Međimurske novine 1461

UZ SPOMENDAN OSLOBOĐENJA MEĐIMURJA 17. rujna i Dan međimurskih i hrvatskih branitelja

Anton Jurinec: Domovinski rat otvorio je vrata razvoju Međimurja str. 3

Čakovec, PETAK, 15. rujna 2023.

Cijena 1,33 eur / 10,00 kn

SDP-ov DAH ŽIVOTA za tanku većinu gradonačelnice Ljerke Cividini

Dvorske igre u čakovečkom Gradskom vijeću

str. 12

Godina XXVII. Broj 1461

TEMA BROJA

JOSIP HORVAT proslavio u Selnici 50 godina svećeništva

str. 4-5

Ne mirujem u mirovini, već pomažem drugim svećenicima

BOJ PROTIV INFLACIJE

str. 11 JOHN (IVAN) POSTRAŠIJA, Međimurec iz Kanade

Nakon 50 godina ponovo u Prelogu str. 16

GDJE PRONAĆI JEFTINIJE namirnice za zimnicu

Napravite sami kvalitetnu zimnicu

PREDSTAVLJAMO POBJEDNIKE NAGRADNOG NATJEČAJA

str. 38-39

Vrt Josipa Ožegovića iz Šenkovca najljepši je u Međimurju!

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 47

2

Aktualno

ANKETA

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTO

POD VUROM

tjedna

(Pre)skupa zimnica?

Počela je škola, ljetovanja i godišnji odmori u velikoj su mjeri završili. Kraju se bliži i sezona vrta i uzgoja povrća. Iako nesvjesni, ali prema svemu sudeći, već smo zagazili u jesen. Još par tjedana dijeli nas od opadanja lišća s grana drveća, a prije toga valja pripremiti zimnicu.

Jer kako drugačije provesti duge zimske dane nego uz domaći pekmez na kruhu ili ukiseljeno povrće uz ručak.

Cijene povrća i voća ove su godine veće no inače, a mnogi se žale i na urod u

voćnjacima i povrtnjacima koji nije bio najbolji. Kažu da pamte i rodnije godine, no mnogima od nas nema ukusnije i bolje od domaće zimnice pa se već tjednima priprema.

Kiseli krastavci, kisele paprike punjene zeljem, ajvar, pekmez, grah i razni sokovi već su uvelike spremni. No, isplati li se kupiti ili pripremiti domaću zimnicu, pitali smo naše sugrađane u ovotjednoj anketi Pod vurom.

(Paulina Topolko, foto: Vlasta Vugrinec) Gordana Špoljarić, Nedelišće - Da, mi radimo zimnicu. Radim sezonsko kako dolazi koje voće i povrće. Kuhala sam do sad ciklu, šalšu od paradajza, grah-salatu. Drugi tjedan ću u ponudi imati i domaći ajvar. Ipak, u trgovinama je puno jeftinije nego na tržnici.

Draga Kapelari, Macinec - Slagala sam zimnicu i radim baš sve. Pekmez je kuhani, salate i paprike kisele radim. Nešto je već gotovo, a nešto je tek u pripremi. Papriku punim zeljem i češnjakom. Volimo domaće zimnice. Dosta povrća sam sama uzgojila. Željka Ritonja, Čakovec Ja ne radim zimnicu, živim u stanu pa ni ne uzgajam povrće svoje. Radila je nekad moja baka, ali ja kupujem. Koliko meni treba za mene samu, isplativije mi je kupiti.

Danijela Blažić Miličević, Čakovec - Ja sam ove godine slagala samo kisele krastavce. Nemam svoj vrt, ali kupim pa ukiselim krastavce. To volimo, pa ih obavezno svake godine pripremam. Povrće stavljamo u zamrzivač pa vadimo po potrebi.

Martina Strah, Brezje Da, obavezno slažem zimnicu. Pripremila sam već kisele krastavce, pečenu papriku, lovačku salatu, ajvar, pekmezi, skoro sve je spremno. Nemam svoje voće i povrće, kupujem prema potrebi. Kupujem na placu i od poznatih OPGova, volimo domaće.

Tin Novosel u akciji spašavanja speleologa na 1000 metara dubine u Turskoj! Član HGSS-a Čakovec Tin Novosel sudjelovao je u međunarodnoj akciji spašavanja speleologa Marka Dickeya u Turskoj. Bio je zadužen za uspostavu komunikacije s površinom, a u jami je proveo pet dana na čak -1000 metara.

Fotogra�ija prikazuje Tina Novosela, Romana Leopolda i Filipa Šarca sretnih lica nakon cjelonoćnog penjanja i izlaska iz jame. (sh, foto: European Cave Rescue Association)

MATIČNI UREDI u Kotoribi i Štrigovi ostaju

Štrigovčanci i Kotoripčani i dalje se žene “doma” Novim ustrojem matičnih ureda bilo je u početku najavljeno da se većina njih ukida te da ostaju samo u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu. Međutim, uz njih, svoje urede zadržale su naše dvije isturene općine, Kotoriba i Štrigova, i to ne kao ispostave, već sjedište.

Za Kotoribu slijedi još jedna dobra vijest, a to je da je upravo u e-savjetovanju nova mreža hitne pomoći u Republici Hrvatskoj te da prema prijedlogu ispostava Zavoda za hitnu medicin-

sku pomoć Međimurske županije ostaje u Kotoribi kao dio nacionalne mreže hitne medicine. Kotoriba je dobila i ured Međimurske prirode, kao i povremeni ured međimurske Turističke zajednice.

S druge strane, u Murskom Središću pak je otvorena ispostava UO za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije pa stanovništvo za potrebne dokumente ne mora putovati u Čakovec. (vv; bmo)

GOOGLE dodijelio Palači Zrinskih nagradu Zlatni pin

Impresionirao ih stari grad Tvrtka Google dodijelila je Palači Zrinskih u Čakovcu nagradu Zlatni pin u kategoriji Dvorci i palače. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjena i recenzija korisnika Google Mapsa i dobilo ju je sljedećih deset najljepših dvoraca i palača u našoj zemlji:Palača Zrinskih u Čakovcu, Trsatski kaštel, dvorac Trakošćan, dvorac Eltz, dvorac Veliki tabor, Stari grad Ozalj, kaštel Morosini-Grimani, Frankopanski kaštel na Krku te Dioklecijanova palača i palača Sponza.Uz impresivan izgled građevina, srca posjetitelja i

MISA ZADUŠNICA za Stjepana Radića u Hodošanu

korisnika Google Mapsa osvojio je i način na koji ti spomenici kulture pričaju svoje priče i legende o događajima iz stoljeća kojima su svjedočili kao nijemi čuvari vremena.

Riznica priča o prošlosti, blagu međimurskog čovjeka, legendama i događaja koje posjetitelji nalaze u svakom kutku kompleksa. Zato nije slučajno među nagrađenima.

Nagrada Zlatni pin na svjetskoj razini dodatno podiže interes za naš najvrjedniji spomenik kulture, koji je i u konkurenciji je za Europski muzej godine. (BMO)

Stjepan Kovač zaspao na mešu?

Međimurski HSS minule je nedjelje organizirao 30. po redu misu zadušnicu u crkvi u Hodošanu za Stjepana Radića, osnivača i prvog predsjednika stranke. Nakon mise, uslijedilo je polaganje vijenca i svijeća kod njegova spomenika, a potom je održana i politička tribina.

Uz Zorana Vidovića, predsjednika međimurskog HSS-a te Kreše Beljaka, predsjednika, bio je najavljen dolazak i novopečenog HSS-ovca Stjepana Kovača. Međutim, i misa i tribina prošli su bez njega jer je bio u Austriji.

Kako su pred nama izbori, štoviše, tribina je bila pretežno u tom tonu. - HSS još nije rekao svoju zadnju riječ, naročito što se tiče grada Čakovca, naglasio je Vidović. Stranka tu računa i na iskusnog Stjepana Kovača za kojeg kaže da je zanimljiva ličnost u političkom životu. Vjerujem da će on dati određeni doprinos na predstojećim izborima, naglasio je dalje. U svakom slučaju, Stjepan Kovač neće biti samostalni igrač, već ćemo se sve zajedno dogovarati. Vjerujem da grad Čakovec čeka vruća jesen jer mi imamo još puno toga za reći. (vv)

Krešo Beljak i Zoran Vidović, Stjepan Kovač (u krugu)

15. rujna 2023.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UZ SPOMENDAN OSLOBOĐENJA MEĐIMURJA 17. rujna i Dan međimurskih i hrvatskih branitelja

Anton Jurinec: Domovinski rat otvorio vrata razvoju Međimurja Od 1991. godine do danas dogodile su se tektonske promjene u Međimurju. Toliko smo ubrzali razvoj uz pomoć europskih fondova da preskačemo desetljeća. Doživjeli smo ogroman razvojni skok, a da to nismo primijetili i to uzimamo kao „novo normalno“. Sve je to i velika zasluga naših branitelja Piše: Josip Šimunko

U nedjelju, 17. rujna, građani Međimurja proslavit će Spomendan oslobođenja Međimurja od jugovojske i Dan hrvatskih branitelja iz Međimurja te se ponovo sjetiti 1991. godine. U akcijama za oslobođenje Međimurja u rujnu 1991. godine tada je bilo angažirano na različite načine nekoliko tisuća Međimuraca, veliki broj se tih burnih događaja i danas itekako sjeća. Po prvi put u povijesti Međimurci su sami oslobodili svoj kraj te pomogli osloboditi sjever Hrvatske i Varaždin. Kako je poznato, pad 32. korpusa JNA u Varaždinu bio je jedna od velikih prekretnica Domovinskog rata.

Ipak, od 1991. godine do danas prošle su već 32 godine, a mnogo toga još je ostalo nepoznato. Razloga je više, jedan od najvažnijih bio je strah. U rujnu 1991. godine gotovo da se nije ništa zapisivalo zbog straha od posljedica ako pobijedi JNA. Drugi je razlog zaborav, Domovinski rat trajao je još pet godina, pa su događaji u rujnu 1991. polako pali u zaborav.

U povodu 17. rujna donosimo razgovor s predsjednikom Izvršnog vijeća Skupštine općine Čakovec i Kriznog štaba Općine Čakovec u 1991. godini Antunom Jurincom, uz napomenu da je tada Općina Čakovec pokrivala cijelo Međimurje.

- Što je Međimurje dobilo Domovinskim ratom?

- Dani u rujnu 1991. godine u Međimurju bili su izuzetno teški, stresni za mene i moje suradnike, uostalom za sve žitelje Međimurja. Mi u Međimurju bili smo dobro pripremljeni za ratna zbivanja, no sjećam se da je bilo mnogo strahovanja što i kako će biti. Što sam stariji, sve više razmišljam o tim danima, a još više o tome što smo dobili Domovinskim ratom, koje su se promjene dogodile u životu Međimurja.

Prije demokratskih promjena u Međimurju i Domo-

vinskog rata, u Međimurju je postojala samo jedna velika Općina Čakovec, a sve su ostalo bile mjesne zajednice. Taj teritorijalni i politički ustroj nije pogodovao razvoju Međimurja, sve je bilo centralizirano, a mjesne zajednice preslabe, dok je politika odlučivala u svemu.

Drugim riječima, Međimurje se nije razvijalo tempom kojim se to moglo, a o tome svjedoči i velika seoba radno sposobnog stanovništva u Austriju i Njemačku od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Kad bismo danas uspoređivali 1990. i 2023. godinu, vidjelo bi se da su se u trideset godina dogodile pozitivne tektonske promjene u životu Međimurja. Prije svega, novi teritorijalni ustroj Međimurja otvorio je vrata razvoju cijelog Međimurja, koje je dobilo tri grada i dvadesetak općina.

Sve općine i gradovi započeli su svoj nagli razvoj najprije ulaganjem u infrastrukturu i razvoj industrijskih i poslovnih zona. Novi ustroj otvorio je mnogo razvojnih pravaca u svakom gradu Međimurja i po općinama, pokrenuo zatomljenu inicijativu ljudi u Međimurju, što se danas itekako vidi.

Danas nam tri grada u Međimurju, Čakovec, Mursko Središće i Prelog, nimalo ne zaostaju za sličnim gradovima u razvijenim susjednim zemljama. Toliko smo ubrzali razvoj uz pomoć europskih fondova da preskačemo desetljeća.

Kad danas nakon trideset godina pogledate naše općine koje su prije životarile kao mjesne zajednice, vidite ubrzan rast u svakom segmentu, pojedine općine već su gotovo mali gradovi, a da o zapošljavanju i ne govorim.

Da mi je netko 1991. rekao kakvo će biti Međimurje u 2023. godini, ne bih mu vjerovao. Da mi je netko 1991. godine rekao da će Prelog i Donji Kraljevec danas imati preko 5000 zaposlenih u nizu industrija, rekao bih mu da sanja. Da mi je netko tada re-

Po Josipu Babiću, zapovjedniku vojarne JNA u Čakovcu, trebalo bi imenovati ulicu za sve što je učinio i dati mu dostojno mjesto u povijesti Međimurja kao da će Mursko Središće biti pravi srednjoeuropski grad, rekao bih mu da se šali. Da mi je tada netko rekao da će štrigovski kraj biti poznat po turizmu, svjetskim vinarima i vinogradarima, rekao bih mu isto. Da mi je netko rekao da će uz Čakovec Međimurje danas imati preko dvadeset razvojnih cjelina, ne bih vjerovao.

No to je danas naša realnost, Međimurje je u trideset godina razvoja u demokratskoj Hrvatskoj preskočilo desetljeća, ako ne jedno stoljeće.

Doduše i danas mladi odlaze van, ali se i vraćaju, otvorena im je perspektiva razvoja, više nismo slijepa ulica na kraju grada kao nekad. Doživjeli smo ogroman razvojni skok, a da to nismo primijetili i to uzimamo kao „novo normalno“. Danas se poduzetnici u Međimurju natječu tko će dati veće plaće, sjetite se kako je bilo nekad.

To je najveća baština Domovinskog rata u Međimurju i vodstva demokratske vlasti Hrvatske. Usuđujem se reći da je to velika zasluga jednog čovjeka, dr. Franje Tuđmana, koji je vizionarski postavio ciljeve moderne demokratske Hrvatske: najprije pobijediti u Domovinskom ratu, a potom čim prije izboriti članstvo u Europskoj uniji i u NATO-u.

Tek u današnje doba ostvarili smo sve ciljeve za koje se zalagao Franjo Tuđman. Svi ti razvojni rezultati i ogroman napredak ne bi se mogli dogoditi da nije bilo pobjede u Domovinskom ratu.

- Bili ste na čelu Kriznog štaba tadašnje Općine Čakovec više mjeseci. Kad vam je bilo najteže?

Anton Jurinec, predsjednik Kriznog štaba Općine Čakovec: - Prihva�li smo ubrzani razvoj kao „novo normalno“, a ne razumijemo dovoljno da je to doprinos Domovinskog rata i naših branitelja, odnosno demokratske Hrvatske - Radi istine moram reći da smo mi u Međimurju bili veoma dobro organizirani, iako nije uvijek izgledalo tako, a posebno u odnosu na druge sredine. Imali smo i mnogo sreće što smo u Čakovcu imali jednog Josipa Babića, zapovjednika vojarne JNA u Čakovcu, koji je danas gotovo zaboravljen, a nikako ne bi trebalo za sve što je učinio.

Bez njega bi rat u Međimurju završio na teži način. Umjesto zaborava trebalo bi po njemu imenovati ulicu za sve što je učinio i dati mu dostojno mjesto u povijesti Međimurja. No ima i drugih koji su gotovo zaboravljeni, tu mislim na veliki broj naših branitelja o kojima se ne zna dovoljno, a koji su sa srcem i ljubavlju prema Međimurju i domovini bili na prvim crtama obrane.

- Najteže mi je u rujnu 1991. godine bilo kad sam gotovo postao taoc u karauli JNA u Kotoribi. Naime, svi zapovjednici JNA u Čakovcu, Kotoribi i Goričanu htjeli su na kraju pregovarati o uvjetima predaje samo s državnom vlašću, odnosno sa mnom i zapovjednikom policije Ma-

rijanom Balabanom. Nipošto se nisu htjeli predati teritorijalnoj obrani, a pogotovo ne Odredima narodne zaštite.

Za vrijeme pregovora o predaji u karauli Kotoriba 16. rujna u večernjim satima kapetan Borković digao je karaulu Donja Dubrava u zrak. Zapovjednik karaule JNA u Kotoribi Svetozar Stojkov je nakon eksplozije zvao Koprivnicu radiovezom, no naši obavještajci i policija su to onemogućili radiosmetnjama, tako da tada nije dobio vezu.

Nakon toga smo nakon duljih pregovora u pomalo mučnoj atmosferi potpisali dokument o predaji u dva istovjetna primjerka, u kojemu je stajalo da će se karaula Kotoriba predati u utorak, 17. rujna, hrvatskim snagama rano ujutro, no uz uvjet: ako dođe pojačanje iz Koprivnice, neće se predati. Pojačanje nije stiglo i Kotoriba se predala.

Nakon toga se u večernjim satima zahvaljujući Josipu Babiću predala cijela vojarna u Čakovcu, da sad ne govorim o pojedinostima, da bi istu večer do ponoći obrani

Varaždina bilo predano od 750 do 800 komada svih vrsta oružja.

Po oružje su u Gornji Kuršanec te noći, 17. rujna, dolazili kamioni iz Varaždina, Ivanca, Ludbrega.

Oko 8000 međimurskih branitelja u obrani Varaždina

U to vrijeme bio sam gotovo stalno zajedno s Čedomilom Cesarcem, predsjednikom Kriznog štaba Varaždin, radi koordinacije naših snaga koje su krenule prema Svibovcu kako bi okružili veliku vojarnu u Optujskoj ulici u Varaždinu. Prema mojim saznanjima, u obrani Varaždina bilo je ukupno angažirano oko 800 branitelja iz Međimurja, odred „Marko Kovač“, ali i bataljun Zrinski na obalama Drave. Danas se premalo zna o našem doprinosu u oslobođenju Varaždina.

Zato sam zahvalan svim međimurskim i hrvatskim braniteljima na doprinosu koji su dali, bez razlike kakav je on bio u to vrijeme, svi smo mi željeli živjeti u slobodnoj i demokratskoj zemlji.

4

Aktualno

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Da sam znala da je spremanje zimnice tako jednostavno, radila bih ju i ranije, kaže jedna mlada mama koja cijelo ljeto marljivo sprema svoje voće i povrće, unatoč tomu što ima malu bebu.

Treba reći da se radi o visokoobrazovanoj mladoj ženi koja si može, kako se to kaže, priuštiti i “ptičje mlijeko”. No, ona radije kiseli mahune, tikvice, krastavce, papriku i kuha rajčicu. Povrće je, naravno, iz njena malog vrta, a što joj nedostaje, kupi od lokalnih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava.

- Nije riječ o novcu, već jednostavno želim svojoj maloj obitelji osigurati domaću hranu, sačuvati okuse ljeta i staviti ih na stol i tijekom dugog, hladnog perioda u godini.

Spremanje zimnice nije bauk

Na primjeru ove mlade žene koja nije napunila ni 30 godina života vidi se da spremanje zimnice nije atomska �izika, već da ju može vrlo lako i brzo napraviti svaka osoba i to bez obzira na to ima li svoje namirnica ili ih mora kupiti.

Dakle, zimnicu ne slažu samo naše bake i mame, već može i mlada, današnja generacija. I nije to sramota niti pak pitanje časti, već, kako danas stvari stoje, i pitanje održavanja što stabilnijeg kućnog budžeta.

U pitanju su samo želja, dobra volja i malo izdvojenog vremena, dok je korist višestruka. Naime, u povrću se uživa tijekom cijele zime, na stol se stavlja djelo vlastitih ruku i to po želji i ukusu članova obitelji. Zimnica je dostupna i pri ruci kad se netko sjeti, a da se o ekonomskoj računici ni ne priča. Svi smo svjedoci kako cijene svega i svačega, iz dana u dan idu, štoviše, lete prema nebu, novčanici su nam sve tanji i čemu se onda odricati nečega u čemu možemo uživati. Pored toga nas stalno sa svih strana plaše o kojekakvim nestašicama kako zbog klimatskih promjena, tako i stanja na tržištu, odnosno još većem divljanju cijena.

Osim toga, ljudi su sve više pobornici tzv. zdrave hrane te kupuju i jedu svje-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

že sezonsko povrće i voće.

Stoga se sve više sije i sadi domaće povrće i voće koje se, naravno, ne stigne sve pojesti ili podijeliti. Naime, tijekom kasnog proljeća, cijelog ljeta i jeseni do prvih mrazeva vrtovi su nam puni, pa čovjek ne zna što bi prije ubrao i pojeo.

Javljaju se viškovi svega i svačega koji često završavaju i u kantama za smeće. Upravo ti viškovi prava su riznica ideja za zimnicu, odnosno spremanje hrane, najčešće za duge zimske dane. Jer tko se ne bi htio počastiti, primjerice, u prosincu �inim cheesecakeom s borovnicama ili ribizlom, kompotom od trešanja ili pak palačinkama iz kojih curi �ini, narančasti pekmez od marelica. Tko će oko Božića za francusku salatu tražiti grašak od

Zimnica nisu samo kiseli krastavci i paprika, već i pekmezi, marmelade, sokovi, sirupi, slatko, kompoti, sušeno voće, voćni čips, smrznute jagode, borovnice, ribiz, maline, kupine, šljive, pa i voćni likeri i vina… trgovine do trgovine, tiskati se u gužvi i gubiti živce? Zašto u tu salatu ne bismo stavili svoje kisele krastavce kojima smo dodali baš one začine koji pašu našem nepcu? Zašto na božićni stol ne bismo servirali �inu salatu od pečene paprike? Zašto ne bismo ciklu ukiselili s manje octa ili soli, u jabučnom, a ne alkoholnom octu, ukiselili svoju papriku, skuhali svoj ajvar pa čak i kečap. Naravno, reći će mnogi, pa svega toga ima u trgovinama i zašto se onda mučiti doma. Istina, čemu muka kad samo treba otići do najbližeg trgovačkog centra i odabrati.

Pravi znalci i sladokusci će reći da to nije to te da se domaći pekmez nikad neće i ne može mjeriti s industrijskim.

Osim toga, do trgovine treba doći i koliko puta se dogodilo da se baš tada nikome nije dalo izaći iz kuće po kisele krastavce, ili pekmez za pa-

Nije voće ni povrće, ali i domaće kobasice su svojevrsna zimnica

15. rujna 2023.

ISTRAŽILI smo kako napuniti špajze za zimu

Kako napraviti jeftinu zimnicu

TEMA

- Nema te vrste povrća ili pak voća, začinske biljke pa čak i jestivog korova koji se ne može upotrijebiti za zimnicu, naglašava Bernarda Orehovec

Slatka zimnica i od povrća, začinskog bilja pa čak i maslačka

Domaći ajvar, kralj je zimnice lačinke koje smo odlučili peći navečer kad su trgovine već zatvorene. Možda smo i otišli do trgovine i tada baš nije bilo primjerice pekmeza od marelica koji smo poželjeli. Drugim riječima, kupovinu treba planirati, a kad se ima doma pri ruci, može se kombinirati i po nekoliko okusa pekmeza u palačinkama, buhtlama ili bilo kojim drugim kolačima. Čak štoviše, uvijek se mogu isprobavati novi okusi i nove kombinacije.

No, najviše od svega toga, najbolje je i naj�inije kad si čovjek nešto spremi i pripremi sam doma, po svom guštu

odredi slatkoću, kiselost, gustoću ili pak kombinaciju povrća i voća.

Jer, naime, zimnica nisu samo kiseli krastavci i paprika, već i pekmezi, marmelade, sokovi, sirupi, slatko, kompoti, sušeno voće, voćni čips, smrznute jagode, borovnice, ribiz, maline, kupine, šljive, pa i voćni likeri i vina…

Možda se neiskusnima čini sve to komplicirano i skupo.

Istina, početnik treba u početku investirati u �lašice, a ako nema vlastitog povrća i voća, i u te namirnice. No, jednom kad se proba i iskusi domaće, teško se onda olako poseže

U spravljanju zimnice vlada velika sloboda pa se tako sve češće kombinira voće i povrće i dodaje mu se začinsko bilje. Sokovi se primjerice mogu raditi i od bazge, mrkve, cikle, bundeve, koprive, mente, melise, maslačka, cvjetova ruža…

Kad smo već kod maslačka, od njega se prave i tzv. med, pekmez i džem. Tikve su također zahvalne i za džemove. Mrkva se može prerađivati sama ili se kombinira s jabukom, kruškom…

Kako su se i citrusi ustalili u Međimurju, uz

za kupovnim, ostaju �lašice i iz jeseni u jesen postaje sve lakše i uzbudljivije kombinirati okuse.

Zimnica je kulinarska umjetnost

Na sam spomen zimnice mnogima su prva asocijacija kiseli krastavci, paprika, cikla, miješana salata i eventualno

popularnu limunadu ili sok od naranče, sve se češće, i to voće, zna naći samo ili u kombinaciji s jabukom u marmeladi.

Kivi također svoju popularnost, uz pekmez, stječe i uz liker. Ma, uopće nije upitno koja je vrsta namirnice, kako je prerađena, s čime je kombinirana.

Bitne su samo ideja i želja za isprobavanje okusa, uporabu domaćeg voća i povrća i najviše, uživanje u okusima ljeta i jeseni i tijekom dugih, hladnih zimskih mjeseci.

ajvar. No, zimnica je puno više od toga. Zimnica nije sol i ocat te pokoja vrsta povrća. Danas je to cijela umjetnost koja ne poznaje granice, umjetnost koja ne priznaje samo kiseljenje, već kuhanje, dinstanje, pečenje, zamrzavanje, čuvanje u maslinovom ili bučinom ulju, u slaninama, sušenje na dimu, na vjetru, na zraku, u pećnici.

15. rujna 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zimnica nije samo sol i ocat

MA BROJA

Bernarda Orehovec iz Čakovca sa svojih 89 godina i dalje sprema svoju zimnicu

Voće, povrće, začinsko i šumsko bilje, pojedinačno ili u kombinaciji, nepresušno su vrelo ideja za spremanje fine, domaće zimnice.

Uz malo volje i truda, tako i naša prehrana tijekom dugih zimskih mjeseci može odisati mirisom i okusom ljeta Drugim riječima, zimnica je postala jednako važan dio naše prehrane kao i svaka druga vrsta jela. Mogućnosti su bezbrojne, a sve ovisi o volji i mašti pojedinca, a manje o raspoloživosti namirnica.

Sjetimo se samo naših baka koje su praktički iz ničega stvorile okuse koje pamtimo i dandanas.

Spremanje zimnice ne mora biti dugotrajan i mukotrpan ni skup posao. Ne treba čekati da se nakupi hrpa povrća koja se onda satima i satima obrađuje i kiseli. Jer, ona se sprema cijelog ljeta, pomalo, kako koja vrsta povrća zrije.

Pri tome mogu pomoći čak i djeca, branjem ili pranjem plodova.

Naravno, najpoznatiji su kiseli krastavci. I oni se mogu kiseliti danima. Naime, unaprijed se mogu skuhati ocat i

voda u omjeru 1:3 uz dodatak soli i šećera te ostalih začina poput papra, gorušice, kopra, luka, češnjaka. Taj rastvor se ohladi, spremi u čiste �laše i onda zalijeva �lašica po �lašica, kako krastavci doz-

U zimnicu spadaju i pekmezi, đemovi, kompot, sir od dunje

Recept za miješanu salatu

U moru svakakvih recepata za zimnicu, odlučili smo se za vrlo jednostavan recept koji obuhvaća različito povrće. Drugim riječima, donosimo recept za miješanu salatu.

Potrebni sastojci: • 3 kg paprike • 3 kg zelja • 3 kg zelenog paradajza • 1 vinobran • 15 dag soli • 15 dag šećera • 1 l octa Povrće se opere i nareže, dodaju mu se svi sastojci pa se sve pomiješa.

Ostavi se tako 24 sata i potom puni u sterilizirane �lašice i zatvori. Ako se prije ne pojede, salata može stajati i od dvije do tri godine.

To su osnovni sastojci, odnosno baza je 9 kilograma povrća. To ne znači da se neko ne može izostaviti ili dodati mrkva, brokula, cvjetača ili krastavci.

Pod zimnicom se ne podrazumijevaju samo �lašice ukiseljenog povrća, ajvara, pinđura ili kečapa poredanih kao vojnici na policama u špajzi.

Povrće se može spremiti i u svježem obliku u zamrzivač koji danas rijetko koje kućanstvo nema. Tako se krastavci, naročito oni veći, mogu oguliti i narezati te spremiti u vrećicu i u škrinju i zimi uživati u svježoj salati. Paprika se također može tako narezati ili čak staviti i cijela u vrećice i onda se dodavati raznim jelima. Velike tikvice mogu se naribati ili narezati na kockice te smrznuti i u zimi se od njih može spremati pogača, popečki ili se jednostavno dodaju u jelo.

Smrznuti se mogu i cijele rajčice ako se već ne da nikome kuhati. Mogu se i samo usitniti i potom dodavati na pizzu, u juhu ili bilo koje drugo jelo. Smrznuti se mogu mahune, brokula, cvjetača, šumske gljive, lišće peršina, blitva, špinat i jednogodišnje začinsko bilje.

Naribati se mogu jabuke, kruške, bobičasto voće

se sprema cijelo itd. I uvelo povrće koje je ostalo u frižideru može se prodinstati i takvo smrznuti kao dodatak gulašima i varivima.

Sve su popularniji i razni dehidratori u kojima se svježe povrće i voće može sušiti i onda čuvati u staklenim �lašicama. Tu je još i više mogućnosti jer se može sušiti zelje, listovi kelja, korijen celera i peršina. Jednostavno, samo se treba sjetiti, pitati iskusnije ili proguglati na internetu.

Dakle mogućnosti su mnogobrojne i samo o čovjeku ovisi koju će odabrati. Danas je vrlo važno biti snalažljiv i znati iskoristiti svaku namirnicu. Jer i jedna paprika iz zamrzivača, jedna �lašica domaćih ukiseljenih krastavaca znači nekoliko eura više u kućnom budžetu. A u dugom, hladnom periodu tih par potrošenih eura zna se ponoviti i nekoliko puta na mjesec. I to samo jer nam se nije dalo ili htjelo malo pomučiti kad je bilo obilje oko nas. Uostalom, iz škole svi znamo priču o cvrčku i mravu.

rijevaju. Danas to mogu biti četiri �lašice, pa sutra ništa, a prekosutra dvije i tako dalje.

Paprika se također ne mora kuhati u velikom loncu, na kilograme, već samo onoliko koliko je narasla za branje.

Kako je ovo godina tikvica, i one se mogu kiseliti po istom principu kao i krastavci.

Možda je najjednostavniji način, odnosno najjednostavnija zimnica tzv. turšija. U veliku se kantu stave primjerice krastavci, mogu i cijeli, pa polovice glavica zelja, može i cvjetača, mrkva, paprika, brokula, sve što čovjeku padne na pamet ili ima u vrtu. I to se sve ne mora stavljati zajedno i odmah, već se kanta može nadopunjavati tijekom kasnog ljeta i jeseni.

- Nema te vrste povrća ili pak voća, začinske biljke pa čak i jestivog korova koji se ne može upotrijebiti za zimnicu, poučila nas je Bernarda Orehovec iz Čakovca, naša poznata biodinamičarka i suradnica u našim novinama.

Bernarda, koja je na pragu desetog desetljeća, ima naime 89 godina i dalje je sva u povrću, sjemenu i zimnici.

U njenoj zimnici spajaju se ponekad i nama nespojivi okusi, ali kad se proba, doista funkcioniraju.

Ona u jednoj �lašici spaja krastavce i luk, papriku i češnjak uz dodatak sira, ajvara, gljiva itd.

- Treba se samo usuditi, pa čak ako se i pogriješi, nije katastrofa, samo se ne smije odustati.

Kako do jeftinih namirnica Naravno, nemaju svi svoj vrt i svoje namirnice za zimnicu. Istina, s obzirom na ovogodišnje vrijeme, rijetko tko se može pohvaliti obiljem tako da je potražnja primjerice za rajčicom velika. To pak za sobom povlači i veće cijene. Međutim, zimnicu rijetko tko radi od prvoklasnog povrća koje radije pojede u svježem stanju. I upravo je takvo i najskuplje. Nitko ne kaže da se kiseliti mogu samo oni najmanji i najskuplji krastavci. Dobri su i oni srednji pa čak i veliki koji su najjeftiniji. Jednostavno se kisele narezani na kolute ili kockice, a mogu se pritom povaditi i koštice. Kiseliti se mogu i sitnije paprike, također jeftinije. Osim toga, može se potegnuti do lokalnog povrćara kojem je teško na tržište izbaciti nižu kvalitetu paprike ili bilo kojeg drugog povrća i samim time je jeftinije. Pod nižom kvalitetom se podrazumijevaju sitniji plodovi i oni nepravilnih oblika, nikako truli.

Nešto se može nabaviti i badava. Nemate li svoje jabuke, možda ih ima vaša rodbina ili susjed kojima ovih dana padaju sa stabla na sve strane. Takvi plodovi su idealni za zamrzivač. U šumi se mogu nabrati gljive, cvijet ili bobice bazge za �ini sok, šipak za čaj, kopriva koja se može spremiti poput špinata, a daje i �ini sok.

6

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje TP trgovine (KITRO) • Dekanovec, Kalnička 18 • Donji Vidovec, M. Gupca 41/A • Hodošan, Prvomajska 1 • Jurovec 20a • Macinec, Glavna 24 • Miklavec 45 • Mursko Središće, Frankopanska 11 • Okrugli Vrh 62/B • Pleškovec, Pleškovec 160 • Štrigova, Glavna 101/A • Vratišinec, V. Žganca 53 • Vrhovljan, Čakovečka 5

KRK trgovine (METSS) • Belica, Dr. Lj. Gaja 23 • Čakovec, E. Kvaternika 7 • Čakovec, Mihovljanska 46 B • Čakovec, S. Radića 22 • Čakovec, T. Goričanca 6 • Čakovec, Vukovarska 1 • Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B • Nedelišće, M. Tita 62

• Pušćine, N. Tesle 1 a • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Strahoninec, M. Gupca 1 • Trnovec, Radnička 73a

Ostale trgovine • Galerija Sjever Čakovec (7-14 h) • KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h) • KONZUM, D. Dubrava (713 h) • KONZUM, Goričan (7-13 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • Market Barbara, Kuršanec • MIDRANO, Železna Gora • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • PLODINE, Čakovec (7 do 21 h) • Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11 h)

PORASLA NEZAPOSLENOST u kolovozu

Rast inflacije i nezaposlenosti u paru?

Krajem kolovoza u evidenciji je bila 2.331 nezaposlena osoba, što je porast nezaposlenosti u odnosu na kolovoz 2022. godine za 5 posto i u odnosu na srpanj ove godine za 2,3 %. Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 201 osoba, što je čak 51,1 % više nego u kolovozu prošle godine. Zaposleno je 42.668 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za kolovoz iznosila je 5,2 %. Tijekom kolovoza iz evidencije nezaposlenih izašle su 262 osobe.

Broj brisanih iz evidencije veći je u odnosu na srpanj za 14,4 %. Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 201 osoba, a u odnosu na kolovoz prošle godine broj izlazaka zbog zaposlenja veći je za čak 51,1 %. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 179 osoba, dok su 22 osobe zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Osim zbog zaposlenja iz evidencije je zbog ostalih razloga brisana 61 osoba.

(BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAŠTO HRVATSKA komora fizioterapeuta optužuje zastupnicu Andreju Marić (SDP) za klevetu

Spor zbog licenci bez kojih fizioterapeuti ne mogu Glavni problem nisu licence, već hiperprodukcija fizioterapeuta, zbog čega se pet godina čeka na stažiranje, kaže Alen Horvat, vlasnik privatne prakse za fizikalnu terapiju Hrvatska komora �izioterapeuta uputila je otvoreno pismo saborskoj zastupnici Andreji Marić na iznošenje netočnih tvrdnji prilikom televizijskog intervjua. Tvrde da je tom prilikom iskoristila svoj položaj saborske zastupnice i vršila politički pritisak na Ministarstvo zdravstva i Hrvatsku komoru �izioterapeuta tako da ih potiče na nezakonito izdavanje licenci.

Iz Komore objašnjavaju: - Pogrešno je poistovjećivati pripravnički staž, a time i poslove koji se obavljaju te stručne ispite koji se polažu za �izioterapeutskog tehničara i prvostupnika �izioterapije.

Naime, propisani pripravnički staž i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za stjecanje odobrenja za samostalan rad za �izioterapeuta mora biti u formalnim i sadržajnim okvirima pripravničkog staža i stručnog ispita za prvostupnike �izioterapije.

Tehničari i fizioterapeuti nije isto

Prijedlog Komore Ministarstvu zdravstva je, a koji smo predložili puno ranije nego što ste se Vi pojavili kao spasiteljica �izioterapeuta, ukidanje pripravničkog

staža za �izioterapeutske tehničare, jer oni rade po uputi i nadzoru �izioterapeuta, pa su stoga pripravnički staž i ispit nepotrebni. U prijelaznom razdoblju predlažemo da se svim prvostupnicima �izioterapije, koji su završili pripravnički staž za �izioterapeutske tehničare, prizna isti staž s tim da imaju obvezu polaganja stručnog ispita za prvostupnika �izioterapije ispred ispitnog povjerenstva Ministarstva zdravstva. Na taj bi način riješili problem na zakonit način te vjerujem da će ministar Vili Beroš i državni tajnik Tomislav Dulibić ispoštovati taj dogovor.

Od Vas pak kao saborske zastupnice koja donosi zakone očekujemo da poštujete pravomoćne sudske odluke u primjeni zakona kako ne biste svojim izjavama stvarali pravnu nesigurnost u našoj domovini. Želimo naglasiti da je samo zanimanje �izioterapeut u svim članicama EU-a koji se obrazuju na visokoj razini obrazovanja. Zanimanje �izioterapeutski tehničar ne postoji ni u jednoj članici EU-a, osim u Republici Hrvatskoj, poručili su iz Komore.

Iz naprijed navedenog proizlazi da Hrvatska ko-

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

15. rujna 2023.

CIMERMAN

mora �izioterapeuta ne provodi samovolju, a što potvrđuje pravomoćna presuda I-407/2023-8 Upravnog suda u Rijeci te da je Hrvatska komora �izioterapeuta pravilno i zakonito postupila kod odbijanja izdavanja licence prvostupniku �izioterapije koji nema obavljen pripravnički staž za prvostupnika �izioterapije i nema položen stručni ispit ispred ispitnog povjerenstva Ministarstva zdravstva za prvostupnika �izioterapije.

Stoga Hrvatska komora �izioterapeuta u upravnom postupku izdavanja licence pravilno primjenjuje Zakone koje su donijeli saborski zastupnici.

Što na sve kaže fizioterapeut Alen Horvat

U čemu je problem s �izioterapeutima, radi boljeg razumijevanja problema, zamolili smo za pojašnjenje Alena Horvata, �izioterapeuta.

- Generalno je problem s �izioterapeutima i �izioterapeutskim tehničarima njihova hiperprodukcija. Obrazovanje za njih se zadnjih godina otvorilo u brojnim srednjim školama i visokim učilištima diljem Hrvatske. Licencu za samostalan rad mogu dobiti �izioterapeuti prvostupnici nakon što odrade stažiranje i polože stručni ispit. Prije toga ne mogu samostalno raditi. A stažirati mogu u zdravstvenim ustanovama. Na stažiranje se čeka pet godina jer zdravstvene ustanove jednostavno nisu u stanju prihva-

Alen Horvat, vlasnik privatne prakse za fizikalnu terapiju titi toliki broj prvostupnika �izioterapeuta koliko ih škole produciraju, kazao je Horvat, a bez licence ne mogu raditi ni u domaćim zdravstvenim ustanovama niti se zaposliti u inozemstvu.

Fizioterapeutski tehničari pak mogu raditi smo po uputi i nadzoru �izioterapeuta, ali zanimanje �izioterapeutski tehničar ne postoji ni u jednoj članici EU-a osim u Republici Hrvatskoj, pa s tim zanimanjem ne mogu dobiti posao u EU. Na Područnom uredu Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 17 nezaposlenih �izioterapeuta prvostupnika i 14 �izioterapeutskih tehničara. S druge strane, u javnosti je dojam da �izioterapeuta nedostaje jer se na usluge �izioterapeuta u javnom zdravstvenom sustavu čeka. Nisu svi pacijenti u mogućnosti terapiju plaćati iz svog džepa.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Hoćemo li kupovati Plenkovićeva akcijska jaja?

P

remijer Plenković pozvao je trgovce na red i tražio da cijene vrate na one prije Božića, odnosno uvođenja eura. Bit će zanimljivo vidjeti kako će ga poslušati i kojom šibom će ih šibnuti da to učine barem na kratko. Možda će ti akcijski proizvodi biti označeni oznakom: akcijsku prodaju omogućio premijer! Kao kad gledate �ilm pa vam ne puste reklamu, nego napišu: - Gledanje ove serije omogućio je i

slijedi ime sponzora. Hoće li se na akcijskoj prodaji pojaviti Plenkovićev svinjski but, jaja, ulošci, toalet-papir, ulje ili Plenkovićevo mlijeko po akcijskim cijenama? Tko će iz toga izvući veću korist, vladajuća politika ili trgovački lanci? Oni će već naći svoju računicu, ako pod pritiskom i snize cijene, sigurno su već taj rizik uračunali u cijenu. Kao kad podignu cijene trenutak prije sezone sniženja pa nova cijena za-

pravo nije snižena, nego se radi o marketinškom triku.

Jedina e�ikasna batina je ona koju u ruci drže potrošači.

A ta je redukcija potrošnje.

Trgovci reagiraju samo na taj udarac. Svi umjetni pokušaji da se potrošačima pomogne završavaju tako što kupci nakon toga plate još višu cijenu. Trgovci imaju niz trikova na raspolaganju da zeznu potrošače: smanje pakiranja, ali ne i cijenu. Promijene pakiranje kao da je

riječ o drugom proizvodu, dodaju proizvodu “kozmetičku” promjenu, ali povise cijenu. Tako da će Plenković teško spasiti potrošače svojom intervencijom, osim ako si ulogom spasitelja ugroženih siromaha ne pokušava dići rejting u javnosti. Nije bit u spašavanju siromaha, nego kako građanima stvoriti uvjete da se obogate. Ali, ako se obogate, tad ih neće trebati spašavati. A tada su naši političari izgubljeni jer

najviše vole igrati uloge mesije spasitelja. Država je kroz PDV-a najviše podebljala prihode i dobitnik je in�lacije.

Pojačanu potrošnju bildao je dolazak stranih turista.

Glavni turistički val je prošao pa će i �izički obujam potrošnje pasti i baš se zbog toga država nije trebala miješati u igru trgovaca i potrošača jer bi tek sada trgovci osjetili pad potrošnje.

Postavlja se pitanje zašto se ubacila u igru.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

15. rujna 2023.

Dobro je znati 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MATIJA POSAVEC, međimurski župan, o podržavljenju bolnice od 1. siječnja iduće godine

Bilo bi mudro da se očituje i Ustavni sud

Želim da se vrednuju naši rezultati, naš pristup, dosadašnji rezultati, broj izvršenih medicinskih usluga i stav našeg stanovništva Širi se pokret otpora podržavljenju općih bolnica kojima su dosad bile osnivači županije ili gradovi. Grad Zagreb podnijet će Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj bi od 1. siječnja iduće godine bolnice trebale postati državne, najavila je u ponedjeljak pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Lora Vidović.

To temelje na odluci Ustavnog suda iz 2012. prema kojoj, upravo zato što su jedinice lokalne i područne samouprave najbliže građanima na svom području, one imaju pravo suodlučivati kada se radi o osnivanju, spajanju ili likvidaciji zdravstvenih ustanova na svom području.

Međimurski župan Matija Posavec od početaka argumentira da podržavljenje bolnica neće zdravstvo učiniti efikasnijim. Za Međimurske je novine kazao: - Iako Zakon stupa na snagu s novom godinom, puno je nepoznanica,

Župan Matija Posavec i ministar Vili Beroš za posjeta našim zdravstvenim ustanovama, tko će koga uvjeriti? otvorenih pitanja na koje u ovom trenutku nemamo odgovore. Stoga bi bilo mudro da se o svemu očituje i Ustavni sud, u stavu je li odluka bez suglasnosti trenutnih osnivača sukladna Ustavu RH i ostalim Zakonima. Svakako

bi trebalo preispitati ovu odluku i fokusirati se na druge stvari koje će puno lakše i kvalitetnije donijeti uštede i hrvatsko zdravstvo učiniti efikasnijim, ističe župan.

Nastavlja: - Želim naglasiti i argumente temeljem kojih

ŠTO NAM donosi novi paket mjera težak 1,2 milijarde eura?

zastupam čvrsti stav zadržavanja osnivačkih prava bolnice na regionalnoj razini, a taj je da Županijska bolnica Čakovec godišnje hospitalizira oko 14.000 pacijenata uz prosječno zadržavanje po liječenom pacijentu 5,59 dana. Prošle

godine ostvareno je više od 89.000 bolničko-opskrbnih dana, iskorištenost kapaciteta je 83,10 %, obavljeno je 3.298 operativnih zahvata, 2.513 operativnih zahvata u jednodnevnoj kirurgiji i 9.083 malih ili ambulantno

učinjenih operativnih zahvata. U polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalističkoj dijagnostici liječeno je 546.456 pacijenata kojima je pruženo 1.354.969 liječničkih usluga. Po svojim pokazateljima rada i brojem izvršenih usluga, a s obzirom na limit financijskih sredstava koje bolnica dobiva, Županijska bolnica Čakovec nalazi se u vrhu bolnica u Hrvatskoj. Uz to, mnoge investicije su završene ili započete ili su u tijeku i želimo ih nastaviti kako bismo pacijentima pružili najbolju moguću zdravstvenu zaštitu.

Međimurska županija se cijelo ovo vrijeme ponašala vrlo racionalno i iako smo najgušće naseljena županija u Hrvatskoj, imamo jednu zdravstvenu ustanovu, jednu bolnicu, jedan Dom zdravlja, jedan Zavod za javno zdravstvo i jedan Zavod za hitnu medicinu. I sve to na istom prostoru, međusobno povezanih, suradljivih i vrlo angažiranih u svom djelokrugu rada. Nemamo specijalne bolnice kao drugi. Prema tome, želim da se vrednuju naši rezultati, naš pristup, dosadašnji rezultati, broj izvršenih medicinskih usluga i stav našeg stanovništva. I to ću zastupati kako to činim od samog početka, naglašava župan.

(BMO)

Struja i plin ostaju isti, zamrzava se cijena još 22 proizvoda Podignut je polugodišnji prag s 2500 kilovatsati na 3000 kilovatsati za onaj dio struje koji iznosi 59 eura po megavatsatu, što znači da kućanstva mogu potrošiti više struje po jeftinijoj cijeni.

Ovotjedna sjednica Vlade RH očekivala se s velikim nestrpljenjem jer je bilo već ranije najavljeno kako se sprema peti po redu paket pomoći za građane s ciljem pomoći najugroženijima kao i sprječavanja inflatornih pritisaka. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, paket mjera stupit će na snagu već 1. listopada.

potroše više od 3000 kilovatsati, prelaze na plaćanje po 88 eura. Cijena ostaje ista i za javne institucije. Za male, srednje i mikropoduzetnike i dalje vrijedi subvencija od 62 eura po megavatsatu, dok su veliki poduzetnici isključeni iz toga. Njima Vlada daje jamstvo da će intervenirati ako dođe do ozbiljnijih poremećaja na tržištu.

Kako ulazimo u hladniji dio godine, velika pomoć građanima je informacija da se cijena plina i struje neće mijenjati. Štoviše, smanjen je PDV na plin. S druge strane podignut je polugodišnji prag s 2500 kilovatsati na 3000 kilovatsati za onaj dio struje koji iznosi 59 eura po megavatsatu, što znači da kućanstva mogu potrošiti više struje po jeftinijoj cijeni. Kad

U nizu mjera nalazi se i isplata jednokratnih pomoći za najosjetljivije kategorije stanovništva.

Drugim riječima, isplate će dobiti umirovljenici s mirovinom do 700 eura, ali i oni koji su zaposleni i time nadopunjavaju svoj budžet.

Jednokratne potpore isplaćivat će se sukladno iznosu mirovina. Pa tako svi koji imaju mirovine do 300 eura dobit će jednokratno 160 eura, oni od

Cijena struje i plina ostaje ista

Jednokratne potpore

300 do 435 eura dobit će 120 eura, oni s mirovinom od 435 do 570 eura dobit će 80 eura, a oni kojima iznos doseže 700 eura dobit će jednokratno 60 eura. Jednokratne novčane naknade dobit će i ugroženi kupci energenata, primatelji doplatka za pomoć i njegu te branitelji i to u iznosu od 150 eura.

Trgovci vraćaju cijene na razinu 31. prosinca 2022.

I trgovački lanci su navodno pristali na korekciju svojih cijena, odnosno, izrazili su spremnost da pojeftine određene proizvode i već ovih dana, poput primjerice Konzuma gdje kreću sa smanjivanjem cijena.

Uz osam trenutno zamrznutih cijena, naravno koje ostaju iste, zamrzavaju se cijene za još 23 proizvoda među kojima se nalaze svježa jaja, riža, špageti, svinjski i juneći vrat, hrenovke, jogurt, mrkva, krumpir, šareni grah. Krumpir će tako stajati 3,99 eura za 5 kg, 1 kg mrkve 0,89 eura, kilogram svinjskog vrata bez

Cijena struje neće se mijenjati kosti 5,49 eura, a junećeg s kostima 6,99 eura.

Kako bi se građani snašli u svemu tome, svi će trgovci dobiti jednu oznaku za ogra-

ničene cijene. Čak su se i banke uključile u Plenkovićeve mjere pa će povećati kamatne stope na štednju građana. Premijer

ističe kako je dobio jamstvo da povećanje kamatnih stopa neće povećati kamatne stope na stambene i gotovinske kredite. (vv)

Život u Međimurju 9

ŽivotI LOKALNO u Međimurju 8 GLOBALNO Piše: Josip Šimunko

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen po-

stupak primanja Hrvatske Najniže cijene u eurozonu, od 1. siječnja iduće godinepanela euro će biti solarnih službena valuta. Najzadou voljniji povijesti su izvoznici jer će

U

prestati muke konverzije, rata utvrde Ukrajidoksjeni političari da je ni potiho se događa to još jedan povijesni dan još jedanKako rat god zbog za Hrvatsku. bilo, niskih između Kine to jecijena za Hrvatsku uspjeh i Europe.

Kineska solarna s obzirom na sve nedaće industrija želi zadržati stasale domaće proizvodnje posljednjih godina. svjetskiKuna monopol, a u nekim će se ipak naći i panela u Hrvatskoj. Konkretslučajevima već kontrolira na kovanicama eura, više no, danas nije nimalo lako preko postotako svjetske kao 50 spomen, da ne- varaždinskom Solvisu i druproizvodnje.

Tozaboravljena. pak znači gim proizvođačima solarne će biti posve pradavna vremena svaki u Hrvatskoj.

Jedanje rat Od niskim cijenama, što je opreme početka demokratskih mladić hrvatskih plemena promjena u Hrvatskoj norveški proizvođač za solarnu industriju u Eu-do veliki morao uhvatitibankrot. kunu, time kunaProizvođačje od gotovo već ropidanas, pogubno. je proglasio dokazivao da smrkne, je sposoneželjene valute kojojusu je Dok ke cijene solarnih panela jednima ban za ženidbu, točnije da suprostavljali i političke proizvodnji pale su na samo drugima svane. Za sve je sposoban cijenjeni ateljice Nere 0,15primisli eura popostala vatu snage za one građane donijeti koji želesreću sosvojoj izabranici.

Starina su novac.module, što znači larne solarne električne centrale nekad,krovu pa čak i u bi novije Sad kad odlazi zaslu- svojem da jedan kilovat vršneusnakako bili doba, uzgajaliukune za lov ženuumirovinu, mnogi će s samodostatni proizvodge stoji proizvodnji samo na kuniće i zečeve. emocijama pomalo žaliti za 150 eura. To konkretno nji energije, danas je praSimbolična tajna zbog kune njom, s odlaskom kune gu- vo vrijeme za kupnju znači da su solarni moduli je staro vjerovanje alkemibi se i jedan dio državnog danas najjeftiniji u mladoj najnižih cijena u povijesti. čara ona može imamo uhvatiti suvereniteta. povezu- povijesti mi da u Hrvatskoj solarne industrije. No zeca, odnosno kunića. Kuna Hrvatska i kuna poveelektričnu centralu na drugi problem, preveliku i su više Za zani su stoljećima. Ta dugo- i kunić nisu slučajno u jekrovu trebaju i ispravljači, birokraciju i loše zakonske trajna veza zapravo mnogo zičnoj vezi. Latinski naziv propise koji uništavaju vokao i drugi elementi. govori o nama samima. U za zeca je lapis, u davno lju za postavljanje solarnih Kad se pogledaju hrvatse nisam ni srednjem vijeku ubirao se vrijeme to se nekako povecentrala, tako da smo po cijene kunovina, solarnih električt. Ove godine skeporez a mnogo zivalo s kamenom mudrosti najgori upretvorbe Europskoju centrala koje se nude na želim ići na nihprije, i alkemijom davanja gospodarima tome Tek nešto zbilja je tako, jeftina a sam u tome, tržištu, srednjem vijeku. više od i kraljevstvima mogla su se uniji. od krznom.

5 kilo- 5000Dograđana u razgovoru solarna danas je odlučilo ostao poplatiticentrala i kuninim je izgraditi svoje solarne vata sustavom ključ u ruke cijenjeni No zašto je kuna uopće znat lapis lazuli, vrijeme voli danas centrale, stojinovac 5500ilieura, a 8za električne dragi kamen iz kojegasetek dopostala sinonim čitih žanrova, kilovata nedavno Hrvatskoj Ne tako bivala azurnauplava boja u novac8500 kao eura. platežno sred- smo va klasike na davno se da solarna prestigli srednjemslovenski vijeku. grad stvoznalo i to baš u Hrvatskoj? u.

Maribor u količini solarcentrala na krovu obiteljZbog toga je naša kuna Pravi razlog se ne krije voli navečer, ske kuće stoji koliko i jedan ne energije. To je usprkos samo u ljepoti i kvaliteti sve samo ne obična novčaoć i oko nje je omanji automobil, danas je ogromnom interesu grakrzna, već u nečem dru- nica. U njoj je skupljeno dviza solarne to svega automobila. je tisuće godinaelektrične povijesti. gom. pola Za stare Hrvate je đana a i ilustracije Ipak, zaveoma svaki slučaj, našla mali broj, Međunarodna agenci- sustave kuna bila – srećonoša. v svoj fokus se kao pradavni srećonoša Kuna zapravo i nije razloge smo već naveli, a ja za energiju (IAE) još je lustracije za i na kovanicama eura.

Tko bila obični srećonoša, već možemo i još jedan na raprošle godine nagovijestila g sumještakaže da Hrvati ne vole pomagijski, bila je drevna ma- čun HEP-a.

U Sloveniji mali ranjivost svih svjetdija, koja bi veliku vijest i magiju? gijska tehnološka tajna.

U proizvođači za proizvedeni skih i europskih proizvođaiti ukoričena ča solarnih elemenata zbog solarni kilovat dobiju istu dana cijenu kao i za potrošen kikineske konkurencije.

Niske cijene solarnih pa- lovat, u nas nije tako, ako nela zbog kineske konkuren- proizvođač ima višak solarcije prijete gušenjem solar- ne energije, kod prodaje će ne industrije u Europi i tek loše proći.

ima

AŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne list za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Djelatnici knjižnice Nikole Zrinski ponosno stoje ispred novog bibliobusa

KULTURA SE FURA u Međimurju

Novi bibliobus obilazit će 32 točke Piše: Sanja Heric

U sklopu projekta "Kultura se fura" na Autobusnom kolodvoru u Čakovcu u srijedu, 13. rujna, predstavljen je novi bibliobus koji će obilaziti 32 točke u Međimurju i biti

opremljen s od 4 do 5 tisuće naslova.

- Nabavljena je i informatička oprema, održano je 100 čitalačkih radionica, odnosno 80 Pričaonica za djecu i mlade do 25 godina i 20 Čituljaka za osobe starije od 54 godine,

rekla je ravnateljica Knjižnice i čitaonice Nikola Zrinski Čakovec Ljiljana Križan.

Sam projekt Kultura se fura vrijedan oko 445 tisuća eura, �inanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda s 85 posto,

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije traži nastavak mjera ključan za očuvanje i razvoj obrtništva

dok je preostalih 15 posto sredstava osiguralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Korisnik projekta je Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec, a partneri su Grad Čakovec i Međimurska županija.

Tražimo ograničavanje cijena struje i plina - Ukidanje spomenutih mjera pomoći značio bi kraj i nemogućnost isplativog poslovanja brojnih obrtnika

Hrvatska obrtnička komora uputila je Vladi Republike Hrvatske zahtjev za nastavkom mjera pomoći vezanih za ograničavanje cijena struje i plina za malo gospodarstvo. Istaknuto je kako nastavak pozitivnog trenda u hrvatskom obrtništvu neće biti moguć bez nastavka spomenutih mjera pomoći. Dapače, ukidanje spomenutih mjera pomoći bi za veliki broj obrta značio njihov kraj i nemogućnost isplativog poslovanja od kojeg žive brojni obrtnici, ali nerijetko i cijele njihove obitelji te njihovi zaposlenici.

Slijedom navedenog, predlažemo produženje mjera ograničenih cijena električne energije na isti način, kako bi se osigurala stabilnost i predvidljivost troškova za obrtnike. Važno je napomenuti da su računi za plin u nekim slučajevima narasli i do 600 %, što predstavlja ozbiljnu prijetnju održivosti obrtništva, uslijed čega tražimo dodatne mjere za ublažavanje porasta cijena plina. Osobito bismo podržali primjenu istovrsnog modela koji je primijenjen i na električnu energiju, a kako bi se

Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije olakšao teret koji će potrošnja plina predstavljati tijekom nadolazeće jeseni i zime.

- Broj registriranih obrta u Međimurskoj županiji dostigao je brojku od 1.630 što je za 7,3 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno gotovo 12 % više u odnosu na isto razdoblje od prije dvije godine. Pozitivni trendovi u razvijanju poduzetničkih priča se kontinuirano nastavljaju, ističe predsjednik Obrtničke komore Međimurske župa-

nije Dražen Novak te dodaje da je izuzetno teško bilo što planirati ako se iz dana u dan mijenjaju pravila tržišnog poslovanja, stoga podržava produženje mjera ograničenih cijena struje i plina. Nemojmo zaboraviti da su pruženu pomoć u kriznim vremenima obrtnici uvijek znali iskoristiti, ali i višestruko vratiti onda kad je bilo najpotrebnije, naglašava predsjednik međimurskih obrtnika Dražen Novak.

(BMO)

15. rujna 2023.

Smiljana Srnec prije ulaska u kuću tek je odmahnula rukom i dala do znanja kako neće ništa reći

SMILJANA SRNEC zbog operacije kralježnice privremeno puštena iz zatvora

Susjedima ubojica u ulici ne smeta?!

Piše: Dora Vadlja Foto: Vjeran Žganec Rogulja/ Pixsell

U Novoj ulici u Palovcu 16. veljače 2019. godine otkrivena je jeziva tajna. Zet i najstarija kći Smiljane Srnec u škrinji ispod stepenica pronašli su zamrznuti leš njene mlađe sestre Jasmine koja je nestala 19 godina ranije i gubi joj se svaki trag.

Privedena je tog istog dana osumnjičena Smiljana Srnec, koja je nakon toga osuđena na 15 godina zatvora zbog brutalnog ubojstva. Iako se već i ranije govorilo kako Smiljana ima problema s kralježnicom te postoji indicija da Jasminu zbog toga nije mogla sama “ubaciti” u zamrzivač, bolest je sada ponovno došla u prvi plan.

Tako je Smiljana, po koju je ispred zatvora početkom tjedna stigao suprug Ivica, privremeno puštena iz zatvora na tri mjeseca zbog operacije.

Kako nam je rekao

Nova ulica, naizgled mirna i povučena, godinama je krila jezivu tajnu. Nakon što je ubojica Smiljana stigla kući, provjerili smo kakva je susjedska atmosfera Smiljanin odvjetnik Krešimir Golubić, puštena je na temelju preporuke specijalista neurokirurga i liječničkog mišljenja Uprave za zatvorski sustav. Županijski sud u Slavonskom Brodu prihvatio je njenu molbu za prekid izdržavanja kazne zatvora zbog kompliciranog i neophodnog medicinskog zahvata koji se ne može obaviti unutar zatvorskog sustava. Odluka je donesena sukladno Zakonu o izdržavanju kazne zatvora.

Kakva je procedura vezana za liječenje?

- Prekid je određen radi bolničkog liječenja, točnije operativnog zahvata koji je indiciran prije podnošenja molbe.

O daljnjoj proceduri će odlučivati liječnici, a nje-

na obveza je, kad nije u bolnici, boraviti u mjestu prebivališta, rekao nam je odvjetnik Golubić, inače iz Čakovca.

Nakon što je stigla u Palovec, provjerili smo kakva je atmosfera u ulici. Naizgled vrlo mirna i povučena ulica koja je godina skrivala strašnu tajnu. Sreli smo tek jednog mladog susjeda u šetnji s bebom u kolicima, koji zbog osjetljivosti teme nije htio reći svoje ime. Samo je kratko rekao kako se ne osjeća ugroženo ni ikako drugačije nego dosad.

- Mi ovdje živimo svoj život, ne obaziremo se na druge ili na priče, rekao je kratko i nastavio šetnju.

Ipak, ima i onih pričljivijih. Jedan od njih je susjed Stjepan Palfi koji živi u Smiljaninoj ulici.

Kako normalno živjeti?

- Pa mi normalno živimo dalje. Nema nikakvih čudnih situacija, pa čemu? Mi se svi dugo poznamo, rekao nam je Palfi na početku.

Prisjetio se i kako su zajedno s vatrogascima škrinju premještali kada je početkom 2000. godina bila velika poplava.

- Nosili smo škrinju zbog poplave. Voda je bila jedan metar. A tko je znal što je unutra? Nismo to mogli znati. Nismo ju praznili, nego smo stavili cijevi, pa smo gurali škrinju do dnevne sobe i namjestili ju pod stepenice. Koja je tako dugo tamo ostala dok se nije otkrilo što je unutra, prisjetio se Palfi.

Smiljana u kući nije sama. Dočekala ju je majka Katarina, koja je prije dolaska u mirovinu živjela i radila u Austriji.

Kći sa zetom odselila se u donji kraj, a suprug Ivica s najmlađom kćerkom živi u Jurčevcu, koji je dio susjedne Male Subotice.

PRELOG

Pijan udario u dijete s biciklom pa pobjegao U ponedjeljak, 11. rujna oko 13:30 u Prelogu, dogodila se prometna nesreća u kojoj je lakše ozlijeđeno dijete, a vozač teretnog auta koji je prouzročio prometnu je pobjegao s mjesta nesreće.

Vozač teretnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, rođen 1958. godine upravljao je Glavnom ulicom te se pritom obilježenom pješačkom prijelazu nije se približavao propisanom brzi-

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nom te u skladu s prometnim pravilima.

Prilikom kočenja je prednjim bočnim dijelom vozila udario u stražnji bočni dio bicikla, koji je kao pješak guralo dijete, te u prednji bočni dio bicikla, koji je guralo drugo dijete, također pješak.

Djeca su u trenutku nesreće prelazila obilježeni pješački prijelaz te su pritom gurala bicikle. Uslijed udara u bicikle došlo je do pada bicikla

i jednog od djeteta na kolnik.

Nakon prometne nesreće 65-godišnji vozač vozilom je napustio mjesto događaja prometne nesreće te je naknadno pronađen. Tijekom kriminalističkog istraživanja vozač je tvrdio kako je nakon nesreće konzumirao alkoholna pića, dok je alkotestiranjem utvrđena kako je u trenutku pronalaska bio pod utjecajem alkohola.

Privatnim vozilo ozlije-

đeno dijete prevezeno je u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno kako je u nesreći lakše ozlijeđeno. Vozač teretnog automobila zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sankcioniran je novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 1770 eura uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 15 mjeseci. (sh)

U ISTOM DANU traktor sletio u Muru, a auto u derivacijski kanal HE Dubrava

Vozač isplivao, auto potonuo - U Muru se prevrnuo traktor prilikom pokušaja izvlačenja naplavina ispod mosta U srijedu, 13. rujna, oko 17:30 nedaleko od Svete Marije, 48-godišnjak zbog neopreznog okretanja skliznuo je osobnim automobilom u derivacijski kanala HE Dubrava.

Iz Policijske uprave međimurske izvijestili su da je tijekom okretanja prednjim dijelom automobila približio se samom rubu nasipa nakon čega je došlo do nekontroliranog klizanja vozila niz nasip u derivacijski kanal, a potom je automobil potonuo na dno kanala. Nasreću, vozač se uspio neozlijeđen izvući iz vozila te dopli-

vati do obale.

Mjesto događaja osigurali su pripadnici DVD-a Sveta Marija, dok je izvlačenje automobila predviđeno za danas (14. rujna) uz sudjelovanje pripadnika JVP-a Čakovec.

Tijekom opisanog događaja nije došlo do onečišćenja vode u derivacijskom kanalu.

Nesvakidašnji prizor dogodio se također u srijedu, 13. rujna, prijepodne na šetnici uz Muru u Murskom Središću.

Tamo se prevrnuo traktor u rijeku Muru prilikom pokušaja izvlačenja naplavina stabala ispod mosta. Tom prilikom nitko nije ozlijeđen.

(BMO)

Traktor u Muri naglavačke

KOTORIBA

Pretukli muškarca (41) i ukrali mu mobitel Nedelja, 10. rujna, nije dobro završila za 41-godišnjaka. Naime, oko 1:30 kretao se Ulicom kralja Tomislava i susreo s nekoliko nepoznatih muškaraca. U trenutku kada je prelazio cestu spomenuti muškarci krenuli su za njim te ga sustigli i potom izudarali rukama i nogama po glavi i tijelu.

U trenutku kada je oštećeni pokušao nazvati policiju jedan od napadača oduzeo mu je mobitel te se s ostalim napadačima udaljio s mjesta događaja.

PRIBISLAVEC

Nakon napada 41-godišnjak je vozilom hitne medicinske pomoći prevezen u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno kako je u događaju teško ozlijeđen te je zadržan na daljnjem liječenju.

Protiv nepoznatih počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja kaznenog djela teška tjelesna ozljeda.

Kriminalistička istraživanja se nastavljanju kako bi se utvrdile sve okolnosti opisanog kaznenog djela te otkrili počinitelji. (sh)

Iz nezaključanog auta ukrao novac U noći s četvrtka na petak (7./8. rujna) u Pribislavcu, nepoznati počinitelj iz otključanog osobnog automobila, parkiranog u Ulici dr.

Vinka Žganca, ukrao je novac i raznu dokumentaciju, vla-

sništvo trgovačkog društva iz Splita. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

10 Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA RIBNJAKU U HODOŠANU pronađena vrsta iz tropskih krajeva

15. rujna 2023.

Vodena salata novi je zlikovac u prirodi Međimurja!

Stručne službe Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode prigodom terenskog obilaska determinirale su nalaz invazivne strane vrste naziva vodena salata (Pistia stratiotes L.) na ribnjaku u Hodošanu.

To je prvi takav nalaz na području Međimurske županije te drugi nalaz u Republici Hrvatskoj.

Piše: Sara Srša Foto: Siniša Golub

Vodena salata u Hrvatskoj je prvi put zabilježena u blizini Zagreba u jezerima posebnog ornitološkog rezervata Sava-Strmec 2017. godine.

Ovog je ljeta pronađena na ribnjaku u Hodošanu. Riječ je o biljci koja pluta na površini vode. Listovi rastu u krug, iz sredine prema van te donekle sliči na glavicu salate. Često raste u gustim nakupinama jer se razmnožava uz pomoć vriježa (puzave stabljike na kojima se razvijaju mlade biljke). S donje strane biljke nalazi se čupavo korijenje, no biljka se ne zakorjenjuje, već slobodno pluta na površini vode. Vodena salata nalazi se na Unijinu popisu sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2022/1203 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2016/1141 radi ažuriranja popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji. Potječe iz tropskih i suptropskih područja Južne i Srednje Amerike, Afrike i jugoistočne Azije, a u druge krajeve svijeta dospjela je prije svega kao popularna akvarijska biljka.

Uklonjeno 1250 jedinki

Brzo se razmnožava i stvara guste pokrove na površini vode, čime sprječava

Pojava invazivne strane vrste na nekom području može se dojaviti aplikacijom "Invazivne vrste u Hrvatskoj" ili na obrascu za dojavu opažanja na www. medjimurska-priroda. info i/ili međimurskim čuvarima prirode na broj 095 904 43 64

prilikom nesmotrenog ispuštanje kućnih ljubimaca iz akvarija u prirodu. Jedan od najvećih razloga kako invazivne strane vrste biljaka i životinja završe u prirodi Međimurja jest taj što ih vlasnici puste u prirodu koja nije njihovo izvorno stanište. Naime, akvarijske vrste biljaka i životinja, poput crvenouhe kornjače, nakon nekoliko godina narastu te su im akvariji

ili terariji u kojima najčešće borave premali.

Drugi razlog je taj što roditelji kupuju kućne ljubimce kada su mali i slatki, a kada narastu i djeci postanu nezanimljivi, nemaju ih gdje propisno zbrinuti te ih ispuštaju u obližnji ribnjak, baru, fontanu, šumu i sl.

Republika Hrvatska posljednjih nekoliko godina provodi različite mjere kako bi smanjila širenje i unos invazivnih stranih vrsta, a jedna od njih je i povlačenje vrsta s tržišta koje se nalaze na popisu invazivnih stranih vrsta.

Međimurska priroda apelira: Ne bacajte životinjske i biljne vrste iz terarija i akvarija u prirodu!

Gust rast vrste onemogućava rast i razvoj autohtonih biljnih i vodenih životinja, kao što su beskralježnjaci, ribe i ptice vodenih staništa. Tvorba gustog rasta vrste blokira prodor Sunčeve svjetlosti čime se smanjuje primarna produkcija i onemogućava prirodno miješanje vodenog stupa. Nadalje, voda zaklonjena ovom vrstom pokazuje smanjenu razinu otopljenog kisika i povišenu razinu dušika, amonijaka i fosfora. Također može imati negativan utjecaj na gospodarstvo gdje može uzrokovati smanjenje protoka vode u sustavima za

navodnjavanje ili odvodnju.

Otežava plovidbu i ribolov, a pogoduje i stvaranju staništa pogodnih za razvoj bolesti koje se prenose vodom. Ivana Rojko, biologinja Međimurske prirode ističe: - Invazivne vrste moraju se ukloniti prije nego one postanu problem na određenom prostoru. Stoga je važno da što više stručnih osoba bude prisutno na terenu i da provode redovne nadzore. U slučaju vodene salate reagirali smo pravovremeno. I nadalje ćemo pratiti stanje te biljke jer za neke invazivne vrste poput zlatošipke, nedirka i ambrozije možda je već prekasno.

Sudionici akcije uklanjanja vodene salate Sara Kočiš, Ivana Rojko, Zoran Šardi, Sara Srša i Branko Bogdan prolazak svjetlosti i onemogućava rast drugim vodenim biljkama.

Mijenja fizikalno-kemijske i biološke osobine vodenih površina i štetno utječe na normalno funkcioniranje ekosustava, a time i na vodene beskralješnjake, ribe, ptice i druge biljne vrste.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode uz pristanak SRD-a Trnava Hodošan, na čijem je ribnjaku

pronađena vrsta, organizirala je 1. rujna akciju uklanjanja vodene salate.

S obzirom na veličinu infestirane površine provedeno je ručno uklanjanje uz pomoć čamca na vodenoj površini te uz pomoć mreža za vodu s obale.

Ukupno je uklonjeno oko 1250 jedinki vodene salate.

Dopremljene su u sjedište Međimurske prirode te su nakon sušenja prikladno zbrinute.

Ribiči upoznati s problemom Brzom reakcijom spriječeno je proširenje na veću površinu te širenje invazivne vrste.

Međimurska priroda zahvaljuje SRD-u Trnava Hodošan na susretljivosti te razumijevanju problema s invazivnim stranim vrstama. Djelatnici Međimurske prirode nastavit će pratiti stanje vodene salate te pojavu ostalih invazivnih vrsta na ribnjaku u Hodošanu.

Prilikom akcije uklanjanja zabilježene su i druge invazivne strane vrste: zlatošipka (Solidago sp.), sunčanica (Lepomis gibbosus) i raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha).

Akvarijska biljka

Vodena salata popularna je akvarijska biljka. Vrsta je vjerojatno namjernim putem završila u ribnjaku Hodošan,

Vodena salata popularna je akvarijska biljka.

Vrsta je vjerojatno namjernim putem završila u ribnjaku Hodošan, prilikom nesmotrenog ispuštanje kućnih ljubimaca iz akvarija Vodena salata opasna je invazivna vrsta. Negativno utječe na kvalitetu vode te na biljni i životinjski svijet u prirodu

Pravovremenom akcijom ublažen negativni utjecaj

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kolege svećenici na slavlju svom kolegi Josipu Horvatu

VELEČASNI Josip Horvat proslavio je zlatni svećenički jubilej u Župi sv. Marka u Selnici

Ne mirujem u mirovini, pomažem drugima - Živim u Čakovcu, a kod franjevaca svaki dan služim svetu misu, slavim Boga i privodim ljude Bogu koliko mogu Piše i foto: Božena Malekoci-Oletić

Velečasni Josip Horvat proslavio je zlatni svećenički jubilej u Župi sv. Marka u Selnici, na blagdan Male Gospe, gdje je bio župnik 30 godina. Sada je u mirovini, ali to ne znači da miruje. Pomaže drugim svećenicima kad god ga zatrebaju. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Marka u Selnici uveličali su svojim dolaskom brojni župnici međimurskih dekanata i vjernici Župe. Oni ga se s radošću sjećaju kao svog dugogodišnjeg župnika. Velečasnom Josipu Horvatu na slavlje su došli i neki njegovi bivši ministranti, a koji su se kasnije odlučili za svećeničku službu. Jedan od njih, Leonardo Šardi, bio je i propovjednik na misi. Na svećenički put Josip Horvat krenuo je iz rodnog Držimurca iz Župe Male Subotice. A posebnost njegove svećeničke službe je u tome da je više mladića za svog službovanja u Selnici ispratio na put svećenika.

Šest mladića oduševio za svećenike

– Radostan sam i sretan što sam mogao mlade oduševiti za svećeničko zvanje.

Nisu to samo moje zasluge, nego i Božji poziv i Božja milost, kaže. Dodaje: – Puno sam radio s ministrantima.

Imao sam u župi više od 25 ministranata. Neki od njih su se odlučili biti svećenici.

Vodio sam ih od oltara do sjemeništa, bogoslovije kao kandidate i to mi je najveća radost i ponos. To su Ljubomir Vuković, Ivan Koprivec Norbert, Danijel Bistrović, Leonardo Šardi, Krunoslav Novak, a iz te grupe bio je i Danijel Horvat, nabrojio ih je.

Sad umirovljeni svećenik, Josip Horvat je kazao: - Biskup mi je zbog zdravstvenih razloga dao mirovinu, ali sam se oporavio i sada svećenicima čakovečkog i štrigovskog dekanata pomažem u službi. Sve radim kao svećenik i župnik.

To mi je jako velika milost što mogu pomagati svećenicima. Svaki čas nekome treba zamjena i ja se rado odazovem kad god nekome od njih treba pomoći. Tako da mi nije dosadno, ne mirujem ni sada u mirovini. Živim u Čakovcu, blizu centra. Kod franjevaca svaki dan služim svetu misu i dalje slavim Boga svojim svećeničkim životom i privodim ljude Bogu koliko mogu. Pitali smo ga odakle je krenuo na svećenički put. - Moja rodna župa je bila Mala Subotica. Ja sam iz sela Držimurec i tamo sam osjetio Božji poziv i odazvao mu se. Prije 50 godina sam zaređen za svećenika u Zagrebačkoj nadbiskupiji u zagrebačkoj katedrali po rukama sluge Božjega kardinala Franje Kuharića, 1973. godine. Te godine, 1. srpnja, imao sam mladu misu. Službovao sam na više mjesta: kao kapelan u Lepoglavi, u Koprivnici, pet godina bio sam u Zrinskom Topolovcu, a najduže, 30 godina, bio sam župnik u Selnici, koja mi je bila posljednje mjesto službe.

Dolazi iz Držimurca

Dolazi iz obitelji u kojoj je bilo šestero braća i sestara, a sada ima i puno nećaka i nećakinja.

- Bio sam najstarije dijete u obitelji i mi smo sada kao rodbina, kao braća i sestre proslavili moj zlatni pir 2. srpnja u Maloj Subotici. Tamo smo imali svečano misno slavlje i okupljanje, otkrio nam je.

Život u Međimurju 11

Naučeno je najbolje odmah isproba� u stvarnoj situaciji

DJECA najčešće stradavaju kao putnici u vozilima svojih roditelja

Kad vidiš ‘zebru’ - stani!

Da u prometu opasnosti vrebaju sa svih strana, nije tajna, a toga su svjesni i naši prvašići koji ovih dana prvi put samostalno kreću u promet. Početak školske godine pravi je podsjetnik za sve nas da u prometu treba biti oprezan. Tako se i samo središte grada kod Centra za kulturu pretvorilo u improviziranu cestu s vozilima.

- Naši će učenici krenuti u uvjete stvarnog odvijanja prometa. Dakle, to znači da će doći do ceste kod pošte, napraviti jedan krug i vratiti se na druženje. Sve će to proći uz svoju policajku koja će biti zadužena da ih educira i upozna s opasnostima,

rekla je Alenka Hošnjak iz PU međimurske. Dodaje i da je za svako dijete pribavljen re�lektirajući ruksak da bi se povećala sigurnost djece u prometu. Statistika je izrazito dobra, djeca u prometu sve manje stradavaju u odnosu na ranije godine. Ipak, postoji i crna strana priče, a to je da djeca stradavaju u vozilima, najčešće svojih roditelja. Kako je to mjesto gdje bi morali biti sigurni s obzirom na autosjedalice i pojaseve, Hošnjak upozorava da ipak raste broj stradale djece u prometnim nesrećama, a često je to posljedica neadekvatnog prevoženja djece. (pt)

Velečasni Josip Horvat proslavio je zlatni svećenički jubilej Posebno dirljivo obratio se svojim nekadašnjim župljanima u Selnici.

- Tijekom 30 godina koliko sam bio s vama, dragi vjernici, ovaj blagdan sam s vama slavio na poseban način, a danas to činim s posebnim raspoloženjem i radošću.

Naglasio je: - U svećeničkom životu svakoga dana osjetio sam Marijinu pomoć i zagovor. Nastavio je: - Želim ovom svetom misom izreći Bogu hvala za dar života. Zahvalio bih Bogu za neizrecivi dar svećeništva. Nije zaboravio ni svoje pokojne roditelje: Zahvaljujem svojim pokojnim roditeljima Ivanu i Julijani za dar života i za sve žrtve i molitve za mene, kazao je u prigodnoj riječi. Ja sam u 50 godina svoga svećeništva nastojao iz svega srca i duše uzvraćati istom ljubavlju. Čitav život trudio sam se i nastojao darivati Bogu i ljudima po uzoru na našega Gospodina.

Htio sam biti Božji čovjek za ljude, a jesam li u tome uspio, prosudit će Gospodin, kazao je. Naglasio je: - Danas mogu reći, sretan sam čovjek jer sam sretan svećenik. Ne

postoji za svećenika vrijeme mirovanja, nego mu je dužnost naviještati radosnu vijest ne samo propovijedanjem nego i svjedočenjem vlastitoga života da se Bog proslavi u svemu.

Istaknuo je da su tri stvari koje čovjeka čine velikim pred Bogom: prvo, kajanje za propuste i grijehe, drugo, vjernost u služenju i treće, zahvalnost za sva dobročinstva. Kazao je: - Proslava moje 50. godišnjice svećeništva prigoda je da ove tri stvari učinim pred Bogom.

Zamolio je vjernike da zajedno s njim mole za duhovna i svećenička zvanja. Prisjetio se i pokojnih župnika koji su upravljali Župom Selnicom.

Jednako tako kao što je on zahvaljivao Bogu, tako su i njegovi nekadašnji župljani zahvalili njemu koji im je 30 godina služio prigodnim riječima i darovima.

Misnom slavlju bili su nazočni i načelnik općine Ervin Vičević i gradonačelnik Dražen Srpak jer mjesto Štrukovec pripada gradu Murskom Središću, a Župi Selnici.

Predsjedništvo na obilježavanju 20 godina djelovanja, slijeva nadesno, dopredsjednik Mladen Vugrinec, predsjednik Rudolf Rajf i članica Josipa Gombar

ZAŠTITARSKO-ekološka udruga Čaplja, Podturen

Proslavili 20 godina čuvanja prirode U Podturnu je 2. rujna 2023. svečano obilježena 20. godišnjica djelovanja ZEU Čaplja, Podturen uz nazočnost gostiju i članova Udruge. Svečanost je započela uz uvodni citat voditeljice: - Prirodu nismo naslijedili od naših predaka, nego smo je posudili od naših unuka.

Prisutnima se obratio predsjednik Rudolf Rajf te ukratko predstavio dosadašnji rad Udruge: ekološko osvješćivanje aktivista i mještana te organizacija predavanja, radionica i tribina vezanih uz ekologiju.

Na svečanosti su dodijeljena priznanja osnivačima i čla-

novima za osobni doprinos Udruge, a podijeljene su i zahvalnice udrugama i poduzetnicima koji su svestrano i nesebično doprinijeli Udruzi.

Svečanost je završena citatom: - Ako pratimo prirodu kao vođu, nikada nećemo zalutati, a nakon službenog dijela, uslijedio je domjenak i druženje.

Prije same svečanosti održana je javna tribina s radionicom kod Ekokućice uz staro korito rijeke Mure.

U suradnji s Javnom ustanovom - Međimurska priroda i najmlađim mještanima Podturna postavljen je hotel za kukce. (Aleksandra Sklepić)

12 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. rujna 2023.

Karolina Juzbašić i Vesna Baranašić Horvat smjenjene s odborskih funkcija dok su HSS-ovi Stjepan STEŽE SE OBRUČ oko gradonačelnice Ljerke Cividini i njezine većine ković, Kovač i Nino Vurušić nova

Dvorske igre na čakovečkom Gradskom vijeću Nakon dvije godine nove vlasti, puzzle sjedaju na svoje mjesto. Iako je Fokus dao podršku kako bi HNS-ova Ljerka Cividini imala većinu u vijeću, ispada da su danas glavni suporteri u priči ipak SDP-ovci Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Pred dvije godine, nakon što je oformljena nova vlast na čelu s gradonačelnicom Ljerkom Cividini, sjednice Gradskog vijeća protjecale su u smirenom i ujednačenom tonu. Bilo je standardnih pitanja, vezanih za planiranje i razvoj grada, na koja je gradonačelnica odgovarala s osmijehom na licu. No, u trenutku kada su se karte počele preslagivati, i kada je s mjesta predsjednika Gradskog vijeća svrgnut Darko Zver (koji je podršku gradonačelnici dao da zauzme upravo mjesto predsjednika Vijeća), energija se naglo zaokrenula.

Set neugodnih pitanja počeli su postavljati Fokusovi vijećnici, Zver i Boris Bistrović, a isto tako na aktualnom satu počeli su dominirati HDZovi Lovro Horvat i Sandra Oslaković. I dok se manjak simpatija prema gradonačelnici vidio već u proteklih par vijeća, a što je na kraju dana i zadatak oporbe (da propitkuje rad vlasti), atmosfera se dodatno zahuktala ulaskom “omraženog” bivšeg gradonačelnika Stjepana Kovača, koji je u međuvremenu i promijenio stranku. Sada je bivši SDP-ovac, a u igru se vratio na krilima HSS-a na čelu s Krešom Beljakom. Uz njega je

stao i njegov novi stranački kolega Nino Vurušić kojeg je gradonačelnica ubrzo maknula iz Nadzornog odbora Međimurje plina.

Vesna Baranašić Horvat i Karolina Juzbašić ispale iz igre

U cijelu su igru upletene i do jučer dvije vijećnice koje su vjerno stajale uz gradonačelnicu, stranačka kolegica Karolina Juzbašić i Vesna Baranašić Horvat koja je u Vijeće ušla s Liste Matije Posavca.

No, kako je sve izgledalo na gradskom vijeću održanom 13. rujna 2023. godine, dogodio se svojevrstan raskol koji bi u pitanje mogao u budućnosti dovesti broj ruku podrške gradonačelnici.

Ako ćemo gledati omjer snaga u Vijeću, do sada su, iako to nikada nije bilo glasno rečeno, niti je bila potpisana bilo kakva vladajuća koalicija, vlast podržavali Vesna Baranašić Horvat i Štefanija Damnjanović (NL Josip Posavec); HNS-ovci Josip Varga, Karolina Juzbašić, Damir Bakač i Zoran Korpar; Dragutin Bajsić (HSU); Željka Novak (MDS), Jurica Horvat (SDP), i Rajko Bulat (Laburisti), Josip Radek (HDSS). Dok mršavu oporbu čine članovi Fokusa Darko Zver, Boris Bistrović, Asja Supančić Balog, HDZ-ovi Lovro Horvat i Sandra Osla-

Gradonačelnica odbrusila Kovaču: Vaše je pitanje glupo - Zanima me s obzirom na to da je završeni natječaj za rekonstrukciju raskrižja u kružno raskrižje, Ulica Stjepana Radića, Sajmište sa Spinčićevom i 34. Inženjerijske bojne, vi ste procijenili da je vrijednost radova 550 tisuća eura. Koliko znam, došla je najjeftinija ponuda 1,220.000 eura, što je gotovo duplo skuplje, pa me zanima hoćete li i tu ponavljati natječaj, poništiti ga i time dokazati konačno svoju nesposobnost.

A to kažem jer prije 23. kolovoza 2021. godine ste radili na izgradnji Spinčićeve ulice gdje se potrošilo 1,9 milijuna kuna, ili 270 tisuća eura. Dakle, to ste radili po mojim projektima, gdje je za 2 milijuna trebala biti napravljena cijela ulica, a ne samo prva faza kako ste ju Vi nazvali.

Da bi onda tu istu ulicu, drugu fazu opet sad raspisali natječaj i najpovoljnija ponuda je 417 tisuća eura. Nije dosta što smo investitoru, to jest, pardon, što ste, jer ja nisam bio na toj sjednici, digli da može

graditi 10 tisuća kvadrata više na parceli koju je kupio, nego ćemo sad još potrošiti 2 milijuna eura da mu sredimo prilazni put jer je red da se novom poduzeću složi da ima �ini pristup i ulaz, pitao je Stjepan Kovač.

Iako je Varga u dogovoru s gradonačelnicom rekao kako će dobiti pismeni odgovor na to pitanje, Kovač je inzistirao da mu se sad odgovori.

Gradonačelnica je odgovorila: - Nažalost, u Međimurju se izgradnjom prometnica bave dvije �irme, tržište je dosta podiglo cijene, tako da ne može diktirati cijene koštanja svih asfaltnih kolnika koji se odrađuju. Naravno, Zakon o javnoj nabavi ne omogućava potpisivanje ugovora ako je cijena veća od procijenjene vrijednosti same investicije i svaki donekle �iskalni odgovoran čelnik će poništiti takvu nabavu i ponoviti postupak iste. Tako da je vaše pitanje glupo, rekla je gradonačelnica.

Vječi� rivali, Stjepan Kovač i Ljerka Cividini

potencijalna opasnost.

Tko je s kim i protiv koga najviše se vidjelo upravo na zadnjoj točci dnevnog reda, a koja se odnosila na razrješenje i imenovanje članova i predsjednika Odbora za �inancije i proračun Gradskog vijeća Grada Čakovca gdje je Vesna Baranašić Horvat razriješena dužnosti članice i predsjednice Odbora, članicom je imenovana Melita Kraljić, a novi predsjednik Zoran Korpar te Odbora za društvene djelatnosti Gradskog vijeća Grada Čakovca. Pritom je s dužnosti predsjednice razriješena Karolina Juzbašić, koju mijenja novi član i predsjednik Rajko Bulat.

Naime, Vesna Baranašić Horvat je u svom obrazloženju rekla kako je ona sama dala ostavku na ovoj poziciji, zbog poslovnih obaveza, no to nije nigdje bilo naznačeno do trenutka kada je zvala u gradsku upravo i pitala zašto prema dopisu ispada kako je ona razriješena na inicijativu članova, a ne na vlastitu.

Predsjednik Gradskog vijeća, HNS-ov Josip Varga, koji je i inače tijekom cijelog vijeća non-stop opominjao vijećnike, oduzimao im riječ, ne odgovarao na pitanja i slično, u ovom je trenutku rekao kako nema ništa sporno u tome, jer se njen e-mail s ostavkom na kraju i na vrijeme našao u materijalima na pripadajuću točku dnevnog reda.

Vesna Baranašić Horvat je pritom smijenjena, isto kao i Karolina Juzbašić koja je ukratko rekla kako smatra da nije u redu i korektno da je ona slučajno nabasala na ovu odluku, bez da joj je gradonačelnica ljudski rekla, ne nužno u četiri oka, već je mogla i preko telefona, da će biti smijenjena s mjesta predsjednice Odbora za društvene djelatnosti Gradskog vijeća Grada Čakovca.

Boris Bistrović pitao je potom koje su kompetencije i razina obrazovanja Rajka Bulata i po čemu će to on točno biti bolji predsjednik od Karoline Juzbašić. No, Bulat se na to pitanje oglušio i nije htio dati nikakav odgovor.

Iako je Vesna Baranašić Horvat zamolila vijećnike da ne glasaju o smjeni Karoline

Juzbašić, akt je prihvaćen s 10 glasova za (Dragutin Bajsić, Renato Slaviček, Josip Varga, Zoran Korpar, Željka Novak, Josip Radek, Štefanija Damjanović, Jurica Horvat, Damir Bakač i Rajko Bulat). Ako bi se Željka Novak, inače gradonačelničina sestra, čije se pitanje etičnosti i sukoba interesa proteže već par vijeća, izuzela od glasovanja, Karolina Juzbašić ostala bi na poziciji predsjednice.

SDP i na papiru stao na stranu Ljerke Cividini?

Prema dopisu koji je javno na vijeće donio i pokazao Lovro Horvat, čak 10 vijećnika koji su dali vlastoručan potpis, a koji su u opisani kao predstavnička većina u Gradskom vijeću, dali su prijedlog da se donose odluka o ovim smjenama.

- Imam pitanje za predsjednika gradskog vijeća ili potpredsjednike. Sukladno članku 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji glasi: Ako predstavničko tijelo ima dva potpredsjednika, u pravilu se biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog. S obzirom na to da smo danas u materijalima za sjednicu dobili crno na bijelo da je sklopljena nova koalicija pitam vas, predsjedniče ili potpredsjedniče (Jurica Horvat), koji će od potpredsjednika odstupiti sa svog mjesta i omogućiti oporbi da konzumira pravilo propisano navedenim Zakonom, pitao je Horvat.

Pročelnik za poslove gradonačelnika i GV-a Svetislav Drakulić rekao je kako su tek nedavno dobili naputak o izmjenama poslovnika i da vjeruje da će te izmjene imati na sljedećoj sjednici.

Varga je rekao kako su dobro pročitali poslovnik i da vidi kako se većina i manjina odnosi na konstituirajuću sjednicu, tako da to nije obaveza nego mogućnost.

Jurica Horvat je kratko rekao kako nisu potpisali koaliciju, ni bilo što, pa ne zna o kakvoj koaliciji govore. - Kao predsjednik kluba nemam tu spoznaju da smo s nekim u koaliciji, rekao je.

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13 MAČKOVEC

Za Udrugu Down skupili 611 eura

Vera Mihalic, predsjednica Udruge žena, Rajka Kocijan, predsjednica Ronilačkog kluba Jadran, Ivica Križaić, predsjednik MO-a Štefanec, Matija Pavleković, predsjednik Nogometnog kluba Jadran, Dario Mesarić, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva, Josip Varga, predsjednik GV Grada Čakovca

OBILJEŽEN Dan sela Štefanec

Štefančari proslavili 10 godina gradskog života

U Mačkovcu je protekle subote, 9. rujna, održana 2. Humanitarna utrka za udrugu Down. - Bilo je jako uzbudljivo i ovim putem prvo zahvaljujemo svima koji su nas podržali i sudjelovali na utrci. Kotizacijama i donacijama prikupljeno je ukupno 611,30 EUR, a koja će biti uplaćena na račun Udruge za sindrom Down Međimurske županije za potrebe terapijskog jahanja, rekao nam je predsjednik humanitarne udruge Za-

jedno za druge Mačkovec.

Na glavnu utrku od 5,7 km prijavilo se 68 osoba, a trkača koji se odvažili tu dionicu i otrčati bilo je 35.

U kategoriji muški najbolji su bili: Saša Horvat, Siniša Škvorc i Luka Borko. Kod žena poredak je bio sljedeći: Ivana Zeljko, Nikolina Šoltić i Bojana Radovan. - Zahvaljujemo svim trkačima koji su sudjelovali u utrci i pozivamo ih da nam se pridruže i iduće godine, dodao je Toplek. (sh)

- Današnjom svečanošću zaključujemo najveću investiciju u proteklom periodu, vrijednu oko 110 tisuća eura, a to je uređenje okruženja oko društvenog doma i uređenje platoa, naglasio je Križaić Piše: Vlasta Vugrinec

Malo čakovečko prigradsko naselje Štefanec minule je nedjelje obilježilo svoj dan.

Slavlje je bilo dvostruko jer su se spominjala dva važna događaja. Prvi je spomen na daleku 1366. godinu kada se po prvi puta spominje ime naselja, a drugi je deseta obljetnica otkako se mjesto izdvojilo iz sastava općine Male Subotice i pripojilo gradu Čakovcu.

Priznanje zaslužnim mještanima

Svečano otvorenje novog vatrogasnog platoa

Shodno tome, pripremljen je prigodan program u kojem su sudjelovala tamošnja djeca s kratkim recitacijama, a kako to već biva, podijeljene su i zahvalnice udrugama za doprinos u radu i razvijanju kulturne, sportske i umjetničke baštine mjesta.

Tako su priznanja primili Matija Pavleković, predsjednik Nogometnog kluba Jadran, Dario Mesarić, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva, Rajka Kocijan, predsjednica Ronilačkog kluba Jadran, Vera Mihalic, predsjednica Udruge žena, dok će se Kulturno-umjetničkom

društvu Šafran priznanje dodijeliti naknadno. Zbor je naime tog dana nastupao u Mađarskoj.

Otvoren novi vatrogasni plato

Uz Dan mjesta, rezanjem vrpce i pokaznom vatrogasnom vježbom svečano je

otvoren i pušten u pogon novi vatrogasni plato.

- Današnjom svečanošću zaključujemo najveću investiciju u proteklom periodu u našem mjestu, vrijednu oko 110 tisuća eura, a to je uređenje okruženja oko društvenog doma i uređenje platoa. Velika želja nam je novi korak radova, obnova društvenog doma u kojem se nalazimo, a tim radovima zaokružili bismo ovaj predivan kompleks sportskih terena, parka, društvenog doma i okoliša, naglasio je Ivica Križaić, predsjednik MO-a Štefanec u svom prigodnom govoru.

Riječ je o proširenom i asfaltiranom prilaznom putu prema vatrogasnom spremištu. Treba napomenuti i kako je privatnom investicijom uz postojeće spremište dograđena garaža za dva vatrogasna vozila.

ODRŽANI Dani Male Subotice

Svijeće su zapalili kod spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom na Trgu svete Jelene u Šenkovcu

457. OBLJETNICA

Podsjetili se hrabrosti Nikole Š. Zrinskog u obrani Sigeta U Šenkovcu i Čakovcu je u srijedu, 6. rujna, prigodno obilježena 457. obljetnica Sigetske bitke u kojoj je 7. rujna 1566. godine u mađarskom gradu Sigetu junački preminuo ban Nikola IV. Zrinski, od tada poznat i kao Nikola Zrinski Sigetski a u hrvatskom narodu poznatiji kao Nikola Šubić Zrin.

- On, hrvatski ban i zapovjednik obrane južne Mađarske i kapetan sigetske utvrde, danas se slavi kao nacionalni junak u dvije susjedne i prijateljske države – Hrvatskoj i Mađarskoj.

Slavimo i častimo uspomenu na njega, na njegovu hrabrost u obrani od Osmanlija,

Miris gulaša širio se naseljem

GORIČAN

Minulog vikenda, svoje dane obilježilo je i naselje Mala Subotica. Sve je započelo u subotu poslijepodne kada su se tamošnje udruge, klubovi i zainteresirani mještani natjecali u spremanju gulaša. Za sve njih Općina je osigurala dva kilograma mesa, a sve ostalo bilo je prepušteno njihovoj mašti i kulinarskom znanju. Oko kotlića okupilo se 9 ekipa s time da je najbolji gulaš pripremila ekipa iz Belice. Nezainteresirani za

Načelnik Goričana Emanuel Sinković i direktor tvrtke Mala Mima j.d.o.o. Željko Kemek potpisali su ugovor o nabavi opreme i za izvođenje radova za novo dječje igralište kod dječjeg vrtića u Goričanu. Vrijednost ugovora je 31.630 eura s PDV-om, a rok izvođenja radova je do studenog 2023. godine.

Središnji ured za demografiju i mlade sufinancira projekt u iznosu do 16.728 eura bespovratno. Projekt

kuhanje i kuhaču mogli su se uključiti u Sobočke sportske igre u organizacije tamošnje udruge Sport za sve.

Na kraju dana, svi su sjeli ispod šatora ispred Doma kulture i uživali u druženju uz bend Allegro.

Proslava se nastavila u nedjelju, na istom mjestu gdje je Puhački orkestar općine Male Subotice održao godišnji koncert i proslavio 25. obljetnicu postojanja. Više o koncertu donosimo na 28. str.

Muškarci se nisu libili prihvatiti kuhače

koje su zapisane u mnogim povijesnim i književnim djelima – Nikola Šubić Zrinski, istaknuo je u svom govoru predsjednik Zrinske garde Đuro Bel. Uoči svečanosti kod Mauzoleja obitelji Zrinski izaslanstva predvođena Zrinskom gardom položila su vijenac i zapalila svijeće kod spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom u Perivoju Zrinski u Čakovcu, a nakon toga svi uzvanici skupili su se ispred župne crkve u Šenkovcu i u mimohodu krenuli do Mauzoleja obitelji Zrinski gdje su također položeni vijenci i zapaljene svijeće. (sh, foto: Mario Golenko)

Za još ugodniju igru u vrtiću! je sufinanciran 52 posto od Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Dječji vrtić će tako dobiti novo dječje igralište koje uključuje nove klackalice za četvero, ljuljačku s košarom, njihalice na opruzi, višefunkcionalno igralo - spojeni sistem s dva tornja, s toboganom, tunelom i penjalicom, dječje brojilice i ploče za crtanje uz ugradnju antistresne gumene podloge. (dv)

14 Gornje Međimurje POPLAVA OTKRILA slabe točke

Sad je vrijeme za popravni Mura je dva puta zaprijetila na području Murskog Središća i nakon što se voda povukla, a vrijeme smirilo, pravo je vrijeme za otklanjanje uočenih nedostataka. Tim povodom su se sastali Milan Rezo, direktor Hrvatskih voda za Muru i gornju Dravu i gradonačelnik Dražen Srpak sa suradnicima kako bi de�inirali gdje su potrebna poboljšanja u sustavu obrane od poplava.Iskustvo s posljednje poplave pokazalo je da su za obranu neophodne crpke velikog kapaciteta za prepumpavanje zacjevljenja potoka koji prolazi Selskom ulicom ispod tržnice te parkiralištem uz rijeku Muru do svog ušća u rijeku Muru.

Direktor Milan Rezo izvijestio je gradonačelnika da su Hrvatske vode u svoj plan već stavile nabavku takvih crpki.

U Murskom Središću ima još kritičnih točaka koje treba popraviti radi bolje obrane od nabujale Mure. Na spoju Ulice Matije Gupca i Murske ulice planira se izgraditi nasip uz desnu stranu ceste, a na potok ugraditi zapornice da se rijeka Mura ne bi vraćala po Gornjem potoku, odnosno, uzvodno po potoku

te time poplavljivala Mursku ulicu i odvojak Martinske ulice lijevo od mosta. Isto tako bi se na toj poziciji trebao sagraditi i protupoplavni zidić.

U naselju Križovec postoji potreba za ugradnjom novih zapornica na rijeci Muri te će to Hrvatske vode također staviti u svoj plan, a potom i realizirati. Naime, Križovec je za zadnjih visokih vodostaja bio dobro zaštićen od poplava, nakon podizanja nasipa, ali kako vodostaji rastu, o Križovcu u predjelu niže od nogometnog igrališta treba voditi računa.

Dio razgovora posvećen je i gradnji servisnog puta uz potok Brodec u Peklenici, koji će služiti i kao šetnica.

Radovi na tome već su djelomično odrađeni, a za sam nastavak šetnice do rijeke Mure bilo je potrebno ishoditi okolišne dozvole što je Grad već ishodio. U dogledno vrijeme će se centar Peklenice preko novog servisnog puta – šetnice – spojiti s Pekleničkim grabama. Za nastavak Šetnice sv. Barbare do Podturna također je ishođena okolišna dozvola te će se i u taj projekt uključiti Hrvatske vode. (BMO)

FOND za zaštitu priskočio u pomoć s 200.000 eura

Za saniranje divljih odlagališta Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredinom ove godine objavio je Javni poziv za su�inanciranje uklanjanja otpada s divljih odlagališta.

Na navedeni javni poziv Mursko Središće je prijavilo lokacije na kojima se neodgovorno odlaže otpad. Premda su za građane, ustanove i poduzetnike osigurani svi preduvjeti za pravilno zbrinjavanje otpada te ih samo treba primjenjivati, neke je jednostavno nemoguće

NALOG SITNICAMA

preodgojiti, pa i dalje otpad odlažu u okoliš umjesto na predviđeno mjesto.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost stigla je odluka o odabiru korisnika i dodjeli sredstava.

Njome se Gradu Murskom Središću odobravaju sredstva najviše u iznosu do 200.0000 eura s PDV-om, što je 100 % procijenjenih i Fondu opravdanih troškova za sanaciju divljih odlagališta na području grada.

(BMO)

brigu o uređenju prostora oko izgrađenog poklonca u naselju Sitnice košnjom trave, čupanjem korova i zalijevanjem cvijeća. (BMO)

UREĐENJE GROBLJA

Komunalci dobili rok Počele su pripreme da oba groblja na području grada budu primjereno uređena za blagdan Svih svetih. Komunalni odjel dobio je rok

15. rujna 2023.

POLITIČKO TLO u Vijeću Vratišinec i dalje podrhtava jer Biserka Tarandek (SDP) svoju oporbenu ulogu shvaća ozbiljno

Najte se srditi, moje kritike su konstruktivne - Pohvalila je načelnika da ide u pozitivnom smjeru nakon izvješća o poslovanju Općine, ali ga nije štedjela na drugim pitanjima Piše i foto: Božena Malekoci-Oletić

Općinsko vijeće Vratišinec godinama je bilo mjesto političke drame i žestokih verbalnih okršaja između vlasti (HNS-a i partnera) i oporbe (SDP-a), čija je ikona u vratišinskom vijeću Biserka Tarandek, predsjednica kluba SDP-a. Ulogu oporbene vijećnice shvaćala je ozbiljno i tvrdo, pušući vladajućima neprestano za vrat i inzistirajući da ispravljaju krive drine.

Sada je puno zadovoljnija radom vladajućih, ali od kritika ne odustaje. Njezina pitanja na aktualnom satu bila su u tom kritičkom tonu. Pitala je za navažanje zemlje u Ulici dr.

Vinka Žganca na brojevima od 39 do 41 u predjelu kod kanala. - Problem spada u neki vid problematike građenja, jer oni koji su visoko vozili svoje parcele mogli bi za obilnih kiša potopiti svoje susjede, kazala je.

Može li Općina posredovati kod zavađenih?

Pitala je načelnika što je poduzeo po pitanju. - Ova problematika nije u mojoj domeni, ali sam upoznat s problematikom, kazao je načelnik Mihael Grbavec. Radi se o svojevrsnoj sanaciji potencijalnog klizišta prema kanalu na spomenutoj adresi.

Na teren je bio upućen komunalni redar, koji je utvrdio da nije bilo povrede komunalnog reda, a vlasnike koji su se žalili na navažanje terena uputili smo na građevinsku inspekciju. Dodao je da mu

nije poznato je li inspekcija izašla na teren.

Dodao je: - Mislim da Vi dobro znate da su tu u pitanju prije svega međususjedski odnosi, u koje općina ne može ulaziti. Pojasnio je da u ovom slučaju nije napravljena ni nova građevina ni iskop, nego planiranje terena, odmaknuto od međe. - Mada nisam zadovoljna, zahvaljujem na odgovoru, kazala je vijećnica Tarandek.

Zatim je postavila drugo pitanje načelniku: - Zašto djeca iz Vratišinca uključena u školu malog nogometa ne mogu vježbati na terenu NK Sokol?

- NK Sokol je uključen u Školu nogometa Rudara Mursko Središće i dosad je bila praksa da su treninzi bili po raznim mjestima: Križovcu, Peklenici i Vratišincu, a sada je škola nogometa našla stalni teren na prostoru nogometnog kluba u Selnici koji ne djeluje, pojasnio je načelnik.

Dodao je: - Ne vidim zašto bi nekome bio zabranjen pristup, više bih rekao da je to gdje će se trenirati dogovor između kluba i nogometne škole, ali u njihove međusobne odnose nisam ulazio jer kao Općina nismo ni osnivač kluba ni nogometne škole. Općina pomaže proračunskim sredstvima pri razvoju nogometa, pogotovo oko infrastrukture. Ogradio se: Možda je bilo onemogućeno privremeno treniranje kada su se izvodili radovi na navodnjavanju terena NK-a Sokol.

U raspravu se uključila vijećnica Vlatka Žganec, koja je rekla da se trenira i na tere-

Biserka Tarandek (SDP)

Kris�an Pleša (HDZ)

nu NK-a Sokol. - Tri treninga male škole nogometa proteklog tjedna bila su održana tom igralištu. Vozim sina na trening pa to znam iz prve ruke, kazala je.

No sasvim drugu retoriku Biserka Tarandek primijenila je prilikom usvajanja polugodišnjeg izvještaj o poslovanju Općine. Pohvalila je načelnika da ide u pozitivnom smjeru.

Dodala je: Urodile su moje kritike, vidi se da se vizura mjesta počela mijenjati, svaka čast, kazala je vijećnica Tarandek. Dodala je da još ima prostora za racionalizaciju u proračunu u smanjenju troškova za reprezentaciju i drugih “čudnih” troškova jer se šuška o recesiji pred vratima, kazala je.

Nakon izvješća o radu načelnika ponovno se uključila u raspravu i pitala što je s pješačkim stazama u ulicama Marof i Brodec. - Sve ciljeve ne možemo ostvariti odjednom,

nego prema proračunskim mogućnostima, kazao je načelnik i dodao da ne može u kratko vrijeme ostvariti sve ciljeve koji su stajali desetljećima. Biserka Tarandek mu je poručila. - Najte se srditi, shvatite moje primjedbe kao konstruktivnu kritiku.

DARIJA ŽGANEC, simpatizerka HNS-a iz Gornjeg Kraljevca

Kristian Pleša ponovno na zamjeni

Sjednica Općinskog vijeća bila je u znaku zamjena mandata.

Kristian Pleša (HDZ) do sada je mijenjao Dariju Žganec, čiji je mandat bio u mirovanju, ali ga je sada aktivirala.

No, Kristian Pleša ostaje u Vijeću, ponovno kao zamjena za Biljanu Bećirović koja je uoči te sjednice svoj mandat stavila u mirovanje.

Općina je i pred raspisivanjem natječaja za pročelnika/-cu Jedinstvenog upravnog odjela jer je prethodna pročelnica našla novo radno mjesto.

Nova potpredsjednica Vijeća

Zalijte cvijeće!

Prije nekoliko godina u naselju Sitnice izgrađen je poklonac. S kolegija gradonačelnika Mjesnom odboru Sitnice naloženo da vode

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

za uređenje groblja Mursko Središće i groblja Peklenica-Križovec. Krajnji rok za uređenje obaju groblja je 24. listopada ove godine. (BMO)

Darija Žganec (28) iz Gornjeg Kraljevca aktivirala je svoj vijećnički mandat i na sjednici Vijeća izabrana je na niz novih dužnosti.

- Po struci sam učiteljica razredne nastave, trenutno nezaposlena, na porodiljnom dopustu, kazala nam je. Do sada sam bila predsjednica Savjeta mladih Općine Vratišinec, jedan mandat, a prije toga članica i zamjenica predsjednika Savjeta mladih. Dugo vremena bila sam aktivna i u radu Mjesnog

odbora Gornji Kraljevec, ali u ovom mandatu baš i ne zbog bebe. Ali sada je bebica malo porasla pa sam ponovno aktivirala mandat u Općinskom vijeću, kazala je. Darija Žganec pripadnica je vladajuće koalicije u Općinskom vijeću, ali kaže: - Nisam u stranci, nego sam samo simpatizer Hrvatske narodne stanke. Podsjetimo, to je politička stranka čiji je član Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca.Darija Žganec ima iskustva u djelovanju u lokalnoj zajednici jer je Savjet

mladih sigurno najagilnije savjetodavno tijelo u Općini.

Na prijedlog vladajuće većine izabrana je za potpredsjednicu Općinskog vijeća, predsjednicu mandatne komisije, za članicu Komisije za proračun i �inancije te članicu Vijeća časti. Na spomenute dužnosti je izabrana na mjesto Biljane Bećirović iz iste vladajuće većine, nakon što je vijećnica Bećirović svoj mandat stavila u mirovanje zbog osobnih razloga.

(BMO)

Darija Žganec

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15

OPĆINSKO VIJEĆE Gornji Mihaljevec uvodi novčane potpore za uređenje nekretnina

SELNICA

Kako do poticaja za nekretnine od 3.330 eura?

Tko su članice novooformljenog odbora?

- Poticaje smo pokrenuli radi zadržavanja mještana u općini te doseljavanja novih i budućih vlasnika nekretnina u našoj općini, pojasnio je načelnik Goran Lovrec Piše i foto: Sanja Heric

Za razliku od prijašnjih sjednica Općinskih vijeća u Gornjem Mihaljevcu, posljednje održano u utorak, 12. rujna, prošlo je jako mirno, a glavni naglasak, i novina, bila je odluka o poticanju uređenja nekretnina u svrhu stanovanja na području općine Gornji Mihaljevec, što je pohvalila i oporba.

- Odluka je sročena u 11 članaka u kojima su opisani uvjeti za dobivanje poticaja. Prvenstveno smo to pokrenuli s ciljem zadržavanja mještana u općini te doseljavanja novih i budućih vlasnika nekretnina u našoj općini, pojasnio je načelnik Goran Lovrec.

Koje uvjete morate zadovoljiti?

Općina će vlasniku ili suvlasniku nekretnine na kojoj je izgrađen objekt koju namjeravaju rekonstruirati ili adaptirati, odnosno izgraditi novu

građevinu u svrhu rješavanja vlastitog stambenog pitanja dodijeliti poticaj u iznosu od 3.300 eura.

Podnositelj zahtjeva za navedeni poticaj mora biti osoba mlađa od 45 godina u trenutku predaje zahtjeva, a važno je i za naglasiti da je jedan od uvjeta da je podnositelj zahtjeva vlasnik nekretnine na području općine, odnosno suvlasnik nekretnine za koju traži poticaj u trenutku prijave na natječaj. Isto tako, podnositelj zahtjeva mora biti zaposlen na području RH neprekinuto najmanje tri godine ili pet godina s prekidima do dana isteka roka na prijavu za natječaj.

Ujedno, podnositelj zahtjeva ili član njegova domaćinstva ne smiju imati u vlasništvu drugu nekretninu pogodnu za stanovanje, a zadnji uvjet je da podnositelj zahtjeva ili član njegova domaćinstva nemaju utvrđena nikakva dugovanja prema Općini.

BREŽNA PRIČAONICA

Nakon što je Općinsko vijeće Selnica donijelo odluku o uključivanju općine u akciju Gradovi i općine – prijatelji djece, načelnik Selnice Ervin Vičević imenovao je članove Koordinacijskog odbora navedene akcije. U odbor su izabrani: Mateja Tuksar (DV Selnički zvončići), Sanjana Novinić (DV Selnički zvončići), Julija Kukec (DV Dječja mašta), Grozdana Žagar (DV Dječja mašta), Valentina Naglić (OŠ Selni-

ca) i Bosiljka Oletić (Općina Selnica). Članice Koordinacijskog odbora predložile su načelniku Ervinu Vičeviću da se u odbor imenuje i v. d. ravnateljice Osnovne škole Selnica, Bernarda Tkalčec, što je načelnik i prihvatio.

Na sastanku je dogovoreno da je rok izrade izvedbenog plana za ostvarivanje prava i potreba djece na području općine Selnice 30. listopada 2023. godine. (sh)

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Selnica održanoj 31. kolovoza vijećnik Marijan Fajfar upitao je na aktualnom satu što se događa s prepoznatljivom borovom šumom u Selnici, bolesti koja se širi te što se do sada učinili po tom pitanju.

- Već sam ranije spomenuo da sam doveo župniku na razgovor inženjera iz Čakovca koji mu je dao sve naputke što treba napraviti. Planiraju se javiti

na natječaj da dobiju sredstva za sanaciju šume. Mi smo jedan djelić te šume očistili o svom trošku. Ja sam župniku rekao da više ne možemo jer je to ogromna površina. Činjenica je da je šuma cijela za porušiti i to oni znaju. Upoznati su s ovim problemom. Šuma je u vlasništvu Varaždinske biskupije. Mi smo s naše strane sve napravili što smo mogli i to je to, rekao je na to načelnik Ervin Vičević. (sh)

Što je s borovom šumom?

Predsjednik Općinskog vijeća Robert Veselko i načelnik Goran Lovrec Natječaj za dodjelu poticaja objavljuje se na općinskoj mrežnoj stranici, kao i na oglasnoj ploči Općine, te traje čitavu kalendarsku godinu za koju se objavljuje.

Odobrena sredstva poticaja doznačit će se na račun korisnika poticaja, a za jednu nekretninu poticaj se može upotrijebiti samo jedanput, isto kao i što pojedini korisnik može ostvariti poticaj samo jedanput.

Pristigle prijave ocijenit će Povjerenstvo za dodjelu poticaja, koje će biti obvezno razmotriti svaku pojedinačnu prijavu najkasnije u roku od 30 dana od primitka zahtjeva. Samu odluku o dodjeli poticaja donosi načelnik na temelju prijedloga povjerenstva u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga od Povjerenstva.

Korisnik poticaja nakon dobivanja poticaja mora u

roku od dvije godine nakon odobrenja poticaja prijaviti prebivalište na nekretnini za koju je odobren poticaj i mora zadržati to prebivalište neprekidno sljedećih 10 godina bez promjene.

Uz to, korisnik poticaja mora u roku od jedne godine ishoditi građevinsku dozvolu, a nakon 5 godina završiti građevinu te mora u roku od 6 mjeseci nakon završetka građevine prijaviti prebivalište i zadržati ga neprekinutu sljedećih 10 godina. Korisnik je, osim toga, i dužan u roku od tri mjeseca od dana utrošenja poticaja dostaviti JUO-u račun ili neki drugi odgovarajući pisani dokaz namjenskog trošenja, a poticaj mora potrošiti u roku od godinu dana od sklapanja ugovora s općinom.

- Pohvalio bih odluku, to smo inače i mi predložili više puta. Visina je takva kakve su proračunske mogućnosti.

Pohvaljujem da smo konačno krenuli u tom smjeru, komentirao je vijećnik Franjo Kovačić.

i prijatelja u vinogradu kako bi se pobrali grozdovi koji su tijekom godine njegovani s puno ljubavlji, ali i pokoja svađa zbog nakupljenog posla, budimo realni, ono je što ovo doba čini posebnim.

Neizostavne su i duge šetnje šumom, branje gljiva i kestena, koje potom s guštom uz vatru kamina pečemo i uživamo u zamamnim mirisima. Tu su i neodoljive boje jesenskog lišća, koje

mijenja boje od zelenih do prekrasnih crvenih i žutih, podsjeća nas koliko je život prolazan i koliko moramo uživati u sitnicama.

Upravo u rujnu traje i akcija Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u kojoj možete osvojiti brojne nagrade ako se odlučite biciklom ili pješke krenuti na posao ili nekakva druga druženja i aktivnosti.

Iako nam bi naše zdravlje

Koje su obveze korisnika poticaja?

GORNJI MIHALJEVEC

Riješite se krupnog otpada Krupni otpad na području Gornjeg Mihaljevca prikupljat će se u ponedjeljak, 18. rujna. Za odvoz krupnog otpada potrebno je prijaviti se najkasnije tri

radna dana prije naprijed navedenog datuma na broj telefona 049/587-837 ili e-porukom na glomazni@ eko-�lor.hr. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Granje pod nož, a jarci očišćeni Opsežno čišćenje i sanacija odvodnih jaraka oborinske odvodnje i orezivanje provelo se u Marofu, Vrhovljanu i briježnim naseljima dijelovima općine.

Očišćeni su kilometri jaraka, isprani zacijevljeni propusti i ošišano 10.520 m² zaraslih površina uz ceste, i to do visine od 4 metra. (sh)

Nova energija jeseni

K

onačno je došlo meni najdraže godišnje doba - jesen. Vrijeme kada se se smiruju ljetna događanja i vrijeme kada se ponovno vraćamo sebi.

Više je vremena u danu pa večeri možemo iskoristi za ono što nam je najveći gušt raditi. A to je ono što svi volimo, zar ne?

U ovo vrijeme najljepši su jutarnji izlasci sunca. Užareno sunce i toplina prvih

sunčevih zraka daje neku novu snagu i donose novo svjetlo u naše živote. Kada ga vidite, zaustavite se, uživajte u prizoru i napunite se tom energijom. Dok čovjek gleda u te prizore, ponovno osjeća kao da je sve moguće. Isprobajte, nećete požaliti.

Dodatan šarm koji donosi jesen su svakako i berbe grožđa u našem kraju, koje samo što nisu počele.

Okupljanje obitelji, rodbine

trebalo biti prioritet u životu, često zaboravljamo na njega i nekako ga usred životne užurbanosti olako shvaćamo.

Ako još niste, pitam vas zašto ove jeseni ne biste isprobali nešto novo, a uz to učinili nešto dobro za sebe i svoje zdravlje! Ako se ipak odlučite, nećete ništa izgubiti, a možete dobiti baš sve! Odvažite se i neće vam biti žao!

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

16 Donje Međimurje PRELOG

Zlatni kuhar Karlo Gracin Šardi kuha u Italiji Karlo Gracin Šardi iz Svetog Martina na Muri, sad već bivši učenik Srednje škole Prelog, napokon je uspio doći do Italije kako bi od najboljih kuhara brusio svoje kulinarske vještine.

Naime, on je kao učenik 3. razreda kuhara u talijanskom graKarlo Gracin Šardi

du Senigallia na jednom od najprestižnijih međunarodnih natjecanja u domeni turističko-ugostiteljskih škola, 34. AEHT-u održanom prošle jeseni, osvojio zlatnu medalju. Uz medalju, u kuharskog disciplini Decathlon ostvario je i pravo na besplatnu edukaciju u ALMU, vodećem svjetskom međunarodnom obrazovnom centru za talijansku kuhinju sa sjedištem u Palermu.

Karla je za natjecanje pripremala stručna učiteljica kuharstva Anica Naranđa.

Kompletna edukacija bila je na engleskom jeziku koji Karlo tečno govori, a stečeno znanje i vještine provjerili su na kraju ugledni talijanski chefovi te je dobio njihov prestižni certifikat za najbolje studente europskih hotelskih institucija.

Karlo je tek maturirao, a kako je kroz srednjoškolsko obrazovanje bio stipendist Toplica Sveti Martin, sada najprije mora “odraditi” dug, odnosno stipendija ga obvezala na jednogodišnji rad u Toplicama. A onda, kaže: - Kud’ me život odvede.

Drugim riječima, vrata svih restorana su mu otvorena i sigurno ćemo još čuti i čitati o njegovim uspjesima. (vv)

Dani kruha i zahvale

U PROLAZU: John (Ivan) Postrašija

U Prelogu ponovo nakon 50 godina - Sad je sve drugačije, nisam mogao vjerovati.

Došao sam nakon pedeset godina u Prelog i Hodošan i – izgubio se. Kuće su lijepe, sve je urbanizirano, a najviše me iznenadila pitka voda iz slavina. Da u Kanadi nemam djecu i unuke, ostao bih ovdje, pomalo tužno govori Ivan.

Piše: Josip Šimunko

U turističkom posjetu Prelogu i Međimurju ovog je ljeta bio i John (Ivan) Postrašija, Međimurec koji već više od pola stoljeća živi u pokrajini Alberta u Kanadi.

Usput, kanadska pokrajina Alberta deset je puta veća od Hrvatske.

Iz Preloga u Kanadu

Nakon završene srednje škole učenika u privredi u Prelogu davne 1967. godine potražio je sreću u Beču, a potom ubrzo u Kanadi. Danas je u zasluženoj mirovini nakon cjeloživotnog rada u tvornici ulja u Kanadi, gdje je bio majstor za popravke i mehaničar strojeva. Već je duže vrijeme namjeravao doći u Prelog i Međimurje, no stalno se nešto ispriječilo.

Jednog dana mu je kći Dahlia rekla: - Tata, vrijeme je da odeš u stari kraj, ja sam

John Postrašija danas je u zasluženoj mirovini nakon cjeloživotnog rada u tvornici ulja u Kanadi u Prelogu u samom centru mjesta, u širem prostoru današnje pizzerije Rosse. Bio je poznati nogometaš u Prelogu, najstariji ga se sigurno sjećaju.

O svom posjetu Međimurju i Prelogu, Ivan Postrašija će reći: - Sad je sve drugačije, nisam mogao vjerovati. Došao sam nakon pedeset godina u Hodošan i – izgubio se. Htio sam otići iz Hodošana u Goričan, no otišao sam prema Muri u Murščak. U srednju školu dolazio sam biciklom u Prelog, učitelj je bio Koren koji je bio u Kanadi i predavao tehnologiju.

Međimurje je u to doba bilo veoma siromašno. Kad sam danas u Prelogu, gotovo ga ne prepoznajem, sve se izmijenilo.

Kuće su lijepe, sve je urbanizirano, a najviše me iznenadila pitka voda iz slavina.

Da u Kanadi nemam djece, vratio bih se

Četiri tjedna sam s prijateljem Vladom iz Hodošana obilazio Međimurje, nisam se mogao nadiviti, bili smo i na Mađerkinu bregu i drugdje.

Rođen sam 1944. godine, tragam za svojim sjećanjima i starim prijateljima, mnogi nisu živi. Da u Kanadi nemam djecu i unuke, ostao bih ovdje, pomalo tužno govori Ivan. Dok ovo čitate, već je u Kanadi sa svojim unucima i djecom, a oproštaj od starog kraja bio je bolan.

Stradalnici dobili i pisani spomen

kruha i kolača, uz sudjelovanje škola, udruga te poljoprivrednih proizvođača našega kraja. Dani kruha i zahvale održat će se na Trgu slobode, ispred Doma kulture, u subotu 30. rujna od 8 sati ujutro. Preloške udruge družit će se uz kuhanje kotlića te se pozivaju svi koje žele sudjelovati u pripremi bograča, graha, ribe ili kakvog drugog jela u kotliću da se prijave. (vv)

Tradicionalni 19. Humanitarni kup Foruma u lovu ribe udicom na plovak održat će se 16. 9. na ribnjaku Trnišće u Draškovcu od 14 do

18 sati. Sav prikupljeni prilog donirat će se djeci pokojnog Ivana Balenta Balcija. Prijave se primaju do subote u 12 sati u Caffe baru Forum. (vv)

- Tragedija je to koja se dugo skrivala od očiju javnosti, želeći sakriti krivce za ono što se dogodilo. Danas ne želimo upirati prstom, već izdavanjem ove knjižice očuvati spomen na ljude koji su te 1953. godine izgubili svoje živote, napisao je Ljubomir Kolarek u svom predgovoru knjižice 70. obljetnica nesreće na rijeci Dravi koja je u nedjelju ugledala svjetlost dana.

Izlet preloških umirovljenika u kanjon Kamačnik i Staru sušicu je nažalost odgođen i to zbog premalog broja upisanih.

Međutim, svi zaintere-

sirani mogu u Kamačnik jer je postignut dogovor s udrugom Sport za sve Goričan. Datum polaska na izlet bio bi 8. listopada. (vv)

Naime, povodom okrugle 70. obljetnice Grad Prelog uz pomoć tamošnjeg župnika izdao je posebnu knjižicu u kojoj je na 60-ak stranica opisan tragični događaj, iznesena su svjedočanstva preživjelih, dan

Odgođen izlet umirovljenika

već kupila karte za zrakoplov.

Tako je ovoga ljeta sjeo na zrakoplov i doputovao u Međimurje.

Ivan Postrašija polazio je staru školu kod crkve u Hodošanu koja je danas zapuštena, a posebno je volio prirodu. Često je obilazio Murščak i okolna sela, nije bilo asfalta.

Znao sve skrivene putove, kaže „ sva mjesta gdje su rasle najbolje troskove i jagode u proljeće“. Sjeća se učitelja Dragutina Blagusa, Anice Kranjčec, Steve Lisjaka i Sabine Blagus i drugih učitelja i učiteljica u Hodošanu.

Zadnji put je u Prelogu nakratko bio 1973. godine kako bi pokazao svoju tada malu djecu roditeljima dok su još bili živi. Majka je bila kućanica, otac je radio na željeznici u Čakovcu, a obitelj je potjecala iz Hodošana.

Obitelj Postrašija živjela je

OBILJEŽENA 70. obljetnica velike tragedije na rijeci Dravi

Kraj rujna i ove godine u Prelog donosi manifestaciju Dani kruha i zahvale uz Tjedan župnog Caritasa.

Tjedan župnog Caritasa pak se održava od 24. rujna do 1. listopada. Turistička zajednica grada Preloga organizira Dane kruha i zahvale uz sudjelovanje brojnih udruga s područja Preloga. Cilj manifestacije je pokazati bogatstvo tradicije i baštine našeg kraja s izložbom plodova zemlje te degustacijom

Humanitarni kup za Balcija

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjižica nije o onima koji su doveli do tragedije, ona je posveta žrtvama, ljudima koji su te nedjelje 13. rujna 1953. godine stradali Piše: Vlasta Vugrinec

Posveta stradalnicima

Članovi NK Labud odali su počast preminulima puštanjem vijenca u rijeku. Knjižica u spomen na najveću tragediju na rijeci Dravi (krug) je povijesni pregled tadašnjeg života Preložana i ono što im je rijeka Drava dala i oduzela.

Korišteni su arhivski snimci, odnosno fotogra�ije kako bi se i slikom dočaralo ondašnje vrijeme, ljudi i njihov život. Autori knjižice su Ivica Beti, Dominika Lukačić Murković i Hrvoje Petrić.

Kako kaže jedan od autora, knjižica nije o onima koji su doveli do tragedije jer svatko se nosi sa svojim grijesima i odgovara za njih, pa tako i

oni koji su doveli do toga da je do takve tragedije uopće moglo i doći. Knjižica je posveta žrtvama, ljudima koji su te nedjelje 13. rujna 1953. godine stradali boreći se za sebe i svoje obitelji nastojeći požnjeti vrbovu šibu. Stradali su, kako to često biva u povijesti, ”mali”, “obični” ljudi.

Sprovod za sprovodom

Čamac s 29 ljudi prevrnuo se 13. rujna i utopilo se njih 14.

Posljednji ispraćaji odvijali su se kako je koje tijelo pronađeno u hirovitoj rijeci. Prvi sprovod bio je već dan kasnije, a posljednji 30. rujna. Nažalost, dvojicu Preložana pokopala je Drava jer nikad nisu pronađeni. Na okruglu 70. obljetnicu i ove se godine okupilo mnoštvo njihovih sugrađana koji su se dostojanstveno ponovno prisjetili svojih pokojnika, premda mnogi od njih, većina njih nije bila ni rođena u to vrijeme.

rujna 2023.

30. 15. rujna 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• 040 • 040 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323323 601601

PREDSTAVLJENO kapitalno djelo za očuvanje kulturne i jezične baštine

Rječnik Kotoribe kao vremenska kapsula s duhom svog razdoblja

Piše: Josip Šimunko

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa Vinko Horvat, Ana Jauk i Đuro Blažeka na predstavljanju knjige Rječnik govora Kotoribe

sakupljanju jezičnog bogatstva. vom prosvjetara i zaželio da ske županije Josip Grivec, a u Ana Jauk je, da bi saznala već u Međimurju bude više Anica ime sunakladnika predsjednik zaboravljene riječi, često znala Jauk po mjestima Međimurja Ogranka Matice hrvatske u Časa starijim ljudima razgovarati koje će vođene ljubavlju prema kovcu Zoran Turk.

On je istaknuo je kako je i po nekoliko sati. vlastitom jeziku raditi na sakuRječnik govora Kotoribe Zahvaljujući autorima rječpljanju građe.

Nakon rječnika svim vlasnicima životinja sjajza Inspektori naložilijezično dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio Ana spasila na prilika da se u kontekstu nika, dugogodišnji prvi čovjek Preloga i Kotoribe, preostaje nemile događaje i ističu kako blago čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventurasprave o donošeKUD-a Kotoriba Vinko Horvat još prikupiti građu za rječnike sutrenutne sada poduzeli sve što je Rječnik je nastajao alni upad u bazen.

Nadvasklisku nepropusnu foliju su tzv. i kulturni djelatnik, osvrnuo se postavljene Nedelišća i Štrigove, pa bi tako nju Zakona o hrvatskom jeziu njihovoj moći da se nešto desetakodnosno godina, a sretna je sna rad Ane Anice Jauk, znaju- Međimurje bilo prvo koje bi ku naglasak stavi i na zaštitu skijalice, ljestve plutačama ne ponovi. okolnost bila što je Ana Jauk ći da je krajnje vrijeme da se imalo u potpunosti zaštićenu takvo hrvatskih narječja, o čemu Istovremeno želimo naradila u osnovnoj školi i ostvari-kli odgovorni čakovečki Ogranak u svojem jezično blago spasi.

Mještani jezičnu kajkavsku baštinu. u društvu AAT taj prostor, o kojima je ranije glasiti da su predmetne Piše: Vlasta Vugrinec sprela bezbroj razgovora sa starijimGeothermae, djelovanju itekako vodi računa.

Kotoribe znali su za samopriinspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru Na promociju došli i mne jame za vodu ljudima u Kotoribi, ali i s mješta- jegoran rad Anice Jauk i pomaUz Ogranak Maticeizgrađene hrvatske u našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva.

-nima Za nas je priča gosti iz Amerike u skladu sapomogla svim dozvolama Kotoribe koji suoko odselili gali koliko su znali, naglasio je Čakovcu, je i potpora Drugim riječima, na i s ciljem poštovanja visokih društva AAT Geothermae i i - Ovim putem društvo u Sjevernu i Južnu Ameriku Svečanu promociju pažljivo Međimurske županije. U konHorvat.

AATVinko Geothermae obavje- postojeću ogradu s trima utapališta pasa završena, odAustraliju i drugdje te sačuvali standarda i zaštite tekstu znanosti dijalektologije, Sveučilišni profesor Đuro su pratili mještani Kotoribe koji ekoloških štava zainteresiranu javnost bodljikavim koje su govorili su u Gradu Prelogu, svoj kajkavski govor. Pomagali Blažeka, član predsjedništva su popuniližicama okupljenima se ukratko obratila Dom kulture i gosti okoliša te podzemnih voda je, sukladno dobivenim bile ali i izsuGeothermae na naš iupit joj brojni mještani članovikako Ivana Kurtović Budja s Instituta iz Amerike u razmaknute posjetu rodnoj prilikom Ogranka Matice hrvatske u međusobno izgradnje energane. izvršena sanaci70 cm dodana je pomagali gusta vezan za poduzete korake.

KUD-a Kotoriba, ali i prosvjetnismjernicama, zaRadi hrvatski i jezikoslovlje. a mnogi od njih Čakovcu, usporedio je saku- okogrudi, se ojezik privremenim ja bušotinskog proNaime, nakon našeggovor tek- za- pljenu građuprostora bismo redjelatnici.

Kotoripski Na poseban način navosvesumi AniMeđimurci Jauk joj nakon promocije u rječniku s vre- žica, objektima za testiranje Napredna geotermalna sta oštićen grabi je postala drot, koji sprečava ulaz je koja kao kulturna baštinajekta čanosti promocije rječnika cvijeće. menskom kapsulom, u kojoj je kli,darovali de tijekom izgradnje, a koji internalizacijom svojevrsno pasa energana i eventualan u još 2017.utapalište godine zahvaljujući uključio se KUD Kotoriba, koje U ime nakladnika,pad Općine sačuvans duh jednog vremena životinja će biti u cijelosti sanirani i spojeva,pokoljenja. na načinPo- bazen. diglaupravo se poprilična Anici Jauk,prašina kako je zovuugljikovih No, ako ju divljerječnika živoje izveo prikaz Moja Kotoriba Kotoribe, autorima za sva buduća nivelirani s okolnim terenom i po- tinje kakomještani, u Međimurju, tako iiznasameobnove i poticajima ili pak jepsinačelnik ipak uspiju zahvalio Dario uz nastup Dragutina Matoteka sebnopostojeće se osvrnuokao na činjenicu završetka kotoripskom izgradnje i dodatne zaštitne nacionalnoj a na teren stavljanja Kotoribe,razin, ali i dugogodišnjem na kajkavskom Friščić teilidožupan da je rječnik nastao incijati- preskočiti potrgati,Međimurbazen nakon energane u po-su je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. puštanjem jeziku. Članice KUD-a izvele najkasnije domikraja popevku Ribica plava2024. koja je ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju gon odavno zaštitni znak Kotoribe, Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i godine.

Nakon svega samo se mo-je a Ana Radmanić izrecitirala Također, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele Nisu uočene pjesmu Tu življenje kolo vrti. že dodati je li trebalo doći do postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, Za kraj, KUD Kotoriba svega ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, izveo popevke mi je bijegraba bila Došel smrtonoUputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. dugo ljistklopka drobnoza spisani te V Kotoribi sna životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo cug mašina uz solista Isprike za nemile mještani nisufučnula nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a Vinka Horvatajei Međimurje kak A trebalo imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje si lepo zeleno uz Limenu glazbu više sluha za njih i posmo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo općine Kotoribe i tamburaše.

Agneza Glavak, Sanja Jauk Radmanić I autorica Ana Jauk ( Foto: Marijan Kovač)

Prema onome što su nam re-

životinjama koje su ulazile u

MEĐIMURSKA POSLA

ovom se prilikom ispričavaju

DONJA DUBRAVA DUBRAVA DONJA

Mladi Tko želidobravski upravljatisportaši Prošli tjedan je u da je interes djece veći nego sportskim prostorima?

Sportskom parku Krbulja što je tko mogao očekiva-

Rječnik je nastajao dvadesetak godina, a potpisuju ga Ana Jauk, dugogodišnja Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama učiteljica u Kotoribi i dr. ĐuroGRABA Blažekau Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama KOBALOVA propisno je ograđena U Društvenom domu Kotoriba je u subotu, 9. rujna, predstavljeno kapitalno djelo za očuvanje kulturne baštine, Rječnik govora Kotoribe, koji potpisuju Ana Jauk, dugogodišnja učiteljica u Kotoribi i dr. Đuro Blažeka.

Donje Međimurje 17 Donje 17

kazati dobru volju.

s nogometom započeo novi Općina Donja Dubrava sportski program za djecu raspisala je javni natječaj Mladi dobravski sportaši. za dodjelu na upravljanje i Djeca iz Donje Dubrave, ali korištenje sportskih građei svih okolnih općina, mogu vina u njenom vlasništvu. besplatno tri tjedna zareRiječ je o javnoj sportdom sudjelovati u ljetnim skoj građevini ukupne poškolama nogometa, košar2 vršine 321 m , s nadstreške i tenisa, naučiti osnovna nicom ukupne površine 201 pravila uz stručno vodstvo 2 mtrenera , nogometnim igralištem te se zabaviti u zapovršine 9707 ljeta. m2 i pripadnjim danima Već prvi dan nogometnog tjedna postalo je jasno

ti i da jezemljištem ovakav sportski dajućim ukupne program za djecu2 u ovom površine 11988 m , na adredijelu Međimurja bio neopsi Krbulja 19. hodan. Preko stotinu polaJavne sportske građeviznika, djevojčica i dječaka, ne smatraju se prostorima od 5 do 14 godina upijalo namijenjenima za sportaše i je nogometne vještine uz daju se na9upravljanje korivodstvo trenera. iOvaj štenje sportskim udrugama tjedan na rasporedu je kosšarka, područja općine na neotakođer u Krbulji čiji dređeno vrijeme. je domaćin KK Dubravčan, a prema prijavama više(vv) je nego dovoljno zainteresiranih polaznika. (vv)

KOTORIBA SVETA MARIJA

Međunarodna Sve je spremnoizložba za malih životinjavrtića nadogradnju Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit Ovihpovodom je dana 35. u prolastavica gostorijama Svete dišnjice radaOpćine u suradnji s Marije potpisan ugovor Europskim klubom engle-o radovima na rekonstrukciji skih i patuljastih gušana ori nadogradnji Dječjeg vrtića ganizira 30. Međunarodnu Kockavica u Svetoj Mariji. izložbu malih životinja te Ugovor su potpisali Đurđica engleskih i patuljastih guSlamek, općinska načelnica šana u školskoj dvorani OŠ i Igor Tekeli, direktor tvrtke Jože Horvata u Kotoribi. Od Tekeli projekt-inženjering 17. do 20. studenog 2022. d.o.o. Nakon provedenog održat će se zasebno dvije postupka javne nabave, izložbe, izložba gušana, te odabran je izvođač radova izložba Udruge Međimurska Tekeli projekt-inženjering iz lastavica povodom 35. najgoMurskog Središća kao dišnjice postojanja Udruge. povoljniji ponuditelj.

UkuNa izložbi će biti izlopna ugovorena vrijednost ženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

DONJI KRALJEVEC

radova iznosi 645.173,79 će se izlagači iz Austrije, Maeura, sBugarske, time da je Općini đarske, Njemačke, Svetoj MarijiSrbije, za rekonstrukRumunjske, Slovenije, ciju i nadogradnju iz Hrvatske te iz jošvrtića poneke Nacionalnog plana oporavzemlje. Europske se izložka održavaju i otpornostisvake Vladedvije RH be zasad odobreno 323.843,65 godine sa željom razmjene, eura. Radovi bi trebali biti ocjenjivanja i nagrađivanja gotovi u roku od 15 mjerezultata uzgoja. seci od početka izvođenja Izložba će se održati radova, dakle, na proljeće pod pokroviteljstvom Op2025. godine. ćineNadogradnjom Kotoribe kojaćeujedno se diovim poziva sve zagnuti putem kat vrtića i povećati ljubljenike male životinje kapacitet zau40 djece, prema da dođu razgledati i posjetiti pedagoškim standardima. jedinstvenu izložbu malih (vv) životinja. (vv)

Učenici dobivaju 40 eura Općina Donji Kraljevec vo, učenici, odnosno njihovi roditelji, trebaju ispuniti svim učenicima osnovnih Stari papir za nove igračke DONJI VIDOVEC

škola na svom području Ovih dana u dječjem vr�inancira nabavku radnih tiću u Donjem Vidovcu bilo materijala u iznosu od 40 jeeura. doista A kako i ne Daveselo. bi ostvarili to prabi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih KOTORIBA kocki, životinja, drveća, farmera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavOpćina Kotoriba ovih ljene novčane nagrade danaod obilježava svoje dane.

Uz višednevni bogatiPapir kulkoju su dobili u akciji turno-umjetnički program nije smeće, Unimera iz Čabit će tu sporta te2. koncerakovca, zaiosvojeno mjesto

obrazac i dostaviti ga u Opu kategoriji vrtića. Iz ćinu do krajadječjih ovoga mjeseca, vrtića zahvaljuju roditeljidakle 30. rujna. ma na izvrsnoj suradnji (vv)u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn.

Naravno, i dalje će sudjelovati u zvučnijim akciji prikupljanja ta.

Među imenima starog papira već najavljuju je svako Jolini koncert koji je na rasporedu u subotu, dolazak kontejnera sredi16. nomrujna.

10. mjeseca. (vv) (vv)

Zabava uz Jolu

MEĐIMURSKA POSLA

Koliko još ima neotkrivenih “dravskih tragedija”

Međimurci, vrata špajzi i 1953. palnici pomen na velikuotvorite tra- nitko o tome nije glasno nedjelje godine život u svaki događaj treba staviti miješa u sve. Nažalost, ta

S U

gediju na rijeci Dravi

govorio niti pak se javno

Prelogu stao. Istina, danas je

u kontekst vremena u ko-

našem Međimurju ili 14privući će naravno in- svei dragom to događa istog dana jer imamo samo u kojoj se utopilo spominjalo.

Tekveliki u posljedBogu tako svejedjem se dosta dogodiotoga, i s današnje što sve uzimamo zdravo se ne događa ništa ili teres Međimuraca.

S je u svemu tome najvažniPreložana svake godine oku- nje vrijeme, ili kako se to no je li to bio Ivek, Francek perspektive doista je nevjepak je sve i obzirom zna na reći, satnicu, promocija Međimurja. gotovo.

Doći ćesu ljudi iz pi gomilu ljudi.prepuno Među njima popularno kad je ja ili Štefek. Ljudi više nema, zarojatno u kakvom jednonajoračavrijeme, je u Pitanje natiskano manifestacijama. je samo hoće li to a cijele Hrvatske, pozivamo sam i ja premda se tada jošproglašenje sazrelo političko kao i većine uže rodbine, umlju ti ljudi živjeli.

Kakvih Pri tome mislimo najuzornije ženeod turističke uredi i selina i bogatu nisamne ni rodila nitisamo je tko od16 sati, sve jea izašlo u javnost, splasnulizajednice, su i ogromna tuga, sugostoljubivost se prijetnji naslušali, od na lokalne već i one nacioi enogastronomiju, sati, pa je za zaključiti onda moje obitelji stradao.

Dugou 17samog događaja do imena kojekakve jad, bijessrodne i nemoćudruge malog čokoga i zašto. Samopazato što nalne.

Tako je idući vikend, očekuje iJavno dolazak vi- društva se pokažimo to štoslužbenik imamo.ili sam živjela u Prelogu, neštoda se stradalnika. su počeli je neki činovnik, vjeka.prepoznati, Nakon toga,htjeti nameće tome načula od svojesokih govoriti i sudionise pitanje je takvih kako gaizveć nazvatii špajzi slijepo gostijui očevici iz Zagreba, pri uključiti u svekoliko to pa makar i Izvadimo podruma kakosam mi onovinari to volimo ali zatuči”. uvijek onako počemu ci apokaliptičkog događaja. namanjih većih tragedija još koščično slušao “nadređenog”. mislimo na ministricu vlastituiliinicijativu. ulje, meso z tiblireći,bake, “za bika tiho, da u nitko od susjeda No, ni dandanas, 70 godina ostalo obavijeno taj- ce, međimursku Istina, koliko to god zvuNaime, subotu, 8. li- neMariju Vučković.

Jer ne treba velom se kao gibanicu, čuje. Kao malajenisam tome od strahote ne spominju ne, ne govori se ljutiti o tomeako jer je domaće čalo nevjerojatno, i danas stopada, Prelog domaLijepo je napokon vidjeti se uvrijeđena Gera pekmeze, zimnicu, baš ni pridavala pažnju imena onih koji su doveli netko bolno i ljudi se jednostavno smo taoci jednoumlja, ćin Državnog natjecanja u jerda se nacionalne manifestanije slučajno pozvan, sireve i uz to �ina vina.jedne o tome u školiIzbora nismoza učili,cijedo toga da je te rujanske ne žele podsjećati. vegeta oranju, a Čakovec sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa.Znam To jeda politike Prilikakoje je tose da kao se pokaže najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

politika ne ubija, ne prijeti

tazatvorom suvenirnice, Međimurske ili Golim otokom, riznice, pozovimo ljudetjera jer već svojim (ne)činjenjem mnogi ne znaju što imamo, van sve što valja. Nedostaju što na radnici, svojim namuzgajamo kvali�icirani imanjima. doktori, konobari, kuhari, budimo i dalje samomaNe nema ljudi u svakom zatajni Međimurci kojima segmentu života. I umjesto se okrenu okorad, sebe,askinu jedavažan samo ne i te svoje ružičaste naočale prezentacija rezultata togi smanje svoj ego i priznaju da rada! Ne dozvolimo našim gase velikida požar za političari i nažličicom polju pokavu, oni sebudu busaju u prsa ljoprivrede u prvom trošeći naš novacpriliku kao Krez. planu!

Iskoristimo jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

18 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. rujna 2023.

SMANJITE RAČUNE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU SOLARNOM ELEKTRANOM. Iskoristite snagu sunca uz pomoć solarne elektrane, koja omogućuje štednju električne energije.

Također ju možete nadograditi baterijskim spremnikom energije.

•Postanite energetski neovisni •Povećajte vrijednost svoje nekretnine

Osigurajte si 50% popusta na dokumentaciju*

*Više na petrol.hr/solarne-elektrane t ol h / l l

0800 26 74

15. rujna 2023.

GORNJI KRALJEVEC do polovice prošlog stoljeća bio je poznat po bogatim gazdinstvima

Po zlu je krenulo dok su gazdi pogoreli - Najteži zapisani požar mjesto je opustošio na početku 20. stoljeća, 1902. godine, u kojemu je izgorjelo 17 gazdinstava Piše i foto: Božena Malekoci-Oletić

Svako mjesto u Međimurju ima svoju priču, svoje zlatno doba, uspon i pad. Gornji Kraljevec je do sredine prošlog stoljeća bio poznat kao bogato selo s velikim poljoprivrednim gazdinstvima. A onda je polako tonuo i gubio na značaju.

Uzroci toga pada na površinu su isplivali prilikom proslave 90. obljetnice DVD-a Gornji Kraljevec, kada su se organizatori prisjetili velikog požara koji je obilježio povijest mjesta.

Najteži zapisani požar mjesto je opustošio na početku 20. stoljeća, 1902. godine, u kojemu je izgorjelo 17 gazdinstava.

U to vrijeme događaji se nisu dokumentirali kao danas, ali je taj događaj ostavio velik trag u kolektivnoj svijeti sela, o čemu govori pjesma nepoznatog autora. Pjesmom su prenosili sjećanje na taj tragični događaj s generacije na generaciju. Posebni ljudi pjevali su o toj tragediji. Zadnji poznati njezin pjevač bio je “zdenčor Pavel”, poznati rudar i kopač bunara. Sreća da je prema njegovu sjećanju pjesma zapisana prije nego što je otišla u zaborav.

Pjesma sačuvala zapis o tragediji

Tekst pjesme je intrigantan jer ne opisuje samo što je stradalo u požaru, čime dobivamo sliku razmjera tragedije, već je u njoj sadržana i poruka i poruga. Neznani tekstopisac ne žali gazde koji su stradali u požaru, već naprotiv, šalje poruku da ih je

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Milena Granatir, predsjednica MO-a, pokazuje ulicu gdje su gorjela gazdinstva, među njima i tri Tuksarovi škedji na red stigla kazna: “Bog ih je kaštigovo z strašno velikim ogjom”.

U obrazloženju zašto su kažnjeni u stihovima piše da je je to zato što su se u Kraljevcu pridošlicama rugali, pa ih je zato stigla Božja kazna: - “V kraloškom selo v vratišinskoj fari nit je čovek v selo došel niti pak z sela dišel kaj se mu nej bili norca napravili.”

U pjesmi koju objavljujemo na kraju teksta opisane su i okolnosti kakve su vladale u vrijeme požara. Zbog njegove veličine presušili su bunari koliko se izvadilo vode za gašenje, puhao je jak vjetar, nakon požara je zavladala oskudica.

U pjesmi se opisuje što je sve od materijalnog blaga izgorjelo, a posebno se spominju Tuksarovi posjedi, izgorjeli škedji, lajce i komore u kojima se čuvalo zrnje i hrana za ljude i životinje. Nakon tog požara kralovski gazde su se teško oporavljali. Milena Granatir, predsjednica Mjesnog odbora Gornji Kraljevec, kazala je da je raspitujući se za taj događaj

u selu, sjećanje na njega izblijedilo, a ostala je samo legenda o velikim “kralovskim gazdima”.

Nakon Drugog svjetskog rata i promjene sustava dodatno su izgubili moć i nisu se nosili s promjenama. Ono što je Milena Granatir primijetila je da je u njezinu selu opstala ljubav prema poljoprivredi.

Danas, sto i više godina od tog tragičnog požara, Gornji Kraljevec ponovno je poznat po velikim poljoprivrednicima. U njemu je pet velikih uzgajivača koza, velika farma krava i veliki uzgajivač krumpira.

Gornji Kraljevec je danas mjesto lijepih i komfornih kuća, suvremene komunalne infrastrukture, a njihovi stanovnici rade širom svijeta, ali i u brojnim domaćim firmama. Onih koji se bave poljoprivredom je malo, ali oni malobrojni su kao i prije sto godina, veliki gazde. Katastrofalni požar ih je naučio da organiziraju obranu od požara. Na poticaj mjesnog učitelja Ivana Kučmanića 19. listopada 1933. godine okupila

se nekolicina mještana, gospodara, da osnuje dobrovoljno vatrogasno društvo, koje djeluje do danas, samo sa znatno naprednijom tehnikom. Na početak vatrogastva podsjeća ručna šprica izložena ispred društvenog doma u Gornjem Kraljevcu.

Nesrečni Kralovčani

Kaj se dogodilo, kaj Kaj se dogodilo, kaj se pripetilo, v horvackom orsogu malom Međimorjo.

V kraloškom selo v vratišinskoj fari nit je čovek v selo došel niti pak z sela dišelkaj se mu nej bili norca napravili.

Oj, nesrečni Kralovčani Bog ih je kaštigovo z strašno velikim ogjom.

Jezoš i Marija kaj nam bou začeti, voda je sfalila, zdenci presušili, a s potoka su znosili.

Kralovčani sredji gazdi bili.

Se im je zgorelo, lajce i komore, Tuksarovi škedji tri na red goreli.

Da su v Kralovcu ogja gasili onda je strašen veter puhal tak da je po cejli seli plamen gorel.

Treba bude ijti v pole na delo, nam si meo kaj deti v lonec niti pak v zdelo.

Ručna šprica, možda jedini suvremenik velikog požara

Koula, plug, brona, tou bu moška hrona, a jo toužen nemam niti svoje home kaj bi si zapregeo svoje lejpe šorge.

LJETNA RADIONICA karikature Damira Novaka

Djeca su nepresušno vrelo ideja - Djeca su izuzetno zainteresirana za karikaturu i na radionici su nastali stvarno dobri radovi, pohvalio se Damir Novak iz Malog Mihaljevca, naš poznati, priznati i nagrađivani karikaturist.

On je, naime, i ove godine tijekom ljeta vodio radionicu karikature koja se održava već 10-ak godina.

Radionice su to koje organizira Dječji odjel čakovečke Knjižnice i čitaonice Nikola Zrinski. I to je ujedno i dokaz da interes za takvu vrstu umjetnosti postoji jer prijavljenih je više nego što ih se može primiti.

Djeca žele, vole crtati, ističe, i što je najvažnije, imaju ideje i čak im je tih dva sata na dan tijekom jednotjedne radionice premalo. Kako to i biva u dječjem svijetu, fokus njihova interesa, pa tako i karikature su njihovi filmski heroji, portreti i naravno životinje.

- Kad rade portrete, to nisu oni klasični, već shodno njihovoj mašti i

tu se jako dobro vidi da imaju ideja da im mašta radi, dodaje.

Gledajući tako djecu koja se sva unesu u crtanje svojih likova, prenoseći maštu na papir, kaže da je šteta što karikature nema u sklopu redovne likovne kulture u školi. Naime, u svijetu postoje zemlje koje imaju čak na likovnoj akademiji smjer karikature.

Međutim i kroz ove ljetne radionice vidi se napredak pa se tako pojedinci javljaju iz godine u godinu.

Drugim riječima, kaže da se već dvoje djece isprofiliralo praktički u poluprofesionalce. Iako djeca imaju svoj stil, svake se godine pojavi dijete s novom idejom i te kako zanimljivom pa uče jedni od drugih. I on kao iskusni crtač koji put pokupi dječju ideju za svoj rad. Na kraju tjedna, djeca su sama ocjenjivala radove i oni najbolji bili su izloženi na izložbi koju su mogli vidjeti i njihovi roditelji. (vv)

ZASADBREG

Dani sela U subotu, 16. rujna, s početkom u 15:30 kod Doma kulture održavaju se Dani sela u Zasadbregu. U 16 sati predviđene su igre za djecu i odrasle, a u 19 sati predstave Veliki derbi i Čisti zmešeraj KUU-a Lipa Gornji Mihaljevec.

Nakon predstava slijedi zabava uz Globus band. (sh)

ČAKOVEC

Kušajte besplatno kolače U Čakovcu će se u subotu, 23. rujna, u atriju Starog grada održati 8. Festival međimurskih slastica Bakini kolači u organizaciji Udruge za očuvanje kul-

VRATIŠINEC SLAVI

turne baštine Međimurska gruda.

Osim izložbenog i degustacijskog, festival ima natjecateljski i prodajni karakter. (sh)

Koncerti vas zovu Vratišinec slavi 30 godina postojanja općine i povodom svog rođendana priređuje slavlje za sve građane i časti ih dvama koncertima.

U petak, 14. rujna, u 20 sati je koncert Opće opasnosti, a predgrupa je Noćna smjena.

U subotu, 16. rujna, od 20 sati je koncert Privat banda, a predgrupa je DJ DARAC. Vratišinske udruge će u subotu od 13 sati nadalje po prvi puta kuhati vratišinski

kotlić: gulaš, bograč, grah ili tko što od njih želi, na trošak Općine tako da jela besplatno podijele građanima. Sve će se to odvijati pod šatorom na igralištu kraj škole. U subotu je izložba radova s likovne kolonije djece. U nedjelju je u Gornjem Kraljevcu od 15 sati izložba oldtajmera kraj društvenog doma. Da bude u dane slavlja bude zabavno i djeci, u Vratišincu i Gornjem Kraljevcu bit će postavljeni napuhanci za njih. (BMO)

20 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. rujna 2023.

SAVJETI za poljoprivrednike

KREĆE berba tikvi uljarica

Mikotoksini, 2. dio

Črno zlato samo što nije poteklo

U

prošlom broju započeli smo priču o mikotoksinima i stigli smo do deoksinivalenola, a sada nastavljamo dalje.

Zearalenone (ZON) pripada u skupinu makrocikličkih laktona. Izoliran je 1962. godine iz kulture plijesni Gibberella zeae, koja je spolni stadij plijesni Fusarium graminearum. Zearalenon dolazi kao metabolit plijesni Fusarium roseum, Fusarium culmorum, Fusarium tricinctum i Fusarium moniliforme. Zearalenon kao i njegovi metaboliti poznat je po estrogenim i anaboličkim svojstvima.

Fumonizini (FUM) su sekundarni metaboliti koje sintetiziraju plijesni iz roda Fusarium verticillioides, Fusarium proliferatum i Fusarium moniliforme. Otkriće te skupine mikotoksina povezano je s istraživanjem pojave leukoencefalomalacije u konja. Najčešći izvor fumonizina su kukuruz i proizvodi na bazi kukuruza, zatim riža i ječam, a često se može naći u kombinaciji s drugim mikotoksinima.

T-2 i HT-2 toksin najtoksičniji je predstavnik trihotecenskih mikotoksina tipa A. Sekundarni je produkt metabolizma plijesni roda Fusarium. Često ga nalazimo u žitaricama i hrani za životinje. Prvi je put izoliran iz plijesni Fusarium tricinctum, a produciraju ga plijesni iz roda Fusarium u širokom temperaturnom rasponu od 0 do 32 °C uz maksimalnu produktivnost ispod 15 °C. Nehlapljiv je i termostabilan te ga je teško suzbiti u proizvodnji hrane. Zagrijavanjem od 30 do 40 minuta na 200-210 °C dolazi do njegove inaktivacije.

Patulin je mikotoksin koji proizvode određene vrste plijesni, kao što su Penicillium, Aspergillus i Byssochlamys, a koje mogu rasti na različitim vrstama namirnicama uključujući voće, žitarice i sir, stoga se patulin može pronaći u mnogim namirnicama, ali češće je prisutan u voću i povrću ili njihovim proizvodima, osobito u jabukama i soku od jabuka.

Kako bi se ublažile pojave mikotoksina u hrani i hrani za životinje, potrebno je upotrebljavati sustave dobre proizvođačke prakse, dobre higijenske prakse i dobre prakse u skladištima uz primjenu HACCP-a (engl. Hazard Analysis Critical Control Points) programa u svim fazama proizvodnje kukuruza, pšenice i ječma.

Važno je istaknuti da nijedna od metoda neće u potpunosti

Ulazak kombajna u polje tikvi tek je početak podužeg procesa čiji je krajnji proizvod gusti mlaz tamnozelenog mirisnog međimurskog ulja Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: Suzana Pajić

spriječiti kontaminaciju žitarica mikotoksinima.

Predžetvene mjere: Predžetvene mjere pripadaju u preventivne mjere koje je potrebno provoditi već na polju s obzirom na to da su žitarice vrlo podložne za razvoj i rast gljivica, a najučinkovitija metoda za suzbijanje mikotoksina je suzbijanje rasta i razvoja gljivica na polju.

Navedenom metodom smanjuje se produkcija mikotoksina na žitaricama, a ujedno se doprinosi povećanju otpornosti žitarica i pojedinih njihovih sorti, a što se postiže dobrom poljoprivrednom praksom. Jedan od izbora za sprječavanje razvoja i širenja mikotoksina na polju je upotreba fungicida.

Kod navedenog postupka potrebno je voditi računa o tome da sve vrste plijesni nisu jednako osjetljive na pojedini fungicid, odnosno fungicid ne djeluje jednako učinkovito na sve vrste plijesni. U svrhu sprečavanja prenošenja plijesni iz jedne u drugu vegetacijsku sezonu, kao preventivna mjera preporučuje se plodosmjena kojom će se prekinuti lanac prenošenja plijesni, a time i mikotoksina.

U tu svrhu preporučuje se npr. izmjena kukuruza djetelinom ili drugim biljnim vrstama čime će se ublažiti pojava plijesni iz roda Fusarium sp. Od ostalih postupaka koji se mogu primjenjivati kod predžetvenih mjera, a koji će smanjiti kontaminaciju žitarica mikotoksinima, su ranija sjetva žitarica, sijanje otpornih sorti, dublje oranje i navodnjavanje kod sušnih perioda, pravilna gnojidba, suzbijanje korova te ranija berba žitarica. Od svih žitarica koje se siju i uzgajaju u Republici Hrvatskoj najizloženiji je kukuruz. Najčešće je izložen a�latoksinima pa bi kao preventivnu mjeru trebalo upotrebljavati navodnjavanje i to osobito u sušnim godinama kao mjeru koja bi smanjila rast plijesni Aspergillus �lavus i Aspergillus parasiticus.

Kombajni i traktori, traktori i kombajni izmjenjuju se posljednjih dana na našim poljima kao na traci. Ubiru se krumpir, mrkva, peršin, celer ili se sprema silaža. Vozeći se ovih dana Međimurjem, teško je ne zamijetiti i pusta polja s tikvama i to uljaricama. Naime, korov i sasušene rozgve tikvi su pomalčirane i tikve su poredane u redove poput vojnika. Drugim riječima, samo čekaju kombajn koji će iz pobrati, smrviti i izdvojiti koštice golice od pulpe.

Čeka se potpuno dozrijevanje

- Poljoprivredne površine smo i mi zmalčirali, tikve poredali i čekamo da dozriju do kraja za što im treba barem 7 dana lijepog vremena, kaže Marina Novak iz Goričana, koja sa suprugom Davorom ima OPG Holera.

Mlada obitelj bavi se uzgojem raznog sezonskog povrća koje njeguje u plastenicima od 500 m2. Tu su prije svega rajčica, paprika, krastavci, salata, mladi luk i češnjak. Na polju od 10 hektara uzgajaju i kasni kupus za kiseljenje i tikve uljarice. Na svom imanju imaju i djelomično zaokružen proces jer osim što uzgajaju zelje, oni ga i kisele te takvo nude na tržištu. Od bučinih koštica toplim prešanjem pak dobivaju 100 % čisto ulje, a manji dio upotrebljavaju za pečenje samih koštica.

A da je njihovo ulje kvalitetno dokazuju i brojne nagrade i priznanja. Posljednje medalje u nizu datiraju iz svibnja ove godine s pete Međunarodne izložbe bučinih ulja Alpe-Adria u Varaždinu.

Tamo su sa svojim djevičanskim hladno prešanim uljem

Tikve čekaju kombajn

Marina Novak iz Goričana uzgajivačica �kvi s obitelji osvojili srebro te broncu za treba dovesti s polja doma, djevičansko ulje proizvedeno očistiti i oprati od ostataka tradicionalnim postupkom uz "pulpe" te ih dobro osušiti. prženje.

Naime, kvaliteta ulja uvelike Prema njenim riječima, ovisi i o tome koliko su kokombajni će na njihova dva štice suhe. Uglavnom se suše hektara pod tikvama ući kra- vani, na suncu i vjetru dok jem tjedna, ovisno o vremen- veći proizvođači ulja sad već skoj prognozi. imaju i svoje sušare. SušaNo, ono što za sada zna re su, za razliku od sušenja je da tikvi nema puno, jesu na suncu, bogomdane jer se nešto krupnije, no koliko u u njima kontroliraju uvjeti. njima ima koštica, tek će vi- Drugim riječima, koštice su djeti. Uglavnom, pred berbu i 24 sata na temperaturi do 40 nije nešto presretna niti pak °C i vlažnosti od 8 do 9 posto. se raduje obilju.

Dobro osušene i uskladištene koštice mogu stajati i do jedne Berba je samo uvod godine, naravno, ako se prije u poduži proces ne potroše. Naši uljari nikad Ulazak kombajna u polje ne cijede ili prže sve koštice tikvi tek je početak podužeg na jednom, već prema potrebi procesa čiji je krajnji proizvod kako bi na naše stolove stiglo gusti mlaz tamnozelenog mi- što friškije. I ono ima svoj rok risnog međimurskog ulja. Isti- trajanja, prženo se može upona, ono prženo bolje i ljepše trebljavati i do godinu, dana miriši dok je samo prešano dok hladno prešano upola puno zdravije i blagotvornije manje. Naravno, pravilno za ljudski organizam. Naroči- spremljeno u tamne boce i to se to odnosi na muški dio na tamno i hladno mjesto.

S obzirom na to da se propopulacije i zdravlje njihove izvodnja ulja u našem kraju prostate.

Kako pak bi taj gusti mlaz nekako ustalila i imamo dosta crnog zlata potekao, koštice privatnih uljara, Međimurci

mogu biti sigurni da konkurencija tjera proizvođače na sve veću kvalitetu. Kvaliteta pak se svake godine potvrđuje na ocjenjivanju ulja koje nažalost, iako osmišljeno u našem kraju, Međimurje više nema.

Varaždinci su nam preuzeli to natjecanje i digli na još višu razinu.

Koščično i maslinovo ulja gotovo su jednakovrijedna

Danas se buče uzgajaju u svim dijelovima svijeta.

Najveći su svjetski proizvođači buča Kina i Indija koje zajedno čine gotovo polovicu svjetske proizvodnje tih kultura.

U Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Srbiji i Hrvatskoj pretežno se uzgajaju buče golice koje služe za dobivanje ulja, dok se manjim dijelom proizvode obične buče koje se upotrebljavaju u ishrani stoke.

A priča o našem bučinom, koščičnom, tikvinom ili črnom ulju ispričana je puno puta i sagledana iz raznih aspekata. Ali nikad onako jako i sveprisutno kao što je to slučaj s maslinovim uljem kojem črno može stati ravnopravno uz bok. Ustvari, koliko jug preferira maslinovo ulje, toliko kontinent koščično i vječna je “borba” čije je bolje i zdravije.

Dobro je i jedno i drugo, s time da, da su oba ista ili identična, ne bi bilo fora jer bi se radilo o jednom te istom.

Ovako imamo bogatstvo ulja, možemo birati, kombinirati i nadopunjavati jela uz uvažavanje različitosti.

15. rujna 2023.

Poljoprivreda 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Proljev kod teladi Piše: Mladen Funda, dr. med. vet.

P Na placu je bila prava jagma za šljivom bistricom

Navala na bistricu Živo je bilo i ovoga tjedna kako na našoj središnjoj gradskoj tržnici, tako i na sajmu srijedom. Jedina je razlika bila u tome što se na placu sve vrtjelo oko šljive bistrice od koje se radi prefini domaći pekmez, a na sajmu se još uvijek najviše tražila paprika. I to kako babura, tako i crveni rog te feferoni. Cijena je bila ista za sve sorte. Primijetili smo i poveću količinu krastavaca, a samim time je i cijena bila prihvatljivija pa su se oni mali, najtraženiji, mogli kupiti i već za 2 eura. Ostala ponuda je standardna, od kelja i zelja, preko mrkve, peršina i zelene salate. Ovaj tjedan po prvi smo puta primijetili i tegle s multiflorama, i to već poprilično

rascvjetalih. Drugim riječima, priznali si mi to ili ne, jesen je tu. Jesen najavljuju i buketi cvijeća koje volimo osušiti i staviti zimi u vazu.

Vezano za to, na klupe je stiglo i domaće bijelo grožđe koje se nudi po 2 eura za kilogram. (vv, Foto: Zlatko Vrzan)

Krumpir (kg): Zelje (kg): Patlidžan (kg): Mrkva (kg): Rajčica (kg): Paprika (kg): Crveni rog (kg):

1€ 2€ 2€ 2€ 3€ 3€ 2€

Krumpir (kg): Zelje (kg): Patlidžan (kg): Mrkva (kg): Rajčica (kg): Paprika (kg): Crveni rog (kg):

Krastavci (kg):

3€

Krastavci (kg):

2€

Šljiva (kg): Salata (kg): Multiflore:

2€ 3€ 1€

Šljiva (kg): Salata (kg): Drva (metar):

3€ 1€ 70-75 €

Flanci (kom):

0,35 €

Žitarice (kg):

2,5 €

CIJENE PLAC

Mirjana Sakač iz Sokolovca na sajam je stigla sa svojom paprikom

CIJENE SAJAM

1€ 1€ 1€ 1,3 € 3€ 2€ 1,5 €

roljevi kod teladi, naročito kod mladih životinja (tijekom prvih mjesec dana života) predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.

Naročito veliki problem predstavljaju proljevi na farmama gdje mogu zahvatiti i do 80 % životinja.

Oboljela telad gubi na težini, smanjen je prirast, dolazi do pada otpornosti teleta, što u konačnici može dovesti do drugih bolesti i do uginuća.

Uzročnici proljeva mogu biti neinfektivne i infektivne prirode.

Najčešći uzroci kod neinfektivnih proljeva su smanjena otpornost teladi nakon poroda, naročito ako tele nije popilo mljezivo ili kolostrum unutar prva 3-4 sata poslije telenja. Takvo tele sklono je proljevima koji mogu biti izazvani bilo kojim virusom ili bakterijom iz okoline. Životinja obično ugine jer nema nikakvih obrambenih mehanizama koji bi mu pomogli u borbi s infekcijom.

Zatim pogreške u prehrani također spadaju u uzročnike proljeva neinfektivne prirode. Ako tele popije preveliku količinu mlijeka, ako se hrani iz prljavih posuda i ako je mlijeko prehladno ili pretoplo, može doći do proljeva.

Nadalje hranidba mliječnim zamjenicama također može uzrokovati proljev.

Od ostalih neinfektivnih uzročnika proljeva teladi tu još spadaju i loši zoohigijenski uvjeti držanja životinja (vlažni podovi, prenatrpanost objekata), koji dovode do pada otpornosti životinja i pojave bolesti. Često se na neinfektivne uzroke proljeva obično nadovežu infektivni uzroci dovodeći do ozbiljnih i teških simptoma bolesti.

Od infektivnih uzročnika proljeva teladi tu spadaju infekcije različitim mikroorganizmima (praživotinjama, bakterijama, virusima).

Kokcidioza: Kod blagih oblika kokcidioze životinje imaju slab ili nikakav proljev. Izmet može sadržavati primjese krvi i bolesne životinje mogu biti anoreksične. U težim slučajevima zbog opsežnog oštećenja crijevnog epitela, izmet je tekuć i krvav može sadržavati sluz i fibrin. Životinje su dehidrirane, slabe i bezvoljne. Bolesne životinje se karakteristično napinju pri defekaciji što može do-

vesti do ispadanja rektuma.

Rep i stražnji dio tjela životinje su zaprljani izmetom. Životinja će imati neurednu dlaku, spuštene uši i upale oči. Neke od teže oboljelih životinja ugibaju uslijed bolesti.

Proljevi kod teladi također mogu biti uzrokovani različitim bakterijama (Escherichia coli, Salmonele, Clostridium).

Sve navedene bakterije i inače su prisutne u izmetu zdravih odraslih goveda. Escherichia coli uzrokuje proljev koji se javlja u teladi stare do 3 do 5 dana, vrlo rijetko kasnije. Bolest nastupa naglo, proljev je vodenast, životinja ubrzo postaje dehidrirana te može izgubiti i do 12 % svoje tjelesne mase. Veći gubitak tjelesne mase vodi u šok i uginuće. Takovi simptomi mogu nastupiti već za od 12 do 24 sata nakon početka bolesti.

Proljev uzrokovan Escherichiom zna biti krvav i pun sluzi te često završava uginućem životnje. Salmonele uzrokuju proljev u teladi starije od 14 dana, a feces je smrdljiv i sadrži krv, ugruške i veliku količinu sluzi. Telad oboljela od salmoneloznog proljeva vrlo brzo gubi težini i redovito ugiba usprkos pravodobno poduzetom liječenju, često zna doći i do septikemije (prodor bakterija u krv), u tom slučaju temperatura bude znatno povišena.

Od proljeva s uzročnikom Clostridium perfringens obično obolijeva jača telad s dobrim apetitom.

Proljeve kod teladi može uzrokovati nekoliko virusa, od kojih su najučestaliji rotavirus i koronavirus. Virus ulazi u sluznice crijeva i u njima se

razmnožava te dovodi do njihovog uništenja, sadržaj crijeva se više ne može resorbirati, u crijevima ostaje puno tekućeg sadržaja i posljedično se javi proljev (malapsorpcijski proljev).

Dijagnoza: Što se tiče dijagnoze proljeva kod teladi, točna dijagnoza može se dobiti jedno uzimanjem i slanjem uzoraka na laboratorijske pretrage, a od ostalih podataka za dijagnozu važne su činjenice kada je proljev nastupio i kako izgleda.

Liječenje: Najznačajniji faktor u liječenju kokcidioze jest nadoknada tekućine i uspostava acidobazne ravnoteže (Glutellac) i primjena antikokcidijskih sredstava koja djeluju protiv brojnih vrsta kokcidija).

Prilikom liječenja najvažnije je pravodobno nadoknaditi tekućinu koju životinja gubi zbog proljeva. S nadoknadom tekućine treba započeti odmah od početka proljeva. Također liječenje provodimo i aplikacijom antibioticima koji djeluju ponajprije na bakterijske uzročnike proljeva. Ako se pravovremeno započne s nadoknadom tekućine, životinja se može spasiti.

Prevencija: U prevenciji treba prije svega paziti na smještaj, način držanja i hranidbu teladi. Kod sprečavanja proljeva teladi na prvom mjestu su dobra higijena i smještaj teladi te kvalitetna i primjerena hranidba jer svaka greška u držanju i hranidbi teladi dovest će do proljeva. Pravilan postupak i držanje najbolja su mjera sprječavanja izbijanja proljeva.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

22 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

15. rujna 2023.

U VRTU Slave Prepelić iz Donjeg Vidovca

Crveno zelje je najbolje u baburi

- Babura se očisti, zelje se nareže i nasoli, potom se žmekne i složi kak za salatu.

Time se potom puni babura, stavlja u staklenke i zalije vodom i octom u omjeru 1:5, otkrila nam je recept naša Slava.

Piše: Vlasta Vugrinec

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Kako napraviti pinđur

O

d paprike se može napraviti vrlo raznovrsna i vrlo ukusna zimnica. Posebno je ukusna ona koja se radi od pečenih paprika, a koju možete i jesti na kruhu ili kao dodatak jelima.

Pinđur je i ove sezone posebno oduševio mnoge posjetitelje mog imanja, pa donosim recept kako ga napraviti.

Jako je bitno da doslovno pratite recept – jako je bitno da je paprika pečena na vatri (roštilju i sl.) i da dobije karakterističan dimljeni okus i da ju ogulite.

Recept za pinđur

Potrebni sastojci: • 4 kg rajčice • 6 kg crvene mesnate paprike • 6 kom ljutih papričica • 4 žlice soli • 6 žlica šećera • 6 dl ulja • 2 dl octa (najbolje vinskog ili nekog sličnog aromatič - nog octa) • 2 vezice lišća peršina • 1/2 vezice celerovog lišća • 2 veće glavice češnjaka Priprema: Paprike ispecite na vatri, ogulite i očistite od sjemenki.

Paprike je potrebno jako ispeći, da im kora pougljeni te se onda stavljaju u zdjelu s poklopcem da tamo još omekšaju. Tako ispečene paprike se lako gule. Paprike možete peći cijele – pa ih okretati, ili ih prije očistiti, narezati, pa peći samo s vanjske strane.

Vremenski vam ispadne isto,

Pinđur u staklenkama

mala prednost prethodnog čišćenja je što ih je prije lakše počistiti od sjemenki, a praktično je i prije ih maknuti ili obrezati ako su slučajno neke crvljive iznutra, a što se ne vidi uvijek izvana.

Kada očistite/ogulite papriku nakon pečenja, narežite ju na manje kockice, 1*1 cm ili malo veće. Nemojte gubiti vrijeme radeći to ručno, imate u mnogim trgovačkim centrima praktične alate za rezanje povrća na kockice – to je jako dobra investicija prema vremenu koje ćete utrošiti, odnosno uštedjeti.

Rajčicu potopite nakratko u vruću vodu ili ju prelijte njome, to će olakšati ljuštenje kožice. Nakon što oljuštite kožicu i maknete pulpu sa sjemenkama i nju izrežite na kockice.

U većoj posudi pržite prvih pola sata (30 minuta) ulje, ocat, šećer, sol i rajčicu.

Zatim dodajte narezanu papriku i ljute papričice, pa pržite još sat i pol (90 minuta).

Pred kraj kuhanja dodajte peršin, celer i sitno nasjeckani češnjak pa pržite još 5 min.

Odmah nakon kuhanja vrući pinđur spremite u čiste sterilizirane staklenke (najbolje da operete u perilici tik pred punjenje i zatvorite čistim, isto tako najbolje prokuhanim poklopcima).

Vrijeme koje nas prati posljednjih dana, odnosno temperature kojima svjedočimo i nisu baš uobičajene za sredinu rujna. Drugim riječima, sunce prži sve pod sobom pa tako i naše vrtove koji više ne izgledaju idilično. Barem većina njih gdje nema navodnjavanja. Rajčica i krastavci, rekli bismo, gotovi su i polako se odstranjuju, luk i češnjak su se povadili, paprika se bere punom parom kao i tikvice.

Jedino što koliko-toliko odolijeva su zeljarice, kelj, zelje, brokula i cvjetača.

Babura punjena zeljem

Da je tome tako, uvjerili smo se, između ostaloga, i u vrtu Slave iz Donjeg Vidovca koju smo zatekli na gredicama u branju paprike te čupanju mrkve i luka za ručak.

Naša vrtlarica, uz sve ostalo povrće, obavezno svake godine sadi i crveno zelje čije se glavice već dobrano naziru. Premda, kaže, nisu onako velike kako bi trebale biti jer, eto, vrijeme im nije sklono.

- Volimo crveno zelje i obavezno ga sadim za svježu salatu i naravno, ako što ostane, kiselim ga za zimu, ističe naša Slava.

Kao prava tradicionalna međimurska gazdarica, za zimu crvenim zeljem puni papriku, što se danas još vrlo rijetko može naći u našim špajzama. Šteta, jer se mnogi sjećaju tog okusa, te ljubičaste boje zelja u žutim ili narančastim baburama. Naravno, ne u malim staklenkama, već u onim velikim kako bi što više paprike stalo u nju. Jer crvenog je zelja oduvijek bilo u Međimurju, nije osjetljivo i dobro rodi. Štoviše, zbog boje koju pušta u njega se moglo pomiješati i obično, bijelo zelje i nakon već tjedan dana u staklenki bilo je teško razaznati koje je bijelo, a koje crveno zelje.

- Babura se očisti, zelje se nareže i nasoli, potom se žmekne i složi kak za salatu. Time se potom puni babura, stavlja u staklenke i zalije vodom i octom u omjeru 1:5, otkrila nam je recept naša Slava.

Kako bi sve to bilo sigurno od kvarenja, zatvorene sta-

Slava Prepelić raduje se glavicama crvenog zelja klenke se pasteriziraju u loncu s vrelom vodom. Tako pripremljena zimnica, naravno, ako se prije ne pojede, može stajati i do dvije godine.

Zahvalna namirnica

Crveno je zelje kultura u kojoj se može uživati i u sezoni, ali i tijekom zime. Štoviše, glavice zelja mogu dugo stajati pa se i zimi mogu narezati za svježu salatu. Naravno, može se i od njega pripremiti zimnica bilo da se radi samo o obično ukiseljenom rezanom zelju u staklenci bilo da njime punimo papriku.

Kad već govorimo o svježoj salati, mnogi, zbog ljepšeg izgleda u zdjeli, kombiniraju bijelo i crveno zelje dobivši tako �inu salatu, punu tako potrebnog vitamina C. Iako mnogi smatraju da je zelje bijelo zelje, ipak je crvena varijanta puno bogatija korisnim biljnim spojevima koji su povezani sa zdravstvenim koristima, poput jačih kostiju i zdravijeg srca.

Smatra se da crveno zelje smanjuje upalu i štiti od određenih vrsta karcinoma.

Crveni kupus sadrži puno vlakana, što olakšava probavu hrane i održava vaš probavni sustav zdravim.

Visok sadržaj vlakana može zadržati hranu koja se kreće kroz vaš probavni sustav i smanjiti zatvor. Topi-

va vlakna u crvenom kupusu mogu pomoći korisnim bakterijama u vašim crijevima.

Može vam pomoći pri održavanju zdrave ravnoteže probiotika u vašem probavnom sustavu, iako su potrebna dodatna istraživanja.

Fermentirani crveni kupus također može pomoći pri promicanju ravnoteže crijevnih mikroba i probiotika u vašem probavnom sustavu.

To vam može pomoći u jačanju crijeva. Štoviše, to je nevjerojatno svestrano povrće koje se može jesti sirovo, kuhano ili fermentirano te dodati raznim jelima. Istina, najviše hranjivih sastojaka ima kad se jede sirov, ali je i dalje vrlo hranjiv kada se kuha.

Okus također postaje malo prigušeniji kao rezultat postupka kuhanja. Nažalost, kuhanjem se gubi njegova boja, koja postaje plava. Stoga bolji poznavatelji dodaju malo limuna ili octa te tako pirjanjem dobiju oku ugodan prilog uz, primjerice, razna pečenja.

Najdalje su s time otišli Austrijanci gdje je dinstano crveno zelje obavezan prilog pečenoj guski u periodu oko Martinja.

Dodaju mu se i pečeni kesteni i začini koje bi neki vjerojatno radije dodavali u kolače nego u zelje: klinčići i muškatni oraščić. Odlično je dodati vrlo malo cimeta, a neki dodaju i lovorov list.

Od crvenog se zelja može spremiti čak i sarma, i to od svježih listova. Za razliku od kiselog zelja koje se kuha, takva se sarma jednostavno stavi peći u pećnicu.

Crveno zelje skromna je i nutri�vno bogata namirnica

15. rujna 2023.

Piše: Bernarda Orehovec

BERNARDIN BERNARDIN VRT VRT

Zanimljivosti iz Priručnika Više od 60 godina radimo pokuse kojima istražujemo djelovanje kozmičkih ritmova i konstelacija na biljke i pčele. Rezultati tih istraživanja temelj su preporuka u godišnjem Sjetvenom priručniku Marie Thun. Nakon njezine smrti 2012. godine njezin sin Matthias nastavlja rad svoje majke, produbljuje i provjerava ga i brine se za to da iznimno važna otkrića budu dostupna za aktualna zbivanja u kozmosu praktičarima.

Nove čitatelje želimo ukratko upoznati s važnijim koracima u razvoju našeg rada. Kod usjeva rotkvice u proljeće 1952. godine, koje je Maria obavljala 10 dana zaredom, utvrdila je važne razlike u rastu biljaka. To ju je potaklo na sijanje rotkvice pod jednakim uvjetima svaki dan nekoliko tjedana zaredom. Impuls, koji je djelovao u rastu biljke, nije poznavala, a vidljive razlike u oblicima biljaka nije znala objasniti. Radoznalost ju je "tjerala" da i sljedeće godine nastavi s radom. Sumnja da do razlika dolazi djelovanjem kozmičkih ritmova potaknula ju je da se počne baviti astronomijom.

Nakon nekoliko godina znala je da dolazi do razlika ako obra-

Povrtlarstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PLAN SADNJE 15. rujna – Dan korijena do 16 sati Spremamo krumpir i druge zrele korjenaste biljke.

16. rujna – Dan korijena do 18 sati Skupljamo grubu vanjsku koru hrasta lužnjaka za preparat.

17. rujna – Dan korijena do 17 sati, a od 17 sati nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora

đuje zemlju neposredno prije sjetve. Primijetila je razlike u karakteristikama onog bilja koje je sadila u tog dana obrađeno tlo i onoga koje je sadila u unaprijed priređenu gredicu.

Na biljkama, sađenim i presađivanim u tlo koje je obrađivala svaki dan, manifestirale su se jasne razlike u oblikovanju.

Najprije ih je ustanovila u veličini listova što ju je potaknulo da nastavi istraživati pozadinu tih razloga.

Prve rezultate objavila je nakon devetogodišnjeg istraživanja, a temeljila ih je na činjenicama da obradom tla do dubine lopate aktivira u

tlu kozmičke ritmove koji su u tom vremenu aktivni te ih sjeme prihvaća kao poticaj za oblikovanje biljke.

Tu je prije svega utjecaj kozmičkih ritmova koje na Zemlju prosljeđuje Mjesec ispred zviježđa zodijaka koristeći pritom klasične elemente: zemlju, vodu, zrak/ svjetlo, toplinu, koji svoj izvor imaju u zviježđima zodijaka.

Tragom te spoznaje možemo prateći ispred kojeg zviježđa putuje Mjesec odrediti najprikladnije vrijeme sjetve i njege te biljci proslijediti impulse potrebne za njen rast.

18. rujna – nepovoljno za rad s biljkama 19. rujna – Dan cvijeta od 15 sati Nakon 15 sati radimo s pčelama i režemo kupus.

20. rujna – Dan cvijeta do 11 sati Do 11 sati radimo s pčelama, a od 12 sati povoljno za biljke lista.

21. rujna – Dan lista Izrada vlastitog škropiva D8 protiv rovaca.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

SEZONA JABUKA

SAMOBERBA: Uberite ih sami u Voćnjaku Agra u Vratišincu za 50 centi po kilogramu Svakog radnog dana i subotom od 8 do 18 sati.

Nedjeljom od 8 do 13 sati

Kontaktirajte nas za više informacija!

M: + 385 97 745 3865 E: agra@agra.hr W: www.agra.hr

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

24 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2023.

15. rujna 2023.

Lidija Vručić i Mihael Buhin iz Pribislavca dobili su kćerkicu Gabrijelu rođenu 25. ožujka. Snimili smo mamu i bebu.

Nikola (36) i Suzana (33) Škvorc iz Podturna dobili su kćerkicu Saru rođenu 29. studenog 2022. godine. Imaju i petogodišnjeg sina Matea.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

VOLIM

Treći kupon 101. kola Novo, 101. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

3

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 15. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj

Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 26. rujna. Sretnog dobitnika 101. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. rujna. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 26. 9. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK

Naš čitatelj Franjo Škvorc u društvu prodavačica Gordane Jačimović i Tene Car

i Franjo Škvorc obožava čitati aktualnosti

Ime i prezime:

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

JER…

TRGOVINA KRK 101., Čakovec

Franjo Škvorc rado čita Međimurske novine, a sreli smo ga u prijepodnevnoj kupovini u prodavaonici Krk u Čakovcu. U našim novinama najviše čita crnu kroniku, do-

gađaje i špicu. S obzirom na to da je naš redoviti čitatelj, poklonili smo mu promotivnu platnenu vrećicu kao svojevrsnu nagradu za vjernost. Ljubazne prodavačice

Gordana Jačimović i Tena Car iz Krkove prodavaonice također čitaju Međimurske novine, pa su i one zaslužile promotivnu vrećicu. (dv)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Miss Međimurja 2023.

Luna Marija Novak, 17-godišnjakinja iz Strahoninca, nova je miss Međimurske županije 2023. godine (opširnije na stranicama 6-7). Foto: Zlatko Vrzan

2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak, 15. rujna 18:00 Izložba slika Stanka Padarića Od Mure do goric Muzej Croata insulanus Prelog Međunarodni fes�val čipke Lepoglava 20:00 Koncert Opća opasnost Vra�šinec

subota, 16. rujna

21. rujna

Izložba Stanka Padarića Od Mure do goric Muzej Croata insulanus Grada Preloga i Likovna udruga Donjeg Međimurja Prelog pozivaju na otvorenje retrospektivne izložbe slika Stanka Padarića Od Mure do goric u petak, 15. rujna 2023. godine u 18 sati, u Muzej Croata insualnus Grada Preloga. Stanko Padarić rođen je 1957. godine.

Osnovnu školu pohađao je u Svetom Martinu na Muri, soboslikarski zanat izučio

je u srednjoj školi u Varaždinu. Sudjelovao je u brojnim likovnim kolonijama i humanitarnim akcijama, obnovio je mnoge kapele, poklonce, skulpture i zidne slike na kućama i crkvama.

Stanko Padarić kroz svoja djelo odražava ljubav prema rodnom kraju, rijeci Muri, vinogradima i običajima koji ga oblikuju. Izložba se može razgledati do 13. listopada 2023. godine. (dv)

20:00 CZK Čakovec Ministričin muž Kazališna družina KUU-a Seljačka sloga Nedelišće

22. rujna 20:00 CZK Čakovec Dixieland band 25 godina Rođendanski koncert uz Zdenku Kovačiček

23. rujna

DAN ORALNOG ZDRAVLJA u Čakovcu

Dani vrganja i crnog tartufa Paka

Po četkice i jabuke u centar

Međunarodni fes�val čipke Lepoglava

Na inicijativu Vijeća europskih doktora dentalne medicine, 12. rujna svake godine obilježava se Europski dan oralnog zdravlja. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja bez kojeg nema ni općeg zdravlja.

22:00 Koncert Jole Kotoriba

nedjelja, 17. rujna 15:00 Gornji Kraljevec Old�mer izložba Dani vrganja i crnog tartufa Paka Međunarodni fes�val čipke Lepoglava

MJESEČNI VODIČ

PRELOG Muzej Croata insulanus

od 10:00 do 12:00 Čakovec Dan oralnog zdravlja

13:00 Vra�šinski kotlić Kotoriba

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Suvremeni stil života, koji uključuje pretjerano konzumiranje slatke hrane i napitaka u kombinaciji s lošom oralnom higijenom, ima za posljedicu razvoj bolesti u ustima koje negativno utječu na zdravlje cijelog organizma. Najčešća bolest u ustima je zubni karijes,

Stanko Padarić iz Svetog Martina izlaže u Prelogu

koji se na sreću može vrlo lako spriječiti ako se zdravo hranimo, čistimo zube poslije svakog obroka i navečer prije spavanja te redovito idemo stomatologu.

Hrvatsko stomatološko društvo Čakovec i Društvo naša djeca Čakovec obilježit će Europski dan oralnog zdravlja

u subotu, 16. rujna 2023., od 10 do 12 sati na križanju ulica Kralja Tomislava i Matice hrvatske u Čakovcu. Na štandu će dijeliti edukativne letke i savjete, zubne paste i četkice te zdravi međuobrok - jabuke, a u radionici će djeca vježbati pravilno čišćenje zubi. (dv)

CENTAR ZA KULTURU Čakovec s predstavom

Ministričin muž družine Seljačka sloga Nedelišće U dvorani Centra za kulturu Čakovec 21. rujna u 20 sati održat će se predstava Ministričin muž u izvedbi Kazališne družine KUU-a Seljačka sloga Nedelišće.

Prema djelu Gospođa Ministarka Branislava Nušića adaptaciju i režiju potpisuje

Dejan Buvač, a predstava je ujedno i najbolja predstava Festivala kazališnih amatera Međimurja KAM 2023. Zaista je užitak gledati glumce svih godišta koji s toliko žara i entuzijazma rade svoje predstave i zaista uživaju na pozornici. Najbolji primjer je

i predstava Ministričin muž koja je adaptacija Nušićeva djela i na poseban način pažnju usmjerava na muža koji se spletom okolnosti nađe u poziciji da postane svojevrsna „sponzoruša“, uloga koja je površno namijenjena ženama.

Ono što malo dramaturški

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - BRIAN CLEGG: EINSTEIN BIOGRAFIJA Dobitnik knjige Ti i ja na odmoru objavljene u prošlom broju je Ana Marija Radošević iz Čakovca Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU Brian Clegg: Einstein biografija

kupon br. 1461 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj:

Serijal Biografija pruža originalan uvid u živote najvećih svjetskih mislilaca i krea�vaca.

Infografike upečatljivo, jasno i pregledno prikazuju mnoštvo činjenica i značajnih datuma, ali i njihove misli, navike i pos�gnuća.

Mnogi znaju da je Albert Einstein (1879. - 1955.) bio genij i fizičar koji je otkrio opću teoriju rela�vnos� i tvorac najpozna�je jednadžbe na svijetu E=mc2.

Ono što, možda, ne znaju jest da je bio državljanin triju različi�h država, da je svojim radom predvidio crne rupe i objasnio Veliki prasak, da je volio svira� violinu i odbijao nosi� čarape.

Ova knjiga dočarava nam njegov život, rad i slavu, s nizom zanimljivih činjenica i brojeva pretvorenih u infografike kako bi se dobila potpunija predodžba o znanstveniku za kojeg zna cijeli svijet.

nedostaje da bi njegova priča dobila još jednu razinu je još veća transformacija glavnog lika.

Protagonist u početku odbija luksuz i živi skromno šivajući odijela, a kasnije ga „obuzme“ duh materijalizma i luksuza. (dv)

10:00 Atrij, Stari grad Čakovec Fes�val međimurskih slas�ca Bakini kolači 21:00 Koncert Bajaga GOC Čakovec

28. rujna 2023.

20:00 CZK Čakovec Tena - kronika raspada jedne ljepote Gradsko dramsko kazalište Gavella; početak sezone ČČ

30. rujna 8:00 Dani kruha i zahvale ispred Doma kulture Prelog

1. listopada 19:00 Koncert Varaždinskih baroknih večeri crkva Prelog Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

15. rujna 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DESETI DANI VRGANJA i crnog tartufa u Paki

U CZK-u Rudar predstava za djecu i mlade

protiv životne Omastite brk prefinim Pričom opasnosti vrganjima i tartufima!

Deseto izdanje manifestacije Dani vrganja i crnog tartufa u Paki održat će se ove godine na samom kraju ljeta, 16. i 17. rujna.

Paka je oduvijek bila poznata po ovoj deliciji, nezaobilaznoj namirnici jesenskih tanjura, stoga Turistička zajednica grada Novog Marofa i Udruga privatnih šumovlasnika Graber nastavljaju razvijati ovu manifestaciju.

Vrganju se unatrag nekoliko godina pridružuje i crni tartuf čija su staništa ovdje dokazana još 2015. godine kada je ovdje prvi put i promoviran Lov na crni tartuf.

Program se sastoji od natjecanja u berbi vrganja, raznih kulinarskih radionica poznatih kuhara, prezentacija lova na crni tartuf, ali, kako se u Paki nalazi i utvrda Paka, spomenik kulture te u blizini i utvrda Čanjevo, organizatori pripremaju i stručne obilaske tih kulturnih znamenitosti. Uz to su u Paki

i nezaobilazne planinarske rute raznih duljina, prezentacije nordijskog hodanja, Paka minitrail te prigodne animacije za najmlađe.

Dabar Pako već dugo živi ovdje te su prezentacije života ovog najvećeg graditelja među životinjama uvijek odlično posjećene.

Manifestacija je ustrajnim programom tijekom desetak godina uspjela samu Paku postaviti kao posjetiteljsku točku mnogih rekreativaca tijekom cijele godine, a suradnjom s ugostiteljima i sam vrganj uvrstiti na menije ovdašnjih restorana.

Sajam domaćih i autohtonih proizvoda također je interesantan i izlagačima van županije te se na njemu uvijek mogu pronaći zanimljivi tematski proizvodi. Pa čak i pivo od vrganja!

Priroda je uvijek dobar izbor, a Dani vrganja i crnog tartufa u Paki uvijek nude dobar osjećaj.

U sklopu manifestacije September v Središću u Centru za kulturu Rudar u subotu, 16. rujna, s početkom u 16 sati održat će se kazališna predstava Kazališne družine Pinklec iz Čakovca. Riječ je o predstavi Drvljaci, za koju je ansambl Kazališne družine Pinklec dobio Aidin maslačak za najbolju predstavu na prestižnom 9. Festivalu dječje umjetnosti FEDU. Predstava je prvenstveno namijenjena učenicima viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima. Otac iz predstave, u maniri pripovjedačice Šeherezade, pripovijeda Sinu priču o Drvljacima, malim bićima koja žive na stablu ne bi li

mu smetnuo s uma nadolazeću životnu opasnost. Hoće li Otac Sinu uspjeti smetnuti s uma nezamislivo stanje, ratno stanje u kojem se nalaze? Hoće li čak i u takvom okruženju uspjeti objasniti važnost pacifizma u suprotnosti s nasiljem?

Autori teksta: Vanja Jovanović i Patrik Gregurec, ujedno i dramaturg. Redatelj: Vanja Jovanović. Za likovnost predstave zadužena je Alena Pavlović.

Oblikovanje svjetla: Vanja Jovanović. Autor glazbe: Šimun Matišić. Igraju: Karolina Horvat / Ena Jagec, Mario Jakšić, Davor Dokleja, Bruno Kontrec.

(BMO)

ANSAMBL PUČPULJIKE

Prijateljski koncert u Scheierici Bablje ljeto nagovješćuje sezonu vrganja

Ansambal Pučpuljike organizira prijateljski koncert s poznatim slovenskim zborom Leo fortis. Koncert će se održati u subotu, 23.

rujna 2023. s početkom u 19:30 sati u dvorani Scheier.

Prethodna najava za koncert nije potrebna. Svi ste dobrodošli! (sh)

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA LEPOGLAVE poziva

Najljepše čipke na međunarodnom festivalu u Lepoglavi Posjetitelji ovogodišnjeg Međunarodnog festivala čipke, koji će u Lepoglavi biti održan od 15. do 17. rujna, imat će priliku vidjeti neke od najljepših primjeraka čipke iz čak 8 europskih zemalja. Program ovogodišnjeg Festivala bit će obogaćen i

vrijednim kulturno-umjetničkim sadržajima koje će pripremiti Slovenija, ovogodišnja zemlja - partner festivala čipke u Lepoglavi.

- Međunarodni festival čipke je najstarija i najveća manifestacija u Lepoglavi, gradu iznimno bogate

Svjetski poznata lepoglavska čipka autora Darka Gorenka Godara

kulturne tradicije, koji je već više od stoljeća diljem Europe poznat i kao važno čipkarsko središte. Ove godine, na 27. Međunarodnom festivalu čipke, u atraktivnim prostorima, među kojima je i dijelom obnovljen pavlinski samostan, koji je oslikan freskama Ivana Rangera, priredit će se izložba najljepših primjeraka lepoglavske čipke, ali i čipaka iz drugih čipkarskih središta u Hrvatskoj - Paga, Primoštena, Splita, Trga kod Ozlja, Doline kardinala Krašić, Križevaca, Sikirevaca i Sveta Marije.

Posjetitelji međunarodnog festivala čipke moći će vidjeti i najljepše čipke iz poznatih čipkarskih središta Europe, a kako je ove godine zemlja partner festivala - Republika Slovenija, posjetitelji će imati prigodu vidjeti svu raskoš slovenskih čipki.

Uz bogate izložbe i ove godine na festivalu organizirane su zanimljive radionice te stručni i znanstveni susreti i skupovi koji će biti

Međunarodni festival čipke je najstarija i najveća manifestacija u Lepoglavi, gradu iznimno bogate kulturne tradicije, koji je već više od stoljeća diljem Europe poznat i kao važno čipkarsko središte posvećeni zaštiti i promociji čipke, kao izuzetno vrijednog kulturnog nasljeđa. Tijekom festivala za posjetitelje će se pripremiti i atraktivni prateći kulturni i zabavni sadržaji, a kao i svake godine posjetitelji će moći uživati i u bogatoj gastronomskoj ponudi.

Posjetitelje na 27. Međunarodnom festivalu u Lepoglavi očekuju posebno atraktivne izložbe čipki, nakita inspiriranog čipkom te odjevnih i uporabnih predmeta čije je dizajnere nadahnula tradicijska baština.

Čipka kao savršen modni dodatak

4 Scena

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DIXIELAND BAND ČAKOVEC slavi 25. rođendan

Rođendanski koncert uz Zdenku Kovačiček U dvorani Centra za kulturu Čakovec u petak 22. rujna 2023. u 20 sati održat će se rođendanski koncert Dixieland banda Čakovec.

Naših 25 godina naslov je koncerta kojim će Dixieland band Čakovec obilježiti svoj jubilej i podsjetiti svoju publiku i poklonike te vrste glazbe na zanimljivo vrijeme u kojem je djelovao i ostavio određen trag. Bend je u dva i pol desetljeća nanizao preko 245 koncertnih nastupa i snimio 5 nosača zvuka. Članovi benda kažu kako unatoč novim tehnologijama i glazbenim pravcima, još uvijek ustraju na očuvanju stila i trajne vrijednosti benda.

Dixie stil rođen je početkom XX. stoljeća, no polovicom stoljeća polako zamire pa su do današnjeg dana opstali rijetki zaljubljenici ove vrste glazbe. Dixieland band Čakovec svira u kontinuitetu 25 godina uz nadu da će tako biti i u budućnosti. Prve koncerte održao

je 1998. godine i od onda ga putevi vode od Čakovca, Preloga, Štrigove i drugih međimurskih mjesta, Varaždina, Zagreba, Siska, Osijeka, Virovitice, Grožnjana, Opatije, Dubrovnika, Bjelovara te mnogih mjesta izvan Hrvatske kao što su festivali LENT u Mariboru, Jazz fest u gradu Villingen-Schwenningen u Njemačkoj, jazz fest Pelau u Austriji, Sopron, Zalaegerszeg i Nagykanizsa u Mađarskoj, jazz festival Nisville u Nišu, u Subotici itd.

Uz Dixie band nastupila su brojna poznata imena iz svijeta glazbe i estrade: vokali Stjepan Jimmy Stanić i Zdenka Kovačiček, vibrafonist Boško Petrović, saksofonist Saša Nestorović, stand-up komičar Željko Pervan te meteorolog i voditelj Zoran Vakula.

Na rođendanskom koncertu uz slavljenike će nastupiti hrvatska jazz diva Zdenka Kovačiček, a program će voditi popularni Mirko Fodor.

Preko tableta animirane životinje poučavaju djecu

U KOTORIBI otvorena izložba Diverterra

Djeca u “razgovoru” sa životinjama uče o prirodi Dvorana Osnovne škole Jože Horvata u Kotoribi domaćin je zanimljive multimedijske izložbe pod nazivom Diverterra, u organizaciji Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurska priroda te Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

Izložba pokriva teme zaštite prirode i okoliša s fokusom na klimatske promjene. Kroz teme izložbe, djecu putem tableta vode animirani likovi sedam životinja od ježa, morske kornjače, vidre, risa, dinarskog voluhara, medvjeda do pčele.

- Dodatni program je prirodoslovna radionica za djecu nazvana Uz igru naučimo koju vode stručni

djelatnici Međimurske prirode i koja će se, također u školskoj sportskoj dvorani, održati u subotu, 16. rujna u 15 sati, uz slobodan ulazak, ističu iz Međimurske prirode, uz naglasak da vrijedi doživjeti izložbu Diverterra jer predstavlja 'mjesto gdje se priroda i čovjek razumiju'.

Izložba je do petka, 15. rujna, dostupna za skupne razglede grupa posjetitelja.

Tijekom sljedećeg vikenda, 16. i 17. rujna, u sklopu programa Dana općine Kotoribe, postav mogu razgledati i pojedinci, a svim posjetiteljima dostupni su stručni interpretatori Međimurske prirode. (vv)

prof. Davor Požgaj, Filip Horvat,Valentino Škvorc, načelnik Male Subotice, Davor Hatlak, Josip Kranjčec, Slavko Držanić, Siniša Držanić, Iva Držanić, Ivan Horvat i Stjepan Šimunić dobili su diplome za 25 godina

SLAVLJENIČKI koncert Puhačkog orkestra Mala Subotica

Rođendanska svirka mještanima na dar Koncert je bio u svečarskom ozračju jer su puhači obilježavali 25 godina svog rada i postojanja te 125 godina postojanja limene glazbe u naselju.

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Obilježavanje Dana naselja Mala Subotica svojim nastupom obogatio je tamošnji Puhački orkestar. Orkestar i inače svoje sumještane svakog ljeta časti velikim godišnjim koncertom.

Ove godine koncert je bio u svečarskom ozračju jer su puhači obilježavali 25 godina svog rada i postojanja te 125 godina postojanja limene glazbe u naselju.

Limena je glazba, kao uostalom i u svim našim mjestima, najprije djelovala u sklopu tamošnjih dobrovoljnih vatrogasnih društava. S vremenom sva se takva glazba počela ujedinjavati, odnosno djelovati pod jednom kapom pa se to isto dogodilo i sa sobočkom.

Puhački orkestar Mala Subotica trenutno broji oko 40 članova koji marljivo vježbaju dva puta tjedno pod vodstvom prof.

Davora Požgaja.

Puhački orkestar Mala Subotica

Podjela priznanja Rođendanski koncert ispred Doma kulture bio je i prilika da se zaslužnim članovima dodijele posebna priznanja, nagrade za dugogodišnje članstvo od 5 do 25 godina.

Tako su za najdugovječnije članstvo, odnosno ono od 25 godina diplome primili: Davor Hatlak, Stjepan Šimunić, Ivan Horvat, Josip Kranjčec, Slavko Držanić, Siniša Držanić i Iva Držanić.

Za 20-godišnju vjernost diplomu je dobio Marko Tr-

stenjak, za 15 godina rada Filip Horvat i Stiven Sirotić, za 10 godina Elena Hajdarović, Saša Sabol, Ivan Požgaj, Davor Novak, Hana Horvat, Hana Halić, Karlo Tuksar i Josip Merkač-Hudopisk, dok je za 5 godina rada diplomu dobio David Bedić.

Nisu bili zaboravljeni ni najmlađi članovi pa su nagrađeni: David Držanić, Vinko Cirkvenčič, Vito Andročec, Emanuel Drk, David Drk, Roko Makar, Katja Dania, Martin Recek, Dino Platužić, Fran Ko-

larić, Andrija Požgaj, Mihovil Vugrinec i Dejan Vibović.

Zahvalnice su dobili i svi bivši predsjednici.

Zabava za mještane

Mještani nisu uživali samo u koncertu Puhačkog orkestra jer je u slavljeničkoj priredbi sudjelovala Vokalna skupina KUU-a Zvon, uspješne i nagrađivane Mažoretkinje Male Subotice i Limena glazba Belice. Nakon svega, uslijedilo je druženje i zabava uz TS Frikovi.

rada Fran Kolarić, Andrija Požgaj, Filip Horvat, David Držanić, David Drk, Emanuel Drk,Vinko Cirkvenčič i

15. rujna 2023.

Scena 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠTOLJI I PEGAZ Junkers na čakovečkom glavnom trgu

Ništa nije kako izgleda Svaka skulptura nosi jednu određenu poruku, tako je tu pištolj kroji propituje etiku farmacije, Gutenbergov, medijski i marketinški pištolj, kao i onaj koji puca u crnu rupu… želimo držati ogledalo društvu, poruka je autora Piše: Siniša Obadić

Ovogodišnji Zrinski Art festival počeo je otvorenjem izložbe skulptura pištolja i Pegas Junkersa na čakovečkom Trgu Republike. Riječ je o radovima grupe autora BKBF (Bober Kunst Bildhauer Fabrik), koju čine kipari slikari Nedim Hadži Ahmetović Mafa, Robert Jurak i Izidor Zadravec, koja se pozicionirala u likovno-kritičkom prostoru kao grupa-pokret istraživača i tumača praznina u povijesnim činjenicama. Iako je sama izložba i prije svog službenog otvorenja izazvala dosta kontroverze s obzirom na to da je na glavnom gradskom trgu postavljeno osam velikih pištolja, jedan od autora Nedim Hadži Ahmetović Mafa kazao je kako je ona u svojoj srži potpuno antiratna.

- To je �ilantropska izložba koja želi skrenuti pozornost na kvalitete koje mi kao globalno društvo de�initivno gubimo. Isto tako, nastavlja Hadži Ahmetović, za očekivati je negativne komentare od ljudi koji površno promatraju stvari. Izložba ima puno dublji smisao od onoga kako se čini na prvi pogled, čak i za nekoga tko se smatra stručnim art kritičarem i veseli nas da ima onih koji tu antiratnu poruku nisu shvatili "na prvu".

Mario Golenko, voditelj radionice origamija i labud izrađen od papira

MARIO GOLENKO održao zanimljivu radionicu

Origami zainteresirao polaznike!

Koga brani ova umjetnička instalacija, kulturu ili nekulturu?

Naš cilj je potaknuti ljude da počnu kritičnije promatrati stvari, pa tako i političku situaciju i sve ostalo što se trenutno događa oko nas.

Svaka skulptura nosi jednu određenu poruku, tako je tu pištolj kroji propituje etiku farmacije, Gutenbergov, medijski i marketinški pištolj, kao i onaj koji puca u crnu rupu… želimo držati ogledalo društvu, poruka je autora. Sve ovo nema veze s tržištem i nekakvom materijalnom koristi, odnosno kao naš mecena javio se jedan, neka ostane i dalje anoniman, psiholog po struci, koji je �inancirao ovaj projekt kada je čuo za elementarnu

ZRINSKI ART FESTIVAL u Čakovcu

ideju, a nije da unaprijed znao intimu svakog izloženog komada, kao ni cjelokupne izložbe.

Naziv izložbe je upravo ta Protagorina misao koja je sama po sebi, smatra Hadži Ahmetović, oksimoron, jer koliko je na svijetu ljudi, toliko je i čudi, mjera i vrijednosti tako da je ovom izložbom želja podvući nešto što izaziva pažnju i da se onda možda i kroz onaj pogrešan prvi dojam dođe do ispravnog zaključka i željom za introspekcijom da zbilja ništa nije takvo kako to na prvi pogled izgleda. Tako i skulptura letećeg konja vuče korijene iz grčke mitologije i svoj konačni izraz pronalazi

kroz anatomsku distorziju i križanje s elementima aerodinamičkog inženjeringa borbenog zrakoplova iz Drugog svjetskog rata uz pitanje i nekakvo samoopažanje toga je li on samo nekakav leteći konj ili oružje koje možda jaše Tezej kako bi uništio Himeru, koja je nešto što se nama u svijetu sada događa.

Skulpture BKBF-a tako svojom nadrealnošću i beskorisnošću i na izložbi u Čakovcu aludiraju na besmislenost nasilja, gdje sav trud uložen u stvaranje objekta rezultira samo estetskom korisnošću, a nikako konkretnošću – borbenom korisnošću.

Podiže granice razumijevanja kulture Zrinski art festival jedna je od najvitalnijih međunarodnih manifestacija koja se održava u Čakovcu već osmu godinu zaredom. Manifestacija objedinjuje umjetnost i kulturu svih vrsta koje ostvaruju hrvatski umjetnici i međunarodni gosti. U izložbenom salonu Centra za kulturu Čakovec otvorena izložba Arthesis grupe autora iz Splita. Iz ovih radova ne izvire dah Mediterana, što bismo možda očekivali, već duh široke internacionalne likovne scene. Na velikoj skupnoj izložbi, koja se prostire kroz izložbenu salu Muzeja Međimurja, sudjeluje 31 autor iz Hrvatske i inozemstva.

Njihova djela donose svjež i unikatan pogled na umjetnost i izazivaju posjetitelje da razmišljaju izvan okvira. Inspirirani trash artom, izloženi radovi istražuju recikliranje materijala i stvaranje ljepote iz neočekivanih izvora.

Proteklog je vikenda, 8. i 9. rujna, s početkom u 16 sati u prostorijama Muzejskog informativnog centra održana prva Origami radionica pod vodstvom stručnjaka i ljubitelja ove japanske vještine presavijanja papira – Marija Golenka.

- Sve je počelo prije 30-ak godina kada sam u osnovnoj školi išao na izlet u Zagreb i “naletio” na svoju prvu knjigu o ovom umijeću i odmah se zaljubio. Tako je sve krenulo; origami me opušta, podučava ljude strpljenju, govori Mario i dodaje kako su vrsni japanski stručnjaci običavali govoriti kako za origami moraš imati čiste ruke i čistu dušu.

- Često sam tijekom godina izrađivao papirnate modele u humanitarne svrhe i to mi je posebno drago iskustvo, završava.

Radionice su bile besplatne za sve posjetitelje, a i njih smo upitali odakle ljubav prema ovom umijeću. Jadranka Kiš iz Čakovca ima skoro 63 godine i pamti ždralove iz knjige Sadako hoće živjeti.

Polaznica radionice Jadranka Kiš - Naprosto su me fascinirali i čekala sam prvu priliku da to naučim. U knjižnici sam pronašla knjigu na tu temu i bacila se na posao. Uspjela sam izraditi ždralove pa sam ih poklanjala dragim ljudima za posebne prigode. Kada sam vidjela na plakatu da će se održati radionice, bila sam presretna i priključila se bez puno razmišljanja, govori Jadranka. I zaista, ždralovi su na radionici bili apsolutni hit i svatko je od polaznika kući ponio barem jednog vlastite izrade! (ib)

TEUTA predstavila nove predstave

Puni krug i Reciklinčica kao društvena svijest Na otvorenju glavne izložbe Branka Hlevnjak, Damir Klaić Ključ i Maša Hrustek Sobočan Izložbu su otvorili ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, mr. sc. Branka Hlevnjak, prof. povijesti umjetnosti, likovna kritičarka i Damir Klaić Ključ.

Naglasak je i dalje na kulturnom aktivizmu i propitkivanju današnjih vrijednosti.

Cijeli ovogodišnji ZAF nastoji natjerati ljude da se zamisle o današnjem trenutku. Pritom bez pretenzija da sugeriraju više od onog što publika

sama uočava, ipak nastoje osnažiti kolektivnu svijest o tome da je Zemlja ugroženo mjesto nasiljem nad prirodom, smećem, pesticidima i manipulacijom ljudi koje odgaja u prekomjerne potrošače nametajući im „globalizacijom“ oblike nekulture i neukusa te otuđenje od izvornih individualnih i nacionalnih vrijednosti. Umjetnici ništa ne nameću, tek nude spoznaju druge realnosti. Na

festivalu su se našle i dvije radionice, stripa čiji voditelji su dinamični dvojac i renomirani stručnjaci u svijetu stripa Davor Schunk i Vanda Čižmek.

Svojim bogatim iskustvom i strašću za ovim umjetničkim izričajem, vodili su korak po korak kroz proces stvaranja stripova te origamija, vještine izrade oblika od papira.

(Mario Golenko)

Pred punim gledalištem Centra za kulturu Čakovec Nikolina Mekovec i njezine plesačice iz Studija suvremenog plesa TEUTA izvele su novu koreogra�iju nazvanu Puni krug. Predstava u sklopu Zrinskog Art Festivala govori o društvu u kojem živimo, posao nas gazi, nemamo vremena za sebe, ne usuđujemo se promišljati, čak nam neki put i bližnji zabiju nož u leđa. Sve smo to i sami prošli, a nekako se ne usuđujemo izaći iz kalupa u

koji smo postavljeni. Druga predstava na maloj sceni bila je Reciklinčica koja se samim naslovom i tematikom odlično uklopila u ovogodišnji festival.

Također treba spomenuti plesnu predstavu Nikoline Komljenović koja je izvela ples na tankim nitima za što je potrebna nevjerojatna spretnost i snaga, a vizualni ugođaj je nevjerojatan jer izgleda kao da bestežinski pleše u slapu. (mg)

6 media

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna IZBOR ZA NAJLJEPŠU MEĐIMURKU održan nakon 4 godine

Luna Marija Novak očarala stasom

Strahoninčanka će predstavljati boje Međimurja na Izboru za miss Hrvatske koji će se održati u Zagrebu 27. studenog Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Luna Marija Novak, Valerija Vlah, Žana Vuković, Nika Novak, Sara Đorđević, Tea Bunić i Lara Palnec borile su se za titulu miss Međimurja 2023. godine. Žiri u sastavu Elizabeta Filipić, Ivana Bolković, Maša Hrustek Sobočan, Iva Loparić Kontek, Esmeralda Slaviček, Goran Žižek, Vlatka Ciber i Marko Vučenik imali su težak posao u izboru najljepše.

Nakon pet izlazaka na pistu, pitanja i odgovora, došao je red na proglašenje koje su djevojke s velikim uzbuđenjem iščekivale. Iva Loparić Kontek, direktorica Izbora za miss Hrvatske, proglasila je pobjednice ovogodišnjeg Izbora za miss Međimurja.

Ivana Bolković, miss Hrvatske 2004. godine, ocjenjivala je finalis�ce

ke u drugom izlazu na pistu stigle u poslovnom izdanju brenda Botun.

Treći i četvrti izlasci rezervirani su za glamurozna izdanja u kojima su se djevojke predstavile u večernjim haljinama brenda Bariba te vjenčanicama poznatog salona Lidija u kojima su i ostale do proglašenja.

Tea Bunić i Lara Palnec prva i druga pratilja

Okrunjena je Luna Marija Novak, prva pratilja je Tea Bunić, a druga Lara Palnec.

Posjetitelje su, osim ljepotica, zabavili i nastupi poznatih izvođača Srećka i Hrvoja Krišto�ića, Une Strbad te Plesnog studija Korak. Program je vodio poznati čakovečki glumac Bruno Kontrec.

Djevojke su pred publiku izašle ukupno pet puta.

“Nulti” se izlazak nije ocijenio te je bio predviđen kao predstavljanje djevojaka uz prigodnu koreogra�iju i standardiziranu odjeću za koju je zaslužan Andy Fashion.

Prvi službeni izlazak protekao je u ležernom izdanju uz modni brend B’Roth i Mary M nakit, dok su djevoj-

Čime se bavi nova misica?

Luna Marija Novak nosi krunu, prva je pra�lja Tea Bunić (lijevo), a druga Lara Palnec (desno)

Luna Marija, maturantica općeg smjera Gimnazije J. Slavenskog Čakovec, obožava učenje i smatra kako je naobrazba najbitnija i prioritetna u životu svakog pojedinca pa se unaprijed veseli budućem studentskom životu. Njene velike ljubavi su gluma i ples, a svjetla pozornice nisu joj strana; dugi niz godina bavila se plesom, a nastupala je i u nekoliko mjuzikala među kojima su “Josip i kričave boje njegovih snova” s Damirom

15. rujna 2023.

media 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 27.09.2023. u CineStaru Varaždin.

Stres-test: Finalistice su odgovarale na pitanja stručnog žirija

Kedžom ili “Jadnici” gdje je utjelovila glavnu ulogu malene Cosette i to rame uz rame s poznatim imenima domaće estrade kao što su Pamela Ramljak, Bojan Jambrošić i Kim Verson.

Kako nam je ukratko rekla njena mama Vlatka, još se sliježu dojmovi nakon Izbora.

- Iznenađeni smo još uvijek jer nismo ništa očekivali.

Baka Šte�ica je imala najviše prstiju u tome jer smo se sreli s Janjom na Vatrometu

mode, pa se tako odvilo da se Luna prijavila, rekla nam je ukratko Lunina mama.

Luna Marija se od 6. godine bavi i manekenstvom, a zanima je i fotogra�ija. U srednjoj školi postala je strastvena zaljubljenica u atletiku i trčanje što i danas svakodnevno prakticira. Također volontira što je posebno usrećuje i ispunjava. Na Izboru je oduševila i odgovorom na pitanje s kojom bi svjetski poznatom osobom voljela

popričati kada bi imala tu priliku i zašto. Kako kaže Luna Marija, to bi bila modna ikona Kylie Jenner jer ju inspirira balans kojeg je postigla s ljepotom i poduzetništvom, a i sama bi jednog dana htjela

Luna Marija s bakom Šteficom (lijevo) i mamom Vlatkom (desno)

KAMO SUTRA

V

jerovali ili ne, Esmeralda Slaviček, simpatična miss Međimurja 2019. godine, konačno je krunu predala dalje. Konačno zbog toga što je njenu glavicu krasila čak 4 godine!

No, nije to zbog toga jer ne postoji ljepša Međimurka (iako je ljepota uvijek lako diskutabilna, s obzirom na to da se ne kaže bez razloga kako je u oku promatrača),

iskusiti nešto slično. Aplaudira ženama poduzetnicama i smatra da ih treba biti više, a Kylie je dobar primjer kako zakoračiti u poslovni svijet na način da radiš ono što voliš. Lijepa i pametna!

Okrunjena je Luna Marija Novak, prva pratilja je Tea Bunić, a druga Lara Palnec.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film After everything: Finale Dobitnica ulaznica za film Anabella Pokrivač

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici.

Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Elegantni izlazak u večernjim haljinama bio je jedan od kriterija ocjenjivanja stručnog žirija

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Esmeralda Slaviček najdugovječnija miss nego zbog korone Izbor za miss Međimurja jednostavno nije bio održan.

Iako tu pa tamo čujemo kako korona ipak nije nestala, više se ne plašimo. Da, ne želimo biti bolesni, jer tko se dobro osjeća kad mu virus hara tijelom, no možemo reći da su se život i svijet vratili u normalu. Tako se nakon četiri godine održao Izbor za miss Međimurske županije

u čakovečkom Atriju. Osam djevojaka prošetalo je pistom, u raznim kombinacijama, a za �inale su pokazale kako bi izgledale kao buduće mladenke. Iako su apsolutno sve od reda premlade za to. No, to je i onako samo moje mišljenje.

Krunu je dobila najljepša, kako je ocijenio žiri, Luna Marija Novak.

Simpatična 17-godišnjakinja iz Strahoninca, koja sreću

novom titulom nije morala, a ni mogla sakriti.

I tako se Esmeralda oprostila od krune, a Luna Marija će se tek početi na nju navikavati. Sve u svemu, treba imati hrabrosti stati na tu pistu, prošetati i na kraju biti ocijenjena za svoj izgled, ponašanje i stas.

S druge strane, postavlja se pitanje jesu li izbori u ljepoti zastarjeli.

Pogotovo u vrijeme kada feministkinje nastupaju na sve strane.

I u svijetu kada se treba boriti za svoje ja i pokazati i one druge vještine osim ljepote. Jer, ponavljam, ljepota se ne sastoji od �izičkog izgleda.

To može biti samo bonus.

U svakom slučaju, pred ovim je djevojkama cijeli svijet, a ova, na neki način, hrabrost, samo im može dati vjetar u leđa.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

8

media

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

Čakovečka špica Prugice i crne traperice koje su uvijek u modi

Trapke idealne za laganu šetnju gradom

Dražen i Dea prošetali gradom

Diva u crnom

Jednostavno, a efektno

Prijateljice u bež varijantama

Špiceri Slađana i Tomislav

Simpa�čna mlada djevojka



18. svibnja 2018.

NOGOMET 3. NL SJEVER

Deset Poletovih golova u mreži Graničara, Dinamu derbi protiv Varteksa Piše: Miljenko Dovečer

Četvrto kolo de�initivno je obilježila rekordna pobjeda Poleta koji je čak 10 puta tresao mrežu gosta iz Kotoribe pri čemu se istaknuo Andrej Jurinić hattrickom, no odlični su bili i Težak, Barat i Benko koji su dodali po dva.

Premijerni bod je zaradila Koprivnica protiv gosta iz Čakovca, Varteks je zaustavljen u Domašincu gdje je domaćin bio neumoljiv i sigurno stigao do pobjede.

Iako, gost je malo zaprijetio smanjenjem u drugome dijelu, no to je bilo sve.

Pitomača je odnijela bodove iz Virovitice ostavivši domaćin u brigama, a tek jedan pogodak je bio dovoljan za novo slavlje Podravine, a kojeg je potpisao Mario Sačer i potvrdio da je Podravina de�initivno najugodnije iznenađenje uvoda natjecanja nakon teških briga i muka oko rješavanja ostanka u protekloj sezoni.

Polet zabio Graničaru nestvarnih deset golova

Polet je visokom 10:0 pobjedom nad Graničarom učvrstio svoje vodstvo na tablici. U nevjerojatnoj pobjedi u tom rangu natjecanja, strijelci za domaćina bili su Jurinić u 40., 54. i 83., Težak u 14. i 20., Barat u 31. i 79., Benko u 53. i 79. te Telebar u 17. minuti. Treneri nisu baš bili raspoloženi za izjave.

- Čestitam svojim dečkima, zaslužena pobjeda.

Dominirali smo cijelu utakmicu, dečki su pokazali svoju kvalitetu, a protivniku želim sreću u nastavku prvenstva, kratko je rekao trener Poleta Josip Brezovec i najavio derbi kola s Varteksom.

- Sigurno je Varteks vrijedan respekta, no mi ulazimo u svaku utakmicu nabrijani i vjerujem da će moji dečki biti na visini zadatka i pobijediti, završio je Brezovec.

- Rezultat govori više od 1000 riječi. Moramo se pokušati resetirati u glavama, prije svega i pokušati se iskupiti već u srijedu kad nam slijedi kup utakmica, kratak je bio trener Graničara Mario Piškor.

Polet: Jambres, Fotak, Žganec S. (46. Bančić), Telebar, Horvat P. (46. Štefanec), Barat, Mezga, Težak (73. Lajtman), Perčić (73. Tuksar), Patafta (46. Benko), Jurinić.

Trener: Josip Brezovec.

Graničar (K): Burek, Sabol, Mikor (46. Mikulan, od 68. Čmrlec) Mustač, Jendrić, Šte�ić (80. Vađunec), Dežđek, Jadanić, Volar, Golenja, Nađ (80. Tilošanec) Trener: Mario Piškor.

Međimurje pogotkom Lesara do boda u Koprivnici

Međimurje donosi bod iz Koprivnice. Iako su još uvijek bez pobjede, u ovoj korektnoj utakmici nakon vodstva domaćina, treći bod u prvenstvu donio im je agilni Nikola Lesar koji pogađa u 61. minuti za konačnih 1:1.

Mogao je rezultat imati i drugačiji ishod da su Čakovčani realizirali bar jednu od tri izgledne prilike za pogodak, a i domaći su tri puta pogodili stativu.

Trener Simunić svoju ekipu je vodio s tribina koprivničkog stadiona, jer izdržava kaznu od dvije utakmice ne vođenja ekipe na klupi. Već u sljedećoj u međimurskom derbiju protiv Dinama iz DoRezultati 4. kola

Dinamo (D) – Varteks 4:1 Polet – Graničar (K) 10:0 Virovi�ca – Pitomača 1:3 Podravina – Rudar 1:0 Koprivnica – Međimurje 1:1

Utakmice 5. kola

(subota, 16. rujna, 16:30)

Rudar – Virovi�ca Pitomača – Koprivnica Graničar (K) – Podravina Varteks – Polet Međimurje – Dinamo (D)

mašinca Simunić će biti uz aut liniju.

- Zadovoljan sam bodom iz Koprivnice, a sada se okrećemo domaćoj utakmici s Dinamom. Očekujem kao i u svakom susretu veliki angažman igrača, borbenost, trku, a vjerujem da je došlo vrijeme da i mi upišemo pobjedu, optimist je trener Međimurja.

- Čestitam svojoj momčadi na zalaganju i htijenju, nažalost nismo uspjeli ostvariti pobjedu uz pregršt prilika.

Moramo nastaviti raditi i nadati se bodovima u idućim kolima, rekao je trener Koprivnice Bojan Tucaković.

Međimurje: Jelavić, Bešlić (od 59. Švenda), Pejanović (od 46. Juren), Senčar, Matheus, Krznar (od 52. Mihoković), Mrazović (od 46. Novak), Vinski, Štajerec, Lesar, LacićKlarić (od 75. Puljić). Trener: Vjeran Simunić.

Rudar minimalno poražen od Podravine

Rudar je minimalnim rezultatom poražen u Ludbregu od momčadi Podravine.

Jedini zgoditak na utakmici postignut je u 68. minuti, kada nakon jedne brze kontre dvojica domaćih igrača izbijaju pred vratara Kodbu, a nije ih u tome uspjela omesti Rudarova obrana te iz drugog pokušaja loptu u mrežu ubacuje Mario Sačer.

Rudar: Kodba, Antolović, Belaj, Ratajec (67. Cimerman), Vinko, K. Nedeljko, P. Nedeljko (78. Roginić), Radiković (67. Zeljko), Liklin, Jurak (67.

Martinjaš), Vaš. Trener: Damir Lepen-Jurak.

- Uglavnom, sjajna predstava obje ekipe, prvo poluvrijeme pripalo ekipi Rudara, a drugo apsolutno domaćinu pa tri boda zasluženo ostaju u Ludbregu rekao je trener Podravine Nevenko Blagaj.

- Čestitke Podravini na pobjedi, jalovost u napadu i nesmotrenost u obrani danas nas je koštalo boljeg rezultata. Okrećemo se slje-

dećem protivniku, vjerujem da ćemo protiv Virovitice ponovo doći na pobjednički kolosijek, kazao je trener Rudara Damir Lepen Jurak. U subotu je prilika za popravak, u Murskom Središću gostuje momčad Virovitice, susret počinje u 16:30.

Dinamo sjajnom igrom do bodova u derbiju s Varteksom

Derbi 4. kola pripao je Dinamu koji je u Domašincu otpratio Varteks s 4:1. Na odmor se otišlo s dva gola prednosti domaćina, golovima Bacingera i Novaka. U nastavku je Petak povisio na 3:0, gosti smanjuju u 61. minuti, a konačnih 4:1 postavlja u 80. minuti Čepa Krznar.

Junak u domaćim redovima bio je vratar Prekupec koji je skinuo dva penala, u 15. i 30. minuti.

Dinamo (D): Prekupec, Žulić, Novak (od 55. Krznar), Sabol, Hlišć, K. Malenović (od 89. Vugrinec), Petak, Rališ (od 89. Kovač), Mezga (od 69.

N. Malenović), Bacinger (od 89. Jakšić), Šimunić. Trener: Dalibor Gorupić.

- Čestitam svojim igračima na velikoj pobjedi, potpuno zasluženoj. Igrali smo odlično, držali smo se plana igre, malo i iznenadili s postavom i načinom igre, ali sve je ispalo sjajno. Zadnjih 20 minuta nas je protivnik pritisnuo pred naš gol, ali obranili smo se i slavimo. Ne znam što bih rekao za našeg vratara Prekupca, obraniti dva penala na jednoj utakmici je čudesno.

Međutim, htio bih iskoristiti ovu priliku za nešto nevezano za samu utakmicu danas. Htio bih da imena dvojice naših igrača, Davida Kanižaja i Luke Bacingera te našeg �izioterapeuta Fabija Gudlina ostanu zapamćena po činu koji će ih obilježiti cijeli život. Naime, jučer se prije našeg treninga igrala veteranska utakmica na kojoj se jedan igrač veterana srušio i doživio srčani udar.

Njih trojica su 15 minuta do dolaska hitne pomoći oživljavali stradalog igrača i tako ga održali na životu. Oni su istinski heroji naše momčadi.

To su sve mladići s nepunih 20 godina. Na kraju, proslavit ćemo ovu pobjedu, ali već od ponedjeljka se priprema za kup susret koji igramo u srijedu. Imamo cilj, marljivo radimo na tome i ako dobro radimo, svaki dan smo bliže tome cilju. Treba biti uporan i izdržati kad je teško. Veliko hvala našim navijačima danas, podrška nam puno znači, radilo se o onoj na tribinama ili dobroj vibri. Idemo dalje, elokventan je bio trener Dinama Dalibor Gorupić.

- Jučerašnja utakmica s Dinamom rezultatski gledano nije završila dobro za nas.

U prvom poluvremenu dva prekida, pad koncentracije i dva gola zaostatka. Poslije prvog primljenog gola brzo uspostavljamo ravnotežu, imamo inicijativu, stvaramo

+18

TABLICA 3. NL SJEVER 1.

POLET (SMnM) 4 4 0 0

16 – 0 12

2.

PODRAVINA

4 3 0 1

5–5

9

3.

PITOMAČA

4 2 2 0

9–6

8

4.

VARTEKS

4 2 1 1

9–6

7

5.

DINAMO (D)

4 2 0 2

7–6

6

6.

RUDAR

4 2 0 2

3–3

6

7.

MEĐIMURJE

4 0 3 1

4–6

3

8.

GRANIČAR (K)

4 1 0 3

5 – 15

3

9.

VIROVITICA

4 0 1 3

4–8

1

10. KOPRIVNICA

4 0 1 3

1–8

1

prigode i iz takve igre dolazimo do dva jedanaesterca koja nismo realizirali. Moram istaknuti da smo očekivali niski blok protivnika i brze kontre. Apsolutno zaslužena pobjeda protivnika, možda malo preizražena. Našim igračima nemamo šta prigovoriti, jednostavno i takav dan se dešava. Nama slijedi vrlo zahtjevna utakmica idući vikend i već u ponedjeljak razmišljamo o Poletu, kazao je poslije utakmice trener Varteksa Zoran Vukelić. U sljedećem kolu Dinamo gostuje u međimurskom derbiju kod Međimurja u Čakovcu.

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn



15. rujna 2023.

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Dinamo (P) uvjerljiv protiv Podturna, Draškovec šesticom ispratio Mladost Komet Raspoloženi Polet (P) do pobjede protiv Croatije u Orehovici, Sloga (Č) u Brezju napunila mrežu Hajduka, Graničar (N) na domaćem terenu nadigrao Jedinstvo (NsND), Trnovec sa 16 golova ispratio Šenkovčane Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, derbi kola završen je bez pobjednika. BSK je poveo zgoditkom kapetana Petra Šarića već u 7. minuti. Bod Bratstvu donosi Simon Novak u 33. minuti. Savčanima je u 54. isključen kapetan Ivan Vurušić zbog dviju opomena. Svakako treba spomenuti gostujućeg vratara Matiju Kovačića, koji je u 4-5 navrata sjajno obranio udarce domaćih igrača.

Petarda Palovčana. Unatoč izostancima Jančeca, Štroka, Dodleka i Gajnika, Dinamo je uvjerljivo porazio Podturen. Četverostruki strijelac za domaćine bio je Antonio Dodlek, dok je još jedan zgoditak postigao “jocker” s klupe Florijan Cirkvenčić. Poraz gostiju ublažio je Josip Lepen. U posljednjoj minuti utakmice, Podturnu je isključen Lovro Koščak zbog udaranja protivničkog igrača nogom u predjelu prsa tijekom prekida igre. Šestica Draškovčana. U gradskom derbiju, Mladost Komet uvjerljivo je poražena. Mrežu momčadi iz Preloga dva puta je pogađao Hugo de Souza Da Silva te po jednom Matej Marić, Attila David Takacs, Elvis Sabol i Karlo Marić.

Još uvjerljiviju pobjedu u ovome kolu upisao je Međimurec protiv Sloge. Štrigovčanima je ovo treći uzastopni prvenstveni poraz. Mrežu gostiju po dva puta pogađali su Patrik Mraz, Bojan Vručina i Jakov Pintarić te jednom Ivan Špoljar. Spartaku tri boda u Gornjem Mihaljevcu. U 9. minuti gosti dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Srećka Šegovića.

Vodstvo Spartaka povisuje Slaven Šokčević u 21. minuti. Jedinstvo dolazi do zgoditka u 40. minuti, strijelac Dario Bubek. Dva puta se u sudačkoj nadoknadi u listu strijelaca za goste upisuje i Patrik Kirić te postavlja konačan rezultat 1;4.

Treći uzastopni poraz Jurovčana. Centrometal dolazi u vodstvo zgoditkom Vedrana Kršlaka u 24. minuti. Pobjedu Macinčana potvrđuje Marko Ister u posljednjoj minuti prvog dijela susreta. U prvom dijelu Bratstvo može žaliti za nekoliko nerealiziranih prilika, gdje je odlično intervenirao gostujući vratar Samir Petković. Nedelišće nastavlja svoju vrlo dobru formu, ovog puta pobjedom na zahtjevnom gostovanju u Svetoj Mariji.

Gosti dolaze do zgoditka preko kapetana Frana Vibovca u 42. minuti. Za Mladost izjednačuje Nikola Bos u 45. minuti. Nedelišće ponovno vodi u 71., strijelac Nikola Munđar. Do kraja susreta Valentino Jelovečki zgodicima u

83. i 86. minuti potvrđuje pobjedu gostujuće momčadi.

Rezultati: Bratstvo (SV) – BSK 1:1 (Novak; Šarić), Draškovec – Mladost Komet 6:0 (2x De Souza, M. Marić, Takacs, Sabol, K. Marić), Dinamo (P) – Podturen 5:1 (4x A. Dodlek, Cirkvenčić; Lepen), Međimurec – Sloga (Š) 7:0 (2x Mraz, 2x Vručina, 2x Pintarić, Špoljar), Bratstvo (J) – Centrometal 0:2 (Kršlak, Ister), Mladost (SM) – Nedelišće 1:4 (Bos; 2x Jelovečki, F. Vibovec, Munđar), Jedinstvo (GM) – Spartak 1:4 (Bubek; 2x Kirić, S. Šegović, Šokčević).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Centrometal – Sloga (Š), Podturen – Međimurec, Mladost Komet – Jedinstvo (GM), Nedelišće – Bratstvo (SV).

U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Spartak – Dinamo (P), BSK – Draškovec, Bratstvo (J) – Mladost (SM).

I. MEĐIMURSKA LIGA Plavi bolji od Kraljevčana 38.

Dva zgoditka za Pekleničane postigao je Siniša Čeko, a po jedan Maksim Mutvar i Niko Trstenjak.

Strijelci za goste bili su Igor Erdelji i David Mihoci. Preokret Venere PMP. Već u 4. minuti Strahoninec je poveo zgoditkom Filipa Žunića, da bi do kraja susreta bili uvjerljivo poraženi. Čak pet različitih igrača upisalo se u listu strijelaca za domaćine. Redom su mrežu gostiju pogađali Dražen Hudoletnjak, Karlo Šopar, Dominik Novak, Tomislav Tomašić i Sven Šenji.

Bez pobjednika u Čehovcu.

Strijelci za ČSK bili su Denis Vuk i Roberto Višnjić, dok je za Hodošan dva puta pogodio Marko Furdi. Zasadbreg 77 uvjerljiv protiv Trnave. Dvostruki strijelci za goste bili su Bruno Šimunković i Florijan Rodinger. Sokolu lokalni derbi. U 13. minuti, Sokol dolazi u vodstvo zgoditkom Miroslava Lisjaka. Za Omladinac izjednačuje Noa Medved u 24. minuti. Vratišinčani ponovno vode u 35. preko Aleksandra Vinceka. Za gostujuću momčad je u 63. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac.

Siguran realizator bio je Medved.

Po treći puta na susretu domaćini vode u 88. minuti zahvaljujući zgoditku Nine Horvata. U posljednjoj minuti utakmice za Sokol je opravdano dosuđen kazneni udarac.

Precizan s 11 metara bio je Lisjak.

Najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Polet na gostovanju u Orehovici. Po dva puta mrežu Croatije pogađali su Renan Franca i Mišo Palfi te po jednom Ernest Horvat i Ivan Deglin. Poraz domaćina ublažio je Francisco Alves

da Silva. Dubravčanu derbi donjeg Međimurja. U 32. minuti za domaćine je zgoditak postigao Igor Kvezić. Vodstvo Dubravčana povisuje Dominik Klarić u 36. zgoditkom iz opravdano dosuđenog kaznenog udarca. Za Naprijed smanjuje u 45. minuti Borna Černov, također zgoditkom s 11 metara. Konačan rezultat utakmice postavlja domaći igrač Neven Andrlon u 61. minuti.

Rezultati: Venera PMP – Strahoninec 5:1 (Hudoletnjak, Šopar, Novak, T. Tomašić, Šenji; Žunić), Plavi – Kraljevčan 38 4:2 (Mutvar, 2x Čeko, Trstenjak; Erdelji, Mihoci), Croatia – Polet (P) 1:6 (Alves da Silva; 2x Franca, 2x Palfi, Horvat, Deglin), Sokol – Omladinac (NSR) 4:2 (2x Lisjak, Vincek, N. Horvat; 2x Medved), Dubravčan – Naprijed 3:1 (Kvezić, Klarić, N. Andrlon; Černov), Trnava – Zasadbreg 77 0:4 (2x Šimunković, 2x Fl. Rodinger), ČSK – Hodošan 2:2 (Vuk, Višnjić; 2x Furdi).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Omladinac (NSR) – Croatia, Hodošan – Polet (P). U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Zasadbreg 77 – ČSK, Naprijed – Trnava, Kraljevčan 38 – Dubravčan, Strahoninec – Plavi, Sokol – Venera PMP.

II. MEĐIMURSKA LIGA Pušćine bolje od Mladosti iz Ivanovca. U 6. minuti za domaćine je zgoditak postigao kapetan Karlo Levanić. Za goste izjednačuje Nikola Horvat u 38. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu u 63., Levanić donosi pobjedu svojoj momčadi. Sloga uvjerljiva u Brezju. Hat-trick je za Čakovčane upisao Karlo Kovačić, dva zgoditka postigao je Andrej Bešlić te jedan Josip Jurić. Poraz Hajduka ublažili su Luka Marčec i Jan Ivan Guterman. U 39. minuti, gostima je isključen trener Tihomir Blažeka zbog vrijeđanja glavnog suca Gorana Tomičića.

Radnički poražen u Hlapičini.

Strijelci za Muru bili su Tomica Nerer, Saša Varga i Marko Šoltić, dok je za goste bio precizan Dominik Toplek. U derbiju kola, Jadran upisao tri boda protiv Slobode. U 21. minuti, Slakovčani su poveli zgoditkom Davida Vibovca. Za Jadran izjednačuje Araujo Santos Etto u 42. minuti. Pobjedu mornarima donosi Andre Silva Batista u 47.

Borcu PMP lokalni derbi. Gosti su poveli zahvaljujući zgoditku domaćeg igrača Antonija Dragovića u vlastitu mrežu u 16. minuti. Vodstvo Borca PMP povisuje Nikola Tomašek u 39. minuti. Za Budućnost je u 46. bio strijelac Matija Antolović. Treći zgoditak

gostiju djelo je Darija Lesara u 57. minuti. Pobjedu momčadi iz Turčišća potvrđuje Dario Novak u posljednjoj minuti utakmice.

Dekanovčani slavili u Gornjem Hrašćanu. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 7. minuti. Tada pobjednički zgoditak za Mladost postiže Eugen Pintarić. Četvorka Vidovčana. Mrežu Malog Mihaljevca dva puta je pogađao Dino Nemet te po jednom Matija Matotek i Ivan Podravec.

Rezultati: Hajduk (B) – Sloga (Č) 2:6 (Marčec, Guterman; 3x Kovačić, 2x Bešlić, Jurić), Pušćine – Mladost (I) 2:1 (2x Levanić; Horvat), Mura – Radnički 3:1 (Nerer, Varga, M. Šoltić; Toplek), Budućnost (M) – Borac PMP 1:4 (Antolović; Dragović ag, Tomašek, Lesar, D. Novak), Vidovčan – Mali Mihaljevec 4:0 (2x Nemet, Matotek, Podravec), Pobjeda – Mladost (D) 0:1 (Pintarić), Jadran – Sloboda (S) 2:1 (Araujo Etto, Andre Silva; Vibovec).

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Sloga (Č) – Sloboda (S), Hajduk (B) – Pušćine. U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Mladost (D) – Jadran, Borac PMP – Pobjeda, Mali Mihaljevec – Budućnost (M), Radnički – Vidovčan, Mladost (I) – Mura.

III. MEĐIMURSKA LIGA – A Bez pobjednika u Kuršancu.

U 25. minuti Drava dolazi u vodstvo zgoditkom Roka Kregara.

Za Slobodu izjednačuje Neven Ivković u 51. minuti. Samo osam minuta kasnije isti igrač zabija za 1:2. U 79. opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Krunoslav Hruškar. Šestica Novakovčana.

Graničar je vrlo uvjerljivo nadigrao Jedinstvo iz Novog Sela na Dravi. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Marin Šarić, dok su po jedan zgoditak postigli Saša Zlatar, Marko Jakšić, Josip Barbarić i Jun Michida.

Remi u Donjem Mihaljevcu. U vrlo zanimljivom susretu domaćini su imali vodstvo 2:0, a gosti 4:2 dok je na kraju susret završen rezultatom 4:4. Za Dravu je dvostruki strijelac bio David Mihoci, dok su po jedan zgoditak još postigli Josip Igrec i Goran Pongrac. Za Omladinac su zabijali Saša Novak, Tomica Mlinarec, Dino Jančec i Jurica Tizaj.

Borac slavio u Podbrestu. Sve do posljednje minute susreta gosti iz Donjeg Hrašćana imali su prednost 3:0 s dva zgoditka Leonarda Bistrovića i jednim zgoditkom Mateja Pozderca. Utješni zgoditak za Budućnost postigao je Gianluca Halić u posljednjoj minuti.

Rezultati: Drava (K) – Sloboda (M) 2:2 (Kregar, Hruškar; 2x Ivković), Graničar (N) – Jedinstvo (NSnD) 6:0 (2x Šarić, Zlatar, Jakšić, Barbarić, Michida), Budućnost (P) – Borac (DH) 1:3 (G. Halić; 2x Bistrović, M. Pozderec), Drava (DM) – Omladinac (DS) 4:4 (Igrec, 2x Mihoci, Pongrac; Novak, Mlinarec, Jančec, Tizaj). Otok je bio slobodan.

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Omladinac (DS) – Graničar (N), Drava (K) – Budućnost (P). U nedjelju (16:30) na rasporedu su utakmice: Jedinstvo (NSnD) – Otok, Borac (DH) – Drava (DM). Sloboda (M) je slobodna.

III. MEĐIMURSKA LIGA – B Preokret Hajduka. Napredak je nakon prvih 45 minuta igre imao prednost 1:0 zgoditkom Luke Božaka. U drugom dijelu Štrukovčani dolaze do preokreta s dva zgoditka Karla Šardija te po jednim Miljenka Bistrovića i Denisa Povodnje. Bratstvo bolje od Paraga. Hat-trick je za momčad iz Preseke upisao Sandi Ignac dok je dva zgoditka postigao Bojan Novak, a jedan Dino Ferlin. Poraz Paraga ublažili su Vlado Oršuš i Dančo Horvat.

Bez pobjednika u Mačkovcu.

Nakon prvog dijela vodstvo Donjeg Koncovčaka zgoditkom Patrika Murote. Početkom drugog dijela za Omladinac izjednačuje Tomas Makar. Gosti ponovno vode u 54. minuti, strijelac Mario Novak. Bod domaćinu donosi Vedran Bister u 68. minuti. Koncovčanima je u 80. isključen Dominik Bistrović zbog dviju opomena, a Mačkovčanima u 84. minuti Tomas Makar zbog udaranja suparničkog igrača laktom u predjelu vrata.

Dubravi lokalni derbi u Križovcu. Ključni trenutak utakmice dogodio se u 77. minuti, kada za pobjedu Sivičana zgoditak postiže “jocker” s klupe Armando Kovačić. Trnovec je s čak 16 komada u mreži ispratio kući momčad Šenkovca. Šest zgoditaka za domaćine postigao je Moris Kuhta, četiri Mario Pintarić, dva Mateo Đuran, a po jedan Danijel Košak, Jurica Mikulić, Matej Flac i Matija Pintarić. Počasni zgoditak za goste postigao je Sandi Balog.

Rezultati: Parag – Bratstvo (P) 2:6 (V. Oršuš, D. Horvat; 3x Ignac, 2x Novak, Ferlin), Hajduk (Š) – Napredak 4:1 (2x Šardi, Bistrović, Povodnja; Božak), Torpedo – Dubrava 0:1 (Kovačić), Omladinac (M) – Donji Koncovčak 2:2 (Makar, Bister; Murota, Novak), Trnovec – Šenkovec 16:1 (6 x Kuhta, 4x Mario Pintarić, 2x Đuran, Košak, Mikulić, Flac, Matija Pintarić; S. Balog).

TABLICA PREMIER LIGA 1. MEĐIMUREC

3 2 1 0 12 – 3 7

2. NEDELIŠĆE

3 2 1 0 12 – 4 7

3. BSK

3 2 1 0

5–1 7

4. SPARTAK

3 2 0 1

9–5 6

5. DINAMO (P)

3 2 0 1

8–5 6

6. CENTROMETAL

3 1 2 0

5–3 5

7. DRAŠKOVEC

3 1 1 1

9–5 4

8. BRATSTVO (SV)

3 1 1 1

4–4 4

9. PODTUREN

3 1 1 1

7–9 4

10. JEDINSTVO (GM)

3 1 0 2

7–8 3

11. MLADOST (SM)

3 1 0 2

4–7 3

12. MLADOST KOMET 3 1 0 2

3–9 3

13. BRATSTVO (J)

3 0 0 3 1 – 11 0

14. SLOGA (Š)

3 0 0 3 0 – 12 0

TABLICA 1. MNL 1. VENERA PMP

3 3 0 0

2. DUBRAVČAN

3 2 1 0 10 – 5 7

8–1 9

3. POLET (P)

3 2 0 1

9–3 6

4. SOKOL

3 2 0 1

9–6 6

5. ZASADBREG 77

3 1 2 0

7–3 5

6. PLAVI

3 1 1 1

6–5 4

7. TRNAVA

3 1 1 1

4–4 4

8. ČSK

3 1 1 1

4–6 4

9. KRALJEVČAN 38

3 1 0 2

6–7 3

10. OMLADINAC (NSR) 3 1 0 2

3–6 3

11. NAPRIJED

3 1 0 2

2–5 3

12. CROATIA

3 1 0 2 4 – 10 3

13. HODOŠAN

3 0 2 1

5–8 2

14. STRAHONINEC

3 0 0 3

1–9 0

1. BORAC PMP

3 2 1 0

9–4 7

2. VIDOVČAN

3 2 1 0

8–3 7

3. PUŠĆINE

3 2 1 0

8–4 7

4. JADRAN

3 2 1 0

7–3 7

5. SLOGA (Č)

3 2 0 1 10 – 8 6

6. SLOBODA (S)

3 1 1 1

7. MLADOST (D)

3 1 1 1

2–2 4

8. M. MIHALJEVEC

3 1 1 1

3–5 4

TABLICA 2. MNL

5–4 4

9. MLADOST (I)

3 1 0 2

6–7 3

10. MURA

3 1 0 2

4–6 3

11. RADNIČKI

3 1 0 2

5–9 3

12. BUDUĆNOST (M)

3 0 2 1

2–5 2

13. POBJEDA

3 0 1 2

2–5 1

14. HAJDUK (B)

3 0 0 3 5 – 11 0

TABLICA 3. MNL-A 1. GRANIČAR (N)

2 2 0 0 14 – 1 6

2. DRAVA (K) (-3)

3 2 1 0 10 – 4 4

3. BORAC (DH)

3 1 1 1

7–7 4

4. OMLADINAC (DS)

3 1 1 1

6–9 4

5. JEDINSTVO (NSnD) 3 1 1 1

5–9 4

6. OTOK

2 1 0 1

2–8 3

7. DRAVA (DM)

2 0 2 0

7–7 2

8. SLOBODA (M)

3 0 2 1

4–5 2

9. BUDUĆNOST (P)

3 0 0 3

2–7 0

TABLICA 3. MNL-B 1. TRNOVEC

3 3 0 0

2. HAJDUK (Š)

3 3 0 0

24 – 2 9 7–2 9

3. OMLADINAC (M)

3 2 1 0

13 – 7 7

4. PARAG

3 2 0 1

11 – 9 6

5. D. KONCOVČAK

3 1 1 1

7–6 4

6. BRATSTVO (P)

3 1 0 2

9–8 3

7. TORPEDO

3 1 0 2

3–4 3

8. DUBRAVA

3 1 0 2

2–5 3

9. NAPREDAK

3 0 0 3

3 – 14 0

10. ŠENKOVEC

3 0 0 3

6 – 28 0

U sljedećem kolu u subotu (16:30) sastaju se: Donji Koncovčak – Dubrava, Napredak – Torpedo, Šenkovec – Hajduk (Š), Bratstvo (P) – Trnovec. U nedjelju (16:30) na rasporedu je utakmica: Omladinac (M) – Parag.



15. rujna 2023.

JUDO

FUTSAL

ZLATO na Europskom prvenstvu za osobe sa sindromom Down

U POHODU na viši rang

Nenad Vrbanec pokorio Europu

Braća Hlišć igrat će futsal ligu Nakon dugo godina izbivanja, MNK Fotex Junajted ponovno će imati seniorsku momčad u ligaškom pogonu. Prijavili su ekipu za novu sezonu, a na svoj pohod na najviše stepenicu kreću iz trećeg ligaškog rang. Njihova škola futsala prepoznatljiva je u Hrvatskoj, a sada će ti klinci uz nekoliko iskusnijih igrača loviti viši rang.

Dio ekipe bit će i međimurski ljubitelji futsala, braća Neven i Slaven Hlišć. Oni su dugi niz godina članovi Junajteda, a sada će zajedno s njima loviti nastup u drugom hrvatskom rangu. Bit će ih zanimljivo pratiti na trećeligaškim i četvrtoligaškim terenima, a kasnije i u futsal dvoranama. (nl)

NOGOMET

- Umjesto liftom, morali smo ići stepenicama jer on kaže da nam je to dodatni trening, poručio je trener Filip Šeketa Piše: Luka Maruševec

Z

latno odličje s Europskog prvenstva za osobe sa sindromom Down koje je osvojio Nenad Vrbanec osvojilo je srca mnogih - i to potpuno zasluženo. Razlog prvenstveno nije sama medalja, već dokaz da Nenadov trud i rad, unatoč svim preprekama, njega čine iznimno uspješnim sportašem.

Pod vodstvom svojeg dugogodišnjeg trenera Filipa Šekete, Nenad redovno trenira u Judu klubu Zrinski, niže uspjehe i osvaja medalje. Posljednje Europsko prvenstvo održalo se u talijanskoj Padovi od 3. do 10. rujna, a međimurski sportaš sudjelovao je u dvjema borbama.

Svaku borbu pobijedio je različitim tehnikama - Nenad je za zlatnu medalju morao pobijediti dvije borbe, s obzirom na to da je prvenstvo za osobe sa sindromom Down, pravila su malo drugačija.

Konkretno nema nekih tehnika kojima bi se moglo ozlijediti sportaša, odnosno cilj je smanjiti ozljede na minimum. Mi smo se fokusirali na nožne tehnike koje Nenadu odlično idu.

Sviđa mi se činjenica da je svaku borbu pobijedio točno onako kako smo se dogovorili i to s različitim tehnikama, rekao je njegov trener Filip Šeketa u uvodu razgovora pa se osvrnuo na samo prvenstvo.

MLADI PRILOČANEC u kockastom dresu

Trener Filip Šeketa i zlatni Nenad Vrbanec u Italiji

- Prvenstvo je bilo dobro organizirano, naravno uvijek ima prostora za još bolje te se nadam da će narednih godina bit još kvalitetnije. Cijelo natjecanje trajalo je sedam dana, a mi smo morali doći u utorak, 5. rujna. Već idući dan imali smo zajednički trening s ekipama iz Švedske, Poljske, Portugala i Turske. Na treningu sam osjetio da je Nenad spreman uzeti zlatnu medalju, vidio sam koliko je bio fokusiran i s koliko volje i želje je pristupio treningu, bio je kako mi to volimo reći ''unutra'', ponosno govori Šeketa pa otkriva kakav je Nenad kao sportaš.

Nenad na treningu uvijek napravi seriju više

- S obzirom na to da je on jedini sportaš u klubu sa sindromom Down, trenira normalno u svojoj starijoj grupi te dodatno dolazi na trening natjecateljske grupe.

Većinom radi s ostalim kolegama iz kluba iste vježbe i zadatke, ali naravno s manjim intenzitetom. Jednom u dva-tri tjedna odradimo neke specifične vježbe kako bi mu bilo lakše pratiti trenažni program, poručuje njegov

trener koji s Nenadom radi od 2017. godine.

- S Nenadom sam počeo raditi sredinom 2017. godine, a od 2019. godine idemo zajedno na turnire. Inače jako je zabavan i drag dečko i dok smo negdje uvijek ima puno smijeha i puno grljenja. Jedna zanimljiva anegdota se dogodila na Europskom prvenstvu u Italiji. Smješteni smo bili na trećem katu u hotelu te nam je odmah pored bio lift i dok smo išli ujutro na doručak, krenuli smo prema liftu, a Nenad nas je samo pogledao i kimnuo glavom da ne može i pokazao prstom stepenice. To nam je, kako on kaže, dodatni trening, tako da smo svaki dan morali ići stepenicama. Za vrijeme treninga znam mu zadati određen broj ponavljanja kod nekih vježbi, a on često zna napraviti seriju više i onda dođe do mene i kaže "je l' vidiš kak' mogu" i pritom me sretno zagrli, ponosno govori Šeketa.

Nikada ne traži pauzu ili izgovore

Nenad je već ranije osvojio i dvije svjetske srebrne medalje, prvo u Guimarãesu 2019. godine, a zatim u Madeiri 2022. godine. Trener

Filip Šeketa potom je otkrio u čemu leži Nenadova tajna.

- Mislim da je definitivno jedan od razloga njegova upornost. Kako sam naveo, zna dodatno određivati vježbe te ni u jednom trenutku ne traži pauzu ili izgovore kako bi se odmorio. I inače ne propušta nijedan trening što puno govori, kazao nam je uspješni Nenadov trener pa spominje buduće planove.

- Trenutno nam je plan nastaviti i dalje dobro trenirati te ispravljati neke sitne greške s turnira, sljedeće veliko natjecanje je ''Trisome Games'' koje će se održati sljedeće godine u turskom gradu Antalija. Inače SUDS prati olimpijski ciklus tako da je sljedeća godina olimpijska, odnosno imamo ''Trisome Games'' koje su nalik na Olimpijadu. Za kraj bih poručio da Nenad može biti primjer mladim sportašima kako velikom voljom, trudom i radom možemo prevladati sve prepreke koje su stavljene pred nas i doći do željenog cilja, zaključio je Šeketa naš razgovor.

Zvonarek debitirao za U-21 reprezentaciju S 18 godina prvi nastup za U-21 reprezentaciju upisao je Lovro Zvonarek. Svoj premijerni nastup imao je u Koprivnici protiv kluba u kojem je zaradio transfer u veliki Bayern. Naši predstavnici bili su suci Patrik Kolarić i Edvin Zobec. Kolarić je bio glavni sudac dok je Zobec obnašao ulogu pomoćnog suca.

Nogometaši Slaven Belupa u prijateljskoj su utakmici igranoj u odličnoj atmosferi pred 1500 ljudi na koprivničkom Gradskom stadionu Ivan Kušek-Apaš remizirali s mladom reprezentacijom Hrvatske rezultatom 1:1.

Strijelci su bili Ortiz za Slaven Belupo i Ivanović za mlade Vatrene. Bolju igru momčad Slavena kapitalizirala u 38. minuti kada je Mioč milimetarski preciznim centaršutom pogodio Ortiza koji glavom gađa u malu mrežicu gola Hrvatske mlade reprezentacije za 1:0.

U nastavku susreta mladi Vatreni su stigli do izjednačenja u 68. minuti. Bukvić je asistirao Ivanoviću koji s 12 metara pogađa drugi kut gola Markovića za 1:1. Pokazalo se na kraju da je to bio i konačan rezultat utakmice. (nl)



15. rujna 2023.

NOGOMET

NOGOMET

KUP MNS-a

ŽNK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Venera izbacila Dinamo (D) Ove srijede odigrani su susreti trećeg kola kupa Međimurskog nogometnog saveza. Iznenađenje je svakako ispadanje Dinama iz Domašinca kod Venere PMP. Međimurje je tek nakon izvođenja jedanaesteraca slavilo u Miklavcu. U susjedskom derbiju Graničar je stigao do prolaza u Donjoj Dubravi. Uvjerljive pobjede upisali su Nedelišće, Polet (P), Polet (SMnM), Rudar i Podturen. Izvlačenje parova kao i domaćinstva osmine finala Kupa MNS-a odredit će se naknadno.

Rezultati trećeg kola: Omladinac (DS) – Centrometal 1:5, Podturen – Draškovec 5:0, Naprijed – BSK 0:2, Plavi – Sloga (Š) 1:3, Budućnost (M) – Međimurje 2:4 (0:0), Drava (K) – Nedelišće 1:8, Venera – Dinamo (D) 2:0, ČSK – Rudar 1:8, Sloboda (S) – Bratstvo (J) 1:3, Spartak – Međimurec 1:3, Omladinac (NSR) – Mladost (SM) 0:2, Pušćine – Mladost Komet 0:1, Dubravčan – Graničar (K) 1:2, Polet (P) – Bratstvo (SV) 5:0, Sokol – Polet (SMnM) 0:6, Mladost (I) – Galeb 3:0 bb. (dj)

GIMNASTIKA SVJETSKI KUP u Mađarskoj

Tijana Korent šesta u finalu Tijana Korent u subotu je zauzela 6. mjesto u finalu preskoka na svjetskom Challenge kupu u Mađarskoj.

U svom 44. finalu Svjetskog kupa u karijeri, članica GKa Nedelišće ocijenjena je s 12.849.

- Na žalost ni danas nije bio moj dan. Očito sam još bila malo preumorna od jučerašnjih kvalifikacija. Loše sam doskočila prvi skok i onda nakon toga nije baš

bilo više šanse da ispravim to. Cure su danas skakale bolje, jače skokove, nije bilo za očekivati da bih mogla biti kao u kvalifikacijama gdje sam bila prva. Što je, tu je. Još jedno natjecanje je za nama, još jedno finale i ne mogu reći da nisam sretna.

Trenutno imam četiri finala u četiri Svjetska Challenge kupa ove godine, rekla je nakon finala Tijana. (lm)

NAKON OSAM godina napustio Rijeku

Denis Bušnja transferiran u Gruziju U svojoj Rijeci u kojoj je proveo čak osam godina, pravu šansu nije dobio, stoga je bilo logično da napusti klub. Denis Bušnja više nije igrač HNK-a Rijeka. Bušnja i Rijeka dogovorili su sporazuman raskid ugovora.

Bušnja je za prvu ekipu upisao 63 nastupa uz 10 golova.

ATLETIKA

Međimurskom nogometašu nova destinacija je gruzijski Dinamo Tbilisi.

Njegov novi klub nakon 24 kola drži drugu poziciju s pet bodova manje od vodećeg Dinamo Batumia. U vremenu kad je bio u Rijeci još je na posudb igrao za slovački Sered, slovenski Bravo i Istru 1961. (nl)

MLADI NEDELIŠĆANEC rastura

Roko Farkaš postavio novi državni rekord U nedjelju je u Zagrebu održano 73. izdanje Boris Hanžeković memorijala. Trenutno jedan od najperspektivnijih mladih atletičara u Hrvatskoj je zasigurno naš Roko Farkaš iz Nedelišća koji je ponovno bio sjajan.

- Posebno se istaknuo nastup našeg juniora Roka Farkaša koji je u utrci na

200 m iskoristio jaku konkurenciju te kao sedmoplasirani istrčao novi juniorski (U-20) državni rekord koji sada iznosi 21.04 sekunde, poručili su iz varaždinskog Atletskog kluba Sloboda. Tako je Roko nastavio nizati svoje uspjehe kojima je sada dodao novi državni rekord. (lm)

Gostujući poraz Međimurki u Splitu Piše: Miljenko Dovečer

Ždrijeb je bio nemilosrdan za čakovečke nogometašice.

Prvo su u 1. kolu kod kuće izgubile od zagrebačkog Dinama, a protekli vikend stradale su u Splitu od Hajduka 6:0.

Sada pak im u goste dolazi favorizirani Osijek. Uostalom mlada čakovečka ekipa za cilj ima izboriti ostanak, a s konkurentima Donatom i Goricom tek treba igrati.

Utakmica u Splitu bila je riješena već u 17. minuti kada Hajduk vodi 3:0. Istaknula se četverostruka strijelkinja Grebenar koja je postigla čak četiri pogotka. Naše cure u ovom trenutku nisu dorasle Splićankama, a vjerujemo da će ova jako mlada ekipa s vremenom biti sve bolja. Čakovčankama uz primjerenu borbenost nedostaje iskustva, to je očito bilo vidljivo u Splitu. ŽNK Međimurje: Bartolić, Vizinger, Blagus, Sedmak (33.

Fot), Damjanović (72. Lušić), Yoshida, Zizyte (33. Rabuzin), Škrlec (55. Kuzmić), Panayiotou (55. Vujević), Shidara, Varga. Trener: Robert Katanec.

U trećem prvenstvenom kolu u nedjelju slijedi novo i teško iskušenje, u Čakovcu gostuje ekipa višestrukih državnih prvakinja, ŽNK Osijek.

Pobjeda pionirki i poraz kadetkinja u Zagrebu

Pionirke Međimurja pod vodstvom Marija Šarića u drugom kolu bile su bolje u Zagrebu od domaćeg Dinama.

Pogotke su postigle Madić i Horvat, a naše djevojke igrale su u sljedećem sastavu: Novak, Modrić, Škrlec, Jalšovec, Kivač, Horvat, Pleh, Štrek, Pokos, Brzuhalski, Madić, još su igrale: Stipan, Tkalčec, Vočanec, Tkalec, Tuksar, Leskovar, Bistrović. Trener: Mario Šarić.

Za razliku od njih nakon toga kadetkinje su teško stra-

dale od vršnjakinja Dinama.

Rezultat je bio 7:1 za domaće cure, a jedini pogodak za Međimurje postigla je Peharda.

Za Međimurje su igrale: Kukec (Kralj), B. Horvat, Tkalčec, Presečki (Mustač),Hrnčić, Cirkvenčić, Peharda, Kovač, Šimatić (A. Horvat), Balašako, Bračko (Katalenić). Trener: Karlo Jambor.

U subotu u trećem prvenstvenom kolu Čakovčanke su domaćini pionirkama i kadetkinjama Graničara iz Županje.

Treneri održali trening s Udrugom za sindrom Down

Prošlog tjedna treneri ŽNK-a Međimurje su bili u Novom Selu Rok gdje su posjetili Udrugu za sindrom Down Međimurske županije, sudjelovavši u sportskim aktivnostima projekta "Šarenim čarapama do cilja".

- Imali su tako prilike ovoj dragoj i posebnoj djeci kroz

igru i veselje približiti nogomet. Samo oni koji su imali prilike družiti se s ovim anđelima znaju koliko su posebni i dragi, koliko im ovo druženje znači, a na kraju koliko znači i nama, poručili su iz kluba.

Na početku treninga su se malo rastrčali i razgibali uz štafetne igre, a kasnije su igrali nogomet. U pokazivanju nogometnih vježbi treneru Karlu Jamboru pomagale su nogometašice Nera Štrek i Ema Jalšovec. Djeca su uživala u ovom nogometnom druženju koje bi rado ponovili.

- Velika hvala trenerima Karlu Jamboru i Mariju Šariću te Hrvoju Goričancu na prekrasnom sportskom druženju, poručuju iz Udruge.

Ova aktivnost provodila se u sklopu programa "Šarenim čarapama do cilja" koji financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

RUKOMET USPJEŠNO ZAVRŠENE pripreme za novu sezonu

MRK Čakovec proslavio 10. rođendan Veliki broj uzvanika došao je na 10. rođendan MRK-a Čakovec. Sami program trajao je od 16 sati pa sve do ponoći. Uz veliki koncert, uzbudljiv program uključivao je: prijateljsku rukometnu utakmicu seniora, pregled postignuća kluba, rukometne igre za najmlađe, bogatu nagradnu igru, raznovrsna hranu i piće te druženje i zabavu do ponoći.

Protekle subote u i oko dvorane Graditeljske škole Čakovec pred velikim auditorijem, gostiju, brojnih gledatelja i navijača, biranim se je riječima svima obratio predsjednik kluba Željko Kavran, nekad dugogodišnji predsjednik HRS-a.

Osvrnuo se je na bogatu povijest međimurskog rukometa, uz nogomet svih ovih godina „vodećeg“ međimurskog sporta, posebno čakovečkog kluba koji uspješno djeluje i djelovao je pod raznim imenima, vrlo detaljno pak o posljednjem desetljeću sadašnjeg MRKa Čakovec. Bilo je riječi o problemima i realnim planovima za naredno razdoblje, o radu s mladima, suradnji s odgovornima. U holu dvorane sudionici svečanosti mogli su vidjeti pregled postave brojnih osvojenih odličja kluba, bila je tu i igra za najmlađe, priređena je bogata tombola i nagradna igra, a sve je završeno

KREĆE NOVA sezona u najvišem rangu

zajedničkim druženjem i koncertom kultne grupe Pips, chips & videoclips.

Slavili u pripremnoj utakmici, slijedi gostovanje u Našicama

Tijekom poslijepodneva i večeri seniori su odigrali prijateljski susret s Maksimir Pastelom iz Zagreba. U generalci pred prvenstvo pred više od 500 gledatelja Čakovčani su pobijedili 33:31. Čakovec: Hozjan (9), Friščić (3), Zadravec, Batisweiler, Tkalčec (5), Vuković (2), Solarić (1), V. Horvat, Vincek, Novak (2), E. Horvat (2), Toplek (1), Tompić (4),Kupec, Martinez (1),

Goričanec (3). Trener: Josip Borković.

Odlično su Čakovčani odigrali prvih 30 minuta, dok su u 40. minuti imali vodstvo 23:18. Onda su stali pa su Zagrepčani poravnali ishod (24:24), no samo za kratko. Jer opet dobra i raznovrsna igra Čakovca i na kraju zaslužena pobjeda domaćina.

Sada kreće ono pravo, što su nagovijestili početkom godine, napad na mjesto koje vodi u najviši rang, Premijer ligu. Prvenstvo u 1. HRL Sjever kreće ove subote kada MRK Čakovec od 15:30 gostuje u Našicama kod druge ekipe Nexe. (md)

Zrinskice odlaze na najdalje gostovanje Zbog nesretnog slučaja nekoliko igračica iz ŽARK-a Split, utakmica prvog kola 1. HRL za žene je odgođena.

Tako će naše rukometašice prvoligaški debi ove sezone imati u drugom kolu kada odlaze na najdalje putovanje, u nedjelju će se sučeliti s Dalmatinkom u Pločama.

Darko Dania, sportski direk-

tor i trener Goran Mrđen sastavili su respektabilnu ekipu i postavili si i više ciljeve, biti među prve četiri ekipe.

Rukometašice s kojima raspolaže stručni stožer Čakovčanki su: Marta Kozjak, Dora Potočnjak i Sonja Makarova – vratari, Melani Balić, Lana Blagus i Hana Vidović – lijeva krila, Kala Kosovac i

Rahela Varga – desna krila, Renee Posavac, Ema Balaško i Leona Janković – pivoti, Lucija Cvijanović, Tena Megerle – lijevi vanjski, Anja Balent, Gabrijela Novak, Ana Briški – srednji vanjski i Gabrijela Gudelj i Viktorija Rebernik – desni vanjski.

Nakon odgode prve utakmice sa Splitom ovo je

odmah i prvi veći test gdje će se vidjeti spremnost i kvaliteta Mrđenovih cura.

Vjerujemo da su Zrinskice spremne za postavljene ciljeve i da se iz dalekih Ploča vrate s pobjedom. Utakmica u Pločama na rasporedu je u nedjelju 17. rujna s početkom u 19 sati. (md)

15. rujna 2023.

Vaši stupci 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sudionici izleta na istok Hrvatske

HVIDR-A JUG Čakovec vodila svoje članove na izlet u Baranju, Srijem i Slavoniju

Na Malu Gospu na misi u svetištu Aljmaš HVIDR-a Jug Čakovec organizirala je povodom blagdana male Gospe odlazak u svetište Aljmaš. Gdje su sve bili i nakon toga izvijestio nas je Pavo Jazvić. - Nakon svete mise u crkvi Gospe od Utočišta uputili smo se

put Vukovara. Na trpinjskoj cesti kod spomenika pored tenka zapalili smo svijeću.

Posjetili smo memorijalno groblje i odali počast za sve žrtve grada Vukovara. Odali smo počast i pokojnima Blagi Zadri i Marku Babiću. Orga-

OBVEZNO obrazovanje poljoprivrednika

nizirali smo i predavanje o memorijalnom groblju.

Nakon groblja zapalili smo svijeće i molitvom odali počast svim žrtvama na Ovčari. Obišli smo uz predavanje i Spomendom Ovčara.

Posjetili smo i Principovac,

Bez izobrazbe nema potpora Poljoprivrednici koji su se odlučili za dobivanje potpora, odnosno za izravna plaćanja obvezni su završiti šestsatnu izobrazbu. Nju će provoditi Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (bivša Savjetodavna služba) i druge ovlaštene institucije. Predavanja su podijeljena u 4 skupine gdje se trebaju prijaviti ovisno o traženoj mjeri. Odabir i prijava na tečaj obavljaju se na poveznici https://www. savjetodavna.hr/tecajevi/. Mjere su: 1. IAKS mjere (70.01.01. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki, 70.01.02. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima, 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada, 70.02.01. Zaštita ptice kosca,70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima, 70.02.03. Uspostava poljskih traka, 70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja, 70.04.

Prijelaz na ekološki uzgoj, 70.04. Održavanje ekološkog uzgoja, 70.06.01. Dobrobit životinja u govedarstvu, 70.06.02. Dobrobit životinja u svinjogojstvu, 70.06.03. Dobrobit životinja u peradarstvu, 70.06.04.

Dobrobit životinja u kozarstvu, 70.06.05.

Dobrobit životinja u ovčarstvu, 70.07.01.

Očuvanje suhozida, 70.07.02. Očuvanje živica, 70.08.01. Očuvanje ekstenzivnih

voćnjaka, 70.08.02. Očuvanje ekstenzivnih maslinika) 2. Izobrazba mladih poljoprivrednika (30.01. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike, 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika) 3. Ekosheme + proizvodno vezana plaćanja (biljna proizvodnja) (31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina, 31.03. Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina, 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, 31.06. Konzervacijska poljoprivreda, 31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV), 32.05. PVP povrće, 32.06. PVP za voće, 32.09. PVP za sjeme) 4. Proizvodno vezana plaćanja (stočarska proizvodnja) + IAKS mjere (stočarska proizvodnja) (32.01.01. PVP za krave u proizvodnji mlijeka, 32.01.02. PVP za prvotelke, 32.02. PVP za tov junadi, 32.03. PVP za krave dojilje, 32.04. PVP za ovce i koze, 70.03. Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja, 70.06.01. Dobrobit životinja u govedarstvu, 70.06.02. Dobrobit životinja u svinjogojstvu, 70.06.03. Dobrobit životinja u peradarstvu, 70.06.04.

Dobrobit životinja u kozarstvu, 70.06.05.

Dobrobit životinja u ovčarstvu).

mjesto gdje je poginuo prvi međimurski branitelj Predrag Jurčec. Drugog dana posjetili smo spomenik u Borovu Selu i odali smo počast dvanaestorici mučki ubijenih hrvatskih redarstvenika. Na kraju posjetili smo Vinkovce

povodom manifestacije Vinkovačke jeseni.

Za ovo putovanje velika zahvala općinama Selnici i Strahonincu koje su nam omogućile da ovo putovanje pretvorimo i u užitak za sve koji su bili na njemu. Zahvala

i obitelji Ivana Zvera koji nam uvijek financijski pomaže. Zahvala autoprijevozniku Lacković Bus i njihovu vozaču Ivanu Vinceku koji nas već godinama ugodno vozi, poručio je Pavo Jazvić, predsjednik udruge HVIDR-a Jug Čakovec. (BMO)

MDS STAO u obranu svoje članice Željke Novak prijavljene za sukob interesa jer je sestra gradonačelnice Cividini

Prijavitelj ničim nije dokazao sukob interesa Predsjedništvo MDS-a je na svojoj 20. sjednici 5. rujna donijelo zaključak kojim podržava stav Željke Novak, vijećnice MDS-a u Gradskom vijeću Čakovca, o zakonskoj neutemeljenosti prijave za sukob interesa protiv nje vijećnika Borisa Bistrovića i u nastavku na odluke Povjerenstva za nadzor primjene Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Čakovca, koje je, što je bilo i za očekivati, prihvatilo tvrdnje gospodina Bistrovića.

Vijećnica Željka Novak u Gradsko vijeće Grada Čakovca došla je kao zamjena za Josipa Požgaja nakon njegove smrti.

Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 12. sjednici od 5. listopada 2022. godine donijelo odluku o prihvaćanju mišljenja Mandatne komisije o započinjanju mandata Željke Novak.

Gradsko vijeće Grada Čakovca bez rasprave je, jednoglasno – znači i glasom vijećnika Bistrovića, donijelo Odluku o

zamjeni mandata, bez ikakvih primjedbi o nekakvom sukobu interesa, pa se postavlja pitanje zašto je ta prijava upućena tek 10 mjeseci nakon što obavlja dužnost vijećnice?

U svojem očitovanju na podnesenu prijavu vijećnica Novak argumentirano je odgovorila na tvrdnje vijećnika Bistrovića o postojanju sukoba interesa između nje i njezine sestre, gradonačelnice Čakovca, i to samim tim što su one u krvnom srodstvu. S obzirom na to da je Povjerenstvo svojom odlukom prihvatilo gotovo sve tvrdnje vijećnika Bistrovića, ističemo činjenice zbog kojih smatramo da nema sukoba interesa, odnosno da nije bilo razloga za podnošenje prijave i donošenja odluke Povjerenstva, koja, po našem mišljenju, nije u skladu sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa i drugom zakonskom regulativom.

Iz dostavljene prijave od 13. srpnja 2023. godine za su-

kob interesa vijećnice Željke Novak i odluke Povjerenstva ne proizlazi u kakvom bi to poslovnom odnosu vijećnica bila s Gradom, a na koji bi eventualno mogle utjecati odluke i akti koje donosi Gradsko vijeće.

Prijavitelj nije ničim dokazao da bi se ovdje radilo o sukobu interesa ili eventualno potencijalnom sukobu interesa niti pak dostavlja dokumentaciju iz koje bi to proizlazilo.

Uvidom u evidenciju vijećnika nije utvrđeno da bi vijećnica Željka Novak imala vlasništvo ni udjele u bilo kakvim poslovnim subjektima niti pak da je u poslovnom odnosu poslovnih subjekata u vlasništvu Grada.

Dakle, u prijavi i odluci nijednom riječju nisu spomenuti, a kamoli dokazani konkretni privatni ili poslovni interesi između gore spomenutih povezanih osoba, stav je MDS-a. Željko Pavlic, predsjednik MDS-a

38 Čiji je vrt najljepši

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVRŠIO NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši 2022. – predstavljamo pobjednike i dobitnike svih nagrada

Vrt Josipa Ožegovića iz Šenkovca najljepši je u Međimurju!

Josip Ožegović iz Šenkovca na površini od 800 kvadrata posadio je oko 2500 sadnica cvijeća, a cilj mu je posaditi i do 10 tisuća sadnica

1.

Josipu Ožegoviću iz Šenkovca pripalo je prvo mjesto i poklon-bon od 150 eura u BAT-u

2.

Vanja De�ć-Veseli i Alen Veseli iz Šenkovca osvojili su drugo mjesto te poklon-bon od 100 eura u BAT-u

U pobjedničkom vrtu krije se 2500 različi�h biljaka

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

S

velikim zadovoljstvom došli smo do kraja ovogodišnjeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. koji smo proveli u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije.

Kao i nekoliko godina unatrag, tako smo i ove godine naišli na vaš sjajan odaziv.

Ovog puta u našem je natječaju sudjelovalo ukupno 14 sudionika iz cijelog Međimurja, a za sudionike pripremili smo čak sedam odličnih nagrada.

Tko ima najljepše vrtove?

3.

Treće mjesto i poklon-bon od 80 eura u Vrtlariji Vijenac pripali su Suzani Lukša, sa suprugom Ljubom, iz Donjeg Vidovca

Pred našim žirijem u čijem su sastavu bile novinarke Vlasta Vugrinec, Božena Malekoci-Oletić, Dora Vadlja i Sanja Heric te kolegica iz marketinga Snježana Zorković, nije bio nimalo lak zadatak s obzirom na raznolikost i kvalitetu prijava koje smo primili.

Nakon pažljivog razmatranja svih prijava naš stručni žiri odlučio je da je pobjednik ovogodišnjeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Josip Ožegović iz Šenkovca. Osvojio nas je svojim ogromnim vrtom koji je prava oaza mira, sklada i inspiracije usred Šenkovca.

15. rujna 2023.

Čiji je vrt najljepši 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4.

6.

Marija Smolek iz Donjeg Kraljevca osvojila je šesto mjesto i poklon-bon od 50 eura u BAT-u

7.

Četvrto mjesto i poklon-bon od 70 eura u Međimurki BS pripali su Andreji Mandlin iz Svete Marije

5.

Sedmo mjesto i poklon-bon od 50 eura u Rasadniku Stella floris osvojila je naša prošlogodišnja pobjednica Suzana Kemec iz Prekope U svakom kutku vrta vide se njegova strast prema vrtlarenju i trud koji u njega ulaže i to od ranog proljeća kada ga krasi 2000 tulipana i zumbula pa sve do kasne jeseni i zime. Na površini od 800 kvadrata posadio je oko 2500 sadnica cvijeća, a kako nam je kazao, cilj mu je posaditi i do 10 tisuća sadnica.

Kao pobjednik Josip Ožegović primit će poklon-bon od 150 eura u BAT-u.

Drugu nagradu primit će Vanja Detić Veseli i Alen Veseli, također iz Šenkovca. Za njih smo pripremili poklon-bon u BAT-u od 100 eura.

Peto mjesto ide Emini Miri iz Čakovca, koja je osvojila 60 eura u Vrtnom centru Iva

Suzana Lukša iz Donjeg Vidovca također nas je oduševila svojim kreativnim vrtom, pa je osvojila treću nagradu i poklon-bon od 80 eura u Vrtlariji Vijenac. Četvrto mjesto i poklon-bon od 70 eura u Međimurki BS pripal su Andreji Mandlin iz Svete Marije. Peto mjesto ovog puta ide Emini Miri iz Čakovca, koja je osvojila 60 eura u Vrtnom centru Iva. Marija Smolek iz Donjeg Kraljevca osvojila je šesto mjesto i poklon-bon od 50 eura u BAT-u. Sedmo mjesto i poklon-bon od 50 eura u Ra-

sadniku Stella �loris osvojila je naša prošlogodišnja pobjednica Suzana Kemec iz Prekope.

Prijavite se i druge godine

Zahvaljujemo još jednom svima koji ste se prijavili ili ste kandidirali svoje prijatelje, susjede i rodbinu jer se doista u Međimurju ima što vidjeti i pokazati. Već sad se veselimo natječaju Čiji je vrt najljepši 2024. i vrtovima koje ćemo imati prilike vidjeti i pokazati cijelom Međimurju.

Pratite nas i dalje u našem i vašem svijetu vrtlarenja!

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtnicentariva.hr

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

h�ps://www.stella-floris.hr/

Planirate sadnju?

POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA 15., 16. I 17. TRAVNJA U VRTLARIJI VIJENAC

40 Mozaik

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZDROVJE PRIJE SEGA

U Hrvatskoj oko 500.000 oboljelih od dijabetesa Birajte bicikl ili pješačenje umjesto auta i očuvajte svoje zdravlje i naš planet

PRIKLJUČITE SE kampanji i osvojite nagrade

Pješačite ili biciklirajte do posla!

Uključite se i ove godine u tradicionalnu kampanju “Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju…” te osvojite vrijedne nagrade. Kampanja je to koju provodi Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije i Gradski bazeni Marija Ružić Čakovec, a aktivnosti su bile predstavljene na konferenciji za novinare održanoj u srijedu, 13. rujna.

Akcija traje tri tjedna

- Ove godine kampanju organiziramo po 15. put. Do sada je u tim kampanjama sudjelovalo 1700 osoba koje su tijekom tih kampanja prošle 262.000 kilometara, odnosno možemo reći da su 6 i pol puta obišle ovaj naš planet, naglasila je na konferenciji za medije doktorica Renata Kutnjak Kiš, rukovoditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja.

Sama akcija traje od 11. rujna pa do 1. listopada, sa željom da se čim više stanovnika Međimurske županije priključi u kampanju. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije kroz navedenu kampanju i druge aktivnosti, programe i projekte, širi spoznaje o povezanosti tjelesne aktivnosti i zdravlja, radne produktivnosti te ukupne kvalitete života, a ukazuje i na važnost očuvanja okoliša te važnost sprečavanja pandemije tjelesne neaktivnosti.

- Rujan je mjesec kada započinju brojne aktivnosti naše ustanove upravo radi senzibilizacije javnosti na važnost kretanja, kao jednog od osnovnih preduvjeta za zdravlje i prevenciju bolesti te promociju zdravlja, dodala je doktorica Marina Payerl-Pal, inače ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

- Spojeni su pješačenje i biciklizam, a bila je intencija da i plivanje kao jedna od najzdravijih aktivnosti bude uključeno u ovaj projekat. Za svakog korisnika koji će se priključiti akciji osigurano je jednodnevno kupanje kao dodatak, naglasio je Miodrag Novosel, direktor GP-a Ekom.

Promicanje tjelesne aktivnosti najučinkovitiji je način

da se spriječi pandemija tjelesne neaktivnosti u Europi. Nažalost, zadnji objavljeni rezultati istraživanja Europske zdravstvene ankete provedene tijekom 2019. godine u Hrvatskoj pokazuju kako udio odraslih osoba koji zadovoljavaju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te provode barem 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno iznosi samo 19,5 %.

Prema istraživanju Eurobarometer iz 2022. godine, čak 70 % ispitanika starijih od 15 godina u RH rijetko ili nikada ne vježba. Još je više zabrinjavajuća činjenica da čak 87 % djevojaka i 78,6 % mladića u RH u dobi od 15 godina ne dostižu potrebnu razinu tjelesne aktivnosti u trajanju od najmanje 60 minuta svaki dan. Takva situacija odražava se nepovoljno na globalnu sliku pobola i smrtnosti te donosi veliku ekonomsku štetu. Stoga je važno provoditi različite aktivnosti radi promicanja vrijednosti sporta i tjelesne aktivnosti među osobama svih generacija.

Tko je osigurao nagrade?

Nagrade su osigurali i kampanju podržavaju Komet d.o.o. Prelog, Trgovina Mihalec «Beciklin» Prelog, Ljekarna Čakovec, Gradski bazeni Marija Ružić Čakovec, Općina Belica, Savjet za sigurnost prometa na cestama Međimurske županije, EUROPE DIRECT Čakovec, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije i ZZJZ MŽ, kojima i ovom prigodom organizatori najljepše zahvaljuju. Podupiratelji kampanje su još i Međimurska županija, liječnici obiteljske medicine, osnovne i srednje škole, dječji vrtići, sveučilište i veleučilište, ljekarne, Međimurski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ sa svojim članicama i drugi. (sh)

Doktorica Andreja Marić održala je u Domu umirovljenika u Nedelišću još jedno zanimljivo i poučno predavanje o pošasti modernog čovjeka, dijabetesu Piše i foto: Siniša Obadić

Općina Nedelišće, još krajem 2020. godine, na Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga "Promocija zdravlja i prevencija bolesti – Faza II" prijavila je u partnerstvu s Međimurskom županijom i Udrugom dijabetičara Nedelišće projekt "Zdrovje prije sega". Tim povodom u Domu umirovljenika održano je još jedno zanimljivo i poučno predavanje o pošasti modernog čovjeka, dijabetesu.

Predavanje je pred velikim brojem okupljenih održala prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med., spec. interne medicine, subspec. endokrinologije i dijabetologije u Županijskoj bolnici Čakovec.

Sedmi vodeći uzročnik smrti u svijetu

- Šećerna bolest, odnosno dijabetes naziva se globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća, istakla je prije svega dr.

Marić. Postoji više razloga za tu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost. Svjetske procjene govore da 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom

NOVA USLUGA

Sanja Bratković, predsjednica Udruge dijabetičara Nedelišće i prim. dr. sc. Andreja Marić, subspec. endokrinologije i dijabetologije u ŽB Čakovec bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među nešto više od 6,7 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka treća osoba mlađa je od 60 godina. U Europi od šećerne bolesti boluje 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina, a troškovi liječenja i skrbi za šećernu bolest iznose 177 milijardi eura godišnje.

Ipak, više od milijun osoba godišnje umre od njezinih posljedica.

Kontrola glukoze

Dio predavanja o liječenju i prevenciji dijabetesa dr. Marić posvetila je i novijoj tehnici, odnosno uređajima koji olakšavaju praćenje glukoze u krvi. Naime, donedavno je uobičajen način samokontro-

le, odnosno svakodnevnog praćenja razine glukoze, bio ograničen isključivo na ubode u jagodice prstiju i mjerenje trakicama. Međutim, na taj se način dobiva samo trenutačna vrijednost glukoze, odnosno mali dio informacija koje su oboljelim osobama potrebne za učinkovitu kontrolu dijabetesa. Zahvaljujući novim tehnologijama i sve većom dostupnošću uređaja za kontinuirano praćenje glukoze, osobe oboljele od šećerne bolesti imaju na raspolaganju vrijednosti glukoze u bilo kojem trenutku, ali i uvid u brzinu i smjer njezinog kretanja tijekom dana te vrijeme provedeno u ciljnom rasponu.

Ti su vrijedni podaci dostupni jednostavnim i bezbolnim skeniranjem senzora u jednoj sekundi, a oboljelima

omogućavaju lakše donošenje informiranih odluka, odnosno usklađivanje inzulinske terapije sa svakodnevnim aktivnostima i prehranom te veću ulogu oboljelih osoba u kontroli bolesti i utjecaju na ishode liječenja. Dolaskom uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze na hrvatsko tržište i posebice njihovim uvrštavanjem na listu medicinskih pomagala HZZO-a za određene skupine oboljelih osoba, sve se više spominje važnost vremena provedenog u ciljnom rasponu šećera u krvi.

Na samom kraju predavanja prim. dr. sc. Andreja Marić istaknula je kako je dobro što se odazvao tako velik broj ljudi, a posebne pohvale idu i na aktivnost Udruge dijabetičara Nedelišće koja se uključila u projekt Zdrovje prije sega.

Romobili Binbin stigli u Čakovec Nakon prošlogodišnjeg BOLT-a, koji je građanima mobilnom aplikacijom omogućavao upotrebu električnih romobila uz naplatu, od ovog mjeseca istu će uslugu na području Čakovca nuditi tvrtka BinBin. Riječ je o turskoj kompaniji koja takvu uslugu nudi u nizu gradova u jugoistočnoj Europi, a lani su se počeli širiti i na Hrvatsku. Čakovec je jedan od 19 gradova u 5 zemalja u kojem nude svoju uslugu.

Upotreba električnih romobila moguća je uz njihovu mobilnu aplikaciju, a u početku moći će se upotrebljavati na užem području grada. Na raspolaganju će biti 90 romobila, koji će biti postavljeni na osam lokacija u gradu. S Gradom Čakovcem potpisali su četveromjesečni ugovor o korištenju javnim površinama, koji će se, ako bude interesa, produžiti. Upotreba romobila stajat će 0,50 € na startu i 0,25 € za svaku minutu upotrebe. (dv)

Cijena upotrebe romobila bit će 0,50 € na startu i 0,25 € za svaku minutu

15. rujna 2023.

Dobro je znati 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

Srednja Škola Čakovec Popis odlikaša Srednje škole Čakovec, koji je nadopunjen razredima 3.c i 4.c jer se radi o medicinskim razredima koji su kroz ljeto imali praksu i tek su im sada ocjene zaključene.

1. A - razrednik: Denis Horvat Odlikaši: Ivan Bister, Janja Blažon, Ilan Kovačić, Nela Kovačić, Nika Kuzmić, Klara Mikulčić, Ema Nestić, Leah Palijan, Sofia Pandur, Hana Purgar, Lucija Skender.

1. B – razrednica: Iva Maljuna Orehovec Odlikaši: Noela Cimerman, Sebastijan Farkaš, Stela Jalšovec, Kim Košir, Hana Labazan, Jelena Lesjak, Hana Oletić, Lana Polanec, Tia Todorović, Helena Veselko, Ema Vinko.

1. C - razrednica: Mia Stubičar Odlikaši: Sven Petar Colarić, Dorotea Makovec, Matija Talaš, Oliver Židov.

1. D - razrednica: Julijana Vlaisavljević Odlikaši: Noel Bukal, Ziya Lepen, Ana Leskovar, Ema Makovec, Sara Markov, Lara Orehovec, Luka Vranović.

1. E - razrednica: Evelin Horvat Odlikaši: Lucija Huzjak, Dragana Ignac, Marina Kalanjoš Niko Molnar, Amela Oršuš, Petra Perić, Ela Pintarić, Martina Zadravec.

2. A - razrednica: Tamara Pejić Odlikaši: Kasapović Asja, Kutnjak Pavla, Lovrić Beata, Mlinarić Ema, Novak Petar, Šlezak David, Tomašić Klara, Vršič Lana, Vuglač Alma.

2. B - razrednik: Mladen Tota Odlikaši: Adela Dvorščak, Tena Klišan, Marta Novak, Monika Petrović, Lana Šergić.

2. C - razrednica: Silvija Vrbičić Odlikaši: Emily Dvorščak, Andrija Đurčević, Marta Kovačić,

Lovro Krznarić, Petar Mihić, Hana Pintarić, Lorena Šafarić, David Vibovec.

2. D - razrednica: Ivana Preložnjak Odlikaši: Lovro Cesar, Hana Čemerika, Damijan Ninić, Niko Colarić, Rebeka Kovačić, Nina Vugrinec.

2. E - razrednica: Rahela Buterin Odlikaši: Ivan Lukas Fric, Kaja Grudić, Kaja Paler, Antonia Vrtarić, Anita Oršoš, Andrijana Oršoš.

3. A - razrednica: Barbara Čalopek Odlikaši: Luka Blagović, Lorena Dodlek, Eva Ferlin, Klara Haman, Dora Hutinec, Nola Jambrošić , Lea Karlovčec, Matej Marciuš, Mata Mikulić, Marta Poljaković, Jelena Srša, Jana Turk, Emina Vićentijević, Luka Žižek.

3. B - razrednica: Ivana Vesenjak Odlikaši: Lana Borković, Nika Ciglarić, Marijela Drvoderić, Tonka Đuranec, Karla Hajdarović, Mar-

ta Horvat, Paola Horvat, Karla Hren, Leona Kovač, Hana Laptoš, Lana Lukša, Klara Mesarić, Lucija Mesarić, Megi Mezga-Antolović, Nina Nestić, Ema Petek, Lucija Podgorelec, Nina Varga, Eva Vinković, Dina Vlahek.

3. D - razrednica: Željka Ivanušić Odlikaši: Niko Blažinčić, Sara Bogdan, Sara Farkaš, Ana Hemetek, Tina Janković, Sara Kolonić, Sara Kovačić, Ena Kralj, Filip Merdanović, Marta Ružman, Rea Verteš.

3. E - razrednik: Mirko Gašparić Odlikaši: Karmela Frančić, Michelle Lukman, Katja Makšadi.

4. A - razrednica: Katarina Škvorc Odlikaši: Fran Antolović, Anja Balent, Franko Fišter, Nikola Fučko, Marin Goričanec, Dorotea Grabar, Inga Grgić, Ela Halimić, Ema Hatlak, Renea Hertelendi, Monika Kos, Dorian Kuqi, Florijan Meznarić, Paula Perko,

Sara Petek, Iva Radiković, Anja Radović, Marta Sakač, Melani Tuksar, Lilli Magdalena Vekić, Iva Zadravec, Magdalena Židov.

4. B - razrednica: Kristina Vinković Odlikaši: Nika Capan, Dora Horvat, Monika Horvatić, Mia Marie Jalušić, Dora Jeđut, Azra Jelenić, Natali Kralj, Antonia Marodi, Nikolina Martinec, Marko Maslać, Petar Novak, Nina Obadić, Dino Petrović, Borna Sakal, Fran Senčar, Kristina Šajnović, Nika Tomašek, Tena Vizinger, Sara Vrbanec.

5. C - razrednica: Vanesa Čuka Odlikaši: Šajnović Lucija, Habula Josipa, Bedeković Josipa, Matjačić Ivan, Toplek Denis, Turk Ivan, Lukša Lorena, Krsnik Karlo, Hanić Tena, Kolenda Nevia, Hutince Lucija, Mikulan Josip, Bister Lucija, Grošanić Lana, Marijan Dorian, Vrtarić Izabela.

4. D - razrednica: Ivana Juranko Odlikaši: Doris Bel, Katja Cvrtnjak, Tin Fartek, Glorija Hatlek, Luka Kolarić, Emanuel Krznar, Paula Mađarić, Rea Novak, Lea Petek, Vida Petričević, Viktorija Rebernik, Katja Sedmak, Lana Skupnjak, Dora Sušec, Antonia Šajnović, Fran Šparavec, Josip Štrok, Nina Tkalčec.

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Mjesto rada: Čakovec Rok za prijavu: do popunjenja radnih mjesta RADNO MJESTO:

UVJETI:

OPIS RADNOG MJESTA:

STROJOBRAVAR m/ž 2 izvršitelja

• STRUČNA SPREMA: KV/SSS/VKVSTROJOBRAVAR • VOZAČKA DOZVOLA: B KATEGORIJA • POSEBNA ZDRAVSTVENA SPOSOBNOST (POPSPUR) • RADNO ISKUSTVO: NIJE POTREBNO

- redovno i preventivno održavanje strojeva i opreme - brušenje, montaža i balansiranje noževa kutera - popravak ili izrada opreme od inoxa - vođenje priručnog skladišta rezervnih dijelova - vođenje dnevnika izvršenih radova - materijalna odgovornost za zalihe robe u skladištu rezervnih dijelova - odgovornost za poštivanje propisa ZNR i PPZ - drugi poslovi po nalogu neposrednog voditelja

NUDIMO: plaće iznad prosjeka u sektoru, plaćene troškove prijevoza, naknadu za topli obrok, nagrade za ostvarene radne rezultate, božićnicu i druge pogodnosti iz kolektivnog ugovora Prijave molimo dostaviti na e-mail: info@vajda.hr

42 Automobilizam SAJMOVI

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. rujna 2023.

IAA Mobility 2023

Sve je u znaku struje

Ovogodišnji IAA Mobility bio je u potpunosti podređen struji i autonomnoj vožnji, električnim automobilima, kao i automobilima kineskih proizvođača, a automobile koje pokreću motori s unutrašnjim izgaranjem mogli su se nabrojati na prste. Osim toga, ako se europski proizvođači ne trgnu, kineski automobili će zavladati tržištem, i to prije nego što mislite.

Piše i foto: Igor Rudež

Ovogodišnji IAA Mobility bio je konačno veći nego ranije i prostirao se na šest paviljona, uz dodatne izložbene štandove koji su bili postavljeni po samom centru Münchena.

Na samom sajmu naglasak je bio postavljen na poslovnu ponudu, pa su proizvođači automobila bili u manjini u odnosu na tvrtke koje su se bavile proizvodnjom punjača, dodatne opreme i softvera. No ono što se moglo primijetiti je nedostatak „benzina“ u zraku jer su gotovo svi izloženi automobili bili električni.

Tako je Porsche na samom sajmu bio na istom štandu gdje je bio i ostatak Grupe Volkswagen, dok je na otvorenom imao jedan od najljepših štandova! Naime, čitav krov štanda na otvorenom bio je dizajniran u stilu modela 911 s karakterističnim LED potpisom sprijeda, a na samom ulazu u štand bio je klasik – prvi 911 koji je pristigao

BMW Vision Neue Klasse

direktno iz Porsche muzeja. Tu su još bili i najnoviji Cayenne i Taycan, kao i 911 S/T, dok je glavna zvijezda ipak bio koncept Mission X. U blizini se našao i Mercedesov štand koji je bio podijeljen u zatvoreni i na otvoreni dio. Na otvorenom dijelu se mogla vidjeti gotovo čitava ponuda, uključujući i Mercedes-Maybach EQS, ali i nova serija E All-Terrain, kao i prototip električne G-klase.

Nezaobilazan je bio i Mercedes-AMG One, a za poslovne ljude i prototip modela EQV. Ipak, glavna je zvijezda bila u zatvorenome, a riječ je o CLA konceptu kojim Mercedes-Benz najavljuje potpuno novu generaciju kompakata, a zanimljivo je kako su pritom na kratko bile vidljive i siluete ostalih izvedbi koje uključuju karavan izvedbu, ali i dvije SUV izvedbe. Naravno, riječ je o električnim modelima, a očekuje se kako će premijera serijske biti krajem sljedeće godine.

Opel je ovom prilikom u halama predstavio koncept Experimental, koncept koji najavljuje u kojem će se smjeru kretati dizajn budućih Opelovih modela, a koji uživo izgleda bolje nego na fotografijama. Također, na ADACovom štandu je bila izložena Opel Corsa Rally Electric koju je dizajnirala berlinska dizajnerica Elisa Klinkenberg. Na otvorenom štandu su pak bila izložena dva modela – potpuno nova električna Astra Sports Tourer, odnosno karavan Astra, a s druge je strane bila izložena električna Corsa s obnovljenim izgledom i prednjom maskom Vizor, a najatraktivniji izložak je zasigurno bio Unikatni Opel Rocks e-xtreme.

BMW je također imao štand u halama gdje je bila predstavljena blindirana serija 7, ali je svakako najatraktivniji model bio BMW Vision Neue Klasse koji najavljuje u kojem će se smjeru kretati dizajn BMW-a. Mišljenja ljudi su po-

Mercedes-Benz CLA koncept

dijeljena, no izgleda da BMW zna što radi. Na štandu u centru grada je uz BMW nastup imao i Mini koji je prikazao potpuno novi Countryman kao i novi električni Mini, a tamo su bili prikazani i prethodni BMW-ovi koncepti, kao i serijske izvedbe pojedinih modela, ali su svi modeli bili izloženi u električnim izvedbama.

No ono što je najviše bilo vidljivo na sajmu je najezda kineskih proizvođača koji su imali veće štandove, mnoge premijere, a koje su ovom prilikom i objavile dolazak na europsko tržište. Ali ono što je najvažnije, oni su se popravili više nego što se to očekivalo. Doduše, ima još poneki model koji izgleda čudno ili nedorečeno, no najnoviji modeli izgledaju skladno iz svih kuteva, a i kad sjednete unutra vidite koliko su napredovali. Naime, upotrebljavaju se kvalitetni materijali, ništa se ne klima, a završne obrade sjedala i obloge vratiju su

jednako kvalitetne sprijeda i straga, što nije čest slučaj kod europskih i ostalih proizvođača, koji straga ugrađuju jeftinije materijale. Tijekom sajma smo imali prilike i provozati BYD Seal, električnu limuzinu privlačnog dizajna u koju su se udobno smjestila četiri muškarca, a koja donosi dovoljno prostora i na stražnjim sjedalima, kao i na prednjim, a ugodno iznenađenje je i okretni dodirni zaslon koji je svim funkcijama pristupao jednako brzo kao što ste to navikli na top modelima mobitela ili tableta, a što je puno fluidnije nego kod europskih proizvođača.

Tu je bio i MG koji je na štandu izložio atraktivni dvosjed Cyberster, ali i XPower izvedbu modela MG4 koja donosi snagu od 435 KS, dva elektromotora, pogon na sve kotače i ubrzanje od 0 do 100 km/h za 3,8 sekundi. Uz to, MG štand je krasio i SUV Marvel R. Ne smijemo zaboraviti ni Volkswagen koji je predstavio koncept ID. GTI, koji izgleda stvarno dobro, ali teško da će serijska izvedba izgledati tako, a na otvorenom je bio prikazan i novi Passat Variant

MG Cyberster

koji izgleda jednako bezlično uživo kao i na fotografijama.

Na salonu je svoj štand imao i Renault koji je imao čak dvije svjetske premijere – potpuno novi Scenic, koji donosi atraktivan izgled koji ide više u smjeru SUV-a nego monovolumena, ali i novi Grand Kangoo koji dolazi sa 7 individualnih sjedala, a koji će biti dostupan s benzinskim i dizel motorom, ali i električnom izvedbom.

Na otvorenom su svoje štandove imali i Rimac, Ford, Lucid, Xpeng, Audi i ostali, dok su u halama bili i proizvođači Forthing, Microlino, YoYo i ostali. Da, za mnoge proizvođače niste čuli, ali kako stvari stoje, za par godina će biti sasvim normalna pojava na cestama, a Europska Unija se treba zapitati jesu li toliko strogi zakoni o emisijama zaista potrebni jer bi kineske marke vrlo lako mogle ugasiti mnoge europske proizvođače, ako se i oni sami ne trgnu i ponude tržištu nešto zanimljivije i kvalitetnije izrađeno. Da, prije desetak godina nismo mislili da ćemo pisati o kineskim automobilima koji su kvalitetnije napravljeni od europskih, ali sve se mijenja...

15. rujna 2023.

Automobilizam 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Forthing Friday

Opel Experimental koncept

Volkswagen ID. GTI koncept

Mini Countryman

Xpeng G9

BYD Seal

SUV C3 AIRCROSS

SHINE

Microlino

9“ TABLET + NAVIGACIJA AUTOMATSKI KLIMA UREĐAJ PRISTUP I POKRETANJE BEZ KLJUČA ADVANCED COMFORT SJEDALA POMOĆ PRI PARKIRANJU STRAGA ALU NAPLATCI 16“ PRISTUP I POKRETANJE BEZ KLJUČA LED VISION SVJETLA

ISPORUKA ODMAH!

20.900 € Porsche Mission X koncept

SUV C5 AIRCROSS

C5 AIRCROSS - 29.990 €* • 10“ tablet (navigacija 3D) • Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga • Stražnja kamera • LED Vision svjetla • Advanced comfort sjedala • Dvozonska automatska klima • Alu naplatci 18“ • Metalik boja

Ford F-150 Lightning

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

C3 YOU! • LED Vision svjetla • Audio sustav s 5" ekranom, DAB • BlueTooth® • Manualni klima uređaj • Tempomat • 6 zračnih jastuka

Već od 15.550 € *

27.900 €

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), bijela boja. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

Renault Grand Kangoo

Dostupno odmah!

44 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

OD 15. DO 21. RUJNA 2023.

P

15 BDM žalosna, Dolores; Proštenje Vuče�nec S 16 Kornelije i Ciprijan, Eufemija N 17 24. KROZ GOD. Rane sv. Franje, Robert B.; Proštenje Ime Marijino sv. Juraj na Bregu , Glavno župno proštenje u Vratišincu i Mačkovcu, Proštenje u Podturnu, (Križevo), Donji Hrašćan P 18 Josip Kupertinski, Sonja, kv.

U 19 Januarije,Teodor, Željko S 20 Andrija Kim, Svjetlana, kv. Č 21 Sv. Matej ap, i ev., Matko

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec:

Lucija Baranašić, kći Melite i Mire Žan Novak, sin Tanje i Nevena Alma Peras, kći Dijane i Marka Edita Jančec, kći Petre i Tomice Nisa Kukolić, kći Mirjam i Marka Korina Tuksar, kći Tihane i Dubravka Lara Horvat, kći Tamare i Luke Noemi Kresinger, kći Sandre i Denija Marko Malović, sin Ivane i Tomislava Evan Kolar, sin Sanele i Nikole Gloria Jambrošić, kći Lucije i Mihaela Edo Š�h, sin Ana Marije i Karla Luna Horvat, kći Ardijane i Benjamina Gabriel Sinković, sin Petre i Emanuela Noel Novak, sin Anite i Nikolaja

Čakovec:

Čakovec

dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257 dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307 dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311917

Donji Kraljevec

Mala Subo�ca dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Dekanovec:

Mursko Središće

Prelog:

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Nedelišće

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

dr. Mario Kovač Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

Kotoriba

Prelog

dr. Snježana Permozer Hajdarović, K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel.

040/858-475

Branko Ostrički i Mateja Sabol Pušić Selesta Makoter i Dario Horvat Stella Kržina i Filip Kovačić Daria Bašek i Mateo Novak Maja Šušković i Mateo Podgorski Lea Soldat i Božidar Moharić Jelena Tišlarić i Nikola Krnjak

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Ivana Kovač i Josip Kranjčec Dragana Tota i Denis Pavlic Marija Igrec i Marko Blažeka Silvija Dominić i Marsel Radiković

UMRLI Čakovec:

Dubravka Kolac r. Kolonić r. 1953.

Zvonko Valkaj r. 1949.

Agata Pintarić r. Preložnjak r. 1934.

Tomo Kontrec r. 1945.

Aleksandar Marciuš r. 1940.

Mala Subo�ca: Josip Kočiš r. 1953.

Mursko Središće:

Stjepan Munđar r. 1941.

Ana Kutnjak r. Peras r. 1942.

Zlatko Novak r. 1955.

Prelog:

Elizabeta Novak r. Majstor r. 1934.

Štrigova:

Mijo Novak r. 1957.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Međimurska županija

tel. 040 374 111 tel. 040 314 969

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

ŽUC

tel. 040 396 294

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Gradovi i općine

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Čakovec

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Prelog

tel. 040 645 301

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

VJENČANI

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 16. rujna

112

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

15. rujna 2023.

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199 tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107 tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Orehovica

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Podturen

tel. 040 847 260

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Selnica

tel. 040 861 344

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

KINO RASPORED Četvrtak 14.9.

17:00 Mia & me - sink.

20:00 After Everything -premijera

PETAK 15.9.

17:00 Ninja kornjače -sink.

20:00 Časna 2 - premijera

SUBOTA 16.9.

10:00 Nestašna zubić vila - sink.

13:30 Ninja kornjače - sink.

17:00 Mia & me - sink.

20:00 After everything

NEDJELJA 17.9.

10:00 Mia & ja - sink.

13:30 Nestašna zubić vila - sink.

17:00 Ninja kornjače - sink.

20:00 Moje grčko vjenčanje

PONEDJELJAK 18.9.

17:00 Nestašna zubić vila -sink.

20:00 Časna 2

UTORAK 19.9

17:00 Ninja kornjače - sink.

20:00 Zvuk slobode

SRIJEDA 20.9.

17:00 Mia & me - sink.

20:00 After everything

15. rujna 2023.

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog supruga, tatu, djeda i pradjeda

Ivana Pal�ija

iz Čakovca 17.9.2021. - 17.9.2023.

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Novak rođ. Zadravec

Veronika Veseli rođ. Šafarić

iz Čakovca preminula 13. rujna u 91. godini života

iz Šenkovca preminula 11. rujna u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Sjećanje na tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati.

Tvoja obitelj

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

MARIJAN ĐURAN 17.9.1991. - 17.9.2023.

Matilda Reich rođ. Jarni

Franjo Srša iz Vukanovca preminuo 11. rujna u 69. godini života

iz Novog Sela Rok preminula 11. rujna u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Bernarda Borlinić rođ. Hlevnjak iz Čakovca preminula 10. rujna u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Cvek iz Donjeg Kraljevca preminula u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Nina Lepen rođ. Kos iz Pleškovca preminula 5. rujna u 51. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Karničnik iz Dragoslavca preminuo 6. rujna u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Franciska Hercigonja rođ. Šimunić

Paulina Ferlin iz Vugrišinca preminula u 88. godini života

iz Preloga preminula 10. rujna u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Pongrac rođ. Vuk iz Goričana preminula 10. rujna u 85. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29 eur / 70 kuna

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Drvoderić iz Turčišća preminuo u 70. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

46 Slobodna radna mjesta 1. AMP d.o.o., Brezje, traži 1 m/ž operatera na strojevima za izradu ambalaže. Javiti se na email: uprava@amp-ambalaza.hr do 21.9.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

2. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu do 9.10.

3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži 2 m/ž vozača kamiona i m/ž administrativnog djelatnika, javiti se osobno na adresu ili na email: A.J@AC-JESENOVIC. HR do 31.10.

4. APOPIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/503-2857 do 1.12.

5. AUTOMATED programing solutions d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž pls programera - inženjera elektrotehnike - mehatronike na neodređeno, javiti se na email: info@ap-solutions.hr do 30.9.

6.AUTOSETTUREKd.o.o.,Prelog,tražim/ž komercijalistu - prodavača alata i strojeva, m/ž skladištara, m/ž voditelja skladišta i m/ž montera i servisera opreme za radione, javiti se na email: info@autoset-turek. hr do 15.10.

7. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž zavarivača, m/ž električara na održavanju i m/ž cnc operatera, javiti se na tel. 040/602-222 ili mob. 091/6016024 ili na email: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 30.9.

8. ART FOOD IVO d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača, javiti se na mob. 095/1771042 ili na email: palacinkarnicavz@gmail. com do 30.9.

9.AUTOSETTUREKd.o.o., Prelog,traži m/ž komercijalistu - prodavača alata i strojeva, m/ž skladištara, m/ž voditelja skladišta i m/ž montera i servisera opreme za radione, javiti se na email: info@autoset-turek. hr do 15.10.

10. Automehaničarski obrt IVEK, Pušćine, Lj. Gaja 7, traži m/ž automehaničara i m/ž automehatroničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/895-456 ili na mob.

099/343-5671 do 30.11.

11. Atalian Global Services Croatia d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž spremača - čistača, javiti se na mob. 099/4854-002 ili na email: danijela.mihoci@atalianworld.com 12. AVES AQUILA d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja Caffe bara - konobara i m/ž konobara na određeno, javiti se na mob.

091/4433-462 ili na email: aves.aquila.ck@ gmail.com do 15.10.

13. BRA-MAR d.o.o., Gospodarska 12, Vrhovljan, 40313 Sv. Martin Na Muri, traži m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž operatera na cnc savijačici limova, m/ž cnc tokara - glodača, m/ž brusača - pomoćnog radnika, m/ž bravara, m/ž mig-mag zavarivača, m/ž lakirera metalnih konstrukcija i m/ž kontrolora kvalitete, zamolbu donijeti osobno ili poslati na email: martin@ fp-bra-mar.hr ili valentino@fp-bra-mar. hr do 15.10.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14. Bravarija Štampar d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/553-029 ili email: bravarija. stampar@ck.t-com.hr do 8.10.

15. BERNARDA d.o.o., Pušćine, traži 1 m/ž voditelja šivaone i 2 m/ž stolara, javiti se sa pismenom zamolbom na adresu: Čakovečka 136a, Pušćine ili emailom: bernarda@ bernarda.hr do 30.9.

16. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja ugostiteljskog objekta, javiti se na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica. balent@gmail.com do 30.9.

17. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završna dorada, 15 m/ž šivača, 2 m/ž radnika na poslovima dorade, m/ž skladišnog radnika i 2 m/ž grafičara - sitotisak na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex. hr do 30.9.

18.BRINETd.o.o.,DonjaDubrava,tražim/ž frizera, javiti se na tel. 040/688-496 ili na mob. 091/587-9033 do 30.9.

19. BV PRODUCT d.o.o., traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhe gradnje-knaufera i 2 m/ž cnc operatera za rad u Njemačkoj. Javiti se na mob.

095/8750-312 ili email: product.bv@ gmail.com do 31.10.

20. Cartex d.o.o., Ul. M. Kovača 99, 40315 Mursko Središće, traži 4 m/ž djelatnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju, poslati zamolbu na adresu ili na email: damir.vinko@cartex.hr do 30.9.; više info na: www.hzz.hr 21. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž sobaricu i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellumcakovec.com do 15.10.

24. Čalopek strojarstvo d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži m/ž montažera - mehaničara poljoprivredne mehanizacije - bravara, m/ž cnc operatera - rezača na laseru, m/ž bravara - zavarivača, m/ž lakirera i m/ž cnc operatera - tokara, javiti se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvocalopek.hr do 6.10.

25. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž dostavljača pekarskih proizvoda, m/ž viličaristu i m/ž pomoćnika vođesmjene,javitisenatel.040/375-502ili namob.091/6186-446ilipismenomzamolbomnaadresuilinaemail:ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 30.9.

26. ČATEKS d.d., Ul. Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 2 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/379-456 ili na mob. 099/313-4183 ili pismenomzamolbom na adresu ili na email: posao@cateks.hr do 22.9.

27.DGSPORTd.o.o.,M. Gupca102,Prelog, traži m/ž voditelja kafića i restorana, javiti se na email: info@dg-sport.com do 30.9.

28. DOBRA HRANA j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/548-6670 ili na e-mail: mamica@mamica.com.hr do 31.10.

29. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku sestru, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/679-368 ili na mob. 098/242-319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@strahija.com do 31.10.

30. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Čakovec, Mihovljanska 46 C, traži 1 m/ž kuharicu (rok prijave 24.9.), 2 m/ž njegovatelja i 2 medicinske sestre ili tehničara (rok prijave 30.9.). Javiti se sa pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: sara.jambres@domnovinscak.hr

22. CNC-ING d.o.o., Nedelišće, R. Končara 21, traži 1 m/ž cnc operatera. Javiti se osobno na adresu ili na mob: 099/738-2282 do 15.9.

31. Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe “Majke Tereze” Gudlin, Štefanec, traži m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se na mob. 091/5099326 do 1.10.

23. Co Generate d.o.o., S. Radića 2, Čakovec, traži 4 m/ž montera pokretnih traka, javiti se osobno na adresu ili na mob.098/970-8658 ili na email: info@ co-generate.com do 1.11.

32. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji, javiti se na tel. 040/829-181 ili na mob. 091/571-3658 ili na email: info@ domzastarije-slakovec.hr do 30.9.

33.DomzastarijeinemoćneŠtrigova,traži m/ž spremača, m/ž višu medicinsku sestru, m/ž kuhara, m/ž medicinsku sestru, m/ž fizioterapeuta, m/ž pomoćnog kuhara za mjesto rada Štrigova, m/ž spremača, m/ž njegovatelja, m/ž medicinsku sestru za mjesto rada Mursko Središće, javiti se na tel. 040/333-933 ili na mob. 098/259-865 do 30.9.

34.Dom zapsihičkibolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, Kotoriba, traži m/ž medicinsku sestru, javiti se na tel.

040/682-806 ili na mob. 098/377-304, pismenom zamolbom ili na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 30.9.

35. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, tražim/žvoditeljagradilišta,5m/žmontera fasada, m/ž limara u proizvodnji za mjesto rada Pušćine i m/ž montera ventiliranih fasada za mjesto rada Njemačka, javiti se osobnonaadresuilinaemail:karlo@elting. hr do 30.9.

36. ELIMEA d.o.o, Prelog, K.P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobnonaadresuilinamob.098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 31.10.

37. EKO FARMA MARCIUŠ, Pušćine, traži m/ž pomoćnog radnika na određeno, javiti se na mob. 091/1150-954 ili na email: ekofarma.marcius@gmail.com do 5.10.

38. EMPORIUM d.o.o., Sveti Martin na Muri, traži 1 m/ž prodavača, javiti se na mob. 095/902-8237 ili na email: emporium@ck.t-com.hr do 3.10.

39. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za mjesto rada Austrija, javiti se na mob. 098/984-1949 ili na e-mail: elitinterijeri@gmail.com do 30.9.

40. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži 2 m/ž radnika na ravnanju metalnih konstrukcija, 5 m/ž strojobravara i 5 m/ž zavarivača, javiti se na email: posao@eko. hr do 30.9.

41. Fodor ugostiteljstvo j.d.o.o. Čakovec, traži 1 m/ž konobara i 1 m/ž kuhara u MAMAS&TAPAS BAR. Javiti se na tel: 040/363726 ili na mob: 091/238-2715 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 18.9.

42. Framos technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnje, javiti se na email: n.varsic-goricanec@framos.com ili putemlinka:https://framos.jobs.personio. de/job/1008837#apply do 18.9.

46. GP EKOM d.o.o., Čakovec, Športska 2, traži 1 m/ž pomoćnog djelatnika na poslovima čišćenja i čuvanja garderobe i 1 m/ž električara - operatera za tehničko održavanje bazena, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: gp-ekom@ck.ht.hr do 30.9.

47. GKP Pre-kom d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži 2 m/ž komunalna radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-458 ili na mob. 099/334-4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@ pre-kom.hr do 30.9.

48. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Hrupine 1a, Prelog, traži m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu ili na email: gumi.centar. resetar@gmail.com do 5.10.

15. rujna 2023.

64. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 30.9.

65. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, Pribislavec,A. Mihanovića2b,traži m/žmagistra farmacije, javiti se osobni dolazak ili na mob. 091/7292-465 ili email: jagoda. ceric25@gmail.com do 31.10.

66. LE SLASTICE d.o.o., Pušćine, traži m/ž slastičara i m/ž prodavača Donji Kraljevec, javiti se na mob. 099/4567-630 ili na email: leslastice@leslastice.hr do 20.9.

67. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na tel. 040/384-175 ili na email: info@mala-mima.hr do 30.9.

50. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se na mob. 099/4616-333 ili na email: mateja. slugecic@kariera.hr do 24.9.

68. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu. Javiti se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 25.9.

51. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica , traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće i m/ž mehaničara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 18.9.

69. MARITEKS j.d.o.o. Šenkovec, Sv. Mihovila 23, traži 4 m/ž šivača trikotaže endlanje. Javiti se osobno na adresu, na mob: 098/260-087 ili na email: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 30.9.

52.IndustrialMontageandWeldingTeam j.d.o.o.,traži10m/žmonterananeodređeno, javiti se na email: matia@imw-team. hr do 30.9.

70. MARKOV-TRADE d.o.o., Braće Graner 5, Čakovec, traži 3 m/ž montera grijanja i klimatizacije, 2 m/ž plinoinstalatera i 2 m/ž vodoinstalaterananeodređeno,javitisena email: zamolbe@markov.hr do 24.9.

49. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javiti se na mob. 098/211903 ili na email: vlado@hema.biz do 20.9.

53. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž back-end developera, javiti se na email: info@ipc. hr do 30.9.

54. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., D. Vidovec, traži m/ž rukovatelja samohodnih građevinskih strojevaim/žvozačamotornogvozila,javiti se na mob. 099/811-9995 do 31.10.

55. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži m/ž kv vozača C kat., m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C + E kat., javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/645-750 ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 30.9.

43. FERROMONT-KR d.o.o., traži 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industrijskog mehaničara, 3 m/ž cjevara i 2 m/ž elektromontera za mjesto rada Njemačka, javiti se na email: jobs.croatia@christof.com do 30.9.

56. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz za mjesto rada Hodošan i 2 m/ž električara-elektroinstalatera za mjesto rada Domašinec na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/722-770 ili na email: administracija@kabel-mont. hr do 18.9.

44. GK solarne elektrane d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž montera solarnih panela. Javiti se na e-mail: g.k.solarne.elektrane@gmail. com do 30.9.

57. Kavana Orijent vl. Majda Kocen,Štrigova 76, traži m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom do 30.9.

45.GoldenShinej.d.o.o.,Čakovec,tražim/ž frizera, javiti se na mob. 098/162-9204 ili email:helenavarga101@gmail.comdo30.9.

58. Karlo transporti d.o.o., Čehovec, Nova ulica 4, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/7755-851 ili na email: info@ karlotransporti.hr do 30.9.

59. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 25, traži 2 m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/645-887 ili na mob.

091/607-1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 30.9.

60. KRIKA obrt za proizvodnju i usluge, Varaždinska 25A, Nedelišće, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob.

098/632-113 ili na email: krika@krika.hr do 30.9.

61. LAGANINI d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnogkuhara,javitisenatel.040/858060 ili mob. 091/1822-512 do 18.9.

62. LIDO BAR j.d.o.o., Glavna 29, Prelog, traži 1 m/ž konobara, javiti se na mob.

099/685-2797 do 30.9.

63. LINITO ugostiteljstvo d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž konobara u pizzeriji i 2 m/ž djelatnika za izradu i pečenje pizza, javiti se osobno na adresu: Nedelišće, Čakovečka 40 ili na mob: 095/199-8055 ili pismena zamolba Nedelišće, Novo naselje 3, emailom: tnikola1103@gmail.com do 15.10.

71.MARTId.o.o.Prelog,traži2m/žradnika na plastificiranju, javite se osobno na adresu Hrupine 5, Prelog, na tel: 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 18.9.

72. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42/a, Čakovec, traži m/ž električara, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/379-111 ili na mob. 098/297-281 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 30.9.

73. Međimurje informacijsko projektni centar, Čakovec, traži m/ž back-end developera na određeno, javiti se na email: info@ipc.hr do 30.9.

74. MELCIR-ŽIDOV d.o.o., Cirkovljan, traži 1 m/ž djelatnika na izradi pvc ili alu stolarije. Javite se na tel. 040/641-006 ili mob.

099/264-1006 ili pismenom zamolbom na adresu: Cirkovljan, Donja 45 ili na email: info@melcir-zidov.hr do 30.9.

75. Mesna industrija - VAJDA d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, m/ž skladištara repromaterijala, m/ž strojobravara, m/ž radnika u preradi, m/ž radnika na održavanju, m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju i 1 m/ž administratora u skladištu svježe robe na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda. hr do 30.9.

76.METAL-EUROd.o.o.,Nedelišće,Gospodarska Zona Goričica, traži 2 m/ž brusača, 1 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 1 m/ž operatera na cnc laseru, 1 m/ž samostalnog inženjera strojarstva i m/ž radnika na stupnojbušilici,javitiseosobnonaadresuili namob.098/9951-559ilinaemail:posao@ metal-euro.hr do 18.9.

77. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, Glavna 64, traži m/ž zavarivača, 2 m/ž brusača, m/ž radnika na stroju za kružno savijanjei 2m/ž bravara,javiti seosobno na adresu ili na mob. 098/9586-878 do 8.9.

78. METALLIS d.o.o., Prelog, traži m/ž zavarivača mig-mag, m/ž montera metalnih konstrukcijai2m/žpomoćnaradnikaumetalnoj industriji, javiti se na mob. 091/2849031 do 15.9.

79. MIHA PROJEKT d.o.o., Štefanec, M. Gupca 16, traži m/ž prodavača, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: iva.vrtnicentar@gmail.com do 22.9.

80. MODULAZ GROUP d.o.o., D. Dubrava, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na email: hr@modulazgroup.com do 30.9.

15. rujna 2023.

81. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera - pomoćnog montera za mjesto rada Njemačka, javiti se na tel. 040/655007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 31.10.

82. Narodni trgovački lanac d.o.o., Čakovec, J. B. Jelačića 59, traži 2 m/ž skladišna radnika-viličarista na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: neven.kovacevic@ntl.hr do 30.9.

83. NMP – PRODUKT d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na otpremi/dopremi pozicija - viljuškarista, m/ž strojobravara i m/ž skladištara materijala, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 28.9.

84. Novi Feromont d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž certificirani inženjera - tehničara, m/ž cnc operatera, m/ž radnika na održavanju strojeva i opreme i m/ž dispečera, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-331 ili pismenim putem ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 22.9.

85. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, m/ž radnika na automatu za mjesto rada Savska Ves, 5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 30.9.

86. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 1 m/ž inženjera strojarstva, 1 m/ž kontrolora strojne obrade, 1 m/ž programera cnc strojeva za obradu metala (tokarenje, glodanje), 1 m/ž brusača na planskoj brusilici, 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice) i 2 m/ž cnc tokara, javiti se na tel: 040/338-120 ili na mob: 098/803355 ili emailom: omt@omt.hr do 30.9.

87. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Ksenija, D. Mihaljevec, traži m/ž stručnog suradnika u obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe, javiti se na mob. 098/762-069 ili na email: obitelj. domksenija@gmail.com do 30.9.

88. Obrt za pranje i čišćenje SKOKO, Čakovec, traži 2 m/ž perača prozora i tepiha na neodređeno, javiti se na mob.

098/167-2980 ili na email: skoko85@ gmail.com do 30.9.

89. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođa na gradilištu, m/ž hortikulturna radnika, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž vozača kipera s prikolicom i 2 m/ž operatera na betonari ili asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 do 30.10.

90. PARK MLADOSTI d.o.o., Gornji Mihaljevec, traži m/ž voditelja sportsko - rekreacijskog centra i m/ž konobara, javiti se pismenom zamolbom na adresu: Općina G. Mihaljevec 74 ili na email: procelnik@gornjimihaljevec.hr do 18.9.

91. PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, traži m/ž offset strojara, javiti se osobno na adresu ili na email: sasa@printex.hr do 11.10.

92. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž skladišno - transportnog radnika, m/ž voditelja gastro odjela za mjesto rada Čakovec, m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa i m/ž glavnog skladištara, javiti se na email: zaposljavanje@plodine. hr do 18.9.

93. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., 1 m/ž vozača B kat., 2 m/ž prodavača, 1 m/ž knjigovođu, m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Kotoriba i 2 m/ž vozača C kat. na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 30.9.

94. PEVEX d.d., Čakovec, traži m/ž operatera na sustavima tehničke zaštite i m/ž zaštitara, javiti se putem linka: https://karijere.pevex.hr/jobs/operater-na-sustavima-tehničke-zastite-mz do 18.9.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 47

95. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž vozača traktora, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa i m/ž čistača, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 30.9.

96. Potestas 8 d.o.o., Čakovečka 1, Nedelišće, traži 2 m/ž konobara u restoranu i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/901-4863 ili na email: info@ restoran-martin.com do 15.9.

97. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 3 m/ž zavarivača mig/mag, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 29.9.

98. Pozamanterija-materijali, trake, čipke d.o.o., M. Središće, traži m/ž djelatnika na odjelu bojanja uskog tekstila za vojne potrebe i m/ž djelatnika na digitalnom tisku uskog tekstila, javiti se na email: posao@ pmtc.hr do 30.9.

99. PRIZMA d.o.o. Ivanovec, traži 1 m/ž prodavačaisavjetnikaupoljoprivrednojljekarni. Javiti se emailom: prizmaivanovec@ hi.t-com.hr do 18.9.

100. PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, Čakovec, traži m/ž radnika u sitotisku, javiti se osobno na adresu ili na email: damir@ printex.hr do 18.9.

101. Rasadnik Iva d.o.o., Štefanec, B. Radića 54, traži 2 m/ž rukovatelja traktorom, javitiseosobnonaadresuilinatel.040/337781ilinaemail:ivana.rasadnik@gmail.com do 1.10.

102. RE-GRA d.o.o., Prelog, Ul. K. Zvonimira 18,tražim/žprodavača-skladištara,javitise osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili namob.091/508-5701ilipismenazamolba naadresuilinaemail:info@regra.hrdo28.9.

103.RIVASUNSETd.o.o.,Čakovec,tražim/ž voditelja ugostiteljskog objekta (rok prijave 20.9.) i 2 m/ž konobara (rok prijave 4.10.).

Javiti se na email: zamolbe@markov.hr 104. REINOX d.o.o. Brezje 81a, traži 3 m/ž pomoćna radnika - bravarski poslovi, 2 m/ž bravara - strojobravara, 1 m/ž kontrolora gotovih proizvoda i 2 m/ž tig zavarivača, javite se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/426419, 098/268-700 ili na email: reinox@ reinox.hr do 30.9.

105. ROBIN d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž prodavača, javiti se na email: robin. ljudskipotencijali@gmail.com do 19.9.

106. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o., Mihovljan, traži 2 m/ž zavarivača tig (141) ili autogeno (311), 2 m/ž bravara, m/ž vodoinstalateraim/žmonteracentralnoggrijanja za rad u Njemačkoj. Javiti se na mob.

098/678-092 ili email: info@sanitas-info. com do 5.10.

107. SENSE d.o.o., Čakovec, F. Punčeca 2, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Room, javiti se osobno na adresu ili na email: room.ck@gmail.com do 25.9.

108. SERVUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara i m/ž tehničara za mehatroniku - elektrotehničara, javiti se na mob.

095/9060-585 ili na email: mail@servus. hr do 15.10.

109. SB Studio Branka, Radnička 27, Belica, traži 2 m/ž šivača za rad u Čakovcu, javiti se na mob. 092/417-3226 ili email: sb. studiobranka@gmail.com do 1.9.

110. SLAD d.o.o., Donji Vidovec, Glavna 79d, traži 2 m/ž konobara - kuhara za radno mjesto hotel Golf (rok prijave 11.10.) i 2 m/ž spremača - čistača (rok prijave 30.9.), javiti se osobno na adresu poslodavca ili na tel.

040/615-245 ili mob. 098/242-670 111. SMRTIĆ oprema stolarija vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 30.9.

112. STUDIO STUFF d.o.o. Čakovec, traži 1 m/ž šivača. Javite se na tel. 040/386-019 ili na mob. 099/237-8500, 099/2378-555 do 18.9.

113. STUDENAC d.o.o., traži 50 m/ž prodavača i m/ž voditelja prodavaonice, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac.hr ili putem linka: https://studenac. talentlyft.com/o/vEMagN do 17.9.

114. STM d.o.o., G. Hrašćan , traži m/ž krojača, 2 m/ž šivača i m/ž radnika na pegli, javiti se na tel. 040/858-170 do 31.10.

115. SUMMA–CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž strojarskog tehničara - inženjera strojarstva i m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/633-777 ili na mob. 099/535-1681 ili pismenom zamolbom na email: office@summa-con. hr do 12.10.

116. SUNTEC d.o.o., Pribislavec, traži 2 m/ž strojara - voditelja smjene na stroju za proizvodnju plastike, ekstruzija i termoformiranje. Javite se osobno na adresu Industrijska 46 ili na tel. 040/615-189 ili na mob.

098/658-522 ili na email: suntecdoo@ gmail.com do 30.9.

117. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, 1 m/ž pekara i m/ž slastičara na neodređeno, javiti se na tel.

040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: info@sercer.hr do 4.10.

118. ŠIŠ ŠIŠ j.d.o.o., Goričan, traži m/ž frizera, javiti se na mob. 099/6711-8966 do 15.10.

119.ŠPIZZA,Čakovec,N.Pavića2,traži2m/ž kuhara - pizza majstora, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/5611-030 do 15.10.

120. TERMO-KLIMA d.o.o. Nedelišće, Gospodarska 3, traži 3 m/ž radnika na sklapanju opreme. Javiti se osobno na adresu mob. 098/9175940 ilio email info@termo-klima.hr do 21.9.

121.TKALECTRANSd.o.o.,Čakovec,traži3m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat., javitisenamob.091/424-1707ilinaemail:info@ tkalectrans.hr do 30.9.

122.TPVARAŽDINd.o.o.,Varaždin,Podravska 11,tražim/žprodavačezamjestoradaTotovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Kotoriba, Donji Vidovec i Orehovica; te m/ž mesara za mjesto radaDonjaDubrava,javitiseosobnonaadresu ilinatel.042/402-404ilinaemail:posao@tpvz. hr do 20.9.

123. Trgovački obrt Helino, Čakovec, Uska 1, traži m/ž prodavača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/425-095 ili pismenom zamolbom na adresu do 15.9.

124. Trgovina KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavače za mjesto rada Čakovec,Vratišinec,Križovec,Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Pušćine, Štrigova, Mačkovec, Šenkovec, Krištanovec, Vularija, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Turčišće; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.9.

LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 4 m/ž tehnologa, 2 m/ž transportna radnika, 6 m/ž alatničara, 3 m/ž radnika na održavanju strojeva, 5 m/ž operatera za ćeliji za lijevanje, 2 m/ž inženejra kvalitete i 2 m/ž project managera, javiti se na tel: 040/321-108 ili na email: info.alucast@lthcastings.com do 13.10.

48 Oglasnik

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE MOTOCIKL YAMAHA FZR600 2008. godine, registriran, uredan, 15tkm, mob. 091/9567185 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob.

098/777-095

POLJOPRIVREDA TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice.

Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM PLUG OLT Slavonacdvije brazde, malo korišten, info na mob. 095/816-5206 PRODAJEM TRIMER Makita mod.

EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit (2 kom) i 250 lit (2 kom). Upita� na 040/364-354 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 850 eur). Info na mob. 098/9422821 PRODAJE SE kaca 300 lit (25 eur), leđna puta (15 eur), dvije pivske bačve od 30 lit. s pipama (20 eur/ kom), info na mob. 099/511-2552 PRODAJE SE MOŠT miješane sorte berba 23. i 24.9.2023., Sveti Urban, mob. 091/763-2790 PRODAJE SE auto prikolica za životinje, vrtna kosilica AS 21, 2012. god. te freza 135 cm, mob.

091/956-7185 PRODAJEM GROŽĐE OTELA, tel: 091/539-2870

PRODAJE SE GRAĐA IZ SLOVENSKE PILANE S DOSTAVOM: • stolarske i građevinske daske • letve • grede • fosne • ostala građa Javiti se na broj telefona: +386 68 681 374 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u Murskom Središću, EC/D, nazva� na broj mob.

091/1680-470 IZNAJMLJUJEMO trosobni namješteni stan u Mačkovcu. Centralno grijanje na plin, posebno ulaz i sva brojila. Dva parkirna mjesta. Informacije 098/600100.

ŽIVOTINJE

USLUGE

POSAO Z A P O Š L J AVA M O p l i n o i n stalatera-varioca,montera centralnog grijanja. Informacije na tel 042/232-293, Kociper company Varaždin MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO branje grožđa, jabuka ili bilo što drugo. Mob. 095/816-5206

NEKRETNINE PRODAJEM GRADILIŠTE na jugu Čakovca povr. 1008m2, info na mob. 091/613-9942 PRODA JE SE SAMOSTOJEĆ A KUĆA, katnica, stambene površine 150 m2 i okućnice 851 m2 u Čakovcu (uporabna dozvola, plin, struja). Upitati na telefon 091/3960-505.

KUPUJEM stare stripove, Nintendo i Sega igre, PS1 i PS2 konzole i igre. Ponude na mob. 098/9219092

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita.

Info na mob. 097/600-6038.

RAZNO KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Ivančice Ivanec, Koke, Vindije, Derme, Božjakovine i druge dionice. Ponude na mob.

098/905-1011 PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari.

Info na mob. 099/404-7517

1461

Sklonište napuštene životinje Carinskizaodvojak bb, Čakovec,

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) poziv nanaplaćuje, broj: 02 Naknada za udomljenje se NE a vaš888 dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. info na tel: 091-8988-004 Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

Megi hitno traži dom! Megi je zlatna retriverica koja je dosad živjela predivno sa svojim ljudima u stanu u Čakovcu, ali tuga se dogodila i njezin čovjek je umro. Megi ima 8 godina i o njoj više nema tko brinu�. Dobra je sa svima, osim s mačkama. Neka joj i starost bude tako lijepa kao što joj je mladost bila. Kontakt: 099/4800-640.

Zeus živi vezan za lanac u romskom naselju, ispod drveta, bez kućice jer je zadnju pokidao (jer mu je to jedina zabava). Nismo ga mogli uze� u sklonište jer nemamo mjesta. Ako se nađe netko tko bi mu pružio dom i spasio ga s ovog lanca, o�ći ćemo po njega. Kontakt: 099/4800-640.

Bucko ima 8 godina i cijeli svoj život živi na lancu kod ljudi koji i sami žive u siromašnim uvje�ma. Željeli bismo mu pomoći da barem od sad zaživi ljepše i bolje dane u novoj obitelji.

Kontakt: 099/4800-640

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJE SE trofazni čekičar sa sandukom, muljača i preša za grožđe, PVC kada od 300 lit., stroj za pranje rublja Indesit, škrinja (zamrzivač), sandučarka od 200 lit. stara 2 g., štednjak na struju Gorenje (4 rinka). Sve vrlo je�ino, informacije na broj mob.

099/7488-418.

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal.

Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Dolazimo i donosimo radost

Aro je border collie koji traži novi dom. Baka je ostala sama i ne može o njemu brinu� što je i logično s obzirom na njezine godine. Nalazi se u okolici Čakovca.

Kontakt: 099/4800-640.

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena, hlače “Levi’s 501” W36L36 (plave i crne) te hlače “Tesoro” vel. 54 (crne). Info na mob.

098/9158-640 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob.

091/543-9006 PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel.

040/682-175 PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 450 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 450 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 400 eur). Info na mob. 098/9422-821

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

PRODAJEM STARU CIGLU, očišćenu, 3600 kom peletiranu na 15 paleta x 240 kom. Zva� na broj: 091/905-3323 Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 095/8165206

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

15. rujna 2023.

Vaši radovi 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

O

Učenici prvašići iz Područne škole Peklenica sa svojom učiteljicom Željkom Repalust crtali su svoje školske torbe pa su nam poslali da ih i mi vidimo. Jako su veseli što su krenuli u prvi razred i jedva čekaju naučiti što više novih slova i brojeva, a lijepe školske torbe još će ih više motivirati.

NOVI NAGRADNI NATJEČAJ u našoj rubrici Stvaraonica

Reči mi baka, kak je bilo, dok se negda v školu hodilo?

D

ragi naši mali i veliki kreativci, s novom školskom godinom otvaramo i novi likovni i literarni natječaj “Reči mi baka, kak je bilo, dok se negda v školu hodilo?” Želja nam je da od svojih baka i djedova, prabaka i pradjedova, rođaka ili roditelja pokušate saznati kako je bilo ići u školu i biti učenik u njihovo vrijeme. Je li bilo lakše ili teže, jesu li se oni veselili učenju ili su najsretniji bili za vrijeme odmora ili druženja s prijateljima.

Pitajte ih kakve su bile knjige, jesu li morali puno učiti, jesu li i oni imali pune ormare pribora i sportske opreme, kakve su im bile zadaće i koje su najljepše uspomene ponijeli iz tog doba.

Razgovarajte s njima, oni će rado podijeliti svoja sjećanja s vama. Nacrtajte ili naslikajte događaje iz davnih školskih dana, po pričanju sugovornika ili u svojoj mašti, napišite pjesmu ili priču na jednu od navedenih tema.

Na taj ćemo način postići da se uspomene zauvijek sačuvaju od zaborava.

Najuspješnije autore očekuju i vrijedne nagrade:

• 2 obiteljske ulaznice za Muzej Međimurja Čakovec • 2 obiteljske ulaznice za Spomen-dom rudarstva Mursko Središće • 1 obiteljska ulaznica u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode Međimurska priroda • 1 promo paket u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode Međimurska priroda Pozivamo vas sve da se uključite, od vrtićkih skupina do osmog razreda. Najbolje radove birat ćemo po kriterijima: - držanje zadane teme - dočaravanje doživljaja nekadašnje škole u Međimurju - kvaliteta ukupnog literarnog ili estetskog doživljaja (originalnost, urednost, maštovitost) Radove kao i do sada pošaljite e-porukom na adresu stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj počinje odmah, a radovi se šalju cijelo vrijeme do 15. listopada 2023. godine, a mi preporučujemo da ih pošaljete što prije.

Objava dobitnika nagrada bit će 20. listopada 2023. Veselimo se vašim novim kreativnim idejama!

Nikola Biro

Naja Vičar

David Jezernik Mia Kolarić

Deda Tonček Deda Tonček jedno ljubav je mev.

To je puca bila pre sosedem.

Njeno ime bilo je Franciska a lepa je bila kak fijolica. Život teški je biv jer rudarov život ne lefki biv z krampom kopati i z lopatom grabiti.

Gala Pavčec, Učiteljica i ja, 1.a, I. OŠ Čakovec, učiteljica Slavica Pospiš

A ve došev je i te čas dok me betek još ne prijav za praf.

Saki den na stolici sedim pa si nešt pomalen i mislim.

Saki bu dobiv falat svoj mekoto, hižo i dvora podeliv bom na pol.

Za traktora i prikolico se ne tre gristi on ionak ne biv na spiski.

A vrč, kupice i gorice to bo za lutajuče ptice.

Pucam bom staviv pečko i ronjgle kaj im delo dobro dojde.

Ko si je kaj prevrediv te si bo i kaj zavrediv.

I tak si stori Tonček saki den štundera .

Luka Smilović, Moj put do škole, 1.a, I. OŠ Čakovec, učiteljica Slavica Pospiš

Eva Novak, Moj put do škole, 1.a, I. OŠ Čakovec, učiteljica Slavica Pospiš

Kristijan Turk, 6. razred OŠ Mursko Središće Učiteljica Sanja Vebarić

50 Savjeti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Postoji biološka potreba za ljubavlju i srećom, poput potrebe za hranom, i nije manje važna za naš opstanak i zdravlje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Emocionalna dobrobit djece

Neslavni rekorderi

Emocije su važne od najranije životne dobi. Stručnjaci za duševno zdravlje naročitu pozornost pridaju stvaranju tzv. zdravog emocionalnog imunološkog sustava, koji je podloga za pravilan duševni razvoj i čuvar našeg zdravlja u izazovnim i stresnim situacijama. Kad se radi o istraživanju psihičkog razvoja djece, taj imunitet možemo povezati s protektivnim faktorima i faktorima rizika, koji utječu na emocionalnu dobrobit djece već od najranije dobi. Istraživanja pokazuju da kada roditelji prepoznaju negativne emocije svojih beba – njihovu ljutnju i tugu – i pomažu im da se nose s tim emocijama, djeca vremenom razviju bolju psihološku regulaciju svojih emocija i pokazuju pozitivnije ponašanje.

S druge strane, ako roditelji ignoriraju ili kažnjavaju djecu zato što pokazuju te emocije, ili se naljute na dijete koje se ljuti, postoji mogućnost da će dijete s vremenom neke emocije isključiti, znajući da ih ne može podijeliti. Zbog toga je dijete pod velikim stresom, psihološki i fiziološki, jer je emocija i dalje prisutna, i stvara se barijera u razvoju temeljnog povjerenja između djeteta i roditelja. Veći dio skrbi za malo dijete najčešće pruža majka. Zato se već do prve godine života može razviti obrazac da dijete izbjegava kontakt s majkom, umjesto da dođe k njoj kad je uznemireno i tužno. Djeca s takvim problemima ne uče zdrav način kontrole emocija, ona imaju konflikt između emocionalnog približavanja i izbjegavanja, vrlo su nesigurna i pitanje je kako će kasnije u životu uspostavljati kontakte i ostvarivati

Nerijetko se raspravlja o tome koja se količina alkoholnih pića smije popiti kako bi koncentracija alkohola u krvi ostala unutar dozvoljenih granica. Naime, živimo u društvu u kojem je pijenje alkohola društveno prihvatljivo ponašanje pa su prilike u kojima se alkohol konzumira brojne i učestale, a nerijetko su i u periodu radnog vremena ili vremena u kojem sudjelujemo u prometu.

Nakon ispijanja alkoholnog pića u želucu nastaje hiperemija te se alkohol vrlo brzo resorbira želučanom sluznicom i dospijeva u krv.

Kad jednom dospije u krv, alkohol se uvijek razgrađuje istom brzinom i na to se ne može utjecati, stoga su jako opasna brza ispijanja velikih količina alkohola i posljedično trovanje alkoholom. 98 % alkohola razgradi se u jetri, ostatak se izlučuje mokraćom i izdahnutim zrakom te znojenjem. Resorpcija alkohola u organizmu jako je brza, ali za razliku od resorpcije, za razgradnju treba puno više vremena. Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom čašom piva, jetrima treba najmanje 1 sat! Za dvije čaše piva potrebna su 3 sata, za tri čaše piva potrebna su 4 sata. Za četiri čaše piva potrebno je 6 sati, a za pet čaša piva potrebno je čak 8 sati!

Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili. Zbog takvog pogrešnog stava vrlo su česte nesreće, pogotovo u prometu, jer vozač motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola i lako može uzrokovati prometnu nesreću nekom svojom krivom procjenom. Nakon

bliskost s drugim ljudima.

Među najvažnijim faktorima koji bebe stavljaju pod rizik je majčina depresija. Majke koje su letargične i tužne, pasivne i distancirane, imaju djecu koja kasnije pokazuju više stupnjeve depresije, agresije i anksioznosti. Čak i u najranijoj dobi djeca depresivnih majki pokazuju manje pozitivnih emocija i neobičan obrazac aktivacije u mozgu. Dobro je to znati i čim prije poduzeti potrebne korake kako bi se, osim psihijatrijskog liječenja depresije, osigurala dodatna podrška majci, kao i potrebna njega i stimulacija djetetova razvoja.

Danas se smatra da je količina pozitivnih emocija u najranijem djetinjstvu, poput radosti, ključna za pravilno oblikovanje mozga. Jednostavno rečeno, ako je beba sretna, stvorit će se putovi u mozgu koji joj pomažu da osjeća pozitivne osjećaje ostatak svog života. Postoji biološka potreba za ljubavlju i srećom, poput potrebe za hranom, i nije manje važna za naš opstanak i zdravlje.

Beba treba dobiti ljubav i nježnost da bi se razvijala, emocionalni imunološki sustav stvara se u ranom djetinjstvu. Sretno djetinjstvo osiguravaju roditelji i okolina koji djetetu pružaju svoju blizinu, razumijevanje i ljubav onda kada to dijete traži. Društvena i emocionalna deprivacija izazivaju biokemijske promjene u mozgu, pa u ranoj životnoj dobi izravno može štetiti razvoju mozga i njegove plastičnosti.

Imajte u vidu da najteže i teško popravljive posljedice za kasnije duševno zdravlje mogu nastati upravo u tom razdoblju života.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati Kontakt tel: 099/2221-888

Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili

Brige su kamate na nevolje koje se još nisu dogodile Prije nekoliko godina, u razgovoru, čula sam ovu izreku: “Brige su kamate na nevolje koje se još nisu dogodile.” I, uistinu, kada brinemo unaprijed, kada se opterećujemo različitim scenarijima koji se mogu, ali i ne moraju dogoditi, sami sebi često stavljamo dodatan psihološki/emociMaja Baksa, mag. prim. educ., praktičarka bihevioralne onalni teret.

Zašto to radimo? Svatanalize, specijalizantica ko si može postaviti ovo pitransakcijske analize tanje, promisliti, analizirati i doći do nekog odgovora. Često je to zato što smo ovaj obrazac razmišljanja naučili od npr. naših roditelja, obitelji, okoline. Često nam se šalju i poruwww.equilibra.hr ke da ako se ne brinemo, +385 95 593 2098 to znači da nam nije stalo

do nekog ili nečega. Ako smo mirni u nekoj situaciji u kojoj postoji određena razina neizvjesnosti, pitaju nas kako možemo biti tako mirni i pritom nam na psihološkoj razini (i najčešće nesvjesno) poručuju da nam možda nije stalo.

No, to ne mora biti tako.

A možda i sami imamo iskustva iz neke ranije dobi kada smo se jako brinuli u nekoj situaciji i ta situacija je tada ispala u redu, došli smo do zaključka da je naše “brinjenje” na neki čudan način doprinijelo tomu da sve ispadne u redu.

Takvim zaključkom tada naučili smo sami sebe ovo: da bi bilo dobro, moram se brinuti!

S druge strane, kod briga često možemo razmišljati i na ovaj način: “Ako uzmem u obzir sve scenarije i pokušam predvidjeti što sve može poći po zlu, lakše ću se nositi s time.” Time brige postaju svojevrstan mehanizam kontrole. No, koliko zapravo kontrole imamo? Koliko naše “brinjenje” utječe na ishod neke situacije?

Tu razlikujemo tzv. produktivne i neproduktivne brige.

Produktivne brige mogu biti odgovori na neka pitanja, a neproduktivne brige zapravo nemaju odgovor na pitanja. Primjerice, pripremamo li uskoro neki ispit, produktivno je

razmisliti kada i koliko bismo trebali učiti, a neproduktivno je unaprijed brinuti o mogućoj lošoj ocjeni.

Normalno je brinuti se, ali ovisi kako. Način na koji se brinemo donosi nam ili svojevrsni plan za akciju ili tjeskobu i opterećenje.

Hoćemo li brigu iskoristiti kao pokretačku silu ili ćemo joj dati da nam stvara nemir, troši nas i koči?

Stoga, razmislite plaćate li već sad kamate na nevolje koje se još nisu dogodile.

Ako da, sada možete svjesno barem smanjiti stopu kamata!

#izbalansirajse

15. rujna 2023.

resorpcije alkohol se nalazi u krvi u najvećoj koncentraciji oko jedan sat nakon uzimanja, a nakon toga se razgrađuje.

Stadiji djelovanja alkohola:

• Lagana obuzetost: do 0,5 promila – veselo raspoloženje, osjećaj da brže misli, a zapravo su usporeni refleksi i smanjena oštrina vida • Pripito stanje: od 0,5 do 1,5 promila – popuštaju moralne kočnice, osoba je slobodnijeg ponašanja, usudi se reći i napraviti ono što se trijezna ne bi usudila • Pijano stanje: od 1,5 do 2,5 promila – osoba je vidno pijana, neusklađenih pokreta, otežanog kretanja, otežanog govora, velikih i naglih oscilacija raspoloženja • Teško pijano stanje: od 2,5 do 3,5 promila – javljaju se pospanost, agresivnost, teško disanje, povraćanje, nekontrolirano mokrenje i defekacija • Nesvjesno stanje: od 3,5 do 5 promila.

Sve su te podjele orijentacijske i individualne. Ista količina popijenog alkoholnog pića izaziva različite stupnjeve alkoholiziranosti svakog čovjeka ponaosob, ovisno o spolu, težini, radu probavnih organa, trenutnom stanju, čak i raspoloženju, dobu dana itd.

Dakle, ne postoji pravilo koliko se smije popiti da se ne manifestira obuzetost alkoholom, kod nekoga pijanstvo izazovu već veoma male količine alkohola.

U fazi alkoholizma u kojoj postoji prisila za stalnom ili ponavljanom konzumacijom alkohola povećana je tolerancija na alkohol te alkoholičar nerijetko ima puno veću koncentraciju alkohola u krvi nego to pokazuje njegovo funkcioniranje. Naravno da to izaziva brojna oštećenja u njegovom organizmu te će, potraje li ta faza duže vrijeme, nastupiti faza nepovratnih oštećenja u kojoj će i mala količina popijenog alkohola izazvati znakove opijenosti.

Stoga se, ako se kod neke osobe koja je još “na nogama” izmjeri velika koncentracija alkohola u krvi, to ne tumači na način da se radi o fenomenu dobrog podnošenja alkohola, nego se radi o alkoholičaru čiji je organizam „baždaren“ na veće koncentracije alkohola u krvi, a samo je pitanje vremena kada će njegov organizam skrahirati i posljedice prekomjernog pijenja postati još očitije i izraženije.

Stoga je nužno motivirati ga da potraži stručnu pomoć i prestane piti jer se sigurno već približio stanju u kojem će oštećenja organizma postati toliko velika da će biti upitna mogućnost povratka u normalan život.

VATROGASCI MEĐIMURJA

15. rujna 2023.

51

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Članovi muške i ženske mladeži DVD-a Gardinovec sa svojim trenerima u Novalji nakon državnog natjecanja

NA DRŽAVNOM VATROGASNOM natjecanju mladeži u Novalji sudjelovalo šest međimurskih ekipa

Najbolji plasman ostvarila mladež DVD-a Gardinovec - Sveukupno smo zadovoljni. Osim natjecanja, u ova tri dana smo se i okupali i podružili, rekao nam je zapovjednik DVD-a Gardinovec Hrvoje Novaković

9. rujna, u Novalji na otoku Pagu. Od predstavnika Međimurja najbolji rezultat ostvarili su članovi ekipe mladež muška DVD-a Gardinovec koji su osvojili visoko šesto mjesto s 1055,84 boda.

Piše: Sanja Heric

- Pripremali smo mušku i žensku mladež preko četiri mjeseca. Svaki tjedan imali smo treninge, ali na kraju je izostala sreća, no to nam je jedno iskustvo za dalje –

Petnaesto po redu Državno natjecanje vatrogasne mladeži Republike Hrvatske održano je protekle subote,

Trenirali svaki tjedan četiri mjeseca

životna škola. Sveukupno smo zadovoljni. Osim natjecanja, u ova tri dana smo se i okupali i podružili, rekao nam je zapovjednik DVD-a Gardinovec Hrvoje Novaković, ujedno i trener mladeži, uz Ivicu Blažića, Tomislava Blažića, Marsela Sanjkovića i Nikolu Strahiju.

Spomenimo i da je njihova ženska ekipa mladeži osvojila 23. mjesto, od ukupno 50 ekipa natjecatelja.

Ekipu muške mladeži DVD-a Gardinovec činili su: Fran Zadravec, Noah Baksa Barbaš, Antonio Mikec, Iva-

no Strahija, Martin Tuksar, Filip Mikac, David Dodlek, Sebastian Lerinc, Jona Kanižaj, Roko Kolarić i Leo Fažon; dok je ženska ekipa mladeži bila sastavljena od sljedećih članica: Lana Toplek, Lana Železnjak, Melani Strahija, Antonia Požgaj, Josipa Purić, Marija Tuksar, Marta Sabol, Lea Jančec i Ema Tuksar.

REZULTATI međimurskih predstavnika

Tko je bio najbolji?

15. Državno vatrogasno natjecanje mladeži: Mladež muška: 6. DVD Gardinovec 23. DVD Krištanovec 30. DVD Sv. Marija Mladež žene: 21. DVD Palinovec 22. DVD Krištanovec 23. DVD Gardinovec

Ponosni na 300-tinjak pehara

- Ovo nam je ukupno 8. državno natjecanje. U 20 godina smo osvojili oko 300-ti-

njak pehara, na što smo jako ponosni. Smatramo da smo svojim djelovanjem nivo si-

gurnosti u našoj općini podigli na veću razinu, dodao nam je u razgovoru Novaković, koji ističe da vatrogasnih operativaca ima sve manje, ali zahvaljujući mladeži u njihovom mjestu je to ipak na zadovoljavajućoj razini. Osim što su bili županijski prvaci i tako došli do državne razine, ove su se godine natjecali i na Susretu vatrogasne mladeži Republike Hrvatske i Republike Slovenije u Varaždinskim Toplicama te su u konkurenciji od dvadesetak ekipa njihove ekipe zauzele 1. mjesto u muškoj i ženskoj kategoriji.

DVD KRIŠTANOVEC

Veliki je problem djecu privući u vatrogastvo DVD Krištanovec još je jedan međimurski predstavnik koji je nastupio s ekipama mladež muška i mladež ženska. Spomenimo da je samo 12 DVD-ova imalo i muške i ženske predstavnike. U muškoj konkurenciji bilo je

56 ekipa i DVD Krištanovec osvojio je 21. mjesto, a u ženskoj konkurenciji bilo je 50 ekipa i osvojili su 22. mjesto.

- S pripremama općenito za natjecanja započeli smo polovicom 4. mjeseca i na županijskom plasmanskom

natjecanju 27. 5. 2023. osvojili smo MM – 2. mjesto i MŽ – 3.mjesto i time i plasman na državno natjecanje, rekao nam je Damir Mrazović iz DVD-a Krištanovec.

Na državnom natjecanju nastupili su: Borna Br-

Mladež muška DVD-a Krištanovec

Mladež ženska DVD-a Krištanovec s trenerom Damirom Mrazovićem

zohalski, Dražen Lisjak, Kevin Baksa, Karlo Povodnja, Darko Hrženjak, Sebastian Kodba, Rafael Šimunić, Vedran Baksa, Marko Đuranec, Ivan Mikolaj, Leona Novak, Ivona Košir, Laura Golubić, Eva Kovač, Paula Kodba, Vanesa Hatlek, Nives Dodlek, Anđelina Hrženjak, Lucija Golubić te voditelji: Alen Jarni, Luka Vidović, Perica Škvorc, Josip Vidović, Mario

Kodba, Mladen Novak, Jasmina Novak i Damir Mrazović, a isto tako je predsjednik Srećko Mrazović bio sudac na natjecanju.

- Nažalost, rezultati nisu ono što mi znamo i možemo, ali isto tako je činjenica da su veliki problemi privući djecu u vatrogastvo, a isto tako ih i zadržati te da redovito dolaze na vježbe. Zahvaljujemo mladeži na trudu i vježbanju

te na svim uspjesima ove godine.

Pozivamo i drugu djecu da se uključe u vatrogastvo jer je naš DVD ove godine bio na natjecanjima u Palinovcu, Vratišincu, Čakovcu, Mihovljanu, Ostrni, Žiškovcu, Desnom Trebarjevu te sada u Novalji, a isto tako smo boravili u kampu vatrogasne mladeži u Fažani kraj Pule, zaključio je Mrazović.

52 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. rujna 2023.

Recept plus

Ražnjići u lepinji MEĐIMURSKA KUHARICA

Pileći odrezak punjen kravljim sirom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Nedelišćanski ugostiteljski objekt Martin nalazi se na adresi Čakovečka ulica 1.

Adresa je to koju s radošću posjećuju svi ljubitelji dobre hrane i pića. Jer u Martinu

Sastojci: - pileći file - sol, papar - kravlji sir - svježi kopar - krušne mrvice - brašno - jaje - domaći trganci

se uvijek na jelovniku može pronaći nešto novo, okusom, bojom i mirisom primamljivo.

Kuharica Monika Kiš posegnula je u svoju bilježnicu recepata i odabrala za našu standardnu rubriku Međimurske kuharice jelo kojoj je temelj pileći odrezak. Napunila ga je kravljim sirom. Tu zaokruženu i �inu gastropriču pripremit ćete lako i jednostavno. Evo Monikina recepta.

Pileći file najprije se nareže, blago potuče i začini (sol, papar). Zatim se kravlji sir (najbolje domaći) promiješa s mrvicom začina (sol) i nasjeckanim koprom. Dobivenom smjesom napunimo odrezak, zarolamo, paniramo (krušne

Sastojci: - 60 dag svinjskog vrata - sol, papar - crvena paprika - češnjak u prahu - bijelo ulje - luk - svijetlo pivo - hamburger - sir feta

Monika Kiš mrvice, brašno, jaje) i pržimo.

Tako dobiven odrezak serviramo uz domaće trgance koje pripremimo od brašna i malo mlake vode. Dobar tek vam želi kuharica Monika Kiš i ostali djelatnici restorana Martin u Nedelišću!

Pinot sivi Vinarije Maček

Blaženka Kacun Horvat

stavimo malo hamburgera (slaninu) i sira fete. Tada kockice mesa nižemo na štapiće za ražnjiće. Možemo ih peći na roštilju ili na dobro zagrijanoj tavi. Ražnjiće pečemo lagano sa svih strana da se lijepo zapeku. Kad su skoro gotovi, prelijemo ih svijetlim pivom. Kad su pečeni, serviramo ih u domaćoj (ili kupljenoj lepinji).

Serviramo uz domaći ajvar i luk. U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Vino tjedna

Uz pileći odrezak punjen kravljim sirom Blaženka Kacun Horvat iz nedelišćanskog restorana Martin preporučuje servirati rashlađeno bijelo vino. Odabrala je sivi pinot proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Maček. To kvalitetno

Priprema: Svinjetinu narežemo na deblje odreske i pri tome pažljivo odstranimo kosti.

Potom meso narežemo na kockice. Meso posolimo i dodamo papar, začinsku papriku i češnjak u prahu.

Lagano promiješamo, zalijemo bijelim uljem i još jednom lagano promiješamo.

Pustimo neka stoji na sobnoj temperaturi pola sata. Kockicu mesa zarežemo i u nju

bijelo vino karakterizira slamnatožuta boja (13% alk.).

Vino je potentno, svježe i ugodno za nepca. Sivi pinot Vinarije Maček servirajte uz to ili neko slično jelo prema svojim gastronomskih preferencijama. Živjeli! (rr, zv)

Kukuruzna zlevka Priprema: Pjenasto izmiješajte jaja i šećer.

Potom postepeno dodajte jogurt, vrhnje, ulje, mlijeko, sol, kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Sve zajedno dobro izmiješajte da dobijete jednoličnu smjesu. Smjesu izlijte u dobro nauljeni lim pa ju prelijte slatkim vrhnjem. Pecite oko 30 min na 180-200 stupnjeva. Pečenu i ohlađenu kukuruznu zlevku posipajte šećerom u prahu i poslužite.

Sastojci: - 2 jaja - 25 dag kukuruznog brašna Čakovečkih mlinova - 5 dag šećera - 200 ml jogurta - 200 ml kiselog vrhnja - 100 ml ulja - 500 ml mlijeka - 1 žličica soli - 1 žličica praška za pecivo - 100 ml slatkog vrhnja

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 53 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

NADA VARGA iz Peklenice

Mrkvine šapice slastan su i zdrav kolač

Kolači od mrkve sve su popularniji zbog njenih bogatih nutritivnih vrijednosti Piše: Aleksandra Sklepić

Jednostavni kolačići od prhkog tijesta zanimljivi su na svim druženjima kao mali zalogajčić. Kad su napravljeni od domaćih sastojaka, i još k tome zdravih, poput mrkve, svaka kuharica želi ih probati i dodati na popis slastica koje priprema.

Mrkva je svima poznata po svojim korisnim sastojcima: bogata je beta-karotenom, nakon čega slijede vitamin K, vitamin C, vitamin E, vitamin B1, B2, B3, B6, folna kiselina, fosfor, kalij, mangan i molibden. Također obiluje vrijednim antioksidansima,

jača imunitet i štiti od infekcija. Redovito konzumiranje beta-karotena smanjuje rizik od pojave glaukoma i katarakta, pomaže pri očuvanju i poboljšanju vida te smanjuje kratkovidnost - posebice kod djece. Dobar je saveznik u očuvanju kardiovaskularnog sustava i poboljšava probavu.

Mrkva se nalazi u svakom međimurskom povrtnjaku, a konzumiramo je najčešće u juhi i varivima, ponekad i u salatama. Kolači od mrkve sve su popularniji, upravo zbog njenih nutritivnih vrijednosti, a u Peklenici smo otkrili Nadu Varga (66) koja je među svo-

Recept za mrkvine šapice Sastojci : - 50 dag glatkog brašna - 25 dag svinjske mas� - 25 dag ribane sirove mrkve - 1 prašak za pecivo - 1 vanilin-šećer - pekmez za nadjev

Priprema mrkvinih šapica: Od sastojaka zamijesiti tijesto. Razvaljati tijesto na podlozi, na debljinu oko 0,5 cm te pomoću čaše rezati

krugove od tijesta. Na svaki kruh staviti pola žličice pekmeza po želji, presavinuti krug tako da se dobije polukrug i pomoću viljuške “potiskati” vanjske rubove.

Time šapice dobivaju lijep izgled, a pekmez ne izlazi iz njih. Peći na nauljenom i pobrašnjenom plehu na 200 stupnjeva, dok šapice ne dobiju žućkastu boju i s gornje i donje strane. Ovisno o ukusu, mogu se servirati posipane šećerom u prahu ili bez njega.

Nada sa zanimljivim šapicama od mrkve jim društvom već poznata po svojim šapicama od mrkve.

Nada je umirovljenica zbog zdravstvenih razloga, a radila je u Međimurskoj trikotaži u Murskom Središću.

Aktivna je članica Društva žena Mursko Središće te time krati svoje slobodno vrijeme.

- Uživam u aktivnostima koje provodimo s Udrugom žena, ispričala nam je Nada.

Redovito se odazivam na sve manifestacije kao što su Fašnik, Martinje, Uskrs na šetnici u Murskom Središću, Dani

grada Murskog Središća, Dan narcisa, Dan katruža i na sve druge. Suradnja među članicama i ostalim udrugama jako je dobra i lijepo nam je kad se družimo. Sastajemo se i neslužbeno, na kavi, na sajmene dane, četvrtkom i petkom.

Osim što voli druženja i izlete, Nada ima svoj povrtnjak u kojem uzgaja raznovrsno povrće i mrkvu za svoje kolače, a u dvorištu ima kokice i zečeve. Voli pomagati sestrični u goricama, a kad

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

ima vremena, s prijateljicama ili rodbinom, sastaju se povremeno na ručkovima, gdje pripremaju autohtona međimurska jela i kolače. Najpoznatija je ipak po svojim mrkvinim šapicama i kad je za neku manifestaciju potrebno donijeti kolače, Nada je uvijek zadužena za šapice jer je već usavršila njihovu pripremu. Lijep crvenkast izgled šapica svima je primamljiv, a zdravlje koje iz njih izlazi garancija je da će se šapice pojesti do posljednjeg komada.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 19. rujna do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 22. rujna. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Ovotjedna dobitnica: Ivka Gattin iz Čakovca

br. 1461 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 19. rujna 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 22. rujna 2023.

54 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Vaša potreba za društvom bit će prilično naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van.

Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav.

Kako tjedan bude prolazio, sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno ili kao da se cijeli svijet urotio protiv vas. Primirite se i povucite u tišinu i meditaciju. Ne očekujte baš ništa od onog što trenutačno imate.

Tako ćete najbolje pregrmiti ovaj zahtjevan period. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

BIK (21.4. - 20.5.)

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu.

RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

Povremeno će vam se činiti kao da je ljubav na nekom drugom planetu.

Osjećaj usamljenosti i frustriranosti bit će blag, ali prisutan. Najbolje je potražiti vesele ljude ili zanemariti brige baveći se onim za što znate da volite. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte.

Velik broj izlazaka i širok krug ljudi koji neprestano raste učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe.

Bit ćete ispunjeni bez obzira na svoj status samca ili „u paru“.

Suradnja s mladim osobama bit će najbolji dio posla ovaj tjedan.

Ako ste još sami i iskreno želite ljubav, pokrenite se. Ovo su dani kad bi moglo zaiskriti na terasi lokalnog kafića, u sasvim neobaveznim druženjima ili na putu do škole.

Ako ste u vezi, oboje ćete se kretati više. Možda ćete i putovati. Rado biste promijenili sustav procjene ljudi.

Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba.

Pokušajte je prihvatiti onakvu kakva ona jest i vidjet ćete da bez nepotrebnih pritisaka i zahtjeva možete biti sasvim sretni. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Neki će se čak usuditi i riskirati.

Neobavezna druženja uz kavicu mogla bi se lako pretvoriti u nešto više. Bit ćete ugodno iznenađeni ovom mogućnošću. Uspjet ćete u potpunosti pokazati ono što osjećate. Bit će to dobro. Važno je jedino da ne pričate previše. U temama povezanim s financijama doći će do malog zatezanja.

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Oni koji još traže srodnu dušu baš tu bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko sitnice život znače. Vaše zasluge ipak će izaći na vidjelo.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno ste se već zasitili jalovih ljubavnih pokušaja. Frustracije ćete izbjeći strpljenjem i suzdržanošću.

Planeti vam još uvijek ne idu na ruku kad se o ljubavi radi. Oni u vezama neka budu maksimalno tolerantni dok ne dođu bolji dani. Želja za akcijom bit će jaka.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo.

Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Manjak interesa za ljubav koji osjećate već neko vrijeme brinut će vas. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, svako malo bit ćete u krugu ljudi s kojima ćete rado i ljubazno komunicirati.

Uslijedit će mudrija faza.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1460

15. rujna 2023.

Mala seoska priredba Piše: Zlatko Bacinger

S

vako mjesto ima svoje ljude, a svaki čovjek svoje vrijeme. Stoga veliku grešku čine oni koji se s naizgled lagodne pozicije današnjice podsmješljivo ili čak podrugljivo osvrću na prošlost, ne shvaćajući kako su i sami sluge svojeg vremena te da bi budući naraštaji i o njima mogli suditi na isti način. Najupečatljiviji primjer nadimanja vlastitim vremenom nalazimo u 14. stoljeću kada su nadobudni renesansni mislioci, poput Francesca Petrarce, srednji vijek metaforički obilježili pogrdnim pridjevkom “mračni”, premda sva pozitivna previranja renesansnog doba nisu nadošla niotkuda, nego ih je iznjedrio upravo „mračni“ srednji vijek.

S druge strane, sličnu grešku čine i oni koji nekritički glorificiraju prošlost, etiketirajući sadašnjicu kao apokaliptičnu, kaotičnu i katastrofičnu.

Primjer ovoga nalazimo u Spenglerovoj Propasti Zapada. U potonjem slučaju i ne trebamo ići tako daleko: pitate li na ulici prijatelja kako je, odgovorit će vam da pamti i bolje dane ili se barem nada boljima. Dakle, premda samo u njoj žive, sadašnjica je svima nekako strana, nemila i odbojna. Vrag će ga znati zašto je to tako. Većina ljudi uzvisuje svoje prošle, proživljene dane ne shvaćajući da nesvjesno uzvisuju svoju mladost, a ne ondašnje vrijeme. Sadašnjost im se pričinja ružnom jer su ostarjeli i onemoćali te na svijet gledaju kritičnije nego u vrijeme svoje mladosti. Zacijelo su se i pećinski ljudi, u vrijeme kad su njihova djeca napustila špilje i preselila se u udobnije i prikladnije drvene nastambe, s ushićenjem prisjećali svojeg nekadašnjeg kamenog obitavališta. U tom smislu, dirljiva je i emocionalnost starijih Čakovčanaca za nekadašnjim čakovečkim bazenima ili izgorjelom Međimurskom hižom. To, već pomalo naporno kmečanje za izgubljenom mladošću, neki čak poistovjećuju s tadašnjim režimom, ideologijom i državom.

No, današnja mladež ne mari puno za “lovačke” priče svojih djedova i baka jer je usredotočena na „napornu i tešku sadašnjost”, koja će se i njima, kad ostare, pričinjati ljepšom i romantičnijom. I tako se to vrti u krug, iz naraštaja u naraštaj.

Slijedeći takvo promišljanje, nakratko ćemo se u ovom tekstu osvrnuti na jedno davno prohujalo vrijeme, ljude i običaje iz našega podneblja. Suzdržat ćemo se od oba spomenuta pogrešna prikaza prošlosti i ostati neutralni u vrednovanju događaja kojemu je posvećen

ovaj osvrt. U suprotnom bismo mogli završiti kao nekritički glorifikator prošlosti ili, još gore, kao podrugljivac koji si je umislio da mu je bogom dano živjeti u najboljem mogućem vremenu, a da je sve prošlo primitivno i zaostalo, vrijedno podsmijeha i prijezira.

Dakle, zakoračimo u prvu godinu sedmoga desetljeća dvadesetoga stoljeća. Godina je 1971., nadnevak 24. rujna, nedjelja navečer. Ulazimo u prepun Zadružni dom u Orehovici u kojem publika napeto iščekuje početak, kako je dan prije najavio seoski bubnjar, “najmodernije priredbe današnjega doba: “biranje miss djevojka 1971. godine i najljepšeg glasa”. U dvorani vlada opipljiva napetost i nervoza jer se predstava, simpatična naziva Mala seoska priredba, snima, i to u režiji jednoga od najpoznatijih hrvatskih filmaša i scenarista tog vremena – Krste Papića. To bi u ono vrijeme bio događaj dana i za neku kudikamo veću sredinu, a kamoli ne za jednu Orehovicu. Publika je svih mogućih fela: od bakica s rupcima i nemirnom dječicom u naručju, pa do dječaraca i razigrane mladeži te rijetkih muškaraca u razdrljenim košuljama koje su žene na jedvite jade dovukle iz obližnje krčme. Svi sjede ili stoje, stisnuti jedan do drugoga poput sardina.

U prvom redu, odmah ispod pozornice, zasjelo je četveročlano stručno povjerenstvo koje će u konačnici donijeti odluku i proglasiti najljepšu miss i najljepši glas. S pripremljenim olovkama i listom papira, neki od njih nervozno otpuhuju dim cigareta. Premda su prozori širom otvoreni, vrućina je nepodnošljiva, ali tko mari za sitnice. U jednom trenutku zavjesa se razmiče i na pozornici se pojavljuje suvremeni glazbeni sastav – “Biseri”. I dok se, popularni varaždinski glumac i humorist Milan Remar Klopotec probija do pozornice s cekerom i demižonkom, Biseri sviraju „Samoborci piju vino z lonci“, a živahni Klopotec široka osmijeha i crvena lica zapjeva „Dobar večer želim vam ja svima kolko kod vas ovdi danas ima“. I tako se polako podiže raspoloženje i stvara atmosfera za nastup domaćih dečki i cura s najljepšim glasom. Redaju se tadašnji zabavni hitovi: Te tri slatke riječi Kiće Slabinca, A što da se radi Ljupke Dimitrovske, Proplakat će zora Miše Kovača, Jednom se živi Lole Novaković... Izvođači se smjenjuju, svaki sa svojom oblekom, glasom i gestikulacijom: jedni su prestrašeni, drugi se muče s intonacijom, treći se toliko bore s visokim tonovima da im žile iskaču iz vratnih mišića. Ali nikome

ništa nije smiješno. Publika čestim pljeskanjem podupire pjevače koji su skupili dovoljno hrabrosti izaći na pozornicu onakvi kakvi jesu, sa svim svojim slabostima i manama, daleko od svakog savršenstva.

Danas bi vas zlobnici pokopali na društvenim mrežama, a posmjehu i sprdnji ne bi bilo kraja. Nakon svakih nekoliko pjesama Klopotec ispriča neki vic, tek toliko da se publika opusti i zaboravi na nesnosnu vrućinu prije glavnoga dijela predstave – biranje miss.

Na pozornicu dolaze članovi domaćega KUD-a u punoj narodnoj spremi, s tamburašima kojima se tijekom svirke znoj doslovno slijeva s lica. Nastup KUD-a završava „domoljubnom“ pjesmom o nekakvom lovor listu i komunistu. Nije baš prikladno, ali koga briga.

Voditeljica u dugoj crvenoj haljini najavljuje završni i najvažniji dio predstave – biranje „miss djevojka 1971. godine“.

Poziva natjecateljice imenom i prezimenom. Domaće puce, s brojevima u rukama, nesigurno koračaju pozornicom, okrenu se par puta sim-tam i to je to. Sve su to neke mlade curke, gotovo djeca, od petnaest do sedamnaest godina. Nema glumatanja, nema šminke ni ekstravagancije. Danas je sve to u biti isto, samo malo profinjenije. I tako, žiri je skupio glave, potiho razmijenio mišljenja, usuglasio stavove i izabrao miss. Dvoranom se prolama pljesak dok pobjednici i dvjema pratiljama, neizbježni lokalni političari stavljaju lente i čestitaju. Jedan od njih, zacijelo neki važniji drug, izgovara završnu riječ i, kao i svaki političar, obećava nastavak „kulturnih iživljavanja u našem selu“. Papićev, inače često nagrađivani filmski uradak, završava seoskim bubnjarom koji najavljuje kako će se „drugarica miss sada natjecati za još veću i još ljepšu miss“. Što na kraju reći. Pogledajte filmić, ali nemojte biti prekritični prema ljudima, običajima i zabavi tog vremena jer bi se za pedesetak godina budući naraštaji mogli smijati vama.

Svi smo mi zatvoreni u svoje vrijeme i živimo ga u kulturnim i tehnološkim okvirima

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Ponedjeljak: 10 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota – nedjelja: 10 – 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

koje ne možemo mijenjati. No, upravo u vrijeme Male seoske priredbe u Međimurju je već stasala i napredna rock-generacija. Demoni zauzimaju istaknuto mjesto na domaćoj rock-sceni, a Čakovec posjećuju neki od najpoznatijih svjetskih rock-sastava čiji koncerti nimalo ne sliče na seoske priredbe i, tada vrlo popularne, susrete mladih po zadružnim domovima. Otvaraju se prvi diskači, a domaća zabavna glazba natječe se na radijskim postajama i plesnjacima s rockom koji je u vrtoglavom usponu. Sličnim previranjima svjedočimo i danas, ali s jednim dodatkom – cajkama.

Tako se u nekad iznimno cijenjenu umjetnost, prikrao dozlaboga ružan glazbeno-scenski estetski neukus, i to takve vrste da ga je popularni zagrebački šansonjer Zvonko Špišić, svojedobno slikovito opisao kao „CeGe“ – cice i guzice. Stoga nas, u vrijeme sve iritantnijeg, izvještačenog i do karikaturalnosti komercijaliziranog modernog show-biznisa, ljudi iz Male seoske priredbe sve više privlače i oduševljavaju svojom jednostavnošću i dubokom prirodnošću. U svijetu u kakvom nam je dano živjeti često osjećamo nedostatak tih vrijednosti. Ali povratka nema.

15. rujna 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

I dalje ugodne temperature VREMENSKA SLIKA: S prvim danom rujna (ujedno i prvim danom klimatološke jeseni) nam se opet vratilo ljeto koje je s lijepim vremenom potrajalo sve do jučer.

Jedna kratka promjena došla nam je tijekom četvrtka, ali nakon toga opet slijede dosta dobri i blagi dani. Vinogradari i poljoprivrednici će sigur-

no biti zadovoljni ovakvim prognozama jer još nisu na vidiku neke hladne jesenje kiše. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon promjenjivog četvrtka već u petak opet očekujemo uglavnom suho i djelomično sunčano vrijeme. Ujutro mjestimična magla, a tijekom

dana sasvim ugodno uz lagani vjetar sjevernih smjerova i dnevni maksimalac oko 25 °C. Za vikend prognoza izgleda većinom povoljna. Oba dana bi nam trebala donijeti uglavnom suho i djelomično sunčano vrijeme, mjestimice s umjerenom naoblakom.

Ponovno će okrenuti na južinu pa će puhati povremeno

umjeren jugozapadnjak. Jutra ugodno svježa, a dnevna temperatura ponovno preko 25 Celzijevih stupnjeva. Naravno, treba još tijekom tjedna pratiti prognozu za vikenda da se ne bi nešto promijenilo, ali vrlo je mala šansa za koju kap kiše tako da se ne trebamo brinuti. I početak novog tjedna po svim prognozama

Rujanska kiša zlato je poljima ali otrov vinogradima djeluje suho, djelomično sunčano te i dalje iznadprosječno toplo. To znači da bi se dnevna temperatura u ponedjeljak mogla popeti čak i blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Zasad se čini da povoljne vremenske prilike ostaju i tijekom utorka i srijede. Uglavnom suho, djelomično sunčano i toplo vrijeme. Još ne trebamo strahovati od lošeg vremena iako bi u srijedu mjestimice moglo pasti malo kiše ili koji kraći pljusak, ali to nije najava nikakvog lošeg razdoblja. Dapače, i u četvrtak bi vrijeme trebalo biti dosta ugodno.

IZLAZI 15.9. u 06:34 h 20.9. u 06:40 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 15.9. u 19:08 h 20.09. u 18:58 h

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici na Facebooku „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov 13. 9. 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 17. rujna 1977. pao najraniji snijeg na vrhu Medvednice • 18. rujna 1977. u Pargu u Gorskom kotaru 16 cm snijega na tlu, na Medvednici 6 cm • 20. rujna 1880. nevrijeme i poplava potoka Medveščaka u Zagrebu • 23.rujna 821. počela je vrlo jaka zima u Europi koja je trajala do 12. travnja 822. godine

VICOTEKA Kod doktora Došao čovjek kod doktora. U nosu mu je mrkva, u lijevom uhu krastavac, a u desnom banana.

- Doktore, što nije u redu sa mnom?

- Pa vidite, Vi se nepravilno hranite.

Alkoholni šok Pitali starca od 100 godina koja je tajna njegove dugovječnosti, on kaže: - Pa, jednom godišnje mom organizmu priredim alkoholnu šok-terapiju!

- Pa koliko popijete tog dana??

- Tog dana ne pijem!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

Kam plava zagrebečki gracki brod?

Najte me krivo razmeti, ali nebrem vam nikak točno reči zakaj mi nekši vrag ne da mira i zakaj nebrem hititi �krej, a kaj ne bi nekaj napisal o belom Zagreb grado. To da je Zagreb grad bil beli dok so ga snažili Međimorci, to je bilo jako zdavnja pred cirka otprilike pedeset let i dok je negdašji purgerski gracki načelnik Milan Bandičov dvajsti let vedril i oblačil Zagrepčanci so se mogli štimati z svojim gradom, a ve otkak je Tomaš Tomaševičov zel cugle gracke vlasti vu svoje slabe, hirave i na posel ne navčene roke, Zagreb zgledi kak da so se nevole vudrile po jemo. Več sam vam o tomo pisal kak jedino v Zagrebo ovo leto trava raste kak nora tak da komunalci nikak ne ftegnejo kositi. A ne ftegnejo jerbo nemajo popravlene kosilice na jenoj strani, a na drugoj nemajo dosti težakov (čitaj: komunalcov) jerbo je Tomaš se Bandičove natiral, a druge je ne našel. Probal je z Filipincima i Nepalcima, a oni ne znajo kositi travo jerbo na Filipinima ne raste travo. A i jako slabo plača. I ne sam da trava ovo leto v Zagrebo raste kak nora nek i komarci pikajo kak nori. Očem reči, kuliko vidimo ne sam ovo leto neg več dve leti se je noro v Zagrebo. Se osim gracke vlasti, tak velijo ovi šteri se morejo.

A kaj bo z tramvajima?

Ne bodete veruvali, ali po Zagrebo se vozi se meje tramvajov. Tramvajov ga se meje, a putnikov se vejč i vejč. Neje da ga v Zagrebo ne tramvajov, ali ne delajo jerbo dok se je Tomaš sel v foteljo grackoga načelnika mam je počel šparati i ukinul je redovito serviseranje tramvajov tak da je denes pol tramvajov na bolovanjo (čitaj: nebreš jiv zakurbljati) i zato falijo. Dok se je to zazvedilo Tomaš je mam poslal svoje ljude, šteri se morejo, v Dojčland kaj nabavijo stare tramvaje kak bi popunili lukje štere so napravleno jerbo so naši pokvarjeni tramvaji ne dobili viziperte kaj bi odišli na popravak. Nebrem kaj vam

MEĐIMURKA TJEDNA!

Školani ljudi, a i žene, se morejo nej rekel kaj se je pripetilo z tem švapskim tramvajima? Zazvedilo se je da so te tramvaji stari skorom tridesti let i da ruon tak nucajo remonta i servisa tak da mesto kaj bi nam Švabi platili kaj smo jiv rešili stare krame oni so nam te tramvaje prodali i dosti drago.

Da je ne gracki načelnik Tomaš Tomaševičov poštejak čovek bi si pregruntal da si je on tu zel nekšo pinko. A da bodo si tramvaji po Zagrebo vozili to niti sam dragi Božek ne zna? A mortik bode to čuda predi ak levičari zaprosijo ove moške šteri klečečki molijo krunico na Jelačič placo kaj zmolijo par krunici i za tramvaje kaj bodo čim duže držali i kaj se ne bodo kvarili. Najbrž bi zagrebečki purgeri ve mejali Tomaša, ali ve si morajo zamagaditi jerbo šteli so promjene i ve jif i imajo. Neso znali, a neznanje jim je ne opravdavle, da promjene morejo biti i na huje. A to se v Zagrebo čistam lepo vidi. Što oče!

Fala dragomo Božeko škola je počela…

Fala dragomo Božeko kaj so nam deca znova hapila hodati v školo čuli smo od kaj šteroga japeka i kaj štere mamike čim so navučiteli otklenuli škole i deca so znova zavzela mesta v školskimi klupami.

Ne bodete veruvali kuliko so japeki i mamike srečni kaj deca hodajo v školo jerbo so žnjimi doma več ne mogli dojti na kraj. Velijo nešterni, kak bodemo našoj deci dopovedali da je jutro čuda spametneše od odvečera da se oni stanejo nešterno minoto pred obedom? Ak je tak, a tak je, unda je pravzaprav jako teško nekaj našoj spametnoj deci dopovedati. I ne sam da so jim mobiteli mam v rokami čim se stanejo nek žnjimi idejo i spat jerbo kaj se nej pripetilo kaj bi nešči nekaj napisal na Fejsbuk, a kaj naše dete to ne bi mam zazvedilo. Deca so nam išla v nižeše razrede pučke škole da smo jim kupili mobitele, i to one vredneše i dražeše kaj nam bodo čim spametneša i kaj se ne bodo sramotili pred pajdašima v školi,

a ve jim nebremo mobitela zeti z rok niti dok so za stolom, a niti pak dok so v posteli tak da nam jedino navučiteli ostajajo kaj jim oni, bar tak dugo dok so v školi, zabranijo se pariti z mobitelima. Negda se je znalo što je pre hiži gazda, očem reči, što hlače nosi, a unda so žene postale ravnopravne, a mi moški smo se posluhnuli, ali denes japeki i mamike ne ftegnejo se naprajti kaj deca zaprdnejo pak je unda čuda leži dojti na kraj z mačkama i pesima kaj papige i zamorce ne bodem spominjal.

Pak je i kalamper dobil na ceni

Ne bi vam znal točno reči je li v ovo dežđovno leto kalamper bole ili slabeše rodil nek lani jerbo jeni velijo da so dobili vejč, a drugi pak se srdijo kaj so nabrali meje nek so planerali. Kak bilo da bilo kalamper bode sikak podražil jerbo ako ste lani platili štiri kune za kilo kalampera unda je to bila jako visoka cena, a ako denes kila kalampera košta jeden ojer unda je to ne čuda. Pak je jeden navek bilo meje od štiri? Tak bar velijo oni šteri saki den jejo kalampera.

I još nekaj, of standard v Lepoj našoj je dosta hiravi, cene rastejo jako �letno, kaj ne bom rekel prek noči, kaj se za plače i penzije ne bi moglo reči tak da je došlo do toga kaj bodo si penzioneri mogli kupiti jedino kalampera kaj jim tajeri za obed ne bodo na pol prazni. Mel sam priliko videti na čakoskomo semo kak je sosed Tonča prodaval svojega kalampera po jeden ojer, a polek jega je Pišta mel par vreči kalampera, i to beloga, po 80 centi, ali je pre jemo nišči ne kupuval tak dugo dok je ne Tonča resprodal svojega kalampera. Velijo naši penziči, ak je nekaj preveč fal to nebre bogzna kaj vrediti. Ve vidite da čovek nebre biti spameten niti na semo.

Vida Premuš održala stotinu čitalačkih radionica Vida Premuš knjižničarka je i animatorica u bibliobusnoj službi Knjižnice Nikole Zrinski Čakovec. U zadnje dvije godine održala je čak 80 radionica za djecu osnovnoškolske i vrtićke dobi te 20 radionica za osobe starije od 54 godine u domovima za starije i nemoćne osobe u Međimurju, što je ukupno 100 čitalačkih radionica.

Svaka čast na trudu i predanosti promociji knjiga i čitanja! (sh)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Školana žena je zakon…

Poslušal sam snočka kak je soseda Tilčika šinfala svojega Štefeka.

Klela je dobre pol vure i niti jempot je ne ponovila isto kletvo… E, to je školana žena!!!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr