Međimurske novine 1505

Čakovec, PETAK, 19. srpnja 2024.

Godina XXIX Broj 1505

JE LI S NOVIM, VLADINIM, UPRAVNIM VIJEĆEM BOLNICE počelo razdoblje netransparentnosti i samovolje?

Od javnosti skrivali sjednicu za smjenu ravnatelja

MASOVNA BITKA DONJODUBRAVČANA I KOTORIPSKIH ROMA

Izmlatili se do krvi, a treći str. 3,9 str. 7 dan se pomirili

Antonia Marodi Medvedec, nova predsjednica Upravnog vijeća naše najveće javne ustanove, još se nije predstavila javnosti

- Natamburali smo prvo mi njih, a onda su došli i natamburali oni nas

TEMA BROJA

OSTAVKA kompletnog čakovečkog Mjesnog odbora Totovec

Ne žele biti str. 2 gradski podanici

BRAK U RALJAMA POLITIKE

str. 8

ŠTRIGOVA

Stotka bake Magdalene MEĐIMURSKI ODLIKAŠI: Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, III. osnovna škola Čakovec, OŠ Petar Zrinski Čakovec, PŠ Mačkovec, PŠ Žiškovec

str. 4-5

U dobru i zlu 40 godina, bez papira!

ČAKOVČANKA LAURA OKOVIĆ(20) finalistica izbora za Miss Sporta Hrvatske

Radila sam i u polju po 12 sati dnevno

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 44

str. 30

media 3

SNJEŽANA DRABIĆ I CVETAN KOVAČ iz Strahoninca dokazali su da se može plivati i izvan struje

Cijena 1,50 eur

2 Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

19. srpnja 2024.

POD VUROM Gase li se svadbena zvona?

Brak. Papir, obveza ili sakrament? Prema Hrvatskoj enciklopediji osnova obitelji, a prema Ustavu Republike Hrvatske kao i u obiteljskom zakonodavstvu de�iniran kao zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca, pa su stoga njegova obilježja zakonsko uređenje različitih životnih sadržaja, heteroseksualnost i monogamnost. No danas, sve se rjeđe čuju “svadbena zvona’’. Također, sve je veći i trend rastava. Prosječni

“životni vijek’’ braka je 15 godina. No ono što još utječe na sklapanja braka je i geografska pozicija.

Nadalje brak se sklapa sve kasnije, pa se u prosjeku danas mladi žene oko 30. godine života. Prije se je to činilo početkom 20-ih.

U 2022., polovica brakova bila je sklopljena u vjerskim institucijama. U ovotjednoj Anketi pod vurom, pitali smo sugrađane zašto se mladi ne žene. (Piše i foto: Paulina Topolko)

Đurđa Sović (Mačkovec) - Pa mislim da tu i uvelike utječe pitanje egzistencije. Situacija je takva da si mladi danas ne mogu ništa priuš��. Pa gdje je onda tu još obitelj, stan, kuća, djeca? Nisu ni mladi toliko zadovoljni sa svime �me kao mi stariji. Kad je jedan sam, može i s mamom živje�. Ne treba nikome račune polaga�.

Zlatko Frančić (Mursko Središće) - Teško pitanje, ako se oženiju, onda se brzo rastave.

Ja sam u braku 45 godina i sve više se volimo. Tajna je ta da smo se prerano rodili za ova vremena, sad se možda ne bi ženili. Najviše tu utječu razmišljanja, ali i mladi više nisu toliko vezani za sve.

Prioritet su im posao, stan i slične stvari.

Olivera Maksimuska (Čakovec) - Ovisno o načinu razmišljanja i sličnim stvarima, mislim da je današnjim mladima jednostavnije bi� u vezi nego u braku. Možda brzo razmišljaju i traže od života što su prije imali pa onda to i vodi u rastave. Nije isto kad si sam, u braku ili kad dođu djeca. Život, priorite� i obaveze se jako mijenjaju.

Goran Ignac (Kuršanec) - Kod nas je to drugačije, ženiju se s 15, 16 godina. Ali kako je ovdje za vas ne znam. Sad ako gledamo rastave, možda žena ili muž, netko ima ljubavnika i onda to više ne funkcionira.

Na početku ima razumijevanja i ljudi se slažu, ali na kraju to baš i ne ide više tako. Sve je manje povjerenja, a netko uvijek prvi posumnja...

Vanja Đujić (Pula) - Možda su i naše generacije više trpjele, a danas mladi nisu toliko u strahu od drugog mišljenja.

Sad je lako, danas smo skupa, sutra više ne. Živimo u brzom vremenu, ništa više nije toliko važno, ljudi se ne trude toliko.

A danas su i žene sve neovisnije, važna je karijera, ne i obitelj, barem u mjeri kao prije.

FOTO tjedna Juuuriš u vodu!

Velikim zajedničkim skokom, tzv. Big Jumpom 300-tinjak stanovnika donjeg Međimurja i ljubitelja prirode

pohrlilo je u nedjelju u zagrljaj svoje najdraže rijeke Drave.

Skočili su za njen spas, ali i svoj, u ovim pasjim vrućinama.

Još bi bili sretniji da taj spas znači slobodno kupanje u rijeci kraj koje žive i rade. Uredili su si svoju svetomarsku plažu

i sada samo traže “spas” od HEP-a i njegovih nerazumljivih pravila uz slobodno kupanje i uživanje u rijeci. (vv)

OSTAVKA kompletnog čakovečkog MO Totovec

Ne žele biti gradski podanici Nekako u tišini, članovi Mjesnog odbora Totovec u sastavu Marta Topličanec, predsjednica odbora te Bojan Rodiger, Tatjana Trupković i Ana Đunđuš, dali su ostavke.

Istina, bolje poznavatelje prilika u Totovcu ta odluka nije nimalo iznenadila. I mi smo u Međimurskim novinama pratili nedavnu sagu oko totovečkog deponija, odlazili na zborove mještana i sastanke i čuli puno toga. Pokušavao se MO svim silama izboriti za svoje mještane, za čišći zrak, autobusno ugibalište, vrtić, školu...

Ostavku je najprije podnijela predsjednica Marta Topličanec što bi značilo da ostali članovi moraju izabrati novu

predsjednicu ili predsjednika.

Međutim, kako su svi podržavali Martu i nisu htjeli nikoga novoga, podnijeli su ostavke. Čak su ih morali ovjeriti i kod javnog bilježnika.

- Sve smo naše želje morali opširno i na tanane staviti na papir, kaže Bojan Rodiger, jedan od članova MO-a. U Gradu nisu tražili način kako da pomognu nego zašto se nešto ne može.

Već 7 godina tražimo primjerice obično natkriveno autobusno ugibalište kako školarci ne bi autobus čekali na kiši. Ni to ne možemo dobiti, a gdje je sve drugo. Žalosno je, kaže, što nemaju ni svoj račun, odnosno da barem imaju 1000 eura na

raspolaganju koje mogu potrošiti kako žele. A ovako, dok organiziraju nešto za djecu, za klipiće u vrijednosti od 100 eura, moraju slati tri ponude.

Sad kad su svi dali ostavke, kaže, čuli su od drugih da će se ipak graditi vrtić u Totovcu.

- Možda je tome tako jer gradonačelnicu na nedavnom zboru nismo dočekali s lovorikama, jer smo se pobunili i kritizirali, kaže naš sugovornik.

Tako, na široko i nadugačko, pričaju Totovačani o odnosu Grada Čakovca spram njih. Ispada, kažu, da smo mi gradski podanici. Jer kad oni nešto trebaju u Grad moraju slati cijele elaborate, a kad grad njih treba, onda se to mora napraviti bez pogovora. (vv)

AVANTURA na Kilimanjaru

Renata Vinko osvojila najviši vrh Afrike!

Renata Vinko iz Murskog Središća u utorak se popela na Kilimanjaro, najviši vrh Afrike. Znamo da na tim visinama nije nimalo lako i da se mnogi boje kako će tijelo reagirati. Renata je, međutim, imala dovoljno kondicije i upornosti da bez problema dođe do cilja, i sve se poklopilo – uspjela je!

Evo njezinih prvih dojmova: - Uglavnom, nije bilo nimalo lako. Teško je na tim visinama. Imali smo slučaj i visinske bolesti, no na

sreću ja sam imala lagane simptome. Hodali smo 10 sati gore i nakon toga smo se spuštali svaki sa svojim vodičem dolje. Stigli smo dolje vrlo brzo. Za dva sata.

Nekima je trebalo duže. Nakon toga smo se spremali i pješačili do Horombo kampa još oko 4 sata. Znači, hodali smo oko 17 sati bez spavanja ili nekih većih odmaranja.

Kako saznajemo, Renata se u ponedjeljak vraća kući, a onda ćemo čuti više o ovoj nevjerojatnoj avanturi. (sh)

Renata Vinko na vrhu Kilimanjara

Filip Horvat, direktor TZ-a Grada Čakovca

USUSRET PORCIJUNKULOVOM

Jedra umjesto šarenih kišobrana!

Ove godine na Porcijunkulovom, umjesto poznatih šarenih kišobrana, glavnom šetnicom u središtu Čakovca protezat će se jedra. - Kišobrana ove godine neće biti. Prošlogodišnji vjetrovi i oluje uništili su sve kišobrane koje smo imali na zalihi. S obzirom na učestale oluje i vjetrove, tražili smo alternativna rješenja, izjavio je direktor Turističke zajednice Grada Čakovca, Filip Horvat.

Osim što tražimo bolju zaštitu od sunca na glavnoj šetnici, jedra su stabilnija od kišobrana.

Također, jedra će poslužiti kao odlična podloga za light show koji priređujemo u večernjim satima, dodao je Horvat. Dodatna vizualna atrakcija zasigurno će obogatiti festivalsku atmosferu. (sh)

19. srpnja 2024.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ozljede na natkoljenici jednog od “ribiča“

Ljubo Bogdan pokazuje oštećenja na automobilu nastala kod Poljdija

BITKA DONJODUBRAVČANA PROTIV KOTORIPSKIH ROMA

“Natamburali“ se do krvi, a onda zakopali ratnu sjekiru Sve je započelo na dravskom kupalištu gdje su Donjodubravčani nadjačali Rome, no brojnija osvetnička ekspedicija iz romskog naselja zatekla ih je u kafiću Poljdi i napravila darmar Piše: Tomislav Novak Foto: Roberto Dežđek

Sudionici niti sami točno ne znaju koliko se dugo raznoraznim provokacijama nakupljalo zle krvi između ekipe iz Donje Dubrave i ekipe iz romskog naselja u Kotoribi. No uz kumovanje vrućine i alkohola sve je eskaliralo prošlog petka i završilo masovnom tučnjavom u kojoj su najprije “vodili“ jedni, pa drugi, da bi na kraju stigla policija i smirila situaciju, ali niti to nije išlo bez problema…

Spontano druženje i spontana tarapana

Petak je inače bio poseban dan u Donjoj Dubravi. Naime, Općina je slavila svoj Dan i u vrijeme masovne tarapane, samo stotinjak metara dalje, održavala se svečana sjednica Općinskog vijeća. Uz brojne goste, prisustvovao joj je i Zdravko Kolarić, načelnik Policijske postaje Prelog. I u toj svečarskoj atmosferi ništa nije da-

lo naslutiti da se uz obalu Drave odvija pravi okršaj.

Prema onome što se moglo razaznati iz izjava svjedoka, u petak se na uređenom kupalištu na Dravi odvijalo veliko spontano druženje na kojem je bilo oko 130 Dobravčana.

Kad se većina poslijepodne razišla, ostalo ih je nekih 20-ak. Istovremeno, mala skupina iz romskog naselja pecala je ribe nedaleko od njih. Kasnije ćemo saznati kako je ovdje riječ o Đuri i Erwinu iz kotoripskog romskog naselja, koji su se (prema verziji predstavnika naselja Božidara Horvata) dovezli kako bi se pridružili Marinku u pecanju. No prema izjavama pojedinaca iz ekipe koja je produžila ostanak na fešti, čuje se kako su “ribiči“ promijenili ponašanje kad su shvatili da se broj ljudi na fešti uvelike smanjio. Ovaj je dvojac jurcao automobilom amo-tamo pokraj njih i provocirao ih. Nekome iz ekipe to je prekipjelo, zaustavio je auto te su izvukli jednog od Roma i krenuli ga “tamburati“, kako su sami rekli, a “natamburali“ su još i ovu drugu dvojicu koji su bili s njima.

pri dolasku konjice, osvetnička ekipa naglo osula u nepoznatim smjerovima.

Osveta jer je policija kasnila

Božidar Horvat, predstavnik romskog naselja, smatra da bi se pisanjem imena ili barem inicijala počinitelja kaznenih dijela spriječilo širenje nacionalne netrpeljivos� Pustili su ih i nakon toga krenuli u ka�ić Poljdi u Donjoj Dubravi da se smire od uzbuđenja, a nisu ni slutili da ono pravo ustvari tek dolazi. Do osam ih je ostala tek petorica, kad je u ka�ić banulo 20ak nabrijanih sumještana premlaćenih Roma. Željni osvete dojurili su s dvama kombijima i automobilom.

I navalili na njih palicama i drugim priručnim pomagalima.

- Nastao je pravi stampedo i pobrali smo bolesne batine. A kaj reči? Zbili smo ih i vrnuli su nam, opisao je jedan iz brojčano indiferentne skupine.

Situaciju je smirio tek dolazak policije, na što se kao u kaubojskom �ilmu

Incident nam je prepričao i Božidar Horvat, predstavnik Roma iz romskog naselja iz Kotoribe. Verzija je naravno nešto drugačija, no ipak ista.

- Moj nećak Marinko, šogor Đuro i drugi nećak Erwin, otišli su na ribičiju na Dravu u Donju Dubravu. Marinko je stigao prvi i krenuo pecati. Uz njih tamo je bila grupa od deset ljudi koji su bili polugoli i tetovirani. Ta grupa je ničim izazvana zaustavila auto koji su vozili Đuro i Erwin. Izvadili su ih van iz auta i počeli mlatiti na sve strane. Šakama, nogama, rukama i svime čime su stigli. Marinka su zvali u pomoć, on je odmah dotrčao, nije stigao ništa reći već su ga petorica, šestorica krenula tući. Stigao je jedino kleknuti, pokriti glavu i muški trpjeti batine. Uz to, Marinku su prijetili da će ga utopiti i da će jednostavno nestati. Nakon puno primljenih udaraca, ne znam kako,

ali dečki su se uspjeli oteti iz njihovih ruku te pobjeći i nazvati policiju.

- Iako su im naši dečki rekli da su u životnoj opasnosti, iz policije su im rekli da ne mogu odmah doći jer su negdje na terenu. Marinko, kad je čuo da policija ne može odmah doći, od straha nije imao hrabrosti sam ići doma jer je to bila velika masa ljudi u vidno pijanom stanju.

Marinko me nazvao, ispričao mi što se dogodilo. Da vam budem iskren, kad sam to čuo i rekao drugima, zgrožen ovim rasističkim napadima uzeo sam svoje dečke iz naselja i krenuo u Donju Dubravu.

U međuvremenu sam više puta zvao policiju.

Zvao sam PP Zagreb, PP Prelog, PP Čakovec, ali nitko mi nije odgovarao.

PP Prelog mi se prvi put javio, a na četiri poziva iza toga nisu htjeli dići slušalicu. Zvao sam i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija koji mi je obećao da će uskoro reagirati i da će policija morati doći.

Nastavak na 9. strani.

4

Aktualno

Piše: Božena Malekoci-Oletić

O

bitelj i brak s papirom ili bez papira uvijek je na oku državne vlasti, a na ovim izborima ušao je u fokus politike na novi način sukobljavajući lijeve i desne.

Desne, a još više krajnje desne opcije, imaju agendu vratiti ljude u tradicionalni brak, jer tako misle riješiti problem demogra�ije kroz restriktivnije Zakone, Domovinski pokret, ali i udruge poput U ime obitelji i novonikli “klečavci” koji bi inspirirani talibanima kontrolirali ne samo žene, nego i muškarce.

Za muževe se mole da budu “duhovni autoriteti obitelji”.

Ne treba biti naivan da je to bez političke pozadine. Da se radi o iskrenim o vjernicima molili bi se za ljubav, milosrđe i jednakost u društvu, a ne za nadmoć muškaraca nad ženama. Iza njih je politička agenda stvaranja političkih podanika kao u najrestriktivnijim autoritarnim režimima.

A takvih se i muškarci kojima je ovo smiješno trebaju bojati.

Lijeve opcije se s druge strane zalažu za legitimnost svih vrsta zajednica, ne samo zajednice muškarca i žene, i pritom iritiraju dio javnosti pretjeranim granatiranjem pravima LGBT osoba i njihovim vezama. A vlast kao vlast – zavadi pa vladaj.

Puno manje se u javnim politikama inzistira na kvaliteti u vezama i odgovornosti osoba za obitelj i podizanje djece.

Država sve pokušava regulirati papirima, pri čemu ljudima oduzima pravo na njihovu osobnu odgovornost, čineći ih nesigurnima i nemoćnima tjerajući ih da se uklapaju u obrasce koje je ona propisala.

Zbog toga smo odlučili predstaviti par koji mimo svega 40 godina živi u izvanbračnoj zajednici i uspješno gura osobnu odgovornost u zajednici u kojoj su podigli dva sina na koje su iznimno ponosni.

Oni u vezi prednost daju sadržaju, a ne formi.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ušli u “divlji brak” koji je sve samo ne divlji Snježana Drabić i Cvetan Kovač iz Strahoninca proslavili su 40 godina tzv. “divljeg braka”. Tako se u vrijeme kad su odlučili živjeti i graditi obitelj bez papira, kolokvijalno zvala zajednica koje nije bila potvrđena kod matičara. Izraz “divlji brak” je odavno završio u ropotarnici, a njihov brak daleko je od divljeg, naprotiv: pitom i njegovan. Oni su odlučujući se za zajednički život bez papira dali prednost sadržaju, a ne formi braka.

Kako su se nosili s tim u društvu ispričali su nam nadopunjujući u razgovoru jedan drugoga.

- U vrijeme kad smo mi stasali, moje starije sestrične bile su u problematičnim brakovima, pa i neki naši prijatelji, započinje priču Snježana.

Nastavlja: - Hodali smo mi po svatovima, ali dosta tih brakova na čijim svadbama smo bili nije se održalo, kako onih sklopljenih samo kod matičara tako i onih u crkvi.

Nakon tih iskustava izgledalo mi je blesavo sklapati brak, kaže Snježana. Odolijevali smo tim pritiscima da se vjenčamo.

Snježana Drabić i Cvetan Kovač iz Strahoninca proslavili su 40 godina tzv. “divljeg braka”.

Tako se u vrijeme kad su odlučili živjeti i graditi obitelj bez papira, kolokvijalno zvala zajednica koja nije bila potvrđena kod matičara.

Izraz “divlji brak” je odavno završio u ropotarnici, a njihov brak daleko je od divljeg, naprotiv: pitom i njegovan.

U Međimurju 520 djece rođeno izvan, a 460 u braku

U matici rođenih 2023. godine upisano je 980 djece rođene na području Međimurske županije. Od tog broja je 460 bračne djece, a 520 izvanbračne djece.

Uz to 56 djece rođeno je u inozemstvu, ali njihovi roditelji imaju prebivalište u Međimurskoj županiji i rođena su tekućoj godini. Ono što je bitno napomenuti da to nije prosjek ostalih županija zato što skoro trećinu rođene djece u Međimurju čini

romska populacija, a oni ne sklapaju brak niti registriraju životna partnerstva, stoga su skoro sva djeca rođena u izvanbračnoj zajednici. S obzirom na odnos bračne i izvanbračne djece, Međimurje ima najvišu stopu izvanbračne djece u Hrvatskoj, istaknula je Ksenija Posavec, voditeljica Odsjeka za osobna stanja građana i službenica za zaštitu osobnih podataka Međimurske županije.

Živjeti skupa počeli smo ubrzo nakon što smo se zaposlili.

Zajedno smo se preselili u podstanarstvo. Svi su tada mislili da mi sad to malo probamo zajednički život i nisu radili posebne pritiske, a mi smo upravo u to vrijeme razgovarali, koji je to model koji bi nam odgovarao.

Cvetan i Snježana zajedno su od 1984. godine i u početku svoje veze puno su zajedno putovali preko Ferijalnog saveza. Na jednom putovanju upoznali su prijatelje s kojima prijateljuju do danas, Drinku i Nevena iz Zagreba.

Oni su nešto starijih od njih i kad su ih upoznali su živjeli u izvanbračnoj zajednici. Od njih su Cvetan i Snježana saznali da se i tako može živjeti.

- Zanimljivo da su njihovi korijeni iz tradicionalnih zajednica Dalmacije i Hercegovine, ali su uspjeli pregrmjeti mentalitet svojih roditelja i baka, pričaju nam. - Prije nego smo se odlučili kako ćemo živjeti, razgovarali smo o tome i, kazao je Cvetan, puno toga smo proučili. Dobro smo proučili ondašnji Zakon o braku i porodici prije nego što smo se odlučili na zajednički život bez papira. Trebalo je dvije godine živjeti skupa da bi se obveze i prava o nasljeđivanju konzumirale. Znali smo otprilike u što se upuštamo i s čime ćemo se nositi. No prijatelji i obitelj su i kad smo počeli život bez papira mislili da je to neka naša prijelazna faza.

Prva iskustva što donosi izvanbračna zajednica iskusili smo na nekretninama. Snježana je 1989. godine dobila stan od škole i bila je nositelj stanarskog prava.

Kad je krenuo otkup stanova, trebali su na policiji dati izjavu da žive u izvanbračnoj zajednici i vrijeme od kada žive skupa. Tom jednom izjavom Snježana je 1992. godine mogla prenijeti polovicu stana Cvetanu. No desetak godina poslije, 2004. godine, kad smo taj stan prodali jer nam je zbog djece postao pretijesan i kad smo kupovali kuću u kojoj sada živimo, zakon više nije prepoznao izvanbračnu zajednicu (u smislu porezne olakšice) i mi nismo mogli dobiti kredit za kuću kako bi ju otkupljivali skupa. Nismo mogli koristiti dva kredita za kupnju iste kuće. To su bila bankovna pravila, pojašnjava Cvetan.

Kuću je otplaćivala Snježana, a na Cvetana je morala platiti tada propisani porez.

Nisam ga mogla koristiti kao poreznu olakšicu, premda je to bila naša prva odgovarajuća nekretnina. Poreznu olakšicu dobila sam samo na naše sinove.

Ne budu me iz banke natjerali da se ženim!

Cvetan kaže: - Poanta je u tome da popratni zakon-

TEMA BROJA

19. srpnja 2024.

BRAK U RALJAMA politike, ali Snježana Drabić i Cvetan Kovač

U dobru i z godina, be

- Odlučujući se za zajednički život bez papira dali su prednost sadrž ski akti nemaju razrađenu izvanbračnu zajednicu, ali mi smo se s time nosili kako smo na koju situaciju nailazili. Snježana dodaje: - Uvijek je bilo vjenčajte se i pojednostavite! - Čekaj malo, kaže Snježana, do sad smo živjeli kako smo htjeli, a sad budu me iz banke natjerali da se ženim. E ne budu me!, kaže.

Država je regulirala pitanje životne zajednice, upetljala se i tamo gdje nije trebala, ali podzakonski i drugi pravni akti to nisu u svakom trenutku usklađeno pratili, kaže Cvetan. Ostvarivanje prava s osnova kredita je nama bio ozbiljan problem.

Što je izvanbračna zajednica u očima zakona Izvanbračna zajednica je zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka.

Izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju zakonske odredbe o pravima i obvezama bračnih drugova, prava i obveze roditelja i

djece, obveze uzdržavanja te imovinskih i drugih odnosa.

Očinstvo djeteta rođenog u izvanbračnoj zajednici se upisuje u maticu rođenih priznanjem ili utvrđivanjem očinstva. Očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, Hrvatskim zavodom za socijalni rad ili sudom te pred konzularnim uredom ili diplomatskim predstavništvom Republike Hrvatske u inozemstvu.

19. srpnja 2024.

ne sjećam da sam doživio neugodnost u vezi toga da mi roditelji nisu vjenčani. U dječjoj dobi je bila prisutna začuđenost druge djece po principu “kako je to moguće”, ali nakon odgovora bi više-manje to stalo. Meni najzabavniji dio je uvijek bio pri ispunjavanju administrativnih formulara di se traži “ime oca i majke”, pa se ljudi čude kako prezime nije isto. Najčešće isto nema komentara, ali je zabavno gledati te 2 – 3 sekunde kako se “kotačići vrte” u osobi nasuprot.

Izvanbračna zajednica nije zato da pokupiš kofere kad ti se ne sviđa

Ove godine slavili su 40 godina zajedničkog života, a za slavlje su izabrali datum kad su se upoznali

iz Strahoninca dokazali se da se uspješno pliva izvan struje

zlu 40 ez papira!

žaju, a ne formi braka Cvetan je Snježani mogao biti samo sudužnik na kreditu za zajedničku kuću. S druge strane to je bilo i dobro, jer nisu morali tražiti sudužnika sa strane i to samo zato što se Cvetan drugačije preziva od Snježane zbog čega nitko ne pita tko ti je on, kaže Snježana.

Ukratko više problema je bilo u bankama i administraciji, nego u stvarnom okruženju.

Probleme smo rješavali, ali se pritom nikad nismo pozivali na zakone i jednaka prava, niti smo imali slučaj da smo morali dokazivati izvanbračnu zajednicu, kažu.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jedini put kad su to dokazivali je bila izjava na policiji prije ‘90. spomenuta na početku teksta i na temelju nje mogli su u ono doba dobiti sve, a poslije su se javljali problemi.

Kad mama i tata nemaju isto prezime

Ima i zgodnih anegdota zbog toga što žive bez papira: - Kad sam rodila prvog sina Hrvoja, u bolnici su ga zvali mojim prezimenom, kad mi je Cvetan došao u posjet u bolnicu, oslovljavali su ga s mojim prezimenom, gospon Drabić. Kad su me pitali ka-

ko će se dijete zvati, rekla sam Hrvoje Kovač, onda je uslijedilo – molim?! Pa prezivat će se po tati, a on je Kovač, odgovaram, a onda je uslijedilo: “Čekajte malo, ne ide to tako, to budete morali ići na priznanje očinstva!”, ispričala je i dodala: - Meni je to bilo u redu.

Postupak priznavanja očinstva kod matičara bio je najjednostavniji mogući. S mlađim sinom Vinkom priča se ponovila, kod matičara nikakvih problema, matičarke su bile fantastične.

Sin Vinko je o životu u obitelji nevjenčanih roditelja rekao: - Ja se osobno

Kad su se Snježana i Cvetan odlučili za izvanbračnu zajednicu to ipak u ono vrijeme nije bilo tako često kao danas, ali to bez papira oni su shvatili vrlo ozbiljno.

- Mladi ljudi koji se danas odlučuju za izvanbračnu zajednicu misle da je to manja odgovornost, kaže Snježana.

Dodaje: - Ako ti s nekim živiš, imaš djecu, netko misli da je to manja odgovornost, dok ti se više ne sviđa budeš pokupio kofere i otišao. Ističe: - Ja nikad nisam živjela u izvanbračnoj zajednici zato što sam mislila da ne moram biti odgovorna izvanbračna supruga i majka. Nisam se ja na to odlučila zbog odbijanja nekakvih odgovornosti, nego sam željela svoju slobodu da živim kako hoću.

Danas puno mladih ljudi koji pokušavaju živjeti tako misle da ne moraju biti odgovorni.

No i registrirani brakovi se raspadaju jednakom brzinom kako se sastave.

Zanimljivo da naši dugogodišnji prijatelji koji su se ranije rastavili, nakon toga s drugim partnerima žive u dugotrajnim izvanbračnim zajednicama.

Mi smo uvijek bili skloni bračnom dogovoru, a ne ugovoru, kako se nekada smatrao brak – bračni ugovor, kaže Cvetan.

Snježana ga dopunjava: - Ako smo ljudi, budemo se dogovorili.

Uvijek smo držali do svoje privatnosti, pogotovo na poslu, kaže Cvetan, i držali smo do sebe i vjerojatno će nakon ovog intervjua jedan broj ljudi koji nas znaju i koji ovo pročitaju biti iznenađeno da nismo vjenčani.

Nikad nismo imali potrebu opravdavati se ili pojašnjavati našu vezu. Makar je nekad suludo ako te u nekom obrascu traže bračno stanje, kaj sad da napišemo... A mislim kaj koga briga jesam li ja udata ili nisam, kaže Snježana.

Banke je očito jako briga. Kad su kupovali stan u Zagrebu, Snježana nije bila u pravnom odnosu s ban-

Od 70-ih do danas konstanta preko 5000 razvoda godišnje Danas se, dakle, brakovi sklapaju u zrelijoj dobi ali to u promijenjenim društvenim i gospodarskim uvjetima, ne znači i njihovu veću stabilnost, Od 1970. godine naovamo brojka od preko 5000 brakova godišnje je konstanta (vidi u tabeli koju donosimo). Ono što se smanjuje je broj sklopljenih brakova. Dakako da to razvode čini vidljivim, ali ne znači da su ljudi skloniji razvodima nego prije, Treba uzeti u obzir da se računajući od 1991. godine kad je Hrvatska dosegla najveći broj stanovnika blizu 4.7 milijuna do danas kad se broj stanovnika stanovnika manja i razmjerno manjem broju mlađeg stanovnika broj brakova i s tog razloga u padu. Svjetski savez mladih Hrvatska, kao

Godina 1971.-1975.

1976.-1980 1981.-1985.

1986.-1990 1991.-1995.

1996.-2000.

2001.-2005.

2006.-2010.

2011.-2015.

udruga koja se već dugi niz godina bavi temama demogra�ije, iseljavanja mladih i položajem obitelji, ističe kako mladi koji su aktivni u civilnom društvu i vjerskoj zajednici u prosjeku manje žele iseliti, žele više djece i to u ranijoj dobi. Također, oni koji redovito glasuju na izborima u prosjeku imaju manju želju za iseljavanjem.

Navode da su zadovoljstvo poslom i rad u javnom sektoru povezani su sa nižom sklonosti za iseljavanjem te su stambeno pitanje i stabilnost posla bitni prilikom zasnivanja obitelji.

Jesu li u Savjetu mladih toga svjesni ili ne, ali njihov zaključak potvrđuje da se država pobrinula za one koji su egzistencijom vezani uz državni proračun, a drugima bi krojila egzistenciju i život.

Sklopljeni 36.954 34.705 32.649 29.694 23.025 23.830 22.411 22.456 19.808

Razvedeni 5.807 5.589 5.398 5.601 4.417 3.923 4.794 4.919 5.979

Izvor: Sta�s�čki ljetopisi Republike Hrvatske kom jer je Cvetan uzimao kredit i bio vlasnik stana i na kraju kad je gotovo sve bilo riješeno postavljeno mi je pitanje imate li djecu, jeste li oženjeni.

Odgovor da živim u izvanbračnoj zajednici dodatno je iskomplicirao kreditni posao u kojem Snježana morala proći javnobilježničke administrativne postupke kako bi se banka zaštitila od nje da ne uđe u posjed stana, za vrijeme dok Cvetan otplaćuje kredit.

Ima tih anegdota još. Kad nam se rodio prvi sin bila je užasna in�lacija, a naknada koju sam dobivala na porodiljnom je pala na vrijednost jednih pelena koje nam je Cvetanov tata nosio iz Austrije.

Dogovorili smo se da odem nakon šest mjeseci na posao da si malo podignem prosjek, a on na drugi dio porodiljnog. I opet prepreka: pravo za bračnog partnera, premda sam rodiljni tražio

kao otac djeteta, prepričava Cvetan. Izborio sam to pravo dokazavši da je to pravo oca, ali životna i radna sredina nije lako prihvaćala te neke životne situacije. Trebalo se s tim nositi. Prava su postojala, ali trebalo je izgurati njihovu provedbu, kaže Cvetan.

Ako se na takav život odlučiš, onda se treba pripremiti na borbu s državnom administracijom.

Bolje je unaprijed pročitati zakone da znaš s čime ćeš se morati nositi da znaš u što se upuštaš, kaže Snježana.

Ove godine slavili su 40 godina zajedničkog života.

Za slavlje su izabrali datum kad su se upoznali.

Posebno su ponosni na kolaž fotogra�ija iz zajedničkog života obitelji koji su im izradili sinovi. Zanimljivo da su dobili poklon s posvetom za 40 godina braka, jer ni tržište još ne prepoznaje poklone za obljetnice zajedničkog življenja izvan braka.

6

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje, 21. srpnja Trgovine KRK (7-11 sati)

Trgovine NTL

• Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-19 sati) • Donji Vidovec, Glavna 45 • Draškovec, Draškovićeva 13 • Goričan, Školska ulica 15 • Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b • Gornji Mihaljevec 74a • Hodošan, Cvjetna ulica 1 • Kotoriba, K. Tomislava 98 • Lopatinec, I. G. Kovačića 17 • Mačkovec, J.B. Jelačića 114 • Mursko Središće, Frankopanska 1 • Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati) • Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Strahoninec, M. Gupca 1 • Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13 • Šenkovec, J. Bedekovića 2 • Štefanec, Zrinskih 26 • Trnovec 11 • Turčišće 21 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 • Vularija, Prvomajska 22

• Belica, J. Slavenskog 22 • Donji Vidovec, M. Gupca bb • Mursko Središće, Martinska 44 • Podturen, Glavna 18 • Savska Ves, J. Bajkovca 44 • Sveti Juraj u Trnju 15a • Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine • KAUFLAND, Čakovec (7-20 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, Donja Dubrava (7-13 h) • KONZUM, Goričan (7-13 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30) • Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h) • STUDENAC, Cirkovljan (8-21 h) • STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-21 h) • STUDENAC, Čukovec (8-21 h) • STUDENAC, Pribislavec (8-21 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETNI SEZONSKI porast nezaposlenih

19. srpnja 2024.

Na burzu do jeseni stigli pomoćnici u nastavi Porast nezaposlenosti u lipnju nije posljedica nekih dodatnih otežanih poslovnih okolnosti, već otpuštanja u školama po završetku školske godine Piše: Božena Malekoci-Oletić

Krajem lipnja bilo je evidentirano 1988 nezaposlenih osoba, što je pad nezaposlenosti u odnosu na lipanj 2024. godine za 5,9 %, dok je u usporedbi sa svibnjem zabilježen porast nezaposlenosti za 6,0 %.

Zaposleno je 43.509 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za lipanj je 4,4 %.

U lipnju je burzu podebljalo 266 otpuštenih iz radnog odnosa. Na porast nezaposlenosti u lipnju u odnosu na prethodni mjesec najviše je utjecao povećani priljev novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja – 113 osoba, pretežito pomoćnici u nastavi.

Slijede ih prijavljeni direktno iz redovnog obrazovanja – 54 osobe, što je karakteristično za kretanje nezaposlenosti svake godine.

Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna, kada se novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja početkom nove školske godine ponovno zaposle u obrazovnom sektoru, a srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet. Stoga razlog porasta nezaposlenosti u lipnju nije posljedica nekih dodatnih otežanih poslovnih okolnosti.

S burze odjavljeno 239 osobe, od čega 175 zbog zaposlenja

Tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 352 osobe. Broj ulazaka u statistiku nezaposlenih za 11,1 % veći je nego u svibnju.

Osim spomenutih 256 osoba

Poslodavci tražili 580 radnika Tijekom lipnja poslodavci su prijavili potrebe za 580 radnika. Potrebe su daleko najvećim udjelom iskazane u prerađivačkoj industriji – 243. Nadalje, po većem broju potreba možemo još izdvojiti: obrazovanje – 62, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 57 , administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – 53, građevinarstvo – 38 i trgovina – 31. Tijekom 2024. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je 657 osoba. Novouključene osobe obuhvaćene su sljedećim mjerama: obrazovanje i

izravno iz radnog odnosa, 54 osobe evidentirane su iz neaktivnosti, 31 osoba direktno iz redovnog školovanja te 1 osoba iz drugih razloga.

S druge strane iz evidencije nezaposlenih izašlo je 239 osoba, što je blagi porast za 0,8 %. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 175 osoba.

Osim zbog zaposlenja, 64 su brisane zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dugog.

Najviše je zapošljavala prerađivačka industrija – 38 osoba, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 25 osoba, trgovina – 21 osoba.

Najviše otpuštanja bilo je u obrazovanju, kada završetkom nastavne godine onima s ugovorima na određeno ističe radni odnos. Po otpuštanju radnika slijedi: prerađivačka

Poslodavci su u stalnoj potrazi za radnicima osposobljavanje – 315 osoba, bilnost radne snage – Biram pretežito se radi o korisnicima Hrvatsku – 22 osobe, potpore vaučera za obrazovanje – 222 za usavršavanje – 10 osoba. osobe, zatim su tu korisnici Krajem lipnja 2024. godine potpora za zapošljavanje – 165 evidentirano je 1205 aktivnih osoba, potpore za pripravniš- korisnika mjera. Od toga, 612 tvo – 29 osoba, potpore za sa- korisnika je iz 2023. godine, a mozapošljavanje – 63 osobe, 593 iz 2024. godine. javni radovi – 53 osobe, mo(BMO) industrija – 38 osoba i djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 34 osobe.

U ukupnom broju nezaposlenih osoba žene čine 53,8 % (1069) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 46,2 % nezaposlenih osoba (919), čime je udio žena veći odnosno udio muškaraca manji za 2,4 postotnih bodova u odnosu na svibanj. U lipnju 2023. godine udio nezaposlenih prema spolu bio je 56,2 % žena naspram 43,8 % muškaraca.

Skoro polovica nezaposlenih bez ili s osnovnom školom

Imajući u vidu razinu obrazovanja prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 859

osoba ili 43,2 % i osobe s de�icitom obrazovanja (bez ili sa svega završenom osnovnom školom) – 889 osoba s udjelom od 44,7 %. Preostalih 240 osoba su osobe s 1. stupanjem fakulteta / više škole i fakultetskog obrazovanja. Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, udio dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje čekaju duže od 1 godine je 762 osoba. Prvi put posao je tražilo 537 nezaposlenih osoba.

Promatrano po ispostavama zabilježen je porast nezaposlenosti u svim ispostavama u odnosu na svibanj i to za 7,3 % u Ispostavi Čakovec, 3,8 % u Ispostavi Mursko Središće te 2,2 % u Ispostavi Prelog.

Vlast je stvorila novu kategoriju dužnosnika – žicaroše

V

ruće je i dobronamjerni smatraju da nije vrijeme za teške teme. Ali teško vrijeme zahtijeva teške teme. A jedna od njih je jesmo li se vratili starom, ali očito ne do kraja pohabanom, jednoumlju. Živimo li u recikliranom modelu sa svim osnovnim elementima starog partijskog modela u kojemu su mozak i glava – centralni komitet koji odlučuje o svemu.

Nije teško žabu natjerati u vodu, političari najviše

vole apsolutnu vlast. A mi mic po mic demokraciju rasipamo po putu. Tome je dakako glavni pomagač centralizacija, koja je u vremenima Domovinskog rata imala opravdanja, ali u mirnodopskom vremenu ona nije počela slabiti, nego jačati.

Znam da će sada zagriženi branitelji vlasti skočiti na noge i uvjeravati da kako općine, gradovi i županije do sad nisu raspolagale s većim sredstvima pri čemu im država spušta sve više

decentraliziranih sredstava u njihove proračune. Ali kvaka je u pojmu – spuštanje.

Prava decentralizacija bi bila obrnuti procese da se svi porezni prihodi koji se stvore na nekom području prikupljaju u kasu na tom području i onda se transferiraju prema državi, a ne obrnuto. Za lokalnu razinu to bi bila velika odgovornost za potrebe svojih građana, a državi bi ostale strateške odluke razvoja zemlje, obrana, vanjska politika i nadzor poreznih prihoda, a ne petljanje

u to s kojim sredstvima će se urediti koja gradska ulica ili izgraditi pješačka staza.

Pa neka onda lokalna uprava brine o potrebama svojih građana koji će u tom slučaju biti bliže vlasti i vlast na njihovu udaru. Bolje i to nego kad je vlast daleko, u nekom uredu u Zagrebu do kojega građani ne znaju i ne mogu.

Ovako je državna vlast načelnike, gradonačelnike i župane pretvorila u žicaroše i tjera ih na usavršavanje te vještine. Uspješniji je onaj koji

više nažica za svoj kraj. Dakako da će dežurni kritičari reći da se ne žica, nego da se pišu projekti, povlače velika sredstva iz europskih fondova, ali znamo da nijedan projekt ne ide bez blagoslova državne vlasti i da se uvijek �inim mehanizmima može nekoga staviti iznad, a dugog ispod crte, otežati plaćanje po odobrenom projektu, čime se lokalne čelnike stavlja na led. Ta igra je zabavna za spletkarenje u politici, ali loša za budućnost zemlje koja upadne u takvu baruštinu.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

19. srpnja 2024.

Gospodarstvo 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IGRE SKRIVAČA oko novog saziva Upravnog vijeća bolnice u kojemu država ima većinu

Zašto li se boje javnosti?

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Na prošlotjednom zatvorenom dijelu sjednice Vlada je imenovala svoje članove i predsjednicu Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec.

Antonia Marodi Medvedec imenovana je predsjednicom, a Marko Jurović, Ivana Batisweiler i Anita Milas Anzić članovima Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec.

Ukupno, Upravno vijeće Županijske bolnice Čakovec imat će sedam članova. Imenovanjem četiri svoja člana i imenovanjem predsjednice, Vlada si osigurala većinu s kojom može donositi sve odluke bez ostalih članova Vijeća i tako samostalno upravljati bolnicom.

No kako bi se zadovoljila forma zakona ipak je potrebno imenovati još tri člana kako bi Upravno vijeće bilo u punom sastavu. Do četvrtka 18. srpnja na službenim stranicama Županijske bolnice Čakovec objavljena su imena samo šest članova Upravnog vijeća: četiri spomenuta koje je imenovalo Ministarstvo zdravstva i samo jedan predstavnik zaposlenika Bolnice, dr. Dražen Krišto�ić te kao predstavnica Međimurske županije, Sonja Tošić Grlač. Svi članovi Upravnog vijeća su “domaći” ljudi, osim Anite Milas Anzić, koja dolazi iz Ministarstva zdravstva iz Uprave za bolničku zdravstvenu zaštitu, transplantaciju, biomedicinu i kvalitetu zdravstvene zaštite. Nova predsjednica Upravnog vijeća, Antonija Marodi Medvedec, diplomirana je ekonomistica po struci, a javnost ju je do sad znala kao kćer i desnu ruku poznatog poduzetnika i HDZ-ovca Antuna Marodija u njihovoj obiteljskoj �irmi. U javnost je obitelj ovih dana došla i zbog prodaje obiteljske �irme koja se dogodila netom prije nego što je AnBIOGRAD NA MORU, HOTEL ALBAMARIS*** 29.08.-01.09.2024.

Smješten u borovoj šumi, 350m od plaže Soline.

Teniski centar s 20 terena nalazi se 100m od hotela, a središte Biograda dostupno je za 5 minuta šetnje.

Za ministra Beroša ravnatelj Šegović ne mora bi� smjenjen ako je ostvario dobre rezultate tonija Marodi imenovana za predsjednicu Upravnog vijeća bolnice. Marko Jurović pročelnik je za �inancije u Gradu Mursko Središće, dok je Ivana Batisweiler zaposlena u Poreznoj upravi u Čakovcu. Dražen Krišto�ić je kirurg u Županijskoj bolnici Čakovec, a Sonja Tošić Grlač dosadašnja predsjednica Upravnog vijeća je pročelnica za zdravstvo u Međimurskoj županiji.

Javnost s velikim iščekivanjem očekuje tu prvi sjednicu jer se na njoj donosi odluka o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja i prestanku mandata sadašnjeg, u javnosti prilično omiljenog ravnatelja Igora Šegovića, ili pak o njegovom ostanku.

I dok je susjedna Opća bolnica Varaždin na službenim stranicama objavila vrijeme i mjesto održavanja Prve konstituirajuće sjednice Upravnog vijeća kao i dnevni red sjednice, shvaćajući važnost transparentnosti rada bolnice, kod nas se cijeli tjedan oko toga igraju igre skrivača.

Naša nova predsjednica umjesto da se istog časa predstavi javnosti, i da na to potakne ostale članove vijeća, skriva se od javnosti i poteze vuće zahtijevajući strogu tajnost.

Predsjednica Marodi ne razumije zašto novinari pitaju Kada sam Antoniji Marodi Medvedec, novoj predsjednici Upravnog vijeća, postavila pitanja, uredno se predstavivši kao novinarka Međimurskih novina, umjesto odgovora pitala me jesam li ja članica Upravnog vijeća da ju to pitam?

Očito vođena idejom kako je to njihova stvar. Iz toga je bilo razvidno da ili ne razumije što je bolnica i kakvu funkciju obnaša ili želi isključiti javnost iz tog procesa.

Nije joj nimalo drago da je novinari “agresivno” to zapitkuju, jer se tek mora upoznati s novom dužnosti. Očito je da nije navikla na novonastalu funkciju u javnoj ustanovi i zbog čega mora biti dostupna javnosti u svakom trenutku i biti izložena javnosti.

Bolnica nije privatna �irma pa da vlasnik ima ideju kako može kontrolirati odnose s javnošću i odlučivati što je javna stvar. Ali vjerujemo da su to početničke greške i da će se na to brzo priviknuti.

Beroš pere ruke od izbora ravnatelja?

U pravnoj službi Županijske bolnice na pitanje kad

sadašnjeg ravnatelja i zamjenika ravnatelja te imenovanje v. d. ravnatelja i v. d. zamjenika ravnatelja. Ministar Beroš je, kako je razvidno iz odgovora Ministarstva zdravstva, oprao ruke od toga tko će biti izabran za novog vršitelja dužnosti. No još važnije od toga je tko će biti novi ravnatelj koji će se birati na natječaju koji bi trebao biti raspisan roku od 30 dana.

Na čelu bolnice Nikola Hren ili Igor Šegović

U dijelu javnosti je Nikola Hren, sadašnji predstojnik Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Čakovec, već proglašen novim ravnateljem bolnice. Riječ je naravno bilo o pokusnim balonima koje HDZ pušta preko svojih portala. On osobno je za Međimurske novine to opovrgnuo, ali nam je kazao da razmišlja o tome da se kandidira za ravnatelja bolnice kad se raspiše natječaj.

- Upoznat sam s radom bolnice jer sam godinu i pol bio u dosadašnjem Upravnom vijeću bolnice (op. ur. dok je bila pod ingerencijom Međimurske županije), kazao je za Međimurske novine. Hren je i inače poznat po svojoj suzdržanosti u javnim istupima, no prema

JELSA, OTOK HVAR, TURISTIČKO NASELJE FONTANA, 08.-14.09.2024.

Gradić usred otoka Hvara i okolica s dvanaest slikovitih sela bogate poljoprivredne tradicije.

Jelsa nudi prekrasno obnovljenu rivu, park sa zrelim stablima i rijetku prednost slatke pitke vode iz vlastitih izvora. Idealno mjesto za ljetni odmor.

330 eur MILANO, SIRMIONE I PESCHIERA DEL GARDA, 31.08.-01.09.2024.

U Milanu posjetite veličanstveni Duomo, istražite Kastel Sforzesco i uživajte u šopingu u prestižnoj Galleria Vittorio Emanuele II. U Sirmioneu i Peschieri del Garda otkrijte povijesne znamenitosti poput dvorca Scaliger i Rocca Scaligera te se divite prekrasnim pejzažima jezera Garda.

će sjednica novog Upravnog vijeća, diplomatskim jezikom su odgovorili da se materijali pripremaju, ali da za nesazivanje sjednice čekaju upute predsjednice Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec.

Obratili smo se i Ministarstvu zdravstva tražeći odgovore na dva ključna pitanja: kada će se održati sjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec u novom sastavu, i drugo, je li na dnevnom redu prve sjednice imenovanje v. d. ravnatelja ŽB-a Čakovec i tko će obnašati tu dužnost do izbora novog ravnatelja?

Odgovor na pitanje o sazivanju sjednice su preskočili, ali su odgovorili na pitanje o izboru v. d. ravnatelja: - Prema izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Upravna vijeća jedina mogu imenovati nove vršitelje dužnosti ravnatelja bolnica (v. d.) ili potvrditi iste na osnovu rezultata rada.

Istaknuli su da Ministarstvo zdravstva i ministar Beroš zakonski ne mogu sudjelovati u navedenom procesu te mole da za sve detalje kontaktiramo nadležne zdravstvene ustanove. Sjednica je, kako smo saznali, zakazana za petak 19. srpnja u 13 sati u ravnateljstvu bolnice. Na dnevnom redu je, među ostalim, razrješenje do-

Antonia Marodi Medvedec, nova predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec

150 eur

495 eur

Nikola Hren, dosadašnji član Upravnog vijeća bolnice istaknuo je namjeru da ravnateljsku fotelju Zavoda za zapošljavanje zamijeni daleko užarenijom foteljom Ravnatelja bolnice informacijama upravo iz HDZ-a ustvari on dirigira cijelom operacijom, a ne Antonija Marodi te da je ona ustvari postavljena uz njegovu inicijativu. No, opet, čuje se kako on sluša savjete HDZ-ovih djelatnika bolnice, čak se spominje jedan bračni par zaposlenika s kojima si je u prisnijim odnosima nego što bi to diktirala stranačka etiketa, koji pak opet ne bi sami sebe voljeli izložiti direktnim pogledima javnosti i kolega. No kad stvari postanu transparentne, vidjet ćemo ima li u tome istine ili je to posljedica netransparentnosti aktualnog procesa.

Pitali smo i (do)sadašnjeg ravnatelja bolnice Igora Šegovića hoće li se kandidirati na natječaj za ravnatelja. Odgovorio nam je kako bi želio nastaviti započete projekte tim više što osjeća da ima za to podršku djelatnika i javnosti.

Upravno vijeće se sastati i odluke o imenovanju v. d. ravnatelja i v. d. zamjenika donijeti dan nakon što smo završili izradu ovog broja Međimurskih novina, a nadamo se da će odluke o imenovanjima biti službeno objavljene na službenim stranicama bolnice odmah nakon sjednice.

SARAJEVO – 2 DANA, 04.-05.08.2024.

Uživajte u hotelu Hollywood 4* na bazi polupansiona i hotelu Hills 5* na bazi noćenja s doručkom.

Sarajevo, grad bogate povijesti i vibrantne kulture, nudi nezaboravna iskustva na svakom koraku.

123 eur VOJVODINA, 27.-28.07.2024.

Otkrijte čuvare patine i prošlosti Sombora, Subotice i Novog Sada. Uživajte u večeri u Jelen salašu uz autentičnu tamburašku glazbu. Ova nezaboravna kombinacija kulture, povijesti i gastronomije pruža vam savršeno iskustvo.

U HOTELU HOLLYWOOD: 128 EUR U HOTELU HILLS: 149 EUR

Život u Međimurju 9 8 Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

19. srpnja 2024.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Nova šansa za domaću poljoprivredu

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati konverzije, ijestmuke da je jedna domadok političari tvrde da je ća kompanija postala to još vlasnik jedan povijesni dan čak 33.000 za Hrvatsku.

Kako god bilo, hektara hrvatske zemlje, to je za ostala je Hrvatsku nekako po uspjeh strani su obzirom na sve nedaće masi svjetskih događaja posljednjih ovoga tjedna.godina.

Kuna će riječ se ipak Dakako, je onaći Po- i na kovanicama eura, više dravci koja je od Fortenove kao spomen, tako da nekupila Belje, Vupik i PIK će biti posve zaboravljena.

Vrbovec s pripadajućim Od početka demokratskih zemljištem. promjena u Hrvatskoj do Po značaju ta kupnja danas, kuna je odobičan gotovo i prodaja nadilazi neželjene valuteriječ kojoj poslovni potez, je su o suprostavljali i političke strateškom okviru za buprimisli postala poljopricijenjeni dućnost hrvatske novac. vrede. Oni koji godinama i Sad kad odlazi u zasludesetljećima prate sudbinu ženu mirovinu, mnogikoja će s hrvatske poljoprivrede emocijama pomalo žalitiraza tone zbog nedovoljnog njom, odlaskom kune guzvoja iseuropske konkurenbi i jedan dio državnog cije,semalo će odahnuti. suvereniteta.

Svakome je jasno što bi seHrvatska dogodiloida je kupac kuna povebio netko drugi, ostali bi zani su stoljećima.

Ta dugobez kvalitetnih brendova trajna veza zapravo mnogo i plodne zemljesamima. i još višeU govori o nama unazadili domaću poljoprisrednjem vijeku ubirao se vrednukunovina, proizvodnju.

Glavporez a mnogo ni konkurent za kupnju prije, davanja gospodarima i brendova bila izemljišta kraljevstvima mogla suje se mađarska Meszaros grupa, platiti i kuninim krznom. ne treba biti je prorok bi No zašto kunašto uopće bilo, dogodilo bi se isto postala novac ili sinonimili za slično kao INOM. srednovac kaos platežno Podravke su hrstvoVlasnici i to baš u Hrvatskoj? vatska država, fonPravi razlogmirovinski se ne krije dovi i građani, štoidaje odresamo u ljepoti kvaliteti đenu dugoročnu sigurnost, krzna, već u nečem drua tu je Za i motiv domoljublja. gom. stare Hrvate je Kupnja prije svega rakuna bila –jesrećonoša. cionalna, je dobila KunaPodravka zapravo i nije veliku sirovinsku bazu već za bila obični srećonoša, nesmetan razvoj vlastite magijski, bila je drevna maproizvodnje, ali i već po-U gijska tehnološka tajna. znate brendove koje će dalje razvijati. Već je najavljeno da će se na dijelu zemljišta proizvoditi oko 40.000 tona rajčica, kako bi se smanjila ovisnost o drugima i kolebanju proizvodnih cijena.

Grupa Podravka će ulaskom u poljoprivrednu

V

ice Nere

ma

ovezuu više

nisam ni ve godine m ići na m u tome, zgovoru

eme voli žanrova, lasike na

navečer, oko nje je

ustracije oj fokus racije za umješta, koja bi koričena na

DINU, Gajeva 5

proizvodnju moći sveobuhvatnije razvijati kooperacijske odnose s malim poljoprivrednicima, što za domaću poljoprivrednu proizvodnju pradavna vremena znači slamka spasa. svaki je mladić hrvatskih plemena Po svojem značaju, iako morao uhvatiti kunu, time se to sad ne vidi, ova odluka je dokazivao da je Vlade, sposoravna je, uz podršku ban za ženidbu, točnije da novom početku hrvatske je sposoban donijeti sreću poljoprivredne proizvodnje i svojoj izabranici.

Stari mogućnost natjecanja s eu-su nekad, pa čak i uDodunovije ropskim divovima. doba, kune za lov še, riječuzgajali je o samo tri posto na kuniće i zečeve. poljoprivrednog zemljišta u Simbolična tajna kune Hrvatskoj, no važnije od toga staro vjerovanje alkemije poslovna konkurentnost čara da ona može uhvatiti Podravke izborena na euzeca, odnosno kunića.

Kuna ropskom i svjetskom tržištu kunićmogućnosti nisu slučajno u jei njene razvoja, zičnoj vezi.

Latinski naziv što mali poljoprivrednici jednostavno nemaju svaki za zeca je lapis, u davno zasebno. vrijeme to se nekako povePrema strateškom plazivalo s kamenom mudrosti nu razvoja hrvatske poljopri-u i alkemijom pretvorbe vrede do 2030. godine, ako srednjem vijeku. se uDo potpunosti ostvadanas ježeli ostao poriti poljoprivredznatpotencijal lapis lazuli, cijenjeni no-prehrambenog sektora dragi kamen iz kojeg se dou nacionalnom gospodarbivala azurna plava boja u stvu, važnovijeku. je poboljšanje srednjem svihZbog faktora produktivnosti toga je naša kuna u poljoprivredi te unovčaintesve samo ne obična graciji lanca. nica. Uvrijednosnog njoj je skupljeno dviPoboljšanje produktivnosti je tisuće godina povijesti. značilo povećanje Ipak, zabisvaki slučaj,prinonašla sa smanjenje troškova, što se ikao pradavni srećonoša može smanjiti velike deficite i na kovanicama eura.

Tko trgovinske razmjene. kaže da Hrvati ne vole poPodravkina vijest i magiju?kupnja zemljišta korak je u pravom smjeru, jer se ta kompanija do sada dokazala na tržištu, a ulazak na velika vrata u poljoprivrednu proizvodnju može se samo pozdraviti, jer će sigurno donijeti nova kvalitetna tehnološka i ekološka rješenja.

*Vaš specijalist za specijalne za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Baka Magdalena sa svojim kćerkama Anom, Barbarom i sinom Stjepanom

NAJSTARIJA MJEŠTANKA Općine Štrigove Magdalena Novak slavi 100. rođendan!

Baka Magdalena zna kako doživjeti stotu!

Obitelj za nju kaže da je vrlo inteligentna žena i stručnjak za biljke, trave i čajeve. Dok je još dobro vidjela i čula, voljela je čitati – osobito novine Piše: Sanja Heric

Uoči 100. rođendana posjetili smo najstariju mještanku u Općini Štrigova.

Magdalena Novak iz Prekope, točnije iz predjela Herjakovčina, rođena je 19. srpnja davne 1924. godine.

Magdalenin život bio je pun teških trenutaka. Već sa šest godina ostala je bez majke Jelene, koja je preminula od raka. Kad joj je bilo 15 godina, izgubila je i pomajku Jelenu, koja je umrla od moždanog udara. Briga o braći tada je pala na Magdalenu.

Inteligentna je žena i stručnjakinja za biljke

Ukupno je imala osmero braće i sestara. Iz prvog braka njezinog oca rođeni su ona, Franjo i Rozalija, a iz drugog braka Terezija, Marija,

Štefanija, Barbara i Stanko, koji je jedini još živ uz baku Magdalenu.

- Kada joj je umrla druga pomajka, Magdalenin najmlađi brat Stanko imao je samo šest tjedana. Baka nam je često govorila da joj je Jelena bila poput druge majke. Otac je bio vrlo strog i kada su ostali sami s malom djecom, morali su se brinuti o njima kao majka. Iako je željela ići u školu za švelju, otac joj je rekao: "Nikam ti, Magdica, nejdeš, ti moraš imati djecu na brigi." To im je bilo jako žao, ispričali su nam njena djeca Ana, Barbara i Stjepan te snaha Irena.

Baka Magdalena završila je šest razreda osnovne škole i tzv. "nedelnu školu". Voljela je čitati, osobito novine. Obitelj za nju kaže da je vrlo inteligentna žena i stručnjak za biljke, trave i čajeve. Svoje znanje o biljkama prenosila je na sve oko sebe. Do prije nekoliko godina bila je vrlo vitalna i uvijek aktivna. Njezin otac također je dugo živio, preminuo je u 91. godini.

- Baka je rođena kao Cmrečnjak, ovdje je njezina domovina i cijeli ovaj brežuljak zovemo Cmrečnjakov breg. Udala se za Stjepana Novaka 12. veljače 1955. godine, koji je preminuo 2010. godine. Udovica je već 14 godina. Iz tog braka rodili smo se nas troje: Stjepan (65), Ana (64) i Barbara (60), ispričala su nam njezina djeca.

Baka Magdalena voljela je pjevati. Uvijek je prva započinjala pjesmu u društvu. Čak i u najtežim trenucima, uvijek su pjevali. Do prije tri godine redo-

Baka Magdalena imala je težak život, ali uvijek je voljela pjevati

vito je odlazila na svetu misu u Štrigovu. Voljela je peći kolače, a poznati su bili po svojim finim i kreativnim tortama.

- Baka je za cijelu obitelj kuhala. Najradije je pripremala jela na žlicu s mlijekom i vrhnjem, gulaše, pretepeni grah, krpice sa zeljem, friganu juhu, žgance. Imali su veliko gospodarstvo, krave, svinje, bikove. Nije bilo siromaštva i uvijek su imali dovoljno hrane. Imali su i puno težaka, tako da su često kuhali. Njihovi kolači su uvijek dobivali pohvale. Pekli su zdigane kolače, zlevenku, pogače, štrukle, kropce, treske, ispričale su nam njezine kćeri i snaha.

Ima šest unuka i osam praunuka Naša stogodišnja slavljenica danas ima šest unuka i osam praunuka. Unuci su redom: Rajko, Renata, Mario, Ivana, Bojan i Simona, a praunuci: Marta, Sara, Urban, Elina, Vito, Lota, David i Magdalena.

- Godine su tu, baka slabo čuje, ali danas je sama došla u blagovaonicu. Ove godine imamo veliko slavlje u obitelji: bakinih 100 godina, moj 60. rođendan, a snaha će roditi bebu, dodala je kći Barbara.

Cijela obitelj proslavit će ovaj veliki, poseban i tako rijedak događaj u petak, na bakin rođendan.

19. srpnja 2024.

Nastavak s 3. strane.

Pošto je policiji trebalo jako dugo da dođe, bili smo prisiljeni krenuti tamo, organizirati se i ići zaštiti svoje dečke koji su bili u životnoj opasnosti.

Da je policija stigla na vrijeme, ništa od ovoga ne bi se dogodilo.

Zaustavili krivog vozača kombija

- U kafiću kod Poljdija zatekli smo neke od počinitelja i krenuli se sukobljavati, a onda je došla policija. Moj brat Srećko koji uopće nije sudjelovao u tučnjavi, čuvši što se događa, s maloljetnim sinom zatekao se na mjestu zločina.

Interventna policija koja je bila tamo krenula je za njim do Kotoribe.

Na ulasku u naselje, zaustavili su ga, na silu izvukli iz auta i izudarali. Ni kriv ni dužan, nastradao je, kaže Horvat.

Saznali smo kasnije kako je Srećko također vozio bijeli kombi, onakav kakav je osvetnike dovezao k Poljdiju te ga je zbog toga zaustavila.

Horvat nastavlja, nezadovoljan intervencijom: - Đuro Oršoš koji je bio istučen u Donjoj Dubravi (ribič s početka priče), u bijegu je tamo ostavio auto s ključevima i novčanikom. Zamolio je gospodina Ljubija Bogdana da ga odveze na Dravu po auto. Prošli su, uzeli auto, a po povratku kod kafića Poljdi, ljudi su zatvorili cestu i počeli bacati flaše, čaše, pepeljare i sve što im je došlo pod ruku. Znači ničim izazvani, opet su uspjeli pred policijom

ZAMKA u Hlapičini napasti Rome, a Đuro je pritom dobio i par udaraca u glavu. Isto tako fascinantno je to da je policija tukla samo nas Rome, a sve ostale koji su sudjelovali u tučnjavi nije dirala.

- Odmah poslije zvao sam na policiju i rekao im da su uhitili nedužnog čovjeka, a mi koji smo sudjelovali čekamo vas u samom romskom naselju da dođete i da vam damo izjavu. Iako sam zvao u 19:30, do 00:20 policija nije došla u naselje.

Došli su ne zato jer su htjeli doći, nego zato jer je reagirao naš saborski zastupnik Veljko Kajtazi koji nije spavao cijelu noć samo da nam pomogne.

Na našu inicijativu svi mi sudionici isto tako bili smo alkotestirani te smo svi napuhali 0,0 promila. Dok s druge strane svi ljudi koji su bili tamo na Dravi i kod Poljdija bili su vidno pijani.

Ljudi su se krenuli skupljati kod Poljdija, a preko društvenih mreža u komentarima čak su neki i zazivali napad na romsko naselje. Govorili su da nas se treba riješiti i takve stvari, rekao nam je Božidar Horvat u subotu nakon incidenta dok je još sve bilo vruće.

Muškarac (82) se ponadao strastvenom užitku pa ostao bez 1800 eura

Srećko Horvat, vozač kojeg je policija zamijenila za vozača drugog kombija, pokazuje ozljede nastale od policijskog postupanja

Imao je Horvat i par savjeta za novinare i policiju. - Smatram da se preko društvenih mreža stvara velika segregacija, diskriminacija i rasizam.

To treba pod hitno ukinuti i zabraniti, jer kad pišete članak ako je neki Đuro, Marko, Ivan napravio probleme, stavite njegove ime

ili bar inicijale. Najlakše je napisati pripadnik romske nacionalne manjine i onda se sve nas trpa u isti koš.

Isto tako postupa i policija koja ne pita tko je napravio probleme, već koga god tamo zateknu, zgrabe i mlate. Tome treba stati na kraj! Ogorčen sam na ovu cijelu situaciju i volio bih da se neki red uvede. Ne želim da sve nas trpaju u isti koš.

- Ako interventna policija koja ima školovane, obučene policajce, prvo ne pita, već krene samo udarati nedužnog čovjeka, što onda očekivati od običnog čovjeka, seljaka?

Mi smo ugroženi, a ako nas bilo tko napadne mi ćemo se braniti. Nećemo dati da nas tuku na ulici. Što bismo mi morali, spustiti glavu i trpjeti te udarce koje će oni dijeliti.

Mi nismo narod koji se voli boriti, tući ili ratovati s nekim. Mi smo miroljubiv narod, ne želimo ni s kim ratovati.

njak, fizički je nasrnula na nekolicinu gostiju objekta.

U nastavku događaja, oko 20:30, ispred spomenutog ugostiteljskog objekta nekoliko osoba oštetilo je osobni automobil koprivničkih registarskih oznaka, kojim se na parkiralište dovezao 36-godišnjak. Točan iznos nastale štete utvrdit će se naknadno.

U opisanim događajima dvije osobe lakše su ozlijeđene, dok je nekoliko osoba zadobilo vidljive tjelesne ozljede, ali su ponuđenu liječničku pomoć odbili.

Kriminalistička istraživanja se nastavljaju kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti opisanih događaja te potom slijedi kvalifikacija događaja.

Mislim da nema problema pogotovo s nama Romima u Kotoribi. Osim što je sad bio ovaj problem sa smećem. Za tu glasnu muziku, na koju se bune mještani, mogu samo reći da tko pjeva, zlo ne misli.

Nikoga nismo niti izudarali, ni napali na ulicama kad bilo koga susrećemo.

- Mi međusobno u naselju rješavamo svoje probleme. Lopovima koji su tu među nama i koji su ukrali nešto ili razbijali, s njima smo organizirali sastanke i strogo ih kaznili.

Time im pokazujemo da nećemo više trpjeti njihove ispade zbog kojih onda ispašta cijelo romsko naselje i svi Romi. Apeliram na javnost i na sve ustanove koje postoje neka malo porade na tome i prestanu

Pišite ime i prezime počinitelja!

Što kaže Policija u izvješću Policijska uprava Međimurska poslala je drugi dan priopćenje, koje u osnovi potvrđuje cijeli događaj: U petak, 12. srpnja oko 19:30 u Donjoj Dubravi, na uređenom kupalištu na obali rijeke Drave, 47-godišnjak i nekoliko za sada neidentificiranih osoba zaustavili su osobni automobil kojim je upravljao 46-godišnjak te su ga izvukli iz automobila i potom istukli.

U namjeri sprječavanja daljnjeg sukoba u tučnjavu se umiješao 37-godišnjak, kojeg su 47-godišnjak i skupina nepoznatih muškaraca također istukli.

Sat vremena kasnije u ugostiteljskom objektu u Donjoj Dubravi (Podravskoj ulici) skupina muškaraca koju je predvodio 50-godiš-

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tko pjeva zlo ne misli?

nas ocrnjivati. Kad se i napravi neki problem, neka lijepo piše da je kriv npr. Marko Ignac, a ne svi Romi. Jako mi to smeta i ogorčen sam jer zbog toga svega su ljudi onda ljuti na nas.

Evo kad odem van iz Kotoribe i mještani drugog sela me ne znaju, samo zato što sam Rom mrsko me gledaju i loše se ponašaju prema meni. Nadam se da će odgovorni poraditi na tome i da će situacija biti puno bolja nego što je ona sada.

Poruka mira i ljubavi...

Nakon incidenta, tijekom ponedjeljka i utorka, situacija se smirila, a uz kumovanje policije pronađen je i zajednički jezik. Obje grupe poslale su delegaciju za “mirovne“ pregovore. Donjodubravčani su nam nakon batina i otrežnjenja situacije i sami rekli kako nisu trebali postupiti na taj nasilni način. No uzavrela krv i temperatura koja topi moždane stanice natopljene alkoholom nisu poželjna kombinacija za racionalne odluke.

Na zajedničkom sastanku u utorak postigli su dogovor da zakopaju ratne sjekire kako se takvi incidenti više ne bi događali u budućnosti.

Obje su strane izrazile žaljenje za ono što se dogodilo.

Izrazili su želju da ovaj tekst završi upravo na ovaj način – javnom porukom kako je neprijateljstvo završilo.

A za drugi tjedan, konferenciju za novinare o ovom nemilom događaju najavio je Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava.

U Svetom Martinu na Muri dovršeno je kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo otkrivanjem počinjenja kaznenog djela teške krađe. Osumnjičena je 38-godišnjakinja koja je, kako je utvrđeno, u srijedu 10. srpnja ove godine, u večernjim satima, ispred ugostiteljskog objekta nagovorila 82-godišnjaka da automobilom prati njen automobil do Hlapičine kako bi mu pokazala gdje živi.

Nakon dolaska u Hlapičinu, osumnjičena je pozvala 82-godišnjaka da pođe s njom u kuću. Iskoristivši priliku tijekom razgovora, uspjela je iz njegovog automobila ukrasti

ČAKOVEC

novčanik s novcem i osobnim dokumentima, nakon čega je pobjegla u kuću. Kada je oštećeni pokušao izaći iz automobila i krenuti za njom, nekoliko muškaraca je prišlo njegovom automobilu. Jedan od njih mu je rekao da pričeka, obećavajući da će mu novčanik biti vraćen. Nakon nekoliko minuta, novčanik mu je vraćen, ali je pregledom utvrdio da nedostaje 1800 eura.

Protiv osumnjičene 38-godišnjakinje, zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Traže istražni zatvor zbog SMS poruka Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 12. srpnja 2024. podnijelo žalbu protiv prvostupanjskog rješenja Općinskog suda u Čakovcu kojim je odbijen prijedlog državnog odvjetnika da se odredi istražni zatvor hrvatskom državljaninu (1986.) protiv kojeg je podignuta optužnica zbog počinjenih kaznenih djela prijetnje i nasilja u obitelji na štetu njegove supruge.

Okrivljeniku su izrečene mjere opreza zabrane uspostavljanja kontakta sa žrtvom koje je on prekršio jer je u više navrata u svibnju, lipnju i srpnju 2024.

PREKOPA

godine, slao SMS poruke žrtvi. Državno odvjetništvo je podnijelo Općinskom sudu u Čakovcu prijedlog da se okrivljeniku odredi istražni zatvor, ali je sud odbio prijedlog s obrazloženjem da se ne radi o dovoljno intenzivnom kršenju mjera opreza što državno odvjetništvo smatra pogrešnom odlukom jer sud nije bio ovlašten utvrđivati intenzitet kršenja mjera opreza već je bio dužan, na temelju nesporno utvrđenog kršenja mjera opreza, odrediti okrivljeniku istražni zatvor. (sh)

Preuređivao kuću pa mu ukrali alat Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad trojicom muškaraca u dobi od 26, 32 i 38 godina, utvrđeno je kako su počinili kazneno djelo krađe. Sumnja se kako su krajem lipnja ove godine u Prekopi, iz nezaključane kuće koja se trenutno preuređuje, ukrali motornu

MALA SUBOTICA

pilu, električnu brusilicu i udarnu električnu bušilicu.

Ukupnu materijalnu štetu 50-godišnji vlasnik procijenio je na oko 400 eura. Protiv trojice osumnjičenika zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

“Posudio” si dizel iz kamiona U noći s petka na subotu (12./13. srpnja) u Maloj Subotici, u Dravskoj ulici, na prostoru parkirališta autotransportnog poduzeća, nepoznati počinitelj na jednom od parkiranih

kamiona nasilno je otvorio poklopac spremnika goriva te je potom iz njega ukrao nekoliko desetaka litara dizelskog goriva. Šteta je procijenjena na nekoliko desetaka eura. (sh)

10 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA KRUŽNOM toku odvijaju se završni radovi

19. srpnja 2024.

Početkom tjedna rotor se pušta u promet Radovi time neće prestati. Slijedi još završna faza uređenja od hortikulture pa na dalje Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Bez dobrog temelja nema ni dobre ceste

ČAKOVEC

Zbog radova otežano u Ulici J. Slogara U utorak 16. srpnja 2024. godine počeli su radovi na sanaciji asfaltiranih površina Ulice Janka Slogara u Čakovcu. Riječ je o ulici koja je paralelna sa Zrinsko-Frankopanskom ulicom, odnosno nalazi se iza nje.

Sanacija će se odvijati u fazama, a tijekom izvođenja radova vozilima će

biti otežan ili onemogućen pristup parkirnim mjestima i garažama.

Mole se stanari kao i svi sudionici u prometu da se tijekom radova pridržavaju postavljene signalizacije vezane uz izvođenje radova te da, po mogućnosti, koristite alternativna parkirališta u blizini. (vv)

Na pristupnim stepenicama na nadvožnjaku u Kalničkoj ulici u Čakovcu postavljene su taktilne ploče kako bi se olakšalo kretanje slijepih i slabovidnih osoba.

Ova inicijativa dio je plana za poboljšanje dostupnosti grada osobama s invaliditetom.

Taktilne ploče izrađene su od gume i postavljene su na pristupnom dijelu stepenica koje se spuštaju prema ulicama Vatroslava Lisinskog i dr. Ivana Novaka.

One će omogućiti i pružiti slijepim i slabovidnim osobama lakšu orijentaciju i pomoći im da se sigurno kreću. Taktilne ploče i staze su temeljni element pristupačnosti koje omogućuju

slijepim i slabovidnim osobama samostalno kretanje i snalaženje u prostoru te pristup javnim objektima svih namjena. S pomoću ovih ploča slijepe osobe prepoznaju i prate reljefnu strukturu dodirom, dok slabovidne osobe taktilne površine mogu prepoznati i vizualno, jer su postavljene tako da budu kontrastne u odnosu na podlogu na koju su implementirane.

Ovo je još jedan korak u smjeru veće uključenosti Grada u pomoć slijepim i slabovidnim osobama i želji da se osigura da se svi naši građani, bez obzira na invaliditet, mogu slobodno i sigurno kretati gradom. (vv)

Slabovidnima olakšan pristup nadvožnjaku

Zadnji dani prijave za Porcijunkulovo Turistička zajednica grada Čakovca započinje s prijavama za ovogodišnju TOP manifestaciju “Porcijunkulovo”, koje će se održati od 1. do 5. kolovoza 2024. godine.

Broj izlagačko-prodajnih prostora na manifestaciji je ograničen, a TZ grada Čakovca kao glavni organizator zadržava pravo odabira ponuda, kao i određivanja mikrolokacije izlagačko-prodajnog mjesta. Organizator

ima pravo ocijeniti odgovara li ponuda svrsi manifestacije. Stoga pozivaju sve zainteresirane da ispunjenu Prijavnicu i ostale popratne papire pošalju poštom na adresu: Turistička zajednica grada Čakovca, Kralja Tomislava 1, 40 000 Čakovec, e mail: izlagaci@cakovec. hr ili je osobno donesete u Turistički ured svakim radnim danom od 7 do 15 sati najkasnije do 20. srpnja 2024. godine. (vv)

Na novom, 12. po redu čakovečkom rotoru, onom kod trgovačkog centra Lidl, vrvi kao u košnici. Užurbano se radi na sve strane. Asfaltira se, sređuje bukobran, pješačke staze, nosivi zid, sve kako bi se što prije pustio u promet.

- Planiramo kružni tok pustiti u promet već u ponedjeljak, 22. srpnja, naglašava Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica, no dodaje kako sve ovisi o vremenu.

Naime, uza sve radove, novu prometnicu prije puštanja u pogon treba i iscrtati bijelim linijama kako bi Policijska uprava međimurska dala svoju dozvolu.

Kako pak prognostičari najavljuju mogućnost nevremena i kiše za ovaj vikend, vrlo je moguće da će prvi automobili kroz kružni tok ipak u utorak ili srijedu. U svakom slučaju, drugi tjedan će se ipak promet tom dionicom normalizirati.

Međutim, radovi time neće prestati. Slijedi naime još završna faza uređenja od hortikulture pa na dalje.

Asfaltiraju se zadnji metri kružnog toka Kružni tok imat će 4 kraka, polumjer središnjeg otoka bit će 7 metara, a vanjskog kruga 16 metara. Širina voznog traka bit će 10 metara, ulaznog kraka od 3,5 do 4,5 metara dok će to kod izlaznog biti od 3,75 do 4,5 metara. Nadalje, širina razdjelnog otoka na mjestu prijelaza pješaka dosezat će 2 metra.

Sam rotor malo je zamaknut prema trgovačkom centru Lidl. Ulazni, odnosno izlazni kraci su u Sajmišnoj

ulici, Ulici Stjepana Radića, Ulici 34. inženjerijske bojne te Spinčićevoj ulici.

Najveći opseg radova bio je u Sajmišnoj ulici i Ulici Stjepana Radića.

U Ulici Stjepana Radića gradila se pješačko-biciklistička staza kako bi se riješio onaj “zmešeraj” kod Lidla dok se u Sajmišnoj gradio novi potporni zid.

S desne strane Sajmišne ulice napravljen je bukobran dug 40-ak metara Novost je i 40-ak metara dug bukobran koji je oslikan motivima Grada Čakovca.

IVAN MARTAN nezadovoljan suradnjom s međimurskim županom Matijom Posavcem

Ali koaliciju neću raskinuti!

- Nikada nigdje nisam dao otkaz pa tako neću ni sada, odgovorio je Ivan Martan, čelnik HDSS-a Ivan Martan, predsjednik HDSS-a sazvao je konferenciju za novinare kako bi izrazio nezadovoljstvo suradnjom s međimurskim županom Matijom Posavcem.

Utvrdio je da je njegova stranka prevarena u vezi naknade vijećniku u predstavničkom tijelu Međimurske županije.

Novinarima je dao izvadak Zagrebačke banke na kojem se vidi da takve isplate za 2021. i 2022. godinu nema, dok su stranci isplaćena sredstva samo za 2023. godinu i to ne iz Odjela financija Međimurske županije, već s računa Nezavisne platforme Sjever.

Unatoč tome što je Ivan Martan potpisao koalicijski sporazum o zajedničkom nastupu u Županijskoj skupštini s Nezavisnom listom Matije Posavca, na presici je žestoko napao svog političkog partnera, ne birajući teške riječi za župana Posavca.

Na pitanje Međimurskih novina hoće li zbog nezadovolj-

Igor Rešetar govorio je o problemima u poljoprivredi, a Ivan Martan ljutit na suradnju sa županom stva s njim raskinuti koaliciju, Ivan Martan odgovorio je da nikada nigdje nije dao otkaz pa tako neće ni sada kao predsjednik Odbora za poljoprivredu i turizam u gradu Čakovcu i vijećnik u Međimurskoj županiji.

U koaliciji je, kako je rekao, više partnera, a ne samo s Matijom Posavcem i Nezavisnom listom platforme Sjever, s kojom je kao prevaren.

Osvrnuo se i na davanje proračunskih sredstava za

međimurske lovce u visini od 35.000 eura koje je bilo bez obrazloženja župana na sjednici Skupštine Međimurske županije.

Dotaknuo se i teme spajanja Trnave s rijekom Dravom i reguliranja potoka kroz Međimurje, prijedloga koji je na inicijativu HDSS-a na trećoj sjednici Skupštine Međimurske županije 2021. g. jednoglasno usvojen, premda do danas ništa nije poduzeto.

Igor Rešetar, član Hrvatske poljoprivredne komore i Ivan Vurušić, predsjednik Općinske organizacije iz Orehovice, govorili su o potporama male vrijednosti poljoprivrednicima i natječaju koji je otvoren samo osam dana, dok u drugim županijama traje cijele godine.

Dodaju: - Jedina smo županija koja ima ograničenja broja prijavitelja i druge županije čine puno više za svoje poljoprivrednike.

Istaknuli su da se poljoprivrednici suočavaju s ozbiljnim izazovom – nedostatkom vode na poljoprivrednim površinama, a sustav navodnjavanja kod Kuršanca se ne koristi, pri čemu se oprema poljoprivrednika koji proizvode na tom području sustavno uništava od strane pojedinaca.

Osvrnuli su se i na sušu iz 2022. godine. Poljoprivrednici su pretrpjeli velike gubitke, a isplate šteta su samo djelomično isplaćene za 2021. godinu.

(BMO)

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠENKOVEC

EDITA LEHKEC ispričala je svoju priču o protjerivanju Marijana Čerjavića

Odustali od multifunkcionalne dvorane

Mi smo ti koje on želi protjerati - Gospodin se skriva iza svog braniteljskog statusa i time misli da mu je sve dopušteno. Čak imam osjećaj da ga koristi u svrhu zastrašivanja, naglašava Edita Lehkec Piše: Vlasta Vugrinec

Nakon što smo u prošlom broju objavili priču Marijana Čerjavića iz Kuršanca o problemima s obitelji Lehkec iz Strahoninca vezanim uz kućice na Dravu, donosimo i stranu Edite Lehkec koja je u stvari i “vlasnica” kućice.

Potaknuta objavom članka u Vašim novinama koji je iniciran od strane poziva Marijana Čerjavića, odlučila sam dati izjavu i ispričati javnosti nastalu situaciju.

Uz obalu rijeke Drave u Kuršancu sa svojom obitelji i prijateljima boravim u prirodi oko 8 godina. Na korištenje od brata sam dobila drvenu kućicu i tamo većinom provodimo vikende u uživanju u prirodi i rekreaciji. Članica sam udruge Labud koja okuplja ljubitelje prirode i očuvanja okoliša te SRD Amur. U krugu od sto metara svoje objekte imaju i dvije

udruge hrvatskih branitelja – HVIDRA i Udruga Hrvatski branitelji liječeni od PTSP-a, s čijim članovima smo svih ovih godina imali dobrosusjedske odnose.

Dolaskom g. Čerjavića u kućicu do moje, nastaju problemi.

Naime, gospodin se skriva iza svog braniteljskog statusa i time misli da mu je sve dopušteno. Čak imam osjećaj da ga koristi u svrhu zastrašivanja. Cijenim hrv. branitelje i smatram da se time treba ponositi. Mi smo ti koje on želi protjerati, a ne mi njega. Lijepo smo ga primili, a on je već drugi dan nakon dolaska, s gospođom od koje je kupio kućicu i njenim kćerima, iskopao grmlje koje smo mi posadili i koje je netragom nestalo.

Područje uz rijeku Dravu je dio regionalnog parka Mura – Drava i svrha te zaštite je očuvanje prirodnih tipova staništa biljnih i životinjskih vrsta koje tu obitavaju. Od kad je došao, on sustavno uništava prirodu.

Edita Lehkec u svoju kućicu dolazi uživa� u prirodi i rekreaciji Reže grane, ruši drva, iskopao je kamenjar te posjekao šaš. To su sve bila staništa životinja – labudova, patki i ptica koje su se tu gnijezdile, djetlića, žaba i vodenih zmija. To je ono što mene zabrinjava i na što sam ga upozorila. On je izjavio da si uređuje. Iza toga njegovog uređenja se krije jedno veliko uništavanje prirode. I tu ne staje. Dovozi azbestne ploče i njih zakopava uz kućicu, jedno pola metra u zemlju. Od tih istih ploča je pokrivena njegova kućica, te je od njih ogradio poljski wc.

Razbijene ploče je razbacao uz kućicu. Svi znamo da su azbestne ploče opasni otpad i nikako im nije mjesto u prirodi. Kad peca, postavi si četiri štapa. U njih se zapliću labudovi koji su već navikli da ih hranim. Sad kad imaju mlade, to je velika opasnost za njih. Svakim danom devastira i uništava. Njega jedino smeta što mi dolazimo jer je on smatrao da može prisvojiti

i sebi prilagoditi što želi. Išao je u policiju podnijeti prijavu, ali osnovice za prijavu nije bilo.

Zatim je zvao policiju da izađe na teren i oni su uvidom u situaciju utvrdili da nema nikakvog kršenja zakona i javnog reda i mira od naše strane. Mi svojim boravkom njega ne ugrožavamo, zapravo on sve čini da bi nas zastrašio i protjerao. Za sve navedene tvrdnje imam fotodokumentaciju, kako je izgledalo prije i nakon njegovog dolaska.

Proziva mog supruga jer je javna ličnost da time privuče pozornost javnosti. Tako šteti njegovom ugledu i reputaciji jer iznosi lažne informacije.

Imala sam dobru namjeru biti u dobrim odnosima s njim, da će stvarno koristiti prirodne resurse za poboljšanje svog zdravlja boravkom u prirodi.

Postaje mi sve jasnije da to neće biti moguće i da ću morati obavijestiti sve mjerodavne institucije o njegovim radnjama.

VELIKA HUMANITARNA akcija Općine Podturen

1053 donatora skupilo 54.000 eura za Pavla Piše: Aleksandra Sklepić

Na inicijativu Općine Podturen, Međimurje se ovih dana ujedinilo u plemenitom cilju da šesnaestogodišnjem Pavlu Kolaru iz Ferketinca ispuni jedinu želju koju ima: da ode na operaciju koja će mu pomoći da nakon dugih godina stane na svoje noge.

Pavao je rođen s lumbalnom spinom bi�idom te je već ubrzo nakon rođenja podvrgnut operacijskom zahvatu. Prohodao je s dvije i pol godine, a nakon posljednje operacije Pavao više ne hoda zbog problema s implantatima koji su mu ugrađeni u kralježnicu. Za operaciju koja mu može pomoći i koja je predviđena već u studenom ove godine, potreban je pozamašan iznos od 54.000 eura. Uz bolest kralježnice, Pavao ima

i probleme s cistama na mozgu, zbog čega je također imao rizičnu operaciju te problem s mokraćnim mjehurom, zbog čega je prisiljen svakodnevno koristiti kateter.

Mladiću poput Pavla, u godinama koje bi trebale biti najljepše, svaka je aktivnost otežana, ali on, bez obzira na sve, ne gubi nadu. Odličan je učenik Ekonomske i trgovačke škole, a bio je i član DVD-a.

Najveća mu je ljubav nogomet, koji zbog svoje bolesti ne može igrati. Operacija za koju su se sredstva prikupljala omogućit će ovom vedrom dječaku da stane na svoje noge te da u nekoj, nadamo se, bližoj budućnosti i potrči na nogometnom terenu, što bi ga obradovalo više od svega.

U humanitarnu akciju uključilo se cijelo Međimurje,

Središnje Međimurje 11

Prošlog tjedna u srijedu, 10. srpnja, održana je 29. sjednica Općinskog vijeća Šenkovec, a održala se elektroničkim putem. Za Sjednicu je bila predložena jedna točka dnevnoga reda i na sjednici se glasalo o njoj: o Odluci o odustajanju od projekta izgradnje multifunkcionalne dvorane planiranog u sklopu projekta: „Revitalizacija 4 zone aktivnog življenja“. Nakon završetka Sjednice utvrđeno je da je prijedlog odluke

o odustajanju od projekta izgradnje multifunkcionalne dvorane planiranog u sklopu projekta: „Revitalizacija 4 zone aktivnog življenja“ usvojen.

Slijedom navedenog, Općina Šenkovec i dalje ostaje u Urbanoj sredini Čakovec, ali neće provoditi projekt izgradnje multifunkcionalne dvorane koja je bila predložena i planirana u sklopu projekta: „Revitalizacija 4 zone aktivnog življenja“. (sh)

NEDELIŠĆE

Asfaltira se po cijeloj Općini Proteklih je dana asfaltirana prometnica na ulazu u Trnovec koja spaja državnu cestu D 208 i dolazi do centra naselja, tj. Sportskog doma Trnovec, koji uskoro kreće u renoviranje. Ovaj projekt koji predstavlja važnu investiciju u unapređenju lokalne infrastrukture, realiziran je zahvaljujući suradnji i �inancijskoj potpori Županijske uprave za ceste. Istog je dana u Pre-

OREHOVICA

tetincu također postavljen novi asfalt na dijelu prometnice prema izlasku iz naselja u smjeru Črečana i Gornjeg Hrašćana, gdje je zbog dotrajalosti ili loše izvedbe došlo do ulegnuća. Sljedeće godine Općina i ŽUC zajedno kreću u projekt rekonstrukcije prometnice od Črečana prema Macincu, u sklopu koje će biti izgrađena i pješačko-biciklistička staza. (vv)

Dom za starije ide u korak s vremenom Općina Orehovica darovala je dvije nekretnine tamošnjem Domu za odrasle osobe i to u svrhu izgradnje dvojnog stambenog objekta za pružanje usluge za organizirano stanovanje i smještaj odraslih osoba s mentalnim oštećenjem.

Naime, Dom Orehovica transformirat će se tako da će na sadašnjoj adresi doma ostati matična ustanova za smještaj u kojoj bi ostalo na smještaju oko 140 korisnika, dok bi se od ostatka korisnika doma kojih sada ima 165, dio preselio u nove stambene jedinice kroz pružanje soci-

PRIBISLAVEC

jalne usluge organiziranog stanovanja. Upravo stoga izgradnja jedne nove stambene jedinice za organizirano stanovanje na području mjesta Orehovica od bitne je važnosti zbog korisnika i blizine matičnog doma.

U isti projekt uključili su se i Grad Čakovec i Grad Prelog, koji su također osigurali nekretnine za izgradnju stambenih jedinica, što znači da su prepoznali važnost ovog projekta za društvenu zajednicu i poboljšanje kvalitete života korisnika Doma – osoba s invaliditetom. (vv)

Prijavite svoje kandidate Operacija za koju se sredstva prikupljaju omogućit će Pavlu da stane na svoje noge

privatne osobe, ustanove i poduzeća, a podršku je pružio i župan Međimurske županije. U samo nekoliko dana, od 1053 �izičkih i pravnih osoba, prikupljen je potreban iznos za prvu operaciju, pa

se nadamo da će se Pavlov san da ponovo stane na svoje noge ubrzo ostvariti. Pavao i roditelji Slavica i Dejan svima su uputili riječi zahvalnosti za nesebičnost u njima teškim trenucima.

Iz Općine Pribislavec pozivaju svoje sumještane da pošalju svoje prijedloge kandidata za dodjelu najviših javnih priznanja.

A javna priznanja su: počasni mještanin, Plaketa i Zahvalnica.

Priznanja se dodjeljuju mještanima Općine Pribislavec i drugim osobama, udrugama, drugim lokalnim jedinicama te javnim ustanovama i institucijama, trgovačkim društvima, vjer-

skim zajednicama i drugim pravnim i �izičkim osobama za uspjehe u radu kojima pridonose ili su doprinijeli razvoju Općine ili pojedinih njezinih djelatnosti ili u znak počasti ili zahvalnosti.

Mogu se dodjeljivati i državljanima drugih zemalja, županija, i međunarodnih organizacija.

Prijedlozi se dostavljaju u zatvorenoj omotnici s naznakom najkasnije do 24. srpnja 2024. godine. (vv)

12 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INTERVJU S NAČELNIKOM Stanislavom Rebernikom povodom Dana općine Štrigova

19. srpnja 2024.

Mađerka dobiva fontanu vina, a Štrigova kanalizaciju Radovi na izgradnji kanalizacije počet će sredinom osmog mjeseca, a trebat će završiti do kraja sljedeće godine

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Ovaj vikend Općina Štrigova pretvara se u pravu riznicu zabave. Bogat program nudi za svakoga ponešto, od zabavnih koncerta Vanne, Tragova, Vanesse Kralj do sportskih i gastro natjecanja. Štrigova je, naravno, poznata po svojim vrhunskim vinima još od 90-ih, a oživljavanje Mađerke, s vinarijom Štampar i ugostiteljskom ponudom te izgradnjom vidikovca Goričko sviralo, učinilo ju je magnetom za turiste iz cijele Hrvatske. Malo je onih koji do sada još nisu čuli za Štrigovu, Mađerkin breg i Goričko sviralo. Čini je ponosnim kada to čuješ, pogotovo kada tamo živiš, no Štrigova nikako nije samo to. Što se trenutno događa u samoj općini, o aktualnim projektima i planovima, razgovarali smo s načelnikom Stanislavom Rebernikom.

- U kojoj je fazi izgradnja kanalizacije u Štrigovi?

Kada se očekuje da će kanalizacija biti dostupna svim kućanstvima u Štrigovi?

Kakvo je stanje po pitanju kanalizacije za ostale dijelove općine?

- Izgradnja kanalizacije je najvažniji i �inancijski najzahtjevniji projekt do sada u Općini. Prva faza se odnosi na naselje Štrigovu koja je na “čekanju“ već skoro dvadeset godina. Radovi će početi sredinom osmog mjeseca, a trebat će završiti do kraja sljedeće godine. Usporedno s izgradnjom kanalizacijske mreže, izgradit će se i pročistač. Nositelji cijelog projekta su Međimurske vode, a izgradnja mreže i pročistača će stajati 4, 7 milijuna eura, od čega će na Općinu Štri-

gova otpasti udio od 1, 028 milijuna eura.

Druga faza se odnosi na izgradnju kanalizacijske mreže za naselje Jalšovec za što postoji građevinska dozvola. Realizacija će biti nakon izgradnje mreže za Štrigovu odnosno nakon izgradnje pročistača. Treća faza je proširenje postojeće mreže na područja oko Štrigove koja imaju prirodni pad prema pročistaču. Za tu fazu je trenutno u izradi projektna dokumentacija.

Što vas čeka ovog vikenda u Štrigovi?

Zbog velikog interesa turista trenutno nam je najveći problem rješavanje prometne situacije na Mađerkinom bregu

Dio Prekope i Železne Gore će se priključiti na kanalizacijski sustav Toplica, a za što je u izradi projektna dokumentacija. Za sva ostala naselja u općini izrađeni su idejni projekti prema kojima bi se ona priključivala na manje zasebne kanalizacijske sustave.

- Manifestacije Doček ljeta na Mađerki i Ljeto u Štrigovi privlače brojne goste u naš kraj. Kako rješavate pitanje prometne infrastrukture s obzirom na to da za većih događanja na Mađerkinom bregu zna biti veliki prometni krkljanac?

Postoje li planovi za izgradnju novih parkirališta ili drugih prometnih rješenja na toj lokaciji?

- Štrigova je postala poželjna turistička destinacija te se stalno povećava broj turista koji je posjećuju. U takvim okolnostima je potrebno podi-

Načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik ći razinu infrastrukture koja treba pratiti novonastalu situaciju. Jedan od tih preduvjeta je i prilagođavanje prometne infrastrukture – modernizacija cesta, regulacija prometa, ulična rasvjeta, pješačke staze, parkirališta... Tako je trenutno pred završetkom izgradnja pješačke staze od Toplica pa sve do državne ceste u Železnoj Gori. Završena je projektna dokumentacija za stazu u nastavku sve do Štrigove. Uz sve važnije prometnice se postavlja ulična rasvjeta.

Zbog velikog interesa turista trenutno nam je najveći problem rješavanje prometne situacije na Mađerkinom bregu. Zbog toga dolazna cesta iz

pravca Robadja upravo ovih dana prekategorizacijom iz općinske prelazi u vlasništvu Županijske uprave za ceste.

Nakon toga će se ići u njezinu temeljitu rekonstrukciju u smislu modernizacije, rješavanja ugibališta, odvodnje.

Temeljito je uređena pješačka staza iz pravca Štrigove prema vidikovcu. U dogovoru s vinogradarima Cmrečnjak i Štampar te s Podrumom Štrigova, nastojimo iskoristiti svaki slobodan prostor te ga pretvoriti u parkiralište. Tako će se u samom podnožju vidikovca izgraditi posebno parkiralište za motore.

- Koliko je posjetitelja u godinu dana posjetilo vidikovac Goričko sviralo?

svim mještanima općine Štrigove

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Petak, 19. srpnja: • 17:00 – Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Štrigova • 21:00 – Koncert Vanne na Mađerkinom bregu Subota, 20. srpnja: • 18:30 – Dječja utrka Stridon Run • 19:00 – Glavna utrka i utrka građana Stridon Run • 19:30 – Humanitarni koncert Vanesse Kralj i gos�ju (Priva� band) u Domu kulture Štrigova • 21:30 – Koncert benda Tragovi u Domu kulture Štrigova

Nedjelja, 21. srpnja: • 13:00 – Međimurska žlica: kuhanje tradicionalnih međimurskih jela na žlicu uz prateći glazbeni i dramski program u Domu kulture Štrigova • 16:00 – Narodno veselje uz grupu Fortuna i predstavljanje ekipa Međimurska žlica te podjela jela • 18:00 – Plesni studio “Mar�” – Svetomar�nske mažoretkinje Ponedjeljak, 22. srpnja: • 11:00 – Svečana sveta misa u Župnoj crkvi sv. Marije Magdalene

Imate li u planu dodatnu turističku ponudu?

- Interes za posjet vidikovcu je i dalje veliki pa možemo reći da ga u prosjeku godišnje posjećuje oko 40.000 turista.

Jasno nam je da moramo postepeno uvoditi nove sadržaje kako bi zadržali postojeći interes. Tako smo trenutno u fazi idejnih rješenja za dvije nove atrakcije – zip line i fontanu vina.

- U planu je izgradnja vrtića? Koliko će mjesta za djecu imati novi vrtić? Kada se točno očekuje početak izgradnje vrtića?

- Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za novi vrtić. Radovi će započeti najkasnije u proljeće sljedeće godine, a trebaju završiti najkasnije do kraja 2026.

Predviđene su tri vrtićke i tri jasličke skupine što znači da će kapacitet biti oko 100 djece.

- Kakvo je stanje s općinskom blagajnom? Na koji će se način �inancirati gore navedeni veliki projekti za Štrigovu (vrtić i kanalizacija)?

- S obzirom na spomenute velike investicije, kanalizacija koja je u tijeku, vrtić koji slijedi, ceste koje se kontinuirano moderniziraju, klizišta koja se saniraju, mjere za mlade obitelji koje se nastavljaju... pred Općinom je, do sada, najveći �inancijski izazov. Dio obaveza ćemo pokriti iz vlastitih izvora jer smo znali u što ulazimo pa smo ciljano dio sredstava rezervirali. Nadalje, za svaku

investiciju pokušavamo doći do europskih novaca, a što nam je već uspjelo kod osiguravanja dijela sredstava za kanalizaciju, vrtić i ceste. U dogovoru smo i oko podizanja komercijalnih kredita kod bankarskog sektora.

- Koji su planovi za budućnost općine? Na kojim još važnim projektima radite?

- Trenutno su na čekanju projekti koji imaju građevinske dozvole te su spremni za realizaciju – novi vatrogasni dom, Centar za posjetitelje Sv. Jeronim, nastavak izgradnje Svjetskog centra pošipela, daljnje širenje kanalizacijske mreže, realizacija stambenog naselja za mlade obitelji. Sve spomenute aktivnosti kao i mnoštvo manjih projekata usmjereni su samo prema jednom cilju, a to je očuvanje života u ovom prekrasnom kraju. U tom smislu bitna je svaka obitelj koja ostaje ovdje živjeti ili koja odluči u našu općinu doseliti, bitno je svako dijete koje je rođeno u našoj općini. Zbog raznih mjera ciljano usmjerenih prema najmlađima, Općina je stekla i međunarodni status, Općina Štrigova – prijatelj djece! Osim spomenutih aktivnosti, odlučni smo da i dalje razvijamo i njegujemo kulturni identitet našeg kraja kroz organizaciju vrhunskih umjetničkih programa, poput umjetničke kolonije, koncerata u Zmajevom vrtu i crkvi Sv. Jeronima, Festival keramike, Jazz u vinogradu…

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13 MURSKO SREDIŠĆE

Počinje dogradnja vrtića Maslačak

Posjetitelji su imali prilike vidjeti legionare koji su služili u rimskoj vojsci 25 godina

HALICANUM FEST – festival rimske kulture

Niti Božja strela nije rastjerala stare Rimljane iz Toplica

Načelnik Martin Srša kao rimski car, a ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri Petra Novinščak prerušila se u caricu

Crni oblak koji je iz Slovenije doputovao u Sveti Martin na Muri i sa sobom donio jaku kišu i tuču, odgodio je početak drugog izdanja Halicanum Festa – festivala rimske kulture u Toplicama Sveti Martin.

Nakon što se vrijeme smirilo organizatori su popravili na brzinu rimsku scenogra�iju i održali od programa ono što

su mogli održati!

Posjetitelji su tako uživali u mimohodu rimskih postrojbi s carem, caricom, senatorima i vestalkama. Za djecu su bile organizirane radionice rimske keramike i umjetnosti, a posebno zanimanje izazvalo je postrojavanje legionara.

Naravno, pripremljene su bile gastro delicije, grah s ričetom, a nije falilo ni slavno rimsko vino i grožđe, koje su Rimlja-

Dotjerane Svetomartiščanke sudjelovale su kao Rimljanke u povorci

je gradonačelnik Srpak s tvrtkom Kontura d.o.o. iz Varaždina u vrijednosti od 1.655.188,39 eura. Istovremeno je potpisan i ugovor o opremanju s tvrtkom Novi godovi d.o.o. iz Čakovca u vrijednosti od 91.075,00 eura.

Rok završetka radova na dogradnji i opremanju dječjeg vrtića je 12 mjeseci od uvođenja u posao, a otvorenje dograđenog dječjeg vrtića planirano je uz Dan grada iduće godine. (BMO)

Na sjednici stručnog kolegija gradonačelnika donesena je odluka o potporama roditeljima za kupnju školskog pribora.

Radi isplate potpora potrebno je prikupiti popis osnovnih škola koje pohađaju učenici s područja grada te s nekom od trgovina s najpovoljnijim uvjetima sklopiti ugovor na temelju kojeg će roditelji moći realizirati odobrene visine pomoći za kupnju školskog pribora.

Prema dostavljenim podacima iz Osnovne škole Mursko Središće, učenici od

prvog do četvrtog razreda za školski će pribor dobiti 20 eura, od petog do šestog 40, a od sedmog do osmog razreda 60 eura.

Roditelji će u odabranoj trgovini moći kupiti sav potreban školski pribor za svoju djecu, likovne mape i likovni pribor, pernice, ali i sve ostalo potrebno. Ovim putem obavještavamo roditelje kako će do kraja srpnja na službenim stranicama grada objaviti u kojoj trgovini će se moći realizirati financijska sredstva za kupnju školskog pribora.

(BMO)

Grad pomaže kupnju pribora za školarce

Mimohod rimskih postrojbi s carem, caricom, senatorima i vestalkama Piše: Sanja Heric

Krajem 2022. godine Gradu Mursko Središće odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 649.810,81 eura za dogradnju Dječjeg vrtića Maslačak. To nije puni iznos cijene dogradnje, ali olakšava gradnju.

Dogradnjom će se osigurati prostor za još četiri skupine, dovoljno za svu djecu, vjerojatno za deset i više godina unaprijed.

Ugovor o izvođenju radova na dogradnji dječjeg vrtića Maslačak potpisao

ni proširili diljem Med i t er a n a i sjeverne Europe.

A zašto uopće Halicanum Fest u Svetom Martinu na Muri?

Naime, Halikanum je bilo rimsko naselje iz 1. stoljeća poslije Krista, na čijem se području danas nalazi Sveti Martin na Muri. Tijekom četrdeset godina istraživanja, pronađeni su brojni arheološki nalazi, uključujući numizmatičke nalaze, ulomke antičkog stakla, željezne ključeve, �ibule, glinene uljanice, kamene baze rimskog stupa, različite vrste opeke, željezne čavle, antičku žbuku i veziva te brojni ulomci rimske keramike.

Rimljani su prepoznali stratešku važnost područja i izgradili vojni logor, koji je s vremenom preraseo u trgo-

vačko-obrtno središte. Halikanum je dobio status municipija za vrijeme cara Hadrijana, a o tome svjedoči i raznovrsna pronađena keramika. Najvažniji su nalazi kamenog žrtvenika posvećenog bogu Jupiteru i kamenog sarkofaga.

Organizatori su Halikanum Festom obilježili upravu tu bogatu povijest ovog kraja i približili rimsku kulturu i duh antike široj publici. Interesa za ovu vrstu događaja svakako ima, pa vjerujemo da će događaj u budućnosti svakako narasti.

tako igraš sa svojim životom.

Trebalo mi je neko vrijeme da se smirim, a kasnije sam zahvalila Bogu što se ništa strašno nije dogodilo.

No, nije to bio jedini prometni biser ovog tjedna.

Na društvenim mrežama našao se jedan biciklist koji je u Lopatincu, spuštajući se niz cestu od svetojurjevske crkve prema Čakovcu, ni više ni manje, nego pretjecao

automobile po punoj liniji, dok su mu u suprotnoj traci dolazili ususret auti. Što reći na to? Momčino, zar ti život nije drag?

I nije on jedini, gotovo svako jutro susrećem vozače koji krivudaju cestom, a zavoje sječu kao da sutra ne postoji. I to baš na mjestima gdje se ama baš ništa ne vidi u daljinu, gdje kukuruz skriva pogled, itd. Takve se

Najvažnija dužnost vestalki bila je čuvanje svete vatre

VRATIŠINEC

Umjetna trava da se djeca na kamenju ne ozlijede U Vratišincu uređuju dječje igrališta Brodec.

Grubo kamenje zamijenit će umjetnom travom.

- Želimo smanjiti mogućnost ozljeda djece prilikom igre, ali i radi lakšeg održavanja samoga igrališta, istaknuo je općinski načelnik Mihael Grbavec.

Ljeto koriste i za druge građevinske radove. Započela je izgradnja produžetka

pješačke staze u Ulici dr.

Vinka Žganca. Uređuje se kupljena parcela iza prostorija NK-a Sokol te se zamjenjuju dotrajali dijelovi na igralištu u Gornjem Kraljevcu.

U tijeku su i radovi na uređenju centra u Vratišincu, izgradnji kanalizacijske mreže u Školskoj ulici i izgradnja matičnog dječjeg vrtića. (BMO)

BREŽNA PRIČAONICA

Momčino, zar ti život nije mio?

L

jetne vrućine samo deru, a to izaziva nervozu i nepromišljenost, posebice u prometu. Ovog tjedna skoro sam imala sudar. I to na nepreglednom zavoju kod Mohokosa, nedaleko od Venere. Dok sam se vozila iz Čakovca prema Štrigovi u popodnevnim satima, najedanput se na sredini moje trake stvorio vozač motocross motocikla.

Stojećki je upravljao motorom. Morala sam do kraja zakočiti i potpuno zaustaviti auto kako bismo izbjegli sudar. Da se to dogodilo, ne bi dobro prošli ni ja, ni on. To je onaj trenutak kada ti srce skoči u noge jer te sekunde dijele od nesreće. Na sreću, ovog puta je dobro prošlo.

U tom trenutku sam bila ljutita i pitala se koliko nepromišljen moraš biti da se

onda i bojiš prestići jer nisi siguran hoće li u trenutku pretjecanja biti u svojoj traci ili će ići preko središnje linije i kotačem voziti i po onoj drugoj. A kakav je tek osjećaj dok ti se iza zavoja na tvojoj traci pojavi polovica auta iz suprotnog smjera. Neki bi zaista trebali ponovno u autoškolu, da utvrde pravila i da se spriječe buduće tragedije!

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

14 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG

19. srpnja 2024.

Ponovo se traži prvi čovjek turizma

Grad Prelog poništio je prvi natječaj za mjesto direktora/direktorice Turističke zajednice.

Naime, na natječaj je pristigla samo jedna kandidatura no nije bila zadovoljavajuća. Stoga će

se prvi čovjek preloškog turizma tražiti u drugom krugu.

Mjesto je ostalo upražnjeno nakon što je dosadašnja direktorica Petra Bobić dala otkaz. (vv)

Temeljem Zaključka Gradskog Vijeća Grada Preloga o prodaji nekretnine u k.o. Prelog (Ulica Vladimira Nazora 48) (KLASA: 944-01/24-01/25, URBROJ: 2109-14-0124-1 od 20. lipnja 2024. godine) Gradonačelnik Grada Preloga raspisuje

NATJEČAJ

o prodaji nekretnine u k.o. Prelog (Ulica Vladimira Nazora 48)

I. Grad Prelog prodaje nekretninu upisanu u zk. uložak br. 2369 u k.o. Prelog, z.k.čest.br. 3712/A/34 kuća, dvor, vrt površine 254 čhv (identična s kat.čest.br.

8108/3 površine 913 m2, upisana u Posjedovni list br. 5116 u k.o. Prelog), u naravi kuća i dvorište u Prelogu u Ulici Vladimira Nazora br. 48.

II. Početna visina cijene nekretnine je 41.600,00 eura.

Nekretnina se prodaje po načelu „viđeno-kupljeno“ što isključuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine.

Prednost prilikom odabira imati će ponuđač koji će ponuditi najvišu cijenu za nekretninu iz toč. I ovog natječaja.

III. Sudionik koji ponudi najvišu cijenu te bude odabran kao najbolji ponuditelj mora cijenu nekretnine isplatiti u cijelosti u roku od 30 dana od dana dana provedenog javnog nadmetanja. Prijenos vlasništva nad nekretninom provesti će se nakon isplate cjelokupne cijene nekretnine.

U slučaju da odabrani ponuđač u navedenom roku ne plati ukupnu cijenu nekretnine smatra se da je odustao od kupnje te gubi pravo na kupnju i povrat jamčevine.

IV. Prvo javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo nekretnine iz toč. I ovog natječaja provesti će se dana 29. srpnja 2024. godine s početkom u 10,00 sati na licu mjesta u Prelogu, u Ulici Vladimira Nazora br.

48. Ukoliko nekretnina iz toč. I ovog natječaja neće biti prodana određenog dana prodavati će se svaki prvi utorak u mjesecu.

V. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve fizičke i pravne osobe koje uplate jamčevinu kao jamstvo za ozbiljnost ponude.

Jamčevina u visini od 5.000,00 eura za nekretninu iz toč. I ovog natječaja uplaćuje se na žiro račun Grada Preloga: HR3923900011835500002, Model plaćanja: 68, sa pozivom na broj: 7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate: «jamčevina po natječaju-k.o. Prelog» najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja.

Najpovoljnijem ponuđaču jamčevina će se uračunati u ponuđenu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja će se vratiti.

U slučaju da odabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamčevine.

VI. Podatke o nekretnini iz toč. I ovog natječaja moguće je dobiti u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, u vremenu od 07,00 do 15,00 sati svakog radnog dana do javnog nadmetanja.

VII. Troškove ovjere potpisa ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

VIII. Gradonačelnik zadržava pravo neprihvaćanja ponude bilo kojeg ponuditelja, bez posebnog obrazloženja.

IX. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na adresi GRAD PRELOG, Prelog, Glavna 35 ili na telefon 040/645-301 i 638-686.

GRAD PRELOG

Hladna Drava pravi je spas od vrućina

KRENULO JE Ljeto u Gradu Prelogu

Društveni život preselio se na Marinu i Dravu

Srpanj završava obilježavanjem zaštitnika “župe priločke“, sv. Jakoba, i to 25. srpnja kada se održava priločko prošćenje Piše: Vlasta Vugrinec

Sredinom srpnja u Gradu Prelogu započinje već tradicionalna manifestacija Ljeto u Gradu Prelogu. Po već provjerenom receptu bit će tu nogometa, igara u i na vodi te glazbe i zabave uz Tamburaški sastav Kumovi, Cotu G4, grupu Vatra, Frikove i Sandija Cenova s bendom.

Memorijalni turnir Vladimira Skoka

Sinonim za ljeto u gradu Prelogu svakako je noćni Memorijalni malonogometni turnir Vladimira Skoka i naravno lepenjki.

Međutim, turnir je ove godine doživio malu promjenu. Naime, igra se kroz kategoriju Med Vulicama i u mlađim dobnim kategorijama, od srijede 17. srpnja do nedjelje 21. srpnja. Za turnir Med Vulicama ekipu čine

CIRKOVLJAN

igrači sastavljeni iz najviše tri susjedne ulice Preloga te igrači iz nekog od naselja koje čine Grad Prelog (Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok).

Prijavilo se čak 18 ekipa s time da se polufinalne i finalne utakmice igraju zadnjeg dana, dakle u nedjelju. Valjda će vrijeme poslužiti pa se neće, kao što je to znalo biti, turnir odužiti i nakon priločkog prošćenja, odnosno Jakoblja.

Uz mali nogomet i ove se godine organizira turnir u odbojci na pijesku koji je započeo jučer, u četvrtak 18. srpnja. Radi se o amaterskom turniru gdje je uz pokazivanje odbojkaškog znanja najvažnije druženje i dobra zabava.

Svakodnevno sve posjetitelje očekuje bogata ponuda jela i pića te naravno, puno dobre glazbe. Ove godine Ljetne noći Grada Preloga ugostit će Tamburaški sastav

Kumove, Cotu G4, grupu Vatra, Frikove i Sandija Cenova s bendom.

Srpanj završava obilježavanjem zaštitnika “župe priločke“ sv. Jakoba, i to 25. srpnja. Uz duhovna događanja koja organizira Župa sv. Jakoba ap. st. iz Preloga, na sam blagdan, u četvrtak 25. srpnja, s početkom u 21 sat, koncert će održati sestre Husar. Ivana i Marija Husar predstavit će se publici u Prelogu na Trgu Slobode, ispred Doma kulture Grada Preloga. Ulaz je besplatan.

Sportovi na vodi

Društveni život Grada Preloga, gotovo pa se u potpunosti preselio na obale rijeke Drave, u njihovu sportsko-rekreacijsku zonu Marina. Naime, minulog vikenda već su započeli sportovi na vodi koji su pun pogodak u ovo vruće ljetno vrijeme.

Zainteresirani građani tako su već, naravno s prslucima za spašavanje, sjedali u kajak i hvatali veslo, djeca su učila prve zaveslaje na dasci, a po povratku na obalu skakalo se u vodu. Nije im bilo hladno i nije ih bilo strah jer su se jednostavno prepustili osvježavajućoj vodi i uživali.

Odahnuti su mogli i roditelji jer su svaki pokret mališana pratili spasioci.

Sportovi na vodi nastavljaju se i ove nedjelje, odnosno organiziraju se tijekom svake nedjelje u srpnju i kolovozu.

Treba napomenuti kako je najam svih plovila i potrebnih rekvizita besplatan, ustvari nema najma.

Kulminacija sportova na vodi bit će svakako 3. Dragon boat kup Grada Preloga – zanimljiva ekipna utrka u veslanju zmajskim čamcima koja će se održati u jesenskim mjesecima.

I djevojčice vole igrati nogomet Veselih 26 djevojčica iz raznih područja Međimurja trenirale su na Prvom nogometnom kampu za djevojčice NK-a Naprijed u Cirkovljanu, prvom takvom kampu u povijesti Međimurja, koji je u ponedjeljak, 8. srpnja 2024. godine, svečano otvoren na prostoru Sportskog parka Zdenci.

Djevojčice su trenirale pod vodstvom trenera Petra Božeka, ujedno i inicijatora ovog kampa za djevojčice, te Silvija Radikovića.

Prilikom svečanog otvorenja kampa uzvanike je pozdravio predsjednik Nadzornog odbora i voditelj ženskih kategorija Naprijeda Mario Horvat, ističući kako je nogo-

Buduće igračice ženskog nogometnog kluba? met igra u kojoj se stječu rad- Cirkovljana, koje su na vrhunne navike, ali i novi prijatelji. cu svoje slave igrale Prvu B - Cirkovljan je malo hrvatsku žensku nogometnu mjesto, ali puno brojnih ligu. pozitivnih stvari. Na ovom Na ovom terenu gostoterenu nekad je igrao Ženski vale su i nogometašice Osinogometni klub Lovorke iz jeka i Maksimira iz Zagreba,

s nizom reprezentativki u svojim redovima, naglasio je Mario Dapače, a unutar dva tjedna u ovom malu mjestu odigravaju se dva nogometna kampa. Nakon ovog za djevojčice, od 8. do 11. srpnja, održao se i Nogometni kamp za djecu NK-a Dinamo iz Zagreba, gdje je također prijavljen velik broj dječaka i djevojčica. - Vidjet ćemo povratne informacije nakon kampa, a u planu nam je svakako ponovno osnovati ženski nogometni klub ovdje!

Pozivamo sve zainteresirane djevojčice da se upišu na nogomet, poručio je Mario Horvat, dok su djevojčice sretno krenule u svoju nogometnu avanturu. (vv; studio vipro)

30.19. rujna 2022. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• •040 040 323 601

Donje Međimurje 17 Međimurje 15 DONJA DUBRAVA

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Dobitnici plaketa i zahvalnica: Marijan Hajdinjak, Mirjana Čituš, Dejan Vučenik, Marijana Harča, Marko Karloci, Vladimir Žinić, Većeslav Jančec

DONJA DUBRAVA obilježila svoj Dan

Po prvi put nagrađeni su i srednjoškolci Inspektori naložili dodatnu

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena

Rukometašica Nina Varga, gimnazijalac Stipe Popović i mažoretkinja Ana Sabočanec najuspješniji su dobravski srednjoškolci

zaštitu na utapalištu pasa

na rješavanju svih izazova metu, Stipe Popović, dobitni- kluba Dubravčan i Marijana kako bismo vam osigurali da i ku nagrade Josip Slavenski za Harča za izdavanje zbirke Bogatim višednevnim dalje imate nesmetan pristup posebna postignuća tijekom pjesama “Pjesmom protiv programom, Općina Donja kvalitetnoj zdravstvenoj skr- gimnazijskoga obrazovanja te predrasuda“ i promociju svim vlasnicima životinja za Inspektori zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio Dubrava naložili proslaviladodatnu je svoj bi, poručio je župan.

Ana Sabočanec za osvojeno nemile Općine Donja Dubrava van događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventuDan. Kao i u svim našim 1. mjesto na međunarodnom sugranica Općine. sve što je sada poduzeli dogaNagrade uspješnim alnisredinama, upad u kulminacija bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. natjecanju mažoretkinja.

Plakete Općine Donja Duu njihovoj moći da se nešto đanja bila je svečana sjednica učenicima skijalice, odnosno ljestve s plutačama brava dodijeljene su Marku ne ponovi.

Općinskog vijeća.

Dobitnici zahvalnica takvo Karlociju za dugogodišnju Općina Donja Dubrava ra- Istovremeno želimo naUz brojne goste te prija-kli odgovorni u društvu AAT taj prostor,ioplaketa kojima je ranije glasiti promidžbu kroz djelovanje zvila je tradiciju nagrađivanja Piše: Vlasta Vugrinec da su predmetne spretelje iz Slovenije i Mađarske, u glumačkoj sekciji KulturGeothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru Godišnje zahvalnice pri- mne jame za vodu izgrađene na minulo razdoblje sve je učenika koji su sve razrede društva Senikakve nepravilnosti. društva. osnovne škole završili s od- iz draškovskog mili su Marijan Hajdinjak za u no-umjetničkog -tom Za prilikom nas je priča okoMa-našla skladu sa svim dozvolama podsjetio ljačka sloga Donja Dubrava i Ovim putem društvo Drugim riječima, na ličnim uspjehom.

U generaciji dugogodišnji aktivan angadruštva i rijan AAT Varga,Geothermae načelnik Općine. i s ciljem poštovanja visokih za aktivno bubnjarstvo punih AAT Geothermae obavjepostojeću ogradu s trima osmaša to je uspjelo Antožman u Udruzi dragovoljaca utapališta pasa završena, odA u svom obraćanju, Matija ekoloških standarda i zaštite 30 godina, Vladimiru Žiniću štava zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koje su niji Ipša, Aronu Punčikaru, i veterana Domovinskog ragovorili su u Gradu Prelogu, Posavec, međimurski župan, okoliša te podzemnih voda je, sukladno Patriku Žiniću,dobivenim Teu Knezu i međusobno ta, ogranak Dubrava, za izniman doprinos vatrogabileDonja razmaknute ali i iznije Geothermae naš upit zaobišao nina “vruću temu”,kako prilikom izgradnje energane. snom društvu u Donjoj DuMagdaleniizvršena Horvat. sanaci- oko Mirjana za pokretanje 70 cmČituš dodana je gusta vezan za poduzete ambulantu općekorake. medicine. smjernicama, Radi se o privremenim prostora pro-su i žica, Uz osmaše, nagrađeni ženske košarke u naselju te za bravi i to punih 20 godina i Naime, nakonotkloniti našeg tek-sveja bušotinskog mi Međimurci bismo re- Želim objektima testiranje voJančecu za aktivan Napredna geotermalna srednjoškolci i to Nina Varga kli,dvadesetogodišnji aktivni an- Većeslavuza sta osumnje grabi koja je spostala drot, koji sprečava ulaz u vezi pitanjemjekta de tijekom izgradnje, a koji za osvojeno prvo mjesto na životinja gažmani eventualan u Košarkaškom rad u Puhačkom orkestru i u s internalizacijom svojevrsno utapalište pasa energana rada ambulante.

Ambulanta padkluu ćeKulturno-umjetničkom biti u cijelosti sanirani i županijskom bu Dubravčan, spojeva,natjecanju na način u bazen. drušzdravlja i dalje će ostatiugljikovih diglaDoma se poprilična prašina No, ako juDejan divljeVučenik živonivelirani s okolnim terenom rukometu i sudjelovanje na za dugogodišnji aktivan rad i u Donjoj Dubravi, tvu “Seljačka sloga“ Donja kakoi raditi u Međimurju, tako i nakaoobnove postojeće kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju završetka izgradnje državnom natjecanju u ruko- preskočiti doprinosiliu radu Nogometnog i vaš liječnik. radimostavljanja dodatne zaštitne Dubrava punih 50 godina. i nacionalnoj razin,Zajedno a na teren potrgati, bazen nakon je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. puštanjem energane u poja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju gon najkasnije do kraja 2024.

Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i godine.

Nakon svega samo se moTakođer, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele Nisu uočene že dodati je li trebalo doći do postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, svega ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, dugo bi graba bila smrtonotoima, za slučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit odnosno ljestve s plutačama. sna klopka za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo Isprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i poPrema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

Nagrađeni srednjoškolci: Nina Varga i S�pe Popović, a nagradu Ane Sabočanec primio je otac Antonija Ipša, Aron Punčikar, Patrik Žinić, Teo Knez i Magdalena Horvat Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

MEĐIMURSKA MEĐIMURSKA POSLA POSLA

Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne raspisala je javni natječaj površine 11988 m2, na adreza dodjelu na upravljanje i si Krbulja 19. korištenje sportskih građeJavne sportske građevivina u njenom vlasništvu. ne smatraju se prostorima Dubravka Horvat ravnateljica Dječjeg vr�ća Klinčec Riječ je o javnoj sport- namijenjenima za sportaše i DONJA DUBRAVA skoj građevini ukupne po- daju se na upravljanje i korivršine 321 m2, s nadstreš- štenje sportskim udrugama nicom ukupne površine 201 s područja općine na neom2, nogometnim igralištem dređeno vrijeme. (vv) površine 9707 m2 i pripa-

Rješenje o imenovanju dobila na svoj rođendan

Upravno vijeće Dječjeg vrtića Klinčec Donja Dubrava provelo je putem natjeKOTORIBA čaja postupak kandidiranja za novi mandat ravnateljice Dječjeg vrtića Klinčec Donja Dubrava. U provedenom postupku javila se dosadašnja ravnateljica Dubravka Udruga Međimurska Horvat te je Upravno vijeće lastavica povodom 35. gopredložilo Općinskom nadišnjice rada u suradnji s čelniku donošenje Rješenja Europskim klubom engleo imenovanju. skih i patuljastih gušana orDosadašnjoj ravnateljici ganizira 30. Međunarodnu tako je mandat produžen za izložbu malih životinja te još 5 godina. Interesantna je engleskih i patuljastih gučinjenica da je ravnateljica šana u školskoj dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi. Od KOTORIBA 17. do 20. studenog 2022. održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te Općina Kotoriba naizložba Udruge Međimurska stavlja s dodjelom poticaja lastavica povodom 35. goza obnovu fasada i uUdruge. prvom dišnjice postojanja polugodištu 2024. godine.

Na izložbi će biti izloNaime, dana četvero ženo doovih 800jeeksponata, od Kotoripčana dobilo po 500 čega će 500 biti inozemnih eura poticaja dok je jedna njihova sumještanka dobila 50 eura manje.

Ovom VIDOVEC mjerom do sada DONJI je su�inancirano 40 fasada na području Općine Kotoriba od početka provođenja Ovihnatječaja dana u dječjem vrjavnog za dodjelu tiću u Donjem Vidovcu bilo je doista veselo. A kako i ne SVETA MARIJA bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farje asortimana upis i u DV meraZavršen i drvenog Kockavica u Svetoj Mariji. za građenje. No, ono što U je vrtiću su itekako zadovoljni najvažnije, igračke su nabavjer je upisano 70 mališaljene od novčane nagrade na dok ih je dvoje ostalo koju su dobili u akciji Papir ispod crte. Međutim, njih nije smeće, Unimera iz Čamjesto čeka – samo mokovca, za osvojeno 2. mjesto raju napuniti prvu godinu života. Roditeljima samo još preostaje potpisivanje Ugo-

upravo na svoj rođendan 15. srpnja dobila rješenje o novom imenovanju. Sukladno svojim ovlastima Općinski načelnik donio je Rješenje o imenovanju Dubravke Horvat ravnateljicom Dječjeg vrtića Klinčec Donja Dubrava na period od 5 godina, s i 300 domaćih, a predstavit početkom novog mandata će se izlagači iz Austrije, Maod 15. srpnja 2024. godine. đarske, Bugarske, Njemačke, Rješenje o imenovanju Rumunjske, Srbije, Slovenije, uručili su upravo na njen Hrvatske te iz još poneke rođendan općinski načelnik zemlje. Varga Europske se izložMarijan i predsjednik be održavaju svake dvije Općinskog vijeća Josip Ribić. godine sa željom razmjene, (vv) ocjenjivanja i nagrađivanja rezultata uzgoja.

Izložba će se održati pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno poticaja.

Mjerapoziva se nastavlja ovim putem sve zailjubljenike dalje. Javniupoziv 2024. malezaživotinje godinu objavljen je na služda dođu razgledati i posjetiti benim stranicama Općine jedinstvenu izložbu malih Kotoriba životinja.kao i mogućnost on-line prijave i podnošenja (vv) zahtjeva za fasade učitavanjem potrebne dokumentacije u sustav. Za prijave zaprimljene nakon 1. 1.

2024. godine maksimalni iznos potpore je 500 eura po korisniku. u kategoriji dječjih vrtića. (vv)Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela vora o polasku u vrtić nagrade od 2000 kn. koje je planirano 27. kolovoza i Naravno, i dalje će sudjeto na prvom roditeljskom lovati u akciji prikupljanja sastanku. Ako je netko od starog papira i već najavljuju roditelja tog datuma sprijedolazak kontejnera sredičen, ugovor može potpisati nom 10. mjeseca. najkasnije do 31. kolovoza. (vv) U suprotnom će se smatrati da je dijete odustalo od vrtića.(vv)

Međunarodna izložba malih životinja

Za ljepšu fasadu po 500 eura

Stari papir za nove igračke

U vrtić je upisano 70 mališana

Imajmo milosti premavrata poštarima, ha!?

Međimurci, otvorite špajzi i palnici a s našom poštan- na tjednoj bazi. Evo, i ovoga i koliko ih primatelj željno Kako, pa gledam poštu svaki poslodavac prvi ne pobrine za

UD

našem Međimurju ili privući ćemorala naravno veliki to događa istog dana jer imamo toga, skom službom nešto tjedna sam daljeinpro- sveočekuje. dan jer dosta znam da nalazsamo mora se ne događa ilisviteres Međimuraca.

S tome najvažnisve uzimamo zdravo nije u reduništa znaju Znam to, također iz vla- što sljeđivati kuvertu. Naime, nije je u svemu doći.

Nikakvu obavijest nisam Međimurci kojiprepuno u svom ipo- miobzirom jasno akonaje satnicu, na kuverti ja stitog iskustva. Čekala sam zanašla da je Doći poštarćebioljudi i da mi pak je sve promocija Međimurja. gotovo. iz štanskom sandučiću nađuproglašenje točna adresa, primjerice nalazejeizsamo bolnice, no nikako je mojHrvatske, “krucijalnipozivamo dokument” natiskano manifestacijama. hoće li to cijele najorača je u s Pitanje pisma,neračune pa samo i prepo-16 kućnim brojem 10, kako nisu stizali.

Pravdalauredi sam ito sečeka na pošti.

Pri tome mislimo sati, a najuzornije ženeon- turističke zajednice, na gostoljubivost i bogatu ručenu poštu za pola ulice. da u sandučiću završavaju ljetom i godišnjim odmorima I onda ovih dana na lokalne već i one nacio- u 17 sati, pa je za zaključiti kojekakve srodne udruge i enogastronomiju, pa dobijeonda I onda se, rade posaoda pisma i s kbr.

12, 14 ilivipak društva tako dugo dok me htjeti iz bolnice mo obavijest Korporativnih se očekuje i dolazak prepoznati, se pokažimo toiz što imamo. nalne.

Takozna je idući vikend, Stječe 20. Priznajem zabunu, jer tko nisu zvali i poručili mi da mi, komunikacija Hrvatske posokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi kakopoštara/poštarice. mi novinari to volimo se dojam da poštu dostavi radi, taj i griješi, no ovo je već po drugi put, više ne misle šte da imamo milosti prema čemu mislimo na ministricu naslati. vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći,do “zapola bika zatuči”. i da mu se dalje ne više od zabune. poštarima/poštaricama jer Naime, u subotu, 8. liMariju Vučković.

Jer ne treba se kao ce, međimursku gibanicu, da pa svu preostalu stavi u Dođe mi da jednostavOvim putem, zahvaljujem nam eto, dostavljaju pakete stopada, je Razumjela domaLijepo napokon vidjetiali uvrijeđena Gera ako domaće zimnicu, jedan Prelog sandučić. no tuđajepisma ostavim, se djelatnici kojaljutiti me nazvala po ovoj pekmeze, pasjoj vrućini. Čitam i uz tovjerovati. �ina vina. ćin bih Državnog nacionalne nije slučajno da mi senatjecanja to dogodiloujed-da se savjest mi nemanifestada mira, jer netko i ne mogu Pa zar i ljubazno objasnilapozvan, situaciju. sireve oranju, Čakovec Izborapojava za cijetko sele u što našjekraj, da mi izostavljen s popisa. je Prilika to dapa sezašto pokaže nom,a no to je postala zna u kuvertama samo onijerade, se A meni upitnik iznadTo glave? najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

tanjih suvenirnice, Međimurske i olakša im uvjete rada. A riznice, pozovimo jer poduzeće je, znamo,ljude državno i mogune seznaju ponašati im mnogi što kako imamo, se prohtije. što uzgajamo na svojim Za razliku od nas smrtimanjima. nika nitkoi dalje ne pita je li Nekoje budimo samonam vruće ili zima, možemo zatajni Međimurci kojima puževim koracima vući u jeli se važan samo rad, a ne i najvećoj vrućini s posla. prezentacija rezultata tog Nitko nas ne pita je li nam rada!

Ne dozvolimo našim vruće kad raznosimo susjedipolitičari i na polju poma poštu da ili se crvenimo jer ljoprivrede budu u prvom nismo podigli nalaz.

Iza nas planu! priliku jer ne stojiIskoristimo moćna državna �irma. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

16 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2024.

Dobar orač mora poznavati svoj traktor

JUBILARNO 20. Županijsko natjecanje orača

Traži se najbolji međimurski orač Udruga orača Međimurske županije organizira 20. jubilarno natjecanje orača.

Ove godine oračima je u pomoć priskočila Općina Goričan koja je ujedno i domaćin natjecanja. Shodno tome, natjecatelji će svoje snage odmjeravati 27. srpnja na parceli Jelas uz cestu Goričan – Hodošan nakon mosta s desne strane.

Kao i do sada, orači se mogu natjecati u dvije kategorije, plugovima ravnjacima i plugovima premetnjacima.

Udruga osigurava besplatno jelo za sve natjecatelje i posjetitelje.

Ako želite sudjelovati na

natjecanju i iskušati svoje oračke vještine prijaviti se možete najkasnije do 23. srpnja 2024. do 20 sati. Zainteresirani orači mogu se prijaviti kod predsjednika Udruge Stjepana Pokrivača na broj telefona 098 894 314 te kod Josipa Kolarića na broj telefona 091 3341 155.

Natjecanje će suditi licencirani suci kao i svake godine do sad. Prvoplasirani orači iz obje kategorije zastupat će Međimurje na državnoj smotri.

Svečano otvorenje natjecanja je u 10 sati, a dodjela priznanja i proglašenja pobjednika u 14:30. (vv)

SUNCE nemilice prži tlo i biljke

Malč spašava vrt Vruće ljetno sunce ove godine posebno nas prži.

Našli smo se svi na udaru, ljudi, biljke i životinje. Mi i naši ljubimci možemo se srećom skloniti u hlad dok se bilje, cvijeće, povrće, grmlje i drveće prži, uvija, mlitavi i suši na visokim temperaturama.

Ni obilnim zalijevanjem ne možemo im olakšati dane jer se zemlja primjerice u teglama toliko zagrije da se cvijeće kuha. Mlade biljčice na vrtu, poput tek zasijane endivije i radiča, vruća zemlja također naprosto sprži. Stoga je sa sjetvom najbolje pričekati prvu kišu i koliko-toliko zahlađenje.

S druge strane, spas za već stasalo povrće poput rajčice, paprike, mrkve, peršina, zelja i slično, je naravno debeli sloj malča. Može to biti trava od košnje dvorišta (premda se ono baš i ne kosi posljednjih dana), slama ili sijeno. Debeli sloj malča, ipak koliko-toliko sprječava sunčane zrake do gole zemlje na vrtnim gredicama i drži temperaturu pod kontrolom, barem

u onom dijelu gdje se nalazi korijenje. Međutim, malč ne sprečava u potpunosti toplinski stres biljkama što je vidljivo po njihovom jadnom izgledu oko podneva.

Malč, kako je već dobro poznato, itekako je dobrodošao u našim vrtovima jer ima višestruku korist.

Prije svega, sprječava rast korova što je danas olakšavajuća okolnost za svakog vrtlara jer vrtlarenje ipak treba biti odmor za dušu nakon napornog radnog dana. Debeli pak sloj malča, koji ne mora nužno biti pokošena trava, već bilo kakav organski materijal, onemogućava isušivanje tla.

Drugim riječima, to znači da vrt ne treba svakodnevno zalijevati i gubiti vrijeme, ali i novac.

I na kraju valja još spomenuti da se malč s vremenom razgrađuje i pretvara u izvrsno organsko gnojivo koje obogaćuje vrtnu zemlju. Treba ga doduše stalno dodavati, no to je zanemarivo u odnosu na njegovu višestruku korist. (vv)

David Kos, Matija Ladić, Vesna Tomše Đuranec (članica komisije), Dalibor Tkalčec sa prvakinjom Sunjom

MEĐIMURSKI KONJ po prvi put na državnoj konjogojskoj izložbi

Kobila Sunja osvojila je Sunju - Članovi komisije su mi rekli da smo im zadali težak zadatak, jer je jedan konj ljepši od drugoga, pohvalio se predsjednik Ladić Piše: Vlasta Vugrinec

U Sunji, u Sisačko-moslavačkoj županiji, minulog je vikenda 13. i 14. srpnja održana 28. Državna izložba konja "Sunja 2024". Riječ je o najvećoj konjogojskoj izložbi u zemlji na kojoj su bile predstavljene hrvatske autohtone pasmine konja.

Riječ je naravno o hrvatskom posavcu, hrvatskom hladnokrvnjaku, lipicancu i međimurskom konju.

- Drago nam je da se nakon 28 godina održavanja ove predivne izložbe možemo priključiti drugim pasminama te predstaviti našu najljepšu, autohtonu pasminu međimurskog konja, poručio je Matija Ladić, predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja “Međimurec“.

Tri konja i tri prva mjesta

- Na izložbu u Sunju išli smo isključivo samo kako bismo se predstavili kao Udruga, dodao je predsjednik Ladić.

Sa sobom su poveli samo tri konja, odnosno kobile, zbog prijevoza ih nisu mogli voditi više, jer kako je rekao, ipak je to bilo tri sata vožnje.

Simpa i Senka kobile su u vlasništvu našeg sugovornika te Sunja koja je u vlasništvu tvrtke Bioenerga d.o.o. Iako imaju različite vlasnike, riječ je o majci kobili i njenim dvjema kćerima.

U prvom danu održano je ocjenjivanje grla koje je proveo tim stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede te HAPIH-a. Komisija koja je ocjenjivala našeg Međimurca sastojala se od tri člana: dr. sc. Nidal Korabi, Vesna Tomše Đuranec, dr. vet. med. i Domagoj Tadić, dipl. ing.

Kobila 89 Sunja osvojila je prvo mjesto, kobila 98 Senka osvojila je drugo mjesto te kobila 3 Simpa treće mjesto.

- Članovi komisije su mi rekli da smo im zadali težak zadatak, jer je jedan konj ljepši od drugoga, pohvalio se predsjednik Ladić.

Dodao je kako su međusobno dugo vječali i nisu se

Vožnja kočijom danas je ponovno popularna, ali u turističkom smislu

nu izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj.

Rasplodnu populaciju u 2023. godini čine 3 rasplodna pastuha i 20 rasplodnih kobila.

Ukupnu pak populaciju svih kategorija međimurskog konja čini 47 grla koja su u vlasništvu 20 vlasnika. mogli dogovoriti koja je kobila ipak prvak. Jer, svaka je bila za sebe, drugačija od ostalih.

- Mislim da su barem 20 minuta šuškali, mjerkali i dogovarali se, dodao je dalje. I, eto odabrali su Sunju.

Ruku na srce, te tri kobile bili su jedini predstavnici međimurskog konja, no raduje činjenica da se komisija nije mogla odlučiti koji je najbolji od najboljega.

Na izložbi je bilo predstavljeno i aktualno stanje po pitanju međimurskog konja. Između ostaloga navedeno je kako je riječ o životinji koja spada u skupi-

Revijalna izložba zaprega

Drugi dan bio je rezerviran za reviju zaprega i jahača u kojoj se međimurska Udruga također predstavila.

- Nažalost, zapregu imam samo ja, tako da sam se predstavio sa svojom Senkom i Simpom. U stvari njih dvije sam vodio i u Sunju upravo zbog zaprege, objasnio je Matija Ladić.

I ne samo da su se međimurski konji predstavili široj javnosti, već su se zainteresirani mogli voziti zapregom, a oni hrabriji i zajahati Sunju.

Dakle u Sunji se jahala Sunja, a uz to još je i pobijedila u svoj pasmini.

19. srpnja 2024.

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Primjena organskih kiselina u dekontaminaciji trupova klaonički obrađenih životinja Piše: Helena Majdak

Slavica Šegović iz Ivanovca na placu nudi svoje eko proizvode

ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC

Paradajz i paprike kao sa slike Paradajz, paprika, krastavci i mladi grah, top su kulture kako na čakovečkom sajmu tako i na placu. Premda paradajz i ove godine napadaju bolesti, to ipak nije toliko izraženo kao lani pa ga ima na sve strane. Shodno tome i cijena mu je povoljna pa se može kilogram dobiti već za euro. A po viđenom, plodovi su kao sa slike. “Bezobrazno slatke” moto je pod kojim su se nudile lubenice uzgojene na čakovečkom području, mogao se dobiti i klip kukuruza za 40 centi, pa žute šljive za euro.

Krastavci su se kupovali na vreće, posebno oni sitni, najbolji za kiseljenje. Što se graha tiče, i on se nosio do automobila i bicikala kao da

se davao badava, a ne po 2 eura za kilogram i to u mahuni.

Slična ponuda bila je i na placu gdje smo primijetili Slavicu iz Ivanovca, našu

poznatu biodinamičarku s njenim lukom, krumpirom, ali i s domaćim čajevima, zimnicom, sokovima, žitaricama te raznim brašnima. (vv)

Mladi grah u mahuni (kg): Mladi grah očišćeni (kg): Krumpir (kg): Zelje (kg): Kelj (kg): Paprika (kg): Rajčica (kg):

Mladi grah u mahuni (kg): Mladi grah očišćeni (kg): Krumpir (kg): Zelje (kg): Luk: Paprika (kg): Rajčica (kg):

CIJENE PLAC

3€ 8€ 1€ 2€ 3€ 3€ 2,5 €

CIJENE SAJAM

2€ 8€ 1€ 1€ 1€ 3€ 1,5 €

Krastavci (kg):

Mahune (kg): Tikvice (kg): Šljive (kg):

1-3 € 3-4 € 2€ 3€

Šljive (kg):

1-2,5 € 2-3 € 1€ 1€

Presadnice (kom):

0,8 €

Kukuruz (kg):

0,34 €

Krastavci (kg):

Mahune (kg): Mrkva (kg):

Maja Zelenić iz Domašinca na sajmu je pažnju privlačila s povrćem iz svog OPG-a

Poznato je da meso zdravih životinja prije klanja ne sadrži (patogene) mikroorganizme već oni dospijevaju na površinu klaonički obrađenih trupova tijekom obrade iz različitih izvora; s kože, unutarnjih organa, opreme, ruku klaoničkog osoblja, zraka, vode itd. Najznačajnije bakterijske biološke opasnosti su Campylobacter spp., Salmonella spp., verotoksična Escherichia coli, Yersinia enterolitica te rezistentne enterobakterije. Jedna od krajnjih intervencijskih metoda jest kemijska dekontaminacija trupova organskim kiselinama koja se uobičajeno preporuča u slučaju kada procedure dobre proizvođačke i higijenske prakse nisu učinkovite za ostvarenje ciljanog mikrobiološkog statusa trupova prije hlađenja.

Dekontaminaciju trupova ne treba smatrati rješenjem za lošu higijensku praksu, već tek izuzetkom ako sve mjere i intervencije dobre prakse od farme do klaonice ne daju učinka u smanjenju mikrobioloških rizika. Danas je razvijeno više različitih metoda dekontaminacije trupova, a mogu se podijeliti u tri skupine: �izikalne, kemijske i biološke metode. Međutim, samo neke od njih su zakonski odobrene za primjenu u mesnoj industriji, primjerice dekontaminacija goveđih trupova mliječnom kiselinom (Albert i sur., 2021.). Za razliku od kemijskih metoda, �izikalne su brže, jednostavnije i široko primjenjive u lancu proizvodnje.

Jedna od uobičajenih �izikalnih metoda je prskanje trupova vrućom vodom. Ona se može upotrijebiti u fazi obrade prije hlađenja trupova te ne zahtijeva posebnu zakonsku regulativu, za razliku od kemijskih metoda.

Organske kiseline su kemijski spojevi koji u svojoj strukturi sadrže ugljik te su široko rasprostranjene u prirodi, djeluju na način da prodiru kroz staničnu membranu, disociraju unutar stanice te na taj način smanjuju pH stanice. Učinak kemijske dekontaminacije trupova, poput primjene organskih kiselina (octene ili mliječne) ovisi o nekoliko čimbenika: razini inicijalne kontaminacije, vrsti i osjetljivosti određene vrste mikroorganizma, načinu primjene otopine organske kiseline i trajanju izlaganja, koncentraciji i pH

vrijednosti, temperaturi kiseline i trupa koji se tretira, tlaku primjene i kombinaciji navedenih čimbenika. Važno je da otopine organske kiseline budu dovoljne koncentracije za postizanje antimikrobnog učinka, ali s druge strane ne toliko koncentrirane da promijene senzorna svojstava mesa (Neethling i sur., 2016.).

Optimalni pH otopine koja se koristi u dekontaminacijske svrhe je između 2.5 i 3, dok potrebno kontaktno vrijeme iznosi u prosjeku 2-10 minuta kako bi se postigla značajna redukcija, iako inaktivacija mikroorganizama može započeti već u prvih nekoliko sekundi (Zhang i sur., 2021.).

Važno je uzeti u obzir i temperaturu, kako same otopine, tako i trupa. Najbolji učinak je pokazala primjena otopine u obliku pare pri temperaturi 50 – 55°C dok su trupovi još bili topli za vrijeme klaoničkog procesa (Hochreutener i sur., 2017.). Takav sustav primjene je lako ostvariv u klaonicama gdje su sustavi grijanja i pitka voda lako dostupni.

Pri koncentracijama oko 1 % otopine mliječne kiseline i pH 2.4 ne dolazi do promjene boje na površini mesa (Smulders i sur., 1986.) iako učinak uvelike ovisi o duljini postupka dekontaminacije.

Europska unija je Uredbom Komisije br. 101/2013 odobrila primjenu mliječne kiseline za smanjivanje površinskog mikrobiološkog onečišćenja goveđih trupova. Svrha dekontaminacijskih sustava je

ukloniti mikroorganizme ili smanjiti njihovu koncentraciju na površini trupa ili komada mesa, ali s minimalnim učinkom na kvalitetu proizvoda.

Pouzdane dekontaminacijske metode odlikuju se brzinom, lakoćom primjene, djelotvornosti, lakom dostupnosti te nepostojanjem štetnih čimbenika po okoliš i zdravlje ljudi.

Izvor: Blažević, M., Kiš, M., Cvrtila, Ž., Zdolec, N., (2023), Primjena dekontaminacijskih tehnologija u klaoničkoj obradi životinja, [internet], raspoloživo na: https://www.meso.hr/wpcontent/uploads/2023/12/ Primjena-organskih-kiselinau-dekontaminaciji-trupovaklaonicki-obradenih-zivotinja. pdf, [08.07.2024].

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18 Povrtlarstvo

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Tikvice i krastavce berite redovito

L

jeto je vrijeme obilja i berbi u vrtu. A kod nekih biljaka iz obitelji tikvenjača, berbe moraju s razlogom biti česte. Ako želite da izraste čim više plodova krastavaca i tikvica – morate ih stalno brati. Naime, ako ostavite neobranim plodove, oni će već za par dana jako narasti. Biljka ima glavni cilj stvoriti sjeme i tada će se fokusirati na rast i zriobu tog ploda, pa neće biti puno novih cvjetova i plodova.

Stoga krastavce provjeravajte često – one za kiseljenje svaki dan, a salatne krastavce i tikvice svakih nekoliko dana. Već samo nakon par dana plodovi mogu previše narasti. Najbolji su ipak mladi, manji i hrskavi plodovi, a što plodovi više rastu to je kora tvrđa i plodovi žilaviji, a sjeme sve veće.

Razlika između salatnih i krastavaca za kiseljenje

Najčešće sorte koje se uzgajaju u našim vrtovima

su krastavci za kiseljenje i salatni krastavci.

Sam naziv im govori za što ih koristimo, mada to ne znači da se ne mogu oni za kiseljenje koristiti i za salatu - samo su pogodniji za kiseljenje dok su mali.

Već na malim plodovima može se jasno vidjeti razlika među vrstama – salatni krastavci su izduženiji te kasnije narastu i duži i deblji. Krastavci za kiseljenje su manji i nikad ne izrastu tako dugi i veliki.

Redovito berite i tikvice

Tikvice su vrsta koja također vrlo brzo raste, a ako ostavite velike tikvice na biljci i one će postupno prestati razvijati nove cvjetove i fokusirat će se na dozrijevanje sjemenja. Plod u tom slučaju jako naraste.

Stoga redovito kontrolirajte grmove tikvica i berite ih dok su još manje, tanke nježne kore, hrskave i ukusne. Dok previše narastu nisu jednako

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com dobre u svim jelima radi tvrde kore i žilavijeg su “mesa”, tako da prevelike tikvice preporučujem pripremati samo naribane, dok mlade režem na kolute i poham, narezane na kockice stavljam u razne umake i jela…

Ostavite par plodova za sjeme

Iako ih redovito beremo da bismo imali čim više plodova, nakon određenog vremena poželjno je odabrati i ostaviti na stabljikama nekoliko najljepših krastavaca da do kraja narastu i dozru da skupite sjeme za iduće godine. Kako se krastavci i tikvice jako međusobno križaju, stoga ako želite skupiti svoje sjeme tikvica ili krastavaca, nemojte blizu saditi više sorti krastavaca odnosno tikvica.

EDUKACIJA o sigurnosti na vodi, upravljanju plovilima i veslanju

Kako se vozi kajak i kanu?

U subotu, 20. srpnja, s početkom u 9:30, u organizaciji TZ-a Grada Preloga i Udruge sportske rekreacije Croatian Outdoors iz Preloga, na terasi Caffe bara Marina Prelog, održat će se Edukacija o sigurnosti na vodi, upravljanju plovilima i veslanju.

Edukacija je otvorena za sve zainteresirane ljubitelje sportova na vodi. Ova edukacija je dio projekta “Razvoj i unapređenje turističkih proizvoda: Sportovi na vodi Grada Preloga“, a ovaj projekt dijelom se

financira iz Fonda za turistički nerazvijena područja i kontinent, odnosno Hrvatske turističke zajednice. Projekt je krenuo u nedjelju 14. srpnja, prvim Danima otvorenih vrata sportova na vodi.

Edukacija se sastoji od teorijskog dijela, koji je obavezan za sudjelovanje u praktičnim radionicama (na jezeru Hidroelektrane Dubrava kod Preloga i na starom toku Drave) te je besplatna za sve zainteresirane. U subotu će se održati teorijski dio i prva

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

praktična radionica, dok će se druga praktična radionica održati naknadno, u dogovoru s polaznicima.

Prijavu za sudjelovanje je potrebno poslati na mail croatian.outdoors01@ gmail.com te navesti ime i prezime, mjesto prebivališta i broj kontakt mobitela.

Dobna granica za sudjelovanje u edukacijama je 14 godina. Broj sudionika je ograničen na 40, stoga požurite s prijavom i uživajte u vodenim aktivnostima. (vv)

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-505 PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12 Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VeteRiNARskA AmBUlANtA JUg ČAkOvEc, N. PAvićA 1, tEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VeteRiNARskA AmBUlANtA mR. kvAkAN ČAkOvEc, v. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vaši stupci 19

čiTaTeLJ nam se požalio na zamke upozorenja o upravljanju vozilom

O, hebote apsurda

Zamjena za Helex na recept može biti prirodni lijek Persen koji je u slobodnoj prodaji.

Na kutiji također stoji mjera opreza kod upravljanja vozilom U redakciju nam je stiglo pismo našeg čitatelja u kojem se požalio na novu praksu u zdravstvu. Naime, kako smo i mi nedavno opširno pisali, liječnici obiteljske medicine od svibnja moraju u karton pacijenta upisivati upozorenje o upravljanju vozilom ako on ima zdravstvene tegobe koje umanjuju tu sposobnost.

Njegovo pismo u cijelosti donosimo u nastavku.

Liječničko upozorenje je zabrana upravljanja vozilom

Suludost upozorenja liječnika na upravljanje vozilom natjeralo me da napišem ovaj tekst. Jer ako je zabranjeno autom onda je zabranjeno i traktorom. Kako će sada poljoprivrednik koji obrađuje zemljište mehanizacijom u polje koju je kupio na kredit!? Pa neće nitko umjesto njega upravljati traktorom i obrađivati zemlju ili će morati plaćati usluge. To bi ga dovelo u propast. Kako će građevinski radnici koji upravljaju strojevima, kako će ljudi na posao u sredinama gdje nema javni prijevoz?

Kako će nezaposleni dobiti posao ako u zdravstvenom kartonu stoji upozorenje? Kakva zaštita pacijenata, pa prvi koji će primijetiti da netko ne upravlja više vozilom su su-

sjedi i rodbina. Pitat će zašto.

Mislim da su ovdje narušena ljudska prava na privatnost i slobodu kretanja.

Ljudi će odustajati od terapija i tražiti alternative u lijekovima u slobodnoj prodaji ili crnom tržištu. Tek sada će biti bolesnih ljudi za volanom koji će biti sami sebi nadriliječnici.

Primjerice zamjena za spominjani lijek za nervozu Helex može biti prirodni lijek na bazi valerijane i matičnjaka. Takvi lijekovi se prodaju u ljekarnama. U uputstvu nekih od takvih lijekova stoji mjera opreza kod upravljanja vozilom. Znači imaju ista ili slična djelovanja na upravljanje vozilom kao i lijek na recept.

Hoće li se u tom slučaju tražiti i odgovornost ljekarnika? I moraju li i oni upisivati upozorenja ako prodaju takav lijek!?

automatski, ako pijete te tablete, moramo vas upozoriti

Dakle moj slučaj počinje ovako: Zvoni mobitel: Halo ovdje sestra doktorice X. X., moram vam javiti da lijek Helex ne mogu napisati na recept ako ne stavim u karton upozorenje o upravljanju vozilom.

Ja: Kaj? Pa kak… zakaj?

Sestra: Takav je sad zakon i moramo vas upozoriti.

Nećete ostati bez vozačke, ali ste upozoreni.

Ja: Pa ja trošim najmanju moguću dozu od 0.25 mg 5 godina i ne utječe mi na sposobnost vožnje tj. još mi je bolja koncentracija.

Sestra: Nema to veze, automatski ako pijete te tablete moramo vas upozoriti.

Ja: Dobro, kaj to upozorenje znači konkretno!?

Sestra: To znači ako upravljate pod upozorenjem da upravljate na vlastitu odgovornost i ako dođe do nesreće vi ste krivi i moguće gubite osiguranje.

Ja: A jel’ smijem onda traktorom i kombajnom ako se bavim poljoprivredom ili da zbog suludog zakona stavim zube na klin!?

Znači prije pet godina propisan mi je lijek Helex od 0.25 mg dnevno zbog stresne situacije u kojoj sam se našao.

I koristim ga već 5 godina jer se ustanovilo da mi ta mala doza koristi i za gastritis tj. smiruje želudac i crijeva. I sada odjednom je ta doza od 0.25 toliko opasna da više ne bih smio upravljati autom.

Pa, opasniji je konjak od 0.5 u krvi nego ovaj lijek. Podaci iz Halmeda govore da je izdano 117 doza na tisuću stanovnika što bi značilo da oko 12.000 građana naše županije popije takve tablete.

Hoće li svi dobiti upozorenja

da ne upravljaju vozilom? Pa stao bi promet!

Sestra: Takav je zakon mi smo dužni postupati po tome!

Ja: U redu onda više neću koristiti taj lijek!

Odoh u ljekarnu po prirodni lijek u slobodnoj prodaji kao zamjenu za taj Helex.

U ljekarni mi savjetuju Persen tablete. Dođem kući i čitam sastav i uputstvo.

Kad ono pod rubrikom mjere opreza navedeno da kod nekih osoba može utjecati na smanjenu sposobnost upravljanja vozilom.

Pomislim, o hebote apsurda! Ne daju da koristim ono što mi pomaže već pet godina bez ikakvih nuspojava, a mogu u slobodnoj prodaji kupiti prirodni lijek na kojem stoji mjera opreza kod upravljanja vozilom. Znači li to da ako se dogodi nesreća da mogu okriviti ljekarnu koja prodaje taj prirodni jer me nisu upozorili!?

P.S. Ne budi lijen, odoh malo proučiti što piše u zakonu tj. koji su sve to lijekovi uvršteni u skupinu djelatne tvari koje značajno utječu na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Pod skupinom lijekova oznake N02BE51 stoji paracetamol!

Lijek kojeg valjda koristi svatko barem jednom u životu.

Kolege s posla lijepo su iznenadili slavljenicu: Vesna Žganec, Katarina Patafta, Nikoleta Đuranec, Rea Vidačić, Vesna Žižek i Franjo Tomašić

Rei Vidačić čestitali na diplomi

Cvjetno iznenađenje za novopečenu pravnicu Reu U voćnjaku u Vratišincu intenzivno se radi cijele godine. U tijeku je berba breskvi, pa svi imaju pune ruke posla.

Unatoč vrućini i intenzivnom radu, vrijedni radnici imaju volje i za “sitne radosti”, a

mi smo ih zatekli baš u trenutku kad su svojoj kolegici Rei Vidačić, koja je nedavno diplomirala pravo, naručili dostavu cvijeća kako bi joj čestitali na njenom velikom uspjehu.

Rea je iz Mačkovca, a u voćnjaku radi studentski posao. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Rijeci. Fotografirali smo ih na kratkoj pauzi, a oni su već odjurili dalje za poslom. Ova

lijepa gesta pokazuje kako je moguće, unatoč teškom radu i trenutno neizdrživoj vrućini, održati i lijepe prijateljske odnose s kolegama. Čestitamo Rei i želimo joj mnogo uspjeha u svemu što je očekuje. (as)

Erika Sklepić ispred rođendanske lutke

iZNeNaĐeNJe u Vugrišincu

Ranojutarnje buđenje Erike Sklepić za 40. rođendan U ranim jutarnjim satima 18. srpnja, vesela ekipa s još veselijim prijevoznim sredstvom, plavim traktorom, uputila se prema Vugrišincu kako bi iznenadila Eriku Sklepić za njezin 40. rođendan. S osmijesima na licima i srdačnim

čestitkama, priredili su joj nezaboravan dan. Sretan i veseo rođendan, draga naša Erika, žele ti tvoji čestitari s plavim traktorom ŠČ! Čestitkama se pridružuje i ekipa redakcije Međimurskih novina. (sh)

čiTaTeLJ aLeN VeSeLi iz Šenkovca upozorava na prometne probleme

Tražimo hitno rješenje za cestu prema Ksajpi! Štovani, na cesti prema Ksajpi, veliki broj vozača (luđaka) se automobilima vozi velikim brzinama i sa mobitelom na uhu, isto tuda prolazi dosta teretnih kamiona! Svakodnevno stradavaju životinje, konkretno jučer je netko udario mačku i ostavio je na cesti da se muči, sreća da smo naišli i pomogli joj i pitanje je hoće li preživjeti! Pitanje je vremena kad će na toj cesti prema Ksajpi smrtno stradati čovjek, zato Vas molimo da pod hitno Vi kao Općina nešto poduzmete jer to tražimo od Vas, mi koji smo Vas birali, stanovnici Šenkovca!?

Trebalo bi postaviti nekoliko ležećih policajaca (usporivači prometa) ili ako imate kakvo drugo rješenje, pa Vas molimo da to Vi kao Općina riješite sa Županijskim cestama, policijom ili sa kim već treba! Mi ćemo ovaj mail izlistati i svi potpisati, a čuvamo i sve ranije mailove koje smo Vam slali, a na koje niste niti odgovorili, a kamoli nešto poduzeli, pa ako netko strada onda ćemo sve to proslijediti potrebnim institucijama! Vaš red bi bio, ako Vas netko nešto pita, da mu odgovorite bez obzira, pozitivno ili negativno!

Lp, Alen Veseli

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1504

20 Dobro je znati

U

Županijskoj bolnici u Čakovcu potpisani su sa svim specijalizantima novi ugovori koji im daju slobodu da po završetku specijalizacije ostanu ili odu kuda žele. Rezultat je to Vladinih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim su mladim liječnicima specijalistima ukinuti takozvani robovlasnički ugovori.

Prije tih izmjena, svaki liječnik nakon završetka specijalizacije bio je dužan u bolnici koja ga je poslala na specijalizaciju odraditi dogovoreni broj godina, a ako je raskinuo ugovor ranije, morao je vratiti troškove plaća i specijalizacije, što je iznosilo i po više stotina tisuća eura.

Sada pak vraćaju samo trošak specijalizacije od oko tri tisuća eura, odnosno ako dobiju suglasnost od Ministarstva, to plaća bolnica u koju idu raditi. Što to znači za našu “malu” čakovečku Županijsku bolnicu te znači li to da će ostati bez mladih, stručnih ljudi, razgovarali smo sa sadašnjim ravnateljem Igorom Šegovićem.

- Što konkretno znači ovaj novi moment, odnosno raskidanje tzv. robovlasničkih ugovora?

- Osobno sam imao ugovor, ali ne volim naziv "robovlasnički" jer se nikad nisam osjećao kao rob radeći u ustanovi koju volim i u kraju u kojem volim živjeti i raditi.

Nekada je teško bilo dobiti specijalizaciju jer svi znaju da se je trebalo dokazivati i često volontirati da dobijete ono što želite, ali eto ja sam dobio pedijatriju koju nitko nije to u vrijeme želio, a meni se ostvarila velika životna želja. Nakon završetka specijalizacije i subspecijalizacije imao sam takozvane dugove iz tog ugovora. Ne smeta ugovor jer liječnik zna gdje će raditi nego smeta taj osjećaj "namjernog" vezanja ugovora i nedostatak osjećaja slobode te nemogućnost pristanka na bolju ponudu iz druge ustanove, uglavnom privatne. Sada toga više nema, svi liječnici su "slobodni" i mogu otići kada požele u druge ustanove. Bit će zanimljivo vidjeti na koji će se način planirati rad na odjelima u bolnici kada nećete imati sigurnost da vam se neki specijalist vraća na odjel. S druge strane razumijem radost svih koji su godinama upozoravali da liječnike treba zadržati u određenom mjestu raznim mjerama. Smatram da Međimurje ne bi trebalo imati problema upravo zahvaljujući odličnoj ustanovi kakva bolnica jeste, modernoj medicini koju radimo, ali i razvijenom kraju koji omogućava ugodan život te na taj način privlačimo desetljećima liječnike iz raznih dijelova Hrvatske. Županijska bolnica Čakovec je sukladno izmjenama i

dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 36/24) u zakonskom roku svim specijalizantima i specijalistima koje veže obveza rada u bolnici nakon završene specijalizacije ponudila izmijenjene ugovore o međusobnim pravima i obvezama sukladno kojima se drastično smanjuje njihova obveza prema bolnici u slučaju raskida radnog odnosa.

Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti donose izmjenu vezanu za smanjenje troškova specijalizacije koje doktor medicine specijalizant odnosno specijalist mora nadoknaditi ustanovi, a koja sada uključuje troškove glavnog mentora, mentora i komentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se odvija specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog ispita, trošak završnog i specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i trošak dnevnika rada doktora medicine.

- Za vrijeme mog mandata kao ravnatelja u protekle tri godine specijalizaciju je završilo 38 doktora medicine, 1 magistra medicinske biokemije te 1 magistra farmacije i samo jedna specijalistica je otišla iz ustanove, kaže ravnatelj

U Županijskoj bolnici Čakovec ukupno je ponuđeno 111 izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama od čega 59 specijalizantima i 52 specijalistima. Velika većina doktora je potpisala izmijenjene ugovore dok se ubrzo očekuje potpis i vraćanje u ustanovu i preostalih izmijenjenih ugovora s obzirom na to da se dio doktora nalazi izvan sjedišta ustanove ili su trenutno odsutni.

- Jesu li specijalizanti doista tako nezadovoljni?

- Nitko ne može razumjeti kako je biti specijalizant osim onih koji su sve to prošli. Razumijem sve aspekte njihovog (ne)zadovoljstva. Kada njihovi vršnjaci uživaju u životu sa svojim obiteljima, specijalizant mora raditi u Zagrebu, odvojen od svoje obitelji, cijelo vrijeme učiti i dokazivati se te paziti da se nekome ne zamjeri. U isto vrijeme trebate graditi i privatni i poslovni život, biti dobar otac, majka ili prijatelj. Zato je važno da specijalizant ima dobre uvjete rada, razumijevanje od svoje matične ustanove kao i svog odjela, a budimo realni, na kraju krajeva ljudi radi za plaću i da si može nešto priuštiti u životu pa je važno da specijalizant ima normalnu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

plaću. Nekada smo besplatno raditi, stažirali, išli vikendima u premještaje s pacijentima potpuno besplatno. Ta su vremena prošla i to nije loše jer potrebno je cijeniti naš trud i rad. Nažalost, često se u medicinskim krugovima ne pokazuje međusobno poštovanje, a istovremeno se traži od pacijenata da nas se poštuje i da nas ljudi podržavaju u traženju naših zahtjeva.

Vjerojatno ima nezadovoljnih specijalizanata, ali je to sada puno manji broj nego je bio ranije jer se sada potpuno slobodno mogu artikulirati problemi za razliku od nekih ranijih vremena.

- Što to znači za našu bolnicu, odnosno hoće li ostati bez mladih doktora?

- Za vrijeme mog mandata kao ravnatelja u protekle tri godine specijalizaciju je završilo 38 doktora medicine, 1 magistra medicinske biokemije i 1 magistra farmacije. Od njih, samo je jedna specijalistica otišla iz ustanove. Time smo pokazali da se može kvalitetno upravljati sustavom, mladim ljudima dati šansu da se razvijaju i rastu. Zasigurno će neki otići u ustanove gdje će osjećati bolje, ali s obzirom na to da je Vlada povećala plaće plus rad u privatnim ustanovama koji je svakom našem liječniku omogućen, �inancijski aspekt neće biti odlučujući.

Treba ulagati u novu opremu, nove metode liječenja, edukacije, međuljudske odnose što će zajedno sa osjećajem pripadnosti našoj ustanovi zadržati ljude kod nas.

- Jesu li baš svi zainteresirani za odlazak i kuda, van ili u neku veću bolnicu ili kliniku?

- Prema informacijama koje imamo naravno nisu svi, ali s obzirom na to da neki liječnici imaju obitelji u Zagrebu zasigurno će potražiti mogućnost zaposlenja da budu bliže obiteljima. Ukoliko na nekim odjelima budu loši međuljudski odnosi ili se vrate vremena strahova, ljudi će odlaziti. Nadam se da neće biti većih odlazaka jer mi svoju bolnicu volimo i ponosimo se njome, no vidjet ćemo kakva će biti događanja.

- Kakvo je vaše viđenje ove situacije?

- Bolnica Čakovec je u našem kraju svima jako zanimljiva iz najrazličitijih razloga. Osobno ne želim ostaviti svoje male pacijente i našu bolnicu i otići unatoč raznim ponudama koje imam već više godina, a pogotovo u zadnjih nekoliko mjeseci, no vidjet ćemo. Želja mi je da se bolnica razvija u smjeru u kojem moj tim radi zadnje tri godine, a to će biti moguće jedino ako ćemo imati dovoljan broj kvalitetnih ljudi uz dobre međuljudske odnose.

Specijalizacija, tj. stručno usavršavanje ne podrazumi-

19. srpnja 2024.

U čakovečkoj bolnici stvoreni su svi preduvje� za ostanak mladih doktora

SPECIJALIZANTI više nisu robovlasničkim ugovorima vezani za ŽB Čak

Od 40 zavr specijaliza samo je jed U Županijskoj bolnici Čakovec ukupno je ponuđeno 111 izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama od čega 59 specijalizantima i 52 specijalistima. Velika većina doktora je potpisala izmijenjene ugovore dok se ubrzo očekuje potpis i ostalih jeva samo edukaciju, učenje i polaganje ispita kao za vrijeme studiranja. Specijalizanti su u radnom odnosu, s ustanovom gdje obavljaju specijalizaciju imaju radne obaveze i obavljaju posao za koji primaju plaću. Razina zadataka koju obavljaju ovisi o stupnju edukacije koju su prošli i ovisi

o pojedinom radnom mjestu.

Osim što rade puno radno vrijeme, odrađuju i velik broj prekovremenih sati što svakako pridonosi održavanju zdravstvenog sustava.

Dakle, ne dobivaju se stipendije, sami kupujemo knjige, odlazimo na edukacije, najviše učimo u svoje slo-

bodno vrijeme, a ne tijekom radnog vremena kada radimo s pacijentima.

Postoje jasno de�inirani troškovi specijalizacije i s druge strane troškovi rada.

Taj takozvani “uteg oko vrata” predstavlja uvrštavanje troškova rada za obavljeni rad u cjelokupni trošak spe-

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Igor Šegović, dr. med. spec. pedijatrije, subspec. dječje gastroenterologije, ravnatelj Županijske bolnice

kovec

ršenih anata dan otišao cijalizacije, što je prema svim kriterijima neustavno i nezakonito. Do sada je bilo više pravilinika i zakona kojima se u trošak specijalizacije uvrštavala bruto plaća radnika, paušalne proračunske osnovice itd.

Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz ožujka ove godine isključen je trošak rada te su jasno de�inirani realni troškovi specijalizacije (trošak glavnog mentora, mentora, komentora, specija-

lističkog ispita, itd.). Prethodni ugovori koji su ujedinjavali trošak rada i troškove specijalizacije, svakako su bili “uteg” kojeg se trebalo davno riješiti i drago mi je da je naša ustanova to prepoznala.

Samim time, daljnje zadržavanje osoblja biti će moguće jedino stimulacijama, boljom organizacijom specijalističkog usavršavanja, zapošljavanjem, i zaključno, isključivo motivacijom što će svakako imati pozitivan utjecaj na cjelokupni zdravstveni sustav.

Moji elementarni kriteriji za odabir radnog mjesta u

Čakovcu su ispunjeni

- Sada pa i u nekoj bližoj budućnosti nemam planove za odlazak, kaže predstavnica specijalizanata Županijske bolnice u Čakovcu. Radim s timom vrlo entuzijastičnih ljudi s velikim porivom za napredovanjem i uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih mogućnosti što nam svima daje priliku za daljnje

napredovanje. Isto tako, jednako bitni su i dobri međuljudski odnosi. Moji elementarni kriteriji za odabir radnog mjesta svakako su ispunjeni.

Kad govorim o kolegama, svakako ne mislim samo na kolege iz Županijske bolnice Čakovec. Stavovi su podijeljeni, tako da će svakako biti i odlazaka, ovisno o poslovnim uvjetima i životnim situacijama.

Kolege koje osobno poznajem, a koji su otišli i drugi koji planiraju uskoro otići najviše gravitiraju prema Engleskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Najčešći razlozi koji ih dovode do takve odluke su neorganizacija rada, ograničavanje edukacije i napredovanja, poticanje “multitaskinga” uslijed manjka zdravstvenog osoblja i nametanje odgovornosti za isto, nekolegijalni odnosi, svakako nesrazmjer između uloženog i dobivenog s obzirom na razinu obrazovanja, odgovornosti i složenosti poslova itd.

Razina napredovanja u općim ili županijskim bolnicama najviše ovisi o motivaciji i entuzijastičnosti samog pojedinca i podršci koja mu se pruža od radne okoline. Na neki način je možda teže jer sami stvarate put kojim želite ići, dok je u klinikama to uhodani proces.

A svi koji žele napredovati to mogu bilo gdje uz puno volje, puno učenja, puno odricanja i otvorenosti prema iskustvu.

Oduševile su me kolege i radna atmosfera

- Kad sam se javio na natječaj za specijalizaciju iz radiologije u čakovečkoj bolnici nisam baš puno znao ni o Međimurju ni o samoj bolnici, naglašava Matija Pilaš, specijalist radiologije, rodom iz Dramlja. Medicinu je završio u Rijeci i kako mu je specijalizacija iz radiologije bila među top 3, prijavio se.

- Rekao sam si, idem probati, kaže dalje. Kad sam počeo raditi oduševio sam se kolegama na Odjelu, jednostavno vlada poticajna atmosfera, nema isticanja veličina pa mogu reći da radim u pozitivnoj i konstruktivnoj sredini. Četiri je godine stanovao u Čakovcu i razmišljao je i o kupnji stana. Međutim, ispalo je da su stanovi u Varaždinu jeftiniji te se tamo nastanio i svakodnevno putuje u Čakovec na posao.

- Trenutno ne razmišljam o odlasku iz čakovečke bolnice, naglašava dalje. Tu mi je ugodno raditi, radim što volim i što sam oduvijek želio i dok god je tako, ostajem u Čakovcu i Međimurju.

Na Odjelu, napominje, svi rade sve, od ultrazvuka i CT-a do klasične radiologije, tako da uvijek ima izazova.

Najvažnije od svega mu je da na poslu vlada sklad i dobra atmosfera što nikakva velika plaća ne može nadomjestiti na drugom mjestu.

Dobro je znati 21

Ma�ja Pilaš, dr.med., spec. radiolog u ŽB Čakovec

Odlazak iz bolnice “stoji” svega oko 3000 eura Diplomirani student medicine, odnosno novopečeni liječnik, nakon završenog fakulteta može se zaposliti primjerice u ordinaciji obiteljske medicine, Domu zdravlja ili pak u Zavodu za hitnu medicinu, najdulje do 2 godine. To su ustanove gdje rade liječnice bez specijalizacije.

S druge strane, uvjet za rad u bolnici bilo koje vrste je specijalizacija.

Svi mladi liječnici koji svoj rad žele nastaviti u bolnici, upravo tu čekaju raspisivanje natječaja za specijalizaciju i onda se shodno svojim željama javljaju.

- Kad sam počeo raditi oduševio sam se kolegama na Odjelu, jednostavno vlada poticajna atmosfera, nema isticanja veličina pa mogu reći da radim u pozitivnoj i konstruktivnoj sredini, kaže dr.

Pilaš, rodom iz Dramlja

- Specijalizaciju raspisuje bolnica, sukladno svom petogodišnjem planu koji odobrava ministarstvo zdravstva, objašnjava Lana Križarić, dipl. iur. struč. spec. oec. i pomoćnica ravnatelja za pravne poslove. Na temelju toga bolnica svake godine odabire specijalizacije koje su joj potrebne na godišnjoj razini i raspisuje natječaj. Potencijalni kandidati koji prođu tzv. selekciju i budu odabrani, potom s bolnicom potpisuju ugovor o međusobnim pravima i obvezama. Drugim riječima, de�iniraju se svi troškovi specijalizacije.

- Kandidat dio specijalizacije može odrađivati u svojoj matičnoj bolnici ako ona za tu granu medicine ima veri�icirano rješenje. U Čakovečkoj bolnici to rade specijalizanti interne i kirurgije, nakon čega staž nastavljaju u Zagrebu, dodaje pravnica.

Za vrijeme cijele specijalizacije matična bolnica,

odnosno čakovečka bolnica specijalizantu podmiruje troškove plaće.

- S time da svim kandidatima, osim plaće, podmiruje i dodatne troškove, poput troškova mentora, troškova zdravstvene ustanove (to je primjerice trošak KBC-a Zagreb koji pruža “uslugu” učenja budućeg specijalista) i slično.

Od svega navedenoga, najveći trošak bolnice koja šalje mlade liječnike na specijalizaciju je isplata njihovih plaća. Dakle, isplaćuje im plaće premda oni rade u drugoj ustanovi. Tim više što specijalizacije traju od 4 do 5 godina. I taj dio je u principu bio najveći kamen spoticanja.

Kako je naglasila, specijalizaciju u cijelosti pokriva bolnica jer je ona uvjet za rad u njoj. A svi drugi vidovi daljnjeg obrazovanja idu isključivo na vlastiti trošak specijalista, medicinske sestre, tehničara…

Ispada da država uvjetuje specijalizacije pa bi onda shodno tome taj trošak trebala i pokriti.

- Međutim, radi se o tome da to nije direktni trošak države/ministarstva već zdravstvene ustanove, dodaje pravnica. Čakovečka bolnica tako mjesečno dobiva svoj limit kojim se mora pokriti i iz kojeg isplaćuje plaće, pa i liječnicima koji su na specijalizaciji. Plaću daje čovjeku kojeg nema.

Za to vrijeme ne može zaposliti drugog stručnjaka jer bi to bio dupli trošak, a ruku na srce, niti ih ni nema.

Cilj je specijalizacija da bolnica pošalje “friškog liječnika” na edukaciju koju plaća i zauzvrat očekuje da mu se educirani čovjek vrati, dakle da ima stručnjaka kojeg je školovao. Najveći problem je u tome što se stručnjaci onda ne žele vratiti.

- Srećom, mi u našoj bolnici nemamo tih problema.

Od 40 osoba na specijalizaciji, vratilo nam se 39, pohvalila se pravnica.

Do sada su novi specijalisti za matičnu bolnicu bili vezani �inancijskim obvezama, odnosno morali su odrađivati tzv. dug. To je bio i jedan od razloga zašto su mnogi ostajali. Naime, njihova dugovanja kretala se u redu veličine od oko 100.000 eura.

No, sada im je odlazak iz bolnice koja ih je školovala olakšan jer moraju vratiti tek oko 3000 eura. Educirani, gotovi ljudi, specijalisti dakle, sada mogu s lakoćom otplatiti te tri tisućice i pod pod noge, gdje ih srce, odnosno karijera vuče. Na bolnici pak je da učini sve što je u njenoj moći da ih zaustavu u svojoj sredini, bilo da je to uvjetima rada, mogućnošću napredovanja, stvaranja ugodne radne sredine. Čakovečkoj bolnici je to očito uspjelo, jer je dakle, od 40 specijalista otišao tek jedan.

22 Mozaik

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slađana Zvošec i Ivanka Štefić rado su se fotografirale sa svojim poklonom

Štrigovčanci za vas pripremaju gastro događaj koji vrijedi posje��

TRGOVINA KRK, Donja Dubrava, Trg Republike 16

MEĐIMURSKA ŽLICA u Štrigovi

Recepte slikamo mobitelom i isprobavamo

S platnenim, eko vrećicama, ovoga tjedna zaustavili smo se u Donjoj Dubravi i tamošnjoj trgovini gdje se prodaju naše novine. Dočekala nas je djelatnica Slađana Zvošec iz Svete Marije te Ivanka Štefić koju smo zatekli u kupovini. Obje su

se pohvalile kako obavezno čitaju Međimurske novine.

Trenutno s posebnom pažnjom prate natječaj Čiji je vrt najljepši. Kažu, nisu se prijavile jer smatraju da se nemaju čime pohvaliti, niti bogatstvom bilja niti pak ljepotom vrta.

Stranicu koju nikad ne zaobilaze je ona s receptima.

Recept obavezno fotografiraju mobitelom i onda isprobavaju. Ako im se svidi, zauvijek ostaje memoriran. Naravno, prolistaju i sve ostalo u nadi da će saznati aktualnosti iz svoje općine. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 111. kola Novo, 111. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju.

I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 12. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

3

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. srpnja.

Sretnog dobitnika 111. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. srpnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 26.7. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Fina, starinska jela na žlicu čekaju na vas!

Tražite li savršen način da proslavite ljeto i uživate u tradicionalnoj gastronomiji Međimurja? Dođite u Štrigovu na Međimursku žlicu, jedinstvenu manifestaciju koja se održava u nedjelju, 21. srpnja, kod Doma kulture Štrigova s početkom u 13 sati.

Na Međimurskoj žlici ekipe će se natjecati u pripremi ukusnih jela koja se konzumiraju isključivo žlicom. Jela se pripremaju u kotlićima, a namirnice se mogu nabaviti

u trgovini KRK u Štrigovi u vrijednosti do 60 eura po ekipi. Meso koje se ne može pronaći u trgovini KRK može se nabaviti u mesnici Mihalić u Nedelišću.

Svaka ekipa sama osigurava plinsku bocu, gorionik, suncobran i pribor za kuhanje. Općina Štrigova, osim namirnica, osigurava kotlić s nosačima te priznanja za sudjelovanje.

Međimurska žlica nije natjecateljskog karaktera,

ali će se posebno naglasiti starinska jela, pomalo zaboravljena. Za sada je prijavljeno čak 28 ekipa, a pripremat će se bograči, gulaši, ričet, paprikaši, čobanci, pretepene juge i šprorge, vrgojovica, grah, špek �ileki, friganica, piščančja obara, pretepeni želočeki i chilli con carne.

Cilj manifestacije je očuvati i promicati bogatu gastronomsku tradiciju Međimurja te okupiti ljude u duhu druženja i zabave. (sh)

KUD SVETI JERONIM održao izbornu skupštinu

Napokon okupljena dječja sekcija Kulturno-umjetničko društvo “Sveti Jeronim“ iz Štrigove održalo je godišnju skupštinu koja je ujedno bila i izborna. Društvo je na prijedlog Upravnog odbora KUD-a za predsjednika ponovno izabralo, jednoglasno, Mateja Ščavničara. Skupština je izabrala nove sastave svih važnih tijela udruge, uključujući i Upravni odbor u čije su članstvo uvršteni: Mladen Novak, Nora Nemec, Vinko Jakopić, Ljiljana Kocen, Gordana Masnec, Jasmina Rep, Gabrijela Zadravec, Silvija Novak i Matej Ščavničar dok su u Nadzorni odbor KUD-a odabrani Zvonko Ladić (pred-

2

sjednik), Jurica Tomac i Luka Žižek. Društvo je odabralo i dva zamjenika predsjednika, a to su: Mladen Novak i Vinko Jakopić, tajnik društva ostaje Jasmina Rep dok je za blagajnicu odabrana Gabrijela Zadravec.

Na skupštini se razgovaralo o proteklom razdoblju, ali i o planovima za nadolazeće razdoblje. Planiraju se lijepe stvari, novi projekti, proslave, druženja. - Iznimno sam sretan što smo ponovno okupili dječju folklornu sekciju koja trenutno broji 17 članova, veliku folklornu sekciju u kojoj aktivno pleše 7 parova. Napokon smo pronašli

Matej Ščavničar novi je stari predsjednik KUD-a Sve� Jeronim voditelja tamburaške sekcije i unatrag 6 mjeseci u dječjoj tamburaškoj sekciji svira 12 tamburaša. Koristim priliku i zahvaljujem voditeljima svih naših sekcija: Nikoli Koturu, Josipu Zlatareku, Nori Nemec i Jasmini Rep na angažmanu i trudu koji ulažu u rad našeg Društva, rekao je Matej Ščavničar. (sh)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Čakovčanka Laura Oković finalistica izbora za Miss sporta Hrvatske

20-godišnja Laura Oković iz Čakovca ušla je u �inale 33. izbora za Miss sporta Hrvatske. Teretana joj nije samo hobi, već način života kojim održava �izičku formu i mentalno zdravlje. Uz to, voli motore i jahanje, a u slobodno vrijeme bavi se fotogra�iranjem i uređivanjem fotogra�ija. Slobodno vrijeme provodi u prirodi sa psima, voli šetati šumom i promatrati životinje. Intervju s lijepom Laurom donosimo na 3. stranici Medije. (sh, Foto: Studio Martinez)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak, 19. srpnja

15:00 Forestland Brezje 21:00 Koncert Mladena Grdovića NK Zasadbreg 21:00 Vanna Štrigovske noći Mađerkin breg

subota, 20. srpnja

10:00 6. Tuning car show Izle�šte Goričanec 16:00 Forestland Brezje 18:00 Stridon run Vatrogasni dom Štrigova 18:30 Dječja utrka Vatrogasni dom Štrigova 19:00 Glavna utrka i utrka građana Vatrogasni dom Štrigova 19:00 Humanitarni koncert Vanessa Kralj i kolege iz SuperStara Dom kulture u Štrigovi 20:00 Promenadni koncert – Marius Preda i Ratko Zjača Evolu�on Trio Fontana u Perivoju Zrinski 21:30 Tragovi Dom kulture u Štrigovi

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIKEND VODIČ

MLADEN GRDOVIĆ u Zasadbregu

Za vikend živite bolje nego ministar Pravi provod čeka nas ovog petka, 19. srpnja, u Zasadbregu na velikom nogometnom igralištu Nogometnog kluba 77 Zasadbreg. Mladen Grdović već je dugi niz godina poznat domaćoj javnosti, a gotovo da nema fešte ili proslave

koja je prošla, a da se nije začula barem jedna njegova pjesma. Stoga, ako volite njegove pjesme ili se samo želite dobro zabaviti svakako izađite i zapjevajte u Zasadbregu. Neke od njegovih poznatijih pjesama su Živim bolje nego ministar, Nije

HUMANITARNA NOĆ u Domu kulture Štrigova

Vanessa Kralj i divna gesta mladih U sklopu Šrigovskih noći u Domu kulture u Štrigovi u subotu, 20. srpnja, od 19 sati čeka nas Humanitarni koncert Vanesse Kralj i njezinih prijatelja iz SuperStara. Ovaj koncert je poseban jer je humanitaran koncert. Stoga će na ulazu biti postavljene kutije za donacije, a prikupljena sredstva bit će dodijeljena onima kojima je pomoć najpotrebnija. Našoj Vanessi na koncertu će se pridružiti Luka Veljković, Lana Mandarić, Mia Ribić i Dino Miklaužić. Uz njih, cijelu večer podršku će im pružati i Privatt bend. Ponesite osmijeh i dobru energiju jer ovo

Vanessa priređuje svoj prvi koncert, a vi je podržite u tome će biti večer za pamćenje, poručuje Vanessa na svojoj Facebook stranici. Nakon humanitarnog koncerta posjetitelje će zabavljati od 21:30 grupa Tragovi. (pt)

u šoldima sve, Sve za ljubav, Oči boje lavande i brojne druge.

Grdović je glazbenu karijeru započeo u rock sastavu Šaci glazbe. Također, za vrijeme svoje glazbene karijere prodao je oko 2,5 milijuna primjeraka svojih albuma. (pt)

Mladen Grdović sprema veliku feštu u Zasadbregu

TUNING CAR SHOW na izletištu Goričanec

Čiji je ljubimac najljepši?

Subota je rezervirana i za 6. Tuning car show na Izletištu Goričanec. Događaj organizira Udruga ljubitelja automobila Garage Freaks. Početak je od 10 sati, a traje sve do kasnih večernjih sati. Posjetitelji će moći razgledati raznovrsne prerađene i uređene limene ljubimce ponosnih vlasnika koji će se međusobno natjecati u izgledu i količini prerada na automobilima. Uz to, priređuju se zabav-

no-natjecateljske igre, a provodit će se i tombola s vrlo vrijednim nagradama brojnih sponzora. Također će se paliti gume, a za najmlađe je osigurana igra u divnom ambijentu izletišta, a tu je i veliki napuhanac. Za zabavu i ugodnu atmosferu tijekom cijelog dana pobrinut će se DJ, a samo Izletište Goričanec brine da svi posjetitelji ne ostanu žedni ili gladni. (pt)

ŠTRIGOVSKE NOĆI uz Vannu

...nastavak vodiča za nedjelju 15:00 KUU Društvo žena Gornji Kraljevec Ignac Šardi: Međimurski zajtrk i večerja Dom kulture Štrigova 16:00 Narodno veselje uz grupu Fortuna Dom kulture Štrigova 16:00 Predstavljanje ekipa Međimurska žlica i podjela jela Dom kulture Štrigova 18:00 Plesni studio Mar� – Svetomar�nske mažoretkinje Dom kulture Štrigova

MJESEČNI VODIČ

ponedjeljak, 22. srpnja 11:00 Svečana misa Župna crkva svete Marije Magdalene

subota, 27. srpnja

10:00 Natjecanje orača Jelas cesta, Goričan – Hodošan 17:00 25. obljetnica ređenja Ivana Hercega Župna crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću

petak, 9. kolovoza

Dani vina i jabuke Sve� Mar�n na Muri

Zlatna noć na nedjelja, najpoznatijem bregu

23.-25. kolovoz Jazz u vinogradu Mađerkin breg

21. srpnja

13:00 Međimurska žlica Dom kulture Štrigova nastavak vodiča za nedjelju na desnoj strani...

Štrigovske noći i ove godine donose razna događanja, ova subota, 20. srpnja rezervirana je za veliki koncert Ivane Vrdoljak, poznatije kao Vanne.

Koncert nas čeka na, najpozna-

tijem bregu u Međimurju, Mađerkinom. Početak je u 21 sat.

Karijeru je započela u radijskoj emisiji “Demo X”. Nakon toga počela je nastupati s Ilanom Kabiljom, a zajedno su snimili

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - JOHN GRISHAM: SMRT U OLUJI Dobitnica knjige Odjednom mama objavljene u prošlom broju je Paula Ilijaš iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU John Grisham: Smrt u oluji

kupon br. 1505 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

desetak pjesama, među poznatima je pjesma “Zlatna noć” kojom su osvojili Zlatnu notu.

Nastupili su i kao grupi “Boa” koja je bila predgrupa Davidu Bowieju u Maksimiru. (pt)

Kratki sadržaj:

Vlasnik knjižare Bruce Cable s nekoliko svojih prijatelja pisaca priprema se za promociju novog romana uspješne spisateljice Mercer Mann, ali tada se dogodi nešto posve neočekivano. Uragan Leo skreće s predviđene putanje i obrušuje se ravno na otok Camino. Guverner Floride naređuje hitnu evakuaciju, ali Bruce odlučuje osta� kako bi pokušao spasi� knjižaru i imovinu.

Uragan je nemilosrdan, sravnjuje sa zemljom kuće, teško oštećuje hotele i trgovine, poplavljuje ulice i usmrćuje desetak ljudi. Isprva se čini da je jedna od njegovih žrtava i Bruceov prijatelj, pisac trilera Nelson Kerr, ali Nelsonove ozljede bude sumnju da je uzrok smr� nešto sasvim drugo.

Uzbudljiva igra mačke i miša. Grisham piše tečno i uzbudljivo i svako poglavlje zatvara intrigantnom rečenicom koja čitatelja jednostavno prisiljava da okrene sljedeću stranicu

Zapjevajte uz Vannu u štrigovskoj noći

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

19. srpnja 2024.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

ČAKOVČANKA LAURA OKOVIĆ (20) finalistica izbora za Miss Sporta Hrvatske

Radila sam i u polju po 12 sati dnevno

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 31.7.2024. u CineStaru Varaždin.

- Dobila sam komentar: “Idi na polje raditi, pa ćeš onda vidjeti gibi-gibi!” Ironično, ja sam radila na polju i to 12 sati na dan, od ponedjeljka do subote. Znam kako je raditi na polju i nitko mi ne može reći da se “samo naslikavam”, rekla nam je Čakovčanka Laura Oković Piše: Sanja Heric Foto: Studio Martinez

Čakovčanka Laura Oković (20) iz Čakovca bila je �inalistica izbora za Miss sporta Hrvatske održanog prošlog tjedan u Velikoj Gorici. Za sebe kaže da je jako svestrana, a to se vidi i po mnoštvu različitih interesa. Završila je srednju školu za medijskog tehničara te nastavila školovanje na fakultetu Sveučilište Sjever smjer Multimedija, oblikovanje i primjena. U isto vrijeme polaže za �itness trenera i radi preko student servisa u teretani Gibi Gib u Varaždinu.

U slobodno vrijeme bavi se fotogra�iranjem i uređivanjem fotogra�ija te je vješta na području dizajna. Osoba je koja strastveno uživa u aktivnom načinu života. Osim teretane, obožava voziti motor i baviti se jahanjem.

Svoje slobodno vrijeme voli provoditi u prirodi sa psima, šetajući šumom i promatrati

Laura ne pije alkohol, a jede sve u umjerenim količinama (Foto: Renato Branđolica)

životinje. U intervjuu tjedna saznali smo o njezinim planovima, u čemu uživa, ali i što je ljuti.

- Kako to da si se prijavila na natjecanje za Miss sporta?

- Puno njih me nagovaralo, ali bilo me je strah prijaviti se na tako nešto iz razloga jer mi je uvijek bilo u glavi što će drugi reći. A to je ono najgore. Dok razmišljaš što će drugi reći. Ako bi tako stalno razmišljali, onda ništa ne bi napravili od života. Drugi mogu izraziti svoje mišljenje, treba to poštovati, ali treba slijediti svoje snove. Sama sam se prijavila kada sam vidjela da je natječaj otvoren. Na neki način, odlučila sam ići ususret svojim strahovima.

- Kako je bilo na samom izboru?

- Na samom izboru u Velikoj Gorici bilo je super. Organizatori su se maksimalno potrudili i imam nula posto zamjerke. Smještaj i hrana bili su savršeni, imali smo dvije vrste ribe, i to za ručak i za večeru. Svaku večer imale smo po dva sata probe.

Prije toga smo imale jako puno aktivnosti, fotogra�iranja, dobile smo puno poklona, a imale smo vremena i za saune i wellness. Bilo je posebno zanimljivo kada smo otišle raditi štrukle. Samim izborom sam jako zadovoljna. Imala sam određenu favoritkinju i ona je pobijedila. Bilo je pošteno i fer iskustvo.

- Kako održavaš svoju formu?

- Treniram svaki dan posljednje tri godine. To je po sat i pol u teretani, gornji i donji dio tijela. Što se tiče prehrane, nikad nisam jela pretjerano slatko ili čips. Sve jedem, ali u umjerenim količinama. Što se tiče alkohola, uopće ne pijem.

Probala jesam, ali sam rekla ne. To mi ujedno pospješuje napredak, jer ne možeš hodati u teretanu i kasnije se opijati.

To dvoje ne ide zajedno. Što se tiče izlazaka, rađe si te

novce koje bih potrošila za izlazak, ostavim sa strane i potrošim na nešto pametnije.

- Pratiš li neke poznate �itness trenere?

- Pratim trenericu Pamelu Reif. Zbog nje sam i počela vježbati.

Najljepša je cura koju sam vidjela u životu.

- Kako bi opisala samu sebe?

- Osoba sam koja ide svojim strahovima. Imam određene predrasude, ali ipak uvijek napravim korak k nečemu da uspijem. Mislim da sam dobro odgojena i svestrana u pogledu ambicija.

Volim ostvariti ciljeve koje si zacrtam. Uporna sam i disciplinirana. Iskreno, meni se neda ponekad odraditi svaki trening, ali ako želiš postići određene ciljeve, jednostavno moraš trenirati svaki dan.

- Bi li živjela u inozemstvu?

- Ne bih. Volim Hrvatsku, prekrasna je i mislim da nam nijedna zemlja ne može konkurirati. Imamo obilje pitke vode, hvala Bogu, obilje hrane, apsolutno sve što je potrebno u životu. No voljela bih posjetiti Tajland. Željala bih vidjeti otočje Phi Phi iako se bojim aviona i leta. To je strah koji moram prevladati. Što se tiče posla, mislim da, ako se dobro organiziraš i imaš dobar plan, da možeš uspjeti u Hrvatskoj. Uspjet ćeš samo ako se ne obazireš na tuđe komentare. Možda od prve neće uspjeti, ali treći ili četvrti put hoće. Treba biti uporan i stremiti k svojim ciljevima. Iz perspektive mladog čovjeka, mislim da imamo jako puno tehnoloških mogućnosti i prilika, samo ih treba znati iskoristiti. Iz tog razloga nikad ne bih otišla iz Hrvatske.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Banda čupavih repova

Laurina je želja imati firmu za car detailing, poliranje auta, lijepljenje i dizajniranje folija

- Gdje se vidiš za 10 godina?

- Vidim se da imam �irmu za car detailing, poliranje auta, lijepljenje i dizajniranje folija. To je ono što bih stvarno voljela raditi. U privatno vrijeme bila bih mehaničar za motore, na tome zapravo i radim, učim preko Youtubea.

Uz to, bavila bi se i on-line �itness treninzima i osmišljavala �itness programe. Motori su me uvijek zanimali, ali nitko mi nije imao priliku to pokazati, sve dok nisam upoznala svojeg dečka. I tako je krenulo učenje u tom smjeru.

- Gdje ćeš na godišnji odmor?

- Idem u Split. To je po meni najljepši grad u Hrvatskoj. Obožavam Split, stvarno mi je nešto posebno. Priroda me očarala. Kupanje u moru.

Smatram da more liječi naše tijelo. Bačvice su me oduševile. Kao mala nisam voljela znamenitosti, a sada jedva čekam da vidim sve gradske znamenitosti i atrakcije.

- Koju glazbu slušaš, kakve �ilmove gledaš, čitaš li knjige?

- Sve osim cajki. Može biti strano, može biti domaće. U zadnje vrijeme najviše me privlači muzika iz 80-ih i 90-ih. Što se tiče �ilmova i serija, ništa ne gledam. To mi je dosadno, to mi je psihičko mučenje. Gledati �ilm, jesti kokice i dva sata sjediti? Nikako.

Ne čitam knjige, ali pročitala sam Bogati otac, siromašni otac. To je jedina knjiga koja me zanimala i naučila me da razmišljam drugačije o novcu, i kako bih mogla štedjeti za budućnost. Zato sam i rekla da bih započela cardetailingom, i ako Bog da, kupila bih si apartman na moru i zapravo živjela od najma.

- Kako se nosiš s komentarima na društvenim mrežama?

- Svaki negativni komentar govori više o toj osobi nego o meni. Čim netko nešto ružno o tebi govori, to znači da s tobom nešto valja i da radiš nešto dobro.

Glupa osoba će te ocrniti, a od pametnih osoba to nećeš čuti. Prihvaćam i negativne i pozitivne kritike, ali mora biti obrazložena. Tko sam ja da mijenjam te ljude? Ti ljudi, komentatori, trebali bi biti dovoljno zreli i odgovorni da ako im se nešto ne sviđa, da takav sadržaj scrollaju dalje.

Dobila sam jedan komentar tipa: “Idi na polje raditi, pa ćeš onda vidjeti gibi-gibi!”

Ironično, ja sam radila na polju i to 12 sati na dan, od ponedjeljka do subote. Znam kako je raditi na polju i nitko mi ne može reći da se “samo naslikavam.” Moj me djed učio i kako variti, kako se zabija čavao, pa do slaganja kućice i montiranja nadstrešnice.

Dobitnica ulaznica za film: Ivana Antolič

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Žagala sam i drva kada djed nije stigao. Vozim i motor i traktor, planiram si sad složiti novi motor kroz zimu. To je moj idući mini projekt. Tako da su ti komentari krajnje smiješni.

- Poruka čitateljima za kraj?

- Prepusti se i pomoli Bogu. Ako ti i ne uspiju neki planovi u životu, to se desilo s razlogom. Odnosno, to bi značilo da Bog ima puno veće planove za nas kako god nam se u početku činili besmisleni. Mora nešto propasti da bi ono drugo napredovalo. Sve je s razlogom.

4 media

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Mario Golenko

Zanimljiva bež haljina ili točkasta suknja odlična su ljetna kombinacija Katarina i Janez prošetali su gradom u ugodnim ljetnim kombinacijama

Mala crna haljina vječni je klasik Haljina zanimljiva uzorka naglasak stavlja na ramena

U gradu smo sreli i mladu simpa�čnu obitelj

Katarina i Julija odabrale su prigodne cvjetne haljine

Duga ili kratka, ljetna haljina uvijek je dobar izbor



18. svibnja 2018.

JUDO PETAR BALUNOVIĆ mlada je nada hrvatskog juda

Samo 13 godina, a već dvostruki državni prvak Podrška kao temelj uspjeha

- Bitno je imati svoj cilj i ne odustajati od njega, ne propuštati treninge i biti posvećen tome što voliš do maksimuma, poruka je talentiranog mladog judaša Piše: Sania Bižupić Foto: Zlatko Vrzan

U

svijetu sporta, posebno onom mladih talenata, često se susrećemo s pričama o predanosti, strasti i neumornom radu. Jedna od takvih priča dolazi iz Čakovca, gdje Petar Balunović, trinaestogodišnji judaš, niže uspjehe i pomiče granice.

Uspon mladog judo talenta

Petar je učenik šestog razreda Druge osnovne škole u Čakovcu te je s pet godina iskustva u judu, član Judo kluba Zrinski Čakovec. Njegov početak u ovom sportu bio je sasvim slučajan.

- Judo sam počeo trenirati prije pet godina u Judo klubu Zrinski i to tako što su došli u moju školu predstaviti judo preko prezentacije. Odmah mi se svidjelo, mama je nazvala trenera istog dana i već sam bio na treningu, prisjeća se Petar pa priznaje da prije školske prezentacije nije znao puno o judu, ali ga je sport odmah zaintrigirao.

Danas trenira svakodnevno, a tijekom školskih praznika često ima dva ili tri treninga dnevno.

- Kroz školsku godinu treniram svaki dan, a tri puta na tjedan imam i duple treninge.

Radim judo tri puta tjedno, snagu i kondiciju jednom tjedno, objašnjava nam mladi Čakovčanin. Balansiranje školskih i sportskih obaveza može biti izazovno, no Petar u tome uspijeva.

- Dosta izostajem iz škole, ali to nije utjecalo na moje ocjene koje su na kraju bile super. Neki profesori imaju

razumijevanja, ali za sada nisam trebao nikakve protekcije. U procesu sam dobivanja kategorizacije sportaša šeste kategorije od Hrvatskog olimpijskog saveza, tako da će mi malo morati tu i tamo progledati kroz prste, govori sa smiješkom.

Zlatne medalje i snovi o olimpijadi

Prije svakog natjecanja, Petar osjeća blagu tremu i nervozu, no kada borba započne, trema nestaje. Među mnogim osvojenim medaljama, posebno se ističu one s državnog prvenstva i europskih kupova.

- Dvostruki sam državni prvak, dvije godine za redom, zbog čega sam jako sretan.

Ove godine mogao sam nastupati na europskim kupovima gdje je konkurencija izrazito jaka. Izašao sam na tri kupa i na svakome sam osvojio medalju, a na dva sam bio u �inalu, nastavlja talentirani Petar. Prva osvojena medalja za Judo klub Zrinski bila

Petar s brojnim osvojenim odličjima je zlatna i to na mini ligi u Sloveniji.

- Ligu organizira Hrvatski judo savez i Slovenski savez, a kada sam osvojio svoju prvu medalju bio sam jako sretan i dalo mi je još više motivacije za dalje, otkriva. Petar s ponosom ističe trenutak kada je prvi put postao prvak Hrvatske.

- Imao sam jako veliku želju da budem prvi, konkurencija nije bila mala i u mno-

Mama Branka Blešć ponosna je na svoga talen�ranog sina

gobrojnoj kategoriji uspio sam biti prvi. I ja i trener, kao i svi članovi kluba, bili su jako sretni i ponosni na mene, nastavlja mladi judaš. Jedna borba koja mu je posebno ostala u sjećanju je ona u Srbiji, gdje je izveo jedno od najljepših bacanja.

- Borba koja mi je najviše ostala u sjećanju je jedna borba u Zrenjaninu jer sam jako brzo pobijedio jako dobrog dečka i to na jedno od meni najljepših bacanja koje sam ikada izveo, pojašnjava nam.

Njegov uzor u svijetu juda je francuski judaš Teddy Riner, nositelj četiri olimpijske medalje i 11 puta svjetski prvak.

- Jako mi se sviđa stil njegove borbe i on je u judo svijetu već sada velika legenda, iako je još uvijek aktivni natjecatelj, ali mislim da će se vrlo skoro umiroviti jer ima već 35 godina, a to je za judo dosta, govori Petar pa otkriva svoje velike ciljeve za budućnost.

Njegov san je nastup upravo na Olimpijskim igrama.

- Najveća želja mi je ići, naravno, na olimpijske igre, ali moram ići po redu, pa mi je prva želja nastupiti na eu-

ropskom prvenstvu, pa nakon toga svjetskom i na svim ostalim svjetskim natjecanjima kao što su grand prix, grand slam i slično. Samo moram još imati malo više godina, ali krenuo sam dobro, priznaje.

Kada nije na treningu ili natjecanju, Petar se posvećuje školskim obavezama ili provodi vrijeme s prijateljima.

- Imam jako malo slobodnog vremena, ali sada kroz ljeto je to puno više jer nema natjecanja, sad samo puno treniram, govori nam predani mladi judaš.

Obitelj je velika podrška Petru. Njegova mama Branka, djed Branko i baka Janja Blešć prate ga na svakom koraku.

- Mama i djed idu na svako natjecanje, bodre me i navijaju za mene. Baka ne ide na svako jer joj je dosta stresno mene gledati u borbi i boji se za mene, govori mladi judaš kroz smiješak. Za kraj, Petar je ostavio poruku zahvalnosti za svoje trenere i poruku motivacije za sve mlade sportaše.

- Moram spomenuti svojeg trenera Filipa Šeketu bez kojeg ništa od ovog ne bi bilo moguće, jer je najbolji trener na svijetu, trenera Gorana Karamarkovića i Ines Okun koji su zaduženi za moju kondiciju i snagu. A poruka za mlade jest – bitno je imati svoj cilj i ne odustajati od njega. Ne propuštati treninge i biti posvećen tome što voliš do maksimuma, poručio je mladi Čakovčanin.

Iako je još mlad, Petar Balunović već sada pokazuje nevjerojatnu predanost i potencijal. Njegova sportska karijera tek je započela, a sudeći po dosadašnjim uspjesima, pred njim je sjajna budućnost u svijetu juda. Uz podršku obitelji, trenera i prijatelja, Petar će zasigurno ostvariti svoje snove i postati jedan od najuspješnijih hrvatskih judaša.



19. srpnja 2024.

RUKOMET

NOGOMET

PRVA utakmica u studenom

VRAĆA SE u slovenski nogomet

Zrinskice u Europskoj ligi U Beču, sjedištu Europske rukometne federacije, izvršen je ždrijeb parova Europske lige čiji je ove sezone član i ŽRK Zrinski koji svoj nastup počinje u trećem pretkolu 9./10. studenoga. Protivnika će Čakovčanke saznati nakon što svoj susret prije toga odigraju francuski JDA Dijon i austrijski Hypo Niederösterreich. Prvi susret na rasporedu je 9./10. studenoga u Francuskoj ili Austriji, a uzvrat 16./17. studenoga u Čakovcu.

- Iako je ovo još jedan korak više od očekivanog, potrebno je napomenuti da su zahtjevi EHF-a u trećem pretkolu puno stroži nego u prva dva, no nadamo se da ćemo i dalje imati potporu lokalne zajednice, a i da će sponzori prepoznati svoju šansu, kažu u klubu.

Pripreme počinju uskoro, stiglo pet novih igračica

Zato ovih dana slijedi nakon razgovora u Gradu i Županiji formiranje posebnog Organizacijskog odbora koji bi vodio brigu

oko natjecanja u Eurokupu gdje Čakovčanke počinju s natjecanjem u trećem pretkolu.

Pripreme za novu sezonu počinju 1. kolovoza kada bi trebao biti kompletiran igrački kadar, a djevojke će u treninge uvesti šef stručnog stožera Vladimir Vujović. Za sada je klubu pristiglo pet novih igračica iz svih krajeva Hrvatske.

Bruna Zrnić, Tia Robida, Lena Ljubić, Karla Jerković i Magdalena Runek nove su igračice čakovečkog kluba.

Iz redova Dalmatinke Ploče dolazi Karla Jerković, mlada i perspektivna vratarka koja školovanje nastavlja u našem kraju, a iz Podravke Vegeta pristupila je mlada Magdalena Runek, igračica koja može igrati na više pozicija, a školovanje nastavlja u Čakovcu. Lena Ljubić igra na poziciji lijevog krila i prošla je školu Podravke, kasnije igrala u Koki, Umagu, a u Čakovec dolazi iz austrijskog Ferlacha s kojim je igrala u Eurokupu. Klub pregovara s još nekoliko igračica koje bi se trebale pojaviti na prvom treningu. (md)

NAJVIŠI RANG natjecanja

Čakovčani spremni kreću u pripreme

Što se tiče igračkog kadra i tu ima nekoliko

izmjena i novosti. Nakon godinu dana u klub se vratio Matej Ćuk i to iz Sesveta, trećeplasiranog sastava Premijer Lige. Zatim iz Spačve Vinkovci dolazi Martin Lukac, a Maksimir Pastele Zagreb Luka Baković. Razgovara se s još nekoliko potencijalnih pojačanja jer je natjecanje u najvišem rangu hrvatskog rukometa puno zahtjevnije od 1. HRL Sjever.

Od ranije je poznato da nova prvenstvena sezona počinje u subotu 7. rujna, Čakovčani u prvom kolu gostuju u Vinkovcima kod Spačve, a 7 dana kasnije domaćini su susjedima iz Varaždina. (md)

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

TELEFONS

Medimurke!

KI SEX UŽIV

Nazovi napaljene

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

Promjene u igračkom kadru

Piše i foto: Nikola Lukman

Četvrto pojačanje Mure u ljetnom prijelaznom roku je nogometaš iz Nedelišća.

U Muru je došao 26-godišnji napadač Dario Vizinger, koji je zadnje bio član poljske Warte Poznan.

Darija poznaju i sa slovenskih zelenila jer je uspješno nastupao u dresu Rudara iz Velenja i Celja. S potonjim je osvojio i naslov državnog prvaka u sezoni 2019./20., kada je u 35 utakmica postigao 23 pogotka i upisao 12 asistencija. Put ga je potom odveo kod sjevernih susjeda gdje je bio član Wolfsbergera, a u Njemačkoj je igrao za SSV Jahn Regensburg.

“Želim pomoći Muri da postigne što bolje rezultate”

- Veselim se novom izazovu koji nosi igranje u Muri.

Dario na potpisivanju ugovora Već dok sam igrao za Celje mogao sam shvatiti koliko se u Prekmurju voli nogomet.

Igrati pred punom Fazanerijom uvijek je bilo nešto posebno i drago mi je da ću sada i ja biti među onima za koje će navijati. Dolazim jako motiviran, želim pomoći Muri da postigne što bolje rezultate i da se Mura vrati tamo gdje joj je i mjesto.

Zahvaljujem se upravi kluba na ukazanom povjerenju i učinit ću sve da to povje-

OD Pobjede do pobjede

O! 0-24

Rukometaši MRK-a Čakovec s pripremama za novu prvenstvenu sezonu, pod vodstvom trenera Josipa Borkovića, ovaj put u najvišem rangu natjecanja Premijer ligi, počinju u ponedjeljak 22. srpnja. Već na početku priprema od osam za sada dogovorenih pripremnih susreta odigrat će dva vrlo zanimljiva i kvalitetna, oba u Čakovcu.

28. srpnja s rumunjskim prvakom i sudionikom Lige prvaka Constantom (Bukurešt), a dva dana kasnije 30. srpnja s prvakom Kine.

Vizinger veliko pojačanje Mure

renje opravdam, poručio je Vizinger na predstavljanju u novom klubu. Riječi hvale za međimurskog napadača imao je i generalni direktor kluba.

Vizinger je bio velika želja kluba

- Drago mi je da smo se uspjeli dogovoriti s Darijem.

On je bio naša velika želja, a već pri prvom susretu vidjelo se da je želja za suradnjom obostrana, što je u ovakvim slučajevima jako bitno. Dario

je pro�il igrača kakav treba našoj momčadi. Vjerujem da će svojom kvalitetom podići razinu naše igre, poručio je Agron Šalja.

Prošlu sezonu igrao je u Poljskoj za Wartu iz Poznana, gdje je raskinuo ugovor. Dario je u karijeri odigrao već 243 utakmice, zabio 63 gola i 32 asistencije. Bio je i član svih mlađih selekcija hrvatske reprezentacije. S Murom je potpisao ugovor do 30. lipnja 2026. godine.

Dani Olmo u Gornjem Hrašćanu Bilo je to u rujnu 2014. godine. Mnogi će se danas prisjetiti ove utakmice, a ponajviše tadašnji igrači Pobjede koji su morali čuvati ove mladiće. Neki od njih napravili su vrhunske karijere, ali najviše se ističe Španjolac.

Jedan od najtraženijih Španjolaca na svijetu sada

STRELIČARSTVO

je Dani Olmo, bivši igrač zagrebačkog Dinama kojeg su zapamtili ili će sada prisjetiti navijači Pobjede, budući da je njima u prijateljskom susretu igranom u rujnu 2014. godine postigao hattrick.

Tkalčec, Borko, Kovač, Povodnja, Brezovec, Ceilinger, Ladić, Thes, Debelec, Bistrović, Petran, Posavec,

Gavez i Horvat imali su čast u rujnu 2014. godine igrati protiv druge momčadi Dinama koje su tada predvodili Dani Olmo, Ivan Fiolić, Luka Capan, Ivan Šunjić, Bojan Knežević, ali i međimurski nogometaš Filip Škvorc.

Dinamo je u tom susretu slavio 9:0, a najpopularniji Španjolac zabio je 3 pogot-

ka. Za Dinamo su tada još zabijali Knežević, Badji, Mamić, Fiolić, Šunjić i Škvorc.

10 godina kasnije Olmo je europski prvak, ali i najbolji strijelac prvenstva. Sada de�initivno, ovaj susret možemo proglasiti povijesnim, iako su mnogi zaboravili da se ta utakmica uopće igrala. (nl)

ZLATNA strela Preloga

Turnir u spomen Draška Mihinjača U Otoku je održan 30. streličarski turnir WA900 Draško Mihinjač – zlatna strela Preloga, odnosno, 6. u nizu u njegov spomen. Na turniru koji je otvorila Jadranka Mihinjač, supruga prerano preminulog Draška, sudjelovalo je osamdesetak streličara u 20 ekipa iz Hrvatske i Slovenije.

U turnirskom dijelu pucalo se na 3 daljine s 90 strela, a dobre rezultate ostvarili su

članovi SK-a Katarina Zrinski Čakovec.

U stilu olimpijski luk među dječacima do 12 godina Roko Bedić osvojio je zlato, dok je kod kadetkinja Tena Mikulaj zauzela 4. mjesto, a među juniorkama je Marta Galina osvojila srebro.

Kod veterana Mihael Štebih osvojio je broncu, dok je u stilu tradicionalni luk među djevojčicama do 12

godina Lena Ciglarić osvojila srebro. U konkurenciji djevojčica do 14 godina Dina Posavec osvojila je broncu, kod dječaka do 14 godina Teo Vičentijević osvojio zlato, a među kadetkinjama Sara Kelemenić osvojila je srebro.

Kod seniora je Nenad Nemec zauzeo 4. mjesto, dok je Luka Ciglarić zauzeo 7. mjesto. U stilu goli luk seniorka Mija Mance osvojila je zlato.

Nakon turnirskog dijela po četiri najbolja u svakom stilu apsolutne konkurencije pucali su na jaje za zlatnu strelu. Osvajači ovogodišnjih zlatnih strela: Amanda Mlinarić iz Varaždina (složeni luk), Sergej Podkrajšek iz Maribora (olimpijski luk), Alen Remar iz Varaždina (goli luk), Dario Marošević iz Pakraca (tradicionalni luk), Drago Mlinar iz Čačinca (dugi luk). (lm)



19. srpnja 2024.

NOGOMET

PRIPREME za novu sezonu u 3. NL Sjever

Polet i Međimurje očekuju plasman na samom vrhu Piše: Miljenko Dovečer

Ove sezone 3. NL Sjever brojat će 16 klubova, naša županija će biti najzastupljenija sa 6 i to: Polet, Rudar, Dinamo (D), Graničar (K), Međimurje i Nedelišće. Prvenstvo će započeti 17. kolovoza, a ždrijeb će se održati 22. srpnja u Varaždinu.

Najveća novost je da ekipa mora započeti i završiti utakmicu s 3 igrača mlađa od 21 godine (pod mlađe spadaju igrači rođeni 1. 7. 2003. godine i mlađi) što je izazvalo kod klubova nelagodu jer je teško imati u konkurenciji tako veliki broj mladih i neiskusnih igrača.

Pisali smo o početku priprema Rudara, Graničara i Nedelišća, dok danas donosimo novosti u redovima Poleta, Dinama i Međimurja.

Polet i ove sezone ima najviše ambicije

Prošlosezonski prvak Polet iz Sv. Martina na Muri i dalje stremi k najvišim ciljevima, s time da žele a�irmirati čim veći broj mladih igrača. Privlačni su mnogim mladim igračima što se vidi posljednjih godina kada su dobro izbalansirali ekipu i starijim iskusnim igračima pridodali mladi potencijal. Ono što su napravili prošle sezone zaista je fenomenalan rezultat, bili su prvaci bez poraza gdje su drugoplasiranom Rudaru pobjegli za čak 13 bodova, a veliki uspjeh napravili su i u Kupu gdje su bili bolji od Međimurca. Stručni stožer na čelu sa Zoranom Šardijem i Želimirom Orehovcem složio je plan priprema koje će se uglavnom odvijati na odličnim terenima u Sv. Martinu.

- Trenirati ćemo 4 – 5 puta tjedno uglavnom na našim izvanrednim terenima i igrati kontrolne utakmice. Nastupit ćemo na dva turnira, 20. 7. u Vratišincu i 27. 7. u Peklenici. Do početka prvenstva još imamo utakmice i to 3. 8. s Bjelovarom, 6. 8. sa Slogom iz Štrigove i 10. 8. generalka s Rudarom iz Trbovlja. Što se tiče igračkog kadra mogu reći da je ostala većina igrača, a za sada su otišli Žganec, Silvester, Telebar i vjerojatno Mezga. Klubu su pristupili iskusni Vuković i mladi Brlek i Gal. Siguran sam da ćemo i u novom prvenstvu igrati značajnu ulogu, rekao je pomoćni trener Orehovec.

Polet igra u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa i želja im je da prođu najmanje 1. kolo

Dalibor Gorupić kako bi onda bili domaćin jednom od prvoligaša. U klubu su rekli da bi to bili eventualno Istra ili Slaven Belupo, a idealno bi bilo kada bi i njih pobijedili pa da dobiju Dinamo ili Hajduk.

Dalibor Gorupić poveo igrače Dinama u pripreme

Očito je da su jako zadovoljni u domašinečkom Dinamu radom trenera Dalibora Gorupića koji je poveo svoju momčad u pripreme 5. sezonu za redom. Dinamo je odlično organiziran klub u svim pogledima, u igračkom i stručnom kadru uglavnom su orijentirani na domicilne ljude. Prošla kao i prethodna rezultatski su bile iste za Dinamo, završili su na 5. mjestu. Ono što čini ovaj klub je kohezija uprave, navijača i trenera zajedno s igračima koji funkcioniraju kao jedna obitelj.

- Imam veliku sreću da sam trener u klubu koji ima upravu kakva je u Dinamu. Josip Đurkin, Zvonko Ovčar, Luka Jakšič i Petar Mihalec su ljudi koji zbilja svakodnevno rade u klubu i oko kluba i zato danas možemo razgovarati o rezimeu za sezonu u 3. ligi i spominjati ove igrače u kontekstu kluba.

Evo 8. srpnja započele su pripreme za moju 5. sezonu u klubu, vjerujte mi, ne bi radio negdje gdje obostrano zadovoljstvo nije takvo kakvo je ovdje. Dokaz je količina poziva i komunikacije sada u prijelaznom roku između mene i Zvonka i Jocija. Mogu samo u svoje ime i u ime svojih igrača izraziti veliko zadovoljstvo i zahvalu. Osim toga sigurno ćemo se dobro pripremiti za nadolazeće prvenstvo i igrati važnu ulogu u ligi. Ova 3 mlada igrača koji su nam pristupili ujedno su putokaz kojim smjerom Dinamo ide, rekao je najdugovječniji trener u međimurskim klubovima 3. lige Sjever Dalibor Gorupić.

Antun Jukić Trener Gorupić tu je mislio na Deana Volara iz Kotoribe koji dolazi iz Međimurca, Antonija Martinjaša iz Peklenice koji dolazi iz Rudara te Sašu Stojka iz Šenkovca, dosadašnjeg člana Varteksa. Sva trojica su igrači koji su prošli škole nogometa Međimurja, Slaven Belupa i Varaždina i sigurno će biti velika pojačanja Dinama.

Nova pojačanja, uglavnom igrače mlađe od 21 godine, gledatelji su mogli vidjeti prošlog vikenda na tradicionalnom Memorijalnom turniru “Antun Krznar Rokec 2024” u Domašincu na kojem su uz Dinamo sudjelovali Sloga Čakovec, Sokol Vratišinec i Borac Turčišće.

Pobjednik je ove godine bio domaćin iz čije ekipe dolaze najbolji strijelac i najbolji igrač Dean Volar i Marko Žulić. Sloga Čakovec koja je prvi puta sudjelovala na turniru zauzela je 2. mjesto i dala najboljeg vratara turnira Augusta Vargu, a 3. je bio Sokol Vratišinec, dok su 4. mjesto zauzeli Borci iz Turčišća. Sljedeću utakmicu, tj. dvije Dinamo će imati ovaj vikend na turniru Sokola u Vratišincu.

Jukić u pripreme Međimurja ide s novim pomoćnikom

Izvršni odbor NK-a Međimurje na redovnoj sjednici održanoj prošli tjedan jednoglasno je potvrdio da će seniorsku momčad i u predstojećoj sezoni voditi Antun Jukić. Uprava, ali i momčad izrazili su zadovoljstvo njegovim dosadašnjim radom te se očekuje da kvalitetno pripremi momčad za nadolazeće izazove i ostvarenje ciljeva. Njegov pomoćnik bit će nekadašnji igrač Međimurja Andre Silva Batista koji je i prošle godine u dijelu sezone bio član stručnog stožera, a sada će se u potpunosti posvetiti radu u klubu.

Međimurje je, među posljednjim međimurskim trećeli-

Želimir Orehovec gašima, krenulo u pripreme. Do početka prvenstva trener Jukić sa svojim pomoćnikom imat će 5 tjedana da kroz svakodnevne treninge i kontrolne utakmice pripremi igrače za sezonu.

Na prvom treningu bilo je 18 igrača, a očekuje se još dolazak odsutnih. Klub su u međuvremenu napustili Jelavić,

Turk, Mihoković, Novak, Lesar, Yuri i Ivančić, Podvezanec, Busija, Vrbanić i Puljić. Od novih igrača pojavili su se: Edo Topolnjak, Brazilac Matheus koji se je nakon polusezone vratio u klub, Joel, Precious, Diego Felipe. Od igrača iz proteklog prvenstva trenirali su: Vito Hozjan, Dominik Štajerec, Karlo Senčar, Zvonimir Mrazović, Luka Vinski, Jakov Pejanović, Abel Krznar, Dominik Drk, Petar Bešlić i Brazilac Davi.

Također su bili prisutni mladi iz juniorskog sastava: Andrej Kos, Karlo Novak, Andrej Obadić i Lovro Cesar.

Najveće pojačanje je svakako povratak Brazilca Matheusa, a još se očekuje dolazak nekoliko igrača. Igračima se obratio predsjednik kluba Vladimir Peršić, koji očekuje da će ekipa spremno dočekati početak prvenstva gdje je cilj vrh tablice i plasman u

viši rang. Osim predsjednika Peršića igračima su se prije prvog treninga obratili i direktor kluba Rajko Toplek i član IO-a Dragutin Vabec.

Plan odigravanja prijateljskih utakmica: gostovanje kod NK-a Sloga Štrigova (20.

7.), domaća utakmica protiv NK-a Heviz (27. 7.), gostovanje kod NK-a Polana (3. 8.), domaća utakmica protiv svojih juniora (6. 8.), gostovanje kod NK-a Novi Marof (10. 8.), gostovanje kod NK-a Bednja (13. 8.).

Planirano je bilo i gostovanje kod NK-a Kurilovec u subotu, 17. 8., ali će se, s obzirom da je početak prvenstva pomaknut tjedan dana ranije, pokušati dogovoriti novi termin. Članovi Izvršnog odbora upoznati su da će Plenum klubova 3. NL Sjever održati u ponedjeljak, 22. 7. kada će biti poznat i kompletan raspored aktivnosti.

30 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2024.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2023./2024.

EKONOMSKA i trgovačka škola čakovec 1.A - razrednica: Anja Pintar Odlični učenici: Eni Herman, Jana Hrženjak, Semra Ramadani 1.B - razrednica: Ivana Borković Novak Odlični učenici: Vanja Kodba, Iva Kovač, Fran Novinščak 1.HT1 - razrednica: Tanja Skoliber Odlični učenici: Ramona Matotek, Lorena Mihalković, Tija Posedi 1.HT2 - razrednica: Dunja Siročić Odlični učenici: Hana Herenčić, Noa Lepen, Ema Pozder 1.K - razrednica: Saša Kraljić Odličan učenik: Mihael Marušić 1.KŠ - razrednik: Tihomir Blažeka Odličan učenik: Lukas Ladić 1.UR – razrednica Lidija Hižman Odlični učenici: Ana Antolašić, Sara Subašić 2.A - razrednica: Jasmina Zaborski Odličan učenik: Rafael Kocijan 2.B - razrednica: Sara Novak Dobošić Odlična učenica: Nina Gregorinčić 2.HT1 - razrednica: Ivana Oreški Odlični učenici: Lorena Stojko, Vita Škrobar, Dora Zvošec 2.HT2 - razrednica: Snježana Vrtarić Odlični učenici: Saša Cmrečnjak, Sara Korošic, Lea-Emili Muršić, Hana Pintarić, Darija Žganec 2.UR - razrednica: Ivana Puzak Odlični učenici: Marta Doležaj, Sara Matulic, Viktorija Turek 2.T - razrednica: Elena David Odlični učenici: Valentina Oršuš, Ivana Tkalec, Lorena Želežnjak 3.A – razrednica: Maria João Vinković Odlični učenici: Nikolina Belić, Paula Markić, Veronika Martinčević 3.B – razrednik: Dragutin Migles Odlični učenici: Tomo Balent, Ena Buhin, Dorijan Kolarek, Lorena Lukman, Zara Maček, Marko Mihalović, Karina Šarić, Vita Trupković 3.HT - razrednica: Andreja Antolić – Petak Odlični učenici: Magdalena Podvez, Marija Ana Radiković, Roko Uroda, Lea Zadravec 3.KŠ - razrednica: Gordana Dajč Odlična učenica: Sara Pokrivač 3.UR - razrednica: Svjetlana Goričanec Odlični učenici: Linda Lepir, Tea Rodek

3.T - razrednica: Sanja Koraj Odlični učenici: Albina Jezernik, Kristina Kovačić, Rosana Pec, Valentina Šoštarić, Hana Tomašić

Matej Petran, Eva Pivčević, Rea Požgaj, Kiana Rajher, Mauro Rudnički, Maša Skroza, Julija Stanić, Hana Varošanec, Lada Vlahek

3.AD - razrednica: Sandra Veličković Odlični učenici: Karlo Košir, Tomislav Levačić

2.B - Razrednik: Aleksandar Bartolić Odlični učenici: Ida Balog, Viktor Baturina Vincek, Anais Čeh, Dalia Drobac, Kaya Edwards Golub, Vatroslav Gavranović Horvat, Kaja Horvat, Tara Horvat, Ana Horvatić, Nicol Jularić, Mateo Klajn, Stela Kovačić, Bella Međimurec, Maša Obadić, Oto Ovčar, Lena Petrinjak, Marko Pevec, Franka Pranjić, Fran Rameša, Evelin Sobočan, Magda Tkalčec, Nika Todorović, David Tomašić, Filip Varga, Neva Vincek, Edi Vugrinec

4.A - razrednica: Valentina Perčić Štefok Odlični učenici: Lea Horvat, Martina Kolarić, Saša Lukša, Melani Mesarić, Ena Vuglač 4.B - razrednik: Josip Posavec Odlični učenici: Emili Glavina, Doris Hrešć, Goran Jambrečić, Jasmina Kuzma, Lana Novak, Nikol Šarić 4.HT - razrednica: Petra Knok Odlični učenici: Sara Brezovec, Pavla Nađ 4.K - razrednica: Gordana Lovrečić Odlični učenici: Josipa Jakopić, Dorotea Novak, Paula Vrtarić 4.KŠ - razrednica: Nikolina Drvenkar – Fučko Odlični učenici: Helena Damjanović, Karla Hergotić, Magdalena Lončar, Ema Marčec, Lea Marodi, Tena Marodi 4.UR- razrednica: Lucija Bihar Srnec Odlični učenici: Nika Andrašec, Ricca Bistrović, Lea Crnčec, Melany Klobučarić, Iva Kovačić, Alma Mikulan, Lana Mlinarić, Mišel Mustač, Iva Nešić, Lana Posedi, Sandra Silaj

III. OSNOVNA škola čakovec 1.A - Razrednica: Marijana Haramija Odlični učenici: Fran Dabo, Lukas Fodor, Mia Grdinić, Lea Jug, Jakov Jurak, Patrik Kolarić, Sven Lacković, Silvia Lesjak, Ema Matjačić, Mia Mikec, Ivan Naglić, Mila Novinščak, Mihovil Pleh, Dita Radek, Lea Ružić, Rikardo Švidkih, Heda Varga, Heda Vlahek, Miha Vražić 1.B - Razrednica: Petra Kovač Odlični učenici: Teodor Baksa, Tia Balog, Bruna Barić, Žan Bedić, Mura Bolković, Eva Danilović, Šimun Furdi, Toni Hranilović Jakupak, Lana Hranilović, Liam Huljak, Una Jančec, Tezej Janković Crnčec, Katja Jurinec, Sofija Kokot, Ivor Posavec, Sven Posavec, Iris Šestak, Patrik Trajbar, Leia Vadlja, Franko Vincek, Greta Vučica, Jona Vukina 2.A - Razrednica: Klara Kunčić Odlični učenici: Teo Borko, Nela Brajić, Lota Car, Mihael Dolić, Vigo Grd, Lili Hajdinjak, Miron Jeđud, Jana Kapustić, Tonka Košak, Marko Lovrenčić, Noel Lukman, Emili Marciuš, Maša Markulija, Ian Medved, Ema Mumić, Lara Novinić,

3.A - Razrednica: Zdenka Novak Odlični učenici: Gabi Dovečer, Nina Dumančić, Luna Horvat, Tonka Hranjec, Amalija Jeđud, Luka Knežević, Lucija Kondić, Aida Kovačić, Saša Kutnjak, Antonio Lisjak, Sabina Logožar, Timon Mikec, Andrija Naglić, Muna Pavleković, Karlo Pavlic, Jona Purić, Izak Radek, Hana Sklepić, Nikša Slaviček, Jan Šarić, Josip Vidović 3.B - Razrednica: Vesna Panić Odlični učenici: Rita Božić, Matej Grkavac, Ema Grošević, Anja Hlatki, Marin Horvat, Vjera F. Horvat, Neva Hozmec, Mila Kolarić, Laura Lovrec, Sven Lovrec, Mirko Medved, Jakov Međimurec, Jako Novak, Alan Solak, Luna Šarić, Simon Šinko, Noa Vadlja, Filip Vugrinec, Tia Vuković 4.A - Razrednica: Dušanka Turk Odlični učenici: Anja Baksa, Edo Balog, Ilan Buza, Rok Simon Dolić, Leon Huljak, Matija Igrec, Lada Kokot, Sven Kovač, Borna Krauthacker, Mila Lesjak, Mia Pavlic, Nikola Petener, Mila Šarić, Ivor Šuica, Lucija Varga, Dorian Weber 4.B - Razrednica: Ivana Pongrac Odlični učenici: Ivano Baksa, Elena Barić, Benjamin Benč, Leo Bezek, Una Bolković, Jan Goričanec, Lana Halabarec, Nevia Haler, Tena Horvat, Alex Hrešć, Hana Leich, Niko Perhoč, Deni Premuš, Matija Varga 5.A - Razrednica: Marina Korunek Odlični učenici: Dorian Činć, Lukas Dokleja, Greta Dovečer, Bruna Fodor, Jakov Jambrešić, Rea Kovačić, Ida Levačić, Julija Lukša, Nikša Marciuš, Niko Mumić, Petar Naglić, Filip Pleh, Mila Sabolić, Fran Valkaj, Bono Varošanec 5.B - Razrednica: Veronika Drk Odlični učenici: Martin Bestijanić, Ariela Bujanić, Jura Dering, Viktor Dvanajščak, Rafael Furdi, Diva Maria Hertelendi, Ena Klajn, Niko Kozar, Ana Kralj, Vito Kramar, Leda Orel, Rudi Pesek, Stela Rameša, Josip Sobočan, Martin Tkalčec 6.A - Razrednica: Petra Martinković Živčec Odlični učenici: Ivan Blagus, Eva Dokleja, Nola Grošević, Ivana Hle-

bec, Mirta Kokot, Dora Kontrec, Nela Kovačić, Leonardo Lisjak, Marta Lisjak, Melody Mesarić, Nicole Novak, Mia Palfi, Vjera Pilić, Saša Podobnik, Vita Štampar, Jakov Tarandek, Nikša Vincek 6.B - Razrednica: Vesna Katuša Odlični učenici: Zala Bedić, Roko Bogdan, Barbara Deban, Kiara Friščić, Hana Hladki, Eva Horvat, Mura Hozmec, Ela Karamarković, Roko Krklec, Jana Kovačić, Nela Malner, Katarina Mesarić, Nikša Ovčar, Juraj Palašek, Fabian Petek, Bruna Pevec, Anita Sabolić, Andrija Šikić, Mihael Vidaković 7.A - Razrednik: Goran Kolarić Odlični učenici: Lovro Fiolić, Andrija Gabriel Kežman, Marija Kežman, Sven Križan, Fran Lapat, Vjeko Lukša, Zara Patarčec, Martin Podobnik, Luka Pokupec, Jakov Šarić, Jakov Virč 7.B - Razrednica: Sanja Janušić Odlični učenici: Bruna Bodulica, Vida Horvat, Luna Križaić, Larisa Logožar, Filip Mati, Ziva Petek, Teo Pongrac, Nola Radek, Sven Rihtarec, Andro Sambolek, Roko Skroza, Adriana Toplek, Lea Varošanec, Teo Vićentijević, Matija Volf 8.A - Razrednica: Melita Pavić Odlični učenici: Zara Begić, Matilda Detoni Munđar, Marta Jezernik, Lana Kramar, Sara Novak, Anja Palfi, Lara Šalamon, Krsto Vincek

Krnjak, Frida Lisjak, Andrija Magdalenić, Liam Mlinarec, Fran Krsto Novak, Martin Novak 3.a - Razrednica: Jasminka Mesarić Odlični učenici: Vita Kozjak, Jakov Levačić, Noa Malnar, Miha Palfi, Sven Pintarić, Ena Senčar, Nikola Šimunić, Petra Škvorc, Lara Šoštarić, Dominik Veseli, Ida Zadravec 3.b - Razrednica: Snježana Blagus Odlični učenici: Franka Ban, Leon Gašparić, Lara Hlapčić, Emili Kraljić, Lovro Labazan,Mirta Levatić, Rubi Lisjak, Ivan Lukić, Eva Petković, Jona Pokrivač, Lejna Štampar, Jakov Trojko 4.a - Razrednica: Nataša Toplek Veseli Odlični učenici: Lejla Begović, Lea Bralić, Dorotea Čurin, Roko Dobranić, Mykyta Havrysh, Nera Horvat, Jakov Jakopec, Helena Kekić, Niko Križarić, Paula Sklepić, Kaja Šoštarić, Hana Trstenjak, Korina Zemljić 5.a - Razrednica: Jasmina Trupković Odlični učenici: Jura Blažević Pavić, Dina Dobošić, Leona Heric, Matej Horvat, Tin Korent, Erin Pintarić, Ilija Pintarić, Patrik Sekačić, Mia Šafarić, Iva Tasić, Leona Tasić, Ema Veseli

8.B - Razrednik: Tomica Hlapčić Odlični učenici: Fran Bašek, Franka Gerenčer, Loren Janković Crnčec, Ena Loparić, Uliana Nazarenko, Tonka Pavlic

5.b - Razrednica: Valentina Miller Odlični učenici: Ivona Belović Ter, Fran Bubek, David Čerepinko, Jana Hlapčić, Roko Juras, Filip Kocijan, Dora Kovačić, Sara Križarić, Lucija Kvakan, Dora Labazan, Mila Lesar, Bella Levačić, Nela Rojko, Roko Škvorc

OSNOVNA ŠKOLA “PETAR ZRINSKI” šenkovec

6.a - Razrednica: Ivana Matulin Odlični učenici: Hadela Josip, Hajdarović Janko, Hanžeković Maša, Končić Neo, Reich Lucijan, Šalja Franka. Vidović Lea, Zdolec Simon

1.a - Razrednica: Radojka Oreški Odlični učenici: Nikša Andrašec, Lina Blažon, Vito Bubek, Lovro Dobošić, Žan Holetić, Edo Kos, Adam Kraljić, Nella Lajtman, Elena Smiljanec, Jakov Srša, Sofija Taradi, Tia Topličanec, Korina Vidović 1.b - Razrednica: Vesna Golub Odlični učenici: Mia Andrašec, Vito Crnčec, Erik Goričanec, Viktor Kolar, Karla Krnjak, Lana Martinjak, Jona Novak, Franka Posavec, Teo Posavec, Ena Šafarić, Hana Trojko, Vito Vidović, Neva Zadravec, Greta Zemljić 2.a - Razrednica: Gordana Magdalenić Odlični učenici: Aurelije Bočkaj, Judita Cirkvenčić, Magdalena Hadela, Jakov Heric, Noa Panić, Mila Pintarić, May Šopar, David Vidović 2.b - Razrednica: Ladislava Šestak-Horvat Odlični učenici: David Bais, Marko Horvat, Jakša Jambrović, Franka

6.b - Razrednica: Valentina Cirkvenčić Odlični učenici: Vid Koštarić, Hrvoje Levatić, Elena Malnar, Zita Pokrivač, Gita Radiković, Neo Varga 6.c - Razrednica: Marinela Miklaužić Odlični učenici: Matija Krištofić, Ana Lukić, Klara Pongrac, Sven Tkalčec 7.a - Razrednica: Anamarija Pavlović Odlični učenici: Matej Novak, Jakov Kolar, Noa Kolar, Filip Sklepić, Franka Radek, Hana Deban, Lina Vuk 7.b - Razrednica: Anamarija Režek Odlični učenici: Nela Blagus, Bruno Blažević Pavić, Petar Filo, Oleg Jeđut, Tena Kiš 7.c - Razrednica: Maja Matotek Odlični učenici: Nika Šarić-Lajtman, Milla Šopar, Marta Novak, Marina Cipot

8.a - Razrednik: Lidija Matoša Odlični učenici: Fran Dobranić, Karlo Friščić, Sabina Taradi, Jelena Pongrac, Elina Colar, Eva Božić 8.b - Razrednica: Marijeta Stevanović Odlični učenici: Ema Jalšovec, Tena Mikolaj, Teo Faić, Vilim Pintarić, Nika Đurinić, Greta Šimunić, Tija Šimič, Tia Toplek, Jakov Lepoglavec 8.c - Razrednica: Mihaela Novak Odlični učenici: Vid Fučko, Mia Goričanec, Ana Kovač, Rafael Medved, Luna Povodnja, Leonardo Reich, Asja Šparavec, Marta Trojko, Kiara Vugrinec

Pš Mačkovec 1.razred - Razrednica: Senka Saško Odlični učenici: Noel Buhanec, Katarina Koroš, Abel Novak, David Pomor, Tin Povodnja,Grga Ratajec,Rostyslav Shevchenko, Iva Rosa Šajnović, Ivor Toplek, Matija Vrbanec 2. razred - Razrednica: Lana Topličanec-Horvat Odlični učenici: Ramona Bajzek, Deniz Bosilj, Magda Božić, Lena Gregurić, Noemi Hošnjak, Vida Jalšovec, Noel Marković, Abel Mikolaj, Fran Moharić, Leon Posavec, Liam Povodnja 3. razred - Razrednica: Karmen Vranović Odlični učenici: Vinko Abramović, Hana Dobranić, Kaleb Kovačević, Lana Kovačić, Jakov Šardi, Niko Turk 4. razred - Razrednica: Ivana Horvat Odlični učenici: Stela Borovec, Sara Čanadi, Borna Dobranić, Matej Kiš, Ian Radek, Vito Rambrot, Andrija Vrbanec

Pš Žiškovec 1./2. razred - Razrednica: Ruža Golić Odlični učenici: Maximilian Bogdan, Anela Grabar, Sven Kraljić i Marin Pokopec, Liam Božić, Franko Jakopić, Iva Toplek, Mia Trstenjak, Hana Turk 3./4. razred - Razrednica: Martina Moharić Odlični učenici: Lora Kovač, Tibor Kraljić, Mia Munđar, Fabijan Ninić, Ian Novak, Dora Radiković, Stella Sedlar

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

19. srpnja 2024.

Vrtionica 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Aleksandra Balas, Petar Dobošić, Ema Premuš, Kris�na Vodušek, Sebas�an Turk, Jan Raspet, Jakov Jezernik, Noli Kojter, Ivona Šantek, Fran Flac, Nikol Čekunec, Fran Rihtarec, Zoran Balas, Lana Šantek, Noa i Nika Tibaut s odgojiteljicom Blaženkom Heric

DJEČJI VRTIĆ Leptirići Zebanec Selo

Želimo urediti prednje dvorište Prednje dvorište je potpuno prazno i izglasali smo da bismo tu mogli stvoriti kutak za odmor i opuštanje uz grmove lavande koja bi stvorila ogradu s klupicom u sredini

Postojeći vrt uređuju na starinski način Uz postojeći vrt u kojem uzgajaju povrće, imaju i povišenu gredicu s jagodama, a ove smo godine zasadili i

maline, pa im je želja dodati tom dijelu vrta još 2 do 3 grma borovnica. Prednje dvorište je potpuno prazno i izglasali smo da bismo tu mogli stvoriti kutak za odmor i opuštanje uz grmove lavande koja bi stvorila ogradu s klupicom u sredini.

U bočnom dvorištu kod parkirališta zanimljiv dodatak bi svakako bio leptirov grm, ili ljetni jorgovan, što bi ujedno bio i centar za proučavanje i istraživanje leptira i svijeta kukaca.

- U suradnji s roditeljima prikupljen je materijal za izradu makete, a maketu su uz moju pomoć izrađivala djeca predškolske dobi. Prvo smo postavili maketu postojećeg dvorišta, a zatim uz kreativnu raspravu dodavali što nam nedostaje, ispričala nam je odgajateljica Blaženka Heric. Svojim vrtom se po-

Svoje prijave pošaljite na e-mail marketing@ mnovine.hr, a u prijavi nam pošaljite fotogra�iju vaše makete i opišite što sve želite promijeniti u vašem dvorištu te što biste time željeli postići. Napišite nam što trenutno nedostaje u vašem dvorištu, što biste

željeli uzgajati, što će mališani time naučiti, kako ćete uljepšati okoliš, ali i svakodnevnicu vaše djece. Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo na jesen.

Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu.

Piše: Sanja Heric

D

ječji vrtić Dječja mašta, područni objekt Leptirići Zebanec Selo, prijavio se na nagradni natječaj Međimurskih novina za uređenje vrtićkog dvorišta s fotogra�ijama makete vrtićkog dvorišta.

Vrtić Leptirići smješten je u neposrednoj blizini osnovne škole u Zebanec Selu. Ovisno o broju upisane djece, rad u ovom objektu organiziran je u dvije ili tri odgojno-obrazovne skupine. Trenutno je u vrtiću upisano 28 mališana u dvije skupine, Mišiće i Ježiće.

Kako se prijaviti?

sebno ponose jer ga obrađuju na starinski, prirodan način, i to zajednički djeca, odgojitelji te roditelji. Briga oko vrta uključuje, sadnju, plijevljenje, zalijevanje te ubiranje plodova koji se koriste i u kuhinji vrtića. Tako razvijaju i zdrave prehrambene navike te djecu motiviraju na konzumiranje raznovrsnih namirnica, osobito povrća.

- U prednjem dijelu vrtića željeli bismo imati klupicu za odmor i zasadili bismo leptirov grm da promatramo leptire, rekli su nam mališani, i dodali da često provode vrijeme u stražnjem dijelu dvorišta gdje imaju vrt, kućicu, njihaljke, klackalice i jagode koje obožavaju.

- Noa nam je dao ideju za njihaljke i klupice, kako da ih napravimo. Noa je inače matematičar i odlično se snašao u ovom kreativnom procesu.

Napravio je i kućicu. Dodali smo i autiće, malo bolji vozni park nego što zapravo je u stvarnosti, dodala je odgajateljica Blaženka sa smješkom na licu.

Svaka kuća pa tako i vrtić ima smeće, pa su postavili i kontejnere za smeće kako bi ih razvrstavali. S obzirom na samu lokaciju, vrtić je smješten u blizini brojnih livada, proplanaka i šume, što koristimo za svakodnev-

Maketa vrta kakvog bi voljeli da jednog dana imaju

ni boravak vani te brojne aktivnosti u prirodi. Kroz šetnje mjestom upoznaju okruženje, sumještane, način života te različite poljoprivredne kulture koje se obrađuju.

- Vani smo danas igrali nogomet, to nam je omiljena igra. Volimo i igre s obručima, igre sa slovima i brojkama, ispričali su nam mališani dok su nam pokazivali svoju maketu. A pohvalili su se i time da su ih danas Noa i Nika počastili slasnim lubenicama.

Ove se aktivnosti odlično uklapaju i u njihov program Eko vrtića, koji uključuje i raznovrsne druge aktivnosti. Osim uzga-

janja povrća u svom vrtu, provode i brojne kreativne aktivnosti izrade uporabnih predmeta od otpadnih i recikliranih materijala, razvrstavanja otpada te osvještavanje o potrebi štednje prirodnih resursa i energenata.

Njeguju tradiciju, folklor i kajkavštinu Osobito im je važno njegovanje tradicije, kulture i starih kroz folklor, kajkavštinu te brojne legende ovoga kraja, a sve to čine u suradnji s lokalnom zajednicom i roditeljima.

Roditelje smatraju partnerima u radu, a suradnju ostvaruju kroz zajedničke

priredbe i radionice te neformalna druženja poput kestenijade, roštiljade i slična događanja.

U ovom objektu provodi se redoviti odgojno-obrazovni program u cjelodnevnom i poludnevnom trajanju. Od integriranih programa provode se program predškole (za polaznike vrtića i za vanjske polaznike), program odgoja i obrazovanja za okoliš, program katoličkog vjerskog odgoja te sigurnosno-zaštitni i preventivni programi. Ovisno o interesu, organizira se i igraonica ranog učenja engleskog ili njemačkog jezika te plesna igraonica.

32 Čiji je vrt najljepši

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRT MARIJANE BREGLEC iz Murskoga Središća

19. srpnja 2024.

Zbog vrta ne idem na godišnji - Ako želim imati sve lijepo uređeno, nema godišnjeg odmora, jer ne znam tko bi mogao preuzeti brigu o njemu dok mene nema, kaže Marijana Piše: Božena Malekoci-Oletić

V

rt Marijane Breglec teško je usporediti s bilo kojim drugim jer je najsličniji njegovanim britanskim vrtovima kakvima

se divimo u reportažama o uređenju vrta.

Za njega su bile potrebne godine promišljene sadnje, njege i uređenja za sadašnji jedinstveni izgled. Skriven je iza obiteljske kuće u Murskom

Središću, uz prometnu Martinsku ulicu, i pravo je otkriće za sve one koji imaju privilegiju zaviriti u Marijanin mali privatni perivoj kojemu se ona posvetila dušom i tijelom.

- Zbog vrta ne idem na godišnji, kazala je Marijana.

Dodaje: - To je nemoguće.

Ako želim imati sve tako lijepo uređeno, nema godišnjeg odmora. Nema toga tko bi za tih nekoliko dana preuzeo moj vrt. Naime treba znati koliko koja biljka zahtijeva vode, a to najbolje znam ja jer sam stalno uz svoje biljke.

Ako odem na tjedna dan i dam nekome da to održava, propalo bi mi pola vrta, kaže.

Posla u vrtu nema samo u mrtvoj sezoni od prosinca

Umjetno jezerce s lopočima , ribama i žabicama

Sponzori natječaja:

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

Nastavlja: - Meni je zima vrijeme za odmor kad vegetacija miruje. Kad na jesen obavimo radove koji su pri-

h�ps://www.stella-floris.hr/

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr Cvijet u vrtnoj krletki

Marijana Breglec uživa u svakom cvijetu svog vrta prema za proljeće, onda nastupa mrtva sezona. Ali do studenog, čak i početka prosinca, se ima što raditi po vani, kaže Marijana. A kroz ljetne mjesece u vrtu radimo ujutro i navečer: - Otkako je i suprug Zlatko u mirovini, pomaže mi.

Kroz dan po vrućini hladimo se pod klimom u kući. Boravak u vrtu podrazumijeva i neugodne ubode komaraca, ali na to sam se navikla, kaže Marijana. Dnevno ih dobijem ni sama ne znam koliko, ali to zanemarim jer mi je lijepi vrt važniji od njihovih uboda.

I nije da se u vrtu samo radi.

Ima vremena i za uživanje, za popiti kavu u vrtu. Njezin vrt je koncipiran tako da ima više mjesta za odmor. Na različitim mjestima iz različitih kutova

Planirate sadnju?

Klupa za odmor u zelenilu vrta

može se uživati u pogledu a nešto dobili na poklon. S rascvjetale biljke, leptire proljeća obavezno sve vadimo POZIVAMO VASna NA DANE OTVORENIH VRATA koji plešu u letu, slušati cvr- van; i bilje i ribe da očistimo kut pticaU ili umirujući žubor VIJENAC 15., 16. I 17. TRAVNJA VRTLARIJI mulj kako bi ribe živjele u vode iz umjetnog jezerca tj. čistom i zdravom okolišu. ribnjaka u kojem plivaju riGdje god pogledaš, u vrtu bice ili po listovima lopoča sve treba ruke, naglašava Maskakuću žabice. rijana. Kutci za odmor postavljeni su tako da prate sunce Gdje god i pružaju mjesta za odmor u pogledaš, u vrtu svakom kutku vrta. Suprug sve treba ruke Zlatko kaže da tu neizmjerPrvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja - U vrtu sjednem ili le- nu ljepotu njezina vrta prati gnem i promatram svaku ogroman trud za koji on iskrebiljku, pasem oči na njima, s no kaže da ne može naplatiti • gotovi vrtići od sobnog bilja svu ljepotu koju daje. užitkom priča Marijana.

Ako Marijana tu svoju Ideja da izradimo jezerca • gotovi vrtići za dvorišta, okućnice ili groblja je bila moja, moji su bili ze- ljubav prema vrtu ni s čim mljani radovi, a slap je izbe- ne bi zamijenila, jer oblikotonirao suprug Zlatko, tako vanje vrta, biljke koje sadi i o • svijeće i lampaši h�ps://vrtnicentariva.hr da je to naš zajednički rad. kojima brižljivo brine njoj su Pogled na vrt A lopoče smo nešto kupili, neizmjerna ljubav i uživanje.

• velika ponuda vrtnog alata, gnojiva, ukrasnih tegli POSEBNA PONUDA:

Dobrodošli na sajam niskih cijena

• kombiniramo prema vašim željama i mogućnostima

• agrumi u teglama

19. srpnja 2024.

Čiji je vrt najljepši 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VALENTINA NOVAK nakon bolesti našla novu snagu i svrhu u svome vrtu

Dupla roza pelargonija

Valentina s bakom Dragicom, Lanom i Dinom ispred svojih pelargonija

Duple pelargonije osvajaju sve poglede u Vukanovcu - Treba mi minimalno tri sata da ih sve optrgam, ali isplati se kada vidiš ovu ljepotu.

Jako dobro podnose vrućine. Ne treba ih špricati, jedino treba optrgavati, govori nam Valentina, koja je inače rodom iz Praporčana Piše: Sanja Heric

U

Vukanovcu, na putu prema Gornjem Mihaljevcu, nalazi se oaza roza pelargonija koje privlače pažnju svakog prolaznika.

To je vrt obitelji Polanec, a vlasnica tog cvjetnog raja je 30-godišnja Valentina Novak, koja se ovdje doselila prije tri i pol godine.

Valentina, koju mnogi poznaju kao prodavačicu u trgovini u Železnoj Gori, zbog problema s kičmom bila je prisiljena napustiti posao. No, umjesto da se predala, ona je u svom vrtu pronašla novu snagu i svrhu.

- Rozna boja mi je omiljena boja. Zato sam ih nabavila u toj boji, mada imamo i neke crvene i bijele koje su se pomiješale, govori nam simpatična Valentina, koja brine i o svojoj svekrvi Dragici Polanec, koja boluje od zloćudne bolesti.

Ukrasne koprive uljepšavaju sjenicu

Sjenica za trenutke odmora Vrt Novakovih krasi 300-tinjak biljaka. Osim zamjetnih duplih pelargonija, tu su još vodenike, zmajevo krilo, ukrasna trava, ukrasna kopriva, fuksije, crvene ruže, čuvarkuće koje u ovom kraju zovu vuhovjak i lijepi zeleni travnjak.

Valentina svakodnevno brine o svom vrtu. Zalijeva cvijeće jedanput dnevno, a jednom tjedno ga gnoji. Također redovito, svaki drugi dan, optrgava pelargonije.

- Treba mi minimalno tri sata za sve, ali isplati se kada vidiš ovu ljepotu.

Stavila sam ih van dosta fletno, već u trećem mjesecu.

Onda je bila tuča i snijeg, ali je sve opstalo. Jako dobro

podnose vrućine. Ne treba ih špricati, jedino treba optrgavati, govori nam Valentina, koja je inače rodom iz Praporčana, dok nas vodi u razgled svojeg vrta.

Ima i svoje pomagače, sina Dina i kćerku Lanu, koji joj pomažu kod zalijevanja cvijeća, a baka Dragica ponosna je na svoju snahu Valentinu i sina Leopolda Polanca, inače poznatog krovopokrivača, ka-

Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS – daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao

je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac poklanja prilikom dodjele priznanja svim nagrađenima bukete cvijeća. (sh)

UKLJUČITE SE u naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”.

I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj!

Pokažite nam svoju kreativnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Kakve vas nagrade čekaju?

Balkon s roza pelargonijama koji gleda na cestu ne možete ne zamijetiti

Raskošno zmajevo krilo u crveno-bijeloj varijanti stoji na ulazu u kuću

34 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2024.

Domaća premijera

Novi Duster mogao bi biti sljedeći veliki hit

Duster je u trećoj generaciji odrastao još više, a iako nije narastao u dužinu, u unutrašnjosti donosi više prostora za putnike, nudi se u mnogobrojnim izvedbama, uključujući i onu s pogonom na sve kotače koja je prilično sposobna i izvan asfalta, a bez obzira na sve, cijena je i dalje privlačna.

D

ugoočekivana treća generacija Dacije Duster je konačno stigla i na naše prometnice. Podsjetimo se, Duster je u 13 godina karijere osvojio više od 40 nagrada, a do sada su proizvedena 2,2 milijuna primjeraka ovog pristupačnog SUV-a, a koliko je zapravo popularan govori i činjenica kako je u 2022. godini bio najprodavaniji SUV u svim segmentima na europskom tržištu privatnih kupaca.

Novi je Duster dug 4,34 m, širok 1,81 m (+1 cm) i visok 1,66 m (+3 cm), a sada je udaljenost od tla 209 mm kod izvedbe s pogonom na

prednje kotače, odnosno 217 mm kod izvedbe s pogonom na sve kotače. Ono što je isto kao i na prethodnom modelu je Eco-G 100 benzinski motor koji dolazi s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom, a novi Duster će s oba puna tanka, svaki po 50 litara, moći prijeći i do 1300 km! S ovim motorom dolazi isključivo 6-stupanjski ručni mjenjač i pogon na prednje kotače.

Novost u ponudi je izvedba Duster Tce 130, a riječ je o kombinaciji 1,2-litrenog trocilindarskog benzinskog turbomotora nove generacije koji upotrebljava Millerov ciklus izgaranja (manji gubici

pumpe povećaju učinkovitost) i blagog hibridnog motora od 48 V. Budući da elektromotor pomaže termičkom motoru prilikom pokretanja i ubrzanja, prosječna potrošnja goriva i emisija CO2 manja je za oko 10 %. U usporedbi s aktualnim TCe 130, novi motor omogućuje dinamičnija ubrzanja te odzivniju i uglađeniju vožnju, dok sustav regenerativnog kočenja gotovo neprimjetno puni bateriju od 0,8 kWh. Motor TCe 130 dostupan je u kombinaciji sa 6-stupanjskim mjenjačem u inačicama 4x2 i 4x4.

Vrh ponude čini Duster Hybrid 140, a koji se sa-

Dacijini dizajneri su napravili odličan posao, pa Duster izgleda dobro u svim izvedbama

stoji od 1,6-litrenog četverocilindarskog benzinskog motora snage 94 KS, dvaju električnih motora (glavnog elektromotora snage 49 KS i visokonaponskog elektropokretača-generatora) te automatskog mjenjača s četiri stupnja prijenosa povezana s termičkim motorom i dva stupnja prijenosa povezana s električnim motorom. Ta kombinacija različitih tehnologija moguća je zahvaljujući konstrukciji motora bez spojke. Kombinacija regenerativnog kočenja, kapaciteta baterije od 1,2 kWh (230 V) i učinkovitog mjenjača jamči do 80 % gradske vožnje na 100

% električni pogon, a time i uštedu od 20 % (mješoviti ciklus vožnje) do 40 % goriva (gradski ciklus vožnje). Štoviše, pri svakom se paljenju motora automatski aktivira električni način rada. Ova izvedba dolazi s automatskim mjenjačem i pogonom na prednje kotače.

Duster stiže u ponudi s četiri paketa opreme. Početni paket je Essential, slijedi Expression, a tu su i izvedbe Extreme i Journey. Klima stiže u svim paketima opreme, a najpovoljniji novi Duster Essential Eco-G košta 19.500 eura i donosi sigurnosni paket, LED svjetla sprijeda, stražnje parking senzore, električne i grijane retrovizore, upravljač i ručica mjenjača presvučeni umjetnom kožom, radio Media Control, krovne nosače i drugu opremu.

Slijedi paket Expression koji donosi senzor kiše, 7-inčne digitalne instrumente, kameru straga, 17-inčne aluminijske naplatke, električna stražnja stakla, naslon za ruke sprijeda, 10,1-inčni središnji

multimedijski zaslon, a ovaj paket opreme je dostupan sa svom motorizacijom.

Novost je i što se nakon ovog paketa opreme nalaze dva paketa – Journey i Extreme, koji koštaju isto ali su namijenjeni drugačijim kupcima.

Journey je namijenjen elegantnijem izgledu i onima koji će auto voziti po gradu, dok se Extreme oslanja na opremu koja je važna avanturistima koji mnogo vremena provode u prirodi. Tako Journey donosi 18-inčne aluminijske naplatke s ljetnim gumama, dok izvedba Extreme donosi 17-inčne aluminijske naplatke s M+S gumama (samo 4x4), ali i perive presvlake, gumene tepihe ili modularne krovne nosače, da nabrojimo dio opreme. Journey pak donosi navigaciju, Arkamys zvučnike i bežični punjač za mobitele.

Izvedbe s pogonom na sve kotače i opremom Expression startaju od 24.900 eura, dok je najpovoljniji hibrid s istom opremom 26.000 eura.

Najskuplja izvedba pak košta 27.800 eura, što je i više

Prtljažnik varira od 349 do 517 litara, ovisno o motorizaciji, pogonu i je li opremljen rezervnim kotačem ili ne

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 35

Novi izbornik vožnje kod izvedbe s pogonom na sve kotače

Hibridna izvedba nije dostupna s pogonom na sve kotače

Moderno uređena unutrašnjost donosi sve što je potrebno, no pronaći se može samo tvrda plastika

Kamere u 260 stupnjeva olakšavaju vožnju, no mogle bi biti bolje rezolucije

Izvedbe s pogonom na dva kotača imaju drugačiji donji dio branika

nego povoljno za jako dobro opremljenu hibridnu izvedbu.

I za kraj kratke informacije s vožnje. Na putu od Zagreba do Hrvatskog zagorja vozili smo se i prekopanim gradskim ulicama, autocestom i otvorenom cestom, a za upravljačem hibridne izvedbe je bilo zabavno. Osjećaj za upravljačem je jako dobar, a samo upravljanje je direktnije. Definitivno je poboljšana zvučna izolacija, ali i prostoru

u unutrašnjosti. Tijekom cijelog dana prosjek potrošnje nam je bio 5,7 litara, čime smo i više nego zadovoljni.

A kratko smo bili i za upravljačem izvedbe s pogonom na sve kotače gdje smo vozili po posebno uređenom poligonu gdje smo mogli iz prve ruke vidjeti kako je Duster definitivno sposoban i izvan ceste.

Ubrzo nam obje izvedbe stižu na test, pa uskoro donosimo detaljnije dojmove. (ir)

4x4 izvedbe pokreće novi 1,2-litreni turbo benzinac

VAŠ POUZDANI PARTNER VEĆ VIŠE OD 40 GODINA

36 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan od 19. do 25. srpnja 2024.

19 Aurelija, Makrina, Zora, Zlatka 20 Ilija Tišbijac prorok., Apolinar, Ilija, Ilko, Ilijana N 21 16. KROZ GODINU, Lovro, Danijel pr., Dane, Danica 22 Marija Magdalena, Manda, Magda, Lenka; P Proštenje D. Kraljevec, Štrigova U 23 Brigita Švetska, Ezekijel, Apolinar, Valerija S 24 Sharbel Makhluf, Kristina, Eufrazija, Maro Č 25 Jakov ap., Kristofor, Jaka, Krsto; Proštenje Prelog, Čukovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATIČNOG UREDA

P S

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

ROĐENI

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Macinec

Dom zdravlja-Tim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca

dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće

dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

tel. 040 373 700

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

tel. 0800 313 111

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

tel. 040 314 920

Arian Mehanović, sin Zvezdane i Siniše Mila Bubek, kći Maje i Tomislava Liam Šantek, sin Tee i Nevena Luka Dante Juras, sin Klaudije i Nikole Marin Mikulaj, sin Jelene i Dominika Tisa Grkavac, kći Dore i Borne Ana Ignac, kći Grozdane i Zlatka Evan Prprović, sin Valen�ne i Ma�je Noel Cvetko, sin Tee i Aljaža Petar Tkalec, sin Ivane i Nikole

ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

VJENČANI

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Klara Horvat i Karlo Kramar Leona Srša i Leo Kristofić

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Prelog:

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444 tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231 tel. 040 343 250

Čakovec:

Čakovec

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

Sretan Vam imendan! Čakovec:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 20. SRPNJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

19. srpnja 2024.

Leona Posavec i Lovro Hamer Lorena Brzuhalski i Leon Pečarić Kris�na Drvenkar i Livio Vuk Jasmina Tkalčić i Jan Vidović

Mursko Središće:

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Lara Košak i Mar�n Platužić

Dom zdravlja Čakovec ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

UMRLI

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Čakovec:

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Nada Biber r. Vinković r. 1958.

Ana Vidović r. Vugrinec r. 1961.

Zlatko Zorčec r. 1956.

Biljana Antolašić r. Hu�nec r. 1971.

Dragu�n Boj r. 1944.

Zoran Ignac r. 1975.

Viktorija Janković r. Herman r. 1923.

Darinka Novak r. Š�mec r. 1953.

Katarina Novak r. Kolarić r. 1943.

Tatjana Kozar r. 1981.

Josip Tišljarić r. 1950.

Branko Šoštarić r. 1954.

Anka Topličanec r. Rešetar r. 1936.

Slavko Logožar r. 1956.

Eva Belec r. Ole�ć r. 1934. Đurđica Lukačić r. Kučinić r. 1950.

Stjepan Kerman r. 1937.

Julijana Golubić r. Jalšovec r. 1954.

Kotoriba: Željko Oršoš r. 1972.

Mursko Središće: Nada Pleh r. Vrbanec r. 1960.

Prelog: Andrija Vadlja r. 1959.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Četvrtak 18.7.

18.7., četvrtak

13:30 Izvrnuto obrnuto 17:00 Priče iz skrivenog grada 2-prem.

20:00 Bajkeri

PETAK 19.7.

19.7., petak

13:30 Kung fu panda 4 17:00 Malci 20:00 Fly me to the moon

SUBOTA 20.7.

20.7.,subota

10:00 Izvrnuto obrnuto 13:30 Priče iz skrivenog grada 2 17:00 Malci 20:00 Fly me to the moon 21.7., nedjelja

NEDJELJA 21.7.

10:00 Malce 13:30 Priče iz skrivenog grada 2 17:00 Malce 20:00 Bajkeri

Kino

raspored 22.7., ponedjeljak

PONEDJELJAK 22.7.

13:30 Priča o leptiru 17:00 Priče iz skrivenog grada 2 20:00 Fly me to the moon

UTORAK 23.7.

23.7., utorak 10:00 Malci

17:00 Izvrnuto obrnuto 20:00 Bajkeri 24.7., srijeda

SRIJEDA 24.7.

13:30 Priče iz skrivenog grada 2 17:00 Malci 20:00 Fly me to the moon

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Pevec iz Čakovca preminuo 16. srpnja nakon teške bolesti u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Ivanovca preminula 16. srpnja nakon duge i teške bolesti u 49. godini života

Željko Novak

iz Preseke preminuo 17. srpnja nakon duge i teške bolesti u 67. godini života

iz Totovca preminuo 16. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Strahoninca preminula 11. srpnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Milan Jalušić

Stjepan Petrović

iz Novog Sela na Dravi preminuo 11. srpnja u 70. godini života

iz Domašinca preminuo 15. srpnja u 65. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Richter rođ. Sekerko

OBAVIJEST O SMRTI

Eduard Novak

OBAVIJEST O SMRTI

Marina Vugrinec rođ. Fodor

Informacije 37

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Petek rođ. Samac

Dragica Perić rođ. Pleh

iz Nedelišća preminula 13. srpnja u 87. godini života

iz Pretetinca preminula 9. lipnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ema Gecan rođ. Plavljanić

Ivan Bajs iz Kotoribe preminuo u 72. godini života

iz Zagreba preminula u 32. godini života

Pavao Kutnjak

Kata Mikec rođ. Mikec

iz Čakovca preminuo 13. srpnja u 84. godini života

iz Hemuševca preminula 15 srpnja u 89. godini života

Josip Medved

iz Čakovca preminuo 11. srpnja u 92. godini života

Margareta KobalGlavina iz Draškovca preminula 15. srpnja u 88. godini života

Antun Kolac

iz Čakovca preminuo 11. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 72. godini života

Stjepan Nađ

iz Kotoribe preminuo u 82. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Marija Lončarić

iz Hodošana preminula u 61. godini života

Marija Novak rođ. Horvat

iz Preloga preminula 11. srpnja u 90. godini života

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

s fotografijom u boji već od 9,29eur

38 Slobodna radna mjesta 1. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, Palovečka 1, traži 5 m/ž radnika na sor�ranju papira, javi� se osobno na adresu ili na tel.

040/846-806 ili na mob. 099/271-4461 do 24.7.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

17. C.I.A.K. AUTO d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara - dostavljača, javi� se zamolbom na email: ljudski.resursi@ciak. hr do 18.7.

5. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hor�kulturnim poslovima, javi� se na mob: 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijen�.hr do 15.8.

18. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž recepcionera i m/ž konobara, javiti se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 31.7.

6.ARNOd.o.o.,R.Steinera6,Čakovec,traži m/ž vozača teretnog vozila – hladnjače, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/2433-462 ili na email: transpor�@arno.hr do 31.8.

19.CONSTRUCTd.o.o.,Čakovec,tražim/ž pomoćnog radnika na gradilištu, javi� se na mob. 098/366-266 do 31.7.

8. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, Nedelišće, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-770 ili na mob.

098/904-5070 do 31.7.

9. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž montera i servisera opreme za radione, m/ž prodavača rezervnih dijelova i m/ž skladištara, javi� se na email: info@ autoset-turek.hr do 8.8.

10. Autotransporti Majnić vl. Marijan Majnić, Čakovec, J. Muraia 4, traži 2 m/ž vozačaC+E,javi�seosobnonaadresuilina mob: 098/241-524 ili na email: kris�na@ at-majnic.com do 17.8.

11. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 3 m/ž voditelja proizvodnje, m/ž prodavača rezervnih auto dijelova, 2 m/ž inž. teks�lne tehnologije, 3 m/ž krojača, 6 m/ž radnika - ketlanje, 2 m/ž teks�lna tehnologa, 2 m/ž konstruktora, m/ž ekonomistu, m/ž komercijalistu za domaće tržište i m/ž komercijalistu za inozemno tržište, javi� se osobno na adresu ili na tel.

040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili naemail:infobalidoo@gmail.comdo30.7.

12. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži m/ž stolara, javi� se osobno na adresu ili na tel.

040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda. hr do 31.7.

13. Brijačnica Brico j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pedikera - frizera, javi� se osobnim dolaskom na adresu: Kalnička 10, Čakovec ili pisanom zamolbom na adresu Mlinska 4, Čakovecilinamob:095/913-4163ilinaemail: brijacnica.brico1@gmail.com do 15.8.

14. Bukal elektronika d.o.o., N. Pavića 4, Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se osobnonaadresuilinamob:098/502-400 ili na email: zarko@bukal.hr do 31.7.

15. BV Product d.o.o., traži 10 m/ž stolara, 2 m/ž radnika na postavljanju knaufa, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, 2 m/ž pomoćna električara, 4 m/ž električara, 5 m/ž cjevara-izometričara, 5 m/ž �g zavarivača i 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom - za mjesto rada Njemačka.

Javi�senamob.095/875-0312ilinaemail: product.bv@gmail.com do 31.7.

16. Christof Industries CRO d.o.o., traži 2 m/ž cjevara, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž elektromontera i 2 m/ž voditelja gradilišta za rad u Njemačkoj, javi� se na email: jobs. croa�a@christof.com do 31.7.

20. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, traži m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni II i m/ž skladišnog radnika (rok prijave 20.7.), te m/ž dostavljača (rok prijave 31.7.), javiti se na tel. 040/375-512 ili na mob. 091/610-7126 ili na email: ljudski. resursi@cak-mlinovi.hr do 20.7.

21. DANI TRANSPORT, Cargovec, Vukovarskaulica7,tražim/žkvvozačaCkategorije, javi� na mob. 098/331-186 ili na email: danijel.trglacnik@gmail.com do 18.7.

22. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće 106F, traži m/ž cnc operatera za rad na apkant preši, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/259-3317 ili na email: nikola.brumen@deltabloc-components. hr do 31.7.

23. DINAMIC TRADE d.o.o., B. Graner 6, Čakovec, traži m/ž prodavača vozila i m/ž perača vozila, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: barbara.z@ dinamic-trade.hr do 24.7.

24. Dječji vr�ć CIPELICA, Vukovarska 15, Čakovec, traži m/ž spremača i m/ž stručnog suradnika - pedagoga, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: tajnica@dv-cipelica.hr do 16.8.

25. Dječji vrtić DJEČJA MAŠTA, F. Prešerna 32, Čakovec, traži 3 m/ž odgojitelja predškolske djece, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dv.djecja. masta@gmail.com do 30.7.

26. Dječji vrtić VESELA LOPTICA, D. A. Orešeka 2A, Prelog, traži m/ž odgojitelja učiteljarazrednenastave,javi�seosobnim dolaskomilipisanomzamolbomnaadresu ili na email: lop�ca@lop�ca.eu do 25.7.

27. Dom za odrasle osobe Orehovica, Augusta Šenoe 2, Orehovica, traži m/ž kuhara-slas�čara, javi� se pisanom zamolbom na adresu do 22.7.

28. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž njegovatelja, m/ž radnog terapeuta, m/ž socijalnog radnika, m/ž medicinskog tehničara i m/ž edukacijskog rehabilitatora, javi� se na tel. 040/682-806, mob.

098/377-304, pismenom zamolbom na adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.7.

29. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž njegovatelja, m/ž stručnog suradnika te medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na tel. 040/679-368 ili 098/352-029 ili na email: zdravlje@ strahija.com do 31.7.

30. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na mob.

098/117-100 do 19.7.

45. EUROLUX d.o.o., traži 4 m/ž montera grijanja i hlađenja, 4 m/ž vodoinstalatera i 2 m/ž izolatera, javi� se na mob: 095/6661234 ili na email: euroloux1.info@gmail. com do 31.7.

46. FERRO-PREIS d.o.o., Ul. dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž elektro održavatelja, javi� se pismenom zamolbom na adresuilinaemail:hr.croa�a@preisgroup. com do 31.8.

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

4.ALZASALARMSd.o.o.,Čakovec,Kalnička 58, traži 3 m/ž zaš�tara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca, javi� se osobno na adresu ili na tel: 040/3841-00 do 30.7.

7. ARTIS CONSTRUCT d.o.o., Palinovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i m/ž pomoćnog radnika, javiti se na mob: 098/273-475 do 31.7.

44. EUROBETON d.d., Prelog, traži 3 m/ž električara, bravara, javiti se na email: eurobeton@eurobeton.hr do 21.7.

Izvor podataka:

2. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž administratora, javiti se na email: valen�na@dhikari.hr do 24.7.

3. ALUPLASTIK obrt za proizvodnju vl.

Josip Pintar, Mala Subotica, I. Vurušića 1, traži 2 m/ž montera alu i pvc stolarije, javi� se na mob. 098/426-013 ili na email: aluplas�k.pintar@gmail.com do 20.7.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž njegovatelja i m/ž kuhara, javi� se osobno naadresu ili natel. 040/646-788ili namob.

098/460-403 ili na email: dommesmar@ gmail.com do 31.7.

32. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž socijalnog radnika, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara. jambres@domnovinscak.hr do 31.8.

33. Društvo multiple skleroze Međimurske Županije, Novakovec, traži 2 m/ž osobna asistenta, javiti se na mob: 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz. hr do 31.8.

34. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Ul. dr. A. Starčevića 1,Čakovec,traži 5 m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i 11 m/ž pružatelja usluge potporeipodrškeusvakodnevnomživotu starijim osobama i osobama s invaliditetom, javi� se osobno na adresu ili na tel.

040/390-070 ili pismenom zamolbom ili na email: info@dos�-mz.hr. do 31.7.

35. ELECTUS DGS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž tehničara za telekomunikacije, javi� se na email: zivotopis@electus.hr ili putem linka: h�ps://karijere.electus.hr/o/ Iyb/apply do 26.7.

36. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog girjanja i m/ž montera solarnih elektrana, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1687042 ili na email: elimeae@gmail.com do 31.8.

37. ELIMEA d.o.o., Prelog, traži m/ž komercijalistu, javiti se na mob: 098/1687042 ili na email: drazenko@elimea.hr do 31.8.

38. EKO FOKUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača,javi�senamob:098/981-9906 ili na email: ekofokus@eko-fokus.hr do 31.7.

39. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž radnika na farmi i m/ž doktora veterinarske medicine – smjer peradarstvo, javi� se na mob: 098/296-082 do 31.8.

40. EKO Međimurje d.d., Šenkovec, traži m/ž građevinskog radnika na održavanju, 5 m/ž strojobravara, 5 m/ž zavarivača i m/ž tesara za izradu drvenih paleta (rok prijave 31.7.), te 3 m/ž pripravnika za zanimanje CNC operater - bravar (rok prijave 15.8.), javi� se na email: posao@eko.hr 41. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara, javi� se na mob: 098/347-372 ili email: ekonomat1@gmail.com do 9.8.

47. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja ureda, javi� se putem linka: h�ps://framos.jobs.personio.de/ job/1570398?_pc=1792745#apply do 31.7.

48. FRIGO & CO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se zamolbom na email: frigo@frigo.hr do 31.7.

49. GERMANIA SPORT d.o.o., Čakovec, traži2m/žoperateraukladionicizamjesto radaČakoveci Šenkovec,javi�senaemail: posao@germaniasport.hr do 8.8.

50. GPK ČAKOM d.o.o., Čakovec, Mihovljanska10,tražim/žradnikanapostupanju s otpadom, javi� se pisanom zamolbom na adresu ili na email: cakom@cakom.hr do 20.7.

51. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž rukovatelja bagerom, javiti se na tel. 01/345-6789 ili na mob.

095/516-7864 ili na email: info@gmniksi. com do 31.7.

52. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž čistača, javi� se na mob: 099/250-9219 ili na email: posao@ gmniksi.com do 31.8.

19. srpnja 2024.

61. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika ovlaštenom projektantu i nadzornominženjeruim/ždipl.inž.građevine, javi� se na email: velimir.pavlic@ingolab. hr do 31.7.

76. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/390-011 ili na mob: 098/9580-727 ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 31.7.

62. JB-modelarija Blažeka d.o.o., Glavna 142, Čehovec, traži 2 m/ž radnika na završnoj obradi modela, m/ž cnc operatera, m/ž konstruktora na cam/cad programu i m/ž stolara u pripremi proizvodnje, javi� se osobno na adresu ili na email: dijana. strahija@jb-modelarija.hr do 19.7.

77. MEĐIMURJE PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži 3 m/ž građevinskih poslovođa, m/ž građevinske radnike na proizvodnji ab konstrukcije, m/ž vozača c+e kat., 3 m/ž montera suhe gradnje, m/ž vozača miksera, m/ž voditelja gradilišta, 10 m/ž građevinskih radnika, m/ž voditelja gradilišta, m/ž vozača miksera, m/ž ovlaštenog inženjera, m/ž građevinskog tehničara i m/ž projektanta čeličnih konstrukcija, javi� se na mob.

099/538-9083 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: m-pmp@m-pmp. hr do 2.8.

63. KERMAN d.o.o., Varaždinska 12a, Nedelišće, traži m/ž montažera antena, videonadzora i solarnih panela, javi� se osobno na adresu ili na email: prodaja@ kerman.hr do 26.7.

64.KERMEKd.o.o.,Neumannova3,Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: enes.feher@kermek. com do 31.7.

65. KLASIKA d.o.o., Glavna 44, Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara-dekoratera, javi� se osobno na adresu do 31.7.

66. LE´SLASTICE d.o.o., traži 1 m/ž prodavača, m/ž administratora za maloprodaju za mjesto rada Čakovec, 1 m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec, m/ž slas�čara, 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji kolača, m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, m/ž službenika u nabavi - skladištu - logis�ci zamjestoradaPušćine,m/žskladištara,m/ž pomoćnog radnika u izradi kolača i peciva, m/žprehrambenogtehnologazamjestorada Donji Vidovec, javi� se na mob. 099/4567630, 091/602-5422 ili 098/419-457 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr do 30.7.

78. MEGA METAL d.o.o., Kotoriba traži 3 m/ž bravara, 3 m/ž zavarivača i m/ž tokara, javi� se na email: uprava@megametal. hr do 20.7.

79. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, 2 m/ž informa�čara, m/ž energe�čara-frigomehaničara, m/ž radnika na održavanju, 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu i m/ž radnika na sanitaciji pogona - tehnologa, javiti se pismenom zamolbom ili na email: info@ vajda.hr do 31.7.

80. Metal dekor d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži 2 m/ž tehnologa tehnološke razradenacrta,2m/žsačmarista-pomoćna bravara i m/ž rukovatelja viličarom, javi� se osobno na adresu ili na email: info@ metal-dekor.hr do 16.8.

67. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće traži m/ž pomoćnog bravara, javi� se na email: igor.novak@liming.hr do 3.8.

53. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se osobnonaadresuili namob.098/473-063 ilinaemail:info@gregorincic.comdo30.8.

81. METAL –EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob.

098/908-7412 do 31.7.

68. Ljekarna Štefan, Nikole Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob.

091/5272-180 ili na email: juraj.stefan@ me.com do 16.8.

82.MIDId.o.o.,Ivanovec,tražim/žčistača u proizvodnom pogonu, javi� se na mob.

099/494-7847 ili na email: posao@midi. hr do 31.7.

54. Gumi centar Rešetar d.o.o., Hrupine 1a, Prelog, traži 2 m/ž automehaničara - vulkanizera, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gumi.centar.resetar@gmail.com do 31.8.

69. L.K.S. COMPANY j.d.o.o., traži m/ž instalatera grijanja i klimatizacije, m/ž instalatera grijanja i klima�zacije - voditelja smjene za mjesto rada Njemačka i 3 m/ž fasadera - soboslikara, javiti se na mob. 097/613-6544 ili na email: lks. company2@gmail.com do 20.7.

55. HAIX Obuća d.o.o., Mala Subotica, Gospodarska 1, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu i m/ž vozača - skladištara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 31.7.

56. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštara, javi� se na email: posao@posta.hr ili putem linka: h�ps:// www.posta.hr/predaja-zivotopisaonline/2190 do 31.8.

57.Hrvatskeudrugeparaplegičaraitetraplegičara HUPT, Banfi, traži m/ž osobnog asistenta, javi� se na email: ivana@hupt. hr do 19.7.

58. HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Čakovec,tražim/žskretničara,javi�sepisanom zamolbom na adresu: Mihanovićeva ulica 12, Zagreb do 19.7.

42. EKO – TERRA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž prodavača rezervnih dijelova, m/ž mehaničara-prodavača poljoprivrednih strojeva, m/ž voditelja servisa i m/ž knjigovođu,javi�senaemail:info@eko-terra. hr do 30.9.

59. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž djelatnika na održavanju - bravara, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž skladišna rukovatelja mosnomdizalicomi m/ždjelatnikanaodržavanju - bravara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.7.

43. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 6 m/ž stolara-montera namještaja za rad u Nizozemskoj, javi� se na mob. 098/9841949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 15.8.

60. Industrial Montage and Welding Team j.d.o.o., traži 10 m/ž montera i 10 m/ž cjevara-izometričara za rad u Njemačkoj, javiti se na email: matia@imw-team.hr do 31.8.

70. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 2 m/ž radnika na izvlačenju žice, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@legge�.com do 8.8.

71. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u topionici, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info.alucast@ lthcas�ngs.com do 19.7.

72. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž mag. ili dr. strojarstva, 2 m/ž bravara, m/ž industrijskog lakirera, m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje i m/ž poslovođu, javi� se na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 20.7.

73. MARODI d.o.o., Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 3 m/ž djelatnika u proizvodnji tjestenine, javiti se osobno na adresu ili na email: marodi@marodi. hr do 5.8.

74. MD & V d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika za rad na lopa� za utovar pijeska na stroju za cementni estrih i radnik na raspoređivanju i zbrinjavanju materijala za cementni estrih, 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojnu žbuku, javi� se na mob: 098/241533 do 26.7.

75. MEC d.o.o., Industrijska 9, Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se na email: ks@mec.hr do 4.8.

83. MIHALEC TRGOVINA d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na poslovima silikoniranja i m/ž servisera-prodavača bicikla, javi�senamob. 099/216-9252ili naemail: info@beciklin.com do 31.8.

84. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.com do 31.8.

85. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/822-588 ili na email: moharic. commerce@gmail.com do 31.7.

86. MULTI-STAR d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž blagajnika, javi� se na email: mul�star.posao@gmail.com do 1.8.

87.Naranđatransportd.o.o.,Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 31.8.

88. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavača za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Podturen, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Štrigova, javiti se na email: mirjana.blazi@ ntl.hr do 5.8.

89. NDM PRODUKT j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž bravara, zavarivača �g i mag postupkom, javi� se osobno ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 31.8.

90. NI-SAM ugradnja stolarije d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera pvc i alu stolarije, javiti se na mob. 098/734-704 ili na email: nisam.montaza@gmail.com do 31.7.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

19. srpnja 2024.

91. NMP–PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag i �g postupkom, 3 m/ž bravara, 3 m/ž kontrolora kvalitete-dimenzijski kontrolor, 3 m/ž bravara, 2 m/ž radnika na pakiranju i otpremi pozicija i m/ž NDT kontrolora, javi� se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 1.8.

92. Novak Team 2M j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž fasadera, m/ž soboslikara i montera suhe gradnje, javiti se na mob. 095/7666-391 ili na email: novakteam2m@gmail.com do 30.7.

93. Obiteljski dom Mara, Otok, traži m/ž radnog terapeuta - socijalnog radnika - njegovatelja, javi� se na mob: 091/9335666 do 31.8.

94. OKNO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107 a, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/821-666 ili na mob. 098/242-929 ili na email: info@okno.hr do 31.7.

95. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, javi� se na tel: 040/655-252 ili na mob: 091/665-5508 do 18.8.

96. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvodima, javi� se osobno na adresu ili na tel: 040/821-502 ili na mob: 091/613-4377 do 24.7.

97. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištara - viličaristu, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćnog radnika u preradi, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž održavateljauindustrijimesa,m/žradnika zaš�te okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača C+E kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u pranju pogona, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž predradnika na farmi, m/ž anali�čara u proizvodnji, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž tehnologa u industriji mesa i m/ž održavatelja na farmi, javi� se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 18.7.

98. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž tehnologa u tvornici stočne hrane i m/ž poslovođu na farmi, javi� se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 20.7.

99. PLODINE d.d., traži m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec i Prelog, javi� se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.7.

100. Poljoprivredno gospodarstvo Šarčević Marko, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javi� se osobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na mob: 098/9932-114 ili na email: voce.sarcevic@gmail.com do 31.8.

101. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž parketara - podopolagača, stolara, javiti se na mob: 098/160-1153 do 01.09.2024.

102. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača �g, m/ž lakirera, 2 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž bravara, m/ž poslovođu izrade podsklopova, m/ž voditelja odjela održavanja i inves�cije, javi� se osobno na adresu, na tel. 040/396-556 ili na mob.

098/1830-293, pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@primabiro. hr do 31.7.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 39

103. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž specijalistu za tehničku pripremu u prodaji, javi� se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: h�ps:// prima-karijere.talentlyft.com/o/Jmq/ apply do 21.7.

104. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž radnika u šivaoni, javi� se na email: office@p-pg.hr do 31.7.

105. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc tokara, m/ž cnc glodača i m/ž tokara za rad na klasičnoj tokarilici, javi� se na mob. 099/6762-864 ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.7.

106. PROMMING d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž koordinatora montaže, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i poslovnih prostora i 2 m/ž skladištara, javi� se na tel.

040/396-333, na mob. 099/380-7104, na email: posao@promming.hr ili osobno na adresu do 18.7.

107.REINOXd.o.o.,Brezje81A,Lopa�nec, traži 2 m/ž bravara-strojobravara, javi� se osobnim dolaskom ili zamolbom na adresu ili na tel: 040/855-845 ili mob: 098/268700 ili na email: reinox@reinox.hr do 5.8.

108. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prometnika - blagajnika na autobusnom kolodvoru Čakovec, m/ž vozača autobusa, m/ž automehaničara - autoelektričara za teretni program popravakautobusa,javi�senaemail:maja@ rudi-express.hr do 31.8.

109.Sanitasgebäudetechnikd.o.o.-mjesto rada Njemačka, traži 2 m/ž zavarivača �g postupkom ili autogeno, montera centralnog grijanja, vodoinstalatera, javi� se na mob: 098/678-092 ili na email: info@ sanitas-info.com do 10.8.

110. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u palačinkarnici - konobara, javi� se na mob: 098/171-0002 ili na email: sc@sconium.com do 21.7.

111. SILVER FOR YOU d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se na email: zaposljavanje@silver-for-you.hr do 21.7.

112. SMRTIĆ OPREMA STOLARIJA, Zrinskih 11, Gornji Kuršanec, traži m/ž pomoćnog radnika - stolara, javi� se na mob: 098/980-6580 do 12.8.

113. SPAR Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž prodavača - blagajnika, javi� se na email: posao@spar.hr do 26.7.

114. S-SEČAN d.o.o., Ul. Preloge 19, Ivanovec, traži 3 m/ž vozača kamiona, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/338000 ili na mob. 091/101-0402 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 31.7.

115. STOL j.d.o.o., Belica, traži m/ž stolara - montera, javi� se na tel. 040/845351 ili na mob. 098/1975-455 ili na email: stoljdoo@gmail.com do 31.7.

116. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Pribislavec i Čakovec, javi� se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac.hr ili putem linka: h�ps://studenac.talently�.com/o/vdG/ apply do 30.7.

117. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži 2 m/ž cjevara, 2 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@ summa-con.hr do 31.7.

118. SVAM-LIM d.o.o., I. Lole Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž radnika za rad na visini, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili na tel: 040/853813 ili mob: 091/572-2091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 26.7.

119. SVJEĆARSTVO DOBOŠIĆ d.o.o., Lopa�nec, traži m/ž dostavljača, javi� se na email:komercijala@svjecarstvo-dobosic. hr do 31.7.

120. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Glavna ulica 138, Čehovec, traži m/ž automehaničara - vulkanizera, javi� se osobno naadresuilinatel:040/646-505ilinamob: 091/646-5050 ili na email: svenda-tc@ ck.t-com.hr do 2.8.

121. TAHO CENTAR D.O.O., Pušćine, traži m/ž servisera tahografa, javi� se na email: tahocentar.sara@gmail.com do 31.7.

122.TISAKPLUSd.o.o.,Čakovec,traži m/ž prodavača, javi� se putem linka: h�ps:// �sak.talently�.com/o/sHe/apply do 12.8.

123.TMTd.o.o.,Kalnička56,Čakovec,tražim/žreferentaunabavi,javi�seosobnim dolaskom ili pisanom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt.hr do 10.8.

124. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 31.7.

125. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog

vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 31.7.

126. TRNAVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisnog tehničara, javiti se na email: trnava@trnava.hr do 9.8.

127. Tvornica stočne hrane d.d., Ul. dr. V. Novaka 11, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na farmi Belica, javi� se osobno na adresi ili natel. 040/329-138ili pismenomzamolbomnaadresuilinaemail:marko.krnjak@ tsh-cakovec.hr do 31.7.

128. Udruga slijepih Međimurske županije, R. Boškovića 4, Čakovec, traži m/ž videćeg pra�telja i 4 m/ž pružatelja potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/639-0005 ili na email: info@ usm.hr do 31.7.

129. Ugostiteljstvo – Kavana Braco,Ul. dr.I. Novaka46,tražim/žkuharaim/žpomoćnog radnikaukuhinji,javiteseosobnonaadresu, natel.040/328-505,namob.099/738-2010 ili na email: info@braco.hr do 31.7.

130. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec,tražim/žvozačakamionaskranom,javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390500 ili na mob. 091/369-2010 ili na email: branko.gregur@unimer.hr do 1.8.

131. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara-mehaničara i m/ž dipl.inž.

elektrotehnike, javi� se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 31.7.

132. VOLVO HRVATSKA d.o.o., R. Steinera 6, Čakovec, traži m/ž automehaničara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 091/4433-463 ili na email: �homir. jancec@volvo.hr do 31.8.

133. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 31.7.

40 Oglasnik

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata.

Info na mob. 098/777-095 PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984 PRODAJE SE RENAULT MEGANE 4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, autom. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim.

205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura.

Kontakt: 098/846-010 PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601 POLJOPRIVREDA

PRODAJEM ŠUMU Markovčina od 660 čhv. Mob. 098/9256-256 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice.

Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 TRITIKAL prodajem uvrečan po 50 kg s mogućom dostavom po cijelom Međimurju Tel: 091 539 2870

KUPUJEM VRCALJKU za med. Ponud na broj 040/584-051 PRODA JEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339

RAZNO

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 POZNANSTVA

PRODAJE SE čekičar - krunjač mlin (komb.). Tel. 040/682-175

MLADIĆ želi upoznati srodnu dušu od 38-45 godina za život u dvoje-brak. Nazva� na tel. 040 822-362 ili 099 516 6780

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače 24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121 PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob.

095/4323-601 PRODAJEM DRVENE BAČVE (4 kom), cijena 40 eur/kom. Mob. 098/9256-256 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Labin Progres s frezom širine 50 cm i dva dodatna noža, 8 KS, benzin, u radnom stanju i rabljenu kosilicu za travu T475 Prak�k Garden. Informacije na 098/539-169

DAJEM U NAJAM studen�ma (4 sobe), stan na 1. katu u strogom centru Čakovca, 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021

USLUGE

MUŠKARAC srednjih godina traži gospođu za prijateljstvo i druženje. Mob 095/8165-206

PRODAJEM mlin čekičar-krunjač, el. motor sa dvije remenice, 2 kW sa sklopkom i tri sita, u ispravnom stanju, povoljno.

Info. 097 600 6038

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina.

Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob.

099/381-5015

KUPUJEM PARCELU s vikendicom u brežnom Međimurju.

Info: 095 505 27 60

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu.

Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob.

095/4323-601

DEČKO (50 g) traži ozbiljnu ženu za vezu. Molim da se jave samo iskrene na mob. 095/7313-513

TRAŽIM SRODNU DUŠU od 50 nadalje, vitka i nižeg rasta. mob.

097/738-4072 NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlastita brojila. Sve informacije na 099/1912-560 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 PRODAJU SE NOVI stanovi viši roh bau u Pribislavcu od 82 m2 (3 sobe, blag + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14. Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02 PRODAJEM GRAĐEVINSKU PARCELU u Gornjem Zebancu vel.

17x100 m, na lijepom mjestu, pogodno za gradilište, struja i voda kod gradilišta. Info na mob.

098/1600-415

1505

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 200, 210 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, elemente predsoblja, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbitrex, rodlin za plin. boce, bicikl mot. vrtnu ispravnu kosilicu i još ostalog iz domaćinstva. Mob. 091 57 27 670 PRODAJE SE ugradbena pećnica i ugradbena ploča štednjaka (3 plin, 1 struja). mob. 097/7384072 KONOPI razni za sidrenje-privez brodica, debljine 2 cm, prodajem od 10 eura na više. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675.

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321 PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari.

Info na mob. 099/404-7517 BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, prodajem za 150 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453 ŠATOR ZA TRI OSOBE, sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 150 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293 KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092 CRIJEVO ZA VODU, armirano, 35 metara, s motalicom na kotačima, prodajem za 60 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240293.

PRODAJEM talijansku peć za centralno grijanje plin ili ulje 28 KW. Mob. 098/9256-256

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJU SE CRVENE DIOPTRIJSKE NAOČALE Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob.

091/543-9006 PRODAJEM ORAHOVO UL JE hladno prešano i drvene bačve, povoljno. Info: 095 505 27 60 PRODAJE SE NAPAJANJE Thermaltake Toughpower SFX 550W gold, novo, nekorišteno. Info na mob: 091/516-4439 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

PRODAJU SE NOVE DJEČJE KOPAČKE Nike br. 38,5. Nenošene.

Info na 091 516 4439 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (150 eur); dvije el. pumpe za vodu (100 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (150 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (150 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (10 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST nanabroj: 02 888 (više fotografijapoziv potražite www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao.

Psetel: ne udomljujemo u boks ili na lanac. info na 091-8988-004 Sklonište za napuštene životinje

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

Štene traži dom! Dečko star 2 – 3 mj., mješanac zlatnog retrivera, cijepljen, čipiran, broj mikročipa: 191035000221181. Psić se nalazi u Gornjem Hrašćanu, a telefonski broj za detalje je 091 8988 004.

Rex je napunio 10 godina i sad treba novi dom. Još je uvijek prilično ak�van i razigran. Želi li netko ovom dobrom i dragom psu pruži� lijepu starost?

Nalazi se u okolici Čakovca. Kontakt: 091 8988 004.

Mili je dečko star tri godine, nalazi se u okolici Čakovca. Broj mikročipa poznat je skloništu. I on traži novi dom!

Za sve detalje i informacije zovite 091 8988 004.

Max isto traži novi dom! Star je pet godina, nalazi se u okolici Čakovca. Sklonište će riješi� sve potrebno za njega.

Kontakt: 091 8988 004.

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

19. srpnja 2024.

Vaši radovi 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

U

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

I tak leto premine

Tena Novak, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Rano v jutro sunce me zbudi, mali ftičeki popevlejo, a kukci v travi plešejo.

Prtuletje je došlo.

Veter još negda malo zafučka, ali moj deda veli: - Povrtelje treba posaditi ljukeca, papriša, paradajza, mrkvu i petrožila posejati.

Ve je le�ko delati, sega alata imamo, a negda - negda smo se na roke delali nega bilo freze! - Vrčoaka smo z lopatom štihali pak ga z motikom prekopali i liepe gredice napravili, tak liepe kak daj po špagi delali. -

Vrieme tak pomali ide, povrtelje rastejo, topleši su dnevi, i leto dojde.

Moja mama veli: - Leto, to mi je najlepše, ali neje to več kak je negda bilo.

Zmislim se dok sam bila mala na cesti smo se igrali.

Tia Šarkanj, 6. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Auti ga ne tak čuda bilo i cijelo večer smo tak sedeli, strašne priče si prepovedali i z ciglom po asfaltu crtali. -

Dok je mrak opav i bake su se oglasile.

- Hote dimo, večerja je gotova! Tak pomali, topli dnevi išli su jan za drugim, dežđi su došli.

Jesen se dosmicala.

To pak moja baka veli: - Evo, se se dozrelilo!

Kvasiti je treba, pekmeza skuhati, ne treba po se v zadrugo iti.

Negda smo si za cielu zimu doma prepravili, graha posušili, kalampiera v palnicu pospravili, repu i zelje nakvasili. -

Ariana Oenga Varga, 5 godina, DV Maslačak Mursko Središće

Evan Majsan, 6 godina, DV Maslačak Mursko Središće

Tin Gabrijel Borković, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

- Rehi su se sako večer trebili ka smo �ine štruce pekli.

Jabuke, hruške i slive v topli kahli sušili, a za Božić kompota kuhali. -

Z dela na delo, jesen ide kraju.

Greti se je treba, kre šporhuta soseda sedi, pak i ona nekaj veli: - Ah, ne su zime kaj su negda bile, v ono vrieme ste morali biti dok su se po blokima ruže od zime delale i debeli snieg curev - kak vrabec glavu ima! - Snieg je tak bieli čisti biv, z jega smo velike grude delali, kak kotače nakoturali i si skupa januga na drugi deli i vejkuga sneškija napravili. -

- Vu vreče smo si slamu deli i tam v Dekanovci de je negda Mura tekla z brega doli spuščali.

Dok smo dimo došli, noge smo v kahlju od šporhuta deli i �ino kuruznu zlievanjku v tek jeli. -

Mia Mlinarić, 6 godina, DV Maslačak Mursko Središće

Izabela Perhoč, 5. b, OŠ Domašinec Učiteljica: Sanja Vebarić

42 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

I dijete treba osobni prostor

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME: PON. – PET: od 16 do 18 sa� Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Svatko treba osobni prostor, mjesto svoje privatnosti na kojem može biti bez maske i poze

Treba mi prostor... za disanje, osobni razvitak.

Za mir i odmor. Za sebe, vlastito istraživanje i slobodu... Mislim da znate o čemu je riječ. To je rečenica koju ste već izgovarali i čuli da ju drugi govore. Jednom, možda se više toga i ne sjećate, vaše je dijete u dobi od dvije godine zatvorilo vrata svoje sobe i naredilo vam: Nemoj ići za mnom.

Tada to počinje, s razvojem samosvijesti već u ranom djetinjstvu javlja se potreba da imamo trenutke samo za sebe i neke svoje stvari. U tom smislu upotrebljavamo riječ prostor, ne samo kao �izičku činjenicu nego kao mjeru unutarnje izdvojenosti, razdvojenosti od drugih ljudi. Svatko treba osobni prostor, mjesto svoje privatnosti na kojem može biti bez maske i poze. Svatko ima neki prostor koji se može nazvati vlastitim. A ako ga nema, nešto mu se gadno dogodilo, drugi su ga porobili ili ga drže pod staklenim zvonom, svejedno. Čak i tada ljudi mogu imati unutarnje izvore snage i sebesvojnosti, svemu usprkos. Danas bih htjela progovoriti koju riječ s onim roditeljima koji vjeruju da je njihova misija da ostvare savršeno zajedništvo sa svojom djecom, da u svojoj obitelji budu uvijek povezani, roditeljima koji žele biti najbolji prijatelji svojoj djeci i ne ostavljaju im dovoljno prostora za privatnost. U sve se miješaju, žele znati o svemu što dijete radi i što mu se događa. To nije dobro, kao što nije dobro ni posve prepustiti djeci da se bave sama sobom. Ispada da je problem pronaći mjeru u

roditeljskoj povezanosti s djecom i davanju prostora za slobodu i autonomiju. Činjenica koje se roditelji boje je jasna: kad djeci damo prostor i slobodu, ona (manje ili više) griješe. Kad mogu istraživati različita rješenja i donositi odluke sigurno će činiti pogreške, a mnogi roditelji vjeruju da su oni dužni sačuvati svoju djecu od pogrešaka. Dijelom to rade zbog svoje ljubavi (ne žele da djeca budu neuspješna), a dijelom zbog svog ugleda (ne žele da oni budu neuspješni). Eh, teško je to. Djeca moraju dobiti prostor da bi odrastala i da bi činila svoje greške u životu, sviđalo nam se to ili ne. Ako ne smiju griješiti, onda žive nekakav posuđeni život, marionete su koje pokreću njihovi roditelji, a tada imaju dvije razvojne mogućnosti: postat će buntovnici ili poslušnici. Ako se pobune protiv vas i ostatka svijeta, pred njima je buran i teškim rizicima ispunjen životni put, a ako slomite djetetov duh, imat ćete pasivno, dresirano stvorenje koje vama ne pravi probleme, ali će kasnije vjerojatno imati ozbiljnih problema u duševnom zdravlju. Znate i sami da se djeca rođenjem počinju odvajati od svojih roditelja, treba im zaštita i povjerenje, ali im treba i zraka, treba im prostora, sloboda i pravo na pogreške. Roditelji se boje i brinu zbog pogrešnih odluka i poteza svoje djece, taj strah je normalan, baš kao i činjenje grešaka... I mi smo griješili dok smo odrastali, na greškama smo učili i postali smo ljudi. Uostalom, zar više ne griješite?!

19. srpnja 2024.

Kada potražiti pomoć?

Nikola Barat, bacc. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Alkoholizam se ne razvija preko noći ali prije ili kasnije dođe se do trenutka nakon kojeg više nema povratka na staro te se nakon višemjesečnog treniranja organizma razvija tolerancija

Osobe koje imaju problem s prekomjernim pijenjem vrlo teško to priznaju samom sebi ili drugima.

Prepoznavanjem problema na vrijeme mogle bi se spriječiti mnoge potencijalne nevolje. Obitelj je ta koja se najčešće javlja zabrinuta za svog člana, ali je vrlo često i ta reakcija obitelji već zakašnjela. Obitelj reagira kada više ne vide izlaz iz situacije, a odnosi u obitelji su tada već vrlo narušeni i liječenje se nameće kao jedini izlaz.

Jedan od razloga zbog kojih ljudi na vrijeme ne potraže pomoć je i taj što se odbijaju maknuti od alkohola koji im služi kao mehanizam za suočavanje sa stresom. Neki pak smatraju da je javljanje stručnjacima znak slabosti i da oni sami mogu riješiti svoj problem. Uz ove, razlozi tako kasnog javljanja stručnjacima za pomoć mogu biti i poricanje, stigma, osjećaj srama, strah od promjene i nedovoljna osviještenost da problem postoji.

Nekoliko je znakova koji bi mogli ukazivati da netko ima problem s prekomjernim pijenjem. Jedan od prvih znakova je postepeno povećavanje količine popijenog alkohola. Najčešće bolest alkoholizma započinje umjerenim pijenjem koje kasnije prerasta u naviku.

Pije se sve učestalije i s vremenom je potrebna sve veća količina da bi se postigao isti efekt. Zato se faza nakon umjerenog pijenja naziva i „trening fazom“. Neki ljudi se uspiju osvijestiti u ovoj fazi i sami se vrate u umjereno pijenje, no, to je vrlo teško kontrolirati i ovisi o brojnim drugim parametrima. Rijetko tko se u ovoj fazi odlučuje na pomoć stručnjaka jer još nisu nastupili veći zdravstveni, sociološki ili ekonomski problemi, a upravo bi javljanje u ovoj fazi vjerojatno preveniralo te probleme. Najčešće osobe nastave piti i ne znajući da se nalaze na prekretnici polako ulaze u bolest alkoholizma.

Alkoholizam se ne razvija preko noći ali prije ili kasnije dođe se do trenutka nakon kojeg više nema povratka na staro. Nakon višemjesečnog treniranja organizma na sve veće količine alkohola, razvija se tolerancija. Osoba najprije postaje psihički ovisna o alkoholu, a kasnije i �izički. Psihički na način da sve svoje probleme i stresne situacije lakše potisne pijući alkohol. Umjesto da rješava problem, pije alkohol da bi se osjećala bolje. Alkohol

postaje prisutan i gotovo svim dnevnim aktivnostima. Ujutro uz kavu, na poslu, da „ugasi“ žeđ, kada gleda utakmicu, u društvu s prijateljima itd. Pijenje tada postaje velik problem jer počinju svađe u obitelji, problemi na poslu, problemi sa zakonom (obiteljsko nasilje, vožnja u pijanom stanju, prometne nesreće itd.). Veselo raspoloženje pri pijenju zamjenjuju nervoza i razdražljivost. Sami, ili na inicijativu obitelji, u ovoj fazi neki alkoholičari pokušavaju prestati piti više puta iznova, ali im nikako ne uspijeva.

Još jedan od znakova da je potrebno potražiti pomoć je kada osoba počinje sve češće izbjegavati izvršavanje svakodnevnih obaveza, kao što su npr. kućanski poslovi, domaće zadaće, održavanje higijene i sl. Osoba gubi interes i za neke aktivnosti i hobije u kojima je prije uživala. To je zato što alkohol biokemijski negativno utječe na funkcioniranje onog dijela mozga koji je zadužen za motivaciju i zadovoljstvo.

Pijenje počinje pružati više zadovoljstva nego bavljenje nekom aktivnošću u kojoj je osoba nekad uživala.

Naravno, alkohol uzrokuje i značajan umor koji dodatno otežava bavljenje bilo kakvom aktivnošću koja zahtjeva �izički ili mentalni napor. Sve to naposljetku dovodi do socijalne izolacije.

Osoba se povlači iz društva i najbolje se osjeća sama sa svojim alkoholom, koji joj jedini pomaže da zaboravi na probleme.

U zadnjoj fazi razvoja alkoholizma dolazi i do �izičke ovisnosti. Tada se nekoliko sati nakon pijenja može razviti apstinencijska kriza koja se očituje: podrhtavanjem, mučninom, znojenjem, gubitkom apetita, nesanicom, povišenim krvnim tlakom itd. Također, u kasnijoj fazi se mogu pojaviti i druge bolesti koje dolaze s alkoholizmom: ciroza jetre, srčane bolesti, mnoge psihijatrijske bolesti, itd.

Razmatrajući faze razvoja alkoholizma možemo zaključiti da je vrlo bitno potražiti pomoć što ranije. Ako je osoba sama spremna priznati da ima problem, učinila je već prvi korak. Posezanje za podrškom je drugi korak.

Oporavak je puno lakši ako imate nekoga na koga se možete osloniti kada vam treba ohrabrenje ili savjet.

Bez podrške se lako vratiti starim obrascima ponašanja i tada put oporavka ponovno postaje težak.

VATROGASCI MEĐIMURJA

19. srpnja 2024.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Mateja Vugrinec budno je pazila na vrijeme i da sve prođe kako treba

Za pijani slalom trebalo je puno koncentracije

MLADI VATROGASCI se natjecali u Žiškovcu

Peh na igrama vatrogasne mladeži

U Žiškovcu su u subotu, 13. srpnja održane igre vatrogasne mladeži koje je okupilo 42 ekipe iz Međimurja Piše i foto: Mario Golenko

Dana 13. srpnja 2024. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo Žiškovec organiziralo je dvadeset i treće Igre vatrogasne mladeži. To je jedinstveno vatrogasno natjecanje ovakvog tipa na području Republike Hrvatske pa i ovog dijela Europe. Sveukupno se ugostilo više od 40 ekipa, što je preko 300 natjecatelja.

Planirani početak natjecanja bio je u 13 sati na nogometnom igralištu u Žiškovcu, a svečano

Napeto su se slušale upute voditelja

Punjenje kanti s vodom bilo je itekako dobrodošlo osvježenje

KUD Žiškovec pekao je ukusne languše

Špricanje je bilo najzabavnije

postrojavanje i proglašenje rezultata predviđeno je u 20 sati.

Igre su krenule u dobrom duhu svi su uložili puno truda kako bi obavili predviđene zadatke i pri tome se i zabavili, Bodrili su jedni druge a i sa tribina se čulo glasno navijanje.

Međutim nevrijeme sa orkaniskim vjetrom praćenim tučom i jakim pljuskom u popodnevnim satima prekinulo je natjecanje. Sukladno tome nisu sve ekipe završile natjecanja tako da se nisu mogli ni proglasiti najbolji, a kad upravni odbor odluči o daljnjim aktivnostima znati ćemo hoće li se i kada održati nastavak natjecanja.

Skakanje u vreći je starinska disciplina

44 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2024.

Recept plus

Mesna štruca i salata od leće s povrćem MEĐIMURSKA KUHARICA

Prženi oslić s keljom na lešo Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Kuharica Mirela Horvatić iz Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec iz svoje knjige recepata izdvojila je jelo dobrodošlo za petak, kada se preporučuje pojesti laganija

Sastojci: - krumpir - kelj - peršin - češnjak - oslić - brašno kukuruzno i pšenično - ulje, sol

hrana kao što su ribe, povrće… Odabrala je prženi oslić s keljom na lešo. Korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec zadovoljni su ovim jelom i također bi ga svima preporučili. A kako, saznajte u nastavku.

Očistimo krumpir i kelj.

Krumpir narežemo na ploške i stavimo ga kuhati u vrelu vodu koju smo blago posolili.

Kad je krumpir napola kuhan, dodamo kelj i kuhamo sve zajedno još pet minuta. Ribu oslić počistimo, posolimo, uvaljamo u kukuruzno i pšenično brašno te stavimo pržiti u tavu. Na tanjuru poslužimo prženi oslić s keljom na lešo te prema želji jelo prelijemo s malo češnjaka i nasjeckanog

stavite ih peći u kalupe za pečenje. Pecite oko sat vremena na 190 stupnjeva. U međuvremenu pripremite salatu.

Očistite i narežite svježe rajčice i krastavce. Iz konzerve izvadite smeđu leću, ocijedite je i lagano operite vodom. Dodajte u posudu s rajčicom i krastavcima.

Začinite po volji (sol, papar, ocat, ulje). U slast svima bilo! (rr)

Za salatu: - 2 male konzerve smeđe leće - 3 svježe rajčice - 3 svježa krastavca - sol, papar - ulje, ocat

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuharica Mirela Horva�ć svježeg peršina koje smo pomiješali u malo bijelog ulja. Dobar tek vam želi kuharica Mirela Horvatić te svi djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec.

Vino tjedna

Pušipel classic – Jakopić

Uz ribu i kelj na lešo preporučuje se poslužiti �ino bijelo vino. Predlažemo autohtonu sortu Pušipel, vino obiteljske vinarije Jakopić.

Radi se o suhom vinu karakterističnog mirisa zrelog voća i pokošenog sijena. Mirisni doživljaj upotpunjuje herbalna nota povezana s citrusima, gdje se osobito ističe nota grejpa. Vino

Za vruće ljetne dane odaberite pripremu jela koja vam neće oduzimati previše vremena. Napravite mesnu štrucu koja se može poslužiti topla i hladna i uz to servirajte hladnu miješanu salatu.

Za mesnu štruci pripremite i nabavite mljeveno meso (pola kile junetine, pola kile svinjetine). U posudu stavite meso, jaje, sol i papar i sve lagano zamijesite. Oblikujte dvije manje mesne štruce i

Sastojci: Za mesnu štrucu: - pola kile june�ne (mljevene) - pola kile svinje�ne (mljevene) - jedno jaje - sol, papar

je harmonično. Omjer kiseline i šećera je izbalansiran što mu daje osobitu pitkost.

Pušipel classic s potpisom vinarije Jakopić moderno je i dinamično bijelo vino.

Najbolje ga je servirati na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva. Odlično će se sljubiti s predloženim jelom, ali i drugim jelima po vašem izboru. U zdravlje! (rr, zv)

Pizza s artičokama, kuhanom šunkom i burratom Priprema: U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi.

Posipajte kvasac po vodi - ne miješajte (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidratizira petnaestak minuta. Tako će se aktivirati. Spreman je kad se na površini pojave mjehurići.

Sve ostale sastojke stavite u posudu i promiješajte i dodajte hidratizirani kvasac.

Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10-15 minuta.

Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i oblikujte u 2 veće kugle ili 6 manjih - ako radite pizzete.

Razvaljajte ili razvucite rukom u krug. Nadjeve stavite po želji (osim kuhane šunke i buratte). Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu.

Nakon što je pizza pečena, dodajte kuhanu šunku i burratu.

Sastojci za tijesto: - 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 5-7 grama suhog kvasca - 150 ml mlake vode - 1 žličica soli - 1/2 žličice šećera - 1 žlica maslinovog ulja Sastojci za nadjev: - šalša od rajčice - mozzarella fior di la�e - ar�čoke - kuhana šunka - burrata - maslinovo ulje

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MARTINA ŠTUMBERGER iz Murskog Središća

Zagorski štrukli s heljdinim brašnom za osvježenje u ljetnim danima Od davnih dana heljda je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj prisutna u brojnim jelima, kolačima, varivima, prilozima i salatama Vrući ljetni dani pravi su izazov za naše vrijedne kuharice jer dobar izbor jelovnika uvelike doprinosi ljepšem doživljaju ljeta i godišnjeg odmora. Domaći deserti, poput pogača i štrukli, lagan su i osvježavajuć izbor, pa Martina Štumberger iz Murskog Središća za svoju obitelj rado priprema zagorske štrukle i to zanimljivu varijantu s heljdinim brašnom. Heljda je žitarica bogata vitaminima, mineralima i bjelančevinama,

a popularna je i zbog toga što ne sadrži gluten, pa je savršen izbor za prilagođenu prehranu. Od davnih dana, heljda je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj prisutna u brojnim jelima, kolačima, varivima, prilozima i salatama, a naša sugovornica Martina recept za Zagorske štrukle s heljdinim brašnom donijela je sa sobom iz rodnog Zagorja, iz mjesta Radovan, u Mursko Središće kad se udala i preselila prije dvadeset godina.

Sastojci: Za tijesto: - 500 g glatkog brašna - 200 g heljdinog brašna (može biti i samo bijelo) - 1 žličica soli Za nadjev: - 1 kg domaćeg svježeg sira - 100 g domaćeg vrhnja za nadjev - vrhnje za premazati štrukle - malo margarina - 2 jaja - 3 žlice šećera - 3 žličice soli Priprema: Pomiješati brašno i sol. Dodaje se topla voda po potrebi u brašno, dok se ne zamijesi glatko tijesto.

Dobiveno tijesto zamotati u prianjajuću foliju i staviti u hladnjak na jedan sat otprilike. Dok tijesto odmara u hladnjaku, pripremiti nadjev od sira.

Pomiješati sir, vrhnje, jaja, šećer i sol. Izvaditi tijesto iz hladnjaka. Na pobrašnjenoj podlozi tijesto razvući najprije valjkom, a zatim rukama do vrlo tankog. Po razvučenom tijestu rasporediti nadjev od sira i zarolati.

Rola se zatim reže na jastučiće koji se stavljaju u pleh namazan margarinom. Prije pečenja, štrukli se premažu vrhnjem, najbolje domaćim i peku se otprilike 1 sat na 180 stupnjeva.

Piše: Aleksandra Sklepić

Recept za zagorske štrukle s heljdinim brašnom

Mar�na sa štruklima koji je podsjećaju na rodno Zagorje - Recept za zagorske štrukle donijela sam iz rodnog doma i još uvijek ih pečem po njima. Nekada smo doma imali domaće heljdino brašno i samo s njime su ovi štrukli kakvi moraju biti. Danas mi brašno nabavlja tata iz rodnog Zagorja, a najbolje je kad ih radim i s domaćim sirom i vrhnjem. Želja mi je pokazati i neke recepte iz kraja iz kojeg dolazim, pa sam zato na Festivalu kolača na šetnici u Murskom Središću predstavila upravo ovaj recept, ispričala nam je Martina. Kuhati i peći najviše

sam naučila od mame Barice i od svojih baka, na čemu sam im jako zahvalna.

Martina je prodavačica i radi u struci. Živi sa suprugom Denisom i imaju tri kćeri, Doris (20), Lauru (18) i Klaru (13). Sve tri kćeri, a posebno Laura, pokazuju zanimanje za domaće recepte, pa im mama Martina rado daje svoje savjete, na isti način kako je njoj pomagala njezina mama. Važno joj je da se recepti ne zaborave, jer oni su dio sjećanja na rodni kraj.

Nedjeljom se, po nekadašnjem običaju, obavezno

pripremaju zdigani kolači ili štrukli, a cijela se obitelj Štumberger rado okuplja oko Martininog bogatog stola.

Tradicija u kuhinji za Martinu je na prvom mjestu, pa uvijek prakticira pripremu jela i kolača po domaćim receptima.

Slobodno vrijeme najradije provodi s kćerima i suprugom, u druženju i razgovoru, a kad svi odu od kuće, osim kuhanja i pečenja kolača, veselje joj je njezino cvijeće koje je opušta i uljepšava dom.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 23. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 26. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnica: Olgica Mlinarić iz Čakovca

br. 1505 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 23. srpnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 26. srpnja 2024.

46 Mozaik

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Muzej nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ slavi 3. rođendan Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica

P

rošle su već pune tri godine od završetka velikoga projekta rekonstrukcije fortifikacije Staroga grada u Čakovcu i otvorenja Muzeja nematerijalne baštine „Riznice Međimurja“. U srpnju 2021. za javnost smo otvorili novi stalni postav u obnovljenoj vanjskoj utvrdi Staroga grada koja je desetljećima stajala zapuštena i neiskorište-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Ponedjeljak: od 10 do 20 sati Utorak – Petak: od 8 do 20 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

OVAN (21.3. - 20.4.)

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će male krize zbog nedostatka atrakcija.

Dosada bi vas zaista mogla pomučiti. Izađite među ljude.

KARIJERA: Činit će vam se da je pritisak na poslu svakim danom sve veći, a uslijedit će i intelektualna nadmudrivanja. Najbolje je pozvati se na pravila posla i striktno ih poštovati. Ako tako ne ide, ne ulazite u rasprave.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne odustajte od svojih ciljeva.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Možete očekivati raznolike utjecaje na svoj privatni život. S jedne strane, postojat će mogućnost mirnog uživanja i sklada, no s druge, bit će vanjskih izazova na koje ćete oboje morati reagirati.

Pripremite se na obje varijante.

KARIJERA: Vaši nadređeni mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete znati kako se postaviti, ali oni sami dat će vam ideju što i kako dalje. Samo ih pažljivo slušajte i slijedite svoju intuiciju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Odmarajte se redovno.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

na. Prvi posjetitelji stigli su u muzej u okviru događanja „Noć Riznice Međimurja“ u petak 9. 7. 2021., zahvaljujući kojoj su svi građani do 1 sat iza ponoći slobodno razgledali novi muzej. Besplatni posjeti omogućeni su nadalje i tijekom čitave subote i nedjelje, a znatiželjnika i oduševljenja nije nedostajalo. Četvrti dan nakon službenoga otvorenja stigao je i predsjednik Vlade Andrej Plenković s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek te je upriličena završna konferencija projekta 13. 7. 2021. godine.

U četiri godine trajanja ovog obimnog projekta, uz potpunu građevinsku obnovu, odrađena je i statička sanacija kompletne vanjske fortifikacije i dijela bedema ukupne površine 2426 m². U sklopu obnove rekonstruirana je i barokna zgrada iz 18. stoljeća, srušena krajem sedmoga desetljeća dvadesetog stoljeća, površine 764 m², u kojoj je danas suvenirnica s garderobom i sanitarnim čvorom za posjetitelje u prizemlju te multimedijalna i edukativna dvorana s uredima na katu. Opremljen je i komercijalni prostor caffe BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Vaša vesela i otvorena priroda postat će malo tiša, a vi na neki način običniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u malim stvarima.

To je zrelost, bilo para, bilo osobe.

Voljet ćete.

KARIJERA: Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenuti ili će se od njih zahtijevati veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će biti prilično aktivni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte zanemariti redovan san.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite.

KARIJERA: Rezultati vaših napora polako izlaze na vidjelo, pa će drugi gledati da vas podrže. Ipak, ima još dosta toga oko čega će se trebati dogovarati, a tu će vještine kao što su diplomacija, tolerancija i snošljivost nositi prave bodove.

ZDRAVLJE&SAVJET: Manji pad imuniteta. Štedite se.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

2017..

2021..

Riznica Međimurja 2017. godine (arhiva MMČ)

Riznica Međimurja 2021. godine (arhiva MMČ)

bara s terasom ispod zvonika.

U kompletnom prostoru ostvarena je prilagodba za osobe s invaliditetom s naglaskom na osobe smanjene pokretljivosti te slijepe i slabovidne osobe.

Prilagodba je ostvarena u vidu podizne platforme, dizala, linija vodilja, višejezičnih opisa postava i kataloga na Brailleovom pismu, višejezičnih audiovodiča i taktilnih mapa za lakše snalaženje u prostoru.

Projektom obnove implementirana su i neka suvremena arhitektonska rješenja poput staklene nadstrešnice iznad terase glavnoga bastiona te oblaganja vanjskoga stubišta uz sjeverni bočni bastion opnom od corten čelika.

Kao nova muzejska jedinica u sklopu Muzeja Međimurja Čakovec, „Riznica Međimurja“ orijentirana je na očuvanje, interpretaciju i promociju međimurske baštine obuhvaćajući nasljeđe, tradiciju, usmenu predaju, znanja i vještine. Naš tim kustosa trudio se pomaknuti

svoj vrhunac, pravo iznenađenje tek je uslijedilo. Muzej je 2024. godine nominiran za nagradu „Europski muzej godine“ (European Museum of the Year Award – EMYA) koju dodjeljuje Europski muzejski forum, a u jakoj konkurenciji za EMYA 2024 Award Muzej Međimurja Čakovec stigao je do finala. Valja spomenuti i da je Muzej Međimurja Čakovec bio jedini predstavnik Hrvatske na izboru za najstariju muzejsku europsku nagradu te se našao u visokom društvu najboljih europskih muzeja. Iako nije osvojena glavna nagrada, nominacija za finale potvrda je da naš muzej radi po visokim europskim muzejskim standardima i da kvalitetom može stati uz bok mnogim većim europskim muzejima.

Povodom 3. rođendana Riznice Međimurja u srijedu 17. 7. 2024. godine u Multimedijalnoj dvorani održana je promocija novoga vodiča stalnim postavom čije autor-

granice klasičnoga stalnog postava i implementirati nova muzeološka rješenja koja traže od posjetitelja više angažmana u „otkrivanju“ prezentiranog.

Muzej je kombinacija najnovijih tehnologija i izloženih stvarnih predmeta u najboljem omjeru te u njemu mogu uživati i starije i mlađe generacije podjednako. Muzej je inovativan, moderan, tehnološki osviješten, društveno odgovoran, prijateljski orijentiran prema svim socijalnim skupinama s naglaskom pristupačnosti prema slijepim i slabovidnim osobama. To je prepoznalo i Hrvatsko muzejsko društvo te nagradilo Muzej za najbolji stalni postav u Hrvatskoj za 2021. godinu, što je najviše muzejsko priznanje u okviru granica Republike Hrvatske.

Dodatno, postav „Minijature“ nagrađen je godišnjom nagradom Hrvatskoga etnološkog društva Milovan Gavazzi za 2021. godinu. Iako smo bili uvjereni da smo time dosegli

HOROSKOP

stvo potpisuju Ana Šestak i Janja Kovač, više kustosice, ujedno i autorice stalnoga postava. Na 82 stranice popraćene mnoštvom fotografija, opisana su dva postava: „Minijature“ na prvom katu koji predstavlja zaštićena nematerijalna kulturna dobra, vjerovanja i usmene predaje na području Međimurja, čija je autorica Janja Kovač, te stalni postav u prizemlju imenovan „Stoljeća utvrde“ koji obrađuje čakovečki Stari grad i teme koje su s njim povezane. Autorica tog postava je Ana Šestak. Vodič se može nabaviti u muzejskoj suvenirnici, a najesen nas očekuje izdanje i u engleskoj verziji.

Kažu, kad ti život da metlu, ti poleti! S obzirom na stanje i situaciju 2017. godine, sigurni smo da u 2024. možemo reći: „Letimo! I nek let potraje i odvede nas u neka nova prostranstva!“

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Blizanac, Bik, Lav RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, ali i distance.

Svatko će željeti nešto svoje, a usuglašavanje će biti kroz kompromis. Nađite zlatnu sredinu i oboje ćete biti mirniji. U protivnom, osjećat ćete se usamljeno.

KARIJERA: Na dnevni red dolaze intelektualne borbe. Neke će u vama izazivati emocije, pa ćete ih odrađivati sa strašću ili s ljutnjom.

Osjećat ćete se ambivalentno i neće vam biti jasno na čemu ste.

Razbistrite sve s argumentima.

ZDRAVLJE&SAVJET: Fokusirajte se na bitne stvari.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Možda neće sve ići tako brzo kao što očekujete, ali stvari se svakako okreću u vašu korist.

Budite otvoreni, komunicirajte s humorom kako vi to već znate, volite sebe i druge. Izađite van među ljude. Oni će vas rado prihvaćati.

KARIJERA: Predlagat će vam razne opcije, ali vi sami nećete moći utjecati na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova. Surađujte s drugima. Čitajte između redova.

Ono što sad ne ide, ići će kasnije.

Treba strpljenja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Svaki dan nađite nešto što vas veseli.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ulazite u manje zanimljivu ljubavnu fazu kad će se prilike prorijediti, a vi sve teže nalaziti zajednički jezik s osobama suprotnog spola. Primirite se i snagom samokontrole odražavajte solidan status quo.

KARIJERA: Rješavat ćete složenije zadatke bez ikakvih problema i svojom oštroumnošću impresionirati sve oko sebe. Kontakti će biti zanimljivi, a vi ćete izgarati na radnom mjestu. Dat ćete sve od sebe da uspijete.

ZDRAVLJE&SAVJET: Stalno ćete biti s ljudima. Povremeno se osamite.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5

LJUBAV: Nekima će se činiti kao da je ljubav daleko od njih, a zapravo je blizu. Treba bolje otvoriti oči. Ipak, mnogi će se više posvetiti sebi ili će svoja ljubavna očekivanja instinktivno smanjiti. Kako god bilo, izlasci bi mogli biti ugodni.

KARIJERA: Mala živciranja bit će povezana s odradom nekih sitnica iz prošlosti. Učinit ćete to na originalan način i tako otpustiti stare brige. Okrećete se novim poslovnim idejama koje su kreativne.

ZDRAVLJE&SAVJET: Postajete aktivniji u sportu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

LJUBAV: Sad više neće biti tako zahtjevno, a otuđenje će se smanjiti. Unatoč tome, neki će sumnjati u bolje ljubavne prilike. Probudite se i krenite van, među ljude. Ne dopustite sebi da samujete, prihvatite svaki poziv, a naročito od prijatelja.

KARIJERA: Zamišljat ćete se u ulozi dobročinitelja. Mnogi će zaista uravnotežiti stvari na poslu. Kolege će se rado oslanjati na vas. Istovremeno ćete poticati razvoj sasvim novih ideja ili tehnologija. Bit će to tjedan u kom će biti svega pomalo.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pustite misli neka lutaju i same nađu put.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U osobnim odnosima sve će vam važnije biti zajedništvo i razumijevanje. Zato ćete otvoriti svoje karte s povjerenjem i u nadi da će vas druga strana potpuno prihvatiti. Sve govori u prilog tome da ćete uspjeti. Samo ne žurite.

KARIJERA: Isprobavat ćete različite varijacije poslovanja. Ovo će vam donijeti određenu radost jer neće biti dosadno. Umjetnici pred publikom imat će sve više posla, a pljesak neće izostati. Zaposleni u služnim djelatnostima također će imati više posla.

ZDRAVLJE&SAVJET: Osvježit ćete svoj stil.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s malo manje velikim rezultatima.

Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađivati drugu stranu.

KARIJERA: Prepoznajete da dolazi vrijeme za borbu. Sve ste spremniji jasno i glasno izraziti svoj stav, a ako se netko s njim ne slaže, vi ćete iznijeti argumente. Nećete odustati sve dok se ne postigne kompromis. U svemu se oslanjajte na svoj unutrašnji glas.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Kontakti će se malo prorijediti, ali osjetit ćete da je tako i bolje jer vam treba mir, pa i samoća. Uspijevat ćete napraviti analizu svoje ljubavne prošlosti, pa onda opet izaći u društvo. I tako naizmjenično.

KARIJERA: Vjerojatno će vas podržati stručni ljudi jer će prepoznati vaše kvalitete. Bit će vam drago, premda ćete osjećati blage posljedice nakupljenog umora. Sad možete raditi malo lakše i bez pritiska. Oslonite se na one koji vas podržavaju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Opustite se uz ono što volite.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

19. srpnja 2024.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Tri fronte donose osvježenje VREMENSKA SLIKA: Posljednjih desetak dana ljeto je uzelo stvari u svoje ruke. Većinom sunčani i vrući dani, temperatura je redovito prelazila 30 °C, u nekim danima i 35 Celzijevih stupnjeva. Mjestimice je bilo i grmljavinskih pljuskova, a ponegdje i tuče! Zanimljivo je spomenuti da se temperatura mora na Jadranu popela

na 30 Celzijevih stupnjeva!

Pred nama je ipak popuštanje vrućine. Temperatura će u sljedećih sedam dana konačno u nekim danima biti ispod 30 stupnjeva, a povremeno može biti i grmljavinskih pljuskova ili kiše. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak djelomično sunčano

i vruće. Rano ujutro ponegdje mala mogućnost za lokalni pljusak, a navečer i u noći na subotu su mogući pljuskovi s grmljavinom. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 18 do 22 °C, a najviša dnevna između 31 i 34 °C. Subota će biti značajno svježija. Puno više oblaka, po-

vremeno uz kišu ili grmljavinske pljuskove koji mjestimice mogu biti izraženiji. Nadajmo se da će proći bez nevremena jer će ipak već biti svježije.

Temperatura tijekom dana uglavnom između 22 i 26 Celzijevih stupnjeva. Prodisat ćemo punim plućima.

U nedjelju ljepše. Bit će većinom suho i pretežno sun-

Sv. Ilija gromovnik čano te ponovno toplije pa bi dnevna temperatura mogla narasti opet do 30 stupnjeva.

U noći na ponedjeljak opet raste mogućnost za grmljavinske pljuskove kao najava promjenjivog ponedjeljka.

Početak novog tjedna izgleda nestabilno pa će u ponedjeljak osim mjestimičnih pljuskova doći još malo svježiji zrak. Zato temperatura vjerojatno neće preko 25 °C. Utorak djeluje većinom suho i toplo, a novi pljuskovi mogući su oko srijede kad

IZLAZI 21. 7. u 05:26 h 26. 7. u 05:32 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 21. 7. u 20:38 h 26. 7. u 20:32 h

bi nam trebala doći i treća fronta u nizu.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov 18.7.2024.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 21. srpnja 1983. god. u Vostoku na Antarktici izmjerena temperatura -89,5 Celzijusa • 22. srpnja 1972. godine na Dravi kod Donjeg Miholjca obrane od poplave trajale 15 dana • 24. srpnja 1799. godine vrlo kišna godina u Engleskoj, do 17. studenog je bilo samo 8 dana bez kiše

VICOTEKA U dvorištu

Pita kokoš svoju prijateljicu kokoš: - Gdje ti je čovjek?

Kaže ova: - Ma eno ga tamo u dvorištu, čeprka nešto oko auta. Šećer

Gost treći put zove konobara: – Molim vas još jednu kocku šećera.

– Pa već ste stavili sedam kockica u tu kavu?!

– Znam, ali sve su mi potonule.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Noćna smjena

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 19.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMURKE TJEDNA!

Tak je vroče kaj i nejvekši pijanci vodo pijejo Svetla so vgašena, a Španjolci so bili nejbolši Tak kak je bilo i splanerano Nemci so vgasnoli svetla na sim igrališčima na šterima so se nejbolši EU labodoritaši borili za prvo mesto, za mesto nejbolših labodoritašov Evrope, zlatne želencije i veliki pehar. Nejbolši so bili Španjolci šteri so pobedili v sih sedem utakmici štere so igrali. Tak se to i kazalo od prvoga dneva dok so pobedili naše Vatrene. Mi smo se nadjali da bi Španjolci mogli biti nejbolši jerbo so nas glatko sprašili z 3:0, ali smo se ne nadjali da bodemo mam posle prvoga kruga odišli dimo. Negda, kuliko vidimo, se pripeti onak kak se čovek nadja, a negda je čistam drugač. Verjem da so se niti Nemci ne nadjali kaj se bodo preselili med kibice i to dosti �letno, ali dok jim je Englez Antoni Tejlor ne dofučkal elvera čistoga kak suza unda se je vidlo da niti med labodoritaškim cvetjem ga ne pravice. I još nekaj, čim je englez Tejlor ne dofučkal elvera za Nemce se je vleklo na to, kak je i teca Franca rekla, da bodo ne sam Španjolci nek i Englezi išli dale. I ne sam dale nek čistam do kraja kak se je to i pripetilo. Neje bilo tak zdavnja pak verjem da se zmislite kakšega elvera je sodec Zvajer, i to Nemec, dosodil za Engleze. Si velijo da je sodec zfušal, a kaj to znači Nizozemcima šteri so morali iti dimo, a Englezi, niti krivi niti dužni, vu �inale.

No, neje to se kaj se je sfušalo na ovomo evropskomo labodoritaškomo prvenstvo: Španjolci so prvaki jerbo so bili nejbolši, Španjolci imajo nejbolšega igrača i to je bil Rodri, tak je bar UEFA rekla, a si šteri so gledali i pratili EURO 2024 velijo da je to bil naš labodoritaš i Dinamovec vu Španjolki reprezentaciji Dani Olmo. Ne sam da je nejbole rital nek je zabil i tri gole i to one nejglavneše, mel je i dve asistencije i z jenom je rešil pobjedo protiv Dojčlanda.

I ne sam to, par minot predi kraja �inala protiv Englezov, dok so Španjolci vodili 2:1 z glavom je vudril lopto vum z praznoga gola, očem reči, z gol crte. Ali to se je ne bilo dosti za UEFO kaj bi on bil nejbolši igrač EURA. Olmo si nebre pomoči

jerbo so evropski labodoritaški oci presodili drugač.

Več sam vam par pot rekel da se je hajdi čudnih stvari pripetilo na ovomo EURO: sodili so i pederi, ne znati je li so pederi i igrali, sodili so soci šteri so posluhnuli kak tre soditi i saka utakmica je mela nekša svoja pravila. Bar kaj se elverov dotikavle.

Kak sam rekel, svetla so vgašena, si grehi i rezoltati se bodo pozabili jedino bo se pamtilo da so Španjolci bili nejbolši. Nigdi ne bode pisalo što je mel nejveč kibici na tekmi i čiji so kibici bili nejglasneši, čiji so nejveč spili… A laboda se riče, tak bar velijo, za kibice i publiko. Najgerek sam, jako sam najgerek je li se bode nešči zmislil kak so se nejstareši igrači Luka Modrič i Cristiano Ronaldo plakali jerbo so sfušali. I Portugalac Pepe, kak nejstareši, se je plakal, ali po skrivečki.

V Brezovici smo znova zazvedili

Pak smo zazvedili, nejpredi v Brezovici, a posle v Jadovnom, dok smo vidli što je se došel, kak je Lepa Naša v Domovinskomo rato pobedila Jugo i komunizam, a niti dendenes je ne pobedila Jugo i komunizma vu Hrvatima. Hajdi je cajta minulo, ali kuliko vidimo nikaj se je ne spremenilo ili pak jako, jako malo.

Nejmeje kaj morem reči je to da so mi čudni, kaj čudni, jako čudni ljudi te Siščani. Falijo se kak so v junjušo 1941. leta sam jeno vuro posle kak je Dol�i (čitaj: Hitler) napal Staljina zafremali prvoga partizanskoga odreda v Evropi. Ne znam kaj bi vam tu rekel, a niti teca Franca mi tu neče nikaj reči sam čkomi, ali prvi sisački partizanski odred je zapisani prd kraj septembra, a kuliko vidimo ovo v junjušo so priče za malo deco. Još nekaj, pred tri i pol leti je bil potres v Banovini, očem reči, Petrinji i Sisko, a do dneva denešjega je sisačka gradska načelnica teta Ikača Baniček još nikaj ne popravila makar joj je Evropa za hajdi toga dala peneze. I to je tak dauko došlo kaj bode Teta Ikača morala Evropi vrnuti peneze štere je ne znala potrošiti. Tuliko o partizanskomo odredo i obnovi rezrušenih zgradi v Sisko!

Što itak davle građevinske dozvole za cirkve delati?

Nebrete veruvati z čim se se bavi stranaka Moremo, očem reči, oni

šteri si gruntajo da se Morejo.

Dok se gracki načelnik beloga Zagreb grada hrva z smetjom, šteroga ga, istini za voljo, saki den de se vejč i vejč, jegova Rada Boričova furt ratuje z katolikima šteri molijo i šteri hodajo v cirkvo. Znuom da se ljudi delijo na one štere je stvoril dragi Božek kak i na one šteri so postali od majmuna, ali gospođa Borič, kuliko čujemo i vidimo se bori protiv ovih Božekovih i hujša je nek so bili komunisti. Znamo si da krščanska i katolička vjera, očem reči, Jezoš Kristoš vedri i oblači z ovim našim svetom duže od dve jezere let, a komunisti so se pojavili pred nekaj vejč od 100 let, a došli so po krvavoj cesti. Več sam vam pisal kak so komunisti za nekaj meje od sto let sfondali prek sto milijonov ljudi. Saki on šteri je ne bil na levoj komunističkoj strani odišel je po riti k meši: saki šteri je ne za nas te je protiv nas, a znuomo de je protivnikaj mesto.

Rado Borič smetajo ovi kaj molijo na glavnomo zagrebečkomo placo, smetajo jo oni, i to mladi, šteri v nedeljo idejo v cirkvo, smetajo jo oni šteri delajo i zidajo cirkve, a jiv šteri se znajo, šteri se Morejo nišči nikaj ne pita. Odnegda je bilo da saki moli de oče i za koga oče, a i v Ustavo piše da saki more iti v cirkvo da oče, de oče i ne mora nikaj pitati ove kaj se Morejo, a niti paj Rado Boričovo.

Da Jezuš Kristuš nej postojal ne bi opstal na ovomo našemo sveto duže od dve jezere let i ne bi sako nedelo tuliko ljudi, tuliko mladi išlo v cirkvo na mešo. I ne sam to, ljudi šteri molijo jako dobro znajo zakaj molijo, a posebno moški šteri molijo klečečki. Navek je tak bilo, a najbrž je niti denes ne drugač da babe hodajo po šumaj, a moški po cestaj, moški hodajo na molitvo i v cirkvo, a babe kam god očejo.

I predi nek smo se nadjali po celoj Lepoj Našoj so došle velike vručine štere je ne le�ko magaditi. Rekel je sosed Tonča: Tak je vroče kaj niti z ljuckom ženom nebreš spati!

Janja Kovač i Ana Šestak izradile vodič za Riznicu Ana Šestak i Janja Kovač, više kustosice Muzeja Međimurja Čakovec, autorice postava “Stoljeća utvrde“ i “Minijature“, izradile su Vodič stalnim postavom Riznice Međimurja. Vodič nudi detaljan opis stalne postave Riznice Međi-

murja, vodeći čitatelja kroz tematske cjeline prostoriju po prostoriju.

Bogato ilustriran lijepim fotogra�ijama, vodič je vrijedan resurs za sve koji žele dublje upoznati međimursku baštinu. (sh)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr