Međimurske novine 756

str. 4

AUTOBUSNI PRIVATNI PRIJEVOZNICI, KOJI SU ISPALI IZ PRIJEVOZA OSNOVNOŠKOLARACA, OGORČENI NA ŽUPANIJU

POTICAJI ZA KUPNJU PRVOG STANA

Hoće li u Čakovcu zbog poticaja cijena stanova pasti na tisuću eura za kvadrat? www.mnovine.hr

Može li se biti skuplji, a ujedno tražiti zaštitu zato što smo naši? str. 5

Broj 756.

^akovec, UTORAK, 2. ožujka 2010.

Cijena 7 kuna

U MEĐIMURJU NIKAD TOLIKO TROVANJA UGLJIČNIM MONOKSIDOM

ŠTO SE TO DOGAĐA

str. 8

Godina XV.

U Nedelišću se plinom otrovao Josip Vrbanec Samo čudom ostali živi str. 8

TEŠKA "MATERIJALKA" U ŠENKOVCU

MEĐIMURSKI OBRTNICI U IZNIMNO TEŠKOJ SITUACIJI str. 6

Lani propalo njih 246, najteže pogođeni obrtnici vezani uz građevinarstvo

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

2

Aktualno

AKTUALNI SAT Županijske skupštine u znaku životnih tema i problema

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Kotorip ani moraju odbijati ter dežurnog zubara vikendom, vije “prozvani” da su bili lijeni do i

Može li nas spasiti odgovorno ponašanje u državi u kojoj nema odgovornosti?

Kao nikad do sad u našem kraju nije bilo tmurno kao po etkom ove godine. Na sunce smo gotovo zaboravili, za razliku od nekoliko prošlih velja a. Njezin kraj ove godine kona no je donio razvedravanje, prve nagovještaje da je zima na izmaku, da dolaze ljepši dani ...

Me utim, još uvijek nema optimisti nih tonova u gospodarskom svijetu, dapa e, uglavnom se odašilju loše vijesti. Stara narodna poslovica kaže da “riba smrdi od glave”, ali država nikako da zalau a mehanizme s kojima bi se pokrenuli pozitivni procesi. To je prvenstveno ciklus pla anja dospjelih ra una, jer nelikvidnost mori danas sve više privrednih subjekata, a oni najmanji, prvenstveno obrtnici koji nemaju tako jako zale e, “pogibaju” prvi.

Sve mjere koje se aktualno poduzimaju uglavnom su takve prirode da e najviše profitirati banke. Što pak preostaje nakon kredita ...!?

Ve gotovo jesmo ili pak emo biti vrlo skoro u doslovnom smislu rije i “dužni k’o Gr ka”, država koja od svih europskih preživljava najteže trenutke. I tamo se troškarilo “šakom i kapom, a kao “šlag na tortu” bila su državna ulaganja za OI, što je sli no našem mentalitetu netransparentne gradnje autocesta, pa smo još k tome izgradili velebne dvorane, brodogradilišta su “bure bez dna” itd.

U Me imurju se ne okre e (pre)velika lova i poslovi, pa bi puno lakše trebali isplivati na površinu. Me utim, za sad nema “svjetla u tunelu”. I kod nas su mnogi “mali” vezani uz ve e tvrtke koje pak su vezane na još ve e ili pak državu i držav-

t

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Županijski vije nici po tradiciji najzanimljivija, a ponekad i najživotnija, pitanja postavljaju na aktualnom satu sjednica Županijske skupštine. Tako je bilo i na prvoj ovogodišnjoj sjednici Skupštine Me imurske županije u etvrtak 25. velja e. Što su vije nici pitali, sugerirali, odnosno na koje su probleme ukazali, a neki i dobili dogovore odmah na sjednici, a neki e, kao što su i tražili, dobiti u pisanom obliku:

ne tvrtke. Naravno, kad nema air playa u pla anju, najprije nastrada onaj na repu. Kod nas je stoga na djelu proces koji bi trebao biti obrnuti, jer, na žalost, izgleda da kod nas vrijedi pravilo da se “riba isti od repa”, iako, kao što smo ve rekli, negdje drugdje je “trula” situacija. Posebice u visoko centraliziranoj državi poput naše.

Stoga je lijepo što naš župan barem pokušava nešto, poput najavljenih mjera na posljednjoj sjednici Županijske skupštine, iako je upitno je li baš kod nas potrebno “stezati remen” u trenucima kad bi ipak trebali pokušati što više iskam iti od države.

Za ove mjere župan voli kazati kako je u pitanju odgovorno ponašanje. Me utim, to bi možda i unkcioniralo kad bi se tako u državi ponašali svi.

No, u našoj zemlji vladaju neka druga pravila igre i modeli ponašanja u kojima se više ni u javnoj komunikaciji ne suspreže od “teških glagola” (slu aj gradona elnika Primoštena), pa bi naše “lijepo ponašanje” moglo zapravo biti kontraproduktivno shva eno u centru mo i u stilu “oni mogu i bez nas”, što je uglavnom bio i do sad slu aj.

Uskra eni za terapije jer nemaju za putne troškove Blaženka Zvošec (HSLS): - Pojedine to ke današnjega dnevnog reda doti u se zdravstvene zaštite, odnosno prava pacijenata. Upravo zakon nalaže i jam i jednaka prava svima na kvalitetnu i stalnu zdravstvenu zaštitu i skrb. Moje pitanje usmjereno je upravo na ukazivanje da nisu svi pacijenti podjednako zbrinuti. Tražim stoga pismeni odgovor na pitanje: Zbog ega su pacijenti iz Kotoribe – najudaljenijeg mjesta od akovca – uskra eni za nadoknadu putnih troškova?

Na žalost, pacijenti starije dobi prisiljeni su odbiti terapijska lije enja upravo zbog materijalnih i tehni kih razloga prijevoza, i smatram da se time izravno krše osnovna na ela koja nalaže zakon, a to su na elo dostupnosti i na elo ravnopravnosti, te pozivam nadležne da takve nepravilnosti isprave.

Nema dežurnog zubara vikendom Ivan Martan (HDSS): - Zašto za vrijeme vikenda, subotom i nedjeljom, te ostalim praznicima u Županijskoj bolnici akovec nema dežurnog stomatologa? Dobro je što je Vlada RH odlu ila plasirati

nekoliko milijuna kuna putem banaka i na taj na in pomo i gospodarstvu da se o uvaju radna mjesta, pa i ako je mogu i zaposliti one koji su na burzi, ali meni nije jasno da li ta ista Vlada RH poljoprivredu smatra, ne gospodarstvo. Da im se oduzima milijarda kuna, te što ini Županija?

An elko Horvat, zamjenik župana zadužen za poljoprivredu, odgovorio je da Županija priprema program poticaja za ovu godinu, što e iznositi 3,5 milijuna kuna, što je najve i iznos koji je ikad dan za poticaje u poljoprivredi u Županiji. - Novo je vrijeme za situaciju u poljoprivredi, kada se treba pripremiti za korištenje pretpristupnih ondova, sada je otvoren natje aj za IPARD. Na tom tragu u Me imurskoj županiji priprema se edukacija poljoprivrednih proizvo a a kroz REDEA-u i akru

kako bi naši poljoprivrednici mogli koristiti i ta sredstva.

Zašto vije nici nisu došli na Spomendan?

Josip Kolari (HSP): - Prije 91 godinu na Franjeva kom trgu u akovcu prilikom proglašenja pripojenja Me imurja matici zemlji Hrvatskoj prema povijesnim izvorima tom je doga aju bilo prisutno preko 10.000 ljudi. Ove godine na godišnjicu toga povijesnog doga aja prisustvovalo je svega nekoliko desetaka ljudi. Iako u organizaciji Me imurske županije, nije se pojavila ve ina županijskih vije nika, op inskih na elnika, saborskih zastupnika, predstavnika politi kih stranaka, županijskih i državnih službenika, a nije istaknuta ni jedna hrvatska zastava. Nešto sli no doga a nam se i prigodom obilježavanja državnih blagdana. Pitam

Uskladili papire da ne ostanemo bez 2,5 milijuna za zdravstvo Dopisom ministra zdravstva i socijalne skrbi, 15. velja e Me imurska županija obaviještena je o nužnosti ponovnog pokretanja postupka temeljem kojega e kreditni aranžman Županijske bolnice akovec i PBZ-a u iznosu od 15 milijuna kuna mo i financirati na teret sredstava za decentralizirane unkcije Me imurske županije, u protivnom Županija bi izgubila pravo na sredstva od 2,5 milijuna kuna. Da se to ne bi dogodilo, Skupština je dala suglasnost na novu odluku Upravnog vije a Županijske bolnice o kreditnom aranžmanu s PBZ-om. Najkra e re eno, kredit nije utrošen striktno na

onu namjenu za koju je isho en te je izostala obnova ostatka interne u ije je prostore trebala biti preseljena psihijatrija, ve na druge prioritete u nabavi opreme i ure enja nekih drugih prostora unutar bolnice, a produljen je i prvobitni rok otplate kredita.

Uglavnom, da Županija ne bi ostala uskra ena za decentralizirana sredstva nužna za redovito servisiranje kredita, odlukom Skupštine uskladili su papire s realnoš u, odnosno s onim za što su kreditna sredstva potrošena, a obnova ostatka interne i preseljenje psihijatrije ostalo je i dalje otvoreno.

(BMO)

Mr. sc. Vladimir Kalšan i dalje ravnatelj Muzeja Mr. sc. Vladimiru Kalšanu istekao je mandat za ravnatelja Muzeja Me imurja. Na raspisani natje aj ponovno se javio samo on, kao jedini kandidat. Kako udovoljava svim uvjetima iz natje aja, i u narednom etverogodišnjem razdoblju obnašat e dužnost ravnatelja. (BMO) župana na koji na in misli ubudu e takva doga anja obilježiti što dostojanstvenije.

Drugo pitanje postavljam na elniku PU. Je li u redu da se prilikom pla anja naknade za izdavanje odre enog dokumenta napla uje enormno visoka naknada za transakciju nov anih sredstva? Navest u primjer: prilikom izdavanja osobne iskaznice treba platiti naknadu od 48 kuna za pla anje tog eka, a naplatit e vam još i dodatnih 10 kuna. Za istu nov anu transakciju u Fini e vam naplatiti tri puta manje.

Traktor troši više plavog dizela u Urbanu nego u Slavoniji Dr. sc. Predrag Ko ila (nezavisni vije nik J. Posavca): - Po-

Tko e kupovati stanove kad su ljudi bez posla Anketa “Pod vurom”

Država e kupnju prvog stana, ili prodaju manjeg, a kupnju ve eg stana, poticati sa 100 do 300 eura po etvornom metru, ovisno o cijeni stana, na najduži rok otplate

zajma od 30 godina i uz maksimalan po ek otplate od 20 godina, predložila je Vlada prošli tjedan. Što misle o tome i ho e li se time pomo i gra anima, upitali

smo prošli tjedan naše Me imurce. I dok ve ina smatra da se ni u tom slu aju ljudi ne e lakše odlu ivati na kupnju stana, ima i onih koji su mišljenja da bi se

Bruno Šolti , Strahoninec - Ja sam svoj kredit za stan digao tako da sam ‘bez brige’ idu ih 25 godina. Osobno smatram da se ljudi ne e, s obzirom na poticaje, lakše odlu ivati na kupnju stana jer, bez obzira na to, nemaju novac. Bio poticaj 100 ili 300 eura, ljudima u ovo vrijeme krize to ne zna i previše i nije od velike pomo i.

Juraj Odi , akovec - Mislim da poticaji države za kupnju stanova ne e biti od velike pomo i za gra ane. Ljudi nemaju kreditne sposobnosti pa im ništa ne zna i ni poticaj od 200, 300 eura. Gra ani su u kreditima, minusima, pa da država pomaže i s pola ukupne cijene stana teško da bi netko dobio kredit.

ovime moglo privu i potencijalne kupce. Oni koji ne polažu previše nade u ovu odluku pitaju se tko e kupovati stanove kada su ljudi bez posla te smatraju da se

Dragan Antanasov, Brezje Sumnjam da e sada, s obzirom na poticaje, više ljudi kupovati stanove. Tko e kupovati stanove kada ljudi nemaju posla.

Nema sigurnosti kada je rije o poslu pa se time odluka o kupnji stana vjerojatno mnogima ini prevelikim rizikom. Kada bi pak imali siguran posao, vjerujem da bi se mnogi odlu ili na kupnju.

Nataša Pintari , Tur iš e - Mišljenja sam da državni poticaju za kupnju stanova mogu rezultirati time da se sve više mladih ljudi odlu i na taj poduhvat. Vjerojatno bi time gra ani lakše dobili stambene kredite jer bi bili nešto manji. Mi osobno ve imamo svoj stan za koji smo tako er uzeli kredit, tako da ovi poticaji nama nisu od velike važnosti.

gra anima prvo treba osigurati posao i redovita pla a kako bi se uop e mogli upustiti u rješavanje stambenog pitanja. (hz)

Nives Kuva , Žiškovec - Ne znam baš ho e li državni poticaji za kupnju stanova privu i više kupaca. Mislim da je još dosta toga nejasno vezano uz te poticaje, tako da smatram da bi trebalo osigurati ljudima neka savjetovališta. Tako er ovdje u Me imurju ljudi su nekako više usmjereni na ku e, a manje na stanove. ( oto: Vrzan) Ladislav Lesar, Nedeliš e Osobno smatram da ovo s državnim poticajima za kupnju stanova mora uspjeti. No, mislim da bi i gra evinari trebali sniziti cijene stanova koje su previsoke za naše uvjete. Cijene stanova su europske, a naše pla e su balkanske. Tako er je bitno da se ljudima osigura posao i redovita pla a kako bi se mogli upustiti u rješavanje stambenog pitanja.

2. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

pokušati riješiti taj problem, kazao je Horvat.

apije, u akovcu nema e nici i dužnosnici i na Spomendan...

ljoprivreda u Me imurju je na koljenima, a još do danas nije održana ni jedna sjednica posve ena poljoprivredi, unato tome što se promoviramo kao turisti ki i poljoprivredni kraj. Znam, re i ete bit e sljede a, ali i da je sada bilo bi prekasno. Vlada je donijela novi pravilnik o primjeni trošarina,

što se odnosi na plavi dizel. Je li sadašnja struktura vlasti uputila bilo kakvu primjedbu Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, jer moramo znati da ista koli ina plavog diozela na hektar u Slavoniji nije isto kao i u gornjem Me imurju.

Traktor u Urbanu potroši više dizela na hektar nego u Slavoniji

zbog kon iguracije tla, upozorio je Ko ila.

Imate li u planu pomo i našim ljudima u razgovorima s Vindijom da se uredi pla anje za mlijeko našim ljudima, jer režije i troškove ljudi moraju pla ati, te su prisiljeni prodavati stoku da bi platili struju i plin, a Vindija njima na pla a tri mjeseca.

An elko Horvat, zamjenik župana, kazao je da se s Vindijom intenzivno pregovara i razgovara da se prona e rješenje, te da ono nije u sadašnjoj cijeni mlijeka koju imaju mljekari, 2,20 - 2,30 kuna, ve u 3,90, koliko imaju ra unicu mljekari. Na tom tragu se pregovara i s Ministarstvom poljoprivrede.

Uz to radi se pritisak na Vindiju da što prije plati mlijeko. Odgovaraju i o potrošnji dizela na jedan hektar, Horvat je kazao da nije svejedno na koju se vrstu poljoprivredne kulture ili intenzivnog nasada gorivo u obradi mehanizacijom troši. Zakon o trošarinama to nije poštovao. - Na tom tragu i Udruga krumpiraša i Me imurska županija i Hrvatska poljoprivredna komora uputili su dopis Ministarstvu poljoprivrede. Uz to smo pro elnica za poljoprivredu i ja bili u Ministarstvu poljoprivrede kod ministra i imamo obe anje da e se

Zašto su razriješeni lanovi školskih odbora?

Vladimir Ivkovi (HDZ): - Koji se od zakonom propisanih uvjeta ispunio za razrješenje lanova školskih odbora i molim popis lanova. Župan je kazao da je za razrješenje i imenovanje školskih odbora koji su predstavnici osniva a Me imurske županije promijenjen i po onom istom dogovoru koji su ranije postigle politi ke stranke, dva vladaju a i jedan predstavnik oporbe. No, praksa je pokazala da je sve dobro kad je dobro, ali u problemima kao što je slu aj u Šenkovcu do izražaja je došla nedovoljna educiranost lanova školskog odbora i da e se sada pri i njihovoj edukaciji.

Koga zastupa odvjetnik u slu aju škole OŠ Šenkovec? Štefanija Damjanovi (HNS): - Imam dva pitanja za gospodina župana, kako imamo prilike itati u medijima, trakavica u Osnovnoj školi Šenkovec nastavlja se. Prema zadnjim istupima iš itava se da se o ita zlouporaba položaja i ovlasti bivše ravnateljice kao i sve nepravilnosti u radu žele preusmjeriti na politi ki proces. S obzirom na to da je moja stranka, ali i Vi osobno, gospodine župane, optužena za takozvani politi ki atentat, što odgovorno u ime stranke odbijam, a sigurna sam ni Vi ne miješate politiku u spomenute doga aje, postavljam Vam sljede e pitanje: Kakav je stav Županije kao osniva a oko situacije u OŠ Šenkovec, koga na kraju taj odvjetnik zastupa i što ete u initi da se povuku tužbe protiv medija te da se zaštiti

12

ZVONIMIR SILADI ponovno županijski vije nik

Po tre i put u karijeri Marijan Glavina iz Preloga podnio je 18. sije nja ostavku na dužnost vije nika Skupštine Me imurske županije. Za vije nika Skupštine Me imurske županije izabran je s kandidacijske liste Socijaldemokratske par je Hrvatske, Hrvatske selja ke stranke i Hrvatske stranke umirovljenika.

Sukladno zakonu, zamjenjuje ga novi kandidat s do ne liste, a odre uje ga politi ka stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao vije nik Županijske skupš ne koji je podnio ostavku, a Marijan Glavina lan je Hrvatske selja ke stranke. Tako je HSS predložio da umjesto Marijana Glavine vije ni ki mandat po ne obnaša Zvonimir Siladi iz Kotoribe, zamjenik vije nika kandidiran na lis Socijaldemokratske par je Hrvatske, Hrvatske selja ke stranke i Hrvatske stranke umirovljenika.

Zvonimir Siladi dao je vije ni ku prisegu na Skupš ni u etvrtak 25. dostojanstvo i sloboda pisanja naših novinara?

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da župan, odnosno Županija nemaju velikih ovlasti, osim davanja suglasnosti, ve e su ovlasti na nadležnom Ministarstvu, ravnateljici i Školskom odboru. - Kakav e rasplet u ovom slu aju biti, ne znam, kazao je župan.

Ugrožava li jedan zastupnik manje iz Me imurja suradnju s državnom vlaš u?

- Što se ti e drugog pitanja, zanima me slijede e: injenica je da Me imurska županija zadnjih go-

velja e. On ve ima bogato vije ni ko iskustvo jer ve tre i put ulazi u Skupštinu. U svojoj dugogodišnjoj poli koj karijeri bio je i predsjednik Skupš ne Me imurske županije, i to u pretprošlom mandatu vlas , u vrijeme vladaju e koalicije HSLS - HSS - HNS. U to vrijeme dobio je nadimak Faraon kojim ga je “krs o” tadašnji oporbeni vije nik HDZ-a Stjepan Hamonajec, poznat po verbalnim bravurama u Skupš ni. (BMO) dina, u odnosu na druge hrvatske županije, dobiva vrlo malo ili gotovo ništa iz državnog prora una. esto se govori da su u lobiranju za inancijska sredstva iznimno važni saborski zastupnici. O ito zbog ve e pla e ili ne znam kojih razloga jedan od naših saborskih zastupnika privremeno se ostavio te dužnosti i na neki na in, imam dojam, iznevjerio povjerenje svojih bira a. Ne želim komentirati politi ku neodgovornost i do sad nevi enu bahatost u me imurskoj politici tim inom, ali me zanima može li jedan saborski zastupnik manje iz Me imurja ugroziti suradnju Županije s državnom vlaš u? (BMO)

POKUŠAJ ublažavanja gospodarske krize u Me imurju

Predstavljeno Me imurski župna Ivica Perho na Skupštini Me imurske županije predstavio je dvanaest mjera za ublažavanje gospodarske krize na podru ju Me imurske županije. S predloženim mjerama izašao je pred vije nike Županijske skupštine nakon informacije o poslovanju gospodarstva za proteklih devet mjeseci, ali i temeljem razgovara s gospodarstvenicima u raznim prigodama. Budu i da mjere nisu bila posebna tema dnevnog reda, Ivica Perho je kazao da je mjere sastavio da bi ih predstavio vije nicima, ali pozvao predstavnike klubova vije nika na zajedni ki susret po etkom ovog tjedna kako bi ih još i zajedno izbrusili i raspravili prije provedbe.

Recimo odmah da u mjerama za sad nema nikakvih inancijskih okvira, te da je župan zbog što uspješnije realizacije mjera poziva na zajedništvo lokalnih vlasti i gospodarskih subjekata, a prije svega razumijevanje za iznimno tešku situaciju privatnog i javnog sektora.

Štednja, pomaganje pri dobivanju kredita, poticanje stranih ulaganja...

U nabrajanju mjera župan je po eo od vlastitog praga

županovih mjera

- Bez konkretnih financijskih okvira, uz poziv “glave skupa”

ušteda u prora unu za 2010. godinu, a za tim primjerom trebaju se povesti i op ine i gradovi.

Druga mjera je su inanciranje kredita gospodarstvenicima i obrtnicima na podru ju Me imurske županije u suradnji s MINGORP-om i poslovnim bankama. Kroz suradnju s poslovnim bankama iznalazit e se na in za otvaranje povoljnijih kreditnih linija za gospodarstvenike s podru ja županije. Župan je naveo Županiju kao nositelja te aktivnosti.

Tre a mjera nadovezuje se na drugu kroz osnaživanje jamstvenog fonda Me imurske županije,

sa svrhom da se proizvodnim irmama i izvoznicima koji nemaju dovoljnih sredstava za garancije pomogne pri dobivanju kredita. I kod ove mjere nositelj aktivnosti je Me imurska županija. etvrta mjera je promocijska potpora proizvodnom sektoru, sa svrhom osiguranja sredstava za promociju me imurskog poduzetništva i obrtništva na doma em i inozemnom tržištu kroz izdvajanje dodatnih sredstava iz prora una za promociju, maksimalno korištenje svih društveno - ekonomskih odnosa sa susjednim i ostalim regijama, uklju ivanje HGK-a ŽK-a

akovec, HOK-a Me imurja i TZ-a Me imurske županije, uz Županiju kao nositelja aktivnosti.

Peta mjera je preporuka gradovima i op inama da zadrže postoje u razinu cijena komunalnih usluga i ostalih naknada u svojoj nadležnosti za vrijeme trajanja ovih mjera prema gra anima i gospodarskim subjektima. Šesta mjera je poticanje direktnih stranih ulaganja i prijenos tehnologija kroz maksimalno skra ivanje postupka izdavanja svih dozvola za ve a direktna strana ulaganja i pokretanje prijenosa novih tehnologija i inovacija u skladu sa standardima EU putem fondova EU. Nositelji aktivnosti: Županijska upravna tijela, gradske i op inske službe.

Sedma mjera je pokretanje javnih radova u županiji kroz realizaciju infrastrukturnih projekata (usmjereno na sektore najviše pogo ene krizom).

Osma mjera je pove anje konkurentnosti gospodarstva kroz edukaciju, prekvali ikaciju i dokvali ikaciju u podru ju ljudskih resursa u skladu s potrebama tržišta rada, su inanciranje obuke za izradu aplikacija za projekte iz fondova EU, su inanciranje uvo enja certi ikata. Nositelji su aktivnosti Županija, HZZ akovec, HGK ŽK akovec, HOK OK Me imurske županije, razvojne agencije.

Deveta mjera odnosi se na odre ene gospodarske grane: dr-

3

voprera iva ku, tekstilnu i obu arsku industriju, osiguravanje poticaja za nastavak proizvodnje, pove anje izvoza, ja anje konkurentnosti i smanjenje nezaposlenosti.

Nositelji su aktivnosti Županija, HGK ŽK akovec, HOK OK Me imurske županije.

Deseta mjera usmjerena je na održavanje životnog standarda najugroženijih kategorija stanovništva u gradovima i op inama kroz donošenje socijalnih mjera na temelju sa injene socijalne karte stanovništva. Nositelji su aktivnosti Županija, gradovi i op ine, HZZ PO akovec, Centar za socijalnu skrb.

Jedanaesta mjera preporu uje što ve u zastupljenost doma ih me imurskih proizvoda u sektoru trgovine i ugostiteljstva na podru ju županije, a preporuka je usmjerena prema svim trgova kim lancima, hotelima,

restoranima i drugim ugostiteljsko - turisti kim objektima.

Uz to je potrebno pokrenuti projekt “ Doma e je doma e“, s ciljem podizanja svijesti gra ana o zna aju kupnje regionalnih proizvoda uz podršku svih raspoloživih medija (TV, radio i tiskani mediji). Nositelji su aktivnosti Županija, HGK ŽK akovec, HOK OK Me imurske županije.

I dvanaesta mjera je uvo enje mjera štednje u poduze a kojima je osniva Županija, s ciljem smanjenja ukupnih troškova poslovanja. Nositelj aktivnosti je Županija.

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da je potrebno intenzivirati suradnju i provoditi zajedni ke aktivnosti vezane uz posljedice krize s predstavnicima svih sindikalnih organizacija na podru ju županije.

Nadležni upravni odjeli pratit e realizaciju i efekte poduzetih mjera. (BMO)

Vije nici dobro primili sadržaj županovih mjera Nitko, pa ni oporbeni vije nici, nije prigovarao sadržaju mjera, razmoilazili su se samo u tome što su oporbenjaci bili više za to da su mjere trebale biti u dnevnom redu kao posebna to ka, dok se župan za predstavljanje mjera

odlu io kao prilog informaciji o poslovanju gospodarstva, te kazao da je predstavljanje mjera zamislio kao uvod u raspravu koja bi se trebala nastaviti s predstavnicima pojedinih klubova vije nika ve ovaj tjedan. (BMO)

4

Aktualno

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Ministar popustio pred mljekarima Do 30. lipnja nova cijena mlijeka za proizvo a e iznosi 2,40 kuna po litri s 3,7 posto mlije ne masti i 3,2 posto bjelan evina.

Nezadovoljni mljekari, me u kojima su i oni me imurski, ina e su najavili kako e ovaj ponedjeljak prosvjedovati ispred zgrade Ministarstva ako ne udovolje

njihovim zahtjevima. Mljekari su uspjeli izboriti i pravo na refinanciranje dugova. Svi zahtjevi predani do 25. studenoga 2009. razmatrat e se na razini povjerenstava te kona no u HBOR-u, koji e odlu ivati o dodjeli kredita za refinanciranje postoje ih kreditnih zaduženja.

Dogovorili su i da se ormira zajedni ko povjerenstvo Ministarstva graditeljstva koje e stvoriti pretpostavke za legalizaciju objekata unutar mljekarskih armi.

Hrvatski savez udruga proizvo a a mlijeka zadovoljan je postignutim dogovorom pa se pretpostavlja da prosvjeda ne e biti. (MM)

OŽUJAK - mjesec sajmova poslova

U Me imurju 24. ožujka u dvorani Graditeljske škole Mjesec ožujak ve je tre u godinu za redom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje obilježen kao mjesec sajmova poslova. Tako e i tijekom ožujka ove godine biti organizirana 22 sajma poslova u 22 grada. U Me imurskoj županiji Sajam poslova održava se 24. ožujka u dvorani akove ke Graditeljske škole, u vremenu od 10 do 16 sati.

Sajmom se želi potaknuti sve sudionike na tržištu rada na razmišljanje o važnosti ljudskih potencijala kao preduvjeta za uspješno poslovanje, omogu iti direktan kontakt poslodavaca i onih koji traže posao te dati in ormacije o mogu nostima obrazovanja i stipendiranja.

U direk tnom kontak tu nezaposlene osobe, ali i ostali koji traže posao i oni koji su u sustavu obrazovanja, mo i e se na jednom mjestu upoznati s potrebama na tržištu rada, zahtjevima poslova i zahtjevima

koje poslodavci traže od budu ih radnika.

Psiholozi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koji rade na poslovima pro esionalnoga usmjeravanja kroz Sajam poslova obilježit e produženi 3. tjedan psihologije u Hrvatskoj, mani estaciju Hrvatskoga psihološkog društva, te predstaviti svoj rad kroz organiziranje radionica, tribina, okruglih stolova i dr. Održat e se okrugli stol “Moj izbor”, zatim tribina za roditelje “Pomognite im da odaberu”, kao i niz drugih aktivnosti.

Sajmovi poslova organiziraju se uz podršku partnera na lokalnoj razini: lokalna samouprava, Hrvatska obrtni ka komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, razvojne agencije, centri za poduzetništvo, škole, veleu ilišta, škole za obrazovanje odraslih i drugo. (BMO)

Slu aj OŠ Šenkovec: Državno odvjetništvo odbacilo Treskinu prijavu Op insko državno odvjetništvo u akovcu odbacilo je kaznenu prijavu protiv Miljenka Hajdarovi a, Vladimira Novaka i Saše Horvata koju je PU me imurskoj podnijela tadašnja ravnateljica OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec Zvezdana Treska preko od škole opunomo enog odvjetnika Vladimira Gredelja. Tako je ve na prvom koraku navedeni dvojac o ito “pucanj u prazno”.

Ina e, Treska je preko Gredelja prije navedeni trojac prija-

vila jer su prema njoj “navedeni širili lažne i uznemiruju e glasine, što je kažnjivo prema lanku 322. Kaznenog zakona”. Nakon istrage kriminalisti ke policije PUM-a i obrade prikupljenih in ormacija Op insko državno odvjetništvo zaklju ilo je da ne postoji osnovana sumnja za pokretanje kaznenog postupka protiv osumnji enika jer nisu po inili prijavljeno kazneno djelo i temeljem toga je kaznena prijava odba ena.

VLADINE MJERE za kupnju prvog stana ušle u hitnu saborsku proceduru

Povratne reakcije na tržištu nekretnina tek se o ekuju!?

Cijene kvadrata novih stanova u akovcu iznose od 1.250 do 1.450 eura za etvorni metar. No, kupci stanova na kredit po etkom godine mogli su se izbrojiti na prste jedne ruke. Ho e li odlukom Vlade da se kupnja prvog stana sufinancira od 100-300 eura cijena stanova u akovcu pasti na oko tisu u eura za kvadrat, pokazat e vrijeme. Naime, na tržištu nekretnina zapravo nedostaje platežno sposobnih kupaca. Po etkom godine kupci stanova na kredit brojili su se na prste jedne ruke. No, i u boljim okolnostima za platežne mogu nosti naših kupaca pla on je bio kredit do 70 tisu a eura, dakle, stanova do 50-ak kvadrata. Upravo su dvosobni stanovi kod nas najtraženiji, a njih u ponudi gotovo i nema. Cijene stambenog kvadrata u akovcu ulaze u Vladine okvire za poticanje stanogradnje, za razliku od stanova u Zagrebu, gdje poznavatelji tamošnjih prilika tvrde da

su stanovi uglavnom skuplji od 1.600 eura po kvadratu.

Sre om kod nas je situacija nešto povoljnija, kad je u pitanju cijena, iako su primjerice akove ke cijene stanova, posebice novih i manjih jer takvih nema uglavnom nema na tržištu (nekoliko zgrada je tek u izgradnji) dosta visoke, posebice s obzirom na “me imurski standard” prema Zagrebu.

Ve a mogu nost zajma za manju cijenu kvadratnog metra Vlada je u saborsku proceduru poslala prijedlog Zakona o poticanju prodaje stanova kojim se nadaju do kraja godine pro-

dati oko tisu u stanova, ali i zaustaviti otpuštanja u gra evinskoj industriji. Intencija je zakon o poticanju prodaje stanova koji bi trebao potaknuti novi ciklus izgradnje stanova. Trebao bi biti potpora onima koji kupuju prvi stan, ali i gra evinarima, kojih je 15 tisu a ostalo bez posla. Naime, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ostalo je još 2.315 neprodanih stanova, a vladaju i se nadaju da e poticajnim mjerama do kraja godine biti prodano bar tisu u njih u vrijednosti 664 milijuna kuna.

Raspon zajma kre e se od 300 do 100 eura, s tim da e poticaj za je tinije stanove biti 300 eura, a za skuplje 100 eu-

Cifre državnih zajmova Stanovi ija je cijena manja od 1.000 eura/m2 dobit e zajam od 300 eura/m2.

Stanovi s cijenom izme u 1.001 i 1.150 eura/m2 dobit e 250 eura/m2. Stanovi od 1.151 do 1.300 eura/m2 dobit e 200 eura, a zajam

za stanove koji se prodaju od 1.451 do 1.600 eura/m2 iznosit e 100 eura/m2. Tako bi, primjerice, za stan od 70 kvadrata država isplatila 21 tisu u eura, pojasnila je ministrica graditeljstva Marina Matulovi Dropuli .

ra. Stanovi skuplji od 1.600 eura po etvornom metru ne e dobiti zajam, pojasnila je Kosor, poru ivši da e Vlada za poticanje izdvojiti 100 milijuna kuna. Što se pak ti e kamata, ona e iznositi 2 posto godišnje u vrijeme po eka koji maksimalno može iznositi 20 godina. Iznos zajma otpla ivao bi se pak 10 godina, s tim da bi kamata tada bila 5 posto.

Osim stanova, Vlada e poticati malo i srednje poduzetništvo, a prema operativnom planu za ovu godinu vladaju i e u tu svrhu iskeširati skoro 360 milijuna kuna. To je još jedna od mjera pomo i gospodarstvu, a poticaji e se dijeliti u šest stupova, za konkurentnost i inovacije, poduzetni ku in rastrukturu, subvencioniranje kamata na poduzetni ke kredite, obrazovanje za poduzetništvo, obrtništvo i kroz europske projekte za malo i srednje poduzetništvo, pojasnio je ministar gospodarstva uro Popija .

(BMO)

EKORADIONICA Nobilisa “Idemo kompostirati”

U akciji etiri dje ja vrti a Grada akovca Treskina prijava protiv šenkovskog trojca (na slici Horvat i Novak) nema osnove, kaže Op insko državno odvjetništvo

U dje jim vrti ima Grada akovca Cipelica, Cvr ak, Vjeverica i Masla ak ovih se dana provodi akcija “Idemo kompostirati” u organizaci-

ji ZEO Nobilisa. Nositeljica programa je Ana Bajsi , predsjednica udruge ZEO Nobilis, a sam se program provodi u suradnji s Ministarstvom

zaštite okoliša te GKP-om “ akom”.

Cilj projekta je o uvanje životne sredine i pove anje svijesti gra ana o na inima

o uvanja prirodne okoline gradskog podru ja, te pove anje znanja djece o mogu nostima kompostiranja biljnih otpadaka. (J)

2. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

AUTOBUSNI PRIVATNI PRIJEVOZNICI koji su ispali iz prijevoza osnovaca u školu ogor eni na Županiju

Može li se biti skuplji, a ujedno tražiti zaštitu zato što smo naši?

U sije nju ove godine Me imurska županija raspisala je natje aj za prijevoz u enika osnovnih škola na kojem je prijevoz u enika za naredne etiri godine povjeren AP toursu u ste aju, te privatnim prijevozima Jakopi u iz Žabnika i Mirku Horvatu iz Strahoninca. Povjeravanje posla AP toursu u ste aju ozlojedilo je grupu privatnih prijevoznika koji su ispali iz tog posla, smatraju i se izigranima.

Naime,od prošle godine, otkako je AP tours klizio, pa na kraju završio u ste aju, privatni prijevoznici vidjeli su u tome svoju šansu, po principu dok nekome na smrkne drugome ne svane. Me utim, stvari nisu tako jednostavne. Prijevoz školske djece jest dobar i siguran posao, jer ne ovisi o hiru slu ajnih putnika ho e li ili ne e koristiti javni prijevoz, ve se radi o uhodanim linijama, sigurnom broju putnika i osiguranom na inu pla anja. Osim toga, da su još ušli i u prijevoz srednjoškolaca, za koje tre inu iznosa mjese ne karte po etkom svakog mjeseca keširaju roditelji, bio bi to pun pogodak. U situaciji ovakve nelikvidnosti imati takvu opciju u poslovanju sjajna je stvar. Uz to, op ine, gradovi i županija dobar su jamac sigurne naplate potraživanja. Zbog toga možemo zamisliti kako je duboko razo aranje privatnih prijevoznika koji su ispali iz igre u prijevozu osnovaca.

Ste aj ne zna i automatski kraj poslovanja Me utim, svaka medalja ima dvije strane, lice i nali je. To što je AP tours završio u ste aju ne zna i da oni ne znaju ili ne mogu obavljati svoju djelatnost.

Ste aj samo zna i da su zapali u financijske teško e i to je ono što se sada rješava u ste aju. I u ste aju se djelatnost može na-

staviti. Dapa e, ak je i poželjno da ljudi ne završe na burzi nego da i dalje obavljaju svoju djelatnost dok se paralelno rješavaju njihove financijske dubioze.

Ste aj u kome sve prestaje i propada loš je primjer ste aja i to su slike koje u glavi ima ve ina naših ljudi, s obzirom na to da su tako završavali naši ste ajevi u po etku, prestankom djelatnosti, rasprodajom imovine i bacanjem ljudi na ulicu.

Druga je stvar da privatni prijevoznici nisu trebali gajiti nade u svoj uspon na tome da e samim time što AP tours od-

Potrebna je snaga argumenata, a ne samo javni pritisak Ve dugo odre ena grupacija privatnih poduzetnika pokušava senzibilirati javnost i utjecati na Županiju i Gospodarsku komoru da oni postanu strateški partner Županiji u prijevozu djece, umjesto AP toursa u ste aju. No, treba re i da su zakazali u onom dijelu gdje su oni sami trebali u initi odlu uju e korake da se snagom argumenata nametnu kao relevantni strateški partner.

GRUPA autobusnih prijevoznika Udruženja obrtnika Me imurske

IZIGRANI SMO! Na sjednici grupe autobusnih prijevoznika Udruženja obrtnika Me imurske županije akovec, održane dana 23.velja e ove godine, donesena je jednoglasna odluka da se dugi niz godina samo pri a da Županija brine o obrtni kom kadru, a u biti se radi suprotno. Tako su bili izigrani i po natje aju za prijevoz osnovnoškolaca gdje je prijašnja garnitura na vlasti pogodovala AP toursu u ste aju, iako se znalo da je ve tri puta mijenjao ime i svaki put završio s 10-15 milijuna kuna gubitka i nepla anja svojih obveza prema županiji i državi, i da nema adekvatan vozni park te da ne e dati priliku doma im prijevoznicima kao strateškim partnerima, iako smo to mi i o ekivali, nego uz blagoslov Županije traži partnera u stranoj županiji pa samim time sva dobit i porez i cestarine odlaze van naše županije. Oko 400.000 kn mjese no ili 5,000.000 kn godišnje. Svota za koju bi se trebala boriti svaka županija. Cijene

Samo mijena stalna jest “Cjeloživotno obrazovanje“ jedna je od zaista ružnijih rije i koje smo mogli uti posljednjih godina. Pozivanje na cjeloživotno obrazovanje bila je i omiljena “mantra“ prijašnjeg župana Posavca. Neki kažu da je zbog nje i izgubio izbore. Školovanje, pa još cijeli život! Mo’š mislit’ ... Pa tko bi bio toliko lud da se školuje cijeli život?

Ustvari je rije “cjeloživotno obrazovanje ili školovanje“ pregruba i previše prijete a, ali, iskreno re eno, nije ništa novo. Koliko puta smo od starijih uli kako je cijeli život škola.

lazi u ste aj otvoriti se prostor za njih.

Ni javni prijevoz na redovnim linijama, ali ni prijevoz osnovnoškolaca na posebnim linijma, kao druga vrsta prijevoza, nije samo prijevoz putnika od to ke A do to ke B. Potrebno je mnogo više od toga: imati adekvatan vozni park, odre ene starosti i kvalitete i zadovoljavati zakonom propisane uvjete te na kraju ponuditi najpovoljniju cijenu na natje aju. A oni na posljednjem natje aju za osnovce nisu ponudili najpovoljniju cijenu.

Ili onu narodnu: “ ovjek cijeli život u i, da bi na kraju umro kao budala“. Dakle, ništa novo nije to cjeloživotno u enje. Pa zašto je onda postalo toliko važno?

Uzrok je u brzini. Brzina kojom se danas doga aju promjene toliko je velika da nismo u stanju stati, odahnuti i uzeti zraka.

Brzina koju nam je donijela globalizacija ne daje šanse nikome da više “normalno“ živi. Iako se ve ina nas još uvijek pokušava ponašati kao da nas za sve to nije previše briga, kao da se to ti e samo tamo nekih znanstvenika, pro esora, inženjera, eventualno

prijevoza posebna su pri a.

Prema ponudi su obvezni vršiti prijevoz po autodanu s 21 voznom jedinicom, a oni su to izigrali i sve prevoze sa 16 autobusa, zna i 5 autobusa se pla a, a ne rade na prijevozu osnovnih škola. Zna i grubo kršenje ugovornih obveza.

Obe ano nam je u Županiji osnivanje komisije za pra enje kvalitete izvršenja ugovornih obveza, gdje smo nudili svoju pomo kao volonteri i od toga ništa, ne znamo je li ormirana i tko je u njoj, po našim saznanjima i pritužbama udruge roditelja nitko. Nevjerojatno, ali istinito, mi koji punimo županijski prora un nemamo prilike za rad i zaradu nego porezni obveznici iz strane županije dobivaju preko najma naš novac koji odnose u svoju županiju. Kod prijevoza srednjih škola grozota, ako se vozi samo tjedan ili dva u mjesecu zbog praznika, oni napla uju cijeli mjesec, a ne prema ostvarenim kilometrima. Naglašene su dnevne

politi ara ... Pa, možda je to bilo tako do pred koju godinu, no, danas više nije. Što zna i ne pratiti promjene i ne obazirati se na trendove, možda na svojoj koži trenuta no najviše osje aju mali me imurski autobusni prijevoznici, koji osim svog “core businessa“, tj. vožnje autobusnih linija nisu stigli pratiti i promjene koje se ti u ormalne komunikacije pri dobivanju koncesija. Sada koncesije dobivaju drugi, koji možda i nisu bolji u autobusnom prijevozništvu, no, znali su popuniti prave ormulare.

Nisu oni jedini. Mnoge donedavno uspješne firme ostaju bez

pritužbe udruge roditelja pa i samih roditelja osobno da djeca u autobusu stoje, tj. nemaju sjedalo koje im po ugovoru pripada. Djeca kre u u školu po 50 minuta ranije jer se prijevoz vrši s premalim kapacitetom voznih jedinica. Djeca se voze linijskim autobusima koji nemaju atest za prijevoz djece, gdje im je drasti no narušena sigurnost u prijevozu.

Tražimo da se poništi natje aj za prijevoz školske djece. To je samo dio problematike na temelju koje je pao prijedlog da svoje obrte registriramo u drugim županijama kao za vrijeme nekadašnje države.

Na kraju sve zanima što Županija misli s tim ogromnim obrtni kim potencijalom, koji se godinama obezvre uje i marginalizira. Mislimo da je krajnje vrijeme za promjenu stava i politike prema obrtni kom kadru i njihovim resursima op enito, ako znamo da je malo i srednje poduzetništvo nosioc razvoja i prosperiteta svake regije.

posla samo zato što nisu pratile promjene koje se doga aju u zakonima i procedurama. Pa nismo to nikad do sad radili, uje se iz usta do ju er uspješnih direktora. Ako je i nešto trebalo ormalno odraditi, na kraju bi ipak svoje odradile veze i poznanstva, u inkovitije od bilo kakvih dosadnih procedura.

Iako smo svi ve umorni od promjena koje su se doga ale posljednjih desetlje a u Lijepoj našoj, na žalost, najve e promjene tek nam predstoje i trebat emo mnogo kondicije za izdržati ih. Na politi koj razini trebat e imati trka e koji mogu istr ati europsku rutu promjena.

O ITOVANJE ŽUPANIJE

- Svi imaju mogu nost da voze odre ene linije, ako se redovito javljaju na uskla ivanje voznih redova za županijske linije i drže se slova zakona, kazala je Dijana Krnjak, tajnica Županijske gospodarske komore A to izme u ostalog zna i da se u voznom redu mogu pomaknuti barem deset minuta gore ili dolje u vremenskom razmaku polaska autobusa te tako ostvare pretpostavke za dobivanje redovnih linija kako bi se potom mogli javljati na natje aj za koncesiju na županijskim redovnim linijama.

To do sad nisu u inili. Po zakonu ne mogu ulaziti u postoje i vozni red sadašnjeg koncesionara, osim u dogovoru s njim ili, kao što smo rekli, pomicanjem svojih linija deset minuta gore - dolje.

Prvi je to od prijevoznika shvatio Jakopi koji prije nekoliko godina nije imao ni jednu redovnu liniju, a sada ih ima nekoliko. Uz to, radio je na ulaganju u svoj vozni park, prati i poštuje zakonske okvire i rezultat nije izostao. Možda svi drugi nisu dovoljno ozbiljno shvatili koliko je to potrebno, a svakim danom bit e još i više potrebno raditi na sebi. Ulaskom u EU sadašnjim prijevoznicima u konkurenciju za prijevoz putnika ulaze i prijevoznici iz zemalja EU, koji e se mo i javljati na natje aje kod nas, jednako kao i naši drugdje.

Me utim, nije dovoljno kukati za zaštitom, ve je potrebno ponajprije poraditi na sebi da bi se na doma em terenu bilo konkurentnijim od drugih.

U Me imurju ima i te koliko prostora za javni prijevoz. Iz mnogih mjesta autobusnih linija ima svega jednom do dva puta dnevno do akovca, a nimalo u me u drugim odredištima. O tome malo sadašnjih prijevoznika razmišlja i pokušava graditi svoju tržišnu nišu. Možda e se toga sjetiti kad u tome bude vidio šansu opet netko sa strane. (BMO)

Na znanstvenoj razini znanstvenike koji e držati priklju ak hrvatskog obrazovanja visokoj razini. Gospodarstvenici e morati u ring s iskusnim, bezobzirnim svjetskim kapitalom.

Gdje je tu mali ovjek? E pa nema ga. Nema više malih ljudi, jer u vremenima promjene ne postoje mjesta za skriveno preživljavanje, daleko od svijeta, kao da se promjene nas ne ti u. Osim toga, zahvaljuju i globalizaciji, svaki i najmanji ovjek danas može pokrenuti promjene, na svakome je odgovornost. Možda e se i ona stara poslovica uspjeha “U mladosti tko ne u i, u starosti se mnogo

Na natje aj su se mogli javiti svi, a odabran je najpovoljniji Matija Posavec, zamjenik župana, zadužen za ovu problematiku, o itovao se na pismo grupe privatnih prijevoznika: - Me imurska županija nepotrebno je prozivana jer u cijelom slu aju ima vrlo male ovlasti.

Prijevoz u enika na podru ju Me imurja obavlja poduze e odabrano u otvorenom postupku javne nabave koji ima svoja pravila. Na natje aj su se mogli javiti svi, a najpovoljniji je bio AP tours u ste aju, uz ispunjavanje svih pretpostavki kvalitete autobusa i drugih dokaza o sposobnosti sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Što se ti e navoda o kršenju ugovora, ja molim da mi se jave svi koji imaju pritužbe, ali s konkretnim in ormacijama i podacima s materijalnim i provjerenim dokazima pa emo sukladno tome reagirati. Održan je sastanak sa svim ravnateljima škola s kojima se vrši prijevoz u enika i svi su se pozitivno o itovali kako su zadovoljni sadašnjim prijevozom u enika.

Ja sam osobno kao zamjenik župana nekoliko puta zatražio od Policije i Uprave za inspekcijski nadzor cestovnog prometa pri resornom Ministarstvu da poja ano nadziru prijevoznike koji se bave prijevozom u enika jer nam je sigurnost prometa na prvom mjestu. Do danas nisam dobio in ormaciju od inspektora da postoji kršenje zakonskih propisa od strane prijevoznika.

U svakom slu aju, vrata Županije otvorena su svima, svatko može dobiti na uvid dokumentaciju o provo enju javnog natje aja i upu ujem sve prijevoznike s podru ja Me imurja na suradnju sa županijskim Upravnim odjelom za gospodarstvo koji ima nalog u initi sve kako bi se, u okviru mogu nosti, pronašlo najkvalitetnije rješenje. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

mu i“, promijeniti u “U mladosti tko se mu i, u starosti radije u i“.

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

ME IMURSKI OBRTNICI u iznimno teškoj situaciji

Lani propalo 246 obrtnika, najteže pogo eni obrtnici vezani uz gra evinarstvo U posljednjih nekoliko mjeseci u Me imurju je propalo desetak obrtnika kerami ara koji nisu mogli naplatiti svoja potraživanja, a posljedi no ni svoje obaveze. Njihova nenapla ena potraživanja nisu bila velika - izme u 50 i 200 tisu a kuna, ali su bila presudna jer bez toga novca nisu mogli nastaviti s poslovanjem. Dugovale su im ve e gra evinske tvrtke iji su bili kooperanti, pa ak i javne tvrtke, dakle, država.

- Me u onima koji su im dugovali jesu i mnoge me imurske graditeljske tvrtke za koje su radili kao kooperanti, a koje su im ostale dužne za odra eni posao. Kako imam prilike uti od naših obrtnika, vlasnici takvih tvrtki izgovaraju se kako ni sami nisu naplatili svoja potraživanja pa ne mogu platiti kooperante, a to zapravo u velikom broju primjera nema veze s istinom. U poslovanju

- U Me imurju trenutno djeluje 474 obrtnika koji su vezani uz gra evinarstvo, što je u odnosu na 2008. godinu 43 obrtnika manje. U proizvodnom obrtništvu na koncu 2009. godine bilo je 67 obrta manje nego godinu dana ranije. Najizraženije je smanjenje obrtnika koji se bave proizvodnjom i preradom metala. U 2008. godini bilo je 115 takvih obrta u Me imurju, a na koncu 2009. radio je 101 obrt. Smanjio se i broj obrta koji se bave tekstilom. vlada veliki nemoral. Regule vezane uz naplatu postoje, ali ih nitko ne poštuje niti kontrolira. Nekada je bilo daleko više morala i poslovne etike. Drasti an pad morala osobito se osjetio 90-ih godina prošloga stolje a, kada su se svi maksimalno raspojasali. esto obrtnici nemaju ra unice za naplatu svojih dugovanja, za takve male svote, angažirati skupe odvjetnike i tužiti dužnike, a mi ih ne smijemo zastupati jer se to tretira kao nadripisarstvo. I tako su obrtnici prepušteni sami sebi. Nemogu nost naplate i neisplativost

EKONOMSKI BREVIJAR

Ekonomija u stihovima i glazbi Kao pokušaj osvježenja ekonomskih tema, ali i kao potvrda dostignute sumorne situacije, pokušajmo se prisjetiti uspjelih uglazbljenih pjesni kih iskaza. Vedrija tema za tmurna vremena.

Kažu da su pjesnici u enje u svijetu, a pjesnici koji uglazbljuju i pjevaju svoje stihove još su nešto više, oni esto u stihu sažmu prodorno vi enje prošlosti, sadašnjosti i budu nosti.

Jednom, kada rock više nije bio mlad, stigao je novi val, a glazba još nije bila industrijska grana, nastale su mnoge antologijske pjesme.

Posebice je u tome bio danas “odbjegli” u Nizozemskoj frontman Azre Johny Štuli , iji stihovi i dan-danas izvrsno funkcioniraju. Evo nekih. „Produktivnost ima svoje ekonomsko opravdanje, Zašto da prolijevam znoj, kada dobijam manje?“ AZRA „Uvijek ista pri a“ (Sun ana strana ulice, 1981.); „Što zaradim, potrošim Što dobijem, izgubim Skroz sam bankrot, mama“ AZRA „Bankrot mama“ (Sun ana strana ulice, 1981.); „Op e grebanje za životni prostor Op i grabež za titule“ AZRA „Prokleto ljut“ (Ravno od dna, 1982.); „ ini mi se da je standard pokvario ljude“ AZRA „Tko to tamo pjeva“ (Filigranski plo nici, 1982.); „Obi nim danom ona se pretvara U dio personala bez talenta Radi mehani ki nervozno gleda na sat U mislima daleko, ne zaboravlja“ AZRA „32956“ (Filigranski plo nici, 1982.); „Ne žalim kada do e ra un Jer svatko pla a svoje ra une I nitko nikom ništa ne poklanja, I naravno Vi ete to vratiti“ AZRA „No comment“ (Krivo srastanje, 1984.); „Da drugi misle za vas To vas ne smeta Navikli ste se, A da postoje

utuživanja samo su dva kamen i a u ogrlici problema koja ih vu e u propast, zaštitni ki e An elko Crn ec, tajnik Obrtni ke komore.

Na koncu prošle godine u Me imurju je bilo 1.684 registriranih obrta. Do kraja godine zatvoreno je 264 obrta, tako da je u odnosu na 2008. godinu broj obrtnika smanjen za njih 149. Rapidno zatvaranje obrta dogodilo se krajem ljeta prošle godine. U Gradu akovcu djeluje najve i broj obrtnika, a upravo je u ovom gradu i ugašeno najviše obrta, njih 36. U Prelogu pak, primjerice, koji nije osobito obrtni ki grad, krajem prošle godine djelovalo je 107 obrtnika,12 manje nego godinu dana ranije. Obrtnici, kao uostalom i mala i srednja poduze a, danas teško pronalaze posao.

U najve im problemima obrtnici u gra evinarstvu

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr zakoni ja i od propisanih To ne znate“ AZRA „MSP“ (Krivo srastanje, 1984.); „Samo ina dobit ku u gradi Kakav narod takva vlast Prijatelji služe da odmažu, Interes je važna stvar Nemaš li ga Onda snalazi se kako znaš“ AZRA „Svijet se okrenuo naopa ke“ (Balkanska rapsodija, 1989.).

Pjesnici su u enje u svijetu jer u mnogo emu vide udo, a od svakodnevnih i nezamije enih stvari stvaraju udesne izri aje i stihove za pam enje.

Oni su zaista u enje u svijetu jer njihova poezija ostaje kao udesan niz bisera od rije i.

Izgleda da mnogi stihovi funkcioniraju i odvojeni od glazbene podloge, što dodatno potvr uje njihovu vrijednost.

Nije namjera bila otkrivati, ve podsjetiti na neke zabilježene i otpjevane istine.

Ima još mnogo toga u pjesmarici Atomskog skloništa, pa na antologijskom albumu akove ke grupe Tablete protiv stida, ali i kod novijih izvo a a poput Hladnog piva, TBF, itd.

Svatko neka nešto potraži i nek si pjesmom uljepša dan, iako su ukusi razli iti. I opet prema pjesniku Štuli u: „Kažu ukus je karakter, a karakter sudbina“.

Zbog toga su u problemu svi obrtnici, osobito oni vezani uz graditeljstvo. Iako problemi mu e i one obrtnike koji se bave uslužnim djelatnostima, oni, ini se, u ovoj nesre i imaju ponajviše sre e.

- U Me imurju trenutno djeluje 474 obrtnika koji su vezani uz gra evinarstvo, što je u odnosu na 2008. godinu 43 obrtnika manje. U proizvodnom obrtništvu na koncu 2009. godine bilo je 67 obrta manje nego godinu dana ranije. Najizraženije je smanjenje obrtnika koji se bave proizvodnjom i preradom metala. U 2008. godini bilo je 115 takvih obrta u Me imurju, a na koncu 2009. radio je 101 obrt. Smanjio se i broj obrta koji se bave tekstilom.

Lani ih je bilo 11 manje nego godinu ranije. Manje je i RTV mehani ara i srodnih obrta, ali je zanimljivo da se

broj obrta vezanih uz trgovinu tek neznatno smanjio u 2009. godini.

Oni su svoju katarzu doživjeli godinu dana ranije kada je zabilježen drasti an pad takvih obrta. U Me imurju je na koncu prošle godine bilo 322 takva obrta, što je svega 8 obrta manje nego godinu dana ranije. Kriza je pogodila i obrtnike ugostitelje, ali ne tako drasti no.

Na koncu prošle godine u odnosu na godinu ranije u Me imurju je bilo 17 ugostiteljskih objekata manje. Od svih najbolje su prošli obrtnici koji se bave popravcima u ku anstvu, doznajemo od tajnika Obrtni ke komore Me imurske županije.

U Hrvatskoj je blokirano 37 tisu a obrta, a u Me imurju je lani bilo u blokadi preko 600 obrtnika, što je tre ina ukupnog broja. Iznos blokade iznosio je više od 100 milijuna kuna, a u trenutku blokade obrtnici su imali na svojim ple ima oko 400 zaposlenih. Mnogi od njih završili su na Zavodu za zapošljavanje zajedno sa svojim poslodavcima, s tom

razlikom da su jedni imali pravo na nov anu naknadu za nezaposlene, a drugi ne.

- Obrtnici koji zatvaraju obrte osu eni su na Zavod za zapošljavanje, ali nemaju pravo na naknadu za nezaposlene. To je jedna u nizu devijacija. Država obrtnika vlasnika ne tretira kao radnika, on je za državu nezaposlen, ali kad treba naplatiti porez na pla u onda mu ga naplati. Interesantno. Krizni porez je obrtnicima propisan na njihov dohodak, koji im je zapravo i dobit.

Poduze a, primjerice, ne pla aju krizni porez na dobit. I tu su obrtnici ošte eni, pa je zapravo pravo udo koliko ih opstaje, pripovijeda Crn ec.

Otvara se prostor radu na crno Rad na crno velik je problem u Me imurju. Na jednog obrtnika dolazi jedan fušer, kažu u Obrtni koj komori.

Zbog nelikvidnosti poduzetništvu prijeti kolaps Na sjednici Gospodarsko socijalnog vije a Me imurske županije, održanoj prošli tjedan u akovcu, ulo se kako i male poduzetnike mu e jednaki problemi kao i obrtnike. Nelikvidnost, otežan pristup zara enom, previsoki porezni nameti najve i su problemi. - Naplata potraživanja predstavlja veliki problem. Najve i su dužnici javna poduze a u ve inskom vlasništvu države. U redoslijedu pla anja mali poduzetnici nalaze se na posljednjem mjestu, pa ve ina obveza prema njima nije namirena i duže od go-

dinu dana, dok oni svoje obveze prema državi moraju namiriti odmah, bez odgode. Situacija je takva zahvaljuju i neodgovornosti hrvatskog sudstva koje kazneno ne destimulira takvo ponašanje. Vatrogasne mjere koje je sada Vlada poduzela ne e ni približno riješiti nagomilane probleme, a posebno ne problem nelikvidnosti. Ukoliko se on ne riješi, hrvatskom poduzetništvu prijeti totalni kolaps, a možda i umiranje, bio je odrješit Ivan Sen ar, aktualni predsjednik GSV-a.

(D.M.)

Tajnik Obrtni ke komore Me imurske županije: - Lani je propalo 246 obrtnika, a ova godina ne sluti na bolje - Oni koji rade na crno velika su konkurencija obrtnicima, prakti ki im otimaju kruh iz ruku. Mi kao komora pokušali smo intervenirati te smo imenom i prezimenom prijavili inspekciji one koji rade na crno, no, ništa se nije dogodilo. Nitko nikakvu odgovornost nije snosio jer država, rekao bih, na taj na in održava socijalni mir. Puno je autolimara, autolakera, frizerki, kozmeti arki, gra evinara koji rade na crno. esti su primjeri da zaposleni kod obrtnika u slobodno vrijeme rade na crno i tako zapravo kradu posao svome poslodavcu, otkriva Crn ec.

Me imurski obrtnici velike nade polažu u tzv. aukcijske kredite za koje su interes pokazali tek kada su nagoviješteni.

- Svi misle da e dobiti te kredite, no, bojim se da ne e jer za te kredite konkuriraju i veliki i mali, a i teško da e zadovoljiti tražene uvjete. Jedan od njih je da obrtnici trebaju dokazati da su poslovali pozitivno u 2007. godini, komentira tajnik Obrtni ke komore.

Ni ova godina ne e biti dobra za obrtništvo. Do sad je ve zatvoreno 20 obrta, a tek je mali broj obrta otvoren.

- Otvaraju se agencije, obrti za sitne popravke. Otvaraju se, rekao bih, iz nužde, ne iz ra unice.

Našu gospodarsku krizu ne može se prepisati samo i isklju ivo recesiji i bojim se da se ne emo oporaviti tako kao što to ine druga gospodarstva. Zato ocjenjujem da obrtnicima predstoji jedna teška godina. Tako dugo dok smo prvi u svijetu po poreznim davanjima, obrtnicima i gospodarstvu ne e biti nimalo lakše, zaklju uje tajnik Crn ec.

(D.Mihoci)

POGLED ODOZDO

Tko je rekao da je Josipovi kilometre brojio od Zagreba, a ne od Gori ana?!

Na koga i što je zapravo predsjednik Josipovi mislio kad je govorio o ukidanju bolnica na deset kilometara, teško je bez njegova tuma enja komentirati. Je li to bila samo stilska igura koja je trebala ukazati na rasipanje resursa? Nema smisla raspredati jer još uvijek se tu e misli ne mogu itati, ali i ova re enica, pa i ako je samo stilska igura, može nekoga nepravedno pogoditi, povrijediti, pa ak i ožalostiti. Tako je i ova misao u Me imurju pala kao sol na ranu, jer je izazvala itav niz neugodnih slutnji o ukidanju Županijske bolnice, koja, uzgred re eno, u najvišem postotku u državi zbrinjava zdravstvene teško e domicilnih stanovnika, a ne šalje ih kao iz drugih sredina u druge zdravstvene ustanove. Unato svemu, Me imurci se vole lije iti u svojoj Županijskoj bolnici. Zna i da imaju povjerenje u

svoje lije nike. Vole što im je u blizini obitelj i prijatelji koji im puno zna e u svakodnevnoj podršci pri lije enju. I na kraju, preko sto tisu a stanovnika i osiguranika zasigurno zaslužuje da ima adekvatnu zdravstvenu zaštitu u svojoj blizini.

Gotovo je nemogu e vjerovati da bi netko ukinuo tu bolnicu, na na in da bi je zatvorio, pretvorio u drugu namjenu, a ovdašnje stanovništva slao na lije enje drugamo. Ne zaboravimo ni to da je stanovnicima Kotoribe i sada predaleko do bolnice te zbog putnih troškova moraju odbijati terapije. Takva je socijalna situacija. Ako bi netko zlo est htio reformirati zdravstvo tako da ostavi pacijentima mogu nost terapija, a ustvari im kroz nedostupnost to onemogu i, i to je mogu e, premda nam se ini da su takva vremena iza nas.

Dakle, sve se svodi na politi ke igre i manipulacije. U odre enom kontekstu zvu i vrlo dobro kada politi ari govore o racionalizaciji i ukidanju nepotrebnih troškova i tome da je potrebno za epiti rupe tamo gdje novac curi. S druge strane, dobro zvu i kad politi ari štite interese gra ana manipuliraju i izjavama svojih konkurenata. Pri tom postaje nevažno što bolnica zna i tim gra anima i kakve bi zdravstvene, socijalne i politi ke posljedice imalo njezino ukidanje.

Osim toga, zanimljivi smo i mi Me imurci, im netko zucne o nekom ukidanju, mi letimo pred metu. Bit u malo neozbiljna, a tko je rekao da je predsjednik u toj (ne)spretnoj izjavi mjerio kilometre od Zagreba, a ne od državne granice na Muri. Da je tome tako, po etak brojanice bio bi akovec -ostaje,pabizbogdesetkilometarabio

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr presko en Varaždin, nastavak bi biouNovomMarofuitd.No,sviznamo da je život nešto drugo, a politi ke izjave služe u dnevno politi ke svrhe. I dobro da je tome tako, jer da nije i ovako veliki kaos u kome živimo, bio bi zbog toga ve i.

Druga je stvar kuha li se u nekoj glavi kategorizacija bolnica i kako bismo mi u toj pri i prošli.

No, u tom slu aju opet je sve u našim rukama, što mi želimo, možemo i ho emo. A ho emo da naše stanovništvo ima najbolju mogu u zdravstvenu skrb u državi.

2. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

SANDRA PERCA , ravnateljica Centra “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu, priprema zanimljiv projekt

MARKETING NA DJELU

etiristo Nijemaca vlakom u Prijeti nam jedan posjet Steinerovom rodnom mjestu smrtonosni virus!?

Radovi na zgradi stare pošte u Donjem Kraljevcu, budu em Centru “Rudolf Steiner”, zapo eli su ponovno nakon kopnjenja snijega, a izvodi ih tvrtka “Pavlic - asfalt - beton” koja je posao dobila na natje aju. Ravnateljica Centra Sandra Perca ovih je dana boravila u Institutu Rudolfa Steinera u Be u zbog dogovora i koordinacije za proslavu 150. obljetnice Rudolfa Steinera 2011. godine.

Institut Rudolfa Steinera u Be u ve je otvorio web stranice u povodu 150. obljetnice Rudolfa Steinera, a gdje e se oglašavati priredbe i akcije povodom obljetnice.

U suradnji s waldorfskim školama u Be u i Njema koj or-

Rudolf Steiner (Donji Kraljevec, 27. velja e 1861. - Dornach, Švicarska, 30. ožujka 1925.) bio je austrijski filozof, odgajatelj, književni kriti ar, antropozof, bavio se biodinami kom poljoprivredom koja ne koristi umjetna gnojiva. Za života je napisao oko 40 knjiga, a prema njegovim predavanjima sastavljeno je oko 400 svezaka.

ganizira se dolazak posebnog vlaka, Steiner expresa, što je projekt Njema kih željeznica.

Pripreme su ve zapo ele, radi se o dosta složenom projektu.

Otvaranje turisti kih mogu nosti

Sandra Perca , ravnateljica Centra “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu

Rije je o vlaku s oko 400 putnika, koji je donedavno vozio po njema kim regijama, sve do 2000. godine, a koji bi trebao do i u Donji Kraljevec jednom ili više puta tijekom 2011. godine. Sam koncept vagona i vlaka

te rasporeda sjedala nastao je prema idejama Rudolfa Steinera i njegove ilozo ije.

Ra una se da bi tim vlakom u Donji Kraljevec stiglo etiristo Nijemaca, koje negdje treba smjestiti i osigurati im krevete, kao i gostoprimstvo. Uz to, predsjednik Saveza waldorfskih škola Njema ke priprema i izlete njema kih srednjoškolaca u rodno mjesto Rudolfa Steinera, vjerojatno vlakom. To zna i da se otvaraju razli ite turisti ke mogu nosti.

Institut Rudolfa Steinera u Be u, koji koordinira cijelu obljetnicu, postavio je, me utim, jedan uvjet, a to je da do 2011. godine bude dovršena zgrada Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, kako bi se tu mogla smjestiti knjižnica i ostalo, te primiti brojni gosti tijekom cijele godine.

Predstavljanje u službenom glasilu “Štajnerovaca” Uz ostalo, novoosnovani Centar “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu dobio je ovih dana mogu nost predstaviti se u službenom glasilu “Štajnerovaca” i svih onih koji prakticiraju waldorfsku pedagogiju, euritmiju ozdravljenja i druge znanosti prema Rudolfu Steineru, tako da e ovih dana vijest iz Donjeg Kraljevca o osnutku Centra sti i na ak 70.000 adresa širom svijeta.

- Znam da ne e biti lako osigurati smještaj za ve i broj gostiju, sam Donji Kraljevec, hotel ‘Kralj’ i restoran ‘Stari krov’ mogu primiti oko stotinu gostiju, ostaje za vidjeti što s ostatkom ljudi. Sve je još u fazi organizacije obljetnice, o na inu proslave ne odlu ujemo sami, tako da ne mogu ništa više re i, a naša je zada a primiti goste, zaklju ila je Perca . (J. Šimunko)

GRADONA ELNIK akovca primio inovatore koji su ispri ali kakva je razlika u ekonomiji izme u Malezije i Hrvatske

Prestigli su nas, a porez im je etiri puta manji od našega Gradona elnik akovca Branko Šalamon primio je nagra ene inovatore udruge “INOMA”, koji su se nedavno predstavili Maleziji, Darka Doboši a, uru Fletena i Josipa Šinceka, a koji su osvojili visoka priznanja za inovatore na najve oj azijskoj izložbi inovacija “Malaysia Tehnology EXPO MTE 2010” u Kuala Lumpuru.

Tom prigodom prikazan je i ilm o doga aju u Maleziji koji su snimili sami inovatori.

Predsjednik INOMA-e Darko Doboši u svojem je izlaganju uz ilm pojasnio da je sasvim krivo razumijevanje naših ljudi kad govore o Maleziji kao o nekoj dalekoj egzoti noj zemlji, rije je o azijskom “tigru” od kojega se ima što nau iti. Njegov je dojam da se ta zemlja razvija velikim koracima, zbog nekoliko razloga.

Prvi od njih je porez, koji iznosi samo pet posto, kod nas je barem etiri puta viši, uz druga davanja. Niska stopa poreza pomaže poduzetnicima, koji osim toga s bankama dogovaraju kad e vratiti kredite koje dobivaju bez kamata ili s vrlo niskim troškovima, rije je o muslimanskom na inu poslovanja. Država jako pomaže razvoj doma eg poduzetništva, na na in da je zaštitna

bezna ajni, sve je pokriveno državnim novcem. Zdravstveno osiguranje pla a se oko 1,62 kune mjese no, odnosno svega jedan ringit, što je malezijski novac. Malezijci imaju besplatno

Pla e kao i u Hrvatskoj Pla e u Maleziji iznose od 2.000 do 3.000 ringita, prera unato u kune sli no kao i u Hrvatskoj, no, razlika u standardu ide u korist Malezije.

Tamo litra benzina stoji dva ringita (oko tri kune), a cijena

plina je duplo manja. U punom zamahu je gra evinarstvo, na sve se strane gradi. Kako ne bi došlo do preizgra enosti prostora, razmišlja se o uvo enju moratorija na gradnju od deset godina. (J)

cjelodnevno školovanje, s time da se ujutro u e vjerski programi iz Kurana, a poslijepodne tehni ki predmeti. U i se doslovno cijeli život.

Kako je poznato, Malezija ima zna ajne zalihe plina i nafte, a donedavno i dva najviša nebodera na svijetu, centar Petronas.

Svijet je, me utim, malen, poslovni ljudi iz Malezije ve obilaze i naš kraj. Tako je jedan bogati Malezijac prije nekoliko godina bio zainteresiran za budu e toplice u Draškovcu, a više poslovnih skupina posjetilo je i tvrtku “Belupo”. (J. Šimunko)

Piše: Dario Šafari dariosafaric@net.hr

Kako pokrenuti lavinu?

Ikea nije samo inovativna u dizajnu i poslovnoj koncepciji. Godine 2009. pokrenuli su sjajnu i jednostavnu kampanju, zasnovanu na društvenoj mreži Facebook. Cilj je kampanje bio „taggati“ samoga sebe na poku stvu, a na taj ste na in mogli vrlo jednostavno osvojiti nagradu. „Low cost“ marketing s efektivnim dosegom.

Cijelu kampanju pogledajte ovdje. Naje ikasniji marketinški kanal za virusni marketing nedvojbeno jest Internet. Interaktivnost, ljepljivost ideja i brzina širenja samo su neke od sjajnih karakteristika ovoga medija.

Sam proces kreiranja kampanje vrlo je jednostavan. Ako znadete identi icirati svoju ciljanu publiku, modi icirajte svoj video ili poruku na nekoliko na ina. Ugradite u poruku i sadržaj nešto od ovoga. Iznena enje. Primjerice, zamislite aroban sun ani dan i vi plivate u moru, no odjednom vas napadne bijela psina. Na žalost, niste osigurani. Koliku bi gledanost imao takav video u nekoj osiguravaju oj ku i?

Ljudi sjajno reagiraju na iznena enja.

Uvijek funkcioniraju poruke bazirane na humoru. Humor jest i dalje neiscrpna fontana marketinga. Dobra pri a za ciljanu publiku s dozom humora.

Sjajna kombinacija.

Igrajte na kartu znanja i iznena enja. Ve ina nas smatra da smo kompetentni baš za sve. Stoga ugradite u poruku neke op epoznate injenice i na kraju iznesite nešto sasvim novo. Ljudi vole znati i nau iti.

Osobno smatram kako je najdjelotvornije motivirati ljude na interaktivnost. Primjerice skupljanje bodova, slanje pošiljka, poga anja, daljnje pra enje, itd.

Po etak

Inovatori Josip Šincek i uro Fleten carina na strane proizvode ak 300 posto.

On je tako er ostao oduševljen sustavom zdravstva. Za dvadesetak milijuna gra ana Malezije troškovi su zdravstva

Ohladite. Naslov je bombasti an i istinit jer nam zaista prijeti jedan smrtonosni virus. Virus koji su inovativne organizacije ve odavno po ele implementirati. Rije je o viralnom marketingu. Viralni marketing jest interaktivni marketinški kanal koji e zasigurno imati sve ve u stratešku primjenu. On za sada predstavlja otvoreni i nezasi en oglasni prozor prilike koji sjajno konzumira X i Y generacija. Pa krenimo.

Ve sam pisao o fenomenu X i Y generacije. Upoznajmo se opet s nekoliko bitnih injenica. Prosje ni ameri ki klinac na dan je izravno izložen s oko 30.000 reklamnih podražaja (za Hrvatsku i Europu nema statistike). Poznata je racionalna teorija da zasi enost stvara toleranciju. Pa nazovimo taj fenomen X&Y tolerancija.

Neki dan sam primio izvješ e renomirane ameri ke marketinške agencije Omniture, u kojoj se navodi marketinška strategija menadžera iz Fortuna Top 500 kompanija. 60%

svih key opinion leadera i voditelja marketinga navodi kako e alocirati svoja sredstva iz konvencionalnih marketinških kanala u nekonvencionalne s naglaskom na interaktivni marketing. Dakle trend koji kuca na vrata i Hrvatskoj, za nekih 3-4 godine kada e ve ina dobro budžetnih kompanija shvatiti da postoji Internet kojim se može e ikasno pove ati ROI i dose i kvantitativno izmjerljiv doseg kupaca i potencijalnih kupaca.

Dakle, injenice govore u prilog sve bržem rastu em trendu Interneta kao primarnog i najefektivnijeg medija. No ima i Hrvatska svoje pionire u interaktivnome marketingu putem Facebooka, primjerice Kraš ili Cedevita postavljaju trendove i kampanje koje su zaista polu ili uspjeh. Kampanje za Cedevitu GO-u ili za Životinjsko carstvo potaknule su X i Y generaciju i ostale „potato mosueve“ da percipiraju navedene produkte na tržištu.

Neistraživa ko istraživanje?

Zemlje poput Hrvatske i recimo zemlje ekskomunisti kog bloka imaju speci i an marketinški sukus. O emu je rije ? Do 90-tih godina nismo bili bombardirani reklamama, nije postojao izbor, a ni ponuda.

Liberalizacijom tržišta nalazimo masu izbora, a kupci u takvim eksnezasi enim komunisti kim zemljama jedva su do ekali da uživaju u blagodatima mase i globalizacije.

Proveo sam jedno istraživanje, koje nije reprezentativno, ali uzorak ima u fokusu X i Y generaciju. Velika ve ina ispitanika na moje pitanje navodi kako najdjelotvornijim medijskim kanalom smatraju TV, novine ( itaj konvencionalni kanali). Još je zanimljiviji imbenik taj što je struktura ispitanika najve im dijelom obuhva ala studente marketinga. Dakle, name e se racionalan zaklju ak da na ovim prostorima X i Y generacija nije toliko zasi ena marketinškim naporima putem konvencionalnih medija. Za pretpostavit je da e se životni vijek oglašavanja na takvim medijima produljiti isklju ivo na ovim prostorima.

Dakle, tvrtke koje i dalje nastoje svoje budžet alocirati na konvencionalne medije, samo nastavite. Amateri marketinga, nastavite!

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TRI PROMETNA projekta Grada akovca

Najvažnije je rješavanje kriti nog križanja Travni ke i Putjana -Analizom na terenu zaklju eno je da je i horizontalna i vertikalna signalizacija u redu, i da ona nije uzrok u estalih prometnih nesre a na tom križanju, ve vizura koju ima voza koji dolazi iz Travni ke ulice, koja je široka, pa je voza doživljava i kao glavnu ulicu, premda je glavna Putjane koja i zbog svoje zavojitosti tako ne djeluje Predstavnici Instituta prometa i veza, koji su prije desetak godina izradili prometnu studiju Grada akovca, u petak su prezentirali tri prometna projekta Grada akovca, ija realizacije slijedi nakon javne rasprave. Prvi projekt je prometno ure enje spleta ulica oko novoga stambenog kompleksa unutar ulica Dobriše Cesari a, Stjepana Radi a i Ulice 17. rujna

1991. To je splet ulica unutar kojeg je napravljen novi stambeno - poslovni kompleks, zbog ega je došlo do potrebe za pove anjem parkirnih mjesta. Predlaže se da se ulica Dobriše Cesari a pretvoriti u jednosmjernu ulicu, pri emu e se uz drvored postaviti uzdužna parkirališna mjesta i na taj na in dobiti dvadeset potrebnih parkirališnih mjesta. U jednosmjernu se

Edukativni poligon vrijedan 300 tisu a kuna Predra un za ure enje poligona za pješake i bicikliste iznosi oko 300 tisu a kuna. Uredit e se u Sportskoj ulici. Poligon e biti višenamjenski. Kad ne e biti u funkciji edukacije pješaka i bi-

ciklista, posebice mladih, služiti e kao parkiralište, s time da e se za potrebe edukacije postavljati montažna prometna signalizacija. To je zajedni ki projekt policije, Grada i HAK-a. (BMO)

Kriti na prometna to ka križanje Travni ke i Putjana pretvara i Ulica 17. rujna, ali uz dvije trake i bolju proto nost izlaska u ulicu Stjepana Radi a i s izlascima iz lijeve trake na lijevo i desne na desno. Još pet do šest parkirališnih mjesta predvi eno je uz ulicu Stjepana Radi a.

Drugi projekt je rješavanje jednog od najkriti nijih prometnih križanja, Putjane i Travni ke, gdje uslijed pove anja prometa zbog obližnjeg spoja na južnu zaobilaznicu dolazi do u estalih prometnih nesre a, a tre i projekt

je izrada poligona za osposobljavanje djece i ostalih sudionika u prometu kako bi se kroz edukaciju pješaka i biciklista podigla prometna kultura i sigurnije ponašanje, posebice najmla ih sudionika u prometu.

2. ožujka 2010.

Do prije par godina Travni ka ulica je bila slijepa ulica, a Putjane glavna ulica. Nakon izgradnje etvrtog kraka, koji se spaja na južnu zaobilaznicu, ulica Putjane i dalje je ostala ozna ena kao glavna ulica, a Travni ka, osim što je šira, dobiva se dojam da je ona glavna iz vizure voza a. Analizom na terenu zaklju eno je da je i horizontalna i vertikalna signalizacija u redu, i da ona nije uzrok u estalih prometnih nesre a na tom križanju, ve vizura koju ima voza koji dolazi iz Travni ke ulice koja je široka pa je doživljava i kao glavnu ulicu, premda je glavna Putjane, koja i zbog svoje zavojitosti tako ne djeluje.

Predstavnici Instituta za promet i veze smatraju, unato policijskim izvješ ima, da se u 90 posto slu ajeva okrivljuje voza a kao krivca nesre e, da u ovom slu aju nije kriv samo voza ve i projektant raskrš a koji ga nije adekvatno vizualizirao iz perspektive voza a koji dolazi iz sporedne ulice koja je šira od glavne. Sada bi se i gra evinskom sanacijom te nezgodne situacije broj prometnih nesre a trebao smanjiti za 50 posto, a posljedice bi trebale biti smanjene za najmanje 70 posto. U gra evinskoj rekonstrukciji predlažu se prometni otoci koji e voza u druga ije vizualizirati prostor i suziti ga te ga na taj na in usporiti.

CRNA KRONIKA U ME IMURJU nikad toliko trovanja uglji nim monoksidom

U Nedeliš u plinom otrovan Josip Vrbanec U Me imurju nikada otkako se gra anstvo grije na zemni plin, dakle, u posljednjih 35 godina, nije bilo toliko zabilježenih slu ajeva trovanja uglji nim monoksidom.

U ta tri i pol desetlje a dogodilo se deset smrti uzrokovanih trovanjem uglji nim monoksidom. Protupožarna inspektorica u PU me imurskoj Tatjana Babi otkriva da se lani u Me imurju dogodilo pet slu ajeva trovanja uglji nim monoksidom. Sre om, uglavnom bez kobnih posljedica. Na žalost, u jednom slu aju smrtno je stradala jedna osoba.

U ovoj godini ve su zabilježena dva nova slu aja trovanja. Prošli smo tjedan izvijestili da je u subotu 20. velja e pred djelatnikom Me imurje plina, kojega su pozvali u ku u zbog sumnje u problem s plinskim bojlerom, kolabirala obitelj iz Pribislavca.

Potvr eno je da su supružnici i njihov 27-godišnji sin otrovani uglji nim monoksidom.

U istoj kupaonici smrtno stradali otac i sin Najnovija tragedija dogodila se prošli tjedan u Nedeliš u, u obitelji koja je zbog trovanja uglji nim monoksidom ve izgubila lana obitelji. Prije nekoliko godina, to nije, 2003. godine, obitelji Vrbanec smrtno je stradao tada 17-godišnji sin, koji je podlegao uglji nom monoksidu, a sada je ovim opasnim plinom u istoj kupaonici, koju je obitelj nakon tragedije temeljito renovirala, otrovan i njegov 51-godišnji otac Josip. Josipa i njegovu suprugu Gabrijelu, koja je bila u stanju teškog šoka, pronašao je Mladen Vizinger koji je poznavao pokojnika i njegovu suprugu.

- Nakon što se Gabrijela, koja s mojom suprugom radi u ‘Jelenu’, dva dana nije pojavila na poslu, bili smo zabrinuti. Budu i da se nitko nije javljao na telefon, supruga me poslala da provjerim je li s Gabrijelom sve u redu. I tako

Ve dosegli kvotu smrtno stradalih

Mrtvozornici odnose tijelo Josipa Vrbanca iz obiteljske ku e u Nedeliš u sam ja došao ovamo. Prvo sam pozvonio, no nitko mi nije otvarao pa sam ušao u ku u. Otvorio sam vrata od kupaonice i na podu pronašao mrtvog Josipa, dok je njegova supruga bila pored njega u teškom šoku, ispri ao je Mladen Vizinger, koji je bra ni par pronašao prošli petak oko 10.30 sati.

Josip Vrbanec radio je u “Vajdi”, a prije nekoliko mjeseci otišao je u mirovinu.

Plin ili prirodna smrt?

Sudskom obdukcijom koja je naložena, a provedena u akove koj bolnici, nad tijelom pokojnog Josipa potvrdila je sumnju u trovanje uglji nim monoksidom.

- Prema nalazu krvi izgleda da je smrt nastupila zbog trovanja uglji nim monoksidom. Prema tome, dakle, sumnja je potvr ena, a tkivo preminulog poslano je na

daljnje vješta enje pa se kona ni rezultat još o ekuje, rekao nam je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske, opovrgavaju i tako kuloarske glasine koje su krenule, a govore da se navodno u ovom slu aju radilo o prirodnoj smrti. Kuloarske pri e i u enje koje se u njima izražava potakla je izjava Mladena Vizingera koji je posvjedo io da je supruga bila uz preminuloga, a sama nije imala simptome trovanja niti je podlegla uglji nom monoksidu. U javnosti poznatim slu ajevima redovno se imalo prilike uti kako simptome trovanja redovito imaju svi koji borave u istom prostoru. Podsje amo na posljednji slu aj obitelji u Pribislavcu ili onaj koji se potkraj prošle godine dogodio u jednoj od zgrada u Strossmayerovoj ulici u akovcu, kada su zbog trovanja

Na lice doga aja izašli su i stru njaci koji se bave plinskom tehnologijom da bi ispitali instalacije koje su o ito bile neispravne

Lani se dogodilo pet slu ajeva trovanja uglji nim monoksidom, jedna je žena smrtno stradala. Ove godine ve su zabilježena dva slu ajeva: 20. velja e uglji nim monoksidom otrovana je tro lana obitelj u Pribislavcu, sre om, preživjeli su, no zla kob snašla je Josipa Vrbanca iz Nedeliš a za kojega je trovanje uglji nim monoksidom bilo kobno. Josip nije preživio, baš kao što to nije uspjelo ni njegovu sinu koji je zbog istog razloga u istoj ku i preminuo prije nekoliko godina. (D.M.)

uglji nim monoksidom u bolnici završili majka i dvoje malodobne djece te njene prijateljice koje su joj uvale djecu dok je njoj pružana lije ni ka skrb u bolnici.

- Mi još nemamo sliku cijele pri e. O gospo i se zbog njenoga teškog stanja brinu na Psihijatriji akove ke bolnice. Ona je u teškom stanju, pa s njom još nije mogu e razgovarati i zaista ne možemo re i što se dogodilo, kako to da je ona preživjela, a njen suprug ne. Možemo naga ati, no, za tim nema potrebe, komentirao je Gosari , dodaju i kako je bitno u toj pri i da je utvr eno kako je Josip Vrbanec u trenutku kada je prona en ve bio mrtav najmanje 24 sata.

(D.Mihoci; H.Ze ar; Z.Vrzan)

MJESEC po eo teškom prometnom nesre om u Šenkovcu

udom sudionici prošli s lakšim ozljedama Teška prometna nesre a dogodila se u ponedjeljak 1. ožujka ujutro u 8.20 sati u Šenkovcu u ulici Maršala Tita ispred ku nog broja 107, izvijestio je glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari na redovnoj konferenciji za novinare. Slike s mjesta nesre e govore o snažnom udesu, a kad bi se sudilo prema njima, mogao bi se izvesti zaklju ak da su sudionici u najmanju ruku teško ozlje eni, me utim, informacije govore druga ije. Ni jedan od sudionika nije pretrpio teške

posljedice, izuzev velike materijalne štete.

- Oba su voza a lakše ozlije ena, s tim da je mladi koji je skrivio nesre u zadržan na bolni kom lije enju, komentirao je glasnogovornik Gosari .

Krivnja za ovu nesre u pada na teret 29-godišnjaku iz Vratišinca. On je krenuo pretjecati vozilo, te se zaletio u automobil koji mu je dolazio iz suprotnoga smjera.

Njime je upravljao 58-godišnjak iz Ma kovca. Mladi je bio pod utjecajem alkohola. Izmjereno mu je 1,29g/kg alkohola u krvi.

Muškarac pijan istio dimnjak pa pao s krova Donji Vidovec - Muškarac star 52 godine iz Donjeg Vidovca stradao je prilikom iš enja dimnjaka. On se kasno popodne oko 16.30 sati 23. velja e pod utjecajem alkohola (1,99 g/kg) popeo na krov svoje ku e u ulici Bra e Radi a s namjerom da o isti dimnjak. U jednom trenutku, ve dok je

istio dimnjak, izgubio je ravnotežu i pao s krova u dvorište. Pao je s visine ve e od tri metra. Sa sobom je povukao dijelove dimnjaka i crijepove. Ošte eni je vozilom hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, zbog kojih je zadržan

2. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UDRUGA “Prijatelji” o udomljavanju napuštenih životinja iz drugih županija

Javna tajna o radu azila nije tajna, iako...!?

- Napušteni psi koji su stigli u Me imurje iz Zadra i Benkovca zbrinuti su prvenstveno zbog toga jer akove ka udruga prima veliku pomo od sli nih u Njema koj koje su sada zatražile njihovu pomo u ovoj akciji koju su podržali inozemni mediji, opravdavaju iz Prijatelja zbrinjavanje napuštenih pasa iz drugih gradova Kako su se u medijima pojavili napisi o udomljavanju pasa iz drugih županija, lanica udruge “Prijatelji” Aleksandra Hampamer i predsjednica Ljiljana Zebi Drvar pripremile su posebno priop enje za medije u kojemu pojašnjavaju zašto je stiglo dvadesetak pasa iz drugih županija. U priop enju se kaže: - Želimo pojasniti neke detalje koji se u zadnje vrijeme pojavljuju u medijima, kako bi se skinuo veo s ‘javne tajne’ u radu našeg azila i na taj na in objasnilo svim gra anima Grada akovca i cijele Me imurske županije te iznijele to ne injenice o udomljavanju životinja iz drugih županija.

Naime, Udruga ‘Prijatelji’ prije više od dvije i pol godine priklju ila se velikoj akciji koja je bila organizirana na razini cijele Hrvatske, da se pomogne životinjama u benkova kom i zadarskom azilu jer su životinje tamo držane u katastrofalnim uvjetima.

Azil bi trebao prerasti u sklonište!?

Azil za životnije, da bi bio funkcionalan, treba prerasti u sklonište, što iziskuje ure enje prostora za uvanje pasa, za veterinara, kupanje pasa, kuhinju i hladnja u za hranu te sve ostalo što je nužno za stalan boravak životinja.

Udruga “Prijatelji” ima ugovor s Hrvatskim željeznicama o najmu stare ku e uvara pruge i tehni ke zgrade uz ku icu (koja je bila toliko derutna da se morala obnoviti) na pet godina, s mogu noš u produžetka, a ure enje azila u sklonište za životinje o ekuje se ove godine. Najviše pomaže Grad akovec te Me imurska županija, a op ine i gradovi sasvim skromno, iako znatan broj pasa ne dolazi iz akovca ve iz cijelog Me imurja. Ostaje jedino pitanje je li ova lokacija baš idealna za tako nešto. (J)

U Me imurje stigli psi iz Zadra i Benkovca!?

Akciju su pokrenuli mediji, a u nju su se uklju ile i inozemne TV ku e te inozemne udruge za zaštitu životinja, vo ene poznatom aktivisticom za prava životinja gospo om Dunjom Rajter, ro enom Hrvaticom koja živi u Njema koj.

I mi smo, uz ostale azile u Hrvatskoj, dobili apel za pomo tim životinjama te je naš azil preuzeo odre eni broj pasa iz Zadra i

Benkovca. Zbog tog ina milosr a unazad dvije godine dobili smo ogromnu pomo od njema kih udruga za zaštitu životinja, pri emu posebice isti emo udruge ‘Tierschutzverein Europe’ i ‘Tierwald Ungarn’ te ‘Tierschutzprojekt Kroatien’.

Preko osamdeset životinja udomljeno u europskim zemljama Udruga “Prijatelji” iz akovca, koja ve više godina brine o azilu za napuštene životinje na akove kom trokutu (iza “ ateksa”), održala je nedavno svoju godišnju skupštinu.

Predsjednica udruge Ljiljana Zebi Drvar u svojem je izvješ u pobrojila glavne probleme s kojima se ova udruga suo ava, a to je stalni nedostatak novca za zbrinjavanje životinja. U azilu se trenutno nalazi 307 pasa i 40-ak ma aka.

Kroz cijelu proteklu godinu udomljeno je oko 300 životinja, od toga preko 80 u zemlje Europe, a pristiglo je novih 300 životinja. Problem je u tome što svaku novu životinju, odnosno psa treba cijepiti, ipirati, kastrirati, tako da veterinarski troškovi po jednom psu, i to ako nije bolestan, iznose po etno oko 800 kuna. U zadnje vrijeme pomažu i udruge za zaštitu životinja iz Njema ke i Austrije, te posebno glumica Dunja Rajter.

Samo je prošle godine uz njihovo djelovanje udomljeno više od 85 pasa i ma aka diljem Njema ke, Austrije, Švicarske i Luksemburga.

Od njih redovito dobivamo veliku pomo u hrani, potrebitom materijalu za preure enje azila u sklonište za napuštene životinje te u pokri u veterinarskih troškova, barem u jednom dijelu.

Bez njihove pomo i naša bi udruga bila u velikim problemima, s još više napuštenih životinja na našoj skrbi, tako da je cijela akcija spašavanja pasa iz zadarskog i benkova kog azila donijela mnogo dobroga našem azilu. Drago nam je napomenuti da je u me uvremenu benkova ki azil postao jedan od boljih u Hrvatskoj dok to, na žalost, za zadarski azil ne možemo re i, ali i tamo su uloženi veliki napori za poboljšanje cijele situacije i rješenje je na vidiku.

Nadamo se da ete objaviti naše objašnjenje jer smatramo da je potrebno da naši sugra ani budu

No ni sme oljupci grada Stiže prolje e, snijeg, koji je do sad sakrivao zemlju i ono što se nalazi ispod njega, okopnio je. Tako je svima postalo vidljivo da akovec ima šanse postati grad sme a.

Kraj bivšeg GK-a “Me imurje”, uz neasfaltirani put prema Vojarni, stanari obližnjih zgrada i ku a ve vode ratove s onima koji tu deponiraju svoje sme e. Ima svega što ti srce želi, svinjskih koža, starih televizora i ure aja,

uglavnom sve ono što pripada kategoriji koju zovemo otpad. Tu zapravo zapo inje naša pri a. Stanari obližnjih ku a i zgrada kažu da se sme e dovozi automobilima u kasnim no nim satima, pa je po onoj narodnoj: sad ga ne vidiš, sad ga ujutro vidiš. Ve su pokušali i uhvatiti no ne sme oljupce, no, kažu, no je pa ne mogu fotoaparatom ili kamerom zabilježiti registraciju automobila.

O igledno je da no ni sme oljupci ne dovoze sme e automobilima samo tako usred grada i da tu postoji neka skrivena poruka. Jer, stanovniku grada koji cijeni to što je gra anin u ovo današnje doba, kad otpad u akovcu sasvim solidno skuplja lokalna gradska tvrtka “ akom”, više ne padaju na pamet takve “norije” ve i zbog kulture stanovanja i kulture života.

obaviješteni o istini koja stoji iza navedene ‘javne tajne’. Hvala puno svima koji pomažu na svoj dosadašnjoj pomo i, stoji u priop enju udruge “Prijatelji”.

Sve je ok dok je situacija u granicama “normale” Mi bismo nadodali da je sve ok, dok je situacija u granicama normalnih kapaciteta azila, ali ne bi bilo dobro, kad bi on po eo uskakati “cijeloj Hrvatskoj” u pomo , posebice tamo gdje se žele riješiti sli nih azila i svoje napuštene pse prepustiti nekome drugome.

I kad se k tome doda “pritisak” stranih udruga i medija, pomalo se stje e dojam da se udruga Prijatelji po inje ponašati poput “hrvatske diplomacije u europskom politi kom okruženju” koja uvijek popusti kad to netko zatraži ili pak kad stigne nekakav “pritisak izvana”, kako bi kao nama bilo bolje.

(J. Šimunko)

Kakva je poruka onih koji dovoze svoje sme e automobilima u centar grada i zašto to rade? Ho e li nam na mala vrata ovdje do i ono negativno Pariza, Nizozemske ili Italije, gdje su ve uobi ajene stalne tenzije i sukobi izme u socijalnih skupina?

Druga je pretpostavka da se netko zabavlja na ra un gra ana i komunalnog sustava, te na taj na in, svojom negativnom energijom, želi poslati poruku.

No, kome je ta poruka namijenjena? Svima nama, ako je rije o sme u, a ako ni-

9

Budite ljubazni, bit ete blagoslovljeni Neki sam dan s prozora naše redakcije gledala pogrbljenu staricu, kojoj je štap najbolji prijatelj, bez kojega ne bi daleko došla, kako natovarena s dvije, inilo mi se, za nju preteške vre ice napunjene stvarima kupljenim u obližnjem du anu korak po korak gaca do svog odredišta.

Ili je hrabra ili glupa što je toliko opteretila nemo nu sebe. A možda je samo bila prisiljena na taj poduhvat jer jednostavno nije imala nikoga tko bi joj pomogao.

Razmišljaju i tako, promatrala sam neko vrijeme spori stari in korak. Pored nje prolazili su i zaobilazili je mnogi i mladi i stariji. Pogledom su svra ali na staricu, ali nitko od njih nije joj ponudio pomo . Nitko nije uzeo njene preteške stvari.

Nitko nije pokazao zrnce su uti i ljubaznosti. Da samo znate koliko me to duboko razo aralo i razljutilo. Uzela sam svoje stvari i pojurila s drugog kata zgrade preko puta ceste do starice. Uzela sam njene preteške vre ice i pomogla joj, puževim korakom, jer brže nije mogla do svog odredišta.

Kada sam joj ponudila pomo , za tu je ženu zasjalo sunce, njeno iskrivljeno lice razvuklo se u veliki osmjeh, u sre u, olakšanje.

Njena zahvalnost bila je ogromna, njeni blagoslovi, iskreni blagoslovi, bili su pla a kakvu ovjek ne može zamisliti. Mislim da e potrajati zauvijek.

A samo sam bila ljubazna. Samo sam potrošila deset minuta svoga vremena.

Ništa više. Trebalo je toliko malo, a dobila sam toliko puno.

Lijepo je primati, a još je ljepše davati.

Z aok upljeni s vojim brigama, možda niste ni svjesni koliko ljudi koji vas okružuju trebaju vašu ljubaznost i koliko možete usre iti sebe, svoju dušu malim sitnim ljubaznostima.

Vaš in ljubaznosti, za po etak recimo s osmjehom izre eno: Dobro jutro, ili obi no: Kako ste? zna it e puno onome kome je

je rije o sme u ve o ne em drugom, onda možda politici, no, na udan i neprihvatljiv na in.

Poruka o kojoj je rije sigurno je namijenjena gra anima, ali i akomu. Naime, bolje je da no ni sme oljupci, kako god to bilo ludo, bacaju sme e usred akovca jer e to po istiti akom, nego da ga prosipaju po šumama, gdje ga nitko ne e po istiti.

Najbolje je pak da ga uop e ne bacaju, otpad se sakuplja u svim op inama i gradovima, pa nema stvarnih razloga za takve akcije. Ako pak je rije

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

upu eno. Rezultat vaše ljubaznosti, sasvim sigurno, bit e nova ljubaznost. Onaj koji ju je primio, uvjerena sam, bit e potaknut da bude ljubazan i uljudan prema drugima s kojima se bude sretao toga dana. Ja nisam svetica, daleko od toga, ali imam svoje momente. Ponekad, ne inim to pre esto, jer zaboravljam koliko je važno i potrebno biti ljubazan, znam udijeliti koji kompliment prodava ima s kojima se susre em, ljudima na šalterima u bankama, kumicama na placu. Lijepa rije , ljubaznost sve mijenjaju. Ljudi se ozare kada ih primaju. Ozareni ste i vi njihovom ozarenoš u.

Malo je onih koji su uvijek ljubazni, kojima je to u prirodi, kojima ljubaznost kola venama. Takve nazivamo iznimnim ljudima. Poznavala sam jednoga takvog mladi a. Kada bih se zaboravila, kada bi moj ego postao prevelik, kada bih prestala biti svjesna ljudi oko sebe i njihovog postojanja, on bi me podsjetio koliko je bitno imati su ut za druge i biti ljubazan. Jer svaki ljubazan in ini ovaj svijet, na mali i neprimjetan na in, boljim.

I zato unesite ljubaznost u svoj svakodnevni život. To i nije tako teško jednom kad steknete naviku. Da bi vam nešto postalo navikom, morate to initi barem 40 dana uzastopce. Obvežite se sebi, pokušajte biti ljubazni. Vaša e nagrada biti bolji i ljepši svijet, vaša e pla a biti iznad svakog o ekivanja.

Bit ete blagoslovljeni blagoslovima onih kojima ste dali. Njihovo ete primiti.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

o negativnoj poruci, ona sigurno nikome ne e pomo i, ponajmanje njima.

10

Kroz Međimurje

OP INSKO VIJE E Pribislavec

Uslugu prilagoditi platežnim mogu nostima gra ana - Poništen natje aj za odvoz sme a jer se javio samo jedan ponu a Žurna sjednica Op inskog vije a Pribislavec sazvana 24. velja e imala je samo dvije to ke dnevnog reda. Naiem, 1. ožujka istje e rok koncesionarima za dimnja arske usluge i za odvoz sme a. Vije nici su produžili koncesiju za obavljanje dimnja arskih usluga Dragutinu Zdolecu iz Strahoninca, koji e obavljati dimnja arske usluge i u narednim godinama u Pribislavcu. On je i do sad obavljao dimnja arske usluge.

Me utim, poništena je odluka postupka za davanje koncesije za prikupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada iz razloga što se na natje aj javio samo jedan ponu a .

Kako saznajemo, sporne su i cijene, nova bi cijena trebala biti desetak kuna viša, a Op insko vije e

smatra da u ovim kriznim vremenima ne bi trebalo optere ivati mještane Pribislavca novim nametima.

Zbog toga e biti raspisan novi natje aj za koncesiju za sakupljanje otpada u op ini. Što bi za mještane Pribislavca zna ilo pove anje cijene sakupljanja otpada od deset kuna? Prema jednostavnoj ra unici, koncesionar bi na taj na in za pet godina, koliko bi imao koncesiju, zaradio oko pola milijuna kuna, a isto toliko bi manje novca ostalo kod gra ana.

Stav je Op inskog vije a Pribislavec i na elnice Višnje Iva i da bi se usluga koja se nudi trebala prilagoditi platežnim mogu nostima gra ana, što u prijevodu zna i ne pove avati cijenu usluge.

(J. Šimunko)

DONJI KRALJEVEC

POLJOPRIVREDNICI iz Gori ana ljuti jer se ne uvažavaju njihovi prijedlozi

Na elnik Mohari “šumom”, poljoprivrednici “drumom”!?

- Tražili usitnjavanje državnoga poljoprivrednog zemljišta, a Op ina ne pristaje, u me uvremenu se eka na potvr ivanje zakupa od strane Državnog odvjetništva Poljoprivredno zemljište koje je u vlasništvu države, a nalazi se na podru ju op ine Gori an, radi se o oko 170 hektara zemljišta koje je minulih desetlje a u zakupu imalo Agrome imurje, glavna je tema razgovora me u mještanima Gori ana, osobito onima koji se ozbiljno žele baviti poljoprivredom.

Prema rije ima Tomislava Gudlina, tajnika tamošnje Udruge poljoprivrednih proizvo a a, zemlje je premalo za sve one koji bi je htjeli obra ivati pa su poljoprivrednici ozbiljno zainteresirani za zemljište za koje bi uskoro trebao biti raspisan natje aj za zakup.

- ista poljoprivredna gospodarstva koja su u sustavu PDV-a, prema zakonu, imaju prvenstvo pri zakupu toga zemljišta pa smo mnogi za nj zainteresirani. Op ina je nakon mnogih peripetija lani raspisala natje aj i dala u zakup na 20 godina nekoliko hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta etrnaestorici poljoprivrednih proizvo a a, uglavnom iz Gori ana, i time smo zadovoljni. Me utim, postoji problem. Nitko od njih još nije potpisao ugovor o zakupu jer su u Op ini, kako se ini, ponovno pogriješili u proceduri, pa smo sada u velikoj neizvjesnosti.

Ne znamo ne e li natje aj na temelju kojega smo dobili zemljište

Okrugli stol o poljoprivredi U etvrtak 18. velja e u posjet Me imurskoj županiji došli su državni tajnici Josip Kralji kovi iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i vodnoga gospodarstva, Branko Mu njak iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te Željko Vincek, ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljište.

U sklopu njihova posjeta, u prostorijama Op ine Donji Kraljevec održan je okrugli stol na temu poljoprivrede.

Na njemu je bilo rije i o poticajima i potporama u poljoprivredi, neispla enim poticajima, novim oblicima poticaja u poljoprivredi, kapitalnim ulaganjima, koli inama plave

nafte prema kulturama, funkcioniranju ispostava Agencije za poljoprivredno zemljište i Agencije za pla anje, te državnom poljoprivrednom zemljištu. Hrvatska se mora prilagoditi propisima Europske unije te tražiti mogu nost da što bezbolnije pro u procesi prilagodbe, koji ne e biti laki. Od hrvatskih se vlasti o ekuje da budu vješti pregovara i te na taj na in pomognu doma im poljoprivrednicima. Kako je poznato, Agencija za poljoprivredno zemljište zapo et e aktivno raditi tek za nekoliko mjeseci. Poljoprivreda je zadnjih dana ponovno hit tema i zbog drugih razloga, a nakon što je najavljen prosvjed proizvo a a mlijeka. (J)

OP INA OREHOVICA

Stipendiraju dvoje studenata Op ina Orehovica u ovoj akademskoj godini stipendirat e dvoje novih stipendista. Temeljem javnog natje aja stipendiju su dobili Goran Luka , student prve godine diplomskog studija kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, te Zvonka Bratuša, studentica

2. godine preddiplomskog studija germanistike i južne slavistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Oboje novih stipendista dobivat e mjese nu stipendiju u iznosu od 500 kuna. Novi stipendisti potpisat e ugovor o stipendiranju s op inom Orehovica ve ovaj tjedan.

(D.M.)

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Tomislav Gudlin, tajnik Udruge poljoprivrednih proizvo a a

Poljoprivrednici iz Gori ana za usitnjavanje parcela koje se daju u zakup biti poništen i ne emo li mi ostati bez zemljišta koje smo dobili u najam. Op ina sada najavljuje i novi natje aj za tih novih 170 hektara zemljišta koje je obra ivalo Agrome imurje, pa se nadamo da e i to zemljište biti razdijeljeno me u gori kim poljoprivrednicima, no, postoji problem, pripovijeda tajnik Gudlin.

Okrupnjavanje ili usitnjavanje, pitanje je sad Odluke koje je donijela op ina Gori an vezano uz Pro-

gram raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem govore kako jedan zakupac ne može dobiti u zakup više od 20 hektara zemljišta, a kako su rijetki poljoprivrednici kojima nedostaje do tog cenzusa, zdušno su podržali najnoviji prijedlog da se pove a zemljišni maksimum s 20 na 50 hektara. To im, naime, omogu ava da se natje u za zakup dijela od 170 novooslobo enih hektara poljoprivrednog zemljišta.

- Mi u udruzi zdušno podržavamo takav prijedlog, me u-

Zakup zemljišta eka na odluku Državnog odvjetništva Na upit što s poljoprivrednicima koji su lani temeljem natje aja dobili u zakup poljoprivredno zemljište, a još nemaju pravovaljane ugovore o tome, Mohari je kazao kako je to zbog toga što se eka na odluku op inskoga državnog odvjetništva.

- Ministarstvo je dalo suglasnost da zemljište damo u zakup, mi smo proveli natje aj na na in kako su to i drugi inili, no, sada se uspostavilo da smo trebali u sklopu teksta natje aja objaviti popis estica koje se daju u zakup. E, tu je sad nastao velik problem i ovaj

u tjedan u nadležno Ministarstvo ne bismo li tu situaciju pokušali razriješiti, kazao je na elnik op ine Gori an.

Potvrdio nam je da e parcelacija novog zemljišta biti provedena u skladu s odlukom Op inskog vije a, prema prirodnim granicama parcela, i da ne e biti nikakvog cijepanja parcela, ma koliko se za to zalagali poljoprivrednici iz Gori ana.

Natje aj za zakup novog zemljišta mogao bi biti raspisan za najkasnije mjesec dana.

(D.M.)

tim, nezadovoljni smo odlukom Op ine o parcelaciji tih 170 hektara zemljišta u skladu s prirodnim granicama parcela.

Ve ina parcela nije ve a od 20 hektara i tu nemamo primjedbi, no, postoje tri parcele, ini mi se da se radi o tom broju, koje su daleko ve e, jedna ima oko 45 hektara. Nitko od nas takvu parcelu ne može uzeti u zakup zbog postavljenog ograni enja od maksimalnih 50 hektara zemljišta koje možemo zakupiti.

Zato smo predlagali da se te ve e parcele isparceliraju na manje kako bi se više nas moglo natjecati za zemlju. Mi smo takav prijedlog dali na javnoj raspravi, me utim, o tome se na sjednici Op inskog vije a kada je donesena odluka o izmjenama Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem nije raspravljalo, dapa e, predsjedavaju i Stjepan Blagus naš prijedlog nije ni dao na uvid ostalim vije nicima, štoviše, rekao je da nikakvih primjedbi nema, pojašnjava Tomislav Gudlin, tajnik Udruge poljoprivrednih proizvo a a koji je time, baš kao i ostali lanovi, bio neugodno iznena en.

Na elnik op ine Mario Mohari pojasnio nam je kako prijedlog nije bio dan pred Vije e jer je on bio tek primjedba dana na javnom uvidu izmjena Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem koju je razmotrio Odbor za poljoprivredu op ine i Op inskom vije u dao zaklju ak kako takav prijedlog nema smisla podržati, budu i da se teži okrupnjivanju, a ne cijepanju parcela.

- Takav prijedlog uostalom ni ne bi prošao ni u Ministarstvu koje ne podržava cijepanje parcela, komentirao je Mohari .

(D. Mihoci)

VAPAJ U POMO NAŠE ITATELJICE: U Prelogu otvorio firmu, zaposlio radnike i dao petama vjetra

U tvrtki “Konstruktbau” petero radnika prepušteno “milosti Božjoj” Suzana Polgar iz Preloga mjesec dana prije isteka porodiljnog dopusta doznala je za tvrtku “Konstruktbau” iz Preloga pa je odlu ila pokušati zaposliti se u toj tvrtki koja je tražila radnike njene struke i nudila povoljnije uvjete od njezinoga tadašnjeg poslodavca.

Me utim, kako obrazlaže u svom pismu kojim se obra a javnosti, tu su po eli problemi.

- U donjem Me imurju ve ina gra ana ula je za ovu tvrtku na lokalnom radiju gdje su se reklamirali. Na Zavodu za zapošljavanje saznala sam da traže zaposlenike te ih kontaktirala. Pošto sam po struci gra evinski tehni ar, posao mi je izgledao primamljivo. Bila sam na porodiljnom dopustu koji

je trebao iste i za mjesec dana i onda sam se trebala vratiti na radno mjesto prodava a u Mercator. Dan nakon što sam stupila u kontakt s vlasnikom irme, Zlatkom Ljubisavljevi em, našla sam se s njim na razgovoru za posao. S njim sam dogovorila sve vezano uz uvjete posla i visinu pla e, te je bilo dogovoreno da mu im prije dostavim radnu knjižicu s ostalim papirima kako bi me mogao prijaviti kao svoju novu zaposlenicu.

Pošto Mercator nema sjedište u akovcu, cijela procedura se malo odužila, iako su se i na kraju pokazali kao vrlo korektan poslodavac, te nisu zahtijevali odra ivanje otkaznog roka. Na Zavodu za zdravstveno osiguranje prekinu-

la sam porodiljni dopust, pa sam sve prikupljene papire predala Violeti elebi , tadašnjoj zamjenici direktora, jer je on u me uvremenu bio poslovno odsutan.

Pošto poslovni prostor još nije bio spreman, dobila sam zadatak da kod ku e izradim katalog ku a s kojima emo nastupiti na hrvatskom tržištu. O svom sam trošku nabavila sve potrebne materijale i ra unalni program za izradu nacrta, te krenula s poslom. Nacrte sam završila u dogovorenom roku, me utim, ni nakon mjesec i pol gospodin Ljubisavljevi se nije vratio iz Austrije. Prekinuo je sve kontakte sa zaposlenicima (nas petero) te bi se tek povremeno javljao na naše telefonske pozive,

svaki put s nekim novim izgovorom. Danas, nakon tri mjeseca, još uvijek nikome nije isplatio pla u, a prijavljen, tj. službeno zaposlen je bio samo njegov brat. Ostala sam bez stalnog posla, bez pla e i, najgore od svega, bez zdravstvenog osiguranja za mene i k er. Pošto je izigrao nekoliko ljudi, a nije podmirio ni jednu obavezu (pla e radnika, najam poslovnog prostora, pretplata za službeni telefon ...), preporu ila bih svima koji stupe u kontakt s navedenom irmom da to rade s velikim oprezom. Osobno mi je jako teško zamisliti da povjerim gradnju svoje ku e nekome tko nema dovoljno sredstava ni za osobne troškove, upozorava Suzana Polgar. (D.M.)

2. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOTORIP ANI ŽELE SREDNJU ŠKOLU

V akovcu sam se rodil, v Kotoribu bum v školu hodil!

Jednoglasnom odlukom vije nika, op ina Kotoriba prije dvije godine Skupštini Me imurske županije uputila je inicijativu za otvaranje srednje škole u Kotoribi. Ovih dana ponovno je aktualizirano pitanje srednje škole u Kotoribi.

Razlozi za pokretanje takve ideje bili su višestruki. U prvom redu donje Me imurje udaljeno je od županijskog središta više od trideset kilometara i u enici veliki dio vremena provode na putovanju u akovec, Prelog ili Varaždin. Preseljenjem osnovne škole u novu školsku zgradu postoje i objekt ostao je prazan, u kojem se, uz neznatnu rekonstrukciju, može osigurati prostor za srednju školu, a nova sportska dvorana omogu ila bi u enicima budu e srednje škole održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Ina e, Kotoriba ima tradiciju srednje škole još iz 19. stolje a, kada je osnovana Vo arska škola. Re eno je da osni-

vanje srednje škole ne bi zna ilo konkurenciju srednjim školama u akovcu i Prelogu, ve suprotno, došlo bi do otvaranja zanimanja koja nedostaju u županiji, pisalo je u obrazloženju koje je potpisala ondašnja predsjednica Op inskog vije a Snježana Matoš, prof.

Inicijativa “u punom pogonu” Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a pitanje srednje škole ponovno je aktualizirano. Zoran Radmani je ispred koalicije HDZ - HSLS predložio da se krene u obnavljanje inicijative Op inskog vije a za uvrštenje Kotoribe u mrežu srednjih škola Me imurja. On je svoj prijedlog argumentirao s nekoliko podataka. - Imamo odluku o formiranju srednje škole koju smo donijeli prije dvije godine, pa joj treba dati ‘vjetar u le a’. Trenutno se radi nova mreža srednjih škola, a mi imamo praznu staru školsku

zgradu koja je u vlasništvu Me imurske županije. U ovom kraju postoji potreba za srednjom školom jer velik broj u enika odlazi na školovanje van županije, rekao je Zoran Radmani . Spomenuo je potrebu ovog kraja za strukovno školovanje vezano uz željeznicu, poljoprivredu, zaštitarsko - turisti ke i metalne djelatnosti te predložio stru no povjerenstvo koje e raditi na tome. Vije nici su se složili da se pokrene ponovna inicijativa prema Me imurskoj županiji i Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa.

Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec pozdravlja ovakav prijedlog. Napominje da Kotoriba ima prostor za srednju školu koji se uz neznatna ulaganja može privesti funkciji. - U korist nam i ide i prijevoz u enika. Imamo autobusni i željezni ki prijevoz, a mi emo u dopisu prema nadležnim službama istaknuti po-

trebu da se otvore odjeljenja koja nisu zastupljena u Me imurskoj županiji, kako naša djeca ne bi putovala u druge županije, rekao je Grgec. Predo io nam je dopis koji je ovih dana stigao iz Me imurske županije. U dopisu se traži da se op ina Kotoriba pismeno o ituje s nazna enim programima obrazovanja i raspoloživim objektima u kojima bi se provodila djelatnost srednjoškolskog obrazovanja, brojem zainteresiranih u enika, kao i mogu nosti korištenja svakodnevnog prijevoza u enika. Župan Ivan Perho donijet e odluku o osnivanju i imenovanju stru nog tima za izradu mreže srednjih škola iji je osniva Me imurska županija.

Nakon prijedloga županije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izra uje prijedlog mreže za podru je Republike Hrvatske, a kona nu odluku donosi Vlada.

(A. Fuš)

Što o osnivanju srednje škole misle Kotorip ani?

Ivan Kos (28), dipl. ing. el. (poduzetnik) – Smatram da je bitno za Kotoribu da se zgrada stare škole stavi u funkciju bez obzira na namjenu, a srednja škola je optimalno rješenje za to. Me imurje je poznati kraj po gra evinskoj i metalnoj struci, ali su istovremeno to i najde icitarnija zanimanja.

Programi temeljeni na takvim strukama pobudili bi zanimanje školaraca iz donjeg dijela Me imurja. Treba spomenuti i druge programe, poput vo arske i željezni ke škole, koje su rijetke u Republici Hrvatskoj, a mogli bi nai i na zanimanje školaraca. Što se same škole ti e, Kotoriba time dobiva višestruku korist. Vjerujem da bi i cesta prema Gori anu i cestovni grani ni prijelaz za Republiku Ma arsku tada postali prioriteti Me imurske županije i Republike Hrvatske.

Edita Farkaš Niki (35), savjetnica u osiguranju — Povijest srednjoškolskog obrazovanja u Kotoribi vu e svoje korijene još iz 19., tj. 20 stolje a. Sama ideja, nadam se i realizacija projekta, u mnogim bi segmentima imala pozitivan utjecaj na mjesto u cjelini, kako u obrazovnom, tako i kulturnom, sportskom i gospodarskom smislu. Podržavam inicijativu! Obrazovanje je naša sadašnjost, a i budu nost, a sve svoje nade, znanja i iskustva treba njegovati u svakom obliku i prenositi na mlade jer su oni naša pokreta ka snaga i perspektiva u budu nosti. Znate onu ‘V Kotoribi sam se rodili, v akovec sam v školu hodil’! Neka sada ta izreka izgleda obrnuto.

Silvija Stojkov (43), poštanska djelatnica — Otvaranje srednje škole Kotoribi bi donijelo mnoge prednosti. Došlo bi do otvaranja novih radnih mjesta, pove anja autobusnih linija, što bi Kotoribu prometno bolje otvorilo, i djeca iz obližnjih mjesta ne bi morala daleko putovati.

Ukoliko bude strukovna škola, vjerujem da bi bilo više zainteresiranih za zanimanja koja su u de icitu. Mislim da bi to možda mogla biti i neka svjetlija budu nost za našu romsku populaciju koja se ina e teško odlu uje na daljnje školovanje izvan mjesta stanovanja.

(AF)

NA ELNICI donjome imurskih op ina o turisti kim mogu nostima

Nema razvoja turizma bez turisti ke zajednice U Hotelu Golf u Donjem Vidovcu održan je sastanak na kojem su bili na elnici op ina Donja Dubrava i Donji Vidovec Marijan Varga i Josip Grivec, predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Donje Dubrave Krunoslav Karloci, tajnik Turisti ke zajednice Me imurske županije Rudi Grula te vlasnik hotela Vinko Nesti . Teme sastanka bile su usmjerene na planove vezane uz turisti ki razvoj i ponudu. Prisutni su detaljnije upoznati s projektom mursko - dravske biciklisti -

ke staze “Mura - Drava bike“, s planovima za pješa ko biciklisti ku stazu Nikole Zrinskog od Legrada, preko Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i natrag do Legrada, s natje ajima i potporama Hrvatske turisti ke zajednice u 2010. godini te nabavom amaca u turisti ke svrhe. Još jednom je naglašena želja za formiranjem turisti ke zajednice za potrebe donjeg Me imurja sa sjedištem u Donjem Vidovcu. Spomenute sredine za svoje planove o ekuju podršku i pomo TZMŽ-a. (af)

FLJOJS kao potencijalni turisti ki zaštitni znak Donje Dubrave

Slaven Ujlaki rekonstruirao nekadašnji izgled Povijesna je injenica da su prvi ljojs u Donju Dubravu dopremila bra a Hirschler još u 19. stolje u. Tada se drvo iz Slovenije Dravom dopremalo do Donje Dubrave na preradu. Dravom su do nas stizali nebrojeni kubici neobra enog i obra enog drveta za piljenje. U Donju Dubravu su stizali manji splavovi – ljojsi – koji su se onda preslagivali u ve e plovne jedinice koje su bile otpremane sve do Novog Sada, Beograda i Pan eva.

Takvi su ljojsi znali biti i preko 30 metra dugi te naprijed široki 6, a odostraga 5 metara. “Nosili“ su i po 80 metara kubnih drvene gra e. Godišnje bi u Donju Dubravu došlo i do pedesetak splavi. Izgradnja hidoelektrana na Dravi nakon 2. svjetskog rata onemogu ila je takvu plovidbu, a posljednji je ljojs u Donju Dubravu doplovio 1969. godine iz Maribora.

Mještanin Donje Dubrave Slaven Ujlaki malo se pozanimao i uspio je rekonstruirati nekadašnji izgled ljojsa. U tome su mu pomogli Željko Špoljari i Mijo Horvat – posljednji živu i ljojsar iz onog vremena.

Prema sa uvanim fotogra ijama i uz korisne primjedbe i savjete gospodina Mije Horvata nastala je i ova – prva – vjerna maketa nekadašnjega dobravskog ljojsa.

Možda i ova maketa kao što je na slici postane zaštitni znak Donje Dubrave, suvenir koji e putnici namjernici rado ponijeti svojim ku ama kao uspomenu na boravak u Donjoj Dubravi.

A možda se u spomen na ona davna ali slavna vremena postavi i pravi ljojs na Dravi kao podsjetnik kak’ je negda bilo, poru uju sa službene stranice Op ine Donja Dubrava.

MJEŠTANI Svetog Križa protestiraju:

Oborinske vode poplavljuju dvorišta, a sada zatrpali kanal koji ih odvodi U ime nezadovoljnih mještana dijela Svetog Križa, naselja u sastavu op ine Mala Subotica, Me imurskim novinama obratio se Drago Lastavec, upozoravaju i da je tijekom etvrtka i petka prošli tjedan zemljom zatrpan 1,5 metara dubok kanal koji oborinske vode iz ulice Augusta Šenoe i Svibanjske ulice odvodi do jezera Mi igen.

- To je ludost! Bedasto a! Taj kanal postoji otkako je Svetog Križa. U njega se slijevaju oborinske vode, a sada su ga zatrpali. Prije 30 godina po selu smo produbljivali kanale za odvodnju oborinskih voda i postavljali betonske cijevi, sve kako bismo riješili problem oborinskih voda koje su odvo ene u taj kanal, mislim da se lani ili predlani uložilo oko 14 tisu a kuna kako bi se ti kanali stavili u funkciju, a sada je nekom pametnjakovi u palo na pamet da ga za-

trpa. Ja imam fotogra ije iz kojih se vidi kakve probleme imamo s oborinskim vodama. Meni i mnogim drugima poplavljena su dvorišta i podrumi za svake ja e kiše, a sada su zatrpali taj kanal, ogor eno e Lastavec, pokazuju i nam fotogra ije kojima potkrjepljuje svoju pri u o problemima koje ima s oborinskim vodama.

Zemljom je zatrpano oko 40 metara kanala, a, prema procjeni Drage Lastavca, tu je navoženo oko 70 kubika zemlje.

Da su njegove procjene to ne, potvrdio nam je Vladimir Domjani , na elnik op ine Mala Subotica.

- U Poduzetni koj zoni Mala Subotica vršio se iskop zemlje na

Kanal koji oborinske vode odvodi prema jezeru sada je zatrpan temeljem odluke Vije a Mjesnog odbora

jednoj od kupljenih parcela, a kako je Mjesni odbor Svetog Križa izrazio potrebu za zemljom, jer žele zatrpati kanal, mi smo im omogu ili da ta zemlja prema njihovoj želji bude dovezena u Sveti Križ. Ne vidim u emu je problem, kad je Vije e Mjesnog odbora donijelo takvu odluku, kratko je komentirao na elnik.

Drago Lastavec bio je na sjednici Vije a Mjesnog odbora na kojoj se donijela odluka o zatrpavanju kanala, bez da se prethodno zacijevi.

- Mislio sam da se šale, kad evo oni su to ozbiljno mislili i proveli u djelo, kazao je Lastavec.

Budu i da do zaklju enja ovog broja Me imurskih novina nismo uspjeli stupiti u kontakt sa Sinišom Novakom, predsjednikom Vije a Mjesnog odbora, za komentar smo zamolili Mladena Kodbu, vije nika koji je posredovao izme u Op ine

Fotografije koje je snimio Drago Lastavec, a ukazuju na probleme s oborinskim vodama i Mjesnog odbora o ovoj stvari. On nam je objasnio da je zemlja dovezena na temelju odluke Vije a Mjesnog odbora koje je odlu ilo kanal koji je uglavnom suh i ni emu ne služi pretvoriti u zelenu površinu,

a dijelom i u parkiralište za potrebe tamošnjega nogometnog kluba.

Vrijeme e pokazati je li odluka Vije a Mjesnog odbora bila na mjestu ili su ipak mještani u pravu.

(D.Mihoci;Z.Vrzan)

12

Kroz Međimurje

GRAD MURSKO SREDIŠ E otvara vrata gra anima

S predsjednikom Vije a o problemima - Što bolja komunikacija Gradskog vije a s gra anima, a u cilju rješavanja nekih njihovih problema, ali i davanja njihovih prijedloga, razlog su što u se s gra anima susretati jednom tjedno, kaže Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a Grada Mursko Središ e.

- Gra ane u primati svaki petak od 12 do 13 sati u Gradskoj vije nici, pak ih pozivam da do u, a po mogu nosti i da se najave kako bi se pripremio za odgovore, premda to nije preduvjet susreta, poziva Le ek svoje sugra ane.

Le ek se na otvorene razgovore sa sugra anima odlu io nakon njihovih brojnih upita te razgovora s njim na ulici, u trgovini i na drugim mjestima. Kako to baš nisu prikladne destinacije, a problemi o ito postoje, odlu io je dio svoga slobodnog vremena posvetiti ljudima koji nisu vi ni slanju zamolbi i primjedbi na adresu Grada ili Gradskog vije a.

- Sve što je u mojoj mogu nosti pružit u ljudima, da se riješe svojih nevolja, uputiti ih na pravu adresu, a isto tako u njihove prijedloge usmjeriti na pravu adresu, kaže Le ek.

- Želim sugra anima ponuditi na ine rješenja njihovih problema, kaže Ivan Le ek Kako je Le ek i u itelj s dugogodišnjom praksom, zasigurno može roditelje savjetovati kako i u koju srednju školu poslati svoje dijete. Mladima pak može pružiti in ormacije gdje i kako mogu kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme. Upravo bi mladi i najviše trebali do i na susret s predsjednikom Vije a, te mu iznijeti svoja vi enja oko rješavanja problematike, mjesta njihovih okupljanja i druženja, koja su za sad, i to na žalost mladih i njihovih roditelja, naj eš e u ugostiteljskim lokalima.

(S. Mesari )

OP INSKO VIJE E ŠTRIGOVA

Katastarskom izmjerom u Europu Vije nik Boris Novak na posljednjoj je sjednici Op inskog vije a potaknuo pitanje, odnosno ukazao na potrebu katastarske izmjere za itavo op insko podru je.

- Evidentno je da Hrvatska uskoro postaje lanicom Europske unije. Stoga smatram vrlo važnim da se na podru ju naše op ine obavi katastarska izmjera, kako bismo EU do ekali spremni. Jer samo emo kao ure ena op ina mo i dobivati odre ene potpore i mo i se razvijati na europskoj razini, odnosno po standardima kakvi važe za sve lanice Unije, ustvrdio je Novak, te pitao na elnika Stanislava Rebernika što kani po tom pitanju u initi.

- Mogu samo re i da smo ranijih godina trebali potaknuti izmjere, ali to ondašnje op insko elništvo nije u inilo, pa smo na rokove koje je odredila država zakasnili. Op ina sama ne može financirati izmjere i sada mi preostaje da vidim i zamolim da nas

- Katastarska izmjera jam i nam pogodnosti u EU, kaže Boris Novak se uklju i u projekt koji e sufinancirati država. Ve sam pozvao ljude iz katastra u akovcu kako bi nam pomogli i vidjeli što se može napraviti, kaže Rebernik, dodaju i kako je katastarska izmjera i sre ivanje dokumentacije za op inu od velikog zna aja.

(S. Mesari )

Kona no Dan op ine Op insko vije e Štrigova donijelo je odluku o Danu op ine Štrigova.

Svoj dan op ina e svake godine slaviti u petak pred Štrigovske no i.

Uglavnom je to pred blagdan Marije Magdalene, patronice štrigovske župe i župne crkve

te velikoga “magdalenskog proš enja”. Pitanje vlastitog Dana op ine niz se godina poticalo, osobito iz redova oporbenih vije nika, ali nije bilo politi ke volje bivših vlasti da to i ostvare.

Ove godine Dan op ine Štrigova bit e u petak 23. srpnja. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a

I gradona elnik Dobrani pokrenuo inicijativu za srednju školu Najzanimljivija vijest s kolegija koji je održao Josip Dobrani , gradona elnik Murskog Središ a, u srijedu 24. velja e jest pokretanje inicijative za osnivanje srednje škole u Murskom Središ u. Ideja o osnivanju srednje škole u Murskom Središ u dugog je vijeka, još iz razdoblja kada je gradona elnik Murskog Središ a bio Dražen Breglec koji je gorljivo zastupao tu ideju. Prije otprilike tri godine tu inicijativu podržalo je i Ministarstvo prosvjete, no sve do sad bez konkretnih koraka.

Naime, i sam postupak osnivanja srednje škole podrazumijeva niz radnji, od odre ivanja nastavnih programa i zanimanja koji e se provoditi u školi, do upisnih kvota, imenovanja odgovorne osobe koja bi bila zadužena za provo enje osniva kih akata, ali i definiranja i ure enja prostora u kojima bi se nalazila srednja škola. No, svaki put, pa tako i prema osni-

vanju srednje škole u Murskom Središ u, kre e od inicijative o osnivanju o kojoj e nakon kolegija gradona elnika raspravljati Gradsko vije e Mursko Središ e.

Zapošljavanje na javnim radovima Kolegij gradona elnika prihvatio je inicijativu Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije, akovec – temeljem suglasnosti VMO-a Križovec da se lokacija na kojoj se nalazi sjedište Javne ustanove u Križovcu imenuje u Trg me imurske prirode.

Gradona elnik Josip Dobrani usvojio je prijedlog svog zamjenika Dražena Srpaka da se izradi popis osoba koje e biti uklju ene u javne radove u dogovoru s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje akovec te potpiše i službeni sporazum

o po etku i trajanju radova, kao i ugovori s nezaposlenim osobama koje e u radove biti uklju ene, a za koje e pla e podmirivati HZZZ akovec.

Gradona elnik je usvojio i prijedlog Ivana Le eka, predsjednika Gradskog vije a, da se sljede i broj Središ anskih novina (broj 27) izda povodom Dana Grada Mursko Središ e, 14. svibnja, na 24 stranice.

Obnova Društvenog doma u Križovcu Na gradona elnikovu kolegiju izabrane su i najpovoljnije ponude za ugradnju PVC stolarije na društvenom domu Križovec i na mrtva nici u Murskom Središ u.

Za društveni dom Križovec kao najpovoljnija od tri pristigle ponude za izradu, dobavu i ugradnju PVC stolarije odabrana je ponuda poduze a “Al pro Šardi“ iz Selnice, u ukupnom iznosu od 35.098,05 kune, s time da e

ih se prije sklapanja ugovora službeno pozvati na davanje dodatnog popusta za navedenu robu i radove.

Za potrebe mrtva nice na groblju u Murskom Središ u tako er su pristigle tri ponude, a kao najpovoljnija je odabrana ponuda poduze a “Vnuk“ iz Vrhovljana u ukupnom iznosu od 7.141,90 kuna, ali e se i njih službeno pozvati na davanje dodatnog popusta za navedenu robu i radove, prije sklapanja ugovora.

Gradona elnik Josip Dobrani usvojio je prijedlog odluke o robnom zaduženju Grada Mursko Središ e za izvo enje radova u Poljskoj ulici u Murskom Središ u, te je odluku uputio Gradskom vije u na razmatranje i usvajanje. Jednako tako na usvajanje Gradskom vije u uputio je i prijedlog odluke o izradi detaljnog plana ure enja gospodarske zone “Brezje“ u Murskom Središ u.

(BMO)

OP INA Štrigova pokušava pomo i najugroženijima

Za socijalni program 85 tisu a kuna

- U 2010. godini op ina e za socijalne potrebe izdvojiti za prora un zna ajna sredstva, ali s obzirom na potrebe to je samo kap u moru Novac e se raspodijeliti na osnovu prijedloga i programa Socijalnog vije a, koje se uskoro treba o ormiti. Do tada e socijalni program provoditi Op inska uprava, a najviše e se pomagati djeci za sufinanciranje školske prehrane, te e se dodjeljivati jednokratne nov ane pomo i socijalno ugroženim doma instvima, zaklju ak je Op inskog vije a Štrigova.

Na podru ju op ine korisnici socijalne pomo i u najve em su dijelu jedno lane i dvo lane stara ke obitelji, mnogo lane obitelji bez prihoda, umirovljenici s niskom mi-

rovinom, invalidi, te djeca bez oba roditelja i nezaposleni.

Sportu 67.000 kn Op insko vije e donijelo je i odluku o sufinanciranju, odnosno izdvajanju novca za potrebe sporta i kulture. Za sportske udruge i klubove ove godine e se izdvojiti 67 tisu a kuna, a za kulturu 4.000 kuna. Najviše e dobiti NK Sloga Štrigova i HKUU Sveti Jeronim. Op inski na elnik je svjestan da je sve to nedostatno, ali prora un više ne podnosi, a vjeruje u bolje vrijeme, kao i u sposobnost elnika klubova i udruga.

(S. Mesari )

TEŠKA situacija o ituje se i u nepodmirenju ra una u Štrigovi

Za komunalnu duguju 118 tisu a kuna Mještani Štrigove na ime komunalne naknade svojoj op ini duguju 118 tisu a kuna.

Kako je to za ovu malu op inu velik iznos, odlu eno je da se krene u opominjanje dužnika, a ako i to ne bude u inkovito, mogu e su tužbe i ovrhe.

- S naplatom komunalne naknade imamo loša iskustva, bolje re eno, imamo slabe rezultate. Imamo dužnike od desetak godina i moramo ustvrditi kako su mnoga dugovanja otišla u zastaru. Pojedinci nam duguju po tisu e

kuna, a posebno se to odnosi na gospodarske subjekte, kaže Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova.

U Štrigovi se komunalna naknada pla a 2,40 kuna po kvadratnom metru, a op ina namjerava uskoro i i u realnu izmjeru stambenih i poslovnih prostorija, kako bi se dobila što kvalitetnija slika i uvid u stvarne površine za koje se mora platiti komunalna naknada iz koje se financira izgradnja komunalne in rastrukture.

(S. Mesari )

2. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VATROGASNA ZAJEDNICA Me imurske županije

Najbolji Sveta Marija, Nedeliš e i akove ki mlinovi - Zbog neaktivnosti i nerada, DVD Štrukovec bit e ukinut, a njegova sredstva i stvari bit e premješteni, odnosno predani na korištenje DVD-u Mursko Središ e Nema novca za ulaganja u opremu

Zlatko Orsag, predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije, na sjednici Predsjedništva i Zapovjedništva zajednice, održane u srijedu, iznio je podatke o bodovanjima rada DVD-a za 2009. godinu.

Na osnovi postignutog broja bodova u kategoriji srednjih društava, najbolji je DVD Sveta Marija, ispred Preloga i Male Subotice.

U kategoriji ostalih društava prvi je DVD Nedeliš e, ispred Savske Vesi i Palinovca. U zasebnoj kategoriji DVD-a u gospodarstvu najuspješniji je DVD akove ki mlinovi, drugi je MT , a tre i ateks.

Sveukupno 5.832 lana Vatrogasna zajednica okuplja i rukovodi radom 11 vatrogasnih zajednica u kojima djeluje i radi 86 podru nih DVD-a, 5 DVD-a u gospodarstvu i JVP Ggada akovca.

U Me imurskoj županiji ima 5.832 vatrogasaca, od kojih je 3.600 muških, 1.686 mladeži i 546 ženskih. (sm)

Predsjednik Orsag zabrinut je zbog teškoga financijskog stanja Orsag se osvrnuo i izrazio zabrinutost što pet društava nije ocijenjeno, odnosno nije aktivno.

To su Orehovica, Novo Selo na Dravi, Šenkovec, Štrukovec

i Totovec. Ve ina tih društava aktivirat e svoj rad, a izvjesno je da e DVD Štrukovec biti ukinut, a njegove stvari i sredstva biti preneseni u DVD Mursko Središ e.

ŽUPA GORNJI MIHALJEVEC

U posljednje etiri godine više nego u stotinu prije Župa Gornji Mihaljevec uživa veliku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Od 2006. godine do danas u sanaciju i ure enje župne crkve te za druge župne potrebe Ministarstvo te Op ina Gornji Mihaljevec i župljani uložili su više nego u prethodnih stotinu godina.

Mnogi e re i - bila su takva vremena, pak se nije smjelo ili moglo. Do pred godinu - dvije župna crkva izvana je izgledala dosta zapušteno i pokraj nje se prolazilo da se je nije ni pogledalo. Danas je gornjomihaljeve ka župna crkva prava ljepotica i blista na svom mjestu, oazi uz županijsku i lokalnu prometnicu prema Gornjoj Dubravi i Štrigovi. Ovih je dana Ministarstvo kulture župi Gornji Mihaljevec odobrilo nov anu pomo u iznosu od 80 tisu a kuna.

Ovaj novac e župnik vele asni Ivan Vugrin i usmjeriti, odnosno utrošiti za sanaciju

Za obnovu ostaje još samo krovište

krovišta župne crkve Svete Katarine kraljice i Stjepana kralja.

Ministarstvo kulture i prošle je godine pomoglo ovoj župi sa 100 tisu a kuna kojima je ure ena unutrašnjost crkve, a

ve i ranije sa stotinjak tisu a kuna. Ukupno je u vrlo kratkom razdoblju u obnovu crkve i pozlate misnih posudica te druge stvari uloženo oko pola milijuna kuna.

(S. Mesari )

MURSKO SREDIŠ E

Proslava Dana rudara Grad Mursko Središ e i Podružnica umirovljenika Mursko Središ e, organiziraju u utorak 2. ožujka 2010. u Murskom Središ u, sve anost u povodu

me unarodnog Dana rudara.

Po etak je zakazan za 11,30 sati kod Spomenika rudaru u Gradskom parku. Tu e biti položen vijenac, a potom sudionici

odlaze u pivnicu CIMPER gdje e biti održan prigodni program te objed za sve negdašnje rudare i uzvanike. (sm)

Financijsko izvješ e predsjednika Zlatka Orsaga vrlo je zabrinulo lanove Predsjedništva i Zapovjedništva, jer je prora un za prošlu godinu jedva zatvoren, odnosno nije ispunjen ni na prihodovnoj ni rashodovnoj strani.

- Financiranje dijela redovne djelatnosti DVD-a i vatrogasnih zajednica gradova i op ina obavljeno je iz sredstava prora una jedinica lokalne uprave, dok se drugi dio prikupljao putem lanarine, vlastite djelatnosti, donacija i sponzorstva. Sva prikupljena sredstva iz svih izvora nisu ni blizu dostatna za redovnu djelatnost, a da ne govorim o potrebnim investicionim ulaganjima u ‘tešku’ opremu, koju je potrebno zamijeniti, rekao je Orsag.

Uprošloj godini upriho eno je 821.997 kuna, a bilo je planirano 879.764 kune. Toliko je i potrošeno, a zanimljivo je da su prihodi za itavih 100 tisu a kuna manji nego 2008. godine.

U 2010. godini zajednica planira prihode u iznosu od 1,046.264 kune. Redovna godišnja skupština VZ-a Me imurske županije bit e 23. travnja u Sivici.

(S. Mesari )

Vatrogasni dom - lijep i prostran

DVD SVETI MARTIN NA MURI

U ure enje doma uložili pola milijuna kuna Novoure eni vatrogasni dom DVD-a Sveti Martin na Muri, u ije je ure enje i opremanje društvo uložilo materijalna sredstva i vlastiti rad u vrijednosti blizu pola milijuna kuna, sve ano je otvoren i blagoslovljen, pred redovnu godišnju skupštinu. Dom je otvoren u nazo nosti op inskog na elnika Franje Makovca koji je vatrogascima estitao na svemu, a posebno na angažmanu oko ure enja doma, koji je blagoslovio doma i župnik vele asni Ivan Herceg. Ovog trenutka Vatrogasni dom i oprema zadovoljavaju sve zahtjeve modernoga

gasiteljskog društva i ponos su gasitelja i žitelja op ine Sveti Martin na Muri.

Prema izvješ u Branka Per i a, predsjednika DVD-a Sveti Martin na Muri, ovog trenutka društvo broji 70 lanova, svih starosnih dobi i stru nih kvalifikacija. Financijska kriza smanjuje prihode društva, koje e se više angažirati u traženju sponzora, a o ekuje tradicionalnu dobru podršku svoje op ine.

Ove godine planira se uprihoditi 107 tisu a kuna, a najve i dio novca planira se potrošiti za nabavu vatrogasne opreme.

(S. Mesari )

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

OSNOVNA ŠKOLA Donji Kraljevec

ODRŽAN SEMINAR za romske pomaga e u školama

Škola nagra ena za prikupljanje starog papira

ZAKLJU AK: Romske udruge moraju poticati školovanje Roma

U etvrtak 25. velja e u Osnovnoj školi Donji Kraljevec bilo je vrlo živo. U etvrti razred stigla je ekipa s televizije, predstavnik op ine Kristijan Baranaši , predstavnik tvrtke “Pre-kom” te predstavnice ekološke udruge “Nobilis”.

Predstavnik GKP-a “Prekom” uru io je ravnateljici škole Sandri Vlahek nagradu u iznosu od 1.200 kuna povodom akcije prikupljanja starog papira, a za veliku koli inu prikupljenog papira. Akciju prikupljanja papira proveli su u enici u prošlom polugodištu u organizaciji Ekood-

bora škole i u okviru projekta “Škola - prijatelj zajednice”. Uz u enike, u akciju su se uklju ili i djelatnici škole i roditelji.

Prikupljeno je tri tone otpadnog papira koji se može dalje uklju iti u proces recikliranja, ime se štede šume, isti zrak i energija. Predstavnice Nobilisa održale su i radionicu odvajanja otpada za u enike.

Osnovna škola u ožujku e organizirati prikupljanje elektronskog otpada za sve gra ane Donjeg Kraljevca, a priprema se i organizacija zdravog doru ka za sve zainteresirane u subotu 13. ožujka.

OŠ SVETI MARTIN NA MURI

Natjecanje iz kemije Osnovna škola Sveti Martin na Muri bit e u srijedu 3. ožujka doma in Županijskog natjecanja iz kemije. Po etak je zakazan za 9.30 sati, a natjecat e se 23 u enika sedmih te 21 u enik osmih razreda. Isto tako OŠ Sveti Martin na Muri bit e i doma in natjecanja za srednje škole u isto vrijeme, samo u drugim u ionicama. (sm)

U zgradi "Scheier" u akovcu tri je dana trajao seminar za romske pomaga e u školama, koji je organizirala Uprava za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja uz suradnju s Fondom za obrazovanje Roma.

Tema ovogodišnjeg skupa bila je "Uloga suradnika pomaga a u suradnji s romskim roditeljima i institucijama u zajednici". Gost predava bio je Elezovski iz Nacional Roma Centra iz Makedonije, a u ime Me imurske županije Matija Posavec. Seminaru su bili nazo ni suradnici pomaga i u nastavi, u itelji, stru ni suradnici i socijalni radnici, kao i elni ljudi Uprave za nacionalne manjine, Mirko Markovi i drugi.

Zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika, sredine iz koje dolaze i niza drugih razloga, sva romska djeca nisu uklju ena u odgojno - obrazovni sustav. Ministarstvo prosvjete i športa ne raspolaže

to nim brojem Roma koji bi trebali biti uklju eni u odre enu razinu odgojno - obrazovnog sustava.

Temeljni cilj odgoja i obrazovanja romske djece u Hrvatskoj jest osiguranje jednakih šansi, nediskriminacija, desegregacija, suzbijanje društvene marginaliziranosti, poticanje društvene integracije Roma, uz poštivanje prava manjina i prava na jednakost, provedba odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini, postupno uklju ivanje sve romske djece predškolske dobi u program pripreme za polazak u osnovnu školu, uklju ivanje sve romske djece u osnovno obrazovanje te poticanje srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, uklju ivanje odraslih Roma u programe opismenjivanja i stjecanja zanimanja.

Važnost predškolskog odgoja Konkretne mjere, kad je rije o predškolskom odgoju,

ti u se polaženja predškole, a Ministarstvo obrazovanja verificiralo je sve programe koji mogu pomo i, od onih koje imaju udruge pa do osnovnih škola i vrti a, a romske udruge moraju imati osnovni cilj obrazovanje Roma.

Jedna od mjera je i održavanje mjese nih tematskih predavanja za roditelje u naseljima nastanjenim Romima, s naglaskom na psihosocijalnu pomo , jedan od boljih na ina je ormiranje mobilnih timova. U Me imurju su velike uspjehe svojedobno postizale patronažne i medicinske sestre koje su predavale u romskim naseljima, ponajviše ženama.

Najvažnija zada a u osnovnim školama je zadržati Rome da završe osnovnoškolsko školovanje, te ih uklju iti što ve i broj. Uklju ivanje romske djece u redovno obrazovanje je cilj, ali problemi su još uvijek golemi. Romi inzistiraju na uklju enosti djece u razrede

zajedno s drugom djecom, što ponekad roditelji te djece teško prihva aju, prvenstveno zbog manjkavosti u predznanju romske djece.

S ciljem pove anja broja romskih u enika u srednjim školama, Ministarstvo prosvjete i športa provodi program stipendiranja. Financira se smještaj u enika u u eni kom domu te dodjeljuju pojedina ne stipendije.

Na svim razinama odgoja i obrazovanja potrebno je u iti Rome i ostale gra ane o ljudskim pravima. Obrazovanje za ljudska prava predstavlja u inkovito sredstvo u rješavanju lokalnih i drugih kriza kako kod nas, tako i u svijetu.

Tema ovogodišnjeg skupa romskih pomaga a dobro je pogo ena, zadnjih je godina zbog niza razloga bio zapostavljen rad s roditeljima Romima, o njihovim pravima, ali i obvezama kad je rije o odgoju i školovanju djece.

(JŠ)

OSNOVNOŠKOLCI odmjerili snage u znanju iz informatike

Po prvi put na natjecanju sudjelovala i udruga “MIS“ Udruga “Mladi in ormati ari Strahoninca” po prvi put od svog postojanja organizirala je in ormati ko natjecanje školske razine u prostorima Op ine Strahoninec.

Natjecanje je okupilo sve me imurske osnovne škole, a ove godine djeca su mogla pristupiti natjecanju iz jezika LOGO (prva razina jezika - najlakše za u enja), BASIC-a (po etak “ozbiljnog” programiranja) i PASCAL-a (jezik visoke razine me unarodno priznat u natjecanju najviše

kategorije), znanju iz in ormatike op enito te so tverskih radova.

Najbolje rezultate ostvarilI su: BASIC - Podskupina I - prvo mjesto: Nikola Pintari , 6. razred, OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sv. Juraj na Bregu, drugo mjesto: Juraj Barlek, 5. razred, OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sv. Juraj na Bregu, i tre e mjesto Karlo Kova i , 5. razred, “MIS” Strahoninec.

U podskupini II prvo mjesto zauzeo je Filip Kralj, 7. razred, OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sv. Juraj

na Bregu, Lopatinec, drugo Karlo eh, 7. razred, OŠ Belica, i tre e Marin Polgar, 7. razred, OŠ Orehovica.

U kategoriji C++, Tonko Sabol ec, 7. razred OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sv. Juraj na Bregu ostvario je 188 bodova od mogu ih 200. Isti broj bodova, ali u kategoriji PASCAL, postigao je Marin Drabi , 8. razred, “MIS” Strahoninec.

Predsjednik udruge MIS Dejan Drabi istaknuo je kako or-

ganiziranje ovog natjecanja nije bilo nimalo lako, jer su mnoge me imurske škole htjele sprije iti MIS da se samostalno natje e u konkurenciji škola: - Svih ovih godina sam tražio, osobno kao predsjednik udruge i lan nadzornog odbora Hrvatskog saveza in ormati ara, mogu nost da djeca, naši i vaši budu i in ormati ki znalci, osvjetlaju ime udruge i našeg mjesta na natjecanjima. Zadnjih nekoliko godina uspješno su nas sprije-

ili u tome, pa smo se natjecali pod imenima drugih škola. Ove godine je i sama ‘država’ shvatila koji je propust u inila te je stigao naputak iz samog ‘vrha’ te od ove godine jasno sudjeluju na natjecanjima i udruge te klubovi ... Svoj doprinos tome dao sam i sam u estim razgovorima i istupima. Ne, nismo uspjeli mi.

Uspjela su prije svega naša djeca. Ti su mališani u prostorima Vije nice Op ine Strahoninec, ponekad u velikoj dvorani koju

je zimi i teško ugrijati, svaki put nose i prijenosnike, stavljaju i ih na stolove, opremaju i i pospremaju i ... uspjeli!, kazao je Drabi .

Ina e polaznici udruge MIS po svom znanju bivaju prepoznati u srednjim školama, a i na akultetima. Udruga MIS organizira besplatne te ajeve iz in ormatike za djecu iz cijelog Me imurja i svi su pozvani da se uklju e. (mn)

# $ $$$

OLDTIMER KLUB Me imurje odrĹžao godiĹĄnju skupĹĄtinu

Franji Belovi u joĹĄ jedan mandat ' *

<=

* >Q

W [> \ ] ^]*Q ] = _ < W

[ *W * < = ] ` q ]

< {] [ |

* W = > * W * q ]

* W = ] W

}[ *=

| W

< = W [> * Q

[ >] * W

~q = ] ` Â

}< q ] ^*= W > Â&#x201A; q ] | Â&#x201A; Â&#x192; Â Q | Â&#x201A; { | Â&#x2020; W [ Â&#x2021; Q | q Â&#x2021; | Â&#x2C6; [ ' | Â&#x2030; Â Â&#x160; * Â&#x2039; W] Â&#x2039;

' W [> W * W [] * Â | [ *W ]

] W

Q

* [ < Â&#x2039; Â

Â&#x2018; = Â&#x2019;Â&#x2039;'Â&#x2018;Â&#x201C; ] W > Â&#x2030; Â Â&#x160; * ^*Q ] *

* > ]* Q W < < [ Â&#x201D;

Obnovljeni motori tvrtke TMZ Â&#x160; | W W =] W]

< < ] < W < = \ Â&#x2C6; _ _

^W ] * | W [> W = ] [ *W Â [ ] W ] = < Â&#x2022; >Q Â | Â&#x2013; * | Â&#x2DC; | W] Q

W Â&#x161; _ W Â&#x2C6; = | < W [ _ Â&#x2021; W Â | [ W ] Â&#x203A; ] ' W ] | W Q W [ ] W Â&#x2030; Â Â&#x2021; >Q * | [ *W Â Â&#x2018; * Â ] _Â&#x153;Q =

W[ <

Â&#x2019;Â&#x2C6; _ W Â&#x201C;

Najbolji vinar me u oldtimerima Â&#x2030; Â Â&#x160; < Â&#x2C6; ] Â | [ Q W ]* W W _

{ W

} W

] * W

| W

]

= ]

' [ < Â&#x2039; Q

[] ] [

| ] < * = < <* ] Q

> Â&#x160; * W * ] = > W W

|

W W Q

Â&#x2C6; ] Â Â&#x2030; * W

]* W = *

] W | W W ] > | Â&#x160; * [ W Q

]* } W * Â&#x2C6;[] [ <] Q

*] < W W |

W

] = *

< > [ Â&#x2022; W Q | > < W [ ] ]

* <

Â&#x2019;W Â&#x201C;

I dalje na elu ostaje Franjo Belovi

Dobro je znati 15

Ulaz u Hlapi inu iz pravca Svetog Martina

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Selo Hlapi ina je izme u Murskog Središ a i Svetog Martina na Muri. Do jednih i drugih nema im više od kilometar i pol. Kada su se morali odlu iti kamo e pripasti prije šesnaestak godina, oni su se odlu ili za Mursko Središ e. Tako je bilo onda, a poslije su se po eli sporiti druga ije. Što bi bilo kad bi odlu ili druga ije. I to je u Hlapi ini jedna od tradicija, da se poslije svake odluke odmah misli druga ije.

Ipak kažu da je sve to uvjetovano njihovom poviješ u. Nakon ivanovaca došli su Zrinski, pa Fešteti .

I od doba Zrinskih selo se podijelo na gornji dio, Nove Dvore. Oni to zovu Kaštel. I donji dio koji je prema Muri. U Kaštelu su živjeli grofovski službenici. A u Donjem dijelu su živjeli kmetovi i nadni ari. Selo je izgled promijenilo. Ali kažu da se u glavama ljudi nije promijenilo ništa. Pa se onda dešavalo da bi oni koji su se priženili u selo postali i elnici. I onda bi to jedino ujedinilo Kaštel i Donji kraj. Da budu jedinstveno protiv. Samo nije poznato jesu li bili jedinstveni kada je ve 1841. godine bila posebna škola u Novim Dvorima. Nešto se valjda zbilo kad su novu potom otvorili tek poslije osamdesetak godina.

Uglavnom školu ipak poha aju sva djeca. I iz Kaštela, iz Novog Sela, Vrbovice i Podrumske ulice … A ova zadnja doista je posebna. Nešto što ipak ima samo Hlapi ina. S jedne strane su ku e, a s druge podrumi … Najstariji imaju preko stotinu godina. Kažu u šali da su to bili svojevrsni hlapi anski hladnjaci.

Sve se tu uvalo što je bilo za jelo.

Ali to su mogli samo oni u gornjem kraju sela. U Donjem Mura to nije dopuštala. Sve tamo dok nije regulirana. Pa je uz selo ostao samo jedan murski rukav. Ali zato ima neobi no ime, Laštrec. I donosi Hlapi ini svojevrsnu ljepotu. Pa ako su Martin ani napravili Mlinarski put, Hlapi anci e napraviti Ribi ki put.

Oko Laštreca. Ili e ga nazvati Gro-

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/20

Kaštel ili Novi Dvori i Hlapi ina budu se ipak mortik ujedinili!

Stara škola u Novim Dvorima. Pristup je objektu sada zabranjen zbog opasnosti od rušenja, a nitko nije zainteresiran da se sa uva kao spomenik graditeljske baštine fovski put. Jer tu su ipak nekada šetali grofovi. Njihov je mlin ionako u selu. U Mlinarskoj ulici. Pa, kako vele, svidjelo se to nekome ili ne, napravit e. Ali i oni tu sada manje še u. A nekada su šetali dok bi dolazili u Lon arske grabe. Tu bi dolazilo po glinu za lonce pola Me imurja. Sam naziv seže daleko u povijest. I govori sve. I gdje li je sada hlapi ansko lon arstvo? Vele da je kod njih povijest sve zakopala. A kad je svojedobno pored Hlapi ine napravljena “murska magistrala“, selo je odmah dobilo etiri ulaza. I nije više ljudi dolazilo u selo. Ali je kr ma ostala na glavnoj cesti. Odvajkada su je svi zvali “Pri Suncu“.

Kažu u šali da su to nazvali tako jer bi im tek tu zasjalo sunce. Samo nisu rekli poslije kojeg špricera. Ipak je tu bilo izvorište informacija. Što se htjelo saznati, tu se znalo. I kad bi

Josip Novak sa suprugom Elizabetom. Bio je nekada predsjednik MZ-a i drugo. - Hlapi ina je raspeta izme u Martina i Murskog Središ a, ali je tu nekada bujao život

se petkom naši auslenderi vra ali s rada iz Slovenije ili Austrije, tu je bila prva “štacija“. Prvi gemišti, prvi razgovori nakon napornog tjedna.

Mi smo nekak navek za i protiv Bilo je vrijeme kad je u Hlapi ini sve vrvjelo od ideja i života. Kada su osnovali vatrogasno društvo, oni su imali i sanitet. To ni jedno drugo društvo u Me imurju nije imalo.

Kažu u šali da su ipak mislili prvo na sebe. Ako se koji vatrogasac ope e. No, kako požara nije bilo, tako su vatrogasci gubili volju. A onda bi se ipak desio koji požar i ponovno bi oživjeli. A prije dvadesetak godina “puhnuli su sve u vatrogastvu“. Sve je bilo tiho bez karmina. I sada imaju kombi, imaju pumpu, imaju dom, a nemaju vatrogasce. Vele u šali da ne mogu baš sve imati. Uostalom, i u

Milan Novak svojevrsni je kroni ar Hlapi ine. Što je zapisano, to e se i pamtiti

Jedina vidljiva uspomena na hlapi ansko vatrogastvo je “šprica“ iju starost procjenjuju na 140 godina drugim stvarima su navek znali biti protiv. Zapravo prvo bi bili za, a onda protiv. Kako god da je bilo, ipak su u selu nešto napravili. A u mnogim idejama bili ispred drugih. Tako su i struju mislili uvesti ve 1940. godine. To je bilo onda. I poslije dvadesetak godina dobro išlo. A danas?

Vele da su ideje i volja zaglibili u Lon arskim grabama. Makar tamo više nitko ne hoda. I svi su se zatvorili u ku e. Pa više i ne vide susjeda.

Pa se i tako dogodilo da su u obrani od poplave jedne ku e najviše radili oni iz Kaštela. Gornjeg dijela. A vele da se to tako zbilo i što sad. Kona no, posvuda je nasip oko Mure, samo ga u Hlapi ini nema.

Ako nisi na vlasti, poštuju te Tvrde Hlapi anci da se ina e jako poštuju. Ali da to poštovanje

Franjo Bogdan i supruga Marija. On je 20 godina bio seoski elnik. - Nama u Hlapi ini fali samo sloga

traje tako dugo dok netko ne do e na vlast. Onda se prekida. Jer “kaj bi on štel“. Pa makar bio samo lan mjesnog odbora. Kažu da je to zato što su navikli da stolje ima budu isti.

I da imaju gospodara pored sebe. I da su prije bili složni zato jer su bili svi u istoj nevolji. Najviše su bili rudari, pa onda su odlazili i u Sloveniju. A šezdesetih godina su tako masovno otišli na rad u inozemstvo da je vatrogasno društvo ostalo bez lanova.

Jer se jednostavno nije dalo tu živjeti.

No, neki su se vratili. Ali sa svijetom nisu mogli komunicirati Internetom. Žalili se oni, zbog svoje djece, ali ih nitko nije uo. Ni itao žalbe da nemaju signal. I onda su se lijepo spojili sa svijetom preko slovenskog signala.

Kažu u šali da su im Slovenci dali ime, a sada ih i spojili sa svijetom. Vele da zato jer nemaju nikoga u vlasti. A ni jedna vlast ih ne “šmirgla“.

Crkva Svete Ane kojom se Hlapi anci ponose, a ija je izgradnja po ela prije dvadeset godina

Jako uda smo tancali Oni stari Hlapi anci ne prepoznaju ono što se dogodilo selu.

Nekadašnje veselo selo pretvorilo se u tužnu spavaonicu. A imali su plesnjake gotovo svake subote. Ponekad i u tjednu. ak u podrumu škole. Jer dolazili su ljudi sa svih strana. Imali su oni ve veliku dvoranu kad drugi nisu imali gotovo ništa. Veselilo se i svi su znali za Hlapi inu. Kažu da im je malo veselja odnijela i Mura. Imali su oni preko Mure oko trideset hektara zemlje te šume. Onda je odjednom dio postao otok. A do onoga drugog dijela nisu ni išli. Tako kažu da su morali krasti svoja drva iz šume preko Mure. I dojadilo im i to pa se to sve pretvorilo u šikaru. Ali su zato polja oko Hlapi ine obra ena. I sve više pod vo njacima. A imaju i udne nazive. Tabla

Dio Vije a Mjesnog odbora, An elko Žganec i Katarina Belovi . Uvo enje javnog vodovoda malo nas je posva alo jer oni ‘dolje’ ne vjeruju onima ‘gore’ da ljeti nemaju vode

Hlapi ina teritorijalno pripada Gradu Mursko Središ e, sa župom i grobljem je u Svetom Martinu na Muri, a djeca idu u školu Mursko Središ e.

Hlapi ina je postala poznata po tome što je nekada bilo prvo selo u Me imurju koje je imalo svoj vodovod. Sve to zahvaljuju i rudarskim jamama u blizini koje su ispraznile seoske bunare. Sada je pak bilo posljednje mjesto koje nije imalo javni vodovod. Prema legendi, selo je dobilo ime od slovenske rije i “hlapec“, a što zna i sluga. Selo se prvi put spominje 1266. godine, ali kao Nova Curia (Novi Dvori), sjedište redovnika - vitezova ivanovaca. Tu je stolovao proceptor ivanovaca koji je imao svoj pe at s natpisom: S(igillum) CRUCIFERUM DE NOVA CURIA. Kasnije je tu bio znani marof Zrinskih.

Seoske posebnosti 1., tabla 2., 3., i sve do osme. I tako koga gdje zapadne koja tabla. No, kako vele, zapalo ih je jako malo pa su bili više gladni nego siti. I kad je u studenom 1918. njih šestero nevinih stradalo zbog žita, to se pamti. Pamte i kako su morali dati otkupninu od osamdeset tisu a kruna Ma arima da spase živote.

Nisu to zaboravili do danas. Kažu da su se možda zato znali veseliti životu.

Labuda nas jedino iš e drži Sadašnja ekipa NK Mura, jedine seoske udruge. Dražen Novak, Nino Tkalec, Josip Braniša, Marko Jurovi , Jurica Novinš ak, Nino Vuri, Marko Vinko, Denis Breznik, Luka Jurovi , Robert Kralj, Alen Stojko, Denis Stojko, Ivan Šagi, Mihael Vrši , Nikola Dragoja, Goran Lipovi i Dejan Na . Trener je Darko Vincek

Hlapi anski školarci ipak vole svoje selo, kako vele

Nogomet se po eo igrati u Hlapi ini još 1938. godine kada su Ivan Horvat - ani i Franjo Filipan donijeli prvu loptu iz Zagreba. Ova fotografija snimljena je 1943. godine

Sje anje na “življu“ prošlost. Sve ana primopredaja agregata 1973. godine. Ignac Filipan, Franjo Bogdan i Valent Jurovi

Sve se vrti u Hlapi ini oko nogometa i kluba. Nogomet je sve i klub je sve. Tu su prostorije kluba, osvijetljeno igralište. Tu se sastaju zimi na partiji stolnog tenisa i razgovoru. Tu svi dolaze ljeti na utakmice. Da se barem malo druže. Ali zato na “Plavu no “ svi odlaze drugamo. Jer to je fešta nad feštama.

Mora se i i i potrošiti. Jer tako se pomaže klubu. Pa se onda zapjeva i Murina himna. “I dok sjever brije, i sunce kad grije, od plave mi boje, ništa ljepše nije.” Kako vele doma i, pjeva se himna i uje u Kaštelu, Laštrecu, Glavnoj, Ulici jorgovana, Gmajni … I barem na trenutak zaboravi se ono što ih mu i. Pa i oni prazni hektari sada poljoprivrednog zemljišta usred sela gdje žele imati gradilišta. Možda bi ih došlo više izvana. A onda bi se sigurno stvari promijenile. I možda bi doselio i koji vatrogasac.

Ekipa Mure u vrijeme osnivanja. Ignac Per i , Franjo Stojko, Rudolf Novak, Josip Rob, Ivan Šipek, Drago Kodba,( u e) Stjepan Oleti , Ivan Na , Ivan Stojko, Ignac Per i , (II) i Martin Antokovi

Hlapi anska zanimljivost, “Podrumska ulica“. Ljudi s jedne strane imaju ku e, a s druge podrum. - Bili su to nekada naši frižideri, kaže Antun Novak Prema popisu stanovništva, 1802. godine u Hlapi ini (spominje se pod imenom Nova Kurija) živjelo je 283 stanovnika u 56 ku a. Godine 1937. bilo ih je 714, 1981. godine 869, 1991. 832, dok ih je prema zadnjem popisu bilo 765 u 226 ku anstava, a bilo je 267 stanova. Prema njihovim podacima, u zadnjih nekoliko godina prodano je desetak starih napuštenih ku a. Selo ima svu potrebnu infrastrukturu, osim kanalizacije. Imaju vatrogasni dom, dvoranu koja se ne koristi, jedan seoski prazan stan, objekt stare škole koji je danas opasnost zbog rušenja. Tu je i crkva Svete Ane ija je izgradnja bila zapo ela prije dvadeset godina. U selu djeluje PŠ Hlapi ina s tri razredna odjela i broj djece je u porastu. U Hlapi ini su 33 stara de ka, 39 udovica i 6 udovaca. Imaju trgovinu i kr mu. U povijesnim dokumentima Hlapi ina se ina e spominje kao plemi ko imanje, od ivanovaca, Zrinskih do zadnjih Fešteti a.

Važniji nadnevci iz povijesti (prema Milanu Novaku) Godine 1860. Marko Novak je bio jedini pismeni ovjek u selu.

1923. godine rasprodano je vlastelinstvo koji je dio kupila obitelj Belovi , a i danas još u staroj žitnici i upraviteljevu stanu živi Josip Belovi .

Godine 1926. osnovana je Državna osnovna škola, a škola je radila u Novim Dvorima.

8. 7. 1934. osnovana je Sokolska eta pod okriljem Društva u Murskom Središ u. Osniva ka skupština održana je na livadi. Martin Novak je izabran za na elnika, a Anica Mohari za na elnicu.

Nekada je Hlapi ina bila sjedište ivanovaca, a danas “svetomartinskog biskupa“. Vladimir Kova i sa svojim pomo nicima Zvonkom Novinš akom i Martinom Per i em svake godine “pokrsti“ na tisu e litara mošta da postane vino

Obitelj predsjednice VMO-a Katarine Belovi . Suprug Franjo (ina e predsjednik Oldtimer cluba Me imurje), sinovi Branimir i Ivica te snaha Mirela

Dragutin Stojko, predsjednik, i Branko Breznik, blagajnik nogometnog kluba. - Sada smo uz pomo sponzora uredili svla ionice

Seoski u itelj Zvonimir Sabljak zabilježio je 27. 3. 1938. mali potres.

Godine 1939. održana je sve anost u povodu 20 godina oslobo enja Me imurja.

2. 7. 1939. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Hlapi ina.

Godine 1940. pokrenuta je inicijativa za elektri ikacijom sela.

Do 1948. godine završeno je opismenjavanje ljudi u selu.

Godine 1949. u selu je osnovana omladinska organizacija, a 9 je omladinaca iz sela sudjelovalo na radnim akcijama.

Te godine je u selu osnovan Gimnasti ki vod s nogometnom i odbojkaškom sekcijom. Kupljena je i prva lopta. Zabilježeno je i da jako dobro napreduje nogometna sekcija. Osnovano je i kulturno umjetni ko društvo u sklopu kojeg je djelovala dramska, plesna i pjeva ka skupina.

Godine 1952. selo je dobilo struju. Mještani su sami pleli žice za niskonaponsku mrežu na gmajni.

Godine 1953. u školi je otvorena itaonica, a 1954. pojavila se na poljima Hlapi ine krumpirova zlatica.

Godine 1958. izgra en je vodovod jer su u selu zbog blizine jama presušili i bunari.

Godine 1980. izgra ena je nova školska zgrada.

O ljudima …

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji su lanovi Katarina Belovi , predsjednica, te lanovi An elko Žganec, Stjepan Vinko i Vesna Šagi.

Jedina udruga koja djeluje u selu je Nogometni klub “Mura“ koji ove godine slavi 45 godina rada.

Predsjednik je Dragutin Stojko, tajnik Dražen Oleti , sportski direktor Dejan Sobo an i blagajnik Branko Breznik.

Prvi predsjednik je bio Zlatko Antonovi , tajnik Josip Rob i blagajnik Ivan Na .

Dobrovoljno vatrogasno društvo Hlapi ina djelovalo je od 1939. do 1990. godine. Prvi predsjednik je bio Franjo Špoljari , zapovjednik Martin Novak i tajnik Franjo Filipan. I danas se još uva kombi vozilo nabavljeno 1984. i pumpa nabavljena 1973. godine te druga oprema.

18

Poljodjelstvo

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG sajma

Hara deset kuna Nepopularni Vladin hara u malom stigao je i na akove ki sajam. Ratari nam se tuže kako kupac koji u e u sajmišni prostor u vozilo stavi kupljeni proizvod (krumpir, kukuruz, pšenicu ...) te mora platiti deset kuna “ne ega”. Kažu kako je ovo dodatni udar na seljake koji jedva jedvice krpaju kraj s krajem, a od toga nemaju ništa.

Pravo proljetno vrijeme privuklo je na akove ki sajam velik broj ljudi, pa je sve to utjecalo na dobar šeft (trgovanje), na zadovoljstvo prodava a i kupaca. U ogromnim se koli inama

- Ta ke za prijevoz krumpira koštaju 10 kuna

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir 1,50 kn/kg - kukuruz 0,90 kn/kg - pšenica 1,20 kn/kg - je am 1,40 kn/kg - zob 1,50 kn/kg - repa 20 kn/vre a - š lovi 20 do 40 kn/kom - metle 20 kn/kom - košara 40 kn/kom - kotlet 20 kn/kom nudio krumpir, zatim kukuruz i druge žitarice. Vrlo je dobra ponuda jabuka na veliko (u vre ama) te raznoga doma eg povr a. Peradi je bilo najviše ove godine, kao i stare krame te drva za ogrjev. Kod pe enjara ponovno je nakon kratkog zatišja bilo živo i veselo. Srijeda za pam enje. Bez psovki kao prošli tjedan, zbog blata. (sm, zv)

S AKOVE KOG placa

Vitamini, vitamini ... akove ki plac okupan suncem samo je u jednom danu ( etvrtak) izmamio više prodava a i kupaca nego cijeli prošli mjesec.

Prodava i su ponudili mnogo kvalitetne i zdrave hrane, te cvije e, med i šampinjone. Hit tjedna jesu jabuke. Prekrasne, ukusne i ne skupe, pune vitamina, kao i mrkvica. Prodava i su nudili vrlo so an idared, mirisavi zlatni delišes, ali i doma e

I žuta i crvena, svaka je slatka i fina

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mrkva - luk - grah - endivija - paprika - ešnjak - krastavci - paradajz - bijeli kupus - jaja

7 kn/kg 6 kn/kg 20 kn/kg 16 kn/kg 20 kn/kg 15 kn/kg 18 kn/kg 20 kn/kg 4 kn/kg 1,20 kn/kom

m(a)ušanjke. Jedna jabuka dnevno - tjedan dana dulji i zdraviji život, kažu prodava i. Sve je više cvije a, a još uvijek najtraženiji su raznobojni jaglaci, zumbuli i ciklame. (sm)

Sudionici izleta

UDRUGA VO ARA, VINOGRADARA I VINARA op ine Sveti Martin na Muri

Edukacija na terenu uz zabavnu notu Pedesetak lanova Udruge vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri, predvo enih svojim predsjednikom Mladenom Dobrani em, održalo je edukativno - promidžbeni i zabavni program.

Oni su obišli vo arsko - vinogradarsku obitelj Žižek, te Vinske ku e obitelji Belovi u Železnoj Gori, obitelji Alojza Tomši a u Železnoj Gori i OPG Dvanajš ak u Jurov aku. Upoznali su se sa sortimentima koje posjeduju spomenute obitelji, o plasmanu njihovih proizvoda, te se raspitali u vezi s prodajom i naplatom njihovih proizvoda. Svetomartinske vinogradare zanimale su sorte grož a koja bi oni mogli uzgajati na svojim relativno malim parcelama.

- Na imanju obitelji Žižek, upoznati su s proizvodnjom i prodajom jabuka na doma em i europskom tržištu. Naime, obitelj Žižek je iz susjedne Slovenije, a u Me imurju imaju vo njak i vinograd.

Fuzikladija gora od tu e Vo ar Žižek, je ukazao na problem tu e, koji je kod njega manje izažen, jer ve inu vo njaka ima natkriven protugradnom mrežom. Svetomartinske vo are zanimali su sanduci sa jabukama koji su posebno izdvojeni i Žižek ih nije dao na kušanje.

- To su jabuke koje je zahvatila fuzikladija. Izgledaju dobro,

U podrumu obitelji Tomši ali mi a i kupci vide da nisu dobre.

Lakše je prodati jabuke ošte ene od tu e nego s fuzikladijom. ove jabuke emo o istiti i preraditi u sok ili ocat, rekao je Žižek.

Nakon Žižekovog vo njaka, slijede a postaja je bilo vinarstvo i vinogradarstvo Belovi u Železnoj Gori. Zvonimir, Danica i Edita Belovi , predstavili su svoje imanje, te sortiment, a govorili su i o problemima naplate vina.

odnosno vina iz butik proizvodnje. Dakle, vi možete tržištu ponudit malo ali vrlo kvalitetno vino, i kupca e te lako prona i, rekla je Danica Belovi . Zlatko je naglasio kako je sve teže napla-

titi isporu eno vino, pak to ve postaje problem.

- Na slijede oj postaji kod obitelji Alojza Tomši a, sudionici izleta upoznati su kontrolom vina tijekom dozrijevanja, ali i vidjeli kako je do sada dobar auto prijevoznik Alojz Tomši , upornim radom i zajedništvom u obitelji postao ponajbolji me imurski vinogradar i vinar.

Karavana je put završila kod obitelji Dvanajš ak u Jurov aku.

Ova obitelj posjeduje vlastite vinograde i gospodarstvo, a sve proizvode prodaju u vlastitoj lijepo ure enoj kušaonici. Mladen Dobarni , predsjednik udruge i vo a puta kaže kako je izlet bio vrlo koristan i najavljuje skori izlet u Sloveniju i potom u Podravinu, gdje e njegovi lanovi ste i nova saznanja i tako se lakše uklju iti na tržište.

(Stjepan Mesari )

Butik vina imaju tržište - Mi spadamo u red ve ih vinogradara i vinara i kod nas vrijede druga pravila nego kod vas ipak manjih vinogradara. No i takvi mali imate šanse i svoje mjesto na tržištu. Tržište takva vina prepoznaje kao butik vina,

Degustacija Belovi evih vina

VRIJEME JE ZA SADNJU VO AKA

Sadnicu treba dobro oformiti - S vo kom treba nježno i oprezno, kaže Kerman

Po etak ožujka najpogodnije je vrijeme za proljetnu sadnju vo aka. Naime, poznato je da je idealno vrijeme sadnje jesen, no, ako se to ne uspije obaviti, onda je najpogodniji po etak ožujka.

Mogu e je na odre eni na in nadomjestiti odre eni vremenski nedostatak - razmak od jeseni do

prolje a, pak se tako i nadoknadi po etak roda odre ene vo ke.

Mirko Kerman, stari i iskusan vo arski majstor u RJ-u Železna Gora, poduze a Agrome imurje akovec, spreman je svima vo ke koje kod njih kupe pripremiti za sadnju. Vrlo je važno sadnicu obrezati, odnosno oformiti pred

po etak sadnje, kaže Kerman. U Železnoj Gori mogu se nabaviti sadnice jabuka, breskvi, trešanja, kupina, šljiva, marelica, oraha, lijeski, malina i ruža stablašica. Cijene su od 15 do 35 kuna za vo ke, 100 kuna za ruže stablašice, te 9 kuna za lozne sadnice.

(S. Mesari )

2. ožujka 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Tularemija - zarazna bolest pretežno divljih glodavaca Mladi ali iskusni vinari na radionici

DVORAC TERBOTZ u Železnoj Gori

Uz kvalitetan proizvod treba i reklamiranje Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae Me imurje i Gastronomadi iz Zagreba u nedjelju su u Dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori organizirali i održali radionicu pod nazivom “Brendiranje tržne marke i osnovni principi pozicioniranja na tržištu”.

U radionici je sudjelovalo dvadeset vode ih me imurskih vinara, a voditelji radionice bili su Ugo Toji , Zoran Šimuni i Robert Ripli iz Gastronomada. Vinari su upoznati sa svim zahtjevima suvremenog tržišta te su doznali kako samo kvaliteta vina, koja je kod me imurskih vina vrlo visoka, nije dovoljna za dobivanje mjesta na tržištu. - Potrebno je reklamiranje i kvalitetan marketing da bi neosporna kvaliteta bila primjetna na tržištu, rekao je Robert Ripli.

- Ve ina država lanica EU usvojila je posebne sustave kontrole kvalitete za poljoprivredne i druge proizvode. Ako su proizvodi sukladni de iniranim zahtjevima kvalitete, esto se mogu ozna iti posebnom etiketom, ije se reklamiranje subvencionira.

Sadašnji hrvatski sustav nije pogodan za korištenje javnih sredstava za inanciranje promidžbe, naglasio je Ugo Toji .

Vinari su uglavnom bili zadovoljni na inom prezentacije i sudjelovanjem u radionici, ali

Ugo Toji pohvalno govori o pušipelu svakako ostaju zabrinuti kako e pred ulazak u EU trebati ispuniti puno, puno papirnatih formulara, ali i izdvojiti dosta novca.

Voditelji su pohvalili projekt Pušipel - zašti ene me imurske marke vina, a izraženo je razo aranje što radionici nije nazo io nitko iz Me imurske županije, koja je vlasnik robne marke pušipel. Isto tako nije bilo nikoga od proizvo a a sira turoša i mesa z tiblice te tikvinog ulja, kojima bi sudjelovanje na radionici zasigurno koristilo. (S. Mesari )

Lovidba zeca se i ove lovne godine približava završetku, no svejedno evo nekoliko re enica o jednoj važnoj bolesti. Tularemija je zarazna bolest pretežno divljih glodavaca koji se povremeno prenosi na doma e životinje i ovjeka (zoonoza) , akutnog je ili kroni nog toka. Etiologija i epizootiologija: Uzro nik je Francisella tularensis. Od doma ih životinja bolest je utvr ena kod ovce i pasa , a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za ovjeka, barem u Europi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontamnirana voda i hrana.

Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste životinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se in iciraju aportiraju i ubijene ze eve ili ptice. Uzro nik ulazi u životinju i ovjeka kroz probavni ( hranom i pitkom vodom) i respiratorni trakt ( kontaminiranom prašinom) ili kroz kožu utrljanjem ili ubodom ektoparazita ( krpelji i dr.). Za bolest su prijemljive brojne vrste životinja.

Otprilike u dvadesetak vrsta životinja utvr ena je tularemija. Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica , gmazovi i žabe. Razudbeni nalaz: Kod akutnih slu ajeva nalaze se hiperemije larinxa i plu a, plu ni edem, akutni gastroenteritis, pove ani limfni vorovi, osobito mezenterijalni i slezena. Obi no nema krvarenja. Kod kroni nih slu ajeva nalaze se mršavost, anemija, nekroti ni vori i u jetri, slezeni, plu ima, uop e na ulaznim vratima infekata u koži (ubod krpelja) , nekroti na žarišta , pleuritis i bronhopneumonija.

Klini ki nalaz: Ovca. Bolesne ovce su nevesele, apati ne, ne jedu, zaostaju za stadom, šepaju, temperatura im je do 41,6 ¡C , slabe su u zadnjem kraju , a u koži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.

Pas. Mršavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po površini tijela, jako pove ani limfni vorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela.

Zec. Senzorij bolesnog teca jako je promijenjen, zec je neve-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

seo, trom, ne plaši se ovjeka.

Seljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije htio bježati. Obi no smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Mogu se javiti spontane ekscitacije i manježne kretnje.

Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 % a letalitet oko 25 %.

Ovisi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati.

Dijagnoza: Tularemija e se jedva mo i klini ki prepoznati, ipak može se posumnjati u nju ako postoji epizootiološka indikacija. Patološko- anatomski može se zaklju iti na tularemiju ako postoje nekroti ni vori i sastavljeni od vrlo žilave gotovo gumozne mase. Tularemija se može sigurno dijagnosticirati bakteriološki, imunitetski , i biološkim pokusom. Za života pretragom nekroti nih vori a ekstirpiranih pove anih limfnih vori a, a postmortalno pretragom promijenjenih djelova organa. Imunitetski može se za života dijagnosticirati tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomo u

alergena tularina. Biološki pokus vrši se na zamor adi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama može se utvrditi tzv. anamnesti ka dijagnoza tularemije. Diferencijalnodijagnosti ki treba isklju iti pasterelozu i pseudotuberkulozu.

Lije enje: Bolesne životinje treba neškodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge životinje i ovjeka (vidi pro ilaksa) pa ih ne treba lije iti. Mogu se izlije iti streptomicinom.

Pro ilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. Treba uništiti izvore i rezervoare infekcija.

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VAŠ VRT - Protuletje se otpira, moje srce nema mira... Protuletje sako leto dojde opet vu naš kraj...

Drenekberry (1.)

Dojde, dojde ... i otpira se otpira. Zar je netko sumnjao? Vrbe ve imaju sjajne grane i pupovi su im spremni za ‘akciju’. Je li Vam je re eno da e do i? I došlo je, uvijek dolazi. A Vi ne vjerujete da emo i krizu jednog dana prihvatiti kao normalno stanje stvari. Ja volim prolje e, volim i Vas i kad ste veseli i kad ste tužni. Kad je sve tako

divno i krasno nije teško na i još jedan dodatni razlog za veselje. Mi u Vrtnom centru IVA, sad na primjer, 05. ožujka, slavimo 10. godišnjicu otvorenja. To je nešto kao ro endan, bit e kod nas balona, poklona... slavlja. Posebno emo promovirati jednu našu, doma u biljku. Lijepo cvate, rano cvate, ima lijepe i jestive plodove.

Drenek (Cornus mas L.) je jedna izuzetno samozatajna i skromna biljka. Uložih dosta kreativnog napora u razmišljanje kako da ga istaknem u odnosu prema mnogim stranjskim laktašima koji ‘imaju jako puno C vitamina’ i koji ‘ su jako dobri za vaše zdravlje’ jer … ih njima morate puno platiti. U našem natjecatelj-

skom potroša kom kapitalizmu skromnost nije vrlina, ali možda u nekim kozmi kim razmjerima ona to ipak jeste. Drenek prirodno živi u šumama kao donji i srednij sloj malog drve a ili ve eg grmlja.

Nikad se ne name e kao lider. Ne pokušava ispasti ve i zaklanjaju i Sunce drugima. Ta biljka ne sudjeluje u sveop oj borbi i trci na kratke staze. Ona je jednostavno tu i ide dalje kao šeta na duge pruge.

Sve eš e itamo o tome kako je pobjeda jedino vrijedna nastojanja. Užitak je, u sveop oj strci i jurnjavi za što skupljim autom i što boljom frizurom, sresti nešto što ne postoji na taj na in.

Drenek je ve i grm ili manje stablo koje sporo raste i dostiže visinu do 6 (rijetko do 8 m) i debljinu do 0,5 m ako mu dozvolimo da traje preko 100 godina . Cvate vrlo rano, na kraju zime, prije listanja, etvero lanim žutim cvjetovima skupljenim u štitaste cvatove. Iz tih se cvjetova u kolovozu ili rujnu razviju jestivi crveni plodovi bogati vitaminima. Plodovi su mu nalik na male, dugoljaste, crvene, kisele trešnje.To je taj vo ni dio pri e. Stvar je u tome da su ti plodovi savršenog okusa ali samo

kad su potpuno zreli i ne dugo nakon toga. Ova vas biljka mami da je obilazite svakog dana i tražite zrele plodove. Jako zanimljivo i korisno. U ite jezik bilja i gomilate vitamine u svom tijelu. Dobra kombinacija.

Drijen je dugovje no drvo koje živi i do 200 godina. Poznato je da je drenovina tvrdo, teško i jako žilavo drvo od kojega se izra uju razne drške za alatke i poku stvo, pa nije udo da se u narodu esto kaže da je netko “zdrav ko drijen”.

Kora se skida s dvogodišnjih grana. Drenovina je esta sirovina za izradu stolica i drvenih dijelova za drške raznih poljoprivrednih alatki i drvenih dijelova strojeva.

Konzerviranje drijena u slanoj vodi opisuje i Dioskurid, a Hipokrat ga preporu uje za lije enje proljeva.

Grane su mu ponešto dlakave, zelenkaste ili sivkaste. Listovi su nasuprotni, jajoliki, jako zašiljeni i nazubljeni, odozdo su svjetliji. Žuti cvjeti i drijena izrastaju na dugim peteljkama, ine i jednostavne štitce, pravilni su i etvero lani.

Javljaju se prije listanja, ve u ožujku, naro ito kad je toplije vrijeme.

Plod je crvena, duguljasta koštu-

nica, kiselkastog, ugodnog okusa.

Raste gotovo svuda, ali ponajviše po suhim, sun anim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma, u zajednici s drugim grmljem i šibljem. U ljekarni ke svrhe, kao pomo no ljekovito sredstvo, od drijena se koriste samo plodovi i, rje e, kora. Cvjetovi i listovi drijena ne koriste se ni u kakvom obliku. Iako cvijet drijena cvate ve u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek na kraju ljeta I u jesen. Obi no se beru kad su posve sazreli, od rujna (ili kolovoza) do studenoga. Me utim, i nezreli plodovi drijena ljekoviti su. Kiselkasta, još nesazrela bobica drijena (lako emo je prepoznati po tome što skuplja usta kad je pregrizemo) upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i drugih grozni avih stanja zbog bolesti probavnog sustava.

Plod drijena i kora, prire eni kao aj, lije e bolesti crijeva. Naro ito dobro pomažu kod proljeva i groznice. Od posve zrelih plodova drijena pripremaju se pekmez, slatko, vo ni sok i vino.

U ljekoviti sadržaj drijena spadaju še er, sluz, smola, pektin, organske kiseline, glikosalna kiselina, te od 50 do 100mg vitamina C.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

SUSRETI: Sicilijanac Filippo Terzo obilježava 38 godina života u Me imurju - Ljubav se dogodila u Njema koj.

Vlasta me o arala i mi smo se oženili 1972. godine.

Svadbu smo imali u akovcu i od tada živim ovdje, pripovijeda Filippo o svojoj ljubavnoj pri i i sudbini koja ga je iz grada okupanog suncem, s kojega puca pogled na obližnju Etnu, najpoznatiji vulkan Europe, i polja naran i, odvela u malo Me imurje

Nikada se nisam osje ao kao stranac, dapa e, bio sam privilegiran Me imurski zet Sicilijanac Filippo Terzo u akovcu živi punih 38 godina, otkako mu je srce otela akov anka Vlasta. Upoznali su se u Njema koj u gradu Rottweilu gdje su radili, a kamo su oboje otišli trbuhom za kruhom.

- Bila su to teška vremena.

Ja sam 1969. godine otišao raditi u Njema ku jer je tada u Italiji vladala velika kriza.

Imao sam 20 godina. Iz rodnog grada, Katanije, koji je danas drugi najve i grad na Siciliji i ima više od milijun stanovnika, otišao sam odmah nakon vojske. U to vrijeme bio sam zaru en, no, kada sam upoznao svoju Vlastu, zaboravio sam na zaruke. Moja obitelj nije ništa komentirala.

Kod nas je tako, ili si sam svoj gazda, pa se sam skrbiš o sebi, ili, ako si pod roditeljskim krovom, radiš kako otac kaže.

Vlasta me o arala i mi smo se oženili 1972. godine. Svadbu smo imali u akovcu i od tada živim ovdje, pripovijeda Filippo o svojoj ljubavnoj pri i i sudbini koja ga je iz grada okupanog suncem, s kojega puca pogled na obližnju Etnu, najpoznatiji vulkan Europe, i polja naran i, odvela u malo Me imurje.

Filippo je svoju Vlastu odveo na godinu dana na Siciliju,

no, kako nije bilo posla, vratili su se u Me imurje gdje se on zaposlio kao voza u nekadašnjem graditeljskom gigantu, GK Me imurje. Bila su to, kaže on, lijepa vremena.

Lijepo su me svi prihvatili Kao voza puno je zara ivao, zna ajno više od svoje supruge koja je bila kemijski tehni ar u akove kom pogonu Plive.

- U Me imurju je sve lijepo. Ljudi su dobri, srda ni i topli, gostoljubivi. Dobro smo živjeli. Ovdje su me dobro prihvatili. Nikada se nisam osje ao kao stranac, dok je taj

osje aj bio prisutan dok sam živio u Njema koj. Zbog toga što sam bio stranac, ja se tako ne osje am jer Me imurje je moj dom, ovdje sam ak bio i privilegiran. Supruga i ja ovdje smo stvorili obitelj i dom.

U braku nam se rodio sin Gregorio i k erka Patricia, a danas smo ve i ponosni baka i djed etvero unu adi u dobi od 3 do 15 godina. I ništa nam ne fali, osim što su nam mirovine male, otkriva Filippo.

Filippo ne žali za svojim rodnim krajem i kaže kako zapravo rijetko odlazi ku i.

Put je dug, do Katanije ima preko dvije tisu e kilometara. Što rje e odlazi u domovinu,

Filippo kaže kako svoju unu ad podu ava malo - pomalo talijanskom jeziku jer e im to u životu dobro do i, no, djecu svom materinjem jeziku nije uspio nau iti kako treba.

U lazanje ne ide povr e!

Filippo je taj koji se esto u svom domu la a kuha e.

Voli kuhati prava talijanska jela, a kako unuci najviše vole lazanje, upravo njih esto sprema.

- Vidio sam da objavljujete recepte u Me imurskim novinama. Katkad vidim i pokoji talijanski recept, ali moram

Lazanje a’la Filippo Za prave sicilijanske lazanje trebate: • ulje • ešnjak • miješano meso: u omjeru 3:1 • govedina, svinjetina • sol, papar, bosiljak, še er • pasirani paradajz

Poljubac neba i zemlje Korizma je vrijeme u kojem posebno nastojimo obnoviti naš duhovni život s obzirom na molitvu, post i milostinju. Milostinja je duhovni plod dobre korizme, ono što korizma ustvari želi i posti i: ljude sa srcem punim milosr a, ispunjeno ljubavlju prema Bogu i bližnjemu. Da bi to postigli, tu otvorenost prema Bogu i bližnjemu, neophodna je ljubav prema sebi ili bolje briga o sebi, a u tome nam pomažu post i molitva. O postu emo nekom drugom prilikom, danas više o molitvi. ‘’Molitva je’’, kaže jedan stari židovski mistik, ‘’trenutak kad se nebo i zemlja ljube’’. Molitva je za nas ljude ‘’okretanje duše Bogu’’, ili jednostavnije ‘’biti s Bogom’’. A kad si s nekim, onda je normalno da s njim i komuniciraš. Zato se za moli-

srce ga tamo manje vu e. No, kada jednom do e tamo, volio bi ostati i ne da mu se nazad.

- Bio sam zadnji put prije tri etiri godine. Pitali su me ho u li sad kad sam u mirovini vratiti se ku i, no, ja se tamo nemam emu vra ati. Istina, tamo su mi bra a, ali polovicu svoje rodbine više i ne poznajem, a ovdje u Me imurju moja je obitelj, moji unuci, pa, iako sam ponekad nostalgi an za Sicilijom, Me imurje i Hrvatska je ono što zovem domom i domovinom, pripovijeda simpati an Sicilijanac u ijem se govoru, iako jako dobro govori hrvatski jezik, uje da je Talijan.

tvu tako er zna re i da je ona ‘’razgovor s Bogom’’. Isus nam je u tome savršeni u itelj. Rije Božja, na Drugu korizmenu nedjelju, donosi nam sjajan primjer o molitvi. itamo u evan elju po Luki o Isusovom preobraženju na gori (Lk 9,28b-36). Dok se molio, izgled mu se lica izmijenio, a odje a mu je zablistala. S njim su razgovarala dva ovjeka: Mojsije i Ilija. Ovaj doga aj nam na izvrstan na in pokazuje da je molitva razgovor, iskreni, otvoreni razgovor s Isusom, iji sadržaj izabiremo po volji, ve kako tko ima inicijativu.

Razgovarati svi znamo, sa svakim na poseban na in (a možda i na isti), možda razli ito u razli itim situacijama, no zasigurno – razgovarati znamo. Je li to monolog, dijalog, ili neka druga vrsta razgovora – bez

problema svaki ‘’prolazi’’ kod Isusa. No, re i ete, s ljudima se ovjek zna razgovarati onako, ‘’po ljudski’’, ali s Bogom, s Isusom, to ipak mora biti druga ije?! Recimo odmah: komplicirano je s ljudima, s Bogom nimalo. Istina, sugovornik nije isti, ali je u prvom trenutku dovoljno da mi jesmo. Razgovarati znamo i ako to želimo, Isus nije nimalo kompliciran sugovornik. K njemu baš svi mogu do i te s njim uspostaviti kontakt na na in kako mogu. On razumije svakoga, i sa svakim želi razgovarati. On poštuje svakoga u svemu što ovaj smatra važnim za njega. A o emu pri ati s Isusom?

Koji sadržaj bi trebali imati naši razgovori? Na primjer, u evan elju Druge korizmene nedjelje s Isusom su razgovarali Mojsije i Ilija, a raz-

govarali su o njegovu Izlasku što se doskora imao ispuniti u Jeruzalemu, odnosno razgovarali su o doga ajima koji e se zbiti od Cvjetnice do Uskrsa, doga aji koje znamo kao Veliki tjedan: njegova muka, smrt i uskrsnu e. To je bio sadržaj njihovog razgovora. To ih je zanimalo, i njih, i Isusa. Više Isusa, nego njih. O emu bi i mi mogli razgovarali s Isusom?

Svatko neka vidi što ga zanima. Ako imamo teme, nema nikakve zapreke da o njima razgovaramo s Isusom. To onda postaje molitva: jedan drugome darujete vrijeme, pažnju, poštovanje, zajedno ‘’pretresate’’ sve što vas se me usobno ti e. Razgovarati s Isusom ili moliti, je vrlo jednostavno i neophodno, ako nam je stalo da nam život postane svježiji, uspješniji, sretniji…nama i svima onima s kojima ga dijelimo. Prona imo vrijeme i mjesto za susret s Njim. Korizma je izvrsno vrijeme za takvo što. Predlažem da zapo nete sa svetom misom

Postupak: Na ulju prepržite ešnjak i meso pa dodajte za ine i paradajz te sve kuhajte pola sata.

U me uvremenu složite bešamel. Stavljajte u tepsiju red lazanja, red mesa, red bešamela i sira parmezana ili sli nog, i tako dok ne potrošite sastojke.

vam re i da sam razo aran.

Recimo, lazanje se nikako ne radi s povr em, a upravo ste takav recept objavili, ljuti se Filippo, iskazuju i spremnost da bi on za nas osmišljavao recepte, ak i kuhao, ako treba, prava talijanska jela, protiv ega ova redakcija nema apsolutno ništa. Možda jednoga dana na našim stranicama osvane upravo Filippo u ulozi kuhara sa svojim receptima.

O aran me imurskim folklorom U Me imurju je Filippo nau io plesati folklor. Plesao je u KUD-u “Gra evinar” koji je djelovao u sklopu GK-a.

- O, bila su to lijepa vremena. Puno smo putovali. Prošao sam cijelu bivšu Jugoslaviju s tim našim društvom. U po etku sam to doživljavao kao rekreaciju, a onda mi se tako dopalo da bez plesa više nisam mogao, prisje a se Filippo.

Za sebe kaže da nije jedini Talijan, ak da nije jedini Sicilijanac u Me imurju. Njegovih sunarodnjaka iz prve domovine ima na raznim stranama Me imurja, otkriva nam, i nabraja što mjesta gornjeg, što donjeg Me imurja.

(D.Mihoci, foto: Z.Vrzan)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 2. ožujka Ines, Iskra, Lucije srijeda, 3. ožujka Marin, Maroje, Kamilo etvrtak, 4. ožujka Kazimir, Natko, Mirož Piše: vl . Antun Štefan i križnim putem u vašoj župnoj crkvi ili gdje ve uspijete. Briga za vašu sre u mora vas ‘’tjerati’’ da razgovarate s Gospodinom, a On e vas sigurno u initi sretnijima, a samo sretni ljudi mogu usre iti druge. Korizma je sjajna šansa za teme koje se ti u naše sudbine, i smisla našega života.

petak, 5. ožujka Vedran, Lucije, Vedrana subota, 6. ožujka Viktor, Zvjezdan, Viki nedjelja, 7. ožujka Perpetua i Felicita ponedjeljak, 8. ožujka Ivan od Boga, Boško

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti JURICA PAVLIC 1. Zašto ste se odlu ili baviti speedwayom i tko vam je bio uzor?

Moj otac se bavio tim sportom, pa sam ga promatrao i tako sam se odlu io. Uzor mi je bio otac i svi drugi koji se bave m sportom.

Od svakog ponešto.

2. Kako se osje ate tijekom natjecanja?

U po etku je bila trema, ali sada je to moj profesionalni sport.

3. Kada ste se prvi puta natjecali?

Prvi puta sam se natjecao 2006 godine i tada sam imao 17. godina.

4. Koji je bio vaš najve i uspjeh?

Moj najve i uspjeh bio je 2007. godine kada sam postao Europski prvak, ali isto tako bio sam i 6. puta za redom državni prvak.

5. Što o ekujete od budu ih natjecanja?

O ekujem još puno dobrih rezultata i uspjeha.

6. Imate li djevojku?

Da imam. Zove se Iva. Leona Srša 7.b OŠ M. SREDIŠ E

IVANA BRKLJA I 1. Zašto se odlu ili baš za taj sport?

Zato što volim atle ku, atle ka je kraljica sporova i željela sam se bavi individualnim sportom.

2. Kada ste prvi put bacili kladivo?

Kladivo sam prvi put bacila 1996. godine.

3. Koliko dugo se ve bavite bacanjem kladiva?

Ve puno, približno 14 godina.

4. Kada ste postignuli prvi uspjeh?

Svoj prvi uspjeh pos gla sam kada sam bila svjetska juniorska prvakinja u Chileu 2000. godine.

5. Kojeg natjecanja se rado sje ate?

Rado se sje am Olimpijskih igara u Sydneyu.

6. Zašto nije atle ka tako popularna kao nogomet?

Pa atle ka je popularna kao nogomet. Razlika je jedino nancijska.

7. Vaše osobne želje u životu?

Moje osobne želje u životu se ne razlikuju se od bilo ijih drugih želja.

Anamarija Vinkovi 7.b OŠ M. SREDIŠ E

Mladi talent • Mladi talent Mudri promatra Na suhoj borovoj grani uspravno stoji; svaki šušanj uje kao udarac sjekire, dok oštro mu oko poput rubina sjaji i motri; naletom povjetarca uzdigne mu se perje, a bridak mu kljun blista na posljednjoj sun evoj zraci.

Pucavši u lasicu malu, lovci ne doživješe uspjeh.

No, izvan njezina vidna polja zasko i stara ptica te je zgrabi kandžama

oštrim poput britve; za u eni lovac izjavi drugovima svojim:

Da, sova je simbol mudrosti!

Jakov Skok, 6.r OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

DJE JI VRTI “BAMBI” AKOVEC

“Mali parlamentarci” posjetili Grad i Županiju Skupina “Mravi i” iz dje jeg vr a “Bambi” akovec za fašnik su bili pravi “mali parlamentarci”, koji su zajedno sa svojim odgajateljicama Ivanom Pe arko i Danijelom Brkušanin posje li Grad akovec i Me imursku županiju.

U prostorijama gradske vije nice “male parlamentarce” do ekao je za-

mjenik gradona elnika Zoran Vidovi sa svojim suradnicima, koje su “Mravi i” pozdravili veselom pjesmom. Nakon Grada mališani su krenuli prema Županiji, gdje ih je pozdravio zamjenik župana An elko Horvat, pro elnica Upravnog odbora za gospodarstvo, promet i europske integracije Vesna

Haluga, stru ni suradnik odsjeka za europske integracije Darko Radanovi te pro elnik Ureda župana David Vugrinec. Maskirani u “male parlamentarce”, Mravi i su otpjevali fašni ke pjesme i odreci rali nekoliko recitacija. Za kraju su sjeli u velike fotelje i svi se zajedno po as li.

Svaštice • Svaštice • Svaštice SUPER TALENT SHOW OTKRIO JEDAN ME IMURSKI TALENT

Biti cheer zvijezda Taj je sport za mene trenutno jedan dio života bez kojeg nikako ne bih mogla!

Ova djevojka bavi se cheerleadingom ve pet godina. U tome je izuzetno uspješna.

Pet godina za redom je sa svojom grupom bila državna prvakinja, dvostruka je viceprvakinja europskog kupa u Berlinu, prvakinja Italije i Irske te viceprvakinja internacionalnog kupa u 2009. godini, a na slovenskom “Twist cheer cupu” je bila bron ana. Sigurno sad ve znate o kojoj se cheerleadersici radi.

Naravno, o Anji Dobrani .

Trenirati cheerleading Zašto si se odlu ila baš za cheerleading, a ne za neki drugi sport?

Najviše su me na taj sport “navukle” dizanja i akrobacije koje cheerleadersice rade u zraku. To mi je bilo zanimljivo pa sam htjela proba . Drago mi je što sam se po ela bavi cheerleadingom jer je taj sport za mene trenutno jedan dio života bez kojeg nikako ne bih mogla!

Zbog raznih akrobacija u zraku može li se re i da je to opasan sport?

To jest jedan malo opasniji sport, ali me to ne spre ava da se njime intenzivno bavim. Svega dva puta sam se malo ozbiljnije ozlijedila. Jednom na po etku moje “cheer karijere”. To je bilo u 5. razredu kad sam imala potres mozga, a prošle sam godine ozlijedila le a. No neke teže ozljede na sre u nisam imala, kao ni moje prijateljice.

Kako kao grupa držite konstantu dobrih rezultata?

Otkad se bavim cheerleadingom radim akrobacije u zraku. Ali naravno, od samog po etka pa do sad se vidi ogroman napredak. Svakim treningom vježbamo sve teže elemente i akrobacije u zraku. U imo nova dizanja i nove skokove. Tako da mogu re i da zapravo svih ovih godina vježbamo i savladavamo sve teže i teže elemente! Zato su naši nastupi stalno dinami ni i atrak vni pa nižemo uspjeh za uspjehom.

Koliko puta tjedno vježbaš i po koliko sa ?

Kao grupa treniramo tri puta tjedno po dva sata, a ja još k tome imam i svoju juniorsku grupu koju treniram u Maloj Subo ci dva puta tjedno. Tako er se još dodatno bavim i cheer ples (pom pon) za koji tako er imamo dodatne treninge. Tako da mogu re i da doista puno treniram, ali meni to ne predstavlja nikakav problem, ve zadovoljstvo!

Super Talent Show Na Super Talent Show-u si nastupala sa svojom plesnom grupom Livi Kisses. Zašto ste se prijavile?

Prvobitno zbog toga što smo željele Hrvatskoj pokaza što je to pravi cheerleading i koliko je to težak i zahtjevan sport, a istodobno i zabavan. Što je to zna ilo za Livi Kisses kao grupu?

Mi, Livi Kisses kao grupa, smo se još više zbližile. Iako smo zajedno nas pet bile ve same na mnogo natjecanja, uvijek je lijepo kad do e neko novo iskustvo koje nije cheerleading natjecanje, ve nešto novo.

Kakav je bio put do polu nala?

U polu nale smo se probile prethodnom audicijom u Zagrebu, u kazalištu Kerempuh. Tamo je žiri bio oduševljen našim nastupom, ak je i Nina Badri uzela naše pom pone i plesala s njima.

Jeste li o ekivale da ete pro i dalje nakon audicije?

Iskreno, nismo ništa o ekivale jer je to bila “borba” izme u razli i h talenata pa nikad ne znaš što e se kome više svidje .

Veoma smo sretne što smo uspjele u i u najboljih top 50!

Kako si se osje ala pred nastup?

Moram prizna da me hvatala lagana trema kada sam gledala prvu polu nalnu emisiju jer sam znala da emo za sedam dana bi mi na toj pozornici i pred malim ekranima. Ali ve sam nau ena na tako nešto pa mi kamere, re ektori i pozornica uop e ne predstavljaju problem. Volim bi na pozornici i nastupa pred publikom.

To mi predstavlja veliki užitak!

Nova prijateljstva Kakvo je bilo druženje u backstageu?

U backstage-u je bilo veoma zabavno i “bogato hranom”. Kako su Super Talent pokrivali razni sponzori, nije nedostajalo slatkiša. Bilo je svega – od rafaella, ipsa, sokova pa do plišanih medvjedi a. S m sponzorskim produk ma snimale smo priloge koji su se kasnije emi rali u emisiji Super Talent, ali i u ostalim emisija Nove TV. Jeste li se pobliže upoznali s nekim od natjecatelja?

Da, upoznale smo se u našoj emisiji sa svim kandida ma. Najviše smo se družile s plesa ima grupe Unit X. S njima smo poslije u hotelu imali party. Isto tako smo se družile i s Antoniom Dorom Pleško koja je veoma zvrckasta, ali isto tako i ima veliki talent u sebi. Ona je bila jako tužna što mi nismo prošle jer su nju ta dizanja i piramide oduševile. U sje anju e mi osta i Xiomara, djevojka koja je razli ite gimnas ke elemente izvodila na užetu.

Divim joj se zbog doista teških elemenata na užetu i kolutu koje izvodi.

S kim si ostala u kontaktu?

U kontaktu smo ostale s par natjecatelja. S naše emisije samo s Antoniom Dorom i plesa ima iz Unit X-a. A iz drugih emisija smo u kontaktu s pobjednikom Tihomirom Bendeljom i s trbušnim plesa om Vjekoslavom Didovi em. Njih smo upoznale na audiciji u Zagrebu u kazalištu Kerempuh.

Tko je bio tvoj favorit?

Tihomir Bendelja je bio moj favorit.

Iskreno sam željela da on pobijedi što se i ostvarilo. On je doista talen ran de ko koji je prije ovog show-a bio ismijavani od strane ljubomornih de kiju i ljudi koji nisu uli za njega. Nakon ovog show-a on je prava faca i meni je drago zbog toga. Drago mi je što je pobijedio pravi talent. Isto tako jedan od favorita su mi bili i Unit X koji su završili na sjajnom 7. mjestu. Nekako sam više privržena plesu pa su mi zato vjerojatno oni i bili favori .

Zaklju ci i planovi Rezime nastupa na Super Talent Show-u?

Super Talent nikad ne u zaboravi jer je to jedno prekrasno iskustvo koje bih svakako ponovila! Upoznala sam mnogo ljudi koji imaju talente, stekla nova prijateljstva, “okusila” kako je to bi zvijezda.

Promovirale smo naš klub u najboljem svijetlu i jako smo ponosne i sretne te nismo uop e žalosne što nismo došle do samog nala jer je i polu nale veliki uspjeh.

Uspjeh je još ve i kad se napomene da smo bile jedine koje smo predstavljale naše malo Me imurje.

Koji su ti planovi vezani uz tvoju cheer karijeru?

Nadam se da emo nastavi bi tako kvalitetna i uspješna grupa te da e se nastavi niza naši uspjesi, putovanja i nova iskustva. Tako da su moji planovi osvoji još neka natjecanja i oti i u Ameriku na svjetsko prvenstvo na koje smo se plasirale u Engleskoj, a koje e se održava na Floridi, u gradu Orlando. Što bi na kraju željela itateljima ovog intervju-a?

Poru ujem svim da ne odustaju od svojih snova. Idite naprijed, ak i ako nai ete na prepreke (a sigurno ete nai i)

jer e vam se jednog dana ta upornost ispla ! Iskreno se nadam da ete postupi tako i što je najvažnije, do svog cilja i uspjeha idite poštenim putem! Samo tako možemo posta odgovorne i uspješne osobe!

Na kraju razgovora Anja nam je zaželjela da budemo uporni pri ostvarenju svojih ciljeva. Po rezulta ma koje pos že sa svojom grupom, vidimo da ona to ve ima. Na kraju joj možemo samo zahvali na razgovoru, lijepim i iskrenim rije ima te joj zaželje lijepu i uspješnu cheer karijeru.

Josip Vinkovi , 6.r OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC Voditeljica: Mar na Subo

Zima u mom zavi aju

Zatrpala je naš zavi aj. Dani su sve kra i, a no i sve dulje. Vrijeme je postalo hladnije. Pada snijeg. Nježne bijele pahuljice padaju na tlo. Padaju ho i brzo.

Za as se sve zabijelilo. Cijeli naš zavi aj bio je zatrpan snijegom.

Me imurje je odjenulo topli bijeli ogrta . Drve e je golo, a grane drve a obukle su meke bijele bunde satkane od bijelih pahuljica koje izgledaju poput mekanog perja. Kad je jako hladno, vani nema žive duše i sve je ho i mirno. Priroda je utonula u san. poneke živo nje spavaju zimski san. vani se uju uzvici radosne djece koja uživaju na snijegu.

Ska u, grudaju se, skijaju… Veliki i mali snjegovi i smiju se i mašu nam svojim metlama koje zamjenjuju njihove ru ice.

Nije im hladno jer imaju vunene kape i šalove. Ljudi i djeca še u našim zavi ajem toplo odjeveni. Hladno je. Kad se vrate s hladne šetnje, griju se ajevima.

Zagriju svoje ku e, a dim se diže visoko u hladno nebo miješaju i se s bijelim pahuljicama koje plešu svoj veseli ples.

Nažalost, zima e uskoro završi svoj lijep posjet našem malom Me imurju i njezine ari e nesta .

Ana Megli , 4.b LITERARNA SKUPINA OSNOVNA ŠKOLA STRAHONINEC

***

Svako voli svoje selo.

Svako voli svoje selo jer ima sve doma e.

Svako voli svoje selo jer ima doma e životinje.

Svako voli svoje selo jer ima doma u hranu.

Svako voli svoje selo jer ima polje.

Svako nešto sa sela voli. Što ti voliš sa sela?

Klara Se an, 1.b OSNOVNA ŠKOLA BELICA

Ona Kada sam je prvi put ugledao, zazvonilo tad mi je u ušima, noge su klecale i duh je stao, srce sam osje ao u plu ima!

Na koljena pred najljepšom sam pao izgubio srce tada pred svima!

Za kose joj zlato suho bih dao, malen k’o iskra u njenim o ima.

Osmijehom me vinula u visine, i pogledom me dizala s nogu, glasi em zaustavila tišine.

Osje ao sam da letjeti mogu.

I samo sam joj nešto htio re i, da ona moj an eo je najve i!

Julijan Novak, 8.r OŠ GORNJI MIHALJEVEC Voditeljica: Lidija Novak

22

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

Goran (35) i Nataša (32) Rasperger iz akovca dobili su Bellu, ro enu 20. velja e u 14.30 sati. Po seku je došao i Dante (4).

Renato (24) i Ivana (26) Gašparlin iz Slakovca dobili su Aleksandra, ro enog 10. velja e u 12.10 sati.

Antonio (29) i Ivana (27) Krušelj iz Cirkovljana dobili su Gabriela, ro enog 19. velja e u 11.45 sati. Po bracu je došao i Dorian (6).

Nikola Mun ar (24) i Elizabeta Glavina (18) iz Vratišinca dobili su Laru, ro enu 20. velja e u 19.35 sati. Po bebu su došle teta Antonija (20) i baka Tatjana (44).

Andrejas (32) i Gordana (33) Kocijan iz Donjeg Zebanca dobili su Matildu, ro enu 23. velja e u 20.20 sati.

Dušan (33) i Martina (25) Peras iz Gornjeg Zebanca dobili su Enu, ro enu 20.velja e u 12 sati.

Dejan (33) i Ljiljana (31) Polanec iz Podturna dobili su Filipa, ro enog 18. velja e u 14.20 sati. Po bracu je došla i Lana (5).

Darko (25) i Katarina (25) Rašperger iz Svetog Martina na Muri, Marofa, dobili su Paolu, ro enu 22. velja e u 13.40 sati.

Krešo (23) i Valentina (24) Horvat iz akovca dobili su Amelie, ro enu 20. velja e u 3.40 sati. Imaju i Leonu (5).

Nikola (28) i Zlatka (31) Bari evi iz akovca dobili su Ilonu, ro enu 18. velja e u 15 sati.

Matijaš Oršuš (37) i Marija Balog (34) iz Paraga dobili su Danka, ro enog 19. velja e u 1 sat.

Zlatko Bogdan (27) i Danijela Oršuš (25) iz Trnovca dobili su Davida, ro enog 19. velja e u 12.50 sati. Imaju i Klaudiju (6), Benjamina (4) i Petru (2).

Boris Balog (31) i Marija Ignac (25) iz Podturna dobili su Renatu, ro enu 18. velja e u 1.15 sati. Imaju i Dijanu (9), Leona (8), Kevina (7) i Renata (5).

Marko (22) i Vesna (22) Oršuš iz Kuršanca dobili su Valenta, ro enog 9. velja e u 21.23 sata. Imaju i Jagodu (1).

Veliko Bambi predsezonsko sniženje Dolazak prolje a i toplijih dana, uz novu proljetnu kolekciju, Bambi je obilježio velikim predsezonskim sniženjem obu e u svim trgovinama diljem Hrvatske Prošlogodišnji modeli cipelica ovog priznatog branda sniženi su u svim Bambi prodavaonicama diljem zemlje. Priznata kvalitetna obu a izra ena u suradnji s najpoznatijim svjetskim ortopedima osigurava kvalitetni razvoj dje jeg stopala i omogu ava bezbrižnu igru Vaših mališana.

Birajte tako izme u mnogobrojnih modela te po povoljnim cijenama osigurajte svojim najmla im kvalitetnu

i izdržljivu obu u idealnu za nadolaze e toplije dane i aktivnosti na otvorenom. Modeli tenisica, polucipelica te cjelogodišnje obu e od brojeva 18 do 35 ekaju klince i klinceze na policama diljem zemlje.

Iznimno povoljne i prihvatljive cijene kao i široki asortiman zadovoljiti e svaki ukus. Neka ovog prolje a Vaši maleni uživaju uz najzdraviji i najsigurniji Bambi korak.

Larva u subotu nastupa kao predgrupa Letu 3 Mladi me imurski rockerski bend Larva ove e subote u caffe baru â&#x20AC;&#x153;Paladinâ&#x20AC;? nastupiti kao predgrupa popularnom rije kom sastavu Let 3. O Larvi smo ve u nekoliko navrata pisali. Rije je o bendu koji, za sad, nastupa s obradama brojnih popularnih rock sastava, donose i tako odli ne izvedbe pjesmama Foo Fightersa, Killersa, Pearl Jama, Incubusa i drugih. De ki iz Larve ve su se dokazali, ne samo pred me imurskom ve i publikom diljem Hrvatske. (foto: Z.Vrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

U PRELOGU održane predstave za šeststo mališana

Spojili zvuk, rije , pokret i glazbu prema Steinerovom u enju Prvu kazališnu euritmijsku predstavu za djecu “Cvilidreta”, koja je prikazana na našim prostorima, odgledalo je u dva termina u Prelogu ukupno šest stotina djece vrti ke dobi i mla eg uzrasta. Rije je o posebnom spajanju zvuka, rije i, pokreta i glazbe, prema u enju Rudolfa Steinera, koji je osniva waldorfske pedagogije. Na predstavama u Prelogu bili su mališani iz Dje jeg vrti a Prelog, iz OŠ Orehovica, Donji Kraljevec, Hodošan, Dje jeg vrti a Donja Dubrava i Donjeg Vidovca, te iz Dje jeg vrti a u akovcu.

Organizator predstave za djecu bio je Centar Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca, a izvo a i glumci iz Zagreba. Organizatorica i ravnateljica centra Sandra Perca kaže: - Ovo je jedna od prvih akcija koju smo organizirali za mališane. Iskustva su jako dobra, a ima i zahtjeva da se dovede i

Detalj iz predstave “Cvilidreta” jedna euritmijska predstava za odrasle. Najteže je bilo organizirati prijevoz djece i to uskladiti s terminima predstave. Cijena predstave je oko osamnaest tisu a kuna, no, za naš

su centar glumci iz Zagreba odlu ili dati popust, tako da je stajala manje.

Uglavnom su troškovi predstave pokriveni, a pomogao je i Grad Prelog.

Djeca su zadovoljna pa se nadam da

ŠKOLA animiranog filma akovec predstavila se u Münchenu

Odli na promocija trideset i petogodišnjeg rada Škola animiranog ilma akovec predstavila se u münchenskoj galeriji za suvremenu umjetnost Platform3 u okviru me unarodnog projekta “Bez pauze, molim”. Platform3 je kulturno politi ka inicijativa grada Münchena i zadužena je za me unarodnu suradnju i razmjenu.

Ovaj posljednji projekt, kojem je cilj bio upoznati njema ku publiku s hrvatskim animiranim ilmom, prezentirati zagreba ki festival “25 Sli ica u sekundi” i glazbu Cinkuša, organizirala je Petra Vidovi iz akovca, stipendistica Zaklade “Robert Bosch” iz Hrvatske, u programu kulturnih menadžera iz srednje i isto ne Europe, te nekadašnja lanica ŠAF-a.

Projekt je bio zamišljen kao jednotjedna radionica na kojoj su se u enici i studenti iz Münchena upoznali s osnovama animacije i realizirali dva kratka animirana ilma. Radionice su vodili Edo Lukman i Jasminka Bijeli Ljubi , koja je ispri ala kako je ovo je samo još jedna u nizu radionica kojima se ŠAF predstavlja diljem svijeta. ŠAF je poznat diljem svijeta i Edo Lukman je napravio oko 150 ovakvih radionica diljem svijeta. Me utim, s Njema kom baš i nemamo puno kontakata, tako da nam je ovo bila svojevrsna proba da vidimo kako

Na radionicama u Münchenu napravljena su dva animirana filma emo pro i ondje, kakvi su djeca i mladi koji rade na animiranom ilmu, i to se pokazalo puno bolje nego što smo o ekivali.

O ekivanja publike bila su manja pa je rezultat bio zbilja zna ajan. Kod njih se javila i želja da ponovno organiziramo nešto sli no. Ina e je Edo Lukman radio s mladima iz Münchena i okolice koji su uglavnom ili polaznici škola za primijenjenu umjetnost ili studenti na Akademiji primijenjenih umjetnosti, a ja sam radila s djecom od 6 do 8 godina. Igrom slu aja svi su polaznici bila djeca naših gastarbajtera, tako da nismo imali problema s jezikom, kazala je Bijeli Ljubi .

Na radionicama su ostvarena dva ilma. Starija grupa je napravila ilm u trajanju od 4 minute, a djeca u trajanju od 2 minute. Osim radionica, ondje je predstavljen i izbor ilmova iz cjelokupne produkcije Škole animiranog ilma akovec. ŠAF ove godine slavi 35 godina postojanja, ime je postao najstariji kinoklub u Hrvatskoj, koji se sustavno bavi ilmskom edukacijom i poticanjem dje jeg stvaralaštva. Filmska radionica i projekcija u Münchenu bili su odli na promocija trideset i petogodišnjeg rada. (mn)

GODIŠNJA SKUPŠTINA LUDM-a Prelog

O ekuju se i mla i lanovi Redovna godišnja skupština Likovne udruge donjeg Me imurja održana je 20. velja e u restoranu “Riblji” u Prelogu.

Izvješ e o radu podnio je Franjo Ružman Brko, predsjednik udruge. Protekla godina bila je puna mnogobrojnih aktivnosti, a u povodu 20. obljetnice izdana je monogra ija. Franjo Ružman Brko zahvalio je gradona elniku Grada Preloga Dragutinu Glavini na podršci, pogotovo u izdavanju monogra ije. Od tisu u primjeraka, još je ostalo oko 250, tako da e tijekom ove godine monogra ija biti rasprodana, te podmiren manji dug tiskari.

U ovoj godini udruga e organizirati dvadesetak aktivnosti, jedan dio uz važne datume Grada Preloga, a drugi dio uz izložbe lanova u Prelogu i drugim sredinama. Posebno dobra suradnja ostvarena je s Likovnom udrugom op ine Gori an, te tradicionalno s Likovnim udruženjem Ludbreg, a sura ivat

Nazo ni na godišnjoj skupštini bili su u dobrom raspoloženju e se i s drugim likovnim ali i srodnim udrugama.

Kao i svake godine, organizirat e se likovna radionica za djecu, a o ekuje se da se u likovnu udrugu uklju e i mla i lanovi. Planiran je i jedan zajedni ki izlet i posjet nekoj od likovnih galerija Dogradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek, koji je bio nazo an skupštini, u svojem je obra anju napomenuo da e

se ove godine urediti novi prostori uz gradsko sjedište, tako da ima izgleda da udruge dobiju svoj prostor, pa i Likovna udruga donjeg Me imurja. Dakako, postavlja se i dalje pitanje izložbenog prostora, koji bi trebao biti u središtu Grada. On je tako er predložio da se jedan dio inancijskih problema rješava na na in da se slike prodaju putem aukcija. (JŠ)

emo u dogledno vrijeme dovesti još koju predstavu tog tipa.

Odgajateljica u Dje jem vrti u “Fijolica” u Prelogu Melita Hižman, koja je i sama završila dvije i pol godine studija waldorfske pedagogije, rekla nam je kako su na predstavu reagirala djeca.

- Djeca su odli no prihvatila predstavu, tjedan dana prije razgovarali smo o njoj da ih pripremimo, a, osim toga, nešto sli no ve radim u vrti u u Prelogu.

Rije je o takozvanom gestovnom kolu, jednom od elemenata waldorfske pedagogije, što je vrlo sli no euritmiji. Me utim, euritmija ima još jednu dimenziju, iscjeljuju a je.

U gestovnom kolu spojeni su zvuk, rije i pokret u jednu cjelinu. Euritmijsku predstavu ‘Cvilidreta’ darovao nam je Grad Prelog, odnosno Društvo ‘Naša djeca’, tako da je Grad platio dvije izvedbe, a zadovoljni su i roditelji. (J. Šimunko)

DONACIJA HKD Napredak Varaždin

I me imurski slikari pomažu Podružnica HKD-a “Napredak” u Varaždinu, odnosno njezin predsjednik prof. Ivan Bošnjak, uru ila je vrijednu donaciju Maloj školi u Varešu u Bosni i Hercegovini. Bošnjak je u nazo nosti varaždinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka asnoj sestri Ivki Lu i uru io 20 tisu a kuna, koje e biti upotrijebljene za trinaest siromašne i odgojno zapuštene djece u Varešu. Ve ranije HKD “Napredak” Varaždin Školi je pomogao s 1.400 eura. Napredak novac prikuplja prodajom doniranih im slika mnogih poznatih i manje poznatih umjetnika.

Svoje radove Napretku daju i ponajbolji me imurski slikari, ije slike vrlo lako pronalaze kupce, pa tako i oni sudjeluju u pomo i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. (sm, HKD)

DONJI KRALJEVEC

Predstavljanje u enika Umjetni ke škole U enici Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” - podru nog odjela Donji Kraljevec u utorak 16. velja e održali su produkciju natjecatelja koji e nastupiti na regionalnim natjecanjima.

Nastupili su Silvio Vlah, Romeo Miši , David Vlah, Luka Habuš, Filip Belovari i Luka Poljanec. Rije je o mladim puha ima, jer se u Donjem Kraljevcu nalazi puha ki dio Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”.

Natjecateljski program za u enike pripremili su profesori Mario Jagec, Vjeran Vidovi , Igor Hrustek i Davor Žli ar. Ve 48. regionalno hrvatsko natjecanje u enika i studenta glazbe i plesa bit e održano 1. ožujka u Bjelovaru. (J)

2. ožujka 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POVODOM 80. obljetnice ro enja prof. dr. Zvonimira Bartoli a održan znanstveni skup Matice hrvatske akovec

Zvonimir Bartoli veliko je ime sjeverne Hrvatske Povodom 80. obljetnice ro enja prof. dr. Zvonimira Bartoli a, Matica hrvatska akovec i Kajkavsko spraviš e iz Zagreba organizirali su znanstveni skup na temu života i rada dr. Bartoli a, koji je okupio petnaest znanstvenika i štovatelja te širi krug publike.

Izlaganja su bila podijeljena u dva dijela. Najprije je 19. velja e u Zagrebu održan prvi dio znanstvenog skupa. Ernest Fišer govorio je na temu “Bibliografski portret Zvonimira Bartoli a”. On je uspio sastaviti bibliogra iju radova dr. Bartoli a, koja iznosi oko pet stotina naslova i po veli ini i zna aju pripada omanjem institutu, a ne jednom ovjeku. Prof. dr. Joža Skok govorio je o Zvonimiru Bartoli u u svjetlu svoje autobiografske trilogije, pjesni ke, pripovjeda ke i memoarske, nazna ivši da je u sva tri polja Bartoli dao zna ajne književne domete. Prof. dr. Zvonko Kova razmotrio je Bartoli ev doprinos povijesti “sjevernohrvatske književnosti”, iznijevši nekoliko prijedloga, a književnik Denis Peri i krležiologiju Zvonimira Bartoli a. uro Vidmarovi tematizirao je odnos Zvonimira Bartoli a i Hrvate u Ma arskoj i Austriji, a književnik Stjepo Mijovi Ko an govorio je o intimnim reminiscencijama na Zvonimira Bartoli a.

Drugi dan, 20. velja e, održan je drugi dio skupa u akovcu. Književnica Božica Jeluši prisjetila se prvih susreta s Bartoli em, napisavši esej “Šeta olovnih predjela”. Dr. Alojz Jembrih govorio je o Bartoli evu doprinosu povijesti kajkavske književnosti od šesnaestog do devetnaestog stolje a, koji je izuzetno zna ajan.

Mr. sc. Ivan Zvonar govorio je pak o Bartoli evu odnosu prema etnografskom i melografskom radu Vinka Žganca, a povjesni ar Hrvoje Petri na temu povijesnih komponenti u Bartoli evu stvaralaštvu.

Novinar Josip Šimunko osvrnuo se na odnos Zvonimira Bartoli a prema hrvatskom narodnom pokretu me imurskih Hrvata i me imurskom preporodnom po-

DJE JA TRIBINA nedjeljom, 7. ožujka u 16 sati

Plesna predstava “Sretni kraljevi ” Plesni studio TEUTA ponovo je pripremio odli nu plesnu predstavu za djecu. Ovaj put virtuozni Teutini plesa i odlu ili su se otplesati “Sretnog kraljevi a”.

Pri a Oscara Wildea tužna je pri a o ptici i o tuzi zbog uzaludne i neostvarene ljubavi.

Pri a je to o ljubavi bez granica koja nas u i kako sre a nije u “imati” bogatstva ovoga svijeta, nego u “podijeliti” ih sa svojim bližnjima. Trajanje: 47 minuta; uzrast: od 6 godina na više.

U ENICA Srednje škole Prelog predstavila svoju drugu zbirku pjesama

Beskona na ežnja Jelene Urani Predsjednik Matice hrvatske akovec pozdravlja okupljene znanstvenike i goste kretu. Dr. Stjepan Hranjec govorio je pak o odnosu Zvonimira Bartoli a i provincije, koja je mnoge stvari još više otežavala, a tajnik

Matice Tomo Blažeka o Bartoli u i Matici hrvatskoj.

Prof. Franjo Martinez iznio je temu o Bartoli u i prirodoslovlju te

Kako je akademik Vinko Žganec nasanjkao uru Ruži a i Zvonimira Bartoli a Da bi pomalo razvedrio skup, uro Ruži ispri ao je jedan doga aj iz rane mladosti. Dr. Vinko Žganec svojedobno je napisao tekst koji je nosio naslov “Me imurje za petsto godina”. U tom je tekstu opisao kako je jedan bogec, koji se zvao Šimun Klepac, a bio je iz Donjeg Kraljevca, ostavio veliko bogatstvo u londonskoj i pariškoj banci.

Nakon petsto godina politi ari iz Preloga i Donjeg Kraljevca dobili su ogroman novac za raspodjelu, a bilo je posebno zanimljivo što je tko poželio.

Vjeruju i da je ta legenda istinita, uro Ruži i Zvonimir Bartoli , tada mladi studenti u Zagrebu, a to se zbivalo pedesetih godina prošlog stolje a u Zagrebu, otišli su akademika Vinka Žganca upitati što je bilo sa Šimunom Klepcom i njegovim novcem. uro Ruži je kao nadareni slikar ak i naslikao bokca.

Kad su došli Žgancu, on ih je veselo pogledavao, malo njih, malo sliku ure Ruži a, pa im na kraju rekao: - ujte de ki, ja sam vam to izmislil, red je da i Me imurje ima svojega Petricu Kerempuha. (JŠ)

Skup je pratila i supruga Zvonimira Bartoli a Marija (druga slijeva), te sinovi

pjesni kim izrazima o prirodi, dok se dr. Dragutin Feletar prisjetio odnosa Zvonimira Bartoli a i rodne Donje Dubrave, iz koje je u svijet otišla plejada intelektualaca.

Iz središnjice Matice iz Zagreba skup su pratili, pa i sami uzeli rije , potpredsjednik Stjepan Su i , glavni tajnik Zorislav Luki , a potom advokat i prijatelj iz djetinjstva uro Ruži , pa prof. Ivan Pranji i drugi. Izlaganja u akovcu pratio je znatan broj lanova Matice i gra ana te lanovi obitelji Bartoli .

Rije je o velikom broju izlaga a koji su ponudili svoja vi enja iz pojedinih segmenata djelovanja i rada Zvonimira Bartoli a. Matica hrvatska akovec priprema i poseban separat u kojemu e biti tiskani radovi sa skupa.

Svi su se izlaga i složili u jednom - Zvonimir Bartoli veliko je ime sjeverne Hrvatske, ija je valorizacija tek zapo ela. Tako je dr.

Zvonko Kova , ina e profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, porijeklom iz Donje Dubrave, nazna io da bi se svakako godišnje trebali održavati znanstveni skupovi koje je nazvao “Bartoli evi dani”, te ponudio još niz prijedloga za raspravu, a koji bi obuhvatili cijelo jedno vrijeme života i rada Zvonimira Bartoli a. Skup je protekao u radnom i sve anom tonu, no, vidjelo se da je prerana smrt dr. Bartoli a iznenadila, pa je bilo i podosta sje anja. (J. Šimunko)

CENTAR ZA KULTURU akovec

Radovima se predstavljaju Nevena Horvat, Sara Tkal ec i Saša Kostel U Centru za kulturu izloženi su radovi troje talentiranih mladih umjetnika, Nevene Horvat, Sare Tkal ec i Saše Kostela.

Nakon osnovne škole i svoje sklonosti prema kreativnom likovnom radu upisali su i završili srednju Graditeljsku školu akovec, likovno usmjerenje “Dizajn keramike”. Maturirali su 2009. godine pod mentorstvom magistrice umjetnosti Vesne Osojni ki, akademske kiparice.

Svoje školovanje nastavili su, kao i ve ina razreda, na umjetni kim visokim školama i akademijama, dok su ostali osposobljeni za vo enje umjetni kih obrta.

Nevena Horvat i Sara Tkal ec studentice su prve godine Tekstilno - tehnološkog fakulteta Varaždin, a Saša Kostel je student

prve godine Povijesti umjetnosti u Zadru. Tijekom umjetni kog školovanja mladi umjetnici sudjelovali su na svim školskim izložbama, u eni kim natjecanjima i terenskoj nastavi u Oblikovnoj

likovnoj radionici Plemenitaš. Ste ena znanja i vještine obilježili su njihovu budu nost. Njihovi radovi pokazuju visinu likovnog razvoja koji su dobili u Graditeljskoj školi akovec.

U enica tre eg razreda Srednje škole Prelog, budu a slasti arka Jelena Urani u školskoj knjižnici prezentirala je pjesme iz svoje druge zbirke pjesama “Beskona na ežnja”. Zbirku je objavila još prije dvije godine, potaknuta uspjesima njene prve zbirke “Pjesme”.

- Tematski i idejno gledano, ova druga zbirka prirodni je slijed prve. U prvom planu rije je o ljubavnoj tematici unutar koje se preispituje ovjekov život na koji je ljubav izvršila golem utjecaj.

Kako se nositi kad je više nema, kad joj je nešto preprije ilo put, kako potvrditi njezinu prisutnost, nositi se s njezinom prolaznoš u, promjenom koju ona

nosi, to su neka pitanja koja autoricu zaokupljaju i na koja traži odgovor, komentirao je ponosan ravnatelj Tomislav Gregur.

Promociji Jelenine zbirke održanoj prošli tjedan nazo ili su nastavnici škole i zainteresirani u enici koji su autorici svojim dolaskom u velikom broju bili prava podrška. Zbirku je predstavila sama autorica uz pomo svoje profesorice hrvatskog jezika Sanje Posavec, koja je ujedno i prire iva ica knjige, te uz pomo u enika etvrtog razreda gimnazije Branimira uki a koji je zvukovima gitare upotpunio doživljaj publike prilikom Jelenina itanja pjesama.

(D.M.)

BIBLIOBUS Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec

Raspored rada za mjesec ožujak Bibliobus, putuju a knjižnica, ponovno po inje s radom prema ustaljenom rasporedu. Bibliobus sadrži oko 4.000 svezaka, te mogu nost pretraživanja cjelokupnog fonda Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec preko ra unalnog kataloga. Fond ine: slikovnice, lektirni naslovi, knjige za djecu, klasi na i suvremena djela svjetske i doma e književnosti te popularno - znanstvena literatura. Voditelji su: Vladimir Vinko i Miljenko Domjani .

Kao i obi no, bibliobus nastavlja svoju rutu s 35 stajališta u 15 op ina: ponedjeljak, 8. i 22. ožujka: Nedeliš e (centar) 7.15 -9, Tvornica arapa – 9-10.30, Slakovec (dom) 10.45-11.15, Sveti Juraj na Bregu 11.30-13.30 sati.

Ponedjeljak, 15. i 29. ožujka: Nedeliš e (centar) 7.15 -9, Tvornica arapa 9-10.30, Donji Kraljevec (centar) 11-13.30.

Utorak, 2., 16. i 30. ožujka: Gardinovec (škola) – 9-11, Belica (Robna ku a) –11.30-13.30, Haix 13.45-14.15, Mala Subotica (centar) 14.30- 15.30.

Utorak, 9. i 23. ožujka: Domašinec (škola) 7.15 -9. Dekanovec (Zadružni dom) 9.30-10.30, Novakovec (centar) 10.45-11.45, Podturen (centar) – 12-13.30.

Srijeda, 10. i 24. ožujka: Vratišinec (škola) – 7-8.30, Selnica (centar) 9-11, Sveti Martin na Muri (centar) – 11.15-13.30.

Srijeda, 3., 17. i 31.: Donja Dubrava (centar) - 8-9.30, Donji Vidovec (crkva) – 9.45-11, Sveta Marija (Zadružni dom)– 11.30-12.30, Donji Mihaljevec (škola) 12.30-13.30. etvrtak, 4. i 18. ožujka: atex– 8.15-10.15, Palinovec (Zadružni dom) 10.45 – 11.45, Sveti Juraj u Trnju (crkva) 12-13.30. etvrtak, 11. i 25. ožujka: atex– 8.15-10.15, Štrigova (centar) -11-12.30, Štrigova (škola) 12.30-13.30.

Petak, 5. i 19. ožujka: Jelen – 8.30-10.15, Orehovica (Dom za bolesne) 10.30-11.30, Hodošan (dom) 11.45 – 12, Hodošan (centar) – 12 –13.30.

Petak, 12. i 26. ožujka: Jelen 8.30-10.15, Gornji Hraš an (škola) 10.30-11.30, Gornji Mihaljevec (škola) 11.45-13.30 sati.

4

* Â

# $ $$$

Mladi me imurski rockerski bend Larva ove subote nastupa kao predgrupa Letu 3

Prebukirani gaĹžama sve do svibnja ^ W

 W

= * Â&#x161; W

]

[ W ] Â&#x2DC; = *

| < W *| W [ W = * = [ [ ] Â W W Q | *

W

*] < *= [ W `

` W | Â&#x192; ]] W | Â&#x2021; ] Â&#x2020; | Â&#x2030; Â = W *

Â&#x201A; < Â&#x161; W W * Q < ] | W [ * W

[ =] * ] { W |

* [ ]

 £ = ~Â&#x2021; ] * * [ * [ [ [ Q ]

= * Â&#x161; $

Â&#x2021; [ W * < Â&#x161;

[ ] W ¤

* | W

W W W [ q Q

Â&#x2020; = > | [ = *

W ~{ W < <* | * ] ] * * } W <* =] <

= W Q [ W W ] Â W ] * [ W | W [ ~' =

W ] [ W * Q W W ] ] <= ~Â&#x201A; W | W ] W W[

Â&#x2022; * * W | < ] W q Q

| [ W ] W | * Q W Â&#x161; ÂĽ Â&#x2039; Â&#x2021; | ] *

]| | Â&#x203A;* Â&#x2013; ][ |

= Â [ ]| | _ Â&#x161; Q | = = | Â&#x2018; Â&#x2DC; Â | = W

^*

] W W * W ] ] <=

Q Â&#x2018; W [ *  * Q Â&#x2022; W[ * ¤ = ] [ W *

W W >] W W | W | W W Â ] Â&#x2C6; | * W ] <= ] W [ Q [ [ *

W *= W W[ < [ < Â

Â&#x192; Â W W * ] | [ W Q ] | [ ] > ] | | W [ [ * * *

Q

> [ =

q W W > W ]

* | Â&#x161; [ W = * = ] [ [

}

W ] W Â [ Q >] W

> * Q * Q W W | ] W > > ] <= < ^* * * [ > >

] W W | >

W ] [ < Q Â&#x161; [ > | > W Â&#x2013; * | Â&#x2018; =| Â&#x201A; | Â&#x2021; ] | ^W

Â&#x2030; W * *Q Â&#x2018; = Â&#x2019;W W _ Â&#x201C;|

Larva odrĹžala humanitarni koncert u Antrumu Â&#x161; [ >] * Â&#x203A; Â&#x2021; ]

* ]

 = *

* [ Q =] ] ' | [

Â&#x2030;

Â&#x2021;

] Q _ Â&#x2013;

W

 | * ] W

 | W

< Â&#x192; Â W Q W [ ] W [ * ÂŤ ] q ] q

Â&#x2020; = > =

^

Q W | [ > [ ] _ * Q | ] W [

= ] Â&#x2013; Q * < ÂŤ ] | [ W =

Â&#x2019; = ] ] Â&#x201C; Â&#x2039; Â&#x2013; *

= ] * > = ] W

Q ] ] W ] < Â&#x203A;Â&#x161;Â&#x2C6; <] * *

* = ] W

* = ] [ < < Â&#x2C6; [ { W q ] W < Q W] =] > *

* * [ [ [ ] < | W = Â&#x2039; * = * >] Q ] Â | W [

[ [ ] * = * >]

Â&#x2013; W] * * Q ] W [

Â&#x161; W Â = ~ÂŤ Â&#x201A; Â&#x2013; * Â [ Q \

 £ = ~Â&#x2021; ] * W = ÂŹ

| * Â&#x161; W [

[ * [

 = Q * Â&#x161; $ Â&#x2013; > Â&#x161;

= * W [ [

W] = Q W W Â ÂĽ ] Q = * Â ] [ [

` Â =

> <= [ W] | > <= ] Q W = < | W[ ] W W

[ <

â&#x20AC;˘ Po nimo s imenom benda. ZaĹĄto ste se odlu ili nazvati Larva? Koliko znam, ve postoji bend s tim imenom u Hrvatskoj ...

Marko: Q } [ W W * ] < Â&#x161; ] Â&#x161;

* W[ ] Â&#x161; Â&#x203A;

* = * W Â < Â&#x2DC; Q

Â&#x2030; ] W [ [ =] W | ] W > ] Â&#x2C6; * W

< Â&#x161;

â&#x20AC;˘ Recite neĹĄto viĹĄe o bendu.

Okupili ste se po etkom 2007. godine, ali se postava do danas poneĹĄto izmijenila. Kako su izgledali po eci u bendu, kako on izgleda danas?

MarkoÂĽ Q } [ W

= ] Â&#x2039; | Â&#x203A;* | Â&#x2018; | q Â&#x2020; Q = >

] ^ * q

> W ] | *

* = [ * Â&#x2018; [ * Q = | > > | *]

_ [ W

W ] = <

â&#x20AC;˘ MoĹže se re i da ste Bojanu bili dobra podloga.

MarkoÂĽ Q ' * = |

*Q ] Â&#x2019;W Â&#x201C; _ | *

<= W > [ W Q

> [ W

â&#x20AC;˘ Larva svira rock glazbu.

Imate i svoje pjesme, ali ste u Me imurju poznatiji po obradama svojih omiljenih bendova.

MarkoÂĽ Q Â&#x2018; W *

W [ W > * W

[ W | < W * > W Q

| ] = * W

Â&#x201A;

* W

= * > Q ] = *

_ W Â

* `

` W | * * Â&#x2C6; Â&#x2021; ]| Â&#x192; ]] W

AdrijanoÂĽ Q Â&#x2DC; <] W ] <Q = Â Â ] > ] <= < * <] ] <= Â&#x2DC; Q Â

* * Â Â&#x2DC; * * *

 = * < ÂŚ ] W Â&#x2030; <= ] [

Â&#x2C6; W |

Â

Nema treme, samo pozitivna energija â&#x20AC;˘Tko piĹĄe glazbu i stihove za vaĹĄe pjesme?

AdrijanoÂĽ Q } ] [ > Q

W W | ] <= W

Â&#x2018;

W

< W] Â&#x2039; |

* * [ Q = W < *

Â&#x2C6; * W W * W W] > >

= = ] = ] > = ] < W

â&#x20AC;˘ Gdje ste sve svirali do sad? Jeste se zadrĹžali u okvirima Me imurja ili ste bili i u ostatku Lijepe naĹĄe?

AdrijanoÂĽ Q Â&#x2C6; ] W

W * Â&#x2021; >] W * W Q

< [ * { W | < [

Â&#x2013; * W [ | Â&#x192; [ Q

[ | [ Â&#x2018; =

Â&#x2039;

* W * W ] *

* = [ < Â&#x2C6; *

[] < W [

Â&#x2C6;] | [ * > W W *

W

â&#x20AC;˘ Je lâ&#x20AC;&#x2122; vas joĹĄ uvijek lovi trema pred nastupe? Â&#x203A;* ÂĽ Q ' W * Q

Â&#x2020; = < [ <

[ Â [ W Q [ Â&#x2020; * > * > [ < Q Â | > W W

* * >

 W

=

â&#x20AC;˘ Kakva ste do sad imali iskustva s koncertima?

MarkoÂĽ Q ^*] } [ | * W [ ] | = ] W

W [ [ W | W

] * W | W

] W ] <= = W [ Q ] ] W [ =] Â&#x2021; ] W W * Â

W [ Q < ]

* =

*] |

* < > Â > W

* =

â&#x20AC;˘ Koji vam je dio glazbenog procesa najdraĹži? Je li to pisanje pjesama, snimanje pjesama, druĹženje s glazbenicima, nastupi ili kontakt s publikom?

TeoÂĽ Q Â&#x2C6; > =

| ] * = ] [

W [ =]

^ W * * > W [ * *W > [ *

Â&#x2039; W  * * ] Š[ ÂŞ Â&#x2021; * = W

Album bi ve izaĹĄao da nema toliko gaĹža â&#x20AC;˘ A koliko vam je teĹĄko raditi ovaj vid promocije, putem

PALADIN, okupljaliĹĄte za ljubitelje rockerske glazbe, dovodi u akovec Let 3

Jednom mjese no u goste e dolaziti veliki rock bendovi Â&#x2013; * Q

 = ~Â&#x2021; ] * Q *

[] ] = ] * =

 W ] <= Â&#x2039; * W * < * W *] > Â&#x2021; ] Q * W =

| = ] * W Τ Â&#x2018; *  ] Â&#x2018; *  ¨ } [ [] ] ] <= ~ W

] W | W

Â&#x2021; ] * * = * < W ] < = = < ~> ] ]

Â&#x2021; ] * * * * Q

 |  ] <= [ ] W * W

[

Â&#x2039; W ] Q

W

* W = | W

W [ ] *

* = * < ] W } [ W = ] = * * W W[ Q

| W [ ] ] ]

[ |

W W [ ]

W [ Â&#x2018; * Â [

* [ [ *

Â&#x2020; * * = < = Τ Â&#x2018; *  | W * Â&#x2021; ] * *

* W = *

Q ^* W [ W

W *] ] < Â W ] <= | W * W

*] ] > [ [ Q

Â&#x2021; * * ] W

 q ] W

* =

*] [ W | W * W] *

 Â&#x161; $ < W W

* * =

* < [ =] Q

Â&#x201A; W

W * ] < Š' ]  ª Q q ] > Q = = *| W ] * * ] W * * W >

Petak je u Paladinu zamiĹĄljen kao ve er ex Kluba mladih

intervjua i kontakata s medijima?

TeoÂĽ Q ' >

Â&#x201A; [ Q | > > | = ] ' W ] [ [

 | * W W [

Â

= ] [ ` Â =

| Â&#x2030; W [ * | ] W Q * = * >

_ W <

â&#x20AC;˘ Ĺ to slijedi dalje? Gdje ete sve svirati? Prvi sljede i nastup je, ako se ne varam, u â&#x20AC;&#x2DC;Paladinuâ&#x20AC;&#x2122; kao predgrupa Letu 3. Nije to mala stvar. BaĹĄ me zanima kako ete publiku pripremiti za nastup Letovaca, koji imaju ovako specifi an per ormans. Pripremate li i vi kakve rekvizite?

MarkoÂĽ Q ' * W[ Q

> [ W = Â&#x2019;W Â&#x201C;

q  > W]

Â&#x2013; W < > [ W = |

* = W [ [ W

W [ Â&#x2019;W Â&#x201C; Â&#x2020; W * ] W [] | ] [

 Â&#x161; $ W [ [ Q > ' | < W = Q

W * Â&#x2021; ] * | W =

$

W [ Â&#x2021; Q W

[ * [ *]

= * Â&#x2022; Â&#x2013; [ = ] = W W  £ = ŠÂ&#x2018; Q W ÂŞ Â&#x201A; W | W *| [ [ * W = q W [ Â&#x2018; = | * W [ Â&#x2013; * | W [ [ Â&#x2C6;] Q

â&#x20AC;˘ Planirate li snimiti kona no i svoj album?

TeoÂĽ Q Â&#x203A;]= [] | W < W * > Â&#x192;

> Â&#x203A;*

| W Q

> [ W | ] < *

>

* [ <Q * ]= q * ]=

> * | * W

[ W [ [ W <*

ÂŞ W ] Â | * W Q [] [

* ] ]= <= [

 Â&#x203A;]

> W |

< W

[ W | [ = < * W W

W

Â&#x203A;] = W

Â&#x203A; = Â < W | [ * > = W

* W

Â&#x2019; |

ÂĽ Â&#x2018; Â&#x2013; < Â&#x201C;

Š ÂŞ = * Â&#x2018; *  Œ§ Â&#x2018; * Q  | <

* ] Â&#x2021; ] * Â&#x2C6; > Â&#x160; W

} [] * = *

W W [ Â Q W = *|

W > Â&#x2021; Q ] * * ^W Â Q W =

| * W * * [ [ < >]

§ Â&#x192;] = ] * Â&#x2022;] <= [ > Â&#x201A;Â&#x2020; Â&#x203A;] Â&#x201A;Â&#x2020; Â&#x2039; W

Â&#x201A; W ] < | < [ Q

* W [ W ] Q

= * |

< Â&#x161; $ Â&#x2022;] <= Â&#x161; $ W [ W

 W ] [

] Â&#x2021; [ ] W { W | ] * * = > Â&#x2020; W] <= W

]Q

[ W [ Â ] <= Q

[ W ] W [ [ ] | > [

< < W q < Q ] * [ Q W [ [ < _ Â

^ [ ] Â&#x161; $ [

Q <* W [ * ]= ~Â&#x2039; Â&#x201A; W ` Â ÂŞ ~ÂŚ] Â&#x201A; W[ * | W *

= ] ÂŤÂ&#x201A;Q ] Â&#x2019;

ÂĽ Â&#x201A; Â&#x2021; W Â Â&#x201C;

2. ožujka 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI BEND Kom3dija predstavio singl s albuma “Indijancu je bilo smešno“

“Vrnula buš se” osvaja nagrade na festivalima Me imurski bend Kom3dija uz Valentinovo je predstavio novi singl s albuma “Indijancu je bilo smešno“. Pjesma “Vrnula buš se“ nastala je na temelju tužne ljubavne pri e za koju se svi nadamo da e ipak dobiti sretan završetak.

Naime, I. B. (27) doživio je veliki udar na vlastitu osobnost. Djevojka ga je ostavila s najboljim prijateljem. Da stvar

bude gora, ini se da je Ona sasvim sretna i zaljubljena u novog odabranika svog srca. I. B. (27) tada se propio, utapaju i svoju tugu u višemjese nim bakanalijama. No, jedno poslijepodne, ve sasvim iscrpljen emocionalnim teretom i fizi kim ubijanjem, odlu io je iz negativnog stanja u koje se bio zapleo stvoriti pozitivnu stvar.

Na pamet mu je pala spasono-

sna ideja! Napisat e pjesmu koju e Ona uti na radiju i “ne bu mogla zdržati, jer srce zaigralo joj bu”! Priznala si Ona, ili ne priznala, jednog e mu se dana vratiti, uvjeren je I. B. (27). Tim više što je spreman poduzeti cijeli niz svakojakih koraka ne bi li je vratio.

“Vrnula buš se” je drugi singl s albuma “Indijancu je bilo smešno“, napisan je na

kajkavskom narje ju, a na akove kom dijalektu, te je dobila nagradu stru nog žirija na estivalu “Pjesmom do srca” u Krapini. Za pjesmu se trenutno snima spot koji emo premijerno gledati krajem ožujka, a kojim e “me imurski lepi de ki“ sigurno osvojiti srca brojne publike. Romanti ni singl možete u MP3 ormatu skinuti na www.dallas.hr/komedija/.

U petak Kom3dija nastupa u Arcusu De ki povodom novog singla, a i cijelog albuma, imaju svirku 5. ožujka u akovcu.

Petnaest pjesama s albuma, me u kojima je i ovaj singl, kao i neke od pjesama koje e se na i na sljede im nosa ima zvuka, Kom3dija e predstavi u ca e baru “Arcus“ s po etkom u 22 sata. Uz CD koji e se prodava po promo vnoj cijeni, koncert jam i dobru zabavu na kakvu smo ve navikli od ovih šarmantnih, veselih i energi nih “me imurskih lepih de ki“. O ekuje vas party pi e ve eri te ugodan provod u vama ve dobro znanom klubu ... Podršku de kima pružit e resident DJ Mario!

BENEFIT MARATON - niz programa u mjesecu ožujku za spas Prostora

Eksplozija mladih – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!

Centar za mlade, akovec, u suradnji s Udrugom Pokret Plus, kolektivom Tie en Ton i Upravnim odborom Prostora, u mjesecu ožujku organizira niz programa u Prostoru pod nazivom “Benefit maraton“ uz slogan “Eksplozija mladih – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!“.

Cilj i ideja ovog projekta je da se programima (predstavama, koncertima, slušaonicama i filmskim ve erima) u Prostoru tijekom cijelog mjeseca prikupe financijska sredstva za popravak razglasa koji ovaj klub koristi, a koji je star petnaestak godina i trenutno je neispravan.

Program Benefit maratona: 4. 3. ( et v r t a k) - preds t a v a z a dje c u - Ž der a vko - Dramsk i st udio DaDa 5. 3. ( pe t a k) – slu š ao nica – Rokaona by Mi 6.3. (subota) - koncert – Machine Insu ficiency, Eyes o Betrayal, Omnipresent noi s e , B u l le t pr o o , P a n ker i 7.3. (nedjelja) - cirk us f ilmov a u P ros t or u – Ma r atonci t r e po asni k r ug 11.3. ( etvrtak) - predstava za djecu - Pinokio - Dramski studio DaDa 12 . 3. ( pe t a k) – v ide oslušaonica by Greendwar 13.03. (subot a) - koncer t – Gret t a, L a r v a i Feuac id

14.03. (nedjelja) - cirkus filmova u prostoru – Družba Pere Kvržice 19.03. (petak) - predstava za djecu - Gašparova podvala- k. d.

Pinklec

19.03. (petak) – slušaonica – Sound o revolution 20.03. (subota) - koncert – Kom3dija i Eichmann amily 21.03. (nedjelja) - cirkus filmova

PROSTOR, subota, 6. ožujka, 21 sat

Koncert za ljubitelje žeš eg zvuka Nakon pregršt koncerata koji su uslijedili proteklih godinu dana, Prostor akovec opet je doma in ponajboljih neafirmiranih bendova s podru ja sjeverozapadne Hrvatske. Tako e se ondje u subotu 6. ožujka održati koncert popularnog naziva “Punk-Metal-Hardcore Metting“ s po etkom u 21 sat.

Na koncertu e nastupiti Machine Insu ficiency koji su sa svojim dugogodišnjim stažom i energi nim nastupima vrlo dobro poznati publici s ovog podru ja.

Njima e se kao support pridružiti energi ni metalcore bendovi Eyes o Betrayal i The Sky Went Red. Za ljubitelje nešto blažega muzi kog opredjeljenja nastupit e rock bend Omnipresent noise koji sa sobom nose mnoštvo koncerata uvijek popra enih odli nim odazivom publike.

Uz nastupe ve spomenutih bendova, doma e boje branit e ve dobro poznati hardcore bend Bulletproo koji ve dugi niz godina opravdava status jednoga odli nog benda hardcore scene.

Uz njih e akove ku punk scenu predstaviti relativno mladi bend Pankeri, koji su sa svojim nastupima dokazali da mogu stati rame uz rame starijim bendovima punk scene. Upad na koncert simboli nih je 15 kuna, stoga do ite i podržite bendove koji održavaju nešto druga iji stil hrvatske scene živim. (A. Na )

u prostoru – Ma ak pod šljemom 26.03. (petak) – stand up comedy (Trikomadaizzagrebgrada) 27.03. (subota) - party - Tie en Ton crew & Eyemolester & Felx & Sasha Fishter 28.03. (nedjelja) – cirkus filmova u prostoru: best o FFF (dokumentarni rock filmovi).

Dje je predstave na koje vas organizatori ove akcije pozivaju bit e na repertoaru svaki navedeni datum u 10 sati ujutro. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetitelja po predstavi je 60. Slušaonice koje e se održavati na repertoaru navedenih su datuma s po etkom u 22 sata. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetitelja po slušaonici je 300.

Koncerti e po injati u 22 sata, a cijena ulaznice za svaki od njih je 15 kn. Iznimka je koncert grupe Zadruga i Kom3dija, ija e cijena biti 35 kn. Maksimalan broj posjetitelja po koncertu je 300.

Ciklus filmova u Prostoru koji e se održavati na repertoaru su u 19 sati. Cijena ulaznice je 5 kn.

Maksimalan broj posjetitelja po projekciji je 80.

Mladima u ovoj akciji pomažu sponzori: Pekara junior, trgovina Bat, Metts, Stari hrast & Ca e i Wine bar Plus, Grad akovec.

Posebnu zahvalu CeZaM i ostali upu uju Gradskoj komunalnoj službi AKOM na distribuciji plakata.

PRVIJENAC pjeva ice Lidije Ba i na tržištu

Pjesmu po kojoj je album dobio ime posve ujem svojoj majci

Tko god želi Lidijin CD po povoljnijoj cijeni, može se javiti na njezinu e-mail adresu lidija.bacic1@gmail.com Prvi CD pjeva ice Lidije Ba i pod nazivom “Maj ina ljubav” od prošlog je tjedna na tržištu. Na Lidijinom prvijencu nalazi se dvanaest pjesama, s kojima je osvojila jedanaest nagrada na šest estivala, a od kojih su mnoge bile i na vrhovima top lista. Prvi samostalni CD atraktivne Lidije ime “Maj ina ljubav” dobio je po pjesmi koja je do sad pokazala najbolje rezultate od svih njezinih pjesama u prvom mjesecu emitiranja.

- Dugo sam ekala svoj prvi CD. Prvu pjesmu ‘Dan iza vje nosti’ plasirali smo u sije nju 2008. godine, dakle, to no prije dvije godine. Nakon te prve pjesme uslijedila je pjesma ‘Kiša’, kojom sam osvojila sve nagrade na Zagreb estu, i ostale pjesme, dok kona no nakon dvije godine nije izašao album. Pjesmu po kojoj je album dobio ime posve ujem svojoj majci, ali i svim ostalim majkama. Album smo izdali u ovom razdoblju zbog samog Dana žena, odnosno povodom tog dana, kazala je Lidija Ba i .

Sada slijede promocije po gradovima, dok e prva biti u Rijeci kroz dva tjedna, a planiraju se promocije i u akovcu, Splitu, Zadru ili Šibeniku i još nekim gradovima.

Album se prodaje po cijeni od 39 kuna jer, prema rije ima Lidije, to

je realna cijena u današnje vrijeme krize. - Prodaja je krenula dobro, zadovoljni smo s obzirom na to da je CD tek izašao. Mislim da je 39 kuna prihvatljiva cijena za svakog, dok e u CD shopovima cijena biti ve a.

Tko god želi moj CD po povoljnijoj cijeni, može se javiti na moju e-mail adresu lidija.bacic1@gmail.com.

Glazbu na Lidijinom prvijencu potpisuje Marko Tomasovi , dok je aranžman radio Aleksandar Valen i . - Zahvalila bih svim tekstopiscima te Marku Tomasovi u i Aleksandru Valen i u koji su dali najve i doprinos i koje iznimno cijenim. Hvala im što su me trpjeli sve te silne sate. No, zahvalila bih i modnom studiju ‘Ledra’ koji mi radi kožnate jakne i ostale ‘krpice’.

Cover CD-a radio je moj dobar prijatelj Ivan Karol kojem tako er velika hvala, kaže Lidija, te dodaje: - Ja sam prezadovoljna albumom. Kada sam primila CD prvi put u ruke, osje aj je bio predivan.

Stvarno smo se potrudili baš za svaku pjesmu, tako da sam u cijelosti zadovoljna s albumom. Nadam se da e se ljudima svidjeti. Ve sam dobila dosta pozitivnih komentara i od starijih i od mla ih osoba, što mi je drago jer mislim da na ovom albumu doista ima za svakog po nešto. (hz, oto: vrzan)

TRIBINA , 4. ožujka u 20 sati

Koncert Mariachi Los Caballerosa Mariachi u Hrvatskoj? Si señor! Na ovotjednoj Tribini akovec etvrtkom u Centru za kulturu s po etkom u 20 sati nastupa poznati sastav Mariachi Los Caballeros.

Ovaj hrvatski mariachi sastav prvi put javno nastupa u travnju 1998. u “Kino klubu Zagreb”. Godinu dana kasnije snimaju svoj prvi album “Fiesta Mexicana” za izdava ku ku u “Aquarius Records“, a iste godine uspješno prire uju koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu, Zagreb.

Slijedi sezona redovitih nastupa u Zagrebu i gostovanja po Njema koj, Italiji, Slova koj, Sloveniji te Austriji i Ma arskoj, u kojima redovito nastupaju na

danima meksi ke kulture u organizaciji meksi kih ambasada tih zemalja. Na susretima mariachi sastava u Meksiku nastupali su s najuglednijim mariachi sastavima iz cijeloga svijeta. Izdali su album “En vivo” koji zra i posebnom energijom kakvu je mogu e osjetiti samo na koncertu.

Program koncerta sastoji se od tradicionalnih i popularnih meksi kih skladbi u originalnim mariachi aranžmanima (poput Cielito Lindo, Granade, Malagueñe, Popurri Pancho Villa, La Golondrine, Las Mañanitas, Guantanamere, La Bambe … i mnogih drugih) te od mariachi skladbi novijeg datuma koje upotpunjuju izri aj toga osebujnog glazbenog stila.

Trajanje: 75 minuta.

6 br. 756

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja knjigu

Robert Fulghum “Sve što trebam znati, nau io sam u vrti u” Me imurske novine i Mozaik knjiga poklanjaju dvama sretnim itateljima knjigu: “Sve što trebam znati, nau io sam u vrti u” Roberta Fulghama. Preispitano, revidirano i nadopunjeno izdanje s dvadeset i pet novih eseja.

Robert Fulgham 1986. godine objavio je jednostavan kredo koji je postao fenomenalni bestseler broj 1 New York Timesa “Sve što trebam znati, nau io sam u vrti u“. Sad se Fulgham vra a toj knjizi koju su prigrlili milijuni itatelja diljem svijeta, daju i novi predgovor i dvadeset i pet novih eseja.

Ovdje nas Fulgham privla i svojim razmišljanjima o životu, smrti, ljubavi, tuzi i najboljem pohanom odresku u kontinentalnoj Americi. Daje nam upute kakve su mudrosti skrivene u hrpi rublja ... arobna svojstva otkrivena u kutiji pastelnih bojica ... igra skriva a nasuprot igri sardina – i kako su te igri povezane s prirodom Boga. “Sve što trebam znati, nau io sam u vrti u“ buja upravo životom i zna enjem koje pronalazimo u najsitnijim pojedinostima.

U godinama otkad je ova knjiga prvi put objavljena

KNJIGA TJEDNA: arobna knjiga koju ete rado držati na svom ormari u

Tatjana Divjak - “Male ideje za sretniji život” Život po inje onda kada kažete zbogom starim (lošim) navikama i prigrlite nove. Kada umjesto problema vidite izlaz, rješenje. Za to vam je esto potrebna potpora. Knjiga Tatjane Divjak “Male ideje za sretniji život” upravo je takva potpora.

Knjiga, koju je izdala Naklada Ljevak, obuhva a deset podru ja važnih za naš život. To su sva ona podru ja koja nas zanimaju, od osobnih odnosa, uspjeha na poslu, privatnog uspjeha, pa do duhovnosti i društvene odgovornosti. U deset poglavlja knjige autorica na senzibilan na in uvi a problem, a onda nam nastoji dati rješenje, koje ne name e, nego nam pokušava sugerirati da život gledamo vedrijim o ima.

Krenite u život na druga iji na in, sa svakodnevnom podrškom vašem novom na inu rješavanja problema, knjigom Tatja-

ne Divjak (koja je najpoznatiji hrvatski life coach). Svatko se od nas u životu susre e s bezbroj situacija, od kojih mnoge percipira kao problemati ne.

Bez obzira na to jeste li tek zakora ili u život ili ve imate mnogo iskustva iza sebe, uvijek je dobro uti pravu rije u pravo vrijeme.

Izbor je vaš: možete pro itati knjigu “Male ideje za sretniji život” i osjetiti nadahnu e, prepustiti se svojoj intuiciji i odabrati odgovor kao motivaciju za taj dan ili problem, pro i podru ja u kojima imate najviše problema, ili pak potražiti speci i an odgovor za speci i no pitanje ...

A onda, ako još ne steknete novu naviku ljubavi prema sebi kroz svakodnevnu podršku, i ne nau ite dati podršku samima sebi, otvorite ponovno prvu stranicu i ispratite, kao i sa Sta-

rom godinom, sva nezadovoljstva. Krenite ispo etka. Bolje je vratiti se na po etak nego nikada ne zapo eti!

Umjesto problema treba gledati rješenje Ovo je tre a knjiga Tatjane Divjak, a pisala ju je, kako sama priznaje, opuštenija, u jednom razdoblju kada je bila i izi ki odsutna iz Hrvatske, daleko od najbližih, u trenucima kada ovjek shvati da je najvažnija ljubav.

O tome kako su nastale “Male ideje za sretniji život” autorica kaže: - Prošle godine u ovo vrijeme održala sam niz radionica ‘Samopouzdanjem kroz recesiju’, me utim, kao što smo svjedoci, kriza ide dalje, prve preporuke nisu poslušane, izgleda da nam treba malo više krize da bismo se probudili. U takvim trenucima treba nam

O autorici Tatjana Divjak je life coach ili, lijepo hrvatski re eno - životna trenerica.

Kolumnistica je uglednih magazina, autorica dviju knjiga s podru ja osobnoga razvoja i osoba zaljubljena u život. Diplomu i pravo na titulu Life Coach L. C. H. stekla je 2005., po završetku škole za Life Coaching u Engleskoj kod Curly Martin, nakon dugogodišnje poduzetni ke

Fulghum je imao vremena razmisliti, iznova je ocijeniti i preispitati. I ovdje su njegove svježe misli o klasi nim temama, zajedno uz nove eseje.

Možda e u današnjem kaoti nom svijetu ovi eseji o životu još dublje odjeknuti – kad itatelji otkriju koliko se univerzalni uvidi mogu prona i u obi nim doga ajima.

Prošlotjednu knjigu Allana i Barbare Pease “Zašto muškarci žele samo seks, a žene sanjaju o ljubavi” dobile su sretne itateljice: Gordana Ko iš iz Donjeg Mihaljevca i Jasminka elebi iz akovca.

WEB PREPORUKA

SoundGuardian.com SoundGuardian.com internet je stranica koja donosi glazbene novosti, najave novih izdanja albuma, najave i rasporede koncerata, intervjue, životopi-

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

se, nagradne igre, top liste recenzije. Donose i galeriju fotogra ija, linkove na razne stranice diskografskih ku a i štošta drugo zanimljivo.

karijere, koja je uklju ivala i vo enje vlastite marketinške i PR agencije.

Tatjanini klijenti jesu osobe koje žele bolje i kvalitetnije živjeti, a u individualnom radu s njima Tatjana i sama nalazi zadovoljstvo, uspjeh, sre u i mir. Radi ono što voli i voli ono što radi. lanica je European Coaching Institutea, Europskog udruženja za trenere.

potpora, jer, kad nam je teško, kad ne znamo na i rješenje, tražimo prijateljski savjet, tražimo nekoga tko e nam otvoriti o i i pomo i da ta situacija u kojoj jesmo ne bude toliko teška. Zato je i knjiga jedno od rješenja, ja sam upravo njezinim naslovom htjela ljudima re i: nisu potrebni veliki koraci, nisu potrebna ne znam kakva rješenja, dovoljno je napraviti onaj prvi, mali korak, pa još jedan i tako svaki dan da bismo zapravo našli rješenje i otvorili vrata sretnijeg života.

Život po inje kada prigrlite nove navike Divjak napominje kako je njezina knjiga namijenjena svima: - I onima koji znaju biti sretni, jer, iako smo mi možda mirni, sretni, zadovoljni, vrlo je teško ostati miran gledaju i drugog koji se mu i. A onaj opet tko je u teškoj situaciji, u krizi, treba i takvu pomo . Knjiga je, dakle, namijenjena i onima koji ne znaju potražiti vlastita rješenja,onima koji svako jutro s mukom izlaze iz kreveta, onima koji znaju biti sretni i veseli, ali u okolini koja je izrazito negativna jako je teško održati taj osje aj zadovoljstva i sre e. Svima onima koji žele sretnije živjeti preporu ujem da svako jutro kada otvore o i potraže svoju malu ideju, a dok ne nau e potražiti svoju, neka pro itaju ideje iz moje knjige.

SADE ADU u 26 godina karijere izdala šest albuma

Nakon deset godina pauze vra a se albumom “Soldier Of Love” Deset godina glazbene pauze je mnogo, ali ne i neobi no kada se uzme u obzir da govorimo o pjeva ici Sade Adu, koja se na glazbenu scenu vra a ove godine s novim albumom “Soldier Of Love”, šestim u 26 godina glazbene karijere. Bend Sade ionako nije nikada bio komercijalno nastrojen, ve je djelovao kao katalizator kvalitetne mješavine prvenstveno soula i jazza, iji albumi nastaju isklju ivo zbog inspiracije, ali ne i potrebe. Soldier Of Love nakon Lovers Rocka iz 2000. predstavlja pokušaj koketiranja s R&B, iako osovina i dalje ostaje soft rock mješavina ve spomenutih pravaca iz koje e se izdvojiti par pamtljivih singlova. Najbolji primjer je odlu na istoimena pjesma koja je ve krajem prošle godine ponovno bacila svjetlo na Sade, kombiniraju i blage R&B ritmove s tekstom koji o ito vu e paralele sa Sadeinim privatnim životom. Soldier Of Love ve je naišao na dobar odaziv DJ-a koji e ga remiksirati da zvu i primamljivije disko podijima, no, u svom originalnom obliku

zasigurno zasjati u live izvedbi.

Posveta o evima odana je u vedrijoj Babyfather, koju je Sade neizravno posvetila svojoj k eri, dok se dašak countryja osjeti u Be That Easy. Od ostatka nenametljivih i ponešto zaboravljivih ali ne i loših pjesama izdvaja se senzualna Skin, romanti nog i blagog ritma koji je ve karakteristi an za Sade. Soldier Of Love ne treba gledati kao veliki povratak zaboravljenog benda, ve isklju ivo kao karizmati nu zbirku vo enu nadahnu em koja ocrtava glazbenu zrelost u kojoj valja uživati.

Popis pjesama

predstavlja jedan od Sadeinih najve ih hitova, koji se može svrstati uz Smooth Operatora i The Sweetest Taboo. Ravnodušnima vas ne e ostaviti ni uvodna balada The Moon And The Sky, ija je melodija savr-

šeno potpomognuta još uvijek odli nim glasom karizmati ne Sade, jasno nazna uju i da bend nije zaboravio svoje korijene.

Još jedan vrhunac je genijalna i gitarom prožeta Long Hard Road, melankoli no djelce koje e

1 The Moon And The Sky 2 Soldier Of Love 3 Morning Bird 4 Babyfather 5 Long Hard Road 6 Be That Easy 7 Bring Me Home 8 In Another Time 9 Skin 10 The Safest Place

2. ožujka 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Obla no s uftama

Knjiga iskupljenja

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Phil Lord, Chris Miller Glasovi: Filip Juri i , Jelena Miholjevi , Dražen Bratuli , Bojan Navojec

akcijska avantura Režija: Albert Hughes, Allen Hughes Uloge: Denzel Washington, Gary Oldman, Malcolm Mc Dowel

Redatelji bra a Hughes do sada su nam se predstavili s izvrsnim hitovima «Opasni po društvo», «Mrtvi predsjednici» i «Iz pakla», a sada nam donose spektakularno filmsko osvježenje, pravu akcijsku avanturu smještenu u budu nost – «Knjiga iskupljenjai». Radnja filma odvija se u post-apokalipti nom svijetu u kojem usamljeni ratnik (oskarovac Denzel Washington) putuje razorenom Amerikom kako bi sa uvao svetu knjigu koja skriva tajnu

Temeljena na popularnoj dje joj knjizi, ovo je pri a o neobi nom gradu u kojem hrana pada s neba poput kiše i njegovim još neobi nijim stanovnicima... Mladi genij mora spasiti svijet kada njegov prehrambeni izum zaka-

spasa ovje anstva. Me utim, odmetnik (Gary Oldman) iz malog gradi a ima vlastite planove i na sve mogu e na ine pokušava se domo i knjige…

U maniri najve ih akcijskih spektakala kakvi su bili „Pobješnjeli Max“ i „Ja sam legenda“, dolazi napeta post-apokalipti na filmska avantura s oskarovcem Denzelom Washingtonom u glavnoj ulozi.

Trajanje: 118 minuta.

Preporu amo starijama od 16 godina.

Odli an njema ki film.

Nakon što bogati ljubavnik izbaci njegovu majku na ulicu tinejdžer je prisiljen preseliti u predgra e i suo iti se sa surovim životom na ulici.

Za 15godišnjeg Michaela život na visokoj nozi završava nakon maj inog raskida sa bogatim Berlin aninom nakon ega ostaju bez sredstava te iz elitnog kvarta sele u ne baš ugodnu etvrt Berlina prepunu imigranata.

Michael se isti e svijetlom puti i plavim o ima te postaje omiljena meta lokalnim nasilnicima.

Prisiljen je pla ati zaštitu lokalnoj bandi za što nastoji do i do novca na razne na ine.

Nevoje po Michaela nakratko završavaju nakon susreta sa Hamalom, karizmati nim lokalnim gangsterom, a ganistancem koji se predstavlja kao te ga upoznaje sa životom na ulici - drogom, i ostalim ‘lijepim’ stvarima. Za po etak Michael postaje sitni diler što e ga dovesti u nove nevolje.

Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu pri u.

U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politi kog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog.

Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred o ima javnosti.

Frost smatra da e interes biti nevi en upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispri ao zbog doga aja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko sli nih ponuda, odlu io se upravo za ovu Frostovu i to prvenstveno zbog velike nov ane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zale enu’ politi ku karijeru.

On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reputacije svog ‘doma ina’ koji slovi kao ‘stru njak za pop kulturu i zabavu’....

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: MIROSLAV MAJER, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

utorak 2.3.

20.00 NAREDNIK JAMES

HURT LOCKER ratni triler, drama Režija: Kathryn Bigelow Uloge: Jeremy Renner, Anthony mackie, Ralp Fiennes

srijeda 3.3. nema filmskog programa u dvorani czk

Odgovor: ___________________________

petak 5.3.

l. br: _______________________________

18.00 OBLA NO S

Ime i prezime: ______________________

UFTAMA

________ _____________________________

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

20.00 KNJIGA ISKUPLJENJA

THE BOOK OF ELI akcijska avantura Režija: Albert Hughes, Allen Hughes Uloge: Denzel Washington, Gary Oldman, Malcolm Mc Dowel

18.00 OBLA NO S

UFTAMA

DVD, BLUE RAY IZLOG FROST/NIXON

Film “Pogrešno skretanje 3” je: 1.) drama 2.) horor 3.) western

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

subota 6.3.

že, stvaraju i mesne okruglice veli ine automobila i kukuruz veli ine Ei elovog tornja koji prijete uništenju Zemlje...

U našem kinu nije u 3D tehnici!

Trajanje: 90 minuta.

Za sve uzraste.

TVRD ORAH

(tri besplatne posudbe)

NEMILOSRDNI GADOVI

Francuska za vrijeme njema ke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njema ki asnik SS-a Hans Landa ubija cijelu porodicu mlade Židovke Shosanne. Ona nakon toga odlazi u Pariz gdje dobiva novi identitet i postaje vlasnica kina. Poru nik Aldo ‘Apache’ Raine organizira grupu židovskih vojnika koji su angažirani da obavljaju akcije u pozadini i vrše teror nad nacistima.

Odredu prozvanom ‘Gadovi’ pridružuje se njema ka glumica i savezni ka tajna agentica Bridget von Hammersmark koja im pomaže u misiji napada na lidere Tre eg Reicha.

No, njihov plan miješa se s planom Shosanne, koja u svom kinu dobiva priliku izvesti vlastitu osvetu nad nacistima ...

SUROGATI Jonathan Mostow, redatelj velikih akcijskih hitova kao što su Podmornica U-571 i Terminator 3, okuplja snažnu gluma ku postavu predvo enu Bruceom Willisom. Radnja je smještena u uturisti ki svijet u kojem ljudi žive u izolaciji, a komuniciraju putem robota surogata.

Policajac (Willis) je prvi put u deset godina službe prisiljen napustiti svoj dom kako bi istražio ubojstva drugih surogata, što ga odvodi u nevjerojatan svijet koji nije mogao ni zamisliti.

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

1.

LJUBAVNICI

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

POLARNI KRUG

4.

RAT ME U NEVJESTAMA

5.

TVRD ORAH

6.

SUROGATI

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

20.00 KNJIGA ISKUPLJENJA

20.00 KNJIGA ISKUPLJENJA akcijska avantura

nedjelja 7.3.

18.00 OBLA NO S

UFTAMA

akcijska avantura

10. SIRO E

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

ponedjeljak 8.3.

18.00 OBLA NO S

UFTAMA

1.

AVATAR

2.

NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI

3.

PREVIŠE JE SLOŽENO

4.

DAN ZALJUBLJENIH

5.

SHERLOCK HOLMES

6.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

7.

NAREDNIK JAMES

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

20.00 KNJIGA ISKUPLJENJA akcijska avantura

DOM KULTURE M. SUBOTICA subota, 6.3.

19.00 STARI FRAJERI

10. GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

US BOX OFFICE

komedija

nedjelja, 7.3.

18.00 STARI FRAJERI

1.

AVATAR

2.

SHUTTER ISLAND

3.

VALENTINE’S DAY

4.

THE WOLFMAN

5.

DEAR JOHN

Radno vrijeme blagajne!

6.

CRAZY HEART

7.

EDGE

8.

TOOTH FAIRY

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

komedija

10. FROM PARIS WITH LOVE

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

ZA NJU: Leptin kontrolira vaš apetit i razinu tjelesne energije

Leptin dijeta Leptin je hormon koji pomaže regulirati metabolizam i tjelesnu težinu, a stvaraju ga masne stanice u tijelu. Ovaj hormon putuje kroz tijelo krvotokom i komunicira direktno s mozgom.

Leptin je zadužen za niz tjelesnih aktivnosti, kao što su apetit i razina tjelesne energije. Ako imate prekomjernu potrebu za hranom ili imate tendenciju previše pojesti, postoji mogu nost da se sve to dešava zbog poreme aja razine leptina u tijelu.

Leptin šalje vašem mozgu obavijest koliko masno a imate u tijelu. Kad vam se pove a razina masno a u tijelu, raste i razina leptina, i obratno. Leptin vam zapravo pomaže smanjiti glad i daje osje aj sitosti. Ako unosite previše masno a, razina se leptina pove ava, što daje signal mozgu da više niste gladni.

Leptin je važan kada je u pitanju debljanje i mršavljenje.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji ne spavaju dovoljno mogu

zapravo zbog toga imati probleme s debljinom. Razlog tome je to što, kad nedovoljno spavate, vaše tijelo proizvodi manje leptina. Tada nema dovoljno tog hormona da pošalje mozgu signal s in ormacijom da treba smanjiti glad. Bez dovoljno leptina osoba ne e imati osje aj sitosti. Ovo je jedan od mogu ih uzroka prejedanja i pretjeranog debljanja.

Leptin regulira razinu energije u tijelu. Kada se smanji koli ina masti, tijelo može u i u azu štednje energije. Kad po nete jesti, pove ava se razina leptina, i u odre enoj mjeri on pomaže pri regulaciji koli ina hrane koju trebate pojesti. Neki stru njaci tvrde da on više regulira razinu tjelesne energije nego potrošnju hrane.

Nakon što ste se najeli, u tijelu se osloba a leptin te putuje do mozga koji obavještava da ne trebate više jesti. Leptin tako er in ormira mozak o stanju tjelesne energije. Ako leptin ne

ulazi pravilno u mozak, može slati pogrešnu poruku. Kada se to dogodi, mozak ne prima poruku da niste više gladni i, kao rezultat, vi nastavite jesti.

Osobe koje imaju problema s pretiloš u možda su postale otporne na ovaj hormon, što može dovesti do prejedanja. Regulirate li djelovanje ovog hormona, vaš e mozak znati kada ste siti i pomo i e da vam metabolizam radi optimalno, zbog ega ete lako ostati u ormi.

Pet pravila dijete

Postoji pet jednostavnih pravila kojih se trebate pridrža-

vati kako bi vaše tijelo postalo osjetljivo na leptin.

1. pravilo: Pojedite ve eru najmanje tri sata prije odlaska u krevet, a izme u ve ere i doru ka neka pro e 11 - 12 sati.

2. pravilo: Jedite tri obroka dnevno, s razmakom 5 - 6 sati izme u obroka i izbjegavajte me uobroke.

3. pravilo: Ne jedite velike obroke. Jedite zdravo i prestanite jesti prije nego što osjetite sitost. Mozgu je potrebno 10 minuta da percipira da ste dovoljno jeli.

4. pravilo: Neka vam doru ak bude bogat proteinima.

5. pravilo: Smanjite unos ugljikohidrata. Nemojte ih prestati jesti u cijelosti, ali nemojte

ih pojesti previše za ru ak jer e vam nedostajati popodnevni me ubrok.

Kome je dijeta namijenjena Leptin dijeta je namijenjena osobama koje su pretile i koje su sklone previše jesti. Ova grupa ljudi može postati otporna na hormon leptin, koji se osloba a iz masnih stanica i obavještava mozak da tijelo ne treba više hrane.

Me utim, prije nego što uskladite razinu leptina u tijelu, oni koji su navikli jesti više mogu nai i na probleme u prvom tjednu dijete, jer se brane svi me uobroci i predlaže se manje hrane u jednom obroku.

Plan prehrane Prilikom držanja dijete trebate se pridržavati rasporeda i ne smijete ništa jesti izme u obroka.

7 sati doru ak: dva kuhana jaja, kriška cjelovitog kruha. Doru ak bogat proteinima održavat e vam razinu še era u krvi stabilnom te smanjiti potrebu za me uobrokom.

13 sati ru ak: povrtna juha i salata. Izbjegavajte mnogo ugljikohidrata za ru ak, jer e vam poslijepodne pasti še er, zbog ega ete osjetiti glad.

19 sati ve era: preprženo povr e i bijelo meso, povr e s rižom ili salata s morskim plodovima. Ve era treba biti barem tri sata prije spavanja.

UM I TIJELO: Vježbama možete o uvati te poboljšati memoriju i koncentraciju, smanjiti kognitivno propadanje i poboljšati kreativno razmišljanje

Svakodnevne vježbe kojima uvate, ali i razvijate mozak Naš mozak, kao i naše tijelo, polako po inje “propadati” nakon dvadesete godine. Ipak, postoji nešto ime uvelike možete usporiti taj proces. Svakodnevnim vježbama možete o uvati te poboljšati memoriju i koncentraciju, smanjiti kognitivno propadanje i poboljšati kreativno razmišljanje.

Mozak možete jednostavno “trenirati” na sljede e na ine:

esto itajte Odvojite vremena za itanje svaki dan. No, nemojte itati iste vrste knjiga, primjerice, ako ste ljubitelj krimi a, povremeno promijenite žanr i itajte povijesne knjige, biografije ili znanstvenu antastiku. itajte i novine, i po-

Igrajte video i online igrice

kušajte to initi svaki dan prije nego što oti ete na posao. Iako vaš mozak “vježba” i kad itate “u sebi”, itanje na glas zapravo trenira mozak brže i više.

Usprkos tome što mislite o njima, ne e vam sve videoigrice pretvoriti mozak u kašu. Zapravo, mnogo je igrica osmišljeno kako bi vam poboljšali memoriju, razvili logiku, pove ali mentalnu brzinu i poja ali kreativnost. Na Internetu potražite igrice za mozak ili IQ igrice.

Rješavajte križaljke Skandinavke, osmosmjerke, sudoku i ostale križaljke odli an su na in da vježbate svoj mozak. Što je odli no, danas besplatnih križaljka ima na Internetu. Primjerice, na sljede imlinkovima:www.kviskoteka.hr/index.php?task=krizaljka ili susjed.pondi.hr/krizaljka.htm.

Jednostavne kalkulacije

Koristite suprotnu ruku Ako ste dešnjak, pokušajte koristiti lijevu ruku za obavljanje svakodnevnih zada a (i

obrnuto). Zamjenom ruke koju koristite vježbat ete suprotnu stranu mozga. Neke e zada e biti

RECEPT tjedna

veoma teške u po etku, no, s vremenom i vježbom obje ete ruke mo i koristiti jednako dobro.

Pomaganje djetetu da riješi zada u iz matematike ne e samo pomo i njima da shvate osnovne matemati ke operacije, ve e i vama pomo i razvijati kognitivne sposobnosti.

Jednostavne kalkulacije akti-

viraju mozak više nego druge aktivnosti, a najbolji na in da se aktivira najve e podru je mozga jest da se te kalkulacije brzo rješavaju.

Nau ite strani jezik Jedan od najsnažnijih i najbržih na ina da trenirate svoj mozak jest da nau ite novi jezik.

Krenite na te aj ili, ako nemate novac (s obzirom na to da su te ajevi obi no skupi), danas postoje odli ni audio CD-i za u enje ili besplatni online te ajevi kao što su, primjerice: www.101languages. net/; www.livemocha.com/; www.mangolanguages.com/; www.word2word.com/coursead.html.

www.SAVJETI-hr.com

Pile i paprikaš za prste polizati Sastojci:

Priprema jela:

- 1 kg sitniša od kokoši (krilca, zabatak, batak, šija) - 5 dag pancete - 2 mrkve - 2 glavice luka - 5 režnja ešnjaka - vezica peršina - 2 dcl bijelog vina - 0,5 dcl prošeka - list lovora - crvena paprika - sol i papar po ukusu

Pancetu narezati na male komadi e i staviti u zagrijanu tavu da se zastakli, pa dodati narezani luk i mrkvu pirjati na laganoj vatri deset do petnaest minuta (potrebno je malo podlijevati vodom da luk ne zagori).

Kad je luk dobro upirjan, staviti kokoš i zape i sa svih strana da meso pobijeli. Kad je meso ravnomjerno pobijelilo, dodati crvenu papriku pa podlijati vinom, pola prošeka (a pola pred kraj), dodati list lovora, posoliti i popapriti po ukusu i

pustiti na tihoj vatri da se kuha sat vremena.

Kad je meso gotovo, izvaditi ga na tanjur, a umak usitniti u multipraktiku pa vratiti u lonac, pustiti da se slegne: na vrh e se izdvojiti višak masno e koji treba obrati (maknuti), pa vratiti meso natrag u lonac, dodati prošek, prokuhati još minutu dvije, maknuti s vatre i dodati sjeckani peršin.

Kako zadržati orgazam Orgazam je klju an za odli an seks. Zadržavanje orgazma ne samo da produžuje seks, nego ga i poja ava. Ima nekoliko na ina zadržavanja orgazma, pa pro itajte...

Mastrubirajte svaki dan. Što više mastrubirate, duže e vam trebati da do ete do orgazma prilikom seksa.

Stanite na predorgazmu, trenutak prije orgazma. Umirite se na trenutak, pa nastavite.

Nosite kondom. Iako bi stalno trebali prakticirati siguran seks, nošenje kondoma smanju-

je doživljaj orgazma i iskustva.

Stanite isto tako ako ste prestimulirani. Uzimanjem minute za odmor, uzbu enje raste I vodi ka nevjeroJatnom intenzivnom orgazmu.

Radite Kegelove vježbe (vježbe za ja anje miši a zdjelice) svaki dan da biste oja ali miši e koji kontroliraju mokrenje. Vježbajte tako da zadržavate miši , tako ete mo i bolje kontrolirati orgazam.

Dišite polako tijekom seksa da biste dozvolili tijelu da ostane opušteno i smireno.

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Berlin, 20 godina poslije dok. lm Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Strani igrani lm Potroša ki kod EP reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Dr. House, serija (12) Pregovara i, serija (12) Skica za portret Mijenjam svijet Potroša ki kod Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.35 TV vr :

02.25 03.10 03.55 04.10 04.35 05.05

01.40

20.10 21.55 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.55

19.30 19.56 20.01 20.04

17.40 18.20 18.35 19.20

15.35 16.10 16.20 17.35

13.20 14.10 14.19 14.20 14.35

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55

Brlog Nogalo arobna plo a 2 Krava i Pile, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club P.D.James: Pokrov za slavuja, serija Pobuna u zalogajnici, (Uloge: Alison Pill, Sarah Gadon, Joe Dinicol, John White; Scenaris : Jackie May, Tassie Cameron; Redatelj: Nisha Ganatra) Dok. lm/emisija Prijatelji 8, hum. serija Happy Hour, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Ton i ton E ka TV vr : Brlog Nogalo arobna plo a 2 Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos : Klaus Volkamer - znanstveni dokazi o energiji ki Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who - specijal, serija za mlade TV Bingo Show Bitange i princeze 5: Zbogom, žohari!, hum. serija Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Les choristes, (Uloge: Gérard Jugnot, François Berléand, Kad Merad, Jean-Paul Bonnaire, Marie Bunel, Paul Chariéras, Jacques Perrin, Didier Flamand, JeanBap ste Maunier, Maxence Perrin, Grégory Ga gnol, Thomas Blumenthal; Scenaris : Christophe Barra er, Philippe Lopes Curval; Redatelj: Christophe Barra er) Pregovara i, serija (12) Kraj programa

07.10 Krava i Pili , crtana serija 07.35 Mi y, animirana serija 07.50 Malcolm u sredini, hum. serija 08.35 Astro show, emisija 10.45 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.15 Pod is m krovom, hum. serija 11.40 Dadilja, hum. serija 12.10 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 Nuklearna opasnost, (akcijska

00.40 01.25

22.00 22.12 22.15 23.05

20.25 21.20

18.00 18.17 18.20 18.45 19.20

17.05

14.55 15.10 15.25 15.40 --------------15.58 16.15

12.35 13.30 13.50 14.10

10.45

09.25 10.00

09.00

--------------07.53 08.10 08.35

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Honey, (2003., glazbeni, roman na drama; Redatelj: Bille Woodru ; Glume: Jessica Alba, Lil’ Romeo, Mekhi Phifer, David Moscow, Zachary Williams) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Mila, tarot show (18) Osu ena, (Danska, SAD, VB, 2004., drama; Redatelj: Bille August; Glume: Connie Nielsen, Aidan Quinn, Kelly Preston,Tim Daly,Mark Ryan) Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

04:50 05:35 06:00 06:25

03:05

22:50 23:05 00:05 00:35 01:05 02:05

06:40 07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

01.10

23.20 23.30

21.25

komedija, 1996.; Redatelj: Stanley Tong; Uloge: Jackie Chan, Jackson Lou, Annie Wu, Bill Tung, Yuri Petrov, Nonna Grishayeva) Nestali u akciji 2: Po etak, (akcijski, 1985.; Redatelj: Lance Hool; Uloge: Chuck Norris, John Wesley, Steven Williams, Soon Teck-Oh) Vijes , informa vna emisija Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:43 10:00 12:00 12:05 13:00

18:10 19:00

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Snimka koncerta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko – tkalja i drvorezbar, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Ljudi u crnom, lm 21.50 Plemenita krv, lm 23.35 Škola za parove, hum. serija 0.05 Sjeverno od raja, lm 2.20 Love TV

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Luckas profesor 2, lm 22.55 24 UR 23.15 Kaliforniciranje, serija 0.10 Surferi, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 8. ožujka 2010.

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 ----------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.35 Motorsport 10.45 Langlauf 12.15 Skispringen 13.30 Biathlon 15.15 Rad, prijenos 18.00 Skispringen, prijenos 20.45 Nogomet 21.20 Wa s 22.00 Hrvanje 23.00 Nogomet

6.00 Poker 7.30 Bundesliga Pur 8.30 Doppelpass 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.30 Bundesliga pur II 20.15 Hattrick, prijenos 23.00 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš?

21.15 Vermisst 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Recept za ljubav, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(6.3. u 20.00 h, Nova TV)

Jean-Claude Van Damme

od 2.3.2010. do 8.3.2010.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.14 09.56 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.32

14.40 15.35 16.10 16.20 17.37 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05

01.10 01.55 02.40 03.25 03.50

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Blaga svjetske civilizacije: Španjolska - Od Andaluzije do Kas lje, dok. serija Blaga svjetske civilizacije: Portugal - Mozaik kultura, dok. serija Danny na moru, dok. serija Kulturna baš na Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Dora 2010. - “Moja ljubav jedina”, Dražen Žanko i “Zadnja kap života”, grupa Viva Me u nama Svetomarske špice, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Pus nje svijeta: Namib, dok. serija Poslovni klub Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Dora 2010. - “Moja ljubav jedina”, Dražen Žanko i “Zadnja kap života”, grupa Viva Zlo ina ki umovi, serija (12) Pregovara i, serija (12) Pregovara i, serija (12) Danny na moru, dok. serija Skica za portret TV ku e imaju pravo promjene programa

serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.05 Što muškarci žele, (krimi komedija, 2001.; Redatelj: Harald Zwart; Uloge: Ma

Dillon, Michael Douglas, Liv Tyler, Paul Reiser, Mary Jo Smith, Reba McEn re, John Goodman, Andrew Silverstein) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija 00.40 Grad uragana, krimi serija 01.30 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Metro, (1997., SAD, akcijska komedija; Redatelj: Thomas Carter; Glume: Eddie Murphy, Kim Miyori, Art Evans, James Carpenter, Michael Rapaport, Denis Arndt, Michael Winco ) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Nešto o Adamu, komedija Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

03:30 05:20 06:05 06:25

23:15 23:30 00:30 01:00 01:30 02:30

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

03.15

15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a ARTS 21 emisija o kulturi VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDINA odgo eni prijenos VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Las Vegas, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Vlak pun love, lm 22.00 Barb Wire, lm 0.05 Samantha tko?, hum. serija 0.35 Sramota u obitelji, lm 2.15 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Kaliforniciranje, serija 0.00 Surferi, serija 1.00 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 2. ožujka 2010.

TEST Najava programa Šaolinski obra un, crtana serija Legenda o Tarzanu, crtana serija TV vr : Danica Gusarske pri e Profesor Baltazar Pustolovine Marka i Goge, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club P.D.James: Shroud for a Nigh ngale, serija Hirovite rode, (Uloge: Mar ne Gauthier, Antoine Duléry, Chrystelle Labaude; Scenarist: Antoine Dallancour; Redatelj: Chris ane Leherissey) Dokuteka - Koraci: Barakaši, dok. lm Prijatelji, hum. serija Happy Hour, hum. serija Kod Ane Koga briga TV vr : Danica Gusarske pri e Profesor Baltazar Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format Najbolji trenuci ZOI 2010. pregled po sportovima Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who 2, serija za mlade Ciklus an fašis kog lma: Sophie Scholl - Posljednji dani, (Uloge: Julia Jentsch, Gerald Alexander Held, Fabian Hinrichs, Johanna Gastdorf, André Hennicke, Florian Ste er; Scenarist: Fred Breinersdorfer; Redatelj: Marc Rothemund) Vijes na Drugom Vrijeme Zlo ina ki umovi, serija (12) Fawlty Towers, hum. serija Pregovara i, serija (12) Pregovara i, serija (12) Kraj programa

04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ---------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45

12.40 13.15 13.35 13.55 14.10 14.40 ---------------------15.15 16.05 16.55 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15

22.15 22.27 22.35 23.25 00.00 00.45 01.30

07.15 Krava i Pili , crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum.

11.50 12.20 12.45 13.05 13.55 14.40

16.15

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star für Oslo, prijenos 22.15 Tv Total 23.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Bienen, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 16.30 Poker 17.30 Nogomet, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Klizanje, prijenos

19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:05 00:20 00:23 00:25 00:45

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin Pove alo, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

9.15 Nogomet 10.15 Olimpijske igre 15.00 Nogomet 16.30 Eurogoals 20.00 Boks 23.00 Motosport

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 ----------------------

05.45 05.50 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 10.35 10.45 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.25 14.00 15.05 15.35 15.44 15.45

17.35 18.35 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.45 21.50 22.25 22.40 22.50

00.55

Najava programa Eko zona Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Eugen Indjic i Zagreba ka lharmonija pod ravnanjem Pavla Dešpalja Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kulturna baš na Biblija Portret crkve i mjesta Odžak (BiH): Nedjelja solidarnos s vjernicima BiH, prijenos mise Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Ep reportaža Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Izmišljeni prijatelj, (Uloge: Whoopi Goldberg, Gérard Depardieu, Haley Joel Osment, Andrea Mar n, Nancy Travis, Denis Mercier, Ute Lemper, Sheryl Lee Ralph; Scenarist: Alvin Sargent (prema pri i Je a Rothberga i Francisa X. McCarthyja); Redatelj: Norman Jewison) Lijepom našom: ur evac U istom loncu, kulinarski show LOTO 6/45 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi bi milijunaš?, kviz Odmori se, zaslužio si, TV serija Ep reportaža Paralele Vijes Vijes iz kulture Ususret Oskarima: Last King of Scotland, (Uloge: Forest Whitaker, James McAvoy, Kerry Washington, Gillian Anderson, Simon McBurney, David Oyelowo, Stephen Rwangyezi, Abby Mukiibi Nkaaga, Adam Kotz, Sam Okelo, Sarah Nagayi, Chris Wilson; Scenaris : Peter Morgan i Jeremy Brock (prema knjizi Golesa Fodena); Redatelj: Kevin MacDonald) Bush - podijeljeni teritorij, dok. lm Dodjela 82. lmske nagrade Oscar, prijenos TV ku e imaju pravo promjene programa

01.55

06.35 06.50 06.55 07.20 07.45 09.15 10.10 11.00 12.05

13.45 14.00 17.00 17.55 19.30 20.05

21.45 23.20 23.35 00.05 00.50 01.50

00.35 Otporni na metke, igrani lm, akcijska komedija (12)

07:40 Bumba, crtana serija 07:55 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:20 Graditelj Bob, crtana serija 08:35 Winx, crtana serija 09:00 Dora istražuje, crtana serija 09:25 U slu aju frke, serija 09:55 Ulica sje anja, serija 10:55 Automo v, auto-moto magazin 11:25 Magazin Lige prvaka 11:55 Novac, business magazin 12:25 Eli Stone, serija 13:25 Zbogom, bivši, serija 14:25 Žene ameri kih vojnika, serija 15:25 Pravedan zlo in, (SAD, 2002., komedija; Redatelj: Bruce McCullough ; Glume: Jason Lee, Seymour Cassell, John C. McGinley, Megan Mullally, Tom Green) 17:05 Vijes 17:15 G. 3000, (SAD, 2004., komedija; Redatelj: Charles Stone III; Glume: Bernie Mac, Angela Basse , Michael Rispoli, Brian J. White, Ian Anthony Dale) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Asterix na Olimpijskim igrama, (Francuska, Njema ka, Španjolska, Italija, Belgija, 2008., avantura; Redatelji: Frédéric Fores er, Thomas Langmann; Glume: Gérard Depardieu, Clovis Cornillac, Benoît Poelvoorde, Alain Delon, Vanessa Hessler, Stéphane Rousseau) 23:10 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:30 Televizijska posla, serija 01:00 Oko kamere, drama 02:55 Pijani od ljubavi, roman na komedija 04:30 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:40 Televizijska posla, serija 06:05 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 15:10

16:00 16:15 16:45

13:28 13:30

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppelpass, prijenos 14.25 Nogomet, prijenos 16.30 Poker 17.45 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur 22.00 DSF aktuell 23.00 Bundesliga Pur II

Tjedna kronika 100 % me imursko – tkalja i drvorezbar Vinoteka Tjedna kronika Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Zamjena 3-pobjednik uzima sve, igrani lm (12) Oko krole, ponavljanje Tjedna kronika Videostranice

9.30 Biathlon, prijenos 10.15 Langlauf, prijenos 13.45 Skispringen, prijenos 15.45 Rukomet, prijenos 19.30 Motorsport, prijenos 21.30 Rukomet 23.00 Rallye

23:15 23:55 00:40

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17:00 17:35

Danas pogledajte…

Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Poljoprivredni savjetni, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 ---------------

21:35

18:30 19:30 20:00

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Pira s Kariba, lm 22.30 ZiB Flash 22.40 Flash8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Forward, serija 23.30 No ni program Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes- 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Freche emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki Biester!, lm 13.50 Zapleši sa mnom, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija lm 0.25 No ni program 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Pira s Kariba, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV lm 23.15 FlashForward, lm 1.00 No ni prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša program pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 pograni ne TV 23.15 Videostranice Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Provjereno 12.40 Dokumentarna serija Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni 13.40 Rastava na ameri ki na in, lm program 15.35 Karen Sisco, serija 16.25 Ma lda, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Sve što si djevojka želi, lm 21.50 Tabloid, serija 22.45 Luda škola, 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air serija 0.55 No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Exclusiv Spezial 20:15 Princeza, lm 22.15 hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program Alison, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Apsolutna nula, lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Dokumentarna serija 23.35 Viva Zapata, Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 lm 1.20 Love Tv Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Savršen svijet, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

NEDJELJA 7. ožujka 2010.

TEST Najava programa Zgode Toma i Jerryja, crtana serija Paulino ljeto, serija za djecu Lilla Jönssonligan pa kollo, švedski lm za djecu Prijatelji Nora Fora, TV igra za djecu Kvi jell: Svjetski skijaški kup (M) - superveleslalom, prijenos Johhny Belinda, (Uloge: Lew Ayres, Jane Wyman, Charles Bickford, Agnes Moorehead, Stephen McNally, Jan Sterling, Dan Seymour, Rosalind Ivan, Mabel Paige, Ida Moore, Alan Napier, Barbara Bates, Monte Blue, James Craven; Scenaris : Irma von Cube i Allen Vincent (prema kazališnom komadu Elmera Harrisa); Redatelj: Jean Negulesco) Varaždin: Tenis Davis Cup emisija Varaždin: Tenis Davis Cup: Hrvatska - Ekvador, prijenos Olimp - sportska emisija Rukomet: Liga prvaka (muški): CO Zagreb Hamburger SV, prijenos Magazin LP Škola za frajere, (Uloge: Billy Bob Thornton, Jon Heder, Jacinda Barre , Michael Clarke Duncan, Sarah Silverman, David Cross, Ma Walsh, Todd Louiso; Scenaris : Todd Phillips, Scot Armstrong, Hal E. Chester, Patricia Moyes, Stephen Po er; Redatelj: Todd Phillips) Balet na ledu, snimka Sportske vijes Garaža Dobre namjere, TV serija Vrijeme je za jazz: Nove nade Kraj programa

06.35 Skrivene poruke, hum. serija 07.05 Mi y, animirana serija 07.45 Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) 08.35 Bakugan, crtana serija 09.00 Jesen s že, dunjo moja, dramska serija 10.15 Jedna od de kiju, hum. serija 10.40 Jezikova juha, reality show 11.35 Gradski kauboji 2, igrani lm, vestern-komedija 13.35 Batman i Robin, akcijski 15.45 Columbo: Ubojstvo, dim i sjenke, krimi serija 17.30 Discovery: Bez cenzure, dok. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Zanimanje špijun, (akcijski triler, 2001.; Redatelj: Tony Sco ; Uloge: Robert Redford, Brad Pi , Catherine McCormack, Stephen Dillane, Larry Bryggman) 22.10 CSI: Miami, krimi serija (12) 23.00 Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode)

Najava programa TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Drvo za vjeĹĄanje, (Uloge: Gary Cooper, Maria Schell, Karl Malden, Ben Piazza, George C. Sco , Karl Swenson, Virginia Gregg, John Dierkes, King Donovan, Fern Barry; Scenaris : Wendell Mayes i Halsted Welles; Redatelj: Delmer Daves) EP reprotaĹža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Meksi ki ratovi zbog droge Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baĹĄ na Mur u Sarajevu, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2010., nale Ep reportaĹža Vijes Vijes iz kulture Filmski maraton: Otrov, (Uloge: Agnes Bruckner, Jonathan Jackson, Laura Ramsey, D. J. Cotrona, Rick Cramer, Meagan Good, Bijou Phillips; Scenaris : Flint Dille, John Zuur Pla en i Brandon Boyce (prema pri i Flinta Dillea i John Zuura Pla ena); Redatelj: Jim Gillespie) Filmski maraton: Driving Lessons, (Uloge: Julie Walters, Rupert Grint, Laura Linney, Nicholas Farrell; Scenarist i redatelj: Jeremy Brock) Skica za portret Reporteri: Meksi ki ratovi zbog droge Mur u Sarajevu, dok. lm Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske

04.45 05.15

02.50 03.40

01.10

19.30 19.56 20.01 20.15 23.15 23.20 23.35 23.45

18.40 19.15 19.20

15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.20 17.50 18.35

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10

Najava programa Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu TV vr Danica Ninin kutak arobna plo a Navrh jezika Pripovjeda Kvi jell: Svjetski skijaĹĄki kup (M) - spust, prijenos Izazovi: Golubar Sam, belgijski dok. lm za mlade Puni krug Kokice Briljanteen Hrvatski pisci na TV ekranu - Miroslav Feldman: U pozadini, (Uloge: Ivka Dabe , Drago Kr a, Vanja Drach, Zdenka HerĹĄak, Izet HajdarhodĹži , Dragan Despot, KreĹĄimir Zidari , Cin ja AĹĄperger, Zvonimir Zori i , Ivo Fici) Auto-magazin 4 zida VaraĹždin: Tenis Davis Cup emisija VaraĹždin: Tenis Davis Cup: Hrvatska - Ekvador, prijenos Strana dok. serija Crtani lm Nove avanture stare Chris ne, hum. serija HNL - prijenos Volim nogomet Sportske vijes HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija po pokroviteljstvom Ritam tjedna Dobre namjere, TV serija No u kazaliĹĄtu Kraj programa

SkarsgĂĽrd, Izabella Scorupco, James Dâ&#x20AC;&#x2122;Arcy, Remy Sweeney, Julian Wadham, Andrew French) 00.55 Povijest nasilja, igrani lm, akcijski (15)

PROGRAM

06:50 Ezo TV, tarot show 08:40 Bumba, crtana serija 08:55 Superheroj Spiderman, 10.25 crtana serija 09:20 Graditelj Bob, crtana serija 10.40 09:35 Winx, crtana serija 10.55 10:00 Dora istraĹžuje, crtana serija 11.20 10:25 Tko je Samantha?, serija 12.10 10:55 Frikovi, serija 11:55 arobnice, serija 12:55 Krupna riba, avantura 15:10 Merlin, igrani lm 17:00 Vijes 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, 13.35 serija 14.05 19:15 Dnevnik Nove TV 14.45 20:00 Posljednji kriĹža , (SAD, 2001., akcija; Redatelj: 15.00 Sheldon Le ch; Glume: Jean-Claude Van Damme, 18.05 Charlton Heston, So a 19.00 Milos, Brian Thompson, 19.30 Ben Cross, Vernon Dobtche ) 20.00 21:40 Kontakt, (1997., SAD, SF; 21.55 Redatelj: Robert Zemeckis; 22.55 Glume: Jodie Foster, 23.05 Ma hew McConaughey, James Woods, John Hurt, Tom Skerri ) 23.10 00:20 Sfera, (SAD, 1996., SF triler; 23.50 Redatelj: Barry Levinson; 00.40 Glume: Dus n Ho man, 02.20 Sharon Stone, Samuel L. Jackson, Peter Coyote, Liev Schreiber) 02:45 Vidovi Milan, tarot show 06.30 Heroji iz stras , dramska (18) serija 03:45 Crni horizont, (SAD, 2001., 07.15 Mi y, animirana serija SF akcija; Redatelj: Fred 08.00 Dexterov laboratorij, crtana Olen Ray; Glume: Michael serija (dvije epizode) Dudiko , Ice-T, Hannes 08.45 Bakugan, crtana serija Jaenicke, Paul Michael 09.25 Skrivene poruke, hum.

Robinson, Yve e Nipar) serija 05:20 Pravila uspjeha, (Njema ka, 09.55 Moja djevojka 2, 2001., roman na roman na komedija komedija; Redatelj: Lars 11.35 Gradski kauboji 2, vesternKraume; Glume: Alexander komedija Scheer, GĂśtz George, 13.40 Premier liga: Manchester Chulpan Khamatova, Maria City - To enham, prijenos Schrader, Vadim Glowna) 15.45 Majmunska posla, komedija 07:10 IN magazin 17.25 Zvijezde Ekstra: Najve e 07:40 Kraj programa holivudske tragedije, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.10 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show 20.00 LaĹžni iden tet, (triler, 2010.; 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS Redatelj: Dennis Dimster; AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 Uloge: Val Kilmer, Izabella RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 Miko, Dana Flynn, Shelly VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Varod, Zahary Baharov, EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + Velislav Pavlov) HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 21.35 Otporni na metke, (akcijska 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 komedija, 1996.; Redatelj: TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Ernest R. Dickerson; Uloge: DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A Damon Wayans, Adam SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI Sandler, James Caan, Jeep CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - RESwenson, James Faren no) PRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 23.00 Egzorcist: Po etak, (horor, 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 2004.; Redatelj: Renny 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POHarlin; Uloge: Stellan EZIJA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI

08.05 08.15 08.20 08.25 08.40 08.50 09.15

07.40

07.10 07.15

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija OPASNE VEZE talk show MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

19:30 20:00 21:40 -------22:00 ---------------

18:15 18:35 18:40 19:00

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu Ĺživljenja VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm

16:15 16:45 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 20:00 21:35 23:15 23:35

VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Oko krole, zabavna emisija Pjesme koje srce diraju Ljubavni trokut, igrani lm (12) Vijes Videostranice

9.30 Biathlon, prijenos 10.45 Langlauf, prijenos 11.30 Alpsko skijanje, prijenos 12.45 Biathlon, prijenos 13.45 Langlauf, prijenos 15.15 Skijanje, prijenos 16.15 Skispringen, prijenos 18.00 Rukomet, prijenos 20.00 Motorsport, prijenos 23.00 Skispringen

8.00 Wa s 10.35 Golf 11.45 Ha rick 13.25 Nogomet, prijenos 15.30 Poker 16.30 Ameri ki gladijatori 17.30 Reiten, prijenos 19.45 KoĹĄarka, prijenos 22.00 SmackDown 23.00 Hrvanje

5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Geheimnisse von Whistler 16.10 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Merlin, lm 21.55 Die Stunde des Jägers, lm 23.50 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loťa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Tierisch wild, lm 22.15 Genial daneben 23.15 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs.

Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaŞist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Der letzte KÜnig von Scho land, lm 21.50 Tränen der Sonne, lm 23.25 No ni program

20:07 Vrijeme 20:15 Tvoje, moje, naĹĄe, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Terminal, lm 23.50 No ni program

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20

10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Morski dje ak, lm 15.50 VraĹžja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 Policajac i pol, lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.40 Transamerika, lm 0.25 Skins, serija 1.45 No na p ca

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.55 Dokumentarna serija 12.00 Ljubav kroz Ĺželudac 12.35 Dolly, lm 15.15 Poirot, serija 16.20 Karen Sisco, serija 17.10 Maj in poklon, lm 18.55 24 UR 20.00 Dvostruka igra, lm 22.25 Sirove stras 2, lm 0.35 Zaljubljen, lm 1.30 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 6. oĹžujka 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Blaga svjetske civilizacije: Japan - Carstvo Izlaze ega Sunca, dok. serija Blaga svjetske civilizacije: Indija - sveta zemlja, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Dora 2010. - â&#x20AC;&#x153;Na tvojim rukamaâ&#x20AC;?, Franka Bateli i â&#x20AC;&#x153;Sunceâ&#x20AC;?, Filip Dizdar Rije i Ĺživot, religijski program Urugvajski Hrva , dok. lm Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaĹža A sad u Europu Mamu ca, krimi serija (12) Proces Ep reportaĹža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Dora 2010. - â&#x20AC;&#x153;Na tvojim rukamaâ&#x20AC;?, Franka Bateli i â&#x20AC;&#x153;Sunceâ&#x20AC;?, Filip Dizdar Ksena - princeza ratnica, serija Nevini, serija (12) Pregovara i, serija (12) TV ku e imaju pravo promjene programa

02.25 03.10

01.40

01.35

19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.40 16.10 16.20 17.32

14.40

14.19 14.20 14.32

13.20 14.10

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.12 11.55

11.08

10.42

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

07.15 Krava i Pili , crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode)

Naťi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naťa mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naťa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Kad proťlost zakuca, (Francuska, Njema ka, SAD, 2005., drama; Redatelj: Wim Wenders; Glume: Sam Shepard,Tim Roth,George Kennedy, Julia Sweeney, Tim Matheson) Post mortem, serija (12) IN magazin Kraj programa

Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Najgori neprijatelj, krimi serija Vijes , informa vna emisija ReĹži me, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

16.15 03.55 A sad u Europu 04.40 Urugvajski Hrva , dok. lm 16.40 05.05 Oprezno s an elom, 17.10 telenovela -------- Putna groznica, TV igra 17.35 18.00 18.30 18.55 06.35 TEST 19.05 06.50 Najava programa 20.00 06.55 Ĺ aolinski obra un, crtana 21.00 serija 07.15 Legenda o Tarzanu, crtana 21.50 22.40 serija 07.40 TV vr : 23.35 -------- Ninin kutak 23.45 -------- Vitaminix -------- Luckaste pa je pustolovine 01.25 08.10 Krava i Pile, crtana serija 08.35 Hollyni junaci, serija za djecu 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 06:25 09.25 Vip Music Club 07:10 10.00 P.D.James: Shroud for a 07:35 Nigh ngale, serija 10.45 U potrazi za sinom, (Uloge: 07:50 Rod Steiger, Corina Marie, 08:15 10:10 Je rey To , Dee Wallace, Al Sapienza, Michael Pare, 11:10 12:10 Sally Kirkland; Scenarist: 13:00 Keith Murphy; Redatelj: 14:00 Stewart Ra ll) 15:00 12.45 Vip Music Club 16:00 13.25 Prijatelji, hum. serija 17:00 13.45 Happy Hour, hum. serija 17:25 14.10 Ksena - princeza ratnica, 18:25 serija 19:15 14.55 Kod Ane 20:00 15.10 Koga briga?

21:00 15.40 TV vr : -------- Ninin kutak 22:00 -------- Vitaminix -------- Luckaste pa je pustolovine 23:05 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, 23:20 serija 00:20 17.05 e-Hrvatska 00:50 17.40 Znanstvene vijes 01:20 18.00 Vijes na Drugom 02:20 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 03:20 18.45 Hrvatski glazbenik za Euroviziju, prijenos 20.20 Gepardice 2, (Uloge: Raven-SymonÊ, Adrienne Bailon, Sabrina Bryan, Kiely Williams; Scenaris : Alison Taylor i Bethesda Brown ; 05:00 Redatelj: Kenny Ortega) 05:45 22.00 Vijes na Drugom 06:25 22.12 Vrijeme 22.15 Nevini, serija (12) 23.05 Ciklus azijskog lma: Doma in 01.00 Pregovara i, serija (12) 01.45 Kraj programa -------- Rukomet: Liga prvaka (muťki): CO Zagreb - HSV

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 16.30 Poker 18.00 Nogomet, prijenos 20.15 Turbo 22.15 DSF Motor

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Bionic Woman, serija 23.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.15 Twisted, lm 22.15 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 StaĹžist, hum. serija 19.30 Moj ujakâ&#x20AC;Ś 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

15:00 17:00 17:05 17:25 18:35

09:43 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show IZ PROĹ LOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

20:45 22:00 22:30 23:00 ----------------------

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:30 23:33 23:35 23:55

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skra ena snimka DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Iz NedeliĹĄ a, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Cannonball, igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

9.00 Nogomet: Liga prvaka 19.00 Eurogoals 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 20.00 Jahanje 20.30 Golf 23.00 Nogomet

10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Ĺ krinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Ĺ aljivi ku ni video 16.10 Obalna straĹža, serija 17.05 Las Vegas, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Oskar, lm 21.55 Potpuna bjelina, lm 23.55 Samantha tko?, hum. serija 0.25 Zaseban Ĺživot, lm 2.15 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 RuĹžna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 RuĹžna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Porotnica, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Kaliforniciranje, serija 0.30 Surferi, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 3. oĹžujka 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.41 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.32 14.40 15.35 16.10 16.20 17.37 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 01.20 02.05 02.50 03.30 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Blaga svjetske civilizacije: Srednja Europa, dok. serija Blaga svjetske civilizacije: Isto na Europa, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Dora 2010. - “Ti i ja”, Mar na Vrbos i “Blagdani”, Žiga i druge Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Zvjezdane staze: Voyager, serija Dora 2010. - “Ti i ja”, Mar na Vrbos i “Blagdani”, Žiga i druge Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Oprah show Doma i dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ----------------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45

13.30 13.50 14.15 15.00 15.15 15.45 ----------------------------16.15 17.05 17.30 18.00 18.17 18.20 18.45 19.20 20.25 21.00 21.12 21.15

23.35 00.25 02.25 --------

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20 05:15 06:00 06:25

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Stanari, drama Naši najbolji dani, serija Seinfeld, serija Kraj programa

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

11:00 12:00 13:42 13:45 14:00 15:00 16:00 17:00 17:10 19:00

09:43 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Iz Nedeliš a, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Snimka nogometne utakmice: Hrvatska –Ma arska U-19 Me imurje danas, informa vna emisija

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MOJA ISTRA dokumentarna emisija KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Top model 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 20.00 Rukomet, prijenos 22.15 Star Talk

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ----------------------

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:30 23:33 23:35 23:55

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Vaše zdravlje, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Utrka odluke, igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne seri- 8.35 Olympia: Eiskunstlauf 11.00 Nogomje 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija et 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Eko zona 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST

18.30 Vijes , informa vna emisija 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Bar18.55 Exkluziv, magazin 07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glaz- bara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 19.05 Ve era za 5 (produžena beni spomini z borisom kopitarjem 19:00 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumen- 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 verzija), lifestyle emisija tarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und 20.00 CSI: Miami, krimi serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njeziInfokanal na ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 serija (dvije epizode) K11 20.00 Vijes 20.15 Der Babynator, 22.40 Ku anice, dramska serija lm 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni 23.40 Vijes , informa vna emisija program 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro 23.50 CSI: NY, krimi serija (12) je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 00.40 Mentalist, krimi serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 01.25 L.A. Dragnet, krimi serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša 02.10 Najgori neprijatelj, krimi Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 vremena 09:00 To no u 9 09:30 serija Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje di02.55 Astro show, emisija Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von serija 19.00 24 sata 20.00 Sabrina, lm St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 UR Oliver Geissen Show 15:00 Mitten 23.10 Kaliforniciranje, serija 0.05 Surferi, im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert serija 1.10 No na panorama 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 21.15 Countdown, serija 22.15 Kosti, 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja serija 23.10 No ni program 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Las Vegas, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Reno 911: Miami, lm 21.40 Nacho Libre, lm 23.15 Škola za parove, hum. serija 23.45 Susret tre e vrste, lm 2.10 No ni program

09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija

ETVRTAK 4. ožujka 2010.

TEST Najava programa Dje ak i vjeverica, crtana serija Legenda o Tarzanu, crtana serija TV vr : Danica Profesor Baltazar Vitaminix Matylda Krava i Pile, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club P.D.James: Shroud for a Nigh ngale, serija Mjesto za po inak, (Uloge: John Lithgow, CCH Pounder, Morgan Freeman, Frances Sternhagen, J. D. Spradlin, Richard Brooks, John Philbin, Brian Taran na, M. Emmet Walsh, Bob Hannah, Mert Ha ield, Buck Herron, Hugh Jarre ; Scenarist: Walter Halsey Davis; Redatelj: John Korty) Prijatelji 8, hum. serija Happy Hour, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Kokice TV vr : Danica Profesor Baltazar Vitaminix Matylda Zvjezdane staze: Voyager, serija Doma i dok. lm Vrijeme za knjigu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who - specijal, serija za mlade Doma i dok. lm Vijes na Drugom Vrijeme Ususret Oskarima: Hod po rubu, (Uloge: Joaquin Phoenix, Reese Witherspoon, Ginnifer Goodwin, Robert Patrick, Dallas Roberts, Dan John Miller, Larry Bagby, Shelby Lynne, Tyler Hilton, Waylon Malloy Payne, Shooter Jennings, Johnathan Rice, Lucas Till, Sandra Ellis La erty, Dan Beene, Johnny Holiday, Ridge Canipe; Scenaris : Gill Dennis i James Mangold; Redatelj: James Mangold) Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Kraj programa Košarka (m), Euroliga, TOP 16

07.15 Krava i Pili , crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.42 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.00 15.30 16.10 16.20 17.47 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

22.10 23.05 23.20 23.25 23.35 00.30 01.15 03.05 05.05

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Blaga svjetske civilizacije: Na kraju Europe, dok. serija Blaga svjetske civilizacije: Srce Habsburgovaca, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Apache, (Uloge: Burt Lancaster, Jean Peters, John McIn re, Charles Bronson, John Dehner, Monte Blue, Paul Guilfoyle, Morris Ankrum; Scenarist: James R. Webb; Redatelj: Robert Aldrich) Lica nacije Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija o kazalištu Zvjezdane staze: Voyager, serija Nevini glasovi, meksi koargen nsko-portorikanski lm (15) Vip Music Club LP Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.25 TEST 06.40 Najava programa

06.45 07.05 07.30 07.40 --------------08.05 08.30 08.55 09.20 09.55

10.55 11.40

13.00

13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.25 15.40 15.50 --------------16.15 17.05 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 22.20 22.32 22.35 00.20 01.20

07.25 07.40 07.55 08.25 09.15 11.20 11.50 12.20 12.45 13.05 13.55 14.40 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmaji i, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vje nos , serija 11:10 Magi na privla nost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Provjereno, informa vni magazin 15:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nova TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 XXX, (SAD, 2002., akcijaRedatelj: Rob Cohen; Glume: Vin Diesel, Asia Argento, Marton Csokas, Samuel L. Jackson, Michael Roof, Richy Müller) 22:05 Smrtonosna bitka, (SAD, 1995., akcija; Režija: Paul W.S. Anderson; Glume: Christopher Lambert, Robin Shou, Linden Ashby, CaryHiroyuki Tagawa, Bridge e Wilson) 23:50 Dan koji je promijenio svijet 1, mini serija, 1. dio 02:50 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:50 Mravi ubojice, akcija 05:20 Merlin, akcija 06:50 Kraj programa

03.10

20.00 Bourneova nadmo , (akcijski triler; 2004.; Redatelj: Paul Greengrass; Uloge: Ma

Damon, Franka Potente, Brian Cox, Julia S les, Karl Urban, Gabriel Mann) 21.50 TV premijera: Povijest nasilja, triler, (triler; 2005.; Redatelj: David Cronenberg; Uloge: Viggo Mortensen, Maria Bello, Ed Harris, William Hurt, Ashton Holmes) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Bolji na in za smrt, (triler; 2000.; Redatelj: Sco Wiper; Uloge: Andre Braugher, Sco

Wiper, Lou Diamond Phillips, Natasha Henstridge) 01.25 Bourneova nadmo , igrani lm, akcijski triler Astro show, emisija

Princeza, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Galileo Big Pictures-Hollywood 23.15 Below, lm 1.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack!

0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 22.15 Mario Barth Live 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Pitch Black, lm 22.15 Die Stunde des Jägers, lm 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Motor 19.00 Nogomet 20.15 Ameri ki gladijatori 22.15 DSF aktuell 22.30 Ha rick

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje TV Jukebox

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 ----------------------

19:00 19:15 19:18 19:20 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 00:15 00:30 00:33 00:35 00:55

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Vježbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Guta zmija 3, igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.30 Nogomet 10.00 Skijanje, prijenos 15.00 Nord. Kombina on 17.00 Nogomet 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Hrvanje 21.00 Kra sport 23.00 Skispringen

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Zaljubljen do ušiju, lm 21.40 Snježni užici, lm 23.25 Škola za parove, hum. serija 23.55 Kavez, lm 1.30 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Smoking, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Svjetlost, lm 0.45 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 5. ožujka 2010.

Dje ak i vjeverica, crtana serija Legenda o Tarzanu, crtana serija TV vr : Tajni dnevnik patke Ma lde Život u obitelji vodenkonja Brum Krava i Pile, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Crans-Montana: Svjetski skijaški kup za žene superkombinacija: Super G, prijenos P.D.James: Shroud for a Nigh ngale, serija An ele maleni, razveseli me, (Uloge: Vova Frank, Tania Schreiber, Sasha Schreiber, Agamurad Djanmuhamedov, Lidia Brestel, Ata Dovletov, Murad Annagheldyev; Scenaris : Ludmila Papilova, Usman Saparov; Redatelj: Usman Saparov) Crans-Montana: Svjetski skijaški kup za žene superkombinacija: Slalom, prijenos Prijatelji, hum. serija Happy Hour, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Puni krug Izazovi: Golubar Sam, belgijski dok. lm za mlade TV vr : Tajni dnevnik patke Ma lde Život u obitelji vodenkonja Brum Zvjezdane staze: Voyager, serija Posebni dodaci, emisija o lmu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade Opa ja: Dora 2010. polu nale Vijes na Drugom Vrijeme Gunrush, mini-serija (12) Coldplay - then and now Kraj programa

Krava i Pili , crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija

2. ožujka 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA - Što voljeti i emu se diviti

Top pet sitnica za njega 1. Oko za detalj i više od toga Ukoliko želite opstati u današnjem grabežljivom svijetu, morate imati oko za detalj. Ako ni zbog ega drugog, onda zbog povoljnijih jagoda na tržnici. Naravno, šalimo se.

Naime, imati oko za detalj je iznimno bitno kako biste naglasiti svoj karakter koji se mora vidjeti kroz vaše odjevne kombinacije. Najgore je biti uniformiran poput ve ine naših sugra ana na ulici.

Zanimljive sun ane nao ale ili neki sli an detalj mogu u initi puno za vašu modnu osviještenost.

narednih deset godina. Ako ste, poput ve ine mladih, otvoreni trendovima, tada ete mijenjati satove poput cura. Uostalom, zašto ne?

5. Biti savršen gospodin

2. Neka budu bijele!

Bijelo se vratilo! Naravno, govorimo o modnom trendu koji slavi bijelu boju u svakom njenom obliku. Bijele su tenisice ve godinama pravi hit, dok su pravi hit još uvijek visoke tenke koje su preplavile tržište od

L.A.-a do Tokija. Jeste li izabrali svoje?

3. Voljeti boje Nema ništa loše u malo boje! Predlažemo vam da se malo ohrabrite i nabacite koju bojicu u svoje garderobu kako biste zra ili samopouzdanjem.

Boje su prekrasna stvar, ali uz mali oprez. Nemojte pretjerivati jer postoji šansa da u jednom trenutku izgledate poput papagaja, a to je pak izgled kakav nikako ne želite. Osobito ako volite žene i želite da one vole vas.

Najvažnije od svega je biti savršeni gospodin koji e dostojanstveno prolaziti kroz životne neda e i isijavati zreloš u, kako karakternom, tako i modnom.

Krajnje je vrijeme da hrvatski muškarci postanu elegantna gospoda posve ena svojoj djeci i ženi, inim odijelima i lijepim cigarama. Unato zakonu o nepušenju. (izvor: Moda.hr)

4. Imati tešku ruku Dovoljno je re i - muškarci i njihovi satovi. Stara dobra povezanost ovih dugogodišnjih prijatelja poprima nove oblike kroz svaku sezonu.

Ukoliko se odlu ite za standardan model, ne ete pogriješiti jer ete dobiti gadget za

MODNI trend

PARFEM ZA NJU

PARFEM ZA NJEGA

Poderane i zakrpane traperice

DKNY Fresh Blossom Art Limited Edition

Thierry Mugler – A*Man

Ako ste mislili da ste poderane traperice zadnji put u životu obukli po etkom 90-ih prošlog stolje a, prevarili ste se. Iako se ovaj modni stil ve dvije godine “šulja“ u naše garderobe, od kada je Kate Moss 2008. godine u njima osvanula na naslovnici francuskog Vougea, ovo prolje e dogodit e se njihov pravi “boom“. I to ne samo poderanih traperica, nego i trapericama sa zakrpama. Ho e li one biti od tamnog ili svijetlog trapera, jako ili sasvim lagano poderane, sa zakrpama od trapera ili nekih drugih materijala, više e ovisiti o vašem ukusu i stilu.

Nakon prošlogodišnje zelene bo ice s to kicama, nova limitirana verzija DKNY Be Delicious Pop Art Optica, ukrašena ruži astim to kicama, nagovještava bu enje prolje a i romanti nih osje aja.

DKNY Fresh Blossom Art je limitirano izdanje predstavljeno 2010. godine. Miris je svježiji i poletniji. Blistavost i razigranost daruje grejp u visokim notama kombiniran s francuskim pupoljcima crnog ribizla. Nastavak kompozicije je so an i romanti an - uz vo ne sokove breskve, nadovezuju se cvjetni akordi ruže, jasmina, dotaknuti aromama jabuke.

Debitirao je 1996. kao jedan od izuzetno jakih herbalnih parfema. Prethodila mu je ženska verzija iz 1991. nazvana Angel, koja je ostvarila zavidan uspjeh na tržištu. Eksplozija trava u svakom obliku kao bazu ima lavandu, bergamot, korijander, pa uli i karameli.

Zvu i odli no? De initivno jest.

Prekrasan, topao miris koji osvaja svojom ja inom. Danima ostaje na koži, usprkos redovitom tuširanju. No, oprezno! Zna izazvati alergijsku reakciju.

TEHNO ZONA

Epson B-310N i B-510DN, novi poslovni pisa i koji štede vrijeme i novac Novi modeli osiguravaju visoko kvalitetan ispis u boji uz ak 70% niže troškove po stranici ispisa od prosje noga laserskog pisa a u boji, zahvaljuju i pojedina nim spremnicima za tintu visoke zapremnine.

Budu i da oba pisa a postižu brzinu ispisa od 37 stranica u minuti (niža kvaliteta ispisa), odnosno do 19 stranica u minuti (najviša kvaliteta ispisa), modeli B-310N i B-510DN predstavljaju pouzdano i brzo rješenje za poslovne korisnike. Novi pisa i

osiguravaju najvišu kvalitetu uredskog ispisa uz niske troškove rada. Ispis stranice u boji po istoj cijeni kao i za crno - bijeli ispis atraktivna je ponuda, što

korisnicima nudi mogu nost da samostalno u uredu ispišu materijale koje su ranije morali naru ivati od vanjskih partnera, poput ispisa brošure ili letka.

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

Duša zarobljena u tijelu Kada govorimo psihosomatskim bolestima govorimo o bolestima koje nastaju u pojedinaca koji nagomilanu napetost i agresiju ne uspjevaju rasteretiti psihološkim i nekim drugim, za tijelo manje štenim mehanizmima, ve ona, tako nagomilana neprestano podražuje i ošte uje odre eni organ ili organski sustav. Svaki je takav pojedinac “odabrao” za sebe svoj speci i ni organ koji je tome najviše izložen.

Tako e neki kroz želudac “prora ivati” svoje stresne situacije, a napetost i tjeskobu prenositi na želudac ili neki drugi dio probavnog sustava. Složenim e nesvjesnim mehanizmima u prvih to dovesti do gastrtisa i vrijeda želuca, ili pak do podraženih i nervoznih crijeva.

Drugi e “odabrati” srce i bolovati od sr anih napadaja, ili biti skloni drugim sr anim tegobama. Tre i e uvijek u stresu imati probleme s kožom, urtikarije i neurodermitise, primjerice. Oni etvrti probleme s disanjem i napadaje bronhijalne astme. Oni peti glavobolje i migrene.

Oni šesti… Brojni su primjeri psihosomatskih poreme aja i bolesti. ak se i rak drži takvom bolesti.

Zajedni ko je da ih imaju ljudi koji teško prepoznaju i iskazuju svoje osje aje. Obi no su uljudne osobe, ak pretjerano. Zatvoreni su u manjoj ili ve oj mjeri, i teško ostvaruju bliske odnose s drugim osobama.

Nemaju bogat psihološki i fantazmatski život, neskloni su simboliziranju i analizi svojih osje aja. Rijetko ili nikada iskazuju svoju ljutnju i agresiju prema drugima. A gdje ona ostaje? Gomila se i udara iznutra. A zanimljivo je da, kako ni oni sami ne posve uju prevelik zna aj psihološkom, tako ni oni koji ih lije e ne ukazuju na psihološku pozadinu problema, i nedostatne psihološke i manje opasne puteve rastere enja napetosti. A upravo je u takvih ljudi potraga za tim manje štetnim oblicima rastere enja napetosti, koje oni naj eš e nisu ni svjesni, put prema njihovom ozdravljenju. Za one koji su se prepoznali, a ipak se ne odlu e posjetiti psihijatra, moja je poruka da dijagnoza njihovog gastritisa, nepravilnog rada srca ili napadaja astme, i ponu eni lijekovi za te bolesti nisu i kraj njihovog lije enja. Tek su nužan po etak. Važna je nakon toga promjena stila života i pronala-

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut ženje novih, zdravijih i boljih oblika suo avanja sa stresom i samim sobom. Nužna je promjena takvog opasnog i prema sebi okrenutog rastere enja pregomilane napetosti. Rijetko si tko u tome može pomo i sam. Potražite dobrog psihijatra ili psihologa, stru njake koji vam u tome mogu pomo i. Uz njihovu pomo prona ite za sebe novu kvalitetu života, i izmjenite, ili bar umanjite, svoje opasne, a nesvjesne na ine, koji doslovno razaraju Vaše tjelo i Vaš život. Ili još bolje, na ite dobrog psihoterapeuta dok još niste teško i nepovratno bolesni. Jer treba osloboditi dušu koja je zarobljena u tijelu.

14

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Mo’š mislit’ Ponovno su se prošli tjedan udružili “vode i” hrvatski mediji i hrvatska Vlada, osobito ministar inancija i premijerka, u cilju da spase zagreba ku radiopostaju Radio 101 ili, kako joj tepaju, stojedinicu, vjerojatno prema legendarnoj Zastavi 101, koju su mnogi zvali stojadnica.

Radiopostaja koju gotovo nitko ne sluša bilježi gubitke od skoro 20 milijuna kuna i sada bi joj, prema pisanju ipak manjeg dijela novinara uvijek spremnih na graju i viku kada se mora spašavati nešto za što je dokazano da ne valja, zbog vapaja premijerke i ministra trebalo pomo i.

Naravno, nije tim novinarima, ministru i premijerki ni na kraj pameti da daju svoj novac, nego bi to trebali platiti svi mi koji teško i pošteno zara ujemo svoj kruh.

Osobito bi stojedinici trebalo pomo i sada kad je ona koja je godinama krojila program, uglavnom usmjeren protiv HDZ-a i njegovih ministara, i od toga dobro živjela, otišla za savjetnicu novoga hrvatskog predsjednika.

Bože mi oprosti koga e savjetovati osoba koja je svoju bivšu ku u ostavila u takvom glibu.

Prvo se pitam, emu spašavati radio koji nitko i ne sluša, a to zna i da proizvodi ono što nitko ne kupuje. To pak je u suprotnosti s onim što Vlada želi provesti, a to je spašavanje samo tvrtki koje imaju kvalitetan proizvod i programe.

Drugo što se pitam jest kakvu poruku premijerka i ministar šalju javnosti, pa i vlasnicima drugih radiopostaja.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Fluorescentne narukvice poput krijesnica u no i

- Budite neuspješni, stvarajte gubitke, pljujte po svemu što je normalno i mi emo vas spasiti ako propadnete.

Može li netko u Me imurju zamisliti da slu ajno evo ili arli zapadnu u nevolje. Bi li se ministar i premijerka ili novinari digli javnost na noge da pomognu radiopostajama koje imaju kvalitetu i slušanost. Mo’š mislit’! evo i arli sami bi krenuli u nabavu novca ili bi bez graje zatvorili svoje radiopostaje.

Mogao bih i o akovštini, gdje se država isto stavlja u ulogu zaštitnika. Evidentno je da je zrnje pokradeno. I ako država s tim nema veze, zašto bi spašavala radnike? Neka tuže lopove i od njih naplate. Ili je država imala prste u pekmezu? Kako bi bilo da Varga (uvjeren sam da on to nikada ne bi u inio) iz akove kih mlinova nekome proda pšenicu i potom izvijesti ratare da njihovog pologa nema. Bi li država reagirala kao u slu aju akovštine. Mo’š mislit’.

A državi smo svi jednaki. Mo’š mislit’!

Dobro se dobrim vra a Iako izreka tako kaže, a izreke rijetko lažu, pitam se vra a li se doista dobro dobrim? Ponekad mi se ini da u današnjem svijetu to esto nije slu aj. Tempo i na in života ini ljude prora unatim osobama koje u svemu traže nešto za sebe. Više ništa nije dobrovoljno i s ciljem pružanja pomo i, ve se za sve traži nešto zauzvrat, neka protuusluga, po mogu nosti u istom trenu. U svemu se traži korist, a u protivnom ništa nije primamljivo ni kada to donosi unutarnje zadovoljstvo.

Materijalne i konkretne stvari postale su poželjnije od onih duhovnih. Kratkoro ni ciljevi zamijenili su one dugoro ne i vrjednije, rezultati se moraju vidjeti odmah, a nestrpljivost je time postala vrlina. U svemu se gleda na kratke staze, a pogled u budu nost mnogima je zamagljen. I umjesto da se “zamagljene nao ale“ obrišu, jednostavnije je ne u initi ništa, ve zatupljeno živjeti iz minute u minutu.

O posljedicama se ne razmišlja, a rije “odgovornost“ postala je mnogima strana i nerazumljiva. ini se kako se neodgovornost uvukla u svaku poru društva.

Ona više nikoga ne udi, postala je sastavni dio svakodnevnice.

I stoga nije neobi no da nam se nerijetko name e pitanje isplati li se uop e biti dobar. Imam li što od svoje dobrote? Vjerujem da

AKOVE KI espresso by Bibi

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Tre e preskidanje i zaklju ak da je ova odjevna kombinacija bingo. Mom zakonitom od te ženske stilske neodlu nosti diže se kosa na glavi, a ja mudrujem nek’ bude sretan što mu se još ima što dizati.

Jedino što mi sada predstavlja problem jest ogrlica koja ne pristaje mom tre em izboru, plavim hla ama. A cipele mi ne prate nijansu ruža. Tako da u opet morati prestilizirati taj zadnji dio. Još samo da pro em ispod tri mokra obla i a mog Bvlgari Omnia parfema i opet sam u igri.

Subota u akovcu življa nego bilo koji dan. Njezin no ni život iziskuje pripreme (posebno kod ženskog roda), da bi na kraju no proveli u zamra enom, zadimljenom prostoru, zbog ega se to “ubijanje“ pred ogledalom de initivno nije isplatilo. “Em se ne vidi, em se ne miriše!“ U no ni klub ve prvim korakom idemo oprezno i polako ne bi li našli slobodni kvadratni metar te podsje amo na životinje koje imaju uro en instinkt za traženjem idealnog prostora. I eto nam i prvog presreta a. Nepoznati lik koji nas smrtno ozbiljnim pogledom upozorava da tamo dalje nema ni eg vrijednog. Zahvaljujemo na informaciji iz prve ruke i unato tome znatiželjno kora amo dalje ne bi li ugrabili mjesto za zabavu. Idealno! Naš pogled pozicioniran tako da uo i sve posjetioce ovog mjesta, koje de initivno možemo svrstati u dvije generacije. Usput budi re eno, mi spadamo u onu stariju.

Ali ne i u onu za odbaciti. Što je novo na “Saturday night live“ sceni? Nove su luorescentne narukvice koje na

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

“odabranim“ djevojkama (ne znam po kojem kriteriju) poput magneta privla e pažnju oka.

Još uvijek intenzivno tražim neki dublji smisao te narukvice pa mi na pamet pada ona to ka na elu Indijke. E, sad je pitanje jesu li cure s narukvicama slobodne ili zauzete? Druga asocijacija je ameri ka djevojka kojoj mladi povodom odlaska na maturalnu zabavu poklanja buketi - narukvicu kada ona pristaje biti njegova pratnja.

O ito je akovec s ovim narukvicama na tragu novog obi aja. Ako smijem biti prakti na, predložila bih da one budu od nekog doma eg prepoznatljivog pletenja, primjerice, komušine. A ako smijem biti do kraja iskrena: ne svi a mi se to što pomalo podsje aju na “kinesko - štandersku“ robu.

Koliko sam naknadno uspjela saznati, dobili su ih na poklon od tog kluba (a poklonjenom se konju ne gleda u zube), i to vjerojatno za postizanje efekta opisanog u popularnoj pjesmi “Fire lies” ameri ke grupe Owl City. Tako da ipak palac gore za maštovitost i darežljivost u ovim teškim vremenima.

POGLED ISPOD OBRVA

Ne žalim ni za im Dan poslije mog ro endana pišem ovo. Ne u re i kojeg. Dame se za godine ne pita. Ili ho u? Ma ho u- dvadeset i osmog (rije ima).

Nemam se ega sramiti, jer zaradila sam ih. O bome jesam! I zaradila i odradila! Nemam se ega bojati, jer davnih dana sam sebi obe ala da ni jedan dan ne u le i u krevet a da taj dan nisam nešto lijepo, dobro ili konstruktivno napravila za nekog drugog ili za sebe. Ne govorim nikom o tome, ali ovaj put spominjem to samo zato jer toliko ljudi ujem da se groze svojih godina.

Kakve veze to što sam odlu ila svaki dan barem neku sitnicu „vrijednu“ napraviti ima s godinama?

Ovako stoje stvari. „Ne te e rijeka nego voda, ne prolazi vrijeme nego mi…“ Mislim da ne postoji neka univerzalna stvar koju moraju svi ljudi na ovom svijetu iskusiti ili proživjeti, osim voljeti sebe da bi uop e mogli voljeti svijet. Ipak, ovjek je smisleno bi e, i treba mu neki smisao ili barem cilj.

Od tisu e izbora i mogu nosti koje nam se nude, treba svaki dan odabirati i odlu ivati, a bez nekog cilja to je lutanje i zujanje bez smisla. Kako je teško, pogotovo mladom ovjeku, odrediti cilj baš do kraja života, dovoljno je samo za jedan dan, samo taj jedan…Tako svaki dan, barem jednu stvar napravim koja je korak prema mom cilju. Npr. ako je jedan od boljih dana porješavam sve živo; i posao, i odlazak zubaru, kavu s prijateljima, napišem kolumnu, odem na ispit…Ako dan ili pak ja nisam neka; našminkam se barem, obu em nešto lijepo, nasmijem se sama sebi ili ovjeku u prolazu…

Mislim da je to jedini na in da ne žalim ni za im, ak i kada godine pritisnu. Kako mogu žaliti kad imam svoju spoznaju da sam svaki dan u inila sve što sam znala i mogla? Barem u tom trenutku? Da sam „budna“ , da ne srljam i bauljam uokolo bez cilja i bez duše? Previše sam ljudi vidjela u životu koji žale i kume nad prošlim danima i govore; „mogao sam…“, ali nisu.

Razmišljam danima, da mogu sebi danas napisati pismo i poklo-

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

niti si ga onako unatrag, recimo za dvadeseti ili petnaesti ro endan, što bih si napisala? Za neku utjehu u danima kad sam znala biti tužna; kako mi je to napisao prijatelj: „moja duša; ja, u te sam je davne dne tražila posvuda“…Znam da to ne ide, ali ipak dopustite mi, da sebi i Vama poklonim to pismo. „Tihana, lipa moja, (nevažno da li najlipša od sviju), diši. Samo diši.

Digni glavu, nasmiješi se. Zaboravi na sve što nemaš, da je baš tako bitno, ve bi imala. Misli samo na sve što ve imaš i samo reci hvala. Da, ak i na onom što (više) nemaš. Sve što valja; sve e ostati- sve ostalo tek je prolazna utjeha. Jedino što ovjek doista ima jest ono što je dao. Svi ljudi zbog kojih si plakala, ne zna i da te nisu voljeli, samo možda nisu znali kako. Ali, nema brige, postoji pravda, a jedina pravda jest ta da svakome ima pravo suditi samo njegova vlastita duša. Doista, doista nije važno, da ljudi koje ti voliš vole tebe tako er, nije bitno misle li lijepo o tebi, da li uop e mare. To je tvoja žar- tebi e ostati. Ipak, nemoj da pro e tvoje vrijeme, a da te barem jedan ovjek u životu nije volio, barem ti sebe sama.

Voli te tvoja, nježnija prema sebi, T.“ Evo to sam htjela re i. Ostati još trenutak u mislima u svom ro endanu. „Sutra opet sve iznova. Ali neke stvari ostaju iste.“ Preformulirat u rije i F. Sinatre, koje toliko volim da ih je to u inilo „mojima“: „pogrešku imala sam pokoju, ali onda ipak, premalo da bih uop e spomenula, ali mnogo, mnogo više (u inila sam i) inim na svoj na in…“

Dezi , dlake, mrvice i higijena homo sapiensa

svima ono ponekad zuji u ušima.

Jer u trenucima kada se dobro lošim vra a, kada vaša dobrota biva od drugih iskorištena, jednostavno se ini da se ne isplati biti dobar, pa ni pod cijenu unutarnjeg zadovoljstva i mira. Poslovice poput “Dobrota i oprost stvaraju nezahvalnike” i “Samo ovjek nije zahvalan za dobra koja mu u iniš” u danim trenucima nimalo nam ne pomažu.

No, tada je nužno prisjetiti se da dobrota nije stvar isplativosti.

To je nešto što netko “posjeduje” unato i usprkos svemu, zbog sebe, zbog osje aja iste savjesti i mirnog duha, a najmanje zbog drugih. Jer ipak, na kraju krajeva: “Dobrota u rije ima stvara povjerenje. Dobrota u mislima stvara dubinu. Dobrota u davanju stvara ljubav.” (Lao Tse)

Ovog tjedna u mom komentaru pisat e nešto što nisam ja napisala ve meni jedna od najdražih osoba na svijetu i najboljih prijateljica, ina e Varaždinka, a tekst je predobar da ga se ne podijeli s me imurskom javnoš u. Dakle, nisam ga napisala ja, ali se de initivno mogu poistovjetiti sa svime što piše ovdje, a vjerujem da e se i mnoge žene (i pokoji muškarac) tu prona i. Pa ... krenimo: - Stara, ja ne mogu više. Mislila sam da se to slu ajno dogodilo, ali sad sam uvjerena, nema nikakve veze sa slu ajnoš u. Nikad nisam vjerovala da u nekog de ka morati ostaviti zbog njegovog smrada, ali evo, i to se dogodilo. Dogovorila sam sastanak s njim za sat vremena. Gotovo je – sa suzom u oku pri ala mi je frendica na jutarnjoj kavi.

I dok su mi se upitnici pojavili iznad glave i pogledala je s najzbunjenijim pogledom kojim sam mogla, nastavila je pri ati.

- Znaš da sam ti rekla da je fenomenalan i da je drag, a da ne pri am da je stvarno zgodan. No, nisam ti rekla za jedan problem, jer mi je stvarno bilo neugodno.

Ve na prvom spoju osjetila sam

njegov odvratan miris znoja i, ne eš vjerovati, smrad njegovih nogu, i to dok sam sjedila pokraj njega u kinu.

Nekako sam si to protuma ila kao nešto što mu se, eto, dogodilo slu ajno, no, kada se to po elo ponavljati svaki put, znala sam da to više ne može biti slu ajnost. Što je najgore od svega, mislim da je do odre ene mjere on svjestan svojeg mirisa i misli da je zbog toga jako muževan.

Naime, neki dan, hvataju i se za slamke spasa, odvela sam ga u trgovinu s kozmetikom, pod krinkom da moram sebi nešto kupiti. I dok smo tako prolazili kroz trgovinu, stala sam kod prepunih polica muških dezi a i parfema – objasnila je.

Upitala ga je koji mu je dezi najdraži, jer mu želi nešto pokloniti, a on je rekao da uop e ne upotrebljava nikakve te mirišljave gluposti, da je to za muške “pi**ice“. U tom trenutku svijet moje frendice zauvijek se promijenio. Pokupila je prvu stvar s police, platila je na blagajni i izletjela iz trgovine. Od onda ga nije vidjela.

U tom trenutku na kavi nam se pridružila i druga frendica, koja je ve bila informirana o njenom problemu, pa se vrlo lako uklju ila u razgovor. Ve ina muškaraca ti ima neke udne

higijenske navike. Evo, primjerice, moj orangutan. Mislim, hvala nebesima, gotovo da ima više kozmetike od mene, ali Bože me sa uvaj na stanje kupaonice kada on iza e iz nje. Dlake u kupaonici da ti se život zgadi, s jednim ru nikom briše lice i onu stvar, a njegova odje a jednostavno ne želi sama odšetati do košare za veš. Da ne velim kak mu ga e izgledaju, meni se gadi to s mojom odje om staviti u veš mašinu, jadala se, na rubu o aja.

I dok sam se ve spremala utješiti je, prekinula me. - Ali, stara moja, to nije sve. Jede k’o svinja, namrvi sve po stolu, po sebi, po podu, a kad završi, digne se od stola i sjedne pred televizor, a ja neka istim – objasnila je.

U biti, nisam znala što da im kažem.

U današnjem, modernom svijetu, našem svijetu, higijena je jedna od glavnih elemenata osobne kulture. Dakle, jedna od vrlo važnih osobina koja e utjecati na vezu.

No, što u initi kada netko ne mari za higijenu. Preodgoj? Koja zaposlena žena danas ima vremena, volje i ljubavi za takav poduhvat?

I dok se upravo kratka ali obe avaju a veza moje prijateljice raspadala zbog dezi a, druga je pokušavala prona i na in za preodgoj. Gubitnica

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

i odgajateljica. Nešto s tom slikom jednostavno ne valja. - Ma, stara, nisam ja neka istunka – objasnila je druga frendica. - Imam i ja svoje mane, kosa po cijelom stanu, ne volim pospremati odje u u ormar, ostavljam otvorenu pastu za zube, ali, ipak, trudim se. Na njega sam ve i urlala i lijepo mu pokušala objasniti, ali ne pomaže. Preostaju mi dvije stvari. Da istim za njim i molim Boga da se promijeni ili da ga izbacim iz stana. Ni za jedno, ni za drugo nemam živaca ni srca.

Mislim da u u ime ljubavi morati pretrpjeti prljavu kupaonicu i mrvice na kuhinjskom podu – objasnila je.

15

* Â

# $ $$$

Centar za pomo

SVE Ĺ TO TREBA ZNATI O DIGITALNOJ TELEVIZIJI (4/4)

U srijedu se gasi analogni signal } W * $

Â&#x201A;$ W W ] ] < W W ] Â&#x2039; < * ] * ] _ W | Â&#x2013; * W

Â&#x192; [ Q | Q ] W = ] * ] [ Q | > ] * Â ] ] < W [

W ]

Â&#x2039; ^* > ] <

$ÂĽ\Â&#x201D; W ] ]

W ] | W * > ] W W W

* ] W ]

Â&#x2021; * = W W < Â&#x201A;\| * W ] ]

W ] = ] [ Q ] W

* | = = ] = [ =] [ [ ] W * ] W ] '

< W W] [ [ ] W [ | [

[ = > [ * [ =]

DTV za sve Â&#x203A; Â Â&#x201A;Â&#x2039;Â&#x2013; < W [ * Q Â&#x2C6; [ ] W W Q ]

* ]

] < W [ W ] [ Â&#x201A;Â&#x2039;Â&#x2013; [ < Â |

] W =

< = ]

<]

[ Q W [ Â * ]Q

] < | [ W W = W ] * W W =

W

W W Q W ] W[

[ [ = < [ * ] W ]

Â&#x192; [

*

W Â [ > W W] [ W Q

 | [

[ ] W[ * ] [ Q [ * > ] < Q W [ |

[ *W ] < [ >

' | * ] < Â ] < < * < | *

* >

*

* < < [ W[

' [ * _ W [ Â W * W Q * W * > ^* > ] Q < W * _ W

] ] > Â&#x203A; Â < >] * W = W ] * Q

W W =

[ Q *

[ W [ [ = Â

[ ] W * ] ] < ] < [ > [ W ] [ [ = < [ * ] W ]

Â&#x2021; < Â < [

[ ] W * ] ] < = W[] = ] Âł ] [ Q ] * Q W ÂĽ Q W Q W

W W [ * Â&#x2021; < [ Q [ < | Â&#x201A;Â&#x2039;Â&#x2013; Â&#x2018;Â&#x203A; Â&#x2C6;Â&#x2013;ÂŚ Q

= W[]

[ W ] [ = [

[ W ] [ Q

*

^ W Â < W * ] *Q * [] [ W * * > ] ] ] Q < W [ * * ]

Â&#x2018; [ * Â ]

Â&#x201A;$ [ * * W < [ # Q ] *

Â&#x2021; < Â

* * * Â&#x2039;

| < *

*

* *

* Âł * W | Â&#x2021; < Â * * [ > ]

W ]

Â&#x2019; ¤ Âł ] Â&#x201C; * Âł * W | W * > ]

W ] Â&#x2019;$

Â&#x201C;

* * # W *

> Â&#x2019;ÂŹ ¤

Â&#x201C; * Âł *

W

Pokrivenost signalom Â&#x2030; [ =] = = ]

= | * [ [ [ ] W * ] W ] = ] *

* ] * ] Â&#x201A; ] W ] [ W [ [ > [ * [ Q W

[ Â&#x201A;Â&#x2013;qQÂ&#x2039; W ] [ W

[ *] W W * > ] _ Q | ] W ] [ *] [ | > < * W [

< = [ Â&#x2021;

W [ | ] W ]| ] *

] Q W | [ < *

* W Â&#x2019; ] W Q

* = * | < * | * [ [ Â&#x201C;

' W] Â W [ < * > Q ] [ * Â&#x201A;$ [ = = ] W [

* Â&#x2021; * [

*] > W W *

* > ] * ]

| * [ W < [ [ < * Q > ] *

*

}

[ ] < <* Q =] < ] * ] < * < Q < W] ] [ ] ´   ¾ ' = [ W $

= ] [ W } ] Q

* ] * ] < * < < W] | ] < W [ * [ Q

Â&#x201A;Â&#x2013;qQÂ&#x2039; W ] | [ Q =] < < W] W | W W[ W Â&#x2C6;Â&#x2039;qQ | [ ] W] *

] < ] W ] W ]

Â&#x160;

= <

Q W[ > = ] |

*Q

] ] > [ W ] [

Â&#x203A;

W] | [ Q

[ ] Q > W W *W W [ =] |

= W ] ] [ =] < [ W ] ] W[ W W W ] Q Â } ]

* W W * W] * = | * [ =] | = ] W ] Â = ]

< W >

} [ W

W * * [ *

W [ * ] < ] W W ]

Â&#x2021; W * ] W ]

= ] = W [ Â&#x201D;\ Âś W Q

> Â&#x2DC; [ =] { W

_ W *

* * Q [ [ * [ * \ [ W

}

W] [ Â&#x2039;Â&#x2013;

Ĺ trigovaĹ trigova !

!

Â&#x2030; [ =] W [ ] Q W * ] ] < ¨ Â&#x2021; < Â&#x2021; <  Â&#x2013;] * Â&#x2DC;{ = W[] ] ÂĽ Âł Q Q Q Â&#x2DC; * * Âł Q | * > W ] Â&#x2019;$

Q Â&#x201C; * * # W *

> Â&#x2019;ÂŹ ¤

Â&#x201C;

* Âł * W

}[ W] Q ] * W * =

W ] [ * ] W ] Q W [ Â&#x2018; = W

W ] W [ < [ < Â {Â&#x2DC;Â&#x2039;Q Q Â&#x2C6;] = [ * > [ [] Â ] = W Â

Do 5. listopada cijela Hrvatska digitalna Â&#x2021; * ] < Â Â&#x2DC; Q [ =] { W W ] W * = < Q

> W Â&#x2022; * Â&#x2018; = | Â&#x2018; Q = | Â&#x2C6; W Q W]

Â&#x192; [ W Q< W [ Q

\ ] W [ *

*

Â&#x2039; * * ] < Â W [ < W =] Â

Â&#x201A; * > = W Q W [ ] < <* =] | [ [ W ] [ W Q >

W [ * ] ] < Â&#x2039; [ Q

Tablica: SluĹžbeni rokovi za prestanak rada odaĹĄilja a analogne televizije DIGITALNA REGIJA

ŽUPANIJE

D5

Primorsko-goranska, Istarska

D1 D3 D7 D9

NOVI ROKOVI 26. sije nja 2010.

Osje ko-baranjska, Vukovarskosrijemska Me imurska, VaraĹždinska, Koprivni ko-kriĹževa ka

25. svibnja 2010.

3. oĹžujka 2010.

ZadarskaĹ ibensko-kninska

30. oĹžujka 2010.

Dubrova ko-neretvanska

27. travnja 2010.

D6

Bjelovarsko-bilogorska, Viroviti kopodravska, PoĹžeĹĄko-slavonska, B d k k Karlova kaLi ko-senjska

D8

Splitsko dalmatinska

17. kolovoza 2010.

D4

Grad Zagreb, Zagreba ka, Sisa komoslava ka, Krapinsko-zagorska

5. listopada 2010.

D2

29. lipnja 2010.

20. srpnja 2010.

[ ÂŚÂ&#x2021;Â&#x2022;| [ [ ] Q ] W W ]

W

Â&#x2021;

* ] < * [ > Q ] | [ = [ = [

W ] [

' | *

* W [] W ] | [ Q * [ Â&#x2021; Â&#x2DC; Q

] W[ < Â&#x153; ÂŹ [] * ] * * Q < [ [ W = W[ Q ]

\

* | > < Â&#x2DC; [ =] { W < * W * * [] * W Â

W ] W W W * * Q

Â&#x192; ] [ < * Q Â&#x201A;Â&#x2013;qQÂ&#x2039; ] [] W =

W W [ * * ] Â&#x2DC;{| = < =< W

* > ] W W ] [

^* > ] < Q{ W W W * * ] < Â < > ] | W > W < [ * W W Q ] < W ] * Â

^ < > > W Q ] * ] ] < Â&#x153; ] Q

* ]

W ] ¡

Sv. SvetiMar Martinn

Brezje Brezje

!

MaruĹĄevec MaruĹĄevec

Donja ViĹĄnjica Donja ViĹĄnjica

!

!

Lepoglava Lepoglava

!

IvanĹĄ ica IvanĹĄ ica

!

!

Podev evo Podev evo !

!

VaraĹž. toplice VaraĹždinske Toplice

!

D3

Bolfan Bolfan

!

Koprivnica Koprivnica

Kalnik Kalnik

!

!

Sljeme

!

RazmjeĹĄtaj odaĹĄilja a u regiji D3. Antena mora biti usmjerena prema nekom od tih odaĹĄilja a.

ur evac ur evac

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. ožujka 2010.

PREDSTAVLJAMO: MINI Countryman

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH 1.1.31.1.2010. po regijama Regija

koi ina

udio, %

1

Zagreb

954

36,68%

2

Primorsko-goranska

252

9,69%

3

Splitsko-dalma nska 237

9,11%

4

Istarska

164

6,31%

5

Osje ko-baranjska

121

4,65%

6

Zadarska

115

4,42%

7

Varaždinska

93

3,58%

8

Sisa ko-moslava ka

81

3,11%

9

Dubrova koneretvanska

80

3,08%

10

Brodsko-posavska

73

2,81%

11

Vukovarsko-srijemska 66

2,54%

12

Me imurska

64

2,46%

13

Šibensko-kninska

49

1,88%

14

Koprivni kokriževa ka

47

1,81%

15

Požeško-slavonska

44

1,69%

16

Krapinsko-zagorska

41

1,58%

17

Karlova ka

39

1,50%

18

Bjelovarskobilogorska

37

1,42%

19

Virovi ko-podravska 23

0,88%

20

Li ko-senjska

21

0,81%

2601

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,94

Super plus 98

8,01

Super 100 BS Eurodizel

8,35 7,35

Eurodizel BS LPG auto plin

8,01

Mazda i SOS-Dje je selo nastavljaju suradnju Nakon uspješne prve godine suradnje prošle godine, Mazda Motor Europe i njenih šest nacionalnih kompanija nastavljaju sa svojom potporom SOS- Dje jem selu i ove godine.

SOS-Dje je selo me unarodna je nevladina organizacija koja pomaže djeci i mladima više od 60 godina. Njihova jedinstvena usmjerenost obitelji, koja djeci koja ne mogu živjeti sa svojim obiteljima pruža dom i obrazovanje dok istovremeno njeguju svoju religiju i kulturu, promijenila je na pozitivno živote stotine tisu a djece.

Mazda Hrvatska obnovila je svoju suradnju sa SOS-Dje jim selom u Lekeniku ponovno pokrivaju i troškove struje, plina, vode, komunalnih usluga i tele ona za sedam ku a u SOS selu.

SOS-Dje je selo pokušava pomo i i djeci na Haitiju koja su ostala bez roditelja, ili su od njih odvojena, u nedavnoj katastrofi. Organizacija, koja je bila aktivna na otoku prije potresa, na licu je mjesta i moli za hitne donacije u obliku medicinskih pomagala, pitke vode i hrane. Zaposlenici Mazde Motor Europe odazvali su se pozivu u sije nju i prikupili 4.333 € što je tvrtka udvostru ila na iznos od 8.666 €. Svoju donaciju možete ostaviti na sljede em linku: http://www.sos-childrensvillages.org/Focus-areas/ Emergency-relie /Children-incatastrophes/Haiti-Earthquake/Pages/de ault.aspx

4,76

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 26. velja e 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Donose i dodatne mogu nosti gradskoj vožnji i izvan nje, MINI Countryman nudi jedinstveni osje aj vožnje prepoznatljiv novim MINI ciljnim skupinama kojima je potrebno više mjesta i fleksibilnosti. Kao prvi model u MINI ponudi s etvero vrata i prostranim prtljažnikom, MINI Countryman donosi još ve u slobodu prostora za zaista raznoliku upotrebu, lagano povišeni položaj sjedenja i optimiziranu udobnost u vožnji. Istovremeno, MINI Countryman zadržava onaj poznati gokart osje aj vožnje, prepoznatljiv za marku, dok dodatni MINI ALL4 sustav pogona na sva etiri kota a nudi dodatne mogu nosti za ovaj genijalan model. U unutrašnjosti, MINI Countryman nudi prepoznatljive detalje marke u pogledu dizajna, premium kvalitete, upravljanja, u inkovitosti i prilagodbe u novom, zadivljuju em stilu.

MINI Countryman nastavlja dizajn marke vrhunskim stilom i kvalitetom, uskla uju i ve u karoseriju, bolju preglednost ceste i etvero vrata s dizajnerskim detaljima tako prepoznatljivima za MINI. Kratki prepusti, visoka linija prozora, snažan stav kota a te grafika prozora zaokružuju pojavu automobila stvaraju i jedinstvene proporcije prepoznatljive za MINI. Istovremeno MINI Countryman reinterpretira osobine MINI ikone, kao što su krovna linija, heksagon prednje rešetke,

VW koncern uspješan i u poslovanju s velikim kupcima Volkswagen koncern sa svojim markama osobnih vozila Volkswagen, Audi, SEAT i Škoda potvrdio je vode i položaj u poslovanju s velikim kupcima za poslovnu godinu 2009. Na rang listi modela osobnih vozila tako er se odražava uspjeh koncerna.

Volkswagen je zauzeo prvo i tre e mjesto s Passatom i Gol om, dok se marka Audi s A4 plasirala drugo mjesto. U zasebno evidentiranom tržištu velikih kupaca lakih gospodarskih vozila do 5 t marka Volkswagen gospodarska vozila u vrstila je svoje vodstvo na tržištu u godini 2009.

velika prednja svjetla ugra ena u poklopac motora, uokvireni bo ni pokaziva i smjera, masivnost luka iznad kota a te sklop stražnjih svjetala, na novi na in, novim stilom i novom klasom.

Nadovezuju i se na dizajn prepoznatljiv za MINI, MINI Countryman autenti no vizualizira pojedine unkcije ovog vrlo posebnog automobila. Gotovo uspravan položaj prednjeg kraja stvara snažan dojam i služi optimiziranju sigurnosti pješaka. Osim toga, dodatan prostor u automobilu naglašen je izuzetno velikim prozorima, zatim sa etvero vrata i osobitim oblikom krova. Relativno široki okvir oko donjeg dijela karoserije i snažno naglašeni lukovi kota a, dodatno naglašavaju masivnu osobnost autmobila i njegov pogon na sva etiri kota a. S prepoznatljivim MINI stilom koji je sada preusmjeren i na novi segment s neospornom jasno om

i to noš u, MINI Countryman se od po etka izdvaja kao potpuno novi, izuzetno inovativan model no tako er se odmah prepoznaje kao pravi MINI. S unutrašnjoš u ponovo prepoznatljivom za marku, MINI Countryman spaja suvremeni dizajn s unkcionalnim elementima.

Lagano povišeni položaj sjedenja

Ponuda motora MINI Cooper S Countryman:

7,35 7,42

4,76

etiri vrata i pogo pogon

4-cilindri ni benzinski motor s twin-scroll turbo punja em, izravnim ubrizgavanjem i potpuno varijabilnim VALVETRONIC sustavom kontrole ventila.

Obujam: 1.598 ccm Najve a snaga:184 KS pri 5.500 o/min Najve i okretni moment: 240 Nm pri 1.600 o/min (260 Nm s Overboost unkcijom) Ubrzanje 0–100 km/h za 7,6 sekundi Najve a brzina: 215 km/h Prosje na potrošnja goriva po EU standardu: 6,3 litara/100 kilometara CO2 emisija: 146 g/km

MINI Cooper Countryman: 4-cilindri ni benzinski motor s potpuno varijabilnim VALVETRONIC sustavom kontrole ventila.

Obujam: 1.598 ccm Najve a snaga: 122 KS pri 6.000 o/min Najve i okretni moment: 160 Nm pri 4.250 o/min Ubrzanje 0–100 km/h za 10,5

sekundi Najve a brzina: 190 km/h Prosje na potrošnja goriva po EU standardu: 6,1 litara/100 kilometara CO2 emisija: 142 g/km

MINI One Countryman: 4-cilindri ni benzinski motor s potpuno varijabilnim VALVETRONIC sustavom kontrole ventila.

Obujam: 1.598 ccm Najve a snaga: 98 KS pri 6.000 o/min Najve i okretni moment: 153 Nm pri 3.000 o/min Ubrzanje 0–100 km/h za 12,7 sekundi Najve a brzina: 175 km/h Prosje na potrošnja goriva po EU standardu: 5,9 litara/100 kilometara CO2 emisija: 137 g/km

MINI Cooper D Countryman: 4-cilindri ni turbodiesel motor s aluminijskim ku ištem, common-rail ubrizgavanjem goriva i varijabilnom geometrijom

turbine.

Obujam 1.598 ccm Najve a snaga: 112 KS pri 4.000 o/min Najve i okretni moment: 270 Nm pri 1.750 o/min Ubrzanje 0–100 km/h za 10,9 sekundi Najve a brzina: 180 km/h Prosje na potrošnja goriva po EU standardu: 4,4 litara/100 kilometara CO2 emisija: 116 g/km

MINI One D Countryman: 4-cilindri ni turbodiesel motor s aluminijskim ku ištem, common-rail ubrizgavanjem goriva i varijabilnom geometrijom turbine.

Obujam: 1.598 ccm Najve a snaga: 90 KS pri 4.000 o/min Najve i okretni moment: 215 Nm pri 1.750 o/min Ubrzanje 0–100 km/h za 13,2 sekundi Najve a brzina: 170 km/h Prosje na potrošnja goriva po EU standardu: 4,3 litre/100 kilometara CO2 emisija: 113 g/km

jam i udoban i pristupa an ulaz u automobil, poboljšava preglednost ceste i naglašava snažnu osobnost ovog novog modela.

Središnji zaslon i ventilacijske zaklopke imaju okvire u boji. MINI središnja pregrada jedinstvena u svijetu, proteže se od prednjeg kraja prema stražnjem umjesto uobi ajene središnje konzole i

pruža dodatne mogu nosti za pretince za odlaganje, drža e za aše, vanjske audio ure aje, mobilne tele one i ostale sli ne elemente koji služe dobivanju još više udobnosti. Prilagodljivo postavljeni elementi na „klip“ omogu uju voza u i suvoza u pojedina nu podjelu prostora za odlaganje po potrebi, omogu uju i brz pristup stvarima kada god su potrebne.

Istovremeno, središnja pregrada stvara neuobi ajenu vizualnu i unkcionalnu vezu izme u prednjih sjedala i stražnje putni ke klupe.

MINI Countryman u standardnoj opremi dolazi sa etiri sjedala, dok je stražnja klupa sa tri sjedala dostupna bez dodatnih troškova. Unutrašnjost nudi

2. ožujka 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

on na etiri kota a vrhunsku udobnost i na dugim putovanjima uz mnogo prostora za noge, glavu i ramena. Stražnja sjedala mogu se pomicati prema nazad i naprijed ili svako zasebno ili u omjeru 60:40 (kod klupe s tri sjedala), nasloni se mogu preklopiti ili pojedina no ili u omjeru 40:20:40 (kod klupe s tri sjedala) pove avaju i tako zapremninu prtljažnog prostora s 350 litara na 1.170 litara.

MINI Countryman predstavlja se tržištu s ponudom od tri benzinska i dva diesel motora, koji svi pripadaju novoj generaciji motora proizvedenih korištenjem znanja BMW Grupe i svi naravno ispunjavaju EU5 standarde potrošnje i ULEV II standarde emisije. Snaga se proteže od 90 KS kod MINI One D Countrymana pa sve do 184 KS kod MINI Cooper S Countrymana.

1,6 litreni 4-cilindri ni benzinski model po prvi puta dolazi ne samo s twin-scroll turbopunja em i izravnim ubrizgavanjem, ve i s potpuno varijabilnim sustavom kontrole ventila i tako nudi najbolju ravnotežu snage i potrošnje u svojoj klasi. MINI Countryman u standarnoj opremi ima brojne MINIMALISM funkcije koje utje u na smanjenu potrošnju goriva i emisiju CO2 me u kojima izdvajamo Brake Energy Regeneration sustav, Auto Start Stop funkciju, indikator promjene stupanja prijenosa i pomo ne ure aje motora koji se uklju uju prema potrebi.

Osim standardnog 6-stupanjskog ru nog prijenosa, kod benzinskih modela dostupan je i 6-stupanjski automatski Steptronic prijenos.

Dodatno, MINI Cooper S Countryman i MINI Cooper D Countryman dostupni su sa stalnim MINI ALL4 pogonom na sva etiri kota a, ele-

MINI dodaje etvrti model svojoj obitelji, otvaraju i novu dimenziju nepogrešivog MINI osje aja. Kao genijalan Crossover, MINI Countryman spaja klasi an MINI koncept i suvremenost Sports Activity Vehicle klase.

kotrohidrauli kim diferencijalom s bezstupnjevitom raspodjelom momenta izme u prednje i stražnje osovine. Pod normalnim uvjetima u vožnji, do 50% snage motora usmjerava se na stražnje kota e, dok se pod ekstremnim uvjetima u vožnji svih 100%

usmjerava prema stražnjim kota ima te se tako stvaraju odli na trakcija i pokretljivo upravljanje prepoznatljivi za MINI. Vrhunska trakcija i vozna tehnologija temeljene su na odli nom ovjesu MINI-ja koji uklju uje elemente kao što su McPhersonova opružna noga i kovane vodilice, višestruko vo enu stražnju osovinu i EPS sustav elektri nog upravljanja sa Servotronic funkcijom. MINI Countryman u standardnoj opremi ima i DSC sustav dinami ke kontrole stabilnosti, dok je DTC sustav dinami ke kontrole trakcije dodatna oprema, osim kod MINI Cooper S Countryman i MINI Cooper D Countryman modela s ALL4 sustavom gdje je standarna oprema, kao i elektroni ka blokada prednjeg diferencijala protiv proklizavanja.

Stvoren za optimalnu sigurnost u slu aju nesre e, struktura karoserije sa svojim to no odre enima prostorima za preuzimanje optere enja, jam i najviši

stupanj pasivne sigurnosti. Prednji i bo ni zra ni jastuci, bo na zavjesa zra nih jastuka koja se proteže sve do stražnjih sjedala, sigurnosni pojasevi na svim sjedalima, grani nici sile sigurnosnih pojaseva kao i ISOFIX sustav za dje je sjedalice straga, dolaze u standardnoj opremi. Nova funkcija je Indikator probušene gume, koji s run lat gumama dolazi i kao dodatna oprema, a standardna je kod MINI Cooper S Countryman modela s ALL4 sustavom.

Brojne mogu nosti ure ivanja izvana i unutra, ponovno tako prepoznatljive za MINI, nadopunjene su novim funkcijama ekskluzivnim za MINI Countryman modele.

Tu su nove kombinacije u ponudi boja u unutrašnjosti, ukrasnih letvica i presvlaka koje e zadovoljiti i one najzahtjevnije u stvaranju vlastitog automobila jedinstvene osobnosti. Brojne standardne funkcije MINI Countryman modela obuhva aju i klima ure aj, MINI središnju pregradu te audio

sustav sa CD playerom. Iz tako er velikog izbora dodatne opreme, koji je stvoren za svaki model posebno, izdvajamo vrhunski audio i navigacijski sustav kao i su elje za mobilni telefon s opcijom ugradnje Apple iPhonea i ostalih Smartphone vrsta mobilnih telefona u automobil. Tu je i izuzetno veliki panoramski krov, adaptivna prednja svjetla u kombinaciji sa xenon svjetlima, grijano vjetrobransko staklo, kuka za vu u, naplatci od lake legure aluminija u rasponu veli ine od 16 do 19 in a, sportski ovjes koji spušta cijeli automobil za 10 milimetara, kao i širok izbor John Cooper Works Performance elemenata.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA OSOBNA VOZILA: ŠKODA FABIA KARAVAN 1.4 16V, 07, metalik plava FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT GRANDE PUNTO 1.4 DYNAMIC 5 VRATA, 07, metalik naran asta FIAT GRANDE PUNTO 1.2, 3 VRATA, 06, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna ŠKODA FABIA KARAVAN 1.4 16V, 07, metalik plava

SKUTERI: PIAGGIO XEVO 250 ie, 08, crna metalik

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.4 SX, 08, bijela

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

ADAC-ova nagrada “Žuti an eo 2010.” za Mercedes-Benz E-klasu Mercedes-Benzova E-klasa najpopularniji je njema ki automobil.

Automobilska organizacija ADAC dodijelila je omiljenom vozilu javnosti cijenjenu nagradu “Žuti an eo 2010.”. Ovo je šesti put da je ADAC predstavio Žutog an ela, nagradu poznatu kao Oscar u automobilskoj industriji, za iznimne performanse, dizajn i imidž vozila. Nagrada je i svojevrstan kupovni vodi za voza e jer kriterij dodjele uklju uje i omjer cijene i vrijednosti, uz prakti nost, ekonomi nost, sigurnost i kompatibilnost s okolišem. Natjecateljskih je vozila bilo 47 i sva su novouvedena na tržište u 2009. godini. Oko 19 milijuna itatelja ADAC Motorwelta, uz posjetitelje internetskih stranica autokluba te posjetitelje prošlogodišnjega Me unarodnoga sajma automobila u Frankfurtu (IAA), glasovalo je za najboljeg u najve oj njema koj autoanketi. Pri glasovanju za najpopularniji njema ki automobil na prvo su mjesto stavili Mercedes-Benzovu E-klasu. Ovaj je uspjeh Mercedes-Benza zaokružen i drugim mjestom u kategoriji “Najpopularniji brend”.

2. ožujka 2010.

Scorpionsi i novi Volkswagen Amarok u Argentini U mjestu San Carlos de Bariloche u Argentini (Patagonija) proteklog su vikenda Scorpionsi nastupali za Volkswagen gospodarska vozila.

Prije toga su glazbenici satima bili na putu s Volkswagenovim Amarokom kroz predio San Carlos de Bariloche koji je uklju ivao terensku dionicu, a u me uvremenu su pozirali za snimateljske timove i fotografe. isti napor, ali hard rockere ništa ne može izbaciti iz takta.

Volkswagen gospodarska vozila prezentirat e Volkswagen Amarok u San Carlos de Barilocheu pred oko 400 novinara iz više od 20 zemalja. Umjetnici i gosti iz Brazila, Argentine i Njema ke složili su se u jednom: «Amarok je novi lifestyle automobil iz snova.» «Pickup iz Volkswagena je super sexy» oduševljeno je izjavila lifestyle

Citroën C1 uru en dobitniku nagradne igre Šalata Winter Classic

novinarka iz Brazila. «Na iznena enje svih on je apsolutno automobil koji se svi a ženama» procijenila je kolegica iz jednog velikog njema kog magazina. S Amarokom Volkswa-

gen gospodarska vozila osvajaju novi segment za koncern.

Robustni pickup prvo e iza i na tržište u Južnoj Americi, Južnoj Africi i Australiji, a na ljeto i u Zapadnoj Europi.

Dobitnika nagradne igre “Šalata Winter Classic Powered by Citroën“ u kojoj je glavna nagrada bio atraktivni Citroën C1 izvukao je igra zagreba kog kluba hokeja na ledu Medveš ak, Robby Sandrock. Sjajni hokejaš je u petak 19. velja e 2010. i dovezao auto na led prije utakmice Medvaš ak – Alba koja se održala u ledenoj dvorani Doma Sportova. G. Pero Br i je bio sretni posje telj koji je jekom “Šalata Winter Classic”, krajem sije nja, ubacio dobitni kupon i me osvojio gradskog mališana. Klju eve Citroëna C1 je sinu sretnog dobitnika, u prisustvu Robbyja Sandrocka, uru io generalni direktor Citroën Hrvatska, g. Arnaud Leclerc prije po etka same utakmice.

2. ožujka 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Hyundai y i30 1,6 , CRDi VGT

Atraktivan kompakt

U Citroën salonima po inje Auto Show Ove godine, Citroën organizira Auto Show u svim svojim prodajnim salonima! Od 22. velja e 2010., Citroën ima akciju pod nazivom “U Citroën salonima po inje Auto Show”.

Ponuda vrijedi za vozila C1,

Nemo Kombi, C3 Picasso, C4, C4 Picasso, Berlingo i C5 koji uz akcijsku cijenu imaju do dodatnih 7.000 Kn Auto Show popusta do 31. ožujka 2010. U ovoj akciji su posebno istaknuti Citroën Berlingo Multispa-

Hyundai svojim konkurentnim modelom i30 stoji uz bok svoj europskoj i japanskoj konkurenciji. Snažniji VGT diesel motor sa 126 KS i atraktivan Sport paket opreme ine ga izuzetno prihvatljivom ponudom na tržištu.

ce+ 1.6i, Citroën C4 Visio+ 1.4i i Citroën C3 Picasso Confort 1.4i. Navedena akcija vrijedi od 22. velja e do 31. ožujka 2010. godine ili do isteka zaliha kod svih distributera koji sudjeluju u akciji.

Još uvijek svjež i moeran izgled Hyundaijevog predstavnika u kompaktnoj klasi isprobali smo u atraktivnoj ina ici sa snažnijim dieselskim agregatom te atraktivnim Sport paketom opreme. Razlika u odnosu na osnovni serijski model ini Sport Pack paket opreme koji ima druga ije dizajniran prednji i stražnji odbojnik, prednju masku, te su mu dodani bo ni pragovi.

Cijena ovog paketa opreme je 6.071 kn.

Uz doplatu od 8.800 kn Hyundai nudi vrlo dobar 1,6 litreni Common Rail dizelski agregat koji u odnosu na standardnih 90 KS sada razvija 126 KS i ini odli an odabir za ovaj model. Velik okretni moment

od ak 260 Nm dostupan je u širokom rasponu od 1.900 do ak 2.750 o/min. Ru ni mjenja sa šest stupnjeva prijenossa dobro je prora unatih prijenosnih omjera i vrlo dobro uskla en s ovim motorom. Potrošnja goriva

tako er je podatak koji e oduševiti korisnike koji doista mogu umjerenom vožnjom u kombiniranom ciklusu o ekivati brojku

od oko 5 do 6 litara na 100 prije enih kilometara.

S napret kom k va litete Hyundai je napravio iskorak i u dizajnu, kako vanjskom, tako i unutarnjem. I unutrašnjost Hyundaija i30 nije u tome iznimka. Kvalitetni materijali i dizajn sasvim na tragu europske konkurencije. Prtljažnik osnovnog obujma 340 litara može arasti do ak 1.250 litara i time zadovoljiti najve i dio potreba.

Testirani i30 ima cijenu do registracije od ak 141.699 kn.

Treba napomenuti da na dodatnu opremu “otpada” ak 29.809 kn, a potencijalni kupci mogu u najbližem salonu Hyundai vozila provjeriti i trenutne akcijske ponude. (Dalibor Flajpan)

Hyundai i30 1,6 CRDi Sport Dimenzije: d/š/v (mm)

4.280 / 1.775 / 1.480

Obujam: (ccm)

1.582

Snaga: (KS)

126

Moment: (Nm) pri okretaja

260 / 1.900 - 2.750

Masa: (kg)

1.470

Ubrzanja 0-100 km/h (s)

10,4

Najve a brzina (km/h)

197

Potrošnja goriva otvoreno / grad / prosjek (l/100 km) 4,1 / 5,3 / 4,5 Cijena do registracije (kn)

141.699

Dužina testa (km)

647

web

www.hyundai.hr

USUSRET DORI 2010.

Dva me imurska aduta za ovogodiĹĄnje natjecanje Kao nikad do sad Me imurje ak ima dva glazbena imena koja e nastupiti na ovogodiĹĄnjoj Dori 2010., izlu nom natjecanju za hrvatsku predstavnicu na Eurosongu.

Izravno je subotnje inale izborio Mirko Ĺ venda, poznatiji kao Ĺ˝iga, a nastupit e na ovogodiĹĄnjem izboru pjesmom â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Blagdaniâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; Miroslava Ĺ kore.

U izvedbi pjesme sa Žigom e nastupiti vokalni Şenski sastav Druge (druŞice, prijateljice), a Miroslav Škoro je stvorio

poveznicu izme u Me imurja i Slavonije koriste i spoj tamburice i puha kih instrumenata.

Finalistica RTL-ova showa â&#x20AC;&#x153;Hrvatska traĹži zvijezduâ&#x20AC;? Carla Belovari debitirat e na nadolaze oj Dori pjesmom â&#x20AC;&#x153;Sada osje am toâ&#x20AC;? izabranoj na javnom natje aju.

Ona e najprije nastupiti u polu inalnoj ve eri i traĹžiti vizu za inale. Glasujte za naĹĄe predstavnike da postignu ĹĄto zapaĹženiji plasman.

TOP 20 01. BALADA - CRVENA JABUKA 02. IZNAD KROVOVA - NINA ROMI

03. KO JE TU LUD - PROTOKOOL 04. KRUG ŽIVOTA - MARIO HULJEV

DraĹžen Ze i

05. FTI EK VELI

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

Deadlock....LEINER, HRNJAK

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

06. BANANA REPUBLIC - ZINEDIN ZIDAN

04. Vjerujem u an ele

07. DOLINA SUNCA - ACTORS BAND

Oliver Dragojevi

08. MOJE NAJDRAŽE - FRANKA BATELI

05. Danijela as -

09. JOĹ UVIJEK SANJAM DA SMO ZAJEDNO

Danijela Mar novi

TOĹ E PROESKI

06. Odijelo - Jole

10. SUNCE - FILIP DIZDAR

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost

PALADIN - subota, 6. oĹžujka

08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski

FORMULA 13

StiĹžu rije ki rockeri - Let 3 Caffe â&#x20AC;&#x153;Paladinâ&#x20AC;? pretvorio se minulih mjeseci u pravi rockerski klub, posebice subotom.

Nakon cover svirki po eo je s ugoĹĄ ivanjem poznatih hrvatskih rock sastava. Za po etak je u pitanju rije ka scena. Nakon Belfast fooda, u subotu 6. oĹžujka gostuje ponajbolji hrvatski rock bend Let 3.

Povodom dvadesetog ro endana sastava, Let 3 su krajem 2008. godine promovirali i objavili svoj uĹživo DVD â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝iva pi kaâ&#x20AC;?, objavljen za Dallas Records, kojim su predstavili vizualno izdanje nastupa u rije koj

TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima

09. Nemam pojma

01. EVERYBODY HURTS - HELPING HAITI

Bojan JambroĹĄi

02. WAR MACHINE - AC/DC

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. EMPIRE STATE OF MIND (PART II)

TOP LISTA STRANIH

ALICIA KEYS

â&#x20AC;&#x153;Harteriâ&#x20AC;? i zagreba koj dvorani â&#x20AC;&#x153;Jedinstvoâ&#x20AC;?, uz dosadaĹĄnje videospotove, te snimke s turneje i izvan pozornice.

Ovaj su uradak popratile mnoge medijske kontroverze, posebice nastup Damira Martinovi a i Zorana Prodanovi a u emisiji Aleksandra Stankovi a â&#x20AC;&#x153;Nedjeljom u 2â&#x20AC;?.

Stoga osim odli nog rocka i velikih hitova zasigurno se moĹže o ekivati i neki dodatni perfomans. Ulaz je ograni en, pa svoju ulaznicu nabavite na vrijeme u Paladinu, Arcusu ili Plazi.

04. WALK WITH YOU

01. RIHANA

RINGO STARR& PAUL McCARTNEY

RUSSIAN ROULETTE

05. FIREFLIES - OWL CITY

02. BEYONCE

06. WONDERFUL WORLD - ROD STEWART

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

07. I WANT YOU - KINGS OF LEON

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

08. YOUNG FOREVER - JAY-Z feat. MR. HUDSON

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. 10/10 - PAOLO NUTINI

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. JUST BREATHE - PEARL JAM

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 01. TOŠE PROESKI Joť uvijek sanjam da smo zajedno 02. GIBONNI - Že am

TOP LISTA DOMA IH 03. NINA BADRI

Znam te ja

GLAZBENA LEGENDA koja voli â&#x20AC;&#x153;Lijepu naĹĄuâ&#x20AC;?

04. DORIS DRAGOVI - Ni Ri i

Bob Dylan 7. lipnja ponovno u Hrvatskoj

O i na vrijeme

05. CARLA BELOVARI 06. LANA Peggy Miljama daleko 07. DANIJELA - Danijela as 08. PLAVI ORKESTAR Amerika

Nakon dvije godine, velikan svjetske glazbene scene iznova dolazi u Lijepu naĹĄu. Podatak je to koji se nalazi na njegovoj web stranici, ali joĹĄ nije poznato mjesto odrĹžavanja koncerta.

Za sve ljubitelje jednog od najve ih kantautora svih vremena, Boba Dylana, fenomenalna vijest!

Naime, prema podacima s njegove web stranice, Dylan bi se 7. lipnja trebao nalaziti u Hrvatskoj i odrĹžati koncert, prenosi Muzika.hr.

Potvrda mjesta odrĹžavanja koncerta, cijene ulaznica i mogu nost njihove kupnje joĹĄ uvijek nisu istaknuti.

Osim koncerata u Japanu i JuĹžnoj Koreji, u planu je trenutno devet nastupa u srednjoj i jugoisto noj Europi, od kojih su nama najbliĹži u Skopju (4. lipnja), Beogradu (6. lipnja) i Ljubljani (13. lipnja).

Prije dvije godine Bob Dylan nastupio je na Radar Festivalu u VaraĹždinu.

9. SANDI - PreĹĄu 10. TONY - Zajedno

Nakon nedavno odrĹžanoga uspjeĹĄnog turnira u biljaru, Players cafe â&#x20AC;&#x201C; no ni bar ovaj put poziva sve koji igraju pikado na turnir. Turnir e se odrĹžati u nedjelju 7. oĹžujka u 15.30 sati.

Kotizacija je 30 kuna po natjecatelju, a one najbolje o ekuju vrijedne nagrade: pro i strelice za pikado, egzoti na pi a koja

nudi Players ... Natje ite se ili samo navijajte za svoje favorite. Od nedavno doga anja u Playersu moĹžete pratiti i na Faceboku - u lanite se u listu prijatelja, pregledajte slike s turnira i ostalih doga anja ... na: Players CaffeBar - No ni Bar. ViĹĄe informacija na 040/385-018. (sz)

Renato

Do ite na turnir u pikadu

Mindy

TJEDNI KALORIFER CAFFE BAR â&#x20AC;&#x201C; NO NI BAR â&#x20AC;&#x153;PLAYERSâ&#x20AC;? AKOVEC

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

# $ $$$

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PRVA HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - Zna ajna pobjeda Me imurja u Puli

KRENULA III. HNL-ISTOK

Veliko samopouzdanje za nastavak prvenstva

Mladosti prvi bod u gostima, Nedeliš e poraženo kod ku e

- S nova tri boda Me imurje je napredovalo na tablici, stiglo na 12. mjesto s 20 bodova koliko imaju zbog bolje gol razlike 10. i 11. Inter i Varteks. I ostali rezultati u ovom kolu totalno idu u prilog Me imurju u borbi za opstanak.

Sjajan start Me imurja u nastavku prvoligaške sezone. Zabilježena je važna pobjeda na gostovanju u Puli protiv izravnog konkurenta Istre 1861. akove ki prvoligaš stigao je do pobjede 2:1 (1:1). Golove je postigao napada ki tandem VukaGolubovi . Oba su zabijala u približno isto vrijeme u prvom i drugom poluvremenu. Vuka u 8. minuti, a Golubovi u 52. Prevažna je to pobjeda Me imurja koje je tako stiglo do prve gostuju e prvenstvene pobjede u ovoj sezoni I. HNL. S nova tri boda Me imurje je napredovalo na tablici stiglo na 12. mjesto s 20 bodova koliko imaju zbog bolje gol razlike 10. i 11. Inter i Varteks. I ostali rezultati u ovom kolu totalno idu u prilog Me imurju u borbi za opstanak.

Me imurje je ina e posve zaslužilo pobjedu, iako je Istra propustila poravnati u posljednjoj minuti kad su imali jako, jako veliku priliku. Posebno razigrano je Me imurje bilo od po etka susreta, kad su se nizale odli ne akcije pred doma im vratima. U prilog našem prvoligašku išlo je i isklju enje Chaga koji je isklju en ve sredinom prvog poluvremena.

Darmopil: “Nabildali” smo vjere u svoje mogu nosti Uglavnom po prvi su puta Me imurje je upisalo u ovoj sezoni bod(ove) u gostima, koji su još sla i jer je pala Istra usred Pule, dotad Me imurcima neosvojiv travnjak.

Pobjeda e momcima Sre ka Bogdana dati veliko samopouzdanje za nastavak prvenstva, kao i predstoje u utakmicu protiv Croatije Sesvete.

Kona no su Me imurci pobijedili u gostima, a za to je najzaslužnija – promjena u glavama nogometaša.

Bivši kapetan Mario Darmopil, u subotnjoj utakmici jedan od najboljih na travnjaku u Puli, je o tome rekao: - U mnogim nam je situacijama jesenas nedostajalo drskosti i samopouzdanja, a svakako i sportske sre e. Dovoljno je sjetiti se utakmice u Šibeniku ili pak u Rijeci. Upravo zato nam je ova pobjeda toliko važna, jer smo dodatno nabildali vjeru u same sebe i svoju vrijednost.

Darmopil me utim dodaje kako ne bi bilo dobro sad “di i nos”: - Istra je za nama, tri su boda tu, ali to ne

zna i da e sa Croatijom biti lako.

Moramo biti pravi za novi uspjeh kazao je Darmopil.

Nakon utakmice trener Bogdan je isijavao zadovoljstvo. Osmijeh je bio “od uha, do uha”. Kako i ne bi kad su zabilježena važna tri boda.

prijetnjama sucu, kazao je Ov ar. U subotu Me imurje gostuje u Kranj evi evoj gdje igra protiv Croatije, ali prije toga ovog utorka s po etkom u 15 sati igra se utakmica u Prelogu s Mladosti.

(Dejan Zrna i Ivana Strahija)

Ozljede

Ostali rezultati: Lokomotiva – Varteks 2:0; Zagreb – Rijeka 1:1; Dinamo – C. Sesvete 6:0; Karlovac – Osijek 1:0; Šibenik – Zadar 1:1; Cibalia – Inter 2:0; Hajduk – Slaven Belupo 5:0.

Iz Pule su se Me imurci vratili s ak dvojicom ozlije enih igra a.

Georgijevski je dobio teški udarac u glavu i došlo je do puknu a nosne kosti, nakon ega je ak dva dana bio u bolnici, a o tijeku oporavka još nema pravih informacija. Amaurijeva je ozljeda lakša, netko mu je stao na šaku, ali ne bi trebalo biti problema.

Klupski glasnogovornik Miljenko Ov ar komentirao je novinske napise prema kojima je sudac susreta Istra – Me imurje Domagoj Vu kov “…primio telefonske prijetnje da pazi kako sudi Me imurcima…” (SN 28.02.2010.) Što se nas ti e, nadležne institucije tu trebaju odraditi svoj posao.

NK Me imurje nikad se nije služilo takvim metodama i apsolutno odbijamo bilo kakvu povezanost s

TABLICA 1. Dinamo 2. Cibalia 3. Šibenik 4. Karlovac 5. Hajduk 6. Osijek 7. S. Belupo 8. Lokomo va 9. Rijeka 10. Inter 11. Varteks 12. Me imurje 13. Zadar 14. Zagreb 15. Istra 1961 16. C. Sesvete

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

13 10 10 9 9 9 8 9 6 6 5 6 5 4 3 1

3 6 4 5 4 4 5 1 6 2 5 2 4 3 4 4

2 2 4 4 5 5 5 8 6 10 8 10 9 11 11 13

57:10 28:8 19:18 20:12 28:13 35:26 30:31 23:23 29:27 24:29 19:27 23:39 15:28 25:36 16:33 17:48

42 36 34 32 31 31 29 28 24 20 20 20 19 15 13 7

Parovi 19. kola: Varteks – Istra 1961; Lokomotiva – Zagreb; Rijeka – Cibalia; Inter – Hajduk; Slaven Belupo – Šibenik; Zadar – Karlovac; Croatia Sesvete – Me imurje; Osijek – Dinamo.

PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA

Samo +2 na poluvremenu Po etak nam je ukazivao da e voda i i na mlin akov ana. Jelini , Kara i i Varga precizno su otvorili utakmicu i u petoj minuti bilo je lijepih 3-0 za MKA*IPC. Kako se ono kaže: ‘ kako došlo, tako ‘ošlo’. Samo koju minutu kasnije bilo je 3-3 i po ela je

pustili, što je svakako dolijalo vodu na mlin Koprivnice.

I kad su se svi ve pomirili s podjelom bodova, misle i valjda da je bod odli an s obzirom na situaciju, doma u je publiku neugodno iznenadio gostuju i Topol i , koji je minutu pred kraj susreta pospremio loptu u mrežu iza Posavca. U idu em kolu je Nedeliš e ponovno doma in, ovog puta dolazi u goste NAŠK. (Ivana Strahija)

TABLICA 1. Lipik 2. Grani ar 3. Slavija 4. Bjelovar 5. akovo 6. Mladost (C) 7. MV Croa a (SB) 8. Croa a ( ) 9. Beliš e 10. Olimpija 11. Križevci 12. Nedeliš e 13. NAŠK 14. Višnjevac 15. Mladost (P) 16. Koprivnica 17. Sloboda 18. Gra ar Vod.

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

12 10 10 8 9 8 9 7 8 7 7 7 6 5 5 4 3 3

2 4 2 7 4 6 2 6 3 5 2 2 4 6 4 5 3 1

4 4 6 3 5 4 7 5 7 6 9 9 8 7 9 9 12 14

51:22 35:26 31:28 35:19 27:23 30:21 42:26 32:22 22:18 37:31 25:31 29:36 24:32 19:24 16:30 18:24 22:43 15:54

38 34 32 31 31 30 29 27 27 26 23 23 22 21 19 17 12 10

PRVA HRL - muški

Ni Pore iz akovca nije odnio bodove

Nikako ne možemo ustvrditi da su rukometaši MKA*IPC-a odigrali slabu utakmicu protiv Pore a. Pa, pobijedili su 27-26 prvog susjeda na prvenstvenoj ljestvici. Me utim, iskreno, nisu nas ni oduševili. Bilo je previše ‘crnih rupa’ da bi spokojno mogli napustiti dvoranu u akovcu. injenica je, a to nam je u nekoliko navrata potvrdio i trener Josip Borkovi , mom ad trenutno nije u nekoj vrhunskoj formi. Ali, što je najbitnije – mom ad pobje uje. I nakon 19.kola nitko, osim Zagreba, nije odnio bod, a kamoli dva iz akovca.Mogli smo pomisliti da e pri a s Pore om biti malo jednostavnija. U odnosnu na jesensko izdanje nedostajala su im ak tri igra a iz udarne postave, pa ipak se gost pokazao kao vrsta i solidno uigrana mom ad u kojoj prednja e srebrni s PE u Austriji vratar Goran arapina i lijevo krilo Vedran Mataija. S druge strane zbog kazne trener Borkovi je mom ad vodio s tribina, a na klupi je bio Dario Varga.

Preloška Mladost uspješno je krenula u nastavak sezone. Na gostovanju u Našicama protiv NAŠKa pružena je vrlo dobra partija. S povratkom Stjepana Krznara napada ki redovi su dobili u ubojitosti, još se samo eka da epa proradi. Mogao je zabiti ve u prvom kolu, ali nije išlo. Šteta što ga je na samom kraju u istoj poziciji za postizanje zgoditka zaustavio pomo ni sudac. O zale u nije bilo ni rije i, ali suci koji su do tad ina e korektno sudili ipak su odlu ili da utakmica završi neodlu eno. U sljede em kolu Preložani putuju u Osijek gdje igraju s Gra i ar-Vodovodom. Prije toga danas (utorak) igra se s prvoligašem Me imurjem u Prelogu.

Koprivni ani su pod vodstvom trenera Vedrana Midenjaka stigli u Dunjkovec-Pretetinec bez velikih nadanja, a vratili su se ku i s punim plijenom, najviše zahvaljuju i slaboj igri Nedeliš a.

Teško je doduše bilo Nedeliš u igrati bez Jageca, Periši a i Topolnjaka, to to nikako ne smije biti izlika. U prvih 45 minuta doma i su još i imali loptu više u nogama, no nisu je koristili kako treba, dok su u drugom poluvremenu još po-

Težak poraz Preloga Preložani nisu mogli pružiti ja i otpor aspirantu za naslov prvaka Zadru. Na kraju su doma i zabilježili pobjedu 44:22, duplo više golova su postigli nego gosti. S ovom pobjedom Zadrani su stigli na vrh tablice.

REZULTATI: AKOVO TRILJ-PRŠUT VOŠTANE 25:23, I VA N IC A I VA NEC - SENJ WALLENBORN 33:31, CRIKVENICA - ARENA JADROGRAD 20:25, SOLIN - SLATINA 24:22,

KAŠTELA ADRIACHEM - GORICA 30:24 ŽUPANJA - UMAG 35:27 ZADAR SLAD ICE C - PRELOG 44:22.

Na tablici vodi Zadar koliko imaju još Gorica i Crikvenica.

Prelog je 10. s 11 bodova. U sljede em kolu u Prelogu gostuje Županja, protiv koje doma i o ekuju bolju partiju i pokušaj da se osvoje novi bodovi. Utakmica se igra u subotu u Prelogu s po etkom u 19 sati.

DRUGA HRL SJEVER – žene

Uspješan povratak Ivane Horvat

MKA*IPC ne igra u bajnoj formi, ali bodovi su i ovaj put ostali u akovcu igra u kojoj se igralo gol za gol u kojoj su sve do 18. minute Pore ani bili ti koji su stizali rezultat. Kratkotrajno 8-7 vodstvo gostiju preokrenuli su Pašali i odli ni Dario Herman, a pravi preokret stigao je dolaskom Mislava Lon ara na vrata. Odmah je skinuo dva zicera, a potom je spretno istr ao daleko od svojih vratiju i presjekao jednu kontru gostiju. Sve se to pokazalo i na semaforu 12-9 doma im vodstvom. Pred kraj poluvremena Lon ar je još obranio i sedmerac Mataiji, ali se na odmor svejedno otišlo samo sa 14-12.

Prednost je za goste ipak bila nedostižna U nastavku je Igor Balog, kojem je ovo bila najbolja ovosezon-

ska partija, istr ao dvije kontre i MKA*IPC prvi je puta imao etiri pogotka prednosti (16-12). I opet možemo primjeniti ve spominjanu poslovicu: ‘kako došlo......’ jer su u tri minute gosti uspjeli poravnati. Proigrao je tada Dario Herman za kojeg vratar arapina nije imao rješenja.

Nekoliko njegovih pogodaka dovela su do novog doma eg vodstva od etiri razlike (22-18). A kad je Igor Kara i s dva uzastopna pogotka dignuo na pet razlike (25-21) u 54. minuti, bili smo uvjereni da je pobjednik riješen. Tako su vjerojatno razmišljali i doma i igra i, ali ne i naje ikasniji igra utakmice Vedran Mataija. U samom inišu s tri uzastopna pogotka smanjio je na samo pogodak zaostatka. Sre om, za više

nije bilo vremena i bodovi su ostali u akovcu. U subotu MKA*IPC ima teško gostovanje kod tre eplasiranog Siska. (DO, foto: IS) TABLICA 1. Croa a Osig.

17 17 0 0

666:432 34

2. Nexe

19 15 0 4

641:528

30

3. Siscia

19 11 2 6

557:510

24

4. MKA IPC

19 11 1 7

543:512

23

5. Pore

19 10 2 7

564:526 22

6. Buzet

19 8 3 8

491:505 19

7. Metkovi

19 8 3 8

515:533

19

8. Karlovac

19 8 2 9

515:539

18

9. Bjelovar

18 8 1 9

512:538

17

10. Zamet

19 7 3 9

496:526 17

11. Varteks DC

19 6 4 9

571:585

16

12. Dubrava

19 7 2 10 518:578

16

13. Medveš ak

19 7 1 11 527:567

15

14. Osijek

19 6 0 13 559:604 12

15. EMC Split

18 5 2 11 474:555

16. Moslavina

19 2 2 15 488:599 6

12

Petoplasirani Bjelovar u akovec je doputovao kao favorit, a otputovao poražen i nadigran u svim elementima rukometne igre.

Krajnji rezultat 35:26 ne odgovara situaciji na parketu jer razigrane akov anke, predvo ene raspoloženom i e ikasnom Petrom Jurkovi i izvrsnom Aleksandrom Kolak na golu, prakti ki su se poigravale goš ama iz “grada sira i keksa”.

I sve druge igra ice dale su doprinos vrijednoj i važnoj pobjedi, a trenera i igra ice raduje uspješan povratak Ivane Horvat, istinske igra ke i ljudske vrijednosti akove kog kluba.

Protiv Bjelovara za akovec su igrale: Kolak, Poljakovi , Križai , T. Horvat (4), Vida i , In. Horvat,

Vugrinec (4), Iv. Horvat (3), Šatvar, Jurkovi (13), Posavec (2), Deži (7), Sklepi (2) i Jurovi . Trener: Stjepan Golik.

REZULTATI 13. KOLA: Darda - Petrijevci 27:33, PAN akovo - Podravka LINO 28:26, akovec - Bjelovar 35:26, Dragovoljac - Zelina 21:42, Pitoma a - Brod Gymnasium 22:22 POREDAK: Zelina 22, Pitoma a 19, Podravka LINO 28, Bjelovar 15, PAN akovo 12, Brod Gymnasium 10, Darda 10, Petrijevci 8, akovec 7, Dragovoljac 7, Vinkovci 2 bod(ov)a ŽRK akovec ovaj vikend ne e igrati jer protivnice Podravka LINO sudjeluju na državnom kadetskom prvenstvu. Sljede i protivnik im je ekipa Petrijevaca. (sm)

2. ožujka 2010.

NK DUBRAV AN D. DUBRAVA

SKUPŠTINA HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

Jesenski naslov pretvoriti u kona ni naslov prvaka

Nema promjene sustava natjecanja

Prošla godina za NK Dubrav an iz Donje Dubrave jedna od najuspješnijih u povijesti kluba. Seniori su nakon jesenskog djela prvenstva najbolji u 2. županijskoj ligi istok, mla i pioniri su na drugom mjestu, pioniri su etvrti, a juniori šesti.

Vrlo dobri natjecateljski rezultati prezentirani su na godišnjoj skupštini, a izvješ e je podnio predsjednik Dragan Bali. Za dobre rezultate važni su i uvjeti, a oni su u Donjoj Dubravi s kojima se pohvaliti može rijetko koja sredina.

Nema ništa od promjena sustava natjecanja u sezoni 2010./2011. Na redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog nogometnog saveza koja je održana krajem prošlog tjedna tek je odlu eno da se eventualno su-

Za ure enje sportskog parka i samih prostora kluba prošle je godine utrošeno 315 tisu a kuna. Novac je dobiven od sponzora i op ine Donja Dubrava koja je iz prora una ukupno izdvojila 55 tisu a kuna. Svima njima u znak zahvalnosti u klupskim prostorijama otkrivena je spomen plo a na kojoj su uklesana imena sponzora. Cilj u ovoj godini je jasan, osvajanje prvog mjesta i plasman u 1. me imursku ligu.

U tome e im u proljetnom djelu pomo i prinove Darko mrlec i golman Ivica Apostolovski. (af)

NK GRANI AR KOTORIBA

Lipi : Jedini problem ozljede Matoteka i Pavelija Trener seniorskog sastava NK Grani ar iz Kotoribe Branko Lipi zadovoljan je s odra enim pripremama. Me utim, uo i službenom po etka nove sezone koja se u nedjelju otvara atraktivnom kup utakmicom protiv akovca, ima i problema. To su ozljede dva standardna igra a Matoteka i Pavelija koje ne e biti tako lako nadoknaditi u drugom dijelu sezone. Nogometaši Grani ara

nakon jesenskog djela nalaze se u samom vrhu prvenstvene tablice, pa im je glavni cilj zadržati to mjesto do kraja prvenstva, dok se ambiciozno najavljuje i inale kupa. Me utim, do toga ne e biti nimalo jednostavno do i, posebice nakon ovog hendikepa. U pripreme je ina e bilo uklju eno ak 26 nogometaša od kojeg broja su sedmorica iz juniorskog sastava. (dz i af)

stav natjecanja mijenja u lipnju.

Me utim, kako se sustav mora mijenjati najmanje godinu dana unaprijed za I. i II. HNL, dok je za III. i IV. HNL zadnji rok bio ovaj mjesec od toga ništa. Prema dostupnim informacijama

ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

ipak je pitanje što e se u lipnju mijenjati. Naime, iako je najavljeno da bi se I. HNL mogla smanjiti takva volja nije baš i me u delegatima. Bilo je i rije i da e se mijenjati format III. HNL, ali ništa od toga.

Predstavnici MNS-a Stjepan Križari i Mato Kljaji bili su tako er aktivni na sjednici. Tako je Križari zatražio da ne pro e pravilnik o pove anju kvote mla ih igra a u III. i IV. HNL, što je na kraju i usvojeno.

REPREZENTACIJE HRVATSKE U-17 i U-19 u ME IMURJU igraju u utorak i etvrtak kontrolne utakmice

etiri ekipe s po U S. Vesi i Novom Selu dvije pobjede Nakon dva odigrana liga I. me imurske malonogometne lige MNS-a etiri ekipe koje su u vodstvu imaju po dvije pobjede. To su: vode i Podturen, te MIP Weyland, Chenesa i Domino bar Grandy.

Rezultati 2. kola: Strahoninec – Bumbari (Gori an) 3-11, Gornji Kuršanec – MIP Weyland (Puš ine) 0-14, Podturen – Vularija 17-2, Klub 75 (Kotoriba) – Tesarstvo Preložnjak (Mihovljan) 6-1, Promess (Mala Subotica) – Chenesa ( ehovec) 3-14, Hemuševec – Domino bar-Grandy (Mala Subotica) 1-6. Više u nastavku.

Parovi 3. kola: Mala Subotica: Domino bar-Grandy – Strahoninec i Prelog: Chenesa – Hemuševec odigrano u ponedjeljak, akovec, II OŠ: Tesarstvo Preložnjak – Promess utorak u 18,30, Mala Subotica: Vularija – Klub 75 etvrtak u 16,30 sati, Mursko Središ e: MIP Weyland – Podturen, Donji Kraljevec: Bumbari – Gornji Kuršanec srijeda u 21 sati.

Rok: Hrvatska - Ma arska Dvije reprezentativne selekcije u Me imurju igraju ovaj tjedan kontrolne utakmice.

Tako danas (utorak) 2. ožujka s po etkom u 15 sati u Savskoj Vesi na igralištu NK Bratsva igra se prijateljska me unarodna nogometna utakmica izme u reprezentacija U-19 HRVATSKE i MA ARSKE. U etvrtak pak 4. ožujka s po etkom u 14 sati u Novom Selu Rok na igralištu NK Omladinac odigrat e se prijateljska me unarodna nogometna utakmica izme u reprezentacija U-17 HRVATSKE i MA ARSKE.

KUP ME IMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA U nedjelju 07.03.2010. s po etkom u 15 sati odigrat e se dvije utakmice etvrt inala kupa MNS za seniore.

Obje utakmice su vrlo zanimljive.

U Kotoribi se igra etvrtoligaški me imurski derbi, a zanimljiva nogometna predstava o ekuje se i u M. Subotici gdje gostuje ambiciozna Sloboda iz Slakovca.

PAROVI:Kotoriba: Grani ar – akovec, Mala Subotica:Spartak –Sloboda(Slakovec).

2. ožujka 2010.

UZBUDLJIVA ZAVRŠNICA 20. izdanja Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja

Fortuna pobjedom u derbiju do naslova pobjednika U petak je završena 20 po redu Memorijalna malonogometna liga Josip Franck –Joja odigravanjem dviju utakmica 15 kola koje su odlu ivale o kona nom poredku u vrhu Tri ekipe našle su se u borbi za naslov prvaka: Fortuna, Trgošped i Elita Mel. Sve je bilo u rukama Fortune ili Trgošpeda. Pobjeda im je nosila naslov prvaka. Prije toga svoj susret je odigrala Elita Mel protiv Plitvice i ostvarila visoku pobjedu za potrvrdu drugog mjeta.

Do pretposljednjeg kola bili su jedina ekipa bez poraza (Fortuna), ali na kraju im niti jedan od kona nih ishoda druge utakmice nije im išao u prilog.

Furiozna Fortuna pretvorila zaostatak 1:3 u pobjedu 6:5 Ulazni dio odlu uju e utakmice u trajanju od desetak minuta bilo je takti ko nadmudrivanje obiju ekipa.

Prvi pogodak postigao je vode i strijelac Cirkven i nako pogreške Kralja. Hakleri Trgošpeda brzo su izjedna ili i poveli sa 3-1.

U drugom dijelu Fortuna prelazi u petu brzinu i sa pet pogodaka preokre e igru u svoju korist. Tome je zasigurno kumovala i ozljeda ponajboljeg igra a Trgošpeda Vlaheka koji u nastavku nije mogao pomo i svojoj ekipi.

.Kod Fortune istakli su se najbolji strijelac lige Cirkven i i najbolji igra lige Gori anec.

Tako je trijumfom Fortune završeno jubilarno izdanje ovogodišnje lige u kojoj se natjecalo 15 malonogometnih družina.

TABLICA

Nagrade i priznanja P r vopla sir a na ek ipa Fortune dobila je prijelazni pehar,pehar u trajno vlasništvo priznanje, zlatne medalje i poklon generalnog sponzora. Drugoplasirana ekipa Elite Mel nagra ena je peharom, srebrnim medaljama priznanjem i poklonom gen. sponzora. Tre e plasirana ekipa Trgošpeda nagra ena je peharom, bron anim medaljama, priznanjem i poklonom generalnog sponzora Carlsberg Croatia dd.

Za sudjelovanje u ligi dodijeljena su priznanja i svim ostalim ekipama uz zahvalu za fer i športsko natjecanje i ponašanje.

Zahvalnice i nagrade generalnog sponzora primili su i suci lige: Ivan Žganec,Silvo Kozjak, Boris Jakovljev, Željko Kova i , Slavko Vodopija.

Voditelj lige Željko Štefanac i Dražen Novak sudionik svih 20 liga nagra eni su poosebnim ugraviranim priznanjem.

Velike pohvale i priznanje za organizatoricu lige dobila je i Ljubica Vrban i (DZ, ŽŠ, foto: Z. Vrzan)

1 FORTUNA

14 13 0 1

163 62 39

2 ELITA MEL

14 12 1

123 49 37

3 TRGOŠPED

14 12 0 2 132 58 36

4 CAFFE BAR ARCUS

14 10 0 3 128 48 30

5 KAŠTEL KAMEN

14 8 2 4 91

69 26

6TMT

14 8 1

5 93

84 25

7 CAFFE BAR CORONA

14 7 1

6 95

80 22

8 KOLAR

14 4 3 7 57

67 15

9 MT 1923

14 4 3 7 64

89 15

10 BREZJE

14 4 0 9 59

11 BOLNICA akus k montaža 14 4 1

14 3 2 9 56

87 11

13 PLITVICA

14 3 1

10 59

135 10

14 LETINA

14 1

1

12 60

136 4

15 EKOM

14 1

0 13 66

133 3

Titula najboljeg igra a pripala je Nikoli Gori ancu iz ekipe Fortune.Najboljim vratarem proglašen je Palatinuš Željko (Elita Mel) Naj strijelcem je poroglašen Cirkven i Bojan (Fortuna) Najstarijim igra em proglašen je An elko Vukina (Bolnica) .

Najrekreativnijom ekipom proglašena je ekipa Kolara Najbolji pojedinci nagra eni su plaketama, priznanjima i nagradama generalnog sponzora Kona na list a st rijel ac a : 1. C i rk ven i Bojan(Fortuna 65 pog.) 2.

Srpak Kristijan (Caffe barArcus 45 pog.) 3. Baksa Andrija (Bolnica 43 pog) 4.

Debelec Tomislav (Ekom 31 pog)

FORTUNA: Lon ari ,A nderlin,Gori anec(2),Križ ai ,Domini ,Cirkven i (2) , Taradi.Vukina(1),,Milijan i Jan ec,Hliš i Kralji ELITA MEL: Posavec, Mesari (1),Šenji(2),Se an (3),Kržina,Vrbanec(2),Vin ko(3), Vukovi , Jurinec(5) Cerovec,Varga(1) i Palatinuš TRGOŠPED: Herceg, Sobo an, Krznar(1), Vlahek(1), Modlic(1), Lovrek, Ma ari , u ek, Ma ek i Kralj

Najbolji pojedinci lige

7. KOLO MEMORIJALNE malonogometne lige Antun Balent To a u D. Kraljevcu

Iskusni jaha i u sve boljoj formi Don Balon sa tijesnih 4:3 me utim time se nije promijenio položaj spomenutih ekipa na tablici. Ekipa Klima Montaže svladala je Termite sa 5:3, te time drži priklju ak samom vrhu. Iskusni jaha i igraju sve bolje te su tijesnom pobjedom od 4:3 nad Sizimom osigurali nova tri boda te stigli na drugo mjesto poretka.

137 15 110 13

12 AGRICOLA

SASTAVI PRVOPLASIRANE TRI EKIPE

Odigrano je 7 kolo memorijalnog malonogometnog turnira Antun Balent To a.

Iznena enje kola pobjeda je ekipe Sloge nad Sedmicom od 4:1. S istim se približila na tri boda ekipi Novak i Novak u vrhu tablice. Ekipa Novak i Novak upisala je rutinsku pobjedu od 6:3 protiv Prijatelja i nova tri boda. Ekipa Hvidre je u derbiju za elja uspjela pobijediti

9 83

Najbolji Fortuna je nakon pobjede u derbiju slavila naslov pobjednika

Trgošped je nakon poraza u odlu uju oj utakmici završio na tre em mjestu

U utakmici koja je odlu ivala o pobjedniku Fortuna je napravila veliki preokret

1

Sedmica u dosadašnjem dijelu turnira igra u promjenjivoj formi

2. oĹžujka 2010.

TENIS - DAVIS CUP HRVATSKA - EKVADOR

KARATE

Kidâ&#x20AC;&#x2122;s day u srijedu

Sjajna MaĹĄa Martinovi u drĹžavnom kimonu

Zbog loĹĄe vremenske prognoze Kids-day povodom Davis cup susreta Hrvatska-Ekvador, koji se trebao odrĹžati u utorak 2. oĹžujka na akove kom Trgu Republike, odrĹžat e se na istoj lokaciji, ali u srijedu 3. oĹžujka s po etkom u 13 sati. Me imurska Ĺžupanija suorganizator je Davis Cup susreta izme u reprezentacija Hrvatske i Ekvadora koji e se od 5. do 7. oĹžujka 2010. odrĹžati u VaraĹždinu. Grad akovec i Teniski klub Pun ec uklju eni su u provedbu ove mani estacije. Kao najava ove mani estacije

na Trgu Republike u akovcu u srijedu, odrĹžat e se Kids day na kojem e sudjelovati i Davis cup reprezentativci Hrvatske. S njima e djeca mo i zaigrati tenis, otografirati se, dobiti autograme, a za svakog sudionika predvi eni su i prigodni pokloni. Ina e, me imurski ĹĄkolarci njih 300 svaki dan mo i e besplatno na susrete Davis cupa u VaraĹždinu, a preko TK Franjo Pun ec gdje je ujedno in o punkt u naĹĄoj Ĺžupaniji mogu se nabaviti ulaznice koje su 40 kn po danu ili 100 kn za komplet sva tri dana. (dz)

KUGLANJE

Odli an otpor Ĺ˝elje jakom protivniku Ĺ˝eljezni ar je bio vrlo blizu da iznenadi renomiranog gosta na akove koj kuglani, ali je na kraju bolji omjer unjeva bio na strani gostiju. U poenima je bilo 3:3 (KoĹĄak, Vresk i Pun ikar), ali su igra i GrmoĹĄ ice sruĹĄili viĹĄe unjeva. Ĺ˝ELJEZNI AR ( akovec) â&#x20AC;&#x201C; GRMOĹ ICA (Zagreb) 3:5: P. Turk â&#x20AC;&#x201C; Juri evi 0:1 (2:2, 591:606); KoĹĄak â&#x20AC;&#x201C; N. Uzelac 1:0 (3:1, 587:550); Pokriva â&#x20AC;&#x201C; B. Milinkovi 0:1

(0,5:3,5, 531:596); Plevnjak â&#x20AC;&#x201C; Mance 0:1 (2:2, 566:574); Vresk â&#x20AC;&#x201C; Fridl 1:0 (3:1, 572:558); Pun ikar â&#x20AC;&#x201C; Bolan a 1:0 (3:1, 551:536).

Ostali rezultati: Zanatlija 3 (3414) â&#x20AC;&#x201C; Zadar 5 (3549); Kandit Premi. 6 (3438) â&#x20AC;&#x201C; Bjelovar 2 (3407); ZapreĹĄi 7 (3785) â&#x20AC;&#x201C; Novska 1 (3464); PoĹĄtar 8 (3665) â&#x20AC;&#x201C; Adrianeon 0 (3442); Trilj 2 (3340) â&#x20AC;&#x201C; Konikom Osi. 6 (3478). Ĺ˝eljezni ar se nalazi na 8. mjestu s 13 bodova.

Odli an Plevnjak, nesretno ispadanje iz Kupa Na PH za igra e do 23 godine Bojan Plevnjak igra Željezni ara potvrdio je status ponajboljeg mladog hrvatskog igra a. Ozljeda ga sprije ila da na kraju priredi i iznena enje i uzme moŞda ak i naslov. Naime, drugog dana je otiťao miťi u trenucima kad je Plevnjak odli no stajao i na kraju se morao zadovoljiti 4. mjestom.

Tako je ostao naĹžalost bez medalje (jedva je hodao), iako je u jednom trenutku bio blizu da

do e ak u vodstvo. Željezni ar je ina e propustio veliku priliku da pro e u finale regionalnog kupa. Ugostili su Novsku koja izvrsno stoji na tablici I. HKL, ali ovaj put su bile neuvjerljivi.

Na kraju je bilo 4:4. To bi bila podjela bodova da se igra prvenstvo, ali netko je morao dalje. Pravila kaŞu da se ne gleda zbroj unjeva (bolji Željo), ve pojedina ni ogledi, a tu su gosti bili bolji 4:2.

STRELJAĹ TVO

Zelenbor i Alzas izborili zavrĹĄnicu Kupa Pobjedama u regionalnoj zavrĹĄnici muĹĄke i Ĺženske ekipe Zelenbora (puĹĄka), te muĹĄka Alzasa (piĹĄtolj) plasirali su se u zavrĹĄnicu Hrvtskog kupa u ga anju zra nim oruĹžjem koje e se odrĹžati u Solinu 20. i 21. oĹžujka. Natjecanje je odrĹžano minuli vikend u akovcu na streljani

SRC Mladost. Zelenbor je bio najbolji u muĹĄkoj konkurenciji, a u finale ide i njihov Ĺženski sastav.

Najprecizniji je bio Dragan Turk.

U ga anju zra nim piĹĄtoljem pobjedu je odnijela ekipa Alzasa iz akovca s 1670 krugova. Najbolji predstavnik Alzasa bio je SaĹĄa Kralj.

U Tuzli se odrĹžao tradicionalni 10. po redu TK open. Karate klub NedeliĹĄ e imao je dva predstavnika. MaĹĄa Martinovi osvojila je zlato s ekipom nacionalne selekcije. U pojedina nom dijelu osvojila je broncu u teĹĄkoj +68 kg kategoriji seniorki. Stjepan

BeĹĄeni zabiljeĹžio je tri pobjede u superlakoj -60 kg kategoriji seniora, poraĹžen je u borbi za broncu od predstavnika BiH. U Rijeci se odrĹžao me unarodni karate turnir 12. Delta cup na kojem je nastupilo 320 natjecatelja iz 40 klubova iz Slovenije i Hrvatske.

Zlato i naslov pobjednice turnira osvojila je Jelena BuĹžani u lakoj -40 kg kategoriji mla ih kadetkinja, u istoj kategoriji srebro je osvojila Edita Kodrnja. U uzrastu u enica Dajana Kodrnja osvojila je srebro u lakoj -30 kg kategoriji. (dz)

Na Prvenstvu Hrvatske za kadete i juniore u badmintonu osvojeno 9 medalja za BK Me imurje

Par Vlahek-Hranilovi zlatni Proteklog vikenda (27. 28.02.) u Zagrebu u dvorani Concordia odrĹžano je Prvenstvo Hrvatske u badmintonu za kadete (U15) i juniore (U19). Badmintonski klub Me imurje na tom je turniru nastupio sa svojim najboljm kadetima i juniorima pod vodstvom trenera Danijela Zadravca i Nikole Ĺ oĹĄtari a. U konkurenciji kadeta naĹĄ klub osvojio je 4 medalje, dvije srebrne i dvije bron ane dok je u juniorskoj konkurenciji osvojeno 5 medalja i to jedno zlato, srebro i tri bronce.

U konkurenciji kadeta Viktor RuĹži je u vrlo jakoj konkurenciji osvojio bron anu medalju i time opravdao ulogu 3. nositelja turnira. Viktor je u polufinalu izgubio me od drugog nositelja Frana Galjera iz Dubrovnika 2:0 u gemovima. U konkurenciji parova kadeta naĹĄ par Viktor RuĹži - Jura Ĺ olja osvojio je srebrnu medalju izgubivĹĄi u finalu od prvih nositelja turnira Galjer-Kralji (Mangan DU-Max ZG) sa 2:0 u gemovima.

Iako su izgubili u finalu, potvrdili su status drugih nositelja turnira te zasluĹženo osvojili srebro. U konkurenciji mjeĹĄovitih parova kadeta naĹĄ par Viktor RuĹži - Jelena Novak tijesno su izgubili (21:19, 21:19) u finalu od para Galjer-Pavlini (Mangan DU-Max ZG) te osvojili srebro. Iako je zlato izmaklo za malo, naĹĄ par je odigrao odli an turnir te iznenadio svojim plasmanom u finalu ostavljaju i iza sebe mnogo odli nih parova. U konkurenciji Ĺženskih parova kadeta, par Jelena Novak-Lucija Zadravec osvojio je bron anu medalju te tako opravdao njihovo postavljanje za 3. nositelje turnira. U polufinalu su poraĹžene od prvih nosi-

Ekipa BK Me imurje bila je izuzetno uspjeĹĄna na drĹžavnom Prvenstvu u Zagrebu teljica turnira Drag evi -Kova (Medvedgrad Zagreb). S etiri osvojene medalje naĹĄa kadetska ekipa dokazala je da je itekako dobra ekipa te se ravnopravno moĹže nositi sa svim klubovima iz Hrvatske. Na kraju ove kadetske sezone naĹĄa ekipa zauzela je ekipno 3. mjesto i bron anu medalju Hrvatskog kupa.

Obranjen naslov drĹžavnih prvaka Kao i proĹĄle godine mnogo smo o ekivali i od naĹĄih juniora na ovom Prvenstvu Hrvatske ĹĄto su oni svojim igrama i potvrdili.

NaĹĄi juniori ukupno su osvojili 5 medalja (zlato, srebro i 3 bronce).

Naťi najbolji juniori Luka Vlahek i Matija Hranilovi obranili su svoj naslov drŞavnih prvaka u konkurenciji muťkih parova od proťle godine. Put do zlata izboren je odli nom igrom u polufinalu protiv zagreba kog para Ugleťi -Žitnik gdje su naťi u tri vrlo tijesna ge-

ma ipak pobijedili u tre em gemu nakon produĹžetaka 26:24 nakon ĹĄto su i jedan i drugi par imali po nekoliko me lopti. U samom finalu ekao ih je zagreba ki par ur evi -Jardas koji je pobjedio sa 2:1 u gemovima. Ovom pobjedom su potvrdili status prvih nositelja turnira i ponovno pokazali da su trenutno najbolji juniorski par u Hrvatskoj. Ova pobjeda samo je potvrda izvrsne bron ane medalje para Vlahek â&#x20AC;&#x201C; Hranilovi sa nedavno odrĹžanog Prvenstva Hrvatske za seniore. U pojedina noj konkurenciji nastupili smo s tri juniora (Vlahek, Hranilovi , Matija Filo). NaĹžalost poduĹža ozljeda Vlaheka koja ga je udaljila s terena oko 2 mjeseca, ostavila je traga na njegov pojedina ni nastup te je ve u Âź finala poraĹžen od Ivana Tucakovi a (ZG). No usprkos neo ekivanom porazu Vlaheka, naĹĄ drugi junior Matija Hranilovi izvrsnom igrom u polufinalu protiv Tucakovi a

pobje uje s 2:0. U samom finalu ipak gubi od trenutno najboljeg juniora Hrvatske Josipa UgleĹĄi a (ZG) te osvaja odli no drugo mjesto i srebrnu medalju. Iako je Matija tek mla i junior (U17), ovim turnirom je pokazao da je trenutno jedan od najnadarenijih igra a u Hrvatskoj te da se ravnopravno moĹže nositi i sa igra ima starijim od sebe. U konkurenciji mjeĹĄovitih parova nastupili smo sa dva mixa te osvojili dvije bron ane medalje. Par Luka Vlahek-Tena Tucakovi poraĹžen je u polufinalu od prvih nositelja i kasnijih pobjednika DenĹži -Vlah sa 2:0 dok je naĹĄ drugi par Matija Hranilovi -Martina Skorup poraĹžen u polufinalu od para UgleĹĄi KneĹževi u tri neizvjesna gema (2:1). U konkurenciji Ĺženskih parova juniora naĹĄ par Jelena Baksa-Katarina Jagodi u etvrt finalu pobje uje u vrlo neizvjesnom me u par Dimi -Tucakovi u tre em gemu rezultatom 28:26 i time prire uju jedno od ugodnijih iznena enja turnira time ĹĄto su svladali puno iskusniji par te zasluĹženo osvajaju broncu.

Ovo prvenstvo Hrvatske joĹĄ jednom je dokazalo konstantan i kvalitetan rad u naĹĄem klubu te smo i dalje, ĹĄto se vidi po rezultatima, jedan od najkvalitetnijih klubova u Hrvatskoj. O ekivanja na ovom prvenstvu su bila velika te moĹžemo biti itekako zadovoljni postignutim rezultatima naĹĄih igra a koji su u ve ini konkurencija ak i premaĹĄili naĹĄa i svoja o ekivanja svojim pristupom, igrama te osvojenim medaljama, rekao nam je glavni klupski trener Danijel Zadravec. (bz)

ZAVRĹ ENO PRVENSTVO I A LIGE u streljaĹĄtvu (zra ni piĹĄtolj)

SK Alzas tre i u Hrvatskoj SK Alzas akovec tre a je ekipa Hrvatske u ga anu zra nim piĹĄtoljem u disciplini 10 m. U sastavu: BoĹžidar Kolari , SaĹĄa Kralj, Stjepan Hamier, Ivica Taka i Marijan Turk odradili su sjajnu sezonu. Petim kolu na zagreba koj streljani â&#x20AC;&#x153;Vrap anski potokâ&#x20AC;? zavrĹĄeno je ovogodiĹĄnje PH u streljaĹĄtvu - zra ni piĹĄtolj u kojem je Alzas na kraju skupio 8298 bodova i osvojio tre e mjesto. DrĹžavni prvak je Kon ar Zagreb, a druga je KustoĹĄija tako er Zagreb. Zaostatak za najbolje dvije ekipe je minimalan (47, odnosno 40 bodova), tako da je Alzas zasluĹženo odmah uz bok najboljima. (DZ)

2. ožujka 2010.

PRVA HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - poraz Me imurje Centrometala

S “bolnicom” u ekipi u Karlovcu nije išlo Svi su bodovi u 15. kolu ostali u Karlovcu, gdje su doma i odbojkaši prili no lako pobijedili naše predstavnike.

No, kad se zna koliko su problema s ozljedama imali Me imurci, poraz ne izgleda tako težak.

Po etak utakmice je kasnio zbog toga što je u dvorani ranije igran rukomet, pa se u odbojkaše uvukla zbog ekanja lagana nervoza. Potom se ve kod prvog poena ozlijedio kapetan Centrometala Tomica Posavec, a kako sa sobom nisu poveli Petrana, Posavca je morao zamijeniti mladi Harambaši .

Mladac je odigrao sasvim solidno, no to se na žalost ne može kazati za ekipu u cijelosti. U prvom setu su doma i

uvjerljivo vodili, gosti su uspjeli smanjiti tek na 21:19, no set ipak odlazi doma ima.

Do tih klju nih utakmica trebao bi se oporaviti i Posavec, koji po prvim informacijama ima izvrnuti gležanj. Idu i susret Me imurci igraju protiv Rijeke na vlastitom parketu u Nedeliš u, u subotu s po etkom u 19.30 sati.

(I. Strahija)

I dalje u igri za play-off U drugom i tre em setu, uz pomo nekoliko loših suda kih pogrešaka, s ime su se nakon susreta složili i doma i odbojkaši, naši predstavnici su potpuno dekoncentrirani i ostaju na 17. odnosno 16. poenu.

Iako poraženi, odbojkaši Me imurje Centrometala i dalje su u igri za doigravanje za prvaka, odnosno lov na šesto mjesto...

- Play off je još uvijek opcija, jer je Mursa kod Gornje Vežice osvojila samo jedan bod, a slijede joj dva zbilja teška protivnika. Nama s druge strane nakon Rijeke slijede Daruvar i Vežica

TABLICA

i ukoliko tu ostvarimo dobar rezultat šesto mjesto trebalo

bi biti naše, rekao nam je trener Josip Treska.

1. OK MLADOST KL

15 14

2. OK VARAŽDIN

15 13 2 40 14 37

1 43 8

41

3. MOK RIJEKA

15 11

4 34 16 32

4. OK SISAK

15 9

6 32 22 29

5. OK KARLOVAC

15 9

6 30 22 27

6. MOK MURSA PAN

15 6

9 26 31 19

7. OKM CENTROMETAL

15 6

9 23 30 19

8. MOK ŠIBENIK

15 3

12 15 39 9

9. OK DARUVAR

15 3

12 14 37 9

10. MOK GORNJA VEŽICA

15 1

14 6

44 3

KARLOVAC 3 CENTROMETAL 0 (25:21, 25:17, 25:16) KARLOVAC. Školska sportska dvorana. Suci: Igor Ruba (Pula) i Dean Poropat (Rovinj). Delegat: Anton Mikuli (Zagreb).

KARLOVAC: Anzulovi , Radoš, Blauhorn, Sura , Jakši , uri , Rado aj, Belan, Li ina, Nesuda. Trener: Dino Vidakovi .

CENTROMETAL: Palinkaš, Grubiši , Makarov, Vabec, D. Posavec, Harambaši , Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Kre ak.

Trener: Josip Treska.

Ostali rezultati: Gornja Vežica – Mursa 3:2; Šibenik – Varaždin 0:3; Daruvar – Mladost (KL) 0:3; Rijeka – Sisak 1:3.

KOŠARKA A 2 LIGA sjeveroistok, ŽENE

A 2 LIGA SJEVER

Me imurje poderalo Podravca!

S nestrpljenjem se o ekivala utakmica u Virju izme u goropadnog Podravca (goropadnoga u izjavama prije utakmice!?) i lidera Me imurja uzdrmanog neplaniranim porazom u Ivancu. Na kraju, ako je Me imurje vode e – Podravac je malo ispod, na tre em mjestu, pa i iz tog razloga bi trebao biti derbi. No, gostuju i su košarkaši odlu ili dati sve od sebe i u obrani i u napadu, a pri takvom angažmanu Podravac je ipak drugorazredna ekipa.

Tako je i bilo – na poluvremenu +14 za akove ke košarkaše, na kraju +40! Slijede a je na rasporedu Vindija, u subotu u 17.30 na Drugoj!

Podnaslov gornjega naslova je – Križevci poderali

akovca! Tako er 40 koševa razlike za goste u utakmici u kojoj je akovec kao doma in samo u prvoj etvrtini bio ravnopravan, a sve ostalo je otišlo na stranu mnogo kvalitetnijih Križevaca.

Nedeliš e je kod ku e vodilo protiv neambicioznoga Gra i ara cijelu utakmicu, na kraju su si sami malo «zakuhali» situaciju, ali gosti nemaju ni kvalitete, a ni volje za nešto više od asnoga poraza. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Bjelovar 106:77 Ivan ica – Petar Zrinski 68:83

Radnik – Mladost( ) 92:59 Podravac – Me imurje 71:111 (17:26, 22:27, 17:34, 15:24)

ME IMURJE: Jeleni 1, Terek 5, Novak Marek 31, Vugrinec 2, Hrka A. 19, Zaspan 7, Hrka N. 7, Turk, Novak Mario Medo 21, Novak Man. 4, Golubi 14. akovec – Križevci 59:99 (17:17, 14:33, 11:27, 17:22) AKOVEC: Wrana, Prprovi L. 5, Megla 11, Prprovi M. 2, Golubi N. 2, Juras 8, Lon ari , Biševac 12, Vehtersbah 4, Ostoja 6, Kranj ec 9.

Nedeliš e – Grafi ar 80:75 (22:15, 19:18, 23:24, 16:18)

NEDELIŠ E: Gospo i 10, Naki 8, Bašek, Posavec, Masli 12, Glumac, Šegovi 17, Šte i 5, un uš, Šamarija 12, Ba i 26, Golik.

TABLICA 1. ME IMURJE 18 17 1

35/+465

2. Križevci

18 14 4

32/+453

3. ŠK Vindija

18 13 5

31/+239

4. Podravac

18 12 6

30/+199

5. Petar Zrinski 18 12 6

30/+136

6. Bjelovar

18 10 8

28/-25

7. AKOVEC

18 8

10 26/-72

8. NEDELIŠ E

18 7

11 25/-374

9. Ivan ica

18 6

12 24/-85

10. Radnik

18 3

15 21/-213

10. Gra ar

18 3

15 21/-281

11. Mladost( ) 18 3

15 21/-442

B LIGA SJEVER

Dubrav an i pobijedio i ulovio razliku!

U derbiju B lige u Donjoj Dubravi je gostovao Rudar Cimper iz Murskoga Središ a koji je u prvome dijelu prvenstva tukao Dubrav ana sa 14 koševa razlike. U maloj dvoranici u D. Dubravi okupilo se mnoštvo doma ih navija a koji su gromoglasnim navijanjem nosili svoje košarkaše ka pobjedi, a istovremeno gostuju im igra ima (posebno mla ima) «odrezali noge».

«Dobravskoj» osovini Varga – Lukša potkraj ove vrlo zanimljive utakmice priklju io se Jakupak sa nekoliko dalekometnih uba aja, pa je doma a mom ad ostvarila obadva cilja – pobijedili su i prestigli su razliku. Sada po dva poraza imaju Dubrav an, Rudar Cimper i Prelog, pa je još uvijek teoretski mogu e da u preostalih 6 kola prvak bude bilo

tko od ove tri mom adi. Prednost ima Dubrav an koji eka Preloga u svojoj dvorani. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Grafi ar II – Mladost Ivanovec 81:68(23:20, 17:14, 20:19, 21:15)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 7, Gašparlin 6, Vu aj 19, Mihoci, Kranj ec A., Car, Kranj ec R., Drk 21, Klinec 11, Fe keš 2, Kresinger 2.

Cestica 2000 – Kotoriba 20:0 Dubrav an – Rudar Cimper 77:59(9:17, 18:7, 28:14, 22:21)

DUBRAV AN: Varga 31, Rusak, Jakupak 13, Haramija

1, Lukša R. 11, Brljak Ž., Majcen 3, Orehovec, Horvat, Me imurec 13, Šte i 3.

RUDAR CIMPER: Varga 3, Brodar, Kralji 3, Radikovi , Mikolaj 13, Leva i 7, Cilar 10, Bedi, Dodlek, Tkalec 11, Bogdan 3, Srnec 9.

Lepoglava – Me . Globetka 77:50(15:10, 12:7, 24:15, 26:8) ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Škoda, Cimerman, Serdarevi 5, Gomzi 8, Leva i 14, Franji , Belovi , Capek 15, Šantl, Vuruši , Jaluši 5.

Koprivnica – Prelog 54:66(12:15, 25:11, 9:22, 8:18)

PRELOG: Blažona 4, Šari 2, Šolja 2, Pusti 18, Blažeka 7, Jankovi , Podvezanec, Ciglar 5, Jambroši 9, Poredoš 19.

Donji Kraljevec – Vinica 0:20

Mladost Ivanovec – Cestica 2000 60:50(12:15, 18:8, 17:12, 13:15) MLADOST IVANOVEC: Vuruši 12, Vu aj 12, Mihoci 2, Kranj ec R., Car, Drk 13, Vugrinec 5, Klinec 7, Fe keš 5, Kresinger 4.

TABLICA 1.DUBRAV AN

16

14 2

30/+350

2. RUDAR CIMPER

16

14 2

30/+317

3. PRELOG

16

14 2

30/+270

4. Lepoglava

16

10 6

26/+64

5. KOTORIBA/-1

16

10 6

25/+61

6. ME IMURJE GLOBETKA 16

9

7

25/+51

7. Gra ar II

16

8

8

24/+6

8. MLADOST IVANOVEC

16

6

10 22/-126

9. Koprivnica

16

4

12

20/-93

10. DONJI KRALJEVEC/-1

16

4

12

19/-130

11. Vinica/-1

16

2

14

17/-367

12. Ces ca 2000

16

1

15

17/-403

Solidan otpor!

Dobar otpor pružile su naše košarkašice boljoj, ja oj i ponajviše iskusnijoj ekipi Vindi iz Varaždina.

Nakon ravnopravne prve etvrtine u kojoj su se ekipe smjenjivale u vodstvu, uspjele su se goš e iz Varaždina odvojiti na 13 koševa razlike. Naše su odli no otvorile drugo poluvrijeme i vrstom obranom dugo nisu primile ni poena, te je trebalo samo malo više koncentracije za potpuni priklju ak, no umjesto toga na samom završetku etvrtine doma im je curama iscurila trica, dok su goš e u posljednjem napadu sa zvukom sirene zabile tricu, te umjesto minimalnog zaostat-

ka razlika je ostala na istom. Kada su još po etkom zadnjega quartera Varaždinke dva puta poentirale, teško je bilo o ekivati preokret.

Kod naših dolazi do izmjena, sve su cure dobile priliku zaigrati, goš e u završnici zabijaju još nekoliko trica, pa na kraju dolaze do zaslužene, ali i previsoke pobjede. (žd) ŽKK Mladost Ivanovec – ŽKK Vindi 44:67(10:13, 9:19, 15:14, 10:21)

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac, Hlebec, Balog 8, Šmitran 7, Hozjan, Šardi 15, Živkovi V., Bogdan, Leva i 7, Sabol 1, Tkalec 2, Živkovi A. 4. Trener Leva i Željko.

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

Me imurje pobijedilo u Varaždinu!

DOIGRAVANJE 1.-4.

MJESTA U doigravanju za plasman od 1. –4. mjesta u ligi 16-godišnjaka akove ki kadeti su glavninu posla na gostovanju kod Vindije napravili u prvih desetak minuta, poveli 15-ak koševa razlike i mudrom igrom prednost i pobjedu sa uvali do kraja. U drugoj utakmici te skupine doigravanja Mladost Ivanovec je kod ku e (u Maloj Subotici) nadja alo Donji Kraljevec. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Me imurje 45:67(7:24, 13:17, 12:8, 13:18)

ME IMURJE: Agi , Lepen 2, Franin 14, Jeleni 6, Kocijan 6, Miko 26, Peti, Štefok 2, Novak, Voni 11. Trener aji I. Mladost Ivanovec – Donji Kraljevec 68:55(15:14, 11:17, 29:6, 13:18)

MLADOST IVANOVEC: Fe keš 29, Kranj ec J. 13, Kranj ec A. 8, Jan ec 10, Hanžekovi 7, Hamer 1. Trener Blažeka T. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G.K., Branilovi 8, Taradi 15, Ivanovi J. 8, Švenda T.10, Pa en 6, Švenda G., Me imurec 8. Trener Horvat T.

TABLICA 1. ME IMURJE

5 5 0 10/+129

2. ŠK Vindija

5 2 3 7/-21

3. MLADOST IVANOVEC 5 2 3 7/-53 4. DONJI KRALJEVEC

5 1 4 6/-55

DOIGRAVANJE OD 5.

–11. MJESTA Ivan ica – Me imurje II 69:61(18:14, 11:14, 12:13, 28:20)

ME IMURJE II: Hamer 2, Novak, Jambrovi 7, Mom ilovi 13, Mati, Keresteš 13, Novak 6, Gašpari 2, Glumac 10, Pavlic, Kapelari 8. Trener Novak S. akovec – Cestica 2000 129:22

AKOVEC: Lon ari 23, Wrana 36, Žuna 12, Pe ari 4, Bulat 12, Vibovi 12, Barila 4, Baksa 26. Trener Bence E.

TABLICA 5. ME IMURJE II

8 6 2 14/+486

6. Ivan ica

7 7 0 14/+297

7. AKOVEC

8 6 2 14/+215

8. RUDAR CIMPER

7 4 3 11/+87

9. PRELOG

7 2 5 9/-213

10. NEDELIŠ E

7 1 6 8/-193

11. Ces ca 2000

8 0 8 8/-679

2. ožujka 2010.

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE 1. ŽL Šenkovec 3 bolji od Damtex-a 1 Trinaesto kolo 1. ŽL zasigurno je ozna io derbij kola izme u vode eg Šenkovca 3 i vrlo dobrog, tre eplasiranog Damtex-a 1, koji unato maloj prednosti doma eg terena nije mogao nanijeti prvi poraz vode ima, ve je samo pružio solidan otpor u poprili no zanimljivom susretu. Od preostalih susreta nije bilo prevelikih iznena enja, ve su favoriti rutinski odradili posao ne prepuštaju i ništa slu aju. Najzanimljiviji susret kola zasigurno se odigrao u Šenkovcu, gdje je kod ekipe Šenkovca 2 gostovala ekipa Putjana Brid koja je unato boljoj poziciju na tablici uzela samo bod iz Šenkovca.

Rezultati: Kos-Kotoriba 3 - Katex 9:1,Damtex 1 - Šenkovec 3 3:7, Hodošan 1 - MSTC-Nostro-Team 1:9, Kos-Kotoriba 2 - HE-DRA 1 7:3, Šenkovec 2 - Putjane Brid 5:5

TABLICA 1. Šenkovec 3 2. MSTC-Nostro-Tea 3. Damtex 1 4. Kos-Kotoriba 3 5. Putjane Brid 6. Šenkovec 2 7. Kos-Kotoriba 2 8. HE-DRA 1 9. Katex 10. Hodošan 1

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

13 12 9 9 5 5 4 2 0 0

0 0 1 0 3 2 0 1 3 2

0 1 3 4 5 6 9 10 10 11

108:22 103:27 81:49 85:45 73:57 64:66 37:93 44:86 33:97 22:108

26 24 19 18 13 12 8 5 3 2

ko, s dva boda prednosti zasjela na prvu poziciju.

Rezultati:Putjane 3 - Nedeliš e 1 4:6, Mala Subotica 1 - Šenkovec 4 8:2, Lopatinec 1 - STK 2 7:3, MSTC-Nostro-Štikma - Hodošan Elektro team 2:8, Cirkovljan Zabat 1 - Mihovljan 3 4:6 TABLICA

1. Mala Subo ca 1 2. Nedeliš e 1 3. Hodošan Elektro team 4. Lopa nec 1 5. STK 2 6. Mihovljan 3 7. Putjane 3 8. Šenkovec 4 9. Cirkovljan Zabat 1 10. MSTC-N-Š kma

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

11 10 9 9 5 4 4 5 0 0

0 0 2 2 1 3 3 1 2 2

2 3 2 2 7 6 6 7 11 11

96:34 90:40 89:41 78:52 65:65 62:68 60:70 59:71 28:102 23:107

22 20 20 20 11 11 11 11 2 2

3. ŽL

Poraz Hodošana 2 Drugoplasirani Hodošan 2 u trinaestom kolu 3. ŽL doživio je poraz na doma em terenu od, dosad ne tako opasne ekipe Lopatinca 2 koja je na solidnoj šestoj poziciji. Tre i ovosezonski poraz Hodošana 2, iskoristila je ekipa Mihovljana 4 koja se u ovom kolu domogla bodova protiv Putjana 6, pobjedivši minimalnim rezultatom, te se tako bodovno izjedna ila s još uvijek drugoplasiranim Hodošanom 2. Vode i Donji Kraljevec 1 je bez prevelikih problema salvio nad pretposljednjim Draškovcom i tako zadržao prvu poziciju.

Rezultati: Kos-Kotoriba 4 - Putjane 4 4:6,Hodošan 2 - Lopatinec 2 3:7, Draškovec - Donji Kraljevec 1 3:7, Mihovljan 4 - Putjane 6 6:4, Lopatinec 3 - Šenkovec 5 4:6 TABLICA

2. ŽL

Nedeliš e 1 izgubilo prvu poziciju Trenutno vode a ekipa Male Subotice 1 pokazala je da zaslužuje prvo mjesto na tablici, pobjedivši dosad vode u ekipu Nedeliš a 1 u susretu koji je naknadno odigran radi odgode. U napetoj završnici sre a je ipak stala na stranu Male Subotice 1 i donijela im, uz naravno dobru igru važna dva boda. U trinaestom kolu 2. ŽL obje ekipe su upisale nove pobjede, s tim da je ekipa Nedeliš a 1 imala neugodniji i teži posao za odraditi na gostovanju kod Putjana 3, dok je Mala Subotica1 lako om pobjedila osmoplasirani Šenkovec 4 i ta-

1. Donji Kraljevec 1 2. Hodošan 2 3. Mihovljan 4 4. Putjane 6 5. Šenkovec 5 6. Lopa nec 2 7. Kos-Kotoriba 4 8. Putjane 4 9. Draškovec 10. Lopa nec 3

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

10 9 9 8 6 5 4 3 3 0

1 1 1 1 3 3 1 3 1 1

2 3 3 4 4 5 8 7 9 12

85:45 90:40 72:58 80:50 70:60 68:62 62:68 56:74 40:90 27:103

21 19 19 17 15 13 9 9 7 1

4. ŽL Damtex 2 zasjeo na vrh Trinaesto kolo 4. ŽL donijelo je promjenu na samom vrhu tablice. Dosad vode a Kos Kotoriba 5 u ovom je kolu upisala tre i ovosezonski poraz, i tako izgubila

vode u poziciju, na kojoj se trentno nalazi odli ni Damtex 2 koji je bez ve ih problema ovo kolo upisao pobjedu, i to nad posljednjom Malom Suboticom 2. MSTC Nostro Žiškovec zasjeo je na tre u poziciju pobjedivši u zaostalom susretu, te upisavši novu pobjedu u ovom kolu nad ekipom Hodošana 3. O ekuje se napeta borba za prve tri pozicije do samog kraja sezone.

Rezultati: Nedeliš e 2 - Klima-montaža 1 2:8, Mala Subotica 2 - Damtex 2 3:7,Orehovica 1 - HE-DRA 2 6:4, MSTC-Nostro Žiškovec - Hodošan 3 6:4, Šenkovec 6 - Kos-Kotoriba 5 6:4 TABLICA

1. Damtex 2 2. Kos-Kotoriba 5 3. MSTC-Nost. Žiškovec 4. Klima-montaža 1 5. Šenkovec 6 6. Orehovica 1 7. Nedeliš e 2 8. Hodošan 3 9. HE-DRA 2 10. Mala Subo ca 2

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 9 8 7 7 6 5 4 2 1

2 1 3 3 1 3 1 0 0 0

2 3 2 3 5 4 7 9 11 12

80:50 85:45 73:57 77:53 80:50 69:61 61:69 48:82 49:81 28:102

20 19 19 17 15 15 11 8 4 1

STK 3 maksimalno Nakon doživljenog poraza, STK 3 vra a se u svoje konstansto uvjerljive igre i pobjede. U trinaestom kolu 5. A ŽL žrtva raspoloženog STK-a 3 bio je pretposljednji Dragoslavec Breg koji nije mogao pružiti ni najmanji mogu i otpor vode ima, i tako nastradao maksimalnim rezultatom. Prvi pratitelji STK-a 3, Zasadbreg i Mihovljan 5 Prima tako er su upisali uvjerljive pobjede u kojima su i Zasadbreg i Mihovaljan 5 Prima izgubili samo po dva pojedina na susreta. Posljednja Mladost doživjela je novi poraz i time je ostala na posljednjoj poziciji.

Rezultati: Putjane 8 - Zasadbreg 2:8, Putjane 7 - Šenkovec 8 9:1, Mihovljan 5 Primabiro - Šandorovec 8:2, STK 3 - Dragoslavec Breg 10:0, Šenkovec 7 Mladost 8:2

TABLICA

1. STK 3 2. Zasadbreg 3. Mihovljan 5-Prim.

4. Šandorovec 5. Šenkovec 7 6. Putjane 7 7. Putjane 8 8. Šenkovec 8 9. Dragoslav. Breg 10. Mladost

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

12 10 10 9 7 5 4 1 1 1

0 2 2 2 0 0 1 2 1 0

1 1 1 2 6 8 8 10 11 12

109:21 94:36 93:37 89:41 68:62 51:79 47:83 31:99 37:93 31:99

24 22 22 20 14 10 9 4 3 1

Mateja opet blistala, šestorka zabilježila dvostruke pobjede Rezultati prva tri plasirana po kategorijama: Mla e lima ice (2001. i mla e): Tr anje 70 m: 1. Stela Andrašec (Hodošan) 12,97 2. Lukrecija Medvar (Gori an) 13,37 3. Emilija Kodba (M.Subo ca) 13,56; Skok u dalj iz mjesta: 1. Stela Andrašec (Hodošan) 1,90 2. Lukrecija Medvar (Gori an) 1,72 3.

Emilija Kodba (M.Subotica) 1,60; Mla i lima i (2001. i mla i): Tr anje 70 m: 1. Luka Liklin (M.Središ e) 12,31 2. Karlo Blagovi (Strahoninec) 13,28 3. Filip Vu enik (II OŠ akovec) 13,94; Skok u dalj iz mjesta: 1. Luka Liklin (M.Središ e) 1,96 2. Karlo Blagovi (Strahoninec) 1,78 3. Dominik Verli (Prelog) 1,76; Starije lima ice (1999.-2000.): Tr anje 70 m: 1. Maja Ferlin (Nedeliš e) 12,49 2. Sara Sen ar (Nedeliš e) 12,68 3. Petra Špicar (Nedeliš e) 13,27; Skok u dalj iz mjesta: 1.

Maja Ferlin (Nedeliš e) 2,12 2. Sara Sen ar (Nedeliš e) 1,90 3. Petra Špicar (Nedeliš e) 1,80; Stariji lima i (1999.-2000.): Tr anje 70 m: 1. Filip Turk (II OŠ akovec) 12,45 2. David Lengeli (D.Kraljevec) 13,15 3. David Verli (Prelog) 13,19; Skok u dalj iz mjesta: 1. Filip Turk (II OŠ akovec) 2,00 2. Mihael Ilijaš (Selnica, PŠ Zebanec) 1,89 3. David Verli (Prelog) 1,88; Mla e kadetkinje (1997.-1998.): Tr anje 100 m: 1.

Veronika Kova (Podturen) 18,10 2. Maja Kos (Prelog) 18,22 3. Nika Horvat (Nedeliš e) 18,31; Skok u vis: 1. Veronika Kova (Podturen) 1,35 2. Nika Horvat (Nedeliš e) 1,35 3. Lorena Duš (Donji Kraljevec) 1,25;

U dvorani u M. Središ u bilo je uzbudljivo i zanimljivo u svim disciplinama

Klima Montaži 2 derbij kola Derbij trinaestog kola 5. B ŽL izme u drugoplasirane Klima Montaže 2 i tre eplasiranih Putjana 9 nije pružio velike uzbudljivosti i napetosti, ve je doma in, Klima Montaža 2 uvjerljivo slavila nad svojim supranicima od kojih se o ekivao ve i i bolji otpor. Gosti su slavili samo u dvije pojedina ne partije. Vode i Donji Kraljevec 2 bio je nemilosrdan prema ekipi Kos Kotoribe 6, te je slavio maksimalnim rezultatom, i tako zadržao prednost od tri boda.

Rezultati: Klima-montaža 3 - Donji Kraljevec 2 2:8, Mala Subotica 3 - Cirkovljan Zabat 2 3:7, Prelog - Orehovica 2 8:2, Klima-montaža 2 - Putjane 9 8:2, Donji Kraljevec 3 - Kos-Kotoriba 6 10:0 TABLICA

5. A ŽL

U M. SREDIŠ U održano dvoransko natjecanje u atletici

Drugo ovogodišnje dvoransko atletsko natjecanje u Me imurju održano je u dvorani Osnovne škole u Murskom Središ u. Organizator natjecanja je bio Atletski klub Mursko Središ e a nastupilo je oko 140 natjecatelja uglavnom iz me imurskih atletskih klubova, ali je primjetan i solidan odaziv djece koja se ne bave aktivno atletikom. Pokrovitelj natjecanja je bio Grad Mursko Središ e a u provedbi su se uklju ili suci Zbora atletskih sudaca Me imurja. Sa dvije pobjede istakli su se Stela Andrašec iz Hodošana u konkurenciji ml. lima ica, Luka Liklin iz Murskog Središ a kod ml.lima a, Maja Ferlin iz Nedeliš a u konkurenciji st. lima ica, Filip Turk iz II OŠ akovec kod st.lima a, Veronika Kova iz OŠ Podturen kod mla ih kadetkinja i Dario Lesar iz OŠ Nedeliš e u konkurenciji starijih kadeta. Pobjede u sva tri nastupa kod starijih kadetkinja na natjecanju u Murskom Središ u ostvarila je hrvatska kadetska rekorderka na 60 m, Mateja Jambrovi iz Draškovca.

Priznanje za odli ne rezultate u redovima AK Mursko Središ e te nastup za reprezentaciju hrvatske u 2009. godini, primila je iz ruku predsjednika Kluba Vjerana Kosa, najbolja me imurska baca ica kugle i rekorderka u toj disciplini Melani Kralji ...

5 B ŽL

1. Donji Kraljevec 2 2. Klima-montaža 2 3. Putjane 9 4. Mala Subo ca 3 5. Cirkovljan Zabat 2 6. Donji Kraljevec 3 7. Prelog 8. Kos-Kotoriba 6 9. Klima-montaža 3 10. Orehovica 2

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

12 10 8 8 8 7 6 3 1 0

0 1 1 1 0 0 1 0 0 0

1 2 4 4 5 6 6 10 12 13

97:33 94:36 81:49 72:58 82:48 77:53 71:59 37:93 31:99 8:122

24 21 17 17 16 14 13 6 2 0

II. HRVATSKA stolnoteniska liga istok - muški

Porazi naših!

U osmom kolo 2. HL koje je odigrano ovog vikenda niti jedan me imurski predstavnik nije upisao pobjedu, što se ne doga a esto. Po dva poraza upisali su STK Mihovljan i MSTC Nostro, a iz susreta prošlog kola koji je bio odgao en poražen je izašao i do sad drugoplasirani STK Šenkovec. Krvnici Mihovljana i MSTC Nostra ovog vikenda su bili gosti iz Koprivnive i Kutine, dok je vode a i još uvijek neporažena IGEA Željezni ar doslovno razbila Šenkovec ne prepustivši Šenkov anima niti jedan jedini set. U jutarnjim susretima Nostro nije zadavao prevelike probleme Koprivnici gdje je slavio samo u igri parova, dok je Mihovljan protiv vrlo dobre Kutine zabilježio jednu pojedi-

Rezultati: Olimpija ID (Osijek) Lokomotiva (Vinkovci) 4:0, Obrtni ka škola Brod (Slavonski Brod) - Vukovar ‘91 (Vukovar) 4:2, Mihovljan - Kutina 1:4 (Bujan - F. Runji 1:3, N. Mikac - M. Runji 3:1, Maruši - Oriškovi 3:1, Bujan/N. Mikac - F. Runji /M. Runji 0:3, Bujan M. Runji 1:3, Maruši - F. Runji 0:3), MSTC-Nostro (Slemenice) - Podravka (Koprivnica) 1:4 (Pani - Juraši 0:3, Džaferovi - Beli 2:3, Rado aj - Lon ar 0:3, Džaferovi /Rado aj - Beli /Juraši 3:2, Pani - Beli 0:3), Obrtni ka škola Brod - Lokomotiva 4:0, Olimpija ID Vukovar ‘91 3:4, MSTC-Nostro - Kutina 3:4 (Rado aj - F. Runji 3:1, I. Lovrek - M. Runji 0:3, Ku evi - Oriškovi 3:1, Ku evi /Rado aj - F. Runji /M. Runji 0:3, Rado aj - M. Runji 3:0, Ku evi - F. Runji 2:3, Jambor - Oriškovi 1:3), Mihovljan - Podravka 1:4 (Bujan - Lon ar 0:3, Matotek - Beli 1:3, Maruši - Juraši 3:2, Bujan/Maruši - Beli /lon ar 0:3, Bujan - Beli 1:3); zaostali susret 7. kola: Šenkovec - Igea Željezni ar (Varaždin) 0:4 (Bari - Petri evi 0:3, Horvat - Mataija 0:3, Jurinec - Preksavec 0:3, Horvat/Jurinec - Mataija/Petri evi 0:3).

Raspored 9. kola, subota 13. ožujka - u 11 sati: Podravka - Obrtni ka škola Brod, Kutina - Olimpija ID, Vukovar ‘91 - Igea Željezni ar, Lokomotiva - Šenkovec; u 17 sati: Kutina - Obrtni ka škola Brod, Podravka - Olimpija ID, Lokomotiva - Igea Željezni ar, Vukovar ‘91 - Šenkovec, Mihovljan i MSTC-Nostro su slobodni.

II. HRVATSKA STOLNOTENISKA liga istok - žene

Šenkov anke na vrhu!

Igra ice STK Šenkovec pobjedom nad MSTC Nostrom u odigranom osmom kolu 2. HL istok za žene zasjele su na prvu poziciju lige, što je veoma pohvalno za tako mladu ekipu. Napomenimo da drugoplasirana Mladost iz Petrinje ima dva susreta manje. U suretu protiv MSTC Nostra, Šenkov anke nisu imale prevelike probleme, te su slavile s uvjerljivih 4:1. Jedinu pobjedu za MSTC Nostro upisala je Danijela Herjavec. U popodnevnom susretu izme u STK Mihovljana i MSTC Nostra, bolje su bile igra ice Nostra, te slavile tako er s 4:1. Za STK Mihovljan pojedina nu pobjedu izborila je Nives Golub. Nadamo se da e igra ice MSTC-a i Mihovljana popraviti svoje pozicije na tablici do kraja sezone.

Rezultati: Virovitica - MGK Drava (Žabnik) 0:4, Vodovod-Osijek (Osijek) - Igea Željezni ar (Varaždin) 4:2, MSTCNostro (Slemenice) - Šenkovec 1:4 (Popovi - Gali 0:3, Herjavec - Pavlekovi 3:1, Ratajec - Novak 1:3, Herjavec/ Ratajec - Gali /Novak 1:3, Šparavec Pavlekovi 0:3), Vodovod-Osijek - MGK Drava 4:0, Virovitica - Igea Željezni ar 0:4, MSTC-Nostro - Mihovljan 4:1 (Ratajec - D. Cividini 3:0, Šparavec - Golub 0:3, Popovi - Kolar 3:0, Popovi /Ratajec - Golub/Kolar 3:1, Ratajec - Golub 3:0).

Raspored 9. kola, subota 13. ožujka - u 11 sati: Mihovljan - Vodovod-Osijek, Šenkovec - Virovitica, Igea Željezni ar Mladost; u 17 sati: Šenkovec - VodovodOsijek, Mihovljan - Virovitica, MGK Drava - Mladost, MSTC-Nostro je slobodan.

(Igor Tkalec) TABLICA

TABLICA

1. Igea Željezni ar 2. Podravka 3. Olimpija ID 4. Šenkovec 5. Vukovar '91 6. Ku na 7. MSTC-Nostro 8. Obrt.škola Brod 9. Mihovljan 10. Lokomo va

10 12 12 10 12 12 12 12 12 12

10 8 8 7 7 6 5 5 2 0

0 4 4 3 5 6 7 7 10 12

40:8 41:21 41:24 30:23 36:34 36:32 34:38 30:34 15:43 2:48

20 16 16 14 14 12 10 10 4 0

1. Šenkovec 2. Mladost 3. MGK-Drava 4. Vodovod-Osijek 5. Igea Željezni ar 6. MSTC-Nostro 7. Mihovljan 8. Virovi ca

9 7 10 10 10 9 9 10

8 7 7 6 5 3 1 0

1 0 3 4 5 6 8 10

35:12 28:8 30:23 32:20 29:25 20:26 8:34 6:40

16 14 14 12 10 6 2 0

9. Mihovljan 10. Lokomo va

12 12

2 10 15:43 4 0 12 2:48 0

Vindija predstavila svježe mlijeko ‘z bregov u novoj ambalaži

Najbolji u utrci lima a na 70 m Bacanje kugle 2 kg: 1. Diana Pintari (Nedeliš e) 11,16 2. Nika Horvat (Nedeliš e) 9,45 3. Veronika Kova (Podturen) 9,13; Mla i kadeti (1997.-1998.): Tr anje 100 m 1. Robert Jezernik (M.Središ e) 17,43 2. Leon Furdi (Prelog) 17,59 3. Antonio Podkrajac (M.Središ e) 18,34; Skok u vis: 1. Leon Furdi (Prelog) 1,45 2. Nikola Vinko (M.Središ e) 1,40 3. Robert Jezernik (M.Središ e) 1,30; Bacanje kugle 2 kg: 1.

Sven Todorovi (II OŠ akovec) 12,46 2.

Nikola Vinko (M.Središ e) 10,63 3. Robert Jezernik (M.Središ e) 10,38; Starije kadetkinje (1995.-1996.): Tr anje 100 m: 1. Mateja Jambrovi (Draškovec) 16,83 2.

Iva Novak (Šenkovec) 17,72 3. Valen na Šprajc (ETŠ akovec) 18,01; Skok u vis:1.

Mateja Jambrovi (Draškovec) 1,50 2.

Alena Hrušoci (Nedeliš e) i Vlatka Sekirnik (Nedeliš e) 1,45; Bacanje kugle 2,5 kg: 1. Mateja Jambrovi (Draškovec) 9,20 2.

Magdalena Hamer (I OŠ akovec) 8,82 3. Iva Pata a (Strahoninec) 8,80; Stariji kade (1995.-1996.): Tr anje 100 m: 1. Ivan Blagus (Hodošan) 16,94 2. Dario Lesar (Nedeliš e) 17,19 3. Luka alopa (M.Središ e) 17,27; Skok u vis: 1. Dario Lesar (Nedeliš e) 1,60 2. Ivan Blagus (Hodošan) 1,55 3. Renato Matoša (M.Središ e) 1,45; Bacanje kugle 2,5 kg: Dario Lesar (Nedeliš e) 15,33 2. Filip Palir (Podturen) 12,40 3. Petar Novak (Podturen) 12,35.

Rezulta svih natjecatelja mogu se pogleda na www.akm.hr

na nu pobjedu Nikole Mikaca. Nostro je u popodnevnom susretu pružio puno bolju igru unato ozljedi najboljeg igra a Aldina Džaferovi a, ali to ipak nije bilo dovoljno za pobjedu. Mihovljan je istim rezultaom poražen i u popodnevnom susretu. Pojedina nu pobjedu upisao je Tomislav Maruši . Bez ikakvog znaka otpora Šenkovec je razbijen od strane IGEA-e, što ukazje na nadmo ekipe iz Varaždina, koja je de initivno zaslužila prvu poziciju.

• Varaždinska kompanija uvela je naziv proizvoda otisnut na Brailleovom pismu • Uz prakti an ep, uvedena je i mjera koli ine namirnice u pakiranju Najve a hrvatska prehrambena industrija plasirala je svoje poznato svježe mlijeko ‘z bregov u novoj, višeslojnoj kartonskoj ambalaži koja zadržava sve prirodne vrijednosti proizvoda i uvela nekoliko zna ajnih noviteta.

Inovativna ambalaža od 1 litre dodatno je opremljena epom koji je prakti an za zatvaranje i pohranu u hladnjak. Uz prednosti osvježenog dizajna, Vindija uvodi i mjeru koli ine. Rije je o tri okomita prozor i a na pakiranju ime je konzumentu u svakom tre-

nutku omogu en jasan uvid u preostalu koli inu mlijeka u pakiranju. Ujedno, mjerica, odnosno dozator, olakšava pripremu raznih recepata jer se potrebna koli ina mlijeka može preto iti izravno iz ambalaže.

Varaždinska kompanija uvela je s novom ambalažom i ispisivanje naziva proizvoda na Brailleovom pismu kojim se slijepim osobama olakšava kupnja, ali i upotreba mlijeka.

Svježe mlijeko ‘z bregov prvi je prehrambeni proizvod na hrvatskom tržištu koji uklju uje

Brailleovo pismo u svoju ambalažu.

Tijekom pola stolje a duge tradicije proizvodnje i prepoznatljivosti okusa hrvatskog proizvoda vrhunske kvalitete, Vindijino svježe mlijeko je vode i brand u prodaji. Prirodno je bogato kalcijem i vitaminima A, D i E, s 3,2 ili 1,5 posto mlije ne masti, zahvaljuju i suvremenoj tehnologiji zadržava nepromijenjenu kvalitetu punih deset dana i nije ga potrebno kuhati.

Inovativnoš u u proizvodnji, najve a hrvatska prehrambena kompanija kontinuirano razvija svoju paletu proizvoda i dodatno ju prilago ava kupcima.

2. ožujka 2010.

REDOVNA godišnja skupština Me imurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve”

Vode a Udruga sportske rekreacije u Hrvatskoj - Nova predsjednica Udruge je Danica Koruni iz Šenkovca, dok je Boris Cizar proglašen doživotnim po asnim predsjednikom. Dodijeljene su tako er godišnje nagrade zaslužnim pojedincima i udrugama Sa radom Saveza u kratkom uvodnom izlaganju izvijestio je Marijan Vugrin i , tajnik MSSR, koji je istaknuo ulogu rekreacije u prevenciji i zaštiti zdravlja gra ana te posebno pohvalio injenicu da lanice MSSR dolaze iz svih op ina i gradova Me imurske županije.

O ekuju ve u pomo Zajednice sportova Funkciju predsjednice odsada e obnašati Danica Koruni iz Šenkovca

-Veseli injenica da je Me imurski savez sportske rekreacije “Sport za sve” vode i u Hrvatskoj po školovanju stru nih kadrova, posebno voditelja aerobika kojih je trenutno 40 u Me imurju, re eno je na godišnjoj Skupštini MSSR-a, održanoj prošli tjedan u sportskom centru “Aton” u Nedeliš u.

Ova redovna godišnja skupština bila je ujedno i izborna, a promjene u rukovodstvu bile su i želja dugogodišnjeg predsjednika Borisa Cizara, koji je zbog zdravstvenih razloga zamolio lanove da ga oslobode ove funkcije.

Funkciju predsjednice odsada e obnašati Danica Koruni iz Šenkovca, dosadašnja lanica Upravnog odbora. Uz nju, u UO izabrani su i Boris Cizar, Danica Glad, Nada Hoblaj, ur ica Slamek, Štefanija Damjanovi i Marijan Vugrin i . U Nadzorni

Na sve anom dijelu skupštine dodijeljene su nagrade zaslužnim pojedincima i udrugama

odbor izabrane su Ljiljana Šipuš, Sonja Tkal ec i Vera Srša.

Unato tome što je MSSR „Sport za sve“ vode i savez

u Hrvatskoj žalosna je injenica da je MSSR od Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije za rad

u protekloj godini dobio samo 2500 kuna, istaknuto je na godišnjoj Skupštini. Da je poslovanje u protekloj godini bilo u redu i u skladu sa zakonskim odredbama nazo ne je izvijestila Sonja Tkal ec, lanica NO. Izvješ e o radu i inancijsko izvješ e jednoglasno su prihva eni.

USR “Sport za sve” Plešivica, USR “Sport za sve” Prelog, USR “Sport za sve” Mala Subotica, Božica Šantek, Josip Hodak, Marija Trstenjak, Danica i Željka Turk i Ivica Majsan.

Zahvalnice za dugogodišnje volontersko su enje na razli itim sportsko-rekreacijskim natjecanjima dobili su: Mirko Šicar iz Nedeliš a, Valentin Šipuš iz Male Subotice, Danica Koruni iz Šenkovca, Ljubica Dragovi iz Savske Vesi, Darko Novak, Lidija Jambrovi , Nikolina Košir, Štefanija Damjanovi , Kole Mihajlov, Boris Cizar i Marijan Vugrin i iz akovca.

Godišnju nagradu - Medalju za razvoj i unapre enje sportske rekreacije ove je godine dobilo dvoje istaknutih me imurskih rekreativnih djelatnika Marija Prekupec iz Gardinovca i Franjo Posavec iz Lopatinca. Ove godine MSSR po prvi put dodijelio je Povelju doživotnog po asnog predsjednika saveza koju je dobio Boris Cizar iz akovca.

Diplome i zahvalnice za aktivnosti u prošloj godini

Me imurski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ vode i je savez u Hrvatskoj

Na sve anom dijelu skupštine dodijeljene su nagrade zaslužnim pojedincima i udrugama za rezultate postignute tijekom 2009. godine. Temeljem odluke Upravnog odbora, a u skladu sa odredbama Pravilnika za dodjelu priznanja, diplomom su nagra eni: Udruga sportske rekreacije “Sport za sve” Dragoslavec Breg, Op ina Orehovica, USR “Sport za sve” Mursko Središ e, Društvo žena Puš ine,

USPJEŠNO ODRŽAN TE AJ za trenere ženske gimnastike u SGC Aton Nedeli e

Treneri iz cijele Hrvatske stekli suvremena gimnasti ka znanja U organizaciji Hrvatske olimpijske akademije i Hrvatskog gimnasti kog saveza u SGC“ATON“održan je prvi dio te aja za trenere ženske sportske gimnastike. Prisustvovalo je 20-ak trenera iz cijele Hrvatske kojima e se nakon što polože sve ispite u radnu knjižicu upisati zvanje trenera gimnastike.

Te aj je podijeljen u 4 dijela : dva specijalisti ka, op i dio i pedagoška praksa,a predava i su Igor Kriajimskii,Mario Vukoja,Magda Ili , Sun ica Delaš Kalinski te Anamarija Palijan.

Predavanja su bila i više nego zanimljiva i korisna i svi sudionici s nestrpljenjem su ekali da se vrate u svoje klubove kako bi i aktivno mogli prenijeti svoje znanje.

Naporno, ali korisno i prakti no Bilo je malo naporno, jer su predavanja bila od jutra do mraka, ali iznimno korisno i prakti no. Molimo HGS da i dalje održava ovakvu edukaciju,

bilo u smislu te aja ili pak seminara. Sve pohvale organizatorima i predava ima, stvarno su vrhunski – samo su dijelovi iz anonimne ankete koja je provedena me u sudionicima te aja. Školovanje kadrova u ženskoj gimnastici stajalo je na mjestu od 2000.godine, i ovo je prvi pravi

te aj nakon jako dugo vremena.

Permanentno školovanje i edukacija moraju biti prioritet ne samo pojedinca ve i cijelog HGS-a.

Aktivno znanje metodike i tehnike obuke na svim spravama, kao i pripremne vježbe i pripremni segmenti, kao i vježbe za razvoj snage i izdržljivosti, neophodno

je u planiranju i programiranju kvalitetnog trenažnog procesa.

Stoga su u HGS-u odlu ili od slijede e godine vršiti licenciranje i klubova i trenera, kako bi stekli uvid u pravo stanje na terenu, te kako bi znanje i potrebne informacije bile prisutne u svakom dijelu Hrvatske.

Vukoja: Iznimno je važno da treneri prate svjetske trendove Cilj je jasan: zadržati nivo postoje ih vrhunskih rezultata te unaprijediti rad u klubovima . Gimnastika je majka sportova, bazi an sport i vrlo je važan imbenik u pravilnom rastu i razvoju svakog djeteta. Bave i se gimnastikom, najoptimalnije i najpravilnije razvijate motori ke sposobnosti i znanja koja pak možete primjenjivati i u drugim sportovima, bilo kao prevenciju bilo kao pripremni segment.

Stoga je neophodno važno da svi treneri gimnastike prate svjetske trendove , kako bi rezultati u budu nosti bli još bolji ne samo u smislu rezultata ve i u proširenju baze – rekao nam je voditelj te aja Mario Vukoja.

Predava i su bili vrhunski, vrlo jasni i otvoreni za sva pitanja koja su im u procesu nastave postavljali te ajci i zaslužuju svaku pohvalu.

(DZ)

Borisu Cizaru dodijeljena je Povelja doživotnog po asnog predsjednika saveza

Me imurske rekreativke pozvane na 35.

Ožujske susrete Me imurske rekreativke pripremaju se za 35. Ožujski susret žena koji se tradicionalno održava u Rovinju. Ove godine druženje je zakazano u razdoblju od 18. do 21. ožujka izvješ uju iz Me imurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve”. Bit e to prilika za druženje i rekreaciju, razmjenu iskustava, ali i u enje novih na ina vježbanja. Tako e žene mo i isprobati, a voditeljice sportske rekreacije i aerobika nau iti pilates na stolicama, step aerobik, aqua aerobik ili najnoviji hit zumba ples, koji je spoj latino-ameri kih ritmova. Okušat e se i u orjentaciji, vještini kretanja u prirodi pomo u karte i kompasa. Zainteresirane rekreativke neka se za podrobnije informacije obrate voditeljicama rekreacije.

(D.M.)

52

Dobro je znati

# $ $$$

2. ožujka 2010.

Dobro je znati 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELAZAK na digitalno emitiranje televizijskog signala u srijedu 3. ožujka

Pozivom na broj 0800-11-20-11 pružat e se besplatna pomo korisnicima

Izoliranih od zemaljskog signala bit e vrlo malo

Od srijede 3. ožujka na podru ju sjeverozapadne Hrvatske prestat e emitiranje nacionalnih televizijskih programa u dosadašnjoj analognoj tehnologiji, pa e gra ani Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko - križeva ke županije, koje ine tzv. regiju D 3, program nacionalnih televizija mo i pratiti isklju ivo putem digitalnih prijemnika.

Na konferenciji za novinare, koja je održana u ponedjeljak na Me imurskom veleu ilištu, a kojoj su prisustvovali me imurski župan Ivan Perho , Igor Lu i , državni tajnik za E-Hrvatsku, i Nevenka

Breslauer, dekanica Me imurskog veleu ilišta, predstavljen je i projekt Središnjega državnog ureda za E-Hrvatsku koji e se provoditi u suradnji s Me imurskim veleu ilištem. Rije je o projektu iji je cilj pružanje pomo i starijim i tehni ki manje “potkovanim” gra anima.

Studenti ra unarstva Me imurskog veleu ilišta nakon poziva na besplatan broj 0800-11-20-11 spremno e izlaziti na teren te savjetima i tehni kom pomo i pomagati pri spajanju novih ure aja.

- Osmislili smo akciju ‘DTV za sve’, koja se zapravo ogleda u organizaciji pomo i svima onima koji

Studenti ra unarstva Me imurskog veleu ilišta savjetima i tehni kom pomo i pomagat e pri spajanju novih ure aja imaju poteško a kod montiranja opreme i postavljanja ure aja.

Akciju smo zapo eli otpo etka i u digitalnoj regiji D 5 i ona se poka-

zala izuzetno dobrom. Uglavnom su te intervencije bile prema starijim osobama i osobama s invaliditetom. U Me imurskoj županiji akciju provodimo u suradnji s Me imurskim veleu ilištem.

Timovi su, naravno, poja ani s djelatnicima tvrtke ‘Odašilja i i veze’ i Hrvatskom agencijom za poštu i elektroni ke telekomunikacija te s djelatnicima Središnjega državnog ureda za E-Hrvatsku. To je sastav koji e na ovom podru ju kroz tjedan dana nastojati pomo i onima kojima je ta pomo potrebna, kazao je Igor Lu i , državni tajnik za E-Hrvatsku. (hz)

- Regija D3 ne spada u super zahtjevne, tako da e onih koji e biti izolirani od zemaljskog signala biti vrlo malo.

Sigurno manje nego što smo imali u regiji D 5. Obaveza je nakladnika da imaju 98 posto pokrivenosti, kaže Igor Lu i , državni tajnik za E-Hrvatsku - Svakoj ve oj jezgri doma instava koja nemaju opti ku vidljivost prema odašilja u osigurat e se digitalni signal, ako ne odmah, onda u narednim tjednima. No, do tad ne e ostati bez signala, govori Lu i , ve e im se privremeno ostaviti analogni signal slabije snage.

RADIONICE udruge “Kneja” tijekom prve polovice 2010. godine

Doprinos lokalnim i globalnim nastojanjima za o uvanjem prirode Radno vrijeme knjižnice je ponedjeljkom i srijedom od 13 do 17 sati te petkom od 8 do 12 sati

ODRŽANA akcija povodom promocije knjižnice “Zor@teka”

Svi zainteresirani, do ite i u lanite se U organizaciji Udruge Zora prošli je vikend na Trgu Republike u akovcu održana javna akcija povodom promocije knjižnice “Zor@ teka”, u sklopu koje su volonteri udruge dijelili promotivne letke i na taj na in informirali javnost o novoopremljenoj knjižnici.

Udruga Zora od 2006. godine prikuplja knjižnu gra u kako bi sakupili fond za malu knjižnicu u sklopu svog ureda. Knjižnica trenutno sadrži preko tristo naslova

tematike: ljudska prava, rod/spol, ne/nasilje, nenasilna komunikacija, ravnopravnost spolova, feminizam, dje ja prava, nasilje u vezama i obitelji, spolno reproduktivno zdravlje (spolno prenosive infekcije, HIV/AIDS), ljudska seksualnost, javni nastup, mladi, upravljanje projektima ... Popis knjiga dostupan je na njihovoj web stranici www.udrugazora.hr.

- Zor@teka je neformalna knjižnica Udruge Zora. Knjižnica

je prvenstveno namijenjena mladima, osobama koje rade s mladima i svima koji su zainteresirani za ove teme, a proizašla je iz potrebe za takvom vrstom literature, za koju postoji interes, no, ija je dostupnost mala. Ovim putem pozivam sve koji su zainteresirani da do u, pogledaju našu knjižnicu i u lane se. Akcija koju danas provodimo jedan je od na ina na koji mi promoviramo našu knjižnicu. Uspostavili smo dobru suradnju sa srednjim

školama, zna i distribuirani su svi promotivni materijali i u škole, kazala je Kristina Mlinari , voditeljica inicijative “Zor@teka”.

Prošlotjedna akcija provodila se u sklopu inicijative “Zor@teka” koju inancira Regionalna zaklada za lokalni razvoj - Zamah. U lanjenje u knjižnicu je besplatno, a radno vrijeme je ponedjeljkom i srijedom od 13 do 17 sati te petkom od 8 do 12 sati. (hz)

Tijekom prve polovice 2010. godine udruga “Kneja” provodit e niz zanimljivih radionica iz sustava “5R - recikliraj, smanji, ponovno upotrijebi, popravi i osvijes ”. Ovim putem pozivaju se sve zainteresirane obrazovne ustanove i organizacije civilnoga društva da izvrše predbilježbu za kreativne, interaktivne i edukativne radionice s djecom i mladima (ograni en broj suradnji). Radionice su tako er namijenjene i roditeljima, odgajateljima i nastavnicima.

Interesi za radionicama i edukativnim materijalima mogu se poslati isklju ivo putem specijalnog internetskog obrasca koji se nalazi na http://www.kneja. hr/modules/liaise/?form_id=6.

Ovim projektom jekom 2010. godine obra ivat e se tema ka zaš te

prirode i okoliša na djeci i mladima pristupa an i razumljiv na in. Projekt obuhva a izradu multimedijalnoga edukativnog sadržaja koji se koristi u neformalnom obrazovanju (vr i, škole) te provedbu krea vnih radionica s djecom i mladima, s naglaskom na izradi i korištenju održivih metoda zaš te prirode i okoliša. Radionice e uklju ivati i rad s roditeljima, odgajateljima i u iteljima. Mul medijalni sadržaj je osim djeci i mladima prilago en roditeljima, odgajateljima i nastavnicima kojima e služi kao svojevrsno pomagalo, priru nik.

Cilj projekta je doprinije lokalnim i globalnim nastojanjima za o uvanjem prirode i okoliša. Korisnici projekta jesu djeca i mladi do šesnaeste godine staros , roditelji, nastavnici, odgajatelji te zainteresirani gra ani i udruge.

UDRUGA za pomo osoba s mentalnom retardacijom Me imurske županije proslavila Valentinovo

Kroz druženja pove ava se kvaliteta života osoba s intelektualnim teško ama -Volimo se družiti, izlaziti, šetati i provoditi vrijeme zajedno, kazali su Natalija Vr ek i Zoran Kova i , lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, koji su Dan zaljubljenih proslavili u restoranu “Kristal” s ostalim lanovima svoje Udruge. etrnaesto Valentinovo lanovi Udruge, koja okuplja osobe s intelektualnim teško ama, obilježili su pjesmom i plesom, dok su oni zaljubljeni poput Zorana i Natalije ovu prigodu iskoristili i kako bi na što ljepši na in proslavili svoj dan, Dan zaljubljenih.

Zoran i Natalija, oboje stanari stambenih zajednica u sklopu programa stanovanja uz podršku, upoznali su se prije nekoliko mjeseci, a njihovo prijateljstvo ubrzo je preraslo u nešto više. Svoje su prvo Valentinovo obilježili na najbolji mogu i na in, u društvu prijatelja i sustanara. Zoran i Natalija nisu jedini zaljubljeni par u Udruzi, a ova-

- Zalagat emo se i za otvaranje skate parka u akovcu, kazao je novi predsjednik Vanja Ov ar

ODRŽANA sjednica Savjeta mladih Grada akovca

Kreiranje gradskog programa za mlade idu i projekt

etrnaesto Valentinovo lanovi Udruge koja okuplja osobe s intelektualnim teško ama obilježili su pjesmom i plesom

kve i sli ne prigode prava su prilika da se rodi još pokoja ljubav.

Druženja i razne proslave u Udruzi za pomo osobama s mentalnom retardacijom s nestrpljenjem se iš ekuju, a izme u ostalog njihov je cilj pove anje kvalitete i normalizacija života njihovih la-

nova. Stvaranje uvjeta za svakodnevni život od iznimne je važnosti za osobe s intelektualnim teško ama, a ovo je jedan od na ina kako to posti i. Senzibilizacija i osvješ ivanje lokalne sredine, što se ovim putem želi potaknuti, tako er su jedni od ciljeva Udruge za pomo

osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, kojoj su se u obilježavanje etrnaestoga Valentinova pridružili korisnici Centra za odgoj i obrazovanje te lanovi srodnih udruga s kojima sura uju ve dugi niz godina. (hz)

Nakon otvaranja Prostora za mlade, odre en je novi prioritet Savjeta mladih Grada akovca. Rije je o kreiranju gradskog programa za mlade Grada akovca, odnosno o odre ivanju akcija kojima e se mladi posvetiti u narednih pet godina, re eno je prošli tjedan na njihovoj prvoj sjednici u novom sastavu.

- Gradski plan za mlade Grada akovca radit emo po uzora na Grad Karlovac koji je to prvi napravio. Me u akcijama kojima emo se posvetiti jest uklju ivanje mladih u kulturu, a paralelno emo se zalagati za otvaranje skate parka u akovcu, s obzirom na to da imamo mnogo skatera i bikera koji odlaze u Varaždin, Koprivnicu i Križevce.

Pomagat emo i azilu za napuštene životinje te emo pokrenuti osni-

U Komisiji za stipendije od sada i predstavnik Savjeta mladih Prvoj sjednici Savjeta mladih u novom sastavu prisustvovao je i Veselin Biševac, akove ki dogradona elnik, koji je kazao da Grad akovec planira proširiti Komisiju za stipendije s jednim predstavnikom Savjeta mladih. S obzirom na to da je rije o pitanju koje se ti e mladih, smatra se da oni svojim idejama mogu doprinijeti radu Komisije za stipendiranje. vanje Kluba za mlade koji akovec još uvijek nema, kazao je novi predsjednik Savjeta mladih Vanja Ov ar, u enike akove ke Gimnazije. (hz)

54

Informacije

] W

# $ $$$

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC Upravni odjel za druťtvene djelatnos

BIOINSTITUT d.o.o. akovec, R. Steinera 7 za potrebe popunjavanja upraĹžnjenog radnog mjesta objavljuje sljede i :

Klasa: 612-01/10-01/2 Urbroj: 2109/02-07-10-1 akovec, 22. 2. 2010.

OGLAS

Komisija za nakladni ku djelatnost Gradskog vije a Grada akovca raspisuje

NATJE AJ ZA OBJAVLJIVANJE KNJIGA

ZA ZAKLJU ENJEM UGOVORA O RADU za radno mjesto

Natje aj se raspisuje za knjigu poezije, proze, drame i publicis ke. Pravo sudjelovanja imaju autori ije je prebivaliĹĄte na podru ju Me imurske Ĺžupanije.

RUKOVODITELJ RA UNOVODSTVENO-FINANCIJSKIH POSLOVA (m/Ĺž) Zahtjevi radnog mjesta:

Natje aj se raspisuje za neobjavljene rukopise. Rukopisi se predaju potpisani punim imenom i prezimenom autora, pripremljeni za sak: lektorirani i spremljeni na CD Rom, uz ispis u pet primjeraka. Recenzije, predgovori i pogovori ne zah jevaju se, ni se objavljuju. Ispisi i CD-i ne vra aju se autorima.

Rukopise koji e se ska odabire Komisija za nakladni ku djelatnost.

Grad akovec podmiruje troĹĄkove skanja odabranih rukopisa, a s autorima se sklapa ugovor o me usobnim pravima i obvezama.

Natje aj je otvoren do 30. travnja 2010. godine.

Rukopisi se ĹĄalju ili predaju na adresu: Grad akovec Upravni odjel za druĹĄtvene djelatnos akovec, Kralja Tomislava 15

* VSS iz podru ja nancija i ra unovodstva * minimalno 5 godina radnog iskustva s podru ja nancija i ra unovodstva â&#x20AC;&#x201C; rukovode i poslovi, * odli no poznavanje nancija, ra unovodstva i poreznih , * odli no razvijene anali ke, interpersonalne i komunikacijske vjeĹĄ ne, * kompjutersku pismenost, * poĹželjno znanje engleskog jezika u poslovne svrhe * nekaĹžnjavanost Ponude na Oglas, uz prilog odgovaraju ih dokumenata i CV, podnose se u pismenom obliku na naslovnu adresu osobno,putem poĹĄte ili eâ&#x20AC;&#x201C;mailom na adresu bioins tut@bioins tut.hr u roku od 8 dana od dana objave

IZ MATI NOG UREDA RO ENI - SANDI HORVAT, sin Ribane i Stjepana; FRANKA VIDOVI , k i Rebeke Vidovi ; LUKA MARCIJUŠ, sin Tanje i Davora; LEA KOLAR, k i Kris ne i Nikole; EMA SABOL TORBICA, k i Biljane i Borisa; EVA KRALJ, k i Marije i Danijela; BONO BLAŽEK, sin Duťanke i Davora; VALENTINA BOGDAN, k i Dubravke i Damira; ZARA ŽIDOV, k i Valen ne i Dejana; VALENTINA HORVAT, k i Andreje i Maria; MIA MATJA I , k i Sandre Matja i ; SANDRO IGNAC, sin Sabine i Gordana; FRANKA CEROVE KI, k i Marine i Mladena; EMA NOVAK, k i Marine

i Domagoja; GABRIEL KRUĹ ELJ, sin Ivane i Antonia; BELLA RAĹ PARGER, k i NataĹĄe i Gorana; ENA PERAS, k i Mar ne i DuĹĄana; VITA JAGE I , k i Ivan ice i KreĹĄimira; MONIKA ORĹ OĹ , k i Marice i Mirka; FILIP POLAN EC, sin Ljiljane i Dejana; AMELIE HORVAT, k i Valen ne i KreĹĄe; AN ELINA HORVAT, k i Radojke i An elka; ILONA BARI EVI , k i Zlatke i Nikole; NIKA Ĺ KORJANEC, k i Tanje i Josipa; PATRICIJA ORĹ OĹ , k i BoĹžice i Ne e ( akovec); IVANA ORĹ OĹ , k i Nadice i Ivana; MELANI AMFT, k i Gordane i Wernera

Maria (M. Subotica); VALENTINA KALANJOĹ , k er Sla ane i Mladena (M. SrediĹĄ e) VJEN ANI - Riana Leskovar i Goran Tkal ec ( akovec); Valen na PiĹĄpek i Danijel Smolek (Kotoriba); Tamara Topolnjak i Aleksander Dove er (NedeliĹĄ e) UMRLI - Zdenka Bujan ro . Skale r. 1930., Julijana Horvat ro . Piknja r. 1939., uro Ole r. 1926., Viktor Veselko r. 1940., Marija Kova i ro . Ĺ korjanec r. 1955., Terezija Horvat ro . Novak r. 1923., Ma ja Kolar r. 1932., Regina Magdale-

ni ro . Novak r. 1928., Ivan Malovi r. 1935., Marija Sabo r. 1951., Cveta Feri ro . Asleksieva r. 1922. ( akovec); Ivan Novak r. 1918., Ivan JalĹĄovec r. 1949. (Dekanovec); Agneza Dolen i ro . Na r. 1945. (Kotoriba); Josip Ĺ picar r. 1945., Marija Perho ro . Novak r.

1936., Katarina Trstenjak ro . Cilar r. 1928.

(M. SrediĹĄ e); Marija Kova ro . SrĹĄan r. 1926.

(NedeliĹĄ e); Branko Pongrac r. 1953., Terezija Siro i ro . Telebar r. 1927., Katarina Dobrovoljec ro . Novak r. 1921., Vladimir Pokupec r. 1952., Ivan Horvat r. 1923. (Prelog)

Informacije 55

] W

# $ $$$

ZAHVALA

KATARINA Ĺ AVNI AR ro . Kralji < Â&#x2018; > [ ] ÂŹ ] ³

* | W ¤ ]

=] Â&#x2C6; ] Â

JALĹ OVEC IVANU < Â&#x2C6; Â [ ] ÂŹ

*

'Â&#x203A;Â&#x2020;Â&#x2039;^Â&#x2021;Â&#x161;Â&#x2030;Â&#x2020;ÂŚ Â&#x2C6;ÂŚ Â&#x2018;Â&#x203A;{Â&#x2013;Â&#x203A;Â&#x161;Â&#x2020;}Â&#x2020;ÂŚ_^

 | [ ] | ] | W W * W ] = < < < ] W | W[ ] > * [

[

Â&#x2021; W = ] ] Â&#x2020; W [ Â&#x2021; [] W[ { ] { * Â W [

 | * Â&#x160; _  [ [

Â&#x2018; ] Â&#x2030;< * Â&#x201A; > Â | Â&#x2039; *

 < < W

TUŽNO SJE ANJE

OĹžaloĹĄ eni: supruga Marija, k er DuĹĄanka s obitelji i sin Mario s obitelji

*

 | W | * * [ * *

ANU MARKULIN < ^ ] Â&#x2013; ¤ $ $ š ¤ $

LADISLAVA NOVAKA BUNDAĹ A

} W Â |

= > | > *

] [ <

< Â&#x160; Â ÂŹ $

Q ÂŹ $

K erka Anika sa suprugom i djecom

11. TEUSS BB d.o.o. M. SREDIĹ E, traĹži 5 SOBOSLIKARA, 5 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 311-510, 098486-256. Natje aj otvoren do 03.03.2010.

12. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, V, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

13. KERMAN d.o.o. NEDELIĹ E, VaraĹždinska 12, traĹži 1 VĹ S, VSS sistem administrator razvoj telefonije unutar kabelske televizije, poznavanje ra unalnih mreĹža, implementacija mobilne telefonije na Internet telefoniju, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, znanje engleskog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., Ĺživotopis dostavi na gornju adresu ili na e-mail: info@kerman.hr Natje aj otvoren do 08.03.2010.

14. INSTALACIJE BO KAJ d.o.o. DOMAĹ INEC, Glavna 223, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-745412. Natje aj otvoren do 08.03.2010.

15. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR; 1 POMO NI KUHAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec i VaraĹždin, javi se na tel. 312-207. Natje aj otvoren do 10.03.2010.

16. Poljoprivredni proizvo a BraniĹĄa Nenad, Belica, B.Radi a 73, traĹži 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIHKRAVAnaneodre enovrijeme,poĹželjno voza ki ispit B kat., javi se na 098/699-529, natje aj otvoren do 12.03.2010., 17. Metal Ĺ poljari d.o.o., AKOVEC, mob. 0981347-429, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec â&#x20AC;&#x153;Metropolaâ&#x20AC;?, natje aj otvoren do 10.03.2010.

18. GRADITELJSTVOâ&#x20AC;&#x153;GOGâ&#x20AC;?,IVANOVEC,J.Broza 107, traĹži 1 SSS GRA EVINSKOG TEHNI AR A (voditelj gradiliĹĄta), na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 095-861-4039, natje aj otvoren do 15.03.2010.

19. Ugos teljski obrt APA, AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 32, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme,skra enoradnovrijeme,javi sena098241-767, natje aj otvoren do 18.03.2010.

20. Ugos teljski obrtâ&#x20AC;&#x153;KAIROSâ&#x20AC;?, IVANOVEC, traĹži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 095-862-7912, natje aj otvoren do 10.03.2010.

21. MT AUTO d.o.o, PEKLENICA, Zrinskih 13, traĹži 3 TESARA, 3 ZIDARA na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurja, javi se na 098-351-971, natje aj otvoren do 31.03.2010.

22. Ca ebarâ&#x20AC;&#x153;DADABARâ&#x20AC;?MIKLAVEC,traĹži2KONOBARA/ICEnaneodre enovrijeme,javi sena 098-261-229, natje aj otvoren do 17.03.2010.

23. ANGEL d.o.o. BELICA, J. Slavenskog 5, traĹži 2 SSS PRODAVA A na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, mjesto rada VaraĹždin, odgovornost, znanje rada na ra unalu, poznavanje asor mana teks la, mogu nost napredovanja, dostavi pismene zamolbe na gornjuadresuilie-mail: angel@angel.hrNatje aj otvoren do 15.03.2010.

24. V.Z. Ĺ TRIGOV ANKA SAVSKA VES, traĹži 4 KONOBARA, 2 KONOBARA (za rad na ĹĄanku), 1

TVOJI NAJMILIJI: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

POMO NI KUHAR na odre eno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, Malinska, BaĹĄka, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranih jezika, 3 KV PRODAVA A na odre eno vrijeme (01.06.-01-09.) mjesto rada BaĹĄka, znanje stranih jezika, poĹželjno radno iskustvo 1 PIZZA MAJSTOR na odre eno vrijeme,mjestoradaSavskaVes,BaĹĄka,poĹželjno radno iskustvo, javi se na mob. 099-222-1338.

Natje aj otvoren do 30.03.2010.

25. Ugos teljskiobrtAlbatrosĹ tefanec,Zrinskih 42, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 337-338. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

26. IZI PROMd.o.o. M.SREDIĹ E,Frankopanska 8, traĹži 1 PRODAVA /ICA TEHNI KE ROBE na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, komunika vna osoba sa znanjem rada na ra unalu, javi se pismenom zamolbom i Ĺživotopisom. Natje aj otvoren do 08.03.2010.g.

27. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, Glavna 2, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme, javi se na 098-528570 do 21.03.2010.

28. Obiteljski dom za starije i nemo ne osobe GORUPI OTOK 25, traĹži 1 NJEGOVATELJ/ICA ILI MEDICINSKA SESTRA na odre eno vrijeme, javi se na 098-696-523. Natje aj otvoren do 20.03.2010.

29. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 3 CNC GLODA A na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 23.10.2010.

30. MURAPLAST d.o.o. Industrijska zoba bb, 40329 KOTORIBA davor@muraplast.com, traĹži 3 STROJARA NA KONFEKCIJI VRE ICA KV, SSS strojarskih ili tehni kih smjerova, rad u proizvodnom pogonu na automa ziranom stroju za proizvodnju vre ica, zaposlenik posluĹžuje i upravljastrojemzakonfekcijuplas nihproizvoda, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 2 STROJARA TISKA SSS tehni kih ili gra kih smjerova rad u proizvodnom pogonu na tiskarskom stroju ekso sak, zaposlenik posluĹžuje i upravlja strojem za ekso sk, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 4 STROJARA EKSTUZIJE KV, SSS strojarskih ili tehni kih smjerova rad u proizvodnom pogonu na automatiziranom stroju za ekstuziju polietilenskih filmova i folija; 1 STROJAR NA REGENERACIJI KV strojarski ili mehani ki smjer, rad u proizvodnom pogonu na stroju za reciklaĹžu tehni kog otpada, za sve poslove rad na odre eno 3 mjeseca, za po etak, rad u 4 smjene (dva dana jutarnja smjena, dva popodnevna, dva dana no na smjena i dva dana slobodno), na podru ju Muraplast-a strogo zabranjeno puĹĄenje, dostavi pismene zamolbe putem poĹĄte ili e-mail. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

31. I.C.C.-DR.POHL d.o.o. ZAVNH-a 17, AKOVEC, traĹži 1 ADMINISTRATOR na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurske Ĺžupanije, 1 godina rad. iskustva, voza ka dozvola B kat., Znanje ma arskog ili njema kog jezika, 1 INFORMATI AR na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurske Ĺžupanije, uvje rad s Microso O ce, dobro poznavanje rada na Internetu,, 1 TELEMARKETING na neodre eno vrijeme, rad na podru ju cijele Hrvatske, dobre komunikacijske vjeĹĄ ne, ljubaznost, dinami nost, preciznost, iskustvo i spremnost za mski rad, posla Ĺživotopis i molbu sa slikom na:

POSLJEDNJI POZDRAV *

 * Â

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITANLIFEViennaInsuranceGroup za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899768g a.LidijaApostolovski.Natje ajotvorendo 15.03.2010.g.

2. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU za poslove savjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje usluge ponude i sklapanje ugovora o osiguranju, prezentacija i promocija tvrtke, pruĹžanje podrĹĄke klijen ma, SSS, VĹ S, VSS , na neodre eno vrijeme, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, poĹželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poslovna i prodajna orijentacija, sklonost mskom radu, dinami nostiupornost,javi seosobnonagornjuadresu ili na tel. 314-006, 098-191-4343 ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

3. DOM-Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2, traĹži 2 ISTA ICE, 4 NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-5765692.

Natje aj otvoren do 15.03.2010.g.

4. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodre eno vrijeme, javi se na 543-247, 098-248299. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

5. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme s mogu noĹĄ u stalnogradnogodnosa,javi sena098-9182092.

Natje aj otvoren do 28.02.2010.

6. MEC d.o.o. NEDELIŠE, R. Kon ara 16a, traŞi 1 GRAFI KI INŽENJER 2 GRAFI KA STROJARA RAD NA STROJU, ekso sak, rad na stroju, na neodre eno vrijeme, uz probni rad, poŞeljno radno iskustvo, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra unalu, mjesto rada Pribislavec, Industrijska zona, javi se na 091-517-5845. Natje aj otvoren do 03.03.2010.g.

7. Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group d.d., AKOVEC,K.Tomislava2/1,traĹžiZASTUPNICI OSIGURANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja, SSS, VĹ S. VSS, na neodre eno vrijeme, poĹželjno, radno iskustvo, voza ki ispit, â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Informa ka znanja. Od kandidata se o ekuje mo viranost i ustrajanost te komunika vnost za rad na poslovima osiguranja â&#x20AC;&#x201C; javiti se osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040-313-530, 091-4899768. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

8. GRATURS d.o.o. STRAHONINEC, M. Kova a 23, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 098-257-663. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

9. Zidarsko-fasaderski obrt M. Srnec G.HraĹĄ an, akove ka 43, traĹži 2 KV, PKV ZIDARA na odre eno vrijeme, javiti se na 858-391, 098-241-656. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

10. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-435957. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

* W [ | Â | * * [ * *

Â&#x2C6; W [ > ] | W ] < < W | Â W

Â&#x2013; ] ] W ] [ | ] Â&#x2020; W [ { |

[ >

K erka Bernarda s obitelji

TUŽNO SJE ANJE | = [ =

POSLJEDNJI POZDRAV

i.c.c.dr.pohl@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 08.03.2010.

32. Betex proizvodnja d.o.o. BELICA, B. Radi a 48, traŞi 10 ŠIVA ICA/ŠIVANJE TRIKOTAŽE PKV, KV, SSS teks lnog smjera, poŞeljno radno iskustvo na is m poslovima, dostavi pismene zamolbe zajedno sa Şivotopisom i dokazom o ispunjavanju uvjeta na gore navedenu adresu ili e-mail: posao@betex.hr Natje aj otvoren do 08.03.2010.

33. KLM HORVAT d.o.o. VRTNA BB, Gori an, traĹži 1 SSS, VĹ S, VSS EKONOMIST za ekonomske poslove, administra vne, poslove tajnice, komercijalist na poslovima uvoza-izvoza knjigovodstveni poslovi na neodre eno vrijeme, dvije godine radnog iskustva, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra unalu, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 05.03.2010.

34. OLUK d.o.o. NEDELIĹ E, Nova 19 a, traĹži 2 KV, PKV GRA EVINSKA LIMARA sa radnim iskustvomnaneodre enovrijeme,javi seosobnoili 095-9121436. Natje aj otvoren do 20.03.2010.

35. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC, traĹži KV ZIDARI, TESARI viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, rad na terenu (Zagreb), javi se na 364699. Natje aj otvoren do 22.03.2010.

36. Ma eo d.o.o. PUĹ INE, V. Nazora 2a, traĹži 1 VSS, VĹ S EKONOMIST znanje engleskog/talijanskog jezika, znanje informa ke, ra unovodstva, 2 godine radnog iskustva, 1 VOZA C kategorija s poznavanjem rada na dizalici na neodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.03.2010.

37. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traĹži 5 SLASTI ARA radni odnos na odre eno, javi se osobno na gornju adresu ili 602-200. Natje aj otvoren do 25.03.2010.

38. IZI PROMd.o.o. M.SREDIĹ E,Frankopanska 8, traĹži 1 PRODAVA /ICA TEHNI KE ROBE mjesto rada PRELOG, na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, komunika vna osoba sa znanjem rada na ra unalu, javi se pismenom zamolbom i Ĺživotopisom. Natje aj otvoren do 08.03.2010.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.3.

2. DIONISd.o.o.,VaraĹždin,Zagreba ka94,traĹži 1 KONOBAR/ICU â&#x20AC;&#x201C; posluĹživanje i naplata pi a u ca e baru, na neodre eno, KV, SSS bez obzira na zvanje,najavana091/331-4151(BiserkaSambolec). Natje aj otvoren do 31.03.

URI OLETI U < {] [ ' ] ÂĽ k erka Marina i sinovi Vladimir, Zdravko i DraĹžen unuci Danijel, Ivana, Dinko i Ksenija zet Ivan i snaha BoĹžena

ZAHVALA [

* W

URE OLETI A [ ] *

]

Âł#

*

Â&#x2030;W < ] W

*= | [ ] | W W * Q < Â W > Â W

[ W < < ] W | ] < * Â = ] < W[

* W W < * > Â

Â&#x2013; ] ] * ] Â Â&#x2021; ] [ * < * Â | ÂŚÂ&#x192;^ _ | ^Â&#x160; Â&#x192; > Â | Â&#x2030; ^Â&#x160; Â | _ W

Â&#x2021; W = ] ] Â&#x2030; { Â

[] W[

Obitelj

IN MEMORIAM [ ] W = ]

DRAGUTINU LAJTMANU ¤

Â&#x201D;Â&#x201D;$ Q ¤

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM [ ] W = ]

MLADENU BABI U Âł

Â&#x201D;Â&#x201D;$ Q Âł

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Oglasnik

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr PRODAJE SE AUDI A6 karavan 1995.g., reg. do 7/2010., tel: 091/112-4681 RENAULT TWINGO 1.2 1997.g., reg do 5/2010, 4 nove zimske gume, CD, 1.950 eura, mob. 099/4158-452 SEAT IBIZA SportRider II 2008.g., 1.vl., crni metalik, 5 vr., garažiran, odli an, servisna, 7.500 eur, mob.

099/8319-429 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 GLX 199 1. go d., nere gis tr ir an. mo b.

098/491-636 FIAT UNO 1.0ie 1997.g., reg. godinu dana, 5vr., servisiran i garažiran, mob.

098/9069-355 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. godinu dana, servo, šiber, zr. jastuci, auto radio, napravljen servis, cijena 2.200 eur, tel. 865-191 KUPUJEM manji osobni automobil (registr.) bilo koje marke od vlasnika, te iznajmljujem ku u za stanovanje, blizina Preloga, mob. 099/598-3497 PRODA JEM L JE T NE GUME S ava 185/60/14 (2kom) i 4 felge rupe 115mm 14 cola, mob. 098/581-986 OPEL VECTRA 1.8i, ‘94.god, neregistriran, servo, abs, el. podiza i, radio, 12000 kn, telefon 091/5949-747 MOPED PIAGGIO ZIP 50, prije enih 850 km, o uvan, plavi metalik, nije registriran, godina 2006., telefon 313-992 ELEKTRI NI SKUTER star 2 godine, malo korišten, prodajem na 098/726-462 PEUGEOT 207 HDI Trendy model 2007.g., 1.vlasnica, sva oprema, 54000km, servisna, besprijekoran, 8600 eura; 091/9349-423 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000., 2. vlasnica, servisna knjiga, telefon 098/98-303-63 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 20 02., 890 0 eur a, telefon 095/90-77-062 LAND ROVER FREELANDER 2.0 TD4, 2005., full oprema, servisna knjiga, telefon 095/90-77-062 BMW 320 D, 1999., crni, 8900 eura, telefon 095/90-77-062 BMW 530D, automatic, touring, 2006., u sustavu PDV-a, telefon 095/90-77-062 FORD FOCUS 1.8 TDCI, karavan, 2004., full oprema, servisna knjiga, 5900 eura, telefon 091/511-40-57 SUZUKI SWIFT 1.3GS, 2006., 46000 km, metalik crni, automa k, full oprema, grijanje sjedala, alu felge, krovni spojler, telefon 095/880-4513 KUPUJEM OSOBNO ili kombi vozilo bez obzira na marku, stanje i starost; prodajem talijanski skuter star 1,5 g, registriran, telefon 092/263-8882 RENAULT MEGANE 2001., reg. 1/11, 3650 eura, Corsa 1996, reg. 12/10, 1750 eura, Peugeot 206, 2006., neregistriran, klima, 5500 eura, telefon 098/777-095 PRODAJEM MOTOR 1.6D, Opel Fi o, 77. g., neispravan, original i dijelove, telefon 099/828-2171 PRODAJE SE Hyundai Accent 1.3GS, crveni, 1999. reg. do 11 mjeseca, telefon 095/518-8351 DAEWOO ESPERO 1.8 ABS, cen. zaklju avanje, el. podiza i stakla, klima, dobro uš uvan , cijena povoljna, reg. do 11. mjeseca, prodajem, telefon 099/406-2078 PRODAJEM 4 alu felge sa ljetnim gumama 185/65/r14, felge 4x100, rabljene, u dobrom stanju, 099/627-3006 PRODAJEM SPORTSKI auspuh za auto (zadnji lonac), malo korišten, telefon 865-293 DIZNE BOSCH za A4, 2.0 TDI 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima, 2006., telefon 095/9077-062

POLJOPRIVREDA PRODA JEM TRAK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR HONDA MIO, malo korišten, povoljno, tel: 098/234-493 PRODAJE SE plug dvobrazdni, tanjura a 20 diska i sija ica dvoredna, tel.

098/632-494 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan i traktor Store 402 s kabinom, sa uvan, te oranicu 1ha u N. Selu Rok (Rokosko), mob. 099/7422-833 PRODAJEM TRAKTOR Stayer 28KS s kabinom, a kupujem kosilicu samohodnu B S ili Olimpija na 3 ili 4 kota a, mob.

099/598-3497 PRODAJEM razno remenje za poljoprivredu, pilane, tokarske strojeve, kombajne ili mijenjam za razno. mob.

099/8282-171 VRTNU KOSILICU KUPUJEM prednost samohodna s Brigsovim motorom, može s manjim kvarom.tel: 091/286-6607 PRODAJE SE traktor IMT 558, registriran i svi poljoprivredni priklju ci, prikolica 2 osovinska. Telefon 091/579-6352 PRODAJE SE: bera kukuruza Troreoni, traktor Štajer 36 KS, tanjura a, 20 plug IMT, kosa zadnja i bo na, silo kombanj (SIP) i prednji utovariva za IMT, telefon 865-126, 091/517-5821 PRODAJEM KUKURUZ u zrnu (8o kn 100kg), plastenik 18x4m može i polovica plastenika (jeftino), telefon: 098/921-1929 PRODAJE SE. El. 3 fazni motor sa eki arom i ku jom u ispravnom stanju, sijeno u balama i otava, telefon 635-238 PRODAJE SE pšeni na slama u balama, telefon 853-644, Krištanovec PRODAJE SE traktor Štajer sa uvan, i manja prikolica traktorska, željezna konstrukcija, telefon 098/180-8027

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ZIDARSKO-FASADERSKA RADNJA izvodi sve vrste gra evinskih radova, žbuke, fasade, adaptacije i novogradnje. tel. 099/794-9922 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG JEZIKA za OŠ i SŠ, prijevodi, lekture. mob: 091/941 75 09 OBAVLJAMO USLUGU frezanja povrtnjaka i košnje trave jekom cijele godine. Telefon: 098/942-9681 KEMIJA, MATEMATIKA I FIZIKA za OŠ i SŠ, telefon 098/988-1617 VLASNIKU ŠUME nudimo s polovice rušenje i prijevoz drva, ostalo prema dogovoru, telefon 099/285-5656 IZVODIMO SOBOSLIKARSKO LI ILARSKO-FASADERSKE radove, Cvetko d.o.o., Gori an. Telefon 098/212-185

POSAO KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRA ŽIM BILO K AK AV POSAO. tel.

092/230-7629 TRAŽIM POSAO STROJNOG ŽBUKANJA, mob. 095/901-7452 TRAŽIM REZA A VO AKA za pomo u rezidbi, mob. 098/558-942 TRAŽIM KONOBARICU sa znanjem njema kog jezika za sezonski posao u restoranu i POMO NU KUHARICU s iskustvom za sezonski posao na moru.

RAB - smještaj i hrana osigurani, tel: 051-777-858 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO - mob.

099-6966-011 TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u ku i u Šenkovcu, mob.

099/6763-931

POZNANSTVA MUŠKARAC 37 godina ozbiljan, osje ajan, situiran, traži poznanstvo ozbiljne, nježne, karakterne i privla ne ženske osobe za poznanstvo i izlaske i druženje, mogu a veza, telefon 099/839-8323

NEKRETNINE - PRODAJA HITNO SE PRODAJE NOVA KU A s oku nicom od 2000 m2 u Križovcu, vrlo povoljno, cijena 60.000 eura.

Info na tel: 099 705 4043.

PRODAJE SE NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2 + tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište, novorenovirana kupaonica, cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije ML grad projekt d.o.o.– agencija za promet nekretnina, prodaja ku a, stanova, gra evinskih terena, apartmana na otoku Krku. Vanta i i 130m2, izi i 65m2, Soline 60m2, Vrbniku 64m2, svi novi, odmah useljivi, isti papiri 1/1. Gra evinski tereni Malinska 900 m2, iži i 700m2 Dugi otok (više terena cca.

700 m2, parcelirano, isto 1/1, pogled 100 m do mora, Dugi otok Savar 900 m2. Na podru ju županije nudimo više gra evinskih terena, ku a, stanova. Posje te nas na na www.ml-nekretnine.com ili na upit 098/678-097, 099/22-67-494, 821-009.

KU A ZA VIKEND u Gornjem Me imurju, prekrasna lokacija, struja, voda, sve dozvole, velika oku nica, uredni papiri. mob. 098/867-003 PARCELA ZA IZGRADNJU VIKENDICE ili ku e u gornjem Me imurju, prekrasna lokacija, svi priklju ci uz cestu, cijena 7.900 eur, mob. 098/867-003 ZAGREB, jednoipolsobni stan, križanje Savske i Vukovarske, 50m2, 1.kat, prodajem, tel. 098/208-674 PRODAJEM GARAŽU na adresi Dobriše Cesari a 9 (u Team-ovoj zgradi na sajmištu k). mob. 091/510-7255

KOZMETI KO-MASAŽNI SALON u centru akovca, novoure en, 23m2, povoljno. mob. 091-5273-922 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN namješten stan u Šenkovcu, ulaz i brojila odvojeni.

T. 098/94-92-666 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE MANJA KU A u Vu e ncu sa zemljištem 519 hv, na gl. ces , struja voda, tel. 091-527-39-22 VARAŽDINSKE TOPLICE, dvosobna ku a + garaža i 813 m2 dvorišta, 10min do bazena, prodajem za 53.000 Eura, tel.

01-3450-270 ZAGREB, TRI STANA raznih veli ina u novogradnji odmah useljivi 10% popusta od stvarne cijene, prodajem hitno. tel: 098-231-712 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 60m2, u M. Središ u, preure en. info 098/261-060 PRODAJE SE KU A u Strahonincu od 300m2, prizemlje 150m2 i potkrovlje 150m2, odvojeno, kompletno renovirana. kontakt 091/4560-100 PRODAJE SE NAMJEŠTENA KU A u nizu u ulici ZAVNOH-a u akovcu uz vr , blizina centra, bolnice, autobusne, mob. 098/242-533 MURSKO SREDIŠ E - ku u luksuznu u Mar nskoj prodajem, cijena dogovor, tel. 040-543-825 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 KOPRIVNICA, obiteljska ku a na Leniš u, 250m2, prodajem, tel.

098/208-674 PRODA JEM DVOS OBNI S TAN od 46m2, u centru k, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob.

091/572-4557 PRODAJEMO GRA EVINSKO zemljište 940 m2 i 934 m2 u Šenkovcu, novom naselju Dolec. Telefon: 098/241-126 PRODAJE SE šuma Omek 360 hv kraj Puš ina, oranica Jaraš ice 1300 hv blizina Nedeliš a i štuk 320 hv u blizini Strahoninca. Informacije na Tel: 822-362 PRODAJEM GRADILIŠTE u Puš inama na glavnoj cesti akovec-Varaždin, pogodno i za radionu, prilaz sa dvije strane, telefon 099/672-9191 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, prodajem, telefon 098/241-559 PRODAJEM NOVOGRADNJU u Strahonincu, te vikendicu s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, telefon 098/749-131 PRODAJEM NOVOOBNOVLJENI trosobni stan u prizemlju katnice u centru akovca, etažirano, parking, podrum, 74 m 2, cijena 82.500 eura, telefon 098/315-880

PRODAJE SE NOVA KU A sa svim priklju cima, odmah useljiva u Savskoj Vesi. Telefon 091/588-0547 PRODAJE S KU A u Šenkovcu na glavnoj cesti prema M. Sredi u. telefon: 343-557 PRODAJEM NOVE stanove u urbanoj vili jug akovca 098/241-232 SESVETSKI KRALJEVEC, visoka prizemnica s velikom oku nicom i zemljištem, mog. gradilišta. telefon: 040/384-417

IZNAJMLJIVANJE AKOVEC, Kvaternikov trg (centar), PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE POSL. PROSTOR 370m2; “Megapark”, Žrtava fašizma 4: IZNAJMLJUJU SE KANCELARIJE, POSLOVNI I SKLADIŠNI PROSTOR. Informacije: info@helcom-trade.hr ili tel. 042/659-680

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA KU A u Nedeliš u. tel: 091 1822 000 TRAŽIM U NAJAM LOKAL za otvaranje restorana u akovcu od min 100m2.

Sve ponude molim na email restaurant_business@yahoo.com IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u prizemlju ku e u akovcu, tel: 091/384-3359

2. ožujka 2010.

IZNAJMLJUJU SE DVA STANA u akovcu, blizina k-juga, novogradnja, namještena kuhinja i kupaona, svaki po 50m2, jedan u potkrovlju, jedan u prizemlju. zva na 099 696 1336 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNO-STAMBENA KU A u Varaždinu, Jalkove ka 158, upita na 0049/21-538-285 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješten stan u strogom centru akovca, može i studen ma. Mob: 098/177-1559 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJE SE STUDENTIMA 3-sobni komforan stan u Zg, centar, klima, telefon: 040/312-884 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI prostor u Prelogu, 20m2, pogodan za trgovinu ili ured. Mob. 098/191-4610

0%

MOTORNA VOZILA

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

-4

56

MARLEX Plus Marlex d.o.o.

D. Tadijanovića 11 Čakovec

040/384 234 098/600 047 plusmarlex@gmail.com

* popust se odnosi na profil Ideal 4000, bijele boje (5 komora, 70 mm) te avansno plaćanje

2. ožujka 2010.

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU U CENTRU AKOVCA, novonamještena, cijena 1.200 kuna. Tel. 098/390-692 IZNAJMLJUJE SE jednosobni stan, namješten, centralno grijanje, priklju ci posebno, telefon 091/5636-323 GARSONIJERE u akovcu od 30 cm2, iznajmljujem za 1-2 osobe, nanamještene i namještene, telefon 384-515, 098/545-526 TRAŽIM KU U u najam, prednost Orehovica, Ivanovec, nije uvjet, telefon 091/514-1649 IZNAJMLJUJEM GARSONJERU, centar akovca, namještena, kds, internet, odvojena brojila 1000 kn. tel.

095/8080-116 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu, 45 m2, tel: 095/551-0089 IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor u akovcu od 45 m2, vrlo povoljno, pogodno za mali obrt ili sli no, telefon 091/5962-702 IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor, centar. 095/597-8474

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I GRAHORASTI GRA G GR RA AHO ORA RA AS STI S TI D OSTAVA! DO OS O STAVA! A , POKLANJAM CRNOG KRATKODLAKOG MA I A starog 6mj. u dobre ruke, cijepljen i kastriran, obožava se mazi , jako je dobar i ima 2,8 kg. mob. 098 306 676 PRODAJEM ŠTENE Hrvatskog Ov ara (ženku) staru 3mj., istokrvna, o iš ena od parazita, prisutna oba roditelja, za 300 kn, tel: 095/903-8509 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJEM SVINJE za klanje oko 120kg, hranjene doma om hranom, može i klanje, te se prodaje rabljena hrastova ba va od 100lit. sa grož em «zgveždranim». tel. 382-371 ili 099/3330-372 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 NJEMA KI BOKSERI žu s prekrasnim bjelinama, s rodovnikom, mogu e udomljavanje oko 10.4.., tel. 042/641-417 LABRADOR RETRIEVER - okoladni i crni štenci oštenjeni 28.12.2009., s rodovnicama, cijepljeni i tre rani pro v unutarnjih nametnika, te odli nog exteriera, porijeklo izvrsno, od visoko nagra ivanih roditelja. Mogu a dostava. mail: ilovastars@gmail.com ili mobitel 098/1831-319

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM SVINJU težine oko 130 kg, crveni krumpir i grah, Novo Selo Rok, telefon 853-258 PRODAJEM O IŠ ENE odojke i svinjske polovice, mogu a zamjena za žitarice, dostava! Telefon 098/976-5331 PRODAJE SE svinja težine oko 190 kg, telefon 866-625 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozenkolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, telefon 098/912-3938

ELEKTRONIKA PRODAJEM OBJEKTIV Canon EF 50mm f/2.5, kupljen je u Kodak centru i nikada korišten. u super stanju. Cijena 1400 kn. 098 463 346, dcizar@ gmail.com HD camera digitalna, fotoaparat, diktafon, mp3 player, sve u jednom, povoljno. tel. 091/970-1929 IGRE ZA PLAYSTATION 2 prodajem, tel 095/510-7303 NAVIGACIJA Siemens nova sa opremom 350kn. tel: 098/994-5745 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob.

098/777-022 KUPUJEM BAS-Poja alo, za ku nu upotrebu, mob 098/723-160 PRODAJEM DIGITALNI fotoaparat samsung 5 megapixels, poklon orginal crna torbica, cijena povoljna, jako malo korišten, telefon 091/541-8810 PRODAJEM AUTO POJA ALO, 4 kanala, telefon, povoljno, telefon 865-293 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xoptical, 800x dig. zoom,, 1. vl. orig., upute i kutija, telefon 099/414-9028

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069

KAMP-KU ICA u Malom Lošinju, do 4 osobe, ugodna, potpuno opremljena, u predsezoni unajmljujem, tel.

312-923 SADNICE JESENSKE maline, kupinu loch ness, tajberi, ribiz i crveni ogrozd prodajem. tel. 035/428-043 PRODA JEMO KVALITETNO VINO od kupina - flaširano i u rinfuzi. tel.

040/821-973 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel.

098/632-494 PRODAJE SE PLINSKI BOJLER 18kW Vaillant malo korišten, na garanciji za 2.000 kn. Mob. 098/956-4454 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM MAŠINU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispušta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJU SE KALIJEVE PE I uz mogu nost zidanja, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJEM: skije s vezovima (150kn), pancerice (150-200kn), klizaljke (150-200kn), madrac (100kn), regal (1.400kn), komoda s vitrinom puno drvo hrast (1.200kn), klavijature Yamaha DX-21 (200eur), 2 fotelje (900kn), tapec. ležaj (800kn), stoli (350kn), plo a za el. ugradb. štednjak (200kn), tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODA JE SE CRNO VINO slatkastog okusa, jako dobro za bambuse 6kn/lit. Možete se javiti na mob:098/467-942 PRODAJEM OVALNI novi stoli u boji bukve sa staklom za 150 kn te jogi za jednokrevetni krevet za 100 kn, telefon 040/337-579

PRODAJE SE doma a friška svinjska mast, telefon 829-316 PRODAJEM VITRINU, stol, stolice, kau , fotelje, dvosjed, kuhinjsku kutnu klupu, stoli , regal, tapeciranu garnituru, rešo, hladnjak, štednjak, tepih, ležaj, bicikl, tendu, linoleum i ostalo iz ku e, telefon 099/336-1032 PRODAJEM SPAVA U SOBU, dje ju sobu i kuhinju, sve malo korišteno, povoljno, telefon 091/901-5600 PRODAJEM ELEKTRO APARAT za varenje, Varin 1500, te Tig Timy 160, te nova drvena balkonska vrata, Izoind, drvene grede, 20x20x400 (3 kom), telefon 091/150-4759 PRODAJEMO bravarske strojeve, razne alate i materijal, telefon 645-354 PRODA JEM UGOSTI. OPREMU za restoran, šank sa ledomatom, perilicom aša, sve sa uvano, telefon: 092/11-929

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

Bea je mlada kujica, ro ena negdje sredinom 2009. Lutala je gradom u potrazi za hranom i nekim sigurnim skrovištem od zime. Na svu sre u pronašli smo je na vrijeme da ne strada pod kota ima automobila i ne smrzne se na snijegu i ledu ovog hladnog sije nja 2010. godine. Vrlo je zaigrana kujica, voli se mazi , dobra prema ljudima, prilazi s povjerenjem i bit e dobar prijatelj u igri djeci i svim lanovima obitelji. Visoka je 38 cm.

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Beba Bjelov je štene staro oko 7 mj., ro ena negdje sredinom 2009. Prona ena je kako luta ulicama grada. Izuzetno je mirne i dobre naravi. Kao i sve bebe željna je ljubavi i pažnje pa se jako veseli ljudima i veselo skaku e oko njih.

Apolo

Apple korištena ra unala komponente periferije Iz ponude izdvajamo: MacMini 1.700 kn G4, 1.25 GHz, 40 Gb, 1 Gb eMac 1.200 kn G4, 17”, 700 MHz, 40 Gb HDD, 768 Mb iBook 2.300 kn G3, 15”, 700 MHz, 640 Mb, 80 Gb Airport Extreme 500 kn Basis Station Wireless M. Mouse 400 kn Bluetooth antena 220 kn Airport kartica 400 kn

je istokrvni njema ki ov ar ro en 17.9.2005. godine koji je kod prošlog skrbnika doživio ozljedu zadnjih nogu koje su i nakon operacije ostale krive te pas od tada šepa, ali se kre e.

Vlasnik ga je odveo na eutanaziju jer nije želio šepavog psa. Na svu sre u, nisu ga uspavali nego je došao u azil u kojem je sada ve najmanje dvije godine. Apolo je predobar pas, vrlo pametan, poslušan, slaže se s ostalim psima i bili bismo jako sretni kad bi našao nekog dobrog ovjeka koji bi mu omogu io normalnu i mirnu starost, da ne mora bi na hladno i,

vjetru, kiši, suncu i gdje e mirno do eka svoju starost. Njegov hendikep mu uop e ne smeta i on živi s njim. U zadnje vrijeme je po eo dosta mršavi zbog teških prilika u azilu i ovo je apel za pomo tom prekrasnom bi u da mu na emo novi, ljepši i mirniji dom. Apolo je visok 65 cm.

usermac777@gmail.com

091/1131119

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

756

58

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

# $ $$$

9/24/09 4:14:41 PM

2. ožujka 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Moderan interijer za mladi par Poštovani, u prilogu Vam šaljem tlocrt stana u koji uskoro de ko i ja planiramo useliti. U prizemlju se nalazi jedna spava a soba, WC, kupaonica, kuhinja s blagavaonicom te dnevni boravak.

Najviše muka zadaje nam ure enje dnevnog boravka i kuhinje.

Volimo minimalizam. Htjela bih

Poštovani, tlocrt vašeg stana je vrlo dobrih dimenzija, tim više što su veliki prostori podobniji za minimalisti ko ure enje. Kako ste i sami potražili, nisam previše komplicirao, ali nisam ni išao na apsolutno minimalisti ki pristup (najviše iz razloga što je to gotovo nemogu e izvesti napamet).

Ono što sam uspio izvesti jest jednostavan i moderan interijer

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

naglasiti da želimo kupiti dvokrilni hladnjak (ne ugradbeni), a šankom smo planirali odvojiti kuhinju od blagavaonice u kojoj bi htjeli imati blagovaoni ki stol.

U dnevnom boravku trebalo bi smjestiti i neki pisa i stol (samo za laptop). U kuhinji i blagavaonici postavljane su crne plo ice, dok

s potrebnim elementima i velikim otvorenim volumenom (koji je i jedan od elemenata minimalisti kog ure enja). Dakle, u hodniku sam postavio samo ugradbeni ormar u koji se stavlja sva odje a i obu a kako bi ta prostorija uvijek djelovala isto. Uz taj element postavljeno je i ogledalo za cijelu iguru. Kako ste napomenuli da je pod de iniran, u kuhinji tamne

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

je u dnevnom boravku parket hrast. Važnu ulogu tako er nam igra rasvjeta, a od boja volimo zemljane, prirodne te neutralne boje poput sme e, zelene, bijele, crne, sive. Jako nam se svi aju Vaši prijedlozi i na in ure ivanja pa Vas zato molimo za pomo . Hvala unaprijed.

(crne) plo ice, a u ostatku stana da je parket od hrastovine. Takav izbor je relativno dobar budu i da su te boje i dekori neutralni pa su, dakle, podobni za kombiniranje s ostalim bojama. Uz njih sam isklju ivo odabrao bijelu boju namještaja kako bi se prostor još više otvorio, a uz nju kombinirao sam nijanse sive i konkretnije boje u koloritu, od naran aste preko

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

PREDSTAVLJAMO INTERIJER ure uje: Bruno Kontrec

žute do zelene boje. Tu bi predložio da odaberete kri avije nijanse (nikako blijede ina ice) tih boja.

Kuhinja je de inirana izvodima, dok sam blagovaonicu postavio u nastavku iste. U nju nisam trpao nikakve komode i sli ne elemente ve je ona izvedena vrlo jednostavno, s blagovaoni kim stolom na razvla enje i šest stolica. Na zidu sam postavio umjetni ku sliku apstraktnog stila. Blagovaonski dio i dnevni boravak odvojio sam žardinjerom u podu (ili pak na nekoj visini, ovisno o samom projektu) te na taj na in dobio jedan nesvakidašnji element u interijeru. Takvo iskorištenje prostora ne utje e pretjerano na komunikaciju izme u dnevnog boravka i blagovaonice, budu i da su te zone relativno blizu. U dnevnom boravku predvidio sam trosjed i dvije fotelje (alternativno trosjed, dvosjed i fotelja), klub stoli te veliki element dnevnog boravka s TV-om. U njega se može smjestiti i kamin na ulje. Prema zahtjevu za radnim stoli em za laptop, a s obzirom na situaciju, u prostoru koji vodi prema pomo noj prostoriji postavio sam otvorene police u ºLº obliku i taj prostor predvidio kao radni dio/ biblioteku/prostor za itanje, komunikaciju i u enje. Tu se nalaze moderni polunaslonja i s okruglim stolom i modernom podnom lampom te velikim prostorom za knjige, asopise i ostalo.

Primje ujete da je vrlo malo elemenata u interijeru, a za odlaganje sam iskoristio pomo nu prostoriju kod biblioteke. Spava u sobu izveo sam u tamno (zagasito) crvenoj nijansi s bijelim/ prljavo bijelim ojastu enim krevetom i pripadaju im ormarom, no nim ormari ima i klupicom za presvla enje. Što se ti e vašeg zahtjeva za projekt (ili prijedlog) rasvjete, bojim se da je to kompleksna stvar i da nam, na žalost, nije dovoljan ovaj prostor za neko suvislo objašnjenje. Ono što je bitno da svaka zona ima glavno rasvjetno tijelo kako bi u svakom trenutku bila dovoljno osvijetljena, a svi ostali rasvjetni punktovi slažu se prema a initetima i efektu koji se želi posti i. Još jedan prijedlog što se ti e rasvjete – koristite dimere kako bi u svakom trenutku mogli regulirati ja inu svjetla. itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Natrag u garažu Za mnoge od nas san je živjeti u velikom, otvorenom prostoru – loftu. Za druge pak je to zastrašuju a pomisao. Ta kamo bi sakrili sve predmeti e i memorabilije? I što bi u inili s dnevnim neredom kada ne bi mogli zatvoriti vrata da ga nitko ne vidi? I, što s mirisima kada kuhamo? No, za sve one koje ne mu e ta pitanja, ustvari one koji znaju kako dosko iti tome i prilagoditi se, evo jedna zgodna ide-

ja kako izvesti loftovski interijer.

Sa svim elementima klasi nog lofta (neobra ene zidne, podne i stropne površine, veliki prozori, otvoren prostor ...) ovaj moderan stan odli an je primjer kako poimanje stambenog prostora nije nužno vezano uz stan u zgradi ili ku i. Prostor stare garaže poslužio je kao kanvas ekipi iz danskog studija kml design kako bi u njemu proizveli svoje

umjetni ko djelo. Jednostavne i neutralne forme, kao i neutralne boje sivog kolorita miješaju se s prirodnim materijalima i površinama. Na neki na in ovo je pravi “muški” stan, a to je i bio cilj jer je investitor bio poslovni ovjek – samac.

Photograph: Stuart McIntyre www.kmldesign.dk www.mcintyre.dk

LIFESTYLE

Klub stoli Origami

Martin Pitonak, produkt dizajner iz Toronta, koji je svoje umije e fokusirao na kreiranje namještaja, odgovoran je za

kromiranim odstojnicima koji izlaze iz trokutaste strukture izra ene od furnirskih plo a, iji su oblik i forma izvedeni iz japanskog umije a slaganja papira – origamija. www.etobic.com izgled i funkciju ovoga interesantnog klub stoli a. Jednostavan ali u isto vrijeme i vrlo “stajliš” i funkcionalan, ovaj stoli imena “Origami table”, a namijenjen je isklju ivo modernim interijerima. Dimenzije staklene plo e jesu oko 100 x 100 cm i stoji na

60

Savjeti

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše dr.med. Šte ca Kedmenec - Bartoli , specijalista dermatovenerolog

Alkohol i agresivnost Acne vulgaris O ž enjem s a m i zaposlen. Vikendom znam oti i u društvo i konzumirati alkoholna pi a tako da se ponekad i napijem. Obi no tada ne znam što inim. Prijatelji mi kažu da sam u takvim stanjima “drugi ovjek”, da vi em, galamim i da sam agresivan. Ustvari ne popijem puno i vrlo brzo upadam u “takva stanja”. Htio bih znati kako bih trebao piti pa da mi se to ne doga a?

Reakcije na alkohol se mogu razlikovati od ovjeka do ovjeka.

Neki kada uzimaju alkohol su veoma veseli, raspoloženi, pjevaju, zabavljaju druge, veoma su komunikativni, miroljubivi, dok su drugi su ista suprotnost pa u takvim stanjima znaju biti svadljivi, kon liktni, neugodni, pa i agresivni. Isto tako ne mora se u takvim stanjima pojedina osoba uvijek jednako ponašati. Ovdje je važno re i da ljudi ne reagiraju jednako na istu koli inu alkohola. To zna i da je tolerancija prema alkoholu razli ita i da ona može ovisiti o razli itim faktorima. Ina e je esta pojava da mirni i povu eni ljudi pod utjecajem al-

kohola potpuno primjene narav i pokazuju znakove agresije a što je uzrokovano i genetskim poreme ajem. Me u ostalim to je ovisno i o metabolizmu, spolu, tjelesnoj težini, godinama, je li se uzima alkohol na prazan želudac i sl. Osobe koje su ranije imale neke bolesti mozga ili ozljedu mozga ne podnose alkohol, pa ve na male koli ine reagiraju veoma nepredvidivo i ne sje aju se što su tada radili. Vi vjerojatno ne podnašate alkohol i kod vas se nikada ne zna kako ete reagirati na alkohol, pa zato odgovor na vaše pitanje kako nau iti piti alkohol je nemojte uop e alkohol piti. Alkohol se ne nalazi samo u žestokim pi ima nego i u vinu i u pivi. Alkohol dovodi do poreme aja psihi kog i izi kog stanja osobe a to zna i da utje e na moždane funkcije i na mentalne procese koji su od presudne važnosti za ponašanje i vladanje u društvu. Osim toga alkohol kao psihoaktivna tvar može dovesti do razli itih psihi kih, izi kih i socijalnih poteško a, pa je za vas najbolje da ga uop e ne pijete.

Acne vulgaris su jedna od naj eš ih kroni nih bolesti kože i svakako naj eš i dermatološki poreme aj u adolescenata.

Uzroci nastanka akni su složeni. Navodi se naslje e, utjecaj androgenih hormona, seboreja, bakterije naro ito Propionibacterium acnes, te utjecaj prehrane.

Bolest je karakterizirana pojavom retencionih formacija, takozvanih komedona (mitesera) koji na koži mogu imati izgled epa ili se vide kao bjelkaste okrugle tvorbe.

Ukoliko se takve tvorbe ne tretiraju na pravilan na in dolazi do njihovog pucanja u kožu i pojave upalnih promjena koje se manifestiraju kao crveni ili gnojni prišti i.

Akne su naj eš e lokalizirane na licu, le ima, prsima i nadlakticama.

Rje e se javljaju teži oblici bolesti s velikim bolnim vorovima, povišenom temperaturom, ote enim i bolnim zglobovima i to uglavnom kod mladi a.

Težak oblik akni može se javiti i u pazusima i preponama, uz jaku bol stvaraju se duboki i veliki upalni

Miši na oboljenja postaviti lije ni ku dijagnozu kako bismo mogli pristupiti ispravnoj terapiji. Kada je bol vrlo intenzivna sa spasti kom kontrakcijom miši a tada je rije o gr evima. Ako se gr evi javljaju esto a terapija se uporno ponavlja, obavezno posjetite dobro educiranog bioterapeuta. On e takvu bol otkloniti sa samo jednom bioterapijom.

Kad je u pitanju miši na slabost logi no je da je u bitno umanjena funkcija miši a. Tu se radi o kroni nom trajanju bolesti koja se o icijelnom medicinom lije i cijelom

paletom lijekova, ali se rijetki mogu pohvaliti e ikasnim izlje enjem.

Znakovita je bolest miši a spazmo ilija, traje mjesecima i godinama, zahva a miši e udova i vrata a esti su kod anksioznosti, depresije, nesanice i progresivne osteoporoze što stvarno zvoni na uzbunu. Kad se bolovi u miši ima javljaju u vidu razli itog intenziteta, naro ito gr eva, rije je naj eš e o toksikaciji organizma nikotinom, alkoholom ili lijekovima.

Dijabetes nerijetko uzrokuje miši ne probleme koji su vrlo neugodni.

Tu se mora potražiti pomo lije nika specijalista. Izražena miši na slabost lokalizirana po itavom tijelu koje prati gubitak težine, anoreksija, mu -

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Roditeljstvo u krizi

vorovi od veli ine graha do veli ine oraha.

Lije enje akni provodi se nakon klini ke procjene o težini bolesti.

Blagi oblici bolesti mogu se lije iti lokalnom terapijom. Bolesniku je neobi no važno istaknuti da se lokalna terapija mora primjenjivati redovito kroz slijede ih nekoliko godina. Naj eš e upotrebljavani pripravci su retinoi na kiselina, benzoil peroxyd i lokalni antibiotici.

Uz lokalnu terapiju neobi no je važno i redovito iš enje lica od strane stru ne osobe kako kasnije ne bi zaostali ožiljci na koži.

Srednje teški i teški oblici akni zahtjevaju terapiju na usta, tzv. peroralnu terapiju koja se sastoji od primjene antibiotika, hormona i retinoida. Takvu terapiju provode specijalisti dermatolozi, a provodi se u trajanju od nekoliko mjeseci.

Ukoliko zbog neadekvatne terapije do e do pojave ožiljaka, ožiljci se mogu tretirati AHA kiselinama, mikrodermoabrazivnim i laserskim tretmanima.

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Bolovi u miši ima nisu nimalo bezazlena pojava jer mogu ukazivati na itav niz oboljenja organizma.

Vrlo su esto prošireni na podru je itavog tijela, mogu biti vremenski ograni eni na trajanje od nekoliko dana do nekoliko godina. Bolovi su vrlo esto intenzivni a ponekad su lokalizirani na skupinu miši a. Najgore je to što traju mjesecima s tendencijom ponovnog javljanja. esto zvu i nelogi no, ali bolovi su zapravo najve i prijatelj ljudskog zdravlja. Oni nas zapravo upozoravaju da s organizmom nešto nije u redu i da treba

2. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nina, glavobolja, vrtoglavica, gubitak pam enja i sli no traži dugotrajno traganje za ispravnom dijagnozom.

Tu se gubi dragocjeno vrijeme a naj eš e je rije o disbalansu energije koju dobar bioterapeut brzo vra a u stanje balansa. Osim toga u trajanju od etiri dana organizam se toliko napuni energijom da bolovi i popratne tegobe brzo nestaju. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe mogu vam brzo vratiti organizam u zdravo stanje i osigurati miran život bez tih neugodnih pojava. Javite se s povjerenjem i dogovorite svoj termin iscjeljenja bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Želim vam dobro zdravlje.

Stalno slušam ljude koji se osje aju bespomo no i neadekvatno u svojoj koži, kao da ih život razapinje na sve strane a oni nikako da prona u mjerilo u kojem bi ga lakše organizirali i podnosili...

Kao roditelji smo pogotovo na kliskom terenu, jer je naš najvažniji životni zadatak - da podignemo i u svijet pošaljemo vlastitu djecu, danas teži nego ikada prije. Pre esto smo kao roditelji bespomo ni, razapeti, ugroženi, nesnalažljivi i nesigurni, puni tjeskobe. Ve ina roditelja barem povremeno pati od mu nog osje aja neadekvatnosti, osje aja da nitko ne razumije njihov jad i razo aranost, a ako to ipak pokušaju nekome povjeriti nailaze na neodobravanje ili mudrovanje, instant savjetovanje kako da riješe ili zaobi u neke probleme, nakon ega su još jadniji i nemo niji. Sve što uju ve su i sami pokušali ili im zvu i posve neprihvatljivo, pa su još više zbunjeni. Kako drugima uspijeva a meni ne?! Da, možda imate dojam da je tu e roditeljstvo lakše od vašeg, ali to je naj eš e zato što ste previše optere eni vlastitim problemima, a možda i zato što se mnogi oko vas pretvaraju kako njima sve polazi za rukom. ovjek pomalo gubi nadu da su povjerljivi razgovori mogu i u stvarnom životu, polako emo postati poput Amerikanaca iz ovih novijih ilmova (ah, ju er sam gledala jedan takav), koji svi odreda imaju svoje bra ne ili osobne savjetnike i psihi e...Nije da se baš ja koja sam i sama takve profesije zbog toga bunim, ali nemojmo ljudi dragi pretjerivati, iskreni i otvoreni razgovori sa bliskim osobama su nezamjenjivi i na nama je da prona emo neke ljude oko sebe

s kojima su oni još uvijek mogu i. Tek ako ih ne na ete, potražite pomo stru nih savjetovatelja i psihoterapeuta, ali nemojte ekati prave velike probleme i poreme aje kad su stru njaci neizbježni.

Bolje je probleme prevenirati i savjetovati se na vrijeme... Jedna je od poruka koja se provla i kroz moje tekstove okrenuta stalnom apelu na svakog od nas da se brine sam za sebe i vlastitu psihi ku prilagodbu. To se ini jasno i logi no. A ipak u životu, a pogotovo u prakti nom radu stru njaka koji se bave mentalnim zdravljem, stalno sre emo ljude koji svoje vlastito stanje i probleme zanemaruju ili negiraju. Kod roditelja koji su nezadovoljni i iscrpljeni, tjeskobni i zabrinuti, ali to ne rješavaju, uo avam da bi svi oni u pravilu htjeli da su im djeca dobra i odgovorna, da barem s njima nemaju problema... Eh, dragi moji nezadovoljnici koji ste u roditeljstvu htjeli na i oazu svog duševnog mira, sli ni ste ožednjelome u pustinji koji halucinira... U svemu, pa i u roditeljstvu, prvo morate po i od sebe i vlastitih problema.

Ako prejako reagirate na sve one situacije koje nazivamo odgojnim problemima, bit e da sami sa sobom niste dobro. Ne, nisu djeca kriva. Vi imate odgovornost. To ste ve znali, ali vrijedi ponoviti, zar ne?

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

2. ožujka 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Korizma je po ela, Josipovi se odrekev nas Me imurcov!

S

te ve vidli kak je zišev gradona elnik zagrebe kih purgerov, gospon Bandi ? Najme kaj, on je šteuv biti hrvaški precednik, ali je bržeši od jega biv drug Josipovi , tak gda je Mil i zgubiv na januarskaj izboraj. A posle je vse druga : niš i ve ne nuca Bandi a, niš i ve ne dohaja k njemo na spominek, nikam ga ve preve niti ne zovejo, makar je on i dale gradona elnik vsemaj zagrebe kaj purgeraj.

Neje to nejstrašneše kaj se ga purgeri vugiblejo, jerbo je zgubiv, nek je stvar vu temo kaj so mo tej isti ljudi nej glasa dali i tak mo pomogli kaj zgubi, a ve pak se žnjega norca delajo. Nej znati jeli ne vupajo k njemo kaj nebi zazvediv gda so mo nej glase dali ili pak se veselijo jegovoj nevoli i kak Poncije Pilat so si oprali roke, jerbo kakti oni nikaj nemajo z tem. Ve vidimo gda je nej glas naroda sam Jezuša na križ spraviv, nek je i Josipovi o pomogev kaj dojte na Pantov ak, a Bandi o pak je došev na to gda so mo beciklin i pes nejbolši pajdaši, a politika mo je na visokomo tretjemo mestu.

S

vetojelenska pu ka škola još navek puni novine, a i

vsi ostali mediji imajo žnjom posla. Kak vsi znamo šenkosko ravnateljico gospo o Zvezdano je zmeniv školski odbor i dauv joj je, i to onak gešenk, otkaza i posla jo je dimo. Unda se zazvedilo gda je gospa Zvezdana naru ila fiškaljuša iz Bjelovara, a tej fiškal je poslav ra una na štiristo jezeri kuni. I ve je po ela hajka na Zvezdano, na advokata, na školo, na župana i na vse druge, šteri morejo ili nebrejo pomo i, kak bi se spasilo teh štiristo jezeri i kaj jiv nej trelo platiti fiškaljušo Gredeljo. Vsaki tjeden se vu toj svetojelenskoj soponici zazvedi nekaj novoga, vsaki den neš i vum zvle e nekše nove zmazane bujke tak gda se nezna kak bode vse to završilo i što bode, itak, na vse zadje ravnatelj škole. I to je još nej vse.

Nezna se niti kuliko bodo školo koštali tej atlanta-tajeri? Jeli bode dostik onih sto jezeri štere je gospa Zvezdana potrošila ili pak bode nova školsaka vlast morala platiti još nekaj vej i to sam zato kaj nezna itati mala slova na ugovoro z fiškalom. A vsi znamo gda vsi fiškali ono nejglavneše napišejo z nejmenšaj slovaj i to se nejteži vidi, ali zato nejve košta. Tak vam je

školski patron Peter Zrinski zišev vu Be o.

O

vo leto je korizma jako fletno po ela i to mam posle ašnika. Vsi znamo gda je korizma vreme molitve, odricanja, pokore i opraš anja. Mi Me imorci, kakši smo ve je bogoboje i mi se nejve molimo, držimo se pokore i kuliko gut moremo oprostimo našim nejbližešima, a i onima šteri so se nam zamerili. No, takše bogoboje e ponašanje, vu korizmi, ne doga a se sam prinas vu Me imorjo nek i drugdi po Lepoj našoj, a kaj nebodemo zalukavali i vu druge države gde živijo katoliki i krš ani. Vsima nam je poznato gda so prinas na vlasti vu državi demokrš ani, tak se politi ari z hadezeja alijo, pak je unda i jiva koalicija (haeseles i haeses) isto tak demokrš anska i zato nam je nej nikaj udno gda so se gospa Jadranka Kosor i jeni partner Davorko Kosor, mam na po etko korizme odrekli gospona Vojkovi a, direktora Croacija osiguranja.

N

ovi precednik Lejpe naše, gospon Ivo nam urt govori gda je i on vjernik, ali on verje gda Božek ne postoji i gda je neš i

drugi stvoriv sveta (ali ga je neš i napraviv) i gda, isto tak, neš i drugi komadera, kak z svetom tak i z ljudima. Mi, Me imorci, smo bili jako sre ni gda nam se precednik Ivo došev za aliti kaj smo mu na minulim izborima dali nejve glasov vu Lepoj našoj, ali dok se pelav nazaj prema Pantov ako i ve dok je prešev mosta na Dravi pre Varaždino pozabiv je kaj Me imorje i Me imorci postojijo. Najme kaj, dok je slagav svojo ekipo štera bode žnjim hercuvala na Pantov ako štiri leti, istam lefko, se odrekev nas Me imorcov. Mi smo sam vredo dok tre glase dati, a drugi bodo držali vu rokaj cugle vlasti.

A Ivo zgledi tak dober ovek, ali im je došev na vlast mam je vse zabrljaviv. Ivo, Ivo što bi se to od tebe nadjav?

M

am po novi leti plina i so zdigli ceno plino i poslali so nam hajdig debele eke. Ljudi so mam ško ili, jerbo i oni šteri so lani šparali na plino i preve platili, dobili so uda vekše eke.

Nej znati što je, itak, to tak debelo zra unav, a i zakaj so plina i tak est zašilili olovke. Naši ljudi bi i to platili, ali nebrejo vej nek penez imajo.

OVAN (21.3.-20.4.)

Situacija e se tijekom ovog tjedna nešto promijeniti. Nemojte o ekiva olakšanje jer ete se i dalje mora bori za ono što želite, samo na nešto druga iji na in. Dobro je uvijek ima planove kako biste u svakom trenutku znali što i kako dalje, no, ne morate se njih uvijek baš ksno drža , nije loše ponekad bi nešto eksibilniji. Koliko god da ste u gužvi nemojte izolira partnera od vaših problema. S takvim stavom možete samo pogorša situaciju. Ukoliko si me usobno vjerujete onda biste trebali dijeli i takve stvari.

BIK (21.4.-20.5.)

Svoje odluke ne želite donosi na osnovu intuicije, stoga nije udno da uvijek provjeravate sve informacije do kojih možete do i. Iako, nije loše ponekad posluša i svoje osje aje i vidje gdje vas oni vode jer ete na taj na in bi sretniji. Na poslu ne ete ima problema jer e bi jako puno posla oko kojeg ete se mora angažira i pokaza svoje znanje. Pripazite da se zbog posla ne udaljite previše od partnera.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

VAGA (24.9.-23.10.)

U posljednje vrijeme baš i niste previše mogli uživa u životu. Imali ste dosta velikih briga i problema koje ste morali rješava kako biste sebi mogli osigura bolju budu nost. Nemojte se samo usredoto iti na jednu opciju i uporno pokušavati iz nje izvu i što vam je potrebno. Budite malo otvoreniji prema novim mogu nostima. Organizirajte druženje sa prijateljima i lanovima obitelji kako biste se dodatno zbližili.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Iz vaše perspek ve, povjerenje se mora zaraditi. Trenutno nemate dovoljno informacija kako biste igrali na sigurno, stoga, morate malo i riskira . Bitno je samo da dobro razmislite sve opcije koje vam se nude i nigdje ne žurite. Ne možete unaprijed analizira sve što bi se moglo dogodi , uvijek morate ra unati i na neke nepredvidive situacije i nau i se nosi s me. Koliko god ste voljni u i na osnovu tu ih grešaka, morate bi svjesni da kroz neke situacije jednostavno morate pro i sami.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Posljednjih nekoliko tjedana vam svakako nije bilo lako jer ste se morali nosi s dosta teškim situacijama te individualcima koji su vam zadavali samo glavobolju. Sada je to iza vas i možete se usredoto iti na u enje novih stvari, prilago ava novoj situaciji i ima nešto malo više vremena za sebe. Ukoliko vam se pruži prilika iskoris te je na najbolji mogu na in. Ništa nemojte ignorira i eka da se samo riješi.

Iako ste ina e optimisti, u posljednje vrijeme ste previše iscrpljeni i nemate snage veseli se novim stvarima. Nemojte energiju troši na sve što je pred vama. Pokušajte se više usredoto i na one stvari od kojih biste mogli ima ve e koris . Neke stvari jednostavno morate ostavi sa strane koliko god to bilo teško. Ukoliko vam netko od osoba s kojima se družite uporno stvara nega vnu energiju pokušajte manje vremena provodi s tom osobom. Društvo možete bira , a sigurno ete bi sretniji ako vam je u društvu ugodnije.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Dosta ste se trudili ugoditi drugima i prilagodi njihovim zahtjevima, no, sada ste svjesni da vas to dovoljno ne ispunjava jer su vaši osje aji neuzvra eni i želite se više potrudi oko svojih želja. Nemojte misli kako ni drugi ne zaslužuju vašu pažnju jer ne možete na osnovu nekoliko pojedinaca donije zaklju ke koji e se odnosi na sve. Na taj na in biste mogli povrijedi neke vrlo drage osobe. Nemojte skriva ljubav. Budite otvoreni i pokažite što osje ate.

Dobre ideje su vrijedne truda i vremena potrošenog na istraživanje pa ak i kada to baš i ne završi uspješno. Promjene koje su vam se naglo dogodile u prošlom tjednu zah jevaju ozbiljnu reorganizaciju svih podru ja vašeg života. To ne mora zna i ništa loše, bitno je samo da se dosta brzo prilagodite promjenama.

Ako vam treba pomo , slobodno uklju ite svoje bližnje u ono što radite.

Oni e vam olakša dio posla, a postat e vam i zanimljivije.

LAV (23.7.-23.8.)

Niste sebe doživljavali kao osobu koja nad svime što se doga a mora ima kontrolu, sve dok neke važnije odluke koje su bile vezane i uz vas nisu prepuštene nekom drugom. Pokušajte se ipak malo opus , jednostavno ne možete utjeca baš na sve. Vi uporno traži ljubav i pažnju od drugih, a zapravo ste najsretniji kada je baš vi dajete. Nemojte previše analizira ljubav kako ne bi izgubila svoj smisao. Drugi su uz vas i osje ate njihovu potporu. Dajte im do znanja koliko vam to zna i, te koliko su vam oni važni u životu.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U posljednje vrijeme obe avate drugima više nego što znate da ete mo i ispuni . Ukoliko se tako nastavite ponaša ubrzo ne ete ima pravih prijatelja koji e bi uz vas kada vam je to potrebno. Kako biste sprije ili udaljavanje od prijatelja radije prije svega što im obe avate dobro razmislite da li stvarno i imate vremena za to. Ukoliko nemate vremena bolje je da im to odmah i kažete. Nemojte donosi važnije dugoro ne odluke do sljede eg tjedna. Ne ete mo i objek vno gleda na situaciju stoga radije pri ekajte dok se sve sporno ne raš is .

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Prili no je teško koncentrira se na na sebe i svoje interese kada se nalazite u situaciji u kojoj imate jako puno stvari oko sebe koje vas od toga odvla e. Pokušajte podijeli poslove po važnos kako biste svaki dan napravili barem ono što je nužno za vaš posao i ono što se od vas i o ekuje. Nemojte podcjenjiva sebe i svoje sposobnos . Postavite svoje ciljeve visoko i onda dajte sve od sebe da ih i ostvarite jer znate da možete, samo je pitanje želite li.

RIBE (20.2.-20.3.)

Previše pažnje ste posvetili poslu koji sada radite pa nije ni udno da zaboravljate na stvari koje su vam važne. Postavite sebi prioritete, no, nemojte zaboraviti u planu ostaviti malo vremena i za stvari koje vas uveseljavaju. Kave s prijateljima, pisanje mailova i sli no nisu samo gubljenje vremena. Dosta toga je sada pred vama i puno razli itih stvari vam se nudi. Nemojte brza s odlukama nego o svemu prvo dobro razmislite i tek onda reagirajte.

VIC tjedna

Životinja vs. dobra kola Nekad su djevojke ekale princa na bijelom konju, a danas ekaju princa na im više konja!!!

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 23. velja e do 1. ožujka

Zima opet grize VREMENSKA SLIKA: Posljednjih desetak dana zima nam je napokon pokazala i svoju blažu, topliju stranu. Snijeg se otopio, sunca je bilo sve više, a zbog povremenog jugozapadnog vjetra temperatura je bila visoka. Moramo spomenuti i obilniju kišu koja nas je oprala tijekom petka kad je na podru ju Me imurske županije palo dvadesetak litara kiše po kvadratu.

Ovog tjedna situacija e ipak biti nešto druga ija. Iako nam je ju er, prvog dana ožujka, klimatološki po elo prolje e, ne emo imati prilike dugo uživati u njemu. Naime, ve danas e nam sti i osjetno hladniji zrak, mjestimice o ekujemo kišu, a s padom temperature nije isklju ena ni susnježica koje bi ponovno moglo biti i u drugom dijelu tjedna.

VREMENSKA PROGNOZA: Kao što smo ve uvodno spomenuli, danas e Hrvatsku, a time i Me imurje, zahvatiti jedan slabiji i kratkotrajan kišni val. Radi se o

hladnoj fronti s kojom e biti dosta oblaka, a uz mogu nost kiše e i temperatura zraka biti osjetno niža. Na podru ju naše županije oborina ne e biti puno, ali s padom temperature bismo ponegdje mogli vidjeti i malo susnježice ili snijega, prije svega u brežuljkastom podru ju gornjeg Me imurja.

Vjetar e okrenuti na slab i umjeren sjeverni i sjeveroisto ni što e ipak utjecati na pad temperature s jutarnjih 6 na ve ernja 2 ili 3 Celzijeva stupnja..

Srijeda bi mogla ostati suha ili samo ponegdje uz koju kišnu kap. Naime, bit emo izme u dva kišna sustava, jednog koji e nas napustiti u utorak i sljede eg koji bi trebao sti i u etvrtak. U takvim okolnostima vrijeme bi trebalo bi-

2. ožujka 2010.

ti ve inom suho, a uz promjenjivu naoblaku o ekujemo i sun ana razdoblja. Više oblaka o ekuje se ponovno krajem dana i osobito u no i na etvrtak. Vjetar ve inom slab južni i jugoisto ni, a temperatura zraka još uvijek relativno ugodna – jutarnja od -2 do 1, a najviša dnevna do 8 Celzijevih stupnjeva.

Od etvrtka bi trebao po eti daljnji pad temperature zraka.

Naime, sa sjevera i sjeveroistoka e prema našem dijelu Europe po eti pritjecati sve hladniji zrak, a istovremeno e se nad Sredozemljem nalaziti polje sniženog tlaka zraka (ciklona). To zna i da bi nam etvrtak i petak donijeli obla nije vrijeme uz mogu nost za kišu. Prema ve ini prognosti -

METEOROLOŠKI KALENDAR 4. ožujka 1956. god. na Savi kod Jasenovca najkasnija pojava leda 5. ožujka 1963. god. u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj -23,4°C 8. ožujka 1932. god. na Gri u u Zagrebu izmjereno 66 cm snijega kih materijala kiša bi eš a bila u etvrtak, ali to se još može mijenjati. U gorju e biti snijega, a malo susnježice ili snijega može biti i u nizinama tako da bismo snijeg mogli vidjeti i u Me imurju, no ne bi se trebao zadržavati na tlu. Poja at e sjeverac i sjeveroisto njak pa e temperatura biti osjetno niža nego proteklih desetak dana, i jutarnje i dnevne vrijednosti bit e ve inom izme u 0 i 5 Celzijevih stupnjeva.

U petak i subotu vrijeme bi moglo biti malo povoljnije, barem što se ti e koli ine oblaka kojih bi moglo biti malo manje pa su mogu a i sun ana razdoblja. No, zbog blizine ciklone i dalje e postojati šansa za oborine u obliku kiše ili susnježice. Uz sjeverne vjetrove zadržat e se relativno hladno vrijeme. Prema prognosti kom materijalu dostupnom u trenutku izrade ove prognoze ini se da bi u nedjelju ponovno postojala ve a mogu nost za oborine, a budu i da e temperatura biti relativno niska moglo bi uz kišu mjestimice biti i snijega. Ponedjeljak bi trebao

Snijeg se posve otopio Iako je velja a zadnji u cijelosti zimski mjesec, zadnjih desetak dana tog mjeseca više je sli ilo prolje u. Nakon obilnog snijega i hladno e koju smo istrpili u prvom dijelu mjeseca, na red je došlo i jedno toplije razdoblje. Tako je prošlog tjedna na podru ju Me imurske županije, ali i ve eg dijela Hrvatske bilo dosta sun anog i toplog vremena. Zahvaljuju i sve dužim danima, suncu i jugozapadnom vjetru koji je puhao temperatura je nesmetano rasla. Tako smo u prvoj polovici tjedna mjerili temperature i do 15 Celzijevaca u plusu. Malo kiše palo je sredinom tjedna sa ciklonom koju

je Crometeo tim nazvao Sara, a potom je opet zajužilo pa je u etvrtak bilo još toplije. U Karlovcu je temperatura porasla na ak 18 Celzijevaca! U petak nas je prešla ciklona Tihomir s kojom je bilo obilnije kiše, osobito krajem dana, ali nije došlo do bitnijeg pada temperature pa je sun anija subota opet donijela ugodnih 14 Celzijevih stupnjeva. Nedjelja je bila prili no vjetrovita uz umjeren i jak jugozapadni vjetar. To je bio samo djeli vjetra koji je puhao zapadnom Europom gdje mu je brzina bila preko 150 km/h te je nažalost uzrokovao i brojne ljudske žrtve. Bila je to ciklona Xynthia.

New York: velja a bila najsnježniji mjesec u povijesti Prošli etvrtak i petak je sjeveroistok SAD-a pogodila ve etvrta snažna oluja ove zime. Na meteorološkoj postaji u Central Parku u New Yorku palo je s njom 53 cm snijega.

Samo su tri zimske oluje u znanoj povijesti donijele više snijega u New Yorku. Rekord drži oluja od 11. i 12. velja e 2006. godine kada je palo 68 cm snijega. Na drugom je mjestu oluja iz prosinca 1947. godine sa 67 cm, a tre a je ožujska oluja iz 1888. godine koja je donijela tek malo više snijega od aktualne oluje, 53 cm. Ovogodišnja je velja a ujedno i najsnježniji mjesec u znanoj povijesti grada. Ukupno je u ovogodišnjoj

donijeti prestanak oborina, a možda i djelomi no razvedravanje.

Iako je vrhunac zime sigurno iza nas, još je prerano da proglasimo njen kraj jer emo ve ovaj tjedan ponovno osjetiti dah zime, ali nema naznaka da e se ponoviti tako niske temperature i obilan snijeg

velja i palo 94 cm snijega. Dosad je rekord držao ožujak iz daleke 1896. godine kada je u gradu palo 77.5 cm snijega.

Me utim postoji i podatak da je bivša meteorološka stanica na južnom Manhattanu zabilježila 96 cm snijega u velja i 1894. godine. U ovogodišnjoj je zimi u New Yorku dosad palo 130 cm snijega, što je zasad ini 11. zimom po koli ini napadalog snijega. Najviše je snijega palo u zimi 1867/1868, ak 207 cm. Taj podatak je iz razdoblja prije službenog po etka mjerenja, za koji se smatra 1869. godina, kada je po ela s radom meteorološka postaja u Central Parku.

kao što je bilo sredinom velja e. Na kraju dodajmo da to ne i precizne informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti svaki dan pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 1.3.).

Doga aji ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA HNS-a ME IMURJA održana je u Ma kovcu uz nazo nost Vesne Pusi , te uz poruku da je poštenje jedini pravi put u politici

Matija Posavec: Napadaju nas oni koje zateknemo s prstima u pekmezu Predsjednik HNS-a Me imurja i zamjenik župana Matija Posavec osvrnuo se na rad stranke i županijske vlasti u proteklom razdoblju, istaknuvši kako se nalazimo u teškoj gospodarskoj situaciji s više od 7 tisu a nezaposlenih osoba, pove anjem insolventnih poduze a za 30 posto u odnosu na godinu ranije te prosjekom pla e koja pokriva tek 54 posto potroša ke košarice za etvero lanu obitelj. To su podaci koji traže hitna rješenja te je donijeta odluka o osnivanju Interesnog odbora za gospodarstvo, iji e predstavnici predložiti konkretne mjere i uputiti ih nadležnim institucijama.

- Županija nema mnogo utjecaja na gospodarska kretanja,

Županija nije poduzetnik ali se mogu kroz lobiranja, promociju i stvaranje okvira otvarati vrata našim poduzetnicima ili privu i investicije u Me imurje. Jedan od na ina izlaska iz krize na koji politika može u potpunosti utjecati jest sprje avanje rasipništva, nenamjenskog trošenja novca i netransparentnog poslovanja u javnim poduze ima. To je zada a svih odgovornih politi ara. Nije slu ajno da se napadi na stranku, naše dužnosnike i mene osobno dešavaju upravo od onih koje zateknemo s prstima u pekmezu. Takvih se ne bojimo i vjerujem da emo uvesti red u poslovanje javnih poduze a i institucija koje raspolažu novcem poreznih obveznika. Poštenje je je-

Hrvatska narodna stranka Me imurja održala je prvu sjednicu županijske skupštine u ovoj godini, na kojoj je stotinjak strana kih dužnosnika raspravljalo o politi koj i gospodarskoj situaciji u Me imurskoj županiji te donijelo niz odluka dini pravi put u politici, naglasio je predsjednik me imurskog HNS-a i zamjenik župana Matija Posavec.

Pusi : Za Hrvatsku je najvažnija decentralizacija države Predsjednica Kluba zastupnika HNS-a u hrvatskom Saboru Vesna Pusi tako er je prisustvo-

vala županijskoj skupštini kako bi zahvalila bira ima na povjerenju na predsjedni kim izborima.

Pusi je rad me imurskog HNS-a ocijenila pozitivnim te dala punu podršku stranci u kreiranju rješenja za razvoj Me imurja i obra un sa svakom vrstom koruptivnog djelovanja.

Isti u i kako je za Hrvatsku najvažnija decentralizacija države,

Pusi je naglasila potrebu da se sustav vrjednovanja projekata za europske fondove spusti na županijsku razinu.

- Zbog nezadovoljavaju e komunikacije i lošeg funkcioniranja državnih agencija nismo iskoristili masu novca koja je bila predvi ena iz europskih fondova. Hrvatska i Me imurje imaju snage kvali icirati se za dobivanje 80 posto svih sredstava, za što je potrebno imati barem deset puta više projekata nego ima novaca. Zbog toga predlažem da se radi na projektima te da se u okviru strategije me usobnog razvoja Me imurske županije oni me usobno vežu, istaknula je Vesna Pusi .

U cilju što u inkovitijeg lobiranja prema sredstvima iz državnog prora una i europskih fondova, me imurski HNS osnovao je Kolegij gradona elnika i na elnika u ijem e radu uz elne ljude izvršne vlasti sudjelovati i predsjednici op inskih vije a. HNS je kroz takav model u strukturama izvršne i predstavni ke vlasti na vode im mjestima u više od polovice gradova i op ina Me imurja.

Na županijskoj skupštini HNS-a donijeta je i odluka o organizacijskom ja anju stranke kroz formiranje posebnih timova koji e koordinirati rad strana kih tijela.

# $ $$$

U SUBOTU sve ano otvara vrata kozmeti ki i wellness studio

Centar zdravlja i ljepote - S-Life u akovcu ž ]] WW [

< Â&#x201A; q Q > W = W

ÂŤ <* ] ] [ Q Â&#x2C6;QÂ&#x161; Q

  W ] < * W Â&#x192; ] _ W

 Â&#x2019; W W *W Â&#x2013; * Q

Â&#x2C6; Â&#x201C;

Â&#x2021; ] W

Q [ *W W = ÂŹ

] W Â W * Â&#x201A; q > < W < Q

] W W <* Q ] ] [ [ [

W [ * | [ Q < <

W W [ ]

Â&#x192; = W

[ Q W W > = < Q W | W W [

W * ÂŤ _ ]

^ [] Q [ * W = ÂŹ

< \ $ | * [ Q

* [ [ ] * * []

Â&#x2020; Â&#x2013; Â | [ Q * > ]W W

'

W] * [ <

< W Q W [ *W [ ] * | W

[ < W [ [ ] Â < [ ] W

] Q [ ] Â | [ < Â >

Dobro je znati 63

VELIKA POBJEDA ME IMURJA U NASTAVKU I. HNL

MKA*IPC U BORBI ZA TRE E MJESTO PREMIER LIGE

ZAVRŠILA MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JFJ

S bodovima iz Pule zna ajno S dva doma a boda protiv Malosuboti ka Fortuna porasli izgledi za opstanak Pore ana zadržan priklju ak slavila u neizvjesnoj završnici U ME IMURJU se ovaj utorak u 23.59 isklju uje analogni signal

Od srijede novo televizijsko doba - digitalni TV signal - Ovih dana u trgovinama s tehni kim ure ajima u Me imurju teško je nabaviti ure aj MPEG-4 pomo u kojeg se mogu gledati hrvatski, slovenski, austrijski i ma arski TV programi (više od 25), dok MPEG-2, pomo u kojeg se mogu gledati samo hrvatski i austrijski kanali, ima sasvim dovoljno Od ove srijede 3. ožujka to no u pono više u Me imurju, kao i u još devet županija (ve od ranije u Istarskoj i Primorsko - goranskoj) ne e biti analognoga televizijskog signala, ve nastupa “digitalno doba”. Tako se i u našoj županiji uklju uje digitalni TV signal, što zna i da e se od ove srijede nacionalni televizijski programi (HTV 1, HTV2, Nova TV i RTL), kao i lokalni ( akove ka televizija i VTV) mo i gledati samo putem tog signala.

Za tako nešto potrebno je imati televizore koji u sebi ve imaju ugra en digitalni prijemnik (DVB-T), dok je za one koji to nemaju potrebno instalirati digitalne prijemnike koji se mogu kupiti uz državnu nov anu potporu.

MPEG-4 ure aj vrlo tražena roba Ako želite pratite hrvatske i austrijske TV kanale, dovoljno je da uz postoje u antenu koja treba biti usmjerena prema odašilja u na Ivan ici izdvojite stotinjak kuna i na stari TV prijemnik instalirate MPEG-2 ure aj.

Me utim, ako želite gledati televizijske programe koji se proizvode u Sloveniji i Ma arskoj, onda morate nabaviti MPEG-4 ure aj koji stoji, zavisi od modela, uglavnom oko 500 kuna (nešto više ili nešto manje).

U me imurskim trgovinama tehni kim ure ajima, i ne samo njima, posljednjih dana vlada prava pomama za MPEG ure ajima, posebice “ etvorkom”, bez kojih se ne može pratiti digitalni TV program, jedino ako isti nisu ugra eni u televizor Ovih dana u trgovinama s tehni kim ure ajima u Me imurju teško je nabaviti upravo taj ure aj MPEG-4, dok MPEG-2

ima sasvim dovoljno. ak se rade spiskovi za ure aj pomo u kojega možete pratiti gotovo ak tridesetak kanala uz

etiri Hrvatska i dva lokalna i više od dvadeset u prije nabrojene tri države.

Uglavnom ga u trgovinama - nema, a

PREDAVANJE u Nedeliš u “Televizija, ju er - danas - sutra”, 3. ožujka u 18 sati

Upoznavanje gra ana s novitetima na podru ju televizije U sklopu svoje aktivnosti Udruga inženjera i tehni ara elektrotehnike Me imurja - DITEM u srijedu 3. ožujka organizira predavanje na kojem bi sve zainteresirane upoznali sa svim novitetima na podru ju televizije. Poznato je da taj dan na našem podru ju zapo inje era digitalne televizije.

Predavanje na temu “Televizija, ju er - danas - sutra” održat e Zvonko Kerman u dvorani Mesapa, s po etkom u 18 sati, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane koji e u sklopu predavanja kroz diskusiju i pitanja biti upoznati s novitetima.

kad do e proda se za desetak minuta.

Trgovci to objašnjavaju uglavnom time da u ovom trenutku dobavlja i tih ure aja pokušavaju prodati što više MPEG-2 ure aja, tako da “ etvorke” dostavljaju u koli inama koje nisu dostatne. Ina e, ure aji su se mogli kod nas nabaviti uz popust od 75 kuna putem vau era koji je dobilo svih 1,3 milijuna pretplatnika HRT-a, stoga je i tako velika gužva.

Osim bolje TV slike, novi signal donosi i bolju TV ponudu, jer se uskoro o ekuje uklju enje nekoliko specijaliziranih doma ih TV kanala, kao što je to ve slu aj s nekoliko slovenskih i austrijskih koji do sad nisu bili dostupni putem analognog signala.

(Dejan Zrna, foto: Z. Vrzan)

Nakon kiše dolazi sunce Tvrdnja da nakon kiše dolazi sunce u doslovnom smislu dobila je svoju potvrdu prošle subote. Sunce koje se pojavilo u subotu nakon nemogu e tmurnog i kišovitog petka na subotnju je špicu izmamilo i mlado i staro. Gledali smo nasmijane, vedre, razdragane špicere u druženju s obitelji i prijateljima te ku nim ljubimcima. Iz ladica su ponovno izvu ene sun ane nao ale, a prilikom odijevanja špiceri su birali boje, pa je sve odisalo optimizmom i živoš u. Bilo je hrabro odjevenih u predivnu proljetnu žutu, ali i onih koji su se ogrnuli u crvenu ili kakvu drugu jarku boju. Gradom su šetale i novinarske ekipe ne bi li to zabilježile.