Issuu

U Strahonincu napad pajserom za četiri pizze www.mnovine.hr

str. 8

Maskirani i naoružani dječaci iz Domašinca počinili razbojstvo u Ferketincu

MASKIRANI razbojnici napali dostavljača pizze

str. 8

DEVETNAESTOGODIŠNJAK organizirao maloljetnu bandu

str. 2-3

ZAŠTO je župan Perhoč povukao odluku u korist Udruge uzgajivača međimurskog konja

Konjski rat za prostor bivšega vojnog poligona

ANTUN KOVAČ iz Novakovca pokušao i na neprimjeren način zaustaviti asfaltiranje puta

RIJEKE MURA I DRAVA uskoro dolaze pod UNESCO-vu zaštitu

str. 5

str. 9

Ne želi da svima bude bolje na njegov račun!?

Međimurje dobiva novi turistički brend koji Europa nema

^akovec, UTORAK, 3. studenoga 2009.

Cijena 7 kuna

OTKRIVAMO NA OBNOVI SRUŠENE ŽUPNE CRKVE U SVETOM JURJU NA BREGU U POSLJEDNJI TRENUTAK ZAMIJENJENA NEKVALITETNA CIGLA

Spriječena nova moguća katastrofa str. 9

Godina XIV. Broj 739.

- Prvoisporučena cigla nije odgovarala standardima za obnovu crkve

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Politi ki deja vu I dok je na hrvatskom politi kom prostoru “vrlo vru e”, u me imurskom i dalje sve po starom. Žestoka rasprava o bitnim stvarima uglavnom se izbjegava, a politi arima su važniji neki “sitni privatni obra uni” i kaprici, nego da se zaoštri, ali i iskristalizira situacija za bolje sutra. I kada naši politi ari kritiziraju, onda se zna dogoditi da ih novinari “ne shvate” i prenesu krivu poruku itateljima, slušateljima, gledateljima ... Ili pak se od novinara o ekuje da odra uju njihov posao. Nije ni udo, kad su u našoj sredini esto isprepleteni gospodarsko - politi arski interesi, ali uglavnom kad su privatne stvari u pitanju. Me utim, kad treba donijeti odluke za op e dobro, onda nema o ekivane sinergije, ni kvalitetnog “zajedni kog nastupa” ili pak obrnuto, da “padaju glave”, ruše se interesno - rodbinske veze ... Stoga nije udno da se obi an me imurski ovjek u takvoj “žabokre ini” u kojoj se ništa ne doga a ne samo kad je “obi na dnevna politika” u pitanju zamara uglavnom “visokim državnim pitanjima”, pa onda problemi svih problema i onih osobnih uglavnom dolaze “od gore”, jer si sami kao ne možemo pomo i. Onda ispada jedan naš saborski zastupnik gotovo pa “politi ki Einstein”. Me utim, takvo razmišljanje je dobro poznati me imurski deja vu, koji ne donosi svijetlu budu nost me imurskog kraja. Istina je da nas država zaboravlja više od drugih, posebice kad stignu problemi, “umiru” nekad mo ni gospodarski divovi. Me utim, uglavnom smo si za to krivi sami, iako uvijek volimo krivicu, što pokazuju i izborni rezultati u Me imurju, prebacivati na “one gore”.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

3. studenoga 2009.

NAJZANIMLJIVIJA to ka zasjedanja Županijske skupštine koje na kraju nije ni bilo ZAŠTO je župan Perho predložio pa povukao s dnevnog reda davanje na korištenje nekretnine Udru

Konjski rat za prostor b - Spornom odlukom, o kojoj se na kraju nije ni raspravljalo, Udruga bi na trogodišnje korištenje bez naknade dobila petnaest hektara zemljišta na zelenoj površini na prostoru bivše vojarne uz prugu prema Pribislavcu

Ne možemo vje no okrivljavati Zagreb i državnu vlast. Trebamo najprije “po istiti za vlastitim stolom”, ali za tako nešto nema pretjerane volje. Nikako da se stvore nova, jaka politi ka imena koja e snažno odjeknuti u cijeloj zemlji. I tamo gdje ima nadobudnih politi kih snaga mla eg kova, oni uglavnom ne mogu do i do izražaja. Dok pak “isplivaju na površinu”, onda prihva aju pa ak se i okružuju onima koji bi trebali biti prošlost. I to svima odgovara, jer kad nema onih koji su spremni preuzeti odgovornost na najvišoj razini onda je uvijek netko drugi kriv. Trebamo politi are novog kova, koji ne e kalkulirati, koji e se mo i i znati nametnuti kako na doma em terenu, tako i u metropoli, imati kvalitetan spin u korist Me imurja ... Iako su lokalni izbori iza nas, oni državni koji nas ekaju, a mogu se možda dogoditi i brže nego je to utvr eno, traže neke nove ljude. Naše stranke su za takve ljude trenuta no teško propusni filter, ali bez “akcije” onih koji sli no razmišljaju nema promjena, ve samo jadikovke onih koji desetlje ima žive “na staroj politi koj slavi” i, što je najgore, ne misle oti i.

Ivica Perho , me imurski župan, zbog negativne atmos ere prema tom rješenju prije sjednice Županijske skupštine, odlu io je davanje korištenja zemljišta na prostoru vojarne, odnosnog vojnog poligona skinuti s dnevnog reda na samom po etku sjednice i time izbje i bilo kakvu raspravu o tome. Službeni razlog koji je naveo za skidanje to ke s dnevnog reda jest da se takva odluka protivi odlukama Gradskog vije a kojima je zabranjeno držanje krupnih životinja na tom podru ju Grada akovca. No, je li tome baš tako, teško je vjerovati, jer me imurski župan Ivica Perho predobro poznaje grad akovec i njegove odluke da bi to bio glavni razlog. Osim toga, kao župan, ukoliko ne bi bio siguran u to, zasigurno bi prije uvrštavanja na dnevni red dilemu riješio jednim pozivom u akove ku Gradsku upravu. Dakle, izgleda da “zec leži u drugom grmu”. Ivica Perho o ito nije želio sklisku raspravu na Županijskoj skupštini, odno-

sno ponuditi priliku oporbi da trijumfira u Skupštini. Naime, zaklju ak o davanju nekretnine na trogodišnje korištenje Udruzi uzgajiva a me imurskog konja Me imurec, koji je trebao biti raspravljen i dan na usvajanje Županijskoj skupštini, pun je rupa kao “švicarski sir”.

“Igra” izme u Županije i Grada akovca Bivša vojarna i vojni poligon ve su više od dvije godine u središtu politi ke pozornosti, radi se o desecima hektara najvrjednijeg zemljišta koje je

etrdeset i dva konja pod zaštitom u osamnaest doma instava Marijan Bel i , lan Upravnog odbora Udruge, kad smo ga pitali za mišljenje o cijelom slu aju, kazao je da osim vojnog poligona postoje i druge varijante, premda je udno da je, uz pismo namjere koje su potpisali i župan i njihov zamjenik i Grad

akovec dao potporu Udruzi, sad odluka skinuta s dnevnog reda. - Udruga ima sada 42 konja pod zaštitom, ali oni su smješteni u 18 doma instava, kazao je Bel i . - Svi ti konji nisu u vlasništvu Udruge, nego samo

manji dio pomlatka, potomaka konja pod zaštitom, a koji su smješteni u privatnim doma instvima, pri emu nam je dao objašnjenje po kome klju u i koliko konja ide Udruzi, ali to je za drugu pri u. (BMO)

u županijskom vlasništvu, ali ona njime ne može raspolagati na na in kako to želi jer je prostorno planiranje u rukama Grada akovca. Za bivše vlasti izme u Grada akovca i Me imurske županije potpisan je sporazum o tome da e Grad akovec urediti prostorni plan po želji i Županije i za uzvrat dobiti asni ki dom po povlaštenoj cijeni. No, kako je tadašnji potpisnik sporazuma sa županijske strane Josip Posavec izgubio izbore, a Grad akovec niti je asni ki dom do kraja otplatio, niti prostorni plan donio tako kako je ondašnja županijska vlast zamišljala, ostala su otvorena neka pitanja. Sadašnji župan Ivica Perho našao se u situaciji da bi sada. kada je iz oporbene otelje prešao u vladaju u otelju.

Mura i Drava ne koriste se dovoljno u turisti ke svrhe

Anketa “Pod vurom”

Prirodne ljepote Mure i Drave definitivno su nešto ime se Me imurci mogu pohvaliti. O bogatstvu naših rijeka, njihovom zna aju i mogu noš u turisti ke valorizacije

Vladimir Ge ek, akovec Smatram da naše rijeke Mura i Drava nisu dovoljno iskorištene kao turisti ki proizvod, a siguran sam da bi mogle biti. Možda bi trebalo proširiti sadržaj i ponudu, ali i sve to je uzalud bez dobre promocije. Dakle, uz sadržaj, treba poboljšati promociju, odnosno treba više promovirati naš kraj. Tako er sam mišljenja da bi se ljudi trebali vratiti prirodi. Mislim da bi to bilo dobro za sve.

Mario Strniš ak, Ivanovec Osobno mislim da rijeke Mura i Drava nisu dovoljno iskorištene u turisti ke svrhe. Definitivno bi to trebalo bolje iskoristiti. Smatram da su od podjednake važnosti i ponuda i promocija te ponude. Dakle, mladi ljudi koji su u struci trebali bi to riješiti. Turizam, a time i naše rijeke, trebalo bi promovirati i izvan Me imurja kako bi privukli ljude iz drugih krajeva.

upitali smo prošli tjedan naše sugra ane i sumještane. I dok ve ina smatra da s obzirom na njihovu ljepotu Mura i Drava imaju predispozicije za razvoj turizma, ipak

Stanko Zeman, Dragoslavec Selo - Premalo se naše rijeke Mura i Drava koriste kao turisti ki proizvod. Daleko premalo. Trebalo bi više promovirati taj kraj i kao vodu i kao obalni dio. Dakako, prije toga treba ga o istiti i urediti. Osim šetnica, možda bi trebalo poja ati ugostiteljsku ponudu uz rijeke. Uz doma e ljude, mogli bi privu i ljude i iz drugih dijelova Hrvatske, kao i ljude iz susjednih zemalja.

su premalo iskorištene i promovirane u tu svrhu. Bilo je i onih koji su mišljenja da naše rijeke uop e ne bi trebalo dirati i protivnici su bilo kakve eksploatacije. Svoj stav brane Siniša Hercigonja, Prelog Osobno sam mišljenja da naše rijeke Muru i Dravu, kao i ostalu prirodu, uop e ne bi trebalo dirati. Protivnik sam takve eksploatacije. Ja sam za to da se priroda i rijeke održe takve kakve jesu i da se ništa ne dira. Jer ako bi se koristile u turisti ke svrhe, tada bi se sigurno tamo gradili neki objekti, a time bi se narušavala priroda. Životinje imaju pravo negdje stanovati isto kao i ljudi.

mišljenjem da bi se s razvojem turizma gradili raznorazni objekti, ime bi se narušavala priroda. Me utim, oni koji nemaju ništa protiv promoviranja

Tomica Kelemeni , Zaveš ak Naše rijeke Mura i Drava koriste se u turisti ke svrhe, primjerice, Stari mlin na Muri u Žabniku. No, mislim da bi ipak trebalo to malo više promovirati kako bi se privukli turisti, kako doma i, tako i strani. Me utim, ne bi bilo loše ni da se sadržaji, odnosno ponuda, malo obnove i poboljšaju. Možda bi se time pove ao i broj turista.

našeg kraja, a time i prirodnih ljepota poput Mure i Drave, smatraju da bi se time moglo privu i više kako doma ih, tako i stranih turista. (hz) Marija Srpak, Hodošan - Mišljenja sam da bi Muru i Dravu trebalo više iskoristiti i promovirati kao turisti ki proizvod. Iako ve postoje sadržaji oko tih rijeka koji privla e ljude, ipak smatram da bi ih moglo biti malo više. Tako er bi trebalo sve skupa malo više prezentirati kako bi širi krug ljudi znao za to. Ako bi se to populariziralo, vjerojatno bi nas posje ivali i ljudi iz drugih dijelova Hrvatske, pa i šire. ( oto: Vrzan)

3. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

uzi uzgajiva a me imurskog konja Me imurec

ivšega vojnog poligona Zaklju ak o davanju nekretnine na trogodišnje korištenje Udruzi uzgajiva a me imurskog konja Me imurec, koji je trebao biti raspravljen i dan na usvajanje Županijskoj skupštini, pun je rupa kao “švicarski sir” morao braniti županijski interes, a pripada istoj vladaju oj opciji kao i u Gradu akovcu, koji o ekuje da do dogovora oko vojarne do e na na in kako to odgovara Gradu akovcu na ijem prostoru se vojarna i nalazi, jer e svi budu i sadržaji sutra ionako biti sastavni dio Grada. U vrijeme usvajanja prostornog plana Grad akovec nije želio udovoljiti Županiji i na dijelu te zelene površine predvidjeti i stambeno - poslovnu zgradu, ve je taj prostor ostavio u prostornim planovima kao rekreacijsku zonu, makar je u stvarnosti to zapravo zapušteno zemljište. Bivši župan zapo eo je kontakte s talijanskim ulaga ima koji su bili zainteresirani za cjelovito rješenje itavog prostora bivše vojarne, uklju uju i i tu zelenu zonu, ali zbog otpora tadašnje oporbe na elu sa sadašnjim županom Perho om nikada se stvari nisu pomakle dalje od pisma namjere. Sada pak se stvar okrenula, doju erašnja vlast danas je u oporbenim klupama. Ali nova vlast nema jasnu sliku kako kapitalizirati najkvalitetniji prostor u akovcu.

Ko ila: Prostor za konje traži puno više od obi nog zemljišta Nakon Skupštine, pozivaju i se na zakon, Ko ila nam je pojasnio što treba sadržavati prostor na kojem bi se držali konji. Prema Zakonu o zaštiti životinja, životinje se mogu držati samo ako se može udovoljiti njihovim biološkim potrebama na na in da se ne ometaju njihove fiziološke unkcije i ponašanje. To zna i da posjednik životinja mora osigurati da prostor, sloboda kretanja, konfiguracija tla, konstrukcija zgrada i nastambi u kojima se životinje drže, mikroklimatski uvjeti, njega i hrana, kao i mogu nost prilagodbe i udoma enost životinja, odgovara njihovim fiziološkim i etološkim potrebama. Za životinje se mora brinuti dovoljan broj osposobljenih osoba ili onih koji posjeduju jednako vrijedno iskustvo, odnosno znanje. U navedenom je zakonu to no propisano koje uvjete moraju

Trenuta no se o ito ne zna što sa zemljištem Trenutno je u tijeku javni natje aj za dio zemljišta na vojarni, ali i recesija nije najbolje vrijeme za prikupljanje ponuda za prodaju nekretnina, pa od te prodaje možda i ne bude ništa. No, 15 hektara zemljišta dati jednoj udruzi na privremeno trogodišnje korištenje tako er izaziva pitanja. Josip Posavec, bivši župan, a sada nezavisni vije nik, kaže da bi takav ugovor o dodjeli zemljišta udruzi na trogodišnje korištenje

zadovoljavati nastambe za životinje, kao i odnos prema životinjama koje su smještene izvan nastambi. Pa tako, na primjer, nastambe i prostori za smještaj životinja i oprema moraju biti tako izvedeni da nemaju oštre kutove, rubove ili izbo ine na kojima bi se životinje mogle

bez naknade bio štetan za Županiju jer bi Županija dala Udruzi na korištenje zemljište vrijedno šest milijuna eura!? Predrag Ko ila, nezavisni vije nik, iz tabora bivšeg župana, veterinar po struci, kazao je da mu je kao ljubitelju životinja jako teško di i ruku protiv, tim više što nipošto nije protiv osnivanja ergele me imurskog konja, ali je protiv toga da se ona dovede na nepripremljene prostore. Zaklju ak koji je predložen pa skinut s dnevnog reda po njegovu mišljenju bio je totalno nepripremljen i zbunjuju i. On

ŽUPANIJSKI AKTUALAC u znaku zdravstva

Kupljena oprema ipak ne stoji? Bernarda Miser, nezavisna vije nica, pitala je zašto potpuno opremljena o tamološka ambulanta za osobe oboljele od dijabetesa ne radi, a 10 posto pu anstva Me imurske županije ima problema s dijabetesom. Za odgovor smo zamolili Dragutina Kopasi a, ravnatelja bolnice. - U okviru okulisti ke ambulante u sklopu o ne poliklinike nabavili smo undus kameru i diodni laser, no nije dovoljno nabaviti opremu, jer je ne možete pustiti u unkciju bez potrebne edukacije. Sada kada je jedna lije nica završila u sklopu specijalizacije edukaciju za rad s tim ure enjem ambulanta je po ela s radom, kazao je ravnatelj Kopasi . (BMO)

Kredit od petnaest milijuna kuna za internu prenamijenjen Dragutina Kopasi a, ravnatelja bolnice, zamolili smo i za pojašnjenje vezano uz kreditno zaduženje Županijske bolnice u iznosu od 15 milijuna kuna za ure enje stare interne kako bi se u te prostore preselila psihijatrija. No, po svemu sude i, taj odjel i nadalje e ostati izdvojen u nekadašnjoj Fešteti evoj zgradi u najstarijim bolni kim prostorima, iz kojih su iselili i bolni ka apoteka i stru ne službe, dermatologija i primarni ginekolozi te preselili u novije bolni ke prostore. Kredit je prenamijenjen u druge svrhe. Ukratko, do roka za povla enje kredita projekti za ure enje interne nisu mogli biti spremni zbog kratko e roka, a istodobno su

postojale druge obveze bolnice koje su onda prenamjenom kredita riješen tim kreditom, kazao je Kopasi . Me u tim obvezama je 6 milijuna kuna za pla anje opreme prošle godine i dug prema Zavodu za javno zdravstvo od 3,2 milijuna kuna. Ostatak sredstva iskorišten je za prenamjenu nekih prostora u bolnici, me u kojima je i još jedna operativna dvorana te kupnja mamogra a i rendgena, a krenulo se u izradu projektne dokumentacije za ure enje interne. Današnja psihijatrija zauzima 900 etvornih metara, u Fešteti evoj zgradi, a ho e li i ona uskoro do i u novoure ene prostore interne, kako je ranije zamišljeno, trebat e o ito iznova odlu iti. (BMO)

ozlijediti, dok životinje koje su privremeno ili trajno smještene izvan nastambi moraju biti zašti ene od nepovoljnih vremenskih i klimatskih uvjeta, grabežljivaca i drugih opasnosti za njihovo zdravlje i dobrobit. Konji se danas sve manje upotrjebljavaju za vu u, dok se sve više pove ava zanimanje za konje za rekreaciju i sport. S higijenske strane, konj kao stepska životinja traži kretanje i svjež zrak s prirodnom oscilacijom temperature izme u dana i no i, a u konjušnicama nikako ne smije biti propuha. Važno je napomenuti da su razli iti zoohigijenski uvjeti potrebni za držanje raznih kategorija i pasmina konja, pa tako nije isti objekt za jaha e konje, radne konje, sportske konje ili pak ponije i ždrebad. (BMO)

je na Skupštinu došao i s veterinarskim priru nikom, kako bi skrenuo pažnju na uvjete koji su potrebni za smještaj ergele na nekom podru ju. No, iz svega je o ito da su konji trebali biti na neki na in barem na odre eno vrijeme “ uvari gradskog zemljišta”, da se barem u dogledno vrijeme na tom prostoru ništa ne doga a. I dok je pri a u Skupštini skinuta s dnevnog reda, izvan nje se baš zbog toga zahuktava. Stajališta su dvojaka. Jedni smatraju da konjima nije mjesto na tom prostoru. Jer oni imaju svoje ugodne ili manje ugodne prirodne mirise, trebaju slobodu kretanja, pa i bi prostor trebalo ograditi, jer zelena površina grani i s cestom te s naseljenim dijelovima grada. Drugi pak su razmišljanja da i ve i gradovi imaju u svom sastavu i konje i hipodrome i konjske zaprege koje kruže gradom, pa zašto bi to smetalo akovcu. Zaštita me imurskog konja od izumiranja je ne samo hvale vrijedna ve i potrebna, i to ne treba dovoditi u vezu sa zemljištem na vojarni. Ni uplitanje zaštite me imurskog konja u zemljište na vojarni tome ne doprinosi. Njegova zaštita je sada zapravo u rukama entuzijasta koji pokušavaju do i do primjerenog prostora. Nakon svega jasno je samo da je to ku trebalo skinuti s dnevnog reda o zemljištu u županijskom vlasništvu i konjima, ija zaštita mukotrpno ide u sprezi privatno - javnog partnerstva, pa e itav postupak i u budu nosti trebati jako oprezno i zaista transparentno rješavati. (Božena Malekoci - Oleti )

Vladimir Ivkovi i Zlatko Horvat na konferenciji za novinare u Donjem Kraljevcu

PREDSJEDNIK županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Vladimir Ivkovi o projektima koji se provode u županiji i op ini Donji Kraljevec

Izlobirali smo niz investicija koje se provode u našoj županiji - Moja glavna zada a je lobiranje za Me imurje. Rezultat toga je niz investicija koje su u tijeku. HDZ je tako er u Me imurje doveo predsjednicu Vlade Jadranku Kosor, nekoliko ministara, od Biškupi a do obankovi a, a Me imurje je posjetilo i nekoliko državnih tajnika. Koliko je vlast u županiji to iskoristila, to ne mogu znati, kaže Ivkovi Saborski zastupnik i predsjednik HDZ-a Me imurske županije Vladimir Ivkovi i na elnik op ine Donji Kraljevec održali su zajedni ku konferenciju u Donjem Kraljevcu. U toj op ini trenuta no je u jeku niz komunalnih inves cija, posebice izgradnja kanalizacije koja se nakon Donjeg Kraljevca radi u ostalim mjes ma op ine. Ivkovi je ovom prilikom istaknuo koliko on osobno kao saborski zastupnik te njegova stranka lobiraju za niz inves cija koje su u jeku u Me imurskoj županiji: Moja glavna zada a kao saborskog zastupnika i predsjednika HDZ-a je lobiranje za Me imurje. HDZ je u Me imurje doveo predsjednicu Vlade Jadranku Kosor, nekoliko ministara, od Biškupi a do obankovi a, a Me imurje je posje lo i nekoliko državnih tajnika. Koliko je vlast u županiji to iskoris la, to ne mogu zna , rekao je on. - Najvažniji projekt za županiju u ovom je trenutku navodnjavanje, koji država nancira s preko 20 milijuna kuna, kanalizacija u akovcu i Donjem Kraljevcu, završetak Centra za socijalnu skrb u akovcu uz pomo 13 milijuna državnih sredstava, te novi plinovod Plinacra od Varaždina do akovca pritiska 50 bara, ime je dugoro no osigurana stabilnost kad je rije o mreži. Napomenuo je da e se kreditom Svjetske banke kredi ra dogradnja OŠ Prelog i Gornji Mihaljevec, a da je teško o ekiva u novom državnom prora unu gradnju sve tri zaobilaznice gradova kad je rije o cestama. Tako er e se nastoja uvrstiti u prora un rekonstrukcija ceste Sve križ - Prelog, te rješavanje problema prolaska vozila kroz Prelog gdje dnevno pro e 12.500 vozila, pa postaje kri no, is e Ivkovi .

Zna ajna ulaganja u infrastrukturu u op ini Donji Kraljevec Osim prije nabrojenih inves cija, veliko gradilište je ve neko vrijeme op ina Donji Kraljevec, a aktualno Hodošan i Palinovec. Na elnik op ine Zlatko Horvat naglasio je da radovi na kanalizaciji i ure enju Glavne ulice u Hodošanu teku prema planu i da e biti završeni ove godine. Sredstva za sanaciju osigurana su i iz programa

EIB II u visini od 2,7 milijuna kuna. U jeku je tako er izrada projektne dokumentacije za industrijsku zonu u Hodošanu te u Palinovcu. - Goru a tema za Hodošan, osim kanalizacije i sanacije ulica, svakako je ure enje Doma kulture, kako bi mladi imali gdje iza i i druži se te da im se omogu i internetska radionica. Projek za ure enje doma napravljeni su i dostavljeni u Ministarstvo kulture, vjerujem da e to bi na redu idu e godine. Na Domu kulture u Hodošanu Op ina je uredila stolariju. Na OŠ Hodošan pak je iz županijskih sredstava obavljena sanacija krovišta, zamijenjen je azbestni krov, sad to još treba u ini na školskoj dvorani, kaže Horvat. U Palinovcu radovi na kanalizaciji teku prema planu, a sredstvima Ministarstva kulture i Fonda za regionalni razvoj ure uje se društveni dom. Završetak ure enja o ekuje se ove godine, dok je u Donjem Pustakovcu društveni dom ure en, tako er sredstvima Ministarstva kulture i Fonda. U Donjem Hraš anu radovi na kanalizaciji zapo et e idu e godine, nakon što je došlo do promjena dokumentacije, ure uje se dom za vatrogasce u tom mjestu i niskonaponska mreža.

Ivkovi pozvao HSS da lobira za pro ista u Donjem Kraljevcu Saborski zastupnik Vladimir Ivkovi naglasio je da za završetak radova na kanalizaciji op ine Donji Kraljevec i na pro ista u još nedostaje oko 20 milijuna kuna. Država je preko Fonda za regionalni razvoj bila osigurala 59 milijuna, kanalizacija op ine stoji 70 milijuna. Problem je u tome što je za završetak projekta nužno osigura i dodatna sredstva od 20 milijuna, s m da e op ina pro ista otpadnih voda gradi prema sadašnjem projektu i županijskoj Strategiji izgradnje kanalizacije sama, a ne s op inom Gori an, jer bi to usporilo cijeli projekt za nekih pet godina, rekao je on. On smatra da me imurski HSS treba preuze odgovornost i lobira kod ministra Pankre a, u ijoj je to sad nadležnos (prije je to vodio ministar obankovi ), da se osiguraju dodatna sredstva za pro ista . (Josip Šimunko)

Aktualno

GDQD u Me imurju Vladimir Ivkovi : Nisam napao SDP, ve me imurski dio HSS-a Predsjednik HDZ-a Me imurske županije i saborski zastupnik Vladimir Ivkovi , govore i na konferenciji za novinare u Donjem Kraljevcu, dao je “ispravak krivoga novinarskog navoda”, kako on kaže: - Nisam napao SDP, kako su to napisali novinari, ve sam napao me imurski HSS. Napao sam ih stoga, a tu posebno mislim na dožupana An elka Horvata, a on je ujedno i predsjednik MO-a Donji Kraljevec, jer sam o ekivao da se ne e smanjivati sredstva za obnovu centra ‘Rudolf Steiner’. Županija sad tu umjesto 700.000 kuna daje 200.000 kuna.

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Na državnoj razini HDZ i HSS dobro sura uje, no me imurski dio HSS-a ne lobira kod svojih ministara za me imurske županijske projekte. U Ministarstvu Božidara Pankreti a nalaze se pokrenuti projekti kanalizacije u akovcu i Donjem Kraljevcu, dakle, glavni projekti za Me imurje. Za završetak kanalizacije zbog promjena planova u Donjem Hraš anu i za pro ista trebamo dodatnih 20 milijuna kuna, me utim, ne lobira se za ta sredstva. Mladena onku, lana vodstva HSS-a, pak molim da više ne radi otpore u Županijskoj upravi za ceste kad je rije o op ini Donji Kraljevec, rekao je.

Prvi krug predsjedni kih izbora 27. prosinca Hrvatska Vlada danas je na redovnoj sjednici uputila prijedlog Saboru za raspisivanje predsjedni kih izbora za 27. prosinca ove go-

dine, odnosno drugog kruga za 10. sije nja sljede e godine. -Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Narodnim no-

vinama, što je sljede a srijeda, i od tog roka po inje te i 12 dana za prikupljanje potpisa, istaknula je premijerka Kosor. Službena

kampanja trebala bi po eti 18. studenoga, odnosno nakon što svi potpisi budu prePo inje borba za gledani i kandidature Mesi evog nasljednika na prihva ene. Pantov aku

Vikendaši, prestanite bacati sme e!

Prošle je nedjelje u organizaciji SRD-a “Linjak” iz Ivanovca uz pokroviteljstvo GKP-a “ akom” iz akovca na šljun ari Preloge kod Ivanovca ponovno održana akcija iš enja okoliša. Sme e je skupljeno u kontejner GKP-a “ akom”, koji ga je u svom trošku uklonio, odnosno otpremio na deponij. Iako se mnogi koji pohode šljun aru u Ivanovcu zbog ribolova ili jednostavno zbog šetnje i odmora deklariraju kao ljubitelji prirode, to se mnogo puta nakon njihovog odlaska ne bi moglo re i s obzirom na koli ine sme a koje za sobom

ostavljaju, pogotovo vikendaši (oni mla e životne dobi). Stoga lanovi SRD-a “Linjak” još jednom apeliraju

na sve ribolovce i posjetitelje šljun are da sav otpad odlažu na za to nekoliko predvi enih mjesta, odnosno ba ve u koji-

ma se nalaze PVC vre e, kako bi se taj otpad mogao kasnije što jednostavnije i kvalitetnije zbrinuti.

Me imurski demokrš ani: Oštro protiv Preminuo Mašan dizanja naknada i drugih davanja Sredanovi Nakon duge i teške bolesti u ponedjeljak 26. listopada preminuo je mr. Mašan Sredanovi , poznati me imurski bankar, gospodarstvenik i društveno politi ki radnik. Bio je dugi niz godina uspješan direktor GK-a “Me imurje”, te dugogodišnji direktor Me imurske banke akovec. Obnašao je i dužnost predsjednika Izvršnog vije a Skupštine op ine akovec u vrijeme procvata me imurskog gospodarstva, posebno gra evinarstva u osamdesetim godinama prošlog stolje a. Zadnjih godina bio je predsjednik Šahovskog društva akovec i Udruge umirovljenika akovec. Mašan Sredanovi ispra en je na posljednji po inak na a-

kove kom groblju Mihovljan u srijedu 28. listopada, a uz obitelj i brojne prijatelje ispratili su ga i mnogi štovatelji i gra ani akovca.

Proslava prve stanice Bibliobusa Knjižnica “Nikola Zrinski akovec i Op ina Donji Kraljevec u Osnovnoj školi Donji Kraljevec u petak 30. listopada organizirali su sasvim neuobi ajenu manifestaciju u povodu nacionalne podrške knjizi “Mjesec hrvatske knjige 2009.” Prigodnom izložbom, projekcijom o radu knjižnice i prigodnim govorima na elnika op ine Donji Kraljevec i ravnateljice Osnovne škole Sandre Vlahek obilježeno je ravno 30 godina od dolaska Bibliobusa Me imurske županije na svoju prvu stanicu upravo u Donji Kraljevec. Zašto je Bibliobus prije trideset godina stigao najprije upravo u

Donji Kraljevec? Možda je to bila slu ajnost, no ini se da ipak nije. Donji Kraljevec je nekad imao veliku knjižnicu s nekoliko tisu a naslova, u koju su dolazili i u enici i odrasli ne samo iz Donjeg Kraljevca, a nalazila se u prostorima sadašnjega Društvenog doma. Ta je knjižnica ugašena upravo tih godina, a knjige preseljene dijelom i u akovec. To što je županijski Bibliobus najprije došao u Donji Kraljevec vjerojatno je bio moralni dug ondašnjih vlasti, no dijelom i spoznaja da u Donjem Kraljevcu ima mnogo itatelja knjiga. (JŠ)

Povodom najava odre enog broja jedinica lokalne samouprave u Me imurskoj županiji, odnosno njihovih predstavnika izvršne vlasti, o pove anju cijena naknada i drugih davanja, HDS, podružnica Me imurski demokrš ani, izražavaju oštar prosvjed protiv takvih nakana. - Smatramo nedopustivim da se u vrijeme krize, recesije i teškog materijalnog položaja gra ana s neopravdanim podizanjem cijena razli itim naknadama, doprinosima i komunalnim uslugama to stanje dodatno pogoršava. Držimo politi kom obmanom i licemjerjem kada izabrani politi ki dužnosnici lokalne samouprave smjeraju u initi dodatni udar na standard gra ana, ali i

vitalnost gospodarskih subjekata svega nekoliko mjeseci nakon minulih izbora, a da u predizbornoj kampanji nisu ni slu ajno spominjali takve zahvate, nego naprotiv, uvjeravali su sve nas da e sve postoje e namete smanjiti i tako pomo i održanju i stabilizaciji dostignutog standarda. Iz toga proizlazi da je bira ko tijelo opet prevareno, a s ciljem da bi se zakrpale prora unske rupe koje su i prije izbora postojale. Umjesto da elnici gradova i op ina porade na racionalizaciji, štednji i potrebnim rezovima, kao što to rade mnoge obitelji, poduze a i drugi odgovorni subjekti, oni svojom udesnom, i samo njima znanom, matematikom i neodrživom rasipnoš u sve prebacuju na grba u

gra ana i posrnulog gospodarstva. Me imurski demokrš ani, tako er, smatraju nedopustivim najave pojedinih državnih i lokalnih monopolisti kih tvrtki o povišenju cijena svojih proizvoda i usluga na teret privrede i stanovništva. Nužno je da prvo riješe uzroke mnogobrojnih afera i njihovih posljedica, da prorade na razumnoj politici pla a koje su prosje no neosnovano više od prosjeka u državi, a osobito u Me imurskoj županiji. Na žalost, i te tvrtke, a i gradovi i op ine, i dalje vrlo esto bez potrebe i netransparentno pove avaju broj zaposlenih i onda to elegantno rješavaju pove anjem svojih nameta. Isti lokalni politi ari i dužnosnici vrlo su revni u kritiziranju

nameta koje donosi Vlada, ali su sve, samo ne spremni doma inski i štedljivo se ponašati u svojoj ku i. HDS – Me imurski demokrš ani su kriti ni i prema jednome i drugome i vrsto stoje na zaštiti dostojanstva i života obi nog ovjeka i svih onih koji stvaraju novu vrijednost. Stoga poru ujemo dužnosnicima jedinica lokalne samouprave u Me imurskoj županiji neka odustanu od najavljenih poskupljena i pristupe mjerama za smanjenje svih nameta i tako u ovim kriznim i teškim vremenima omogu e i gospodarstvu, a osobito gra anima koliko – toliko dostojan život. Za Hrvatsku demokrš ansku stranku, Podružnica Me imurski demokrš ani, uro Bel

Kajin u akovcu: One koji su orobili Hrvatsku treba zatvoriti

Damir Kajin upoznao je gra ane sa svojim vi enjem politi ke zbilje u Hrvatskoj

Saborski zastupnik i predsjedni ki kandidat IDS-a Damir Kajin prošli je tjedan gostovao u akovcu gdje je predstavio svoj predsjedni ki program i upoznao gra ane sa svojim vi enjem politi ke zbilje u Hrvatskoj. U sklopu svoje velike turneje, to nije pretkampanje u kojoj predstavlja i propagira svoj program gra anima širom Hrvatske, Kajin je,dakle, posjetio i akovec. - Ukoliko ne shvatimo da one koji su orobili Hrvatsku treba zatvoriti, ukoliko ne shvatimo da treba po eti raditi i živjeti od

svog rada i otkloniti se od ovog na ina parazitiranja, nitko u ovoj zemlji ne e imati sre e, a najmanje generacije koje dolaze. Mislim da e se mnogi iznenaditi mojim uspjehom na predsjedni kim izborima, a meni ne preostaje drugo nego da pozovem gra ane da iza u na izbore i pokušaju zaokružiti onog kandidata za kojeg smatraju da e progovarati u njihovo ime i koji je do sada dijelio sudbinu sa svojim narodom, kazao je Damir Kajin u Scheierovoj zgradi gdje se obratio prisutnim gra anima.

3. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTI KI POTENCIJAL ME IMURJA DOBIVA NOVE PERSPEKTIVE RIJEKE MURA I DRAVA uskoro dolaze pod UNESCO-vu zaštitu

Me imurje dobiva novi turisti ki brend koji Europa nema Turisti ka agencija koja dovodi turiste u Me imurje

- Svakog turista kojeg bi vodili na osmišljeni izlet uz Muru i Dravu vodili bi u zašti eni rezervat biosfere, u jedinstveni krajolik kakav više u ve em dijelu Europe ne postoji Sredinom rujna, to nije, 17. rujna, u Ma arskoj su u sklopu zajedni ke sjednice vlada Republike Hrvatske i Republike Ma arske ministar kulture Božo Biškupi i ma arski ministar okoliša i voda Imre Szabó potpisali zajedni ku izjavu o uspostavi hrvatsko - ma arskog prekograni nog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav u sklopu UNESCO-va programa “ ovjek i biosfera”. Na taj na in zna ajno se doprinosi naporima zaštite prirode i u europskim razmjerima, jer mreža rijeka Mure, Drave i Dunava ini jednu od najzna ajnijih europskih prirodnih vrijednosti. Naime, u drugim zemljama ulažu se veliki napori na povratku prirodnog izgleda korita rijeka te obnovi biološke raznolikosti, dok je u Hrvatskoj to podru je još uvijek o uvano. Vjerojatno nismo ni svjesni s kakvim blagom raspolažemo i da uz Plitvi ka jezera i Kopa ki rit u ovom dijelu Hrvatske možemo dobiti još jedan dragulj u turisti koj kruni iji sjaj s punim ponosom možemo u budu nosti pokazivati ljudima iz cijelog svijeta. Naravno, brižno ga uvaju i i koriste i na održiv na in.

U suradnji s Ma arskom Prekograni nom suradnjom s Ma arskom na uspostavi rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav obuhvatilo bi se cjelovito podru je ekosustava rijeka me u dvjema državama, što je od iznimnog zna aja za zaštitu prirode. Vezano uz uspostavu hrvatsko - ma arskog prekograni nog rezervata biosfere, odre ena je bilateralna radna grupa za pripremu nominacije, te su obje strane pripremile nacrt nominacije za rezervat biosfere prema UNESCO-u. Hr-

Vjerojatno nismo ni svjesni s kakvim blagom raspolažemo i da uz Plitvi ka jezera i Kopa ki rit u ovom dijelu Hrvatske možemo dobiti još jedan dragulj u turisti koj kruni, iji sjaj s punim ponosom možemo u budu nosti pokazivati ljudima iz cijelog svijeta. vatska prethodno treba provesti postupak proglašenja Regionalnog parka Mura - Drava, a potom slijedi predaja nominacije za rezervat biosfere, te prema optimisti nim o ekivanjima proglašenje ve u 2010. godini, a manje optimisti nima u roku od dvije do tri godine. Rezervat biosfere je reprezentativno ekološko podru je s tri osnovne zada e: o uvanje prirodnih vrijednosti, poticanje održivog razvoja te poticanje znanstvenog rada vezanog uz unaprje enje kvalitete života i održivo korištenje prirodnih dobara. Proglašenjem rezervata

biosfere osigurat e se dodatni poticaj gra anima i nadležnim vlastima za razvoj uskla en s prirodom i okolišem. Premda rije rezervat za neke ljude ima negativnu konotaciju, jer ih asocira na zabrane, UNESCO-va zaštita Mure i Drave, koje ome uju Me imurje, zna ila bi dodatan impuls našem turizmu koji se zadnjih godina i te kako po eo razvijati. Osnova su Toplice Sveti Martin, ali turisti koji dolaze na odre enu destinaciju žele i nešto vidjeti, vratiti se ku i s doživljajima, a mi im trebamo znati pokazati vrijednosti koje nas okružuju,

bilo da je rije o prirodnoj ili kulturnoj baštini. Brend koji bi nam mogao dati UNESCO bio bi za nas od goleme važnosti jer svakog turista kojeg bi vodili na osmišljeni izlet uz Muru i Dravu vodili bi u zašti eni rezervat biosfere, u jedinstveni krajolik kakav više u ve em dijelu Europe ne postoji. I svaka pri a turisti kog vodi a mogla bi po eti od te najvažnije injenice da pokazuje turistima nešto ega drugdje u Europi nema, jer je zahvaljuju i ljudskoj intervenciji i regulaciji rijeka nestalo. Po etni napori u tom smislu da se naše rijeke u tom smislu turisti ki prezentiraju postoje.

Mamut u Križovec privukao 2.500 posjetitelja U Me imurju je u tom smislu osnovana i Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na po-

dru ju Me imurske županije sa sjedištem u Križovcu. U sklopu te ustanove djeluje i Centar za posjetitelje. - Samo prošle godine ta je ustanova uspjela privu i 2.500 posjetitelja, kazao nam je Siniša Golub, ravnatelj ustanove, na nedavnom otvorenju izložbe slika rijeka Hrvatske. Mamac za tako veliki broj posjetitelja u donedavno staru školu u Križovcu, koja je od propadanja spašena time što je u nju smještena Javna ustanova, bio je mamut s Mure, koji je tijekom prošle godine bio izložen u Križovcu. No, i ove godine bez mamuta uspjeli su privu i 1.700 posjetitelja, samo na temelju dobrih stru nih prezentacija i maloga izložbenog prostora tematski vezanog uz prirodna staništa životinja uz rijeku Muru. Pridoda li se tom posjetu prijevoz skelom preko Mure, jednodnevni izlet u Križovec pravi je doživljaj. (Božena Malekoci - Oleti , foto: Zlatko Vrzan)

KRAJOLIK RIJEKE Mure ve je turisti ki prepoznatljiv, a ulaskom Hrvatske u EU dobiva nove mogu nosti

Samo da se što prije šengenska granica preseli Turisti ka zajednica Me imurske županije, EOL, te turisti ke zajednice op ina Sveti Martin na Muri i Štrigova uložili su mnogo truda, a europski fondovi i novca da bi se uredilo podru je, odnosno krajolik rijeke Mure, od slovensko - hrvatske granice pa sve do njezinog ulijevanja u Dravu. - Krajolik uz Muru na podru ju op ine Sveti Martin na Muri zaista je ure en po svim standardima i zahtjevima te ve prima posjetitelje. Doma ih turista je iz dana u dan sve više, a stranci dolaze u skupinama. Odre eni problem stvara nam šengenska granica zbog koje stranci moraju pokazi-

- Kad se šengenska granica preseli južnije ili isto nije od sadašnje, broj posjetitelja sigurno e se pove ati. Turistima se ipak sada ne svi a va enje putovnica na ulasku u naše destinacije, kaže Rudi Grula, tajnik Turisti ke zajednice Me imurske županije

Mlinarova pou na staza - Pravi rezultati Mlinarskog puta bit e vidljivi kad padne šengenska granica, kaže Rudi Grula vati putovnice, što baš ne vole. Kada se šengen preseli južnije ili isto nije,

U sklopu projekta Fife TCY Mura tijekom 2005. i 2006. godine Ekološka organizacija EOL iz akovca, zajedno s Javnom ustanovom za zašti enu prirodu Me imurske županije i Osnovnom školom Sveti Martin na Muri, trasirala je i ozna ila Mlinarovu pou nu stazu. Ova pou na staza zapravo je šetnica

duga oko tri kilometra i prolazi kroz o uvanje dijelove krajolika Mure i njezinih “mrtvica”. Na šetnici se nalaze interpretacijske plo e s najzna ajnijim podacima, te mnoge druge upute, kao i opisi što se smije, što ne smije uzimati ili koristiti. (sm)

stranci e mo i ulaziti bez problema i onda e sigurno Mlinarova pou na staza i Mlinarski put biti posje eniji i ekonomski isplativi, kaže Rudi Grula, tajnik TZ-a Me imurske županije. Grula dodaje kako su krajolik uz Muru do sada obišli turisti iz nekoliko zapadnoeuropskih zemalja, koji su bili na savjetovanjima u Stubi kim toplicama, Toplicama Sveti Martin i Termama u Lendavi. Isto tako murski krajolik obi e na desetke školskih grupa i stotine pojedinaca. (Stjepan Mesari )

Me imurje ima veliki turisti ki potencijal i to znaju mnogi Me imurci. No, Nataša Želežnjak i Nataša Leva i iz turisti ke agencije “Mura” me u prvima su prepoznale potrebu da s time treba upoznati i širu javnost te su u svoju ponudu uvrstile izlete, ekskurzije i paket aranžmane u Me imurje kojim žele omogu iti turistima iz drugih dijelova Hrvatske, ali i drugih zemalja, da se upoznaju s tradicijskom i kulturnom baštinom našeg kraja, autohtonom kuhinjom i priznatim vinima, kao i gostoljubivoš u samih Me imuraca. - Od kada je prije nešto manje od tri godine agencija po ela raditi, od tada u nama postoji želja da se promovira Me imurje kao jedna od turisti kih destinacija. Me u naj eš im posjetiteljima našeg Me imurja jesu, naravno, turisti iz drugih dijelova Hrvatske, dok nas iz susjednih zemalja najviše posje uju Slovenci. No, Me imurje posje uju i turisti s drugih kontinenata pa su u turisti koj agenciji “Mura” imali priliku ugostiti turiste iz Južnoafri ke Republike. Kada govorimo o turistima, naj eš e je rije o grupama do pedeset osoba, odnosno jednom autobusu, koje, osim u kvalitetnim vinima i hrani, uživaju u prirodnim ljepotama našeg kraja. - Kada nam do u turisti, oni su naprosto oduševljeni ponudom koja postoji u našem kraju. Njihova najiskrenija i spontana reakcija jest ‘mi nismo znali da zapravo ovdje na kontinentu takvo nešto i postoji’. Kada dožive ono po emu je Me imurje poznato, dakle, našu gostoljubivost, hranu, kvalitetnu prezentaciju vina, tradiciju kroz obrte i stare zanate, ostaju oduševljeni. Nikada ih ne zatrpavamo s previše toga, ve im damo toliko da požele ponovno do i, dodaju imenjakinje, iji bi poduhvat mnogima mogao poslužiti kao primjer. (H.Z., foto: Vrzan)

Mlinarski put Na podru ju op ine Sveti Mar n na Muri te slovenskih op ina Razkrižje i Bel nci 2008. godine oformljena je me udržavna turis ka zona pod nazivom Mlinarski put. U sklopu projekta oja ana je turis ka infrastruktura (skelari, mlinari, stari zanati, ciglari ...), educirani su ponu a i turis kih usluga, pokrenute su nove priredbe te osmišljeni novi sadržaji koji promoviraju turis ku, kulturnu, tradicijsku, gastronomsku i rekrea vnu ponudu podru ja uz Muru s hrvatske i slovenske strane. Za sada ve inu posje telja ine doma i gos , no ova mul nacionalna i mul kulturna ponuda izaziva pozornost stranih turista. Ovaj projekt is nanciran je iz Interrega CBC s ciljem zajedni ke ponude dviju susjednih država. (sm)

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. stud studenoga denoga 2009. 2009.

PERUTNINA Ptuj Pipo akovec recesiju iskoristila kao izazov

Ove godine investirali i zapošljavali više no ikad TRI ME IMURSKE me u deset gazela sjeverozapadne Hrvatske

Graturs, Dinamic trade i Te-Pro U etvrtak je u hotelu “Turist” u Varaždinu održan izbor za najbrže rastu e tvrtke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radi se o izboru koji ve etvrtu godinu za redom radi poslovni list “Business”. Kriteriji za odabir tvrtki gazela jesu da tvrtka posluje najmanje tri godine, da ima najmanje šest zaposlenih, ali da ne zapošljava više od tisu u zaposlenika. Naredni uvjeti jesu predani završni ra uni za prethodne tri godine, pri emu je prihod ostvaren u 2008. godini najmanje za 30 posto ve i od prihoda za 2006. godinu, ali u obzir se uzimaju tvrtke koje nemaju više od 500 milijuna kuna prihoda u 2008. godini. Tvrtka mora biti tržišno orijentirana, a financijske institucije iz izbora su isklju ene.

Me u prvih deset u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ušle su tri me imurske tvrtke, Graturs i Dinamic trade iz akovca i TE-PRO iz Svetog Martina na Muri. Nevenka Želežnjak iz Dinamic tradea, koji se bavi prodajom Hondinih vozila, kazala nam je da je bila ugodno iznena ena izborom svoje tvrtke me u deset najbrže rastu ih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Premda je, kako znamo, u recesiji veoma pogo ena automobilska industrija, Nevenka Želežnjak kaže da kvaliteta uvijek dolazi do izražaja, pa i u recesiji. Ako kupuju ljudi u recesiji, odlu uju se za kvalitetu, ona uvijek prolazi, u tome je tajna što je naša tvrtka bilježila rast i kada su drugi svoje automobile nudili u pola cijene. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Svakodnevna motivacija Motivacija (od lat. motus, kretanje) je poput hrane i vode, trebamo je svakog dana! Podstrek i poticaj uz potporu i podršku uvijek daju rezultate. Sigurna i dobra pla a za ve inu je uvijek najbolji razlog za rad, ali uz dodatnu motivaciju može se posti i više. Sli no je u poslu, kao i u sportu, u enju, stvaranju ... Kada financijske stimulacije postanu sve ograni enije, vrijednost motiviranja još više dobiva na zna enju. Evo nekoliko na ina sustavnog motiviranja: - Motiviranje je uvijek dobro zapo eti individualno, jer svatko reagira na druga ije poticaje. Uvažavaju i sposobnost i spremnost pojedinca za suradnju, treba uzeti u obzir njegovo radno iskustvo, potrebe i karakteristike, pa ak i njegovu osobnu situaciju. Svakome treba pokazati da je njegova uloga vrlo važna. - Radna atmos era mora biti poticajna i ona je uvijek u nadležnosti vode ih ljudi. Oni pripremaju uvjete rada i tehnologiju, ormiraju timove i pripremaju projekte, delegiraju radne zadatke i odgovornost te na kraju daju „ocjene“ i nagrade za postignute rezultate. - Organizacija i sustav odgovornosti moraju biti jasni, pregledni i svakom razumljivi.

- Postavljanje izazovnih, ali dostižnih ciljeva preduvjet su za dobro izvršavanje zadataka. - Nema više odga anja, treba zapo eti s ostvarivanjem. Ovo nije samo parola, ve poziv na akciju. - Komunikacija treba biti odmjerena i u inkovita. Osnovna tajna komunikacije sastoji se u zainteresiranosti za sugovornika - treba ga pitati i slušati. Najbolje je imati grafikone i druge slikovite prikaze za pra enje situacije i napretka u ostvarivanju ciljeva. Tako e svatko imati uvid u doga aje, jer mora znati kako njegov rad utje e na rezultate, a nastat e i natjecateljska atmos era. Najbolja motivacija uvijek se sastoji od razli itih komponenti. Prava kombinacija uvijek ovisi o trenutku, situaciji i onome što se želi posti i. Birajte i stvorite svoj recept poticanja na ostvarivanje ciljeva i uspjeha. Odredite što je pravedna nadoknada za postignuti rezultat. Motivirajte sebe i druge, vježbajte motivaciju, brinite o motivaciji, pitajte i pratite motivaciju, jer uvijek je važno biti motiviran i imati motivirane suradnike. Prilikom bavljenja motivacijom nastojte biti pozitivni pokreta i nikako nemojte postati demotivator! Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

Perutninu Ptuj Pipo akovec recesija definitivno nije do ekala nespremnu. Ako je itko recesiju, kako se to popularno kaže, iskoristio kao izazov, onda su to oni. Još u rujnu prošle godine predvidjeli su što e se doga ati te su razradili plan i strategiju za novonastale okolnosti. Godinu dana poslije mr. sc. Predrag Šegovi , direktor Perutnine Ptuj Pipo akovec, samo nam je potvrdio da su sve ono što su zacrtali u rujnu prošle godine ove godine u potpunosti i realizirali. Unato recesiji, ak su i investirali nešto više nego što su planirali. - Izuzetno sam zadovoljan što smo krajem 2008. i tijekom 2009. zapo eli i završili s nekoliko novih važnih razvojnih projekata. Prije svega želim napomenuti da smo investirali u modernizaciju i pove anje proizvodnih kapaciteta u valionicu i inkubatorsku stanicu u akovcu, što je bio jedan od preduvjeta za ostvarenje izvoza jednodnevnih pili a (u BiH i Sloveniju). Nadalje, otvorili smo novi Distributivni centar u Zagrebu i tako tehnološki nadogradili cjeloviti sustav kvalitete, sigurnosti i slijeda od arme do vilice. Tre i veliki projekt je Poli pate. Sam razvoj novog proizvoda, istraživanje tržišta i nabavka tehnološke linije koja je jedinstvena u Europi trajalo je više od godine dana. No, uloženo se vra a jer su doma i kupci jako dobro prihvatili novi proizvod, a isto tako Poli pate je uspješnica na svim izvoznim tržištima u regiji, sa zadovoljstvom isti e Šegovi . - Važno je tako er bilo dobiti povjerenje Uprave Perutnine Ptuj da mi u akovcu investiramo u razvoj novog proizvoda, u tehnološku opremu i da proizvodimo za tržišta cijele Perutnina Grupe i u tome smo uspjeli. O ekivali smo da emo zapo eti i investiranje arme u Op ini D. Kraljevec, no, do danas nismo krenuli u tu investiciju. Nadamo se da emo je pokrenuti 2010. godine godine, kazao je Predrag Šegovi , direktor Perutnine Ptuj Pipo akovec. - Ove godine Perutnina Ptuj Pipo akovec pove ala je broj zaposlenih za oko 200 zaposlenika. Krajem

rujna u firmi je zaposlen 701 djelatnik. To je najve i broj zaposlenih u povijesti naše tvrtke, s time da je odre eni broj radnika bio zaposlen sezonski. No, ve sada uprava firme planira nastavak pozitivnih trendova i za 2010. godinu. Želimo i dalje rasti u proizvodnji, za što su nam potrebni ve i kapaciteti u živoj proizvodnji. Pripremamo se i za certifikaciju halal standarda za kompletnu proizvodnju i pove anje izvoza. Ove smo godine krenuli zna ajnije u izvoz, a sljede e godine taj bi trend trebao biti još izraženiji.

Halal certifikatom do novih tržišta • Nedavno vas je posjetio iranski veleposlanik. Imate halal certifikat. No, imate li uop e dovoljne kapacitete za izvoz na tako veliko tržište kao što je, primjerice, iransko, kad je cijela Hrvatska velika kao pola njihovog glavnog grada? — Ne, mi nemamo takve kapacitete, zato se pokušavamo po-

zicionirati prema tim tržištima s kvalitetnim proizvodima koji imaju ve u dodanu vrijednost, mislim na prera evine od pile eg mesa, kojima onda možemo konkurirati na tom velikom tržištu.

Uvozimo iz Nizozemske ono što bi mogli proizvoditi doma • Što je s postrojenjem za bioplin, koji do danas nije realiziran. Možda je sada sazrelo vrijeme za taj projekt, kad postoje a energija postaje sve skuplja pa je potrebno pove avati udio alternativnih energija? — Naravno, zato i pozdravljam napor odgovornih ljudi u Me imurskoj županiji koji su u novi prostorni plan ure enja MŽ-a kona no stavili da se preporu uje izgradnja bioplinskih postrojenja na mjestu nastanka biomase – zna i, armi. Bioplinsko postrojenje je za Me imursku županiju vrlo dobro rješenje, zbog same europske regulative. Ulaskom Hrvatske u EU

Ove godine Perutnina Ptuj Pipo akovec pove ala je broj zaposlenih za oko 200 zaposlenika. Krajem rujna u firmi je zaposlen 701 djelatnik.

Razvojni projekti su za dobrobit lokalne zajednice Imamo ideju, imamo na in kako i s kim to izvesti, sredstva, razvojne agencije koje bi trebale aplicirati takve projekte prema EU ondovima. U emu je onda problem da se svi ti elementi ne spoje u realizaciju na višestruku korist Me imurju? - Problem je u nepoznavanju materije, nein ormiranosti gra anstva, pa i sporom dobivanju dozvola, suglasnosti i druge potrebne dokumentacije kako bi se pokrenuo projekt. Lokalne strukture ne razumiju dovoljno o emu se radi, a kad ne poznaju

materiju, smatraju to kao ugrožavanje svojih vitalnih interesa, premda to nije tako, kazao je Šegovi . Vidjet emo ho e li nas ekonomska kriza, pove anje nezaposlenih, poskupljenje i nestašica energenata napokon toliko pritisnuti da nas natjera na suradnju jednih s drugima tako da napravimo inventuru svih svojih kapaciteta i mogu nosti, kako bi najprije pomogli ne samo sebi, ve i za dobrobit cijele zajednice. U protivnom e lokalne prora une puniti pauci, a ne novac. (BMO)

mi emo morati poštovati ‘nitratnu direktivu’, prema kojoj industrijska postrojenja, stajnjak sa životinjskih armi ne mogu više konzervativnim metodama rasipati po poljoprivrednim površinama, nego e se ta biomasa neškodljivo zbrinjavati na odgovaraju i na in, za što e biti potrebno imati postrojenja. U Me imurskoj županiji postoji nekoliko firmi koje proizvode takvu sirovinu, me u kojima je Perutnina jedna od ve ih. No, ta biomasa je ujedno i sirovina koja se može preraditi tako da iz nje dobijemo toplinsku energiju, elektri nu energiju i kvalitetno gnojivo za naše poljoprivrednike. Zanimljivo je da Hrvatska teku e ili kruto gnojivo za gnojidbu cvije a iz prera enog stajnjaka uvozi iz Nizozemske u vrijednosti od 15 milijuna eura. Ono se može kupiti kod nas u raznim trgova kim centrima. Dakle, unato tome što imamo sirovinu koju bi i mi mogli preraditi, gnojivo je lakše uvesti iz Nizozemske. Osobno želim preokrenuti taj proces, koji u EU ve koristi svaki ve i poljoprivrednik i uzgajiva stoke, pa zašto mi ne bismo izvozili, umjesto što uvozimo? EU planira u 2010. godini izdvojiti 9 milijardi eura bespovratnih sredstava za izgradnju bioplinskih postrojenja u Europi, pa prema tome ni novac za postrojenje ne bi trebao biti problem. Gra evinska operativa je u Me imurju jako razvijena i mogla bi odraditi taj posao, a poljoprivrednici koji danas proizvode krumpir ili druge nisko akumulativne ratarske kulture mogli bi usred zime proizvoditi npr. jagode koriste i to Umjesto uvezenih jagoda usred zime iz Tunisa ili Španjolske, proizvodili bi ih u Me imurju, zaklju io je razgovor predsjednik Uprave Perutnine Ptuj. (Božena Malekoci - Oleti , oto: Zlatko Vrzan)

POGLED ODOZDO

Zašto e 14 ljudi nadzirati 12 zaposlenika ŽUC-a Koji bi vlasnik privatne firme s 12 zaposlenih pla ao još i dva nadzorna organa koja bi sa sastojala od ukupno 14 ljudi, od ega sedam u upravnom, a sedam u stru nom vije u? U najmanju ruku privatni bi vlasnik nadzorni organ, nadzorni odbor sastavio tako da ono bude ujedno i stru no i upravno i pitanje je bi li imalo ukupno 14 lanova na 12 zaposlenih. U najmanju ruku, ako baš moraju biti dva upravna tijela, zar ne bi bio dovoljan minimalan neparni broj lanova, zna i po tri u svakom, tako da bar broj onih koji nadziru 12 zaposlenih bude upola manji, tj. ukupno šest. Ali druga ije je to kada se radi s tu im nego sa svojim novcem. Tu i je novac najlakše i najljepše trošiti.

Tako e našom Županijskom upravom za ceste, kojoj je Županija osniva , temeljem izmjena i dopuna odluke o osnivanju upravljati etrnaest ljudi. Sedam u upravnom vije u i još sedam u Stru nom vije u. Bit e to etrnaest naknada. Politika nakon svakih izbora dobiva u miraz javna poduze a, ustanove i kroz u eš a u upravnim vije ima, nadzornim oborima, raznim tijelima trguje koalicijskim sporazumima, podrškama i sli no. Uz to, politika košta, naro ito u izborno vrijeme i više nije tajna ni vrti koj djeci da je potrebno osigurati kanale odakle e u stranke doticati novac. Ne samo onaj koji se vidi, nego još više onaj dio koji se ne vidi,

a to uvijek mogu e kroz razne gra evinske zemljane radove, gdje nitko živ ne e mo i pratiti koliko je gdje i zašto zemlje iskopano, šljunka, soli ili as alta posuto. Takav se genijalac nije rodio koji bi mogao to iskontrolirati, osim u slu ajevima velikog pretjerivanja. I uz to najbolje je osigurati prešutni mir sa svima onima koji su partneri, a još više s onima koji bi mogli štetiti i talasati. Daj mu mjesto u odboru i mir i dobro. Ponekad je teško na i mjesta za sve potrebite pa se onda doga aju i ovakvi apsurdi kao što je ovaj da 14 ljudi nadzire 12 zaposlenih u ŽUC-u. Naravno da se to može prikazivati i druga ije, da se tih 14 ljudi stavi u odnos prema kilometrima ce-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

sta koje e nadzirati i složenosti objekata koji e se na tim cestama izvoditi. Ali nismo djeca. Sastav stru nog vije a bit e posebno zanimljiv, ho e li u njemu biti sami inženjeri cestovnog prometa i diplomirani inženjeri gra evine, smjer niskogradnja i diplomirani ekonomisti - financijski smjer ili e ipak za lanstvo biti dovoljno biti diplomirani politi ar, vladaju eg smjera?

3. studenoga 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Me imurje inženjering ostao bez strateškog partnera i otišao u ste aj

Spas u zadnji as nije stigao Nad Me imurje inženjeringom u petak 26. listopada otvoren je ste ajni postupak. I tako su pregovori s IGH o preuzimanju Me imurja inženjeringa pali u vodu. Dva velika propala posla u koje se Me imurje inženjering upustio: MTC i Tvornica rakije u Štirgovi, dovela su Me imurje inženjering u bezizlaznu situaciju. U kona nici zaposleni prije otvaranja ste aja pet mjeseci nisu primali pla e, te je direktor Ivica Zanjko podnio zahtjev za ste aj i time u toj namjeri preduhitrio sindikat. Ovakav rasplet doga aja u firmi koja je bila pravni slijednik nekadašnjeg Projektnog biroa u okviru GK-a Me imurje, a potom ne samo najja a projektantska

ku a na ovom podru ju ve i nositelj posla za mnoge kooperanta iz Me imurja, nije na kraju prošao bez iznošenja prljavog veša koji se sakupljao u toj ku i godinama. Dio zaposlenika sada krivi upravu za kojekakve rabote tijekom proteklih godina, ali to je ve sastavni dio olklora nakon što u firmama s teško ama presuše pla e.

Šezdeset posto zaostalih pla a ispla uje Agencija etrdesetak zaposlenih ipak e u ste aju namiriti ve i dio svojih potraživanja. Oko šezdeset posto njihovih zaostalih pla a isplatit e se iz sredstava Agencije za osiguranje radni kih

potraživanja u slu aju ste aja, a ostatak pla a i potraživanja iz kolektivnog ugovora iz ste ajne mase. Ste aj Me imurje inženjeringa ne e u jednakoj mjeri pogoditi sve zaposlenike. Ovlašteni inženjeri s Me imurje inženjeringom ili bez njega na i e novi posao. Za sobom e povu i i dio tehni ara. Dio zaposlenika ima uvjete za mirovinu, a ste ajnim postupkom mogu o ekivati da e izvu i i otpremnine. Nekolicina ima uvjete za dobivanje trajne naknade do mirovine, a nekolicina bi i u slu aju, da je došlo do preuzimanja od strane IGH, postali tehnološki višak, jer se radi o klasi nom režijskom osoblju za koje bi teško našli

svoje mjesto u novom sustavu. I u uvjetima ste aja u slu aju Me imurje inženjeringa ne e biti velikih socijalnih potresa. Nije velika tajna da mnoge manje gra evinske i projektantske firme u ovoj krizi priželjkuju dolazak pod sigurni krov IGH, a me imurski gra evinari ve godinama priželjkuju ja eg lidera, pa šteta što je ovako završilo. Do zavrzlame je došlo zbog optere enosti nekretnina Me imurje inženjeringa hipotekama, što je uklju ivalo dogovor s bankom. Za sve je to trebalo vremena i strpljenja, a zaostale neispla ene pla e bile su fitilj koji je gorio brže od dogovora koji su mogli biti postignuti s IGH. (BMO)

SAJAM MESAP - jesen 2009.

Datum održavanja: 21. i 22. studenoga U subotu 21. i u nedjelju 22. studenoga bit e u Nedeliš u održan predzadnji pr ovogodišnji specij specijalizirani sajam MESAP - jesen jes 2009., najavio je Marjan Novak, direktor MESAP-a. MESAP Teme su sajma poljopr poljoprivreda i prehrana, obnovljivi obnovlj izvori energije, i ekoenergije komunalna komuna loška oprema te suvremeno projektiranje i moderna gradnja. Planirano je i više stru nih skupova, bit e rije i o novom IPARD programu, što je važno za poljoprivrednike i ruralni razvoj, novom Zakonu o državnoj potpori i ruralnom razvoju te Pravilniku o izravnim pla anjima te novom sustavu za identifikaciju poljoprivrednih estica ARKOD. Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost promovirat e novi priru nik o energiji UNDP-a, a bit e rije i i o mogu nostima primjene biomasa, solarne energije i o zakonodavstvu u tom podru ju.

Posebna tema posve ena je suvremenom projektiranju i modernoj gradnji jer se tu stvari uvelike mijenjaju, pogotovo ako se država uklju i u stimulaciju štednje energije. Do kraja godine organizirat e se i dva poslovna oruma. Prvi e gost 13. studenoga u 19 sati biti mr. Borislav Škegro, koji e govoriti o upravljanju tvrtkom u kriznim vremenima, a potom i Chris Cviji do kraja godine. O ekuje se da e u dvorani MESAP-a 3. i 4. prosinca biti održano snimanje emisije Lijepom našom za op inu Nedeliš e. Za vrijeme predboži nih dana, od 11. do 13. prosinca, bit e na MESAP-u održan sajam ljepote MESAP beauty. Uz to, u prostorima MESAP-a svake se subote održava sajam automobila i traktora, koji dobiva zamah. Ulaznice se za taj sajam ne napla uju. (JŠ)

SEZONA GRIJANJA i MOGU NOSTI UŠTEDA: Može li kukuruz zbog niske otkupne cijene umjesto korištenja u prehrambene svrhe postati novi jeftini energent za grijanje

STRU NJACI tvrde: 6 tona kukuruza može zamijeniti 3.000 litara lož ulja?! Kako je otkupna cijena kukuruza ove godine zbog obilnijeg roda oko 75 lipa za kilogram, a na akove kom se sajmu prodaje po cijeni od jedne kune, proizvo a i kukuruza veoma su nezadovoljni. Cijenom kukuruza nisu zadovoljni ni proizvo a i u drugim krajevima, tako u Slavoniji. Preko granice, u okolici Novoga Sada, neki su poljoprivrednici ve zapo eli koristiti kukuruz kao gorivo za grijanje. Ho e li i pojedini naši poljoprivrednici krenuti tim stopama, za sada se ne zna, pojedinci to tek spominju, no opcija korištenja kukuruza za ogrjev kao energenta o ito je otvorena. Prema energetskim tablicama, dva kilograma kukuruza daju energije koliko i litra lož ulja, barem tako tvrde stru njaci. Drugim rije ima, ako za grijanje prosje ne ku e godišnje treba oko 3.000 litara lož ulja, onda to zna i da bi se za oko 6 tona kukuruza u zrnu moglo grijati cijele zime. Ta koli ina kukuruza izraste na manje od jednog hektara, prinosi kukuruza su i od deset pa ak do trinaest tona po hektaru, kako je to bilo ove godine.

Grijanje ku e oko 5.000 kn Kukuruz proizvo a sam proizvodi pa ga stoji manje od tržne ci-

jene od 75 lipa za kilogram. Prema toj kalkulaciji, grijanje ku e stajalo bi 5.250 kuna ako je rije o kukuruzu, što je usporedivo s drvima. Znatno pak manje stoji grijanje proizvo a a koji proizvodi kukuruz i koji zapravo ne zna kamo e s njim. Kukuruz kao i ostali obnovljivi energetski materijali imaju tu prednost što ne zaga uju okoliš,

smatra se da je njihova ekološka bilanca neutralna jer ispuštaju toliko CO2 koliko ga je proizvelo sunce, tako da je s te strane pogodan energent. Moderne pe i na pelete (koje koriste štapi e od prešanog drva koji stoje oko 120 eura za tonu) mogle bi imati konkurenciju u kukuruzu jer je je tiniji. U Me imurju se takav oblik korištenja kukuruza još ne pri-

Kukuruz u zrnu, kažu stru njaci, može biti puno jeftiniji energent od do sad poznatih mjenjuje, no najmanje dvije tvrtke, “Centrometal” i “Senko”, zapo ele su proizvodnju pe i na pelete ili imaju namjeru.

Prednost takvih pe i je to što ih treba puniti i kontrolirati jednom tjedno, tako da e možda jednim manjim dijelom u bu-

Dr. Borši : Nisam pristalica da se hrana koristi kao gorivo

Dr. Mladen Borši , direktor Me imurske energetske agencije MENEA

Zapitali smo dr. Mladena Borši a, direktora Me imurske energetske agencije MENEA, koja upravo ima zada u uvo enja obnovljivih izvora energije u našu svijest i domove, da ocijeni koliko je ideja i praksa nekih poljoprivrednika da koriste kukuruz kao energent realna. On nam je na tu temu rekao: - Možda sam staroga kova, ali nisam pristalica da se hrana koristi kao gorivo, to nije dobro. Treba na i nova druga prihvatljiva rješenja. Naravno, ako neki poljoprivrednik ne zna kamo bi s kukuruzom, a cijena mu je preniska, onda je bolje da ga upotrijebi za energiju jer ne e morati

pla ati energente. Kad je rije o novcu, to je sigurno isplativo. No, dok je plin je tin, to se ne e doga ati u ve oj mjeri. Na žalost, ovih sam dana bio na više sastanaka na temu energije, svi govore da e cijena plina uskoro gore za oko 30 posto, a u našem okruženju plin je svugdje skuplji. Pristalica sam novih tehnologija i nadam se da e znanost na i dobra rješenja, tako da vjerujem da ne emo morati koristiti kukuruz kao energent. Zadnjih godina u svijetu se ine veliki napori da poje tini solarna tehnologija za proizvodnju elektri ne energije pomo u sunca. Donedavno je cije-

na elektri ne energije iz sunca bila 5 eura za vat vršne snage, sad je to palo na oko 3 eura. Zbog novih tankoslojnih tehnologija o ekuje se kroz nekoliko godina pad cijena otonaponskih kolektora na ak 1 euro po vatu, što bi tu energiju u inilo konkurentnom. No, i tu postoje ograni enja, stru njaci su izra unali da bi za petnaest godina potrošili sav litij na Zemlji ako bi proizvodili elektri ne automobile s baterijama u kojima se nalazi litij. Naziru se i druga rješenja, poput novog tipa kondenzatora koji je proizveden u Južnoj Koreji i drugo, kaže Borši . (JŠ)

du nosti postati konkurencija plinu. U Me imurju je pitanje korištenja kukuruza kao energenta nepoznato (oko Vinkovaca on se ve koristi, a spominje se i sušenje duhana je izra unato da je pet puta je tiniji nego lož ulje), što je uvjetovano i povijesnim i sociološkim razlozima, kukuruz se i danas smatra hranom koja je prehranila stanovništvo zadnjih stolje a. Danas je ta njegova unkcija prehrane pomalo prestala, no mnogo ga upotrjebljava industrija za svoje proizvode. Kako je stoke, svinja i pili a sve manje, to je i manja potražnja kukuruza. Me utim, nemojte pokušavati grijati se pomo u kukuruza u obi noj pe i, stradat e ložište zbog velike topline. Za grijanje na kukuruz nužna su ložišta kao za pelete. U ovom trenutku najviše pažnje u Me imurju treba posvetiti izolaciji ku a i objekata, jer se tako uz najmanje troškove postižu najve i e ekti u štednji energije. (Josip Šimunko)

Crna kronika

DOKLE JE DOŠLO Mladi i stari 18 i 19 godina napadali dostavlja e i krali pizze

Maskirani razbojnici pajserom u Strahonincu napali zbog pizza Razbojnici, od kojih je jedan bio maskiran, ukrali su iz ruku dostavlja a pizze pizzerije “Proventus” e ri komada miješane pizze vrijednos 116 kuna. Dogodilo se to kasno nave er 26. listopada u Poljskoj ulici u Strahonincu, izvijes la je policija. - Potr ao sam za napada em, sus gao ga, uhva o za jaknu i oborio na tlo. U tom trenutku primije o sam maskiranu osobu koja mi se približava i prema meni zamahuje nepozna m predmetom. Izbjegao sam udarac, a razbojnici su se razbježali, dakako, s pizzama, ispri ao je 19-godišnji Tihomir Toplek, kojega su o igledno planski napali zbog pizza. O doga aju je izvijes o policiju koja je pregledala mjesto doga aja, u potrazi je ak je angažirala i psa traga a. U dvorištu Osnovne škole u Strahonincu prona ena je kapa crno – crvene boje, jedan štap dužine 87 cm, te kartonske ku je s ostacima pizze. Nešto kasnije u Poljskoj ulici po-

licija je zatekla 19-godišnjaka iz Strahoninca. Prilikom pregleda poziva na njegovu mobitelu policijski službenici uo ili su da je zvao pizzeriju, kako se utvrdilo, zbog narudžbe pizze. Policija je išla korak dalje pa je pretražena ku a u kojoj stanuje on, kao i ku a u kojoj živi njegov godinu dana mla i kompanjon. Kod 18-godišnjaka su prona eni pajser, kapa s prorezima i rukavice koji su korišteni prilikom izvršenja kaznenog djela. Kriminalis kom obradom utvr eno je da je dvojac ovakvo sli no nedjelo po inio tijekom listopada kada su iz pizzerije “Uno” naru ili dostavu pizze. Kada im je dostavlja ica dostavila pizzu kod školskog igrališta u Strahonincu, 19-godišnjak joj je iz ruku istrgnuo jednu pizzu te se dao u bijeg. I ovom doga aju prisustvovao je 18-godišnjak. Dostavlja ica pizze prepoznala je starijeg mladi a kao izvršitelja kaznenog djela. Pro v obojice bit e podnesene kaznene prijave zbog po injenja teške kra e. (D.M.)

UZNEMIRENI GOSTI ugostiteljskog objekta “Guru” alarmirali policiju

Šesnaestogodišnjaci uzgajali marihuanu

Na cajke s pištoljem u pasu Uznemireni gosti ugostiteljskog objekta “Guru” u akovcu u subotu ujutro oko 4.38 sati alarmirali su i prijavili policiji da je u taj kafi došao muškarac koji ima pištolj u pasu. - Provedenim policijskim istraživanjima utvrdili smo da je muška osoba ro ena 1984. godine iz Svetog ur a i da je neovlašteno držao i nosio vatreno oružje marke “crvena zastava”, call 9 mm, s pripadaju im spremnikom s devet komada streljiva call 9 mm. Pištolj je nosio tako da je bio vidljiv gostima lokala, objasnio je glasnogovornik PU me imurske. Policija je muškarcu oduzela oružje te e protiv njega podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom sudu.

U DONJEM KRALJEVCU nova nesre a na radu

BELICA - Dovršenom kriminalisti kom obradom nad troje maloljetnika, starih 16 godina, iz Belice, utvr eno je da su od srpnja do listopada na polju iza ulice u kojoj stanuju, u dvije kante, uzgajali dvije stabljike indijske konoplje. Policija je to otkrila i oduzela biljke, na koje je preliminarnim testiranjem dobivena pozitivna reakcija na prisustvo THC-a te je potvr eno da se zaista radi o indijskoj konoplji. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Županijskom državnom odvjetništvu za mladež akovec.

Teško stradao mladi motorist DONJI HRAŠ AN – U subotu u podne u Donjem Hraš anu u prometu je stradao 21-godišnji motociklist. Zbog prebrze vožnje on je u zavoju izgubio nadzor nad motorom pa se prevrnuo i pao na kolnik. Kako tijekom vožnje nije nosio zaštitnu kacigu, teško je ozlije en. Zbrinut je u akove koj bolnici gdje se nalazi na lije enju.

U potrazi za

Na radnika pala svinjom angažiran pas traga metalna plo a STRAHONINEC – Žena stara 33

U pogonu za proizvodnju kotlova u tvrtki “Ferokotao” u Donjem Kraljevcu u ponedjeljak 26. listopada dogodila se nesre a na radu. Prilikom okretanja i spuštanja metalne plo e na bazu, što se izvodilo kranom, ona se otkva ila s hvataljke za vertikalno nošenje limova i pala na pod. Tom prilikom plo a je rubnim dijelom zahvatila po ramenu 34-godišnjaka iz Hemuševca koji ju je pridržavao prilikom premještanja. Od silnog udarca muškarac je odba en u drugu plo u koja se nalazila na stalku za daljnju obradu. Prilikom pada plo a mu je prignje ila nogu. Zbog teških tjelesnih ozljeda muškarac je hitno preba en u akove ku bolnicu, gdje je i zadržan na lije enju. O ovom doga aju bit e podneseno posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetništvu, a o doga aju je izviješten i inspektor za zaštitu na radu koji je izašao na mjesto doga aja ne bi li utvrdio što se i kako dogodilo.

godine iz Strahoninca prijavila je policiji da joj je iz svinjca nestala svinja teška 150 kilograma i da je ošte ena za oko 1.800 kuna. Inzistirala je na policijskoj istrazi. Policija je ak angažirala psa traga a i svinju pronašla u svinjcu drugog susjeda uznemirene mještanke Strahoninca. Susjed tvrdi, u što je policija i povjerovala, da je našao svinju kako luta te ju je, jer nije znao ija bi bila, privremeno zatvorio u svoj svinjac. Ne zna se je li svinja u strahu od mesarovog noža pobjegla iz gazdari ina svinjca.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

IMAMO I BANDITE? Zamaskirani potkapama i naoružani pištoljima dje aci iz Domašinca po inili razbojstvo u Ferketincu

Bandu organizirao 19-godišnjak Tri muške osobe s crnim vunenim kapama preko glave zakrivenih lica, tek s prorezima za o i, ušle su u petak 30. listopada na ve er u 18.40 sati u prodavaonicu “Tomo” u Ferketincu te su prijete i pištoljima natjerali prodava icu staru 45 godina iz Podturna da im dade novac iz registar kase, da bi potom otu ili cigarete i alkoholna pi a. Kada su uzeli po što su došli, dali su se u trk i pobjegli s mjesta doga aja, po inivši štetu koja se procjenjuje na ukupno 2.270 kuna. Vlasnik trgovine obavijestio je policiju o razbojstvu, koja se odmah posvetila istrazi. Tako je još iste ve eri oko 21.20 sati policijska ophodnja Policijske postaje Mursko Središ e u Sivici na parkiralištu tamošnjega ugostiteljskog objekta u automobilu marke “yugo” zatekla jednog 19-godišnjaka i jednog godinu dana mla eg mladi a, obojicu iz Domašinca, za koje se sumnjalo da su sudjelovali u razbojstvu. Ispituju i ih, policija je saznala tko su bili njihovi suu esnici pa je još trojicu malodobnih dje aka iz Domašinca u pratnji njihovih roditelja u subotnje jutro 31. studenoga ispitala o nemilom doga aju. Prema rije ima Krunoslava Gosari a, glasnogovornika PU me imurske, razbojni ku petorku željnu avanturizma okupio je 19-godišnjak. - Interesantno je da su se za ovo razbojništvo pripremali i da su podrobno dogovorili što je komu initi. Tako su trojica išla po initi nedjelo, a ostali su ih ekali u jednom kafi u kako bi im pružili alibi.

Stvari koje je policija zaplijenila i koje dokazuju po injenje nedjela Imali su namjeru, uhvati li ih policija, stati iza trojice tako što bi tvrdili da su bili zajedno u kafi u i da su pili. Oni su ovo razbojstvo podrobno isplanirali i dobro je što smo ih razotkrili. Na sre u, nisu imali vatreno oružje ve su se poslužili pištoljima igra kama. Ne znam kako bismo ih opravdali i obrazložili to što su u inili. Ja bih rekao da se tu radi o dje a kom avanturizmu, koji bi mogao postati opasan da nije na vrijeme zaustavljen. Molimo roditelje da pozornije prate svoju djecu i da ih kontroliraju, da pripaze posjeduje li dijete signalne pištolje, kape antomke i sli ne sumnjive stvari te da na vrijeme reagiraju ne bi li se sprije ila ovakva djela, isti e glasnogovornik PU me imurske.

Po initeljima potreban preodgoj Temeljem naloga istražnog suca bila je provedena pretraga

prostorija koje koriste i njihovih ku a. Kod mladi a starog 19 godina iz Domašinca prona ena je boca votke, crni ruksak, 20 kutija cigareta, 32 kutije rizla i plinski upalja , sve roba koja je, kako je daljnjom obradom utvr eno, ukradena u du anu u Ferketincu. Prilikom pretrage prostorija koje koristi 14-godišnjak iz Domašinca na ene su i oduzete dvije kutije cigareta te dvije nov anice, jedna u apoenu od deset, a druga od dvije kune. Kod njega je na en i pištolj za ispaljivanje raketa kojim su se poslužili prilikom razbojstva. Pretražuju i obiteljsku ku u u kojoj živi tre eosumnji eni dje ak, 14-godišnjak iz Domašinca, prona ene su 23 kutije raznih cigareta, jedan plinski upalja i nov anica od 50 kuna. U stanu u kojem živi 18-godišnjak iz Domašinca na ena je vunena potkapa, dok je u ku i u kojoj

stanuje 14-godišnjak, tako er iz Domašinca, prona eno i oduzeto 50 kuna, 17 kutija cigareta, etiri pakiranja rizli, crna pamu na kapa s prorezima za o i, par sivih pamu nih rukavica, crna kožnata jakna, majica kratkih rukava, crne traperice i jedan pištolj plašljivac srebrne boje s nastavkom za rakete, kao i vunena kapa plave boje s prorezima za o i. Policija je pretražila i yugo koji je u vlasništvu 19-godišnjaka. U automobilu su na ene crne kožnate rukavice, tamnoplava antomka, tri kutije cigareta i jedno pakiranje rizli. Policija je svojim radom utvrdila da su navedeni mla i punoljetnici i maloljetnici po initelji razbojstva u Frkanovcu pa je cijeli slu aj zaklju en podnošenjem kaznenih prijava protiv 19-godišnjaka i 18-godišnjaka Županijskom državnom odvjetništvu u akovcu, dok je protiv maloljetnika podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. - Razbojništvo je teško kazneno djelo. Maloljetnici imaju posebnu kazneno - pravnu zaštitu u smislu da se prema njima ide odgojnim mjerama. U ovim slu ajevima bit e izviješten Centar za socijalnu skrb, radit e se s roditeljima ne bi li se ta djeca preodgojila. Društvu nije u interesu strpati ih u zatvor, ve preodgojiti, zaklju uje Gosari . Roditelji po initelja nisu bili upoznati s namjerama svoje djece, a kada su uli što se dogodilo, nisu se prestali snebivati, kažu na policiji. (D.M.)

DJE JA IGRA u Piškorovcu na blagdan Svih svetih kobno okon ana

Djevoj ica stara etiri godine dobila teške opekline Dje ja igra u romskom naselju u Piškorovcu kobno je okon ana za 4-godišnju djevoj icu koja se sada bori za život u Klinici za dje je bolesti u Zagrebu, gdje je lije e od teških opeklina. Zadobila ih je na blagdan Svih svetih. Šestogodišnjak je u dvorištu ku e zapalio vatru, a dvije djevoj ice, ozlije ena 4-godišnjakinja i jedna 6-godišnjakinja, igrale su se oponašaju i kuhanje. U jednom trenutku nesretna djevoj ica, ina e sestra dje aka, sjela je preblizu vatre u namjeri da se ugrije pa joj je vatra zahvatila odje u. Djevoj ica se uplašila i stala tr ati prema ku i. im su je uli kako zapomaže i spazili njen otac i još dvoje sumještana, potr ali su prema njoj i ugasili zapaljenu odje u, no do toga trenutka

Otac djevoj ice na mjestu gdje se dje ja igra pretvorila u tragediju djevoj ica je ve teško ope ena. Hitno je preba ena u akove ku

bolnicu, gdje su joj pružili prvu pomo te je hitno prebacili u za-

greba ku bolnicu zbog daljnjeg lije enja.

3. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OTKRIVAMO: PRVOISPORU ENA opeka nije odgovarala standardima za obnovu župne crkve u Svetom Jurju na Bregu

Ispitivanjem i zamjenom cigle sprije ena nova mogu a katastrofa EKO Me imurje cigla ima kvalitetu

- Ciglana Dominkovica kod Bjelovara isporu ila je ciglu koju je izvo a radova, poduze e akovecstan, poslao na ispitivanje u Zagreb, te se ispostavilo da ona kvalitetom ne zadovoljava postavljene zahtjeve Revni radnici poduze a akovecstan d.o.o. iz akovca ovih dana užurbano rade na izgradnji zvonika na srušenoj župnoj crkvi u Svetom Jurju na Bregu. Zvonik raste iz dana u dan, a graditelji i župnik žele da se on što prije uzdigne iznad ruševine kako bi ljudi izvan zidina (cintora) vidjeli da se nešto radi oko “crkve miljenice” svih Me imuraca. Ali ovom gotovo idili nom ozra ju na gradilištu prethodili su mu ni doga aji. Naime, zapelo je oko kvalitete cigle, koja je po zamisli projektanta trebala biti identi na ili gotovo jednaka onoj koja je bila ugra ena u toranj prije nego što je srušen u lipnju prošle godine. Cigla je morala biti veli ine (dužine) 30 centimetara, a cigla-

na Dominkovica kod Bjelovara obvezala se ugovorom da e ispe i ciglu takve veli ine i tražene kvalitete. Preporuka je bila što je isto takva ugra ena u obnovljene zidove u Starom gradu u akovcu. Slijedom toga na gradilište je dopremljeno nekoliko desetaka kamiona cigle kojom se trebao zidati zvonik te dijelovi crkve. Nakon dostave cigle, izvo a u radova, poduze u akovecstan, i nadzornim inženjerima iz Instituta IGH d.d. iz Zagreba kvaliteta se u inila sumnjivom te su ciglu poslali na analizu i ispitivanje u navedeni Institut. Utvr eno je da cigla ne zadovoljava traženu kvalitetu M-20, te nije dozvoljena ugradnja, odnosno zidanje ovom ciglom.

Obnova crkve ipak na kraju kvalitetnom me imurskom ciglom EKO Me imurja

Nakon ovakvog nalaza po ela je potraga za ciglom koja e nadomjestiti 180 tisu a o ito neadekvatne opeke iz Dominkovice. Ubrzo je u ciglani EKO Me imurje u Šenkovcu prona ena cigla koja kvalitetom zadovoljava postavljene kriterije i zahtjeve, me utim, dimenzije su druga ije od onih kakve je imala opeka koja je ranije bila ugra ena u zvonik i zidove. Naime, opeka iz ciglane EKO dimenzija (dužine) je 25 centimetara. Projektant se složio da se ugradi manja ali kvalitetnija opeka iz Šenkovca. Tako ovih dana graditelji akovecstana u budu i zvonik ugra uju doma u - me imursku opeku, vrhunske kvalitete. Nadamo se da je pehovima oko crkve u Svetom Jurju na Bregu - stvarno kraj. (Stjepan Mesari )

ANTUN KOVA iz Novakovca na sve na ine, pa i potpuno neprimjerene, pokušao zaustaviti asfaltiranje puta

Ne želi da susjedima bude bolje na njegov ra un!? - Op ina kaže da Kova ni u jednoj tvrdnji nije u pravu Od prošlog ponedjeljka do etvrtka u Novakovcu na odvojku Glavne ulice trajalo je natezanje i nadmudrivanje Antuna Kova a i njegove obitelji s jedne i Op ine Podturen s druge strane. U srijedu i etvrtak došlo je do kulminacije kada je Kova najprije osobnim automobilom, a potom i mentalno retardiranom k erkom (!?), zaprije io prolaz izvo a ima radova koji su namjeravali asfaltirati stotinjak metara dugi put. U etvrtak prije podne vrlo uznemirenim glasom Kova nas

je pozvao u Novakovec da posvjedo imo nepravdi koja se, prema njegovim rije ima, ini njegovoj obitelji. Kad smo stigli, radnici su upravo završili postavljanjem asfalta na ulazu (izlazu) sa spornog puta na Glavnu ulicu, a Kova se traktorom vozio po još uvijek vru em asfaltu. - Pa zašto se vozite po vrelom asfaltu, pitali smo na dolasku Kova a, a on je rekao kako na taj na in želi susjedu barem malo zagor iti uživanje u vožnji novim asfaltom.

- Ne bismo asfaltirali što nije op insko, uvjereno govori Vladimir Krha , zamjenik op inskog na elnika

Kova : Op ina mojim vlasništvom pogoduje susjedima - Vidite, ovo je naše vlasništvo od nekada. To je nekada bilo veliko imanje obitelji moje supruge Ane Šantek, koje se s vremenom razdijelilo. Tu nikada nije bilo službenog puta nego samo gruntovski i zato nama nije trebao asfalt. Zapravo, ovaj asfalt se napravio samo da se udovolji Krznarima koji nešto ‘šulajo’ s op inskim na elnikom Josipom Lepenom. I sada su oni po mojem zemljištu napravili asfaltni put kako bi Krznarima vratili nešto što su skupa dogovorili. Sve me ovo strašno povrijedilo kao ovjeka i jednostavno nisam dozvolio da radnici postavljaju asfalt, premda znam da oni nisu ništa krivi i samo rade svoj posao. Prvo sam put zaprije io svojim autom, koji mi je policija odvezla u akovec, i još sam morao platiti 640 kuna za prijevoz. Onda sam dovezao svoju mentalno retardiranu k erku, vjeruju i da e ih taj moj bolni in sprije iti. Ali onda su mi policajci zaprijetili da e mi oduzeti k erku pak sam je sklonio s puta. Nasilno su mi preko moje parcele napravili asfalt i sada se pitam u kakvoj ja to državi živim, gotovo u dahu, uznemiren i ponižen izgovorio je Antun Kova , a sve njegove rije i potvrdila je i supruga Ana.

Imam crno na bijelo da je ovo moje, kaže Antun Kova

Zamjenik na elnika op ine: Kova nije u pravu itavu situaciju je u ime op ine nadzirao i s Kova em pokušao zajedni ki jezik na i Vladimir Krha , zamjenik op inskog na elnika, no ulogu koja mu je namijenjena samo je djelomice obavio. Uspio je da se postavi asfalt, ali je otišao nezadovoljan jer o ito su me uljudski odnosi i dalje poreme eni. - Ne stoji ni jedan Kova ev navod. Prvo, mi nikome pojedina no

ne pogodujemo, pa tako ni obitelji Krznar. Želimo samo da se spoji ovaj dio ulice na glavnu cestu i da svima bude bolje. Istina, nismo uspjeli to obaviti jer u jednom dijelu još nisu sre eni imovinsko - pravni odnosi s vlasnicima parcela. Mi smo asfalt napravili po op inskom zemljištu koje nam je darovala Poljoprivredna zadruga akovec uz uvjet da asfaltiramo put, što i inimo. Dakle, nikakve osobne koristi nitko od nas u Op ini nema, pa ni u obitelji Krznar. Jedina namjera je da ljudima stvo-

Traktorom po vrelom asfaltu iz o aja i protesta

rimo bolje uvjete, a Kova bi trebao shvatiti da ne može biti kako on želi, jer jednostavno mi imamo sve potrebite suglasnosti. I pitam Kova a, ali i sve druge, kakva bi to mi op ina bili da radimo nešto i negdje, a da za to nemamo valjanu dokumentaciju, pojasnio je situaciju zamjenik na elnika op ine Podturen Vladimir Krha . Zanimljivo je da sve potrebne papire i suglasnosti imaju i obitelj Kova i Op ina Podturen. Kova evi su slu aj predali sudu i o ekuju presudu u svoju korist. Dobe li zadovoljštinu, Antun kaže kako e onda “preorati” asfalt jer ga ne treba. Susjed obitelji Kova s lijeve stane ulaza na sporni put kaže da je Kova potpuno u pravu, dok susjed s desne strane kaže da Kova nije u pravu. Bilo kako bilo, pa ak i ako je Kova u pravu, in dovo enja mentalno retardirane k erke pred radne strojeve, kojim je pokušao zaustavljanje asfaltiranja ulice, zaista je za svaku osudu. (Stjepan Mesari )

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

ZAHTIJEVANOM zboru gra ana u Orehovici odazvalo se tek desetak mještana

Najavljeni izbori za vije a mjesnih odbora Iako je izgradnja kanalizacije još daleko, u Držimurec - Strelcu ve sada strahuju od smrada s pro ista a

U DRŽIMUREC - STRELCU planirana gradnja pro ista a za fekalne vode iz kanalizacije

Ne žele pro ista jer se boje smrada Kada su u Držimurec – Strelcu na uli gdje se planira izgradnja pro ista a za otpadne vode iz kanalizacije, digli su veliku halabuku te odlu ili protestirati zbog lokacije koja se nalazi ni 150 metara od prvih ku a u selu. No, dižu i svoj glas, nisu baš ništa postigli. Me imurske vode otkupile su zemljište na kojemu je planirana gradnja pro ista a, a za nj je ve i dobivena lokacijska dozvola. U Držimurec - Strelcu su ljuti zbog toga jer kažu preko glave im je to što su izloženi suživotu s romskom populacijom koja nikako da se socijalizira te im samo stvara probleme, od sitnih vulgarnosti, preko verbalnih sukoba do kra a i koje ega drugog, a sada im se pored Roma planira smjestiti pod nos i pro ista . U njemu bi se trebale sakupljati otpadne fekalne vode iz Male Subotice, Palovca i njihova naselja, od ega zaziru. - Ne želimo pro ista pod nosom jer mislimo da e sve te vode nesnosno zaudarati i da od toga ne emo mo i živjeti. Pa zar se nije mogla na i neka druga prikladnija lokacija udaljenija od naselja?, pita se mještanin Držimurec - Strelca koji ne želi otkrivati svoj identitet, baš kao i drugi koji su spremni na glas komentirati, ali ne i javno stati iza svojih komentara. Novoizabrani na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani naslijedio je ovaj problem te je obe ao gra anima Držimu-

rec - Strelca da e u studenom sazvati zbor gra ana na kojemu e razgovarati o njihovu nezadovoljstvu vezanom uz planiranu lokaciju pro ista a. Obe ao je na zbor dovesti i predstavnike Me imurskih voda. - I sam sam bio za u en planiranom lokacijom za pro ista i bio na strani nezadovoljnih mještana, no sada nakon što sam s predstavnicima Me imurskih voda posjetio nekoliko pro ista a u Austriji mislim da lokacija uop e nije sporna. U jednom austrijskom gradi u uz granicu s eškom uvjerili smo se da je mogu e izgraditi pro ista u centru naselja, a da to nikome ne smeta niti gra ani znaju da se fekalne i druge otpadne vode pro iš uju upravo u središtu mjesta. A takav isti pro ista gradili bismo u Držimurec - Strelcu. O njegovim karakteristikama više e znati obrazložiti stru njaci, ja samo mogu tvrditi da nema baš nikakvog smrada i da se zaista za pro ista ni ne zna, isti e na elnik Domjani . Direktor Me imurskih voda Josip Zor ec istih je tvrdnji. Izgradnja kanalizacije u op ini Mala Subotica još je daleko od realizacije. Pro i e još godine prije no što se krene u ostvarenje toga milijune vrijednog projekta. Ipak gra ane valja umiriti i pojasniti im što se to no kani initi i zato u Držimurec - Strelcu pozdravljaju najavljeni zbor gra ana te realan sud i dobre vijesti koje o ekuju uti. (D.Mihoci)

GARDINOVEC

Nova pješa ko biciklisti ka staza Gardinovec ovih dana dobiva novu pješa ko biciklisti ku stazu dužine nekoliko stotina metara. Radove izvodi tvrtka “Hogra” iz Mihovljana, a o ekuje se da budu dovršeni ove godine, odnosno kako vrijeme dozvoli. Nova pješa ko

biciklisti ka staza od centra naselja prema Dekanovcu nastavit e se na dovršen dio u centru naselja. Ujedno se ure uju odvodi za oborinske vode. Projekt inancira op ina Belica, za što je osigurano 600.000 kuna. (JŠ)

Iako se esto uje kako su mještani slabo informirani o doga ajima u op ini, na zbor gra ana koji su mještani zahtijevali, a koji je u etvrtak u Orehovici sazvao na elnik Franjo Bukal, odazvalo se niti desetak mještana. One koji su po službenoj dužnosti prisustvovali doga aju u ovu slabašnu brojku, dakako, nisam ni ubrojila. Na elnik Bukal okupljene je informirao o poslovanju op ine i odgovarao na pitanja mještana. Katarinu Glavina smeta kako su u ulici Vladimira Nazora postavljena rasvjetna tijela pa ju je zanimalo može li se štogod poduzeti oko njihova izmještanja. Odgovoreno joj je da e se eventualne promjene u položaju i broju stupova javne rasvjete utvrditi prije po etka provedbe mjera energetske u inkovitosti na javnoj rasvjeti koju op ina Orehovica u suradnji s tvrtkom HEP-ESCO namjerava po eti provoditi u sljede oj godini. - Tim se mjerama osigurava moderna i kvalitetna osvijetljenost ulica, posti i emo smanjenje svjetlosnog zaga enja okoliša te smanjiti troškove elektri ne energije i održavanja javne rasvjete. Bit e to investicija od 484 tisu e kuna

u kojoj e HEP-ESCO sudjelovati s gotovo 200 tisu a kuna, dok e op ina osigurati 285 tisu a kuna. Provedbom ovog projekta o ekujemo ostvariti mjese nu uštedu na ra unima za struju od gotovo 2.100 kuna, odnosno godišnje oko 25 tisu a kuna, obrazložio je Bukal. Mještani su predlagali da se na ulazu u Orehovicu i druga naselja op ine postave ukrasne table dobrodošlice, što je prihva eno kao dobar prijedlog koji ne e biti problem realizirati u skoro vrijeme. Mještani su se zanimali i za odvoz otpada. - Zašto ja moram biti uklju en u organizirano zbrinjavanje otpada, a moj susjed ne?, pitao je jedan mještanin, kojega je

UDRUGA “Roditeljsko krilo” Pribislavec o novom romskom incidentu u školi

Isprika za po etak boljeg sutra za sve Udruga “Roditeljsko krilo” iz Pribislavca uputila je javni apel sumještanima iz Livadarske ulice, odnosno Romima Pribislavca zbog incidenta koji se dogodio 21. listopada u Osnovnoj školi Pribislavec. Jedan u enik je pred u iteljicom i cijelim razredom na plo i napisao: “Bit e mesa, klat emo Hrvate”. “Roditeljsko krilo” iz Pribislavca apelira u svrhu prevencije na sumještane iz Livadarske ulice da se po nu ponašati kao gra ani Pribislavca jer, kako se kaže u

priop enju, “vi to i jeste, a nemojte sami sebe ogra ivati svojom nacionalnoš u. Koristite je u pozitivnom smislu, a isto tako svojim aktivnostima djelujte pozitivno na društveno okruženje u Pribislavcu. To je jedan od na ina da se socijalizirate, nakon toga integraciji i društvenoj a irmaciji ništa više ne stoji na putu. Možda bi dobar po etak tog procesa bio isprika djece 6. razreda roditeljima i žiteljima Pribislavca”, kaže se u priop enju koje potpisuje Gordana Barila. (JŠ)

RAVNATELJICA OŠ Pribislavec Sandra Herman:

Incident se dogodio, ali mislim da e ih biti sve manje Ravnateljica OŠ Pribislavec Sandra Herman kaže da joj je žao što se to dogodilo, rije je o neželjenom incidentu, te da je poduzela sve u svojoj nadležnos da se štete umanje. Ona kaže: - Rije je o incidentu koji se dogodio, no mislim da e toga bi sve manje. Mi emo u ini sve što je u našoj mo i da se takvi i sli ni inciden izbjegnu, to je proces koji e potraja . Mislim da mu ne treba pridava preveliko zna enje.

Pribislavec je speci na sredina, sve što se dogodi u nekom ka u, trgovini, na ulici kasnije se prelama sa svim posljedicama u Osnovnoj školi. To nije dobro, ali to je realno stanje. Ispada kao da je Osnovna škola Pribislavec za nekoga centar za u enje i iskušavanje demokracije, a ne javna osnovna škola. Svi mi ovdje u školi imamo is cilj, što bolje obrazovanje u enika i da ih pripremimo da se suo e s realnim životom. (JŠ)

uz ostalo zanimalo koliko je doma instava uklju eno u organizirani odvoz sme a. - U ovoj su se godini sva ku anstva, svih 784 ku anstava i 25 gospodarskih subjekata, trebala uklju iti u organizirano zbrinjavanje otpada što ga provodi akom. Koliko ih je uklju eno, znat emo im nam akom dostavi potpuno izvješ e o koli inama prikupljenog otpada. Zašto Op ina ne kažnjava vlasnike poljoprivrednih zemljišta koji uništavaju poljske putove? Zašto se kosi pred svim ku ama kraj ceste i kraj odvodnih kanala, na površinama o kojima su dužni brinuti vlasnici nekretnina ispred

kojih se te površine nalaze, i zašto se to ne napla uje? Kada e po eti izgradnja kanalizacije, zanimalo je okupljene. Pitali su još kada e se održati sljede i izbori za vije a mjesnih odbora u op ini Orehovica. - Izbori e biti u svibnju idu e godine, a kanalizacija je vrlo zahtjevan i skup projekt, ije se ostvarenje ne može skoro o ekivati. U realizaciji ovog projekta lokacijsku dozvolu za pro ista imamo, bitno je povezivanje s drugim op inama te Gradom Prelogom zbog pojedina no slabih prora unskih prihoda te izostanka potpore iz resornih ministarstava i fondova, rekao je na elnik Bukal. (D.Mihoci)

OP INA Šenkovec

Krenula izgradnja multimedijskog centra

Kona no se krenulo u izgradnju multimedijskog centra u Šenkovcu. Tako bi uskoro op inska zgrada, u kojoj svoje mjesto ima i Knjižnica i itaonica Šenkovec, trebala zasjati u novom, obnovljenom sjaju. O iš en je teren i pripremljen za iskope temelja za multimedijski centar, a velik dio tog posla obavila je Javna vatrogasna postrojba Grada akovca. Tako su oni srušili stari empres koji je ve u nekoj mjeri prijetio i zdencu, ali i ulazu u op insku zgradu te Knjižnicu. Vrijednost radova iznosi 447.296 kuna. Rije je o projektu za koji je Ministarstvo

kulture osiguralo sredstva u visini 250.000 kuna, a pomo je obe ala i Me imurska županija. Planira se s grubim radovima (roh bau izvedba) završiti do najkasnije kraja ove godine. Potom slijedi završetak do kona nog opremanja i ure enja, za što postoji plan za sljede u godinu, izme u ostalog zahvaljuju i i velikom trudu knjižni arke Božice Mezga. Iz Op ine zahvaljuju JVP-u Grada akovca, op inskom vije niku Robertu Megli u, kao i DVD-u Knezovec na svoj pomo i koju su im pružili u po etnim radovima. (foto: senkovec.hr)

3. studenoga 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U PRELOGU bili spremni prekršiti zakon ne bi li svome dali zemljište u zakup

Ne damo zemlju onima koji nisu s podru ja Grada - Preloški poljoprivrednici žale se na nedostatak obradivih površina i njihovu rascjepkanost, pa su za zakup ukrupnjenog zemljišta spremni ponuditi velike iznose. Svjesni njihovih problema, politi ari su spremni pomo i, ali preko slova zakona ne ide Za zakup 11 od ukupno 60 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta, koje se nalazi na podru ju Grada Preloga, a za koje je bio raspisan javni natje aj, interes je iskazala dosadašnja zakupnica ur ica Štampar iz Svetog Jurja u Trnju, ali i Ivica Ko iš iz Otoka. To je Povjerenstvo za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem Grada Preloga stavilo pred veliku dilemu. - Vodili smo se mišlju da se preloška zemlja mora dati u zakup zakupcima s podru ja Grada, tim više što naši poljoprivrednici nemaju dovoljno zemlje za obra ivanje. Zbog površina pod vo njacima i zemljišta koje je rezervirano za izgradnju lje ilišno - turisti kog centra kod Draškovca uskra eni su za oko 260 hektara obradivih površina i ne možemo dopustiti da prelošku zemlju dajemo u zakup zakupcima iz drugih op ina, bez obzira što kao raniji, uredni zakupci imaju pravo prvenstva. Vode i se time, predložili smo Gradskom vije u da tu injenicu uzme u obzir prilikom izbora zakupca tih 11 hektara zemljišta, pozvali smo da se, ako treba, i prekrši zakon, poja-

Sufinanciranjem prijevoza smanjeno pražnjenje ku nih budžeta Grad Prelog e sufinancirati prijevoz u enika autobusom za podru je Me imurske županije i srednjih škola s podru ja Varaždina u iznosu od 140 kuna po u eniku, a vlakom sa 70 kuna po u eniku. Tako er organizira te sa 120 kuna sufinancira

snio je Nino Mar etko, predsjednik Povjerenstva.

Nek’ se žali, Hrvatska je pravna država I drugi lanovi Povjerenstva na sjednici Gradskoga vije a stali su se zalagati za obitelj Ko iš. - Iako naš prijedlog nije u skladu sa zakonom, predlažemo da se zemljište dade u zakup obitelji Ko iš. Nije to zbog našeg e a, ve zbog zdravog razuma. Obitelj Ko iš je mlada obitelj iji je život poljoprivreda. Grad mora iskoristiti sve mogu nosti da zemlju kojom raspolaže dade u zakup svojim gra anima. A drugi potencijalni zakupci neka se žale. Napokon, Hrvatska je pravna država, komentirao je Dragutin Glavina (SDP), inzistiraju i da se pomogne mladoj obitelji iz Otoka. Na koncu je ipak prevladao zdrav razum pa je na prijedlog predsjednice Gradskoga vije a Terezije Božek prijedlog Povjerenstva odbijen, a dio natje aja koji se odnosi na zakup spornih 11 hektara zemljišta poništen. ini se da je to bila mudra odluka jer Ministarstvo poljoprivrede, sude i prema ranijim iskustvima, zasigurno ne bi dalo

G R A D P R E L O G pomaže roditeljima srednjoškolaca

prijevoz u enika s podru ja Grada do željezni kih postaja u ehovcu i Donjem Kraljevcu. Sufinancirat e i prijevoz u enika od prigradskih naselja do Srednje škole Prelog, odlu eno je na prošlotjednoj sjednici Gradskog vije a. (D.M.)

PREKOM oprema reciklažno dvorište Ivica Ko iš žarko je želio jedanaest hektara zemljišta jer se previše troši obra uju i sitne, rascjepkane parcele suglasnost na prijedlog izbora zakupca. Tako za sad ni jedno od dvoje potencijalnih zakupaca nije riješilo svoju potrebu za zemljištem.

Premalo zemlje za ozbiljno bavljenje poljoprivredom - U Prelogu ima premalo zemlje za ozbiljno bavljenje poljoprivredom. Premalo se zemljišta nudi u zakup, a i ono što se daje male su, rascjepkane parcele. Želimo li se baviti poljoprivredom, prisiljeni smo obra ivati takve parcele, a pri tome se izuzetno puno trošimo i rasipamo svoje resurse. Obra ivanje malih parcela nije rentabilno i zato smo žarko željeli uzeti u zakup tih 11 hektara zemljišta i bili smo spremni ponuditi zna ajno ve u cijenu od drugih. Bio sam spreman platit 14.700 kuna godišnje,

rekao nam je Ivica Kova , koji ima 38 krava muzara, a nedavno je dignuo kredit i sagradio modernu armu kako bi postavio temelje da se poljoprivredom nastavi baviti i njegov sin srednjoškolac. Za 60 hektara državnog zemljišta, koje se davalo u zakup, interes je iskazalo 18 ponu a a koji su po hektaru bili spremni platiti mjese ni zakup od 500 do 1.400 kuna, ovisno o sre enosti parcele. Gradsko vije e potvrdilo je zakupce za oko 50 hektara zemljišta kojima je ono povjereno na raspolaganje na rok od 5 godina. Tek je jedan zakupac imao sre e dobiti 4 hektara obradive površine na zakup od ak 20 godina. To je samo zato jer se ono ne nalazi u podru ju na kojemu je planiran razvoj Grada. (Danijela Mihoci; Vjeran Žganec Rogulja)

Fond za zaštitu okoliša pomaže novcem Prekom kre e u opremanje reciklažnog dvorišta za korisni otpad u Gradu Prelogu, kao i kupnju komunalne opreme za sakupljanje komunalnog otpada na podru ju Grada. Plan je nabaviti balirku i traku za sortiranje. Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sufinancirat e opremanja reciklažnog dvorišta

za korisni otpad s oko 93 tisu e kuna, dok ukupna investicija vrijedi 232 tisu e kuna, bez PDV-a. Fond e sudjelovati i u financiranju kupnje komunalne opreme (kante, PVC kontejneri i dr.). Investiciji vrijednoj 182 tisu e kuna doprinijet e s 35-postotnim iznosom. (D.M.)

STANARI ulice Palih boraca u Hodošanu strahuju od svake kiše

Podizanje visine dvorišta za dva metra dovodi do poplava triju ku a Za svake ve e kiše tri zadnje ku e u ulici Palih boraca u Hodošanu (u dijelu naselja okrenutom Gori anu) ostaju poplavljene. Kako i ne bi kad im je rje ica Stara Sratka dovedena u ku e i dvorišta. Ve slabija kiša uzrokuje dizanje vode iznad razina dvorišta, a najgore je što se onda dignu i ekalije iz septi kih jama. Zadnja takva poplava dogodila se 26. lipnja ove godine, a bilo je takvih naleta oborinskih voda da su ku u spašavali i vatrogasci. Za taj ozbiljan komunalni problem zna i Mjesni odbor Hodošan, koji još 17. studenoga 2008. godine upu uje zahtjev na elniku op ine Donji Kraljevec Zlatku Horvatu, traže i da se napravi propust za oborinske vode nakon zatrpavanja susjedne gra evinske parcele uz cestu. Tražilo se da se taj problem hitno riješi. Do danas, me utim, nije postignuto zadovoljavaju e rješenje.

Slavko Smolek: Prokopan kanal nije dovoljan Vlasnik najugroženije ku e Slavko Smolek, na adresi Palih boraca 34, ija je ku a, dvorište i vrt na udaru oborinskih voda svaki put kad pada kiša, kaže: - Razgovarao sam s na elnikom op ine Zlatkom Horvatom ve u dva navrata, traže i da se problem riješi. On je obe ao da e biti napravljen prokop uz cestu prema Gori anu. Prokop je napravljen, no vode nam opet poplavljuju ku e, to naprosto nije dovoljno. Naime, ovaj dio Hodošana je najniži i tu se slijevaju oborinske vode rje ice Stara Sratka. Nekad je na susjednom dvorištu bila graba dubine dva metara, u

koju su se slijevale oborinske vode. To je godinama dobro unkcioniralo, u ovoj je ku i živjelo nekoliko generacija Smoleka, i nikad, pa ni za najve ih voda, nismo strahovali od poplava kao što strahujemo sada. No, od kada je susjed (vlasnik parcele Magdaleni ) povisio svoju parcelu cijelom površinom, navoze i zemlju do visine as altne ceste, oko dva metra u visinu, oborinske vode po ele su poplavljivati moje i susjedna dvorišta. Sadašnji prokop (kanal dubine jedan metar) obilazi susjedno dvorište uz ulicu i uz raskrš e prema Gori anu, no završava samo desetak metara od zadnjeg dijela dvorišta. Tako voda nema kamo, pa se umjesto da odlazi u polje vra a u naše dvorište i poplavljuje ga, kazuje Slavko Smolek, a to potvr uje i njegov otac koji se zatekao kod ku e.

Rješenje postoji, samo treba obaviti posao kako treba Na upit što bi trebalo u initi da oborinske vode i visoki vodostaji ne stvaraju probleme u tom dijelu

Hodošana, Slavko Smolek kaže da bi bilo najbolje prokopati kanal uz zadnji dio susjednog dvorišta prema cesti za Gori an, a onda uz cestu vode skrenuti u polje prema Gori anu, no visinske kote moraju izra unati inženjeri. Na taj bi na in oko cijele susjedne parcele i dvorišta i vrta Slavka Smoleka bio jarak kojim bi se vode odvodile u polje. Treba re i i to da je susjedno dvorište koje je do sada bilo graba u potpunosti podignuto veoma visoko, na nekim mjestima i do dva metra u visinu, do iznad visine ceste. Ugrožene ku e o kojima je rije i ku a, dvorište i vrt Slavka Smoleka ispod je razine ceste oko metar i više zbog toga jer su nekad, kad su ku e gra ane, pratile teren. Dva susreta na elnika i Slavka Smoleka o ito nisu bila dovoljna, treba se sastati i tre i put te riješiti problem. Zbog komplikacija terena, dobro bi bilo naoružati se inženjerima koji e znati što treba u initi, a pomo i može zasigurno i tvrtka “Tegra” koja ure uje ceste u Hodošanu.

Slavko Smolek, vlasnik najugroženije ku e: - Strahujemo od svake kiše, ne znam više kome bih se obratio Prava adresa za rješavanje problema jesu i Me imurske vode, no Hodošan e tek biti spojen na kanalizacijsku mrežu po ku ama, a treba pri ekati nekoliko godina da proradi pro ista otpadnih voda. Pitanje je bi li i tada kanalizacija mogla pokupiti sav višak oborinskih voda kakav se stvara u dijelu ulice Palih boraca bez odvoda vode u polje. (J. Šimunko)

Za promjenu reljefa kriv je vlasnik susjedne parcele

Poplava vrta i dvorišta u lipnju ove godine

Zapitali smo odgovorne u Hrvatskim vodama kako se razrješavaju problemi u naseljima kad dio nekoga starog potoka zbog nekog uzroka odjednom poplavljuje naselje. Oni kažu da je to komunalni problem, ali je re eno i nešto indikativno. Smatraju da je za to kriva promjena relje a na toj mikrolokaciji. Podizanje susjed-

nog dvorišta za gotovo dva metra u visinu poremetilo je tokove voda, te smatraju da je vlasnik susjednog dvorišta najodgovorniji za novonastalo stanje. Po toj bi logici Op ina Donji Kraljevec, nakon što sanira komunalni problem, mogla zatražiti od vlasnika susjedne parcele djelomi nu nadoknadu troškova. (JŠ)

ZEO Prode Hodošan

Predavanja za u enike o sortiranju otpada Zaštitarsko ekološka udruga “Prode” iz Hodošana ove godine proslijedila je Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva projekt pod nazivom “Edukacija školske djece i mještana glede sortiranja i razvrstavanja otpada“ . Navedeni projekt je odobren, te su za izvedbu projekta dodijeljena sredstva u iznosu od 15.600 kuna. Predsjednik udruge Kristijan Baranaši i voditelj projekta Kristian Vuk u suradnji s komunalnim poduze em PREKOM iz Preloga, koje je osiguralo rekvizite za prakti ni dio predavanja, održali su više predavanja na temu “Sortiranje i razvrstavanje otpada“. Edukativna predavanja održana su u osnovnim školama u Donjem Kraljevcu i Hodošanu i u Podru nim školama u Palinovcu i Svetom Jurju u Trnju, a u enicima su podijeljeni letci s pojašnjenjem kako se otpad sortira i razvrstava. ZEO

“Prode” je svakoj školi donirao trostruki stalak za vre e u koje se razvrstava otpad. U enici navedenih škola pokazali su zavidno znanje te se i aktivno uklju ili. ZEO “Prode “ djeluje ve nekoliko godina, a do sada se najviše bavio zaštitom prirode, a okuplja mlade Hodošana. Svoj naziv duguje dijelu Hodošana nazvanom Prode, rije je o dijelu naselja prema Donjem Hraš anu koje se tako oduvijek zove. Na taj se na in uva i stari naziv dijela naselja Hodošan. Manje je poznato da se izme u sadašnjega velikog naselja Hodošan i op inskog središta Donji Kraljevec nalazilo još jedno naselje, barem tako govore neki povijesni izvori i legende. No, sudbina mu nije bila sklona, uništili su ga Turci u svojim pokušajima osvajanja Me imurja prije nekoliko stolje a. Teško je znati gdje se nalazilo to naselje, jer danas tragova nema. (JŠ)

MJEŠTANI op ine Donji Kraljevec pitaju:

Što ide u kantu za otpad? Na u estale upite mještana što sve od otpada mogu ubacivati u kantu za sme e, do sada su se, naime, više ule samo zabrane što se sve ne smije stavljati u kante za otpad, ZEO “Prode” saznaje da se u kantu za sme e odlažu ostaci od vo a i povr a (tko nema vlastito

mjesto za odlaganje), prljava ambalaža ( aše od jogurta i sl. ako nisu oprane), najloni i najlonske vre ice u kojima je bilo umotano meso, stara odje a i ostali otpad koji se ne odlaže u vre e i nije za recikliranje. (J)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

KOTORIPSKI HDZ žestoko protiv izmjena Prostornog plana Me imurske županije

Izmjene i dopune bitno utje u na svekoliki razvoj Kotoribe Na sastanku Op inskog odbora HDZ-a Kotoriba raspravljalo se o promjenama Prostornog plana Me imurske županije. Na sastanku je donesen jednoglasan zaklju ak da predložene izmjene i dopune bitno utje u na svekoliki razvoj Kotoribe i susjednih op ina, kaže se u priop enje kotoripskog HDZ-a. Ono ime su mještani ostali zate eni jest nebriga lokalnih elnika kako bi na vrijeme upoznali stanovništvo o nastaloj situaciji. - Mi u stranci ipak smo odlu ili reagirati i otvoriti karte. Sigurni smo da su predložene izmjene i dopune PP-a nastavak politike koju provodi vladaju a koalicija SDP - HSS - HSU - HSN,

odnosno nastavak na inzistiranju zašti enog krajolika na podru ju op ine koji je proglasila Skupština MŽ-a pod predsjedanjem Zvonimira Siladija.

Sprje avanje asfaltiranje ceste Kotoriba - Gori an? - Takav naš zaklju ak potvrdila je i stru na op inska savjetnica Irena Maltar koju takve izmjene oduševljavaju i imaju u biti cilj sprije iti asfaltiranje ceste Kotoriba - Gori an uz murski nasip, a privatnim vlasnicima nanosi veliku ekonomsku štetu. Gospo a Maltar svojedobno se zalagala za brisanje odobrenoga

cestovnog prijelaza prema Mlinarcima, tobože zalažu i se za neki isplativiji prijelaz, zaklju uje HDZ Kotoribe.

Zahla eni odnosi sa susjedima Prema našim informacijama, pišu kotoripski hadezeovci, dugo godina stvarani prijateljski odnosi zahla eni su s Murakeresturom iz Republike Ma arske, a za cestovni prijelaz na rijeci Muri izra eni su projekti putem pretpristupnih fondova EU koji se dalje ne provode. To potvr uje prisutnost župana Ivana Perho a na zajedni koj sjednici ma arske i hrvatske vlade na

kojoj nije bilo ni jedne rije i o prijelazu Kotoriba – Murakerestur jer nije bilo inicijative od strane op inske vlasti (vjerojatno je promaklo stru noj savjetnici). Uz Murakerestur, na žalost, poreme eni su i do sada vrlo dobri odnosi s nekim susjednim op inama. Svime navedenim došli smo do jednostavnog zaklju ka da je vladaju oj garnituri u Kotoribi želja cestu prema Gori anu i cestovni prijelaz prema Murakeresturu stopirati, samo zato jer su to HDZ-ovi projekti, kaže se na kraju priop enja koje potpisuje predsjednik OO-a Zoran Radmani .

CRVENI KRIŽ Donja Dubrava OP INA Sveta Marija

HNS Donja Dubrava

U planu još jedna akcija Uklanjaju se kontejneri za staklo darivanja krvi

Za predsjednika izabran Rudolf Lisjak

Op insko društvo Crvenog križa Donje Dubrave održalo je proširenu sjednicu Upravnog i Nadzornog odbora. Predsjednik društva uro Hraš anec upoznao je nazo ne s potrebom za još jednom akcijom davanja krvi ove godine, koja bi trebala biti krajem 11. ili po etkom 12. mjeseca. Raspravljano je o provedbi akcije Solidarnost na djelu i pojedinim zaduženjima, mogu nostima za odlazak na izlet, te o korištenju prostorije za prihvat i predaju odjevnih predmeta. Svi sudionici sastanka zaklju ili su da je Op insko društvo Crvenog križa ove godine dobro radilo, puno se posredovalo kod prijema i predaje raznih roba humanitarnog karaktera, davanja krvi, mjerenja še era i tlaka i drugih akcija te je dobro organizirati i izlet za lanove. (af)

lanovi Hrvatske narodne stranke, podružnice Donja Dubrava, održali su izbornu godišnju skupštinu. Za predsjednika je ponovno izabran Rudolf Lisjak, dok su njegovi zamjenici Slobodanka Zvonar i Marijan Varga. Imenovani su lanovi Izvršnog i Nadzornog odbora, Županijskog vije a i Sabora HNS-a. Skupština je usvojila program rada za naredno razdoblje. Prioriteti su dovršenje Gospodarske zone uz mogu nost prodaje parcela, izgradnja poslovno – stambene zgrade u centru mjesta, pošteno iskoristiti državno poljoprivredno zemljište, s time da se ne prodaje više od jedne tre ine, dok ostalo treba zadržati u zakupu. U planu je po etak izgradnje kanalizacijske mreže, dovršenje obnove Doma kulture Zalan i Doma za nacionalne manjine, ure enje staza i parkirališta kod groblja, a dosta e se pažnje posvetiti turisti kom razvoju. Nakon skupštine, održano je druženje i natjecanje u kuglanju. (af)

Iz op ine Sveta Marija obavještavaju mještane da se kontejneri za odlaganje stakla od 1. studenoga uklanjaju. Za odlaganje stakla od sada e se koristiti ja e plasti ne vre e koje e koncesionar Pre-kom d.o.o. iz Preloga preuzimati u terminima koji su odre eni i za ostali korisni otpad (papir, plastika, željezo ...). Op ina poziva mještane da vre e za selektiranje stakla mogu podi i svaki radni dan u prostorijama Op ine od 8 do 14 sati. (af)

PODUZE E LBF gradnja Grabrovnik otvorila prodavaonicu

Sve za suhu gradnju na jednom mjestu Prostori TEAM-a u Preloškoj ulici u akovcu mjesto su na kojem se od petka nalazi prodavaonica materijala potrebnih za suhu gradnju, poznatijih kao Knauf sistemi. Prodavaonicu je otvorilo poduze e LBF gradnja d.o.o. Grabrovnik, iji je vlasnik iskusni gra evinski poduzetnik Drago Flin ec, koji je trgovinu i otvorio na prigodnoj sve anosti u nazo nosti brojnih poslovnih partnera, gra evinskih poduzetnika i prijatelja. Prodavaonica ima oko 900 metara skladišnog prostora u

kojem se nalazi 200 artikala, a tendencija je da ih uskoro bude i tisu u. Po vrlo pristupa nim uvjetima mogu se kupiti vrhunski proizvodi Isover, Armstrong, Knauf, Ursa i drugi koji su potrebni kod suvremene suhe gradnje. Trgovina je otvorena od ponedjeljka do petka od 7 do 16 sati i subotom od 7 do 13 sati. Na prigodnom domjenku u režiji restorana “Kristal” akovec direktor Flin ec pozvao je okupljene da budu i promotori ove trgovine u kojoj rade stru ni zaposlenici. (S. Mesari )

NOVO U AKOVCU: Fotokopiraonica Snoopy je ono što ste dugo ekali

Sve na jednom mjestu i k tome još vrhunsko Od 5. listopada 2009. u samom središtu akovca u prolazu kroz haustor iz Ulice kralja Tomislava, izme u poslovnice Zagreba ke banke i Mode, otvorena je suvremena fotokopiraonica SNOOPY, u vlasništvu Suzane Puklavec. Osim što se nalazi u samom srcu Grada akovca i što se u nju može u i i s parkirališta iza Starog pasaža, fotokopiraonica nudi vrhunske usluge. Kvalitetno, brzo i po povoljnim uvjetima obavljaju fotokopiranje, printanje, skeniranje, plasti iciranje, uvezivanje i prepisivanje, te izra uju jelovnike, cjenike, deklaracije, plakate, pozivnice i vizitke (posjetnice).

Dovoljno je samo do i na spomenutu adresu ili nazvati 095/862-7462 i sve e biti riješeno i u injeno prema željama i potrebama. Kopiranje za u enike je s posebnim po-

pustom. Osim toga, tijekom studenoga kolor kopiranja obavljaju više nego povoljno. Format A4 stoji samo 2,50 kuna, a format A3 nevjerojatnih 5 kuna komad.

3. studenoga 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA SVETI Juraj na Bregu na raskrsnici

AKCIJA!!!

Kako uživati u mesu z tiblice uz pjeskarnicu? Samo stotinjak metara dijeli proizvodne pogone za izradu metalnih konstrukcija “Piramida” Lopatinec u vlasništvu Josipa Beleca i restoran “Me imurski dvori” Lopatinec u vlasništvu Marijana Martinjaša. Jedni i drugi žele proširiti programe i ponudu, no teško mogu pomiriti želje i stvarnost. Kako se u Me imurskim dvorima može, osobito ljeti, na terasi uživati u mesu z tiblice, siru s vrhnjem, turošu, me imurskoj gibanici i pretepenoj juhi kad do vas dopire buka strojeva i predmeta rada iz obližnje radionice. I k tome još vas zasipa pijesak koji leti na sve strane. Belec želi proširiti svoj proizvodni program, a

Marijan Martinjaš, direktor Me imurskih dvora, pak namjerava izgraditi svojevrsno etnoselo. Belec ima programe teške 2,5 milijuna kuna jer mu stižu narudžbe iz Švedske i Njema ke. Ovaj problem pokušava razriješiti Op ina Sveti Juraj na Bregu i o tome koliko e uspjeti ovisi razvoj ovog dijela op ine i kraja. Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi ovaj problem vidi na svoj na in i nastojat e ga riješiti, ali svjestan je da e to i i vrlo teško.

Spas je u Gospodarskoj zoni Brezje - Mnogi naši gra ani, osobito žitelji Lopatinca, negoduju

Gospodarska zona prioritet? Op ini Sveti Juraj na Bregu, kako to god udno zvu alo jer ipak bi to trebala biti turisti ka op ina, Gospodarska zona Brezje je prioritet. Trenutno je raspisan natje aj za izgradnju ceste u Gospodarskoj zoni Brezje, što e prema projektu koštati dva milijuna kuna. Za sada su interes za izgrad-

nju proizvodnih programa iskazale tvrtke Milas, Limex, Renox i još neki manji investitori. Za izgradnju komunalne infrastrukture trenutno nema novca. Ako izostane izdašnija potpora Ministarstva gospodarstva i Me imurske županije, op ina e se najvjerojatnije bankovno zadužiti. (sm)

ŠTRIGOVA

zbog buke i prašine koje dolaze iz Piramide, iji je vlasnik Josip Belec iz akovca 1999. godine dobio gra evinsku dozvolu. U me uvremenu se ustanovilo kako Belec nije poštivao uvjete gradnje te je proizvodne objekte izgradio izvan površine za koju je dobio dozvolu, na na in da je proizvodnu halu izgradio dosta uvu eno od glavne ceste, pokazuju i prostorni plan, kaže na elnik Nagrajsalovi , te nastavlja. - Moji su ga prethodnici na to upozoravali, me utim, pozitivnog odjeka od strane Beleca nije bilo. Nedavno sam razgovarao s gospodinom Belecom i rekao mu da sve nije kako bi moralo biti, te sam mu naložio da sredi situaciju. I oko papirologije i na terenu. On mi je obe ao kako e riješiti problem buke izolacijom krovišta i zidova te promjenom stakala na hali. Kada je u pitanju lokacija, rekao je kako e novu halu graditi pored ceste, dakle, na mjestu gdje je zapravo trebao izgraditi postoje u. Naložio sam da stvari uredi što prije. Najbolje bi bilo, smatraju pojedini vije nici, da se Piramida iseli u budu u Gospodarsku zonu u Brezju. Sigurno je da bi to bio

- Povjerenstvo za prostorni plan dat e preporuku što i kako dalje, kaže Nagrajsalovi spas i za gra ane i za Me imurske dvore. No, pitanje je može li se to u initi i je li Belec na to spreman, razmišlja na elnik op ine, te dodaje kako je dobio informaciju da Me imurski dvori ovog trenutka ne ulaze u projekt etnosela, odnosno da e projekt “Malo selo” malo pri ekati. (Stjepan Mesari )

SVETI MARTIN NA MURI

Martinje u Štrigovi

Dan op ine i Martinje

Turisti ka zajednica op ine Štrigova, Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae i Udruga kuhara Me imurske županije u subotu 7. i nedjelju 8. studenoga u središtu Štrigove od 15 sati prire uju Martinje u Štrigovi. Uz obred krštenja mošta u mlado vino, bit e degustacija

Op ina Sveti Martin na Muri i Turisti ka zajednica prire uju u subotu 7. i nedjelju 8. studenoga priredbe u ast svetog Martina biskupa, zaštitnika op ine i župe. Na igralištu NK Polet u subotu u 14 sati bit e odigrana nogometna utakmica, a u 18 sati zapo et e velika “martinjska zabava”.

mladih vina, te konzumiranje pe enih kestena, vinskog gulaša i doma ih kola a. U zabavnom dijelu priredbe nastupit e VIS Štrigov ani, Stari mužikaši i Rimš anski baruni. Mikec, Dvanajš ak i Kova i pozivaju me imursko ljudstvo na ovo dvodnevno veselje. (sm)

Zašto Pribislavcu trebaju društveni an eli Ako ovjeka ugrize pas, odgovoran je vlasnik psa. Ako ne ije dijete napravi glupost, odgovoran je - nitko. Daleko smo dogurali u pravima djece. Djeca prema našim zakonima mogu mnogo toga, a da ih se ne smije spomenuti, da ne bi slu ajno bila ugrožena njihova prava. Smije li bilo ije dijete na razrednoj plo i pred u enicima napisati “Bit e mesa, klat emo Hrvate”? O ito je da smije, jer se upravo to dogodilo ovih dana u Osnovnoj školi Pribislavec, i to pred svim u enicima i u iteljicom kojoj vjerojatno sad treba psihološka pomo . Sutra e neko drugo dijete, ako ovo pro e nekažnjeno, shvatiti da na razrednoj plo i smije napisati “Bit e mesa, klat emo toga i toga”. Jesu li to samo igre rije i i možemo li ostati na tvrdnji da je rije o dje joj gluposti? Nipošto. Dje ja glupost je sasvim nešto drugo, a ne jasne rasisti ke

poruke i govor mržnje na plo i. Ono što je tragi no je to da roditelji u enika šestog razreda koji je to napisao nisu rasisti ili što sli no. Zna i, teza da su roditelji dijelom suodgovorni za napisano nije na vrstim nogama, iako se odgovornosti ne mogu odre i. Jedino pravo pojašnjenje zašto je do toga došlo moglo bi se prona i u identi iciranju s odre enom grupom ili skupinom. U ovom slu aju, sa skupinom koja sama sebe smatra nepoželjnom u odre enoj sredini. Ako nitko ništa ne može u initi, a na potezu su škola, roditelji, u enici, sredina, pitanje je tko može? Tko je taj tko e zaustaviti spiralu verbalnog nasilja koja prijeti da se jednog trenutka pretvori u pravo nasilje koje izmi e društvenoj kontroli? To policija sigurno nije, ona spašava sustav, isto kao i Centar za socijalni rad. Škola bi mogla biti, no ne ovakva kakva je da-

nas u Pribislavcu, bez ozbiljnih osnovnih uvjeta za cjelodnevni rad. Roditelji? Sigurno su važni u odgoju djece, no premalo su obrazovani da bi bili dovoljno uspješni. Lokalna zajednica? Suradnjom, edukacijom i razgovorima mnogo se može posti i, pitanje je slušaju li jedni druge i koliko. Mogu li radionice na temu rješavanje sukoba bez nasilja pomo i? Ako su svi nemo ni ili je stanje nemo i op enita pojava, trebaju nam društveni an eli. Ne an eli kapitala i sli no, ve sasvim moralne osobe koje e preuzeti brigu o svakoj ugroženoj obitelji, koje e svakodnevno brinuti i pomagati da se problemi smanje. Koje e znati objasniti djetetu zašto se treba školovati i koliko je u enje u njegovoj dobi važno, ne s pozicija mo i, ve s pozicija prijateljstva i suradnje. Koji e znati opravdati sve o ite nepravde koje se doga-

U prostorijama HKUU-a Sveti Martin u 17 sati bit e održana sve ana sjednica Op inskog vije a, te otvorenje izložbe likovnih i kiparskih radova. Blagoslov vina, izložba jabuka te kulturno - umjetni ki i zabavni program održat e se u nedjelju od 13.30 sati. Sveta misa bit e kod kapele u Kapelš aku. (sm)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Mineralno gnojivo austrijsko NPK 0:10:30 sa magnezijem i borom-crveno, samo 230 kn/vre a. KONJSKO GNOJIVO – Stalla co samo 57,99 kn/vre a. Organiziramo nabavku mineralnog gnojiva za državne po caje koje ostvaruju poljoprivrednici temeljem Odluke Ministarstva poljoprivrede.

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA «JALŽABET» Telefoni prodavaonica - (pozivni 042): Jalžabet 647-344; Kelemen 647-270; Zbelava 207-254; Trnovec 683-040 i Šemovec 657-135.

VAŠE MJESTO POVOLJNE KUPOVINE

Hrvatski otoci ... Sje am se svoje pr ve ozbiljne funkcije, kad mi je direktor prilikom “inauguracije” rekao neka uvam le a, jer e mi i najbliskiji suradnici zabijati noževe u pozadinu. Bio je u pravu. Trajalo je gotovo desetlje e da neki prestanu. Direktor na novom poslu za u eno mi je jednom prilikom rekao da previše vjerujem ljudima. Odgovorio sam mu da ljudima s kojim radim želim vjerovati. Rekao mi je da nisam pametan. Pa nisam ni tvrdio da jesam, ali ho u raditi ono što znam, a ne razmišljati o preživljavanju me u vukovima i ne želim prihvatiti da je u pravu ... Petar Pan, nazvala me jedna cijenjena kolegica, doduše, ne zbog toga. Da Hrvati nemaju povjerenja jedni u druge, može se iš itati iz zadnjeg izvješ a Legatum Instituta, neovisne organizacije koja promi e ekonomske, politi ke i osobne slobode (rezultati na http:// www.prosperity.com/rankings.aspx). Od 104 zemlje uklju ene u istraživanje, Hrvatska je na 35. mjestu, na prvom je Finska, a na posljednjem Zimbabwe. Od istraživanih zemalja u regiji, Hrvatska najlošije stoji kad je u pitanju socijalni kapital, što u ovom slu aju podrazumijeva me uljudsko povjerenje i snagu zajedništva. A prema zaklju cima istraživanja, ljudi su sretniji u zemljama gdje je socijalni kapital viši od npr. povjerenja vladi. Zašto je to tako u Hrvatskoj? Zašto ne vjerujemo jedni drugima? Zar je u Hrvatskoj

svako svakoga ve uspio iznevjeriti, da ne upotrijebim onu prostu rije , a kako nas je malo, jednostavno više nemamo kome vjerovati? Ne vjerujemo politi arima, ne vjerujemo menadžerima, ne vjerujemo poslovnim partnerima, ne vjerujemo profesorima, ne vjerujemo kolegama, ne vjerujemo lanovima obitelji, prijateljima ... U Hrvatskoj smo, na žalost, postali robovi svoje povijesti. U estalih promjena sustava, mijenjanju pravila iz dana u dan, sad si gori, sad si doli. Naš rat je bio ispravan, pa nije, pa je … Ništa nije stalno i zato je svatko postao fokusiran na vlastito preživljavanje, bez obzira na ostale lanove zajednice. Ispada da nismo zemlja od samo tisu u otoka, ve smo postali zemlja od 4,5 milijuna otoka, od kojih je svaki divan, ali je otok, a od nekog drugog o ekuje da mu izgradi prometnu infrastrukturu za povezivanje s drugim otocima. Na žalost, to se gradi samodoprinosom.

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Velik interes za studentske stipendije Završen je rok za podnošenje zamolbi za dodjelu studentskih stipendija u op ini Sveti Juraj na Bregu. Na raspisani natje aj pristiglo je ak 19 zamolbi, a koliko e ih biti odobreno, odlu it e op insko Povjerenstvo za dodjelu

aju u nesavršenom društvu na inom najmanje štete. Koje e znati utješiti i pomo i. Jesu li takvi društveni an eli koji se ne e doživljavati ako “oni drugi” nešto nedoku ivo i nedohvatno, postoje li negdje oni? Postoje u nama ako povjerujemo da naše društvo ima ljepšu budu nost. Ako u to povjerujemo, lakše emo u enicima u Pribislavcu objasniti da imaju ljepšu i bolju budu nost. Ne treba nam slijepa vjera, ve pogled iz prošlosti prema budu nosti, jednom rije ju - kultura.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

stipendija na osnovu Pravilnika. Od ranije op ina stipendira 17 studenata koji za studij u akovcu i Varaždinu dobivaju po 300, a za studij u Zagrebu i drugim gradovima po 500 kuna mjese no. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

Izgradili parkiralište kod groblja Ovog trenutka se na podru ju op ine Sveti Juraj na Bregu obavljaju se radovi na dovršenju nekoliko komunalno - prometnih gra evina. Na podru ju Lopatinca zacjevljuje se kanal za oborinske vode u dužini od 400 metara. Vrijednost radova iznosi oko 200 tisu a kuna, a pla a ih Županijska uprava za ceste (ŽUC). - Na podru ju Pleškovca ure uje se pješa ko bicikli-

sti ka staza u dužini od 200 metara, a vrijednost investicije iznosi 220 tisu a kuna. S po pedeset posto u pla anju sudjeluju ŽUC i Op ina Sveti Juraj na Bregu. Pred dovršenjem je i ure enje parkirališta kod groblja površine 650 kvadratnih metara. Vrijednost radova iznosi 72 tisu e kuna, a po polovicu pla aju op ina i Me imurske vode. (S. Mesari )

Ulaz u selo kroz Kratku ulicu iz pravca Gornjeg Kraljevca

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Sivica je po mnogo emu posebno mjesto. Do nedavno je imalo dva zaseoka, a sada su ostali sami. Zaselak Celine postalo je samostalno selo, a Inkejevica je nestala. Mali zaselak koji je osnovao i živio u njemu grof Inkey jednostavno je izumro. Udaljen je bio dva kilometra od sela u pravcu Gardinovca, i to nekih s desetak ku a. Tu su živjeli oni koji su imali najmanje, grofovi sluge. A kako nema nikakve infrastrukture, ljudi su otišli i ostao je samo jedan stanovnik. I on više kao spomenik prošlosti. Puno je toga u Sivici u prošlosti, a neke su stvari sada u dalekoj budu nosti. I oni stari nazivi dijelova sela nestaju. Kao što su Bere ki kraj, Veli ka … Danas imaju ak i poduzetni ku zonu u predjelu koji se zove Prelog. Imaju oni i krasnu kapelicu Svete Ane. I proštenje na taj dan. Još najstariji znaju kako je sveta Ana došla u Sivicu. Kada su godine 1914. dovozili ciglu za izgradnju kapelice, prvi koji je došao povikao je: Oha! Netko je pomislio da je rekao Ana i tako je to ostalo. Kapelica Svete Ane. I Mesari ov pil i pil Svete Jane. Svi Sivi anci kažu da se sve promijenilo 1957. godine. Tada su svi zajedno po eli graditi osmogodišnju školu. No, kad je završena zgrada, škola je postala etverogodišnja. I to je tako pogodilo Sivi ance da su zamrzili školu. Pa se onda rijetko tko odlu ivao za studij. Radije su odlazili u svijet. Zato je dugo godina Sivica bila znana kao radni ko i poljoprivredno selo. I bolje je nikoga ne tražiti u tjednu jer ga ne ete na i. Radi se. Jedino na Spasovo ili Anino kad je proštenje. Onda se svi okupe.

Op ina nas brenza U cijeloj op ini Podturen Sivica je uvijek prednja ila po novim idejama. I nikad baš i nisu bili pre-

Utemeljitelj Udruge žena Slava Varga, iji je pokojni muž Martin pokrenuo modernizaciju Sivice. - Ako si ne bumo sami napravili, drugi nam ne budu

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/4.

Sivi anke držiju gori svoju Sivicu i k tomu još i se drugo

Budu i park u središtu sela gdje je nekada bio veliki berek zadovoljni u injenim, uvijek su tražili bolje. I kada prije dvanaestak godina nisu “iz op inskog kobelara“ mogli dobiti koliko su htjeli, kompletno Vije e Mjesnog odbora podnijelo je ostavku. Kažu da zato jer su takvi. Ili budu napravili što su obe ali, ili se budu maknuli. I poslije su davali ostavke. A i danas nisu zadovoljni. Nekad su po svemu bili prvi, a danas ih druga sela iz op ine stižu. Ljute se, jer za njih je rije - rije . Ona se drži i poštuje. A ovako vele da oni moraju ekati. ekaju i kad e se aktivirati i poduzetni ka zona u Prelogu. Tako se zove dio prema Celinama. Smeta ih što moraju ekati da i drugi imaju ono što su ve oni davno imali. A oni bi htjeli naprijed. Da privuku

mlade u selo. A ovako, gradi se dom za starije osobe. I to još u Mirogojskoj ulici. Sve znakovito za budu nost sela. Ali je i mlin znakovit za budu nost. Pedesetih godina bio je to motorni mlin koji je bio poznat nadaleko. Stoji danas kao ruševina u središtu sela. Srušili bi oni to jer je ruglo sela, ali je vlasnik u Australiji. I tako ostaci mlina dokazuju da su se nekada gradili vrsti zidovi.

Žene su gazde, to priznamo Kažu Sivi anci da oni priznaju da su žene gazde. Zapravo, oni vele da im vode ra unovodstvo. To bi se tako reklo danas. Ne smeta njima ništa bi rekli na to, samo da je dobro. I da je sloga. Možda ne

Predsjednik i dopredsjednik NK Dubrava Stjepan Bobi anec i Vladimir Sabol

Središte Sivice s kapelicom Sv. Ane kao nekada, ali je ima. Bilo je i više dok nije iz svake druge ku e netko otišao u svijet. No, kad je trebalo nešto napraviti, onda su svi bili za skupni rad. Danas toga više nema. A nekada su bili poznati po tome. I do svega što su napravili u selu došli su zajedni kim radom. Kažu za sebe da nikad nisu bili agresivni. Skri ali bi se na nogometnim utakmicama ili sastancima pak su onda na zabavama bili mirni. Vele da bi još morali miriti druge koji su došli k njima na zabavu. A žene su jedno vrijeme bile najglasniji navija i kluba. Kažu da nisu imale nikakvu udrugu pak su dolazile na utakmice da bi se izvikale. A onda su se ponovno okupile i danas drže Sivicu, a i se drugo gori. Sivi anci ja-

Mario Jalšovec, predsjednik DVD-a, drži u naru ju k erku Marijamagdalenu: - Društvo nam je dobro opremljeno jer smo imali u prošlosti veliki požar pa su ljudi cijenili vatrogasce

ko poštuju svoje žene. Za utjehu im ostaje da popiju “sivi ki silvanac“ koji raste na sivi kom vinogorju, beli kim bregima. Oni najstariji sje aju se da su pili “tuklju“. Bilo je to vino od šmarnice na brajdama koja je rasla po dvorištima uz gnojš icu. Kažu da se vole šaliti na svoj ra un. Ali da im je ipak draže na tu i. Ali svadljivi nisu.

Oj, Bizovac moj, i moja Dobrava Kako su Sivi anci odlazili u svijet, tako su se vra ali s debelim penzijama. Pa je to sada trebalo i potrošiti. Putuju oni sve posvuda po bijelom svijetu. Žele sve vidjeti, što nisu stigli nekada. A jedno od najpopularnijih odredišta je Bizovac.

Zvonarica Ruža Vrtari : Sivi anci su pobožni ljudi Slavonske toplice. Ve si slavonski tamburaši stavljaju u svoj kalendar sivi ke penzi e. I k tome im još igraju zabadav. No, kad udare po žicama, toliko novca “do e u šešir“ da si pokriju gaže za pola godine. A sivi ki penzi i zaborave sve bolesti pa se zapleše i po stolovima. Nek’ se vidi što je sivi ka be arska duša. Sje anje je to i na stara vremena kada se “be arilo“ na zabavama u Lova kom domu u Sivi koj dobravi. Dobro vino, tople ljetne no i, glazba, šuma … Bilo je jako veselo. I trajalo bi dugo, do bijeloga dana. A o onda bi se još nekoliko dana poslije toga u šumi umjesto gljiva nalazile ga ice. Zato si još mnogi koji prolaze ovuda požele pjesmu - Za dobra stara vremena … Nema više zabava

lanovi Vije a Mjesnog odbora: Dragutin Cerovec, predsjednik, Stanislav Miki , zamjenik, tajnik Mario Jalšovec te lanovi Stjepan Bobi anec i Slava Varga. - Tražimo samo da se napravi ono što je planirano

Kažu Sivi anci da je Sivica centar svijeta. Drže da je dokaz to što je Sivica centar Me imurja. I što je u središtu sela bila velika bara. I da je tu Božek zapi il šestara kad je radio okruglu zemlju. Ina e bi bila sam Božek zna kakva. Vele, svi dokazi su tu, ali im nitko ne vjeruje. Pa i njihova graba više nije graba, ve nogometno igralište i prazno zemljište na kojem bi sada trebao niknuti park. Tako je to u Sivici, selu u op ini i župi Podturen. Selu ije je i ime, prema njihovoj legendi, vezano uz baru. Kažu da je ta bara bila tako siva od mulja da su i selo prozvali Sivica. Pa, morala je i biti mutna jer nigdje ni u jednom selu nije bilo toliko guski i patki kao ovdje. I nigdje nisu uživale takvu blagodat da imaju obilje vode u centru samog sela.

u Sivici. I još nešto. Kako god da je Sivi ka dobrava lijepa šuma, drvene stative i pre ke za prve golove nisu našli u njoj. Ve su ih dopremili iz Lendave. Malo udno, ali … Sada su u mjesnom domu karmine. Ili ponekad ro endani. Kada su ve kupili svu opremu za svadbe, nek se bar koristi.

Seoske zanimljivosti

Dobro je dok se spominaju za tebe

Predsjednik VMO-a Dragutin Cerovec, supruga Nevenka, k erka Barbara sa suprugom Leonom Posavi, k i Tanja i suprug Ivica Pintari

lanice Udruge žena pri ru nom radu

Kažu Sivi anci da je dobro da se za nekoga spominaju. Zna i da nešto vrijedi. Zato su uvijek nastojali da se o selu govori. Pa su stoga sve prihva ali prvi. Sve to zahvaljuju i onima koji su radili izvan sela. I ija je sveta dužnost, po sivi kom obi aju, bila da se pomogne selu. No, i danas se to promijenilo. Svi se poznaju, ali se neki ne vide i po dvadeset godina. Život ih je odnio u inozemstvo i sve se manje vozikaju po krivudavim seoskim ulicama. Kažu da je danas takav promet kroz selo da je i ulicu teško pre i. A nekada se izdaleka vidjelo tko dolazi u selo. Bilo je to i onda kad su došli glumci varaždinskog kazališta odigrati predstavu. Zapravo su išli na Belicu, ali su završili u Sivici. I tek kad su vidjeli da nema nigdje nikoga, voza se sjetio da je pogriješio selo: - Znal sam da je selo z imenom nekše arbe, ali nisam bil siguren. I oni su otišli. No, kasnije su ipak Sivi anci vidjeli predstave. A danas kažu da su mali raj. Jer nigdje nema toliko zelenila u središtu sela kao kod njih. Tko ne vjeruje neka do e. I kako vele, oni su jedini kojima ne smeta ak se spomina za njih. To samo zna i da su tu i da postoje. Vele da još jedno ne budu nikada izgubili. Želju da selo živi punim životom.

Mladi tamburaši koji djeluju u sklopu Udruge žena: Dejana i Petra Jezernik, Matea Lesar, Ivan Varga, Antonia Horvat i Patricija Kova

Obitelj Kova vrlo ja aktivna u radu za selo. Stjepan Kova (domar u domu), supruga Slavica (zbor, dramska), Jasna Kova (predsjednica Udruge žena), k erka Patricija (u tamburaškoj sekciji), suprug Dražen (korepetitor tamburaša) i fotokroni ar Sivice enska vatrogasna B-ekipa koju je formirala Udruga žena

Pavao Škvorc sa suprugom Anom. Bio je poznat kao zden ar, šintar, a bio je i grobar. Danas je i seoski bubnjar. - Niti sam ne znam kuliko sam zdenci skopal Selo Sivica je u župi Podturen i istoimenoj op ini. Sa zapadne stane grani i s Gornjim Kraljevcom s južne Novim Selom Rok, sjeverne Celinama i isto ne op inskim središtem Podturnom. Neposredno uz selo smještena je jedna od najljepših me imurskih šuma, Sivi ka Dobrava, poznata još po nekada popularnom Lova kom domu. Prema povijesnim podacima, Sivica je 1771. godine imala 128 stanovnika u 21 ku anstvu. Godine 1931. bilo ih je 821, dok ih je 1991. bilo 987 zajedno s Celinama. Prema popisu iz 2001. godine, bilo ih 743 u 197 ku anstava i 213 stanova. Predsjednik Vije a Mjesnog odbora Dragutin Cerovec prikupio je to ne podatke o sadašnjem brojnom stanju. Prema tim podacima, selo ima 729 stanovnika, od ega je 75 udovica, 13 udovaca, 11 je rastavljenih, 30 starih de ki, 1 stara puca, a 43 ih živi ili radi u inozemstvu. U selu imaju 11 ulica i sve one imaju nazive. Glavna, Mirogojska, Športska, Duga, Uska, Kratka, Cvjetna, Poljska … Selo ima svoje vlastito groblje, veliku kapelicu Sv. Ane, mjesni dom, vatrogasni dom, jedan kafi , jednu piceriju. U selu djeluje i podru na škola s 38 u enika, od ega ak 13 u 1. razredu. U selu djeluje i Dje ji vrti “Pinokio“ koji okuplja 26 mališana, 19 u starijoj mješovitoj grupi, a 7 u mla oj. U ovoj godini tri su osobe umrle, a troje djece je ro eno. Najstariji stanovnik je Mirko Tkalec ro en 1919. godine.

O ljudima …

Udruga žena na Sivi kom fašniku kojim pokušavaju oživjeti seoska doga anja

lanice Udruga žena poslije jednog nastupa s voditeljem Franjom Liklinom

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora, iji su lanovi: Dragutin Cerovec, predsjednik, Stanislav Miki , zamjenik predsjednika,

Mario Jalšovec, tajnik, te lanovi Stjepan Bobi anec, Slava Varga, Ivan Fodor i Franjo Drvoderi . U Op inskom su vije u lanovi iz Sivice dipl. ing. Damir Srpak i ing. Zlatko Vrtari . Dobrovoljno vatrogasno društvo okuplja 24 vatrogasca te 20 djece i mladeži. Predsjednik je Mario Jalšovec, zapovjednik Ivica Varga, dozapovjednik Marino Majsan i blagajnik Igor Fodor. U Društvu ina e djeluje jedan asnik i devet do asnika. Iako je Društvo osnovano 1928. godine, u selu je ve od 1905. godine bila ru na štrcaljka koju je kupio gro Inre. Udruga žena Sivica osnovana je 2004. godine, a osniva je bila Slava Varga. Cilj osnivanja bio je o uvanje me imurske baštine pa tako Udruga djeluje kroz tamburašku, olklornu i gluma ku sekciju. Svake godine organiziraju priredbu povodom Dana žena, ure uju okoliš mjesnog doma, organiziraju ašni ku povorku te pomažu drugim udrugama. Predsjednica je Jasna Kova , zamjenica Nada Bobi anec, tajnica Spomenka Lesar i blagajnica Nada Škvorc. U selu je ina e osamdesetih godina djelovao vrlo uspješno Aktiv žena. Nogometni klub Dubrava dugo je godina okosnica okupljanja Sivi anaca. Predsjednik je Stjepan Bobi anec, dopredsjednici Vladimir Sabol i Josip Bobi anec, tajnik je Mihael Fodor, blagajnik Ivica Fodor, sportski direktor Stjepan Novak, dok su ostali lanovi uprave Stjepan Hutinec, Damir Bobi anec, Damir Palir, Antun Ko evar, Vlado Nedeljko i Tomaš Jambroši , dok je Mijo Varga domar. NK Dubrava ima i svoju monografiju koju je napisao Vladimir Šantl.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

Mozaik 17

" # $ % &

Zbog suvremenog na ina Ĺživota roditelji djecu prepuĹĄtaju na skrb ĹĄkolama

ProduĹženi boravak nadomjestak za roditeljski dom + Â‡ > Q # W > # = = # Q +

=# Q # + & W ^^^ {_ "> #

W = = Q = Q # W Q * X > # W # W > W =# # W # # Q + " # # Q <" Â‚ " > + W < = q { < = X = # Q + # # ] # W = Q * X W # > # Q = Q + Âˆ =# " W > # # = < = # # *+ " > =# = # Q=# # "

Q = W " Q * X < # < = q =

" # = < =# > Q # = W \ = = # = Â‡ # = = W X #X WX = # W =# + " % * Â‡ + # # Q = > = WX W " # = WX # # = = * =# =# # + " Â‡ X = Q = # > Q = # # #

W > # # # ] Q = Q= > # " Q * X { # Q = > Q # = Q + = Â‚ "

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA OP INA PRIBISLAVEC Na elnica Op ine Pribislavec raspisuje

N A T J E A J ZA DODJELU STIPENDIJA ZA AKADEMSKU 2009./2010. GODINU REDOVITIM STUDENTIMA 1. Za akademsku godinu 2009./2010. dodijelit e se 7 s pendija. 2. Iznosi s pendija za akademsku godinu 2009./2010 su : akovec â€“ 200,00 kn VaraĹždin â€“ 300,00 kn Zagreb â€“ 400,00 kn Ostali udaljeniji gradovi od Zagreba â€“ 500,00 kn 3. S pendija Op ine Pribislavec dodjeljuje se: - na vrijeme trajanja redovitog studija dok s pendistu traje status redovnog studenta i to za 10 mjeseci u kalendarskoj godini. 4. Pravo sudjelovanja u natje aju za dodjelu s pendija imaju studen i u enici koji zadovoljavaju sljede e uvjete: - da su drĹžavljani Republike Hrvatske - iji roditelji ili skrbnici imaju prebivaliĹĄte na podru ju op ine Pribislavec najmanje 5 godina prije objave natje aja - iji prosjek ocjena svih predmeta III. i IV. razreda srednje ĹĄkole uklju uju i i maturu iznosi najmanje 3,5 (ako su upisali prvu godinu studija ) - iji prosjek ocjena svih poloĹženih ispita jekom studija iznosi najmanje 2,5 (ako upisuje viĹĄe godine studija ). 5. Dokumentacija koju je potrebno dostavi za dodjelu s pendije Op ine Pribislavec: - zamolba za dodjelu s pendije s kratkim Ĺživotopisom - uvjerenje o redovitom upisu u viĹĄu ili visoku ĹĄkolu, odnosno visoko u iliĹĄte, s naznakom smjera ili studijske grupe - potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena, odnosno ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene poloĹženih ispita ( za studente druge i viĹĄih godina studija ) - preslika svjedodĹžbe III. i IV. razreda srednje ĹĄkole i mature ( za studente prve godine ) - preslika osobne iskaznice - izjavu studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju - izjava o broju lanova zajedni kog doma instva - potvrda poslodavca o prosjeku pla e za posljednjih 6 ( ĹĄest ) mjeseci prijeraspisivanja natje aja, za sve lanove doma instva koji su u radnom odnosu - potvrda o dodatnim prihodima svih lanova zajedni kog doma instva ( ukoliko ih ostvaruju) - uvjerenje fakulteta o statusu redovnog studenta lana zajedni kog doma instva - potvrdu o mirovini sa zaĹĄ tnim dodatkom (ukoliko je prima netko od lanova zajedni kog doma instva ) - izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja, te za djecu samohranih majki i o eva 6. Zamolbe za dodjelu s pendije dostavljaju se do 27.11.2009. godine na adresu: Op ina Pribislavec, B. Radi a 47, Pribislavec s naznakom ÂŤza s pendijuÂť. 7. Nakon zavrĹĄetka redovnog ĹĄkolovanja s pendist je duĹžan vra iznos primljene s pendije ukoliko nisu zadovoljeni uvje iz Pravilnika o s pendiranju u enika i studenata. (obavijes o uvje ma vra anja s pendije odnosno oslobo enju od obaveze vra anja s pendije mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Pribislavec ). 8. S korisnikom stipendije zaklju it e se ugovor o pravima i obavezama za vrijeme koriĹĄtenja prava na s pendiju. 9. Nakon zavrĹĄetka natje aja priloĹženi se dokumen ne e vra a kandida ma. 10. O rezulta ma natje aja podnositelji zamolbi bit e obavijeĹĄteni u roku 8 (osam) dana od dana obavljenog izbora. Na elnica Op ine Pribislavec

Ĺ to kaĹžu roditelji

Djeca u produĹženom boravku vrijeme provode na kreativan na in =# < + Q Q Q Q = Q * X # " < = q =# " W # + X = # " > Q = # < = X W # = | = # # = Q + # = = > #

> > # * W Q X =# > Q = < = > W ] # }# " Q * X + < # < = * =# = # W =# q # W Q X < " =# # * > Q # = ] # ~ + > =# " ^^^ {_ " ^ > W " # Q + * X & < = + " W < = " # Q * Q Q W Q = W Â W # X W + # W Q Â‚ " < # W # &> = # + | =# Q Q * X # < = # Q= # Â†

> < W # Q XW + < # " X #

U boravku ljepĹĄe nego kod djeda i bake Âˆ Q # Q * X # < = X = # " > # +

> Q X = q Q = # "

* =# + > X X > Q X Q # WX # # " } X X W Q * X # =# # " | =# Q # X W W # > # W + # # X = > Q * X < = # * # = > W = > # # "

+ Âˆ Q * X #

Q ^ Q =# =# " # # # = # Q q Q < W > =# Q + < W > Q

U ostatku Me imurja samo u PĹ DrĹžimurec-Strelec Âˆ ] # # # < # < = > `_ } * " + ' = "> W =# # * + > = Q * X ` * X Q + # " > # # " > < Q " # } * # Q = Q= Q # Q + * X # " # < = Q < = W # " > # # W +

+ _ =

Â‰ ÂŠ Q Q Q + = Q * X # # Q + W = > # # X X [ =# # # > Â‹ W + < | # W W + Q# < = # < = X W > # # # " # W # X

Q " > W = # =# " {_ q * Â‚ + " Â‘ Â’} ] Â“

= Q + # | # Q < W ] # # X Q X =# # X > # # # = + # Q > = # # =# Q< q Q # =# # Q W # < W > = # Q X Q # Â” ] # Â‡ > " W > # * # # # # Q * X # # + W > # " # W + < X X # W # #

Trening znanja i socijalnih vjeĹĄtina ` Q * X + X # + Â‡ < =# Q * W < # < = X W > # W # # Q W X > X =# > > Q < > Q * # ` X # #

" # = Q " Q Q + * X # " < = > # X W # " # " # *X #

" # = # < * + q W # Q < # + Q = > Q = X > Q Q > = " # > # # W } # Q * X = # X =# # < # Â• =# Â– # X > Q Q < X > Q = # Â”= W X Â‘ > # Q W Â‡ =# > * > Q # = Q * X + Q # # Q Q < = X Q # Q # + # > # < = W # Â˜ > * Â’} # = ] + " Âš [ Â› W Â“

Roditelji su nezamjenjivi ' * + # < =# > < Q Q = = W # = > = < X " # =# #

# Q W X =# [ X =# # # \ + > W > = + = # = WX ] X =# * > # # # < # +

W X # ^ Q WX # =# = Q X W W Q X # + " ' Q # # # # # X X =# # # " Q Q < # X X # + =# " # = " > Q > Q Q < = > > Q =# # < = _ = # # +

= # = > = + Q Q Q * X < = [ # # " < = # Q = # W > =# # Q Q + Q * X Q + W = =# = \ = ` Q * X W W W Q = + =# > W X =# # # X # > X X

q # = # = X =# # < # =# > # X=# # W ' # + < # W =# =# > = >

> # " q Q ] > =# # = < Q Q +

< # =# # Q= # =# =# > # # X # # Q # X

" # { # Q * X " * =

Q =# X = < # =# Q + W # # # # " ^ # Q Q =# =# W # # # # X W < < =# # Q = # * # = # # X W #

\ W XW * Q X " # > =# > # X = X > # * X W # # q # # # = # =

SiniĹĄa Balent - Moj sin Tin ide u dnevni boravak III. Osnovne ĹĄkole i moram re i da smo jako zadovoljni. S obzirom na to da i supruga i ja radimo, dnevni boravak odli no je rjeĹĄenje jer ovdje on moĹže u i , dobije paĹžnju u itelja i, ono najbitnije, nije sam kod ku e. Najbolje rjeĹĄenje za nas bi bilo da postoji produĹženi boravak sve do kraja 4. razreda.

Silvija Micek - Suprug i ja radimo pa smo na preporuku dali naĹĄeg sina Luku u dnevni boravak. uli smo da je dobar boravak ovdje pa nismo puno razmiĹĄljali. NaĹĄa su iskustva vrlo pozi vna. S obzirom na to da u dnevni boravak idu samo djeca 1. i 2. razreda, nadamo se da e do tre eg razreda Luka bi dovoljno samostalan i da e mo i bi sam kod ku e.

Zlatko Me imurec - Budu i da supruga i ja radimo, a nismo Ĺželjeli k er Rajnu ostavlja samu, upisali smo je u dnevni boravak. NaĹĄa su iskustva jako dobra. U itelji su odli ni, a Rajna je tako er jako zadovoljna, ĹĄto nam je veoma bitno. Bilo bi dobro da se isto nastavi i kroz 3. i 4. razredi osnovne ĹĄkole. (hz, foto: vrzan)

PiĹĄe: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

Q # # Q

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Utovar repe u Šenkovcu kod kooperanta Mar eca

S AKOVE KOG sajma

Za Sve svete i zimnicu Posljednja listopadska srijeda na akove kom sajmu bila je u znaku proizvoda potrebnih za zimnicu i blagdan Svih svetih. Kada je u pitanju zimnica, najviše su se kupovali zelje i krumpir, te nešto manje luk i sto na repa. Za groblja ljudi su u ogromnim koli inama kupovali ma uhice, špine i katalen ice. Solidna je bila ponuda žitarica, paprike te raznoga južnog vo a i povr a, posebno grož a i kestena. Standardno za drugu polovicu godine pe enjarnice su imale dobar promet, a na posao, odnosno zaradu nisu se mogli

3. studenoga 2009.

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir, 2 kn/kg - kukuruz 0,80 kn/kg - sto na repa 20 kn/vre a - bijeli kupus 2 kn/kg - crveni kupus 4 kn/kg - luk 40 kn/vre a - pšenica 1,2 kn/kg - je am 1,4 kn/kg - drva - ogrjev 220 - 250 kn/m - živo vapno 30 kn/kanta - kotlet 25 kn/porcija požaliti peradari i prodava i stare krame. (S. Mesari , Z. Vrzan)

KAMPANJA VA ENJA še erne repe u Me imurju

Kvaliteta viša od o ekivanja S AKOVE KOG placa

Ponestaje povr a Što smo bliže zimi, to se na akove kom placu osje a nedostatak raznog povr a, posebice kvalitetnijeg. Paprika je sve lošije kvalitete, kao i paradajz te luk, mrkva i peršin. Ili je robe ponestalo ili e osvanuti nešto kasnije uz više cijene, pitaju se kupci, dok prodava i mudro šute. Ponuda tjedna bilo je cvije e za groblje, uz blagdan Svih svetih, no bilo je dovoljno vo a, osobito briježnog, me u kojima su najtraženiji bili nešperlini (mušmule) te kruške zimike. Vrlo je dobra ponuda svježega kravljeg sira te mlije nih proizvoda, kao i meda. Kiselo zelje i kisela repa vrlo lako

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- paprika 4 do 6 kn/kg - paradajz 8 do 10 kn/kg - mrkva 7 do 9 kn/kg - rotkvice 6 kn/pušlek - hren 20 kn/kg - grah 15 do 20 kn/kg - nešperlin 10 kn/kg - zimike 8 kn/kg - svježi sir 20 kn/kg - kiselo vrhnje 20 kn/bo ica pronalaze kupce, a sve je više narudžbi za guskice i patkice, za nadolaze e Martinje. Doznali smo i njihove cijene. (S. Mesari )

- Ovogodišnji urod repe po kvaliteti i koli ini bolji je od o ekivanog, jer vremenski uvjeti nisu pogodovali rastu i razvijanju korijena. Od svih faza, po etak va enja repe odvija se u optimalnim uvjetima

Idu e godine niža cijena

i otkupa imaju razli ite ugovore s kooperantima, no one se razlikuju samo u na inu pla anja te organizaciji preuzimanja, odnosno transporta do še erane. Najve e e koli ine še erne repe iz Me imurja u viroviti ku še eranu biti otpremljene željezni kim prijevozom, a manje kamionskim prijevozom. Najve i proizvo a , odnosno kooperant PZ-a akovec je obitelj Mar ec u Šenkovcu, koja je še ernu repu proizvela na 110 hektara. (S. Mesari )

U PZ-u akovec doznajemo kako e idu e godine cijena še erne repe iznositi 230 kuna po toni. To je za ak 30 posto manje nego ove godine, a cijenu dirigira stanje na tržištu i še erne repe i še era. Za sada se ne zna ho e li cijena utjecati na smanjenje površina, no pogodnosti koje PZ pruža povoljnije su u odnosu na druge otkupljiva e. Isto tako, zbog toga što se ne znaju uvjeti otkupa pšenice roda 2010., repa bi mogla ponovno zauzeti ve e površine na me imurskim poljima. (sm)

Na me imurskim poljima krajem listopada zapo ela je kampanja va enja še erne repe koja se najve im dijelom otprema u še eranu VIRO u Virovitici. Ukupno je u Me imurju še ernom repom zasa eno oko 450 hektara, a najve i organizator proizvodnje, Poljoprivredna zadruga akovec, ima ugovore s kooperantima koji imaju 270 hektara pod še ernom repom, što je za desetak hektara više nego prošle godine, ali znatno manje nego je to bilo prije desetak godina.

PZ repu pla a po 260 kuna za tonu slatkog korijena uz digestiju od 16 posto. Njihovi kooperanti imaju prinose izme u 45 i 50 tona po hektaru, no, sli no je i kod ostalih proizvo a a. Svojim kooperantima PZ akovec e preuzetu repu platiti prema ugovoru u tri obroka, uz mogu nost da se umjesto novca preuzme sjemenska roba i repromaterijal (umjetno gnojivo, zaštitna sredstva ...). Kampanja va enja repe trebala bi biti okon ana do kraja studenoga. Organizatori proizvodnje

VRIJEME JE ZA POSTAVLJANJE zamki protiv rovaca

Fizi ko, a ne kemijsko uništavanje Ovo godišnje doba najbolje je za postavljanje zamki za suzbijanje rovaca u vrtovima, vo njacima i vinogradima te na drugim površinama. Kako se to ini, a da se izbjegne kemijsko uništavanje uporabom raznih otrova? Na zaklonjenim mjes ma u vrtu treba iskopa jamu duboku oko pola metra, te u nju stavi stajski gnoj ili kompost koji treba što bolje sabi , a potom prekri slojem zemlje. Toplina koja se razvija i razgra uje organske tvari privu i e rovce koji e se skupi na dnu jame. U prolje e treba ponovno otvori jamu, otkloni

stajski gnoj ili kompost i pohvata sve rovce te ih uniš . Može ih se zakopa u zemlju ili peradi da za hranu. - Rovac je veliki štetnik koji prezimljuje kao li inka u tre em stadiju u stajskom gnoju i kompostu, te na drugim toplim mjestima, ak do jednog metra dubine. Li inke se nastavljaju razvijati u prolje e, a sredinom lipnja nastupa rojenje, dok se parenje obavlja na površini zemlje. Zimu ponekad prožive i odrasli rovci. Od povr a rovac je najopasniji za papriku, luk, paradajz, kupus i krastavce, osobito pod staklenicima i plastenicima. (sm, AG)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ribarstva i ruralnog razvoja

Kre u vau eri i subvencije Subvencije za pšenicu i uljanu repicu bit e ispla ene odmah im Vlada donese takvu odluku, najavljuju iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Vau eri su posebno zanimljivi hrvatskim poljodjelcima koji ih moraju iskoris do 20. studenoga ove godine. Vau eri ili potvrde za mineralno gnojivo po eli su s za na adrese poljodjelaca i oni ih mogu iskoris kod bilo kojeg prodava a.

Oni koji to ne žele vau ere trebaju zajedno s fakturama u omotnici vratiti, a novac e dobiti u sije nju 2010. godine. Iz Ministarstva dolazi i vijest da e 205 milijuna kuna za koje poljoprivrednici smatraju da su zakinu , a što su njihovi predstavnici dogovorili s premijerkom Jadrankom Kosor, bi sastavni dio prora una za 2010. godinu i ispla eni kada bude novca. (sm)

3. studenoga 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Utjecaj bolesti papaka na mlije nost Održavanje-korekcija papaka u krava važna je preventivna mjera u suzbijanju pap anih bolesti, a posljedi no u o uvanju poželjne kakvo e i koli ine mlijeka. To je zapravo i jedna od mjera u sprje avanju pada mlije nosti, pogotovo u visoko mlije nih krava. Loša njega papaka, kao i držanje krava u stajama sa gnjilom steljom, odnosno neadekvatnom podlogom uzrokuju razli ita patološka stanja na papcima. Tako i manjak stelje na hrapavim i pohabanim površinama dovodi do ozljeda koljena, zglobova i papaka, pa zbog boli i eventualne infekcije može kod krava do i do pada mlije nosti. Bolest vezana uz na in držanja i vrstu poda je i mastitis. Pri stajskom držanju goveda rožina se manje troši nego na pregonskim pašnjacima ili prilikom ekstenzivne paše. Manje se troši u nokatnom, tvr em, negoli u petnom, mekšem dijelu tabana. To je razlog za postojanje tzv. štalskih papaka (papu asti, kljunasti, škarasti, kija asti) i dvoslojnog tabana. Životinje više optere uju petu i stvaraju se preduvjeti za patološke promjene (Rusterholzov ir). Do upale

mekuša dolazi kad mekana rožina na mekušu nabubri i macerira, a otpornija rožina tabana i dalje raste i postaje deblja. Krava šepa. Za upalu pukotina izme u papaka odnosno interdigitalnih prostora preduvjet je: vlažna stelja, ozljede tvrdom slamom, boravak na paši, poslije poroda puerperalni iscjedak i na kraju hrana (trop, repini rezanci). S druge strane još je jedan imbenik, odnosno preduvjet za nastanak bolesnih stanja na papcima. To je hrana, zapravo pogrešno hranjenje životinja. Laminitis (pododermatitis aseptica diffusa acuta et chronica) je primarno sero ibrinozna upala nosilnog aparata papka, tj. nokatnog dijela i postrani nog parijetalnog lamelarnog korijuma. Laminitis uzrokuju raznovrsni esto nepovezani imbenici i mogu se javiti u bilo kojem razdoblju proizvodnje mlijeka. Me utim glavni imbenik nastanaka laminitisa je hranidba s visokim udjelom škroba i še era što rezultira metaboli kom acidozom. Laminitis se javlja nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon po etka acidoze. Mogu

ga izazvati i pljesniva hrana. Prenaglo uvo enje koncentrata dovodi u krava do acidoze koja se o ituje smanjenim uzimanjem hrane, manjom dnevnom proizvodnjom i pove ava se rizik od ketoze. Krave hranjene silažom s malo suhe tvari imaju u estaliju pojavu laminitisa nego one hranjene s više suhe tvari. Provenuta ili starija silaža ima više vlakana nego vlažna što poti e preživanje i lu enje sline, a rezultira manjim rizikom javljanja skrivenih acidoza. Upotreba krepkih krmiva bogatih vlaknima u obroku krava prije telenja ne izaziva metaboli ke acidoze, a posljedi no ne dolazi do smanjenog uzimanja hrane, niže masno e mlijeka i laminitisa. Krepka krmiva su slijede a: suhi repini rezanci, posije, ljuska suncokreta i soje, cijela sa ma suncokreta, mljeveni klip kukuruza, sušeni pivski trop, sa ma i poga a suncokreta i druga koncentratna krmiva bogata vlaknima. Rožina papaka raste mjese no u prosjeku 8mm, tj. 6-10 mm. Za potpunu obnovu rožine nokatne stijenke potrebno je 12

mjeseci, postrani ne 8, petne 5, a tabana 3 mjeseca. Neovisno o na inu držanja i namjeni, rožina uvijek raste brže nego što se prirodno troši. Korekciju papaka treba izvoditi temeljito u odre enim vremenskim razmacima: pri stajskom držanju mlije nih krava 2-3 puta, a u goveda na ispaši 1-2 puta na godinu. Redovne kupke papaka trebalo bi vršiti na govedima koja obitavaju u ve im anglomeracijama gdje se zbog tehnologije prehrane na podovima nastambe nalaze koli ine žitkog i kiselog fecesa (maceracija kože i rožine-panaricij, gnjilogriz mekuša). Snježana Štorga, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Pendulasto - tužno drve e Iza nas je jedan zlo esti praznik koji se smjestio u nedjelju. Sram ga bilo! Kakav je to na in! Frrr! Da smo tužni? Nismo, samo nas je Novembar baš iznevjerio. Em je siv, em je blatnjav, i hladan, i nema praznike. Morat emo od Nikolinja napraviti neku feštu. Tužnim se naziva drve e kojemu vise grane. Znam neke veseljake koji e sad re i da je tužno i bilje koje je žedno jer spušta listove i grane da pokaže da je žedno. Volim veseljake, ali samo kad zalijevaju svoje cvije e. Pendulasti (tužni) su kultivari kojima je prirodan položaj grana prema dolje usmjeren. To su obi no neki grmasti biljno varijeteti koji ina e pužu po tlu a kad ih se nacijepi na 1-2 m visoko stablo srodnog uspravnog drveta, njihove grane ‘tužno’ vise. Moja je baka poznavala samo jedno tužno drvo. Bila je to tužna vrba. Sada više nisu u modi, te tužne vrbe. A baš im je lijepo lelujala krošnja od žutih tankih gran ica u prolje e. One su se razmnožavale reznicama, nisu se cijepile i narasle su vrlo velike (20 m). Mi volimo promjene. Iz nekih dalekih krajeva, došli su neki drugi tužni kultivari drve a. Ti neki novi klinci kod nas, bili su prije dvadesetak godina tužna bukva, brijest, dud i cica maca. Nisu oni uzgojeni prije dvadesetak godina, nego su se tad po eli masovnije kod nas saditi u vrtovima. Svaki taj kultivar ima vrijeme i mjesto gdje je nastao, zna se tko i kako ga je uzgojio. Nevjerojatno

koliko ljudi vole te tužne kultivare. Zar je zaista tako mnogo tužnih ljudi na tom svijetu? Zadnjih nekoliko tjedana naj eš a re enica koju ujem je : Situacija je takva kakva je! Uvjeti su takvi kakvi jesu! ... Što Vam to zna i, ta situacija? Ti uvjeti? Ljudi što vam to zna i? Gdje ste tu Vi? Predali ste se? Recite mi (kad vas se pita kako ste).... gladan sam, tužan, hladno mi je, recite zaljubljena sam, usamljena, zbunjen, ostavljen... ja u Vas zagrliti. Ina e, na ono ‘Situacija je takva kakva je!’ Odlu ila sam mijaukati ili lajati onako ludo kao ma ke i divlji psi. Tužni ste što vam auto nije najbrža jurilica u okolici? Vrlo važno! esto ljudi biljkama pa i drve u pripisuju ljudske osobine. To samo po sebi nije loše. Pokazuje našu želju da se sprijateljimo s njima i s Prirodom. Nije dobro samo ako u jednom vrtu vidimo mnoštvo tužnih kultivara. Onda izgleda kao da se svijet ruši. Da po inje rasti prema dolje i da se sprema nestati. A s tim nestajanjem i umiranjem se mi nikako ne slažemo, koliko god južnih melankoli nih vjetrova zapuhalo, nemojte u vrtu (u jednoj vizuri) posaditi više nego jedno tužno, pendulasto drvo. Znate onu: ‘Kaj je preve , niti s kruhom je ne dodro’. To svakako vrijedi za previše tužnih oblika u vrtu. Ja u Vam opisati nekoliko mogu nosti idu ih nekoliko utoraka, Vi izaberite samo jednu. Da imate s kim plakati kad vas cura ostavi. Lijepo Vas pozdravljaju iz IVE!

Religija

ŽUPNA CRKVA Sveti Juraj na Bregu

BOG mojih detalja

Zvona stigla, zvonik se gradi

Uspomene Dva su blagdana u godini, 1. i 2. studeni, kada se vjernici posebno sje aju ljudi koji su živjeli prije njih, a napose onih koji su obilježili njihove živote, njihovih najbližih iz obitelji i njihovih prijatelja: to su blagdani Svih svetih i Dušni dan. Naši nam dragi ne dolaze u sje anje samo tih dana (na njih mislimo esto, gotovo svaki dan), ali su sje anja na njih toliko važna, da nas Crkva na te dane poziva, da nam sje anja na njih postanu – blagdani. Uspomene i sje anja tako imaju posebno mjesto u krš anskoj duhovnosti. Nisu to izmišljene pri e, nestvarni ljudi … ne! Živi, živi do bola. Ljudi od krvi i mesa koji su nam u svemu sli ni. Proživjeli su ovaj naš ljudski život i osvojili nebo. Recimo zato, da su uspomene tako iskre božanskog u nama, iz kojih je Bog satkao našu životnu stvarnost. Nema toga koji nema uspomena, koji nikog nema s kojim je dijelio život i koji nema prošlosti. (A o svetima da i ne govorimo: svaki ima svojeg.) Dobro je uvati uspomene. Svi mi, makar samo u duši (virtualno), imamo svoju kutiju na kojoj piše: uspomene. (Gdje ste vi stavili vašu? Na ormar? Pod krevet? Ili…?) Pitanje je, da li je i koliko je esto otvaramo, što u njoj uvamo? Da li u njoj uvamo i lijepe i ružne uspomene?, ili samo lijepe, dok smo one druge ve odavno bacili ili ih jednostavno “izbrisali”? Imati “svoju kutiju uspomena”, punu slika, pisama, raznih sitnica... dnevnika ili spomenara, zna i biti normalan ovjek, i dobar krš anin. Dobro je da ovjek otvori od vremena do vremena

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: vl . Antun Štefan tu famoznu kutiju, ako ne prije, a ono barem za Sve svete. Uspomene treba uvati. Neke nas rastuže, a druge nasmiju. Tako je to. Isus je tako er za njih zainteresiran, za naše uspomene. Ovih dana posebno. Otvorimo tu našu kutiju (samo našu), i pri ajmo mu o našim uspomenama. Isusu. Prona ite je me u vašim stvarima, negdje mora biti. A o svetima, svim svetima, što još nadodati? Znamo da se pod izrazom “svi sveti” ne misli samo na osobe koje su službeno proglašene svetima. Mnogo je ve e mnoštvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni u kalendar, a trudili su se živjeti što su bolje znali i mogli, i uživaju ljepotu neba. Upravo je takve Crkva po astila blagdanom Svih svetih. Takvih je zasigurno bilo, i ima, i u našoj blizini: neupadljivih, obi nih ljudi, majki i o eva, radnika, lije nika i branitelja, ljudi svih zanimanja.... svi oni imaju mjesta u mnoštvu svetih i o njima je rije . I oni su dio naših uspomena, živih! Crkva nas poziva da ih ne zaboravimo. (Ni naše uspomene.)

Na srušenoj župnoj crkvi u Svetom Jurju na Bregu zapo ela je izgradnja zvonika, ime se ušlo vrlo zna ajnu fazu ukupne sanacije gra evine srušene u lipnju prošle godine. U utorak 27. listopada u dvorište crkve je s djelomi ne sanacije u jednoj maj-

Župnik Puškadija sumnja da je najve e zvono tonski teško ošte eno

storskoj radionici dopremljeno pet zvona koja su ošte ena kod rušenja zvonika. Prema rije ima župnika vele asnog Ivice Puškadije, sada slijedi stru no ispitivanje stanja zvona i njihovog zvuka, nakon ega e se ona potpuno sanirati, da bi potom bila podignuta u novi zvonik, prije nego on dobije toranj i kupolu. Zvona su u lipnju prošle godine prilikom urušavanja crkve i zvonika pala zajedno s kupolom i svom gra om s visine od oko 30 metara i snažno udarila u “cintor”, a potom još u zemlju. Neka od njih starijeg datuma pretrpjela su znatna ošte enja, a dva novija u toranj, podignuta prije nekoliko godina, manje su ošte ena. Ono što se moglo okom ocijeniti, župnik Puškadija smatra da je najve e i najstarije zvono teško

Zvona su kamionom dopremljena do crkvenog dvorišta oko 1.600 kilograma ošte eno ne samo izi ki nego i tonski, te da e se teško sanirati. Svemu unato , potpuna sanacija vrlo e se brzo sprovesti,

kako bi zvona u zvonik bila podignuta prije nego se po ne postavljati toranj i sve ostalo što ide uz taj dio sanacije. (Stjepan Mesari )

ŽUPA VRATIŠINEC duhovnom obnovom ulazi u veliko slavlje

Pripreme za 220. obljetnicu župe U župi Vratišinec održana je trodnevna duhovna obnova koju je predvodio misionar p. Marijan Krišto i , lan Družbe sve enika Srca Isusova - dehonijanac rodom iz akovca. - Duhovnom obnovom župa se priprema za obilježavanje 220. obljetnice svog postojanja, a

ujedno Bogu zahvaljuje za sva po injena i darovana dobro instva. Osobito zahvaljujemo svima koji su pomogli u materijalnoj obnovi štete koja je nastala od udara groma u lipnju ove godine, rekao je u najavi trodnevne obnove doma i župnik vele asni Pavao Mesari . Podsjetio je okupljene da župa

DUHOVNI VELIKAN

Karlo Boromejski, 4. studenoga Ro en je 1538. godine u Aroni (Lago Maggiore), a studirao je pravo u Paviji. Zna ajno je da mu je stric bio papa Pio IV., koji ga je pozvao u Rim te ga imenovao kardinalom i nadbiskupom Milana. Veoma se zauzeo za sre ivanje prilika u biskupiji, a osobito se istaknuo brigom za bolesnike za vrijeme velike kuge u Milanu 1575. godine. Umro je 1583. godine, a kanoniziran je 1610. godine. Prikazuje se u kardinalskoj ili nadbiskupskoj odori ili u prizorima kada dvori (poslužuje) okužene. Atributi su mu raspelo, mrtva ka glava, žara i pokorni ki konopac

Crkva je sva tri dana bila puna vjernika

oko vrata s kojim je vodio procesiju u vrijeme kuge. Kult mu je raširen gotovo po cijeloj Europi, a osobito u Italiji i Austriji. Zagovornik je protiv zaraznih bolesti. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 3. studenoga Martin iz Porresa, Ida, Silvija srijeda, 4. studenoga Karlo Boromejski, Dragutin, Drago etvrtak, 5. studenoga Svi srijemski mu enici, Elizabeta petak, 6. studenoga Leonard pustinjak, Melanija, Leonarda subota, 7. studenoga Lazar Stilita, Baldo, An elko nedjelja, 8. studenoga Gracija Kotorski, Bogdan ponedjeljak, 9. studenoga Posveta Lateranske bazilike, Vito

RIJE I MUDRE “Mnogi že aju za Bogom, za vjernoš u, za istinom, ali ve ini danas nedostaje voda života.” (dr. Herbert Madinger)

Biskup Mrzljak i misionar Krištofi primaju plodove zemlje za misno slavlje

ima i dvojicu mu enika, od kojih je nekadašnji župnik vele asni Hinko Kroder mu ki ubijen nakon II. svjetskog rata. Sva tri dana crkva je bila ispunjena vjernicima koji su pomno slušali propovijedi, molili krunicu te sudjelovali na misnim slavljima, koje je vodio p. Marijan Krišto i . Na po etku duhovne obnove, koja je zamišljena kao svojevrsna misija, župu je posjetio i misno slavlje predvodio monsinjor Josip Mrzljak, varaž-

dinski biskup, koji je vjernike pozvao na zahvalnost Bogu za sva dobro instva i darove, osobito snagu mudrosti. - Svaki vjernik je pozvan i on treba rasti u vjeri, nadi i ufanju te zahvaljivanju Bogu za sve njegove darove, naglasio je biskup Mrzljak, zazvavši blagoslov na vjernike i obnovljene radove. Biskupu je prigodan poklon uru io Zdravko Mlinari , op inski na elnik. (S. Mesari , foto: BMO)

ŽUPA MACINEC

BLAGDAN SVETOG Huberta u Prelogu

Sanacija zvonika

Zaštitnik lovaca

Ovih dana obavljaju se radovi na sanaciji velebnog zvonika župne crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu. Radove izvodi provjerena tvrtka za ovakve poslove na sakralnim objektima “Tekeli projekt inženjering” iz Murskog Središ a. Zvonik se obnavlja iznutra i izvana, a u sklopu velike sanacije cijele crkve, a najve i zahvat bilo je prekrivanje krovišta sa svim potrebnim radovima na izmjeni drvene gra e. (sm)

Povodom blagdana Svetog Huberta, zaš tnika lovaca, u utorak 3. studenoga u kapeli Svetog Huberta kod Otoka u 17.30 sa bit e služena sveta misa za sve lovce. Na svetoj misi bit e predstavnici Grada Preloga, Turisti ke zajednice Grada Preloga te župljani i vjernici. Sve Hubert je zaš tnik lovaca, ali i grada Liegea, matema ara, op ara i radnika u metalnoj industriji. Po njemu je prozvana i jedna pasmina pasa - pas svetog Huberta. Kako je postao zaštitnik lovaca?

Prema legendi, dok je na Veliki petak lovio divlja u Ardenima, ugledao je jelena koji je me u rogovima imao raspelo i za uo poziv na obra enje te da ode do biskupa Lamberta. Hubert je pronašao biskupa Lamberta u Maastrichtu i ovaj ga je duhovno savjetovao i osnažio. Is cao se dobrim djelima i molitvom, a kasnije kada je proglašen svecem europski su ga lovci proglasili svojim zaštitnikom. U Hrvatskoj se u vrijeme komunizma nije smio slavi , a dolaskom demokracije i nove države Hrvatske to se ini, osobito u preloškoj župi. (sm)

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti Pou no, ali i zabavno Svanulo je jedno hladnije jesensko jutro. Na svu sre u bez kiše. Zašto? Pa danas idemo u Križovec. Naši planovi bili su da na što zabavniji na in, a ujedno i pou an, obilježimo Dan pješa enja, Dan jabuka i Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Stoga smo se mi uputili u obližnje selo Križovec. Tamo je Javna ustanova za upravljanje zašti enim krajolikom prirode rijeke Mure. U enici 7. i 8. r. krenuli smo iz Murskog Središ a pješice dok su nas oni na Peklenici ekali. Kad smo došli do njih, oni su nam se pridružili i dalje smo krenuli zajedno prema našem cilju-Križovcu. Pješa enje nam nije toliko teško palo i pokazali smo da mi mladi nismo baš lijeni.

U enici pažljivo slušaju predavanje Siniše Goluba o Me imurju Kad je naša kolona stigla do Križovca, do ekali su nas naši prijatelji koji su se pokazali izvrsnim doma inima. Nakon kratkog od-

Mladen Ruži , roditelj iz Križovca, po astio je djecu jabukama

mora pošli smo u razgledavanje Prirodoslovnog muzeja gdje nas je gospodin Golub upoznao s ljepotama i bogatstvom lore i faune Me imurja. Doznali smo da je naše Me imurje pravi biser kojega treba maziti i paziti. Nakon toga nas je gospo a Aleksandra upoznala s drugim izlošcima u muzeju. Bilo je jako zanimljivo, a onda su nas naši doma ini poveli na igralište NK Torpeda. Priredili su nam pravu gozbu kola ima od plodova zemlje. Svatko je našao nešto za sebe. Ali sve što je lijepo, kratko traje i došlo je vrijeme povratka. Sada nismo pješa ili jer bi nam to bilo previše. Karla Kuzma i Leona Srša, 7.b OŠ Mursko Središ e

Mjesec hrvatske knjige Ljubica i Milan me u u enicima U povodu Mjeseca hrvatske knjige Osnovnu školu Mursko Središ e posjetili su književnici Ljubica Dui -Jovanovi i Milan Osmak. Dok je Ljubica kao me imurska pjesnikinja govorila o motivima svojih pjesama, posebice u knjizi De eci i mle eci, dotle je Milan Osmak govorio o morskim i ekološkim temama u svojim knjigama. Susret je protekao u ugodnom ozra ju s brojnim dje jim pitanjima. lanovi Knjižni arske grupe, pod vodstvom Barbare Novak, pripremi su i mali recital ulomaka iz knjiga gostiju kojima su sve zabavili i oduševili. Nov. Grupa

Književnici gosti

Publika je vjerno pratila doga anja

Oko nas • Oko nas • Oko nas PIŠE: ANJA REPALUST, GIMNAZIJA AKOVEC Ušavši u vlak, okrenuo mi se žaludac. Razlog je, naime, ležao u tome što je neka dobronamjerna osoba odlu ila svim nama putnicima prezentirati novosti na popularnoj cajkerskoj sceni. Nekoliko minuta kasnije, požalila sam što sam se ikad upitala tko bi uop e žalio kvariti uši pjesmuljkom Simone Gotovac, jer doti na osoba o ito mi je odlu ila odgovoriti i na tu nedoumicu. Pa zar su zaista cajke i jeftini pjemuljci vrsta glazbe koju ve ina mladih voli, ako se to uop e i smije nazvati glazbom, a da se pritom ne vrije aju pravi glazbeni umjetnici? Što je danas hit, kakva glazba je popularna? Zbog prikazivanja poslanih sms poruka s glazbenim željama i pozdravima, jutarnji termin Vip music cluba pogodno je mjesto za traženje odgovora na pitanje kakvu glazbu žele slušati mladi. Beyonce, Rihanna, Lady

Gaga, Avril, Pink, Miley Cyrus neka su od naj eš ih imena koja se spominju u nastavnu poruke pozdrava nekom 7.a razredu neke osnovne škole. Iron Maiden, Gunsi i Metallica, eš e prozivana kao Mettalika, želje su koje stoje uz pozdrav svim rockerima i metalcima. Primje ujem, nakon Zokyja Miši a mnogo je djevoj ica poželjelo postati rockericama, pa me stoga ne udi što zaokupljanje ljubljenjem slike nisu stigle nau iti kako se piše ima njihovog novog omiljenog benda. Tako er, karijera kralja pop-a, nakon njegove smrti, življa je nego ikad. Toše Proeski ‘’vrti’’ se u estalo kao i prije, a sli no je i s Dvornikom – smrt glazbenike ne briše s top-lista. Sad kad sam se dotakla hrvatske glazbene scene (iako se ponekad sumnja u njezino postojanje), bitno je izdvojiti potražnju za Cetinskim (nakon show-a Hrvatska traži zvijezdu, on je ispao najve a zvijezda), Gibonnijem, Urbanom,

legendarnim Hladnim pivom, a i popularnost Connecta ne prestaje rasti. Ponekad mi se ini kao da se zapravo na glazbenoj sceni zapravo ništa ne mijenja. Za one najpopularnije uvijek ostaje rezervirano mjesto, a na drugom dijelu pozornice neprestano se izmjenjuju stotine glazbenika i bendova željnih da i oni dobiju svojih 5 minuta slave. Manji dio konzumenata glazbene industrije sluša nešto zato što to trenutno zauzima visoko mjesto na top-listi. Ve ina je onih koji njeguju neki svoj stil i ukus, neovisno o aktualnim zbivanjima, oslanjaju i se više na mišljenje i preporuke istomišljenika. Na sre u, jer trenutne top-list pune su ‘’hitova’’ sumnjive kvalitete, a medijska propaganda višestruko mnogo eš e umjerena je na tra eve na uštrb kvalitetne i konstruktivne kritike, bilo pozitivne ili negativne.

Zimska pri a • Zimska pri a Kak se negda živelo Moja mi je, ve ve pokojna prabaka, rado pripovedala sakojake zgode i nezgode štere so jo znašle dok je još bila pucka. Jana od tih pri i mi se posebno dopala, a ve bi ju ja štela podeliti sa svima vami. Vu familiji moje prabake Milice bilo ih je pet: japa, mama, moja prabaka, jejno leto dni mlajša sestra Dragica i najmlajši brat Ivo. Kak i se druge familije vu seli i oni so živeli teško. Japa so delali v Zagrebo i odonut su nosili cukora, belo meljo i kvasa. Zato so ne nigdar, kak druga deca bili željni kolo ov i poga e. Sejano so se hranili skromno. Jeli so kašo, graha, zelje, repo, kuruznoga kruha, jejci, mle ne hrane, kalampera i tu i tam kokošije meso. Bili su željni svinjskoga mesa jer se retko klalo. Kak ga unda ne bilo frižideri, to meso so deli v pac i posle posprajli v lodrico skup z slaninami ili pak so ga posušili v dimo i obesili na nojža na klin. To se meso jelo za svetke za južino i dok se delalo na polju. Pred sam Boži , dok je trajal post, bilo je jim deci najteže. Stalno su mislili na suho šunko i po ervino z nojži i koma su akali ka mine post. Jeno jutro, još f trdi kmici mama i japa su dišli pešice k meši. Deca so v miru ležola i mislila kaj bi mogli delati dok storci ne dojdejo dimo, a znali so da to na tak letno jer je vuni biv sneg do

kolena. Zajtrekovali su toplo mleko i kuruznoga kruha. Ivo je biv nekši nervozen i nezadovolen, hodal je po kuhji kak muha bez glove. Odjempot je rez pla rekev: “Ja to ve nebrem!” Puce so ga pitale kaj mo je. Povedav im je da ve nebre bez mesa i da mu je nekaj dobroga palo na pamet. Prabaka je rekla da i ona po cele no i seja meso i to ono z nojži. Ivo je rekev da se o tomo mesi baš i dela i da ga mame i jape još dugo nebu dimo i da bi si mogli malo toga drezati. Milica je mam bila za to. Draga pak je bila protiv jer se bojala mame i jape. Ivo se po ev motati koli je i presti kak mo ek: “No, dejte, sam malo, niš i nabu nikaj premetiv, jer dok drežemo, bomo to mesto fest s krpom zbrisali i op e se na ništ vidlo.” Draga je i dalje bila protiv. Unda so glasali i bilo je jan protiv dvo i Milica je drezala šest tenki šniti šunke. Tri so mom deli na plato od šporhota i malo jih prepekli. Cela kuhja je dišela. Draga si je ne mogla pomo i jer jo je diše e meso vabilo i jela je z ostalima. Dok so pekli druge tri šnite, po uli su z vuna nekše glose. Ivo je pogledal rez oblok i videv mamo i japo kak se pre plotom spominjajo z strinom i stri om. Zacvilil je: “Tu so, idu ve dimo od meše!” Deca so se po kuhji zaletovala, neso znali kam bi se brnoli. Milica je brže zela rigljo z lonca v šteromo se vrela voda. Hitila je meso na to rigljo i brže se skup porinula pod posteljo. Si tri so se seli za stol i ekali mamo i japo. Japa so mom z vrata zakri ali: “Dišalo

je tijam na pot i v sebi sam se zgražav pred sosedima šteri so to pošlokjeni i za vreme posta meso pe ejo! Šteromo je palo na pamet jamati meso?” Ivo i Draga so mom z prstom pokazali na Milico. Draga je rekla: “Jo sam ne ništ kriva, jo sam bila protiv toga kaj se bu meso jamalo!” Milica je zakri ala: “A nesi bila protiv dok se to meso jelo?!” Ivo se je porinuv med jih i rekev Dragi: “Je, tak je. Ti si kriva kaj si dugo premišljavala bomo ili namo zeli meso. Da smo mom išli rezat do ve bi se bili najeli, kuhjo spreluftali i nikomo nikaj!” Japa su jih poslali na kuruzo kle at i rekli: “Ivek, ti si pameten kak melica, do beda bote tu kle ali i molili dragoga Božeka ka vam se smiluje, a jo i mama se bumo dogovorili ali bote postili do Novoga leta ili pak se do fašjeka. Kaj veliš ti melec na to?” Ivo je briznul vu veliki pla . Posle beda japa su z mamom šapetali v koto. Celo odve er deca so bila stiha kak cirkveni miši. Došlo je vreme kaj se pe k ve erji. Japa so im rekli nej se sednejo za stol. Unda pak so rekli: “Jo i mama smo se spominali i nebumo vas kaznili z postom jer ne emo i mi zgrešiti i uvrediti Božeka vu to sveto vreme.”. Katarina Domini -Srnec OŠ TOMAŠA GORI ANCA MALA SUBOTICA Mentor: Ljerka Jezernik

Novi život se ra a

Simon (26) i Marina (31) Januši iz Dragoslavca dobili su Lanu, ro enu 23. listopada u 7.50 sati.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

Siniša (27) i Gorana (25) Topolnjak iz akovca dobili su Luku, ro enog 26. listopada u 11 sati i 42 minute.

Saša (28) i Danijela (26) Zorkovi iz Gornjeg Hraš ana dobili su Katju, ro enu 22. listopada u 14 sati. Po seku su došli i Robert (6) i Stela (3).

Dario (26) i Jasmina (28) Taka iz Gornjeg Hraš ana dobili su Doru, ro enu 18. listopada u 12.55 sati.

Marko (22) i Kristina (22) repinku iz Puš ina dobili su Tenu, ro enu 25. listopada u 12.10 sati.

Damir (33) i Valentina (33) Bogdan iz estijanca dobili su Bornu, ro enog 26. listopada u 20 sati. Po bracu su došle i Ema (8) i Lara (6).

Darko (29) i Jelena (26) Grubi iz Puš ina dobili su Mateja, ro enog 24. listopada u 22.20 sati. Ivan (23) i Marina (27) Trojok iz Dunjkovca dobili su Oliveru, ro enu 27. listopada u 8 sati.

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Dušan Oršoš (33) i Jagoda Ignac (31) iz Kuršanca dobili su Lorenu, ro enu 26. listopada u 13 sati. Imaju i Gordana (16), Martinu (12), Sla ana (11) i Nikolinu (9).

Josip Oršuš (20) i Amela Abaz (18) iz Trnovca dobili su Mirsadu, ro enu 25. listopada u 3 sata.

Najbolji hrvatski barist prezentirao svoje umije e Najbolji hrvatski barist Tomislav Mrdeža iz Šibenika prošli je tjedan u akove kom Haubisu prezentirao svoje umije e pripremanja kave i crtanja na pjeni od mlijeka. (foto: Vrzan)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

KNJIŽEVNI susret s Julijanom Matanovi

Volimo itati knjige u kojima prepoznajemo sami sebe - Književnost nije bila toliko bogata i široka kao danas. I sve se više mi e granica izme u visoke i niske literature, kazala je Julijana Matanovi u enicima i profesorima okupljenima u Graditeljskoj školi akovec. Naime, ondje je održan susret s popularnom hrvatskom spisateljicom, a da je to uistinu tako, pokazao je velik broj u enika koji su željeli uti što im jedna od najzanimljivijih osoba s hrvatske književne scene ima za re i. Julijana Matanovi je i sveu ilišna profesorica i znanstvenica, te autorica desetak stru nih i proznih knjiga. Na susret u Graditeljsku školu došla je direktno s predavanja i do samog kraja nije znala o kakvom e se susretu to no raditi – izlaganju ili samo razgovoru. Bila sam toliko lijena da nisam ak ni pitala što se od mene o ekuje. Mene oduševi i sam poziv. Ali s u enicima mi je ugodnije samo razgovarati. Uvijek se u ovim situacijama nekako prenosim u njihovu kožu, kad sam bila u njihovim godinama, kad bi nam trebao do i nekakav pisac kojeg smo zamišljali na štakama i kako mu moljci izviruju negdje iz kaputa. Zato ja volim biti nešto sasvim suprotno, živi pisac, kako bih razbila ideju o piscu kao nekom bauku, nekome tko piše lektirne naslove koje ne volimo itati, da se im približim kao jedna od njih, koja piše za njih, piše o sebi i kao jedna obi na itateljica. Julijana Matanovi je cijele generacije odgojila kako da itaju, a uz sve to je i sama bila itana. Svojom uspješnicom “Zašto sam vam lagala” nedavno je proslavila jedanaestu obljetnicu, a zbog uspjeha knjige i itanosti iste mediji su je prozvali hrvatskim književnim fenomenom. Ona pak nam je otkrila koji je recept uspješnosti: - Ja pišem uglavnom nešto što je proživljeno. Naravno, ne

ono da je proživljeno na razini života jer ne mora u pri i biti sve proživljeno, nego moraš osjetiti život, imati ga u svojim prstima i priznati tu emociju. Mislim da ja pišem neke obi ne pri e. Pri e koje pokrivaju razli ita životna iskustva i koje doti u biogra ije mojih itateljica. I negdje u tom spoju vašega itateljskog i mojega spisateljskog iskustva dogodi se to voljeti ili ne voljeti. Ali mislim da, koliko god bili obrazovani, koliko god imali doktorata i koliko god knjiga napisali ili pro itali, volimo one knjige u kojima vidimo nešto osobnog iskustva.

Potrebno je itati, pisati i imati faktor X A najviše svojih osobnih iskustava razotkrila je u svom posljednjem literarnom uratku “Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka”. Žanrovski se knjiga kre e od doista kratke pri e do pripovijesti u tradicionalnom tuma enju toga termina. Ovo je knjiga o ro enju djeteta, zakašnjeloj ljubavi, preranom odlasku najvažnijeg muš-

ŠKOLA animiranog filma po drugi put u Krištanovcu

Animirani svatovi Škola animiranog lma akovec ponovila je suradnju s Podru nom školom Krištanovec koja je u sastavu I. Osnovne škole akovec. U enici su izra ivali crtani lm uz vodstvo Ede Lukmana. U izradi crtanog lma sudjelovalo je svih etrnaest u enika male Podru ne škole u Krištanovcu. Izrada crtanog lma trajala je od 12. do 16. listopada, a promocija lma “Animirani svatovi” bit e u prostorijama škole 5. studenoga u 16.30 sa . Prvi put je suradnja ŠAF-a i PŠ Krištanovec ostvarena 2000. godine. Tadašnji su u enici izradili vrlo uspješan crtani film “Sretnuli smo puža”. (BMO)

karca života, iseljavanju, naslje ivanja obiteljskoga nakita ... Nakon objavljivanja te knjige po etkom godine spisateljica je odlu ila napraviti malu pauzu i posvetiti se malo znanstvenim izu avanjima. - Trenutno sam u jednom životnom razdoblju u kojem se ne mogu posvetiti svojim likovima, jer kada pišete onda morate živjeti biogra iju svojih likova, a ja to trenutno ne mogu. Sad sam se ponovno vratila znanosti, izu avam malo druge, ali ponovno pri am. Ja i kad pišem o drugim piscima i analiziram druga djela ipak pri am i vlastitu pri u, kazala je Matanovi . Za kraj je dala tri najvažnija savjeta za mlade koji se žele baviti pisanjem: Prije svega, treba puno itati. Drugo, treba možda poha ati školu kreativnog pisanja, ali tamo opet ne možeš puno nau iti, samo osnove. I ima nešto što ja ne mogu ozna iti ni jednom rije ju, a to je od Boga dano. Postoji onaj faktor X koji ja ne znam de inirati, a koji treba biti u nekom kako bi proizveo tekst. (mn)

Tko sve smije pisati? Na susretu u akovcu Julijana Matanovi je progovorila i o trenutnoj situaciji na hrvatskoj književnoj sceni: - Ona, ini mi se, nikad nije bila toliko bogata i široka kao danas. Ja sam štreberica i uglavnom itam sve svoje kolege i itam i one knjige za koje bi možda znanstvenici i književnici, ozbiljniji od mene, sagnuli glavu i ne bi priznali da ih itaju. Danas se mi e ta granica izme u visoke i niske literature. Kad sam ja bila mlada, kad sam bila studentica i kad me netko pitao itaš li Zagorku, ja bih rekla ‘ itam.’, ali bih pritom spustila glavu. Poslije je došlo vrijeme kada se s ponosom kaže: ‘ itam Zagorku!’, i gleda se ravno u o i. Dakle, trenutno je hrvatska spisateljska scena otvorena svima. Široka je ponuda, a svatko ima druga iji ukus. Isto kao što volimo druga ija jela, tako svatko voli nešto druga ije itati.

Julijana Matanovi jedna je od naj itanijih suvremenih hrvatskih književnica

CENTAR ZA KULTURU akovec, nedjelja, 8. studenoga, 16 sati

Premijera Pinklecove predstave “Dje ak Ivek i pas Cvilek” Kazališna družina Pinklec odigrat e premijeru predstave “Dje ak Ivek i pas Cvilek” u nedjelju 8. studenoga u 16 sati u Centru za kulturu akovec. Predstava u režiji Anice Tomi nastala je prema motivima romana “Pas Cvilek, dje ak Ivek i Dudaš Martin” ure Vilovi a. Jednom davno u mašti ure Vilovi a živjeli su pas Cvilek i dje ak Ivek. Pas Cvilek nije imao gospodara, a dje ak Ivek nije imao roditelja. Njihovu pri u danas pri aju Marija, Jelena, Bruno, Igor i Mario koji jed-

nako kao i zamišljeni Ivek žive bez onoga za im najviše eznu - bez roditeljske ljubavi. Svaku ve er prije spavanje jedni druge uspavljuju pri ama. U oskudnom sobi ku jednog doma za napuštenu djecu njihova zaigranost prkosi njihovoj usamljenosti i ostavljenosti, a njihova mašta mijenja i rastvara zamišljene živote Iveka i Cvileka. Igraju: Marija Kolb, Jelena Dokleja, Mario Jakši , Igor Baksa, Bruno Kontrec; dramaturginja: Jelena Kova i ; glazba: Nenad Kova i .

TRIBINA , 5. studenoga u 20 sati

Teatar Rugatino igra “Boga masakra” Na ovotjednoj tribini u Centru za kulturu s po etkom u 20 sati igra predstava “Bog masakra” u izvedbi Teatra Rugatino. U tekstu poznate francuske dramati arke Yasmine Reze, dva bra na para koja “civilizirano” pokušavaju riješiti tu njavu svoje djece jesu: Ivica Vidovi , Urša Raukar, Boris Svrtan i Gordana Gadži . Svestrana Yasmina Reza je i glumica, spisateljica i scenaristica, ije se drame postavljaju u kazalištima diljem svijeta, a nekoliko je puta osvojila prestižnu nagradu “Moliere”. Ovaj komad obiluje dijalozima, a dinami no prelazi iz ironijske komedije u dramu i obrnuto. Može

se re i da je glavna tema komi no propitivanje mentaliteta europskog gra anina 21. stolje a, koji u svom moderno ure enom stanu, okružen

licemjernim odnosima i prikrivenim porocima, pokazuje pravu životinjsku, nimalo civiliziranu stranu. Tu se još raš lanjuju i bra ni, dje ji,

obiteljski, intelektualni i raznorazni me uljudski odnosi. Iako naslov upu uje na druk iji zaklju ak, nasilje i pokolj nisu tema ove predstave. U ovoj ironijskoj komediji koja puni dvorane europskih kazališta rije je o poreme enim ljudskim i obiteljskim odnosima koji se neo ekivano razotkrivaju tijekom jednoga naizgled bezazlenog gra anskog druženja. Glume: Ivica Vidovi , Urša Raukar, Boris Svrtan, Gordana Gadži ; režija: Franka Perkovi Gamulin; scenogra ija: Ivo Knezovi ; kostimogra ija: Barbara Bourek; trajanje: 90 minuta.

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NOVI uspjeh Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”

akove ki zbor najpozvaniji da predstavlja državu na inozemnim natjecanjima Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” akovec proglašen je najboljim na državnoj smotri amaterskih zborova koja je protekli vikend u Novigradu, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i pod pokroviteljstvom Ministarstva, okupila šeststo pjeva a iz itave zemlje. Na 42. Susretu hrvatskih pjeva kih zborova nastupili su zborovi iz Beliš a, Bjelovara, akovca, Karlovca, Križevaca, Petrinje, Rijeke, Splita, Tuhelja, Varaždina, Virovitice te Zagreba. Programski, Susretom su se obilježile godišnjice hrvatskih skladatelja: Adalberta Markovi a, Albea Vidakovi a, Dinka Fija, Franje Dugana starijeg i mla eg, Vatroslava Lisinskog, Franje Lu i a, Ivana Zajca te Matka Brajše Rašana. Zborove je slušalo i vrjednovalo Stru no povjeren-

stvo u sastavu: Josip Jerkovi (predsjednik), eni Dekleva Radakovi te Primož Malava-

ši (Slovenija) koje je zaklju ilo kako je po kvaliteti izvedenih programa Pjeva ki zbor “Josip

KONCERT mezzosopranistice Katje Markoti i pijanista Krešimira Popovi a

Štolcer Slavenski” iz akovca najpozvaniji da predstavlja izvrsnost hrvatskog zboraštva

na inozemnim natjecanjima ili susretima. Nakon akove kog zbora, nagrade su kao rav-

nopravni dobili i Hrvatsko pjeva ko društvo “Kalnik” Križevci, ženski zbor crkvenoga pjeva kog društva “Mir” Beliš e te kao tre i mješoviti pjeva ki zbor Sveu ilišta u Splitu “Vox Animae”. Još jedan veliki uspjeh zbora “J. Š. Slavenski” pjeva ima i dirigentici Senki Bašek Šamec estitao je i me imurski župan Ivica Perho , te im je poru io: - Svim lanovima vašeg zbora upu ujem estitke na nepresušnom entuzijazmu i ljubavi prema glazbi, kao i izuzetnim rezultatima koje ve godinama postižete u zemlji, ali i van granica Hrvatske, te na taj na in inite najbolju promociju kraja iz kojeg dolazite. Ovom prilikom želim vam ujedno zahvaliti i na dosadašnjoj izvrsnoj suradnji s Me imurskom županijom, te vam poželjeti još puno godina uspješnog rada. (mn, foto: Hrvoje Felbar, Ve ernji list)

FOTOKLUB akovec organizira radionice

akovcu donijeli dašak Nau ite više o digitalnoj ili analognoj fotografiji dalekog Meksika Zanimljivu i na doma im pozornicama rijetko prisutnu meksi ku glazbu akove koj publici predstavila je istaknuta hrvatska mezzosopranistica Katja Markoti , uz glasovirsku pratnju Krešimira Popovi a. Nekadašnja Miss Jugoslavije i mladi profesor Glazbene škole Vatroslava Lisinskog iz Zagreba podarili su nam opus nekih od najizvo enijih skladatelja kao što su Jesus Echevarria, Julio Cesar Oliva, Guastavino, Moreno i Ponce. Bila je to ugodna ve er s klasicima, ali i modernijom glazbom, a osim užitka za uho mezzosopra-

nistica je publiku oduševila i promjenom kostima kada se iz ve ernje presvukla u prekrasnu haljinu meksi kog štiha. Uspješno interpretiraju i djela od barokne do suvremene glazbe, posebice skladbe hrvatskih autora, Katja Markoti u svom repertoaru predstavlja i najistaknutije predstavnike europske vokalne lirike. Nastupala je s poznatim doma im orkestrima, a na inozemnim podijima zapažen uspjeh imala je upravo s meksi kom glazbom na festivalu Cervantino 2004. u Meksiku.

Za ljubitelje fotogra ije i fotografske umjetnosti Fotoklub akovec ponovno organizira fotografske radionice koje e se održati u studenom. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na dvije radionice. Prva je “Osnove digitalne fotogra ije”, a plan rada e obuhva ati: 1. Što je sve potrebno da snimite dobru fotogra iju; 2. Principi rada fotoaparata; 3. Senzor; 4. Objektiv; 5. Pohrana fotogra ija; 6. Pravila pri fotogra iranju portreta, životinje, pejzaži, arhitektura, sport, makro, no na fotogra ija, koncerti …; 7. Kako podesiti fotoaparat; 8. Tehnike dobrog kadriranja; 9. Osvjetljenje, korištenje dodatne rasvjete, pozadina …; 10. Prakti an rad.

Termini radionica: 07., 14., 21. i 28. studenoga te 5. prosinca. Vrijeme trajanja: od 10 do 12 sati (i po dogovoru). Broj sudionika nije ograni en, a prijave traju do 5. studenoga. Cijena radionice svih 5 dana (5 subota) iznosi 200 kn po osobi. Posjedovanje fotoaparata nije uvjet. Prijaviti se mogu svi gra ani i gra anke grada akovca i Me imurske županije, a svoje prijave mogu poslati na e-mail: tajnik@fotoklub-cakovec.hr. Druga radionica na koju se možete prijaviti je: “Osnove analogne fotogra ije” (izrada crno - bijelih fotogra ija u tamnoj komori). Plan rada radionica: 1. Upoznavanje s osnovama rada fotoaparata te osnovama kadriranja; 2. Razvijanje ilmova u tamnoj ko-

ŽUPAN Perho i gradona elnik Šalamon ugostili prvu damu Hrvatske

Što povezuje Milku Mesi , Me imurje i akovec? I dok je Milka Mesi , prva dama Hrvatske, supruga predsjednika Stjepana Mesi a, u deset godina, koliko je u oku javnosti, izbjegavala previše eksponiranja u javnosti, u akovec je uvijek rado dolazila i komunicirala s medijima. Ovdje je naj eš e dovode aktivnosti Udruge žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke”, ija je po asna lanica. Tako je prošli tjedan ovamo došla na redovnu godišnju

skupštinu udruge, a priliku da je ugoste iskoristili su me imurski župan Ivica Perho i gradona elnik akovca Branko Šalamon, koji je ovom prilikom kazao: - Oduvijek ste iskazivali pažnju onome što ‘Zlatne ruke’ njeguju, a to je tradicija i rad žena. To je ono što Vas, Me imursku županiju i Grad akovec povezuje. Brinuti o takvim stvarima za nas je ast, a Vaš dolazak pokazuje da smo na pravom putu.

mori; 3. Razvijanje fotogra ija u tamnoj komori. Posjedovanje analognog aparata nije uvjet. Svaki polaznik dobiva jedan crno - bijeli ilm, 35 mm, 36 exp. Broj polaznika je ograni en na 4! Cijena radionica za sva etiri dana iznosi 200 kn po osobi. U cijenu su uklju eni svi troškovi vezani uz rad u tamnoj komori! Termini radionica: 1. dan 7. studenoga, subota, od 10 do 12 sati; 12. i 19. studenoga, etvrtak, od 17 do 19 sati, te u subotu 5. prosinca od 10 do 12 sati. Prijave šaljite na: tajnik@fotoklub-cakovec.hr. Sve dodatne informacije možete dobiti na mail: fotoklub.cakovec@gmail.com ili tajnik@ fotoklub-cakovec.hr © www. fotoklub-cakovec.hr.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

U KOTORIBI 14. i 15. studenoga

Smotra me imurskih narodnih obi aja Cijelo Me imurje, pa tako i najisto nije mjesto Kotoriba, s velikom ljubavlju i pažnjom njeguje pjesmu, ples, doma u rije i narodne obi aje. Jezik, vjera i obi aji najvažniji su pokazatelji obilježja svakog naroda i mjesta. Naš kraj u sebi krije neprocjenjivo bogatstvo narodnih obi aja te se upravo zbog toga svake druge godine u Kotoribi održava županijska smotra me imurskih narodnih obi aja. Kako saznajemo od predsjednika KUD-a Kotoriba Vinka Horvata, sedma Smotra me imurskih narodnih obi aja održat e se 14. i 15. studenoga. Na dvodnevnoj manifestaciji me imurska društva i udruge na pozornici Doma kulture u Kotoribi predstavit e obi aje svoga kraja. Smotru organiziraju Odbor za narodne obi aje koji djeluje u sklopu ZHKUUMŽ-a i KUD Kotoriba. (af)

DRUŠTVENI DOM Ma kovec, 6. studenoga u 15 sati

Promocija knjige “Moja baština” Lucije Krnjak Udruga za promicanje i zaštitu me imurske baštine “Lucija” organizira promociju knjige “Moja baština” Lucije Krnjak. Predstavljanje e biti uprili eno u petak 6. studenoga s po etkom u 15 sa u Društvenom domu u Ma kovcu. Rije je o opsežnoj knjizi, bogato opremljenoj i posve enoj etnobaš ni, zbirci me imurskih narodnih oprava koje autorica s posebnom ljubavlju i pažnjom njeguje i obnavlja ve dugi niz godina. U Ma kovcu e knjigu predstavi prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, predsjednik ogranka Matice hrvatske u akovcu, prof. Josip Barlek, viši kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu, prof. Ivan Ivan an, voditelj ansambla Lado iz Zagreba, urednik knjige prof. Vlado Mihaljevi Kantor, te sama autorica. Uz promociju planiran je i umjetni ki program u kojem e nastupiti mnogi autori ini prijatelji. O knjizi je prof. dr. Hranjec napisao: - ‘Moja baština’ jedan je od važnijih doprinosa me imurskoj etnografiji. Tekst ine dva osnovna dijela, onaj o me imurskoj opravi i o nekim najvažnijim godišnjim i životnim obi ajima. Ispisan je rukom izvrsne poznavateljice toga dijela baštine te je stoga vjerodostojan i zato izuzetno vrijedan. Detaljno i vjerno opisani su pojedini dijelovi oprave, što je vrlo uporabivo u prak ne svrhe. A u tekst je uvrs la i svoje s hove o pojedinim obi ajima ili opravi, što rukopisu daje dodatnu draž.

Dramska družina odigrala je “Na smrtnoj postelji”

Najstarije lanice KUD-a Donji Vidovec Katarina Hudi ek i Ljubica Kopasi

KUD Donji Vidovec proslavio dvedeset godina

Mladost, iskustvo i zajedništvo ine nas prepoznatljivima U sve arskom i slavljeni kom ozra ju lanovi KUD-a Donji Vidovec i njihovi gosti obilježili su dvadesetu godišnjicu rada. Za svoje goste, prijatelje i brojne posjetitelje u Domu kulture pripremili su raznolik program u kojem su pokazali svu raskoš svojih nošnji, bogatstvo obi aja kroz stihove, ples i pjesmu te uigranu glumu. U programu, koji je oduševio sve prisutne, sudjelovale su sve sekcije. KUD trenutno broji više od devedeset aktivnih lanova podijeljenih u folklornu sekciju, tamburašku mla u i stariju, pjeva ku skupinu, dramsku sekciju, recitatorsku i foto - video sekciju. Posebno emotivan bio je nastup tamburaša i folkloraša koji su prije dvadeset godina nau ili svoje prve plesne korake i note. O povijesti i radu društva govorila je predsjednica Dragana Matulin. - Prije dvadeset je godina grupa entuzijasta, ljubitelja obi aja, štovatelja kulture i našega dragog Donjeg Vidovca pokrenula, inicirala i osnovala naš današnji kud pod prvotnim

Najstarije lanice oduševile pjesmom

Damir Ba i predaje srebrnu diplomu predsjednici Dragani Matulin nazivom KUD ‘Stjepan Šlibar’. Svoj prvi nastup imali smo 29. studenoga 1989. godine. Izdali smo nosa zvuka, svi znaju našu pjesmu “Stiha, stiha”, širom svijeta prosuli su se stihovi naše Ruže Pokoli , glazba naših tamburaša i našeg Martina Srpaka, dok se dramska sekcija plasirala

u vrh države me u dramskim amaterima. Mladost, iskustvo i zajedništvo ine nas prepoznatljivima. Svima velika hvala, rekla je izme u ostalog Dragana Matulin. Ispred Hrvatskog sabora kulture diplome lanovima i društvu uru io je dugogodišnji

prijatelj Vidov ana Damir Ba i , dok je ispred MŽ-a gost proslave bio zamjenik župana i vidovski zet An elko Horvat. Dvosatni program koji je vodio Mijo Šlibar završio je zajedni kim pjevanjem popularnih donjovidovskih pjesama “Stiha, stiha” i “Moj Vidovec, jako te volim”. (A.Fuš)

HKUU Sveti Martin na Muri

Ugostili prijatelje iz Svetog Lovre a Prošli vikend HKUU Sveti Martin na Muri ugostio je svoje prijatelje iz KUD-a “Matko Laginja” iz Svetog Lovre a kod Pore a. U središtu Svetog Martina na Muri uprili en je zajedni ki kulturno - umjetni ki program, na zadovoljstvo brojne publike. Svoje istarske goste Svetomartin ani su pozvali na Stari mlin u Žabniku te u Toplice Sveti Martin, gdje su održali me usobna sportska nadmetanja.

Istarski ples u izvedbi KUD-a “Matko Laginja”

Zajedni ka snimka kod Starog mlina

Na kraju trodnevnog druženja predsjednik Dražen Crn ec u ime doma ina i tajnik Darko Hrastov ak u ime KUD-a “Matko Laginja” dogovorili su nastavak i programe suradnje, a sve u cilju zbližavanja i promocije kulturne baštine dva hrvatska kraja, sa sjevera i zapada domovine. Održavanje ovog susreta pomogli su Op ina, Turisti ka zajednica i Osnovna škola Sveti Martin na Muri. (S. Mesari , foto:DC)

Svojim glasom i pjesmom oduševile su najstarije lanice društva Ljubica Kopasi (66) i Katarina Hudi ek (72). Obje vole me imursku pjesmu, lanice su pjeva ke skupine društva, a Katarina Hudi ek redovito sudjeluje na festivalu + 50 koji se održava u Koprivnici. Treba spomenuti i Vladimira Matija i a koji ve dvadeset godina dolazi na probe i nastupe iz Oporovca. estitara je bilo mnogo, a na elnik Josip Grivec nije govorio ve je za svoje kudovce napisao estitku: - Umjesto govora dugih, prigodnih, u duhu našeg KUD-a, nek’ bude, bude samo stih! Mnogo je vremena, znoja i ljubavi ovdje darovano, puno je srca, plesa, pjesme i svirke tu poklonjeno. Hvala vam svima, posebno onom koji bio je KUD-a za etnik. Uz puno sre e i najljepše želje vaš na elnik!

Bartoli u u spomen U Matici hrvatskoj, ogranak akovec, zapo ele su pripreme za obilježavanje 80. ro endana profesora dr. Zvonimira Bartoli a, jednog od utemeljitelja ogranka Matice hrvatske u akovcu te njegovoga dugogodišnjeg predsjednika, književnika i znanstvenika, koji je iznenada umro u velja i ove godine. Bartoli ev 90. ro endan obilježit e se 20. velja e 2010., održavanjem znanstvenog skupa te otkrivanjem spomen plo e na njegovoj ku i u akovcu i poprsja kod U iteljskog fakulteta u akovcu. (sm)

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI Haubis ugostio najboljega hrvatskog barista

Veliku ulogu u kuhanju kave igra emocija Užitak za o i i nepce spravio je prošli tjedan u akove kom Haubisu hrvatski prvak u pripremanju kave Tomislav Mrdeža iz Šibenika. Taj naslov zaslužio je pobjedom na prvenstvu Hrvatske za bariste. Osim što je prvak Hrvatske, Tomislav se može pohvaliti i laskavom titulom drugoga najboljeg barista u Europi te 29. u svijetu. Tomislav je u ugostiteljstvu deset godina, no baristom se zove posljednjih osam, iako za sebe kaže da je profesionalni barist tek šest godina. - Završio sam ugostiteljsku školu, no prije šest godina, kada sam po eo raditi za jednu malu irmu u Šibeniku koja je imala tipi an talijanski bar u Hrvatskoj, profesionalno sam se po eo baviti ovim. Tada sam po eo i s te ajevima u Trstu, kaže “sommelier kave”.

Prema njegovim rije ima, za dobar espreso važno je nekoliko imbenika. Osim kvalitete vode, svježine kave, aparata i još mnogo toga, veliku ulogu u kuhanju kave igra i ljudski faktor. - Aparat za kavu mora biti ist i svjež, isto kao i mlinac. Tako er, kava mora biti friško samljevena, jer ako stoji duže vremena gubi aromu, isti e Mrdeža, te dodaje: - Kako ve neko vrijeme radim treninge, otvaranje novih objekata i provjeru kvalitete kave, vidim kako je jako malo ljudi sposobno konstantno dobro odraditi posao. Jako je bitna mirno a, što puno barista nema. I meni se nekad dogodi loše jutro i ljut sam na sebe jer ne mogu ponoviti nešto što sam mogao ju er, ali to je rijetkost. Dakle, veoma je bitna emocija. Ona jako utje u na to kakvu kavu skuham.

Suradnja Haubisa i najboljega hrvatskog barista U Haubisu, prvoj austrijskoj pekari u Hrvatskoj, uz kvalitetna peciva izražena po EU standardima poslužuju i talijansku kavu Illy. Kako Tomislav Mrdeža promovira upravo navedenu kavu, nije neobi no da Haubis akovec i najbolji hrvatski barist ve duže vrijeme njeguju me usobnu suradnju. - Kada smo prije dvije i pol godine po eli raditi, Tomislav je

Me imurci esto ne piju dobru kavu

Što se ti e vizualnog dojma, on o kvaliteti kave ne govori ništa

Kada e espreso biti dobar Najbolji hrvatski barist upoznao nas je s malim trikom kako znati ho e li espreso biti dobar. Vrijeme istjecanje jednog espresa je, kaže Tomislav, 25 sekundi, dok od aktivacije do istjecanja pro e 30 sekundi. Za to vrijeme mora iscuriti pola male šalice espresa. - Kada do ete u bar, ako imate pogled prema aparatu, možete

napraviti mali test. Dakle, gledate kada konobar uklju i aparat i mjerite vrijeme sve dok ne ugasi aparat. Od kada stisne gumb pa do istjecanja mora pro i 30 sekundi. Ako netko ugasi preko 15, to nije u redu i ta kava ne e biti dobra. Dakle, u ovom slu aju voda ne izvu e sto posto aroma nego samo nekih 30 do 40 posto. (hz)

Tomislav se može pohvaliti i laskavom titulom drugoga najboljeg barista u Europi

MALA SCENA akove kog Centra za kulturu, 4. studenoga u 19 sati

nezavisne diskografske ku e Slušaj Najglasnije (Listen Loudest), o njemu govore suradnici

i novinari, te sam Franji prolazi biografski kroz detalje fascinantne karijere.

Tijekom natjecanja, koja Tomislavu nisu strana, naglasak je na osobnosti u pripremi kave, kvaliteti pripremljenog napitka, ali i poznavanju materije. - Na natjecanju sam imao zadatak pripremiti po etiri identi na espresa, kapu ina i napitka na bazi kave. Ne ocjenjuje se samo vizualni izgled kave, ve i sam okus. Ali više od svega ocjenjuje se ‘personality’, odnosno osobnost i ‘touch’ izme u gosta i barista, objasnio je najbolji hrvatski barist. Priprema kave u Hrvatskoj, kaže, na jako je niskoj razini. Puno se puta dogodi, dodaje, da nai e na otpor ljudi koje educira jer, kako oni kažu, znaju što njihov gost pije. Me utim, iz godine u godinu ipak je sve više ljubitelja inog espresa koji žele o kavi saznati što više. Što se ti e samog Me imurja, ovdje su, naglašava Mrdeža, obi aji skroz druga iji. - Ve ina kava ovdje u Me imurju jesu produžene kave do vrha. To zapravo nije dobra kava. Zamislite, primjerice, da od jedne kile riže kuhate rižu za sto ljudi. S time bi se mogla usporediti produžena kava. Prema rije ima Tomislava, najve i znalci piju espreso bez še era, jer se tada najviše može osjetiti aroma. - Kava u sebi ve ima jedan odre eni postotak še era, ali pitanje je koliko je osoba navikla na še er. Ja ne koristim še er ve pet godina i uop e ne znam što to zna i poše eriti nešto. Ali opet ja u svom espresu imam sve što mi treba. Što se ti e vizualnog dojma, on o kvaliteti kave ne govori ništa. - Vizualni dojam ne mora zna iti da je kava dobra. Možda se baš time prikriva loša kava. Stoga bih svima preporu io da se ne oslanjaju samo na vizualan izgled kave, savjetuje simpati ni Šiben anin svim ljubiteljima kave. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

PUNKERSKI spektakl u Prostoru, 7. studenoga u 21 sat

Best of Friška figa film festival U o ekivanju tre eg Friška iga ilmskog festivala, koji se sprema na prolje e 2010. godine, u srijedu 4. studenoga s po etkom u 19 sati održat e se reprizna projekcija nekoliko ilmova s dosadašnjih festivala koji su kod publike pobudili najve i interes. Festival organizira akove ka kulturna udruga “Pokret plus” u suradnji s vinkova kim DORFom, a ilmovi koji su na programu imaju glazbenu rock tematiku. Ulaz je besplatan, a gledat emo pet ilmova: “Mariška band” (Hrvatska) je nesvakidašnja pri a o baki Mariški Holubek - Funjak iz Koprivnice, koja je u svojim osamdesetim (?!) godinama zasvirala u bendu koji je izvodio rock i country obrade izvornih podravskih i drugih skladbi. “O i u magli” (Hrvatska) je ilm o legendarnom Zdenku Franji u, osniva u

napravio obuku naših djelatnica. Upoznao ih je kako se priprema kava, koje su važne stvari, dakle, kako mora biti samljevena, kako utje e vrijeme na kavu i sli no. Sve su to parametri koji su važni za kavu. U jednom danu Tomislav je održao trening, no mi smo na tome nastavili vježbati, kazao je David Logožar, direktor Haubisa akovec. (hz)

“Dolgcajt” (Slovenija) je prvi ilm iz projekta o najvažnijim albumima slovenskog rocka, nekako prirodno je o ljubljanskim Pankrtima i njihovom utjecaju na slovensko (i jugoslavensko) društvo. “Kad se neko ne em dobrom nada” (Srbija) je biografski dokumentarni zapis o dvadeset godina postojanja jednog od najzna ajnijih rock sastava iz Srbije Obojeni Program, s mnoštvom arhivskih kadrova i zanimljivosti iz karijere ovoga legendarnog novosadskog benda. “100 ways to become cool” (Nizozemska) zbiva se u Nizozemskoj gdje uporno i tvrdoglavo, bu no i beskompromisno, Ivica Košavi a.k.a. Razorblade Junior ve 13 godina živi i snima odli ne noise - rock snimke s bendom Gone Bald. Ovo je kratka verzija pri e o njegovom životu i žudnji za životom.

Nastupa Vrisak generacije U Prostoru e se u subotu 7. studenoga s po etkom u 21 sat održati punkerski koncer t u režiji srpskog benda gVrisak generacije h. Kao predgrupe nastupit e Bakterije ( k) i Pankeri ( K). Vrisak generacije ine: Gaga (gitara / glavni vokal), Pe a (bubnjevi / prate i vokal) i Boba (bass / prate i vokal). Bend je osnovan 18. velja e 1983. godine u Novom Sadu. Ve sljede e godine proglašeni su za najbrži bend u Jugoslaviji. Osniva benda Gaga u po etku je svirao bubnjeve, a 1987. godine je prešao na gitaru. On je autor svih pjesama i jedini stalni lan benda. Prvih godina sviraju po cijeloj Jugoslaviji, samostalno ili kao gosti na nastupima bendova kao što su B.G.K. (iz Nizozemske), Inferno (iz Njema ke), G.B.H. (iz Engleske).

Prve demo snimke snimili su 1988. godine, koje su uz pjesme snimljene na koncertima prethodnih godina objavljene na kazeti gBeer Drinkers e86- f89 ¡. Više o bendu možete prona i na: http://www. myspace.com/vrisakgeneracije; http://www.vrisak-generacije.tk.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

V.B.Z. Poklanja knjigu najbržem itatelju

KNJIGA TJEDNA: Kad padne mrak Harukija Murakamija

Biografija “šefice” Obama

Roman o sitnim no nim satima

Tko je žena koju Barack Obama naziva “šeficom”? Na ovo pitanje odgovara Liza Mundy, novinarka Washington Posta, ponudivši u ovoj biografiji veoma zanimljiv i precizan portret Prve dame SAD-a. Michelle je odrasla u južnom dijelu Chicaga, kao k i komunalnog radnika i majke doma ice, na Princeton se upisala u jeku rasprave o pozitivnoj diskriminaciji, a zatim školovanje nastavila na Pravnom akultetu Sveu ilišta Harvard. Tu se je osje ala daleko prihva enijom i, zajedno sa kolegama, radije bavila volontiranjem u korist siromašnih nego jurnjavom za nagradama. Biografija sadržava i niz pojedinosti iz braka najdinami nijeg para u suvremenoj politici, koje pokazuju koliko se dobro nadopunjavaju njih dvoje: Michelle, savršeno organizirana osoba koja ulijeva strahopoštovanje, pragmati arka koja se strogo pridržava plana, i Barack, politi ki šarmer sklon introspekciji koji nije u stanju baciti arape u prljavo rublje ali stremi ka zvijezdama. Premda je s njom razgovarala samo jednom, Liza Mundy je kroz više od stotinu iscrpnih intervjua s njezinim bliskim ro acima i suradnicima detaljno i zanimljivo oslikala nesvakidaš-

nji život i složen karakter prve dame SAD-a. Ona zna biti zabavna, oštra na jeziku, srda na i netakti na, izri ita i zahtjevna, piše Mundy. Posebno su zanimljiva poglavlja u kojima opisuje dinamiku bra nog života Michelle i Baracka Obame. Introspektivan, šarmantno razbarušen i sanjarenju sklon Barack Obama ne bi daleko dogurao bez nesebi ne podrške pragmati ne, organizirane, zahtjevne, ponekad jezi ave, ali uvijek tople, suosje ajne i duhovite Michelle. Liza Mundy, suradnica utjecajnog Washington Posta i autorica nekoliko publicisti kih bestselera, studirala je na sveu ilištu Princeton u isto vrijeme kad i Michelle Obama.

“Kad padne mrak” je roman o susretima koji se doga aju u ono gluho i tajanstveno doba izme u pono i i svitanja. U središtu pripovijesti su dvije sestre - Eri, ljepotica i manekenka koja spava kao da u snu traži zaborav, i studentica Mari koja tijekom romana zaklapa debelu knjigu što ju je samotni ki itala u anonimnom restoranu i susre e se s ljudima koji kao da žive u nekim drugim svjetovima: tu su jazz trombonist koji tvrdi da je pozna otprije, bahata direktorica “ljubavnog hotela” i njezina ekipa, mala kineska prostitutka koju je zvjerski pretukao japanski biznismen. Ali upravo me u tim “ljudima no i” Mari pronalazi srodne duše jer ih najskrivenije tajne i duboke potrebe povezuju više no što ih dijele razli ite životne okolnosti, dok Eri, koja je u nekoj zagonetnoj vezi s okrutnim zlostavlja em žena, traži spas u snu. “Kad padne mrak” vodi nas na neobi no putovanje od dramati nih doga aja do metafizi kih razmišljanja, putovanje u kojem se ispreple u prostor i vrijeme, uspomene i spoznaje o ljudskoj duši, mo zapažanja i snaga ljubavi i empatije. Prepoznatljivi rafinirani Murakamijev koktel psihologije, humora i uvida u moralne i duhovne finese ovdje je pripravljen majstorskom rukom.

3. studenoga 2009.

O autoru H a r u k i Mu r a k a m i ro en je u Kyotu 1949. godine. Autor je romana “Lov na divlju ovcu”, “Tvrdo kuhana zemlja udesa i kraj svijeta”, “Norveška šuma”, “Pleši pleši pleši”, “Ljetopis Ptice - navijalice”, “Južno od granice, zapadno od Sunca”, “Moj slatki Sputnik”, “Kafka na obali”; publicisti ke knjige “Pod zemljom: napad plinom u Tokiju i japanska psiha”, te zbirki pripovijedaka “Slon nestaje” i “Nakon potresa”. Dobitnik je mnogih književnih priznanja, uklju uju i odnedavno i uglednu nagradu Jomimuri. Djela su mu prevedena na dvadeset i sedam jezika.

ULOMAK iz knjige

Kvart za zabavu Taj dio grada zovu “kvartom za zabavu”. Gigantski digitalni ekrani na bo nim zidovima zgrada utihnuli su kako se bliži pono , ali iz zvu nika iznad du ana i dalje trešte prenaglašeni hip - hop basovi. Velika videoigraonica krcata mladima; divlji elektronski zvukovi; skupina studenata koja se izlijeva iz nekog bara; tinejdžerke s dre avom izblajhanom kosom i

zdravim nogama što im vire ispod mikro - mini suknji; muškarci u tamnim odijelima koji hitaju preko dijagonalnih pješa kih prijelaza da uhvate posljednje vlakove za predgra a. ak i u ovo doba no i pred karaoke klubovima stoje izvikiva i i nagovaraju mušterije da u u. Upadljivi crni karavan klizi ulicom kao da kontrolira kvart kroz zatamnjena stakla. Auto

izgleda poput stvorenja iz morskih dubina, s kožom i organima prilago enim posebnim uvjetima života. Dva mlada policajca patroliraju ulicom napeta izraza, ali kao da ih nitko ne primje uje. Kvart se u ovo doba ponaša prema vlastitim pravilima. Godišnje doba je kasna jesen. Nema vjetra, ali studen je u zraku. Datum e se upravo promijeniti.

ALBUM tjedna

akove ka knjižnica Nikola Zrinski preporu uje: Knjige za djecu:

Knjige za odrasle:

Želimir Hercigonja: Tanja Silvija Šesto: Bum Tomica Desa Muck: Anica i ze i

Harry Mulisch: Otkrivanje nebesa Julija Juzik: Ahilove nevjeste Malcolm Gladwell: To ka preokreta

WEB preporuka:

www.brija.com Web portal brija.com sve je popularniji me u štovateljima glazbe. Iako se bavi pretežno elektronskom glazbom, ondje e ponešto za sebe prona i svaki ljubitelj dobre glazbe. Portal donosi recentne vijesti iz svijeta glazbe, kao i najave svih važnijih

glazbenih doga anja. Predstavljaju i brojne svjetske DJ-e, što kroz tekstove, što kroz intervjue, a, osim toga, njihov dobro uigran uredni ki tim redovito na web postavlja recenzije posljednjih albuma, singlica, ali i koncerata te drugih doga aja.

Oliver Dragojevi : “Momenti” O kvaliteti Olivera Dragojevi a nema smisla raspravljati. Kroz dugu karijeru Dragojevi svakim albumom iznova pokazuje svoj savršen njuh za dalmatinsko glazbeno ruho, ali i kvalitetan decentni pop stvoren da traje. Iako nije autor velikih pjesama koje izvodi, Oliverova interpretacija i duh koji unosi ini ih njegovim sastavnim dijelovima koje u tu im interpretacijama kao pjesme zvu e dobro, no nedostaje im ona monumentalnost koju im je u originalu dao upravo Oliver. Ovaj dvostruki live album je audiozapis Oliverovoga privatnijeg koncerta u Lisinskom, održanog u ožujku ove godine, u suradnji s imenima kao što su Alan Bjelinski, Ante Gelo i Matija Dedi . U novom ruhu izveo je probrane pjesme zbog kojih mi je drago što postoji hrvatska glazba, kako god ona op enito izgledala. Cesarica, Dobar dan, Što to bješe ljubav, ali i druge pjesme ovog koncerta bile su gornji dom u trenucima kad su izba ene na scenu, ali i dalje ostaju ogledni primjerak kvalitete i vremenske trajnosti kojoj pri stvaranju svaki autor koji želi biti odre en kao bitan treba težiti. Nije zaobi ena ni

i svaku generaciju. Koncertni zapis potonjima dodaje i svaki koncertni prostor, svaki aranžman i svaku interpretaciju. (Preuzeto s: soundguardian. com, autor: Ivan Glazer)

Popis pjesama CD 1.

jedna od najbitnijih pjesama hrvatske glazbe uop e, Galeb i ja kao pravi primjerak onog što jadransko nasljedstvo može isporu iti kroz glazbu, a, na žalost, to trenutno ne radi. Da Oliver više ne stvara novu glazbu i ne pjeva nove pjesme, imao bi što ponuditi publici jer ovo je stvoreno za sva vremena i za sve generacije. Novo ruho pjesama koje mu suradnici na koncertu osiguravaju nimalo ne narušavaju istinsku ljepotu tih pjesama. Dapa e, novo ruho pokazuje snagu tih pjesama i snagu Oli-

vera kao glazbene pojave. Ja e jazz i instrumentalne podloge pjesme e u initi ponovno svježima, a stalnost Oliverovoga hrapavog i promuklog vokala definitivno ne e biti monotonija, nego konstanta koja kod najve ih treba postojati. I Oliver je uistinu najve i. Jedan i jedini. Živu a legenda. I dok slušamo o velikim imenima svjetske glazbe i proglašavamo ih besmrtnima, ne smijemo zaboraviti da i mi imamo takve ljude. Oliver je jedan od njih: vokal i pjesme koje e preživjeti svako vrijeme

Dobar dan; Dišperadun; Zelenu granu s tugom žuta vo a; Romanca; Gore si ti; Ostavljam te samu; Što to bješe ljubav; Nocturno; Klju života; Ništa nova, ništa nova; Brod u boci eat. Matija Dedi ; Ti me vodi preko voda; Na kraju puta; Vridilo je eat. Matija Dedi

CD 2. Vjeruj mi eat. Matija Dedi ; Više mi nije važno eat. Acapella Benjamin; Sve bi da za nju; Tko sam ja da ti sudim; Moj lipi an ele; Kad mi do eš ti; Pismo moja; Nevera; Trag u beskraju eat. Matija Dedi ; Bez tebe; Nedostaješ mi eat. Matija Dedi ; Galeb i ja; Cesarica; Lipa moja

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Put bez povratka 4

Crvena stijena

Horor Režija: David R. Ellis Uloge: Krista Allen, Mykelti Williamson, Nick Zano

akcijski povijesni spektakl Režija: John Woo Uloge: Tony Leung Chiu Wai, Takeshi Kaneshiro, Fengyi Zhang U maniri najve ih avanturisti kih spektakala i velikih kinohitova kakvi su bili Tigar i zmaj, Heroj i Ku a lete ih bodeža, redatelj John Woo (Slomljena strijela, Nemogu a misija II) predstavlja nam svoje novo remekdjelo:

epski spektakl Crvena stijena. Radnjom smješten u drugom i tre em stolje u, u vrijeme kada je Kina bila podijeljena na tri kraljevstva, film prati pad dinastije Han i dolazak na vlast dinastije Jin … Trajanje: 143 minute.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Film “ avoli i demoni” nastavak je filma: 1) Da Vincijev kod 2) Smrtonosno oružje 3) Mad Max

18.00 G-FORCE

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Lovren i , akovec

utorak, 3.11. akcijska avantura

20.00 DISTRICT 9 SF akcijski triler

srijeda, 4.11.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema filmskog programa

etvrtak, 5.11. nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

petak, 6.11.

l. br: _______________________________

18.00 PUT BEZ POVRATKA 4

Ime i prezime: ______________________

FINAL DESTINATION 4

________ _____________________________

horor triler Režija: David R. Ellis Uloge: Krista Allen, Mykelti Williamson, Nick Zano

20.00 CRVENA STIJENA

RED CLIFF

Redatelj Dav id R . Ellis, koji nam se predstavio izrazito napetim filmovima Cellular i Zmije u avionu, donosi nam pravi horor užitak – Put bez povratka 4! Tijekom utrke automobilima, Nick

akcijski povijesni spektakl Režija: John Woo Uloge: Tony Leung Chiu Wai, Takeshi Kaneshiro, Fengyi Zhang

(Campo) predosjeti tragediju koja bi mogla uslijediti i uspije spasiti svoj i živote svojih prijatelja. Me utim, samo nakratko … jer smrt ima vlastite planove ... Trajanje: 82 minute.

subota, 7.11. 18.00 PUT BEZ POVRATKA 4

DVD, BLUE RAY IZLOG PONOVNO 17

MARLEY I JA

Tko god vam je rekao kako mladost ne treba potratiti na ‘sex, drugs, alcohol & rock’n’roll’, lagao je jer ovaj film dokazuje da ete dobiti drugu priliku. Godina je 1989., Mike O’Donnell (Zac E ron) je zvijezda školskoga košarkaškog tima, njegovu igru s tribina prati skaut za koledž i ispred njega je blistava budu nost. Me utim, on sve to odlu uje odbaciti kako bi svoj život podijelio sa svojom djevojkom Scarlett jer je upravo saznao da o ekuju bebu. G ot ovo d v ade s e t godina kasnije Mikeovi (Matthew Perry) dani slave su daleko iza njega. Njegov se brak sa Scarlett (Leslie Mann) raspao i iz ruku mu je izmaklo unaprje enje na poslu. Da stvari budu bolje, njegova djeca koja su ve tinejdžeri smatraju ga gubitnikom i on trenutno spava kod Neda, svog prijatelja iz srednje škole koji se iz bezveznjaka pretvorio u milijardera ...

Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti. Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni er Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom. Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

NO U MUZEJU 2 Larry Daley ovoga puta na i e se u najve oj, najmaštovitijoj avanturi svih vremena, u kojoj drevna povijest postaje stvarnost. Zabava po inje nakon što Larry (Ben Stiller) napusti slabo pla eni posao muzejskog uvara i prona e posao reklamnog stru njaka za firmu Daley Devices. ini se da mu je kona no krenulo u životu, ali ipak mu nešto nedostaje. To ‘nešto’ ga vu e da ponovno posjeti svoju staru ljubav, njujorški Museum o Natural History, gdje je svojedobno proživio naj arobniju no svojeg života. No, tamo ga eka neugodno iznena enje. Njegovi omiljeni izlošci, odnosno njegovi najbolji prijatelji, uklonjeni su iz muzeja zbog toga što su proglašeni zastarjelima. Zapakirani u kutije, ekaju premještaj u ogromne arhive washingtonskog Smithsonian muzeja. Njihova je sudbina sasvim neizvjesna, sve dok Larry ne primi poziv upomo od minijaturnog kauboja Jedediahe (Owen Wilson), koji ga obavještava o neminovnoj katastrofi...

horor triler

PONOVNO 17

U VRTLOGU IGRE

NJEMU BAŠ I NIJE STALO

TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

ROCK ‘N’ ROLL BROD

GOMORA

TVRD ORAH

IZGUBLJENA DUŠA

CIGLA

20.00 CRVENA STIJENA akcijski povijesni spektakl

nedjelja, 8.11. 16.00 DJE AK IVEK I PAS

CVILEK Kazališna družina Pinklec premijera dje je predstave

18.00 PUT BEZ POVRATKA 4

10. NO U MUZEJU 2

horor triler

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

NEBESA

NEMILOSRDNI GADOVI

20.00 CRVENA STIJENA akcijski povijesni spektakl

ponedjeljak, 9.11. 18.00 PUT BEZ POVRATKA 4

DISTRIKT 9

GANGSTERI

DOBRO DOŠLI CH’TIS

PRISILA NA BRAK

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

CRVENA STIJENA

horor triler

20.00 CRVENA STIJENA akcijski povijesni spektakl

DOM KULTURE PRELOG subota, 7.11. nedjelja, 8.11.

10. SIRO E

US BOX OFFICE

19.00 KORALINA I TAJNA

PARANORMAL ACTIVITY

OGLEDALA

SAW VI

animirani film

WHERE THE WILD THINGS ARE

LAW ABIDING CITIZIEN

COUPLES RETREAT

ASTRO BOY

THE STEPHATER

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

Novo radno vrijeme blagajne! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

ZA NJU: Seksualne tajne koje držimo za sebe

Zašto nam je teško otkriti što želimo? NAJNOVIJI trendovi iz Londona

Me imurski frizer posjetio Salon International

Darko Puri s aktualnim britanskim frizerom godine Akinom Konizijem Najnovije tehnike šišanja i bojenja kose za 2009./10. godinu najpoznatiji frizeri predstavili su u Londonu na poznatom showu pod nazivom “Salon International”. Od 17. do 22. listopada London je bio središte inspiracije, obrazovanja, razvoja proizvoda i motivacije tisu ama frizera. Me u njima bio je i Darko Puri , frizer iz Tur iš a i dugogodišnji posjetitelj ovog doga aja. Sajam Salon International okuplja najprestižnija imena iz svijeta frizerstva. Zanimljive nove trendove izložili su brendovi poput Schwarzkopf Professionala, Vidal Sassona, Toni&Guya i TIGI-a, uz prezentacije poznatih frizera kao što su Patrick Cameron, Tim Hartley i mnogih drugih. Za nadolaze u sezonu poznate svjetske frizerske ku e inspiraciju su pronašle u modnim ikonama 80-ih godina. Geometrijskim oblicima ruše se tradicionalna pravila kako u umjetnosti, tako i u frizerstvu. U nadolaze oj sezoni, kažu poznati svjetski frizeri, pramenovi u raznim bojama nezaobilazni su detalj kako kosa ne bi izgledala monotono. I dok je veliki hit kratka kosa, iji su rezovi esto asimetri nih linija s kra im ili dužim šiškama, kod poluduge kose važan je volumen, a na zna enju je ponovno dobio i valoviti oblik, poznat kao minival. Duga kosa pak je šišana na na in da ukupnom dojmu daje otka eniji look, što se postiže nejednakom dužinom, a esto uz nju dolaze i šiške.

Mi žene smo udesna bi a. Dok s jedne strane s lako om izražavamo svoje osje aje, esto za sebe zadržavamo svoje želje. A ovo se osobito odnosi na ono što volimo u spava oj sobi … Istina je da imamo mnoge tajne o tome što želimo, a što ne želimo od partnera u seksu. Muškarci su zato esto u zabludi o našim željama, pa želite li poboljšati seksualni život otkrijte mu svoje seksualne tajne. Pet naj eš ih seksualnih tajni Evo pet naj eš ih seksualnih tajni koje držimo za sebe:

1. Nije nam do seksa koji traje satima Mnogi muškarci misle da je za zadovoljavanje žene bitna izdržljivost, pa da poput maratonaca moraju satima voditi ljubav. Problem je u tome što nas duga ak seks umara (i prili no je bolan). Zapravo

želimo da nas muškarci znaju zadovoljiti bez pretjeranog odugovla enja, po mogu nosti za manje od pola sata.

2. Ponekad nam je samo do seksa, ne romantike Iako sve tražimo romanti nog muškarca, koji e voditi ljubav s nama uz nježnu glazbu i svjetlost svije a, ponekad volimo sirovi seks. Romantika je bitan dio seksualnog iskustva, no postoje trenuci koji i nisu previše romanti ni, a oduzimaju nam dah. Nije li uzbudljivo kad strgne s vas odje u i bacite jedan seks na brzinu?

3. Volimo kad muškarac preuzme kontrolu Istina je, barem što se seksa ti e – volimo kad muškarci vode glavnu rije . Ne volimo one koji ne znaju što bi sami sa sobom u krevetu, a kamoli

s nama … Muškarac bi trebao znati što nas uzbu uje i to bi trebao prakticirati u spava oj sobi, a ne bi smio biti sramežljiv i ekati da mu nacrtamo što ho emo.

4. Volimo isprobavati nove stvari Iako imamo razli ite seksualne maštarije, naj eš e nam ih nije lako izre i. Možete njemu prepustiti da preuzme inicijativu i izvla i iz vas što želite i o emu maštate, ili možete i sebi i njemu obogatiti seksualno iskustvo i sama predložiti nešto novo.

5. Zašto ne ujutro? Za muškarce znamo da su obi no spremni za seks za manje od minute, a nama obi no treba predigra. Iz tog razloga muškarci misle da ženama nije do seksa na brzaka ujutro. No, istina je da bi nam taj seks uljepšao dan … (izvor: Žena.hr)

ANTIAGING u inak jesenskih delicija

Vino i tartufi - jesenski saveznici ljepote Kozmeti kim tretmanima, koji se temelje na dokazano u inkovitom djelovanju grož a na vitalnost, te obnavljanje kože lica i tijela, s jeseni se pridružuje još jedna vrsta terapije bazirana na sezonskim plodovima prirode – tartu ima i njihovu u inku u borbi s borama i hiperpigmentiranim mrljama. Grož e sadrži obilje vitamina E, natrij, luor, magnezij, željezo, kalij, kalcij, fosfor te vo ne

kiseline poput vinske, limunske i jabu ne kiseline, te upravo zahvaljuju i tim kiselinama vinoterapijom uklanjaju odumrle i ošte ene stanice kože te poti u izgradnju novih. Grož ane koštice i pokožica bogate su pak polifenolima i antioksidansima, posebno u borbi protiv slobodnih radikala odgovornih za ak osamdeset posto starenja kože. Sve te bioaktivne tvari iz grož a, vina i koštica koriste se za iš enje, masaže, pilinge, kupke, obloge, pakunge i maske za lice i tijelo. Radi se o kozmeti koj metodi kojom se uz pomo preparata na bazi vina obnavlja i regenerira koža, zaustavlja starenje, otklanja celulit, smanjuju bore. Vinoterapija poti e mikrocirkulaciju i izlu ivanje otrova iz vezivnih tkiva, te vlaži kožu koja postaje vrsta i napeta. Zbog sposobnost drenaže terapija je dobra i za uklanjanje ukorijenjenog celulita. Tako er, koža se izbjeljuje, sme e mrlje se smanjuju, a nakon nekog nekoliko tretmana nestaju.

Terapija tartufima – okus ljepote Nakon što su otkrili terapiju okoladom te oživjeli terapiju vinom, stru njaci su nakon višegodišnjih istraživanja došli do još jedne iznena uju e kozmeti ke linije, temeljene na tartu ima, to je linija ISHI Il Tartufo. Me u mnogim svojstvima tartufa koja je prou avala ISHIDa la grupa najzanimljivije je njihovo izbjeljuju e – depigmentiraju e i hranjivo djelovanje, kao i djelovanje protiv bora. Za izbjeljuju e su djelovanje zaslužne tvari koje sadrže posebice bijeli tartu i, a koje usporavaju proces pigmentacije kože i izuzetno dobro djeluju na hiperpigmentirane mrlje. Za djelovanje protiv bora i u inak liftinga odgovorne su tvari sa stimuliraju im, hranjivim i relaksiraju im svojstvima. Originalna mješavina mineralnih soli, uklju uju i magnezij i kalij, kao i široki izbor aminokiselina, od kojih su neke esencijalne, reduci-

raju i preveniraju stvaranje bora. Stoga su u inci terapije tartu ima i trenuta ni i dugoro ni. Terapijom se trenuta no postiže vrsta i glatka kože, brza redukcija bora izraza lica te sjajniji ten. Redukcija bora odnosi se na redukciju bora izraza lica, redukciju stara kih bora, redukciju bora uzrokovanih djelovanjem svjetla, te prevenciju stvaranja i poja avanja bora. Koža posta-

je elasti nija i gipkija, poti u se kožni reparatorni mehanizmi. Ima i u inak vra anja gipkosti te izblje ivanja mrlja. Terapija tartu ima namijenjena je zreloj koži (nakon 45 godina, razdoblje menopauze), ostarjeloj koži (zbog djelovanja svjetla i drugih uzroka), te je dobra za speci i ne mrlje ili duboke bore. (preuzeto sa Žena.hr)

RECEPT tjedna

PRAKTI AN SAVJET

Zape ena tuna s majonezom i sirom

Kupaonicu o istite octom i limunom

Sastojci za 4 osobe:

Priprema jela:

- 3 limenke tune u vodi, ocije ene i usitnjene - 10 - 15 maslina, bez koštica, sitno narezanih - 4 žlice lagane majoneze - 1 mladi luk, sitno nasjeckani - 8 - 10 kapara, sitno narezanih - sol i papar - 1 žlica limunovog soka - 4 kriške kruha - 8 ploški paradajza - 8 kriški tanko narezanog ementalera

U zdjelici pomiješajte tunu, masline, 3 žlice majoneze, mladi luk, kapare, limunov sok te sol i papar. Na kruh namažite tanki sloj majoneze. Na svaku krišku stavite 2 ploške paradajza te pripremljenu smjesu s tunom. Na vrh stavite kriške sira. Pecite u pe nici nekoliko minuta dok se sir ne rastopi. Vrijeme pripreme: 20 min; broj kalorija: 384 cal; masno e: 13 g; ugljikohidrati: 21 g; bjelan evine: 43 g.

Vaš dom je uredan i dezin iciran svim mogu im sredstvima koje možete prona i u trgovini? No, jeste li se ikada zapitali koliko su sredstva kojima svakodnevno perete su e, sanitarije ili laštite podne površine štetna po vaše zdravlje, ali i okoliš? Evo nekoliko savjeta kako prirodnim proizvodima o istiti kupaonicu. Kadu možete o istiti nerazrije enim sokom od limuna ili octom. U octu nekoliko sati ostavite da se otopi kamenac s mrežica od pipa. Ocat e otopiti sav kamenac. Sli no je i sa zahodskim

školjkama i pipama. Papirnate maramice umo ite u sok od limuna ili ocat, obložite školjku ili pipu njima te ostavite sat vremena. Kada maknete papirnate maramice, dobar e dio prljavštine biti otopljen, a osim etke za školjku, za dodatno ribanje možete upotrijebiti kamen za pete. Za pipe upotrijebite spužvice ili krpe.

-------- Sjajni izumi Wallacea i Gromita: Uspavljiva -------- Vitaminix: Kobalt 05.40 Najava programa -------- Luckaste pa je pustolovine: 05.45 Mir i dobro Brbljavac iz unutrašnjos 06.15 Drugo mišljenje 08.00 arobna plo a 1 06.45 TV kalendar 08.15 Platno, boje, kist 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 08.25 Kratki spoj 07.05 Vijes 08.40 Heidi, serija za djecu 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Gem, set, me - serija za 07.35 Vijes djecu 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.30 Vip Music Club 08.35 Vijes 10.00 Alias, serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 10.45 Mala Miss Norveške, (Uloge: 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija Ida Maria Dahr Nygaard, pod pokroviteljstvom Amanda Jean Kvakland, 09.10 Dolina sunca, telenovela Ingrid Lorentzen, Brd Tu e 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u Johansen; Scenaris : Hilde svijet 125 Heier i Kje l Indregard; 10.00 Vijes Redateljica: Hilde Heier) 10.09 Vrijeme danas 12.10 Garaža 10.10 Vijes iz kulture 12.40 Kipar Kuzma Kova i , dok. 10.15 Znanstvene sli ice: Kemija je

lm magija, dok. serija 13.30 Dragi Johne, hum. serija 10.40 Znanstvene sli ice: Stablo 13.55 Prijatelji, hum. serija života, dok. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, 11.10 Tre a dob, emisija za serija umirovljenike 15.00 Kod Ane 12.00 Dnevnik 15.15 TV vr : 12.11 Sport -------- Sjajni izumi Wallacea i 12.13 Vrijeme Gromita: Uspavljiva 12.15 TV kalendar -------- Vitaminix: Kobalt 12.30 Oprezno s an elom, -------- Luckaste pa je pustolovine: telenovela Brbljavac iz unutrašnjos 13.20 McLeodove k eri, serija 15.35 arobna plo a 1 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 15.50 Crna ku ja: Pravo na 14.19 Vrijeme sutra zdravstvenu zaš tu 14.25 TV kalendar 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, 14.40 Normalan život, emisija o serija osobama s invaliditetom 17.05 Na rubu znanos : Ure aji za 15.35 Direkt

ne energije 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 18.00 Vijes na Drugom 16.20 Hrvatska uživo 18.17 Vrijeme 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u 18.20 Županijska panorama svijet 125 18.47 Dva i pol muškarca, hum. 17.35 Najslabija karika, kviz serija 18.15 Kod Ane 19.08 Simpsoni, crtana serija 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 VIP Music Club 19.30 Dnevnik 20.05 TV Bingo Show 19.56 Sport 21.00 Bitange i princeze, hum. 20.01 Vrijeme serija (12) 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija 21.40 Vijes na Drugom pod pokroviteljstvom 21.52 Vrijeme 20.15 Potroša ki kod 21.55 Momci s Madisona, serija 20.50 El Sha , dok. lm (12) 21.45 Proces 22.45 Vražja kralježnica, (Uloge: 22.25 Otvoreno Marisa Paredes, Eduardo 23.20 Vijes Noriega, Federico Luppi, 23.35 Poslovne vijes Fernando Tielve, Íigo Garcés, 23.40 Vijes iz kulture Irene Visedo; Redatelj: 23.50 Na rubu znanos : Ure aji za Guillermo del Toro)

ne energije 00.30 Šapta ica duhovima, serija 00.45 Zvjezdane staze: Voyager, (12) serija 01.20 Kraj programa 01.30 Ksena - princeza ratnica, serija 02.15 Momci s Madisona, serija (12) 06.25 Pink Panther, crtana serija 03.00 Skica za portret 06.40 SpužvaBob Skockani, crtana 03.20 Kipar Kuzma Kova i , dok. serija

lm 07.05 Punom parom, kulinarski 04.05 Proces izazov 04.35 Potroša ki kod 07.30 Korak po korak, hum. serija 05.05 Oprezno s an elom, 08.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija telenovela 08.50 Astro show, emisija 10.55 Pod is m krovom, hum. serija 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Rat u ku i, hum. serija 12.20 Exkluziv, magazin 06.35 TEST 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 06.50 Najava programa 13.35 Tajna okolade, telenovela 06.55 Vatrogasne pri e, crtana 14.30 Heroji iz stras , dramska serija serija (dvije epizode) 07.15 Silvester i i i, crtana serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 07.40 TV vr : 16.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija TV ku e imaju pravo promjene programa 17.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; STEALERS WHEEL 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:15 Roary, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:35 Nova lova, TV igra 10:05 Lude 70-e, serija 11:05 Otvori svoje srce, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Petar Pan, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Otok smr , serija (12) 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 01:40 Irska bra a, serija (12) 02:35 Ezo TV, tarot show 03:35 Strah svake majke, drama 05:05 IN magazin 05:45 Život na sjeveru, serija 06:30 Kraj programa

Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Pritajena vatra, (akcijski, 1997.; Redatelj: Félix Enríquez Alcalá; Uloge: Steven Seagal, Marg Helgenberger, Harry Dean Stanton, Stephen Lang, Kris Kristo erson) 21.45 Obra un u Malom Tokiju, (akcijski triler, 1991.; Redatelj: Mark L. Lester; Uloge: Dolph Lundgren, Brandon Lee, CaryHiroyuki Tagawa, Tia Carrere, Toshirô Obata, Philip Tan) 23.10 Vijes , informa vna emisija 23.25 Pritajena vatra, igrani lm, akcijski 01.05 Astro show, emisija

17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom EUROMAXX TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI

09:48 09:50 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

14:30 15:00 17:00 17:05

14:00

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes TV Juxebox

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Lavina, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Armagedon, lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Petak trinaes 5, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Gosp. i g a. Bridge, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Farma 21.55 Ku anice, serija 22.50 24 UR 23.10 Dexter, serija 0.15 24UR 1.15 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 9. studenoga 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

21:00 21:15 21:18

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

17:30 19:00

TV PRODAJA - MARION SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

100% Me imursko, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme

8.35 Wa s 9.30 Nogomet 13.30 Eurogoals 15.00 Tenis, prijenos 20.30 Nogomet 23.00 Rallye

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 4.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 20.15 Nogomet, prijenos 22.45 Männer Tv 23.15 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die Promi-Singles 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Promi-Singles 21.15 Oliver Lück 22:20 Toto & Harry 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Schiller, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 3.11.2009. do 9.11.2009.

PREGLED

(7.11. u 20.00 h, RTL Televizija)

Sylvester Stallone

TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Vatrogasne pri e, crtana serija Silvester i i i, crtana serija TV vr : Danica Spektakl na livadi Kajatan i plava lisica

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.06 100% hrvatsko 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Velegradnja 2: Millau Bridge, dok. serija 11.10 Danny by the Sea, dok. serija 11.40 Kulturna baš na: Zadarsko groblje 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Me u nama 15.35 Doba veselog stroja, emisija pu ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Pri a o Indiji: dok. serija 21.45 Poslovni klub 22.20 Otvoreno 23.15 Vijes 23.30 Poslovne vijes 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Drugi format 00.40 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.25 Ksena - princeza ratnica, serija 02.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) 02.55 arolija, serija 03.45 Doba veselog stroja, emisija pu ke i predajne kulture 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ----------------------

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; . THE BEATLES – “Help!” + “Rubber Soul” 01.00 NO NI PROGRAM

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10

09:48 09:50 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:15 17:25 18:00

serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Granaten wie wie 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Problema na zona, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 4.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 20.15 Nogomet, prijenos 22.45 Männer Tv 23.15 Sportquiz

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom

22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

18:25 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:37 23:40 23:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Dom 2, emisija o ure enju interijera Pove alo Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.35 Wa s 9.30 Nogomet 13.30 Eurogoals 15.00 Tenis, prijenos 20.30 Nogomet 23.00 Rallye

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Crni ljepotan, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Težak cilj, lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.10 Seinfeld, hum. serija 23.40 Ameri ki bizon, lm 1.15 Love TV 2.15 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Pinokio, lm 13.05 Zlatne djevojke, serija 14.05 Praksa, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Dexter, serija 1.20 24UR 1.20 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 3. studenoga 2009.

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov

-------- Profesor Baltazar 20.00 Najve i hrvatski misteriji, 08.10 Navrh jezika zabavni talk show 08.25 Izazovi: Pas r, egipatski dok. 21.00 Aquamarine, (obiteljska

lm za mlade fantazija, 2006.; Redateljica: 08.40 Lagodan život Zacka i Elizabeth Allen; Uloge: Codyja, serija za djecu Emma Roberts, Joanna 09.05 Gem, set, me - serija za Levesque, Sara Paxton, Jake djecu McDorman, Arielle Kebbel, 09.30 Vip Music Club Claudia Karvan) 10.00 Alias, serija 22.50 Chuck, akcijska serija 10.45 Mladi magi ar, (Uloge: 23.50 Vijes , informa vna emisija Rusty Jedwab, Edward 00.00 Neporažen, (vestern, Garson, Natasza Maraszek, 1969.; Redatelj: Andrew Tomasz Klimasiewicz, V. McLaglen; Uloge: John Mariusz Benoit, Daria Wayne, Rock Hudson, Tony Trafankowska, Wladyslaw Aguilar, Marian McCargo, Kowalski; Scenarist i Roman Gabriel) redatelj: Waldemar Dziki) 01.55 Astro show, emisija 12.35 Dokuteka 13.30 Dragi Johne, hum. serija 13.55 Prijatelji, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 15.00 Kod Ane 05:45 Kralj Queensa, serija 15.15 TV vr : 06:45 Fi i cvjetno društvo, crtana -------- Danica serija -------- Spektakl na livadi 07:15 Roary, crtana serija -------- Kajatan i plava lisica 07:30 Tomica i prijatelji, crtana -------- Profesor Baltazar serija 15.45 Koga briga? 07:40 Jagodica Bobica, crtana 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija serija 08:05 Bumba, crtana serija 17.05 Drugi format 08:15 Ezo TV, tarot show 18.00 Vijes na Drugom 08:45 Nova lova, TV igra 18.17 Vrijeme 10:15 Lude 70-e, serija 18.20 Županijska panorama 11:15 Otvori svoje srce, serija 18.47 Dva i pol muškarca, hum. 12:20 IN magazin serija 13:10 Naša mala klinika, serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 14:10 Najbolje godine, serija 19.30 VIP Music Club 15:10 Životne neda e, (1998. 20.05 arolija, serija SAD, drama; Redatelj: Sam 21.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, Pillsbury; Glume: Park serija (12) Overall, Kirsten Dunst, 21.50 Vijes na Drugom David Andrews, Margot 22.02 Vrijeme Demeter, Karen Trumbo) 22.10 Ed TV, (Uloge: Ma hew 17:00 Vijes McConaughey, Jenna 17:25 Naša mala klinika, serija Elfman, Woody Harrelson, 18:25 IN magazin Ellen DeGeneres; Scenaris : 19:15 Dnevnik Nove TV Lowell Ganz i Babaloo 20:00 Najbolje godine, serija Mandel; Redatelj: Ron 20:40 Liga Prvaka, prijenos Howard) 22:45 Vijes 00.10 Šapta ica duhovima 2, serija 23:00 Mr. Bean, serija (12) 23:30 Sažeci Lige prvaka 01.00 Kraj programa 00:00 Zakon brojeva, serija 01:00 Seinfeld, serija 01:30 Život na sjeveru, serija 02:25 Ezo TV, tarot show 03:25 Krvava ve era, (1987., SAD, 07.00 horor; Redatelj: Jackie Kong; 07.15 Glume: Rick Burks, Carl Crew, Roger Dauer, LaNe e 07.40 La France, Lisa Elaina) 04:55 Kava, mlijeko i še er, igrani

lm (12) 06:40 Kraj programa 08.10 08.35 09.25 11.30

12.00 12.30 12.55 13.10 13.35 14.30 16.05 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

TV ku e imaju pravo promjene programa

01.05

Uloge: Giovanni Ribisi, Vin Diesel, Nia Long, Nicky Ka , Sco Caan, Ron Ri in) Is ni zlo in, igrani lm, triler

07:30 Bumba, crtana serija 07:45 Power Rangers, serija 08:10 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:35 Graditelj Bob, crtana serija 08:50 Winx, crtana serija 09:15 Dora istražuje, crtana serija 09:40 Ku anice iz visokog društva, serija 10:40 Ulica sje anja, serija 11:40 Automo v, auto-moto magazin 12:10 Magazin Lige prvaka 12:40 Novac, business magazin 13:10 Tamnice i zmajevi, igrani

lm 15:05 Pra ovjek iz Kalifornije, komedija 16:50 Vijes 17:00 Supertalent, show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Petar Pan, (2003., SAD, obiteljski ; Redatelj: P.J. Hogan ; Glume: Jeremy Sumpter, Rachel HurdWood, Lynn Redgrave, Jason Isaacs, Richard Briers) 22:55 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:15 Trenutak is ne, game show (12) 01:15 Televizijska posla, serija 02:15 Zbogom, bivši, serija 03:10 Hladnokrvno ubojstvo, (2005., SAD, kriminalis ki ; Redatelj: Robert Harmon; Glume: Tom Selleck, Kathy Baker, Kohl Sudduth, William Devane, William Sadler) 04:35 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:45 Ku anice iz visokog društva, serija 06:40 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: STING & THE POLICE 01.00 NO NI PROGRAM

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 19.45 DSF Reportaža 20.15 Poker 22.15 DSF Aktuell 23.00 Sportquiz

00:45 01:15

Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika Sa Sla om je najsla e, glazbena emisija Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Eurosport 9.00 Tenis 10.30 Nogomet 15.00 Tenis, prijenos 20.30 Nogomet, emisija 23.30 Hrvanje

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta 100% Me imursko, ponavljanje Aktualno, ponavljanje Zagrljaj ljepote, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm Lolek i Bolek

17:00 17:30 19:00 19:30

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:15 15:00 16:00 16:15 16:45

dokumentarni serijal EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:30 23:45

14:03 14:05 14:15

18:10 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

15:00 15:30 16:00 17:00 17:15

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija TV PRODAJA - MARION JUNACI HRVATSKE SLOBODE

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme

20:15 Slatko sanjaj Alabama, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 program Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 Animirani lm 13.50 Moja velika ljubav, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, No ni program serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Der Richter, lm 22.15 L.A. Crash, lm 0.25 No ni 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 program TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 djecu i mladež 13:20 Das weiß doch Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle TV 23.15 Videostranice von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sech07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program serpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 ekipa za o evid, serija 0.30 No ni proProvjereno 13.10 Moja Kina, dok. serija gram 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Magija Derrena Browna 15.50 Lijepi ljudi, serija 16.45 Dr. Doli le 2, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 20.00 As tud not padu?! 21.35 Život Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air nije šala, serija 22.30 Jesenska pri a, Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Ex lm 0.45 No na panorama clusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Heinz und Fred, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, program hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Tricia, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Katastro- 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack fa u Londonu 2, lm 21.30 Psych, serija 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt 22.45 Laži s ljubavlju 23.40 Davitelj, lm Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 1.20 Vatreni de ki, serija 2.25 Love Tv 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Meier, lm 10.00 TV vodi + turis ka središta 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija program 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

NEDJELJA 8. studenoga 2009. 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.05 Ciklus lmova Katherine Hepburn i Spencera 05.55 Najava programa Tracyja: More trave, 06.00 Jelovnici izgubljenog (Uloge: Spencer Tracy, vremena Katharine Hepburn, Robert 06.20 Glas domovine Walker, Melvyn Douglas, 06.45 Euromagazin Phyllis Thaxter, Edgar 07.15 Duhovni izazovi Buchanan, Harry Carey, 07.45 TV kalendar Ruth Nelson; Scenaris : 08.00 Vijes Marguerite Roberts, 08.10 Petrit Çeku i Luka Šuli u Vincent Lawrence; Samoboru Redatelj: Elia Kazan) 09.25 Opera box 14.10 Formula 1, pregled sezone 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša 14.55 Rukomet (Ž): Podravka pošta Viborg, prijenos 10.00 Vijes 16.30 Magazin nogometne Lige 10.09 Vrijeme danas prvaka 10.10 Vijes iz kulture 16.55 Osijek: Svjetski KUP u 10.20 Inspektor George Gently, gimnas ci, prijenos serija 19.00 Boks: D.Haye - N.Valuev, 12.00 Dnevnik snimka 12.11 Sport 19.35 Garaža 12.13 Vrijeme 20.10 HNL - prijenos 12.15 TV kalendar 22.10 Sportske vijes 12.27 100% hrvatsko 22.20 Dobre namjere, TV serija 12.30 Plodovi zemlje (12) 13.25 Rijeka: More 23.10 Nove avanture stare 14.00 Nedjeljom u dva Chris ne, hum. serija 15.05 Mir i dobro 23.30 Dobro ugo ena ve er: 15.40 Vijes Monika Leskovar 15.50 Vrijeme sutra 00.30 Transfer 15.55 Junior, (Uloge: Arnold 01.00 TV raspored Schwarzenegger, Danny DeVito, Emma Thompson; Scenaris : Kevin Wade i Chris Conrad; Redatelj: 06.20 Zvijezde Ekstra, zabavna Ivan Reitman) emisija 17.45 Lijepom našom: Kaštela 06.40 Skrivene poruke, hum. 18.35 U istom loncu, kulinarski serija show 07.10 Astro Boy, crtana serija 19.15 LOTO 6/45 07.30 Ulica Sezame, animirana 19.30 Dnevnik serija 19.56 Sport 08.30 Kenny, morski pas, crtana 20.01 Vrijeme serija 20.10 Tko želi bi milijunaš?, 08.55 Bikeri s Marsa, crtana serija kviz 09.20 Ben 10, crtana serija 21.15 Doma a serija 09.45 Jedna od de kiju, hum. 22.05 Vijes serija 22.25 Filmski vikend Brucea 10.10 Najve i hrvatski misteriji, Willisa: Opaki igra i, zabavni talk show (Uloge: Josh Hartne , 11.10 Jezikova juha, reality show Bruce Willis, Lucy Liu, 12.05 Francuski poljubac, Morgan Freeman, Ben (roman na komedija, Kingsley; Scenarist: Jason 1995.; Redatelj: Lawrence Smilovic; Redatelj: Paul Kasdan; Uloge: Meg Ryan, McGuigan) Kevin Kline, Timothy 00.10 Vijes iz kulture Hu on, Jean Reno, Susan 00.20 Inspektor George Gently, Anbeh) serija 14.05 Odred za isto u, dok. 01.55 Garaža emisija 02.25 Transfer 14.35 Batman, (akcijski, 1989.; 02.55 Lijepom našom: Kaštela Redatelj: Tim Burton; 03.40 U istom loncu, kulinarski Uloge: Michael Keaton, Jack show Nicholson, Kim Basinger, 04.20 Plodovi zemlje Robert Wuhl, Jack Palance) 05.10 Rijeka: More 16.55 Premier liga: Chelsea - Manchester United, prijenos 19.05 Vijes , informa vna emisija 19.40 Exkluziv, magazin 07.00 TEST 20.00 Is ni zlo in, (triler, 1999.; 07.15 Najava programa Redatelj: Clint Eastwood; 07.20 Dje ak i vjeverica, crtana Uloge: Clint Eastwood, serija Isaiah Washington, Lisa Gay 07.45 Dvostruka zbrka, serija za Hamilton, James Woods, djecu Denis Leary, Bernard Hill, 08.10 Me u trnjem, švedski Diane Venora, Michael animirani lm McKean) 08.55 Prijatelji 22.10 CSI: Miami, krimi serija 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 23.05 Vru a linija, (triler, 2000.; 10.50 Biblija Redatelj: Ben Younger;

02.35

00.45 00.55

19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.40 22.00 22.20

18.35

18.30

17.30

16.05 16.40 16.49 16.50 17.25

14.05 14.35 14.55

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.55

06.00 06.05 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa reprizni program TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bijelo pero, (Uloge: Robert Wagner, John Lund, Debra Paget, Je rey Hunter, Eduard Franz, Noah Beery Jr., Virginia Leith, Emile Meyer, Hugh OÂ´Brian, Milburn Stone, Iron Eyes Cody; Scenaris : Delmer Daves i Leo Townsend (prema pri i Johna Prebblea); Redatelj: Robert D. Webb) Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri: No kad je sruĹĄen zid Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kumpanji, dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Ansambl LADO - 60 godina s nama HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Filmski vikend Brucea Willisa: Armageddon, (Uloge: Bruce Willis, Billy Bob Thornton, Liv Tyler, Ben A eck, Steve Buscemi, Keith David, Will Pa on, Peter Stormare; Scenaris : Sco Rosenberg, Robert Towne; Redatelj: Michael Bay) Vijes iz kulture Filmski maraton: Pustolovine Forda Fairlanea, (Uloge: Andrew Dice Clay, Wayne Newton, Priscilla Presley, Lauren Holly, Maddie Corman; Scenaris : Daniel Waters, James Cappe, David Arno ; Redatelj: Renny Harlin) Filmski maraton: Avenija Wonderland, (Uloge: Val Kilmer, Kate Bosworth,Lisa Kudrow, Josh Lucas, Tim Blake Nelson, Dylan McDermo , Chris na Applegate,Eric Bogosian; Scenaris : James Cox,

06.20 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 07.55 Astro Boy, crtana serija 08.15 Ulica Sezame, animirana serija 09.15 Kenny, morski pas, crtana serija 09.40 Bikeri s Marsa, crtana serija 10.05 Ben 10, crtana serija 10.45 Jedna od de kiju, hum. serija 11.15 Pobijedi Ĺ olu, show 14.00 Opsada u ĹĄkoli, akcijska komedija 15.55 Premier liga: To enham Sunderland, prijenos 18.00 Zvijezde Ekstra, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Rocky Balboa, (sportska drama, 2006.; Redatelj: Sylvester Stallone; Uloge:

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.25 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 07.50 Na kraju ulice 08.15 Ninin kutak 08.20 Danica 08.25 Leo, serija za djecu 08.50 Kokice 09.15 Briljanteen 10.00 Vip Music Club LP 12.05 KS automagazin 12.35 4 zida 13.10 Zbogom, ljubavi, (Uloge: Ma hew Modine, Paul Raiser, Randy Quaid, Janeane Garofalo, Amy Brenneman, Maria Pi llo, Rob Reiner, Lindsay Crouse, Ross Malinger, Johnny Whitworth, Wendell Pierce, Cameron Boyd, Mae Whitman; Scenaris : Gary David Goldberg i Brad Hall; Redatelj: Sam Weisman) 14.55 KoĹĄarka, NLB liga: Cibona Zadra, prijenos 16.55 Osijek: Svjetski KUP u gimnas ci, prijenos 19.25 GaraĹža 20.00 Volim nogomet 23.00 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta 23.05 Rukomet, LP: Zagreb CO - Ciudad Real, snimka 1. poluvremena 23.50 Sportske vijes 23.55 Rukomet, LP: Zagreb CO - Ciudad Real, snimka 2. poluvremena 00.40 Boks: D.Haye - N.Valuev, snimka 01.40 No u kazaliĹĄtu: KrleĹžijada 03.20 Kraj programa

Ezo TV, tarot show Bumba, crtana serija Power Rangers, serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istraĹžuje, crtana serija Lude 70 â€“e, serija U sedmom nebu, serija Smallville, serija Vojni ine, igrani lm Opasna plavuĹĄa, igrani lm Vijes Kod Ane, kulinarski show Bra ne vode, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Elitni ubojice, (SAD, 1998. akcija; Redatelj: Antoine Fuqua; Glume: Yun-Fat Chow, Mira Sorvino, Michael Rooker, Kenneth Tsang, JĂźrgen Prochnow) Ubojica me u nama, (SAD/ Njema ka, 2002., triler; ReĹžija: Jim Gillespie; Glume: Sylvester Stallone, Charles S. Du on, Polly Walker, Kris Kristo erson, Dina Meyer) Sastanak s ubojicom, (Njema ka, 2008, triler; Redatelj: Rex Piano; Glume: Alexandra Paul, David Chokachi, Robyn Lively, David More , Bart Johnson, Ellyn Daniels) Tamnice i zmajevi, avantura/akcija Ma jaĹĄi iz susjedstva, kriminalis ki lm Ĺ akalov dan, drama U sedmom nebu, serija Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; PINK 01.00 NO NI PROGRAM

04:30 06:45 07:30

03:00

01:15

23:30

21:45

19:15 20:00

09:20 09:35 10:00 10:25 10:55 11:55 12:55 14:55 16:50 17:00 17:50 18:20

06:15 08:15 08:30 08:55

Sylvester Stallone, Burt Young, Antonio Tarver, Geraldine Hughes, Milo Ven miglia) Posljednja bitka, (triler, 2001.; Redatelj: Rod Lurie; Uloge: Robert Redford, James Gandol ni, Mark Ru alo, Steve Burton, Delroy Lindo) 00.05 Policijska akademija 6: Grad pod opsadom, igrani

lm, komedija 01.25 VraĹžji Nicky, igrani lm, komedija

Captain Mauzner, Todd Samovitz i D. Loriston Sco ; Redatelj: James Cox) 04.15 Skica za portret 04.25 Svirci moji, glazbena 21.45 emisija 05.10 Oprezno s an elom, telenovela 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Endsta on Tanke, lm 21.50 Inspektor Beck, lm 23.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija Ĺ KOLA Ĺ AHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija

09:48 09:50 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35

Danas pogledajteâ€Ś Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Videostranice Hit ljeta u akovcu, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------

16:45 17:45 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:00 19:15 19:25 19:55 21:30 23:45 23:55 OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija 100% Me imursko Vijes Aktualno Glazba koja srce dira Igrani lm Vijes Sutra na programu

8.30 Motorsport 9.45 Nogomet 10.45 Tenis 13.30 Nogomet 18.00 Eurogoals 20.30 Kampfsport 20.45 Hrvanje 23.45 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Pur 9.30 Doppelpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Schlag den Raab, 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 prijenos 0.15 No ni program Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallserija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 wassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Video- 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 stranice automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Sieben Tage, lm 22.15 Genial dane7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program ben 0.35 No ni program 11.00 Psi Rudi, serija 11.35 Jezera, dok. serija 12.40 Ljubav kroz Ĺželudac 13.20 Cuba libre, lm 15.25 Lijepi ljudi, serija 16.20 MuĹĄkarci u kroĹĄnjama, serija 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 17.15 Moja draga sestra, lm 18.55 24 Dobra, loĹĄa vremena 12:00 Crtani UR 20.00 Farma 21.15 Dva tjedna za lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 ljubav, lm 23.30 Bande New Yorka, Die 90er Show 16:45 Unglaublich! lm 1.55 No na panorama 17:45 Die 10 schrĂ¤gsten Promi-PĂ¤rchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Super talent 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 arobnice, serija 15.50 VraĹžja kuhinja 16.50 Ka- 5.30 Jutarnji program 12.35 Himmel, lifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, show Polt und HĂślle, lm 14.25 Der Auslands, 18.40 Supermodel Slovenije 19.30 TV lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Tuba 20.00 Lav, vjeĹĄ ca i ormar, lm Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Son21.40 Psych, serija 22.40 Pro v svih bol, lm 22.35 Zum Vergleich, lm 0.35 pravila, lm 1.30 Love TV No ni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 7. studenoga 2009. Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Velegradnja 2: The Ul mate Roller Coaster, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i Ĺživot, religijski program Eko zona Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu... Luda ku a, hum. serija Paralele Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu... Eko zona Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 Silvester i i i, crtana serija 07.45 TV vr : -------- Ninin kutak

02.15 03.00 03.15 03.45 04.35 05.05

01.30

20.10 21.05 21.45 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.25 00.45

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.10 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

20.00

19.35

18.55 19.05

17.30 18.00 18.30

17.05

16.05 16.35

13.35 14.30

12.00 12.30 12.55 13.10

09.25 11.30

08.10 08.35

07.40

07.00 07.15

--------

01.05 --------

23.25 00.15

22.35

21.30 21.35 21.40

20.35

19.30 19.45 20.20

17.00 17.35 17.45 17.50

14.55 15.10 ---------------------15.30 15.45 16.15

13.30 13.55 14.15

09.30 10.00

--------------08.05 08.20 08.30 08.40 09.05

20.55 Kos , krimi serija 21.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 22.40 Stvorenja, znanstvenofantas na serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Aquamarine, igrani lm, obiteljska fantazija 01.30 Astro show, emisija

06:45 Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija 07:15 Roary, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Otvori svoje srce, serija 12:20 IN magazin 13:10 NaĹĄa mala klinika, serija 14:10 Najbolje godine, serija 15:10 Oteta, (Kanada, 2007., akcija; Redatelj: Richard Roy; Glume: Sarah Wynter, Andrew W. Walker, Eric Breker, Carl Maro e, Ellen Dubin) 17:00 Vijes 17:25 NaĹĄa mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:50 Bra ne vode, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa (12) 23:20 Vijes 23:35 Zakon brojeva, serija 0:35 Seinfeld, serija 01:05 Ĺ˝ivot na sjeveru, serija 02:00 Irska bra a (12) 02:55 Ezo TV, tarot show 03:55 Ĺ˝ivotni izbor, (2002., Francuska, komedija; Redatelj: Patrick Timsit; Pink Panther, crtana serija Glume: JosĂŠ Garcia, SpuĹžvaBob Skockani, Patrick Timsit, Marianne crtana serija Denicourt, Elise Tielrooy, Punom parom, kulinarski Natacha Lindinger) izazov Korak po korak, hum. serija 05:35 Seinfeld, serija 06:00 Lude 70-e, serija Princ iz Bel-Aira, hum. 06:45 Kraj programa serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROKorak po korak, hum. serija BILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; Princ iz Bel-Aira, hum. 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR Pod is m krovom, hum. + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; serija 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA Dadilja, hum. serija KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; Rat u ku i, hum. serija 13.03 TUĹ˝IBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR Vijes , informa vna TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 emisija + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULExkluziv, magazin TURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; Ve era za 5, lifestyle 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 emisija RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS Punom parom, kulinarski BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 izazov HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: KISS CSI: NY, krimi serija 01.00 NO NI PROGRAM

Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a Glazbeceda: Ruke Pro itani Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Ninin kutak Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a 1 Koga briga? Zvjezdane staze: Voyager, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Rukomet, LP - emisija Rukomet, LP: Zagreb CO Ciudad Real, prijenos Rukomet, LP - emisija VIP Music Club Nogometna Liga prvaka emisija Nogometna Liga prvaka, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Vrijeme Nogometna Liga prvaka, 2. poluvrijeme Nogometna Liga prvaka emisija i saĹžeci Velemajstor, serija Ĺ apta ica duhovima, serija (12) Kraj programa Osijek: Svjetski KUP u gimnas ci KoĹĄarka, EL: Fenerbahce Ulker - Cibona, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Tenis, prijenos 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 MĂ¤nner Tv 23.00 Sportquiz

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 YuGi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Heroji, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die KinderĂ¤rzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zĂ¤hlt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Lips ck Jungle 22.15 Harperâ€™s Island, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 StaĹžist, hum. serija 19.30 Moj ujakâ€Ś 20.00 Vijes 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.35 Cobra 11, serija 23.20 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:15

12:00 12:10 12:30 13:30

09:48 09:50 10:00

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI Ĺ KOLA Ĺ AHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Dom2, ponavljanje ATON â€“ centar izvrsnos , ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:15 23:30 23:33 23:35 23:40

19:15 19:18 19:20 19:30

OPASNE VEZE talk show IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski magazin, emisija o gospodarstvu ReportaĹža Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 8.45 Nogomet 12.00 Motorsport 16.00 Nogomet, 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly prijenos 21.00 Klub jahanja 21.30 Golf 23.00 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na Segeln

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ĺ panjolsko otkri e, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 TeksaĹĄki rendĹžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Liga prvaka, prijenos 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Pobjesnjeli Max 2, lm 1.15 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Bobby Jones: Genijalan udarac, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Nemogu a misija 2, lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Dexter, serija 0.30 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 4. studenoga 2009.

05.50 Najava programa 05.55 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Kronika jednoga kraha, nulta godina - dok. lm 11.10 Oprah Show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.15 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Trenutak spoznaje 15.35 Lijepa naša: Splitska radunica, dok. lm 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 Indeks, emisija o školstvu 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.40 Ksena - princeza ratnica, serija 02.25 Bez traga, serija (12) 03.10 Skica za portret 03.25 Lijepa naša: Splitska radunica, dok. lm 03.55 Dossier.hr 04.40 Pola ure kulture 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.10 Silvester i i i, crtana serija 07.35 TV vr :

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

Sport Vrijeme Voice of America Obzori, emisija o kulturi Od Mure do Drave Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Tenis, prijenos 18.30 Formula 1 19.45 DSF Reportaža 20.15 Poker 22.15 Kampfsport 23.00 Sportquiz

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski magazin, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Iz Nedeliš a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:20 -------------------

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.00 Europska nogometna liga: Everton Ben ca, prijenos 22.55 Koncert 00.35 TEST

11:00 12:00 15:07 15:10 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION KUTIONICA

8.35 Nogomet 10.00 Motorsport 12.15 Nogomet, sažeci 16.00 Nogomet, prijenos 18.45 Rukomet, prijenos 20.30 Eurogoals 20.40 Nogomet 22.25 Kampfsport

09:48 09:50 10:00 12:00 12:10 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Neobi an par, lm 22.30 Will i Grace, hum. serija 23.00 Seinfeld, hum. serija 23.40 Pobjesnjeli Max 3, lm 1.15 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Bez straha, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa za o evid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Dexter, serija 0.10 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 5. studenoga 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; LYNYRD SKYNYRD 01.00 NO NI PROGRAM

-------- Danica show -------- Profesor Baltazar 20.55 Uvod u anatomiju, -------- Zeko Peko dramska serija 07.58 Pri a o Tracy Beaker 21.50 Ku anice, dramska serija 08.10 Mogu ja! (dvije epizode) 08.25 Iznad crte 23.40 Vijes , informa vna 08.40 Heidi, serija za djecu emisija 09.05 Gem, set, me - serija za 23.50 CSI: NY, krimi serija djecu 00.40 Kos , krimi serija 09.30 Vip Music Club 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi 10.00 Prijenos sjednica serija Hrvatskog sabora 02.10 Astro show, emisija 13.30 Dragi Johne, hum. serija 13.55 Prijatelji, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 14.55 Kod Ane 06:45 Fi i cvjetno društvo, 15.10 TV vr : crtana serija -------- Danica 07:15 Roary, crtana serija -------- Profesor Baltazar 07:30 Tomica i prijatelji, crtana -------- Zeko Peko serija 15.33 Pri a o Tracy Beaker 07:40 Jagodica Bobica, crtana 15.45 Kokice serija 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, 08:05 Bumba, crtana serija serija 08:15 Ezo TV, tarot show 17.00 Indeks, emisija o školstvu 08:45 Nova lova, TV igra 17.30 VIP Music Club 10:15 Lude 70-e, serija 18.05 Vijes na Drugom 11:15 Otvori svoje srce, serija 18.22 Vrijeme 12:20 IN magazin 18.30 Europska nogometna liga - 13:10 Naša mala klinika, serija emisija 14:10 Najbolje godine, serija 18.55 Europska nogometna liga: 15:10 Wendy Wu, (2006., SAD, Dinamo - Ajax, prijenos obiteljski; Redatelj: John 20.50 Europska nogometna liga Laing; Glume: Brenda emisija Song, Shin Koyamada, 21.20 Vijes na Drugom Susan Chuang, Jus n 21.25 Vrijeme Chon, Michael David 21.30 Bez traga, serija (12) Cheng) 22.20 Vip Music Club LP 17:00 Vijes 00.20 Kraj programa 17:25 Naša mala klinika, serija -------- Osijek: Svjetski KUP u 18:25 IN magazin gimnas ci 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Trenutak is ne, game show (12) 22:00 Provjereno, informa vni magazin 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 01:40 Irska bra a, serija (12) 02:35 Ezo TV, tarot show 03:35 Posljednja plja ka, (2000., kriminalis ki; Redatelj: Jonathan Glazer; Glume: Ray Winstone, Ben Kingsley, Ian McShane, Amanda Redman, James Fox) 05:05 Telefonski poziv, igrani

lm (12) 06:40 Kraj programa 06.50 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.15 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.40 Punom parom, kulinarski izazov 08.10 Korak po korak, hum. serija 08.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.25 Astro show, emisija 11.30 Pod is m krovom, hum. serija 12.00 Dadilja, hum. serija 12.30 Rat u ku i, hum. serija 12.55 Exkluziv, magazin 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.05 Pod is m krovom, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Jezikova juha, reality

TV ku e imaju pravo promjene programa

01.05

06:55

07:25

07:40

08:05 08:15 08:30 10:00 11:00 12:05 12:55 13:55

14:55

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 22:15

00:05

02:10 03:10

04:45

06:10

2000.; Redatelj: Steven Brill; Uloge: Adam Sandler, Patricia Arque e, Harvey Keitel, Rhys Ifans, Tommy Lister, Rodney Danger eld) Astro Show, emisija

Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija

Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Provjereno, informa vni magazin Vojni ine, (1981., SAD, komedija; Redatelj: Ivan Reitman; Glume: Bill Murray, Harold Ramis, Warren Oates, P.J. Soles, Sean Young) Vijes Naša mala klinika, serija IN magazin by Bijele udovice Dnevnik Nove TV Supertalent Live, show Opasna plavuša, (SAD, 2008., komedija; Redatelj: Steve Miner; Glume: Jessica Simpson, Vivica A. Fox, Steve Gu enberg, Aimee Garcia, Olesya Rulin) More ljubavi, (1989., SAD, triler; Redatelj: Harold Becker; Glume: Al Pacino, Ellen Barkin, John Goodman, Michael Rooker, William Hickey) Ezo TV, tarot show Smrtonosna zavjera, (1996., triler; Redatelj: Douglas Barr; Glume: Michael Biehn, Marg Helgenberger, Ron White, Peter MacNeill, Dan Le ) Posljednji obred, (1988., SAD, triler; Redatelj: Donald P. Bellisario; Glume: Tom Berenger, Daphne Zuniga, Chick Vennera, Anne Twomey, Dane Clark) Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special; PARAMORE 01.00 NO NI PROGRAM

09:48 09:50 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:15 17:25 18:35

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje Lola, serijski lm

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Der Mann von Del

21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:28 23:30 23:35

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Boja novca, gospodarski pregled Hit ljeta u akovcu Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Wa s 9.00 Tenis 10.30 Nogomet 15.00 Tenis, prijenos 20.30 Motorsport 21.10 Golf 22.55 Segeln

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Nogomet 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 23.00 Sportquiz

Rio, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 Mentalist, 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program serija 22.55 No ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo Pono ni klub 0.20 No ni program obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Batman zauvijek, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 0.15 No ni program 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Vid- Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 eostranice 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 22.15 Sechserpack 23.15 No ni program 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Nezaboravni praznici, lm 13.05 Tv prodaja 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familserija 15.55 Do posljednjeg daha, serija ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 24 sata 20.00 Show me, lm 22.30 24 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show UR 22.50 Nastavak lma 23.45 Osmi put- 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv nik 3, lm 1.35 No na panorama 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 5 Super talent 21.00 Mario Bath 23.05 Alles Atze 0.00 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ne stavljajte na stranu, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 20.00 Ekipa 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon za o evid, serija 21.35 Šetnja u oblacima, lm 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern 23.15 Magla, lm 1.30 Love Tv Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 Das Grauen, lm 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 22.25 S lles Land, lm 0.35 No ni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

PETAK 6. studenoga 2009. -------- Život u obitelji vodenkonja -------- Nogalo -------- Cipelice lutalice 05.50 Najava programa 08.03 Pri a o Tracy Beaker 05.55 Trenutak spoznaje 08.15 Platno, boje, kist 06.45 TV kalendar 08.25 Puni krug 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 08.40 Heidi, serija za djecu 07.05 Vijes 09.05 Gem, set, me - serija za 07.10 Dobro jutro, Hrvatska djecu 07.35 Vijes 09.30 Vip Music Club 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog 08.35 Vijes sabora 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija 13.30 Dragi Johne, hum. serija 13.55 Prijatelji, hum. serija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 09.55 Croa a Osiguranje 15.00 Kod Ane prozor u svijet 125 15.15 TV vr : 10.00 Vijes -------- Život u obitelji vodenkonja 10.09 Vrijeme danas -------- Nogalo 10.10 Vijes iz kulture -------- Cipelice lutalice 10.15 Zlato u boci, dok. lm 15.33 Pri a o Tracy Beaker 11.10 Oprah ShoW 15.45 Puni krug 12.00 Dnevnik 16.00 Izazovi: Vadim na plesnom 12.11 Sport podiju, njema ki dok. lm 12.13 Vrijeme za mlade 12.15 TV kalendar 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, 12.30 Oprezno s an elom, serija telenovela 17.05 Drugi red partera, emisija o 13.20 McLeodove k eri, serija kazalištu 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 18.00 Vijes na Drugom 14.19 Vrijeme sutra 18.17 Vrijeme 14.25 TV kalendar 18.20 Županijska panorama 14.40 Glas domovine 18.47 Dva i pol muškarca, hum. 15.05 Drugo mišljenje serija 15.35 Znanstvena pe ca 19.08 Simpsoni, crtana serija 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 19.30 VIP Music Club 16.20 Hrvatska uživo 20.05 Borba za život: Posljednje 17.40 Croa a Osiguranje godine, dok. serija prozor u svijet 125 21.00 Vijes na Drugom 17.45 Iza ekrana 21.12 Vrijeme 18.15 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 21.15 ansonfest 22.20 Sud i kazna 15: Rules of 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i Game, mini serija (12) vaša pošta 23.25 Sud i kazna 15: Rules of 19.30 Dnevnik Game, mini serija (12) 19.56 Sport 00.25 Kraj programa 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija -------- Osijek: Svjetski KUP u gimnas ci pod pokroviteljstvom 20.10 Strani igrani lm 22.05 Doma i dok. lm 22.40 Lica nacije 06.50 Bikeri s Marsa, crtana serija 23.35 Vijes 07.15 SpužvaBob Skockani, crtana 23.50 Poslovne vijes serija 23.55 Vijes iz kulture 00.05 Drugi red partera, emisija 07.40 Punom parom, kulinarski izazov o kazalištu 08.10 Korak po korak, hum. serija 01.00 Filmski maraton: Dobri 08.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija sin, (Uloge: Macaulay 09.25 Astro show, emisija Culkin, Elijah Wood, 11.30 Pod is m krovom, hum. Wendy Crewson, Daniel serija Hugh Kelly, David Morse, 12.00 Dadilja, hum. serija Jacqueline Brookes, 12.30 Rat u ku i, hum. serija Quinn Culkin, Ashley Crow, Guy Strauss, Keith 12.55 Exkluziv, magazin 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija Brava, Jerem Goodwin, Andria Hall, Bobby Huber; 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska Scenarist: Ian McEwan; serija (dvije epizode) Redatelj: Joseph Ruben) 16.05 Korak po korak, hum. serija 02.25 Filmski maraton: Crna ku ja, francuski lm (15) 16.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 03.55 Ksena - princeza ratnica, 17.05 Pod is m krovom, hum. serija serija 04.40 Zvjezdane staze: Voyager, 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 05.25 Oprezno s an elom, 18.55 Exkluziv, magazin telenovela 19.00 Pobijedi Šolu, show 21.45 Policijska akademija 6: Grad pod opsadom, (komedija, 1989.; Redatelj: Peter Bonerz; Uloge: Bubba Smith, David Graf, Michael Winslow, Marion Ramsey, Leslie Easterbrook) Vijes , informa vna emisija Vražji Nicky, (komedija, 06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Vatrogasne pri e, crtana serija Silvester i i i, crtana serija 23.25 TV vr : 23.35

07.15 07.40

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Kako biste poboljšali seksualni život u vezi, educirajte se!

PARFEM za nju

Zen

Mitovi o ženskom orgazmu Vrijeme kada su znanstvenici dvojili postoji li ženski orgazam daleko je iza nas. Danas je seksualno zadovoljstvo žene veliko istraživa ko podru je i prosje an par provodi mnogo vremena pokušavaju i poboljšati seksualni odnos i ženin doživljaj. Svaki pokušaj se cijeni, no neki se trude i previše; vaša partnerica možda i ne može posti i snažniji orgazam. Vaš cilj možda se i ne može dosti i jer je utemeljen na mitu. Dezinformacije kruže zapanjuju om brzinom, a najve i mitovi, mahom neto ni, jesu sljede i:

Sve žene žele orgazam G-to ke Istina je da mnoge žene žude za stimulacijom G-to ke, no tako nije kod svih pripadnica ljepšeg spola. Stimulacija G-to ke kod mnogih žena izaziva osje aj neugode. Kod žene se može stvoriti osje aj kao da mora urinirati, a mogu je i osje aj bola.

Samo vješt ljubavnik može ženu dovesti do orgazma Mnogi muškarci ponose se svojom sposobnoš u da dovedu ženu do orgazma, no, iako se njihove vještine cijene, glavna odgovornost za ženski orgazam pripada njoj samoj. Sasvim je normalno za žene da teško postižu vaginalni orgazam, te iz tog razloga i postoji klitoris. Zato bez obzira na muškar evu vještinu postizanje orgazma ovisi o ženi samoj. Tako er, mnoge žene, kao i muškarci, nesigurni su u svoju “izvedbu”, što otežava put do orgazma.

Žena nije uživala u seksu ako nije doživjela orgazam Ovaj mit ne može biti dalje od istine. Seks je dobar neovisno o orgazmu i kada se kombinira s intimnoš u iskustvo može biti zadovoljavaju e neovisno o dostizanju klimaksa. Mnoge žene ak više vole

predigru od samog seksa i orgazma.

Vaginalni orgazmi bolji su od klitoralnih Ovaj mit brka kruške i jabuke. Oba orgazma su ugodna i mogu biti jednako zadovoljavaju a. Jedini razlog zašto se vaginalni orgazam smatra “svetim gralom užitka” je njegova rijetkost. Statisti ki gledano, 30 posto žena ga ne e nikad doživjeti, a samo 30 posto njih doživljava ga redovito. Klitoralni orgazmi ne smiju se uzimati olako; oni i te kako mogu “pomicati tlo” i neke ih žene preferiraju. Tako er, klitoralni orgazmi su divni i žene koje ne mogu doživjeti vaginalni orgazam ne treba žaliti.

kulirati, neke i s jednakom snagom i s više teku ine od muškaraca. Ženski ejakulat sli an je muškom, a do ejakulacije dolazi stimulacijom G-to ke. No opet, sve žene ne e doživjeti ejakulaciju, pa njeno izostajanje ne zna i da ste pogriješili. (Izvor: e-muskarac.com)

Žene ne mogu ejakulirati

U nekoliko koraka do savršenog “smokey” make upa obi nim št api em za uši. 4. Nanesite crno sjenilo po gornjem kapku. Više naglasite vanjski rub o iju i pregib kapka. Crno sjenilo nanesite i na vanjski rub donjeg kapka. Štapi em za uši ublažite rubove sjenila. 5. Nanesite “glavno” sjenilo (boja vašeg “smokey eyesa”). Odaberite lijepu sme u nijansu, sivu (srebrnu), ljubi astu, tamnoplavu, tamnozelenu ... Sjenilo nanesite na cijeli kapak, krenite od linije trepavica prema pregibu kapka. Pratite liniju oka, naneseno sjenilo bi trebalo biti ovalnog oblika. Sjenilo nanesite i na donji kapak. 6. istim kisti em ili aplikatorom (ili s malo sjenila boje kože, ili sjenila koje vu e na bijelo) ublažite rub tamnog sjenila i na gornjem i donjem kapku.

PARFEM za njega

Svi koji vjeruju u ovaj mit nisu još nikad vidjeli dobar porno ilm. Žene mogu eja-

MAKE UP TRIKOVI: “Smokey eyes” drži vode e mjesto me u seksi na inima šminkanja

“Smokey eyes” make up ve godinama drži vode e mjesto me u seksi na inima šminkanja. Ipak, problem sa “smokey eyes” je taj što ga treba znati pravilno nanijeti. Ovaj na in šminkanja zapravo i nije previše kompliciran, a s našim vodi em i vi ete lako imati ovaj popularni “zadimljeni” look. 1. Nanesite podlogu na lice. S obzirom na to da ete koristiti tamno sjenilo koje e se rasipati po licu ispod o iju, na taj dio nemojte još staviti podlogu. Ili podlogu stavite na cijelo lice, pa ga zaštitite maramicom zalijepljenom s malo selotejpa. 2. Na cijeli kapak nanesite podlogu ili sjenilo boje kože. 3. Crnim tušom ili olovkom obrubite kapke što bliže liniji trepavica. Ublažite crtu posebnom spužvicom na olovci ili

Ženski parfem dizajnera Shiseido. Ova tre a verzija parfema Zen na tržištu je od rujna 2007. godine. Svjež, cvjetno - drveni miris dizajnirao je Michel Almairac, i gornje note sastavio od iskri avih ljutkasto - svježih nota grejpa, slatkog bergamota, naran e, ananasa i plave ruže. Srce je raskošno cvjetno, od akorda frezije, gardenije, ljubi ice, zumbula, kineske ruže, lotosa i crvene jabuke. Baza je topla i zanosna uz pa uli, kedar, senzualna uz mošus i bijeli mošus, tamjan i amber. Bo icu je dizajnirao Taisuke Kikuchi i dostupna je u koli ini od 30, 50 i 100 ml edt.

Cilj je posti ii postu postupan upaa n prijelaz iz tamne mne boje bo ojee u svijetlu. Svijetlo tlo sjenilo o ili highlighter možete naninan nijeti na unutarnji rnji rub oka. ok k a. Pripazite i daa na don donjem njeem kapku ne nanesete nesete previprrev više sjenila, odnosno crta osno da cr rtaa sjenila ne bude de preširoka, preširrok ka, a jer ete u suprotnom rotnom m popo-sti i takozvani ni izgled d rara-kuna. 7. etkicom om za puder pu uderr ili vaticom uklonite klonite višak višak k sjenila ispod o iju i s o obrabrraza (ili maknitee zalijepljenu zalijepljjen nu maramicu), popravite opravitee kokorektor i puder. r. 8. Trepavice vice namanam mažite crnom maskar maskarom, r om m, nanesite barem em dva ili tri t ri sloja i na gornjem donjem em i don njeem kapku. 9. Provjerite šminerite šm m i nku i popravite ite mogu e mogg u ee nedostatke. Nemojtee zazaboraviti, ako o ste naglanagllasak stavili na o i, u usne sn ne moraju biti diskretno diskree tn no našminkane.

Only The Brave by Bunka Pripremite svoj imunološki sustav

Jesen je idealno vrijeme da pripremite svoj imunološki sustav za borbu protiv infekcija izazvanih virusima i bakterijama. Otpornost organizma možete poboljšati unošenjem vitamina, me u kojima vitamin C ima poseban zna aj. Po mnogima je vitamin C najvažniji vitamin za ja anje imuniteta, a nalazimo ga u ve ini vo a i povr a. Najviše ga ipak ima u paprici, kiselom zelju, papaji, kiviju, naran ama i grejpu. Dovoljno je 5 - 6 komada vo a dnevno da zadovoljite dnevne potrebe za vitaminom C, a možete ga uzimati i u obliku dodataka hrani kao što su tablete, šume e tablete i sli no.

Muški parfem dizajnera Diesel. Predstavljeno je limitirano izdanje “Only The Brave by Bunka” u listopadu 2009. godine, u bo ici koju oslikava popularni umjetnik, gra i ar, tattoo umjetnik Bunka. Kompozicija mirisa ostaje nepromijenjena. Otvara se muževnim i modernim notama kože koja je usko povezana sa samim brendom. Osvježena limunom i blistavim svježim aromama, kompozicija nadovezuje drvene akorde kedra uz amber. Parfem su razvila tri nosa ku e IFF, Alienor Massenet, Olivier Polge i Pierre Wargnye. Bo ica je dostupna u koli ini od 50 ml edt.

MODNI dodaci

TECHNO zona

Pentax K-x dostupan u 100 razli itih boja i varijanti ku išta Dugi lanac + mala torbica Japanski gigant fotoindustrije Pentax odlu io je pokušati dodatno privu i korisnike na kupovinu DSLR foti a K-x. Isti je, naime, dostupan u ak 100 razli itih varijanti boja i ku išta. Iako ih je od predstavljenih podosta sli nih boja, ovom marketinškom potezu nema se što zamjeriti. Ostali igra i u ovom dijelu industrije ne ine uobi ajeno poteze ove vrste, tako da možda Pentax upravo pokre e novi trend šarenila u DSLR svijetu (znamo da zagriženi fotomanijaci sada upaju kosu). Pentaxov K-x je napredni digitalni SLR fotoaparat za po etnike. Osim što donosi senzor s rezolucijom od 12 megapiksela, K-x je do danas najjeftiniji DSLR koji može snimati 720p video pri 24 sli ice u sekun-

di. Radi se o nasljedniku modela K-m, brzina rapidnog okidanja iznosi 4,7 fotogra ije u sekundi, osjetljivost je u rasponu od ISO 100 do 12.800, a autofokus je u 19 to aka. K-x dolazi i s novim procesorom Prime II koji omogu ava prepoznavanje lica u kadru (prilikom korištenja Live Viewa) i donosi 16 efekata koji se mogu iskoristiti prilikom snimanja. Najavljena cijena fotoaparata za ameri ko tržište iznosi 650 dolara zajedno s objektivom 18-55 mm f3.5-5.6. Cijena s objektivima 18-55 mm i 50-200 mm f4-5.6 iznosi 750 dolara, a uz 18-55 mm i novi 55-300 mm f4-5.8, cijena je 850 dolara. (Izvor: bug.hr)

U životu svake djevojke dolazi faza kada se zbirka zadataka iz matematike zamijeni Vougeom (ili sli nim modnim štivom) … No, ako ste mislili kako tu jednadžbe prestaju, bili ste u krivu, jer modni su asopisi puni raznoraznih kombinacija, zbrajanja i oduzimanja … U ovome trenutku naš najdraži zbroj je prili no jednostavan: dugi, dugi lanac i mala torbica. A rezultat je veoma chic. I pritom ne mislimo na one ispletene torbice u hippy stilu. Jer ovi dizajnerski modeli ne vise na kon i ima nego na

Chanel lancu, i napravljeni su do detalja vrhunskim kožnim, sjajnim šljokastim verzijama koje možete prebaciti i preko ve ernje haljine. Izgleda kako vje no “manje je više” pravilo, funkcionira u raznim kontekstima ...

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

Komentari Može li to Dražen Srpak? Ovih dana, to nije 8./9. studenoga, navršit e se 48 godina od velike tragedije u ondašnjim Me imurskim ugljenokopima u Murskom Središ u u kojoj je poginulo deset rudara. Devetero je izvu eno iz “ognja i pakla” zemljine utrobe, a tijelo jednog zauvijek je ostalo negdje u njezinoj dubini. Svaki put kada prolazim pokraj mjesta tragedije (danas je to sam halda) uz cestu Mursko Središ e - Hlapi ina pogledam prema mjestu i sjetim se poginulih i stradalih ljudi, ponajprije Ivana Novaka iz Prapor ana, ije su kosti tu negdje pod zemljom, možda u nekakvoj vodi, ili hrpi ugljena ... I svaki put se pitam: zar zaista ovjek nije zaslužio da se postavi barem spomen - plo a s njegovim imenom i prezimenom, te kratak tekst o doga aju? Svojim sam brojnim napisima uz obljetnice i razgovora s nekadašnjim rudarima molio da netko (Me imurski ugljenokopi više ne postoje), Grad Mursko Središ e ili Me imurska županija, pak i Republika Hrvatska, obilježi ovo mjesto u znak sje anja na jedan doga aj, ali i povijest ovog kraja. Nitko do sada, ni jedan na elnik ni gradona elnik Murskog Središ a, nije ništa u inio, a ja ne odustajem od “kurenja”, kako moju inicijativu nazva jedan od gradskih elnika. Ali, ali!!! Nazvao me ovih dana središ anski dogradona elnik Dražen Srpak i rekao kako kre e u realizaciju “moje želje”, odnosno da e pokrenu-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

AKOVE KI espresso by Bibi

Alkohol se šulja i me u osnovnoškolce

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

ti akciju kojom e se obilježiti i mjesto i doga aj. U tome e, kako je rekao, pomo i i TEAM poduze e koje je u proteklih nekoliko godina za bivše rudare u inilo više nego grad u svojoj povijesti. Može li to Dražen Srpak napraviti, pitam se, pitam. S obzirom na to da ga smatram najrevnijim gradskim dužnosnikom, vjerujem da može. Dobro bi bilo da ve u ovom svom mandatu, a sve u cilju da osim trave na haldi na tragediju podsjeti i spomen - obilježje. Znam, pouzdano znam, da bi ozna ena destinacija bila vrlo zanimljiva za mnoge turiste, novinare, pisce koji žele znati, govoriti i pisati o tragediji, o zatrpanom ovjeku, o rudarima i njihovom doprinosu ukupnom razvoju Me imurja i Hrvatske. Obe ao mi je i Siniša Golub iz Javne ustanove da e i on(i) na odre eni na in obilježiti ovo mjesto gdje su ugašeni životi rudara, kada su mnoge obitelji zavijene u crno i kada se tu prestao vaditi ugljen.

Postajem milijunašica!!! Ne znam jeste li ikad dobili mail od Laarnie .E. Enriquez. Vjerojatno jeste, samo ga možda niste ni otvarali ... Uglavnom, pisala meni Laarnie, koja je bivša ljubavnica bivšega ilipinskog predsjednika Josepha Estrade, a i u mailu piše nešto kao da traži osobu od povjerenja, (a ja to po mom pro ilu na Yahoou navodno jesam) kojoj želi povjeriti sve svoje bogatstvo. Estrada je na njezin ra un uplatio ogromne novce (20 milijuna dolara), kako bi mogli kupiti nekretnine u SADu, Europi i ‘ko zna gdje još, ali je ona 2001. godine nakon pu a na predsjednika uhapšena. Sad je izvan zatvora, no još je uvijek dobro motre, pa joj je potrebna pomo kako bi došla to tog novca koji je u nekoj banci u Belfastu. Tu u igru dolazim ja koja bi joj trebala pomo i, za što bi mi ona dala 5 milijuna dolara. E sad ... Ina e uop e ne otvaram ovakve mailove, a još manje odgovaram na njih, ali ono nešto mi je došlo pa sam lijepo odgovorila ono isto sebi za dušu (na jednako lošem engleskom na kojem je bio i taj mail). Slijedi hrvatska verzija: Draga Laarni, moram priznati da nisam znala što to no “Assalaamu alaykum wa rahmatullahi wa barakatahu” zna i, pa sam morala to iš eprkati na Internetu. Sad znam da to zna i nešto u stilu: Mir s tobom, i Alahovo milosr e i blagoslov. Pa, hvala Vam lijepa. Ne vjerujem u Alaha, ali, ako postoji, vjerujte

Razlog za uzrujavanje - neoprano posu e ili prijevara?

mi, dobro e mi do i njegovo milosr e i blagoslov. Hvala Vam što imate toliko povjerenja u mene, a nismo se nikad ni upoznale. Mislim da sam više nego sposobna obaviti ovu ‘misiju’ koju mi dajete i mislim da me prijatelji smatraju osobom od povjerenja. Ali prije nego krenemo na detalje zadatka, da vam ispri am nešto o sebi ... Ja sam Maja, imam 27 godina, Rak po horoskopu. Radim kao novinarka, što mi ne ostavlja baš puno slobodnog vremena, ali kad ga imam provodim ga s prijateljima i ‘cinkam’ politi ke zatvorenike. Ha, ha, šalim se za ovo posljednje. Ne, stvarno, nikad još nisam cinkala ni jednog politi kog zatvorenika, pa se ne morate brinuti. Još volim i itati, i gledati korejske ilmove. Zbilja je grozno što su Vas uhapsili zbog ne ega što niste napravili. I ja sam jedanput u etvrtom osnovne morala stajati u kutu jer sam šestarom ubola de ka s kojim sam sjedila, iako je to bila totalno krivica jedne druge osobe. Bila je to totalna nepravda! I to je bilo samo stajanje u kutu, pa si mogu misliti koliko ste Vi bili ljuti što ste tako bezveze uhapšeni. No, da se vratimo na temu, de initivno imate veliki problem, ali mi stvarno laska što ste spremni povjeriti mi sav taj novac. Stvarno. I obe ajem da Vas ne u razo arati. Što trebam to no napraviti da bih došla do tih 20 milijuna? Moram i i u Dublin? Ili mogu preko neta? I što onda kad dobijem novac? Zbilja mislim da ga ne bih trebala sama ulagati, nisam baš dobra s novcem

Jednom je netko rekao: “Nemojte se uzrujavati ako imate problem, to nikamo ne vodi. Jer svaki je problem rješiv ili nerješiv. Ako je rješiv, nema razloga da se brinete, jer ete ga riješiti, a ako je nerješiv, opet se nemojte brinuti, jer ga ionako ne možete riješiti.” Zgodno re eno, zar ne? Ali nije daleko od istine. Nema ovjeka na svijetu koji se svakodnevno ne susre e s problemima, bilo da je rije o sitnicama ili doista važnim stvarima. I dok su se jedni nau ili nositi sa stresom, postoji ona skupina (ve inska) koja se uzrujava i oko stvari koje je teško nazvati pravim problemom. Me utim, ak i oni najbolji imaju “žute minute“. Svi imamo dane kada ustanemo na lijevu nogu i ništa nam ne ide od ruke. Dane kada nas uzruja i najmanja sitnica, poput gužve u prometu (kada ne kasnimo na posao), bezobraznog djelatnika u trgovini ili banci i sli nih situacija na koje nailazimo. Upravo jedan takav dan “pogodio” me prošli tjedan. Iako mi se svi a gore navedena misao kada je rije o uzrujavanju i problemima i doista nije daleko od istine, ipak je to mnogo teže provesti u praksu nego što u teoriji zvu i. Lako je re i “prestanite se više živcirati zbog gluposti”, no znatno je teže to i u initi. Potvr uju to i neki psiholozi koji kažu, vjerovali ili ne, da su upravo sitnice te koje uzrokuju najve i stres. Mali doga aji ne

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

Kada nekome želite uputiti neku primjedbu, tada morate biti vrlo pažljivi, tako da druga strana ne primi to isklju ivo kao kritiku. Kažu da se najbolje pritom poslužiti metodom zvanom “sendvi “. Po nite pohvalama, ubacite primjedbu i sve to zaokružite pozitivnom vibracijom. Pohvalit u Grad da je sportskim kampovima, što se ve par godina unatrag organiziraju pod ljetnim i zimskim praznicima, u inio mnogo kako bi se djeca u vrijeme školskih praznika bavila tjelovježbom, presko ila sjedenje pred televizorom ili osobnim ra unalom, isprobala svaki ponu eni sport i na kraju - družila se me usobno. Me utim, naši mla i tinejdžeri koji su prerasli te kampove i iji mozak radi na višoj frekvenciji, a glavna im je preokupacija ljubav, glazba i društvo, uistinu su zakinuti za njima prikladne subotnje provode. Pojedini roditelji s pravom djeci ograni avaju izlaske po ka i ima. Naime, neki ka i i, unato zabrani to enja alkohola maloljetnicima, zanemaruju tu odredbu i tako e naši “pubertetlije“ bez frke naru iti bambus ili pivo, pa ak i votku. Neki roditelji akove kih osnovnoškolaca ve su imali bliske susrete s djelatnicima Hitne kad su po dojavi totalno u panici dojurili po svoje dijete. Ispumpavanje želuca i razgovori sa socijalnom službom ostavili su na njima (na žalost) neizbrisiv trag traume. Svi smo mi u danom životnom dobu iskusili

poti u nas da napravimo nešto radikalno kako bismo ih izmijenili, ali stalno poti u naše nezadovoljstvo. I kada malo razmislimo, to je doista tako. No, neki stru njaci idu u toliku krajnost da tvrde kako bi se ve ina više uzrujala oko neopranog su a nego oko prijevare. Psiholog Gilbert smatra da imamo usa en psihološki mehanizam koji se uklju uje kad nas “pogode” snažni osje aji. Kao rezultat toga, obi no preko tih osje aja prije emo relativno brzo, dok nas manje duboki osje aji duže nagrizaju. Iako se ne bih složila s navedenim primjerom, utješila me pomisao da se oko nebitnih stvari mnogo eš e uzrujamo nego oko pravih problema. Je li to zato što nas eš e poga aju ili ne, nije bitno. Dovoljna mi je sama informacija. Time u i sljede i put kada me “pogode žute minute” utješiti samu sebe i kazati si da je moja reakcija sasvim normalna i opravdana.

POGLED ISPOD OBRVA

Zlo in i kazna

i ulaganjima. Tu kod nas su ka i i dosta popularni, možda bi i mi mogle otvoriti jedan. Evo, samo jedna od ideja ... Uglavnom, možemo detaljnije o planovima kad do ete ovamo. Jedva ekam! A kad smo kod toga, kad biste ono došli? Da znam planirati godišnji na poslu ... Ustvari, o emu ja pri am? Bit emo milijunerke! Vjerojatno u dati otkaz odmah im dobijem novac. Da dalje ne duljim ... Jedva ekam da mi se natrag javite i da do ete ovamo. Hrvatska je jedna tako lijepa zemlja, s ljudima punima razumijevanja koji uop e nisu sarkasti ni i s puno zanimljivih stvari ... Volite jesti sarmu? (To bi bila smjesa mljevenog mesa zamotana u listove kiselog zelja.) Ma sigurno e Vam se dopasti. No, dobro. Sad završavam! Jedva ekam da mi javite što moram napraviti da bih došla do tog novca i da se vidimo! Jeeii! U iš ekivanju vašeg odgovora, Maja.

te zabrane, me utim, današnja se granica pomakla tako da je velik broj u enika 7. razreda osnovne škole, i to ne samo u akovcu, ve imao alkoholno iskustvo. Njihov izlazak je zapravo besciljno lutanje po gradu ili zalaženje u ka i e za odrasle. Pitanje je moraju li se ta djeca ve tako rano izlagati (ponovno) zadimljenim ugostiteljskim objektima koji vrve alkoholom u ponudi, odnosno može li se za njih napraviti neka alternativa? Prostor ija bi vrata petkom i subotom bila otvorena od poslijepodneva, gdje bi se to ila pi a prikladna maloljetnicima i promovirali se, primjerice, mnogobrojni tinejdžerski bendovi iz Me imurja. Sli an projekt kratko je ve postojao u Klubu mladih gdje je za osnovnoškolce organiziran ranove ernji subotnji party. Može li taj projekt ponovno zaživjeti? Grad akovec di i se statusom Prijatelja djece, što govori samo za sebe, i uvjerenja sam da e se za tu našu djecu prona i neko rješenje. Jer i izlasci su dio odrastanja.

etiri su osnovne ljudske reakcije na dvije mogu e životne situacije. ovjek svaki doga aj tuma i kao dobar ili loš. Pa se reagira na dobro-pozitivno ili negativno, tako er na loše-pozitivno ili negativno. Na primjer; netko dobije povišicu na poslu( to je dobro, jel); pozitivac si pomisli: “Super, baš mi je to trebalo, bravo ja!”, negativac misli: “Ah, to ionako moram dati za plin, a i Barica je dobila više novaca!”. A loš doga aj isto tako ima dvije mogu e reakcije, npr. netko izgubi posao (to je loše, kao) i pozitivac na to misli: “Ma, na i u bolji i pla eniji, za inat!”, negativac misli: “Da, to nije ni udno, takve se stvari meni dešavaju, bogec ja!”. Poanta ovog mog izlaganja je inat. Da, “dobri” zlo esti stari inat. Navela sam gore jednu vrstu inata, ujedno i jedinu pozitivnu vrstu te naše “bolesti”. Inat je dobar samo kada nas u teškim, bolnim, tmurnim vremenima tjera naprijed, da napredujemo, unato možda injenici da nas cijeli svijet uvjerava da je to teško, nemogu e, ili da baš mi ne emo uspjeti. Ma, tko ne e?! Jesu ludi? Mi ho emo ako to doista ho emo! Ali...Ljudi se svakodnevno koriste inatom da bi vratili milo za drago. Odnosno nemilo za nedrago. Kad smo bili mla i, moja ekipa je imala društven

problem; svi koji su bili u vezi “tjerali su pravdu”. Pomo u inata. Znate ono; curi se de ko ne javi, pa se ne e ona javiti. On može dva dana, ona može tri! On može etiri, ona može pet! (Neponosno držim rekord nepri anja dva mjeseca s bivšim momkom.) Ona pri a s nekim momkom, on odlazi na pi e s nekom. On nju uvrijedi, ona njega još gore. Ona njega ignorira sat vremena vani, on nju dva. Scene, kaos, jad i nemir! Pravda bez ljubavi je samo okrutnost. Držimo se “ iniji” od nekog, a jesmo li? Ili smo nalik razmaženom derištu koje se u du anu vrište i baci na pod jer nije dobilo “svoje” Kiderjaje? Nau i te život onako usput pokoju lekcijicu. Znate one što sam spomenula da su se vrije ali-nisu više zajedno. Ali imaju zajedni ko bolno iskustvo. Bivši i ja-dva mjeseca se pretvorilo u nikada više on i ja. Svi parovi koje se sje am da su dramili, dramatizirali, katastro irali- danas su samo sje anja. Kaže Merlin: “Ljubav se ne piše tako; oko za oko, zub za zub... ne, ja ne mogu tako, ja sam stigao na rub...” Inat ne kažnjava samo drugog, kažnjava i nas same. Sami sebi kvarimo trenutke koje bismo mogli provesti lijepo s tom osobom. Da, ljudi nekad griješe i povrijede nas, ali esto nenamjerno. Ima tisu u na ina na koji se problemi daju riješiti, ali inat nije jedan od njih. On samo stvara nove. Plus,

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

esto ljudi ak ni ne znaju što nas boli jer im to nismo ni rekli. Pa kao u Ka kinom “Procesu”, sudimo im kao Josefu K. On ne zna za što je osu en to no, ali zna da je “ injeni no kriv”. Ako šuti-priznaje da je kriv, ako se brani-on je krivicu i pravno dokazao! Ne osje ate li se tako kad Vam se netko inati? Uglavnom, inat je kazna koja nikako nije primjerena “zlo inu”. Ako marimo za osobu. Ako nam je stalo na što e nam život li iti. Naravno, mi jedini znamo što želimo posti i; kakav život, kakav odnos? Živa ludost je ono: “želim te povrijediti samo da ujem kako vrištiš moje ime”, a o ekivati da e nam ta osoba zauzvrat dati sebe, ljubav i povjerenje. Pjesma kaže: “nisam te nikada štedio... svemu sam smišljao broj...” i dalje: “više me ne voliš...ne goriš...to se uvijek nekom drugom desi...”. Dodat u; ne, to se prije ili kasnije inatljivcima u inat desi.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Vip Ideal

raĂ‹un bez iznenaďŁżenja

Vodafone live!

Samsung C3050

9,99 kn

veĂŠ od uz Vip Ideal tarifu

LG GB220

9,99 kn

veĂŠ od uz Vip Ideal tarifu

Nokia 2330 classic

9,99 kn

veĂŠ od uz Vip Ideal tarifu

LG KP502 Cookie

399 kn

veĂŠ od uz Vip Ideal tarifu

Nova i jedinstvena Vip Ideal tarifa po prvi puta spaja pogodnosti pretplate i bonova. Sami odredite maksimalni iznos mjeseÄ?nog raÄ?una, a tek ako ga potroĹĄite, nadoplatite bonovima. ViĹĄe informacija potraĂŚite kod Vip partnera 36 d.o.o. ili na 091 77 60.

Âťakovec: Park Rudolfa Kropeka 1 Âťakovec: Josipa Jurja Strossmayera 2 VaraĹždin: Pavlinska 2

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Peugeot 107 1,0 Trendy 5v

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Sazrio mališan

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. do 30.9. 2009. Regija

koli ina udio, %

Zagreb

13306

37,82%

Primorskogoranska

3039

8,64%

Splitskodalma nska

2966

8,43%

Osje kobaranjska

1984

5,64%

Istarska

1943

5,52%

Varaždinska

1260

3,58%

Dubrova ko- 1244 neretvanska

3,54%

Zadarska

1218

3,46%

Me imurska 856

2,43%

Sisa komoslava ka

850

2,42%

Brodskoposavska

806

2,29%

Koprivni kokriževa ka

794

2,26%

Vukovarskosrijemska

794

2,26%

Šibenskokninska

790

2,25%

Karlova ka

740

2,10%

Krapinskozagorska

728

2,07%

Bjelovarskobilogorska

682

1,94%

Požeškoslavonska

655

1,86%

Virovi kopodravska

285

0,81%

Li kosenjska

247

0,70%

35187

100%

UKUPNO

Peugeot 3008 osvojio nagradu Auto Europa 2010 Peugeot 3008 osvojio je prestižnu nagradu Auto Europa 2010 koja se svake godine dodjeljuje u Firenci. Nagradu dodjeljuje udruženje talijanskih novinara („Unione Italiana dei Giornalisti dell’Automobile), koje broji preko 200 automobilskih novinara. Peugeot 3008 nagradu je osvojio u konkurenciji od 19 automobilskih noviteta. Specijalizirani žiri najviše je kod Peugeota 3008 pohvalio originalnost, tehnološku inovativnost, stil, aerodinamiku, kvalitetu završne obrade, sigurnost, modularnost i odnos kvalitete i cijene.

Novi motor za seat ibizu - 1.6 TDI CR 105 KS motorom

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,71

Super plus 98

7,77

Super 100 BS Eurodizel

8,08 7,15

Eurodizel BS LPG auto plin

7,77

7,15 7,22

4,16

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 30. listopada 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 323 S 1.3i, 1998.god., oprema Mazda 323 S 1.5i, 1999.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Mazda 3 CD110 CE, 2005.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Volvo najbolji u Švedskoj – dvije nagrade za komunikaciju

Oba modela Seat Ibize, s 5 vrata i u SC izvedbi, uskoro e biti u ponudi sa 1.6 TDI Common Rail 105 KS motorom, što je odraz nastojanja tvrtke da oboga uje raspon Ibize motorima common rail tehnologije koja se odlikuje boljim per ormansama i znatno nižom razinom buke, nižom potrošnjom te manjom emisijom štetnih ispušnih plinova. 1.6 TDI CR105 KS motor podjednako je atraktivna opcija koja se pridružuje nedavno uvedenom 1.6 TDI CR 90 KS motoru i istovremeno zamjenjuje 1.9 TDI 105 KS. Novi motor dolazi u kombinaciji s 5-stupanjskim ru nim mjenja em, opremljen je DPF dizelskim filtrom za estice te u potpunosti zadovoljava Euro 5 normu o ispušnim plinovima.

• Uspješan mali gradski automobil razvijen u suradnji grupacije PSA i Toyote obnovljen je, te se tržištu prodaje u svojoj drugoj generaciji. Isprobali smo Peugotovog mališana opremljenog benzinskim motorom i s petora vrata.

Peugeot 107 1,0 Trendy 5v Dimenzije: d/š/v (mm)

3.430/1.630/ 1.465

Obujam: (ccm)

998

Snaga: (KS)

Moment: (Nm) pri okretaja

93 / 3.600

Masa: (kg)

790

Ubrzanja 0-100 km/h (s)

13,7

Najve a brzina (km/h)

157

Potrošnja goriva otvo- 3.9 / 5.5. / 4.5 reno / grad / prosjek (l/100 km)

Nakon više od 322.000 proizvedenih primjeraka prve generacije, te vlasnicima kao najboljim ambasadorima brojnih kvaliteta, Peugeot 107 nastavlja pružati efikasan odgovor na potrebe urbane mobilnosti. Ovaj automobil u pravilu predstavlja drugo ili tre e vozilo u obitelji i od ostatka konkurencije odska e po tome što su njegovi vlasnici ve inom obitelji koji ine 69% kupaca ( etvrtina ih je mla a od 35), ve i udio samaca koji žive sa roditeljima i manji udio umirovljenika. Novi Peugeot 107 je zna ajno

evoluirao stilski s novim prednjim krajem. Novi profil prednje maske je sadržajniji i robusniji. Promijenjena je pozicija registarske plo ice koja sada postavljena niže, kao u ostatku Peugeot game, te je redizajniran oblik otvora za usisa zraka sa novom križnom zaštitnom rešetkom. Novi prednji kraj sad ima ugra ene bo ne otvore za zrak sa mrežicom i ukrasnim dvodijelnim umetcima umjesto kojih je mogu e postaviti svjetla za maglu koja su dostupna kao opcija. Originalan i suvremen ugo aj dizajna prednjeg kraja dodatno je naglašen širokim umetcima od kroma na koje se nastavlja branik. Na stražnjem kraju dominira zatamnjeno stražnje staklo. Nova je ak i boja testnog primjerka 107-ice, nazvana “Electra Blue”. Putni ka kabina je ostala jednostavna i unkcionalna, a unutrašnjost se razvila usporedno sa stilskim promjenama i novim bojama karoserije. Da bi se pove ala udobnost pri vožnji, u potpunosti je redizajnirana zvu na izolacija putni ke kabine i smanjene su vibracije. Nova

Cijena do registracije (kn)

87.400

dužina testa (km)

619

web

www.peugeot.hr

je zvu na izolacija ak zalijepljena na strukturu prednjeg dijela poda da bi se poboljšala akustika i nivo vibracija odre ene rekvencije. Trocilindri ni benzinski motor nam je dobor poznat i više puta opisivan, a predstavlja dobar izbor za 107-icu. Dovoljna snaga ini ga okretnim u gradskoj vožnji s malom potrošnjom goriva i niskom emisijom stakleni kih plinova. 107 je dobio 4 zvjezdice na EuroNcap testu za sigurnost putnika i 3 zvjezdice za sigurnost djece, zahvaljuju i dizajnu, sigurnosnoj opremi i držanju ceste. Cijena osnovnog modela navedene 107-ice do registracije iznosi 78.900 kn, a testni je primjerak bio odatno opremljen klima ure ajem (5.900 kn), metalik bojom (2.250 kn) te broja em okretaja (350 kn), što ini ukupnu cijenu od 87.400 kn.(D. Flajpan)

Na ovogodišnjoj dodjeli izdava kih nagrada održanoj u Stocholmu, tvrtka Volvo osvojila je dva priznanja. Volvov korporativni izvještaj održivosti ocijenjen je kao najbolji izvještaj u svojoj kategoriji, dok je Agenda Magazine, tako er od Volva, nagra en kao najbolji „ku ni“ magazin u Švedskoj. Volvov „održivi“ izvještaj našao se me u pet nominiranih izvještaja u kategoriji održivih izvještaja, a proglašen je najboljim uz sljede e objašnjenje žirija: „Izvrstan dizajn s uravnoteženom kvalitetom tiska i dobrog uveza.“ Agenda Magazine bio je jedan od šest nominiranih u svojoj kategoriji i ostvario je najbolji rezultat s 39 osvojenih bodova od maksimalnih 40. Magazin je proglašen najboljim uz sljede e objašnjenje žirija: „Direktan, precizan i dobro ure en s izvrsnom kombinacijom tekstova i slika, kao i vrhunskom kvalitetom papira i tiska.

Jean Todt - novi predsjednik FIA-e Jean Todt, dobro poznat u svjetskom auto moto sportu imenovan je novim predsjednikom FIA-e na izbornoj skupštini održanoj 23. listopada u Parizu. Todt je dobio 135 glasova, a Ari Vatanen, proslavljeni rally voza 49 glasova, uz 12 nevaže ih listi a. Todt je na elu krovne automobilske organizacije smijenio Maxa Mosleya.

Crediflex najpovoljnija kamata na tržištu CrediFlex je pokrenuo veliku akciju najnižih kamatnih stopa na tržištu pri kupnji novog – 6,99% (eks 7,23%) ili rabljenog vozila – 7,50%(eks 7,80%). Ako odaberete CrediFlex financiranje ne pla aju se troškovi obrade zajma, a zajam se otpla uje do ak 96 mjeseci. Akcija traje do 30. studenog 2009.

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Sve za vozila na jednom mjestu

PREDSTAVLJAMO: ADM - Auto dijelovi Meznari ADM Auto dijelovi Meznari A. G. Matoša 40 akovec Tel./ ax. 040/310-877

- Tvrtka ADM posluje na novoj lokaciji. Od ranije bogata ponuda tvrtke dodatno je proširena te u novom prostoru iskusnim i stru nim djelatnicima omogu uje kvalitetnije pružanje usluga.

Osnova ponude:

Tvrtka Auto dijelovi Meznari odavno je stekla zavidan renome kao mjesto na kojem se mogu nabaviti svi dijelovi i oprema koji su potrebni tijekom eksploatacije vozila. Od nedavno tvrtka ADM posluje na novoj, vlastitoj, lokaciji u akovcu, na adresi A. G: Matoša 40, to nije na križanju ulica A. G. Matoša i Mihovljanske ulice. Tvrtka ADM (Auto dijelovi Meznari ) po ela je s radom 2003. godine, kada je njen vlasnik, g. Ivan Meznari odlu io svoje veliko i višegodišje iskustvo u poslovanju s automobilskim dijelovima pokrenuti kao vlastiti posao. Danas je tvrtka ADM jedan od vode ih uvoznika automobilskih

dijelova i opreme koju karakterizira visoka stru nost osoblja te brzina isporuke naru enih dijelova što su klju ni imbenici u današnjem poslovnom svijetu. Paleta proizvoda koju nudi tvrtka ADM vrlo je široka, to nije sve što vam treba za vaše vozilo bilo koje marke i bez obzira na starost vozila u ADM-u e vam biti spremni ponuditi. Osnovu ponude ine karoserijski dijelovi, dijelovi mehanike, elektri ni i elektroni ki sklopovi i dijelovi, dijelovi ovjesa, amortizeri, gume, naplatci, auto kozmetika, sve popularnija tuning oprema... Posebnost u ponudi tvrtke ADM ine motorna ulja, maziva i aditivi brojnih renomiranih

• dijelovi karoserije • mehanika • elektrika •elektronika • dijelovi ovjesa gume • naplatci • ulja, maziva i aditivi • kozmetika • tuning oprema proizvo a a kod kojih moramo posebno naglasiti vrlo prihvatljive cijene. Ponuda svih dijelova i opreme za vozila uklju uje originalne ili zamjenske dijelove prema želji svakog kupca ponaosob. Ljubazno osoblje tvrtke ADM pomo i e u rješavanju svakog problema na osnovu svog velikog iskustva, te na taj na in i svojim savjetom pomo i svakom svom kupcu. Širok spektar reno-

miranih dobavlja a tako er ine ponudu vrlo bogatom te ostavljaju kupcu izbor pri narudžbi potrebnih dijelova. Ponuda tvrtke ADM uklju uje dijelove i za tzv. egzoti ne automobile, a tako er su spremni pomo i vlasnicima oldtimera koji imaju doista specifi ne potrebe. Ljubazno osoblje tvrtke ADM na elu s g. Ivanom Meznari em ponosno stoji na usluzi kupciima kojima e rado pomo i svojim iskustvom, savjetima ili preporukama. Nova je lokacija znatno doprinjela kvaliteti usluge tvrtke ADM, a najvaljeno je i dodatno proširenje ponude.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. studenoga 2009.

Novi VW 1.2 TSI agregat za Polo, Golf i Golf Plus Volkswagen je na ovogodišnjem Be kom simpoziju o motorima prezentirao novi 1,2 litarski TSI motor. Novim motorom Volkswagen nastavlja inteligentnu strategiju smanjenja svojih agregata, ime vizionarsku TSI tehnologiju prenosi i u motore manjeg obujma. Novi motor može se naru iti u Polu, Golfu i Golfu Plus. Kako bi 1.2 TSI

motor unato relativno malom obujmu raspolagao o ekivanom snagom, okretnim momentom i razvojem okretnog momenta, motor s izravnim ubrizgavanjem dodatno je opremljen i turbopunja em. Motor razvija 105 KS uz najve i okretni moment od 175 Nm koji je na raspolaganju ve od 1.500 okretaja u minuti.

EKO KUTAK

Toyota kvaliteta povoljnija do 40.000 kn Ve a snaga, manja potrošnja, bolja cijena! Yaris povoljniji za 12.400 kn

Peugeot BB1 vozio ulicama Pariza Nakon prvog predstavljanja na Salonu automobila u Frankfurtu u rujnu ove godine, Peugeot je „provozao“ BB1 ulicama Pariza, gdje je privla io pažnju prolaznika. 100 % elektri ni BB1, sposoban primiti 4

osobe u 2,5 dužine, nikoga nije ostavio ravnodušnim. Nakon dva dana vožnje po ulicama Pariza, BB1 je vozio i avenijom Champs Elysées do sjedišta Peugeota, nakon ega e oti i u Berlin, gdje e biti izložen.

Verso povoljniji do 40.000 kn

Auris Energy+ povoljniji za 17.500 kn. Potpuno opremljen Auris Energy+ s 1,6 Valvematic motorom sa 132 KS, dvozonskim automatskim klima ure ajem, 6-stupanjskim mjenja em, 16” alu naplatcima, potpunim elektri nim i sigurnosnim paketom! Powered by

Toyotina dokazano najbolja kvaliteta od sada i s najboljom ponudom Toyota nanciranja. Uživajte u novoj Toyoti ve za 900 kuna mjese no.*

Avensis povoljniji do 21.900 kn

Cijena je formirana po te aju 1 EUR = 7,4 kn. Potrošnja goriva od 4,2 do 7,6 l/km, emisija CO2 od 109 do 189 g/km. Slike su simboli ne. *Financiranje se odnosi na ponudu Yaris.

ŠAVORA d.o.o. Glavna 17, Hodošan (040) 67 96 79

ŠAVORA d.o.o. Obrtni ka 8, Koprivnica (048) 24 05 00

3. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

F1 poredak nakon 17 od 17 utrka

MotoGP poredak nakon 16 od 17 utrka

WRC poredak nakon 11 od 12 Rally-a

F1 poredak VN Abu Dhabi, Yes Marina Circuit, 1. studenog 2009. 1.

Sebas an Ve el

Mark Webber

Jenson Bu on

Rubens Barrichello

Nick Heidfeld

Kamui Kobayashi

Jarno Trulli

Sebas en Buemi

Volkswagen Golf R i Scirocco R od sada u prodaji

Poredak voza a: 1.

Jenson Bu on

Sebas an Ve el

Rubens Barrichello

Mark Webber

69.5

Lewis Hamilton

Kimi Räikkönen

Nico Rosberg

34.5

Jarno Trulli

32.5

Fernando Alonso

10. Timo Glock

Poredak konstruktora: 1. Brawn-Mercedes 2. RBR-Renault 3. McLaren-Mercedes 4. Ferrari 5. Toyota 6. BMW Sauber 7. Williams-Toyota 8. Renault 9. Force India-Mercedes 10. STR-Ferrari

172 153.5 71 70 59.5 36 34.5 26 13 8

Novi Volkswagen Golf R snage 270 KS po eo se isporu ivati kupcima. Zahvaljuju i vrhunskom TSI motoru na 100 kilometara sada troši svega 8,5 litara goriva – 2,2 litre ili 21 posto manje od svog prethodnika. Umjesto uobi ajenih šest-cilindarskih motora koji su se do sada ugra ivali u vozila ovog segmenta, u novi Golf R po eo se ugra ivati dvoli-

* Jenson Button osvojio je naslov Svjetskog prvaka

treni i etverocilindarski TSI motor s turbopunjenjem. Golf R s pogonom na sve kota e (s okretnim momentom od 350 Nm izme u 2.500 i 5.000 o/ min) do 100 km/h ubrzava za svega 5,7 sekundi (Golf R DSG za 5,5 sekundi) te postiže najve u elektroni ki ograni enu brzinu od 250 km/h. Neke od niza opti kih zna ajki za prepoznavanje ovog iznimnog i potpuno individualiziranog Golfa su serijska LED svjetla za dnevnu vožnju i novorazvijena stražnja LED svjetla. Scirocco R tako er je iznimno snažan i suveren: odlikuje se izvrsnim 2.0 TSI motorom, prednjim pogonom, individualnom optikom i ekskluzivnom

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

opremom. Snaga mu iznosi 265 KS. Za sve one koji žele posebice dinami nu karoseriju i unutrašnjost vozila u duhu snažnih R-modela u kombinaciji s benzinskim ili dizelskim motorom s nešto manjom snagom, specijalisti za oplemenjivanje iz Volkswagen Individuala koncipirali su «R-Line» opremu. Sada se mogu naru iti i Golf RLine i Scirocco R-Line s ekskluzivnom opremom. U tu opremu spadaju zasebni 17-colni lakometalni naplatci (opcijski 18-colni) tipa «Mallory», rub-

Poredak voza a: Poredak voza a:

Sebas en Loeb

Mikko Hirvonen

93 * 92

Dani Sordo

Valen no ROSSI

286 *

Jorge LORENZO

245

Casey STONER

220

Pe er Solberg

Dani PEDROSA

209

Henning Solberg

Jari - Ma Latvala

Andrea DOVIZIOSO

152

Ma hew Wilson

Colin EDWARDS

148

Sebas en Ogier

Federico Villagra

Marco MELANDRI

108

Loris CAPIROSSI

108

10. Conrad Rautenbach

Alex DE ANGELIS

105

Toni ELIAS

105

Poredak proizvo a a:

Poredak Teamova: 1.

Citreon Total World Rally Team

167

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

140

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

Citroen Junior Rally Team

Munchi's Ford World Rally Team

Yamaha

366

Honda

272

Duca

261

Suzuki

141

Kawasaki

108

* Valentino Rossi osvojio je naslov Svjetskog prvaka Slijede a utrka: VN Valencije, 8. studenog 2009.

* Sebastien Loeb je osvojio naslov svjetskog prvaka.

ni krovni spojler, branik R dizajna, crna rešetka hladnjaka sjajne crne boje kao i stražnji difuzor crne boje. Unutra R-line ulazne letvice ukazuju na to o kojem se modelu radi. Sportska sjedala novog «Kyalami» dizajna s naslonima za glavu s vezenim R-line logotipom, sportsko kolo upravlja a kao i obloge papu ica i nasloni za noge od plemenitog elika zaokružuju sportski izgled.

â€œNO EVOLUTIONAâ€? - modna revija u varaĹždinskom HNK-u

Dobro upakirana forma bez adekvatnog sadrĹžaja VaraĹždin je proĹĄle subote kroz modnu reviju prozvanu â€œNo Evolutionaâ€? pokazao kako unkcionira gradski brend koji je stekao slavu prvenstveno na Ĺ pancir estu. Naime, modni doga aj upakiran u odli nu ormu zanimljivog naziva: â€œNo Evolutionaâ€? u sjajnom prostoru varaĹždinskog HNK-a donio je zanimanje hrvatskih medija koje sama revija, kao i cjelokupno doga anje â€“ na Ĺžalost, nije opravdalo. Me utim, VaraĹždin ima danas ono ĹĄto nema npr. akovec. Prvenstveno je rije o PR-u grada, pa i ovoga doga aja koji ne samo svojem kraju i nama susjedima ve i ostatku Hrvatske moĹže danas izgleda â€œprodati ĹĄto ho eâ€?. Iako, dok piĹĄemo ovaj tekst, ne znamo kako je cijeli doga aj â€œopisaoâ€? Boris Banovi alias â€œModni guruâ€? koji zna esto puta â€œudariti to no u glavuâ€?.

Revija u znaku â€œme imurskih adutaâ€? Ina e, ve i dio revije iznijeli su usred VaraĹždinu kako me imurski autori i brendovi (Karolina Vugrinec, Ledra i MT ), a na pisti uz, na Ĺžalost, â€œstarlete -posvudoĹĄeâ€? poput Sonje â€œmiss pupakâ€? Kova , daleko najgracioznije i pro esionalno reviju je odradila opet naĹĄa, me imurska manekenka Branka PriĹĄli , a bila je tu i ljepuĹĄkasta KriĹžov-

Zanimljiva kombinacija djelo je mlade me imurske dizajnerice Karoline Vugrinec anka Melanija Horvat koja nikako da â€œprohodaâ€? na pisti kako â€œBog zapovijedaâ€?. Od predstavljenih â€œme imurskih kolekcija i kreacijaâ€? bilo je tu zanimljivih ideja mlade me imurske dizajnerice Karoline Vugrinec, koja je od svih kolekcija ostavila nekako najupe atljiviji dojam, nekoliko vrlo uspjelih koĹžnatih kreacija Ledre, te solidne Ĺženske ali i nemaĹĄtovite muĹĄke kolekcije Eme Bernik za MT . Novi dizajnerski izazov nekadaĹĄnje missice, a danas sve poznatije dizajnerice, LudbreĹžanke Ivan ice Pahor bio je (ne)uspjeĹĄni spoj â€œ ipke i vjen aniceâ€?, dok je za ve inu Ĺžena u publici zasigurno posebna atrakcija ve eri bio asortiman

Ledra se predstavila svojim prepoznatljivim dizajnerskim rjeĹĄenjima koĹžnatih artikala prve hrvatske modne marke muĹĄkog rublja Lodoli i muĹĄko donje rublje. Ĺ˝ensku ekstazu izazvale su ga e s push-up u inkom, pa je muĹĄki maneken koji je izgledao poput poznatog glumca Vigge Morttensena morao iza i i â€œna bisâ€?, te pokupio ovacije i pljesak. Predstavljena je i kolekcija talijanske modne marke Galletti.

Ideja i scenografija plus, izvedba minus Najve a vrijednost ove revije zasigurno je ideja i scenografija, za razliku od same izvedbe. Naime, varaĹždinski organizatori baĹĄ nam nisu dokazali u emu je spoj zanimljivog naziva i scenografije

revije i onoga ĹĄto se doga alo na istoj (osim kazaliĹĄnih maski u jednom izlasku), a, na Ĺžalost, priklonili su se op em hrvatskom trendu da ovakve modne doga aje odra uju na pisti tzv. â€œcelebrityjiâ€? uz doma e manekenske snage u koje ubrajamo VĹ˝ - K ekipu. Bez toga kao nema ĹĄanse da dobijeĹĄ kameru RTL-a ili NOVE TV. Ĺ˝alosno, ali istinito. Me utim, pravi posao kad su revije u pitanju zasigurno bi trebao biti spoj â€œ orme i sadrĹžajaâ€?, uz dovo enje istinskih manekenki koje se u naĹĄim medijima slabo eksponiraju i obi nom su puku uglavnom nepoznanica, a za ovakve i sli ne doga aje bez prave love teĹĄko da ih moĹžete i dobiti. Jer, kad je moda u pitanju, nije vaĹžno tko nosi reviju, nego ĹĄto se nosi, ĹĄto se posljednjh godina u Hrvatskoj totalno izokrenulo. Revija je tako er definitivno predugo trajala, a pjeva ke to ke bez obzira na sjajan glas Lidije Ba i u ovakvim prigodama ipak su sasvim nepotrebne (nastup Ivana Zaka uop e ne emo komentirati). Modni doga aj No Evolutiona bio je humanitarne naravi, te su sredstva prikupljena tijekom dijeljenja pozivnica ve odvojena u te svrhe. (Dejan Zrna)

VaraĹždin By Night - za istu peticu Ono ĹĄto pak je definitivno plus je naĹĄ a ter party. VaraĹždin Ĺživi u desetak lokala no u punim plu ima i, ono ĹĄto je u najvaĹžnije, â€œima tu za svakoga poneĹĄtoâ€?, ali na kvalitetnim osnovama. U svakom lokalu druga iji tip â€œmjuzeâ€?, od nekoli-

ko vrsta rocka, house, râ€™nâ€™bâ€™ etc. I uglavnom bez sve dosadnijeg â€œ akove kog modelaâ€?: â€œsve s top listaâ€?, preĹžvakane â€˜80-e ili narodnjaka. Ĺ teta ĹĄto joĹĄ uvijek nismo istinski me uregionalne novine, zaista bi se isplatilo ponovno pokrenuti nekad vrlo ra-

do itani i gledani naĹĄ: By Night, ali varaĹždinske no ne scene. Ve postaje floskula da nas i tu VĹ˝ ĹĄiĹĄa debelo, kao ĹĄto je joĹĄ do pred desetak godina bilo obrnuto. Me utim, nisu krivi tu samo vlasnici lokala, ve i ljudi koji u VaraĹždinu djeluju puno

opuĹĄtenije nego je to slu aj kod nas. â€œJbgâ€?, izgleda da ne preostaje niĹĄta drugo nego prepri avati â€œstara dobra vremenaâ€? i osmiĹĄljavati â€œ acebook grupeâ€? poput â€œbagra iz Kluba mladih â€˜90-ihâ€?. (dz)

TOP 20 01. MALI OGLAS - REPLICA

TOP LISTA DOMA IH

02. NE PITAJ - NATALI DIZDAR 03. OTKAD NEMAM TE

01. NE SUDIM TI

NUĹ KA . JACQUES HOUDEK

ZDRAVKO Ĺ KENDER

04. UZALUD SUNCE SJA - OP A OPASNOST

02. VLADARICA - DRAĹ˝N ZE I

05. KADA ME POLJUBIĹ

03.LAĹ˝U O I MOJE - COLONIA

Ivana Radovnikovi . Kris jan B.

04. HALID BEĹ LI - DVADESETE

TOP LISTA DOMA IH

06. ERIK TRKA A SVINJA - PICKSIEBNER 07. PREKO RUBA VREMENA - B. JAMBROĹ I 08. DOK RAZMIĹ LJAM O NAMA - SWINGERS 09. PRIJATELJ - DETOUR

05. E.T. - SOBA 202 06.JACQUES HOUDEK - DUĹ˝NA SI 07.ZA ARAN - LANA 08. IVAN ZAK - SVJEDOK

10. BILO GDJE - MASSIMO

09. TONY CETINSKI OD MILJUN Ĺ˝ENA

FORMULA 13

10. HARI I NINA

01. COME SO FAR YET ... - CHRIS REA 02. EMPIRE STATE OF MIND - JAY-Z feat. ALICIA KEYS

NE MOGU TI RE I Ĺ TO JE TUGA

TOP LISTA STRANIH

03. BODIES - ROBBIE WILLIAMS 04. WHEN WILL I BE LOVED

01. USE SOMEBODY -

JOHN FOGERTY & BRUCE SPRINGSTEEN

KINGS OF LEON

05. THIS IS IT - MICHAEL JACKSON

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

06. I WANT TO KNOW... - MARIAH CAREY

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

07. WANT - NATALIE IMBRUGLIA

TOM JONES

08. THE FIXER - PEARL JAM

04. HUMAN - KILLERS

09. I LOOK TO YOU - WHITNEY HOUSTON

05. HOT â€˜N COLD -

10. WE ARE GOLDEN - MIKA

KATY PERRY 06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. Iâ€™M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA 01. ROBBIE WILIAMS - Bodies 02. WHITNEY HOUSTON Million Dollar Bill

TOPSPARKS LISTA DOMA IH 03. JORDIN S.O.S. Let The Music Play 04. DANIEL MERRIWEATHER Impossible 05. RAMMSTEIN - Pussy 06. LEONA LEWIS - Happy 07. PITBULL

Me u pedeset najboljih kandidata televizijskog showa â€œSupertalentâ€? Nove TV, kojima je Ĺžiri nakon ĹĄest emisija dao â€œzeleno svjetloâ€?, naĹĄla se i skupina Kisses Plesnog centra Livi iz akovca. Anja Dobrani , Lana Bene, Donna Filipovi , Diana Lesar i Isidora Sa er, koje ine ovu iznimno talentiranu skupinu, predstavile su se show cheer koreografijom. ProĹĄla dva mjeseca djevojke su sudjelovale u predaudiciji i audiciji Supertalenta, koje su uspjeĹĄno odradile te se trenutno pripremaju za polufinale u kojem e se pokuĹĄati pokazati u najboljem svjetlu. U jednoj od narednih emisija ponovno emo imati priliku vidjeti nastup naĹĄih Me imurka, a o njihovom daljnjem prolazu odlu ivat e gledatelji koji e imati priliku glasovati za svoje avorite. Da je rije o izuzetno uspjeĹĄnoj skupini, potvr uje i in ormacija da su na International Cheerleading Championships 2009. u Engleskoj osvojile 2. mjesto u seniorskoj kategoriji te time osigurale plasman na Svjetsko prvenstvo koje e se odrĹžati u Americi u oĹžujku idu e godine. Na natjecanju na kojem je sudjelovalo 1.550 natjecatelja iz 134 tima iz Velike Britanije i ostalih europskih zemalja, u punom sjaju predstavio se upravo group stunt navija ice Livi-Kisses, koju

Anja Dobrani , Lana Bene, Donna Filipovi , Diana Lesar i Isidora Sa er predstavile su se show cheer koreografijom ine me imurske srednjoĹĄkolke i jedna studentica prava. Na audicijama u pet hrvatskih gradova Ĺžiri, koji ine Nina Badri , Enis BeĹĄlagi i Dubravko Merli , pustio je viĹĄe od 200 kandidata za koje su u danom trenutku smatrali da imaju potencijala. Pedeset e se odabranih polufinalista kroz idu ih sedam live emisija boriti za pobjedu u finalu. (hz)

Koliko su navija ice i plesa ice Plesnog centra Livi doista uspjeĹĄne, dokazuje joĹĄ jedna u nizu nagrada koje su osvojile proĹĄli tjedan. Group stunt Livi Stars u sastavu Maria Mar ec, Klara KriĹžai , Petra Obadi , Livia i Tena Stri ak osvojio je prvo mjesto na Otvorenom prvenstvu Irske u seniorskoj kategoriji. U konkurenciji od 46 sastava djevojke su se natjecale u najja oj kategoriji. Odli no pripremljena i izvedena koreografija osigurala je prvo mjesto naĹĄim cheerleadersicama. Nakon Livi Kisses, koje su u srpnju u Engleskoj osvojile 2. mjesto, ovo je drugi tim iz Hrvatske koji je dobio pozivnicu za Svjetsko prvenstvo koje e se odrĹžati 21. oĹžujka u Orlandu na Floridi. U prekrasnom Dublinu djevojke su provele sedam nezaboravnih dana i posjetile mnoga kulturna i turisti ka mjesta, upoznale mnoge drage ljude i odlu ile se vratiti i sljede e godine na natjecanje. Motivacija za naporne treninge u sastavu Livi na visom je nivou i pripreme su za nova natjecanja u tijeku. Livi Stars zahvaljuju na pomo i i bodrenju naĹĄem Veleposlanstvu u Dublinu te roditeljima na prekrasnom do eku na aerodromu u Zadru.

08. MINI VIVA - Le My Heart In Tokyo 09. CALVIN HARRIS - Flashback 10. DAVID GUETTA Sexy Chick Ft. AKON

TJEDNI KALORIFER Nick

Group stunt navija ice Kisses me u pedeset najboljih

Hotel Room Service Ft. NICOLE SCHERZINGER

Navija ice Livi Stars prve u Irskoj

Monika

NAVIJA ICE Livi-Kisses plasirale se u polufinale showa â€œSupertalentâ€? Nove TV

$ % &

Dobro je znati 43

Dobro je znati

$ % &

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

I. HNL - Me imurje uvjerljivo poraženo u Vinkovcima, iako je odigralo najbolje ove jeseni na gostovanju

U subotu u akovec dolazi Hajduk

Na žalost, umjetni ki dojam u nogometu ne vrijedi ništa Me imurje je doživjelo novi visoki poraz na gostovanju u Vinkovcima. Cibalija je slavila pobjedu od 3:0 (2:0). Me utim, bez obzira na visinu poraza, kona ni rezultat ne oslikava uop e ono što se doga alo na terenu. Naime, doma i su zabili prakti ki sve i još više od toga, a Me imurje nažalost nije osim dobrog dojma imalo kvalitetnu završnicu. Osim toga, po svemu sude i Me imurju je pred kraj prvog poluvremena poništeni isti gol najboljeg strijelca Bojana Golubovi a (zbog navodnog igranja rukom) kojeg je ve ina novinara uklju uju i ekipu HTV-a “zaboravila” spomenuti u svojim izvješ ima.Doma i su u prvom dijelu “iz ni ega” stigli do uvjerljivog vodstva od 2:0. Krešimir Prgomet je u 12. minuti iskoristio neopreznost gostuju e obrane i rutinski svladao Vuljanka, a tko e kome nego svom svome - Dino Kresinger je lijepim udarcem glavom zabio za vodstvo Cibalije 2:0 u 33. minuti. Asistirao je Prgomet. S druge strane, Me imurje je igralo. Nekoliko sjajnih akcija, ali bez prave završnice i na semaforu su doma i imali puno ve u prednost nego je to sugerirao razvoj doga aja na terenu. Do-

Me imurski “killer” Me imurec iz Štefanca koji brani boje Cibalije Dino Kresinger se, nakon dugotrajnog oporavka od ozljede, u posljednje dvije utakmice pokazuje u pravom svjetlu u vinkova kom dresu. Zabio je golove u utakmicama koje su mu uvijek nešto posebno: zagreba kom Dinamu i “svojem” Me imurju. Odlazak i odli ni ugovori koje je imao sa SlavenBelupom i sada Cibalijom o ito su mu donijeli toliko potrebnu mirno u i instinkt “killera” u gostuju em šesnaestercu. Nažalost tako dobro pla enog napada a Me imurje si više ne može priuštiti. Odlazak i dokazivanje u drugim sredinama izgradili su mu odli nu karijeru cijenjenog napada a. Kresinger je polivalentni napada , koji su danas tražena “roba”. Pri tome ma i su bili zadovoljni rezultatom, ali dojam je taj koji navija i i gledatelji tako er vole, pa nije bilo prevelikog oduševljenja na stadionu. I u nastavku je Me imurje diktiralo tempo igre, imalo inicijativu, posjed lopte, dok su se

ne mislimo samo na davanje golova, jer Kresinger puno radi na terenu u drugim fazama igre i njegovim dolaskom ovog ljeta Cibalia je dobila nemjerljivo poja anje. Ne znamo zašto ga se Slaven-Belupo pomalo olako riješio, jer je Vru ina funkcionirao i zabijao uglavnom zahvaljuju i njemu. Bez njega, ini nam se da je koprivni ki napada ostao “izgubljen u vremenu i prostoru”. doma i branili i igrali na kontre. Takva taktika im se u potpunosti isplatila, jer dok je Me imurje bilo nekonkretno u završnici, Edin Husi je sjajno izvedenim slobodnjakom zape atio sudbinu gostiju za 3:0.

Mrši priznao da su sjajno prošli Usprkos pobjedi trener Cibalije Stanko Mrši koji je pred nekoliko sezona ostavio duboki trag postignutim izvrsnim rezultatima i u Me imurju priznao je da je njegova mom ad prošla prema rezultatu puno bolje nego to govori krajnji rezultat... - Vidjeli smo danas dobro Me imurje, pružili su možda i najbolji nogomet od gostiju ove jeseni - i bili su jako opasni. Da su uspjeli nešto zabiti utakmica bi bila jako neizvjesna i kod rezultata 2:0 sam stalno upozoravao svoje igra e na tu mogu nost. Mi smo, nažalost, imali danas puno igra a koji nisu bili na svojoj razini i vjerojatno je i utakmica protiv Dinama krivac za to, odnosno slavlje poslije te utakmice. U svakom slu aju, estitam igra ima na izborenoj pobjedi - govorio je Mrši nakon utakmice. Najzaslužniji za doma u pobjedu svakako je vratar Marijan Antolovi , mladi vratar koji je ove jeseni prigrabio startnu jedinicu i izborio mjesto u reprezentaciji U-21. Mrši je o ito u potpunosti pogodio kad ga je ove sezone pretpostavio ina e u prošloj sezoni tako er izvrsnom Bursci..

U idu em kolu u akovcu gostuje Hajduk. Spli ani koji preživljavaju turbulentnu sezonu stižu na krilima pobjede protiv Dinama. Hajduk je uvijek Hajduk, ali s obziromnadoga anja,utakmica u akovcu bit e po mnogo emu veliki test za najugledniji hrvatski klub uz Dinamo. Od ugleda se ne živi, ak je srozan. Stoga je utakmica u akovcu vrlo bitna za Hajduk. Naravno i zbog povratka bodrenja Torcide, stoga e me imurska policija morati u subotu biti budna duboko u no . Ina e, Sre ko Bogdan najavio je promjene u sastavu. S najve im se nestrpljenjem o ekuje povratak prvog vratara Banovi a treninzima nakon ozljede, a u konkurenciju se vra aju i Kova te Aganovi .

- Hajduk je uvijek težak protivnik, diže se u formi, ima veliku kvalitetu i u akovec e do i na krilima pobjede nad Dinamom. Naš je cilj ponoviti igru kao protiv Zagreba i zabiti gol više od Spli ana, ipak optimisti no zbori trener Me imurja. Utakmica se ponovno igra u neugodnom za gledatelje ve ernjem terminu od 20.30 h uz uklju ene kamere HTV-a. Ipak, zbog aktualne situacije o ekuje se rekordna posjeta i uz sjajne navija e Me imurja An ele koji su najugodnije iznena enje jesenskog dijela sezone o ekuje se da naš prvoligaš može do i i do sva tri boda. (DZ i IS)

- Moram pohvaliti Antolovi a, jer nas je svojim obranama držao u igri u trenucima kada nismo dobro igralo - izdvojio je svog vratara trener Cibalije. Trener Bogdan bio je razo aran. Kako ne bi i bio kad je kona no odigrana vrlo dobra partija na gostovanju, ali nema bodova...- Bit u vrlo kratak. estitam Cibalijinim igra ima i treneru Mrši u, ne samo na današnjoj pobjedi, nego na svemu što su pokazali ove sezone u ligi. Rije je o kvalitetnoj mom adi, mi smo pokušali danas igrati protiv Cibalije, nismo uspjeli, a Cibalia je kaznila sve naše greške rekao je nakon utakmice gostuju i trener Sre ko Bogdan. (Priredio: D. Zrna, foto: Cropix)

CIBALIA – ME IMURJE 3:0 VINKOVCI. Stadion HNK Cibalia. Sudac: Ivo Kre ak (Šibenik). Pomo nici: Perica i Kraljevi (Zadar). etvr sudac: Pejin. Delegat: Šparavec. Strijelci: 1:0 Prgomet (12), 2:0 Kresinger (33), 3:0 Husi (67). CIBALIA: Antolovi , Grgi , Lu i , Tomi , Rugaševi , Husi , Milardovi , Luka evi , Pavli i (od 55. Duvnjak), Kresinger (od 82. Šimunac), Prgomet (od 59. Baraban). Trener: Mrši . ME IMURJE: Vuljanko, Georgievski, Lozo, Amauri, Melnjak, Cicero Lima (od 58. Plan ), Darmopil, Eliomar, Reži (od 58. Slunjski), Golubovi (od 68. Vuka), Žuljevi . Trener: Bogdan. Žuti kartoni: Georgievski, Lu i , Lozo. Igra utakmice: Dino Kresinger. Ostali rezultati: Šibenik – Karlovac 1:0; Lokomo va – Zadar 1:0; Rijeka – Slaven Belupo 2:3; Zagreb – Croa a Sesvete 4:2; Varteks – Osijek 1:2.

TABLICA KRITIKA iz redova Me imurja na su enje i izvještavanje s utakmice u Vinkovcima

Me imurju poništen regularni gol Me imurci su se i sa svog šestog gostovanja ove sezone vratili bez i jednog boda. To ve postaje pravilo, a trener Sre ko Bogdan i opet je morao isticati individualne pogreške kao uzrok poraza.- Kod prvog gola Amauri je zakasnio u zatvaranju, takav poklon Vinkov ani nisu mogli propustiti. Za drugi je gol kriv vratar Vuljanko, kojem tajming nikako nije valjao.

Tre i je gol bio prekrasan i ne vjerujem da ga je itko mogao zaustaviti, ali je istina da smo i mi imali mnogo prilika koje nismo uspjeli realizirat”, rekao je Bogdan. Klupski glasnogovornik Miljenko Ov ar zamjerio je novinarima naslove poput “Me imurje šaptom palo”, ali i to što nije spomenut jedan sporni trenutak, poništenje gola Golubovi a u 40. minuti: “Naslovi su

nekorektni jer smo mi imali prilike pa ak i loptu više u nogama. No, ono što nas najviše smetalo jest to što u emisiji HNL na HTV-u nije ni spomenut gol kojeg je postigao Golubovi , a kojeg je sudac Kre ak poništio kao igranje rukom. Uputit emo stoga primjedbu HTV-u i zahtijevati objektivno izvještavanje.” Ov ar je dodao kako mu se ini da se radi o zataškavanju su-

da ke greške, jer nitko drugi osim Ve ernjeg lista nije spomenuo poništeni gol. U kuloarima se nakon utakmice tako er spominjalo vrije anje koje je pretrpio Bojan Golubovi od doma ih navija a, i to na nacionalnoj osnovi, no u službenom zapisniku susreta nije bilo napomena koje bi to potvrdile. Jedan od subotnjih igra a, Danijel Georgijevski, utakmicu

je jednostavno sumirao: - Kad ne zabiješ, dobiješ. Imali smo najmanje šest prilika u prvom dijelu utakmice, Cibalia samo dvije. Da smo zabili gol, ili da nam pogodak nije poništen, utakmica bi bila sasvim druk ija, kazao je makedonski mladi reprezentativac u redovima Me imurja. Nažalost popravka više nema.

1. Dinamo 2. Šibenik 3. Cibalia 4. Osijek 5. Karlovac 6. Sl. Belupo 7. Rijeka 8. Lokomo va 9. Hajduk 10. Me imurje 11. Varteks 12. Zadar 13. Inter 14. Istra 1961 15. Cro. Sesvete 16. Zagreb

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 8 7 7 6 7 5 6 5 5 4 4 4 2 1 2

22 32 42 33 52 24 44 1 6 35 1 7 36 36 27 38 48 1 10

39:8 15:9 19:6 26:20 13:7 25:22 23:17 16:20 13:11 19:30 14:19 11:19 18:22 12:27 17:28 11:26

29 27 25 24 23 23 19 19 18 16 15 15 14 9 7 7

Parovi 14. kola: Istra 1961 – Karlovac; Zadar – Varteks; Slaven Belupo – Lokomotiva; Me imurje – Hajduk; Croa a Sesvete – Cibalia; Osijek – Zagreb; Inter – Rijeka; Dinamo – Šibenik.

3. studenoga 2009.

NEUSPJEŠAN VIKEND me imurskih predstavnika u III. HNL-istok

KRIŽEVCI – MLADOST (P) 2:1

Preložani zaribali nemogu e, jedan gol dovoljan za poraz Nedeliš a Iza oba me imurska predstavnika u III. HNL-istok je nestabilna jesen. Ipak, Nedeliš ani puno bolje stoje, na tablici iako su u ovom kolu neo ekivano poraženi kod ku e gdje teško propuštaju osvajati bodove. Preložani pak kad su kona no nešto odigrali, ostali su ponovno bez bodova.

Igra više, zapucani penal i primljeni zgoditak u nadoknadi Uzbudljiva utakmica odigrana je u Križevcima, a doma i su u etvrtoj minuti suda ke nadoknade nesretnim autogolom Jari a stigli do pobjede. Preložani su se sjajno držali sve dok je bio u igri igra -trener Zoran Kralji . Nakon njegovog izlaska usprkos igra u više na terenu, doma i su došli do daha, iako su Preložani imali sve u svojim rukama. Uglavnom, ponajbolji igra jeseni u preloškim redovima ve u 12. minuti donio je prednost. Preložani su kontrolirali igru, a doma i samo zahvaljuju i vrataru zaostajali 0:1. I ne samo to, nego je Mladost od 56. minute nakon isklju enja Blagaja imala igra a više na terenu. Me utim, to kao da je dalo krila doma inu. Vlah koji je

zamijenio Kralji a nije bio na njegovom nivou, doma i su došli do daha i poravnali nakon opravdano dosu enog penala u 75. minuti. Me utim, šest minuta kasnije penal za Mladost. Nažalost, Preložani su zapucali previše penala u posljednje vrijeme, a u Križevcima je to u inio Radikovi . I na kraju su gosti igrali na sve ili ništa. Doma i su tražili još jedan penal i kad se o ekivalo da e utakmica završiti neodlu eno Jari je duboko u suda koj nadoknadi u jednoj gužvi zatresao vlastitu mrežu. U redovima Mladosti jednostavno ne vjeruju kako su ponovno ostali bez ijednog boda. U subotu s po etkom u 14 sati u Prelogu igraju možda i najvažniju utakmicu jeseni protiv izravnog protivnika za opstanak varaždinske Slobode.

idu em kolu odlaze u Višnjevac, odakle e se teško vratiti s bodom ili više njih. Pobjedni ki pogodak pao je ve u tre oj minuti, kad Vaclavek iz slobodnog udarca loptu dobro i precizno upu uje na gol Nedeliš a. Vratar doma ih Posavec ve ju je imao u rukama, no neobjašnjivo mu pada s krive strane gol-crte. Dekoncentracija u doma im redovima vidljiva je još desetak minuta po primljenom golu, a jedna je pogreška u dodavanju umalo koštala Nedeliš e još jednog gola. Lopte se naime do epao Bjelovarac Drlja, koji puca dobro, ali

je Posavec ipak spretan u obrani svog gola. Do kraja prvog poluvremena loptu u nogama ve inom ima Nedeliš e, no od prilika vrijedi izdvojiti tek jednu. U 27. minuti je Premuš ubacio za Zanjka, koji na pet metara od gola Bjelovara ne stiže glavom loptu usmjeriti na pravo mjesto. U drugom poluv remenu utakmice Bjelovarci su krenuli po potvrdu pobjede. Dva je puta Drlja ugrožavao Posav ev gol, ali on ne popušta, a nije se predao ni kad ga je pokolebati pokušao Vaclavek. Od Nedeliš a nismo uspjeli

NEDELIŠ E – BJELOVAR 0:1 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Sudac: Damir Ivanovi (Sl. Brod). Pomo nici: Špor i i Horvat. Strijelac: 0:1 Vaclavek (3). NEDELIŠ E: Posavec, Periši (od 59. Hrušoci), Belovi , ukes, Vibovec, Zavrtnik, Jagec, Celinger (od 46. Mihalic), Premuš, Zanjko, Bujani . Trener: Ivica Mihali . BJELOVAR: Cvan i , Drlja, Ra an, Jeli i , Lama (od 77. Vrani ), Golubi , Ljubi , Kozi , Vaclavek, Pavlekovi , Plei . Trener: Slavko Priš an. Igra utakmice: Dragan Vaclavek.

Ostali rezulta : MV Croa a – NAŠK 5:3; Grani ar – Gra ar Vodovod 3:1; Olimpija – Mladost (C) 4:2; Slavija – Croatia 2:0; Sloboda – Lipik 0:3; akovo – Beliš e 3:0; Koprivnica – Beliš e 0:0.

TABLICA Made in Germany by

O! NOV

Neobjašnjiva greška Posavca odnijela bodove Utakmica petkom o ito nije dobro sjela Nedeliš anima, koji su zbog samo jednog primljenog gola izgubili sva tri boda. Ovaj poraz ne e dobro utjecati na rejting Nedeliš a na tablici, tim više što u

vidjeti previše u završnih 45 minuta, istaknuo se, kako smo ve spomenuli, Posavec, koji se ipak nije uspio iskupiti za pogodak kojeg je primio. Trener Nedeliš a Ivica Mihali mogao je samo re i: - Teško je izgubiti, kod ku e, i to 1:0. Užasno nam je nedostajao Treska, koji je u prošlom kolu dobio crveni karton, vidljiv je nedostatak igra a i kratka klupa, ali nemamo druge nego se tako krpati, kaže Mihali Nedeliš e gostuje u subotu u Višnjevcu. (Dejan Zrna i Ivana Strahija)

KRIŽEVCI. Gradski stadion. Sudac: Prološ i (Osijek). Pomo nici: Rojc i Medved. Strijelci: 0:1 Dodlek (12), 1:1 Hotko (75-11m), 2:1 Jari (90-ag). KRIŽEVCI: Špoljar, Rožman, Brgles, He o, Dvornekovi (od 89. Korenika), Bukal, Kuhar, Cmrk, Pavlovi (od 46. Bastaši ), Blagaj, Hotko. Trener: Ivica Ser . MLADOST (P): Mar ec, Vulet (od 85. Beli ), Ba ari, Radikovi , Hreš (od 59. Božek), Kralji (od 68. Vlah), Dodlek, Balent, Habuš, Sabol, Jari . Trener: Zoran Kralji . Crveni karton: Blagaj. Igra utakmice: Tomislav Hotko.

ProtekSan d.o.o. Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

pro Vigo

Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

1. Lipik 2. Slavija 3. Croa a ( ) 4. Grani ar 5. MV Croa a (SB) 6. Bjelovar 7. Mladost (C) 8. akovo 9. Beliš e 10. Višnjevac 11. Nedeliš e 12. Olimpija 13. NAŠK 14. Križevci 15. Mladost (P) 16. Koprivnica 17. Sloboda 18. Gra ar Vod.

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 8 6 7 7 6 6 6 6 4 5 4 4 5 3 2 2 2

2 1 5 2 1 4 4 3 2 5 2 4 3 0 3 5 3 1

2 4 2 4 5 3 3 4 5 4 6 5 6 8 7 6 8 10

30:16 20:18 25:14 24:21 32:16 23:13 20:16 19:17 19:15 17:18 24:29 27:25 19:21 15:23 11:19 11:13 18:31 12:41

29 25 23 23 22 22 22 21 20 17 17 16 15 15 12 11 9 7

Parovi 14. kola: NAŠK – Beliš e; Lipik – akovo; Mladost (P) – Sloboda; Gra ar Vodovod – Križevci; Mladost (C) – Grani ar; Bjelovar – Olimpija; Višnjevac – Nedeliš e; Croa a ( ) – Koprivnica; MV Croa a (SB) – Slavija.

3. studenoga 2009. IV. HNL-SJEVER - skupina A - odigrano 11. kolo

Podravina demolirala Dinamo (D), zaustavljen pozitivan niz Palov ana - Jedanaesto kolo donijelo je 35 zgoditaka, što je ak 5 po susretu, a doma i i gosti podijelili su po 10 bodova

akovec projurio kroz Gori an Jedini ovotjedni sraz me imurskih etvrto ligaša mogao je biti derbi, no postao je to samo na papiru, s obzirom na to da je sastav akovca, ranjivog doma ina, doslovno nadigrao u svim segmentima nogometne igre, a još je upe atljivija injenica da je gostuju i vratar Ma ari drugih 45 minuta besposlen odstajao na vrhu svoga kaznenog prostora. Doma i su u susret ušli bez nekoliko ina e standardnih igra a, što se pokazalo

Od me imurskih predstavnika pobjedni ki kontinuitet nastavio je akovec koji je u jedinom me imurskom srazu u ovom kolu stigao do visoke pobjede u Gori anu. S novom pobjedom od ak 5:0 akov ani su se odmakli od pratnje na tablici i sada samostalno “pušu za vrat” Podravini.

Podravina potvrdila kvalitetu, na žalost Domašin ana Nedjeljno poslijepodne prisjelo je navija ima u Domašincu, koji nakon 0-2 i uz dvije velike prigode Strahije na kraju prvog dijela, protiv lidera prvenstva iz Ludbrega, nisu mogli ni sanjati da im u nastavku susreta slijedi totalni potop. Igra Podravine s tri napada a i konstantni udari po bokovima dinamovcima nisu dali prigodu da odahnu, a kamoli da pokušaju uzvratiti. Od 60. minute dolazi na vidjelo i vrlo loša fizi ka priprema doma eg sastava, koji je sasvim pao u snazi i do kraja susreta pokušao primiti što manje zgoditaka. Gosti pak nisu posustali. Nemilosrdno su “mljeli” svim raspoloživim snagama i sa svih strana. Nakon ovako šokantnog završetka teško da e se Strahija i društvo oporaviti do novog teškog gostovanja u Kotoribi, ako znamo da su uz sve neprilike, od ovog tjedna i službeno postali „ enjeraš“ na prvenstvenoj ljestvici.

idu na ruku, a prilika za opravdanje dolazi ve za sedam dana, kad u Kotoribu dolazi Dinamo iz Domašinca. Slakov ani su uzeli vrijedna tri boda na gostovanju u Ivancu

“Srakari” zaustavili Palov ane Palov ani su na vru em terenu u Sra incu krenuli vrlo žustro, te je izgledalo da bi mogli odnijeti barem bod. Na žalost mnogobrojnih gostuju ih navija a, u 35. minuti Palov ani dolaze u rezultatski minus, nakon što svojom nesmotrenoš u doma inu poklanjaju prigodu s bijele to ke. Nastavak prolazi u izjedna enoj igri s nekoliko prigoda s obje strane. Egzekucija vrijedna tri boda dolazi u 63. minuti nakon što Rebernik u dva navrata uspješno spašava svoja vrata, no u tre em pokušaju obrana ga ostavlja na cjedilu, te se lopta kraj njegove noge doslovno zakotrljala u gol. Jedina utjeha može im biti veli-

ka požrtvovnost i borbenost, no nažalost tu je i nedostatak sportske sre a.

Slakov ani zabili u pravo vrijeme Slakov ani su u Ivancu, lomili otpor neiskusnog i pomla enog sastava Ivan ice itavo prvo poluvrijeme, da bi do vodstva došli u 44. minuti preko Kataneca. Nastavak je protekao u vrlo blijedom i nedore enom nogometu, a valja izdvojiti drugi pogodak gostiju koji je djelo Kamenara, te stativu Ivan ice i veliku prigodu doma ina u 86. minuti kad goste poslužuje sre a. Rezime svega je da je kvalitetnija Sloboda zasluženo uzela puni plijen, u drugoj pobjedi u nizu bez primljenog zgoditka.

Mikulec potopio Kotorip ane Nakon što su u prošlom kolu o itali lekciju Trnavi, Kotorip ani su ve na putu u Novi Maro imali peh s prijevozom. Naime, pokvario im se autobus, a to i ne bi bilo nešto, da se gostuju i igra i nakon ranog zgoditka Hertelendija iz kaznenog udarca i uraganskih 30 minuta i sami nisu „pokvarili“. Krenuli su s igrom lako emo, prepustili potpunu inicijativu posljednje plasiranom doma inu, te podlegli nevi enom pritisku doma e klupe i navija a. Rezultat toga su tri zgoditka Mikulca u nepunih 20 minuta i bijeg doma ina s dna ljestvice. Na sre u Grani ar i dalje ostaje pri vrhu s obzirom da mu ostali rezultati

Sloga poravnala 33 sekunde prije kraja Sloga iz akovca nikako da se trgne nakon poraza u Palovcu. I u ovom kolu plesali su po tankoj žici i živcima svojih navija a i trenera. Moglo bi se re i da je bod koji su uzeli u doslovno in arktnoj završnici velik kao ku a. Naime, Plitvica je vodila dva puta, bila dominantna sve dok nije ostala bez igra a pri vodstvu od 1-3. Od tog trenutka igra se seli pred i u kazneni prostor gostiju, a izjedna uju i pogodak doma i postižu doslovce u zadnji as. Netko je precizno izmjerio da je to bilo 33 sekunde prije kraja suda ke nadoknade drugog poluvremena i završetka utakmice. Iako je podjela bodova najrealniji ishod ovog susreta, gosti mogu žaliti za propuštenim, dok se doma i moraju zamisliti nad svojom igrom.

kao nenadoknadivi hendikep. akovec pak je odigrao punim gasom i u vrstio drugu poziciju na prvenstvenoj tablici. Njihovo novopridošlo zagreba ko poja anje, ina e, dobro poznato ime iz bliske prošlosti me imurskog prvoligaškog nogometa - Goran Dasovi upisao je prvi ovosezonski hat-trick, a cijelim tijekom susreta bio je nedoku iva zagonetka za posljednji red Trnave. (keda)

ukov ani preokretom prekinuli loši niz Nakon tri uzastopna poraza ukovec je kona no uspio prekinuti lošu seriju nastupa. Iako je u po etku susreta i ranog vodstva sastava iz Biškupca izgledalo da se pri a loših rezultata nastavlja, doma i su smogli snage i unato velikim mukama preokrenuli utakmicu u svoju korist. Monotonija maglovitog jutra donijela je dosta rastrganu igru s ak sedam opomena (4 doma i, 3gosti), a stvorena zaliha od dva zgoditka 20 minuta prije kraja, bila je dostatna za puni plijen ostane u ukovcu nakon dugog posta. Tako je debi nedjeljnog kapetana ukovskog sastava An elko Lehki prošao u znaku tri boda i dobro raspoloženje nakon utakmice. Tri zgoditka u mreži gostiju donose optimizam, ako se zna da ukov ani mrežu protivnika prije toga nisu zatresli punih 270 minuta. (keda)

REZULTATI I SASTAVI utakmica me imurskih predstavnika u 11. kolu

TRNAVA - AKOVEC 0:5 (0:1) Gori an. Igralište Trnave. Gledatelja: 150. Suci: Novak (M. Središ e), Horvat (Vratišinec) i Herman (Belica). Strijelci: 0-1 Horvat (34), 0-2 Dasovi (63), 0-3 Dasovi (70), 0-4 Dasovi (74), 0-5 Frljužec (90) TRNAVA: Jesenovi , A. Jalši (od 78. Baksa), Farkaš,Gudlin, Katanec, Vlah, Ribi , S. Jakši (od 80. Vlahek), Malovi , Mesari . Trener: Zlatko Ba ari. AKOVEC: Ma ari , Šoštari , Novak, Horvat(od 83. Se an), Pintari , Begovi , Frljužec, Mar. Novak, Malovi , Dasovi (od 85. Runevski), Murkovi . Trenar: Mario Kova evi .

IVAN ICA - SLOBODA 0:2 (0:1) Ivanec. Sportski park Ivan ica. Gledatelja: 60. Suci: Kolari (Novo Selo Rok), Radek (Pribislavec) i Sukanec (S.Ves). Strijelci: 0-1 Katanec (44), 0-2 Kamenar (63) IVAN ICA:Bani ,Kokotec,Lazni,Hrani (od64.Kolarek),Blaguški, Šol, Pokos, Cika , Mendaš, Pintari (od 58. Juren),Gregur(od 79. Gotal). Trener: Damir Friš i . SLOBODA: Kolar,Buhanec(od 46. Srnec),Angel,Kamenar,Levec, Katanec, Goricaj,He a(od 60. Tkalec),Borko,Novak,Dr.Petek(od 79. Fu ko). Trener: Stjepan Petek.

SRA INEC - DINAMO (P) 2:0 (1:0) Sra inec. Sportski park. Gledatelja:100.M. Suci: Matija Horvat (S.Ves), ižmešija (D.Dubrava) i Posedi(Puš ine) Strijelci: 1-0 Vincek (35-11m), 2-0 G.Miko (63)

SRA INEC: D.Kos,Brkinja (od 86. Drož ek),Šincek, .Kos,J. Kolari (od 81. Ivek),Vincek,M.Kolari ,Gr an,Galekovi ,Plant ak,Miko(od 71. Kukec). Trener: Miko Dražen DINAMO(P):Rebernik,Jan ec,Dar.Žuli , Hali , Domini , Mar ec(od 67. Klekar), Mihalovi ,Lovren i ,Štampar(od 77. Šegovi ),Kolari ,Ruži . Trener:Debelec Santino

NOVI MAROF - GRANI AR 3:1 (0:1) Novi Marof . Sportski park. Gledatelja: 50. Suci: Jaluši (NSnD), Kutnjak i urila. Strijelci: 0-1 Hertelendi (28-11m), 1-1 Mikulec (55), 2-1 Mikulec (75), 3-1 Mikulec (78). N.MAROF: Klju ari ,Saka ,Hrebak,(od 81.M.Horvat),Novak,Z delar,Mari ,Henezi, Balažinec,Hanc,Planinc,Mikulec(od 88.Deglin). Trener: Zlatko Benjak. GR ANI AR:Tropšek,Radmani ,Z .Hor vat,Latin(od 85.Zadravec),Habuš,Fundak, Paveli,Dr.Hertelendi,F. Kos,Matulin(od 46. Gorupi ),V.Kos. Trener: Branko Lipi .

UKOVEC 77 - MLADOST 3:2 (0:1) ukovec. Igralište ukovca 77. Gledatelja: 50. Suci: Pajtak(M. Bukovec) Galinec(Višnjica) i Genc(Pretetinec). Strijelci: 0-1 Erhat (15), 1-1 Bartoli (59), 2-1 Lon ari (63-11m), 3-1 Grgec (70), 3-2 Erhat (76). UKOVEC 77: Mikulan,Vuk,Poljak,Mihoci,Krznar,A. Lehki,Bartoli ,Lon ari , Vukina(od 82. Madi ),Božek(od 46. Begovi ),Grgec. Trener: Dušan Sraka. MLADOST: Laljek,G.Ismailoski,Slatkovi ,Terzi ,Aš,Kataleni ,

B.Ismailoski, Krsnik,Erhat,Golubi ,Petermanec(od 48. Banfi ). Trener: Izet Terzi .

DINAMO(D) - PODRAVINA 0:11 (0:2) Domašinec. Igralište Dinama Gledatelja: 150.Suci: Novosel(Trnovec B.), Bešeni (V.Toplice) i Šprem(VŽ). Strijelci:0-1 Vru ina (36), 0-2 Golenja (45), 0-3 Valjak (56), 0-4 Golenja (60), 0-5 M. Va unec (63), 0-6 M. Va unec (65), 0-7 D.Va unec (75), 0-8 M.Va unec (78), 0-9 Sušec (80), 0:10 Sušec (89), 0:11 Sušec (90). DINAMO(D):Bobi anec,Trstenjak,Vargek,Jakši ,Kleme n i , Lovrek(od 68.Topalovi ), N.Krznar,Tizaj,Z.Strahija(od 79.Baranaši ),A.Krznar,Peras(od 65. Eri ). Trener: nema prijave. PODRAVINA:Jambres, M.Va unec,Valjak, S.Va unec,Kosec (od46.Klekar),Fajt,Kosir(od 56.Sušec),D.Va unec,Vru ina(od 46.Kranjec), Golenja,Malec. Trener: Slobodan Sudec.

SLOGA -PLITVICA 3:3 (1:2) akovec. Igralište Sloge. Gledatelja: 50. Suci: osi (VŽ), Stolnik(Hraš ica) i Slunjski(VŽ). Strijelci: 0-1 N.Melnjak (5), 1-1 D.Glad (23), 1-2 N.Melnjak (33), 1-3 V.Horvat (79), 2-3 Vugrinec (81), 3-3 N.Orehovec (90). SLOGA:Novak ,N.Orehovec,F.Orehovec,Obadi (od 82. Jurinec),Vabec,Zoka,R.Glad, D.Glad,Bajzek(od 69. Vrbanec),Bali ,Vugrinec. Trener: Ivan Hamonajec. PLITVICA:Kiši ek,V.Horvat,M.Horvat,Gredelj,I.Canjuga(od 82. I.Horvat),Kocijan(od 54. Ister),Pomper(od 65. Buhin), rnila,K. Canjuga,Tomaši ,N.Melnjak. Trener: Dragutin Posavec.

Rezultati 11. kola: Ivan ica – Sloboda 0:2; ukovec 77 – Mladost 3:2; Trnava – akovec 0:5; Novi Maro – Grani ar 3:1; Dinamo (D) – Podravina 0:11; Sloga – Plitvica 3:3; Sra inec – Dinamo (P) 2:0.

TABLICA 1. Podravina 2. akovec 3. Sloga 4. Grani ar 5. Sra inec 6. Trnava 7. Sloboda 8. Dinamo P. 9. Plitvica 10. ukovec 77 11. Mladost 12. Novi Marof 13. Ivan ica 14. Dinamo D.

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 9 6 7 6 5 5 5 4 4 3 2 2 1

1 1 3 0 2 2 1 1 1 1 1 1 0 1

0 1 2 4 3 4 5 5 6 6 7 8 9 9

56-3 42-8 23-11 19-10 14-11 14-15 18-14 16-20 22-24 16-21 17-48 14-33 8-31 9-39

31 28 21 21 20 17 16 16 13 13 10 7 6 4

Parovi 12.KOLA: subota 07.11.2009. -14:00sati: Sloboda-Dinamo(P), akovec-Novi Maro , Mladost-Trnava, Ivan ica- ukovec 77;nedjelja 08.11.2009.-14:00sati: Plitvica-Sra inec, Podravina-Sloga i Grani ar-Dinamo(D).

3. studenoga 2009.

11. kolo I. Ĺ˝NL POLET â€“ NAPRIJED (C) 2:0 (0:0) PRIBISLAVEC. IgraliĹĄte Petar PerĹĄi . Suci: Zdravko TopliĹĄnjak (N. Ves), Dragu n Novak (Lopa nec), Toni FaĹžon ( akovec). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec). Strijelci: 1:0 Halilovi (65), 2:0 Magdaleni (83). POLET: Stamenkovi , Lesjak, Kozli , Nemec, Posavec, OkreĹĄa, Halilovi (od 89. Pintari ), Vukovi , Vrbanec (od 70. Magdaleni ), Gajnik, Pal (od 87. Mikuli ). Trener: Ĺ˝eljko Domjani . NAPRIJED: Ĺ pilek, Horvat, Ĺ imunkovi , MoĹžek (od 80. Ĺ upljika), I. Glavina, Luka i , Ĺ˝vorc (od 75. Kemec), Mar nec, A. Horvat, RuĹžman, HiĹžman (od 58. Ĺ˝. Glavina). Trener: Zlatko Vugrinec. Ĺ˝uti kartoni: Vrbanec, Vukovi (Polet), Luka i , Martinec, MoĹžek, A. Horvat, I. Glavina (Naprijed).

VENERA PMP â€“ VIDOV AN 2:3 (1:3) SVETI JURAJ NA BREGU. IgraliĹĄte Venere. Suci: Borut KriĹžari (Ivanovec), Ivica Felker (Strahoninec), Boris Jakovljev (G. HraĹĄ an). Delegat: Dragu n Horvat (Belica). Strijelci: 0:1 I. Vabec (8-ag), 0:2 Grozdek (31), 1:2 I. Vabec (43), 1:3 Dan. LukĹĄa (44), 2:3 FriĹĄ i (81-11m). VENERA PMP: Kocijan, Cvetkovi (od 46. Kolar), I. Vabec (od 80. Novak), L. Vabec, Trupkovi , R. Vabec, Peras, M. Perko, T. AmbruĹĄ (od 46. B. Perko), Medved, Ĺ kvorc. Trener: Ivica Golubi . VIDOV AN: Ĺ ubaĹĄa (od 58. Ku an), Horvat, Nemet, Mario Matulin, N. Nes , Dan. LukĹĄa, Ĺ koda, Vidovi (od 89. A. Nes ), Grozdek, FriĹĄ i (od 86. Ku an), Kuzmi . Trener: Vladimir Fabi . Ĺ˝u kartoni: Peras, Medved, I. Vabec (Venera PMP), Ĺ koda, Ĺ ubaĹĄa, Dan. LukĹĄa, Vidovi (Vidov an). Crveni karton: Nenad LukĹĄa- zioterapeut (Vidov an).

MLADOST â€“ PLAVI (P) 2:1 (1:0) IVANOVEC. IgraliĹĄte Mlados . Suci: Marijan Duman i ( akovec), Darko Pokriva (NedeliĹĄ e), Josip Novak ( akovec). Delegat: Antun Vlahek (HodoĹĄan). Strijelci: 1:0 Fu ko (26), 1:1 Majeri (57), 2:1 Fodor (87). MLADOST: Kolari , Leva i , Cvek, Fran i , N. Novak (od 79. D. Horvat), N. Horvat, Fodor, Fu ko, Marka , Vrbanec, JaluĹĄi . Trener: Darko Rob. PLAVI: Mesari , S. Ĺ kvorc, Murkovi , Ĺ ol , Zadravec (od 88. Govedi ), Kova i (od 85. Radikovi ), J. Ĺ kvorc, K. Ĺ kvorc, Majeri , Tuksar, Bogdan. Trener: Milivoj Trstenjak. Ĺ˝u kartoni: Fodor, Kolari (Mladost), Bogdan, J. Ĺ kvorc, Majeri , Murkovi (Plavi).

SOKOL â€“ POLET (SmnM) 1:2 (0:1) VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte Sokol. Suci: Bojan Juras ( akovec), Vlado Soka (Podturen), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Antun Horvat ( akovec). Strijelci: 0:1 Gori anec (4), 0:2 Radikovi (47), 1:2 N. Mun ar (67). SOKOL: B. Puh, D. Novak (od 72. N. Drk), S. Puh, G. Drk, Kerovec, T. Lisjak, M. Lisjak, L. Mikolaj, N. Ĺ ol , N. Mun ar, M. Mikolaj (od 89. LeĹĄko). Trener: DraĹžen Fric. POLET: urkin, KoĹĄa (od 65. T. Kralj), Karlov ec, Ĺ˝upanec, Hren, Turk, U. Stojko, Pintari (od 55. D. Gori anec), A. Gori anec, Tom. Kralj, Radikovi . Trener: Stjepan Makar. Ĺ˝u kartoni: G. Drk, Kerovec, L. Mikolaj (Sokol), A. Gori anec, Ĺ˝upanec (Polet).

OMLADINAC â€“ BRATSTVO (SV) 0:1 (0:1) NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte Stadion Omladinac. Suci: Igor KriĹžari (Ĺ enkovec), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Bruno Brljak (D. Dubrava). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelac: 0:1 VuruĹĄi (20). OMLADINAC: TomaĹĄi , Mesari , Reich, alopa, Filipovi , Bel, K. Culjak (od 46. Horvat), Lesjak, Ratajec (od 70. ReĹĄetar), Cerovec, Mlinari . Trener: Denis Ratajec. BRATSTVO: Lajtman, Hunjadi (od 85. Vugrin), Bujan, MakĹĄadi, Dav. JambroĹĄi , Dej. JambroĹĄi , VuruĹĄi (od 81. M. Horvat), Mesari , Pata a (od 65. F. Horvat), Novak, Kopjar. Trener: Goran HiĹžman. Ĺ˝u kartoni: Mlinari , Lesjak, ReĹĄetar (Omladinac), Dav. JambroĹĄi (Bratstvo).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Polet Sveti Martin na Muri preuzeo vrh od Naprijeda LISTA STRIJELACA

Pobjeda Poleta u VratiĹĄincu. Rano su gosti iz Svetog Martina na Muri ve u 4. minuti zgoditkom Andreja Gori anca doĹĄli do vodstva od 1-0. Nakon toga ostala je sporna 19. minuta da li je bio ili ne kazneni udarac za doma i Sokol. Po tvrdnji doma ih da je, a delegat Antun Horvat dao je za pravo sucu utakmice Bojanu Juras jer je bio blizu mjesta doga aja (navodnog prekrĹĄaja). Poluvrijeme je zavrĹĄilo minimalnom gostuju om prednoĹĄ u. Opet na samom po etku, ali sada drugog poluvremena Polet postiĹže zgoditak preko Nenada Radikovi a i povisuje svoje vodstvo na 2-0. Kada je Nikola Mun ar u 67. minuti smanjio na 2-1 doma i navija i ponadali su se da bi Sokol moga barem do boda. No, to se naĹžalost po njih nije dogodilo. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Pribislav ani skinuli Naprijed s liderske pozicije Nakon prvih 45 minuta gledatelji njih oko 200 zgoditak nisu vidjeli. Doma i su poveli u 65. minuti zgoditkom Ammara Halilovi a novo pridoĹĄlog poja anja iz Zenice. DrĹžali su poletovci taj rezultat sve do pred sam kraj utakmice kada je u 83. minuti joker sa klupe Dejan Magdaleni postigao i drugi zgoditak za Polet i tako rijeĹĄio pitanje pobjednika u ovoj utakmici. Naprijed je pokuĹĄavao, ali zgoditak posti i nisu mogli gosti iz Cirkovljana. Ina e dobru i zanimljivu utakmicu pokvario je sudac utakmice Zdravko TopliĹĄnjak svojim su enjem, sre om bez utjecaja na rezultat, ali na ĹĄtetu jednih i drugih. U takvoj igri opomenuo je sedmoricu igra a. Dva doma a i ak pet gostuju ih.

Omladinac i dalje neuspjeĹĄan doma in Bratstvo iz Novog Sela Rok sa tri boda. Jedan, ali tri boda vrijedan zgoditka za goste iz Savske Vesi postigao je u 20. minuti Goran VuruĹĄi . Omladinac je tako drugi puta za redom ostao bez doma e pobjede. Sre om da pobje uju u gostima. O ito da kvalitetni teren viĹĄe odgovara ekipa koje gostuju u Novom Selu Rok. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

CENTROMETAL â€“ RUDAR 3:2 (0:2)

Susjedski derbi Spartaku

MACINEC. IgraliĹĄte Trate. Suci:Ivica KriĹžai (Ĺ tefanec), Stjepan Fic (Lopa nec), SaĹĄa Mihali (Lopa nec). Delegat: Toni Mar njaĹĄ ( akovec). Strijelci: 0:1 Kova i (12), 0:2 Ĺ prajc (27), 1:2 Pani (56), 2:2 Vibovec (67), 3:2 Rodrigue (70-11m). CENTROMETAL: Serec, Eko Janvier, L. Novak (od 46. Vinceti ), Pani (od 90. Hatlak), Rodrigue, Sen ar, FeĹĄe, D. Novak (od 46. Majsen), Vibovec, Lastavec, Vincek. Trener: DraĹžen Novak. RUDAR: Rajf, D. Leva i , J. Leich, Kova i , Ĺ prajc, N. Ĺ ol , Kukovec, Horvat (od 57. Varga), Rihtarec (od 70. F. Strojko), Zadravec, Vincek (od 79. Dan. Leva i ). Trener: Smiljan Liklin. Ĺ˝u kartoni: Lastavec, D. Novak (Centrometal), Zadravec, Horvat, Rajf (Rudar).

Spartak bolji od BSK-a. Imali su doma i u 21. minuti kazneni udarac i prigodu da do u u vodstvo, no Mario Cvetko loĹĄe puca, a Nikola Pani dobro brani i ostaje 0-0. Kod obrane kaznenog udarca lopta je zavrĹĄila u korneru. Doma i izvode korner, a najviĹĄi u skoku glavom bio je najmla i doma i igra Emanuel Ĺ egovi koji prakti ki svojim zgoditkom odlu uje pobjednika. Nakon toga BSK, odnosno Mario Mihalic poga a glavom vratnicu. U prvom dijelu bilo je to sve za izdvojiti. S obzirom na susjedski derbi igralo se fer i korektno pred dvjestotinjak gledatelja. Nije u prvom dijelu bilo opomenutih igra a. Spartak je kontrolirao igru. U drugom dijelu trener Naran a pokuĹĄava izmjenama sti i do poravnanja. Umalo im je i to uspjelo jer su ponovno pogodili vratnicu, a Kristijan Mihalec imao je prigodu utakmice, ali je pogodio krivu mreĹžu, onu iznad doma eg vratara JalĹĄovca. Na kraju doma i Spartak uspijeva o uvati minimalno vodstvo od 1-0 i sti i do pobjede. U drugom di-

SPARTAK â€“ BSK 1:0 (1:0) MALA SUBOTICA. IgraliĹĄte JagodiĹĄ e. Suci: Marin Horvat (Ĺ enkovec), Antun Koruni (Lopa nec), Ivan Ĺ˝ganec ( akovec). Delegat: Darko Jambrovi (Ĺ tefanec). Strijelac: 1:0 Ĺ egovi (21). SPARTAK: JalĹĄovec, Bari , Mihalic, G. KriĹžai , Cvetko, D. KriĹžai , Pasler, Lackovi , Ĺ egovi (od 87. Horvat), Novosel (od 70. Opa ak), Hali . Trener: Tomica Ĺ estan. BSK: Pani , M. Mihalec (od 65. Paler), Gelo, Mesari , K. Mihalec, Horvat, Gunc, Makar (od 79. Ciglari ), Pal (od 46. Ĺ kvorc), Ha ek, BeĹĄtek. Trener: Stjepan Mihalec. Ĺ˝u kartoni: G. KriĹžai , Opa ak (Spartak), BeĹĄtek (BSK).

jelu vrlo dobri sudac Marin Horvat pokazao je tri opomene. Dvije doma im igra ima, a jednu gostima.

Centrometal preokrenuo Rudar Rudar ispustio u Macincu vodstvo i doĹživio poraz. Zgodicima Alena Kova i a i Nine Ĺ prajca gosti iz Murskog SrediĹĄ a nakon prvog dijela imaju vodstvo od 2-0. U drugom dijelu doma i Centrometal igra puno angaĹžiranije od prvog dijela i preokre e rezultat. Zvonimir Pani prvi je u 56. minuti na eo mreĹžu Marija Rajfa. Nenad Vibovec u 67. minuti poravnava na 2-2. Pobjedu doma inu donio je udarac sa 11 metara kojeg je u 70. minuti sasvim opravdano dosudio sudac utakmice Ivica KriĹžai . UspjeĹĄan realizator najstroĹže kazne za pobjedu od 3-2 bio je Casimir Rodrigue. Nakon ĹĄto su gosti ispustili vodstvo novi peh stigao je u 81. minuti kada je prilikom jednom nespretnog pada njihov igra Filip Strojko slomio ruku, te naravno nije mogao dalje nastaviti igrati. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

10 zgoditaka â€“ Daniel Novak (Bratstvo SV) 8 zgoditaka â€“ Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Zvonimir Pani (Centrometal), Andrej Gori anec (Polet SMNM) 7 zgoditaka â€“ Petar Horvat, Antun RuĹžman (Naprijed), Nenad Vibovec (Centrometal), Igor BeĹĄtek (BSK), Igor Ĺ egovi (Spartak) 6 zgoditaka â€“ Ivan Lesjak, Denis Ratajec (Omladinac NSR), Krunoslav Gajnik (Polet P), Miroslav Lisjak (Sokol), Nenad Radikovi (Polet SMNM) 5 zgoditaka â€“ Darko Kuzmi , Leo Grozdek (Vidov an), Tihomir Novosel (Spartak), Jurica Ĺ kvorc (Plavi Pek.), MiĹĄo Pal (Polet P), Alen Kova i (Rudar), Nikola Mun ar (Sokol) 4 zgoditka â€“ Mario Cvetko (Spartak), Nino Belovi , Dino Marka , Ivan Fu ko (Mladost I), Boris Vrbanec (Polet P), Damir ReĹžek (Naprijed)

FAIR PLAY Isklju eni: Nenad LukĹĄa zioterapeut (Vidov an) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Toni Lastavec, Dario Novak (Centrometal), Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Goran Drk (Sokol), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Tihomir Majeri (Plavi Pek.), Zoran Peras, Ivan Vabec (Venera PMP), Hrvoje Ĺ koda (Vidov an), Davor Vukovi (Polet P)

Fodor u posljednji as za sva tri boda Ivanov ana Mladosti doma i bodovi. Gost u Ivanovcu bili su Plavi iz Peklenice, mom ad koja muku mu i sa ozlije enim i kaĹžnjenim igra ima. Prvi dio protekao je u neĹĄto mirnijoj igri. Doma i su poveli 1-0 u 26. minuti zgoditkom Ivana Fu ka. Tihomir Majeri poravnao je na 1-1 u 57. minuti. Kada se ve mislilo da e zavrĹĄiti podjelom bodova mladi Ivan Fodor tri minute prije kraja postiĹže zgoditak za pobjedu od 2-1. Od radosti ĹĄto je postigao zgoditak Fodor je skinuo dres i od suca utakmice Marijana Duman i a zaradio opomenu. Ina e je Duman i na utakmici opomenuo joĹĄ petoricu igra a. Jednog doma eg i etiri gostuju a. Novi doma i trener Darko Rob tako je nakon drugog kola kako vodi mom ad stigao do prve pobjede. Polet u Svetom Martinu na Muri je bio ipak malo preveliki zalogaj za njegovu mom ad u proĹĄlom kolu.

Vidov anu vaĹžni gostuju i bodovi Vidov anu pobjeda u Svetom Jurju na Bregu. Novim porazom Venera PMP dovela se u ÂŤgrduÂť situaciju u borbi za ostanak u ovoj ligi. Gosti iz Donjeg Vidovca smogli su snage i nakon ĹĄto su jesenski dio zapo eli neĹĄto loĹĄije sti i do pobjede i tako se bodovno poravnati sa Venerom PMP. Da ne e biti dobro za Veneru PMP dalo se naslutiti ve u 8. minuti kada su postigli autogol i to Ivan Vabec. Kada pak je u 31. minuti na 2-0 za goste povisio Leo Grozdek bilo je joĹĄ gore. O ito niti novi trener Danijel Vukovi nije pronaĹĄao formulu ÂŤkako do pobjedeÂť. Dvije minute prije kraja prvog dijela doma i imaju kazneni udarac kojeg realizira tragi ar sa po etka utakmice Ivan Vabec. Taman kad su gosti krenuli sa centra evo novog zgoditka u mreĹži Davora Kocijana i Vidov an vodi 3-1. Strijelac Danijel LukĹĄa. Doma i kao da samo iz kaznenog udarca mogu posti i zgoditak. U 81. minuti imaju drugi dosu eni na utakmici. Taj je sada izveo i to sigurno Robert Vabec, te tako smanjio doma i poraz Venere PMP na 3-2. Vidova nu je zbog u estalog prigovaranja na odluke sudaca sa klupe udaljen izioterapeut Nenad LukĹĄa. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

STATISTIKA 20 pos gnu h zgoditaka ili 2,8 po utakmici 1 isklju enje 37 opomenu h igra a 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirani

Rezultati: Centrometal â€“ Rudar 3-2; Polet (P) â€“ Naprijed 2-0; Mladost (I) - Plavi (Peklenica) 2-1; Sokol - Polet (SmnM) 1-2; Spartak â€“ BSK 1-0; Omladinac (NSR) - Bratstvo SV 0-1; Venera (PMP) â€“ Vidov an 2-3

TABLICA 1. Polet (SMnM)