Da je Matija Megla barem stao pred nas roditelje i ispričao se! www.mnovine.hr
str. 9
Nakon gubitka sina, zbog pijanog vozača teško ozlijeđena i kći
IVAN HUZJAK iz Šenkovca neutješan zbog presude u vezi s pogibijom svog sina
str. 8
ALKOHOLIZIRANI VOZAČI nanijeli nesvakidašnju tešku bol obitelji u Belici
Godina XV.
Broj 766.
Cijena 7 kuna
^akovec, UTORAK, 11. svibnja 2010.
BURA U IVANOVCU ZBOG BUDUĆEGA STAMBENOG NASELJA
Mještani oštro protiv
"Vrtova Ivanovca" str. 5
Gradilište se već polako uređuje
Zoran Vidović: To je građevinsko zemljište od 1984. godine!
Ivanovčani smatraju da su izmanipulirani
PRIVATIZACIJA MEĐIMURSKIH TVRTKI
Ne selimo na istok, kako tvrde zlonamjernici!
Državne dionice mogu kupiti radnici Čateksa, ali ne i Meisa str. 3
str. 3
PISMO IZ CALZEDONIJE GRADONAČELNIKU ČAKOVCA
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str.str. 7013 media
2
Aktualno
ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC
IZ TJEDNA u tjedan
UREDNI KI osvrt
Najrentabilnija u Hrvatskoj
Slava neuspjehu!? K ad post ig nemo nek i uspjeh, slavlje, zadovoljstvo - “dobar osje aj“ obi ne ne potraje previše dugo. Kad pak se oni zaredaju, oni se po inju “podrazumijevati“ - uzimati zdravo za gotovo. Na suprotnoj strani neuspjehom se optere ujemo, u mnogim situacijama i preoptere ujemo. Stoga je baš cool kad se može slaviti neuspjeh, zar ne, ili ...? Naime, upravo u takvoj situaciji je me imurski nogomet, NK Me imurje, jer bez obzira na vrlo veliku mogu nost ispadanja iz I. HNL rijetkima je to kod nas “teško palo na srce“, štoviše, ak je više onih koji su rekli “neka je“... Ništa novo za naš mentalitet. Ali, za razliku od zlonamjernih, zlobnih ak, koji se raduju neuspjehu, kad se pogleda hladne glave cjelokupna situacija u hrvatskom nogometu, možda i nije tako loše ispasti iz društva koje je daleko od toga da zaslužuje rije – profesionalizam. U svakom pogledu, od (ne)kvalitete nogometa do kaoti ne situacije u Hrvatskom nogometnom savezu, ali i državi op enito, u kojoj su u vrijeme krize uvijek dobrodošle situacije tipa “kruha i igara“, kako bi se zaboravila teška svakodnevnica. Nije ni udno da je u takvoj atmosferi pri a oko huliganizma baš zahvalna medijska tema, dobrodošla da makne s naslovnica neke druge, s kojima se treba puno ozbiljnije baviti (iako ni ova nije bezazlena, ali se kao i mnoge druge godinama pokušava rješavati “polovi nim” rješenjima, a kad je tako obi no nema kvalitetnih rezultata). Me utim, u prvoj re enici ovog teksta spomenuo sam uspjeh. Ima, naime, i onih uspješnih u me imurskom sportu. Ali, kako je nogometašima uglavnom najve i problem neuspjeh, nekim drugima je problem – uspjeh. Na primjer, rukometašima. Posebice kad se on doga a konstantno, ali iz godine u godinu ima sve manje
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
- Me imurci se najviše lije e u svojoj bolnici i najmanje u Hrvatskoj odlaze u druge bolnice Na inicijativu Stjepana Koraja, predsjednika Upravnog vije a Županijske bolnice akovec, sazvana je konferencija za novinare kako bi elni ljudi bolnice javnosti predo ili aktualno stanje u našoj bolnici. Uz njega novinarima su govorili Dragutin Kopasi , ravnatelj bolnice, Zlatko Pav ec, predsjednik Stru nog vije a, i Ana Antonovi , glavna sestra Županijske bolnice akovec. - Naša bolnica je me u najrentabilnijima u državi, jer zbrinjava 82 posto naših gra ana koji završe na lije enju u našoj bolnici, kazao je Dragutin Kopasi , ravnatelj Županijske bolnice akovec. - Rentabilnima se smatraju one bolnice koje zbrinjavaju 70 posto pacijenata sa svog podru ja. Postotak bolesnika koje zbrinjava naša bolnica sa svog podru ja uvjerljivo je najve i postotak u državi, premda je Me imurcima Zagreb blizu. No, unato toj blizini zagreba kih klini kih bolnica, Me imurci imaju povjerenje u svoje lije nike i svoju bolnicu, uz to za ono što našim pacijentima treba naša bolnica ima dobre kanale prema klini kim centrima. Primjerice, Karlovac, koji je puno bliže Zagrebu i koji ima tako er veliku op u bolnicu, u njoj zbrinjava nešto više od 50 posto svojih pacijenata, dok ostali usluge traže u Zagrebu. ak i iz udaljenog Dubrovnika pacijenti odlaze na lije enje u Zagreb u ve em broju nego Me imurci. Od naših bolesnika svega 4,9 posto lije eno je u KBC-u Zagreb, 2,6 posto u Op oj bolnici Varaždin, 1,7 u Klini koj bolnici Dubrava i 1,4 posto u Klini koj bolnici Sestre Milosrdnice. Zbog takvih pokazatelja nema govora o zatvaranju bolnice u akovcu. Županijska bolnica akovec godinama se bori s nedostatnim limitom, te obavlja zdravstvene usluge preko tog limita na korist svojih pacijenata, što je godina-
satisfakcije za isti. Problemi kod uspješnih u našem su sportu ponekad teži nego kod neuspješnih. Jer, tada i zahtjevi rastu, treba osigurati još bolje uvjete, sutra treba prona i motiv za novi uspjeh, a sve to košta. Na žalost, nalazimo se u situaciji kad amaterizam sve teže Hrvatskoj, a kamoli nekom drugom, možemo prodavati kao profesionalizam, što godinama inimo u me imurskom sportu. I to uspješno. Iako ni drugdje nije lako, posebice u odgovornim sredinama poput naše, u kojima se u vrijeme kriza kroz trostruke nao ale gleda bilo kakvo izdvajanje za sport umjesto životnih prioriteta. I to je u redu, jer onda nije bar udno da mi imamo sasvim dovoljan broj vrti a, postajemo poželjan kraj “za mlade mame“, nego ostatak zemlje. Me utim, nije dobro to što je ve inu vremena sport kod nas zaista na društvenoj margini. Svodi se na puko “preživljavanje“ i pitanje je do kada. Me utim, s druge strane, postavlja se kontrapitanje – gdje su rješenja. Stoga je “rekreacija“ vrlo blizu. “Jedan problem manje za politi are“, i ne samo za njih. Aleluja, živio neuspjeh! Ali, bilo bi to najgore mogu e rješenje, jer ionako prakticiranje sporta više nije previše “in“, posebice kod mladih, a linijom manjeg otpora odgovornih i onih koji to trebaju biti mogli bi do i do dodatnog “trovanja“ zdravlja društva. Stoga bi nam u budu nosti ipak sportski uspjeh trebao biti važniji od neuspjeha.
ma bio uzrok minusa u prihodima nad rashodima. Zadnje dvije godine ona je završila pozitivno zbog sredstava koja su na ra un bolnice došla na ime starih dugova. Sadašnji limit bolnice zajedno sa sredstvima iz dopunskog osiguranja iznosi 11,58 milijuna kuna mjese no, što unato tome što je bolnici podizan limit za 250 tisu a kuna mjese no manje je nego je bolnici realno potrebno. Problem je u tome što ne postoje jasni kriteriji za odre ivanje limita, pa Županijska bolnica akovec koja zbrinjava 82 posto
pacijenata sa svog podru ja ima podjednak limit kao i one koje zbrinjavaju 40 do 50 posto pacijenta sa svog podru ja. Izgradnjom novoga bolni kog paviljona, kao i kontinuiranim ure enjem ostalih prostora, bolnica je postigla više standarde i za pacijente i zdravstvene djelatnike, ali ostaju problemi s nedostatnim kadrovima, ali i potrebi obnavljanja opreme koja je u tijeku. Trenuta no je cijela bolnica na jednom rendgen aparatu. U bolnici je tijekom proteklog razdoblja informati-
Broj pacijenata lije enih u dnevnoj bolnici porastao za 208 posto! U periodu od 2007. do 2009. godine u Županijskoj bolnici hospitalizirano je 49.330 pacijenta, u prosjeku 16.443 godišnje, to je za pet posto više u odnosu na period od 2005. do 2007. godine. Znatan porast broja pacijenata u razdoblju od 2007. do 2009. godine zabilježen je u dnevnoj bolnici za ak 208
posto u odnosu na razdoblje od 2005. do 2007. godine. U poliklini ko - konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti godišnje se obavi 1,492.460 usluga. Broj dana ležanja u bolnici je u razdoblju od 2001. godine do prošle godine skra en za tri dana, s devet na šest dana. (BMO)
zacija dovedena do te razine da ni jedna bolnica u državi nije informatizirana na tako visokom nivou, što je donijelo i uštede od 500 tisu a kuna jer nema potrebe printati rendgen slike koje se pohranjuju u digitalnom obliku i dostupne su u bazi podataka. Informatizacijom bolnice, ali i ostalih zdravstvenih ustanova, sve ve i broj podataka o bolesnicima u bazama je podataka u informati kom obliku, a naša županija je pilot županija u kojoj se testira kolanje dokumentacije putem on-line umrežavanja, bez šetanja pacijenata. Me imurska županija ima najbolje rezultate u odazivu žena na preventivne mamografske preglede, što je napravljeno na jednom mamografskom aparatu koji je ve na izdisaju zbog istrošenosti pa je neophodna nabava novog, kao i nabava CT ure aja starog ve deset godina. Susjedna varaždinska bolnica je dvije godine mla i aparat ve rashodovala i pospremila u podrum, kazao je Zlatko Pav ec, predsjednik Stru nog vije a bolnice. Bolnica je prošle godine dobila i vrijedne donacije u iznosu od 3,5 milijuna kuna. (BMO)
Me imurce ne bi udilo da i u Hrvatskoj do e do prosvjeda Anketa “Pod vurom”
Prosvjedi u Gr koj protiv novih mjera njihove vlade o stezanju remena rezultirali su tragi nom pogibijom triju osoba. Unato tome, prosvjedima više od sto ti-
Nikola Drvoderi , akovec Vlada je sve uzela radnicima i zato je došlo do prosvjeda u Gr koj. Vjerujem da to eka i Hrvatsku jer naša Vlada radi isto tako. Ne daj Bože da se takvo što dogodi kod nas, ali, da je mogu e, mogu e je. Ova Vlada ne zna raditi, pa se pitam zašto još uop e vlada. To što premijerka kaže da je narod izabrao nju, svi znamo da to nije istina s obzirom na to da je na ovaj položaj došla kada je Ivo Sanader pobjegao.
su a gra ana koji odbijaju pla ati “ceh za zabavu na kojoj su se provodili drugi” ne nazire se kraj. Što o toj temi kažu naši Me imurci, saznali smo prošli tjedan.
Josipa Teska , akovec - Ljudima je ve dosta svega, ne samo u Gr koj ve i ovdje kod nas. To je razlog sve eš ih pobuna i prosvjeda. Naši su ljudi tako er frustrirani, pla e i penzije su male, a pitam se zašto se ne uzme ‘velikima’. Narod nema novac, velika ve ina nema od ega živjeti. Državu nije sramota što uz to još uzimaju ljudima. Stoga se ne bih udila da se takvo što dogodi i u Hrvatskoj.
I dok ve ina smatra da Hrvatsku eka ista sudbina, drugi su ipak mišljenja da do toga kod nas ne e do i. Sve ve a nezaposlenost, male pla e, neimaština
Franjo Slamek, Sivica - To što se dešava u Gr koj, to e se desiti i u Hrvatskoj, ali i nekim zemljama koje su lanice Europske unije. Jer EU gleda samo da od neke države napravi siromaha i time njegovog slugu. Iako Hrvatska nije u EU, smatram da bi se sli na situacija mogla dogoditi i ovdje. Upravljanje ovom državom koje traje ve 20 godina od naroda je napravilo sirotinju, dok je socijalisti ko doba, prema mom mišljenju, bilo puno ravnopravnije.
samo su neki primjeri koji navode naši Me imurci kada je rije o mogu em uzroku prosvjeda u nas. Me utim, ima i onih koji smatraju da su Hrvati prilagodljiv narod
pa stoga do ovakvih prosvjeda i sukoba kod nas ne e do i. No, da je sve više naših ljudi frustrirano zbog trenutne situacije, ipak se slažu svi ispitanici. (hz)
Božidar Fot, Varaždin - Ne bavim se uop e politikom, no, kada je rije o prosvjedima u Gr koj, samo mogu re i da ne vjerujem da e time nešto posti i. Me utim, kada se osvrnemo na našu situaciju, rekao bih da je lako mogu e da i kod nas ljudima ‘prekipi’. No, sre a je u tome što da Hrvatska nije još lanica Europske unije jer bi sada morali otpla ivati te kredite. Josip Srpak, Gornji Kraljevec Narodu u Gr koj je o ito ve bilo dosta svega i trebalo je nešto napraviti. Me utim, smatram da prosvjedima i pobunama ne e ništa posti i, ali me zanima kako Vlada ne vidi da o ito nešto krivo radi. To bi im trebalo biti jasno. Što se pak ti e naše situacije, mišljenja sam da se takvo što kod nas ne e dogoditi.
Branko Rudolf, Gardinovec - Mislim da prosvjedima u Gr koj narod ne e ništa posti i. Prosvjedi mogu dovesti samo do fatalnih stvari. Mislim da se time samo pogoršava cjelokupna situacija. Sre om, mi smo Hrvati jako prilagodljiv narod, prilago avamo se svakoj situaciji pa do toga kod nas ne može do i. (foto: Vrzan)
11. svibnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
MEISO opet nije prodan
PISMO iz Calzedonije gradona elniku akovca
Ne selimo na istok, kako tvrde zlonamjernici! - Pitanje “o selidbi na istok” u medijima nije ni postavljeno. Pitanje se odnosilo odlazi li možda tvrtka iz akovca nekamo drugamo u Hrvatsku ili možda “ku i” - u Italiju u kojoj su izgra ena dva nova pogona Mr. sc. Dubravko Hoi uputio je za Calzedoniju pismo gradona elniku 28. travnja u kojem objašnjava politiku Calzedonije za cijelu grupaciju. - Ve duže vrijeme u raznim vremenskim intervalima i razli itim intenzitetom pojedine interesne skupine u akovcu pokušavaju dezinformacijama i neistinama uznemiriti širu javnost, a naro ito naše zaposlenike, poslovne partnere, stanovnike akovca i Me imurske županije, piše Hoi gradona elniku Šalamonu. - Grupa Calzedonia trenuta no u Republici Hrvatskoj zapošljava 1.600 zaposlenika, od ega 505 u Tubli. Od tog broja 370 zaposlenika ima ugovor na neodre eno vrijeme. U 2008. godini proširili smo tvornicu, a 2009. godine ostvarili izvoz od 22,5 milijuna eura. Nadalje, širimo našu maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj te smo prije dva tjedna u našem vlastitom prostoru u Dugopolju kraj Splita otvorili novi outlet, a uskoro otvaramo
Iz Tuble na naš upit nismo dobili nikakav odgovor za detaljnija pojašnjenja o aktualnoj situaciji
Dubravko Hoi iz Calzedonije uvjerava javnost da nema selidbe Tuble d.o.o. iz akovca i nove du ane u Zagrebu i Osijeku. Naše tvrtke, od njihova osnutka, visoko su solventne, redovito podmiruju sve svoje obveze prema zaposlenicima, dobavlja ima i državi, stoji u pismu koje je na ruke gradona elnika Šalamona za Calzedoniju uputio mr. sc. Dubravko Hoi . Dalje navodi da u svibnju zapo inju izgradnju druge faze
tvornice Ytres u Donjem Knegincu, vrijedne oko 90 milijuna kuna. U Srbiji u Somboru završavaju izgradnju tvornice Fiorano u vrijednosti od 20-ak milijuna eura, ije otvorenje predvi aju u lipnju. - U posljednjih godinu dana Calzedonia je i u samoj Italiji izgradila dvije nove tvornice po isto tako najvišim tehnološkim i ekološkim standardima kao što su i naše tvornice u Hrvatskoj. ini
li vam se na temelju svega navedenoga da e Grupa Calzedonia, kao što zlonamjernici tvrde, preseliti svoje poslovanje iz Europe ili Hrvatske na daleki Istok, gdje je uostalom ve puno prije investicija u Hrvatskoj izgradile tvornice u Šri Lanki, napisao je gradona elniku Hoi . Me utim, ono što nigdje decidirano u pismu nije re eno, a što se cijelo vrijeme postavlja kao pitanje, odlazi li Calzedonia iz akovca. Na to decidirano pitanje pokušali smo dobiti dogovor koji smo proslijedili na njihov službeni e-mail, no odgovor nismo dobili. U Calzedoniji o ito smatraju da su me imurski župan i akove ki gradona elnik dovoljno uvjerljivi glasnogovornici koji bi trebali razuvjeriti javnost. (BMO)
Me imurski župan o Tubli (Calzedoniji)
sve do predstavnika pojedinih poduze a. Regionalna i lokalna samouprava i uprava ne može utjeca na poslovnu poli ku pojedinih privatnih poduze a, ali može uspješnima pomaga otvara vrata i bi podrška kod ugovaranja novih poslova. S druge strane, naša je obveza i upozorava na eventualna kršenja prava zaposlenih, zakonskih propisa ili tržišne utakmice kod nekih tvrtki. U posljednje vrijeme u pojedinim medijima pojavili su se napisi koji analiziraju poslovnu poli ku nekih poduze a koja rade na podru ju Me imurja i zapošljavanju naše sugra ane. Mislim tu konkretno na tvrtku Tubla d.o.o. iz akovca, o kojoj se govorilo da svoju proizvodnju seli iz akovca i Me imurske županije. U kontak ma s elništvom ovog podu-
ze a saznao sam da to ne odgovara is ni, te da oni ne namjeravaju zatvori pogon u akovcu, ve upravo suprotno. Kako se radi o tvrtki koja unato teškoj gospodarskoj situaciji uspješno posluje te zapošljava velik broj Me imuraca, smatram da su, bez obzira što su u privatnom vlasništvu, poduze e od posebnog interesa za Me imursku županiju. Tublinim odlaskom iz Me imurja naša županija ne bi izgubila samo 400- njak radnih mjesta te tvrtku koja je prošle godine imala dobit od oko 40 milijuna kuna, ve i poduze e koje je uspješno u teks lnoj branši, što danas tek rijetkima uspijeva. Vjerujem da su ovakve informacije u javnost došle bez ikakvih loših namjera, te se nadam da Tubli nisu prouzro ile nikakvu štetu u poslo-
Ponu a i odbijeni, eka se novi natje aj Na javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica društva MEISO d.d. Gori an javila su se dva ponu a a, prema našim informacijama, ni jedan ponu a nije zadovoljio uvjete Fonda za privatizaciju, tako da nije došlo do prodaje dionica. To zna i da bi natje aj za prodaju dionica mogao u dogledno vrijeme biti ponovljen. O ekivalo se da e tvrtku kupiti zaposleni radnici zajedno s direktoricom Snježanom Domini , no to se nije dogodilo. Kako je poznato, temeljni kapital društva MEISO iznosi 18,6 milijuna kuna, a broj izdanih dionica 62.000, nominalne vrijednosti po 300 kuna. Prodaje se ukupno 48.891 objedinjena državna dionica ili 78,86 posto, a po etna cijena bila je jedna kuna. Ukupne obveze društva iznose 14,8 milijuna kuna. Ukupna nominalna vrijednost dionica koje se prodaju iznosi 14,667.300 kuna, dok je tržišna vrijednost samo jedna kuna. Od kupca se o ekivalo da zadrži osnovnu djelatnost Društva, preuzme obvezu zadržavanja zate enog broja zaposlenika u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica, preuzme kolektivni ugovor do eventualnog potpisivanja novog, ponudi program ulaganja u Društvo sukladno važe oj prostorno - urba-
nisti koj dokumentaciji, ponudi poslovni plan Društva za narednih pet godina uklju ivo s investicijskim planom za narednih pet godina, te da preuzme obvezu neprodavanja i neoptere enja nekretnina i dionica Društva bez prethodne suglasnosti prodavatelja u roku jedne godine od dana sklapanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica, a nekretnine na kojima se vrše ulaganja ne mogu se prodati do ispunjenja obveza iz programa ulaganja i na kraju podmiri obvezu Društva prema vjerovnicima uz odgovaraju a jamstva. (J)
HFP predlaže novi natje aj Vladi se predlaže i donošenje odluke o objavi ponovnog natje aja za prodaju 78,8 posto dionica tvornice cipela “Meiso” iz Gori ana po posebnim uvjetima, za jednu kunu. Upravni odbor odbacio je jedinu pristiglu ponudu na natje aju za tu tvrtku, završenom 16. travnja, koju su dali Snježana Domini i ortaci koji su prihvatili sve uvjete osim podmirenja ukupnih obveza te tvrtke od 17 milijuna kuna, te je predložio objavu novog natje aja za Meiso. (BMO)
UPRAVNI ODBOR HFP-a predložio Vladi
uvati ih kao kap vode na dlanu! Iz Me imurske županije u našu redakciju s glo je priop enje u kojem se me imurski župan osvr e na napise o gospodarskoj situaciji, a zapravo je rije o postavljenim pitanjima izme u ostalih ljudi iz njegove stranke odlazi li možda Tubla (Calzedonia) iz akovca. Župan u dopisu sr ano brani ast te rme od medijskog interesa. - U trenutnoj teškoj situaciji u kojoj se nalaze me imurske tvrtke i hrvatsko gospodarstvo u cjelini sva poduze a koja uspješno posluju u skladu sa zakonom, koja redovito ispla uju pla e svojim zaposlenicima te podmiruju porezna davanja treba uva kao ‘kap vode na dlanu’. To moraju ini sve javne ins tucije, od županijskih, gradskih i op inskih vlas , preko strukovnih komora, pa
3
Radnicima ateksa prodaja dionica po povlaštenoj cijeni Župan Perho smatra da je Tubla tvrtka od posebnog interesa za Me imursku županiju vanju. Tvrtke poput Tuble pozi van su primjer i uspješnoga stranog ulaganja, te u Me imurskoj županiji, u okviru naših ovlas i mogu nos , uvijek mogu ra unati na potporu i razumijevanje, stoji u priop enju koje je poslao župan.
Upravni odbor HFP-a Vladi je prošli tjedan predložio da se radnicima ateksa proda paket od 25,86 posto dionica iz portfelja HFP-a po posebnim uvjetima, i to po 36 kuna po dionici, uz uvjet da 165 dionica ide po radniku. Ta je cijena, re eno je, puno manja od prosje ne cijene kojom se trgovalo dionicama te tvrtke na tržištu kapitala koja se kre e od 85 do 120 kuna po dionici. Predsjednik Upravnog odbora HFP-a i ministar poljoprivrede Petar obankovi predloženu prodaju dionica radnicima
ateksa ocijenio je pozitivnom i pravi nom, no odluku o tome mora prihvatiti Vlada. Postoje odre ene dileme oko toga koji bi sve radnici imali pravo na povlaštenu kupnju dionica budu i da su ve jednom sudjelovali u privatizaciji svoje irme, te dio njih nakon kupnje povlaštenih dionica iz prve privatizacije prodao dionice na burzi. Temeljni kapital ateksa iznosi 73,860.300 kuna, a državni portfelj je 22,209.790 ili 30,07 posto vlasništva. (BMO)
ME IMURSKE VODE lani ostvarile 55 posto manje prihode
Do pove anja prihoda ve im cijenama i novim priklju cima Me imurske vode u prošloj su godini ostvarile 55 posto manje ukupne prihode u odnosu na proteklo razdoblje u iznosu od 54,491.208 kuna. Smanjenje je najve im dijelom rezultat smanjenih prihoda od investicija u vlastitoj režiji. No, ukupni rezultat na kraju godine je pozitivan prihod, za 156.065 kuna ve i od rashoda, odnosno ostvarena je simboli ka dobit od 90.416 kuna.
Pla e za dvije tisu e kuna ve e od prosje ne me imurske Prosje na bruto pla a u Me imurskim vodama je 8.700 kuna, a neto 5.987 kuna, što je za oko 2.000 kuna više od prosje ne me imurske pla e. (BMO)
Ukupni prihodi od vodoopskrbe iznosili su 26,8 milijuna kuna i bili su znatno viši od rashoda. Kod sustava odvodnje i pro iš avanja rashodi su iznosili 12,388.420 i ve i su od prihoda za 1,697.971 kuna. Smanjenje prihoda djelomi no je posljedica loše gospodarske situacije, a time i zatvaranja odre enih gospodarskih subjekata. Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda, na Skupštini je kazao da se prihodi mogu pove ati priklju enjem novih korisnika te pove anjem cijene odvodnje i pro iš avanja. U vodoopskrbi investicije su se odnosile na rekonstrukcije magistralnih i sekundarnih vodova i ku nih priklju aka, sve u cilju smanjenja gubitaka, a u od-
vodnji su nastavljeni radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava Grada akovca. Me imurske su vode u protekloj godini izvele sve
potrebne radove predvi ene planovima na sustavima održavanja vodoopskrbe, odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. Nastav-
Iz IPA-e za pro ista Podturna 1,7 milijuna eura bespovratno U etvrtak su Me imurske vode kao vode i partner potpisale ugovor za zajedni kim tehni kim vodstvom IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska 2007. – 2013. za izgradnju ure aja za pro iš avanje otpadnih voda na rijeci Muri zajedni kom suradnjom op ine Podtruren i Totszerdahely. Ukupna vrijednost projekta iznosi preko 3 milijuna eura, a od strane IPA za pro ista u Podturnu osigurano je bespovratnih 85 posto sredstava, odnosno 1,736.158 eura,
dok op ina Podturen osigurava 15 posto ili 306.381 euro. Me imurske vode tako er su kao nositelj projekta zajedno sa slovenskim partnerom op inom Središ e ob Dravi kandidirale projekt “Pijemo istu vodu” za IPA projekt prekograni ne suradnje Slovenija - Hrvatska 2007. – 2013. i pred potpisivanjem je taj ugovor, a vrijednost bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za II i III fazu kanalizacije op ine Nedeliš e iznosi 190.000 eura. (BMO)
Skupština Me imurskih voda ljeni su radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava Grada akovca, te na izgradnji kanalizacijskih mreža u naselju Kotoriba, Mursko Središ e, Pribislavec, Šenkovec, Vratišinec i Strahoninec. Ujedno je i nastavljena i izrada projektne dokumentacije, izvijestio je la-
nove Skupštine mr. Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda. Kvaliteta vode i dalje je na najvišem nivou, bakteriološki i kemijski ispravna. Prema laboratorijskim nalazima, voda koja se ispušta iz pro ista a zadovoljava sve zakonske parametre. (BMO)
4
Aktualno
GDQD u Me imurju
Tre a sre a? Me imurska županija poništila je natje aj za radno mjesto pro elnika Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport, objavljenog 13. ožujka 2010. u Narodnim novinama 33/10, te 16. ožujka 2010. u Listu Me i-
murje, br. 2864, i Me imurskim novinama, br. 758. Natje aj se poništava iz proceduralnih razloga. Me imurska županija objavila je odmah novi natje aj za ovo radno mjesto, a o ekuje se da e
Mjesto za poduzetni ke inkubatore i transfer znanja dodatnu vrijednost u svojem poslovanju, a interes i kontakti za to ve postoje. Me imurski župan Ivica Perho kazao je kako e Tehnološko - inovacijski centar biti zna ajan za pokretanje toliko potrebnog zaokreta u me imurskom gospodarstvu. Tradicionalne niskoakumulativne grane na kojima se bazira me imursko gospodarstvo: gra evinarstvo, tekstil, trgovina i ugostiteljstvo grane su koje iziskuju nižu obrazovnu strukturu, ali istovremeno osiguravaju i manji prostor za razvoj Me imurja. Samo novom obrazovnom strukturom možemo pokrenuti gospodarski zaokret, tako da osmišljavanjem novih sadržaja oko Veleu ilišta, Razvojne agencije i Me imurske energetske agencije s TIC-om dobivamo ono što županiji dugoro no može osigurati neophodni zaokret, obrazovanje koje e biti u funkciji gospodarstva. (BMO)
itava procedura završiti do sredine lipnja. Postupak testiranja ne e se razlikovati od postupka provedenoga prilikom odabira kandidata koji su se javili na prvi natje aj u studenom prošle godine. Više sre e tre i put. (BMO)
STIŽU PRIJAVE za dvanaesti me unarodni sajam poduzetništva “MESAP 2010.”
TEHNOLOŠKO - INOVACIJSKI CENTAR
- Do kraja ljeta u još jednoj zgradi u sklopu Vojarne u akovcu uredit e se prostori za poduzetni ke inkubatore, ali mnogo važnije od samog prostora jesu usluge, podrška i potpora gospodarstvu koja e dolaziti iz tog centra, te transfer tehnologija kako bi iz radno - intenzivnih grana prešli u tehnološki naprednije i akumulativnije gospodarstvo te postali konkurentniji na širem tržištu EU u budu nosti, kazao je Matija Derk, direktora REDEA-e, prilikom obilježavanja po etka radova koje izvodi tvrtka “ urkin” d.o.o. na ure enju Tehnološko inovacijskog centra. TIC inancira Svjetska banka u iznosu od 23,5 milijuna kuna. Za tvrtke koje e dolaziti u prostor TIC-a raspisat e se natje aji na koji e se mo i javiti svi zainteresirani, ali e morati zadovoljavati odre ene kriterije, da se tvrtke koriste novim tehnologijama i jasno prikazuju
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
O ekuje se oko petsto izlaga a iz osam zemalja Povodom Maj inog dana Vesna Pusi posjetila je op inu Nedeliš e
VESNA PUSI posjetila op inu Nedeliš e
Istaknula važnost civilnog društva Vesna Pusi , predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pregovora s Europskom unijom, posjetila je prošli vikend povodom Maj inog dana op inu Nedeliš e. Uz doma i HNS, hrvatsku politi arku ugostila je i Udruga žena Nedeliš e, koja je svojoj goš i ovom prilikom predala simboli an poklon. Govore i o civilnom društvu, Vesna Pusi obratila se svojim doma inima, istaknuv-
ši da je rad Udruge žena, a time i svih drugih udruga, zapravo ono što ini društvo, ali i prete a politi ke i društvene scene kakvu danas imamo. Uz Matiju Posavca, predsjednika HNS-a Me imurske županije, te Željka Kacuna, predsjednika HNS-a op ine Nedeliš e i predsjednika Op inskog vije a, goš i je dobrodošlicu došao izraziti i sam na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat.
Dvanaesti me unarodni sajam poduzetništva “ MESAP 2010.“ održat e se u Nedeliš u 18., 19. i 20. lipnja. Ure en zatvoreni i vanjski izložbeni prostor MESAP izlaga ima i posjetiteljima pruža visoku razinu usluge u rangu regionalnih sajmova europskog tipa. Od prvog MESAP-a održanog 1999. godine, kada je izlagalo stotinjak izlaga a pretežito iz Me imurske županije, do današnjih dana, MESAP je izgradio svoj sajamski pro il, stekao stabilnost i ugled u poduzetni kim i sajamskim krugovima te postao mjesto redovitih susreta poduzetnika šire regije. Ove e godine biti izložena i oprema za lov i ribolov, dodajemo kao i ostala hobi oprema, predstavljanje turisti ke ponude regije, a kao i prošlih godina organiziraju se i izložbe stoke, te sajam vina s ocjenjivanjem vina.
Na 4.500 m² zatvorenog prostora u novim sajamskim dvoranama, te 15.000 m² otvorenoga izložbenog prostora, o ekuje se oko 500 izlaga a iz Me imurja, i ostalih hrvatskih županija, iz Austrije, Njema ke, Ma arske, Bosne i Hercegovine, Slova ke, Srbije i Slovenije. Dosadašnje sajmove u tri dana posje ivalo je 25.000 do 30.000 posjetitelja, a i ove godine o ekuje se sli an posjet. MESAP priprema i zna ajne stru ne skupove, kao i raznovrstan sajamski i zabavni program, bogatu nagradnu igru za posjetitelje s vrijednim zgodicima, kulturno -zabavne sadržaje, odli nu gastronomsku ponudu, te na kraju sajma ve tradicionalan koncert. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 040/822-800 ili 822-850, putem e-maila: mesap@ ck.t-com.hr ili marjan@mesap.hr, te na www.mesap.hr.
PREIMENOVANJE škola s malo u enika TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Sveti Martin na Muri
Ni jedna me imurska škola nije upitna!? Ministarstvo obrazovanja zbog racionalnog poslovanja ukinut e ve i broj osnovnih škola te ih preimenovati u podru ne
škole. Naime, u Hrvatskoj ima izme u 150 i 200 škola s vrlo malim brojem u enika, a koje zbog statusa moraju imati ravnatelja,
tajnika, ra unovo u, domara i sprema a. Preimenovanjem u podru ne škole ukinut e se ova radna mjesta, a u enici e i dalje
UZ 9. SVIBNJA, Dan Europe
Nagra eni najbolji radovi u enika
Anica Brezova ki stavlja cvije e u posude na stupovima
U boj za europsko zlato Još je nešto više od mjesec dana ostalo do dolaska me unarodnih sudaca koji e obi i podru je op ine Sveti Martin na Muri, te dati kona nu ocjenu u kandidaturi za Zlatni cvijet Europe. Ovih dana op ina se ure uje kao zaru nica pred svadbu, a posebno su aktivni lanovi Turisti ke zajednice, zaposlenici op ine, školska i vrti ka djeca, ali i sami žitelji. Op ina i TZ postavili su pedeset nosa a s ukrasnim cvije em na rasvjetne stupove od Žabnika
do Lapšine, te pet žardinjera u samom op inskom središtu, za što je potrošeno dvadeset tisu a kuna. Radove su obavili sami lanovi i radnici predvo eni Blankom Bogdan i Anicom Brezova ki, koje su same preko svojih ruku prebacile kubike i kubike zemlje te posadile stotinu cvjetnih sadnica. U lipnju e me unarodni suci, a posebice posjetitelji, imati što vidjeti i preporu iti uljudnoj Europi da zlato dodijeli upravo Svetom Martinu na Muri. (S. Mesari )
U zgradi “Scheier“ u akovcu održana je u utorak sve anost u povodu Dana Europe u organizaciji Odsjeka za europske integracije Me imurske županije. Proslavi osmog Dana Europe (9. svibnja) bili su nazo ni župan Ivan Perho , dogradona elnik akovca Veselin Biševac, Višnja Haluga, pro elnica Odsjeka za europske integracije, te drugi elnici županije. U povodu Dana Europe dodijeljene su nagrade najboljim ekipama u osmom po redu EU kvizu, kao i najboljim pojedincima na fotonatje aju “Me imur-
je vidi“ i natje aju za najmla e “Svako dijete ima pravo na …“. U kategoriji od 4 do 7 godina prvu nagradu osvojila je Karla Koštari iz Dje jeg vrti a “Vjeverica“ iz akovca, drugu Marija Pavlekovi iz “Mrava“ iz Ma ovca, a tre u Elena Tomaši iz šandorove kog vrti a “Zvjezdice”. U kategoriji od 8 do 12 godina tre u nagradu osvojila je Silvija Balent iz Dje jega gradskog vije a Grada Preloga, drugu Tena Novak iz OŠ “Petar Zrinski“ iz Šenkovca, a prvu Michelle Štrapajevi iz OŠ “Petar Zrinski“ iz Šenkovca.
CITATI TJEDNA “Heroji su oni za koje se nikada ne e znati.“ Rudolf Perešin, legendarni hrvatski vojni pilot
Kako je ove godine pristiglo zaista puno dje jih radova, posebice onih grupnih, u izdvojenoj grupnoj kategoriji posebno su nagra ena tri vrti a, skupina “Ribice“ iz DV-a “Fijolica“ iz Preloga, skupina “Bambi“ iz DV-a “Cvr ak“ iz akovca te starija mješovita skupinu iz DV-a “Klin ec“ iz Donje Dubrave. Najbolje znanje na EU kvizu pokazali su u enici OŠ Strahoninec, drugi su bili iz OŠ Prelog, a tre i iz Murskog Središ a. Na fotonatje aju David Mihoci osvojio je prvu nagra-
poha ati nastavu. U Me imurskoj županiji ne postoji ni jedna osnovna škola na koju bi se odnosile ove mjere.
du, Nives Kocijan drugu, a Josipa Burjek tre u. Akciji obilježavanja Europske godine protiv siromaštva i socijalne isklju enosti uklju ili su se i osnovnoškolci iz Murskog Središ a i Škola animiranog ilma iz akovca te stvorili animirani ilm “Pri a o Željki“ koji je na sve anosti premijerno prikazan. U galerijskom prostoru zgrade postavljena je i izložba dje jih radova pristiglih na natje aj “Svako dijete ima pravo na …“ Djeca su na sebi svojstven na in prikazala i nacrtala koja su to ljudska prava. U kulturno - umjetni kom dijelu programa sudjelovali su u enici Dje jeg foruma “Smješko“ iz akove ke III. Osnovne škole te gimnazijska vokalna grupa “A capella“ pod vodstvom prof. Damira Rodigera. (JŠ)
Istražio i odabrao Zlatko Boži
“Elita gora od rulje.“ - naslov nagra ene knjige književnika Mirka Kova a
“Tko pjeva, zlo ne misli, a tko misli, nije mu do pjevanja.“ Tony Cetinski, HTZ, 30.4.2010.
“Mediji se gase, ali uvijek e postojati mediji koji e davati lokalne informacije.“ Ivan Vidi , dramski pisac, Nedjeljom u 2, HTV 1, 2.5.2010.
“Solarni kolektor na stambenim zgradama isplativ je nakon pet godina.“ Vjeran Pirši , voditelj Solarnog klastera, Lider, br. 238
“Nije sila, ali je im prije.“ Antun Habijan
11. svibnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
MJEŠTANI IVANOVCA oštro se protive izgradnji “Vrtova Ivanovca”, cjenovno atraktivnoga stambenog naselja u zapadnom dijelu mjesta, zbog ega su sazvali protestni susret s MO-om i novinarima na kojem su glasno upitali:
Jesmo li izmanipulirani zbog ne ijih privatnih interesa? - Ošte eni su vlasnici koji su zemlju prodali pod oranice, livade i pašnjake, a sada se to prenamjenjuje u gra evinsko zemljište. Nije svejedno ho e li netko prodati 1 HV za 3 eura ili za 20 eura. Netko je jako dobro znao zbog ega kupuje to zemljište, tvrdi jedan od sudionika skupa Tihomir Žbulj Izgradnja “Vrtova Ivanovca”, medijsko - promidžbeno “na velika zvona” najavljenoga novog stambenog naselja, koje je mnogima “za oko” zapelo zbog atraktivnih, nevjerojatno niskih cijena kvadratnog metra s obzirom na iste u akovcu i op enito Me imurju, forsira se jer tu netko ima svoje vlastite interese, tvrde mještani Ivanovca. Ondje je prošli tjedan održan i susret predstavnika mještana i Mjesnog odbora Ivanovec na kojem je izraženo nezadovoljstvo s planovima ure enja njihova mjesta. Tvrtka “Žnidari konzulting” ina e ve nekoliko tjedana oglašava izgradnju naselja nazvanog “Vrtovi Ivanovca”, koji bi trebao obuhvatiti stotinjak ku a u nizu, dje ji vrti , opskrbni centar te 10.000 etvornih metara parkovnih površina. Zapravo, ne zvu i loše, pa zbog ega se onda mještani protive izgradnji “Vrtova Ivanovca”? Zbog toga što nisu uop e bili pitani ni obaviješteni o izradi toga zapadnog dijela detaljnog plana ure enja, a posebno u onom dijelu gdje se planira izgradnja ku a u nizu. - Ti nizovi su širine šest metara i dubine nekih dvadesetak metara i to su tako mala gradilišta koja apsolutno ne prili e niti imaju bilo kakve sli nost s naseljem i samo stvaraju gužvu u naselju koja e izazvati velike probleme u budu nosti. Mislim da bi Ivanovec trebao ostati prepoznatljiv po gradilištima koja
Nadu Vugrinec zanimalo je tko je podnositelj zahtjeva za izradu DPU-a zapadnog dijela naselja Ivanovec bi bila ve eg gabarita, gdje bi ljudi mogli normalno izgraditi ku u, gdje bi mogli imati normalan vrt ili mali vo njak ... To bi trebala biti prepoznatljivost Ivanovca koja bi privukla kvalitetom stanovanja, objasnila je mještanka Nada Vugrinec samo jednu od dilema koja mu i mještane Ivanovca.
Netko je dobro znao zbog ega kupuje oranice Njih iritira i naglo pove anje mjesta jer bi prema tom planu, kao i planu ure enja Zavrtne ulice i centra, na podru je Ivanovca došlo tristotinjak novih doma instava, što je velika brojka s obzirom na to da mjesto sada ima nešto manje od 700 obitelji. Isto tako mještani smatraju kako bi se trebala zaštititi postoje a poljoprivredna gospodarstva, jer bi izgradnja stambenih objekata mogla zna iti rušenje postoje ih štala i plastenika. Poseban trn u oko je i na in na koji se sve to pokušava napraviti, tako je mještanina Tihomira Žbulja interesiralo kako su pokupovana ta zemljišta. - Izmjene i dopune Prostornog plana na Gradskom vije u donesene su 9. srpnja 2009. godine. Zbog ega se to mještanima nije prezentiralo javno i obavijestilo kako i za koju cijenu se prodaju te parcele? Tu su ošte eni vlasnici koji su zemlju prodali pod oranice, livade i pašnjake, a sada se to prenamjenjuje u gra evinsko zemljište. To zna i da se znalo što e se dogoditi i - Ono što je žalosno u toj pri i da je Grad o skupu nezadovoljnih gra ana doznao iz medija. Mislim da bi ipak bilo legalno da su se obra li izvršnoj vlas , ili ak i predsjednici Mjesnog odbora, jer ujutro na dan kad je taj doga aj planiran kontaktirao sam predsjednicu MO-a Ivanovec koja nije imala pojma ni o kakvom protestu, kazao nam je na po etku razgovora na temu protesta zbog izgradnje ivanove kih vrtova zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi , koji dodaje. - Tako su se mogle razjasniti mnoge stvari, a ovako se manipuliralo podacima. Zapadni dio Ivanovca ili popularno sada ‘Vrtovi Ivanovca’ jesu još od 1984. godine definirani kao gra evinsko zemljište. Is na da je to zemljište u privatnom vlasništvu, a ne vlasništvu Grada akovca. Kao gra evinsko zemljište potvr eno je i prostornim planom iz 2003. godine, a kao takvo preuzeto je iz bivše op ine akovec. Zna i Grad nije mogao pogodova nikome ništa pretvaranjem poljoprivrednog u gra evinsko zemljište. Potencijalni inves tor Nikola Žnidari iz akovca izvršio je kupnju zemljišta od privatnih vlasnika po cijeni koja se Grada ne e jer se radi o privatnom odnosu s prodavateljima zemljišta. Prema našim informacijama, pla anje je izvršeno i on je vlasnik
Cesta koja vodi do mogu ih budu ih gradilišta da je netko izmanipulirao mještane zbog privatnih interesa jer nije svejedno ho e li netko prodati 1 HV za 3 eura ili za 20 eura. Netko je jako dobro znao zbog ega se kupuje to zemljište, tvrdi Žbulj.
MO tražio stopiranje postupka Protiv stambene zone je i Mjesni odbor Ivanovec, koji se uvijek trudi zastupati interese mještana. Oni su poslali dopis gradona elniku u kojem se tražilo da se cijeli postupak stopira jer uvidom u dokumentaciju do sada još nije bilo naznaka da se želi i i u izradu DPU-a zapadnog dijela Ivanovca, niti da je to prioritet jer se još nije
Struja je ve davno poskupjela i još poskupljuje, o benzinu ne smijemo više ni razmišljati osim ako nije preko potrebno, jer bi nam nov anik mogao puknuti od bola. S druge strane, znamo da baš u ovo vrijeme netko drugi radi nove afere, netko drugi nas “potkrada”, dok su svjetla re lektora uperena u dežurne krivce za prošle afere. Znamo to
nije dana mogu nost da se kao MO, na ijem se podru ju rade planovi za izgradnju, izjasnimo o potrebi donošenja navedene odluke o DPU-u ‘zapadni dio naselja Ivanovec’ te nismo upoznati s cijelim slu ajem, molimo Vas i zahtijevamo da donošenje navedene odluke prolongirate za neku drugu sjednicu te nam omogu ite
Mještani Ivanovca smatraju kako je netko dobro znao zbog ega kupuje ta zemljišta
ZORAN VIDOVI , zamjenik gradona elnika
To je gra evinsko zemljište od 1984. godine! parcela u odnosu 1/1 na površini od jednog hektara. Inves tor je krajem prošle ili po etkom ove godine zatražio od Grada izradu detaljnog plana. Grad nije imao novac za izradu plana pa je to, kao i u nekim ranijim slu ajevima, dogovoreno na trošak inves tora, što ga košta 50.000 kuna plus PDV, te s me da je dogovoreno da e izvrši darovanje zemljišta potrebnog za prometne površine. • Što je u toj cijeloj pri i interes Grada akovca? - U ovoj teškoj gospodarskoj situaciji pojavio se investitor koji želi inves ra u novi stambeni kompleks u Ivanovcu. Grad bi to uprihodovao ubiranjem komunalnog doprinosa, što iznosi 1,5 milijuna kuna, a što e se uložiti u komunalno opremanje na tom podru ju. Grad e kasnije od novih ku anstava ubira komunalnu naknadu. U cijeli posao uklju ila bi se javna poduze e izgradnjom komunalne infrastrukture. Grad akovec dobio bi pove ani broj stanovnika na svom podru ju, ime bi pove ao svoje prihode i od poreza na dohodak. I, ono što je najvažnije, u ovo krizno vrijeme
Tko je bez grijeha … Hrvatska se javnost ovih dana bavi ere enjem Polan eca i raskrinkavanjem njegove hobotnice. Nekako nas preplavljuje osje aj “pravice”, kad vidimo da “loši” ljudi ipak stradaju od svoje pohlepe. Svi se nadaju da e mreža istrage obuhvatiti i “glavu” hobotnice, da Pravda bude još zadovoljenija. No, s druge strane, u grlu nam ostaje i gorak okus, jer što e to uop e donijeti?
po elo s rješavanjem projektne dokumentacije za DPU “Zavrtna ulica Ivanovec” i DPU “Centar”, što mještani o ekuju da se najprije uredi. - Nije nam jasno po ijoj inicijativi i zašto se pokušava donijeti odluka o izradi DPU-a ‘zapadni dio naselja Ivanovec’. Budu i da nam
i osje amo to, no tako er osje amo se kao da ništa više ne možemo u initi. Budimo se svako jutro obliveni hladnim znojem, u strahu kako emo preživjeti još jedan dan, poplatiti ra une i uhvatiti neku lovu u fušu, pomo u koje bi zadržali kakvo - takvo dostojanstvo, koje e nam pomo i da zaradimo još novca ... Svaki dan o novcu sve više razmišljaju ak i oni koji tvrde
pokrenule bi se neke inves cije u koji bi, vjerujem, bili uklju eni i doma i izvo a i radova. I ono što tako er smatramo važnim u Gradskoj upravi jest to da se Ivanovec kao prigradsko naselje treba širi . Na tom podru ju još su dva prostorna plana gdje je mogu e širenje tog naselja. Javna rasprava detaljnog plana ve je održana za javna poduze a i ustanove, gdje nije bilo nikakvih primjedbi na plan. A što e pokazati javna rasprava za gra ane, vidjet emo, kazao je Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika. Zoran Vidovi opovrgnuo je da su do sada dobili bilo kakve primjedbe
gra ana na plan, ali je javna rasprava koja je u tijeku prilika da ih daju u pisanom obliku. A Gradsko vije e e odlu iti o prihva anju ili odbacivanju primjedbi na plan, kao i samog plana. • Kako tuma ite protivljenje mještana tom projektu? Teško je re i s obzirom na broj prosvjednika radi li se o mišljenju ve ine u selu ili nekoliko mještana. Ono o emu sam razgovarao s gradona elnikom je to da e gradona elnik, ija je to i zakonska ingerencija, sazva zbor gra ana oko te problema ke. Pitanje je koji je bio cilj tog prosvjeda, je li privla enje medijske pažnje jer neke informacije kojima se baratalo na skupu nisu bile provjerene, a lako su se mogle provjeriti u Upravnom odjelu za prostorno planiranje u Gradu akovcu. Meni bi bilo logi nije da su se najprije obra li Mjesnom odboru, pa i ak pokrenuli inicija vu za zbog gra ana, ili se sad priprema hajka na javnu raspravu, kazao je Vidovi . (BMO)
da nije najvažniji na svijetu. I dok se time bavimo, kvaliteta života nam se strmoglavljuje. Baš itam u dnevnom tisku da je ljubav, kao i seks, ta “jeftina zabava za siromašne”, u tolikom padu kao i kvaliteta života, pa se smo eto još nezadovoljniji. Kad ne ide, ne ide, stara je kartaška fora. Ali, evo, hvala Bogu, imamo Polan eca u zatvoru, pa e sve opet biti u redu, zar ne? Malo kasnije itam da svake godine s lica zemlje nestanu tri vrste biljnog i životinjskog svijeta (valjda zbog depresije i on ostao bez volje za seksom?). Dok su svjetla re lektora okrenuta pre-
ma novcu, koji nam je postao briga broj jedan, tiho i zaboravljeno oko nas nestaje naš vlastiti svijet. Ne, nije da sam postao naro ito ekološki osjetljiv, no pitam se koga emo kriviti jednog dana kad u potpunosti nestane svijet u kakvom smo ro eni? Kapitalizam? Komunizam? Polan eca? ini mi se da dok se žu no bavimo tu im grijesima iz prošlosti istovremeno inimo grijeh propusta i sami sebe uvla imo u blato krivice, propuštaju i ono što se sada doga a. Tko e, kada se svi okaljamo, ostati bez grijeha da prvi baci kamen?
5
Velik interes, no drži li cijena vodu? Zbog cijena izgradnje koje nudi inves tor, jako puno mladih zainteresirano je za te ku e. Prema tvrdnjama Zoran Vidovi a, inves tor ima predbilježbe za ve inu od 101 ku e, od ega mahom za roh bau izvedbu. Naime, mlade obitelji teško dobivaju bankarske kredite ve e od 50 su a eura, a to bi ulazilo u tu cijenu. Budu i da se trenutno u akovcu ne nudi izgradnja roh bau ku a, ni tako povoljna cijena za “klju u ruke”, cijena stambenog kvadrata u “Vrtovima Ivanovca” daleko su niže nego što nudi konkurencija pa se otvaraju dileme “drže li vodu”, no to je ve za drugu pri u. (BMO) iznošenje našeg mišljenja, a time i mišljenja naših mještana, stoji u to dopisu koji potpisuje Rozalija Šari , predsjednica MO-a Ivanovec, a koji je poslan 23. studenoga prošle godine. - Gradona elnik je donio zaklju ak da se zabrani svaka akcija po tom pitanju i da najprije idu Zavrtna i Centar. Na toj sjednici Vije a stopirani su svi dalji postupci, tvrdi Šari . No, ini se da to nije tako jer je samo tri dana kasnije u javnom glasilu izašlo da je Gradsko vije e donijelo odluku o izradi DPU-a zapadnog dijela naselja. Unato tome, to ne zna i da e se i DPU u kona nici prihvatiti, objašnjava ona: - U roku od mjesec dana bit e objavljena javna rasprava, mjesec dana e trajati primjedbe i prijedlozi i vi kao mještani možete obustaviti, srušiti ga. Ako se usprotivite, ta odluka ne e biti donesena.
Postupak se ubrzava zbog ne ijeg interesa No, ho e li to biti tako? Mještanin Valent Toplek sumnja u to jer su ve ure eni svi prilazni putovi. - Tamo je ve dio asfaltiran samo zato da bi ljudi mogli vidjeti da e se tu nešto graditi. Nama su kazali jednu stvar - da se ne e i i u gradnju, a onda ujemo da se po tom pitanju održavaju stru ne rasprave. Netko to sve skupa ubrzava zbog vlastitih interesa. Netko je pokupovao poljoprivredno zemljište koje se sad zgodno prenamijenilo u gra evinsko. Nema potrebe da mi selo u tako kratkom roku za toliko proširimo. Imamo 656 doma instava u Ivanovcu, a sada bi ga trebali proširiti na brzinu za još 350 gradilišta zbog ne ijih interesa? Nadu Vugrinec pak je zanimalo tko je uop e pokrenuo ovaj cijeli postupak. - Nije Mjesni odbor podnositelj zahtjeva. Tko je podnositelj zahtjeva za izradu DPU-a zapadnog dijela naselja Ivanovec? Investitor? Kako može investitor koji nema ni jednu parcelu prenesenu na sebe podnijeti zahtjev za izradu DPU-a? To smije samo vlasnik zemljišta, a u katastar i gruntovnicu to za sad još nije uneseno. Ako je to on investitor, onda je to protuzakonito, isti e ona. (mn)
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
6
Gospodarstvo
PRIJAVE za potporu poljoprivrednicima
Zahtjev za izravna pla anja samo do 15. svibnja Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i Pravilnika o izravnim pla anjima u poljoprivredi, poljoprivredni proizvo a i koji žele ostvariti prava na izravna pla anja dužni su podnijeti zahtjev u Agenciju za pla anje (bivše urede državne uprave) samo do 15. svibnja ove godine. Obrasce zahtjeva za izravna pla anja poljoprivrednici podižu osobno u uredima iste Agencije. Poljoprivredni proizvo a i koji su u 2009. godini ostvarili pravo na izravna pla anja od 12.000 kuna i više dužni su prilikom predavanja zahtjeva priložiti i potvrdu o upisu u porezni sustav i dokaz o otvorenom žirora unu. Iz Podru nog odjela savjetodavne službe za Me imursku županiju poru uju poljoprivrednicima da je ove godine rok za prijavu kra i nego prijašnjih godina, pa s prijavom treba požuriti. (J)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
TVRTKA “TE - PRO” u Vrhovljanu dobitnik godišnje županijske nagrade “Zrinski”
Oni su uveli nova pravila Prvo i osnovno pravilo za sve zaposlenike u tvrtki “Te - Pro” je sto posto se predati poslu, dakle, povjereni posao obaviti vrhunski. Zaposlenici pred ulaskom u irmu svoje osobne probleme ostavljaju vani i usredoto uju se na rad, što na koncu daje kvalitetan proizvod. Za svoj rad zaposlenici su na vrijeme pla eni, imaju sve europske standarde i po tome je Te - Pro tvrtka u kojoj vrijede nova europska pravila koja i drugima mogu biti primjer uspješnosti. Tvrtka “Te - Pro” iz Vrhovljana bavi se bavi proizvodnjom metalnih proizvoda, nagrada se dodjeljuje za izuzetne rezultate u poslovanju i doprinos u razvoju gospodarstva op ine Sveti Martin na Muri. Tvrtka je s proizvodnjom – strojnim obra ivanjem eli nih komada, metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, te proizvodnjom okretnih postolja za tra ni ka vozila zapo ela 2005. godine, a 95 posto proizvodnje plasiraju na inozemno tržište, najviše u Austriju. Me utim, njihovi su proizvodi zbog visoke kvalitete traženi i cijenjeni na hrvatskom tržištu OMEGA Brezni ki Hum, STRAŽA-IMO Hum na Sutli. Kvalitetnim proizvodima i poslovanju ponajviše doprinose zaposlenici, trenutno ih ima 50-ak, a iz godine u godinu tvrtka ih zapošljava sve više. Sve to doprinosi boljem standardu ci-
Te - Pro za primjer Jedna od hala u Vrhovljanu jele op ine Sveti Martin na Muri, pa tako utje e i na gospodarsku sliku Me imurske županije. Te - Pro uvelike pomaže sportskim i drugim udrugama,
EKONOMSKI BREVIJAR
odmah primate povratnu informaciju, pa sve eventualne prigovore i dileme možete odmah razjasniti (ili bar primiti na znanje radi kasnije argumentacije). Nemojte, kao što se esto pogrešno ini, kupca zasipati i optere ivati lavinom podataka. Sporedne pojedinosti esto su kupcu od drugorazredne važnosti, dok mu je mnogo važnije da se udovoljava njegovim potrebama i mogu nostima. Što je kupcu važno, možete doznati samo ako pažljivo slušate i gledate te ciljanim pitanjima saznajete njegove želje i prioritete. Cijena dolazi na kraju. Ako to možete posti i, skoro ste zaklju ili prodaju. Jer, kako e kupac znati da je to što kupuje vrijedno cijene koju pla a, ako nije poslušao ponudu? Ukoliko kupac odmah pita za cijenu, zamolite ga da dozvoli da najprije zajedno pokušate utvrditi koje je rješenje najbolje za njega. A tada zapo nite s nekoliko pitanja na koje ete argumentirano odgovoriti i tako pridobiti kup evu suglasnost. Nemojte opravdavati visinu cijene, ve navedite sve što se za nju dobiva. Pazite prilikom razgovora na kup eve odgovore, reakcije, gestikulaciju i signale. Najbolje je kupcu ponuditi tri varijante cijene, pošto se tada najve i broj kupaca odlu uje za srednju varijantu
te na taj na in dodatno nagra uje svoje zaposlenike, jer su oni ponosni što je njihovo poduze e pomoglo njihovim udrugama i klubovima. (S. Mesari )
Poduze e “Te - Pro” iz Svetog Martina ovogodišnji je dobitnik nagrade “Zrinski”, koju Me imurska županija dodjeljuje najzaslužnijim tvrtkama, ustanovama, udrugama i pojedincima u povodu Dana županije. Uz pisano priznaje ili plaketu, nagra eni dobivaju i nov anu nagradu, a Te - Pro je do-
bio deset tisu a kuna i odmah ih podario potrebitima. Pet tisu a kuna dali su Udruzi veterana i dragovoljaca Domovinskog rata op ine Sveti Martin na Muri, a pet tisu a pak Caritasu župe Sveti Martin na Muri. Što na ovo drugo nego re i: Bravo za sve u tvrtki “Te - Pro”! (sm)
POGLED ODOZDO
Uspješna prodaja Prodavati nije lako ni u dobrim vremenima, a kamoli u vrijeme krize. Treba zdušno prihvatiti injenicu da je ponuda sve ve a, mogu nosti izbora ogromne, konkurencija sve ja a, a kupci kupuju sve manje. Ali, ipak kupuju! Da bi prodaja bila uspješna, osim same ponude, važan je i nastup prodava a. Nemojte misliti da e kupac sam do i. Treba ga privu i ponudom, cijenom, kvalitetom, uvjetima, ali i komunikacijom i entuzijazmom. S ljudima koji su nam na neki na in sli ni, lakše i brže uspostavljamo komunikaciju, bilo da se radi o stilu odijevanja, svjetonazoru, hobiju, ukusu... To bi trebalo olakšati prodaju, no što je s onima s kojima je teže komunicirati? Najve a greška je korištenje „zatvorenih“ pitanja (dakle, onih na koja se odgovara sa da ili ne). est primjer u prodajnim centrima je da prodava zapita kupca „Mogu li Vam pomo i?“ Gotovo svi kupci odgovaraju sa „Ne, hvala“ i time je komunikacija završena. Mnogo bolje je koristiti „otvorena“ pitanja „Za što se zanimate?“ ili „Što Vam mogu pokazati?“, ime uklju ujete kupca u prodajni proces i dajete mu priliku da izrazi svoje želje. Sli no je i u prodajnim razgovorima. Sugovornik mora biti aktivan sudionik u dijalogu, jer tako
11. svibnja 2010.
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr
kao „obi no“ najbolju, ili bar najmanje lošu, jer ako nudite dvije varijante kupac se obi no odlu uje za jeftiniju! Sljede a mogu nost je da u prezentaciji ostavite dojam da e cijena biti jako visoka. Kada do ete do cijene, ona je na kraju, zapravo – povoljna, i kupnja je sigurna. Možete, kao još jednu mogu nost, naglasiti ograni enost ponude, za kupnju u ovom tjednu uvjeti su jam eni, ali nakon toga, zbog promjene te aja (dolara, eura…) i cijene nafte (sirovina itd.) sigurno e do i do pove anja cijena. A jeste li uli za Picassovu varijantu? Prema njegovom pri anju, kada je kupcu za jednu upravo dovršenu sliku naveo vrlo visoku cijenu, kupac je htio znati koliko je slikar vremena utrošio na njenu izradu. „Osam sati“, odgovorio mu je. „Pa Vi imate besramno visoku satnicu“ odvratio je ljubitelj slika. „Vi krivo ra unate“ rekao je nato Picasso. „Ja sam, doduše, stvarno trebao samo osam sati da bih naslikao ovu sliku, ali i osamdeset godina da bih nau io kako to raditi.“
Zašto Me imurcima pred strancima klecaju koljena U dobrim ku ama o nekim stvarima se ne govori, naro ito ne o vlastitim manama. Ali suvremena nas psihologija uvjerava da se s vlastitim strahovima treba suo iti. Ako to, ega se u sebi bojiš, glasno izgovoriš, ve napravio pola puta do svog oporavka. U me imurskom mentalitetu je to prokletstvo, strahopoštovanje pred strancima i vlastiti osje aj manje vrijednosti pred drugima ukorijenjeno kao neuništiva perika. Može nama do i tre erazredni službenik s kakve EU instance, mi emo ve po navici stajati pred njim u stavu mirno i kao malo dijete u školskom kutu priznati vlastite krivice i za one grijehe koje nikad nismo po inili. I po šibu emo sami oti i i dati je svom “krvniku” u ruke. Takvi smo mi pred strancima naivne, iskompleksirane budale koje same pristaju na drugorazredni položaj. Jednako tako drhture nam i koljena pred njihovim viso anstvima stranim investitorima. Netko nas je uvjerio da je jedino pravilno ponašanje pred strane ulaga e prostirati crvene tepihe, klanjati im se,
ulaga ima ljubiti noge i otirati prašnjave noge vlastitim suzama. Ako to ne inimo, kao da nismo dovoljno dobri i uslužni i ne zavrje ujemo njihove investicije. Oni ak u naše urede šalju naše poturice da vi u umjesto njih na nas. S druge strane, ne znamo kako bi se zapravo trebali ponašati da bi naše ponašanje bilo racionalno, a ne emocionalno i u našem interesu. Kako kalkulaturom a ne podani kim ponašanjem istjerivati vlastite interese. Zbog toga nam malo poduke s tog podru ja ne bi bilo na odmet. Drugi susjedni malo nadmeniji narodi od nas u takvim slu ajevima ne razmišljaju srcem niti ih mu e osje aji krivnje. Temeljno pitanje kojim se bave u tom slu aju je matematika. Koliko e on uložiti i kakvu i koliku u ja ili mi imati korist od tog ulaganja kad se podvu e crta. Koliko je zaradio on, a koliko mi. Logika da je ovoliko ili onoliko ljudi dobilo posao nije nikakva ra unica. To isto kao kad se u turizmu zbraja broj no enja i turista. Što to zna i - ništa da su bili i otišli. Pitanje je koliko smo mi na tome zaradili? Ra unica tre-
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
ba biti postavljena druga ije. Koliko e od ulaganja novca zaraditi ulaga , a koliko lokalna zajednica od pla a, poreza i doprinosa. Koliko e ulaganje unaprijediti cijelu zajednicu, a ne samo ulaga a. I tu bi vaga trebala biti barem u kakvom - takvom balansu s obje strane, da ne preteže previše ni s jedne strane. Pa nisu naši politi ari ovlašteni trgovati radnom snagom kao trgovci bijelim robljem, da se zadovoljavaju da naša radna snage kod ulaga a zaradi tek za stan i hranu. To je temeljni princip. Ravnoteža. On bi se trebao primjenjivati na sve i svugdje. Mogla bi se sada napraviti i ra unica koliko je poskupljenje struje izazvano nestašnim igrama velikih zbog kupnje skupe struje i jeftine preprodaje povlaštenima, a na ra un svih potroša a. Da bi je sada ošte eni potroša i mogli platiti, smanjili su nam hara i vratili dio od poreza na pla e i tako poravnali ra un.
11. svibnja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PREDAVANJE o regionalnoj politici Europske unije
Mr. sc. Vedran ulabi : - U nacionalnom nam je interesu da budemo što dulje u nerazvijenom dijelu europskih regija U sklopu obilježavanja Europskog tjedna u srijedu je velikoj vije nici Me imurske županije održano predavanje na temu “Regionalna politika Europske unije – mogu nosti i rizici za Hrvatsku”, kojemu je bilo nazo no vodstvo Me imurske županije. Predava je bio mr. sc. Vedran ulabi s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Tema regionalnog razvoja posebno je zna ajna za planiranje budu nosti županije i šire regije, a Europa svoja pravila tek treba upoznati i djelovati u skladu s njima zbog vlastite koristi, re eno je. Osnovno je pravilo Europske unije, kad je rije o razvoju regija, da postoji to no odre ena granica razvoja, kad regija dosegne 75 posto prosje ne razvijenosti Europske unije ona postupno izlazi iz takozvanog postupka konvergencije, približavanja razvijenim regijama. Politika Europske unije putem kohezijskih i razvojnih fondova takva je da je za razvoj razvijenih regija, kojih u EU ima to no 180, osigurano u fondovima godišnje samo 55 milijardi eura. Za taj se novac razvijene regije natje u putem programa. Me utim, za nerazvijene regije Europe koje imaju manje od 75 posto prosje ne razvijenosti Europske unije vrijede druga pravila kad je rije o koli ini novca. Ukupno je 100 takvih nerazvijenih regija u Europskoj uniji, a ra una se da e se i cijela Hrvatska
U nacionalnom interesu zemlje je da što duže ostane nerazvijenom!?
jednog dana na i u tom nerazvijenom dijelu.
Na raspolaganju vrtoglavih 780 milijardi eura za “nerazvijene” Ukupna sredstva fondova za nerazvijene regije godišnje iznose ogromnih 780 milijardi eura ili oko 80 posto ukupnog budžeta Europske unije namijenjenih razvoju regija. Naravno, ako e ta sredstva
sobziromnaaktualnukrizubitidostupna i ne e biti samo “virtualna”. Zbog toga je nacionalni interes Hrvatske da što duže ostane nerazvijena kao zemlja, odnosno regija, jer je mnogo lakše do i do sredstava uz manje regija i više sredstava, nego uz više regije i manje ponu enih sredstava. Razli ite zemlje nastojale su u pristupu EU iskoristiti najbolja mogu a rješenja, tako je Irska postupila na na in da je cijela zemlja
jedna regija. Stru njaci smatraju da hrvatska europska politika treba biti mudra, tako da nas se percipira kao slabije razvijen dio Europe, (što doista i jesmo), što zna i da je bolje rješenje za Hrvatsku ako imamo manje regija nego ako ih je više. Prema zadnjim potezima doma e politike, sve se više razmatra podjela Hrvatske na tri regije, Slavoniju, centralnu Hrvatsku sa Zagrebom i Dalmaciju. Ho e li tako i ostati, vidjet e se.
Iako statisti ka podjela zemlje na regije nije nimalo jednostavna, mnogo toga ovisi i kapacitetima pojedinih regija da prime sredstva iz EU. Zadnjih godina razvojna politika EU kad je rije o regijama name e i dosta strože uvjete.
Ništa bez vlastitih sredstava? Prema na elu dodanosti, regija koja traže novac iz europ-
skih fondova za neki projekt treba ra unati s tim da mora osigurati od 25 do 30 posto vlastitih sredstava. To je na elo uvedeno zbog nenamjenskih trošenja iz nekih fondova kod nekih novih lanica EU, ali i zbog toga što se uvidjelo da se razlike u razvijenosti umjesto da se smanjuju pove avaju. Naime, mehani ko prenošenje razvoja iz razvijenih u nerazvijene regije nije dalo rezultate. Bitno je i na elo partnerstva, da se u projekte ne uklju uju samo oni koji imaju samo formalnu odgovornost ve i drugi, tako, na primjer, lokalne vlasti i nevladine organizacije. Tako er se mora poštovati na elo programiranja, da se projekti predlažu na temelju strateškog planiranja razvoja regije, a ne kako kome padne na pamet. Jedna od klju nih mjera u tom pravcu je osposobljavanje javne uprave za strateško i dugoro no planiranje. Smatra se da je najvažnije sagledati dugoro ni razvojni potencijal nekog kraja, kako bi se ostvarile što ve e apsorpcijske mogu nosti za dobivanje sredstava. To zna i da je razvoj infrastrukture, što je samo prvi nužni korak, nešto što se podrazumijeva i ne e biti teško dobiti sredstva za tu namjenu. No infrastruktura e ubrzo biti izgra ena, pa e se tek onda pokazati da nema dovoljno kapaciteta za prihvat sredstava, jer e se nametnuti pitanje u što ulagati. Za sada su prioriteti razvoj malog i srednjeg poduzetništva te op e unaprje enje obrazovanosti, jer su tako rizici manji. Važna je i zaštita prirode u svim segmentima, pa je to podru je tako er na listi prioriteta. (J. Šimunko)
Pitanje za milijardu eura Stru njaci koje se bave pra enjem plasmana sredstava iz europskih fondova kažu da je najteže stvoriti dobar apsorpcijski kapacitet jedne regije. Naime, znalo se dogoditi da su mnoge nerazvijene regije Europe nedovoljno strateški krenule u planiranje programa i kad su iskoristile sredstva za razvoj infrastrukture odjednom su stale jer nisu imale što ponuditi, nisu imale dovoljno jake i kvalitetne programe. Kad je jednom osigurana pitka voda, asfalt, kanalizacija, struja, telefon, te zašti ena priroda,
u što ulagati kad je rije o razvoju? Programi iz socijalnih podru ja po obimu su zapravo dosta skromniji nego kad je rije o infrastrukturi, barem su takva iskustva regija. Zbog toga i nije udno što je stopa iskorištenosti sredstava iz europskog Fonda za regionalni razvoj i Socijalnog fonda samo oko 30 posto. Drugim rije ima, name e se pitanje: gdje potrošiti sredstva koja se nude? Ako se sredstva ne iskoriste, mogu e je da regija više daje u EU nego što od nje dobije. (JŠ)
Strah od budu nosti ili dužni kao Gr ka Neo ekivani strah zavladao je ovih dana. Hrvatski gra ani, obi ni ljudi koji žele mirno živjeti i raditi, zate eni su previranjima u Gr koj i više nego što smo to uop e mogli sanjati. Kad se zna da televizija servira nemire i prosvjede gra ana gotovo svaki dan, tako da ni jedne vijesti ne mogu bez prosvjeda u svijetu, onda je reagiranje gra ana na stanje u Gr koj nešto što se nikako nije moglo o ekivati. Podsjetimo, Gr ka je ve dugo lanica Europske unije i samim tim zašti ena na odre eni na in,
7
što se vidjelo i ovih dana. Sve lanice EU morale su posegnuti duboko u svoj džep kako bi namirile potraživanja i tako spasile gr ku ekonomiju od bankrota. Posebno su ljuti Slovenci, koji za spas gr kih banaka moraju izdvojiti 384 milijuna eura, prera unato, preko dvije milijarde kuna, s tim da pomažu zemlju gdje radnici imaju ve e pla e od slovenskih. No zašto se dogodio psihološki obrat, zašto je odjednom hrvatske gra ane pokosio gr ki uvozni strah kad država nije u EU?
Gra ani Hrvatske ne boje se gr kog scenarija, jer je Hrvatska u mnogo boljem položaju kad je rije o dugovanjima, ve je rije o ne em drugom. Odjednom se shvatilo da nije rije samo o Gr koj, ve o itavoj Europi, da Gr ka za sobom može povu i cijelu Europu u dužni ku krizu ako loše krene. Gra ani su shvatili da je sigurnost u Europi samo lijep san i da ne treba mnogo da ta sigurnost bude teško poljuljana. A kad je nesigurna Europa, što onda ima tu tražiti jedna mala Hrvatska koju
mogu ekonomski vjetrovi i loše vlade odnijeti daleko na valovito more. Ne kaže se uzalud da je kapital najve a kukavica. Budu nost i lagodnu starost gra anima koji su radili gotovo cijeli svoj radni vijek nitko ne jam i kao prije, kad je država bila jaka, a male mirovine kao minijaturni životni kapital još k tome postaju nesigurne. Shvatili su da i država može propasti. Eto, to se dogodilo, pa je gotovo zavladala panika. isto psihološki, gra ani odjednom shvatili da jako ovise
o nekim “drugima”, koje niti poznaju, niti s njima išta imaju osim života u vremenu. Kako umiriti gra ane? Sigurno ne tako da se radnicima ne ispla uju pla e ili da im se natjera na minimalac, svojevrsnu ucjenu koja vodi napuštanju broda koji tone. Vlada je ovih dana u inila korak naprijed i snizila poreze za najpogo eniju skupinu gra ana. Ho e li to staviti ekonomiju u ve u brzinu, vidjet e se. Do tada gra ane e i dalje biti strah budu nosti.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
8
Crna kronika
U PONEDJELJAK POSLIJEPODNE prometna nesre a sa smrtnim slu ajem u Gornjem Hraš anu
Stradao 73-godišnji biciklist iz Badli ana Neobi na ali teška prometna nesre a, na žalost, sa smrtnom posljedicom dogodila se ju er (ponedjeljak, 10. svibnja) oko 15.40 sati u Gornjem Hraš anu, kada je nesavjesni traktorist, 27-godišnjak iz Trnovca, prilikom pretjecanja biciklista zaka io priklju nim strojem - sija icom 73-godišnjeg biciklista iz Badli ana. Kako saznajemo pred zaklju ivanje ovog broja novina od glasnogovornika PU me imurske Krunoslava Gosari a, nesretni biciklist je uslijed udarca sija ice pao s
bicikla na tlo i zadobio ozljede zbog kojih je preminuo na putu do bolnice u akovcu u vozilu Hitne medicinske pomo i. U tijeku zaklju ivanja ovog broja o evid na mjestu prometne nesre e bio je u tijeku, ali, kako saznajemo, voza traktora odmah je podvrgnut alkotestiranju, gdje je utvr eno da nije bio u alkoholiziranom stanju. Stanje sigurnosti do ove, na žalost, kobne nesre e bilo je relativno dobro, s obzirom na to da ve duže vrijeme nije bilo smrtno stradalih u prometu. (vk)
Varaždinka sletjela s ceste i prevrnula se NEDELIŠ E, PUŠ INE – Pravu sre u u nesre i imala je 38-godišnja Varaždinka nakon što se u petak poslijepodne u osobnom automobilu na cesti izme u Nedeliš a i Puš ina više puta prevrnula
i sletjela u polje. Prošla je, sre om, samo s lakim tjelesnim ozljedama. Do nesre e je došlo jer je vozilom bila preblizu rubu kolnika, uhvatila ju je bankina i tada je završila na oranici. (vk, oto: zv )
Dje ak biciklom naletio na automobil DRŽIMUREC - STRELEC - U etvrtak poslijepodne na cesti izme u Piškorovca i Držimurca dje ak se neoprezno vozio biciklom. Kre u i se spomenutom cestom, po eo je
skretati udesno, a u tom je trenutku prolazio i automobil te se dje ak biciklom zabio u auto te prevrnuo i pao na tlo. Zbog ozljeda zadržan je na promatranju u Županijskoj bolnici.
ALKOHOLIZIRANI VOZA I nanijeli nesvakidašnju tešku bol obitelji u Belici
Nakon gubitka sina, zbog pijanog voza a teško ozlije ena i k i Dvadeset i trogodišnji voza osobnog automobila iz Belice u etvrtak nave er oko 21.30 sati, pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,76 promila, izazvao je tešku prometnu nesre u u kojoj su ozlije eni 25-godišnjakinja iz istog mjesta te njena trogodišnja k er. Kako je izvijestila policija, pijani voza kretao se Prvomajskom ulicom u Belici te nije držao dovoljan razmak od desnog ruba kolnika, zbog ega je udario u nesretnu ženu koja je gurala dijete u kolicima. Majka i dijete od udara su oboreni na tlo, a beskrupulozni voza pobjegao je s mjesta nesre e. No, sat kasnije identificiran je i uhi en. Sakrio se kod svog 25-godišnjeg prijatelja, koji je u trenutku nesre e s njim bio u
Prema neslužbenim in ormacijama, mladi iz Belice koji je po inio tešku nesre u je 23godišnji Josip Zdolec, a u svom kratkom voza kom stažu u dosjeu ve ima zabilježen niz prometnih prekršaja, uklju uju i i vožnju pod utjecajem alkohola. U razdoblju od 2005. godine tereti ga se za 8 prekršaja koje je po inio kao voza mopeda. Dva puta uhva en je kako vozi moped pod utjecajem alkohola. U Belici se pri a da je sklon alkoholu, brzoj vožnji, a kada popije nerijetko
Ispred Graditeljske škole ukradene skulpture
Zar je došlo do toga da se kradu i skulpture, ili je u pitanju ista obijest? škole) i “Putokaz“ (u vlasništvu Muzeja Me imurja) postavljene ispred sportske dvorane Graditeljske škole akovec. Tjelesnom
Mjesto nesre e u Prvomajskoj ulici u Belici
S 23 godine ve sakupio 8 prekršaja, uklju uju i i vožnju u pijanom stanju
VJEROVALI ILI NE
AKOVEC - Tijekom no i sa 6. na 7. travnja nepoznati je lopov ukrao bron ane skulpture “Dje ak“ (u vlasništvu Graditeljske
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ih je snagom skinuo s postolja i odnio u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta procjenjuje se na 150 tisu a kuna. (vk)
je i agresivan. Protiv njega e biti podnijete kaznene prijave zbog po injenja kaznenih djela “Izazivanje prometne nesre e” i “Nepružanje pomo i osobi koja je teško ozlije ena u prometnoj nesre i”. No, s obzirom na nedavnu odluku Europskog suda za ljudska prava o izbjegavanju dvostrukog kažnjavanja (prekršajnog i kaznenog) za isto djelo, ve je ju er u policiji mogao podi i svoju voza ku dozvolu. Zaista slu aj i praksa za ne povjerovati. (vk)
NOVI SLU AJ nasilja me u mladima
Prebili ga i uzeli mu nov anik Nasilni ko ponašanje me u mladima u akovcu i dalje ne jenjava, a u posljednjem slu aju vandali su i oplja kali svoju žrtvu. U srijedu 45 minuta prije pono i kod sportske dvorane u Mihovljanu 19-godišnjaka iz tog mjesta, koji je šetao ulicom, sus gla su etvorica mladi a te ga je jedan od njih udario šakom po glavi, od ega je 19-godišnjak pao na tlo. Potom mu je prišao drugi muškarac te mu potrgao stražnji džep hla a i otu io nov anik. Napadnu mladi za m je ustao i po eo bježa , ali se ubrzo spotaknuo pa su ga nasilnici ponovno sustigli te ga rukama i nogama izudarali po glavi i jelu. Tada su s plijenom o šli. Devetnaestogodišnjak je prošao s lakim tjelesnim ozljedama. U izjavi policiji rekao je kako jednog od vandala poznaje, a ostale je detaljno opisao, pa e im, nadamo se, “plavci“ uskoro zakuca na vrata. (vk)
automobilu. Upravo je strašno što ni jedan od njih dvojice nije odlu io stati i pomo i unesre enoj majci i djevoj ici. Majka je prošla s lakim tjelesnim ozljedama, no njena je k i teško ozlije ena (ozljede lica, posebno eljusti) te je prevezena na lije enje u dje ju bolnicu u Klai evoj u Zagrebu.
Gledala k er u lokvi krvi Kako je medijima ispri ala nesretna 25-godišnjakinja, kobne je ve eri bila u uobi ajenoj šetnji, guraju i k er u dje jim kolicima. U trenutku prije udara za ula je glazbu iz auta, a zatim i škripu ko nica. U trenu se našla na zemlji i ugledala svoje bespomo no dijete kako leži nedaleko od nje u lokvi krvi. Život djevoj ice koja se lije i u Zagrebu nije
U prometnoj nesre i ve izgubili nero enog sina Unesre ena majka stradale djevoj ice sa svojim je suprugom ve preživjela obiteljsku tragediju, kada im je prije šest godina u prometnoj nesre i stradao nero eni sin. Nekoliko dana prije nego što je trebala roditi u njihov automobil zabio se pijani voza . - Novi gubitak ne bismo podnijeli, kažu šokirani roditelji. (vk) ugrožen, ali teško ozljeda lica i te kako je ozbiljne prirode. (V. Kelkedi, oto: Z. Vrzan)
UKRATKO
Zbog požara Vrbi pretrpio štetu od 150 tisu a kuna GORNJI KUR ŠANEC Šteta od ak 150 tisu a kuna nastala je u požaru koji je u no i s nedjelje na ponedjeljak izbio u ugostiteljskom objektu “Vrbi“ u Gornjem Kuršancu u vlasništvu 52-godišnjeg akov anina. Kako je utvr eno, požar je izbio zbog kratkog spoja na elektri nom motoru ventilatora rashladne vitrine, a uz vitrinu izgorio je i šank sa svom opremom, dok su zidovi objekta za a eni. Požar su ugasili djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada akovca.
Lopov ukrao klimu u Bioinstitutu AKOVEC - Nepoznati lopov 3. svibnja prijepodne
iskoristio je nepažnju uposlenika te iz dvorišta poduze a “Bioinstitut“ u akove koj ulici Rudol a Steinera ukrao tri klima - ure aja. Materijalna šteta procijenjena je na 5 tisu a kuna.
U teglama uzgajao indijsku konoplju DONJA DUBRAVA - Temeljem naloga istražnog suca policija je 4. svibnja u Donjoj Dubravi pretražila stan i druge prostorije kojima se koristi 21-godišnjak. Ve prije po etka pretrage mladi je policijskim službenicima dragovoljno predao etiri stabljike indijske konoplje koje je imao posa ene u teglama, 6,8 grama liš a indijske konoplje te nešto sjemenki. Usto, posjedovao je 3,6 grama am etamina “speed“. Bit e kazneno prijavljen. (vk)
11. svibnja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
9
OD 1. SRPNJA naljepnice tehni kog pregleda ponovno se vra aju u unutrašnjost vozila
Pravila, pravila ...!?
Hitna pomo demonstrirala je kako pomo i unesre enom, ali vrlo esto ozljede motociklista znaju biti i te kako kobne
TRADICIONALNA AKCIJA uo i motosezone za što sigurniju vožnjom motociklom
U našoj zemlji ve smo nau eni da se donose zakoni, pravila i pravilnici koji se u praksi ubrzo pokažu kao potpuni promašaj. Na takve poteze o ito nije imuno ni Ministarstvo unutarnjih poslova, što potvr uje i posljednji slu aj. Naime, nakon što su se naljepnice kojima se potvr uje da je vozilo prošlo tehni ki pregled godinama lijepile na vjetrobransko staklo u unutrašnjosti vozila, uvedeno je pravilo da kontrolor na tehni kom pregledu naljepnicu nalijepi na vanjsko staklo. Kako su se usred vremenskih uvjeta (kiše, sni-
jega) naljepnice ošte ivale, to je policija ni krive ni dužne voza e kažnjavala s po 300 kuna. Uvidjevši pogrešku, MUP je krajem ožujka, odlu io da e se od prvog srpnja ove godine naljepnice ponovno stavljati u unutrašnjost vozila. Prema neslužbenim informacijama, policija e do tada voza ima na ijim su automobila naljepnice ošte ene “gledati kroz prste“, no onima do sad (ne svojom krivnjom) kažnjenima novac ne e biti vra en. (Velimir Kelkedi)
Najvažniji cilj akcije smanjiti broj stradalih Pri a o motorima ima dvije strane. Onu koja podrazumijeva strast, adrenalin i osje aj slobode, ali i onu crnu: prometne nesre e te velik broj poginulih i stradalih, posebno mladih motorista, kazao je na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka , otvaraju i na autopoligonu u Pribislavcu tradicionalan susret policije i predstavnika motoklubova te drugih aktera koji se bave spomenutom problematikom. Susret pod geslom “Sigurna vožnja motociklom“ okupio je velik broj policijskih službenika iz naše i susjednih policijskih uprava, kao i njihove kolege
Instruktori vožnje dobro sura uju s policijom Policijska uprava me imurska nedavno je provela akciju nadzora autoškola, u sklopu koje su provjeravani instruktori i kandidati, o emu smo izvijestili u prošlom broju. Susret “Sigurna vožnja motociklom“ iskoristili smo i da porazgovaramo s predstavnicima autoškola o njihovoj suradnji s policijom. Kako kažu, policija se prema njima ponaša korektno. Tijekom
sata vožnje s kandidatom obvezni su posjedovati svu dokumentaciju, uklju uju i uredno popunjen nalog, njihova vozila moraju biti ispravna sa svom propisanom opremom. Kada je rije o alkoholu, u vrijeme vožnje s kandidatom tolerira se isklju ivo 0,0 promila, no izvan radnog vremena tretiraju se instruktori kao i svi ostali gra ani. (vk)
iz Slovenije i Ma arske, zatim pripadnike Javne vatrogasne postrojbe, djelatnike Hitne medicinske pomo i akovec, predstavnike autoškola i druge. Vatrogasci su u sklopu akcije izveli atraktivnu vježbu izvla enja unesre ene osobe iz automobila, a djelatnici Hitne pomo i prisutne su educirali o pomo i stradalniku. Policijski službenici prezentirali pak su sigurnu vožnju motociklom. Cilj akcije, kao i niza drugih sli nih aktivnosti policije, bio je smanjiti broj stradalih u prometnim nesre ama, posebno onima u kojima sudjeluju motociklisti i voza i mopeda. (Velimir Kelkedi)
IVAN HUZJAK IZ ŠENKOVCA neutješan zbog presude Op inskog suda u akovca u vezi s pogibijom svog sina
Da je Matija Megla barem stao pred nas roditelje i ispri ao se! Ivanu Huzjaku iz Šenkovca prošle godine od posljedica prometne nesre e nakon tri tjedna u bolnici je preminuo sin Adrijano Huzjak. Životna tragedija najžalosnija od svih koja može zadesiti roditelja. U petak neutješni otac Ivan Huzjak došao je u našu redakciju traže i toliko potrebni mir, a koji ne nalazi. Njegovu bol produbljuje presuda i odbijanje koje je doživio da se ona javno objavi. - Želim da je objavite, kaže neutješni otac, jer želim da se zna da je Op inski sud u akovcu Matiju Meglu (24) iz akovca proglasio krivim što je 22. rujna 2009. godine oko 21 sat u akovcu skrivio prometnu nesre u upravljaju i osobnim automobilom. Dolaskom na križanje iz Ulice Kalmana Me-
sari a na Ulicu dr. Ante Star evi a, iako upozoren prometnim znakom obaveznog zaustavljanja, ušao je u križanje, a da prethodno nije propustio sva vozila s prednoš u prolaza, lakomisleno smatraju i da time ne e ugroziti sigurnost svih drugih sudionika u prometu, ocijenio je sud. Kako je tada Ulicom dr. Ante Star evi a nailazio Adrijano Huzjak upravljaju i motociklom ‘kawasaki’, došlo je do sudara i pada voza a motocikla na kolnik, pri emu je Adrijano Huzjak zadobio ozljede teške naravi, me u kojima i prekid spoja bazena lubanje i vratne kralježnice s razdorom le ne moždine. Nakon dvadeset dana životne borbe umro je u Županijskoj bolnici akovec, govorio je kroz suze Huzjak.
Otac poginulog Ivan Huzjak presudu smatra preniskom
Uvjetna je presuda za oca stradalog preniska Po initelj Matija Megla osu en je uvjetno na deset mjeseci zatvora: izre ena kazna ne e mu biti izvršena ako u roku od tri godine ne po ini novo kazneno djelo. Na izre enu osudu otac poginulog Adrijana Huzjaka pla e i kaže: - Objavite je, molim vas, da javnost prosudi. Boli me niska kazna i neobjavljivanje same presude. Ne znam je li to Op inski sud bio dužan nekome dostaviti ili nije. Mu i me da po initelj osim ove uvjetne kazne nije dobio nikakvu drugu mjeru, da mu se ne oduzima voza ka dozvola, a ubio je ovjeka. Znam, nije namjerno, dogodilo se. Ali zašto to tajiti? Osim toga, taj Matija Megla nikad nije stao pred nas roditelje, nije nam se ispri ao jednom rije ju, što bi nam možda skinulo malo tereta i tuge. A sretali smo se na sudu, gdje je ro ište oko toga bilo samo dva puta, žalostan i neutješen isti e Huzjak. U ovom slu aju nemogu e je ocu re i da vrijeme lije i sve rane, ali mala rije “oprosti “o ito najteže prelazi preko usta, a mogla bi da se kaže barem nakratko ohladiti ranu. (BMO)
10
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
“DIVLJA” ODLAGALIŠTA OTPADA u Maloj Subotici glavna tema više nego zanimljive sjednice Op inskog vije a
Na elnik dogovorio komunalnog redara s Pribislavcom, oporba želi svoga op inskog! - Ho e li komunalni redar stati na kraj neodgovornim pojedincima i tvrtkama? Nakon burne rasprave Op insko vije e Mala Subotica na sjednici održanoj prošli utorak uz ostalo je donijelo odluku o zajedni kom obavljanju komunalnog redarstva s Op inom Pribislavec. Taj e posao za dvije op ine, u svakoj po pola radnog vremena, obavljati sadašnji komunalni redar iz Pribislavca. - Krajnje je vrijeme da dobijemo komunalnog redara. Zbog injenice što ga nema Mala Subotica postala je centralno odlagalište otpada u Me imurju. Neodgovorni pojedinci i tvrtke na divlja odlagališta dnevno dovoze sme e sa svih strana, ak kamionima iz Varaždina i Zagreba. Pribislavec ima iskusnog i kvalitetnog komunalnog redara, no kao manjoj op ini njegova pla a im je nemali trošak. Mi emo ovom odlukom dobiti osobu koja odmah može po eti s radom te vjerujemo da emo stati na kraj zaga iva ima okoliša, obrazložio je op inski na elnik Vladimir Domjani .
Zašto ne bi imali “svoga” komunalnog redara? Svi vije nici složili su se s njim da Mala Subotica treba komunal-
Usvojen i plan gospodarenja otpadom
Jedna od divljih deponija na podru ju op ine M. Subotica nog redara, no ipak uz niz zamjerki na prijedlog. Vije nik i bivši na elnik Josip Šegovi podsjetio je tako da je Op insko vije e u prosincu prošle godine donijelo odluku o raspisivanju natje aja za zapošljavanje komunalnog redara na pola radnog vremena. - Prije usvajanja nove, najprije treba poništiti tu odluku, jer jedna pobija drugu, ustvrdio je Šegovi . Nekolicina vije nika na elniku pak je prigovo-
rila zašto Op ina ne zaposli redara sa svog podru ja, ime bi, kako su kazali, pomogli “svojem“. Jednako tako smatraju da unato iskustvu redar iz Pribislavca ne poznaje dovoljno “grabe“ na podru ju Male Subotice, poput nekog doma eg. No, na elnik Domjani je uzvratio da je pri odluci prevagnula težina situacije. - Trebamo nekoga tko e odmah djelovati, a ne da ga prvo po-
Mogu i pritisci zbog formiranja razrednih odjela u malosuboti koj školi
Šegovi eve sumnje? - Na elni e, obmanjujete javnost, poru io je vije nik Josip Šegovi Vladimiru Domjani u nakon njegovog odgovora na Šegovi evo pitanje zašto je Op ina, suprotno naputku Vlade Republike Hrvatske, raspisala natje aj za posao tajnice. Šegovi kaže kako nije primijetio da se u posljednje vrijeme u Op ini pove ao obim posla koji bi zahtijevao novo zapošljavanje, a izrazio je i sumnju da na elnik nekome namješta posao, s obzirom na to da o raspisivanju natje aja nije raspravljalo Op insko vije e te da, kao što je to obi aj, nije objavljen u lokalnim tiskovinama, ve samo u Narodnim novinama i na oglasnoj plo i u op inskoj upravi. Domjani je odbacio takve optužbe, a novo zapošljavanje objasnio baš pove anim obimom posla i projektima na kojima radi aktualna
la godine u imo poslu, istaknuo je. Što se ti e prigovora vije nika Šegovi a o nepravovaljanosti odluke, Domjani te predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic poru ili su mu neka se žali Odboru za statut i poslovnik. Od op inskog elništva hvaljeni pribislavski komunalni redar tako e uskoro nadzirati i podru je Male Subotice. Preostaje vidjeti ho e li uvesti red u tamošnje “grabe“.
Kada je rije o otpadu, vije e je bilo složno pri usvajanju plana gospodarenja otpadom za op inu Mala Subotica. Radi se o dokumentu koji je prošle godine isto tijelo odbilo i poslalo na doradu. U novoj je verziji bazirano na nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom te planu gospodarenja otpadom u Me imurskoj županiji. Njegova je važnost, naglasio je na elnik Domjani , što e op ini omogu iti kandidiranje projekata za sanaciju divljih deponija pri razli itim doma im i europskim ondovima. U raspravi o toj to ki dnevnog reda vije nik Valentin Šipuš izrazio je nezadovoljstvo time što neka doma instva još uvijek odbijaju zadužiti kante za otpad, iako op ina ima organizirani odvoz još od 1997. godine. Iznesena je i in ormacija da koncesionar Murs Ekom iz Murskog Središ a zbog loših iskustava iz naselja Sitnice suboti kim Romima u Piškorovcu ne želi isporu iti kante. (V. Kelkedi)
Vladimir Domjani
Josip Šegovi
vlast. - Posla ima i previše i valjda ja najbolje znam ima li potrebe za novim zapošljavanjem, uzvratio je vije niku. Na primjedbu vezanu uz neobjavljivanje natje aja u lokalnim glasilima, odgovorio pak je kako nezaposleni posao traže svugdje pa sigurno znaju za natje aj. Šegovi je skrenuo pažnju i na odredbu Zakona o javnoj nabavi po kojem su, da bi se izbjegao sukob interesa, jedinice lokalne samouprave dužne objaviti imena
poslovnih subjekata s kojima ne smiju sklapati ugovore. Op ina Mala Subotica na svojoj je web stranici objavila da takvih subjekata nema, no Šegovi je na elnika Vladimira Domjani a pitao nije li upravo on vlasnik dvije tvrtke. Na elnik mu je odgovorio da je stopostotni vlasnik jedne te suvlasnik druge tvrtke, no obje su u mirovanju. - Ipak, da bi se zakon striktno poštovao, promijenit emo podatke na web stranici, obe ao je Domjani . (vk)
Vije nica te ujedno ravnateljica Osnovne škole Tomaša Gori anca Mala Subo ca ur a Horvat vije e i op insko rukovodstvo izvijes la je o organizaciji razrednih odjela u toj ustanovi koju od ukupno 513 u enika polazi 188 Roma, s me da Podru nu školu Držimurec - Strelec poha a 133 romska i samo 21 hrvatski u enik. Uz opasku da se ne e uditi ako bude primjedaba i pritisaka iz Zagreba, Horvat je kazala da e u idu oj školskoj godini u školi bi formiran 31 razredni odjel. Od toga e u navedenoj podru noj školi bi 3 mješovita i 8 is h romskih razreda, a 11 mješovi h i 2 ista romska razreda u mati noj školi. Razredi su, istaknula je Horvat, formirani po pedagoškim na elima. Pri tome je podsjetila na sve ono što Me imurci manje - više znaju, no državna vlast u Zagrebu ne zna ili ne želi zna – od toga da
Romi u školu dolaze bez poznavanja hrvatskog jezika, do injenice da je u nekim slu ajevima nemogu e formira mješovite razrede kada se u obzir uzme omjer romske i hrvatske djece. Tako e, primjerice, u tri prva razreda u Držimurec - Strelcu idu e školske godine bi samo Romi, a ni jedan Hrvat. - Ve su me zvali iz Ministarstva obrazovanja, znanos i sporta te mi rekli da ne smijemo ima ni jedan is romski razred. I od ovog Vije a tražim podršku u slu aju eventualnih pritisaka, kazala je Horvat, odbacuju i i pomisao na bilo kakvu segregaciju me u u enicima. Izme u ostalog je dodala i da u školi nema ve ih problema s romskim u enicima, kao ni s njihovim roditeljima. Oni su, naglasila je, svjesni da su svi romski u enici u ma noj školi koji mogu pra nastavu na hrvatskome jeziku integrirani u razrede s hrvatskima.
“Slu aj Hatlak“ Pravu buru me u vije em i elništvom op ine izazvala je rasprava o problematici vezanoj uz ugovor sa Strojobravarskom radionicom Hatlak. Naime, Op ina i Strojobravarska radionica “Hatlak“ iz Palovca još su 2008. godine sklopile kupoprodajni ugovor kojim ta tvrtka od Op ine, po cijeni od 247.592 kune kupuje gra evinsku parcelu u Zoni poduzetništva u Maloj Subotici. No, obrtnici Hatlak do sada su platili tek 75 tisu a kuna, odnosno ni tre inu ugovorenog iznosa. - Oni obe avaju da e platiti, no za sada tamo ne namjeravaju ništa graditi. Istodobno, kupili su zemljište u Palovcu, i to na podru ju gdje prostornim planom uop e nije predvi ena gradnja poslovnih objekata. Drugih interesenata za kupnju tog zemljišta u Zoni poduzetništva trenutno nemamo, rekao je na elnik Domjani , vije nicima ponudivši da iznesu prijedloge i odlu e što u initi s ugovorom. Me utim, ve ina njih nije htjela odlu ivati (!?), tvrde i da odluke o takvim pitanjima donosi na elnik. Domjani , pak je lopticu prebacivao na vije e, doslovno vi u i na vije nike: - Zbog ega se bojite donijeti odluku?! Tijekom rasprave izneseno je nekoliko varijanti prijedloga da se Hatlaku odredi rok do kada mora platiti, a ako ga ne poštuje ugovor e biti poništen. Spomenut je i poduzetnik Mladen Mati koji je svoju parcelu u istoj zoni otplatio do pola iznosa te obe ao da e uskoro namiriti i drugu polovinu duga. No, što poduzeti sa “slu ajem Hatlak“, Vije e na kraju nije odlu ilo.
GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa akovec
OP INA Domašinec
Uspješna akcija darivanja krvi organizirana u Belici
Kako nabaviti kombi vozilo za vatrogasno društvo?
U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa akovec u op inskim prostorijama u Belici je u petak održana akcija darivanja krvi. Odazvalo joj se 58, a krv je dala 51 osoba. Organizatori su posebno zadovoljni što su se uz mještane Belice i op ini pripadaju eg naselja Gardinovec u akciju uklju ili i stanovnici Domašinca, Dekanovca i Pribislavca. (V. Kelkedi)
DOMAŠINEC - Na elnik op ine Domašinec Dragutin Lisjak izvijestio je kako u Op ini ovih dana zatvaraju financijsku konstrukciju za kupnju kombi vozila za potrebe tamošnjega Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Prema planu, Op ina e izdvojiti 220 tisu a, od ukupne 332 tisu e kuna, koliko stoji vozilo. O aktivnostima vezanim uz nabavku vatrogasnog kombija, kao i drugim aktualnostima iz Domašinca, bit e rije i i na današnjoj sjednici Op inskog vije a sazvanoj za 19 sati.
Sanira se sto kilometara poljskih putova U Domašincu je po elo redovno proljetno zavažanje poljskih putova. Na podru ju op ine njihova ukupna duljina iznosi ak 100 kilometara. Za tu namjenu nabavljeno je 1.200 kubnih metara šljunka. Novac za sanaciju osigurala je op ina, a ukupna cijena je 70 tisu a kuna. (Velimir Kelkedi)
11. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
TVRTKA“Eko Tersus” bez uporabne dozvole koristi i dalje halu u Puš inama
SVETA MARIJA
Op inski stav: Mogu raditi samo ako se stvore uvjeti koji za sad nisu zadovoljeni!
Županiji zamolba za 600 tisu a kuna
Vezano uz tvrtku “Eko Tersus” koja je svoj pogon željela pokrenuti u hali u Puš inama (zbrinjavanje otpada na temelju patentiranog izuma), ali ne može dobiti dozvolu, o emu smo pisali pred koji broj, mještani su nam se ponovno javili i rekli da se na spornoj lokaciji i dalje odvija dovoženje otpada. O tom problemu porazgovarali smo s Mladenom Horvatom, na elnikom op ine Nedeliš e, koji nam je ispri ao i pojasnio zašto spomenuta tvrtka za sada ne može krenuti s radom, te ujedno rekao da ista ne poštuje zakonske propise... - Predstavnik firme “Eko Tersus”, koja ina e nije registrirana u Me imurskoj županiji, došao je do mene kao na elnika i predložio svoj program, odnosno program svoje tvrtke koja je registrirana za razvrstavanje i obradu komunalnog otpada. Naime, iznajmio je halu firme ‘Ragusa’ u Puš inama gdje je želio raditi. Tada sam mu odgovorio da ima nekoliko prepreka kako bi ovdje obavljao svoju djelatnost. Prije svega, to je naš prostorni plan koji ne predvi a takve djelatnosti. Me utim, istovremeno sam mu rekao, ukoliko zadovolji sve gra evinske uvjete i uvjete zakona o zaštiti okoliša, tada možemo razmišljati o tome da mu se dopusti rad u ovom prostoru. Ali isto tako sam istaknuo da do vremena dok se ti uvjeti ne stvore on ne može obavljati svoju djelatnost, objašnjava Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e.
Op ina Sveta Marija javila se na javni poziv Me imurske županije za projekt izgradnje poduzetni kih zona u jedinicama lokalne i podru ne (regionalne) samouprave sa zamolbom za sufinanciranje izgradnje preostalog dijela oborinske kanalizacije kroz Gospodarsku zonu Buzovica. Zona je u završnoj azi ure enja, gdje je još potrebno izgraditi preostali dio oborinske kanalizacije i odvodnje, pješa ke staze i tele onske priklju ke, nakon ega bi bilo potrebno navu i završni fini sloj as alta. Tri parcele u zoni u punom su pogonu s oko
35 zaposlenih radnika, a ove godine planirano je dovršenje dvaju objekata, od kojih se jedan odnosi na halu za izradu betonske galanterije, a drugi na elektri arski servis i prodavaonicu. Od Me imurske županije zatražili su pomo u iznosu od 600 tisu a kuna, dok je op ina spremna iz svog prora una izdvojiti preostalih 300 tisu a kuna. U op ini se nadaju da e Županija prepoznati stvarno iskazani poduzetni ki potencijal, a kako je zona u završnoj azi opremanja smatraju da bi uz pomo Županije mogli zonu u potpunosti dovesti u unkciju. (a )
DONJI VIDOVEC
Vlada darovala zemljište za zonu Jug
Prema saznanjima na elnika Horvata, predstavnik firme “Eko Tersus“ nije poštivao dogovor
- Naravno da su gra ani s negodovanjem reagirali, a mi smo obavijestili sve nadležne inspekcije i zadnji odgovor od prije nekoliko dana koji imamo od gra evinske inspekcije i inspekcije za zaštitu okoliša jest da ne mogu prona i do-
Tvrtka nije poštovala dogovor Me utim, prema saznanjima na elnika Horvata, predstavnik firme “Eko Tersus“ nije poštivao dogovor ve je svoju djelatnost provodio, što su nam javili i naši itatelji.
ti nog direktora firme “Eko Tersus“. Ne preostaje nam drugo nego da od policije tražimo njegovu adresu kako bi stupili s njime u kontakt i naložili mu da prestane obavljati svoju djelatnost do stvaranja uvjeta, ukoliko e se uvjeti
- Ukoliko se zadovolje svi gra evinski uvjeti i uvjeti zakona o zaštiti okoliša, tada možemo razmišljati o tome da se dopusti rad u ovom prostoru, kaže Mladen Horvat
stvoriti. Tako er sam obavijestio Vije e Mjesnog odbora, koje se složilo da se takva djelatnost ovdje odvija, ali samo ukoliko se stvore uvjeti za to, kazao je Horvat, dodaju i da e tako er kontaktirati vlasnika objekta kako bi i njega upozorili da se u njegovom objektu radi nedozvoljena radnja. Kako bi mogao obavljati svoju djelatnost, prema rije ima na elnika op ine Nedeliš e, objekt treba biti prilago en njegovoj djelatnosti. - Mora imati sve suglasnosti, od zaštite okoliša, urbanizma, prostornog planiranja. Dakle, naš prostorni plan mora biti prilago en, što nije problem jer je u tijeku izmjena i dopuna pa bi to mogli u initi. Ali dok se sve to ne riješi i dok procedura ne pro e, on ne može obavljati djelatnost, dodaje Horvat. (hz)
U prostorijama Op ine Donji Vidovec na elnik Josip Grivec bio je doma in sastanka na kojem su bili Jaka Horvat iz REDEA-e i Barbara Marciuš Pla tak iz Upravnog odjela za gospodarstvo Me imurske županije. Grivec je goste upoznao s trenutnim stanjem u poduzetni kim zonama. Na terenu je izvršena analiza oko Poduzetni ke zone Jug koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji,
na središnjem dijelu isto nog kutka Me imurja. Odlukom Vlade Republike Hrvatske zemljište za spomenutu zonu darovano je op ini Donji Vidovec te se uskoro o ekuje potpisivanje ugovora o darovanju. Poduzetni ka zona Jug uvelike e bitno doprinijeti budu em gospodarskom razvoju Donjeg Vidovca, ali i ovog dijela Me imurja, uvjeren je na elnik Josip Grivec. (a )
DRAŠKOVEC
U Zagrebu prona ena Zavjetna povelja U arhiv u Zag reba ke nadbiskupije prona ena je originalna Zavjetna povelja iz 1760. godine, kojom se gro Althan preko svoga opunomo enika Georgiusa (Juraja) Oszterhubera zavjetuje da e, ako nestane kuga u Me imurju, sagraditi crkva u znak zahvalnosti cijeloga Me imurja, u ast sv. Roku u selu Draškovec. Kuga je nestala i crkva je sagra ena. - Taj zaboravljeni Zavjet otkrili smo 22. travnja. Bili smo u posjedu tiskanog zavjeta koji je
prepisala i u svoju knjigu stavila An ela Horvat. Radi se o knjizi ‘Spomenici arhitekture i likovne umjetnosti u Me imurju’ iz 1956. godine. Tu Zavjetnu povelju preveli smo na hrvatski jezik, ali nismo imali original. Sada je, eto, prona en, isti e župnik župe Draškovec vl . Matija Voni . Ispod Zavjetne povelje potpis je Sigismunda Nikole Taussya, arhi akona Bekšinskog i vizitatora, koji potvr uje da je isprava vjerodostojna i da je u injena na službeni na in.
OSNOVAN OGRANAK Hrvatskih laburista - Stranke rada u Nedeliš u
OP INA Šenkovec
Funkciju predsjednika obnašat e Silvio Režek
Predložite kandidata za lanove Savjeta mladih
Nakon osnovanih ogranaka u op inama Pribislavec i Šenkovec, te u Gradu akovcu, Hrvatski laburisti - Stranka rada bogatija je za još jedan novi ogranak, i to za op inu Nedeliš e, koji je osnovan 3. svibnja, a koji je ujedno i etvrti u Me imurju. Za predsjednika ogranka izabran je Silvio Režek, za tajnicu Darinka Pergar, dok su kao lanovi izvršnog odbora izabrani Blaženka Plemeniti, Miroslav Pozni i Ksenija Krsnik.
Op insko vije e op ine Šenkovec osniva Savjet mladih kao savjetodavno tijelo s ciljem aktivnog uklju ivanja mladih u javni život op ine Šenkovec. Kandidate za lanove Savjeta mladih mogu predložiti: udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, studentski zborovi i drugi registrirani oblici organiziranja mladih sa sjedištem na podru ju op ine Šenkovec. Kandidati za lanove Savjeta mladih mogu biti osobe
s prebivalištem na podru ju op ine Šenkovec u dobi od petnaest do dvadeset i devet godina života. Prijedlog kandidata podnosi se Jedinstvenom upravnom odjelu op ine Šenkovec u roku od petnaest dana od dana objave javnog poziva na oglasnim plo ama i na web stranici op ine Šenkovec. Ukoliko se prijedlog dostavlja poštom, istu treba adresirati na: Op ina Šenkovec, J. Bedekovi a 11, Šenkovec, 40 000 akovec, s naznakom “Javni po-
ziv za kandidaturu u savjet mladih – prijedlog kandidata“. Prijedlog mora sadržavati: ime i prezime kandidata, datum i godinu ro enja, prebivalište i obrazloženje prijedloga i mora biti ovjeren od ovlaštene osobe predlagatelja. Jedinstveni upravni odjel utvr uje listu kandidata koji ispunjavanju uvjete za izbor u Savjet mladih i za koje je pravovremeno podnesen potpun prijedlog u roku od 48 sati od isteka roka za dostavu prijedloga te je objavljuje.
12
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
DAN op ine Donji Kraljevec
Podigli kvalitetu života, jako gospodarstvo za socijalni mir! - Na elnik op ine Zlatko Horvat naglasio je da ova op ina s oko 5.000 stanovnika ve dugi niz godina spada u najrazvijenije dijelove županije. Pri kraju je izgradnja kanalizacije uz pomo državnih sredstava vrijedne više od 70 milijuna kuna, a za mjesec dana zapo et e i gradnja pro ista a otpadnih voda Na sve anoj sjednici Op inskog vije a Donji Kraljevec, koja je na Dan op ine 7. svibnja održana u petak, dodijeljena su javna priznanja za 2009. godinu udrugama i pojedincima. Grb op ine Donji Kraljevec primili su: Vladimir Ivkovi iz Donjeg Pustakovca, te direktor Me imurje plina i donedavni saborski zastupnik za svekoliki doprinos razvoju op ine, te Studio M Donji Kraljevec za postignu a na glazbeno - informativnom polju. Plakete op ine Donji Kraljevec dodijeljene su Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Hodošan za 120 godina postojanja i aktiv-
Zajedni ka fotografija dobitnika javnih priznanja op ine Donji Kraljevec, nedostaju Paula Markati i Marija Šavora koje su bile na natjecanju nog djelovanja, Tamari Recek iz Palinovca za dugogodišnji rad na polju kulture, Pauli Markati iz Hodošana za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju u stolnom tenisu, Mariji Šavora iz Hodošana za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju u stolnom tenisu, Košarkaškom klubu Donji Kraljevec za 40 godina postojanja i aktivnog djelovanja, te Dori Štefok iz Donjeg Kraljevca za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju u twirlingu. Nazo nim vije nicima, predstavnicima vije a mjesnih odbora i gostima, me u kojima su bila i dva
Priznanja Vladimiru Ivkovi u Studiju M, Tamari Recek, DVD-u Hodošan, Pauli Markati, Mariji Šavora, Dori Štefok i KK-u Donji Kraljevec
Ivkovi : O ekuje se brzi završetak kanalizacije U ime nagra enih zahvalio je Vladimir Ivkovi , napomenuvši da je najteže biti prorok kod ku e i da mu je to zna ajno priznanje, te ujedno napo-
Predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari i na elnik Zlatko Horvat estitaju na javnim priznanjima
menuo da je Vlada osigurala Hrvatskim vodama milijardu kuna za razvoj, što prevedeno zna i i za brži završetak kanalizacije u op ini.
dožupana, An elko Horvat i Matija Posavec, kao i predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, predstavnici susjednih gradova i op ina, te saborska zastupnica Sun ana Glavak obratio se najprije predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari , estitaju i Dan op ine svim žiteljima i gostima. On je ujedno zahvalio svima koji su podigli kvalitetu života u op ini, kao i gospodarstvenicima koji zapošljavaju gra ane op ine.
Uskoro kre e izgradnja pro ista a Na elnik op ine Zlatko Horvat naglasio je da op ina
Gosti i uzvanici na sve anoj sjednici
11. svibnja 2010. Donji Kraljevec s oko 5.000 stanovnika ve dugi niz godina spada u najrazvijenije dijelove županije. Pri kraju je izgradnja kanalizacije uz pomo državnih sredstava vrijedna više od 70 milijuna kuna, a za mjesec dana zapo et e i gradnja pro ista a otpadnih voda. U tim investicijama sudjeluje i op ina sa znatnim iznosima. Za sanaciju cesta utrošeno je prošle godine oko 6,5 milijuna kuna, sredstva su namaknuta iz Fonda za regionalni razvoj te Ministarstva za regionalni razvoj, Ministarstva poljoprivrede te Županijske uprave za ceste. Dožupan An elko Horvat naglasio je uz estitke da su vremena teška i da je sve teže do i do sredstava za razvoj op ine. On predlaže da se na razini op ine oformi razvojni stru ni tim ljudi koji e pratiti doma e i europske natje aje, kako bi se op ina mogla javljati što više na natje aje i tako osiguravati sredstva. Saborska zastupnica Sun ana Glavak u svojem je izlaganju naglasila da je Vlada zadnjih dana donijela niz mjera za oporavak gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Izme u ostalog želi se uvesti što više reda u poslovanje tvrtki, tako da e se donijeti novi zakon o ste aju, a one tvrtke koje nemaju ni jednog zaposlenog, a takvih je u državi oko deset posto, više ne e mo i tako raditi. Uz estitke za Dan op ine, ona je podsjetila na prve višestrana ke izvore 6. svibnja 1990. godine te ubrzan razvoj op ine u demokratskoj Hrvatskoj. Potom su predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari i na elnik Zlatko Horvat podijelili najviša priznanja op ine. U kulturno - umjetni kom programu sudjelovala je ženska vokalna skupina KUD-a Donji Kraljevec. (J. Šimunko)
11. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BURNA SJEDNICA Op inskog vije a Donji Kraljevec potrajala više sati
Prekršajni nalog Porezne uprave i prora unska pitanja uzburkali duhove! - Vije nik MDS-a Zlatko Lovren i postavio je rekordnih 30 pitanja vezanih uz pitanje prora una i prekršajnog naloga, zbog kojih se razvila žestoka rasprava koja je potrajala dugo u no Sjednica Op inskog vije a Donji Kraljevec, koja je održana u ponedjeljak 3. svibnja, potrajala je do kasnih sati. Ve na aktualnom satu vidjelo se da e biti duga ka. Naime, vije nik Zlatko Lovren i postavio je oko trideset pitanja na sjednici, vezano uz probleme prora una ili ukupnog djelovanja Op inskog vije a. Izdvajamo njegova pitanja: “Zašto op ina nema razvojni plan“ i “Zašto se žiteljima op ine uskra uje pravno na lokalnu samoupravu jer ih se dovoljno ne informira?” Tako je zapo elo, a nastavilo se s mnogim pitanjima na elniku Zlatku Horvatu o prekršajima koje je ustanovila Državna revizija prilikom pregleda prora una. Na kraju, on je zapitao je li u op inu Donji Kraljevec od strane Porezne uprave koja je bila u kontroli nakon revizije stigao prekršajni nalog i za koga i zašto se to javno ne iznese. Na elnik op ine Zlatko Horvat rekao je uz ostalo da je prekršaj, a rije je o nepotpunim putnim nalozima koji su bili obra unati bez unošenja po etnog i završnog broja kilometara, a na temelju kojih su ispla eni putni troškovi predava ima koji na zadnjem Me unarodnom vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu prošle godine držali predavanja, nije nastao namjerno. Naime, stru ne službe op ine (Nada Lepen) informirale su se u RRIF-u kako je najbolje postupiti prilikom pla anja troškova predava ima na vo arskom sajmu, te postupile u skladu sa savjetima savjetnika iz RRIF-a. Državna revizija je, me utim, pronašla da to nije u skladu s važe im propisima te pozvala Poreznu upravu da se o ituje i ispita slu aj. Djelatnici Porezne uprave potom su u Donjem Kraljevcu pregledali op insku dokumentaciju te dali svoj nalaz, prema kojemu je Op ina dužna platiti državi na ime poreza neobra unati porez, rije je o iznosu od oko 50.000 kuna, koliko je ošte en državni i op inski prora un. Prema rije ima na elnika Zlatka Horvata i Nade Lepen, nije rije ni o kakvom zatajivanju, ve
Vije nici su imali pred sobom hrpe papira koji su izazvali rekordno dugo zasjedanje naprosto o razli itim tuma enjima, ispostavilo se da je savjet dan Op ini bio kriv. Prekršajni nalog pak nije stigao u Op inu, rekao je Zlatko Horvat.
Obra un kod prora una Obra un prora una za prošlu 2009. godinu to ka je dnevnog reda koja na sjednicama op inskih vije a gotovo uvijek pro e bez posebnih rasprava, no tako nije bilo i na ovoj sjednici. Vije nik Zlatko Lovren i naglasio je u svojim javljanjima za rije da je prora un za 2009. godinu bio namjerno napuhan, što je rezultiralo smanjenjem na kraju godine, te je op inski prora un završio u minusu od 2,6 milijuna kuna u odnosu na plan.
Zlatko Lovren i postavio je niz pitanja, oko kojih se razvila burna rasprava
Pri samom kraju obnova zgrade u Glavnoj 35 iji je vlasnik Grad Prelog, o ekuje se krajem ovog mjeseca. U prizemlju zgrade ure ena su tri poslovna prostora. Grad e još odlu iti ho e li ih iznajmiti ili prodati. Na kat i u potkrovlje pak e preseliti kompletna gradska uprava te ispostava Upravnog odjela za gospodarstvo Me imurske županije, dok e u dvorani na katu biti smještena i vjen aonica. Obnova zgrade u centru Preloga po ela je u prolje e prošle godine. (Velimir Kelkedi)
EHOVEC
Blagoslovljeno vatrogasno vozilo Uz prisustvo brojnih mještana, vele asni Darko Kelemeni u etvrtak je u ehovcu blagoslovio novo vatrogasno vozilo koje e koristiti lokalno Dobrovoljno
na kod više ministarstava i državnih fondova, a dio od oko 700.000 kuna Županijska uprava za ceste platila je tek krajem sije nja ove godine, to nije obra unato prošle godine, pa je na taj na in manjak narastao. Op ina, uz to što je dužna po kreditnim zaduženjima za cestu Donji Kraljevec – Sveti Juraj u Trnju i za kanalizaciju sve do 2019. godine, potražuje od gra ana i od tvrtki znatne iznose komunalnih davanja. Poreze za op inu ubire Porezna uprava, a Zlatko Lovren i zatražio je da se izlista tko i koliko duguje op ini, kako bi se neplatišama stalo na kraj. U rasprave su se uklju ivali i drugi vije nici, tako da su one potrajale, a najaktivniji su bili Antun Marodi, Mladen avlek, Ivan Markati, Mladen Blažeka, ali i svi drugi su uzeli rije , tako da je to zaista bio pravi “obra un kod prora una”. (J. Šimunko)
Sanacija cesta ove godine
PRELOG
Izvo a , akove ka tvrtka “Team“, kraju privodi radove na temeljitoj rekonstrukciji zgrade u Glavnoj ulici 35 u Prelogu. U tijeku je ure enje unutrašnjosti objekta ukupne površine 1.368 kvadratnih metara te vanjska fasada. Kako kaže gradski pro elnik za komunalno gospodarstvo Željko Poredoš, radi se o investiciji vrijednoj oko 7 i pol milijuna kuna, koju u omjeru 60:40 inanciraju Ministarstvo regionalnog razvoja i Grad Prelog. Tehni ki pregled objekta,
Tako er je zatražio posebna objašnjenja za pojedine stavke, tako, na primjer, troškove za reprezentaciju od 149.000 kuna, te za izvanredne rashode, zbog ega su napla eni relativno zna ajni iznosi putnih troškova, te zbog ega stavka za benzin iznosi dvadesetak tisu a kuna, a medicinske usluge ak 19.200 kuna. Na elnik Zlatko Horvat u svojem je odgovoru naglasio da se iznos za medicinske usluge koji je pla en odnosi na cijepljenje u enica sedmog razreda, a ne na nešto drugo, a da se u troškovima reprezentacije i izvanrednim rashodima krije i pomo raznim udrugama. Trošak goriva pak se odnosi na ukupne troškove goriva za košnju trave tijekom cijele godine i druge radove. Manje sredstava nego se planiralo u prora unu dogodilo se zbog stezanja reme-
vatrogasno društvo. Nabavljeno je uz pomo Mjesnog odbora ehovec, a mi se nadamo da e ga vatrogasci što manje morati koristiti. (vk)
U posljednjem dijelu sjednice na elnik Zlatko Horvat informirao je nazo ne o više tema. Završeni su izbori za VMO u op ini, tako da je u tijeku konstituiranje vije a. Projekt za Dje ji vrti “Fti ek” u Donjem Kraljevcu je završen pa se može pristupiti proširenju vrti a kad bude sredstava. Završeni su i idejni projekti poduzetni kih zona za Hodošan i Palinovec, a ove godine pokušat e se namaknuti sredstva za nji-
hovo ure enje (voda, struja, plin, rasvjeta). U dogovoru s Hrvatskim cestama sanirat e se akove ka ulica u Hodošanu u dužini od 700 metara, cesta e dobiti novi asfalt dok e se stari odstraniti. Op ina Donji Kraljevec trebala bi inancirati pješa ke staze s obje strane ulice. S Me imurskim vodama dogovorena je ove godine sanacija svih cesta u svim mjestima op ine gdje je postavljena kanalizacija. (JŠ)
OP INSKO VIJE E Gori an donijelo odluku o rješavanju starog problema naplate komunalne naknade
Prihva ena nagodba s Ministarstvom financija Na sjednici Op inskog vije a, koja je održana 28. travnja, donesena je odluka o prihva anju ugovora o nagodbi izme u Ministarstva inancija i op ine Gori an, a vezano uz naplatu komunalne naknade. Ugovorom bi se sklopila nagodba kojom bi op ini Gori an na ime potraživanja za komunalnu naknadu i naknadu za ure enje voda u razdoblju od 2002. do 2009. bilo ukupno ispla eno 281.394,48 kuna. Pogreškom Upravnog odjela op ine Gori an 2002. i 2003. prilikom obra una sati rada napla ivan je Ministarstvu inancija PDV u ukupnom iznosu od 488.096,76 kn, koji e se oduzeti od ukupnih potraživanja op ine koja prema ovom sporazumu iznose 769.491 kunu. Ovom ugovorom riješio bi se problem naplate komunalne naknade koji se vu e još iz 2002. godine. Donesena je i odluka o po etku izgradnje betonskog dijela triju grobnica na groblju Gori an u vlasništvu Op ine, koje e biti na prodaju. etiri grobna mjesta za grobnice ve su kupili mještani op ine, a da bi mogli dovršiti svoje grobnice mora se i op ina uklju iti u gradnju preostalih grobnica koje su u nizu. Ukupni trošak gradnje triju grobnica bio bi 42.000 kuna. (JŠ)
Petnaest udruga zajedno istilo okoliš Ve tradicionalno, 24. travnja održana je akcija iš enja okoliša povodom Dana planeta Zemlje, a po okolnim poljima prikupljeno je oko 30 kubnih metara otpada. Akciji se odazvalo 15-ak udruga, iji su lanovi zajedni kim snagama sakupljali otpad, te poduze e GKP PRE-KOM Prelog, koje je odvozilo otpad. Nakon akcije organizirano je druženje svih sudionika u Ribi kom domu Gori an uz pe ene papaline.
14
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
AKTUALNA SITUACIJA u M. Središ u iz kuta gradskih elnika
Zna ajna ulaganja u sva naselja na podru ju Grada Josip Dobrani , gradona elnik Murskog Središ a, sa svojim suradnicima zamjenikom Draženom Srpakom i Ivanom Le ekom, predsjednikom Gradskog vije a, na konferenciji za novinare predstavio je odra ene projekte na podru ju Grada, a predstavljen je i program povodom Dana obilježavanja tog grada 14. svibnja, predstoje i vikend. U Murskom Središ u u tijeku je nekoliko zahvata na ure enju samog mjesta Mursko Središ e i pripadaju ih naselja. U tijeku je ure enje pješa ko - biciklisti ke staze prema Sitnicama, uz državnu prometnicu u Murskom Središ u završava se ure enje Poljske ulice u kojoj se polagala kanalizacija, sada je potrebno još povu i završni sloj asfalta, a slijedi i ure enje Tekstilne ulice prema groblju. U naselju Križovec ure ena je stolarija na društvenom domu te rekonstruiran pil na ulazu u selo. U Peklenici se nastavlja ure enje pješa ko - biciklisti ke staze kroz naselje te ure enje i zacjevljenje kanala u Brezju.
Zatvaranje seoskog vodovoda u Hlapi ini Najve a investicija u Gradu je na podru ju Hlapi ine na izgradnji javnog vodovoda. Me utim, kako to naselje ima samostalni seoski vodovod, jako slabo ide ugovaranje priklju enja na vodovodnu mrežu. Za sada je
Pekleni ki minirotor i pješa ko - biciklisti ka staza u nastavku primjer su sve ve ih napora Grada i mjesnih odbora za ure enje naselja
sklopljeno svega 30 ugovora o priklju enju. Sli na je nepovoljna situacija i u Križovcu koje je prije nekoliko godina dobilo vodovodnu mrežu, ali od 150 priklju aka ak 105 ku anstava nije potro-
šilo ni litar vode iz vodovodne mreže, radije koriste vodu iz samostalnoga seoskog vodovoda. Ni višestruki apeli da voda iz tih vodovoda nije zdrava i da im prijeti mogu nost miješanja vode iz
tih vodovoda s fekalnim vodam gra ane ne odvra a od vode iz seoskih vodovoda. Umjesto kvalitete, gra ani biraju jeftinu vodu iz seoskih vodovoda i po cijenu zdravlja.
Me utim, gra anima Hlapi ine po izgradnji javnog vodovoda prema ugovoru izme u grada i Me imurskih voda slijedi zatvaranje seoskog vodovoda kako bi ih se prinudilo na korištenje
GRAD MURSKO SREDIŠ E po prvi put za Dan Grada organizira nešto novo i druga ije
Predstavljanje rudarsko - murske šetnice i vožnja turisti kim vlaki em Mursko Središ e 14. svibnja dan svog osnivanja obilježava kao Dan Grada. Za tu prigodu organizirane su trodnevne manifestacije. U petak 14. svibnja u 18 sati održat e se sve ana sjednica Gradskog vije a, a nakon nje kulturno - umjetni ki program. Grad Mursko Središ e speci i an je po tome da još uvijek nema vlastiti kulturni centar te e se sve ana sjednica i kulturno - umjetni ki program održati u gradskom parku ili u sportskoj školskoj dvorani u slu aju lošeg vremena. Kako je sve anost otvorena za javnost, nakon programa predvi eno je i druženje za sve prisutne gra ane, uzvanike i goste uz me imurske popevke i tamburaše.
U subotu svi na šetnju U subotu 15. svibnja održat e se manifestacija, prva
šetnja Rudarsko - murskim putem na kojoj e sudjelovati gra ani, osnovnoškolci, lanovi Planinarskog društva “Bundek”, USR “Šport za sve”, sportske udruge, rekreativci. Bit e to ujedno i promocija 12 kilometara rekreativno pou ne staze s nekoliko to aka zaustavljanja, a prva šetnja tom stazom koja obuhva a kretanje uz krajolik Mure, ali i prisje anje na rudarsku prošlost uz Muru obilaskom nekadašnjih jama Maj 3 i Omladinska i posjetom Spomen - domu rudarstva. Na šetnju se kre e iz Cimpera iza osam sati nakon jutarnje kave, prema ribnjaku Zaleš e, kraj nogometnog igrališta NK Rudar, prema gradskoj lu ici, zatim se kre e na skelu na Muri. Put se nastavlja prema nekadašnjoj jami i haldi (iskopanoj jalovini iz rudnika) Maj 3, nakon nje ide se prema mostu na potok kod Bundek brijega, a nakon toga u lova ki
Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, Josip Dobrani , gradona elnik, i Dražen Srpak, zamjenik, predstavili su manifestacije uz Dan Grada dom, pa opet prema drugoj rudarskoj jami Omladinka, nakon koje slijedi povratak u Cimper i posjet Spomen - domu rudarstva gdje oko podneva slijedi okrjepa.
Na svim postajama, ujedno infoto kama, predvi eno je kratko izlaganje o zna aju ili povijesti pojedine infoto ke. Kolonu e pratiti i službeno vozilo Grada,
a te policija na prelasku preko prometnica, a na info to kama je predvi eno i osvježenje. Osim toga, od 10 sati prijepodne pa do ve ernjih sati ci-
11. svibnja 2010.
Na javnim radovima etrnaest djelatnika Mursko Središ e trenutno je angažiralo etrnaest djelatnika na javnim radovima u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje. Dio njih angažiran je na poslovima pomo i starijim i nemo nim osobama u ku anstvu, a dio na poja anom komunalnom održavanju. U javne radove uklju eno je i pet Roma s podru ja Murskog Središ a.
vode iz javnog vodovoda i opravdala investicija. Najve i problem Grada Mursko Središ e je višegodišnji nedostatak višenamjenske društvene dvorane za kulturne i druge društvene manifestacije. Nakon ambicioznijih planova zbog krize se krenulo u revitalizaciju nekadašnjeg Kina Rudar, za koji se utvrdilo da je potpuno pogodan za adaptaciju. Troškovnici su pokazali da bi obnova i revitalizacija koštala preko 4 milijuna kuna, i to s kompletnim ure enjem interijera, te ure enjem elektri nih instalacija, ventilacijom grijanjem i dogradnjom prostora za knjižnicu. Trenutno je potrebno ishoditi dozvole za projekte, a potom krenuti u faznu obnovu zgrade. Razmatraju razne mogu nosti za zatvaranje inancijske konstrukcije, tako se razmatra i ponuda Teama koji iskazuje volju da se uklju i u projekt. A za dio radova planira se i prodati parcela i zgrada u kojoj je sada smješten motoristi ki klub “Miners“, kojemu je onda potrebno izna i dugi prostor za djelovanje. (BMO)
jelim podru jem Grada besplatno e voziti turisti ki vlaki . Postaje e biti u centrima naselja koja pripadaju Gradu Mursko Središ e. Turisti ki vlaki kre e na put po naseljima s autobusne postaje u Murskom Središ u u 10 sati u pravcu Hlapi ine gdje stiže u 10.15 sati, iz koje kre e prema Štrukovcu gdje e u centar do i u 10.50 sati. Iz Štrukovca kre e prema Peklenici gdje e biti u 11.10 sati, odakle ide prema Križovcu kamo stiže u 11.20 sati. U Križovcu je pauza od 20 minuta i nakon toga povratak kroz Peklenicu, gdje je u središtu ponovno u 11.50 sati i u Cimperu u Murskom Središ u u 12 sati, s mogu noš u razgledavanja Spomen - doma rudarstva. Sljede a kružna vožnje kre e po istom rasporedu popodne od 13 sati, s pauzom u Cimperu od 15 do 16 sati. U nedjelju je u 10 sati u župnoj crkvi misa za Grad. Nakon mise u 11 sati vožnja vlaki em od crkve do ku a za starije osobe, a poslijepodne na podru ju Murskog Središ a vlaki vozi zainteresirane ulicama Murskog Središ a. (BMO)
11. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OP INA SVETI Juraj na Bregu
OP INA SELNICA
Mrtva nica i putovi na prvom mjestu Mrtva nicu ukupne vrijednosti 800 tisu a kuna izgradit e op ina Selnica. Financiranje e biti obavljeno iz nekoliko izvora, najviše iz op inskog prora una te grobne naknade i donacija. Radovi na mrtva nici koja e se nalaziti na mjestu postoje e zapo et e krajem svibnja, a dovršeni trebaju biti do kraja kolovoza ove godine. Op inski na elnik An elko Kova i kaže kako su isho ene sve potrebne dozvole i projekti i o ekuje da vlasnici grobnih mjesta i svi koji to moraju obveze shvate ozbiljno i na vrijeme ih poravnaju. Isto tako mještane poziva na sudjelovanje u još jednoj akciji. Mrtva nicom, odnosno grobljem i grobljanskim uslugama koriste se žitelji Merhatovca, Štrukovca, Gornjeg Zebanca, Zebanec Sela, Donjeg Zebanca, Selnice, Prapor ana, Bukovca, Zaveš aka, Plešivice i Donjeg Koncov aka u kojima živi oko 3.600 stanovnika u oko 1.700 doma instava. - Naime, na cijelom podru ju op ine Selnica pro-
Op ina Sveti Juraj na Bregu nakon niza poteško a i a era staje na svoje noge, kaže op inski na elnik An elko Nagrasajlovi . Op ina nema nikak va dugovanja, redovito ispla uje obveze prema udrugama i klubovima, te pomaže osobama sa zdravstvenim poteško ama. U takvom stanju op ina stipendira 31 studenta i pove ava s 500 na 1.000 kuna dar za novoro eno dijete u obitelji na svom podru ju.
Zbog dobrog stanja blagajne i prora una Op ina je nabavila nova ra unala za kvalitetan rad knjigovodstva te program za vo enje uredskog poslovanja i digitalne arhive. Op ina je uspješno izradila izvješ a za potrebe revizije, kriminalisti ke policije i USKOK-a, a sada ini napore u poboljšanju naplate op inskih prihoda te bolje korištenje turisti kih potencijala op ine, za što je i osnovano Povjerenstvo za turizam. (S. Mesari )
SVETI MARTIN na Muri
Pro ista i odvodnja u EU projektu Još par dana, a onda rušenje stare mrtva nice vodi se klaštrenje (obsjecanje) granja i drugog raslinja koje se nadvija nad op inske i lokalne putove i prolaze. Op ina Selnica ima pedesetak kilometara takvih prometnica, a samo lani je oklaštrena dužina od 20-ak
kilometara. Radove obavljaju osobe koje su zaposlene u suradnji s Podru nim uredom Zavoda za zapošljavanje akovec u programu ‘Javni radovi’. Ovog trenutka radovi se obavljaju u Zebancu. Na elnik Kova i po-
SVETI MARTIN na Muri
Sve anost podizanja Zelene zastave na jarbol
Po drugi put dignuta Zelena zastava Na jarbol ispred Osnovne škole Sveti Martin na Muri u srijedu je podignuta Zelena zastava, koja ovu školu ozna ava uspješnom u radu na o uvanju okoliša i širenju ekološke svijesti me u u enicima, djelatnicima škole, lokalne zajednice i šire. Svetomartinska škola Zelenu zastavu i certifikat je dobila
Nikome nisu ništa dužni
2006. godine, a ove godine status joj je obnovljen. Podizanju zastave uz u enike nazo io je školski ravnatelj Tomislav Paljak i op inski na elnik Franjo Makovec, koji je i ovom prigodom izrazio zadovoljstvo radom škole i suradnjom s Op inom, Turisti kom zajednicom i drugim udrugama. Ravnatelj
Paljak pak isti e kako je upravo op inska orijentacija “usmjerena na zeleno” školi olakšala rad i na kraju stjecanje me unarodnog statusa ekoškole. Prvi put Zelena je zastava na jarbol u Svetom Martinu na Muri podignuta 2. lipnja 2006. godine. (S. Mesari )
ziva vlasnike parcela, odnosno drve a i raslinja da ga sami uklone te tako imaju i drva za ogrjev, jer što skinu (uklone i sruše) op inski radnici to se odvozi na odre ena mjesta. (S. Mesari )
U Svetom Martinu na Muri održan je me udržavni i me užupanijski sastanak izme u svetomartinskoga op inskog na elnika Franje Makovca, župana slovenske Op ine Lendava Antona Bažeka i direktora Me imurskih voda Josipa Zor eca te njihovih suradnika. Tema sastanka je prekograni ni projekt Slovenija - Hrvatska vezan uz pro ista vode za ovo podru je i rijeka Mura u tom projektu.
Rije je o projektu vrijednom oko 300 tisu a eura, koji e Hrvatska, odnosno Me imurska županija i Slovenija, odnosno Op ina Lendava kandidirati prema EU ondovima. Slijedi sastanak istih ljudi u Lendavi za desetak dana, nakon ega e biti poznati svi detalji i obveze zainteresiranih da se ovaj projekt što kvalitetnije i prije realizira. (S. Mesari )
16
Kroz Međimurje
PO ELI Dani kulturnog turizma u Nedeliš u
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
TURISTI KA ZAJEDNICA GRADA AKOVCA
AKCIJE: Zeleni cvijet i ovjek - klju uspjeha u turizmu Uklju ite se u akciju, predložite svog kandidata i osvojite putovanje za dvije osobe!
Smotra Me imurske popevke tako er e se održati u sklopu Dana kulturnog turizma
Objedinjena brojna kulturna, sportska i društvena doga anja Idu u subotu Ve er tambure U organizaciji KUU-a “Selja ka sloga“ Nedeliš e u subotu 15. svibnja održat e se Ve er tambure u sportskoj dvorani Osnovne škole Nedeliš e. Doma in cijelog doga aja koji e po eti u 19 sati jest tamburaški zbor Selja ke sloge Nedeliš e. Uz njih ovom e prigodom nastupiti i Mažoretkinje Nedeliš e, mali folklor i ženska vokalna skupina Selja ke sloge Nedeliš e, kao i solisti Goran Šafari , Ivana Špicar i Jelena Žnidari . U razdoblju od 1. svibnja do 30. lipnja u op ini Nedeliš e održavaju se Dani kulturnog turizma, koji objedinjuju brojna kulturna, sportska i društvena doga anja, me u kojima e se ove godine po prvi put na i i Dani op ine Nedeliš e. Cilj cijele manifestacije koja se održava po drugi put jest produbljivanje svijesti o potrebi njegovanja kulturne i tradicijske baštine na kojoj se gradi prepoznatljivost cijelog kraja op ine Nedeliš e. - Tijekom 2009. godine manifestacijom ‘Dani kulturnog turizma’ objedinili smo više tradicionalnih i novih programa u službi prepoznatljivosti našeg kraja, kazao je Franjo Soldat, predsjednik Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e, na prošlotjednoj konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljene realizirane, kao i predstoje e aktivnosti u
organizaciji i suorganizaciji ove turisti ke zajednice. I dok su Me unarodni praznik rada, kao i blagdan Svetog Florijana ve obilježeni, u subotu 15. svibnja u organizaciji KUU-a “Selja ka sloga“ Nedeliš e održat e se Ve er tambure u sportskoj dvorani OŠ Nedeliš e. I dok e se u subotu 22. svibnja u organizaciji Vatrogasne zajednice op ine Nedeliš e održati Smotra vatrogasaca i vatrogasne opreme, nedjelja 23. svibnja predvi ena je kao kazališna ve er. U sportskoj dvorani OŠ Nedeliš e posjetitelji e mo i uživati u predstavi “Afera” u izvo enju KUU-a “Selja ka sloga“ Nedeliš e. Subota 5. lipnja rezervirana je za 26. Smotru Me imurske popevke koja e se održati u dvorani SGC-a “Aton” u Nedeliš u, dok je subota kasnije, 12. lipnja, predvi ena za bicikliranje biciklisti kom stazom “Aqua, silva et valles”. U nedjelju 13. lipnja održat e se sve ana sjednica Op inskog vije a povodom Dana op ine Nedeliš e, a od 18. do 20. lipnja na redu je MESAP - Sajam poduzetništva, u sklopu kojeg e biti i izložba malih životinja i sto arska izložba, kao i sajam vina i vinarske opreme. U subotu 19. lipnja bit e Op insko natjecanje vatrogasaca Vatrogasne zajednice op ine Nedeliš e, dok je 27. lipnja na redu Op inski malonogometni turnir. Cijela manifestacija “Dani kulturnog turizma” završit e akcijom Hrvatske turisti ke zajednice Zeleni cvijet - Op ina Nedeliš e u cvije u. (hz)
Turisti ka zajednica Grada akovca i ove e godine birati djelatnike koji svojim radom pomažu turizmu, i to naravno u raznim kategorijama. A vi, naši itatelji, imat ete priliku nominirati sve one dobre ljude ije usluge i pomo gotovo svakodnevno koristite. Uklju ite se u akciju, predložite svog kandidata i osvojite putovanje za dvije osobe! TZ Grada akovca tako se ponovno uklju uje u projekt “Volim Hrvatsku”, ve tradicionalan dio programa rada HTZ-a i sustava turisti kih zajednica, koji ima za cilj poticanje aktivnosti i sudjelovanje u programima zaštite okoliša kao komparativne prednosti hrvatskog turizma, djelovanje na unaprje enju elemenata turisti kog proizvoda te podizanje razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice. Dio ovog projekta je i akcija “ ovjek - klju uspjeha u turizmu” koji je usmjeren na podizanje razine gostoljubivosti i stvaranje klime dobrodošlice u destinaciji. U okviru programa provodi se dodjela priznanja za djelatnika godine u 22 kategorije, a TZ Grada akovca birat e najbolje za 13 kategorija: djelatnik u turisti koj agenciji, djelatnik u turisti koj zajednici, turisti ki vodi , konobar, kuhar, carinik, policajac, inspektor, voza , prodava , hortikulturni djelatnik, ista i djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima. Kriteriji za dodjelu priznanja jesu: profesionalno obavljanje posla, ljubaznost, urednost, odnos prema turistima i gostima te prihva enost u radnoj sredini. Kandidature za djelatnika godine podnose turisti ke zajednice županija, strukovne udruge i resorne
institucije, a odluku o kandidatima donosi Povjerenstvo Stožera koordinacijskog odbora projekta “Volim Hrvatsku”, na osnovu pisanih prijava. Pobjednici natje aja na lokalnoj razini idu na državnu, a priznanja i statue “Djelatnik godine“ najboljima bit e uru ene na završnoj sve anosti prigodom godišnjeg susreta hrvatskih turisti kih djelatnika – Dani hrvatskog turizma koje organizira Hrvatska turisti ka zajednica. Isto tako, TZG se uklju uje i u akciju “Zeleni cvijet” u sklopu koje se bira najljepše ure ena oku nica privatne ku e i najbolji suvenir (u koje ne ulaze alkoholni proizvodi). Svi naši itatelji pozvani su da najkasnije do 25. svibnja kandidiraju djelatnike putem kupona u Me imurskim novinama (najviše jednog po kategoriji) koji morate dostaviti poštom ili osobno u Turisti ki ured TZG -a, na adresu Kralja Tomislava 1, 40000 akovec. Djelatnike možete prijaviti i na e-mail: tzg-cakovca@ck.t-com. hr. Molimo vas da uz prijavu napišete i osobne podatke kandidata (broj telefona i mjesto gdje radi), te svoje osobne podatke (ime, prezime, mjesto stanovanja i broj telefona).
DANIMA VINA u susret
Uskoro servisni ormari i uz biciklisti ku stazu
TZ op ine Nedeliš e kontinuirano radi na projektu biciklisti ke staze kroz op inu Nedeliš e
Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e tako er kontinuirano radi na projektu biciklisti ke staze kroz op inu Nedeliš e. Planira se postaviti još šest novih tabli na stazi, kao i servisni ormari i kojima e se biciklisti mo i poslužiti. Me u predstoje im aktivnostima TZ-a op ine Nedeliš e, važno je spomenuti i projekt revitalizacije tiskare obitelji Zrinski iz 16. stolje a u Nedeliš u, na kojem se trenutno radi.
Danica i Boris Novak u Bafiju otvaraju vrata novog podruma
Obitelj Štampar jedina nudi ledeno vino
Vinska cesta eka posjetitelje Zasigurno e jedan od najzna ajnijih doga aja na Danima vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2010. od 21. do 30. svibnja biti otvaranje prve boce pušipela berbe 2009., ali e najve i broj posjetitelja zasigurno krenuti na Vinsku cestu.
Na ovoj cesti nalaze se vinske ku e, klijeti i kušaonice najboljih me imurskih vinara, koje e tih dana širom otvoriti vrata svojih podruma i drugih destinacija za kušanje njihovih gotovo savršenih vina. Boris Novak, Juraj Nemec, Bojan Štampar, Rajko Cmre njak,
Antun Kojter, Vladimir Horvat, Franjo Lebar, Milan Židov, Branimir Jakopi , Zvonko Belovi , Alojz Novak, Zvonimir Petkovi , Alojz Tomši , Drago Kun i , Franjo Lovrec, Zvonko Kerman, Dvanajš ak - Kozol, Petar Kocijan, Avgust Bobnjar i njihove obitelji, te akove ko Agrome imurje -
Podrum Štrigova rado e primiti svakog posjetitelja, gosta i turista te im ponuditi svoja vina. Vinska cesta iz dana u dan prestaje biti cesta pijenja i postaje oltar dobrog vina i ponašanja te uživanja u vinima kakvih ima malo gdje u Hrvatskoj i Europi. (Stjepan Mesari )
11. svibnja 2010.
Kroz Međimurje 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SLUŽBENO zapo ela sezona plovidbe na Dravi
RAFTING kup 2010. predstoje e subote 15. svibnja
Fljojsari organizirali Smotru dravskih plovila Na Praznik rada, 1. svibnja, bio je službeni po etak plovidbe donjodubravskih nauti ara. lanovi Nauti kog kluba “Fljojsar” bili su organizatori etvrte Smotre dravskih plovila. Sun an i topao dan privukao je velik broj nauti ara i zaljubljenika u rijeku Dravu na ovogodišnju smotru koja je održana kod ure enog pristaništa. Klub “Fljojsar” iz Donje Dubrave djeluje pet godina i ima više od 50 aktivnih lanova. U sklopu smotre organizirane su panoramske vožnje, ali i spust amcima do uš a rijeke Mure u Dravu. Na put do Legrada duga ak 4 kilometara krenulo je 13 amaca. Posjetitelji su iskazali veliku želju da krenu na
Fljorsari su 1. svibnja iskoristili lijepo vrijeme i zaplovili Dravom u velikom broju
Prošle godine Murom je plovilo dvjestotinjak sudionika
Nenad Lukša za gušt izra uje dravske šajke Na smotri smo upoznali Nenada Lukšu (43) iz Donjeg Vidovca koji je veliki zaljubljenik u rijeku Dravu i Muru. Ima završen ispit za voditelja amca i lan je nauti kih klubova “Labud” iz Preloga i “Fljojsar” iz Donje Dubrave. Lukša najavljuje skoro osnivanje srodne udruge u Donjem Vidovcu. Redovito sudjeluje na raftinzima koji se organiziraju Murom i Dravom, a sa svojom ekipom bio je prvi pobjednik vesla ke
Afirmacija sportsko rekreacijskog turizma na rijeci Muri
regate koja je prošle godine organizirana na derivacijskom kanalu HE Dubrava. Veliki mu je gušt vlastita izrada amaca za sebe i prijatelje. U tri godine izradio je etiri dravske šajke. Za jednu takvu potrebno mu je tjedan dana rada po osam sati na dan. Šajka je dužine 5 metara, za izradu utroši 10 - 12 metara kvadratnih lima, svaka je unikatna, uz garanciju da je sigurna za rije nu plovidbu. (Af)
dravsku avanturu, pa sam na plovidbu Dravom krenuo i ja. Voze i se s predsjednikom kluba Draženom Miserom, saznao sam da je renovirano privezište kao stoje i plovni objekt i sada je spremno za registraciju. U tijeku su dogovori o preseljenju skele koja se nalazi na rijeci Muri. Skela bi bila locirana na novoj lokaciji kod pristaništa i korištena u turisti ke svrhe. Moram priznati da je vožnja Dravom jedinstveni doga aj koji ete zasigurno željeti ponoviti. Spoj adrenalina i uživanja u netaknutim prirodnim ljepotama koje je na inila brza i hirovita Drava
nezaboravan su odmor za o i i tijelo. Rijeka Drava je izuzetno pogodna za plovidbu jer je jedna od rijetkih rijeka u Europi koja je uspjela sa uvati pravi prirodni tok. Povratak iz legradske Halaš arde organiziran je autobusom. Sve sudionike dravske avanture do ekali su lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava i odli an prvosvibanjski grah. Iz kluba najavljuju da e se tradicionalna regata od Donje Dubrava do Aljmaša ove godine produžiti do Vukovara. Polazak e biti u nedjelju 20. lipnja, a povratak u petak 25. lipnja. (A.Fuš)
Po deveti put u sklopu akcije “Rafting kup Mura 2010.”, u organizaciji Grada akovca, Turisti ke zajednice Me imurske županije i Grada akovca, kao i op ina uz rijeku Muru, planira se plovidba po rijeci Muri od Podturna do grani nog prijelaza Gori an. Rije je o edukativno - natjecateljskoj i ekološkoj akciji srednjih škola Me imurske županije koja e se održati u subotu 15. svibnja. Cilj akcije je razvoj sportsko - rekreacijskog turizma na rijeci Muri, s naglaskom na zaštitu rijeke Mure, kao i upoznavanje šire javnosti s njezinim ljepotama. Sudionici su u enici srednjih škola Me imurske županije te po jedna ekipa iz Slovenije i Ma arske sa svojim profesorima, iji je zadatak u što kra em vremenu savladati pojedine di-
jelove dionica gdje e se mjeriti vrijeme prolaza. Ukupna dužina dionice je 20 kilometara, a ona se planira pro i u vremenskom razdoblju od 5 sati. Me u sudionicima je i pratnja koja se sastoji od organizacijskog osoblja, osoblja za osiguranje, skipera, ekološke udruge, medija i sponzora. Dakle, okupljanje i polazak planiran je u 10 sati ispred Gradskih bazena u akovcu, odakle se autobusom kre e za Podturen gdje je planiran start to no u podne. Do samog cilja planirana su tri stajanja, u Novakovcu, Dekanovcu i Domašincu, gdje doma ini organiziraju prigodan program za sve sudionike ovogodišnjeg raftinga. Oko 17 sati stiže se na cilj u Gori an, gdje slijedi završni program s dodjelom priznanja i nagrada. (hz)
PŠ PEKLENICA
PROJEKTNI DAN u OŠ Sveti Martin na Muri
Od jabuke do vo nog soka - Povezanost kroz sve faze u vo njaku do kona nog proizvoda, a to je prirodni vo ni sok, svrha je Projektnog dana. U projektu su sudjelovala vrti ka djeca, osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti, dakle, sve dobne i školske strukture daju svoj doprinos, kaže prof. Dražen Crn ec, jedan od autora projekta Osnovna škola Sveti Martin na Muri u srijedu je bila doma in održavanja Projektnog dana koji je dio ukupnog projekta ili programa “Održivi turizam”. Središnji doga aj odvijao se u školskom vo njaku pod nazivom “Od jabuke do soka”, koji je realizirala prirodoslovna i vo arska skupina. Tu je prezentirano nastajanje vo njaka, degustacija jabu nih sokova i drugih jabu nih proizvoda. Skupina je ozna ila sve starinske vo ke, njih 30-ak, kako bi posjetitelj u svakom trenutku znao gdje je koja i kakva je pojedina vo ka. Isto tako ure enje vo njaka integralnog (plantažnog) uzgoja u
Razgovor o starinskim predmetima i receptima
Entuzijasti i uvari starih obi aja Zavi ajno povijesna zbirka, mala suvenirnica, narodne pjesme, doma i recepti starinskih jela, vrhunski jabu ni sokovi, razglednice, fotogra ije i još puno drugog i lijepog u enicima su prezentirali Stanko Trstenjak, Ružica Bogdan i Blanka Bogdan, entuzijasti i uvari starih dobrih obi aja i vrjednota ovog dijela Lijepe naše domovine. (sm)
kojemu se nalazi stotinjak jabuka modernijih sorti. U Projektnom su danu sudjelovali i dali doprinos ukupnom dojmu i kvaliteti povijesna grupa, koju vodi prof. Petra Novinš ak, zatim skupina pod nazivom “Martinska razglednica” koju je predvodila u iteljica An elka Klemen i , a sve je pratila radijska emisija s voditeljicom projekta Srebrenkom Puklavec Trstenjak. Gosti programa bili su ETŠ akovec, Gospodarska škola akovec, Srednja škola Prelog, OŠ I. G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu te ur ica Horvat, tradicijska lon arica. Za sve njih ukusan bogra pripremio je Ivo Horvat. školski kuhar. (S. Mesari )
Druženje s vatrogascima Povodom mjeseca Zaštite od požara te Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, lanovi DVD-a Peklenica posjetili su u enike Podru ne škole u Peklenici. U enici su zajedno sa svojim u iteljicama Slavicom Cesar, Tajanom Rihtarec - Višnji i Lidijom Škvorc te u iteljem Petrom Novakom vatrogascima pripremili likovne radove u slobodnoj tehnici na temu vatrogastva. Radove su izložili na panou u školi, a s veseljem su ih pogledali pekleni ki vatrogasci Damjan Debelec, Darko Kolari , Ivan Govedi i Nikola Tkalec.
U enicima su prenijeli znanja o gašenju požara, povijesti vatrogastva u Peklenici, te o zaštitniku vatrogasaca sv. Florijanu. U enicima su prikazali vatrogasnu opremu koju posjeduju doma i vatrogasci, od vozila, cijevi, aparata, zaštitne opreme … Izveli su tako er i pokazne vježbe gašenja požara, tako su se i u enici okušali u gašenju požara vodom, i to iz hidranta i navalnog vozila, a požar su gasili i vatrogasnim aparatom. (mz)
OŠ Donja Dubrava
Donirana školska plo a
Obilježavanje starinskih vo aka
lanovi Školskog odbora OŠ Donja Dubrava Marijan Pongrac, Danijel Dornik i Zlatko Haramija osigurali su vrijednu donaciju za rad škole - školsku plo u. Donaciju su uru ili ravnateljici škole Mirjani Ribi .
Antun Detelj, poduzetnik iz Donje Durave, pobrinuo se za transport školske plo e, dok e Tomislav Jakupak obaviti montažu i oži enje stropnog nosa a projektora. Ravnateljica škole uputila je svima zahvalu.
18
Kroz Međimurje
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VATROGASNA ZAJEDNICA Me imurske županije
JAVNA VATROGASNA POSTROJBA Grada akovca
Manje požara i šteta
Obilježavaju 35 godina postojanja
U prošloj 2009. godini Inspektorat unutarnjih poslova PU me imurske zabilježio je i istražio 30 požara s materijalnom štetom, što predstavlja pad za 24 požara ili ak 44,44 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježeno 10 požara više. Ukupna materijalna šteta nastala u požarima 2009. godine iznosi 1,002.300 kuna, odnosno za 306.112 kuna je manja u odnosu na godinu dana ranije, kada je ona iznosila 1,308.412 kuna. Ovo je izme u ostalog re eno na godišnjoj skupštini
VZ-a Me imurske županije, održanoj u petak u Sivici, gdje je prihva en i financijski plan za 2010. godinu. Zajednica planira uprihoditi i potrošiti 1,046.264 kune. Najve i prihod o ekuje se od Me imurske županije, a najviše novca potrošit e se za stru nu obuku lanstva i sudjelovanje na natjecanjima. Skupštini je nazo io Zvonko Biškup, lan HVZ-a, Marija Barba Plavtak iz Me imurske županije te prijatelji vatrogastva iz Hrvatske i susjednih zemalja. (S. Mesari )
SMOTRA VATROGASNIH vozila u Kotoribi
Uz fotografiju, uprili ena vožnja kroz naselja U bogatom kalendaru vatrogasnih doga anja i natjecanja, u nedjelju 2. svibnja vatrogasna društva Vatrogasne zajednice podru ja op ina Donji Vidovec, Sveta Marija, Kotoriba i Donja Dubrava na zanimljiv su na in proslavili svog zaštitnika, svetog Florijana. Iz vatrogasnih spremišta izvukli su sva raspoloživa vozila koja posjeduje pet vatrogasnih društava, postrojili ih u Kotoribi i uz pomo dizalice i otogra a Mladena Grubi a napravili “milenijsku“ otografiju . Zajednica spomenutih op ina jedna je od najja ih u Me imurju po opremljenosti i raspoloži-
vim voznim parkom. Izložena su 2 šumska vozila, 2 navalna, 1 tehni ko, 1 autocisterna i 5 kombi vozila, što je 12 tisu a litara vode na kota ima. Na elu zajednice je Andreas Lisjak, dok njome zapovijeda Stanko Vugrin i . - Ovime želimo mještanima prezentirati naša ulaganja, rad i raspoloživa vozila te dokazati da smo u svakom trenutku spremni pružiti pomo i ništa nas ne smije iznenaditi, poru ili su elnici zajednice. Vatrogasci su, uz zvukove sirena, krenuli u koloni kroz sva naselja koja spadaju u zajednicu spomenutih op ina. (a )
PROSLAVA Sv. Florijana DVD-a Donja Dubrava i DVD-a Donji Vidovec
Misna slavlja povodom dana zaštitnika vatrogasaca Povodom Dana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, 4. svibnja, lanovi DVD-a Donja Dubrava prisustvovali su svetoj misi u župnoj crkvi Sv. Margarete. U sve anom mimohodu, uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava, vatrogasci su, prije svete mise, pohodili novoobnovljenu kapelicu Sv. Florijana i u njoj se poklonili svom zaštitniku i zapalili svije e te položili cvije e u njegovu ast.
Sve ano je bilo i u Donjem Vidovcu. lanovi društva okupili su se kod vatrogasnog doma, odakle su krenuli u župnu crkvu gdje je služena sveta misa. Sve anost su uveli ali Dragutin Horvat, najstariji lan i po asni predsjednik i op inski na elnik Josip Grivec. Nakon misnog slavlja u prostorijama doma organizirano je zajedni ko druženje. (a )
Javna vatrogasna postrojba akovec (JVP) obilježila je Dan vatrogastva i 35. obljetnicu od svog osnutka i vrlo uspješnog djelovanja. Na blagdan Svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, kada je održana prigodna sve anost, Ivan Krištofi , zapovjednik JVP-a Grada akovca, ponosno je naglasio kako je JVP ispunio sva o ekivanja i zadatke, te obavio ak 2.853 intervencije, u kojima su i spašeni mnogi životi i materijalna dobra. - JVP Grada akovca ovog trenutka u svojim redovima ima 41 pro esionalnog vatrogasca koji godišnje odrade 600-tinjak intervencija, od lokaliziranja i gašenja požara, preko izvla enja unesre enih u prometnim nesre ama, do spašavanja životinja i ku nih ljubimaca. Posjedujemo dvanaest solidno, skoro vrhunski, opremljenih vozila, vatrodojavnu centralu te in ormati ki GIS program s katastarskim planovima svih gradova i op ina, rekao je nazo nima na sve anosti zapovjednik Krištofi . Pripadnici JVP-a Grada akovca vrlo su dobro i kvalitetno osposobljeni za svoj posao,
Pobjednici olimpijade Osim što ostvaruju zavidne rezultate u svom radu na terenu, lanovi JVP-a Grada akovca izvanredno su dobri i na natjecanjima. Lani su u eškoj Ostravi na Vatrogasnoj olimpijadi u konkurenciji pro esionalaca B (starija dobna skupina) bili najbolji i osvojili pobjedni ki pehar Me unarodne vatrogasne organizacije (CTF). (sm) a trenutno su trojica njihovih vatrogasaca polaznici Visoke škole za sigurnost na Tehni -
lanovi JVP-a u akciji na požarištu
Zapovjednik Ivan Krištofi podnosi izvješ e o radu JVP-a Grada akovca kom veleu ilištu u Varaždinu. Za besprijekoran rad JVP Grada akovca ovogodišnji
je dobitnik nagrade “Zrinski” Me imurske županije. (S. Mesari , Z. Vrzan)
DVD HODOŠAN proslavio 120. obljetnicu
Neostvarena želja - navalno vozilo U sklopu proslave Dana op ine Donji Kraljevec u subotu je DVD Hodošan proslavio 120. obljetnicu djelovanja. U mimohodu kroz mjesto u pratnji Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec prošli su uz doma ine, vatrogasce DVD-a Hodošan, i gosti iz petnaest susjednih društva. Glavna sve anost održana je na nogometnom igralištu sportskog centra u Hodošanu. Predsjednik DVD-a Hodošan Andrija Ilijaš ukratko je iznio bogatu povjesnicu vatrogasnog društva, koje je osnovano davne 1890. godine. Društvo je osnovano 4. travnja 1890. godine, 1962. godine sagra en jeVatrogasni dom, a sadašnja je želja nabavka navalnoga vatrogasnog vozila. DVD Hodošan uspješno sura uje sa svim udrugama u mjestu i op inom, a održava redovne susrete s DVD-om Letenye iz Ma arske i DVD-om Lendava u Sloveniji. Vatrogascima Hodošana estitali su jubilej predsjednik VMO-a Hodošan Zoran Strahija, Dragutin Glad, predsjednik VZO-a op ina Donji Kraljevec – Gori an, na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, zatim Zlatko Orsag, predsjednik VZ-a Me imurja, predsjednik Op inskog vije a Donji Kraljevec Josip Mlinari . Darko Lovri , na elnik Odjela za nadzor vatrogastva u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, rekao je uz estitke za jubilej da se ove godine predvi a teška sezona zaštite od požara u priobalju, te da se za zaštitu od požara iz Dalmacije
Zapovjednik DVD-a Hodošan Josip Kuhanec i na elnik op ine Zlatko Horvat obilaze sve ani stroj vatrogasaca
sprema 500 vatrogasca i 80 navalnih vozila. On je ujedno naglasio da bi navalno vozilo za DVD Hodošan moglo sti i na jesen, jer se sad sva sredstva usmjeravaju na zaštitu Jadrana. Potpredsjednik HVZ-a Ivan Golubi potvrdio je da e navalno vozilo vatrogasci DVD-a Hodošan dobiti na jesen. Vatrogasci su glavna i najbolje organizirana snaga uz slu aju bilo kakve nevolje i na raspolaganju su društvu svih 365 dana u godini, rekao je Golubi , uz napomenu da je u razgovorima s premijerkom Vlade i predsjednikom države postignuta suglasnost o potrebi poboljšanja zakonskih propisa u vatrogastvu Hrvatske. Gosti, Stipan Kuzma iz Ma arske, predsjednik Hrvatske manjine u Budimpešti, kao i Ferenc No iz Slovenije, poželjeli su doma inu mnogo uspjeha i suradnje.
Podijeljena priznanja Na glavnoj sve anosti podijeljene su mnoge diplome, odli ja i spomenice. Posebno priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice za posebne zasluge primio je predsjednik društva Andrija Ilijaš, ali i sam DVD Hodošan, dok je Dragutin Pavlic promoviran u po asnog predsjednika društva i po asnog predsjednika VZO-a Donji Kraljevec – Gori an. Zlatne medalje za dugogodišnji rad u vatrogastvu primili su Josip Kuhanec, ujedno zapovjednik DVDa Hodošan, Željko Vlahek i Ivan Kolari , srebrne medalje Branko Strahija i Božidar Novak, a bron ane Tomislav Vidovi i Josip Pintar. Srebrnom plamenicom nagra en je Antun Vlahek, a bron anim plamenicama Dragutin Furdi i Želimir
Soka , (koji su ujedno primili i uvjerenje o završenom te aju za vatrogasne asnike), te Jurica Blagus. Priznanja su primili i najmla i lanovi DVD-a Hodošan, Melani naran a, Samantha Varga, Denis emerika, Vladimir emerika, Dominik Kova i i Dominik Grozdek. Posebno priznanje DVD-a Hodošan dodijeljeno je Vladimiru Ivkovi u, županijskom vije niku i donedavnom saborskom zastupniku, a priznanja su primili i gosti, pro . dr. Mijo Bergovec, pro . dr. Josip Sabol, dr. sc. Jelena Perca i dr. Pavao Vlahek, te brojni sponzori društva. U kulturno - umjetni kom dijelu programa nastupio je KUD op ine Donji Kraljevec me imurskim narodnim plesovima i pjesmom posve enom DVD-u Hodošan te Puha ki orkestar op ine. (J. Šimunko)
Misa i sve ana sjednica Beli ani i Gardinov ani obilježili Dan svetog Florijana Dan svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, sve ano je obilježen i u Belici. Centralna proslava održana je prošli utorak s procesijom te svetom
misom u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. U obilježavanju su sudjelovali lanovi DVD-a Belica i DVD-a Gardinovec. (V. Kelkedi)
Dolazak vatrogasaca na stadion
Prije glavne proslave u subotu, na sve anoj sjednici koja je održana u OŠ Hodošan nekoliko dana prije lanove društva pozdravili su dožupan An elko Horvat, na elnik op ine Zlatko Horvat, predsjednik Mjesnog odbora Hodošan Zoran Strahija, tajnik Vatrogasne zajednice Me imurske županije Dragutin Trupkovi , te predsjednik Vatrogasne
zajednice op ina Donji Kraljevec - Gori an Dragutin Glad. U povodu 120. obljtnice društva održana je i sveta misa koju je predvodio župnik župe Sveti Juraj u Trnju Darko Kelemeni . On je u propovijedi naglasio da današnji vatrogasci imaju uzor u sv. Florijanu, koji je pomagao ljudima u nevolji i za svoj rad nije tražio pla u. (J)
11. svibnja 2010.
Dobro je znati 19
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Novo izdanje Vindijinih funkcionalnih pi a s niskim glikemijskim indeksom Novi Vindijini sokovi iz asortimana funkcionalnih pi a GI Control bit e dostupni u trgovinama od 5. svibnja 2010. Uz dosad ve poznate okuse, varaždinska tvrtka uvodi i osvježavaju i spoj naran e i manga. Ova e kombinacija, zajedno sa sokovima okusa crnog ribiza i jabuke, biti predstavljena u novom pakiranju TetraPak ambalaže. Objedinjuju i nutritivna i tehnološka dostignu a, Vindija je razvila pi a GI Control koja su oboga ena nizom kvalitetnih sastojaka, od kojih je najistaknutiji «Fruit up», prirodni še er u potpunosti proizveden iz vo a umjerene slatko e (jabuka, grož a, krušaka i citrusa). Svi sokovi iz ove linije sadrže ujedno niski glikemijski indeks koji smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i sr anih oboljenja te kontrolira têk, kolesterol i koli inu glukoze u krvi, odnosno zadržava se osje aj sitosti i smanjuje želja za slatkom hranom uzrokova-
postoje a i jedan novi GI CONTROL okus klini ki je dokazan na sveu ilištu Oxford Brookes University u Engleskoj, ime je visok standard kvalitete Vindijinih proizvoda dobio još jednu potvrdu.
na pretjeranim lu enjem inzulina. Njegovom kontrolom pospješuje se sagorijevanje masti i sprje ava debljanje i taloženje masno a u krvnim žilama, ime se preventivno utje e na krvni tlak i srce. Pozitivan u inak funkcionalnih sastojaka za etiri
GI CONTROL – NOVA GENERACIJA PI A!
Središnji trg Ivanovca Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Vanov ani i Vanov anke vele za sebe da su se jako promijenili. I to otkad su u selo došli zetovi i snahe. Pak su onda došla i razli ita mišljenja. A onda i do sukoba mišljenja. I onda su svi drugdje mislili da se oni sva aju. Oni pak vele da je to samo bila borba ideja. Jer Ivanovec grabi naprijed velikim koracima. Pa tako i vele da su malo prekasno došli do svoje samostalne škole. I do kanalizacije. Jer sad e malo ekati da se ulice saniraju. A oni su uvijek za akciju. Kažu da su njihovi prohtjevi postali takvi da e ih teško mo i pratiti. Pa su ak tako podijelili i selo na rajone. I svaka udruga dobila je svoj rajon koji isti i ure uje. I tako se i udruge natje u. Kažu u šali da imaju jedinstven sustav komunalne službe. I on funkcionira u Zavrtnoj, Varaždinskoj, Bana Jela i a, akove koj, Josipa Broza, Trgu hrvatskih velikana, K. Tomislava, M. Gupca, Tratici … i u drugim ulicama. No, ipak ne funkcionira to na Štuku, Tratama, Zaletinama, Ribnjaku, Štu ecu, Topolju, Puš aku, Podvrbici, Vu joj jami … Tamo mora svaki sam. Tako se pak zovu polja oko sela. A ta su polja sve više pod povrtlarskim kulturama. Blizina grada donosi velike prednosti. Zato i jesu bili nezadovoljni. Kažu u šali da su oni krajem dvadesetoga stolje a napravili “ivanovski narodni preporod“. Dobili su župu i školu. Poslije toga i poduzetni ku zonu. A ve bi šteli imati više nego akovec. Ali su svejedno uvijek dijelili Ivanovec na Gornji i Donji. No, još i danas je ostalo u sje anju da je Ivanovec “progutao“ naselje Gornji Vidovec. Danas se taj dio sela prepoznaje po tomu što je tu sada ivanovska župna crkva. Nekada je to bila crkva Sv. Vida, ali sve se mijenja. I što je još neobi no, u povijesti se prvo i spominje Gornji Vidovec. Ve u 15. stolje u. A po ka-
Predsjednik DVD-a Ivanovec Josip Ruži . - Od dva DVD-a u selu naš je stariji
MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/31
Mi Vanov ari i Vidov ani ujedinili smo se i buju nam sem cvele katruže … peli Sv. Vida je dobio ime. Jedno je vrijeme u svojoj povijesti Vidovec bio i u sklopu Gornjeg Pustakovca, danas akovca. Ivanovec je pak nastao, prema nekim naznakama, u 17. stolje u u doba Zrinskih. Postoji još jedna legenda o nastanku imena sela. Da je selo dobilo ime po nekom templaru Ivanu koji su tu imali svoje imanje. Sve su ipak to samo legende. Stvarnost je danas takva da je Ivanovec znano selo ne samo u Me imurju nego i izvan.
Bili smo i ostali Hereki i navek, v mladosti Zanimljivost je Ivanovca da je jedna od najstarijih obitelji u selu bila Herek. I onda su po njima zvali i Ivanov ane - Hereki. Kažu u šali
Tihomir Žbulj dugogodišnji je igra Mladosti i sada trener mladih. - Mi u klubu posve ujemo pozornost odgoju mladih
da, kako je bilo na po etku, tako je i sada. Samo onda su za Hereke znali svi, a danas samo neki. Ipak su prevladali Vanov ani. Jer je ovdje sve u mladosti. Pa se tako svi njihovi sportski klubovi zovu – Mladost. Sve pak to zato jer se u Ivanovcu svi osje aju mladi, kako vele. I onda je tako kako je. Ili, kako to piše u njihovoj monogra iji, velikoga oveka nisu imali. Sve zato jer su svi ovdje i mali i veliki. I kad treba stave glave na kup. Trebalo im je ipak dugo. Kažu da je to potrajalo do 1950. godine. Onda je izgra en zadružni dom. Te su dobili trgovinu. I odonda vele da je sve u Ivanovcu pošlo druga ije. Ivanovec je krenuo u budu nost. Makar su se Vanov ani jako protivili asfaltu. Zato kaj se buju krave jako šklizale. Onda pak je došlo tak
Marija Vugla , zamjenica predsjednice udruge “Izvor“, koja se bavi promicanjem kvalitete života. - Okupljamo tridesetak lanica, ali je interes sve ve i
da su krave nestale, a asfalt je ipak ostao. Makar sada zbog izgradnje kanalizacije više gledaju šudra.
im dobimo nove zobe, odma ih “pokažemo“ Vole šalu Ivanov ani. Ali kažu da danas ne znaju s kim bi se šalili. Pak su se zato malo i zatvorili u sebe. Dali su udrugama prostorije, ali su zaboravili na mlade. I onda se srdiju na mlade kaj se negda malo “opuste.“ Vele da su malo prebu ni. Pak onda vele u šali da “mladima pokažu zube im dobiju nove“. To je tako ovdje re eno u šali. Nekad je teže njih skupiti, a nekad lakše. Kažu da ih je na papiru jako mnogo izabranih. Ali da ih se može nabro-
Rozalija Šari , predsjednica VMO-a Ivanovec. - Interes je moj i lanova VMO-a da radimo isklju ivo u interese svih mještana
jiti koji uistinu i rade za selo. Ipak su radili zajedno oduvijek da bi dobili to što imaju. Pa i školu. Bilo je to 1871. godine. Nov ani prilog osigurali su Ivanov ani i Vidov ani. A škola se poslije zvala Ivanovec. “Pokazivali“ su oni zube i nekada. Dok su tu još u privatnim gostionicama bile zabave. Obi aj je bio da se “stranjske“ de ke malo namlati. Onako za uspomenu. Ako nije bilo stranjskih, onda su oni iz Gornjeg protiv onih iz Dolnjeg dijela.
Preloge su navek tu, a nikak kcoj Preloge su pri a za sebe. Dio Ivanovca udaljen oko kilometar od sela. Nastao je negdje u 18. stolje u kod grofove ov arnice. Oni ipak ne
Radomir Petkovi predsjednik je Foto - kino kluba. - Želimo da fotografijom i videozapisom zabilježimo trenutke jednog vremena i ostavimo za budu nost
Josip Modlic, sportski direktor NK Mladosti i tajnik. - Klub još uvijek privla i gledatelje i imamo dosta veliku podršku
žele govoriti o takvoj prošlosti. Ali, kako vele žitelji Preloge, sad su se izborili da budu pravi Vanov ani. I tako i sve imaju što i Vanov ani. Osim kabelske televizije. Ali mogu biti mirni. Važno da su platili. Ve je i to dosta. Tako žitelji Preloge gledaju u daljini svoje selo Ivanovec. Vremena su se promijenila, ali Preloge nikako da do u blizu sela. Istina je da su se i ku e promijenile. No, onaj tko prvi put tu pro e ostat e zadivljen. Kako je taj naselak tu nastao. No, kako svakoga zanima samo ono što e biti, tako je i s tim stanovnicima. U daljini gledaju selo. Oni pak misle da je selo dobilo ime po ivan icama koje su tu rasle. Štogod bilo, vele, Ivanovec postaje lijep kao katruža, a raste brzo kao ivan ica.
Ksenija Korent, v.d. ravnateljica OŠ Ivanovec. - Dobivanjem samostalne škole Ivanovec je dobio jako mnogo, a u itelji i u enici svojim su zalaganjem doprinijeli promidžbi mjesta
Ivanovec je zapravo predgra e akovca. Makar oni tvrde da su prigradsko naselje. Spadaju u Grad akovec, ali imaju svoju župu. Ulice im imaju nazive, a o raznolikosti života u selu govori i injenica da u selu imaju ak trinaest udruga. Prema legendi, selo je dobilo ime po sv. Ivanu Krstitelju iju su kapelicu tu napravili. Pored Ivanovca je bilo selo Gornji Vidovec koje se stopilo s Ivanovcom, ali još i danas ima svoje vatrogasno društvo, a i ulica se zove tako. Župa Bl. Alojzija Stepinca Ivanovec osnovana je 2000. godine, a ine je Ivanovec, Štefanec i Gornji Vidovec. U crkvi djeluje mješoviti pjeva ki zbor, a nakon osnivanja župe crkva je ure ena kao i župni dvor. U selu djeluje samostalna osnovna škola i vrti “P elice“. Slavimo od vidovskog do vanovskog proš eja Kada Vanov ani slave Dan mjesta, to zna potrajati. Kako to oni vele, traje to od vidovskog do
vanovskog proš enja. I onda u tom vremenu treba proslaviti. Treba sve obaviti kako treba. Jer danas su Ivanov ani jako osjetljivi na to kako e nešto izgledati. Stoga i selo koje je nekada bilo znano po cvije u ponovno postaje znano po cvije u.
Ali ovaj put po katružama. Jedna je njihovo kulturno - umjetni ko društvo. A druge su katruže one koje su zasa ene po selu. Kažu da bi nekada vanovski de ki. I oni iz Gornjeg i oni iz Donjeg kraja zapopevali: Lepe su lepe katruže, al iš e
Seoske posebnosti su lepše vanovske puce. Danas bi tu pjesmu zapjevali svi oni zetovi koji su došli u selo. Ali vele da prije toga svaki mora zasaditi jednu katružu. U idu em broju nastavak: Ivanovec
Josip Balog ima neobi an hobi. On sakuplja stare ure aje i strojeve. Do sad je skupio preko etiri stotine radioprijemnika, kamera, stolnih kalkulatora i svega drugog. Svoju vrijednu zbirku izložio je u dvije prostorije zadružnog doma, no i one su premale. - Ne znam što e biti s mojom zbirkom, ali mislim da bi Ivanovec mogao imati muzej samo da se pokaže malo više interesa
Dio lanova Vije a Mjesnog odbora: Rozalija Šari , Ana Bašek, Stjepan Jurinec, Branko Grabar, Dražen Jankovi , Tihomir Žbulj i Siniša Obadi i tajnica VMO-a Gordana Kocijan Podršku najmla oj udruzi u selu, Stolnoteniskom klubu “Mladost“, dao je i osobno Zoran Primorac
Ivanovski KUD “Katruže“ obilježava ove godine 25 godina uspješnog rada. Prvi po eci i nastup tamburaškog orkestra izgledali su skromno. Prvi red slijeva: Ljiljana Kameni , Verica Fu ko, Gordana Horvat, Ksenija Šari , Manuela Solari , Antun Vuk, drugi red: Ivan Horvat, Teodor Po ekaj, Ivica Fu ko, Radovan Radek, uro Horvat i Sanimir Štefi ar
Danas KUD “Katruže“ nastupa širom Hrvatske, a ova slika na zagreba kom Jela i placu, s voditeljem urom Horvatom, govori sve
Udruga umirovljenika Ivanovec koja e idu e godine proslaviti deset godina uspješnog rada. Vinci Herman, Branko Vuk, Viktor Živ ec, Antun Domjani (predsjednik), Stjepan Marcijuš (dopredsjednik) Ivan Bru i , Marija Vugla , Barbara Zadravec, Ana Vuruši , Katarina Šantek i Marija Krištofi
Djeca hrvatskih branitelja udruga iz Ivanovca i Siska redovito se okupljaju i druže
NK Mladost Ivanovec. Zdravko Lajtman, fizioterapeut, Ivan Fu ko, Nino Herman, Nino Jaluši , Silvestar Cvek, Krunoslav Fran i , Nikola Vrbanec, Nikola Horvat, Josip Modlic, sportski direktor i tajnik, Žarko Bukal, sponzor, Leo Herman, predsjednik, Robert Taradi, trener, Denis Jelen i , Nino Juri , Dominik Lovren i , Nikola Žvorc, Dino Horvat, Dino Marka , Nino Belovi , Miljenko Zorkovi , Dominik Leva i , Darijan Bolari i Ivan Fodor (nedostaje golman Stiven Lackovi )
Vatrogasci prigodom proslave Sv. Florijana
Ivanovec je u sklopu Grada akovca, ali ima svoju zasebnu župu koja je osnovana prije deset godina. Po etak sela udaljen je samo nekoliko stotina metara od po etka akovca, tj. Pustakovca. Selo ima svu potrebnu infrastrukturu, osim što e se malo pri ekati na sanaciju ulica poslije izgradnje kanalizacije. Selo ima samostalnu osnovnu školu od prije dvanaest godina, dje ji vrti i župni dvor. Ivanovec je do prije tridesetak godina bio speci i no me imursko selo s brojnim barama i jezerima. Danas je jedno jezero njihov ribnjak. Broj stanovnika kroz povijest govori o dobrom položaju sela, iako drže da e ga uskoro akovec ipak “progutati“ zbog neposredne blizine. Ulice u Ivanovcu ima svoje nazive. U selu djeluje ak trinaest udruga od kojih su svakako
najstarija dobrovoljna vatrogasna društva Ivanovec i Gornji Vidovec. To je jedinstven slu aj u Me imurju da jedno selo ima dva vatrogasna društva, no to je iz povijesnih razloga. Prema podacima, selo Ivanovec ima 2.195 stanovnika u 642 ku anstva i 700 stanova. Godine 1981. Ivanovec je imao 2.015 žitelja, a 1991. godine 2.111. Usporedbe radi, 1802. godine bilo ih je 429 (55 u Gornjem Vidovcu), a 1931. godine 1.123. Zbog dobrog položaja sela broj stanovnika je stalno rastao. Veliki rast o ekuje se i sada otvaranjem novih gradilišta te izgradnjom ku a u nizu tzv. Ivanovskih vrtova. Prema njihovim procjenama, selo ve ima gotovo 2.500 stanovnika. Dje ji vrti “P elice“ poha a 42 djece, a u OŠ Ivanovec 262, i to u 8 odjela razredne nastave i 7 predmetne. Ukupno su zaposlena 34 djelatnika.
Najstarija mještanka Marija Posavec r. Ciglari , u društvu s k erkom Terezijom Juriši i Anikom Bašek. - Zmislim se da je takše siromaštvo bilo kaj smo v hiži i kravu meli
lanice Udruge “Izvor“ sa nekima od svojih radova. Marija Vugla , Marija Filo, Marija Kova i , Melita Furdi, Barbara Zadravec, Dragica Toplek, Verica Le ek i Marija Hajdinjak
22
Poljodjelstvo
PODUZE E “AGROME IMURJE” akovec u društvu najboljih
S AKOVE KOG sajma
Flance, kupite flance! Prva svibanjska srijeda na akove kom sajmu po broju posjetitelja nije bila do koljena posljednjoj travanjskoj i više je sli ila placovskoj. Naime, sajmišni prostor zauzeli su prodava i flanaca, cvjetnih i povr nih, dozivaju i kupce: “Flance, kupite flance!” Solidna je bila ponuda krumpira mer-
- Sam mi dajte im ve ...
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU
- pili i - pa i i - žibeki - kuni - pura - puran - krumpir - pšenica - kukuruz - languš
6 kn/kom 12 kn/kom 16 kn/kom 100 kn/kom 100 kn/kom 150 kn/kom 2 kn/kg 1,20 kn/kg 0,90 kn/kg 10 kn/kom
Stekli pravo na Globalgap certifikat - Globalgap je vode i svjetski sustav certifikacije dobre proizvo a ke prakse i sigurnosti hrane. Imatelji ovog certifikata zadovoljavaju najviše zahtjeve, a potroša dobiva najbolju jabuku
kantilnog i sto nog, žitarica te jabuka u vre ama. Živo je bilo na prostoru s peradi te kod pe enjara iz ijih je ku ica dopiralo “... i sa la om tudom, tudom ... ja pod stolom, a pod kim si ti ...” Prodava i drva nisu imali kupaca, pak su najnezadovoljniji napustili sajmišni prostor. (S. Mesari , Z. Vrzan)
S AKOVE KOG placa
Otkud toliko mladog luka Pitaju se svi koji dolaze na akove ki plac odakle toliko mladog luka na placu. Je li sav me imurski ili dolazi iz drugih sredina, pa ak i drugih država, prodava i ne žele re i. Uglavnom, ovih dana mladog je luka na stotine kilograma i sav je vrlo dobar i ukusan, a cijena mu je kao pred deset godina, što je za kupce dobra stvar. Solidna je ponuda i drugog povr a te vo-
- Mladoga luka zemem za par dni jesti ...
CIJENE NA AKOVE KOM PLACU
- mladi luk - cvjeta a - rotkvice - mrkva - luk - grah - salata - blitva - orasi - jaja
5 kn/pušlek 8 kn/kg 5 kn/ pušlek 8 kn/kg 6 kn/kg 20 kn/kg 12 kn/kg 6 kn/kup i 45 kn/kg 1,20 kn/kom
a, flanaca i cvije a. Šampinjona i jaja nema previše, ali dovoljno za trenutne potrebe, a kvaliteta je svjetska. Pani eve šparoge i dalje su hit tjedna, kao i orasi i jabuke iz Dragoslavca i Vu etinca. ekaju se prve trešnje. (S. Mesari )
- Mr. sc. Tomislav Tomši u redovnom obilasku vo njaka, što zahtijeva Globalgap certifikat akove ko poduze e “Agrome imurje” godinama provodi aktivnosti kojima je cilj pove anje konkurentnosti u proizvodnji jabuka, te osiguranje njihovog plasmana na tržišta Europske unije, ali i šire u svijet. Takvo tržište odre uje EU legislativa te visoki zahtjevi kupaca u pogledu kvalitete i sigurnosti svježeg proizvoda. Da bi stvorilo uvjete za pove anje konkurentnosti proizvodnje plasmana svojih jabuka na EU tržištu od 500 milijuna potroša a, Agrome imurje je 2009. godine pokrenulo pitanje certifikacije proizvodne prakse u svojim vo njacima, te je kao standard certifikacije izabran “Globalgap”, vode i svjetski sustav certifikacije dobre proizvo a ke prakse i sigurnosti hrane. U Agrome imurju su sigurni kako Globalgap omogu uje pove anje proizvodnje jabuke i njene konkurentnosti, te pove anje i sigurnost plasmana i na doma em i na stranom tržištu. Ovog trenutka Agrome imurje je zaista u društvu naj-
boljih, ako ne i najbolje kada je u pitanju proizvodnja i plasman jabuka. Naime, nitko u Hrvatskoj za jabuke nema ovakav certifikat, a Fragaria ga ima za jagode i Agrokor za mandarine.
Stvaranje prepoznatljivog brenda Sve što je do sada u injeno, a u injeno je izuzetno mnogo, nastalo je u uredu mr. sc. Tomislava Tomši a, dipl. ing. agr., voditelja vo arske proizvodnje i na plantažama jabuka u ehovcu i Nedeliš u. - Potvrdu kvalitete i sigurnost naših jabuka želimo uobli iti u prepoznatljiv brend EU
standarda i zahtjeva, naglašava Tomši , i nastavlja. - Ovaj certifikat nama zna i puno jer nas dovodi u društvo najboljih u EU, ali zapravo više zna i za krajnjeg potroša a koji dobiva jabuku besprijekorne kakvo e. Ako kupac kojim slu ajem nije zadovoljan kvalitetom jabuke, mi smo dužni u roku jednog sata dostaviti sve podatke o jabuci. Gdje je rasla, tko ju je tretirao, tko brao, tko pakirao i poslao na tržište. Kupac dobiva svu povijest jabuke, što je zapravo i svrha certifikata, da krajnji potroša zna što je kupio. Trgova ki lanci ve traže certifikat i uskoro bez njega nitko ne e njima mo i prodati svoju jabuku.
Bez pušenja u vo njaku Certifikat Globalgap zabranjuje pušenje u vo njaku za vrijeme berbe, bera i moraju redovito prati ruke, prije berbe slušati naputke te odre uje drugi niz postupanja. Mentor
Agrome imurju je dipl. ing. agr. Slaven Aljinovi , a certifikat je dobiven putem Agroveta, austrijske certifikacijske ku e. (sm)
Jabuke Agrome imurja zadovoljavaju sve zahtjeve potroša a Da bi dobili Globalgap certifikat, mi smo morali zadovoljiti dvjesto upita i mogu re i da smo na sve odgovorili, ponosno isti e mr. sc. Tomislav Tomši , dipl. ing. agr., voditelj vo arske proizvodnje u Agrome imurju, vode em proizvo a u jabuka u Me imurskoj županiji i jednom od najve ih u našoj državi. (Stjepan Mesari )
SPA & GOLF Resort Sveti Martin
Državno prvenstvo sommeliera U Spa & Golf Resortu Sve Marin u utorak 11. svibnja održava se 14. državno prvenstvo sommeliera Hrvatske, na kojem e nastupi i me-
imurski sommelieri. Finalno natjecanje pred publikom je od 17.30 do 19 sa , dok e proglašenje pobjednika bi u 19.45 sa . Od 20.30 sa je sve-
ana ve era za sve sudionike. Na doga aju e sudjelova poznate osobe iz zabavnog i javnog života, pozna gastro kri ari, te osobe iz poli kih
i poslovnih krugova. Osim samog natjecanja, skup ima za cilj upoznavanja profesije sommeliera te kulture hrane i pi a. (sm)
11. svibnja 2010. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VETERINARSKI SAVJETI
Kampilobakterioza Dok se o salmonelozi puno piše i zna, kampilobakterioza je manje poznata, ali podjednako važna alimentarna toksoinfekcija. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavili su izvješ e za 2007. godinu koje analizira u estalost pojave zoonoza (zaraznih bolesti koje se na ovjeka prenose sa životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla), a koje govori da su u porastu slu ajevi trovanja bakterijom kampilobakter, salmoneloze su u padu, dok su infekcije listerijom na istoj razini kao i godinu prije. Godine 2007. bilo je 200.507 slu ajeva trovanja kampilobakterom, što je porast od 14,2 posto u odnosu na godinu prije. Kampilobakteriozu uzrokuje gram negativna bakterija iz roda Campylobacter (gr . savijeni štapi ), koja se uobi ajeno nalazi u životinjskom izmetu, jer je redoviti «stanovnik» probavnog sustava gotovo
svih životinjskih vrsta. Prilikom klanja životinja može se kontaminirati meso ovom bakterijom, a kampilobakter je tako er prona en u mlijeku, jajima i vodi koja je bila u dodiru sa životinjskim fekalijama. Rod Campylobacter sadrži 15 vrsta, a od najve eg zna aja za humanu medicinu su C. jejuni i C. coli. Radi se o zahtjevnoj bakteriji kada su u pitanju hranjive tvari te se redovito za njihov uzgoj koristimo podlogama koje su oboga ene krvlju ili krvnim serumom, a i selektivnim hranjivim podlogama. Temperatura pogodna za razvoj te bakterije je izme u 30 i 45,50C (optimalno 37 – 420C), a moraju biti zadovoljeni i mikroaero ilni uvjeti s 5% kisika i 10% uglji nog dioksida. Simptomi i znaci infekcije s Campylobacter jejuni ne mogu se razlikovati od bolesti izazvanih drugim crijevnim patogenima.
AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
Simptomi težeg oblika ove bolesti mogu biti bol u miši ima, vrtoglavica, glavobolja, povra anje, gr evi, bol u trbuhu, dijareja, temperatura i iscrpljenost. Ve ina infekcija javlja se sporadi no ili u vidu malih obiteljskih epidemija. Za smanjenje kampilobakterioze važno je provoditi odre ene preventivne mjere kao što su: - higijena ruku prije pripremanja i konzumiranja hrane; nakon kontakta s ku nim ljubimcima i drugim životinjama te nakon manipulacije sa sirovom hranom - hranu je potrebno dobro termi ki obraditi (kuhanjem ili pe enjem pri 800C) - da bi sprije ili namnažanje bakterija koje se nalaze u našem jelu, pripremljeno jelo treba potrošiti u roku 2 – 3 sata pri sobnoj temperaturi; za dulje uvanje prije posluživanja jela treba držati pri 600C jer ta temperatura zako i rast štetnih bakterija
DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
Poljodjelstvo 23 VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Pokriva i tla - MUŠMULICE, DUNJARICE ILI KOTONEASTERI uli smo da ovih dana imate problema s košnjama trave. Je li to istina? Onako uz ograde i rublnjake.... na kosinama, uz drve e i grmlje, izme u parkirališta? Svakoj muci ima lijeka. Na takvim kri nim mjes ma lakše je održava grmaste pokeiva e tla koji se šišaju jednom ili dva puta godišnje I gotovo. A ne ta trava raste ko luda... svaki Podsjetimo se – znamo li na vikend posla ko u pri i. pravilan na in oprati ruke? Pokriva i tla su obi no niske trajne Možda niste znali ali na biljne vrste koje se na odre enu povrjednoj ruci može se izbrojiti 37 šinu sade vrlo gusto (4-10 kom/m2) da površina. Želimo li biti sigurni bi je prekrile zelenilom i sprije ile rast da je svaka od 37 površina na korova. Za tu se namjenu obi no koris obje ruke uvijek dobro oprana nisko grmlje kao što je ovo iz naslova potrebno je precizno odrediti pri e. redoslijed i na in pranja. Dakle, Cotoneaster je rod listopadnih ili vazda zelenih niskih grmova iz porodiruke je potrebno oprati toplom ce ružovki u koju spadaju i mušmula i vodom kako bi uklonili grube dunja. etrdesetak vrsta iz ovog roda ne isto e i tek tada uzeti doprošireno je u Evropi, sjevernoj Africi voljnu koli inu preparata za i Aziji. To su grmovi šibilikih izbojaka pranje te oprati ruke uvijek na bez trnova, naizmjeni no smještenih isti standardizirani na in tako pupova i jednostavnih listova ravna ruda operemo sve površine. Vrlo je ba. Cvjetovi su im bjelkas ili ruži as , važno i dovoljno dugo ispiranje peterodijelni, smješteni u pazušcima preparata kako bi se maksimallistova. Iz ruži astih se pupova otvano odstranile bakterije iz pora raju u svibnju ili lipnju u velikom broju kože. pa biljci daju zanimljiv izgled. Listovi su mr. sc. Bojana Božovi , im cjelovita ruba što ih jasno razlikuje dr. vet. med. od takmaca, ognjenog trna. Plodovi su malene jabu ice naj eš e crvene boje sa 2-5 koš ca. Pošto nisu osobito zanimljivi p cama ostaju na granama ve i dio jeseni i zime. dežurni veterinar na tel. 863-110 U vrtu je cotoneaster jedan od od 0-24. važnijih grmova zanimljivih plodova. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., Puzaju e, vazdazelene i poluvazdazelepoduze e za pružanje veterinarne mušmulice C.dammeri i C.salicifolius skih i veterinarsko-sanitarnih ’Repens’ primjenjuju se kao pokrivausluga, dezinfekciju, dezinsekciju, i tla ili se sade na prednji dio gredice deratizaciju te servis muznih apakao i patuljasta vrsta C.conspicouosus. rata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. C.dammeri ‘Coral Beauty’, ‘Skogholm’ od 7,00 do 15,00 sati, subotom od i ‘Eiholz’ su izvrsni pokriva i pogotovo Reklama_HOTEL_Catering.ai 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TEza nagnute terene (škarpe i4.5.2010 sli no) jer iz LEFON: 040 645 058. svojih poleglih grana puštaju u dodiru s
tlom korijenje koje onda prorasta tlo i spra ava eroziju. Zbog dugih grana koje se poleglo šire esto se ove vrste koriste i za sadnju uz potporne zidove kod ulaza u podrumsku garažu. Omiljena vrsta me u listopadnim dunjaricama je C.horizontalis (60-100cm) porijeklom iz Kine. Naj eš e se sadi uz ku u ili na gredici s višim grmljem. Grane mu imaju jasan cik-cak uzorak pa onako oki ene sjajnocrvenim brojnim plodovima izgledaju jako dekora vno u kasnojesenskom sivilu. Listovi su mu jako sitni (o,5 -1,2cm), gotovo okrugli, s donje strane svjetliji i nešto dlakavi. U jesen prije opadanja poprimaju interesantnu crvenu boju.C.adpresus je tako er listopadna vrsta ali se više širi od predhodne. Kotoneasteri svojom otpornoš u na nepovoljne uvjete okoline (zimu, vjetar, sušu, zaga en zrak) i lakim održavanjem predstavljaju dobar izbor za pokrivanje gradskih zelenih površina i okolice industrijskih objekata. Posebno su zgodne (neki kul vari) za sadnju ispod drve a koje služi za zasjenjivanje parkirališta. Budu i da je to drve e obi no posa eno na ‘otocima’ ogra enim visokim rubnicima košnja trave (10- 12 puta u godini) je prili no nezgodna dok kotoneastere režemo samo 1-2 puta godišnje. Ako na mjestu koje želimo tako pokri ima premalo sunca za kotoneaster, posadi možemo jedan drugi, tako er vrlo dobar pokriva tla: Loniceru pileatu, kalinastu kozokrvinu. O njoj i nekim drugim pokriva ima tla u nastavku pri e idu i utorak. Lijep pozdrav od IVE!
13:11:35
24
Mozaik
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ŽUPA Mursko Središ e
Podaci iz 1840. godine Središ anski župnik vele asni Tomislav Antekolovi za samo godinu i pol dana službe u župi najsjevernijega hrvatskog grada u inio je više od svojih prethodnika kada je u pitanju sre ivanje dokumentacije. Ovih dana njegovi su uradci objedinjeni i ukori eni u tri velike knjige. Tako se sada u mati nim knjigama ro enih
- krštenih, vjen anih i umrlih mogu na i podaci od 1840. godine, pa sve do devedesetih. Sada župniku predstoji sre ivanje dokumentacije posljednjih desetak godina, koja baš i nije uzorno i uredno vo ena. No, to je za revnog i urednog sve enika i župnika kao što je Antekolovi ipak lakši posao. (S. Mesari ) Bivši u enici I. Osnovne škole akovec
OBILJEŽILI 30. obljetnicu osnovne škole
Zajedno slavile sve tri osnovne škole iz akovca Župnik je ponosan na svoje sre ene knjige
Sredinom mjeseca travnja u Hotelu Park 30. godišnjicu osnovne škole proslavili su nekadašnji polaznici I., II., i III. Osnovne škole
akovec. Cijelageneracija‘65.izsve tri osnovne škole s podru ja Grada akovca zajedno je proslavila ovaj važni datum. Prema rije ima biv-
ših u enika, sresti se nakon toliko vremena sa školskim kolegama i osobama koje su im uljepšale odrastanje bilo je nezaboravno i
neopisivo. Uz pjesmu, ples, smijeh i veselje zabavljalo se do dugo u no , dok se na samom kraju ve spominjao ponovni susret.
Isusov mir U oproštajnom govoru, prije svoje muke i uskrsnu a, Isus je svojim u enicima rekao: ‘’Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem’’ (Iv 14,27). I svaki put kada e kao uskrsli do i me u svoje, najprije e im poželjeti mir! Ne daje ga na na in kako ga daje ovaj svijet. Kako svijet daje mir? Ako tražimo mir kakav svijet daje, na na in na koji se po današnjem shva anju može biti u miru, kad npr. sve ide dobro, nema protivština ili su možda naše želje zadovoljene, sigurno je da ne emo nikada biti potpuno u miru, naš e mir biti krhak i kratkotrajan. Isus nam daje svoj mir koji nema nikakve veze s neosjetljivoš u, sebeljubljem, neosje ajnoš u ili nekom ravnodušnoš u. To je mir koji je posljedica povezanosti s Bogom, urednim odnosom sa samim sobom i svima oko sebe. To je mir koji potkrepljuje ljubav i istinske osje aje za bližnje. To je pravi mir, mir srca. itaju i poslanice svetog Pavla primje ujemo da uvijek zapo inju s željom da svi koji ih itaju ili slušaju prime milost i mir od Boga, Oca našega i Gospodina Isusa Krista. Apostol je znao da je ljudima potreban pravi mir, mir koji daje jedino Knez Mira, Isus Krist. Isus nam govori da se ne uznemiruje srce naše i da se ne straši, jer je On s nama. Knez ovoga svijeta protiv njega ne može ništa, jer Isus je pobjednik svijeta (usp. Iv 16, 33). I zato nema mjesta o aju. Isus je pobijedio svijet i mi smo u njegovoj pobjedni koj ruci. I ne treba strepiti ni pred im, što e do i ili nas može zadesiti u ovom svijetu. U kušnjama koje prolazimo u ovom svijetu, Isus nam daje snagu da izdržimo. Ako ostanemo povezani s Isusom, onda e i njegov mir biti u nama. Molitva, Sveta Misa, itanje Svetoga Pisma, bratska ljubav su sigurnost da smo u Njemu. U ovo vrijeme nemir
Piše: vl . Antun Štefan je postao naša svakodnevnica. Brige nikome ne nedostaju, pa ni krš anima. Teško je od svega toga pobje i. Strah da ostanemo sami, slabi i nesposobni da upravljamo našom sudbinom sve nas obeshrabruje. Bježati? – ne trebamo! Rješenja treba tražiti kod Isusa: gledati na sve što nas stiže Njegovim o ima. Zašto nas sve to smu uje? Zato jer su nas naši projekti i zanimanje za svijet toliko zaokupili da smo zaboravili na njegove na ine. Do nedavno smo samo slijedili našu logiku, a Isusa ‘’upotrebljavali’’ da nam u tome pomogne, smatrali da moramo ra unati na svoje snage da bi tako postigli ono što želimo. Ako smo od Isusa, ovakav na in, ne može nas zadovoljiti. Rezultati ovakvog na ina kratkog su dometa i ne daju mir i sigurnost. Pozvani smo da usmjerimo svoju pažnju prema Gospodinu, to zna i da s Njim pronalazimo rješenja za naše situacije, naše poteško e i naš nemir. Da u Njemu tražimo snagu u trpljenjima i poniženjima, svjetlo za izlazak iz krize, iz siromaštva… Taj mir, ta snaga, to svjetlo su plod Duha Svetoga (ali i plod jednog procesa). Poput zrna ba enog u zemlju, koje treba najprije posijati, potom zalijevati, okapati, paziti, te moliti za njega sunce i dobro vrijeme, strpljivo i s povjerenjem ekati, ekati da izraste, i mir se sti e na sli an na in, ne emo ga imati bez odluke da po nemo od onog koji je naš mir – od Isusa.
Nekadašnji polaznici II. Osnovne škole akovec
Tridesetu godišnjicu proslavili su i bivši polaznici III. Osnovne škole akovec
KATOLI KI DOM u akovcu
Predstavljanje knjige “Santo subito” U Katoli kom domu u akovcu e u ponedjeljak 17. svibnja u 19 sati zapo eti predstavljanje knjige “Santo subito”. Rije je o knjizi Domagoja Peji a, koja govori o sje anjima na papu Ivana Pavla II., koja izlazi na 5. obljetni-
cu smrti Ivana Pavla II., na ijem su sprovodu ljudi klicali Santo subito - svet i to odmah. Knjiga ima sto stranica i donosi niz doga aja iz života Ivana Pavla II., pape koji je izuzetno volio i molio za Hrvatsku i njezine ljude. (sm)
IMENDANI I BLAGDANI utorak, 11. svibnja - Maj in dan, Franjo srijeda, 12. svibnja - Leopold Bogdan Mandi etvrtak, 13. svibnja - SPASOVO - Uzašaš e petak, 14. svibnja - Matija, Matko, Mate subota, 15. svibnja - Izidor seljak, Sofija nedjelja, 16. svibnja - Ivan Nepomuk, Andrija ponedjeljak, 17. svibnja - Antonija, Paško
za velike i male
Novosti • Novosti • Novosti
Svaštice • Svaštice • Svaštice Tvoje ime Kad ujem tvoje ime, Razvredri se vrijeme, Ruže procvatu, Pti ice se sretnu i zaljube.
Na slici su Klara, Anamarija i Leona. A tko je taj etvrti?
Evo kako u enici znaju slikom izraziti što žele.
Kad ujem tvoje ime, Nešto užareno me pogodi, I više ne znam I ne vladam situacijom. U mislima stalno sam s tobom.
Karmen Vadlja, 6.r OŠ IVANOVEC
Prava ljubav Ljubav je bakterija za koju ne znaš da je tu, a onda odjednom te napadne i tobom vlada. Pronalaženje prave ljubavi nije lak zadatak. Trebaju godine i godine traženja. No… kad je prona eš znaš da je tu, siguran si i osje aš ju. Ipak, samo jedna ljubav je prava. Ako je prona eš, ne puštaj je jer nekad se može pretvori u katastrofu. Pazi da je ne pus š i ne odbaciš. Prona eš li je bit eš siguran da je to ona. Aleksandar Filo, 6.r OŠ IVANOVEC
Ljubav u mojim o ima Mlade Kralof anke nastupile su u Bambleku i onda je nastala ova slika
Veseli kutak • Veseli kutak U iteljica: Nabroji ovjekolike majmune. U enik: Kromanjonac, neandertalac, ovjek… U iteljica: Kako nazivamo sadržaj ra una T-coma? U enik: Broj ani! U iteljica: Kako se zovu žene na slovo F koje ne žele ovisiti o muškarcima? U enik: Fufice! U iteljica: Gdje možemo na i javno pismo? U enik: U osmrtnicama. U iteljica: Što je to oslin? U enik: To je ono dugo i tanko! U iteljica: Mettwurst je kobasica od krtog mesa. U enik: Pa to je meso od krta.
U iteljica: ime mjerimo obujam? U enik: Ravnalom! U iteljica: Koja vrsta prometa je nastala u 20. st.? U enik: Teleportacija! U iteljica: Što je haiku? U enik: To je pjesma koja etiri stro e i tri stiha. U iteljica: Što je bottom? U enik: To je stražnjica. U iteljica: Ili vaša cijenjena guzica!
ajem je završio Domovinski rat? U enik: Mojim ro enjem! U iteljica: Od koja dva dijela se sastoji gorska Hrvatska? U enik: Od Istre i Dalmacije. U iteljica: Što je tema ovog filma? U enik: Zgodna žena.
U iteljica: Gdje se drži vo e i povr e? U enik: U krematoriju.
U iteljica: Kamo se stavlja narukvica? U enik: Na uho! U iteljica: Nee, pa na vrat…
U iteljica: Nabroji neko filmsko izražajno sredstvo. U enik: Kvadar.
U iteljica: Tko je napisao hrvatsku himnu? U enica: Antun Hoblaj.
U iteljica: Kojim doga-
“Fijolica” OŠ PRELOG
Zablistao je, zablistao u mom oku. Zablistao kao zamrznuta gran ica U hladnoj zimi. A ja, a ja sam se zaljubila Kao najljepša p ela u najsla i cvijet. U mojim o ima on još uvijek blista.
Antonija Zadravec, 7.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAN NA BREGU
U trenucima tuge U trenucima tuge moje, Odzvanja samo ime tvoje… Tvoj brižni pogled, iskra u oku, Zabrinutost i tišina… Zagrljaj utjehe, osmijeh blag I rije i namijenjene samo meni… Tvoje je lice meni spas, ti si ta koja
Piše: Žarko Skok
Jutarnji koncert
Josip Brdar, 1.r OŠ SVETI MARTIN NA MURI
Helena Živko, 8.a OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU
Svijet se sastoji od nas “malih” Svi ljudi na svijetu nešto zna e. Koliko ima liš a na drve u, toliko ima i ljudi na svijetu. Sa svakim korakom koji zakora imo, umre jedna osoba, a jedna se rodi. Kao kad jedan plod padne, a drugi odmah sazre. Na svakom kontinentu ima preko milijun stanovnika svi ljudi imaju osje aje, želju da nešto ostvare. Kao kad ljubavlju obasjana, cvrkutava p ca odle , san se ostvari. Razmišljaju i o pogledu na vanjski svijet, ljudi su stalno u pokretu. Kad se sunce probudi, kad cvijet obu e svoje la ce, kad ljudi budu sretni. Samo e nekolicina njih bi zahvalna što postoji. Pogledavši gore u nebo, vidjevši teške, tmurne i kišovite oblake, shva š da vrijeme prolazi i da se ne može zaustavi , ma kako god to htjeli. Svatko od nas trebao bi, na neki na in, dati svoj doprinos ovom svijetu. Antonija Zadravec, 7.c “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU
Svijet se sastoji od nas “malih” Velik u obliku kugle, to je svijet. Ali svijet nije samo neko jelo, ispunjen je nama “malima”. Svijet nas može volje samo ako mi volimo njega. Neki ga nažalost uništavaju. Mala bi a koja bi morala voljeti i ljubi naš svijet, koja su spremna opros ? Neki to nisu i zato to ine. A mi koji smo spremni na to morali bismo ga zaš i brinu se o njemu. Svijet je poput ljubavi; da nema ljubavi, ne bismo mogli živje . Jednako i kad ne bi bilo svijeta. Zato ga je Bog stvorio, zbog ljubavi, a ne mržnje. Mi, ljudi, imamo posebne sposobnos . Trebali bismo ih dobro koris . Po tome zaklju ujemo da smo jedinstveni ali bismo svoju “ ovje nost” morali dokaziva u svakom koraku. Patrick Gradiš aj, 7.c “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU
U jednoj zaljubljenoj duši Prolazi polako još jedan dan, za jednu sanjarsku dušu pravi san. U tom snu nade, sre e, prijateljstva (pomalo škole), ali najviše nesretnih duša i crvenila ima. San o ljubavi to je što kroz crvenu ružu uzdiše. Traži izlaz iz zatvorene duše, za uzvra enom ljubavi izdiše. Kroz san poru uje da je ljubav trnovita ruža, koja, htjeli mi ili ne, svaki dan postaje sve crvenija. Sve dok ne postane najcrvenija ruža na svijetu. Tad postaje rascvjetana ljepo ca i pruža svima snagu i sjaj. Snaga i sjaj zasjat e dušu i poru i svima da je zaljubljena. Taj sjaj božanstven, neobi an, najljepši je osje aj na svijetu. Nešto posebno, ali ipak skriveno i tajanstveno. Sve dok ne procvjeta i postane najiskrenija najmirisnija ruža na svijetu. Nikolina Novak, 6.r OŠ IVANOVEC
Vremena se mejaju samo je ljubav den denes ostala ista Meni je moja baka prepovedala kak je to negda bilo dok je ona bila mloda. Teško se je živelo. Nej su išli na posel vu fabrike. Skoro saka hiža je mela krave i pola, a stem je bilo, jako puno dela. Jelo se po starinskim, ve inom kuruzne hrone ili pak mle ne. Meso se je jelo samo za svetke i v nedeljo. Nej ga bilo nikše mode. Obla ili su se kaj je što mel, a ne kaj je štel. Televiziji i radiji ga nej bilo, mor jena ili dve v seli. Tak je bilo, ali ipak lepo. Najlepše je bilo gda su se de ki i puce na ve er shajali i jeni druge nagledovali. Saki je v nekoga bil zaljubljen. De ko je puci štero je mel rad poklonil jabuku, a ona njemu rop eka. Bilo tu prove ljubavi, ali i pajdašne. Niš i je nikomu zlo nej štel samo dobro. Denes je uda lekše žive kaj se e neimaš ne. Ljudi su ne la ni, lepo se oblo iju, v lepaj autaj se vozijo. Televizije ve si imajo. Moglo bi se re i da se je se spremenilo. Samo je jedna stvor ostala ista da se ljudi i den denes zaljubljuju. Saki sebi iš e povoljnoga pora. A dok ljubavi ve nau onda ni sve ve nau postojao. Zato se moramo radi me kak negda tak i denes i tak v budu nos . Živela ljubav! Marija Magdalena Toplek, 8.a OŠ IVANOVEC
Svijet pri a • Svijet pri a
Svaštice • Svaštice • Svaštice
Ivan Trstenjak, 1.b OŠ BELICA
je ovdje U trenucima tuge moje, Zabrinuta, nježna i blaga… Prijateljice moja!
Svakog je jutra mali kos nakon obavezne gimnas ke, a to je bilo skakutanje po travi i kratki, brzi letovi s drveta na drvo, sko io na granu jabuke i zapo eo svoj rani pjev. Upravo taj ranojutarnji bio je najljepši. Melodije su izlazile iz kljuna pozdravljaju i ra anje novog dana i svatko tko je slušao, bio je zadivljen mo ima male, crne p ce.
Sve bi to trajalo da se dvije zavidne svrake nisu odlu ile umiješa . One su samo znale kljuca zrnje i kriješta jedna na drugu: - Kako se pravi važan ovaj mali kos – zaderala se jedna. - Trebale bi ga mi malo nau i pame – zaklju i druga. Idu e su jutro, im je mali kos po eo sa svojim pjesmama, vrane ispuštale tako užasne krikove da su se uplašile i grlice i golubovi, a male su se lastavice s snule bojažljivo u gnijezdu. - Zašto ste me prekinule? – zapita ih kos. - Ovo je naše mjesto – vikne jedna vrana - Ti idi na drugo – nastavi druga prijete i velikim kljunom. - Zašto ga tjerate, baš lijepo pjeva – uspro vile su se grlice na krovu. - Prestanite se buni jer e te i vi za njim – prije le su vrane. Grlice ušute i nemo no se pogledaju.
Cijelu je tu sva u promatrao ma ak Albert, te stalno okretao uši prema p cama. Polako je i ho izlazio iz svoje pletene ku ice na terasi. Za m se stažno istegnuo i po eo ne ujno prikrada po travi. Vrane su za to vrijeme bile zabavljene sva anjem sa svojim stanovnicima dvorišta pa ga nisu primije le. Albert se zale prema njima istovremeno ispuštaju i svoj strašni “miju”, a vrane u velikoj panici odsko e i odlete klepe u i svojim velikim i teškim krilima. Svi su ostali zate eni ovom gestom hrabrog ma ka. Bili su uvjereni da se ove napasne vrane više nikad ne e vra . - Hajde mali kosu, nastavi pjeva da svima uljepšaš dan – poru io mu je ravnodušno. Ma ak Albert polako krene prema svojoj pletenoj ku ici, a mali kos sko i na granu. Duboko udahne i pus glas koji je to jutro bio upravo aroban. Pjevao je o ljubavi i prijateljstvu.
26
Novi život se rađa
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
Neven (32) i Aleksandra (29) Borši iz Dragoslavec Brega dobili su Jana, ro enog 30. travnja u 3.30 sati.
1.VARAŽDINSKI SAJAM ZA DJECU I OBITELJ
Dobra zabava za cijelu obitelj Prošli je vikend u Varaždinskoj Areni održan 1. Varaždinski sajam za djecu i obitelj. Sajam je otvoren u subotu uz brojene posjetitelje, izlaga e i izvo a e, a prisustvovali su i Neven Buljan, upravitelj dvorane i predstav-
nik tvrtke Max Bogl – Tehnobeton, Ivana Krobot, predstavnik generalnog sponzora – Croatia osiguranje d.d. , gradona elnik Varaždina Ivan ehok, župan Varaždinske županije Predrag Štromar i Tihomir Bendelja-za-
štitno lice sajma koji su zajedno sa varaždinskim Štiglecima puštanjem balona otvorili sajam. U sklopu programa kroz nastupe ali i igru i zabavu te kroz radionicu, savjetodavni kutak i igraonicu te popularnu Kutionicu VTV-a nastupilo je preko 400 izvo a a svih uzrasta. Posebno
je zanimljiva bila modna revija FRODDO-a (službene cipelice sajam) i KTC-a koju su nosili mali manekeni modne udruge Evolution kojima je to bila ujedno i prva revija. U nedjelju popodne mališane je posebno obradovalo gostovanje Antonije Bla e – ambasadorice „Udruge RTL pomaže
djeci“ koja je s njima provela dva sata u igri i druženju. U showu „Pokaži što znaš“ djeca svih uzrasta pokazala su svoj pjeva ki talent. Završena je akcija „Srce dobrote“ za Zakladu solidarnosti grada Varaždina kroz koju je, prodajom balona prikupljeno 15.081,00 kuna. Prikupljena sredstva namijenjena su projektu „U rukama an ela- za asistenta u nastavi“. Na sajmu se je ove godine predstavilo 45 izla-
ga a i kroz ova dva dana sajam je posjetilo preko 8.000 osoba. Ovaj izuzetan rezultat 1. Varaždinskog sajma za djecu i obitelj rezultat je rada organizatora (Max Bogl-Tehnobeton; Promo-media i Creata) ali i brojnih udruga, vrti a, škola, KUD-ova i organizacija te Obiteljskog centra Varaždinske županije koji su svi pripremili sjajan program. (SZ, ZV)
Mladenu Tarbuku po drugi put otišla Vjesnikova nagrada za glazbu Posljednja ve er 37. po redu Majskog muzi kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski” bila je posve ena laureatu Vjesnikove nagrade za glazbu u prošloj godini – Mladenu Tarbuku. Nagradu je osvojio za svoju osebujnu skladbu „Kate’s kiss“ posve enu pijanistici Karatini Krpan. Mladen Tarbuk je, zapravo, novi stari Vjesnikov laureat, budu i da je nagradu “Josip Štolcer Slavenski” prvi put dobio za svoje “Sanja e” za sopran i komorni ansambl, praizvedene 2001. godine. Više pogledajte na str 2 podlistka Media. (foto: Z. Vrzan)
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
OBILJEŽAVANJE Mjeseca Matice hrvatske
Veoma je važno uklju iti mlade u rad Matice U nastavku obilježavanja Mjeseca Matice hrvatske u akovcu prošli je tjedan održana i posebna tribina ovoga dugovje nog društva posve enog o uvanju tradicije i kulturnih bogatstava Lijepe naše. Na Tribini nazvanoj “Matica hrvatska danas” okupljeni su pokušali ustanoviti koje bi se aktivnosti Matice mogle poboljšati kako bi se njena djelatnost još više popularizirala i približila široj javnosti. Ovom prilikom akovec je posjetio Igor Zidi , predsjednik Matice hrvatske, te kazao kako je iznimno važno da Matica educira i u svoj rad uklju i i nove, mla e naraštaje, jer je to jedini na in njena opstanka. - Ono oko ega smo se mi svi složili jest da su iznimno važne odgojne institucije i da je iznimno važan pristup mladim ljudima. Mi, a i nitko drugi, budu nost ne možemo zasnivati na starosti. Ne možemo zasnivati na bivšima, ne možemo zasnivati na nama u nekoj dužoj perspektivi, ali mi smo ti koji moramo prepoznati snage me u mladim ljudima, moramo im otvoriti put. I onda bi bilo
Predsjednika Matice hrvatske Igora Zidi a primio je župan Ivica Perho lijepo da Matica izgleda kao skladna obitelj u kojoj su i djeca i roditelji i djedovi i bake. To je ono što je prirodni društveni sklad i tome treba težiti. Danas se, na žalost, naši mladi ljudi nalaze izvan realnosti, nalaze se za kompjutorima, Facebookom, u svjetovima koji su više virtualni nego stvarni, a ako i jesu stvarni onda esto nisu dobri. To je odgovornost od koje ne možemo pobje i, nisu mladi sami sebe u tu poziciju doveli, mi smo ih doveli i vrijeme je da se nešto tu poduzme, kazao je Zidi .
A da je to mogu e, dokazuje injenica da Matica kao društvo djeluje ve 168 godina. - To spominjemo da bismo pokazali kako smo ve u raznim situacijama i sustavima koji nam nisu uvijek bili skloni uvijek našli na in da opstanemo. Zbog toga sam siguran da emo to u initi i u budu nosti, optimisti an je predsjednik MHZ-a. Osim predsjednika Matice, u akovec su došli i Zorislav Luki , glavni tajnik, i Marinko Miškovi , poslovni tajnik Matice, a sve njih primio je župan Ivica Perho koji je istaknuo kako
GOSTOVANJE najpoznatijega plesnog ansambla u Kotoribi
Splet me imurskih plesova i pjesmi uz bandiste pobudio posebne emocije - “Putuju i muzej“ predstavio kulturnu baštinu Hrvatske KUD Kotoriba ove godine slavi 35 godina aktivnog rada. Jubilarnu, slavljeni ku godinu zapo eli su na najljepši mogu i na in, gostovanjem Ansambla Lado. Više od petstotinjak ljubitelja narodnog stvaralaštva imalo je nedavno u Kotoribi priliku da ih lanovi Lada povedu kroz ples, pjesmu, obi aje i ljepotu narodnih nošnji na putovanje kroz cijelu Hrvatsku. Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado nacionalni je pro esionalni olklorni ansambl osnovan 1949. godine, sa zada om i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetni ke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Posjetitelji su u sportskoj dvorani OŠ Kotoriba više od dva sata uživali u koncertu na kojem je LADO izveo deset koreografija s narodnim plesovima i pjesmama iz cijele Hrvatske. Lako om koraka, vrhunskim vokalnim izvedbama i odli no uskla enim notama do arali su bogatstvo glazbene i plesne tradicije Slavonije, Like, Podravine, dubrova kog podru ja, Baranje, Zagorja i Dalmacije, dok je najviše emocija probudio Vijenac me imurskih pjesama i plesova u koreografiji Ivana
U nastavku programa Mjeseca Matice hrvatske ... U nastavku programa Mjeseca Matice hrvatske u srijedu 12. svibnja u 19 sati u zgradi “Scheier” koncert e održati Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e. Na koncertu e nastupiti solisti: Nadia Bistrovi , Goran Ša ari , Katarina Toplek, a zbor e pod ravnanjem Branimira Magdaleni a, pro ., izvoditi djela Brucknera, Vrhovskog, Chopina, Mozarta, Odaka … Program e voditi Barbara Rocco. U ponedjeljak 17. svibnja u 19 sati u zgradi “Scheier” otvara se izložba ulja na platnu umjetnika Roberta Wrane. U programu e sudjelovati mr. sc. Ernest Fišer i kantautorica Mirjana Pospiš. je djelatnost Matice hrvatske važna i za ulazak u Europsku uniju, jer emo pomo u nje o uvati kulturnu vrijednost i bogatstvo te vlastiti identitet koji nam je nešto najvrjednije. - Me imurje ima velike vrijednosti, koje još ne znamo dovoljno prepoznati, barem ne svi, i zato je zada a Matice hrvatske i ovog Mjeseca Matice hrvatske samo jedan po etak ne ega što ima veliki prostor, zna aj i veliku odgovornost, rekao je Perho . (mn)
Logistika dobro odradila posao - Moramo prizna da su nam ponosom ispunjena srca kada smo uli reakcije i dojmove posje telja nakon koncerta, što je dokaz da smo u inili dobru stvar što smo u našu sredinu pozvali Lado, rekli su lanovi KUD-a koji su bili zaduženi za vo enje logis ke. - Uživala sam u svakom koraku, svakom s hu, svakoj no . Upoznala sam kulturu, baš nu, tradiciju i nošnje iz svih krajeva Hrvatske. Srce mi je za tralo kad sam ula me imursku pjesmu i naše bandiste. Ovo što sam danas vidjela nikada ne u zaboravi , opisala je svoje osje aje jedna od lanica KUD-a. (Fuš)
Splet me imurskih plesova uz pratnju bandista bio je nešto posebno Ivan ana, ml. i glazbu Marijana Makara, uz pojavljivanje bandista koji su ukorijenjeni u umjetni ku dušu Me imuraca.
Vrhunski plesni ansambl i folklorni zbor Vrhunski plesa i, njih 37, koji su istodobno i izvanredni pjeva i, s lako om se trans ormiraju iz plesnog
ansambla u reprezentativan olklorni zbor, a 15 odli nih glazbenika svira pedesetak tradicijskih i klasi nih instrumenata. Lado u svom radu okuplja najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreogra e, etnomuzikologe, glazbene aranžere i olkloriste, ali i skladatelje i dirigente nadahnute pu kim glazbenim stvaralaštvom. Sve je to rezultiralo im-
Ansambl Lado na sceni kotoripske dvorane oduševio je prepuno gledalište
pozantnim koreogra skim i glazbenim repertoarom s više od stotinu razli itih koreografija i nekoliko stotina vokalnih, instrumentalnih i vokalno - instrumentalnih brojeva. Posjeduju jedinstvenu kolekciju izvornih narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote (više od 1.200 kompleta), od kojih su neke stare i više od stotinu godina pa ga zato s pravom nazivaju i “putuju im muzejom”. Za svoj rad i zasluge u promicanju nacionalne baštine dobitnici su mnogih nagrada i priznanja. U znak zahvalnosti i na podsjetnik na gostovanje u Kotoribi, Horvat im je poklonio op inski suvenir, lokomotivu od vrbove šibe. Svjetski ambasadori hrvatske kulture uskoro putuju u Njema ku i Kinu. (a )
MUZEJ Me imurja akovec
PREZENTACIJA u utorak 11. svibnja u 11 sati na Maloj sceni CZK-a
Škola medijske kulture seli u akovec U akovcu e se u utorak 11. svibnja u 11 sati na Maloj sceni Centra za kulturu održati prezentacija 12. škole medijske kulture “Dr. Ante Peterli ”. Škola u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza i u suorganizaciji Škole animiranog filma akovec ina e e se održati od 22. do 31. kolovoza u akovcu. Škola je ponajprije namijenjena nastavnicima koji u okviru nastave hrvatskoga jezika i izborne nastave provode nastavni program medijske kulture, odga-
jateljima u predškolskim ustanovama, kao i voditeljima filmskih i videodružina. Otvorena je i svima drugima koji teže ste i ili dopuniti medijsko obrazovanje. Dvostruka je svrha programa Škole medijske kulture: prvo, nastavnicima i odgajateljima, kojima je to potrebno, oni daju temeljna znanja za provedbu nastave (osnove medijske teorije; osnove filmskoga jezika; temeljne filmske vrste; intermedijske veze, metodi ke radionice), a u radionicama omogu uje stjecanje
neposrednih stvarala kih i radnih iskustava korisnih za nastavu te za upu eniji prakti ni rad s u enicima. Druga svrha Škole jest omogu iti trajno obrazovanje nastavnika i zainteresiranih pojedinaca pa im u tu svrhu pruža posebne obrazovne programe sa stalno novim i aktualnim temama. Program Škole koja e se održati u kolovozu uklju uje predavanja, metodi ke radionice, videoradionice (kao samostalni programi), projekcije filmova, skupne rasprave o filmu.
Po inje akcija “Mali školski kustosi” Od utorka 11. svibnja Muzej Me imurja akovec u suradnji s osnovnim školama Me imurske županije zapo inje s akcijom “Mali školski kustosi”. Taj dan u 10.30 sati predstavit e se mali kustosi Osnovne škole Sveti Juraj na Bregu. Tema njihova izlaganja bit e stari zdenac u Frkanovcu. O zdencu e govoriti u enici 5. b razreda Juraj Barlek i Lovro Toma. Mentorica je u iteljica Gordana Kolari . Okupljanje sudionika predstavljanja bit e u OŠ Sveti Juraj na Bregu u utorak 11. svibnja u 10 sati.
11. svibnja 2010.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
MALA SCENA CZK-a, srijeda, 19. svibnja, 20 sati
Koncert BeBop sax quarteta Svi koncerti Memorijala bili su iznena uju e dobro posje eni
Mladen Tarbuk osvojio je Vjesnikovu nagradu za skladbu “Kate’s kiss”
ODRŽAN 37. Majski muzi ki memorijal “Josip Štolcer Slavenski”
Mladenu Tarbuku po drugi put otišla Vjesnikova nagrada za glazbu Prošli tjedan, što se kulture ti e, protekao je u znaku centralne glazbene manifestacije akovca – 37. po redu Majskoga muzi kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski”. I ove godine memorijal je akove koj publici donio obilje odli ne glazbe. Prvu ve er Majskog memorijala koncert je održao Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka koji je ovogodišnji laureat Vjesnikove nagrade za glazbu. Simfonijski orkestar izme u ostalog po prvi put je u suvremenoj Hrvatskoj izveo Balkanofoniju, kompoziciju skladatelja kojem je memorijal i posve en - Josipa Štolcera Slavenskog. Uz zbor je nastupio i ruski violinisti ki virtuoz Sergej Evseev. Mogli smo vidjeti i uti i koncert ma arskog pijanista Laszla Baranyaya, kao i nastup studenata zagreba ke Muzi ke akademije. Posljednji dan memorijala bio je posve en laureatu Vjesnikove nagrade za glazbu u prošloj godini cijenjenom dirigentu i skladatelju Mladenu Tarbuku. Nakon uru enja nagrade, nagra enu skladbu “Kate’s kiss“ odsvirala je pijanistica Katarina Krpan, kojoj je skladba i posve ena. Odluku o dodjeli priznanja Mladenu Tarbuku donio je ocjenjiva ki
Krešimir Hlebec s portretom Josipa Štolcera Slavenskog sud Vjesnikove nagrade u sastavu Željko Brkanovi , predsjednik, te lanovi Erika Krpan, Mladen Janjanin, Iva Lovrec Štefanovi i Mirta Špoljari . Ono što je presudilo u korist Tarbukove “Kate’s Kiss” kompaktnost je glazbenog izri aja, cjelovitost ideje i realizacije, a napose fantasti na razina autorske introspekcije, koju Tarbuk uspijeva na jedinstven na in preto iti u samo jedan instrument i samo jednog izvo a a.
Nagra ena skladba posve ena hrabroj ženi Mladen Tarbuk je zapravo novi - stari Vjesnikov laureat, bu-
du i da je nagradu “Josip Štolcer Slavenski” prvi put dobio za svoje “Sanja e” za sopran i komorni ansambl, praizvedene 2001. godine. I ovaj put zna aj priznanja jednako je velik. - Velika je rijetkost dobiti u ovakvom razmaku od ni deset godina istu nagradu, tim više što se zna da je ta nagrada uistinu prestižna i da žiri uzima u obzir sve što je napisano prethodne godine. Doista su sva djela koja su napisali hrvatski skladatelji u ‘bubnju’ i onda to puno zna i. Veliko je to priznanje struke. A i drago mi je što sam u akovcu ponovo, zbog toga što me za akovec vežu mnoge vrlo ugodne uspomene. Ovdje sam ve nebrojeno puta dirigirao
Sastavni dio Memorijala je i koncert studenata zagreba ke Muzi ke akademije
IZLOŽBA Krešimira Hlebeca u Centru za kulturu
Figuracije, ogledala i instrumenti Majski muzi ki memorijal, 37. po redu, zapo eo je otvorenjem izložbe akove koga akademskog slikara Krešimira Hlebeca. Njegove radove ve smo mogli vidjeti na Majskom memorijalu, a ovaj put predstavlja novi ciklus pod nazivom “Tijelo odsutnosti” koji ine crteži olovkom i ugljenom srednjeg i velikog formata. Karakteriziraju ga igurativan pristup - portreti i muzi ki instrumenti te ugra ivanje ogledala kao dijela kompozicije.
- U radovima je ta moja ve prepoznatljiva iguracija, s time da u ovim novim radovima malo razra ujem neke ideje koje ve dugo planiram. To je najviše taj moment ogledala ugra enog u rad. A tu je i još jedna nit koja se provla i kroz radove i koja je poveznica s glazbom - to je prikaz moga intimnog odnosa prema glazbi kroz motiv muzi kog instrumenta. Tako se ova izložba dobro uklopila u ovo glazbeno okruženje koje je ispunilo tjedan. Osim toga, tu je i jedan rad koji sam napravio specijalno za
izložbu. To je portret Slavenskog, jedna interpretacija gdje sam tako er iskoristio svoju dosjetku s ogledalima, ispri ao je Hlebec. Krešimir Hlebec ro en je 1973. godine u akovcu. Osnovnu školu završio je u akovcu, a srednju tekstilnu u Varaždinu. Diplomirao je 1998. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zdravka Tišljara, smjer akademski slikar – gra i ar. Od tada kontinuirano izlaže na samostalnim i skupnim izložbama.
i nastupao upravo sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, kazao je Tarbuk. On je objasnio i kako je nastala kompozicija “Kate’s Kiss”: - Kompozicija za koju sam dobio nagradu Slavenskog malo je neobi na kompozicija za koju me inspirirala naša pijanistica Katarina Krpan, kojoj je djelo i osobno posve eno. Jedan od razloga za to je bila injenica da je Katarina Krpan prije etiri godine rodila sina Vladu i ono što je sjajno što je Katarina unato pritisku okoline, jer se ni danas ne zna tko je službeno otac, odlu ila zadržati dijete. Ova naša sredina koja je ina e puna rije i vezanih za prava žena ili djece obi no drži igu u džepu i u konkretnim situacijama se izjašnjava sasvim suprotno nego što bi rekli pred kamerama. Meni je bilo sjajno što je ona bila vrlo hrabra i zadržala dijete. I tako kompozicija na neki na in sažima tu anegdotalnu stranu s ne im što se meni inilo puno širim i op enitiji, a to je jedan cijeli ljudski vijek.
Katastrofalna prva kritika Iako kriti ari tvrde kako je skladba svojevrstan iskorak za Mladena Tarbuka, on ne smatra da je to tako ve da je ona logi an nastavak njegovih vlastitih razmišljanja. Ono što možda zvu i kao iskorak je što je klavir kao jedan instrument usamljenika tretiran na vrlo slobodan na in i što kompozicija ima dugo trajanje, što je neobi no za jedan solisti ki instrument. - To nije glazba koja se sluša s ‘petominutnom’ koncentracijom, nego glazba koja vas okušava uvesti u jedan svijet, pojesti vas, progutati, odnosno morate joj se potpuno podrediti kako biste je znali razumjeti i kako biste joj se prepustili. Dokle god razmišljate o vremenu koje ide pored vas i razmišljate o tome kako vi tu sad sjedite i koliko to traje, onda ne ete puno toga doživjeti. Ideja jest da u toj glazbi doživite vrijeme, objasnio je nagra eni skladatelj. Kompozicija “Kate’s Kiss” ina e je praizvedena u Puli prošle godine i nakon prve praizvedbe u stru nom asopisu “Cantus” bilo je sasje eno od kritike. No, ipak na kraju nepravda je ubrzo ispravljena kada je djelo po elo osvajati nagrade i publiku diljem Hrvatske. - Velika je to satisfakcija, kada jedno tako loše i o ajno djelo, po mišljenju jedne kriti arke, na kraju dobije nagradu i bude s velikim uspjehom izvedeno po zemlji. Moram re i da mi nije krivo. Bolje da je ovako nego da je obratno. Da je prva kritika bila sjajna, a onda sve dalje krenulo nizbrdo, s osmjehom je za kraj rekao Mladen Tarbuk. (mn)
Na Maloj sceni CZK-a u srijedu 19. svibnja u 20 sati koncert e održati BeBop sax quartet. Quartet u sastavu Matija Forko (alt saks), Hrvoje Forko (bariton saks), Tomislav Frigan (tenor saks) i Dražen Škrlec (sopran saks, alt saks) osnovan je po etkom 2009. godine kao rezultat želje i potrebe ovih mladih glazbenika za nešto druga ijim glazbenim izri ajem. Njihova ljubav prema saksofonu kao instrumentu i jazzu kao svevremenskom glazbenom izri aju rezultirala je glazbom kakvu oni danas prezentiraju. BeBop je kao glazbeni pravac nastao iz swinga, s time da ga odlikuje
neuokvirena i nesputana virtuoznost i glazbena inventivnost. Široke mogu nosti improvizacije i slobodni tonalni izri aj, bez strogih pravila (kao npr. u swingu), dopuštaju glazbeniku potpunu slobodu u glazbenoj interpretaciji, a uvodna (naj eš e poznata tema) služi samo kao aperitiv. U tom smislu i odabir imena ovog kvarteta potpuno odgovara karakteru ovih mladih glazbenika. U svom repertoaru izvode razne stilove, što im samo još dodaje na širini. Me u kompozicijama se mogu na i klasici jazza, swinga, ali i klasi ne glazbe, popa, rocka, pa ak i neki narodni motivi.
TRIBINA , 13. svibnja, 20 sati
Koncert Big banda akovec Na ovotjednoj Tribini u Centru za kulturu zabavljat e nas dobri, stari znanci - Big band akovec. Big band osnovan je 1995. kao težnja glazbenika da se obogati kulturna ponuda grada. Isprva je bend bio zamišljen kao revijalni, ali dobrim odazivom glazbenika i publike (a nadasve kritike) ostao je odan jazz formi. Svojom kvalitetom ubrzo je nadišao amaterske okvire te je esto pozivan na jazz festivale u domovini i inozemstvu (Zagreb, Dubrovnik, Varaždin, Virovitica, Koprivnica, Ma ar-
ska, Njema ka, Austrija, Slovenija). Big band je iznjedrio nekoliko vrhunskih glazbenika: Roberta Jambruši a - bubnjevi, Roberta Polgara - saksofon, Abela Kova evi a - bubnjevi, Gordana Peršu – saksofon ... Uz Big band nastupili su poznati glazbenici: Boško Petrovi , imi Stani , Saša Nestorovi , Vlatko Stefanovski, Željko Kova evi , Ladislav Fidri ... Big band vodi mladi ali ve a irmirani saksofonist, skladatelj i aranžer Mario Jagec.
CENTAR ZA MLADE akovec poziva vas na koncert
Koncert za ljubitelje heavy metala, rocka, punka i grungea Sve bitne informacije o doga aju mogu se svesti na par re enica u upitno - odgovornom obliku. Što: heavy metal, punk rock, grunge koncert. Tko: Flamethrower (heavy metal/Koprivnica ur evac), Sound Bringer (hard rock/
Zagreb), Suicide Bar (grunge/ Zagreb), Shot Me Wendy (pop punk/Zagreb), Rewolth (punk rock/Zadar - Zagreb). Gdje: Prostor (Dr. I. Novaka 38). Kad: 15. svibnja u 21 sat. Zašto: za 15 kn. Za koga: za Vas, zbog Vas i radi Vas.
4
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
“Masla ak” iz Murskog Središ a
KUD Žiškovec, po mnogo emu najbolji
ODRŽANA DJE JA smotra Me imurskih popevki
Me imurske popevke Gostovanje u Baranji imat e tko pjevati BAJAŠKA kazališna družina “Paduri”
Bajaška kazališna skupina Paduri prošli je vikend aktivno provela u Baranji odazvavši se pozivu tamošnjih romskih udruga Lune iz Belog Manastira i Romskog KUD-a Darda iz Darde koji povodom Svjetskog dana Roma tradicionalno organiziraju me unarodnu smotru folklora. U Dardi je skupina Paduri nastupila s kazališnom predstavom “Boje“, a mladi pjeva Stojan Oršuš otpjevao je narodnu pjesmu. Na smotri su nastupile i folklorne grupe iz BiH, Srbije, Darde i Slavonije. Ostaje u trajnom sje anju druženje i pjesma nakon kulturnog programa, kad je posebno zasjao mladi glazbenik Padura Sla an Ignac na harmonici, a pjesme su prihvatili svi dok su glasovima prednja ili Bošnjaci iz Br kog. Glumci su nastupili i u Belom Manastiru, najprije u dresovima odigravši malonogometni turnir, a u kasnijem programu glume i u predstavi “Boje“. S ciljem a irmacije kulture i tradicije Roma Bajaša, uz potporu
Grada akovca BKS Paduri ve etvrti put nastupaju kod baranjskih Bajaša razvijaju i kulturnu suradnju. Pjesma, kolo i druženje Roma, Hrvata, Srba, Slovenaca tijekom i nakon kulturnog programa budi nadu da e nove generacije izgra ivati bolji svijet prožet duhom prijateljstva i tolerancije. U prilog tome BKS Paduri prihvatili su poziv udruge Roma iz Ba kog Monoštara (Srbija) u kojem žive Romi Bajaši i poziv bošnja kog društva AZRA iz Br kog da svojim dolaskom uveli aju njihove priredbe. Na putovanju Paduri su posjetili bajaška naselja u ur evcu, Bistrincima i Torjancima, upoznavši životne prilike u kojima Romi žive. Stekao se dojam da Bajaši u Me imurju žive u mnogo boljim uvjetima. Gostovali su: Vid Kalanjoš, Sanja Kalanjoš, Stjepan Horvat, Valentina Horvat, Sla an, Rozalija, Radovan Ignac, Stojan Oršuš, Senka Oršuš, Smiljana Oršuš, Danijel Ignac, Stjepan Horvat, Gordan Oršuš, Dragana Horvat, Mateja Balog i voditelj Toni Maruši . (j)
U sportskoj dvorani Spa & Golf Resorta Sveti Martin u subotu je održana tre a dje ja smotra Me imurskih popevki 2010. koja je okupila 25 izvo a a, djecu vrti kog i školskog uzrasta iz više me imurskih dje jih vrti a i osnovnih škola. Odmah treba naglasiti kako me imurska izvorna popevka ima budu nost, odnosno ima onih koji e je još godinama pjevati. Jer, u subotu su je pjevali oni koji su tek nau ili govoriti - najmanji koji su tek po eli polaziti vrti e. Isto tako treba re i kako popevku djeca mogu u iti i pjevati je uz kvalitetne mentore, koji istinski vole naš doma i “kaj”. Nastupe djece je osim, na žalost, malobrojne publike, pratilo i stru no povjerenstvo u sastavu prof. dr. Stjepan Hranjec, prof. Miroslav Novak i prof. Dragica Karolina Šimunkovi , koji e jednog ili dva izvo a a predložiti za Smotru Me imurske popevke Nedeliš e 2010. koja e se prvi vikend u lipnju održati u Nedeliš u.
Od Svetog Martina do Gori ana Na pozornici su redom nastupili: Dje ji vrti (DV) Ribice Žabnik, DV Smješko Sveti Martin na
S gostovanja po Baranji
Ribice su nastupile prve
O uvanje osobne iskaznice naroda Muri, DV Masla ak Mursko Središ e, DV Sun eko Selnica, Lastavice Šenkovec, Pjeva ka skupina Zasadbreg, KUD Žiškovec, HKUU Sv. Martin na Muri, OŠ Sv. Martin na Muri, OŠ Sv. Juraj na Bregu, Luka Hoblja, OŠ Selnica, KUD Donji Vidovec, KUU Veseli Me imurci akovec, KUD Ma kovec, KUD Podturen, KUD Mihovljan, KUD Katruže, KUD Selja ka sloga Nedeliš e, KUD Mura Novakovec i HKUD Gori an. Dje ju smotru je u ime doma ina, direktora Spa & Golf Resorta Sveti Martin Rudija Radikovi a, otvorio Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti
Odli an nastup mladih iz Šenkovca
AUTONOMNI CENTAR - ACT organizira predavanje o slobodnom mapiranju
Slobodna karta svijeta u Hrvatskoj Autonomni centar – ACT u subotu 15. svibnja organizira predavanje i radionicu o slobodnom mapiranju pod vodstvom istaknutih hrvatskih stru njaka na tom polju. Što je OpenStreetMap? emu služi? Kako ga koris ? Kako sudjelova u projektu? Zašto na projektu sudjeluje preko 250.000 ljudi iz svih dijelova svijeta? Zašto svakodnevno raste broj korisnika? Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Kakvo je stanje u akovcu? To su neka od osnovnih pitanja koja e dobi odgovor na ovom predavanju. Uz predavanje održat e se i mala radionica na kojoj e bi prikazani na ini
prikupljanja podataka za unos i njihova obrada, te objavljivanje. OpenStreetMap je slobodna, promjenjiva karta cijelog svijeta. OpenStreetMap omogu ava pregledavanje, ure ivanje i korištenje geografskih podataka u suradni kom na inu od bilo gdje sa Zemlje. OpenStreetMap kreira i pruža slobodne geografske podatke, kao što su karte gradova i naselja svakome tko ih želi. Projekt je nastao iz razloga što ve ina karata za koje mislite da su slobodne za korištenje ustvari imaju pravna ili tehni ka ograni enja za njihovu uporabu, što sprje ava ljude da ih koriste na krea vne, produk vne te neo ekivane na ine.
Ako bi svatko samo kar rao svoj grad, kvart ili ulicu, ubrzo bismo imali kar ran cijeli svijet - to je ideja s kojom je nastao OpenStreetMap projekt. Više o projektu mogu e je prona i na internetskim stranicama h p://www.openstreetmap.org. Predava i i voditelji radionice bit e Dražen Odobaši , dipl. ing. geod. (Geodetki fakultet, Katedra za geoinforma ku, znanstveni novak) i Hrvoje Bogner, apsolvent (Geodetski fakultet, usmjerenje: Satelitska i zikalna geodezija) Predavanje i radionica održat e se u prostorijama Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, 1. kat, akovec) s po etkom u 15 sa .
Razmišljaju i o protekle tri godine, name e se zaklju ak da je dje ja smotra ostvarila na po etku zadani cilj. Naime, popevka je primjer multidisciplinarnosti kako u odgojno – obrazovnom, tako i u kulturnom, a ne manje bitno i u turisti kom, smislu. I upravo stoga, u vrijeme kad smo svjedoci dubokih podjela u samom srcu hrvatskog idenMartin na Muri, a sve izvo a e, goste i uzvanike pozdravio je prof. Dražen Crn ec, predsjednik Organizacijskog odbora smotre.
titeta, dje ja popevka, a i sve ostale kulturno - umjetni ke priredbe sli nog karaktera, uistinu mogu pridonijeti o uvanju osobne iskaznice naroda. To nikako ne smije biti ni u kojem slu aju zanemareno od strane ljudi koji upravljaju našom državom, kaže profesor Dražen Crn ec, predsjednik OO-a dje je popevke. (sm) Simpati na Kristina Vožar, vrlo je dobro vodila kroz program i dijelila priznanja za nastupe. (Stjepan Mesari )
Gosti i uzvanici priredbe
11. svibnja 2010.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
TATTOO studio “M” osvojio drugo mjesto na Tattoo showu u Regensburgu
Nagradu osvojili tetovažom biomehanike i demona - Kada je rije o tetoviranju, kod nas je još uvijek sredina konzervativna glede toga. Tetovirana osoba još se ponekad povezuje s kriminalom, a naravno da jedno s drugim nema nikakve veze. Me utim, moramo priznati da se u posljednje vrijeme sve više razli itih ljudi odlu uje na tetoviranje. Me u njima ima i lije nika i odvjetnika, dakle, polako se razvija svijest i tetoviranje se više toliko ne povezuje s ne im negativnim. Na tetovažu se po elo gledati kao na ukras za tijelo, što ona i jest s obzirom na to da se tetoviranje razvilo u cijelu umjetnost, kažu tri Me imuraca i djelatnika Tattoo studija “M” koji su na me unarodnom Tattoo showu u Regensburgu osvojili drugo mjesto u crno - bijeloj kategoriji tetoviranja. Igor Mezga, vlasnik salona koji se nalazi u Coning centru u Varaždinu, i djelatnik Nikola Globar nagra enu tetovažu, koju su nazvali “biomehanika i demoni“, istetovirali su na rukama kolege Saše Vargazona, ime im je pripala ova nagrada kojom su potvrdili svoje znanje i umije e. - Rije je o me unarodnoj konvenciji na kojoj je sudjelovalo preko pedeset umjetnika. Svake godine obilazimo više sli nih konvencija, kazao je Nikola Globar, dodavši da su na Tattoo showu u Regensburgu bili jedini predstavnici iz Hrvatske.
Kontinuirano usavršavanje i educiranje Kontinuirane edukacije i stalno ulaganje u posao, prema rije ima Nikole Globara, veoma je bitno. - Mi stalno ulažemo u posao. Osim što redovito posje ujemo razli ite konvencije, stalne edukacije tako er su dio našeg posla. Svake godine odlazimo na edukaciju u Milano, gdje dolaze cijenjeni dermatolozi, artisti, pierceri koji ondje drže predavanja. No, sramotno je da je u Milanu bilo svega pet tattoo salona iz Hrvatske. Važno je re i da je kontinuirano usavršavanje i educiranje vrlo bitno. To je jednako tome da imaš videoteku i prestaneš nabavljati nove filmove, kaže Nikola, dodaju i da krajem svibnja sudjeluju na tattoo konvenciji u Grazu. Prema njegovim rije ima, ruke, vrat i le a naj eš i su dijelovi tijela koje ljudi žele ukrasiti nekom tetovažom. No, da bi se
PLESNI centar Livi na plesnom turniru u Križevcima
Igor Rob i Danijela Cmre njak osvojili dva zlata Na proteklom plesnom turniru u Križevcima izvrsne rezultate ostvarili su sportski plesa i Livi osvojivši tri zlata, tri srebra i jednu broncu. Najuspješniji je bio plesni par Igor Rob i Danijela Cmre njak, koji su na svojem prvom turniru osvojili prvo mjesto u standardnim i latino plesovima u kategoriji osnovnoškolaca. Zlatna medalja pripala je Domagoju Oreški i Leoni Zeli u latinu koji su u kategoriji starije mladeži. Srebrne medalje osvojili su Stjepan Dodlek i Antonela Flin ec, Jurica Paji i Melani Peršak, Marko Fijan i Klara Peter. Bronca u standardu pripala je Josipu Novaku i Moniki Novak. Na turniru su se natjecali i Mario Paji i Lana Horvat, Marko Šoštari i Tea Franji , Karlo Drvoderi i Ana Maria Radovan, Leon Novak i Bernardica Flin ec koji su se plasirali u finalna natjecanja. Po prvi put na turniru stjecali su plesna iskustva i Dejan Rob i Lucija Mar ec te Davor Šmit i Marcela Sedmak.
Najuspješniji je bio plesni par Danijela Cmre njak i Igor Rob Sportske plesa e LIVI o ekuje još jedan turnir u Zagrebu, a zatim 23. svibnja u akovcu, kada e se održati veliki plesni turnir na kojem se o ekuje više od 300 plesnih parova iz Hrvatske, Slovenije, Ma arske, Austrije i Bosne i Hercegovine.
OSNOVNA škola Mursko Središ e Igor Mezga i Nikola Globar (lijevo na slici) nagra enu tetovažu istetovirali su na rukama kolege Saše Vargazona (desno)
Ne preporu ujemo tetoviranja imena osobe s kojom ste u vezi Me u eš im zahtjevima za tetoviranje jesu i imena dragih osoba. - Iz po etka odgovaramo ljude od tetoviranja imena osobe s kojom su u vezi. U dosta slu ajeva desilo se da se ljudi nakon prekida
vra aju i traže da im se tetovaža preradi. ak u 70 posto slu ajeva ljudi su se vratili unutar godinu dana. Ovisno o tetovaži, ponekad se može nešto napraviti u tom slu aju, dodaje Nikola Globar.
netko prepustio u ruke jednog od majstora tetoviranja, prije svega je potrebno da bude punoljetan. - Bez osobne iskaznice nema tetoviranja, dakle, ne tetoviramo osobe mla e od 18 godina. Za piercing, primjerice, pupka i obrve dovoljno je imati 16 godina, no, za neke piercinge, poput piercinga jezika, potrebno je tako er imati 18 godina. Tetoviranje ispod 18 godina nikako se ne preporu uje jer je koža još u razvoju, što izme u ostalog može rezultirati da ta tetovaža poslije izgleda dosta loše. Bilo bi najidealnije tetovirati se tek kada se napuni 20 godina, dodaje Nikola Globar.
tovažom prvih mjesec dana treba izbjegavati sunce. Me utim, zanimljivo je da se ljudi naj eš e dolaze tetovirati ljeti. Razlog tome je da ljeti ljudi najviše pokazuju svoje tetovaže, koje netko drugi vidi, pa odlu i i on staviti jednu. U takvim situacijama na nama je da savjetujemo ljude, a ukoliko se ipak baš u tom trenutku žele tetovirati obavezni smo im napomenuti što smiju, a što ne. Pored pripadnika starih plemena, i stari Grci i Rimljani svoja su tijela ukrašavali tetovažama. No, te tetovaže uvelike se razlikuju od današnjih tetovaža. Prema rije ima Nikole Globara, tetoviranje je u današnje vrijeme postalo prava umjetnost. -Prvo i osnovno je da onaj tko tetovira mora znati dobro crtati. Nadalje, tehnika tetoviranja se u i i njoj te ne može nitko drugi nau iti osim majstora tetoviranja. Mnogo je
Tetoviranje kao prava umjetnost Osim godina, de ki iz Tattoo studija “M” savjetuju i u koje je doba godine najbolje staviti tetovažu. - Najbolje se tetovirati u jesen ili zimi zato jer s novom te-
pravila kojih se treba pridržavati. Za svaki dio tijela treba znati odre ene stvari, a tako er je potrebno imati puno živaca. Ako to ne voliš, nemaš tu što raditi, kazao je Nikola, dodaju i da je jako velika razlika izme u amaterizma i pro esionalizma. - esto ljudi odlaze nekom amateru koji ih kod ku e istetovira za manje novca, no, tek poslije shvate da su se prevarili i pogriješili. Kao što su i de ki iz Tattoo studija “M” kažu, do prije dvadesetak godina tetovaže su bile karakteristi ne za ljude koji imaju problema sa zakonom, kao što su zatvorenici i kriminalci. Me utim, na sre u mnogih, danas su tetovaže dostupne svima koji svoje tijelo, osim nakitom i šminkom, žele ukrasiti ne im trajnijim. (hz)
Osamdeset posto osoba vra a se po drugu tetovažu Prema rije ima Nikole, nerijetko se ve tetovirana osoba vra a u salon po još jednu tetovažu. - Tetoviranje stvara neku vrstu ovisnosti. Zna i, kada jedanput jednu tetovažu staviš na sebe, vrlo vjerojatno eš staviti i drugu. ak 80 posto osoba vra a se po još jednu tetovažu.
U enici obilježili Dan plesa
Na plesnom podiju plesali su svi u enici razredne nastave
U enici Osnovne škole Mursko Središ e pod motom “Mi pleeešemooo!” po prvi put su obilježili Dan plesa, 29. travnja. Na plesnom podiju plesali su svi u enici razredne nastave, u enice Romkinje iz viših razreda, a plesala je i
ravnateljica, dok su roditelji u publici uživali u njihovim plesnim pokretima. Rasplesani program posve en plesu i majkama uvježbale su same u iteljice, a vodila ga je na svoj neponovljivo kreativan na in u iteljica Milka Husadži .
Pod motom “Mi pleeešemooo!” u OŠ Mursko Središ e obilježen je Dan plesa
ODRŽANI sedmi Susreti plesnih grupa
Vivona uspjela izboriti finale Treps festivala u Zagrebu
Me u najboljima našla se i koreografija “Polje suncokreta“ u izvedbi Vivoninih plesa ica šestog stupnja
Plesni studio Vivona iz akovca sudjelovao je na sedmim Susretima plesnih grupa u Centru za kulturu Trešnjevka. Pedeset grupa iz cijele Hrvatske nastupilo je sa 100-tinjak koreografija u suvremenom plesu, baletu i modernom plesu. Susrete je pratilo stru no povjerenstvo sastavljeno od uvaženih plesnih pedagoga
i koreogra a: Vlaste Kauri , Vlaste Ritting, Jasminke Zajec i Rajka Pavlica. Njihov je zadatak bio odabrati ponajbolje iz svakoga plesnog izraza i dobne kategorije. Plesni studio Vivona predstavio se s tri teme: Ma ke i ptice, Polje suncokreta i arolija Bjeline. Stru no povjerenstvo odabralo je me u najboljima i Polje
suncokreta u izvedbi plesa ica šestog stupnja koreografkinje Petre Kova . Tako e Vivona biti u finalu Treps estivala u Zagrebu koji e se održati 22. svibnja. Nastupit e Anja Rakuša, Anja Posavec, Rea i Ela Vida i , Sanda i Ana Novak, Elena Marciuš, Ines Mar ec, Lea Sa ar, Dunja Ša ari i Goran Posavec.
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
br. 766
Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.
MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige
Kako do ravnog trbuha: Vježbe i prehrana za savršen trbuh U ovom broju dijelimo vam knjigu gKako do ravnog trbuha: Vježbe i prehrana za savršen trbuh h autora Michaela Despeghela i Armina Heu eldera. Istraživanja su dokazala da, nakon što se obujam trbuha pove a preko odre ene mjere, raste krvni tlak, eš e dolazi do poreme aja u zgrušavanju krvi i izmjeni tvari te do upala i za epljenja krvnih žila. Bez odlu nih protumjera postoji dugoro na opasnost od sr anog ili moždanog udara. Te zdravstvene smetnje znak su takozvanoga metaboli kog sindroma, ranog dijabetesa, skupine od najmanje sedam promjena u izmjeni tvari. Masne naslage na trbuhu, taj zloslutni pokreta najrazli itijih bolesti, mogu se odstraniti s relativno malo truda. Obujam trbuha, manji od odre ene normalne veli ine, u znatnoj mjeri oduzima snagu rizi nim masnim naslagama, a time smanjuje i opasnost od sr anih, krvožilnih ili metaboli kih bolesti. Mala promjena u na inu života i u svakidašnjim navikama može nam vratiti snagu. Ova vam knjiga može pomo i u namjeri da zapo nete nov život. Prvo ete doznati sve što medicina smatra potrebnim o masnim naslagama u trbuhu te o utjecaju prehrane i tjelesne aktivnosti na topljenje suvišnih zaliha masti. U knjizi se nalaze dva upitnika koja e definirati vaš dosadašnji na in života i pokazati koji
Knjigu “Postom do zdravlja i ljepote” autora Hellmuta Lütznera – dobila je: Mirjana Kolari , akovec
vam program tjelesne aktivnosti trenuta no najbolje odgovara. Osim toga, tu su i pripreme za postizanje vitkosti te savjeti za promjene na ina prehrane. Nadalje, upoznat ete se s pozitivnim u incima i posebnostima vježba izdržljivosti i postizanja snage te dobiti savjete o pripremama koje trebate obaviti i opremi koju trebate nabaviti. Nakon teoretskog i mentalnog usuglašavanja u drugom poglavlju, u tre em poglavlju zapo inje prakti ni dio: šestotjedni program. Ovaj program ne sadrži uobi ajene dijete, nego se temelji na dugoro nim promjenama prehrambenih navika kako biste mogli poboljšati na in života i tako zauvijek za sobom ostaviti zdravstvenu zamku zvanu masne naslage na trbuhu. Sva tri programa sastoje se od tjednih planova prehrane te uputa za vježbe izdržljivosti i pove anja snage. U svakom programu sami sebe nadzirete i poti ete, vode i dnevnik vježbanja u kojem ete odrediti ciljeve, bilježiti rokove i uspjehe te na taj na in pratiti napredovanje tijekom šest tjedana, a ako želite i dulje od toga.
CroITportal.com CroIT novi je portal koji je nastao s namjerom objavljivanja raznih tutorijala, vodi a, recenzija i vijesti iz svijeta in ormatike. Iza svega stoji grupa mladih i ambicioznih web anatika, s poprili nim darom i željom za pisanje. Bilo da se radi o recenzijama ili tutorijalima, isti su napisani vrlo pro esionalno i, što je možda bitnije, uistinu detaljno. Nije bitno koliko ste stari ili koliko in ormati kog znanja posjedujete, sigurni smo da e svi prona i svoj kutak na portalu ili orumu. U kategoriji web razvoj nalazi se niz korisnih tutorijala, savjeta i resursa koji e pomo i svima koji se planiraju baviti ili se ve bave izradom web stranica, web programiranjem i sl.
KNJIGA TJEDNA
Kazuo Ishiguro – “Nokturna: pet pri a o glazbi i sutonu” U svojoj sedmoj knjizi – ovaj put je rije o me usobno povezanim pripovijestima – ugledni britanski pisac Kazuo Ishiguro istražuje ideje ljubavi, glazbe i prolaznosti na razli itim mjestima – Venecija, London, Hollywood itd. Kako sam podnaslov knjige navodi (“pet pri a o glazbi i sutonu“), glavni likovi Nokturna mahom su glazbenici koje u smiraj dana progone njihove sudbine. Zvijezde ove knjige nisu, dakako, tipi ni “slu ajevi“ – Ishigura inspiriraju posrnule pjeva ke zvijezde, uli ni ili kavanski svira i, pa ak i vrsni glazbenici – valjda sudbinom autsajderi, koji se bore sa svojim biografijama, emocijama i brakovima. Kao spisatelj, Ishiguro je talentiran da o teškim temama i osje ajima piše jednostavno, lijepo i isto, s pokojom kapljicom neo ekivanog humora. Stilisti ka savršenost njegove proze pomalo podsje a na standarde revijalne
glazbe, ili glazbe raspoloženja, kako se to nekada kod nas govorilo, no iza te ugla anosti krije se virtuozna prozna suita koju e itatelji dugo pamtiti. Britanski pisac Kazuo Ishiguro, ro en 1954. u Nagasakiju (Japan), no od svoje pete godine živi u Velikoj Britaniji, jednom je u davnoj mladosti pisao pjesme pod utjecajem Boba Dylana i Leonarda Cohena, no umjesto kan-
Tu je i kategorija linkoteka koji donosi velik broj linkova na hrvatske web stranice. Mogu e je, naravno, predložiti i link po vlastitoj želji. Tu su i vijesti o hardveru i so tveru, kao i help desk gdje e biti odgovori na vaša pitanja, probleme i poteško e. Sam dizajn portala dosta je ugodan, koncept je relativno moderan, a brzina u itavanja je na zavidnoj razini. Ekipa koja razvija portala otvorila je i vlastiti blog, kao dio samog portala, na kojem možete pratiti i daljnji razvoj i smjer u kojem e se portal kretati. Osim bloga, dostupne su i recenzije igara, ali i najnovije vijesti iz svijeta GSMa, odnosno mobitela.
tautorske karijere zadesila ga je spisateljska. U tridesetak godina napisao je sedam proznih knjiga, koje su prevedene na etrdeset svjetskih jezika. Ve je njegov drugi roman “An Artist o the Floating World“ godine 1986. nagra en prestižnom nagradom “Whitbread“ za knjigu godine. Roman “Na kraju dana“, još uvijek Ishigurov najpoznatiji
Predodžbe o ljubavi, glazbi i prolaznosti Ishiguro istražuje predodžbe o ljubavi, glazbi i prolaznosti. Od trgova Italije do engleskih brežuljaka, od londonskog stana do tajnog kata holivudskog hotela, itatelj se susre e s lepezom protagonista, od mladih sanjara do kavanskih glazbenika i izblijedjelih zvijezda zaokupljenih svojim razmišljanjima.
Jedan od najpoznatijih ameri kih književnih kriti ara Adam Kirsch o knjizi je rekao: “U svakoj pri i radi se o glazbi i sutonu, no Kazuo Ishiguro – pisac na vrhuncu slave – uvodi i u dublje teme: cijenu uspjeha, nepostojanost postignu a, nadmetanje izme u taštine i ljubavi u svakome srcu.”
naslov, osvojio je Bookerovu nagradu godine 1989. – James Ivory je 1993. godine snimio istoimeni slavni film s Emmom Thompson i Anthonyjem Hopkinsom u glavnim ulogama. “Nikada me ne ostavljaj“ (2005.), za sad posljednji roman Kazuoa Ishigura, književni kriti ari magazine “Time“ 2010. uvrstili su u stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena.
ALBUM TJEDNA
Ray Charles - “Genius: The Ultimate Collection” U povijesti popularne glazbe bilo je malo ljudi koji su tako lako, naizgled bez napora, povezivali nespojivo, igrali se sa žanrovima kao s LEGO kockicama, udahnjivali osobni pe at i izazivali emocionalni e ekt kao što je to bio Ray Charles. S korijenima u tradicionalnoj crna koj glazbi, Ray se poput spretne ma ke gurao i provla io kroz tek odškrinute žanrovske okvire: iz jazza u soul, pa onda u country (zamislite užas na licima radikalnijih i konzervativnijih “rednecksa” u prvoj polovici
Popis pjesama 1. Hit The Road, Jack; 2. What’d I say, Pt.1; 3. Busted; 4. I Can’t Stop Loving You; 5. Sticks and Stones; 6. Drown In My Own Tears; 7. Unchain My Heart; 8. Georgia On My Mind; 9. I’ve Got a Woman; 10. You Are My Sunshine; 11. Take These Chains From My Heart; 12. Hide No Hair; 13. Let’s Go Get Stoned; 14. You Don’t Know Me; 15. Hallelujah, I Love Her So; 16. Crying Time; 17. A Fool For You; 18. One Mint Julep; 19. Here We Go Again; 20. Yesterday; 21. America The Beauti ul
šezdesetih kad su uli da slijepi “crnjo” pjeva country, i to sjajno). S tim križanjem žanrova i osebujnim vokalnim izrazom utjecao je na mnoge: The Beatlese (koji e obraditi “I’ve Got a Woman”), Van Morrisona, The Band, a o izvo a ima A roamerikancima da ne govorim. “Genius: The Ultimate Collection” pokriva Charlesov najsjajniji period iz pedesetih, šezdesetih i pokojom snimkom iz sedamdesetih godina prošlog stolje a. Svi su klasici
INTERNET I RA UNALA
WEB PREPORUKA
11. svibnja 2010.
IT outsourcing IT outsourcing je relativno novi termin kod nas, a ozna ava iznajmljivanje cjelokupnih usluga planiranja, postavljanja i održavanja in ormati kih i telekomunikacijskih sustava od strane vanjske tvrtke specijalizirane za taj posao. U današnje vrijeme gotovo sve tvrtke i njihovo poslovanje ovise o ra unalima i ra unalnim mrežama. Na žalost, radi se o tehnološki složenim sustavima i est je problem kvalitetno planiranje i održavanje istih. Zasebni odjeli koji se brinu isklju ivo o IT (in ormatika i telekomunikacije) imaju smisla jedino za ve e tvrt-
ke s velikim brojem ra unala gdje se unutar IT odjela nalaze stru njaci zaduženi isklju ivo za svoje podru je. Kod manjih tvrtki uobi ajena je praksa zadužiti nekog od djelatnika da, uz svoj osnovni posao, vodi ra una i o in ormatici. Iako je u ve ini slu ajeva ovo dobro rješenje - osnovni problemi s upotrebom ra unala i novih tehnologija mogu se riješiti uz osnovna znanja in ormatike, uvijek postoji potreba za dodatnom pomo i izvana koja je vezana uz kompliciranije probleme i savjetovanja. Traženje usluga vanjskih suradnika isklju ivo kada je to
tu, a za one koji dožive dodatnu glad za Charlesom i žele se malo više pozabaviti njegovim radom tu su bar dva box seta, a i pojedina ni albumi su uglavnom dostupni. U nepunih 65 minuta nemogu e je ispri ati kompletnu glazbenu pri u o ovom sjajnom pjeva u i kompozitoru (velika koli ina stilskih vrludanja, ogroman broj snimljenih albuma, bezbroj sjajnih snimaka), tako da ovu kompilaciju shvatite tek kao otvorena ulazna vrata pala e u
potrebno možda i nije najbolje rješenje budu i da se se prilikom rukovanja in ormati kom opremom dobije i uvid u poslovanje tvrtke. Iz navedenog proizlazi kako taj posao nije preporu ljivo povjeriti prvom na kojeg na ete, naro ito ako se radi o povjerljivim podacima. Tako er, kod hitnog slu aja vjerojatno nema puno vremena za odabir specijalizirane tvrtke te krivi odabir može, u kona nici, dovesti do ve ih troškova nego što je potrebno. IT tvrtke koje se bave outsourcingom mogu ponuditi puno bolju uslugu - uz osnovno savjetovanje vezano uz optimizaciju poslovanja kroz in ormati ke tehnologije vode ra una i o opremi, periodi no je provjeravaju po dogovoru te izvode esto zanemarivane poslove backupa po-
kojoj vas o ekuje pozitivna nevjerica, klecanje nogu od oduševljenja i vrsta obe anja samom sebi da se ovamo treba vratiti. U zadnje dulje vrijeme (oko 3 godine) u govornom hrvatskom jeziku pojavila se inflacija upotrebe prefiksa “pre”: tako je odjednom svaki CD koji je iskazao iole vrjedniju emociju postao pregenijalan, svaki koncert koji je ostavio pozitivan dojam bio je preodli an, a film koji pruži dobru zabavu je predobar. Iako kao pravi snob s prezirom gledam sve koji upotrjebljavaju takve rije i, sve te tri omražene rije i sasvim dobro opisuju kvalitetu snimaka prisutnu na ovoj kompilaciji. Ali to nije sve, rekli bi na ovom mjestu spretni trgovci i bili bi u pravu, jer postoji mnogo manje poznatih snimaka i pjesama Raya Charlesa koje su jednako kvalitetne kao ove razvikane, ali svoje mjesto na ovoj kompilaciji nisu našle. Završit u ovu re enicu para raziraju i davnu reklamu za jednu davniju i opsežniju kompilaciju (bio je to box set) Ray Charlesa: ako ne prepoznajete vrijednost ove kompilacije, stvarno zaslužujete da vas Ray Charles odveze ku i. (Zoran Tu kar, preuzeto s: Muzika.hr)
www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 dataka i sigurnosne provjere. Iako na prvi pogled ovo može izgledati kao dodatni trošak za tvrtku koja ove usluge koristi, u kona nici, zbog brže i stru nije usluge te optimizacije poslovnih procesa, može donijeti dodatne uštede i ubrzanje poslovanja, što tvrtku ini konkurentnijom na tržištu. (Darko Mareš, Infinius d.o.o. )
11. svibnja 2010.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAGRADNO PITANJE
Kick ass
Legija
akcijska komedija/drama Režija: Matthew Vaughn Uloge: Mark Strong, Nicolas Cage, Chloe Mortez
akcijski horor triler Režija: Scott Stewart Uloge: Paul Bettany, Dennis Quaid, Doug Jones, Lucas Black Bog šalje na Zemlju legiju an ela da izazove apokalipsu, a jedina nada za spas ovje anstva je grupa stranaca u zaba enom restoranu i - jedan arhan eo! Tako naša planeta ubrzo postaje mjesto iz najgorih no nih mora, dok horde podivljalih
ubojica lutaju zemljom u potrazi za svježim ljudskim žrtvama, pra eni vojskom an ela odlu nih istrijebiti i posljednjeg ovjeka, donose i kona nu apokalipsu... Trajanje: 100 minuta. Preporu ujemo starijima od 16 godina.
(tri besplatne posudbe) Film “Narednik James” režirala je: 1) J. Jeffcoat 2) N. Brennan 3) K. Bigelow DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Davor Kontrec, akovec
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________
________ _____________________________
stati super junak i boriti se protiv opakih zlo inaca. U tu svrhu nabavit e potrebno odijelo, nao ale i masku te promijeniti ime u – KICK ASS. Postoji samo jedan mali problem: Kick Ass ne posjeduje nikakve super mo i! Trajanje: 118 minuta. Preporu ujemo starijima od 16 godina.
Rat u Iraku je strašno opasan, a ovi vojnici rade najopasniji posao - demontiraju bombe! Hvaljeni ratni triler redateljice Kathryn Bigelow. Irak. Potresan portret elitnih vojnika obu enih za najopasniji posao na svijetu - demontiranja bombi. Kada novi narednik James preuzme pomno utreniranu ekipu demontera, on ih nemilice tjera u smrtonosne zadatke. Dok se vojnici bore sa novim nekonvencionalnim vo om, Bagdad grca u kaosu..
SUMRAK SAGA: Mladi mjesec
Ljubav izme u smrtnice i vampira prelazi na novu razinu kada Bella iskušava sudbinu kako bi vidjela svoju vampirsku ljubav, Edwarda Cullena ... Ubrzo nakon Bellinog (Kristen Stewart) 18. ro endana, Edward (Robert Pattison) je odlu uje ostaviti ne bi li je tako uspio zaštiti. Dok slomljena srca tupa i sama mjese ari kroz zadnju godinu škole, Bella otkriva da Edwarda može zazvati kad god je u opasnosti. Njezina želja da pod svaku cijenu bude s njime poti e je da poduzima sve ve e rizike, uklju uju i i brze vožnje motociklom. Uz pomo Jacoba Blacka (Taylor Lautner), prijatelja iz djetinjstva i pripadnika tajanstvenog plemena Quileute, Bella za svoje pustolovine prera uje motocikl. Bellino ledeno srce postepeno otapa prijateljstvo s Jacobom koji i sam uva nadnaravnu tajnu ...
srijeda 12.5. etvrtak 13.5. nema ilmskog programa
petak 14.5. 18.00 KICK ASS KICK ASS akcijska komedija Režija: Matthew Vaughn Uloge: Mark Strong, Nicolas Cage, Chloe Mortez 20.00 LEGIJA LEGION akcijski horor triler Režija: Scott Stewart Uloge: Paul Bettany, Dennis Quaid, Doug Jones, Lucas Black
subota 15.5. 18.00 KICK ASS akcijska komedija 20.00 LEGIJA akcijski horor triler
nedjelja 16.5.
DVD, BLUE RAY IZLOG NAREDNIK JAMES
utorak 11.5. 18.00 SUDAR TITANA akcijska avanturisti ka fantazija 20.00 GOLA ISTINA romanti na komedija
nema ilmskog programa
Ime i prezime: ______________________
Glavni lik ove nevjerojatne akcijske komedije je Dave Lizewski – tinejdžer, srednjoškolac kojeg doslovno nitko ne primje uje. Dave je veliki obožavatelj stripova. Uskoro e mu na um pasti genijalna ideja: pod utjecajem goleme koli ine stripova koje posjeduje i ita, Dave e odlu iti po-
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
LJUBAV SE DOGA A Romanti na drama o udovcu piscu koji se zaljubljuje u cvje aricu razo aranu u muški rod. Burke Preston (Aaron Eckhart) izgleda da ima sve odgovore. No, samo ako pitate milijune njegovih obožavatelja koji pomamljeno itaju njegove knjige i polaze seminare o prevladavanju straha i optimizmu. U stvarnosti on nije tako siguran u savjete koje daje drugima jer ga je smrt supruge duboko potresla. No, kada upozna ljupku cvje aricu Eloise (Jennifer Aniston), prvi put ostaje bez teksta ... Pitanje je ho e li si Burke dopustiti novo zaljubljivanje i tako možda ak ugroziti karijeru? A Eloise? Je li nakon serije razo arenja kona no našla pravoga?
TIJELO LIJEPE JENNIFER
1.
SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC
2.
AVATAR
3.
POLARNI KRUG
4.
BRA A BLOOM
5.
NAREDNIK JAMES
6.
SESTRINSTVO
7.
PRISILA NA BRAK
8.
SUROGATI
9.
KRV NA TRA NICAMA
ponedjeljak 17.5.
10. SIRO E
FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” Seksi horor komedija u kojoj opsjednuta Jennifer (Megan Fox) doslovce proždire muškarce, a suprotstavlja joj se frendica Needy (Amanda Seyfried). Eroti ni horor s opakim smislom za humor ra en je prema scenariju proslavljene Diablo Cody. Lijepa Jennifer (Megan Fox) je u enica srednje škole u malom gradi u, koju opsjedne gladni demon. Ona od prelijepe, zadrte i potpuno izvješta ene djevojke postaje prava inkarnacija zla. Blještava ljepotica postaje blijedo i boležljivo stvorenje koje neprestano žudi za sljede im mesnim obrokom, a frajeri koji joj ranije nisu bili nimalo zanimljivi dobivaju novu notu privla nosti - uz Jenniferinu neutaživu glad.
16.00 PRINCEZA I ŽABAC THE PRINCESS AND THE FROG animirana obiteljska romanti na fantazija sinkronizirana na hrvatski jezik! 18.00 KICK ASS akcijska komedija 20.00 LEGIJA akcijski horor triler
1.
BIJELA VRPCA
2.
LJUPKE KOSTI
18.00 KICK ASS akcijska komedija 20.00 LEGIJA akcijski horor triler
utorak 18.5. 18.00 KICK ASS akcijska komedija 20.00 LEGIJA akcijski horor triler
3.
PROROK
4.
INVICTUS
5.
AVATAR
6.
SVE O JEDNOJ DJEVOJCI
7.
NAREDNIK JAMES
8.
VJERUJEM U AN ELE
9.
NEBESA
DOM KULTURE PRELOG subota, 15.5., nedjelja, 16.5. 20.00 IZ PARIZA S LJUBAVLJU akcijski triler
10. ALISA U ZEMLJI UDESA
US BOX OFFICE
DOM KULTURE MALA SUBOTICA nedjelja, 16.5.
1.
ALICE IN WONDERLAND
2.
DIARY OF A WIMPY KID
3.
THE BOUNTY HUNTER
4.
REPO MAN
5.
SHE OUT OF MY LEAGUE
Radno vrijeme blagajne!
6.
GREEN ZONE
7.
SHUTTER ISLAND
8.
AVATAR
9.
OUR FAMILY WEDDING
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
14.00 PRINCEZA I ŽABAC animirani romanti ni mjuzikl
10. REMEMBER ME
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8 34
Dobro je znati
www.mnovine.hr www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333
VINDI BIO VITAL - sokovi netaknute prirode • Vindija je upotpunila bogat asortiman zdravih proizvoda stopostotnim prirodnim sokovima dobivenim od vo a iz ekološkog uzgoja • Jedna litra soka sadrži ak deset jabuka ili etrnaest naran i Ulaganjem u razvoj i kreiranjem noviteta, Vindija je stvorila asortiman funkcionalnih proizvoda visokih vrijednosti, a podupiranjem ekološke proizvodnje na inila je još jedan zna ajan korak dalje na hrvatskom tržištu.
Ponuda Vindijinih proizvoda od srijede, 5. svibnja 2010., oboga ena je novim sokovima Vindi bio Vital. Inovativni napitak u ve prepoznatoj liniji Vindi Vital, predstavlja iskorak vode e hrvatske prehrambene industrije u proizvodnji funkcionalne hrane. Vindi bio Vital jabuka i naran a sadrže stopostotni prirodni vo ni sok, a svježe vo ke iz ekološkog uzgoja cijede se odmah nakon branja. Zadržavanje visokovrijednih sastojaka omogu eno je i prakti nim pakiranjem. Jedna litra soka sadrži ak deset jabuka ili etrnaest svježe iscije enih naran i iz potpuno prirodnog uzgoja, bez upotrebe umjetnih dodataka. Ekološka proizvodnja Vindi bio Vital jabuke i naran e jam i pove ani udio minerala, vitamina,
enzima i ostalih mikronutrijenata. Vindi bio Vital je stoga i nositelj oznake ‘eko proizvod’ u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
11. svibnja 2010.
11. svibnja 2010.
9
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Moderan stan u Sofiji Ovaj stan djelo je bugarske arhitektice Vasilke Stoyanove. Datira iz 60-ih godina prošlog stolje a i, logi no, njegov originalni raspored bio je u skladu s arhitekturom onog vremena – ulazni hodnik iz kojeg se ulazi u svaku prostoriju, vrlo mala kupaonica, kuhinja koja je smještena dijagonalno od no ne zone te balkon koji se proteže preko cijele širine prostora. To naravno nije odgovaralo ni klijentu, ni arhitektici, a ni zahtjevima modernog na ina življenja. Stoga je Stoyanova odlu ila uzeti stvar u svoje ruke i srušiti sve zidove koje je bila u mogu nosti srušiti kako bi dobila otvoren i unikatan prostor. S obzirom na zahtjeve i inancijsku konstrukciju klijenta, odlu ila se za svojevrstan gerila dizajn . Po tom principu je stan i izveden te sad on izgleda vrlo moderno, pomalo
PREDSTAVLJAMO INTERIJER
Elegantan stan u Barceloni
ure uje: Bruno Kontrec
itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%
minimalisti ki (utilitaristi ki), bez mnogo robusnih elemenata, s
Iz starih uredskih prostora u centru Barcelone (Plaza de Cataluna) ekipa iz studija YLAB Arquitectos stvorila je ovaj elegantan interijer stana za bra ni par kojima je on samo privremeno mjesto za boravak u Španjolskoj. Cilj cijelog projekta bio je da se stvori funkcionalan i so isticiran stambeni prostor s visokim stupnjem udobnosti, ko-
veoma interesantnim rješenjima za stoli i no ne ormari e. A masu
stvari koje vidite na slikama arhitektica je sama dizajnirala. Osim za gra evinske radove, u taj je interijer utrošeno vrlo malo novca, a on, iako vam se i ne mora svi ati, zaista izgleda kvalitetno. www.vassilkastoyanova.eu
Ured Goldberger Ma arski arhitekti iz studija Tervhivata, Zsanett Benedek i Daniel Lakos, kreatori su ovog interijera uredskogprostora.Projektsunazvali Goldberger, a izveli su ga na na in da su prostor bivše tvornice tekstila podijelili pomo u funkcionalnih kocki/ kutija i u njih postavili urede, sobe za sastanketeostaleprostorije.Kutijesu izra eneod eli nihkonstrukcijakoje su obložene gips kartonskim oblogama te su odignute od poda kako bi se na taj na in vizualno bolje obilje-
žile ulice izme u njih. Jedna manja kutija izvedena je na na in da visi sa stropa i ona je u funkciji radnog stola. Ispod svake kutije je razvedena LED rasvjeta, a no u, kada ne traje radno vrijeme, ovaj se prostor koristi kao klupski prostor. Dizajn: Zsanett Benedek & Dániel Lakos Dizajn interijera kutija: Wanda Reich and Noémi Varga Fotogra ije: Tamás Bujnovszky
http://www.tervhivatal.hu/ HYPERLINK “http://www.tervhivatal.hu/”
Uredski prostor tvrtke Mono Uredski prostor tvrtke Mono kreirao je Charlie Lazor iz studija Lazor Of ice i Flatpak House, ali sve u kolaboraciji sa suosniva em te tvrtke Chrisom Langeom. Smješten je u dijelu Minneapolisa koji je poznat po svojim ludim i životopisnim trgovinama, restoran i ima, i ostalim lokalima, takva lokacija idealna je za razvoj kreativnog tima. Ulazna vrata u jarko plavoj boji ve od po etka aludiraju na odvažnost cijelog interijera koji je smješten u povijesnoj zgradi koja je obnovljena prije 20-ak godina. Posjetiocima, odnosno klijentima dobrodošlicu zaželi moderan prostor otvorenog tipa, s lijevanim podom na kojem se naziru tragovi boje od tiskare/štamparnice koja se prije nalazila u ovom prostoru. Dispozicija prostora de inirana je na tako er jedan progre-
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i
sivan i moderan na in, i ona je zapravo derivirana preko potrebe za interakcijom, komunikacijom i stvaranjem novih ideja. Radne jedinice postavljene su u krug, oko dijela za opuštanje nazvanog The Piazza (Trg). U tom se dijelu nalaze elementi koji koriste za druženje, opuštanje, komunikaciju i igru. Tako se baš u tom dijelu ra aju nove ideje i zamisli. Generalna ideja cijelog prostora je da podrži inspiraciju i inovaciju u bilo kojem smislu, ali i ono najbitnije – da obeshrabri svaki pokušaj egocentri nosti i nesuradnje koji je toliko est (a dodao bih – pre est) kod kreativaca ili ljudi koji sami sebe kite tim epitetom. Photos by Chad Holder http://mono-1.com/ http://lazorof ice.com/ http://www. latpakhouse.com/
“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je
da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
ji e sadržavati sve elemente kao hotelski apartman, s naglaskom na sigurnost, automatizaciju te audio i video tehnologiju, kao i tehnologiju klimatiziranja i odzra ivanja. Budu i da cijeli stan nije pretjerano velik i da ima pravokutni oblik, stan je izveden kao
monovolumen u kojem su poredane funkcionalne zone kako bi on djelovao ve i nego što stvarno jest, ali i kako se ne bi, ni
u jednom trenutku, razbijao bilo koji dio njegove funkcionalnosti. Tako je spava i dio postavljen iza elementa koji je svojevrsna pregrada izme u dnevnog i spava eg dijela. Bo no su otvoreni prolazi kako bi cijeli prostor djelovao otvoreniji. Kolorit koji prevladava u interijeru u zemljanim je tonovima, zidovi su prljavo bijeli i na njih se genijalno vežu svijetlo-
sme i i krem elementi kao što su kuhinja, stolice, sofe za sjedenje. Kao kontrapunkt izvedeni su elementi dnevne sobe i zidni elementi koji su izra eni od tamnog brijestovog drva. Cijeli prostor dobiva jako puno svjetla, tako da svi ti elementi u kombinaciji stvaraju zaista elegantno i moderno mjesto za boravak. A kao to ka na i jest velika balkon terasa sa zasa enim drve em. www.ylab.es
10
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
ZA NJU: Govoriti o kraju veze je sigurno lakše nego to u initi. Tu su savjeti koji e vam možda olakšati odluku
Kako iza i iz loše veze? Imate problema u vezi? No ne znate je li to samo prolazna problemati na faza ili je kona no došlo vrijeme da se krene dalje ... Za po etak, ne opravdavajte partnerovo loše ponašanje. Kada jednom prestanete tražiti opravdanja za partnerovo loše i glupo ponašanje, vidjet ete svoju vezu puno jasnije. Na takav na in vrlo ete brzo znati želite li biti u takvoj vezi ili ne. Ukoliko ste u svojoj vezi nesretni, morate se najprije pitati što bi u tom slu aju savjetovali prijatelju/prijateljici. Takav savjet primijenite kod sebe.
Ne opravdavajte svoje greške. Nikome nije jednostavno priznati da je bio u zabludi i da je imao lošu procjenu, no to nije sramota. Nije problem biti s krivom osobom u vezi, nego problem nastaje tada kada iz navike ili straha od samo e ostajemo u lošoj vezi s partnerom koji nije za nas. Potrebno je iskreno razmisliti što ustvari želimo od te osobe i imamo li s njom budu nost. Ne razmišljajte o svojoj krivoj odluci iz prošlosti nego se usredoto ite na ispravnu odluku za budu nost. Tko ste bili prije? Žene se u periodu kada su u vezi eš e promijene i mijenjaju životni stil
nego muškarci, pa zaboravljaju da su nekada bile samostalne osobe s ispunjenim životom. Sada je ponovno vrijeme da oživite svoju osobnost i dobra prijateljstva te u potpunosti uživate u svom životu. Novi kriteriji za novu vezu. Sjetite se svih ponašanja i stvari koje su vas uzrujavale i vodile do ludila, obe ajte sebi da se s takvim ponašanjem ne ete više susretati i ne ete tolerirati. Kažite i obe ajte sebi što više ne ete tolerirati. I toga se držite! Vjerujte da za vas postoji netko bolji. Neka vas loša veza ne obeshrabri. Izraz “nesretan u ljubavi” zna i da niste na vrijeme
otišli iz loše veze. Kraj loše veze za vas zna i korak bliže boljem partneru. Sre u ne o ekujte odmah. Razlog zbog kojeg se mnogi vrate u lošu vezu je taj što kada prekinu o ekuju odmah nekog boljeg, o ekuju procvat i sre u. Nije nužno, a nije baš ni mogu e da ete na i zadovoljstvo i sre u u trenutku kada ste prekinuli prijašnju vezu. Morate si dati vremena da na ete sre u i da sre a na e vas. Prihvatite usamljenost. Nakon prekida pojavi se osje aj usamljenosti. Ta usamljenost je grozna i ini se da ne prestaje. U tim trenucima jedino što možete
napraviti je pretvoriti to u pozitivan osje aj. Okružite se prijateljima, ponovno oživite sebe i svoje želje, vratite se hobijima. Zapamtite zašto ste prekinuli vezu. Poslije prekida, posebno kada samo a prevlada, javlja se romanti ni osje aj za bivšeg partnera. Nije neobi no da izvla imo lijepe trenutke i stvari koje su se dogodile u vezi. No, vrlo je važno da ste cijelo vrijeme svjesni razloga i stvari zbog kojih ste prekinuli vezu. Ako vam ni
to nije dovoljno, napišite popis tih stvari kako bi vas podsje ale da niste pogriješili te kako se ne bi vratili bivšem partneru. Brinite o sebi. Budite svjesni svojih osje aja, dozvolite si suze, žalost, bijes. Hranite svoju dušu stvarima koje kod vas donose pozitivne osje aje i raspoloženja. Priuštite si masažu. Svaki dan iskoristite za smijeh s prijateljima i estitajte si za pametni potez koji ste u inili za sebe i svoju budu nost.
ZDRAV ŽIVOT: biljka stevia - 0 kalorija, a sla a od še era
Ljekovita biljka stevia stigla i u Hrvatsku! Biljka stevia, rodom iz daleke Južne Amerike, vrlo je tražena diljem svijeta zbog svoje ljekovitos . Prirodni je zasla iva , ak 200 do 400 puta sla a od še era, s 0 kalorija, 0 ugljikohidrata i 0 glikemijskog indeksa. Koris te li je svakodnevno, stevia e poja a arome vaših jela, u ini vašu tjelesnu težinu idealnom, proljepša vaš ten, zaš vas od slobodnih radikala i u ini još mnogo korisnih stvari za vas. Dokazano je da stevia ima brojne bene te, a samo neki od njih jesu: sprje avanje nastanka raka, lije enje bakterijskih boles probavnoga sustava, regulacija prekomjerne tjelesne težine, smanjenje povišene razine masno a u
krvi i visoki krvni tlak, snižavanje razine še era u krvi bez utjecaja na inzulin, što je posebice važno za dijabe are, smanjenje anemije, oporavljanje organizma poslije terapije an bio cima te nakon gripe ili prehlade, pomo u zarastanju rana i zaustavljanju alergija na hranu, usporavanje razvoja osteoporoze, pomo u bržem izlje enju kod infekcija Candidom sp., detoksikacija organizma, sprje avanje nastanka karijesa i zubnoga plaka, reguliranje probave i ja anje imuniteta.
Stevia, “medeni list“ Stevia je južnoameri ka biljka koju indijanska plemena Guarani koriste
kao sladilo za hranu i pi e ve više od 1500 godina. Sla a je od še era ak 200 do 400 puta i zato su je južnoameri ki domoroci nazvali “medeni list“. Stevia je prirodni zasla iva , za razliku od še era ne izaziva karijes, nema kalorije, glikemijski indeks, ni štetne nuspojave poput umjetnih zasla iva a te je otporna na visoke temperature. Iznimno je ljekovita i pomaže kod zarastanja rana, gojaznos , pove ane mokra ne kiseline i gihta, upala grla i pozi vno djeluje na mnoge tegobe poput umora, zatvora i napuhivanja, pove ane želu ane kiseline, gljivica, kao i na mnoge druge neugodne pojave.
EXPERIENCE luxury perfumes
PARFEM za nju
PARFEM za njega
Tražimo distributere
Experience parfem br. 4 Inspired by Calvin Klein - “Euphoria”
Experience parfem br. 18 Inspired by Diesel “Fuel for Life”
Egzoti ni cvjetno-vo ni miris koji je so an i blistav,a opet tajanstven i privla an kao tamno egzoti no cvije e; poziva vas da uživate u životnim radostima. Osnovne note su šipak, japanska jabuka, zeleno liš e, lotus, crna orhideja, crveno drvo, crna ljubi ica i amber. Idelan za žene koje žele biti primje ene u prolje e.
Ovaj nam miris donosi radosne note anisa i iski avo zadovoljstvo grejpa svojim visokim notama. Srce je sa injeno od sladostrasne maline i lavande, a baza od heliotropa i drvenih akorda. opisuje poslovne i ozbiljne muškarce, koji žele privu i pažnju ljepšeg spola svojom razigranom muževnoš u.
Za kremu:
njem svoje mreže lanova stje ete pravo na dodatnu zaradu po svojoj vlastitoj mreži lanova. lanovi ne samo da mogu biti aktivni na podru ju Me imurja, ve mogu imati svoje lanove u cijeloj Hrvatskoj i okolnim zemljama. Ovaj na in suradnje je idealan za osobe koje traže dodatni posao uz postoje i, kao i za one koji se žele ozbiljno baviti prodajom, te postati dio Experinece tima u radnom odnosu.
www.SAVJETI-hr.com
Kako popraviti škripu ko nica na biciklu
Kola “Tri uda”
- 1/2 l mlijeka - 150 g še era - 6 žumanjaka - 1 vanilin še er (po želji) - 1 puding od vanilije - 1 velika žlica brašna - 250 g margarina
Ljekoviti listovi dobiva se od 1500 do 2000 kilograma suhog liš a stevije, što kona no iznosi od 100 do 200 kilograma ekstrakata. Proizvode od stevije možete prona i u mnoštvo oblika – teku ini, slatkom prahu, še ernim vre icama i malim table cama, a u Hrvatskoj ih možete na i u prirodnim prepara ma SteSweet. O SteSweet proizvodima na bazi stevije možete se informira na potpuno novoj, interak vnoj stranici www.steviana.hr.
RECEPT tjedna
Za biskvit:
kazuju da proizvodi od stevije pomažu i u sprje avanju nastanka raka.
Stevijini listovi ve se stolje ima koriste kao sladilo i u brojne ljekovite svrhe široke primjene. Zašto baš listovi? Upravo su u njima prisutna dva sastojka – steviozid i rebaudiozid (tzv. Reb-A), ak 200 do 400 puta sla a od še era! Reb-A najsla i je i najzdraviji sastojaka stevije, a tako er i najboljeg okusa. Biljka stevia iznova raste ak 3 do 4 puta godišnje, što je ini vrlo pro tabilnom kulturom. Njezin je uzgoj jednako uspješan. Na jedan hektar biljke
Za potrebe tržišta Me imurja tražimo 10-ak distributera ( lanova). Sve informacije možete dobiti na gore navedenim brojevima telefona. Vrlo jednostavno možete postati Experience lan, te sve parfeme iz ponude kupovati 30% povoljnije. Tako er u lanjenjem možete distribuirati proizvode svojim kupcima, te pove ati svoju trenutnu mjese nu zaradu. Šire-
- 6 kom bjelanjaka - 150 g še era - 150 g mljevenih oraha (lješnjaka) - 30 g krušnih mrvica - 30 g brašna oštrog - 1/2 vre ice praška za pecivo - 1 vanilin še er
Jednako tako stevia uva mladost i briše tragove godina. Ona je biljka s puno korisnih efekata, po sastavu i djelovanju se može usporediti sa zelenim ajem, a po kakvo i s maj inim mlijekom. List stevije sadrži mnoštvo minerala i oligoelemenata i ak je 35 do 45 puta sla i od še era. Zbog svojih svojstava stevia je dobar izbor za dijabe are, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju ra nirani še er u prehrani. Stevia snižava razinu še era u krvi, ne utje e na inzulin, što je posebice važno za dijabe are, snižava visoki krvni pri sak, smanjuje osje aj gladi te poboljšava probavu. Najnovija istraživanja po-
- 100 g tamne okolade
Ostali sastojci: - 250g pe t beurre keksa - malo mlijeka za natopi keks - 50 g mljevenih oraha
Priprema jela: Izmiksajte bjelanjke sa še erom i dodajte im orahe, krušne mrvice, brašno, prašak za pecivo i vanilin še er, te sve zajedno izmiješajte. Biskvitnu smjesu stavite u namaš enu i pobrašnjenu tepsiju (otprilike veli ine 35X28 cm) i pecite na160-180 C. Kada se biskvit ispe e ( a kalicom isprobajte nakon 20 minuta je li biskvit gotov), ohladite ga.
U me uvremenu skuhajte kremu. U loncu zakuhajte mlijeko i še er te mu dodajte izmiksane žutanjke, žlicu brašna i puding od vanilije. Malo ohladite kremu i u nju dobro izmiješajte cijeli margarin. Pola žute smjese namažite na biskvit, te na kremu poslažite petit beure kekse, koje ste prije kratko natopili u mlijeku. U drugu polovicu žute kreme umiješajte otopljenu tamnu okoladu. Kremu s okoladom premažite preko keksa. Za kraj kola posipajte mljevenim orasima.
Idealna vožnja biciklom može brzo biti pokvarena sa škripom ko nica. Evo naj eš ih škripu ih problema i kako ih popraviti. Trebat ete iste krpe, odstranjiva ulja, imbuse ili uti ni klju , komad kartona i nove gumice za ko nice. O istite gumice na ko nicama, kao i felge na kota ima istom krpom namo enom u odstranjiva ulja kao što je alkohol da biste odstranili ostatke prljavštine. Možda ete morati skinuti kota s bicikla radi pristupa.
Provjerite centriranje ko nica. Ko ione g umice prilikom ko enja moraju dodirivati felge, a ne gume, i ko nice ne bi smjele propasti ispod felgi. Podesite ko nice. Popustite ko nice imbusom ili uti nim klju em da biste podigli ili spustili ko nice, tako ete biti sigurni da e ko nice dodirivati felge. Ako postupak ne eliminira škripanje, zamijenite stare gumice s novima. Stavite ih na drža e i ponovno podesite ko nice.
11. svibnja 2010.
ZA NJEGA: Ne morate biti visoki i zgodni
Miris ljeta u bo ici Odre ene mirise obi no vežemo uz odre ene trenutke. Neke od njih vežemo uz godišnja doba i dane odmora, kada nam je jedina briga kako do i do plaže, koje mlijeko za sun anje odabrati, kamo nave er iza i ... Ako govorimo o mirisima, glavni sinonim za ljeto jest Bvlgari Aqva. Ovo je jedan od najboljih muških mirisa, ako govorimo o onima s vodenim notama, gdje je sav duh Mediterana i beskrajnog plavetnila uhva en u bo icu koja tako neodoljivo podsje a na kamene oblutke koje možemo prona i na ljetnoj plaži. Reklamna kampanja, koja je pratila izlazak mirisa prije nekoliko godina kada je lansiran, jedna je od najljepših
11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
kampanja koje slave ljeto, i bila je ista esencija ljeta. Preplanuli model, a iza njega beskrajnost mora, zalazak sunca i nekoliko preostalih zraka na njegovoj koži. Reklama koja priziva mir, sjedinjenje s prirodom i spokojnim trenucima koje nam pruža boravak uz vodu. Ina e Bvlgari je uvijek bio sklon mirisima koji u sebi sa-
drže note raznih ajeva, a ovo je zapravo njihov prvi vodeni miris koji je postigao golem uspjeh! Od lansiranja Aqve prošlo je nekoliko godina, to nije, etiri, a pretprošle godine razveselila nas je nova ina ica originala pod nazivom Aqva Marine. Igra rije ima i ponovno zna ajke ljeta (marina), ali i zna enje cijelog imena koje je tako dobro povezano s tradicijom ku e Bvlgari, znaju i da rade odli an nakit od dragog i poludragog kamenja. Bvlgari Aqva u samom je vrhu ljetnih mirisnih snova preto enih u odli an lakon, a na vama je da dopustite ovoj “vodi“ da vam postane nešto bez ega je ljeto nezamislivo.
FUTURISTI KI trendovi za sadašnjost
Kako definirati futuristi ku modu? Znanstvena fantastika i op enito futurizam toliko su postali dio našeg društva da je više nemogu e zamisliti modu bez nje. Ove sezone kreatori su za futuristi ku odje u dobili inspiraciju ne toliko u “gadgetima“ nego
PITAJ za zdravlje ZA ONE KOJI TRAŽE VIŠE zdravstvene standarde za sebe i svoju obitelj!
290/4729 Menadžerski Paket Poliklinika Živa je zdravstvena ustanova koja djeluje u Varaždinu, ali je svojim programima okrenuta zdravstveno osviještenom stanovništvu cijele Sjeverozapadne Hrvatske i šire. Svjesni nedostatne zdravstvene ponude i nemogu nosti zadovoljenja svih zdravstvenih potreba u skladu s najvišim standardima današnjeg na ina života osmislili smo pakete zdravstvenih usluga koji pojedincima, obiteljima i poslovnim subjektima omogu uju novi iskorak u skrbi za njihovo zdravlje i zdravlje najbližih. Zašto kupiti jedan od paketa zdravstvenih usluga Poliklinike Živa? Uz relativno malu inancijsku investiciju svaki od ponu enih paketa osigurava zna ajan iskorak u skrbi za vlastito zdravlje. Svaki paket ima to no de inirane preventivne, dijagnosti ke i terapijske programe i zdravstvene usluge koji uklju uju: · prevenciju i rano otkrivanje bolesti
· brzu dijagnostiku i vo enje u procesu dijagnosticiranja bolesti · izradu cjelovitog plana i potporu u procesu lije enja i rehabilitacije · holisti ki i individualni pristup svakom bolesniku · timski rad specijalista više grana medicine · laku dostupnost i direktni kontakt s lije nicima i specijalistima svih specijalnosti · telefonsko informiranje i savjetovanje · brzi kontakt putem e-maila i web portala · brzo savjetovanje u kriznim zdravstvenim situacijama U inancijskom smislu kupovina paketa cijenom zna ajno umanjuje troškove svake pojedina no pla ene zdravstvene usluge, te nudi dodatne pogodnosti u smislu brzog kontakta sa savjetnikom u slu aju iznenadne zdravstvene potrebe i vo enje i stru na potpora bolesniku u procesu dijagnostike i lije enja.
Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa Ovisno o vrijednosti upla enoga paketa de inira se cjenovni limit besplatnih usluga. Na ostale usluge kupac paketa ima pravo na 30% popusta na svaku pojedinu uslugu u paketu. PAKET 290/4729 (mjese ni obrok iznosi 290,00 Kuna) · preventivni prošireni sistematski pregled 2 + preostali besplatni limit zdravstvenih usluga Poliklinike Živa do 3000 Kuna (ukupni limit 4729 Kuna) · nakon ispunjenog besplatnog limita svaki kupac paketa ima pravo na 30% popusta na ostale zdravstvene usluge poliklinike Živa
No, futuristi ki utjecaj na modu 2010. godine zaista je šarolik, pa se ove godine na pistama moglo vidjeti svega, od reinterpretacije futuristi ke mode iz
Kolizija vojnog i plemenskog stila Futuristi ka ratnica je divlja i smjela kolizija vojnog i plemenskog stila. Radi se o podvrsti futuristi kog trenda u kojoj se spajaju trendovi pradavnih civilizacija s futuristi kim štihom, i to zahvaljuju i kožnatoj odje i, metalnim oplatama i ratnim bojama. Ovaj
u okruženju u kojoj se ona nosi. Radi se o svjetovima poslije velikih kataklizma, svijetu anarhije, distopiji i evolucijskim promjenama ovje anstva.
60-ih prošlog stolje a, kao što je povišeni ovratnik i metalizirane tkanine, preko reptilskih stvorenja stvorenih u nekoj novoj ekoevoluciji, pa sve do apstraktnih futuristi kih modela koji svoje korijene pronalaze u futurizmu s po etka 20. stolje a, a koji je više bio usmjeren na razvoj tehnologije i brzine.
TEHNO ZONA
iPad u automobilu Scoshe je ameri ka kompanija iz Kalifornije koja se ve 30 godina bavi mobilnom elektronikom, njenom ugradnjom i proizvodnjom raznih dodataka. Jedan od takvih je i ovaj iKit za Subaru Imprezu STi. iPad Scoshe iKit na tržište dolazi tijekom ljeta, prvo na njihovo doma e preko bare, a nadamo se da e se pokoji primjerak zaletjeti i na stari kontinent, Europu. S obzirom na to da se radi o dodatku koji se montira desno od voza a na središnju konzolu, mnogi na prvo mjesto postavljaju pitanje sigurnosti - ho e li se voza “zaigrati” na iPadu i tako izazvati prometnu nesre u. iPad Scosche iKit najvjerojatnije e koštati 200 - 250 dolara.
stil je za žene s nepokorivim samopouzdanjem. U ovom trendu morate poštivati odre ena pravila, no isto tako otvoren je za vlastitu interpretaciju i mogu nosti. Radi se o trendu koji ne treba shvatiti previše doslovno i najbolje izgleda kada je kombinirate s nekom neutralnijom odje om, jer e u suprotnom izgledati kao kostim za maskenbal.
12
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Je li to depresija?
Etikete
Moja k erka je veoma dobra studentica. Sve ispite do sada davala je na vrijeme i ve om a uspješno. Bila je jako društvena osoba. Me utim, u zadnjih nekoliko mjeseci potpuno se promijenila u ponašanju. Povukla se u sebe, sve manje izlazi iz svoje sobe, postala je tužna. Ništa je ne veseli, malo jede, mršavi, brzo se umara i iscrpljuje. Pokušava u iti ali se ne može koncentrirati. Mislim da je u depresiji. Što mi je initi? P r em a v a š em opi s u v jerojatno se radi o depresivnom poreme aju. Prvo i najvažnije je osobu koja boluje od depresivnog poreme aja pot ic at i na tjelesnu aktivnost. Pokušajte s njom izlaziti van u šetnju u prirodu svakodnevno od 15 do 30 minuta i neka se što više izlaže suncu i istom zraku. Potrebno je da se svako jutro bavi tjelovježbom. Na taj na in povisuje se razina neurotransmitera u moz-
gu, a poznato je da oni podižu r a s p olo ž enje , interes, volju, aktivnost. Depresija ut je e na apetit, pa je stoga jako važno da se pravilno hrani. Naime pravilna ishrana može utjecati na dobro raspoloženje i energiju. Tražite od k erke da jede mnogo vo a i povr a i da ima redovite obroke. Iako nije gladna neka pokuša pojesti komad vo a ili povr a koji e joj dati dodatnu energiju. Važno je da s njom pokušavate što više razgovarati o tome što je dovelo do depresivnog poreme aja, zbog ega je tužna. Razgovor je uvijek na in da se oslobode osje aji i da se dobije razumijevanje a time e izbaciti misli i osje aje i svoju pažnju preusmjeriti na nešto pozitivno. U svakom slu aju preporu am pregled kod psihijatra jer je depresija teška duševna bolest biološkog podrijetla pa e biti potrebno u njeno lije enje uklju iti i lijekove.
Sad se pitate o emu u pisati. Pa o etiketama, nevidljivim naljepnicama koje svatko od nas nosi još od djetinjstva, a dodaju nam ih i kasnije, više ili manje zasluženo i opravdano. To su one rije i koje nam drugi govore da bi nas opisali, a kad ih oni dovoljno puta ponove i sami po nemo vjerovati da se odnose na nas. Roditelji i ljudi u bližoj okolini vole kategorizirati i uspore ivati, vole osje aj da poznaju svoje dijete, ili druge oko sebe, da znaju njihove vrline i mane. Ljudi se vole igrati psihologa u svakodnevnom životu, treba im taj osje aj da dobro razumiju kakvi su drugi ljudi i da ih mogu primjereno okititi nekom definicijom. Pa tako neki od vas imaju negdje oka enu, možda ve dugo neizgovorenu etiketu: sportaš, ljepotan, mršavko, lijen ina, zabavnjak, ljutko, crna ovca, zvijezda, rajer, zanovijetalo,... Svaki opis koji nastoji nekog definirati svojevrsna je etiketa. Veliki dio poruka i zaklju aka o nekome može utjecati na tu osobu u smislu samoispunjavaju eg proro anstva. uli ste za taj izraz koji kaže da ako nešto vjerujemo da e se dogoditi onda se i dogodi. Ako vjerujemo da je netko lijen i on po ne sam prihva ati da je takav što e se dogoditi? Mogu e je, pa ak i vjerojatno da e ta etiketa biti pokri e za nezalaganje i nemar, nerad i neuspjeh. Takav sam i ne mogu si pomo i?!! Rekli su da sam takav i znam da sam takav. Hmm. Naslušala sam se puno nesretnih pri a ljudi koji su povjerovali u lošu sliku o sebi i nazvali je nekim od tih ružnih imena. Ja sam nespretnjakovi . Ja sam glupa. Ja sam debeljuca. Ja sam ......Okrenimo plo u. Intelektualka. Dobro zvu i, ali i
to je kalup, zar ne? Meni se svi a, ali je ponekad jako tijesan i nedovoljan da me opiše, ne želim biti u kalupu. Bolje bi bilo da mi kažu da sam zabavna. Ako mi to dovoljno puta ponove možda e moji tekstovi postati duhovitiji. Ili ljepotica. To mi nipošto nemojte re i. Znate koliko lijepih žena mrzi tu etiketu? Jer je etiketa, iako se vama ini da nije. Miši avko. Glavonja. Milijuner. Zavodnik.... Dobro ili loše? U svakom slu aju nedovoljno. To nije vjerodostojan opis neke osobe. Nema takve etikete, a ni sve one zajedno to nisu. Nemogu e je to no opisati neku osobu. Pa ako vam to kaže psihologinja, emu se uop e mu ite ?! Ali, uvijek postoji taj ali...Ne možete si pomo i, znam. Svi imamo sklonost da promatramo, zaklju ujemo i predvi amo zbog (ne)sretne veli ine i razvijenosti našeg korteksa koji nam ne da mira. Pa kad ve jesmo umna bi a, bolje iskoristimo taj naš mozak. Priznajmo sebi da nam etikete pomažu koliko i odmažu. Previše pri amo o drugima. O svojoj djeci, partnerima, prijateljima, roditeljima,...i esto griješimo. Previše kategoriziramo, uspore ujemo, predvi amo, a samo ponekad smo u pravu. Ako prihvatimo stav da je svaka osoba beskraj mogu nosti, uvi amo koliko je sve te etikete koje na nju lijepimo, i lijepe i ružne, ograni avaju. uvajte se etiketa!
Piše Katarina Flajpan
BIOTERAPIJA
Reumatoidni artritis Protiv te neugodne i vrlo bolne pojave službena medicina nema zadovoljavaju i odgovor a nema ni adekvatnog lijeka. Radi se o težem obliku disbalansa organizma u kojem je narušen imunološki sustav i što je najgore okre e se protiv vlastitog organizma, ne prepoznaje svoje tijelo i u njemu stvara pravo kon uzno stanje. Svoje vlastite zglobove takav organizam ne prepoznaje, uzima ih kao strana tijela i permanentno ih napada. Rezultati takvog stanja su razli iti. Što je bolest uznapredovala to su bolovi teži, otežana je unkcija zgloba ili itave skupine zglobova koja se nalazi izvan vlastite kontrole. Posljedice takvih stanja su upale zglobova, koje pak za posljedicu ima ošte enje hrskavice te tkiva unutar i van zglobnih površina. Zapitate li bilo kojeg bolesnika s takvim tegobama, naj eš e ete uti: “Joj meni nisam dobro. Gutam na desetine raznih lijekova, godinama patim, stanje se ne poboljšava, imam osje aj da mi je sve gore, bojim se ustati iz kreveta, plašim se svakog pokreta itd.” Lijekovi kadkad pomažu ali nakon nekoliko sati stanje se ponavlja, organizam pati a pacijent trpi bolove. Mora li tomu biti tako? Naravno da ne, postoji mogu nost da se svojih tegoba riješite u samo etiri dana. Posjet dobro educiranom ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM
bioterapeutu promijenit e vam život. Vrlo jednostavnom metodom vra anja organizma u stanje balansa uklanja se bol, zaustavlja degeneracija zgloba i bitno smanjuje upala. Što se zbiva s oboljelim organizmom? Odmah, nakon vra anja organizma u stanje balansa iz stanja kon uznog disbalansa, tijelo oboljelog dolazi u stanje kratkotrajnog imunološki sustav je na trenutak blokiran. Odjednom po inje prepoznavati da je uzrokovao autoimuni poreme aj i vra a se u normalno stanje koje organizam brzo prepoznaje i odmah prihva a. Ošte ena hrskavica se vrlo brzo obnavlja i time smanjuje bol. Kompletan oporavak e možda potrajati, zavisno o duljini i vremenskom trajanju bolesti, ali je zagarantirano izlje iva. Naime, nije svejedno dali bolest traje nekoliko mjeseci ili je uzela maha kroz itav niz godina. Ipak za nekoliko dana, ili najviše nekoliko tjedana organizam e se vratiti u stanje balansa, imunitet e ponovno normalno unkcionirati i oboljeli postaje i ostaje zdrava osoba. Nemojte oklijevati, i pustiti da se bolest ukorijeni nego mi se javite na terapiju koja e vam sigurno ukloniti ovakve bolne neugodnosti. Nazovite (bez SMS-a) i dogovorite svoj tretman. Što prije reagirate to e vaš put do izlije ena biti kra i i djelotvorniji. OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9
INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)
tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644
tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr
Dobro je znati 13 39
14
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
Komentari Zvone Boban i Maj in dan U etvrtak je 13. svibnja i 20. obljetnica od prekida prvenstvene nogometne utakmice 1. nogometne lige Jugoslavije izme u NK Dinama Zagreb i FK Crvene zvezde iz Beograda. Utakmica je prekinuta nakon što su Delije, navija i beogradskog kluba iz Knina i okolice, zajedno s tadašnjom milicijom nasrnuli na Dinamove navija e na isto noj tribini maksimirskog stadiona. Nered je zapo eo skandiranjem Delija “Zagreb je Srbija”, “Ubit emo Tu mana”, te se preselio i na sam travnjak, gdje su milicajci po eli ganjati Dinamove navija e koji su pobjegli pred goropadnim Delijama i zaklon potražili uz igra e i vodstvo zagreba kog kluba. Skupina milicajaca gonila je jednog navija a, što je silno rasrdilo Dinamovog kapetana Zvonimira Bobana, koji je krenuo u obranu svojih navija a. Kada ga je jedan od milicajaca pendrekom udario, Boban mu je uzvratio sko ivši mu nogama u tijelo, ali je postao meta drugih milicajaca, od kojih su ga obranili Dinamovi navija i. Boban je postao nacionalni junak, ali ga je FSJ suspendirao i protiv njega podnio optužnicu. Po mnogima, ali i po meni, tog je trenutka zapo eo Domovinski rat iz kojeg je proizašla samostalna i slobodna Hrvatska. Nakon tih doga anja Bobanova karijera silno je napredovala te je uskoro postao najbolji Dinamov nogometaš,
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
standardni reprezentativac i ponajbolji igra talijanskog Milana. Prekosutra, u etvrtak 13. svibnja, bit e to no 20 godina kako je svijet upoznao jednoga druga ijeg nogometaša Zvonimira Bobana, borca za svoju Hrvatsku, koja se njime ponosi i dan - danas. A takvoga divnog i hrabrog ovjeka mogla je roditi i odgojiti samo hrabra i ponosna majka. Kako je u etvrtak Maj in dan, gospo a Boban može ga s posebnim ponosom i proslaviti. Poput majki svih hrvatskih branitelja i promotora naše domovine u svijetu. Želim vjerovati kako nisam pretjerao u zasluženom veli anju nogometaša (minuli broj Dario Šimi ...), ali tako je bilo u mojoj mladosti kada je nogomet zapravo bio od zabave jedino što smo u Merhatovcu imali.
Emocije su “zarazne” Vjerujem da vam je svima poznata ona “s kim si, takav si”. S ovom izrekom slažu se i najnovija istraživanja koja su pokazala da naše raspoloženje i ponašanje ovisi o raspoloženju i ponašanju ljudi koji nas okružuju. Zaista je zanimljivo kako ljudi utje u jedni na druge i kako nakon dužeg vremena zajedni kog druženja postaju sve sli niji jedni drugima. I iako nam se to možda na prvi pogled ini smiješno, kada malo bolje razmislimo, doista ima ne eg u tome. Svima nam je poznato koliko je lako “pokupiti” ne iji na in govora, poštapalice, mimiku, ali i držanje i govor tijela, kao i izraz lica. Svi smo se kroz iskustvo mogli uvjeriti koliko su emocije “zarazne”. Vjerujem da ste se svi barem jednom našli u društvu u kojem je jedna namrgo ena osoba svoje raspoloženje prenijela na druge. Ista je stvar sa smijehom i optimizmom. Postoje ljudi koji zra e veseljem i koji uspijevaju oraspoložiti sve ljude s kojima makar i kratko dolaze u kontakt. I dok jedni na nas utje u pokušajima uvjeravanja, drugi ljudi samom svojom prisutnoš u prenose svoje raspoloženje, navike, pa ak i stavove i vjerovanja. Koliko doista utje emo jedni na druge, govore nam oni trenuci u kojima nam dan može uljepšati obi an nasmiješen prolaznik, ljubazna prodava ica ili duhovit konobar.
AKOVE KI espresso by Bibi
Uf, ovi iz “Prirode” su baš opasni likovi! Da se mogu vratiti 20 godina unatrag, prvo što bih u inila jest gradnja “bajtice“ (površine kojih 50 kvadrata) na Dravi. Prvo, lokaciju bih dobila besplatno, drugo, ni na kakvu gra evinsku dozvolu ne bih morala ni pomisliti, a kamoli je ishoditi i, tre e, okruženje je milina. Eto, neki su se sjetili toga na vrijeme i bez ikakvih problema uživaju na “svojem“. Dok se kona no ne shvati da treba stati tome na kraj i povu i nekoliko pravnih poteza. Upravo to se nedavno desilo na Muri. Po uzoru na dravske bajtice, ve je bilo iskopano i sazidano temelje, me utim, nadležni iz “Prirode” - Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije baš su morali upropastiti taj savršeni naum idealnog (i ilegalnog!!!) odmora uz našu Amazonu i narediti momentalno rušenje. No, to nije ni po etak ni kraj pri e. Znate kako smo nekad znali “virnuti“ u šumu i usput natrpati punu vre u humusa za svoje lon anice? Malo se zadnjih desetak godina trend promijenio. Danas, kada je mehanizacija pod normalno, u prirodu se “virne“ s bagerom i na divlje se vadi šljunak (koji se zatim prodaje) pa se ta rupa zatrpava ku anskim sme em i prekriva zemljom. Ali i opet se pojave ovi iz “Prirode” da bi sve pokvarili. Pa nakon njih jadni bageristi više ne mogu ni spokojno stiskati ru ice na komandnoj plo i bagera jer su u strahu pred zakonom. Ma zašto
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
se sad odjednom zakon piše velikim po etnim slovom? A do sad je bio samo jadna fleka na papiru. Radili ti bageristi po ne ijem nalogu ili opkradali naš krajolik za svoje potrebe, ubudu e e dobro promisliti prije no što dirnu u intimu naše majke prirode. Šalu na stranu, upravo iz ovih primjera vidimo da se opis i obujam posla rendžera zahvaljuju i ljudskoj pokvarenosti drasti no promijenio te postao prijeko potreban. Kao što trebamo policiju na cestama, mi trebamo policiju i u prirodi. Štoviše, jer se tamo dešavaju nemjerljivo ve a i za ovje anstvo štetnija zla. Eto, na laganoj vatri kr ka se bogra . Ulovljeno je nekoliko kapitalaca, mnoštvo divljih ze eva i pokoja srna. Ljutog je okusa, ali tako je za injen za potrebe i dobrobit društva. Kuhari znaju svoj posao te e dugotrajnim kuhanjem divlje meso kona no postati mekano i jestivo. Za divlja , naime, treba vremena, procedura i puno dobre volje.
Biste li mogli živjeti sami?
Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr
Generalno gledaju i, ja sam osoba koja želi usre iti druge ljude. Volim ljudima initi usluge, što je zapravo udno jer obi no ne djelujem kao najprijateljskija osoba na svijetu. A i zapravo što sam više okružena ljudima, to mi se manje svi aju. Frustriraju me, komplicirani su i nikad ne znam što to no osje aju ili misle. A i danas se rijetko na koga možete osloniti. Vrijeme kada su mi ljudi najdraži je kad sam sama, a upravo je to pokrenulo misaone kota i e ... Zato je ovotjedna tema sljede e pitanje: ‘biste li mogli živjeti sami na pustom otoku’ ili biste se raspali i eznuli za ljudima koji vas izlu uju? No, prije nego krenemo na bitne stvari po ovoj temi, da za po etak razriješimo o ite dileme vezane za ovu hipotetsku bedasto u od pitanja. Kao prvo, vi imate sve znanje preživljavanja u divljini (pa se i najnesnalažljiviji od nas mogu igrati). Otok je pun biljaka, životinja, vode itd. (dakle, ima dovoljno svega da lagodno živite) i ondje imate izgra enu ku icu sa strujom, vodom televizorom, kompjutorom/ Internetom (osim opcije da možete chatati s drugima) i svime ostalim ega se možete sjetiti a da ne krši pravilo “nema kontakta s ljudima”. Isto tako nema ni strašnih udovišta ili dinosaurusa na otoku. Pitanje je jednostavno - biste li otišli živjeti sami samcati na otok kad biste mogli?
Mnogo ljudi odmah e re i: ne. Oni su svjesni svoje ovisnosti o drugima i znaju da ako ne mogu izdržati jedno popodne sami u ku i ne bi izdržali ni cijelu no na otoku. Jednako toliko kazalo bi ih da bi otišli. Bilo da budu druga iji od drugih ili jer su dužni tisu e kuna zbog gubitka na kladionici, re i e da se samo žele maknuti od svega i svih. Ali ni ve ina ovih ljudi ne bi “uspjela” na otoku ... Brinuti morate samo za one koji ne bi rekli ništa nakon što ih to pitate. Oni koji bi se zamislili i zagledali u daljinu kontempliraju i o mogu nostima ovakvog života. To su ljudi koji to stvarno razmišljaju o tome, i koji e o tome razmišljati još nekoliko dana. Nije lako staviti se u situaciju u kojoj okre ete le a svim ljudima. Ljudi su vjerojatno najnesretnija, najiskorištavanija i najugnjetavanija bi a na ovom planetu ... I svi smo nekako ovisni jedni o drugima ... Pa biste li Vi otišli živjeti na pusti otok? Javite mi, može? Jer, ako vi idete, onda ja ne mogu.
Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr
POGLED ISPOD OBRVA
Ništa nije nemogu e, nemogu e je ništa!
Svaka interakcija utje e na nas, svaka nas interakcija mijenja. Kvalitetan odnos s nekim rezultira kvalitetnom, pozitivnom promjenom koju na neki na in izazivamo jedni kod drugih. Nerijetko nas naše najdublje veze i odnosi oblikuju. I složila bih se s Danielom Golemanom, autorom proslavljenog svjetskog bestselera “Emocionalna inteligencija”, koji je napisao “dobri odnosi imaju blagotvoran u inak na naše zdravlje, dok oni loši mogu djelovati kao otrov koji nam polako truje tijelo”. Nitko od nas nije “otok”, svi živimo u interakciji s drugima, ime neizbježno utje emo jedni na druge. I htjeli mi to priznati ili ne, svi smo na neki na in, svjesno ili nesvjesno, podložni utjecaju drugih. Stoga je najbolje okružiti se ljudima koji nam najbolje i najviše odgovaraju, jer, na kraju krajeva, ne sugerira li nam upravo to izreka s po etka?
Postoji li realan svijet? Sigurna sam da ima milijun tuma enja rije i realnost, da bi iz odgovora na pitanje što je realno mogao nastati filozo ski traktat od recimo 36 svezaka (barem), ali kad smo ve kod filozofije, rje nik kaže da realnost u užem smislu obuhva a sve objekte iskustva, a u širem smislu zna i sve ono što postoji ili može postojati. Da pojednostavnim; realnost je za nas još uvijek velika nepoznanica. Ovisi koga i kada pitate! Tko odre uje što je (realno) mogu e, a što nemogu e? Bila mi je divna jedna reklama: „Nemogu e je samo velika rije koju koriste mali ljudi da bi lakše živjeli u svijetu koji im je dan umjesto da potraže snagu da bi ga promijenili. Nemogu e nije injenica. To je mišljenje. Nemogu e nije izjava. To je izazov. Nemogu e je mogu nost. Nemogu e je privremeno. Nemogu e je ništa.“ Ljudi esto izgovaraju re enicu „Sve je mogu e“. Za-
nimljivo je da e u istoj re enici spomenuti rije kriza, recesija, razvod, preljub. Kao da je nekako sve loše mogu e, a ono lijepo i plemenito i ne baš. Kaže mudrac: „Ako vjeruješ da nešto ne možeš u initi ili ako vjeruješ da možešu oba si slu aja u pravu!“ Da, ono u što vjerujemo do i e nas glave ili e nas vinuti u visine. Jeste li se ikad pitali što uspješni ljudi imaju zajedni ko? Naj eš e nemaju(!) neke „teške“ škole, obavljaju samo ono što je važno i okusiraju se na rješenje; ne na problem! Ideja, vizija i upornost ine nemogu e- mogu im. Uvijek postoje ljudi koji e tvrditi suprotno. Ali, tako je bilo uvijek. Spomenut u neke primjere koji su danas smiješni. Direktor Patentnog ureda SADa 1899.g. ustvrdio je: „Sve što je bilo mogu e izumjeti, do sada je ve izumljeno!“ Jao, jao, šteta što nije tu da vidi u kakvom svijetu mi danas živimo! Ili, Robert Millikan 1923.g. (dobitnik Nobelove nagrade) izjavio glupost i ostao živ: „Nema nikakve šanse da e ovjek ikada mo i
koristiti snagu atoma.“ Moram li podsje ati koliko ljudi nije ostalo živo zbog atomske bombe, i to ne mnogo kasnije?! Gledate sigurno Warner Bros. filmove, a poštovani gospodin Harry M. Warner 1927.g. izjavljuje: „Tko bi želio uti glumca kako govori?“ Ja, na primjer!! Idemo još? Grover Cleveland (22. i 24. predsjednik SAD-a) 1905.g. kaže ovako: „Razumne i odgovorne žene ne žele glasovati!“ Molim?! Danas bi za to dobio i batina od neke (ne) razumne i (ne)odgovorne, haha! Lord Kelvin, predsjednik Royal Societyja (britanske nacionalne akademije znanosti) tamo neke kaže: „Nemogu e je da postoje mašine za letenje koje su teže od zraka!“ Ma je li?! Isto tako, znate li da p ela i bumbar po svim zakonima aerodinamike „ne mogu“ letjeti? Super mi je šala koja kaže da oni lete jer njih nije briga za naše zakone fizike! A još bolja; „Da, oni lete jer im nitko (kao nama ljudima) nije rekao da to ne mogu!“ Predobro. Ljudsko mišljenje je mo na stvar, bez obzira što mislite- dobro ili loše, mogu e ili nemogu-
Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com
e. Taman prije nego je otkrio žarulju T. A. Edison bio je opomenut od svog pomo nika: „Znate li da smo ve devetsto puta pogriješili?“ Edison je odgovorio: „Ne, ne, ne, samo smo pronašli devet stotina na ina koji ne unkcioniraju.“ Svaki put kad pomislite da nešto ne možete, molim Vas, ugasite svjetlo i razmislite što bi bilo da je to Edison pomislio?! Tko zna koje e sve naše izjave biti šala u budu nosti? Sigurna sam, ako Vas i nakon svega ovoga pere dvojba, da ete na i koji argument poput; „Pa je, a je li mogu e, po tome, letjeti na metli?!“ Ha,ha, izazivam Vas: recite vi meni!
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr
Dobro je znati 15 41
16
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. 30.4.2010. Proizvo a
koli ina
udio, %
1
Opel
1630
13,46%
2
Volkswagen
1439
11,89%
3
Chevrolet
1049
8,67%
1026 870 713 708 619 541 411 389 343 307 292 260 260 250 220 212 175 110 51 40 33 24 21 21 19 15 14 44 12106
8,48% 7,19% 5,89% 5,85% 5,11% 4,47% 3,40% 3,21% 2,83% 2,54% 2,41% 2,15% 2,15% 2,07% 1,82% 1,75% 1,45% 0,91% 0,42% 0,33% 0,27% 0,20% 0,17% 0,17% 0,16% 0,12% 0,12% 0,36% 100%
4 Renault 5 Peugeot 6 Hyundai 7 Škoda 8 Citroen 9 Ford 10 Mazda 11 Suzuki 12 Toyota 13 Dacia 14 Fiat 15 BMW 16 Kia 17 Seat 18 Audi 19 Nissan 20 Honda 21 Mercedes 22 Volvo 23 Smart 24 Lada 25 Lancia 26 Alfa Romeo 27 Saab 28 Subaru 29 Jeep 30 Mini 31 Ostali UKUPNO
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Izvor: Promocija Plus
AMC Me imurje akovec, Športska 8,
tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr
Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS VW Passat 2.0 TDI Highline, 2007., sme a met., climatronic, ESP, alu felge, tempomat, grijana kožna sjedala, maglenke Cijene goriva u RH Eurosuper 95
8,42
Eurosuper 95 BS
8,52
Super plus 98
8,52
Super 100 BS
8,57
8,96
Eurodizel
7,96
7,96
Eurodizel BS
8,04
8,04
LPG auto plin
4,45
4,45
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 7. svibnja 2010.
START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1.Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 2.Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 3.Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 4.Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema 5.Mazda 323 F 2.0 DITD, 2001.g., full oprema 6.Mazda 3 Sp. CD110 TE, 2004.g., full oprema 7.Mazda MX-3 1.6i 16V, 1998.g., full oprema 8.Mazda B2500 TD DK 4x4 TE, 2005.g., full oprema 9.Fordi Fiesta 1.3i Budget, 2002.g., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69
Besplatan proljetni servis za sve vlasnike Volva Volvo je i ove godine pokrenuo svoju tradicionalnu proljetnu servisnu akciju, ovoga puta pod nazivom „Proljetne radosti s vašim Volvom“. Voza ima se nudi besplatan servisni pregled vozila u 20 to aka. Trenutak nije mogao biti bolji budu i da je prolje e pravo vrijeme da se s automobila uklone svi neželjeni tragovi zime i provjeri njegovo op e stanje. Zimski uvjeti vožnje mogu ostaviti nepovoljne posljedice na kapacitet akumulatora, lak i dijelove podvozja, ovjes kojeg su optere ivali izazovi „kvrgave“ zimske vožnje, istrošeni grija i na dizelskim motorima i štošta još. Uz besplatan pregled vozila u servisnu ponudu uklju en je i popust od 15% na cjelokupnu ponudu Volvo dodatne opreme. Tako izme u ostalog Volvo nudi elegantne krovne nosa e i krovnu kutiju Sport Time, koja e dobro poslužiti za prijevoz prtljage i tereta ukoliko se odlu ite na obiteljsku ekspediciju u prirodu ili proljetni odmor. Prijenosni navigacijski ure aj Garmin odli an je izbor za snalaženje na novom terenu jer dolazi s detaljnim mapama Europe. A ionako vrhunsku razinu Volvo sigurnosti mogu dodatno unaprijediti sigurnosne sjedalice za najmla e: podesive sjedalice s ISOFIX trakama okrenute u smjeru vožnje ili u suprotnom od nje. Više detalja o proljetnoj Volvo servisnoj akciji mogu e je doznati na www.volvocars.hr
Nina Badri odabrala i personalizirala svoj Citroën DS3 Nakon Citroën C-Crossera, koji je Nini Badri uru en prošle godine, Nina i tvrtka Citroën Hrvatska d.o.o. nastavljaju zajedni ku avanturu, ali ovaj put s novim modelom, Citroën DS3. O prvom modelu DS linije se ve puno piše jer je svojim dinami nim linijama i zavodljivim stilom odlu no pristupio hrvatskom tržištu 1. travnja ove godine. Kako bi se kvalitetno pripremila za ljetne nastupe i predstoje e aktivnosti, Nina je po etkom svibnja 2010. obišla prodajni salon Citroën Savska, te odabrala i naru ila DS3 koji najviše odgovara njenom karakteru i ukusu. Prilikom odabira, Nini su ponu ene bezgrani ne mogu nosti personalizacije: 38 boja karoserije i krova, 12 modela jednobojnih ili dvobojnih 16’’ ili 17’’ naplataka te paleta ukrasnih paketa koji omogu uju
personalizaciju ku išta retrovizora, ru ice mjenja a i otvora za zrak. Nina je svoj DS3 odabrala u crvenoj Aden boji s bijelim Opale krovom i naplatcima od lagane legure 17’’ Bellone u sjajno bijeloj boji. U ovoj izvedbi dolazi i jedno zanimljivo stilsko
rješenje: središnji dio kota a je u boji karoserije. Od mogu e tri razine opreme (Chic, So Chic i Sport Chic), Nina je odabrala Sport Chic izvedbu koja u serijskoj opremi sadrži sportska sjedala, 6 zra nih jastuka, dodatne prednje i stražnje tepihe,
osvježiva prostora, automatski klima ure aj, sportski spojler, LED dnevna svjetla, audio ure aj Hifi Light, USB Box i Bluetooth opremu. Nude i modernu viziju užitka u vožnji, DS3 je dostupan u 3 motorizacije, VTi 95 i 120 KS i THP 150 KS. Ninin izbor pao je na temperamentni THP 150 koji jam i vrhunske per ormanse i jedinstven osje aj u vožnji uz potpunu bezbrižnost. Od ponu enih presvlaka za sjedala, od kojih je nekoliko od kože, Nina se odlu ila za Paket Select Kožu Mistral koji sadrži sportska sjedala od per orirane kože u crnoj boji, sjedalo suvoza a podesivo po visini, grijanje prednjih sjedala, ru icu mjenja a i ru nu ko nicu od kože. DS3 je dragocjen jer je jedinstven. Vanjski izgled u potpunosti osvaja, a na svoj DS3, Nina je još odlu ila dodati vanjske kromirane retrovizore.
EKO KUTAK
Ford i Azure Dynamics sura uju na vozilu Transit Connect Electric za Europu Tvrtke Ford Motor Company i Azure Dynamics Corporation objavile su potpisivanje sporazuma o isporuci elektri ne ina ice uspješnog Ford Transit Connecta europskim kupcima krajem ljeta 2011. godine. Azure e ugraditi svoju bateriju Force Drive™ u Transit Connect u Europi kako bi se potaknula prodaja elektri nih modela s bez emisije ispušnih plinova na pojedinim tržištima. Ford Transit Connect prvi puta je predstavljen u Europi 2002.godine, a oblikovan je i konstruiran kako bi zadovoljio jedinstvene potrebe manjih poslova koji žele istu razinu izdržljivosti, unkcionalnosti i snage koji su karakteristi ni za ve e predstavnike Ford Transita. Upravo te odlike dovele su do me unarodne nagrade ‘International Van o the Year’ 2003. U okviru globalne Fordove inicijative ONE Ford, Transit Connect uveden je na ameri ko i kanadsko tržište 2009.godine i osvojio nagradu ‘2010 North American Truck o the Year’ - na sjevernoameri kom me unarodnom salona automobila u Detroitu - 2010 North American International Auto Show in Detroit.
U Sjevernoj Americi, Azure razvija tehnologiju hibridnih elektri nih i elektri nih pogona za autobuse naimijenjene trans erima i komercijalne kamione kao što su Balance™ Hybrid Electric, koji se temelji na Ford E-450 ‘cutaway and strip’ šasiji za srednji gospodarski segment vozila. Azure sa sjedištem u Michiganu zapo eo je raditi na zajedni kom sporazumu kako bi se isporu ila baterija za Transit Connect u SAD-u i Kanadi u listopadu 2009.godine, a proširenje te suradnje za Europu je logi an korak kojim e Azure po prvi puta raditi u ovoj regiji. Ford Transit Connect oblikovan je na globalnoj plat ormi i pruža jedinstvenu kombinaciju vozne dinamike putni kog automobila, zna ajan kapacitet prijevoza tereta, jednostavan pristup vozilu, nisku nabavnu cijenu i niske operativne troškove. Ve je dokazao svoj uspjeh i idealan je izbor za elektrifikaciju. Korisnici dostavnih vozila esto voze predvidive, kratke relacije s estim stajanjima i u napetom gradskom i prigradskom okruženju što rezultira negativno na potrošnju goriva motora s unutrašnjim izgaranjem – ali modelu Transit Connect Electric daje dodatnu ekonomsku prednost u prenapu enim gradskim
središtima. Osim toga, korisnici komercijalnih vozila vra aju se u sjedište na kraju voznog ciklusa što je savršeno za punjenje tijekom no i. Transit Connect Electric ponudit e vlasnicima flota u Europi priliku da eliminiraju upotrebu dizelskog ili benzinskog goriva u njihovim malim dostavnim vozilima i na taj na in snize svoje operativne troškove. Posve napunjeno vozilo e imati raspon do 130 km i bez emisije ispušnih plinova. Mo i e se napuniti pomo u standardnog europskog 220/240-voltnog priklju ka tijekom 6 do 8 sati. ‘Jedrilice’, tj. vozila bez pogonskog agregata, otpremat e se iz tvornice Ford Otosan u Kocaeliju u Turskoj, izravno do europskog proizvodnog pogona ugovornog partnera Azure na kona no sklapanje. Tako
dovršeni Transit Connect Electric prodavat e Azure koji e razviti posebnu mrežu trgovaca dok e popravke pod Fordovom garancijom raditi Fordovi trgovci. Ponuda e obuhva ati modele s volanom i na lijevoj i na desnoj strani. Detalji o dostupnosti na tržištu i cijenama obznanit e se neposredno prije predstavljanja. Azure’s Force Drive™ komponente ve su prije uspješno primjenjene u više od 40 integracija i imaju više od 25 milijuna milja iskustva na cestama. Europski Transit Connect Electric nosit e i Fordov oval i Azurov Force Drive logo kao i njegov ameri ki ro ak. Na salonu automobila u Genevi 2010, tvrtka Ford Motor Company potvrdila je da e se njezin globalni plan za elektri na vozila proširiti na
Europu s pet potpuno elektri nih ili hibridnih vozila u C i CD segmentu te lakim komercijalnim vozilima koji e do i do europskih kupaca do 2013. godine. Preciznije re eno, Ford je najavio za Europu slijede e: dva elektri na vozila na bateriju bez emisije ispušnih plinova: lako komercijalno vozilo Transit Connect Electric 2011 nakon kojeg e uslijediti Ford Focus Electric 2012, dva nova benzinska hibridna vozila predstavit e se 2013., plug-in hibridno elektri no vozilo tako er e se predstaviti 2013. Fordova globalna strategija elektrifikacije ostvarit e niz elektri nih vozila za razna tržišta i u skladu sa sveukupnom vizijom tvrtke ponuditi najširi mogu i izbor tehnoloških rješenja – umjesto jednog vozila ili tehnologije – kako bi se smanjila potrošnja goriva i emsije CO2 za kupce širom svijeta. Kako se Fordova vizija globalnog proizvoda ubrzava da bi sva vozila globalnih segmenata postala zajedni ka Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, u inkovitost koja proizlazi iz toga e omogu iti da se razviju transportna rješenja pogodna okolišu na bazi hibridnih elektri nih, plug-in hibridnih te potpuno elektri nih vozila.
11. svibnja 2010.
17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Katar i Volkswagen dogovaraju intenzivniju suradnju Emirat Katar, Volkswagen koncern, Porsche Automobil Holding SE te pokrajina Nidersachsen žele intenzivirati svoju suradnju osobito na podru ju istraživanja, razvoja i školovanja. Ovo je dogovoreno u sklopu posjete Kataru u kojoj je princ i zamjenik emira Katara, S.H. šeik Tamim bin Hamad bin Khali a Al Thani primio delegaciju koja se sastojala od lanova nadzornog vije a i upravnog odbora Volkswagen AG-a i Porsche Automobil Holdinga SE te pokrajine Niedersachsen. Me u posjetiteljima su izme u ostalih bili pro . dr. Ferdinand K. Piech, dr. Wol gang Porsche, pro . dr. Martin Winterkorn i predsjednik vlade Christian Wul . Delegaciju je pratio
njema ki veleposlanik dr. Dirk Baumgartner. Govorilo se izme u ostalog o mogu oj suradnji istraživanja na podru ju novih
tvoriva, dobivanja i skladištenja energije, optimiranja goriva za motore te srednjoro no o mogu nosti osnivanja pokusnog labora-
Volkswagen koncern e u teku oj godini u cijelom svijetu uposliti oko 6.000 apsolvenata i nau nika
Objavljen raspored za Volvo Ocean Race 2011-2012. Volvo je službeno objavio raspored i datume za novo izdanje nauti ke utrke Volvo Ocean Race 2011-2012. Ovo izdanje utrke donosi novi ormat i program, starta u španjolskom Alicanteu, a završava u irskom Galwayu. Po prvi puta Volvo Ocean Race završit e lu kom utrkom u Galwayu, u Irskoj. Kultni Azori u Atlantiku, otoci Fernando de Noronha uz brazilsku obalu i Fastner Rock, najjužnija to ka Irske obale, neke su od lokacija koje e posjetiti sljede i Volvo Ocean Race. Novi raspored utrka podrazumijeva i vikende prepune akcije u gradovima doma inima.
Vikend doga anje u pojedinoj luci zapo et e Pro-Am utrkom, koja se ne boduje, ali prikazuje punu snagu i glamur utrke. Drugi dan je rezerviran za dvije lu ke utrke koje se boduju. Kratke dionice i utrkivanje u blizini plaža i manjih luka omogu it e gledateljima dodatno uzvu enje. Finale vikenda biz e obilježeno startom sljede e dionice VOR utrke, na kojem e se natjecatelji oprostiti od
torija za materijale koji se koriste u konstrukciji vozila. Povrh toga svi sudionici su zainteresirani za suradnju sa zakladom Katara na podru ju školovanja i proširenja studijskih programa na sveu ilištu u Kataru i AutoUni-ju u Wol sburgu. Prijam prire en od strane princa Katara zaokružen je sastankom deseto lane delegacije s premijerom Katara, šeikom Hamad bin Jassim bin Jabor Al Thani. I tom prilikom su svi sudionici naglasili da žele izgraditi dugoro no strateško partnerstvo na raznim podru jima. Quatar Holding LLC je pored pokrajine Niedersachsen i Porschea SE veliki dioni ar Volkswagen AG-a. Radi se o dosad najve oj pojedina noj investiciji Emirata.
grada doma ina i po eti utrku do sljede e destinacije. Volvo Ocean Race zapo inje u španjolskom Alicanteu, a završava u irskom Galwayu, gdje e se uz to održati i lu ka utrka kao mogu nost skupljanja dodatnih bodova. Volvo Ocean Race posjetit e osam gradova na pet kontinenata i pro i kroz etiri oceana u devet mjeseci, te tako prije i više od 39.270 nauti kih milja.
Volkswagen koncern e u ovoj godini u cijelom svijetu uposliti oko 3.000 apsolvenata, od toga tre inu u Njema koj. Osim toga e u teku oj godini 2.900 mladih ljudi zapo eti svoju izobrazbu u Koncernu. Ukupni broj nau nika po prvi put e u ovoj godini biti iznad 10.000. Koncern e zadržati visoki nivo iz prethodne godine u kojoj je uposleno 3.260 apsolvenata, a izobrazbu je zapo elo 2.820 nau nika.
Ford je proizveo šest milijuna Fiesti u Kölnu Ford Fiesta, najprodavaniji automobil u Europi u prvom kvartalu 2010., postavio je danas u Fordovoj tvornici u Kölnu novi rekord. 6-milijunta Fiesta proizvedena u Njema koj je ina ica s 3 vrata u Vision Blue boji, sa Sport paketom opreme i 1.6 Ti-VCT benzinskim motorom (120 KS) te je namijenjena kupcu iz Njema ke. Izašla je iz proizvodnje 31 godinu nakon što je proizvedena prva i to ovdje u listopadu 1979. godine. Do danas, sedam generacija Ford Fieste proizvedeno je u Koelnu, a 1989. postrojenje u Niehlu postalo je “vode a tvornica” za proizvodnju Fieste u Europi. Otkad je zapo ela proizvodnja Fieste u Europi 1976.godine, uvijek popularan auto prodan je u više od 13 milijuna jedinica i proizvodi se u etiri Fordove europske tvornice uklju uju i Koeln. Prvi automobil je proizveden u Valenciji, u Španjol-
Šavora d.o.o.
skoj 1976. gdje se – kao i u slu aju tvornice u Niehlu – nastavlja proizvoditi i najnovija generacija Ford Fieste. Od 1976. do 2002. godine, Fiesta se tako er proizvodi u Fordovoj tvornici u Dagenhamu u UKu, u Saarlouisu u Njema koj izme u 1976 i 1980.godine. Oko 4.300 djelatnika trenuta no proizvodi 1.885 modela Fiesti i Fusiona dnevno u fleksibilnom sustavu od tri smjene u Niehlu. 2009. godine, tvornica je proizvodila ukupno 406.200 automobila – 350.500 Fiesti i 55.700 Fusiona. Oko 80% ukupne proizvodnje namijenjeno je izvozu. Proizvodnja najnovije generacije Fieste u Niehlu zapo ela je u kolovozu 2008.godine. Samo 18 mjeseci nakon debija, više od 750.000 kupaca širom svijeta kupilo je novi Fiestu, a više od 670.000 prodanih je u Europi.
ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila
Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8
Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679
POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca
Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr
RABLJENA VOZILA
OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava
SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna
TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA
18
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Predstavljena nova usluga AMC Asistencija U Zagrebu je proteklog tjedna predstavljena nova cjelovita usluga tvrtke Auto Management Centar (AMC) koja e nadopuniti široku ponudu usluga za voza e i približiti tvrtku kona nom strateškom cilju, a to je stvaranje nacionalno prepoznatljivog i visokokvalitetnog autokluba. Nova usluga AMC Asistencija povezuje itav niz usluga namijenjenih voza ima u jednu jedinstvenu cjelinu i tako stvara novu vrijednost za klijente. Primarno podru je koje pokriva AMC Asistencija je pružanje tehni ke pomo i na cesti i moru, organizacija prijevoza pokretnih i nepokretnih vozila u kvaru te vozila ošte enih u prometnim nezgodama na podru ju Hrvatske, ali i cijele Europe. Cilj AMC profesionalaca jest pružiti kompletnu podršku s jednog mjesta svim voza ima, ali i ostalim sudionicima u prometu pružaju i pomo na cesti, ali i dodatne usluge kao što su: izvještavanje o stanju u prometu, organizacija alternativnog prijevoza, organizacija smještaja, organizacija prijevoza ozlije enih osoba te savjetovanje uz posebno zanimljiv program ušteda za sve lanove u suradnji s mnogobrojnim partnerima iz razli itih grana industrije kao što su edukacija, osiguranje, turizam,
optike, knjige, školski pribor, autoindustrija i ostali. AMC Asistencija posjeduje i vlastiti call centar koji je putem besplatnog broja 0800 1818 dostupan svima 24 sata dnevno 365 dana u godini. Osnova poslovanja temelji se na pružanju usluga za lanove (vlastiti lanski sustav pogodnosti), usluga za «nepoznatog naru itelja» (sve one koji nisu lanovi), kao i pružanje usluga za sve one partnere u RH i inozemstvu koji imaju potrebe u ovom segmentu (banke, leasing društva, osiguravaju a društva, inozemni autoklubovi, inozemne agencije za pružanje tehni ke pomo i i sl.) lanstvo u klubu AMC Asistencija namijenjeno je vlasnicima svih motornih vozila bez obzira na marku ili starost vozila, a regulira se kroz 3 vrste lanarina
(Basic, Classic, Exclusive) i kre u se u rasponu od 200 kn do 2.000 kn godišnje ili kroz lanarinu za pomo na moru namijenjenu svim vlasnicima plovila, SEA Help, u rasponu od 876 kn do 2.555kn godišnje, ovisno o veli ini plovila. lanstvo je mogu e ostvariti putem pristupnice u svim poslovnicama Croatia Osiguranja, online putem na www.asistencija. hr ili putem prepaid bonova koje je mogu e kupiti u svim Konzum i INA trgovinama te u svim AutoZubak i AMC poslovnicama. Povodom predstavljanja usluge okupljenim novinarima, Potpredsjednik Uprave AMC-a Ivan Zubak je izjavio: «Ve do kraja ove godine planiramo u laniti više od 60.000 osoba, a razlog za takav optimizam vidim u inovativnim prodajnim kanalima, izvrsnosti usluge koju pružamo i mladom, ali iskusnom te prije svega, ambicioznom timu koji stoji iza projekta.» Misija profesionalnog tima AMC Asistencije je kontinuirano razvijati i nuditi svojim lanovima inovativne usluge koje e unaprijediti standard i kvalitetu, ne samo u prometnom i sigurnosnom smislu, ve i u cjelokupnom življenju.
11. svibnja 2010.
11. svibnja 2010. WRC poredak nakon 5 od 13 Rally-a
Rezulta Rally New w Zela ZZeland, elaand nd, d,, d 7.-9. svibnja 2010.
MotoGP poredak nakon 2 od 18 utrka
MotoGP poredak za VN Španjolske, njolsk njo lsk skke, e, Jerez de la Frontera, 2. svibnja jaa 201 22010. 10. 0.
1.
Jari - Ma Latvala
25
2.
Sebas en Ogier
18
3.
Sebas en Loeb
15
4.
Mikko Hirvonen
12
5.
Dani Sordo
10
6.
Ma hew Wilson
8
7.
Henning Solberg
6
8.
Jari Ketomaa
4
9.
Federico Villagra
2
10. Xavi Pons
1
Poredak voza a:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
Jorge LORENZO Dani PEDROSA Valen no ROSSI Nicky HAYDEN Casey STONER Andrea DOVIZIOSO Mika KALLIO Marco MELANDRI Randy DE PUNIET Alvaro BATISTUTA Marco SIMONCELLI Colin EDWARDS Hector BARBERA Hiroshi AOYAMA Aleix ESPARGARO
25 20 16 13 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
1.
Sebas en Loeb
108
2.
Jari - Ma Latvala
72
3.
Mikko Hirvonen
64
4.
Sebas en Ogier
63
5.
Pe er Solberg
53
6.
Dani Sordo
34
7.
Ma hew Wilson
30
8.
Henning Solberg
24
9.
Federico Villagra
22
6.
Randy DE PUNIET
17
14
7.
Colin EDWARDS
12
8.
Casey STONER
11
9.
Ben SPIES
10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.
Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team
19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
156 151 75 74 32
Sljede i de Slijede irally: rally:Vodafone Rally of Rally Turkey, Portugal, 28.-30. svibnja 2010. 16.–18. travnja 2010.
Poredak voza a:
F1 poredak nakon 5 od 19 utrka
F1 poredak VN Španjolske, olske ol ske,, 2010. 10. Catalunya, 9. svibnja 20 1.
Mark Webber
25
2.
Fernando Alonso
18
3.
Sebas an Ve el
15
4.
Michalel Schumacher
12
5.
Jenson Bu on
10
6.
Felipe Massa
8
7.
Adrian Su l
6
8.
Robert Kubica
4
9.
Rubens Barrichello
2
10. Jaime Alguersuari
1
Poredak voza a: 1.
Jenson Bu on
70
2.
Fernando Alonso
67 60
3.
Sebas an Ve el
4.
Mark Webber
53
5.
Nico Rosberg
50
1.
Jorge LORENZO
45
6.
Lewis Hamilton
49
2.
Valen no ROSSI
41
7.
Felipe Massa
49
3.
Dani PEDROSA
29
8.
Robert Kubica
44
4.
Andrea DOVIZIOSO
26
9.
Michalel Schumacher
22
5.
Nicky HAYDEN
26
10. Marco MELANDRI
2.
Yamaha Honda
16
Poredak konstruktora: ra: a: 1.
McLaren-Mercedes
2.
Ferrari
116
3.
RBR-Renault
113
11
4.
Mercedes Benz GP
72
11
5.
Renault
50
119
6.
Force India-Mercedes
24
7.
Williams-Cosworth
8
50
8.
STR-Ferrari
36
9.
BMW Sauber-Ferrari
10. Lotus-Cosworth
0
11. HRT-Cosworth
0
12. Virgin-Cosworth
0
Poredak proizvo a a: a: 1.
10. Adrian Su l
3.
Duca
26
4.
Suzuki
13
Sljede a utrka: Francuske, Slijede a utrka:VN VN Japana, Le Mans, 23. svibnja 25. travnja 2010.2010.
Sljede a utrka: VN Monaca, Monte Carlo, 16. svibnja 2010.
3 0
PORIN 2010. - cijeli tjedan bogati program doga anja u Biogradu na moru
I Me imurci u borbi za prestižni kipi
Bojan Jambroši i Teta Liza me u nominiranima I Me imurci kao rijetko kada imaju više svojih aduta za nagrade. U kategoriji novog izvo a a godine u konkurenciji s Martinom Vrbos
Ivan Goran Kova i i izvo a ica Janja, skladbom “Ljepo nam je vu jeseni” Teta Liza i Ton ek pokušat e osvojiti titulu najbolje folklorne pjesme, dok su sa skladbom “Meni mama tak velje” nominirani zajedno sa 100 Tamburaša i Najboljim hrvatskim tamburašima u kategoriji “Najbolja izvedba folklorne glazbe”.
Josipa Lisac i Gabi Novak najviše nominacija U kategoriji novog izvo a a godine nominiran je Bojan Jamboši i grupom Valungari nominiran je naš slavuj Bojan Jamboši , poznat kao pobjednik prve sezone showa “Hrvatska traži zvijezdu”. Me u nominiranim Me imurcima našla se i svima dobro poznata Teta Liza. Osim
Tko e se radovati u Biogradu na moru?
Elizabeta Toplek - Teta Liza i Antun Horvat - Ton ek nominirani su u tri kategorije u kategoriji “Najbolji album folklorne glazbe”, izvo a i Elizabeta Toplek - Teta Liza i Antun Horvat - Ton ek nominirani su i u kategorijama “Najbolja folklorna pjesma” i “Najbolja izvedba folklorne glazbe”. Albumom pod nazivom “Teta Liza i Ton ek” našli su se u konkurenciji s kvartetom Gubec i izvo a icom Janjom. Me u konkurencijom koju ine folklorni ansambl
NOVA ROCK FESTIVAL 2010.
Jedan od najuzbudljivijih europskih festivala
Ljeto donosi pregršt vrhunskih glazbenih festivala ne samo u Hrvatskoj, ve i u okruženju. Prvi je na rasporedu još kad i ljeto ne e zapo eti službeno, od 11. do 13. lipnja u austrijskom Nickelsdorfu koji u tri dana donosi jedan od najuz-
Josipa Lisac (zahvaljuju i albumu ‘Živim po svom’) i Gabi Novak (zahvaljuju i nastupu na prošlogodišnjoj Jazzareli i live albumu ‘Gabi Novak In Concert – Jazzarela ZKM 2009.’) imaju najve i broj nominacija za ovogodišnji Porin 2010. Ina e, me u najve im gubitnicima ovogodišnjeg Porina za ostvarenja iz prošle godine jesu Oliver Dragojevi i Gusta i koji nisu zaradili ni jednu nominaciju, a Kawasaki 3P samo u kategoriji za alternativni rock album godine. Pomalo udne odluke glasa kog tijela, kako za one s najviše nominacija, tako i za one koji su ostali bez nominacija.
budljivijih europskih rock festivala - Nova Rock Festival 2010. Svaki dan na stageu e se izmjenjivati dvadesetak izvo a a, s headlinersima koji naravno najviše privla e pozornost posjetitelja. Tako e prvi dan u petak 11. lipnja glavna glazbena atrakcija festivala biti Rammstein, u subotu 12. lipnja to e biti Green Day, a posljednji dan, u nedjelju 13. lipnja, najviše pozornosti privla i nastup The Prodigyja. Dodatne informacije o ulaznicama, kampiranju i svemu ostalom možete prona i na web stranici: www.novarock.at.
Kao i uvijek, najve u pozornost izazivaju “najbitnije kategorije”. Tako su kategoriji za album godine nominacije zaradili Neno Belan za album ‘Tvornica snova’, Nola za povratni ki album ‘Iznad oblaka’ i Josipa Lisac za album ‘Živim po svom’. Nominaciju za pjesmu godine tako er je zaslužila Josipa za naslovnu pjesmu ‘Živim po svom’, uz Nolu koja je pjevala ‘Iznad oblaka’ i Tamaru Obrovac s pjesmom ‘Ne u više jazz kantati’ s istoimenog albuma. Dobro je prošla i Natali Dizdar s ak etiri nominacije. Nije potrebno napominjati da je bilo barem deset ozbiljnijih kandidata za pjesmu godine. Ni me u novim izvo a ima godine nisu se našli ni One Piece Puzzle, ni Diskurz, ni Luka Belani ni Pink studio ni Kandžija, ve medijski eksponirani Bojan Jambroši i Valungari te Martina Vrbos. I kategorija za najbolji album zabavne glazbe
priredila je iznena enje jer su se u njoj našli Tedi Spalato s albumom ‘Kadenca’, Kemal Monteno s albumom ‘Samo malo ljubavi’ i Meri Cetini s albumom ‘Virno srce/ Pjesme Dalmacije i otoka Kor ule’. Najbolji pop album opet je rezultat ponajprije dobrog PR-a, pa su nominirani Tony Cetinski s albumom ‘Live In Arena – Furia Tour 09’, Marko Tolja s albumom ‘Vrijeme briše istinu’ i Josipa Lisac s albumom ‘Živim po svom’, dok su u kategoriji za najbolji rock album nominirani Urban & 4 s albumom ‘Hello!’, Neno Belan s ‘Tvornicom snova’ i Nola s albumom ‘Iznad oblaka’. Ostale nominacije možete prona i na službenim stranicama Porina.
“Svježa krv” u organizacijskom odboru Svakako valja napomenuti da je ulaskom “svježe krvi” u organizacijski odbor Porina (Pavao Podolski, Siniša Bizovi , Krešo Borani , Goran Kulenovi …) ve na samom proglašenju nominacija primije en svjež vjetar i pozitivne vibracije koje su toliko nedostajale Porinu posljednjih nekoliko godina. Dokaz da je ekipa u kojem ima dosta osoba koje su nekad zapo ele hvale vrijedan projekt “Crnog ma ka” donijela novi pristup u organizaciji Porina vidljivo je na svakom koraku uo i njezinog održavanja, od osvježenja u zamisli realizacije same priredbe do popratnih doga anja u Biogradu na moru. Ostaje nam stoga nada da e i sama sve ana dodjela Porina ija je polovica ve održana minule subote u Šibeniku za jazz i klasiku, 15. svibnja u ostalim kategorijama u Biogradu biti povratak stare slave Porina.
TJEDNI KALORIFER
Collin
I ove je godine dodjela Diskografske nagrade Porin 2010. podijeljena u dva doga anja: Porin Classic koji se održao 8. svibnja, i završnu sve anost dodjele nagrada koja e se održati tjedan dana kasnije, dakle 15. svibnja. U želji da cijeli tjedan bude u znaku Porina i glazbe op enito, pripremljen je bogat glazbeni program koji se sastoji od velikih koncerata na otvorenom, klupskih svirki i nekoliko promocija novih albuma naših izdava kih ku a, ali i ilmskih i sportskih doga anja. Me u njima najvažnije je izdvojiti koncert „Najbolje od Porina“ koji e se održati 12. svibnja u biogradskoj Sportskoj dvorani. Tim koncertom želi se odati po ast svim hitovima i pjesmama godine koje su prijašnjih godina za tu kategoriju dobile nagradu Porin. Tako ete, u dinami noj izmjeni vokalnih solista, pjesme „Cesarica“, „Jugo“, „Sve još miriše na nju“, „Apokalipso“, „Trag u beskraju“, „Nostalgi na“, „ inim pravu stvar“ i mnoge druge mo i uti u izvedbi ne uvijek njihovih originalnih izvo a a nego e tu biti prili no iznena enja i neo ekivanih vokalnih kolaboracija. U razli itim kombinacijama izme u ostalih nastupit e Gibonni, Vanna, Tony Cetinski, Massimo, Natali Dizdar, Marijan Ban, Giuliano, Ivana Kindl, Neno Belan, Parni valjak... Svojom atraktivnom osobnoš u „Najbolje od Porina“ za init e u (ne samo) voditeljskom smislu pjeva ica grupe Elemental – Remi. Na samom kraju koncerta bit e nagradno izvla enje u kojem e sretni dobitnik koji je sudjelovao u telefonskom izboru hita godine osvojiti automobil opel corsa.
Ann Poll
TOP 20 01. TEBE VOLIM - EMIR & FROZEN CAMELS 02. USTANOVA ZABRANJENO PUŠENJE
TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima
03. JOŠ SE SMIJEM - CALIDO
Dražen Ze i
04. SUTRA - NIPPLEPEOPLE
02. Svirajte mi tužne - E.T.
05. SAD NAM JE MRAK - MARKO TOLJA
TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH
06. TAMA - RESTART
04. Vjerujem u an ele
07. UVIJEK NAKON TOPLIH KIŠA
Oliver Dragojevi
VOLAND LE MAT
05. Danijela as
08. NAIVAC - MARKIZ
Danijela Mar novi
09. VOJAK - POD SILOM ŽIV
06. Odijelo - Jole
10. SAMA - EMINA ARAPOVI
07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad žena zavoli
FORMULA 13 01. MOVE ON UP - ANGELIQUE KIDJO, BONO... 02. SE THE FIRE TO THE THIRD BAR SNOW PATROL & MARTHA W. 03. PARADISE CITY
Tony Ce nski 09. Nemam pojma - Bojan Jambroši 10. Ne pitaj - Natali Dizdar
TOP LISTA STRANIH
SLASH feat. FERGIE & CYPRESS HILL
01. RIHANA
04. UNKNOWN CALLER - U2
RUSSIAN ROULETTE
05. I PUT A SPELL ON YOU - JEFF BECK & JOSS S.
02. BEYONCE
06. ROCK THAT BODY - BLACK EYED PEAS
TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS
07. I HAVE THE LOVE - SIMPLY RED
03. DAVID GUETTA ONE LOVE
08. SHE SAID - PLAN B
04. SHAKIRA DID IT AGAIN
09. SEVENTEEN - JET
05. MILOW AYO TECHNOLOGY
10. ALICE - AVRIL LAVIGNE
6. WARM THIS WINTER
GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY
BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS
TOP LISTA 01. USHER - Omg Ft. WILL I AM 02. DENNIS FERRER I Heard You Say
TOP LISTA DOMA IH 03. FAITHLESS Not Going Home 04. PROFESSOR GREEN I Need You Tonight FT. ED DREWETT 05. DAVID GUETTA Ge n Over You Ft. CHRIS WILLIS 06. AUDIO BULLYS - Only Man 07. KELIS - Acapella 08. TAIO CRUZ - Dirty Picture 09. HOT CHIP - I Feel Be er 10. TIMBALAND Carry Out FT. JUSTIN TIMBERLAKE
4. svibnja 2010.
Coolijada 47
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
DANI maturanata – COOLIJADA 2010.
Izbor najmaturanta i najmaturantice Tradicionalnoj završnoj proslavi obilježavanja kraja školske godine za maturante srednjih škola i Danima maturanata u Me imurskoj županiji, koje u proteklih šest godina zajedni ki organiziraju Policijska uprava me imurska, ravnatelji srednjih škola, Grad akovec i Me imurska županija, ove godine pridružili su se i gradovi Prelog i Mursko Središ e. Uvažavaju i pozitivna iskustva iz ranijih godina, i u 2010. godini zajedni kom suradnjom svih gore navedenih imbenika nastoji
Zadnji dan škole mimohod i podjela nagrada Zadnji dan škole, 18. svibnja, s po etkom u 15 sati održat e se mimohod maturanata ulicama grada akovca do otvorenog prostora SRC-a “Mladost“ u akovcu ili dvorane Graditeljske škole (ovisno o vremenu). Od 16 do 19 sati na gore navedenom prostoru održat e se zabavni program za maturante (svirka školskog benda), podjela nagrada za najmaturanta/najmaturanticu te razreda. Po završetku programa predvi en je organizirani odlazak (autobusima) maturanata u diskoteku “Šampion“ u Domašincu.
1. Andro ec Ingrid, 3 VO Gospodarska škola akovec
2. Antolek Renata, 4 G Srednja škola Prelog
3. Ban Lorena, 3 FK Gospodarska škola akovec
4. Bartoli Dino, 3 E1 Tehni ka škola akovec
5. Belec Nikola, 3.e Graditeljska škola akovec
6. Bioši Vedrana, 4.b Gimnazija akovec
7. Bogdan Gordan, 4.c Graditeljska škola akovec
8. Bogdan Josip, 3 S5 Tehni ka škola akovec
9. Bošnjak Domagoj, 4.b Gimnazija akovec
10. Burjek Josipa, 4 ET2 Tehni ka škola akovec
11. an ar Ana, 4.C ETŠ
12. Cmre njak Ivan, 4PT Gospodarska škola akovec
13. onkaš Dominik, 3.j Graditeljska škola akovec
14. urin Marko, 3C Gospodarska škola akovec
15. Drk Ivana, 3FK Gospodarska škola akovec
16. Dudek Nikola, 4.K ETŠ
17. Farkaš Marko, 4 ST1 Tehni ka škola akovec
18. Flac Ana, 4.a ETŠ
19. Fodor Ivan, 3.h Graditeljska škola akovec
20. Grabrovi Kristina, 4.b ETŠ
21. Graši Nikola, 3.i Graditeljska škola akovec
22. Hajdarovi Denis, 4.d Graditeljska škola akovec
23. Hajdarovi Laura, 4.c Graditeljska škola akovec
25. Horvat Antonio, 4ST1 Tehni ka škola akovec
26. Jambrovi Nikola, 3 S5 Tehni ka škola akovec
27. Jurovi Tomislav, 4 PT2 Tehni ka škola akovec
28. Jurši Bruno, 3 S3 Tehni ka škola akovec
29. Kalanjoš Dubravko, 3.f Graditeljska škola akovec
30. Kalanjoš Oliver, 3.j Graditeljska škola akovec
Gra anske ophodnje Dana 13., 14. i 17. svibnja provodit e se tzv. gra anske ophodnje koje e biti sastavljene od predstavnika policije i gra ana (roditelja u enika), sa zada om obilazaka mjesta okupljanja maturanata i bilježenja njihovog ponašanja na javnim mjestima. se zadržati pozitivan trend glede stanja sigurnosti prilikom proslava i održavanja maturalnih sve anosti, koja i ove godine obuhva a oko 1.200 maturanata. Me u aktivnostima u sklopu Dana maturanata je ve tradicionalni izbor najmaturanta i najmaturantice. Iz svakoga razrednog odjela bira se dvoje u enika koji e biti kandidati za najmaturanta/najmaturanticu, dok e u svakoj školi biti postavljena glasa ka kutija u koju e se ubacivati glasa ki listi i, koji e biti objavljeni u lokalnim novinama dana 27. travnja te 4. i 11. svibnja. Najmaturant i najmaturantica bit e nagra eni vrijednim nagradama. Uz izbor najmaturanta i najmaturantice, tako er e biti održan izbor najrazreda odnosno razreda +, koji e ovom prilikom biti nagra en jednodnevnim izletom u Toplice Sveti Martin. Izbor najrazreda vršit e se na temelju maturalnih odora, dok e važan kriterij biti i pozitivno ponašanje tijekom zadnjih dana škole.
24. Hor i ka Niko, 4.f Gimnazija akovec
31. Katan i Ivan, 4.g Gimnazija akovec
32. Klobu ari Aleksandar, 3 KU Srednja škola Prelog
33. Kodba Mišel, 3 E1 Tehni ka škola akovec
34. Koli Marijo, 3.e Graditeljska škola akovec
35. Koren Lucija, 4.c Gimnazija akovec
36. Kova Jakov, 4.a Gimnazija akovec
37. Kranjec Sara, 4.K ETŠ
38. Kuhanec Jurica, 4 ET1 Tehni ka škola akovec
39. Le ek Danijel , 4 THK Srednja škola Prelog
40. Lehkec Kristina, 3 PM Srednja škola Prelog
41. Leva i Damjan, 3.t ETŠ
42. Marciuš Luka, 4 ET3 Tehni ka škola akovec
43. Marciuš Marko, 4.C ETŠ
44. Matoša Neven, 4 ET3 Tehni ka škola akovec
45. Mesarec Maja, 4 PT2 Tehni ka škola akovec
46. Mohari Željka, 3 KC Gospodarska škola akovec
47. Mrla Josipa, 4.d Gimnazija akovec
48. Mu i Ines, 4.UR ETŠ
49. Murkovi Anita, 3. t ETŠ
50. Musta Deni, 4 ET2 Tehni ka škola akovec
51. Mužina Dina, 4.g Gimnazija akovec
52. Novak Karlo, 4 ET1 Tehni ka škola akovec
53. Novak Tihana, 3KPP Gospodarska škola akovec
54. Obadi Jura, 4.ht ETŠ
55. Orehovec Dejan, 4.B ETŠ
56. Orehovec Dino, 3.h Graditeljska škola akovec
57. Oto Valentina, 3 SKK Srednja škola Prelog
58. Paler Marino, 3.f Graditeljska škola akovec
59. Per i Patricija, 4 THK Srednja škola Prelog
60. Petkovi Lucija, 4.a Graditeljska škola akovec
61. Petri Dorian, 4 EK Srednja škola Prelog
62. Pigac Nikola, 3 S3 Tehni ka škola akovec
63. Pongrac Dario, 4 G Srednja škola Prelog
64. Posavec Filip, 3S4 Tehni ka škola akovec
65. Povodnja Ivan, 3.i Graditeljska škola akovec
66. Pranklin Andrea, 4.f Gimnazija akovec
67. Radek Jurica, 4.b Graditeljska škola akovec
68. Sa er Tomislav, 3 SKK Srednja škola Prelog
69. Srbiš Valentina, 4.b Graditeljska škola akovec
70. Šipuš Monika, 4.e Gimnazija akovec
71. Škvorc Ana, 4.a Gimnazija akovec
72. Šprah Anamarija, 3 KU Srednja škola Prelog
73. Štrukelj Luka, 4.a ETŠ
74. Švenda Mario, 3 VO Gospodarska škola akovec
75. Toplek Jelena, 3C Gospodarska škola akovec
COOLiJAda 2010 1
2
3
4
5
6
7
8
9 10
11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 76. Topolnjak Nikola, 3 PM Srednja škola Prelog
77. Trojnar Karla, 4.d Graditeljska škola akovec
78. Trupkovi Iva, 4.ht ETŠ
79. Turk Manuela, 4 PT Gospodarska škola akovec
80. Vabec Dino, 4.a Graditeljska škola akovec
81. Vargek Kristian, 3 S4 Tehni ka škola akovec
82. Vlahek Luka , 4.d Gimnazija akovec
21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89
83. Vujani Ana, 3 KPP Gospodarska škola akovec
84. Zobec Edvin, 4.UR ETŠ
85. Zrna Tajana, 4 PT1 Tehni ka škola akovec
86. Žalar Štefica, 3 KC Gospodarska škola akovec
87. Železnjak Dino, 4.e Gimnazija akovec
88. Živ ec Danijel, 4.c Gimnazija akovec
89. Žli ar Leon, 4 PT1 Tehni ka škola akovec
48
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
PRODAJA
raznolikog asortimana betonske galanterije
Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1
9/24/09 4:14:41 PM
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
KVALIFIKACIJE ZA PRVU LIGU
Pala Cedevitina Mladost! Kona no su se i naši košarkaši osladili. U okviru 5. kola kvalifikacija za Prvu ligu, prvaci A 2 lige Sjever košarkaši Me imurja tukli su prvaka A 2 lige Centar –zagreba ku Mladost, u stvari mladu mom ad Cedevite, na njegovom terenu u Sutinskim Vrelima. Po elo je «kao i obi no» - pospano, tromo, neprecizno, a tako baš i ne smiješ igrati protiv turbo brzih mladostaša. Naravno, rezultat 9:0, pa 21:11, gdje je sve naše koševe zabio Klari . Sredinom druge etvrtine rezultat je ve +16 za doma ina, a onda su naši košarkaši odlu ili po eti igrati. Do poluvremena je ve –5, a u tre oj etvrtini totalni priklju ak, no i veliki problem. Najraspoloženiji «Me imurec» Klari izlazi s 5 penala van iz igre, no ostali su odlu ili zaigrati i za njega, uz njegovu veliku podršku i navijanje s klupe. Do prvoga vodstva na utakmici Me imurje dolazi 3 minute prije kraja tre ega quartera tricom Nikole Hrka a(48:49), pa je nakon dvice Mladosti Nikola odmah zabio još jednu tricu i uz izuzetno raspoloženog i visoko motiviranoga Zaspana odveo svoju mom ad u osjetno vodstvo (4-6 koševa razlike). U posljednjoj etvrtini dojam s tribina je bio – ovu utakmicu Me imurje jednostavno ne može izgubiti, previše je bilo raspoloženih igra a. Marek Novak je odli no organizirao, Medo se pod košem hrvao sa osjetno višim protivnicima (Kraljevi 211 cm, Buva 208 cm), Bilinovac je skakao, prevodio i jednom lu a ki zakucao, Zaspanove minijature pod
košem su njegovi protivnici samo razroga enih o iju gledali, a izvana je Hrka «palio» i poga ao. Sve zajedno dostatno za prvu pobjedu u kvalama. U srijedu, 12. svibnja u 20 sati u dvorani Druge osnovne škole u akovcu gostuje neporaženi sinjski Alkar – u ligi 22-0, u kvalifikacijama 5-0. Do ite i pogledajte! (bh)
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Šibenik – Kvarner 2010 74:85 Beliš e – Alkar 66:85 Mladost – Me imurje 76:83 (27:15, 14:21, 16:21, 19:26)
MLADOST: Katura 10, Rogi 11(12 sk, 6 as), Petri 13(6 sk), Kraljevi 16 (9 sk, 5 bl), Serti , Poljak 6, Lebo 4, Mami , Buva 13(11sk), Lovri 3, Bubalo, Jurkovi . ME IMURJE: Klari 15, Terek, Marek Novak 11(8 as), A. Hrka 2, Zaspan 16 (6 sk), N. Hrka 12, Bilinovac 7 (5 sk), Vuruši , Mario Novak Medo 14 (8 sk), Man. Novak, Golubi 6.
TABLICA
Nikola Hrka je poga ao trice kada je trebalo prelomiti utakmicu
1. Alkar
5 5 0 10/+84
2. Kvarner 2010
5 4 1 9/+64
3. Mladost
5 2 3 7/-9
4. Šibenik
5 2 3 7/-11
5. Me imurje
5 1 4 6/-29
6. Beliš e
5 1 4 6/-99
Što su se košarkaši Me imurja dogovorili na zadnjem time outu?
Neplanirani poraz od Beliš a Na žalost ljubitelja košarke me imurskoga kraja u 4. kolu kvalifikacija za elitni razred hrvatske košarke Me imurje je izgubilo doma od Beliš a. U opet prili no ispunjenoj dvorani Druge osnovne škole u akovcu Beliš e se kao gost predstavilo kao mom ad koja igra isklju ivo s doma im igra ima koji su i osvojili A 2 ligu Istok, no koji uop e nemaju rotaciju, tj. imaju 6 igra a i – gotovo. Do ove utakmice gostuju i košarkaši tako er nisu imali niti jednu pobjedu, kao ni Me imurje. Naši su utakmicu zapo eli o ajno, naro ito u obrani. Buši i Soldo su nemilice trpali, kao na šuterskom treningu, dok s druge strane naši «šuteri» imaju u ovim kvalifikacijama zaista velikih problema s «pronalaskom šuterske orme». Prvo poluvrijeme Me imurje iza crte 6.25 ima 13-0!? Do kraja utakmice 27-5! Nije ni udno da je na poluvremenu +18 za Beliš e, a Me imurje prima nešto manje od 50 poena! U drugom poluvremenu naši košarkaši igraju mnogo agresivnije, kako se netko iz publike izrazio «na huru» ukrali par lopti, zabili ponešto i drasti no smanjili razliku. U posljednjoj dionici igre naši još pritiš u u obrani (u napadu
je i dalje problemati no, ali se ipak na ziceru i s bacanja ne griješi) i dolazi se do neizvjesne završnice. Naime, 26 sekundi do kraja Beliš e ima pola koša prednosti i 2 slobodna bacanja, a treneri zovu time out. Gostuju i košarkaš promašuje oba slobodna bacanja, a naši idu na minus jedan u napad s tri igra a pod košem (Medo, Klari i Zaspan), no 7 sekundi prije kraja susreta se «ispaljuje» trica(?!), promašaj, skok i kontra Beliš a i polaganje za njihovu prvu pobjedu i plus tri! Me imurje – Beliš e 79:82 (16:26, 12:20, 30:19, 21:17)
ME IMURJE: Klari 26, Terek 6, Novak Marek 8, Vugrinec 4, A. Hrka 2, Zaspan 4, N. Hrka , Bilinovac 13, aji , Mario Novak Medo 14, Man. Novak 2, Golubi . BELIŠ E: Stubi an 5, Hartman 10, Mamuži 12, Preglej 4, Buši 16, Soldo 35.
OSTALI REZULTATI 4. KOLA: Alkar – Šibenik 71:56 Kvarner 2010 – Mladost 71:70
PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA
II. HRL SJEVER za žene
MKA*IPC pružio jak otpor CO-u Zagreb
Zlatni bodovi iz Vinkovaca
Iako su izgubili protiv CO Zagreb rukometaši MKA*IPC u porazu 36:29 pružili su vrlo dobru partiju i dokazali su izvrsnu ormu pri kraju rukometne sezone. Dva kola prije kraja prvenstva ina e akov ani ponovno su osigurali igranje u Europi, a vrlo blizu su
ulaska u završnicu Hrvatskog rukometnog kupa – plasman me u najboljih 4 mom adi. U Zagrebu protiv CO, akove ki prvoligaš odigrao je odli no prvo poluvrijeme u kojem je zaostajao samo -3 za uvijek velikim avoritim 18:15. U nastavku je doma in ipak malo
više pritisnu za kona nih +7 u njihovu korist.
U srijedu utakmica za “final four” u kupu Me utim, bila je to za akove ke rukometaše samo dobra pri-
TABLICA
PRVA HRL
Preložani nemo ni u Puli Arena Jadrograd zabilježila je o ekivanu pobjedu u 24. kolu Prve HRL protiv me imurskog predstavnika Preloga. Puljani koji se bore za naslov prvaka u mrtvoj utrci protiv Zadra i Gorice slavili su protiv Preložana pobjedu 32:23. Uo i posljednja dva kola Prelog se nalazi na 10. mje-
stu tablice s 18 bodova što je zasigurno uspjeh ove mlade ekipe. Predstoji mogu nost borbe za 9. mjesto jer se u subotu u 19 sati o ekuje doma a pobjeda protiv Slatine, dok u posljednjem kolu slijedi nemogu a misija u Velikoj Gorici. I akovo ima sli an raspored, pa bi protivnik Prelo-
žana za 9. mjesto to isto mogao i zadržati zbog bolje gol-razlike, ako tako er o ekivano zabilježi bilancu u posljednja dva kola od jedne pobjede i jednog poraza. Na vrhu je izrazito napeto, puno toga e biti jasnije nakon derbija izme u Zadra i Arene koji je na rasporedu u predstoje em 25. kolu, a možda najve e šanse za naslov ima Gorica koja u posljednja dva kola ima najlakši raspored. (dz)
akove ki rukometaši i pred kraj sezone igraju u vrlo dobroj formi prema za jednu od najvažnijih utakmica sezone – etvrtfinala HRK u srijedu protiv Moslavine. Kutinjani su na za elju prvoligaške tablice i akov ani su apsolutni avorit u toj utakmici, ali to treba dokazati i na terenu. Utakmica se igra s po etkom u 19 sati u dvorani GŠ. (dz)
1. Croa a Osig. 2. Nexe 3. Siscia 4. MKA IPC 5. Pore 6. Buzet 7. Karlovac 8. Dubrava 9. Metkovi 10. Zamet 11. Bjelovar 12. EMC Split 13. Medveš ak 14. Varteks DC 15. Moslavina 16. Osijek
26 28 28 28 28 28 28 28 27 28 28 27 28 28 28 28
26 22 17 16 16 11 11 11 10 10 11 9 10 8 8 6
0 1 2 3 2 5 3 3 4 3 1 4 1 5 3 0
0 5 9 9 10 12 14 14 13 15 16 14 17 15 17 22
976:640 957:753 808:756 831:773 809:766 726:747 735:785 762:833 716:748 750:793 773:819 727:814 750:819 801:886 749:840 793:891
52 45 36 35 24 27 25 25 23 23 23 22 21 21 19 12
Ivana Horvat i Aleksandra Kolak najzaslužnije su što se ŽRK akovec iz Vinkovaca vra o s dva osvojena boda i tako prak no i teoretski osigurao igranje u II. ligi i sljede e sezone. Posljednje plasirani Vinkovci uložili su maksimum snaga kako bi u posljednjoj utakmici kao drugoligaš pred svojom publikom nanijeli poraz akov ankama. Znatno oslabljenoj i pomla enoj ekipi akovca ipak je zahvaljuju i dvojcu I. Horvat - Kolak uspjelo izbje i poraz, te su na kraju doma inima poželjele brzi povratak u društvo drugoligaša. Za akovec su igrale: Kolak, Iv. Horvat (7), Rob, Poljakovi , Križai , T. Horvat (5), Radi - Vržina (1), Vukovi , In. Horvat (1), Vugrinec (5), Posavec (1), Kapelari. Trener: Stjepan Golik. U subotu akovec igra pro v Zeline, utakmica u dvorani Graditeljske škole akovec zapo inje u 16.30 sa . (sm) REZULTATI 21. KOLA: Dragovoljac - Pitoma a 27:26, Vinkovci - akovec 19:20, Zelina - PAN akovo 41:20, Brod Gymnasium - Darda 31:32, Bjelovar - Petrijevci 42:26 POREDAK: Zelina 34, Podravka LINO 32, Bjelovar 25, Pitoma a 24, Darda 18, PAN akovo 17, Petrijevci 16, Brod Gymnasium 15, akovec 15, Dragovoljac 11, Vinkovci 3 bod(ov)a
11. svibnja 2010.
STRELI ARSKI TURNIR za “Pehar Nikole Zrinskog” u akovcu do sad najbrojniji
Štrukelju i Cmre aku naslov pobjednika Organizator streli arskog turnira za veliki pehar Nikole Zrinskoga u trajanju od dva dana, 1. i 2. svibnja, ove godine je bila Zrinska garda akovec. S osiguranim sredstvima IPA-e i uz pomo doma ina, streli arskog kluba Katarina Zrinski iz akovca, održan je dosad najbrojniji susret streli ara do sada u akovcu (17. po redu), pod zidinama grada Zrinskih. Šesnaest klubova iz Hrvatske, etrnaest iz Slovenije i jedan iz Ma arske, s ukupno prijavljenih devedeset streli ara u prvome danu, te pet klubova iz Hrvatske i tri iz Slovenije, s ukupno dvadeset etiri streli ara u drugome danu, kada su pucali najmla i do 14 godina, pružili su Danu Županije i Danu Zrinskih nesvakidašnji ugo aj. Me unarodnom skupu streli ara pozdravnim govorom se obratio predsjednik Zrinske garde, Alojz Sobo anec, najavljuju i: župana Ivicu Perho a, koji je sve anim govorom otvorio sportski spektakl. Doga aj je oboga en gardistima Zrinske garde, koji su prekrasnom ambijentu uz grad Zrinskih dodali poseban štimung. Streli are naše županije
Na doma em terenu streli ari Katarine Zrinski osvojili su pregršt medalja predstavljali su streli ari “Katarine Zrinski” iz akovca, osam odraslih prvoga dana i jedanaest streli ara uzrasta do 14 godina. Nakon kvalifikacijskih borbi u FITA 2x70 m odredili su se parovi u finalnim borbama. Tu su najbolji streli ari pokazali da se i sa slabijim plasmanom u kvalifikacijama
ne predaju, ve da se bore do finalne borbe za zlato.
U dvije discipline doma e pobjede Tako je Krešimir Štrukelj u osam najboljih rezultata, sa tre e pozicije
polako ali sigurno pobje ivao u duelima svoje protivnike iz hrvatskih i slovenskih klubova i zasluženo osvojio zlato, prvo mjesto za seniore olimpijski luk. Isti podvig ostvario je i Goran Cmre ak u seniorima golog luka i zasluženo osvojio prvo mjesto. Zlatnu, srebrnu i bron anu medalju osvojile su i kadetkinje u golom luku, Vanda Kipke, Miroslava Sen ar i Marija Rojko. U mom adskom dijelu ekipa slovenskog Ankarana bila je najbolja u juniorskoj konkurenciji. Drugi dan pobjedni ki pehar u svojoj uzrasnoj kategoriji osvojili su i akove ki mladi streli ari do 14 godina, Vinko Kova , Nikola Geršak i Leon Pe ari . Osim njih, medaljama su se okitili i Ana Štrukelj zlatnom, Regina Novak srebrnom i Marija Rojko bron anom, olimpijski luk, djevoj ice do 14 godina. Zlato osvaja Iva Štrukelj u standardnom luku, te najmla i, dje ak do 12 godina Izak Feher, u golom luku.
KREŠIMIR ŠTRUKELJ nastupio na Svjetskom kupu u Pore u
Lošija druga serija odnijela nastup u finalu Proteklog tjedna u Pore u održan je prvi ovogodišnji SK u streli arstvu kojem je organizator bio Hrvatski streli arski savez. Na prekrasnim trenima Plave lagune koja je ugostila oko 400 najboljih streli ara iz cijelog svijeta, a za hrvatsku reprezentaciju nastupio je i lan Katarine Zrinski akovec Krešimir Štrukelj. U stilu olimpijski luk nakon prve serije zauzimao je 58 mjesto što je zna ilo ulazak u inalne borbe, me utim u drugoj seriji sa tri – etiri slaba pogotka Štrukelj pao je na 74. mjesto i ostao bez pucanja u drugom krugu. Na ovakvim turnirima gdje se okuplja svjetska elita streli arstva svaki krug manje zna i pad za nekoliko pozicija, puno ovisi o formi i raspoloženju, tako da ovaj put Štrukelju nije uspio plasman u inalne borbe koje se odvijaju na ispadanje. Priliku za hvatanje što bolje forme me imurske e streli ari imati ve u subotu na regionalnom kupu koji se održava izme u 4 države u Mariboru.
11. svibnja 2010. UKRATKO
“KURŠLJUS” oko I. HNL za sezonu 2010./2011.
SPEEDWAY
Me imurje bez prvoligaške licence!
U subotu kvalifikacije za SP juniora U subotu 15. svibnja na stadionu Milenium održava se prva utrka Svjetskog prvenstva u ovoj sezoni. U D. Kraljevcu vozi se atrak vna utrka kvali kacija za Svjetsko prvenstvo U-21. Utrka zapo inje u 19 sati, a nastupaju voza i iz 8 država: eška, Hrvatska, Australija, Rusija, Poljska, SAD, Slovenija i Velika Britanija. Od hrvatskih voza a nastupaju Jurica Pavlic, prošlogodišnji viceprvak svijeta u ovoj kategoriji, Renato Cvetko i Dino Kova i , kojemu je ovo prva sezona u Svjetskom prvenstvu. Ova kvali kacijska utrka je najja a od svih e ri koje vode u polu nala; dolazi svjetski prvak, okrunjen na ovoj stazi prošle godine, Darcy Ward iz Australije, britanski juniorski prvak Lewis Bridger, eški najbolji junior Matej Kus, Maciej Janowski, jedan od najboljih juniora Poljske.. Startna lista: 1 Matej Kus, eška, 2 Jurica Pavlic, Hrvatska, 3 Darcy Ward, Australija, 4 Renato Cvetko, Hrvatska, 5 Andrey Kudryashov, Rusija, 6 Dawid Lampart, Poljska, 7 Dino Manzares, USA, 8 Aleksander onda, Slovenija, 9 Brad Pappalardo, USA, 10 Nejc Maleši , Slovenija, 11 Dino Kova i , Hrvatska, 12 Maciej Janowski, Poljska, 13 tba, 14 Pavol Pu ko, eška 15 Jus n Segmen, Australija i 16 Lewis Bridger, Velika Britanija. (dz)
TENIS
Lisjak samo do 2. kola Indian Harbour Beacha Najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak plasirala se u 2. kolo ženskog ITF circut turnira koji se igra u SAD-u u gradu Indian Harbour Beachu (50.000 $)na tzv. green clayu - zelenoj zemlji. Nakon uspješno odigranog prvog kola, zaustavljena je u drugom.U 1. kolu naša tenisa ica bila je bolja od Amerikanke Alison Riske ina e 190. igra ice WTA liste s 2:0 u setovima: 7:5, 6:3. U 2. kolu Lisjak je za pro vnicu je imala puno slabije plasiranu igra icu na ljestvici od sebe (218. mjesto drži Ivana) najboljih svjetskih igra ica - mladu Amerikanku 18. godišnju Boserup u usponu koja je iznenadila u prvom kolu 3. nositeljicu Rodinu. O ito nadarena iako tek u ovom trenutku 557. igra ica svijeta koja je na turnir ušla s wild-card bila je bolja i od Lisjak prili no lako u dva seta 6:4, 6:3. Tako se Ivana oprostila od ovog turnira. Osvojila je nekoliko bodova za WTA listu. Ovaj tjedan Lisjak igra još jedan turnir iste kategorije u SAD-u. (dz)
KARATE
Martinovi s repkom bez medalje na EP Maša Mar novi , lanica KK Nedeliš e nastupala je u ekipnom djelu natjecanja u kimonu reprezentacije Hrvatske na EP koje je minuli vikend održano u Gr koj.. Ekipa nacionalne lekcije, u prvom kolu pobijedila je predstavnice Ma arske rezultatom 1:0, u drugom kolu pobijedile su predstavnice Nizozemske tako er rezultatom 1:0. U etvr inalu nalu poražene su od predstavnica Švicarske koje su u polu nalu poražene od predstavnice Italije te naše predstavnice nisu imale mogu nost borbe za broncu. Maša Mar novi bila je raspoložena, zabilježila je dvije pobijede i jednu neriješenu borbu, ali isto nije uspjelo ostalim lanicama reprezentacije. (dz)
Nakon što im je uru ena odbijenica od strane Hrvatskog nogometnog saveza, Varteks i Me imurje poduzeli su i poduzimaju da popla aju dugove zbog kojih su odbijeni i nadaju se da e HNS u žalbenom postupku ipak odlu iti u njihovu korist. Me utim, Me imurje i ako dobije licencu, zbog sportskih razloga (lošeg plasmana) može ostati prvoligaš jedino ako je ne dobije Varteks, odnosno ako Hrvatski Dragovoljac ne bude me u 5 najbolje plasiranih mom adi II. HNL ili pak da nakon što izbore plasman isti klub odustane od I. HNL. Ina e, zbog cijele situacije oko licenci, regularnost prvenstva I. i II. HNL itekako je dovedena u pitanje. Me imurje je odbijena licenca zbog “smiješnog” dugovanja od 90.000 kn, iako su isti nekih drugih klubova višestruko ve i. HNS umjesto da trenira strogo u za vrijeme prvenstva (u ve ini europskih liga se u slu aju neisplate pla a igra ima, trenerima, “logistici” jednostavno klubu oduzimaju bodovi ili izri u neke druge kazne zbog kojih su prisiljeni biti solventni u tom dijelu funkcioniranja kluba) sada testira strogo u i dovodi u pitanje regularnost cijelog prvenstva. U namjeri da se pokuša sa uvati prvoligaški status nogometa u Me imurju, akove ki prvoligaš poduzeo je sve da usliša zahtjeve HNS-a, iako je upitno ho e li zbog plasmana na pretposljednjem mjestu tako nešto biti dovoljno.
Hamonajec: U inili smo sve što je zahtijevao HNS Licence za 1. HNL i dalje su najzanimljivija tema razgovora na hrvatskom sjeveru. U oba slu aja kao razlog odbijanja navedeni su dugovi prema igra ima odnosno zaposlenicima. I dok je Me imurje imalo 90 tisu a kuna
duga, Varteksov je bio višestruko ve i. - Mi smo svoje dugovanje podmirili odmah po primitku rješenja, iako nam nije bilo lako. Nadamo se da emo u izvanrednom postupku ipak dobiti licencu. No, ako sve ostane kao do sada, a mi na 15. mjestu, sigurno ispadamo. Nemamo zale e, nikog nije briga za nas i našu sudbinu. Tako da ako i dobijemo licencu, ne zadovoljavamo sportski uvjet, rekao nam je rezignirano Stjepan Hamonajec, direktor NK Me imurja. - Mada, meni nije jasno zbog ega su dodijeljene licence svim ostalim prvoligašima, kad svi osim Dinama i Hajduka imaju dugovanja, a Dinamu ipak nedostaju infrastrukturni uvjeti? Zašto nitko ne pita kako neki klubovi iz godine u godinu mogu predavati konsolidirana izvješ a, to ja kao ekonomist nikako ne mogu shvatiti. Prakti ki kažu, da, dužni smo 80 milijuna kuna, ali sve ano obe avamo da emo to riješiti u roku godine dana, nastavio je Hamonajec.
Prvoligaške licence imaju 13 prvoligaša i 2 drugoligaša Licence za 1. HNL dobili su kako je u etvrtak i službeno objavio Hrvatski nogometni savez: Dinamo, Hajduk, Zagreb, Inter, Slaven Belupo, Osijek, Zadar, Cibalia, Lokomotiva, Karlovac, Rijeka, Istra 1961., Šibenik, Split te Hrvatski dragovoljac. Zna i 13 prvoligaša i dva drugoligaša. Licence nisu dobili od prvoligaša Me imurje i Varteks. Me utim, ostaje pitanje kako su ih dobili npr. Dinamo i Lokomotiva. Naime, maksimirski stadion u ovom trenutku ne udovoljava kriterijima za igranje I. HNL (nema natkrivenu tribinu za najmanje 1.200 gledatelja). I drugim klubovima je “progledano kroz prste” na razno-razne
na ine, jedino se na primjeru Me imurja i Varteksa o ito u HNS-u “trenira strogo a”. Me utim, o ekuje se da ipak Me imurje i Varteks dobiju licence u žalbenom postupku do kraja mjeseca. Me imurje je tako ve ispunilo uvjete vezane uz dugovanje zbog kojeg nije odmah dobilo licencu, a takve napore ini i Varteks. U ovom trenutku Liga 16 tako ipak najviše ovisi o Varteksu i Me imurju, jer u slu aju nedobivanja licence nema dovoljno klubova za novu sezonu za takav format lige, a odluka Skupštine je da se u tom slu aju igra Liga 12, što donosi novu dimenziju neizvjesnosti u posljednja dva kola I. HNL koja su na rasporedu u predstoje a dva vikenda. Regularnost prvenstva nije dovedena u pitanje samo u I. HNL, ve i u II. HNL gdje je licencu osim vode eg Splita koji e osvojiti naslov prvaka, dobio jedino Hrvatski Dragovoljac koji tek treba izboriti mjesto koje u sportskom smislu može donijeti kandidaturu za I. HNL, pa tako Dragovoljac mora izboriti ne 2. mjesto na tablici ve 5. i tada e prvoligaš postati umjesto Me imurja, ako se Varteksu u naknadnom postupku odobri prvoligaška licenca.
Za Me imurje ispadanje ne bi trebalo biti fatalno, jer... Uglavnom, pomutnja je totalna, a možda je za Me imurje s obzirom da e u sljede oj sezoni 2010/2011 iz I. HNL ispadati ak 5-6 klubova (I. HNL se obavezno vra a na format od 12 klubova) najbolje da ispadne iz lige ve sada, jer e ako se dobro organizira i postavi na kvalitetnije temelje (najavljena privatizacija!?) puno lakše biti postati prvoligaš kao prvak II. HNL, nego izboriti prvoligaški ostanak u sljede oj sezoni s obzirom na veliki broj klubova koji e morati ispasti. (IS i DZ)
U NEDJELJU 16. svibnja u 20 sati na SRC Mladost zanimljiva nogometna predstava
Najbolje što imamo u Me imurju protiv Rakiti a, Kalini a, Lovrena i društva! Hrvatska mlada reprezentacija U-21 u naja em mogu em sastavu (Rakiti , Kalini , Lovren, Jajalo, Periši , Vida, Badelj...) koja dolazi na pripreme u Spa & Golfer Resort Sveti Martin predstoje e nedjelje 16. svibnja odigrati e u akovcu s po etkom od 20 sati (pod re lektorima) zanimljivu kontrolnu nogometnu utakmicu protiv nogometne reprezentacije Me imurja u kojoj e zaigrati ponajbolji me imurski igra i za koje se ina e veliki dio javnosti kune da bi bez problema mogli biti i okosnica prvoligaške ekipe. Iako sastav nije uigran, zasigurno e mo i pokazati postoji li potencijal u me imurskom nogometu za jaku prvoligašku ekipu koju bi pretežito sastavljali me imurski nogometaši. Izbornik reprezentacije Me imurja Miljenko Dove er pozvao je za susret s U-21 reprezentacijom Hrvatske sljede e igra e: Božak, F. Pintari , N. Pintari , Ba ari, Bratkovi , Habuš, Antolovi , Petak, Leva i , Šari , Golik, Lesjak, D. Balent, K. Balent, Zavrtnik, Baksa, Šoštari , Treska, Tisaj, V. Kos, S. Krznar i Lovren i . Izbornik: Dove er, trener: Gori anec, iziotarapeut: Mikolaj, lije nik: Novinš ak. Igra i koji su pozvani za reprezentaciju Me imurja prošli su nogometnu školu Me imurja ( akovca) ili Varteksa. Organizator su-
sreta je Škola nogometa Me imurje- akovec kojoj ide i sav prihod s utakmice. Jedan od agilnih ljudi iz Škole Dejan Pani okupio je Organizacijski odbor koji je održao sastanak i poduzima sve da utakmica bude istinski nogometni spektakl. U predigri 2x30 minuta odigrati e me usobno susret selekcije U-12 Nogometne škole. Osim kompletne reprezentacije na elu s izbornikom Ladi em kojoj predstoje odlu uju e utakmice za nastup u kvali ikacijama za EP mladih reprezentacija, gosti nogometnog spektakla bit e elni ljudi stožera A reprezentacije: izbornik Slaven Bili i trener Aljoša Asanovi , kao i vrh HNS-a. (dz)
ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ
U srijedu polufinale nogometnog kupa Predstoje e srijede 12. svibnja igraju se dvije zanimljive polu inalne utakmice Kupa Me imurskog nogometnog saveza. U Macincu se igra derbi susjeda. Doma i Centrometal ugoš uje Slobodu iz Slakovca. U Ivanovcu pak doma a Mladost do ekuje akovec. U obje utakmice lagani favoriti su gosti, ali upravo je kup poznat po iznena enjima tako da nas ne bi za udio bilo kakav scenario za plasman u inale. Utakmice se igraju s po etkom u 17 sati.
Napredovanje sudaca U subotu su u Varaždinu trojica nogometnih sudaca iz Me imurskog nogometnog saveza pred Komisijom nogometnih sudaca HNS-a polagali ispit za regionalnog nogometnog suca. Nakon pismene i usmene provjere Goran Žganec iz Savske Vesi i Mario Buhin i Jasmin Lozi iz Belice uspješno su pred komisijom položili ispit i postali regionalni nogometni suci.
I. HNL - 29. KOLO
Hajduk dobio akov ane puno teže nego sugerira rezultat Bliži se kraj I. HNL. Me imurje se barem prema rezultatu nije dobro provelo na splitskoj proslavi osvojenog kupa Hajduka u pretposljednjem prvoligaškom kolu. „Bili“ su stigli do visoke pobjede 4:1, me utim, akove ki prvoligaš ponovno je propustio priliku da izbori puno povoljniji rezultat. Posebice u prvom poluvremenu kad su mogli povesti u nekoliko navrata, a onda su u posljednjim trenucima tog dijela utakmice primili zgoditak i kola su krenula nizbrdo. Utakmicu su bolje otvorili doma i i odmah je mogao poentirati Vukuši . Mladi napada Hajduka je s desetak metara pucao pored gola. Me utim, je vrlo brzo uspostavilo terensku ravnotežu i bilo puno opasnije. Stvorili su nekoliko izvrsnih prilika, ali ponovno je zakazala realizacija. Blijedo prvo poluvrijeme u kojem su doma i navija i ponovno zviždali hajduku zbog loše igre, spasio je gol Gorana Jozinovi a u posljednjim
redovima Me imurja nakon što je na lijevoj strani izigrao novope enog reprezentativca Buljata i pucao ispod nemo nog Subaši a.
U etvrtak u 18 h Šibenik
Me imurje u Splitu ponovno nije iskoristilo nekoliko izvrsnih prilika za postizanje zgoditka sekundama. Mladi bek Hajduka probio je desni bok te pogodio pod gredu za 1:0. Kakav peh za goste.
Brza odluka u nastavku U nastavku je nakon petnaestak svaka dilema oko po-
bjednika otklonjena. Marin Tomasov u 60. minuti donio je vodstvo Hajduku 2:0. Veliki dio posla napravio je Anas Sharbini, koji je probio lijevu stranu, našao dugom loptom Tomasovana drugoj strani, a mladi Zadranin zabija za 2:0 s nekih sedam, osam metara.
Uvjerljivu pobjedu potvrdio je tre im golom Duje op koji je u 64. minuti zamijenio Antu Vukuši a, a malo zatim i Senijad Ibri i nakon jednog odbijanca u šesnaestercu. Na kraju je pokleknula i Hajdukova obrana, a po asni gol za goste zabio je Marko Grgi najbolji igra u
Me imurje se od prvoligaškog društva oprašta u etvrtak kada završava ova sezona, a u akovcu gostuje Šibenik koji se još uvijek nada Europi, iako za natjecanja UEFA nema licencu (zbog inancijskih razloga, samo nam onda nije jasno kako je istu mogao dobiti za I. HNL). Uo i posljednjeg kola poznato je tko e u europske kupove. Kvali ikacije Champions League igrati e Dinamo, a kvali ikacije za European League Karlovac ili Osijek u slu aju da Šibenik ne e mo i igrati. Još je puno nepoznanica oko kona nog izgleda I. HNL s 16 ili nekim drugim brojem klubova u sljede oj sezoni. (D. Zrna, foto: Cropix)
11. svibnja 2010.
HRVATSKI TRE ELIGAŠI ponovno igrali “prekovremeno”
Nedeliš u i Mladosti samo po bod iz dvije utakmice Neizvjesnost se natkrila i nad III. HNL-istok, posebice nakon što postoji mogu nost da Varteks i Me imurje postanu drugoligaši. To bi moglo donijeti ispadanje Suhopolja i Vukovara ‘91 u III. HNL, tako da bi iz društva tre eligaša mogla ispasti ak tri - etiri kluba. Nedeliš e i Mladost Prelog sre om još uvijek nisu me u njima, ali zasigurno bi se htjeli što prije osigurati. U minula dva kola to nisu uspjeli.
Nedeliš u bod protiv Cernika i uvjerljiv poraz u Bjelovaru U dva su susreta u prošlom tjednu Nedeliš ani uspjeli skupiti tek jedan bod, no i to im je bilo dovoljno da na tablici napreduju s nesretnog 13. na 12. mjesto i presko e Koprivnicu. U prvom susretu tjedna, u srijedu, Nedeliš e je ugostilo Mladost iz Cernika, ekipu gornjeg doma tablice, i na svom travnjaku osvojilo spomenuti bod. Iako su momci iz Cenrnika možda mislili da zavrje uju više, imali su sre e što nisu poraženi, a doma ima ostaje žal za pobjedom. Nedeliš e vodi u 26. minuti, nakon što je Jagec svojim specijalitetom, dobrim šutom s 25 metara matirao vratara Kaoa. Prvo poluvrijeme završava tim rezultatom, iako se on mogao mijenjati, a odmah na po etku drugog dijela i jest, kad je Martinovi a dobro poslužio suigra , a on precizno naciljao mrežu iza Posavca. 1:1 nije obeshrabrilo doma e nogometaše, a posebno su uporni u opsadi gostuju eg gola bili Premuš i Bujani , no neke opasnosti rješava Kao, a druge obrana Mladosti. Po isteku 90 minuta tako je svakom protivniku pripao po bod, no te su se utakmice momci iz Nedeliš a sje ali i u subotu, kad su neki još osje ali startove kojima su se nekažnjeno služili mladostaši. Ne udi stoga previše poraz u Bjelovaru, tim više što su na gostovanje naši tre eligaši otputovali bez tri prvotimca: Vibovca, Bujani a i Jageca. Usprkos tome, Nedeliš e je u prvih 45 minuta uspjelo pokazati jako dobru igru, koja je okrunjena i pogotkom. Idejni za-
IV. HNL - sjever- 22. kolo IVAN ICA – GRANI AR 2:0 Ivanec, gradski stadion. Suci: Jaluši (Kuršanec), ižmešija (D. Dubrava), urila (Kuršanec) Strijelci: 1:0 Hrani 61., 2:0 Kocijan 89.. Crveni karton: Latin (Grani ar) – drugi žuti 85. IVAN ICA:Bani , hrani , Šojat, Blaguški, Cika , Kocijan, Mendaš, Kova ek (od 90. Pintari ), Kolarek (od 55. Pa en), Biško, Kokotec GRANI AR: Tropšek, Radmani , Fundak, Horvat (od 75. Na ), Latin, Habuš, Paveli, Hertelendi, Matulin, Kos F., Kos V.
MLADOST – AKOVEC 2:1 Varaždin, igralište Mladosti. Suci: Bubek (Miklavec), Posedi (Puš ine), Herman (Belica) Strijelci: 1:0 Erhat 19., 2:0 Golubi 40., 2:1 Vuruši 86. MLADOST:Ban i , Ismajlovski G., Žganec, Conjar, Aš, Terzi , Drož ek, Ismajlovski B. (od 80. Lon ari ), Erhat (od 58. Dolenc), Golubi , Mati AKOVEC: Petkovi , Pintari V., Pintari N., Malovi , Antonovi , Vlah (od 56. Vuruši ), Novak M., Bukal, Simon, Novak J., Ha i
DINAMO D – SRA INEC 1:3 Domašinec, igralište Dinama. Suci: osi , Šprem, Slunjski (Varaždin) Strijelci: 1:0 Baranaši 2., 1:1 Kolari J. 5., 1:2 Kolari M. 19., 1:3 Kolari M. 80. Crveni karton: Krznar (Dinamo D) – drugi žuti 87. DINAMO D: Novak, Krznar A., Trstenjak, Vargek, Tizaj, Jakši , Krznar N., Strahija, Peras, Vugrinec, Baranaši (od 63. Topalovi ) SRA INEC: Bogadi, Drož ek (od 75. Petri ), incek, Vilaj (od 63. Brkinja ), kos ., Kolari J., Vincek, Kolari M., Galekovi (od 76. Miko), Plantak, Kos D.
etnik gola bio je Mihalic, koji je pronašao Tresku, a ovaj o i u o i s doma im golmanom Šimi em ne gubi hladnokrvnost ve poga a za 0:1. Odmah potom mogao se proslaviti Premuš, ali prilika ostaje neiskorištena, a kazna u vidu izjedna enja stiže ubrzo potom. Doma i Pavlekovi je iz blizine uspio nadmudriti golmana Posavca i vratiti doma ima ponos. U drugom poluvremenu doma i su razigraniji, a kobne po Nedeliš e pokazale su se minute od 64. do 69. U tom su razdoblju Plei , dva puta, i Pavlekovi , uspjeli do vrha napuniti Posav evu mrežu sve do 4:1, nakon ega povratka nije bilo. U tjednu pred nama smiruje se furiozni tempo koji je do sad bio nametnut, a Nedeliš e ima vremena za oporavak sve do subote, kad im u goste stiže Višnjevac. Iako su Višnjev ani tradicionalno neugodni protivnici, u ovoj se sezoni baš i nisu iskazali i nalaze se na 16. poziciji tablice.
I Preložanima samo bod u dva kola Preložani su u srijedu u Županju otputovali bez nekoliko važnih igra kih karika, tako da poraz od 3:0 nije iznena enje. Imali su svoje prilike, najbolje kod vodstva doma ina od 2:0 i onda pri samom kraju kad je sve bilo gotovo. Krznar je promašio penal kojeg je izborio Ba ari. U subotu pak u Prelogu žestoka nogometna utakmica izme u Mladosti i Križevaca koji su u borbi za izbjegavanje potencijalno opasnog 15. mjesta tablice. Preložani nisu uspjeli zabilježiti pobjedu s kojom bi zna ajno napredovali na tablici i stigli na ak 11. mjesto. Ostali su nakon 2:2 na 11. Utakmica koja je završila remijem mogla je oti i na jednu i drugu stranu. Poveli su gosti u ranoj fazi utakmice, da bi Balent poravnao sredinom prvog dijela. Gosti su primili zgoditka u samoj završnici prvih 45 minuta kad je Krznar reagirao na pravi na in i donio 2:1. Me utim, Križev ani se nisu predali, iako su sretno stigli do 2:2. Odmah na
SLOGA – SLOBODA 0:0 akovec, stadion Sloge. Suci: Horvat (S. Ves), Brljak (D. Dubrava), Kutnjak ( ehovec) Crveni karton: Glad R. (Sloga) – drugi žuti 84. SLOGA: Per i , Kolar, Je ut, Zoka, Vabec Damir (od 46. Vuruši ), Glad D., Glad R., Vabec Darko (od 88. Jurinec), Bajzek, Bali (od 90. Mihalkovi A.), Vugrinec SLOBODA: Kolar, Buhanec (od 50. Petek), Angel, Novak Davor, Levec, Katanec, Srnec, He a (od 46. Goricaj), Borko, Novak Danijel, Petek (od 87. Tkalec)
MLADOST (P) – KRIŽEVCI 2:2 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Goran Babi (Varaždin). Pomo nici: Lackovi i Medved. Strijelci: 0:1 Korenika (13), 1:1 Balent (23), 2:1 Krznar (45), 2:2 Bukal (48). MLADOST (P): Mar ec, Balent, Ba ari, Radikovi , Krznar, Magdaleni , Dodlek, Bukal (od 79. Vutek), Habuš (od 47. Miši ), Sabol, Jari . Trener: Zoran Kralji . KRIŽEVCI: Nemec, Kranj evi (od 44. Štriga), Božovi , Selanac, Mešnjak, Kemenovi , Pavlovi , Bastaši , Korenika (od 90. urec), Roš i (od 46. Blagus), Bukal. Trener: Dražen Kemenovi . Igra utakmice: Davor Balent.
BJELOVAR – NEDELIŠ E 4:1 BJELOVAR. Gradski stadion. Sudac: Igor Babi (Orahovica). Pomo nici: Li ini i Gruji . Strijelci: 0:1 Treska (37), 1:1 Pavlekovi (39), 2:1 Plei (64), 3:1 Pavlekovi (67), 4:1 Plei (69). BJELOVAR: Simi , Vrani (od 71. V. Vaclavek), Bubli (od 83. Lama ), Pavi , Golubi , Ljubi , Drlja (od 66. T. Biljan), Kozi , D. Vaclavek, Pavlekovi , Plei . Trener: Slavko Priš an. NEDELIŠ E:Posavec,Stankovi ,Periši , esnjaj(od81.Pašali ),Premuš,Mihalic, Treska, Zavrtnik, Celinger, ukes, Zanjko. Trener: Zvonimir Smrti . Igra utakmice: Zvonimir Pavlekovi .
Ostali rezultati: Gra i ar Vodovod – Grani ar 0:2; NAŠK – MV Croatia 1:2; Lipik – Sloboda 4:0; Croatia ( ) – Slavija 6:2; Višnjevac – Koprivnica 2:1; Mladost (C) – Olimpija 2:4; Beliš e – akovo 3:0.
TABLICA 1. Lipik
30 18
5
7
85:43
59
2. MV Croa a (SB)
30 18
4
8
74:39
58
3. Grani ar
30 16
5
9
58:42
53
4. Slavija
30 16
4
10
51:45
52
5. Olimpija
29 15
6
8
62:44
51
6. Mladost (C)
29 13
10
6
51:32
49
7. Bjelovar
30 13
10
7
54:36
49
8. akovo
30 13
8
9
45:37
47
9. Beliš e
30 14
4
12
38:31
46
10. Croa a ( )
30 13
6
11
51:41
45
11. NAŠK
30 11
5
14
36:50
38
12. Nedeliš e
30 11
4
15
43:66
37
13. Koprivnica
29 10
6
13
41:45
36
14. Mladost (P)
30 10
6
14
29:45
36
15. Križevci
30 8
9
13
38:57
33
16. Višnjevac
29 7
8
14
30:49
29
17. Gra ar Vod.
30 6
1
23
25:76
19
18. Sloboda
30 4
3
23
36:75
15
Parovi 31. kola: Beliš e – NAŠK; akovo – Lipik; Sloboda – Mladost (P); Križevci – Gra i ar Vodovod; Grani ar – Mladost (C); Olimpija – Bjelovar; Nedeliš e – Višnjevac; Koprivnica – Croatia ( ); Slavija – MV Croatia (SB).
IV. HNL-SJEVER - skupina A Me imurje-Varaždin
Trnava propustila priliku za nova tri boda, me imurski derbi bez golova U podjeli bodova Trnave i Plitvice u Gori anu mnogo su zadovoljniji ostali gosti. Naime, nakon što je doma in poveo preko Vlaheka a gost izjedna io zahvaljuju i Mariju Horvatu, u drugom poluvremenu su bod Gojan ani morali braniti sa svega 10 igra a. U 67. minuti je isklju en Melnjak, jedan od ponajboljih igra a Plitvice, pa gostima sigurno nije bilo lako upisati išta na svoj konto. U tome su ipak uspjeli, ali im to nije donijelo promjenu na tablici. U me imurskom derbiju u “Pustakovcu” mreže se nisu tresle.
Bez golova Sloga i Sloboda Slakovec akove ki etvrtoligaš s juga grada zadovoljni su krajnjim ishodom derbi susreta sa Slakov anima, iako su na doma em travnjaku upisali samo bod i pali za jedno mjesto na tablici. “S obzirom na to da smo u zapisniku imali samo 15 igra a, zadovoljni smo bodom. Ni ina e nemamo baš bogat kadar, ali smo uz dodatne ozljede, kartone i suspenziju zbog nediscipline ostali zbilja kratke klupe. Ciljamo na što bolji plasman, realno od tre eg do petog mjesta, to je sasvim u skladu s našim kadrom i nov anim mogu nostima”, rekao nam je trener Sloge Ivan Hamonajec. Na utakmici nije postignut ni jedan gol, ali
TRNAVA – PLITVICA 1:1 Gori an, igralište Trnave. Suci: Pajtak (M. Bukovec), Kušec (Varaždin), Galinec (D. Višnica) Strijelci: 1:0 Vlahek 9., 1:1 Horvat Mario 37. Crveni karton: Malnjak (Plitvica) – drugi žuti 65. TRNAVA:Farkaš F., Farkaš D., Baksa (od 87. Markuši ), Vlah, Katanec, Malovi (od 75. Blažek), Gudlin, Jakši , Ribi , Pongrac, Vlahek (od 37. Pintar) PLITVICA: Kiši ek, Horvat V. (od 75. Horvat Matija), Ku ar, Ister Tomislav, Zgrebec, Pomper Marko, Horvat Mario, Canjuga I. (od 46. Buhin), Ister Tomica (od 71. Canjuga K.), Pomper Marin, Melnjak
po etku drugog poluvremena Jari je želivši izbiti jednu loptu napucao gostuju eg napada a Bukala i lopta je otišla umjesto u polje u doma u mrežu. Nevjerojatno. To je u potpunosti zbunilo doma e. Bolje prilike za vodstvo imali su gosti, ali je Mar ec bio raspoložen na preloškom vratima. I onda su sve promašaje Križev ana doma i mogli kazniti. Bio je to izvrstan prodor Ba arija u 82. minuti utakmice, lijepo je pucao, ali je lopta zamalo otišla pored gola. Šteta, bio bi to lijepi završetak utakmice, ovako je ostalo 1:1. U subotu e Mladost pokušati slaviti pobjedu na gostovanju u Varaždinu kod doma e Slobode. Varaždinci su zadnji, ali nisu bezopasni. Dapa e. Utakmica se igra s po etkom u 17 sati. ( I. Strahija i D. Zrna)
NOVI MAROF – DINAMO P 0:0 Novi Marof. Suci: Kolari (N. S. Rok), Radek (Pribislavec), Sukanec (S. Ves) NOVI MAROF: Planti , Saboli , Hrebak, Novak M., Zdelar, Mešnjak, Blažinc, Planinc, Hanc, Horvat (od 88. Jelen), Mikulec DINAMO P: Rebernik, Klekar (od 65. Juras), Jan ec, Žuli Darko, Križaji , Domini . Lovren i , Žuli Danijel, Mihalovi , Cirkven i , Ruži
UKOVEC 77 – PODRAVINA 1:6 ukovec.Suci:Hala ek(Virje),Pintari (Varaždin),Stolnik(Hraš ica) Strijelci:1:0Bartoli 19.,1:1Va unecD.58.,1:2Vru ina60.,1:3Vru ina 68., 1:4 Sušac 70., 1:5 Va unec D. 79., 1:6 Golenja 87. 11 m UKOVEC: Lehki D., Lehki A., Zvonarek, Mihoci M., Mihoci D., Begovi (od 84. Zimi ), Bartoli , Vukina (od 38. Jezer i ), Vuk D., Vuk A., Poljak PODRAVINA: Jambres, Pomper N. (od 46. Sušec), Va unec M., Bradari (od 46. Malec), Kosec, Kosir, Va unec D., Vru ina, Kranjec, Golenja, Krušelj (od 46. Va unec S.)
je zato pokazan crveni karton. Na prijevremeno tuširanje poslan je doma i Robert Glad, kojem je sudac Horvat u 84. minuti pokazao dvije javne opomene zbog nezaustavljivog psovanja arbitra.
I Palov ani remizirali Dinamo iz Palovca nije uspio nastaviti seriju pobjeda. Nisu bili daleko na gostovanju u Novom Marofu, ali ovaj put se strijelci nisu iskazali. Niti doma i nisu bili previše raspoloženi, tako da je na kraju utakmica završila bez golova.
Neuspješni Grani ar Kotorip ani su poraženi u Ivancu, a poraz ih je, zbog osvojenog boda Slobode u akovcu, stajao jedne pozicije na tablici. Ina e su doma i do pobjedonosnih golova došli tek u drugom poluvremenu, prvo je u 61. minuti mrežu iza vratara Tropšeka na eo Hrani , da bi u 89. minuti pogodio i Kocijan. Potonjem je doduše do gola bilo nešto lakše do i, jer su u 85. minuti grani ari ostali na travnjaku s igra em manje, nakon što je drugu javnu opomenu dobio Latin.
Mladost iznenadila akovec Neo ekivano se varaždinska Mladost osladila punim plijenom protiv daleko bolje plasiranih akov ana, a trener Želimir Orehovec morao se ljutiti na svoje momke: “Problem nam je realizacija i primanje tako glupih golova da to grani i s nevjericom. K tome, naš vratar nema ni malo samopouzdanja, a Mladost je u dva svoja izleta preko centra zabila dva gola. Nije nam puno zna ila bolja igra u drugom dijelu susreta jer je nismo uspjeli kapitalizirati u barem bod.” akovec e svoj susret s Ivan icom igrati u terminu, u subotu poslijepodne od 17 h, jer je u standardnom terminu nedjeljom na stadionu Mladosti termin mlade hrvatske reprezentacije, me utim, prije toga imaju puno važniji ispit u srijedu u kupu u Ivanovcu.
Dinamo (D) propustio priliku Teže od o ekivanog, favoriti iz Sra inca došli su do pobjede u Domašincu. Doma i su a poveli golom Baranaši a u 2. minuti, za što je kriv
pogrešan pristup utakmici gostuju eg sastava. “Malo previše opušteno ušli smo u utakmicu, no sretno smo i brzo izjedna ili te se nakon toga uozbiljili. Pobjeda nas je digla za dva mjesta, sad smo tre i i po eli smo uvi ati da imamo potencijal i za naslov viceprvaka. Vidimo naime da akov anima baš i ne ide u zadnje vrijeme, dok je kod nas atmosfera u klubu super, pa nas prate i dobri rezultati”, rekao nam je trener Sra inca Tomislav Križanec. Dinamo je propustio priliku da osvoji bod u borbi za izbjegavanje za elja, iako po novom upitno je koliko e klubova ispasti, vrlo vjerojatno možda ak i 2-3. Rezultati 21. kola: Sloga – Sloboda 0:0; Dinamo (D) – Sra inec 1:3; Novi Marof – Dinamo (P) 0:0; Trnava – Plitvica 1:1; ukovec 77 – Podravina 1:6; Ivan ica – Grani ar 2:0; Mladost – akovec 2:1.
TABLICA 1. Podravina
21
18
2
1
94-9
2. akovec
21
13
4
4
63-24
56 43
3. Sra inec
21
11
5
5
34-25
38
4. Sloga
21
10
7
4
41-22
37
5. Dinamo P.
21
11
3
7
48-33
36
6. Sloboda
21
11
2
8
34-24
35
7. Grani ar
21
11
1
9
40-26
34
8. Trnava
21
9
5
7
31-30
32
9. Novi Marof
21
7
3
11
33-50
24
10. Plitvica
21
7
2
12 41-42
23
11. Ivan ia
21
7
1
13 30-50
22
12. Mladost
21
5
2
14 28-81
17
13. ukovec 77
21
4
1
16 19-71
13
14. Dinamo D.
21
3
3
16 22-71
11
Parovi 22. kola: Sloboda – Mladost; akovec – Ivan ica; Grani ar – ukovec 77; Podravina – Trnava; Plitvica – Novi Marof; Dinamo (P) – Dinamo (D); Sra inec – Sloga.
11. svibnja 2010. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA
21. kolo I. ŽNL SPARTAK – VENERA PMP 0:1 (0:0) MALA SUBOTICA. Igraliťte Jagodiť e. Suci: Dario Srnec (Puť ine), Josip Novak ( akovec), Toni FaŞon ( akovec). Delegat: Željko Štefanac ( akovec). Strijelac: 0:1 R. Vabec (72). SPARTAK: Jalťovec, Bari , Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. KriŞai , Hali , Vrbanec, Šegovi (od 63. E. Šegovi ), Orťi , Lackovi (od 75. D. KriŞai ). Trener: Tomica Šestan. VENERA PMP: Kocijan, Cvetkovi , Begovi , Buhanec (od 83. Škvorc), I. Vabec, L. Vabec (od 81. Medved), Gregorin i , R. Vabec, Peras, Kerman, Kamenar (od 90. Perko). Trener: Marijan Kolar. Žuti kartoni: Vrbanec, Orťi , Hali (Spartak), Begovi , Kerman, Peras (Venera PMP).
CENTROMETAL – POLET (SmnM) 2:3 (1:1) MACINEC. Igraliťte Centrometala. Suci: Kristinko Jaluťi (Kurťanec), Renato Posavec (Nedeliť e), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelci: 0:1 Turk (6), 1:1 D. Novak (28), 1:2 Turk (67), 1:3 Gori anec (85), 2:3 D. Novak (90). CENTROMETAL: Trupkovi , L. Novak, Vinceti , Rodrigue, Fegeť, D. Novak, Vibovec, Sen ar, Dove er, Lastavec, Vincek (od 81. Ladi ). Trener: DraŞen Novak. POLET: urkin, Županec, Karlov ec, T. Kralj, Hren, Turk, Radikovi , Stojko (od 89. Tom. Kralj), Gori anec (od 88. D. Gori anec), Šardi, G. Gori anec (od 74. Brezova ki). Trener: Kreťimir Šenji.
SOKOL – VIDOV AN 1:0 (0:0) VRATIŠINEC. Igraliťte Sokola. Suci: Mihael Belovi (NsnD), Igor KriŞari ( akovec), Borut KriŞari (Ivanovec). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec). Strijelac: 1:0 Nik. Mun ar (79). SOKOL: B. Puh, Lebar, S. Puh, Kerovec, Leťko (od 55. D. Mun ar), Lisjak, Simun, Mikolaj, Vincek (od 87. T. Lisjak), Nik. Mun ar, Mar. Mikolaj. VIDOV AN: Šubaťa, Nemet, Vidovi , Zadravec, A. Nesti , Ku an, N. Nesti , Lukťa (od 60. Jakupak), Kuzmi (od 43. Nemet), Friť i , Škoda (od 72. I. Friť i ). Trener: Vladimir Fabi . Žuti kartoni: D. Mun ar (Sokol), N. Nesti , Zadravec (Vidov an).
NAPRIJED – PLAVI (P) 1:1 (1:0) CIRKOVLJAN. Igraliťte Zdenci. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Lidija Kralji (Ivanovec), Josip Kedmenec (Sv. Marija). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1:0 RuŞman (31), 1:1 Škvorc (64-11m). NAPRIJED: Mlinarec, Horvat, N. ReŞek, Kemec, Glavina, Varga (od 62. Žvorc), MoŞek, Martinec, P. Horvat (od 89. Sa i ), D. ReŞek (od 88. HiŞman), RuŞman. Trener: Zlatko Vugrinec. PLAVI: Mesari , Turk, S. Škvorc, Polanec, Zadravec, Nerer, J. Škvorc, Govedi , Majeri , Tuksar (od 43. Kova i ), B. Mesari . Trener: Milivoj Trstenjak. Žuti kartoni: D. ReŞek, N. ReŞek, Glavina (Naprijed), Polanec, Turk, Majeri , Nerer, Zadravec (Plavi).
MLADOST – BRATSTVO (SV) 3:2 (1:2) IVANOVEC. Igraliťte Park mladosti. Suci: Zdravko Topliťnjak (N. Ves), Saťa Fegeť (Nedeliť e), Željko Kova i (Šenkovec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec). Strijelci: 0:1 Patafta (11), 0:2 Bujan (40), 1:2 Belovi (45), 2:2 Belovi (63), 3:2 Dav. Vabec (87). MLADOST: Lacko, Lovren i , Cvek, Fran i , Novak, Belovi , Fu ko (od 66. Zorkovi ), D. Novak (od 46. Herman), D. Leva i , Fodor (od 46. D. Vabec), Jaluťi . BRATSTVO:Lajtman,Hunjadi,Bujan,Jambroťi ,G.HiŞman(od87.Horvat),Jambroťi , Makťadi, Kopjar (od 48. B. HiŞman), Patafta, Novak, Vuruťi . Trener: Goran Kova . Žuti kartoni: Herman, Vabec (Mladost), Vuruťi , G. HiŞman, Bujan (Bratstvo).
POLET – BSK 3:3 (2:1) PRIBISLAVEC. Igraliťte Petar Perťi . Suci: Bojan Juras ( akovec), Damir Fodor (Slakovec), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 0:1 S. Horvat (12), 1:1 Halilovi (38), 2:1 Nemec (43), 3:1 Halilovi (59), 3:2 Beťtek (80), 3:3 S. Horvat (85). POLET:Stamenkovi ,Kriťto i (od46.Podgorski),Kozli ,Lesjak,Okreťa,Magdaleni , Vukovi , Nemec, Halilovi , Gajnik (od 88. N. Kriťto i ), Pal i. Trener: Željko Domjani . BSK:Pani ,Makar(od80.Taradi),Gelo,Mesari (od75.Škvorc),Herc,Mihalec,Horvat, Paler, Pal i (od 53. F. Horvat), Mlinari , Beťtek. Trener: Stjepan Mihalec. Žuti karton: Podgorski (Polet).
OMLADINAC – RUDAR 3:1 (0:1) NOVO SELO ROK. Igraliťte Stadion Omladinca. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Ivica Horvat ( akovec), Darko Pokriva (Nedeliť e). Delegat: Stjepan KriŞari ( akovec). Strijelci: 0:1 D. Leva i (14), 1:1 Kriťto i (56), 2:1 alopa (76), 3:1 Reich (84). OMLADINAC: Tomaťi , alopa, Reich, Horvat, G. alopa, Filipovi , K. Culjak, Kriťto i (od 84. M. Culjak), Lesjak (od 87. Reťetar), Cerovec, Mlinari (od 67. Ratajec). Trener: Denis Ratajec. RUDAR: Rajf, D. Leva i , J. Leich, Kova i , Šprajc, Horvat, N. Šolti (od 87. Vinko), Rihtarec (od 87. Liklin), Zadravec, Vidra, M. Šolti (od 68. Kukovec). Trener: Smiljan Liklin. Žuti kartoni: Kriťto i , K. Culjak (Omladinac), Šprajc, Vidra (Rudar).
Beli anci poremetili planove lideru u susjedskom derbiju
Pobjeda Poleta (SMnM) u Macincu
gurno bila u 57. minuti kada su doma i imali kazneni udarac, a nisu ga realizirali. Minutu prije kraja prvog dijela Mario Cvetko odli no puca iz slobodnog udarca sa preko 30 metara od vratiju gostiju iz Svetog Jurja na Bregu, ali Davor Kocijan joĹĄ ljepĹĄe brani njegov udarac. U drugom poluvremenu u 50. minuti jednu je izglednu prigodu imao Denis Hali , a ak dvije u 62. i 69. minuti Mario OrĹĄi . Trenutak odluke zbio se u 72. minuti kada gosti euro zgoditkom igra a utakmice Roberta Vabeca dolaze do pobjede od 1-0. Na isteku suda ke nadoknade na kraju utakmice igra Spartaka KriĹžai izvodi slobodni udarac iz udaljenosti od preko 40 metara i postiĹže zgoditak, ali pomo ni sudac Josip Novak diĹže zastavicu u zrak i suci ne priznaju zgoditak zbog zale a. Naravno, da su se doma i teĹĄko pomirili s ovakvom odlukom pomo nog suca. Imala je i Venera PMP u drugom poluvremenu u 59. minuti Kerman i 63. minuti Kamenar svoje prigode koje nisu realizirali. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.
Gosti iz Svetog Martina na Muri poveli su ve u 6. minuti zgoditkom Marija Turka. Dario Novak poravnava na 1-1 u 28. minuti. Isti igra u 38. minuti propuĹĄta realizirati kazneni udarac za Centrometal. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Mario Turk u 67. minuti Polet dovodi u vodstvo od 2-1. Pet minuta prije kraja utakmice Andrej Gori anec svojim zgoditkom za vodstvo gostiju od 3-1 samo potvr uje da tri boda odlaze iz Macinca. Zbog ne realiziranog kaznenog udarca Dario Novak se u 90. minuti barem djelomi no iskupljuje svojim drugim zgoditkom na utakmici za kona nih 3-2 za Polet. Za pohvalu je ĹĄto opomenutih igra a nije bilo.
Nova doma a pobjeda Omladinca. Nakon Spartaka poraz u Novom Selu Rok doĹživio je i Rudar. Omladinac pak se ovom pobjedom pribliĹžio samom vrhu ljestvice. Rudaru je ina e pripalo prvo poluvrijeme kada su u 14. minuti zgoditkom Denisa Leva i a stigli do vodstva od 1-0 i to minimalno vodstvo uspjeli drĹžati sve do 56. minute kada je na 1-1 poravnao Goran KriĹĄto i . Sama zavrĹĄnica utakmice pripala je Omladincu koji zgodicima DraĹžena alope u 76. minuti i Davida Reicha u 84. minuti dolazi do pobjede od 3-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.
Remi Naprijeda i gostiju iz Peklenice
Preokret Ivanov ana protiv Bratstva
U Cirkovljanu podjela bodova. Svakoj je mom adi pripalo po jedno poluvrijeme. Naprijedu prvo kada su i poveli u 31. minuti 1-0 zgoditkom Antuna RuĹžmana. Plavi su imali i u prvom poluvremenu svoje prigode, naro ito Dragan Tuksar koji se ozlijedio pa je morao u 43. minuti zbog ozljede iza i iz igre. U prvom poluvremenu samo dvije opomene. Po jedna u svakoj mom adi. Drugo poluvrijeme puno zanimljivije i nervoznije. ak ĹĄestorica opomenutih igra a. Dva doma a, a etiri gostuju a. Gosti iz Peklenice su do boda doĹĄli u 64. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Jurica Ĺ kvorc. I klupe su bile nervozne naro ito gostuju a. Iako je sudac utakmice Branko Bacinger opomenuo ukupno ak osmoricu igra a imao je situacija gdje ih je trebao joĹĄ viĹĄe opomenuti.
Imali su gosti iz Savske Vesi zgodicima Nikle Patafta u 11. i Marka Bujana u 40. minuti vodstvo od 2-0. Nino Belovi je svojim zgoditkom u 45. minuti smanjio gostuju e vodstvo na 2-1. Ne da je samo smanjio nego i poravnao rezultat na 2-2 u 63. minuti. Davor Vabec koji je u igru uĹĄao na po etku drugog dijela tri minute prije kraja utakmice svojim zgoditkom dovodi Mladost u vodstvo od 3-2 koje se viĹĄe nije mijenjalo. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Sokolu derbi za elja. U vrlo fer i korektnoj igri sa obje strane trojica igra a opomenuta. Jedan doma i i dvojica gostuju ih iz Donjeg Vidovca. Zanimljivo da su sva trojica igra a opomenuta u posljednjih petnaestak minuta utakmice. Nikola Mun ar u 79. minuti postiĹže taj jedan, ali tri boda vrijedan zgoditak za Sokol. Novim porazom Vidov an ostaje sve vrĹĄ e prikovan za posljednje mjesto na ljestvici. Pet kola prije kraja prvenstva zaostatak od osam bodova je dosta velik.
BSK-u bod iz Pribislavca. Da doma inu ne e biti lako sa gostima iz Belice dalo se naslutiti ve u 12. minuti kada Slobodan Horvat dovodi BSK u vodstvo od 1-0. Doma i Polet do izjedna enja je doĹĄao u 38. minuti zgoditkom Ammara Halilovi a. Ubrzo zatim u 43. minuti Polet dolazi do vodstva od 2-1 zgoditkom SaĹĄe Nemeca. Kada je u 59. minuti Ammar Halilovi svojim drugim zgoditkom na utakmici doveo doma ine u vodstvo od 3-1 bilo je teĹĄko za pretpostaviti da u posljednjih pola sata igre gosti mogu joĹĄ neĹĄto u initi. No, oni su to ipak napravili. Igor BeĹĄtek je lijepim slobodnim udarcem sa 18 metara u 80. minuti smanjio na 3-2, a pet minuta kasnije, odnosno, pet minuta prije kraja utakmice poslije jedne pogreĹĄke Nikole Lesjaka u obrani Poleta Slobodan Horvat svojim drugim zgoditkom na utakmici poravnava rezultat na kona nih 3-3. Iako je to bio susjedski derbi igran pred dvjestotinjak gledatelja igralo se vrlo fer i korektno sa samo jednim opomenutim igra em i to doma im.
Spartak kiksao kod ku e Pobjeda Venere PMP u Maloj Subotici. Doma i su propustili realizirati niz prigoda, a najve a je si-
VETERANI – ISTOK – 19. KOLO
Omladinac niĹže pobjede
LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR); 16 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo (SV); 15 zgoditaka – Dragan Tuksar (Plavi Pek.); 14 zgoditaka – Miťo Pal (Polet P), Antun RuŞman (Naprijed); 13 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Andrej Gori anec (Polet SMNM) ; 11 zgoditaka – Boris Vrbanec (Polet P); 10 zgoditaka – Nenad Radikovi (Polet SMNM), Ammar Halilovi (Polet P), Igor Beťtek (BSK); 9 zgoditaka – Petar Horvat (Naprijed), Krunoslav Gajnik (Polet P), Igor Šegovi (Spartak), Darko Gunc (BSK); 8 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Sokol), Damir ReŞek (Naprijed), Nenad Vibovec (Centrometal), Slobodan Horvat (BSK); 7 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Antonijo Fegeť (Centrometal), Darko Kuzmi (Vidov an), Tihomir Novosel (Spartak), Luka Rihtarec (Rudar), Krunoslav Fran i , Nino Belovi (Mladost I), Robert Vabec (Venera PMP); 6 zgoditaka – Denis Ratajec (Omladinac NSR), Ivan Kerovec, Luka Mikolaj, Nikola Mun ar (Sokol), Goran Gori anec (Polet SMNM), Alen Kova i (Rudar), Ivan Fu ko (Mladost I), Nikola Pata a (Bratstvo SV), Jurica Škvorc (Plavi Pek.)
FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Goran KriĹĄtofi (Omladinac NSR), Goran HiĹžman, Marko Bujan (Bratstvo SV), Damir ReĹžek, Nenad ReĹžek, Ivica Glavina (Naprijed), Tihomir Majeri , Ivan Zadravec (Plavi Pek.), Mateo Vrbanec, Denis Hali (Spartak)
STATISTIKA 24 pos gnuta zgoditka ili 3,4 po utakmici; 27 opomenu h igra a; isklju enja nije bilo; 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani
Rezultati 21. kola: Omladinac (NSR) – Rudar 3-1; Spartak - Venera (PMP) 0-1; Sokol – Vidov an 1-0; Mladost (I) - Bratstvo SV 3-2; Polet (P) – BSK 3-3; Centrometal - Polet (SmnM) 2-3; Naprijed - Plavi (Peklenica) 1-1
TABLICA 1. Polet (P)
21 12
5
4
52:29
2. Polet (SMnM)
21 12
3
6
49:25
39
3. Naprijed
21 10
8
3
43:29
38
4. Spartak
21 11
4
6
38:27
37
5. Omladinac (NSR)
21 10
5
6
45:28
35
6. Bratstvo SV
21 9
6
6
37:30
33
7. Mladost (I)
21 10
3
8
37:38
33
8. BSK
21 8
4
9
39:46
28
9. Rudar
21 6
7
8
30:37
25
10. Centrometal
21 6
6
9
41:46
24 23
11. Plavi (Peklenica)
21 5
8
8
40:51
12. Sokol
21 5
6
10
31:43
21
13. Venera (PMP)
21 3
8
10
27:40
17
14. Vidov an 21 2 3 16 28:68 9 Parovi 22. kola: Rudar – Naprijed; Plavi (Peklenica) – Centrometal; Polet (SMnM) - Polet (P); BSK - Mladost (I); Bratstvo SV – Sokol; Vidov an – Spartak; Venera (PMP) - Omladinac (NSR)
MNL VETERANI “SJEVEROZAPAD�, PROLJE E - 2009./2010. GOD.
VETERANI – ZAPAD – 19. KOLO
DINAMO – MLADOST (P) 7:1 (5:0)
SPARTAK – VIDOV AN 4:0 (2:0)
OMLADINAC – AKOVEC 1:5 (0:0)
NEDELIŠE – SLOBODA (M) 4:2 (1:0)
DEKANOVEC. IgraliĹĄte Berek. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija). Strijelci: 1:0 Vugrinec (4), 2:0 Jasenovi (10), 3:0 Horvat (22), 4:0 Jasenovi (24), 5:0 Horvat (37), 6:0 Vugrinec (58), 6:1 Lipi (72), 7:1 Sabol (90). DINAMO: Hajdarovi , Tot, Mihoci, Husic, Vugrinec, Marodi, Ciceli, Horvat, Pintar, Sabol, Jasenovi . MLADOST: Mihalec, Novak, Hali , Bauer, KalĹĄan, RuĹžman, Patafta, Slavi ek, Kljai , Lipi , Martinec.
MALA SUBOTICA. IgraliĹĄte JagodiĹĄ e. Sudac: Radovan Posedi (PuĹĄ ine). Strijelci: 1:0 Taradi (29), 2:0 Taradi (40), 3:0 Mar ec (67-11m), 4:0 Musta (70-11m). SPARTAK: Pintar, PoĹžgaj, Juras, Musta , Horvat, Milijan i , Taradi, Mar ec, Kova i , Lon ari , KriĹžai . VIDOV AN: PiĹĄpek, Hudi ek, Vidovi , Hertelendi, Pongrac, Ĺ te i , Igrec, Kvakan, Kuzmi , Vidovi , Poljak.
MA KOVEC. IgraliĹĄte Omladinca. Sudac: Kristijan Genc (Pretetinec). Strijelci: 0:1 Ĺ te i ar (47), 0:2 Ĺ te i ar (53), 0:3 Hranilovi (55), 0:4 Ĺ te i ar (60), 1:4 Vukovi (65), 1:5 Ĺ te i ar (86). OMLADINAC: Grahovec, Vrbanec, Perho , Zebec, Vukovi , Kukovec, Dodlek, BlaĹžon, Horvat, DamiĹĄ, Posavec. AKOVEC: KneĹževi , Ga al, Koleni (od 46. Hranilovi ), Pongrac, Duji , Sa er, Damjan, Ĺ enji, Feher, Zadravec, Ĺ te i ar.
NEDELIŠE. Igraliťte Nedeliť e. Sudac: Ivan Žganec ( akovec). Strijelci: 1:0 Ma ek (41), 1:1 Plevnjak (60), 2:1 Baksa (73), 3:1 Baksa (76), 3:2 Dokleja (85), 4:2 Baksa (90). NEDELIŠE: Borko, Vizinger, Kova i , Pongrac, u ek, Ma ek (od 66. Tkal ec), D. Vizinger, V. Branilovi , D. Branilovi , Baksa, Marcijuť. SLOBODA: Kova ec, Vinceti , okovi , Ku ek, Plevnjak, Mar ec, Gori anec, Mesari , Šari (od 15. Dokleja), Varga, Bratkovi .
BSK – DINAMO (P) 4:6 (1:4) BELICA. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec). Strijelci: 0:1 Šegovi (13), 1:1 Mlinari (23), 1:2 Kolari (28), 1:3 Kolari (30), 1:4 Koprivec (33), 1:5 Kolari (52), 2:5 Puklavec (64), 2:6 Mati (78), 3:6 Mlinari (81), 4:6 Buhin (88). BSK: Horvat, Trstenjak, T. Horvat, Se an, Kova ec, Mesari , Puklavec, Mlinari , V. Horvat, Buhin, Patafta. DINAMO: urkin, I. Kolari (od 65. Furdi), Hliť , Klju ari , Cirkven i (od 76. Lova ), Zor ec, Jankovi , Šegovi (od 58. Mezga), Domini , Koprivec (od 58. Mati ), Kolari .
PODTUREN – JADRAN 5:5 (3:2) PODTUREN. Igraliťte Trnoc. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec). Strijelci: 1:0 Lepen (4), 1:1 Pavlekovi (12-11m), 1:2 Kranj ec (23), 2:2 Strnad (32), 3:2 Ko evar (43), 4:2 Lepen (54), 4:3 Kriťto i (60), 4:4 Jan ec (64), 4:5 Jan ec (72), 5:5 Lepen (85). PODTUREN:Greguri ,Jambroťi ,Hranilovi ,Strahija,Biber,Srpak, Strnad, Ko evar, Ov ar, I. Hranilovi , Drk. JADRAN:Raif,Hrasti ,Juras,Ko iť,Korent,Suťec,Kranj ec,Kriťto i , Jan ec, Pavlekovi , Kova ec.
POLET – RADNI KI 5:1 (1:0) PRIBISLAVEC. Sudac: Željko Kova i (Šenkovec). Strijelci: 1:0 Pintar (38), 2:0 Sever (51), 2:1 KriŞai (65), 3:1 Prprovi (77), 4:1 Prprovi (87), 5:1 Jeki (90). POLET: Baťek, Šolti , Vrbanec, Iva i , Pintar, D. Iva i (od 45. Sever), Mihalkovi (od 70. Jeki ), Novak, Varga, Prprovi , Radek. RADNI KI: Vodopija, Novak, Se an, KriŞai , Vlahek, V. KriŞai , Hajdarovi , D. Novak, Poto njak, Baksa, D. Baksa.
SLOGA – MLADOST (I) 3:1 (0:1)
SOKOL – OMLADINAC (NSR) 0:3 (0:0)
AKOVEC. Igraliťte Sloge. Sudac: Robert Novak. Strijelci: 0:1 Suťec (43), 1:1 VraŞi (49), 2:1 Pintari (53), 3:1 VraŞi (72). SLOGA: Matjaťec, BlaŞeka, Vincek, Mati , Novak, Leva i , Štampar, VraŞi , Pintari , Horvat, S. Leva i . MLADOST: Kozjak, Klinec (od 46. Viťnji ), Igrec (od 46. Žvorc), Jurinec, BoŞi (od 46. Lajtman), Fu ko, Jambrovi , Toplek, Tkal ec, Zadravec, Suťec (od 46. Cigorovski).
VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte Sokola. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec). Strijelci: 0:1 KrĹžina (48), 0:2 Varga (50), 0:3 Jurinec (80). SOKOL: Ĺ ari , Zadravec, Horvat, Ĺ kvorc, isar, Novak, LeĹĄko, Mikolaj, Tarandek, Vincek, Bistrovi . OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk (od 30. Rihtarec), Jaklin, Bel, Fric, Vinko (od 46. Jurinec), Vukovi , Varga, KrĹžina, Leva i .
TABLICA
ŠENKOVEC – POBJEDA (GH) 1:3 (0:2)
1. Spartak
19
19 0
0
93:24 57
2. Dinamo (D)
19
11 3
5
59:39 35
3. Vidov an
18
10 2
6
56:37 32
4. Dinamo (P)
19
10 2
7
58:46 32
5. Podturen
19
9
4
6
61:50 31
6. Radni ki
19
7
5
7
54:53 26
7. HodoĹĄan
18
8
1
9
55:50 25
8. BSK
18
7
4
7
53:52 25 40:47 24
9. Mladost (I)
19
7
3
9
10. Sloga ( )
18
4
4
10 30:52 16
11. Polet (P)
18
4
2
12 42:65 14
12. Mladost (Pr.)
18
3
3
12 30:74 12
13. Jadran
18
3
3
12 33:75 11
Ĺ ENKOVEC. IgraliĹĄte SR Gor ica. Sudac: Renato Posavec ( akovec). Strijelci: 0:1 Ĺ kvorc (12), 0:2 Ĺ kvorc (39-11m), 0:3 Ĺ kvorc (83), 1:3 Novak (89). Ĺ ENKOVEC: Zadravec, Kolar, Kosma , Vidovi , Toplek, Novak, Saboli , M. Kolar, MarcijuĹĄ, Fras, BaranaĹĄi . POBJEDA: MarciuĹĄ, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Germek.
STRAHONINEC – BRATSTVO (SV) 2:4 (0:1) STRAHONINEC. Igraliťte Bujan Stjepan-Stipi . Sudac: Nino Škrobar (Brezje). Strijelci: 0:1 D. Horvat (43), 1:1 Zadravec (65), 2:1 HadŞi (70), 2:2 J. BoŞi (73), 2:3 K. Horvat (79-11m), 2:4 K. Horvat (85). STRAHONINEC: Pintari , Antonovi , Srnec, Zobec, Ma ek, Aldi , HadŞi , Žuni , Zadravec, Šimuni , Drabi . BRATSTVO: Žnidari , Vuruťi , Dunjko, D. Horvat, Vrbanec, S. BoŞi , J. BoŞi , Mesari , Šolti , K. Horvat, Tomaťi .
41
SLOBODA – RUDAR 5:0 (4:0) SLAKOVEC. Igraliťte Slobode. Sudac: Franjo Hergoti . Strijelci: 1:0 Koruni (3), 2:0 He a (16), 3:0 He a (29), 4:0 Koruni (33), 5:0 Tadi (86-11m). SLOBODA: Cirkven i , Golub, Tomťi , Kiri , Sen ar, Ivanuťa, Okreťa, Koruni , He a, Gavez, Srnec. RUDAR: Šafari , Kova i , Rob, Novak, Glavina, Liklin, Trstenjak, Pavlovi , Antolovi , Srnec, Cilar.
TABLICA 1. Omladinac (NSR) 18
14 1 3
86:36
43
2. Sloboda (M)
13 3 2
60:25
42
18
Venera PMP odmakla pratnji Rezultati 15. kola: Dubrav an – Zebanec odgo eno; Bratstvo - Mladost odgo eno; D. Koncov ak - Polet 4:2; Venera-PMP - Napredak 3:0; Mura - Zasadbreg 7:1
TABLICA 1. Venera-PMP
15 11 2
2
43
15
35
2. Zebanec
13 10 1
2
31
12
31
3. Bratstvo
13 6
3
4
27
23
21
4. Dubrav an
14 6
3
5
34
31
21 18
3. akovec
19
12 5 2
66:23
41
5. D. Koncov ak
14 5
3
6
28
30
4. Pobjeda
19
12 2 5
50:30
38
6. Napredak
15 5
3
7
25
31
18
5. Sloboda (S)
18
11 4 3
52:26
37
7. Polet
15 5
2
8
30
34
17
6. NedeliĹĄ e
19
9
3 7
64:60
30
7. Sokol
19
8
0 11 59:53
24
8. Bratstvo (SV)
18
6
3 9
47:49
21
9. Strahoninec
19
6
3 10 38:58
21
10. Omladinac (M)
18
5
4 9
48:65
19
11. Rudar
19
4
4 11 37:56
16
12. Hajduk (B)
18
2
3 13 35:100 9
13. Ĺ enkovec
18
0
1 17 24:85
1
8. Mladost
13 4
2
7
24
32
14
9. Mura
15 4
2
9
36
53
14
10. Zasadbreg
15 4
1
10 25
42
13
Parovi 16. kola: Mladost – Dubrav an; Zebanec – Mura; Zasadbreg - VeneraPMP; Napredak - D. Koncov ak; Polet Bratstvo
21. kolo II. ŽNL istok OMLADINAC – DUBRAV AN 0:7 (0:3) DRŽIMUREC-STRELEC. Suci: Marjan Duman i ( akovec), Stjepan Fric (Lopatinec), Nikola Zanjko (Nedeliš e). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 0:1 T. Nesti (21), 0:2 Vu enik (43), 0:3 Kokša (45), 0:4 T. Nesti (55), 0:5 B. Brljak (65), 0:6 B. Brljak (67), 0:7 D. Horvat (70). OMLADINAC: Jankovi , Ciglari , Z. Horvat, Kova i , Taradi, M. Valenti , Piknja , Patafta, Kati , Vlaši , Domjani . Trener: Dragutin Domjani . DUBRAV AN: Apostolovski, mrlec, Špoljar, Na , D. Horvat (od 46. Smolek), Jadan, Vu enik, Dr. Horvat, Lovrek (od 46. B. Brljak), T. Nesti , Kokša (od 67. Švenda). Trener: Dražen Horvat. Žuti karton: Patafta (Omladinac).
GRANI AR – DUBRAVA 3:2 (2:0) NOVAKOVEC.IgrališteDrvarijum.Suci:FranjoHergoti (Ž.Gora),BorisJakovljev(G. Hraš an), Željko Novak (Prelog). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec). Strijelci: 1:0 N. Drvoderi (19), 2:0 T. Kolari (32), 2:1 V. Mu i (53), 2:2 Furundžija (65), 3:2 A. Drvoderi (90). GRANI AR:Pancer,T.Kolari ,Buhin(od73.S.Leva i ),T.Leva i ,Posavec,D.Drvoderi , Horvat, Blažon, Novak, A. Drvoderi , N. Drvoderi . Trener: Josip Katan i . DUBRAVA: uranec,Kerovec(od75.Škvorc),Ov ar,Sršan,D.Mu i ,Furundžija,Divjak, Bobi anec (od 84. Ko evar), Tkalec, V. Mu i , Hutinec. Trener: Vladimir Sabol. Žuti kartoni: T. Kolari , N. Drvoderi (Grani ar), uranec, Tkalec (Dubrava).
GALEB – CROATIA 2:0 (1:0) OPOROVEC.IgrališteGaleba.Suci:DamirAldi (Strahoninec),FranjoHorvat(Strahoninec); Mladen Puklavec (G. Mihaljevec). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec). Strijelci: 1:0 Dan. Hertelendi (20), 2:0 I. erdelji (83). GALEB: Dolenec, N. Balent, Mihoci, Petri (od 79. Fran i ), Soka , I. Erdelji (od 84. M. Erdelji), Dan. Hertelendi (od 88. Vlah), Car, R. Balent, Slavi ek, Domini . Trener: Dubravko Miš in. CROATIA: Patar ec, D. urila (od 78. Jelen i ), Sinkovi (od 46. Kosi), Kolar, urin, D. Bali, Ruži , J. Bali, Kr mar, Ruži , Debelec. Trener: Kristijan Varga. Žuti kartoni: I. Erdelji, N. Balent (Galeb).
MLADOST – RADNI KI 0:1 (0:0) SVETAMARIJA.IgrališteMladosti.Suci:Rudolf ižmešija(D.Dubrava),SinišaLuka i ( akovec), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Antun Vlahek. Strijelac: 0:1 Lovrek (60). MLADOST: Mir. Kranjec, D. Orehovec (od 75. D. Orehovec), Posavec, M. Orehovec, M. Kranjec, Hobor, Markovi , Štrok, Blažin i , Papak (od 70. J. Papak), Šamarija (od 61. Briševac). Trener: Božidar Kedmenec. RADNI KI: Sternad, Toplek, Carovi , eh, Obadi , Paler, Kr mar, Sabol, Lovrek, Živkovi , Colari (od 58. Jalšovec). Trener: Damir Vrbanec. Žuti kartoni: F. Papak, J. Papak (Mladost), Sabol, Colari , Obadi , Kr mar (Radni ki).
DRAŠKOVEC – DRAVA 1:0 (0:0) DRAŠKOVEC. Igralište Draškovca. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Ivan Vlahek ( ukovec), Robert Novak (Puš ine). Delegat: Dejan Kova . Strijelac: 1:0 Malek (54). DRAŠKOVEC: Taradi, D. Repalust, N. Pišpek, Horvat, M. Vuleti , Kova , T. Repalust, avlek, Fleten (od 71. Baksa), Matja i , F. Pišpek. Trener: Dario Kova . DRAVA: Ko iš, Hošnjak, Novak, Kos (od 86. D. Bartoli ), Gorupi , Šimuni , M. Bartoli (od 55. Štrok), G. orehovec, Markovi , Lipi (od 70. Herc), Ruži . Trener: Damir Ujalki. Žuti kartoni: Horvat, T. Repalust, Baksa (Draškovec), Šimuni , Novak, Štrok, Ko iš (Drava).
21. kolo II. ŽNL zapad DONJI KONCOV AK – SLOBODA (M) 2:0 (2:0) DONJI KONCOV AK. Igralište Donji Koncov ak. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Dražen Sukanec (S. Ves), Vlado Blaži ( akovec). Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 1:0 Mih. Sklepi (21), 2:0 Koraj (23). DONJI KONCOV AK: Grof, Brezni ar, T. Gori anec, Saka , B. Pleh, Šeruga, Mih. Sklepi (od 85. Kraja i ), Dragovi , Koraj, Vrhar (od 60. Cvetkovi ), Horvat (od 82. K. Sklepi ). Trener: Ivan Sklepi . SLOBODA: Horvat, A. Vidovi . T. Novak, Požgaj, Tisaj, Želežnjak, B. Gori anec, Tremski, Posavec (od 7. Januši ), Sovar (od 69. Šafari ), Pintari . Trener: Mladen Ku ek. Žuti kartoni: Horvat (D. Koncov ak), Gori anec, Tremski (Sloboda). Crveni karton: Vidovi (Sloboda).
SLOGA – ZASADBREG 1:2 (1:1) ŠTRIGOVA. Igralište Sloge. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 0:1 Fi. Rodinger (14-11m), 1:1 S. Jambrovi (32-11m), 1:2 N. Šimunkovi (82). SLOGA: Vugrinec, Tkalec (od 11. Rojko), Vinkovi , Brežnjak, S. Jambrovi , Bogdan, Smolkovi , Sen ar, Kova (od 72. Heric), Karlov ec (od 90. T. Kova i ), Bistrovi . Trener: Franjo Klobu ari . ZASADBREG: Horvat, Kova i , Živko, Mesari , Fi. Rodinger, Barbi , Novak (od 46. D. Šimunkovi ), N. Šimunkovi , Mar ec (od 46. Perho ), Koruši , Fl. Rodinger. Trener: Ivan David. Žuti kartoni: Bistrovi , Rojko (Sloga), Živko (Zasadbreg).
ME IMUREC – MLADOST (S) 2:0 (1:0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Suci: Petar Petrac (Kororiba), Bruno Brljak (D. Dubrava), Dražen Jur ec (D. Kraljevec). Delegat: Dragutin Hozjak. Strijelci: 1:0 G. Levec (25-11m), 2:0 Kregar (75). ME IMUREC: T. Marciuš, Lon ari , Rešetar, Kos (od 67. Kozina), G. Levec, Fu ek, Škvorc, Ivanuša, Treska (od 79. Ciglari ), Novak (od 46. J. Treska), Kregar. Trener: Siniša Trajbar. MLADOST: Rajf, Vran i , Kolar, Rob, T. Stojko, J. Leva i (od 28. Vinko), Šardi, Herene i , Koprivec, T. Leva i , Tuksar. Trener: Marijan Mohari . Žuti kartoni: Kregar, Ivanuša, Fu ek (Me imurec), Vran i , Kolar, Šardi (Mladost). Crveni kartoni: G. Levec (Me imurec), Koprivec (Mladost).
TRNOVEC – HAJDUK (Š) 2:1 (0:1) TRNOVEC. Igralište Trnovca. Suci: Božidar Kolari (NSR), Dragutin Novak (Lopatinec), Dominik Mihoci ( ukovec). Delegat: Dragutin Borko. Strijelci: 0:1 Radikovi (27), 1:1 D. Florjani (77), 2:1 Bukal (80). TRNOVEC: K. Kiri , D. Florjani , Borko, Horvat, Jaluši , Zobec (od 66. Benc), eh (od 58. Zobovi ), Herceg, Trtinjak, Liber, Bukal (od 90. Flac). Trener: Krešo Žnidari . HAJDUK: Jurovi , D. Hrženjak, K. Hrženjak, Topli anec (od 46. Mih. Ma ari ), Turk, Radikovi , Rudni ki (od 67. T. Jurovi ), M. Debelec, Gori anec, G. debelec, Škerbi (od 79. H. Ma ari ). Trener: Robert Gori anec. Žuti kartoni: eh, Trtinjak, Jaluši (Trnovec), D. Hrženjak, Rudni ki, G. Debelec, Radikovi (Hajduk).
JEDINSTVO – STRAHONINEC 4:3 (2:2) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Jedinstvo. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Darijan Zadravec (M. Središ e), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec). Strijelci: 1:0 or evi (6), 1:1 S. Vidovi (29), 1:2 S. Vidovi (37), 2:2 or evi (40-11m), 2:3 S. Vidovi (53-11m), 3:3 or evi (68), 4:3 R. rep (70). JEDISNTVO: Turkovi , Lešnjak, Popovi (od 52. R. rep), M. Jaluši , N. Jaluši , Vida ek, Markovi , Novak, or evi , Plaftak, Plevnjak. STRAHONINEC: Murk, Višnjari , Pavlekovi , Krišto i , Srnec, Brez (od 62. Bani ), S. Vidovi , M. Vidovi , Gyo i (od 80. Kralji ), Štefulj, Bujan. Trener: Stjepan Makar. Žuti kartoni: N. Jaluši , Lešnjak, Plevnjak, Plaftak (Jedinstvo), M. Vidovi , Bujan, Brez, Gyo i (Jedinstvo). Crveni kartoni: Višnjari , Murk (Strahoninec).
11. svibnja 2010. II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok
Dubrav an sve bliži naslovu prvaka Sedmica Dubrav ana u Držimurec-Strelcu. Ve nakon prvog poluvremena gos iz Donje Dubrave imali su vodstvo od 3-0. Po dva su se puta u listu strijelaca upisali Tihomir Nes i Benjamin Brljak, a po jednom Dejan Vu enik, Dražen Horvat i Stanko Kokša. Bio je to susret posljednjeg na ljestvici i vode e mom adi ove lige. Samo jedan i to doma i opomenu igra . U nedjelju u Donju Dubravu dolazi Podturen i u slu aju doma e pobjede Dubrav ana naslov prvaka e bi osiguran tako da e slavlje mo i zapo e . U Podturnu podjela bodova, doma i su igrali bez nekoliko standardnih igra a. Me u m, bili su doma i blizu osvajanju sva tri boda, ali su gos iz Palinovca ipak tri minute prije kraja utakmice zgoditkom Tomice Mlinarca s gli do boda. Podturen pak je poveo 1-0 minutu prije kraja prvog dijela iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Ma ja Kolar. U 83. minu Mlados je sa klupe udaljen trener Dušan Podgorelec zbog vrije anja pomo nog suca Tomislava urile. Dok su gos imali isklju enog, doma i su imali samo jednog opomenutog igra a. Pobjeda Radni kog u Svetoj Mariji. ak su dva kaznena udarca doma i uspjeli propus realizira i stoga ne udi doma i poraz. Prvi su propus li realizira u 10. minu . Kod tog se kaznenog udarca dogodila zanimljiva situacija. Kod izvo enja kaznenog udarca lopta se od vratnice odbila do izvo a a kaznenog udarca i pomo ni suca Renato Vuk odli no je signalizirao glavnom sucu ižmešiji da se radi o neizravnom slobodnom udarcu za mom ad obrane zbog igranja lopte dva puta od strane izvo a a kaznenog udarca. Napada i Mlados su u dva navrata u 33. i 52. minu uzdrmali vratnicu. Uslijedilo je u 60. minu staro pravilo kad ne zabiješ onda primiš zgoditak. Radni ki je u vodstvo od 1-0 doveo Danijel Lovrek. Drugi kazneni udarac doma i imaju u 81. minu . Sada pak je Tomislav Štrok loptu upu o umjesto u gostuju a vrata preko njih. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Minimalna doma a pobjeda Draškovca. U prvom dijelu bez zgoditaka. Doma i su imali dvije izgledne prigode, a gos iz Donjeg Mihaljevca jednu izglednu prigodu za pos i zgoditak.
U drugom dijelu agilniji Draškovec uz više h jenja pos že u 54. minu tri boda vrijedan zgoditak za pobjedu od 1-0. Strijelac je bio Marko Malek. Do kraja još tri- e ri izgledne doma e prigode, ali ostaje minimalnih 1-0. Tri doma a, a e ri gostuju a opomenuta igra a. Galeb bolji od Croa je. Sa po jednim pos gnu m zgoditkom u svakom poluvremenu Galeb je stigao do pobjede od 2-0. Danijel Hertelendi bio je strijelac u 20. minu za vodstvo od 1-0, a Igor Erdelji u 83. minu za kona nih 2-0. Gledatelji su vidjeli jednu vrlo dobru i kvalitetnu utakmicu sa dosta prigoda pred jednim i drugim vra ma. Samo dvojica i to doma ih opomenu h igra a. Težak poraz Borca PMP u Podbrestu. Ve u prvom poluvremenu gos iz Tur iš a e ri su puta morali i i po loptu u vlas tu mrežu. Trostruki strijelac Tomislav Miši bio je izrazito puca ki raspoložen. Dva je puta mrežu Branka Vlaha tresao Alen Domini . Po jednom su strijelci bili Damjan Novak i Robert Domini . Jedini zgoditak za goste u 65. minu pos že Darko Srpak. Na kraju je završilo 7-1 za Budu nost. Dva doma a opomenuta igra a. Grani ar do pobjede u suda koj nadoknadi. Lijepo su vodstvo imali doma i nakon prvih 45 minuta od 2-0 zgodicima Nikole Drvoderi a u 19. minu i Tihomira Kolari a u 32. minu . No, drugo poluvrijeme pripalo je susjedima iz Sivice. Velimir Mu i je u 53. minu smanjio na 2-1. Bio je to dvojben zgoditak. Što se dogodilo? Mu i je iskosa sa desne strane pokušao ubaci pred doma a vrata ali mu je lopta malo prešla preko noge i završila preko popre ne crte vra ju doma eg vratara Alena Pancera. Pomo i sudac Boris Jakovljev bio je u ravnini sa popre nom crtom i odmah zastavicom signalizirao glavnom sucu Franji Hergo u da je cijela lopta prešla popre nu crtu unutar vra ju, a treba mu vjerova i doma i su morali krenu sa centra. Ivan Furundžija poravnao je na 2-2 u 65. minu . Doma i su pokušavali s i do pobjedonosnog zgoditka, ali nije išlo. U drugoj minu suda ke nadoknade Antonio Drvoderi ispremiješao je obranu Dubrave i pos gao zgoditak za pobjedu od 3-2. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.
BUDU NOST – BORAC PMP 7:1 (4:0)
PODTUREN – MLADOST (P) 1:1 (1:0)
PODBREST. Igralište Budu nosti. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Vjeran Tuksar (Peklenica), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 1:0 R. Domini (3), 2:0 A. Domini (12), 3:0 T. Miši (40), 4:0 D. Novak (43), 5:0 T. Miši (54), 5:1 Srpak (65), 6:1 T. Miši (72), 7:1 A. Domini (90). BUDU NOST: onkaš (od 80. Ciglari ), Škiljo, D. Ciglari , A. Domini , Horvat, Lastavec, D. Novak, Dodlek, R. Domini , T. Miši , Hali . Trener: Ivan Gajnik. BORAC PMP: Vlah, R. Brumen (od 46. Baranaši ), Jalšovec, Cika , Jankulija, Zrna (od 78. Drvoderi ), Hali , Jan ec (od 45. Križai ), Bister, Srpak, Rušanec. Trener: Ivan Zrna. Žuti kartoni: R. Domini , D. Novak (Budu nost).
PODTUREN.IgrališteTrnoc.Suci:NikolaToplek(Nedeliš e),Tomislav urila(Vularija), Marinko Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog). Strijelci: 1:0 Sršan (44-11m), 1:1 Minarec (87). PODTUREN:Špilek,Kolar,Sršan(od64.V.Škvorc),Tkalec,Radovan,Kolari ,D.Lepen(od60. Mravljek), R. Boži , J. Lepen (od 88. K. Boži ), Balenovi , Hajdarovi . Trener: Dušan Novak. MLADOST: Šantavec (od 52. I. Kolari ), N. Kolari , I. Minarec (od 46. Borovi ), Tkalec, Sabolec (od 75. Kova ), Cirkven i , Brez, Baksa, Minarec, Fileš, Talan. Trener: Dušan Podgorelec. Žuti karton: Škvorc (Podturen). Crveni karton: Podgorelec (Mladost).
LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Dražen Horvat (Dubrav an); 16 zgoditaka – Stjepan Ruži (Drava DM); 15 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen); 14 zgoditaka – Darko mrlec (Dubrav an), Marko Ruži (Croa a); 13 zgoditaka – Tomislav Debelec (Croatia), Damjan Novak (Budu nost P); 12 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Dubrav an), Dejan Vule (Draškovec), Ivan Furundžija (Dubrava); 11 zgoditaka – Nikola Štrok (Drava DM), Benjamin Brljak (Dubrav an), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Danijel Hertelendi (Galeb); 10 zgoditaka – Davor Bogdan (Mladost SM), Sandro Jan ec (Borac PMP); 9 zgoditaka – Damir Lepen (Podturen); 8 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM), Marijan Kr mar (Croa a), Mario Gašpari (Mladost SM), Danijel Lovrek (Radni ki);7 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Nikola Talan (Mladost Pal.), Davor Mu i (Dubrava); 6 zgoditaka – Marko Obadi (Radni ki), Siniša Rušanec (Borac PMP), Rajko Gavez (Dubrava), Tomica Blažon (Grani ar N)
FAIR PLAY Isklju eni; Dušan Podgorelec trener (Mladost Pal.) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nikola Drvoderi (Grani ar N), Ivan Horvat, Tomislav Repalust (Draškovec), Nenad Novak (Drava DM), Filip Papak (Mladost SM), Tomislav Colari , Marko Obadi (Radni ki), Nikola Balent (Galeb)
STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 3,7 po utakmici; 23 opomenuta igra a; 1 isklju enje; 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani
Rezulta 21. kola: Galeb – Croa a 2-0; Draškovec - Drava (DM) 1-0; Omladinac (DS) – Dubrav an 0-7; Budu nost (P) - Borac PMP 7-1; Mladost (SM) – Radni ki 0-1; Grani ar (N) – Dubrava 3-2; Podturen - Mladost (Pal.) 1-1
TABLICA 1. Dubrav an 2. Podturen 3. Radni ki 4. Draškovec 5. Croa a 6. Drava (DM) 7. Budu nost (P) 8. Dubrava 9. Galeb 10. Mladost (Pal.) 11. Mladost (SM) 12. Grani ar (N) 13. Borac PMP 14. Omladinac (DS)
Puš ine lako do doma e pobjede nad Šenkovcem. U prvom poluvremenu mrežu su mirovale. Marko Miki na samom po etku drugog dijela u 49. minu dovodi Puš ine u vodstvo od 1-0. Doma i u 68. minu imaju opravdano dosu eni kazneni udarac koji u zgoditak za vodstvo od 2-0 pretvara Marko Bosilj. Siniša Dove er u 80. minu svojim zgoditkom stavlja to ku na i za pobjedu Puš ina od 3-0. Dva gostuju a opomenuta igra a. Zasadbreg do pobjede u Štrigovi u finišu utakmice. Is na gos su prvi u 14. minu iz kaznenog udarca kojeg je izveo Filip Rodinger s gli u vodstvo od 1-0. Tako er iz kaznenog udarca Smiljan Jambrovi u 32. minu poravnava rezultat na 1-1. Radost gos ma osam minuta prije kraja utakmice svojim zgoditkom donosi Nikola Šimunkovi . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Bratstvu doma i bod. Od 42. minute Mura je zgoditkom Dejana Na a došla do vodstva od 1-0. David Novak uspio je u 82. minu poravna na kona nih 1-1. U vrlo dinami noj igri gos iz Hlapi ine mogu samo svom vrataru Draženu Novaku zahvali što su uspjeli sa uva bod na gostovanju u Jurovcu. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Trnovec upisao tri doma a boda. Gos iz Štrukovca zgoditkom Marija Radikovi a u 27. minu dolaze do vodstva od 1-0. Doma em Trnovcu tri su minute bile dovoljne za preokret rezultata u svoju korist. Prvo je u 77. minu Denis Florijani poravnao na 1-1, a potom u 80. minu Dejan Bukal Trnovcu donio pobjedu od 2-1. U pravoj prvenstvenoj utakmici ak sedmorica opomenu h igra a. Tri doma a i e ri gostuju a. Poraz Strahoninca u Novom Selu na Dravi. Dva su puta gos iz Strahoninca imali vodstvo, ali su doma i uvijek uspjeli s i to vodstvo i u 70. minu zgoditkom Roberta repa s i do pobjede. Kod Jedinstva trostruki strijelac bio je Slavko or evi . Prvi je zgoditak pos gao u 6. minu . I Strahoninec je imao trostrukog strijelca u Saši Vidovi u. On je u 29. minu poravnao na 1-1, a potom u 37. minu i
doveo Strahoninec u vodstvo od 2-1. Pet minuta prije kraja prvog dijela kazneni udarac za doma e. Slavko or evi namješta loptu na bijelu to ku i 2-2. Po etkom drugog dijela u 53. minu kazneni udarac za Strahoninec. Uspješan sa 11 metara bio je za vodstvo od 3-2 Saša Vidovi . U samo dvije minute Jedinstvo dolazi do pobjede. Prvo na 3-3 poravnava or evi , a potom ve spomenu Robert rep u 70. minu donosi doma ini pobjedu od 4-3. Strahoninec je u 76. minu ostao bez Ivana Višnjari a jer je u prekidu igre nogom po nozi udario doma eg igra a. Drugi isklju eni igra Strahoninca bio je vratar Nikola Murk. Nakon odsviranog završetka utakmice Murk je uzeo loptu i napucao je van terena za igru u gledalište. Kako je ve od ranije iz 40. minute imao opomenu sudac utakmice Zoran Novak pokazao mu je i drugu opomenu, odnosno u zapisnik o utakmici prijavljen je kao isklju eni igra . Po e ri opomenuta igra a u svakoj mom adi. Me imurec bolji od Mlados . Do vodstva doma i su došli u 25. minu zgoditkom Gorana Leveca iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Zbog hvatanja lopte rukama u izglednoj prigodi za pos i zgoditak doma ih iz igre je u 40. minu isklju en Goran Koprivec igra Mlados . e ri minute kasnije i Me imurec je ostao bez Gorana Leveca zbog odguravanja rukama u predjelu prsiju igra a Mlados . Bojan Kregar je u 75. minuti svojim zgoditkom potvrdio pobjedu Me imurca od 2-0. Uz po jednog isklju enog igra a u svakoj mom adi i po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Donjem Koncov aku doma a pobjeda za bijeg sa dna ljestvice. Mihael Sklepi i Bernard Koraj u samo dvije minute od 21. do 23. svojim zgodicima ostvaruju doma inu prednost od 2-0 koja se do kraja utakmice nije mijenjala. Po završetku utakmice igra i Slobode Alen Vidovi i Denis Tremski negodovali su i vrije ali suca utakmice Darija Bubeka. Obojica su prijavljeni kao isklju eni u zapisniku. Doma i su imali jednog, a gos iz Mihovljana dvojicu opomenu h igra a.
PUŠ INE – ŠENKOVEC 3:0 (0:0)
BRATSTVO – MURA 1:1 (0:1)
PUŠ INE. Suci: Tomislav Herman (Belica), Jadran Kukovec (Ma kovec), Saša Mihali (Lopatinec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec). Strijelci: 1:0 Miki (49), 2:0 Bosilj (68-11m), 3:0 Dove er (80). PUŠ INE: Majurec, Pintari , urila, Novosel, Bosilj, Celinger, D. Florijani (od 87. Vizinger), Miki , Dove er, T. Florijani (od 46. Knezi ), Žnidari . Trener: Dario Florijani . ŠENKOVEC: G. novak, S. Kranjec (od 78. J. Kranjec), M. Novak, Se an, Zanjko, Ban, M. Novak, Šegovi (od 63. D. Novak), Zaspan, Gori anec, Kolar. Trener: Mario Zaspan. Žuti kartoni: G. Novak, Zanjko (Šenkovec).
JUROVEC. Igralište ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Dragutin Šafari (Lopatinec); Boško Martan (Štefanec), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Dragutin Šafari . Strijelci: 0:1 Na (42), 1:1 D. Novak (82). BRATSTVO: Tratnjak, urin, Jambrovi , Vukovi , Antoli , D. Novak, Jakopi , M. Novak, Sobo an, Horvat, Modlic (od 68. T. Per i ). Trener: Zdravko Modlic. MURA: D. Novak, Žganec, Breznk, Jurovi , Vuri, Šagi, D. Stojko (od 86. Braniša), Vrši (od 58. L. Jurovi ), Vinko, A. Stojko, Na . Trener: Darko Vincek. Žuti kartoni: Jakopi , M. Novak, Sobo an (Bratstvo), Breznik, Vrši (Mura).
18 14 12 10 10 10 9 9 7 7 5 5 5 4
2 4 0 4 3 2 3 2 5 3 7 5 4 0
1 3 9 7 8 9 9 10 9 11 9 11 12 17
72:17 48:22 27:36 40:27 52:37 41:36 44:42 43:47 37:43 39:37 31:37 23:35 41:64 16:74
56 46 36 34 33 32 30 29 26 24 22 20 19 12
Parovi 22. kola: Croa a - Grani ar (N); Dubrava - Mladost (SM); Borac; PMP - Omladinac (DS); Dubrav an – Podturen; Mladost (Pal.) - Draškovec; Drava (DM) – Galeb; Radni ki - Budu nost (P)
II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad
Vode i dvojac i dalje bez kiksa
21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21
LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Saša Vidovi (Strahoninec) ; 22 zgoditka – Marijan Duman i (Zasadbreg); 19 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 16 zgoditaka – Roman Trtinjak (Trnovec); 15 zgoditaka – Mario Novak (Bratstvo J); 14 zgoditaka – Nikola Dragoja (Mura); 13 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Sloga Š); 12 zgoditaka – Ivan Žnidari (Puš ine), Karlo Posavec (Sloboda M), Mario Vidovi (Strahoninec); 10 zgoditaka – Denis Tremski (Sloboda M), Mihael Ma ari (Hajduk Š), Dejan Na (Mura); 9 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Robert Štefulj (Puš ine); 8 zgoditaka – Goran Koprivec (Mladost S), Marko Miki (Puš ine); 7 zgoditaka – Siniša Dove er (Puš ine), Rajko Dragovi (Donji Koncov ak), Karlo Gori anec (Hajduk Š), Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Dejan Bukal (Trnovec); 6 zgoditaka – Jurica Treska, Saša Treska (Me imurec), Roman Liber (Trnovec), Mišel Popovi , Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Danijel Heren i (Mladost S), Marko Bosilj (Puš ine), Deni Lukman (Sloboda M), Bernard Koraj (Donji Koncov ak)
FAIR PLAY Isklju eni igra i: Goran Levec (Me imurec), Goran Koprivec (Mladost S), Alen Vidovi , Denis Tremski (Sloboda M), Ivan Višnjari , Nikola Murk (Strahoninec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Mario Novak, Lino Sobo an (Bratstvo J), Denis Breznik (Mura), Miljenko Bistrovi , Nikola Rojko (Sloga Š), Bojan Kregar, Dejan Ivanuša (Me imurec), Roman Tr njak (Trnovec), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak), Denis Tremski (Sloboda M), Neven Jaluši , Goran Lešnjak (Jedinstvo NSD), Dario Brez, Ivan Gyo (Strahoninec)
STATISTIKA 22 pos gnuta zgoditka ili 3,1 po utakmici; 34 opomenuta igra a; 6 isklju enih igra a; 6 kaznenih udaraca dosu eno i is realizirani
Rezulta 21. kola: Me imurec - Mladost (S) 2-0; Bratstvo (J) – Mura 1-1; Sloga (Š) – Zasadbreg 1-2; Trnovec - Hajduk (Š) 2-1; Jedinstvo (NSD) – Strahoninec 4-3; Donji Koncov ak - Sloboda (M) 2-0; Puš ine – Šenkove 3-0
TABLICA 1. Puš ine
21
14
5
2
56:29
47
2. Zasadbreg
21
15
2
4
46:26
47
3. Mura
21
12
3
6
39:23
39
4. Trnovec
21
12
2
7
46:31
38
5. Strahoninec
21
12
1
8
61:36
37
6. Me imurec
21
11
1
9
51:34
34
7. Sloboda (M)
21
10
0
11
43:36
30
8. Hajduk (Š)
21
8
2
11
38:44
26
9. Sloga (Š)
21
7
4
10
33:32
25
10. Šenkovec
21
8
1
12
31:45
25
11. Bratstvo (J)
21
7
2
12
34:58
23
12. Jedinstvo (NSD)
21
6
1
14
33:73
19
13. Donji Koncov ak
21
5
3
13
25:54
18
14. Mladost (S)
21
4
5
12
32:47
17
Parovi 22. kola: Mladost (S) – Puš ine; Šenkovec - Donji Koncov ak; Sloboda (M) - Jedinstvo (NSD); Strahoninec – Trnovec; Hajduk (Š) - Sloga (Š); Zasadbreg - Bratstvo (J); Mura - Me imurec
11. svibnja 2010.
17. kolo III. ŽNL istok SK – JADRAN 4:1 (2:0) EHOVEC. Igralište Makovica. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Mario Horvat (Cirkovljan), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1:0 Pigac (13), 2:0 Baranaši (41-11m), 3:0 N. Horvat (68), 4:0 Kramar (70), 4:1 D. Novak (80-11m). SK: Vojvoda (od 76. V. Novak), Baranaši , D. Horvat, Bašnec, Ke keš (od 62. Sinkovi ), Kuhanec, Pigac (od 78. Lon ari ), Vadlja, N. Horvat, I. Horvat, Kramar. Trener: Davor Horvat. JADRAN: Fegeš, Korent, Bedi , Colev, Gori anec, Horvat, Hamunajec, Varga (od 26. Mesari ), Bacinger (od 70. Jambrovi ), Kolari , Novak. Trener: Goran Kolari . Žuti kartoni: Fegeš, Colev, Bacinger, Koren (Jadran). Crveni karton: Koren (Jadran).
KRALJEV AN 38 – MLADOST URKIN 2:1 (1:0) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fundacije. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Mario Pintari (Nedeliš e), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Daniel Košak (G. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Vlah (6), 2:0 Miketek (59-11m), 2:1 Pintari (82). KRALJEV AN38:Vlah,Radmanovi ,Pandur,Jakši ,Mlinarec,Stankov,Filipaši , Iskra, Lipi (od 57. Perca ), Miketek, Pigac. Trener: Miroslav Radmanovi . MLADOST URKIN: Magdaleni , Majeri (od 63. Hajdarovi ), J. Ciceli (od 63. A. Ciceli), urkin, Žerjav, Novak, Pintari , Rošani , D. Novak, Krznar (od 78. Hliš ), Furdi. Trener: Renato Ciceli. Žuti kartoni: Iskra, Filipaši , Stankov, Miketek (Kraljev an 38), Rošani , urkin, Žerjav (Mladost urkin).
HODOŠAN – BUDU NOST (M) 2:2 (0:2) DONJI KRALJEVEC. Suci: Kristijna Genc (Pretetinec), Ivica Križai (Štefanec), Davor Šupljika (Šenkovec). Delegat: Petar Krha (Novakovec). Strijelci: 0:1 D. Drk (29), 0:2 Sklepi (34), 1:2 Megli (68), 2:2 D. Kranj ec (90). HODOŠAN: Vidovi (od 36. Vuk), Košak, Mesari , Naran a (od 66. Grkavec), Kova evi , D. Krznar, Blagus (od 57. Megli ), D. Kranj ec, Lj. Krznar, Kova , Majeti . Trener: Sre ko Kova . BUDU NOST: Bauer, Fažon, Varga, Jurši , Zadravec, Marodi, Lisjak, D. Drk (od 77. Šolti ), Sklepi (od 66. Cerovec), Antolovi , Okreša. Trener: Stanislav Tot. Žuti kartoni: Kova , Grkavec (Hodošan), Marodi, Šolti (Budu nost).
III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok
SK ponovno u pobjedni koj kolote ini SK uvjerljiv sa Jadranom. Nakon pretrpljenog poraza od Budu nosti igra i mom adi SK-e brzo su se oporavili i kod ku e zabilježili pobjedu. U prvom dijelu strijelci su bili Miroslav Pigac u 13. minuti i etiri minute prije kraja prvog dijela iz kaznenog udarca Tomislav Baranaši . Nikola Horvat povisuje na 3-0 u 68. minuti. Dvije minute kasnije ve je 4-0, a strijelac Aleksandar Kramar. U 78. minuti kada je sudac utakmice Nino Škrobar opomenuo igra a Jadrana Darija Korenta isti je nastavio vrije ati suca i zaradio isklju enje. Jadran je po asni zgoditak postigao u 80. minuti iz kaznenog udarca koje je izveo Danijel Novak. Niti jedan doma i opomenuti igra , a ak etiri gostuju a igra a. Napredak spretno stigao do boda u Otoku. Nakon prvog poluvremena i vodstva doma ih od 2-0, Napredak je u posljednjih desetak minuta utakmice uspio sti i do poravnanja rezultata na 2-2. Za Otok je oba zgoditka postigao njihov najbolji strijelac, a trenutno i najbolji strijelac lige Matej Gorupi . Bod za Napredak je tim ve i jer su od 63. minute igrali sa igra em manje isklju en im je Siniša Mikolaj zbog grubog starta s le a na doma eg igra a. Za goste iz Gornjeg Kraljevca strijelci su bili Neven Bogdan i Dragan Kova i . ak petorica doma ih opomenutih igra a, a gostuju a trojica.
OTOK – NAPREDAK 2:2 (2:0) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Goran Žgnaec (S. Ves), Valentino Kantoci (Šandorovec), Damir Klari (D. Mihaljevec). Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1:0 Gorupi (13), 2:0 Gorupi (33), 2:1 Bogdan (80), 2:2 Kova i (86). OTOK: Farkaš, Toplek (od 60. M. Balent), Novak (od 75. P. Kalšan), Malek, J. Novak, Vuji , I. Kalšan, Šimec, Z. Kalšan, Gorupi , Jasni . Trener: Ivica Kalšan. NAPREDAK: T. Novak, Govedi (od 86. Hutinec), Matoša, M. Žganec (od 18. Mikolaj), S. Žganec, Jambroši , Hutinec (od 67. I. Ma ari ), M. Ma ari , Kova i , D. Jambroši , Bogdan. Trener: Siniša Mikolaj. Žuti kartoni: Toplek, I. Kalšan, Jasni , Gorupi , J. Novak (Otok), N. Jambroši , Hutinec, Matoša (Napredak). Crveni karton: S. Mikolaj (Napredak).
17. kolo III. ŽNL zapad MALI MIHALJEVEC – DRAVA 0:1 (0:0) MALI MIHALJEVEC. Igralište Malog Mihaljevca. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Darko Kutnjak ( ehovec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Dragutin Horvat (Belica). Strijelac: 0:1 Medved (83). MALI MIHALJEVEC: Magdaleni , N. Bestijani , M. Peras, Srnec, P. Peras, Trupkovi , Varga, Vugrinec, Posavec, Kova i , Pušar. Trener: Krunoslav Mezga. DRAVA: Martin evi , Zlatarek, Vuk, Carevi , Bajkovec, Šol, M. Martin evi , Tomaši , Medved (od 89. Silaj), Dombaj, Treska. Žuti kartoni: N. Bestijani (M. Mihaljevec), M. Martin evi , Šol, Medved (Drava).
DINAMO – OMLADINAC (M) 0:8 ŽIŠKOVEC. Igralište Peliš e. Suci: Tomica Cerovec ( akovec), Danijel Ko ila (Žabnik), Robert Horbec (Strahoninec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec). Strijelci: 0:1 Kanižaj (7-11m), 0:2 Januši (8), 0:3 Kanižaj (13), 0:4 Kanižaj (17), 0:5 Horvat (23), 0:6 Koren (28), 0:7 Januši (43), 0:8 Januši (44). DINAMO: Pintari , S. Šoštari , T. Šoštari , Toplek, Ehrenreich, Horvat, Hunjadi, Mikulaj, Baka , Srpak, Srnec. Trener: Radovan Preložnjak. OMLADINAC: Dodlek, Januši , Peserlin, Horvat, Vrbanec, Pani , Vinceti , Vida ek, Kanižaj, Novak, Koren. Trener: Branko Zebec. Žuti karton: T. Šoštari (Dinamo).
LISTA STRIJELACA
EKO – BORAC 4:2 (2:1) SVETI KRIŽ. Igralište Mi igen. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Drago Mar ec (Mihovljan), Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Toni Martinjaš ( akovec). Strijelci: 1:0 Bajri (2), 2:0 Ko iš (15), 2:1 Jankulija (28), 3.1 Lastavec (71-11m), 4:1 Bajri (82), 4:2 Zrna (85). EKO: Domini , Šopar (od 79. M. Balog), An . Ma ek (od 79. Vutek), . Balog, Sabadi, Zagorec, Novak, Lastavec, Ko iš, Rudni ki (od 40. Z. Novak), Bajri . Trener: Zlatko Novak. BORAC: Taradi, Jambroši , Malovi , Pavlic, Mavrin (od 40. Jur ec), Pozderec, Blagus, Ivkovi , Jankulija, Zrna, Vidovi . Trener: Damir Krznar. Žuti kartoni: D. Novak (Eko), Pavlic (Borac).
Gosti iz Miklavca ispustili pobjedu u 90. minuti. Nakon prvog dijela Budu nost je zgodicima Dragutina Drka i Filipa Sklepi a imala u Donjem Kraljevcu gdje je ovo kolo Hodošan bio doma in zbog vatrogasne proslave na svom terenu u Hodošanu vodstvo od 2-0. Saša Megli je u 68. minuti smanjio vodstvo gostiju na 2-1. Do boda je Hodošan došao u drugoj minuti suda ka nadoknade zgoditkom Darija Kranj eca. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Doma a pobjeda Eka. Bio je tijekom cijele utakmice Eko bolja mom ad od gostiju iz Donjeg Hraš ana. Ve u 2. minuti Eko je poveo 1-0 zgoditkom Muhameda Bajri a. U 15. minuti na 2-0 povisuje Goran Ko iš. Do kraja poluvremena to nije u 28. minuti Borac je zgoditkom Denisa Jankulije smanjio na 2-1. Dugo gledatelji njih oko 80 nisu vidjeli zgoditak. U 71. minuti vrlo dobri sudac Milivoj Bali opravdano je za doma e dosudio kazneni udarac kojeg je realizirao Jadranko Lastavec za vodstvo od 3-1. Seriju doma ih zgoditaka rano je zapo eo Muhamed Bajri , pa ju je što se doma ih ti e i u 82. minuti zaklju io zgoditkom za 4-1. Pet minuta prije kraja utakmice Damjan Zrna smanjuje na kona nih 4-2 za Eko. Zanimljivo da su se tijekom utakmice dogodile dvije ozlijede i to u istoj minuti. U svakoj mom adi po jedna Dino Rudni ki je kod doma ih u 40. minuti ozlijedio koljeno pa je morao biti zamijenjen, a kod Borca je u Jurica Mavrin ozlijedio gležanj. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Kraljev an 38 bolji od Mladosti urkin. Ve u 6. minuti doma i imaju kazneni udarac, ali isti Alen Vlah ne realizira, no od odbijene lopte i u nastavku igre ipak uspijeva posti i zgoditak i dovesti doma e u vodstvo od 1-0. U 59. minuti i drugi kazneni udarac za Kraljev an 38. Ovaj je puta udarac izveo Roberto Miketek i pogodio za 2-0. Vladimir Pintari uspio je u 82. minuti smanjiti doma e vodstvo na 2-1. etiri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.
19 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok) 15 zgoditaka – Miroslav Pigac ( SK) 14 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok) 11 zgoditaka – Dragu n Vadlja ( SK), Ivica Okreša (Budu nost M) 10 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan) 9 zgoditaka – Ljubomir Krznar (Hodošan), Luka Lipi (Kraljev an 38), Muhamed Bajri (Eko) 8 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Zlatko Novak (Eko), Aleksandar Kramar ( SK) 7 zgoditaka – Nikola Horvat ( SK), Dubravko Novak, Željko Hajdarovi , Vladimir Pintari (Mladost urkin), Matejas Antolovi (Budu nost M), Zoran Kolari (Jadran) 6 zgoditaka – Stjepan Vlahek (Hodošan), Dragan Kova i (Napredak)
FAIR PLAY Isklju eni igra i: Dario Korent (Jadran), Siniša Mikolaj (Napredak) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Karlo Pavlic (Borac DH), Jasmin Novak (Otok), Nino Jambroši , Darko Matoša (Napredak), Siniša Stankov (Kraljev an 38), Oliver Fegeš, Dario Korent (Jadran)
STATISTIKA 22 pos gnuta zgoditka ili 4,4 po utakmici; 25 opomenu h igra a; 2 isklju ena igra a; 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani
Rezultati 17. kola: Kraljev an 38 - Mladost urkin 2-1; Otok – Napredak 2-2; Hodošan - Budu nost (M) 2-2; SK – Jadran 4-1; Eko - Borac (DH) 4-2
TABLICA 1. SK
16 14 1
1
56:9
43
2. Napredak
16 10 3
3
36:14
33
3. Budu nost (M)
15 9
4
2
38:23
30
4. Hodošan
16 7
4
5
47:27
25
5. Eko
16 7
3
6
31:33
24
6. Jadran
15 5
4
6
27:28
19
7. Mladost urkin
16 5
3
8
32:33
18
8. Kraljev an 38
15 5
1
9
30:55
16
9. Otok
15 4
2
9
39:52
14
10. Torpedo
15 3
1
11
25:59
10
11. Borac (DH)
15 3
0
12
19:47
9
Parovi 18. kola: Borac (DH) – SK; Jadran – Hodošan; Budu nost (M) – Otok; Napredak - Kraljev an 38; Mladost urkin - Torpedo
III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad
LISTA STRIJELACA
Derbi prvenstva Dravi za korak do naslova prvaka Dravi derbi u Malom Mihaljevcu. Minimalnom pobjedom od 1-0 Drava je u Malom Mihaljevcu napravila veliki posao i korak k naslovu prvaka. Sedam minuta prije kraja utakmice zgoditak odluke postigao je Davor Medved. Vrlo živo i borbeno igralo se svih 90 minuta. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Plavi 1975 blizu bodu u Gornjem Mihaljevcu. Nakon što je doma e Jedinstvo zgodicima Damira Mikulana u 23. minuti i Matije Horvata u 39. minuti stiglo do vodstva od 2-0 gosti iz Prekope-Bukovca uspjeli su u drugom poluvremenu u periodu od 53. do 57. minute zgodicima Tomislava Bistrovi a i Borisa Radikovi a sti i do poravnanja rezultata na 2-2. Romeo Pani je ipak u 70. minuti svojim zgoditkom Jedinstvu donio pobjedu od 3-2. Samo jedan opomenuti igra i to gostuju i. Pobjeda slavila u Preseki. Dalibor Kresinger zapo eo je i završio seriju zgoditaka mom adi Pobjede na gostovanju u Preseki. Oba zgoditka za doma e postigao je Bojan Novak. Prvo je u 17. minuti poravnao na 1-1, a potom u 66. minuti iz kaznenog udarca smanjio na 3-2. I Pobjeda je imala kazneni udarac u 37. minuti kojeg je realizirao Nikola Ladi . Marinko Kova i bio je još strijelac za goste iz Gornjeg Hraš ana u 61. minuti. Na kraju je završilo pobjedom gostiju od 4-2. Jedan doma i, a tri gostuju i opomenuti igra i. U Žiškovcu prekid u 44. minuti. Kako je doma i Dinamo utakmicu zapo eo sa devetoricom igra a polako su od 35. minute pa do 44. minute trojica igra a ostala bez «goriva». Sucu utakmice Tomici Cerovcu drugo nije preostalo nego odfu kati kraj zbog nedovoljnog broja igra a. Do tad su za
goste iz Ma kovca po tri zgoditka postigli Mihael Kanižaj i Mario Januši , a po jedan Dino Horvat i Benjamin Koren. Jedan doma i igra uspio je biti u tom periodu i opomenut. Utakmica Zebanec – Krištanovec odgo ena je zbog obveza igra a Zebanca oko sakramenta svete potvrde i odigrat e se 03.06.2010.(srijeda) s po etkom u 17,30 sati.
STATISTIKA 20 pos gnu h zgoditaka ili 5 po utakmici 10 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani
JEDINSTVO – PLAVI 1975 3:2 (2:0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod Borom. Suci: Tihomir Jambroši (NSR), Mladen eke (Ferketinec), Branko Martan (Štefanec). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e). Strijelci: 1:0 Mikulan (23), 2:0 M. Horvat (39), 2:1 Bistrovi (53), 2:2 Radikovi (57), 3:2 Pani (70). JEDINSTVO: Angel, S. Krumpi , M. Krumpi (od 79. M. Novak), Vuk, Mohari , Fujs, Mikulan, D. Novak, Horvat, Ladi (od 78. Janež), Pani (od 86. D. Novak). PLAVI 1975: Petran, Korošec, Škvorc, Puri (od 39. Bistrovi ), Radikovi , Ciglari , Karlov ec (od 83. Škvorc), Gre l, Leva i , D. Škvorc, Janež (od 46. M. Bistrovi ). Žuti karton: Karlov ec (Plavi 1975).
BRATSTVO – POBJEDA (GH) 2:4 (1:2) PRESEKA. Igralište Bratstva. Suci: Tihomir Kralji (Vularija), Miran Culjak (Ma kovec), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelci: 0:1 Kresinger (15), 1:1 B. Novak (17), 1:2 Ladi (37-11m), 1:3 Kova i (61), 2:3 B. Novak (66-11m), 2:4 Kresinger (89). BRATSTVO: Jambrovi , M. Novak, Škvorc, Polak, M. abradi, Miljan i (od 84. Boži ), B. Novak, Kova i , D. Novak, Golub, Trupkovi . Trener: Vladimir Hunjadi. POBJEDA: Mikulan, M. Kocijan, M Kova (od 45. T. Kocijan), D. Kova , Ivan i , Zorkovi , Tkal ec (od 85. Balog), Ladi , Borko, M. Kova i , Kresinger (od 90. D. Tkal ec). Trener: Željko Vukši . Žuti kartoni: Golub (Bratstvo), M. Kocijan, D. Kova , Borko (Pobjeda).
22 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 17 zgoditaka – Ma ja Horvat (Jedinstvo GM) 13 zgoditaka – Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 12 zgoditaka – Mario Januši (Omladinac M), Boris Radikovi (Plavi 1975) 10 zgoditaka – Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec), Mihael Kanižaj (Omladinac M) 9 zgoditaka – Hrvoje Treska (Drava K), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec) 8 zgoditaka – Andrej Vugrinec, Vedran Kova i (Mali Mihaljevec), Nikola Tkal ec (Pobjeda), S ven Šparavec (Krištanovec), Damir Mikulan (Jedinstvo GM), Davor Medved (Drava K) 7 zgoditaka – Nino Bestijani (Mali Mihaljevec), Goran Zlatarek (Drava K), Nikola Radikovi (Krištanovec), Tomica Posedi, Hrvoje Sen ar (Hajduk B), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975) 6 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M), Danijel Štrukelj, Dalibor Kresinger (Pobjeda), Marko Januši (Krištanovec)
FAIR PLAY Isklju enja nije bilo
Rezultati 17. kola: Zebanec – Krištanovec odgo eno; Dinamo (Ž) - Omladinac (M) 0-8; Mali Mihaljevec - Drava (K) 0-1; Bratstvo (P) – Pobjeda 2-4; Jedinstvo (GM) - Plavi 1975 3-2
TABLICA 1. Mali Mihaljevec
16 14
0
2
72:11
42
2. Drava (K)
15 14
0
1
48:9
42
3. Jedinstvo (GM)
16 11
2
3
48:17
35
4. Pobjeda
15 10
1
4
44:21
31
5. Omladinac (M)
16 7
2
7
59:32
23
6. Krištanovec
15 6
1
8
35:41
19
7. Hajduk (B)
15 5
1
9
30:47
16
8. Plavi 1975
15 3
4
8
25:31
13
9. Bratstvo (P)
16 4
1
11
35:43
13
10. Zebanec
14 3
2
9
29:37
11
11. Dinamo (Ž)
15 0
0
15
7:143
0
Parovi 18. kola: Plavi 1975 - Bratstvo (P); Pobjeda - Mali Mihaljevec; Drava (K) - Dinamo (Ž); Omladinac (M) – Zebanec; Krištanovec - Hajduk (B)
11. svibnja 2010.
ODLI NI rezultati za stolnoteniskim stolom ŽOK KAŠTEL priprema se za odbojkaške kvalifikacije donijeli reprezentativni poziv
Paula Markati u reprezentaciji Hrvatske
Mlada Hodošan anka Paula Markati ( lanica STK Varaždin) nakon odli nih igara tokom sezone, tre e mjesto na rang listi kadetkinja Hrvatske, odli nim se igrama predstavila i na državnom kadetskom prvenstvu u Splitu, gdje je pojedina no zauzela odli no 3. mjesto. Izgubila je u polufinalu sa 4:2 od Rakovac-kasnije pobjednice i pružila odli nu igru, vodila u petom setu 9:5, ali je to uspjela izgubiti. Odli an je bio i Bruno Damjan (STK Šenkovec) koji je u muškoj konkurenciji ušao u etvrtfinale gdje je izgubio od prvog nositelja turnira. U ekipnom natjecanja Paula je s Varaždinom tako er osvojila 3. mjesto, dok je u igri parova osvojila naslov državne prvakinje s Leom Rakovac. U paru je nastupila sa Leom Rakovac koja je tako er po-
rijeklom iz Hodošana po baki. Odli an rezultat tako er je napravila na državnom juniorskom prvenstvu u Zagrebu ( iako kadetkinja) gdje je ušla me u 16 najboljih juniorki Hrvatske. U grupi je sa 3:0 pobjedila Vilenicu iz Gradiške te Gavrani iz Splita sa 3:2, a izgubila od Tubikanec 3:2-kasnije pobjednice i državne prvakinje. U prvom je kolu naišla na reprezentativku Mirnu Tomi iz Zagreba i izgubila 4:1, ali pružila jako dobru igru i u tri seta poražena na razliku. Kao nagrada za sve dobre igre došao je poziv izbornika stolnoteniske reprezentacije za prvi službeni nastup u reprezentaciji na jakom me unarodnom turniru u Barceloni. Tamo e boraviti 7 dana. estitamo Pauli i želimo puno sportskog uspjeha.
PRVENSTVO HRVATSKE za juniore i juniorke
Neprimjetni rezultati me imurskih predstavnika Na odigranom prvenstvu Hrvatske za juniore i juniorke koje se održalo u Zagrebu, me imurski predstavnici postigli su neprimjetne rezultate. U konkurenciji juniorki, me imurski stolni tenis predstavljale su Šenkov anke Anja Novak i Maja Pavlekovi . Anja, pobjedivši Mariju Jadreško iz Pule s 3/2, i izgubivši od prve nositeljice turnira Mateje Jeger iz zagreba ke Mladosti s 3/1 u kvalifikacijskoj skupini, plasirala se u najboljih šesnaest juniorki Hrvatske. U osmini finala ždrijeb ju nije mazio, te je poražena od druge nositeljice turnira, Ivane Tubikanec s 4/0. Maja nije uspijela pro i kavlifikacijsku skupinu u kojoj je bila poražena od Tine Kupini iz zagreba kog TIS-a s
3/0, Martine Rižoe iz Mladosti s 3/0, te Magdalene Basi iz FRIM-a s 3/1, te je tako završila svoj nastup sa sva tri poraza. U konkurenciji juniora nastupuo je lan MSTC-Nostro-a, koji je na turniru predstavljao varaždinsku IGEA-u Željezni ar, Bruno Damjan, plasiravši se u najboljih šesnaest juniora Hrvatske. Bruno je u kvalifikacijskoj skupini pobjedio Filipa Zeljka (FRIM) s 3/2 i Marka Majstorovi a (Industrogradnja) s 3/0, što mu je osiguralo plasman me u najboljih šesnaest. Jedini poraz u skupini nanio mu je šesti nositelj turnira Vjekoslav Zovko (Vodovod- OS). U osmini finla Bruno je izgubio od drugog nositelja turnira Ivana Zeljka iz Zagreba s laganih 4/0.(Igor Tkalec)
STK KOS KOTORIBA
Budu nost kluba jesu polaznici škole tenisa U prošloj godini STK Kos Kotoriba natjecao se sa jednom ekipom u Regiji Sjeverozapadne Hrvatske i pet ekipa u ligama Me imurske županije. Prva ekipa u Regiji SZ Hrvatske na kraju prvenstva zauzela je 4. mjesto s 32 boda. Dobre rezultate u me imurskim ligama postigli su i ostale ekipe. Tradicija stolnog tenisa u Kotoribi stara je više od 50 godina. STK Kos Kotoriba svojim radom mnogima može biti primjer kako uz minimalna sredstva organizirati rad kluba i veliku pažnju posvetiti mladima kroz školu stolnog tenisa. Važno je napomenuti podatak da su kotoripski stolnotenisa i odigrali 108 prvenstvenih kola uz sudjelovanje na brojnim turnirima, pa ak i u Pore u i slovenskom Ljutomeru. – Stolni tenis spada u red tehni ki najzahtjevnijih sportova. Drago mi je što klub okuplja
mladost za budu nost igranja tenisa u Kotoribi. Želim se zahvaliti bra i Kos, Željku i Josipu i op ini Kotoriba koji su naši glavni sponzori, rekao je na godišnjoj skupštini predsjednik stolnotenisa a Ivan Špicar. Na klupskom prvenstvu naslov prvaka osvojio je Dražen Radmani , drugi je bio Stjepan Vidovi , dok je tre e mjesto pripalo Ivici Jakupaku. Školu stolnog tenisa vodi Stjepan Vidovi uz pomo Igora Munke, polazi je dvadeset troje djece ro enih od 1995. do 2003. godine, a u sufinanciraju i nabavci opreme sudjeluju i sami roditelji mjese nim iznosom od 100 kuna. Najmla e o ekuje natjecanje na Otvorenom prvenstvu Kotoribe, 22. svibnja i na prvenstvu Me imurja u mjesecu lipnju. U sklopu škole tenisa, 17. travnja organizirali su obiteljski turnir na kojem su igrali polaznici škole i njihovi roditelji. (a )
U Pore u pokušaj proboja u I. B ligu
Ženski odbojkaški klub Kaštel iz Pribislavca osvajanjem naslova prvaka u II.A Hrvatske odbojkaške lige – centar izborio je nastupu u kvalifikacijskom turniru za ulazak u I. B Hrvatsku odbojkašku ligu . Kvalifikacijski turnir održava se predstoje i vikend 15. i 16. svibnja u Pore u. Odbojkašice Pribislavca natjecat e se za primamljivu titulu sa ekipama iz Splita, Pore a i Nove Gradiške. Zahvaljuju i pra enju sponzora i pokrovitelja uspjeli su izgurati sezonu i osvojiti naslov, stoga stiže zahvala iz njihovim redovima i poziv njima, kao i svima drugima da pomognu klubu i u kvalifikacijama.
ŽOK Kaštel pokušat e u jakoj konkurenciji izboriti višu ligu u Pore u
KOŠARKA
1. ME UNARODNI KOŠARKAŠKI KAMP TRŠ E 2010. Kamp je otvorenoga karaktera za sve djevoj ice i dje ake željne u enja i usvajanja novih, ili pak usavršavanja postoje ih košarkaških znanja i vještina. U radu kampa sudjeluju vrhunski treneri, specijalisti za rad s mla im uzrastima, a kao gosti i vrhunski treneri za individualni rad. Rad kampa odvijat e se u idili noj planinskoj lokaciji Gorskoga Kotara u malom mjestu Trš e koje nudi mir i spokoj u svojoj predivnoj prirodi. Sa svojom turisti kom i rekreativnom ponudom pogodno je i da pratioci kampera imaju sadržaje za organizaciju svoga odmora. Osim košarke nude se razni vidovi zabave, a ukoliko bude interesa mogu e je organizirati i malu školu engleskoga jezika. Smještaj je organiziran na vrhunskom nivou, hrana je po
sportskom meniju, dok pratioci mogu uživati u vrhunskim delicijama goranskoga podneblja – više saznajte klikom na www.petrus.hr. Trenažne jedinice odvijaju se u sportskoj dvorani osnovne škole i na vanjskim terenima. Stru ni rad se odvija u dva pravca – BAZI NI KAMP – usvajanje i usavršavanje elementarne košarke, te SPECIJALISTI KI KAMP – program usavršavanja po pozicijama u igri. Rad je organiziran na individualnoj, grupnoj i timskoj bazi, a bit e kompletno sniman, pa svaki u esnik može naru iti snimku posebno koja e mu kasnije poslužiti za rad i daljnje napredovanje. Kamp je organiziran u 4 smjene kako slijedi: 1. smjena 04.07. – 11. 07. 2010. 2. smjena 11. 07. – 18.07.
3. smjena 18. 07. – 25. 07. 4. smjena 25.07. - 01.08. Svaki u esnik dobija prigodnu spor t sku opremu, poklon i diplomu kampa kao dokaz o sudjelovanju, te posebne nagrade za plasman. U okviru kampa je organizirana medicinska skrb, a svi u esnici su osigurani preko kampa kod osiguravaju eg društva. Svaki je u esnik obavezan sa sobom ponijeti ovjerenu zdravstvenu iskaznicu. Cijena za polaznike kampa 2 200 kn (50% kod prijave), a za pratitelje kampera 1850 kn(50% kod prijave). Na in pla anja op om uplatnicom (poziv na broj – datum ro enja) na žr. r 2402006-1100416145 sa naznakom: za kamp. Prijave i sve ostalo što trebate znati o kampu na: www.kkjelenje-drazice. hr (košarkaški kamp TRŠ E 2010)
TURNIR KADETA U ZADRU
Naši kadeti osvojili turnir! U esnici Polufinala državnoga prvenstva – kadeti Me imurja osvojili su veliki tradicionalni me unarodni turnir u Zadru. U skupini su najprije izgubili od Konjica (BiH) rezultatom 42:53, dok su prili no neo ekivano osjetno nadja ali doma ina ABC rezultatom 55:27. Budu i da je ABC tukao Konjic, kadeti Me imurja su u nastalom krugu imali najbolju koš razliku i ušli u finale. Protivnici su im bili Kenguri iz Zenice (BiH), a naši su i tu finalnu utakmicu bili dominantni i dobili 46:31 i osvojili turnir. Pokazalo se i da imamo najboljega igra a turnira – Miko Damjan je i ovaj puta dokazao da se na njega može ra unati u skoroj budu nosti. Kadeti Me imurja su nastupili u slijede em sastavu i u tri utakmice zabili: Jeleni 19, Novak, Miko 50, Šte ok 3, Agi , Žvorc 9, Franin 38, Car 6, Voni 16, Farkaš, Lepen 2. Trener Igor aji .
KOŠARKAŠI KOTORIBE završili sezonu u B1 Ligi
Unato pokušaju suspenzije, najbolji rezultati Završeno je prvenstvo u B -1 ligi sjever za košarkaše. Na kraju sezone održana je godišnja skupština Košarkaškog kluba Kotoriba na kojoj su analizirali svoj rad i postignute rezultate. Predsjednik kluba Dobriša Zvošec sezonu je ocijenio odli nom. Seniori su osvojili 5. mjesto od 12 ekipa. – U ime uprave izražavam veliko zadovoljstvo i upu ujem estitke treneru i svim igra ima na do sada najbolje postignutom rezultatu kako u seniorskoj konkurenciji tako
i u konkurenciji mla ih kadeta. Kako sve ne bi bilo lijepo i idili no, nastaju problemi financijske prirode kojih smo se i pribojavali, a odnose se na troškove korištenja , ovaj put, kotoripske sportske dvorane. Te probleme emo svakako riješiti i to emo u initi u najskorije vrijeme, rekao je u svom izvješ u predsjednik kluba. Spomenuo je posebno i dosad nedoživljeno iskustvo kada su od strane KSVŽ suspendirani iz natjecanja zbog neuzimanja lista Hrvatska
košarka, što je poremetilo tijek odigravanja utakmica, ali nije unijelo nemir me u igra e i rukovodstvo. Ostali su jedinstveni i dosljedni svojim jedinim logi nim i pravednim postupcima, uspjeli su istjerati pravdu na svijetlo dana. Svojom su ustrajnoš u dobili i podršku šire javnosti. Zvošec je zahvalio Tihomiru i KK Donji Kraljevec koji su zajedno s Kotorip anima vodili borbu protiv birokracije HKS-a iz koje su izašli kao pobjednici. Trener seniora Bojan Zvošec
kroz prvenstvo je imao na raspolaganju 18 igra a, a prema statisti kim podacima sa najviše postignutim koševima su Alen Zvošec, Nenad Zlatar, Boris Ujlaki, Boris Pogorelec i Goran Munka. Mla i kadeti pod trenerskom palicom Gorana Munke prvenstvo su završili na 6. mjesto. Najbolji strijelac kod mla ih kadeta bio je Vitomir Zvošec. Na skupštini je najavljeno kako e i ove godine u kolovozu organizirati tradicionalni Streetball turnir. (a )
11. svibnja 2010. PLIVANJEM do svjetlosti 2010.
Preplivano ukupno 1.379.450 metara Gotovo 800 sudionika u 24 sata preplivalo je 1.379.450 metara ime je srušen rekord manifestacije pod nazivom “Plivanjem do svjetlosti” koja je održana prošli vikend na Gradskim bazenima u akovcu. Ova hvalevrijedna manifestacija u organizaciji Lions kluba Zrinski akovec održana je po peti puta, a sredstva koja su se prikupila biti e donirana Udruzi slijepih Me imurske županije te za opremanje Dje je o ne ambulante Županijske bolnice akovec. Pomo u donacijskih kutija akcijom je prikupljeno ukupno 4 731 kuna, no ostale donacije još pristižu tako da e se ukupan iznos prikupljenih sredstava znati tek kasnije. -Od 2006. godine, od kada se održava ova manifestacija, u ak-
ciju se svake godine uklju uje sve ve i broj ljudi, kazao je Miodrag Novosel, predsjednik Lions kluba Zrinski akovec. I dok je 2006. godine u ovom projektu ukupno sudjelovalo 327 osoba, prošle godine ta se brojka udvostru ila na 702 u esnika. Ove pak je godine samo sedam pliva a manjkalo kako bi se premašila brojka od 800 sudionika.
Najdulju dionicu preplivao Josip Baksa Najdulju dionicu od 43 200 metara na ovogodišnjem “Plivanju do svjetlosti” preplivao je Josip Baksa, dok je Kristina Turk preplivala ukupno 35 850 metara. Sara Brajkovi sigurno ne zaostaje. Sa preplivanih 32 050 metara zauzela je tre e mjesto.
Sa ukupno 1.379.450 preplivanih metara srušen je rekord manifestacije U ovogodišnju manifestaciju ponovno su se uklju ili i oni najmla i, ali i oni nešto stariji. I dok je najmla i sudionik imao samo 5 godina, najstariji pliva u ovogo-
dišnjoj humanitarnoj akciji imao je ak 82 godine. U sklopu akcije “Plivanjem do svjetlosti” na prostorima Gradskih bazena organizirani su
i popratni sadržaji, me u kojima je bila i Županijska smotra u eni kih zadruga. Udruga dijabeti ara pak je vršila mjerenje i kontrolu še era u krvi, dok se u cijelu akciju uklju io i Zavod za javno zdravstvo koji je prisutnima davao savjete vezane uz zdravlje. Sa Zrinskom gardom akovec tako er je dogovoreno da se zapo ne akcija oslikavanja zida na streljani na temu Zrinskih. -Lions klub Zrinski akovec ve petu godinu za redom organizira ovu akciju i tom akcijom potvr uje onaj glavni cilj Lionsa, a rije je o trenutku kada je 1925. godine Helen Keller pozvala Lionse da budu “vitezovi slijepih”. I danas u svijetu milijun i 400 tisu a Lionsa uglavnom pomažu slijepim osobama i osobama sa problemima vida, kazao je Darko Angebrandt, guverner
Formiran Leo klub Zrinski akovec Ovom prilikom informirani smo o formiranju Leo klub Zrinski akovec što je Miodrag Novosel, predsjednik Lions kluba nazvao povijesnim trenutkom za lionizam akovca i Me imurja. Time se broj lanova ve postoje eg Lions kluba Zrinski akovec udvostru uje jer se dosadašnjoj brojci od 33 lanova Lions kluba pridodaje broj od 37 Lavi a.
hrvatskih lionsa dodaju i da mu je drago kako su Lionsi iz akovca ove godine veoma kvalitetno odradili svoju misiju. (hz)
SPORTSKI RIBOLOV KUP ME IMURSKE ŽUPANIJE
Tri društva s dva naslova prvaka u Žabniku - Preloški ribi i najbolji su bili u konkurenciji seniora i juniora, Klen Vigma osvojio je tako er dva naslova (seniorke i kadeti), kao i Mura M. Središ e (juniorke i kadetkinje) U organizaciji SŠRD-a Me imurske županije i doma instvu ŠRD-a ikov iz Svetog Martina na Muri na natjecateljskoj stazi kod Žabnika u nedjelju je održano Kup natjecanje u sportskom ribolovu Me imurske županije za sve kategorije. Kod seniora 1. mjesto je osvojila ekipa Glavatice iz Preoga, ispred Soma iz Kotoribe, Žuži ke iz Kotoribe, TSH akovec i Mure Mursko Središ e.
Klen Vigma iz Svete Marije jedina je ekipa koja se natjecala u kategoriji seniorki. Kod juniora 1. mjesto osvojila je ekipa Glavatice iz Preloga, a slijede Klen Vigma iz Svete Marije i Zlatna udica iz Krištanovca. U kategoriji juniorki pobijedila je Mura iz Murskog Središ a, ispred Klen Vigme iz Svete Marije. Klen Vigma je 1. u kategoriji kadeta, a slijede Štuka iz Donje Dubrave i Linjak iz Palovca, dok je kod kadet-
kinja 1. mjesto osvojila Mura iz Murskog Središ a, ispred Klen Vigme iz Svete Marije. Najbolji su ostvarili pravo sudjelovanja na Zonskom natjecanju u Koprivnici 23. svibnja ove godine. Željko Dolenec, Antun Kedmenec, Branko Vrtari , Dragutin Horvat, Miljenko Boži , Marijan Petkovi , Dragutin Kedmenec, Oliver Podgorelec, Mladen Bobi anec i Darko Oreški osobe su koje su provele natjecanje i zabilježile rezultate. (sm, DO)
Natjecatelji na stazi u Žabniku
Zapo ela Liga mladih
Danijel Kralji iz Klena Sveta Marija u hrvatskoj repki Liga u ribolovu pastrva varalicom, odnosno Hrvatska spin liga koje se održava kroz šest kola, zapo ela je 21. ožujka na rijeci Krki u gradu Kninu gdje je i završila 25. travnja. Sva kola održana su na toj rijeci, a razlog je Svjetsko prvenstvo koje se održava u Hrvatskoj na istoj toj rijeci koju su natjecatelji imali prilike upoznati i tako se dobro pripremiti za Svjetsko prvenstvo koje se održava 29. i 30. svibnja. Od me imurskih i podravskih spinera u ligi su nastupili Mirko Hanžekovi , Hrvoje Kuzmi i Danijel Kralji . Najbolji rezultat ostvario je Danijel Kralji koji lovi za ŠRD Klen iz Svete Marije.On je kroz svih 6 kola imao solidne rezultate, a ak je u etiri kola bio u prva tri plasmanska mjesta i time izborio nastup za hrvatsku reprezentaciju koju još ine Jasmin Subaši iz Siska, Mario Matijaši iz Ogulina i Mijo Boras iz Zagreba. Kao rezerva plasirao se Hrvoje Kuzmi . (ih)
ŠRD “ rnec” D. Hraš an najbolji u Palinovcu
Najbolji me u ratnim veteranima Slavko Brljak i ekipa iz Gori ana U povodu 15. Obljetnice vojno redarstvene akcije „Bljesak“ održano je 11. ribi ko natjecanje UDVDR-a Me imurske županije. Doma in i organizator natjecanja bio je Ogranak Donja Dubrava, a natjecanje je održano na kanalu HE “Dubrava“. Za sudjelovanje na ribi kom natjecanju prijavilo se 15 ekipa sa po tri lana. U sektoru 1 najbolji je bio Josip Jug iz Mihovljana, ispred Ivice Kontreca iz Gori ana i Darka Rusaka iz Donje Dubrave. Josip Vadlja iz Gori ana bio je najbolji u sektoru 2. Drugo mjesto osvojio je Dragan Matulin iz Donjeg Vidovca, a tre e Robert Martin i iz Donje Dubrave. U 3. sektoru prvo mjesto odnio je Slavko Brljak iz Donje Dubrave, drugi je bio njegov sumještanin Ivica
Šte i , dok je tre e mjesto osvojio Josip Cericovi iz Belice. Ukupno najbolji pojedinac natjecanja je Slavko Brljak iz Donje Dubrave s ulovom od 1160 grama za što je nagra en peharom. U ekipnom plasmanu najbolji je bio ogranak iz Gori ana, drugo mjesto zauzeli su doma ini iz Donje Dubrave, a tre e ekipa Mihovljana. Pobjednici su uz pehar za prvo mjesto, postali i vlasnici prijelaznog pehara. Nagrade najboljima su uru ili Dražen Tkalec, tajnik i Slavko Marka , dopredsjenik UDVDRa Me imurja, Neven Lisjak, predsjednik donjodubravskog ogranka i op inski na elnik Marijan Varga. Druženje veterana i dragovoljaca nastavljeno je uz pe enu ribu. (af)
Na šljun ari Quadro kod Miklavca održano je natjecanje mladih ribolovaca, ime je zapravo zapo ela Liga mladih ribolovaca Me imurja 2010. na kojem je sudjelovalo 26 natjecatelja. U kategoriji U - 14 prvo mjesto osvojio je Alen Lehkec iz ŠRDa TSH akovec, ispred Tomislava Orehovca iz ŠRD-a Klen Vigma Sveta Marija, Ivana uki a, ŠRD Žuži ka Kotoriba, Daria Lepena, ŠRD Stara Mura Miklavec, Andreja Matoteka, ŠRD Zlatna udi-
ca, Brune Kanižaja, Klen Vigma, Željka Jankovi a, ŠRD Linjak Palovec, Emila Kova a, ŠRD Štuka D. Dubrava, Leonarda Strbada i Marka Golubi a, ŠRD Drava Donji Mihaljevec. U kategoriji U - 18 prvo mjesto je osvojila Mirela Mutak, Klen Vigma, ispred Natalije Žganec, Zlatna udica, i Mihaela Pongraca, ŠRD Smu Gori an. Sljede e kolo održat e se 29. svibnja u Kotoribi na stazi Žuži ke u poslijepodnevnim satima. (sm, DO)
Mihael Pongrac, Natalija Žganec i Mirela Mutak, troje prvoplasiranih juniora
Ivan uki , Tomislav Orehovec i Alen Lehkec najbolji su kadeti
Lovostaj šarana Darko Oreški, tajnik saveza, upozorava ribi e na lovostaj šarana na sve fenotipe. Prema odredbi Gospodarske osnove,
lovostaj traje do 31. svibnja 2010., a nepridržavanje odredbe povla i zakonske sankcije. (sm)
U sportsko-rekreativnom centru ŠRD “Šaran” u Palinovcu održano je u nedjelju u povodu dana op ine, natjecanje ribi kih društava iz op ine Donji Kraljevec. Za titulu najbolje ekipe natjecali su se ribi i iz etiriju ribolovnih društava, “Trnava” Hodošan, “Jezeriš e” Sveti Juraj u Trnju, “ rnec” Donji Hraš an i “Šaran” Palinovec. Svaka ekipa imala je po pet natjecatelja uz navija e i podršku sa strane. Vrhovni sudac natjecanja bio je Vladimir Zrna, uz suca Zlatka Hermana, a sami su natjecatelji bili podijeljeni po sektorima. Ulovljena riba se na kraju natjecanja puštala natrag u malo jezerce u Palinovcu, a zbrajali su se samo bodovi. Pobijedila je ekipa ŠRD “ rnec” iz Donjeg Hraš ana, drugo mjesto zauzela je ekipa “Jezeriš a” iz Svetog Jurja u Trnju, tre a je bila ekipa “Trnave” iz Hodošana, a etvrti, ekipa doma ina iz ŠRD “Šaran”. U ekipi doma ina uspješno se natjecao i Leo Begovi , prvi ovjek HEP-a, kako sam kaže strastveni ribilovac koji boravak u prirodi koristi za odmor i rekreaciju. U dosadašnjih sedam susreta, višegodišnji pobjednik natjecanja bila je ekipa “Trnave” iz Hodošana, a ovo je prvi put da joj je izmaka titula. Pobjednike je proglasio vrhovni sudac Vladimir Zrna, a estitke u ime op ine Donji Kraljevec uputio Ivan Markati, prvi ovjek za sport i kulturu u op ini, naglasivši da je najvažnije me usobno poštovanje i suradnja me u naseljima op ine, a kad je rije o ribi ima, druženje, zabava i uvanje i zaštita prirode. Doma ini, ŠRD “Šaran” iz Palinovca pripremili su za goste doma i grah i pi a, kuhar je bio Zlatko Švec iz Donjeg Hraš ana. Druženje je nastavljeno i nakon završetka natjecanja. (J. Š.)
58
Dobro je znati
U VARAŽDINU U PROSTORU ENTOMOLOŠKOG MUZEJA
Izložba akvarija i terarija U utorak 11. svibnja u prostoru Entomološkog muzeja Varaždin, smještenog u Herzerovoj pala i na Franjeva kom trgu 6, u strogom centru grada, zapo inje izložba akvarija i terarija. Izložba, na koju je ulaz besplatan, bit e otvorena za posjete svim gra anima, od onih najmla ih uzrasta kroz organizirane posjete vrti a i škola, sve do onih najstarijih. Glavni doga aj zapo inje u subotu 15. svibnja u 11 sati, a trajat e do 1 sat u nedjelju. AkTer je, naime, ove godine dio poznate manifestacije “No muzeja“ pa je vremenski pomaknut prema kasnijim satima, jer e se osim te izložbe mo i pogledati stalni po-
stav Varaždinskog muzeja i izložba kukaca. Na izložbi e se mo i pogledati 34 terarija i 15 akvarija. U akvaristici pripremaju tridesetak vrsta riba, dvadesetak vrsta koralja, dok e u terarijima biti izloženo tridesetak vrsta, od zmija, guštera, žaba, pauka, pali njaka, škorpiona. Izložba je humanitarnog karaktera, a zadnji dan bit e i vrijedna tombola. Za djecu e se održavati pou ne radionice – kako izraditi akvarij, ili terarij, a po popularnoj cijeni od 30 kuna možete nabaviti prvu u nizu knjiga – vodi za akvariste, namijenjenu po etnicima u akvaristici, u izdanju on-line portala Akvarij.net. (SZ)
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 59
60
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 61
62
Informacije
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
11. svibnja 2010.
Na temelju lanka lanka 34. Statuta Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 15/09.) i lanka 6. Odluke o subvencijama u poljoprivredi („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 6/10.), župan Me imurske županije raspisuje
KLASA: UpI/-112-01/10-02/9 URBROJ: 2109/1-01-10-1 akovec, 4.05.2010.
NATJE AJ za dodjelu subvencija u poljoprivredi za 2010. godinu
Na temelju lanka 53.a. stavka 1. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05,109/07,125/08 i 36/09) i lanka 19. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08), župan Me imurske županije raspisuje
1. Predmet natje aja: Dodjela bespovratnih nov anih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju u Me imurskoj županiji u 2010. godini, za sljede e namjene: 1. Okrupnjavanje i pove anje posjeda poljoprivrednog zemljišta na poljoprivrednim gospodarstvima 2. Nabava i izgradnja novih plastenika/staklenika 3. Ekološka proizvodnja 4. Nabava i sadnja vo nih sadnica 5. Nabava i sadnja loznih cijepova 6. Nabava i postavljanje mreža za zaš tu višegodišnjih nasada od tu e 7. Uzgoj i držanje rasplodnih koza i jar eva 8. Premije osiguranja višegodišnjih nasada i povr a 9. Agrokemijska analiza tla 10. Umjetno osjemenivanje junica 11. Tes ranje uzgojno valjanih živo nja 12. Nabava uzgojno valjanih rasplodnjaka 13. Nabava uzgojno valjanih nazimica 2. Op i uvje za dodjelu subvencija: Pravo na ostvarivanje subvencije imaju poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji vodi Agencija za pla anje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, s prebivalištem odnosno sjedištem u Me imurskoj županiji, za poljoprivredne površine i poljoprivrednu proizvodnju na podru ju Me imurske županije. Najviši iznos pojedina ne subvencije za teku u godinu po jednom korisniku iznosi 15.000,00 kuna, osim za nabavu i postavljanje mreža za zaštitu višegodišnjih nasada gdje iznosi 60.000,00 kuna i za agrokemijsku analizu tla gdje je najviši iznos subvencije 1.000,00 kn. Jedan korisnik može ukupno godišnje ostvari po svim vrstama subvencija najviše 100.000,00 kuna. Iznos dodijeljene subvencije razmjerno e se smanji ako ukupni zahtjevi prije u maksimalni iznos prora unskih sredstava odobrenih za tu vrstu subvencije. Odobrena nov ana sredstva dozna uju se na ra un korisnika županijske subvencije. 3. Posebni uvje i potrebna dokumentacija: Potrebna dokumentacija za sve vrste subvencija: - rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili preslika kar ce nositelja obiteljskog gospodarstva, - preslika osobne iskaznice, - preslika kar ce bankovnog ra una ili štedne knjižice koji glase na podnositelja zahtjeva. 3.1. Okrupnjavanje i pove anje posjeda poljoprivrednog zemljišta na poljoprivrednim gospodarstvima Zahtjevi se podnose za poljoprivredno zemljište kupljeno ili zamijenjeno u razdoblju od 01.11.2009. do 31.10.2010. godine. Minimalna površina za pove anje poljoprivrednog posjeda je 0,20 ha u jednom komadu. Izuzete su sve poljoprivredne površine u vlasništvu Republike Hrvatske i površine koje su prostornim dokumen ma jedinica lokalne samouprave utvr ene kao gra evinska podru ja. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za okrupnjavanje i pove anje posjeda poljoprivrednog zemljišta, - kupoprodajni, odnosno zamjedbeni ugovor (ili ovjerena preslika) ovjeren kod javnog bilježnika i prijavljen kod nadležne Porezne uprave, - zemljišno-knjižni izvadak (ne stariji od 6 mjeseci) za kupljeno ili zamijenjeno zemljište, - samo za okrupnjavanje es ca: izvod iz katastarskog plana i posjedovni list (ne stariji od 6 mjeseci) za kupljeno ili zamijenjeno zemljište i za susjedno zemljište u posjedu podnositelja zahtjeva. -Rok za podnošenje zahtjeva: 31. 10. 2010. godine. 3. 2. Nabava i izgradnja novih plastenika/staklenika Subvencija se dodjeljuje za nabavu i izgradnju plastenika/ staklenika minimalne površine 200 m2, u iznosu 40,00 kn/ m2 za plastenike/staklenike s prate om opremom i 20,00 kn/ m² za plastenike/staklenike bez prate e opreme, a najviše do iznosa stvarnih, dokumen ranih troškova. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za izgradnju novih plastenika / staklenika - ra un ili ovjerena preslika ra una o kupnji plastenika / staklenika, odnosno materijala za izgradnju plastenika / staklenika i prate e opreme. - Rok za podnošenje zahtjeva: 30. 11. 2010. godine. 3.3. Ekološka proizvodnja Korisnici subvencije za ekološku proizvodnju su pravne i fizi ke osobe upisane u Upisnik proizvo a a u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Subvencija se dodjeljuje za ekološku proizvodnju u uzgoju bilja na podru ju Me imurske županije, u iznosu od 2.000,00 kn/ ha za proizvodnju žitarica i krmnog bilja i 3.000,00 kn/ha za proizvodnju povr a, vo njake i vinograde. Troškovi stru nog
nadzora i sustava ocjenjivanja sukladnos s propisanim temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju subvencioniraju se u punom iznosu. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za ekološku proizvodnju, - preslika zapisnika o obavljenom stru nom nadzoru u 2010. godini i preslika potvrdnice, - dokaz o izvršenoj upla za troškove stru nog nadzora i sustava ocjenjivanja sukladnos u ekološkoj proizvodnji u 2010. godini, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30. 11. 2010. godine. 3.4. Nabava i sadnja vo nih sadnica Pravo na subvenciju imaju poljoprivredna gospodarstva koja su u teku oj godini posadila najmanje 800 kom sadnica jabuke, 400 kom sadnica kruške, 250 kom sadnica breskve, 300 sadnica trešnje, 200 kom sadnica šljive, 500 kom lješnjaka, 1500 kom kupine. Subvencija se ispla uje za vo ne sadnice SA (standardne) kvalitete, u iznosu od 3,00 kn/kom. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencija za nabavu vo nih sadnica - preslika posjedovnog lista ili zemljišno-knjižni izvadak za zemljište na kojem je obavljena sadnja, koji glasi na nositelja ili lana poljoprivrednog gospodarstva, a za zakupljeno zemljište i ugovor o zakupu koji je sklopljen od vlasnika ili lana gospodarstva na najmanje 15 godina, - ra un ili ovjerena preslika ra una o kupnji deklariranog sadnog materijala, otpremnica i deklaracija, - u slu aju isporuke sadnog materijala za vlas te potrebe (samo registrirani proizvo a i koji su deklarirali vlas tu proizvodnju) prilaže se dokument o isporuci sadnog materijala, odnosno potvrda primitka ovjerena potpisom odgovorne osobe, za koli inu koja je nazna ena u zahtjevu, otpremnica i deklaracija, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.06.2010. godine. 3.5. Nabava i sadnja loznih cijepova Pravo na subvenciju imaju poljoprivredna gospodarstva koja su u teku oj godini posadila najmanje 1200 kom loznih cijepova. Subvencija se ispla uje za visokokvalitetne lozne cijepove preporu enih sor za podru je Me imurske županije, u iznosu od 3,00 kn/kom. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencija za nabavu loznih cijepova, - preslika posjedovnog lista ili zemljišno-knjižni izvadak za zemljište na kojem je obavljena sadnja, koji glasi na nositelja ili lana poljoprivrednog gospodarstva, a za zakupljeno zemljište i ugovor o zakupu koji je sklopljen od vlasnika ili lana gospodarstva na najmanje 15 godina, - presliku rješenja o upisu u Upisnik proizvo a a grož a i vina (osim ako se vinograd sadi prvi puta), - ra un ili ovjerena preslika ra una o kupnji deklariranog sadnog materijala, otpremnica i deklaracija, - u slu aju isporuke sadnog materijala za vlas te potrebe (samo registrirani proizvo a i koji su deklarirali vlas tu proizvodnju) prilaže se dokument o isporuci sadnog materijala, odnosno potvrda primitka ovjerena potpisom odgovorne osobe, za koli inu koja je nazna ena u zahtjevu, otpremnica i deklaracija, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.06.2010. godine. 3.6. Nabava i postavljanje mreža za zaš tu višegodišnjih nasada od tu e Pravo na subvenciju imaju poljoprivredna gospodarstva koja su u teku oj godini nabavila i postavila mrežu za zaš tu višegodišnjeg nasada od tu e na površini od najmanje 0,5 ha. Subvencija se dodjeljuje u iznosu od 20.000,00 kn/ha. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za nabavu i postavljanje mreža za zaš tu višegodišnjih nasada od tu e - ra un ili ovjerena kopija ra una o kupnji zaštitne mreže - Rok za podnošenje zahtjeva: 30. 11. 2010. godine. 3.7. Uzgoj i držanje rasplodnih koza i jar eva Korisnici subvencija su poljoprivredna gospodarstva s najmanje 25 rasplodnih grla koza i jar eva propisno ozna enih i upisanih u Jedinstveni registar doma ih živo nja. Subvencija se ispla uje u iznosu od 50,00 kuna po grlu. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za uzgoj i držanje rasplodnih koza i jar eva - potvrda Hrvatske poljoprivredne agencije o broju grla i provo enju selekcijskog nadzora, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.06.2010. godine. 3.8. Premije osiguranja višegodišnjih nasada i povr a Subvencija se ispla uje u visini 25% troška premije osiguranja pla ene u 2010. godini, za osiguranje višegodišnjih nasada i povr a . - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za premiju osiguranja
višegodišnjih nasada i povr a - polica osiguranja potpisana i ovjerena od strane osiguravatelja i osiguranika, - dokaz da je ugovorena premija ispla ena u cijelos potvrda osiguravaju eg društva ili kopija naloga za uplatu, - Rok za podnošenje zahtjeva: Od 01.01.2011. do 28.02.2011. 3.9. Agrokemijska analiza tla Subvencija se dodjeljuje poljoprivrednom gospodarstvu, kojem je u ovlaštenom laboratoriju obavljena agrokemijska analiza tla s preporukom za gnojidbu, za površinu od najmanje 0,5 ha. Iznos subvencije je 200,00 kn po ispitanom uzorku. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za agrokemijsku analizu tla, - preslika agrokemijske analize tla s preporukom za gnojidbu, - ra un ili preslika ra una o pla enoj usluzi, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.11.2010. godine. 3.10. Umjetno osjemenivanje junica Subvencija se ispla uje poljoprivrednom gospodarstvu za junicu koja je prvi puta osjemenjena, u iznosu od 700 kn. Subvencija se odobrava za junice koje prilikom umjetnog osjemenjivanja nisu mla e od 15 mjeseci, propisno su ozna ene u skladu s važe im propisima i upisane u Jedinstveni registar doma ih živo nja. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za prvi pripust junice, - u potpunos popunjena reprodukcijska potvrda (pripusnica), - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.12.2010. godine. 3.11. Tes ranje uzgojno valjanih živo nja Subvencija se dodjeljuje poljoprivrednim gospodarstvima za tes ranje uzgojno valjanih živo nja. Za pozi vno tes rane rasplodnjake u provedenom performance testu ispla uje se subvencija u iznosu od: 800,00 kn za bika, 300,00 kn za nerasta i 300,00 kn za jarca. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za tes ranje uzgojno valjanih živo nja - potvrda Hrvatske poljoprivredne agencije da je uzgojno valjana živo nja pozi vno tes rana u performance testu, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.12.2010. godine. 3.12. Nabava uzgojno valjanih rasplodnjaka Subvencija se dodjeljuje poljoprivrednim gospodarstvima za nabavu uzgojno valjanih rasplodnjaka pozi vno ocijenjenih u performance testu. Subvencija se ispla uje u iznosu od 1.500,00 kn za bika i 500,00 kn za nerasta, jarca i ovna. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za nabavu uzgojno valjanih rasplodnjaka, - ra un ili ovjerena preslika ra una o kupnji rasplodnog grla, - potvrda Hrvatske poljoprivredne agencije da je nabavljena uzgojno valjana živo nja pozi vno tes rana u performance testu, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.12.2010. godine 3.13. Nabava uzgojno valjanih nazimica Subvencija se dodjeljuje poljoprivrednim gospodarstvima za nabavu uzgojno valjanih nazimica pozi vno tes ranih u performance testu, u iznosu od 300,00 kn po grlu. - Ostala potrebna dokumentacija: - zahtjev za dodjelu subvencije za nabavu uzgojno valjanih nazimica, - ra un ili ovjerena preslika ra una o kupnji nazimice, - potvrda Hrvatske poljoprivredne agencije da je nabavljena uzgojno valjana živo nja pozi vno tes rana u performance testu, - Rok za podnošenje zahtjeva: 30.12 2010. godine 4. Naziv jela kojem se podnosi zahtjev: Me imurska županija Upravni odjel za poljoprivredu i turizam R. Boškovi a 2, 40000 akovec s naznakom ‘’Zahtjev za subvenciju ...(naves vrstu subvencije)’’ Obrasci zahtjeva za subvencije mogu se dobiti u Me imurskoj županiji, u HZPSS, Odsjek Me imurska županija, u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji ili na www.medjimurska-zupanija.hr . Zahtjevi koji ne udovoljavaju uvje ma iz natje aja, nepotpuno ispunjeni zahtjevi i zahtjevi uz koje nije priložena sva tražena dokumentacija, ne e se razmatra . Dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za poljoprivredu i turizam Me imurske županije ili na broj telefona 374-231.
JAVNI NATJE AJ za imenovanje pro elnika upravnog tijela Me imurske županije Pro elnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport - 1 izvršitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS pedagoške, pravne ili druge odgovaraju e struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme (ra unaju i od dana stjecanja tražene stru ne spreme) - položen državni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) Osim navedenih uvjeta kandida moraju ispunjava i op e uvjete za prijam u službu: - punoljetnost - hrvatsko državljanstvo - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima. Natjeca se mogu i osobe koje nemaju položen državni stru ni ispit uz obvezu da ga polože u roku godine dana od dana prijma u službu. Služba se zasniva uz obvezni probni rad od tri mjeseca. Na natje aj se mogu ravnopravno javi kandida oba spola. U službu ne može bi primljena osoba za iji prijam postoje zapreke iz lanka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08). Za kandidate prijavljene na javni natje aj koji ispunjavaju formalne uvjete natje aja provest e se prethodna provjera znanja i sposobnos putem pisanog tes ranja i intervjua, a po potrebi i putem provjere prak nog rada. Ako kandidat ne pristupi prethodnoj provjeri znanja i sposobnos , smatra se da je povukao prijavu na javni natje aj. Na web stranicama Me imurske županije (www.medjimurska-zupanija.hr) naveden je opis poslova za radno mjesta koje se popunjava, na in obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, podru je provjere, te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za provjeru. Povjerenstvo za provedbu natje aja utvrdit e listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja te e na istoj web stranici i na oglasnoj plo i Me imurske županije objavi mjesto i vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, najmanje 5 dana prije održavanja provjere. Kandida koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja o tome e bi obaviješteni pisanim putem. Uz pisanu prijavu, s naznakom za koje radno mjesto se prijava podnosi, svi kandida dužni su obavezno priloži : - životopis - domovnica (izvornik ili ovjerena preslika) - diploma (izvornik ili ovjerena preslika) - radnu knjižicu (izvornik ili ovjerena preslika) - ugovor o radu ili drugi odgovaraju i dokaz o traženom radnom iskustvu u potrebnoj struci i spremi (npr. ugovor o radu, rješenje o rasporedu…) - izvornik ili ovjerena preslika - uvjerenje o nekažnjavanju – ne starije od 6 mjeseci (izvornik ili ovjerena preslika) - izjavu kandidata ovjerenu od strane javnog bilježnika da nije pravomo no osu en za kaznena djela iz lanka 15. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi - svjedodžba o položenom državnom stru nom ispitu (izvornik ili ovjerena preslika) - dokaz o znanju jednog stranog jezika (izvornik ili ovjerena preslika) Kandidat koji bude izabran dužan je dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnos prije donošenja rješenja o imenovanju. Kandidat koji je ostvario pravo prednos pri zapošljavanju dužan je u prijavi na natje aj pozva se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvje ma. Uz prijavu na natje aj dužan je priloži sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo, te dokaz da je nezaposlen. Prijave na natje aj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od objave natje aja u „Narodnim novinama“, na adresu: ME IMURSKA ŽUPANIJA Za natje aj za imenovanje pro elnika Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport 40000 AKOVEC, Ru era Boškovi a 2 Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra . O rezulta ma natje aja kandida e bi obaviješteni u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava. ME IMURSKA ŽUPANIJA
11. svibnja 2010.
Informacije 63
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
OP INA PODTUREN OP INSKI NA ELNIK raspisuje
Izbori e se odrĹža dana 20.lipnja 2010.god. (nedjelja) u vremenu od 7,00 do 19,00 sa . Kandidacijske liste predaju se Op inskom izbornom povjerenstvu, Ivana GrĹĄ i a 5, Podturen, u roku 12 dana od dana objave ove obavijes . Op inski na elnik: Josip Lepen
REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi A K O V E C, Ma ce hrvatske 14 U akovcu, 07. svibnja 2010. Broj: OU-586/07 JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjediťtem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 277. Ovrťnog zakona (NN 57/96, 29/99 i 42/00) prema nalogu prodavatelja, ducijarnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja Me imurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37, ponovno objavljuje drugu
USMENU JAVNU DRAĹ˝BU za prodaju nekretnina 1. Predmet prodaje na drugoj usmenoj javnoj draĹžbi su nekretnine: - upis. u z.k.ul.br. 3157, k.o. DomaĹĄinec, poduloĹžak 3, est.br. 2389/1/1/1/30/2 poslovno stambena zgrada od 238 hv, 3. etaĹža 7890/190373, 1. EtaĹžna jedinica 3 – poslovni prostor u prizemlju – trgovina u isto nom dijelu gra evine, koji se sastoji od lokala i pomo nih prate ih prostora, povrĹĄine 78,90 m2. Navedene nekretnine nalaze se u DomaĹĄincu, K. Zrinski 1. 2. Nekretnine se nalaze u posjedu pro vnika osiguranja odnosno ovrĹĄenika i nisu slobodne od stvari i osoba. 3. Vrijednost nekretnine utvr ena Elaboratom o procijenjenoj vrijednos nekretnina od listopada 2002. godine iznosi 68.500,00 EUR ili 503.475,00 kn. 4. Budu i da se radi o drugoj draĹžbi, nekretnine se mogu proda ispod tri etvr ne utvr ene vrijednos , ali ne ispod polovine te vrijednos . Sve pristojbe, porez na promet nekretnina te ostale eventualne troĹĄkove u svezi sa prodajom pla a kupac. 5. Nekretnine e se prodava na usmenoj javnoj draĹžbi koja e se odrĹža dana 15.06.2010. godine u 10,00 sa u uredu Javnog biljeĹžnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.Prodaja nekretnina vrĹĄi se po na elu “vi eno-kupljenoâ€? te se isklju uju sve naknadne reklamacije. 6. Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine, sve dok javni biljeĹžnik ne zaklju i javnu draĹžbu. Na javnoj draĹžbi mogu sudjelova ponuditelji koji uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% (deset posto) od utvr ene vrijednos nekretnine, na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Dokaz o upla molimo dostavi na adresu javnog biljeĹžnika prije nego se pristupi prodaji. Jam evina za ozbiljnost ponude e se kupcu ura una u cijenu, a ostalim ponuditeljima is dan vra . Osiguranje nije duĹžan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja. 7. Kupac ne moĹže bi ovrĹĄenik, javni biljeĹžnik ili druga osoba koja sluĹžbeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne moĹže ste i nekretninu koja je predmet ovrhe. 8. Kupac je duĹžan upla cijenu u roku od 15 (petnaest) dana nakon odrĹžane usmene javne draĹžbe na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Ako kupac u navedenom roku ne upla cijenu javni biljeĹžnik e prodaju proglasi nevaĹže om i odredi novu usmenu javnu draĹžbu radi prodaje is h nekretnina, a jam evina ne e bi vra ena ponu a u. Poziv na sklapanje ugovora uslijedit e najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana odrĹžane druge javne draĹžbe. 9. Ako se nekretnine ne prodaju ni na drugom ro iĹĄtu postupit e se sukladno odredbi l. 103. OvrĹĄnog zakona. 10. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog biljeĹžnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14. 11. Tekst oglasa dostavljen je u list ÂŤMe imurske novineÂť radi objave. 12. Obavijest o zakazanoj javnoj draĹžbi dostavit e se vjerovniku i pro vnicima osiguranja. JAVNI BILJEĹ˝NIK IVAN MARODI
NaĹĄ dragi brati
STJEPAN POSEL Poslovno inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o. upu uje
IZBORE ZA LANOVE VIJE A MJESNIH ODBORA Raspisuju se izbori za lanove vije a Mjesnih odbora sa podru ja Op ine Podturen: 1. Mjesni odbor Podturen 2. Mjesni odbor Novakovec 3. Mjesni odbor Sivica 4. Mjesni odbor Miklavec 5. Mjesni odbor Celine 6. Mjesni odbor Ferke nec
POSLJEDNJI POZDRAV
JAVNI POZIV
za podnoĹĄenje prijava za sufinanciranje inicijalne faze inovativnih znanstveno poduzetni kih projekata kroz Program provjere
inovativnog koncepta. Kroz Program e se osiguravati pred komercijalni kapital za
tehni ku i komercijalnu provjeru inovativnog koncepta. Iz programa e se dodjeljivati bespovratna sredstva u iznosima od
35.000 do 350.000 HRK za pokrivanje do 75 % eksternih troťkova povezanih s komercijalizacijom novih proizvoda i procesa. U sklopu Programa mo i e se financirati: x provjera i zaťtita intelektualnog vlasniťtva, x demonstracija tehni ke izvedivosti, x izrada funkcionalnog prototipa. Poziv je otvoren za istraŞiva e zaposlene na visokim u iliťtima te mikro i male subjekte gospodarstva. Potrebno je najprije ispuniti predprijavu u kojoj predlagatelj opisuje svoju projektnu ideju. Ukoliko ona udovoljava kriterijima prihvatljivosti programa provjere inovativnog koncepta ispunjava se prijava. Kona nu rije o tome ho e li neki projekt dobiti bespovratna sredstva ima neovisni stru ni evaluacijski odbor i rangira ih prema stupnju inovativnosti, trŞiťnom potencijalu, iznosu traŞenih sredstava i postotku sufinanciranja. Regionalna razvojna agencija Me imurje – REDEA d.o.o. kao organizacija koja vodi Tehnoloťko inovacijski centar Me imurje je jedan od centara za provedbu Programa, te me imurskim poduzetnicima i ostalim zainteresiranim osobama koje udovoljavaju kriterijima za sudjelovanje u Programu stoji na raspolaganju za dodatne informacije. Tako er pruŞamo pomo u sastavljanju prijave u skladu sa smjernicama Programa. Viťe informacija o Programu, rokovima za podnoťenje prijava i potrebna za podnoťenje prijave dostupno je na internetskim stranicama REDEA e: www.redea.hr
napustio je ovaj svijet 25.04.2010. godine izgubivĹĄi bitku sa teĹĄkom boleĹĄ u Nau io nas je kako se strpljivo podnosi i najve a bol, bez pitanja zaĹĄto. Samo se napa ena duĹĄa opraĹĄtala od nas u nijemom pogledu koji govori viĹĄe od rije i. Uvjereni da je naĹĄao spokoj u prostranstvima svjetlosti i mira u molitvi ĹĄap emo: Ĺ tefek, dovi enja u vje nosti! Tvoji: brati Feri i sestri ne Darinka i Ivanka
IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju ZORANU KIRI U 17.05.1992. - 17.05.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
IZ MATI NOG UREDA RO ENI NIKA VRBANEC, k i Martine i Nikole; LARA KRIZMAN, k i Sanje i Mladena; NIKA GAVEZ, k i Suzane i Rajka; ZORA JAMBROVI , k i Lucije i Davora; TENA ŠIMUNKOVI , k i Silvije i Jurice; SABINA ZLATAR, k i Ljiljane i Denisa; KAIN HRANJEC, sin Željke i Tomislava; EVA DOMJANI , k i Jasmine i Daria; MAJA KOLENKO, k i Mirele i Sandija; KARLO BOGDAN, sin Smiljane i Samira; TENA MESARI , k i Andreje i Miťela ( akovec) VJEN ANI Jana Jambrovi i Alen Šimi , Damira Pevec i Tomas Ma , Andrea Halami i Dino Bes jani , Janja Nenadovi i Nikola Furdi, Ivana Horvat i Ivan Šelaj, BoŞica Kunovac i Dominik Dominik, Nevenka Obadi i Radovan Kutnjak, Vedrana Zor ec i Tihomir Dvanajť ak, BoŞica Žiťkovi i Stanko Otorepec, Lidija Mavrek i Kris jan FaŞon ( akovec); Monika RuŞi i Mario Murko-
vi (Dekanovec); Danijela Škraba i Nikola Fundak (Kotoriba); Barbara Petrovi i Elvis Horvat (M. Srediť e); Željka Podvezanec i Zoran Herman, Kris na us i Zoran ekunec (Nedeliť e); Mihael Kolar i Ivana Mlinari , BoŞidar Horvat i Jagoda Sabol (Prelog). UMRLI Danica Turk ro . Tomaťi r. 1961., Mirko in uť r. 1941., Marija Vukalovi ro . Hokman r. 1931., Josip Karni nik r. 1933., Stjepan Kolac r. 1939., Antun Biber r. 1947., Elizabeta Koroť r. 1924., Nikola Horvat r. 1940. ( akovec); Dragu n Kolari r. 1948. (Dekanovec); Klara Šrni ro . Vargek r. 1931. (Kotoriba); Amalija Kova i ro . Fegeť r. 1926., Zlatko Vidovi r. 1963. (Nedeliť e); Milica Malek ro . Baťnec r. 1962., Kata Treska ro . Perenc r. 1924., Dragu n Legin r. 1928., Marija StraŞanac ro . Podvezanec r. 1935., Stjepan Kolari r. 1943., Željko Andro ec r. 1956. (Prelog)
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ALLIANZ ZAGREB d.d. AKOVEC, K. ZRINSKI 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvonais milisli nimposlovima,poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola “Bâ€? komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄ ne, javi se na 314-067, 099-3671083 ili e-mail:livija.faic@ allianz.hr Natje aj otvoren do 15.05.2010. 2. GRADITELJ BOB DRAGOSLAVEC SELO 29B, traĹži 1 KERAMI AR, 1 ZIDAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa,poĹželjnoradnoiskustvo,javi sena0911855786. Natje aj otvoren do 14.05.2010. 3. MEGRAD 3B NOVAKOVEC, Budina 27, traĹži 5 ZIDARA, 3 TESARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-4269640. Natje aj otvoren do 20.05.2010. 4. PoliklinikaMEDIKOL AKOVEC,V.Nazora 15, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, nazva na 091-4594731. Natje aj otvoren do 20.05.2010. 5. Jagoda d.o.o. Prelog, Glavna 14, traĹži 1 DJELATNICA ZA POSLUĹ˝IVANJE SLADOLEDA na odre eno vrijeme, javiti se na 0981806463. Natje aj otvoren do 18.05.2010.; 1 KV prodava ica u vo arni na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098-9711739. Natje aj otvoren do 10.05.2010. 6. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KONOBAR/ICA sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme, javiti se na 098-528570. Natje aj otvoren do 21.05.2010. 7. BILLA d.o.o. P.J. BIPA Zagreb, Jadranska avenija 2, traĹži 1 VODITELJ POSLOVNICE na odre eno vrijeme, sa tri godine radnog iskustva, znanje engleskog jezika, 3 PRODAVA A na odre eno vrijeme, znanje engleskog jezika, mjesto rada je AKOVEC, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: bipa-posao@bipa.hr Natje aj otvoren do 12.05.2010. 8. BA I -TIM d.o.o. G. HRAĹ AN, VaraĹždinska 43, traĹži GRA EVINSKI POSLOVO A, ZIDARI, TESARI, KROVOPOKRIVA I, ARMIRA I, GRA EVINSKI RADNICI na odre eno
vrijeme, javi se na 099 2152093. Natje aj otvoren do 20.05.2010.g. 9. GRANOKAM d.o.o. Ĺ TRIGOVA 2A, traĹži 095-9014554 1 ING. GRA EVINE minimalno sa 5 godina radnog iskustva – visokogradnja na odre eno vrijeme - 5 mjeseci, voza ki ispit “Bâ€? kat., javi se na 095-9014554. Natje aj otvoren do 15.05.2010. 10. Caffe bar FLASCH AKOVEC, traĹži 2 KONOBARA na odre eno vrijeme, javiti se na 091-3105725. Natje aj otvoren do 15.05.2010. 11. METAL DEKOR IVANOVEC, traĹži BRAVARI-viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, radno iskustvo 4 godine, javi se osobno na gornju adresu ili 338-070. Natje aj otvoren do 15.05.2010. 12. AC JESENOVI d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb, traĹži 1 PRODAVA VOZILA sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, dvije godine radnog iskustva na is m poslovima, komunika vnost, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit “Bâ€? kat., znanje stranog jezika, javi seosobnosazamolbomnagornjuadresu. Natje aj otvoren do 20.05.2010. 13. PEKARA IN NEDELIĹ E, akove ka 57, traĹži 1 KV, SSS PRODAVA ICA U PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 091 1693141. Natje aj otvoren do 23.05.2010. 14. Dje ji vr SMJEĹ KO Sv. Mar n na Muri, Dunajska 2, traĹži 1 VĹ S ODGAJATELJ na odre eno vrijeme, pismene zamolbe dostavi na gornju adresu. Natje aj otvoren do 31.05.2010.g. 15. TEKELI PROJEKT INĹ˝ENJERING d.o.o. M. SrediĹĄ e, M. Kova a 72, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, 3 GRA . RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-240131. Natje aj otvoren do 20.05.2010. 16. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 strojarski tehni ar,
ak vno znanje engleskog i njema kog jezika; BRAVARI, ZAVARIVA I -viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natje aj otvoren do 04.07.2010. 17. Instalacije“MARTIMONTâ€?NEDELIĹ E,B. Radi a 37, traĹži 1 PLINOINSTALATER, VODOINSTALATER,MONTERKLIMATIZACIJEnaneodre eno vrijeme, javi se na 095-5123469. Natje aj otvoren do 23.05.2010. 18. KOZAR d.o.o. AKOVEC, I. MaĹžurani a 28/a, traĹži 2 TESARA, 1 SOBOSLIKAR na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 098-493150. Nate aj otvoren do 15.05.2010. 19. Limarija KIPCO STRAHONINEC, J.H. Zdelara 1A, traĹži 1 LIMARSKI RADNIK na odre eno vrijeme, sposobnost rada na visini, radno iskustvo poĹželjno jedna godina, javi se na 333-254. Natje aj otvoren do 20.05.2010. 20. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR, 1 POMO NI KUHAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada VaraĹždin, javiti se na 040-311-207. Natje aj otvoren do 15.05.2010. 21. MTK NEDELIĹ E, Ĺ˝arkovice 15, traĹži 5 DJELATNIKA/ICA ZA PAKIRANJE SMRZNUTE RIBE na odre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 822-250. Natje aj otvoren do 28.05.2010. 22. AUTO-SERVIS IVA d.o.o. DOMAĹ INEC, S. Mezge 60, traĹži 1 KV AUTOMEHANI AR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno na gornju adresu ili mob. 098-1785664. Natje aj otvoren do 23.05.2010. 23. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE, traĹži 5 Ĺ IVA A na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, javiti se na 865-229 ili osobno na gornju adresu. Natje aj otvoren do 22.05.2010. 24. ROYAL TRADE d.o.o. VRATIĹ INEC, Pre na ulica 1, traĹži 2 KONOBARA/ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ilinamob.099-222-5005gosp.Ĺ˝ganecMario.
Natje aj otvoren do 31.05.2010. 25. Restoran Stari Krov D. Kraljevec Restoran Aqua Kaktus - Totomore Totovec, traĹži 4 KUHARA, 4 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-9123525. Natje aj otvoren do 07.06.2010. 26. CLAM INTERIJERI d.o.o. Ĺ TRIGOVA 132, traĹži 7 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 099 4025962. Natje aj otvoren do 15.05.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traĹži 30 OSOBA ZA Ĺ IVANJE KOĹ˝NIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , PKV, KV - ili osobe sa ĹĄkolom za ĹĄiva a ili zavrĹĄen te aj krojenja i ĹĄivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ĹĄivanja, pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na gornju adresu do 31.5. 2. CIKI d.o.o., Topli ka 85, Gornji Kneginec, traĹži 1 KONOBAR (m/Ĺž)-posluĹživanje pi a u ca e baru “Kingâ€?, na odre eno, OĹ , PKV, KV bez obzira na zvanje i radno iskustvo, osobni dolazak na adresu uz najavu na 091/5960228 (Ma ja Cika ) do 11.5. 3. ELUSS d.o.o., VaraĹždin, Trg Ivana Perkovca 39, traĹži 1 KUHARA (m/Ĺž)-pripremanje jela u restoranu “Elâ€?, na neodre eno KV, osoba s iskustvom na poslovima kuhara; 1 KONOBARA (m/Ĺž)-posluĹživanje jela i pi a u restoranu “Elâ€?, na neodre eno, KV, SSS, javlja se mogu i kandida drugih zvanja (obavezno zavrĹĄena SSS), a s iskustvom na posluĹživanju jela u restoranu, pismene zamolbe na adresu do 4.6.
64
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, moŞe odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www.bukal.hr PRODA JE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., s a u v a n a , u v oz n o m s t a nj u , m o b. 098/1760-634 OTKUPLJUJEM osobna, kombi, teretna, skutere, auto i kamp prikolice i drugo, mob. 092/263-8882 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ťiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, moŞe i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION, registriran 1991. 1.6 + plin za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan, diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, reg. godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MOPED Thomos automatik A3ML, vrlo povoljno, u voznom stanju, mob. 091/395-8644 PRODAJEM TERENAC Nissan Terano II 2.7TDI, klima, ťiber, grija i sjedala, 7 osoba, centr. zaklj., 1998.g., tehni ki 29.6., nema prijenosa, tel. 396-374 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. do 2./011., servo, ťiber, zra ni, auto radio, napravljen servis, cijena 1.800 eur, tel. 865-191 PRODAJEM Keway supershadow 250ccm, star 18mj., registriran, pod garancijom, dalj. paljenje, alarm, mob. 098/242-737 PRODAJEM dvije autoprikolice – jedna reg. do 11.mj., nosivost 420kg, dim. 100x180, a druga je samogradnja. tel. 384-398 FIESTA 1997.g., kontrolni panel za grijanje i ven laciju, nekoriťten, 800 kn, mob 098 1347 411 CITROEN XSARA 1.4 1998.g., plave boje, 5 vr., reg. do 4./011.g. tel: 098 950 9320 KUPUJEM STARIJA NEISPRAVNA VOZILA, mob. 091 7300 505 PRODAJE SE SKUTER Kymco Grand Dink 50, mob. 098/631-165 R E N A U LT L A G U N A 2 . 2 D k a r a v a n 1997/1998.g., crni, full oprema, klima, abs, servo, napravljen veliki servis, reg do 7/10., tel: 098/297-293 PRODAJEM AUDI A8 2,5 TDI S-LINE 1999.g., sva oprema, nema 5% prijenosa, povoljno! tel: 329-123 PRODA JE SE FIAT MAREA TD karavan 1997.g., hitno i povoljno. mob. 091 595 3755 PRODAJE SE ZASTAVA 101, vrlo uť uvana, prije eno 40.000 km, vrlo povoljno, tel. 343-451 OPEL VECTRA karavan 1.6, odli nom stanju, reg do 8/10., parking senzori, maglenke, alu 16 s gumama 205/55/16 + set eli nih felgi sa zimskim gumama, mogu a zamjena za dizel karavan renault laguna, audi a4, volvo, peugeot 406, mob. 092 201 3241 BMW 525 TDS 1997., reg. do 11.mj., full oprema, alu M6 18’’, nove gume, 5.250 eur, mob. 098 600 110 CITROEN SAXO 2001.g., srebrni, odli no o uvan, registriran godinu dana, od vlasnika, mob. 099 3111 587 ALU FELGE BBS 6,5Jx14�, 4x100, prodajem ili mijenjam za uŞe (moŞe i 13�). tel: 091 2866 607. PRODAJEM GOLF II 1989.g. povoljno, tel. 098 553 206 PRODAJEM ALU FELGE s ljetnim gumama 185/65/r14, 4kom, felge 4x100, rabljene, mob. 099 627 3006 MITSUBISCHI GT-3000 tvin turbo 216kw, ful oprema, pogon 4x4, 1991.god. reg. do 11./10., sa uvan i atrak van auto, cijena 7.900 eur (moŞe zamjena). tel: 098 546 219 PRODAJEM NISAN MICRU 1991. god., o uvan, cijena za dogovor. tel: 091 971 8270 PRODAJEM FORD ORION 1.6 GLX 1991. god., neregistriran. mob. 098 491 636 PRODAJE SE HONDA CIVIC coupe 1.5 16v 1994.g o uvana i servisirana, cijena je 2.500 eur, hitno, na poklon dajem set felgi sa zimskim gumama, tel: 098 9422 845 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002.g, 8.900 eura, tel 095/90-77-062
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63 BMW 320 D 1999.g, crni, serv. knjiga, ful oprema, 7.950 eura, tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 FIAT UNO 1.0ie 33kW 1997.g., 5vr., u odli nom stanju, reg. godinu dana, mob. 098/906-9355 PRODAJE SE SKUTER Keeway Hurricane 50 2008.g., crvene boje, servis, 2390km, mob. 098/9320-214 PRODAJE SE: ford esta 1994.g., dizel, reg. do 8./10.; 799 eur; at brava 1996.g., reg. do 12/10., neispravan, 850eur; corsa dizel 1.399eur; old mer kade c reg. do 12mj., 999 eur ksno. mob. 098/777-095 CITROEN BERLINGO 1.4 2001./02., reg. do kraja 2010.g., mob. 098/178-3431 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.4i 1992.g., neregistriranu, spremnu za registraciju, napravljen servis, i zadnja svijetla za opel kadet, cijena po dogovoru, mob. 091/58-58-434 PRODAJE SE SKUTER Peugeot Vivacity 50 ccm, 2003.god., redovno servisiran, 4.800 km. mob 091/505-2725 OPEL KADETT 1.3 GT 1989. god., 310tkm, benzin + plin, el. pod. stakla, cent. zaklj., ĹĄiber, 4 zimske i 4 ljetne gume na felgama, lanci za snijeg, krovni nosa i, reg. 28.7.2010., u vrlo dobrom stanju. mob. 098 777 022 SUZUKI motocikl, 2007. g., odli no stanje (kao novo) - 30.000 kn. mob. 091 544 6027 PRODAJEM PEUGEOT 405 sri 1993.g., reg. do 11.mj., pocin an lim, limarija i motor odli ni, 750 eur, mob: 095/903-8509 PEUGEOT 1007 1.4 trendy model 2006.g., 1.vl., 34.000 km, crni metalik, besprijekorno stanje, 7.600 eur; mob. 091/934-9423 SEAT IBIZA Sportrider II, 2008.g., 1.vl., 30 tkm, reg do 4/11.g., crna, ser visna, besprijekoran, 7.850 eur; mob. 095/554-1198
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – moŞe i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7110 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 KUPUJEM ROTACIONU KOSU i balirku, tel. 895-176 PRODAJEM SLAMU u balama, tanjura u i traktorsku ťpricu od 250lit., zva poslije 20 sa na tel. 347-187 KUPUJEM dvorednu vadilicu i sadilicu za krumpir, te prodajem papige grice. Mob. 098 803 391 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjura a 20 diska, Tel. 098/632-494 KOLA GUMENA 2 komada i kukuruŞnjak metalni. Zva na 364-385. PRODAJEM novu mulja u za groŞ e i traktorsku gajbu za svinje, izuzetno uť uvanu, Tel. 099/784-1989 PRODAJEM: motokultivator IMT - 506 LS (komplet), komuťa sa 6 valjaka, vaga LIBELA (vaŞe do 200 kg) i krunja kukuruza - POLJOSTROJ. Zva poslije 17 sa na tel. 040/688-809 PRODAJEM metalni kukuruŞnjak uprofil, natkriven crijepom sa daskama jeftino, mob: 092 220 5503 PRODAJEM traktor Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, te prodajem Kawasaki ZX 7R nin a 750 kubika, 122KS, sa uvan, i kupujem elevator s el. pogonom. mob. 098/190-3753 PRODAJEM traktorsku ťpricu od 320lit., prikolicu kiper 1 i 2 osovine te rotokiler 2.5m za finu obradu zemlje, Josip Horvati , Školska 13, Kotoriba, tel. 682-180 ili 098/170-53-11 PRODAJEM PRIKLJU KE za frezu Mio-F620, cirkular s blanjalicom, tel. 040/333-613 ili 098/676-421 PRODAJE SE: sjetvosprema , tanjura a, plug IMT, traktorska kosa, silokombajn Sip, ťprica KŽK i motorna pila, mob. 091/517-5821 PRODAJEM traktor IMT 533 1962.g., ispravan, plugovi, te brana i kola gumenjak, tel. 040/855-085 ili 098/9566-220 PRODAJEM PLASTENIK od 18x4m za 5.000 kn ili pola plastenika, dvobrazni plug 10� visoki i kukuruz u zrnu (tvrdunac) - sve je ino. tel: 098 9211 929 PRODA JE SE JE AM. Naz vati na tel. 040/821-294 ili 098/496-313 PRODAJE SE sijeno u balama i stara cigla u izvrsnom stanju. tel 040/822-151, 098/1830-300
USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO MOLIMO NA POKLON MOTORNU PILU. INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 SLOBODNOJ ŽENI ku a u nasljedstvo vel. 110+130m2 u zamjenu za doŞivotno uzdrŞavanje muťke osobe. Na sms ne odgovaram. tel. 095/819-0349 MATEMATIKA, KEMIJA I FIZIKA za osnovnu i srednju ťkolu, mob. 098/988-1617 MOLIM DOBRE L JUDE koji bi poklonili ispravnu perilicu rublja, moŞe i staru. mob. 099/8420-173 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju ťkolu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135. DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 DAJEM POVOLJNO PODUKE iz matematike, kemije i pripreme za prijemne ispite. mob. 099/7340 559 ROCK BEND traŞi OZBILJNOG BUBNJARA za autorske pjesme i covere! mob. 095/90 22 161 IZNAJMLJUJEM RAZGLAS za manje koncerte, kulturna ili sportska doga anja sa ili bez tonca, vrlo povoljno, mob. 095/90 22 161
POSAO NOVI CAFFE & PEKARA u centru traĹži mlade i vedre osobe za voditelja i rad u smjeni. Prednost je voditeljsko iskustvo, someillerisko zvanje, znanje pekarskog posla ili sli no. Svoje molbe sa kratkim Ĺživotopisom molimo ĹĄaljite na mail: plinotehnika@plinotehnika. com info tel: 040 384 277 KERAMI AR s viĹĄegodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob. 091 547 2069. Udruga za zaĹĄ tu Ĺživo nja ÂŤPrijateljiÂť traĹži djelatnika za rad u Azilu za napuĹĄtene Ĺživo nje iz bliĹže okolice grada akovca i viĹĄe volontera. Informacije na tel. 091/89-88-004 OZBILJNA Ĺ˝ENA TRAĹ˝I POSLOVE IĹ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 Ĺ˝ENSKA OSOBA traĹži bilo kakav posao, moĹže i u poljoprivredi, mob. 095/899-6984 KUHAR SA ISKUSTVOM traĹži honorarni posao vikendom mogu e radnim danom poslije podne. Mob 092 220 5503 VOZA “Dâ€? kategorije traĹži honorarni posao preko vikenda, mob. 095-806-5190 TRAĹ˝IM BILO KAKAV POSAO, ispomo vikendom u ugos teljstvo, iĹĄ enje, uvanje djece. tel: 099 809 1205
KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog biljeŞnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima
Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa . Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.
REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA, na ostatak primanja do 7.000 eur, kredi na inozemne mirovine. Minimalna primanja 1.500 kn. Davorin 098/829-991 NOVO – URED PREKO PUTA BOLNICE!!! Realiziramo sve vrste kredita do 25.000 eur, na ostatak pla e/mirovine do 7.000 eur. Kredi na inozemne mirovine. Zatvaramo c/l i minuse po teku im ra unima. Vesna 098/178-5612, Damir 098/242-777, ured 040/313-535 REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA, na ostatak primanja do 7.000 eur, kredi na inozemne mirovine. Minimalna primanja 1.500 kn. Rahela 099/673-4532, Lidija 098/905-9615
POZNANSTVA SLOBODAN MUĹ KARAC traĹži dragu i simpa nu djevojku ili Ĺženu do 35g. za prijateljstvo i vezu. mob. 099/791-0645
NEKRETNINE - PRODAJA
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije
PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 KUPUJEMO KU U u okolici k do vel 80m2 koju nije potrebno adaptirati, mob. 099/8282-199 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garaĹžom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noĹĄ u kupnje tavanskog prostora za proĹĄirenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, ku u s velikom oku nicom, pogodno za ekoloĹĄki uzgoj, tel. 040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 STAN 2-sobni i 3-sobni s garaĹžom, ispod Ĺ afrana, novogradnja, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJE SE KU A u Savskoj Vesi, mob. 098/9370-716 PRODAJE SE KU A u akovcu sa dva 3-sobna stana i velikom oku nicom, pogodno za obavljanje raznih djelatnos , mob. 095/8795-755 U CENTRU akovca prodaje se stambeno-poslovni prostor od 600m2 sa 1.200m2 oku nice, pogodno za Dom umirovljenika. Mob. 098/242-317 PRODAJEM namjeĹĄteni APARTMAN od 28,95m2 u naselju Mareda (300m do mora), 5km do Novigrada i 10km do Umaga, mob. 098/950-2540 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55m2 u centru k, mob. 098/552-880 PRODAJE SE VIKENDICA sa vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob. 098/749-131 POVOLJNO SE PRODAJE gradiliĹĄte na Jugu k, ul. Ivana MeĹĄtrovi a. mob. 098/9947-635 FRIZERSKI SALON, novi, akovec, ul. Lj. Gaja, namjeĹĄten, prodajem, tel 098/241-559 KUPUJEM MANJI DVOSOBNI STAN ili ku u u akovcu (moĹže i okolica), pla am odmah. mob. 098/1894-115 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2 u centru k, visoko prizemlje, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEMO DVOSOBAN STAN u akovcu, na Jugu, dodatna soba od pribliĹžno 10 m2, u suterenu i velika terasa,
sve u potpunos ure eno. Tel: 363-138 ili 098/133-6409 PRODAJE SE NEDOVRĹ ENA KU A u akovcu na Martanama, dvije etaĹže sa ukupno 204 m2 stambenog prostora i 500 m2 oku nice, tel: 040/ 363-138 ili 098/133-6409 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Vu e ncu s najljepĹĄim poloĹžajem, mob. 098 962 7691 ili 855 442 PRODA JE SE VIKENDICA sa inventarom i vinograd u okolici Ĺ trigove, povrĹĄina parcele je 2800m2 sa 1000 okota. Mob: 099 3671 107, slike na: http://www.njuskalo.hr/nekretnine/vikendica-strigova-25-m2oglas-625422 PRODAJE SE STARIJA KU A, M. Bu i a 3, akovec, 80 m2 sa 1200 m2 oku nice, tel: 099 512 1984 GRADILIĹ TE kod Spa&golf resorta Sv. Mar n na gl. prometnici u blizini bazena i golf terena povoljno prodajem. Mogu nost kredi ranja. tel: 099 673 7919
11. svibnja 2010.
PRODAJEM MANJI 2-SOBNI STAN u centru 42,5m2, opremljen, namjeĹĄten sa klimom. mob 095/900-8890 PRODAJE SE OBITELJSKA STAMBENA KU A u Svetom Urbanu od 170 m2 (vodovod, centralno pl. grijanje) s oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i ĹĄumom od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran Ĺživot. tel 830-055, 098/723-381 PRODAJE SE ILI DAJE U ZAKUP poslovna hala 216 m2 u centru Ma kovca. mob. 098/991-7090 PRODA JE SE VIKENDICA s vinogradom u Grabrovniku (blizina Toplica Sv. Mar n), jugozapad, tel. 312-783 ili 099/4136-377 ZA VIKEND IMANJE u gornjem Me imurju nudim novi namjeĹĄteni apartman s dvoriĹĄtem u Novalji, mob. 091/505-8885 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, te oranicu od 1200 hv u k pored zaobilaznice (Pustakovec), tel. 363-929 ili 098/925-4619
11. svibnja 2010.
PRODAJEM ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 AKOVEC, Kvaternikov trg 5, prodaje se poslovni prostor i iznajmljuje se kafi (može i za tihi obrt), mob. 091/9479-814 PRODAJEM GRADILIŠTE u Cirkovljanu površine 1300m2, mob. 098/923-4772 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA s ku om i gospodarskom zgradom u Prete ncu 4, mob. 091/1877-039 PRODAJE SE POSL. PROSTOR u centru Preloga, 2xWC, podrum, opremljen, ure en, (knjižara Kekec). Tel: 091/3022-908 PRODAJE SE ILI DAJE U ZAJAM poslovna hala od 216m2 u centru Ma kovca. mob. 098/991-7090 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu sa svim priklju cima, mog. zamjene za stan. tel: 040/384-454 PRODAJEM 4-SOBNI STAN u urbanoj vili, mob. 098 426 580 ZEMLJIŠTE KUPUJEM u Strahonincu ili mijenjam zemljišta u Macincu za Strahoninec. telefon: 098 1370 717 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, renoviran. tel. 098/9465-206 PRODAJEM VIKEND VO NJAK - gradilište s manjim drvenim objektom u Zasadbregu. mob. 091/7636-571
IZNAJMLJIVANJE akovec, Kvaternikov trg (centar), prodaje se ili iznajmljuje posl. prostor 370m2 i “Megapark”, Žrtava fašizma 4: iznajmljuju se kancelarije, poslovni i skladišni prostor. Informacije: info@helcom-trade.hr, tel. 042/659-680
TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa
Oglasnik 65
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNA JML JUJE SE JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe, 95m2, dvorište, garaža, Gajeva 23, akovec, mogu e za studente ili za tihi obrt. tel. 091/1328-236 ili 091/5568-575 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice studen ma ili zaposlenim osobama, povoljno. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE ATRAKTIVAN POSLOVNI PROSTOR od 72m2 u akovcu, K. Tomislava 32, tel. 040/312-297 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonicom i terasom, samcima, u užem centru akovca, mob. 095/836-1170 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 20 i 40m2 u centru k, ul. T. Masaryka, tel. 310-519 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u k, Istarska ul., s balkonom, useljivo 1.7., blizina fakulteta, tel. 312-697 ili 098/162-0669 GARSONIJERE u akovcu, nenamještene na dvije lokacije (jug i gl. želj. kolodvor), iznajmljuje se na duže vrijeme, vel. 30m2, i jedna garsonijera namještena, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u Vukovarskoj ulici u k, namješten i povoljno, 091/505-2724 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru akovca. Tel.098/806-339
ŽIVOTINJE
JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI L I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, srebrne, zlatne i pla naste fazane, te patke mandarinke. mob. 098/912-3938 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE SVINJE od 120-150kg, više komada, mob. 098/546-285 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, shi-tzu i mopsa, vlas uzgoj, stari 2mj., cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 SVINJE ZA KLANJE ili za daljnji tov, više komada, te 2-brazdni plug, povoljno, tel. 091/519-1122 POKL ANJAM STERILIZIRANE ku ne ma ke - kratkodlaka plavo-siva i perzijska krem boje. Uz ma ku se dobiva sva oprema za držanje u ku i, mob. 095/511-9178 PRODAJEM svinje za klanje i kukuruz u zrnu, mob. 091 597 9588 PRODA JE SE SVINJA za klanje, tel. 855-150 ZLATNI RETRIVER - prodajem štence mob. 095 87 17 443 PRODAJEM PATULJASTE UKRASNE KUNI E, vrlo povoljno. mob. 099 7535 922
ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJE SE TELEVIZOR QUADRO 63 cm sa tvbt aparatom za prijem digitalnog signala. mob. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 PRODAJE SE SONY Playstation, novi, malo korišten, vrlo povoljno, mob. 098/962-4297 MOBITEL sa Simpa kar ticom i futrolom prodajem za 170 kuna. tel. 098/9249-883 SONY PLAYSTATION 2, slim silver, ip, 8mb mem., 7mj. gar, 2 sony joys., 20 igr., 800 kn, mob. 098 1347 411 PRODAJE SE TELEVIZOR u boji QUADRO 55cm, potpuno ispravan, jako malo korišten, za 300 kn, te ku na kolekcija igrica za playsta on 2 i igrica za kompjuter. tel: 099 8552 560 PRODAJEM satelitske prijemnike: SmartVision CDVB-5300A (250kn), Victory AF1700 (350kn), Neo onBox NB601PVR (450kn), Opticum 7300 CI2CXPVR (625kn), i nove neraspakirane DJ profesionalne razglasne zvu ne ku je, US Blaster USB-7402, 350W max, 12”, 8 Ohm, 44x36x65cm, 17.5kg, (par 1.200kn), mob. 098/295-800.
RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJE SE ŠIVA A MAŠINA Baga Super Slavica, mob. 091/939-1884 PRODAJEM: ležaj, vitrinu, kuhinju, kutnu klupu, stol + stolice, regal, stoli , ormar, kau , tapeciranu garnituru, pisa i stol, rešo, hladnjak, štednjak 3+1, tepih, tendu, bicikl i ostalo iz ku e. tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424
KUPUJEM RAZNE STARINE – namještaj, satovi stari oko 100g., te prodajem stariju kravu simentalku za klanje. mob. 092/241-9465 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE NOVI PVC PROZOR 5-komorni pro l, rehau, sa izo staklom i roletom, vel. 105x105, cijena po dogovoru, mob. 091/6767-197 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM: trosjed, dvosjed, fotelju + stoli , komodu s vitrinom puno drvo hrast, regal, 2 fotelje, plo u za ugradbeni štednjak (200kn), madrac (100kn), mod. tapec. krevet, klavijature Yamaha DX-21, gume 175/65/14 (500kn/4kom) i frižider sa škrinjom, tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM oranicu od 1350 hv zvanu Zlatolje k.o. Hodošan za 4.500 eur, te kukuružnjak metalni 3x3x0,80 za 1.000 eur i boce za varenje. mob. 095/519-7555 MOLIM DOBRE LJUDE koji bi poklonili ispravnu perilicu rublja, može i staru. mob. 099/8420-173 PRODAJEM ULAZNA VRATA bez štoka 200x90, akovec, Preloška 62. PRODAJU SE KALIJEVE PE I uz mogu nos t zidanja, tel. 865 -30 8 ili 091/540-8223 PRODA JEM K ARTU za Metallicu za 16.5.2010. u Zagrebu, mob. 091/516-4439 PRODAJEM UGOSTITELJSKI roštilj, friteze, pl. kotao, hladnjak, ledenicu, radni stol, sudopere, pizza pe , gril, vagu, mesoreznicu, perilicu aša i su a, mob. 098/9211-929 PRODAJEM PROZORE drvene bez štokova i balkonska vrata, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJE SE TAMBURA Bra 2, pet žica, u pola cijene nove, i sintesajzer Yamaha PRS260 sa stalkom za 800 kn. mob. 098 242 335 PRODAJE SE KVALITETNO VINO, crno i bijelo, mob. 098/723-135. PRODAJEM opremljen kiosk pvc, 2,5x2,5 m, tel 098/9050-856 PRODAJEM DRVENE PROZORE sa izo staklom i žaluzinama dim. 90x120 (2 kom) u super stanju, cijena 400kn/kom, tel. 040/343-643 ili 098/241-622 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE DJE JA KOLICA + nosiljka, o uvana, za 200kn. mob. 095 9404 536 PRODAJE SE zaš tna jakna crne boje za motocikl, orig. Yamaha, vel. M, 100 eur (nije ksna), ili se mijenja za Playsta on2. tel: 098 990 6742 PRODAJEM stalaže “Proming”, samoposlužna kolica, vagu, mesoreznicu (sve sa uvano), te ledomat, espreso aparat i mlinac za kavu. Mob 098 9211 929.
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. Od početka godine do danas primili smo 56 novih pasa u azil. Situacija je alarmantna!!
MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.
Waldi je maleni terijerac ro en 23.12.2009. prekrasne pšeni ne boje. Waldi je došao u azil u velja i 2009. i bio je vrlo bolestan (angina). No, brzo se oporavio i sada eka svoj novi dom. Malog je rasta jedva 25 cm pa je pogodan za stan i društvo starijim ljudima, a bio bi dobar i za obitelj s djecom zbog svoje vesele i vrlo dobro udne naravi.
Žuja je stigla iz sela pored akovca. Doveli su je susjedi bivših skrbnika koji su otišli u Njema ku i ostavili je sami kod ku e da se snalazi kako zna i umije. Na sre u, susjedi su primijetili da je sama pa su je hranili nekoliko dana, a onda je doveli u azil. Izgleda da je nedavno imala i mališane no njih nismo pronašli. Ro ena je 15.10.2008. i visoka 34 cm tako da je pogodna za nekoga tko želi manjeg psa. Kratke je dlake koju je lako održavati, a nema rep.
Tobi II je izuzetno dobar pas, vrlo vesele naravi. Jako se dobro slaže sa svima u azilu. Neobi no je svijetle boje i smiješnih brkova. Ro en je 15.9.2008., visok 46 cm i kastriran. Bio bi vrlo dobar za obitelj s djecom jer je vrlo zaigran, ali poslušan.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
766
UTORAK 11. svibnja 2010.
TV pregled
02.35 03.20
od 11.5.2010. do 17.5.2010. 05.50 05.55
FILMOVI - PREPORU UJEMO
Moje prvo vjen anje FILM
UTORAK, RTL - 22.05
Sve enik joj je pomogao da se doista zaljubi, ali u krivoga! Mlada i pomalo smušena Vanessa nekoliko dana prije vjen anja shvati prili no neobi nu i nezgodnu stvar. Naime, sklona je fantaziranju o gotovo svakome muškarcu kojega sretne! Žele i se ispovjediti kako bi u brak ušla bez repova, odlazi u crkvu i igrom slu ajnosti ispovijedi se mladi u...
Lažljivac FILM
SRIJEDA, NOVA TV - 03.20
Sam ima 17 godina i novi je u enik u srednjoj školi. U cilju kako bi postao najpopularniji de ko u novoj okolini i društvu Sam odlu i o cijelom svom životu - lagati. Sam e tako slagati da je Porsche koji vozi njegov, a da je djevojka s kojom hoda velika filmska zvijezda. Kako bi dodatno dobio na popularnosti Sam izmisli kako mu je otac rock zvijezda...
Perike, šljokice i perje FILM
ETVRTAK, NOVA TV - 03.20
Nakon što slu ajno svjedo e mafijaškom ubojstvu u Chicagu, prijateljice Connie i Carla pobjegnu u Los Angeles. U Los Angelesu, dvije odbjegle prijateljice se skrivaju pod krinkom pjeva ica koji nastupaju u baru kao transvestiti. Nakon nekog vremena Connie i Carla postanu prave zvijezde, a stvari se dodatno zakompliciraju kada Connie upozna Je a...
Šlampavi muževi FILM
PETAK, RTL - 22.15
Sanjajte velike snove. Imajte još ve e planove. Voza njujorškog gradskog autobusa Ralph Kramden i njegova prgava supruga Alice teško spajaju kraj s krajem, iako se Ralph na sve na ine pokušava obogatiti preko no i. Naravno, to mu ne polazi za rukom, ali su Kramdeni i unato tome uspjeli uštedjeti nešto novca...
Krvavi dijamant FILM
SUBOTA, NOVA TV - 20.00
U razdoblju kaosa i gra anskog rata koji je 1990-ih zahvatio Sijera Leone, Danny Archer, bivši pla enik iz Zimbabvea i Solomon Vandy, ribar iz naroda Mende udružuju se kako bi ostvarili svoje ciljeve. Obojica su A rikanci, ali njihovi životi i okolnosti u kojima žive potpuno su razli ite sve dok im se sudbine ne isprepletu...
Ku a na jezeru FILM
NEDJELJA, NOVA TV - 21.00
06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 22.20 22.40 22.45 23.40 23.55 00.00 00.10 01.05 01.50
Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Putovanja željeznicom, dok. serija James Mar n u Bretanji, dok. serija Kulturna baš na: Labin - grad rudara Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Jalba, jalba - emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Na rubu, dok. lm Zlatni klju , reportaža Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija
04.05 04.50 05.05
Zlo ina ki umovi, serija (12) P.D.James: Varke i ežnje, serija (12) P.D.James: Varke i ežnje, serija (12) Skica za portret Moj grijeh, telenovela
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ----------------------
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Sama u vr u Danica: Danica i magar i Gusarske pri e: Debela stvar Profesor Baltazar: Alfred, no ni uvar 08.10 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 08.35 Dvorac igra aka, serija za djecu 09.00 Daleko od doma, serija za djecu 09.25 Zabavni program 10.00 Sutkinja Amy, serija 10.45 Velik i dlakav, ameri ki lm 12.20 Metallica Specijal 12.45 Dokuteka 13.25 Povratak na novo, hum. serija 13.45 Moja žena i djeca, hum. serija 14.10 Pet zvjezdica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 Koga briga? 15.40 TV vr : Sama u vr u -------- Danica: Danica i magar i -------- Gusarske pri e: Debela stvar -------- Profesor Baltazar: Alfred, no ni uvar 16.15 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.05 Drugi format 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Otkad si o šla, hum. serija 19.20 Johnny Bravo, crtana serija 19.45 Gar eld, crtana serija 20.10 Nepokoreni grad: ovjek u sjeni, serija 21.20 Vijes na Drugom 21.32 Vrijeme 21.40 Zlo ina ki umovi, serija (12) 22.30 Fawlty Towers, hum. serija 23.05 P.D.James: Varke i ežnje, serija (12) 23.50 P.D.James: Varke i ežnje, serija (12) 00.35 Metallica Specijal 01.00 Kraj programa
06.45 07.05
Mi y, animirana serija YooHoo i prijatelji, animirana serija
07.20 07.40
01.50
Looney Tunes, crtana serija RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Hrvatska traži zvijezdu - Magazin, glazbeni show Ljubav je na selu, dok. sapunica Moje prvo vjen anje, igrani lm, roman na komedija Vijes , informa vna emisija Vatreni de ki, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18)
06:10 07:00 07:30 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 21:00 22:00 23:45 00:00 00:30 01:00 01:55 02:55 04:25 04:50 05:15 05:55
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija s Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Lažljivac, igrani lm (12) Ve ernje vijes Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Za arani, serija (15) Ezo TV, tarot show (18) udni likovi, igrani lm (15) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa
08.40 09.55 10.25 11.10 11.40 12.10 12.30 13.20 14.10 15.45 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 22.05 00.00 00.10
Dr. Kate Foster 2006. godine odlazi u grad i ostavlja poruku za idu eg stanara u poštanskom sandu i u ku e. Zamoli ga da joj proslje uje poštu i kaže da su otisci šapa koje e primijetiti kod ulaznih vrata ve bili ondje kad se ona doselila. Idu i stanar Alex Wyler, darovit, ali rustriran arhitekt koji radi na obližnjem gradilištu...
SPORT - IZDVAJAMO
EMISIJA HRT 1
20.10
Globalno sijelo
Košarka SPORT
SRIJEDA, HRT 2 - 17.55
Košarka, Prvenstvo Hrvatske: Cibona - Zadar, prijenos
Vaterpolo SPORT
NEDJELJA, HRT 2 - 19.55
Napulj: Vaterpolo, EL - Final Four: Primorac - Jug, prijenos
ZVJEZDANI KUTAK
Bruce Willis (Subota, NOVA TV, 22.35 h)
Ovaj ‘glumac sa stavom’, producent, glazbenik i suvlasnik ‘Planet Hollywood’ restorana, kojeg ve ina prepoznaje tek kao akcijskog heroja, jedna je od najzabavnijih zvijezda našeg doba. Ranih osamdesetih, Willis je glumio manje uloge u dva velika filma, ali priliku za kino-debi dobiva tek filmom ‘Blind Date’ (1987.) Blakea Edwardsa gdje glumi uz Kim Basinger. 1988. ponovno radi s Edwardsom na vestern parodiji ‘Sunset’. Oba su filma dosegla osrednju zaradu, ali su bili zna ajni u stvaranju nove zvijezde. Tada dolazi ‘Umri muški’ (1989.), prvi u nizu filmova koji su Willisa portretirali kao akcijsku zvijezdu i donijeli mu i lovu i slavu.
FILM HRT 2
10.45
MAGAZIN RTL
20.00
Velik i dlakav
Hrvatska traži zvijezdu
Dje ak Picasso Dewlap doseli se iz Chicaga na Cedar Island gdje je njegov otac Victor dobio posao dizajnera u tvornici vrtnih ukrasa. Tvornicom i cijelim gradom upravlja boga Ludlow Gumstock koji obožava košarku. Zbog toga je velika stvar bi u košarkaškom mu koji trenira u itelj Donovan. Me u m, Picasso se nikako ne uspijeva uklopi u novu sredinu i sprijatelji s ostalim dje acima koji ga doživljavaju kao pridošlicu. Vrhunac njegove nepopularnos je trenutak kada u odlu uju oj minu utakmice promaši koš…
Emisija „HTZ magazin“ razveselit e sve one koje zanima što se doga a kada se ugase svjetla pozornice velikoga glazbenog showa „Hrvatska traži zvijezdu“. Voditelj emisije Ivan Šari provodit e gledatelje kroz tjedna doga anja kojima su se kandidati bavili do emisija uživo; pokazat e kako se slažu u ku i u kojoj borave; tko je na koga ljubomoran i tko najbolje kuha…, ali i otkriti slatke male tajne koje e vjerojatno iskrsnu na putu do pjeva ke slave.
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00
08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akove ki kutak, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju ARTS 21 emisija o kulturi VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI S DRUGOLIGAŠKIH TERENA emisija o sportu ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
EMISIJA RTL
23.30 19.10
Ve era za 5
SHOW NOVA TV
21.00
Farma
06.30 Zabavni Infokanal 07.20 TV prodaja 07.50 Dober Dan, Koroška 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 11.05.1992 08.45 Na Lepše 09.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 10.10 NLP s Tjašo Železnik, Razvedrilna oddaja 13.10 Bleš ica, oddaja o Modi 13.40 Studio City 14.35 Pozdrav Afriki 15.10 Prisluhnimo Tišini 16.10 Glasnik, oddaja TV Maribor 16.45 Celje: nogomet, Tekma Prve Lige: Cm Celje - Olimpija, prenos 19.00 Intervju: Jurij Gus n i , ponovitev 20.00 Globus (VPS 20.00) 20.30 Muzikajeto: Blues, Igrano-Izobraževalna Mladinska serija 21.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.30 Pot v Južno Afriko, 5. oddaja 22.30 Dediš ina Evrope: Brezupni Roman ki, Angleška nadaljevanka 23.20 Kdo Bo Koga?, Aameriški lm, ponovitev 01.05 Zabavni Infokanal 01.10 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Sudnica, lm 22.45 24 UR 23.05 30 kamen, serija 23.55 Dr. House, serija 0.30 Krivi put, serija 1.25 No na panorama
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 21.05 Das Match 22:45 ZiB Flash 23:35 No ni program
SRIJEDA 12. svibnja 2010.
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.35 18.15 18.30 19.15 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55
Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu! Dossier.hr Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska
ETVRTAK 13. svibnja 2010.
00.30 Znanstvene vijes 00.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 01.35 P.D.James: Varke i ežnje, serija (12) 02.20 Prekid programa radi redovnog održavanja ure aja 04.35 Alpe Dunav Jadran 05.05 Moj grijeh, telenovela
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ---------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45 13.50 14.10 14.30 14.45 15.15 ---------------------15.50 16.40 17.15 17.35 17.52 17.55 19.45 20.15 20.35 22.35 22.55 23.07 23.10 00.00 00.45
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Avion Ninin kutak: Zmija marioneta Vitaminix: Grož e Luckaste pa je pustolovine: Pingova tajna Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Sutkinja Amy, serija Strani igrani TV lm Povratak na novo, hum. serija Moja žena i djeca, hum. serija Kod Ane Koga briga? TV vr : Avion Ninin kutak: Zmija marioneta Vitaminix: Grož e Luckaste pa je pustolovine: Pingova tajna Zvjezdane staze: Enterprise, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Vijes na Drugom Vrijeme Košarka, PH: Cibona - Zadar, prijenos Gar eld 1, crtana serija Nogomet, EL - emisija Hamburg: EL, nogomet - nale, prijenos Nogomet, EL - emisija Vijes na Drugom Vrijeme P.D.James: Varke i ežnje, serija (12) P.D.James: A Certain Jus ce, serija (12) Kraj programa
06.40 Mi y, animirana serija 06.55 YooHoo i prijatelji, animirana
serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 09.55 Kralj Queensa, hum. serija 10.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.10 Raymond, hum. serija 11.40 Bibin svijet, hum. serija 12.10 Exkluziv, magazin 12.30 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.20 Najljepši urok, telenovela 14.10 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Pod is m krovom, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.55 Put osvete, krimi serija 22.45 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Vatreni de ki, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.40 Astro show, emisija uživo (18)
06:10 07:00 07:30 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20 04:50 05:15 05:40 06:10
Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Privatna praksa, serija Ve ernje vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Za arani, serija (15) Ezo TV, tarot show (18) Lažljivac, igrani lm (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa
KVIZ HRT 1
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 21.50 22.15 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.20 01.05 01.50 02.35
Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Saša, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dome, slatki Dome - hum. serija Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) Oprah show
03.20 Colourful Planet (Voyages, Voyages), dok. serija 04.10 Saša, dok. lm 04.40 Pola ure kulture 05.05 Moj grijeh, telenovela
06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ---------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45 13.30 13.50 14.15 15.00 15.15 15.45 ---------------------16.20 17.05 17.30 18.00 18.17 18.20 18.50 19.20 19.45 20.10 22.05 23.40 23.52 23.55 00.45 02.45
09.55 10.25 11.10 11.40 12.10 12.30 13.20 14.10
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Ma ioni ari Danica: Danica i kameleon Profesor Baltazar: Duga profesora Baltazara Matylda: Proro ica Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Sutkinja Amy, serija Strani igrani TV lm Povratak na novo, hum. serija Moja žena i djeca, hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane Kokice TV vr : Ma ioni ari Danica: Danica i kameleon Profesor Baltazar: Duga profesora Baltazara Matylda: Proro ica Zvjezdane staze: Enterprise, serija City Folk: Helsinki Vrijeme za knjigu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Otkad si o šla, hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Gar eld, crtana serija HNL, prijenos Volim nogomet Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) Glazbeni program za mlade Kraj programa
06.45 Mi y, animirana serija 07.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.20 Looney Tunes, crtana serija 07.40 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.40 RTL ritam zona - Top 40
17.35
20.00
SERIJA NOVA TV
22.00
CSI: NY
Privatna praksa
Mac i Stella s žu u bolnicu na dojavu da je jedna pacijen ca ugušena. Dok rasvjetljavaju slu aj, saznaju kako su dvije prijateljice, Nicole i Heather, nakon cjelono nog tulumarenja donijele smrtonosnu odluku i sjele za upravlja automobila. Njihov pothvat završio je prometnom nesre om u kojoj je Nicole ostala na mjestu mrtva, a Heather završila u bolnici, gdje je ubrzo ugušena. Istražitelji sada danono no borave u bolnici...
Cooper (Paul Adelstein) se vra a internetskim izlascima i to s iznena uju im rezulta ma. Addison (Kate Walsh) izlazi s Viole nim (Amy Brenneman) pacijentom, a Naomi (Audra McDonald) i Sam (Taye Diggs) odlaze u ku ni posjet u samostan. Dell (Chris Lowell) svoje kolege s te aja za primalje vodi u obilazak Oceansidea, a Addison i Pete (Tim Daly) sudjeluju u programu ‘Safe Surrender’ pomažu i mladoj majci nejdžerici.
11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10
08:43 09:00
18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Za raavnopravnost, emisija o ravnopravnos spolova, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Pove alo, poli ka emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Kraljevi novca,Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
11:00 12:00 12:30 13:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
15.45
Cobra 11
EMISIJA HRT 1 TV MAGAZIN NOVA
06:10 Naši najbolji dani, serija 07:00 Jackie Chan, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Odavde do vje nos , serija 10:10 Magi na privla nost, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Najbolje godine, serija 14:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Naša mala klinika, serija 18:15 IN magazin 18:50 Upitnik, kviz 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Farma, reality show 22:00 Provjereno, magazin 23:05 Ve ernje vijes 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Bra ne vode, serija 01:20 Za arani, serija (15) 02:20 Ezo TV, tarot show (18) 03:20 Perike, šljokice i perje, igrani lm (15) 04:55 Seinfeld, serija 05:20 Bra ne vode, serija 05:45 Kraj programa
KVIZ HRT 1
SERIJA HRT 2
SERIJA RTL
22.45 23.45 23.55 00.45 01.40 02.40
20.10
Tko želi bi milijunaš?
Najslabija karika SERIJA RTL
15.45 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00
strani, glazbena emisija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija (12) Mentalist, krimi serija Astro show, emisija uživo (18) Zaboravljeni slu aj, krimi serija
18.15
23.55
Zakon i red: Zlo ina ke nakane Dvojica detektiva poginu u tajnoj akciji preprodaje oružja. Istraga detek ve ubrzo dovodi do para koji je nalik modernoj Bonnie i Clydeu, disleksi nomu mladi u kojega š njegova pohlepna djevojka…
IN Magazin
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.40 TV prodaja 10.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 12.05.1992 10.35 Spet Doma 12.20 Hri-Bar 13.20 Knjiga Mene Briga - Miljana Cunta: za Pol Neba 14.10 Antologija Slovenske Violinske Glasbe 14.50 R. Wagner: Tristan in Izolda, Preludij in Izoldina Ljubezenska Smrt, Simfoniki Rtv Slovenija in Lior Shambadal 15.40 rno Beli asi 16.00 Prvi Maj, Aameriški lm, ponovitev 17.55 Ljubljana: Košarka, Tekma Lige Telemach: Geoplin Slovan - Helios, prenos 20.00 Hamburg: nogomet, Finale Pokala Evropske Lige, Atle co - Fulham, prenos 23.00 Žrebanje Lota 23.10 F. M. Dostojevski - D. Jovanovi : Blodnje, Tv Priredba Predstave Slovenskega Mladinskega Gledališ a01.20 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija in Boško Petrovi 02.05 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Prikrivena is na, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 22.55 30 kamen, serija 23.35 Dr. House, serija 0.30 Krivi put, serija 1.05 No na panorama
6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Asterix I Obelix, lm 21.55 ZiB Flash 22.05 Ekipa za o evid, serija 22.50 No ni program
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Vinoteka, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Vježbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Privla nost, igrani lm Adventure Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
SERIJA RTL
22.45
Ku anice U danima nakon neo ekivane i, mnogi bi rekli, sudbinske nesre e pada aviona na kvartovsku zabavu, stanovnici Wisteria Lanea razmišljaju o tome kako bi im živo izgledali da su se u pojedinim trenucima bili odlu ili za druga ije izbore. Susan zamišlja život s Karlom, samo da ga nije bila ostavila; Bree razmatra život bez Orsona; Lyne e pokušava predvidje kako e joj izgleda budu nost...
08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MOJA ISTRA dokumentarna emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
MAGAZIN RTL
18.55
Exkluziv
KVIZ NOVA TV
18.50
Upitnik
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 TV prodaja 10.30 Proslava Ob Dnevu Evrope, Posnetek 11.50 Globus 12.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 13.05.1992 12.50 Ogroženi Raji: Maldivi, Francoska dokumentarna Serija, 1/4 14.15 Na Lepše 14.45 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija in Boško Petrovi 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Brez Meja - Határtalan 17.30 To Bo Moj Poklic: Klepar-Krovec, 1. Del, Izobraževalna serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.30 Mi Znamo: Siri, Mladinska Poljudno-Izobraževalna nanizanka, 12., zadnji del 18.50 Dr. Who: Ljubezen in Pošas , Angleška Znanstveno-Fantas na Igrana nanizanka 20.00 Kdo Gre v Afriko?, Resni nostni Šov 20.50 Pesem Evrovizije 2010: Predstavitev Skladb, 1. del 22.20 Tranzistor, 24. oddaja 23.00 Sodelavka, Angleška nadaljevanka 23.50 Pogumno v Nove ase: v Kraljestvu Trtne Uši, Avstrijski lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Duboko kao ocean, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 UR 23.15 30 kamen, serija 23.10 Dr. House, serija 0.05 Krivi put, serija 1.10 No na panorama
6.00 Dje ji program 9.50 Der Bulle von Tolz, lm 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Tante Herthas Rindsrouladen, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Gemot & Niavarani 23.00 No ni program
TV ku e imaju pravo promjene programa
PETAK 14. svibnja 2010.
SUBOTA 15. svibnja 2010.
03.35 Glazbeni program za mlade 05.35 Moj grijeh, telenovela 05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.40 23.35 23.50 23.55 00.05 01.00 01.45
Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ĺ areni planet, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo miĹĄljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tito, dok.-igrana serija Ciklus novog hrvatskog lma Lica nacije Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu Zvjezdane staze: Enterprise, serija Down in the Valley, ameri ki lm (15)
06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 07.45 --------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.25 15.40 15.50 --------------16.15 17.05 18.00 18.17 18.20 18.50 19.20 19.45 19.55 21.10 21.55 22.07 22.10 23.30 01.10
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Vodene kozice Tajni dnevnik patke Ma lde: Prehla eni pjetli De ki iz dvorca: Gnijezdoja Brum: Brum i otmjeni pas Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Igrana strana serija za mladeŞ Strani igrani TV lm Povratak na novo, hum. serija Moja Şena i djeca, hum. serija Pet zvjezdica, serija Kod Ane Puni krug Izazovi: Nova obitelj, belgijski dok. lm za mlade TV vr : Vodene kozice Tajni dnevnik patke Ma lde: Prehla eni pjetli De ki iz dvorca: Gnijezdo Brum: Brum i otmjeni pas Zvjezdane staze: Enterprise, serija Drugi red partera, emisija o kazaliťtu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Otkad si o ťla, hum. serija Johnny Bravo, crtana serija Crtani lm Napulj: Vaterpolo, EL - Final Four: Primorac - Jug, prijenos Muťkarci na stablima, serija Vijes na Drugom Vrijeme Biograd: Porin - koncert dueta Exodus, mini-serija (12) Kraj programa
06.40 Mi y, animirana serija 06.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 RTL ritam zona - Urban,
09.55 10.25 11.10 11.40 12.10 12.30 13.20 14.10 15.45 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 22.15 23.15 23.55 00.45 00.55 02.25
glazbena emisija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepťi urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Hrvatska traŞi zvijezdu, glazbeni show uŞivo Šlampavi muŞevi, igrani lm, komedija (1. dio) Hrvatska traŞi zvijezdu odluka, glazbeni show uŞivo Šlampavi muŞevi, igrani lm, komedija (2. dio) Vijes , informa vna emisija Æon Flux, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) Astro show, emisija uŞivo (18)
06:10 NaĹĄi najbolji dani, serija 07:00 Jackie Chan, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:45 Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Odavde do vje nos , serija 10:10 Magi na privla nost, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Provjereno, magazin 14:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 NaĹĄa mala klinika, serija 18:15 IN magazin 18:50 Upitnik, kviz 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma uĹživo, reality show 22:20 Gimnazija za divljake, igrani lm 23:50 MandĹžurijski kandidat, igrani lm (15) 02:10 Ezo TV, tarot show (18) 03:10 VoĹžnja smr , igrani lm (18) 04:40 Perike, ĹĄljokice i perje, igrani lm (15) 06:15 Kraj programa
SHOW HRT 1
05.50 05.55 06.35 06.50 07.20 07.50 08.05 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.35 18.05 18.25 18.30 19.07 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.15 22.00 22.05 22.20
Najava programa MuĹĄkarci na stablima, serija TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Shane, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: ZaĹĄto kupujemo? Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baĹĄ na Josip i njegova obitelj, dok. lm Eko zona Jelovnici izgubljenog vremena HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija Tajni dnevnik patke Ma lde LOTO 7/39 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Biograd: Dodjela diskografske nagrade Porin, prijenos Ep reportaĹža Vijes Vijes iz kulture
22.30 Mamu ca, krimi serija (15) 23.25 Filmski vikend sa Seanom Conneryjem: Pravedan cilj, ameri ki lm (12) 01.10 Filmski maraton: Oslobodi nas Eve, ameri ki lm 02.55 Filmski maraton: Devet Ĺživota, ameri ki lm (12) 04.50 Doma i dok. lm 05.20 Moj grijeh, telenovela
11.10
FILM RTL
14.35 06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.30 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 07.55 TV vr 08.05 Danica: Danica i vjeverica 08.10 Ninin kutak 08.15 arobna plo a 08.30 Navrh jezika 08.40 Izazovi: Nova obitelj, belgijski dok. lm za mlade 08.55 Kokice 09.25 Ton i ton 1 09.40 Ni da ni ne 10.40 Briljanteen 11.25 Majstori svira i 12.00 Spomen misa - Bleiburg, prijenos 13.55 Monte Carlo: Kvali kacijski trening Fl za Veliku nagradu Monaka, prijenos 15.15 4 zida 16.00 Zagreb: Tenis, ATP Challenger 19.35 Tu inci u Americi, hum. serija 19.55 Crtani lm 20.10 Tko je ovdje lud?, ameri ki lm 21.55 Ludo krstarenje, ameri konjema ki lm (12) 23.25 Sportske vijes 23.35 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 23.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.20 Povijest Svjetskih nogometnih prvenstava: 1978. Argen na 01.20 No u kazaliĹĄtu: Judita 02.40 Kraj programa
18.20
Æon Flux
Petak je bio sretan dan za jedno od troje karaoke nalista, jer e u ovoj emisiji bi proglaĹĄen pobjednik prvog Oprina natjecanja. Sljede i je prilog posve en izuzetno popularnoj knjiĹževnici za mlade Stephanie Myers, mormonki i majci troje djece koja je u samo nekoliko godina napisala e ri knjige iz serije “Sumrakâ€? o ljubavi vampira i Ĺžive djevojke, koja nadilazi granice Ĺživota i smr . Serija je, dakako, ekranizirana, a u emisiji autorica govori o svom uspjehu...
Savrťeni je svijet upoznao savrťenu ubojicu. Godina je 2415., 400 godina je proťlo otkad je smrtonosni virus polovicu ovje anstva zbrisao s lica Zemlje. PreŞivjeli prebivaju u Bragni, utvr enom gradu okruŞenom zidom kako bi zať o zdrave od virusom zaraŞenog ostatka planeta. Svijet unutar zidina skoro je savrťen, barem u o ima onih koji ga predvode, i taj se svijet sve bolje upoznaje sa savrťenim ubojicom‌
11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00
08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------
19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 20:57 21:00 21:15 21:18 21:35 23.30 21: 20 21:27 23:20 23:35 23:37 23:45
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Pri e iz Ĺživota EPP Me imurje danas Sport Prognoza vremena Sretni zajeedno igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Sponzorirana reportaĹža ForĹĄpani Me imurje danas Sport Prognoza Videostranice
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija ARTS 21 emisija o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
20.15
Biograd: Dodjela diskografske nagrade Porin 18.30
Vijes
SERIJA NOVA TV
18.30 19.05 20.00 21.45 23.35 01.30
06:25 07:55 09:25 09:50 10:05 10:30 11:30 12:30 13:30 15:10 17:00 17:10 17:40 19:15 20:00 22:35 00:35 02:10 03:10 04:40 06:10 07:00
Do-gooders, igrani lm IstraĹžiteljica, igrani lm Dora istraĹžuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija arobnice, serija Do-gooders, igrani lm Farma, reality show Vijes Farma, reality show nastavak Gimnazija za divljake, igrani lm Dnevnik Nove TV Krvavi dijamant, igrani lm Talac, igrani lm (15) VoĹžnja smr , igrani lm (18) Ezo TV, tarot show (18) Projekt: Meduza 1, igrani lm Projekt: Meduza 2, igrani lm Frikovi, serija Kraj programa
SPORT HRT 1
SHOW HRT 1
INF.PROG. RTL
17.25
Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Skrivene poruke, hum. serija Rocky i Bullwinkle, igrani lm, obiteljski Eddie, igrani lm, sportska komedija Tajna mog uspjeha, igrani lm, komedija Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show Zvijezde Ekstra: Heidi Klum, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Ljubav je na selu, dok. sapunica Taxi, igrani lm, akcijska komedija TV premijera: Klju tajni, igrani lm, horor (12) Zvjerinjak, igrani lm, komedija (15) Astro show, emisija uĹživo (18)
16.00
Zagreb: Tenis, ATP Challenger
00.55
Oprah show
10.45 12.35
Kod Ane TALK HRT 1
06.25 07.10 07.35 08.00 08.20 09.05
17.20
NaĹĄa mala klinika
06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.05 TV prodaja 08.35 Glasnik, oddaja TV Maribor 09.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 09.30 rno Beli asi 09.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 14.05.1992 10.15 Na Utrip Srca: Rusalke, Glasbeno-Scenska Predstava Zbora Carmina Slovenica 11.50 (Ne)Pomembne Stvari: Magija, Mozai na oddaja za Mlade 12.45 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija, Otroťka oddaja 13.45 Turťki aj: Tur ija Na Po v Evropo, dokumentarni Feljton 14.15 Rde a Na a, Nemťka Dokumentarna oddaja 15.15 Opus 16.15 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.45 Primorski Mozaik 17.15 Mostovi - Hidak, ponovitev 17.50 v Dobri DruŞbi, oddaja TV Maribor18.50 Legende Velikega in Malega Ekrana: Tone Partlji , JeŞkov Nagrajenec 2008 20.00 Kdo Gre v Afriko?, Resni nostni Šov 20.50 Prostozidarji Na ZatoŞni Klopi, Angleťka Dokumentarna oddaja 21.45 Zdravni in Dnevnik - Moťki So Najboljťe Zdravilo, Nemťka nadaljevanka 22.30 Materino Pri evanje, Ameriťki lm 00.05 Zadnji Dnevi, Ameriťki lm 01.45 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 RuĹžna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 RuĹžna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Misija: Nemogu e, lm 22.00 Bez traga, serija 22.55 24 UR 23.15 Candy, lm 1.15 Ĺ est modela, serija 1.50 No na panorama
5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blßmchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Charmed 17.35 Slu{aj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Recept za ljubav, lm 21.55 ZiB Flash 22.05 Was gibt es Neues? 22.50 Ein echter Wiener geht nicht unter 23.40 No ni program
Ne propustite ovogodiĹĄnji 17. Porin, mnoĹĄtvo nominiranih i nagra enih u 49 kategorija, u televizijskom prijenosu na I. programu HTV-a! 15. svibnja u Biogradu odrĹžava se srediĹĄnja ve er 17. sve anos dodjele Hrvatske diskografske nagrade Porin koja je ove godine oboga ena novim idejama 21.55 i iznena enjima...
07:57 08:00 12:10 13:20 14:20
Danas pogledajte‌ Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu Şivljenja 15:00 Vaťe zdravlje, ponavljanje 16:00 Kviz,igra za gledaelje 17:00 Vijes 17:10 TV Jukebox 18:15 Pri e iz Şivota, ponavljanje 19:00 Vijes 19:15 Okolo k(r)ole, zabavna emisija 20:00 Pjesme koje srce diraju 21:35 Breaker, breaker (12),igrani lm 23:15Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) 00:15 Vijes 00:35 Videostranice
SERIJA NOVA TV
12.30
arobnice Na kineskoj Novoj godini demon pokuĹĄava ukrasti tajanstveni drveni ĹĄtap kojeg ĹĄtite Zodiaci pa oni zamole Piper (Holly Marie Combs) za pomo . U me uvremenu, Phoebe (Alyssa Milano) uĹživa u novom stanu i organizira zabavu dobrodoĹĄlice koja izmi e kontroli. Redovnik u i Billie kako iskoris mo zaĹĄ te da prona e sestru. Paige (Rose McGowan) pokuĹĄava re i Henryju da posjeduje nadnaravne mo i.
09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:40 ------23:00 -------------
NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija OPASNE VEZE talk show MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
FILM RTL
20.00
Taxi
INF.PROG. NOVA TV
19.15
Dnevnik Nove Tv
06.30 Zabavni Infokanal 08.15 TV prodaja 08.45 Skozi as 08.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05.1992 09.20 Polemika 10.20 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 10.40 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.10 Primorski Mozaik 11.40 Prostozidarji Na ZatoĹžni Klopi, AngleĹĄka Dokumentarna oddaja 13.05 Pot v JuĹžno Afriko, 5. oddaja, ponovitev 14.00 Svetovno prvenstvo v Umetnostnem Drsanju - Revija, Posnetek Iz Torina 16.25 Maribor: Svetovni Pokal v Gorskem Kolesarstvu: 4-Kros, prenos 17.55 Ljubljana: KoĹĄarka (M), Tekma Lige Telemach: Union Olimpija - Krka, prenos 19.40 Valcea: rokomet, Povratna Tekma Finala Lige Prvakinj: Valcea - Viborg, prenos 21.20 BleĹĄ ica, oddaja o Modi 21.50 Slovenski Magazin 22.15 Mariza, Posnetek Koncerta 23.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.25 Tranzistor, 24. oddaja, ponovitev 02.05 Zabavni Infokanal 02.30 Zabavni Infokanal
7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 Angie, serija 11.35 Ljubav kroz Şeludac 12.10 Izdana ljubav, lm 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05 Video snimke 15.20 Poirot, serija 16.25 Monk, serija 17.20 Žrtva, lm 18.55 24 UR 20.00 Ku a debele mame, lm 21.45 Kill Bill 2, lm 0.20 Pad, lm 1.30 No na panorama
5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Austria Top 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Voll verheirate, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Die Wutprobe, lm 23.35 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa
NEDJELJA 16. svibnja 2010.
05.45 05.50 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10
09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.00 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.25 13.55 14.00 15.05 15.35 15.45 15.50 17.35 18.35 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.50 21.55 22.30 22.45 22.55 00.50 01.35
Najava programa Eko zona Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Solis Berlinske lharmonije i West-Eastern Divan orkestra na Fes valu svetog Marka 2010. Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Monk, serija Monk, serija manjinski MOZAIK Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Oscar, ameri ki lm Lijepom naťom: a inci U istom loncu, kulinarski show LOTO 6/45 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko Şeli bi milijunať?, kviz S pe u gos ma, TV serija Ep reportaŞa Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend sa Seanom Conneryjem: Obiteljski posao, ameri ki lm (12) Monk, serija Monk, serija
PONEDJELJAK 17. svibnja 2010.
02.30 Skica za portret 02.45 Lijepom naĹĄom: a inci 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More
06.10 TEST 06.25 Najava programa 06.30 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 06.55 Paulino ljeto, serija za djecu 07.20 Fia i klauni, norveĹĄki lm za djecu 09.00 Prijatelji 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.00 Me unarodni turnir standardnih i la nskoameri kih plesova 13.00 Magazin LP 13.30 Studio F1 13.50 Monte Carlo: F1 za Veliku nagradu Monaka, prijenos 15.40 Studio F1 16.05 Olimp - sportska emisija 16.10 Zagreb: Tenis ATP Challenger, prijenos 18.05 Olimp - sportska emisija 18.10 KoĹĄarka, PH: Zagreb - Cibona, prijenos 20.00 Olimp - sportska emisija 20.20 Elektra, ameri ki lm 22.00 Sportske vijes 22.15 GaraĹža 22.50 Povijest Svjetskih nogometnih prvenstava: 1982. Ĺ panjolska 23.45 Vrijeme je za jazz: BoĹĄko Petrovi - 75 godina 00.45 Putovi vjere: Budizam Putovanje u Ladakh, dok. serija 01.30 Kraj programa
06.35 Skrivene poruke, hum. serija 07.00 Mi y, animirana serija 07.40 2 glupa psa i tajna vjeverica, crtana serija 08.05 Bakugan, crtana serija 08.30 Bikeri s Marsa, crtana serija 08.55 Rat u ku i, hum. serija (dvije epizode) 10.05 Jedna od de kiju, hum. serija
10.35 Proslava zgoditka, program pod pokroviteljstvom 10.50 Taxi, igrani lm, akcijska komedija 12.30 Odred za isto u, dok. emisija 13.05 James Bond 007: U sluĹžbi Njezina Veli anstva, igrani lm, akcijski 15.40 Columbo: Klimava kruna, krimi serija 17.30 Discovery: PreĹživje divljinu - Brodolom, dok. lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Daleko od ku e, igrani lm, obiteljski 21.30 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.25 Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode) 00.05 TV premijera: Klju tajni, igrani lm, horor (15)
02.10 02.55 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15
07:20 08:20 08:45 09:00 09:25 10:25 10:55 11:25 11:55 12:55 13:55 15:35 17:00 17:10 17:30 19:15 20:00 21:00 23:00 00:20 00:50 02:35 03:55 05:05 05:30 06:00
Dodir s neba, serija Dora istraŞuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ulica sje anja, serija Automo v, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Zbogom, bivťi, serija Žene ameri kih vojnika, serija Projekt: Meduza 1, igrani lm Projekt: Meduza 2, igrani lm Vijes Projekt: Meduza 2, igrani lm - nastavak IstraŞiteljica, igrani lm Dnevnik Nove TV Farma, reality show Ku a na jezeru, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Talac, igrani lm (15) Sonata, igrani lm (18) Red Carpet, showbiz magazin (15) Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Kraj programa
EMISIJA HRT 1
12.16 12.28 12.32 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 22.10 22.20 23.15 23.30 23.35 23.45 00.40 01.25
Najava programa Mir i dobro Drugo miťljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Šareni planet, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan Şivot, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uŞivo - Vijes Hrvatska uŞivo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Vjerovanja, dok. serija Potroťa ki kod Putovanje naťih predaka, dok. serija Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Enterprise, serija Pet zvjezdica, serija
03.40 04.05 04.35 05.05
Dr. House, serija (12) Pri e Ruth Rendell: Asfaltno bjesnilo, serija (12) Skica za portret Vjerovanja, dok. serija PotroĹĄa ki kod Moj grijeh, telenovela
06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 --------------07.53 08.10
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Brlog Nogalo arobna plo a - u imo engleski Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 08.35 Dvorac igra aka, serija za djecu 09.00 Daleko od doma, serija za djecu 09.25 Zabavni program 10.00 Cranford, serija 10.45 Minoes, nizozemski lm 12.10 Ritam tjedna, glazbeni magazin 12.50 Picigin na ba vicama, dok. lm 13.30 Povratak na novo, hum. serija 13.50 Moja Şena i djeca, hum. serija 14.10 Pet zvjezdica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 Ton i ton 2 15.25 Zanimljiva umjetnost Hrvata: Kamenita vrata 15.40 TV vr : -------- Brlog -------- Nogalo 15.58 arobna plo a - u imo engleski 16.15 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.05 Na rubu znanos 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Hum. serija 19.20 Johnny Bravo, crtana serija 19.45 Gar eld i prijatelji, crtana serija 20.15 TV Bingo Show 21.10 Tra erica, serija (12) 22.00 Vijes na Drugom 22.12 Vrijeme 22.15 Dr. House, serija (12) 23.05 Skriveno, francusko-austrijskonjema ko-talijanski lm (18) 01.00 Pri e Ruth Rendell: Asfaltno bjesnilo, serija (12) 01.45 Kraj programa
06.00 06.15
Mi y, animirana serija Looney Tunes, crtana serija
12.30
15.50
MINI SERIJA NOVA TV
SERIJA HRT 1
17.40
SERIJA NOVA TV
Projekt: Meduza 1
Najslabija karika
NaĹĄa mala klinika
Gangsterski boss Angelo Snaps Provolone obe a ocu na samrtnoj postelji da e po e poĹĄteno Ĺživje . Ionako teĹĄku odluku dodatno oteĹžavaju brojne nevolje koje se po inju doga a u obitelji. Mladi ra unovo a Anthony priznaje mu da ga je potkradao, ali samo zato da bi sakupio dovoljno novca da zaprosi Snapsovu k er Lisu. Problem je u tome ĹĄto je Anthony zapravo zaljubljen u Theresu koja se pretvarala da je Lisa kako bi impresionirala ambicioznog ra unovo u...
Nuklearni znanstvenik Henry Rogers, bijesan zato ĹĄto ga je ostavila Ĺžena Vivian i zato ĹĄto je ostao bez nancijskih sredstava, izumio je Meduzu, termonuklearnu bombu koja moĹže stvori elektromagnetski puls veli ine kon nenta. Takvom snagom mogla bi uspjeĹĄno uniĹĄ druĹĄtvo koje se temelji na ra unalima. Prevarom e namami Vivian da je odnese u Pentagon kako bi se osve o vladi. Namjes o je da bomba eksplodira prije isteka vremena ako Vivianin pejsmejker nije u promjeru od pet metara od nje...
Popularna Najslabija karika, koja je na programu HTV-a od kraja travnja 2004. godine, doĹĄla je do svog 1000. izdanja! Jubilarnu emisiju gledat emo u danas, a ukupno osam emisija bit e specijalna izdanja ovog popularnog kviza. U 1000. emisiji sudjeluju natjecatelji koji su izgubili najviĹĄe iznose, odnosno oni koji su igrali u nalu i izgubili od natjecatelja koji su osvojili najve e nov a21.55 ne iznose - od 44.000 do 55.000 kuna.
Helga (Jadranka oki ) nagovara Bogu (Filip Nola) da Zadri (Filip Ĺ ovagovi ) pomogne hipnozom, jer joj se sve viĹĄe ini da se izvor boles nalazi u njegovoj glavi. Bogo zapo inje hipnozu, a Grospi ka (Dubravka Ostoji ) uhva Guzinu (Ivica Vidovi ), Slavi eka (Ranko Zidari ) i Kuni a (Rene Bitorajec) kako kartaju na radnom mjestu.
07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 15:10 16:00 17:00 17:35 18:45 19:30 20:00 20:30 21:35 23:15 00:15 01:00
Danas pogledajte‌ Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Koncert I to sam ja, ponavljanje Kviz, igra za gledatelje Tjedna kronika 100 % me imursko Vinoteka Tjedna kronika Okolo k(r)ole, ponavljanje Hal’s all star, snimka koncerta Guta zmija 2, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Tjedna kronika Videostranice
09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------
NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
21.45 23.20 23.30 01.10
06:10 07:00 07:30 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20 04:50 05:15 05:40
NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Navy CIS, serija Ve ernje vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Medij, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Sonata, igrani lm (18) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa
07.00
17.20
Oscar
12.30
Odred za isto u
SHOW NOVA TV
15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00
Dobro jutro Hrvatska
13.55
EMISIJA RTL
09.15 09.40 10.25 10.55 11.30 12.20 13.15 14.00
YooHoo i prijatelji, animirana serija RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija NajljepĹĄi urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Gas do daske, igrani lm, akcijska komedija Tarzan i izgubljeni grad, igrani lm, pustolovni Vijes , informa vna emisija Vatreni de ki, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uĹživo (18)
EMISIJA HRT 1
Plodovi zemlje FILM HRT 1
06.40 07.00
23.00
Red Carpet
06.35 TV prodaja 07.05 Skozi as 07.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 16.05.1992 07.40 Globus 08.10 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 08.40 Turbulenca: Ko Se Zveza Kon a, IzobraŞevalno-Svetovalna oddaja 09.30 Koroťka Poje 2010, Koroťka Nare ja v Pesmi in Besedi, Glasbena oddaja, 4., Zadnji Del 09.50 Divjaki, 2. Del: SovraŞnik Na Rolki, Nemťki lm 11.15 Ozare, ponovitev 11.20 Obzorja Duha 12.00 Ljudje in Zemlja, oddaja TV Maribor 13.30 Rad Igram nogomet 14.00 Tacen: Kajak Kanu Na Divjih Vodah - Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 16.45 Lendava: nogomet, Tekma Prve Lige: Na a - Luka Koper, prenos 19.25 Jadranje Na Vodi - Evropsko Prvenstvo Razreda Finn, ReportaŞa Iz Splita 20.00 Kapitan Cook, Koprodukcijska Dokumentarna Serija 20.55 Žrebanje Lota in Superlota 21.15 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 22.00 Na Utrip Srca: Pavaro - Due 23.10 Jeanne Poisson, Markiza De Pompadour, Francoska Biografska serija, 2., Zadnji Del, ponovitev 00.50 Sanja i, Italijanski Koprodukcijski lm, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal
07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Ĺ kolska koĹĄarkaĹĄka liga 11.40 Provjereno 12.45 ovjek pauk, dok. serija 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.55 Video snimke 16.10 Najbolje reklame, dok. serija 16.40 Taj ma ak, lm 18.20 Ljubav kroz Ĺželudac 18.55 24 UR 20.00 Slovenija ima talent 22.15 Dokaz, lm 0.10 Swingtown, serija 1.00 No na panorama
5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladeĹž 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Disturbia, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.15 No ni program
11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice
08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
SERIJA RTL
17.30
Raymond
SERIJA NOVA TV
23.20
Heroji
06.30 Zabavni Infokanal 07.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 17.05.1992 07.45 Kaj GovoriĹĄ? = So Vakeres? 08.00 Slovenci v Italiji 08.30 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 08.50 Osmi Dan 09.20 Ars 360 09.35 KoroĹĄka Poje 2010, KoroĹĄka Nare ja v Pesmi in Besedi, Glasbena oddaja, 4., Zadnji Del 09.55 Rad Igram nogomet 10.25 Sobotno Popoldne 12.35 Prvi in Drugi 13.00 Slovesnost Ob 20. Obletnici Imenovanja Prve Demokra no Izvoljene Slovenske Vlade, Posnetek Iz Cankarjevega Doma 14.00 Slovenski Magazin 14.55 Seja DrĹžavnega Zbora, prenos 17.30 To Bo Moj Poklic: KleparKrovec, 2. Del, IzobraĹževalna serija 18.00 Nesmrtnik, NorveĹĄka nadaljevanka 19.00 RoĹžna Panter, risanka 19.05 Iz Sobotnega Popoldneva: Zdravje, Usoda, Alterna va 19.55 OgroĹženi Raji: Aljaska, Francoska dokumentarna serija 21.00 Studio City 22.00 Pozdrav Afriki 22.30 Knjiga Mene Briga - W.j.t. Mitchell: Slikovna Teorija 22.50 Tevekomedija, AmeriĹĄki lm 00.15 OgroĹženi Raji: Aljaska, Francoska dokumentarna serija, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 RuĹžna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 RuĹžna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 ista , lm 22.40 24 UR 22.55 30 kamen, serija 23.00 Dr. House, serija 23.35 Krivi put, serija 0.30 No na panorama
5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne Ž 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program
TV ku e imaju pravo promjene programa
70
Razbibriga
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Študentice pušijo, a štrekari so pak popušili… V
Kotoribi cuk mašina fu nula... Tak je bilo pred 150 let gda je prvi cuk genuv od Kotoribe prema Deželi. Unda je štreka napravlena, a i denes je vse tak kak je unda bilo i zato cugi ido po meje i duže se vozimo, a cajta ga nega, pak so i zato vagoni vse prazneši i prazneši. Pak što denes ima as kaj bode se vu Zagreb ili pak nazaj pelav tri vure? Tua naša štreka zgledi kak i Bosna vu Evropi: Verjem gda ste uli dok je Božek odišev na urlab doli na Zemljo? Nejpredi je došev vu Njujork, a unda dale po Evropi vu London, Pariz, Rim, a prek Zagreba došev je i vu Sarajevo i tu se zgubiv. Dok ga je sveti Peter, rez tjeden dni, našev vu bregima okoli Sarajeva gde si po ivle, rekev mo je gda mo je tu nejlepše i gda mo tu srce pleše od veselja jerbo je tu još navek vse onak kak je on to stvoriv dok je sveta delav. Tak je i ova naša štreka, prva vu Hrvaškoj, ona je još navek onakša kakša je bila pred 150 let i zato niš i ne vupa nikaj pehati jerbo vse kaj se pehne košta, a penez odnikod. A mi Me imorci smo vekši katoliki od pape, preve ne šte imo i državne peneze za
štreko prepuš amo drugima, tak gda se bodemo i dale vozili z cugom za beli Zagreb grad šteri voti tak letno kaj polek jega mo i bežati i usput, po Zagorjo, jabuke krasti. I ve za fešto smo od Vlade dobili estitke i puse, a penezi so odišli za Bjelovar. Mortik bi mogev i po toj štreke voziti cuk z postelaj, pak bi se mortik mladi ljudi rajši vozili, do Zagreba i nazaj, kajbi deco delali, a ne kaj se morajo skrivati po parkaj i šumicaj. Mortik, pak bi nas i vej unda bilo. Mortik?
M
inuli tjeden smo, o em re i, naši kulturnjaki so, po 37. pot, oddelali Majskoga muzi koga memorijala vu spominek na Jožeka Štolcera Slavenskog. Negda je tej svetek mužike biv vu Kulturnomo centro, ali ve smo i jega preselili vu Šajerico kaj bode zgledalo kak je na Memorijalo vekša stiska. No, morem vam re i gda je vu zadje vreme, a nejve pot za vreme fešti posle šteri ga nej oblizeki i pija e prek prokleto prevelika. A, brz as, ga nas premalo? Vidite, toga vraga pak sam se nej zmisliv!
11. svibnja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
L
ani je naša Vlada donesla programa šteri nas je trebav zvle i vum z svecke krize, jerbo je ona i knam zalutala. No, kuliko znamo to je nej tak zišlo i vsi smo mi još vu vekšoj krizi, tak gda nam je Vlada donesla nove mere po šteraj moramo vsi ste i remene i želoce. A gda bi to zgledalo kak je to pravzaprav tak, o stezanjo remena i šparanjo so nam govorili minister Ivek Šuker i potprecednik Sabora Vladek Šeks, šteri nosijo nejdukše remene. Bar za ve!
V
e dugo se pripoveda gda so penzioneri veliki, ak nej i nejvekši, terh za našo slabostoje o državo, a gda so doktori nejve tomo krivi kaj panzioneri tak dugo živijo. Dugo živijo, nikaj ne delajo, a vsaki mesec penzije dobavlajo. Kak se pripoveda pre akoski gracki vuri, minister za zdravi e prepravla novo reformo: Penzionerima do 65 let se preporu a kaj bodo išli prek ceste dok je rleno na semaforo, a oni prek 65 let morajo obavezno iti prek ceste dok je rleno. Kak sam meuv za uti te mere bi morale, bar malo rasteretiti penzionerski fond.
P
red kraj meseca majuša bode se i ovo leto obslužavalo Urbanovo – svetek vina po našaj goricaj. O em vam sam re i kaj se prepravite i trenerajte jerbo dnevi vina bodo trajali deset dni tak kaj nebodete skraherali ili pak vu cole pali ve tretji den. Kaj vi mislite gda bi naš Ivek Oli igrav tak dobro gda nebi trenerav vsaki den?
OVAN (21.3.-20.4.)
VAGA (24.9.-23.10.)
Tijekom ovog tjedna posebno e vas zanimati financije. U mislima e vam cijelo vrijeme bi iznos s kojim raspolažete i na ini na koje ga pove a . Slušajte svoju intuiciju. Koliko god imali problema u poslovnom dijelu svog života pokušajte za partnera odvoji dovoljno vremena. Otvoreno razgovarajte o problemima u kojima se nalazite. On e vas sigurno razumje . Nemojte previše analizira sve što se doga a. Radije se usredoto ite na budu nost i pokušajte popravi situaciju, detaljiziranje bi sada moglo samo uspori napredak.
Iako uvijek imate razumijevanja za druge i njihove probleme, tijekom ovog tjedna e to biti još više izraženo. Primje ivat ete signale koje su suptilni i to no razumjeti o emu se radi. Tako er, pokušajte tijekom ovog tjedna presložiti svoje ciljeve. Razmislite o svemu što radite, svojim ciljevima i željama. Ukoliko su se neke stvari promijenile bilo bi dobro da se prilagodite situaciji. Povjerite se dobrom prijatelju ili partneru. Koliko god vi bili snažni dobar prijateljski savjet uvijek može popraviti raspoloženje i olakšati situaciju u kojoj se nalazite.
BIK (21.4.-20.5.)
O
cigaretlinima i pušenjo je hajdig toga re eno i napisano. Vsi znamo gda se negda pušilo gde je što šteuv i gde mo je na pamet palo, a denes se to sme delati sam tam gde je za to mesto ostavleno i prepravleno. Nebrete veruvati, ali naše mlade i fajne študentice, pre akoskomo U iteljskomo fakulteto, pušijo nigdi drugdi nek pre potni vrati. Nej znati što je, itak, deuv to veliko ikobernico pre potni vrati i to z vanjske strane. Morem vam re i gda je lejpo videti te fajne puce, ali jim se cigaretlini ruom ne šikajo. Brz as bi mogli bar ikopernico deti vu dvor, a nej kaj se tu na vulici slikajo.
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
Neke svoje ideje i planove niste htjeli pokazivati pred dugima pa ste ih uvijek držali samo za sebe. Sada ete shva kako je vrijeme da budete otvoreni i prepus se trenutku. Nemojte se pretvarati da ste netko drugi i da volite stvari koje njima odgovaraju, slobodno budite ono što jeste i uživajte u tome. Pokrenite se, nemojte sjedi sa strane i ekati što bi drugi mogli napraviti. Potaknite rasprave, rješavajte probleme koje imate i sl.
Nemojte žuri s odlukama koliko god vam se inilo da je hitno da ih donesete. Dobro razmislite o svim argumen ma za i pro v i tek kada budete potpuno sigurni da znate što radite to otvoreno i recite. Nemojte zanemariva svoje prijatelje. Znate da vam oni puno zna e u životu, stoga, bilo bi vrijeme da im to i pokažete. Razgovarajte o svemu što se doga a, oni e vas sigurno razumje . Dobro ete se izražava pred drugima, u svakom trenutku ete zna to no koje rije i upotrijebi . Iskoris te to najbolje što možete.
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Ovo nisu baš najbolji dani za ljubav i romantiku. Imate nekih problema koje e bit teško držati u sebi. No, nemojte ni naglo reagirati. Dobro razmislite prije nego što razgovarate s osobama koje su umiješane. Pokušajte vrijeme koje imate na raspolaganju iskoristiti što je bolje mogu e i ne zamarati se pretjerano stvarima koje nisu previše bitne. Želite podršku od svojih najmilijih, no, niste sigurni da vam je pružaju onako kako biste vi htjeli. Nemojte trpjeti nego otvoreno razgovarajte s njima i objasnite kako se osje ate. Sigurno e cijeniti iskrenost.
Ovo je pravo vrijeme da presložite stvari u svom životu bez obzira da li se radi o poslovnom ili privatnom dijelu. Pokušajte sada riješi i sve one probleme koje ste ina e ostavljali sa strane da ekaju bolja vremena. Bitno je da riješite sve što vas vu e u prošlost i spremno krenete dalje. Napravite listu svih stvari koje morate napravi i što prije možete krenite u njihovu realizaciju. Nemojte zanemarivati ni standardni posao. Ništa nije nevažno.
RAK (22.6.-22.7.)
JARAC (22.12.-20.1.)
Imate dosta visoke ciljeve koje želite ostvari . Nemojte se razo arati ako sve odmah ne ide po planu, za to niste vi krivi, bitno je da ste u svakom trenutku dali sve od sebe. Imat ete manjih problema s partnerom. Vama e treba malo više prostora, a on bi se intenzivnije družio. Pokušajte prona i zajedni ko rješenje. Budite ono što jeste, radite ono što volite i nemojte se pretvara .
Bit ete sigurni u sebe i ono što radite. Pozi vnost e vam bi ja a strana i pokušajte je što bolje iskoris . Nemojte se boja bi u centru pažnje nego uživajte u tome. Ukoliko ste u zadnje vrijeme po eli primje ivati jednu novu osobu u svom životu, tijekom ovog tjedna e i ona zamije vas. Iako ina e volite igra na sigurno, jekom ovog tjedna e se od vas traži da na sebe preuzmete i odre eni rizik. Više vjerujte sebi i svojim procjenama.
LAV (23.7.-23.8.)
VODENJAK (21.1.-19.2.)
Ljubav e vam tijekom ovog tjedna bi ispred svega. Vaši bližnji e bi sretni jer e napokon prima dovoljno pažnje od vas. Koliko god bili odlu ni da je ovo tjedan za odmor od svega, ukoliko se pruži neka dobra poslovna prilika nemojte je propus . Pokušajte ima više razumijevanja za druge i njihove postupke. Stavite se u njihovu poziciju i pokušajte shva zašto to rade. Vidjet ete da imaju dobre razloge.
Osje at ete pozi vnu energiju od vaših bližnjih. Odgovara vam druženje s njima, stoga, pokušajte im posve više slobodnog vremena. Ukoliko nešto želite, onda se nemojte boja to glasno izre i. Budite otvoreniji i jasniji bez obzira da li se radilo o lanovima obitelji ili poslovnim kolegama. Ljudi e se prema vama ponaša onako kako se vi budete ponašali prema njima. Ukoliko im ne vjerujete da znaju što rade, ne pružate potporu kada kre u u nešto novo ne možete to o ekiva ni vi od njih.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Osje ate da vam je dosta rutine i svega što svaki dan morate radi ispo etka. Želite unije neke promjene u život i više uživa u svemu što se doga a. Pokušajte ne zapo inja s dras nim promjenama, jer za to postoji mogu nost da ete se vrlo brzo pokaja . Radije krenite od stvari s kojima se susre ete svakodnevno. Nemojte samo juri naprijed i prihva a sve što do e ispred vas. Imate mogu nost izbora, stoga, birajte ono što vam više odgovara.
RIBE (20.2.-20.3.) Bit ete zna željniji nego ina e jekom ovog tjedna, no, to nije ništa udno za vas. Ne morate to držati u sebi, slobodno se potrudite saznati sve što mislite da trebate zna . Ina e vam nije problem radi više poslova odjednom, no, jekom ovog tjedna bi to moglo bi problema no. Pokušajte se usredoto i i sve napravi u skladu s planom. Nedostaje vam više druženja s drugima. Nemojte sjedi kod ku e i eka da vas pozovu. Budite organizator.
VIC tjedna
Punica Kako se kaže na engleskom: Ve eras punica ne e do i na ve eru? - Yes!
11. svibnja 2010.
Vremenska prognoza 71
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
I dalje promjenjivo VREMENSKA SLIKA: Svojevrsni „balon“ vlažnog i nestabilnog zraka nad ovim dijelom Europe e uzrokovati vrlo nestabilno vrijeme. Nema dana u sljede em sedmodnevnom periodu da možemo potpuno jam iti sasvim suho vrijeme kroz itav dan. Nekako je najve a šansa za suho vrijeme oko petka, ali ni to nije sto posto sigurno. U svakom slu aju dobro e nam do i i sun ane nao ale, ali i kišobran. Ako imate neke radove za koje vam treba potpuno suho vrijeme, onda ete se i ovog tjedna morati malo strpiti ili oboružati živcima i pogledom u nebo. Najviše kiše bi moglo pasti ve eras te oko vikenda. VREMENSKA PROGNOZA: Prognoza je zapravo kratka pa emo iz dana u dan slušati sli ne
fraze – promjenjivo i nestabilno. Utorak nam donosi pretežno obla no vrijeme, još ujutro i prijepodne može biti i kra ih sun anih razdoblja. Kako dan odmi e tako e oblaci biti sve tamniji i deblji pa bi poslijepodne i osobito nave er moglo biti kiše ili lokalnih pljuskova. Do kraja dana ve i dio Me imurja trebao bi dobiti bar malo kišice. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni, a temperatura oko 20 Celzijevih stupnjeva, u ve ernjim satima nakon kiše niža (od 13 do 16°C). U srijedu bi ponovno trebalo biti više sunca, ali zbog nestabilne
atmosfere mjestimice su mogu i kratkotrajni pljuskovi. Ujutro je mogu amaglauztemperaturuoko 11°C, a najviša dnevna e porasti na 20, ponegdje i 22 Celzijevca. I druga polovica tjedna donijet e sli no, vrlo promjenjivo vrijeme. Op enito gledano, vrijeme ne e biti jako loše, ali svakodnevno se može pojaviti malo kiše ili popodnevni pljusak uz mogu nost grmljavine. Vjetar slab do umjeren, op enito južnih i jugozapadnih smjerova pa e biti relativno toplo i vlažno. Prema prognosti kim izra unima pri izradi ove prognoze ini se da bi
METEOROLOŠKI KALENDAR 11. svibnja 1972. god. na splitskoj rivi pola metra leda od tu e 12. svibnja 1723. god. u Gorskom kotaru napadao snijeg do koljena lome i olistalo drve e 15. svibnja 1586. god. u eškoj pijavica digla u zrak dva jezerca s ribama 15. do 18. svibnja 1991. god. snježna oluja u Gorskom kotaru i Lici, u Gospi u palo 10 cm snijega najviše sunca i topline moglo biti tijekom petka, kad je ujedno i najmanja mogu nost za kišu pa dan možda pro e i suho. Temperatura bi mogla porasti na vrijednosti od 23 do 25 Celzijevih stupnjeva emu e pridonijeti i povremeno umjeren jugozapadni i južni vjetar s kojim e dolaziti toplina sa Sredozemlja. Vrijeme u dane vikenda ne e biti tako povoljno. Izgledna je nova promjena vremena zbog ciklone koja bi se približila našem podru ju i donijela destabilizaciju atmosfere. Kompjuterske simulacije još nisu sasvim složne u kojem smjeru e i i vrijeme za vikend, odnosno u kolikoj mjeri bi se vrijeme pokvarilo. Stoga emo se zadržati na jednoj diplomatskoj prognozi koja kaže da bi mogu nost za kišu ponovno bila ve a, a u tom slu aju bi se i temperatura zraka malo snizila. No,
METEOROLOŠKI DNEVNIK proteklih 7 dana
Ustalilo se nestabilno Od po etka svibnja ušli smo u razdoblje promjenjivog i nestabilnog vremena. Uzrok tome bila je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Donat. Ona zrak nije ispunila magnezijem nego vlagom tako da smo nakon Praznika rada ve od nedjelje imali puno više oblaka, a iz njih je povremeno i mjestimice bilo i slabe kiše ili lokalnih pljuskova. U prvih 10 dana svibnja je na podru ju Me imurja palo ve inom manje od 10 mm kiše, ali je bila raspodijeljena u nekoliko navrata pa je zapravo samo površinski smo ila tlo i otežavala radove ili boravak na otvorenom. Nešto lošije vrijeme imali smo prošle srijede kad je prevladavalo obla no i svježije. Nakon toga ponovno je bilo i
sun anih razdoblja uz porast temperature na dvadesetak Celzijevaca. Obla nije vrijeme se ponovilo tijekom subote kad je nave er ponovno mjestimice bilo slabije kišice. Nedjelja je bila ljepša, a pokoji pljusak se pojavio u dijelovima Hrvatskog zagorja. Op enita ocjena prvih deset svibanjskih dana bila bi prosje na temperatura, ali malo sušnije vrijeme od višegodišnjeg prosjeka pa smo zato odabrali izreku koja upu uje da suho vrijeme u svibnju nije dobar znak za urod. Dodajmo i zanimljivost da je u periodu od 5. do 8. svibnja 1957. godine u Gorskom kotaru palo ak 70 cm snijega! Vidimo da bi nam vrijeme moglo biti puno lošije pa ipak nema mjesta nezadovoljstvu.
Svibanjski jaha i Nakon Španjolske, sredozemna ciklona Donat i jugu Francuske je tijekom prošlog tjedna donijela brojne nevolje. Na jugozapadu zemlje u planinskom podru ju pao je snijeg. Zbog snježnih oborina u utorak je 23 tisu e domova ostalo bez struje. Zbog snijega je bio zatvoren aerodrom u Perpignanu, a otkazivanja letova bilo je i u Montpellieru. Francuska meteorološka služba izdala je upozorenje o lavinama u Pirinejima. Azurnu obalu, osobito podru je izme u Nice i Cannesa pogodili su 10 metarski valovi. Jedna je žena ozlije ena, a pri injena je velika
nema naznaka za nekim drasti nim zahla enjem. Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i
materijalna šteta. U Cannesu, gdje se 12. svibnja otvara ilmski festival, ošte eno je oko 20 restorana uz obalu. Valovi su razrovali i plaže u Nici, a dijelovi poznatog šetališta Promenade des Anglais bili su zatvoreni. Gradona elnici Nice, Cannesa i okolnih gradi a zahtijevaju proglašenje elementarne nepogode, iako još nije poznat razmjer šteta koju je donijelo nevrijeme. Ovako veliki valovi poga aju jug Francuske tek svakih 15 do 20 godina, a lokalno su poznati pod nazivom „svibanjski jaha i“ (cavaliers de mai“).
pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 10.5.).
Doga aji PREDSTOJE E SUBOTE tradicionalna turisti ko - gurmanska manifestacija
Dani jaretine u Oporovcu Turisti ka zajednica Grada Preloga ve šest godina osmišljava manifestaciju “Dani jaretine” u Oporovcu s OPG-om Zadravec. Malo idili no mjesto nadomak Prelogu, smješteno uz samo jezero, idealno je za navedenu manifestaciju. U samom mjestu smještena je farma koza i sirana u vlasništvu familije Zadravec. Uz samo mjesto zakupili
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
su zemljište i tu napravili ran koji se proteže uz stare rukavce Drave s prekrasnom prirodom, biljnim i životinjskim staništem. Na navedenoj lokaciji organiziraju Dane Jaretine. Tu se isprepli u degustacije, obi aji, stari zanati i folklor. Cilj nam je sa uvati obi aj i baštinu te prezentirati jela, sireve i mli-
jeko od koza. Manifestacija je ve postala prepoznatljiva u ovom kraju i okuplja dosta posjetitelja. Ure enjem budu ih toplica obogatila bi turisti ku ponudu. Turisti ka zajednica Grada Preloga i OPG Zadravec pozivaju vas na Dane jaretine 15. svibnja (subota) u 11 sati – Trš anski zvir Oporovec.
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
U ETVRTAK ZAVRŠETAK I. HRVATSKE NOGOMETNE LIGE
KOŠARKAŠI IGRAJU KVALIFIKACIJE, RUKOMETAŠI KUP
U NEDJELJU NOGOMETNA POSLASTICA U AKOVCU
Me imurje bez prvoligaške Prva pobjeda Me imurja, Reprezentacija Me imurja protiv licence i statusa prvoligaša! MKA*IPC igra za “final four” reprezentacije Hrvatske (U-21)
Tre e mjesto pripalo je “Fti ekima” iz Donjeg Kraljevca
Na drugom mjestu bila je ekipa “Fijolica”1 iz Preloga
Osim u tr anju, odmjerili su snage i u malom nogometu
ODRŽAN Olimpijski festival dje jih vrti a
Prvo mjesto pripalo Dje jem vrti u “Zvon i i” iz Nedeliš a Preko 800 djece iz 21 vrti a s podru ja Me imurske županije sudjelovalo je na Olimpijskom festivalu dje jih vrti a koji je u organizaciji Zajednice športskih udruga i saveza Me imurske županije održan prošli
etvrtak na SRC-u “Mladost” u akovcu. Osim u tr anju na 50 metara i malom nogometu, mališani su odmjerili snagu i u bacanju loptice u dalj, skoku u dalj s mjesta te šafeti 4x25 metara. Najboljim se
Najboljim se pokazao Dje ji vrti “Zvon i i” iz Nedeliš a Mališani su se natjecali u pet disciplina, me u kojima je bilo i tr anje na 50 metara
pokazao Dje ji vrti “Zvon i i” iz Nedeliš a, dok je na drugom mjestu bila ekipa “Fijolica”1 iz Pre-
loga. Ništa manje važno tre e mjesto pripalo je “Fti ekima” iz Donjeg Kraljevca.
Olimpijski festival promi e olimpijske ideale, a cilj projekta je odgajanje djece putem sporta
Reci mi to majicom Njezino viso anstvo majica može na svjetlo dana. Ne treba je zbog topline godišnjeg doba više prekriva ni jaknom, ni vestom. Svojom poru-
kom ili krojem može pra siluetu jela. Otkriva prednosti ili skrivati nedostatke, is ca ono što je za istaknu , ili skreta pozornost od onoga što
želimo sakri . Oslikana ili neoslikana, s dugim, kratkim ili bez rukava, pruža nebrojene mogu nosti za kombinaciju. I, što je najvažnije, laka je za odr-
žavanje pa ako koja kap sladoleda kapne nespretnoš u vlasnika na nju - nikakva šteta, lako se ukloni ili uklopi u šare. (BMO)
i poticanje harmoni nog razvoja intelektualnih, psihi kih i izi kih vrlina djeteta. Razvijanje sportskih sklonosti kod djeteta, suradnje s drugima i u enje poštovanja temeljnih vrijednosti olimpizma kao što su fair play, solidarnost, uvažavanje drugih i timski rad temeljne su odrednice Olimpijskog festivala dje jih vrti a Hrvatske, iji broj sudionika raste iz godine u godinu. Nacionalni projekt a irmacije olimpijskih na ela kod najmla ih - Olimpijski festival dje jih vrti a Hrvatske - Hrvatski olimpijski odbor pokrenuo je 2002., pod geslom “Što se nau i u djetinjstvu nikad se ne zaboravlja”. Od 2007. provodi se uz slogan “I ja u biti olimpijac” i godišnje okupi ukupno više od 15 tisu a djece predškolske dobi. (hz, foto: Vrzan)