara
u utrci za Miss AutoMoto sporta i put u Kinu
Mladu Ivanov anku Tamaru Kolomari, koja se plasirala u finale izbora International Miss AutoMoto sporta 2010., snimili smo u atraktivnom fordovom modelu u prirodnom okruženju rijeke Drave. Više na str. 5 podlistka MEDIA (foto: Z.Vrzan)
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
ZBOR “Josip Vrhovski” održao koncert pred prepunom dvoranom “Zrinski”
Zbor kao brend op ine Nedeliš e Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a održao je u sklopu obilježavanja Mjeseca Matice hrvatske odli an koncert. Pred prepunom dvoranom u akove koj zgradi “Scheier” nedeliš anski pjeva i oduševili su publiku što impresivnim i bogatim repertoarom, a što svojom uvježbanom izvedbom. Svemu su pridonijeli i gosti na koncertu, pijanistica Maja Magdaleni , sopranistice Nadia Bistrovi i Katarina Toplek, tenor Goran Šafari , bas Marinko Šego i Tina Hatlak, u enica Srednje baletne škole. Koncertom je posebno bio zadovoljan predsjednik zbora Valentin Novak: - Moram re i da smo stvarno zadovoljni koncertom. Osobito su nas obradovali komentari i rije i pohvale nakon koncerta, i to od ljudi koji se razumiju u zborsku glazbu kao što su prof. Dragica Šimunkovi i Marijan Ramuš ak. Mnogo nam to zna i. Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e ina e je osnovan potkraj 1997. godine kao sekcija KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, a od rujna 2000. godine djeluje kao samostalna udruga. Od po etka njegov je voditelj Branimir Magdaleni , prof., koji je najviše zaslužan za sve uspjehe zbora i sva njegova gostovanja diljem Hrvatske, ali i Europe. Dio zasluge za uspjeh zbora ima i Op ina Nedeliš e koja konstantno podržava sve napore zbora. - Amaterska glazba uvijek muku mu i s inancijama i uvijek trebamo nešto. Ali imamo sre e što u našoj Op ini i u prijašnjim, a posebno u
Zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a održao je koncert u sklopu obilježavanja Mjeseca Matice hrvatske ovom mandatu, vlast ima sluh za zborsku glazbu. To su sve ljudi koji vole glazbu, a mi im se pokušavamo odužiti sa svojim dobrim nastupima s velikim brojem publike, jer to je bit za nas. Zborska glazba, ako nije slušana, ako nema gledatelja i slušatelja, nema velike svrhe. Bitno je da ljudi prepoznaju nešto kvalitetno, do u i vole nas slušati, smatra Novak.
Zdrava konkurencija je dobra konkurencija lanovi zbora, njih pedesetak, u enici su, studenti, umirovljenici i ostali u rasponu od sedamnaest do osamdesetak godina, i to ne samo iz op ine Nedeliš e, ve i drugih me imurskih mjesta. I uvijek su spremni primiti nove lanove, isti e predsjednik zbora: - Kad god netko osjeti potrebu i želju za pjevanjem, može do i k nama. Mi se okupljamo svaki ponedjeljak
i srijedu u ve ernjim satima. Ako imaju imalo sluha, i volje, rado emo ih primiti. Zbor je do sada imao više zapaženih nastupa, a njihovi boži ni koncerti ve su postali nadaleko poznati. - Velika je stvar kad se prepoznaje po imenu nekog, odnosno kad se nekog poznaje po kvaliteti. To zna i da smo postali brend op ine Nedeliš e. Boži ni koncert je naš udarni koncert za koji pripreme po inju ve u rujnu. Prošle godine po prvi smo put imali gosta zvijezdu – Jacquesa Houdeka, što pokazuje da koncert stalno napreduje u kvaliteti. Spremamo neka iznena enja i za ovu godinu, ali ne u još otkriti koja. Za Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” prošla i pretprošla godina bile su osobito uspješne, što zbog koncerata, što zbog nastupa na natjecanjima, gdje su osvajali nagrade. Bili su dva puta u Veroni, gdje su osvojili i broncu i srebro, a gostovali su i u Sloveniji, Ma arskoj i Norveškoj.
O ito je da je u svom dosadašnjem radu zbor postigao zavidnu razinu, a ne boje se ni konkurencije, od kojih im je najve a akove ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”. - To je odli an zbor s kojim se uvijek rado uspore ujemo. Zdrava konkurencija je dobra konkurencija. To nas poti e da budemo još bolji. Nadam se da to i oni isto tako shva aju, kazao je Novak. U nastavku aktivnosti za ovu godinu slijedi im gostovanje u Zagrebu na Me imurskom proštenju. Predvodit e misu u katedrali te nakon toga održati kratki koncert. U rujnu idu u Brežice na uzvratni susret. U pregovorima su i s Muzejom Me imurja akovec, a ako sve pro e kako treba, zbor bi nas trebao po astiti posebnim koncertom u ambijentu atrija Staroga grada. Za kraj godine preostaju im još Dani pjesme i plesa, te prije spomenuti boži ni koncert. (mn)
KONCERT u Centru za kulturu, 3. lipnja, 20 sati
Maksim Mrvica ipak nastupa u akovcu Izložba je zanimljiva publici
KULTURNI DOM u Lendavi
Izlažu me imurski fotografi U kulturnom domu u slovenskoj Lendavi u etvrtak nave er otvorena je izložba fotogra ija lanova Fotokluba akovec. Svoje najbolje radove izložili su Davor Dolen i , Mario Blaževi , Dalibor Horvat, Mario Jakši , Petar Sabol, Davor Žerjav, Nikola Parnadžiev, Davorin Mance, Petar Grozni Kova i Filip Lu in.
Izložbu je otvorio Davor Dolen i , koji je lan Fotokluba i HKD-a Pomurje Lendava, dok je kriti ki osvrt na izložbu dao Vinko Šebrek, koji je i odabrao fotogra ije. Izložba ostaje otvorena za razgledavanje do 28. svibnja. Nazo ne je pozdravio anino Kutnjak, predsjednik HKD-a Pomurje Lendava, kojemu je Dolen i uru io jedna pove anu fotogra iju za Hrvatski dom u Lendavi. (S. Mesari )
lanovi kluba u Lendavi
Maksim Mrvica, jedan od najboljih i najpoznatijih pijanista svijeta, otvorio je svoju hrvatsku turneju odli nim koncertima u Rijeci i Splitu. Na redu je akovec, grad u kojem Maksim rado nastupa, grad koji ga s nestrpljenjem o ekuje. Maksim e se u etvrtak 3. lipnja u Centru za kulturu u 20 sati predstaviti svojim klasi nim repertoarom, ali i nekim od svojih hitova. Njegovi nastupi širom svijeta, posebno u Aziji, koja je najve e svjetsko tržište, uvijek plijene veliku pozornost medija, koji ga tretiraju poput pop ikone. Nekada se povezivalo pijaniste s nastupima u kazalištima ili operama, a Maksim Mrvica je razbio te predrasude nastupaju i u Kini i na stadionu pred auditorijem od 32.000 ljudi. Njegova pojava i glazba privla i svaki dan sve ve i broj mladih ljudi da slušaju klasiku, kao i okorjelih klasi ara da poslušaju neke njegove crossover hitove. U ova teška vremena glazba Maksima Mrvice je kao melem za dušu, koja nam ispunjava srce i briše stresove
svakodnevnog života. Do ite i opustite se uz ovoga velikog i strastvenog pijanista … Ulaznice za ovaj gala koncert u pretprodaji su po cijenama od 150/190 kn te za Vip po 250 kn u Centru za kulturu u akovcu, Hit recordsu, Kompasu i Mura travelu u akovcu. Svi oni koji žele do i na koncert iz ostatka Hrvatske karte mogu prona i na stranicama www.ticketpro.hr.
Draženka Bašnec
Nadica Patafta
MALA SCENA CZK-a, srijeda, 19. svibnja, 20 sati
Koncert BeBop sax quarteta Na Maloj sceni CZK-a u srijedu 19. svibnja u 20 sati koncert e održati BeBop sax quartet. Quartet u sastavu Matija Forko (alt saks), Hrvoje Forko (bariton saks), Tomislav Frigan (tenor saks) i Dražen Škrlec (sopran saks, alt saks) osnovan je po etkom 2009. godine kao rezultat želje i potrebe ovih mladih glazbenika za nešto druga ijim glazbenim izri ajem. Njihova ljubav prema saksofonu kao instrumentu i jazzu kao svevremenskom glazbenom izri aju rezultirala je glazbom kakvu oni danas prezentiraju. BeBop je kao glazbeni pravac nastao iz swinga, s time da ga odlikuje neuokvirena i nesputana
virtuoznost i glazbena inventivnost. Široke mogu nosti improvizacije i slobodni tonalni izri aj, bez strogih pravila (kao npr. u swingu), dopuštaju glazbeniku potpunu slobodu u glazbenoj interpretaciji, a uvodna (naj eš e poznata tema) služi samo kao aperitiv. U tom smislu i odabir imena ovog kvarteta potpuno odgovara karakteru ovih mladih glazbenika. U svom repertoaru izvode razne stilove, što im samo još dodaje na širini. Me u kompozicijama se mogu na i klasici jazza, swinga, ali i klasi ne glazbe, popa, rocka, pa ak i neki narodni motivi.
KAFI “Littera” u akovcu
Izlažu dvije slikarice lanice Likovne udruge donjeg Me imurja Nadica Patafta i Draženka Bašnec do 24. svibnja zajedni ki izlažu u ka i u “Littera“ u akovcu. Rije je o dvije osebujne likovne autorice, dok starija Nadica Patafta iz Strahoninca, koja slika tek tri godine,
ve inom voli pejzaže, cvije e i prirodu, mladoj Draženki Bašnec iz Gori ana ljubav su konji, ali i poneki ženski akt u tehnici ulja na staklu. Kako kažu, ovo je samo predah do ve ih izložbi koje planiraju krajem godine. (JŠ, foto: I. Branovi )
18. svibnja 2010.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
KONCERT Tamburaškog zbora KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e
Ve er tambure u Nedeliš u U organizaciji Tamburaškog zbora KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, ove je subote u sportskoj dvorani u Nedeliš u održan koncert pod nazivom “Ve er tambure”. Tom su se prigodom gledateljima predstavili mali folklor i vokalna skupina Selja ke sloge, nedeliš anske mažoretkinje vrti kog i mla eg uzrasta pod vodstvom Ide Topoljnjak i Petre Mesari , te solisti Ivana Špicar, Jelena Žnidari i Goran Šafari .
Na repertoaru hrvatski skladatelji i tradicionalne pjesme Pod ravnanjem prof. Miroslava Novaka, Tamburaški je zbor punoj dvorani posjetitelja predstavio djela hrvatskih skladatelja (Jakov Gotovac, Roko Šimunaci, Siniša Leopold) i tradicionalne pjesme Me imurja te drugih hrvatskih krajeva. Kako nam je objasnila predsjednica KUU-a “Selja ka sloga”Jasna Hajdinjak, tamburaški zbor broji etrnaest lanova, djeluje osam godina, i ve se petu godinu za redom publici predstavlja samostalnim koncertom. Iako je donedavno radio u sklopu Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, Tamburaški zbor priklju uje se KUU-u “Selja koj slozi” nakon zaklju ka da je suradnja folkloraša i tamburaša neophodna. (B.Š.)
MLADI TAMBURAŠI HKUD-a Gori an
Neo ekivani poziv iz Ma arske Mladi tamburaši HKUDa Gori an, koje vodi Andrija Ribi , dobili su poziv iz Ma arske nakon nastupa u Gori anu u povodu otvorenja gastronomskog festivala. Ako se ostvare sve pretpostavke, trebali bi svirati kao predgrupa na koncertu Žige Me imurskog. Mladi tamburaši HKUD-a Gori an njeguju starinski zvuk orkestra, što još više poja ava sviranje voditelja Andrije Ribi a na violini, a u enici su osnovne i srednjih škola, pa je teško prona i slobodne termine za vježbe i nastupe. (J)
Mladi tamburaši s voditeljem Andrijom Ribi em ispred spomenika u Gori anu
TRIBINA , 20. svibnja, 20 sati
Koncert Veselih Me imuraca KUU “Veseli Me imurci” organizira koncert pod nazivom “Tamburaši, svirajte, pajdašice, tancajte”, koji e se održati 20. svibnja u dvorani Centra za kulturu akovec, s po etkom u 20 sati. Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni Centra po cijeni od 35 kuna, ime se daje doprinos razvoju kulturnog amaterizma Me imurske županije. Posebna zanimljivost koncerta je što u projektu sudjeluju etiri društva iz naše županije, i to: KUU “Veseli Me imurci” iz akovca, KUU “Zvon” iz Male Subotice, KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca i KUD “Žiškovec” iz Žiškovca. Kroz program e prikazati pjesme i plesove iz gotovo svih krajeva Hrvatske. U glazbenom dijelu programa sudjeluje tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi ” pod vodstvom Borisa Novaka. Sve koreogra ije postavio je i uvježbao Nikola Kotur,
MALA ME IMURSKA popevka
Za Smotru u Nedeliš u izabrane Marija Magdalena i Marta Prosudbena komisija u sastavu prof. dr. Stjepan Hranjec, prof. Miroslav Novak i prof. Dragica Karolina Šimunkovi na tre oj dje joj smotri me imurskih popevki, održanoj prošle subote u Spa & Golfer Resortu Sveti Martin, izabrala je pjeva ice koje e nastupiti na Smotri me imurske popevke u Nedeliš u. To su Marija Magdalena Ko ila iz Selnice (k erka poznate pjeva ice i orguljašice u župi Selnica Julijane Ko ila) i Marta Bašnec iz Gori ana. One e 5. lipnja iza i pred publiku u dvorani SGC-a “Aton” u Nedeliš u najvjerojatnije s pjesmama koje su izvele u subotu. Marija Magdalena Ko ila pjesmom “Me imurje malo”, a Marta Bašnec pjesmom “Da bi se zrušile”. Treba re i da se izbor povjerenstva gotovo složio i s mišljenjem publike i ve ine voditelja sekcija. (S. Mesari )
Marija Magdalena Ko ila iz Selnice
DJE JA TRIBINA nedjeljom, 23. svibnja, 16 sati
Dje je gradsko kazalište akovec igra Trnoružicu Na Dje joj tribini nedjeljom ovaj tjedan u Centru za kulturu u 16 sati Dje je gradsko kazalište akovec igrat e predstavu “Trnoružica”u režiji Dejana Buva a. Naravno, radi se o prekrasnoj bajci bra e Grimm koju je za ovo izvo enje priredila književnica An ica Koprek. Što se radnje ti e, evo ukratko za one koji ne znaju ... Živjeli nekad davno car i carica koji su silno željeli dijete. Želja im se ispunila i rodila se prekrasna djevoj ica. Na sam dan ro enja vile joj prorekoše sre u i zdravlje, no jedna vila, ljuta zbog toga što nije bila pozvana na slavlje, odredi da se djevoj-
ica ubode na vreteno u svojoj petnaestoj godini i umre. Bio bi to tužan kraj da nije bilo još jedne vile koja tu zlu aroliju pretvori u stoljetni san, kada e sti i mladi princ i probuditi Trnoružicu. A je li sve lijepo završilo? Do ite i pogledajte. Kroz pri u e vas voditi mali pripovjeda i, glumci Dje jega gradskog kazališta iz akovca. U predstavi sudjeluje svih 22 glumaca ovog kazališta. Glazba: Damir Rodiger; kostimi: Dragica Jagec; scenogra ija: Ivan Leva i ; rasvjeta: Neven Taradi. Trajanje: 40 minuta. Za sve uzraste!
SASTANAK Organizacijskog odbora osmog Me imurskog festivala zabavne glazbe
Na MEF dolaze najpoznatija imena doma e estrade
predsjednik i koreograf Veselih Me imuraca, koji je ujedno izvršio i odabir pjesama za
vokalno izvo enje. Glazbene obrade potpisuju Nikolina Novak i Neven Kolari , a pjesme
su uvježbali Andrea Š apec, Lana Magdaleni i Nikola Kotur.
U Dvorcu Terbotz održan je sastanak Organizacijskog odbora osmog po redu Me imurskog festivala zabavne glazbe 2010. u sastavu Rajko Doboši , Vladimir Ko iš Zec i Davor Domini . Kako doznajemo od novoga umjetni kog ravnatelja Vladimira Ko iša Zeca, na festival pjesme pristižu u velikom broju. On isto tako najavljuje dolazak najboljih hrvatskih glazbenika i pjeva a na MEF. - Moja uloga je da kontaktiram s najpoznatijim imenima hrvatske estrade i dosta se ljudi odazvalo. Na žalost, ne mogu potvrditi imena prije nego ih vežemo
ugovorom, a to e biti negdje u lipnju. Mislim da e ove godine festival okupiti najve a imena do sad. Festival više ne e imati pre iks me unarodni jer emo imati samo dva ili tri gosta iz Republike Slovenije. Želja je da se MEF pretvori u jedan jaki regionalni festival, kazao je Ko iš Zec. Novost je i što e se festival održavati u novom terminu od 17. do 19. studenoga u akovcu, kako bi na njemu mogli nastupiti ponajbolji izvo a i. Cilj organizatora je da MEF i dalje po kvaliteti bude me u prva etiri festivala u Hrvatskoj.
4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
U AKOVCU održana prezentacija 12. Škole medijske kulture “Dr. Ante Peterli ”
Sramota - ravnatelji, profesori, gdje ste bili?! Još u sije nju ove godine savjet 12. Škole medijske kulture “Dr. Ante Peterli ” predstavio je akovec kao novo mjesto održavanja škole. Samo ovo velika je ast za Grad i Centar za kulturu, gdje e se programi održavati, ako znamo da je rije o školi koja okuplja najve e stru njake iz svih podru ja vezanih za medije, redatelje, filmske kriti are, montažere, snimatelje, scenariste, sveu ilišne pro esore ... Prezentacija škole, koja je prvenstveno bila namijenjena ravnateljima i pro esorima osnovnih i srednjih škola, prošli je tjedan bila održana u akovcu, i što mislite koliko se tih pro esora ili ravnatelja odazvalo prezentaciji? Ravnatelj ni jedan, pro esore se moglo izbrojiti na prste jedne ruke. Sramota! Bila je to situacija u kojoj se nije znalo kome je neugodnije, tim pro esorima koji su se pojavili, voditeljima škole koji su se zbilja iskazali i koji su došli u velikom broju ili novinarima. A ustvari, jedini koje bi trebalo biti sram, njih nije bilo. Želimo li tako Me imurje predstaviti tim hrvatskim stru njacima? Pa, da ... Neka zažale što su se drznuli ovako važan projekt dovesti u našu provinciju. Škola u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza i u suorganizaciji Škole animiranog filma akovec održat e se od 22. do 31.
kolovoza. A ja se samo nadam da e se do onda naši ravnatelji i pro esori malo probuditi. Ina e, škola je ponajprije namijenjena nastavnicima koji u okviru nastave hrvatskoga jezika i izborne nastave provode nastavni program medijske kulture, odgajateljima u predškolskim ustanovama, kao i voditeljima filmskih i videodružina. Otvorena je i svima drugima koji teže ste i ili dopuniti medijsko obrazovanje. Dvostruka je svrha programa Škole medijske kulture: prvo, nastavnicima i odgajateljima, kojima je to potrebno, oni daju temeljna znanja za provedbu nastave (osnove medijske teorije; osnove filmskoga jezika; temeljne filmske vrste; intermedijske veze, metodi ke radionice), a u radionicama omogu uje stjecanje neposrednih stvarala kih i radnih iskustava korisnih za nastavu te za upu eniji prakti ni rad s u enicima. Druga svrha škole jest omogu iti trajno obrazovanje nastavnika i zainteresiranih pojedinaca pa im u tu svrhu pruža posebne obrazovne programe sa stalno novim i aktualnim temama. Program škole koja e se održati u kolovozu uklju uje predavanja, metodi ke radionice, videoradionice (kao samostalni programi), projekcije filmova, skupne rasprave o filmu. (mn)
CENTAR ZA KULTURU akovec, petak, 21. svibnja, 20 sati
Željko Pervan – stand up komedija akove ka publika ponovno e imati priliku uživati u nesvakidašnjem humoru i mnoštvu novih britkih humoristi kih monologa Željka Pervana, hrvatskog komi ara, scenarista i glumca, najpoznatijeg po humoristi nom showu “Ve ernja škola”. Pervan e nastupiti u petak 21. svibnja u 20 sati u dvorani Centra za kulturu. Ro en 1962. godine u Zagrebu, Pervan je karijeru po eo na zagreba kom Radiju 101, 1985.
godine. Sve je glede njega kao kralja Hrvata bogatih humorom po elo kasnih osamdesetih kada je na kultnoj Stojedinici pokrenuo “Zlo estu djecu” - simbol prostog, necenzuriranog, crnog, ponekad brutalnog ali uglavnom zabavnog humora ... Pervan svojim najpoznatijim humoristi nim showom “Ve ernja škola” zabavlja publiku i dokazuje kako smijeh nije nepoznanica ni Hrvatima. Cijena ulaznice: 50 kuna.
PROSTOR AKOVEC, petak, 21. svibnja
Koncert Stonebridea, Emphasisa i Sagana Bluesom obojeni, psihodeli ni, heavy trance stoner rock bend Stonebride dolazi iz Zagreba, a na turneji u kojoj e prokrstari Danskom, Švedskom, Norveškom, Austrijom i eškom zaustavit e se i u akove kom Prostoru u petak 21. svibnja, nakon 22 sata. Desetak godina svoje su glazbeno znanje kovali u bendovima Good Day to Die, Igut, Chang Ffos, Bas nado, Zeus Faber … Nastupi su im donijeli e ketu ‘’bend koji morate gleda uživo ponovno i ponovno’’, a brojka od skoro 100 koncerata odsviranih u nešto više od 2,5 godine u vrstila je status Stonebridea kao beskompromisnog, a ujedno i odli no ocijenjenog od strane doma e, ali i svjetske glazbene kri ke. Prvi album “Inner seasons” izdaju 2008. godine za Setalight.records, te im se otvaraju vrata europskih festivala. Njihov zadnji glazbeni uradak je miksan i mastreiran u SAD-u od strane legendarnog producenta Billy Andersona, ovjeka poznatog po svojoj reputaciji
i suradnji s mnogobrojnim glazbenim velikanima. Više o Stonebrideu možete sazna na: h p://www.myspace. com/stonebride i h p://stonebride. com/. akove ki post-metal trojac Emphasis nastao po etkom 2006. iza sebe ima demo album “Elements of morrow” za rumunjsku nezavisnu ku u Asiluum, te mnogobrojne koncerte na podru ju cijele Hrvatske, Slovenije ... U jeku je priprema novog albuma, a nove e pjesme predstavi upravo akove koj publici. Sagan iz susjednog Varaždina nastaje nakon raspada benda Faraway Morning - gitaristu i klavijaturistu bra i Sovi pridružuje se ritam sekcija iz Insolitvs i u toj postavi stvaraju autorske skladbe na tragu Tool, Mogwai, Nina Inch Nails, Sonic Youth i kre u s koncertnim ak vnos ma. Za stoner sludge izbor glazbe prije i nakon koncerta pobrinut e se lokalni DJ tandem Emil Veliki i Emil Mali. Za ulaznicu je potrebno izdvoji 20 kuna.
Festival se održava na više lokacija i sadržava preko sto filmova koji su na razli ite na ine povezani s temom socijalizma
ME IMUREC SRE KO HORVAT osmislio 3. Subversive Film Festival
Socijalizam više nije tabu tema u Hrvatskoj Mjesec svibanj rezerviran je za Subversive Film Festival, koji se ove godine u Zagrebu održava po tre i put. SFF je interdisciplinarni, hipertekstualni, transsubjektivni, politi ki pokušaj demistifikacije vizualnih tabua, analize najmo nijih umjetni kih ormi današnjice koje mijenjaju ovje anstvo na svjesnoj i nesvjesnoj razini, pokušaj kritike postoje eg vrijednosnog sistema i institucija u kontekstu znanosti, filozofije i moderne umjetnosti. Bogati filmski program estivala održava se na više lokacija i sadržava preko sto filmova koji su na razli ite na ine povezani s temom socijalizma, što je i središnja preokupacija tre eg po redu estivala. Novost ovogodišnjeg izdanja jest odvojeni teorijski i filmski program. Zanimljiva je bila i velika me unarodna kon erencija pod nazivom “Krah neoliberalizma i ideja socijalizma danas”, održana od 3. do 7. svibnja, a koja je ugostila neke od najve ih svjetskih intelektualaca današnjice, me u kojima je bio i Tariq Ali, jedan od najcjenjenijih društvenih kriti ara današnjice, predvodnik studentskih pokreta ‘68. i nadasve ovjeku kojem je Mick Jagger posvetio svoju pjesmu “Street Fighting Man”. Direktor estivala zadužen za teorijski dio programa je Sre ko Horvat. O Sre ku smo nedavno pisali. Rije je o bivšem akove kom gimnazijalcu koji je danas priznati filozo , teoreti ar i prevoditelj. Trenutno iza sebe ima šest objavljenih knjiga, me u kojima su: Protiv politi ke korektnosti, Od Kramera do Laibacha, i natrag, Znakovi postmodernog grada, Prilog semiologiji urbanizma, Budu nost je ovdje, Svijet distopijskog filma, Totalitarizam danas i Diskurs terorizma te, posljednja, Ljubav za po etnike. Ovaj put s njim smo porazgovarali o ovom zanimljivom filmskom estivalu. • Kako je koncipiran 3. Subversive Film Festival? - Za razliku od prvog, koji je bio posve en obljetnici ‘68., i drugog, koji je bio posve en kineskoj Kulturnoj revoluciji i op enito ulozi Kine u današnjem svijetu, tre i Festival više nije okrenut prošlosti koliko u sadašnjem trenutku, pa i budu nosti. Glavna je tema ‘Socijalizam’ u kontekstu financijske krize i neoliberalnih šok terapija kojima svjedo imo i u Hrvatskoj. Festival, me utim, nije jugonostalgi an, niti smatra da je socijalizam 20. stolje a rješenje. U okviru velike me una-
Što vrijedi izdvojiti iz programa Festivala? Tre i segment lmskog programa pod nazivom “Film kao subverzivna umjetnost“, koji traje u periodu od 17. do 22. svibnja, a smješten je u prostor kina “Gri ”. Ovaj dio programa obuhva a tri cjeline: suvremeni poli ki lm, lmsko - teorijsku školu te lmsko - teorijski simpozij „Jugoslavenski lmski slu aj“. Unutar lmsko - teorijske škole Sergio Grmek Germani govorit e o selekciji velike retrospek ve jugoslavenskog lma koju je priredio za ovogodišnji Subversive Film Fes val. Filmsko - teorijski simpozij “Jugoslavenski lmski slu aj“ sastoji se od tri rodne kon erencije ‘Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas’ tako smo mogli pratiti i panele o Golom otoku, ulozi žena u Jugoslaviji, ali i niz drugih intrigantnih tema. • Zbog ega upravo ova tematika? - Naše je polazište da je upravo u doba kraha neoliberalizma, sustava koji puca po svim šavovima, izuzetno bitno govoriti o mogu oj alternativi. Ne mora to nužno biti socijalizam, ali ako se sadašnje stanje nastavi, samo je pitanje vremena kada sve zemlje Europe ne e završiti poput Gr ke. Premda na prvi pogled ne izgleda tako, tema Festivala je i u uskoj vezi s amoznim ‘Programom gospodarskog oporavka’ Jadranke Kosor. Na svim poljima, od obrazovanja do zdravstva, svjedo imo daljnjoj privatizaciji – iako se najkasnije 2008. s financijskom krizom pokazalo da ovaj sustav nije održiv, naša vlada inzistira upravo na neoliberalnim re ormama koje e velikom broju ljudi, i to uglavnom nezaposlenima i starijima, ukinuti dopunsko zdravstveno osiguranje, smanjiti mirovine itd.
Intelektualci o goru im pitanjima sadašnjice • Koje filmove su posjetitelji imali prilike vidjeti, i koje e tek mo i pogledati? - Posjetitelji su mogli vidjeti isto noeuropske filmove šezdesetih, suvremeni latinoameri ki film, retrospektivu Glaubera Roche, zagreba ku školu animiranog filma, dok se do kraja mjeseca u kinu ‘Tuškanac’ može pogledati velika i jedinstvena retrospektiva jugoslavenskog filma 1955. - 1990. • O emu je bilo rije i u teorijskom dijelu estivala?
okrugla stola koja e se održa od 20. do 22. svibnja u terminu od 18 do 20 sati, na kojem e filmski autori i teore ari iz regije te inozemstva kroz e ri dana kri ki rekonstruira fenomen jugoslavenskog lma. Sudionici simpozija jesu Sergio Grmek Germani, Dušan Makavejev, Jovan Jovanovi , Lordan Zafranovi , Želimir Žilnik, Karpo A imovi Godina, Lazar Stojanovi , Veljko Bulaji , Krsto Papi , Vatroslav Mimica, Goran Markovi , Slobodan Šijan, Fadil Hadži , Hrvoje Turkovi , Miroljub Stojanovic, Pavle Levi, Jagoda Kaloper, Jurij Meden. - Teorijski program obuhvatio je goru a pitanja sadašnjice, a središnji doga aj je zasigurno bio veliki okrugli stol na kojem su sudjelovali Slavoj Žižek, Michael Lebowitz, Samir Amin i Mihail Riklin. Na njemu se potegnulo pitanje o budu nosti Europske unije i mogli smo uti dosta opre na mišljenja. Žižek recimo smatra da je EU jedina opcija: nije on nekakav eurooptimist ve sasvim pragmati no smatra da se tek ulaskom u EU možemo konstruktivnije (recimo stvaranjem nadnacionalnih sindikata i unija) boriti protiv neoliberalizma. Samir Amin se s time ne slaže, te misli da je jedina opcija izlazak iz EU ili stvaranje nekih novih saveza. No svi su se složili da budu nost nije blistava i da nas za najkasnije pet godina o ekuje gr ki scenarij. • Tko su bili najzna ajniji gosti estivala? - Teško ih je sve pobrojiti. Na prvom mjestu je naš ve stari drug, i poseban prijatelj Festivala, Slavoj Žižek. Veliki talijanski filozo Gianni Vattimo, ruski disident Mihail Riklin, Michael Lebowitz iz Venezuele, ekonomist Samir Amin iz Senegala, ma arski filozo i disident G. M. Tamás, teolog John Milbank, te pakistansko - britanski intelektualac John Milbank. Bilo je ovdje i puno ljudi iz regije, poput Borisa Budena, Andreja Nikolaidisa, Uge Vlaisavljevi a, te mnogih drugih.
Zagreb centralno mjesto okupljanja europskih intelektualaca • Me u gostima je bio i Tariq Ali. Zbog ega je on zna ajan? - Do Tariqa Alija pokušali smo do i od samog po etka Festivala, još prije dvije godine, ali
Sre ko Horvat je umjetni ki direktor Subversive Film Festivala je bio toliko zauzet da ga nikako nismo mogli dobiti. Presudan je bio naš susret u Sarajevu prije par mjeseci kad sam ga kona no uspio nagovoriti. Tariq je vjerojatno jedan od najpoznatijih ikona ljevice, vo a studentskog pokreta ‘68. u Velikoj Britaniji, pisac, redatelj, teoreti ar, osniva jednog od najzna ajnijih lijevih asopisa ‘New Le t Review’. U Profilu mu je upravo izašla knjiga ‘Sukob undamentalizama’, koju smo zajedno predstavili u Zagrebu, a ve smo dogovorili i neka nova izdanja … • Sada smo na polovici estivala, je li bilo kakvih organizacijskih ili sli nih teško a? - Poteško a ima uvijek, od sitnih tehni kih problema, do problema od kojih boli glava – neki gost u zadnji tren otkaže, pa moramo smisliti alternativu i sli no. No, mogu re i da sam prili no zadovoljan, i umjesto teško a samo nailazimo na nevjerojatne dogodovštine – recimo, jedna od posljednjih, Michael Lebowitz, koji je bio toliko oduševljen studentskom borbom u Hrvatskoj, odlu io se odre i svog honorara i donirati ga upravo studentima kako bi dalje nastavili sa svojim aktivnostima. • Koliko je uop e teško organizirati ovakav estival? - Prili no teško, radimo na tome itavu godinu, ali imamo jako dobar tim, i brojne suradnike koji rastu iz godine u godinu. Me unarodna potpora je tako er sve ve a, pa su se ve sada javili neki od vode ih teoreti ara današnjice koji bi nam se pridružili idu e godine. • Postoje li ve nekakve ideje i planovi za idu u godinu? - Idu e godine vjerojatno idemo u smjeru budu nosti, istražit emo nove borbe diljem svijeta, te osmisliti mogu u alternativu. Neskromno mislimo da je Zagreb ve ove godine postao centralno mjesto u isto noj Europi na kojem se sada ve tradicionalno – i simboli ki prikladno – u svibnju okupljaju intelektualci i prakti ari svih vrsta. (mn, hz)
18. svibnja 2010.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZLATAN STIPIŠI - GIBONNI održao koncert u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani
Ovdje još uvijek živi duh Woodstocka Tri godine nakon svoga posljednjeg velikog koncerta u Varaždinu, Gibonni se vratio na mjesto doga aja, ovaj put u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu u sklopu aktualne “Toleranca” turneje. Iako koncertu nije bila potrebna dodatna promocija, jer su ulaznice bile rasprodane, tim je povodom u petak u varaždinskom T-Centru organizirano druženje s fanovima i novinarima. Gibonni se s posebnom nostalgijom prisje a svoga posljednjeg varaždinskog koncerta kojim je zatvorio Špancirfest pred 20.000 ljudi: - Bilo je doista predivno, ak je i moja posebna goš a Maya Azucena, koja je radila u vrhunskim prostorima i s vrhunskim svjetskim izvo a ima, rekla da joj je to bio možda i najfascinantniji koncert u životu. Vani glazbenici možda imaju ve u i masovniju publiku, ali ovaj duh Woodstocka postoji još jedino ovdje – ljudi su svjesni trenutka, ne eg pozitivnog, da su tu zbog ljubavi i rekao bih slavljenja života.
Ideja koju poru uje glazbom U skladu s nazivom aktualnog albuma i turneje, do sad održani koncerti doista odišu duhom tolerancije: - To mi je smisao, život je toliko ljepši kad se nau imo razumjeti, kad do e ta sorta ljudi, tog senzibiliteta, mi se na emo u etiri zida dvorane i ja osje am da tu pripadam, a imam osje aj da i ljudi reagiraju kao da tu pripadaju, tom jednom senzibilitetu – prihvatiti ovjeka i gledati ga svojim o ima. To je ta moja ideja, ona nema naziv, ali to bih želio poru iti svojom glazbom. S obzirom na to da je svaki Gibonnijev novi album (“Judi, zviri, beštimje”, “Mirakul”, “Unca ibre”, “Toleranca”) prolazio sve bolje kod publike i kod kritike od onoga prethodnog, zanimalo nas je koliko je teško krenuti u stvaranje novog albuma nose i “teret slave” onoga prijašnjeg. Gibonni je priznao: - Iza “Mirakula” sam imao presing, to je vjerojatno kao skok u vis, kad do eš do 2 metra, svaki centimetar postane velik kao Himalaja. Išlo
Nekako sam se vratio natrag korijenima, tako da “Acoustic/ Electric” doživljavam kao svoj debi album, a “Toleranca” mi je tek drugi, prvi studijski, to mi je dosta pomoglo.
23-GODIŠNJA IVANOV ANKA u utrci za Miss AutoMoto sporta i put u Kinu
Tamara Kolomari: Što bude - bude!
Trenuci za pam enje
Nove pjesme odli no prihva ene Prilikom izdavanja novog albuma i planiranja koncerata, mnogi se izvo a i susre u s problemom odabira pjesama. ini se da Gibonni takvih problema nije imao, jer je “Toleranca”, kao i prethodni albumi, odli no prihva ena. Ipak priznaje: - Listu pjesama nije bilo lako sastaviti, jer se treba odre i puno pjesama koje su ljudima zna ile. Trebalo je presje i taj vor i krenuti dalje, tako da sam stalno tražio formulu kako da, s obzirom na to da sam prisutan 18 godina, sve pjesme koje su ljudima stvarno zna ile, koje su meni zna ile (a taj se ukus vrlo esto poklapa), pomiri s novim pjesmama da to sve skupa ne traje 15 sati. Ne bi meni možda bio toliko problem pjevati, koliko je medicina protiv mene – grlo ne e izdržati toliku tenziju. S aktualnog albuma pjevam pjesme koje se ne vrte ni na mi je od ruke do trenutka kad nisam iznenadio samog sebe kad sam preslušavao pjesme s “Mirakula”, i kad bi mi netko dao priliku da ih ponovno snimim, uop e nisam znao što bih promijenio. To je kompliment, ali i frustracija, jer se postavlja pitanje - što dalje. ‘Ozdravljenje’
radiju, ni na televiziji, sviram pjesme koje ljudi vole, a možda još ne postoje u medijskom prostoru. Interesantno, neke je pjesme publika stvarno prihvatila, ne doduše uvijek zdušno kao, primjerice, “Že am” koja je sveprisutna ve 6 mjeseci, “ inim pravu stvar” ili “Oprosti” koje su tu 10 godina. Ali veliki mi je kompliment da ljudi i u ovom kratkom vremenu nove pjesme znaju toliko dobro. injenica je da je novi album ipak nešto druga iji od prijašnjih, od tekstova, do same atmosfere. - Imam prepoznatljiv vokal i relativno sam dugo na sceni, i postoje ti neki vokali koji su prepoznatljivi, primjerice, Urbanov ili vokal Olivera Dragojevi a. Mislim da ak i kad bih pjevao tu u glazbu desilo bi se da ljudi kažu ‘Evo opet isti, ništa novo’ - kad bi se površno pogledalo. mi je došlo kroz album “Acoustic/Electric”. Kad više nisam znao što bi me veselilo, vratio sam se u male prostore, i makar smo stalno bili u minusu, duhovno sam se vratio u stadij demo benda – svaku smo ve er svirali pred 250 - 300 ljudi, i svakom od njih sam vidio lice.
Osvr u i se na svoju bogatu karijeru, još od sredine ‘80-ih i “Osmog putnika”, Gibonni nam je povjerio svoje posebne trenutke, ali i one bolne: - Uvijek je bolno kad mi se raspadne bend. Takvi mi trenuci nikad nisu bili dragi ni ugodni. ak ni kad su ljudi zaslužili da se stvari riješe oštro, ja ni tada to nisam mogao riješiti na taj na in. Ali mislim da me jedan broj glazbenika koji je ostao sa mnom i voli zbog toga. Uvijek sam s njima imao obiteljski, odnos starijeg brata. Neki su to znali iskorištavati, ali oni koji su to prepoznali zbog toga me i poštuju. A posebnih trenutaka imam doista puno, krasnih trenutaka gotovo na razini duhovnog ozdravljenja. To su sve situacije kad sam sebe na pozornici ili po silasku s pozornice pitaš bi li se i s kim mijenjao i shvatiš da se ne bi mijenjao ni s kim na svijetu. To su trenuci interakcije i senzibiliteta publike i mene kao izvo a a, kada mi se ini da moj život ima smisla. Zna i, uspio sam onu neku svoju najtamniju i najsvjetliju intimu prenijeti ljudima, vrlo esto je prenijeti ak i u prvom licu, jer puno govorim o svojim osje ajima. I kad prona eš toliko istomišljenika, to je predivno.
Što bi bilo kad ... - Živim svoj san, makar u u svom životu vjerojatno uvijek imati jednu malu frustraciju – što bi bilo da sam pjevao na jednom velikom i svjetskom jeziku. Pretpostavljam, s obzirom na sve velike glazbenike i producente s kojima sam imao prilike raditi, to bi sigurno bilo dobro ili ak jako dobro, ali opet kad gledam – vjerojatno ja ne bih bio ista osoba. Možda ne bih uspio održati sve prijatelje ili vezu koju imam. Tako da je ovo što trenutno živim mogu re i neka ravnoteža. Imam svojih 30.000 - 40.000 ljudi koji me stvarno vole, prate i respektiraju, i ja njih, i to je jedna velika stvar. (Bojana Špani ek)
Mlada Ivanov anka Tamara Kolomari plasirala se u nale izbora Interna onal Miss AutoMoto sporta 2010. Za krunu, tulu najljepše i odlazak na svjetsko natjecanje u Kinu, na natjecanje ljepote pod nazivom “Interna onal World Beauty“, ova e se 23-godišnja Me imurka boriti s još petnaest djevojaka na nalnom izboru od 6. do 12. lipnja u šibenskom Solarisu. ak dvije djevojke s ovog izbora idu put završnog natjecanja na Dalekom istoku. Tamara je u konkurenciju uvrštena po preporuci Rajka Doboši a, dugogodišnjeg organizatora izbora ljepote na našem podru ju. Nakon sastanka u Zagrebu s vlasnikom licence Miss beauty Hrvatska for Miss World of Beauty za jugoisto nu Europu Aleksandrom Rajkovom, Tamara je bez ikakve dvojbe ušla u šibensko nale, na kojem e je kao sponzor pratiti kozmeti ki salon “Studio ljepote”.
Novo iskustvo Zanimljivo je da se naša predstavnica nikada prije nije bavila manekenstvom, no to je bio i jedan od uvjeta prijave na izbor. S obzirom
na tu injenicu, Tamara iskreno priznaje da od izbora o ekuje samo novo iskustvo, dok se plasmanom ne zamara previše. Kaže: - Što bude – bude. Lijepa je Tamara ina e studen ca U iteljskog fakulteta u akovcu, a uz studij kombinira i posao, te treninge kickboxinga u akove kom Kickboxing klubu “300”. Iako se ovim sportom bavi tek nekoliko mjeseci, ve je po ela pos za prve rezultate – na prvom je turniru u Biha u u svojoj kategoriji osvojila bron anu medalju. Nadamo se da svoje pro vnice na izboru Miss AutoMoto sporta ne e napadati toliko žestoko kao one u ringu, ali svakako joj želimo titulu najbolje ili pak barem onu drugu lentu koja e tako er biti dovoljna za daleko putovanje na završni izbor. Uo i odlaska na ovo natjecanje ljepote, na kojem e u prvom planu bi ljepo ce i au , priredili smo prigodan fotosession s Tamarom u atrak vnom fordovom modelu u prirodnom okruženju rijeke Drave. (B. Š., foto: Zlatko Vrzan)
TROFEJ Grada akovca 2010. u dvorani Graditeljske škole u akovcu
Oko 250 plesnih parova borit e se za najbolji plasman Plesni centar Livi iz akovca u suradnji s Hrvatskim športskim plesnim savezom organizator je plesnog turnira Trofej Grada akovca 2010. koji e se u nedjelju 23. svibnja održati u sportskoj
dvorani Graditeljske škole u akovcu. Plesni turnir traje od 9 do 21 sat i u natjecanju sudjeluje 250 plesnih parova koji se u svojim kategorijama bore za najbolji plasman. Natjecatelji
su djeca od osam godina do najstarije veteranske kategorije. Finalna natjecanja za najkvalitetnije plesne razrede po inju u 18 sati, a o ekuje se da e ovaj plesni spektakl posjetiti oko 800 gledatelja.
Natjecatelji su djeca od osam godina do najstarije veteranske kategorije
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
br. 767
Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.
MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige
Jan Payne - “Najbolja knjiga na svijetu”
Knjigu “Kako do ravnog trbuha: Vježbe i prehrana za savršen trbuh” autora Michaela Despeghela i Armina Heu eldera. – dobile su: Gordana Ko iš iz Donjeg Mihaljevca i Marija rnjak iz akovca
KNJIGA TJEDNA
Alan Bradley – “Slast na dnu pite”
Ime i prezime: Adresa:
Saznajte tko na svijetu ima najbolje o i, koje su životinje najhrabrije, najpametnije, najneshva enije, koje su najbolje mame ili tate, koja su bi a najsmrtonosnija, a koja najsmrdljivija. Zanima li vas koje su pjesme najpjevanije, koji su kriminalci najgluplji, koje je blago najopasnije, koji su najnesretniji svjetski vo e ili pak najpodmukliji špijuni i izdajice. Ovo je knjiga za Vas! Svrha “Najbolje knjige na svijetu” je zainteresirati, zabaviti i zadiviti vas najizvrsnijim i najizvanrednijim stvarima na našem planetu i izvan njega. Neke od njih su injenice i ne e se promijeniti, poput najduljega planinskog lanca ili prvog ovjeka u svemiru. Druge “najbolje g su možda poboljšane do vremena kada itate ovu knjigu - ljudi e tr ati brže, zrakoplovi letjeti na ve im visinama, a zgrade biti više. Zatim, tu su “najbolje g stvari koje su odraz osobnog mišlje-
Kada roman ima naslov “Slast na dnu pite”, zadnje što vam padne na pamet je da je rije o krimi u. I to vrlo solidnom krimi u, koji je samo još jedan dokaz da knjigu ne treba suditi prema koricama ili, u ovom slu aju, naslovu. Pisac Alan Bradley autor je brojnih knjiga za djecu i ovo mu je prvi pravi izlet u “svijet odraslih”, barem po književnom žanru, i to se u njegovom stilu pisanja prili no osjeti. Knjiga je osvojila brojna priznanja - od nagrade za najbolji kriminalisti ki roman Dagger Award, do najviših mjesta na svim najvažnijim popisima najprodavanijih knjiga 2009. godine - Amazon.com, NYT Bestseller List, Times Online, Hottest Read, Indie List itd. Po etak je 1950-ih, a na engleskom ladanju, u selu Bishop’s Lacey gdje živi glavna junakinja ovoga detektivskog romana Flavia de Luce, ljeto protje e dokono i bez zbivanja sve dok jednog jutra u gredici krastavaca pod prozorom spava e sobe Flavia ne prona e neznanca koji umire pred njezinim o ima.
To uzbudljivo iskustvo u Flavijin život unosi novi smisao. (“Voljela bih re i da sam se bojala, ali nisam. Upravo suprotno. Bila je to neusporedivo najzanimljivija stvar koja mi se ikad dogodila u cijelome mojem životu.”) Flavia de Luce, jedanaestogodišnje udo od djeteta, djevoj ica kojoj
Iz kritika Amazon: - ‘Slast na dnu pite’ majstorski je ispri ana pri a - prava literarna poslastica. Kirkus Review: - Pred briljantnom, neodoljivom i nepopravljivom Flavijom sjajna je budu nost. Bradleyjev krimi unosi u ovaj žanr svježinu novog glasa. PW: - Beskrajno zabavna, otkva ena i uzbudljiva detektivska pri a. Guardian: - Vrhunska poslastica: originalno, inteligentno, zabavno i duhovito. Sjajna knjiga, razli ita od bilo ega što ste do sad itali.
su glavna strast kemijski eksperimenti i prou avanje otrova, odlu i ostaviti po strani svoje epruvete i Bunsenove plamenike i sama se upustiti u rješavanje zlo ina. Flavia istragu po inje tako da provjeri odakle je muškarac došao i zašto, te što je zna ila njegova posljednja rije “vale”. Njezina istraga odvela ju je u o evu prošlost, dok je još išao u školu, sve do sumnjivog samoubojstva jednog pro esora koji mu je predavao i udne ekipe s kojom se otac de Luce družio. Bradley je pri u jako dobro i zanimljivo osmislio, što mu je i donijelo nagradu Dagger za najbolji kriminalisti ki roman. Me utim, u njegovom stilu osje a se “pro esionalna de ormacija” dugogodišnjeg pisanja za djecu, pa tako ne možemo re i da je roman pisan u maniri klasi nih majstora krimi a. No, to ipak ne umanjuje vrijednost odli ne pri e, a i mora mu se priznati još jedna stvar, a to je originalnost glavnog lika, Flavije. Ona je unijela neuobi ajenu zabavu u kriminalisti ki žanr, pa je tako “Slast na dnu pitu” knjiga koju ete, unato
netipi nom stilu za ovaj žanr, sigurno pro itati do kraja. Alan Bradley autor je nagra ivanih knjiga za djecu, kratkih pri a te uzbudljive memoarske proze The ShoeBox Bible. Godine 2007. osvojio je Dagger Award za knjigu “Slast na dnu pite” - prvu u seriji naslova u kojima je glavna junakinja o aravaju a mla ahna detektivka Flavia de Luce. Alan Bradley živi na Malti sa ženom i dvije prora unate ma ke.
ALBUM TJEDNA nja, poput najnesretnije kraljice ili najsmješnije šale na svijetu, o kojima se ne slažu svi. Me utim, ono u emu se svi slažu jest da je “Najbolja knjiga na svijetu” izbor najboljih, najve ih, najhrabrijih, najgorih, naj udnijih, najdivljih, najsmješnijih, najsjajnijih, najdaljih, najviših, najduljih, najnižih, najglasnijih, najdubljih, najtamnijih, najsmrtonosnijih, najmanjih, najsmrdljivijih, najja ih, najskupljih, najotrovnijih, najpopularnijih stvari, ljudi i mjesta na svijetu - sada i ovdje. A je li to zaista najbolja knjiga na svijetu, o tome morate odlu iti Vi.
Kate Nash - “My Best Friend Is You” Preklani me ta dvadeset i kusur godina “stara” raspri ana djevojka na brzinu pridobila, bez problema u mojim slušalicama zasjenivši svoju poznatiju prijateljicu Lily Allen. Pjev u raskoraku od brbljanja do pjevanja, manirom blizak jednoj Björk, razotkrivao je vrlo zanimljive, minuciozne životne pri ice uglavnom o odnosima muškaraca i žena, pisane rukopisom prili no zrelim za Kateine godine. Upakirane u pametne pop melodije i aranžmane, postale su sjajna debitantska zbirka i jedan od desetak ili petnaestak albuma godine. Kate Nash je brzo, ve po etkom prošle godine, ušla ponovno u studio, i to pod producentskim pokroviteljstvom prvog gitarista
Popis pjesama:
WEB preporuka
Surfvic.com Sur vic.com web je portal namijenjen isklju ivo zabavi. Portal se specijalizirao za objavu viceva i prate ih smiješnih sadržaja. Tako možete prona i smiješne i zabavne vijesti, smiješne videoklipove, ali i ostali sadržaj. Kao veliku prednost ovog portala naveli bi njegov orum. Iako sam orum po svome dizajnu odudara od dizajna portala, te nije smješten unutar njegovog koncepta, isti je, barem po glasovima korisnika, izuzetno zanimljiv i dobro posje en. Oni korisnici koji ne žele sudjelovati na orumu, a ipak imaju nešto za re i, mogu koristiti integrirani chat. Chat je baziran na java tehnologiji i dobro implementiran unutar koncepcije portala. S desne strane prikazuju se rubrike “Dnevna mudrost” i “Vic dana” koje su nam se eto u inile u najmanju ruku simpati ne.
18. svibnja 2010.
Portal obiluje vicevima koji su raspore eni unutar 11 kategorija. S lijeve strane posebno su izdvojeni popularni i novi vicevi, ime je korisniku na neki na in olakšana navigacija. U itavanje portala je brzo, a kao još jednu pozitivnu karakteristiku istaknuli bi njegovo zaglavlje. I dok smo obi no naviknuti u zaglavlju gledati reklamne oglase, oni su na ovome portalu smješteni u podnožje, te s desne strane ispod kategorije “Vic dana”. Prisutni su i “Videoklipovi” raspore eni u 4 pripadaju e kategorije. Mogu e je svaki videoklip komentirati, kao i ocijeniti. Prikazuju se koriste i YouTube, a žao nam je što nemaju npr. zeleni obrub kako bi se još bolje uklopili u sam dizajn portala. Ukoliko nemate pametnijeg posla, ili se samo želite dobro nasmijati, svakako posjetite portal.
01. Paris; 02. Kiss That Grrrl; 03. Don’t You Want to Share the Guilt?; 04. I Just Love You More; 05. Do-Wah-Doo; 06. Take Me to a Higher Plane; 07. I’ve Got a Secret; 08. Mansion Song; 09. Early Christmas Present; 10. Later On; 11. Pickpocket; 12. You Were So Far Away; 13. I Hate Seagulls / My Best Friend Is You
i koskladatelja neprežaljenih Suede, Bernarda Butlera. My Best Friend Is You druga je Kateina zbirka pjesama, napokon dovršena u sije nju, preimenovana iz prvotnog Crayon Full o Colour u toplo jednostavni finalni naziv (razlog je preupadljiva sli nost sa singlom Pencil Full o Lead Paola Nutinija). Da, težina drugog albuma golem je teret, osobito kad je prvijenac na
mnoga usta hvaljen i prihva en. S otvaraju e dvije pjesme Kate je tako pokleknula u gotovo tragi noj maniri. Ne samo da Paris i Kiss That Grrrl nisu na razini i najslabije pjesme s prethodnika, ve su odvukle njezin rukopis u sivilo radio oni nog štanceraja. Sre om, ve sa sjajnom Don’t You Want to Share the Guilt? ispostavlja se da je to tek neka vrsta ustupka, možda i eksperimenta, jer
tu dolazimo na ono na što nas/ me je navukla preklani, da bi to još dodatno potvrdila prikladno bu nom i sr anom I Just Love You More. Završna I Hate Seagulls, kojoj je, kao skriveni bonus, prika ena naslovna minijatura, sasvim e prikladno zatvoriti ciklus, ali ipak to sve ne e biti dovoljno da održi letvicu dovoljno visoko, na onoj visini koju je mlada Engleskinja sama s takvom lako om zacrtala. No ovo je ipak veoma dobar album. Zašto? Zato jer je ak i ta i takva zbirka radova Kate Nash nedostižna zona mnogim sli nim, razvikanijim, dostupnijim i prisutnijim acama. Zato želim poru iti da je ovo i te kako vrijedno slušanja ako ve krstarite ovim i sli nim žanrovskim vodama i da joj date prednost kad krenete u konzumaciju. I zato što sam možda ipak bio za nijansu prestrog, a samo zbog (pre)visokih o ekivanja. Dakle, samo naprijed, ljubitelji dobrog (kvalitetnog, pametnog, kako god ho ete) pop zvuka, ima tu sjajnih pjesama i sjajnih rima! Da sad na neki na in samom sebi usko im u usta – treba li uistinu toliko toga više? (preuzeto sa: Soundguardian.com, autor: Toni Matošin)
INTERNET I RA UNALA
Planiranje puta pomo u Interneta Na internetu je stvarno teško zalutati, pa ak i kada je stvarno putovanje u pitanju. Ukoliko su vam potrebne upute za odre enu destinaciju, bez puno muke možete ih na i na Internetu uz to an izra un dužine i trajanja puta.
Mireo mape Na adresi http://maps.mireo. hr nalaze se mape te planer puta tvrtke «Mireo – tvrtke», poznate po izradi so tvera za cestovne navigacijske sustave te pra enje vozila. Ukoliko ste imali priliku koristiti ure aje za cestovnu navigaciju pokretane njihovim so tverom i mapama, vjerojatno vam je ve poznata preciznost dovo enja do destinacije i izra una puta. Su elje je vrlo jednostavno i pregledno te
je glavni naglasak na karti - koja uglavnom prikazuje prometnice bez suvišnih detalja.
T-com karta T-com nam na http://karta. tportal.hr uz mnoštvo usluga nudi i servis prikaza adrese te planiranja puta na karti. Dodatna prednost korištenja T-com usluge je prikaz to ki interesa, ime vam je ujedno omogu en i pregled hotela, restorana i trgovina u blizini mjesta gdje putujete, a ponegdje ak i prikaz nekretnina koje su na prodaju (mogu i nedostatak je što su, izgleda, prikazane to ke interesa vezane isklju ivo uz T-com sustav oglašavanja te na taj na in druge zanimljive destinacije ne ete vidjeti ako ih vlasnik nije odlu io oglasiti kod T-coma).
Google karte Google karte na http://maps. google.hr je Googleov servis za prikaz karti i planiranje ruta te nudi su elje standardno za Googleve servise te su uz standardan izra un puta omogu ene dodatne opcije koje nisu dostupne na ostala dva servisa (izbjegavanje autoceste, planiranje puta pješice). Najve a prednost je mogu e planiranje puta i u inozemstvo (i Mireo i T-com vas mogu uputiti na destinacije samo u Hrvatskoj) te mogu nost ispisa jednom isplaniranog puta na pisa , što je i najprakti nije kad krenete na put (navedena su tekstualno i sva raskrš a i skretanja na putu, što za prethodne servise nije slu aj). Svejedno koji od gore predloženih
www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 servisa odaberete, planiranje puta e vam biti olakšano, a rezultati su gotovo identi ni za sve destinacije. Mala prednost je na strani Googleovog servisa zbog mogu nosti ispisa na pisa te jednostavnog prikaza i planiranja za više sudionika (jednom planirani put može se snimiti i poslati e-mailom drugim osobama), ali za osnovno orjentiranje u prostoru i procjenu dužine puta gotovo da i nema razlike. (Darko Mareš, Infinius d.o.o.)
18. svibnja 2010.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAGRADNO PITANJE
Shrek uvijek i zauvijek
Iron man 2
animirana obiteljska fantazija sinkronizirana na hrvatski Režija: Mike Mitchell Uloge/glasovi: Vedran Mlikota, Renata Sabljak, Krešimir Miki , Sven Medvešek ...
akcijska avantura Režija: Jon Favreau Uloge: Robert Downey Jr., Paul Bettany, Scarlett Johansson, Samuel L. Jackson, Gwyneth Paltrow
Iz studija koji nam je do sada predstavio megauspješne animirane klasike kao što su “Madagascar“ i “Kung Fu Panda“, dolazi posljednje, etvrto poglavlje u životu Shreka – junaka kojeg nikada ne ete zaboraviti. Nakon što se borio s opakim zmajem, spasio prekrasnu princezu i oslobodio itavo kraljevstvo – kakav bi zadatak još mogao postojati u životu slavnog Shreka? Odgovor je jasan: obitelj, odnosno svakodnevna bitka s malim nestašnim
Shreki ima. Me utim, sve e to biti kratka vijeka, jer e Shrek ubrzo upoznati lukavog Rumpelstiltskina i iznenada se na i u potpuno drugoj dimenziji, alternativnoj budu nosti u kojoj se on i Fiona nikad nisu susreli, u kojoj je baš on ugrožena vrsta, a Rumpelstiltskin kralj! Naravno, jedino je Shrek taj koji e mo i ispraviti novonastalu situaciju, spasiti prijatelje, obnoviti kraljevstvo i ponovno prona i svoju pravu, jedinu ljubav. Trajanje: 90 minuta. Za sve uzraste!
U naše kinostiže najo ekivaniji ilmski nastavak godine temeljen na legendarnom Marvelovom super heroju – Iron Man 2, u kojem se ponovno udružuju redatelj Jon Favreau i za Oscara nominiran glumac Robert Downey Jr. Radnja ilma ponovno se vrti oko multimilijardera Tonyja Starka (Downey
Jr.) koji se suo ava sa sve ve im pritiskom vlade, javnosti i novinara koji ga pokušavaju natjerati da podijeli svoju tehnologiju s vojskom, što on nikako ne želi u initi, jer se boji da bi ista mogla pasti u krive ruke. Trajanje: 118 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.
Rat u Iraku je strašno opasan, a ovi vojnici rade najopasniji posao - demontiraju bombe! Hvaljeni ratni triler redateljice Kathryn Bigelow. Irak. Potresan portret elitnih vojnika obu enih za najopasniji posao na svijetu - demontiranja bombi. Kada novi narednik James preuzme pomno utreniranu ekipu demontera, on ih nemilice tjera u smrtonosne zadatke. Dok se vojnici bore sa novim nekonvencionalnim vo om, Bagdad grca u kaosu..
SUMRAK SAGA: Mladi mjesec
Ljubav izme u smrtnice i vampira prelazi na novu razinu kada Bella iskušava sudbinu kako bi vidjela svoju vampirsku ljubav, Edwarda Cullena ... Ubrzo nakon Bellinog (Kristen Stewart) 18. ro endana, Edward (Robert Pattison) je odlu uje ostaviti ne bi li je tako uspio zaštiti. Dok slomljena srca tupa i sama mjese ari kroz zadnju godinu škole, Bella otkriva da Edwarda može zazvati kad god je u opasnosti. Njezina želja da pod svaku cijenu bude s njime poti e je da poduzima sve ve e rizike, uklju uju i i brze vožnje motociklom. Uz pomo Jacoba Blacka (Taylor Lautner), prijatelja iz djetinjstva i pripadnika tajanstvenog plemena Quileute, Bella za svoje pustolovine prera uje motocikl. Bellino ledeno srce postepeno otapa prijateljstvo s Jacobom koji i sam uva nadnaravnu tajnu ...
Film “Avatar” režirao je: 1) J. Cameron 2) C. Eastwood 3) R. Scott
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
utorak, 18.5. 18.00 KICK ASS akcijska komedija
20.00 LEGIJA DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Marin Novakovi , akovec
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________
akcijski horor triler
srijeda, 19.5. nema ilmskog programa
etvrtak, 20.5. 20.00 Tribina nema ilmskog programa
l. br: _______________________________
petak, 21.5.
Ime i prezime: ______________________
nema ilmskog programa
________ _____________________________
subota, 22.5. 18.00 – pretpremijera
filmskog hita SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK SHREK FOREVER AFTER animirana obiteljska fantazija sinkronizirana na hrvatski U našem kinu nije u 3D tehnici. Režija: Mike Mitchell Uloge/glasovi: Vedran Mlikota, Renata Sabljak, Krešimir Miki , Sven Medvešek...
DVD, BLUE RAY IZLOG NAREDNIK JAMES
(tri besplatne posudbe)
AVATAR Spektakl Jamesa Camerona pri a je o marincu u kolicima koji dobiva avatar - novo tijelo u kojem može preživjeti boravak na dalekom planetu. Jake Sully je bivši marinac prikovan za invalidska kolica. Bez obzira na invaliditet, Jake je ratnik i borac. Regrutiran je i poslan na Pandoru, daleki planet na kojem korporacije vade rijedak mineral kojim e riješiti energetsku krizu na Zemlji. Budu i da je Pandorina atmosfera otrovna, stvoren je “Program Avatar” kojim se ljudska svijest spaja na avatar, biološko tijelo na daljinsko upravljanje koje može preživjeti na smrtonosnom Pandorinom zraku. Avatari su genetski modi icirani hibridi ljudskog DNK i DNK Na’vija, uro enika s Pandore. Ponovno ro en u svom avataru, Jake može hodati. Njegova je misija in iltrirati se me u Na’vije koji su postali glavna prepreka va enju dragocjene rude. No, stvari krenu drugim smjerom kada lijepa Na’vijka Neytiri spasi Jakeu život.
TIJELO LIJEPE JENNIFER Seksi horor komedija u kojoj opsjednuta Jennifer (Megan Fox) doslovce proždire muškarce, a suprotstavlja joj se frendica Needy (Amanda Seyfried). Eroti ni horor s opakim smislom za humor ra en je prema scenariju proslavljene Diablo Cody. Lijepa Jennifer (Megan Fox) je u enica srednje škole u malom gradi u, koju opsjedne gladni demon. Ona od prelijepe, zadrte i potpuno izvješta ene djevojke postaje prava inkarnacija zla. Blještava ljepotica postaje blijedo i boležljivo stvorenje koje neprestano žudi za sljede im mesnim obrokom, a frajeri koji joj ranije nisu bili nimalo zanimljivi dobivaju novu notu privla nosti - uz Jenniferinu neutaživu glad.
1.
SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC
2.
AVATAR
3.
POLARNI KRUG
4.
BRA A BLOOM
5.
NAREDNIK JAMES
6.
SESTRINSTVO
7.
PRISILA NA BRAK
8.
SUROGATI
9.
KRV NA TRA NICAMA
20.00 IRON MAN 2
IRON MAN 2 akcijska avantura Režija: Jon Favreau Uloge: Robert Downey Jr., Paul Bettany, Scarlett Johansson, Samuel L. Jackson, Gwyneth Paltrow
nedjelja, 23.5. 18.00 SHREK UVIJEK I
ZAUVIJEK
10. SIRO E
animirana obiteljska fantazija sinkronizirana na hrvatski
FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.
BIJELA VRPCA
2.
LJUPKE KOSTI
20.00 IRON MAN akcijska avantura
ponedjeljak, 24.5.
3.
PROROK
18.00 i 20.00 IRON MAN 2
4.
INVICTUS
akcijska avantura
5.
AVATAR
6.
SVE O JEDNOJ DJEVOJCI
7.
NAREDNIK JAMES
8.
VJERUJEM U AN ELE
9.
NEBESA
DOM KULTURE PRELOG subota, 22.5. 20.00 KRADLJIVAC
GROMOVA
10. ALISA U ZEMLJI UDESA
avanturisti ka fantazija
US BOX OFFICE
nedjelja, 23.5. 20.00 KRADLJIVAC
1.
ALICE IN WONDERLAND
2.
DIARY OF A WIMPY KID
GROMOVA
3.
THE BOUNTY HUNTER
avanturisti ka fantazija
4.
REPO MAN
5.
SHE OUT OF MY LEAGUE
Radno vrijeme blagajne!
6.
GREEN ZONE
7.
SHUTTER ISLAND
8.
AVATAR
9.
OUR FAMILY WEDDING
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
10. REMEMBER ME
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8 34
Dobro je znati
www.mnovine.hr www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333
18. svibnja 2010.
18. svibnja 2010.
9
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Ku ica za odmor
Smješten u Mountain West, u Sjedinjenim Ameri kim Državama, ovaj spaljeni projekt – a pod
spaljeni mislim samo dobro – izvela je ekipa iz projektnog tima Bhujon Kang na elu s Williamom O´ Brienom mla im. Nekoliko rije i arhitekata o projektu:
Ovaj objekt povezuje 3 horizontalne trokutaste plo e koje su naslonjene jedna na drugi, ili, još bolje, 3 asimetri ne plo e u obliku slova A . Najuža plo a gleda na zapadnu stranu i u njoj se nalaze biblioteka, vinski podrum i garaža. Najšira plo a je
PREDSTAVLJAMO INTERIJER
Interijer caffea u muzeju Sztuki ure uje: Bruno Kontrec
itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% centar objekta i podijeljena je na dva kata u kojoj se nalaze sobe i kupaonice. A plo a srednje veli ine gleda na isto nu stranu, a tu su prostorije dnevne zone, dakle, dnevni boravak, kuhinja i blagovaona. Cilj ovog objekta je da potkopa granice na ina življenja u trokutastim prostorima koriste i i naglašavaju i tre u dimenziju – visinu, te koriste i vertikale u svakom smislu. Takav na in promišljanja stvara dijelove i elemente koji su de initivno nesvakidašnji i originalni.
http://www.wojr.org/http:// www.wojr.org/
Stambena zgrada Staldern Regensberg Arhitektonska ekspresija zgrade Staldern Regensberg, djelo studija L3P Architekten, potpuno je de inirana lokacijom na kojoj se ona nalazi, kao i njenom jedinstvenom panoramom na južnoj strani, ali i samom injenicom da je to podru je podru je s mnogo dvoraca. U zgradi se nalazi 6 stanova – po 2 stana na 3 kata i svaki od njih je unikatan s obzirom na oblik stana, njegove dimenzije i proporcije. No ipak svi oni imaju neku zajedni ku liniju kako bi stvarali jedan
kompletan koncept. Radi se o elementima koji su veoma interesantni, ali i ne baš esti kod stambenih zgrada. Cijela se pri a u stanu vrti oko središnjih dijelova – dnevnih boravaka (koji su de inirani kao louge roomovi), stanovi imaju v isoke st ropove, a same prostorije su orijentirane vertikalno. Tako er, u svim se stanovima nalaze ogromni prozori na južnoj strani kako bi komunikacija s eksterijerom bila što više otvorena. Naravno, tome doprinosi prekrasan pogled na
Ku a na brijegu
Nekadašnji ulazni prostor muzeja Sztuki u gradu Lodzu u Poljskoj ekipa iz studija Wunderteam pretvorila je u ovaj interesantni i topli caffe bar. Cilj je bio da se stvori prostor u kojem e se posjetitelji opustiti nakon posjeta muzeju, ostati još neko vrijeme u njemu kako bi popri ali o dojmovima prilikom posjeta, stvorili neku diskusiju ili pak
se samo odmorili. S obzirom na vanjski izgled zgrade, dizajneri su pokušali aplicirati neke elemente i u interijer samog bara kako bi ostali dosljedni stilu, oblicima i psihološkom segmentu elemenata. Ti isti su izvedeni u ve oj mjeri od drva, a glavni i fokusni element je zasigurno šank koji je izra en od furnirskih plo a u nepravilnim, trokutastim, rasteriziranim izbo inama s ponekom izbo inom izra enom
okolicu i smještaj objekta na povišenom dijelu. Na sjevernoj strani fasada pomalo li i baš na fasade dvoraca u okolini, sa sitnim prozor i ima i ravnim zidovima. A kad pogledate cijeli objekt, nikako ne možete
razabrati koji se od prozora veže uz koji stan. Fotogra ije: Vito Stallone http://www.l3p.ch/ http://www.l3p.ch/
prirodu. Uz to, najvažniji dio bio je prilagoditi objekt i njegovim stanarima – mladom bra nom paru s djecom koji su imali moderne želje, potrebe i zahtjeve, ali opet s jednim veoma zgodnim pomakom. Pomakom k ne em iskonskom i ne em emu bi trebali svi težiti Iišto ne bi ni trebali nazivati pomakom – odgajanje djece u ovakvoj okolini. Da budu apsolutno svjesni mjesta gdje ži-
vimo, njenih prirodnih dobrota i ljepote. Objekt je, naravno, i ekološko prihvatljiv i izra en od održivih materijala, a novi dodatak izveden drvenom fasadom i kutnim prozorima kako bi koristio sun evu energiju kroz cijeli dan. Bez najbližih angrizavih susjeda, bez suvišne buke i ometanja ovaj objekt je de initivno pravi mali raj na zemlji.
od pleksiglasa s unutarnjom rasvjetom. Separei su ogromne etverostrane kutije na kota i ima u kojima se nalaze sjedalice i stol, dok su samostalne sjede e zone tako er izvedene od furnirskih plo a s jastucima i na kota i ima. Velika ve ina elemenata interijera izra ena je baš od furnirskih plo a, što e re i drva, i na taj na in daje prirodan štih cijelom prostoru, ali ono što je neobi no kod tog drva jest injenica da neodoljivo podsje aju na sanduke (što je i gra i ki naglašeno). Od jarkih boja korištene su crvena
i plava, i to samo na odre enim mjestima. Barske stolice koje odgovaraju interijeru djelo su dizajnera Konstantina Gr i a, a ve ina predmeta i detalja u interijeru aludiraju baš na elemente u muzeju, no na jedan relativno suptilan i diskretan na in. http://www.wunderteam.pl
Trebate li besplatan savjet, javite se! Na škotskim proplancima koji su de initivno jedni od najljepših na svijetu, usamljena, bez najbližih susjeda, nalazi se ova obiteljska ku a. Djelo je studija Paterson Architects, a radi se o adaptaciji i dogradnji novog objekta na postoje e zdanje. Prekrasna okolina koja tu stoji ve stolje ima bila je
arhitektima kao neki kanvas na koje je potrebno postaviti pravo umjetni ko djelo. Bilo je potrebno na i pravi sklad me u okolinom i samim objektom, de inirati idealne odnose izme u istih, prona i pravu mjeru kod korištenja pravih materijala i kona no postaviti objekt na na in da se savršeno uklapa u
Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
10
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
ZA NJU: Za novi proljetni look ne trebate potrošiti ni nov i
Obnovite garderobu bez uložene kune Prolje e je ovdje, a sve žene uživaju u sezonskoj promjeni garderobe. Na žalost, ove godine zbog recesije ve ina nas ne e mo i kupovati novu odje u. Zato emo vam dati nekoliko savjeta kako obnoviti garderobu bez da potrošite kunu. Prvo ispraznite ormar i ladice. Svu odje u koju niste nosili više od godinu dana poklonite ili bacite. Ako nešto niste nosili prošle sezone, onda je taj komad odje e zastario. Riješite ga se! Sada grupirajte svu sli nu odje u. Organizirajte svaki odjeljak odje e po boji i dužini. Na primjer, stavite zajedno sve majice kratkih rukava, a onda ih organizirajte po boji. Budite dosljedni u tome kako grupirate boje unutar svakog odjeljka. Ovo e vam dobro do i kad budete radili odjevne kombinacije za prolje e. Sada je vrijeme za organizaciju cipela. Zapo nite elimi-
nacijom i darivanjem zastarjelih i/ili neudobnih cipela. Rasporedite preostale cipele po veli ini petice, a zatim prema boji. Zabilježite kakav stil ili koju boju cipela biste željeli kupiti u budu nosti.
Kad ste dovršili makeover ormara, važno je da sortirate nakit i ostale modne dodatke. Ovo e pomo i pri osmišljavanju
novoga proljetnog izgleda. Ve znate što trebate napraviti kako biste olakšali sortiranje modnih dodataka.
Kreiranje novih odjevnih kombinacija Sada je vrijeme da kreirate nove odjevne kombinacije. Ovo je zabavan dio. Analizirajte grupe odje e i dodataka, pomiješajte ih i kombinirajte stvari po boji, teksturi i uzorku. Sa samo 12 komada odje a - 5 donjih dijelova odje e (hla e, suknje ili kratke hla e), 4 majice i 3 jakne – možete napraviti više od 40 odjevnih kombinacija. Eksperimentirajte, radite kombinacije odje e koje obi no ne biste stavili zajedno. Igrajte se s teksturama, bojama i uzorcima. Dodajte modne dodatke koji e promijeniti izgled svake odjevne kombinacije. Dodavanjem remena, šala, jakne ili nakita odje a izgledat e potpuno druga ije.
Izmjenom stare odje e proširit ete garderobu i dat ete joj novi život. Trebali biste znati neke osnove šivanja kako biste napravili neke promjene ili popravke na odje i. Razmislite možete li na neki na in ukrasiti odje u kako biste je poboljšali (promjena boje, dodavanje perli, dodavanje tkanine, kra enje, produživanje itd.) ili možete li je pretvoriti u nešto drugo (skinuti rukave, skratiti, napraviti rasporak sa ili bez tkanine ispod, gla alom prebaciti print na tkaninu itd). Možda je možete obojiti u drugu boju (ili boje). Prošlogodišnje hla e ili traperice možete pretvoriti u capri ili kratke hla e. Ove godine u modi su razderane traperice, pa i to probajte napraviti sami. Tako er staru odje u, uklju uju i i kapute, možete pretvoriti u torbicu ili ruksak. Maknite rukave ili ih skratite te tako obnovite staru bluzu.
Stvaranje novog izgleda je zabavno i jednostavno uz proljetni makeover garderobe. Odvojite subotu ili nedjelju
kako biste sredili ormar, cipele i modne dodatke. Budite kreativni i uživajte u novom proljetnom looku!
PET NAMIRNICA koje pomažu u borbi protiv kilograma
Postoji hrana koja pomaže da budete siti, puni energije i istovremeno mršavite Lako je navesti listu hrane koja obiluje masno ama – pommes frites, krafne, hamburgeri, kola i ... Samo su neki od njih. Ali što je s namirnicama koje pomažu u borbi protiv masno a? Osim što su ve zdrave, one pomažu i sagorjeti postoje e naslage masno a.
Kurkuma Za in koji senfu i curryju daje žu kastu boju može usporiti rast masnog tkiva, pokazala je studija koju je proveo specijalizirani
magazin “Endocrinology“. Taj omiljeni azijski za in jarko žute boje ima povoljno djelovanje na funkciju mozga i srca, a brojne su znanstvene studije koje dokazuju snažnu antikarcinogenu aktivnost kurkume. Stavite senf na sendvi umjesto masne majoneze, ili jednostavno kurkumu dodajte piletini s umakom ili je dodajte kuhanoj riži. Kurkuma ili curry u prahu odli ni su za ini i za nadopunjavanje okusa le e i cvjeta e.
Orašasto vo e Orašasto vo e, posebice bademi, pomažu ubrzati metabolizam jer sadrže puno alfa-linolenske kiseline, koja može ubrzati metabolizam masno a. I, što je još dobro, jest ete manje jer monozasi ene masno e u orašastom vo u pomažu da brže i dulje budete siti. Osim toga, studija “International Journal of Obesity“ pokazala je da su ispitanici koji su dnevno jeli samo 85 grama badema smanjili težinu i indeks tjelesne mase za
18 posto. Preporu uje se dnevno pojesti šaku orašastog vo a.
Cimet U tijelu brzi porast razine še era znak je da tijelo pohranjuje zalihe masno a. Dodavanje cimeta u prehranu sprje ava te nagle poraste, zato ako jelu dodate samo etvrtinu žli ice cimeta možete sprije iti to visoko izlu ivanje inzulina. Cimet možete posipati po vo u, kavi, jogurtu te jutarnjim zobenim ili kukuruznim pahuljicama.
Mlije ni proizvodi Istraživanje koje je mjerilo utjecaj mlije nih proizvoda za vrijeme niskokalori ne dijete pokazalo je da su one osobe koje su konzumirale jogurt, sir i mlijeko (ali u light varijantama) izgubile najviše kilograma. Mlije ni proizvodi bogati su proteinima koji nam pomažu da se brže osje amo sitima i da nam se ubrza metabolizam. Osim toga, otkriveno je kako namirnice krcate kalcijem usporavaju enzime
EXPERIENCE luxury perfumes TRAŽIMO DISTRIBUTERE - Za potrebe tržišta Me imurja tražimo 10 distributera. Sve informacije možete dobiti na 091/1710-888 i 099/7378-358
PARFEM za nju Experience parfem br. 15 Inspired by Christian Dior – “J’adore”
Vrlo jednostavno možete postati Experience lan, te sve parfeme iz ponude kupovati 30% povoljnije. Tako er u lanjenjem možete distribuirati proizvode svojim kupcima, te pove ati svoju trenutnu mjese nu zaradu. Širenjem svoje mreže lanova stje ete pravo na dodatnu zaradu po svojoj vlastitoj mreži lanova.
Ovo je moderni glamurozni miris, koji je postao nevjerojatno popularan i zato je dobio toliko svojih varijacija u raznim varijantama. Pun je svjetlosti, njegov raskošan zlatni miris treperi na koži poput sun evih zraka. Sladak ali lagan, blago oštar cvjetni miris sa svježinom mandarine u visokoj noti; jasminom, šljivom, orhidejom i ružom u srcu; sa štirom, mošusom i kupinom u tragu.
lanovi ne samo da mogu biti aktivni na podru ju Me imurja, ve mogu imati svoje lanove u cijeloj Hrvatskoj i okolnim zemljama. Ovaj na in suradnje je idealan za osobe koje traže dodatni posao uz postoje i, kao i za one koji se žele ozbiljno baviti prodajom, te postati dio Experinece tima u radnom odnosu.
za proizvodnju masno a i poti u razaranje masnih stanica.
Zobene pahuljice Zobene pahuljice pomažu regulirati razinu še era u krvi. Osim toga, sporije se probavljaju pa ete se dulje osje ati sitima. Zobene pahuljice skuhajte u mlijeku, dodajte malo vo a, badema i cimeta i imate pravi “power” obrok koji e vam pomo i da budete siti, puni energije i da mršavite istovremeno.
PARFEM za njega Experience parfem br. 25 Inspired by Beckham – “Signature” Miris je svježi drveno orijentalni miris, otvara se notama mandarine, lubenice i morskih nota. U srcu su cvjetovi južno-afri kog grma Lantana, empres i bobice kleke, dok donje note uklju uju mahovinu, bijeli amber i pa uli. Idealan je za moderne muškarce.
RECEPT tjedna
www.SAVJETI-hr.com
Povrtna paella u mikrovalnoj
Kako sprije iti ili odstraniti strije
Sastojci za 4 osobe: - 1 sitno nasjeckani luk - 1 sitno nasjeckani režanj ešnjaka - ulje - 400 ml povrtnog ili kokošjeg temeljca - 1 šalica riže - 2 paradajza, sitno nasjeckana - 50 ml vode - origano - chilli u prahu - sol i papar - kurkuma
- 1 crvena paprika, narezana na male trakice - 1 manja staklenka mariniranih srca arti oka, ocije enih i sitnije narezanih - 75 g smrznutog graška
Priprema jela: Stavite luk i ešnjak s malo ulja u posudu prikladnu za mikrovalnu pe nicu. Stavite u mikrovalnu na 30 sekundi na veliku ja inu. Dodajte temeljac, rižu, paradajz, vodu, origano, chilli, sol, papar i kurkumu. Prekrijte probušenom plasti nom foli-
jom i stavite u mikrovalnu na 5 minuta na veliku ja inu. Dodajte papriku, arti oke i grašak. Stavite u mikrovalnu na 15 - 20 minuta na srednju ja inu, tj. dok riža ne bude kuhana, a teku ina ishlapi.
Ženama je lijepo biti u drugom stanju, no no na mora je imati strije. Nekad se strije javljaju kod naglog debljanja. Strije se pojavljuju kod ve ine žena tijekom trudno e. Muškarci dobivaju strije od naglog pove anja miši a i kilograma. Dakle, ne pate samo žene od strija. Dobra vijest je da postoje na ini kako sprije iti ili odstraniti strije. Dobar na in da sprije ite ili minimizirate strije za vrijeme i poslije trudno e je uljem od cvjetova naran e kao masažnim uljem. Pomiješajte nekoliko kapi naran inog ulja sa suncokretovim uljem. To je priru no masažno
ulje koje lagano nanosite na trbuh. Održavat e kožu lijepom i vrstom. Borba protiv strija je velik izazov. Do sada jedino što vam je dermatolog mogao preporu iti je da ih pokušate sprije iti kremama za suhu kožu, pogotovo tijekom trudno e, a ako ih ve imate postoji subjektivni dokaz da derivat vitamina A (Retin-A) koji se nalazi u kremi protiv bora i kremi protiv akni ima mogu nost odstraniti strije. Isto tako konzultirajte dermatologa za lasersko odstranjivanje strija. Strije ne e u potpunosti nestati, ali bar e biti manje vidljive.
18. svibnja 2010.
ZA NJEGA - Koji su to znakovi i stvari koje vam mogu otkriti da ste loš ljubavnik?
Provjerite jeste li loši u krevetu! Uspješni ste u spojevima i zavo enju, no kada prvi put završite u krevetu sve se promijeni i ona nekako nema vremena kako bi se našla s vama. Zvu i poznato? Iako vam prijatelji govore da niste vi krivi nego da je cura, jeste li možda pomislili da ste loši u krevetu? I ako ste u dugogodišnjoj vezi, nije isklju ena mogu nost da ste loši u seksu. Zato pro itajte u nastavku koji znakovi vam govore da je krajnje vrijeme za temeljitu promjenu u vašim seksualnim vještinama.
Držite se rasporeda i planova? To nije ništa loše, no, ukoliko je vaš seksualni život podre en planu, tada imate problem. Imate li seks odre enim danima u tjednu, kako biste ujutro dulje mogli spavati? Seksate se samo nave er jer smatrate da se to radi u to vrijeme i da preko dana nemate vremena? S takvim planiranjem seksa oduzimate mu njegovu najvažniju i najuzbudljiviju dimenziju - spontanost. Kada nema spontanosti, sve to postaje dosadno i ubija želju za seksom. Što u initi? Prisilite se biti spontaniji! Napravite
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
raspored, ali nemojte ga se pridržavati!
Sve je gotovo za deset minuta? Kod nekih stvari u životu u inkovitost i brzina su prednost, ali gotovo nikada u seksu. Istina je da je s vremena na vrijeme poželjan neki seks na brzaka, koji je vrlo uzbudljiv i napaljuju . No, ukoliko svaki vaš seks traje 10 minuta, tada imate problem! Ve inom muškarci griješe jer preska u predigru. Kako biste sve skupa malo produljili, prvih deset minuta posvetite se predigri, tek se potom prihvatite ostaloga, žene uživaju u predigri. Ukoliko budete vješti u stimuliranju njenih erogenih zona, smatrat e vas dobrim ljubavnikom.
Vaša partnerica ima problema sa suho om vagine? Suho a vagine može biti posljedica niza faktora, ali jedan i vrlo est je da se muškarci ne trude dovoljno oko uzbu ivanja i stimuliranja ženskih erogenih zona te se kao posljedica javlja suho a vagine. Ukoliko ste ovom problemu dosko ili s uporabom lubrikanta, svejedno se malo više potrudite prije nego ga nanesete. Tako ete pokazati da vam nije stalo samo do vlastita užitka nego i do nje.
Ve napamet znate u kojem smjeru se odvija seks? Nikada nije dobro da tako uzbudljiva stvar kao što je seks postane rutina i ustaljena stvar. Ukoliko ve na pamet znate koliko e trajati predigra, u kojem trenutku e do i do penetracije te kada i kako ete svršiti, tada je vaš seksualni život dosadan i nezanimljiv! Možda dobar dojam možete ostaviti kod žene s kojom ete se prvi put seksati, no nakon par puta bit e joj dosta istog scenarija. Vrijeme je da razvijete svoju maštu te se jednostavno prepustite nekom novom uzbu enju i strasti. Ukoliko ste ovjek ustaljenih poteza, barem bi se kod seksa mogli malo opustiti!
PITAJ za zdravlje ZA ONE KOJI TRAŽE VIŠE zdravstvene standarde za sebe i svoju obitelj!
290/4600 Obiteljski zdravstveni paket Poliklinika Živa je zdravstvena ustanova koja djeluje u Varaždinu, ali je svojim programima okrenuta zdravstveno osviještenom stanovništvu cijele Sjeverozapadne Hrvatske i šire. Svjesni nedostatne zdravstvene ponude i nemogu nos zadovoljenja svih zdravstvenih potreba u skladu s najvišim standardima današnjeg na ina života osmislili smo pakete zdravstvenih usluga koji pojedincima, obiteljima i poslovnim subjek ma omogu uju novi iskorak u skrbi za njihovo zdravlje i zdravlje najbližih. Zašto kupiti jedan od paketa zdravstvenih usluga Poliklinike Živa? Uz rela vno malu nancijsku inves ciju svaki od ponu enih paketa osigurava zna ajan iskorak u skrbi za vlas to zdravlje. Svaki paket ima to no definirane preventivne, dijagnos ke i terapijske programe i zdravstvene usluge koji uklju uju: · prevenciju i rano otkrivanje boles · brzu dijagnostiku i vo enje u procesu dijagnos ciranja boles · izradu cjelovitog plana i potporu u procesu lije enja i rehabilitacije
· holis ki i individualni pristup svakom bolesniku · mski rad specijalista više grana medicine · laku dostupnost i direktni kontakt s lije nicima i specijalis ma svih specijalnos · telefonsko informiranje i savjetovanje · brzi kontakt putem e-maila i web portala · brzo savjetovanje u kriznim zdravstvenim situacijama U nancijskom smislu kupovina paketa cijenom zna ajno umanjuje troškove svake pojedina no pla ene zdravstvene usluge, te nudi dodatne pogodnos u smislu brzog kontakta sa savjetnikom u slu aju iznenadne zdravstvene potrebe i vo enje i stru na potpora bolesniku u procesu dijagnos ke i lije enja. Ovisno o vrijednos upla enoga paketa de nira se cjenovni limit besplatnih usluga. Na ostale usluge kupac paketa ima pravo na 30% popusta na svaku pojedinu uslugu u paketu. PAKET 290/4600 (mjese ni obrok iznosi 290,00 Kuna)
Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa · Besplatni limit zdravstvenih usluga Poliklinike Živa do 4600 kuna za do ukupno 4 unaprijed de nirane osobe unutar obitelji na sve usluge Poliklinike Živa · nakon ispunjenog besplatnog limita svaki kupac paketa ima pravo na 30% popusta na ostale zdravstvene usluge poliklinike Živa · paket uklju uje slijede e specijalis ke preglede; internist, psihijatar, neurolog, zijatar, ortoped, o almolog, anesteziolog · telefonsko zdravstveno informiranje i savjetovanje (do 6 puta godišnje) · paket se odnosi na period od jedne godine
MODNI TREND
Novi komad odje e u vašem ormaru - bodi! Sigurna sam da ste svi ve vidjeli Beyoncé kako skaku e u crnom bodiju u svom “Single Ladies“ spotu i Lady Gagu kako danono no paradira u još otka enijima. Otada, bodiji postaju ‘must have’ u ormaru svake fašionistice! Bodiji koje nose ove poznate dame nisu donje rublje, ne mogu vas stisnuti da izgledate mršavije i ispod njih morate nositi grudnjak jer imaju formu majice, ali se opako dobro kombiniraju sa suknjama/hla icama visokog struka koje su sada izrazito in. Naj eš e su to bodiji kratkih rukava ili oni na bretelice, ukra-
šeni kojekakvim printevima ili ipkom. No mogu se prona i i ekstremnije varijante, poput bodija od lateksa ili trapera. Bodiji su odli an komad odje e, jer ih možete iskombinirati u dnevnoj i ve ernjoj varijanti. Za dan preporu ujemo slatki bodi s printom na kratku suknju A kroja s visokim strukom ili hla icama visokog struka uz neutralni kardigan - možete ga kombinirati s tenisicama, balerinkama, oxfordicama, laganim izmama … Za ve ernju varijantu uzmite ipkasti bodi u kombinaciji s uskom suknjom visokog struka,
TEHNO ZONA
Uskoro prodaja prvih mobitela s 3D kamerom Japansk a kompanija “Sharp“ objavila je da je razvila prvu 3D kameru za mobilne telefone i druge prijenosne ure aje, a planirano je da proizvodnja po ne krajem ove godine, prenosi AP. - 3D kamera e funkcionirati pomo u dvije male le e koje omogu avaju istovremeno gledanje zasebne slike za lijevo i desno oko, što e omogu iti sinkronizaciju 3D slike, rekao
je Miyuki Nakayama iz irme rmee “Sharp“. orkee Kompanija e prve uzorke vnaa proizvesti u srpnju, a masovna oku u proizvodnja e uslijediti u roku o jee od nekoliko mjeseci, rekao dbilli Nakayama. Iz Sharpa su odbili nom m saop iti više detalja o mobilnom ual-telefonu, uklju uju i i eventualnu cijenu ure aja. bjaaProšli mjesec Sharp je objapo ovio da e prije po etka ljeta pora. eti s prodajom 3D televizora.
uz dodatak blejzera i štikli. Ovo je, naravno, samo prijedlog kako biste dobile viziju za svoju fantasti nu bodi kombinaciju!
Prigrlite trend, ali prilagodite ga sebi! U slu aju da imate trbuš i i smatrate da vam uska odje a, pa samim time i bodi, ne bi pristajali, okrenite trend u svoju korist! Obucite, primje-
rice, visoku suknju A kroja i naglasite struk remenom - tako ete odmah dobiti ženstveniju iguru, a trbuš i se, garantiramo, ne e vidjeti! (preuzeto s: Moda.hr)
12
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Zaboravlja
Djeca imaju svoj put...
Imam 31 godinu i od kada sam dobila dugo o ekivano novo r ad no mjes t o, primje ujem da sam postala napeta, da gubim koncentraciju i da zaboravljam. Te smetnje su ja e prisutne kada radim. Isto tako primje ujem da što se više trudim da ne nešto ne zaboravim da onda više zaboravljam. Znam se ponekad no u buditi i osje am neki unutarnji strah koji si ne mogu objasniti. Interesira me je li moj problem povezan s novim radnim mjestom i stresom ili se možda radi o ne em sasvim drugom? O ito je da su vaše smetnje povezane s novim radnim mjestom i stresom zbog toga jer se osje ate pritisnuti velikim o ekivanjem i bojite se odgovornosti a to u vama izaziva poja ani strah koji je opet pra en napetoš u, padom koncentracije i zaboravljivoš u. Samo strahovanje da ete nešto zaboraviti dovodi u vama poja anu napetost a tada postoji i ve a mogu nost da
to zaboravite. Pokušajte se opustiti ( itati knjige, misliti ili raditi nove stvari, slagati puzzle, vježbati, rješavati križaljke i sl.) jer je jako bitno da shvatite da nitko ne može sve kontrolirati oko sebe, pa i ako se dogodi poneki propust, ne e to dovesti do katastrofe. Kada osjetite umor, primjetite da vam koncentracija slabi, uzmite stanku i odmorite se od onoga što u tom trenutku radite. To e vam pomo i da rezimirate ono što ste napravili i da eventualno razmislite o mogu em druk ijem pristupu, tako da ete mo i raditi dulje nego ako nastavite raditi umorni. Prilikom rada budite motivirani jer ako to ne budete ne ete se sjetiti što ste radili ili itali, pa je zato važno da u svakom poslu koji radite ili itate na ete nešto i za vas pa makar to malo bilo. Ukoliko se ne budete uspjela na gore navedene na ine opustiti, savjetujem vam da porazgovarate sa psihijatrom-psihoterapeutom, koji e vas ispravno savjetovati.
Ne znam gdje sam to ula ili pro itala, ali netko je rekao da kad je rije o djeci, kao i burzi, prethodni doga aji nikad nisu jamstvo budu ih rezultata. Eto, roditelji dragi, naše današnje teme. Sve što radite i što želite je sigurnost da ete od svog djeteta napraviti ovjeka, ali to ne ide tako. Zapravo to nije vaš posao, ali dobro, ako baš ho ete misiju nastojte da vaši ciljevi ne budu prepreka djetetovim mogu nostima. Bez zamjere, ne znate vi što je najbolje za vaše dijete, iako imate najbolje namjere.. Sve je dobro ako kao roditelji ne pretjerujmo sa o ekivanjima i poticanjem, kao ni sa kritikama i pritiscima, samo je to teško posti i. Pogledamo li sami sebe vidjeti emo što je nesavršenost na svijetu, pa odakle nam onda pravo da za djecu postavljamo( pre)visoke kriterije? Logika da što više tražimo to emo više i dobiti u ovom slu aju esto dovodi do patnje koja se teško može ukloniti, ak i uz stru nu pomo . Ne trebamo najbolje dijete na svijetu, dobro je i dragocjeno dijete takvo kakvo je. Ili stvarno mislite da zaslužujete najbolje, pa vas ljuti i razo arava što nije tako? Ne budite djetinjasti, odrastite malo. Veliki dio odgojnih propusta pa i prave štete nastaje
zbog roditeljskih pretjeranih o ekivanja i uznemirenosti koju takav pritisak proizvodi i kod roditelja i kod djeteta. Kako da dijete odradi stvari ako se vi neprestano uzrujavate i vrebate na njega poput kobre? Radili vi to tiranski autoritarno ili suptilno liberalno dijete osje a svoju nesavršenost i neuspješnost, zna kad ne ispunjava vaša o ekivanja. Ako ih ispunjava i dobiva obilne potkrepe u vidu odobravanja, nagrada, ak i obožavanja, vaša o ekivanja i kriteriji mogu s godinama odrastanja postati breme koje dijete sve teže nosi, a kako vrijeme prolazi ra un e do i na naplatu, s ogromnom kamatom. Pa e se tako, na primjer, vaš svestrani sportaš, muzi ar, u enik, ili što ve vaše uzorno dijete jest, na i u pobuni i krizi. Kad tad e dijete, malo ili veliko, ak i kad je ve odraslo, pa i kronološki staro ( astim i vas nazivom djeteta) preispitati tko je i što je. I tako više puta u životu. Ako je u pitanju duševno zdrava osoba koja treba i može na i sama sebe i izgra uje se kroz svoj vlastiti život, ona e to initi slušaju i i ne slušaju i na tom putu vlastite roditelje. Tako je to. Djeca nisu proizvod svojih roditelja.
SOS TELEFON 040/395-555
Piše Katarina Flajpan
BIOTERAPIJA
Sko ni zglob Uganu e sko nog zgloba naj eš a je trauma na tom dijelu tijela. U svijetu svake godine nekoliko milijuna ljudi zatraži pomo bilo koje vrste poradi ove ozlijede. U Hrvatskoj je to oko 10.000 pacijenata koji nakon uganu a zgloba imaju manje ili ve e probleme u lije enju. Kod mla ih osoba to je nešto lakše izlje ivo, dok starije osobe, koje su usput budi re eno sklonije takvoj vrsti ozljeda, ostaju u kroni nim problemima koji su na žalost u progresiji. Tu populaciju nikad ne napušta strah da e krivim korakom ponovo povrijediti gležanj, na žalost, nije neka rijetkost. Povrije eni naj eš e nekim oblozima, iji je u inak kratkotrajan, eliminiraju oteklinu, privremenu bol, ali su u stvari lišeni svakodnevnih aktivnosti. Ukoliko inzistiraju na naporima vra aju se u kroni no stanje. To nastojanje vezano je uz želju oboljelog da se vrati punim aktivnostima, ali se problem samo poja ava, odnosno dovodi do stanja pove anog rizika od ozlijede istog zgloba, a ono što je mnogo gore, postoji velik rizik od ozljede koljena, ili zadobivanja upalnih procesa na tetivama i miši ima donjih ekstremiteta. Nedovoljno ili nekvalitetno provedena rehabilitacija može postati pravi rasadnik novih ozljeda. Sko ni zglob ima dva funkcionalna dijela koji se me usobno ponašaju kao cjelina. Prvi ine ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM
dvije potkoljeni ne kosti uzajamno spojene vrstim ligamentima ( tibio ibulaknom sindezmozom) koje izgledaju kao kliješta izme u kojih je umetnuta jedna kost stopala (talus). Ove tri kosti ine gornji zglob i u njemu se odvijaju pokreti stopala gore-dolje, lijevo-desno, koje su od iznimne važnosti za stabilnost i balans. U biti cijelo stopalo, sa svojim spojem za potkoljeni ne kosti, u kombinaciji s nekim kretnjama koje se odvijaju u koljenu, djeluje kao jedna funkcionalna cjelina. vrsto u ovim zglobovima i kostima daju ligamenti, miši i i njihove tetive. U trenutku kada su sile koje djeluju na stopalo prejake, iznenadne ili u injene u smjeru, za koje stopalo nema dovoljnu zaštitu, doga a se uganu e s pripadaju im ošte enjima mekih tkiva, prije svega ligamenata, tetiva, miši a ali i zglobnih hrskavica. Dakle došlo je do potpunog disbalansa važnog dijela tijela, odnosno noge, a samo dobar bioterapeut može sve ostale tegobe vratiti u stanje balansa. Umjesto da trpite dugotrajne boli i kao posljedicu nesigurnost u normalnom kretanju nazovite broj telefona, (bez SMS-a) 098/1347-031 i dogovorite svoj bioterapeutski tretman koji e vas sa sigurnoš u vratiti u normalnu funkciju ve nakon etiri tretmana. Uvjerite se u u inkovitost iscjeljenja a ja vam želim dobro zdravlje. OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA
- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9
INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)
tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644
tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr
Dobro je znati 13 39
14
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
Komentari Me imurce ponizio i Stephan Macchi Nau eni smo da nas Me imurce i Me imurke ponizi tko i gdje stigne, za što smo si dosta krivi i sami, no najviše ipak oni koji k nama dolaze i koje uglavnom više nego dobro pogostimo. Jedan od posljednjih koji nas je ponizio je Stephan Macchi, voditelj prosje ne RTL-ove emisije “Jezikova juha”. I to je u inio u Me imurju, u središtu našeg turizma i ugostiteljstva, u Spa & Golfer Resortu Sveti Martin, u vrijeme održavanja državnoga sommelier prvenstva. Osim što je bahato upitao voditelja natjecanja: Što vam je pretepeni grah, Stephan se ne baš uljudno odnosio prema mnogima nazo nima, posebice prema ljudima koji su u predvorju dvorane nudili svoja vina. Gotovo posprdno je odbio ponudu da proba kupinovo vino, u njegovom stilu: Kupinovo vino, što je to kupina, nikad czuo, kapiras. Žalosno je što su se na njegove posprdnosti smijali neki od doma ih ljudi i time još više ponizili Me imurce. Jer Stephan Macchi je u druga ijem tonu govorio o malvaziji, tartu ima, pršutu ... Macchi je posjetio i nekoliko vinogradara, od kojih je nekolicina razo arana njegovim komentarima o ponu enom vinu. U stilu: ... to vina nije meni ukusni ... pusipel, sta je to vina ... meni bolja plavac, ilocka traminac ...
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
Premda nisam sretan što me u onima koji su vodili i sudjelovali u itavoj sommelierskoj priredbi nije bilo me imurskih predstavnika, osim Milivoja Kossija, koji je svoj dio posla odigrao odli no, zahvalan sam Stephanu što nam je pokazao kako nas cijeni on i njemu sli ni. “Velika zvijezda” za koju zna malo Me imuraca svojom bahatoš u je pokazala svoj sirov pristup ljudima i njihovim vrijednostima u Me imurju i vjerujem da ga nitko ne e opet pozvati k nama. Barem ne nitko od Me imuraca, kao što ga nije ni na ovo natjecanje. Ima puno, puno ljudi koji o Me imurcima, Me imurju i me imurskim posebnostima i vrijednostima znaju re i istinito i lijepo. Ve puno takvih rije i sigurno e biti izre eno na dolaze im Danima vina u Županiji Zrinskih u Štrigovi i njezinoj okolici.
Netko drugi e pomo i U potrazi za ne im, u ovom slu aju potpuno nebitnim, naišla sam na zanimljiv podatak da jedan od najutjecajnijih doga aja u povijesti psihologije nije bio neki eksperiment ili otkri e nekoga bihevioralnog znanstvenika, ve novinska vijest o nasilnom i tragi nom doga aju u New Yorku 1964. godine. Naime, rije je o pri i o nesretnoj Kitty Genovese koja je napadnuta jedne ve eri kada se nakon posla vra ala u svoj stan u Queensu. Kad je izašla iz auta i krenula prema svojoj zgradi, nožem ju je napao nepoznati muškarac. Iako je vrištala i zvala upomo , nitko od susjeda nije pozvao pomo duže vrijeme. Nakon što se ipak netko odvažio na taj potez, stigla je policija koja je mogla samo ustanoviti da je Genovese mrtva, a njezin napada nestao. I ništa ne bi bilo previše neobi no u cijeloj pri i da naknadno nije utvr eno kako je napad trajao 35 minuta te da je 38 ljudi iz susjednih stanova svjedo ilo napadu, ali je samo jedan kona no nazvao policiju. Kad bi vas netko upitao, vjerujem da bi ve ina pomislila - što je više promatra a u nekoj kriznoj situaciji, to je ve a vjerojatnost da e netko prisko iti u pomo . No u ve ini slu ajeva, na žalost, situacija je upravo suprotna. Što je ve i broj promatra a neke nesre e ili situacije u kojoj je nekome potreba naša pomo , to je ve e uvjerenje “da e netko drugi usko iti i pomo i”. Fenomen pasivnog promatra a svakidašnja je pojava, ne samo u svijetu ve i u nas. Upravo jedan takav doga aj zbio se prošli tjedan i u našem Zagrebu. Nakon što se u središtu Zagreba u popodnevnim satima dogodila prometna nesre a, gra-
Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr
ani su nastavili kao da se ništa nije dogodilo. Ni prolaznici ni voza i nisu se zaustavili i pomogli unesre enom. Upravo oni vjerojatno su se poveli za onom “netko drugi e pomo i”. Vjerojatno su pomislili kako je zasigurno netko ve nazvao policiju ili hitnu pomo , što je umanjilo njihovu odgovornost da u ine to isto ili se zaustave i pomognu muškarca koji je doživio nesre u. No o ito je u ljudskoj prirodi da se u ve em krugu osje amo manje odgovornim za poduzimanje bilo kakve akcije. Puno je lakše, kao i u nekim drugim situacijama, i i linijom manjeg otpora i pretpostaviti da e se netko drugi pobrinuti za rješavanje nekog problema s kojim nismo osobno i direktno povezani. I iako se na prvi pogled ini kao da je rije o bezizlaznoj situaciji jer, kao što je re eno, to je u ljudskoj prirodi, važno je napomenuti da postoje brojni primjeri kada ljudi ipak prisko e u pomo . Tako er je dokazano da je sklonost pružanju pomo i u sli nim situacijama pove ana kod ljudi koji su upoznati s tom pojavom, za koju sada ne možete re i da nikada niste uli ništa o njoj.
AKOVE KI espresso by Bibi
Yo, odrepat u vam to! Po uzoru na slavnog 50 Cent i Eminema “odrepat” u vam bit današnjeg problema. Svakodnevno nas mladež okarakterizira kao davež. “Sorry kaj vimži, sorry kaj šemdi!“ njihovi su životni pogledi. O pubertetu ovako sude: “To je ono kad starci polude!“ I djelomi no su u pravu jer ponekad nemamo baš istu glavu. A kad ve o isto i pri ati sam stala, nekoliko bih primjera iz prve ruke dala. Ako ste ku nog ljubimca papigu imali, vjerojatno ste je sa sjemenkama hranili. Upravo te sjemenke, k’o u smiješnom vicu, završiše na mojoj glavi kad sam se vozila na bicu. Jedna je žena svojoj pti ici istila krletku i kroz prozor na ulicu sipala 101 sjemenku. Bila sam sretna što se radilo samo o ostatku sjemenja, jer što da se, primjerice, rješavala kamenja? Koji lom! Druga me zgoda u prošlost vratila, u ratno doba kad i djeca su patila. Tad u školi smo dobivali upozorenja svake vrste, da ne guramo baš svugdje svoje mlade prste. Da neka udna pau ina s neba e padati, a mi žurno moramo u sklonište potr ati. Da po našoj zemlji bit e razbacane stvar ice mnoge; u obliku olovaka, igra aka koje mogle bi nam raznijeti noge. Sli na situacija neki dan na zaobilaznici me zgrozila, kad po svježem zraku na rolama sam se vozila. Kroz otvoren prozor bijelog auta “kedija“ pred mene je ba ena jarko žuta kutija. Moje misli brzinom su munje otvorile vrata svake sumnje. Kad sam kona no u glavi napravila red, shvatila sam da je to kutija nekih bombona od meda. Drama queen!
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
I kona no, za tre i primjer akove ke isto e, bila bih najsretnija da mi može poslužiti vo e. Biorazgradivo je, zdravo i nije tol’ko strašno, a s bananom na podu može ispast’ smiješno. Na žalost, moje svjedo enje ovom primitivnom inu ljudsku zaostalost ponovno stavlja na binu. U autu na parkiralištu, ekaju i svoju ženu, gospodin s brkovima uživao je u slobodnom vremenu. I baš kad sam do svog auta prolazila onuda, odjednom mi pogled k njemu odvrluda. Pepeljaru iz auta, opušaka punu, pod vozilo je istresao da tamo trunu. Kultura do neba, svaka ast, na ispitu iz doma instva ne bi “mog’o past’”. Hrkljuž! Kako onda re i da ista nam je glava kad Zemlja, naš dom, još uvijek stradava? No, naša svijest polako kre e se na bolje, mada nekima još uvijek ponestaje dobre volje. (Moje isprike ako rima u nekim dijelovima baš ne štima. Vjerujte da nije baš lako svoje misli prezentirati ovako.) Vozdra!
Hvala Kažu u našoj redakciji kako je grad pun budu ih i sadašnjih majki. Ne u sada raspravljati o tematici koja se odmah kod nas potegnula, teorijama zbog ega ih sada ima toliko, je l’ to zato jer kad je hladnije ne izlaze van ili zbog toga jer ljudi u zimskim mjesecima vrijeme krate ... pa znate kako, a rezultat je okrugli trbuš i u kojem raste novi život. Nisu ni moje prijateljice, sve više i više njih, ostale imune. No to isto nije ovotjedna tema, ve nešto što je rekla jedna od njih koja ve ima dijete. Rekla je kako tek sada kada ima svoje dijete shva a kako je velika nepravda maj instva to što ga dijete tako malo pam . Ljudski mozak je vrlo u inkovit u pam enju informacija koje su mu potrebne za preživljavanje i iz ovog razloga evolucija je odlu ila da svi oni dosadni detalji koje doživimo prije pete godine života nisu vrijedni pam enja. Dakle, ak i najzahvalnije dijete teško da ima pojma sto na neprospavanih no i koje su njegovi majka i otac pretrpjeli zato jer je on bio gladan, ili je imao gr eve ili mu se naprosto nije spavalo ... Dijete se ne e sje ati jutarnjih mu nina svoje majke, trudova koji su možda trajali 12 sati, tisu e promijenjenih pelena, iš enje za njima, brige i suza svojih roditelja ... I dok neke majke i o evi konstantno pokušavaju podsje svoju djecu koliko su se morali žrtvova za njih, ve ina šu i nastavlja im pomaga do kraja svog života. Naravno, na žalost, nismo svi iste sre e da nas zapadnu dobri roditelji, no to je neka druga tema. Dok smo odrastali, mnogi od nas zasigurno su uli onu: vidjet eš jednog dana kad dobiješ svoje dijete, a mi pak smo se s m šalili kao da je rije o Isusovom drugom dolasku ili udaru velikog meteora – nekom dalekom, budu em doga aju koji se vjerojatno ni ne e nikad dogodi . No, kako kaže moja prijateljica, kad dobijete dijete, samo se dogodi jedan ‘aha’ trenutak gdje vam te rije i po nu zvoni u ušima, podsje aju i kakve smo ve ina nas zapravo nezahvalne male seronje bili ili, još gore, još uvijek jesmo.
Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr
Dobro, ja nemam djecu, ni nisu u planu u bliskoj ili ne tako bliskoj budu nos , ali kad gledam sve moje prijateljice koliko muka prolaze sa svojom djecom i koliko to dobro odra uju i s koliko ljubavi, ne mogu ne razmišlja o tome da je netko sve to i za mene radio. I da sam ispala prili no dobro. Možete li onda pogledati svoju majku i zamisli si sve muke h devet mjeseci koliko vas je nosila u sebi i onda još ve ih muka i strahova koje su imali brinu i za vas. Mi smo im promijenili jela, promijenili smo im život. Ne znam kako vi, ali sa mnom nije bilo lako ni dok sam kao mala dre ala, a pogotovo ne u ludim nejdžerskim godinama. A nije ni sada s menom lako. Možda je još ve a nepravda od tog gubitka sje anja što su sve roditelji u inili za nas ta što dobro ‘roditeljstvo’ ostavlja puno manje tragova nego loše. Koliko ste esto uli da izmu eni rockeri pjevaju o svojim divnim majkama? Rastrojeni književnici ne pišu bestsellere opisuju i svoje sretno dje njstvo i njihove nesebi ne roditelje ... A ne ... Vaša dobro odgojena, mnogo voljena i razumna djeca samo se nekako nevidljivo uklope u društvo koje je odlu ilo jedan dan u godini posve majkama (a svjetski dan o eva se kod nas ni ne obilježava). Taj dan je druga nedjelja u svibnju. Jeste li to uop e znali? Jeste li nazvali ili posje li tada svoju majku? I treba ili nam uop e dan za to ili to možemo ini , ako ne stalno, onda barem povremeno? Zapravo poanta ovoga svega je - da je ovo dobra prilika da kažem još samo jednu malu rije za kraj ... Hvala. Oni kojima je ta rije namijenjena znat e se prepozna ovdje.
POGLED ISPOD OBRVA
Samo za taj osje aj! Obzirom da ve tri dana malam, o emu bih drugom i mogla pisati? Dakle, samo mi je na pameti kre enje i bojanje zidova (i ne samo njih). Nije da se osje am kao „malar u duši“, haha, ipak priznat u da sam se mnogi puta, rade i s ljudima, eznutljivo pitala zašto nisam otišla u školu za soboslikara, vu eš crte gore-dolje, valjaš taj valjak, i nitko ne dre i na tebe. Nirvana. Dakle, divna moja sestra upregla da je vrijeme za promjene, i slažem se svakako, ipak opirala sam se jer svako neopiranje ure ivanju i malanju bi po mojoj logici zna ilo da „ostajem“. „Kao da se fakat slažem s tim, i još sve to mogu potvrditi vlastoru nim potpisom.“ Gdje, sigurno se pitate? U roditeljskom domu. Ovo kako mi današnji mladi živimo-nije normalno! S roditeljima do stote, haha! Smatram da to nije normalno, jer ak i životinje svoju zrelost steknu tek kad se majkama odbiju od sise i odu u samostalni život. Jel tako? Plus, generacijski „jazevi“ i sli no. Tko je probao, zna o emu govorim. Tko nije probao,
opet zna zašto je otišao. I to je ta mudrost. Do ekalo me jutro, nekoliko kanti boje i miješanje do unedogled. Kad sam si ve toliko puta zamišljala kako vu em taj valjak, evo mi ga sad na. Kao da je svaki taj zid „prazan list“ pa uzimam kist „i samo jarke, šarene boje…“ Kreativa! Nevjerojatne su to stvari koje možete na i iza frižidera, ormara, na dnu ladica: „ udovišta“, „zvijeri i beštimje“. Ina e, mi ljudi smo gori od svakog hr ka - samo skupljamo. Majica, nakita, parfema, cipela, torbica… “Joj ovu u si kartu ostaviti za uspomenu…“Poznato? Možda nije karta. Možda slikicu? Še er i iz ka i a? Samo skupljamo, namjerno ne u re i kao mravi, jer mravi koliko znam imaju princip po kojem skupljaju i rade. Mi to radimo da bismo imali „uspomene“. Plakali nad prošloš u. Uzdisali nad boljim ju er koje nam nije bilo tako dobro kao ono prekju er tada. Mislim stvarno. Ratujem s majkom jer ima „za uspomenu“ 9 (bilo je 13) gotovo identi nih korpica koje je isplela moja baka!
Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com Prvo, žena je živa, drugo; uspomenu ili imaš u sebi ili nemaš! Jednostavna stvar. Doduše, znam, treba velika hrabrost odre i se svih tih gluposti na koje se vežemo da bismo se osje ali „sigurnijima“ i „trajnijima“. Gledam neki dan pleme Masai - imaju ku e od kravljeg izmeta, drže im 15 godina, ali oni su nomadi i ne brinu se. To je sloboda! Prijatelj mi je još u srednjoj školi rekao da mu mama govori: „Kako ti je u sobi - tako ti je u glavi!“, i da mu doista je tako. Dugo sam mislila da mu se mama dosjetila divne fore da ga namami na iš enje. Onda sam otkrila da je to istina. Ne dolaze nam nove stvari u život dok se ne riješimo starih…Ljudi koji imaju kaos u glavi naj eš e imaju i nered oko sebe, i obrnuto (ne govorim o patološkom iš enju). Ukratko, ve tri dana bojimo sve živo, i svaki dan u isto vrijeme uje se vrisak majke kad do e s posla! Užasnut promjenama! Onda sjedi bez rije i. Nave er priznaje da je predivno. Nije o ekivala. Ne može vjerovati kako dobro ispada.
Da, tako je to u životu: „najviše se opiremo promjenama koje bi nam donijele najviše koristi“. Tako od re enice: „Sad smo kao u dje jem vrti u!!!“ do emo do „oaze“. Pitali su Michelangela kako je iz samo jednog kamenog bloka uspio stvoriti svoju veli anstvenu skulpturu Davida. „To je jednostavno“ odgovorio je. „Pogledao sam unutra i vidio da an eo David vi e kako ho e van.“ Uglavnom; sami sebi smo i Michelangelo i David. Re e W. Shakespeare: „Znamo što jesmo, ali ne znamo što možemo biti.“
18. svibnja 2010.
Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1
www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr
Dobro je znati 15 41
9/24/09 4:14:41 PM
16
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
TEST: Hyundai i20 1,4 CRDi iLike 3v
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info
Vrlo primamljiv model
Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u travnju Model
koli ina udio, %
1
Volkswagen Polo 183
5,86%
2
Opel Astra
164
5,25%
3
Opel Corsa
148
4,74%
4
Renault Megane
116
3,72%
5
Volkswagen Golf 95
3,04% 3,01%
6
Škoda Octavia
94
7
Chevrolet Aveo
88
2,82%
8
Ford Focus
83
2,66%
9
Dacia Sandero
76
2,43%
10
Chevrolet Cruze
69
2,21%
11
Renault Clio
63
2,02%
12
Peugeot 308
58
1,86%
13
Hyundai I30
57
1,83%
14
Kia Ceed
56
1,79%
15
Suzuki SX4
56
1,79%
16
Chevrolet Spark
53
1,70%
17
Nissan Qashqai
53
1,70%
18
Škoda Fabia
53
1,70%
19
Hyundai I20
46
1,47%
20
Opel Insignia
46
1,47%
21
Ostali
1465
46,93%
3122
100%
UKUPNO Izvor: Promocija Plus
AMC Me imurje akovec, Športska 8,
tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr
Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS VW Passat 2.0 TDI Highline, 2007., sme a met., climatronic, ESP, alu felge, tempomat, grijana kožna sjedala, maglenke
Nissan Qashqai povoljna i vrhunski opremljena limitirana serija od 100 komada Nissan je za kupce Qashqaija i Qashqaija +2 pripremio novu, vrhunski opremljenu limitiranu seriju Urban koja se nudi po iznimno povoljnoj cijeni, osiguravaju i kupcima Qashqaija uštedu od 11.500 kn. Nissan Qashqai Urban dolazi s bogatim paketom opreme koji uklju uje ESP, ABS, 6 zra nih jastuka, klima ure aj, parkirne senzore, tempomat, radio s CD-om, Bluetooth, servo upravlja podesiv po visini i dubini, elektri no otvaranje prednjih i stražnjih stakala, elektri ne vanjske retrovizore te aluminijske naplatke od 16“, a može se dobiti po cijeni od 139.000 kuna za benzinski motor 1.6 te po cijeni od 155.000 kuna za dizelski 1.5 dCi motor. Nissan Qashqai+2 Urban koji osim navedene opreme u seriji uklju uje još i panoramski sun ani krov, krovne nosa e, zatamnjena stražnja stakla te tre i red sjedala, može se dobiti po cijeni od 155.000 kuna za benzinski motor 1.6, te po cijeni od 171.000 kuna za dizelski 1.5 dCi motor. Ponuda vrijedi za prvih 100 kupaca i traje do isteka zaliha.
Cijene goriva u RH Eurosuper 95
8,42
Eurosuper 95 BS
8,52
Super plus 98
8,52
Super 100 BS
8,57
8,96
Eurodizel
7,96
7,96
Eurodizel BS
8,04
8,04
LPG auto plin
4,45
4,45
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 14. svibnja 2010.
START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1.Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 2.Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 3.Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 4.Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema 5.Mazda 323 F 2.0 DITD, 2001.g., full oprema 6.Mazda 3 Sp. CD110 TE, 2004.g., full oprema 7.Mazda MX-3 1.6i 16V, 1998.g., full oprema 8.Mazda B2500 TD DK 4x4 TE, 2005.g., full oprema 9.Fordi Fiesta 1.3i Budget, 2002.g., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69
Volkswagen pove ava proizvodnju komponenti u Kini Volkswagen Automatic Transmission Co., Ltd. u Kini pokre e lokalnu proizvodnju u inkovitog mjenja a s dvostrukom spojkom (DSG). Po etak proizvodnje ozna ava još jednu prekretnicu Volkswagen Group China na putu do vode eg ekološkog proizvo a a vozila u Kini. Novoosnovani Volkswagen Automatic Transmission Co., Ltd. u Dalianu e u prvom koraku proizvoditi 7-stupanjski DSG u godišnjem iznosu od 300.000 jedinica te polako pove avati kapacitet sve do 600.000 jedinica. U izgradnju kapaciteta za proizvodnju komponenti na lokaciji Dalian uloženo je ukupno 400 milijuna eura. Taj iznos je dio investicijskog paketa u iznosu od 6 milijardi eura, koji e se do 2012. uložiti u izgradnju proizvodnih kapaciteta i novih proizvoda u Kini. Uz Volkswagen Kassel, glavni europski pogon za proizvodnju mjenja a, Dalian je druga lokacija na svijetu na kojoj e se proizvoditi mjenja DSG. Pokretanje proizvodnje u Dalianu je na samoj lokaciji realizirano uz podršku tima stru njaka iz pogona u Kasselu. Djelatnici iz Kine su dodatno kvali icirani u Kasselu te pripremljeni za budu e zadatke.
Novi broj 4x4&SUV magazina Na kioske je stigao novi, osmi broj lifestyle magazina za ljubitelje terenskih vozila SUV-ova i crossovera. Ve sama naslovna stranica govori o glavnom testu, u kojem je detaljno analiziran novi Hyundaijev mali terenac ix35. Osim njega, novinari 4x4&SUV magazina testirali su Ford Kugu s paketom opreme Individual, Jeep Cherokee, Škodu Jeti, Daciju Sandero Stepway i Lexus RX450h. Bez obzira na globalnu krizu, izgleda kao da nikad nije bilo toliko novih vozila na tržištu. Tako su reporteri magazina nazo ili prezentacijama novog Volkswagen Touarega, Nissana Qashqai, Dacije Duster i Ford Rangera. Rubrika 4x4 svijet donosi i najaktualnije novitete iz svijeta 4x4 i SUV vozila poput redizajniranog i nanovo motoriziranog Audija Q7, Nissan Patrola, BMW-a X5 Sport, Fiata Sedici, Porsche Cayennea i Kije Sportage. Ljubitelje tehnike svakako e veseliti tema o kuriozitetu u svijetu terenaca, sustavu selektivne kataliti ke redukcije (SCR) u Mazdi CX-7. Ono što manje veseli vlasnike terenaca koji vole ušminkati svog ljubimca je zabrana popularnih bullbarova od strane EU, te je tome posve ena tema broja. Naravno, kao i ina e, tu je i dio predvi en za prave off-roadere, odnosno sve vijesti s njihove scene, te predstavljanje jednog križancu Land Rovera Defender 90 i Discovery prera enog za off-road.
Hyundai i20 je model koji upotpunjuje europsku “i” gamu u izuzetno kompetitivnom segmentu automobila, takozvanom B segmentu ime je Getz dobio “i” nasljednika u jesen 2008. godine. Glavna smjernica prilikom stvaranja i20 bila je ta da se u potpunosti zadovolje visoka o ekivanja europskih voza a, po evši od dizajna, voznih odlika, dimenzija, sigurnosti i ekonomi nosti. Razvijen je u Hyundaijevom Europskom razvojnom i dizajnerskom centru. Ta je smjernica ideja vodilja i od uvo enja na tržište “i” game modela Hyundaija. Vanjskim izgledom Hyundai i20 prati europski trend «i» game vozila, a zahvaljuju i raskošnim dimenzijama, te inteligentnom dizajnu i rasporedu elemenata u interijeru, i20 odlikuje mnogo prostora, te ergonomija najviše razine. Dojam je upotpunjen kvalitetnim materijalima, te bogatom opremom raspore enom u etiri nivoa (iStart, iLike, iThink te iLove). Osim raskošno opremljenih paketa opreme voza u i putnicima na raspolaganju su i najnovije tehnologije ugra ene u novi Hyundai i20 koje ga ine ekonomi nim, sigurnim, jednostavnim i prakti nim za svakodnevnu upotrebu. Moderan trend odnosi se i na motore ugra ene u Hyundai i20. Testni je model bio opremljen iLike paketom opreme koji je više nego dovoljan za ovaj segment te pruža odli na omjer
izme u uloženog novca i dobivenog automobila, a opremljen je i klima ure ajem te svim potrebnim elementima aktivne i pasivne sigurnosti. Testni je model bio dodatno opremljen samommetalik bojom (2.321 kn). Srce ovog modela je moderan dizel agregat koji iz obujma 1,4 litre razvija 75 KS, te odli an okretni moment od 220 Nm u širokom rasponu od 1.750 – 2.350 o/min. Dobro
prora unati prijenosni omjeri, u više nego solidnom mjenja u, garancija su vrlo male potrošnje gdje u mješovitom ciklusu možete o ekivati potrošnju od oko 5 litara dizela na 100 prije enih kilometara. U korak s performansama motora je i ovjes koji i20 ini stabilnim i sigurnim na cesti, dok ko nice s ABS-om zaustavljaju automobil izuzetno u inkovito. Uz atraktivan dizajn, prostrani i bogato opremljeni interijer, te izrazito u inko-
vit dizelski motor, Hyundai i20 jedan je od najpoželjnijih automobila u B segmentu, a atraktivna mu je i cijena do registracije od 78.809 kn. (Dalibor Flajpan) Hyundai i20 1,4 CRDi iLike 3v
Dimenzije: d/š/v (mm)
3.940 / 1.710 / 1.490
Obujam: (ccm)
1.396
Snaga: (KS)
75
Moment: (Nm) pri okretaja 220 / 1.750 - 2.350 Masa: (kg)
1.150
Ubrzanja 0-100 km/h (s)
16,2
Najve a brzina (km/h)
161
Potrošnja goriva otvoreno / 5,5 / 3,8 / 4,4 grad / prosjek (l/100 km) Cijena do registracije (kn)
78.809
web
www.hyundai.hr
Stigao novi Auris Supreme Toyota Croatia je na hrvatsko tržište lansirala Auris sa posebnim Supreme paketom opreme kojii se isti e superiornom opremom po superiornoj cijeni. Novi Auris Supreme dostupan je ve od 102.900 kn uz bogatu opremu iz koje izdvajamo: 1,33 Dual VVT-i motor od 99 KS, 15” aluminijski naplatci, svjetla za maglu, 6-brzinski ru ni mjenja , ru ni klima-ure aj, zra ni jastuci za voza a, suvoza a i bo ni, ABS, BA EBD sustave sigurnosti, upravljanje audio sustavom sa upravlja a, kožni upravlja i kožna ru ica mjenja a, putno ra unalo, radio CD MP3 s etiri zvu nika i RDS-om, središnje zaklju avanje sa daljinskim upravljanjem…
18. svibnja 2010.
Novi C3 i u svibnju uz izuzetnu pogodnost
Novi Citroën C3 Visiodrive je u svibnju dostupan uz posebne pogodnosti. Ponuda se odnosi na ograni enu koli inu vozila uz isporuku odmah. U ovoj akciji sva oprema na vozilu je dostupna kupcu za simboli nu 1 kunu! (osim metalik boje) Tako je na primjer
17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
C3 Confort 1.4i opremljen s vjetrobranskim staklom Zenith, paketom City, pomo i pri parkiranju, naplatcima od lagane legure i metalik bojom dostupan za 92.401 Kn s PDVom. Ušteda za krajnjeg kupca u ovom slu aju iznosu 9.199 Kn. Sva ponu ena vozila u
akciji nemaju istu opremu, a s obzirom da se sva oprema daje kupcu za 1 Kunu, najbrži kupci e biti oni koji e dobiti i najopremljenije aute. Uz navedenu pogodnost, dostupni su posebni uvjeti inanciranja uz Citroën Financial Services od 5% na 5 godina bez u eš a.
Volvo u borbi protiv alergije Koliko god prolje e bilo ugodno za ve inu ljudi za neke je ono pravo mu enje. Osobe koje pate od astme ili alergijskih reakcija imaju tek nekoliko rješenja za spas od peludi i sezone cvjetanja. No, vožnja u Volvo automobilu može olakša život oboljelima od alergija. Filteri koji iste zrak imaju dvije funkcije - blokiraju es ce i neutraliziraju smrad. Kvalitetu zraka u putni koj kabini nadgleda sustav koji mjeri koli inu plinova u zraku što ulazi u kabinu. Mnogo prije negoli razina postane previsoka, dovod zraka automatski se zatvara bez utjecaja voza a. Zahvaljuju i tome zrak u unutrašnjos u principu je uvijek iš i od onoga vani. imbenik koji zna ajno doprinosi isto i zraka je sustav automatske ven lacije, koji prozra uje automobil kada ga voza otklju a. Ovaj sustav trenutno se nudi u Volvo modelima S80, XC60, V70, XC70 i S60, a postupno e bi uveden i u ostale modele. Volvo je trenutno vode i u razvoju alergijski op miziranih automobila.
EKO KUTAK
Ford proizvodi prve hibridne modele za Europu Fordova tvornica u Valenciji u Španjolskoj proizvodit e prve hibridne modele za europske kupce u dvije tehnološki unaprije ene ina ice višenamjenskog kompaktnog modela s pet sjedala Forda C-MAX koji e se predstaviti 2013. godine – hibridno elektri no (HEV) i plug-in hibridno elektri no vozilo (PHEV). Valencija je potvr ena 2009. godine kao jedini izvor svih derivacija potpuno novih modela Ford C-MAX i Grand C-MAX koji izlaze krajem ove godine i koji e imati vrlo u inkovite nove Ford EcoBoost benzinske i Duratorq TDCi dizelske
motore. Kao dio globalne strategije tvrtke, tvornica u Valenciji proizvodit e i ina icu sa sedam sjedala za izvoz u Sjevernu
Ameriku krajem 2011. godine. Ukupna investicija u novi Ford C-MAX program u Španjolskoj tijekom slijede e tri
godine, uklju uju i hibridne modele, iznosi gotovo 410 milijuna USD (preko 300 milijuna eura). Investicija u hibridne programe iznosit e do 36 milijuna USD (oko 27 milijuna eura). Španjolska vlada i regionalne vlasti u Valenciji pružit e potporu u skladu sa zahtjevima Europske Unije. To an iznos ove potpore utvrdit e se naknadno. Program podržava ciljeve španjolske vlade i regionalnih vlasti u Valenciji da Španjolsku i Valenciju uspostave kao važne centre naprednih istraživanja i razvoja u ekologiji.
Tome doprinosi i korištenje teks lnih materijala koji zadovoljavaju stroge Öko-Tex standarde. To je jedinstveno u automobilskoj industriji, jer primjerice koža kojom je obložen interijer Volva potpuno je oslobo ena štetnog elementa kroma. Me unarodna ÖkoTex udruga je skup 14 istraživa kih i testnih ins tucija u Europi i Japanu, a poznata je po tome što vrše nezavisna tes ranja štetnih es ca. Pored navedenog minimalizirano je i curenje nikla iz svih metaliziranih komponen unutrašnjos . Kao rezultat svega toga jest taj da pet Volvo modela s devet razli i h opcija interijera imaju tako visoku kvalitetu zraka u unutrašnjos da su dobili preporuku švedske udruge za astmu i alergije. Nekoliko Volvo modela uz to je dobilo visoke ocjene od ameri ke nezavisne organizacije Healthy Car, koja svoje rezultate temelji na istraživanjima i studijama štetnih supstanci u automobilima. Razvoj alergijski op miziranog automobilskog interijera dio je vizije koju je Volvo predstavio pod naslovom
Šavora d.o.o.
DRIVe Towards Zero. Glavni je cilj ove vizije razvoj automobila potpuno oslobo enih od štetnih es ca i emisije uglji nog dioksida. Zasad samo Kina posjeduje regula vu za kvalitetu zraka u automobilu. Volvov Clear Zone Interior paket ine IAQS (Interior Air Quality System), automatska ven lacija i uklonjivi podni pros ra i. A kao opcija dostupan je IAQS u svim Volvo modelima. Volvo modeli koju se mogu naru i s Clear Zone Interior paketom, a koje preporu uje švedska udruga za astmu i alergiju, sljede i su: Volvo S80, Volvo V70, Volvo XC60, Volvo XC70 i Volvo S60.
ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila
Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8
Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679
POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca
Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr
RABLJENA VOZILA
OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT GRANDE PUNTO 1.4 ACTIVE 5 VRATA, 06, metalik siva FIAT PUNTO 1.2 S 3VRATA, 06, metalik zlatna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna
SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna
TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela
KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA
• • • • •
18
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Toyota RAV4 Urban - ve od 169.000 kn s metalik bojom etvrta generacija RAV4 pruža primamljiv i dinami an izgled tehnološke savršenosti me u cestovnim terencima. Opremljen je snažnim, štedljivim i istim motorima s tehnologijom „Toyota Optimal Drive“. Motori RAV4 su lakši, kompaktniji, tiši i u inkovitiji. Omogu avaju iznimno nisku potrošnju goriva i nisku emisi-
ju CO2, vode u u SUV segmentu, te pružaju beskompromisan užitak u vožnji. RAV4 odlikuje se ergonomsko dizajniranim interijerom i „Active Drive System“ sustavom, koji pruža bolji nadzor nad vozilom. RAV4 Urban Edition po akcijskoj cijeni ve od 169.000 kn nudi: snažan i ekološki benzinski motor od 158 KS, 4x2, kombiniranu potrošnju
od 7,4 l/100 km, 6-brzinski ru ni mjenja , bogatu opremu Urban Edition, metalik boju te 3 godine jamstva i Eurocare assistance. U ponudi je i Style pack po promotivnoj cijeni uz uštedu do 3.000 kn! Broj vozila je ograni en na zalihu vozila i odnosi se na prošlu generaciju RAV4 modela. Požurite u vaš najbliži ovlašteni Toyota prodajni salon.
Toyota dodjeljuje europsku nagradu za izvanredne rezultate postignute u zadovoljstvu stranaka Toyota Motor Europe (TME) objavila je pobjednike europske nagrade zadovoljstva stranaka „Ichiban 2010“ u sklopu ceremonije održane 6. svibnja 2010. u ekskluzivnom Toyotinom salonu Le Rendez-Vous u Parizu na Champs Elysees. Ukupno 41 nagrada dodijeljena je ovlaštenim partnerima sa 31 tržišta za postizanje izvanrednog rezultata u zadovoljstvu stranaka u prodaji i servisu. Oko 2.600 europskih ovlaštenih partnera su procijenjeni na temelju postignutih rezultata u zadovoljstvu stranaka. Temeljem vrlo zahtjevnih kriterija za odabir, pobjednici nude vrhunske per-
formanse s ciljem da se premaše o ekivanja kupaca. Od kako je godišnja nagrada za zadovoljstvo stranaka tvrtke Toyota Motor Europe – Ichiban - krenula prije etiri godine, rezultati ukupnog zadovoljstva stranaka
na Toyota tržištima porasli su za 19% u prodaji i 13% u servisu. “Ichiban” je japanska rije posu ena iz fraze “Okyakusama Ichiban” što zna i “Kupac je na prvom mjestu”. “Ichiban” zna i “prvi” ili “broj jedan”.
18. svibnja 2010.
18. svibnja 2010. WRC poredak nakon 5 od 13 Rally-a
Rezulta Rally New w Zela ZZeland, elaand nd, d,, d 7.-9. svibnja 2010.
MotoGP poredak nakon 2 od 18 utrka
MotoGP poredak za VN Španjolske, njolsk njo lsk skke, e, Jerez de la Frontera, 2. svibnja jaa 201 22010. 10. 0.
1.
Jari - Ma Latvala
25
2.
Sebas en Ogier
18
3.
Sebas en Loeb
15
4.
Mikko Hirvonen
12
5.
Dani Sordo
10
6.
Ma hew Wilson
8
7.
Henning Solberg
6
8.
Jari Ketomaa
4
9.
Federico Villagra
2
10. Xavi Pons
1
Poredak voza a: 1.
Sebas en Loeb
108
2.
Jari - Ma Latvala
72
3.
Mikko Hirvonen
64
4.
Sebas en Ogier
63
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
Jorge LORENZO Dani PEDROSA Valen no ROSSI Nicky HAYDEN Casey STONER Andrea DOVIZIOSO Mika KALLIO Marco MELANDRI Randy DE PUNIET Alvaro BATISTUTA Marco SIMONCELLI Colin EDWARDS Hector BARBERA Hiroshi AOYAMA Aleix ESPARGARO
25 20 16 13 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
Poredak voza a: 1.
Jorge LORENZO
45
2.
Valen no ROSSI
41
3.
Dani PEDROSA
29
5.
Pe er Solberg
53
6.
Dani Sordo
34
7.
Ma hew Wilson
30
8.
Henning Solberg
24
9.
Federico Villagra
22
6.
Randy DE PUNIET
17
14
7.
Colin EDWARDS
12
8.
Casey STONER
11
9.
Ben SPIES
10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.
Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team
19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
156 151 75 74 32
Sljede i de Slijede irally: rally:Vodafone Rally of Rally Turkey, Portugal, 28.-30. svibnja 2010. 16.–18. travnja 2010.
4.
Andrea DOVIZIOSO
26
5.
Nicky HAYDEN
26
10. Marco MELANDRI
11 11
Poredak proizvo a a: a: 1. 2.
Yamaha Honda
50 36
3.
Duca
26
4.
Suzuki
13
Sljede a utrka: Francuske, Slijede a utrka:VN VN Japana, Le Mans, 23. svibnja 25. travnja 2010.2010.
Peugeot 1. i 2. na utrci 1.000 km Spa Na utrci održanoj 9. svibnja u Spa (Belgija), zadnjem ispitu prije utrke 24 sata Le Mansa, Peugeot je osvojio 1. i 2. mjesto. Ovo je etvrta dvostruka pobjeda u nizu za Peugeot, nakon pobjede u Le Mansu i Petit Le Mansu prošle godine i u Sebringu u ožujku ove godine. Utrka je po ela dramati no, greškom Genéa, koji je s pole position-a pao na 9. mjesto i eliminacijom iz utrke 908-ice Peugeot Oreca, koja je udarena straga. Nakon što su tri Peugeot 908 HDi FAP zauzela vode a mjesta u utrci, prestigao ih je Audi s minutom prednosti jer se crveno svijetlo na izlasku iz pit-lanea nije upalilo. U nastavku utrke, Tim Peugeot Sport ulagao je velike napore da nadoknadi zaostatak, ubrzavaju i ritam u boxu i na stazi. Me utim, potom je utrka prekinuta iz sigurnosnih razloga zbog nestanka struje u cijeloj regiji. U nastavku, najbrži je bio Franck
F1 poredak nakon 6 od 19 utrka
F1 poredak VN Monaca, aca, bnja 20 2010. 10. Monte Carlo, 16. svibnja 1.
Mark Webber
2.
Sebas an Ve el
25 18
3.
Robert Kubica
15
4.
Felipe Massa
12
5.
Lewis Hamilton
10
6.
Fernando Alonso
8
7.
Nico Rosberg
6
8.
Adrian Su l
4
9.
Vitantonio Liuzzi
2
10. Sebas en Buemi
1
Poredak voza a:
Montagny u Peugeotu, koji je jedini vozio ispod 2 min po krugu, iako je proveo gotovo 3 i pol sata u automobilu. Drugi dio utrke pretvorio se u pravi lov na vode i Audi. Sébastian Bourdais u Peugeotu približio se Capellu u Audiju u 64. krugu i uslijedila je velika borba za vode u poziciju, koja je kona no rezultirala prelaskom u vodstvo Peugeota u 76. krugu. Potom je volan u Peugeotu preuzeo Pagenaud,
koji je uspio zadržati prednost do kraja utrke i tim 908 HDi FAP (Bourdais, Pagenaud, Lamy) pobijedio je u utrci s više od minute prednosti. Peugeot 908 HDi FAP (Montagny-Sarrazin) osvojio je drugo mjesto u utrci, nakon što je Sarrazin upotrijebio cijelo svoje iskustvo i talent i prestigao Audi dva kruga prije kraja utrke, te osigurao Peugeotu etvrtu dvostruku pobjedu zaredom. Peugeot je ve etiri godine nepobije en na stazi Spa- Francorchamps. Nakon utrke, tim Peugeot Total vra a se u Vélizy, gdje e se utrka u Spa analizirati do detalja. 908-ice HDi FAP e se demontirati i s pažnjom sastaviti prije nego budu transportirane u Le Mans na legendarnu utrku 24 sata Le Mansa koja e se održati u nedjelju 6. lipnja.
1.
Mark Webber
78
2.
Sebas an Ve el
78
3.
Fernando Alonso
75
4.
Jenson Bu on
70
5.
Felipe Massa
61
6.
Robert Kubica
59
7.
Lewis Hamilton
8.
Nico Rosberg
56
9.
Michalel Schumacher
22
10. Adrian Su l
59
20
Poredak konstruktora: ra: a: 1.
RBR-Renault
2.
Ferrari
156 136
3.
McLaren-Mercedes
129
4.
Mercedes Benz GP
78
5.
Renault
65
6.
Force India-Mercedes
30
7.
Williams-Cosworth
8
8.
STR-Ferrari
9.
BMW Sauber-Ferrari
4 0
10. Lotus-Cosworth
0
11. HRT-Cosworth
0
12. Virgin-Cosworth
0
Slijede a utrka: VN Turske, Istanbul, 30. svibnja 2010.
SEDAMNAESTO IZDANJE PORINA odrĹžano je u Biogradu na moru
Teta Liza i Ton ek osvojili dva Porina Nakon tri Porina koji su osvojili Teta Liza i Lado, u Donju Dubravu stiĹžu joĹĄ dva. Dobravski tandem Teta Liza i Ton ek vra a se iz Biograda s dva osvojena Porina: za najbolju folklornu pjesmu “Ljepo nam je vu jesen“ i najbolju izvedbu folklorne glazbe “Meni mama tak velje“. Album Teta Liza i Ton ek izaĹĄao je u izdanju KUD-a “Selja ka slogaâ€? Donja Dubrava. Mladi me imurski pjeva Bojan JambroĹĄi , koji se proĹĄle godine prvim albumom probio na hrvatsko
Dodjelu nagrade vodili su glumci Zrinka CviteĹĄi i DuĹĄko Modrini , te TBFovac Mladen Badovinac.
SaĹĄa (BoĹžo) SuĹĄec javljao se iz budu nosti ...
Teta Liza i Ton ek iz Biograda na moru u Donju Dubravu donose dva Porina ma preuzimaju i nagradu u Biogradu. Porin za pjesmu godine dobila je grupa Nola za sk ladbu “Iznad obla k aâ€?, dok je najboljim albumom godine proglaĹĄena “Tvornica snovaâ€? Nene Belana i Fiumensa. - Ovo je vrhunac moje karijere, rekao je Belan, koji je ku i otiĹĄao s ak etiri kipi a osvojivĹĄi sve kategorije u kojima je bio nominiran. Porin za najbolju muĹĄku izvedbu dobio je Marko Tolja za pjesmu “Sama si i tiâ€?, dok je najboljom Ĺženskom izvedbom proglaĹĄena Josipa Lisac za pjesmu â€œĹ˝ivim po svomeâ€?. Josipa je dobila i Porin za pop album godine (â€œĹ˝ivim po svomeâ€?). Porin za najbolji alternativni album dobila je grupa Kawasaki 3P za “Idu Bugariâ€?, a najbolji novi izvo a je skupina Valungari. Za najbolju vokalnu suradnju proglaĹĄena je pjesma â€œĹ lapaâ€? Dine Dvornika i TBF-a.
Gledatelje i publiku u glazbenom dijelu zabavljali su Let3, Josipa Lisac, Tony Cetinski, Tamara Obrovac & Transhistria, Gabi Novak, Tedi Spalato, CinkuĹĄi te Kawasaki 3P. Za scenarij je zasluĹžan Goran Kulenovi , scenu je osmislio Ivica Propadalo, a glazbeni producent je NikĹĄa BratoĹĄ. Iznena enje ve er i bilo je javljanje SaĹĄe SuĹĄeca (odnosno, tate BoĹže) iz budu nosti - iz plavog Green rooma s dodjele Porina 2040. SaĹĄa je ugostio ostarjelog Massima, vje no mladog Vladu Kalembera, kosmate de ke iz Hladnog piva, Edu Baaku i Tonyja Cetynskog koji je upravo te godine dobio nagradu za najboljega novog izvo a a. Glazbenici Pavle DeĹĄpalj, Stipica Kalogjera, Julije NjikoĹĄ i Vojno Kundi dobitnici su Porin za Ĺživotno djelo za 2010. Porin za Ĺživotno djelo posthumno je dodijeljen nedavno preminulom glazbenom producentu Mati DoĹĄenu. Ove su godine ve dodijeljena dva Porina za Ĺživotno djelo, posmrtno maestru Vjekoslavu Ĺ uteju i rock kriti aru Darku Glavanu. (priredio: Dejan Zrna)
TOP 20 01. JOĹ SE SMIJEM - CALIDO 02. SAMA - EMINA ARAPOVI
03. TAMA - RESTART 04. TEBE VOLIM - EMIR & FROZEN CAMELS
DraĹžen Ze i
05. SAD NAM JE MRAK
02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.
MARKO TOLJA
TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH
06. KASNO JE ZA SVE - AKI RAHIMOVSKI
04. Vjerujem u an ele
07. MJESECU JE DOSADNO - N. DIZDAR
Oliver Dragojevi
08. VODI ME - E.N.I.
05. Danijela as
09. USTANOVA - ZABRANJENO PUĹ ENJE
Danijela Mar novi
10. UVIJEK NAKON TOPLIH KIĹ A
06. Odijelo - Jole
VOLAND LE MAT
07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli
FORMULA 13 01. UN-THINKABLE (I’ M READY) - A. KEYS 02. STOP FOR A MINUTE - KEANE feat. K’ NAAN 03. I PUT A SPELL ON YOU - J. BECK & J. STONE 04ROCK THAT BODY - BLACK EYED PEAS
estradno trĹžiĹĄte, nije uspio dobiti Porin u kategoriji u kojoj je bio nominiran - za debitanta godine. ZavrĹĄna manifestacija ovogodiĹĄnjeg Porina odrĹžana je u subotu, 17. put po redu, u Biogradu na moru.
Cetinski, Belan, Nola, Josipa, Gabi ...
RUSSIAN ROULETTE 02. BEYONCE
07. I HAVE THE LOVE - SIMPLY RED
TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS
08. SET THE FIRE TO THE THIRD BAR
03. DAVID GUETTA ONE LOVE
SNOW PATROL & MARTHA WAINWRIGHT
04. SHAKIRA DID IT AGAIN
09. THIS AIN’ T A LOVE SONG - S. FOR GIRLS
05. MILOW AYO TECHNOLOGY
10. PARADISE CITY - SLASH feat. FERGIE ...
6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS
TOP LISTA 01. FAITHLESS - Not Going Home 02. DENNIS FERRER I Heard You Say
TOP- Omg LISTA DOMA IH 03. USHER Ft. WILL I AM 04. DAVID GUETTA Ge n Over You Ft. CHRIS WILLIS 05. PROFESSOR GREEN I Need You Tonight FT. ED DREWETT
09. KELIS - Acapella 10. KATE NASH Do Wah Doo
TJEDNI KALORIFER
Lotar
Porin za album godine dobio je Neno Belan
TOP LISTA STRANIH
06. SEVENTEEN - JET
Nothing On You Ft. BRUNO MARS
Let 3 imao je sjajan scensko - glazbeni nastup
10. Ne pitaj - Natali Dizdar
ANGELIQUE KIDJO, BONO & JOHN LEGEND
08. B.O.B
Tyran
U najatraktivnijim kategorijama, Porin za hit godine dobio je Tony Cetin-
09. Nemam pojma - Bojan JambroĹĄi
01. RIHANA
07. MIKA - Kick Ass
ski, pjesmu godine ima grupa Nola - “Iznad oblakaâ€?, a album godine Neno Belan, Porin za hit godine, koji je zadnji put dodijeljen 2003., ove je godine, prema glasovima sluĹĄatelja, dobio Tony Cetinski za pjesmu “Kad Ĺžena zavoliâ€?. - Da se struku pitalo, ja bih sada ovdje glumio ikus. Ovo je sve zahvaljuju i publici i onim Arenama, zahvalio je Cetinski svojim oboĹžavatelji-
Tony Ce nski
05. MOVE ON UP
06. TAIO CRUZ - Dirty Picture
Bojan JambroĹĄi na crvenom tepihu Biograda na moru u pratnji kolegice, tako er izvrsne me imurske pjeva ice, Carle Belovari
TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 47
48
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
GIMNASTIKA
RUKOMET
Filip Ude sjajan u kvalifikacijama, zakazao u finalu SK u Moskvi
MKA*IPC u “final four” hrvatskog kupa
Da ga ne treba samo tako otpisati, najbolji hrvatski gimnasti ar Filip Ude pokazao je na jednom od najja ih natjecanja Svjetskog kupa koje se održava u Moskvi. Me utim, nakon izvrsno odra enih kvalifikacija, iste izvedbe na parteru i konju s hvataljkama nije uspio ponoviti u finalu. Ostao je bez medalje. Na konju s hvataljkama zamalo mu je izmakla medalja. U finalu je osvojio 4. mjesto s rezultatom 14.775, za 4 desetinke slabijim nego dan ranije. Pobjedu je odnio sve bolji Slovenac na ovoj spravi Sašo Bertoncelj. Na parteru nije uspio odraditi kvalitetno sve dijagonale, na jednoj je ak pao, tako da je bio posljednji 8. u finalu s rezultatom 13.650. Najbolji je bio Brazilac Diego Hypolito. Ude je ina e blistao na konju s hvataljkama u kvali-
fikacijama koje su održane u petak zaradio najbolju ocjenu. Olimpijski viceprvak na toj spravi dobio je 15,175 jednu od ponajboljih ocjena u posljednje vrijeme i finale izborio kao prvi ispred najboljeg u Mariboru prošlog tjedna Slovenca Saše Bertoncelja (15,175) na drugom i Talijana Alberta Busnarija (14,925) na tre em mjestu. Ude je finale izborio i na parteru s tre om ocjenom u kvalifikacijama (14.900) samo desetinku manje nego najbolji u kvalama, Rus Golotsuskov. Od hrvatskih gimnasti ara finale je izborio još samo Možnik na pre i. Nažalost, dobri rezultati iz prvog dijela natjecanja, nisu ponovljeni dan kasnije. Tijana Tkal ec ovaj put nije nastupila. Šteta, jer bi s obzirom na rezultate preskoka, sa svojim skokovima konkurirala za finale. (dz)
Filip Ude ponovno je nastupio u stilu “toplo-hladno”
Jurica Pavlic suvereno je ušao u polufinale SP za juniore
SPEEDWAY
Favoriti sigurno izborili polufinale SP za juniore Unato kiši koja je pokvarila najavljivani subotnji speedway spektakl na Stadionu Millenium, u nedjelju je ipak vožena prva me unarodna utrka u Hrvatskoj, utrka kvalifikacija Svjetskog juniorskog prvenstva. Izuzetnim naporima Zvonka Pavlica i njegove ekipe iz Speedway kluba Unia osposobljena je staza, te je u nedjelju nave er šest voza a izborilo polufinale ovogodišnje serije. Odvoženo je 16 od 20 vožnji zbog sve ja e kiše te su nakon toga rezultati, prema pravilima, mogli biti verificirani. Favoriti nisu razo arali. Pavlic, prošlogodišnji svjetski juniorski prvak Ward , Janowski i Kus o ekivano su izborili polufinale. Pridružio im se mladi Australac Justin Sedgmen te Rus Andriy Kudryashov koji je u dodatnoj vožnji izborio šestu poziciju ispred Britanca Kylea Newmana. Posebno je uzbudljiv bio dvoboj Pavlica i Rusa Kudryashova koji je hrvatski majstor dobio u poljednjim metrima. Šteta za Dinu Kova i a koji je u svom prvom pravom me unarodnom ispitu ostao sa šest bodova bez polufinala. No, za njega prava prilika za dobar rezultat ove sezone pružit e se u utrkama
Europskog juniorskog prvenstva. Ovogodišnja serija Svjetskog juniorskog prvenstva nastavlja se polufinalima u slovenskom Krškom te njema kom Landshutu. REZULTATI: 1. Jurica Pavlic (Hrvatska), 12, 2. Darcy Ward (Australija) 11, 3. Matej Kus ( eška) 9, 4. Maciej Janowski (Poljska) 9, 5. Justin Sedgmen (Australija) 8, 6. Andriy Kudryashov (Rusija) 7+3, 7. Kyle Newman (Velika Britanija) 7+2, 8. Dawid Lampart (Poljska) 7+d, 9. Aleksander onda (Slovenija) 6, 10. Dino Kova i (Hrvatska) 6, 11. Kamil Fleger (Poljska) 5, 12. Renato Cvetko (Hrvatska) 3, 13. Gino Manzares (USA) 2, 14. Pavol Pu ko ( eška) 2, 15. Nejc Maleši (Slovenija) 1, 16. Matic Iva i (Slovenija) 1. Stadion Millenium ovih dana poprima sasvim novi oblik. Pri kraju je gradnju dviju novih tribina ime e sve biti spremno za do ek najboljih svjetskih voza a krajem kolovoza za istinski spektakl, najve i moto doga aj u Hrvatskoj - Grand Prix.. Požurite nabaviti ulaznice (www.eventim. hr), jer ih je prema in ormacijama sve manje što zna i da je interes za ovaj doga aj izuzetno velik. (žs)
Još jednom e najbolji me imurski rukometaši sudjelovati u završnici Hrvatskog kup natjecanja. Pobjedom nad Moslavinom 34:32, do koje su došli teže od o ekivanog, izborili su nastup na tzv. Final Fouru, iji se etvrti natjecatelj još ne zna. MKA*IPC je u 12 minuta utakmice napravio veliku prednost od pet golova i inilo se da e do pobjede protiv Moslavine, koja se bori za ostanak u Premijer ligi, lako do i. No, doma i rukometaši imaju par žutih minuta, kad im ništa ne ulazi u kutinsku mrežu, pa se gosti približavaju na svega –2 (7:5). Do kraja poluvremena ipak nešto bolja igra doma ih i kona nih 17:14 po isteku prvih 30 minuta. U drugom poluvremenu MKA*IPC diže na +6 (24:18, 34:28), ali zahvaljuju i brojnim isklju enjima doma ih rukometaša (12 minuta MKA, dvije minute Moslavina), gosti se uspijevaju neugodno približiti višeplasiranom protivniku. Utakmica ipak završava u korist doma ih, s tijesnih +2. U doma im je redovima s devet golova
najbolji bio Kara i , kod gostiju su Bari i Slukan zabili po šest. Za sad su se u završnicu Kupa, osim MKA*IPC-a, plasirali i CO Zagreb pobjedom nad Siscijom, te Kaštela pobjedom nad Bjelovarom. Još nije poznato mjesto ni vrijeme održavanja završnog turnira. Približava se kraju i prvenstvo Premier HRL. akove ki sastav u nedjelju je poražen u Zagrebu od Dubrave 30:28 i time doveo u pitanje osvajanje tre eg mjesta. Utakmica koja je mogla oti i i u korist MKA*IPC na kraju je ipak pripala doma inu. Šteta, šteta. Umjesto da akov ani ciljaju na tre e mjesto na koncu prvenstva, sada su u situaciji da žive u nadi kako Karlovac i Pore ne e u posljednjem kolu odigrati “prijateljsku” utakmicu u kojoj bi Pore bio bolje sre e. U tom bi slu aju MKA*IPC na kraju prvenstva bio peti, što bi, s obzirom na sve probleme, bio dobar uspjeh. No, ne prejudicirajmo stvari i pri ekajmo 30.kolo u kojem u akovcu gostuje Split. (do, is)
Kara i je odli no odigrao i protiv Moslavine i Dubrave
KVALIFIKACIJE ZA A 1 HRVATSKU KOŠARKAŠKU LIGU
Poraz u Šibeniku za jednu loptu! I u drugom me usobnom susretu košarkaši Šibenika su pobijedili Me imurje, ovoga puta u sedmom kolu kvalifikacija za Prvu ligu. Nakon minus devet u akovcu, Me imurje je u Šibeniku izgubilo sa samo dva koša razlike, a imali su loptu i 20-tak sekundi za zadnji napad na minus 1! No, našega su playmakera na centru udvojili mladi šibenski košarkaši, ukrali mu loptu i zabili. U penal završnici uspješniji doma in i Me imurje i dalje ima samo jednu pobjedu na svom kontu, na žalost moglo je biti puno, puno bolje. No, kada pogledamo situaciju da jedan takav veliki klub kakav je Šibenik, klublegenda ispada u niži rang, onda je
i samo igranje u takvom društvu za mla e igra e Me imurja uspjeh. Ina e, tijekom utakmice doma i su košarkaši u jednom trenutku imali i 22 koša prednosti, no ludom serijom trica naši su uspjeli do i na samo minus 1 dvadesetak sekundi prije kraja, kada slijedi gore opisana završnica. U srijedu, 19. svibnja u 20 sati u Drugoj osnovnoj školi u akovcu gostuje Kvarner 2010, uz Alkar najja a mom ad kvalifikacija. Uostalom, tablica nakon 7 kola ne laže! U ostalim utakmicama sedmoga kola Mladost je o ekivano tukla Beliš e s 9 koševa razlike, dok je u derbiju prvenstva Kvarner 2010 nanio prvi poraz Alkaru. (bh)
Šibenik – Me imurje 89:87 (22:20, 26:17, 29:18, 12:32) ŠIBENIK: Došen 12, Gracin, Maleš 22, Bubalo 9, Širko, Vrlika 11, Mir eta, Gaurina19, Sandri , Vladovi 16. ME IMURJE: Klari 31, Terek 3, Novak Marek 1, Vugrinec, Zaspan 4, Hrka N. 9, Bilinovac 12, Vuruši , Novak Mario Medo 13, Novak Man., Golubi 14.
TABLICA NAKON 7. KOLA 1. Kvarner 2010
7
6 1 13/+96
2. Alkar
7
6 1 13/+88
3. Šibenik
7
4 3 11/+9
4. Mladost
7
3 4 10/-18
5. Me imurje
7
1 6 8/-41
6. Beliš e
7
1 6 8/-126
Klari (s loptom) najefikasniji u Šibeniku
Alkar ipak prejak! U 6. kolu kvali kacija za A 1 ligu u akovcu je Me imurje ugos lo sinjski Alkar, vrlo ozbiljnu mom ad, discipliniranu, dobro vo enu i uigranu. Naši su u dobrom dijelu utakmice imali minimalni rezultatski zaostatak koji je ipak u jednom periodu drugog poluvremena narastao s minus 4 na minus 14, a dojam je da su u tom trenutku u igri bili svi doma i raspoloženi igra i – da se možda moglo mrvicu više. No, tko zna kak bi bilo kad bi bilo, teško je o tome pisa , injenica je da je upravo petorka doma ih neraspoloženih igra a napravila pobjedu gos ju – nisu oni ništa specijalno odigrali, samo su koris li doma e (mnogobrojne) pogreške. S druge strane, neki su doma i gledatelji utakmicu prokomen rali – da smo igrali 7 dana, ne bi pobijedili. Problema su prije svega imali akove ki playmakeri Marek Novak i Bilinovac koji su pod pro vni kim
pri skom na loptu imali velikih problema uop e je sa uva u svom posjedu, a kamoli nešto suvislo organizira . Pa se onda igralo po sistemu «ki kak more, ki kak zna». U takvoj igri posao je odradio (opet) Klari , dok je visoku šutersku formu potvrdio Nikola Hrka . U ostalim utakmicama ovoga kola Šibenik je lako obra unao sa zagreba kom Mlados koja pada u formi kako se bliži završetak kvali kacija, dok je Kvarner 2010 o ekivano «poderao» Beliš e u Slavoniji. (bh) Me imurje – Alkar 76:86 (22:21, 21:24, 16:20, 17:21) ME IMURJE: Klari 19, Terek 3, Marek Novak 7, Vugrinec, A. Hrka , Zaspan 3, N. Hrka 18, Bilinovac 7, Vuruši , Mario Novak Medo 11, Man. Novak 5, Golubi 3. ALKAR: Reži , eškovi 24, M. Modri 1, S. Modri 10, Erceg 14, Bilobrk 14, Blaji 7, Karakaš 6, Lozan i 6, urkovi 4.
18. svibnja 2010.
PRVA HRL
Preložani presko ili akovo Kolo prije kraja Prve HRL Prelog je pobjedom nad Slatinom s minimalnih 33:32 presko io na tablici akovo i sada je uo i posljednjeg kola s 20 osvojenih bodova na 9. mjestu. Me utim, teško je o ekivati da to bude kona ni preloški plasman, jer usprkos teškom porazu akova na gostovanju u Crikvenici s ak -21 oni još uvijek imaju nešto bolju gol razliku. Budu i da se u posljednjem kolu o ekuje njihova pobjeda protiv Umaga
i poraz Preloga u V. Gorici, 10. mjesto je ipak realnost. Ina e, napeta završnica prvenstva upravo ide najviše u korist Gorice. Naime, rezultat Zadra i Arena 23:23 na kraju im totalno ide u prilog, jer su sada s bodom prednosti pred najve im konkurentima na vrhu tablice i s time prakti ki postali prvaci. Za tako nešto trebaju još samo pobjedu upravo protiv Preloga. (dz)
II. HRL - sjever za žene
akov anke na kraju devete Rukometašice Zeline iz Svetog Ivana Zeline u subotu su u akovcu u posljednjem kolu s uvjerljivih 12 golova razlike pobijedile doma ice, ŽRK akovec. Me utim, nije to bilo tako lako kao što pokazuje rezultat. Dugo su zelene lomile otpor akovca, koji je igrao možda i najbolje ove sezone, da bi tek pred kraj, kada se vidjelo da bodovi odlaze na konto prvakinja, trener Golik uvodio mlade igra ice, koje se nisu mogle oduprijeti uigranijim goš ama. Ponovno je vrlo dobro branila Aleksandra Kolak, a mrežu goš i
nemilosrdno punila Ivana Deži . Raduje sve bolja igra Tene Horvat, a uvijek borbena Maja Vugrinec i ovaj je put dres natopila znojem. Protiv Zeline su igrale: Kolak, Poljakovi , Te. Horvat (4), In. Horvat (1), Iv. Horvat (1), Vugrinec (4), Rob, Jurkovi (3), Cerovec, Posavec (2), Kapelari, Deži (10), Jurovi . Trener: Stjepan Golik. KONA NI POREDAK: Zelina 36, Podravka LINO 33, Pitoma a 26, Bjelovar 25, Darda 20, PAN akovo 19, Petrijevci 17, Brod Gymnasium 15, akovec 15, Dragovoljac 11, Vinkovci 3 bo(ov)a
BERBA MEDALJA karatista Nedeliš a u Postojni
Osam medalja, najvrjednije Horvatovo zlato U Postojni se minule subote održao me unarodni karate turnir Postojna open na kojem je nastupilo 560 natjecatelja iz Njema ke, Ma arske, Slova ke, eške, Italije, Hrvatske, Bosne i Slovenije. U uzrastu seniore u superlakoj -60 kg kategoriji Nikola Horvat osvojio je zlato, zlato su još osvojili Neven Ku an u kategoriji juniore -55 kg, Ma ja Bužani u kategoriji kadeta -52 kg i Ela Poljak u kategoriji kadetkinja -54 kg, u istoj kategoriji Jelena Zadravec osvojila je broncu. Stella Eleonora Soldat osvojila je tako er broncu u teškoj +50 kg kategoriji mla ih kadetkinja. U ekipnom dijelu natjecanja kadetska ekipa u sastavu Benjamin He a, Ma ja Bužani , Darian Lisjak i Neven Ku an osvojili su zlato, dok je kadetska ekipa u sastavu Ela Poljak, Mia Horvat Šari , Enda Pomor i Jelena Zadravec osvojila srebro.
Uspješno i u Rijeci U nedjelju se u Rijeci održao me unarodni turnir Kup TAD Rijeka na koje je nastupilo 350 natjecatelja iz Italije, Bosne i Hrvatske. Zlata su osvojile Jelena Bužani u lakoj kategoriji mla ih kadetkinja -45 kg i Ana Ciglari u teškoj +40 kg kategoriji u enica. Srebro je osvojio Jasmin Isakovi u kategoriji +48 kg mla ih kadeta. U kategoriji mla ih kadeta -36 kg bronce su osvojili Vilim i Fabijan Murši . U ekipnom dijelu natjecanja ekipa u enika u sastavu Matej Kova i , Vilim Murši , Fabijan Murši i Luka Posavec osvojila je broncu.
KVALIFIKACIJE za I. B. odbojkašku ligu
Odbojkašice Kaštela nisu uspjele Najbolji ženski odbojkaški klub u široj regiji, ekipa Kaštela iz Pribislavca, nije uspjela izboriti se kroz kvalifikacije za nastup u I. B Hrvatskoj ligi. U sve tri utakmice naše su djevojke poražene s 3:0. Na žalost, i ako budemo sasvim iskreni, dijelom je tako i bolje. Iako su djevojke, ve inom iz Pribislavca i akovca te okolnih mjesta, bile vrlo uvjerljive u drugoligaškom natjecanju te zavrijedile prelazak u viši rang, to bi za klupsku Upravu predstavljalo ogromni teret. Problem je
dakako u novcu, za kojeg ini se nitko ne misli da klubu i curama treba. I. B liga koštala bi OK Kaštel najmanje 230 tisu a kuna, no kako se djevojke nisu plasirale, za idu u sezonu dostajat e standardnih 35 tisu a kuna. Njih vrijedni djelatnici kluba, ve inom roditelji djevojaka, skupljaju na sve mogu e na ine, a nadaleko su poznati “odbojkaški langoši”, koje lanice Uprave same mijese i peku te prodaju na raznim doga anjima, kako bi se odbojkašice mogle natjecati. (Ivana Strahija)
TENIS
Loš nastup Lisjak u Raleighu Asha Rolle, ameri ka igra ica dobrog servisa koja ne igra baš dobro ove godine bez problema je dobila Ivanu Lisjak u 2. kolu ženskog challengera koji se igra u ameri kom gradu Raleighu. Me je završio za manje od sat vremena 6:2, 6:2 u korist Rolle. U 1. kolu Lisjak je dobila me nakon što joj je protivnica predala. Lisjak je ina e trebala igrati kvalifikacije Roland Garrosa, ali izgleda ništa
od toga. U ponedjeljak je bila izvan ždrijeba kvalifikacija (12. izvan). Naime, u tjednu kad se gledao ranking za kvalifikacije, ona je imala upravo najgori ove godine (230. mjesto WTA liste), tako da je dan uo i ždrijeba bila izvan kvalifikacijske liste. Ako se nešto u posljednji trenutak ne promijeni, od nastupa barem u kvalama drugog Grand Slama sezone ne e biti ništa. (dz)
18. svibnja 2010. ZAVRŠILA I. HNL
Uprava kluba treba Skupštini što prije položiti ra un! - Za prvoligaški kraj: porcija golova Šibeniku i porcija bogra a! Završila je I. HNL, a Me imurje po svemu sude i više nije prvoligaš. Žalosno je u hrvatskom nogometu je li to zaista tako ili ne, ali to se jedino kod nas može dogoditi. Bilo kako bilo, Me imurje je još jednom u I. HNL bilo uglavnom za podsmijeh ostatku Hrvatske. Nažalost prepoznatljivi smo po potezima koji ne prili e profesionalnom nogometnom prvoligašu. ak tri smjene trenera, brojna trenja u Upravi kluba, miješanje pojedinaca iz Uprave u sportsku politiku, te bez podrške me imurske javnosti sve to govori da Uprava kluba i svi koji obnašaju izvršne funkcije trebaju položiti ra une i ako ve ne misle dati ostavku, barem dati mandat na raspolaganje. Skupština pak se treba održati što hitnije i kona no odlu iti ho e li NK Me imurje biti amaterski ili profesionalni klub. Jer, nešto izme u ne vodi ni emu. Što pak se ti e igra a, ve ina vjerojatno razmišlja o “bijegu”.
Rezulta 30. kola: Istra 1961 - Rijeka 2:0, Slaven-Belupo-Varteks 2:3, Me imurjeŠibenik 4:0, Osijek-Cibalia 2:0, Inter-Lokomo va 4:2, Croa a-Sesvete-Hajduk 2:5, Dinamo-Karlovac 1:1, Zadar - Zagreb 1:0.
PRVOLIGAŠKA AGONIJA ME IMURJA Kakva sezona, takav rastanak
Tomo Ivkovi dao ostavku i optužio Uršani a i Vuljanka za miješanje u rad! - Razo arani igra i; vidno deprimirani Lima optužio Upravu da igra e tretira kao sme e, ispla uje im po 100 kn s kojima se ne može živjeti
KONA NA TABLICA I.HNL 1. Dinamo
30 18
8
4
70:20
62
2. HNK Hajduk
30 17
7
6
50:21
58
3. Cibalia
30 16
9
5
46:20
57
4. Šibenik
30 14
8
8
34:37
5. Karlovac
30 12
11
7
32:23
47
6. Osijek
30 13
8
9
49:36
47
7. Slaven Belupo
30 11
10
9
44:45
43
8. Lokomo va
Pobjeda protiv Šibenika slaba je utjeha za kraj Me imurju Ostali bi vjerojatno oni koji su se “skrasili” zahvaljuju i ženama, djevojkama... Iako ni njima nije lako, jer su kao nogometni profesionalci totalno osiromašili. Što se ti e prodaje, Me imurje ima igra e koji su zanimljivi nogometnom tržištu. Valjda je Uprava poduzela sve da ne odu bez odštete. To prije svega vrijedi za Golubovi a i Aganovi a. Ima još tu zanimljivih igra a, ali bez pravog pristupa i razmišljanja sam o nogometu, malo su se pogubili.
Bilo je pitanje trenutka kad e gosti pasti... Što pak se ti e posljednje utakmice, najvažnije je bilo da se odigra. Gostima se baš i nije igralo, niti šibenskim igra ima nisu cvjetale ruže, ali su bez obzira što su igrali bez novca na kraju izborili Europu. Nešto sli no vrijedi i za Karlovac. O ito nije uvijek sve u novcu, kao što kod nas mnogi pri aju. Prvu pobjedu od visokih 4:0 na doma em travnjaku ovog prolje a Me imurje je upisalo u posljednjem
30 12
6
12
35:38
50
42
9. Rijeka
30 10
10
10
49:44
40
10. Varteks
30 9
9
12
36:43
36
11. Istra 1961
30 9
8
13
31:40
35
12. Zadar
30 9
7
14
27:41
34
13. Inter-Zapreši
30 10
3
17
36:50
33
14. Zagreb
30 9
6
15
43:49
33
15. Me imurje
30 8
5
17
37:61
29
16. Croa a-Sesvete
30 3
5
22
30:81
14
kolu. Puno prekasno da bi se nešto na tablici promijenilo. Vjerni navija i - An eli bili su zadovoljni, kao i 200-njak gledatelja koji su za kraj mogli vidjeti uvjerljivu pobjedu doma ina protiv demotiviranog i oslabljenoggostaod4:0(Valenti ,Lesjak, VukaiGolubovi -11m)kojajemogla biti izražena i ve im omjerom. Na kraju pak je za vrlo vjerojatni kraj Me imurja ipak bilo i veselo - uzgemišti bogra zasve najvjernije gledatelje koji su došli pogledati i ovu zadnju prvoligašku utakmicu. (dz, is, foto: vžr)
Selekcija Hrvatske U-21 i Me imurja uo i utakmice u akovcu
Ivkovi iz Me imurja nije otišao nimalo džentlemenski Umjesto da se Uprava i igra i najboljeg me imurskog nogometnog kluba oproste i nakon sezone razi u ljudski, posljednje je okupljanje igra a bilo daljnji povod za ogor enje. Na sastanku se naime nisu pojavili lanovi Uprave, što je igra ima samo bila potvrda toga da ih se ni malo ne poštuje. Tomislav Ivkovi , smatra da je mnogo ve i problem Uprava i njeni lanovi. “Nakon tri dana mi je bilo jasno kamo sam došao. Poželio sam odmah oti i, ali nisam jer nisam kukavica. Ovo nije klub, to su tri- etiri kluba, jer pojedini lanovi Uprave vuku svaki na svoju stranu i rade samo o svojem interesu. Dovoljno je re i da su uspjeli otjerati prvog trenera, koji je radio dobro i imao rezultate, uništiti drugog, a mene nisu stigli”, rekao je Ivkovi . Na direktni novinarski upit o tome tko je tražio intervencije u sastav, trener je izdvojio Uršani a i Vuljanka, amnestiraju i ostale.
Nakon toga je Ivkovi naglasio da za njega ostanka u NK Me imurju nema, osim u slu aju da cijela Uprava podnese ostavku, Skupština odabere nove sposobne ljude i zacrta pravi plan ozdravljenja NK Me imurja. Iznio je i svoje mišljenje da u me imurskoj regiji ima ljudi spremnih uložiti novac u Klub, ali to ne žele initi sve dok su “neki” u NK Me imurju. Najžalosniji od svih bio je Cicero Lima, 28-godišnji veznjak Me imurja, koji je rekao: “Ja nisam sme e, ali me se svakodnevno ponižava, i daje mi se po 100 kuna s kojima ja ne mogu živjeti. U Upravi nema poštenog ovjeka, oti i u i visoko di i glavu.” Nešto smireniji bio je Mario Darmopil, najstandardniji igra ekipe u ovoj sezoni: “Šteta što se s elnicima kluba nismo mogli rastati kao ljudi. Jesmo i mi igra i krivi za ovakvu situaciju, nismo trebali izgubiti neke utakmice, ali vjerujte da nije lako. Ako se stvari hitno ne poprave, ne znam tko e od igra a uop e ostati.” Veliki podba aj i najvjerojatnije ispadanje iz 1. HNL, sa samo 29 bodova u 30 utakmica, krivnja je i igra a i trenera, pa tako i Ivkovi a. I u drugim klubovima su problemi, ali se igralo i borilo pošteno za klub. Dalo bi se diskutirati i o takti kim potezima, vo enju ekipe, posebice u utakmicama protiv Zagreba i Varteksa koje su vjerojatno bile odlu uju e. (Ivana Strahija)
PRIJATELJSKA REVIJALNA UTAKMICA
Mladi reprezentativci Hrvatske bolji od reprezentacije Me imurja Prijateljski pripremni susret odigralisuhrvatskireprezentativci do 21. godine protiv selekcije Me imurja i slavili s kona nih 3:0. Hrvatska U-21 ponovno se priprema u Spa & Golf Resortu Sveti Martin, koristitereneNKPoleta,aunedjelju nave er skoknula je do akovca. S obzirom na loše vrijeme okupio se i lijepi broj gledatelja, njih oko 500 koji su pozdravljali pljeskom jedne i drugeigra e.Savprihododulaznica i sponzora ide u korist Škole nogometa Me imurje- akovec koja se pobrinula za najbolju mogu u organizaciju utakmice. Na kraju pobjeda Hrvatske U-21 koja je u prvom poluvremenu kako je rekao izbornik Ladi istr ala u sastavu koji e igrati protiv Slova ke u srijedu u Varaždinu. Igra može dobiti prolaznu ocjenu u prvom dijelu kad su igrali najbolji i toga je Ladi tako er svjestan. Osim toga u pravu je kad kaže da e u srijedu biti nešto totalno druga ije. Doma i sastav kojeg je selektirao Miljenko Dove er, a priliku je dobio zbog to-
Nova utakmica Me imurja u Podturnu
Reprezentativci gosti na TV akovec
Selekcija Me imurja odigrati e još jednu prijateljsku utakmicu. 3. lipnja gostovati e u Podturnu. Izbornik Dove er kaže da e za tu utakmicu pozvati ono što je zaista najbolje u Me imurju, te posebice one koji još mogu i žele igrati (polu) profesionalni nogomet.
Reprezentativna etvorka mladih reprezentativaca bit e ugoš ena u emisiji TV akovec koja se emitira u subotu od 18.15 sati i reprizira dan kasnije od 15.10, a zove se “I to sam ja”. Ponajbolji igra i reprezentacije kao što su Rakiti i Kalini , progovoriti e ne samo o nogometu, ve svakodnevnom životu igra a-profesionalca koji igra u vrhunski organiziranom klubu.
ga jer je utakmicu organizirala Škola nogometa upravo taj pro il igra a - pružio ozbiljan otpor. Vrlo obrambeno orijentirana igra doma ih u novim naran astim dresovima tražila je od mladih reprezentativaca da pokažu dosta umješnosti. Prvi je obrambene redove doma ih nogometaša uspio probiti Periši u 20. minuti nakon uba aja Rakiti a. Odmah potom lijepu je priliku stvorio i Kalini , ali vratar Božak, ina e junior Me imurja, spašava svoju mrežu.
No, dvadesetak minuta kasnije Kalini je precizan, loptu je poslao Pami , pokušao je zaustaviti Jari , ali ona ipak dolazi do hrvatskog reprezentativca, a na semaforu svijetli 0:2. Pred kraj poluvremena momci u naran astim dresovima imali su i jedinu izglednu priliku utakmice, Balent puca ali je Kelava
spreman obraniti gol. Loptu ipak ne uspijeva uhvatiti ve je odbija, a u gol je pokušava pretvoriti Pintari , no reprezentativni je vratar i opet spreman na izazov. U 48. minuti vidjeli smo jedini pogodak u drugom poluvremenu. Pami je šutnuo loptu prema me imurskom golu, a u velikoj gužvi pred mrežom ona ipak pronalazi put preko gol-crte. Nakon toga izmjene na obje strane, pad u tempu i broju prilika, pa se rezultat nije dalje mijenjao. (dz, is, foto: zv) Selekcija Me imurja – U21 Hrvatska 0:3 (0:2) SRC Mladost, akovec, gledatelja 500. Suci: Križari , Premužaj, Fegeš Strijelci: 0:1 Periši 20., 0:2 Kalini 40., 0:3 Pami 48. Selekcija Me imurja: Božak, Leva i , Ba ari, Jari , Habuš, Lesjak, Baksa, Balent, Krznar, Zavrtnik, Pintari (Tizaj, Šari ,Petak, Antonovi , Treska, Balent, Kova i , Bukal, Lovren i , Kos, Šoštari ) U21 Hrvatska: Kelava, Vida, Vrsaljko, Pami , Barbari , Lovren, Oremuš, Badelj, Kalini , Raki , Periši (Antonovi , Jozinovi , Kokalovi , Abdurahimi, Kreilach, Školnik, Vukuši , Kramari )
KUP MNS
U finalu: akovec - Sloboda Slakovec Poznati su inalisti Me imurskog nogometnog kupa za ovu sezonu. U inalu u srijedu 2. lipnja na SRC Mladost snage e odmjeriti NK akovec i NK Sloboda Slakovec. U polu inalu tako nije bilo iznena enja. akov ani su slomili otpor doma ina Mladosti iz Ivanovcu u drugom dijelu utakmica. Doma i su imali svoje prilike, ali nisu ih iskoristili i onda su bili kažnjeni. Strijelac dva zgoditka bio je Bukal, a pridružio mu se Jurica Novak za istih 3:0. Još zanimljivije bilo je u Macincu gdje je na rasporedu bio susjedski derbi izme u Centrometala i Slobode. Me utim, i tu je gostuju i sastav koji je uo i utakmice glasio za favorita opravdao taj status. Dileme oko pobjednika riješene su u drugom dijelu. Naime, u prvih 45 minuta doma i su uspjeli dva put poravnati vodstvo gostiju, ali u nastavku im to više nije uspjelo. Na kraju pobjeda Slakov ana 4:2. Poznat je i prvi inalist kupa u juniorskoj konkurenciji. To su juniori Me imurja koji su svladali Vidov an 4:3. Drugi inalist
bit e poznat 19. svibnja kad polu inalni susret igraju juniori Sokola iz Vratišinca i Rudara iz M. Središ a.
POLUFINALNE UTAKMICE MLADOST – AKOVEC 0:3 (0:0)
IVANOVEC. Igralište Mladosti. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Renato Posavec ( akovec), Tomislav urila (Kuršanec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 0:1 J. Novak (47), 0:2 Bukal (63), 0:3 Bukal (68). MLADOST: Lacko, Cvek, Fran i (od 75. Vrbanec), N. Novak, Herman, Belovi , Fu ko (od 67. D. Vabec), D. Novak, Markaš (od 69. Zorkovi ), Leva i , Jaluši . Trener: Robert Taradi. AKOVEC: Petkovi , V. Pintari , N. Pintari , Malovi , Antolovi , Hadži , M. Novak (od 70. Saka ), K. Balent (od 46. Vuruši ), Bukal, Simon (od 60. Vlah), J. Novak. Trener: Želimir Orehovec. CENTROMETAL – SLOBODA (S) 2:4 (2.2)
MACINEC. Suci: Božidar Kolari (NSR), Kristinko Jaluši (Novo Selo na Dravi); Zoran Novak (M. Središ e). Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 0:1 Hergoti (6), 1:1 Fegeš (8), 1:2 Hergoti (12), 2:2 Vibovec (22), 2:3 Hergoti (52), 2:4 Srnec (80). CENTROMETAL: Trupkovi (od 55. Serec), Eko Janvier, Vinceti , Pani , Sen ar, Dove er (od 58. Kacun), Fegeš, D. Novak, Vibovec, Rodrigue, L. Novak. Trener: Dražen Novak. SLOBODA: Kolar, Borko, Angel, Kamenar, Levec, Katanec, Srnec, Hergoti (od 82. Palak), Goricaj (od 86. Tkalec), D. Novak, Petak (od 72. Buhanec). Trener: Zdenko Perca .
18. svibnja 2010.
III. HNL-ISTOK
Kona no uspješni i Nedeliš ani i Preložani NEDELIŠ E – VIŠNJEVAC 4:1 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Sudac: Darijo Krmpoti (Orahovica). Pomo nici: Blaževi i Smr ek. Strijelci: 1:0 Jagec (18), 2:0 Bujani (21), 3:0 Zanjko (24), 3:1 Merkeš (33), 4:1 Treska (38). NEDELIŠ E: Posavec, Stankovi , ukes, Vibovec, Zavrtnik, Bujani , Mihalic (od 80. Vizinger), Jagec (od 83. Pašali ), Premuš (od 58. Periši ); Zanjko, Treska. Trener: Ivica Mihalic. VIŠNJEVAC: Antunovi , Skender, Merkeš, Prpi , Mihaljevi , Suvaljko (od 40. Živko), Petrovi , Bariši (od 70. Sambol), Meter, Šimi , Mihaljevi . Trener: Milan Matijevi . Crveni karton: Mihaljevi . Igra utakmice: Nikola Zanjko.
SLOBODA – MLADOST (P) 2:3 VARAŽDIN. Igralište SC Sloboda. Sudac: Mihalj (Sl. Brod). Pomo nici: Špor i i Matijevi . Strijelci: 0:1 Krznar (3), 0:2 Jari (45), 1:2 Puclin (48), 2:2 Puclin (57), 2:3 Balent (75). SLOBODA: Valenti , Knez, Lon ar, urasek, Se an, Peji , Sambolec, Puclin, Knok, Brle i , Nježi (od 46. Petek). Trener: Zlatko Ivankovi . MLADOST (P): Mar ec, Kralji , Ba ari, Radikovi , Krznar (od 82. Miši ), Magdaleni (od 86. Vutek), Dodlek, Balent (od 90. Strahija), Habuš, Sabol, Jari . Trener: Zoran Kralji . Igra utakmice: Ivan Jari .
IV. HNL - sjever- 22. kolo SRA INEC – SLOGA 3:3 Sra inec. Suci: Toplišnjak (Nova Ves), Posedi (Puš ine), Kedmenec (Sv. Marija) Strijelci: 1:0 Miko 7. 11 m, 2:0 Miko 22., 2:1 Bajzek 25., 3:1 Miko 37. 11 m, 3:2 Bali 72. 11 m, 3:3 Vugrinec 90. Crveni karton: Kolari M. (Sra inec) 62. Sra inec: Bogadi, Drož ek, Šincek, Kos ., Kolari J., Vincek, Kolari M., Peti (od 80. Šupljika), Galekovi (od 90. Papec), Miko (od 65. Vilaj), Kos D. Sloga: Per i , Vuruši , Zoka (od 80. Je ud), Obadi , Vabec Damir, Kolar, Jurinec (od 46. Mihalkovi A.), Vabec Darko, Bajzek, Bali , Vugrinec
SLOBODA – MLADOST 12:1 Slakovec, igralište Slobode. Suci: Vugrinec (Komarnica), Bešeni (V. Toplice), Stolnik (Hraš ica). Strijelci: 1:0 He a 2., 2:0 Levec 3. 11 m, 2:1 Golubi 10. 11 m, 3:1 Novak Danijel 20., 4:1 Novak Danijel 22., 5:1 Kamenar 23., 6:1 He a 33., 7:1 Srnec 48., 8:1 Borko 50., 9:1 Srnec 56., 10:1 Novak Danijel 68., 11:1 Goricaj 70., 12:1 Petek D. 86. Sloboda: Kolar, Buhanec (od 58. Petek G.), Angel, Kamenar, Levec, Katanec, Srnec, Hergoti (od 36. Petek D.), He a (od 45. Goricaj), Novak Danijel, Borko Mladost: ur ek (od 30. Habek), Ismajlovski G. (od 45. Lon ari ), Slatkovi , Conjar, Aš, Žganec, Ismajlovski B. (od 58. Hrasti ), Dolenc, Golubi , Mati , Kataleni
GRANI AR – UKOVEC 77 6:3 Kotoriba, igralište Grani ara. Suci: Horvat (S. Ves), urila (Kuršanec), Kutnjak ( ehovec) Strijelci: 1:0 Hertelendi 2. 11 m, 2:0 Kos V. 12., 3:0 Kos V. 21., 3:1 Vukina 28., 4:1 Kos F. 31., 5:1 Kos F. 35., 5:2 Mihoci M. 69., 5:3 Vukina 74., 6:3 Horvat 85. Crveni karton: Fundak (Grani ar) 79. Grani ar: Tropšek, Na , Fundak, Gorupi , Matotek, Habuš, Paveli, Hertelendi, Matulin (od 46. Horvat), Kos F., Kos V. (od 46. ižmešija) ukovec 77: Lehki D., Lehki A., Zvonarek, Mihoci M., Mihoci D., Pavlic, Begovi , Vukina, Vuk D., Vuk A., Zimi
DINAMO (P) – DINAMO (D) 6:0 Palovec, igralište Dinama. Suci: Hala ek (Virje), Kralji (Vularija), Petrac (Kotoriba). Strijelci: 1:0 Ruži 26., 2:0 Debelec 32., 3:0 Mar ec 34., 4:0 Klekar 38., 5:0 Cirkven i 74., 6:0 Mihalovi 82. Dinamo P: Rebernik, Klekar, Žuli Darko, Križai , Domini , Mar ec, Debelec, Žuli Danijel (od 46. Juras), Mihalovi , Cirkven i , Ruži Dinamo D: Novak, Krznar A., Trstenjak, Lovrek, Tizaj, Jakši , Vargek, Vugrinec, Baranaši (od 46. Ov ar), Peras, Topalovi
AKOVEC – IVAN ICA 2:0 akovec, SRC Mladost, gledatelja 50. Suci: osi , Šprem, Pintari (svi Varaždin). Strijelci: 1:0 Bukal 15., 2:0 Simon 69. akovec: Petkovi , Pintari V., Saka , Malovi , Antonovi , Hadži , Vlah, Novak M. (od 46. Vuruši ), Bukal, Simon, Novak J. Ivan ica: Bani , Kokotec, Cika , Šminti , Hrani , Pa en, Biško, Gregur, Kocijan, Kova ek, Pintari M. (od 77.Dukari )
PLITVICA – NOVI MAROF 8:3 Gojanec. Suci: Novosel (Trnovec), Kušec (Varaždin), Slunjski (Varaždin). Strijelci: 1:0 Horvat Mario 35., 2:0 Pomper Marko 40., 3:0 Horvat Matija 46., 5:0 Buhin 57., 5:1 Mikulec 67., 5:2 Hanc 68., 6:2 Buhin 82, 7:2 Buhin 83., 8:2 Horvat Matija 87., 8:3 Mikulec 90. 11 m. Crveni karton Mešnjak (Novi Maro ) 18. Plitvica: Mati , Horvat V. (od 46. Horvat Matija), Ku ar, Zgrebec, Pomper Marko, Horvat Mario, Buhin(od 83. Kocijan), Ister Tomica, Canjuga K. (od 63. Horvat Igor), Pomper Marin, rnila Novi Marof: Planti , Saboli , Hrebak, Novak M., Zdelar (od 63. Novak), Mešnjak, Balažinec (od 46. Horvat Ivan), Planinc (od 64. Jelen), Hanc, Hrebak, Mikulec
Nedeliš ani su sve riješili u prvih 45 minuta susreta. No, kad se zna da je u tom vremenu palo pet golova, jasno je da je utakmica bila vrlo interesantna, a gledatelje je u uživanju u nogometu ometalo samo ružno vrijeme. Iako je teren u DunjkovcuPretetincu bio težak i sklizav, Nedeliš e je u prvom poluvremenu susreta s Višnjevcem pokazala najbolji nogomet u ovom dijelu prvenstva. Od prve minute doma i nogometaši pokazuju da im je samo nogomet na pameti, pa Treska ima dvije prilike koje su mogle dovesti do vodstva. U 10. minuti još je 0:0, ali se mijenja broj ano stanje na travnjaku. Zbog prekršaja nad agilnim Treskom isklju en je naime Mihaljevi , što je doma ima uvelike olakšalo ostatak susreta. To je u 18. minuti dokazao Jagec, jednim svojim specijalitetom, golom iz slobodnjaka nakon prekršaja Višnjev ana nad Zanjkom. Svega tri minute su trebale Nedeliš u da rezultat digne na 2:0, a i ovog je puta bio upleten Zanjko, koji je lijepo proigrao Bujani a, a ovaj je s 20 metara od gola Višnjevca pogodio to no u mrežu. Kad je ve asistirao, mogao je i pogoditi, a upravo to Zanjko i ini u 24. minuti, šalje dobru loptu s udaljenosti koja pronalazi svoj put do gostuju e mreže za 3:0. U 33. minuti devetorica Višnjev ana ipak su pronašla put do gola kojeg je uvao Posavec. Markaš stru no iz slobodnjaka prebacuje živi zid, lopta odsjeda u mreži, a rezultat je smanjen na 3:1. Ni minutu na-
kon toga Treska je mogao zabiti, prošao je gostuju u obranu kao od šale, no ciljnik mu nije bio najbolje namješten, pa poga a samo vanjski dio mreže. No, sre a se osmjehnula doma ima opet u 38. minuti, kad je iz kornera dobru loptu poslao Mihalic, a u mrežu iza Antunovi a loptu je pospremio upravo Treska za, kako se kasnije pokazalo, kona nih 4:1. U nastavku bolje da se nije igralo. U sljede em kolu Nedeliše gostuje u akovu kod Croatije.
Preložanima sva tri boda iz Varaždina Mladost je stigla do važne pobjede protiv Slobode s kojom je vjerojatno osigurala status hrvatskog tre eligaša i u novoj sezoni. Preložani su trebali utakmicu riješiti u prvih 20 minuta. Osim vodstva koje je donio Krznar ve u 3. minuti imali su još najmanje 5 velikih prilika. Sve su promašili, ali doma in sre om u prvom dijelu nije postojao, sve do udarca Brle i a koji je sre om po goste pogodio pre ku. I onda pove anje vodstva preko Jari a u posljednjoj minuti prvog dijela. U nastavku gosti su pomislili da je utakmica gotova. To nisu isto smatrali i doma i koji su brzopotezno poravnali. Na kraju je bilo povuci-potegni, ali se na kraju ipak ovaj put sre a osmjehnula Mladosti za kona nih 2:3. U subotu u 17 h Mladost ugoš uje akovo. (dz i is)
Ostali rezultati: Križevci – Grafi ar Vodovod 2:0; akovo – Lipik 3:0; Olimpija – Bjelovar 2:0; Slavija – MV Croatia 1:0; Koprivnica – Croatia 5:0; Beliš e – NAŠK 4:0; Grani ar – Mladost (C) 1:0.
TABLICA 1. Lipik 2. MV Croa a (SB) 3. Olimpija 4. Grani ar 5. Slavija 6. akovo 7. Bjelovar 8. Mladost (C) 9. Beliš e 10. Croa a ( ) 11. Nedeliš e 12. Koprivnica 13. Mladost (P) 14. NAŠK 15. Križevci 16. Višnjevac 17. Graf. Vodovod 18. Sloboda
31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31 31
18 18 17 17 17 14 13 13 15 13 12 11 11 11 9 8 6 4
5 4 6 5 4 8 10 10 4 6 4 6 6 5 9 8 1 3
8 9 8 9 10 9 8 8 12 12 15 14 14 15 13 15 24 24
85:46 74:40 73:46 59:42 52:45 48:37 54:38 53:37 43:31 51:46 47:67 47:47 32:47 36:54 40:57 33:54 25:78 38:78
59 58 57 56 55 50 49 49 49 45 40 39 39 38 36 32 19 15
Parovi 32. kola: NAŠK – Slavija; MV Croatia (SB) – Koprivnica; Croatia ( ) – Nedeliš e; Višnjevac – Olimpija; Bjelovar – Grani ar; Mladost (C) – Križevci; Grafi ar Vodovod – Sloboda; Mladost (P) – akovo; Lipik – Beliš e.
IV. HNL-SJEVER - skupina A Me imurje-Varaždin
Palov ani i Kotorip ani bez milosti prema “davljenicima” Bliži se kraj prvenstva. Na vrhu je sve poznato, me utim ne i na dnu. Koliko e klubova ispasti iz lige još uvijek je velika dilema.
akovec zaslužio sva tri boda akovec je došao do pobjede nad Ivan icom, po teškom i skliskom travnjaku, uz jak vjetar i neprestanu kišu. U takvim uvjetima teško je bilo nadati se dobroj igri, no u prvom poluvremenu akov ani su bili dominantni, stvarali prilike, a jednu je pogotkom okrunio Bukal u 15. minuti. U 35. minuti reflekse doma eg vratara isprobao je neugodni Kokotec, no mladi je Petkovi spreman za akciju. U drugom poluvremenu još manje igre, nod oma i su uspjeli podi i rezultat na 2:0 golom Simona, kojem je to no nabacio Hadži . “U nemogu im uvjetima ipak smo mi bili bolja ekipa. Naravno, nedostajala je te nost u igri, ali uvelike nas je ometalo vrijeme. Ne znam kako u idu eg vikenda sastaviti ekipu, ve ina mojih de ki su maturanti te imaju maturalno ve e”, požalio se trener akovca Želimir Orehovec. Pred utakmicu s Ivan icom bilo je upitno ho e li akov ani smjeti iza i na travnjak s obzirom na suspenziju, no ipak je podmireno dugovanje od 8000 kuna, pa su mladi akov ani ipak zaigrali.
udna utakmica u Sra incu Svega je bilo u Sra incu, pa i nogometa, komentiralo se nakon susreta doma ina i akove ke Sloge. Gosti iz akovca igrali su vrlo dobro prvo poluvrijeme, stvarali prilike, ali su doma ini zabijali. ak dva svoja gola Srakari su postigli s bijele to ke, što je trener Sloge Ivan Hamonajec komentirao: “Sudac je imao jako udan kriterij, ali ga se držao cijelu utakmicu. ak je i nama dosudio penal, iako ja smatram da ni jednog nije trebalo biti.” Slogaši su se nakon 3:1 doma ih ipak uspjeli vratiti u igru, a pomoglo im je i isklju enje Mihaela Kolari a u 62. minuti, koji se za crveni karton ima zahvaliti samo svojem prijekom
PODRAVINA – TRNAVA 8:1 Ludbreg, igralište Podravine. Suci: Jaluši (Kuršanec), Genc (Pretetinec), ižmešija (D. Dubrava). Strijelci: 1:0 Golenja 10., 2:0 Va unec M. 11., 3:0 Va unec M. 19., 4:0 Vru ina 35., 5:0 Sušec 49., 5:1 Jakši 63., 6:1 Sušec 69., 7:1 Krušelj 84., 8:1 Golenja 89. Podravina: Jambres, Va unec M., Va unec S., Kosec (od 62. Pomper), Fajt, Va unec D. (od 62. Bradari ), Vru ina (od 56. Dragulji ), Golenja, Krušelj, Sušec, Malec Trnava: Farkaš F., Farkaš D., Baksa, Blagus, Katanec, Gudlin, Jakši S, Ribi (od 75. Markuši ), Vlah (od 67. Blažek), Pongrac (od 46. Jakši I.) Malovi
temperamentu. “U idu em kolu igramo protiv Dinama iz Palovca, koji je trenutno odli na mom ad, po kvaliteti odmah uz Podravinu, ali se mi svejedno potajno nadamo uspjehu”, rekao nam je Hamonajec. Sloga se zbog samo jednog osvojenog boda na tablici spustila na šesto mjesto.
Rezultati 22. kola: Sloboda – Mladost 12:1; akovec – Ivan ica 2:0; Grani ar – ukovec 77 6:3; Podravina – Trnava 8:1; Plitvica – Novi Maro 8:3; Dinamo (P) – Dinamo (D) 6:0; Sra inec – Sloga 3:3.
Slakov ani potopili Mladost Slakov ani su na krilima najve eg klupskog uspjeha ulaska u finale kupa, stigli do rekordno visoke prvenstvene pobjede. Teško da je itko mogao predvidjeti takav potop Varaždinaca u Slakovcu, 12:1 zvu i zbilja grozno. No, gosti iz Varaždina imali su problema sa sastavljanjem ekipe te ozljedama, a nikako nije bio njihov dan u Slakovcu. Zato su doma i strijelci propisno napunili mrežu iza ur eka odnosno Habeka, hat-trick postigao je Danijel Novak, a po dva su gola dali Srnec i He a. ak su i igra i ušli u drugom poluvremenu upisivali pogotke, pa Mladosti ostaje teš što prije zaboraviti na ovaj susret. Slobodi je pobjeda uz tri boda donijela i pomak sa šestog na peto mjesto tablice.
Grani ar uvjerljiv protiv ukov ana U Kotoribi su po o ekivanjima slavili doma i. Seriju golova za Grani ar otvorio je s bijele to ke Hertelendi, a ta etu je preuzeo Vilim Kos, koji diže do 3:0. Upozorenje Grani aru da nema opuštanja stiže od Vukine, koji smanjuje na 3:1, ali neizvjesnosti nije bilo, jer drugi Kos u doma em sastavu, Filip, rezultat diže na nedostižnih 5:1. Ipak, gosti iz ukovca se ne predaju u drugom poluvremenu, pa Marko Mihoci i Vukina smanjuju rezultat na 5:3, ali ak ni nakon isklju enja Fundaka u 79. minuti nisu uspjeli uhvatiti barem bod.
Palov ani zabili “pola tuceta” imenjaku Niti Palov ani nisu imali razumijevanja prema težnjama imenjaka iz Domašinca da pokuša nešto u initi pri kraju prvenstva. Nisu dobili niti gram prilike. Doma in razigran i raspucan. Mreža gostiju tresla se šest puta, mogla je i više.
Teško stradala Trnava Trnava se odli no držala u ve em dijelu sezone, ali naišla je “na minu” u Ludbregu. Nakon ovako teškog poraza, bolje je ništa ne pisati. (I.Strahija i D. Zrna)
TABLICA 1. Podravina
22 19
2
1
102-10
59
2. akovec
22 14
4
4
65-24
46
3. Dinamo P.
22 12
3
7
54-33
39
4. Sra inec
22 11
6
5
37-28
39
5. Sloboda
22 12
2
8
46-25
38
6. Sloga
22 10
8
4
44-25
38
7. Grani ar
22 12
1
9
46-29
37
8. Trnava
22 9
5
8
32-38
32
9. Plitvica
22 8
2
12
49-45
26
10. Novi Marof
22 7
3
12
36-58
24
11. Ivan ica
22 7
1
14
30-52
22
12. Mladost
22 5
2
15
29-93
17
13. ukovec 77
22 4
1
17
22-77
13
14. Dinamo D.
22 3
2
17
22-77
11
Parovi 23. kola: Sra inec – Sloboda; Sloga – Dinamo (P); Dinamo (D) – Plitvica; Novi Maro – Podravina; Trnava – Grani ar; ukovec 77 – akovec; Ivan ica – Mladost.
18. svibnja 2010. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA
22. kolo I. ŽNL BSK – MLADOST (I) 5:2 (1:2) BELICA. Igralište Mostiš e. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Marin Horvat (Šenkovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Antun Vlahek (Hodošan). Strijelci: 0:1 D. Vabec (36), 0:2 Fu ko (39), 1:2 Herc (41), 2:2 Gunc (64-11m), 3:2 Beštek (83), 4:2 Mlinari (88), 5:2 Herc (90). BSK: Pani , Makar, Gunc, Gelo, D. Mesari , Herc, Mihalec, Horvat, Paler, Mlinari (od 90. Bertapello), Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. MLADOST: Lacko, Lovren i , Cvek, Fran i , N. Novak, D. Vabec, Herman, Belovi , Fu ko, D. Novak (od 75. Zorkovi ), Jaluši , Zorkovi . Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: Gunc (BSK), N. Novak, Fran i , Jaluši , Fu ko (Mladost).
PLAVI – CENTROMETAL 3:4 (1:2) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Bojan Juras ( akovec), Stjepan Fic (Lopatinec), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Dragutin Ša ari . Strijelci: 0:1 L. Novak (6), 1:1 J. Škvorc (23-11m), 1:2 M. Vinceti (38), 2:2 Pintari (59), 2:3 L. Novak (64), 2:4 Vibovec (87), 3:4 S. Škvorc (88). PLAVI: D. Mesari , Polanec, S. Škvorc, Turk, Šolti , Nerer, J. Škvorc, K. Škvorc, B. Mesari (od 73. Šimuni ), Tuksar (od 11. Kova i ); Pintari . Trener: Milivoj Trstenjak. CENTROMETAL: Serec, Eko Janvier, M. Vinceti , Vincek, Sen ar, Dove er, Fegeš, D. Novak (od 61. Lastavec), Vibovec, Rodrigue, L. Novak (od 88. B. Vinceti ). Trener: Dražen Novak. Žuti kartoni: S. Škvorc, Turk, J. Škvorc (Plavi), Fegeš, D. Novak, Vibovec, L. Novak, B. Vinceti , Pani . (Centrometal).
BRATSTVO – SOKOL 1:3 (1:0) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Suci: Nikola Toplek (Nedeliš e), Saša Fegeš (Nedeliš e), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Darko Jambrovi (Šte anec). Strijelci: 1:0 D. Novak (23), 1:1 T. Lisjak (74), 1:2 T. Lisjak (78), 1:3 T. Lisjak (81). BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Dav. Jambroši , Dej. Jambroši , Makšadi, Kopjar, Hižman, Horvat, Pata ta, Novak, Vuruši . Trener: Goran Kova . SOKOL: B. Puh, Mikolaj (od 83. Dan. Mun ar), Lebar, S. Puh, Kerovec, T. Lisjak (od 88. Žagar), Simun, L. Mikolaj, Šolti , Drk, N. Mun ar (od 65. Leško). Trener: Dražen Fric. Žuti karton: Hižman (Bratstvo).
VIDOV AN – SPARTAK 3:3 (0:3) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov ana. Suci: Božidar Kolari (NSR), Darko Pokriva (Nedeliš e), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog). Strijelci: 0:1 I. Šegovi (5), 0:2 E. Šegovi (34), 0:3 E. Šegovi (40), 1:3 Dan. Lukša (60), 2:3 Nemet (81), 3:3 I. Vidovi (87). VIDOV AN: Šubaša (od 46. Kranjec), Nemet, I. Vidovi , Zadravec, Nesti , Ku an (od 18. Jakupak), N. Nesti , Lukša (od 64. Friš i ), Grozdek, D. Friš i , Škoda. Trener: Vladimir Fabi . SPARTAK: Jalšovec, Bari (od 68. Novosel), Mihalic, Opa ak, Cvetko, Križai , E. Šegovi (od 64. Pavlekovi ), Pasler (od 84. Strnad), I. Šegovi , D. Križai , Lackovi . Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: Škoda (Vidov an), D. Križai , Pavlekovi (Spartak).
RUDAR – NAPRIJED (C) 2:0 (2:0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Marijan Duman i ( akovec), Dražen Sukanec (S. Ves), Dražen Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Dragutin Horvat (Belica). Strijelci: 1:0 Rihtarec (18), 2:0 Šoštari (25). RUDAR: Raj , D. Leva i , Kova i (od 56. D. Horvat), Šprajc, M. Horvat, Šolti , J. Leich, Rihtarec (od 46. Vidra), Šoštari , Zadravec, M. Šolti (od 85. Vinko). Trener: Smiljan Liklin. NAPRIJED: Mlinarec, Horvat, Kemec, Šimunkovi , Žvorc (od 70. Bedeni ki), Hižman, Možek, Šupljika, Varga, P. Horvat, Ružman. Trener: Zlatko Vugrinec. Žuti kartoni: Kova i , D. Horvat (Rudar), Kemec (Naprijed).
VENERA PMP – OMLADINAC 0:0 SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište Venere PMP. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Dario Bubek (Miklavec), Boris Jakovljev (G. Hraš an). VENERA PMP: Ciglari , Cvetkovi , Begovi , Buhanec, I. Vabec, L. Vabec (od 83. R. Perko), Gregorin i , R. Vabec, Peras, Kerman, Kamenar (od 66. M. Perko). Trener: Marijan Kolar. OMLADINAC: Tomaši , D. alopa, Reich, D. Bel, Horvat (od 78. Rešetar), Filipovi , K. Culjak, M. Culjak, Lesjak, Cerovec, Mlinari (od 72. Ratajec). Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: Begovi (Venera PMP), Cerovec (Omladinac).
Pribislav ani osigurali nedostižnu prednost!? U derbi susretu dvaju Poleta bodovi odlaze u Pribislavec. Gostuju om pobjedom u Svetom Martinu na Muri Polet iz Pribislavca etiri kola prije kraja prvenstva ima pet bodova prednosti i polako se mu smiješi IV HNL. Iako je kišilo i bilo prohladno, naro ito za doba godine u kojem se nalazimo, okupilo se kao na pravom derbiju blizu tristotinjak gledatelja. Prvo poluvrijeme proteklo je bez zgoditaka. Ammar Halilovi doveo je goste u vodstvo od 1-0 u 63. minuti. Nešto kasnije u 75. minuti gosti imaju opravdano dosu en kazneni udarac kojeg za vodstvo od 2-0 realizira Dejan Magdaleni . Tek sedam minuta prije kraja utakmice doma i zgoditkom kapetana Borisa Hrena ublažuju poraz na 2-1. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.
Rudar osigurao pobjedu ve u prvom dijelu Rudaru doma a pobjeda nad Naprijedom. Doma i su do pobjede došli u prvom poluvremenu. Mrežu Dejana Mlinarca vratara Naprijeda prvi je u 18. minuti na eo Luka Rihtarec koji je u poluvremenu zamijenjen. Sedam minuta kasnije Igor Šoštari svojim zgoditkom prvijencem u dresu Rudara povisuje na 2-0. Bilo je to sve što se ti e prvog dijela. U drugom dijelu gosti iz Cirkovljana bili su bolja mom ad. Imali prigode, ali je realizacija izostala. Nije ni udno jer su njihova trojica standardnih igra a u ovom kolu morala pauzirati zbog «žutice». Nakon gostuju eg pritiska prema vratima Marija Raj a doma i su malo konsolidirali svoje redove i to vodstvo iz prvog dijela od 2-0 uspjeli sa uvati do kraja utakmice. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .
Spartak prokockao vodstvo od 3:0 U Donjem Vidovcu Spartaku samo bod. Imali su gosti iz Male Subotice nakon prvih 45 minuta vodstvo od 3-0 koje u drugom dijelu nisu uspjeli sa uvati. Bra a Šegovi Igor jednom u 5. minuti i Emanuel dva puta u 34. i 40. minuti postižu zgoditke za Spartak u prvom poluvremenu za vodstvo od 3-0. Niti jedan igra nije bio u prvom poluvremenu opomenuti. Dobrih sat vremena igre trebalo je Vidov anu da i njegovi napada i po inju postizati zgoditke. Danijel Lukša prvi se upisao u listu strijelaca. Njemu su se u posljednjih deset minuta utakmice pridružila oba brani a. U 81. minuti Danijel Nemet, a u 87. minuti Igor Vidovi za kona nih 3-3. U drugom poluvremenu trojica opomenutih igra a. Jedan doma i i dvojica gostuju ih igra a.
POLET – POLET (P) 1:2 (0:0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Josip Novak ( akovec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 0:1 Halilovi (63), 0:2 Magdaleni (75-11m), 1:2 Hren (83). POLET: urkin, Županec (od 70. Brezove ki), Karlov ec, T. Kralj, Hren, Turk, Radikovi , Stojko (od 79. Gori anec), A. Gori anec, Šardi, Karlov ec. Trener: Krešimir Šenji. POLET (P): Stamenkovi , Vrbanec (od 87. Nemec), Kozli , Lesjak, Okreša, Magdaleni , Obadi , Halilovi , Bašek, Gajnik (od 80. Posavec), Palfi (od 90. Pintari ). Trener: Željko Domjani . Žuti kartoni: Županec (Polet), Bašek, Magdaleni , Lesjak (Polet Pribislavec).
Bez zgoditaka u Svetom Jurju na Bregu Gost Venere PMP bio je Omladinac iz Novog Sela Rok. Neriješeno je bilo i u broju opomenutih igra a. U svakoj mom adi po jedan. Bilo je izglednih prigoda i pred jednim i pred drugim vratima. Veneri PMP je na vrata stao Valentino Ciglari jer se standardni vratar Davor Kocijan ženio.
VETERANI – ISTOK – 20. KOLO VIDOV AN – PODTUREN 3:2 (1:0)
DINAMO – HODOŠAN 2:2 (0:1)
DONJI VIDOVEC. Igralište Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec). Strijelci: 1:0 Fabi (38), 1:1 Ov ar (56), 1:2 Ov ar (81), 2:2 A. Vidovi (88), 3.2 Fabi (89). VIDOV AN: Pišpek (od 76. Lukša), Hudi ek, A. Vidovi , Hertelendi, Štefi , Igrec, Fabi , Kvakan, Poljak, I. Vidovi , Kuzmi (od 45. Nesti ). PODTUREN: Gregori , Hranilovi , Novak (od 68. Šolti ), Strnad, Biber, Murkovi , Jambroši , Ko evar, Ov ar, I. Hranilovi , Lepen.
PALOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Kristijan Genc (Pretetinec). Strijelci: 0:1 Smolek (45-11m), 1:1 D. Kolari (56), 1:2 Ruži (78), 2:2 D. Kolari (90). DINAMO: urkin, I. Kolari , Kova , Hliš , Klju ari , Crikven i , Jankovi (od 12. Mati ), Šegovi , Domini , Koprivec, D. Kolari . HODOŠAN: Krznar, Domini , Bihar, Mihokovi , Šavora, Srpak, Vlah, S. Srpak, Vlahek, Ruži , Švec (od 22. Smolek).
JADRAN – DINAMO (D) 2:4 (2:2) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Sudac: Tomica Cerovec ( akovec). Strijelci: 1:0 Sušec (20), 1:1 Vugrinec (26-11m), 1:2 Ciceli (37), 2.2 Kranj ec (42), 2:3 Jan ec (47), 2:4 Vugrinec (74). JADRAN: Rei , Hrasti , Juras, Ko iš, Kova ec, Pavlekovi , Sušec, Kodba, Kranj ec, Krištofi , Korent. DINAMO: Hajdarovi , Tot, Mihoci, Husi , Vugrinec, Marodi, R. Ciceli, Jan ec, Pintar, Jesenovi , Sabol.
MLADOST – SLOGA 1:2 (1:0) PRELOG. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija). Strijelci: 1:0 Slavi ek (33), 1:1 Pintari (60), 1:2 Hajdinjak (66). MLADOST:Mihalec,Novak,Bauer,Kalšan,Ružman,Pata ta,Slavi ek, Kljaji , Lipi , Martinec, Ž. Slavi ek. SLOGA:Matjašec,Blažeka,Vincek(od25.Hajdinjak),Mati ,Novak(od 46. Vuruši ), Leva i , Štampar, Vraži , Pintari , Horvat, S. Leva i .
RADNI KI – BSK 4:2 (3:1) GARDINOVEC. Igralište Radni ki. Sudac: Renato Posavec ( akovec). Strijelci: 1:0 Hajdarovi (10), 1:1 Vinkovi (20), 2:1 D. Baksa (36), 3:1 D. Baksa (44), 3:2 Mlinari (75), 4:2 Lovrek (80). RADNI KI: Vodopija, Novak, Se an, J. Križai , Vlahek, V. Križai , Hajdarovi , D. Novak, Poto njak, Z. Baksa, S. Baksa. BSK: Horvat, Trstenjak, Se an, Kova ec, Mesari , Puklavec, Mlinari , V. Horvat, Buhin, Baska, Pintari .
LISTA STRIJELACA
MLADOST – POLET (P) 2:3 (0:2) IVANOVEC. Igralište Mladosti. Sudac: Ivan Žganec ( akovec). Strijelci: 0:1 Novak (2), 0:2 Novak (44), 0:3 Novak (62), 1:3 Klinec (80), 2:3 Cigrovski (83). MLADOST: Zadravec, Klinec (od 46. Cigrovski), Igrec (od 46. Lajtman), Jurinec, Boži , Fu ko (od 46. Pojer), Jambrovi , Toplek, Tkal ec, Sušec (od 46. Žvorc), Višnji . POLET: Grkavec, Bašek, Šolti , Vrbanec, Iva i , Pintar, D. Iva i , Mihalkovi , Novak, Varga, Prpovi .
TABLICA 19
19 0
0
93:24 57
2. Dinamo (D)
20
12 3
5
63:41 38
3. Vidov an
19
11 2
6
59:39 35
4. Dinamo (P)
20
10 3
7
60:48 33
5. Podturen
20
9
4
7
63:53 31
6. Radni ki
20
8
5
7
58:55 29
7. Hodošan
19
8
2
9
57:52 26 55:56 25
8. BSK
19
7
4
8
9. Mladost (I)
20
7
3
10 42:50 24
19
5
4
Mladosti na Belici prvo poluvrijeme, a BSK-u na kraju pobjeda Mladost je od samog po etka utakmice krenula otvoreno. Prvo su u odmah u prvoj minuti utakmice pogodili vratnicu, a u petoj minuti po drugi se puta drma okvir vratiju nakon izvedenog udarca iz kuta. U 36. minuti gosti su zgoditkom Davora Vabeca stigli do vodstva od 1-0. Tri minute kasnije ve je 2-0, a strijelac Ivan Fu ko. Dino Herc etiri minute prije kraja prvog dijela smanjuje na 2-1. BSK je do poravnanja rezultata stigao u 64. minuti nakon opravdano dosu enog kaznenog udarca. Uspješan sa 11 metara bio je Darko Gunc. U posljednjih pet minuta utakmice BSK sa tri zgoditka dolazi do visoke pobjede od 5-2. Prvo je u 83. minuti Igor Beštek doveo doma ine u vodstvo od 3-2. Potom u 88. minuti Andrej Mlinari povisuje na 4-2 i u 90. minuti onaj koji je zapo eo u 41. minuti seriju doma ih zgoditaka Dino Herc zaklju uje utakmicu na 5-2. Petorica opomenutih igra a i to svi u drugom poluvremenu. Jedan doma i, a ak etiri gostuju i.
Kiša golova u Peklenici, pobjeda gostiju U Peklenici su gosti iz Macinca uspjeli zadržati tek tre e vodstvo. Poveli su ve u 6. minuti, a zabio je Novak. Sredinom prvog poluvremena bilo je 1-1. Jurica Škvorc realizirao je dosu eni penal. Vinceti pred smiraj prvog poluvremena donosi novo vodstvo gostima 1-2. Doma i se ne predaju i u 59. minuti slijedi novo poravnanje. Zabio je Pintari . Me utim, samo pet minuta je trajao egal, da bi uslijedilo novo vodstvo gostiju. Leon Novak osigurao je vodstvo, koje je pred kraj potvrdio Vibovec za 2:4. Gosti su igrali izvrsni kontranapad i tako uglavnom stizali u mat situacije. Doma i su odmah nakon što su primili etvrti zgoditak postigli tre i (Siniša Škvorc), ali poravnati ovaj put nisu uspjeli.
10 32:53 19
11. Polet (P)
19
5
2
12 45:67 17
12. Mladost (Pr.)
19
3
3
13 31:76 12
13. Jadran
19
3
3
13 35:79 11
FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ma ja Županec (Polet SMNM), Dejan Magdaleni , Nikola Lesjak (Polet P)
STATISTIKA 29 pos gnu h zgoditaka ili 4,1 po utakmici 18 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani
Rezultati 22. kola: Rudar – Naprijed 2-0; Plavi (Peklenica) – Centrometal 3-4; Polet (SMnM) - Polet (P) 1-2; BSK - Mladost (I) 5-2; Bratstvo SV – Sokol 1-3; Vidov an – Spartak 3-3; Venera (PMP) - Omladinac (NSR) 0-0
TABLICA 1. Polet (P)
22 13
5
4
54:30
2. Polet (SMnM)
22 12
3
7
50:27
44 39
3. Naprijed
22 10
8
4
43:31
38
4. Spartak
22 11
5
6
41:30
38
5. Omladinac (NSR)
22 10
6
6
45:28
36
6. Bratstvo SV
22 9
6
7
38:33
33
7. Mladost (I)
22 10
3
9
39:43
33
8. BSK
22 9
4
9
44:48
31
9. Rudar
22 7
7
8
32:37
28
10. Centrometal
22 7
6
9
45:49
27
11. Sokol
22 6
6
10
34:44
24
12. Plavi (Peklenica)
22 5
8
9
43:55
23
13. Venera (PMP)
22 3
9
10
27:40
18
14. Vidov an
22 2
4
16
31:71
10
Parovi 23. kola: Venera (PMP) – Rudar; Omladinac (NSR) – Vidov an; Spartak - Bratstvo SV; Sokol – BSK; Mladost (I) - Polet (SmnM); Polet (P) - Plavi (Peklenica); Centrometal - Naprijed
VETERANI – ZAPAD – 20. KOLO
MNL VETERANI “SJEVEROZAPAD”, PROLJE E - 2009./2010. GOD.
SLOBODA – STRAHONINEC 5:2 (1:1)
Zebanec opet opasno prijeti
MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec). Strijelci:1:0Plevnjak(10),1:1Antonovi (36-11m),2:1Dokleja(52-11m), 2:2 Antonovi (60), 3:2 Mar ec (70), 4:2 Mesari (73), 5:2 Dokleja (79). SLOBODA: Kova ec, Vinceti , akovi , Ku ek, Plevnjak, Mar ec, Gori anec, Mesari , Šari , Varga, Bratkovi . STRAHONINEC:Pintari ,Antonovi ,Srnec,Zobec,Ma ek,Aldi ,Hadži , Žuni , Zadravec, Šimuni , Drabi .
OMLADINAC – NEDELIŠ E 3:2 (3:0) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec). Strijelci: 1:0 Vukovi (13), 2:0 Vukovi (18), 3:0 Varga (42), 3:1 Ma ek (75), 3:2 Tkal ec (85). OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Jaklin, Bel, Fric, Vinko, Vukovi , Kova evi , Varga, Kržina. NEDELIŠ E: Herceg, Tkal ec, I. Vizinger, M. Vizinger, Kova i , u ek, Ma ek, D. Vizinger, V. Branilovi , D. Branilovi .
RUDAR – ŠENKOVEC 9:1 (3:0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Sudac: Nino Škrobar (Brezje). Strijelci: 1:0 Cilar (7), 2:0 Antolovi (39), 3:0 Pavlovi (42), 4:0 Pavlovi (47), 5:0 Pavlovi (50), 6:0 Srnec (60), 7:0 Pavlovi (62), 8:0 Srnec (65), 8:1 Kolar (69), 9:1 Cilar (80). RUDAR:M.Trstenjak,Kova i ,Rob,Žerjav,M.Trstenjak,Novak,Glavina, Bek, Filipan, Antolovi , Srnec. ŠENKOVEC: Zadravec, Kolar, Kosma , Vidovi , Ratajec, Toplek, Novak, Saboli , M. Kolar, Marcijuš, Fras.
AKOVEC – SLOBODA (S) 4:0 (2:0) AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Radovan Posedi (Puš ine). Strijelci: 1:0 Štefi ar (20), 2:0 Štefi ar (41), 3:0 Štefi ar (65), 4:0 Pongrac (70). AKOVEC: Bogdan, Ga al, Koleni , Duji , Sa er, Kneževi , Damjan, Šenji, Feher, Zadravec (od 47. Pongrac), Štefi ar. SLOBODA: Vibovec, Golub, Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Okreša, Koruni , He a, Gavez, Srnec.
POBJEDA – HAJDUK 7:2 (3:0)
1. Spartak
10. Sloga ( )
Sokol iznenadio pobjedom u Savskoj Vesi. Dobro su utakmicu otvorili gosti iz Vratišinca. Imali nekoliko prigoda, ali bez realizacije. Bratstvo je povelo u 23. minuti iz slobodnog udarca kojeg je izveo Daniel Novak. Sam finiš utakmice pripada Sokolu. U 60. minuti pred doma im kaznenim prostoru ostao je na travi ležati igra Sokola Nikola Mun ar. Niti jedan od trojice sudaca nije vidio što se zapravo dogodilo. Mun aru je pružena pomo , ali je pet minuta kasnije zamijenjen jer nije mogao nastaviti igrati. Kobnih posljednjih petnaest minuta utakmice za doma e. Na scenu stupa trostruki strijelac Miroslav Lisjak. 74., 78. i 81. su njegove minute, a Sokolovo vodstvo od 3-1. Imao je Sokol u 90. minuti opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg nije realizirao Ivan Kerovec. Pogodio je vratnicu. Samo jedan doma i opomenuti igra .
17 zgoditaka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Daniel Novak (Bratstvo (SV) 15 zgoditaka – Dragan Tuksar (Plavi Pek.) 14 zgoditaka – Mišo Palfi (Polet P), Antun Ružman (Naprijed) 13 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Andrej Gori anec (Polet SMNM) 11 zgoditaka – Boris Vrbanec, Ammar Halilovi (Polet P), Miroslav Lisjak (Sokol), Igor Beštek (BSK) 10 zgoditaka – Nenad Radikovi (Polet SMNM), Darko Gunc (BSK), Igor Šegovi (Spartak) 9 zgoditaka – Petar Horvat (Naprijed), Krunoslav Gajnik (Polet P) 8 zgoditaka – Damir Režek (Naprijed), Nenad Vibovec (Centrometal), Slobodan Horvat (BSK), Luka Rihtarec (Rudar) 7 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Antonijo Fegeš (Centrometal), Darko Kuzmi (Vidov an), Tihomir Novosel (Spartak), Krunoslav Fran i , Nino Belovi , Ivan Fu ko (Mladost I), Robert Vabec (Venera PMP)
GORNJI HRAŠ AN. Igralište Pobjede. Sudac: Franjo Hergoti (Ž. Gora). Strijelci: 1:0 Topolnjak (6), 2:0 Trbovi (18), 3:0 Ivan i (35), 4:0 Zamuda (50), 4:1 Mezga (55), 5:1 Ivan i (70), 6:1 Furdi (77), 7:1 Škvorc (80), 7:2 Vinkovi (90). POBJEDA: Marciuš, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Germek. HAJDUK: Mar ec, Vinkovi , Buhanec, Šprajc, Gregorin i , Ša ari , Žnidari , Alijaševi , Slunjski, Mezga, Šprajc.
BRATSTVO – OMLADINAC (M) 6:10 (5:3) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Sudac: Marinko Hrušoci (Nedeliš e). Strijelci: 0:1 Damiš (8), 1:1 Šolti (10), 2:1 Horvat (13), 3:1 Šolti (22), 4:1 Vrbanec (28), 5:1 Horvat (32), 5:2 Kukovec (37), 5:3 Vukovi (40), 5:4Posavec(52),5:5Damiš(64),5:6Horvat(66-11m),5:7Damiš(74), 5:8 Horvat (78), 6:8 Dunjko (80), 6:9 Horvat (83), 6:10 Damiš (88). BRATSTVO: Žnidari , Vuruši , Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. Boži , J. Boži , Mesari , Šolti , K. Horvat, Tomaši . OMLADINAC: Grahovec, Vrbanec, Perho , Zebec, Vukovi , Kukovec, Dodlek, Blažon, Horvat, Damiš, Posavec.
TABLICA 1. Omladinac (NSR) 19
15 1 3
89:38
46
2. Sloboda (M)
14 3 2
65:27
45
19
3. akovec
20
13 5 2
70:23
44
4. Pobjeda
20
13 2 5
57:32
41
Rezultati 16. kola: Mladost – Dubrav an 0:5; Zebanec – Mura 5:3; Zasadbreg - Venera-PMP 3:3; Napredak - D. Koncov ak 1:3; Polet – Bratstvo odgo eno
TABLICA 1. Venera-PMP 16 11 3 2
46 18 36
2. Zebanec
14 11 1 2
36 15 34
3. Dubrav an
15 7
3 5
39 31 24
4. Bratstvo
13 6
3 4
27 23 21
5. D. Koncov ak 15 6
3 6
31 31 21
6. Napredak
16 5
3 8
26 34 18
7. Polet
15 5
2 8
30 34 17 24 37 14
5. Sloboda (S)
19
11 4 4
52:30
37
6. Nedeliš e
20
9
3 8
66:63
30
8. Mladost
14 4
2 8
7. Sokol
19
8
0 11 59:53
24
9. Zasadbreg
16 4
2 10 28 45 14
10. Mura
16 4
2 10 39 58 14
8. Omladinac (M)
19
6
4 9
58:71
22
9. Bratstvo (SV)
19
6
3 10 53:59
21
10. Strahoninec
20
6
3 11 40:63
21
11. Rudar
20
5
4 11 46:57
19
12. Hajduk (B)
19
2
3 14 37:107 9
13. Šenkovec
19
0
1 18 25:94
1
Parovi 17. kola: Mura – Dubrav an; Polet – Mladost; Bratstvo – Napredak; D. Koncov ak – Zasadbreg; Venera-PMP Zebanec
22. kolo II. ŽNL istok CROATIA – GRANI AR (N) 3:1 (2:0) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Martin Hrušoci (Nedeliš e), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1:0 urin (31), 2:0 Kr mar (36), 3:0 Kr mar (75), 3:1 Buhin (78-11m). CROATIA: Patar ec, urila, Sinkovi , Kolar (od 55. D. Bali), urin, Kosi, S. Ruži , J. Bali, Kr mar, M. Ruži , Debelec (od 72. Jelini ). Trener: Kristijan Varga. GRANI AR: Pancer, Kolari (od 88. Petak), Buhin, Leva i , Posavec, Furdi, D. Drvoderi , Blažon, Novak, A. Drvoderi , Jambroši (od 69. B. Leva i ). Trener: Josip Katan i . Žuti kartoni: Kr mar, Sinkovi (Croatia), Jambroši , Blažon (Grani ar). Crveni karton: urila (Croatia).
BORAC PMP – OMLADINAC (DS) 7:1 (4:0) TUR IŠ E. Igralište Borca PMP. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Toni Fažon ( akovec), Robert Novak (Puš ine). Delegat: Daniel Košak (G. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Granatir (2), 2:0 Rušanec (7), 3:0 Vrzaj (10), 4:0 Vrzaj (15), 5:0 Jan ec (57-11m), 5:1 Valenti (78-11m), 6:1 Bister (77), 7:1 Jan ec (82). BORAC PMP: Vlah, Granatir (od 76. Bister), Cika (od 59. Srpak), Blažini , Jankulija, Zrna, Hali , Brumen, Jan ec, Vrzaj (od 84. Baranaši ), Rušanec. Trener: Ivan Zrna. OMLADINAC: Saka , Horvat, Kolari , Dodlek, Kova i , Taradi, Novak, Valenti , Vlaši , Piknja (od 46. Škvorc), Kati . Trener: Dragutin Domjani . Žuti karton: Granatir (Borac PMP).
DUBROV AN – PODTUREN 1:0 (0:0) DONJA DUBRAVA. Igralište Dubrov ana. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Davor Šupljika (Šenkovec), Renato Posavec (Nedeliš e). Delegat: Josip Baksa. Strijelac: 1:0 mrlec (88). DUBROV AN: Apostolovski, Hujs, mrlec, Na (od 68. Smolek), Horvat, Jadan, Špoljar (od 46. Vu enik), Kokša, Lovrek (od 90. Miser), Nesti , Brljak. Trener: Dražen Horvat. PODTUREN: Šalamon, Kolar, Tkalec, Radovan (od 90. Boži ), V. Škvorc, N. Kolari (od 57. Hajdarovi ), Lepen (od 87. P. Telebuh), R. Boži , J. Lepen, Balenovi , Drvoderi . Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: mrlec, Jadan, Nesti (Dubrov an), D. Lepen, Drvoderi , Balenovi , Škvorc (Podturen).
RADNI KI – BUDU NOST (P) 2:3 (1:0) GARDINOVEC. Igralište Gaj. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Mario Pintari (Nedeliš e), Zvonko Rajf (M. Središ e). Delegat: Željko Bacinger ( akovec). Strijelci: 1:0 Baksa (20), 1:1 Miši (60), 2:1 Paler (77), 2:2 Domini (86), 2:3 Novak (87). RADNI KI: Horvat, Toplek, Carovi , eh, Sabol, Paler, Kr mar, Bobi anec, Lovrek (od 71. E. Horvat), Živkovi , Baksa. Trener: Damir Vrbanec. BUDU NOST: onkaš, Ruži , Škiljo, Ciglar, Domini , Hali , Lastavec, Novak, Dodlek, Domini , Miši . Trener: Ivan Gajnik. Žuti kartoni: Kr mar, Lovrek (Radni ki), Domini , Miši (Budu nost).
DUBRAVA – MLADOST (SM) 3:1 (1:1) SIVICA. Igralište Berek. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Vlado Blaži ( akovec), Drago Mar ec (Mihovljan). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e). Strijelci: 0:1 Markovi (5), 1:1 V. Mu i (11), 2:1 Bobi anec (77-11m), 3:1 Hutinec (89). DUBRAVA: uranec, Kerovec, Ov ar (od 74. Gavez), Sršan, D. Mu i (od 61. Žganec), Furundžija (od 80. Sabol), Divjak, Bobi anec, Tkalec, V. Mu i , Hutinec. Trener: Vladimir Sabol. MLADOST: Kranjec, Hobor (od 74. Briševac), Posavec, Orehovec, Šulj, M. Kranjec, Markovi (od 80. Dadasovi ), Šamarija, Blažin i , Igrec, Bogdan. Trener: Božidar Kedmenec. Žuti kartoni: Tkalec (Dubrava), Šulj, Hobor, Mir. Kranjec (Mladost).
22. kolo II. ŽNL zapad STRAHONINEC – TRNOVEC 2:2 (1:1) STRAHONINEC. Igralište Strahoninca. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec); Josip Kedmenec (Sv. Marija), Jasmin Lozi (Belica). Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1:0 M. Vidovi (34), 1:1 M. Jaluši (45-11m), 2:1 Zlatarek (62), 2:2 Bukal (75). STRAHONINEC: Kralji , Pavlekovi (od 85. Lackovi ), Krišto i , Horvat, Strnec, S. Vidovi , M. Vidovi , Zlatarek, Štefulj, Matkovi (od 48. Bani ), Bujan (od 40. Horvat). Trener: Stjepan Makar. TRNOVEC: K. Kiri , Florijani , Borko, Horvat, M. Jaluši , Zobec, eh (od 63. Zobovi ), Herceg, Mar ec, Liber, Bukal (od 78. Flac). Trener: Krešo Žnidari . Žuti kartoni: Pavlekovi , Krišto i (Strahoninec); Horvat, Liber (Trnovec).
ŠENKOVEC – DONJI KONCOV AK 1:0 (1:0) ŠENKOVEC. Igralište SRC Šenkovec. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Renato Vuk (Ivanovec), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelac: 1:0 Gori anec (42). ŠENKOVEC: G. Novak, Šegovi , M. Novak, Radikovi , Zanjko, Ban, Korent, D. Novak, Zaspan, Gori anec, Kolar. Trener: Mario Zaspan. DONJI KONCOV AK: Grof, Hrženjak, Gori anec, Koraj (od 30. Saka ), B. Pleh, Šeruga, M. Sklepi (od 77. Cvetkovi ), Dragovi , Koraj, Brezni ar, Vrhar (od 46. K. Sklepi ). Trener: Ivan Sklepi . Žuti kartoni: Šegovi , Kolar, Ban, Korent (Šenkovec); Šeruga, Koraj (Donji Koncov ak). Crveni karton: M. Novak (Šenkovec).
HAJDUK-VINDIJA – SLOGA (Š) 3:1 (0:1) ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduka. Suci: Kristijan Genc (Dunjkovec), Boško Martan (Štefanec), Branko Martan (Štefanec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec). Strijelci: 0:1 Brežnjak (37), 1:1 Mih. Ma ari (47), 2:1 M. Debelec (89), 3:1 G. debelec (90). HAJDUK VINDIJA: Jurovi , D. Hrženjak, Rudni ki, Mih. Ma ari , Turk, Radikovi (od 61. Dobrani ), H. Ma ari (od 76. T. Jurovi ), M. Debelec, Gori anec, G. debelec, Škerbi . Trener: Robert Gori anec. SLOGA: Vugrinec, Kova i , Vinkovi , Brežnjak, Jambrovi , Smolkovi , Bogdan, Rob (od 67. T. Kova i ), Heric, Sen ar, Kova . Trener: Franjo Klobu ari . Žuti kartoni: Škerbi (Hajduk Vindija), Vinkovi , Kova , T. Kova i (Sloga).
MLADOST – PUŠ INE 2:3 (2:2) SELNICA. Igralište Mladosti. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Zdravko Strojko (Križovec), Miran Culjak (Ma kovec). Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1:0 T. Stojko (19), 2:0 Heren i (32), 2:1 Žnidari (36), 2:2 Dove er (42), 2:3 Bosilj (73-11m). MLADOST: Rajf, Kolar, Vuruši (od 84. Živ ec), Rob (od 90. Vinko), T. Stojko, Š avni ar, Heren i , Šardi (od 64. J. Leva i ), T. Leva i , Tuksar. Trener: Marijan Mohari . PUŠ INE: Majurec, N. Novak (od 46. Pintari ), urila, Novosel, Bosilj, Klemen i , D. Florijani , Miki (od 81. T. Florijani ), Dove er (od 85. Jurinec), Štefulj, Žnidari . Trener: Dario Florijani . Žuti kartoni: T. Leva i , T. Stojko, Rob, J. Leva i (Mladost), Bosilj, Štefulj (Puš ine). Crveni karton: Štefulj (Puš ine).
MURA – ME IMUREC 1:1 (0:0) HLAPI INA. Igralište SRC Oleti Radovan-Ratko. Suci: Nini Škrobar (Brezje), Mladen Puklavec (G. mihaljevec), Valentino Kantoci (Šandorovec). Delegat: Petar Krha (Novakovec). Strijelci: 0:1 S. Novak (82), 1:1 Jurovi (90). MURA: D. Novak, Lipovi , Jurovi , Vuri, D. Stojko (od 46. Petermanec), L. Jurovi , Vinko, Vrši , Žganec, A. Stojko, Na . Trener: Darko Vincek. ME IMUREC: Marciuš, Lon ari , Rešetar, Kos, Fu ek, ekunec, Dan. Škvorc, Ciglari , Treska, S. Novak, Gavez (od 46. D. ekunec). Trener: Siniša Trajbar. Žuti kartoni: Na (Mura), S. Novak, Dan. ekunec, D. ekunec (Me imurec).
18. svibnja 2010. II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok
Dubrav an etiri kola prije kraja osigurao naslov prvaka Dubrav anu derbi i naslov prvaka. Minimalnom pobjedom od 1-0 zgoditkom kojeg je u 88. minuti postigao Darko mrlec Dubrav an je etiri kola prije kraja prvenstva osigurao naslov i plasman u I Me imursku ligu. Gost u Donjoj Dubravi bila je drugo plasirana mom ad Podturna. Prvo poluvrijeme bili su bolji, ali je zato doma in u drugom dijelu preokrenuo igru u svoju korist. No, da je na kraju bilo neriješeno ne bi bilo ne zasluženo. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Croatiji doma a pobjeda. Zgodicima Andreasa urina u 31. minuti i Marijana Kr mara u 36. minuti Croatia ima na poluvremenu vodstvo od 2-0. Kada im je u 65. minuti isklju en iz igre Damir urila zbog spre avanja napada a Grani ara u izglednoj prigodi za posti i zgoditak izgledalo je da e gosti iz Novakovca priprijetiti. Deset minuta kasnije ve je 3-0, a strijelac po drugi puta na utakmici kapetan mom adi Croatije Marijan Kr mar. Grani ar u 78. minuti ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Mario Buhin i tako ublažio poraz na 3-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Budu nosti bodovi iz Gardinovca. Dugo je Radni ki imao minimalno vodstvo od 1-0 koje je stekao u 20. minuti zgoditkom Marka Bakse. Budu nost je do poravnanja rezultata došla u 60. minuti zgoditkom Tomislava Miši a. Mijo Paler po drugi puta Radni ki dovodi u prednost svojim zgoditkom u 77. minuti. Kada je etiri minute prije kraja uta-
MLADOST – DRAŠKOVEC 2:0 (1:0) PALINOVEC. Igralište Mladosti. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Nikola Zanjko (Nedeliš e), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Dragutin Vuk ( akovec). Strijelci: 1:0 Mlinarec (16), 2:0 Kova (85). MLADOST: Šantavec, Kolari (od 90. Jan ec), Mlinarec (od 57. Borovi ), Cirkven i , avlek, Sabolec (od 72. Kova ), Brez, Baksa, T. Mlinarec, Fileš, Talan. DRAŠKOVEC: Taradi, Repalust, N. Pišpek, Baksa, M. Vuleti , Kova , avlek, Matja i , Fleten, D. Vuleti , F. Pišpek. Trener: Dario Kova . Žuti kartoni: I. mlinarec, Kova (Mladost), D. Vuleti , Kova , N. Pišpek (Draškovec). Crveni karton: Fileš (Mladost).
DRAVA – GALEB 2:1 (1:0) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Drave. Suci: Ivan Žganec (S. Ves), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Matija repinko (Puš ine). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec). Strijelci: 1:0 G. orehovec (19-11m), 2:0 S. Ruži (65), 2:1 Car (66). DRAVA: Ko iš, Hošnjak, Kos, Šimuni , Gorupi , Bartoli , G. orehovec, Markovi , S. Ruži , Lipi (od 85. Bartoli ), Štrok (od 90. Mihalec). Trener: Antun Pongrac. GALEB: Dolenec, Mihoci (od 83. Vuk), Soka , I. Erdelji, D. Hertelendi, Fran i (od 83. Vlah), Car, M. Erdelji, Domini , Balent, Slavi ek. Trener: Dubravko Miš in. Žuti kartoni: Bartoli , Ko iš, Lipi (Drava), Slavi ek (Galeb). Crveni karton: Damir Pigac (Galeb).
kmice na 2-2 poravnao Alen Domini malo je tko o ekivao da tim rezultatom ne e i utakmica završiti. No, sre a se ipak osmjehnula u 87. minuti gostima iz Podbresta i zgoditkom Damjana Novaka dolaze do pobjede od 3-2. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Dravi tri doma a boda. Poveli su doma i 1-0 u 19. minuti iz kaznenog udarca kojeg je izveo Goran Orehovec. Dravin najbolji strijelac Stjepan Ruži u 65. minuti povisuje na 2-0. Minutu potom Galeb uspijeva smanjiti preko Slobodana Cara na 2-1. Po delegatu utakmice Faisu sudac utakmice Goran Žganec nije se baš proslavio svojim su enjem. Treba poraditi na boljoj primjeni tehni kih i stegovnih mjera. Gosti iz Oporovca više su nezadovoljni njegovim radom od doma ina. Tako je u 85. minuti sa njihove klupe isklju io pri uvnog igra a Damira Pigaca koji je prigovarao na odluke suca utakmice. Tri doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i. Draškovec poražen u Palinovcu. Igor Mlinarec je u 16. minuti doveo doma u Mladost u vodstvo od 1-0. Bila je to utakmica dviju izjedna enih mom adi. Svaka je imala svoje prigode, ali je izostala u inkovitija realizacija. Kada je doma inu u 58. minuti iz igre isklju en Goran Fileš zbog grubog starta izgledalo je da e Draškovec ipak do i do boda. To se ipak nije ostvarilo. ak su doma i pet minuta prije kraja utakmice zgoditkom Alena Kova a stigli do zaslužene pobjede od 2-0. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Dubrava bolja od Mladosti. Gosti iz Svete Marije poveli su 1-0 u 5. minuti zgoditkom Vedrana Markovi a. Nije dugo trajalo gostuju e vodstvo kada u 11. minuti na 1-1 poravnava Velimir Mu i . Po prvom poluvremenu i prikazanoj igri mirisao je «iks». Doma i u 77. minuti imaju kazneni udarac kojeg za vodstvo od 2-1 realizira Stevica Bobi anec. Potvrda pobjede Dubrave od 3-1 uslijedila je u 89. minuti zgoditkom Marka Hutinca. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Derbi za elja uvjerljivo pripao Borcu PMP. Doma i su sve brige oko rezultata riješili u prvih 15 minuta utakmice kada su poveli sa 4-0. U drugom dijelu slijede dva kaznena udarca. Prvo za doma e u 57. minuti, a potom za Omladinac u 78. minuti. Do kraja još dva zgoditka u mreži gostiju iz Držimurec-Strelca. Jedini zgoditak iz kaznenog udarca za Omladinac postigao je Marko Valenti . Za Borac PMP strijelci su bili po dva puta Sandro Jan ec i Kristijan Vrzan, a po jednom Tomislav Granatir, Siniša Rušanec i Dražen Bister. Na kraju kada se sve skupa zbroji 7-1 za doma i Borac PMP. Samo jedan doma i opomenuti igra .
LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Dražen Horvat (Dubrav an) 17 zgoditaka – Stjepan Ruži (Drava DM) 15 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen), Darko mrlec (Dubrav an) 14 zgoditaka – Marko Ruži (Croa a), Damjan Novak (Budu nost P) 13 zgoditaka – Tomislav Debelec (Croa a) 12 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Dubrav an), Dejan Vule (Draškovec), Ivan Furundžija (Dubrava), Sandro Jan ec (Borac PMP) 11 zgoditaka – Nikola Štrok (Drava DM), Benjamin Brljak (Dubrav an), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Danijel Hertelendi (Galeb) 10 zgoditaka – Davor Bogdan (Mladost SM), Marijan Kr mar (Croa a) 9 zgoditaka – Damir Lepen (Podturen) 8 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM), Mario Gašpari (Mladost SM), Danijel Lovrek (Radni ki) 7 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Nikola Talan (Mladost Pal.), Davor Mu i (Dubrava), Siniša Rušanec (Borac PMP)
FAIR PLAY Isklju eni igra i: Damir urila (Croa a), Damir Pgac (Galeb), Goran Fileš (Mladost Pal.) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Tomica Blažon (Grani ar N), Danijel Ko iš (Drava DM), Ivica Slavi ek (Galeb), Igor Mlinarec (Mladost Pal.), Dejan Vule (Draškovec), Nikola Hobor (Mladost SM), Darko Kr mar, Danijel Lovrek (Radni ki), Tomislav Miši , Robert Domini (Budu nost P)
STATISTIKA 27 pos gnu h zgoditaka ili 3,8 po utakmici 29 opomenu h igra a 3 isklju ena igra a 5 kaznenih udaraca dosu eno i is realizirani
Rezulta 22. kola: Croa a - Grani ar (N) 3-1; Dubrava - Mladost (SM) 3-1; Borac PMP - Omladinac (DS) 7-1; Dubrav an – Podturen 1-0; Mladost (Pal.) - Draškovec 2-0; Drava (DM) – Galeb 2-1; Radni ki - Budu nost (P) 2-3
TABLICA 1. Dubrav an 2. Podturen 3. Croa a 4. Radni ki 5. Drava (DM) 6. Draškovec 7. Budu nost (P) 8. Dubrava 9. Mladost (Pal.) 10. Galeb 11. Mladost (SM) 12. Borac PMP 13. Grani ar (N) 14. Omladinac (DS)
Puš ine teško do bodova u Selnici. Imala je doma a Mladost vodstvo od 2-0, ali su gosti iz Puš ina do kraja prvog dijela uspjeli poravnati rezultat na 2-2. Zgoditak odluke postignut je u 73. minuti i to iz kaznenog udarca. Tomislav Stojko i Danijel Heren i bili su strijelci za vodstvo doma ih od 2-0. Ivan Žnidari smanjio je na 2-1 u 36. minuti, a Siniša Dove er u 42. minuti poravnao na 2-2. Siguran izvo a najstrože kazne za pobjedu od 3-2 za goste bio je Marko Bosilj. Minutu prije kraja utakmice Robert Štefulj u prekidu igre laktom udara doma eg igra a i bude zbog toga isklju en iz igre. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Zasadbreg tijesno sa Bratstvom. U prvom poluvremenu doma in bolji suparnik te uz postignuti zgoditak u 16. minuti kojeg je postigao Marijan Duman i , propušta još tri izgledne prigode realizirati. Gosti iz Jurovca svoju prigodu vide u kontri, te jednu takvu ne realiziraju. U drugom poluvremenu ravnopravna igra. Svaka mom ad postiže još po jedan zgoditak. Tomislav Per i poravnao je na 1-1 u 55. minuti. Zasadbregu je pobjedu u 74. minuti donio Denis Barbi . U 90. minuti doma i su ostali bez vratara Ivana Horvata koji je rukama odgurnuo gostuju eg igra a i zaradio crveni karton, ali zato nisu imali opomenutog igra a, a Bratstvo dvojicu. U Hlapi ini podjela bodova. I prvih 45 minuta završilo je nepopularnih 0-0. Me imurec je poveo 1-0 u 82. minuti zgoditkom Sandra Novaka. Mura je na 1-1 poravnala u tre oj minuti suda ke nadoknade i to izravno iz udarca iz kuta. Težak i natopljen teren uvelike je otežavao puni razvoj igre. Mura je tijekom ve eg dijela utakmice imala blagu inicijativu. ak su etiri puta pogodili okvir vratiju. Delegat Krha prijavio je doma eg trenera da je vrije ao i psovao suca utakmice Škrobara i pomo nog suca Kantocija. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenutih igra a. I u Strahonincu bez pobjednika. Dva su puta doma i imali prednost, ali su gosti iz Trnovca taj zaostatak s lako-
om stizali. Prvo vodstvo Strahoninec je imao u 34. minuti zgoditkom Marija Vidovi a. U posljednjoj minuti prvog dijela iz kaznenog udarca na 1-1 poravnao je Mario Jaluši . Novo vodstvo doma i imaju u 62. minuti zgoditkom Zlatareka. Dejan Bukal u 75. minuti svojim zgoditkom poravnava na 2-2 i donosi bod Trnovcu. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Jedinstvu visoka pobjeda u Mihovljanu. Sloboda je lijepo krenula u utakmicu i zgoditkom Saše Sovara u 28. minuti povela sa 1-0. Do poluvremena gosti iz Novog Sela na Dravi preokre u rezultat u svoju korist. Mišel Popovi je poravnao na 1-1, a Slavko or evi doveo goste u vodstvo od 2-1. ak etiri zgoditka su gledatelji vidjeli u posljednjih petnaestak minuta utakmice. Prvo su Nenad Plevnjak i Dejan Plaftak povisili vodstvo na 4-1. Doma i u 84. minuti propuštaju realizirati kazneni udarac. Do kraja po drugi se put u listu strijelaca upisuje Slavko or evi . Damir Hajdinjak ublažuje u 90. minuti doma i poraz na 5-2. Za pohvalu je što opomenutih igra a nije bilo. Hajduk bolji od Sloge. Prvo su poluvrijeme gosti iz Štrigove zgoditkom Nikole Brežnjaka od 37. minute dobili 1-0. Po etkom drugog poluvremena u 47. minuti na 1-1 poravnao je Mihael Ma ari . Do pobjede od 3-1 Hajduk dolazi zgodicima Marka Debelca u 89. i Gorana Debelca u 90. minuti. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Sretna i spretna doma a pobjeda Šenkovca. U tvrdoj i neizvjesnoj utakmici doma in je jednu prigodu u 42. minuti preko Nikole Gori anca pretvorio u zgoditak dostatan za minimalnu pobjedu od 1-0. Donji Koncov ak je u prvom dijelu imao tri izgledne prigode, ali bez realizacije. Tri minute prije kraja utakmice Šenkovec je ostao bez Marka Novaka koji je isklju en zbog druge opomene. etiri doma a opomenuta igra a, a dva gostuju a.
ZASADBREG – BRATSTVO (J) 2:1 (1:0)
SLOBODA – JEDINSTVO (NSnD) 2:5 (1:2)
ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Željko Turk (Zebanec), Ivan Vlahek ( ukovec), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelci: 1:0 Duman i (16), 1:1 T. Per i (55), 2:1 Barbi (74). ZASADBREG: Horvat, Kova i , Živko, Mesari , Rodinger, Barbi , D. Novak (od 54. Šimunkovi ), N. Šimunkovi , Duman i , Koroši (od 81. Perho ), F. Rodinger (od 90. M. Novak). Trener: Ivan David. BRATSTVO:Tratnjak, urin(od79.Baumgarnter),Vukovi ,Antoli ,D.Novak,Jakopi ,Jambrovi , Modlic (od 86. M. Horvat), T. Horvat, M. Per i , T. Per i . Trener: Zdravko Modlic. Žuti kartoni: urin, M. Horvat (Bratstvo). Crveni karton: I. Horvat (Zasadbreg).
MIHOVLJAN. Igralište Slobode. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Vlado Soka (Podturen), Danijel Ko ila (Ferketinec). Delegat: Ivan Kova (D. Kraljevec). Strijelci: 1:0 Sovar (28), 1:1 Popovi (33), 1:2 or evi (40), 1:3 Plevnjak (75), 1:4 Plaftak (76), 1:5 or evi (85), 2:5 Hajdinjak (90). SLOBODA: Horvat, Šafari (od 46. Bubek), Novak, Požgaj (od 70. Lukman), Tisaj, Želježnjak, Šafari , Gori anec (od 77. Hajdinjak), Januši , Sovar, D. Lukman. Trener: Mladen Ku ek. JEDINSTVO: Turkovi , Popovi , ekunec, Jaluši , Štajarec, Vida ek, Markovi (od 78. R. rep), S. Novak, or evi , Plaftak, Plevnjak. Trener: Boris or evi .
19 14 11 12 11 10 10 10 8 7 5 6 5 4
2 4 3 0 2 4 3 2 3 5 7 4 5 0
1 4 8 10 9 8 9 10 11 10 10 12 12 18
73:17 48:23 55:38 29:39 43:37 40:29 47:44 46:48 41:37 38:45 32:40 48:65 24:38 17:81
59 46 36 36 35 34 33 32 27 26 22 22 20 12
Parovi 23. kola: Drava (DM) – Croa a; Galeb - Mladost (Pal.); Draškovec – Dubrav an; Podturen - Borac PMP; Omladinac (DS) – Radni ki; Budu nost (P) – Dubravan; Mladost (SM) - Grani ar (N)
II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad
Vode i dvojac se provukao, sve na vrhu ostaje isto
22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22
LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Saša Vidovi (Strahoninec) 23 zgoditaka – Marijan Duman i (Zasadbreg) 19 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec) 16 zgoditaka – Roman Tr njak (Trnovec) 15 zgoditaka – Mario Novak (Bratstvo J) 14 zgoditaka – Nikola Dragoja (Mura) 13 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Sloga Š), Mario Vidovi (Strahoninec), Ivan Žnidari (Puš ine) 12 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M) 11 zgoditaka – Mihael Ma ari (Hajduk Š) 10 zgoditaka – Denis Tremski (Sloboda M), Dejan Na (Mura) 9 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Robert Štefulj (Puš ine) 8 zgoditaka – Goran Koprivec (Mladost S), Marko Miki , Siniša Dove er (Puš ine), Dejan Bukal (Trnovec), Slavko or evi (Jedinstvo NSD) 7 zgoditaka – Marko Bosilj (Puš ine), Rajko Dragovi (Donji Koncov ak), Karlo Gori anec (Hajduk Š), Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Danijel Heren i (Mladost S)
FAIR PLAY Isklju eni igra i: Marko Novak (Šenkovec), Robert Štefulj (Puš ine), Ivan Horvat (Zasadbreg) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Petar Krišto (Strahoninec), Roman Liber (Trnovec), Danko Šegovi (Šenkovec), Nikica Škerbi (Hajduk Š), Marko Rob, Josip Leva i (Mladost S), Marko Bosilj (Puš ine), Dejan Na (Mura), Sandro Novak, Danko ekunec (Me imurec)
STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 3,7 po utakmici; 25 opomenu h igra a; 3 isklju ena igra a; 3 kaznena udaraca dosu ena, a 2 realizirani
Rezulta 22. kola: Mladost (S) – Puš ine 2-3; Šenkovec - Donji Koncov ak 1-0; Sloboda (M) - Jedinstvo (NSD) 2-5; Strahoninec – Trnovec 2-2; Hajduk (Š) - Sloga (Š) 3-1; Zasadbreg - Bratstvo (J) 2-1; Mura – Me imurec 1-1
TABLICA 1. Puš ine
22
15
5
2
59:31
2. Zasadbreg
22
16
2
4
48:27
50 50
3. Mura
22
12
4
6
40:24
40
4. Trnovec
22
12
3
7
48:33
39
5. Strahoninec
22
12
2
8
63:38
38
6. Me imurec
22
11
2
9
52:35
35
7. Sloboda (M)
22
10
0
12
45:41
30
8. Hajduk (Š)
22
9
2
11
41:45
29
9. Šenkovec
22
9
1
12
32:45
28
10. Sloga (Š)
22
7
4
11
34:35
25
11. Bratstvo (J)
22
7
2
13
35:60
23
12. Jedinstvo (NSD)
22
7
1
14
38:75
22
13. Donji Koncov ak
22
5
3
14
25:55
18
14. Mladost (S)
22
4
5
13
34:50
17
Parovi 23. kola: Mura - Mladost (S); Me imurec – Zasadbreg; Bratstvo (J) - Hajduk (Š); Sloga (Š) – Strahoninec; Trnovec - Sloboda (M); Jedinstvo (NSD) – Šenkovec; Donji Koncov ak - Puš ine
18. svibnja 2010.
18. kolo III. ŽNL istok POBJEDA- MALI MIHALJEVEC 2:4 (0:1) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Pobjede. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Mladen eke (Ferketinec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 0:1 Pušar (42), 0:2 Posavec (49), 0:3 Pušar (62), 1:3 Zorkovi (71), 1:4 Posavec (76), 2:4 Borko (80). POBJEDA: Mikulan (od 46. Verteš), Kocijan, M. Kova , D. Kova , Ivan i (od 46. Hanžekovi ), Zorkovi , Tkal ec, Ladi , Borko, Kova i , T. Kocijan (od 59. Škvorc), Verteš. Trener: Željko Vukši . MALI MIHALJEVEC: Magdaleni , anadi, Bestijani , Srnec, Peras, Trupkovi , Varga, Vugrinec, Posavec, Kova i (od 77. Mezga), Pušar, Juriši . Trener: Krunoslav Mezga. Žuti kartoni: D. Kova , Škvorc (Pobjeda), Kova i , Srnec, Magdaleni (M. Mihaljevec).
MLADOST- URKIN – TORPEDO 1:2 (0:2) DEKANOVEC. Igralište Berek. Suci: Tihomir Jambroši (NSR), Edvin Zobec (Strahoninec), Nebojša Novak (Totovec). Delegat: Dragutin Borko (Nedeliš e). Strijelci: 0:1 Žganec (26), 0:2 Murkovi (42), 1:2 Rošani (53). MLADOST- URKIN: Magdaleni , Majeri (od 60. A. Ciceli), J. Ciceli (od 69. Hliš ), urkin (od 46. Hajdarovi ), Žerjav, Novak, Pintari , Rošani , Novak, Krznar, Furdi. Trener: Renato Ciceli. TORPEDO: Pintari , Filipovi , Vugrinec, Fric, David, Govedi , Strojko, Jambroši , Murkovi , Žganec (od 90. Sanjkovi ), E. Jambroši . Trener: Klaudio Biber. Žuti kartoni: A. Ciceli, Žerjav, Hliš (Mladost- urkin), D. Jambroši (Torpedo).
NAPREDAK – KRALJEV AN 38 6:0 (3:0) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Neven Bujani (S. Ves), Smiljan Perho (Zasadbreg), Tomislav Boži ( akovec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 1:0 Mih. Ma ari (1), 2:0 Bogdan (15), 3:0 Kova i (17), 4:0 Bogdan (60), 5:0 Jambroši (85), 6:0 Hutinec (87). NAPREDAK: Novak, Govedi , I. Ma ari (od 80. Medved), M. Žganec (od 16. Bujan), S. Žganec, D. Jambroši , Hutinec, Mih. Ma ari , Kova i (od 70. L. Hutinec), Dal. Jambroši , Bogdan. KRALJEV AN 38: Vlah, Radmanovi , Pandur, Jakši , Mlinarec, Cerovec, Filipaši , Iskra (od 33. Slavi ek), Lipi (od 62. Perca ), Miketek, Pigac (od 80. Špoljar). Trener: Miroslav Radmanovi . Žuti karton: Žganec (Napredak).
18. kolo III. ŽNL zapad PLAVI 1975 – BRATSTVO (P) 3:2 (1:1) PREKOPA-BUKOVEC. Igralište Plavih. Suci: Tomica Cerovec ( akovec), Dražen Šajnovi (Zasadbreg), Zoran Mezga (M. Mihaljevec). Delegat: Jasmin Jambroši (Tur iš e). Strijelci: 1:0 T. Bistrovi (30), 1:1 B. Novak (32), 2:1 Puri (60), 3:1 T. Bistrovi (83), 3:2 B. Novak (84). PLAVI 1975: Petran, Puri (od 67. Škvorc), Trajbar (od 78. Balaško), Vodušek, N. Škvorc, Karlov ec, Korošec, Grefel, T. Bistrovi , D. Škvorc, Ciglari . Trener: Ivan Jurini . BRATSTVO: Jambrovi , F. Novak, E. Škvorc, Polak, abradi, Miljan i , B. Novak, Kova i (od 85. Boži ), D. Novak, Golub, Trupkovi (od 81. D. Novak). Trener: Vladimir Hunjadi. Žuti kartoni: D. Škvorc (Plavi 1975), E. Škvorc, Kova i (Bratstvo). Crveni karton: abradi (Bratstvo).
KRIŠTANOVEC – HAJDUK (B)4:2 (1:1) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Željko Kova i (Šenkovec), Mario Horvat (Cirkovljan), Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog). Strijelci: 1:0 Šparavec (30), 1:1 Sen ar (36), 1:2 Posedi (56), 2:2 Žuni (70), 3:2 Mikulaj (73), 4:2 Žuni (88). KRIŠTANOVEC: Šimuni , Mikulaj, Fric (od 51. Novak), M. Medlobi (od 73. Baka ), Sabol, D. Novak, Mat. Medlobi, Radikovi , Šparavec (od 81. M. Kova i ), Žuni , Januši . Trener: Zdravko Horvat. HAJDUK: Preložnjak, Karni nik, Domini (od 82. Barlek), Trupkovi , Pintari , Žnidari (od 46. Hren), Sen ar, Posedi, Hrušoci, Buhanec, Jarni (od 59. Lehkec). Žuti kartoni: Sabol, Novak, Mikulaj, M. Kova i (Krištanovec), Jarni, Lehkec (Hajduk).
BUDU NOST – OTOK 4:0 (4:0) SIVICA. Igralište Dobrava. Suci: Saša Mihali (Lopatinec), Lidija Kralji (Ivanovec), Vjeran Tuksar (Peklenica). Delegat: Mirko Leich ( akovec). Strijelci: 1:0 Zadravec (13), 2:0 Okreša (32), 3:0 Okreša (44), 4:0 D. Drk (45). BUDU NOST: Lon ari , Šolti (od 46. Jurši ), Varga, Fažon, Zadravec, Marodi, Lisjak, Sklepi (od 67. Cerovec), Antonovi , Okreša, Drk. Trener: Stanislav Tot. OTOK: Farkaš, Lepen (od 46. M. Balent), Novak, Malek, Brodari (od 73. Kalšan), Vuji , Toplek, Šimec, Z. Kalšan, Gorupi , Jasni . Trener: Ivica Kalšan.
III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok
LISTA STRIJELACA
SK proslavio naslov visokom pobjedom SK prvak. Visokom pobjedom od 7-0 u Donjem Hraš anu SK je proslavio osvajanje naslova prvaka ove lige etiri kola prije kraja prvenstva. Kako je to bila utakmica prvog i posljednjeg na ljestvici ishod nije bio upitan. Po dva su puta strijelci bili Miroslav Pigac i Jerko Posedi, a po jednom Božidar Kuhanec, Nikola Horvat i Ivan Horvat. Opomenutih igra a nije bilo. Šestica Napretka Kraljev anu 38. Po tri su zgoditka u svakom poluvremenu postigli igra i Napretka. Neven Bogdan dva je puta bio strijelac, a po jednom Mihael Ma ari , Dragan Kova i , Dalibor Jambroši i Luka Hutinec. Posebno lijep zgoditak bio je Dalibora Jambroši a iz slobodnog udarca. Samo jedan doma i opomenuti igra . Budu nost sve riješila u prvom poluvremenu. Malobrojni i promrzli gledatelji sva etiri postignuta zgoditka vidjeli su u prvom dijelu. Damir Zadravec je u 13. minuti otvorio doma u seriju zgoditaka. Potom slijede dva zgoditka Ivice Okreša u 11. i 32. minuti. Kada se ve o ekivao posljednji zvižduk suca utakmice Saše Mihali a za odlazak na odmor u 45. minuti Dragutin Drk doma e vodstvo povisuje na visokih 4-0. U drugom dijelu gosti iz Otoka malo su se trgnuli. Imali su nekoliko prigoda, ali doma a
obrana bila je ovaj put neprobojna. Kako u drugom dijelu zgoditaka nije bilo u fer i korektnoj igri bez opomenutih igra a završilo je pobjedom Budu nosti od 4-0. Doma i poraz Jadran sa osmoricom igra a. Da li je loše vrijeme ili neki drugi razlog utjecao na ne dolazak igra a Jadrana na doma u utakmicu s Hodošanom ne zna se. Naime, utakmicu su zapo eli sa devetoricom igra a poveli u 36. minuti zgoditkom Zorana Kolari a 1-0 i na odmor otišli sa rezultatom 1-1. No, u 40. minuti ozlijedio im se jedan igra pa su itavo drugo poluvrijeme igrali sa osmoricom igra a. Naravno za mom ad kakav je Hodošan u drugom poluvremenu za pobjedu brige nije bilo. Na kraju je završilo 5-1 za goste. Strijelci za Hodošan bili su Krešimir Majeti , Goran Grkavac, Dario Kranj ec, Ljubomir Krznar i Želimir Krampa . Opomenutih igra a nije bilo. Torpedo slavio u Dekanovcu. Ve nakon prvom poluvremena gosti iz Križovca imali su vodstvo od 2-0 zgodicima Marija Žganca iz 20. minute i Darija Murkovi a iz 42. minute. U drugom dijelu doma a Mladost urkin uspjela je samo zgoditkom Mladena Rošani a u 53. minuti ublažiti doma i poraz na 2-1. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .
JADRAN – HODOŠAN 1:5 (1:1)
BORAC – SK 0:7 (0:3)
ŠTEFANEC. Suci: Jadran Kukovec (Ma kovec), Damir Klari (D. Mihaljevec), Mario Gregurina (M. Subotica). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 1:0 Kolari (36), 1:1 Majeti (38), 1:2 Grkavec (46), 1:3 Kranj ec (48), 1:4 Lj. Krznar (65), 1:5 Ž. Krampa (73). JADRAN:Bedi , Colev, Jambrovi , Gori anec, Horvat, Hamunajec, Bacinger, Kolari , Novak, Kraljevi , Matotek. Trener: Goran Kolari . HODOŠAN: Vuk, Grkavec, Mesari , D. Krznar, Košak, Naran a, Kranj ec, Horvat (od 56. Ž. Krampa ), Lj. Krznar, Kova (od 58. Vadlja), Majeti (od 46. Blagus). Trener: Sre ko Kova .
DONJI HRAŠ AN. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jaluši (Novo Selo na Dravi). Delegat: Marijan Sabol (Gradinovec). Strijelci: 0:1 Graši (30), 0:2 I. Horvat (40), 0:3 N. Horvat (43), 0:4 Kuhanec (47), 0:5 Posedi (49), 0:6 Pigac (50), 0:7 Posedi (87). BORAC: Taradi, Kolari , Malovi , Magi , Bo kaj, Ivkovi , Pozderec, Blagus, Jankulija, Lackovi , Vidovi . Trener: Dramir Krznar. SK: Vojvoda, Baranaši , Dav. Horvat, Bašnec, Ke keš (od 49. Lon ari ), Graši (od 46. Sinkovi ), Kuhanec, Pigac, Vadlja (od 46. Posedi), N. Horvat, I. Horvat. Trener: Davor Horvat.
17 zgoditaka – Miroslav Pigac ( SK) 14 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok) 13 zgoditaka – Ivica Okreša (Budu nost M) 11 zgoditaka – Dragu n Vadlja ( SK) 10 zgoditaka – Krešo Kova , Ljubomir Krznar (Hodošan) 9 zgoditaka – Luka Lipi (Kraljev an 38), Muhamed Bajri (Eko) 8 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Zlatko Novak (Eko), Aleksandar Kramar, Nikola Horvat ( SK), Zoran Kolari (Jadran) 7 zgoditaka – Dubravko Novak, Željko Hajdarovi , Vladimir Pintari (Mladost urkin), Matejas Antolovi (Budu nost M), Dragan Kova i (Napredak)
FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Marinko Žganec (Napredak)
STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 5,2 po utakmici 5 opomenu h igra a isklju enja nije bilo kaznenih udaraca nije bilo
Rezultati 18. kola: Borac (DH) – SK 0-7; Jadran – Hodošan 1-5; Budu nost (M) – Otok 4-0; Napredak - Kraljev an 38 6-0; Mladost urkin – Torpedo 1-2
TABLICA 1. SK
17 15 1
1
63:9
46
2. Napredak
17 11 3
3
42:14
36
3. Budu nost (M)
16 10 4
2
42:23
33
4. Hodošan
17 8
4
5
52:28
28
5. Eko
16 7
3
6
31:33
24
6. Jadran
16 5
4
7
28:33
19
7. Mladost urkin
17 5
3
9
33:35
18
8. Kraljev an 38
16 5
1
10
30:61
16
9. Otok
16 4
2
10
39:56
14
10. Torpedo
16 4
1
11
27:60
13
11. Borac (DH)
16 3
0
13
19:54
9
Parovi 19. kola: Torpedo – Napredak; Kraljev an 38 - Budu nost (M); Otok – Jadran; Hodošan - Borac (DH); SK - Eko
III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad
Mali Mihaljevec ne odustaje od utrke za naslov LISTA STRIJELACA
Mali Mihaljevec pobijedio u Gornjem Hraš anu. U prvom poluvremenu dugo je bilo 0-0 sve do 42. minute kada Sandi Pušar dovodi goste u vodstvo od 1-0. Odmah po etkom drugog dijela u 49. minuti Milan Posavec povisuje na 2-0. Svojim drugim zgoditkom na utakmici u 62. minuti Sandi Pušar dovodi Mali Mihaljevec u vodstvo od 3-0. Dalibor Zorkovi uspio je smanjiti na 3-1 u 71. minuti. I Milan Posavec postiže svoj drugi zgoditka na utakmici za vodstvo od 4-1. Kona nih 4-2 postavlja Dejan Borko u 80. minuti. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Zanimljivo da je sudac utakmice Dražen Jur ec od petorice opomenutih igra a etvoricu opomenuo zbog «dugog jezika». Omladinac etvorkom ku i ispratio Zebanec. Gosti su se dobro držali sve do 62. minute kada je bilo 0-0. Onda je procurilo. Tri zgoditka postiže Mario Januši , a jedan Tomislav Šafari . Zebanec je imao u fer i korektnoj igri jednog opomenutog igra a. Krištanovec u drugom poluvremenu slomio Hajduka. Dobro su doma i krenuli u utakmicu i poveli 1-0 u 30. minuti zgoditkom Stivena Šparavca. Gosti iz Brezja u 36. minuti poravnavaju na 1-1 zgoditkom Hrvoja Sen ara. Tomica Posedi sada Hajduk u 56. minuti dovodi u vodstvo od 2-1. Gor-
dan Žuni poravnao je na 2-2 u 70. minuti. Tri minute kasnije ponovno Krištanovec vodi zgoditkom Dominika Mikulaja. Potvrda doma e pobjede od 4-2 uslijedila je dvije minute prije kraja utakmice drugim zgoditkom na utakmici Gordana Žuni a. etiri doma a i dva gostuju a opomenuta igra a. Plavi 1975 iskoristili prigode i pobijedili. U veoma dinami noj i izjedna enoj igri Plavi 1975 su stigli do doma e pobjede nad Bratstvom. Prvi zgoditak gledatelji su vidjeli u 30. minuti kada su doma i poveli 1-0, a strijelac je bio Tomislav Bistrovi . Samo je dvije minute trajalo doma e vodstvo ka Bratstvo zgoditkom Bojana Novaka poravnava na 1-1. U 53. minuti Plavi 1975 imaju kazneni udarac kojeg Alen Korošec propušta realizirati. Ipak sedam minuta kasnije doma i zgoditkom Denisa Puri a imaju vodstvo od 2-1. Po drugi se puta Tomislav Bistrovi upisuje u strijelce za vodstvo od 3-1. U 68. minuti zbog druge opomene Bratstvu je isklju en Mario abradi. Isto se tako Bojan Novak u 84. minuti upisuje u strijelce za kona nih 3-2 za Plave 1975. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih igra a opomenuta. Utakmica Drava (K) – Dinamo (Ž) odgo ena je i odigrat e se 03.06.2010.(srijeda) s po etkom u 17,30 sati.
OMLADINAC – ZEBANEC 4:0 (0:0)
FAIR PLAY
MA KOVEC. Igralište Omladinca. Suci: Franjo Hergoti (Ž. Gora), Željko Hajdarovi (Belica), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Januši (62), 2:0 Januši (70), 3:0 Januši (74), 4:0 Šafari (77). OMLADINAC: Dodlek, Horvat, Peserlin (od 75. Sovi ), Kuhar, Vinceti , Povodnja, Kanižaj, Vida i , Januši (od 80. V. Vrbanec), Šafari , Novak (od 25. Koren). Trener: Branko Zebec. ZEBANEC: Pokriva , urin, Zadravec (od 72. Borov ak), Horvat, Žerjav, Petrovi , Glavina (od 72. Nikoli ), Šprajc, Kodba, Živko, Rajf. Trener: Antun Drk. Žuti karton: Žerjav (Zebanec).
Isklju eni igra : Mario abradi (Bratstvo P) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Emanuel Škvorc, Dominik Kova i (Bratstvo P), Elvis Lehkec (Hajduk B), Darko Srnec (Mali Mihaljevec)
STATISTIKA 21 pos gnu zgoditak ili 5,2 po utakmici 15 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 1 kazneni udarac dosu en i is nije realiziran
24 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 17 zgoditaka – Ma ja Horvat (Jedinstvo GM) 15 zgoditaka – Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 12 zgoditaka – Mario Januši (Omladinac M), Boris Radikovi (Plavi 1975) 11 zgoditaka – Sandi Pušar (Mali Mihaljevec) 10 zgoditaka – Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec), Mihael Kanižaj (Omladinac M) 9 zgoditaka – Hrvoje Treska (Drava K), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), S ven Šparavec (Krištanovec) 8 zgoditaka – Andrej Vugrinec, Vedran Kova i (Mali Mihaljevec), Nikola Tkal ec (Pobjeda), Damir Mikulan (Jedinstvo GM), Davor Medved (Drava K), Hrvoje Sen ar, Tomica Posedi (Hajduk B) 7 zgoditaka – Nino Bestijani (Mali Mihaljevec), Goran Zlatarek (Drava K), Nikola Radikovi (Krištanovec), Tomislav Šafari (Omladinac M)
Rezultati 18. kola: Plavi 1975 - Bratstvo (P) 3-2; Pobjeda - Mali Mihaljevec 2-4; Drava (K) - Dinamo (Ž) odgo eno; Omladinac (M) - Zebanec 4-0; Krištanovec - Hajduk (B) 4-2
TABLICA 1. Mali Mihaljevec
17 15
0
2
76:13
45
2. Drava (K)
15 14
0
1
48:9
42
3. Jedinstvo (GM)
16 11
2
3
48:17
35
4. Pobjeda
16 10
1
5
46:25
31
5. Omladinac (M)
17 8
2
7
63:32
26
6. Krištanovec
16 7
1
8
39:43
22 16
7. Plavi 1975
16 4
4
8
28:33
8. Hajduk (B)
16 5
1
10
32:51
16
9. Bratstvo (P)
17 4
1
12
37:46
13
10. Zebanec
15 3
2
10
29:41
11
11. Dinamo (Ž)
15 0
0
15
7:143
0
Parovi 19. kola: Hajduk (B) - Omladinac (M); Zebanec - Drava (K); Dinamo (Ž) – Pobjeda; Mali Mihaljevec - Plavi 1975; Bratstvo (P) - Jedinstvo (GM)
18. svibnja 2010. CROATIA CUP - me unarodni teniski turnir do 12 godina odigran je u akovcu
Europski teniski talenti tjedan dana okupirali akove ke teniske terene
PRVENSTVO HRVATSKE DO 14 GODINA
Bruno Babi me u osam U Varaždinu je u organizaciji TK Varteks održano ovogodišnje Prvenstvo Hrvatske za dje ake i djevoj ice do 14 godina. Na prvenstvu je nastupila nekolicina igra a TK Franjo Pun ec akovec. Najbolji plasman ostvario je Bruno Babi plasmanom u etvrt inale turnira. U prvom kolu pobijedio je Samardžiju (I Team Zagreb) 61 61, u drugom 5. nositelja Podvinskog (Ponikve Zagreb) 61 75, da
bi u proboju u polu inale bio zaustavljen od Peterlina (HTK Zagreb) rezultatom 16 16. U konkurenciji djevojaka Lana Novkovi nastupila je u glavnom turniru gdje je poražena u prvom kolu od Haj i (I Team Zagreb) 06 16. U kvali ikacijama su nastupili Erik Bira , Borna Novak, Sebastijan Brica, Ena Babi , Duji Lucija, Lorena Brzuhalski i Duji Karla, no nisu se plasirali u glavni turnir.
Završnim susretima u pojedina nim konkurencijama, nakon šestodnevnih borbi završen je jedanaesti CROATIA CUP me unarodni teniski turnir za dje ake i djevojke do 12 godina koji je uvršten u kalendar Europske teniske federacije Tennis Europe. Pobjednici dolaze iz Ma arske i Slova ke. Me u dje acima to je ma arski tenisa Mate Valkusz, a me u djevoj icama slova ka tenisa ica Tamara Kupkova. I dok se Ma ari baš ne mogu pohvaliti kvalitetnim igra ima na muškom profesionalnom touru, za Slovakinje vrijedi upravo suprotno, pa zašto ne bi Tamara jednog dana krenula stopama svojih poznatih zemljakinja poput Safarove ili Hantuchove. Na turniru koji je odigran na terenima TK Franjo Pun ec u akovcu nastupilo je 90 natjecatelja iz šesnaest država: Austrije, Srbije, Rumunjske, Ma arske, Ukrajine, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Estonije, Bugarske, Švicarske, Izraela, Rusije, Slova ke i Hrvatske. Bro-
Finalistice i finalisti
jem sudionika i brojem država turnir je potvrdio status najja eg turnira u Hrvatskoj i jednog od najzna ajnijnijih turnira tog uzrasta u Europi. U konkurenciji dje aka turnir je osvojio MATE VALKUSZ iz Ma arske savladavši uvjerljivo u inalnom susretu Slovenca GREGU KOKALJA rezultatom
61 62. Mnogo teže do naslova je došla mlada Slovakinja TAMARA KUPKOVA pobjedom u inalnom susretu protiv MARIJE CURNI iz Hrvatske rezultatom 61 46 64.
Pintari do etvrtfinala Na turniru su u jakoj me unarodnoj konkurenciji na-
stupili i natjecatelji TK Franjo Pun ec: Ivan Leva i , Luka Pani , Lorena Brzuhalski, Ena Babi i Anda Pintari . Najbolji rezultat ostvario je Luka Pani plasmanom u etvrt inale turnira gdje je zaustavljen od Slovenca Grege Kokalja, pobjednika turnira rezultatom 46 16. Grad akovec, Turisti ka zajednica grada akovca i Me imurska županija, pokrovitelji turnira, prepoznali su zna aj turnira kao prigodu za izvrsnu promociju grada i županije. Nažalost to se ne može re i za gospodarske subjekte ija je podrška izostala. U sportskom, teniskom smislu najve i zna aj turnira je u tome da daje priliku mladim igra ima, posebno Hrvatskim, za odigravanje kvalitetnih susreta i sakupljanje me unarodnog iskustva. Na kraju valja istaknuti tradicionalno odli nu organizaciju turnira doma ina TK Franjo Pun ec za koju su svi sudionici i pratioci imali samo pohvale.
KOŠARKA ŽTK MARIBOR TE 16
Šuica do polufinala, Škvorc do etvrtfinala U organizaciji ŽTK iz Maribora održan je me unarodni turnir za juniore i juniorke do 16 godina iz kalendara Tennis Europe. Na turniru su nastupila i dvojica ponajboljih juniora „Pun eca“ Marin Šuica i Karlo Škvorc. Odli an uspjeh za Marina (drugi nositelj turnira) i Karla, koji je bio etvrti nositelj. Marin Šuica pobjedama protiv Laga iz Njema ke 60 60, Bod-
mera iz Švicarske 67 63 62 i Loureire iz Portugala 64 64 plasirao se u polu inale turnira gdje je zaustavljen od Austrijanca Weidingera 76 75, u susretu koji su odlu ile dvije-tri lopte. Karlo Škvorc zaustavljen je u etvrt inalu od Austrijanca Finka 46 16, a do etvrt inala je pobijedio Sitara iz Slovenije 63 62 i Weirathera iz Lihteštajna 75 62.
II. HRVATSKA TENISKA LIGA
Odgo en po etak lige Susretima 1. kola u protiv TK Osijek u Osijeku i 2. kola protiv TK Donji Miholjac u D. Miholjcu seniori TK Franjo Pun ec trebali su zapo eti nastupe u II Hrvatskoj teniskoj ligi. Oba susreta zbog kiše su odgo ena i održat e se u rezervnom terminu.
U 3. kolu koje je na rasporedu u subotu doma ini su odli noj ekipi zagreba kog Medveš aka, a u nedjelju u 4. kolu mom adi TK Koprivnice. Mom ad ove godine nastupa gotovo u cijelosti sa doma im igra ima. Jedino poja anje je Slovenac Mitja Zajšek, lan ŽTK Maribor.
ŽENSKI KOŠARKAŠKI KLUB RADOST
Odigravaju se prijateljske utakmice! Seniorke ŽKK Radost iz akovca protekli su tjedan imale dvije jake provjere protiv odli nih ekipa iz susjedne Slovenije. Prvo su u srijedu igrale protiv ekipe Kozmetika – Afrodita iz Rogaške Slatine. Naše su u utakmicu ušle s puno elana i sa željom pružiti što ja i otpor ekipi iz Prve slovenske lige. To im je i uspijevalo tijekom prvog poluvremena kada se vodila neizvjesna borba i rezultat je na poluvremenu bio 32:39. Po etkom drugog poluvremena iskoristivši svoje prvoligaško iskustvo gostuju e igra ice prebacile su u višu brzinu i vrš om, žustrijom i bržom igrom jednostavno su pretr ale naše igra ice i pove ale razliku na +22. Ve u petak našim košarkašicama suprotstavile su se «pun ke» iz Murske Sobote. Pou ene iskustvom iz prethodne utakmice naše su sa puno više odlu nosti ušle u ovu utakmicu koja je pokazala svu ljepotu loptanja ispod obru a. Iako su
Mom ad ŽKK Radost i dalje aktivna
u redovima gostuju ih i dvije reprezentativke Slovenije u juniorskoj i kadetskoj selekciji koje su i nositelji njihove igre, naše su to nadoknadile htijenjem, požrtvovnoš u i borbenoš u. Povele su goš e s 2-3 dalekometna uba aja, ali do kraja etvrtine naše se približavaju na 13:15. U drugoj etvrtini
ponovno s dvije trice goš e odmi u na 12-13 poena razlike, no naše se vra aju i do kraja toga dijela igre smanjuju na minus 4. U posljednjem quarteru stalno vodstvo Slovenki do 4 koša razlike. No, dvadesetak sekundi do kraja utakmice naše su povele 72:71, goš e imaju zadnji napad, ali naše otimaju loptu i
KOŠARKAŠKI KLUB RUDAR CIMPER
Na Susretu generacija neizvjesne utakmice! Tradicionalni Susret generacija gdje u eš e uzimaju svi koji su ikada obla ili dres DRTO –a , Modeksa ili Rudara Cimpera ili u bilo kojoj selekciji bili treneri, zbog izuzetno lošega vremena ovoga se vikenda morao preseliti u dvoranu. Zanimljivih i neizvjesnih utakmica nije nedosta-
jalo, pa su najstariji košarkaši uspjeli nadja ati mnogo mla e šutem «a la Kecman» iz ruku doju erašnjeg državnog tajnika Dražena Bregleca. Nakon odigravanja 4-5 utakmica izme u raznih selekcija kluba išlo se na «bažulek i pivu». (bh, foto: S. Mesari )
I najstariji su uspjeli pobijediti!
nakon faula naše zabijaju dva bacanja za 74:71. ini se da je sve gotovo! Nakon time outa goš e imaju priliku tricom izboriti produžetak, me utim naše cure rade nesportsku grešku na sekundu i pol do kraja. Goš e zabijaju dva bacanja i imaju još i loptu sa strane za zadnji šut (a iskustvo nas u i da je i 0.6 sekundi dovoljno za pobjedu – vidi pod Kecman!). Ipak, posljednji šut Slovenki zaustavlja se na obru u i pobjeda ipak ostaje u akovcu. Kod naših najbolja je povratnica Kranj ec (24 koša, 8 ukradenih lopti) koja je pokazala da e biti veliko poja anje za našu mladu ekipu. Za ŽKK Radost u prvoj su utakmici nastupile:Glumac 2, Hlebec 4, Balog 9, Šmitran, Hozjan 3, Šardi 4, Leva i 14, Ku ek, Živkovi V. 3, Sabol 3, Tkalec 4, Živkovi A. 2, Kranj ec 2. a u drugoj: Balog 21, Šmitran, Hozjan 5, Ku ek, Leva i 13, Bogdan 1, Živkovi V. 6, Sabol 4, Kranj ec 24. Trener Leva i Željko.
18. svibnja 2010. POJEDINA NO PH u atletici za juniore
13 medalja za me imurske predstavnike Pojedina no prvenstvo Hrvatske za mla e juniorke i juniore koje je održano ovog vikenda u Varaždinu na stadionu SKUNC Sloboda, bilo je vrlo uspješno za predstavnike atletskih klubova Me imurje i Nedeliš e. Predstavnici me imurskih klubova osvojili su ukupno 13 medalja od ega je AK Me imurje osvojio tri zlatne i šest bron anih, a Nedeliš e dvije zlatne i dvije srebrne medalje..
srerbnog sjaja. Bernard Gavez drugo mjesto osvojio je utrci na 800 m sa 2:02.96, dok je u troskoku sa 11,36 cm druga bila Mihaela Horvat.
AK Me imurje u vrhu kod juniorki
Osvojeno 5 zlata, Melani Kralji rekordno Novi seniorski me imurski rekord, zlatnu medalju i
U subotu i nedjelju u akovcu PH u višeboju Državna prvenstva se nastavljaju u akovcu gdje e se u organizaciji AK Nedeliš e 22 i 23. svibnja održati Prvenstvo Hrvatske u višebojima. AK Me imurje pak e mjesec dana nakon toga , 19 i 20. lipnja organizirati Pojedina no prvenstvo Hrvatske za mla e i starije kadetkinje i kadete. Na oba natjecanja o ekuju se i uspješni nastupi naših najboljih pojedinaca koji e zasigurno voditi borbe za najviše plasmane. Osim državnih u akovcu se posljednji vikend u svibnju održava 4. kolo Regionalne HALS lige. U srijedu 26. svibnja s po etkom u 18 sati na rasporedu je i Uli na utrka Grada akovca koja e na Trgu Republike okupiti najbolje srednje i dugoprugaše Hrvatske te velik broj trka a rekreativaca iz Me imurja, Slovenije i Ma arske. (md)
Sjajna Melani Kralji u bacanju kugle
prvo mjesto u bacanju kugle osvojila je Melani Kralji , AK Me imurje. Melani je spravu težine 4 kg hitnula do 11,88 što je za više od dvadeset centiemetara bolje od njezinog rekorda postignutog na po etku sezone. Zlatnu medalju osvojiila je i Mateja Jambrovi , lanica Me imurja koja je pobijedila u utrci na 100 m s odli nim rezultatom 12,58 sekundi i vjetrom u prsa od ak 2,0 m u sekundi Za Me imurje zlato je osvojila i Lea Obadi u bacanju diska a mjerenje njezinog najboljeg hica pokazalo je rezultat od 37,55. m. Za Nedeliš e zlato su osvojili Damir Posavec u skoku u vis i kadetkinja Alena Hrušoci na 400 m s preponama. Damir je za pobjedu trebao presko iti 185 cm dok je Alena istr ala svoj najbolji rezultat 1:05,40 sekundi. Nedeliš anci su osvojili još dvije medalje i to
AK Me imurje sa ukupno devet medalja visoko je pozicioniran na ljestvici klubova prema broju medalja a u ženskom dijelu natjecanja osvojio je najviše medalja od 36 prijavljenih klubova natjecanja. Ve i dio medalja lanovima AK Me imurje pripao je za tre e mjesto i to: Marti Gunc u bacanju diska sa 35,15 m, Mateji Jambrovi na 200 m sa 25,61 što je stotinku slabije od seniorskog me . rekorda, Kristini Dudek na 400 m sa 57,68, Martinu Srši na 2000m sa zaprekama sa 6:57,15. Za tre e mjesto medalje su pripale i lanicama ženske šta ete AK Me imurje u sastavu Veronika Kova , Iva Novak, Mateja Jambrovi i Kristina Dudek koje su tr ale na 4 x 100 m 50,39 i u šta eti 100–200–300– 400 m - 2:20,64 . Korak do medalje u bacanju kugle došla je i Marta Gunc koja je u ovoj disciplini osvojila etvrto mjesto, Kristina Dudek je bila etvrta u utrci na 200 m, a plasman na etrvto mjesto za Nedeliš e je osvojila Vlatka Sekirnik koja je na 100 m imala isti rezultat kao i tre eplasirana. Svi naši osvaja i medalja još s i druge godine natje u u kokurencji mla ih juniora i juniorki a posebno vrijednost imaju rezultati Mateje Jambrovi , Alene Hrušoci, Lee Obadi , Bernarda Gaveza, Ive Novak, Veronike Kova , Vlatke Sekirnik koji su još uvijek kadeti a ve su sada u konkurenciji sa mnogo starijim suparnicima osvojili medalje. (md)
ikov najbolji me u prvoligašima u Podturnu vec i Dragutin Lepen Stara Mura Miklavec. Nakon 2. kola u vodstvu je ŠRD Karas iz Peklenice s 5 bodova, a slijede Drava Donji Mihaljevec i Linjak Palovec (3 boda). Pojedina no u vodstvu je Ivan Lehkec iz TSH akovec, a slijede Tomislav Klari Drava D. Mihaljevec i Miljenko Ciglar Linjak 1 Palovec.
Vode Ostriž i Glavatica U 2. me imurskoj ligi zapad ekipno je 1. Ostriž 1 iz Novakovca ispred, TSH akovec i Šarana iz Gardinovca. Pojedina no je u vodstvu Šeko Ajdarpaši iz ŠRD Glavatica 1 akovec, a slijede Ivan Blažon iz Ostriž 1 Novakovec i Stjepan Klobu ari TSH akovec.
Nastupili na trome u susjednih škola tri države U enici OŠ M. Središ a koji ve inom treniraju atletiku nastupili su na zanimljivom natjecanju u Lendavi. Samo natjecanje je održano kao svojevrsni trome izme u škola iz tri države: Osnovne škole Széchenyi István iz ma arskog Szentgotthárda, Dvojezi ne osnovne škole 1 Lendava iz Slovenije i OŠ Mursko Središ e. Iako u manjem broju nego doma ini iz Lendave i gostiju iz Ma arske, u enici iz Murskog Središ e su opravdali povjerenje u itelja TZK i postigli odli ne rezultate. Ukupno su osvojili 6 zlatnih, 4 srebrne i 5 bron anih medalja. Natjecalo se u dvije kategorije, posebno konkurencija 5. i 6. razredi te 7. i 8. razredi, sveukupno je natjecanju nazo ilo šezdesetak u enika i u enica iz sve tri spomenute škole. U enici iz Murskog Središ e su ostvarili slijede e plasmane: konkurencija 5./6. razredi dje aci:Robert Jezernik – 1. na 300m i 1. u skoku u dalj, Kruno Ma ari – 2. u bacanju loptice i 3. na 60m, Nikola Vin-
ko – 2. u skoku u vis i 3. u skoku u dalj, Jasmin Erdelja – 4. mjesto na 60m i 4. mjesto u skoku u dalj, Žan Bakan – 4. mjesto u bacanju vorteksa, Karlo Kon i – 5. mjesto u bacanju vorteksa; konkurencija 5./6. razredi djevoj ice: Patricija Jambroši – 1. na 60m i 1. u skoku u dalj, Lara Ša ari – 2. u skoku u vis, Josipa Matoša – 3. na 60m i 3. na 300m, Ivana Turk – 3. u skoku u dalj i 4. na 60m; konkurencija 7./8. razredi dje aci: Luka alopa – 1. na 300m i 1. u bacanju vorteksa, Renato Matoša – 2. u skoku u vis. Središ anci su postizali vrlo kvalitetne rezultate ali su se posebno istaknuli Robert Jezernik u skok u dalj s presko enih 464cm, Patricija Jambroši tako er u skoku u dalj sa 419cm i Luka alopa u bacanju vorteksa s doba enih 57,65m. Slijede e natjecanje u atletici koje predstoji ovim osnovnoškolcima je Nestle atletska školska liga koja tako er ima me unarodni karakter, a održati e se 24. svibnja u Varaždinu. (ap)
Prijavite se i tr ite ulicama akovca! etvrtu godinu za redom u sklopu obilježavanja Dana Grada akovca održati e se uli na utrka ulicama akovca. Termin utrke je srijeda 26. svibnja s po etkom u 18 sati. Start i cilj nalaziti e se na Trgu Republike a trasa utrke i i e uglavnom pješa kim i biciklisti kim stazama akove kog parka. Utrka se održava u nekoliko kategorija, a natjecanje e u 18 sati zapo eti utrkom trka a u kolicima na 600m. Nakon njih krenuti e utrke za kadetkinje i kadete koji e tr ati 1000 i 1500 m, juniorke na 1500 m i juniori 3000 m, a u glavnoj utrci na 4500 m koja e startati u 19,15 sati natjecati e se seniorke i veteranke, te seniori i veterani. U ovoj utrci veterani i veteranke za medalje e se boriti u etiri kategorije: 40-49 godina, 50-59, 60-69 i stariji od 70 godina. Za gra anstvo e se organizirati utrke na 1500 m za žene i 3000 m za muškarce.
Može li netko svladati Petrovi a? U glavnoj seniorskoj utrci o ekuje se nastup najboljihdugoprugaša Hrvatske, kao i pobjednika svih dosadašnjih utrka Slavka Petrovi a lana AK Zagreb–Ulix, reprezentativca Hrvatske i hrvatskog rekordera na 10000 m. Utrka je humanitarnog karaktera pa se za start u utrci upla uje 20 kn, od ega e dio prihoda i i Društvu distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i drugih tjelesnih ošte enja akovec. Organizator natjecanja Atletski klub Me imurje poziva sve zainteresirane da se prijave u uredu Turisti ke zajednice akovec, Kralja Tomislava 1 ili putem e-pošte na adresu akm@ck.t-com. hr . Posebno apeliramo na sve one koji se rekreativno bave tr anjem da se uklju e u ovu mani estaciju a svima koji se prijave do subote 22.5. organizator e osigurati majicu sa obilježjima ove mani estacije. In ormacije vezane za utrku mogu se dobiti i na br. mobitela 098/921-1479.
PRVI BODOVI ZA HUNJAKA u biciklisti kom XC kupu
2. KOLO ME IMURSKIH ribolovnih liga
U Podturnu je minule nedjelje održano natjecanje me imurski liga u sportskom ribolovu. Kod prvoligaša ekipno je prvo mjesto osvojio ikov iz Svetog Martina na Muri, ispred Smu a iz Gori ana i Linjaka iz Palovca. Pojedina no u sektoru A, najbolji je bio Dino avlek iz ŠRD Smu Gori an, drugi je Ivica Vidovi iz ŠRD Šaran Podturen, a tre i Nikola Petkovi iz ŠRD ikov. U sektoru B, pobijedio je Ivan Lehkec iz TSH akovec, ispred Zlatka Miti a ŠRD Štuka Donja Dubrava i Marijana Mutaka, ŠRD Smu Gori an. Na sektoru C prvi je Miro Mesari ŠRD Linjak 2 Palovec, a slijede Tomislav Klari Drava Donji Mihalje-
OSNOVNOŠKOLCI M. SREDIŠ A u Lendavi na atletskom natjecanju
UTRKA GRADA AKOVCA u srijedu 26. svibnja
U 2. me imurskoj ligi istok u vodstvu je Diver iz Podbresta - Svetog Križa, a slijede Ostriž iz Cirkovljana i Drava iz Donjeg Mijhaljevca. Pojedina no je u vodstvu Željko Sušec iz Divera Podbrest, a slijede Darko Petkovi Diver Podbrest i Mario Fundak iz Klen - Vigma Gori an. Nedjeljno natjecanje je održano po vrlo lošem i kišnom vremenu, no ulov i upornost bili su na zavidnoj razini. Slijede e 3. kolo me imurske lige za seniore A liga, održati e se 30. svibnja u Svetom Martinu na Muri, za ligu zapad u Tur iš u i ligu istok na jezeru Mi igen kod Svetog Križa. (sm, do)
Me imurski biciklisti sve bliže najboljima u Hrvatskoj Proteklog je vikenda u organizaciji Kluba brdskog biciklizma i ekstremnih sportova Adrenalina iz Premanture i Op ine Medulin održana utrka 14. Premantura XCO koja se boduje za Hrvatski XCO kup i Alpe-Adria Cup te za Svjetski kup po UCI Class 2 kategoriji. Po stazi koja je kombinirala kamenje, stijenje i blato vozila su se 4 kruga, a ak 3 me imurska predstavnika završila su utrku u istom krugu s pobjednikom. Od me imurskih predstavnika na stazi UCI Class 2 kategorije najbolje se snašao Vladimir Hunjak koji je ovom prilikom u kategoriji Sport osvojio 5. mjesto i prve bodove za BK Mura Avantura. Dobro su nastupili i Tomislav Kolac i Mihael Tomši (kategorija Master A) koji su osvojili 6. odnosno 8. mjesto, dok su Saša Golub, Saša Šimi i i Nikola Prprovi (uz tehni ke
Vladimir Hunjak zabilježio je prve službene bodove u XC kupu
probleme) osvojili redom osmo, deveto i deseto mesto u kategoriji Sport. Nova utrka donjela je nove uspjehe za Biciklisti ki klub Mura Avantura i bolje re-
zultate utrke u Vodicama. Sljede i ispot za naše bicikliste biti e u Crikvenici na 9. XCO utrci Podbadanj 2010. ve ovaj vikend. (vpr)
18. svibnja 2010.
TRE E prvenstvo Hrvatske u inline hokeju
Boje akovca brane de ki iz Inline hokej kluba akovec - Pozoji Po elo je tre e prvenstvo Hrvatske u inline hokeju, kod nas poznatijem kao hokej na rolama. Boje akovca, odnosno Me imurja, kao i proteklih godina, brane de ki iz Inline hokej kluba akovec - Pozoji. Prvenstvo se odrĹžava na inline hokej centru Kuna kraj Mandi centra u Zagrebu. Uz Pozoje, na prvenstvu nastupa joĹĄ devet klubova iz Zagreba i okolice, a to su: IHK Kune, IHK JeĹževi, IHK Bu alo, IHK Jazavci, IHK Novi Zagreb te IHK Snoopy iz Zagreba, iz Siska dolaze IHK Sisak, iz Slavonskog Broda IHK Okej te iz Karlovca IHK Karlovac. ProĹĄlogodiĹĄnji naslov prvaka brane Kune iz Zagreba,
koji su ujedno I. Hrvatska inline hokej reprezentacija i avoriti ovog prvenstva uz Karlov ane. Ove godine Kune su se kao reprezentacija plasirale na svjetsko prvenstvo u Ĺ vedskoj. Pozoji se ove godine bore za ulazak u play o , u emu e im pomo i poja anje iz slovenskog inline hokej kluba Horobek F ele iz Beltinci. Zbog izuzetno jake konkurencije i injenice da naĹĄi de ki jedini u timu nemaju ledene hokejaĹĄe, etiri njihova najiskusnija igra a ove e sezone nastupati u dresovima Pozoja. akov ani su startali s dvije pobjede i tri poraza i trenutno se nalaze na ĹĄestom mjestu. Za viĹĄe
PLIVA I PK-a na me unarodnom pliva kom natjecanju u Sisku
Petra MarciuĹĄ, Jakov Rojko i Nelly Lisjak osvojili medalje U vrlo jakoj konkurenciji od ak 20 pliva kih klubova na me unarodnom pliva kom mitingu “Sisak velikiâ€?, na kojem je nastupilo 327 pliva a iz BiH, Hrvatske i Slovenije, pliva i akove koga pliva kog kluba osvojili su 4 medalje. Uz 4 medalje otplivano je 5 limita za nastup na drĹžavnim prvenstvima. U Sisku su za PK plivali – Deni Juri an, Petra MarciuĹĄ, Kristijan Stunkovi , Jakov Rojko, Luka Dodlek i Nelly Lisjak uz vodstvo trenera Gorana Kolari a. U kategorija B, djevojke ro ene 1995./96. Petra MarciuĹĄ (‘95.) osvojila je 2. mjesto u disciplini 200 m leptir 2:54,08 – drĹžavni limit. U kategoriji C (djevojke
ro ene 1997. i ml.) Nelly Lisjak (‘98.) pripalo je 3. mjesto u disciplini 200 m leptir 3:03,08 – drĹžavni limit. U kategoriji A (dje aci ro eni 1994./95.) Kristijan Stunkovi (95.) osvojio je 7. mjesto u disciplini 200 m leptir 2:35,66, dok je Deniju Juri anu (94.) pripalo 8. mjesto u disciplini 200 m leptir 2:36,83. Jakov Rojko (97.) osvojio je 2. mjesto u disciplini 100 m slobodno 58,53 – drĹžavni limit i 3. mjesto u disciplini 200 m mjeĹĄovito 2:35,35 – drĹžavni limit u kategoriji B (dje aci ro eni 1996./97.), dok je Luki Dodleku (‘97.) u istoj kategoriji pripalo 4. mjesto u disciplini 200 m leptir 2:46,70 – drĹžavni limit.
Pliva i PK-a osvojili su etiri medalje te je otplivano pet drĹžavnih limita
ODRĹ˝ANA izborna skupĹĄtina planinarskog kluba “Extremâ€?
Davor Borkovi novi zamjenik predsjednice ProĹĄle je srijede odrĹžana godiĹĄnja izborna skupĹĄtina planinarskog kluba “Extremâ€? u sjediĹĄtu Kluba na SRC-u “Mladostâ€? akovec, na kojoj su prihva ena izvjeĹĄ a o financijskom stanju i radu kluba za proĹĄlu godinu, a govorilo se i o tome ĹĄto je na rasporedu i planu ove godine. OdrĹžana skupĹĄtina bila je izbornog karaktera te je potvr eno i izabrano vodstvo Extrema za dvogodiĹĄnje mandatno razdoblje. IzvrĹĄne unkcije i dalje e obnaĹĄati dosadaĹĄnji izvrĹĄni predstavnici kluba: predsjednica Roberta Radovi , tajnik Radovan Petrovi te novoizabrani zamjenik predsjednika Davor Borkovi . DosadaĹĄnja blagajnica Kluba Ema Korotaj i
ubudu e ostaje na toj poziciji, dok je knjiŞnica povjerena dosadaťnjem knjiŞni aru Davoru Borkovi u. Za lanove Nadzornog odbora izglasovani su Franjo Posavec, Anita Škvorc i Željko Horvat. Novi lanovi Suda asti jesu Ljiljana Novosel, Kristijan Srpak i Robert Belovi . Iz planiranih ovogodiťnjih aktivnosti kluba izdvajaju se planinarske i biciklisti ke aktivnosti, te nastavak i unaprje enje suradnje s ostalim me imurskim planinarskim druťtvima (HPD Me imurje, PD Bundek i PD Prelog), te Gradskim bazenima akovec, Atletskim klubom Me imurje i drugim srodnim udrugama i institucijama. (bť)
Uz Pozoje, na prvenstvu nastupa joĹĄ devet klubova iz Zagreba i okolice
in ormacija o prvenstvu i klubu posjetite Facebook grupu IHKPozoji ili stranicu www.hrhokej. net. Ovaj relativno novi sport iz dana u dan privla i sve viťe paŞnje upravo zbog uspjeha Medveť aka u srodnom sportu – hokeju na ledu. Donedavno relativno nepoznati sport u naťim krajevima, zbog izuzetne dinamike igre, danas je priznat na svjetskoj sceni i sve je ve i broj mladih Şeljnih brzine i eksplozivnosti karakteristi ne za inline hokej. Interesantan podatak je da se u proteklih godinu dana broj inline hokej klubova pove ao na desetak klubova iz cijele Hrvatske.
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 59
60
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 61
62
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
18. svibnja 2010.
Op ina Domašinec na temelju odredbe lanka 32. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine” broj 152/08) i Odluke o raspisivanju javnog natje aja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Op ine Domašinec za k.o. Domašinec i k.o. Tur iš e, Klasa: 021-05/10-01/47, Urbroj: 2109/4-10-01 koju je donijelo Op insko vije e Op ine Domašinec na 7. sjednici održanoj dana 11.05.2010. godine, objavljuje
JAVNI NATJE AJ za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Op ine Domašinec za k.o. Domašinec i k.o. Tur iš e I. Daje se u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Op ine Domašinec u katastarskim op inama Domašinec i Tur iš e, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na podru ju Op ine Domašinec (“Službeni glasnik Me imurske županije” br. 1/03.) predvi eno za zakup: Poljoprivredno zemljište daje se u zakup na vrijeme od 20 godina. BR. KAT. ESTICE
NAZIV KATASTAR. ESTICE
KAT. KULTURA
KAT. KL.
POVRŠINA (ha)
PO ETNA CIJENA ZA ESTICU U NATJE AJU ZA ZAKUP
K.O. DOMAŠINEC 104/1 176/2 207 648 2390 2464 2554 2722 3055 3429 3623 3624 3789 3791 4052/2 4173 7267/1 DIO 7299/2 7679 8552 9102 9647/1 9647/41 9647/42 10042 10492 10494 10676 10909 12081 12082 12083 12103 12109 12113 12121 12153 12158 12188 12189 12191 12214 12219 12241 12322 12559 12560 12565 12568 12572 12573 12574 12575 12576 12577 12593 12595 12596 12597 12598 12599
VRBULJA MEKA NOKOVA GODINOVA MEKA JALES GABOROV KR POD RAKITJE PODRAKITJE HR KOVICA CIGLENICE PAVLOVA ISTINA PAVLOVA ISTINA DRVARIJUM DRVARIJUM DRVARIJUM OSRANEC GMAJNA VELIKE POŽARINE PRESEKI GOMILA GOMILA GUŠ ARA GUŠ ARA (1) GUŠ ARA (2) MO VARE SLOKOVEC SLOKOVEC KOD LIPOV. MOSTA SLOK. PROJNICA BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC KA AK BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC BIŠKUPEC
ORANICA LIVADA LIVADA ORANICA LIVADA LIVADA LIVADA ORANICA TRSTIK PAŠNJAK LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA ORANICA ORANICA ORANICA PAŠNJAK PAŠNJAK ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA LIVADA LIVADA PAŠNJAK PAŠNJAK LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA ORANICA LIVADA LIVADA LIVADA ORANICA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA LIVADA
3 5 4 4 3 3 3 3 1 2 3 3 3 4 3 6 4 5 3 3 2 5 5 5 4 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 5 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5
0,0506 0,0161 0,0539 0,0059 0,4465 0,0756 0,0748 0,0321 0,2207 0,2175 0,1572 0,5207 0,8319 0,0614 0,1783 0,5978 0,0074 1,2921 0,0462 0,0071 0,0880 3,4456 2,7438 4,1410 2,2251 0,1550 0,3156 0,0495 0,2478 0,1895 0,3649 0,1977 0,1645 0,1855 0,1748 0,1695 0,0657 0,0903 0,1726 0,1880 0,0482 0,3418 0,1897 0,1932 1,8409 0,1600 0,1761 0,1949 0,2006 0,4160 0,2159 0,2364 0,3018 0,2788 0,3268 0,1717 0,1368 0,1308 0,1243 0,2859 0,2497
34,41 9,29 31,12 3,69 257,76 47,44 46,94 21,83 84,26 90,26 98,64 326,74 522,02 38,53 111,88 375,12 5,03 878,63 31,42 2,95 36,52 2.343,01 1.865,78 2.815,88 1.396,25 97,26 198,04 18,90 94,61 109,40 210,66 114,13 94,97 107,09 100,91 97,85 37,93 52,13 99,64 108,53 30,15 197,32 109,51 111,53 1.151,67 92,37 101,66 112,52 115,81 240,16 124,64 136,47 174,23 160,95 188,66 99,12 78,97 75,51 71,76 165,05 144,15
K.O. TUR IŠ E 2/1 2/4 2/5 2/6 4/2 4/7 7/11 7/12 181 207 207 287 401 404 405 407 408 409 410 440 466 467 472 473 488 497 965 1087 1088 1161 1162 1163 1164 1165 1166 1241 1242
GMAJNA GMAJNA (1) GMAJNA (2) GMAJNA GMAJNA GMAJNA GMAJNA GMAJNA GRADIŠ E CAPAŠ CAPAŠ DVORIŠKE SENOK. DVORIŠKI KUT KOT KOT DVORIŠKI KUT DVORIŠKI KUT DVORIŠKI KUT DVORIŠKI KUT DVORIŠKO MALA DOLENICA MALA DOLENICA MALA DOLENICA MALA DOLENICA TRNJI E TRNJI E ZAVRTNICA GAJI
GAJI
ŠKARJE ŠKARJE ŠKARJE ŠKARJE ŠKARJE ŠKARJE REŠNJA REŠNJA
ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA PAŠNJAK PAŠNJAK PAŠNJAK PAŠNJAK PAŠNJAK LIVADA LIVADA LIVADA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA LIVADA ORANICA LIVADA ORANICA LIVADA LIVADA ORANICA ORANICA
5 5 5 5 3 3 2 2 2 4 5 4 6 6 7 7 7 7 7 6 5 5 6 6 5 5 5 6 5 5 6 5 6 5 5 5 5
14,5534 2,2562 0,8590 0,5865 1,0688 1,3378 10,9990 3,0541 0,1363 0,2593 0,5186 0,2108 0,0797 0,2962 0,0684 0,1312 0,1415 0,3080 0,2696 0,1804 0,2058 0,1998 0,3137 0,1558 0,1347 0,1018 0,0964 0,1225 0,0718 0,0183 0,9498 0,3415 0,0958 0,0065 0,5125 0,2424 0,4391
12.224,86 1.895,21 721,56 492,66 431,53 540,14 4.440,85 1.233,09 55,03 151,69 303,38 123,32 66,95 248,81 57,46 110,21 118,86 258,72 226,46 151,54 172,87 167,83 263,51 130,87 113,15 85,51 80,98 102,90 42,00 10,71 797,83 199,78 80,47 3,80 299,81 203,62 368,84
1243 1295/1 1295/2 1309/1 1309/2 1310/1 1310/2 1319/1 1319/2 1319/3 1319/4 1325 1326 1331 1406 1429 1436 1437 1454/1 1454/2 1455 1458/1 1458/2 1460 1466/1 1466/2 1467/1 1467/2 1470/1 1470/2 1477 1493/1 1493/2 1498/1 1498/2 1499/1 1499/2 1524 1525 1549 1552 1560 1587/1 1587/2 1589 1590/1 1590/2 1602 1603 1604 1605 1608 1611/1 1611/3 1650 1651 1663/1 1663/2 1664/1 1664/2 1735 1752 1755/1 1766 1778 1821 1829 1830 1863 1864 1893 1894 1901 1904 1905 1906 1908 1910 1911 1954 1955 1956 1959/1 1959/2 1967 1968 2016 2017 2018 2023 2026 2031 2036 2059/2 2060/1 2060/3 2060/4
REŠNJA REŠNJA REŠNJA REŠNJA REŠNJA REŠNJA REŠNJA PRI REŠNJI PRI REŠNJI PRI REŠNJI PRI REŠNJI PILJ PILJ PRI PILJU TRNJI E ŠTUK ŠTUK ŠTUK PINTARICA PINTARICA PINTARICA PINTARICA PINTARICA ŠTUK PINTARICA PINTARICA PINTARICA PINTARICA PINTARICA PINTARICA ŠTUK KRA INA KRA INA KRA INA KRA INA KRA INA KRA INA KRA INA KRA INA MALA DOLENICA HUDOKRUŠNICA HUDOKRUŠNICA HRASTINA HRASTINA HRASTINA HRASTINA HRASTINA HRASTINA HRASTINA HRASTINA HRASTINA PRODNICA PRODNICA PRODNICA DOLI
DOLI
TURKOVICA TURKOVICA LEDVENICA LEDVENICA DOLI
MALI DOLI
H RASTI N E JABUKA JABUKA CIRKVENO JEZVERŠ ICA MALA MEKOTKA DOLI
DOLI
VRBICE VRBICE POD BEREK POD BEREK POD BEREK POD BEREK POD BEREK POD BEREK POD BEREK ROBJE ROBJE POD BEREK ROBJE POD BEREK VUKLINKA VUKLINKA DOZICA PRODNICA POD BEREK POD BEREK POD BEREK GORE POD BEREK GORE POD BEREK POD BEREK GORNJI BEREK CRNI JARAK CRNI JARAK CRNI JARAK CRNI JARAK
ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA LIVADA ORANICA VINOGRAD VINOGRAD ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA LIVADA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA VINOGRAD ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA PAŠNJAK PAŠNJAK PAŠNJAK
6 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 4 4 7 3 4 7 7 7 7 7 8 4 4 8 8 7 7 7 7 6 6 6 6 6 6 6 6 5 6 6 6 6 6 7 4 6 6 6 6 6 6 6 7 7 4 7 7 8 8 7 7 7 7 7 7 6 5 3 3 3
0,2445 0,1173 0,0585 0,0733 0,0276 0,0710 0,0321 0,1198 0,1279 0,0551 0,0559 0,1286 0,0326 0,1290 0,1267 0,2040 0,1348 0,1308 0,0270 0,0159 0,0484 0,0239 0,0155 0,2360 0,2203 0,0359 0,1886 0,0227 0,1239 0,0170 0,3501 0,1644 0,0781 0,0498 0,0194 0,1438 0,0487 0,0363 0,0872 0,1395 0,0619 0,0321 0,4892 0,0253 0,1791 0,0046 0,0061 0,1101 0,1956 0,0838 0,2594 0,0984 0,0496 0,0293 0,0590 0,1569 0,1703 0,0730 0,0893 0,0207 0,1765 0,2190 0,1840 0,2708 0,1590 0,4301 0,0507 0,1005 0,1537 0,1229 0,0453 0,0505 0,0870 0,2498 0,0922 0,1472 0,0802 0,2719 0,2727 0,1521 0,1057 0,0412 0,0548 0,2449 0,1317 0,1441 0,1256 0,0600 0,1879 0,1211 0,2073 0,3045 0,2283 0,0221 0,0514 0,0110 0,0048
205,38 98,53 49,14 61,57 23,18 59,64 26,96 100,63 107,44 46,28 46,96 108,02 27,38 108,36 106,43 171,36 113,23 109,87 22,68 13,36 40,66 20,08 13,02 198,24 185,05 30,16 158,42 19,07 104,08 14,28 294,08 138,10 65,60 41,83 16,30 120,79 40,91 21,24 51,01 117,18 52,00 26,96 410,93 21,25 150,44 3,86 5,12 92,48 114,43 49,02 217,90 82,66 41,66 24,61 49,56 131,80 143,05 61,32 75,01 17,39 148,26 183,96 154,56 227,47 133,56 361,28 42,59 84,42 129,11 103,24 38,05 29,54 73,08 209,83 77,45 123,65 67,37 228,40 229,07 127,76 88,79 34,61 46,03 205,72 110,63 121,04 105,50 50,40 157,84 101,72 174,13 255,78 191,77 12,93 20,75 4,44 1,94
površinu es ce, • visinu ponu ene zakupnine, pojedina no za svaku es cu ako se ponuda podnosi za više es ca, • ponudi se obavezno prilaže dokaz o prvenstvenom pravu zakupa iz to ke VI. ovog natje aja, • ponudi se obavezno prilaže gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta. III. Ako su pod jednim brojem ozna ene dvije ili više es ca poljoprivrednog zemljišta, ponuda se mora da za sve navedene es ce zajedno pod m brojem, jer su kao cjelina predmet zakupa (vidi napomenu pod to kom I.) IV. Prvenstveno pravo zakupa ima zi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju prema redoslijedu propisanom lankom 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlas tom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 2. pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos i nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlas tom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 3. ostale zi ke ili pravne osobe koje se namjeravaju bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Ako je više osoba iz lanka 36. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i koji je poljoprivredno zemljište koris o na temelju valjanog ugovora o zakupu, b) dosadašnji posjednik koji uredno obra uje poljoprivredno zemljište i koji je pla o sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta, c) pravna ili zi ka osoba koja je vlasnik gospodarskog objekta za uzgoj stoke, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2,5 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu, a pogodne su za ratarsku i sto arsku proizvodnju, d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je mla i od 40 godina, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je odobren projekt u okviru Opera vnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske iz podru ja poljoprivrede. Ako je više osoba iz lanka 36. stavka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ima prebivalište na podru ju Op ine Domašinec, b) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iji nositelj ima završen poljoprivredni fakultet ili drugu poljoprivrednu školu, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca ili lan obitelji smrtno stradalog, zato enog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnoš u. V. Fizi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju ima prvenstveno pravo zakupa prema utvr enom redoslijedu uz uvjet da prihva najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponu a a koji ispunjava natje ajne uvjete za istu katastarsku es cu zemljišta. VI. Osobe koje sudjeluju u natje aju obavezno moraju uz ponudu priloži dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo na zakup poljoprivrednog zemljišta i to: • gospodarski program koji sadrži podatke: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehni ke karakteris ke gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet zakupa i prikaz o ekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji, • obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak), • potvrda transakcija "117" ili "131" koju izdaje nadležni ured Zavoda za mirovinsko osiguranje, • obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik i preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva), • pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos (dokaz: izvod iz sudskog registra), • dosadašnji zakupac zemljišta (preslika ugovora o zakupu i potvrda da nema dugovanja po osnovi zakupa izdana od Op ine Domašinec, • gospodarski objekt (dokaz: gra evna ili uporabna dozvola), • odnos grlo-hektar – potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik, • dokaz o sto nom fondu – potvrda Hrvatskog sto arskog centra, • odluka Županijskog ili središnjeg Povjerenstva kojom se odobrava projekt u okviru Opera vnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, • uvjerenje o prebivalištu, • ovjerenu presliku diplome o završenom poljoprivrednom fakultetu ili svjedodžbu o završenoj drugoj poljoprivrednoj školi, • dokaz da je osoba razvoja eni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i lanovi poginulog, umrlog, zato enog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnoš u (dokaz o statusu – potvrdu izdaje nadležna služba Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova). VII. Nevaže im ponudama smatraju se: • ponude koje prelaze dvostruki iznos po etne cijene zakupnine, • zajedni ke ponude dvaju ili više ponuditelja, VIII. Kod sklapanja ugovora o zakupu govorit e se revalorizacija zakupnine sukladno lanku 75. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. IX. Pismene ponude šalju se poštom, preporu eno u zatvorenim omotnicama s naznakom: "Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta – NE OTVARAJ", na adresu: Op ina Domašinec, Mar na Pušteka 9, Domašinec, 40318 Dekanovec. Krajnji rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natje aja. X. Nepravovremene i nepotpune ponude ne e se uze u razmatranje.
Napomena ponuditeljima za es ce pod oznakom (1) i (2): (1) es ca br. 9647/41 k.o. Domašinec i es ca br. 2/4 k.o. Tur iš e, u naravi ine jednu cjelinu, te ih ponuditelj mora u svojoj ponudi naves obje. (2) es ca br. 9647/41 k.o. Domašinec i es ca br. 2/5 k.o. Tur iš e, u naravi ine jednu cjelinu, te ih ponuditelj mora u svojoj ponudi naves obje. Ako ponuditelj daje ponudu samo za jednu od es ca unutar oznake (1) i/ili (2), takva se ponuda smatra nevaže om. Pravo na sudjelovanje u natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe. II. Pismena ponuda za zakup nekretnina ozna enih u to ci I. ovog javnog natje aja sadrži: • ime i prezime odnosno naziv podnositelja ponude, JMBG i OIB za zi ke osobe, odnosno MB i OIB za pravne osobe, • preslika osobne iskaznice (za zi ke osobe), • katastarsku op inu i broj katastarske (katastarskih) es ca za koju (koje) se ponuda podnosi, te
XI. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja sukladno zapisniku Povjerenstva za obavljanje poslova vezanih uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države donosi Op insko vije e Op ine Domašinec, uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. O donesenoj odluci iz stavka 1. ove to ke obavještavaju se svi sudionici natje ajnog postupka za odre enu nekretninu. Nakon dobivene suglasnos Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te po sastavljanju nacrta ugovora o zakupu na koji je nadležno Županijsko državno odvjetništvo u akovcu dalo pozi vno mišljenje, op inski na elnik i najpovoljniji ponuditelj sklapaju ugovor o zakupu. XII. Ostale informacije se mogu dobi u Uredu op inskog na elnika ili na telefon broj 040 863 240. Klasa: 021-05/10-01/47 Urbroj: 2109/4-10-02 Domašinec, 11.05.2010.
18. svibnja 2010.
Informacije 63
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
Na temelju lanka 277. st. 2. Zakona o trgova kim društvima i lanka 41. Statuta trgova kog društva “Agrome imurje” d.d. akovec, Ru era Boškovi a 10 (u daljnjem tekstu: Društvo), Uprava Društva s a z i v a,
XIX. REDOVITU GLAVNU SKUPŠTINU dioni kog društva „AGROME IMURJE“ d.d. akovec, Ru era Boškovi a 10, koja e se održa 29. lipnja 2010. godine u 12,00 sa u sjedištu Društva, Za Glavnu skupš nu Uprava predlaže slijede i Dnevni red: 1. Otvaranje Glavne skupš ne Društva i veri kacija nazo nih i zastupanih dioni ara, 2. Predo enje Godišnjih nancijskih izvješ a Društva za 2009. godinu nakon što su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor te izvješ a Uprave o stanju Društva za 2009. godinu, 3. Izvješ e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vo enja poslova Društva, o rezulta ma ispi vanja godišnjih nancijskih izvješ a, izvješ a o stanju Društva za 2009. godinu te prijedloga odluke o pokri u gubitka za 2009. godinu, 4. Donošenje odluke o pokri u gubitka za 2009. godinu, 5. Donošenje odluke o davanju razrješnice (odobrenja za rad) lanovima Uprave za vo enje poslova Društva u 2009. godini, 6. Donošenje odluke o davanju razrješnice (odobrenja za rad) lanovima Nadzornog odbora za obavljeni nadzor vo enja poslova Društva u 2009. godini, 7. Donošenje odluke o izmjenama i dopuna Statuta Društva, 8. Donošenje odluke o izboru lanova Nadzornog odbora, 9. Donošenje odluke o imenovanju revizora Društva za 2010. godinu.
Na temelju lanka 34. Statuta Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 15/09.) i lanka 6., 21. i 22. Odluke o subvencijama u poljoprivredi („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 6/10.), župan Me imurske županije objavljuje
ISPRAVAK NATJE AJA za dodjelu subvencija u poljoprivredi za 2010. godinu Mijenja se natje aj za dodjelu subvencija u poljoprivredi za 2010. godinu objavljen 11. svibnja 2010. godine u listu «Me imurje» i «Me imurskim novinama», na na in da:
To ka 4. Prihva a se odluka da se gubitak u poslovanju za 2009. godinu u iznosu od 2.994.432,23 kn pokrije iz ostalih rezervi. To ka 5. Daje se razrješnica (odobrenje za rad) lanovima Uprave za vo enje poslova Društva u 2009. godini. To ka 6. Daje se razrješnica (odobrenje za rad) lanovima Nadzornog odbora za obavljeni nadzor vo enja poslova Društva u 2009. godini. To ka 7. Prihva a se prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Društva, kako slijedi: lanak 1. U lanku 7. st. 1. podst. 20. Statuta Društva na kraju re enice brišu se „znaci navoda“, a „to ku“ zamijenjuje „zarez“. Iza podst. 20 dodaje se novi podstavak koji glasi: - * veterinarska služba. lanak 2. U lanku 61. st. 2. broj „2“, zamijenjuje broj „6“. lanak 4. Ostale odredbe Statuta ostaju nepromijenjene. lanak 3. Ove Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom upisa u sudski registar Trgova kog suda u Varaždinu. lanak 5. Ovlaš uje se Uprava Društva izradi pro iš eni tekst Statuta. To ka 8. Prihva a se prijedlog da se za lanove Nadzornog odbora izaberu slijede i kandida : - Adrian Horvat iz akovca, Tina Ujevi a 34, OIB: 63194067042, - Zvonimir Pahek iz Gori ana, Dr. Vinka Žganca 14, OIB: 93868872953, - Vesna Pavi i -Paunovi iz akovca, Dr. Vlatka Ma eka, OIB: 53357745761, - Irena Siladi iz Kotoribe, Alojzije Stepinca 3., OIB: 86527753923. To ka 9. Prihva a se odluka da se za obavljanje poslova revizije Društva za 2010. godinu imenuje društvo “REVconto” d.o.o. iz akovca, Kralja Tomislava 7. Poziv dioni arima Društva Pozivaju se dioni ari Društva da sudjeluju u radu Glavne skupš ne. Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupš ni imaju svi dioni ari ije dionice vodi Središnje klirinško depozitarno društvo i koji prijave svoju nakanu sudjelovanja na Glavnoj skupš ni najmanje dva dana prije njezina održavanja. Pisane prijave za Glavnu skupš nu prima Veri kacijska komisija Društva, na adresi akovec, Ru era Boškovi a 10, po evši od prvog idu eg radnog dana nakon objave ovog oglasa. Dioni ara može zastupa opunomo enik na temelju pisane punomo i, s m što je opunomo enik dužan dostavi pisanu punomo u roku predvi enom za prijavu sudjelovanja na Glavnoj skupš ni. Ako opunomo enik zastupa pravnu osobu mora uz punomo priloži i dokaz iz kojeg je vidljivo ovlaštenje izdatnika punomo i da zastupa tu pravnu osobu (izvadak iz sudskog registra). Dioni ar, odnosno opunomo enik dioni ara koji se nije prijavio u roku predvi enom za prijavu ne e mo i sudjelova u radu Glavne skupš ne. Materijali koji služe kao podloga za raspravu i odlu ivanje na Glavnoj skupš ni bi e dostupni dioni arima na uvid radnim danom od 11,00 do 14,00 sa u sjedištu Društva i to od dana objavljivanja ovog oglasa do održavanja Glavne skupš ne. “Agrome imurje” d.d. akovec
poginulom hrvatskom branitelju
BLAŽENKU PERASU 24.5.1992. - 24.5.2010.
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije
1. U to ki 3.12. Nabava uzgojno valjanih rasplodnjaka, u drugoj re enici iza rije i «ispla uje» dodaju se rije i: «za rasplodna grla nabavljena na podru ju Me imurske županije». 2. U to ki 3.13. Nabava uzgojno valjanih nazimica, u prvoj re enici iza rije i «testu» stavlja se to ka i brišu se rije i: «u iznosu od 300,00 kn po grlu», te se dodaje re enica: «Subvencija se ispla uje za nazimice nabavljene na podru ju Me imurske županije, u iznosu od 300,00 kn po grlu».
ZAVOD ZA KONTROLU KVALITETE d.o.o. Park R. Kropeka 2, 40000 AKOVEC objavljuje
NATJE AJ
3. U ostalim dijelovima natje aj ostaje neizmijenjen. Klasa: 421-03/10-02/2 Urbroj: 2109/1-01-10-02 akovec, 12.05.2010.
ŽUPAN: Ivan Perho
PRIJEDLOZI ODLUKA Uprava i Nadzorni odbor predlažu Glavnoj skupš ni donošenje slijede ih odluka: To ka 3. Prihva a se Izvješ e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vo enja poslova Društva, o rezulta ma ispi vanja godišnjih nancijskih izvješ a, izvješ a o stanju Društva za 2009. godinu te prijedloga odluke o pokri u gubitka za 2009. godinu.
IN MEMORIAM
Na temelju zaklju ka Op inskog na elnika Op ine Sveta Marija raspisuje se
NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora u Donjem Mihaljevcu, akove ka 42 1. U zakup se daje poslovni prostor u Donjem Mihaljevcu, Èakoveèka 42 (isto ni dio Doma kulture), koji se sastoji od ve e prostorije, sanitarnog vora za gostestranke te za osoblje, priru nog skladišta i spremišta za ogrjev ukupne površine cca 70 m2. 2. Poslovni prostor daje se u zakup za obavljanje djelatnos ugos teljstva. 3. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina. 4. Minimalni iznos ponu ene mjese ne zakupnine koja se može ponudi za poslovni prostor iznosi 300 Eura (protuvrijednost u kunama). 5. Vanjsko ure enje poslovnog prostora ide na teret zakupodavca, a sva unutrašnja ure enja i preinake za potrebe obavljanja djelatnos izvodit e zakupnik na svoj trošak, a uz suglasnost Op ine. Zakupnik je dužan snosi i sve troškove teku eg održavanja poslovnog prostora kao i troškove komunalija – režija. 6. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem pošte preporu eno na adresu: Op ina Sveta Marija, Trg bana Jela i a 1, 40326 Sveta Marija, s naznakom “NE OTVARAJ – NATJE AJ ZA ZAKUP” do 24.05.2010.g. u 14,30 sa kada e se na navedenoj adresi održa javno otvaranje ponuda. 7. Sve dodatne informacije zainteresirani mogu dobi u Op ini Sveta Marija ili na tel. 040/660-001.
ZA RAD NA NEODRE ENO 1. radno mjesto: BRAVAR – 2 izvršitelja 2. radno mjesto: BRAVAR-ZAVARIVA – 1 izvršitelj 3. radno mjesto: ZAVARIVA -MAG – 2 izvršitelja Rad u serijskoj proizvodnji u radioni poslodavca; jedna smjena. Zainteresirani kandidati mogu se osobno javiti u ZKK d.o.o. ili na telefone 040/311-170, 311-226
ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC Ivana Gorana Kova i a 1e, 40000 akovec raspisuje
NATJE AJ Za sklapanje Ugovora o radu na odre eno vrijeme na poslovima primalje (SSS) sa pokusnim radom od 3 mjeseca – 1 kandidat (m/ž) Uz ponudu kandidat prilaže slijede u dokumentaciju: - svjedodžbu o završenoj školi, - uvjerenje o položenom stru nom ispitu o prednjem zvanju, - licencu, - domovnicu (sve dokumente u originalu ili preslici) Ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavlja se Županijskoj bolnici akovec, I.G. Kova i a 1e, akovec u roku od 10 dana od objave natje aja. Odluka o odabiru kandidata i obavijest o izboru nakon obavljenog osobnog intervjua sa kandida ma dostavit e se svim kandida ma u roku od 15 dana. Županijska bolnica akovec
IZ MATI NOG UREDA RO ENI: EMILI TOPLEK, k i Natalije i Daria; ARIAN VI AR, sin Sandre i Maria; JAN BORŠI , sin Aleksandre i Nevena; TINA HORVAT, k i Gordane i Josipa; GABRIJELA FILIPI , k i Tanje i Davora; ANDRO RAPAI , sin Romine i Vladimira; ANTONIJA NOVAK, k i Marine i Tonija; LORY DRUŽINI , k i Aleksandre i Marka; HANA LU I , k i Ljiljane i Dejana; GABRIJEL JALUŠI , sin Karoline i Kris jana; JURA OV AR, sin Mojce i Tomislava; ELA VRTARI , k i Stanke i Maria; MATIJA ŠVENDA, sin Marije i Alena; RIKARDO HORVAT, sin Radmile i Nedeljka; SIMON I RAFAEL FRIŠ I , sinovi Mateje i Gorana; DAVID IGNAC, sin Emine i Krune; FILIP ARAMBAŠI , sin Natalije i Samira; FRAN PINTARI , sin Tanje i Ivice; JULIJANA ŽINI , k i Ivanke i Zdravka; BLAŽ PATAFTA, sin Ivane i Saše; ANA PATRICIJA ŠTAJEREC, k i Ines i Kris jana; MIA BALENTA, k i Maje i Nevena; SANTINO HORVAT, sin Romane; TIN VUGRINEC, sin Damire i Nikole; KLEA REBERNIK, k i Brigite i Nenada; NOAH BAKSA, sin Valen ne Baksa; REBEKA BOGOMOLEC, k i Nine i Mihaela ( akovec). VJEN ANI: Maja Talan i Zdravko Mlinari ; Marija Ivanek i Samir Golub; Branka Bleš i Ivan Balunovi ; Magdalena Martinjak i Davor Kocijan ( akovec). Jelena
Lisjak i Ilija urkin (Dekanovec). Slavica Ken el i Tihomir Pavlic (Kotoriba). Monika Podgorelec i Miroslav Lisjak; Maja Murota i Vitomir Horvat; Dijana Boži i Tomica Gori anec (Mursko Središ e). Sanja Blažeka i Miroslav Kalšan; Monika Mar nec i Ivica Horvat (Prelog). UMRLI: Ivan Kutnjak, ro . 1964.; Dušan uri , ro . 1958.; Dragica Petran, r. Komes, ro .1935.; Ivan Žerjav, ro . 1945.; Ana Murši , r. Novak, ro . 1931.; Irma Brodar, r. Sabo, ro . 1927.; Dragu n rn ec, ro . 1940.; Mijo Lajtman, ro . 1917.; Dražen Krunoslav Berkovi , ro . 1939.; Josipa Ma ari , r. Korent, ro . 1923.; Ivan Juras, ro . 1931.; Katarina Kozjak, r. Vodopija, ro . 1921.; Katarina Zrna, r. Mihalec, ro . 1935.; Julijana Kapelari, r. Šranc, ro . 1927.; Stanislav Makovec, ro . 1948.; Vjekoslav Vukovi , ro . 1922.; Biserka Borko, r. Golub, ro . 1956. ( akovec). Franjo Tkalec, ro . 1949.; Antun Haži , ro . 1936.; Ivana Jambrovi , r. Hudin, ro . 1926. (Štrigova). Valen n Drk, ro . 1930. (Dekanovec). Gizela Ciceli, ro . 1918.; Željko Gorenec, ro . 1969. (Kotoriba). Augustin Hrustek, ro . 1930. (Mala Subo ca). Josip Zadravec, ro . 1942. (Mursko Središ e). Feliks Miklin, ro . 1937. (Nedeliš e). Stjepan Mikloška, ro . 1941. (Prelog).
64
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889
OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob. 098/1760-634 OTKUPLJUJEM osobna, kombi, teretna, skutere, auto i kamp prikolice i drugo, mob. 092/263-8882 PRODAJEM FORD FIESTU 1.4 2007.g., klima, abs, zra ni jas., centralno itd., prva reg. 2008.g., 28tkm. mob. 099/198-5656 PORODAJEM MERCEDES 200E, reg. do. 10/2010., u ispravnom stanju. mob. 095/901-7452 OPEL KADET 1988.god., dijamantnoplave boje, reg. do 6.mj., vrlo povoljno. mob 098 912 4691 PRODAJEM TOMOS automa c kao nov, te prodajem gume Con nental 205/65R 16c za kombi. mob. 098 164 3871 PRODAJEM SKUTER SYM 2006.g., servisiran, u super stanju, povoljno. mob. 091 523 7770 VW PASAT 1.6td 1990g., reg. do kraja11. mj., alu felge, 10.000kn, prodajem ili mijenjam za razno, mob. 098 9563 862 PRODAJE SE OPEL VECTRA karavan 1.6 100KS, u odli nom stanju, parking senzori, maglenke, alu 16 s gumama 205/55/16 + set eli nih felgi sa zimskim gumama, mog. zamjena za dizel karavan renault laguna, audi a4, volvo, peguet 406, mob. 092 201 3241 PRODAJEM GOLF II 1989.g., reg. do 3./11., cijena 5.500 kn, mob. 098 161 3791 MERCEDES C180, lakše ošte en, vozno stanje, 1994.g., crni, klima, uš uvan, 2.500eur, mob 091 929 6442 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 CLX 1991. god., neregistriran. mob. 098 491 636 HITNO PRODAJEM SEAT Cordobu 1.4 63Kw 2007.g, crvene boje, garažirana, u odli nom stanju, 1.vl., reg. do 8./10., abs, 2 zra na, klima, servo, centralno, radio cd mp3 s komandama na volanu, tel: 098 600 125 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 SKUTER 50ccm, star godinu i pol, prije eno 700km, kao nov, cijena po dogovoru, može i na rate, mob. 091/524-3591 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan, diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, reg. godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT CLIO 1.2 16V, 3 vrata, crne boje, klima, abs, zr.jastuci, maglenke, daljinsko. tel. 098 600 114 ili 091 182 1169 OPEL CORSA COMBO 1.7 CDTI , klima, abs, elektri ni podiza i stakala, servo, radio cd, dalj. centr. zaklj., zr. jastuci, 46tkm, u sustavu pdv-a, 5.500eur, mob 098/273-510 MERCEDES 190E 1984.g., automa c, regis ran do 10/10. mob. 095-590-9215 SEAT IBIZA Sportrider II, 2008.g., 1.vl., 30tkm, reg do 4/2011.g., crna, servisna, besprijekoran, 7.800 eur; mob. 095/554-1198 PIAGGIO X8 150 Street 2006.g., reg. do 15.6., 12tkm, alarm sa dalj., original navlaka, 2 zatamnjene kacige, odli an, 15.000 kn, spuštena cijena, može 8.000 kn na 12 rata, a ostalo gotovina. tel: 040/639-801 ili 098 316 519
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
PRODAJE SE: opel corsa diesel ‘95.g., reg do 12.mj, za 1.399 eur; at brava ‘96.g., reg do 12.mj., neispravna, za 850eur; old mer kade c, reg. do 12.mj., odli no stanje, za 1.200 eur i dijelovi za at mareu karavan, tel: 098 777 095 VW BORA 1.9TDI 2000.g., u odli nom stanju, može zamjena za je iniji auto, cijena 6.300 eur, mob. 099/7736-026 REN O C A M PU S 1 9 91. g., r e g. d o 6./10., ispravan, u voznom stanju, 4 nove zimske gume, 500 eur, mob. 098/940-3711 FIAT CINQUACENTO 900i, registriran, crvene boje, u dobrom stanju, za 8.000 kn, tel. 098/136-1712 SEAT TOLEDO 1.6i 1996.g., metalik srebrni, šiber, servo, 2zra na, povoljno za 10.000 kn + 4 gume s alu felgama gra s, mob. 098/284-059 MOPED THOMOS automa k A3 ML, bijele boje, u voznom stanju, cijena ksna, 1.500 kn, mob. 091/395-8644 PRODAJE SE FORD TRANZIT 2002.g., 2000 turbo dizel, povišeni, produženi, mob. 091/927-6830 FIAT TIPO 1.4ie 1993.g., reg. do 7./010., neispravan, za 1.500 kn, mob. 091/931-5592 PRODAJEM MOTOR Keeway Supershadow 250ccm, star 18mj., registriran, servisiran, dalj. paljenje, alarm, mob. 098/242-737 BMW 525 TDS 1997., reg. do 11.mj., full oprema, alu M6 18’’, nove gume, 5.250 eur, mob. 098 600 110 BMW 320 D 1999.g, crni, serv. knjiga, ful oprema, 7.950 eura, tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002.g, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7110 PRODAJE SE plug dvobrazdni i tanjura a 20 diska, Tel. 098/632-494 PRODAJEM traktor Ferguson MF25, kola gumenjak, plug, brane, povoljno. tel: 099-319-17-19 PRODAJEM sija icu i treblja icu za kukuruz, cijena 2.000 kn, te prodajem plas ne sanduke od 10 i 20kg po 2kn/ kom. tel. 098 930 1431 PRODAJE SE KUKURUZ. tel. 865-274. PRODAJE SE SIJENO u balama, mob 098 426 668 PRODAJEM TRAKTOR Ursus star 27 g, neregistriran i silokombajn malo korišteni. tel. 042/645-161 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM traktorsku gajbu za svinje i novu mulja u za grož e, tel: 099/784-1989 PRODAJE SE motokultivator IMT-506 LS (komplet), komuša sa 6 valjaka, vaga Libela 200kg i krunja kukuruza Poljostroj. Zva poslije 17 sa na tel. 040/688-809 PRODAJEM plastenik 18x4m, plug Olt dvobrazdni, kukuruz u zrnu, elevator i trebilicu kukuruza (sve je ino). tel: 098 9211 929 KUPUJEM SILOS za žitarice vel. 10-20 tona i prodaje se 3-fazni eki ar za mljevenje žitarica, mob. 098/948-1727 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, te kawasaki ZX-7R nin a 750 kubika, 122KS, 1998.g., 53tkm, sa uvan, prodajem ili mijenjam za manji (a može i auto), mob. 098/190-3753 PRODAJE SE: prednji utovariva za IMT, plug IMT visoki, cirkular, okreta sijena Sip, kosa za traktor, eki ar sa škrinjom i kosilica, tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 6711 67KS, ure ena, generalka, neregistriran, malo rabljen, cijena 3.000 eur ksno, samo ozbiljne ponude, tel. 040/858-007 PRODAJEM TRAKTOR MF 4370 2002.g., roto brane 250cm, roto kosu 200cm, traktorski vili ar 800 i 1300kg, kultivator za kukuruz 2 i 4 reda. mob. 098/715-486
USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980
AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE UDRUGE PRIJATELJI TRAŽI DJELATNIKA. Javite se na 091-8988-004. TRAŽIM BILO KAKAV HONORARNI POSAO za obavljanje nakon 15h. Imam 8g. iskustva u vo enju poslovnice, a u obzir dolazi i bilo šta drugo. mob. 099/774-7713
KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima
Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa . Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO MOLIMO NA POKLON MOTORNU PILU.
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 IZRADA I MONTAŽA NAMJEŠTAJA PO MJERI (kuhinje, sobe, kupaone). Mob. 099/5936-278 URE ENJE I ODRŽAVANJE ZELENIH POVRŠINA, izrada travnjaka, šišanje živice, košnja, kr enje i iš enje terena, mob. 099 412 7863 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135. OBAVLJAM KERAMI ARSKE RADOVE, mob. 095 87 17 443 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069. IZNAJMLJUJEM RAZGLAS za koncerte, priredbe sportska i kulturna doga anja sa ili bez tonca (zvu nici, poja ala mikser, monitoring, mikrofoni) - vrlo povoljno, mob. 095/90 22 161 KEMIJA, MATEMATIKA I FIZIKA za osnovnu i srednju školu, mob. 098/988-1617
POSAO NOVI CAFFE & PEKARA u centru traži mlade i vedre osobe za voditelja i rad u smjeni. Prednost je voditeljsko iskustvo, someillerisko zvanje, znanje pekarskog posla ili sli no. Svoje molbe sa kratkim životopisom molimo šaljite na mail: plinotehnika@plinotehnika. com info tel: 040 384 277 OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064
POZNANSTVA SLOBODAN MUŠKARAC traži dragu i simpa nu djevojku ili ženu do 35g. za prijateljstvo i vezu. mob. 099/791-0645
NEKRETNINE - PRODAJA
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
PRODAJEMO STAN od 111 m2 u akovcu F. Pun eca 4, novogradnja, komforno ure en. mob. 098 241 126 PRODAJE SE GRADILIŠTE na atrak vnoj lokacji od 120m2 u Vu e ncu i gradilište u Vu etincu najljepša pozicija 120m2, tel. 098 962 691 ili 040 855 442 PRODAJE SE KU A u Maloj Subotici, odli na lokacija, odmah useljiva. Hitno! mob. 098/524-971 PRODAJEMO DVOSOBNI STAN na jugu i nedovršenu ku u na Martanama, tel: 098/133 6409 KUPUJEM ZEMLJIŠTE u Strahonincu te prodajem oranice u Macincu ili mijenjam za oranicu u Strahonincu. mob. 098 1370 717 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Pribislavcu u novom naselju, vlasništvo 1/1, 098/226-119 GRADILIŠTE U MIHOVLJANU, s pogledom na grad, preko puta “Šafrana”, 165 hv. (20x30m). Tel. 098/198-9410 PRODAJEM ILI DAJEM U NAJAM poslovnu halu 216m2 u centru Ma kovca. mob. 098/991-7090 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u,vel.1050m2,hitno i povoljno. Inf;091 523 7770 PRODAJE SE KOMFORNI DVOSOBNI stan u Zagrebu, Kamaufova 7 (kod Petrove bolnice), suteren, 60.97m2, spremište, zajedni ko dvorište. Potrebna adaptacija. info: marijan.stojko@gmail.com ili 095 2010 951 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM KU U u Istri, Filipana (6km od mora), pogodnu za turis ki obrt. Graši , mob. 091 3840 666 PRODAJEM 2-SOBNI STAN 76m2 s velikim balkonom i zatvorenom loggiom u centru Zagreba na vrhunskoj lokaciji. Tel. 098/179-6201 HITNO!!! PRODAJE SE STARIJA KU A s oku nicom u Sivici uz glavnu cestu, cijena po dogovoru. mob. 098/173-84-25 PRODAJE SE POSL. PROSTOR u centru Preloga, uhodan i opremljen, (knjižara Kekec). Tel: 091/3022-908
PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, 46m2, centar, visoko prizemlje, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažom, ispod Šafrana, novogradnja, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 FRIZERSKI SALON, novi, akovec, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 KUPUJEMO KU U u okolici k do vel 80m2 koju nije potrebno adaptirati, mob. 099/8282-199 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noš u kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, ku u s velikom oku nicom, pogodno za ekološki uzgoj, tel. 040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717
18. svibnja 2010.
POVOLJNO! AKOVEC – JUG: prodajem ku u u nizu, 180m2, parking, garaža, dvorište 80m2. mob. 098-393-170 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan, 70m2, 2.kat, mob. 095-590-9215 KUPUJEM MANJI 2-sobni ili 1,5-sobni stan s balkonom u akovcu ili blizini, novija zgrada, pla am gotovinom, uredni papiri. Molim samo ozbiljne ponude na tel: 0049/84-1129-4858 PRODAJEM OBITELJSKU KU U u Svetom Urbanu, 170m2 (vodovod, pl. centralno grijanje), oku nica, vrt, vo njak i šuma od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran život. tel. 830-055, 098/723-381 KU U 110 + 130m2 u nasljedstvo slobodnoj ženi u zamjenu za skrb muške osobe, ozbiljne ponude na mob. 098/9075-967. na sms ne odgovaram. PRODAJE SE ŠUMA od 300 hv u Slakovcu sa dosta drve a za rušenje, mob. 099/506-8698 NA PRODAJU KU A od 120m2 sa svim priklju cima, manjim gosp. objektom i oku nicom od 600 hv, u Štrigovi uz gl. cestu, zvati poslije 18 sati na tel. 040/851-292 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama, gradilište u Dragoslavcu, te drvo od ariša dugo 4m – hitno. Mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, dvojni objekat, povoljno, mob. 098/749-131
18. svibnja 2010.
PRODAJE SE KU A u k, strogi centar grada, s pogledom na crkvu, stambenoposlovni prostor 600m2 sa 1200m2 oku nice, pogodno za Dom umirovljenika. mob. 098/242-317 PRODAJE SE KU A katnica, može i etažno, stambeno-poslovna, R. Boškovi a 30 (sudska ulica), mob. 091/8830-720 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu. mob 098/946-5206 PRODAJE SE VIKEND vo njak- gradilište u Zasadbregu. mob 091/763-6571 PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili Jug akovca, mob. 098 241 232 PRODAJE SE DVOSOBNI novoure eni stan od 55m2 s garažom i manjim dvorištem u akovcu, mob. 098/426-610
IZNAJMLJIVANJE akovec, Kvaternikov trg (centar), prodaje se ili iznajmljuje posl. prostor 370m2 i “Megapark”, Žrtava fašizma 4: iznajmljuju se kancelarije, poslovni i skladišni prostor. Informacije: info@helcom-trade.hr, tel. 042/659-680 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI namješteni stan/ku a na jugu u akovcu, tel. 091/799-7583 ili 040/363-605 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN JEDNOSOBNI stan u akovcu I.pl. Zajca, pored Konzuma, mob. 098 854 034 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU, centar akovca, namještena, internet, kds, odvojena brojila, cijena 900 kn. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN novoure en dvosoban komforan stan sa klimom u centru akovca, mob. 098/677-740 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN stan u Šenkovcu. tel. 098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE URE ENA SOBA u akovcu/jug. tel 040/363-781 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI dvosoban stan u Murskom Središ u, 091 549 5873 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR (20m2) u Prelogu. mob. 098 191 4610 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa
Oglasnik 65
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe, 95m2, dvorište, garaža, Gajeva 23, akovec, mogu e za studente ili za hi obrt. tel. 091/1328-236 ili 091/5568-575 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU i g ar s o nij e r u na Ju g u, m o b. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 i 1-sobni stan od 45m2 u centru k, namješten, odvojena brojila plin i struja, zvati poslije 17 sati na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u k od 45m2, pored Zavoda za zapošljavanje, povoljno za ured ili hi obrt, a može i za studente. mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM 2.5-sobni polunamješteni stan u Vukovarskoj ul. u k, mob. 091/5635-772
ŽIVOTINJE
JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A ,
PRODA JEM SVINJE oko 100 kg, može i klanje, cijena po dogovoru. tel. 042/645-161 Prodaju se ŠTENCI ZLATNOG RETRIVERA, mob. 095 87 17 443 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, shi-tzu i mopsa, vlas uzgoj, stari 2mj., cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODA JU SE SVINJE za klanje o d 1 3 0 -14 0 k g , m o g . k l a n j a , t e l . 099/837-8719 PRODAJE SE POLOVICA SVINJE teške oko 180-200kg. mob. 099/285-3153 POVOLJNO SVINJE za klanje ili daljnji tov, više komada, te 2-brazdni plug, vrlo povoljno. tel. 091/519-1122 PRODAJEM o iš ene odojke i svinjske polovice, doma a ishrana, mogu a zamjena za žitarice, dostava. mob. 098/976-5331 PRODAJU SE ŠTENCI ŠARPLANINCA, istokrvni bez rodovnika, mob. 098/846-017 PRODAJEM JARI E za klanje i rasplodnog jarca, te muzilicu za koze i laktofriz od 150 lit. mob. 091/5222-327
ELEKTRONIKA PRODAJEM novi mobitel k800i za 500kn, može prema dogovoru, tel: 099 2633 154 PRODAJE SE PRINTER Deskjet HP 890C i matri ni printer Mannesmann Tally. mob. 098/519-309 PRODAJEM NOVI (zapakirani) mobitel Sony Ericsson T303, FM radio, Track IDtm, 1.3 megapixel camera, Bluetooth, WAP 2.O, mob. 098/600-125 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 MONITOR IBM, 17 incha, CRT, potpuno ispravan, za 200 kn, prodajem. Tel. 295-782 PRODAJEM KOMPJUTER Intel Pen um Dual Core RAM 2GB, HDD 320GB, LG DVD, RW, LCD monitor + printer/skener, crne boje, cijena 2.800 kn. mob. 098/9670-618
RAZNO PRODAJE SE STOLARSKA GLODALICA marke SCM p T 110N AB 2006.g.proizv.; KRUŽNA PILA za drvo marke Robland p 2320; BLANJALICA + debelja a marke Mini Max p FS 41 Elite; HIDRAULI NA PREŠA (3m otvor), 6 cilindra Simi; TRA NA BRUSILICA marke Mini Max p FS 41 Elite – strojevi su kao novi, sve upite o uvje ma prodaje nazva na broj 098/227-312 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM prozore i balkonska vrata raznih dimenzija, bez štokova, za cijelu ku u, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM RADIJATORE Lipovica ekonomik, rabljene, lanak 15 kn. tel. 098 946 5206 VE A KUTNA GARNITURA s foteljom, karirani štof, za slaganje lijevo-desno, 1.500 kn. mob. 098 63 11 66 PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE pisa a mašina “Olimpija” i dvosjed za sjedenje. tel. 040/384-417 KUPUJEM DRVA za ogrjev, više metara, narezana, te se prodaju gumena kola (2 kom), kukuružnjak metalni. tel: 098/95-65-200 DAJE SE U NAJAM LIVADA, prodaje se fasadna pe , grobno mjesto u Nedeliš u i plugovi 10 cola. tel. 360-596 PRODAJEM HRASTOVE vrtne garniture, stol i klupe, cijena 1.100,00 kuna ili po dogovoru. tel: 091 3840 666 PRODAJEM: krovni nosa novi za VW boru ili golf III; TV color 72cm stereo marke Sharp star 3g. i prodajem KU U katnicu sa 3 stana u Mar nskoj 38, blizu crkve, cijena dogovor. Tel. 040-543-825 PRODAJEM CRNE GOJZERICE br. 44, nove, za 300 kn, mob. 095/848-9753
PRODAJEM STOLNI RABLJENI KOMPI
(pogodan za internet) za 250kn, mob. 091/5195-688 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) Prodajem LEG MAGIC (500 kn) i pojas ABTRONIC extreme + gel (500 kn). Info na 098 306 676. ELEKTRI NI SKUTER prodajem, mob. 098 726 462 POKL ANJAM KORIŠTENI KOMPLET DNEVNI BORAVAK, mob. 098/187-8372 PRODAJEM UGOSTITELJSKI roš lj, fritezu, kotao, hladnjak, škrinju, radni stol, sudoper, pizza pe , gril za pili e, vaga, mesoreznica, perilica, štednjak. tel: 098 9211 929 KUPUJEM neispravna vozila, bakrene i aluminijske kablove 091 7300 505 PRODA JEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 STARA CIGLA o iš ena na paletama, motor Kawasaki 500 1991.g., registriran, odli an, mob. 091/391-5010 PRODAJEM DRVA za ogrjev, kratko piljena, bukva i grab, cijena povoljna, mob. 099/799-0062 PRODAJE SE o iš ena stara puna cigla na paletama, cijena 1-1.5kn/kom. mob. 091/946-1836 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ, zidne satove, lustere, srebro, porculan i ostale starine. tel. 858-347 PRODAJEM PERILICU rublja, ispravnu, povoljno, te vre e koprivnate (maže) i gume 175/70/14 s felgama 14cola, rupe 115mm, tel. 098/581-986 PRODAJE SE novi pvc prozor 5-komorni, profil rehau, sa izo staklom i roletom, vel. 105x105, cijena po dogovoru, mob. 091/6767-197 PRODAJEM TRI RABLJENA PROZORA vel. 140x140cm sa izo staklima, mob. 098/187-4351 SOBNA VRATA sa štokom, je ino, mob. 095/8496-848 PRODAJEM ULAZNA VRATA bez štoka dim. 200x90, akovec, Preloška 62, Mesari PRODAJEM FRANCUSKI bra ni krevet 200x160cm, dobro uš uvan i vrlo povoljno. tel. 343-026 PRODAJE SE VE A KOLI INA stolnog bijelog vina chardonay. tel. 343-537 PRODAJEM DRVENE PROZORE sa izo staklima: 1-krilni dim. 110x140 i 2-krilni dim. 205x140, te balkonska vrata sa izo staklima 77x210, mob. 091/5020-326
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. Od početka godine do danas primili smo 56 novih pasa u azil. Situacija je alarmantna!!
MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.
Vu ko je njema ki ov ar ro en 12.7.2006. godine. Visok je 68 cm, živi svoj životu na nekoliko kvadratnih metara u jednom od bokseva u azilu i željan je šetnje i druženja. Nije zahtjevan, pametan je i kao svi ov ari u i vrlo brzo nove stvari. Bit e sretan i za malo dvorište u kojem može slobodno tr ati.
Atena je stigla u azil s povredom oka, ali se lijepo oporavila i sada je opet vesela i draga kujica. Ima dlaku prekrasne boje koja sjaji na suncu i voli etkanje. Bila bi dobro društvo nekoj starijoj osobi ili paru. Visoka je 50 cm. Ro ena je otprilike krajem 2008. godine.
Sam je sa svoje dvije male sestrice prona en ispod dravskog mosta u Donjoj Dubravi. Bili su sami, a stari su jedva mjesec dana. Na svu sre u, pronašli su ih dobri ljudi i dovezli u azil jer bi tamo sigurno uginuli. Sestrice su istovjetne i teško ih je raspoznati i svi su zajedno prekrasni crno sme i psi guste dlake. Zovite za njih jer su premali da budu u azilu.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
767
UTORAK 18. svibnja 2010.
TV pregled
02.50
od 18.5.2010. do 24.5.2010.
03.35 05.50 05.55
FILMOVI - PREPORU UJEMO
Vicky Cristina Barcelona FILM
UTORAK, NOVA TV - 22.00
Konvencionalna Vicky (Rebecca Hall), zaru ena s Dougom (Chris Messina), putuje u Barcelonu kako bi provela ljetne praznike u ku i prijatelja svojih roditelja sa svojom nekonvencionalnom i otvorenom prijateljicom Cristinom (Scarlett Johansson). Dok su u restoranu, s njima o ijuka rastavljeni slikar Juan Antonio Gonzalo (Javier Bardem) i poziva ih da otputuju u Oviedo...
Stanari FILM
SRIJEDA, NOVA TV - 03.20
Na najvišem katu napuštene ku e, Harry Lesser (Dylan McDermott) se bori dovršiti roman koji piše gotovo deset godina. Sve e se promijeniti u Harryevom životu kada se Willie Spearmint (Snoop Dogg), aktivist za prava crnaca koji želi postati poznati pisac, doseli u drugi dio zgrade kako bi radio na vlastitoj knjizi.
Rupe FILM
ETVRTAK, HRT 2 - 20.10
Pustolovna drama. Stanley Yelnats IV je tinejdžer koji, poput ve nekoliko naraštaja njegove neobi ne obitelji, jednostavno prati zla sre a. Nakon što ga doslovno s neba pogodi par ukradenih tenisica, završava u taboru za maloljetne prijestupnike Green Lake. Ravnateljica je zla žena koja ne drži u pokornosti samo svoje šti enike, nego i muški dio osoblja.
Vremenski stroj FILM
PETAK, NOVA TV - 00.00
Znanstvenik Stuart Conway (Sean Astin) planira plja ku banke na temelju svog najnovijeg izuma – vremenskog stroja koji korisnika šalje deset minuta u prošlost. Sve ide po planu, dok ne sretne skupinu lopova koji planiraju izvesti plja ku isti dan. Sada uz pomo lijepe Sarah Tanner (Ivana Milicevic), Stuart želi popraviti štetu koju je napravio, no ini se da kada svaki put upotrijebi stroj doga aji krenu po zlu.
Uvijek postoji nada FILM
SUBOTA, RTL - 20.00
Prava joj se ljubav dogodila tek kad joj se život raspao. Birdee Calvert-Pruitt (Sandra Bullock) vra a se u svoj rodni grad Smithville u Texasu nakon što otkrije kako je suprug vara s njenom najboljom prijateljicom. Cijeli grad zna to no što se dogodilo, jer je bivša prijateljica sve bez sustezanja objavila u emisiji na nacionalnoj televiziji. Ponovno u gradu u kojem je odrastala, Birdee se mora nositi sa starim prijateljima...
James Bond 007: Dr. No FILM
NEDJELJA, RTL - 13.35
06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.40 22.10 22.15 23.10 23.25 23.30 23.40 00.35 01.20 02.05
Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija James Mar n u Bretanji, dok. serija Kulturna baš na Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Kraljice, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Dok. lm Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija Zlo ina ki umovi, serija (12)
04.05 04.35 05.05
Pri e Ruth Rendell: Asfaltno bjesnilo, serija (12) Kraljice, emisija pu ke i predajne kulture Globalno sijelo Poslovni klub Moj grijeh, telenovela
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ---------------------08.10
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Danica Gusarske pri e Profesor Baltazar Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 08.35 Dvorac igra aka, serija za djecu 09.00 Daleko od doma, serija za djecu 09.25 Zabavni program 10.00 Cranford, serija 10.45 Abel the Flying Li boy nizozemski lm 12.30 Dokuteka - Petar Krelja: Poslije štrajka, dok. lm 13.15 Povratak na novo, hum. serija 13.35 Odbrojavanje do Eurosonga 14.10 Pet zvjezdica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 Koga briga? 15.40 TV vr : -------- Danica -------- Gusarske pri e -------- Profesor Baltazar 16.15 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.05 Drugi format 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Hum. serija 19.20 Johnny Bravo, crtana serija 19.45 Gar eld i prijatelji, crtana serija 20.10 Nepokoreni grad: Crna kožna torba, serija 21.35 Vijes na Drugom 21.47 Vrijeme 21.55 Zlo ina ki umovi, serija (12) 22.45 Fawlty Towers Special: Basil the Rat 23.25 Pri e Ruth Rendell: Asfaltno bjesnilo, serija (12) 00.10 Pri e Ruth Rendell: Asfaltno bjesnilo, serija (12) 00.55 Kraj programa
06.30 06.45 07.10
Mi y, animirana serija Looney Tunes, crtana serija YooHoo i prijatelji, animirana
07.30 08.25 09.40 10.10 11.00 11.30 12.00 12.20 13.15 14.05 15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 22.00 23.15 23.25 01.10
06:10 07:00 07:30 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 21:00 22:00 23:55 00:10 00:40 01:10 02:20 03:10 04:45 05:10 05:40
serija RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Hrvatska traži zvijezdu - Magazin, glazbeni show Ljubav je na selu, dok. sapunica Vijes , informa vna emisija Vatreni de ki, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18)
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Vicky Cris na Barcelona, igrani lm (12) Ve ernje vijes Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Medij, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Vicky Cris na Barcelona, igrani lm (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa
Upoznajte Bonda, Jamesa Bonda. Pouzdani britanski tajni agent, snalažljivi i zavodljivi James Bond (Sean Connery), biva poslan na Jamajku kako bi istražio nestanak jednog kolege i njegove tajnice. Po dolasku, Bond odmah posumnja u motive znanstvenika Denta (Anthony Dawson), koji je posljednji agenta vidio prije nestanka.
SPORT - IZDVAJAMO
SERIJA HRT 2
21.55
Zlo ina ki umovi DOK. SERIJA HRT 1
11.10
James Martin u Bretanji
Nogomet U-21: Hrvatska - Slova ka Nogomet: Austrija - Hrvatska SPORT
SRIJEDA, HRT 2 - 17.20
SPORT
SRIJEDA, HRT 2 - 20.20
ZVJEZDANI KUTAK
Harrison Ford (Subota, NOVA TV, 20.00 h)
Bio je Han Solo, Indiana Jones, Blade runner, Bjegunac... ovjek koji ne može bez akcije ni nakon svog 65. ro endana. Ro en je 1962. godine u Chicagu i bio je mirno i povu eno dijete. Kao takvog, u osnovnoj su ga školi esto zadirkivali i maltretirali. Odlu io se za studij filozofije i engleskog na Ripon Collegeu u Wisconsinu, a kako bi popravio svoje osrednje ocjene, pristupa dramskoj sekciji. Nastupa u nekoliko predstava, ali se zbog loših ocjena ispisuje samo mjesec dana prije diplome. Odlu io se posvetiti svojoj novoj ljubavi – glumi – pa sudjeluje u nekoliko lokalnih predstava, a nakon toga ‘trbuhom za slavom’ seli na Zapadnu obalu.
James Mar n se vra a u Pornic, obalni gradi gdje je u io i radio kad je imao 14 godina. Sada, kao i tada, ljeto donosi hrpu slasnih doma ih jagoda s okolnih farmi. A na gradskoj tržnici, gost-kuhar Mar n Blunos pronalazi predivne svježe Jakobove kapice i škampe za jelo „riblji raj“, dok James priprema svoj specijalitet, tortu od jagoda – od ono malo jagoda koje nisu pojeli.
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akove ki kutak, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
SERIJA NOVA TV
20.00
Najbolje godine Sašku (Mirta Ze evi ) i Emu (Livia Drinovac) koje spašava lugar Janko nude i im pomo , no ubrzo se na u zaklju ane u njegovoj ku i. Ruža (Biserka Ipša) ne odustaje od potrage. Beba upoznaje Lorenu (Katarina Radiovojevi ) i pomaže joj da izdrži stresne situacije s proscima. Anka (Barbara Rocco) je razo arana pojavom Bebe i optužuje ju da sistematski truje svoje muževe. Božo (Žarko Potošnjak) o ma Hansa prisje aju i se njegovog pravog iden teta iz drugog svjetskog rata.
08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:20 22:50 23:20 23:30 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI PUTOMANIA putopisni serijal VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI S DRUGOLIGAŠKIH TERENA emisija o sportu ZASTUPNI KI KLUB gost: Mario Habek IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB gost: Mario Habek NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
SERIJA RTL
23.30 17.55
Bibin svijet
KVIZ NOVA TV
18.50
Upitnik
06.30 TV prodaja 07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 18.05.199207.50 Na Lepše 08.20 Pozdrav Afriki 08.50 Studio City 09.55 Seja Državnega Zbora, prenos 17.00 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.25 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások, ponovitev 18.00 v Dobri Družbi, oddaja TV Maribor 19.00 Intervju: Gregor Golobi , ponovitev 20.00 Globus 20.35 Muzikajeto: Godalni Kvartet, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija, ponovitev 21.05 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.35 Pot v Južno Afriko, 6. oddaja 22.35 Dediš ina Evrope: Brezupni Roman ki, Angleška nadaljevanka 23.25 Mesec Iz Porcelana, Ameriški lm, ponovitev 01.05 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Pri a nasilja, lm 22.45 24 UR 23.05 30 kamen, serija 23.55 Dr. House, serija 0.30 Krivi put, serija 1.25 No na panorama
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 21.05 Das Match 22:45 ZiB Flash 23:35 No ni program
SRIJEDA 19. svibnja 2010. 01.35
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.35 18.15 18.30 19.15 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50
Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program No na smjena, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu! Dossier.hr Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Enterprise, serija
02.20 03.10 03.55 04.40 05.10
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ---------------------08.10
ETVRTAK 20. svibnja 2010.
P.D.James: Neka vrsta pravde, serija (12) Šareni planet, dok. serija Pri e Ruth Rendell: Asfaltno bjesnilo, serija (12) A sad u Europu No na smjena, dok. lm Moj grijeh, telenovela
02.00
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Ninin kutak Vitaminix Luckaste pa je pustolovine Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Povratak na novo, hum. serija Odbrojavanje do Eurosonga Kod Ane Koga briga? TV vr : Ninin kutak Vitaminix Luckaste pa je pustolovine Zvjezdane staze: Enterprise, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Nogomet U-21: Hrvatska Slova ka, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Vrijeme Nogomet U-21: Hrvatska Slova ka, 2. poluvrijeme Gar eld i prijatelji 1, crtana serija Nogomet - emisija Nogomet, prijateljska utakmica: Austrija - Hrvatska, prijenos Nogomet - emisija Vijes na Drugom Vrijeme P.D.James: Neka vrsta pravde, serija (12) Ciklus azijskog lma: Valcer s Bashirom, izraelski lm (12) Pri e Ruth Rendell: Asfaltno bjesnilo, serija (12) Kraj programa
06.25
Mi y, animirana serija
08.35 09.00 09.25 10.00 13.30 13.50 14.20 14.30 15.00 ---------------------15.35 16.25 17.00 17.20 18.20 18.25 18.30 19.35 20.00 20.20 22.20 22.40 22.52 22.55 23.45 01.15
06.45 07.10 07.25 09.40 10.10 11.00 11.30 12.00 12.20 13.15 14.05 15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 21.55 22.45 23.45 23.55 01.40
06:10 07:00 07:30 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20 04:55 05:20 05:50
Looney Tunes, crtana serija YooHoo i prijatelji, animirana serija RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija Put osvete, krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Vijes , informa vna emisija Vatreni de ki, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18)
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Privatna praksa, serija Ve ernje vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Medij, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Stanari, igrani lm (15) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa
DOK.SERIJA HRT 1
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 21.50 22.15 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.25 01.10 01.55
Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Nebeski vitezovi slavonske ravni, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dome, slatki Dome, hum. serija Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12)
02.40 03.25 04.15 04.45 05.10
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ----------------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 13.40 14.15 15.00 15.15 15.45 ----------------------------16.20 17.05 17.30 18.00 18.17 18.20 18.50 19.20 19.45 20.10 22.10 22.22 22.25 23.15 00.05
11.00 11.30 12.00 12.20 13.15 14.05
Oprah show Šareni planet, dok. serija Doma i dok. lm Pola ure kulture Moj grijeh, telenovela
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Danica Profesor Baltazar Vitaminix Matylda Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Odbrojavanje do Eurosonga Pet zvjezdica, serija Kod Ane Kokice TV vr : Danica Profesor Baltazar Vitaminix Matylda Zvjezdane staze: Enterprise, serija City Folk: Helsinki Indeks, emisija o školstvu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija Rupe, ameri ki lm Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) Sedam razdoblja rocka: Bijela svjetlost, bijelo usijanje - ArtRock, dok. serija Kraj programa
06.25 Mi y, animirana serija 06.45 Looney Tunes, crtana serija 07.10 YooHoo i prijatelji, animirana serija 09.40 Kralj Queensa, hum. serija 10.10 Pod is m krovom, hum. serija
10.15
13.20
SERIJA NOVA TV
17.20
McLeodove k eri
Naša mala klinika
Nao iti mladi muškarac slu ajno svra na Drovers Run. Zove se Marcus Turner i Bryce ga je poslao da pregleda knjige i zemljište na Killarneyju. Me u m, stvari se ubrzo zakompliciraju kad se Marcus i Alex zarate. Marcus predbaci Alexu nekoliko loših poslovnih poteza, usudi se spomenu nezgodu s Bryceom i usput šarmira Stevie. Veliki obra un izme u dvojice muškaraca odigrat e se za bilijarskim stolom, a pobjednik e izabra kaznu za poraženoga.
U epizodnim ulogama pojavljuju se glumci Petar Levan , Jasmin Telalovi , Dražen u ek i Boris Ker . Grospi ka (Dubravka Ostoji ) ima ideju raznim estetskim dekoracijama promijeniti kliniku u drugi dom za pacijente. Na taj na in bi ih sigurno pridobila još više. Osoblje mora mnogo toga u initi i odjenuti kako bi zadovoljili te nove doktrine.
11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35
08:43 09:00
23:20 23:35 23:38 23:40 00:00
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Pove alo, poli ka emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Warlock 2 - Armaagedon, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
11:00 12:00 12:15 13:15 15:00 17:00 17:05 17:23 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI NOVI PRAVAC emisija o energe ci IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA ME IMURJA snimka predstava DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
21.55
Put osvete
EMISIJA HRTNOVA 1 HUM.SERIJA TV
22.45 23.45 23.55 00.45 01.40 02.40
06:10 Naši najbolji dani, serija 07:00 Jackie Chan, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Odavde do vje nos , serija 10:10 Magi na privla nost, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Najbolje godine, serija 14:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Naša mala klinika, serija 18:15 IN magazin 18:50 Upitnik, kviz 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Farma, reality show 22:00 Provjereno, magazin 23:05 Ve ernje vijes 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Bra ne vode, serija 01:20 Medij, serija (12) 02:20 Ezo TV, tarot show (18) 03:20 No ne more, igrani lm (18) 04:35 Seinfeld, serija 05:00 Bra ne vode, serija 05:25 IN magazin 06:00 Kraj programa
EMISIJA HRT 1
DOK.EMISIJA HRT 1
SERIJA RTL
17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00
21.50
Pola ure kulture
Šareni planet SERIJA HRT 1
15.40 16.30 17.00
Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija (12) Mentalist, krimi serija Astro show, emisija uživo (18) Zaboravljeni slu aj, krimi serija
00.20
Seinfeld
06.30 TV prodaja 07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 19.05.1992 07.25 Bleš ica, oddaja o Modi 07.55 HriBar 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 15.30 Spet Doma, ponovitev 17.00 Mostovi - Hidak, ponovitev 17.30 rno Beli asi 17.55 Košarka (M), Prva Tekma Pol nala Kon nice Lige Telemach, prenos 20.00 430 Let Kobilarne Lipica, prenos 21.05 Skrivnost Bohinjskega Zlata, Dokumentarni Feljton 21.35 Žrebanje Lota 21.50 Slovenska Jazz Scena: 1. Tekmovanje Jazzovskih Skupin in Solistov, Zaklju ni Ve er 23.00 F. M. Dostojevski - D. Jovanovi : Besi, Tv Priredba Predstave Slovenskega Mladinskega Gledališ a 01.25 Zabavni Infokanal 02.05 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Prikrivena is na, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 22.55 30 kamen, serija 23.35 Dr. House, serija 0.30 Krivi put, serija 1.05 No na panorama
6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 21.55 ZiB Flash 22.05 Ekipa za o evid, serija 22.50 No ni program
15.35
Nebeski vitezovi slavonske ravni Dok. pri a iz Domovinskog rata o hrabrim slavonskim zrakoplovcima koji su poljoprivrednim i sportskim zrakoplovima branili isto nu Hrvatsku. Isprva su iznad opkoljenog Vukovara padobranima izbacivali sanduke s pomo i, a potom i improvizirane bojler-bombe. Jugoslavenska vojska unato tehni koj nadmo i nije ih mogla zaustaviti zbog ega je ak iz Srbije na bojišnicu dopremila cijelu raketnu pukovniju.
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Vinoteka, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Jukebox Pove alo, ponaljanje Sport Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Vježbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Pustolovine Marca Pola, igrani lm Adventure Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
FILM NOVA TV
03.20
No ne more Nakon prometne nesre e u planinama Montane, šest prijatelja, Jay-Jay (Tara Reid), njezin brat Josh (Russell Carter), Bug (Akemnji Ndifernyan), Holly (Alice O’Connell), Peter (Chris an Brassington) i Karen (Monica Barladeanu), odlu uju na i zaklon i skloni se od hladne no i. Svi osim Karen provale e u zgradu koriste i uže, no ono se zaglavi i oni ostanu zarobljeni u laboratoriju. Tamo prona u dva mrtva znanstvenika i tre eg koji je potpuno poludio...
08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 14:15 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 20:45 21:30 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI MOJA ISTRA dokumentarna emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KVARNER INFO turis ka emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima XICA TV studentska emisija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
SERIJA RTL
21.00
Uvod u anatomiju
EMISIJA NOVA TV
22.00
Provjereno
06.30 TV prodaja 07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 20.05.1992 07.25 Kapitan Cook, Koprodukcijska Dokumentarna Serija 08.20 Na Lepše 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 17.30 To Bo Moj Poklic: Polagalec Kerami nih Oblog, 1. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.30 Slovenski Vodni Krog: Radulja, Izobraževalno Dokumentarna nanizanka 19.00 Dr. Who: Boj Se Je, Angleška Znanstveno-Fantas na Igrana nanizanka 20.00 Kdo Gre v Afriko?, Resni nostni Šov 20.50 Pesem Evrovizije 2010: Predstavitev Skladb 22.20 Tranzistor, 25. oddaja 23.00 Sodelavka, Angleška nadaljevanka, 3., Zadnji Del 23.45 Pogumno v Nove ase: Brez Valov, Avstrijski lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Mreža, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 UR 23.15 30 kamen, serija 23.10 Dr. House, serija 0.05 Krivi put, serija 1.10 No na panorama
6.00 Dje ji program 9.50 Der Bulle von Tolz, lm 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 XFactor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nach Ansage 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.55 Gemot & Niavarani 23.00 No ni program
TV ku e imaju pravo promjene programa
PETAK 21. svibnja 2010.
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.40 23.35 23.50 23.55 00.05 01.00 01.45
Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tito, dok.-igrana serija hrvatski cjelovje ernji, igrani lm Lica nacije Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Posebni dodaci, emisija o lmu Zvjezdane staze: Enterprise, serija U ždrijelu smr , kanadski TV lm
SUBOTA 22. svibnja 2010.
03.20 04.05 04.25 05.15
Pet zvjezdica, serija Skica za portret Šareni planet, dok. serija Moj grijeh, telenovela
06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 07.45 --------------08.10
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Tajni dnevnik patke Ma lde Život u obitelji vodenkonja Brum Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Povratak na novo, hum. serija Moja žena i djeca, hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane Puni krug Izazovi: Snežko, bugarski dok. lm za mlade TV vr : Tajni dnevnik patke Ma lde Život u obitelji vodenkonja Brum Put do Južne Afrike: Italija, sportsko-dok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija arolija, serija Muškarci na stablima, serija Vijes na Drugom Vrijeme Ždrijeb: Vaterpolo, EP 2010., snimka Izlazak, mini-serija (12) Pono na predstava Kraj programa
08.35 09.00 09.25 10.00 13.35 13.55 14.15 15.00 15.15 15.30 15.45 15.55 --------------16.40 17.10 18.00 18.17 18.20 18.50 19.20 19.45 20.10 21.05 21.50 22.02 22.05 22.30 00.15 01.10
06.25 Mi y, animirana serija 06.45 Looney Tunes, crtana serija 07.10 YooHoo i prijatelji, animirana serija
07.25 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 09.40 Kralj Queensa, hum. serija 10.10 Pod is m krovom, hum. serija 11.00 Raymond, hum. serija 11.30 Bibin svijet, hum. serija 12.00 Exkluziv, magazin 12.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.15 Najljepši urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show uživo 22.20 Igrani lm 23.20 Hrvatska traži zvijezdu odluka, glazbeni show uživo 23.55 Nastavak lma 00.55 Vijes , informa vna emisija 01.05 Igrani lm 03.00 Astro show, emisija uživo (18)
06:10 07:00 07:30 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 22:20 00:00 01:40 02:40 03:50 05:20 06:00 06:50
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Provjereno, magazin Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Farma uživo, reality show Stjuardese lete u nebo, igrani lm Vremenski stroj, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Naoružan i opasan, igrani lm Grad Djeda Mraza, igrani lm IN magazin Naša mala klinika, serija Kraj programa
EMISIJA HRT 1
06.00 06.05 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15 09.40 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.15 17.45 18.25 18.30 19.07 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.15 22.15 22.20 22.35 22.45
Najava programa Muškarci na stablima, serija TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: To no u podne, ameri ki lm Skica za portret Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: okolada - gorka is na Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Gliptoteka HAZU S nekim rije podijelit’, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija Tajni dnevnik patke Ma lde LOTO 7/39 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Bilježnica, ameri ki lm Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Šibenik: 14. nacionalno savjetovanje ogospodarstvu i poduzetništvu, reportaža
23.05 Mamu ca, krimi serija (15) 00.00 Filmski vikend s Paulom Verhoevenom: Svemirski marinci, ameri ki lm (15) 02.10 No i kultnih lmova: Mala Odesa, ameri ki lm 03.45 No i kultnih lmova: Gorki slatkiš, ameri ki lm 05.25 Moj grijeh, telenovela
06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac ------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 07.45 TV vr 07.55 Danica: Danica i medvjedi 08.00 Ninin kutak: Brodi 08.05 arobna plo a 08.20 Navrh jezika 08.30 Izazovi: Snežko, bugarski dok. lm za mlade 08.45 Kokice 09.15 Ton i ton 1 09.30 Ni da ni ne 10.30 Briljanteen 11.15 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu 12.10 Majstori svira i: Koncert u Križevcima (2. dio) 12.45 Hrvatski pisci na TV ekranu Vladan Desnica: Oko 14.15 4 zida 14.55 Odbojka, kvali kacije za EP (Ž): Hrvatska - Španjolska, prijenos 16.55 Croa a Rally, reportaža 17.25 Košarka, PH - polu nale, prijenos 2. utakmice 19.15 Put do Južne Afrike: Brazil, sportsko-dok. serija 19.40 Crtani lm 19.50 Tu inci u Americi, hum. serija 20.15 Nogometna LP - emisija 20.40 Madrid: Nogometna LP nale: Bayern - Inter, prijenos 22.35 Nogometna LP - emisija 23.00 Sportske vijes 23.10 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.55 Povijest Svjetskih nogometnih prvenstava: 1986. Meksiko 00.50 No u kazalištu - Ištvan
17.50
16.40
FILM NOVA TV
FILM HRT 1
22.20
08.15
FILM NOVA TV
To no u podne
Zaštitni kod
Svjetsko nogometno prvenstvo 2010. bez sumnje e bi najve i televizijski doga aj godine. Iako u Južnoj Africi ne e bi Hrvatske, uzbu enje ljubitelja nogometa raste iz dana u dan. Ova dok. serija savršen je uvod - 20 polusatnih epizoda koje donose sve aspekte najvažnijeg nogometnog natjecanja. Serija donosi detaljnu analizu svih sudionika, najvažnije igra e, te pripremu i uzbu enje zemlje doma ina Južne Afrike.
Donna (Gwyneth Palthrow) želi napus svoj gradi i vidjeti svijet. Kada pro ita knjigu Sally Weston (Candace Bergen), stjuardese koja je proputovala svijet, odlu i posta stjuardesa manje zrakoplovne kompanije. Nakon ste ena iskustva, zajedno s kolegicama Sherry (Kelly Preston) i Chris ne (Chris na Applegate) pokuša se zaposli u velikoj kompaniji. Potpuno se predaje poslu, no neugodno se iznenadi...
Vestern. Na dan kada se ženi i ostavlja svoj posao šerifa, Will Kane (G. Cooper) sazna da zlo inac kojega je poslao u zatvor prije dosta godina, Frank Miller (I. MacDonald), dolazi u grad podnevnim vlakom da mu se osveti. Iako je vrsto odlu io da ode iz grada sa suprugom (G. Kelly) i po ne novi život, Will odlu i osta i sukobi se s Millerom. Kada zatraži pomo sugra ana koje je uvijek š o, oni mu okre u le a...
Stru njak za ra unalnu sigurnost Jack Stanfield (Harrison Ford) radi za banku Landrock Paci c smještenu u Sea leu. Pouzdan je zaposlenik na visokom položaju, koji je karijeru i ugled izgradio smišljaju i naju inkovitije ra unalne sustave protiv plja ke. Štiti nov ana sredstva banke od stalne prijetnje sve vješ jih internetskih hakera uz pomo složene mreže traga a, pristupnih kodova i rewalla...
11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00
08:43 09:00
19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 20:57 21:00 21:15 21:18 21:35 23.30 21: 20 21:27 23:20 23:35 23:37 23:45
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vježbanje demokracije, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Vaše zdravlje EPP Me imurje danas Sport Prognoza vremena Crna Zora(12) Trzalica, glazbena emisija Sponzorirana reportaža Foršpani Me imurje danas Sport Prognoza Videostranice
11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija XICA TV studentska emisija ARTS 21 emisija o umjetnos OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
19:15 20:00 22:00 23:45 01:40 02:40 04:10 05:45 06:30 07:15
Mali Nikita, igrani lm Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Dodir s neba, crtana serija Frikovi, serija arobnice, serija Naoružan i opasan, igrani lm Farma, reality show Vijes Farma, reality show -nastavak Stjuardese lete u nebo, igrani lm Dnevnik Nove TV Zaš tni kod, igrani lm Carli na tajna, igrani lm (12) Hannibal: Po etak, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Vremenski stroj, igrani lm (15) Carli na tajna, igrani lm (12) arobnice, serija Frikovi, serija Kraj programa
14.55
20.00
Put do Južne Afrike
20.00
Hrvatska traži zvijezdu
REALITY NOVA TV
07:45 09:20 09:45 10:00 10:25 11:25 12:25 13:25 15:00 17:00 17:10 17:30
Odbojka, kval. za EP (Ž): Hrvatska - Španjolska
Stjuardese lete u nebo SHOW RTL
06.00 Mi y, animirana serija 06.45 2 glupa psa i tajna vjeverica, crtana serija 07.10 Bakugan, crtana serija 07.35 Bikeri s Marsa, crtana serija 08.00 Skrivene poruke, hum. serija 08.45 Cli ord, igrani lm, komedija 10.30 Zbrka u sudnici, igrani lm, roman na komedija 12.20 Rat, igrani lm, drama 14.40 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 17.25 Zvijezde Ekstra: Najve i svjetski luksuzi, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. sapunica 20.00 Uvijek postoji nada, igrani lm, drama 22.05 Neprijatelj u mom krevetu, igrani lm, triler (12) 23.55 Bez povratka, igrani lm, horor (15) 01.40 Astro show, emisija uživo (18)
SPORT HRT 2
Iza ekrana SPORT.DOK. HRT 2
Filakovi : Breza u Gavelli 01.45 Kraj programa
20.00
Farma uživo
06.25 Zabavni Infokanal 06.30 TV prodaja 07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 21.05.1992 07.25 rno Beli asi 07.40 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija, Otroška oddaja 08.05 (Ne)Pomembne Stvari: Dvojnost, Mozai na oddaja za Mlade 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 13.40 Turški aj, Dokumentarni Feljton, 6., Zadnji Del 14.10 Kokain, Strahovlada in Inkovska Vstaja, Nemška Dokumentarna oddaja 15.00 Antologija Slovenske Violinske Glasbe 15.50 Podoba Podobe 16.15 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.45 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.15 Mostovi - Hidak, ponovitev 17.50 v Dobri Družbi, oddaja TV Maribor 18.50 Legende Velikega in Malega Ekrana: Janez Gregorc 20.00 Kdo Gre v Afriko?, Resni nostni Šov 20.50 Ljudstva Sonca, Francoska Dokumentarna Serija 21.45 Zdravni in Dnevnik - Moški So Najboljše Zdravilo, Nemška nadaljevanka, 8., Zadnji Del 22.30 Blagoslovljena, Angleški lm 00.05 Osedlani, Ameriški lm 01.30 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Nemogu a misija 2, lm 22.00 Bez traga, serija 22.55 24 UR 23.15 Tajna ulice Arlington, lm 1.15 Šest modela, serija 1.50 No na panorama
5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Charmed 17.35 Slu{aj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Wie werde ich ihn los, lm 21.55 ZiB Flash 22.05 Was gibt es Neues? 22.50 Ein echter Wiener geht nicht unter 23.40 No ni program
07:57 08:00 12:10 13:20 14:20 15:00 16:00 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:35 23:15 00:15 00:35
Danas pogledajte… Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vaše zdravlje, ponavljanje Kviz,igra za gledaelje Vijes TV Jukebox I to sam ja Vijes Okolo k(r)ole, zabavna emisija Pjesme koje srce diraju Avina udesna avntura,igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Vijes Videostranice
09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:40 ------23:00 -------------
NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija OPASNE VEZE talk show MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
FILM RTL
22.05
Neprijatelj u mom krevetu
FILM NOVA TV
22.00
Carli na tajna
06.30 Zabavni Infokanal 08.20 TV prodaja 08.50 Skozi as 09.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 22.05.1992 09.30 Polemika 10.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 11.20 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.50 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 12.20 Ljudstva Sonca, Francoska Dokumentarna Serija 13.40 nogometni Magazin Fifa 14.10 Umetnostno Drsanje - Revija, Posnetek z Zimskih Olimpijskih Iger 2010 v Vancouvru 16.20 Zadetek z Napako, Nemški lm 17.50 Prihodnost Pripada Pogumnim! - 20 Let Msnz, Posnetek s Pristave Pri S ni 19.00 Skrivnost Bohinjskega Zlata, Dokumentarni Feljton 19.55 Košarka (M), Druga Tekma Pol nala Kon nice Lige Telemach, prenos 21.50 Bleš ica, oddaja o Modi 22.20 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 22.50 Bil Je Maj, Koncert Slovenske Skupine Niet 00.10 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.20 Tranzistor, 25. oddaja, ponovitev 03.00 Zabavni Infokanal
7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 Angie, serija 11.35 Ljubav kroz želudac 12.10 Pohlepa, lm 14.10 Poirot, serija 16.05 Monk, serija 17.00 Bolna ljubav, lm 18.55 24 UR 20.00 Ku a debele mame 2, lm 21.45 Pakleni šund, lm 0.20 Strogi ravnatelj, lm 1.30 No na panorama
5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Austria Top 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Hrabro srce, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Pone e, lm 23.35 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa
NEDJELJA 23. svibnja 2010.
06.15 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.05 11.50 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.25 13.55 14.00 15.05 15.35 15.45 15.50 17.35 18.35 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.50 21.55 22.30 22.45 22.55
01.20 02.05 02.50
Najava programa Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Monk, serija Monk, serija Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Dva stara galeba, ameri ki lm Lijepom našom: Mali Lošinj U istom loncu, kulinarski show LOTO 6/45 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi bi milijunaš?, kviz S pe u gos ma, TV serija Ep reportaža Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Paulom Verhoevenom: Crna knjiga, nizozemsko-njema kobelgijski lm (15) Monk, serija Monk, serija Lijepom našom
PONEDJELJAK 24. svibnja 2010.
03.45 U istom loncu, kulinarski show 04.25 Plodovi zemlje 05.15 Split: More
06.15 TEST 06.30 Najava programa 06.35 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 06.55 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu 07.20 Ekipa za iš enje, kanadski lm 08.50 Prijatelji 09.55 Nora Fora, TV igra za djecu 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i Crkve Bednja 11.00 Bednja: Misa, prijenos 12.05 Doma i dok. lm 13.20 Jules i Jim, francuski lm 15.05 Magazin LP 15.30 Put do Južne Afrike: Njema ka, sportsko-dok. serija 16.00 Olimp - sportska emisija ------- Karate Croa a Cup, snimka ------- Rugby - nale LP, snimka 18.30 Olimp - sportska emisija 18.50 Nogomet, prijateljska utakmica: Hrvatska - Wales, prijenos 20.50 Olimp - sportska emisija 21.05 Ludo krstarenje, ameri ki lm (12) 22.40 Garaža 23.15 Sportske vijes 23.30 Povijest Svjetskih nogometnih prvenstava: 1990. Italija 00.35 Dobro ugo ena ve er: Proces 01.35 Transfer 02.05 Kraj programa ------- Tenis Roland Garros
10.10 Topovi s Navaronea, igrani lm, ratni 13.00 Odred za isto u, dok. emisija 13.35 James Bond 007: Dr. No, igrani lm, akcijski 15.40 Columbo: Oprez! Ubojstvo može bi štetno, krimi serija 17.25 Discovery: Preživje divljinu - Pus otok, dok. lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Osvetnik, igrani lm, akcijski triler 21.45 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.45 Dijete evolucije, igrani lm, znanstveno-fantas ni 00.25 Neprijatelj u mom krevetu, igrani lm, triler (12)
07:20 08:20 08:45 09:00 09:25 10:25 10:55 11:25 11:55 12:55 13:55 15:35 17:00 17:10 17:40 19:15 20:00 21:00 22:40
06.00 Skrivene poruke, hum. serija 06.30 Mi y, animirana serija 07.10 2 glupa psa i tajna vjeverica, crtana serija 07.35 Bakugan, crtana serija 08.00 Bikeri s Marsa, crtana serija 08.25 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 09.40 Jedna od de kiju, hum. serija
00:10 00:40 02:10 03:40 05:00 05:25 05:45
Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ulica sje anja, serija Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Robinson Crusoe, serija Žene ameri kih vojnika, serija Grad Djeda Mraza, igrani lm Mali Nikita, igrani lm Vijes Nove TV Mali Nikita, igrani lm nastavak Gle tko to govori 2, igrani lm Dnevnik Nove TV Farma, reality show Brak ili štrajk, igrani lm (12) Red Carpet , showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Cijena stras 1,igrani lm (12) Cijena stras 2,igrani lm (12) Red Carpet, showbiz magazin (15) Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Kraj programa
EMISIJA HRT 1
05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.08 09.13 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 16.20 17.38 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 22.10 22.20 23.15 23.30 23.35 23.45 00.40 01.25 02.10 02.55
Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Vjerovanja, dok. serija Potroša ki kod Putovanje naših predaka, dok. serija Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija Dr. House, serija (12) Pri e Ruth Rendell: Simisola,
03.40 04.05 04.35 05.05
06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 ------------08.03 08.20
serija (12) Skica za portret Dok. serija Potroša ki kod Moj grijeh, telenovela
07.05 07.20
01.55 -------
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Jaje Brlog: Kornja e Nogalo: Rendes arobna plo a - u imo engleski Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Eko zona Tree Hill 5, serija Eve i vatreni konj, kanadski lm Ritam tjedna, glazbeni magazin Pri a od kamena: Društvo prijatelja dubrova ke starine, dok. lm Povratak na novo, hum. serija Moja žena i djeca, hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane Ton i ton 2 Program za djecu i mlade TV vr : Jaje Brlog: Kornja e Nogalo: Rendes arobna plo a - u imo engleski Put do Južne Afrike: Engleska, sportsko-dok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Happy Hour, hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija TV Bingo Show Tra erica, serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Zaruke su dugo trajale, francuski lm Pri e Ruth Rendell: Simisola, serija (12) Kraj programa Tenis Roland Garros
06.25 06.40
Mi y, animirana serija Looney Tunes, crtana serija
08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.35 13.15
13.55 14.15 14.35 15.20 15.35 15.50 16.05 ------------16.23 16.40 17.10 18.00 18.17 18.20 18.50 19.15 19.40 20.10 21.05 21.55 22.07 22.10 23.00 01.10
09.25
20.00
FILM NOVA TV
DOK.SERIJA HRT 1
20.10
SERIJA NOVA TV
Brak ili štrajk
Vjerovanja
Navy CIS
Nakon podnevne zabave s prijateljima, Calleigh odgovori na bezrazložni napad voza a kamiona, Marka Dowda. Njegov kamion gubi kontrolu i zabija se u izlog du ana. Dowd je mrtav, suvoza bježi, a nevina žrtva Valeri Gaynoir smrtno nastrada. Ryan otkriva da je Valerie bila u iteljica u školi, a da je suvoza Pete Morton, koji sada tuži CSI m zbog neopravdanog napada. No slu ajna nesre a više je od obi ne slu ajnos .
Kad Shel (John Stamos), homoseksualac i organizator zabava, pristane organizira vjen anje svog brata Bena (Eric Dane) i Maggie (Bonnie Somerville), k eri guvernera države Maine (James Brolin), otkrit e da Ben, voditelj kampanje, stoji iza guvernerova govora pro v homoseksualnih brakova. Umjesto da organizira Benovo vjen anje, Shel odlu i organizira prosvjed za jednaka prava. Dok njegov prosvjed privla i pozornost i širi se po cijeloj zemlji, Ben za vjen anje organizira novog, neukusnog organizatora.
Druga epizoda serije „Vjerovanja“ uvodi nas u svijet nadnaravnih bi a u koja se vjerovalo po cijeloj Hrvatskoj, dakako, i šire. Neka su imala posve prak nu funkciju – izmišljali su ih da bi njima plašili djecu, koju bi na taj na in sprje avali da se kre u po za njih opasnim mjes ma, poput mo vara ili obala rijeka. Neka su bi a nastala u dubinama pretkrš anskih kozmogonija i nastavila živje u mitovima...
Chris an Clemenson gostuje u ulozi ra unovo e Perryja Sterlinga. Gibbs (Mark Harmon) i njegov m se nevoljko udružuju s enigma nim agentom CIA-e Trentom Kortom (David Dayan Fisher) kako bi uhva li osobu s NCIS-ove liste najtraženijih osoba.
07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 15:10 16:00 17:00 17:35 18:45 19:30 20:00 20:30 21:35 23:15 00:15 01:00
Danas pogledajte… Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Koncet I to sam ja, ponavljanje Kviz, igra za gledatelje Tjedna kronika 100 % me imursko – Iz Me imurskih župa Vinoteka Tjedna kronika MIK Hal’s all star, snimka koncerta Guta zmija ,Igrani lm(12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Tjedna kronika Videostranice
09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:55 19:00 19:30 20:05
21:00 22:00 22:45 22:50 -------------
NAJAVA PROGRAMA ŽIGA I BANDISTI NA PLESNJAKU snimka iz Nedeliš a KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK SJEDNICA SKUPŠTINE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE skra ena snimka PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
23.40 23.50 01.30 02.30
06:10 07:00 07:30 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20 04:40 05:05 05:30 06:05
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Navy CIS, serija Ve ernje Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Medij, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Gle tko to govori 2, igrani lm Seinfeld, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa
10.15
22.00
CSI: Miami
20.00
Osvetnik
SERIJA NOVA TV
21.30
Šareni planet
23.00
FILM RTL
15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00
DOK.SERIJA HRT 1
Opera box FILM RTL
09.35 10.30 11.30 12.20 13.15 14.00
YooHoo i prijatelji, animirana serija RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Cobra 11, krimi serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tarzan i izgubljeni grad, igrani lm, pustolovni Oceanovih 11, igrani lm, krimi komedija Vijes , informa vna emisija Vatreni de ki, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) Tarzan i izgubljeni grad, igrani lm, pustolovni
12.55
SERIJA NOVA TV
23.20
Heroji
SERIJA HRT 2
22.10
Žene ameri kih vojnika
Dr. House
06.30 Zabavni Infokanal 06.40 TV prodaja 07.10 Skozi as 07.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 23.05.1992 07.45 Globus 08.20 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 08.50 Turbulenca: Voda, Izobraževalno-Svetovalna oddaja 10.15 39. Tekmovanje Mladih Slovenskih Glasbenikov, Koncert Prvonagrajencev 10.50 Divjaki, 3. Del: Mrcine Padajo, Nemški lm, ponovitev 12.20 Rad Igram nogomet 12.50 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope, ponovitev 14.00 430 Let Kobilarne Lipica, ponovitev 15.10 Šport in Špas - 3. Dan Druženja in Gibanja Vseh Generacij 16.00 Pot v Južno Afriko, 6. oddaja, ponovitev 16.55 Maribor: Odbojka (M), Kvali kacije za Evropsko Prvenstvo: Slovenija - Španija, prenos 19.00 nogometni Magazin Fifa, ponovitev 20.00 Kapitan Cook, Koprodukcijska Dokumentarna Serija 20.55 Žrebanje Lota 21.05 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 21.55 Na Utrip Srca: 9. Gala Ve er Novih Baletnih Koreogra j Na Slovensko Glasbo, Posnetek Iz Sng Maribor 23.25 Marija Antoine a, Francosko-Kanadski Igrano-Dokumentarni lm, ponovitev 00.50 Domovina, Ameriški lm, ponovitev 02.40 Zabavni Infokanal
06.30 Zabavni Infokanal 07.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 17.05.1992 07.45 Kaj Govoriš? = So Vakeres? 08.00 Slovenci v Italiji 08.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.50 Osmi Dan 09.20 Ars 360 09.35 Koroška Poje 2010, Koroška Nare ja v Pesmi in Besedi, Glasbena oddaja, 4., Zadnji Del 09.55 Rad Igram nogomet 10.25 Sobotno Popoldne 12.35 Prvi in Drugi 13.00 Slovesnost Ob 20. Obletnici Imenovanja Prve Demokra no Izvoljene Slovenske Vlade, Posnetek Iz Cankarjevega Doma 14.00 Slovenski Magazin 14.55 Seja Državnega Zbora, prenos 17.30 To Bo Moj Poklic: KleparKrovec, 2. Del, Izobraževalna serija 18.00 Nesmrtnik, Norveška nadaljevanka 19.00 Rožna Panter, risanka 19.05 Iz Sobotnega Popoldneva: Zdravje, Usoda, Alterna va 19.55 Ogroženi Raji: Aljaska, Francoska dokumentarna serija 21.00 Studio City 22.00 Pozdrav Afriki 22.30 Knjiga Mene Briga - W.j.t. Mitchell: Slikovna Teorija 22.50 Ameriški lm 00.15 Ogroženi Raji: Aljaska, Dokumentarna serija, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal
07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Školska košarkaška liga 11.40 Provjereno 12.45 Dok. serija 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najbolje reklame 15.45 Kapetan Kuka, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Slovenija ima talent 22.15 Georgina pravila, lm 0.10 Swingtown, serija 1.00 No na panorama
5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Ben X, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.15 No ni program
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 13:15 13:45 14:15 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI SJEDNICA SKUPŠTINE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE skra ena snimka VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe ARTS 21 emisija o umjetnos VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Blizanci, lm 22.40 24 UR 22.55 30 kamen, serija 23.00 Dr. House, serija 23.35 Krivi put, serija 0.30 No na panorama
5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program
TV ku e imaju pravo promjene programa
70
Razbibriga
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
A zakaj navu iteli navek falijo!? P
red dva tjedne je minuv Majski muzi ki memorijal za vreme šteroga se mi Me imorci navek zmislimo na našega Jožeka Štolcera Slavenskoga. Ve sam zadjipot napisav kak ga se vsako leto vse slabeše zmislimo jerbo ga nas vse meje i meje dojde na te koncertline. Nekaj sam si of tjeden o temo gruntav, pak mi je na pamet palo to kaj sam na temo memorijalo nej videv niti jednoga navu itela ili pak profesora. Isto tak je jako malo prosvetarov na tribini akovec vu etrtek, a nebrete jiv niti najti, makar jiv bodete i z sve om iskali, niti na izložbaj ili pak kakšaj drugaj koncertlinaj. Minuv je i Den županije, ali jiv niti tam neste mogli videti. Mortik, tu i tam, nešternoga šteri je zalutav. Ve pak traje Mesec akoske Matice pak se i tu kajkajtoga more uti i videti, ali prosvetarov ga niti tu nej. Dok nešterni navu iteli ili pak profesori dopelajo svojo deco kaj pokažejo kaj so jiv nav ili, jivi pajdaši z drugi školi niti ne dojdejo glet kajbi vidli kaj so, itak, to ovi napravili, a kamoli kajbi jiv podržali ili pak estitali. Pak
je to nej mortik me imorski jal? udapot si gruntam kaj je, itak, z temaj navu itelaj šteri vu ijo našo deco i zakaj ga jiv nega nigdi drugdi osim vu školaj, kajbi rekli delajo sam ono kaj morajo, a nebi jim prerškodilo kajbi zazvedili i nekaj vej ili pak nekaj novoga i to prenesli našoj deci. Vsi znamo gda radna vura navu itelov traje trifrtalj vure, a nas težakov puno vuro, navu iteli delajo 20 vur (ili pak štero vuro duže) na tjeden, a mi težaki 40, navu iteli imajo, nejmeje, tri mesece urlaba, a mi težaki, nejvej , mesec dni, oni služijo cirka šest jezera kuni, a mi okoli tri jezere i na vse zadje mi pla amo jiv, a nesmemo niti pitati, jerbo se mi nikaj vu školanje ne razmimo, kuliko i kak delajo. Kak mi je gospon podvornik na jednoj školi rekev gda se ne zmisli kajbi videv šteroga navu itela kajbi štero minoto duže delav nek tre, a dela vu školi ve dvajsti let. I nej sam to, navu iteli i navu itelice bole akajo kaj zvoni za dimo nek deca. Još so niti vsa deca nej odišla vum škole,a navu itelov nigdi. A mi tak verjemo vsima onima
18. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
šteri vu ijo našo deco i žnjimi se falimo, a oni zbegavlejo kulturo i vse ono dobro štero bi mogli prenesti na našo deco. No, nebrem re i gda so vsi navu iteli i prosvetari takši, jerbo vu vsakoj pšenici ga jega kukolja, ali, ipak, ga pšenice uda, uda vej !
J
oš dok sam mali biv biv i vu pu ko školo hodav, naši stareši so hajdigpot znali re i: dužni smo kak Gr ka i nigdar mi je to nej išlo vu glavo kaj to, itak, zna i i otkod je to k nam dojšlo. Skorom pedeset let sam to nosiv vu glavi i ve, pred mesec – dva, dok je Gr ka bankrotetala i dok se zazvedilo kuliko je pravzazprav dužna vse mi je postalo jasno. Ve pak me puok mo i to gda je to, brz as, nej prvipot kaj so Grkljani odišli po riti k meši, jerbo kak druga bi naši stareši ve unda znali i to izreko nucali?
V
erjem gda vsi znamo gda so zagrebe ki purgeri, o em re i. labodoritaši Dinama i ovo leto prvaki Lejpe naše. Isto tak verjem gda vam je poznato gda je na zadjoj utakmici, protiv Karlovca, gda so dobili pehara za pr-
vo mesto, bilo sam cirka jezero navija ov. Isto tak verjem gda ste uli kak se bodo naši labodoritaši preselili vu drugo ligo i gda so zgubili prvoligaško licenco jerbo jiv hoda glet premalo ljudi. Vu odluki Saveza piše gda se nogomet igra za publiko, a nej za prazne tribine i dok bodemo mi Me imorci mogli garanterati, nejmeje, jezero ljudi na tekmi unda nas bodo vrnuli vu prvo ligo. Kuliko vidimo labodoritaški savez je prebaciv lopto na našo strano i pak je vse vu našaj (bar za ve, drugoligaškaj) rokaj.
N
e veli se zabadav gda je labodoritanje druga nejvažneša stvar na ovomo sveto. Ak ne verjete meni zmislite se na 13. majuš pred dvajsti let gda je Zvone Boban vritnuv milicajca i restepev negdašjo Jugoslavijo. Istina bog gda je vej bila na najgi, ali to je bila kapljica štera je rezlijala kupico. Nej dugo posle toga je po ev naš domovinski rat šteri je trajav štiri leti, jerbo vsi ratovi tak dugo traju, a od posle rata imamo svoju državu Hrvatsku, o em re i, Lejpo (ak nej i nejlepšo) našo.
OVAN (21.3.-20.4.)
VAGA (24.9.-23.10.)
Tijekom ovog tjedna morat ete riješiti sve probleme koje ve neko duže vrijeme odugovla ite. Nemojte smatrati kako vam oni samo nepotrebno oduzimaju slobodno vrijeme, to je dio posla koji morate napravi i to prihva te. U vezi s partnerom nemojte ništa forsirati i ubrzava . Pus te neka sve ide svojim tempom i ne ete požali . Budite i dalje ono što jeste, no, ne bi bilo loše da ponekad budete uporniji kada su u pitanju vaši interesi.
Pokušajte više vremena posve iva partneru i drugim osobama koje volite. U posljednje vrijeme ste previše zauzeti poslom tako da uop e ne stižete raditi ono što volite. Sada je pravo vrijeme da to promijenite. Pravo je vrijeme i da zapo nete s nekim odlukama koje ve duže vrijeme odga ate, a vezane su uz zdraviji na in života. Dignite glavu i kroz život hodajte uspravno i sretno. Ne mora sve ni bi onako kako biste vi baš htjeli, i dalje imate sasvim dovoljno razloga da budete sretni.
BIK (21.4.-20.5.)
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
Pravo vrijeme je da hrabro istupite naprijed i potrudite se oko onog što stvarno želite. Dovoljno dugo ste stajali sa strane i ekali bolju priliku, sada je ona pred vama. Emocije bi vas mogle nešto vratiti u prošlost, no, nemojte dopus da se to dogodi. Potrudite se više oko osobe do koje vam je stalo. Nemojte se boja pokaza svoje prave osje aje. Bit ete zaigrani kao malo dijete. Bitno je da tu svoju zaigranost pokušate usmjeri na što korisnije stvari.
Puno toga e se oko vas doga a jekom ovog tjedna, no, to ne zna i da se ne ete zabavi . Sve ovisi o vama i pristupu koji budete imali prema obvezama koje su sada pred vama. Ukoliko želite ima dobru i kvalitetnu vezu, ponekad jednostavno morate proguta malo ponosa i prizna pogrešku. Nije lako, ali to je žrtva na koju morate biti spremni. Pokušajte partnera više uklju iti u sve što radite. Sigurno e vam pruži podršku i olakša trenutnu situaciju.
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Vrijeme je da postanete nešto krea vniji u ljubavi. Nemojte se zamara što bi drugi mogli re i i kako e oni reagira . Bitno je da se potrudite da usre ite voljenu osobu. Budite oprezni u samosažalijevanju. Bit ete skloni misli kako je vama trenutno najgore i kako je svim vašim prijateljima puno lakše. Pokušajte se vra u realnost gdje svi imaju svoje probleme i pokušavaju ih riješiti. Budite pozitvniji i pokušajte se usredoto i na nešto lijepo u životu. Sigurno imate nešto ili nekog zbog ega sav trud vrijedi.
Bit ete prili no zadovoljni s poslom koji ste napravili. Jedan vrlo velik i važan dio je iza vas. Budite sretni i ponosni na sebe. Ljubavni život ste jekom proteklih tjedana zbog previše posla potpuno zanemarili. Sada je vrijeme da mu ponovno vra te sjaj. Nemojte baš svaku situaciju shva ati kao nešto stresno. U životu postoje stvari koje su više i manje važne i to morate prihva Ne možete uvijek dava sve od sebe.
RAK (22.6.-22.7.)
JARAC (22.12.-20.1.)
Tijekom ovog tjedna odvojite nešto više vremena za sebe i svoje planove. Ubrzo ete mora donije neke odluke koje e bi prili no dugoro ne stoga ne bi bilo dobro da budete brzople . Strast se u vama ponovno probudila i nema razloga da je držite u sebi. Budite otvoreniji i slobodniji jer tako ete bi i sretniji. Ukoliko želite s nekim bi u dobrim odnosima povjerenje je klju no. Ne možete o ekiva da oni vjeruju vama, ukoliko vi ne vjerujete njima.
Ono što ste planirali tijekom proteklih nekoliko tjedana sada bi se moglo ostvariti. Nemojte odmah punom parom krenu dalje, uživajte malo u plodovima svoga rada. Dobro se slažete s bližnjima i partnerom, bitno je samo da ih ne zanemarujete previše zbog posla. Za njih uvijek možete prona i dovoljno vremena da vam uljepšaju dan. Pogledajte malo dublje u sebe. Nemojte se boja prizna nekoj osobi da vam je stalo. Sve je to nešto normalno.
LAV (23.7.-23.8.)
VODENJAK (21.1.-19.2.)
Budite oprezni ukoliko rješavate probleme drugih. Možete im slobodno da savjet što je po vama za njih najbolje, no, kona nu odluku prepus te njima. Koliko god ste sigurni da je ono što drugima predlažete ispravno, nemojte ništa forsira . Ukoliko nešto ne bude išlo po planu mogli bi vas okriviti. Imate dovoljno svojih problema, stoga, bilo bi dobro da ne obe avate drugima potporu i pomo ukoliko niste potpuno sigurni da ete ima dovoljno vremena za njih.
Sve što se sada doga a je prili no važno. Nemojte ništa ignorirati i ostavljati sa strane nego se aktivirajte i sve pokušajte riješiti na vrijeme. Uklju ite partnera, prijatelje i obitelj u ono što radite. Njihov dobronamjerni savjet uvijek dobro do e, s tim da ete se dodatno i povezati kada im priznate koliko vam zna e u životu. Imate razloga biti sretni, stoga, iskoristite to i budite. Toliko je lijepih stvari oko vas, a vi gledate samo na one komplicirane. Opustite se i uživajte u trenutku.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Otkrili ste neke nove/stare stvari u životu koje vas ine sretnima i sada uživate u tome. Nemojte to shva ati bezazleno jer e vam dosta pomo i u donošenju nekih dugoro nijih odluka. Budite otvoreni s partnerom. Slobodno recite sve što mislite i želite, isto tako budite spremni posluša i njihovu stranu. Nemojte postavlja prevelika o ekivanja od drugih. Radije budite umjereni kako se ne bi razo arali.
RIBE (20.2.-20.3.) Bit e vam teško usredoto i se na ono što radite. Pokušajte podijeli tjedan na nekoliko dijelova i odredi sebi što u svakom od njih morate napravi . Tako e vam bi lakše organizira se. Bit ete zna željni, no, to nije nešto što trebate skrivati. Otvoreno recite što vas zanima i razgovarajte s drugima o tome. Što god budete radili, uklju ite partnera. On e se osje ati kao dio vašeg života, a sigurno vam može i pomo i u nekim situacijama.
VIC tjedna
Alpe ita Fata knjigu i pita: - Mujo, gdje su Alpe? - Ne znam, Fato, ti si spremala ku u.
18. svibnja 2010.
Vremenska prognoza 71
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
METEOROLOĹ KI DNEVNIK proteklih 7 dana
ViĹĄe sunca i porast temperature VREMENSKA SLIKA: Op enita ocjena prve polovice svibnja bila bi prosje na temperatura, ali malo suĹĄnije vrijeme od viĹĄegodiĹĄnjeg prosjeka pa smo zato pronaĹĄli pu ku izreku koja upu uje da suho vrijeme u svibnju nije dobar znak za urod. „Suh svibanj-gladna godina“. Dodajmo i zanimljivost da je u periodu od 15. do 18. svibnja 1991. godine u Gorskom kotaru palo ak 20 cm snijega! No, upravo je sredina mjeseca nadoknadila manjak oborina. Nakon loĹĄeg vikenda kad nas je dobro zalila kiĹĄa i ohladile nas niske temperature, Ĺželjeli bismo ovog tjedna puno sunca i topline. Vrijeme e biti ljepĹĄe, ali joĹĄ uvijek ne potpuno. Glavnina loĹĄeg vremena je iza nas, ali ni ovog tjedna ne emo imati posve stabilnu situaciju pa nas povremeno o ekuje malo kiĹĄe ili pljuskova. Temperatura u blagom porastu, ali joĹĄ uvijek relativno svjeĹže. VREMENSKA PROGNOZA: Danas e sunca biti viĹĄe, a mogu nost za kiĹĄu bit e mala pa moĹžemo re i da e ipak biti ve inom suho i toplije vrijeme. Uglavnom je popodne mogu pokoji kratkotrajan pljusak. Vjetar slab do umjeren, i dalje sjevernih i sjeverozapadnih smjerova. Jutro prohladno uz mogu nost kratkotrajne magle, a dnevna tempera-
tura oko 17 Celzijevih stupnjeva, moĹžda i malo viĹĄa. U srijedu bi vrijeme trebalo biti joĹĄ malo ljepĹĄe. Bit e djelomi no sun ano i ve inom suho, dakle u ve em dijelu Me imurja dan bi trebao pro i bez kiĹĄe. Vjetar uglavnom slab. Jutro e biti friĹĄko, ponegdje uz vodene povrĹĄine mogu a je i kratkotrajna magla. NajviĹĄa dnevna temperatura pribliĹžit e se vrijednosti od 20 Celzijevih stupnjeva. Zbog kruĹženja vlaĹžnog i nestabilnog zraka sredinom tjedna nastavit e se promjenjivo vrijeme uz mogu nost kiĹĄe ili pljuska. Tako bi razdoblje od etvrtka do subote moglo ponoviti proĹĄli tjedan kad smo
gotovo svakog dana imali bar malo kiĹĄice ili pljusak. ini se da je najve a vjerojatnost za spomenute pljuskove u etvrtak kad e i temperatura biti stupanj-dva niĹža nego u srijedu. U petak malo viĹĄe sunca ĹĄto e potaknuti i manji porast temperature, ali i dalje nestabilno uz mogu nost za malo kiĹĄe ili popodnevni pljusak. Vrlo sli no vrijeme e se nastaviti i u subotu, ali e biti joĹĄ malo toplije. Po ve ini prognosti kih materijala se ini da e nedjelja biti sun anija, toplija i ve inom suha uz blagu juĹžinu. ak ni jutro viĹĄe ne e biti tako svjeĹže, a dnevna temperatura mogla bi porasti i
METEOROLOĹ KI KALENDAR 18. svibnja 1980. god. nakon erupcije vulkana Mt St Helens (SAD) pepeo je kruĹžio iznad 9 km visine ak 17 dana 20. svibnja 1969. god. na vrhu Medvednice 6 cm snijega 22. svibnja 1634. god. u Njema koj tu a veli ine kokoĹĄjeg jajeta napadala do koljena i nije se otopila osam dana 25. svibnja 1781. god. pao snijeg u Gorskom kotaru do 24 ili 25 Celzijevih stupnjeva. Po etak novog radnog tjedna ponovno bi mogao donijeti nestabilnije vrijeme uz ve u mogu nost pljuskova. U tom slu aju bi i malo osvjeĹžilo. Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naĹĄe podru je i ĹĄire moĹžete dobiti i pozivom na naĹĄ telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreĹža. (prognozu izradila udruga Crometeo 17.5.).
Emina obiljeŞila vikend Jaka sredozemna ciklona Emina obiljeŞila je vrijeme tijekom vikenda u itavoj zemlji. Kiťa je bila esta, povremeno u obliku grmljavinskih pljuskova. Osim kiťe subotu je obiljeŞio i vjetar i pad temperature zraka u odnosu na petak. Vjetar je zna ajno pove ao valovitost mora, a doťlo je i do podizanja razine more i mjes mi nog plavljenja niŞih dijelova obale. Najviťe problema s poplavama imao je Omiť, a jaka plima zabiljeŞena je diljem srednjodalma nskih otoka pa i na splitskoj rivi. Podizanje mora uzrokovao je prolazak dubokog ciklonalnog centra preko srednje Dalmacije. U ve ernjim sa ma subote na Velebitu je iznad 1400 metara nadmorske visine pao snijeg, a temperatura zraka na ZaviŞanu pus la se na zimskih 0°C uz pahulje. SnaŞna bura je u subotu u Rijeci oťte la e ri osobna automobila i jedan autobus, a na prometnice su sruťena e ri stabla. U Omiťu je petnaestak objekata, ve inom ugostiteljskih, poplavljeno zbog izlijevanja nabujale Ce ne. Ce na je nabujala zbog obilne kiťe i porasta morskog plimnog vala, koji
ometa ulijevanje rijeke u more. I nedjelja je u protekla u znaku obla nog i kiĹĄovitog vremena. Za sve je „kriva“ prostrana ciklona Emina iji se centar premjes o nad podru je Ukrajine. Uz kiĹĄu, jesenskom ugo aju u unutraĹĄnjos su pridonijele i temperature. NajviĹĄe dnevne su se kretale uglavnom od 9 do 11°C, tek ponegdje stupanj ili dva viĹĄe. Na Jadranu se mjerilo od 15 do 18 °C. U ve em dijelu Me imurja s ciklonom Eminom palo je oko 50 litara kiĹĄe po kvadratnom metru, a u nekim dijelovima srediĹĄnje Hrvatske palo je i preko 100! Budu i da je mjese ni prosjek oko 75 litara jasno je da nas je Emina stvarno dobro zalila. Problema s vodom bilo je Nakon izlijevanja rijeke P inje u juĹžnosrbijanskom mjestu TrgoviĹĄtu u op ini Vranje, prona ena su beĹživotna jela dvije osobe i u jeku je uvi aj, priop eno je iz srbijanskog Ministarstva unutarnjih poslova. Bujicom je zahva eno oko sto nu ku anstava, a pripadnici sektora za izvanredne situacije srbijanskog MUP-a evakuirali su oko tristo osoba i veliki broj Ĺživo nja.
Crometeo WRF 2010.05 online Nakon nabavke novog dvoprocesorskog ra unala kojeg su omogu ili naĹĄi sponzori na elu s tvrtkom BCC Services koja je omogu ila kupnju Fujitsu opreme po cijeni bez konkurencije, nova ina ica Crometeo WRF modela puĹĄtena je u produkciju i me je zamijenila verziju 2010.2. Crometeo WRF 2010.5 bit e pla orma oko koje e uskoro zapo e izgradnja znatno sveobuhvatnijeg prognosti kog sustava. Novo ra unalo je opremljeno s dva Intelova Xeon procesora najnovije generacije, Nehalem arhitekture, model E5530. Ima 8 gigabajta radne memorije i 3 SAS diska u RAID0 kon guraciji, svaki po 300 gigabajta. Nalazi se u rack
1U ku iĹĄtu u serverskoj prostoriji Centra za informatiku i ra unarstvo pri Ins tutu Ru er BoĹĄkovi . Model radi na opera vnom sustavu Centos 5.5, x86_64. Nastojali smo novom konfiguracijom so vera pos i pouzdaniju simulaciju modela i pritom smo ga podesili za op malan rad nakon promjena u ulaznim podacima GFS-a koje e se dogodi s poboljĹĄanjima ameri kog globalnog modela 22. lipnja ove godine. Vjerujemo kako e nakon tog datuma naĹĄi NMM i ARW prognos ki modeli bi najpouzdaniji prognos ki sustav za Hrvatsku. NaĹĄe modele moĹžete pratiti na adresi http:// maps.meteoadria c.net.
Doga aji ME IMURCI NA SUSRETU HKM-a u Zadru
Lijepo je pripadati svojoj Crkvi Stotinjak mladih vjernika iz viĹĄe me imurskih Ĺžupa bilo je proĹĄli vikend na nacionalnom susretu Hrvatske katoli ke mladeĹži u Splitu. Ivana Novak iz Ĺžupe Sveti Martin na Muri kaĹže kako su svi bili sretni ĹĄto su u lijepom i drevnom Zadru osjetili svu ljepotu pripadanja svojoj Katoli -
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
koj crvi. Posebno ih se dojmila poruka Svetog Oca Benedikta XVI. koji im je uz dobre Ĺželje udijelio i svoj apostolski blagoslov. Mlade Svetomartin ane vodio je vele asni Tomislav Kos, kapelan u NedeliĹĄ u, koji im je i pokazao zanimljivosti zadarske katedrale te drugih sakralnih zdanja. (S. Mesari )
Dio me imurskih sudionika u Zadru
Mladi iz Svetog Martina na Muri i vele asni Kos
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanťa BlaŞevi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) SnjeŞana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana MaĹžurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 360 kn, polugodiťnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poťtarina); avio poťiljke (935 kn (pretplata+ poťtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
OPROŠTAJ ME IMURJA OD I. HRVATSKE LIGE
RUKOMETAŠI MKA*IPC U ZAVRŠNICI KUPA
LOŠE VRIJEME PROTIV VRHUNSKOG SPEEDWAYA
Vrijeme je da klupska vrhuška položi ra une
Ponovno me u najbolje etiri ekipe Hrvatske
Jurica Pavlic kao prvi u polufinale SP za juniore
ODRŽAN Rafting kup Mura 2010.
Gospodarska škola akovec najbolja
Na raftingu je sudjelovalo svih šest srednjih škola s podru ja Me imurske županije te srednja škola iz Ma arske
Najbolji su bili u enici Gospodarske škole akovec
Gospodarska škola akovec osvojila je prvo mjesto na Rafting kup Muri 2010. koji je unato lošem vremenu održan prošli vikend. Drugo mjesto pripalo je Graditeljskoj školi, dok su ništa manje važno tre e mjesto osvojili u enici Ekonomske i trgova ke škole akovec. Po deveti put održana je edukativno - natjecateljska i ekološka akcija srednjih škola Me imurske županije u organizaciji Grada akovca, Turisti ke zajednice Me imurske županije, op ina uz rijeku Muru te provedbenog organizatora GP-a Ekom d. o. o. akovec. Cilj cijele akcije, u kojoj je sudjelovalo svih šest srednjih škola s podru ja Me imurske županije
Plovilo se od Podturna do grani nog prijelaza Gori an
Balerinke i marame nezaobilazni modni dodaci Prošlotjedno loše vrijeme nije uspjelo pokvariti modne kreacije naših špicerica. I dok je ve ina gradom šetala u jaknama, bilo je i onih kojima nije bilo toliko hladno, ve su svoju gar-
derobu za proljetno razdoblje zamijenile onom ljetnom. Balerinke pak su se još jednom pokazale nezaobilaznim hitom, a i marame su modni dodatak broj jedan ve neko
duže vrijeme. Bilo u svjetlijim ili tamnijim tonovima, cijelu kombinaciju podižu na viši nivo, a ako ih još iskombiniramo s nao alama u retro stilu, dobili smo puni pogodak.
te srednja škola iz Ma arske, bio je razvoj sportsko - rekreacijskog turizma na rijeci Muri, s naglaskom na zaštiti rijeke Mure i upoznavanje šire javnosti s njezinim ljepotama te edukacija upravljanja gumenim amcima na vesla po rijeci. Kao i prošle godine, i ovaj se put plovilo po rijeci Muri od Podturna do grani nog prijelaza Gori an. Dužina dionice bila je dvadeset kilometara, a zadatak je bio u što kra em vremenu savladati pojedine dijelove dionica gdje se mjerilo vrijeme prolaza. Bodovalo se brzinsko veslanje u dvije etape te se prema vremenu odre ivao plasman. Uz veslanje, srednjoškolci su u stankama pokazali svoje
vještine i u sportsko - zabavnim igrama. Rijekom Murom taj je dan ukupno plovilo oko 180 sudionika. Unato lošem vremenu, samo njih 20-ak odustalo je od raftinga, a me u njima bila je i srednja škola iz Slovenije. Osim u Novakovcu i Dekanovcu, odmaralo se i u Domašincu, gdje su doma ini pripremili prigodan program te za sve sudionike osigurali užinu i pi e. U Gori anu, na kraju dionice, gdje je bio osiguran i raftingaški grah koji je odli no poslužio kao okrjepa nakon cjelodnevne plovidbe, proglašeni su pobjednici kojima su uru ene nagrade i priznanja. (hz, foto: V. Žganec - Rogulja)
Me u sudionicima bila je i novinarska ekipa