str. 5
Štebihov "drvosječa" težak autorski i likovni promašaj!
Slučaj Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec nastavlja se
str. 8
SKANDALOZNO: Štebihov spomenik Nikoli Zrinskom Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske ocijenilo izrazito negativno, a plaćen 350.000 kn
Za biogeneratore je nenamjenski potrošeno čak 100.000 kuna! www.mnovine.hr
- Ravnateljica Treska pristala maknuti Atlante iz učionica, ali ne i iz škole!?
Godina XV.
Broj 749.
^akovec, UTORAK, 12. siječnja 2010.
SVEČANO OBILJEŽEN MEĐIMURSKI SPOMENDAN 9. siječnja 1919. - jedan od najvažnijih datuma u suvremenoj povijesti Međimurja
Cijena 7 kuna
HRVATSKA dobila trećeg predsjednika
str. 2
str. 3
Međimurci poručili Za Međimurce je hrvatska da žele povijesna pravedniju granica Hrvatsku na Muri " broj 4 "Medjimurske novine 9. 191 a čnj sije . od 26 REZOLUCIJA :
uu U hrvatskom narod narodom Srba, s i koj , urju gjim Me a sačinjava Hrvata i Slovenac linu. Živjela cje u ičk jedinstvenu etn da se ja, je uvijek živa žel svojim sa i din sje ki itič pol krvi i jezika... suplemenjacima iste
Dr. sc. DEJAN VINKOVIĆ, prvi doktor znanosti, rođeni Međimurec, o budućem Tehnološko - inovacijskom centru
MEDIA INTERVJU TJEDNA
Čakovčanin Katijan Knok
Pruža nam se sve popularniji novinar povijesna spiker Antene Zagreb šansa za prijelaz na visokotehnološke industrije str. 7
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str. 55
media str. 5
- Ivo Josipović u Međimurju dobio 80 posto glasova
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
IZ TJEDNA u tjedan
UREDNI KI osvrt
Rezultatima izbora “podebljana” odgovornost me imurskog SDP-a Uvjerljivom podrškom u prvom i drugom krugu tre em hrvatskom predsjedniku Ivi Josipovi u Me imurje je potvrdilo da “diše” europski. Da daje podršku demokratskim vrijednostima, te na elima koja vrijede u EU. I nije slu ajno da je sli na situacija u dva nama bliska kraja, susjednom varaždinskom i po mnogo emu bliskom istarskom. Me utim, za razliku od njih, Me imurje danas nije u istoj politi koj poziciji prema “centru mo i” u Zagrebu. Oba kraja imaju puno umješnije politi are od naših, koji dvije najja e hrvatske stranke: HDZ i SDP puno bolje koriste u vlastitu korist. To se i te kako odražava u životnom standardu gra ana koji je u Me imurju, na žalost, sve dalje od hrvatskog, a kamoli europskog prosjeka. Izbornu poruku Ive Josipovi a “pravda” stoga su me imurski glasa i izgleda doslovce shvatili kao “novu nadu”, prvenstveno za vlastito, osobno bolje sutra. Jer s prosjekom od 500 eura pla e naš kraj ne može o ekivati svijetlu budu nost, dok istovremeno oni koji su donedavno bili “hrvatska sirotinja”, zahvaljuju i državnim potporama, “politi kim kreditima” i “rodja kim vezama”, s obrazloženjem o “ravnomjernom razvoju zemlje”, sve su bliže europskom standardu. I nije važno koja je stranka na vlasti, oni uvijek dobiju svoje. To je, na žalost, politi ka realnost koja e se teško promijeniti ako se kona no u Zagrebu “ne pokažu zubi”. Posebice ako ih ne pokažu oni koji su za novoga hrvatskog predsjednika odradili logisti ku i strana ku podršku, a to je prvenstveno me imurski SDP. Oni bi trebali kapitalizira-
t
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
HRVATSKA dobila tre eg predsjednika Ivu Josipovi a koji je u Me imurju dobio gotovo plebiscitarnu podršku - 80 posto glasova
Me imurci poru ili da žele pravedniju Hrvatsku - Milana Bandi a gra ani Me imurja po svemu sude i “nisu doživjeli” zato što su se u dosadašnjoj povijesti, a napose posljednjih 20 godina, uvjerili da ih samo radišnost i marljivost nisu “odveli nikamo”. Do sad smo “radili kao konji” u odnosu na neke druge, a ostali smo “na magarcu”. Poruka je to i me imurskim politi arima što od njih o ekuju u budu nosti
ti iskazanu politi ku podršku me imurskih gra ana u svojoj strana koj središnjici. Na žalost, ni oko Josipovi a, ni blizu Milanovi a nema me imurskih SDPovaca, tako da je vrlo upitno ho e li biti ikakve koristi od gotovo pa plebiscitarnoga “europskog razmišljanja”, kako kaže Stipe Mesi - našeg kraja. Me imurskim politi arima treba usaditi “europski na in ponašanja”, ali u Zagrebu: lobiranje, traženje prvenstveno inancijske podrške za kapitalne i razvojne projekte, za tvrtke kojima treba “vjetar u le a” ili pomo za opstanak, jer su strateški važne za okolinu u kojoj živimo itd. Ako netko misli da to nije “europski”, grdno se vara. Stoga je me imurskom SDP-u nakon dobivenih lokalnih izbora te rezultata na predsjedni kim “podebljana” odgovornost za napredak i boljitak Me imurja. Najgore bi bilo da se zadovoljimo time što emo instantno likovati “kako su kona no tamo uhapsili nekog bankara ili koruptivnog predsjednika uprave državne tvrtke”, jer tada e poruka novoga hrvatskog predsjednika: “pravda” ponovno za me imurski kraj i ovjeka ostati samo puko mrtvo slovo na papiru.
Me imurci uživali u zimskim radostima
Anketa “Pod vurom”
Prošli je tjedan snijeg ponovno zabijelio Me imurje. Pravi zimski ugo aj stvorio je petnaestak centimetra snijega u kojem su uživali gotovo svi. I dok jedni kažu da bi bili najzadovoljniji kada bi ga bilo metar i pol, drugi se nadovezuju i govore da bi bilo još bolje da je pao i za Boži . Tada bi, kako kažu naši Me imur-
Ivo Josipovi , kandidat SDP-a, novi je hrvatski predsjednik. U drugom krugu hrvatskih predsjedni kih izbora dobio je 60,26 posto glasova, dok je njegov nezavisni protukandidat Milan Bandi dobio 39,74 posto glasova bira a. Na izbore je izašlo 50,28 posto ili 2,251.730 od ukupno 4,478.456 registriranih bira a. Me imurcima su poruke Ive Josipovi a o novoj pravednosti i borbi protiv korupcije bile melem za uši i zbog toga su ga nagradili s fantasti nih 80,08 posto glasova.
60,26%
39,74%
Ivo Josipovi
Milan Bandi
Radili “kao konji”, a ostali “na magarcu” Ako bi se moglo govoriti o tome zašto njegova protukandidata Milana Bandi a “nisu doživljavali”, onda je to zato što su se Me imurci u dosadašnjoj povijesti, a napose posljednjih 20 godina, uvjerili da ih sama radišnost i marljivost nije “odvele nikamo”. Odnosno izuzetno ih je smetalo što u Hrvatskoj nije stvoren politi ki okvir da radišnost i marljivost postanu me u glavnim vrijednostima na kojima se temelji blagostanje pojedinca i zajednice. Neke druge vrijednosti kao što su strana ke veze, podobnost i klijentizam bile su važnije i snažnije vrijednosti za probitak na društvenoj ljestvici i stjecanje blagostanja. Rad, marljivost i poštenje u stvarnosti nisu bili na cijeni. Proteklih godina to su bile zanemarene, odnosno najmanje cijenjene vrijednosti u društvu i zbog toga je Milan Bandi , što se ci, imali pravi boži ni ugo aj. No, ima i onih kojima je snijeg ipak više briga nego radost. Kada pak je rije o prohodnosti, Me imurci su podijeljena mišljenja. Dok su jedni zadovoljni kako je zimska služba odradila svoj posao, drugi smatraju da je ipak moglo biti bolje. Posebno se spominju naselja u gornjem dijelu Me imurja, gdje su ceste, prema rije ima anketiranih, slabo o iš ene. (hz, foto: Vrzan)
Stjepan Pevec, akovec - Meni je ugodno kada pada snijeg. Volim snijeg i sve vezano uz njega, pa time i iš enje snijega. Bilo bi zgodno da je pao i za Boži , ali što je tu je. Što se ti e prohodnosti, mislim da je moglo biti i bolje. Pješa ke staze mogle su biti ranije o iš ene kako bi se mi pješaci mogli lakše kretati. Zlatko Lisek, Šandorovec Razveselio me snijeg. Baš lijepo što je pao, ali šteta što ga nije bilo za Boži . Prvo je pao pa se do Boži a otopio i sad je opet pao. Možda bi bilo bolje da ga je bilo za Boži , ali nema veze. Što se ti e zimske službe, mislim da su ceste i pješa ke staze dosta dobro o iš ene. Smatram da je zimska služba dobro obavila svoj posao.
12. sije nja 2010.
ti e Me imurja, s tim porukama promašio. Naime, Me imurci su i do sada radili “kao konji”, ali su zbog toga u odnosu na neke druge ostali “na magarcu”. U porukama Ive Josipovi a pak su prepoznali novu nadu i mogu nost da upravo on u politiku unese novi politi ki okvir koji bi se temeljio na upravo tim Me imurcima tradicionalno važnim vrijednostima. Ako se pogledaju rezultati izbora po Hrvatskoj gdje je Ivo Josipovi dobio najviše, tada su to upravo županije koje s Me imurjem dijele te vrijednosti traženja uspjeha blagostanja utemeljenog na vlastitu radu. Tako nije nimalo slu ajno da je najve e postotke Ivo Josipovi osvajao u Istri i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. I u tim županijama opredjeljenje za Ivu Josipovi a bilo je referendumsko. Više nego u Me imurju Ivo Josipovi dobio je u Istri, 83,37 posto glasova, i u Varaždinskoj županiji gdje se razlika u potpori glasova mjeri promilima, naime, u Varaždinskoj županiji Ivo Josipovi dobio je 80,12 postio, a u Me imurskoj županiji 80,08 posto glasova. To su tri županije u kojima je Ivo Josipovi dobio najve u podršku bira a u Hrvatskoj.
Velika podrška, ali i velika o ekivanja No, ovako velika podrška bira a zna i i velika o ekivanja bira a od novog predsjednika. Bira i od njega o ekuju preduvjete za bolji život, mnogo toga što jest, a još više što nije u djelokrugu njegovih ovlasti. Tu su
Željko Bratkovi , Mihovljan - Ne samo da je prekrasno što je pao snijeg, nego je fantasti no. Kad bi ga bilo metar i pol, ja bih bio najzadovoljniji. Volim svako godišnje doba i vrijeme u skladu s njim. Ne volim kada, primjerice, padne 30 centimetara snijega i onda je za tri dana plus 15 stupnjeva, jer to nije normalno. Još da je pao za Boži , onda bi atmosfera bila ona prava. Što se ti e prohodnosti, zadovoljan sam s radom zimske službe.
mogu a razo arenja dijela bira a koji su u svoja o ekivanja ugradili ono što nije u ovlasti Ive Josipovi a. Naime, Ivo Josipovi ne e mo i, posebno ne direktno, pove ati mirovine umirovljenicima ni pove ati broj radnih mjesta. Indirektno i na duži rok on može pomo i stvaranju klime
Me imurski SDP ponosan na rezultate u Me imurju Ivo Josipovi bit e predsjednik koji e Hrvatsku uvesti u Europsku uniju, kazao je Ivica Perho , predsjednik me imurskog SDP-a, na konferenciji za novinare koju je sazvao me imurski SDP za novinare povodom izbornih rezultata njihova kandidata. - Me imurci su pokazali da znaju razmišljati svojom glavom i da znaju prepoznati najbolje, kazao je Perho , te dodao da je odaziv bira a na izbore i u prvom i u drugom krugu bio me u najboljima u državi, što govori o tome koliko su Me imurci odgovorni. Komentiraju i rezultate izbora koje je Josipovi postigao u Me imurju, Ivica Perho je kazao da rezultat nije slu ajan i da nije došao preko no i. (BMO)
za rast gospodarstva i pove anje blagostanja svih gra ana. Samo što to mnogi njegovi bira i ne e ni do ekati. No, može se dogoditi da gra ane zadovolji ve i promjena vrijednosti u društvu. (Božena Malekoci - Oleti , foto: Z. Vrzan)
I dok je u izbornoj no i estitala predsjedniku me imurskog SDP-a Ivici Perho u pobjedu Ive Josipovi a, dan poslije Dijana Posavec retori ki je bila vrlo žestoka zbog novoga pretrpljenog izbornog poraza
Dijana Posavec: Protiv Bandi a vodila se prljava kampanja U ime izbornog stožera i predsjedni kog kandidata Milana Bandi a, Dijana Posavec zahvalila je na podršci koju su mu pružili bira i Me imurske županije, svima koji su izašli na izbore te onima koji su pomogli u izbornoj utrci.
Dijana Posavec tako er je rekla da se u drugom krugu protiv Milana Bandi a vodila prljava kampanja u koju se uklju io i itav niz državnih institucija, što je direktno utjecalo na kona an ishod izbora.
Me imurski SDP-ovci proslavljali su Josipovi evu pobjedu u akovcu
12. sije nja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
3
9. SIJE NJA 1919. jedan je od najvažnijih datuma u suvremenoj povijesti Me imurja: sve anom akademijom i itanjem Rezolucije o odcjepljenju od Ma arske prošli vikend proslavljen Spomendan Me imurja
Mi smo na svoju povijest posebno osjetljivi, za Me imurce je hrvatska granica na Muri - Više od stotinu Me imuraca u želji za slobodom kraja izme u Mure i Drave krajem 1918. godine izgubilo je život u teroru ma arske vlasti koja je Me imurje pokušala sa uvati kao dio Ma arske. I zbog njihove žrtve, koja je snažno odjeknula sve do Zagreba, krenulo se u oslobo enje Me imurja od Ma ara, što je vojnim putem i ostvareno, da bi nakon toga 10.000 Me imuraca javno izglasovalo odcjepljenje od Ma arske Po peti put u petak i subotu proslavljen je jedan od najve ih datuma u novijoj povijesti Me imurja, pripojenje matici zemlji i odcjepljenje od Ma arske. Sve anoj akademiji bio je nazo an i Luka Bebi , predsjednik Hrvatskog sabora, te najviši dužnosnici županije, gradova i op ina, kao i više saborskih zastupnika. Proslava Spomendana zapo ela je u petak kad je izaslanstvo op ine Nedeliš e, VMO-a Macinec i OŠ Ivana Novaka iz Macinca položilo vijenac na rodnoj ku i dr. Ivana Novaka u Macincu, a predstavnici Matice hrvatske akovec položili vijenac na spomen - plo u posve enu dr. Ivanu Novaku u ulici Matice hrvatske 14 u akovcu. U zgradi “Scheier” potom je otvorena prigodna izložba u organizaciji žena iz Macinca, posve ena dr. Ivanu Novaku, te održana sve ana akademija u povodu Spomendana Me imurja. Me imurski župan Ivica Perho u svojem je obra anju rekao uz ostalo da je odluka Hrvatskog sabora o Spomendanu Me imurja,
koji je na prijedlog me imurskih zastupnika usvojena 2007. godine, veoma zna ajna za Me imurje, jer se time podsje a na jedno od najtežih razdoblja me imurske povijesti. - Mi smo na našu povijest veoma osjetljivi, za nas su granice na Muri, a ne na Dravi, kako se ponekad govorilo na politi kim skupovima. Osjetljivi smo upravo zbog svoje povijesti i teške borbe protiv ma arizacije. Isto tako, osjetljivi smo i na ukidanje županije. Posebno nam je drago što u svojim nastojanjima imamo potporu predsjednika Hrvatskog sabora Luku Bebi a. Moram ovom prilikom zahvaliti autorima koji su godinama pisali dr. Ivanu Novaku kako se to ne bi zaboravilo, Vladimiru Kapunu, koji je tu dao velik doprinos, Ljubici Dui Jovanovi , ravnateljici knjižnice, za prikupljanje gra e o tom vremenu, i drugima. Cijela je jedna generacija o dr. Ivanu Novaku znala premalo, kao i o danu 9. sije nja 1919. godine,
kad je Velika Narodna skupština u akovcu donijela odluku o odcjepljenju od Ma arske i pripojenju matici zemlji, rekao je župan Ivica Perho .
Krvavi me imurski studeni 1918. godine Mr. sc. Vladimir Kalšan potom je govorio o doga ajima koji su prethodili oslobo enju Me imurja od Ma ara. On je uz ostalo rekao: - Kada je Hrvatski sabor 29. listopada 1918. godine u agoniji stare Monarhije raskinuo sve državnopravne odnose s Austro - Ugarskom, Me imurje koje nije bilo sastavni dio Trojednice ostalo je izvan Hrvatske. Taj vrlo nezgodan položaj Me imurja samo je uve ala vojna konvencija koju su 13. studenoga 1918. godine u Beogradu potpisali Bela Linden u ime ma arske vlade i general Henri u ime zapovjedništva savezni kih
Nemojte zaboraviti dr. Ivana Novaka, imali ste sre e što ste ga imali
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi , dirnut prethodnim izlaganjima, rekao je da je Me imurje imalo sre e što je tu živio dr. Ivan Novak. Neki drugi hrvatski krajevi poput Istre, Rijeke i otoka, te Bajskog trokuta, gdje žive Bunjevci, nisu imali takve sre e. - Hrvati imaju što donijeti u Europu, mi smo ve dio nje, rekao
koliko takav mali kraj kao što je Me imurje ima lijepe narodne glazbe, slušao sam me imursku glazbu taj dan cijelo popodne do kasno u no , bila je otkri e za mene. Kao županija prednja ite u mnogo emu, u razvoju gospodarstva, a meni je posebno drago što prednja ite o u brizi za Rome kao nigdje u Europi, žele i na taj na in posti i još ve i razvoj kraja. Želio bih da prednja ite u svemu i dalje, naglasio je uz Luka Bebi , te se prisje o i Antuna Gustava Matoša, koji je još 1908. godio pisao pjesme o jedinstvu Europe iz tmurne balkanske perspek ve, a se snovi ostvaruju tek ovih dana. (jš)
Mjera za uvanje povijesti Spomendan Me imurja, 9. sije nja, ove je godine proslavljen u akovcu sve anije nego prijašnjih godina, no, opet uz gorak okus povijesti. Ne zbog toga što bi sama sve anost bila manjkava, ve zbog jedne injenice koja narušava ugled Me imurja i akovca. Rije je o nadgrobnom spomeniku dr. Ivana Novaka na gradskom groblju u akovcu, radu jednog od najve ih hrvatskih kipara Frane Kršini a, koji do danas nije obnovljen te razbijen pokriva grobnicu dr. Ivana Novaka. Na grobu dr. Ivana Novaka i supruge Mile nalazio se lav koji se razbijen, a iji su ostaci sa uva-
ni, umjetni ko djelo kipara Frana Kršini a iz 1935. godine. Kako je poznato, pripadnici ekstremisti ke organizacije “Štuka“ srušili su ga, prema jednim 1941. a prema drugim izvorima 1942. godine. Da sve bude gore, pripadnici Štuke bili su ma aroni, Me imurci koji su se opredijelili za Ma arsku, u ono vrijeme ugledni gra ani akovca. Spomenik kojem je lavlje tijelo bilo raskomadano u tri dijela, bez glave i ukrasa s lavljeg poprsja, ovalni bron ani bareljef s portretima dr. Novaka i supruge, bio je zakopan u jednoj šupi u akovcu. Ostatke spomenika sa uvao je
Me imurje je oslobo eno na sam Badnjak, 24. prosinca 1918. aktualno tim više jer danas ima tehni kih mogu nosti da se rane na spomeniku zacijele. Ako pak to nije mogu e, treba napraviti repliku spomenika, a original neka završi u muzeju. Problem je u tome što gra ani i gosti koji prolaze akove kim grobljem nisu upoznati s cijelom pri om o dr. Ivanu Novaku ili je znaju tek djelomice, pa pogled na pomalo nakazan spomenik ima sasvim drugo zna enje nego što to politi ari žele, živimo u civilizaciji u kojem je ljepota još uvijek na cijeni. Uostalom, pitanje spomenika dr. Ivanu Novaku nije jedino, još prije tri godine ondašnji je župan obe ao da e dr. Novaku podi i spomenik na Franjeva kom trgu u akovcu. No, ostalo je samo obe-
anje, ali i stav o tome koliko nam je danas važan dr. Ivan Novak. Kad je pak rije o Me imurskim novinama, treba re i da je njihov prvi pokreta bio upravo dr. Ivan Novak, a da je naslovnica naših novina zbog toga dizajnirana na starinski na in ondašnjeg vremena. Tko je za Me imurje važniji, dr. Ivan Novak ili Zrinski? Odmah emo se složiti da su politi ki i sudbinski važni i jedan i drugi, svaki u svojemu povijesnomu periodu. Ako je tako, zašto jednog velikana me imurske povijesti zapostavljamo? Zbog ega se na proslavu Spomendana ove godine odazvala samo polovica pozvanih? Odgovor je opet jednostavan - zato jer druga polovica nije shvatila zna aj tog datuma za Me imurje. Drugim
Župan Ivica Perho na Franjeva kom trgu u akovcu prima prijavak Zrinske garde akovec
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi :
je Bebi , te nastavio: - Mi smo narod sa svojim pismom kojim je napisana Baš anska plo a, a u Vinodolskom zakoniku je prije sedam stolje a progovoreno o pravu žena, a on je napisan na temelju obi ajnoga hrvatskog prava i po tome smo bili prvi u Europi. Zbog toga je jako važno kako odgajamo svoju djecu. Zaboravili smo bana Josipa Jela i a kojemu je Be dao sva priznanja dok ga je trebao, a za m ih je uzeo, zaboravljamo i dr. Ivana Novaka, preporoditelja koji je iznio program oslobo enja Me imurja još kao mladi . Na vama je da ga ne zaboravite, da djeca znaju tko je on bio. Jednom prilikom po etkom Domovinskog rata zaprepastio sam se
godine. Zauze e akovca odmah je javljeno glavnom zapovjedniku potpukovniku Slavku Kvaterniku. Kvaternik je još prije podneva automobilom stigao u akovec i preuzeo vlast nad itavim Me imurjem. Hrvatska je vojska oslobodila Me imurje, a ma arsku vladu i saveznike stavila pred gotov in. Me imurci su je oduševljeno do ekali. Predsjednik i tajnik Narodnog vije a za Me imurje dr. Ivan Novak i dr. Stjepan Viduši izdali su 25. prosinca 1918. godine u akovcu proglas narodu Me imurja povodom oslobo enja Me imurja. Tiskan je na velikom plakatu. Glavna, Velika narodna skupština održana je na današnji dan 9. sije nja 1919. na trgu pred crkvom Sv. Nikole u akovcu. Nakon mise skupštini je bilo nazo no gotovo deset tisu a ljudi, a govorili su o. Kapistran Geci, dr. Ivan N. Novak, dr. Vinko Žganec, ugledni seljak i trgovac Stanko Štefok iz Donjeg Kraljevca, Franjo Glogovec i dr. Stjepan Viduši . Uz silno oduševljenje naroda, Skupština je donijela Rezoluciju kojom je odba ena ma arska vlast. U Rezoluciji se govori o o uvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta u Me imurju te o o uvanju želje za oslobo enjem ispod tu inskog jarma usprkos desetlje ima dugog odnaro ivanja i ma arizacije. Kada je pobijedila ideja ameri kog predsjednika Wilsona o samoodre enju naroda, i Me imurci su se listom odredili za zajedni ki život sa svojom maticom. Kada pak su ih me unarodni interesi ostavili na cjedilu, zajedno s hrvatskim narodom Me imurci su se oslobodili Ma ara vojnom akcijom. Sada jednodušno i samosvjesno izjavljuju da se za sva vremena odcjepljuju od Ma arske kojoj su silom i protiv svoje volje pripadali. Dr. Ivan Novak imenovan je još 2. sije nja 1919. godine prvim gra anskim povjerenikom za Me imurje. Bio je to po etak djelovanja hrvatske administracije nakon punih 58 godina. U vrijeme dok je bio gra anski povjerenik Me imurje je napustio kompletan ma arski upravni i sudski aparat te najve i broj u itelja i profesora Državne u iteljske škole. Sva su upravna i u iteljska mjesta malo - pomalo popunjavana hrvatskim inovništvom i u iteljima. Dr. Novak je sa svojim suradnicima organizirao cjelokupni javni, gospodarski i
Josip Munzi, od kojega ga je Me imurska županija svojedobno otkupila. 1998. godine uz pomo kamenoklesara Josipa Sermeka i savjeta kipara Stjepana Jerkovi a iz Muzeja Me imurja dijelovi spomenika su sastavljeni i vra eni na grob dr. Novaka. No, je li to dovoljno? Nije li vrijeme da se spomenik obnovi kao umjetni ko djelo? Zar je vandalizam i mržnja na sve hrvatsko onih koji su razorili spomenik dr. Ivanu Novaku danas mjera za uvanje naše povijesti? Po tom bi obrascu sve umjetnine iz naše povijesti trebale uvati razorene ili ošte ene. Pitanje je
antantinih armija na Istoku. Konvencija je odredila rijeku Dravu kao demarkacijsku liniju. Me imurje je ostalo u Ma arskoj. Dakle, taj etni ki najhomogeniji hrvatski kraj koji je stolje ima imao ma arsku administraciju i koji se obranio od ma arizacije prepušten je Ma arima. Veliki župan Zaladske županije Bosnyák Géza proglasio je 6. studenoga 1918. godine prijeki sud - “Štatarium” zbog pobune koja je zahvatila itavo Me imurje. Ma arska vojska i žandarmerija, kao i pla ene skupine ma arskoga Narodnog vije a u akovcu (narodna garda), poput kaznenih ekspedicija ušle su u pobunjena me imurska sela, ak i prije proglašenja Štatariuma. Što vješanjem, što strijeljanjem i drugim oblicima odmazde pobili su preko stotinu ljudi. Potpukovnik Dragutin Perko dobio je od Narodnog vije a u Zagrebu nalog da u Varaždinu, gdje je 6. prosinca imenovan zapovjednikom mjesta, pripravi sve što je potrebno za oslobo enje Me imurja. Izra en je vojni plan i ostvarene su ostale pretpostavke za uspjeh vojne akcije u Me imurju. U me uvremenu je oformljeno i Narodno vije e za Me imurje. Pored dr. Ivana Novaka kao predsjednika, Narodno vije e za Me imurje inili su dr. Stjepan Viduši kao tajnik, te lanovi o. Kapistran Geci, dr. Vinko Žganec, Franjo Glogovec, Matija Kosty, Pavao Lesjak, Ivan Kuhar, Ivan Marciuš, dr. Franjo Duh, Ivan Ruži , Ignacije Lipnjak, Juraj Lajtman, Stjepan Možar i Nikola Jambrovi .
Velika narodna skupština od 10.000 Me imuraca usvojila Rezoluciju o odcjepljenju
politi ki život u Me imurju koji je nosio snažnu hrvatsku notu. Oni su utemeljili “Prosvjetno društvo za Me imurje” te u novom ozra ju stvorili uvjete za djelovanje akove koga kulturnog kruga. inili su ga skladatelj Josip Štolcer Slavenski, slikar Ladislav Kralj Me imurec, etnomuzikolog akademik Vinko Žganec, pjesnik Nikola Pavi i politi ar i publicist dr. Ivan Novak. Njihova je pojava i djelovanje od neprocjenjivog zna aja za akovec i Me imurje. Mirovnim ugovorom potpisanim u Trianonu, jednom od paviljona Versaillesa 4. lipnja 1920. godine, Ma ari su se odrekli Me imurja. Na kraju, mr. sc. Vladimir Kalšan povukao je jednu paralelu, rekao je da su za oslobo enje Me imurja 1918. godine jako zaslužni Varaždinci, a da smo im mi Me imurci to obilato vratili 1991. godine u Domovinskom ratu pri oslobo enju Varaždina od jugovojske. Predsjednik Matice hrvatske akovec dr. Stjepan Hranjec pak je podsjetio na knjigu dr. Ivana Novaka “Istina o Me imurju” napisanu prije to no jednog stolje a, 1908. godine, u kojoj tada dvadesettrogodišnji Ivan Novak apelira za stvaranjem hrvatske inteligencije u Me imurju, kako se ono ne bi do kraja odnarodilo, iznosi niz povijesnih istina o odnaro ivanju te ujedno daje program prosvje ivanja naroda. Kako je poznato, ta je knjiga Ma arima bila trn u oku, a autor se i nije mogao potpisati punim imenom i prezimenom. Evociranje dijelova knjige “Istina u Me imurju” bio je i jedan od najemotivnijih trenutaka cijele sve anosti. U subotu je održana sve anost na Franjeva kom trgu u akovcu, na istom mjestu gdje je održana Velika narodna skupština 1919. godine. Glumac i voditelj Mladen Raf Trstoglavec u ulozi dr. Ivana Novaka tom je prigodom pro itao tekst Rezolucije o odcjepljenju od Ma arske te pripojenju matici zemlji, a me imurski župan Ivica Perho simboli no je primio prijavak Zrinske garde akovec. U sve anosti je sudjelovala i Limena glazba Dekanovec. Vijenci su položeni na grob dr. Ivana Novaka na akove kom groblju i na spomenik braniteljima iz Domovinskog rata. Svetu misu za domovinu potom je u crkvi Svetog Nikole u akovcu služio gvardijan Stanko Belobrajdi . (J. Šimunko)
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
rije ima, ne poznaje dovoljno vlastitu povijest.
4
Aktualno
GDQD u Me imurju
U EU e nas pogurati Ĺ panjolska ! " ! " # $ % & ' # * " * ' *
! *!
+ * * ! " # /* " !; ' +" ' < ; '
% "
* *
= "!&' > *
*
" *!" " %
Q # %! ' X % ' Q * Y
+" ' ! *
" % #
; /
=> &! " ;
' * * Y
% # * ' [ * * \ # !' % ' ! !" !
;
; ! * * % " *!# " % !% < " '
* & '
" * ; "
% * Y <] '
!
= ' " ! = "!&' # > * ' \ " * *
!
! % ^ _
OIB obavezan od 1. sije nja 2010. godine
- Da Savjet ne postoji, vjerujem da mladi ne bi doĹĄli do ovog prostora, kaĹže Davor Dokleja
SAVJET mladih Grada akovca
Prioritet: Gradski plan za djelovanje za mlade # \ " * ' %
# '
"! * * $ & * # * *
& ' ! ;
!; * " * ; '
* * & ' Y * ~ # * ' < %
/ % '
! '
' ' !" < # { < ;
| | ' < "
~ * ' { <
Izabrani novi lanovi $
{ % # { < Y
" /'
* <
; &
!
'
~ * ' {
Q ! ! ’!# “! !/ < “ q < ‰ ' "
~ < [ Q * * < Â… *
ˆ * < Š „ & / < ’!
= %!Y< [; & ' !
~* '
> * Â "
& !
'
"
~ * ' ^ ;_
" '
~ * !
* ! Â * ; ' < & /
| ' < /* /* { # " ' ] # %
# Q' * & * %
%! *
' &
< ' * * % " * <
!'*! # ! * # %' | ~ * " * < # ! '
&
/'
%
" * < "
Š "
; *
{
"' ' ; '
# X
"'
;
"
* Q * * & * ' <
& * '
!%
' * < !* < ! *
* !* ! Q * *
# ' *
| '
' % ~ * * * Â '
' ; ' "
* &! * * % !
{
*
*
'
*
% < ; ;
"
" * = * * %
" ; /* * & ;
' *
! { ! !<
Y | '
^> ` _
Nije ĹĄija nego vrat, OIB umjesto MBG-a Q *
& % < & ;
% * %'
& # *
% * /* < " ' ' ;
! " *< &
;
; ' !# "
* ` " * & # ! ; " *
&
*
&
*
/ ; #
"'! ; ! ; ' >=
q % # ; " /* q[x#
{
! '
!
& '
q[x
% " " ' ! '
!
/* &
; " # | ' < ! ' * "
q[x# ; *! ' < &
% ; * & * <
}
& ! Y & *
' #
~Q~# ! * & # *
Qx{
'
Qx &
'
!" * & "' !
*
& <
! '! ! %!& * " *
q[x#! " * & & * *
 # ; !"
; *
!
; ‚ !"' *ƒ
$ < Â ; !"
; ' " * ;' # * ! *
* *! <
"
& Â !
" ' &
; # '
! q[x
' * < ; & < *
< " < " ' " # ; * * *
*
q[x< *
% ; *
# " * %
! !
& ;
" * < " ! *
Autodileri ne moraju biljeŞiti OIB svojih kupaca „ ; ' " # * '
"
!* # & ' & ' Y *
q[x !# " &
" ; ! !" !
& * '
* Â
Y " & " " <
" *
" & &
; /* ! Â ; !"
; / " !* #
& ' * "
\" " ; &
! " " " &
" " ~* % < " &
" " ; *
"
" ; % & !" !# !< * ! !
" *
&
*
&
^xQq_
*
' *
$ ;
" ; !; " "
/* q[x#
!" q[x# " ; " # * !" q[x# ! ' % ;
"' " q " " # & ;
; &#
* &
! " !; * Š <
" <
! '
" *
" ; " *
& ; !" *
' ! q[x<
!"' * ! " ' ! ‚" ;
& & ƒ< % "
!" *
& <
!" *
q[x Â… !"! * # /* !< " '
;
= ! * ; *
&
*
&
q[x ! &! ! *
/ /
' / *
" '
%
* *
! " " ' %
' & *
"' !"
" * & < * ! * & *
! Y ! " *"! *
!'
> * ! ! " ! ! !<
! q[x# * ! '
/ % ; * * # \#
 !
" ' ; ! * q[x#
* *
* *! # ! " *"! *
" * &
* & < /*
!
* " ' ; % ;# &' %
Uz pomo OIB-a do socijalnog statusa gra ana = * *
" " * # ;! ; * "
" * * ' /*
! & "' *
! Y& < " # * / ' * % # < ' & "'
! " * &
'
| ' < q[x " " !
;! ; *
" < "!*
q[x# & ;
'!Y&
; " * !* # *
"! ;!# ; * ;
" " ' Y
* ' ^xQq_
q
" * '
;& % '!Y& # * Qx{ "
" ' ; /* q[x#
& *
!% *
" *!" ‘
% ! * < * %
!#
^xQq_
Funkciju sadaĹĄnjeg predsjednika Nenada Je uda preuzet e javni biljeĹžnik Ivan Marodi
GODIĹ NJA skupĹĄtina Rotary kluba akovec
GRAD MURSKO SREDIĹ E
Predsjedni ki lanac preuzet e Ivan Marodi
Na ulazu nove table dobrodoĹĄlice
$ % / !"/* #
= * † '!&
; &
' /* ; * !
‡ % ! q / %
" '!& $ „ !# "
' " !;
& ' Y [
Q
$
" *" =ˆ# # x … < * [
{ Q! ~ / " # * * &' & /'
!' ;! " ! {
` ! " * ' *
* &' <
* !' !
;
^+* ! _< ~ * %
Q * Q!
^>' " _<
Q ' ^Â… Y _
= "!&'
~' ^Q! ~ / _ $
 < ; Q * ~*!&
ˆ ' * ‰ … /
` * }! ; !Y
| Y x " < ; ' # | Y x' Y < ; " *
# * *
x
+" ' $ *
# % /
*< '!& " !;
" < ; "
* %
' * ! * &' ' ;
{ { ! # * < * " ; & /'
* < %' < # < * '
# ; !
` * &' { "' * ]#
* ! !
^ _
Me imursko veleu iliĹĄte dobilo vrijednu donaciju
Dr. Darko Tipuri donirao knjige iz ekonomije  } | Š "! <
% } !'* * !
` % &!< ‹ "
Y
Q ! % ' ! # ' /* %
; " !
< " !; * /*
# Y * !
; ! '
! Œ~ % ' /* �
q Y
; * & % * ' } ' * *!
" * & ; ' * * #
* * # *! ! Q Y * *! ;
" * Â… Y Q ! %
' ! ' /* " ' ! ' # * " ! Â? % Â… Y
} ; ' < /*
! !
/ ;
 * * !
% * #
*! * Q ! %
' ! ' /* ! ! ^Qx_
12. sije nja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5
SKANDALOZNO Spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom autora Mihaela Štebiha od Društva povjesni ara umjetnosti Hrvatske dobio izrazito negativnu ocjenu, a za njega je pla eno 350.000 kn
Štebihov “drvosje a” težak autorski i likovni promašaj! - Umjetni ki doseg u ovoj skulpturi ne postoji, umjesto kreativne interpretacije, autor je najve u pažnju pridao problemu kako i da li izvesti kiparski nezahvalne detalje morfologije vidljive na staroj grafici (tkanina pod oklopom, ma i sli no). Na taj na in dobivena je skulptura koja ne samo da ne donosi nikakvu novu vrijednost, nego ponavlja nezgrapnosti u proporciji figure na starom crtežu. Ona može funkcionirati jedino na suvenirskoj razini, u tom mjerilu i zna enju, kaže se u obrazloženju (ne)kvalitete spomenika U akovec, ali i do naše redakcije stiglo je pismo udruženja hrvatskih povjesni ara umjetnosti iz Zagreba o kojemu malo tko zna i koje je na svoj na in svojevrsni epilog proslave 500. obljetnice Zrinskih. Pismo je stiglo iz Društva povjesni ara umjetnosti Hrvatske, a potpisuje ga predsjednik Davorin Vuj i , Sekcija za javnu plastiku pri odboru za baštinu i prostor, a odnosi se na ocjenu spomenika Nikole Zrinskom Sigetskom u perivoju Zrinskih, rad kipara Mihaela Štebiha, koji je tad postavljen u zadnji as, bez odabira i javnog natje aja, kako bi se to zbilo u godini 500. obljetnice.
Kako je poznato, prilikom postavljanja spomenika u akovcu struka je imala negativno mišljenje o spomeniku, to nije, lanovi HDLU-a Me imurja, Društvo arhitekata, Društvo dizajnera i Komisija za vizualni identitet grada akovca.
Nekvalitetna skulptura Spomenute stru ne udruge potom su zatražile mišljenje Društva povjesni ara umjetnosti Hrvatske, kako bi se dobila još jedna ocjena spomenika. Društvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske poslalo je odgovor u kojemu stoji: - Kipar Mihael Štebih izradio je spomenik Zrinskih na osnovi
crteža iz XVI. stolje a, to je legitimno, ali je autorski neinventivno i likovno promašeno da se spomenuti predložak doslovno prenese u trodimenzionalnu skulpturu i pove a na prirodnu veli inu. Umjetni ki doseg u ovoj skulpturi ne postoji, umjesto kreativne interpretacije, autor je najve u pažnju pridao problemu kako i da li izvesti kiparski nezahvalne detalje morfologije vidljive na staroj gra ici (tkanina pod oklopom, ma i sli no). Na taj na in dobivena je skulptura koja ne samo da ne donosi nikakvu novu vrijednost, nego ponavlja nezgrapnosti u proporciji igure na starom crtežu. Ona može funkcionirati jedino na suvenirskoj razini, u tom mjerilu i zna enju, kaže se u obrazloženju
nog natje aja. Nikola Zrinski Sigetski svakako je osoba iji zna aj zaslužuje kvalitetnije obilježje. Spomenik, koliko god govorio o zaslužnima, toliko je rje it i o onima koji su ga postavili. Ovaj spomenik govori kako naše vrijeme nema snage ni znanje za kvalitetni iskorak, nego je sposobno jedino ponavljati (i uve ati) greške iz prošlosti. Stoga, mišljenje je ove komisije da spomenuta skulptura svoje mjesto može na i u prikladnom parku, no ne i kao službena skulptura obilježja uz petstotu obljetnicu Nikole Zrinskog Sigetskog, a da se za istu mora provesti odgovaraju a natje ajna procedura.”
Lokacija je neprimjerena
Procedura se treba poštovati
Nadalje se iznosi da je spomenik neprimjeren za lokaciju uz glavni akove ki trg i ulicu Katarine Zrinske, da bi u zaklju ku stajalo: “Iz navedenog se razabire da je najve a poteško a ovog spomenika nekvalitetna skulptura i neprimjerena lokacija, što je posljedica neprovede-
Kako se vidi, Društvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske traži da se za 500. obljetnicu Nikole Zrinskog Sigetskog postavi novi “službeni” spomenik koji e biti izabran na natje aju. Problem je u tome što je 500. obljetnica iza nas, pa bi bilo kakva naknadna intervencija bila pomalo smiješna, a i teš-
Pismo na stolu gradona elnika
Pismo Društva povjesni ara umjetnosti Hrvatske
Pismo Društva povjesni ara umjetnosti Hrvatske ve je trebalo sti i do gradona elnika akovca Branka Šalamona, ako nije, sti i e sigurno ovih dana, kažu predstavnici stru nih udruga koji e u povodu pisma održati i konferenciju za novinare, barem je tako najavljeno. Gradona elnik može i ne mora prihvatiti mišljenje
struke. U svakom slu aju, na potezu je Grad akovec koji e ionako donijeti kona nu odluku. Za sad je najvažnije da se za svaki naredni zahvat u Gradu, kad je rije o spomenicima, konzultira struka i redovita procedura kako bi se izbjegli nesporazumi i kako bi se donijelo najbolje rješenje te otklonile sumnje. (JŠ)
ko mogu a. Spomenik se sada nalazi na privremenoj lokaciji u akove kom parku, pa je logi no da u dogledno vrijeme akove ka vlast donese odluku ho e li to biti trajna lokacija. U slu aju da to nije trajna lokacija, postavlja se pitanje kamo sa spomenikom, kad se ve nalazi u parku.
Po inje li zaista neko novo vrijeme ...!? Zora je svanula … Ni traga izbornoj euforiji prvoga postizbornog dana. Vlažno, gnjecavo jutro ve u ponedjeljak pobrinulo se da se vratimo u sivu realnost. Još samo novine i web portali bave se izborima. Razni analiti ari ubiru još po koji gram slave i daju analize zašto je narod birao ovako, zašto onako. Ustvari, nema veze kako je narod birao i zašto, rezultati su tu, novi predsjednik je tu i svi se nadamo da je po elo i neko novo vrijeme.
Možemo bit sretni što se politi ka karta Hrvatske u zadnjih šest mjeseci ubrzano mijenja. Ponajprije zahvaljuju i Sanaderu, koji je svojim postupcima, iako negativnim za sebe, Hrvatskoj napravio veliku uslugu zapo evši proces rastakanja vladaju e stranke. HDZ nije više isti, a zahtjevi koji su pred Jadrankom Kosor zahtijevaju još promjena. Isto to se, na žalost, ne doga a i sa SDP-om, koji nakon Ra ana jednostavno stoji, ne
mijenja se. Zoran Milanovi , iji je dolazak na elo te stranke bio protuteža Sanaderovoj mo i u HDZ-u, još uvijek je na elu. No, svijet se mijenja, SDP ne. Stranka je upravo toliko centralizirana i vlast skoncentrirana u jednoj osobi kao što je to bio slu aj u HDZ-u. Ho e li pobjeda Josipovi a napokon donijeti promjene i u SDP-u? Hrvatski predsjednik trebao bi se oteti okovima stranke, ne samo formalno, ve i doslovno. Osoba predsjednika ne smi-
je biti pod utjecajem strana ke stege. Ho e li Josipovi , ija je pobjeda jasan rezultat dosljednosti SDP-ovih bira a, uspjeti odoljeti Milanovi evoj despotiji? Ako Ivi Josipovi u to po e za rukom, možda napokon možemo do ekati rastakanje SDP-a i prilago avanje toga nepromjenjivog strana kog dinosaurusa hrvatskoj realnosti, ne ekaju i da biološki sat njegovim politi arima u ini svoje? Kako je Milanovi bio protuteža Sanaderu, možda
je vrijeme da i na elu SDP-a bude žena, kao protuteža Jadranki Kosor. Bilo što, samo da ne do e do velike koalicije prije negoli SDP pro e svoju katarzu, koju tako uspješno ve godinama odga a. SDP je uvijek, baš kao i Josipovi , stvari odra ivao trezvenije od drugih, pragmati nije, bez mnogo emocija i strasti. Bez rizika, ali i bitnih pomaka. To ga je sa uvalo od izgaranja i promjena. Svijet se mijenja, SDP ostaje isti.
Zbog toga e možda biti najmudrije pri ekati još koju okruglu obljetnicu i tada postaviti spomenik s kojim e svi biti zadovoljni, na primjer, za 600. obljetnicu. Jasno, ako tada bude volje i novca. No, pouka iz cijelog slu aja je jasna: nema sre e ni za autora ni za vlast bez procedure i natje aja. (J. Šimunko)
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. sije nja 2010.
KAKVA JE SUDBINA autobusnih kolodvora u akovcu i Murskom Središ u nakon što je AP Varaždin koji je završio u ste aju najavio njihovu prodaju
Nema prodaje bez dogovora s gradskim upravama Lidl lani bio zainteresiran za kupnju akove kog kolodvora
Ste ajni upravitelj varaždinskog Autobusnog prijevoza, nekad jedne od vode ih hrvatskih autobusnih tvrtki najavio da e zbog podmirenja nagomilanih tražbina dva autobusna kolodvora u Me imurju koji su u njihovom vlasništvu biti me u prioritetima za prodaju. Istražili smo kakva je aktualna situacija s ta dva me imurska autobusna kolodvora i što bi se s njima u slu aju prodaje moglo dogoditi. U dva me imurska grada, akovcu i Murskom Središ u, pred trideset godina izgra eni su autobusni kolodvori koji su u vrijeme kada su izgra eni igrali važnu društvenu ulogu u životu gra ana, jer se u to vrijeme javni
promet koristio u znatno ve oj mjeri nego danas. Autobusi su bili krcati putnicima koji su njima odlazili na posao i dolazili s posla, kao i obaviti razne poslove u akovec kao administrativno, poslovno i trgova ko središte Me imurja. Mursko Središ e pak je u tom dijelu bila svojevrsna raskrsnica i prema Sloveniji. Na autobusni kolodvor u Murskom Središ u slijevale su se rijeke radnika koji su do devedesetih radili u Lendavi, ali i putnika koji su u Mursko Središ e dolazili u kupovinu, lije niku ili u banku, jer je to mjesto prije nego je steklo status grada bilo ja e trgova ko i administrativno središte za mjesta iz svoje okolice.
EKONOMSKI BREVIJAR
Dobar po etak za bolju godinu Budu i da je 2009. godina prošla, nemojmo se previše zadržavati na toj prošlosti, kakva god da je ona bila, ve radije gledajmo unaprijed. U po etku treba riješiti zaostatke (i nenapla ena potraživanja), jer to se ne smije pomesti pod tepih, te se odmah okrenuti i posvetiti novim izazovima. Naumi, nakane i nastojanja, pa i odluke uobi ajeno se donose po etkom godine. Zatim se njima bavimo odre eno vrijeme, dok ih razvoj doga aja i dnevne preokupacije ne potisnu u drugi plan. Zato je bolje, umjesto nauma i nakana, donijeti vrstu i konkretnu odluku (još bolje, cilj!). S njenim provo enjem u djelo treba ve sada zapo eti. Na taj na in nešto poduzimamo, a poduzimati zna i djelovati, pa i o ekivati uspjeh. A uspjeh se sastoji od marljivosti, upornosti, znanja i iskustva, nešto povoljnih okolnosti na tržištu i dobrog zdravlja. Nove prilike i mogu nosti uvijek su pred nama. Iako je ponešto zastalo, nije sve stalo. Na po etku godine dominiraju sentimentalni indikatori, procjene i prognoze, jer pravih, pouzdanih i to nih podataka još nema. No, ipak postoji mnogo raspoloživih i dostupnih smjernica koje nam pomažu u osmišljavanju koncepta poslovanja u novoj godini. Tržišna potražnja, tržišna kretanja i tržišne prognoze, održavanje troškova i rizika podnošljivima te traženje potencijala za poboljšanja sastavni su dijelovi razumnog koncepta. Svjetski podaci ukazuju na stabiliziranje vode ih gospodarstava i, doduše polagano,
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr ali sigurno oživljavanje svjetske trgovine, pove anje broja, opsega i vrijednosti narudžbi te sve ve eg broja pozitivnih impulsa. Vrijeme je za bavljenje specijalnostima, potpune usmjerenosti na potrebe korisnika – tako e se znati kojoj se ciljnoj skupini obra ate, a i ona e to no prepoznati ponudu. Gledajte oko sebe, pažljivo pratite informacije i signale, razgovarajte i slušajte. Saznajte ega nema, što nedostaje i što treba poboljšati. im utvrdite neriješeni problem, krenite ga rješavati. Prvi koji riješi problem ima i najviše koristi od toga. Završetak godine nije niti kraj niti samo po etak, ve je prije svega, nastavak upotpunjen mudroš u kojoj nas je podu ilo iskustvo, kaže Hal Borland, dok Henry Ford podu ava da o svakome osobno ovisi ho e li novu godinu koristiti kao ko nicu ili kao motor. Bez obzira na sve, svaki po etak mora biti optimisti an, treba ja ati entuzijazam, poticati na aktivnosti i zajedni ka nastojanja, jer mnogo e se toga dogoditi u narednih tristotinjak dana. Djelujmo na ono na što možemo utjecati!
Javni prijevoz ju er i danas u promijenjenim okolnostima Prometni su se tokovi nakon devedesetih promijenili, a navike gra ana u prijevozu do odre enih odredišta potpuno su druga ije nego pred dvadesetak godina. Javni prijevoz je tada imao guš e autobusne linije, a autobusi su bili krcati putnicima. Na radni kim linijama putnici su se autobusima vozili nakrcani kao sardine. Danas najve i dio putnika ine u enici, srednjoškolci, a u zanemarivoj mjeri ostali putnici, posebice zaposlenici. Radno vrijeme nije kao u prošlosti strogo smjenski, nerastezljivo prema potrebama posla, te se više koriste za prometovanje osobni automobili koji omogu avaju ve u mobilnost putnika. Tako su kolodvori i javni prijevoz autobusom izgubili na važnosti. Uz to, vlasnik oba kolodvora, Autobusni prijevoz iz Varaždina, u me uvremenu je završio u ste aju, pa se autobusni kolodvori ve godinama pokušavaju prodati. U prvi mah je prodaja autobusnog kolodvora zvu ala smiješno, naime, tko bi osim drugog prije-
voznika kupio kolodvor i zašto. Me utim, s vremenom od same djelatnosti koja se obavlja na kolodvoru druge kvalitete mjesta na kojem se kolodvori nalaze dolaze do izražaja. To je lokacija kako kolodvora u akovcu, tako i Murskom Središ u. Oba se nalaze u samim središtima mjesta, lokacijama pogodnim i za druge djelatnosti. No, premda se radi o kvalitetnim lokacijama pogodnim i za druge atraktivnije poslovne trgova ke ili stambene djelatnosti, nije ih nimalo jednostavno prodati. Naime, ne bez dogovora s lokalnom samoupravom kako u Gradu akovcu, tako i u Murskom Središ u.
Gradovi zainteresirani za kupnju I s jednima i s drugima uspostavljeni su kontakti radi prodaje. Na zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici Gradskog vije a Murskog Središ a otvoreno je pitanje autobusnog kolodvora u Murskom Središ u. O njegovoj sudbini razgovarali smo i gradona elnikom Josipom Dobrani em. Grad Mursko Središ e svakako želi tu nekretninu u svoje vlasništvo, pa, bude li trebalo, i pod cijenu da se Grad kreditno zaduži. -
Nipošto ne želim da ta nekretnina do e u ije drugo vlasništvo, kazao je Dobrani . To je prevrijedna lokacija da Grad ne bi imao utjecaja na nju. No, najve i problem za sada je cijena i optere enost hipotekama u iznosu od preko tri milijuna kuna. No, prenamjena sadašnjega slabo održavanog i korištenog kolodvora, koji u svom sastavu ima i prostor za komercijalnu ugostiteljsku djelatnost, jest u tome što lokacija na kojoj se nalazi nije ure ena detaljnim planom koji bi odre ivao budu u namjenu. Gradona elnik Dobrani je kazao bude li novca u prora unu ove godine mogu e je da se u e u detaljno ure enje bloka na kojem se nalazi autobusni kolodvor. Budu i da se prakti ki radi o samom središtu Murskog Središ a, tom bi prostoru dolikovao kakav reprezentativniji poslovni ili trgova ki sadržaj. Ni u akovcu se ništa s kolodvorom ne može dogoditi bez dogovora s gradona elnikom. Nema premještanja kolodvora na drugu lokaciju ni prenamjene sadašnjeg dok se ne izgradi novi, kazao nam je gradona elnik Šalamon. Prema važe em prostornom planu, novi kolodvor ucrtan je na lokaciji Starog hrasta kako bi se autobusni kolodvor nalazio u blizini željezni kog. Druga logi na stvar je koncentracija srednjih škola u blizini oba kolodvora. No, dalje od ideje ni u akovcu se nije otišlo. U ožujku prošle godine Odbor akove koga Gradskog vije a za prostorno planiranje i zaštitu okoliša odbacio prijedlog odluke o izradi detaljnog plana ure enja pod nazivom “Blok HP-a i HT-a”, koji bi trebao omogu iti prenamjenu prostora sadašnjega akove kog autobusnog kolodvora kada se ta odluka našla pred gradskim vije nicima. Naime, nisu htjeli dopustiti da se promjenom GUP-a pove a
U ožujku prošle godine Lidl je bio zainteresiran za kupnju autobusnog kolodvora u akovcu po cijeni od 2,5 milijuna eura, odnosno 18 milijuna kuna. Plan je bio rušenje postoje ega autobusnog kolodvora, izgradnja trgova kog centra na njegovoj lokaciji i za uzvrat Gradu ure enje autobusnog stajališta s 12 zaustavnih mjesta za autobuse. Kako se radi o trgova kom centru iji se stil gradnje nikako ne bi uklapao u tu lokaciju, odbijena je ta mogu nost. (BMO)
vrijednost tog prostora. Umjesto toga, predložili su da Grad taj prostor kupi ili iznajmi i zadrži sadašnju funkciju. Grad akovec je taj koji prostornim dokumentima drži sudbinu prodaje nekretnine u svojim rukama, jer potencijalni budu i kupac ne može na toj lokaciji ništa mijenjati, makar je i kupio, bez blagoslova Grada. Lanjski plan s Lidlom da se uz trgova ki centar uredi i dvanaest zaustavnih mjesta za autobuse je propao, ali daljnji dogovori izme u Grada i potencijalnih investitora s prijedlozima koji bi se više uklapali u taj dio Grada nisu ni isklju eni ni zatvoreni. Postoji mogu nost da se u okviru te investicije riješi nedostatak prostora Gradske uprave akovca, uklju uju i i rješenje sadašnje djelatnosti kolodvora. Onaj tko na e najbolje rješenje za sadašnje potrebe na mjestu sadašnjih kolodvora u oba grada, akovcu i Murskom Središ u, jednim udarcem riješit e dvije muhe, poduze u u ste aju pove ati priljev keš novca za namirenje vjerovnika, a gradovima na postoje oj lokaciji dati novi moderniji sadržaj uz zadržavanje sadašnje djelatnosti. (Božena Malekoci - Oleti )
POGLED ODOZDO
Zašto su nas drpali? Narod smo sklon emocijama i srce nam je važnije od razuma, zbog toga realnost doživljavamo prema onome kako nešto osje amo, a ne onako kakvo je objektivno stanje. Nešto volimo ili ne volimo, pa prema tome nagra ujemo ili kažnjavamo. Za ovih praznika boravila sam u Sloveniji gdje se u jednom društvu povela rasprava o tome zašto je pretvorba i privatizacija kod nas imala sasvim druga iji tijek nego ona u Sloveniji. Naime, kod njih nije došlo do tako dramati nog raslojavanja pa ni drpanja u stilu tko je jamio je jamio kao kod nas. No, treba ni idealizirati da tamo tako er nije bilo devijacija, bilo ih je, ali ipak se to ne može uspore ivati. Kad smo ve u razgovoru uspore ivali stanje ovdje i ondje, zanimljiva je upravo opaska s njihove strane o nama. Dobro ju je uti budu i da su gledano sa strane stvari
objektivnije nego kada ovjek neku stvar ocjenjuje iznutra. Dakle, njihova ocjena zašto je privatizacija kod nas imala sasvim drugi ishod nego kod njih, gledano sa slovenske strane, zvu i ovako. - Vi ste emotivni i u situaciji kad se privatizacija provodila vaši su gra ani podlegli osje aju sve za Hrvatsku, a slovenski gra ani daju sve za Sloveniju samo do one granice kada ne do e do njihova džepa. A kad do e do njihova džepa, e, onda se u ruke uzima kalkulator i pravi ra unica, što to “sve” zna i za svakog gra anina osobno. I doista je tako. Kada su se u Hrvatskoj po ele doga ati privatizacijske nepodopštine, naši su gra ani pokorno mjesecima hodali na posao i trpjeli za “našu irmu” i pod cijenu da ne primaju pla u, premda u toj istoj irmi nisu imali ni jednu jedincatu dionicu, jer su je preuzeli kojekakvi
menadžeri i uredno pelješili. No, naši su se ljudi još uvijek osje ali i danas se osje aju kao da je nešto njihovo, premda je vlasni ki odavno prešlo u tu e ruke, samo zato jer su se pred nekoliko desetlje a zaposlili u toj irmi. Taj osje aj je toliko jak da do danas nisu uzeli kalkulator u ruke i po eli ra unati što se meni osobno isplati, gdje je meni osobno bolje i što ja moram u initi da meni osobno bude bolje, Ne, oni se još uvijek mu e s pogrešnim osje ajem da e njima biti bolje kad irmi, u kojoj ni na koji na in ne mogu utjecati na poslovnu politiku, bude bolje. Tako je i sa stanjem u državi gdje pasivna ve ina o ekuje pojavu nadnaravnih pojedinaca koji bi trebali donijeti bolje sutra svima, a ne samo njima. Umjesto da ti pasivni pojedinci isti as uzmu kalkulator u svoje ruke i po nu ra unati što odre ena odluka zna i za njih osobno. Pasivnim ponašanjem, pristajanjem na ponižavaju i položaj u ime bolje budu nosti na dugom štapu lopovima držimo vre u ili
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
ljestve kojima se drugi penju po ljestvici društvenog uspona uz našu pomo i prešutni blagoslov. U tome je izgubljena naša nedužnost od krivnje. Uvijek postoji mogu nost izbora, na poštivanju svoje asti i postavljanju vrste granice dokle kompromis može i i. Ne postavite li tu granicu, lakše e vas zgaziti. A bez temeljnog osje aja samopoštovanja i samopouzdanja nema ni osobnog ni društvenog ni gospodarskog napretka.
12. sije nja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
7
Dr. sc. DEJAN VINKOVI , prvi doktor znanosti, ro eni Me imurec koji je otpo eo suradnju s REDEA-om u budu em Tehnološko - inovacijskom centru u akovcu po povratku iz Amerike
Pruža nam se povijesna šansa za prijelaz na visokotehnološke industrije - Me imurje mora shvatiti da se dugoro no ne može oslanjati na “tvorni ke dimnjake”, te mora napustiti klasi nu proizvodnju
Dejan Vinkovi , po obrazovanju astrofizi ar, doktor znanosti, rodom je iz Šenkovca. Prije dvije godine vratio se iz Amerike, te se zaposlio na PMF-u u Splitu. No, mladi znanstvenik u naponu snage traži nešto više od pro}esorskog mjesta na }akultetu, mjesto gdje bi mogao svoje ideje i projekte realizirati u vlastitom istraživa kom centru, osamostaliti se i na i put i poveznicu s visokotehnološkom industrijom. Traže i takvo mjesto pod suncem, od poslovnih kolega upu en je na REDEA-u u akovcu u rodnom Me imurju, za koju do tada nije ni znao da postoji. Ali o ito da se dobar glas o osnivanju Tehnološko - inovacijskog centra, za koji je sredstva odobrila i Svjetska banka, daleko uo. Danas znanost, visoka tehnologija i kapital žive u istom poslovnom svijetu. O tome kakve su realne šanse da Me imurje u sklopu REDEA-e, koja je dobila prostore u bivšoj Vojarni, razvije in}rastrukturu za privla enje visokoobrazovanih i razvoj visoke tehnologije, što bi dugoro no promijenilo i gospodarsku strukturu Me imurja, razgovarali smo zadnjih dana prošle godine s Dejanom Vinkovi em. - Me imurje se trenutno nalazi na važnoj raskrsnici jer se upravo sada mora zapitati što e proizvoditi za deset - dvadeset godina. Kao i u ostatku Hrvatske, s jedne strane imamo industrije koje se više ne mogu natjecati na zapadnom tržištu, a više nismo ni dovoljno je}tiniji niti emo ikada biti da konkuriramo isto noj Aziji. Promjene koje nam slijede nužne su. Europa više sama ne stvara bazi nu proizvodnju, ve je sve preselila u Aziju, gdje je je}tina radna snaga koja proizvodi sve više i brže nego mi. Umjesto toga, Europa se }okusira na osmišljavanje i dizajn proizvoda, a za to je potrebna visokokvalificirana radna snaga koja može stvarati i osmišljavati novi dizajn i nove }unkcionalne proizvode, a sama proizvodnja u fizi kom smislu više se uglavnom ne odvija u Europi. To je globalni trend i Me imurje mora shvatiti da se dugoro no ne e mo i oslanjati na ‘tvorni ke dimnjake’, ve da mora napustiti klasi nu proizvodnju i po eti privla iti ljude koji imaju dovoljno znanja da se mogu prebaciti na ono što je vezano za znanost i tehnologiju. Tehnološko - inovacijski centar u okviru REDEA-e u tom je smislu po etak
stvaranja in}rastrukture za takve kadrove koji e mo i privu i nove tehnologije kakvih do sada nije bilo u Me imurju. Me imurje istovremeno ima i velik problem, mali broj visokoobrazovanih. Kao jedna od socioekonomski najrazvijenijih hrvatskih županija, ima jedan od najmanjih udjela visokoobrazovanih, zbog ega sada treba nekako zatvoriti taj raskorak. I zbog toga je važno što se baš u Me imurju krenulo s razvojem Tehnološko - inovacijskog centra kao mjesta koje bi privla ilo visokokvalificirane kadrove iz itave regije da upravo ovdje dolaze realizirati svoje ideje, kako bi iz znanosti preto ili ideju u projekt, odnosno proizvod. Premda moramo znati da je rije o vrlo duga kom procesu od po etne ideje do visokotehnološkog proizvoda, primjerice, mobitela koji se može koristiti u svakodnevnom životu. No, kada jedan takav projekt uspije, isplati sve ostalo. • Ali kako stvoriti infrastrukturu za pokretanje visokotehnoloških industrija? — Želite li privu i visokoobrazovane, oni e do i ako postoji in}rastruktura za njihov dolazak, a in}rastrukturu je teško izgraditi, jer nemate nikog tko bi to u Me imurju koristio. I onda negdje trebate prerezati, po eti ulagati u in}rastrukturu. To je ono što smo moje kolege i ja prepoznali da se zbiva u Me imurju, uz još jednu komparativnu prednost, da u Me imurju nema nekoga tko bi pravio probleme na tom putu. Meni je u Splitu najve a prepreka u realizaciji projekta koje sam u zadnje dvije godine pokrenuo kroz vlastite aktivnosti, moje Sveu ilište. I nisam jedini. A ja sam još i u jako dobroj poziciji u odnosu na neke druge kolege u Hrvatskoj kojima ni to nije dopušteno raditi. I tako Me imurje stvaranjem in}rastrukture postaje atraktivno visokokvalificiranoj radnoj snazi koja je ovdje dobila uvjete za realizaciju svojih projekata, otkad je Tehnološko - inovacijski centar dobio pove a financijska sredstva da kreira takve uvjete zajedno s partnerima iz Njema ke, Francuske i Italije. Ti strani partneri daju mi sigurnost da e se procesi dugoro no dobro razvijati onako kako treba i po uvjetima za razvoj visokotehnološke industrije, za što je potrebno imati i znanja i iskustva, a Hrvatska u principu nema takvih iskustava.
Tehnološko - inovacijski centar ne smije ovisiti o jednoj politici - Dogodilo se da sam o tome što se dešava u Me imurju s osnivanjem TIC-a doznao preko jednog kolege iz poslovnog svijeta koji me upu o na REDEA-u, a ne po ovoj logici što sam rodom iz Šenkovca. Prvi put da mi je u Hrvatskoj netko pokazao smislene dugoro ne planove vezano uz razvoj visoke tehnologije. Tako da sam pred godinu dana po eo intenzivno sura-
iva s REDEA-m na ideji da ovdje u akovcu otvorim ins tut. Meni je bilo jako važno pri eka rezultate lokalnih izbora, budu i da aktivnosti poput TIC-a ne smiju ovisi o jednoj poli ci, nego trebaju dugoro nu podršku. Stoga mi je drago da je i novi župan vrsto stao iza REDEA-e i Tehnološko - inovacijskog centra, što nam je i potvrdio u razgovoru s njim. (BMO)
• Razumljivo da pred tako radikalnim novinama postoje strahovi i nepovjerenje koji uvijek prate sve promjene? — Ti strahovi od promjena postoje i u akademskoj zajednici, premda se ve ina ljudi sposobna prilagoditi promjenama, ali uvijek postoji otpor prema promjeni. Tako je i ovdje, postoje otpori u stilu: što e to nama, to nam ne treba. Upravo zbog tih otpora promjenama jako je važno da Me imurje shvati kako se nalazi na povijesnoj prekretnici, koju treba iskoristiti, jer stvari se jako brzo mijenjaju. Samo jedna godina, ako se ne iskoristi pravi trenutak za aktivnosti, može zna iti propast, jer nismo mi jedini s takvim idejama. Treba znati da s ovakvim projektom osnivanja Tehnološko inovacijskog centra zadiremo i na jug Austrije, pokrivamo pola Ma arske i Sloveniju. Za itavu regiju postajemo privla ni za koncentriranje visokotehnološke industrije kod nas. Pratim tu situaciju oko godinu dana, nakon povratka iz Amerike u Hrvatsku na Prirodoslovno - matemati ki }akultet u Splitu, prije dvije godine. Me utim, meni je jako teško u akademiji na i mjesto gdje bi postojala povoljna klima za stvaranje znanstvenog instituta. U ove dvije godine u Splitu sam kroz vlastito iskustvo u vo enju projekata nau io da ne želim tako nešto otvarati u gradovima koji imaju velika sveu ilišta, jer postoji velik otpor akademske zajednice prema projektima i konceptu instituta. Ideja je u TIC-u napraviti mjesto gdje bi prvenstveno mladim istraživa ima, otprilike tridesetogodišnjacima, koji su doktorirali ili su u toj }azi, omogu ili da ovdje otvore svoje istraživa ke laboratorije. Oni su se našli u nezgodnoj situaciji jer imaju ideje i znanja, ali im je u Hrvatskoj gotovo onemogu eno da se probiju s vlastitim projektima, osim ako nisu dio nekakvih velikih istraživa kih grupa. U Hrvatskoj se jako teško osamostaliti, dok je moje iskustvo iz Amerike obrnuto. Tamo ako imate ideju ima puno na ina kako dobiti financijska sredstva ili mjesto gdje to realizirati. Tamo se mlade ljude u naponu snage poti e da se osamostale. Budu i da sam s REDEA-om stupio u suradnju, cilj mi je tijekom ove godine skupiti dovoljno po etnih sredstava privatnih ulaga a da privu emo mlade talentirane znanstvenike koji su voljni napraviti iskorak u tom smislu. I zanimljivo da u ovoj }azi, kad se još nismo ni po eli nešto više reklamirati nego tek preliminarno razgovaramo s kolegama iz Hrvatske, dobivamo pozitivne reakcije na tu ideju. Me u zainteresiranima za dolazak u akovec je i jedna kolegica iz Amerike koji bi došla otvoriti vlastiti laboratorij unutar instituta. Sli no razmišlja i jedan kolega iz Njema ke. To vam daje naslutiti da Me imurje ima jedinstvenu šansu kakva se ne pruža esto. Ja bih rekao povijesnu šansu jer trenuta no ima
najuspješniju razvojnu agenciju u Hrvatskoj u privla enju financijskih sredstava iz pristupnih ali i drugih }ondova. Me imurje uz to ima jako dobru lokaciju jer se nalazi na trome i država, što zna i da može izvla iti novac i iz suradnje s }ondova za me ugrani nu suradnju sa Slovenijom i Ma arskom. U tome je REDEA izuzetno uspješna jer se dobro profilirala i privla i puno sredstava. Formiranjem Tehnološko - inovacijskog centra u Me imurju se pak po inju stvarati preduvjeti za nove privla nije industrije. Me imurski poduzetnici jako dobro znaju što zna i pritisak zapadnog tržišta na modernizaciju proizvodnje. Za usporedbu, Amerika je najuspješnija zemlja u vrlo brzoj adaptaciji na bilo kakve promjene u tehnološkim inovacijama. Doslovno u nekoliko godina može promijeniti kompletnu proizvodnju, dok je kod nas to jako teško. Me imurje se bazira na standardnim industrijama u krizi. I tekstilna i metalna industrija trebaju pomo u modernizaciji kako bi se i dalje mogle natjecati na zapadnom
Dejan Vinkovi tržištu. Za to treba znanje. Uz to nedostaje nam i privla enje tehnoloških firmi koje bi stvarale potpuno novu vrstu proizvoda. Trebamo se zapitati što Hrvatska uop e dugoro no gledano može proizvoditi? U usporedbi s Azijom imamo relativno skupu radnu snagu, što tek-
stilna industrija jako dobro osje a. S druge strane, nemamo dovoljno kvalitetnih proizvoda za plasman na zapadno europsko tržište i zbog toga se nalazimo u raskoraku, koji smo sad u prilici riješiti ukoliko mu damo šansu. (Božena Malekoci - Oleti )
8
Aktualno
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SLU AJ OSNOVNE ŠKOLE “Petar Zrinski” Šenkovec nastavlja se
KOMENTAR
Za biogeneratore nenamjenski potrošeno ak 100.000 kuna! - Ravnateljica Treska pristala maknuti Atlante iz u ionica, ali ne i iz škole!? Ve nekoliko tjedana pratimo zbivanja u Osnovnoj školi “Petar Zrinski” Šenkovec i ini se da se pri i o udnovatim biogeneratorima i drugim neregularnostima u radu škole i njene ravnateljice ne nazire kraj. Najnovije zbivanje jest da je u šenkove koj školi proveden inspekcijski nadzor kojim je utvr eno da je za mjerenja zra enja i kupnju biogeneratora potrošeno 30.000 kuna više od iznosa koji se do sad spominjao, zna i, sada cifra iznosi oko 100.000 kuna. Ve ernji list prošli je tjedan prenio vijest kako su iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobili priop enje u kojem stoji kako je nadzorom utvr eno da je škola u 2007. godini platila 19.373 kune za nabavku i ugradnju ure aja za otklanjanje svih vrsta štetnih zra enja, a odluku o izdvajanju novca donijela je ravnateljica škole u skladu sa statutom koji joj omogu uje da sama donosi odluke o investicijama manjima od 20.000 kuna. U 2008. godini za istu je namjenu škola platila 58.429 kuna. Odluku o ovoj kupnji donio je Školski odbor 12. velja e. Po tada važe em statutu, Školski odbor mogao je donijeti odluku o ulaganju do 50.000 kuna, a ravnateljica za preostali dio utrošenih sredstava. U 2009. godini, ponovno za istu namjenu, škola je izdvojila 19.998 kuna. Odluku o izdvajanju ovih sredstava ponovno je donijela ravnateljica škole u skladu sa statutom koji
VJEROVALI ILI NE
Treska Atlantama želi opremiti i preostale škole? U dopisu ravnateljica Zvezdana Treska pokušala je objasni i nabavku Atlan . Ideja o njihovoj nabavci rodila se nakon što se upoznala s radom prof. Darka Maltara. - Mjerenjem u našoj školi utvr ena su vrlo opasna zra enja, pa sam zabrinuta za zdravlje naše djece, problem sam izložila pred Školski odbor te smo sukladno nancijskim mogu nos ma škole kroz tri godine uspjeli nabavi spornu opremu. Želim vjerova da u nakon što se smire stras dobi potporu roditelja da zaš mo i djecu u preostale dvije škole, poru uje Treska. Ona drži kako je nepoznavanje materije s podru ja radijestezije i bioejoj daje ovlasti za investicije do 20.000 kuna. Škola je ukupno za mjerenje zra enja i ugradnju metalnih plo a platila 97.801 kunu. Svi navedeni iznosi ispla eni su iz sredstava namijenjenih za materijalne troškove škole koje osigurava osniva . Nakon inspekcijskog nadzora inspektor je od osniva a, Me imurske županije, zatražio provjeru namjenskog trošenja sredstava, stoji u odgovoru Ministarstva znanosti koji potpisuje glasnogovornik Duje Bonacci.
nergije jedan od temeljnih uvjeta “medijskog uspjeha” i paušalnog prihva anja poziva na “lin ” kod jednog dijela roditelja, zbog toga je škola, poru uje ona, spremna organizira predavanje o primjeni radijestezije i bioenergije na zdravlje ljudi. Treska kaže i kako je, nakon što se svi zainteresirani roditelji obavijeste o predmetu rasprave i budu u mogu nos ocijeni što je u interesu zdravlja njihove djece, spremna saslušati njihovo mišljenje kroz instituciju Vije a roditelja te da e tada zajedno sa Školskom odborom donije kona nu odluku o sudbini Atlan .
Ravnateljica zabranila skup roditelja u školi Krajem tjedna održan je sastanak Školskog odbora kojem je nazo io i župan Ivica Perho , a na kojem je predstavnik roditelja Saša Horvat zatražio uklanjanje Atlanti iz škole. Doznajemo kako je ravnateljica pristala da se Atlante maknu iz u ionica, ali nije pristala da se maknu u potpunosti iz škole sve dok se slu aj do kraja ne riješi i dok nadležno tijelo, osniva škole, odnosno Me imur-
ska županija, ne donese kona nu odluku o ovom pitanju. Pri a je svoj nastavak trebala dobiti u utorak 12. sije nja kada su predstavnici roditelja u dvorani škole sazvali veliki sastanak svih roditelja i u itelja. Na sastanak su pozvani i župan Ivica Perho , ravnateljica Zvezdana Treska i Jelena Fuss kao bivša predsjednica Školskog odbora u ije su vrijeme Atlante kupljene. No, sastanak ne e biti održan, barem ne u školi. Preko odvjetnika Vladimira Gredelja oglasila se ravnateljica Treska koja odgovara kako sastanak u školi ne e biti održan jer je sazvan od neovlaštene osobe. U istom dopisu ona s obrušila i na, kako ih naziva, “vinovnike slu aja Atlanta” te je protiv njih pokrenula odre ene mjere. - Sustavnim višednevnim širenjem lažnih i uznemiravaju ih glasina te iznošenjem objeda putem medija, maliciozno prikazuju i brigu za zdravlje djece kao in primitivizma i korumpiranosti, grubo je omalovažen rad i moral cijeloga školskog kolektiva, Školskog odbora, njegova predsjednika te poglavito mene kao ravnatelja i sve to hine i brigu za zakonitost rada škole ... U cilju osiguranja normalnih uvjeta rada škole, zaštite digniteta škole, njenih zaposlenika i digniteta mene kao ravnatelja, ‘slu aj’ sam prijavila nadležnim državnim tijelima, sa zahtjevom da se preispita njihova kaznena, materijalnopravna, disciplinska i politi ka odgovornost te onemogu i daljnja kriminalna djelatnost, stoji u dopisu. (mn)
Zašto se ovaj slu aj kona no ne riješi!? Uis nu nas iznena uje toliko odugovla enje rješavanja ovoga cijelog slu aja. Kako je mogu e da netko nenamjenski, odnosno za nekakve aparate koje ne priznaje ni jedna mjerodavna ins tucija, potroši 100.000 kuna i da nitko nadležan odmah ne postavi pitanje odgovornosti!? Kako je mogu e da ravnateljica prizna da sebi uva mjesto pedagoga na školi sve dotle dok joj ne istekne mandat na sadašnjoj poziciji i da zbog svega ovog još uvijek nije smijenjena!? Kako je mogu e da ova situacija još nije razriješena? Zašto kad su roditelji ve izašli s pe cijom pro v famoznih Atlan nisu tražili i smjenu ravnateljice? U svim razgovorima s osobama upletenima u slu aj naj eš i odgovor je bio: “napiši to, ali nemoj moje ime spominja ” ili “uop e nismo htjeli mica ravnateljicu, samo smo htjeli upozori na neregularnos u njenom radu”. Po inje se ovjek pita tko je Zvezdana Treska ustvari, kad se “tresu ga e” u iteljima u školi, a izgleda i svima nadležnima nad školom, uklju uju i županijsku vlast na elu sa županom Perho em, kad nitko ništa još uvijek ne poduzima, ve se samo raspravlja. Kako bi se dalje trebalo postupi , odli no je sro io Radoslav Dejanovi u tekstu za internetski portal Monitor.hr: - U i ina e teškom (i sve težem) – poslu obrazovanja mladih naraštaja nema mjesta ljudima koji e vlas te interese ili vlas te životne stavove stavlja ispred interesa djece. Posebice nema mjesta ljudima koji ispred obrazovanja stavljaju praznovjerje, koji demonstriraju svoju mo i provode samovolju. emu oni mogu nau i te mlade ljude? Ravnateljica treba o i iz dva razloga – jer je potrošila silne novce na sumnjiv, a posve sigurno nerazuman na in, i zato što je postala primjerom onog lošeg u obrazovanju. upanjem plas nih igra aka iz parketa ne e se riješi problem, iz škole treba iš upa ljude koji su do toga doveli. Pritom bi inspekcija MZOŠ-a mogla porazgovara s djelatnicima sklonim ravnatelji inim pitoresknim idejama o elektro-energo-zra e im silama i upozori ih kako njihov poslodavac nije ravnateljica, ve država, a vodilja razum, a ne praznovjerje ... (MN)
Crna kronika U prometnoj nesre i smrtno stradao Josip Hrženjak Na cesti izme u Totovca i Savske Vesi poginuo je 56-godišnji Josip Hrženjak iz Novog Sela na Dravi. On je u trenutku nesre e upravljao biciklom. Na njega je, prilikom pretjecanja, automobilom registarske oznake K 997-EM naletio 28-godišnjak iz Vularije. Mladi je vozio u pijanom stanju. Izmjereno mu je 1,39 g/kg alkohola u krvi. Na mjesto doga aja izašla je ekipa Hitne medicinske
Pijanstvo i sva a kulminirali ubodom kuhinjskim nožem ZASADBREG - Pijanstvo i sva a dvojice muškaraca, jednog iz Štrukovca, a drugog iz Zasadbrega, umalo je kulminiralo ubojstvom. Muškarac star 65 godina iz Štrukovca u utorak 5. sije nja oko 21.40 sa u Zasadbregu je kuhinjskim nožem nasrnuo na 36-godišnjaka iz Zasadbrega kojemu je zadao ubodne rane u predjelu prsišta i desne nadlaktice. U sukob ove dvojice umiješao se i jedan 37-godišnjak iz Štrukovca. On je zajedno s 36-godišnjakom koji je uboden nožem nasrnuo na 65-godišnjaka te su ga premla li. Na mjesto doga aja pozvana je Hitna pomo koja se pobrinula za ozlije ene. Oba muškarca, utvr eno je lije ni kim pregledom, tek su
pomo i koja je tek mogla konstatirati da je biciklist preminuo na mjestu nesre e. Tijelo preminulog prevezeno je na Odjel patologije Županijske bolnice lakše ozlije ena pa su nakon obrade puštena na ku nu njegu. - Izvršenim alkotestiranjem kod muškarca starog 65 godina utvr ena je prisutnost alkohola u organizmu u koli ini od 1,48 g/kg, kod muške osobe stare 37 godina u koli ini od 1,57 g/kg, dok muškarac star 36 godina nije alkotes ran zbog njegovog stanja. Svoj trojici u esnika va ena je krv i urin zbog utvr ivanja to nog stupnja alkoholiziranos ,
akovec je 5. sije nja obavljena sudska obdukcija. Protiv voza a osobnog automobila slijedi podnošenje kaznene prijave ŽDO-u akovec. pojasnio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske. Protiv muškarca starog 65 godina bit epodnijetakaznenaprijavaODO-u u akovcu zbog po injenoga kaznenog djela teška tjelesna ozljeda u pokušaju.
Maloljetnici u tri navrata okrali ribi e ŽABNIK - Policija je razotkrila po initelje niza kaznenih djela – teških kra-
a po injenih u Žabniku u razdoblju od 30. studenog minule do 3. sije nja ove godine. Maloljetnici u dobi od 15 godina iz Hlapi ine u dva su navrata okrali ŠRD ikov iz Žabnika. Prvi put po inili su štetu od oko 2.500 kuna, a drugi put od 100 kuna. Oni su, udruženi s jednim 26-godišnjakom iz Žiškovca, u no i sa Stare na Novu godinu ponovno provalili u prostorije istoga ribi kog društva te su ovaj put pokrali stvari vrijedne 1.500 kuna. Policija e pro v maloljetnika podnije posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu, dok e pro v 26-godišnjaka podnije kaznenu prijavu.
Uhvatili ga u posjedu marihuane NEDELIŠ E – Policija je u nedjelju u 13.50 sa u redovnoj kontroli prometa u ulici Ma je Gupca u Nedeliš u zaustavila osobno vozilo akove kih registarskih oznaka kojim je upravljao 23-godišnjak iz Nedeliš a. U vozilu je kao suvoza bio i jedan 19-godišnjak, tako er iz Nedeliš a.
- Prilikom pregleda 23-godišnjak je iz džepa hla a izvadio i policijskim službenicima dragovoljno predao jednu ru no ra enu cigaretu, tzv. “joint”, ispunjenu mješavinom duhana i zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu težine 0,8 grama. Tijekom provo enja kriminalis kih istraživanja predao je još jedan PVC smotuljak ispunjen zelenom biljnom materijom neto težine 0,3 grama. Izvršenim preliminarnim tes ranjem spornih materija dobivena je pozi vna reakcija na prisustvo opojne droge marihuane, pojasnio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske, na redovnoj konferenciji za novinare, dodaju i da e protiv mladi a biti podnijeta kaznena prijava, kao i optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.
Na dan izbora dojava o bombi u Graditeljskoj školi AKOVEC - Na dan predsjedni kih izbora nave er oko 18 sa Policijska uprava me imurska zaprimila je
obavijest iz Operativno - komunikacijskog centra Policijske uprave varaždinske da su primili anonimnu telefonsku dojavu da je u Graditeljskoj školi u akovcu gdje se nalazilo jedno od bira kih mjesta postavljena bomba. - Kolege u Varaždinu dojavu su primile s mobilnog ure aja nepoznate muške osobe koja je izjavila da je u akovcu u Graditeljskoj školi postavljena bomba. Sude i po glasu, dojavitelj je prepoznat kao osoba mla e životne dobi. Po zaprimljenoj dojavi mi smo na mjesto doga aja poslali naše policijske službenike koji su obavili protueksplozijski pregled unutrašnjos škole i vanjskog dijela objekta, kao i bliže okolice, no, oni nisu pronašli nikakvu eksplozivnu napravu, rekao je glasnogovornik PU me imurske. Bira ko mjesto nije bilo zatvoreno, te su se sve ak vnos odvijale uobi ajeno. Djelatnici Policijske uprave me imurske poduzimaju policijska istraživanja u cilju identifikacije nepoznatog dojavitelja. Sumnja se da se radi o nekome iz romske populacije.
12. sije nja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
9
JAVNOST pita je li sve “ isto” u prikupljanju humanitarne pomo i za 1,5-godišnjeg Luku Bistrovi a, jer se zna ajan iznos potrošio u druge svrhe, a akcije se nizaju
Sonja Bistrovi : Želimo skupiti 400 tisu a kuna kako bi Luka bio operiran u SAD-u!? - Sumnju izaziva injenica što je od do sad pristigloga humanitarnog novca za operaciju u Milanu obitelj zna ajan dio utrošila za podmirenje duga izvo a u radova na svojoj ku i, te što je prvotni iznos koji se skupljao za podmirenje “logisti kih troškova” operacije u Italiji, od koje se u me uvremenu odustalo, a koji su trebali iznositi cca 10.000 eura (samu operaciju trebao je platiti HZZO), sada pretvoren u ak šesterostruko ve i iznos za operaciju koja bi se navodno trebala izvesti u SAD-u Prije više od mjesec dana na rubu snaga, nakon što su iscrpili sve mogu nosti i na ine samopomo i, Sonja i Miljenko Bistrovi iz akovca obratili su se javnosti, na više adresa, pa tako i preko naših novina, traže i pomo za svoje peto dijete, danas osamnaestomjese nog Luku, koji je ro en bez završnog dijela crijeva i analnog otvora. U ovoj dobi u kojoj je Luka sada potrebno je podvrgnuti ga vrlo kompliciranom kirurškom zahvatu rekonstrukcije crijeva i analnog otvora ne bi li u budu nosti funkcionirao kao druga zdrava djeca. Operaciju kakva je potrebna Luki izvode i hrvatski lije nici, no, roditeljima su oni sami savjetovali neka radije potraže pomo najboljih. Savjetovali su ih da pomo potraže u Italiji. Iako HZZO pla a operaciju, troškovi boravka u Milanu i Lukina lije enja, re eno je roditeljima, mogli bi dose i iznos od 10 tisu a eura i zato su oni obra aju i se javnosti molili da im se pomogne prikupiti upravo taj iznos. I naše su se novine uklju ile u akciju za pomo malom Luki, kao što smo to radili i prije. Me utim, do nas su doprle informacije da je zna ajan dio novca koji je odmah stigao na ra un obitelji Bistrovi nenamjenski potrošen u drugu svrhu. S obzirom na to da je to zaista tako, a isto nije bilo naglašeno prilikom oglašivanja cijele akcije, moramo naglasiti da smo pokroviteljski apel za pomo dali
Do sad prikupljeno 270.000 kn, utrošeno 70.000 kn Sonja Bistrovi kaže da s ra una na koji pristiže pomo za Luku nisu podigli ni kunu više od onih 70 tisu a kuna, a ukupno je do sad za njega prikupljeno 270 tisu a kuna. - Boli nas sumnja i pitanja koja nam stalno postavljaju razni ljudi. Mi i dalje živimo od onih naših prihoda koje smo i ranije imali. Ne trošimo za sebe ono što je namijenjeno Luki, kazala je Sonja. (DM) isklju ivo u namjeri humanitarnog rješavanja problema malog Luke, a nikako obiteljskih problema koje imaju Bistrovi i, jer sli ne imaju i mnogi drugi. Tako er s ovim napisom želimo samo pojasniti što se zapravo doga a, s nadom da e problem malog Luke zaista biti riješen, ali na transparentan na in. Ina e, u svega nekoliko dana otkako je apel objavljen u dva me imurska tjednika, za Luku je doista i prikupljen potreban novac. No, dje ak nije operiran, jer se odustalo od operacija u Milanu. Me utim, humanitarne priredbe i dalje se održavaju, a jedna od njih i nedavno u prepunom CZK-u, jer se sada, kako je naša novinarka ta-
U sli nim slu ajevima trebala bi se osnovati zaklada! Zbog netransparentnog trošenja novca u ovoj akciji više u istoj ne emo sudjelovati kroz najavu i objavu humanitarnih priredbi i sli no, ali emo i dalje pratiti cijeli slu aj i što se zaista doga a s novcem koji se prikuplja za operaciju, kako ne bi ispalo da smo “zloupotrijebljeni” u itavoj pri i. Tako er bi ovaj slu aj trebao biti putokaz da bi se u sli nim akcijama morala ustrojiti
nekakva zaklada ili sli no (predstavnici lije ni ke struke, civilnih udruga, županije, gradova i op ina i sl.), kako bi se prikupljen novac u humanitarne svrhe koji dolazi na privatne teku e ili žirora une trošio na potpuno transparentan na in i ne bi izgubilo povjerenje gra ana, tvrtki i institucija koje se uvijek rado uklju uju u humanitarne akcije, što najbolje govori i ovaj primjer. ®
mo ula, skupljaju sredstva od ak 400.000 kn za operaciju u SAD-u.
Od humanitarnih sredstava otpla en dug za ku u? Sve što se doga a pomalo je udno, tako da smo nazvali obitelj i tražili pojašnjenje. Sonja i Miljenko Bistrovi rekli su nam kako je istina da je zna ajan dio novca koji je skupljen odmah - potrošen, ne bi li riješili prijetnju deložacije jer su izvo a u radova koji im je gradio ku u dugovali oko 20 tisu a eura. - Izvo a je vršio pritisak na nas i to više nismo mogli izdržati pa smo posegnuli u novac koji smo dobili. Da, potrošili smo i dio novca koji je stigao za Luku za operaciju, no, ve i dio uzeli smo od onoga što su nam kada su uli za našu tešku situaciju dali prijatelji, kumovi i obitelj, potvr uje Sonja, koja naglašava kako se oni koji su dali novac za operaciju njihova dje aka ne moraju bojati da je njihova donacija zloupotrijebljena. Kaže kako e novac namijenjen Luki za njega i biti potrošen.
Akcija se nastavlja, jer su neki roditelji sugerirali da se ne ide u Milano? Iako je za Luku u vrlo kratkom roku prikupljeno dovoljno
Šansa za Luku ili cijelu obitelj? Me imurci su iznimni ljudi spremni uvijek i svakome pomo i. Pomažu oni svakome tko im pokuca na vrata i dirne ih u srce. Zato u Me imurju i uspijevaju mnoge humanitarne akcije koje se organiziraju za ovu ili onu svrhu. Eto, nedavno je, primjerice, u Orehovici organizirana aukcija slika kojom se prikupilo nekoliko tisu a kuna za potrebe tamošnje župe. Pomaže se i udrugama. Me imurci prednja e u donacijama. Mirjana Se an, tajnica udruge Aurora koja okuplja osobe i rodi-
telje djece sa spinom bi idom, a koja djeluje na razini države, isti e da su upravo Me imurci najve i donatori i da u najve oj mjeri pomažu rad ove udruge. Pomaže se i pojedincima u potrebi, a takvih je, ini se, svakim danom sve više. Nedavno su tako i mediji i gra ani “pali” na tužnu pri u sedmero lane obitelji Bistrovi ijem je najmla em lanu, 1,5-godišnjem Luki, koji je ro en bez završnog dijela crijeva i analnog otvora, potrebna operacija ne bi li bio kao sva druga zdrava
djeca. Roditelji dje aka pozvali su u pomo , a Me imurje se u tili as odazvalo. I ne samo Me imurje. U svega nekoliko dana prikupljeno je 10 tisu a eura ne bi li se maloga Luku poslalo na operaciju u Milano jer su navodno naši lije nici tako savjetovali roditeljima. Prikupljeno je koliko su roditelji tražili, dovoljno za odlazak u Milano. Novac, me utim, obitelj nije namijenila Luki ve izvo a u radova koji im je gradio ku u, a kojemu su dugovali 20 tisu a eura. Polovicu duga izvo a je oprostio, a drugu polovicu naplatio.
Obitelj Bistovi uputila je zahvale Lions klubu koji je organizirao ovu hvale vrijednu akciju
DONACIJA Lions kluba Zrinski akovec obitelji Bistrovi
Za operaciju oboljelog Luke prikupljeno gotovo 13 tisu a kuna
sredstava, humanitarna akcija još traje. Gra ane zanima zašto. Tako er se pitaju jesu li na nedavnom humanitarnom koncertu u akovcu dobro uli da je za Lukinu operaciju potrebno sakupiti 400 tisu a kuna. - Akcija se nastavlja jer su nam se u me uvremenu javili neki roditelji koji nas svim silama odgovaraju od operacije u Milanu jer su ti lije nici koji bi trebali operirati Luku upropastili njihovu djecu. Zato smo svu Lukinu medicinsku dokumentaciju preveli i poslali lije niku u Ameriku koji je zapravo izmislio ovu metodu u nadi da bi ga upravo on mogao operirati. Troškovi koje bismo imali operiraju i dijete tamo dosegli bi 80 tisu a dolara, pa zato pokušavamo skupiti tih 400 tisu a kuna. Mi za svoje dijete ne želimo polovi no rješenje. Za njega emo se boriti do kraja i želimo mu dati samo najbolje. Zato sve ovo i inimo. Kada smo krenuli u javnost s našim problemom, nismo imali sve potrebne informacije, dobili smo ih upravo zahvaljuju i tome što smo progovorili o tome. I zato se ini da smo u po etku govorili jedno, a sada drugo. Me utim, stvar je ostala ista, naš Luka treba pomo dobrih ljudi ne bi li bio operiran i dobio najbolju zdravstvenu skrb, rekla nam je Sonja Bistrovi . (D.Mihoci)
Tijekom mjeseca prosinca Lions klub Zrinski akovec prikupio je gotovo 13 tisu a kuna za obitelj Bistrovi , kojoj su lanovi kluba prošli tjedan uru ili novac potreban za operativni zahvat njihovog sedamnaestomjese nog sina Luke. - Sonja i Miljenko Bistrovi , roditelji petero djece, me u kojima je i oboljeli Luka, javili su se nama uvši da im možemo na neki na in pomo i. Bez razmišljanja, isti trenutak, mi smo se okupili i odradili nekoliko akcija. Imali smo kutije u koje su svi dobri ljudi stavljali svoje donacije. Isto tako je bio otvoren osobni žirora un obitelji Bistrovi , gdje je direktno novac dolazio do njih, kazao je Miodrag Novosel, predsjednik Lions kluba Zrinski akovec. Naime, Luka je ro en bez završnog dijela crijeva i analnog otvora koji se mogu uspješno rekonstruirati zahtjevnom operacijom. Operaciju je potrebno izvesti upravo sada u ovoj dobi djeteta. Prvotna opcija bila je odlazak na operaciju u Milano, no pojavila se i druga opcija, a rije je o odlasku na operativni zahvat u Ameriku. - Mi smo svima rekli da idemo u Milano i tako je ta informacija došla do osoba koje su bile u Milanu. Dvije gospo e su me nazvale i rekle da mi ne preporu uju odlazak u Milano. Jedna od njih na kraju je završila u Americi kod doktora koji je izmislio upravo tu metodu koja je potrebna Luki. Dok sam to ula, poželjela sam da i mi do emo do tog doktora. Preveli smo našu medicinsku dokumentaciju i poslali je e-mailom u Ameriku. Trenutno ekamo odgovor, rekla je Sonja Bistrovi . Ovim putem obitelj Bistovi uputila je zahvale svim dobrim ljudima i, naravno, Lions klubu koji je organizirao ovu hvale vrijednu akciju. - Do današnjeg dana na našem teku em ra unu skupljeno
U razgovoru s majkom maloga Luke doznala sam da je obitelji prijetila deložacija iz obiteljskog doma pa su novcem dobivenim na ime Luke riješili taj problem. Humanitarna akcija za Luku u me uvremenu se nastavila. Za udila sam se, kao i mnogi drugi, kada je na nedavnom humanitarnom koncertu u akove kom Centru za kulturu re eno je da za ovog dje aka potrebno prikupiti 400 tisu a kuna. Voljela bih da roditelji malog Luke javnosti koja je po ela sumnjati u njihove motive objasne što e im toliki novac i zašto više ni stru njaci u Milanu nisu dovoljno dobri da bi operirali Luku i zbog ega su novac koji su gra ani
namijenili Luki upotrijebili u drugu svrhu? Javnost o tome razmišlja. Gra ani koji su otvorili nov anike i odlu ili pomo i osje aju da su prevareni jer novac su dali za Luku, a ne kako bi si obitelj Bistrovi riješila stambeno pitanje. Osobno vjerujem da ovoj obitelji prijevara nije bila namjera, ve da su u životnom škripcu odlu ili rješavati probleme kako su nahrupili, a da svome sinu žele pružiti najbolje što se može, pa ako treba i operaciju u Americi kod stru njaka koji je izmislio taj komplicirani zahvat. Po meni, pogriješili su jedino u prezentaciji stvari i time ogor ili javnost koja unato tome i dalje pomaže.
Predsjednik i tajnik Lions kluba otvorili su kutije u koje su dobri ljudi stavili svoje donacije je 128 tisu a kuna. Na deviznom ra unu imamo oko 7 do 10 tisu a kuna. To je otprilike trenutno stanje. Samu informaciju koliko ta operacije košta, koliki e biti iznos, momentalno nemamo. Moramo tako er spomenuti da smo osim materijalnom pomo i dirnuti i podrškom, od mama koje isto imaju bolesnu djecu, do svih drugih ljudi koji su stavili sebe na raspolaganje na bilo koji na in. Osjetili smo toliko ljudske topline i blizine kao nikad u životu, poru ili su roditelji malog Luke. (hz)
Formiranje Leo kluba u 2010. godini U 2009. godini Lions klub Zrinski akovec proveo je nekoliko sli nih akcija, u kojima su sakupljeni novac donirali kako oboljelima i udrugama, tako i uspješnim osobama kojima je pomo bila potrebna. Me u akcijama najavljenim za 2010. godinu jest i formiranje Leo kluba, odnosno kluba koji e okuplja osobe od 15 do 20 godina, kako bi se i mladi uklju ili u humani rad.
Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr
10
Kroz Međimurje
NA SKUPŠTINI KLA-a Prelog poru eno:
Alkoholi ar treba mijenjati sebe - Bogu treba zahvaljivati što imamo ljude koji žele pomagati ovisnicima o alkoholu, poru io je otac jednoga lije enog alkoholi ara na redovnoj godišnjoj skupštini Kluba lije enih alkoholi ara Prelog, zahvaljuju i tako terapeutkinji, lije nici Diani Uvodi uri , na pomo i koju im pruža. Iznio je i niz drugih pou nih misli, zaklju aka, do kojih je došao temeljem vlastita iskustva sa sinom. - Alkoholi ar treba mijenjati sebe, a s njim se treba mijenjati i obitelj u kojoj živi. Kada je obitelj uz svoga posrnulog lana, kada je obitelj vrsta i jaka, i u tim teškim trenucima sve je lako, poru io je daju i nadu apstinentima. KLA Prelog okuplja nekoliko obitelji i pojedinaca kojima je alkohol bio ozbiljan problem, ulo se na redovnom godišnjem okupljanju. - Na našu žalost, u ovoj smo godini izgubili dvije obitelji koje su prestale apstinirati. Lako je pokleknuti, no, vjerujemo da oni nisu odustali od sebe i boljeg života bez alkohola te se toplo nadamo da e smo i hrabrosti i u 2010. godini nastaviti s apstinencijom, kazala je terapeutkinja Uvodi uri .
Po uvriježenom obi aju, na skupu su podijeljena priznanja apstinentima. Tako su uru ena dva priznanja za navršenih godinu dana apstinencije, te jedno za pet godina. - Najteže je shvatiti i priznati si da imaš problem i odlu iti krenuti novim putem apstinencije koji je mukotrpan, a istodobno daje toliko dobra. Ja sam odlu ila boriti se za sebe i svoju djecu. Nikada ne u zaboraviti moje divne roditelje koji su mi uvijek bili oslonac i stup podrške. I mojim djevoj icama koje su toliko patile uz mamu alkoholi arku. Nikada ne u zaboraviti pomo i podršku koju mi je pružila i koju mi pruža naša draga terapeutkinja Diana. Za ovo što sam danas zahvaljujem i našoj obiteljskoj lije nici i socijalnoj radnici Suzani Belovi . Zahvaljujem svima na strpljenju koji su imali za mene, poru ila je u vrlo emotivnom govoru Davorka Pani iz Donjeg Vidovca, koja otkriva što je bila te gordo i ponosito govori o onome što je danas. U donjome imurskom kraju primjetan je porast onih koji dolaze u klubove lije enih alkoholi ara tražiti pomo zbog problema s alkoholom i pritom se ne boje stigmatizacije. (D.Mihoci)
UDRUGA dragovoljaca i veterana Domovinskog rata op ine Mala Subotica
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
GKP Pre-kom promijenio pravilnik o napla ivanju kazni u Prelogu
Umjesto kazni dnevna karta od 60 kuna Ustavni sud ocijenio je neustavnima i protivnima Zakonu o obveznim odnosima drakonske kazne za parkiranje koje su dobivali gra ani zbog prekora enja pla enog vremena parkiranja te je dao rok da se do kraja minule godine donesu novi pravilnici o napla ivanju kazni. Gradsko komunalno poduze e Pre-kom, poštuju i odluku suda, pripremilo je prijedlog izmjene svoga pravilnika o napla ivanju kazni koji je i usvojen. On se mijenja tek u jednoj stvari. Umjesto uplatnice s iznosom kazne zbog prekora enja pla enog vremena parkiranja ili zbog nepla enog zauzimanja parkirnog mjesta, na vjetrobranskom staklu automobila gra ana od po etka ove godine na i e se tzv. dnevna parkirna karta koja e koštati jednako koliko se do sad napla ivala kazna. Gra ani koji ne e poštivati postavljena pravila morat e platiti 60 kuna kazne, pardon, 60 kuna vrijednu dnevnu kartu. Rekli bi neki: ista stvar - drugo pakiranje. - Novi pravilnik rezultat je zajedni kog rada poduze a koja se
bave naplatom parkinga kao i Hrvatske parking udruge, te se može re i da predstavlja unificirano rješenje za podru ju cijele države. Najve a novina je uvo enje dnevne karte koja vrijedi 24 sata. Dnevna parkirna karta važe a je na cijelom podru ju naplate parkiranja, bez obzira na zone i važi od trenutka izdavanja naloga za pla anje dnevne parkirne karte, od strane ovlaštenog radnika Pre-kom-a do istog tog vremena u prvom sljede em danu u kojem se vrši naplata parkiranja, pojašnjava Siniša Radikovi , direktor Pre-kom-a. U Gradu Prelogu je 280 parkirnih mjesta raspodijeljenih u šest parkirnih zona. Cijena parkiranja, ovisno o zoni, kre e se izme u 2 i 3 kune po satu, koliko se izdvajalo za dnevnu kartu. Ona je vrijedila od 7 do 15 sati, a sada e izmjenama pravilnika dobiti naziv višesatna karta s obzirom na to da je pojam dnevne karte rezerviran za ono što se do sad zvalo kaznom. Cijena višesatne parkirne karte ovisna je o parkirnoj zoni.Tako u II. parkirnoj zona ona
iznosi 10 kuna, a u III. zoni pla a se 4 kune. Za I. zonu nema mogu nosti kupovine višesatne karte zbog ograni enja parkiranja na 2 sata. Vrijeme parkiranja u prvoj zoni od ove godine ograni ava se na 2 sata za sve vrste karata (satne, višesatne, dnevne, mjese ne, godišnje). Cijene karata ostaju iste, dakle od 2 do 3 kune po satu ovisno o parkirnoj zoni. Parkiranje u Prelogu napla uje se od 7 do 15 sati, subotom do 13 sati. Karte gra ani mogu kupiti na parkirnom automatu, u trgovinama i putem SMS poruka, pa nema opravdanja za izbjegavanje pla anja parkiranja, kažu u Pre-komu. Kontrolori parkiranja u Prelogu vrlo su revni pa je mudrije kupiti kartu.(D.Mihoci)
Više nema besplatnog parkinga kod Doma zdravlja Na parkiralištu kod Doma zdravlja od 1. sije nja ukinute su besplatne karte. - Ukinuli smo ih zbog zlouporaba i nemogu nosti kontrole korištenja besplatnih karata. Parkiralište kod ambulante pomi e se u III. parkirnu zonu i cijena parkiranja iznosi 2 kune po satu, bez vremenskog ograni enja parkiranja. Predvi ena je mogu nost kupnje višesatne parkirne karte koja za parkiralište kod ambulante iznosi 10 kuna i vrijedi od 7 do 15 sati, objavio je Siniša Radikovi .(D.M.)
Kada e se naplatiti ugovorna kazna Kategorije i cijene parkiranja Uz navedenu promjenu na parkiralištu kod ambulante ukidaju se besplatne karte zbog zlouporaba i nemogu nosti kontrole korištenja besplatnih karata. Parkiralište kod ambulante pomi e se u III zonu i cijena parkiranja iznosi 2,00 kune po satu, bez vremenskog ograni enja parkiranja. Predvi ena je mogu nost kupnje višesatne parkirne karte koja za parkiralište kod ambulante iznosi 10,00 kn i vrijedi od 07,00 15.00 sati. Višesatna parkirna karta je nova kategorija u naplati parkirnih karata i vrijedi za parkiranje od 07,00 – 15,00 sati. Cijena višesatne parkirne karte ovisna je o zoni, u II zona cijena višesatne parkirne karte je 10,00 kuna a u III zoni je 4,00 kune. Za I zonu nema mogu nosti kupovine višesatne karte zbog ograni enja parkiranja na 2,00 h. Vrijeme parkiranja u prvoj zoni ograni ava se na 2,00 sata za sve vrste karata (satne, višesatne, dnevne, mjese ne, godišnje). Cijene karata ostaju iste te iznose 2,00 ili 3,00 kune po satu ovisno o zoni parkiranja.
Ugovorna kazna može se naplatiti ako korisnik parkirališta: - koristi parkirnu kartu koja ne odgovara kategoriji parkinga, - u parkirnu kartu unese neto ne podatke ili na drugi na in dovede u zabludu ovlaštenog djelatnika, - parkira vozilo na parkirno mjesto s oznakom invalida, a da nije invalid, odnosno ne prevozi invalida, - ne parkira unutar ozna enih linija, odnosno zauzme dva ili više parkirnih mjesta, unato mogu nosti pravilnog parkiranja, - parkira vozilo na obilježenim prilazima odnosno izlazima na javna parkirališta te kolnim ulazima u sklopu javnog parkirališta, - parkira u S – kategoriji (stanarskoj) a da nije stanar, odnosno ne posjeduje valjanu mjese nu ili godišnju kartu, - stanar S – koji ne posjeduje godišnju kartu za vozilo za pripadaju u S kategoriju.
I kategorija parkinga, cijena satne karte iznosi 3,00 kn, ograni enje parkiranja 2 sata. Parkinzi: - Glavna ulica kbr. 1-27 sjeverna strana broj parkinga 21 - Glavna ulica kbr. 2-20 južna strana broj parkinga 20 - Trg sv. Jakoba, Glavna ulica, sjeverna i južna strana broj parkinga 29 - Glavna ulica kbr. 51-59, sjeverna strana broj parkinga je 9 - Glavna ulica kbr. 46-56, južna strana, broj parkirnih mjesta 8 - Trg Slobode, isto na i zapadna strana, broj parkinga 35 II kategorija parkinga, cijena satne karte iznosi 3,00 kn/sat, neograni eno trajanje parkiranja. Parkinzi: - parkiralište kod Srednje škole, broj parkirnih mjesta je 25 - tržnica( sajmišni dio), broj parkirnih mjesta je 24 - parkiralište u dvorištu Grada Preloga, Glavna 33, broj parkirnih mjesta 12 - Trg kralja Tomislava, broj parkirnih mjesta 131 Višesatna parkirna karta za ovu kategoriju parkinga iznosi 10,00 kn i vrijedi od 07.00 – 15.00 sati isti dan. III kategorija parkinga, cijena satne karte iznosi 2,00 kn/sat, neograni eno trajanje parkiranja. Parkinzi: - parkiralište Nikole Tesle (iza crkve), broj parkirnih mjesta 40 Višesatna parkirna karta za parkirališta N. Tesle (iza crkve) iznosi 4,00 kn i vrijedi od 07.00-15.00 sati isti dan. - parkiralište kod ambulante, broj parkirnih mjesta 28 Višesatna parkirna karta za parkiralište kod ambulante iznosi 10,00 kn i vrijedi od 07,00 - 15.00 sati isti dan.
U GORI ANU dodijelili nagradu za najljepše ure enu ku u u blagdanskom ozra ju
Obitelji Nade Dominik ljetovanje u Selcu Traži pomo u opremanju prostora koji su dobili na korištenje Nakon više od 15 godina postojanja i djelovanja u podstanarstvu, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata op ine Mala Subotica napokon je dobila vlastiti prostor za rad, i to u novoure enom Domu kulture u Maloj Subotici. - Sam prostor jako je bitan za daljnji rad udruge jer e se u njemu organizirati razne radionice i predavanja, kao i druženja za lanove udruge, naglašava njen predsjednik Josipa Hali . On poziva na suradnju sve zainteresirane udruge s podru ja op ine te im nudi prostor udruge na korištenje. - U ovo doba recesije ure enje prostora ne bi bilo mogu e
bez gospodarstvenika iz Male Subotice. Zahvaljuju i sponzorima, “Elektroinstalateri Horvat” vlasnika Augusta Horvata, “Sistem MEP” vlasnika Vladimira Domjani a, “Akustik montaža” vlasnika Vladimira Kr mara, “Poljodom” vlasnika Franje Cirkven i a, i užem predsjedništvu udruge Dragi Mesari u i Marijanu Cerovcu, koji su se posebno založili za ure enje prostorija, uspjeli smo urediti dobiveni prostor. Nedostaje nam jedino namještaj pa pozivamo one koji imaju viška da nam poklone stolove, stolice i uredski namještaj. Pozivam potencijalne donatore da mi se jave na broj 098/460-520, poziva Hali . (D.M.)
Mještani Gori ana daju si puno truda ne bi li doprinijeli da njihovo mjesto izgleda što ljepše i ure enije. To ine tijekom cijele godine, a natjecateljski duh osobito se osje a u prosincu kada ukrašavanjem ku a i oku nica pokušavaju doprinijeti blagdanskom ugo aju. I zato ovo mjesto u prosincu, osobito pred boži no novogodišnje blagdane, nalikuje na kvartove gradova iz ameri kih boži nih filmova. U op ini Gori an cijene trud mještana i natjecateljski duh te ga nagra uju. Stru ni ocjenjiva ki sud koji su uputili u obilazak mjesta me u mnoštvom u blagdanskom ozra ju lijepo ure enih ku a i oku nica odabrao je najljepšu. Ove godine to priznanje i nagrada pripadala je obitelji Nade Dominik iz Vrtne ulice u Gori anu. - Ove smo godine odlu ili biti darežljivi pa smo za nagradu dali desetodnevno ljetovanje u Selcu.
Mislim da se za to vrijedilo potruditi, komentirao je na elnik Mario Mohari , koji je zapravo i uveo ovu praksu nagra ivanja.
Tridesetak lijepo ukrašenih ku a Nagra ena Nada Dominik zahvalna je na primljenoj nagradi
i priznanju. Kaže kako je to jako lijepa gesta op ine, ali da e nagradu prepustiti svojoj k eri Danijeli i zetu Kruni te unu ici Ivi koja e tako u Selcu provesti svoje prvo ljetovanje. - Moj zet je zaslužan što je naša oku nica i lani bila me u prve tri najljepše ure ene, i što je sada pre-
poznata kao najljepša. Kruno si daje jako puno truda. Tu je stotine žaruljica koje je trebalo postaviti. Sve radi na daljinski, hvali punica svoga zeta. Nada Dominik isti e da je u Gori anu ove godine bilo najmanje trideset jednako lijepo ure enih ku a i oku nica te da je prava sre a što je baš njihova nagra ena. - Kod nas je tijekom cijelog prosinca, osobito uo i Boži a, bilo kao u Betlehemu, no, ne brine me kakav emo dobiti ra un za struju. Sude i po lanjskome, i nismo toliko puno potrošili, a imali smo i mi i drugi lijep blagdanski ugo aj, otkriva nagra ena Nada, dodaju i da joj je drago što je Gori an po ovome poseban u cijelom Me imurju jer je to zapravo i prilika da se uje za ovo mjesto smješteno u, kako kaže, zape ku Me imurja. (D.Mihoci)
Kroz Međimurje 11
SJEDNICA Op inskog vije a op ine NedeliĹĄ e
OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri
Najavljena izgradnja nove skele na Muri
!" ! * %
/* ' * ; " * # % !* q" * #
Y Â? " " /# ' % '
;
"! " % " !
; Â? % !
= & ' " !
"' ]< ÂĄ ! " #
/ ]<] Â?]
! | " /' ;& %
" " ; * # < ! ' *
q"
' ‰
Q
; *
* ! * *
;
{ / & ' !
ÂĄ #" * * & !
* # *
! % `
!# ! % ! Q
;% ! '
Q!
* ! ! '
} * ! *! <
/ !# % " * < * '
! ; '
*!< "!# * *! ; < ; " *
* ^~ Q _
SOCIJALNI PROGRAM op ine Selnica
Pomo i e obiteljima s tri i viĹĄe djece q" ~ ' '
" % " * & ! # ' ; /* *
; % !
 " % !< " # * ' ; * %
# % ' % * * ' *
* ! ! " !
; ! ! Op ina e i pruYati pomo u podmirivanju tro/kova ogrjeva
 *!Y
" * '
" !; * < ' * *
& ' ! '!% " <
" /*
! ' * * ' " !
" ' " * <
%' " *
* & "
* * # = ;' % % *!% # * !'
% " % *!"
" * " /* # % * * # | / ! !* "
!* " * # %
" *
* Â
" * !* % # ' *
"
/*! Â
" * %
;& % %
; /
* #
gra anima koji Yive u teYim socijalnim uvjetima. U iznosu od 50 posto op ina e su nancirati tro/kove vrti a ako je oboje od roditelja zaposleno na podru ju Republike Hrvatske. Za tre e i svako sljede e dijete op ina e sufinancirati tro/kove vrti a u cjelokupnom iznosu, za /to je u prora unu predvi eno 600
tisu a kuna. Na op insku pomo mogu ra unati i udovice II. svjetskog rata, za /to e se osigurati 20 tisu a kuna pomo i, koliko e se dodijeliti i O+ Selnica za prehranu u enika. Za prehranu djece u specijalnim /kolama predvi eno je 500 kuna. S 10 tisu a kuna op ina e su nancirati prijevoz u enika O+
Š
;
"! " # ! " $ ' / ; Â?
% ! %' ! " #
q" %
" $ ' / \ !
" ! !* !%
; #
"! < "!* /'
!
; ! /*
' ! ! " !
! !"
"
"
* #
;
!*
!
; !
% * ' ! !
\ " *
# /' ;& %
; * " *# " !
; ! <‹ ' ! ! <
/* /
; *
" *" ; ! ' \'
/ ' Š * ! $ ' / ! Q
!
"
" < # ! ' % "
<
' !
; !
<] ' ! ! * "
% & * <
!/* % ! Q !< *
" % " ' <
*
; * &
! Â # ;
$ ' / ~ ! !
"
; !Y !
; !
' ! !
! " & #
! " ! ; % !<
;% ! ' # ; ! ' Â !/ < {
> / < |!
 * *
Â… ' ;
Selica, te sa 60 tisu a kuna prijevoz u enika srednjih /kola. Pedesetak tisu a kuna op ina planira podijeliti gra anima i ku anstvima, a bit e i jednokratnih pomo i osobama i obiteljima u te/kim i nenadanim trenucima, kao /to su nagla smrt lana obitelji, te/ka bolest i elementarne nepogode. (S. Mesari )
KriĹĄtofi : I u 2010. ekaju nas zahtjevni projekti $ ' " ~* # ~ Â… /* " '
! Â? !'
!' " /' % / ;& # # [; %
& ' ' ; % <
Y
*
!
! < * '
'
<
' * '
/ "
Y # *
Y * / /*
$ <
; '
& ;
&; /* % '
/* / ! % Q
! '
" % # ' ; ' = ' ; '
!% % /
' !
" *<
;% ! ' ;
# * ! ! " *
'
Y & *
"
* /* " ' *
' "! * % Š # % ' ;
;
!% " %
! # <
! & '
#
Lejpi su to cajti bili... *
" * ¢ X
% ‘ + } < " *
% ; * !' # ; * !< "
/
 '!
!; Y /*
Š %
" ; ;# !" * * &
* & %
* * # $ ; < / } < * < '
'
* !% < %
Š *! ' q*# ' ! !' ; * < !;
! ' /*! ' " *!
;% !
%< * " ; % "
! ! ! $ * %
* / !" x '
& =
'
" /
' <
"
" * ' < % /
" # *
* /' “ * ! %
!
! "
 * # ;
ÂŁ Q !< '
<
* *
" " * ' ! Â… ! !* & '
; % Q * / <
!
; ! <] ' ! !
& < !%' ;
% ! ! '
} * ! *!#
Y < * \" %
' ; ! ' ' * *
% " * ; ' ! ! \
!/* ' * * ! !# "
;
Â?<] * !
! < '
" ! *
; !'*! !
' ! ; /* *! $ ' Q' > * # !
;
# "! ; * % * *
! * / ; %
" # ! ! & *
/*
" /' % ! " ' "
; * %
# X
! % ! " # * *
"
<
* " !
& *
' % /
Š
; *
‰ ; ; /* *! # ' /
% * ! ! * *
/ % !
" *" ; ;
;&
! ' % *"
; ' Â # % !
; ! * ! !
| !
=
; %
'
;%' * '
;& ' *
" &' * " " '
!# " *
; ! '
*"
&
* ;
; '
Op ina Strahoninec
Op ina Sveti Martin na Muri i u ovu godinu kre e ambiciozno # q
;& %
'
q" %
! % * ! # & '
;
[ *
* '! < %!
; ; /! " # !< '
%' <
" * !
q" % " # Q * ~ / < /
Smanjenje prora una za 2009. u iznosu neĹĄto ve em od ĹĄest milijuna kuna
" %! / " / ' !;
& '
'
; ' < !; ' " # *! & ' ! " /*! ;
& '
;% * % | !
/'
*
< & '
* [ < < ; *
'
" %'! Â… /'
; !Y ! ^" !;!< % &' _<
* = " /
'
' Q # ' !< [ !< `' * < ‰ !
Š *
" " ! " Y!
* < &
" *
" '! * " !; " %'
# * *
% ' /*
&
% " Â’
Â… & ' %
' "! & ' *
" *!" * $
* " '
" & '
;
* ~ '!/ " * ' <
< ! # !<
! *
' " *!" !
& !
# Â’ "
! * *
& ' < % * # !%' ! * " * '
" ; ' ! '# ! !"'
x # ' " ' { < ' "
"
; *
=
& '
&! ! "' ‘ # “ !# ! ; * /
<
" '
" * <
Y /
Y * $ <
! * !
/ &! ! ; "'
! '
" * '
# < * " *
; *
" * < /* * " *
;% " * < '
! *
!
! " *
# ' ; *
$ ' ; ' '
!
% Y # !
!' Y! &
" %
/
' ; ' #
$
' < /*
*
! " '
% < ;
"
!" *
%' < / ;
! * & ' ; '
&! ! " *
; ' < ; ' Â… /*
PiĹĄe: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
Središte mjesta s op inskom zgradom i spomenikom Florijanu Andrašecu
Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Dekanovec je najmanja op ina u Me imurju. Kažu da se mnogi tome ude. Ali nema razloga jer oni imaju za to vedro objašnjenje. Njihova je župa župa svih svetih. E pa, kako vele, ne postoji vlast koja bi se zamjerila “svim svetima“. K tomu su odmah, sa svim svetima i svekolikim pu anstvom, upali u podru je od posebne državne skrbi. Pa se onda šale da država brine o njima i svim svetima. I da još tu nije Amen. Možda je zato njihova crkva tako velika. I tako lijepa. Ali i na tako krasnom povišenom mjestu odakle se pruža krasan pogled na dekanovsko grobji e. Ostalo je to grobji e opjevano u pjesmi njihove legende Florijana Andrašeca - Kantora. No, ni pjesma nije mogla toliko proslaviti groblje kao što su ga proslavili njihovi susjedi Domašin ani. Još nisu utvr eni svi povijesni razlozi kako je došlo do sva e. Uglavnom, posljedice je znao cijeli svijet. Domašin ani su se pokapali na dekanovskom župnom groblju. A onda su selili svoje mrtve na svoje novo groblje. Dugo je trebalo dok su zacijelile rane. Ali još ponekad plane iskra. I onda su nau ili da je i ona izreka za pokojnike „Po ivali u miru“ ovisna o raspoloženju živih. A živi su pak ni manje ni više Dekanov ani napustili op inu Domašinec. I tako osnovali najmanju op inu u Me imurju. Sve je to otišlo u povijest. Pak su si oni danas dobri susjedi. I s Novakov anima i Gardinov anima. Pa i s onima preko Mure u Muraszemenyu. Postali su pravi susjedi. Posje uju se i feštaju skupa. A od Dekanof ana se ionako moreju puno pesmi naf iti. Kak sami vele: - V Dekanofcu furt zvira i stalno nekaj porinemo na svetlo. To im je v herbiju ostavil njihov Kantor. Koji je jednom pisao, iznena enom bogatstvom narodnih pjesama u selu, dr. Vinku Žgancu ...“Još je mnogo toga otraga, što niti ne u mo i porinuti na svetlo.“ Pak su to od njega Dekanof ani nau ili
Cijela op inska služba je mlada Marija Rob
MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/14.
V Dekanofcu furt zvira i stalno nekaj porinemo na svetlo
Uz Dan op ine 13. svibnja uživaju u alci, ali ne poga aju “u sridu“, ve “v srdinu“ da stalno nešto mora biti novo … I da stalno nekaj moraju porinuti “na svetlo“. A Žganec im je rekao da su oni “„nepresušni zdenec“. Zato se toga drže. I tako imaju svoj stalni zviranjek.
Semafor za muže Vjerovali ili ne, ali Dekanof ani imaju i semafor. I to onaj koji se zove “trepta “. Službeno je postavljen tu zato jer se na središnjem križanju dešavaju esto prometne nezgode. Ali neslužbeno se pri a da semafor ima i drugi program. Da ih upozorava u kakvom su raspoloženju njihove žene. Kad se mužeki vra aju ako su negdje zalupali. Sve je to ipak samo ženska šala. Jer ionako je u selu žena prema njihovoj ra unici 56 posto. Pa je onda i
Ribnjak dekanovskih ribi a
više njihovih šala. Nekada, kad su se vra ali s polja, nije im trebao semafor. Krave su same znale put do Popove dnike, Krznarice, Jeleca … Pa ak i do Me aša preko Mure. Gdje su Dekanof ani obra ivali oko osam hektara zemljišta. Danas je to postala šuma. I drugo, makar njihove ulice imaju nazive, oni još uvijek koriste stare nazive. Koutek, Trate, Berek, Gorji kraj, Dolji kraj. Ali to ipak znaju samo doma i. Znaju doma i da one ulice koje su prema Muri nose još uvijek duh starog vremena. S brojnim pilekima. I ku ama koje još pamte one stare dekanofske pjesme i obi aje. I ulice koje vijugaju kao u vremena kad su gra ene. I gdje se Dekanov ani još jako puno križaju. Jer su oni jako
Obitelj na elnika Hajdarovi a, Ivan, supruga Elizabeta, k erka Ana i sin Matija. – Obitelj mi daje podršku i pomaže, a to mi je jako važno, kaže on
Mišela Novakovi najmla a je vije nica Op inskog vije a. - Važno je samo još da dobijemo prostorije za organizirani rad mladih, a ja zastupam interese mladih
pobožni. I drže do starih katoli kih obi aja.
Vudreni smo na mužiku ili nekaj drugo U svakoj drugoj ku i je mužikaš. To je postala dekanofska tradicija. Tako da onaj koji ne zna svirati i pjevati teško tu može biti zet. Zato u zadnje vrijeme dolaze najviše mladi parovi. No, Dekanof ani na to i ra unaju. Pak v miru božjem ili sviraju, ili pjevaju … Ili imaju neki hobi koji ih opet ini posebnima. Pa tako cijela Europa zna za engleske gušane iz Dekanofca. Ili pak za peseke. Ili pak za lutke kaj su oble ene v narodne nošnje. Ne mogu oni biti besposleni. I ne mogu biti kao drugi. Stoga i samo oni imaju uz Dan op ine i “dekanofsku alku“. Poseb-
Ivica Pintari sa suprugom Tanjom i slikom engleskog gušana koje uzgajaju. - Teško je i nabrojiti sva priznanja koja smo dobili na europskim natjecanjima
Zapadni ulaz u selo s novakovske strane na je po tome što se alkarski junak vozi u ta kama. Ne e valjda dekanovski junak pješice. Sve to gleda u središtu mjesta njihov Kantor. Da je živ, ovjek bi mislio da su ipak nešto nau ili od njega. A on je bio kantor, pjesnik, slikar, kipar, skladatelj, ba var, poljodjelac, kapelnik limene glazbe, zborovo a, osniva tamburaškog orkestra, vatrogasac … I zato su mu podigli spomenik. I tako Florijan gleda na crkvu. A njegovi seljani na sve ono kaj moraju napraviti. A od srama ne smiju zapustiti sve ono što je Kantor radio. I tak su navudreni za mužiku. Ali i na umjetnost ... pjesmu … Pak je i sam Štef Krnjak, Dekanof an napravil kipa Florijanu … Ako je se to znal Florijan, znaju i oni danas. Pak su i oni Dekanof ani.
Stjepan Pintari ve se punih 48 godina bavi uzgojem golubova, za što je primio brojna priznanja
Mi i na elnik držimo glave skupa Dekanof ani se ponose svojim na elnikom. Pak se onda nitko drugi ne javlja na izbore. Vele u šali i zbilji da lovek dela pak emu ga onda brenzati. Pak on i sam piše op inske projekte. Gdje toga ima. Kako vele kaj bu siguran da bu se v redu. A kaj bu koga i ekal. Dosta da ve etiri godine ekaju da im monogra ija bude gotova. A se živo su oni sami prikupili. Samo tri tisu e slika. No, jemput bu, tak vele. I za to
Miljenko Novakovi etiri godine trenira karate, a ve je osvojio brojna odli ja na doma im, ali i me unarodnim turnirima. – Volim ovaj sport i trenirat u dalje
Dekanovec je jedno od manjih naših sela. Ali imaju poštu, imaju svoju op inu, dom kulture, industrijsku zonu, sportski centar, mati ni ured, podru nu školu … Sjedište su jake župe znane po brojnim mladomisnicima. Imaju bogatu povijest kao malo tko. Imali su oni nekada i milicijsku stanicu. Nastalo na križanju puteva s istoka, zapada i juga, selo naprosto ima veliku važnost s gustim prometom na murskoj magistrali. Ina e se selo kroz povijest zvalo Tektonc, Dekanoc i Dokanoc. Prema nekim izvorima, selo je dobilo ime od latinske rije i decanus. A ona je pak ozna avala vojnog zapovjednika. I što ništa nije udno kad se zna da su na Muri uvali stalnu stražu od Turaka. Bio je to prijelaz preko rijeke zvan još i danas Stara straža. I još je sa uvano u predaji da su tu rasli veliki hrastovi. vreme hvale svoga na elnika. Biraju ga otkad postoji op ina. I sve vele da mu je velika zasluga kaj se v selu napravilo. Ali vele i da mu je velika zasluga da ih ima u selu sve više. Ali i da je sve manje praznih ku a. Sada e iz drugih sela pitati kako je to uspio. Nešto neka ostane tajna. A kad bude dovršena adaptacija doma kulture. I kako planiraju još i dom zdravlja. A k tomu na elnik vodi i kulturu v selu. Ve pak predvodi ekipu Op inskoga vije a na športskom natjecanju. I osvajaju
1. mjesto. Vele oni, da je najvažnije da su im glave skupa.
Nas nej briga, ali bi šteli znati Imaju oni jednu zanimljivu osobinu. Dekanof ani su jako znatiželjni. I jako ih zanima kaj se pri susedu zbiva. I vele u šali da ih nije briga, ali bi šteli znati … Ali kad treba pomo i odmah su tu. I ako treba nešto napraviti za selo, oni e to u initi. Samo da znaju
Promenadni koncert limene glazbe Dekanovec
Dekanov anke ne bježe ni od nogometa, što pokazuju u prijateljskom susretu s Ma aricama iz susjednog mjesta preko Mure
što moraju napraviti. Sve naprave kako bi samo lovek poželjeti mogao. Od proslave Dana op ine u svibnju pa do boži nog koncerta. A onda slijedi fašni ka povorka s dekanoski kuga i. Nemaju oni svoju posebnu masku, ali toga dana je u Dekanovcu i Bil Klinton, Monika Levinski, Bin Laden, Putin, Angela Merker, Berluskoni i drugi. I što je zanimljivo, sve su to maske koje je izradio Štef Krnjak. Koji k tomu iš e i popeva “De je moja rosna Ruža“. Ako pak Štef ne može pjevati,
Seoske zanimljivosti onda su tu i Dekanovske golubice. Za sve su se pobrinuli otkad imaju svoju op inu. Pa tako imaju u selu i golubove listonoše. Vele u šali za svaki slu aj. I još je nešto jako važno. Ona me unarodna manifestacija Spust murskih ladji završava u Dekanovcu. Vele da zato jer znaju kakvi su tu ljudi. Kažu da se ipak o tome premalo zna. A da je Andrašec živ sve bi to bilo u pjesmi. Njega nema, ali oni žive s njim. Zato, možda jednog dana selo postane Andraševec.
Dekanovski vatrogasci prilikom otkrivanja spomenika Andrašecu
Stjepan Tomašek, lovac i kinolog. Punih 25 godina bavi se uzgojem pasa, za što je dobio preko 100 nagrada, a najve i uspjeh mu je bio Rex, europski prvak. – Psi su moja strast, kaže on
Ovako je uredila etnosobu u svojoj stogodišnjoj ku i Franciska Tratnjak koja izra uje nošnje, cvije e od papira i što e se jednog dana otvoriti javnosti Dekanovec se prvi put spominje u 15. stolje u u vrijeme grofa Ernušta. U 18. stolje u je tu svoju rezidenciju imao grof Antun Somši de Sard koji je bio uz bok tadašnjem akove kom vlastelinu Althanu. Je li zbog toga ili ne eg drugog, Dekanovec je postao sjedište pošte, mati nog ureda i op ine krajem 19. i po etkom 20. stolje a. Godine 1869. u selu je živjelo to no 600 stanovnika. Najviše stanovnika zabilježeno je 1953. godine, kada ih je bilo 1170. Prema popisu stanovništva 1981. godine, bilo ih je 963, deset godina kasnije 941. Prema popisu iz 2001. godine, u selu su živjela 832 stanovnika u 243 ku anstava i 258 stanova. Prema njihovim posljednjim podacima, sada je tu 960 stanovnika i svega je nekoliko napuštenih ku a. Primjetan je trend doseljavanja mladih ljudi iz drugih mjesta jer se gradilišta sa svim priklju cima mogu dobiti za etrdeset tisu a kuna. Selo ima svu potrebnu infrastrukturu osim kanalizacije, uz poljoprivrednu apoteku, dvije trgovine i dva ka i a … Dekanov ani se ponose svojom župnom crkvom Svih svetih, a župi pripada i Domašinec. Kažu da je posebnost u crkvi propovjedaonica s likovima etiri evan elista te Adama i Eve. U selu imaju tri proštenja. Na Josipovo, Antunovo i glavno na Svih svetih. U podru noj školi imaju 36 djece, a 2009. godine ro eno ih je 17, što je do sad najviše u zadnjih nekoliko godina. Ina e, na studiju je devet studenata, a imaju samo deset starih de ki.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Dekanovec osnovano je 1925. godine. Osniva je bio Martin Viljevac, prvi predsjednik Vladimir Buljan, a zapovjednik Florijan Andrašec koji je kasnije prilikom obnove rada bio i predsjednik. Danas je predsjednik Tomica Kova i , tajnik Dražen Krnjak, a zapovjednik Ilija urkin. Nogometni klub Mladost osnovan je 1956. godine. Predsjednik kluba je Dražen Mesarek, tajnik Slavko Tomašek i blagajnik Petar Žerjav. Športsko ribolovno društvo “Mura“ okuplja sedamdesetak ribi a. Predsjednik je Robert Ciceli, tajnik Dražen Tot i blagajnik Josip Feldi. U Dekanovcu djeluje i limena glazba iji je dosadašnji dirigent bio Tihomir Cvrtila. Predsjednik Kulturno umjetni kog društva je Ivan Hajdarovi , dok Dekanovske golubice vodi Slavica Soka .
Seoska zanimljivost To je svakako spomenik Florijanu Andrašecu - Kantoru, rad sumještanina Stjepana Krnjaka, samoukog umjetnika, pjesniku i svestranom umjetniku koji je svojim radom na sakupljanju narodnog blaga, ali i pjesništvom i drugim proslavio ime sela. Iz Dekanovca je i znana pjeva ica Andrašecovih pjesama Muna Orehov.
O ljudima … Dekanovske golubice nastavljaju tradiciju njihovog Kantora
lanovi Op inskog vije a Dekanovec
Vladimir Jambroši , zamjenik na elnika, i Robert Ciceli u lijepo ure enim prostorijama NK Mladost. - Dekanovec ima budu nost, a još Stjepan Štef Krnjak izra uje maske, slika, izradio je Kantorov kip, pjeva i sklada. - Saki emo otkriti i neke stvari o Andrašecu, ime se ja Dekanof an ima nekšega Božjega dara bavim, kaže Jambroši pak tak i ja
U selu ne djeluje mjesni odbor jer je selo op ina. lanovi Op inskog vije a jesu: Verica Grbavec (predsjednica), Katarina Kolari (zamjenica), Dražen Krnjak, Ljubica urkin, Josip Drvoderi , Josip Feldi, Mišela Novakovi , Ivica Pintari , Mijo Novak, Josip Pintari i Snežana Lerinc. Na elnik je Ivan Hajdarovi , a zamjenik na elnika Vladimir Jambroši .
Franciska Tratnjak i Slavica Soka , voditeljica Dekanovskih golubica. - Družimo se, pjevamo, idemo na razli ite priredbe i predstavljamo Dekanovec
14
Poljodjelstvo
S AKOVE KOG sajma
Poskupila paprika Cijene vo a i povr a prvih dana nove godine nisu bitno razli itije od cijena s kraja minule godine. Najve i dio artikala zadržao je cijene, a zna ajnije je poskupila paprika, zatim jabuke, stolno grož e i paradajz. Pojeftinili su mladi luk, patlidžan i kruške. U usporedbi s cijenama na po etku 2009. godine, sadašnje su u prosjeku nešto niže ili identi ne. Skuplje nego u sije nju prošle godine jesu endivija, cvjeta a, špinat, blitva i zelene salate. (sm)
CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU
- jabuke 5 do 6 kn/kg - kivi 10 do 11 kn/kg - limun 7 do 8 kn/kg - paradajz 14 do 16 kn/kg - paprika 30 do 35 kn/kg - krastavci 10 do 11 kn/kg - luk 2 do 3 kn/kg - ešnjak 10 do 12 kn/kg - zeleni kupus 3 kn/kg - kruške 11 do 12 kn/kg
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. sije nja 2010.
GODINA EKOLOŠKE poljoprivredne proizvodnje
Kao potpora izvorne turisti ke ponude Godina u koju smo nedavno kro ili trebala bi ekološko - poljoprivrednoj proizvodnji biti prekretnica na bolje. Prvenstveno, skoro i jedino kao potpora izvorne turisti ke ponude u Hrvatskoj. Da bi to tako trebalo i moralo biti, proizlazi iz akcijskog plana za ekološku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koji je dobar put u iznalaženju kvalitetnih rješenja, na osnovu kojih bi se hrvatski ekoproizvodi pridodali turisti koj ponudi. Naime, hrvatska Vlada nastoji da turizam kao najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva svojim gostima, kojih je ak 85 posto stranih, ponudi izvornu hrvatsku ekohranu.
Ruralni prostor je naše bogatstvo
Velik izbor uz povoljne cijene
S AKOVE KOG placa
Svega ima i u novoj godini Prodava i na akove kom placu i prvih su dana nove godine iskazali svoju revnost, te su unato lošem vremenu dopremili dovoljno robe i ponudili je na prodaju. Kupaca nije bilo previše, a oni koji su došli kupili su dobru i lijepu robu. Osobito se to odnosi na salatu, mrkvu, šampinjone te na doma e jabuke i mlije ne proizvode. Na dijelu tržnice za cvije e ima dosta razli itih aranžmana te lon anica. Ne puno ali dovoljno je i južnog vo a, naran a, mandarina, smokvi i grož-
CIJENE NA AKOVE KOM PLACU
- naran e 6 do 9 kn/kg - mandarine 5 do 7 kn/kg - klemen ne 8 do 10 kn/kg - smokve 25 kn/kg - grož e 20 kn/kg - paprika 25 kn/kg - endivija 10 kn/kg - kristalka 12 kn/kg - sir 20 kn/gruda - jaja 1 do 1,20 kn/kom a. Cijene svih artikala jesu stare - lanjske. (S. Mesari )
Izvorna ekohrana može se najrentabilnije proizvoditi u ruralnom podru ju koje je naše pravo bogatstvo jer je kao malo gdje u Europi, pa i svijetu, ekološki o uvano. Sada država i jedinice lokalne samouprave moraju prona i na ine kako e zaštititi tradicijske vrijednosti ruralnih sredina i proizvo a e u njima. A proizvo a a je malo. Razlog tome je što se u vrijeme prošlog sustava ruralno podru je zapostavljalo, posebno u komunalnom smislu, pak su ljudi zbog lakšeg na ina života odlazili u urbane sredine. No, hvala Bogu, a sada i Vladi, ovakve sredine mogu zaživjeti i ono malo ljudi što je ostalo može proizvesti zna ajne koli ine ekohrane. Naime, bez autohtonog stanovništva nema izvorne i ekohrane, pa makar oni bili i samo savjetnici onima koji žele do i i proizvoditi u ruralnom podru ju.
Me imurje je Hortus Croatiae Premda malo podru je, Me imurje svakako može postati zna ajan proizvo a ekohrane, što je ve do sada pokazalo nekoliko proizvo a a, osobito Bernarda Orehovec, danas gotovo vode a proizvo a ica zdrave i autohtone hrane u Hrvatskoj. Odmah do nje je Stanislav Trstenjak iz Marofa te nekoliko udruga zdravog života. Dovoljno je ovih dana pogledati me imurski plac na kojem
Bernarda Orehovec, danas gotovo vode a proizvo a ica zdrave i autohtone hrane u Hrvatskoj doma i zdravi orasi postižu astronomsku cijenu i lako pronalaze kupce. Sli no je sa sušenim vo em, te korjenastim povr em kao što su cikla, repa, hren i mrkva.
Me imurski seljaci koji proizvode ili e proizvoditi ekohranu trebali bi se izboriti za certi ikaciju, što e im uz sustavno stimuliranje omogu iti snažan pristup na tržište. Malo je onih koji
Me imurje ne doživljavaju kao Hortus Croatiae (Vrt ili Cvjetna Hrvatska) u kojemu sve uspijeva i to treba prodati. Kao turisti ki proizvod to e najbolje pro i. (Stjepan Mesari )
Nismo TUG podru je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je Pravilnik o podru jima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, kojim se odre uju podru ja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (TUG podru je). Pravilnik odre uje status pripadnosti TUG podru jima na razini katastarske op ine te ih razvrstava u dvije kategorije: brdsko - planinska
podru ja i otoci i poluotok Pelješac. Za Me imursku županiju interesantnim se može smatrati kategorija brdsko – planinskog podru ja. Me utim, tu smo kratki za stotinjak metara, premda su podru ja u briježnom dijelu Me imurja brdovita i terenom nagibna. Naime, najviša me imurska podru ja Robadje i Mohokos nalaze se na 339 (350) i 344,5 metara nad-
morske visine. Pravilnik kaže da se TUG podru jem smatra ono s prosje nom nadmorskom visinom od najmanje 600 metara ili prosje nim nagibom od najmanje 20 posto, ili prosje nom nadmorskom visinom od 500 do 600 metara uz prosje ni nagib terena od najmanje 15 posto. U prvu kategoriju u Hrvatskoj spadaju 422 katastarske op ine, a u drugu 191 katastarska op ina. (sm)
SELNICA
Predavanje o subvencijama - Pak de ste je zmogli tak lepu ...
Na elnik op ine Selnica An elko Kova i i rukovoditelj HZPSS-a u akovcu mr. Milorad Šubi organiziraju predavanje za poljoprivrednike.
Na temu Subvencije u poljoprivredi predavanje e biti u srijedu 13. sije nja s po etkom u 16 sati u op inskoj vije nici. Kako je rije o aktualnoj tematici, na elnik
Kova i poziva poljoprivrednike da do u u što ve em broju, kako bi ono što e uti mogli iskoristiti za boljitak svojih gospodarstava. Isti dan od 11 sati predavanje e
biti u Fontani u Ma kovcu. Dan ranije, u utorak 12. sije nja, od 17 sati predavanje e biti u op inskoj vije nici Donji Kraljevec. (sm)
12. sije nja 2010. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VAŠ VRT
VETERINARSKI SAVJETI
Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Bjesno a - sve ve a opasnost u Me imurju U prošloj 2009.-toj godini, u Me imurju je bjesno a dijagnosticirana u 3 psa i 8 lisica. S obzirom da su svi zaraženi psi bili u kontaktu sa ljudima, sre a je da nije došlo do zaražavanja ljudi. Što je bjesno a? Bjesno a je smrtonosna, zarazna bolest središnjeg živ anog sustava koju uzrokuje virus svrstan u porodicu rabdovirusa, rod Lyssavirus. Od bjesno e mogu oboliti sve toplokrvne životinje i ovjek. Bolest je proširena po cijelom svijetu, pa je tako ima i u Hrvatskoj i Me imurju. Kako se prenosi bjesno a? Bjesno a se naj eš e prenosi ugrizom oboljele životinje jer se uzro nik bjesno e nalazi u slini bjesne životinje. Drugi na ini prijenosa, kao što je kontakt zaražene sline sa svježom ranom na koži i sluznicama, su rijetki. Da bi se razvila bolest, virus mora do i u kontakt sa završecima živaca, te mora u i u živ ano tkivo, što zna i da ako nas ugrize bijesna životinja ne zna i nužno da emo oboliti, ali postoji veliki rizik. Jedanput
kad se virus ugnijezdi u spinalne ganglije koji su dio perifernog živ anog sustava bolest je 100% smrtonosna. Kontakt s mokra om, krvi, fecesom ne predstavlja rizik. Naj eš i rezervoar bjesno e u Hrvatskoj su divlje životinje, i to lisice. Od doma ih životinja naj eš e obole pas i ma ka. Da li postoji lijek protiv bjesno e? Za sada ne postoji speci i ni lijek kojim bi se izlije ila manifesna bjesno a. Koji su znakovi bjesno e u životinja? Tipi ni znaci bolesti su razdražljivost, poreme aji svijesti, ekscitacije, paralize i na kraju smrt. Inkubacija kod svih životinja traje 2 do 8 tjedana, a sama bolest 1 do 7 dana , rijetko dulje. Bolest ima 3 stadija. U prvom stadiju bolesti psi promijene ponašanje, postanu plašljivi, nemirni, neposlušni, skrivaju se, grizu okolne predmete, pokazuju poja ani svrbež, posebice na mjestu ugriza, sline i otežano dišu. Takvo stanje traje pola do tri dana. U drugom stadiju poja ava se nemir i uzbu enje, psi
napuštaju mjesto boravka, lutaju bez cilja te napadaju životinje i ljude. Glas oboljelog psa postaje promukao te je slinjenje još intenzivnije zbog otežanog gutanja. bTaj stadij traje dan ili dva. U zadnjem tre em, paraliti kom stadiju koji traje tri – etiri dana pas postaje mirniji, leži, opušten je, pojavljuje se paraliza miši a donje vilice, jezika i o iju. Nakon toga slijedi klijenut miši a trupa i udova, pa se životinja više ne može pokrenuti te slijedi uginu e. U ma aka su simptomi sli ni kao i u psa. Osim tih, tipi nih oblika bolesti, postoje i atipi ni oblici bjesno e, te tiha bjesno a kod koje se pojavljuje samo paraliti ki stadij. Kako zaštititi svog psa ili ma ku od bjesno e? Cijepljenje pasa glavna je pro ilakti ka mjera protiv bjesno e što je regulirano pravilnikom i naredbom. Psi se cijepe jedanput godišnje. Tako svi psi stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesno e najkasnije do 31. ožujka. Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca mora biti cijepljen u naredna 14 dana, a pas koji nije cijepljen u
propisanim rokovima (npr. novonabavljen) mora se cijepiti u naredna 14 dana. Preporu a se cijepljenje ma aka i tvorova. Ku ne ljubimce treba držati u dvorištu ili u ku i, a ako še ete svog ku nog ljubimca imati ga pod nadzorom. Što ako vas ugrize doma i pas ili ma ka? Ako vas ugrize pas ili ma ka trebalo bi odmah dobro oprati ranu vodom i sapunom, na ranu staviti alkoholni dezin icijens te se što prije javiti lije niku. Što sa psom koji je ugrizao ovjeka? Pas koji ugrize ovjeka bez obzira da li je cijepljen ili ne, obavezno se trokratno pregledava tijekom deset dana od strane veterinara. Ako nakon pregleda nema znakova bjesno e veterinar daje potvrdu da je pas slobodan od bjesno e. Me utim ako pas ugine, ili pokazuje sumnju na bjesno u, eutanizira se, a glava ili lešina životinje šalje se u ovlašteni dijagnosti ki laboratorij u kojem se potvrdi ili isklju i sumnja na bjesno u. Tomislav Dolar dvm
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
MURSKO SREDIŠ¥E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
Ciklame Skoro je sredina sije nja! Kako pak u 2 10. vrijeme juri! Jesmo li to mi na nizbrdici? Zanemarite ovo zlurado pitanje. Nekada su samo stru njaci znali uzgojiti prvoklasne ciklame, ali danas se pojavom suvremenih varijeteta situacija posve izmijenila. Na tržištu su se pojavili hibridi raznih boja cvjetova i listova. Zahvaljuju i uzgajiva ima, ciklama više nije sezonska biljka ve nam je dostupna cijele godine. Postoje goleme ciklame koje dosegnu visinu i do 30 cm, kao i one patuljaste visine 8 do 10 cm. Ciklama može istodobno imati i do 30 cvjetova. Cvjetovi ciklama mogu biti jednobojni ili dvobojni od bijele, roze do crvene boje. Neke ciklame imaju valovite latice ,a neke izrazito mirisne cvijetove. Listovi mogu biti prošarani bijelim i srebrnim šarama. Premda se smatraju jednogodišnjim biljkama ciklame mogu trajati i više godina ako im gomolje u kasno prolje e osušite i pustite da miruju tijekom lijetnih mijeseci. U jesen gomolj posadite u sviježi supstrat ali tek napola ukopan u zemlju. Svake se godine sadi u teglu iste veli ine. Ciklami treba jaka iltrirana svjetlost, daleko od izravna utjecaja sun anih zraka. Tijekom cijele godine tempera-
tura bi se morala kretati izme u 13-18 stupnjeva. Ciklama ne voli previše vlage. Najbolje ju je potopiti u vodu na otprilike 10 minuta, ocijediti i vratiti na mijesto. Biljci ne e naškoditi ako je zalijete tek onda kad joj se listovi pomalo objese, ali to vam ne smije prije i u naviku i sa ostalim cvije em. Prihranjujte standardnim teku im gnojivom za cvatu e biljke svaka dva tijedna dok biljka pupa i cvijeta. Kad cvjetovi uvenu ili listovi požute uklonite ih prstima vrsto drže i biljku pri dnu. Stabljike nemojte rezati. Ciklame su podložne i napadima lisnih ušiju i crvenog pauka. Ako je supstrat premokar mogu ih napasti i gljivi ne bolesti pogotovo botritis. Kod napada ušiju biljku tretirajte nekim blagim insekticidom. Redovito kontrolirajte i listove i cvjetove. Kod pravovremenog uo avanja nametnika nije potrebno tretiranje insekticidom ve listove obrišite vlažnom krpom. Listovi koji su po eli žutjeti i na kojima se pojavljuju sme e mrlje vjerojatno boluju od botritisa. Ubrzo nakon toga može se pojaviti i crna plijesan koja može ubiti biljku. Oboljele listove otklonite a biljku premijestite na zra nije mijesto. Budite mi dobro i dobri do idu eg utorka!
16
Religija
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BOG mojih detalja
ŽUPA PRELOG ima jedinstven obi aj
Znati svoje pravo mjesto
Križec na farofu
Prošle smo nedjelje slavili svetkovinu Isusovog krštenja. Isus je krsti Ivan Krstitelj. Ivan Krstitelj je bio prorok koji je Isusa ‘otkrio’ ljudima, rekavši: «Me u vama stoji onaj koga vi ne poznate – onaj koji za mnom dolazi, komu ja nisam dostojan odriješiti remenje na obu i. On e vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.» (Iv 1, 25-27) Naime, ljudi su mislili da je Ivan mesija. Mase su dolazile k njemu da ga slušaju i spremne su bile slijediti ga. Njegov nekonformizam, njegovo propovijedanje utemeljeno na Svetome Pismu, njegovi pozivi na obra enje, jednostavnim ljudima je bilo dovoljno: Ivan je o ekivani mesija. Me utim, Ivan je znao svoje mjesto u životu, on je znao tko je, on je svima rekao da nije mesija, nego ga je on došao pokazati. Isus Krist je mesija! On je pravi osloboditelj, tu negdje me u njima, me u ljudima, sli an svima drugima, diskretan, nepoznat, istih obi aja kao i ostali. Znati dakle svoje kvalitete i nedostatke, poput Ivana, je temeljna etapa na putu prema svetosti. Ivan ne traži položaj za koji nije, koji mu ne pripada, on se ne pravi da je netko. Ne. Kada je netko, poput Ivana, potpuno okrenut prema Bogu, takav tada želi iz svog životnog ponašanja izbrisati svaku laž, svaku ispraznost i samodopadnost. Živjeti pošteno zna i ispravno poštivani (ako se poštuje on da je to uvijek ispravno, zar ne?!), poštivati vrijednost darova koje smo primili. Ti darovi ili sposobnosti su nam
Piše: vl . Antun Štefan dani radi Kraljevstva Božjega, a Kraljevstvo Božje osvajaju ponizni. Živjeti istinito je biti ponizan. Ivan je ljudima rekao da je mesija netko izme u njih, i zamišljamo si njihove poglede i nedoumicu: me u nama? pa tko? kako izgleda? Tražili su ga pogledima, a vjerojatno i po nekim izvanrednostima. Fascinira me taj dio Isusovog života: on je znao ekati svoj trenutak, bio je poput ostalih, a vrlo važan. Koje li sigurnosti u sebe, koje li vjere da e sve nado i u pravo vrijeme, koje li prekrasne poniznosti. Naš Isus, bio je ponizan, stvarno!, a ipak siguran i snažan! To je to: biti ponizan je znati da i naši najve i talenti dolaze od Gospodina i da su nam dani za njegovu slavu. Isus od nas ne traži drugo, osim ono što je i sam inio. Time što se krstio, Isus se svojevoljno pridružio grešnom ovje anstvu. Po utjelovljenu, uzeo je naše tijelo, a krštenjem uzima na sebe i naše grijehe – da nas spasi. Njegova ljubav prema nama je tolika da mu to nije ispod asti. Ne! Njegova je deviza: sve za ovjekovu pravu sre u. Nezaboravni Isus!
Blagoslov farofa, križec na farofu ili s križecom na farofu. Svejedno kako to nazvali, ali na blagdan Bogojavljenja ili Sveta tri kralja obavljen je boži ni blagoslov župnog dvora u Prelogu. - Ovo je tradicija koju sam ja zatekao kada sam prije 33 godine došao za kapelana u Prelog i ja je samo nastavljam, kaže preloški župnik pre asni Antun Hoblaj. - Moj prethodnik na mjestu župnika uvijek je 6. sije nja na Tri kralja završio blagoslov ku a te je poslijepodne ili nave er nakon svete mise imao blagoslov farofa. To smo zvali ‘križec na farofu’ ili ‘s križecom na farof’ ... Uvijek je to inio sve enik sa strane ili netko od naših na službi negdje drugdje, dodaje župnik Hoblaj. Ove godine ast da obavi blagoslov župnikove ku e pripala je vele asnom Antunu Štefanu, doma em sinu na službi u Zagreba koj nadbiskupiji, koji je to obavio vrlo revno, pou no i lijepo, nakon što je u župnoj crkvi odslužio svetu misu.
Vrijeme je za nove ljude Za sve ljude koji župniku pomažu u radu za dobrobit vjernika i župe u farofskoj blagovaonici župnik Hoblaj priredio je domjenak
Ljubljenje križa obred je kod blagoslova ku e na kojem je izgovorio nekoliko znamenitih re enica. - Svjestan sam potrebe nekih novih pothvata i ve e skrbi za mlade koji žele nešto druga ije i novo. Ne možemo dopustiti da se ponekad i zbog naše nesposobnosti, što se ti e otvaranja nekih
novih mogu nosti, dio mladih nakon krizme, privu en drugim idejama i sadržajima, udalji od župne zajednice. Stariji i dugogodišnji suradnici odlaze, kao što u prije ili kasnije oti i i ja. Vrijeme je za nove ljude koji e obavljati mnoge
DUHOVNI VELIKAN
Antun opat, 17. sije nja IMENDANI I BLAGDANI utorak, 12.sije nja Tatjana, Ernest srijeda, 13. sije nja Veronika, Radovan etvrtak, 14. sije nja Feliks, Sre ko
U puku je poznat kao zimski Antun i jedan je od najomiljenijih svetaca. Rodio se oko 250. godine, u vrijeme kada je Crkva proživljavala veliko progonstvo od cara Decija. Svojom životnom mudroš u i duhovnom izgra enoš u, koje je crpio itaju i Sveto pismo, brzo je stekao ugled. Posvetio se asketskom životu i, zahva en velikom revnoš u, pošao u beskraj Libijske pustinje i nastanio se u pe ini pokraj koje je bilo malo obradivog zemljišta. U pustinjaštvu je proveo dvadeset godina, a potom se vratio u Alek-
petak, 15. sije nja Pavao pustinjak subota, 16. sije nja Marcel, Oton nedjelja, 17. sije nja Antun opat, Toni ponedjeljak, 18. sije nja Izabela, Priska sandriju gdje je propovijedao krš anstvo. Potom se 311. godine vratio u pustinju okupivši oko sebe šest tisu a pustinjaka. Preminuo je 356. godine u starosti od 105 godina. (sm)
RIJE I MUDRE “Logi no je da Hrvatska želi postati lanicom europskog jedinstva, ali pod uvjetom da u tom jedinstvu ostaje o uvan hrvatski nacionalni identitet i da ne budu rasprodana hrvatska nacionalna dobra.” (prof. dr. Branimir Lukši )
Pre asni Antun Hoblaj zahvaljuje suradnicima
poslove uz novi i kvalitetniji stil, rekao je župnik Hoblaj. Posebno je za ono što ine za dobro Crkve i župe zahvalio svojih prethodnicima, dugogodišnjem župniku pre asnom Alojziju Vojvodi, sve enicima iz ove župe Alojziju Slavi eku, Josipu Ružmanu, Antunu Štefanu, Matiji Berljaku, Stjepanu Najmanu i Stjepanu Berljaku, kao i akonu Tomislavu Kosu. Spomenuo je župnik dugogodišnjeg zvonara Stjepana Ota, cemeštara Antuna Kolareka i Franju Sinkovi a koji su preselili na drugi svijet. Rije i zahvale primio je sadašnji zvonar Tomo Šestan, te doma ica Božica, monsinjor Milan Šimunovi , prof. Alojzije Hobalj i posebno Marica Vuk, žena koja je na farofu službovala od vremena župnika Vojvode do danas. I mnogim drugima, osobito ministrantima i pjeva ima, te svima koji pomažu ovu lijepu i veliku župu pre asni Antun iskreno je zahvalio i preporu io ih u molitvama. (Stjepan Mesari )
ISKUSTVO S HODO AŠ A mladih
Evan elje poziva na jednostavnost Djevojke Klara Mihinja i Monika Mihalec sa župljanima župe Svete obitelji iz Zagreba i njihovim župnikom vele asnim Mirianom Šuvakom sudjelovale su u hodo aš u povjerenja na zemlji u Poznanu. U ovom gradu okupilo se oko 30 tisu a mladih iz više europskih zemalja koje je okupila zajednica Taizea koja mlade po-
vezuje na pomirenju razdvojenih ljudi i vjernika. - Posebno nas se dojmilo što smo pet dana živjeli skromno, jeli jednostavnu hranu sjede i na podu i družili se s mladima iz cijele Europe. Zajedni ki slave i Boga osje ali smo se ja i i bolji i to smo ponijeli u svoje domove. Spoznale smo da nas Evan elje poziva na jednostavnost, jer
ona otvara naša srca za dijeljenje s drugima i radost koja dolazi od boga, kažu Klara i Monika, koje
pozivaju mlade Me imurja na skromnost koja je ljepota vjere i života. (sm)
VARAŽDINSKA BISKUPIJA
Petorica me imurskih bogoslova u službi lektora i akolita Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u utorak nave er, u predve erje blagdana Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, u Varaždinskoj katedrali jedanaestoricu bogoslova postavio je u
službu lektora i akolita, odnosno ita a i služitelja oltara kod svete euharistijske službe. Iz Me imurja su postavljeni bogoslovi Mihael Hertari iz župe Vratišinec, Nikola Markuši iz
župe Gori an, Kristijan Stojko iz župe Sveti Martin na Muri, Marko Tilošanec iz župe Kotoriba te Siniša Preiner iz župe Ivanovec. Svi oni e 6. lipnja biti zare eni za akone Varaždinske biskupije, te
se pridružiti velikom broju zare enika u sve eni koj godini koju je u lipnju prošle godine otvorio Sveti Otac Benedikt XVI. i koja e završiti 11. lipnja ove godine. (sm,VB)
za velike i male Novosti • Novosti
Intervju s Marijom Kova i - zvanom „Zvonarica“
LIDRANO 2010.
PRIPREMILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC
U tijeku je Smotra literarnih, novinarskih i dramskoscenskih uradaka u enika osnovnih škola Me imurske županije. Rok za slanje prijava je prošao Pa su ve povjerenstva za prosudbu novinarskih i literarnih radova zapo ela s radom. Ove se godine provode me uop inske smotre u dva centra. Doma in u prvom centru je OŠ Selnica, a u drugom OŠ Draškovec. Me uop inske smotre održavaju se 19. i 20. sije nja. Svaka je škola mogla poslati po pet literarnih i 3 samostalna novinarska rada. Svi se radovi šalju pod zaporkom koju ini rije +5 brojeva s nazna enim razredom. Imenovana su i povjerenstva. U Povjerenstvo za literarno stvaralaštvo imenovani su: Ivan Le ek, predsjednik, OŠ M.
Kak je to negda bilo na Peklenici
Središ e te književnice Emilija Kova i Vera Zemuni . U Povjerenstvo za novinarsko stvaralaštvo imenovani su Tamara Turza-Bogan, predsjednica, Visoka u iteljska škola akovec, Tamara Peras, HTV dopisništvo, David Vugrinec, TV akovec. Povjerenstvo za dramsko scenski izraz ine Romano Bogdan, predsjednik, Centar za kulturu akovec,
Dejan Buva , Gradsko kazalište akovec i Davor Žerjav, OŠ Strahoninec. Predsjednica povherenstava je Julijana Levak. Županijska smotra e se održati 12. velja e u 10 sati u Centru za kulturu akovec, a doma in je OŠ Ivanovec. Mi emo u Stvaraonii redovito pratiti sve smotre i sve emo radove objaviti.
Svaštice • Svaštice Djetinjstvo Djetinjstvo. Baš je lijepo, makar nam se tako ne ini. Imamo školskih briga, u itelji nas ponekad ljute, možda se ne svi amo jedni drugima, roditelji nas ponekad gnjave i traže previše… Ali kad ponekad promatram mamu u velikim brigama, esto i neutješnu jer ne vidi izlaz ne emu, shvatim kako mi je lijepo. Dani mi prolaze bezbrižno i mirno. Uvijek ju imam, kao svog an ela uvara koji me pazi. Dunja Šalamon, Ivanovec
Ljubljeni i preljubljeni Frane, moj dragi!
Sakoga glasno pozdravlajo, Popefke si veselo popevlejo. Rega-rega, rega-rega…
Želim si da si polek mene. Zamišljam kak Te iz srca grlim. Ostal si v meni zanavek.
Niš je ve Ne kak prej
Tena Novak, Šenkovec
Kola s kuruzom prek blatnoga su plota prešla… Mrzlo je…megleno… Ne je ve toplo kak prej…
Žabe Prve se v seli zbudijo, Kreke ejo, rege ejo,
Mala likovna izložba
Ivana Puklavec, Sveti Martin na Muri
Deš ve navelikom curi…
Ne zapitate se ponekad kako se živjelo u prošlosti? Kako su se naši preci snalazili u uvjetima u kojima su živjeli? Zasigurno znate da to nisu bili uvjeti kao ovi danas. Vladalo je siromaštvo, glad… Živim u Peklenici i zaista me zanimalo kako je to bilo nekada na prostoru na kojem danas živim. Napravila sam malo istraživanje pod nazivom „Peklenica negda“. Prvi podatke o broju žitelja pronašla sam iz 1782. godine. Tada je u Peklenici bilo samo 216 stanovnika. Te godine osnovama je župa Vratišinec i brojila je 1210 duša. Sljede i zapis govori o davnoj 1802. godini i tada Peklenica broji 26 doma instava. Prije 19 godina, tj. 1991. Peklenica je imala 1369 žitelja. Malo je onih koji još danas mogu govoriti o davnim danima, a jedna od tih osoba je Marija Kova i - zvana Zvonarica. Njoj su osamdeset i tri godine i sje a se tih dana, dana njezina djetinjstva. Zamolila sam je da mi u kratkom razgovoru ispri a kako je to onda bilo i ega se sve sje a. Kak je v Peklenici bilo negda? Joj dejte moje… Kak je to negda bilo? Veliko siromaštvo! Nesmo mi bili kak ta denešja deca… Delali smo, a ne stalno bili na onaj vašaj kompjuteraj. Nit smo ne znali kaj je to! Jaj nit neznaš kak ti je lepo! Vu vreme dok ste još pucka bili… S kim ste se igrali? Kaj ste delali? Igrali? Nesmo meli igra ke kak vi denes. A nit smo ne meli asa jer smo morali pomogati delati doma. Morali smo na pašu iti, krave pasti! Na polu smo se jedino igrali. Ve inom s kamen ekaj, a ne s provaj igra kaj! Zmislim se jedne igre koja se zvala buncekovanje… De ki su si još pra ke znali delati i unda su se s tem igrali.
Ali… Materijola su ne trošili svojega, neg su dišli k sosedu i tam su fkrali. A kaj je bilo z školom? Ma seposud ti je bilo siromaštvo. Prva škola štere se zmislim je bila pod bregom, a zvali smo ju „Tekelijeve pevnice“. Bilo je kmi no, bez obloki, a sam sve e su nam svetile. Pisati smo nej meli na emu pak smo sam poslušali u itela. Al zmislim se kaj smo meli unakše plo ice kaj po njimi pišeš s kredom. Al to smo morali zbrisati pak smo si ve inu nit ne zapamtili. Al sikak smo bili veseli kaj smo hodili v školu. A dok ste došli dimo s škole? Unda pa delat! Na pašu… Nega bilo knjigi kak denes. Nesmo se mi meli as vu iti, a i onda je škole ne bila važna kak denes! S kim su se stariši ljudi bavili na
dimo. Ma vi nit neznate kak vam je lepo! A kaj pa ste onda nave er delali? Kolko znam nega bilo televizije… Ma kakša televizija?!?! Nave er su mame tkale, a tatiji su nam pri e povedali pre pe ki. To je nam deci najlepše bilo. Kaj su mame tkale? Obleku? Tkale su nam obleku i to je bila velika sre a dok je gotovo bilo. Vihlan- tako smo zvali to domo e
Peklenici? Pak uni su ti ne na posel hodili, nek su doma delali. Meli su svoje životinje, pa su s tem zara ivali. Prodovali su ih pa su tak dobili nekše peneze. A nešteri su delali v rudnikaj. Unda pak su na}tu otkrili pak su se s tejm bavili. Po cejle dneve su delali! Nega tu bilo onoga- odradiš ši}tu i ideš
platno! To je joko cjenjeno bilo… uda ste nam toga povedali, se mortik iš e ega zmislite? Ne znam kaj bi iš e rekla, ali me i pamet baš i ne služi. Štela sam re i kaj je denešjoj deci uda lepše. Imate uda mogu nosti štere smo mi negda ne meli… Iskoristite ih i postignite nekaj v životu!!
Valentina Jug, Ivanovec
San ili java Druženje u Veneri uvijek je najprivla nije i traje barem tri sata. Jednostavno, tu se sastanemo, sjednemo na terasu, naru imo pi e, pa ak i pizzu ako imamo apetit i razgovaramo o školi, u iteljima, svojim simpatijama, o sportu, o svakakvim tinej-
erskim glupostima. Moje je društvo veliko i ima vrsnih pri alica. Ponekad se isti e Denis koji odjednom pri a o dvjema djevoj icama, uspore uju i ih po ljepoti, brzini i maštovitosti u pri anju. Jedan je od }aca Dejan, popularniji kao Bananko. U mom društvu nikad nije dosadno… Zoran Horvati
MI MALI… MI MALI Evo kako je lijepo bilo malom Gabrijelu iz Merhatovca proteklih dana. Toliko mu se to svidjelo da jedva eka kraj godine kada e opet biti „moderna“ ta odje a. A dotle, svima šalje puse.
Kad se slavi, nek se slavi Dajana Kova i DOMAŠINEC
Karlo Komorski, 8.r DONJI KRALJEVEC
8.r OŠ DRAŠKOVEC
Ivan urašin, 8.r DONJI KRALJEVEC
Mali Dino slavio je ro endan i pozvao goste kako je to i red. Bilo je igre, veselja, smijeha i zabave. Neki su morali odustati pa umorni oti i ku i.
Na kraju je ostao s Dinom samo njegov prijatelj Ivano. A onda su de ki udarili brigu na veselje. Uostalom emu pri ati kad slike najbolje govore.
18
Novi život se ra a
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. sije nja 2010.
MT “Leptiri ” vas daruje Leonardo (47) i Snježana (41) Belovi iz akovca dobili su Branimira, ro enog 3. sije nja u 14 sati. Po bracu su došli i Ivan (5) i Tomislav (9).
Mario (23) i Marjana (24) Radikovi iz akovca dobili su sina po imenu Mateo, ro enog 1. sije nja u 19.45 sati.
Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.
www.mnovine.hr uskoro u novom ruhu
Zlatko (43) i Marija (35) Strahija iz Gardinovca dobili su Melani, ro enu 2. sije nja u 9.30 sati. Po seku je došao i Emanuel (7), a kod ku e su je do ekali Kristijan (19) i Nikola (14). Dalibor (30) i Ivana (25) Hertl iz Svetog Križa dobili su Tenu, ro enu 5. sije nja u 4 sata. Po seku je došao i Niko (3).
Tihomir (29) i Nina (26) Horvat iz Strahoninca dobili su sina po imenu Vito, ro enog 2. sije nja u 1.18 sati.
Vlado Oršuš (33) i Marija Ignac (29) iz Trnovca dobili su Vlatku, ro enu 5. sije nja u 5.30 sati. Po bebu je došla i kuma Senka, a kod ku e su je do ekala bra a Milan (11) i Mario (9).
Dražen (33) i Anamarija (30) Hozjan iz Šenkovca dobili su Marka, ro enog 3. sije nja u 21 sat. Bracu su kod ku e do ekali Leon (9) i Alen (7).
Mladi Me imurec osvojio slušatelje radija Antene Zagreb Uo ovom vom b broju roju d donosimo onosiimo vam 24-godišnjim v am iintervju ntervju s 24-g godišnjim akov ancom Kati akov ancom K atijanom Knokom, koji je obožavatelje stekao svojim glasom i simpati noš u kao voditelj informativnog programa na radiju Antena Zagreb. (više na str. 5 u prilogu MEDIA)
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. sije nja 2010.
PJEVA KI ZBOR “Josip Štolcer Slavenski”
Trideset i pet godina najboljih akove kih amaterskih pjeva a U sije nju svake godine, nakon burnih prosina kih doga anja, uvijek nekako nastupi zatišje, posebice što se ti e kulturnih doga anja. No, nije to loše jer se tada možemo detaljnije posvetiti temama za koje možda u ostatku godine ili nismo imali vremena ili prostora u novinama. Kad sam razmišljala o kome napraviti tekst ili razgovor, nekako sam se vodila mišlju da bi to trebao biti netko tko je svojim uspjehom obilježio ovu godinu, ali i one prijašnje. I tada se logi no odgovor ponudio sam po sebi - Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”. Najbolji hrvatski amaterski zbor ve je nekoliko godina u samom vrhu ne samo države ve i svijeta, što se pjevanja ti e. To potvr uju brojna me unarodna priznanja i nagrade, ali, što je udno, u svom rodnom kraju oni nekako i nisu cijenjeni onoliko koliko to zaslužuju i koliko bi trebali biti cijenjeni. Mediji ih nešto skromno prate (i mi, priznajem), skromna je i nov ana potpora od Grada i Županije, a i ljudi bi se na njihove koncerte, kada bi bili svjesni o kojoj se tu kvaliteti radi, možda odazivali u još ve em broju.
Zbor iz godine u godinu raste Zbor “J. Š. Slavenski” ove godine obilježava 35. obljetnicu svog postojanja i uspješnog djelovanja. Dakle, daleke 1975. godine zbor je osnovan u akovcu, a od 1982. go-
dine nosi ime poznatoga hrvatskog skladatelja (koji je rodom iz akovca). Od tada do danas u zboru je pjevalo oko 500 pjeva a – amatera kojima je od samog osnutka do kraja 2004. godine (30 godina) dirigirala i bila njegova umjetni ka voditeljica Dragica - Karolina Šimunkovi , pro}. Godine 1981. zboru se pridružio Dejan Buva , koji je deset godina kasnije (pa sve do danas) izabran na }unkciju tajnika. On se prisjetio po etaka zbora. - U ono vrijeme kad je zbor }ormiran tek su se i drugdje
po državi po eli }ormirati zborovi. U po etku je, vjerovali ili ne, bilo ak osamdeset ljudi u zboru. To je bio veliki centar okupljanja ljudi. Danas, u vrijeme turbulencija kada ljudi imaju mnogo svojih obaveza i poslova, uspijevamo održavati brojku od nekih šezdeset pjeva a, ali zbor iz godinu u godinu raste, ispri ao je Buva . akove ki zboraši do sad su nastupali svugdje po Hrvatskoj, a bilježe i mnoga gostovanja u inozemstvu (Njema ka, Austrija, eška, Slovenija, Ma arska ...). Prvi put izvan granica
Najduži staž imaju oni ... Božidar Bogdan u zbor je došao 1978. godine na nagovor prijatelja. U trideset godina, koliko pjeva u zboru, Bogdan kaže kako ga uz zbor vežu samo lijepa sje anja: - Ovih trideset godina bilo je jedno gra enje koliko zbora, toliko i svih nas pojedina no. Na žalost, bilo je velikih fluktuacija u lanstvu, ve inom zbog mladih koji su odlazili na studij ili zbog bra nih obaveza, no nikad nije bila situacija da bi došlo u pitanje postojanje zbora. Najbitnije što moram re i je da od samog po etka u ovom zboru postoji divno prijateljstvo me u lanovima, jedan prekrasan duh zajedništva. Mi svi zajedno radimo na projektu koji se zove Zbor ‘Josip Štolcer Slavenski’, bilo malim nastupima kao što je pjevanje na misi, bilo na me unarodnom natjecanju. To je toliko emocija kroz trideset go-
dina, nezadovoljstava odlukama sudaca na natjecanjima, sre e zbog pobjeda ... Naprosto, naši nastupi su isprepleteni lijepim emocijama, ljudi to osje aju pa nas i zbog toga cijene. Od samog osnutka u zboru je najstarija lanica zbora Marija Vinkovi . - Još sam kao djevoj ica voljela pjevati i pjevala sam u crkvenom zboru, a kad se ovdje osnovao zbor to mi je bilo kao ispunjenje snova i morala sam postati dijelom te pri e. Kasnije sam, kada smo preure ivali ku u i kada mi se rodio unuk, nakon 10 godina aktivnog pjevanja uzela stanku. No, nakon nekoliko godina shvatila sam da bez toga ne mogu i ponovno sam se vratila. Ovo je zbor koji pjeva od duše i srca i svi se odli no slažu, te ne mogu ni zamisliti više život bez ovih ljudi.
na natjecanje su otišli nakon 2000. godine, u Estoniju, i tu je po ela njihova uzlazna putanja. Iz godine u godinu sve su više napredovali i postizali sve bolje rezultate.
Nove ideje, novi uspjesi Dragicu - Karolinu Šimunkovi po etkom 2005. na mjestu dirigentice i voditeljice zbora zamjenjuje Senka Bašek – Šamec, dotadašnja dugogodišnja lanica. - Kad se sjetim samih po etaka, malo sam se našla u nepoznatoj zemlji. Nekako sam stvari rješavala u hodu. Imala sam sre u jer sam ve vodila žensku vokalnu grupu, pa sam imala nekakvih iskustava, i znalo se dogoditi da sam tu i tamo zamijenila tadašnju dirigenticu. Osim toga, dosta sam dugo bila korepetirorica, radila sam s dionicom basa i imala sam iskustvo u radu s ljudima, tako da nisam ništa puno mijenjala. S novom }unkcijom samo je na mene pala ta odgovornost biranja programa, pripremanja zbora ... S obzirom na to da sam krenula na školovanje za zborovo u, tada sam taman bila na kraju prve godine, po ela sam ve onda primjenjivati sve što sam nau ila, primjerice, promjenu postave tona. To se pokazalo jako dobrim, ispri ala je Bašek – Šamec. Svakom ansamblu treba odre eni period da se uhoda dirigent sa zborom i zbor s dirigentom, no sa Senkom sve je išlo puno brže jer su se svi poznavali. Nova voditeljica donijela je nove ideje koje su svi dobro prihvatili. - Ima tu masa tehni kih stvari koje su jako bitne za uspješnost zbora. Neki zborovo e tome ne pridaju pozornost, ali one su i te kako važne. Od prvog mo-
IZLOŽBA Suvremene hrvatske keramike
Umjetnici ne moraju biti mladi da bi napravili neke nove i zanimljive stvari U sportskoj dvorani Graditeljske škole akovec otvorena je izložba Suvremena hrvatska keramika. Izložba šesnaest suvremenih hrvatskih umjetnika, koji za svoj likovni izri aj naj eš e biraju keramiku, krajem travnja predstavljena je u Prištini. U Galeriji umjetnosti Kosova pobudila je veliko zanimanje, a u istome sastavu može se razgledati u akovcu. Izlaga i na izložbi jesu: Vesna Aralica, Vera Dajht Kralj, Nadica Eichhorn, Lucija Gudlin, Mladen Ivan i , Marinko Jela a, Darija Juras, Višnja Markovinovi , Bruno Paladin, Valerija Polanec, Josip Poljan, Boris Roce, Hanibal Salvaro, Ljubomir Stahov, Irena Škrinjar, Miro Vuco. O izložbi su govorili ravnatelj škole Zoran Pazman, dipl. ing. arh. i autor izložbe, poznati hrvatski kerami ar Hanibal Salvaro. On je u biranju radova vodio ra una da se, osim raznolikosti
Na izložbi suvremene hrvatske keramike predstavlja se šesnaest autora kerami arskih tehnika, predstave i hrvatski umjetnici svih naraštaja. U tom smislu naglasak izložbe stavljen je na umjetni ki aspekt, a ne na
zanatski. - Ova je izložba važna zbog toga što jednim zgusnutim odabirom donekle pokazuje najzna ajnije novosti suvremene hrvatske keramike.
U njoj se vidi da autor ne treba biti jako mlad kako bi se napravile neke nove i zanimljive stvari, makar mi ovdje imamo autore dobi od nekih 28 do 85 godina života. Isto tako ovo pokazuje da se i kod vremešnih autora doga aju nove stvari. Zna i kod likovnog umjetnika kreativna se mladost ne poklapa s fizi kom dobi. Nastojao sam birati autore koji su se dokazali kao izvorni kreativci. I ovom se izložbom zapravo shvatilo da takozvana podjela na likovnu i primijenjenu umjetnost kad se radi o suvremenoj hrvatskoj keramici nema nikakvog smisla, kazao je Salvaro. Keramika ponovno preuzima ulogu jednog od najpouzdanijih svjedoka i kroni ara epohe. Bez obzira na umjetni ke aspekte, rije je o sjajnim majstorima svog zanata, pa zbilja vrijedi pogledati ovu izložbu koja ostaje otvorena do 31. sije nja.
12. sije nja 2010.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
kuda emosasvimtim.Možda opet kod mene na tavan ili kod nekoga drugog lana zbora kao što je to bilo prije nego što smodobiliprostorijuodGrada, isti e Buva .
I za 2010. imaju velike planove
Pjeva ki zbor “J. Š. Slavenski” ve nekoliko godina za redom osvaja nagrade i priznanja na me unarodnim natjecanjima menta kada se pojavi prvi pjeva pa do zadnjeg trenutka kada s pozornice si e posljednji pjeva , od samoga vizualnog izgleda zbora, tehni ke uvježbanost, emocija koje pjeva i daju ... Na svemu tome smo radili, odnosno dodatno usavršili sve što je prijašnja voditeljica izgradila. Sve ovo rezultiralo je brojnim nagradama i priznanjima. Ve nekoliko godina za redom osvajaju zlata i srebra na državnim natjecanjima. Na me unarodnom planu zbor je osvojio zlatnu diplomu na natjecanju zborova u Budimpešti 2003. godine, dvije zlatne diplome na natjecanju zborova u Linzu 2007. godine u kategoriji sakralne glazbe i kategoriji mješovitih zborova, srebrnu diplomu na natjecanju zborova u Italiji 2006. godine, dvije srebrne medalje na Svjetskim zborskim igrama u Grazu 2008. godine te osvajanje srebrne olimpijske medalje na Olimpijadi zborova u Bremenu 2004. godine u kon-
kurenciji ponajboljih amaterskih zborova svijeta. Uz zbor veoma su uspješni i ženska i muška vokalna skupina koji tako er osvajaju nagrade kamo god do u.
Ako i eg ima, onda je to dobra atmosfera Svi ovi uspjesi utoliko su vrjedniji ako znamo da se u zboru “Slavenski” uistinu radi o amaterskim pjeva ima. - Na ve ini tih natjecanja imate zborove koji od 60 pjeva a imaju barem polovicu koji su glazbeno pismeni s akademija. Mi to nemamo, imamo dvoje - troje koji su završili srednju glazbenu i dvoje - troje koji imaju Akademiju, ali to su naši stru ni voditelji. Kod nas 30 posto ljudi uop e ne poznaje note, ali su u zboru nau ili. Svi oni puno rade da bi bili najbolji, to su teške i naporne probe i potrebno je puno odricanja, objasnio je Buva . Ovo što spada u glavne karakteristike ovog zbora, uz pre-
Najduži staž u zboru imaju Marija Vinkovi i Božidar Bogdan
Pokreta ka snaga zbora: dirigentica Senka Bašek Šamec i tajnik Dejan Buva
BIBLIOBUS Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec
Raspored rada za sije anj Bibliobus, putuju a knjižnica, ponovno po inje s radom prema ustaljenom rasporedu. Bibliobus sadrži oko 4.000 svezaka, te mogu nost pretraživanja cjelokupnog fonda Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec preko ra unalnog kataloga. Fond ine: slikovnice, lek rni naslovi, knjige za djecu, klasi na i suvremena djela svjetske i doma e književnos i popularno - znanstvena literatura. Voditelji su: Vladimir Vinko i Miljenko Domjani .
Kao i obi no, bibliobus nastavlja svoju rutu s 35 stajališta u 15 op ina: Ponedjeljak, 11. i 25. sije nja: Nedeliš e (centar) 7.15 -9, Tvornica arapa – 9-10.30, Slakovec (dom) 10.45-11.15, Sve Juraj na Bregu 11.30-13.30. Ponedjeljak,18. sije nja: Nedeliš e (centar) 7.15 -9, Tvornica arapa 9-10.30, Donji Kraljevec (centar) 11-13.30. Utorak. 5. i 19. sije nja: Gardinovec (škola) – 9-11, Belica (Robna ku a) –11.30-13.30, Haix 13.45-14.15, Mala Subo ca (centar) 14.30- 15.30.
danost i veliki trud svih pjeva a i voditelja, a što e vam potvrditi svaki lan zbora, jest odli na atmosfera. To tvrdi i sadašnja dirigentica: - Kad sam bila pjeva ica, bila je isto tako dobra atmosfera i to se nastavilo. Ja jesam možda ovako malo otka eni tip. Temperamentna sam i vedra, volim se zezati i nikad ne branim nešto previše pjeva ima. Kad radimo, onda ozbiljno radimo, ali, kada se zabavljamo, onda se zabavljamo. Primjerice, kad idemo nekamo na dva dana, pa je nastup taj drugi dan, uvijek bude nekakve zabave i ja im uvijek kažem - ‘Družite se, ali znate što trebate ... Vaša svijest i savjest ...’ Oni jako dobro znaju da je dovoljno da malo dulje ostanu budni, ako se previše glasno smiju da se to uje na glasu. Svi oni previše ulažu u sebe i sve ove probe, onda su više - manje savjesni i disciplinirani. Ali zalomi im se tu i tamo ... Ma ne ... Dobri su.
Utorak, 12. i 26. sije nja: Domašinec (škola) 7.15 -9. Dekanovec (Zadružni dom) 9.30-10.30, Novakovec (centar) 10.45-11.45, Podturen (centar) – 12-13.30. Srijeda, 13. i 27. sije nja: Vratišinec (škola) – 7-8.30, Selnica (centar) 9-11, Sveti Martin na Muri (centar) – 11.15-13.30. Srijeda, 20. sije nja: Donja Dubrava (centar) - 8-9.30, Donji Vidovec (crkva) – 9.45-11, Sveta Marija (Zadružni dom)– 11.30-12.30, Donji Mihaljevec (škola) 12.30-13.30. etvrtak, 7. i 21. sije nja: atex– 8.15-10.15, Palinovec (Zadružni dom) 10.45 – 11.45, Sve Juraj u Trnju (crkva) 12-13.30. etvrtak, 14. i 28. sije nja: atex– 8.15-10.15, Štrigova (centar) -11-12.30, Štrigova (škola) 12.30-13.30. Petak, 8. i 22. sije nja: Jelen – 8.30-10.15, Orehovica (Dom za bolesne) 10.30-11.30, Hodošan (dom) 11.45 – 12, Hodošan (centar) – 12 –13.30. Petak, 15. i 29. sije nja: Jelen 8.30-10.15, Gornji Hraš an (škola) 10.30-11.30, Gornji Mihaljevec (škola) 11.45-13.30.
Osam godina Vladimira Ivkovi a S novom godinom vodstvo zborom preuzet e novi predsjednik. Zbor je u posljednjih osam godina uspješno vodio Vladimir Ivkovi . On svakako nosi dio zasluga za uspješnost zbora, jer se postižu rezultati, ali, ako nema dobre logistiku, sve pada u vodu. - Predsjednik sam punih osam godina i po statutu više ne mogu bi-
Fali im nov ana potpora i prostor U zboru se nalaze pjeva i stari od 15 do 70 godina, i svi se odli no slažu, naro ito kad se ide nekud na put ili kad su zajedni ka druženja u pitanju. Zna i, zbor ima sve – nadarene pjeva e s odli nom radnom etikom, iskusne voditelje i sve to zapakirano s dobrom atmosferom. Pa što im onda fali? Ono što i ve ini nas, novac. - Ogor ena sam na nekoliko stvari. Najbolji smo zbor u državi, a jedva da nekako izvla imo kraj s krajem. Dok neki iz manjih op ina dobe vrlo veliku financijsku podršku. A za što? Po meni bi se trebala napraviti valorizacija po uspjesima, i onda prema tome i nagraditi uspjeh. Koliko daš, toliko eš i dobiti. Osim toga, najteže je zadržati visoku kvalitetu. Puno lakše se do e na vrh, teško se održati ondje. Znam ansamble koji su bili izuzetno dobri godinama, a sada su doživjeli strašan pad. Treba tu jako mudro i pažljivo postupati kako bi se ostalo na vrhu, ali za to i treba potpora, ispri ala je Senka Bašek - Šamec. Po ovoj temi ogor en je i Dejan Buva : - Ovo su amateri koji svoje
KUD SELJA KA SLOGA Donja Dubrava
ti predsjednik. Ponosim se s ovim vremenom koje sam proveo na ovoj funkciji i u suradnji s dvije dirigentice koje su izuzetno kvalitetne, jedna isto po prirodnom talentu, druga i uz obrazovanje. Toliko energije i volje za radom, i kod njih, ali i pjeva a, ja nisam nigdje do sada vidio. Uistinu je bilo divno biti predsjednikom ovog zbora.
vrijeme i novac ulažu u sva ova priznanja kojima se Grad i Županija ponose. Za nekakav uspjeh nitko nije nov ano nagra en. Mislim da bi u Županiji trebalo postojati nešto ime bi se i te ljude nagradilo, dakle, nekakvom potporom kako bi se i idu e godine moglo oti i u inozemstvo na natjecanje. Jer vi ako sada organizirate neko gostovanje koje do e 120.000 kuna, a za koje ste od Županije i Grada dobili niti tre inu, vi se jednostavno istrošite i sponzori se istroše i ne možete druge godine te iste ljude moliti za novac. Muku zbor mu i i s prostorom zaprobe.TrenutnovježbajuuDomu sindikata gdje pla aju najamninu. Ovo je idealan prostor za nas, ali to nije naš prostor, tu samo pla amo najam i imamo rezervirano ta dva danautjednu.Akosepojavipotreba da probe budu i eš e, moramo se svakako snalaziti. Uska e Umjetni ka škola u pomo ... Da nemamo ovu dvoranu, ne znam gdje bismo mi pjevali. Morali bismo vjerojatno na cesti vježbati. To je žalosno ... Ina esvojumalenuprostorijuimamou barakamaiondjesmosmjestiliarhivu i nagrade. Sada se govori o tome da e se to srušiti, a onda ne znam
Nadam se da e Grad i Županija imati smisla za ovaj zbor, koji im je besplatna me unarodna reklama, koja bi kad bi se trebala platiti bila i te kako skupa. Zato bi bilo lijepo da im se ipak pomogne u ve oj mjeri. Pjeva ki zbor i te kako e se znati odužiti. Velike planove za ovu godinu ve imaju. U ovoj godini planiraju i i na dva natjecanja me unarodnog karaktera, jedno u travnju u Zagrebu, a drugo sredinom svibnja u Zadru. Opet su kao najbolji zbor u Hrvatskoj odabrani da zemlju predstavljaju u inozemstvu. Imaju slobodan izbor odabira destinacije, Ministarstvo kulture inancira prijevoz, a sad ho e li uistinu i oti i ovisi o tome ho e li uspjeti skupiti ostatak novca potrebnog za takvo putovanje. Obilježavaju i 35. obljetnicu postojanja. Za ovu prigodu planiraju izdati nosa zvuka i napraviti veliki koncert na koji e pozvati i nekadašnje pjeva e, danas istaknute glazbenike. - Nadam se da emo nastaviti istim putem uspjeha. Planove stalno imamo za dalje jer, ako stanemo, onda bude i ‘mašina’ stala. Tako to ide. To je ansambl koji stalno treba izazove i koji stalno živi za natjecanje, jer, kad im se ponudi izazov da se natje u s nekim, tojeto.Tojezapravonatjecanje ovjekasamogasasobom,moraju nau iti program, pjesme ... To je cijela pjeva ka psihofizi ka priprema. Oni najbolje ‘grizu’ kad je natjecanje u pitanju ili neki veliki projekt, koncert ... Onda su najkvalitetniji, kazala je Bašek, i dodala kako zbor uvijek prima nove lanove. Glazbeno obrazovanje nije potrebno. Jedino vam trebaju dobra volja i dobar sluh. Probe zbor održava ponedjeljkom i srijedom u Domu sindikata od 19 do 21 sat. (mn)
CENTAR ZA KULTURU – Tribina
Novogodišnjom priredbom Pretplata za prolje e 2010. po astili mještane Vrlo ak vno Kulturno - umjetni ko društvo “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave još jednu uspješnu godinu završilo je novogodišnjom priredbom na kojoj su se 3. sije nja predstavile sve sekcije. Program je održan u školskoj sportskoj dvorani koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Svoj rad prvo su prezen rali ak vni mladi plesa i otplesavši splet me imurskih kola. Dramska sekcija prikazala je obi aj “Doge jesenske ve eri” s kojim su prošle godine sudjelovali na Smotri me imurskih narodnih obi aja u Kotoribi. Plesa ice folklorne sekcije po prvi put pred doma om publikom izvele su koreogra ju Dine Zvonar “Kolo iz Ražanca”, izvorna kola zadarskog zale a, dok je muški dio oduševio “Pijanim kolom”, odnosno slavonskim moma kim nadigravanjem. Tamburaši i Saša Šte Sale odsvirali su i otpjevali svoj dio,
a atmosferu su poletnim Posavskim plesovima dodatno ugrijali lanovi folklorne sekcije. Gosti priredbe bili su lanovi mješovitog zbora i muška pjeva ka skupina župe Sveta Margareta pod ravnanjem kantorice Marije Hunjadi. Bila je ovo prigoda da se publici pobliže predstavi nosa zvuka “Teta Liza i Ton ek“ koji se mogao nabavi jekom priredbe, a na pozornicu se plesa ima priklju ila i dvjema gotovo zaboravljenim boži nim pjesmama publiku po as la Elizabeta Toplek - Teta Liza. lanovi društva zahvalili su svima koji su u 2009. godini podupirali njihov rad, a posebna zahvala uru ena je bivšoj ravnateljici škole Tereziji Hraš anec. Na kraju programa svi su izvo a i zajedni kom pjesmom “Narodil nam se” upu li najljepše želje publici koja ih je nagradila istinskim i dugotrajnim aplauzom. (af)
Proljetna sezona Tribine akovec etvrtkom po inje 28. sije nja novom predstavom Kazališne družine Pinklec “Dje ak Ivek i pas Cvilek”. Do kraja sezone 27. svibnja, uz ve najavljenu, u programu e biti još 7 kazališnih predstava, otvaranje Filmo ilije, obilježavanje 200. obljetnice ro enja Frederica Chopina, MMM “J. Š. Slavenski” ... I ove sezone (28. sije nja – 27. svibnja) imate priliku pretplatiti se za programe Tribine akovec etvrtkom u Centru za kulturu akovec. U pretplatu je uklju eno 18 programa, od ega 8 kazališnih predstava, 3 koncerta, 3 ilmske premijere, balet, te 2 koncerta akove kih amatera (Big band akovec, Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”) i premijera KD-a Pinklec, koje pretplatnicima poklanjamo. Cijena pretplate s ura unatim popustom za svih 15 programa iznosi 500 kuna, a za
umirovljenike, studente i ake 400 kuna. Pogodnosti pretplate jesu stalno mjesto u dvorani po vašem izboru, redovito informiranje o svim programima Centra za kulturu, pla anje u dvije rate (prva odmah, a druga do 6. svibnja 2010.) u službi ra unovodstva ili na blagajni Centra za kulturu akovec i popust od 20 posto. Prošlosezonske pretplatnike iz Centra podsje aju da njihova mjesta u gledalištu uvaju do etvrtka 28. sije nja 2010. Sve informacije o pretplati možete dobiti u propagandi ili na blagajni Centra za kulturu, Trg Republike bb, tel. 040/311-488 (Vesna Makovec ili Ljiljana Mu i ). Rezer vacije za Tribinu akovec etvrtkom uvaju se jedan dan. U srijedu (dan prije programa) rezervacije ne primaju.
4
AUTONOMNI CENTAR organizira besplatnu radionicu na temu
POVIJESNO DRUĹ TVO Me imurske Ĺžupanije
U pripremi znanstveni skup i tri knjige   %
!/* Q ! Y!" # x x! < % #
"' !/* ;
! % ! }
;
<
; Y
% / " * %
' % !/* !"'
! "
# Â !/* Q # ! Y!" < " *
% < ' # ; ' ; " *
; " ! #
; /*
!
! $ Y
" *
! " "
Q !
!" Â ! Â? # Â?
% <
& *
Y !
! ÂĄ
Â?
% {'
% ; *
!" & ' &
 !/# * Q ! Y!" <
! % ; *
Q!; Q!
~!& * < [ * *!* ; !
| Â’ < X ! ` ' # % ; %!
X ! ~; & *# '† ! ` " *
ÂĄ
;' % < ; " !
*
 * '
!" & '
&
Q # ! Y!" < { #
* *
= "!&' > * < %!
! ' ! *
!%
* *! q !" " * &
* % ! %
%
" * ! # ; &' !
*
;
* < '
Vodstvo DruĹĄtva povjesni ara Me imurske Ĺžupanije: Petra NovinĹĄ ak, Branimir Bunjac i Ivana Puzak " X! * # \%
" ' * ;
* `& % " * " ' * < '
* ' % ! ' !# < " * " ' # *
} % * +* / <
*
" ' <
& '
} ' ; " ; * | <
! ' * < !"
&
*'
" * < &
# % ' ! ! ! !Y <
& * ; " ; ! *
! " ! Â… *
' !"
& * " ' *
; " /' * <
'
;!'* * & *
* ;
;&
< !%
'
; '
; *
Y <
* *
! # ! ! ' * <
; % * " *
! !% %
Y #
q % & *
%! „ " " Œ{ }
‰ /* *
# " '
} ! '
% "
Q ! Â? Â *
& * '
‰ /* * " ; *
; " ; ! ; Y # " * Â… %
% " *
*
& * '
‰ /* * ¥ * ' <
!
* " & '
!%' Š ‰ /* *
" # !
; *
! * < % ; < & ' <
' < '! < !" ' /*
' # * ' /* \ Q ! ! ! ‰ # /* *
& *! " Y ! " * '
; ! " ' "
* # * ! "
!
'
* q * % <
‰ /* *
! ; '!Y
; ;
!" < & * < * %
!# * ! Q ! ! \ !
! '
* ! / <
; " '
!
"' * ! }* !
 '
\ " "
*
% Œ * * # Y # " * { �<
&
%' & *
' ; /
% ~* ! *
" /'
"' * ! ! Š # " * {
* ' " /* *
; < < " ' # " ! % " Q! !
| !% * *! & '
' ; ! /* # Š &
* *
! Y # " * / " # * < ! Q ! !< '
! Y!"
` ' \ " "
;
; * % " Œ[ !' �
; *
 !/# * Q ! Y!" <
! & *
 * $ # / ^„ + ! _
“Su enje Vije u dvadesetorice� izazvat e mnoge rasprave
Branimir Bunjac, predsjednik DruĹĄtva povjesni ara Me imurske Ĺžupanije
- Ove emo godine objavi i knjigu ‘Su enje Vije u dvadesetorice’, koja bi mogla izazva dosta rasprava. Nakon Drugoga svjetskog rata jedino javno su enje koje je odrĹžano u akovcu bilo je 29. srpnja 1945. godine u Macanovom domu. Pred Vojni sud je izvedeno 14 osoba, koje su od samoga po etka Drugoga svjetskog rata sura ivale s ma arskim okupatorom i koje su mahom osu ene na smrt. Povijesno druĹĄtvo posjeduje opseĹžnu dokumentaciju o tom slu aju, koja se
upravo kri ki i znanstveno obra uje. Na kraju e o toj temi bi izdana knjiga koja e odgovori na bitna, do sada neistraĹžena, pitanja: u kojoj su mjeri doma i ljudi sudjelovali u ma arskoj okupaciji Me imurja, jesu li teĹĄke kazne izre ene na sudu bile pravedne te kako su stanovnici Me imurja doĹživljavali kazne optuĹženima po zavrĹĄetku rata. Osim ĹĄto gra a o tom su enju do sada nije publicirana, bitno je naglasi da ni do danas stanovnici Me imurja
HUMANITARNI koncert u organizaciji KUU-a “Veseli Me imurci�
Me imurci otvorili srca (i nov anike) za malog Luku Bistrovi a Q !
! /
* '
^
_
! & * ! ! \ % ; #
Â…!'*! # ! * ! !%
Œ“ '
Q ! Â? &' %
~ * *
'
% ; ! *
*
; ' % Â’! ! x * # ! ! " * & " # ; ' Y *<
%! & *
!
; * !<
/* " ; & " '
* / # %
* '
%!
" * Â’! # & ; ; / * & ' %
' % * < ! > * !
'
%! "
$ ! *
*
; Œ ; ’!
' Y *Â? ; '
! &
!
%' ;# &
"' x * ! * !
/ ' " %
!"
!'*! # ! * !/* <
Luka Bistrovi s roditeljima Sonjom i Miljenkom " ; &
!
%' ;& < "
" "
; ; ! * ! Š !
*!< % ; * <
; '
…\| “ * / < …\|
Š / < Q + # Š % <
…\| q < ˆ ' x ' <
x „ & / < … * * > # *< Š ' > < Q!/# ' !"  %
;& Œ„ + ~' � ~ ; # ' * Y
* ! " " !
'
' !
^ * * ' !
" " * _<
* ˆ * ; !'*! !
& ' !% " "! [;%'
Q !
/ !
!
'!
' ; " # ! '
nisu shva li kako se postavi prema tom su enju, iji su detalji, bez obzira na javnost su enja, ostali cenzurirani. Knjiga ‘Su enje Vije u dvadesetorice’ jasno e pokaza da stavovi stanovnika Me imurja po ovom pitanju nisu bili jedinstveni. Sad je kona no doĹĄlo vrijeme da se sazna is na o jednoj bolnoj temi iz naĹĄe proĹĄlos , kako bi se rea rmirala vrijednost an faĹĄis ke borbe, koju danas mnogi osporavaju na mnoge na ine, naglaĹĄava Branimir Bunjac. (JĹ )
Internet kao medij za promociju i komunikaciju X!*
* ÂŁ XˆŠ " # ; “ & "' * ! !
Œ[ * * ; " # !
! !Â? =
" ' ^ <
]
' % _< Y *
! * ! *
!
" * | !/* * <
' & '
" # ' ;
* ' * '
' <
^ X * ~* <
_ =
' % ; Y '
* ' ! " *
' # * % ; "!*
[ * * Â
! * *
"' *
* ! *!# !< Y
; ;
& * & *
}! # '
!
' “ / % # ; \ !% '!
& * & ! *
; !" ' Y ¨ #  < /* “ %! *
* ' " * '
# Y & * Š
& *
"
[ * *!< ! ; / # '! & * * !" ; *
' ' &
' * Y * " *
;
! !
;
!
% ; ~! #
! & *
&
! '
[ * * *
! !<
"
! &
;
* *
! ; ! &
*
[ * * "
# % ; “ * '
~* " Q
\ ' Y ' * ! ' *
< ' “
* # '
} * " # % } < } ‡ � # ¥
'
& & * ' �¥‡ �]#‹
$ " " " # ! *
"
" * * & ! # %
ZAŽIVIO portal za ovisnike o aktivnom Şivotu
Uklju ite se u rad portala objavljivanjem tekstova i informacija \ *! " /' %
X!*
* ! !
` ; ; *
" ! & " * ' ;
* ' Y * X ' „! #
**"‘‡‡ ' # ! *
XˆŠ
!
" ; ! # [ * * ! ' !
! % " * * <
& '
} #
* q * * * ! <
'!
' % <
" * '
} % # ; " ! ' > *# ' ! *
" ' & %
* " ! " # ; * !* ; %
Y *
¨ & " * ' ;!'* * " # & " * Œq… ;
/* * <
; /* * < '
; /* & & Â? Â # * " X!*
# * ÂŁ XˆŠ ! !
`
; ; * Q !
Y!"
! !% " !
' > * < * & '
Q * * & * ' < & * '
!% ' *
ˆ ' " * & ÂŁ " *
# } * ' " ; *
!* ; * ' Y * <
* !" ; *
% * !*
* *
X ' „! " ; !
% ; ^! !% <
# * < " * < "' <
!/*
' _
/ ! ! ' ! ' ! ' !# ! ' ; ! & " * '
* % ! !
% q % ; !
' * *
Y # * *
; !; !<
" *< !/* * <
' *
*
" ' & %
" ‘ ;
% ; <
* <
& * ^! '
* _
# ' < & * ' }
} <
* % " * Œ+* %!
*
“ � &
& ' ! /* ! & ;! % ;
" * '!
Ĺ TRIGOVA
Pet godina kantorstva Q'
Q * +
;
„ '/ +* % " % # * ! Y!"
~ * Q Q % '
! +* %
& ' Y " * %
* * $ %
% *
*!
& '
! Y!"
/ *
"
;& <
;& Œ # * '
' % [ ! Â? * ' *
Q # ! ' ’ < Q * ˆ
Â’ Â’ < +
" * %!' Q * + *! *
Š ' / } !'* *! ! ` # % &! ; ; ! * '
~ ' ! %' ;&! ! /
* X ' [% < %!# ' / “ Y * '
$ * * /* % # + /
!% % / % *
X *! =
Q * Â…
ˆ * /* ! #
Matej Ĺ avni ar za orguljama ĹĄtrigovske crkve %
! Y!" <
Y!" < ; ' # Q * + *!"
% * " &
% ; ! Y!"
" < * "# ! !% ^~ Q _
5
PREDSTAVLJAMO akov anca Katijana Knoka, sve popularnijeg voditelja informativnog programa radija rado sluĹĄane i u naĹĄem kraju Antene Zagreb
Zbog moga kajkavskog narje ja zvali su me “Slovenacâ€? - Dobro druĹĄtvo i izlasci do ranojutarnjih sati moj su zaĹĄtitni znak, kaĹže Katijan
Â… &
/ * * '
%! '
" %'
' < !
& ! '! '
" # * *
Â… * Â… < %
<
& # Y * ' * %'
" * / ! " # ; * < < Y <
%'
%
;
} ! *
! X * ` % &
$ '!/
* Â… *
% " * < * <
& ÂĄ % $ ; # /
* %
/ ' < Â… !"
} !'* * ! ` % &!<
< ! * * ! < ; # / ! <
! ' / q
" /'
#% /
Â… * # ; ' % ! !
! ÂŒX * !# * Â?< ! & ! ! * !
& ' Y '
`& % %
" # %
; % ' ; <
' %
; " * < %
" X * ` % &< " # ; '
! % Œ~' � $
< Y < " *"!
;&' ' < '
; ' %
* Π& ' /
! Â?
$ /
* ! ; " '
"
" %' ! '
; ' Œ & � " # < ; ! ; # ! %
• Katijan je dosta neobi no ime. Po kome si ga dobio? ª [ & "
„ ˆ '' < ; … *† # * ; '!% *
# % ; %
!* * ' '
" <
* * <
" ' Y !/ !
; ! * %
• Nakon zavrťene Ekonomske i trgova ke ťkole akovec upisao si Ekonomski akultet u Zagrebu. U kojoj si azi kada je rije o studiju? ª X" ' * # % } !'* * < £ ! # * \!!< & ' * <
&; *
} '
* ' < ! *
"!
\%' ;& % " ' } !'* *
/ ; / [" < !
! * " ! " # *
! Â * & # *
'! !< ; % *
* ' !
" ' Y *
" *
" *
• Kako si zavrťio na Anteni Zagreb i kako si se snaťao u ovom poslu? ª  *
% "
! ! ; " * %
! Q ! ` # ' *
% !
" '
< #
!' ! " * X * ` % &
| & " ! ! & *
* # "
" %!
" * '!/ %
\ & '! # / ' < /*
& ' * / !
• Planirať li se moŞda !Y ! ' !
vratiti u akovec? Q
' & * ' <
ÂŞ $
<
' < ' % < %
'
; "' „ /
" * ' ! * Y
• Je li ti kajkavťtina zada '! ! !*
!
vala probleme? ` % & * &! ; !
ÂŞ $
; ' " &' # [< %' ! < ! " !
< ! ` % &! !Y
" /
; % \ * ' < *!
Y #
* '
<
" } < ;& % % ! / * % * %
! !%' " & % ' # ; q '
%
Povratak u akovec za sad nije u planu
Nisam izbirljiv po pitanju glazbe i filma
Doprijeti do glava ljudi • Imať li svoje tajne oboŞavatelje? ª [ ;' # % ;& % ' " # = !
" ' ! " *
%' ' ! <
* *
; /' <
"
* Š < # <
! " < " ' # !
Y
!/
'!/ * '
; Y ' < " *
'
* *
% \%'
" ' < ! * ! *
!&! ! &! *
^ ;_
- Ime sam dobio po k erki Joane Collins, koja se zove Katyana, kazao nam je Katijan Knok
IZBORNA SKUPĹ TINA maĹžoretkinja Kotoribe
Andrijana Valpati ostaje predsjednica \ " * = & %
! Â… * &
!" ' !
' Q Y * Â… # * & x '
;&
!"/* & '
! * ` " # ! "
; &
X “ '" * < ; # [ Š < " # ' * & ' *
“' *
~ & ' Q Y * %!
" ' *
& *!"
! Â… * &
' > * <
! Y&
#
" " ; *' ! #
} !/ ' !
\ !% '! *
% <
!"' " * Y *# " * / *
% Y& ! ! *
!" ‘
* < *#
! q %
! ' ' ! Y
" * ! ! „ * &
% ! * '
< ! *
& ' ! % ; * Q Y # *
& ! # * % * „!
* * Â’ !
/* ; ! ' " * < "
! ;& %
" ; '
‚~' ƒ
• Jesi li imao koji fijasko na radiju? Najzanimljiviji? ª x '
< !/ <
 "!* ‚"! ƒ ƒ
! * ~ ;' % <
'!/ *
' * |! * "
X * '!
Y # *
& ' % < " ! * ! " '
• Je li ovo tvoj posao iz snova? ª | &
< %!
Y ' * < '
%!
*
"
; Â…
<
" *
< <
/* /*
%! * "
Š
; ; %! "
;
! < " " # ! %!
!" *
"' * ÂŹ Â
; ! *
> Â *
!
% ! "' !
! !; *# % * ! x % !
! ‰ !
;
' < * !; !
" / ! " Â… * &
" ; [ " " Â… # * & & Y * # " ' "
q" % Š ' + # & /* < !; Y ' !
'
" !
Â… * &!< "
!
* "
! !
%! * ^ }_
• Što voliť sluťati i koji ti je najdraŞi film? ª | %
*
%' ;& q {
| †
= && ¨ '' <
" $ #
;& ' " * " * !
$ <
" < '
%! " ' % *
;' # * !; Y
X Y
'
;
& ‚[ !"' ! ~ # !ƒ Š = &
Q % ‰ !
' !' %
$
' Š
" / *
* / '
* / ; *
! "' # ! Â… '
" * *
" *
* * < '
! < * * /*
!% „
* / ! ; '
Moj djed je glavni “krivacâ€? ĹĄto radim ovaj posao • Kako ispunjavaĹĄ svoje slobodno vrijeme? ÂŞ ` & %!
# *
!
;' ; ! £ ‚“ '
/* ' ' ƒ | & !/*
;'
!* *
! ; /* *
; q * * # ; ; / %
*
!< * < % # *< * *
•Dakle, ti si zapravo sportski tip? ª ~" *
! !
* * ` * ; '!# Y <
! *
%'
‚ ƒ /* " q
' %! " ; % # &
* # < ; ' " *
! !
q '
" *
„ !
%
* # < % *
/ <
# ; ; % * <
* #
! / '
 ' %
" & Š“ } x!# ' ! ! " *
&
! " * ! & '
~ %
" * * < < !< <
' !* “ *
!# " *!" Y % '!# & ÂŁ | " "!/*
;
/*
^> ' ` _
SVETI JURAJ NA BREGU - Na CD smo stavili povijest naĹĄe crkve, kaĹže An elko Nagrajsalovi
Crkva Sv. Juraj na CD-u $ /* q" ~ *
„!# x %! " ' %!
Y!" <
;# '
ˆ|  " %
' X ' $ % ' # < %
" " ' ! <
" /* "/ # ' ;
! ; Â & "! * '
" * ' !/ <
* ;& ! ' # ; ' /
% ! ; * '!
ˆ|
; | % * '
} * *! } * ' Œ“ �
; < /* # ! *< ˆ| & *
" '
! & '
" ;
< & * !
" ' !/ ! ' " ! ÂĄ
% ^~ Q _
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. sije nja 2010.
KNJIGA TJEDNA - Enzo Pace – “Zašto religije ulaze u rat?”
Postoji li kod religija istinski interes da se dopuste uvu i u igru krvoproli a? AKOVE KA Knjižnica i itaonica “Nikola Zrinski” preporu uje:
Vesna Parun: Ja koja imam nevinije ruke Da je Vesna Parun klasik hrvatske književnosti, nije sporno. Ali nije sporno ni da je njezino djelo i dalje velika nepoznanica. Stoga je sama autorica odlu ila u jednoj knjizi upoznati sve itatelje s cjelinom svojega jedinstvenog opusa. Rije je o svojevrsnom umjetni kom testamentu ove velike pjesnikinje, koja je u 88. godini života sama sastavila izbor iz 88 svojih do sada objavljenih knjiga. Ima tu ponajviše poezije, prvenstveno ljubavnih pjesama po kojima je Vesna Parun ve desetlje ima znamenita daleko izvan hrvatskih granica, ali i
autobiogra}ske intrigantne proze, epigrama, a}orizama, basni, eseja, pa ak i kritika i prijevoda. Pregršt je tu i stihova za djecu koji nisu getoizirani u poseban svezak nego su vjerni svjedoci poetesima života i umjetni kog i društvenog opredjeljenja. Posebno su zanimljive sitno otisnute }usnote kojima je autorica popratila svoje tekstove, a koje pojašnjavaju nastanak pojedinih djela, njihov vremenski i društveni kontekst, umjetni ke i osobne razloge njihova nastanka. U }usnotama Parun piše i o svojemu privatnom životu i ljudima s kojima se susretala.
Arhivi sje anja ponovno su otvoreni i netko u njima mahnito traži nalaze koji e pokazati nemogu nost suživota s nekim tko je klasificiran kao razli it, tu , stran i tako dalje. Ne postoji li možda danas u Europi stalno opetovana tema koja se odnosi upravo na sukobe sje anja? Odnos je izme u religije i sje anja, meta}ori ki govore i, kao kakva posuda s goru om žeravicom postavljena na tronožac. U njemu društvene energije izgaraju zato što uspijeva povezati trijadu Rije -Narod-Zemlja. On je mo ni mehanizam kolektivnoga sje anja koji se javlja svaki put kada se, kako nas u i Maurice Halbwachs, neko društvo na e suo eno s dubokom promjenom, s kulturnom mutacijom neo ekivanom, traumati nom i bez presedana ili s nekom silovitom i dramati nom krizom vlastitog ure enja; tada upozorava na
potrebu “za povratkom u prošlost da bismo u odgovaraju i okvir stavili novo koje stiže u umiruju em složenom spoju poznatih uspomena, tradicija i ideja” (Halbwachs). Moderne se politike identiteta, uostalom, karakteriziraju kao politike sje anja, u tom smislu što im je pretenzija u pojedinaca ponovno uspostaviti osje aj pripadnosti naciji, traže i podršku u religiji. Jezik, teritorij, država tako se, zahvaljuju i politikama identiteta, preobražavaju u drugu ili božansku Rije koja je, premda nesumnjiva i apsolutna, izvan vremena, ali istodobno na dohvat ruke u vremenu, Rije koja se u mnogim slu ajevima predo uje kao gramatika iz koje se ra a jezik nekog naroda, u nekoj Zemlji (svetoj ili posve enoj, nevažno) te, napokon, neki Narod, identificiran u politi kom i religijskom pripovijedanju i retorici, s istim i prvobitnim korijenima
povijesno odre enog društva: kolektivno vjerovanje, dakle, u utemeljiteljski mit o podrijetlu. U mnogim je zakutcima našega planeta otvoreni sukob, nasilan i radikalan, izme u uzajamno suprotstavljenih sustava religijskoga vjerovanja prije dvadesetak godina ponovo uzeo mah. Sukobi esto i nisu ništa novo. Rije je o ponovnome otvaranju mentalnih i društvenih ožiljaka koji nikada nisu zarasli. Nov je tek na in na koji se ti sukobi predstavljaju na politi koj sceni: religije su uspješne ondje kamo politika više ne dopire, gdje više sa svojom retorikom nije sama po sebi dostatna da pojedince od krvi i mesa pošalje na bojišnicu protiv drugih pojedinaca. Kako da ih se istrgne iz njihova svakodnevnoga života i preobrazi u uvjerene borce, pozvane na pobjedu nad neprijateljem? esto se religijska retorika nudi politici kao posljednja mo-
gu nost da vjerojatnim u ini pravo na ubojstvo drugoga. I obratno, politi ki vo e, kada im uzmanjka uvjerljivih argumenata, ne nalaze ništa bolje nego pozivati se na svete vrijednosti koje pružaju temelj nacionalnoj svijesti da bi na okup sazvali narod pod oružjem. Možemo se zapitati postoji li onda kod religija istinski interes za to da se dopuste uvu i u tu igru krvoproli a, u stvarnome smislu, ali i meta}ori ki re eno. Što zapravo tjera religije na ulazak u takvu igru?
PREPORUKA TJEDNA: ALBUM TJEDNA
Susan Boyle “I Dreamed a Dream” Knjige za odrasle:
Knjige za djecu:
Vesna Parun: Ja koja imam nevinije ruke Barbara Cleverly: Pozla ena oštrica Laurel Corona: etiri godišnja doba
Stanislav Marijanovi : Enciklopedija udovišta Jules Bass: Zmaj Biljoljub Antonie de Saint Exupéry: Mali princ
WEB PREPORUKA
www.posao.hr Posao.hr je danas, uz portale hzz.hr i moj-posao.net, zasigurno centralno mjesto tržišta rada. Bilo da ste posloprimac ili poslodavac, velike su šanse da ete upravo na ovim stranicama prona i ono što tražite. Mogu nost registracije, kreiranja životopisa, traženja po specijaliziranim kategorijama, te ukupno 2.560 otvorenih radnih mjesta stvari su koje svakako daju portalu posao.hr jedinstven predznak za uspjeh. Sam koncept
portala je odli an, ne previše napadan, s dobro uskla enim bojama i, ono što je najvažnije, s aktualnom ponudom poslova na naslovnoj stranici. Zapravo, posao.hr je portal koji je ve ina od nas do sada i posjetila. Bilo zbog njihove medijske eksponiranosti ili zbog injenice da ste uistinu tražili posao. Ono što bi valjalo spomenuti jest injenica da je posao.hr zapravo školski primjer kako uspjeti u Internet biznisu.
Kako iz ružnog pa eta napraviti svjetsku zvijezdu? Sastojci su vrlo jasni ... Korak prvi: trebate imati jedan show, spektakl koji prate mnogi. Korak drugi: trebate biti po ne em posebni, bilo da je to glas ili stas ili ekstravagantnost ili karizma. Korak tre i: trebate imati jaku mašineriju iza sebe koja e popratiti sve potrebno da postanete zvijezda. Korak etvrti: mediji trebaju pratiti svaki vaš korak, trebate biti u novinama, bilo da se dobro ili loše piše o vama. Ne, ovo nije recenzija o našem supertalentu, ve o britanskom, koji ak to nije ni postao, ve je izgubio u samom finalu, jednoj i neponovljivoj Susan Boyle.
Kako postoji ona izreka ‘ameri ki san’, tako e Susan zasigurno pamtiti 2009. kao san koji e pri ati svojim unucima (šala mala, navodno je još uvijek djevica). Ve u kvalifikacijama oduševila je žiri i publiku, te je svakim sljede im nastupom postajala sve ve a i ve a, ali joj u kona nici to ipak nije donijelo pobjedu jer je pukla k’o pra ka, slava joj je udarila u glavu, po ela je posje ivati psihijatre ... Ipak nije slava za svakog. Na “I Dreamed a Dream” su sve same prerade, bez ikakvoga autorskog umetka osim interpretacija koje su na vrlo visokoj razini. Uzevši klasike poput “Amazing Grace” ili “Silent Night” nije mogla
pogriješiti jer su te pjesme idealne za one koji mogu pjevati, popu se približila u ve ini ostatka albuma, od uvodne “Wild Horses” The Rolling Stonesa, pa do Madonne, The Monkeysa i sli nih izvo a a, a tek je jedna nova pjesma, ispisana samo za nju pod imenom “Who I Was Born to Be” u kojoj, naravno, ona nije uop e autorski sudjelovala. Sve su pjesme sporijeg karaktera jer tako Susan jedino može do i u prvi plan. Orkestralne balade velikog raspona vokalnih interpretacija mogu zadovoljiti publiku koja je navijala za nepoznatu ku anicu koja se trudila osvojiti nešto što ina e naj eš e pripada mladim i lijepim (kao što je uvijek kod nas primjer), ali, dugoro no gledano, ubrzo e se ispuhati projekt Susan jer ne e svi uvijek željeti slušati prerade, ne e se uvijek mo i kupovati najbolji pjesmopisci, a sama, na žalost, ne može jer je njeno jedino oružje glas. Susan je produkt suvremene pop kulture, odnosno umjetno
izmišljena pop zvijezda kojoj je ve u startu odre en kratak rok trajanja zbog njenih godina (bliži se 50.), bez obzira koliko ima mo an glas. Na albumu se relativno dobro snalazi, ali “I Dreamed a Dream” nedostaje dinamike i raznolikosti, pa nakon nekoliko uvodnih pjesama dobiva se jasna slika što Susan može, a konstantno repetiranje istih leitmotiva samo ubija volju za daljnjim preslušavanjem. (preuzeto s: muzika.hr, autor: Siniša Miklauži )
Popis pjesama Wild Horses :: I Dreamed A Dream :: Cry Me A River :: How Great Thou Art :: You’ll See :: Daydream Believer :: Up to the Mountain :: Amazing Grace :: Who I Was Born to Be :: Proud :: The End o} the World :: Silent Night
12. sije nja 2010.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAGRADNO PITANJE
Arthur i Maltazardova osveta animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik Režija: Luc Besson
Redatelj, producent i scenarist Luc Besson, našoj publici odavno poznat po hitovima Veliko plavetnilo, Leon i Peti element, 2006. godine predstavio je svoj novi projekt – prekrasan animirani ilm Arthur u zemlji Minimoya. Ovog sije nja Arthur se vra a u svojoj novoj avanturi po nazivom „Arthur i Maltazardova osveta“! Baš kada se Arthur i njegova obitelj spremaju oti i sa skra enog odmora kod bake, pauk u Arthurovu ruku stavlja zrno riže na kojem je ispisana poruka „UPOMO¥!“. Arthuru je odmah jasno
da je njegova Selenija u opasnosti i ne dvoji niti jednog trenutka da joj prisko i u pomo … ak i ako to zna i da e improvizirati opasni prolaz, pasti naglava ke u Maxov bar, naletjeti na trupe Kroba te se boriti sa štakorima, žabama i dlakavim paucima! Sve e to u initi da bi po dolasku u selo Minimoya otkrio da mu oni uop e nisu uputili poziv u pomo . Tko bi takvu lukavu zamku mogao postaviti našem mladom junaku? Trajanje: 93 minute. Preporu amo starijima od 7 godina.
Ljubavni jackpot romanti na komedija Režija: Bart Freundlich Uloge: Catherine Zeta-Jones, Justin Bartha, Megan Byrne, Kelly Gould, John Schneider Dobitnica Oscara Catherine Zeta-Jones (“Chicago“) i zvijezda hit komedije “Mamurluk“, Justin Bartha glume glavne uloge u ovoj romanti noj komediji smještenoj u New Yorku. Nakon što je uhvatila muža kako je vara, Sandy se iz predgra a seli u središte grada, iznajmljuje stan i dobiva na tele-
viziji posao iz snova. Uskoro upoznaje mladog Arama koji pristane uvati njezinu djecu, dok Sandy odlazi na dogovoreni spoj. Problem nastane u trenutku kad Aram i Sandy završe jedne no i u krevetu … Trajanje ilma: 97 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.
LJUBAVNICI
Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti. Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jennifer Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...
Realisti na ljubavna drama o mladi u rastrganom izme u žene koju želi i žene koja ga voli. L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmati ni, no depresivni mladi koji se vra a natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre e dvije žene. Jedna je njegova egzoti na i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k erka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...
Film “Mamurluk” je: 1) ratni 2) horor 3) komedija
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
utorak, 12.1. 18.00 ASTRO BOY animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik
DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Marijan Kolari , akovec
20.00 GRA ANIN OPASNIH NAMJERA akcijski triler
srijeda, 13.1.
KUPON ZA NAGRADNU IGRU
nema ilmskog programa
Odgovor: ___________________________
18.00 ARTHUR I MALTAZARDOVA OSVETA ARTHUR 2: ARTHUR ET LA VENGEANCE DE MALTAZARD animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik Režija: Luc Besson
l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________
etvrtak, 14.1.
20.00 LJUBAVNI JACKPOT THE REBOUND romanti na komedija Režija: Bart Freundlich Uloge: Catherine Zeta-Jones, Justin Bartha, Megan Byrne, Kelly Gould, John Schneider
petak 15.1. 18.00 ARTHUR I MALTAZARDOVA OSVETA animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik
DVD, BLUE RAY IZLOG MARLEY I JA
(tri besplatne posudbe)
HANNAH MONTANA FILM
Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom. Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...
12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin. Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u plja ki vrijednoj milijune dolara, u sukobu slu ajno nastrada lopovova djevojka. Nakon što pobjegne iz zatvora, zlo ina ki genij se odlu uje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivaju i Dannya na 12 rundi gotovo nemogu ih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...
1.
MU EN
2.
MAMURLUK
3.
JAHA I NA VALOVIMA
4.
U VRTLOGU IGRE
5.
HARRY POTTER I PRINC...
6.
12 RUNDI
7.
TERMINATORI
8.
2012.: SUDNJI DAN
9.
CIGLA
20.00 LJUBAVNI JACKPOT romanti na komedija
subota, 16.1.
20.00 LJUBAVNI JACKPOT romanti na komedija
nedjelja, 17.1.
10. OBOŽAVATELJI
FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.
AVATAR
2.
OZBILJAN OVJEK
18.00 ARTHUR I MALTAZARDOVA OSVETA animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik
16.00 i 18.00 ARTHUR I MALTAZARDOVA OSVETA animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik 20.00 LJUBAVNI JACKPOT romanti na komedija
3.
GRA ANIN OPASNIH NAMJERA
4.
GANGSTERI
5.
BOŽI NA PRI A
6.
JULIE I JULIA
7.
SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC
8.
VJERUJEM U AN ELE
9.
NEBESA
ponedjeljak, 18.1. 18.00 ARTHUR I MALTAZARDOVA OSVETA animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik
10. 2012.
20.00 LJUBAVNI JACKPOT romanti na komedija
DOM KULTURE PRELOG
US BOX OFFICE
subota, 16.1. nedjelja, 17.1.
1.
AVATAR
2.
THE BLINDE SIDE
3.
THE PRINCES & THE FROG
4.
DID YOU HEAR ABOUT ...
5.
NEW MOON
Radno vrijeme blagajne!
6.
INVICTUS
7.
A CHRISTMAS CAROL
8.
UP IN THE AIR
9.
BROTHERS
Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
10. OLD DOGS
19.00 BOŽI NA PRI A animirana obiteljska fantazija
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZAŠTITITE dom Stvari koje vam lopov nikada ne e otkriti
Nau ite kako bolje zaštititi svoju obitelj i sebe s ovim “insajderskim” tajnama. Pogled u um lopova mogao bi vam pomo i donije odluku. Što vam lopov nikad ne e otkri ? 1. Hvala što ste mi dopustili da odem na WC kod vas dok sam vam bespotrebno popisivao plin ili stanje vode. Dok sam bio ondje, neprimjetno sam mal ice odškrinuo prozor kako bi lakše ušao unutra kad se vra m po no i. 2. Da, ja stvarno gledam gomilaju li vam se pred vra ma novine koje vam dostavljaju. A možda u vam ispred vrata ostavi i nekakav letak samo da vidim koliko vam treba da ga pokupite. 3. Svi a mi se vaše cvije e. To mi govori da imate ukusa ..., a ukus zna i da imate lijepe stvari u ku i. I ona skupocjena kosilica ili bicikl koji ste zaboravili vani tjera me da si zamislim kakvu skupocjenu aparaturu imate u ku i. 4. Ako imate staklena vrata ili prozore blizu vrata, nemojte dozvoliti da vam alarm instaliraju ondje gdje ja mogu vidje je li alarm ak viran. Time previše olakšavate cijelu stvar. Imate li alarm, zaš te i prozore na drugom katu. 5. Uvijek prvo kucam. Ako odgovorite, pitat u vas za upute do neke des nacije ili vam re i nešto kao da nudim usluge postavljanja i popravljanja roleta. (Nemojte me pus unutra.) 6. Ako ne odgovorite kad pozvonim, pokušat u naprosto otvori vrata. Povremeno osvojim jackpot i naprosto u em bez problema. 7. Evo tajne: gotovo nikad ne ulazim u dje ju sobu. 8. Glasni TV, svjetlost od TV-a ili upaljeno svjetlo u nekoj sobi bolje je od alarma na ku i. Ako ne želite ostavi svjetlo ili TV da stalno gori, dogovorite sa susjedom da predve er pali svjetla ili TV i ujutro ih gasi. 9. Najviše mrzim dvije stvari: glasne pse i zna željne susjede. 10. Nije da se žalim, ali zašto biste pla li toliko novca za alarm da ga onda ne biste uklju ili (ili da biste ga zaboravili uklju i ) kad odlazite? 11. Izbjegavajte objavljiva kada odlazite na odmor na web stranicama poput Facebooka. Sazna vašu adresu lakše je nego što si mislite. 12. Za vas ostavljanje otvorenog prozora za vrijeme dana samo je na in da pus te malo zraka u ku i. Za mene to je otvoren poziv.
ZA NJU: Vodom protiv zadržavanja teku ine
Poboljšajte liniju i riješite se celulita 3. Test stopala: nave er noge oti u i cipele vam postaju tijesne 4. Sklonost depresiji i melankoliji. Važno je isklju iti ozbiljnije zdravstvene probleme, pa se preporu uje da prekontrolirate ne bolujete li od bubrežnih bolesti, povišenog tlaka ili bolesti štitnja e.
Tijelo je ote eno, noge teške, cirkulacija otežana, ispod o iju vre ice, suvišni kilogrami koji ne odlaze ni nakon strogih niskokalori nih dijeta, neposlušni celulit koji odolijeva svim tretmanima. Problem je u zadržavanju teku ine u tijelu. Kako ga sprije iti?
Prvi znak za uzbunu: mlitavo tkivo
Lije enje za stolom
Radi se o lažnom salu, a ne o pravom masnom tkivu. Koža i naslage su mekani i hladni na dodir, dok je pravo salo toplo, tvrdo i vrsto. Tkivo je ispunjeno vodom, poput prave spužve potpuno natopljene teku inom. Zadržavanje teku ine uzrok je tih nesretnih, suvišnih kilograma, za koje smo esto pogrešno uvjereni da su debljina. Osim što upropaštava liniju, može biti znak drugih težih bolesti (na primjer, bubrežnih i jetrenih), može ozbiljno oštetiti vezivna tkiva i zglobove te izazvati poreme aj cirkulacije u nogama. Kako objasniti tu neugodnu pojavu? U tijelu ima mnogo mineralnih tvari - elektrolita. Me u njima su prili no važni natrij i kalij. Natrij se nalazi uglavnom izvan stanica, u me uprostornoj teku ini, i ne može u i u njih, dok je kalij u stanicama
i ne može iz njih iza i. Me u njima mora uvijek biti odre eni sklad. Ako se iz nekog razloga koli ina natrija pove a, tkivo je prisiljeno privu i vodu iz krvi kako bi rastvorilo suvišnu sol i ponovo uspostavilo sklad. A voda koju su bubrezi trebali otkloniti ostaje u organizmu. Osim ote enosti tkiva, suvišan natrij pove ava i masu cirkuliraju e krvi, odakle i visoki tlak. Organizam tako postaje zaga en, preplavljen suvišnim natrijem, koji nastoji odstraniti vodom. A uzroci? Mnogostruki su. Najvažniji: slab rad bubrega (dakle, i sporije odstranjivanje natrija), hrana s previše soli (koje ima mnogo u gotovoj hrani, sirevima, konzerviranoj hrani), hormonalni poreme aj, strah, stres, kontracepcijska pilula ili kortizo-
ni. Kriti na su i odre ena razdoblja kod žena: pubertet, trudno a, menopauza i dani pred menstruaciju.
Kako prepoznati zadržavanje teku ine? Nestabilna tjelesna težina, udno gubljenje i dobivanje kilograma od danas do sutra, ili ak u istom danu, bez o itih razloga (niste se prejeli, niste u PMS-u ili sl.) siguran su znak da je rije o zadržavanju teku ine. Evo još nekoliko pojava koje vam mogu ukazati na to: 1. Uzastopne dijete za mršavljenje sa slabim rezultatima 2. Test odje e: suknje i hla e su vam ujutro komotne, a nave er ih morate otpustiti
Nema jedinstvenog i posebnog tretmana za lije enje zadržavanja teku ine. Najprije treba odrediti uzrok. Ako je posljedica straha i napetosti, treba pokušati s relaksacijom. Ako je uzrok kontracepcijska pilula, treba promijeniti na in zaštite od trudno e. Samo lije nik može odrediti dobru i uspješnu terapiju. Ali, za sve važi jedno pravilo - prehrana siromašna soli. Voda koju pijete nije uzrok ote enosti, naprotiv. Protiv zadržavanja teku ine, dakle, i protiv celulita, preporu uje se piti ak više od dvije litre vode. Time se pospješuje lu enje mokra e i detoksikacija organizma od suvišnog natrija, koji se odstranjuje kroz bubrege. Budite oprezi s prirodnim diureticima i napicima protiv nakupljanja teku ine - bolje je posavjetovati se s lije nikom. I zapamtite da voda u tkivo dolazi iz krvi, ne od vode koju smo popili.
Dijeta bez soli Dijeta protiv zadržavanja teku ine predvi a ograni eno soliti hranu. Umjesto solju, namirnice možete za initi za inima i prirodnim okusima (na primjer, limunom, peršinom, bosiljkom, bijelim lukom, ružmarinom ...). Ne pretjerujte s preparatima za soljenje bez natrija - zbog pove ane koli ine kalija koju sadrže, mogu uzrokovati drugi poreme aj.
PROMIJENITE loše navike koje uzrokuju problem ne iste kože
Jednostavno se riješite akni, prišti a i mitesera Ako vam koža pati zbog neprimjerenog stila života, vrijeme je da kona no uvedete neke promjene i odbacite loše navike koje narušavaju vaše zdravlje i ljepotu. Nau ite osnove kako svoj život na jednostavan na in prilagoditi zdravlju svoje kože. Postoje brojni tretmani koje je medicina otkrila kako bi se riješio problem akni, prišti a i mitesera. No, ti tretmani ne mogu utjecati na neke od glavnih razloga zbog ega uop e dolazi do ovih neugodnih manifestacija. Neki od razloga jesu neuredan na in života, loša prehrana, genetika, kao i drugi štetni vanjski uvjeti kao što su ekstremni vremenski uvjeti.
Najbolji na in da svoj ten zaštitite od ovih toksi nih utjecaja jest da promijenite na in života i po nete prakticirati nekoliko rituala i navika koji su u stanju ili potpuno sprije iti ili ublažiti vaše kožne probleme.
Zdrava prehrana Znamo da se u današnje vrijeme, kad nas sa svih strana “bombardiraju” nezdravim, fast food proizvodima (koji nam, koliko olakšavaju život jer su odmah gotovi, toliko i otežavaju jer se u pravilu radi o masnoj i veoma kalori noj hrani), teško držati uravnotežene i zdrave prehrane, no, upravo je takva prehrana
klju u borbi protiv ne iste kože. Zasi ene masno e i še er u velikim koli inama mogu izbaciti iz ravnoteže proizvodnju sebuma i smanjiti otpornost pora i kože u borbi protiv vanjskih negativnih imbenika. Ovo možete sprije iti ako u svoju svakodnevnu prehranu unesete više svježeg vo a i povr a, po mogu nosti nekoliko puta dnevno.
popijete osam aši vode u toku dana? Osobito alkalna, ionizirana voda ima izrazita antioksidiraju a svojstva koja pomažu riješiti probleme s aknama. Ali i obi na voda, osim što pridonosi potrebnoj hidrataciji tijela, pomaže eliminirati negativne tvari iz kože i organizma. Upravo je ovo tajna istih pora i rješavanja viška sebuma.
Iscjeljuju a voda
Smanjite unos stimulansa
Vjerovali vi to ili ne, ali unos vode u organizam uistinu pomaže zdravlju i ljepoti vaše kože, a manjak vode može nevjerojatno brzo uništiti njen izgled. A što bi moglo biti lakše nego da naprosto
Ovo zna i da morate smanjiti unos kave, ajeva i slatkiša koji imaju sposobnost poja ati izlu ivanje sebuma tako što ine da žlijezde rade ak i onda kada
organizmu nije potrebna prirodna navlaženost. Višak izlu enih masno a odmah e za epiti pore i potaknuti nastajanje akni. Osim toga, radi se o stvarima koje ine tijelo “nervoznim” i pod pritiskom, što zna i da e stres dodatno potaknuti rad žlijezda, što e još ja e mastiti kožu. Mlaka voda za umivanje Držite se mlake vode za umivanje. Hladna voda smanjuje pore i onemogu uje izliživanje viška sebuma, dok vru a vo a uzrokuje upalu i može pogoršati vaše akne. Držite se umjerenih temperatura koje pogoduju koži i ja aju otpornost prema negativnim imbenicima.
RECEPT tjedna
PRAKTI AN SAVJET
Krem juha od prokulica
iš enje pe nice nakon blagdanskog ludovanja s hranom
Sastojci za 4 osobe: - 500 g prokulica (kelja pup ara) - 40 g maslaca - 100 g luka - 80 g poriluka - 200 g krumpira - 900 ml vode - 2 gove e kocke - 200 ml mlijeka - kiselo vrhnje
Priprema jela: Prokulice (400 g) o istite, kratko prokuhajte u blago posoljenoj vodi i ocijedite. Preostale prokulice skuhajte do kraja i ostavite za ukrašavanje. Na maslacu kratko popecite luk i poriluk narezane na koluti e. Dodajte prokulice, oguljeni krumpir narezan na kockice i vodu. Zakipite, umiješajte gove e kocke i kuhajte na laganoj vatri dok povr e ne omekša. Pred kraj kuhanja dodajte mlijeko. Omekšalo povr e zajedno s juhom usitnite u elektri noj sjec-
kalici, a zatim vratite u lonac. Po potrebi dolijte još malo vode te kratko prokuhajte (1-2 minute). Uz krem juhu od prokulica poslužite s vrhnjem i kuhanim prokulicama. Vrijeme pripreme: 50 min; energetska vrijednost: 317 kcal.
Sve kromirane dijelove pe nice operite nakon svake upotrebe. To e sprije iti stvaranje tvrdih naslaga masno e nastalih izlijevanjem i špricanjem pri pe enju. Pe enje obavljajte na što nižim temperaturama kako bi smanjili špricanje masti. Kao alternativu industrijskim i otrovnim sredstvima za iš enje, koristite sodu bikarbonu. Preko zape ene prljavštine
pospite sodu bikarbonu i ostavite da tako stoji preko no i. Drugi dan bi s lako om trebali ukloniti prljave naslage. Neke pe nice imaju uklonjiva vrata ili je mogu e skinuti staklo kako bi iš enje bilo lakše, ali ako nemate te opcije ne o ajavajte i svakako ne pokušavajte skinuti vrata jer bi za njihovo postavljanje natrag morali potražiti pomo kod servisera.
za djecu 09.00 Gem, set, me - serija za djecu 05.40 Najava programa 09.25 Vip Music Club 05.45 Mir i dobro 10.00 Ally McBeal, serija 06.15 Drugo mišljenje 10.45 Le caprice des cigognes, 06.45 TV kalendar (Uloge: Mar ne Gauthier, 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Antoine Duléry, Chrystelle 07.05 Vijes Labaude, Valen na 07.10 Dobro jutro, Hrvatska Vargas, Selma Kouchy, 07.35 Vijes Sam Karmann; Scenarist: 07.40 Dobro jutro, Hrvatska Antoine Dallancour; 08.35 Vijes Redateljica: Chris ane 08.40 Dobro jutro, Hrvatska Leherissey) 09.05 EP reportaža 12.35 Dok. lm/emisija 09.10 Dolina sunca, telenovela 13.30 Prijatelji, hum. serija 09.55 EP reportaža 13.50 Happy Hour, hum. serija 10.00 Vijes 14.10 Ksena - princeza ratnica, 10.09 Vrijeme danas serija 10.10 Vijes iz kulture 14.50 Kod Ane 10.15 Znanost animacije, dok. lm 15.05 U zdravom jelu zdrav duh 11.10 Tre a dob, emisija za 15.20 Boli glava umirovljenike 15.35 TV vr : 11.55 EP reportaža -------- Nogalo 12.00 Dnevnik -------- Vitaminix 12.11 Sport -------- Bra a koale 12.13 Vrijeme 15.55 arobna plo a 2 12.15 TV kalendar 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, 12.30 Oprezno s an elom, serija telenovela 17.05 Na rubu znanos 13.20 McLeodove k eri, serija 18.00 Vijes na Drugom 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 18.17 Vrijeme 14.19 Vrijeme sutra 18.20 Županijska panorama 14.25 TV kalendar 18.50 Vip Music Club 14.40 Normalan život, emisija o 19.25 Doctor Who, serija za osobama s invaliditetom mlade 15.35 Direkt 20.15 TV Bingo Show 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 21.10 Bitange i princeze, hum. 16.20 Hrvatska uživo serija (12) 17.00 Hrvatska uživo 21.50 Vijes na Drugom 17.35 EP reportaža 22.02 Vrijeme 17.40 Najslabija karika, kviz 22.05 Dr. House, serija (12) 18.20 Kod Ane 22.55 Požuda, (Uloge: Jeremy 18.35 Dolina sunca, telenovela Irons, Julie e Binoche, 19.30 Dnevnik Miranda Richardson, 19.56 Sport Rupert Graves, Ian Bannen, 20.01 Vrijeme Gemma Clarke; Scenarist: 20.04 EP reportaža David Hare (prema romanu 20.10 La nica Josephine Hart); Redatelj: 21.55 Potroša ki kod Louis Malle) 22.25 EP reportaža 00.40 U tu oj koži, serija (12) 22.35 Otvoreno 01.25 Kraj programa 23.30 Vijes -------- Tenis, Australian Open 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 Na rubu znanos 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, 06.55 Pink Panther, crtana serija serija 07.10 Mi y, animirana serija 01.40 Ksena - princeza ratnica, 07.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija serija 07.55 Pod is m krovom, hum. 02.25 Dr. House, serija (12) serija 03.10 Skica za portret 08.40 Astro show, emisija 03.25 La nica 10.45 Dadilja, hum. serija 05.05 Oprezno s an elom, 11.15 Malcolm u sredini, hum. telenovela serija 11.40 Rat u ku i, hum. serija 12.10 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 06.30 TEST 13.55 Tajna okolade, telenovela 06.45 Najava programa 14.45 Heroji iz stras , dramska 06.50 Žderonja, crtana serija serija (dvije epizode) 07.10 Nove pustolovine Jure iz 16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Džungle, crtana serija 16.45 Pod is m krovom, hum. 07.35 TV vr : serija -------- Nogalo: Susret 17.10 Dadilja, hum. serija -------- Vitaminix: Jogurt 17.35 Malcolm u sredini, hum. -------- Bra a Koale: Emi ne radi serija zvonce 18.05 Kralj Queensa, hum. serija 07.55 arobna plo a 2 18.30 Vijes , informa vna emisija 08.10 Dexterov laboratorij, crtana 18.55 Exkluziv, magazin serija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 08.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija (dvije epizode) TV ku e imaju pravo promjene programa 20.00 Lara Cro : Tomb Raider,
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DAVID GRAY 01.00 NO NI PROGRAM
07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:40 Pocoyo, crtana serija 08:00 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:50 Tata i zetovi, serija 10:20 Naši najbolji dani, serija 11:20 Zakon brojeva, serija 12:20 IN magazin 13:10 Naša mala klinika, serija 14:10 Najbolje godine, serija 15:10 Bez vesla, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Ženi me..., (SAD, 2007., komedija; Redatelj: Craig Pryce; Glume: Erica Durance, Paul Popowich, Cara Pi o, Janet-Laine Green, Thom Allison) 22:45 Vijes 23:00 Zakon brojeva, serija 23:55 Seinfeld, serija 00:25 Ubojita Jane, serija 01:20 Ezo TV, tarot show 02:20 Oko kamere, igrani lm (18) 04:05 Da si barem ovdje, (Španjolska, 2005., triler; Redatelj: Darryn Welch; Glume: Sam Page, Natassia Malthe, David Gant, Lidea Ruth, Michael Maxwell, Roger Pera) 05:40 Zakon brojeva, serija 06:25 Seinfeld, serija 06:50 IN magazin 07:15 Kraj programa
(avanturis ki; 2001.; Redatelj: Simon West; Uloge: Angelina Jolie, Jon Voight, Iain Glen, Daniel Craig, Noah Taylor) 21.35 Rijeka smr , (akcijski; 1999.; Redatelj: Steve Carver; Uloge: Michael Dudiko , Robert Vaughn, Donald Oleasence, Herbert Lom) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.35 Lara Cro : Tomb Raider, igrani lm, avanturis ki 01.05 Astro show, emisija
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu
09:58 10:00 12:00 12:25 13:00
14:00 15:00 17:00 17:05 17:30
13:30
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Otmica, lm 21.50 Hudson Hawk, lm 0.00 Svi moji muškarci, hum. serija 0.30 Jaha , lm 2.15 Love TV 3.15 No na p ca
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Njegovi roditelji, lm 22.00 Ku anice, serija 22.55 24 UR 23.15 Državi u državi, serija 0.10 Tudors, serija 0.45 No na panorama
7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®
6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program
PONEDJELJAK 18. sije nja 2010.
18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 ----------------------
19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48
IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice
8.30 Rallye 10.15 Tenis, prijenos 16.30 Skispringen, prijenos 18.05 Tenis, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Darts, prijenos 23.00 Rallye
6.00 Poker 8.00 Reklamni program 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 18.30 Rukomet, prijenos 20.55 Nogomet, prijenos 23.00 DSF aktuell
08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Moja majka, lm 22.05 Grendel 23.50 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Alamo, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Bez limita, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program
serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program
(16.1. u 20.05 h, HRT 2)
Renée Zellweger
od 12.1.2010. do 18.1.2010.
PREGLED
TV
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.15 21.20 21.50 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 03.05 03.35 04.05 04.35 05.05
07:15 07:40 08:00 08:15 09:40 10:40 11:40 12:30 13:30 14:30 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00
22:45 23:00 00:00 00:30 01:30 02:30
04:00 04:25 05:10 06:00 06:35
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: SHAKIN’ STEVENS 01.00 NO NI PROGRAM
Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Ezo TV, tarot show Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Španjolski engleski, igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Beethoven 2, (SAD, 1993., obiteljska komedija; Redatelj: Rod Daniel; Glume: Charles Grodin, Bonnie Hunt, Nicholle Tom, Christopher Cas le, Sarah Rose Karr) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Ubojita Jane, serija Ezo TV, tarot show Lovac demona, (SAD, 2005., horor; Redatelj: Sco Ziehl; Glume: Sean Patrick Flanery, Billy Drago, Robert Alonzo, Harlan Baird, William Basse , Terrence Beasor, Sophia Crawford) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija Lude 70-e, serija IN magazin Kraj programa
19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 21.10 Jezikova juha, reality show 22.00 Gore od najgoreg, (komedija, 2001.; Redatelj: Sam Weisman; Uloge: Mar n Lawrence, Danny DeVito, John Leguizamo, Glenne Headly, Carmen Ejogo) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.55 Savršeno oružje, znanstveno-fantas na serija 00.40 Grad uragana, krimi serija 01.25 Astro show, emisija
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST
15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Skijanje, prijenos 22.00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program
20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15
VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA REZERVIRANO VRIJEME ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima akove ki kutak Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice
8.35 Rallye 9.15 Tenis 13.30 Snooker, prijenos 16.30 Nogomet, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Nogomet, prijenos 22.45 Fun
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija
18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ----------------------
19:15 19:18 19:20 19:30
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:25 19:00
09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Die große DSF Dokumenta on 22.15 DSF aktuell 23.00 Bundesliga hits
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & PartTv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija ner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Me- Manatu, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 dicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja Stunden 0.20 No ni program 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 22.45 24 UR 23.05 Država u državi, serija 0.00 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Tudors, serija 1.00 No na panorama Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 DadilAlles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena ja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Gužva u Bronxu, lm 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 31.35 Najja i, lm 23.20 Will i Grace, hum. serija 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 23.50 Prevareno srce, lm 1.35 Love Tv 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program
8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki
m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice
6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program
UTORAK 12. sije nja 2010. -------- Danica: Danica i pingvin -------- Gusarske pri e: Zimski sport Najava programa -------Matylda: Hidroelektrana Normalan život, emisija o -------- Profesor Baltazar: Stonožica osobama s invaliditetom Bosica TV kalendar 08.10 Dexterov laboratorij, crtana Dobro jutro, Hrvatska serija Vijes 08.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija Dobro jutro, Hrvatska za djecu Vijes 09.00 Gem, set, me - serija za Dobro jutro, Hrvatska djecu Vijes 09.25 Vip Music Club Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Ally McBeal, serija EP reportaža 10.45 Wind River, ameri ki lm Dolina sunca, telenovela 12.20 Dokuteka EP reprotaža 13.20 Prijatelji, hum. serija Vijes 13.40 Razred, hum. serija Vrijeme danas 14.00 Ksena - princeza ratnica, Vijes iz kulture serija uda ljudskih ruku: Most 14.45 Kod Ane preko Hong ouskog zaljeva, 15.00 Koga briga dok. lm 15.30 TV vr : Danny na moru, dok. serija -------- Danica: Danica i pingvin Kulturna baš na: Zagreb ki -------- Gusarske pri e: Zimski ZOO sport Ep reportaža -------- Matylda: Hidroelektrana Dnevnik -------- Profesor Baltazar: Stono ica Sport Bosica Vrijeme 16.10 Drugi format TV kalendar 17.05 Vijes na Drugom Oprezno s an elom, 17.15 Vrijeme telenovela 17.20 Flachau: Svjetski skijaški McLeodove k eri, serija kup - slalom (Ž), prijenos 1. Vijes s prijevodom za gluhe vožnje Vrijeme sutra 18.30 Županijska panorama TV kalendar 19.00 Vip Music Club Me u nama 19.35 Doctor Who, serija za Zimsko spremanje u An nu, mlade emisija pu ke i predajne 20.25 Flachau: Svjetski skijaški kulture kup - slalom (Ž), prijenos 2. Hrvatska uživo - Vijes vožnje Hrvatska uživo 21.35 Vijes na Drugom Hrvatska uživo 21.47 Vrijeme Ep reportaža 21.55 Ciklus an fašis kog lma: Najslabija karika, kviz Doktor Mladen, (Uloge: Kod Ane Ljuba Tadi , Pavle Vujisi , Dolina sunca, telenovela Ljubiša Samardži , Husein Ep reportaža oki , Vlasta Knezovi , Rudi Dnevnik Alvadj, Ana Kari ; Scenarist: Sport Rade Baši ; Redatelj: Vrijeme Midhat Mutapdži ) Ep reportaža 23.40 Zakon i red: Odjel za žrtve, Globalno sijelo serija (12) Riba ribi grize rep, dok. serija 00.25 U tu oj koži, serija (12) Ep reportaža 01.10 Kraj programa Poslovni klub Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes 07.30 Pink Panther, crtana serija Vijes iz kulture 07.45 Mi y, animirana serija Drugi format 08.00 Punom parom, kulinarski Ksena - princeza ratnica, izazov serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Zakon i red: Odjel za žrtve, 08.55 Pod is m krovom, hum. serija (12) serija Danny na moru, dok. serija 09.45 Astro show, emisija Riba ribi grize rep, dok. serija 11.50 Dadilja, hum. serija Zimsko spremanje u An nu, 12.15 Malcolm u sredini, hum. emisija pu ke i predajne serija kulture 12.40 Rat u ku i, hum. serija Globalno sijelo 13.10 Exkluziv, magazin Poslovni klub 13.20 Ve era za 5, lifestyle emisija Oprezno s an elom, 13.50 Tajna okolade, telenovela telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin TV ku e imaju pravo promjene programa
06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Žderonja, crtana serija 07.10 Nove pustolovine Jure iz Džungle, crtana serija TV vr : 07.35
21.20 22.10
00.10
1991.; Redatelj: Jonathan Demme; Uloge: Jodie Foster, Anthony Hopkins, Sco Glenn, Anthony Heald, Ted Levine, Frankie Faison, Kasi Lemmons, Brooke Smith) Tajna mog uspjeha, igrani lm, drama
08:20 Bumba, crtana serija 08:35 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:00 Graditelj Bob, crtana serija 09:15 Winx, crtana serija 09:40 Dora istražuje, crtana serija 10:05 Tko je Samantha?, serija 10:35 Ulica sje anja, serija 11:35 Automo v, auto-moto magazin 12:05 Novac, business magazin 12:35 Eli Stone, serija 13:35 Kevin Hill, serija 15:35 Tulum 3, komedija 17:25 Vijes 17:35 Pravedan zlo in, (2000., SAD, komedija; Redatelj : Bruce McCullough ; Glume: Seymour Cassell, John C. McGinley, Megan Mullally, Tom Green, Jason Lee) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Bez vesla, (SAD, 2004., komedija; Redatelj: Steven Brill; Glume: Carl Snell, Antony Starr, Dax Shepard, Ma hew Lillard, Seth Green, Nadine Bernecker) 22:50 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:10 Televizijska posla, serija 00:40 Oko kamere, (SAD, 2002., drama; Redatelj: Paul Schrader; Glume: Greg Kinnear, Willem Dafoe, Rita Wilson, Maria Bello, Ron Leibman) 02:30 Ubojstvo u Greenwichu, igrani lm 04:00 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:10 Pravedan zlo in, igrani lm 06:30 Kraj programa
05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MARY J. BLIGE 01.00 NO NI PROGRAM
07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15
NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA dokumentarna emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROMAXX TV magazin
Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm
18:10
14:13 14:15 15:00 15:30 16:00 17:15
6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba,
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST
21:30 23:10 23:40 23:43
IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Lolek i Bolek Tjedna kronika 100% Medjimursko Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Mrtva zona, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice
16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00
18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 ---------------
8.45 Rallye 12.30 Langlauf, prijenos 14.00 Biathlon, prijenos 16.30 Skispringen, prijenos 18.15 Alpsko skijanje, prijenos 20.15 Rallye, prijenos 21.00 Polo 23.00 Rallye
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.40 Nogomet, prijenos 23.00 Hrvanje
serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Emmas Glück, lm 22.15 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za No ni program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Der Zerstreute, lm 13.50 Ilegaln o, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša serija 19:10 Galileo 20:15 Zeleni prs , pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za lm 22.15 Fatalna ljepota, lm 0.25 No ni djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 program Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pograni ne TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 11.00 Školska košarkaška liga 12.00 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za Provjereno 13.05 Milijunaš u Africi, o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 dok. serija 14.05 Hladnokrvni Luka, lm Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna 16.20 Živje , serija 17.10 102 dalmat- ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program inca, lm 18.55 24 UR 20.00 Redovnice nastupaju 2, lm 21.50 Život nije šala, serija 22.45 Svi lijepi konji, lm 0.55 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 No na panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclu7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, siv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Excluhum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 siv Spezial 20:15 Sade, lm 22.15 Spiegel Tv Praznici na suncu, lm 15.50 Vražja Magazin 23.00 No ni program kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Divlja rijeka, lm 21.45 Privatna praksa, serija 22.40 Muškarac koji je ubio Lib- 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack erty Valancea, lm 0.30 Pomo , serija 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize 1.55 Love Tv serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Madhouse, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program
NEDJELJA 17. sije nja 2010. 08.05 Prijatelji 09.05 Maribor: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž), prijenos 1. 05.45 Najava programa vožnje 05.50 Eko zona 09.50 Wengen: Svjetski 06.20 Glas domovine skijaški kup (m) - spust, 06.45 TV kalendar superkombinacija 07.00 Euromagazin 11.00 epin: Misa, prijenos 07.30 Duhovni izazovi 12.00 Biblija 08.00 Vijes 12.10 Maribor: Svjetski skijaški 08.10 Kvartet saksofona i Itamar kup - slalom (Ž), prijenos 2. Golan vožnje 09.25 Opera Box 13.10 Wengen: Svjetski 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša skijaški kup (m) - slalom, pošta superkombinacija 10.00 Vijes 14.20 Odskok, (Uloge: Mar n 10.09 Vrijeme danas Lawrence, Wendy Raquel 10.10 Vijes iz kulture Robinson, Breckin 10.20 Monk, serija Meyer, Hora o Sanz, 11.05 Monk, serija Oren Williams, Patrick 11.50 Pastel, ep reportaža Warburton; Scenaris : Jon 12.00 Dnevnik Lucas i Sco Moore (prema 12.11 Sport pri i Williama Wol a, Eda 12.13 Vrijeme Dectera i Johna J. Straussa); 12.15 TV kalendar Redatelj: Steve Carr) 12.27 Ep reportaža 16.00 Olimp - sportska emisija 12.30 Plodovi zemlje 16.10 Vaterpolo, EL: Mladost 13.25 Rijeka: More Jadran HN, prijenos 14.00 Nedjeljom u dva 17.40 Hokej, EBEL LIGA: 15.05 Mir i dobro Medveš ak - Lienz, prijenos 15.35 Fotogra ja u Hrvatskoj 20.10 Prebrzi i prežestoki, 15.50 Vijes (Uloge: Paul Walker, Tyrese 16.00 Vrijeme sutra Gibson, Eva Mendes, Cole 16.05 Na putu ku i 2: Izgubljeni Hauser, Chris “Ludacris” u San Franciscu, (Glasovi: Bridges, Thom Barry, Michael J. Fox, Sally Field, James Remar, Devon Aoki, Ralph Vaite, Carla Gugino Amaury Nolasco, Michael Uloge: Robert Hays, Kim Griest, Ealy, Jin Auyeng, Edward Veronika Lauren; Finlay, Mark Boone Junior; Scenaris : Chris Hauty i Scenaris : Michael Brandt Julie Hickson; Redatelj: i Derek Haas (prema pri i David R. Ellis) Michaela Brandta, Dereka 17.35 Lijepom našom: Ilok Haasa i Garryja Sco a 18.35 U istom loncu, kulinarski Thompsona te likovima show Garyja Sco a Thompsona); 19.15 LOTO 6/45 Redatelj: John Singleton) 19.30 Dnevnik 22.00 Sportske vijes 19.56 Sport 22.15 Dobre namjere, TV serija 20.01 Vrijeme (12) 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 23.05 Nove avanture stare 21.10 TV lm Chris ne, hum. serija 21.55 Ep reportaža 23.30 Dobro ugo ena ve er: 22.00 Paralele Mozart 22.35 Vijes 00.30 Transfer 22.50 Vijes iz kulture 01.00 Kraj programa 23.00 Filmski vikend Brucea Leea: Veliki gazda, (Uloge: Bruce Lee, Maria Yi, James Tien, Yin-Chieh Han, Lee 06.45 Grupna terapija, hum. serija Kwan, Tony Liu, Chao Chen, 07.10 Pink Panther, crtana serija Chia Ching Tu, Gam Saan, 07.25 Astro Boy, crtana serija Billy Chan Wu-Ngai, Lam 08.15 Mi y, animirana serija Ching-Ying, Nora Miao, Ma 09.10 Discovery: Preživje divljinuLa Lene; Scenaris : Bruce Sibir, dok. lm Lee, Lo Wei; Redatelj: Lo 09.50 Jedna od de kiju, hum. serija Wei) (dvije epizode) 00.45 Monk, serija 10.40 Bibin svijet, hum. serija 01.30 Monk, serija (dvije epizode) 02.15 Transfer 11.45 Klub prvih supruga, igrani 02.45 Lijepom našom: Ilok lm, komedija 03.40 U istom loncu, kulinarski 13.25 ovjek pod željeznom show maskom, avanturis ki 04.20 Plodovi zemlje 15.35 Ledom do slave, igrani lm, 05.10 Rijeka: More komedija 17.05 Odred za isto u, dok. emisija 17.35 Jezikova juha, reality show 18.30 Vijes , informa vna emisija 07.00 TV vodi + panorame 19.15 Exkluziv, magazin turis kih središta 20.00 Velika pandina avantura, Hrvatske (obiteljski, 1995.; Redatelj: 07.10 Najava programa Christopher Cain; Uloge: 07.15 Pustolovine Marka i Goge, Stephen Lang, Ryan Slater, crtana serija Yi Ding, Wang Fei, Isabella 07.40 San o slavi, serija za djecu Ho man) CSI: Miami, krimi serija Kad jagnajci u hnu, (triler, TV ku e imaju pravo promjene programa
05.00
04.30
03.25
01.55
00.25
17.20 17.50 18.35 18.40 19.15 19.30 19.56 20.01 20.15 22.05 22.10 22.25 22.35
16.45
15.45 16.20 16.29 16.30
14.05 14.35
13.20
11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30
09.45 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50
06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15
TV ku e imaju pravo promjene programa
Najava programa TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: U sjenci vješala, (Uloge: Joanne Whalley, Sean Patrick Flanery, Co er Smith, Alexa Vega; Redatelj: Paul A. Kaufman) Skica za portret Ep reportaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Pastel, ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Staljin, povratak iz mrtvih Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Stanko Jan i - I to je baš na Gorski kotar: Goransko ljeto, dok. serija Eko zona Svirci moji, glazbena emisija Ep reportaža Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Evergreen Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend Brucea Leea: Zmajeva šaka, (Uloge: Bruce Lee, Nora Miao, James Stein, Maria Yi, Ping-Ao Wei, Riki Hashimoto, Robert Baker, Lo Wei; Scenarist i redatelj: Lo Wei) Filmski maraton: Who is Cle s Tout?, (Uloge: Chris an Slater, Tim Allen, Por a de Rossi, Richard Dreyfuss, Peter MacNeill, Shawn Doyle, Billy Connolly; Scenrist i redatelj: Chris Ver Wiel) Filmski maraton: Izgubljeni na Manha anu, (Uloge: Heather Graham, Victor Rasuk, Dominic Chianese, Elizabeth Pena, William Baldwin, Erika Michels, Marlene Forte, Richard Petrocelli, Adrianna Bremont, Jesse Green, Nicole Kohnen, Nicole Leach; Scenarist: Nat Moss (prema pri i Alfreda De Ville); Redatelj: Alfredo De Villa) Reporteri: Staljin, povratak iz mrtvih Gorski kotar: Goransko ljeto, dok. lm Oprezno s an elom, telenovela
Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Pink Panther, crtana serija Astro Boy, crtana serija Mi y, animirana serija Tajna okolade, telenovela Jedna od de kiju, hum. serija 12.15 Samo tu ne, drama 14.10 Klub prvih supruga, komedija 15.55 Premier liga: To enham Hotspur - Hull City, uživo 18.00 Zvijezde Ekstra: 20 najpripadnika kraljevskih obitelji (2. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Discovery: Preživje divljinu- Sibir, dok. lm 20.00 Ledom do slave, (komedija, 2007.; Redatelji: Josh Gordon, Will Speck; Uloge: Will Ferrell, Jon Heder, Will Arne , Amy Poehler, Jenna Fischer, William Fichtner) 21.30 Tajna mog uspjeha, (komedija, 1987.; Redatelj: Herbert Ross; Uloge: Michael J. Fox, Helen Slater, Richard Jordan, Margaret
09.00 09.15 10.00 11.55 11.50
07.25
06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.25 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 07.50 Danica 07.55 Ninin kutak 08.00 arobna plo a 2 08.15 Izazovi: Budi emo, irski dok. lm za mlade 08.30 Navrh jezika 08.40 Kokice 09.05 Briljanteen 09.50 Hrvatski pisci na TV ekranu - A.Kova i : U registraturi 10.50 Maribor: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 1. vožnje 11.55 Auto-magazin 12.25 Wengen: Svjetski skijaški kup (m) - spust, prijenos 13.25 4 zida 14.00 Maribor: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 2. vožnje 15.05 Novi istraživa i s Olivierom Aubertom - Iznad horizonta: Nebo Divljeg zapada, dok. serija 16.10 Rukomet, Liga prvakinja: Viborg - Podravka, prijenos 17.55 Košarka, NLB liga: Zagreb Crvena zvezda, prijenos 19.50 Sportska popuna 20.05 Neženja, (Uloge: Chris O’Donnell, Renée Zellweger, Hal Holbrook, James Cromwell, Ar e Lange, Edward Asner; Redatelj: Gary Sinyor) 21.50 Sportske vijes 22.00 Ep reportaža 22.05 Dobre namjere, TV serija (12) 22.55 No u kazalištu - Viduli Medvešek: Vrata do 00.25 Garaža 00.55 Kraj programa
05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: BIFFY CLYRO 01.00 NO NI PROGRAM
05:45 Ezo TV, tarot show 07:45 Bumba, crtana serija 08:00 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:25 Graditelj Bob, crtana serija 08:40 Winx, crtana serija 09:05 Dora istražuje, crtana serija 09:30 Tko je Samantha?, serija 10:00 U sedmom nebu, serija 11:00 Smallville, serija 12:00 Male tajne, igrani lm 13:50 Krupna riba, (SAD, 2003., avantura; Redatelj: Tim Burton; Glume: Ewan McGregor, Jessica Lange, Albert Finney, Billy Crudup, Helena Bonham Carter) 16:05 Zvijezde Hit recordsa, koncert 17:00 Vijes 17:10 Zvijezde Hit recordsa, koncert -nastavak 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Ubojstvo u Greenwichu, (SAD, 2002., triler; Redatelj: Tom McLoughlin; Glume: Christopher Meloni, Robert Forster, Maggie Grace, Toby Moore, Jon Foster, Andrew Rober ) 21:45 Igra, (SAD, 1997., akcija; Redatelj: David Fincher; Glume: Michael Douglas, Sean Penn, Deborah Unger, James Rebhorn, Carroll Baker) 00:05 Visoki napon, (SAD, 1996., triler; Redatelj: David Koepp; Glume: Kyle MacLachlan, Elisabeth Shue, Dermot Mulroney, Richard T. Jones, Bill Smitrovich) 01:55 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:55 Borba bez pravila, igrani lm (15) 04:20 Legenda o crvenom zmaju, igrani lm (12) 06:00 Krupna riba, igrani lm 08:00 Kraj programa
Whi on, John Pankow, Christopher Murney) 23.20 Tulum u avionu, (komedija, 2004.; Redatelj: Jessy Terrero; Uloge: Tom Arnold, Kevin Hart, Method Man, Snoop Dogg, K.D. Aubert) 00.40 Ameri ki ninja 3: Krvavi lov, igrani lm, akcijski (12) 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Ulice Philadelphije, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Homeboy, lm 23.35 Totem, lm 1.00 No ni program
NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija
09:58 10:00 11:00 12:15
12:45 14:10 15:25 15:35 16:45
15:00
Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje
07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00
6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST
19:30 20:00 21:40 -------22:00 ---------------
17:45 18:15 18:35 18:40 19:00
16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25
MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Aktualno Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Dolazak 2, igrani lm Vijes Sutra na programu
8.30 Rallye 10.00 Tenis, prijenos 12.45 Langlauf, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 16.30 Tenis, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Darts, prijenos 23.00 Rallye
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 DSF Reportaža 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell 23.00 Hrvanje
07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Manderlay, lm 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 21.50 Dominick i Eugene, lm 23.25 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni No ni program izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Video- Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold stranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 20.15 Vremeplov, lm 22.15 Genial 11.30 Dokumentarne serije 13.30 Tali- daneben 23.15 No ni program janska misija, lm 15.20 Agatha Chris e: Poirot, lm 16.20 Živje , serija 17.10 Te na pomo , lm 18.55 24 UR 20.00 Ledena staza, lm 22.25 Odani vrtlar, 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Do lm 0.35 Ubojstva u Durhamu 2, lm bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er 1.30 No na panorama Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Su7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- perstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Comedy Olymp 0.40 No ni program Fantas an poziv 14.05 Shrek, animirani lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu Tuba 20.00 udesna mreža, lm 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Ge21.40 Privatna praksa, serija 22.40 heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, Život na granici, lm 0.25 Skins, serija serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Posljednja des nacija 2, lm 21.55 1.45 No na p ca GIA, lm 23.50 No ni program
7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program
SUBOTA 16. sije nja 2010. Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Što sve ne progutaju ku ni ljubimci Ep reportaža Oprah show Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Alpe Dunav Jadran PP Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža A sad u Europu Strani dok. lm Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Prekid programa radi redovnog održavanja ure aja A sad u Europu Oprezno s an elom, telenovela
TV ku e imaju pravo promjene programa
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Nove pustolovine Jure iz Džungle, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Ninin kutak: Kaleidoskop -------- Vitaminix: Jod -------- Honzik i Samuel 07.55 arobna plo a 2 08.10 Dexterov laboratorij,
06.30 06.45 06.50 07.10
04.20 05.05
02.25
01.40
15.35 16.05 16.10 16.20 17.00 17.30 17.35 18.15 18.30 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.55 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.35 00.55
14.19 14.25 14.40
13.20 14.10
11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15
07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.00 Punom parom, kulinarski izazov 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.55 Pod is m krovom, hum. serija 09.45 Astro show, emisija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.15 Malcolm u sredini, hum. serija 12.40 Rat u ku i, hum. serija 13.10 Exkluziv, magazin 13.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.50 Tajna okolade, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska
crtana serija 08.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu 09.00 Gem, set, me - serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal, serija 10.45 Vojvoda, (Uloge: John Neville, Courtnee Draper, James Doohan, Jeremy Maxwell, Oliver Muirhead, Sophie Heyman, Judy Geeson; Scenarist: Craig Detweiler; Redatelj: Philip Spink) 12.10 Riba ribi grize rep, dok. serija 12.50 Vip Music Club 13.25 Prijatelji, hum. serija 13.45 Razred, hum. serija 14.05 Ksena - princeza ratnica, serija 14.50 Kod Ane 15.05 Koga briga 15.35 TV vr : -------- Ninin kutak: Kaleidoskop -------- Vitaminix: Jod -------- Honzik i Samuel 15.55 arobna plo a 2 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijes 18.00 Vijes na Drugom 18.12 Vrijeme 18.15 Košarka (m), Euroliga: Cibona - Asvel, prijenos 20.05 10 razloga zašto te mrzim, (Uloge: Julia S les, Heatg Ledger, Joseph GordonLevi , Larisa Oleynik, David Krumholtz, Andrew Keegan, Susan May Pra ; Scenaris : Karen McCullah Lutz, Kirsten Smith; Redatelj: Gil Junger) 21.45 Vijes na Drugom 21.57 Vrijeme 22.00 Nevini, serija (12) 22.50 Ciklus azijskog lma: Pakleni poslovi 3, (Uloge: Andy Lau, Tony Leung Chiu Wai. Kelly Chen, Daoming Chen, Edison Chen, Ming Leon Lai, Eric Tsang, Anthony Wong Chau-Sang, Sammi Cheng, Carina Lau, Shawn Yue, Chapman To, Waise Lee, Ka Tung Lam, Ting Yip Ng; Scenaris : Alan Mak i Felix Chong, prema likovima Alana Maka i Felixa Chonga; Redatelji: Lau Wai-keung i Alan Mak) 00.45 U tu oj koži, serija (12) 01.30 Kraj programa Lude 70-e, serija Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Ezo TV, tarot show Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Beethoven 2, igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Ubojita Jane, serija Ezo TV, tarot show Gideon, drama Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Lude 70-e, serija IN magazin Kraj programa
serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Silovi udarac, (komedija, 1977.; Uloge: Paul Newman, Strohter Mar n, Michael Ontkean) Astro show, emisija
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ALICIA KEYS 01.00 NO NI PROGRAM
23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50 04:35 05:00 05:45 06:10 06:35 07:10
22:00
08:15 10:25 11:25 12:25 13:15 14:15 15:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00
06:50 07:15 07:40 08:00
02.20
00.05 00.15
20.00 20.45 21.35 23.25
18.00 18.30 18.55 19.05 19.35
17.10 17.35
16.15 16.45
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Heroji, serija 23.10 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program
5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri
14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Policajac iz Beverly Hillsa 2, lm 22.25 Navy CIS, serija 23.25 No ni program
6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program
16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Karibi, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program
15:00 17:00 17:05 17:25
09:58 10:00 12:00 12:30 13:30
11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA dje ja glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija
18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ----------------------
19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15
IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Medjimurske škole Me imurje danas Sport Tunel, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice
8.30 Fun 9.30 Tenis, prijenos 12.00 Nogomet 15.00 Snooker, prijenos 16.45 Nogomet, pri8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program jenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Nogomet, 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly prijenos 23.45 Snooker
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF 10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 16.50 Kon- reportaža 23.00 DSF aktuell cert 18.00 Dok. program 18.30 Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Crni predsjednik, lm 21.35 Sve se pla a, lm 23.20 Will i Grace, hum. serija 23.20 Lavlji brlog, lm 1.40 Love Tv
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 arolije, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Državi u državi, serija 0.30 Tudors, serija 1.05 No na panorama
07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje
SRIJEDA 13. sije nja 2010.
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 02.00 02.45 03.00 03.25 03.55 04.40 05.05
Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Veterinari novog kova, dok. lm Ep reportaža Oprah show Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Ep reportaža McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Skice za Maleziju, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Fotogra ja u Hrvatskoj Doma i dok. lm Skice za Maleziju, dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela
TV ku e imaju pravo promjene programa
06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Žderonja, crtana serija 07.10 Nove pustolovine Jure iz Džungle, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Danica: Danica i tuljanica -------- Profesor Baltazar: Pingvin Aksel -------- Zauvijek prijatelji: Zamjena
-------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45
12.35 13.25 13.45 14.05 14.50 15.05 15.35 ----------------------------16.15 17.05 17.30 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15
22.05 22.17 22.20 23.10 01.10
07.30 07.45 08.00 08.30 08.55 09.45 11.50 12.15 12.40 13.10 13.20 13.50 14.40 16.15 16.45
17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00 20.45 22.25 23.15 23.30 00.10 00.55 01.45
07:15 07:40 08:00 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50
Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Ezo TV, tarot show Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Doga aj godine, igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Ubojita Jane, serija Vidovi Milan, tarot show (18) Doga aj godine, (Kina, Hong Kong, 2001., komedija; Redatelj: Xiaogang Feng; Glume: Donald Sutherland, You Ge, Rosamund Kwan, Da Ying, Paul Mazursky) Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Lude 70-e, serija IN magazin Kraj programa
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: PET SHOP BOYS 01.00 NO NI PROGRAM
04:30 05:15 05:40 06:30 07:05
serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Dobrotvor, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Astro show, emisija
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18
09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme
8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom
u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program
6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Model WG 21.20 Jana Ina i Giovanni 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program
5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Bez vremena, lm 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kosti, serija 23.10 No ni program
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program
18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 ----------------------
19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 23:35 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 --------
VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
TV Jukebox Poslovni magazin, ponavljanje Pri e iz života Me imurje danas Sport Vrijeme Solarna kriza, igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu Videostranice
8.30 Rallye 9.15 Tenis 12.00 Nogomet 13.15 Biathlon 14.30 Snooker, prijenos 16.30 Nogomet, prijenos 18.55 Eurogoals 19.15 Nogomet, prijenos 21.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Alpe-Dunav- 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni Jadran 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klap- program 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža ski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm 22.15 DSF aktuell 0.00 Sport Clips (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Policijska akademija, lm 21.40 Muški žigolo, lm 23.15 Will i Grace, hum. serija 23.45 Bugsy, lm 2.10 No ni program
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Jezero smr , lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 UR 23.10 Država u državi, serija 0.05 Tudors, serija 1.10 No na panorama
07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik
ETVRTAK 14. sije nja 2010. djece Luckaste pa je pustolovine: Posje telj Dexterov laboratorij, crtana serija Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Ally McBeal, serija Moj prijatelj Willy, (Uloge: Jason James Richter, Lori Pe y, Jayne Atkinson, August Schellenberg, Michael Madsen, Michael Ironside, Richard Riehle, Mykel Williamson, Michael Bacall; Scenaris : Keith A. Walker, Corey Blechman, Tom Benedek; Redatelj: Simon Wincler) Alpe Dunav Jadran Prijatelji, hum. serija Razred, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Kokice TV vr : Danica: Danica i tuljanica Profesor Baltazar: Pingvin Aksel Zauvijek prijatelji: Zamjena djece Luckaste pa je pustolovine: Posje telj Zvjezdane staze: Voyager, serija Doma i dok. lm Indeks, emisija o školstvu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade City Hunter, (Uloge: Jackie Chan, Joey Wang, Chingmy Yau, Richard Norton, Michael Wong, Gary Daniels; Scenarist: Jing Wong; Redatelj: Jing Wong) Vijes na Drugom Vrijeme Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Kraj programa
Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum.
05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 EP reportaža 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 EP reprotaža 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 udo na rijeci Hudsonu, dok. lm 11.05 Ep reportaža 11.10 Oprah show 11.55 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje: Tumori i hipo za 15.35 Znanstvena pe ca 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.45 Ep reportaža 17.50 Iza ekrana 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Ep reportaža 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaža 20.10 Za dolar više, (Uloge: Clint Eastwood, Lee van Cleef, Gian Maria Volonté, Mara Krupp, Luigi Pis lli, Klaus Kinski; Scenaris : Sergio Leone i Fulvio Morsella; Redatelj: Sergio Leone) 22.20 Lica nacije 23.10 Ep reportaža 23.15 Vijes 23.30 Poslovne vijes 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Posebni dodaci, emisija o lmu 00.35 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.20 Veli anstveni Joe, ameri ki lm (12) 03.00 Vip Music Club LP 05.00 Oprezno s an elom, telenovela
TV ku e imaju pravo promjene programa
06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Žderonja, crtana serija 07.10 Nove pustolovine Jure iz Džungle, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja: Stolni tenis -------- Vitaminix: Krom -------- Cipelice lutalice: Animirani lm -------- Mali crveni traktor: Kihanje 08.10 Dexterov laboratorij, crtana
Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Djevojka na poziv, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program
6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Evolucija, lm 22.50 Pravda, lm 0.25 No ni program
5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack! 0.15 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Schindlerova lista, lm 22.15 Metalna jakna, lm 0.10 No ni program
18:55 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------23:58 ---------------
19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45
VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vjžbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Vrijeme Jerry & Tom, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Reportaža 22.30 DSF aktuell
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Zdravlje za sve, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A
10.00 Nogomet 10.15 Alpsko skijanje, prijenos 12.30 Tenis, prijenos 14.30 Snooker, prijenos 16.45 Nogomet, prijenos 18.55 Eurogoals 19.15 Nogomet, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Nogomet, prijenos 23.00 Rallye
09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40
8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ukleta Ella, lm 21.40 Spojevi za umrije , lm 23.25 Will i Grace, hum. serija 23.55 Svijet strave, lm 1.30 Love Tv
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Johnny English, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Zemlja grova, lm 0.45 No na panorama
7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice
6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program
PETAK 15. sije nja 2010.
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: TINA TURNER 01.00 NO NI PROGRAM
Flemyng) serija 08.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija 21.20 Posse, (vestern, 1993.; Redatelj: Mario Van Peebles; za djecu Uloge: Mario Van Peebles, 09.00 Vip Music Club Stephen Baldwin, Charles 09.35 Ally McBeal, serija Lane, Tiny Lister, Big Daddy 10.20 Wengen: Svjetski skijaški Kane, Billy Zane) kup (m), superkombinacija 23.15 Vijes , informa vna emisija spust, prijenos 11.20 Princ na jedan dan, (Uloge: 23.25 Mosignor, krimi drama 01.25 Transporter 2, igrani lm, Joey Lawrence, Richard akcijski Belzer, Khrystyne Haje, 02.45 Astro show, emisija Michelle Blakely, Barry Hatman; Redatelj: Corey Blechman) 13.05 Kod Ane 13.25 Wengen: Svjetski skijaški kup (m), superkombinacija 07:15 Jackie Chan, crtana serija slalom, prijenos 07:40 Pocoyo, crtana serija 14.30 Ksena - princeza ratnica, 08:00 Tomica i prijatelji, crtana serija serija 15.15 Puni krug 08:15 Ezo TV, tarot show 15.30 Izazovi 10:15 Naši najbolji dani, serija 15.45 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja: 11:15 Navy CIS, serija 12:15 IN magazin Stolni tenis 13:05 Naša mala klinika, serija -------- Vitaminix: Krom -------- Cipelice lutalice: Animirani 14:05 Provjereno, informa vni magazin lm -------- Mali crveni traktor: Kihanje 15:05 Male tajne, obiteljski lm 17:00 Vijes Nove TV 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, 17:25 Naša mala klinika, serija serija 17.05 Drugi red partera, emisija o 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV kazalištu 20:00 Napad na policijsku postaju 18.00 Vijes na Drugom 13, (SAD, Francuska, 2005., 18.17 Vrijeme akcija; Redatelj: Jean18.20 Županijska panorama François Richet; Glume: 18.50 Vip Music Club Ethan Hawke, Laurence 19.25 Doctor Who, serija za mlade Fishburne, Gabriel Byrne, 20.15 arolija, serija Maria Bello, Drea de 21.10 Paul Merton u Kini, dok. Ma eo) serija (12) 22:05 Borba bez pravila, (SAD, 22.05 Vijes na Drugom 2005., akcija; Redatelj: 22.17 Vrijeme Jesse V. Johnson; Glume: 22.20 Umorstva u Midsomeru, Dominiquie Vandenberg, serija (12) Steven Bauer, Fernando 23.55 Eric Clapton i Steve Carrillo, Stephen Graham, Winwood uživo na Madison Stana Ka c) Square Gardenu 23:45 Pravda iza rešetaka, (SAD, 00.55 Kraj programa 2002., triler; Redatelj: -------- Hokej, EBEL liga Neema Barne e; Glume: LisaRaye, Monica Calhoun, N’Bushe Wright, Cli on 07.35 Powell, Mos Def) 07.45 01:30 Vidovi Milan, tarot show 08.00 (18) 02:30 Legenda o crvenom zmaju, 08.30 akcija 08.55 03:10 Napad na policijsku postaju 13, igrani lm 05:00 IN magazin 05:35 Kraj programa 09.45 11.50 12.15
12.40 13.10 13.20 13.50 14.40 16.15 16.45 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00
Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Transporter 2, (akcijski, 2005.; Redatelj: Louis Leterrier; Uloge: Jason Statham, Alessandro Gassman, Amber Valle a, Kate Nauta, Ma hew Modine, Hunter Clary, Jason
12. sije nja 2010.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PARFEM za nju
ZA NJEGA: Ide li ljubav doista kroz želudac?
Devet prirodnih afrodizijaka Savjetujemo vam zdrave namirnice koje imaju afrodizija ka svojstva. Iskušajte ih i uvjerite se ide li ljubav doista kroz želudac. Od davnina su ljudi raznim namirnicama pridavali afrodizija ka svojstva. Neke su te epitete zaslužile zahvaljuju i nekoj legendi, no, za brojne su znanstvenici dokazali i objasnili kako djeluju i zašto poti u želju za seksom. U moru prijedloga za ja anja spolnog nagona uvijek se isti u: tartu i, celer, paprika, šparoge, koštice, dok su u Americi posebno tražena bikovi i bizonovi testisi. Afrodizijacima se smatraju i neke namirnice koje oblikom podsje aju na spolne organe (banane, kamenice, bademi, kikiriki ...). Isprobajte devet stvari koje mogu za initi seksualni život ... 1. okolada je jedan od najklasi nijih afrodizijaka. Smatra se kako je još Casanova konzumirao okoladu prije svojih ljubavnih pothvata. Sadrži feniletilamin i serotonin, kemijsku tvar koja prenosi informacije od jedne do druge živ ane stanice, koji povoljno djeluju na centre za ugodu u mozgu.
2. Kavijar sadrži jako puno vitamina. Bogat je fosforom, te se smatra kako poti e proizvodnju sjemene teku ine. 3. Peršin pospješuje širenje krvnih žila u muškom spolovilu. Preporu uje se ajna žlica peršinovog sjemena, preliti
ašom kipu e vode, te popiti 3 aše tijekom poslijepodneva i ve eri. 4. Mirisi. Naju inkovitije djeluje vanilija ili pa uli, stoga se okružite stvarima koje imaju taj miris - od gelova za tuširanje, mirisnih štapi a. Pa uli budi i
MODNI kutak
Zimski chic - parka Tople jakne predstavljaju vrlo poželjan i koristan komad odje e svakog ormara. Za razliku od nekad, kada su te robusne odjevne predmete proizvodile samo sportske marke, danas su
one dio kolekcije svake modne ku e. Štoviše, ove sezone vrijedi: što robusnije, to bolje. Parke modnih ku a mogu dose i astronomske cifre, no, kako bi ipak bili chic, postoje razli iti
Najbolji make up za jutro nakon neprospavane no i Uzmite krastavce i stavite ih nakratko na o i kako biste se riješili naote enos kapaka. U o i nakapajte kapljice pro v crvenila. Stavite korektor na podo njake, a na ostatak lica nanesite lagani teku i puder. Želite da vam prekrije nesavršenost kože, ne pretjerujte s puderom, jer ne želite da privla i dodatnu pažnju na lice.
Crvenilo o iju “Krvave” o i možete neutralizirati ak i bez kapljica za o i. Njih ete najbolje neutralizirati sjenilima zlatne ili svjetlosme e nijanse za tamniju put, dok se svjetlijima preporu uju sjenila s plavim podtonovima (primjerice, blago plava ili siva). U oba slu aja izbjegavajte intenzivne boje i stavite samo malu koli inu sjenila. Cilj je da istaknete o i, ali da opet ne privla ite previše pažnje na njih. U širokom luku izbjegavajte ruži aste, crvene i ljubi a-
ste nijanse sjenila. U oba slu aja koristite crnu maskaru kako bi bila u kontrastu s bjelinom i smanjila efekt crvenila oka.
Podo njaci Nikako nemojte u želji da što bolje prekrijete podo njake pretjerati s koli inom korektora i pudera, jer ete tako izgledati još gore nego da ih djelomi no prekrijete. Kako bisteumanjilividljivostpodo njaka–onošto želite je istaknuti sjenu duž kosti ispod obrva kakobistepažnjuodvuklisdonjihtrepavica. Isto tako tuš za o i ili olovku nanesite samo na gornji kapak. Izbjegavajte sjenila u boji breskve, ljubi aste nijanse i tamna sjenila. Koristite sme e - crnu maskaru, i to obavezno samo na gornje trepavice. Što su tamnije vaše donje trepavice, to e tamnije djelovati i vaši podo njaci. Uvijte trepavice kako bi bacale sjenu na gornji kapak i nanesite još jedan sloj maskare kako bi se još ja e “otvorio” pogled.
TECHNO zona
Cocoon kuha hranu gotovo “ni iz ega” Kontroverzni ure aj koji “napuhuje” životinjske stanice i time stvara pravo meso mogao bi napraviti revoluciju u na inu kuhanja i pripreme hrane. Izum nazvan Cocoon osvojio je prvu nagradu na Electroluxovom natjecanju za najbolji dizajn, a njegov izumitelj Rickard Hederstierna objašnjava: - Cocoon može stvoriti 100 posto pravo meso bez potrebe ubijanja životinja i zaga enja okoliša. Promijenit e cijeli pristup prehrani. Premda je generator hrane popularni koncept iz znanstveno - fantasti nih ilmova, Heder-
stierna dodaje da bi se pomo u njega mogla izbje i nestašica hrane kako raste svjetska populacija. Stakleni ure aj koji
modeli vrlo lijepih parki i kod nas po prihvatljivim cijenama (Turbo Sport, Esprit, Nike), dok oni koji žele izdvojiti više imaju dobrih modela Prada Sport i Tommy Hil inger. Vrijeme za kupnju parke je upravo sad dok traju sniženja. Koristit e vam i sljede ih godina i uštedjet ete ne kupuju i nove modele po novim cijenama na jesen.
U prolje e 2006. žene su dobile svoj Armani Code koji je izgra en na harmoniji cvijeta naran e sa svježim za inskom notom džumbira i tople sandalovine. Blistavi po etak izgra en je na mirisima dvije vrste naran a: ljute naran e iz Afrike i slatke talijanske naran e. U srcu kompozicije je cvijet naran e iz Tunisa koji pravi magi nu cvjetnu aroliju u savezu s jasminom Sambak. Senzualni trag je slatka alijansa cvijeta naran e, vanilije i kapljice meda. Nosevi su Carlos Benaim, Dominique Ropion, Olivier Polge.
PARFEM za njega
Armani Code Magnetsko i uzbudljivo prisustvo muškarca. Ovo je prvi orijentalni muški miris od Armanija, miris u kojem su se sjedinile sve pozi vne strane muževnos : elegancija i strastvenost, darežljivost i suzdržanost, intenzivnost i nježnost. Kompozicija mirisa je svježa, za inska, orijentalna. Citrusne svježe note do ekaju vas na po etku: blistav i jasan limun u savezu s delikatnim bergamotom. U srednjim notama je cvijet maslina i anis. Baza parfema je šarmantna i moderna, koja privla i svojom interesantnom kombinacijom duhana iju toplinu i dubinu naglašavaju bob Tonka i heliotrop, note fino obra ene kože i sirovog drveta. Napravljen je 2004. U po etku se zvao Armani Black Code, da bi mu godinu dana kasnije ime bilo promijenjeno u Armani Code. Nosevi su Antoine Lie, Antoine Maisondieu.
PITAJ za zdravlje
MAKE UP Zablistajte unato umoru
Svakome od nas zna se dogodi pokoja neprospavana no iz raznih razloga. Manjak sna iznimno je loš za zdravlje, a i te kako utje e i na naš fizi ki izgled. Umor i iscrpljenost najprije e se vidje na vašem licu. Naote enost, podo njaci, blijedost, crvene o i ... samo su neki od simptoma. Kako biste barem prividno izgledali “normalno”, kao da ste odspavali najmanje sedam sa , i sakrili efekte burne no i, morate zna što napravi . Tu vam mi uska emo u pomo . Za po etak u zamrziva stavite dva kolu a svježeg krastavca. Nakon toga umijte hladnom vodom kako biste osvježili lice, ali i pokrenuli cirkulaciju. Upotrijebite piling za lice kako biste uklonili odumrle stanice zbog kojih vam koža može izgleda lošije. Nakon toga nanesite hidratantnu kremu koja e pomo i koži da ponovno stekne svoju vitalnost.
poti e seksualnu energiju, dok miris vanilije djeluje na seksualnu stimulaciju. 5. Za ini. ili papri ica idealan je stimulator seksualne aktivnosti. Poja ava rad srca i dotok krvi do spolnih organa. Op enito, svi za ini od kojih se znojimo smatraju se afrodizijacima. 6. Bademi sadrže minerale magnezija, fosfora i cinka (potreban je za proizvodnju sperme i stimulira libido u muškaraca). Njihov miris posebno uzbu uje žene, a s obzirom na to da ih je potrebno samo zagricnuti nudili su se na vjen anjima. 7. Paradajz nazivaju “jabukom ljubavi” jer stimulira seksualni nagon. 8. Bazga pomaže kod smanjenog izlu ivanja spolnih. Spolni nagon pove ava eliksir koji se dobiva od 150 g bazgine kore koja se nama e u litri bijelog vina 48 h. Dovoljan je 1dl napitka, a pije se nave er. 9. Vino u umjerenim koli inama opušta tijelo, no, valja pripaziti, jer vas u ve im mjerama može uspavati. Kroni no ispijanje alkoholnih pi a nakon nekog vremena može narušiti erekciju i ejakulaciju.
Armani Code for Women
zapravo kuha ve pripremljene paketi e miši nih stanica, kisika i ostalih sastojaka donijet e i svakodnevnu uštedu na vremenu potrebnom da se pripremi uobi ajena hrana. lan komisije Electroluxa i direktor dizajna, David Fisher, ure aj opisuje kao kontroverzan: - Vrlo je bitno da se tehnologija senzibilizira, te se na ovaj na in pokušavaju riješiti neki kontroverzni problemi poput nestašice hrane, koji ne e samo tako nestati i s njima emo se sigurno susresti u budu nosti.
Gastroskopija nije bauk? (2.) Pretraga može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanji dobrom pripremom i razgovorom s lije nikom. Neki ljudi koji prvi puta rade pretragu mogu bi ustrašeni i ima ideju da je pretraga i strašnija no što to u stvarnos jest. Prije pretrage mogu e je lokalnim anestetikom smanjiti podražaj instrumenta kada prolazi kroz ždrijelo. Može se da i blaži seda vni lijek, koji e tjeskobnu osobu opus i olakša pretragu, iako to naj eš e nije potrebno. Pretraga se radi na na in da bolesnik prvo legne na lijevi bok. Instrument se polako uvodi kroz usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Medicinska sestra pomaže da sve pro e lagodno i bezbolno. Instrument ne smeta pri disanju. Ve ina bolesnika nema pri pretrazi doživljaj zna ajnije nelagode. I taj se osje aj nelagode može bitno umanji ako slijedite upute osoblja koje vodi pretragu i ako ste unaprijed s lije nikom upozna s na inom na koji se pretraga izvodi. Stoga slobodno unaprijed pitajte lije nika sve što Vas zanima. Nakon pretrage može zaosta blagi podražaj u ždrijelu, nadutost u trbuhu od zraka koji je korišten jekom pretrage kako bi površina želuca bila raširena i vidljivija.. Nakon odlaska možete nor-
malno jesti, osim ako vam lije nik ne kaže druga ije. Lije nik Vam može nakon pretrage re i je li uo io kakve vidljive promjene na sluznici i što je u tom slu aju potrebno dalje poduze . Ako su nužne dodatne pretrage uze h uzoraka tkiva treba pri eka nekoliko dana kako bi se utvrdilo o kakvim se promjenema radi. Ako ste dobili neki lijek za ublažavanje straha i nelagode ili za opuštanje ne smijete upravlja vozilom još neko vrijeme, sve dok traje njegovo djelovanje. Kako je to najmanje nekoliko sa neka Vas neko drugi doveze na pretragu i iza toga odveze ku i. Komplikacije pretrage su mogu e, ali su izuzetno rijetke. Krvarenje je mogu e iz mjesta uzimanja uzoraka tkiva ili nakon odstranjenja izraslina (polipa), no to je vrlo rijetko i obi no zahtijeva tek kra e pra enje. Rijetko može do i do perforacije (puknu a na stjenci probavnih organa). Mogu e su i neke druge neželjene reakcije, na lijek za smirenje, ili pak rijetko, može do i do nekih promjena i poreme aja u radu srca i plu a. Ako ste iza pretrage primije li bilo kakve neuobi ajene znakove, važno je da to odmah javite svom lije niku. Posebno je važno na vrijeme uo i znakove i simptome kao što je to pojava zimice, tresavice
Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa ili povišene temperature, novonastalo otežano gutanje, bolovi u ždrijelu, prsima ili trbuhu, ili bilo koji drugi novonastali znak, odnosno simptom. Ukoliko smatrate da niste ovim putem dovoljno informirani, dodatne odgovore na svoja pitanja zatražite izravno od svojeg lije nika. Ove su informacije op enite i služe za dobivanje jasnije slike o dijagnos koj pretrazi. Savjetujte se sa lije nikom i pitajte svog lije nika o svemu što Vas zanima ili Vam nije jasno o pretrazi. To e uvelike doprinijeti da pretraga protekne bez zna ajnije i nepotrebne nelagode.
14
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Komentari Me imurci i zadrtost Ne znam može li se stare ortodoksne Me imurce, ogranke starije kulture u kojoj se ovjek više brinuo o tome da njemu bude dobro nego da drugome bude loše, nazvati zadrtima. Mišljenja sam da oni i nisu bili zadrti, jer im upravo vrijeme u kojem su živjeli nije dozvoljavalo da to doista i budu. Struja mišljenja i ideja išla je u jednom pravcu te se tek se nedavno po ela granati. Smatram da je “zadrtost“ rije koja bi se ispravno mogla upotrijebiti u kontekstu odre enih današnjih žitelja Me imurja (kao i cijele Hrvatske, a i šire). Oni su zadrti zato što im današnje doba to dopušta, izme u mnogo raznih opcija koje su im ponu ene mogu izabrati zadrtost kao jednu od ideja koje e ih voditi u životu; uzak i jednoli an pogled na svijet, koji se ne usudi dirati u neke tradicijom odre ene dogme. Na stranu vje no spominjana teška prošla vremena; nemogu nosti obrazovanja i generacije rutinski odgajane u sjeni strahopoštovanja i bijede nisu jedini ni presudni uzroci zadrtosti. Današnja mladež, me u njima i naša me imurska, tako er tone u vode zadrtosti: pogrešno protuma ene ideje i principi iz prošlosti uzeti su zdravo za gotovo, a želja za dokazivanjem, traženje bilo kakvog “ja“ i hvatanje za pretjerani kvazikonzervatizam tu zadrtost pretvaraju u nešto novo: to više nije ona naivna stara ka zdrava zadrtost kojoj smo se smijali, ve nova, neosnovana, opasna zadrtost,
Tomica Ištvanovi tomica_i@windowslive.com
Gastarbajteri ili urlauberi?
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
koja se pojavila kao odgovor na eksploziju liberalnih pogleda na svijet i filantropskog stava intelektualno razvijenog ovjeka novog stolje a. Zadrtosti možda više ni nema mjesta na svijetu, no, neosporivo je da je ona prisutna. Ponekad i dobra. Biti zadrt ne zna i biti homo}ob ili kseno}ob, radi se jednostavno o generacijskom odrastanju i prihva anju stvari koje smo nekada smatrali stranima kao normalnim. Neki Me imurci možda i jesu zadrti, ali neka, ljudi su to otvorenih srca, marljivi, topli i nadasve dobri, neiskvareni i, najvažnije od svega, nisu zli i podmukli. Možete sami izvagati sve iznad spomenuto i dobit ete isto što dobijem i ja svaki put kad proše em Avenijom Zrinskih te svaki stranac koji posjeti naš kraj – nasmijane i gotovo uvijek pozitivne Me imurce, najbolje i najtoplije “zadrtovce“ na cijelom našem šarenom svijetu.
Ponekad ovjeku treba samo malo tišine Trebalo mi je mnogo godina kako bih doku ila odgovor na veoma važno pitanje: - Kako natjerati ljude da prestanu pri ati o glupostima? Da zašute ... Jeste li spremni za odgovor? Sjedite li? Držite se vrsto jer evo odgovora ... Odgovor je da to nikako ne možete. Ne možete, ne možete i ne možete. Mislite da nisam u pravu? Možete možda zagovarati tezu da e, ako ništa drugo, odlazak na po inak ili “drugi svijet” ili kako to ve želite nazvati “izlije iti” ne ije kroni no laprdanje, ali u današnje vrijeme smrt može i samo pogoršati stvari. Mrtvi ljudi izdaju albume, filmove i knjige, esto puta se više narade s onog svijeta negoli što su to inili na ovom. Ljudi vole pri ati. Isto tako vole uti sebe kako pri aju. ak im ne treba netko tko e ih slušati, samo moraju pri ati kao da im život doslovce ovisi samo o tome, kao da je to jedini uvjet da prežive. I nema veze poznaju li vas cijeli život ili uop e ne poznaju. Ne vjerujete mi? Stanite u negdje u red, banki, pošti, du anu ... Od najmanjeg djeteta do najstarije odrasle osobe svi moraju pri ati. Nešto. Bilo što. Ponekad rije i toliko izviru,
AKOVE KI espresso by Bibi
Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr
doslovce kao nabujala rijeka ili, još gore, lava koja izbija iz vulkana i opasno prijeti da vas oprži, da vas uguše otrovni plinovi koji tad nastaju. A sve to rade ak i nesvjesni štete koju ine ... Pri anje opravdava, na neki na in, naše postojanje, dušu i individualizam. No, ljudi mogu uti samo toliko bedasto a sve dok im se glava ne napuni. A nekima pak nikad dosta. Pri aju i pri aju i pune planetu i svemir svojim beskorisnim, praznim blebetanjem. Moramo prona i lijek i trebamo ga odmah, prije nego što svi izgubimo sposobnost da uistinu ujemo jedni druge oko stvari koje su zbilja važne u životu ...
Eto, ovih dana, kada se dogodio prijelom dviju godina, svi smo skupa u Me imurju bili po aš eni posjetom naših dragih prijatelja, rodbine, znanaca koji u bijelom svijetu daleko od rodne grude zara uju svoj novac. Moglo se to vrlo lako primijetiti po mercedesima koji su kružili gradom. Da ste slu ajno na parkiralištu zavirili u njihov auto, primijetili biste krunicu na retrovizoru, jastuk - šahovnicu ili onog psi a - igra ku što se njiše iza stražnjeg sjedišta automobila (mada svi znamo da je tog psi a ve pregazilo vrijeme). Po starom, dobrom i neškrtom obi aju uvijek dovezu pune haube svega i sva ega, od „ce und a“ krpica do „ritter sport“ okoladica da nas podsjete koji je pravi razlog njihovog odlaska trbuhom za kruhom. Da! Jesu kod njih ve e pla e, ali se i više radi, a ovdje kod nas je mir, tišina i odmor. „Kroacijen“ je drugo ime za „urlaub“ (urlaub = odmor). Teško je to kada svoj život morate protratiti u tu ini, daleko od svojih, od svog materinjeg jezika. Unato tome, svima onima koje u Hrvatskoj ne boli glava nego imaju „kopfšmercen“ ne ide baš na slavu to što se „ne mogu“ sjetiti hrvatskog izraza. U razgovoru s poznanicom jedne poznanice saznala sam da njezina djeca tamo poha aju „gimnazijum“, a istovremeno u njezinim o ima vidjela u enje zbog injenice da i u akovcu postoji škola te vrste. U „gimnazijum“ se u e, pazite,
dva strana jezika! U tom sam se trenutku zapitala, ra una li se i njema ki našim iseljenicima pod strani jezik. U najboljoj namjeri pojedinci svojoj rodbini nose odjevne predmete iz tamošnjih lokalnih butika o ekuju i „hvalospjeve“. Ne znaju da velika ve ina ljudi u akovcu pažljivo odabire svaki komad odje e i da je prošlo doba nestašice ponude u Hrvatskoj. Jedino što nas ovih dana može zadesiti jest nestašica „slavuja“ da si željeno pribavimo. Ne volim kod nekih pojedinaca što zamišljaju da je samo injenica što prebivaju van naše države dovoljna da imaju više mišljenje o sebi. Naravno da se ne radi o svima, ali mnogi e se sa mnom složiti da je to vrlo est slu aj. akovec i Hrvatska koju su oni ostavili za sobom asocirala je na jedan od vagon i a koji je vukla lokomotiva zvana Balkan. Danas se polako ali sigurno guramo prema zapadu. Jedni ovim težim putem, ostaju i u Lijepoj našoj, a drugi rade i u gostima.
Heroji iz strasti! itah nedavno o «dobrima i zlima». Autor konstatira zanimljivu injenicu: koliko god se mi trudili biti dobri i boriti se protiv zla ili koliko god se mi trudili biti zlo esti i boriti se protiv dobra- oni e uvijek postojati bok uz bok, dobro i zlo-rame uz rame. Nisam sigurna zašto mi je to ostalo toliko zanimljivo i zaprepaš uju e, kad zapravo ima smisla. O ito sam jedan od onih neumornih naivaca koji se nikada, u svom srcu, ne prestaju nadati da e dobro prevladati; da e «veliki prasak» završiti velikim sretnim završetkom. Ah... Junaci danas više nisu u modi. Sad je veliko pitanje zašto je tome tako, pretpostavljam da bi mnogi sad baš fino mogli izvrnuti prije navedene rije i pa konstatirati da ako ve nema šanse da dobro pobijedi, a onda emu se uop e mu iti, ne? Radije; sna i se druže! Ionako se danas sve vrti oko love, seksa ili mo i. Pogledate li pomnije ljude oko sebe, uo it ete da se svi nji-
hovi interesi, tuge i žalosti vode naj eš e oko jedne od te tri kategorije, ili oko baš sve tri. Nema ništa jadnije od ovjeka koji se sav pretvori u jednu veliku potrebu. «Ja trebam...!» Tako je lijepo željeti i truditi se za to. Ali kod potreba je jadno to što i kad ih zadovoljite, one zapravo nikada nisu zadovoljene, te zvijeri su uvijek gladne... Kad smo ve kod toga što ne volim- onda da spomenem da ne volim kad netko sam za sebe tvrdi da je dobar. Ljudi koji su sami za sebe tvrdili da su dobri su ujedno i ljudi koji su me najviše povrijedili u životu. Nekako ovjek, opet naivno, povjeruje da je istina to što govore. Ali kad netko svoju dobrotu toliko puta spominje: koga zapravo uvjerava- samoga sebe ili nas? Usput mene pitaju jesam li dobra? Hm...Nije li to divno- oni ve jesu dobri, a ja tek možda?! Jesam li dobra? Ima li na ina da se to zna? Mislim da se to tek na kraju krajeva može znati. Kad se svi ra uni zbroje. Mogu re i: dajem sve od sebe, trudim se. Mislim da nema ni jednog dobrog ovjeka koji nikada ni-
Kvari li mo ljude? Osje aj nemo i ne svi a se nikome. Iako nerijetko asocira na nešto loše jer, kako se kaže, “mo kvari ljude”, gotovo da ne postoji osoba ili ovjek koji ne žudi za osje ajem mo i koji ga ini samopouzdanijim i poboljšava osobi sliku koju ona ima o sebi. Potreba za mo i esto je potreba svakog od nas. Biti privla an drugima, osje ati se “jakim” i sposobnim – za svakoga su to vrlo primamljive slike i osobine te je lako na i opravdanje da to pokušavamo i posti i. Kada kažemo za nekog da je mo an, prvo što pomislimo naj eš e je neki oblik prisile. U našoj kulturi pod pojmom “mo ” naj eš e se razumije nadmo nad nekim ili ne im što nas asocira na nešto negativno. U ovom slu aju nije teško navesti nekoliko primjera. Sjetimo se samo bezobraznog ponašanja mnogih politi ara i mo nika, odnosno onih koji su u prethodnoj kriznoj godini koristili brojne beneficije na štetu obi nih ljudi koji su ostajali bez posla. To su oni najaktualniji primjeri “mo nika” kod kojih doista vrijedi ona s po etka pri e da mo kvari ljude. Svi smo bezbroj puta imali prilike vidjeti ljude koji su sliku o sebi gradili na osje aju nadmo i. No, žalosna je injenica da ve ina svoju mo gradi na tu oj slabosti. I, nerijetko, što je slabost drugih ve a, to je ve a i mo onog koji nad slabijima “vlada”. Nije nepoznato da se mo nici hrane upravo
Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr
slabostima onih koji su “ispod” njih. Iako u današnje vrijeme u svrhu istog preživljavanja ovjek nužno mora razmišljati kao biti bolji i kako posti i više, te je natjecanje me u ljudima postalo neophodno, ne bih rekla da je u tu svrhu nužno gaziti drugog. Jer postoji i jedan drugi oblik ljudske snage koji nema nikakve veze s gore navedenim razumijevanjem mo i. Rije je o osobnoj mo i svakog od nas. To je nesebi na mo . Ona je pokreta dobrih i humanih djela. Mo ni ljudi u ovom smislu rije i snažne su osobe koje bude nadu. Unutarnja snaga koja u i u svakom od nas ini ovjeka ve im od najve ih svjetskih mo nika. Jer: “Poznavati druge je inteligencija; poznavati sebe je prava mudrost. Kontrola drugih je snaga; kontrola sebe samog je prava mo ”, kaže “stari majstor” Lao Tse s kojim se definitivno nije teško složiti.
POGLED ISPOD OBRVA šta zla nije u inio, niti ima lošeg koji barem neko dobro nije u inio svijetu. Ipak, gdje je nestalo dobro s kojim se ne bismo imali potrebe (samo)hvaliti? Može li se uop e nešto zvati «dobrim» ako to nismo poklonili nego smo prodali?! Prodali svijetu za rije i hvale? Kaže ovako: svaki ovjek bi desetinu svega što zaradi ili dobije trebao pokloniti drugim ljudima-onima kojima je to potrebno jer nemaju. I to na taj na in da možda ak ni ti ljudi ne znaju tko je dobro initelj. Npr. staviti im novac u kuverti u poštanski sandu i , ili sli no. Siromašni ljudi možda nemaju novac, ali imaju ponos. Možda dobro ne e nikad pobijediti ali lakše se no u spava ako u iniš nešto lijepo za drugo bi e. Danas je sve reklama, sve je na prodaju, pa ak i ne ija dobrota, mnogi ne žele dati ako to nitko nije vidio. Ipak, postoje junaci. Koga briga jesu li u modi! Kraj njih ovjeku ostaje najvrednije što ima-dostojanstvo. Pravi junaci su junaci iz strasti. Strast. Strast. Što je
Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com
strast? Teško se može opisati; ali to je ono «sunce koje postoji u svakom od nas, koje nas žari i pali, iz njega nastajemo,u njemu živimo, s njim umiremo...» Nemojte me pitati gdje žive junaci iz strasti. Možda u ku i do Vaše. Možda ste to baš Vi. Ne znam. Znam samo da svijet jest ljepše mjesto jer oni postoje. I nemojte me, molim Vas, nikada pitati jesam li dobra. Ne znam, a i kad bih znala ne bih rekla. Re i u samo emu se nadam; da e ovaj svijet biti ipak malo ljepše mjesto jer sam ja na njemu bila.
12. sije nja 2010.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Jelena Juras iz Palovca koristi stipendiju za školovanje u Kanadi, koju je izborila zahvaljuju i svojoj izvrsnosti
Potez koji e mi zauvijek izmijeniti život - Zbog sli nosti s hrvatskom klimom, mnogi naši ljudi koji su otišli u vrijeme Domovinskog rata, kao i oni koji su stigli ranije, u Kanadi su završili upravo u pokrajini Victoria, tako da ovdje zaista ima puno Hrvata. Oni su toliko širokogrudni. Prihvatili su me kao da sam njihova. Pravi su doma ini i puno su mi pomogli da se sna em, oduševljeno pripovijeda Jelena koja je oduševljena dalekom Izvanredna mlada djevojka, 17-godišnja Jelena Juras iz Palovca, lani je dobila nešto više od 60 tisu a ameri kih dolara vrijednu stipendiju pa je svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavila u Kanadi. Da je ostala u Me imurju, bila bi u enica 3. razreda akove ke Gimnazije, no danas je u enica srednje škole Lester B. Pearson College of the Paci ic smještene nedaleko od grada Victoria u Kanadi. Ona je jedna od 200 privilegiranih mladih ljudi iz 103 zemlje svijeta koji su svojim radom i marom uspjeli izboriti se za školovanje na ovoj prestižnoj školi. - Pustolovni sam duh i puna ideja. Tako sam došla i na ovu da se javim na natje aj i pokušam dobiti stipendiju za školovanje izvan Hrvatske. Ne želim živjeti život tek da ga proživim, ve želim više od toga. Ne vidim smisao života u lumpanjima, o emu uglavnom razmišlja ve ina mladih, makar i ja volim tulumariti. Na nama mladima je odgovornost, svijet ostaje na nama, koliko god to ofucano zvu alo. Biti u gimnaziji a ne dati sve od sebe nema smisla jer samo tako si otvarate vrata za nešto dalje, bolje, ve e. Ovom stipendijom ja sam si otvorila vrata koja pružaju odli ne mo-
Me u dvjestotinjak školaraca ima svakakvih Sjetila se da e uskoro ponovno biti raspisan natje aj za dodjelu stipendije kakvu je ona izborila, pa poziva gimnazijalce neka se ohrabre i jave na natje aj jer dobit e neprocjenjivo iskustvo. Kaže kako je mislila da je tih 200-tinjak mladih nešto posebno kvalitetno i bojala se konkurencije, me utim, kaže da je razo arana njima. - Razo arana sam. O ekivala sam da e to biti uda od djece, no, tu ima svega, baš kao u mojoj staroj školi. Mislila sam da u kraj svih tih izabranih teško izboriti svoje mjesto pod suncem, no, to uop e nije tako, ohrabruje Jelena potencijalne stipendiste. Kaže da joj ponekad fali njen stari život, ali je svjesna da ga se odrekla zbog novih iskustava i bolje budu nosti.
gu nosti. Pokušat u što bolje iskoristiti tu priliku i uspjeti, rekla nam je Jelena kada je u kolovozu odlazila na školovanje u Kanadu, i pritom nas zadivila zrelim razmišljanjem i time što u svojim godinama, za razliku od velike ve ine vršnjaka, to no zna što želi, emu stremi i što mora u initi da bi živjela svoje snove.
Širokogrudno iseljeništvo Za boži no novogodišnje praznike, nakon nekoliko mjeseci izbivanja iz roditeljskog doma, Jelena je posjetila svoju obitelj, pa smo tu prigodu iskoristili da je pitamo je li u Kanadi dobila ono emu se nadala. - Zadovoljna sam što sam otišla, bio je to potez koji e zauvijek izmijeniti moj život, kratko je potvrdila. Zanimali su nas i njeni dojmovi o ovoj nama ipak dalekoj zemlji i pokrajini u kojoj živi velik broj Hrvata. U gradu Victoria živi oko 3 tisu e Hrvata, a ak 30 tisu a u obližnjem Vancuveru. Mnogi su u Kanadu doselili upravo u vrijeme Domovinskog rata, a mnogi ranijih godina trbuhom za kruhom i u potrazi za boljim životom. - Zbog sli nosti s hrvatskom klimom mnogi naši ljudi koji su u vrijeme Domovinskog rata dolazili u Kanadu završili su upravo u ovoj pokrajini i ova dva grada, tako da ovdje zaista ima puno Hrvata. Oni su toliko širokogrudni. Prihvatili su me kao da sam njihova. Pravi su doma ini i puno su mi pomogli da se sna em, oduševljeno pripovijeda o sunarodnjacima, naglašavaju i da se o njoj, kada nije u školi, a to je uglavnom vikendom, lijepo brine obitelj Neral, koja ve tradicionalno brine o studentima i školarcima iz Hrvatske, a pomo su joj
Jelena Juras (lijevo) s bratom i sestrom u rodnom domu
pružile i druge dvije hrvatske obitelji, Živ ec i Juras.
Šokirala je ljubaznost Kana ana Mlada srednjoškolka ispri ala nam je da je, kada je tek došla u ovu daleku zemlju, doživjela kulturološki šok. - Ljudi su nevjerojatno ljubazni i uvijek nasmiješeni. Barem je to moj dojam. Kada sam došla u du an, na blagajni su me pitali kako sam, kako mi je prošao dan, a da su me prvi put vidjeli. Kada sam, primjerice, došla u autobus imala sam nekoliko pitanja za voza a tipa kako da do em ovamo ili onamo. Bila sam u udu kada mi je sve potanko i ljubazno objašnjeno. Kod nas bi me pogledali onim udnim pogledom ispod obrva. Kada sam pokušala prije i cestu, a tamo nema pješa kih prijelaza, voza i bi stajali im bih stupila na kolnik. Kultura vožnje tamo je na jednoj posve drugoj razini. Pješak je tamo zakon. Stekla sam dojam da su Kana ani nešto poput Talijana. Uvijek kada
vas susretnu s vama razmjenjuju zagrljaje i poljupce, to je nešto kao kod nas rukovanje. Takvo iskazivanje emocija za mene nije uobi ajeno pa mi je trebalo vremena da se na to priviknem i moram priznati da godi. To ljude ini nekako opuštenijima i otvorenijima, pripovijeda Jelena. Jelenina škola udaljena je gotovo 30 kilometara od Victorie, grada u kanadskoj pokrajini British Columbia. Nalazi se na Vancouver islandu koji zapljuskuje Tihi ocean i okružuje nepregledno prostranstvo šuma. - Škola nam je smještena tako reko u divljini pa kada smo tek došli upozorili su nas da tu ima puma, medvjeda, a da su uobi ajeni posjetitelji ku a rakuni, a velika je vjerojatnost da e vam uz prozor prošetati jelen ili srna. Zato prvo što je bilo kada smo došli na koledž podu ili su nas što moramo u initi ako nabasamo na te životinje. Od rakuna skrivajte hrnu, medvjed ima tromo oko pa se morate sporo kretati, nikako bježati, a u bliskom susretu s pumom bacite se na tlo. Eto, opisala je Jelena.
Širok i plitak obrazovni sustav
Jelena kraj tipi ne skulpture od drveta koje imaju poseban zna aj u gradu
Kaže kako su njene obaveze u gimnaziji bile mizerne u odnosu na one koje ima u Kanadi. Nastava joj po inje ujutro u 8 i traje do 14 sati, a nakon toga do 16.30 ima izvannastavne aktivnosti koje su, me utim, obavezne. - Nakon toga slijedi pauza za ve eru, a odmah potom razni sastanci i druge aktivnosti, tako da uop e nemamo slobodno vrijeme. Sve moje iluzije o tome da u se mo i
družiti, upoznavati drugu kulturu i ljude, uživati u razgledavanju okolice odavno su se rasplinule. Satnica nam je toliko natrpana da treba jako pažljivo raspolagati s vremenom. Zato sam odlu ila socijalizaciju staviti na neko predzadnje mjesto. Za to nemam vremena. Kako bih mogla ispuniti sve svoje obveze i kako bih imala energiju za sudjelovanje u nastavi vrlo rano, ve oko 23 sata odlazim na spavanje. Naši profesori o ekuju jako puno od nas tijekom nastave i za to treba imati energije. Nama školski sat traje 75 minuta, a oni o ekuju da emo od po etka do kraja biti jednako koncentrirani. To je zaista zahtjevno, žali se Jelena. Zamolili smo je da usporedi na in rada u hrvatskim školama i na koledžu u Kanadi gdje se obrazuje. - Srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj puno je šire, a ujedno i pli e u svim predmetima u usporedbi s ovim mojim iskustvom u Kanadi. Mi imamo sedam predmeta: kemiju i biologiju, matematiku, jezik, engleski, povijest i po meni jako važan predmet Tok – theory of knowledge ili u prijevodu teoriju znanja. Na
Kirurgija je moj cilj Kaže da je i dalje zanima medicina i da bi voljela biti kirurginja. - Ako uspijem dobiti stipendiju, tamo fakulteti nude stipendije, vjerojatno u svoje obrazovanje nakon koledža nastaviti na nekom od tamošnjih sveu ilišta. U Kanadi se medicina studira 9 godina. Samo na dva fakulteta ona traje 7 godina, ali to su tako prestižni fakulteti da zaista moraš biti izvanredan da bi te tamo primili. Jednom kada završim medicinu namjeravam se vratiti u ovu našu lijepu ali nesre enu Hrvatsku. Da, jednog se dana de initivno mislim vratiti doma. De initivno ho u jer sam osoba koja se voli vratiti korijenima. Bez obzira što u Europi ne priznaju diplomu medicine koju u ja ste i i što u morati polagati dodatne ispite. Naime, kanadska se medicina posve razlikuje od ove u Europi. Tamo su lije nici op e medicine sve. Specijalistima u bolnice odlazi se kada ste zaista jako, jako bolesni i onda ste sigurni da e za vas u initi sve što mogu i da iz bolnice ne ete iza i dok niste zaista zdravi, pripovijeda Jelena.
Pogled na Pedder Bay
tom nas predmetu pokušavaju nau iti razmišljati, kriti ki razmišljati. Tamo ne možeš pro i godinu bubaju i ili prepisuju i na testovima. Sve moraš razumjeti i znati ina e nema prolaza. U i se na satu, doma naprosto nemaš kad u iti. Profesori su jako otvoreni, u svakom su trenutku spremni dati vam instrukcije ako nešto niste razumjeli. Isti oni koji vam predaju. Oni žive s nama na koledžu. Kada se pišu ispiti, nema zujanja po predavaonici. Sramota je podignuti pogled s testa, a kamoli imati šalabahtere. To jednostavno ne postoji, otkriva Jelena, ije roditelje škola redovito izvješ uje o njenom postignu u, a sada je sa sobom u Hrvatsku donijela posebno izvješ e profesora u kojima je ocjenjuju kao uzornu u enicu koja ima veliki potencijal. Dakako da Jeleninim roditeljima, koji je u svemu podržavaju, ovakvo izvješ e imponira. (Danijela Mihoci)
Kana ani jedu ljuto, masno i kasno Ona kaže da je zadovoljna sobom i da joj je najteže palo to što je daleko od obitelji i mamine kuhinje i njene skrbi. Tamo nema mame koja bi me budila, koja bi se pobrinula za moju odje u, koja bi mi kuhala. Meni se ne svi a kanadska kuhinja. Jedu ljuto i masno, a ve era im je glavni obrok pa sam prisiljena s vremena na vrijeme i sama nešto skuhati. To doma nikada nisam radila. Sada se i sama budim i brinem za sebe, što prije nisam morala. To je još jedna škola koju sam dobila odlaskom iz roditeljskog doma. Prvih mjesec dana bilo mi je jako teško. Bilo mi je tako er jako teško razmišljati na jeziku koji nije materinji. Danas ne samo da govorim ve i razmišljam na engleskom i sada je sve lakše, otkrila nam je Jelena.
16
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. sije nja 2010.
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH 1.1.-31.12.2009. Proizvo a
koli ina udio, %
1
Opel
4872
2
Volkswagen
4440
9,88%
3
Renault
4007
8,92%
10,85%
4
Peugeot
3446
7,67%
5
Škoda
2895
6,45%
6
Citroen
2765
6,16%
7
Ford
2532
5,64%
8
Chevrolet
2071
4,61%
9
Hyundai
1892
4,21%
10
Toyota
1817
4,05%
11
Suzuki
1674
3,73%
12
Mazda
1544
3,44%
13
Kia
1449
3,23%
14
Fiat
1321
2,94%
15
Nissan
1181
2,63%
16
Honda
1091
2,43%
17
Seat
906
2,02%
18
Mercedes
881
1,96%
19
Dacia
878
1,95%
20 Audi
874
1,95%
21
BMW
779
1,73%
22 Volvo
271
0,60%
23 Smart
196
0,44%
24 Lada
189
0,42%
25 Alfa Romeo 179
0,40%
26 Mitsubishi
179
0,40%
27 Lancia
103
0,23%
28 Jeep
91
0,20%
29 Subaru
76
0,17%
30 Mini
59
0,13%
31 Ostali
260
0,58%
UKUPNO
44918 100%
Izvor: Promocija Plus
Cijene goriva u RH Eurosuper 95
7,86
Super plus 98
7,93
Super 100 BS Eurodizel
8,26 7,26
7,26
4,80
4,80
Eurodizel BS LPG auto plin
7,93
7,33
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 8. sije nja 2010.
START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69
Opel na vrhu prodajne ljestvice Prema preliminarnim podacima istaživa ke agencije „Promocija plus”, zaklju no s 30. prosincem, sam vrh ljestvice najprodavanijih marki na hrvatskom tržištu pripada Opelu s 10,85% tržišnog udjela unutar kategorije osobnih automobila. Time Opel šestu godinu za redom završava kao neprikosnoveni lider na tržištu osobnih automobila. Najve a uspješnica Opela je svakako Astra koja je od 1991. godine do danas prodana u 76.500 primjeraka. Nedavno je doma oj javnosti predstavljena nova generacija Astre koja donosi cijeli niz tehnoloških inovacija, vrhunski dizajn i kvalitetu izrade te smo uvjereni u nastavak pozitivnog trenda. Rezultati pokazuju da e u 2009. godini ponovno Astra ponijeti titulu najprodavanijeg modela na tržišu, a zauzet e i prvo mjesto u segmentu. Rezultati prodaje Opel Insignije u Hrvatskoj su izuzetni, u vrlo kratkom roku zauzela je drugo mjesto u segmentu. Uzme li se u obzir da je prodaja Insignije po ela tek sredinom velja e, te pribrojimo li joj prodajne rezultate Vectre, koju je zamijenila na tržištu, s ukupnom brojkom od 493 vozila (podaci zaklju no s 11. mjesecom 2009.) Insignija se približava prvom mjestu u segmentu. Opel je predstavljanjem Insignije, koja je Europski automobil za 2009. godinu, ponovno de inirao segment srednje velikih automobila. Insignia je stvorena da donese živost u svoj segment nude i snažnu kombinaciju modernog dizajna, vozne dinamike i izvanredne prakti ne vrijednosti uz pristupa nu cijenu što joj daje zna ajnu konkurentsku prednost.
Honda predstavila “Honda New Small Concept” Honda je na Auto Expo 2010. u New Delhiju predstavila ‘Honda New Small Concept’. Ovo je prvi put da je Honda izabrala Indiju za svjetsku premijeru svog konceptnog vozila. ‘Honda New Small Concept’ je konceptni model novog kompaktnog vozila kojeg Honda razvija specijalno za Indijsko tržište i zemlje u razvoju. Svojom predanoš u u razvoju tehnološki naprednih vozila, ‘Honda New Small Concept’ je ‘prava Honda’ – odlikuje ga napredni dizajn sa maksimalno iskorištenim prostorom za putnike. Energi an vanjski dizajn baziran je na dizajnu kabine prema naprijed ime se uspješno naglasila dinami nost koncepta. Temeljni pristup u dizajnu koncepta je široka platforma sa sta-
bilnim centrom gravitacije ime je omogu ena visoka u inkovitost koncepta, bez ugrožavanja udobnosti i prostranosti putni kog prostora. Razvijen u Hondinom R&D centru u Japanu, ‘Honda New Small Concept’ je obiteljsko vozilo u kojega se udobno može smjestiti petero odraslih putnika. Obra aju i se medijima u vrijeme službene press konferencije gospodin Koichi Kondo, potpredsjednik Honda Motor Co je izjavio: “Izrazito smo ponosni što smo upravo na desetom Auto Expo predstavili ‘Honda New Small Concept’. Novi model, koji e biti baziran na ovom konceptu imati e sve zna ajke koje e odgovarati potrebama klijenata u Indiji. Mi planiramo ovaj automobil lansirati u prodaju do 2011.”
Juke - Nissanov novi mali crossover Nissan je mjesec dana prije svjetskogmedijskogpredstavsvjetskog medijskog predstavljanja 10. velja e, potvrdio naziv svog novog malog crossovera. Nissan Juke kre e u prodaju od listopada, nakon svjetske premijere na Me unarodnom salonu automobila u Ženevi u ožujku. Nissan Juke donijet e prijeko potreban dinamizam u segment malih automobila, nude i europskim kupcima automobila alternativu u odnosu na tradicionalne nenadahnute male hatchbackove. Kao etvrti crossover u Nissanovoj paleti vozila za Europu, Juke u vrš uje Nissanov vode i položaj u segmentu crossovera u Europi. Nissan Juke nadahnut je konceptnim automobilom Qazana koji je bio vrlo srda no primljen na Me unarodnom salonu automobila u Ženevi 2009., a u Nissanovu paletu vozila uklapa se izme u Notea, kompaktnog obiteljskog automobila, i crossovera Qashqaia. Nissanovo istraživanje provedeno me u kupcima pokazalo je da postoji veliki broj kupaca malih i kompaktnih automobila u Europi, ije potrebe, po njihovom mišljenju, ne zadovoljavaju nenadahnuti i
neoriginalni dostupni modeli me u kojima prevladavaju imitacije hatchbacka. Nissan Juke osmišljen je i razvijen kako bi kupcima pružio alternativu u odnosu na tradicionalni mali hatchback u Europi. ‘’Svjesni smo da postoji veliki broj kupaca koji žele automobil koji kombinira upe atljivi dizajn, agilno upravljanje i užitak u vožnji te tehnologiju koja je jednostavna za rukovanje, ali ne nauštrb prakti nosti i modularnosti. Te jedinstvene karakteristike omogu it e Nissan Jukeu zauzimanje jedinstvenog segmenta na europskom tržištu’’, rekao je Simon Thomas, Nissanov viši potpredsjednik za prodaju i marketing. ‘’Nissan je zadovoljio potrebe europskih kupaca automobila s crossoverom Qashqai i uložili smo velike napore kako bismo na isti
na in prou ili tržište i za Nissan Juke te kako bismo bili sigurni da ispunjavamo potrebe europskih kupaca. Sigurni smo kako e Juke Nissanu privu i novu generaciju kupaca na isti na in kao što je to u inio Qashqai. Naša ilozo ija preispitivanja uvriježenih pravila s Qashqaiem doživjela je veliki uspjeh. Upravo smo dostigli brojku od 500,000 prodanih vozila i na Juke primjenjujemo veliko iskustvo koje smo dobili s Qashqaiem. Uvjereni smo kako emo posti i još jedan uspjeh’’, dodao je Simon Thomas. Juke e se proizvoditi zajedno s Qashqaiem, Qashqai+2 i Noteom u Nissanovoj najsuvremenijoj tvornici u Sunderlandu u Velikoj Britaniji. S uvo enjem Murana u SAD 2003. godine, koncept crossovera predstavljen je kupcima koji
žele vozilo koje objedinjuje dinami ni dizajn i vozne karaktenami nidizajnivoznekarakteristike putni kog automobila, no s dodatnim pogodnostima 4x4 pogona, poboljšanom vidljivoš u zahvaljuju i povišenom položaju sjedala, ali bez kockastog oblika SUV-a. Uvo enje Nissan Qashqaia u Europi 2007. godine najavilo je po prvi put mainstream uvo enje koncepta crossovera nude i alternativu tradicionalnoj ponudi C-segmenta. U samo 2,5 godine i s pola milijuna kupaca u Europi, povratne informacije od kupaca pokazuju da im se svi a kombinacija nenaglašenog, ali so isticiranog dizajna koji objedinjuje robusnost donjeg dijela koji sli i SUV-u s pro ilom gornjeg dijela koji sli i putni kom automobilu. Velika potražnja za Qashqaiem uzrokovala je pove anje proizvodnje u tvornici u Sunderlandu u Velikoj Britaniji. Qashqaija slijedi Qashqai+2, verzija s produženim me uosovinskim razmakom koji pruža dodatan prostor u unutrašnjosti i uvodi tre i red sklopivih sjedala kako bi se odgovorilo zahtjevima ve ih obitelji koje uživaju u aktivnostima i kojima je potreban dodatan prostor.
12. sije nja 2010.
17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Objavljene cijene Škode Superb Combi
Hondi dvije nagrade – “10Best Cars” ‘Car and Driver’ jedan od najpopularnijih automobilskih magazina u Americi, proglasio je Hondu Accord i Hondu Fit za pobjednike prestižnog natjecanja ‘10Best Cars’ za 2010 godinu. Za svoju osmu generaciju, Accord je dobio blistavo priznanje ‘10Best’ dvadeset etvrti put u 28 godina koliko magazin ‘Car and Driver’ organizira ovo natjecanje. Hondin rezultat je najbolji u povijesti natjecanja. Honda Fit (na našem tržištu se prodaje pod imenom Jazz),
ovim je priznanjem bila okrunjena svake od etiri godine koliko se prodaje u SAD-u. ‘’Nagrada ‘10Best’ magazina ‘Car and Driver’ potvr uje Hondin kontinuirani napredak kada su u pitanju performanse, kvaliteta i sigurnost – rekao je John Mendel, izvršni direktor American Honda Motor Co., Inc. ‘’Honda je izrazito po aš ena time što su njena vozila, ve godinama dobitnici nagrade koja je jedna od najzna ajnijih u automobilskoj industriji.’’
Ford - Dobra ponuda lako privla i pažnju Tako je lako privu i pažnju naziv je nove prodajne akcije koja prvih dana nove godine izlazi iz Fordovih salona. Radi se o vrlo primamljivoj ponudi Ford Focusa po cijeni od 86.900 kn. Radi se o modelu Ford Focus Ambiente s 1.4 litarskim motorom 80 KS i 3 vrata, a uklju ena je i slijede a oprema: klima ure aj, ABS, elektri ni paket, 4 zra na jastuka, CD radio i tri godine jamstva. Ponu-
da ide i korak više prema modelu Ford Focus Trend s 1.4 litarskim motorom 80 KS i 5 vrata te podužim opisom opreme uklju enim u vrlo atraktivnu cijenu od 95.900 kn, a to je klima ure aj, ABS, el.paket, 4 zra na jastuka, CD radio, kožni volan, maglenke, metalik boja i tri godine jamstva. Ponuda se odnosi na itavu prodajnu mrežu, a koli ina vozila je ograni ena.
Automobili koji samostalno voze mogu postati stvarnost u sljede ih 10 godina Europska Unija pokrenula je novi SARTRE projekt, iji je cilj razvoj i testiranje tehnologije za automobile koji mogu samostalno voziti u duga kim kolonama na autoputu. Ova tehnologija ima potencijal unaprijediti tijek prometa i skratiti vrijeme provedeno na putu, nude i ve u udobnost voza ima i manji rizik od sudara te smanjuju i potrošnju goriva i emisiju CO2. Zamislite da svako jutro napuštate dom i odlazite na posao te ve pri izlasku na autoput nailazite na beskrajne kolone vozila koje se sporo, ali konstantno kre u u konvoj formaciji. Nakon nekoliko minuta imate mogu nost otpustiti upravlja i provesti vrijeme itaju i jutarnje novine, razgovaraju i na telefon i sli no, dok vaš automobil vozi samostalno, potpuno sigurno i štede i gorivo. Prometna utopija? Ne, ako vjerujete modernim istraživa ima koji najavljuju mogu nost da takozvani „cestovni vlakovi“ mogu postati stvarnost unutar sljede ih 10 godina. Automobilska industrija je ve dugo fokusirana na razvoj aktivnih sigurnosnih sustava koji djeluju preventivno, poput kontrole trakcije i sustava pomo i pri ko enju. Me utim, proizvo a i automobila su ve dobro odmakli i u razvoju tehnologije koja omogu ava da se vozilo kre e bez ikakve intervencije voza a. Poznata pod imenom autonomna vožnja, ova tehnologija podrazumijeva da automobil samostalno ubrzava, ko i i upravlja te može biti korištena unutar „cestovnih vlakova“ identi no kontroliranih vozila. Prvi testni automobili opremljeni ovom tehnologijom iza i e na testne staze ve po etkom 2011. godine. Vozila e biti opre-
mljena navigacijskim sustavom i svojevrsnim odašilja em/prijemnikom koji komunicira sa vode im vozilom u koloni. Obzirom da je sustav ugra en u samo vozilo, ne postoji potreba za proširivanjem postoje e cestovne infrastrukture.
Vode e vozilo Ideja je vodilja da svaki „cestovni vlak“ ima vode e vozilo koje prometuje normalno. Njime upravlja iskusan voza , koji je podrobno upoznat s rutom. Primjerice, vode e vozilo može biti taksi, autobus ili kamion. Svaki „cestovni vlak“ sastojat e se od šest do osam automobila. Voza koji se približava svojoj destinaciji preuzima kontrolu nad vlastitim vozilom, napušta konvoj isklju enjem sa strane te nastavlja samostalno kretanje do krajnje destinacije. Ostala vozila u kompoziciji popunjavaju prazninu i nastavljaju vožnju dok se konvoj ne rastavi u potpunosti.
Brojne prednosti Prednost ovakvih „cestovnih vlakova“ leži u tome da svi drugi voza i u koloni, osim vode eg, imaju vremena za druge aktivnosti umjesto upravljanja vozilom. Cestovni vlakovi pove avaju sigurnost prometa i smanjuju negativan utjecaj automobila na ekologiju, zahvaljuju i nižoj potrošnji goriva prilikom ravnomjerne vožnje u koloni. Razlog tome jest taj što se vozila u „cestovnom vlaku“ kre u s minimalnim razmakom, što rezultira manjim otporom zraka. O ekuje se smanjenje potrošnje za 20%. Prometni kapacitet tako er e biti u inkovitije iskorišten. „Projekt SARTRE spaja unikatnu kombinaciju tehnologije, vještine i ekspertize europske industrije i akademije s ciljem sa ohrabri razvoj sigurnih i ekološki prihvatljivih ce-
stovnih vlakova,“ objašnjava Tom Robinson, koordinator projekta SARTRE iz kompanije Ricardo UK Ltd. “Razvojem i implementacijom tehnologije na razini vozila, SARTRE želi realizirati potencijalno veoma važne sigurnosne i ekološke prednosti cestovnih vlakova, bez potrebe dodatnog investiranja u cestovnu infrastrukturu. „Cijenim to što mnogim ljudima ovo zvu i kao utopija,“ isti e Erik Coelingh, tehni ki direktor odjela za aktivne sigurnosne funkcije u kompaniji Volvo. „Me utim, ova vrsta autonomne vožnje ne zahtijeva nikakvu hokus-pokus tehnologiju, niti bilo kakvo investiranje u infrastrukturu. Umjesto toga, naglasak je na razvoju i adaptaciji tehnologije koja ve postoji. Osim toga, mi moramo provesti opsežno testiranje kako bismo dokazali naše visoke zahtjeve na polju sigurnosti“. Istraživa i „cestovne vlakove“ primarno vide kao veliku prednost putnicima koji svakodnevno prelaze velike razdaljine na autoputu, ali postoji i potencijalno velika prednost za voza e autobusa, kamiona i komercijalnih vozila. Kako se sudionici „cestovnog vlaka“ susre u navigacijski sustav svakog vozila priklju uje se konvoju u trenutku kada program autonomne vožnje preuzima kontrolu. Kako se „cestovni vlak“ približava krajnjoj destinaciji, sudionici se mogu isklju iti iz konvoja i nastaviti vožnju samostalno prema vlastitoj krajnjoj destinaciji.
Tvrtka P.Z. Auto, generalni uvoznik Škoda vozila za Republiku Hrvatsku na tržište je uveo novi model - Škodu Superb Combi. Model je ve raspoloživ po cijenama od 186.916 kn za 1.4 litreni benzinski TSI motor i Comfort paket opreme do 287.945 kn za model sa 2.0 TDI Common Rail motorom, pogonom na sve kota e i Elegance paketom opreme. Škoda Superb Combi u ponudi je s tri benzinska motora (1.4 TSI 125 KS, 1.8 TSI 160 KS, 3.6 FSI 260 KS) te tri dizelska agregata (1.9 TDI PD 105 KS, 2.0 TDI PD 140 KS te 2.0 TDI CR sa 170 KS). Svi motori osim osnovnog benzinskog i osnovnog dizelskog isporu ivi su i s automatskim mjenja ima, a modeli s najja im motorima mogu biti i u izvedbi s pogonom na sve kota e.
Chevrolet je nova zvijezda u Hrvatskoj Prema podacima Promocije plus o broju registiranih osobnih vozila zaklju no s 30. prosincem, Chevrolet u Hrvatskoj ima velikog razloga za slavlje jer je bez obzira na izuzetno tešku 2009. godinu s vrlo ograni enim sredstvima ostvario impresivne rezultate i zauzeo visoko osmo mjesto na prodajnoj ljestvici s 2.071 registracijom. To je veliki uspjeh jer je Chevrolet u Hrvatskoj zapo eo s prodajom nedavne 2004. godine i u samo nekoliko godina postao je najprodavaniji neeuropski brend. Prema dostupnim podacima Chevrolet je u prvih jedanaest mjeseci postigao najve i porast tržišnog udjela i to za 1,99%. Chevrolet je postavio rekord sa 7,6% tržišnog udjela osobnih automobila u mjesecu svibnju ime je zauzeo povijesno peto mjesto u prodajnom poretku proizvo a a. Podaci govore kako su kupci prepoznali da Chevrolet nudi najbolju vrijednost za uloženi novac. Chevroletovom uspjehu najviše je pridonio Aveo, te Spark koji je vrsto zauzeo prvo mjesto u segmentu mini automobila s gotovo dvostruko ve om koli inom prodanih vozila od drugoplasiranog. Najve e iznena enje je izuzetan prodajni uspjeh Cruzea koji je u Europi nadmašio i najoptimisti nija o ekivanja.
18
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
12. sije nja 2010.
Pedeseti ro endan Volvo trito kovnog sigurnosnog pojasa
U etvrtak, 13. kolovoza 1959, prvi automobil na Svijetu sa serijski ugra enim trito kovnim sigurnosnim pojasom, Volvo PV544, isporu en je u Volvo koncesiju u Švedskom gradu Kristianstad. U sljede ih 50 godina sigurnosni pojas spasio je više od milijun života. Izvuci, ukop aj, namjesti. Jednostavni pokreti ruke koji stavljaju sigurnosni pojas na svoje mjesto, a u isto vrijeme smanjuju rizik od teških ozljeda i smrti u slu aju sudara za 50%. Do današnjeg dana, trito kovni sigurnosni pojas ostaje najvažnija sigurnosna oprema automobila. On je najšire upotrebljavani te najvažniji sigurnosni izum u 120 godina dugoj automobilskoj povjesti. To je pojas koji veže ovjeka i automobil. To je pojas koji zadržava sve suvoza e u sudaru. U isto vrijeme suvoza i su vezani za mjesto u automobilu izbjegavaju i rizik da budu „porazbacani“ po unutrašnjosti vozila kao i to da budu izba eni iz njega.
Nils Bohlin razumije sile na poslu Postoji izreka da ako je nešto jednostavno onda je sigurno i najbolje. Me utim, to se odnosi samo na kraj 50-tih kada je sigurnosni pojas evoluirao u sadašnji izgled, zahvaljuju i Volvovom inženjeru Nilsu Bohlinu. Postojali su razli iti tipovi sigurnosnih pojaseva prije toga. Po etkom 1930-tih Ameri ki doktori su po eli zahtjevati da se u automobile ugrade sigurnosni pojasevi. Dvoto kovni pojas preko krila bilo je naj eš e rješenje, ali isto-
vremeno postojale su i varijante trito kovnog pojasa. Problem je bio što oni nisu bili u stanju dovoljno zaštititi svoje korisnike i to osobiti pri ve im brzinama. Bivši avio inženjer Nils Bohlin, prije nego je prešao u Volvo radio je na razvoju sjedala za izbacivanje u avionima, te je razumio sile koje se generiraju za vrijeme sudara.
Isti pricipi traju i danas Pojas mora upiti sile na pravim mjestima, preko karlice i grudnog koša gdje je tijelo najja e. U isto vrijeme, mora biti jednostavno za korištenje i prilago avanje. Najvažniji djelovi Nils Bohlinovog dizajna su to što se sistem sastoji od dijela koji prolazi preko krila te dijagonalno preko grudnog koša. To ke na kojima je vezan nalaze se nisko pored sjedala, ime geometrija pojasa oblikuje slovo V usmjereno prema podu . Tako pojas ostaje u zadanoj poziciji i ne mi e se ni pod utjecajem velike težine. Isti principi vrijede i danas, svaki put kada koristite pojas. Na
Skandinavskom tržištu, Volvo PV544 i Volvo Amazon (120) su bili prvi automobili s ugra enom svjetskom sigurnosnom inovacijom. Volvo je bio prvi proizvo a automobila koji je serijski po eo ugra ivati trito kovne sigurnosne pojaseve. Izum je bio patentiran kao otvoreni patent, tako da je svatko tko je želio ugra ivati ovakve pojaseve to mogao u iti potpuno besplatno. Napravljen je veliki korak u pove anju sigurnosti, ali trito kovni sigurnosni pojas nije doživio instat slavu. Trebalo je pro i još par godina prije nego što su kupci, a zatim i proizvo a i shvatili da je sigurnosni pojas uspješan uvatelj života.
Volvovo istraživanje je uvjerilo svijet Ponajprije u Americi a zatim i ostalim državama, Volvo je pokrenuo prodaju automobila s trito kovnim sigurnosnim pojasevima još 1963. Nakon pokretanja prodaje, Volvo je izvršio i niz testova s proklizavanjem i sudarima automobila opremljenim razli itim tipovima sigurnosnih pojaseva. Rezultati su bili kristalno jasni: Volvo trito kovni pojas je pružio daleko najbolju zaštitu za sve putnike u vozilima. Nakon par godina, to nije 1967., Volvo je prezentirao svoj pionirski izvještaj „28.000 nesre a“ na konferenciji o sigurnosti u prometu u SAD-u. Izvještaj se temeljio na podacima dobivenim o automobilskim nesre ama u kojima su sudjelovali Volvo automobili u Švedskoj u trajanju od godine dana. Ponovo se rezultati bili
nedvosmisleni - i svijet je napokon po eo obra ati pažnju. Izvještaj je pokazao da sigurnosni pojas spašava živote i umanjuje ozljede za 50 do 60%.
Više od milijun spašenih života Danas se trito kovni pojas nalazi u automobilima po cijelom svijetu. Volvo je predstavio ovu posebnost kao standard na prednjim i zadnji sjedištima još 1967. Moderni sigurnosni pojas je kamen temeljac unutarnje sigurnosti automobila, rade i zajedno sa zra nim jastucima te zateza ima pojaseva s ograni enjem sile. Pojas se sam postavlja u ispravan položaj u slu aju sudara – zateza pojasa se steže preko grudiju. To se dešava u pravom trenutku kako bi se tijelo zaustavilo u neželjenu pokretu što je mogu e nježnije. Teško je procijeniti koliko je to no života spasio sigurnosni pojas – ne postoje globalno uskla eni podaci o prometnim nesre ama. Me utim, procjenjeno je da više od milijun ljudi duguje svoj život sigurnosnim pojasevima, a višestruko ve i broj ljudi izbjeglo je teške ozljede.
Zna ajni potencijal još postoji Upotreba sigurnosnih pojaseva je još uvijek najvažniji faktor pove anja sigurnosti u prometu me u voza ima i suvoza ima. U globalnoj perspektivi, zna ajni potencijal još postoji. Uporaba sigurnosnih pojaseva veoma se razlikuje izme u razli itih djelova svijeta i razli itih država. Trito kovni sigurnosni pojas spašava živote ve 50 godina – i nastaviti e initi isto u predvidivoj budu nosti. Svaki postotak pove ane uporabe radi razliku. U Americi je procjenjeno da bi svaki postotak pove ane uporabe spasio 270 života godišnje! Studije u Evropi pokazuju da bi se svake godine moglo spasiti još 7000 života kada bi postotak uporabe pojaseva u svim zemljama EU-a bio na istom nivo kao u slu aju Švedske. A potencijal je još ve i u dijelovima Afrike, Azije i Južne Amerike gdje se broj vozila naglo pove ava iz godine u godinu. Zapamtite: Svi korisnici automobila uvijek se u vožnji trebaju vezati!
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
+ Dani u Citroënu Citroën pokre e akciju pod nazivom + Dani u Citroënu. Tijekom 2 mjeseca, Citroën e nuditi više tehnologije, više opreme, za nižu cijenu. U sije nju se ponuda posebno odnosi na više prostora te su u akciji posebno istaknuti monovolumeni Citroën: C3 Picasso, C4 Picasso i Berlingo. Izdvojili smo 1 model iz svake obitelji koji nudi više opreme uz atraktivnu cijenu. Tako je, Citroën C3 Picasso Confort 1.4 VTi 95 s bogatom serijskom opremom, koja uklju uje 6 zra nih jastuka, ABS, AFU, REF, daljinsko centralno zaklju avanje, klima ure aj, radio CD MP3, putno ra unalo, regulator/limitator brzine, svjetla za maglu, u ponudi po atraktivnoj cijeni od 99.900 kn.
Citroën C4 Picasso Visio VTi 120 s primamljivom cijenom od 119.900 kn od bogate serijske opreme ima 6 zra nih jastuka, ESP, klima ure aj, radio CD MP3 Pioneer, regulador/limitator brzine i dr. Citroën Berlingo Multispace Plus 1.6i s cijenom od 104.900 kn u bogatoj serijskoj opremi nudi
ABS, REF, AFU, 2 zra na jastuka, klima ure aj, lijeva i desna bo na klizna vrata, odižu a stražnja vrata, paket Look, paket Plus, svjetla za maglu, radio CD MP3 i dr. Akcija vrijedi od 01. do 31. sije nja 2010. godine ili do isteka zaliha kod svih distributera koji sudjeljuju u akciji.
19
Bingo milijunať iz Sivice: Josip Mikulec jedini otkrio identitet Me imurski dobitnik jackpota TV Bingo Showa zove se Josip Mikulek iz Sivice i jedini je od 33 proťlogodiťnja dobitnika milijunskog iznosa u igrama Hrvatske lutrije koji nije tajio svoje ime i prezime. – Zaťto ne bih rekao tko sam, pa nisam ukrao novac, govori Mikulek. U posljednjoj emisiji TV Binga u 2009. godini Josip Mikulek osvojio je 2.575.183,32 kune i automobil VW polo.
Odmah se javio Hrvatskoj lutriji i pristao do i u prvu emisiju TV Binga u novoj godini kako bi preuzeo svoju nagradu. Me utim, kad smo ga posjetili proĹĄli tjedan, ve je skoro pa poĹžalio ĹĄto je otkrio identitet. Iako je bio rje it u emisiji, davao izjave za novine, prilikom naĹĄeg posjeta viĹĄe nije Ĺželio govoriti. Kao obrazloĹženje je naveo da su “svi navaliliâ€? na njega, a od love joĹĄ niĹĄta.
Obe ao nam je razgovor o svemu kad stigne novac. – U ku i je nastao ĹĄok. Nismo mogli vjerovati da smo osvojili preko dva i pol milijuna kuna, rekao je Mikulek prilikom gostovanja u emisiji, koji ina e sa suprugom Ĺživi u Sivici. Dobitak zvu i vrlo primamljivo, ali potencijalne “sponzoruĹĄeâ€? ovaj put su ipak, po svemu sude i, bez izgleda ...
TOP 20 01. DVI ZVIZDE - GUSTAFI 02. MODNI GURU - ZABRANJENO PUĹ ENJE 03. ODMA MI JE ZAPELA ZA OKO
Mediji “forsiraju� vezu izme u Bojana i Carle, iako ...
Samo prijateljski zagrljaj ...
K a d a s mo u pr o ĹĄ lom broju Me imurskih novina trenutno najve oj mladoj pjeva koj zvijezdi u Hrvata Bojanu JambroĹĄi u postavili pitanje o navodnoj vezi s talentiranom Carlom Belovari iz Svete Marije, odgovor je bio negativan. No, pri a se zakotrljala, Carla je nakon toga na svom Facebook profilu pod ljubavni status napisala da je u otvorenoj vezi s Bokyjem Bobom, odnosno Bojanom, a svi su mediji po eli prenositi kako izme u Carle i Bojana o ito uistinu ima neĹĄto viĹĄe od prijateljstva. To su sve potvrdile i prisne }otografije koje oboje imaju na svojim Facebook profilima. Jedna od tih }otografija je i ona gdje Carla u motor Bojanovog automobila ulijeva ulje, koju su njihovi prijatelji komentirali s rije ima: ‘Sramota je da ti cura ulijeva ulje.’
Bojan za Me imurske novine: Carla i ja smo samo dobri prijatelji Bojanjeuintervjuuizjavio:-CarlaijasmojakodobriprijateljiipomaĹžemo jedno drugom, pogotovo sad kad smo oboje u Zagrebu. I na CD-u mi je pomogla pjevati, tako da su to samoprijateljsko-poslovniodnosi. Istu su stvar Bojan i Carla nakon pri e o njima kao ljubavnom paru i potvrdili za portal Index. U zajedni koj izjavi napisali su: SmijeĹĄno nam je vidjeti takve natpise, naro ito zbog toga jer znamo kako je sve to bila ĹĄala na Facebook pro}ilima koje i koristimo zbog zezancije sa svojim prijateljima. Zahvaljuju i showu postali smo jako dobri prijatelji i dan - danas pomaĹžemo si u glazbenom i privatnomĹživotu.Ijedanidrugiglazbeni svijet Ĺželimo dijeliti sa svima, a privatni bi zadrĹžali za sebe te svoju karijeru nastavili graditi novim pjesmama i nastupima.
TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima
Jurica Pa en & AERODROM
DraĹžen Ze i
04. ŽE AM - GIBONNI
02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.
05. SVE Ĺ TO OSTAJE - FEMINNEM
TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH
06. VRELA - LEINER & HRNJAK
04. Vjerujem u an ele
07. KAD KAZALJKE SE POKLOPE
Oliver Dragojevi
CRVENA JABUKA
05. Danijela as -
08. U MOJOJ GLAVI (ne remix) - ELEMENTAL
Danijela Mar novi
09. NISI SAM - IVANA KINDL
06. Odijelo - Jole
10. HIROSHIMA - URBAN & 4
07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski
FORMULA 13
09. Nemam pojma
01. JUST BREATHE - PEARL JAM
Bojan JambroĹĄi
02. HAPPY - LEONA LEWIS
10. Ne pitaj - Natali Dizdar
03. 21ST CENTURY BREAKDOWN - GREEN DAY 04. SUPERMAN TONIGHT - BON JOVI
TOP LISTA STRANIH
05. ALL OVER THE WORLD - PET SHOP BOYS
01. RIHANA
06. TRY SLEEPING WITH A BROKEN HEART
RUSSIAN ROULETTE
ALICIA KEYS
02. BEYONCE
07. SQUANDER - SKUNK ANANSIE
TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS
08. MISS YOU - LEELA JAMES
03. DAVID GUETTA ONE LOVE
09. A WHITE DEMON LOVE SONG
04. SHAKIRA DID IT AGAIN
THE KILLERS
05. MILOW AYO TECHNOLOGY
10. WHEN YOU WERE YOUNG - NOISETTES
6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS
TOP LISTA 01. DAVID GUETTA - One Love 02. LADY GAGA - Bad Romance 03. TIMBALAND
TOP Morning A erLISTA Dark DOMA IH 04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA RussiAn Roule e 06. SHAKIRA
Gola NataĹĄa Janji u srpskom filmu - Ja tu ne mogu puno napraviti, mogu me ak staviti i na zid svoje garaĹže, kazala je glumica NataĹĄa Janji nakon ĹĄto je njezina goliĹĄava }otografija preplavila hrvatski Internet. No, nije rije o snimci iz privatnog Ĺživota, ve }otografiji iz srpskoga filma “Sveti
Did It Again 07. ALICIA KEYS
Georgije ubiva AŞdahu�, u kojem splitska glumica igra mladu djevojku Katarinu koja se na e u ljubavnom trokutu izme u seoskog policajca  or a, kojeg tuma i Lazar Ristovski, i mladoga vojnog invalida Gavrila, kojeg glumi Milutin Miloťevi .
Doesn’ t Mean Anything 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. 50 CENT - Baby By Me
Izgledam nestvarno, kao milijun dolara tjerana jer je ona – prirodno lijepa. Pjeva ica/spisateljica Nives Celzijus rekla je za Blic kako je uspjela zagrijati po-
TJEDNI KALORIFER
malo hladnu Njema ku te da nikako ne razbija glavu svojim izgledom. “Prirodno sam lijepa, nisam optere ena time da pri svakom izlasku iz ku e budem u top izdanju. Volim ĹĄto izgledam nestvarno. Kao
milijun dolara�, rekla je Nives, koja je pred kraj godine snimila novi editorijal u kojem je izazovno pozirala u dresovima bundesligaťkih i joť nekih ponajboljih europskih klubova. (}oto: nivescelzius.de)
Ambrose
Cara
Nives Celzijus priznala je kako uĹživa u slavi i ĹĄto se ona ĹĄiri izvan granica Njema ke, kao i da ne osje a pritisak paparazza da uvijek bude do-
* %
Dobro je znati 39
40
Dobro je znati
* %
#0
Ç*Ā
/*
10
16
45
Salon keramike i sanitarije Veleprodaja i maloprodaja instalaterskog materijala www.trgoprom.hr t trgoprom@ck.t-com.hr
QMJOTLF JOTUBMBDJKF t HSJKBOKF t IMBÄ FOKF WPEPWPEOF JOTUBMBDJKF t JOTUBMBDJKF LBOBMJ[BDJKF QPTUBWB LFSBNJLF t BEBQUBDJKB LVQBPOJDB www.ginstal.hr t ginstal@ck.t-com.hr
130%"+" /&,3&5/*/"
#BOB +PTJQB +FMBýJÿB t ÞBLPWFD t 5FM t 'BY
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
POVRATAK “izgubljenog sina” rukometaša MKA*IPC
Za trenersko kormilo vratio se Joža! - Nakon što je napustio mjesto trenera Josip Borkovi ponovno je preuzeo akove kog rukometnog prvoligaša Ako se po jutru dan poznaje, a tako se kaže u narodu, onda bi ova godina za RK MKA*IPC morala biti jedna od boljih u 60-ogodišnjoj povijesti. Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga. S po etkom priprema na mjesto trenera vratio se Josip Borkovi , stru njak uz ije je ime tijekom posljednja dva mjeseca bilo vezano mnogo upitnika. Jedan konstruktivan i otvoren razgovor izme u predsjednika kluba Željka Kavrana i Josipa Borkovi a, u kojem su riješene sve možebitne nepoznanice, polu io je najbolji mogu i rezultat.
Borkovi je najbolje rješenje Pisac ovih redaka, a nije jedini tog uvjerenja, osobno je mišljenja da se klubu, mom adi, igra ima, cijelom sportskom pogonu kluba, pa ako ho ete, i sportu u Gradu i regiji, svima kojima je rukomet pri srcu, nešto bolje nije moglo dogoditi. Da nabrojimo samo nekoliko razloga. Josip Borkovi u vrlo je kratko vrijeme pokazao svoju veliku trenersku perspektivu. Kad je u jesen 2008. godine preuzeo mom ad od Vladimira Canju-
ge, bili su to teški, ak vrlo teški trenuci za klub. U danima kad su Željku Kavranu, pa tako i klubu gotovo svi okrenuli le a, Borkovi je prihvatio izazov i po prvi puta kao glavni trener odveo je do polufinala Kupa i do sedmog mjesta u prvenstvu. U datim okolnostima više se nije moglo, ali baš nikako. Jednakim tempom nastavio je i u teku em prvenstvu. Posložio je mom ad i pripremio je za najve e dosege. Rezultat nije izostao. Start sa pet uzastopnih pobjeda bio je posljedica odli nog rada. Uspio je stvoriti neophodan autoritet kod igra a. Nimalo jednostavna situacija, jer s nekima je godinama igrao u istoj mom adi. Igra i su brzo prepoznali pravo stanje stvari i tako je disciplina postala jedno od prvih pravila unutar mom adi. Me utim, kada je odlu io oti i, igra i su jednoglasno stali na njegovu stranu. Nisu bili protiv nikoga, nego su bili za Jožeka.
Ne e biti lako u nastavku Mom ad u nastavku prvenstva ekaju teška vremena. Trenutno tre e mjesto, ve nakon prve utakmice u Bjelovaru moglo bi biti izgubljeno. Zna i da se trebaju odraditi
NAJBOLJA ME IMURSKA TENISA ICA u kvalifikacijama Australian Opena prvog Grand Slam turnira sezone
Novi come-back Ivane Lisjak
dobre pripreme i da pomalo usnulu mom ad ponovno treba maksimalno napaliti. Znamo da to Josip Borkovi može. Bila bi neprocjenjiva šteta da se Josip Borkovi nije vratio rukometu. Sa svim manama i vrlinama, on je idealno i dugotrajno rješenje za akove ki i me imurski rukomet. Zar ne bi bilo paradoksalno dovoditi stru njake sa strane, a da kod ku e ne prepoznamo pravog?
Vremena za razgovore i razmišljanja zašto ovo ili ono, jednostavno nema. Prvenstvo je pred vratima, posla je puno i treba ga napraviti maksimalno kvalitetno. Jožek je prošlu jesen sam postavio letvicu vrlo visoko. Sigurni smo da ju on prvi ne želi sputiti niže. Jožek, dobro nam došao. (DO)
ME IMURJE KRENULO S PRIPREMAMA - na po etku puno novosti oko igra kog kadra
Oštri rezovi u mom adi, Darmopil u nemilosti zbog arbitraže U ponedjeljak je prvoligaš Me imurje krenulo s pripremama za novi dio sezone. Trener Sre ko Bogdan još je jednom naglasio kako igra a na platnom spisku ima previše te pobrojio one koji su viška. - Broj igra a treba smanjiti kako bismo mogli priklju iti juniore te dovesti jedno ili dva prava poja anja”, rekao je na kon}erenciji za novinare Sre ko Bogdan, trener Me imurja. U prvom redu odlaze Jurin, Markovi , Slunjski i Milatovi , Reži se vratio u Hajduk, dok Leva i odlazi na posudbu u akovec. S ekipom od po etka ne e trenirati ni kapetan Darmopil: On je dao klub na arbitražu i s njime ne ra unam se dok se ta situacija ne riješi, objasnio je Bogdan. - Iz nemilosti je izašao Bratkovi , koji se uspio dogovoriti s Klubom, a mom adi se priklju io i bivši Varteksovac Zoran Lesjak, vezni igra koji je u ovoj sezoni upisao samo jedan nastup. “Dovest emo na probu dva-tri poznatija imena i par još neafirmiranih”, dodao je Bogdan. Što se onih “nepoznatih” ti e, to su Oremovi , Golub i Valenti , a neslužbeno saznajemo da bi k me imurskom prvoligašu mogao do i i Dinamov Ante Tomi , kojeg smo zapazili u Kup utakmici zagreba kih Plavih i Plitvice iz Gojanca, kaže Bogdan.
ne zabijamo golove. Naš cilj jest ostanak u Prvoj HNL, ali se ne smijemo zavaravati da emo do toga do i s 90 posto zalaganja. Me utim, kako bih ja od igra a mogao tražiti 100 posto, moram imati mir
po pitanju financija i organizacije, rekao je Bogdan. Što se tijeka priprema ti e, mom ad je u akovcu do 1. velja e, kad odlazi u Me ugorje. Uz dva treninga na dan i par
Financijski nemir problem, posebno je klubu štetila pri a o ste aju, rekao je klupski glasnogovornik Miljenko Ov ar, aludiraju i na priloge dviju komercijalnih televizija, kao i jednog portala. Istina jest da postoje zaostaci pla a, igra ima primjerice nova Uprava nije isplatila primanja za studeni dok je prosinac na redu za isplatu 15. sije nja, ali je u nedjelju o}ormljena posebna komisija koja e o tome razgovarati i s igra ima i s zaposlenicima: - Papeš, Uršani i Vuljanko zaduženi su da porazgovaraju sa svima, objasne situaciju i dovedu sve u red. Ovaj tjedan riješit emo i tu nesretnu suspenziju, a u prvom mahu treba platiti oko 50 tisu a kuna, kazao je glasnogovornik Ov ar. (IS)
U pripremama e najvažnije biti posložiti obranu - Dosadašnjim rezultatima nisam zadovoljan, trebali smo osvojiti najmanje tri boda više. Zato emo raditi na obrani, koju mora igrati cijela ekipa, te napadu, jer uzalud nam lijepa igra ako u gostima
Nad klubom nema bauka ste aja
Dosadašnji kapetan Mario Darmopil “na ledu“
utakmica provjere (protiv Celja, juniora, ZTE-a te akovca) igra i e svakako dobiti priliku nametnuti se stru nom stožeru. U Me ugorju e Me imurje sudjelovati na turniru na kojem nastupaju i Vukovar, Cibalia i Široki Brijeg. Generalka je planirana za 13. velja e, protiv ma arskog Kaposvara. Postoji mogu nost da se, ukoliko uvjeti za trening u akovcu ostanu katastro}alni, mom ad zaputi i u Tursku, no o tome još nema to nih in}ormacija. (Ivana Strahija)
Iz dalekog Las Vegasa, tamošnje sjajne teniske akademije, Ivana Lisjak kre e u novi teniski come-back. Od srijede 13. sije nja pokuša e kroz kvali kacije u i u glavni ždrijeb prvog Grand slam turnia sezone Australian Opena koji se igra u Melbourneu. Pozicija za kona ni pokušaj proboja me u najbolje svjetske teniske profesionalke, najboljih 100 na svijetu i nije tako loša. Nalazi se na 213. mjestu WTA liste najboljih svjetskih tenisa ica. Pozicija koju je osigurala na kraju 2009. godine zahvaljuju i tome što je osvojila dva manja turnira (Sarajevo i Monteroni), te igrala još nale Padove. Na WTA touru “me u velikim curama”, nije bila tako uspješna. Jedino što je vrijedilo bio je rezultata osmine nale tajlandske Pa aye. Sezona puna uspona i padova je završena s nekoliko loših rezultata u SAD-u, ali tamo i nije bilo sve tako “crno”, jer je dobila ponudu za treniranje u jednoj od brojnih teniskih akademija u Las Vegasu. Upravo tamo je obavila jednomjese ne pripreme (planira ina e duži boravak) nakon kojih kre e u Melbourne. Prošle godine imala je sjajan ždrijeb (Jugi -Salki ), ali nije uspjela pro i ni prvo kolo kvali kacija. S obzirom na cure koje igraju kvali kacije Lisjak sigurno ima potencijala da uspije u i u glavni turnir, ali puno toga e ovisi kao i uvijek o tome kakav e ona tenis igra . U utorak (danas) o ekuje se da bude poznat ždrijeb kvali kacijskog ženskog turnira i prva pro vnica Ivane Lisjak u Melbourneu. (D. Zrna, foto: S. Tiberi)
GRAND PRIX Croatia Open u Samoboru
Sedam medalja za KK Nedeliš e u mla im kategorijama U Samoboru se u subotu i nedjelju održao 19. Grand prix Croa a na kojem je nastupilo 1300 natjecatelja iz 18 država. lanovi karate kluba Nedeliš e osvojili su jedno zlato, jedno srebro i pet bronci. Zlato i naslov pobjednice turnira osvojila je Mia Horvat Šari u srednjoj (-55 kg) kategoriji mla ih kadetkinja, na putu do zlata zabilježila je e ri pobijede u istoj kategoriji Stella Eleonora Soldat osvojila je broncu. Srebro je osvojila Jelena Bužani u lakoj (-40 kg) kategoriji mla ih kadetkinja. Bronce su osvojili Vilim Murši u lakoj (-36 kg) kategoriji mla ih kadeta, Ivor Trojnar u teškoj (+42 kg) kategoriji u enika, Benjamin He a, u srednjoj (-45 kg) kategoriji i Darian Lisjak u lakoj (-41kg) kategoriji mla ih kadeta.
12. sije nja 2010.
REAKCIJA ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA GRADA AKOVCA na komentar o izboru najboljih ekipa grada
Odluka o izboru ekipe godine donijeta je na prijedlog komisije U listu Me imurske novine od 05. sije nja 2010. godine u komentaru pod naslovom «Jesu li se poštovali kriteriji» postavljeno je nekoliko pitanja u vezi proglašenja najboljih sportaša Grada akovca, pa se, radi potpune informacije javnosti, Zajednica sportskih udruga Grada akovca kao organizator izbora najboljih sportaša ovim putem o istima o ituje. Ponajprije isti emo da nam je žao nam što novinar D. Opa i prije pisanja lanka nije kod organizatora provjerio argumente za izbor najboljih sportaša akovca za 2009. godinu, ve se vodi onime što se «po gradu pri a». Iole ozbiljan pristup zahtijevao bi da se barem uju i argumenti «prozvane» strane.
U navodnim «gradskim pri ama» na koje se autor teksta poziva, da je ve donijeta odluka o najboljoj mom adi promijenjena, apsolutno nema ni malo istine. Odluka o izboru najbolje mom adi donijeta je, kao i za sve ostale kategorije, na prijedlog komisije za izbor najboljih sportaša (u koju se uvijek biraju lanovi koji nisu iz nominiranih klubova) koja pak svoj prijedlog sa injava na temelju pristiglih prijedloga lanova Zajednice; Izvršni odbor Zajednice potvr uje taj izbor komisije. Naime, ne radi se o izboru sprotskih novinara ve izboru koji organizira gradska Zajednice sportskih udruga. Naravno da i sportski novinari mogu organizirati takav izbor, u kome e onda oni odrediti i na in i kriterije
izbora. A kod predmetnoga izbora valja poštivati proceduru koju je utvrdio organizator. To ne zna i da nisu mogu e i promjene u postupku izbora, u slu aju konstruktivnih prijedloga i inicijativa. Glede kriterija za izbor najboljih sportaša, ekipa i mom adi potrebno je naglasiti da izbor sportaša nije utrka na 100 metara u kojoj je najbolji onaj tko stigne prvi. Svaki sport ima svoju speci i nost i ne postoje apsolutni kriteriji na osnovu kojih bi se egzaktno utvrdilo tko je najbolji me u svim sportašima. Kad bi to bilo tako, dovoljno bi bilo imati ra unalo i u njega unijeti kriterije i ostvarene rezultate, a ra unalo bi samo odredilo najbolje. Izbor bi bio suvišan. Trebalo bi samo proglasiti najbolje. Najbolji rezul-
tat i popularnost pojedinoga sporta nisu jedini kriteriji. Jedan od važnih kriterija je i napredak koji su pojedini sportaš odnosno ekipa ostvarili u odnosu na prethodnu godinu. Usporedbe radi, za Europski automobil godine za 2010. godinu proglašen je Volkswagen Polo, dok je Mercedes Benz E-klasa zauzeo tek peto mjesto, iako emo se vjerojatno složiti da je spomenuti Mercedes kudikamo bolji auto od «obi nog» Pola. I na kraju, istine radi, treba upoznati i autora lanka i javnost i sa injenicom da rukometaše za ovogodišnji izbor kao i za dodjelu priznanja u povodu 60 godina djelovanja nitko nije nominirao ( ak ni oni sami), nego su naknadno uvršteni
u nominaciju na prijedlog predsjednika Zajednice. Držimo da je uistinu šteta, i žao nam je, što rukometaši nisu primili priznanje za 60-godišnjicu djelovanja. Zajednica sportskih udruga Grada akovca Bojan Ruži , predsjednik
12. sije nja 2010. 27. MALONOGOMETNO PRVENSTVO ME IMURJA
ZAVRŠNI DAN:
Pobjednici NK Podravina, Beauty centar Ljupka i BBS Saka Graditeljstvo U nedjelju su odigrane utakmice završnice malonogometnog prvenstva Me imurja. Dobiveni su pobjednici u sve tri kategorije. U seniorskoj konkurenciji mom ad BBS Saka graditeljstvo iz Novog Marofa obranila je prošlogodišnji naslov i po drugi puta za redom osvojila prvenstvo u konkurenciji 72 mom adi. U veteranskoj konkurenciji gdje se natjecalo 16 mom adi to mom adi Brati -Viher iz Preloga nije pošlo za nogom jer su naslov najboljeg prepustili vrlo dobroj mom adi Beauty centar Ljupka iz akovca. Niti u pionirskoj konkurenciji gdje je sudjelovalo 44 mom adi neizvjesnost nije izostala. Najbolja je bila mom ad NK Podravina iz Ludbrega.
PIONIRSKO FINALE Tasa (Novo Selo Rok) - NK Podravina (Ludbreg) 2:3 Suci: Bacinger i Šupljika. Delegat: Fais. Strijelci: Cvek i Mesari za Tasu, a Struški, Jadani i autogol Mesari a za Podravinu Tasa: Križai , Cvek, Šavora, L. Pintari , Mesari , Vuk, Skoliber, P. Pintari , Kavran i Mari . Voditelj mom adi Stjepan Skoliber NK Podravina: Sa er, Jadani , Štefanek, Brlek, Tarandek, Struški, Kostelac, Orehovec i Štabi. Voditelj mom adi Saša Špoljari
Titule pripale zaista najboljima U pionirskom inalu pobjeda NK Podravine Ludbreg nad Tasom Novo Selo Rok 3:2. Ludbrežani su bili bolji upravo za jedna gol i na kraju zasluženo uzeli naslov najboljeg. U veteranskom inalu Brati -Viher iz Preloga nije uspio ponoviti prošlogodišnji trijumf. Veterani iz gornjeg kraja uglavnom Svetog Martina na Muri, poja ani sa dva slovenska igra a koji su igrali za BC Ljupka akovec kontrolirali su cijeli tijek utakmice. Istini za volju Brati -Viher mogao je utakmicu u initi neizvjesnom iako je BC Ljupka imao dva put prednost od dva gola razlike. Me utim, uvijek kad su se približili na gol razlike promašili su veliku šansu, za što su bili promptno kažnjeni. U seniorskom inalu, BBS Saka Graditeljstvo uglavnom sastavljen od malonogometnih profesionalaca koji su zbog velikog broja turnira na kojem igraju bili potkraj turnira u okrnjenom sastavu i morali “kupovati” dodatne igra e (me u njima od me imurskih nogometaša bio je to Goran Vinceti ) impresivno je stigao do naslova prvaka. Predvo eni najboljim igra em turnira Nikicom Škerbi em, s nekoliko sjajnih bravura izmamili su pljesak cijelog gledališta. Iako je za ekipu Armira Cilar igrala kolonija ponajboljih amaterskih igra a Me imurja: Tot, Sklepi , Žganec, Jagec itd., nisu se mogli ozbiljno suprotstaviti puno bolje organiziranijoj ekipi iz Novog Marofa. Na kraju su u inalu poraženi zaista više nego uvjerljivo. U nedjelju su osim inalnih odigrane i utakmice za tre e mjesto. Prvenstvo je pratio veliki broj gledatelja, a i ove godine uzorna je bila organizacija natjecanja od strane Me imurskog nogometnog saveza. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)
Utakmica za 3. mjesto (pioniri): Morski vilenjaci ( akovec) – Armira Cilar (Mursko Središ e) 1 - 4 Finale pioniri: Tasa (Novo Selo Rok) - NK Podravina (Ludbreg) 2 - 3 Utakmica za 3. mjesto (veterani): Torcida (Lendava) – SARA trans (Pribislavec) 1 - 4 Finale (veterani): Brati -Viher (Prelog) - BC Ljupka ( akovec) 2 - 4 Utakmicaza3.mjesto(seniori):MIPWeyland(Puš ine)–Eurotransporti Kostanjevec (Hraš ica) 0 – 6 Finale (seniori): BBS Saka graditeljstvo (Novi Marof) - Armira Cilar (Mursko Središ e) 7 - 2
Najbolji strijelac – Dario Struški (NK Podravina) 10 zgoditaka Najbolji igra – Ivan Štefanek (NK Podravina) Najbolji vratar – Dino Križai (Tasa)
VETERANSKO FINALE Brati -Viher (Prelog) - BC Ljupka ( akovec) 2:4 Suci: Kolari i Novak. Delegat: Krha . Strijelci: Vukina i Domini za Saru trans, a Kralj 2, Modlic i Sobo an po 1 za BC Ljupka. Brati -Viher: Viher, Kavran, Ciglari , Hozjak, Vukina, Domini , Kralji , Sudec, Novak i Ko iš. Voditelj mom adi Ivan Gajnik Beauty centar Ljupka: D. Novak, Sobo an, Kralj, Modlic, Krznar, Gori anec, S. Novak, Hošpel i Vozli . Voditelj mom adi Krunoslav Ma ari
Ponovno najbolji me u seniorima BBS Saka Graditeljstvo N. Marof
Najbolji strijelac – Dražen Vukina (Brati -Viher) 7 zgoditaka Najbolji igra – Nikola Gori anec (BC Ljupka) Najbolji vratar – Dražen Novak (BC Ljupka)
SENIORSKO FINALE BBS Saka graditeljstvo (Novi Marof) - Armira Cilar (Mursko Središ e) 7:2 Suci: I. Križari i Hajdinjak. Delegat: Krha . Strijelci: Mlinari i Sklepi za Armira Cilar, a Martan 3, Margeti , Novak, Krasni i i Petri po 1 za BBS Saka graditeljstvo BBS Saka graditeljstvo: Švigir, Krasni i, Margeti , Petri , Turkovi , Škerbi , Martan, Novak, Vinceti i Žugec. Voditelj mom adi Mario Mami Armira Cilar: Novak, Belovi , Jagec, Sklepi , Golubar, Tot, Mlinari , Habunek, Žganec i Gavranovi . Voditelj mom adi Robert Glavina
Armira Cilar iz M. Središ a odli an sve do finala
Najbolji strijelac – Santino Debelec (Start AŠ) 13 zgoditaka Najbolji igra – Igor Martan (BBS Saka graditeljstvo) Najbolji vratar – Goran Novak (Armira Cilar)
REZULTATI
Nikica Škerbi najbolji igra prvenstva u društvu predsjednika Organizacijskog odbora turnira M. Kljaji a
Me u veteranima naslov najboljeg ponijela je ekipa BC Ljupka akovec
20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JOSIP FRANCKI-JOJA - PAN LIGA 2009./2010.
Fortuna preuzela vodstvo Rezultati 8. kola: Agricola – Ekom 11:0; Elita Mel – Caffe bar Arcus 5:2; Fortuna – Brezje 25:6; Kaštel Kamen – Plitvica 7:7; Caffe bar Corona – MT 1923 6:2; Bolnica – Letina 14:8; Trgošped slobodan. U pionirskoj konkurenciji najbolji su klinci iz Ludbrega Strijelci: 1. Cirkven i Bojan (Fortuna) 43 2. Baksa Andrija (Bolnica) 26 3. Srpak Kristijan (Caffe bar Arcus) 24 4. Kralj Tomislav (Trgošped) 20 5. Modlic Zdravko (Trgošped) 17 6. Vabec Dragutin (MT 1923) 14 Parovi 9. kola: MT 1923 – Letina; Elita Mel – TMT; Fortuna – Kaštel Kamen; Trgošped – Agricola; Bolnica – Ekom; Kolar – Brezje; Caffe bar Arcus – Caffe bar Corona; Plitvica je slobodna. TASA iz Novog Sela Rok osvojila je drugo mjesto me u pionirima
TABLICA 1. Fortuna
7
2. Trgošped
7
7 0 0 104 25 21 7 0 0 81
3. Elita Mel
7
7 0 0 58 20 21
31 31
4. Kaštel Kamen
7
6 1 0 53 26 19
5. Ca e bar Arcus
7
5 0 2 57
6. TMT
6
5 0 1 40 27 12
19 15
7. Ca e bar Corona
7
3 1 3 40 32 10
8. MT 1923
8
3 1 4 47 62 10
9. Kolar
7
2 1 4 28 42 7
10. Plitvica
8
2 1 5 36 65 7
11. Bolnica Akus k m.
8
2 0 6 46 75 6
12. Brezje
8
2 0 6 30 80 6
13. Agricola
7
1 1 5 30 45 4
14. Le na
8
0 0 8 30 86 0
15. Ekom
8
0 0 8 26 84 0
ETVRTFINALE: ARMIRA CILAR (Mursko Središ e) – FOTEX II (Nedeljanec) pioniri 3-1 BALI STYLE (D. Dubrava) – NK PODRAVINA (Ludbreg) pioniri 0 - 3 BBS SAKA GRADITE. (Novi Marof) – ZEITGEIST ( akovec) seniori 5-0 ARMIRA CILAR (Mursko Središ e) – KOMET (Prelog) seniori 1-1 (2-0) 7m BRATI¥-VIHER (Prelog) – AUTO KREHULA (G. Kuršanec) veterani 2-2 (6-5) 7m TASA (Novo Selo Rok) – KIWI (Varaždin) pioniri 4 - 0 MIP WEYLAND (Puš ine) – TSG ( akovec) seniori 3 - 2 NARAN.A TRA. (Hodošan) – MORS. VILENJACI ( akovec) pioniri 0-0 (3-4) 7m BC LJUPKA ( akovec) – LIMAR. VINKOVI¥ (Peklenica) veterani 3-1 SVJEŽA JAJA VUK ( ehovec) – EURO. KOSTANJE. (Hraš ica)seniori 1-3 POLUFINALE: TASA (Novo Selo Rok) – MORSKI VILENJACI ( akovec) pioniri 2 - 1 TORCIDA (Lendava) – BRATI¥-VIHER (Prelog) veterani 2 - 3 MIP WEYLAND (Puš ine) – BBS SAKA GRAD. (Novi Marof) seniori 1 - 3 ARMIRA CILAR (M. Središ e) – NK PODRAVINA (Ludbreg) pioniri 0-1 SARA TRANS (Pribislavec) – BC LJUPKA ( akovec) veterani 1 - 2 EUR. KOSTAN. (Hraš ica) – ARMIRA CILAR (M. Središ e) seniori 2-2 (1-3) 7m
NK RUDAR Mursko Središ e
Me unarodni turnir mla ih uzrasta U subotu i nedjelju NK Rudar Mursko Središ e organizira malonogometni turnir za mla e uzraste na kojem e nastupiti 16 ekipa iz Hrvatske te susjedne Slovenije. Izme u ostalih nastupiti e sastavi NK Me imurja akovec, NK Nafte Lendava, NK Fotexa iz Nedeljanca te drugi. Utakmice e zapo eti u 13 sati, a inale e se u nedjelju igrati od 15 sati nadalje. Dražen Srpak, predsjednik NK Rudara najavljuje dobar nogomet te poziva ljude da do u na utakmice i uživaju u malonogometnim vještinama budu ih nogometnih zvijezda. (sm)
12. sije nja 2010.
TOP 12 Prve županijske stolnoteniske lige
Trijumf igra a MSTC Nostro Teama, najbolji Ku evi U dvorani STK Šenkovec odigran je turnir za najboljih dvanaest igra a 1. ŽL u stolnom tenisu popularnije nazvano TOP 12. Natjecanje je de initivno ostalo u znaku igra a jesenskog viceprvaka MSTC Nostro Team-a (Samir Ku evi , Siniša Mesari , Igor Tkalec) koji su zauzeli prve tri pozicije i tako razbili dominaciju igra a STK Šenkovca koji su takve rezultate postizali prijašnjih sezona. Najviše postolje pripalo je ujedno i za sad najboljem igra u lige po omjeru pobjeda i poraza, Samiru Ku evi u koji je u vrlo napetom inalu pobjedio „svog igra a“ Igora Tkaleca, iako je u petom setu morao nadoknaditi minus od ak pet poena. Mladi Igor Tkalec pružio je vrlo dobru i sigurnu igru tijekom cijelog turnira, ali u inalu je nedostajalo malo više iskustava i sre e, jer ipak je vrlo teško nadmašiti
svog u itelja (trenera). Možda najugodnije iznena enje je priredio Siniša Mesari koji je osvojio tre e mjesto, što je malo tko o ekivao. Osim u znakou pobjednika, turnir je na neki na in ozna io i pehista Nenad Vuruši koji nažalost nije prošao ni skupinu ispavši u krugu za samo jedan jedini poen, te na kraju završio na desetoj poziciji koja i nije u rangu njegovim dosadašnjim igrama u utakmicama 1. ŽL. Predak: 1. Samir Ku evi (Nostro), 2. Igor Tkalec (Nostro), 3. Siniša Mesari (Nostro), 4. Goran Bali (Šenkovec 3), 5. Zoran Vidovi (Šenkovec 3), 6. Eugen Šimon (Šenkovec 2), 7.Božidar Krnjoul (Šenokvec 3), 8. Anja Novak (Šenkovec 2), 9. Rino Megla (Putjane Brid), 10. Nenad Vuruši (Damtex 1), 11. Predrag Vuruši (Damtex 1), 12. Maja Pavlekovi (Šenkovec 2) .
2. POZIVNI TURNIR druge grupe kadeta Hrvatske
Bruno Damjan izborio prvu grupu! U subotu 09.01. u organizaciji STK Jaska- Jastrebarsko održan je 2. pozivni turnir 2. grupe za kadete na kojem se natjecalo dvadeset kadeta podijeljenih u dvije skupine s po deset igra a u kojima se igra i sastaju svaki sa svakim. Sa sedam pobjeda i samo dva poraza naš predstavnik Bruno Damjan koji kao kadet predstavlja varaždinsku IGEA-u Željezni ar, a kao senior MSTC Nostro svojom odli nom igrom izborio je nastup na 2. pozivnom turniru 1. grupe kadeta, gdje se natje e dvanaest najboljih kadeta Hrvatske. Bruno je furiozno zapo eo turnir i redom nanizao sedam pobjeda, koje su mu ve onda osiguravale tre e mjesto u skupini, koje vodi na turnir 1. grupe. U zadnje dvije partije Brunin ritam igre i koncentracija su pali te je turnir okon ao s dva poraza i to od Baka a iz Splita, i Gari a iz Slavonskog Broda, te
STOLNOTENISKO PRVENSTVO Me imurja na kojem je najzanimljivije bilo nadmetanje seniora
Najbolji Sara Mikac i Matija Bari Užarena atmosfera, druženje, sporstski duh i ove su godine bile karakteristike prvenstva Me imurja koje se tradiocionalno održava na po etku kalendarske godine, tj. sredinom sije nja. Ove godine natjecanje je održano u subote 09.01. u dvorani Graditeljske škole akovec pod vrlo dobrom i na kraju uspješnom organizacijom MSTC Nostro-a i voditeljem natjecanja Josipom Tkalecom, ije su pomaga ice Danijela Herjavec i Antonija Anton i vrlo kvalitetvo i profesionalno odradile svoj posao za zapisni kim stolom. Na turnir se prijavilo ak 179 igra a i igra ica. Dakako, sve o i su bile uperene na konkurenciju seniorna koja je bila i najmoasovnija, te konkurenciju seniorki. U muš-
koj konkurenciji ast pobjednika pripala je Matiji Bari u (STK Šenkovec) koji je teškom mukom izborio inale spašavaju i ak dvije me lopte u polu inalu koje je imao njegov protivnik, ujedno i klubski suigra Rinaldo Jurinec. Izborivši inale naišao je na još težu prepreku, Ninu Bujana koji je isto tako inale teško izborio protiv tao er klubskog suigra a Tomislava Maruši a. Bari je ipak slavio u inalu tijesnim rezultatom i tako postao prvak. U ženskoj konkurenciji zasluženo prvo mjesto osvojila je Sara Mikac iz Mihovljana, ina e predstavnica prvoligaša STK Tis iz Zagreba, koja je u inalu svladala perspetkivnu Paulu Markati, i tako osvojila titulu pobjednice. U preostalim kategorijama favoriti
na papiru opravdali su svoje uloge favorita i u areni i tako došli do postolja, osim u konkurenciji juniora u kojoj je prvo mjesto osvoji Dominik Filipaši iz Donjeg Kraljevca pobjedivši favoriziranog Igora Tkaleca u inalu. Taj gubitak titule, Igor je ublažio odli nom igrom u konkurenciji seniora. Prvenstvo za kadete, kadetkinje i mla e kadetkinje odigrano je dan prije, u petak 08.01. u Šenkovcu radi subotnjeg nastupa naših predstavnika na 2. turniru 2. grupe kadeta i kadetkinja Hrvatske. Rezultati: najmla e kadetkinje: 1. Vugrinec Petra, 2. Zadravec Hana, 3. Jur ec Nikolina i Hodak Franciska; najmla i kadeti: 1. Podkrajac Benjamin, 2.
Kova Jurica, 3. Siladi Bruno i Zrna Jan; mla i kadeti: 1. Podkrajac Benjamin, 2. Kova Jurica, 3. Jambor Karlo i Lovrek Ivan; mla e kadetkinje: 1. Dina Ratajec, 2. Ema Toplek, 3. Ema Kolarek i Marta Cividini; kadeti: 1. Bruno Damjan, 2. Podkrajac Benjamin, 3. Filip Pani i Kristijan Lipi ; kadetkinje: 1. Ema Toplek, 2. Paula Markati, 3. Anja Toplek i Dina Ratajec; juniori: 1. Dominik Filipaši , 2. Igor Tkalec, 3. Michell eh i Robert Lehkec; juniorke: 1. Anja Novak, 2. Sara Mikac, 3. Paula Markati i Maja Pavlekovi ; seniori: 1. Matija Bari , 2. Nino Bujan, 3. Tomislav Maruši i Rinaldo Jurinec; seniorke: 1. Sara Mikac, 2.Markati Paula, 3. Novak Anja i Pavlekovi Maja. (Igor Tkalec)
ŠK MURSKO SREDIŠ E obilježio zna ajan jubilej
Trideset uspješnih godina Šahovski klub Mursko Središ e obilježava 30. obljetnicu od svog osnutka i isto toliko godina uspješnog rada. Tim povodom krajem prošle godine u središ anskom CIMPER-u održana je sve ana sjednica kluba, te ekipni i pojedina ni turnir. O radu, aktivnostima i uspjesima kluba govorio je njegov predsjednik dipl. ing. Stjepan Novak, koji je na kraju sjednice najzaslužnijima podijelio priznanja i zahvalnice. - Kroz naš klub prošlo je etrdesetak šahista koji su igraju i na šezdeset i etiri crno - bijela
polja dostojno prezentirali grad i županiju diljem Hrvatske, ali i izvan njenih granica. Prvi predsjednik kluba bio je Ljudevit Lovrak, a ovu asnu dužnost obnašao je još i Miroslav Palaž. Obojica su danas pokojni, kao i Dražen Kova i , Ivan Šimuni , Božidar Jurka i Tomo Radovan, kojih se uvijek rado sje amo, rekao je izme u ostalog predsjednik Stjepan Novak. Danas su uz predsjednika Stjepana Novaka aktivni igra i i lanovi Miljenko Boži , Franjo Strbad, Zlatko Kova i , Branko Varši , Marijo Živ ec, Darko Šar-
na kraju završio na tre oj poziciji svoje skupine i osigurao plasman na turnit 1. grupe.. Od ostalih naših predstavnika solidne rezultate postigli su Marin Korent koji je u svojoj skuipini završio na šestom mjestu, te Kristijan Lipi koji je zauzeo osmu poziciju svoje skupine. Oba igra a su predstavnici STK Šenkovec. (Igor Tkalec)
Pojedina no prigodna natjecanja di, Josip Slonja, Zvonimir Petanjek, Mihael Vuruši , Dejan Bartulovi , Igor Modlic, Vesna Turk te mlade perjanice, majstorska kandidatkinja Tajana Turk i njezin brat Karlo Turk.
Pobijedili Štrigova i Damir Jaklin
Današnja ekipa ŠK-a Mursko Središ e (nedostaje Varši )
U prigodnom ekipnom natjecanju pobijedila je Štrigova (20 bodova), ispred Gori ana (12), Murskog Središ a (11,5), Strahoninca (11), Me imurja akovec(10,5), Gorana Lopatinec (10) i Gornjeg Mihalejvca (9 bodova). U pojedina nom natjecanju prvi je Damir Jaklin iz Gornjeg Mihaljevca ispred Zlatka Kova i a i Miljenka Boži a, te Saše Stankovi a, Bran-
ka Resmana i Sre ka Herica. Slavljenike je posjetio i estitke uputio zamjenik gradona elnika Dražen Srpak, a pisanu estitku uputio je i Stjepan Šturlan, predsjednik Hrvatskoga šahovskog saveza, koji je posebno naglasio udio Stjepana Novaka u radu HŠ saveza. Šturlan je naglasio i da je ŠK Mursko Središ e jedan od osniva a Šahovskog saveza Me imurske županije i rasadnik mladih i talentiranih šahista i šahistica. U kulturno - umjetni kom dijelu programa nastupio je Gradski puha ki orkestar pod vodstvom profesora Petra Novaka, a za sve sudionike prire en je slavljeni ki domjenak. (Stjepan Mesari )
BK MURA AVANTURA Sveti Martin na Muri
Uskoro lanovi Hrvatskoga biciklisti kog saveza Svoju redovitu godišnju skupštinu održao je Biciklisti ki klub “Mura Avantura” iz Svetog Martina na Muri. Skupštini je nazo ilo etrdesetak lanova te petnaestak gostiju, me u kojima Made in Germany by
O! NOV
ProtekSan d.o.o. Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr
pro Vigo
Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući. Podnošenje izvješ a elništva kluba
www.protexx.hr
i op inski na elnik Franjo Makovec. Sve njih srda no je pozdravio predsjednik kluba Mihael Tomši , koji je podnio i godišnje izvješ e
o radu i aktivnostima u minuloj godini. Osim natjecateljskog dijela, koji je uspješno proveden kroz
Biciklisti ku ligu te sudjelovanjem svojih lanova na nekoliko me uklupskih utrka, Tomši vrlo zna ajnim smatra postupak u lanjenja u Hrvatski biciklisti ki savez. U lanjenjem u HBS lanovi kluba mo i e sudjelovati na utrkama kojima e HBS biti pokrovitelj i one se boduju za Kup Hrvatske. Stoga je u planu za ovu godinu sudjelovanje na utrkama predvi enim kalendarom HBS-a, cestovnim maratonima, na biciklijadama i ostalim priredbama. Na skupštini je prezentiran novi klupski dres koji e uskoro i u prodaju. Donijet je program aktivnosti u kojem vode a mjesta dobivaju Biciklisti ka liga, Panonski maraton triju država, Biciklisti ki vikend te druge utrke i doga anja. (S. Mesari )
12. sije nja 2010.
KOŠARKA
LIGA MLA IH KADETA regije sjever, skupina A
13.ME UNARODNI košarkaški turnir Nova 2010.
Dubrava uzela oba naslova! U akovcu se protekloga vikenda u dvorani Druge osnovne škole igrao veliki tradicionalni turnir za mla e kadete(96. godište) i kadete(94. godište) u kome je u estvovalo u dvije kategorije ak 12 mom adi – po 6 u obje konkurencije. U starijoj, kadetskoj igrali su Koprivnica, Brotnjo ( itluk, Hercegovina) i doma in Me imurje u grupi A, dok su grupu B sa injavali ABC Zadar, Dubrava (Zagreb) i ZTE Zalaegerseg (Ma arska). Naši su tukli Koprivnicu 74:47, a izgubili od Hercegovaca 36:60, pa su u nedjelju igrali za tre e mjesto protiv Zadrana i izgubili 57:64. Za kadetsku mom ad Me imurja su nastupili: Jeleni , Kocijan, Novak, Miko, Štefok, Agi , Žvorc, Franin, Car, Štromar, Farkaš, Lepen i Voni . Treneri aji i Sori . U ovoj je konkurenciji najbolja bila zagreba ka Dubrava koja je u inalu nadja ala Brotnjo 15 koševa razlike.
U mla oj konkurenciji igralo je tako er 6 klubova podijeljenih u skupinu A koju su inili Me imurje, ABC Zadar i ZTE, dok su drugoj igrali Brotnjo, Dubrava u Rudeš(Zagreb). Naši su tukli oba svoja suparnika u skupini, najprije ABC sa 65:49, a onda i ZTE sa 70:30, pa su se plasirali u inale gdje su izgubili od Dubrave sa 52:73. Me imurje je nastupilo u slijede em sastavu: Hamer, Mati, Gašpari , Novak, Glumac, Posavec, Jambrovi , Sabol, Mom ilovi , Kapelari, Keresteš, Zorkovi , Mihinja . Trener Stjepan Novak. Odigrane su i dvije revijalne utakmice najmla ih, onih koji su tek zapo eli trenirati košarkuMe imurje i ABC Zadar 0:2 (40:44, 43:54)! Za Me imurje su nastupili: Petri evi , Bleš , Kokolek, Herman, Vojkovi , oki (Nikola i Dunja), Žini , ugalj- Pongrac,Bedi , Beriša, Bacinger. Treneri Zvonko Vojkovi i Branko Hajdinjak Pajo. (sn, bh)
A 2 i B 1 liga
Ovoga vikenda nastavak natjecanja! U A 2 ligi na rasporedu je prvo kolo drugoga dijela natjecanja, odnosno 12. kolo.U akovcu se igra derbi izme u istoimenog doma ina i Nedeliš a u subotu, 16. sije nja u 19.30 u dvorani Druge osnovne škole. Podsje amo da je u prvome dijelu akovec kao gost u Nedeliš u pobijedio velikom razlikom nakon što mu je protivnik poveo 15-ak koševa razlike. Me imurje gostuje u Ludbregu kod slabašnoga Gra i ara, pa pretpostavljamo da ne bi trebalo biti problema s
bodovima. Osim ako nema ozlije enih(?!). U B 1 ligi igrat e se nastavak prvoga dijela(10. kolo) u kojemu je Dubrav an doma in Koprivnici (ne bi trebalo biti problema za doma u mom ad), Donji Kraljevec gostuje u Cestici (sve osim pobjede gostiju bilo bi veliko iznena enje), Mladost Ivanovec e lagano ugostiti Vinicu, Kotoriba i Prelog e igrati lokalni derbi s neizvjesnim ishodom, a Mursko Središ e kod ku e eka nepredvidljivo Me imurje Globetku. (bh)
Me imurje i Donji Kraljevec “kolo vode”! Nakon 8 odigranih utakmica, jedino akove ko Me imurje i Donji Kraljevec imaju 8 pobjeda, 0 poraza! Dok se to od našeg najja eg kluba i o ekuje da prednja i (i) u radu s mladima, za klub iz Donjega Kraljevca možemo re i samo jedno veliko BRAVO za sve što su unatrag «ohoho» godina postigli u radu sa svojom djecom! Samo tako nastavite, usprkos krizi i «krizi»! (bh)
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Nedeliš e 39:40 (7:11, 13:15, 4:8; 15:6) NEDELIŠ¥E: Štrukelj S.1, Posel 15, Gašparec, emerin 4, Kova i 20, Posavec, Janžek, Mihol ek. Trener Štrukelj M. Mladost – Mursko Središ e 85:36(19:7, 18:4, 34:5, 14:20) MLADOST: Hamer 13, Kameni 28, Anderlin 16, Medlobi 18, Varga K. 10, Varga L., Blajda. Trener Blažeka T. MURSKO SREDIŠ¥E: Hasanovi , Matoša 11, Vinko Novak, Per i , Podkrajac, Korbelj 2, Repalust L. 4, Ben ek 4. Trener Repalust S.
Donji Kraljevec – Ivan ica 79:35(32:5, 20:4, 11:17, 16:9)
Dubrav an – Kotoriba 80:55(17:3, 22:18, 19:7, 22:16)
DONJI KRALJEVEC: Mesari 4, Me imurec 24, Ruži 9, Sabol 2, Pintar 2, Ivanovi J. 14, Švenda 6, avlek, Perca , Sinkovi G.L. 4, Pa an 14. Trener Horvat T.
DUBRAV AN: Orehovec 2, Poljanec, Hani 6, Blažeka 26, Varga, Balog 26, Ribi 20. KOTORIBA: Mikulan, Zvošec A. 19, Zini 2, Zvošec V. 24, Hraš anec, Pti ek, Fuš 8, Sabol, Ujlaki, Bogomolec, Vidovi , Igrec 2.
Prelog – Lepoglava 71:52 (22:8, 11:12, 29:8, 9:24) PRELOG: Podvezanec 29, Vuk 10, Soka 2, Mikec 2, Balent, Bermanec 2, Blažeka 18, Vargek 2, Gori anec, Grabant D. 2, Grabant A. 2, Novak, Kalšan 2. Trener Krha M. Donji Kraljevec – Dubrav an 77:47(21:8, 26:9, 24:11, 6:19) DONJI KRALJEVEC: Mesari , Me imurec 22, Ruži , Ivanovi J. 22, Švenda 3, avlek, Sinkovi G.L. 6, Pa an 16, Blažeka, Špoljar 8, Bašnec. Trener Horvat T. DUBRAV AN: Orehovec, Hani , Blažeka 12, Varga 4, Balog 15, Ribi 16, Šte i . Trener ituš D. ŠK Vindija – Prelog 41:79 (1:26, 18:16, 12:21, 10:16) PRELOG: Budiša 10, Vargek, Gori anec, Grabant D., Grabant A., Blažeka 37, Balent, Podvezanec 30, Kalšan 2, Soka , Novak, Bermanec. Trener Krha M.
Lepoglava – Mursko Središ e 34:75 (5:26, 14:14, 11:14, 4:21) MURSKO SREDIŠ¥E: Podkrajec 1, Korbelj, Mateša 6, Novak 24, Per i 27, Repalust 3, Ben ik 6. Mladost Ivan.– Me imurje Globetka 103:13(20:3, 30:0, 25:5, 28:5)
MLADOST IVANOVEC: Hamer 36, Anderlin 22, Šajnovi 11, Medlobi 22, Varga K. 10, Blajda 2, Varga L. ME IMURJE GLOBETKA: oki , Žini , Tkal ec, Herman 2, Mikuli , Kova i , Vojkovi 3, Beriša 3, Bedi 3, Bacinger 2.
TABLICA 1. ME IMURJE 2. DONJI KRALJEVEC 3. MLADOST IVANOVEC 4. DUBRAV AN 5. PRELOG 6. MURSKO SREDIŠ E 7. NEDELIŠ E 8. KOTORIBA 9. ŠK Vindija 10. AKOVEC/-1 11. Ivan ica 12. Lepoglava
8 8 8 7 8 8 8 7 7 8 8 8 13. ME IMURJE GLOBETKA 9
8 8 6 6 5 3 3 3 3 3 2 1 0
0 0 2 1 3 5 5 4 4 5 6 7 9
16/+779 16/+280 14/+211 13/+279 13/+14 11/-88 11/-181 10/+20 10/-55 10/-127 10/-180 9/-395 9/-557
KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A
Dvije pobjede Mladosti Ivanovec! S nove dvije pobjede kade (94. godište) Mlados Ivanovec zasjeli su (privremeno) na vrh tablice ove lige. Proteklih su nekoliko dana tukli Mursko Središ e (igra samo jedan igra 94. godište – Radikovi ; ostali su mla i), te poderali Preloga sto njak (?!) koševa razlike. (bh).
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost Ivanovec– Mursko Središ e 72:42 (11:15, 21:8, 22:9, 18:10) MLADOST IVANOVEC: Bjelobrk 2, Hamer 2, Kameni 2, Hanžekovi 16, Kranj ec J. 19, Kranj ec A. 6, Jan ec 4, Fe keš 21, Varga. Trener Blažeka T. MURSKO SREDIŠ¥E: Kos 10, Korbelj K., Matoša, Vinko- Novak 2, Balaž 8, Korbelj V. 2, Repalust L., Radikovi 20. Trener Repalust S. Mladost Ivanovec – Prelog 143:33(35:5,34:8, 31:12, 43:8) MLADOST IVANOVEC: Fe keš 54, Kranj ec J. 33, Kranj ec A. 17, Jan ec 6, Hanžekovi 29, Anderlin 4. PRELOG: Budiša 6, Bermanec, Podvezanec 13, Vuk, Vargek, Soka , Blažeka 14, Grabant, Balent. Trener Krha M. Ivan ica – Mursko Središ e 79:42(25:19,12:9, 18:5, 24:9) MURSKOSREDIŠ¥E:Podkrajac,Radikovi 29, Matoša, Novak, Balaž 7, Per i 2, Repalust L. 2, Ben ik 2. Trener Repalust S.
TABLICA 1. MLADOST IVANOVEC 2. ME IMURJE 3. ŠK Vindija 4. Ivan ica 5. AKOVEC 6. ME IMURJE II 7. DONJI KRALJEVEC 8. MURSKO SREDIŠ E 9. PRELOG 10. Ces ca 2000 11. NEDELIŠ E/-1
9 7 8 9 8 7 6 8 8 5 5
7 7 6 5 4 4 5 1 1 0 0
2 0 2 4 4 3 1 7 7 5 5
16/+248 14/+401 14/+300 14/+171 12/+19 11/+240 11/+132 9/-207 9/-499 5/-607 4/-198
OBAVIJEST POTROŠA IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke – opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec. Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetništvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viša od cijene plina koja je važila do 01.10.2009. godine. Sa štovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.
46
Informacije
%'
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DEKANOVEC - OP INSKI NA ELNIK OP INA DEKANOVEC raspisuje
NATJE AJ za davanje u zakup POSLOVNOG PROSTORA u vlasniĹĄtvu Op ine Dekanovec I. PREDMET PONUDE: 1. Dekanovec – DOM KULTURE, Kalni ka 2 - poslovni prostor povrĹĄine 28 m2 II. Po etna cijena mjese ne zakupnine je 130 eura ( protuvrijednost u kunama). III. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 2 godine. IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem poĹĄte preporu eno na adresu: Op ina Dekanovec, F. AndraĹĄeca 41, 40318 Dekanovec – u roku od 8 dana od dana objave natje aja, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “ne otvaraj – natje aj za zakup poslovnog prostora“. V. Ponuda mora sadrĹžava : naziv i sjediĹĄte, odnosno ime i prezime i adresu stanovanja ponu a a te ponu eni iznos mjese ne zakupnine. VI. Kriteriji za odabir ponuda su: 1. interes Op ine za novim poslovnim sadrĹžajima 2. kvaliteta dosadaĹĄnjeg obavljanja djelatnos 3. mogu nost zapoĹĄljavanja novih djelatnika 4. de citarnost djelatnos 5. uredno pla anje obveza prema Op ini Dekanovec u zakonskim rokovima 6. vrijeme stavljanja prostora u upotrebu VII. Sve prispjele ponude e se razmotri i odabrat e se najbolji ponu a te e se s njim u roku od 8 dana sklopi ugovor o najmu. Ponu a i e bi pismeno obavjeĹĄteni o ishodu natje aja. Op ina Dekanovec zadrĹžava pravo neodabira po raspisanom natje aju. VIII. Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na telefon 040/849-488, radnim danom od 8,00 do 14,00 sa , a razgledavanje se moĹže obavi u isto vrijeme. NA ELNIK OP INE DEKANOVEC Ivan Hajdarovi
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA NEDELIŠE Klasa: 021-05/10-01/5 Ur.broj: 2109/12-01-10-5 Nedeliť e, 07.01.2010.
Op ina NedeliĹĄ e raspisuje
NATJE AJ za dodjelu sredstava iz prora una Op ine Nedeliť e u sklopu projekta Zelena agenda/ zeleni plan djelovanja 1. Op ina Nedeliť e s prora unske pozicije Zelena agenda do ra isklju ivo namjenska sredstva za projekte koji pridonose realizaciji dokumenta PLAN ZELENOG DJELOVANJA u Op ini Nedeliť e. 2. Na natje aj se mogu prijavi : - udruge s podru ja Republike Hrvatske - Vije a mjesnih odbora u sastavu Op ine Nedeliť e - turis ke zajednice/vr i/ťkole/ s podru ja Me imurske Şupanije - fakulteti/instituti/u iliťta/obrazovne institucije s podru ja Republike Hrvatske 3. Osnovni KRITERIJ za uklju ivanje prijedloga projekta u razmatranje jesu: - da je projekt napisan sukladno Uputama za izradu prijedloga projekta, a koje se mogu dobi u Op ini Nedeliť e - da je projekt u skladu s ciljevima navedenim u Uputama - da se projekt u potpunos (100%) provodi na podru ju Op ine Nedeliť e - da trajanje projekta nije kra e od 6 (ťest), a duŞe od 12 (dvanaest) mjeseci od datuma po etka do datuma okon anja projektnih ak vnos 4. Zahtjev – prijedlog projekta mora se napisa na propisanim obrascima, a sve stavke u obrascima moraju se obavezno popuni i uz to je potrebno priloŞi i: - Şivotopis voditelja projekta - popis projekata koje je predlagatelj dosad obradio - novinske i druge lanke kojima se dokazuje ak vnost - odluku o imenovanju voditelja projekta Tekst natje aja, propisani obrasci i upute za izradu prijedloga projekta mogu se dobi u Op ini Nedeliť e ili na web stranicama Op ine Nedeliť e, www. nedelisce.hr 5. Natje aj je otvoren do 10.02.2010. godine. Prijedlozi projekata dostavljaju se u zatvorenoj omotnici na adresu: Op ina Nedeliť e, M. Tita 1, 40305 Nedeliť e, s naznakom ZELENA AGENDA.
- U naĹĄim redovima ima puno ljudi koji Ĺžive ispod socijalnog minimuma, kazala je predsjednica Ivana Srpak
UDRUGA invalida rada obiljeĹžila etrdeset godina djelovanja
Kroz razne projekte pomaĹžu svojim lanovima # [ '
! " &
/* * % ' !
;& %
* % /* ; & ! '
& !;
* ' " * / ; #
; Â?Â?Â? % !
; /* *
" '
! ' %! !* ! # /* < * ! / #
"! ' !
Y
"
' % ! <
; ' [ ~ " < " # \ !%
' Q # ! Y!" < "
&' * ' \ !# % & ' Y
"
| &
* & '
!&' Y ' < \ !%
'
* !
; " *
"
' <
" Y& *
*
/ ! !/* ! ; !
* ! ' !
! / " # &'
* /*
' <
* %!
' / " ; * "' #
" % \ " !
; * * *
* &
* !*
; ! ! !
> * ;
' # < ! ! ' ' !" #
!" ! !
& *
; \ !% !
! " / * % % *
; ! " ! ~' ' ! " ' !# '
' %
; ! !% !
> * <
" *
' '
!"
!"
# [ * ' & ! " ' !
# * "' ; ' ' ! <
!
\ !% < " ˆ # <
> *# < „! < Q
Q # ' < Â !*
 *! # " < Q <
X% ! !< q"
 & # ' < % "
x < Â # % & !
=
! %! '
& ' Y # &' * < ; ' !
" [ ~ "
IZ MATI NOG UREDA RO ENI PATRIK FOGADI , sin Ivane i Valen na; GABRIJEL VARGA, sin Ljerke i Antuna; STELA DOBRANI , k i Nine i Nikole; ANA ŠTAMPAR, k i Monike i Davida; SVEN CENKO, sin Morane i Damira; RIJANA HAJDAROVI , k i Šte ce i Željka; PATRIK VUGRIN, sin Ivane i Nikole; FILIP JUR EC, sin Nataťe i Drage; PATRICIA ORŠUŠ, k i Zlate Orťuť; DOLORES MIRI , k i Klaudije i Mitra; BOŽIDAR BALOG, sin Jelisave i Mladena; RENO KAI PREMUŠ, sin Gordane i Darka; VIKTORIJA KALANJOŠ, k i Mirjane i Mihaela; ANABELA BAKA , k i Mihaele i Danijela; BOŽIDAR BALOG, sin Dubravke i Dragu na; SILVIJA BOGDAN, k i Biljane i Senada ( akovec)
VJEN ANI Tanja Srnec i Dejan Mezga, Mar na Strnat i Vladimir Vujani ( akovec); Goran Kova i i Natali Cirkven i (M. Subo ca) UMRLI Josip HrĹženjak r. 1954., Franjo Vrbanec r. 1929., Antun Sabo r. 1958., Feliks Mate r. 1920., Ivan Rudni ki r. 1940., Franciska Pintari r. 1920., Dinko Smr r. 1964., KatarinaKontrecro .Turkr.1932.,Vinko FegeĹĄ r. 1923., Slava Ĺ mac ro . Glavina r.1924.( akovec);MonikaBajkovecro . Mesari r. 1921. (Dekanovec); Antun Ĺ venda r. 1938. (Kotoriba); Stanislava Flin ec ro . Ĺ krinjar r. 1926. (NedeliĹĄ e); Ivan BaĹĄnec r. 1949., Stanislav Mrazovi r.1943.,VinkoVlaĹĄi r.1920.(Prelog);Zorica JurĹĄi ro . Kova r. 1931. (Ĺ trigova)
Informacije 47
%'
U SPOMEN % *
VIDICI BIGA ¥ � £ ¥  * & ¡ * !
" * ; < & ! * !ÂŹ sestra Julija
IN MEMORIAM " % !' * & * ' !
IVANU CONJARU Â?Â? #
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 POM. KUHAR, 1 KUHAR-PIZZA PEKAR, na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 17.01.2010. 2. Soboslikarski i li ila ki obrt “PIKNJA â€? AKOVEC, Domovinskih Ĺžrtava 15, traĹži 2 KV, PKV SOBOSLIKAR-LI ILAC na neodre eno vrijeme, javi se na 0915145858. Natje aj otvoren do 15.01.2010. 3. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit supoĹželjnialinisupresudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a.Lidija Apostolovski. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g. 4. Ordinacija op e medicine vl. Lidija Vidovi Zvonar PRELOG, K. P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - 12 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, javi se na tel. 645-575. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g 5. Ugos teljski obrt “ZDENKAâ€? AKOVEC, I. Gunduli a bb, traĹži 1 KONOBARICA sa mogu noĹĄ u smjeĹĄtajananeodre enovrijeme, javi se na 337-407, 091-9567425. Natje aj otvoren do 17.01.2010. 6. I-KONG d.o.o. M. SrediĹĄ e, Poljska 43, traĹži 10 Ĺ IVA A na odre eno vrijeme, do i osobno na adresu poslodavca ili najava na mob. 098-9595930 g a Kralji Marija. Natje aj otvoren do 15.01.2010. 7. VNUK-PRODUKTd.o.o.PRELOG, traĹži 1 SSS, VĹ S POSLOVNA TAJNICA; 1 SSS, VĹ S KOMERCIJALIST ZA ALU I PVC STOLARIJU na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, napredno poznavanje informa ke, voza ki ispit “Bâ€? kat., dostavi pismene zamolbe na e-mail: info@vnukprodukt.hr Natje aj otvoren do 20.01.2010.
8. Pekara SUNCOKRET AKOVEC, M. J. Zagorke 14, traĹži 1 PRODAVA ICA U PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-3965000. Natje aj otvoren do 15.01.2010. 9. GRA-COOP d.o.o. M. SrediĹĄ e, Mar nska 165, traĹži 1 VOZA C KATEGORIJE na neodre eno vrijeme,poloĹženispitzaautodizalicu, javi se na 098-209984. Natje aj otvoren do 15.01.2010. 10. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, traĹži 1 DJELATNIK ZA RAD U STAKLENIKU na neodre eno vrijeme, voza ki ispit “Bâ€? kat., javi se osobno ili 091-5660125, 333-870. Natje aj otvoren do 15.01.2010.g 11. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR, 1 KV TESAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, rad na terenu (okolica Pule), dostavi pismenu zamolbu ili 858-018. Natje aj otvoren do 29.01.2010. 12. KOZARd.o.o. AKOVEC,traĹži 1 KV, PKV TESAR, ZIDAR na neodre eno vrijeme, rad na terenu i doma, javiti se na 098-493-150. Natje aj otvoren do 30.01.2010. 13. ALDI d.o.o. AKOVEC, PreloĹĄka 119, traĹži 1 PRODAVA PREHRAMBENIH PROIZVODA na odre eno vrijeme, javiti se na 364-174. Natje aj otvoren do 13.01.2010. 14. CHAKY d.o.o. NEDELIĹ E, VaraĹždinska 13, traĹži 1 SSS, VĹ S, VSS TERENSKI KOMERCIJALISTA naneodre enovrijeme,radnaterenu, radno iskustvo u terenskoj prodaji robe, minimalno 3 godine, voza ki ispit, znanje rada na ra unalu, dostavi pismenu zamolbu nagornjuadresuilie-mail:chaky@ ck.htnet.hr Natje aj otvoren do 14.01.2010. 15. AMALIJA d.o.o. DEKANOVEC, Kalni ka 31, traĹži 1 FRIZERKA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine, javi se osobno ili 098-993-5917. Natje aj otvoren do 21.01.2010. 16. RAGUSA d.o.o. AKOVEC, Ĺ portska 6, traĹži 10 DJELATNICA U PROIZVODNJI I PAKIRANJU
TJESTENINE na odre eno vrijeme, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili 098-9264226. Natje aj otvoren do 20.01.2010. 17. MAKI TRANS d.o.o. RESTORAN PREPELICA OTOK 2, PRELOG, traĹži2KVKUHARA/ICEnaodre eno vrijeme (6 mjeseci), javi se na 098-393-001.Natje ajotvorendo 07.02.2010. 18. METAL DEKOR IVANOVEC, P. MiĹĄkine bb, traĹži 5 KV BRAVARA sa obaveznim radnim iskustvom za montaĹžu transformatorskih kotlova; 1 KV BRAVAR-CJEVAR sa obaveznim radnim iskustvom za poslove izrade cjevovoda i probne izrade montaĹže kotlova, na neodre eno vrijeme uz probni rad, potrebno znanje itanje nacrta, sklonost timskom radu, javiti se osobno u Ivanovec, P.MiĹĄkine bb, informacije na tel.338-070. Natje aj otvoren do 31.01.2010. 19. AKOVE KI MLINOVI d.d. akovec RJ “Mlinâ€? AKOVEC, Mlinska 1, traĹži 1 SKLADIĹ NI RADNIK zavrĹĄena osnovna ĹĄkola, te osposobljenost za rukovanje i upravljanje VILI AROM, rad na odre enovrijeme,osobnidolazak ili najava na tel. 375-512(Biserka Geni -Sa er) rok za podnoĹĄenje prijave 15.01.2010. 20. Restoran STARI KROV DONJI KRALJEVEC, traĹži 3 KONOBARA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na mob.091-9123525. Natje aj otvoren do 06.02.2010. 21. KOMET d.o.o. PRELOG, K. Mesari a 26, traĹži 1 INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na poslovima montaĹže i izrade cjevovoda, na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se osobno na adresu poduze a ili najava na telefon645-344.Natje ajotvoren do 20.01.2010. 22. MIKEC INSTALACIJE d.o.o. CIRKOVLJAN,traĹži2INSTALATERA CENTRALNOG GRIJANJA, PLINOINSTALATER, VODOINSTALATER na odre eno vrijeme, javi se na 091-179-3853. Natje aj otvoren do 03.02.2010. 23. AKOVE KI MLINOVI d.d. AKOVEC RJ “MLINâ€? D. Kraljevec,
Mlinska17,traĹži1POMO NIKVO E SMJENE ili VO A SMJENE, SSS za zanimanje MLINAR, poĹželjno radno iskustvo u trajanju najmanje 6 mjeseci, rad na odre eno uz mogu nost produljenja na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 040-655-148 (g a Ivanka Orehovec-Kostel), rok za podnoĹĄenje prijava 20.01.2010. 24. ALLIANZZAGREBd.d.Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJUzaposlovesavjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje usluge ponude i sklapanje ugovora o osiguranju, prezentacija i promocija tvrtke, pruĹžanje podrĹĄke klijen ma, SSS, VĹ S,VSS,naneodre enovrijeme, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit “Bâ€? kategorije, poĹželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poslovna i prodajna orijentacija, sklonost mskom radu, dinami nost i upornost, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 314-006, 098-191-4343 ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska12,TrnovecBartolove ki; traĹži 30 OSOBA ZA Ĺ IVANJE KOĹ˝NIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , PKV, KV - ili osobe sa ĹĄkolom za ĹĄiva a ili zavrĹĄen te aj krojenja i ĹĄivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ĹĄivanja, pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na gornju adresu do 31.01. 2. UGOSTITELJSKI OBRT TOMAĹ , LjubeĹĄ ica, Zagreba ka 65 c, traĹži 1 KONOBARICU, na neodre eno, OĹ , KV, SSS bilo koje struke, osiguran smjeĹĄtaj, pla a oko 3500 kn, najava na 098/908-1324. Natje aj otvoren do 1.02.
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije
IN MEMORIAM * % & * '
IVANA CONJARA Â?Â? # Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec
IN MEMORIAM " % !' * & * ' !
ŽELJKU PAVLICU �� # Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Şupanije
IN MEMORIAM " % !' * & * ' !
BOŽIDARU HORVATU ��] # Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Şupanije
48
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC:
Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 IVECO DAILY 2001.g., reg. do 11/10, 15m3, produžen, zimske i ljetne gume, webasto, 7.350 EUR, tel: 095 810 2229 MAZDA 626 model GE 1993.g., reg. do 6/10, puno opreme, hitno, ispod cijene, K 091/303-8081 PRODAJEM ORIGINAL Honda alufelge 14” 4x100, cijena:900 kn, tel. 092 218 8134 TOYOTA YARIS 1.0 16V VVTi Luna model 2005.g., 1.vlasnica, sva oprema, servisna k., besprijekorno stanje, 5.700 eur, mob. 099/831-9429 VW PASSAT 2.0 TDI 2005.god., 103 kw, dosta dodatne opreme, cijena uz dogovor. mob. 098/558-854, Ivica PRODAJEM BMW 320d, crni, koža, drvo, 62tkm, 2005.g., 1.vl., garažiran, u odli nom stanju. cijena 23.900 eura, mob. 091/510-7255 PRODAJEM FORD ORION 1.6 GLX 1991.god., neregistriran. mob. 098/491-636 PRODAJE SE ATESTIRANA ERO KUKA za opel vectru, mob. 098-764-870 PRODAJEM REGISTRIRANU AUTO PRIKOLICU nosivos 750 kg sa ceradom, cijena 2.000 kn, plinske pe i Maja 8 (2 kom), cijena 300 kn, tel.: 099 216 51 45 SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni ka garancija, 10.500 eur, mob. 091/976-3367 PRODAJE SE ŠKODA FABIA clasic 1.4i, 2.vl., reg. do 8./10., mob. 095 520 3030 RENAULT CLIO 1.2 Community mod. ‘06.g. 1.vlasnica, serv. knj., besprijekoran, 5.700 eur, tel: 091/569-7506 RENAULT T WINGO 1.2 1997.g., reg. do 5/10, 4 nove zimske gume, CD, cijena 2.200 eura, mob. 099/4158-452 PRODAJE SE BMW 320d 2000.g., full oprema, met srebrni, 10.000 eur. mob. 091/5022-908 PRODAJE SE: nissan suny ‘90.g. za 450 eur; passat ‘90.g. 1.8 ben reg. do 5/10. za 850 eur; ford kamper za 350 eur; mercedes 190 diesel, nereg. za 850 eur; old mer kade c reg. do 12/10. za 999 eur xno, tel: 098 777 095 PRODAJE SE: corsa (96) diesel, reg do 12/10 za 1.799 eur; punto (99) nereg, vozno stanje za 999 eur xno, tel: 040/334 134 JEEP GRAND CHEROKEE 2008.god., Laredo sa ful luksuznom opremom, reg. do 11./10., cijena na upit! mob: 098 315 765 PRODAJE SE GOLF CABRIO 1.8.gti 1991.g., drugi vlasnik, prvi lak, mob. 098/861-850 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 O PEL CO R S A c o mb o d o s t av ni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www.bukal.hr RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atrak vna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garažirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
PRODA JEM FIAT STILO 1.4 16V 20 05 . g ., r e g . d o 4 /1 0., s r e b r n i , 6 5 t k m – H I T N O. m o b . 098/240-135 MERCEDES 190D 1993.g., reg. godinu dana, u odli nom stanju, cijena 3.100 eur, mob. 091/519-7754 PRODAJEM ALU FELGE 15’’x7, 4x100 rupe, opel corsa, astra, vw polo, uš uvane, neošte ene, povoljno, mob. 099/414-9028 PRODAJE SE MOTOR poni expres 1977.g. i ford sierra 1991.g., sve povoljno, tel. 098/957-2675 ili 091/3855-786 PRODAJEM GOLF III 1.8 1992.g., reg. do 3/10., dosta dodatne opreme, u odli nom stanju, cijena 1.500 eur, mob. 098/9320-817 PRODA JE SE ALFA 156 1.9 JTD 1998.g., ful oprema, tel. 645-047 ili 098/1760-221 PRODAJU SE AUTI FIAT cinquecento 900i, registriran i uno 1.0, 5vr. – au su crvene boje i u odli nom su stanju, mob. 098/136-1712 KUPUJEM osobni ili kombi vozilo, mob. 092/263-88-82 BMW X3 3.0D automa k 2005.g., xenon, koža, 18 cola kota i, u pdv-u, mob. 095/90-77-062 LAND ROVER freelander 2.0 TD4 2005.g., ful oprema, serv. knj., mob. 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 T OYO TA YA R I S 1 . 3 V V T- i 2000.g., 2.vl., serv. knjiga, mob. 098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet, mob. 095/90-77-062
POLJOPRIVREDA PRODAJEM IMT-549 1988.god. i sor ra krumpira, mob. 091/179-3858 PRODA JEM TRAK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM JE AM, povoljno. Nazva na 040/821-294 ili 098 /496 313 PRODAJEM PLASTENIK 12x4.4m, 6x4.2m metalni, plug Olt 2-brazni i kukuruz u zrnu. tel: 098/9211-929 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM plug 1-brazdni visoki Olt 16 cola i 2-brazdni visoki 10 cola (70cm), mob. 098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer, tanjura a, plug IMT visoki, sjetvosprema sa 3 valjka, silokombajn SIP, eki ar sa škrinjom i kabina, tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kabinom, a kupujem osobni automobil od vlasnika, mob. 099/598-3497
USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128
MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031
USAML JENI MLADI (25g) traži usamljenu damu od 30-45g. Mob. 099/836-9416 MUŠKARAC srednjih godina, sportski p, situiran, traži ozbiljnu komunikativnu zgodnu i nježnu žensku osobu za poznanstvo, druženje, izlaske i mog. vezu. Samo ozb. ponude na mob. 098/968-4226
NEKRETNINE - PRODAJA NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 PROFESORICA NJEMA KOG JEZIKA daje instrukcije iz njema kog za osnovnu i srednju školu te fakultet, mob. 098 691 561 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUŠENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091 559 4332 DAJEM INSTRUKCIJE iz njema kog za osnovne i srednje škole te prevodim tekstove s njema kog i obrnuto. Tel: 040/855-632. PRIMAM NA DEPONIJU I ODVOZIM staru ciglu i crijep te sve lomove, tel: 091/541-8810 UVALA BI DIJETE U SVOJOJ KU I u Prelogu, mob. 091/188-7727 PODUKE IZ MATEMATIKE i zike za osnovne i srednje škole i fakultete, tel. 337-262
NAMJEŠTENJA SAMOSTALNI KNJIGOVO A TRAŽI POSAO, tel. 395-012 MLADA ŽENSKA I PEDANTNA OSOBA traži posao iš enje kafi a ili drugih stambenih objekata. tel: 098/990-6742 MEDICINSKA SESTRA traži posao uvanja djece ili zdravstvena njega u ku i, mob. 099/6756-936 NUDIMO HONORARNI POSAO pla a po u inku, javite se na mob. 098-242-213 ELEKTROTEHNI AR TRAŽI POSAO popravak el. instalacija i sl., može i bilo što drugo. Tel. 092/230-7629 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887
KREDITI NA JPOVOL JNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s fiksnom kamatom od 2.99-4.99%, hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj, mob. 098/205-691
POZNANSTVA MUŠKARAC (30g) traži simpa nu nježnu i usamljenu žensku osobu do 45g. za prijateljstvo i izlaske, može i rastavljena, mob. 099/839-8323 SLOBODAN DE KO (33g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, može i razvedena, mob. 091/539-2870
akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
AKOVEC, Uska bb (kod tržnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.
PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEMO VIŠE URE ENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEMO URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE JEDNOSOBAN STAN od 44m2 Travnik-Jug u top stanju, tel. 040/853-653 ili 091/1242-000 PRODAJE SE ŠUMA Omek 360 hv kraj Puš ina, oranica Jaraš ice 1300 hv (Nedeliš e), oranica Štuk 320 hv (blizu Strahoninca). tel. 822-362 PRODAJE SE KU A visoka prizemnica u Nedeliš u, svi priklju ci, odmah useljiva, atrak vna lokacija za poslovni prostor. tel: 099-5166-780 PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM STAN u Prelogu od 50m2, tel. 0049/75-1509-1161 ATRAKTIVNO GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE kod toplica Sveti Martin idealno za bavljenje turisti kom djelatnoš u, prodajem, mog. kredi ranja. tel: 099 673 7919
PRODAJE SE GRUNT U PODTURNU ku a, gospodarski objek i oranica. Ku a je potrebna potpune obnove ili za rušenje. Cijena 20 EUR/m2, tel. 00 386 1 7210 158 VIR - prodajemo dvosobni apartman vel. 46m2, novogradnja, sa svim papirima, od mora udaljen 100m, cijena 52.000 eur, tel: 095/8700-200 PRODAJU SE STANOVI u urbanoj vili na jugu akovca, a kupuje se poljoprivredno-gra evinsko zemljište s pogledom te šuma, tel: 098 241 232 PRODAJE SE POL.-GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE kod zaobilaznice ogra eno 500 hv hitno. tel: 099 216 51 45 PRODAJE SE STAN, K-JUG, 75m2, 2,5 sobe, luksuzno ure en i opremljen, mob. 095 520 3030 KUPUJEM ŠUMU, ponude na tel. 856-162 ili na mob. 091-1855-089 PRODAJE SE KU A u M. Središ u, sa svim priklju cima, odmah useljiva, velika oku nica, vo njak, vrt, garaže, cijena po dogovoru. Mob: 098/912-4670 PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan u akovcu, Ivana pl. Zajca. mob. 099/788-4704. PRODAJEM ODRŽAVANU I NAMJEŠTENU KU U u nizu u ulici ZAVNOHa uz vr , mob. 098/242-533 PRODAJE SE STAN od 56m2 namješten u centru akovca, mob 098/426-580 PRODA JEM NOVE S TANOVE u urbanoj vili jug akovca, mob. 098/241-232 PRODAJE SE VINOGRAD u Gradiš aku sa 700 trseva cijepa i 5 kom drvenih ba vi od 300 lit., mob. 095/91-33-809 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Sv. Križu kraj gl. ceste prema Prelogu, izgra eni temelji s podrumom, priklju ak vode, blizina autoputa. mob. 091/5636-323 PRODAJEM ILI MIJENJAM uz doplatu novi apartman u Novalji za nekretninu u gornjem Me imurju, mob. 091/505-8885 PRODAJE SE KU A u Krištanovcu, useljiva, struja, voda, cijena 27.000 eur, mob. 098/633-731 U CENTRU AKOVCA prodaju se 3 odvojene ku e na parceli, oku nica 1000m2, mob. 098/242-317 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJE SE KU A u Selnici sa svim priklju cima, mob. 099/737-8362 HITNO I POVOL JNO prodajem odmah useljivu ku u sa 3-sobnim stanom u k, tel. 311-974 ili 091/501-6611 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u k, Vukovarska, 4-katnica, cijena 1.000 eur/ m2, mob. 098/426-021 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garažom, novogradnja, Mihovljan, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE KU A S OKU NICOM U GORN JEM KUR Š A NCU. Tel. 098/404-207
12. sije nja 2010. TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243 IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 TRAŽIM NAMJEŠTENU GARSONIJERU, jednosobnan stan ili sobu s mog. korištenja kupaonice i kuhinje na duže vrijeme. tel: 098/9578-478 IZNAJMLJUJEM STAN, namješten, A. Star evi a 45. tel. 390-094 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u stambeno-posl. objektu, tel. 098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru akovca 80m2 i ustupa dobro uhodani du an vrlo povoljno, mob. 098 426 886 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR blizu centra grada za razne namjene uslužne ili proizvodne, veliki parking, 200m2+70m2, mogu e i odvojeno, mob 098/241-135 IZNAJMLJUJE SE ETVEROSOBNA KU A za stanovanje s garažom u ulici ZAVNOH-a, namještena blizu bolnice i centra uz vrti može i za medicinske djelatnosti, mob. 098/242-533 IZNAJMLJUJE SE STAN od 56m2 namješten u centru akovca, mob 099/7535-803 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN, centar grada, zvati iza 20 sati na mob. 092/269-5983 IZNAJMLJUJEM KU U za stanovanje u blizini Preloga, a kupujem manji osobni auto od vlasnika, mob. 099/598-3497 PRIMAM STUDENTICE ili samce u 3-sobni stan s posebnim ulazom, mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od45m2 u akovcu kraj Zavoda za zapošlj, pogodan za obrt i kancelarije, vrlo povoljno, tel. 395-092 IZNAJMLJUJE SE nenamješten ili namješten stan u centru grada, centralno grijanje, svi priklju ci zasebni, vrlo povoljno, mob. 091/5636-323 NENAMJEŠTENE GARSONIJERE od 30m2 u k na dvije lokacije iznajmljuju se na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM BESPLATNO ku u ženskoj osobi u zamjenu za iš enje iste, mogu e i nasljedstvo za skrb i suživot u istoj. Samo ozbiljne ponude na tel. 095/819-0349 IZNAJMLJUJEM LOKAL ZA ORDINACIJU, FRIZERSKI SALON ILI KANCELARIJE. BIVŠA DERMATOLOŠKA ORDINACIJA KOD BOLNICE ZAVNOH-a 4, AKOVEC 313-380 ILI 098 241 213.
ŽIVOTINJE Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE KANCELARIJSKI PROSTOR od 95 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 091/2177-558. IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNA JML JUJEM NAMJEŠ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studentima, mob. 091/353-1010
PRODAJE SE ŠTENE zlatnog retrivera, cijena 500 kn. mob. 098/611-661 ŠTENCE ZLATNOG RETRIVERA prodajem, stare 2,5 mj., žive u dvorištu i sve jedu, cijepljene bez papira, tel: 099/8038-004 LABRADORI štenci, žute boje, 2,5 mj., sa rodovnikom, prodajem. mob: 091/3822-459. Opširnije: www.starfromnord.webs.com TELE oko 150kg ili obra ene polovice, mob 098/220-743, ili nave er na tel: 040 543 543 PRODAJE SE ŠTENE zl. retrivera staro 6 tj., cijena 500 kuna, u akovcu. mob. 098/611-661
12. sije nja 2010.
LABRADOR star 5g., s rodovnikom, uzgojnom dozvolom i svim šampionatima, IPO, PRM, CAC, CACIB, poklanjam u dobre ruke, uvjet da ne bude na lancu ve u boxu ili dvorištu, mob: 091/3822-459 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU bez rodovnika vlas uzgoj, prisutna oba roditelja, mob. 099/408-1317 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395 PRODA JU SE ŠTENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna. Tel.098/944-3339 ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODA JU SE zelene alek s an dre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel. 363-445 PRODA JEM NJEM. lovnog terijera starog 4g., uhodan u lov, može proba, cijena 400kn, mob. 098/190-3753 PRODAJEM KRMA U za klanje, svinje od oko 120kg i sijeno i slama u balama, tel. 343-289 PRODAJEM DIVLJE PATKE ili mijenjam za kukuruz u zrnu, cijena 50kn/ kom, mob. 098/174-4764 PRODAJE SE SVINJA od oko 140kg, mogu e i klanje, tel. 360-569 PRODAJE SE JUNICA holstein, bre a, mob. 092/218-3194 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne zlatne, pla naste, kraljevske i dijamantne fazane, tel. 098/912-3938
ELEKTRONIKA SAMSUNG S3650 CORBY, potpuno nov, 800 kn. tel: 099/684-7362 Prodajem Samsung Omnia-i900, 16Gb, 5Mpx, star 4mj., mogu a zamjena za ra unalo. mob. 098/491-636 NOKIJA NAVIGATOR s navigacijom stara 9 mj., mogu a zamjena za mob. s dvije kar ce tel: 099 216 51 45 ROLAND XP-50 s koferom povoljno akovec, mob. 098 426 886 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO poja alo, cd player, receiver za ku no kino, zvu nici, mob. 098/192-7929 PRODAJEM HP LCD MONITOR jako malo korišten kao nov u pola cijene, 17 in a ekran. mob. 091/541-8810 PRODA JEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, s garancijom, po cijeni od 600 kuna. Uz navigaciju poklon digitalni resiver. Više informacija na tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xop cal, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i ku ja, mob. 099/414-9028 PRODA JEM orig. auto radio za bmw 3 E46, vrlo povoljno, mob. 098/178-5648 PRODAJE SE NOKIA 7100 S-2 ili se mijenja za playsta on 2, a prodaje se playstation 1 sa igricama. mob. 099/574-9243
Oglasnik 49
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
RAZNO PRODAJEM ugost. kuhinju, šank s apara ma i stalaže, samoposlužna kolica, vagu, mesoreznicu za trgovinu – sa uvano, tel: 098/9211-929 PRODAJEM 2 stoli a veoma je ino za dnevni boravak, boja trešnje i jedan stakleni cijeli – hitno, tel: 040/851-192 PRODAJEM digitalni fotoaparat marke Samsung, veoma povoljno i jogi za jednokrevetni krevet. tel: 091/574-0699 PRODAJE SE: kožna crna garnitura; trosjed, dvosjed i fotelja, skoro nova, za 7.000 kn. Tel. 040 312-617 PRODAJEM rakiju lozova u, kukuruz u zrnu i odojke, tel 040 829 462 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima raznih dimenzija tel 091 559 4332 PRODAJEM: tv gorenje 72cm (korišten 6.mj), el. bojler kao nov od 80 lit, traktorsku špricu Hardi od 200 lit, okreta sijena, mob. 091/5923-101, 040/843-069 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE plinska boca za ku anst vo, cijena 299 kn, mob. 098/723-160 ili 688-247 PRODAJE SE kožna crna garnitura, trosjed, dvosjed i fotelja, skoro novo, cijena 7.000 kn, tel: 312 617 PRODA JU SE STALAŽE I POLICE za du an te kompletni inventar za samoposlugu, povoljno, mob. 098/906-6997 PRODAJE SE: plinska pe Maja 12, bra ni krevet s madracem 200x220, velika kutna garnitura na razvla enje i s ladicom za posteljinu, mala kutna garnitura, dnevna soba (ormar, 2 ladi ara, kutni ormari i 5 zidnih polica), krevet s ladicom 90x200 cijene prema dogovoru. mob: 098 297 289 PRODAJE SE RAKIJA. tel. 865-027 PRODAJE SE BRAKO PRIKOLICA za kampere rekreativce i ribi e, vrlo povoljno, mob. 099/3411-412
PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel. 098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM MAŠINU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispusta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. Info. Na tel: 098/274-029, 099/4141-719
PRODAJEM STOLICE (4kom) i stol za blagovaonu, moderan dizajn, bež boja, pliš i mat srebrne noge, i el. bojler od 80 lit. za kupaonu, mob. 099/414-9028 PRODAJEM registriranu auto prikolicu nosivosti 750 kg, sa ceradom, 2.000 kn, plinske pe i Maja 8 (2 kom) za 300 kn, tel: 099 216 51 45 KOLEKCIONAR ATILA otkupljuje stare stvari: stolove, stolice, zidne i ru ne satove, razni namještaj, svije njake, sablje, šljemove i sve dr. starine, mob. 092/241-9465 PRODAJE SE PIŠTOLJ kratki 9mm Browing, cijena 1.200 kuna, zva u subotu na tel. 865-275 PRODAJEM dva pvc prozora dim. 120x150, mob. 099/788-9105 PRODA JEM SPRAVE za vježbanje Leg Magic i Orbitrek, mob. 098/422-968 PRODAJEM: kau + fotelje, dvosjed, regal, stoli , vitrina (masiv), tapec. garnituru, ležaj za odmor, pisa i stol, ormare, stol + stolice, kutnu klupu, tepih, hladnjak, rešo, štednjak (3+1) i ostalo iz ku e, mob. 099/3361-032 PRODAJE SE ŠTEDNJAK Gorenje (2pl+2str) star 3g., cijena 700 kn, tel. 360-206 PRODAJEM PIŠTOLJ CZ (TT) 7.62mm, imaocu dozvole, tel. 091/538-4947
TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031
PRODAJU SE: 3 felge s ljetnim gumama i 2 zimske gume 155 R13, krovni nosa montažni i prednji blatobran desni – sve za golf, te 2 fotelje i kau , sve korišteno, jeftino. Pogledati u k, L. Ruži ke 3, tel. 390-301 PRODAJEM: plinski štednjak na bocu, umivaonik s ormari em za kupaonicu, novi od keramike, te novu kratku žensku bundu, mob. 099/411-4296
PRODAJEM: plinske pe i, proto ni bojler, roš lj na plin, štednjak Prak k, trajnožare u pe na drva i pe na petrolej, eki ar i ba ve za vino, tel. 865-126 PRODAJE SE TOMOS automa k A3, povoljno, s papirima i 3 sobne plinske pe i, tel. 360-216 KUPUJEM KOŠTICE GOLICE – isplata odmah!!! mob. 091/7276-721
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob
POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
Aska je mješanka haskija ro ena u 11.mj. 2007.g. U azilu je gotovo od ro enja i nadamo se da e se na i netko da joj pru i novi i lijep dom. Vrlo je pametna, brzo u i i puna je energije pa joj treba veliko dvorište i mjesto za tr anje. Visoka je 40 cm.
Emino je ro en 17.3.2000. godine a u azilu je od samog po etka postojanja azila, od 2001.g. Terijer je, kastriran je, vrlo dobre naravi, voli ljude, ali je zbog godina puno mirniji od ve ine pasa. Pomognite mu da pod stare dane dobije lijep i topli dom.
Prugica je prekrasna kujica neobi nih boja. Vrlo je draga i dobra. Sterilizirana je. Njezina je pri a vrlo tužna. Spašena je iz zagreba kog šinteraja od eutanazije i sada u našem azilu eka novi dom. Imate li dvorište u kojem može slobodno tr ati, do ite, pogledajte je i sigurno e vas oduševiti. Ro ena je 11.3.2007.g.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
749
50
Dobro je znati
Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1
* %
9/24/09 4:14:41 PM
12. sije nja 2010.
Vaš dom 51
www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
LOFTOVI (2.)
Život u loftovima ure uje: Bruno Kontrec
Ukoliko ste pro itali lanak o povijesti loftova u prošlom broju, donekle ste upoznati s konceptom života u loftovima. No, kako se život u takvim interijerima uklapa u današnje vrijeme? Budu i da je loft (a kako sam ve i objasnio) otvoreni stambeni prostor, ve ini od vas je vjerojatno nezamisliv takav princip života, me utim, za one koji ne robuju navikama i ustaljenim životnim
procesima, te za one kojima životna energija i životni stil dopuštaju takav “luksuz”, loftovski na in života je u najmanju ruku dobro došao i de facto jedan od svjetlijih to aka u spektru elemenata koji stvaraju život. Nemojte misliti da pretjerujem ili demagogiziram. To je zaista tako. U današnje vrijeme prodaju i kupuju se stanovi koje bi mogli nazvati “kutijama”. Investitori i pro-
davatelji pokušavaju u što manje kvadrata utrpati što ve i broj prostorija kako bi kupcima podvalili pri u. Tako ete, u ve oj mjeri, na tržištu nai i na stanove koji zadovoljavaju sve tehni ke uvjete i slažu se s minimalnim vrijednostima u standardu. To je praksa ve desetlje ima unatrag, a, kako se ini, bit e i još stolje ima. No, ako je nešto praksa, to ne zna i da je to i najbolje za sve. Ako je netko od vas ikad boravio u loftu (ili u bilo kakvom stambenom prostoru otvorenog tipa), uvjeren sam da sada s osmjehom ita ove rije i jer to no zna o emu pri am. Svi drugi su, na žalost, uskra eni za jedan interesantan doživljaj.
Idealan stambeni interijer za osobe umjetni kog duha Kako sam naveo u prijašnjem lanku, jedan od najvažnijih elemenata lofta jesu ogromne površine otvora koje propuštaju velike koli ine danjeg svjetla u interijer. Naravno, površina tih otvora mora biti uskla ena s površinom samog interijera. No, da ne mislite da je loft nužno interijer od 200 m2 i visine 5 metara, kako bi se to po de iniciji (ili u povijesti) moglo zaklju iti, loft može biti i puno manji i niži interijer. Ustvari, loft je, na neki na in, stil života. Po nekoj teoriji, loft je idealan stambeni interijer za osobe umjetni kog duha, samce ili pak mlade parove, ljude s otvorenim pogledima na svijet, ljude koji stambeni prostor ne gledaju kao na nužno zlo i ne uzimaju ih zdravo za gotovo te sve ljude koji imaju svijest da je stambeni prostor jedan od najvažnijih imbenika, op enito, u životu svake osobe.
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i
“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je
da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
Dobro izveden interijer lofta poja at e mu efekt. Pravila vrijede isto kao i kod normalnih, standardnih interijera – nije preporu ljivo natrpavati prostor nepotrebnim elementima, ostati utilitaran ili ako baš ho ete – funkcionalan. Ponekad to može izgledati dovoljno blizu minimalizma, ali nikako taj interijer nije hladan. Utilitarizam NIJE hladan! Naglašavam ovo jer u praksi nailazim i ujem svakakve ideje, izmišljotine i nebuloze. Slažem se s injenicom da on može biti hladan, ali, na kraju krajeva, kao i sve drugo. Da se vratim na loftove. Element koji daje pravi, autenti ni loftovski štih jest zid (ili više njih) od cigle, neobra en i sirov. Alternativno betonski ukoliko je takva gradnja. No, to ništa nije nužno.
PREDSTAVLJAMO INTERIJER
Restoran Viet Hoa Dizajn Studio Vonsung iz Londona završili su dizajn interijera vijetnamskog restorana pod nazivom Viet Hoa Cafe u londonskom kvartu Shoreditch. Zidovi, podovi i stropovi restorana
pratnih prostorija i toaleta inteligentno su sakrivena u oblogama, a de iniraju ih samo kvake.
Otvoren životni prostor Moderni loftovi i loftovi današnjeg vremena izvode se kompletno u glatkim, obra enim zidovima, mahom obojanim u bijelu boju. Funkcionalne su zone ve e, prostranije, opširnije i komotnije. Komunikacija nije svedena na puste prolaze ve je cijelom prostoru dana prilika da diše, da živi i da radi. Svijetlo igra najvažniju ulogu u samom interijeru. Kako sam napominjao i prije, velika koli ina dnevnog svijetla kroz dan, a kod projektiranja umjetne rasvjete, posebna se pažnja posve uje atmosferi pojedinih zona, a kroz to i cjelokupnom dojmu kompletnog interijera. Da ne mislite da su baš sve funkcionalne zone otvorene i vidljive baš svima, ipak su neke intimnije prostorije tipa kupaonica i WC zatvorene i izi ki marginalizirane. Spava i dijelovi mogu se odvojiti pomo u panela, pregradnih elemenata namještaja ili pak s nekim izvedbama pregradnih zidova. Op enito, tlocrtna shema loftovskih prostora dopušta projektiranje na jednom višem nivou i stvara neke originalne ideje i momente u kojima se tvori identitet prostora, bilo da se radi o elementima, dispoziciji, komunikaciji ili pak detaljima u prostoru. Dakle, na kraju dolazimo do zaklju ka da je život u loftu za one koji to mogu podnijeti de initivno velik plus, s koje god strane gledali. Osim možda s inancijske. Ali u svijetu u kojem živimo, u kojem je važnije imati dobar automobil parkiran pred ku om nego dobro izveden interijer, smatram da se strane više ni ne mogu razabrati. Bilo kako bilo, sami znate da li bi baš vama sjeo jedan korektan loftovski interijer ili ne. U svakom slu aju ono što jest bitno je da ste vi zadovoljni s vašim životnim prostorom i da ste svjesni ZAŠTO je to tako.
Dizajnom protiv recesije Studio ¸estetikheretik¸ se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.
kompletno su obloženi u obloge od hrastovine s pokojim zidom od lakiranih letvica. Vrata po-
Sjedenje u restoranu je de inirano, u najve oj mjeri, funkcionalno. Tako su sjede a mjesta postavljena oko okruglih stolova razli itih dimenzija, stolova standardnih visina u liniji sa sjede om klupom, ali i u verziji s barskim stolom u sredini prostorije.
LIFESTYLE
Belly Love svijetle a sofa Francuski dizajner Florence Jaffrain dizajnirao je jednu zaista posebnu sofu. Naziva je Belly Love i – svijetli u mraku. Inspirirana je Sarchophyton elegans – mekanim koraljem koji živi u Indijskom oceanu, a korištenjem
koji daje ovaj koral u morskim dubinama. Uz sve to, vlakna ispuštaju i miris esencijalnih ulja za potpuni užitak odmora i opuštanja. Prototip sofe možete pogledati u Parizu, u Slott Gallery do 12. velja e teku e godine. novih tekstilnih materijala koji je posebno stvorio Francuski institut ENSAIT koriste i fotoluminiscentne komponente, kao i mikrokapsule koje su implementirane u sama vlakna. Belly Love na taj na in doslovno prikazuje aroban efekt
52
Savjeti
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BIOTERAPIJA
Piše Katarina Flajpan
Imunitet (1)
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Primjena elektrokonvulzivne terapije u psihijatriji Moj suprug boluje od shizofrenije ve v i š e g o d i n a . Preporu ena mu je elektrokonvulzivna terapija. Interesira me kakva je to terapija, ima li kakvih komplikacija kod primjene te terapije i kakav je u inak? Novo doba psihijatrijske terapije po inje uvo enjem elektrostimulativnih metoda u lie enju endogenih psihoza. Meduna je (1934.g) uveo u lije enje shizofrenih bolesnika metodu konvulzijama koje su se izazivale kardijazolom, a Cerletti i Bini (1937.g) došli na ideju da upotrijebe elektri nu struju u izaizvanju konvulzija u lije enju endogenih psihoza i iste godine po eli su istu primjenjivati. Za tu terapiju uveden je naziv elektro-šok terapija, elektrokonvulzivna terapija ili elektrostimulativna terapija. Od 1952 g-e primjenjuje se elektrokonvulzivna terapija u modi iciranom obliku s muskularnim relaksacijama i barbituratima, dakle elektrokonvulzivna terapija u anesteziji i miorelaksaciji (beskonvulzivna ili mitigirana elektrokonvulzivna terapija). U odnosu na nativnu eletrokonvulzivnu terapiju, ova modi icirana elektrokonvulzivna terapija ima velike prednosti, jer prije svega suzbija strah bolesnika od terapije pa potom i broj kirurških i drugih komplikacija
Prava ljubav?
koje su se javljale kod pr imjene nat iv ne elektrokonvulzivne terapije. Ova metoda lije enja ostala je prisutna u klini koj psihijatriji više od pet desetlje a, što govori u prilog njenoj vrijednosti. Indikacije za primjenu elektrokonvulzivne terapije su prije svega u lije enju depresivnih i shizofrenih bolesnika i još u drugim indikacijama, gdje ima veliku u inkovitost, ali je u svim tim indikacijama terapija drugog reda, odnosno primjenjuje se tek onda kada se ustanove terapijske refrakternosti na psihofarmakološko lije enje (simptomi bolesti ne reagiraju na lijekove, odnosno nema oporavka od simptoma). Prije uvo enja elektokonvulzivne terapije potrebna je pažljiva obrada bolesnika, zna i priprema bolesnika i premedikacija, te primjena anestezije i miorelaksacije, te su se s takvim postupcima u velikoj mjeri i zna ajno smanjile komplikacije, odnosno nuspojave. Nakon primjene elektrokonvulzivne terapije mogu se javiti komplikacije odnosno nuspojave, koje se javljaju i kod drugih vrsta lije enja, a koje su naj eš e blage i prolazne naravi, kao što su glavobolje, prolazna smetenost, pospanost, smetnje koncentracije, gubitak apetita, lupanje srca, poreme aj funkcije crijeva i sniženi krvni tlak.
Ona pri a o stapanju u ljubavnim vezama od prošlog tjedna odnosi se na jednu vrlo rasprostranjenu arhetipsku predstavu o ljubavi koja nesvjesno upravlja mnogim našim odlukama u ljubavnom životu, uzrok je najuzvišenijih stanja u srcima ljubavnika, kao i njihovih najdubljih boli kod ljubavnih brodoloma. Pri a je to o predanosti, o pripadanju osobi koju volimo. To je sveto mjesto u ve ini naših osobnih ilozo ija ljubavi. Kad volimo želimo potpuno davanje i predavanje, polazimo od mita da je ljubav sila koja dva bi a stapa u jedno zajedni ko, savršeno bi e. Tko nije osjetio taj doživljaj sre e u povezanosti s voljenom osobom, propustio je jedno od najljepših emocionalnih iskustava u životu. Skoro svi u mladosti sanjamo i tražimo ljubavno stapanje, gotovo da se radi o obaveznoj životnoj lekciji. Tada još naj eš e nismo svjesni da je potpuno davanje sebe ili traženje od druge osobe da nam se potpuno preda put u ovisni ku ljubav, u nešto što nije dobro. Osoba koja je poništila svoj identitet u koži je malog djeteta koje potpuno biološki, psihološki i socijalno ovisi o roditeljima. Želja da se u ljubavi potpuno predamo na regresivan na in obnavlja pri u iz djetinjstva kad smo svi mi pripadali nekome tko je za nas (dobro) brinuo. To je pri a o temeljnom povjerenju i potpunoj sigurnosti koja je rezervirana samo za našu najraniju
životnu dob, ali nam treba vremena da to shvatimo. Nitko nas kasnije u životu ne e tako voljeti i biti spreman na takvu predanost. Niti je to potrebno, jer odrastemo i sposobni smo sami brinuti za sebe. Barem donekle, ali to je ve druga tema. U prvim ljubavima nau imo da je nemogu e stopiti se sa drugom osobom, ali drevni mit o davanju i uzimanju u ljubavnim vezama ipak kola našim žilama. Ne samo u tradicionalnim, nego i u urbanim i obrazovanim slojevima društva provla e se neke nijanse predrasuda o predavanju i stapanju u ljubavi. I dan danas se djevojke u-daju za svoje izabranike kojima ih pre-daju njihovi roditelji, a mladi muževi uzimaju svoje izabranice za koje e se brinuti. U manje patrijarhalnim sredinama gdje se inzistira na ravnopravnosti spolova oboje imaju tu misiju uzajamne brige i predanosti. U praksi, ak u visoko razvijenim državama, naj eš i su modeli polusimbiotskih zajednica u kojima svaki od partnera ima tek parcijalne uloge i tek u paru uskla eno pokrivaju ve inu ili sva podru ja života. I onda, zar udi strah koji mladi trebaju prevladati, hrabrost koju trebaju skupiti da bi se uop e upustili u avanturu zajedni kog života? Velika je to dilema, kako biti siguran da je ta druga osoba baš ona naša «bolja polovica» koju smo, sre om, sreli? I htjeli bi vjerovati u mit, i bježimo od njega...
Kažemo li da je imunitet = zdravlje, najto nije de iniramo ovaj sve eš e korišten termin. Kad je imunitet u disbalansu organizam oboljeva od najrazli itijih bolesti uzrokovanim raznim napada ima kao što su bakterije, virusi, razne gljivice, paraziti i sli no. Imunitet je zapravo sposobnost organizma da se brani od takvih napada a. Znanstvenicima je ve dugo jasno da stres i naslje e najviše utje u na našu reakciju na uzro nike najrazli itijih oboljenja. Organizam de initivno treba promatrati kao cjelinu i provesti konstitucionalno lije enje. Važna funkcija organizma je da svoj imunološki sustav može podijeliti u dva dijela: nespeci i an i speci i an. Nespeci i an imunitet je naša stalna obrana, uklju uje kako tjelesne komponente tako i itav niz molekula u našim stanicama, krvi i tkivima. Taj dio imuniteta ima zadatak sprije iti prodor napada a u naš organizam. Imunološki sustav odmah reagira ukoliko je iz nekih razloga do disbalansa ipak do e. Ukoliko do adekvatne obrane ne do e aktivira se speci i an dio naše obrane. Bitan je zadatak speci i nog imuniteta “zapamtiti napada a” kako se ne bismo dva puta razboljeli od iste bolesti. Zdrav organizam, dakle organizam snažnog imuniteta posjeduje zdravu genetsku osnovu, uz to ima i zdrave ostale organe i sustave, zapravo je u dobroj kondiciji i u stanju se sam braniti. Stres je uistinu glavni uzro nik što nam je organizam oslabljenog imuniteta. Postoje najrazli itije tehnike eliminiranja stresa a naje ikasnija je vrsta i snažna volja da mu se oduprete. Prvenstveno živite zdravo. Ne zamarajte se elementima života na koje
ne možete utjecati, usmjerite svoju energiju na podru je djelovanja tamo gdje ste naju inkovitiji jer e to donijeti radost u vaš izmoren i napa en organizam. Kad je zdrav život u pitanju, medicinska istraživanja nisu daleko otišla. Preporu a se zdrava prehrana, dovoljno sna, aktivni boravak na svježem zraku i sli no a onda, kod oboljelih iz nekih razloga sve to izostane. Ostaje vam dobar bio terapeut koji e izbalansirati vaš “rastureni” organizam i pomo pri iscjeljenju uz poja ani dovod pozitivne energije je zapo elo. Kao najbolja bio terapeutkinja u ovom dijelu Europe i s bogatim iskustvom znam da se ljudi bezuspješno tuže lije nicima na razna oboljenja a nalazi ne upu uju na neku bolest. Za udo, nitko ni ne pomišlja da je u pitanju pomankanje imuniteta, nedostatak energije, op a slabost organizma, malaksalost bez nekog poznatog razloga i sli no. Takvih je ljudi mnogo. Oni trpe, pate, padaju u krevet ili podnose op u slabost. Napominjem da za to nemaju nikakvih razloga jer pomo doista postoji. Nemojte si dopustiti da “zdravi” budete “bolesni”. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i dogovorite e ikasan tretman koji e vam podi i imunitet i poboljšati stanje organizma. Ne dopustite da vas obori neko oboljenje koje ni najmanje ne zaslužujete. Imajte stalno na umu da ste zdravi, poletni, vedri, dobro raspoloženi a ja u vam u tome pomo i. Želim vam dobro zdravlje.
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9
INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)
tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644
tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI¥, pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
12. sije nja 2010.
Razbibriga 53
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
I posle Ivija Ivo! V
u vreme gda so naše politi ke o i bile obrjene prema dvemaj slovaj štere so ostale vu knjigi kak kandidati za tretjega hrvaškoga precednika, pojaviv se Ivo, šteroga smo skorom ve vsi pozabili. Verjem gda vsi znate gda je vu pitajnju negdašni precednik Vlade i hadezeja, Ivo Sanaderov. Kaj je šteuv Ivo? To smo, brz as, vsi spituvali, kak sami sebe tak i jedni druge. I niš i je nej pravzaprav znauv to noga odgovora. Dok je po etkom leta odišev prek no i i ostaviv cugle vlasti, kak države, tak i stranjke, vu nej preve jakaj rokaj gospe Jace, vsima je bilo jasno, pak i nam obi naj smrtnikaj, a ne kaj nebi bilo politi araj, gda je Ivo zanavek za sobom, nej sam zaprav, nek i trupnuv, politi ka vrata. Dok je odhajav gruntav si je kak bode i dale na vlasti prek strana ke pajdašice, gospe Jace, i zato si je ostaviv Jacinoga daljinskoga.. Ali kuliko smo meli za videti, to je bilo bilo kratkoga cajta, jerbo im so se baterije potrošile, a fletno so odišle, jer je }urt nekaj škrtav i vsaki as je zvauv i gospon Ivo se dosmickav istam na rob politi ke provalije. A vsi znamo gda je Ivo nemirnoga duha i morav je stati korak naprej. I to je napraviv, im mo se gospa
Jaca nej javljala dva dni, z svojom kon}erencijom za novinare vu nedelo to no vu polne. Vsi znamo gda ves pošten svet vu to vreme ide za stol k svetešnjemo nedeljnomo obedo i gda je to nej vreme za politiko. To smo vsi znali jedino je Ivo misliv druga i odišev je po riti k meši. Najme kaj, vu pondelek smo zazvedili gda mo je to bilo zadje kaj je napraviv, jerbo so mo do} erašnji strana ki pajdaši nej pozabili kaj je žnjimi delav i hitili so ga vum z stranjke i prekrižili so ga z debelim rnim flomasterom. Prek no i se vu stranjki vse posložilo i ve tak strana ka vurica dela kak gda Ivija nigdar nej niti bilo. Jedino treba jeno par šraj}eki pošrajfiti ili pak spremeniti, a to se bode naprajlo rez par dni, im vurmaher dojde z urlaba. Vidite kak je to vu životo, a posebno vu politi kom: Došev je glasno vu politiko, prek Pašali a, a vum je odišev stiha, o em re i, stiha so ga vum hitili. Još jempot se pokazalo gda je ona stara stranjska izreka i tu bila to na: Što se z ma om ( itaj. politikom) igra, od politike i nastrada.
M
oram po}aliti naše me imorske hadezeovce kaj so se dobro držali i kaj so, jako spa-
metno, zebrali pravu strano vu ovoj politi koj stiski štero je napraviv Ivo Sanader. Rekli bodete gda jim je to nej bilo niti preve teško. Mortik je tak i je, a mortik nej. Hajdig je nas, a i vas, šteri se zmislimo kak je bilo pred deset let dok de iskav nasljednik prvoga precednika hadezeja, gospona Tu mana, šteroga je dragi Božek pozvav k sebi na ra un i gda so naši hadezeovci odišli na krivo strano. O em re i, oni so drukali za Pašali a, a pobediv je Sanader i sam oni znajo kuliko let jim je trelo kaj to }alingo popravijo. Znate kaj vsaki šteri pobedi dela z onima šteri zgubijo. Vesel sam kaj so se naši hadezeovci dobro zaškolali i kaj so ve na pravomo poto. Brz as bode i naše Me imorje malo od toga melo nekšega hasna.
M
am z novim letom još smo nej niti dimo dojšli z do eka, a plin je ve podraživ. Isto tak, vsaki drugi tjeden benzin i na}ta ido gori i unda bodo naši Ina i rekli kak so oni vrnuli peneze štere so dužni ministro Šukero. Istina je gda so oni to naprajli, sam so jiv zvlekli vum z naših žepov. Kak so onipre}rigani,mi}urtjav emokak nemamo peneze, a oni jiv navek najdejo vu našaj žepaj kak gud jiv mi skrijemo. Hujši so nek žene.
V
u minulo soboto smo pre}eštali spomendneva od kak smo se, mi Me imorci, 1919. leta, zanavek, odvojili od Hungarije i pripojili svojoj državi kam i spadamo. Dok smo mi vu akovco }eštali, mladi Ma ari so, vu Pešti, iskali kaj jim se Me imorje vrne nazaj, jerbo je to jivo. Nej znati kak so oni, itak, zazvedili gda mi imamo lepše puce od jiv. A do ve je, na leta, vse bilo vredo. Mi smo bili zadovoljni z Ma erkaj, a one z nami i politika se tu nej mešala.
M
inuli so i izori za precednika Lejpe naše tak gda ve Hrvaška ima svojega tretjega precednika. Bira ko telo je reklo svoje i zebralo esdepeovca Ivija Josipovi a kontra nezavisnoga esdepeovca Milana Bandi a. Jako mi je teško tu nekaj re i, makar mi nejde vu glavo kak so hrvaški vjerniki zebrali za precednika nevernika Ivija. Brz as so išli glase davat z figom vu žepo. Isto tak je teško re i jeli so i Ivija zebrale žene, ali brz as je tak, jerbo i one so štele promjene, pak so posle kosmatoga Mesi a svoje glase dale glatko podbritomo Ivijo. Vu našoj politiki nikaj novoga: i posle Ivija Ivo.
OVAN (21.3.-20.4.)
VAGA (24.9.-23.10.)
Tijekom ovog tjedna ete više misli na karijeru nego ina e budu i da radite posao koji zahtijeva više komunikacije i suradnje nego ina e. Ovo je jako dobar period za razvijanje posla, poslovnih planova i strategija. Ako vam treba pomo , slobodno pitajte svoje bližnje jer e njima bi drago što mogu sudjelova u vašem životu. Nemojte uporno traži nešto nega vno u svemu što radite. Malo se opus te i vjerujte svojim ins nk ma.
Tijekom ovog tjedna ja a strana bi vam mogla biti koncentracija. Vrlo lako ete se mo i usredoto i na ono to radite, pa ete to i napravi na najbolji mogu na in. Tako er, bit ete otvoreniji prema svojim bližnjima i razgovarat ete o problemima koji se ve neko duže vrijeme ignoriraju te na taj na in ponovno poveza s njima. Iskoris te ove sposobnos pa riješite sve nedoumice i s parterom. Razgovarajte o svemu što vas mu i.
BIK (21.4.-20.5.)
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
Trenutno niste zadovoljni s malim, prak nim i ru nskim poslovima stoga nije udno da ak i nesvjesno po injete razmišlja o nekim novim vizijama i idealima. Budu i da ste zainteresirani za traženje ovih informacija više ete se druži s drugima koji e vam re i sve što znaju o vašem projektu i ukoliko imaju neki savjet svakako e ga podijeli s vama. Usredoto eni ste na budu nost, no, bilo bi dobro kada zbog toga ne bi trpjela vaša sadašnjost. Pokušajte se malo bolje organizira i ne propuštate sastanke i dogovore.
Tijekom ovog tjedna glavne osobine koje e se u vama probudi e bi zna želja, lako a u komunikaciji kao i multitasking. Ve inu vremena ete provodi u automobilu posje uju i sve što je potrebno, na telefonu ili pišu i e-mailove. Ne ete bježa ni od papirologije. Radit ete sve što je potrebno kako biste tjedan završili što uspješniji. Povežite se više s osobama koje imaju isto mišljenje kao vi jer e vam bi lakše kada budete s nekim mogli otvoreno razgovarali o svemu što vam se doga a.
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Tijekom ovog tjedna ete biti puno intuitivniji nego ina e. Kroz razgovore s drugima ete do i do informacija koje su vam potrebne i lako ete ita izme u redaka. Ovo je pravo vrijeme za otvaranje tema i razgovora o nekim stvarima koje su do sada uzrokovali neke nega vne tenzije bez obzira da li su na privatnom ili poslovnom planu. Kontak s drugima, poslovnim partnerima, lanovima obitelji, prijateljima i partnerom e bi na zavidnoj razini. Tako er, s financijama ne biste trebali imati ve ih problema.
Tijekom ovog tjedna više pažnje ete posve iva svojim nancijama. Detaljno ete provjerava sve nov ane tokove, prihode i troškove. Budu i da ete više bi usredoto eni na novac, mogli biste ima i neke ideje s kojima biste pove ali svoju zaradu. Nemojte odmah forsira sve što vam padne na pamet. Bilo bi dobro da prije bilo kakvih reakcija razgovarate s osobom u koju imate povjerenja kako bi vam oni odmah rekli ukoliko su vaša o ekivanja nerealna. Tako er, morat ete donije i neke važnije odluke.
RAK (22.6.-22.7.)
JARAC (22.12.-20.1.)
Svemu što budete radili pridavat ete posebnu pažnju i dobro razradi sve informacije koje imate. Nema nikakve potrebe za žurbom, imate sasvim dovoljno vremena stoga sve što radite napravite na što bolji na in. Uživat ete u komunikaciji s drugima, pogotovo ako sami s njima razgovarate, o i u o i. Vaše misli su vam jasnije kada ih s nekim podijelite. Nemojte u sve to zaboraviti uklju iti osobe koje volite jer vam i njihova pomo može bi zna ajna. Sve kon ikte možete riješi rije ima.
Ovo je period u kojem ete jasno i glasno re i sve što mislite i što želite. Vrlo lako ete se izražava i svima drugima ete objasni o emu se radi. Zapo injat ete rasprave jer e vam odgovara blizina dragih ljudi, ali isto tako e vam razgovori s njima bi opuštaju i, bez obzira o kojoj temi se radilo. Nemojte pretjeriva što god radili. Pokušajte bi malo umjereniji i drugima ostavi malo više slobodnog prostora.
LAV (23.7.-23.8.) Ovo je faza u kojoj ete prvo rješava sve ru nske poslove. Napravit ete listu stvari koje morate napravi , pla ra une, sor ra papire i dokumente, a na poslu radi predano i detaljno. Sve što vas sada zanima je posao, posao i još više posla. To nije loše jer ete završi sve što je potrebno i nadoknadi zaostatke, ak e i vaša obitelj ima koris od završavanja nekih važnih poslova. Nemojte zaboravi da ste samo ovjek kojem ponekad treba malo pauze i odmora.
VODENJAK (21.1.-19.2.) Vaše misli e bi usredoto ene na ono što se doga alo jekom prošlog tjedna. Dobro je riješi stvari koje vas mu e kako biste mogli nesmetano krenu dalje. Nemojte dopus da vas ve ina vodi i da slijedite njihove odluke bez previše razmišljanja. Sve što budete radili napravite zato što vi mislite da je to potrebno, a ne zato što vam to drugi govore. Budite svjesni svojih ograni enja i nemojte dopus da vam ona kvare raspoloženje. Vi dajte sve od sebe da unutar njih uspijete izvu i ono najbolje.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Tijekom ovog tjedna dobro ete biti povezani sa svojom krea vnoš u i znat ete na koji na in je možete izrazi . Ponosni ste na svoje ideje i spremni ste ak i više riskira nego ina e kako biste ih realizirali. Potrudite se i napravite sve što je potrebno kako biste uspjeli u onome što radite. Morat ete dobro zasuka rukave, no, i sami ve dobro znate da se to i ispla . Iako ete naporno radi drugima ete bi zanimljivo i ugodno društvo zbog svog smisla za humor.
RIBE (20.2.-20.3.) Odmorni ste i spremni krenu dalje na posao i iz njega izvu i ono najbolje. Bit ete puni novih i zanimljivih ideja. Drugi e htje bi u vašem društvu jer ete to no zna što treba re i i oni e se osje a ugodno. Ako i vama zatreba neki savjet, slobodno ih pitajte jer e vam sigurno re i sve što znaju. Imat ete jako puno dobrih ideja pa ete dosta vremena potroši na planiranje i realizaciju is h. Samo budite uporni i samouvjereni.
VIC tjedna
Promjena - Nekad sam uživala u seksu kad mi se muž vratio sa službenog puta - pri a prijateljica. - A sad? - znatiželjno e prijateljica. - Sad uživam kad on ode na put.
54
Vremenska prognoza
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
PREGLED VREMENA od 4. do 11. sije nja
Kako izgleda sunce? VREMENSKA SLIKA: Sljede ih dana vrijeme e i dalje biti primjereno zimi. Sunce smo zadnji put vidjeli 4. sije nja, a od tada je zavladalo pravo sivilo koje e se nastaviti i ovog tjedna. Takvo vrijeme ne e biti odve povoljno pa bolje raspoloženje nemojte tražiti pogledom u nebo. U drugom dijelu tjedna uz dosta oblaka povremeno možemo o ekivati i slabe oborine u obliku snijega ili susnježice, osobito tijekom petka ili subote. Ne e ih biti u tako velikim koli inama kao prošlog tjedna, ali i dalje se nastavlja pravo zimsko vrijeme što e potvrditi i temperatura koja e se vrtiti oko nule. VREMENSKA PROGNOZA: Utorak e nam donijeti ve inom obla no i tmurno vrijeme, ponegdje sa sumaglicom ili maglom. Popodne i osobito nave er može tu i tamo zalepršati pokoja pahulja snijega, samo dekorativno. Vjetar e biti ve inom slab sjeverni. Jutarnja temperatura zraka malo ispod nule, a najviša dnevna samo stupanj-dva iznad. Ve inom obla no vrijeme e se nastaviti i tijekom srijede. Mjestimice može prolatavati slab snijeg, ali bez nastanka novog snježnog pokriva a. Uz slab do umjeren sjeverni i sjeveroisto ni vjetar jutarnja temperatura e biti bez promjene, a dnevna e malo pasti u odnosu na ponedjeljak. Puno oblaka bit e i tijekom etvrtka. Mogu nost za sun ana razdoblja bit e vrlo mala, a postojat e i mala mogu nost za pokoju pahulju snijega. Vjetar i dalje
sa sjevera, slab do umjeren, što e uzrokovati relativno hladno zimsko vrijeme uz temperaturu zraka oko nule. I druga polovica tjedna nastavit e s niskim temperaturama. Naš dio Europe, a osobito Sredozelje, bit e pod utjecajem ciklone što e uzrokovati nepovoljne biometeorološke prilike. Bit e ve inom obla no, povremeno sa slabim oborinama. Više oborina se o ekuje u Dalmaciji, Lici i Slavoniji. Na podru ju središnje Hrvatske uglavnom bi trebao padati slab snijeg, ali postojat e mogu nost i za susnježicu. Pri izradi ove prognoze ini se da e oborina biti relativno malo pa je upitno ho e li nastati novi snježni pokriva na podru ju Me imurja. To ne i precizne informacije o vrsti i koli ini oborina kako dani budu odmicali možete dobiti pozivom
12. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). Postupno smirivanje vremena izgledno je tek na samom
METEOROLOŠKI KALENDAR 13. sije nja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C 14. sije nja 1985. god. po elo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo sedam dana
kraju tjedna. Tada bi oborine trebale postupno oslabjeti i prestati, a mogu e je i djelomi no razvedravanje. U slu aju vedre no i temperatura zraka bit e niska pa može oti i i ispod -5 Celzijevih stupnjeva. No, moramo spomenuti da e se po nekim ra unalnim simulacijama u našoj blizini i dalje zadržavati vlažan zrak pa uz povremeno više oblaka nije isklju en ni slab snijeg. (prognozu izradila udruga Crometeo 11.1.)
Na snijeg pala kiša Na postoje i hladni zrak iznad našeg podru ja po etkom proteklog tjedna stigla je i vlaga. To je rezultiralo snježnim oborinama koje su po ele ve u ponedjeljak kasno nave er, a nastavile se tijekom utorka kad je nastao snježni pokriva debljine desetak centimetara. No, u nastavku tjedna u naše je krajeve polako po eo pritjecati sve topliji zrak. Nije se to toliko osjetilo u nizinama koliko na Jadranu i u višem gorju. Naime, nizinski predjeli su bili pod oblacima i temperaturnom inverzijom, a na visinama iznad 1000 metara temperatura je polako prelazila u plus. To je bio razlog zašto je ve u srijedu snijeg u Lici prešao u kišu. Ta kiša se dolaskom na hladno tlo smrzavala i stvarala opasnu poledicu. U srijedu je ipak na podru ju Me imurja još padao snijeg pa mu se visina pove ala na dvdesetak centimetara.
Temperatura se držala oko nule, a povremenog snijega još je bilo i u etvrtak, osobito prijepodne, kad je palo novih 5 cm. U petak je topliji zrak u višim slojevima atmosfere stigao i nad Me imurje. Pri tlu je temperatura zraka bila oko ili malo ispod nule, ali na 1000 metara nadmorske visine oko +3°C. Snježne pahuljice na svom putu iz oblaka do tla morale su pro i i kroz taj topliji sloj pa su se rastopile. Stoga je u petak padala solika, ledena kiša i obi na kiša koja se ponegdje smrzavala na tlu. Visina snijega nije se još u petak bitno smanjila, ali s novom kišom i prelaskom temperature u plus, tijekom subote snijeg se pretvorio u bljuzgu i sve brže topio. U nedjelju nije bilo novih oborina, ali se zadržalo tmurno i maglovito vrijeme, ponegdje s rosuljom. Za to vrijeme u višem je gorju bilo posve vedro i bistro.
Europu okovala zima, a Dubrovnik tu a Europa i velik dio SAD-a su izloženi valu polarne hladno e pra ene obilnim snijegom koji onemogu uje polijetanje zrakoplova iz zra nih luka i blokira prometnice, osobito u Njema koj, prenose svjetske agencije.
16. sije nja 1985. god. u Ruš ici kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom
Cestovni promet u sjevernoj Njema koj u nedjelju je bio gotovo u potpunos paraliziran - oko 200 voza a ostalo je zarobljeno na autoces A20 u svojim automobilima. “Stanje na sjeveru zemlje mogu opisa drama nim. Na autoces A20 voza i i njihove obitelji proveli su cijelu no . U nedjelju ujutro u pomo im je s gla policija”, rekla je Maxi Hartung iz središnjeg Njema kog autokluba, dodavši kako su neki dijelovi autoceste koja prolazi državom Mecklenburg Zapadnom Pomeranijom, u potpunos blokirani. U okrugu Ostvorpommern proglašeno je izvanredno stanje. Istovremeno, u jutarnjim i prijepodnevnim sa ma u nedjelju grmljavinsko nevrijeme s tu om zahvatilo je Dubrovnik. Prema dojavama naših motritelja tu a je doslovno paralizirala dijelove grada koje je prekrivao sloj leda debljine i do 15 cm. Na moru ispred grada uo ene su i dvije pijavice. Viša podru ja Konavala, iznad 800 metara, zabijelio je i snijeg.
Doga aji ŠEZDESET GODINA braka u Vrhovljanu
Sretni i zdravi ekamo sedamdeset
NESVAKIDAŠNJE VESELJE na porodiljskom odjelu u akovcu
S rnim strelama po 28. unuka To no u podne prošli petak s rodilišta Županijske bolnice u akovcu, ku i je otpuštena mala Vlatka, k erka Vladimira Oršuša i Marije Ignac. Djevoj icu i majku do ekali su suprug Vlado, djed Milan, baka Ljubica i kuma Senka, te legendarni glazbeni sastav rne strele.
- Ovo mi je 28. unu e i želim obradovati cijelu obitelj, rekao je ponosni djed Milan Ignac. rne strele svojom su svirkom i pjesmom na noge dignule cijelu bolnicu. Bilo je veselo, a Romi su pokazali da se unato neimaštini ljudi mogu veseliti. (sm, zv)
- Fala Bogu, zdravi smo i radi se imamo i polako ekamo sedamdeset godina braka, rekao je pred obilježavanje i proslavu 60. obljetnice braka sa svojom suprugom Elizabetom Franjo Per i iz Vrhovljana. Živahan i zdrav Franjo, a gotovo isto takvog stanja i osje aja i Elizabeta, raduje se svakom novom danu te se redovito oboje prisje aju preko šezdeset godina poznanstva i šezdeset godina sretnog i svetog braka. Franjo je ro en u Vrhovljanu, Elizabeta u susjednom Gradiš aku, a upo-
znali su se, kao i mnogi drugi u ono vrijeme, na slu ajnim druženjima mještana uz crkvene svetkovine. - Ja sam bil najljepši de ko, ona pak najljepša puca i onda je druga ne moglo zijti, nek kaj smo se zeli, kroz šalu ali i zbilju govori izuzetno vitalan Franjo, dok Elizabeta na njegove rije i malo i zavrti glavom, ali mu daje za pravo. U svom braku imaju k erke Mariju i Francisku i sina Zvonka, koji su im podali unuke Sandru, Marija, Kristijana, Sabrinu, An-
Slavljenici s k erkama i župnikom Hercegom
Obitelj Per i u svom domu
drijana, Darija i Valentinu. Imaju i praunuke Stefana, Maršela, Saru, Franka i Janika. Za slavljenike je služena sveta misa koju je imao vele asni Ivan Herceg, koji je ovako lijepe godi-
ne u braku Per i evih nazna io kao vrijedan Božji dar. U Potrtom kota u sve anim je objedom završeno slavlje, uz dogovor da se za deset godina ponovno na u na okupu. (S. Mesari )
* %
Dobro je znati 55
ZAVRŠILO 27. ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA U MALOM NOGOMETU
NOVO - STARO IME NA KLUPI RUKOMETAŠA PRVOLIGAŠA MKA*IPC
ZAPO INJU PRIPREME NOGOMETNOG PRVOLIGAŠA ME IMURJE
Malonogometaši iz Novog Marofa obranili naslov prvaka
Josip Borkovi ponovno vodi akove ke rukometaše
Prvo poja anje Zoran Lesjak iz Varteksa, kapetan Darmopil u nemilosti
PRILO KI LIST oduševio toplom pri om o Tatjani Vidovi (44), oboljeloj od amiotrofi ne lateralne skleroze
Nadam se da su lije nici pogriješili u dijagnozi Prilo ki list, glasilo Grada Preloga koje je uzor mnogim drugim op inskim glasilima u Me imurju, i u ovom broju me u brojnim korisnim informacijama donosi i niz zanimljivih, sjajno ispripovijedanih, toplih ljudskih pri a. Jedna od njih je o ženi koja se hrabro bori s amiotro i nom lateralnom sklerozom. Dopuštenjem autora u cijelosti prenosimo pri u o sudbini 44-godišnje Tatjane Vidovi iz Cirkovljana: Krevet u kojem leži okrenut je prema ogromnom prozoru na kojem su rolete uvijek podignute. Pogled joj preko ulice seže do trga Sv. Lovre, sveca kojem se moli za zdravlje. Prije pet godina lije nici su rekli da joj preostaje od dvije do pet godina života. Tatjana Vidovi nada se da su pogriješili i da neizlje ivi ALS, amiotro i na lateralna skleroza, nije to od ega boluje. - Nadam se da nisu bili u pravu i to me drži na životu. Ne želim uop e razmišljati o tome da prolazi peta godina. K eri i muž daju mi snagu da živim iz dana u dan, kaže Tatjana, koja vrlo teško govori. U krevetu u dnevnoj sobi priklju ena je na “umjetna plu a”. ALS je rijetka i jedna od najtežih neurodegenerativnih bolesti koju ima i slavni izi ar Stephen Howkins. Neizlje iva je, a najve i dio oboljelih umire zbog gušenja uslijed odumiranja miši a jer ne mogu iskašljati ili progutati sluz, od sr anog ili moždanog udara. Prognoza je stravi na - miši i slabe iz dana u dan i dolazi do potpune paralize, a smrt nastupa do pete godine. Tatjana je upravo prije pet godina po ela zapažati nesigurnost pri hodu. Po ela je padati, a kad bi pala, teško bi se
Osma godina Prilo kog lista Ista uredni ka ekipa koju ine Stjepan, Maja i Mario Naran a te Ivica Be osam godina uzastopce ure uje Prilo ki list, glasilo Grada Preloga koje jednom godišnje u prosincu, kada Prelog slavi Dan Grada, donosi važne doga aje i izvješ a o ulaganjima koja su obilježila godinu na izmaku. Prilo ki list bilježi i bitnos u radu brojnih udruga, a donosi i životne pri e. U skladu s tradicijom i u ovom broju Prilo kog lista sugra anima se obra a gradona elnik Dragu n Glavina govore i o
Prijateljica obitelji Sandra Švenda iz Preloga esto je uz Tatjanu podizala. Sve je teže ustajala sa stolice, a od studenoga 2005. nije se više mogla penjati po stubama. U ožujku 2006. operirana je zbog hernije diska u KB-u Sestre milosrdnice, a za vrijeme rehabilitacije u Varaždinskim toplicama, dva tjedna od operacije, po eli su joj slabiti miši i ruku. - Kao da ju je ‘prerezalo’ u le ima, tako se osje ala. Dva puta je pala. Lije nici su ak posumnjali na bolest koju uzrokuje krpelj. Jedan privatni lije nik rekao je da nije ni trebala operirati herniju, pogotovo ne izme u 2. i 4. kralješka, nego izme u 4. i 6. Ne znam, puno je toga nejasno. ALS je dijagnosticiran na Rebru, ali i tu postoji vjerojatnost da su pogriješili. Kako vrijeme prolazi, sve
više vjerujem u to jer Tatjana je gotovo ista kao i prije pet godina, osim što je oslabjela. A smršavjela je zato jer je nepokretna i vezana uz respirator, kaže suprug Josip (55), koji je uz nju 24 sata na dan. Upoznao ju je dok je radio u Ukrajini. Ostavila je sve što je imala i 1995. krenula s njim u Hrvatsku. Otkako je oboljela, stalno je uz nju. U pomo im usko e k eri i prijatelji poput Sandre Švenda iz Preloga, koja je postala “dobri duh” obitelji, pa uz ostale prijatelje, donatore i udruge pomaže koliko može. - Bilo bi dobro da imamo njegovateljicu koja bi barem osam sati na dan bila s Tatjanom. Dobro bi nam došla i pomo u pla anju lijeka ‘riluteka’. Jedna kutija sto-
ji 500 eura, a traje mjesec dana. Nabavljamo ga uz pomo dobrih ljudi i udruga, kaže Josip. Nezaposlen je, pa žive od socijalne pomo i i donacija. Tatjanina velika želja je da se javi netko tko e ugraditi rampu ili lift ispred njena prozora, pa da eš e može iza i van. Jednom su je prigodom na ulicu iznosili na - vili aru. - Volim razgovarati s ljudima, ali otkako sam ostala bez glasa nakon operacije kao da me izbjegavaju. Pozivam ih da samo do u, ve emo se nekako sporazumjeti, kaže Tatjana. Nedavno su je prvi put odvezli u školu, na informacije za k eri Andreju (12) i Viktoriju (16). Cijeli taj dan smiješak joj nije silazio s lica. (Prilo ki list)
Živost boja u akove kom centru Prošlotjedni snijeg i kiša ipak nisu uplašili naše špicere, koji su se ponovno potrudili izgledati lijepo. I iako je ve ina u skladu s tmurnim vremenom odabrala tamne kapute i jakne, monotoniju su razbili modnim dodacima u boji. I dok su jedni svoje šarene šalove
uskladili s kapama, drugi su ih ipak odlu ili uskladiti sa svojim torbama. No, oni najmla i žarkim su bojama unijeli živost u akove ki centar. Naran asta boja u zimskim je danima rijetkost, no, me u tamnim tonovima koji prevladavaju, u najmanju ruku, ugodna je za oko.
sadašnjem trenutku, ali i planovima za budu nost. Prelog vrvi vijes ma pa je za uredništvo bio zahtjevan zadatak razlu i bitno od nebitnoga ili manje bitnoga i 44 stranice Prilo kog lista, koji je skan u boji, popuni korisnim, a ujedno i zanimljivim informacijama. Kako doznajemo, list je skan u 2.200 primjeraka, a može se nabaviti u trgovinama i kioscima kako u Prelogu, tako i u prigradskim naseljima. Ovo zanimljivo štivo i dalje je besplatno. (D.M.)