Međimurske novine 1458

Čakovec, PETAK, 25. kolovoza 2023.

Cijena 1,33 eur / 10,00 kn

ZA NAJEZDU KOMARACA i sami smo zaslužni

A. ZVONAR (49) na biciklu smrtno stradao u Donjem Vidovcu

Ispraznite bačve, kante i druge posude s vodom!

str. 9

Pregazio ga alkoholizirani traktorist bez vozačke

str. 3

str. 8

Godina XXVII. Broj 1458

str. 4-5

ŠOK u obitelji Blažinčić u Prelogu

HGSS STANICA ČAKOVEC

HRABRI VOLONTERI koji nas spašavaju u najgorim situacijama

Nikada nikome nije isplaćena nijedna dnevnica!

POLJOPRIVREDNIK Stjepan Miser

Veprovi i jeleni mi u polju napravili preko 30.000 eura štete

str. 7

ODLIKAŠI međimurskih osnovnih i srednjih škola 2022./2023.

OŠ Prelog, PŠ Cirkovljan, OŠ Pribislavec, Srednja škola Prelog, Tehnička škola Čakovec; Umjetnička škola Miroslav Magdalenić, PO Mursko Središće, PO Prelog, Čakovec Odjel Klasičnog baleta

str. 38

TEMA BROJA

Susjedov pas nam je došetao u dnevnu sobu i pred očima rastrgao kujicu Neru

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 39

2

Aktualno

ANKETA POD VUROM

Posao koji ne bi bilo tko mogao raditi Za Hrvatsku gorsku službu spašavanja učimo od malih nogu, a naša čakovečka služba ove godine obilježava devet godina rada.

Kad je teško, dogodi se nepogoda, potres ili netko nestane, među prvim službama na terenu su i članovi HGSS-a.

Služba za spašavanje često se spominje u ljetnim mjesecima kad turisti u japankama ili sandalama zapnu na planinarenju. Na svojim službenim stranicama navode da surađuju s tijelima državne uprave i tijelima jedinica lo-

kalne i područne/regionalne samouprave, ustanovama,i brojnim drugim.Osim spašavanja, članovi često sudjeluju na raznim događajima ekstremnih sportova, pri čemu brinu o sigurnosti drugih sudionika. Također osiguravaju i skijališta. Što rade, kako se pripremanju za zadatke i kako se �inanciraju pročitajte u našoj temi broja. Mi smo naše sugovornike u ovotjednoj anketi Pod vurom pitali što radi HGSS. (Paulina Topolko, foto: Anja Tušek) Vladimir Slovenc/ Čakovec - Čuo sam za HGSS, a znam i da imamo tu službu u Čakovcu. Znam da rone, spašavaju, odlaze u pomoć i na more. Ja ih na svu sreću nisam nikad trebao. Ne znam zašto ne naplaćuju svoje usluge, posebno onima koji idu u japankama na Biokovo.

Mladen Zdeček/ Čakovec - Jesam, naravno da sam čuo za HGSS. Hvala Bogu, nikad nisam trebao njihovu uslugu, a ni nitko od mojih bliskih ljudi. Koliko vidimo i čujemo, dobro obavljaju svoj posao, pogotovo oni na Velebitu koji imaju česte intervencije zbog planinara.

Dragutin Vrtar/Čakovec - Da, znam za HGSS. Uglavnom na televiziji ili po portalima viđam i čitam za njihove intervencije. Nisam ih nikad trebao, kao ni nitko od mojih. Ipak, mislim da jako dobro obavljaju svoj posao. Nije to posao koji bi bilo tko mogao raditi.

Josipa Rešetar/ Čakovec - Znam da se bave spašavanjem, planinarenjem, potragama i sličnim stvarima.

Ja na sreću nisam nikad trebala nikakvu njihovu uslugu. Ne poznam nikoga tko je član HGSS-a.. Uglavnom ih viđam po televiziji.

Antun Vranović/ Savska Ves - Naravno, znam za HGSS, dosta se govori za njih na televiziji. Znam što oni rade, rade na poslovima evakuacije i spašavanja, potrage i sličnih stvari.Poznajem članove našeg HGSS-a iz Čakovca pa sam upoznat i s onim što oni rade.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTO

25. kolovoza 2023.

tjedna

I po paklenoj vrućini požar treba gasiti Za vrijeme toplinskog vala teško je disati samo po sebi, a kamo li pri istovremenoj borbi s vatrenom stihijom, za koju su potrebni su nadljudski napori i izdržljivost. Ne možemo to niti zamisliti.

Možda više to može dočarati izraz lica Zdravka Orehovca iz Svete Marije, profesionalnog vatrogasca JVP-a, kojeg je objektiv našeg fotografa Zlatka Vrzana uhvatio u nedjelju na požarištu u Pušćinama u trenutku predaha pred povratak u akciju. Bravo dečki!

(BMO, foto: Zlatko Vrzan)

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA pomaže u pripremi učenika za školu

EUROPSKI DAN SJEĆANJA na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Čuvajte račune, Županija vraća 50 eura za srednjoškolce!

Međimurci su prvi u Hrvatskoj žrtvama odavali počast

Međimurska županija na različite načine brine o obrazovanju učenika studenata o čemu je govorio župan Posavec na konferenciji za novinare u PŠ Sivica koja je obnovljena tijekom ljeta.

Izdvajamo potpore od 50 eura za srednjoškolce. Roditelji trebaju sačuvati račune od kupnje radnih materijala, a učenici ih donijeti u škole kao dokaz kako bi ostvarili pravo na naknadu. Roditelji djece koje se školuju izvan Međimurske županije račun trebaju priložiti u Međimurskoj županiji. Predviđeno je da će tu potporu ostvariti 3700-tinjak učenika srednjih škola u Međimurskoj županiji te 200-tinjak učenika koji se školuju izvan županije.

Druga zanimljivost ove školske godine je uvođenje građanskog odgoja kojim će eksperimentalno biti obuhvaćeno oko 400 učenika.

Međimurska županija je osigurala besplatne udžbenike za učenike, a učitelji koji će ga predavati bili su na besplatnoj edukaciji.

I ove godine za sve učenike osnovnih i srednjih škola prijevoz je besplatan.

Srednjoškolci samo trebaju

izraditi iskaznicu uz potvrdu škole, ali ne trebaju izrađivati slike. Iskaznica košta 20 eura jednokratno. Država su�inancira prijevoz sa 75 posto, a Međimurska županija s 25 posto troška prijevoza.

Za ovu godinu osigurano je 107-ero pomoćnika u nastavi za 117-ero učenika. Međimurska županija nastavit će stipendirati učenike koji upisuju de�icitarna zanimanja. Ove godine je sklopljeno 180 ugovora o stipendiranju.

Za studente je i za novu akademsku godinu osigurano 100 eura jednokratne potpore. Od jeseni počinje s radom novi Centar izvrsnosti u Graditeljskoj školi iz područja umjetnosti - keramika.

- Nećemo ukidati Područne škole, one su važne za život mjesta i zato je obrana baš obnovljena PŠ Sivica u kojoj četiri čista razreda polazi 28 učenika.

Ove školske godine u klupe osnovnih škola će sjesti 9.430 učenika, u odnosu na njih 9.406 s kraj prošle školske godine. U rujnu će prvi put će u klupe sjesti 1.203 prvašića, u odnosu na 1.121 koliko ih je bilo na kraju škole godine u lipnju. (BMO)

Piše: Luka Maruševec

Zajednica braniteljskih udruga Međimurske županije u srijedu je dostojno obilježila Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. Nakon održane mise u župnoj crkvi Pohođenja blažene djevice Marije u Macincu pod vodstvom župnika Mislava Mikaca, na grobištu Sep u Gornjem Hrašćanu položen je zajednički vijenac, upaljene su svijeće, odsvirana hrvatska himna te je održana molitva za sve žrtve.

– Na grobištu Sep pokopane su žrtve Križnog puta.

Samo grobište je otkriveno 2009. godine, dok su godinu kasnije napravljene ekshumacija i grobnica. Upravo te godine napravljen je i pokop pronađenih kostiju, tj. ljudskih ostataka, te je to bilo prvo obilježavanje tog dana u Hrvatskoj po uzoru na Europu, s obzirom na to da je država donijela odluku o obilježavanju tek 2011., rekao nam je u uvodu Josip Kolarić, predsjednik Zajednica braniteljskih udruga.

– U Međimurju su napravljene dvije ekshumacije, jedna u Gornjem Hrašćanu te druga u Štrigovi, u kojoj nije ništa bilo pronađeno, što su kasnije potvrdili i iskazi svjedoka. Iako sudsko izvješće

Predsjednik udruge Josip Kolarić (Foto: Zlatko Vrzan)

navodi da je na grobištu Sep pronađeno dvadesetak ljudi, u skladu s vlastitim istraživanjem smatram kako ima više od 30 ljudi, s obzirom na to da je bager gusjeničar slomio kosti zbog planiranih radova, rekao je Kolarić u nastavku.

– Pronalasci datiraju nakon rata, odnosno, kada je već bila formirana Jugoslavija. Ljudi koji su ostali kao zarobljenici noću su dovedeni i likvidirani, tako da je to zločin komunizma. Prema mojem istraživanju, u Međimurju je više od 800 ljudi nestalo nakon 1945. godine te je ovdje riječ i o znanim i neznanim Međimurcima.

Za kraj bih spomenuo da je zadnja žrtva komunizma u Međimurju zabilježena 1987. godine u Peklenici, dodao je na kraju predsjednik Zajednica braniteljskih udruga.

Svečanost su uveličali i pripadnici Zrinske garde, dok je obilježavanje nastavljeno prigodnim druženjem.

25. kolovoza 2023.

ZA NAJEZDU KOMARACA sami smo krivi jer držimo vodu na otvorenom?!

Ispraznite bačve, kante i druge posude - Urbane ili domaće komarce “uzgajamo” doma po kućama, vazama, teglama za cvijeće, fontanama, ribnjacima, kantama i bačvama s vodom, ističe Marko Klemenčić Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Biti navečer vani i opušteno sjediti na terasi ovih je dana doista prava umjetnost. Naime, cijelo je Međimurje pod najezdom krvopija i to onih domaćih, kolokvijalno zvanih štakor-komaraca.

Da stvar bude još i gora, njima su se pridružili i poplavni koji su se razvili nakon nedavnog izlijevanja Mure i Drave.

Štakor-komarce uzgajamo sami

Pisali smo već u našim novinama o tretiranju komaraca i to ličinki i onih odraslih te zaključili kako je larvicidno tretiranje najkorisnije, dok je ono odraslih ko “sveta voda”.

A upravo smo sada na meti odraslih, domaćih komaraca koji će biti uz nas sve do kasne jeseni.

– Urbane ili domaće komarce “uzgajamo” doma po kućama, vazama, teglama za cvijeće, fontanama, ribnjacima, kantama i bačvama s vodom. Oni su nam problem zato što prenose zarazne bolesti, ističe Marko Klemenčić, voditelje Djelatnosti za zdravstvenu ekologiju pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Uz domaće, iz roda Culex, tu nam su nam, zahvaljujući klimatskim promjenama, već i udomaćeni tigrasti komarci.

Kako tretiranje ne daje očekivane rezultate, na smanjenje njihove populacije možemo puno toga napraviti i sami, u svom domu, balkonu, terasi, vrtu, dvorištu.

Prije svega, preporučuje se da se s otvorenih prostora uklone nepotrebni predmeti u kojima se može nakupljati voda. To su stare automobilske gume, kante, kade i drugi krupni otpad koji se zna nakupiti oko okućnica.

Tijekom ljetnih mjeseci prikupljamo kišnicu u bačve i kante i to su idealna mjesta za stvaranje legla. Stoga, ako se te posude već ne prazne redovito, potrebno ih je pokriti poklopcima ili mrežicama koje će komarcima onemogućiti pristup vodi.

Usto, redovito treba prazniti vodu iz dječjih bazena, podložaka za cvijeće. Posebna su priča groblja gdje voda zna stajati u vazi, mjestima predviđenim za lampaše ili čak u samim lampašima. Vodu u vazi poželjno je zamijeniti vlažnim pijeskom.

Komarac iz šalice

Domaći, urbani komarac za leglo koristi svaku i najmanju stajaću vodicu u kojoj ženka polaže jajašca.

Iz jajašca nastaju ličinke pa kukuljice i na kraju odrasli komarci. Prva tri stadija odvijaju se u vodi, dok odrasli komarac, odnosno ženka maltretira sve nas po redu.

Vaze s vodom na grobljima su idealna legla za komarce Ženke jaja polažu i do pet puta godišnje, a prilikom jednog polaganja mogu položiti od 150 do 400 jaja. Razvoj komaraca, u idealnim uvjetima, traje oko sedam dana. Životni vijek ovisi o spolu.

Mužjaci žive oko sedam dana, a ženke najčešće dva do tri tjedna, ovisno o vrsti. Mogu živjeti i do šest mjeseci ako prezimljuju u podrumima, garažama ili tavanima.

ZA CENTAR ZA STARIJE OSOBE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE u Nedelišću bespovratno 6.138.048 eura iz europskih sredstava

Pomoć obiteljima s nepokretnima i dementnima Novi centar za starije osobe ovisne o tuđoj pomoći gradit će se u Nedelišću u suradnji Općine i Međimurske županije.

Vrijednost Centra procjenjuje se na 12 milijuna eura iz europskih sredstava Polovica sredstva osigurana je iz Europskoga socijalnog fonda, a Centru je odobren maksimalni mogući bespovratni iznos od 6.138.048 eura, dok će se za preostali dio investicije tražiti rješenja u europskim ili nacionalnim fondovima, pa i zaduživanjem Međimurske županije, ne bude li druge opcije, naglasio je župan.

Centar za starije osobe bit će veličine 5.300 kvadratnih metara. Imat će 61 sobu, od čega 18 jednokrevetnih i trokrevetnih te 25 dvokrevetnih u kojima će biti smješteni korisnici, ovisni o tuđoj pomoći, oboljeli od Alzheimerove bolesti ili drugih demencija.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zlatko Marciuš, zamjenik načelnika Nedelišća, Ma�ja Posavec, župan, Nikola Novak, načelnik Nedelišća i Siniša Šalamon, direktor Regionalnog centra za inves�cije (RGI) na predstavljanju Centra za starije na lokaciji u Nedelišću Centar će uz to pružati i mnogobrojne izvaninstitucionalne usluge za dodatnih 350-ero vanjskih korisnika.

– Osim 122-oje korisnika u smještaju, Centar će nuditi i uslugu dnevnog boravka za

starije osobe ovisne o tuđoj pomoći, što će predstavljati značajnu podršku obiteljima koje za njih skrbe, U centru će biti smještena i stomatološka ordinacija, ordinacija opće medicine, pružat će se

psihosocijalna pomoć, nuditi usluga �izikalne terapije, također dostupna vanjskim korisnicima, bilo u Centru ili u njihovu domu, kao i usluga pripremanja te dostave hrane.

(BMO)

MOST NA MURI u Murskom Središću

Rupe ćemo sanirati do kraja kolovoza Prošloga četvrtka oko podneva iz Murskoga Središća stigla je vijest da su se dvije rupe otvorile na pješačkom hodniku cestovnog mosta na Muri. Most je dio državne ceste preko kojega se odvija ogromni teretni i automobilski promet prema Sloveniji i Austriji. Indirektno one su posljedice vodenih bujica koje su na stup mosta nanijele ogromne količine drvenih naplavina koje ga pritišću.

PZC Varaždin, koje za Hrvatske ceste održavaju i državnu cestu čiji je most na Muri sastavnim dijelom, poslao je u četvrtak na teren ekipu koja je s mosta pokušala početi čišćenje naplavina oko stupa mosta.

Međutim, vozač kamiona je vozilo parkirao i učvrstio ga metalnim nogarima na dijelu pješačke staze mosta koja nije predviđena za težinu kamiona te su se pod njim ploče slomile i otvorile rupe u mostu.

Odmah po događaju prišlo se zatvaranju rupa cinčanim pločama da se ne dogodi kakvo drugo zlo, a nakon toga se prišlo i sanaciji rupa.

Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice

Davor Bobičanec, rukovoditelj Poslovne jedinice Hrvatskih cesta Varaždin: Mehanička otpornost i stabilnost mosta nije narušena!

Hrvatskih cesta Varaždin, rekao nam je da mehanička otpornost i stabilnost mosta nije narušena, odnosno statički je siguran za promet, a nastala šteta sanirat će se zamjenom oštećenih ploča u najkraćem mogućem roku.

Predviđa ako sve bude po planu te ako vremenske prilike budu izvođačima išle na ruku da bi se nakon postavljanja novih ploča asfaltiranje završnim slojem trebalo obaviti do 31. kolovoza.

Opširnije o tome što se događalo na mostu pišemo na stranici 12. (BMO)

IN MEMORIAM

Vladimir Mesarić (1958. - 2023.)

Nakon teške i iscrpljujuće bolesti, jučer je u čakovečkoj bolnici preminuo ugledni poduzetnik Vladimir Mesarić (rođ. 1958.) iz Svetog Martina na Muri.

Lokalna zajednica pamtit će ga kao agilnog obrtnika i aktivnog člana društvene zajednice. Nakon rada u Sloveniji, početkom 1990ih vraća se u rodni zavičaj gdje pokreće samostalni obrt Elmont Mesarić koji s vremenom prerasta lokalne okvire te projektira i gradi moderne kino-dvorane diljem Hrvatske i Europe. Štrigova pak će ga pamtiti kao inicijatora obnove zgrade u samom središtu naselja, u kojoj je nakon toga dugo bio smješten njegov restoran Stridon, a na katu te zgrade pak općinski uredi. Time je ta zgrada spašena od potpune degradacije, a i danas stoji na ponos lokalnoj zajednici.

Najponosniji je bio na postignuća svojih dviju

Vladimira Mesarića pam�t ćemo kao agilnog obrtnika i ak�vnog člana društvene zajednice kćeri, Mihaele (1982.) i Petre (1989.), koje su obje stekle akademski stupanj doktora znanosti, svaka na svojem polju znanstvenog djelovanja. Osim njih, iza sebe ostavlja i suprugu Dragu te unučicu Evu. Pogreb Vladimira Mesarića održat će se u petak, 25. kolovoza, u 17 sati na groblju u Svetome Martinu na Muri. Nek mu je laka međimurska zemljica koju je toliko volio.

4

Aktualno

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

A

vi ste stvarno volonteri? To je najčešće pitanje koje nam postavljaju građani. Čekajte, vi stvarno to sve radite potpuno besplatno? Pitaju nas u čudu. Pa im onda ponavljamo da je to istina. Da sve radimo besplatno. Nama nikad nikome niti jedna dnevnica nije bila isplaćena, a svoje godišnje odmore najčešće koristimo za edukacije u HGSS-u, ispričao nam je odmah na početku razgovora Miodrag Cico Novosel, međimurski pionir u stvaranju HGSS-ove Stanice Čakovec, koji je u javnosti poznat i kao direktor GP-a Ekom.

S njim i najaktivnijim kolegama iz Stanice našli smo se kod gradskih bazena u Čakovcu, gdje im je i sjedište organizacije. Naime, u kontejneru uz bazene imaju spremljenu opremu i dio svojih vozila za intervencije, dok se drugi dio vozila i čamaca za spašavanje nalazi u hangaru na prostoru bivše vojarne.

Tragaju za nestalima, izvlače mrtve iz rijeka…

Stanica Čakovec trenutačno broji dvadesetak članova, a među njima imaju i pet žena, koje aktivno sudjeluju u akcijama. Bave se spašavanjem ljudi u planinskim, ruralnim i teško dostupnim područjima, kao i pružanjem pomoći u slučaju nesreća, prirodnih katastrofa i drugih hitnih situacija na terenu. Kad god nešto treba, oni su uvijek tu. I to prvi. Brzina im je posebna vrlina, a to su nam potvrdili i mnogobrojne institucije i građani kojima je bila potrebna njihova pomoć.

– Tu smo da odmah rješavamo stvari. Mi nismo samo za gorska spašavanja, već moramo biti najviše specijalizirani za područje u kojem se nalazimo. Međimurje se nalazi između Mure i Drave; zbog toga su naša specijalnost voda, poplave i potrage za nestalim osobama. No, naši članovi su specijalizirani i na drugim područjima pa često dolaze drugim stanicama na ispomoć, počevši od manjih akcija pa do većih, objašnjava nam način na koji djeluju Neven Putar, pročelnik čakovečke stanice i donačelnik HGSS-a na nacionalnoj razini, gorski spašavatelj, alpinist i međunarodni instruktor za potražne timove iza kojega stoji golemo iskustvo u akcija u cijeloj Hrvatskoj i šire.

Primjerice, prije triju tjedana svjedočili smo, prilikom visokih vodostaja Mure i Drave, angažmanu HGSS-ovaca. Tada su upravo članovi HGSS-a bili zamoljeni izvesti neke od najopasnijih radnji.

Primjerice, morali su dodatno osigurati skele na Muri kako ih ne bi rijeka odnijela dalje ili pak ukloniti drveće koje je

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

zapelo uza skele. Baratanje motornom pilom prilikom tih intervencija i ronjenje samo su neke od izuzetno opasnih situacija kojima su bili izloženi.

No, nije to bilo jedino. Nakon iznimno zahtjevne akcije na Muri, imali su intervencije i u vikend naselju uz Dravu. Tamo su evakuirali dvije odrasle muške osobe, tri psa i nahranili mačke koje nisu bile dovoljno povjerljive ući u čamac, a usto jednu su osobu predali timu hitne pomoći zbog ugriza nepoznate životinje.

Kada su u pitanju potrage za nestalim osobama, HGSS je prvi u tim akcijama. Sretni su kada nestale osobe pronađu žive i zdrave, ali nažalost ima situacija kada se dogodi ono najgore. I tada oni nastupaju, jer netko treba izvaditi mrtvo tijelo iz rijeke, što je uglavnom vrlo traumatično iskustvo.

Pomažu ostatku Hrvatske, ali i svijetu

Članovi naše stanice ne uključuju se u akcije samo na području Međimurja, već ako postoji potreba idu i dalje. U zadnje vrijeme takvih je potreba sve više.

– Bili smo i na ispomoći u poplavama u Hlebinama u Koprivničko-križevačkoj županiji. Kod Slunja smo tragali za nestalim zrakoplovom Cessna 182. Bili smo i u Petrinji nakon potresa. Prvi smo došli tamo i krenuli u potragu sa psima.

U prvih nekoliko sati uspjeli smo spasiti sve ljude koje su stradali u potresu i pronaći poginule u potresu, prepričavaju nam kako izgledaju intervencije Novosel i Putar.

Stanica Čakovec trenutno broji dvadesetak članova članova, a među svojim članovima imaju i pet žena, koje aktivno sudjeluju u akcijama Tijekom ljetnih mjeseci često idu kao ispomoć našim južnim županijama. – Moj potražni pas pronašao je izgubljenog Engleza na nepristupačnom terenu nakon pet dana potrage za njim. Čovjek bi umro sljedeći dan. Nisam mogao ništa sam učiniti. Bilo je osam sati navečer, sjećam se. Taj predio je džungla.

Trideset godina nije kročila ljudska noga na to područje.

Kolegama iz HGSS-a sam javio lokaciju. Čekao sam tri sata da nas pronađu. Uspjeli smo ga do glisera dovesti u pet ujutro. Odveli smo ga u bolnicu i nakon toga tamo je proveo još deset dana, opisao nam je jedno od svojih mnogobrojnih iskustava Neven Putar, pročelnik HGSS-a Stanice Čakovec.

Njihov rad i njihove intervencije prelaze i granice Lijepe Naše. Primjerice, prili-

kom zadnjeg velikog potresa u Turskoj u Antiohiju, grad u turskoj pokrajini Hatay, bila je poslana Zvjezdana Kušter i njezin potražni pas Tesla iz čakovečke stanice, o čemu smo izvijestili u našim novinama.

25. kolovoza 2023.

TEMA BROJA

Na sam dan osnivanja tragali za nestalim skelarom

Sama Stanica Čakovec osnovana je bila nakon poplava u Međimurju 2014. godine.

Tada su neprilike pokazale da je itekako potrebno postojanje takve organizacije na području Međimurja. Prije osnivanja međimurske stanice njihov su posao radile kolege iz Varaždina.

– Stipe Božić bio je na našem raftingu. U razgovoru smo se dotakli teme o osnivanju HGSS stanice u Čakovcu i ja sam se dao na raspolaganje.

Igrom slučaja našao sam se s Nenom u jednoj potrazi na Muri, a s njim sam se znao iz skijaških krugova, i jednostavno smo kliknuli. Praktički smo u mjesec dana sve dogovorili o osnivanju stanice, prepričao nam je o počecima osnivanja čakovečke stanice Miodrag Novosel, čiji se sin Žan također odmah po osnivanju priključio stanici.

Na sam dan osnivanja stanice imali su vatreno kršenje.

Naime, svečanost se trebala održati u zgradi Međimurske županije u 18 sati, a u 17:30 primili su dojavu o nestanku skelara u Murskom Središću, za kojega se uspostavilo da se utopio. Birokratske formalnosti stavili su sa strane i odmah su se uključili u potragu za što su prije zdušno rekli “da”.

– Većina onih koji su morali doći na osnivačku sjednicu Skupštine bila je uključena u potragu, tako da nisu došli.

Svi ostali, osim onih koji su morali doći, išli su odmah u potragu. Tako smo ustvari imali poprilično “vatreni” početak našeg rada, prepričao nam je u nastavku Novosel.

Kada su počeli, nisu imali ništa od opreme. Dan po dan, godinu po godinu obogaćivali su svoje spremište, no i danas im nedostaju neke stvari. Trenutačno im je najveći problem kombi vozilo koje su naslijedili od policije i koje često moraju popravljati. Veliki nedostatak bio im je i prostor, no ta želja uskoro će im se i ostvariti, s obzirom na to da je u izgradnji objekt za obuku HGSS-a kod vojarne u Čakovcu.

– Jedini novac koji dobijemo je onaj od jedinica lokalne samouprave, a to potrošimo na registraciju, osiguranje i popravak automobila. To je ono na što se najviše trošimo.

Osobnu opremu nabavljamo sami, jedino što imamo od HGSS-a su hlače i majice, ostalo: gojze, kacigu i pojas sami platimo iz svoga džepa, objasnili su nam u nastavku na naše pitanje kako se finan-

U skučenom kontejneru kod čakovečkih bazena u kojem trenutno čuvaju svoju opremu uslikali smo čako potražnim psom Baltazarom, iznad njega je Miodrag Cico Novosel i njegov sin Žan, a do njega stoji Filip Ja

HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Stanica Čakovec uvije

Nikada nik nije isplaće jedna dnev

Besplatno tragaju za nestalima, izvlače utopljenik nakon potresa ili na planinama na izuzetno nepris

25. kolovoza 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ovečke HGSS-ovce Nevena Putara, koji sjedi sa svojim Jalušić

ek pomaže u najgorim situacijama

kome ćena niti vnica

ke iz rijeka, spašavaju ljude iz ruševina stupačnim mjestima…

HGSS-ovci Filip Jalušić i Žan Novosel poveli su nas u razgledavanje svoga prijeko potrebnoga novog objekta, koji tek moraju opremiti

Novi obučni centar kod vojarne u Čakovcu Objekt nove stanice HGSS Čakovec u izgradnji je na prostoru bivše vojarne u Čakovcu, a služit će kao obučni centar za timove za spašavanje u kojem će HGSS timovi iz Hrvatske, ali i okolnih država prolaziti programe i edukacije poput potraga u ruševinama, vođenja ak-

cija spašavanja, vještinama snalaženja na divljim vodama i mnoge druge. Trenutačno su u tijeku radovi na uređenju unutrašnjosti, a predstoje još opremanje objekta i izrada fasade s vanjske strane objekta.

Izgradnja centra financira se sredstvima HGSS-a i sredstvima Međimurske

županije. Međimurska županija donirala je zemljište i dozvole za korištenje prostora bez naknade te riješila svu komunalnu infrastrukturu. Čakovečki HGSS-ovci nadaju se da će svečano otvorenje upriličiti sljedeće godine u srpnju, kada slave okrugli 10. rođendan.

ciraju i je li im to dovoljno za svu opremu koju trebaju.

kondiciji i kako razmišljate.

To je samo jedan od testova na kojem odmah mogu prepoznati profil osobe.

Prilikom prijave trebate pokazati iskrenu volju i predanost spašavanju i humanitarnom radu, spremnost za dobrovoljni rad, obuku i sudjelovanje u intervencijama.

Nakon razgovora kandidati moraju imati probni rad od šest mjeseci i tek onda se može ići na ozbiljan razgovor za priključenje timu.

– Odmah kako se stanica osnovala, priključio sam se timu. Prvenstveno zato što sam već bio u svemu tome aktivan, i na vodi, i na skijanju, bio sam odličan skijač i plivač. Dodatna motivacija bila mi je pomaganje ljudima.

Tu smo ustvari i svi mi, da nekome pomognemo i da nešto dobro napravimo za ovaj svijet, ispričao nam je jedan od najaktivnijih članova Žan Novosel.

Krajem 2014. godine čakovečkoj stanici priključio se i Filip Jalušić. – Bio sam već tada u rafting klubu i često na Muri i Dravi. Mene osobno su potaknule poplave u Pušćinama 2014. godine da se priključim timu. Često sam bio i prije HGSS-a u situacijama s utopljenicima i nestalim osobama, istaknuo je Filip Jalušić, koji se javio u čakovečku stanicu iz vlastite predanosti i želje za pomoći drugima.

Svi članovi svakotjedno prisustvuju različitim vježbama spremnosti, koje su opasne kao i realne situacije kojima mogu prisustvovati. Svaka vježba predstavlja opasnost.

I kad imaju rođendane, idu na intervencije

Tko može postati član HGSS-a?

Na naše pitanje što je najbitnije za brzo i efikasno funkcioniranje organizacije, svi se slažu da je najbitniji timski rad.

– Neke ljude koji su došli morali smo maknuti. Bili su dvije godine u HGSS-u i već misle da su popili svu pamet svijeta, a nisu bili ni na jednoj intervenciji. Takav čovjek nije za timski rad. Ovdje vrijedi pravilo timskog rada, a nikako u prvom planu nisu pojedinci.

Ja mogu doći prvi na intervenciju, ali iza nas je timski rad. Nema mjesta za nešto drugo, dodaje Putar, koji je na razgovor došao sa svoji potražnim psom Baltazarom. Članovi HGSS-a su obično građani koji su zainteresirani za planinarenje, alpinizam, speleologiju i slične aktivnosti te su spremni dati svoje vrijeme, trud i znanje kako bi pomogli drugima u nevolji.

Dolaze iz različitih struka i pozadina, ali dijele zajedničku predanost spašavanju i humanitarnom radu.

Osobe koje žele postati članovi HGSS-a trebaju ispunjavati određene kriterije i proći kroz određeni proces prijave i obuke. Budući članovi trebaju imati određenu razinu fizičke spremnosti kako bi se nosili s zahtjevnim terenima i situacijama u spašavanju.

Svaka regionalna stanica ima svoju provjeru i testiranje, a u Čakovcu vas primjerice mogu povesti na Ivančicu i odmah uočiti u kakvoj ste fizičkoj

Oni koji se žele priključiti svojem timu moraju biti svjesni da takav angažman ne bira vrijeme ni mjesto kada će morati na intervenciju i da će pritom morati često žrtvovati privatni život, a samim time i privatne odnose.

– Naš glavni neprijatelj je vrijeme. Mi moramo doći na intervenciju najviše što možemo. Evo, bilo je slučajeva kada smo za rođendan pekli roštilj i zvali su nas na intervenciju. I ništa, ostavili smo roštilj, prionuli poslu, a rođendan smo proslavili neki dan kasnije, dodaju u nastavku.

Da bi ovo mogli sve raditi, i žrtvovati sebe za druge, najbitnija je, kako ističu, podrška obitelji, a posebno supruga.

Da nemaju razumijevanje s njihove strane, ne bi mogli toliko svoga slobodnog vremena volontirati u HGSS-u. Usto, tu su i poslodavci, od kojih jedni imaju razumijevanje za njihov angažman, a s druge strane neki nemaju. Nekim članovima i sama priroda primarnog posla ne dozvoljava da se uključe u baš svaku intervenciju.

– Imali smo slučajeva kada su nam na sastanak donijeli tortu da nam zahvale za naš rad. No, rijetko kad dobijemo hvalu, ali mi to ni ne radimo da nas netko hvali. Sretni smo kada vidimo da smo nekoga spasili, ispričali su nam naši hrabri volonteri, a za sam kraj dodali su da pozivaju sve koji imaju volje i želje da im se priključe, nek im se slobodno jave u njihovu stanicu.

6

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje Trgovine Krk (Metss) • Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 • Čakovec, S. Radića 22 • Čehovec, Glavna ulica 131 • Črečan 42 • Domašinec, Glavna 164 • Donji Kraljevec, Čakovečka 1 • Donji Vidovec, R. Končara 9 • Dunjkovec, Glavna 21 • Frkanovec 84 • Gardinovec, Glavna 262 • Goričan, Makovica 6 • Gornji Hrašćan, Čakovečka 52 • Gornji Mihaljevec 74a • Hodošan, Cvjetna ulica 1 • Ivanovec, Josipa Broza 85 • Kotoriba, K. Tomislava 98 • Krištanovec 122 • Križovec 17 • Lopatinec, I.G. Kovačića 17 • Macinec, Glavna 61 • Mačkovec, J.B. Jelačića 114 • Mala Subotica, Glavna 19 • Mali Mihaljevec, R. Končara 23 • Mursko Središće, Frankopanska 1 • Nedelišće, M. Viljevca 2 • Novakovec, Selska ulica • Novo Selo Rok, M. Tita 49 • Palinovec 183 A • Palovec, Glavna 43 • Podbrest, M. Kovača 42 • Podturen, Ivana Grčića 6 • Prelog, Jug 1 • Pribislavec, B. Radića 54 • Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Sivica, Mirogojska 4 • Slakovec 61 • Strahoninec, M. Gupca 1 • Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13 • Sveti Urban 33 • Šenkovec, J. Bedekovića 2 • Štefanec, Zrinskih 26 • Štrigova 25 A

• Turčišće 21 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 • Vularija, Prvomajska 22 • Zasadbreg 153 A • Žiškovec, Glavna 72

Trgovine TP (Kitro) • Belica, J. Slavenskog 22 • Domašinec, K. Zrinski 1 • Donja Dubrava, Podravska 26 • Donji Kraljevec, Ludbreška 2 • Gardinovec 183 • Goričan, Dravska 3 • Kotoriba, Murska 24a • Macinec, Glavna 24 • Mursko Središće, Martinska 44 • Novakovec, Glavna 32 • Orehovica, Zrinskih 33 • Palovec, Glavna 33 • Peklenica, Glavna 13 • Pleškovec 160 • Pušćine, Školska 26 • Savska Ves, J.Bajkovca 44 • Sivica, Glavna 45 • Sveti Juraj u Trnju 15/A • Totovec, Vladimira Bakarića 35 • Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine • KAUFLAND, Čakovec (8-15 h) • KONZUM, Kotoriba (7-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • KONZUM, Pribislavec (7-13 h) • KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • Market Barbara, Kuršanec (7-12 h) • Midrano, Železna Gora • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • Trgovina Anica, Dragoslavec (7-11 h)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZBOG ČEGA DANAS za jedno jaje plaćamo kao prije za jaje i pol

Cijene jaja lete u nebo Piše: Ivan-Goran Herman Foto: Zlatko Vrzan

U zadnjih godinu dana cijene jaja svih razreda težine povećale su se za 40-ak posto: u odnosu na lipanj u srpnju su cijene konzumnih jaja L i M razreda ostale iste, dok su XL i S razredi poskupjeli između 5 i 7 posto, kažu informacije iz TISUP-a. Hrvatske su pak veleprodajne cijene jaja A klase (L i M) u lipnju bile više za čak 21 posto u odnosu na prosječne veleprodajne cijene na razini EU-a te su među najvišima na ljestvici EU-a.

Cijene na koje smo naletjeli u lokalnim dućanima i na tržnicama kreću se oko 2,6 eura za L razred (10 komada) pa do 3,3 eura za M razred (10 komada), oboje A klase.

O tome smo razgovarali s proizvođačem konzumnih jaja iz Vularije, Zlatkom Orsagom, čiji OPG provodi slobodni podni uzgoj nesilica. Njihovi proizvodi poznati su kao „jaja sretnih kokoši“.

Orsag je ujedno i član savjetodavnih tijela koja imaju utjecaj na formiranje europskih zakona, uredbi, pravilnika i sličnog: to su radna skupina organizacije COPA-COGECA (WP) i grupa civilnog dijaloga Europske komisije (CDG) za peradarstvo.

– Kao član radne skupine dobivam puno podataka iz raznih zemalja i sektora. Na burzama se cijena izražava po kilogramu, a prosječna cijena se trenutačno kreće oko 2,6 eura po kilogramu. Prosječ-

Zlatko Orsag, proizvođač konzumnih jaja iz Vularije

nih jaja od oko 65 grama ide otprilike 15-16 komada u kilogram.

Jaja iz proizvodnje moje tvrtke dolaze do 100-tinjak dućana i mogu osobno potvrditi da za takvo prosječno jaje iz rinfuze pakirano po 30 komada postignem cijenu u rangu od približno 20 centi.

Za kutiju s 10 komada jaja dobijem prosječno 2,07 eura – objašnjava Orsag.

Pritom valja spomenuti, kaže, da zemlje u okruženju imaju poticaje i u peradarstvu – preradi mesa i jaja – dok Hrvatska nema. Doduše, do kraja kolovoza otvoren je

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

25. kolovoza 2023.

CIMERMAN

jedan natječaj u sklopu Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje, na kojem proizvođači jaja mogu dobiti do 30 centa pomoći po kljunu, dodaje.

– Proizvođači jaja jedino imaju pravo na 4 litre plavog dizela po uvjetnom grlu, a ono je određeno kao usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kilograma. To znači da je 350-400 kokoši jedno uvjetno grlo. To je sve što je u sektoru peradarstva doprinos hrvatske države.

Tendencija većine trgovačkih lanaca je da idu GMO free jaja, odnosno jaja uz proizvodnju i plasman bez genetski modi�iciranih sastojaka, što ih dodatno poskupljuje. Uvjetovano je da se ne smije trošiti soja iz Argentine ili Brazila, koja je najčešće genetski modi�icirana, već samo iz podunavskih zemalja, za što se certi�ikat izdaje na austrijskom institutu

– ističe Zlatko, koji je zasad u Međimurju jedini proizvođač s tim certi�ikatom.

Na pitanja poput onoga čestog „Pa zašto se time bavite ako nije isplativo?“ Zlatko ima jednostavan odgovor.

– Nije stvar da je proizvodnja neisplativa, no s obzirom na to koliko je oprema za peradarstvo i proizvodnju jaja skupa i koliko je svega potrebno uložiti da bi se time bavio, nije lako ni odustati: aparat za mužnju krava, primjerice, barem je pet puta jeftiniji od sortirnice jaja. Radimo svoj posao i borimo se za bolje sutra – zaključuje.

U međuvremenu, dok se država i proizvođači dogovaraju oko ekonomskih djelatnosti, jedini tko ispašta na svemu krajnji su potrošači.

Zlatko Orsag, proizvođač konzumnih jaja iz Vularije, smatra da je kod nas doprinos države u peradarstvu premalen u odnosu na druge djelatnosti.

POGLED ODOZDO

Kad mozak zakuha

Č

udili smo se mediteranskim i južnim narodima na njihovu običaju sieste, kada se za vrijeme najvrelijeg djela dana prekida svaki posao radi odmora. Klima se promijenila i tropske vrućine došle su i k nama gdje ih prije nije bilo. A zrak u Međimurju težak je i vlažan zbog dviju rijeka i hidrocentrala pa nas teška vlažna koprena pritišće i danju i noću. Niste jedini ako imate osjećaj da ste po takvom vremenu spavali u

močvarnom krevetu i ako ste ujutro iz njega izašli umorniji negoli što ste legli.

Mozak vam ne funkcionira. Ništa čudno ako ste usporeni. Kao da i mozgu treba ventilator koji bi ga hladio da može brže i bistrije reagirati i procesuirati podatke koje mu šaljete da ih poveže, analiza, promisli.

Svadljivi ste i pospani, a ne nalazite nigdje hladnu sjenu u koju bi se zavukli. Možda niste ni te sreće da ste “tre�ili”

godišnji odmor u vrijeme kad se pakleni dani redaju jedan za drugim.

I ako sažaljujete sami sebe što morate raditi po takvom vremenu, tada razmislite kako je ljudima koji rade na asfaltiranju cesta. Zamislite kako je ljudima koji rade na visokim zgradama na skeli, na krovu ili zalijevaju deke s betonom.

Zamislite kako je komunalcima koji za nama po vrelim ulicama čiste ono što smo nehajno odbacili?

Zamislite radnike u tvornici u kojima se sada “pajsaju” pred strojevima na normi i nemaju vremena ni misliti na hlađenje.

Mnogo je ljudi koji pate po vrućinama radeći najteže poslove za zajednicu, a da za to nisu ni plaćeni.

Padaju mi na pamet vatrogasci. Po vrelom suncu bore se protiv vatre u zaštitnim odijelima koja imaju svoju težinu s kacigama na glavi, radi vlastite zaštite. Ne jadikuju: “Vruće mi

je!” Nisu za njih pisana pravila o spuštanju roleta i neizlasku na otvoreno u najvrelijem dijelu dana. Jer oni moraju i tada kada je tako vrelo. Čovjek se zapita zašto poslovi koji su najteži, a najviše doprinose dobrobiti zajednice, u pravilu nisu ili su jako slabo plaćeni?

Oni su za “Bog ti plati” pa samo možemo vjerovati da će biti stostruko nagrađeni na nekom svijetu boljem od ovoga.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

25. kolovoza 2023.

Gospodarstvo 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POLJOPRIVREDNIK STJEPAN MISER u borbi s divljim životinjama

Veprovi i jeleni mi u polju napravili preko 30.000 eura štete Od divljači najviše stradavaju kulture kao što su kukuruz, suncokret i soja, no ni pšenica i ječam nisu pošteđeni

Piše: Sania Bižupić

LD Fazan Donja Dubrava nastoji pronaći rješenja poput osiguravanja sredstava za zaštitu kemijskih repelenata i električnih pastira

D

aleko od urbanih zvukova, u tišini ruralnog krajolika, skriva se neumoljiv problem koji muči lokalne poljoprivrednike. Donja Dubrava, sa svojim zelenim poljima i šumovitim pejzažima, privlači ne samo poljopri-

vrednike, već i raznovrsnu divljač koja je tu pronašla svoj dom. No, suživot između čovjeka i divlje prirode nije uvijek skladan. – Najgore je kada se divljač pase. Na nekim parcelama više ne znamo što sijati, otkriva Miser, čije riječi odražavaju osjećaj bespomoćnosti i ogorčenja.

Zatražili smo od Ministarstva gospodarstva da se ukine ta zabrana kako bismo mogli vršiti odstrel i preko noći, na što smo dobili šturi odgovor. No, i dalje šaljemo upite, dopise Ministarstvu, objašnjava predsjednik Lovačkog društva.

Rješenje kemijski repelenti i el. pastiri?

Nepoželjni gosti i financijska katastrofa

Sve počinje s nezvanim posjetiteljima - jelenima. U beskrajnoj igri prirode oni postaju izvor problema za lokalne poljoprivrednike, izvor čije tragove svake godine Stjepan Miser pronalazi među svojim usjevima.

No, teškoće koje proizlaze iz ovog suživota ne mogu se ograničiti samo na jednu vrstu.

Financijski teret takvog sukoba je ogroman, a ekonomske posljedice ne mogu se lako izmjeriti. U prošloj godini, Stjepan Miser pretrpio je minimalnu financijsku štetu višu od 30.000 eura. Na temelju dokumentiranih podataka za 2022. godinu, šteta je iznosila oko 30.000 eura samo na kukuruzu. Divljač je uzrokovala vidljive lomove stabljika kukuruza, često ih polomivši i uništivši klipove. Štetu je nemoguće precizno kvantificirati, ali njeni učinci su suviše stvarni da bi se zanemarili. Kulture kao što su kukuruz, suncokret i soja suočavaju se s najvećim posljedicama. No, ni pšenica, ni ječam nisu pošteđeni.

- Do 15. studenog 2011. godine cijeli je Pažut (polje) bio zoološki rezervat, a onda ga država tog datuma ukinula. Onda je bilo slobodno, ničije lovište. Drugom polovicom travnja 2012. godine posijao sam na Pažutu 7 ili 8 hektara kukuruza. Svaku noć mi je hektar otišao zbog svinja. Svinje su mi pojele tek zasijano sjeme. Našim lovcima pripalo je kasnije lovište na području Pažuta, dodaje, naglašavajući da su

Poljoprivrednik Stjepan Miser pokazao nam je uništene stabljike kukuruza

se uloge promijenile, ali ne i problem.

Problem koji ne poznaje granice

– Zakonski moram poduzeti mjere sprečavanja divljači.

Imamo “strašila”, koje špricamo repelentima koje dobijemo od lovaca. Imamo i plinske topove, bacamo petarde, pokušavamo zaštititi poljoprivredne površine na sve moguće načine, ističe Miser. No, sve dosad isprobane metode izgledaju kao kratkotrajni flasteri na otvorenoj rani. – Nude mi električnog pastira te su nas savjetovali da ogradimo polja, parcele. Na što bi to ličilo?, Miser dijeli svoje frustracije.

– Pomagao mi je i Vedran Klarić. Nastupili smo prema Ministarstvu poljoprivrede, pisali dopise Ministarstvu i Županiji, bili smo tamo i osobno. No, najveći je problem što ovdje obitava strahovito preveliki broj divljači. Lovci Donje Dubrave imaju državno lovište, koje je jako veliki i šumoviti prostor. Još je, na tom cijelom terenu, prema mojim pretpostavkama, 500 komada jelenske divljači.

Lovci Donje Dubrave dobili su dozvolu ove godine, na inicijativu kolege Vedrana i mene podnesen je prijedlog Ministarstvu, cjelogodišnji odstrel jelenske divljači, ističe Miser. Nisu samo polja Stjepana Misera pogođena ovim problemom. Susjedi i drugi poljoprivrednici također su suočeni s istom štetom od divljači. Lokalna inicijativa postoji, ali mnogi izražavaju sumnju u postizanje stvarnih promjena. – Više nemam ideje, priznaje Miser, ističući potrebu za pritiskom na Ministarstvo poljoprivrede i lovce kako bi se smanjio broj divljači na razumnu mjeru.

Dobravski lovci: Zatražili smo ukidanje lovostaja

Predsjednik Lovačkog društva "Fazan" Donja Dubrava Mario Mikulan objašnjava kako se problem štete od divljači rješava unutar okvira zakona. – Sve što mi poduzimamo, poduzimamo u skladu sa Zakonom o lovstvu, ističe Mikulan. Prema članku 79. navedenog Zakona, oštećenik je dužan poduzeti mjere i rad-

Iz Mađarske dolazi mnogobrojna divljač Iz Mađarske dolazi znatan broj divljači, čime se dodatno komplicira situacija. Vrijeme parenja dodatno povećava prisutnost divljači na poljoprivrednim površinama.

– Zasigurno će doći 500 do tisuću komada divljači, ističe Mario Mikulan.

nje za zaštitu svoje imovine od takve štete, a sve na svoj trošak. Lovci su se obvezali pružiti podršku oštećenicima, nudeći im razna sredstva za zaštitu kao što su električna, kemijska i mehanička sredstva. Društvo se suočava s prekomjernim brojem divljači, što otežava situaciju.

U zadnje dvije godine Društvo je tražilo odobrenje za redukcijski odstrel divljači kako bi se smanjila njihova brojnost. Međutim, zakonski okviri više ne dopuštaju ovakav pristup. Umjesto toga, moraju provesti reviziju

Mikulan također govori o važnosti svjesnosti o promjenama u okolišu i klimi koje utječu na divlji svijet.

– U prijašnjim zimama, koje su obilovale snijegom, priroda je riješila to samo od sebe. A sada, divljač ima cijele godine ispašu, zaključuje.

lovno gospodarske osnove i prilagoditi broj divljači prema održivim razinama. – Tražili smo od Ministarstva poljoprivrede reviziju, da više ne uzgajamo onaj broj divljači koji smo imali dosad, nego smo taj broj divljači povećali, s tim da moramo do kraja lovozakupa smanjiti broj divljači na onu mjeru koju možemo uzgajati u ovome lovištu. Zatražili smo i ukidanje lovostaja, ističe Mikulan. Zakon ograničava primjenu nekih metoda zaštite, poput električnih pomagala i noćnih optika. – Mi smo dosta ograničeni po tome pitanju.

Usprkos ograničenjima, Lovačko društvo "Fazan" Donja Dubrava nastoji pronaći rješenja poput osiguravanje sredstava za zaštitu - kemijskih repelenata i električnih pastira. Ministarstvo poljoprivrede je pružilo poticaje za nabavu električnih pastira, no odaziv poljoprivrednika nije bio znatan. Ograđivanje površina je također opcija, no suočavaju se s preprekama.

– Mislim da ljudi to ne prakticiraju, jer je riječ o jako velikom poslu, priznaje Mikulan. Iako su ova sredstva na raspolaganju, provoditi ih nije uvijek jednostavno.

– A kada je riječ o električnom pastiru, poljoprivrednik mora napraviti stupove o svom trošku, a na kraju, da bi pastir cijele godine bio funkcionalan, vi ga morate svakodnevno obilaziti da to divljač ne potrga, dodaje Mikulan.

U području rezervata Pažut, gdje je lov zabranjen, neki poljoprivrednici su ogradili svoje površine. - Riječ je o rezervatu i unutar njega je zabranjen lov, isto kao i 200 metara od granice rezervata gdje je nama zabranjeno djelovati, ističe Mikulan kao dodatan izazov. – Država uopće nema sluha da bi nam pomogla bilo što, zaključuje naš sugovornik.

Važno je shvatiti da ovo nije samo izolirani problem, već i kompleksan sukob između potreba divljih životinja i ljudi. To uključuje suradnju između državnih i lokalnih vlasti, poljoprivrednika, lovaca i stručnjaka za zaštitu prirode kako bi se osmislile održive metode suživota između čovjeka i divlje prirode.

ce Nere

ma

vezuu više

isam ni e godine m ići na m u tome, zgovoru

me voli žanrova, asike na

navečer, ko nje je

ustracije oj fokus acije za mještakoja bi oričena a

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko Život u Međimurju 8GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku.

Kako god bilo, oš će se dugo analizirati to je Hrvatsku uspjeh štoza se ovih dana dogodilo u Johannesburgu, gdje s obzirom na sve nedaće se od 22. dogodina.

24. kolovoza posljednjih održavao najveći sastanak Kuna će se ipak naći i zemalja BRICS-a.eura, Kakoviše je na kovanicama poznato, članicetako BRICS-a su kao spomen, da neKina, Brazil i će bitiIndija, posveRusija, zaboravljena.

Južna Afrika, no još nekoliko Od početka demokratskih desetaka zemalja pridružepromjena u Hrvatskoj do no je inicijativi globalnog danas, kuna je od gotovo juga, koji želi pravedniji neželjene valute kojoj su sustav globalne ekonomije suprostavljali i političke u svijetu i multipolarnost primisli postala cijenjeni upravljanja.

Na sastanak su novac. pozvane čak 54 zemlje iz Sad Predsjednik kad odlazi uRusije zasluAfrike. ženu mirovinu, mnogi će s Putin nije se pojavio uživo emocijama pomalo za na sastanku, jer mužaliti Južna njom, odlaskom guAfrikas nije mogla kune garantirati mu bi sesigurnost: i jedan dioprijeti državnog opasnost od uhićenja od Mesuvereniteta. đunarodnoga suHrvatska kaznenog i kuna poveda, nakon osude agresije na zani su stoljećima. Ta dugoUkrajinu.

Jedan od osnovnih trajna veza zapravo mnogo ciljeva zemalja je sma-U govori o namajuga samima. njivanje ovisnosti o Zapadu srednjem vijeku ubirao se i dolaru. Već duže vrijeme porez kunovina, a mnogo postoje različite ideje o prije, davanja gospodarima tome, tako brazilski predisjednik kraljevstvima su se predlažemogla radikalan platiti i kuninim krznom. pristup i nadnacionalnu No zašto je kuna uopće valutu zemalja BRIC-a.

No postala ili sinonim to će senovac možda dogoditi za u novac kao platežno srednekoj dalekoj budućnosti ili stvo i to baš u Hrvatskoj? pak neće.

Pravi razlog se nepažnje krije Zasad se najviše posvećuje međusobnom trsamo u ljepoti i kvaliteti govanjuveć u nacionalnim krzna, u nečem valudrutama iZa sporazumima u tom gom. stare Hrvate je pravcu, a s –ciljem izbjegavakuna bila srećonoša. nja Kuna plaćanjazapravo u dolaru.iTo je nije zasad tek politički stav, a bila obični srećonoša, već mnogo manje ekonomski: magijski, bila je drevna maizbjegavanje plaćanja u do-U gijska tehnološka tajna.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Najveći sastanak globalnog juga

J

laru još će dugo imati svoje granice, jer međunarodni ekonomski i globalni sustav

počiva na dolaru koji će još dugo biti rezervna svjetska valuta. Konkretno, mnogo zemlje Afrike imaju pohranjene svojevremena aktive u američpradavna svaki je kim bankama u – dolarima. mladić hrvatskih plemena Drugim riječima, odbacivanje morao uhvatiti kunu, time dolara može se dogoditi, ali je dokazivao da je sposou dalekoj budućnosti. U tom ban za ženidbu, točnije da kontekstu valja prihvatiti i je sposoban donijeti sreću vijest da je najveća indijska svojoj izabranici.

Stari su naftna kompanija ovih dana nekad, pa čak i u novije prešla na trgovanje s UAE doba, uzgajali kune za lov (Ujedinjenim Arapskim Emina kuniće i zečeve. valuratima) u nacionalnim Simbolična tajnabarela kune tama, kupivši milijun je staro alkeminafte kojevjerovanje je platila indijskom valutom rupijama.

Rusija i čara da –ona može uhvatiti Kina duže vrijeme zeca,već odnosno kunića.trguju Kuna svojim valutai kunićnacionalnim nisu slučajno u jema.

Stvaranje alternative zičnoj vezi. Latinski naziv dolaru je davno trend za zecadugoročni je lapis, u zemalja juga, a ne sadašnjovrijeme to se nekako povesti.

Dakako da su stručnjaci zivalo s kamenom mudrosti i političari SAD-a zabrinuti, i alkemijom pretvorbe u jer se malo po malo događa srednjem vijeku. smanjivanje udjela svjetske Do danas je ostao potrgovine u dolarima.

To pak znat lapis lazuli, cijenjeni znači da bi jednog dana u ne dragidalekoj kamenbudućnosti iz kojeg semodotako bivala azurna plava boja gli doživjeti ono što zovemou srednjem vijeku. novi svjetski poredak. Veliki Zbog naša kuna utjecaj na toga to imajerat u Ukrasveako samo ne obična novčajini, jednog dana dođe do primirja i sporazuma o miru, nica. U njoj je skupljeno dviglobalni svijet lakše disati, je tisućećegodina povijesti. aIpak, i europske zemlje, koje su za svaki slučaj, našla za sada samo promatrači se kao pradavni srećonoša globalnog zbivanjaeura. bez Tko vei na kovanicama ćeg kažeutjecaja. da Hrvati ne vole poDoitada, nada o boljem vijest magiju? svijetu, a ne svijetu ratova i ekonomskih izbjeglica, neće nikad nestati.

U VLASTITOJ dnevnoj sobi obitelj Blažinčić u Prelogu doživjela horor

25. kolovoza 2023.

Susjedov pas nam je pred očima rastrgao kujicu Neru – Krv je šikljala s nje na sve strane, s tijela, iz usta, bilo je strašno za gledati. Mislili smo da je gotova i da ju je najbolje eutanazirati, kaže Suzana Neru je veterinar jedva pokrpao Piše: Vlasta Vugrinec

Obitelj Blažinčić, Dinko i Suzana, još se uvijek oporavlja od prošlotjednog šoka.

Naime, susjedova belgijska ovčarka doslovno im je ušetala u dnevnu sobu i rastrgala kujicu Neru, malu pomeranku, ljubimicu cijele obitelji, a posebno jednogodišnjeg unuka.

Sam je tiho ušla

Sve se zbilo u srijedu, 16. kolovoza, i to kasno poslijepodne. Suzana je u kuhinji spremala zimnicu dok je Dinko drijemao na kutnoj u dnevnoj sobi. Kujica Nera, po običaju, smjestila se na pod tik do njega. Mirno poslijepodne naprasno je prekinula susjedova belgijska ovčarka. Samo je ušetala u njihovu dnevnu sobu kroz dvorišna balkonska vrata koja su zbog vrućine bila širom otvorena.

– Nera je tada zalajala i u prvi sam mah mislila da je netko došao, kaže Suzana. A onda je nastao kaos.

Ovčarka se najedanput našla kod Nere, zgrabila ju svojim ogromnim ustima i stala mahati s njom lijevo-desno.

Nera je cvilila, krv je špricala na sve strana, Dinko je počeo vikati, pa Suzana.

– Najprije sam bacio daljinski na psa, a potom sam ga stao tuči jastukom koji mi je bio prvi pri ruci, kaže Dinko.

U prvom trenutku, ni znaš što bi napravio, kako ih razdvojio.

Mislio sam da je Nera gotova.

Kako ovčarka nije puštala Neru, Suzana je bez razmišljanja došla do nje i jednostavno joj malu kujicu istrgla iz usta.

I dok su se oni bavili svojom Nerom koja je cvilila, kažu tako da im se srce paralo, ovčarka je nestala isto tako kako se i pojavila. Tiho i elegantno.

Mislili su da je Nera gotova

S kujicom su požurili k veterinaru misleći da je s njom gotovo pa su čak zatražili i da se eutanazira.

– Krv je šikljala s nje na sve strane, s tijela, iz usta, bilo je strašno za gledati. Veterinar ih je ipak uvjerio kako ne treba eutanazija, već da će je pokrpati.

I doista, pokrpao je crijeva i kožu, dao antibiotike i tablete protiv bolova. Naravno, bila

je prisutna bojazan hoće li se Nera uspjeti oporaviti, neće li dobiti sepsu. Pazila su je njeni vlasnici, bdjeli nad njom, a ona je samo ležala na skrovitim mjestima i trzala se na svaki zvuk. U prvo vrijeme nije ni jela, tek je malo liznula vodu.

– Stalno je tražim i gledam gdje je, bilo kad sam u kući ili dvorištu, dodaje Suzana.

Već početkom ovoga tjedna, Nera je živnula, no trauma je ostala. Ne da se primiti, boji se i dalje se skriva.

Ovčarka je skočila preko ograde

Obitelj je naravno, u šoku jer se boji da se slučaj ne ponovi. Naime, belgijska ovčarka nije ušla u kuću kroz dvorišna vrata koja su inače uvijek zatvorena i to upravo zbog Nere, da ne podleti pod auto.

Ovčarka je preskočila ogradu svojih vlasnika pa jednog susjeda i onda i njihovu.

Tako se vratila i kući.

– Ne bismo ništa rekli da se sve to dogodilo na ulici ili da je pas ušao samo u dvorište, premda se ni to ne smije dogoditi. Šokirani smo njegovim ulaskom u našu dnevnu sobu.

Istina, nije režao i ne možemo reći je li se samo htio poigrati našom Nerom ili ju je stvarno htio rastrgati.

DINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće Suzana se boji primi� Neru kako joj ne bi zadala dodatnu bol

Jer, svaki je pas dobar toliko dugo dok nekoga ne napadne. Treba još dodati da u njihovoj kući na katu živi i njihov jednogodišnji unuk kojega, srećom, u tom trenutku nije bilo u sobi. Ne smiju ni pomisliti što se u suprotnome moglo dogoditi.

Slučaj je pouka za sve

Ne želimo ovdje trošiti previše riječi na vlasnike pasa koji ne brinu o svojim životinjama iz kojekakvih razloga.

Vlasnica ovčarke također je u šoku i vjerujemo da joj je ovo itekako dobra škola. Samo želimo naglasiti da svaka životinja treba vlasnika koji će se brinuti adekvatno o njoj.

U suprotnom, nemojte ih ni uzimati. Naročito ovoliko velike i opasne pse koji ipak traže čvrstu ruku i dresuru.

A kad se nesreća jednom dogodi, onda je za sve prekasno.

Nera možda jest mali pas, ali je ljubimac obitelji, svima je prirasla srcu i nije nikakvo rješenje nabavka novog psa.

Stoga, apeliramo na sve vlasnike da paze na svoje životinje i osiguraju da ne prave štetu susjedima i ne daj Bože, nekoga ozlijede. Kazne se ionako dobro znaju.

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Crna kronika 9

TRAGEDIJA u Donjem Vidovcu

Na mjestu događaja liječnik iz �ma hitne konsta�rao je smrt 49-godišnjeg A. Zvonara

Biciklist A. Zvonar (49) smrtno stradao pod kotačem traktora Traktorist je vozio bez vozačke, s isteklom prometnom a napuhao je 1,94 promila alkohola Donji Vidovec je u srijedu, 23. kolovoz, bio zavijen u crno. Nešto prije 19 sati došlo je do nesvakidašnje prometne nesreće u kojoj je nažalost smrtno stradao 49-godišnji biciklist, kako saznajemo A. Zvonar iz Donjeg Vidovca.

Do nesreće sa smrtnim ishodom došlo je dok se Ulicom Augusta Šenoe vozio traktorist s cisternom, za

kojega se kasnije pokazalo da je napuhao 1,94 g/kg. Policijskim očevidom utvrđeno je da se nije kretao na dovoljnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika te da nije prilagodio brzinu vožnje u zavoju na koji je naišao. Zbog toga je prednjim dijelom traktora udario u bicikl kojim je upravljao 49-godišnjak u prometnoj traki namijenjenoj za vozila

iz suprotnog smjera. Nakon kobnog udara došlo je do pada bicikliste na kolnik i pregaženja bicikla.

– Očevid na mjestu događaja u suradnji s policijskim službenicima Postaje prometne policije Čakovec obavio je zamjenik županijske državne odvjetnice u Županijskome državnom odvjetništvu u Varaždinu.

Provjerama putem evidencija vozila i vozača MUP-a utvrđeno je kako je 56-godišnjem vozaču traktora ukinuta vozačka dozvola zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova, dok traktor kojim je upravljao u trenutku nesreće nije bio osiguran te je isteklo važenje prometne dozvole, izvijestila je dodatno policija.

Na mjestu događaja liječnik tima hitne medicinske pomoć konstatirao je smrt 49-godišnjaka, dok je tijelo preminulog prevezeno na Odjel patologije Županijske bolnice Čakovec, gdje će se obaviti obdukcija.

Protiv 56-godišnjeg vozača traktora zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestov-

nom prometu podnijet će kaznena nadležnom državnom odvjetništvu te je predan u pritvor. Zbog prometne nesreća cesta je bila zatvorena za promet.

Smrtno stradali biciklist četvrta je žrtva u cestovnom prometu na području Međimurske županije u 2023. godini. (sh)

VATROGASCI u nedjelju gasili roštilj u Bajzovim dvorima i zapaljenu plastiku na reciklažnom dvorištu firme WANG X

Vatrogasci pogasili “grde” požare u Murskom Središću i Pušćinama

– U u pečenjari Bajzovih dvora požar izazvao žar s roštilja, a u Pušćinama na reciklažnom dvorištu WANG X-a došlo do samozapaljenja plastike Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

U nedjelju je nešto poslije 10 sati izbio požar u Bajzovim dvorima u Murskom Središću.

Pri pripremanju žara za roštilj, vatra je pobjegla i izazavala požar koji se proširio na unutarnji dio kuhinje i druge prostorije. Požar je ugasilo 11-ero središćanskiih vatrogasaca, a četvero pripadnika JVP-a Čakovec je odimljavalo i provjerilo stanje nakon gašenja.

Požar s zahvatio i fasadu

Inspektorica zaštite od požara očevidom je utvrdila kako je požar buknuo zbog roštilja, koji je zapalio gorive stvari oko sebe.

Perica Remenar, vlasnik Bajzovih dvora, rekao je da je šteta koju su pretrpjeli velika.

Puni iznos štete dan nakon požara nije mogao procijeniti, ali je samo konverter u kojemu

se peče meso bio vrijedan 5.000 eura, a stradale su i rashladne škrinje, roštilj, a prostor je zadimljen. Požar je zahvatio i fasadu na dijelu zgrade uz pečenjaru.

– Sada se moramo okrenuti onomu što dalje, istaknuo je Perica Remenar. Bit će nam potrebna najmanje dva tjedna za normalizaciju stanja da nakon ove nemile situacije gostima ponudimo još bolje uvjete.

Napomenimo da u zgradi gdje se nalaze restoran i pečenjara Bajzovi dvori posluje i vrlo popularan ka�ić drugog vlasnika pa je velika sreća da nitko nije stradao.

Gorjelo reciklažno dvorište WANG X-a

Već popodne iste nedjelje oko 16:20 u Pušćinama u Čakovečkoj ulici izbio je drugi požar. Zapalila se plastika u

reciklažnom dvorištu WANG X-a, poduzeća iz Pleškovca.

Kako nam je rekao Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP-a Čakovec, požar je gasilo 30 vatrogasaca JVP-a te DVD-a Nedelišće, Gornji Kuršanec, Pušćine i Gornji Hrašćan.

JVP Čakovec je na požarište stigao s trima vozilima: dvama napunjenima s vodom te navalnim vozilom. Budući da u krugu reciklažnog dvorišta nije bilo hidranta, vodu za gašenje vatrogasci su bili prisiljeni uzimati s udaljenog hidranta, premda bi se očekivalo da djelatnosti koje imaju u svom poslovanju zapaljive tvari imaju i hidrant u svom krugu radi ovakvih situacija.

Uz razno smeće izgorio je i radni stroj za sjeckanje otpada i bager, a djelomično je zahvaćen i parkirani kamion s priključnim vozilom, vlasništvo trgovačkog društva iz Jelisavca iz Osječko-baranjske

Gašenje požara koji je izazvao žar u pečenjarnici Bajzovih dvora u Murskom Središću

Gašenje požara u reciklažnom dvorištu WANG X-a u Pušćinama županije. Također, u požaru je djelomično oštećena i stolarija na skladišnom objektu, vlasništvo poduzeća iz Pleškovca.

Pokušali smo doći u kontakt s vlasnicima, no na telefon sa službenih stranica �irme WANG X u čijem je vlasništvu reciklažno dvorište, muški glas nakon našeg predstavljanja ustvrfdio je kako to nije telefon poduzeća, na brzinu izgovorio: “Doviđenja” i poklopio slušalicu.

Očevidom tijekom kojega su pregledane snimke nadzornih kamera utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed samozapaljenja pretežito plastičnog otpada odakle se proširila na ostale strojeve.

Ukupna materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina tisuća eura prema policijskom izvješću.

No, drama je mogla biti puno veća, s obzirom na to da

je požar izbio u neposrednoj blizini proizvodnih pogona tvrtke Bernarda.

Razgovarali smo s Bernardom Ceceljom, vlasnicom tvrtke Bernarda.

– Imamo poslovne prostore s obiju strana ceste u Pušćinama, a reciklažno dvorište u kojemu je izbio požar nalazi se baš iza proizvodnih pogona u

kojima proizvodimo madrace i držimo repromaterijal. Bila bi prava katastrofa da se požar proširio, naglasila je. Premda sam na godišnjem odmoru, odmah smo u krug �irme poslali četvero-petero ljudi koji su dežurali i pratili situaciji.

“Zadihtali” su sve prozore i pripremili hidrante u našem dvorištu za slučaj potrebe.

– Vatrogasci su bili brzi i učinkoviti zbog čega im se zahvaljujem, jer su nam učinili veliku uslugu što su zadržali požar dalje od našeg pogona. Treba imati na umu da smo mi �irma koja zapošljava 160-ero ljudi i da bi, da nije spriječeno širenje požara

na naš pogon, bila ugrožena i njihova radna mjesta.

Premda su naši djelatnici “zadihtali” prozore, miris dima se unatoč tome uvukao i u pogon. Moramo još utvrditi nije li se zavukao u tkanine i time nam učinio štetu, navela je vlasnica Cecelja. (BMO)

Bernarda Cecelja: Veliko hvala vatrogascima!

10 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. kolovoza 2023.

BOGU IZA NOGU - ČAKOVEČKI SAJAM daleko je od idealnog mjesta za trgovanje Tena Vrzan animirala je okupljene okretanjem hula hoop-a kako bi ga zavoljela “digitalna” djeca

KAKO LJUDE pridobiti u park

Bez “animatora” ljudi se srame zabavljati u parku Perivoj Zrinskih najljepši je prostor u Čakovcu, okružen višestambenim zgradama u kojima ljudi nemaju svoja dvorišta. Međutim, unatoč tomu ljudi kao da se srame boraviti u njemu.

Kao da je park prepušten vranama, maturantima za vrijeme norijade ili da se skraćenim putem dođe od jedne do druge točke kroz park.

Da se to može i treba promijeniti, ispričala nam je aktivistica Tena Vrzan koja je uz pomoć projekata pokazala da park može biti mjesto gdje sve generacije mogu kvalitetno provoditi slobodno vrijeme.

Dokazala je da ljudi prihvaćaju aktivnosti u parku ako ih se animira, nudeći razne oblike zabave u parku.

Ponuđene aktivnosti u parku prihvatio je iznenađujući broj građana različitih dobi, rekla je.

– Za one koji više vole odmarati uz dobru knjigu, stvorili smo chill zonu u kojoj su mogli sjediti i čitati na dekici, a za one kojima je ipak draža neka aktivnost ponudili smo rekvizite za tjelesnu aktivnost, posebno za obitelji s djecom. Jako dobro su prošli sasvim jednostavni rekviziti kao što su: vijače, kolutovi, lopte…

Djeca su bila oduševljena, jer su nekima od njih vijače bile otkriće. Nisu ni znali kako se preko njih preskače, nego su je vukli za sobom i

okretali uže oko držača. Već ih je i to uveseljavalo.

Kolutovi koje su i djevojčice i dječaci nekada rado i vješto okretali oko svog tijela, očito su pred invazijom digitalnih igračka pali u zaborav, ali su ponuđeni za igru, bili zabavni djeci.

Mali projekt kojim se ljude vratilo u park dokazao je da je ljude moguće i potaknuti na boravak i zabavu u parku, ali uz dozu animacije.

Diljem Europe građani svoje slobodno vrijeme provode zabavljajući se i družeći u parkovima.

– Mene je na ideju da ljude dovedem u park inspirirala činjenica da sam djetinjstvo od jutra od mraka provodila u parku, preskačući vijaču, vrteći kolut i igrajući se s drugom djecom, naglasila je Tena Vrzan, poznata iz mnogih akcija i projekata kako poboljšati život u zajednici.

Malo je potrebno da Perivoj Zrinskih postane ugodno dvorište Čakovca. Treba osigurati samo malo rekvizita za igru koji bi se čuvali u spremištima, pokoji animator koji bi poticao na igru i brinuo o rekvizitima. Ljudi bi dolazili u park privučeni drugim ljudima i njihovim aktivnostima.

Naravno, pritom ne smijemo zaboraviti pospremiti svak, pai i najmanji komadić papira ili omota za sobom, kako bi nas park i sutradan dočekao uredan i lijep.

(BMO)

Prometni krkljanac sajam garantira, a blato i prašinu prema mogućnosti Sajam se nekad održavao u centru grada. Lokacija se s vremenom urbanistički potrošila pa je sajmište prebačeno na novu lokaciju, a scenarij se još jednom ponovio, kaže bivši gradonačelnik Čakovca Aleksandar Makovec.

Piše: Ivan-Goran Herman Foto: Zlatko Vrzan

Ponavlja se iz tjedna u tjedan. Srijedom prijepodne Sajmišna ulica u Čakovcu pod velikom je prometnom gužvom. “Aha, sejem je denes.”, preleti vam glavom ako vam do tada nije.

Zbog čega je to tako, na očigled svih, a ne bi trebalo biti proziva bivši gradonačelnik Čakovca Aleksandar Makovec.

– Sajam se nekad održavao u centru grada, na trgu na kojem se spaja nekoliko ulica. Lokacija se s vremenom urbanistički potrošila pa je sajmište, opravdano, prebačeno na lokaciju koju sada zovemo “staro sajmište”. Ta je lokacija bila dobra, na svojevrsnom trgu koji se nikada nije tako zvao i omogućavala je pristup iz više pravaca, što je smanjivalo prometnu gužvu na sajmeni dan.

Sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća za-

ČAKOVEC UREĐUJE prometnice

Za veću sigurnost Izgradnjom pješačkih staza povećava se sigurnost u prometu. Tako su u fokusu Grada Čakovca: pješačko-biciklistička staza od Žiškovca do Vratišinca, novo kružno

raskrižje u Ulici Stjepana Radića, rekonstrukcija prometnice od Mihovljana do Novoga Sela Rok i Ulice dr.

Ivana Novaka.

(BMO)

Ako ne gutate sajmenu prašinu za sunčanih dana, onda vjerojatno capkate u “blatnoj srijedi”

ključilo se da je i ta lokacija “potrošena” pa je sajmište preseljeno na novu – na daleku periferiju i na rub šume, sa jednim jedinim zavojitim pristupom preko mosta na kanalu za otpadne vode. Tomu odabiru lokacije vjerojatno je doprinijelo i mišljenje da su sajmovanje i sajmovi stvar prošlosti te da će tijekom izvjesnog vremena odumrijeti.

Dakle, ono se sada nalazi na potpuno promašenoj lokaciji, na kojoj svake srijede tijekom nekoliko prijepodnevnih sati vladaju velika gužva i prometni krkljanac, a tokom tjedna pak je prazno i neiskorišteno. A odumrlo još nije, evo punih pedeset godina – istaknuo je Makovec.

Upit o primjerenosti lokacije poslali smo i u Grad Čakovec. Odgovorio nam je pročelnik Odjela za društvene djelatnosti David Vugrinec, koji kaže sasvim suprotno, kako je prostorno-planskom dokumentacijom određeno mjesto na kojem je već niz desetljeća sajmište te da smatraju kako se radi o lokaciji za tu namjenu primjerenoj iz više razloga.

– Među najvažnijima je to što se ne nalazi u prometno opterećenom središtu grada te što se prostor u perspektivi može širiti. Tijekom godine u središtu grada organizira se niz manifestacija, od kojih većina omogućuje prodaju robe sa štandova koji se postavljaju u centru. Prodaji domaćih životinja ili poljoprivrednih proizvoda na veliko nije mjesto u gradskom centru.

Istina je da spomenuti prostor još uvijek nema uređen prilaz. Razlog tomu su imovinsko-pravni odnosi, no Grad te GKP Čakom, koji upravlja tim prostorom, nastoje taj problem riješiti u što kraćem roku – objašnjavaju. Dodaju i da se lokacija već duže vrijeme koristi i za druge namjene.

– Na njemu se održavaju motorijade, koncerti i slično.

U skladu s iskustvima koje imaju drugi europski gradovi, želja nam je taj prostor infrastrukturno opremiti kako bi se na njemu mogle nesmetano obavljati i druge aktivnosti i to tijekom cijele godine – naglašavaju iz Grada Čakovca, uz dodatak da uređenje prostora planiraju prijaviti na neki od natječaja za dobivanje sredstava iz europskih fondova.

Osim Grada, za mišljenje o adekvatnosti lokacije upitali smo i Udruženje arhitekata Međimurja kao strukovnu udrugu.

– Lokacija za održavanje sajma izradom trenutno važećeg Generalnog urbanističkog plana 2005. godine te njegovih izmjena i dopuna nije mijenjana. Čakovečki sajam smješten je periferno u odnosu na centar grada s kapacitetom rezerviranog prostora koji se koristi periodično kada je sajmeni dan.

Prometno opterećenje Sajmišne ulice je veliko zbog preuzimanja tranzita i pristupa drugim sadržajima u okolici – naglašavaju u odgovoru koji potpisuje Radna grupa UAM-a.

Bivši gradonačelnik Čakovca Aleksandar Makovec današnju lokaciju sajmišta zbog gužvi i neiskorištenos� smatra promašenom – Sajam srijedom dio je identiteta Čakovca te osim trgovačke funkcije pruža i neizostavnu društvenu komponentu života i živosti grada.

Stoga sadašnja lokacija sajma te potencijalne druge lokacije zahtijevaju širu multidisciplinarnu analizu koja je moguća izradom novoga GUP-a grada Čakovca, uz razmišljanje o potencijalima višenamjenskoga korištenja prostora sajma kao javne otvorene zelene površine grada te adekvatnoga prometnog rješenja – zaključuju međimurski arhitekti.

Izgleda kako je najvjerojatniji scenarij da će sajmište još neko vrijeme ostati na postojećoj lokaciji, ali da će se pokušati riješiti barem problemi parkinga, prilaza, prateće infrastrukture i, možda, bolje iskoristivosti tijekom tjedna. Pitanje je samo kada, s obzirom na to da se imovinsko-pravni odnosi „rješavaju“ već niz godina.

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11 PRIBISLAVEC

Slave se Dani općine

KUD Seljačka sloga Nedelišće u Posušju

KUD SELJAČKA sloga iz Nedelišća gostovao u Posušju u Hercegovini

Međimurska pjesma usred gange KUD Seljačka sloga iz Nedelišća odnio je međimursku popevku u rodni kraj gange.

HKDU fra Petar Bakula iz Posušja je uoči blagdana Velike Gospe organizirao XVII. Smotru hrvatskog izvornog folkora Šilo na ognjištu na kojoj je ove godine gostovao i KUD Seljačka sloga iz Nedelišća. Uz

njih na ovogodišnjoj smotri nastupile su i folklorne skupine iz Orubice, Donjeg Lapca, Tomislavgrada i Posuški gangaši, uz domaćine HKDU fra Petara Bakula Posušje.

Međimurski folklor i pjesma bili su iznenađenje za kraj i ljude gdje se izvodi ganga. Za njih su naše pje-

sme živahne i zanimljive zbog potpuno različite melodije uz pratnju tamburaša. Ali glazba, ma kako različita bila, spaja ljude, tako su se nedelišćanski KUD-ovci pohvalili da su ih domaćini izuzetno lijepo primili i smjestili u prelijepom planinskom okruženju, Parka prirode Blidinje, pa će

im doživljaji iz Posušlja i cijelog izleta ostati u lijepom sjećanju. U sastavu KUD-a Seljačka sloga Nedelišće ima i mladih članova kojima nastup u Posušju bio prvi takav gostujući nastup s kojeg su se vratili puni dojmova i s elanom da vrijedi vježbati i raditi u KUD-u. (BMO)

Općina Pribislavec svoje dane slavi uz blagdan sv.

Bartola. Događanja započinju u četvrtak, 24. kolovoza, neizbježnom budnicom u ranojutarnjim satima.

Taj dan navečer u 18 sati održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća u prostorima aerodroma u Pribislavcu. U petak umirovljenici podružnice, članovi Matice umirovljenika Međimurske županije, od 14 do 17 sati održat će tradicionalne sportske susrete iza Društvenog doma.

Kasno popodne i večer rezervirani su za program KUD-a Kaštel Pribislavec, koji započinje od 18 sati mimohodom članova od društvenog doma do aerodroma, gdje će od 19 sati KUD Kaštel obilježiti svojih 25 godina od osnivanja. Za sve prisutne održat će se program uz ples, pjesmu i

BELICA

smijeh koji će prezentirati članovi KUD-a sa svojim gostima.

Subota je planirana kao sportski dan: na teniskim terenima održat će se teniski turnir Matuzalem u jutarnjim satima, a od 13 sati počinje tradicionalno natjecanje u kuhanju grofovske kotlovine u organizaciji NK-a Polet Pribislavec. Večer će se zaključiti uz druženje, pjesmu i ples koji će trajati do ranih jutarnjih sati uz Atomi Live Band.

U nedjelju u Župnoj crkvi u Pribislavcu održat će se dvije mise, u 8 i 11 sati.

Glavnom misom u 11 sati fra Rikard Patafta, franjevac Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, obilježit će dijamantno misničko slavlje povodom 60 godina svećeništva. (sh)

Pomoć za produženi boravak U predstojećoj školskoj godini općina će su�inancirati produženi boravak za tri skupine učenika u Osnovnoj

školi Belica i jednu skupinu učenika u Područnoj školi Gardinovec. (vv)

Gordana Šol�ć Siladi, ravnateljica DV Cipelica, Alen Vugrin, predstavnik Intermegrada potpisao ugovor o dogradnji Cipelice s gradonačelnicom Ljerkom Cividini

GRAD ČAKOVEC započeo proširenje vrtića

Za više mjesta u jaslicama – Cipelica i Cvrčak nakon dogradnje imat će mjesta za još 80 jasličara Dogradnjom dvaju postojećih vrtića i izgradnjom još jednoga, novog na jugu, Grad Čakovec bi u bliskoj budućnosti lišio roditelje briga hoće li za njihovu djecu biti mjesta u jaslicama i vrtiću. Prioritet su jaslice, jer tu su se počele stvarati liste čekanja.

Najbliže proširenju kapaciteta je Dječji vrtić Cipelica za koji je ovaj tjedan potpisan ugovor o rekonstrukciji i dogradnji za dvije jasličke skupine koje će moći primiti ukupno 40 djece.

Gradonačelnica Ljerka Cividini i Alen Vugrin iz tvrtke Intermegrad potpisali su ugovor o dogradnji vrtića Cipelica u ponedjeljak. Uz dvije prosto-

rije za boravak djece u sklopu dogradnje uredit će se i novi sanitarni čvorovi i prostorije za rad stručnog tima.

U Cipelici veće jaslice do iduće jeseni

Dogradnja bi trebala biti dovršena do iduće pedagoške godine, a predstavnik izvođača, Alen Vugrin rekao je da će oni učiniti sve da bude dovršeno u kolovozu iduće godine, što je čak i prije zadanog roka.

Uz Dječji vrtić Cipelica dogradit će se Dječji vrtić Cvrčak, također za dvije jasličke skupine za 40-ero djece. Potrebno je dovršiti javnu

nabavu kako bi se pristupilo potpisivanju ugovora za izvođenje radova. Ako već iduće pedagoške godine roditelje dočeka sigurnih 40 novih jasličkih mjesta u Cipelici, a nakon dogradnje još 40 jasličkih mjesta i u Cvrčku, roditelji koji sada očekuju bebe mogli bi već za godinu dana odahnuti od brige kamo će smjestiti svoje mališane.

Projektira se novi vrtić na jugu

U Gradu Čakovcu 1350ero djece zbrinuto je u javnim i privatnim predškolskim ustanovama, od čega je oko 350-ero u privatnim vrtićima. U Čakovcu prakticiraju

zajedničke sastanke ravnatelja svih predškolskih ustanova na kojima zajednički rješavaju kako smjestiti svu djecu s lista kojima je potreban smještaj u jaslice ili vrtiće.

Vrtići Cipelica i Cvrčak će se dograđivati zahvaljujući uspješnoj prijavi na EU fondove, a projekti su vrijedni više od milijun eura. Treba naglasiti da kreće i projektiranje potpuno novoga dječjeg vrtića na čakovečkom Jugu, s 80 mjesta, odnosno dvije vrtićke i dvije jasličke skupine.

Kad sve navedene investicije budu dovršene, liste čekanja za upise bit će suvišne, tvrdi gradonačelnica Cividini.

(BMO)

Bivša poslovnica PBZ-a postaje općinska zgrada

NEDELIŠĆE

Općina “preuzela” PBZ – Prostor od 110 kvadrata platili 151.500 eura Općina Nedelišće kupila je prostore koje je desetljećima koristio PBZ. Banka koja je nekad preuzela Međimursku banku zatvara poslovnice u Međimurju pa je tako i u Nedelišću prostor ostao prazan. Kako se nalazi u neposrednoj blizini općinske zgrade, Nedelišće je odlučilo otkupiti prostor za svoje namjene i prošli su na natječaju za kupnju.

Radi se o prostoru od 110 četvornih metara, za što će Općina platiti 151.500 eura. Uspjelo im je to u petom krugu nadmetanja.

U nekadašnju banku će preseliti usluge građanima.

Tu će se nalaziti blagajna na kojoj će građani moći plaćati račune te urudžbirati dokumente koji stižu u općinu. U zgradi će osigurati prostor za rad Turističke zajednice i komunalnog redara. U dogovoru sa Županijom u taj prostor preselit će matični ured i upravu NEDKOM-a, sve nakon preuređenja za novu namjenu. Prostor NM-a koji su dosad koristili Turistička zajednica i NEDKOM dat će na korištenje udrugama, prvenstveno Matici umirovljenika.

(BMO)

12 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. kolovoza 2023.

RAJKO BOGDAN, predsjednik MO-a Mursko Središće kaže da su iz HC-a trebali pitati lokalce kako pristupiti čišćenju naplavina

Istom greškom kamiondžije dvaput “probušili” most – I prije 9 godina, kao i sada, kamion je zagazio na pješačku stazu koja je izgrađena od tankih betonskih ploča koje “lebde” izvan nosača mosta pa ne mogu izdržati težinu kamiona

U Spomen parku rudarstva je mračno kao u rudniku

MURSKO SREDIŠĆE gradi turističku priču na industrijskoj baštini

Prošlost rudnika i vađenje nafte golica maštu turista Spomen dom rudarstva i park naftaštva u godinu dana vidjelo više od 4.000 posjetitelja Pokazalo se da je interpretacija industrijske prošlosti dobar turistički adut, ali i način kako da ne padne u zaborav baština na kojoj su izrasle generacije prije nas i stvorile temelje za ono na čemu gradimo svoju sadašnjost.

Interpretacijski centar, Spomen dom rudarstva Cimper, koji je u cijelosti obnovljen, s novim osmišljenim postavom, bogatom multimedijalnom opremom opremljen za posjetitelje je otvoren nešto duže od godinu dana. U prvoj se godini može pohvaliti s više od 4.000 posjetitelja, prvom održanom noći muzeja u Murskom Središću, nekoliko dana otvorenih vrata tijekom 2022. godine, te više od dvadeset školskih i raznih drugih skupina samo u ovoj godini. Spomen dom rudarstva Cimper dio je i Ekomuzeja Međimurje, te potpuno odgovara suvremenim turističkim sadržajima koji su prije svega u službi zajednice.

Teški rudarski rad zanimljiv i njihovim potomcima

– Svakom posjetitelju tako je jasno da je Spomen dom rudarstva Cimper prije svega spomenik svim zaslužnim rudarima sa šireg područja Murskog Središća te edukativni sadržaj koji njihove potomke upoznaje s teškim zanatom na kojem je izrastao ovaj kraj, a tek nakon toga i zanimljiv sadržaj za sve brojnije turiste, ističe Zoran Turk, ravnatelj Centra za kulturu Rudar, pod čijom upravom je i Spomen park rudarstva.

Ove je godine predstavljena i monogra�ija Beli i

črni rudari, što je zapravo znanstveni temelj i argument postava koji je složen u Cimperu. Cilj je priču i nadograditi, kako novom opremom i virtualnom stvarnošću u samom Spomen domu rudarstva Cimper, tako i pretvaranjem susjedne hale u Interpretacijski centar industrijske baštine Međimurja s pripadajućom suvenirnicom, blagajnom i sanitarnim čvorom. Time će se industrijska priča, koja započinje još Spomen parkom naftaštva u Peklenici, u potpunosti zaokružiti, a Mursko Središće postati destinacija za višednevni izlet.

Most na Muri u Murskom Središću od životne je važnosti ne samo za međunarodni promet, jer se nalazi na državnoj cesti putem koje se odvija promet prema Sloveniji, Austriji i Mađarskoj, već i za lokalno stanovništvo, koje je bez njega odsječeno od svijeta prema sjeveru.

Rajko Bogdan, predsjednik Mjesnog odbora Mursko Središće, reagirao je odmah nakon što su se pod kamionom otvorile rupe na mostu.

– Ovo se nije dogodilo prvi, nego drugi put i to zbog iste greške, istaknuo je. Prvi put se to dogodilo prije devet godina,kada je kamion isto tako s kotačima došao na pješački dio mosta i oštetio ga.

Tanke ploče na pješačkoj stazi puknule pod težinom kamiona

Naime, pješački dio mosta nije građen na isti način kao i kolnik. Na pješačkom

Nova atrakcija proširena stvarnost

Spomen park naftaštva u Peklenici opremljen je unutar istog projekta i vrijednost radova u protekloj fazi je oko 115.000 eura. Gotovo svi posjetitelji koji idu u Spomen dom rudarstva Cimper idu i u Spomen park naftaštva, a treba naglasiti da mnogi tamo stanu i bez javljanja ili najave, s obzirom na činjenicu da je to interpretacijski park slobodnog ulaza. Mnoge turističke grupe, kao i agencije vole stati tamo i razgledati prvo naftno polje na svijetu.

– Priča ide dalje i već možemo najaviti da će do sljedeće Noći muzeja Spomen dom rudarstva Cimper imati i elemente proširene stvarnosti, što će biti prava nova atrakcija. Naime, putem natječaja HTZ-a Turistička zajednica područja Mura i gorice za tu je namjenu osigurala 30.000 eura.

(BMO)

Rajko Bogdan, predsjednik MO Mursko Središće

VRATIŠINEC

Stabilizator, kakvim je kamion probušio most i propao dijelu mosta su betonske ploče izvan nosača, debljine da mogu izdržati teret pješaka i biciklista, a ne teških strojeva ili kamiona.

Međutim, i u prvom i u drugom slučaju vozači kamiona su zagazili kotačima na pješačku stazu. Ploče su uslijed težine puknule pod teretom kamiona i otvorile su se rupe pod teškim teretnim vozilom.

– Istina je da državna cesta nije u našoj nadležnosti, ali meni kao predsjedniku Mjesnog odbora Mursko Središće nije svejedno kakva je sigurnost naših građana i što se događa s mostom preko kojega građani prolaze svakodnevno, rekao je Bogdan.

Dodaje: – To im nije obveza, ali bilo bi mudro da su se izvođači radova najavili ili iz HC-a pitali nas lokalce, što bi bilo pametno kad su došli čistili naplavine s mosta, a ne s obale. Prvo bismo im rekli nek se ne penju na pješačku stazu, nego neka kamion radi težine i sigurnosti ostane na kolniku mosta, naglasio je.

Rajko Bogdan je i vatrogasni zapovjednik i načelnik Stožera civilne zaštite u Murskome Središću te je tijekom radnog i životnog vijeka doživio najmanje 20 poplava, uključujući i ovu zadnju, tako da dobro poznaje Muru i njezine ćudi.

Rekao nam je da Mura podiže korito, jer raste sloj mulja na njezinu dnu koji se ne čisti, a ljudi se od toga brane povisujući nasipe i ta igra prirode i čovjeka se odigrava tako da čas pobjeđuje priroda, a čas čovjek. Ovaj put je protupoplavni zid visok šest metara na šetnici izdržao visoki vodostaj, tko zna što će biti drugi put.

Koliko most star 55 godina može izdržati ovu silinu teretnog prometa?

Naplavine koje donese Mura nije lako čistiti s naše strane obale Mure, jer je s te strane obala viša nego sa slovenske strane. Na Hrvatskim je cestama da odluče kako će

očistiti nanose, da ne naruše sigurnost mosta.

Postojeći most na Muri star je 55 godina i zasigurno kad je građen nitko od tadašnjih graditelja nije mogao zamisliti ovakvo opterećenje teretnog i automobilskog prometa koji prolazi mostom, niti ovoliko visoke vodostaje koji samo što ne nadvise stupove mosta. Prije ili kasnije postat će jasno da je rješenje u gradnji drugog mosta koji bi spojio dvije autoceste, hrvatsku i slovensku, te time prometno rasteretio ovaj most.

Velika je sreća da je zbog nastalih rupa most samo nakratko zatvoren za promet, onoliko koliko je bilo potrebno da se kamion makne s mjesta gdje su se rupe otvorile pod njim. Još je veća sreća da nije propao u rupu ili čak u Muru te da se vozač nije stradao.

Vjerojatno nije ni znao da pješačka staza neće izdržati težinu kamiona. Zasad su oštećene betonske kocke maknute, a rupe prekrivene metalnim pločama. (BMO)

Kad vrtić iseli, ulazi dr. Vinko Žganec – Ovih dana očekujemo građevinsku dozvolu za novi vrtić, rekao je načelnik Mihael Grbavec. – Čim bude izdana raspisat ćemo javnu nabavu za njegovu gradnju Gradnja novog vrtića na drugoj lokaciji Brodec u Vratišincu riješila bi dva problema: smještaj djece od jasličke dobi do polaska u školu i oslobađanje starog prostora vrtića za budući centar posvećen dr.

Vinku Žgancu.

– Ovih dana očekujemo građevinsku dozvolu za novi vrtić, rekao je načelnik Mihael Grbavec. – Čim dozvola bude izdana, raspisat ćemo javnu nabavu za njegovu gradnju.

Vratišinec se odlučio za montažni tip zgrade dječjeg vrtića. To u budućnosti znači mogućnost lakšeg proširenja, jer se na postojeću zgradu mo-

gu lakše postaviti novi moduli, a vrtić proširiti, naglasio je.

Vrtić bi trebao biti spreman za prihvat djece najkasnije do 21. rujna 2024. godine, što znači da bi djeca sljedeće pedagoške godine polazila novi vrtić. On je projektiran za tri skupine djece: jednu jasličku i dvije vrtićke i moći će primiti ukupno do 60 djece.

No, budući da Općina Vratišinec nema svoju predškolsku ustanovu, jer djecu zbrinjava privatni vrtić, paralelno s gradnjom novog vrtića općina mora ići u osnivanje svoje ustanove.

Nakon osnivanja vrtić mora i kadrovski ekipirati, do jeseni

iduće godine. To ne znači da su zapustili sadašnji vrtić. U dva navrata dobili su sredstva iz Središnjeg ureda za demogra�iju. U prvom navratu 13.794 eura. Od tih sredstva su u lipnju roditelje oslobodili plaćanja vrtića, uveli LED rasvjetu te pokrili režije i osvježili prostorije vrtića.

U drugom navratu su iz istog izvora dobili oko 25.000 eura, a taj će novac potrošiti za uređenje vanjskog igrališta vrtića za djecu.

Kad se sadašnji vrtić preseli iz stare u novu zgradu, prostor će dobiti novu namjenu.

U njemu bi se uredio budući

memorijalni centar posvećen dr. Vinku Žgancu. Ovaj najpoznatiji Vratišničar zasad ima samo bistu u središtu mjesta i kulturne manifestacije koje se organiziraju u njegovu čast.

Zaslužuje puno više, barem dostojnu spomen-sobu. To će vjerojatno biti lakše realizirano uz pomoć nove turističke zajednice područja Mura i gorice.

– Prvi dogovori su učinjeni na sastanku s direktorom TZ područja Zoranom Turkom, ali će za samu realizaciju biti potrebna suradnja Muzeja Međimurja i nasljednika dr. Vinka Žganca, mišljenja je načelnik Grbavec. (BMO)

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 13

ROKOVO u Svetom Urbanu okupilo zaljubljenike u stare i rijetke traktore

Traktorima dodrndali čak iz Zagreba i Varaždina

Pleškovec je dobio autobusnu nadstrešnicu u centru mjesta

SVETI JURAJ NA BREGU

Tomislav Fuček ponosan je na svoj Steyr 86 iz 1972. godine i prikolicu

Čak 90-ak ljubitelja oldtimer traktora iz sjevera Hrvatske, ali i susjedne Slovenije okupilo se u Općini Štrigova Piše i foto: Sanja Heric

U Svetom Urbanu tradicija je da se za Rokovo, uz postavljanje klopoca koji nagoviješta početak berbi u vinogradima, održi i susret oldtimer traktora.

Ove godine to se dogodilo 20. put, a okupilo se 90-ak vlasnika starih traktora, što je možda čak i najveći broj dosad.

– Prijatelj i Barlek su me pozvali i nisam prvi put ovdje.

Oni to stalno propagiraju i reklamiraju pa sam morao doći.

Došao sam iz Zagreba, ali da bih stvarno njime došao ovdje morao sam prekjučer krenuti.

S prikolicom smo ga dovezli i onda sam na susret krenuo iz Vinarije Štampar, rekao nam je jedan od sudionika, Gordan Jelušić, kojega smo zatekli kod

njegova crvenog Porsche traktora iz 1958. godine.

Odmah do njega susreli smo i Tomislava Fučeka iz Varaždina. – Prvi put kada sam bio ovdje ostao sam oduševljen i morao sam ponovno doći.

Došao sam sa Steyrom 86 iz 1972. godine i obnovljenom prikolicom Krone, ispričao je oduševljeno strastveni ljubitelj oldtimera Fuček.

Nakon podizanja startnih brojeva, upoznavanja i druženja sudionika povorka je krenula prema vinarijama Knehtl - Medenjak, Kovač i Preiner, koji su ove godine bile domaćini ovog atraktivnog susreta u organizaciji Mjesnog odbora Sveti Urban, Općine Štrigova i TZ-a Općine Štrigova.

Na području Općine Sveti Juraj na Bregu postavljeno je pet novih nadstrešnica za autobusna stajališta te su izgrađene betonske podloge.

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 30.000 eura.

– Postavili smo nadstrešnice uz državnu cestu.

Pet ih je postavljeno, a pet

BREZJE

još slijedi. U Brezju su dvije, jedna kod Općine, pa kod trgovine Anica u Dragoslavcu, dvije u Zasadbregu kod škole i dućana, rekao nam je načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović te je dodao još da u narednom razdoblju slijedi postavljanje preostalih. (sh)

Projektira se dogradnja vrtića Do rujna bi se trebalo dovršiti projektiranje dogradnje vrtića u Brezju.

Podsjetimo, Općini je od Ministarstva znanosti i obrazovanja za ovaj projekt

ZASADBREG

Mnogobrojna domaća ekipa s klopocem kao dodatnim rekvizitom

Proslavljeno veliko Krolovo

odobreno oko 4,9 milijuna kuna. Dogradnjom bi se dobilo mjesta za dvije vrtićke i dvije jasličke skupine, kao i prostorije za sport. (sh)

Školarci sele u matičnu školu Završen je natječaj za adaptaciju Područne škole Zasadbreg te je za izvođača odabrana tvrtka Tekeli projekt inženjering. Projekt je vrijedan 622.000 eura.

Radovi bi, kako saznajemo, trebali početi krajem rujna

GORNJI MIHALJEVEC

U nedjelju, 20. kolovoza u Gornjem Mihaljevcu proslavljeno je proščenje Krolovo, zaštitnika Župe svetog Stjepana Kralja. Nakon svete mise u Župnoj crkvi na kojoj su svečano predstavljene nedavno restaurirane crkvene orgulje, mještani su se kod crkve mogli počastiti domaćim kolačima i pićima koje su pripremile vrijedne mještanke te članice Udruge Luna.(as)

Pet novih autobusnih nadstrešnica

SELNICA

pa će se za vrijeme radova školarci preseliti u matičnu školu u Pleškovcu. Najprije će se raditi u prizemlju, a potom na katu škole. Nakon dogradnje školarci iz ove područne škole moći će pohađati jednosmjensku nastavu. (sh)

Dođite na Traktorijadu Danijela Blešć Lovrec, Mirjana Zadravec, Ines Bogdan, Vlatka Novak, Natalije Srša i Adrijana Novak na Krolovom

U organizaciji Oldtimer kluba Selnica i Općine Selnica za dva tjedna, 2. rujna, organizira se 17. tradicionalni susret starih traktora.

Okupljanje je predviđeno u

9:30 u centru Selnice, ispred Oldtimer muzeja, Jelačićev trg 1, a za sve sudionike su osigurane kape, pehar, startni broj te bon za jelo i piće. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Teče, teče, bistra Soča

Z

a Veliku Gospu prvi sam put posjetila dolinu rijeke Soče u Sloveniji i moram reći da me skoro pa sram što dosad nisam znala da se ovakav prirodni biser krije u našoj susjednoj državi.

Prije samog puta guglala sam destinaciju, gledala fotogra�ije, ali nijedna uslikana fotogra�ija ne može prikazati ljepotu kakvu smo tamo zatekli.

Bistra, smaragdna i izrazito hladna voda natjera te u sasvim neku drugu dimenziju našeg svemira.

Mir, spokoj i pogled na zelenilo de�initivno su ono što nas je privuklo da se jednom ponovo vratimo u to mjesto. Posjetili smo Bovec, Kobarid i Tolmin, no da sasvim doživiš ovu ljepotu i destinaciju, potrebna su najmanje tri sata po mojoj skromnoj procjeni.

Najviše su me oduševila Tolminska korita koja se nalaze na najnižoj točki ulaza u Nacionalni park Triglav. Staza od dva kilometra pruža prekrasne poglede na slapove, ide kroz korita Tolminke te ima mnogobrojne drvene viseće mostove s kojih se pruža pogled iz ptičje perspektive. Cijena ulaza je 10 eura i de�initivno vrijedi svakog centa. Jedine slabe

točke su im malen parking i nedostatak toaleta.

Gradić Kobarid druga je stvar koja me najviše oduševila. Malen je, ali jako simpatičan. Ujedno je i podsjetnik na jednu od najvažnijih bitaka Prvoga svjetskog rata te jedan od najtežih poraza Talijana.

Oduševilo me i malo mjesto naziva Most na Soči koje se može ponositi kristalnoplavim jezerom kakvih

je jako malo u Europi. Osim šetnje uz jezero, bilo bi najbolje uzeti sup, za koji nismo imali vremena, i krenuti njime istraživati svuda naokolo.

Idila! I poprilično sam jako zavidjela onima koje sam srela uz rijeku da kampiraju u šatorima i na plamenicima pripremaju hranu za taj dan. Vjerojatno je predivno probuditi se ujutro uz šum rijeke i jednostavno uživati!

Nadam se da ću i to iskusiti!

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

14 Donje Međimurje

SARA PUKLAVEC (16) iz Preloga plivačko znanje brusi u Mađarskoj

PRELOG

Festival balona može početi Nakon sjajnog prvog izdanja prošle godine, po drugi puta će Prelog početkom mjeseca rujna„ugostiti” balone na vrući zrak. Ove je godine najavljen dolazak čak 22 ekipe balonaša s raznih strana svijeta, od Engleske, Brazila, Slovenije do Litve i Poljske. Festival balona na vrući zrak održat će se ove godine prvog vikenda u mjesecu rujnu, od 1. do 3. rujna, na prosto-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ru Sportsko rekreacijske zone Marina Prelog, a letačke aktivnosti balonaša sa svih strana svijeta najavljene su i nekoliko dana ranije. Posjetitelje očekuje i bogat zabavni program, uz koncerte Vesne Pisarović i Nene Belana, radionice, letačke aktivnosti rekreativnih letjelica, aktivnosti za djecu uz Dječji klub SiMS i naravno izuzetno bogatu ugostiteljsku ponudu. (vv)

Posljednje izdanje Sportova na vodi Iduća nedjela, 2. rujna, posljednji je ovogodišnji termin Dana otvorenih vrata sportova na vodi u istoj satnici, od 14 do 18 sati. Dovoljno je ponijeti opremu za kupanje, a za sigurnosne prsluke i plovila (kajak, kanu, rafting čamac, SUP) pobrinut će se udruga „Croatian Outdoors“.

Dani otvorenih vrata sportova na vodi uključeni su u projekt „Razvoj i

unapređenje turističkog proizvoda – Sportovi na vodi Grada Preloga“ koji je u velikom dijelu su�inanciran iz Fonda za turistički nerazvijena područja i kontinent, odnosno Hrvatske turističke zajednice. Projekt se fokusira i na održivost destinacije, budući da je zahvat navedenih aktivnosti u okoliš minimalan. (vv)

Ljetni školski praznici polako se bliže svom kraju i mnogo toga u našim životima vraća se na staro. Između ostaloga, djeca kreću u školu, vraća se prometna gužva, a i Knjižnica i čitaonica na staro radno vrijeme. To znači svakoga radnog dana od 9:30 do 19 sati i petkom do 15 sati.

Novo-staro radno vrijeme ponovno se uvodi od 4. rujna, kao i stari rok posudbe knjiga od 30 dana.

Godina 2023. je inače godina slavlja za KIČ Prelog. Osim što već 10 godina djeluje u novom prostoru,

Knjižnica ove godine slavi 120. obljetnicu od otvaranja prve čitaonice u Prelogu, te 25 godina od osnivanja/ osamostaljenja današnje knjižnice. Stoga iz Knjižnice javljaju da će proslava trajati cijele godine te da će članove i korisnike častiti novim knjigama, raznim nagradama, kvalitetnim te poznatim gostima i autorima.

U mjesecu rujnu, koji je mjesec pismenosti, Knjižnica nudi besplatnu članarinu te pričaonice za đake-prvake. (vv)

Staro radno vrijeme Knjižnice

ČEHOVEC

Želja mi je preplivati Oceanovih 7

Kao mala bojala se vode, a danas joj je želja, kao druga Hrvatica preplivati sedam Sara je ove godine isplivala već 4 maratona ukupne dužine od 13 km svjetskih morskih kanala Piše: Vlasta Vugrinec

Završila je prelošku i mađarsku osnovnu školu, trenira plivanje u bazenu, najprije u Čakovcu, a sada u Nagykanizsi, državna je školska mađarska prvakinja, sanja o velikim plivačkim maratonima, uzor joj je Dina Levačić (27), hrvatska daljinska plivačica, poznata kao prva Hrvatica koja je isplivala svih sedam velikih svjetskih kanala poznatih kao pothvat “Oceanovih 7”. Riječ je o Sari Puklavec iz Preloga koja je tek upisala drugi razred preloške Srednje škole. Sarina soba već je prepuna medalja koje više ni ne broji i neprestano mora tražiti nova mjesta za njih.

– Prestala sam brojiti kod 125. medalje, kaže Sara. – Više ni ne znam koliko ih imam, dodaje. Interesantno je da su odvojeno naslagane one osvojene za Čakovečki plivački klub, a posebno za mađarski.

Kao mala bojala se vode

– Kao mala bojala se vode i nije htjela ući u more, prisjetila se njena majka Zorica Lukas Puklavec vremena prije desetak godina.

Kako je vrištala na sam spomen ulaska u more, majka Zorica i otac Siniša odlučili su učiniti nešto po tom pitanju te su je upisali u igraonicu na čakovečkim bazenima koja je uključivala i školu plivanja. Kad je jednom ušla u vodu, kao da joj

je ona ušla i u krv, jer plivanje danas Sari znači sve u životu.

Ima Sara i prijatelje, plesala je folklor i uz plivanje ustvari živi kao i svaka djevojka njene dobi.

Majka Zorica podrijetlom je Mađarica: ponosna na svoj jezik, sa Sarom je odmalena razgovarala mađarski. Osim toga, često su putovali u susjednu državu gdje imaju puno rodbine.

– Nekako nam se logično činilo da Sara završi i mađarsku osnovnu školu, kaže majka. Prvi razred je još koliko-toliko �izički polazila da bi ostale razrede položila tijekom ljeta putem ispita.

Usto, tamo je i plivala pa se u osmom razredu, kao prvakinja škole, a potom i županije plasirala na državno prvenstvo, na kojem se popela na najviše postolje.

– Leđno plivanje je moja natjecateljska disciplina, a kraul hobi u daljinskom plivanju, objašnjava Sara.

Nekako sa završetkom osnovne škole stizale su ponude i upiti iz susjedne Mađarske, za koju obitelj kaže da je zemlja plivanja i Sara je jednostavno promijenila klub, ali i zastavu pod kojom pliva. Pliva za klub Ebihal ÚME, Nagykanizsa.

Svakodnevni dvosatni trening

Ozbiljni trening zahtjeva i svakodnevni Sarin angažman tako da svakoga dana osim nedjelje trenira po dva sata u

Proštenje uz blagdan sv. Roka Čehovec je svoje tradicionalno mjesno proštenje uz blagdan sv. Roka proslavio u nedjelju, 20. kolovoza. Blagdan je obilježen prigodnim druženjima i misnim slavljima u Kapeli sv. Roka koje je predvodio velečasni Mladen Vuk, voditelj Hrvatske katoličke misije u Göteborgu (Švedska), uza župnika Župe Sveti Juraj u Trnju

velečasnoga Darka Kelemenića. Poslijepodnevni sati bili su rezervirani za tradicionalno druženje mještana i njihovih gostiju, u organizaciji tamošnjega Nogometnog kluba ČSK. Za dobru zabavu pobrinuli su se glazbeni gosti, Atomi Live Band, a tradicionalna zabava održala se na prostoru iza društvenog doma. (vv)

25. kolovoza 2023.

Zid Sarine sobe prepun je medalja

bazenu. Usto, tu su još i treninzi na suhom.

– Srećom, svoj posao mogu odrađivati i od doma pa Saru vozim svaki dan na trening u Nagykanizsu, ističe mama Zorica.

Vrijeme treninga kombinira sa školom, odnosno kad ima nastavu popodne trening je od 8 do 10 sati i obratno.

Istina, tek od jeseni će započeti ono pravo kao i plivačka natjecanja jer je tek početnik u susjednoj državi. Ipak, kako bi ušla u njihov klub, unatoč mnogobrojnim nagradama i medaljama, svejedno je morala proći svojevrsni plivački ispit i liječnički pregled.

Sari ništa nije teško. Ni jedan dan se nije pobunila zašto mora ustati, ići na trening…

Naprosto, puna je adrenalina i jedva čeka skok u vodu.

Oboje roditelja, čiji je život podređen Sarinim treninzima i natjecanjima, maksimalno je podržavaju. Vide da to voli, da je sretna i stalno spremna za nove izazove, od kojih im poneki dižu i kosu na glavi.

Tako su se, primjerice, morali žuriti s mora kako bi stigla na preloški Divlji maraton gdje je naravno, u svojoj kategoriji, pobijedila dok je u ukupnoj ženskoj konkurenciji osvojila 7. mjesto.

Hobi joj je plivački maraton

Da vodu i plivanje doista voli, svjedoči i njezin hobi. Da-

kle, hobi mlade Preložanke je daljinsko plivanje, odnosno maraton. Od četiriju ovogodišnjih maratona, najduži joj je bio u austrijskom Hallstattu na tamošnjem jezeru u duljini od 5 km, gdje je osvojila 1. mjesto u skupini od 15 do 24 godine i 2. mjesto u ukupnom poretku žena. Kaže da se ničega ne boji, već jednostavno pliva i pliva.

– Uzor mi je Dina Levačić, jedina Hrvatica koja je preplivala Oceanovih 7, odnosno svih 7 svjetskih kanala. Velika mi je želja da se i ja upišem na tu listu, naglašava Sara, gledajući usput ispod oka mamu i tatu.

U Oceanovih 7 spadaju Sjeverni kanal između Irske i Velike Britanije, La Manche između Velike Britanije i Francuske, Gibraltarska vrata između Španjolske i Afrike, Cookov prolaz između Južnog i Sjevernog otoka na Novom Zelandu, prolaz Tsugaru u Japanu, prolaz Molokaʻi na Havajima i prolaz Catalina u Kaliforniji.

Naravno, njima nije svejedno kad se spomene taj pothvat, ali priznaju da kad Sara nešto odluči, ne odustaje od toga.

Svoj životni put vidi uz plivanje i treniranje pa je i Kineziološki fakultet jedina opcija. Ako ga i ne uspije upisati, kaže, život uvijek može posvetiti treniranju mladih plivača.

kolovoza 30. 25. rujna 2022. 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr• 040 • 040 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr 323323 601601

Središnje Donje Međimurje 15 17 GORIČAN DONJA DUBRAVA

Stigao za tržnicu Tko želinovac upravljati Goričan je dobio 40.000 se izgraditi i urediti javna sportskim prostorima? eura bespovratnih sredstava površina, napravit će se za Općina izgradnju noveDubrava tržnice i Donja to iz projektnih programa. raspisala je javni natječaj Procijenjena cijelei za dodjelu navrijednost upravljanje investicijesportskih je 80.000građeeura. korištenje Izgradnja je podijeljena vina u njenom vlasništvu.u dvije faze.

Odobrenim proRiječ je o javnoj sportjektom će se realizirati prva skoj građevini ukupne pofaza izgradnje koje obuhvaća vršine 321 m2, s nadstrešpripremne, zemljane, betonnicom ukupne površine 201 ske, asfalterske i obrtničko 2 mbravarske , nogometnim radoveigralištem kojima će površine 9707 m2 i pripa-

Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama Pobjednička ekipa u sastavu Branko Ivančić, Miroslav Horvat, Miro Ivančić i Dominik Miser

KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon u Međimurskim novinama NATJECANJE VESLAČA na kanalu HEteksta Dubrava propisno je ograđena

Royal Transport i Fljojsarice Inspektori naložili dodatnu veslački su šampioni Drave

zaštitu na utapalištu pasa

Veslačka staza duljine 4 km za muške ekipe i 2 km za ženske ekipe bila je postavljena od mosta kod Svete Marije do mosta D. Vidovec, a cilj je bio nautički dom Fljos u svim vlasnicima životinja za Inspektori Donjoj naložili Dubravidodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventuPiše: Sania Bižupić nom konkurencijom kako – Ovo je 11. put kako smo susve prisutne.

Ekipa sada poduzeli sveKumice što je alni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene bi postigli što bolje rezultaovdje zajedno, su no utzv. ovom sa- u (Mia Punčikar, Hana Glavak, njihovoj moći da se nešto Protekla subotaljestve bila je ste. skijalice, odnosno plutačama Muške ekipe su ostavile stavu nismo nikada sudjelo- takvo Josipa neDolenec ponovi. Punčikar i dan sportskog uzbuđenja i nevjerojatan utisak svojim vali zajedno na natjecanju.

Jelena Glavak) želimo osvojila - Istovremeno na-je natjecateljskog duha uz na-kli odgovorni prostor, ranije vještinamau društvu i trudom.AAT Ekipa tajOve smo osekojima godinejeprvi puta glasiti Piše: Vlasta Vugrinec drugo mjesto s vremenom da su predmetne spretjecanje u ekipnom veslanjuGeothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji trci, u odgovoru "Royal transport" u sastavu sastali na ovoj otkrila je mne od jame 9 minuta i 35 sekundi, za vodu izgrađene dravskim čamcima. Organizi-našla nikakve nepravilnosti.

Branko Ivančić, Miroslav Hor- iz draškovskog pobjednička društva. ekipa, što čini u skladu - Za nas je priča oko dok su Zlatarke (Melisa sa svim dozvolama ran pod vodstvom Nautičkog vat, - Ovim Miroputem Ivančićdruštvo i Dominik njihovu pobjedu još slađom.

Drugim riječima, na i sMatulin, društva AAT Geothermae i Lana Lukša, Sara ciljem poštovanja visokih kluba Fljojsar, ovaj je događaj Izjaveogradu drugoplasirane Geothermae pokazala je obavjeizvanrednu postojeću s trima ekoloških utapališta pasa završena, od- AATMiser Gabaj i Ines Strbad) zauzele standarda i zaštite privukao četrnaest muških i formu ekipe pokazuju koliko ovo treće mjesto s vremenom osvojivši prvo mjesto bodljikavim zainteresiranu javnost žicama kojejesu govorili su u Gradu Prelogu, štava okoliša te podzemnih voda pet ženskih ekipa, stvaraju- s vremenom natjecanjebile bilorazmaknute zahtjevno i in- od 10 minuta i 35 sekundi.

17 minuta i međusobno je, sukladnood dobivenim ali i iz Geothermae na naš upit kako prilikom izgradnje energane. ći jedinstvenu atmosferu nasmjernicama, spirirajuće.

Ekipa "Labud 44 sekunde.

Oduševili su pri- oko izvršena sanaci70 cm dodana je gustaIII" Ženske ekipe su pokazale vezan za poduzete korake.

Radi se o privremenim veslačkoj stazi na kanalu HEja bušotinskog istaknula je važnost iskustva sutne svojim brzim ritmom prostora pro- žica, Naime, nakon našeg tekmi Međimurci bismo re- i istinski sportski duh i želju Dubrava. objektima za testiranje vou postizanju druveslanja i izvanrednom Napredna geotermalnasin- kli,mentorstva sta o grabi koja je postala jekta drot, koji sprečava ulaz zatijekom izazovima. de izgradnje, a koji gog mjesta te je njihov naum kronizacijom.

Drugo mjesto životinja i eventualan pad u s internalizacijom svojevrsno utapalište pasa energana Timski rad važniji Osim sportskog uzbuće biti u cijelosti sanirani i bio pokazati mladima kako se osvojila je ekipa "Labud III" digla se No, ako ju divlje živođenja, posjetitelji su mogli je poprilična od snageprašina mišića ugljikovih spojeva, na način bazen. nivelirani s okolnim terenom postižu uspjesi.

(Ivan Višnjić, Darko Marđetkako u Međimurju, tako i na obnove postojeće kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju uživati u bogatoj ugostiMnogobrojni ko, Krešo Malek izaštitne Vlado Vuk) preskočiti ili potrgati, bazen nakon završetka izgradnje i dodatne nacionalnoj razin, a naposjetitelji teren stavljanja teljskoj ponudi uz glazbene Izuzetna srčanost uživali su u izvanrednom s vremenom od 19 minuta i 3 više nije smrtonosna klopka. puštanjem energane u poje izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora nastupe i opuštenu ženskih ekipa prizoru kako se čamci spregon najkasnije do krajaatmos2024. sekunde, dokzajetestiranje treće mjesto Na sklisku nepropusnu foliju ja Državnog inspektorata iz spremnih jama feru.

Najmlađi posjetitelji su maju za svoje izazove na vodi, godine. pripalo ekipi "Fljojsar I" (MiU ženskoj konkurenciji Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i imali svoju zabavu nestrpljivo iščekujući 15 sati. roslav Duhović, Mijo Kolarić, kojuuspjele su činile također Nakon svega samo se moTakođer, obnovljeno je i poekipa kojoj Fljojsarice se prije nisu na napuhancima, stvarajući Nisu uočene Veslačka staza duljine 4 km zapostavljeno Dejan Knez i Nikola Pongrac) Danica Miser, Marija Klarić, že dodati je li trebalo doći do ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, veselo ozračje za zna sve prisutmuške ekipe i 2 km za žen-znihs rampi, Smiljana Horvat i Elizabeta vremenom od 19 minuta svega ovoga i tko kako nepravilnosti s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, ne. bi Natjecanje ekipnom ske ekipe bila je postavljena i 16zasekundi.

Pobjednici su Horvat zasluženo je osvojila dugo graba bilausmrtonoslučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit toima, odnosno ljestve s plutačama. veslanju dravskim od mosta kod Svete Marijeranije prvo mjesto s iznenađujuće istaknuli kako „nije sve u sna klopka za životinječamcida se spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo ma ne nisu samonama da jeobratili. okupilo do mosta D. Vidovec, a ciljograda brzim vremenom od 8 minuta snazi“ te otkrili tajnu svog Isprike za nemile mještani od strane životinja, a dobili uvid u zapisnik, no do veslače, već je i je bio Nautički dom Fljos u u svrhu onemogućavanja na stazi duljine 2 strastvene naglašavajući važ- i 37 sekundi A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve uspjeha, događaje potaknulo zajednički duh Donjoj Dubravi. Natjecateljinavodnih km.

Njihova brza i usklađena nost timskog rada i preciznog nemilih događaja sa smo dobili nikakav odgovor.

Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i ponatjecanja i prijateljstva. su se suočili s bespošted-životinjama okretanjakoje čamca pri startu. veslačka tehnika oduševila je kazati dobru volju. su ulazile u ovom Prema onome što su nam rese prilikom ispričavaju

DONJA DUBRAVA

natkrivena tržnica namijedajućim zemljištem ukupne 2 njena promociji i plasmanu površine 11988 m , na adrelokalnih domaćih si Krbulja 19. proizvoda.

Nakon završetka prve faze, Javne sportske građevipredviđena faza ne smatraju je se druga prostorima radova kojom će se izvest namijenjenima za sportaše i parking uzupravljanje tržnicu, naikojoj daju se na koriće se napraviti novih 20-ak štenje sportskim udrugama parkirnih mjesta koja nes područja općine na neodostaju u centru Goričana. dređeno vrijeme. (vv) (vv)

Nedjelja je sajamski dan Ove nedjelje, 27. kolo- izložba tim kulturno-umjetničkim Međunarodna voza, u Donjoj Dubravi or- programom te stručnim ganiziraju se tradicionalni skupovima posvećenim malih životinja 16. Dani dobravskog ljuka ljuku. Ulazak je za sve poKOTORIBA

Udrugaproizvodnje.

Međimurska i ekološke Sve lastavica povodom gopočinje u 11:30 i to35. u dvodišnjice radakulture u suradnji rištu Doma Zalan.s Europskim klubom engleUz već poznate dobravskih patuljastih gušana skeiljukarice i ljukare, bitorće ganizira 30.

Međunarodnu tu i drugi ekološki proizvoizložbu malih životinja te đači iz Međimurja te okolengleskih i patuljastih gunih županija.

Shodno tome, šana školskoj dvorani OŠ moćiuće se probati te kupiti Jože Horvata u Kotoribi.

Od domaći proizvodi direktno 17.

20. studenog 2022. oddo proizvođača.

Naravno, održat će se zasebnoi bogadvije sve će biti popraćeno izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska KOTORIBA lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge.

Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od za 3. čega Kotoripski će 500 bitibegači inozemnih rujna najavljuju svoju 9. po redu Kotoripsku petnajsticu.

Trkači mogu izabrati jednu od dvije discipline: onu dužu DONJI VIDOVEC na 15,3 km ili kraću na 3 km.

Start i cilj je kod tamošnjeg ribičkog doma "Som".

Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo jeDONJI doista veselo.

A kako i ne VIDOVEC bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farmeraKako i drvenog sadaasortimana stvari stoza građenje.

No, onocentar što je je, Interpretacijski najvažnije, igračkeuskoro su nabavDravski zlatari bi mogao i fasadu.

Naljene oddobiti novčane nagrade ime,su raspisan postupak koju dobili ujeakciji Papir jednostavne nabave iz kojim nije smeće, Unimera Čase traži izvođač radova u kovca, za osvojeno 2. mjesto

isjetitelje 300 domaćih, a predstavit slobodan. će seAizlagači iz Austrije, Mau svrhu promidžbeđarske, Bugarske, Njemačke, no-turističkih aktivnosti, Rumunjske, Srbije,Varga Slovenije, načelnik Marijan neHrvatske te iz još djelju je proglasio poneke sajamzemlje.

Europske se izložskim danom na području be održavaju svake cijele općine. To značidvije da godine željom razmjene, se od 7sado 20 sati može ocjenjivanja i nagrađivanja odvijati prigodna prodaja rezultata uzgoja. na klupama i štandovima Izložba će se održati na otvorenom. pod pokroviteljstvom(vv) Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja.

Organizator natjeca(vv) teljima osigurava bogate startne pakete i, naravno, onim najboljima na obje utrke i prigodna odličja u vidu unikatnih medalja i pokala. (vv) u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade odod 2000 kn.eura. vrijednosti 58.400 Naravno, i dalje sudjeIz Općine su ponudućeposlali lovati u akciji prikupljanja na adrese četiriju čakovečkih građevinskih No, starog papira i većtvrtki. najavljuju to ne znači da se na natječaj dolazak kontejnera sredine mogu javiti i drugi zainnom 10. mjeseca. teresirani izvođači. (vv)(vv)

Dojdite begat s begačima!

Stari papir za nove igračke

Zlatarski dom dobiva fasadu

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Hodi sam, nikaj ti ne bu!

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici ilo mi je strašno vidjeti ipak životinja, u njoj proradi da ja nisam prva na kojoj će sve svoje slobodno vrijeme, ali osigurala, barem se nadam,

B U

maluMeđimurju Neru, kujicu istinski životni nagon zube? bez lažne skromnosti, mogu našem iliko-privući će naravno velikiza in-lov sveizbrusiti to događa istog dana jer imamo dosta toga, samo ju je napala belgijska i nije svjesna svojih postuDa se razumijemo, i ja reći da su dobro “dresirani”. se ne događa ništa ili teres Međimuraca. S je u svemu tome najvažni- što sve uzimamo zdravo ovčarka. Još mi je nevjerojat- paka, pa tako ni posljedica. imam psa. Čak štoviše, imam Slušaju, ne bježe na ulicu i pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, promocija Međimurja. gotovo. Doći ljudiIpak, iz nije bilo kad sam čula da je Ali, zato bi to trebao biti njen ja dva: velikog labradora i malog zabezuvjetno su miće odani. proglašenje najorača je u natiskano manifestacijama.

Pitanje je samo hoće li to cijele Hrvatske, pozivamo stradala u “vlastitoj” dnevnoj vlasnik. Pa čak ni kod dobro pekinezera. Također volim kad dođu nepoznate osobe, Pri tome mislimo samo 16 odgojenog sati, a najuzornije žene zajednice, na gostoljubivost i bogatu sobi, zane vrijeme popodnevnog i dresiranog psa, turističke reći: Hodi sam, nikajuredi ti ne,ito sepoput kojekakvih majstora, na lokalne većI ineone naciosrodne udruge i enogastronomiju, sati, pa je za zaključiti kojekakve dremanja. samo to, veću 17 sve je moguće. je dječji pes naučen na igru. uvijek ih zatvorim.pa Neonda znam nalne. idući vikend, i dolazak vi- u društva prepoznati, htjeti se to što imamo. da Tako obiteljje mora paziti kako seda se očekuje Koliko sam samo puta Kao i svaki vlasnik psa, pokažimo boji li se čovjek pasa, možda ne bi ponovio. svom poslu, po terenu sigurnausam da pa mi makar neće ništa moj labrador neće tolerirati gostiju iz idući Zagreba, pri uključiti sve to i Izvadimo iz podruma i špajzi kakoslučaj mi novinari to volimo sokih paszatuči”. kad jedanput na-čemu čula: Hote na sam, nikaj vam naučiniti, osim potrgati cvijeće, koščično njegovu gestikulaciju mislimo ministricu vlastitu inicijativu. ulje, meso zmisleći tiblireći, “zaJer bika njuši “lovinu”, on joj se ne bu, do ve još nikoga nije preorati potrazi me napada. Stoga baš ne Naime, u subotu, 8. vraća. li- Mariju Vučković.

Jer negredicu trebau se kaoza ce,dameđimursku gibanicu, Znaju to vlasnici koji su vgrizel! si mislim krtom i zmazati ulaznaako vrata domaće vjerujem onoj: hodi, ne bu stopada, Prelog jepasa domaLijepo jeUvijek napokon vidjeti u uvrijeđena Gera ljutiti pekmeze, zimnicu, ostali bez kokoši, pataka, sebi: Je, dosad manifestanije nikoga, a netko u nadi daslučajno će ući u kuću.

Nije da sireve ti nikaj! psivina. slobodno ćin Državnog natjecanja u pada se nacionalne nije pozvan, i uzMoji to �ina i pokoje mačke.Izbora Životinja kaže da ćekraj, takoda i ostati sam fan i da se njimaTo bavim trče po dvorištu sam oranju, a Čakovec za jecijetko sele u naš mi i izostavljen s popisa. je Prilika je to da sei sve pokaže najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

ne bi pobjegli na ulicu. takako suvenirnice, Međimurske Možda ne bi nikoga ugrizli, riznice, pozovimo ljude jer već samo svojom pojavom mnogi znaju štokoji imamo, uplašilinebiciklista bi se što uzgajamo na prevrnuo. Možda bisvojim u želji imanjima. za igrom skočilo na dijete budimo i dalje samona Ne igralištu koje nije svjesno zatajni njegoveMeđimurci namjere. I tokojima su saneke od dilema jemo važan samo rad,o kojima a ne i treba razmišljati pri nabavci prezentacija rezultata tog psa.

A o onim opasnijim parada! Ne dozvolimo našim sminamada da ininanepolju govorim političari pokoje sve mjere zaštite treba ljoprivrede budu u prvom poduzeti. planu!

Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

16 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

25. kolovoza 2023.

Berači imaju dosta posla, jer je jabuka dobro rodila

KRENULA JE berba ranih sorti jabuka

Silvija Kolar - Fodor, predsjednica udruge Biovrt završava projekt „Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu”

UDRUGA Biovrt završava projekt „Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu”

Čuvamo bioraznolikost u školskom vrtu u OŠ Vratišinec i OŠ Gornji Mihaljevec

U

druga Biovrt završava projekt „Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu” u sklopu kojega smo uz redovne nastavne biovrtlarske aktivnosti u OŠ Vratišinec i OŠ Gornji Mihaljevec proveli mnogobrojne edukativne aktivnosti i postavili sadržaj u školska dvorišta kojima pomažemo očuvanju bioraznolikosti.

Uz Edukacijski program na šest predavanja sudjelovalo je 114-ero učenika obje škole, a na 10 vrtlarskih radionica i četirima terenskim edukacijama sudjelovalo je 40-ero učenika koji su se educirali o vrtlarenju, bioraznolikosti i zaštiti okoliša. Održali smo i četiri volonterske akcije na kojima je sudjelovalo više od 120-ero volontera te je ostvareno više od 200 volonterskih sati. U objema školama postavili smo nove kućice za ptice, ježeve i šišmiše, pojilice i hranilice za ptice.

Uveli smo učenike u zaboravljen svijet baštine naše lokalne zajednice, povezujući djecu, učitelje, roditelje, volontere i mještane u zajednicu

koja zajedno uči i unapređuje kvalitetu svog života. Osim u školskim vrtovima svake škole, učenike smo educirali i na terenskoj nastavi. Učili su o očuvanju bioraznolikosti u arboretumu Opeka u Vinici te na imanju Biovrt Silvije Kolar-Fodor. Održali smo međusobne posjete škola, pri čemu su razmijenili znanja i dobre prakse koje rade na očuvanju prirode i bioraznolikosti.

Organizirali smo i terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). To je bila odlična prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane te blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje.

Udruga Biovrt je u sklopu projekta kreirala i edukativne alate: edukativnu društvenu puzzle igru „Upoznajmo pomagače u vrtu“, uz koju će učenici naučiti više o korisnim organizmima oko nas. Silvija Kolar-Fodor napisala je i edukativnu brošuru „Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja“. Ovi trajni edukacijski

alati obogatit će školski kurikulum učenjem na zabavan način generacijama učenika osnovnih škola u Međimurju i šire.

Napravili smo i dva edukativna videa. Prvi smo napravili u suradnji s javnom ustanovom Međimurska priroda: „Kako postaviti kućice za ptice, ježeve i šišmiše“, a drugi o očuvanju bioraznolikosti premijerno ćemo prikazati na završnim konferencijama projekta 30.08. u OŠ Vratišinec i 31.08. u OŠ Gornji Mihaljevec, obje s početkom u 17 sati.

Ovakvim projektima s trajnim edukativnim alatima i s puno praktičnih znanja stvaramo nove osviještene generacije koji će moći i sami napraviti velike promjene u društvu!

Projekt “Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu” traje od 13.10.2022.-31.08.2023. i provodi ga Udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec i Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Projekt �inancijski podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Bit će jabuka i za izvoz Sredina mjeseca kolovoza u Međimurju je vrijeme kada započinje berba jabuka rane epohe sazrijevanja. U našem najvećem voćnjaku, onom u Nedelišću, berba je započela 16. kolovoza.

– Počeli smo brati sorte gala i elstar, kaže Željana Jagoš, agronomka u voćnjaku.

Jabuka je dobre kvalitete i bere se pretežno prva klasa.

Ima tek nešto malo treće klase i to one koja je pretrpjela štetu od tuče, odnosno koja nije pod zaštitnom mrežom.

Mraz i suša također im nisu naštetili, tako da se može reći da će jabuka biti dovoljno, pa čak i za izvoz. I to ne samo kod njih, već je takva situacija uglavnom u svim voćnjacima jabuka.

– Zlatni i crveni delišes, jonagold i idared Međimurcima su naj�inije sorte i njih najviše vole, dodaje agronomka Jagoš.

Ljudi su se nekako podijelili na one koji vole slatke i sočne sorte poput zlatnog delišesa, drugi vole kisele kao što je jonagold, a ima i onih kojima više paše slatko-kiselkasti okus, dakle nešto između čime se odlikuje idared.

Kako su okusni pupoljci u svakoga drukčiji, tako će on birati okus i odabrati onaj koji mu najbolje paše. Uz okus, jabuka se bira i prema namjeni, odnosno treba li nam za trenutnu konzumaciju ili pak za duže stajanje, za što pak je vrlo popularna granny smith. Nju odlikuje naglašena kiselkastost, tvrdoga je i

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o. traži kadar za strojnu obradu • inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS), te ostalih srodnih tehničkih struka • CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare • električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglase za sljedeća radna mjesta: • INŽENJER KVALITETE (m/ž): • PROJECT MANAGER (m/ž): • ALATNIČAR (m/ž): • CNC OPERATER/PROGRAMER (m/ž): • TEHNOLOG (m/ž): • TOPIOC (m/ž): • MONTER TLAČNIH ALATA (m/ž): • TRANSPORTNI RADNIK (m/ž): • KONTROLOR U MJERNOJ STANICI (m/ž): • OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž): • OPERATER ĆELIJE ZA LIJEVANJE (m/ž): • RADNIK NA ODRŽAVANJU (m/ž):

NUDIMO VAM:

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad • mogućnost osobnog i stručnog razvoja • naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje • rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu) • preciznost i motiviranost za rad • organizacijske sposobnosti, savjesnost i samostalnost u radu

Volonterska akcija u OŠ Gornji Mihaljevec

sočnog mesa koje stajanjem postaje mekše.

Istina, i u našu zemlju neprestano prodiru novostvorene sorte koje osvajaju ljudska nepca, jer je opće poznato kako je jabuka proglašena kraljicom voća. Jedna od njih je i sorta fuji ili fudži, čija se berba u voćnjaku Nedelišće sada prvi put očekuje u ozbiljnijoj količini. Riječ je o jabuci koja najkasnije dozrijeva, crvenkaste je, ustvari više tamnoružičaste boje, a odlikuje se aromatičnošću, sočnošću i hrskavošću.

Međutim, riječ je i o najskupljoj jabuci koja je i dosad bila barem za dvije do tri kune skuplja od “običnih” jabuka. (vv)

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu: info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

25. kolovoza 2023.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Pesticidi u hrani

Marija Zadravec s patlidžanom na čakovečkoj sajmu srijedom

Pojačano se traži povrće za zimnicu Već idemo polako ka kraju mjeseca kolovoza, a to znači da se zahuktava posao oko pripreme zimnice. Drugim riječima, kupuju se paprika i patlidžan, traži se rajčica, a ima još i krastavaca. Što se paprike tiče, traži se crveni rog za ajvar ili pak za pečenje, zatim paradajzerica za kiseljenje pa feferoni, slatki i ljuti. Rajčica se ove godine baš i neće puno kuhati jer je nema, no ljubitelji ovoga povrća ne žale novac pa je ipak kupuju. Naravno, koliko je ima u ponudi. Pravi se i turšija, odnosno miješana salata pa se traži mrkva, cvjetača, zelje…

Sve je puno i tikvica, nudi se i mladi grah, kukuruz šećerac, kelj, cikla, luk… Ponuda voća također je bogata i u prvom planu su šljive, naravno

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: dr.sc. Teuta Tompić, dipl. ing. preh. tehn.

za pekmez. Ima tu i kupina, dreneka, borovnica, a nađe se i koja posudica s malinama.

Na čakovečkom placu ovoga puta za oko nam je zapela samozatajna Ljiljana Božanić koji iz tjedna u tjedan

nudi svoje cvijeće, prvenstveno sukulente.

Kako nije htjela pred naš fotoaparat, mi smo uhvatili trenutak kupnje prekrasnog hibiskusa. (at; vv)

Grah (kg): Mladi krumpir (kg): Mahune (kg): Mrkva (kg): Tikvica (kg): Rajčica (kg): Paprika (kg):

2,5 € 1,5 € 4€ 2€ 1,5 € 2,5 € 2€

Grah (kg): Mladi krumpir (kg): Mahune (kg): Mrkva (kg): Tikvica (kg): Rajčica (kg): Salata (kg):

2€ 1€ 5€ 1€ 1€ 2,5 € 1€

Krastavci (kg): :

Krastavci (kg):

Šljiva (kg): Kukuruz (kom) Tikva (kg):

1-3 € 3€ 0,5 € 1€

Kukuruz (kom): Patlidžan (kg): Flanci

1-2 € 0,5 € 1,5 € 0,35 €

Flanci

0,5 €

Žitarice (kg):

2,5 €

CIJENE PLAC

I muškarci vrebaju cvijeće na čakovečkom placu

CIJENE SAJAM

P

esticidi su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se upotrebljavaju za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoda i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka.

Njihovom uporabom povećava se urod ratarskih kultura, voća i povrća. Korištenje pesticida mora biti odgovorno uz pridržavanje uputa proizvođača te stoga ne smije biti štetno za živi svijet i okoliš. Iako aktivne tvari pesticida najviše očekujemo u hrani biljnog podrijetla, one vrlo jednostavno ulaze u čitav hranidbeni lanac i u njemu se dugo zadržavaju zbog svoje postojanosti i spore razgradnje. Posljedično tome može se pojaviti štetan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja, uzrokujući mnogobrojne bolesti, među ostalim i neke oblike karcinoma.

Prema izvješću nepro�itne organizacije Environmental Working Group iz SAD-a za 2020. godinu, voće i povrće u kojem su pronađene najveće količine pesticida su redom: jagoda, špinat, kelj, nektarina, jabuka, grožđe, breskva, trešnja, kruška, rajčica, celer, krumpir i ljute papričice. Najmanje razine pesticida su izmjerene u avokadu, kukuruzu šećercu, ananasu, luku, papaji, grašku, patlidžanu, šparogama, cvjetači, dinji, brokuli, gljivama, kupusu, dinji medenoj i kiviju.

Bitno je napomenuti da se količina pesticida u hrani značajno smanjuje pranjem voća i povrća pod tekućom vodom, guljenjem i ljuštenjem kore voća i povrća, toplinskom obradom (kuhanje, pečenje, prženje)

hrane biljnog i životinjskog podrijetla te procesuiranjem svježe hrane u različite vrste gotovih proizvoda.

Znanstveno je dokazano da u konvencionalno uzgojenom voću i povrću koje sadrži određene, niske razine pesticida, a prirodno je bogato �itokemikalijama, taj poželjan utjecaj �itokemikalija na zdravlje poništava štetan utjecaj pesticida. Prema tome, neovisno o tome je li hrana iz organskog uzgoja, njena konzumacija je povezana s nižom stopom karcinoma te s jačom zaštitom od bolesti.

To upućuje na zaključak da zdravstvene dobrobiti hrane bogate �itokemikalijama značajno nadmašuju rizike kojima bi nas pesticidi mogli izložiti.

U novije vrijeme u Republici Hrvatskoj raste svijest o štetnosti nekontrolirane uporabe pesticida pa proizvođači svježeg voća i povrća, pritisnuti regulativom, a i zahtjevima tržišta, sve više implementiraju GlobalGAP u svoj proizvodni proces. GlobalGAP

je certi�icirani sustav koji se temelji na trima osnovnim principima, a to su primjena dobre poljoprivredne prakse, primjena programa integrirane kontrole pesticida te primjena sustava upravljanja kvalitetom i HACCP načela.

Ujedno, GlobalGAP je zahtjev nekih renomiranih trgovačkih lanaca koji zaštitu zdravlja potrošača stavljaju na ključno mjesto svoga poslovanja.

U Bioinstitutu se ispitivanja pesticida u voću i povrću provode međunarodno priznatim i akreditiranim metodama.

Trenutno raspolažemo s više od 500 certi�iciranih referentnih tvari pesticida te posjedujemo visokoso�isticiranu opremu (GC-MS/ MS i LC-MS/MS) pomoću koje možemo identi�icirati i kvanti�icirati sadržaj pesticida u vrlo niskim koncentracijama.

U tom smislu neprekidno se razvijamo prateći zakonsku regulativu, potrebe tržišta te imajući na umu osnovne ljudske potrebe, a to su zdrava hrana i zdrav okoliš.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18 Povrtlarstvo SAVJETI za poljoprivrednike

Korištenje vlastitog sjemena na poljoprivrednom gospodarstvu

S

ve više poljoprivrednih gospodarstava odlučuje se na korištenje vlastitog sjemena za sjetvu ili sadnju (poglavito žitarica i krumpira).

Ovakvu odluku donose iz razloga smanjenja troškova proizvodnje ili zbog nemogućnosti nabave tražene sorte uzgajane vrste. Korištenje vlastitog sjemena regulirana je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 110/2021) koji je stupio na snagu 01.01.2022. godine. Temeljem ovog Zakona poljoprivredni proizvođači koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika mogu proizvoditi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu sjeme s poljoprivrednog gospodarstva i ne može se prodavati drugom poljoprivrednom gospodarstvu.

Dopušteno je koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljnih vrsta iz skupine strnih žitarica, uljarica i prediva bilja, a koristi se za sjetvu na vlastitom gospodarstvu i mora biti dorađeno. Zakonom je dopušteno korištenje sjemena s vlastitog gospodarstva čija ukupna proizvodna površina navedenih skupina biljnih vrsta nije veća od 7 ha. Sjeme koje se koristi na vlastitom gospodarstvu treba biti dorađeno.

Dorada sjemena s vlastitog gospodarstva obuhvaća sušenje, čišćenje, kalibriranje, poliranje i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, za što se poljoprivredni proizvođač treba upisati u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena. Na sjemenu s poljoprivrednog gospodarstva potrebno je prije sjetve provesti analize u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. Na sjemenu s poljoprivrednog gospodarstva iz skupine uljarica i prediva bilja potrebno je prije sjetve provesti laboratorijsku analizu na prisutnost genetski modi�iciranih organizama (GMO) Ove analize potrebno je provesti na sjemenu s poljoprivrednog gospodarstva biljne vrste soje, Glycine max L. i uljane repice, Brassica napus L. (partim).

Količina sjemena s poljoprivrednog gospodarstva iz

Dorada sjemena s vlastitog gospodarstva obuhvaća sušenje, čišćenje, kalibriranje, poliranje i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja

Piše: Suzana Pajić

koje se uzima uzorak za provedbu analiza s područja biljnog zdravstva i GMO analize iznosi dvije tone za biljne vrste iz skupine žitarica, a jednu tonu za biljne vrste iz skupine uljarica i prediva bilja te mora biti �izički odvojena i činiti kompaktnu cjelinu namijenjenu za sjetvu.

U slučaju nemogućnosti dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, poljoprivredni proizvođači mogu sjeme doraditi kod dobavljača upisanih u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena. Poljoprivredni proizvođač može koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp., smrdljive snijeti (domaćini ove bolesti su žitarice), uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan. Uzorke sjemena s poljoprivrednog gospodarstva na prisutnost spora smrdljive snijeti uzima uzorkivač sjemena upisan u Upisnik uzorkivača poljoprivrednog sjemena. Laboratorijske analize na uzorcima sjemena s poljoprivrednog gospodarstva obavljaju se u ovlaštenim i referentnim laboratorijima za kontrolu kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala upisanima u Upisnik. Potvrdu o obavljenim laboratorijskim analizama na prisutnost spora Tilletia spp, poljoprivredni proizvođač ima obvezu čuvati najmanje dvije godine od dana njenog izdavanja. Potvrdu o provedenoj GMO analizi poljoprivredni proizvođači imaju obvezu čuvati najmanje pet godina od dana njenog izdavanja.

Popis uzorkivača objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, dok se Upisnik ovlaštenih i referentnih laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

25. kolovoza 2023.

U VRTU Suzane Belić iz Preloga

Makedonska vezenka daje “ono nešto” gulašu Suzana Belić po prvi je puta uzgaja i makedonsku vezenku

– Papriku nanizanu iglom na špagu u veliki crveni vijenac koji se suši na zraku uvijek sam gledala i priželjkivala. Eto, sada će mi se davna želja ispuniti, kaže Suzana Piše: Vlasta Vugrinec

Dugačka i tanka s izboranom korom, ova paprika na prvu ne izgleda bogznašto.

Međutim, dobri poznavatelji svijeta paprike znaju da se radi o itekako kvalitetnoj sorti. Tim više što je to paprika koja se sije od pamtivijeka u Makedoniji koja je oduvijek slovila kao regija koja pogoduje njenom uzgoju.

Makedonska vezenka

Na takvu papriku naišli smo u plasteniku Suzane Belić u Prelogu. Iako je prostor od kojih stotinjak kvadrata prepun rajčice i paprike različitih sorata, zeleni rogovi s “ispucalom” bjelkastom korom odmah zapadnu za oko. Istina, nema ih puno, već svega par grmova, no zato su načičkani jedan do drugoga.

– Riječ je o paprici sorte makedonska vezenka, kaže vrtlarka Suzana. Ime je dobila po kori koja izgleda kao da je izvezena, kao da joj je kora išarana ili ispucala uslijed sunca ili previše vlage.

Međutim, to samo na prvi pogled tako izgleda. Kora je hrapava, ali nit’ je ispucana, niti pak oštećena. Ispod tog sloja krije se sočno, jarko crveno meso. Plodovi inače mogu narasti i do 20 centimetara, s tim da u širinu ide i do 5 centimetara.

Sjeme je dobila od kolegice Slađane i ovoga proljeća prvi ju je put presadila u svoj plastenik.

Dodaje kako je još u fazi sazrijevanja, jer potpuno zrela poprima žarko crvenu boju.

Riječ je o interesantnoj sorti koju Makedonci inače najvi-

še suše nanizanu na špagi, a može se jesti i u svježem stanju te je pogodna za kiseljenje. Naravno, to sve tek mora i sama isprobati s vlastitim materijalom. Papriku je probala i sviđa joj se njen okus i miris pa jedva čeka da pocrveni kako bi ju mogla ubrati. Osušena na špagi može se samljeti ili pak samo grubo usitniti i dodati u bilo koje jelo. Najbolja je kad se doda u gulaš ili paprikaš, jer kao malo ljutkasta daje “ono nešto” po čemu se i izdvaja u svijetu svojih srodnika.

– Papriku nanizanu iglom na špagi u veliki crveni vijenac koji se suši na zraku uvijek sam gledala i priželjkivala i u svom domu, dodaje i eto, sada će mi se želja ispuniti.

paprika voli vodu pa se i zato kaže da je tajna formula njena uzgoja “Glava na suncu, noge u vodi.”

To znači da joj odgovaraju sunce i vrućina te da je treba obilno zalijevati. Stoga nije ni čudno što u Makedoniji dobro uspijeva. Kako se klima mijenja i ljeta su sve toplija, paprika naprosto uživa i raste “sve u 16” i tu kod nas u Međimurju. Rasla je ona i prije, ali sada ima puno više sorti i varijeteta. Tako, među ostalim, uspijevaju i crveni rogovi s debelim mesom koje tako volimo za pripremu ajvara ili pak pečene na salatu.

Na naše vrtove prodrla je i ljubičasta paprika, pa smeđa (tzv. čokolada), koje rastu ravnopravno uz naše, već provjerene zelene, žute, narančaste i crvene

sorte. Spomenuli smo već paradajz papriku, pa baburu i feferone, a sada imamo i konaste pa čak i grozdaste, nalik na šeri rajčice.

Dakle, može se reći da je paprika, uz rajčicu, jedna od najpopularnijih i najraširenijih vrsta povrća. Razlozi njene omiljenosti uključuju i njen okus i način konzumacije te spremanja. Uživamo u svježim plodovima tijekom ljeta i većeg dijela jeseni, možemo je kiseliti za zimnicu, spremiti u zamrzivač i imati do nove sezone.

U kuhinji pak se može pripremiti na milijun načina.

Najpoznatije jelo je punjena paprika, a puno ne zaostaju ni ostala jela kojima poboljšava ili nadopunjuje okus. I nije samo �ina i ukusna, već zbog svog sastava blagotvorno djeluje na naš organizam.

“Glava na suncu, noge u vodi”

U njezinu plasteniku nije rodna samo makedonska vezenka, već i sva ostala paprika - babura, paradajzerica, feferoni. Treba reći da ni rajčica ne zaostaje puno, za razliku od onoga u našim vrtovima koji smo, barem većina nas, već odavno počupali i bacili.

I ne samo to, već pažljivo pokupili svaki zaraženi list i plod kako ne bi slučajno u zemlju prodro mikroorganizam nalik gljivici, uzročnik plamenjače koji nam je ubrao svu rajčicu.

Istina, nemojmo se zavaravati da smo time sve odstranili i eliminirali potencijalnu zarazu. Ne bi se gljivica tako brzo širila da nije prilagodljiva i da se nije “skrila” primjerice na potpornjima ili kojem grumenu zemlje.

Ako već i nemamo rajčicu, zato je većina paprika itekako rodna. Za razliku od rajčica,

Makedonska vezenka ima išaranu koru ispod koje se krije sočno meso

25. kolovoza 2023.

BERNARDIN VRT VRT BERNARDIN

Piše: Bernarda Orehovec

Mjesečevi lukovi (II) Kad Mjesec dosegne najvišu točku svog puta, područje Blizanaca počinje ponovo padati. Njegovi su lukovi svaki dan sve niži.

Mjesto gdje izlazi Mjesec se pomiče prema jugoistoku, a mjesto gdje zalazi prema jugozapadu. To vrijeme u kalendaru nazivamo vremenom za presađivanje. O presadnji govorimo kada biljku premjestimo s jednog staništa na drugo (napr. mlade biljke koje presađujemo iz tople gredice u vrt). Nakon presađivanja u vrijeme za presađivanje biljke će se dobro ukorijeniti i brzo povezati s novim staništem.

Lisnate biljke presađivat ćemo u dane lista (Rak ili Škorpion), korjenaste u dane korijena (Djevica), plodonosne u dane ploda (Lav), cvjetnice u dane cvijeta (Blizanci i Vaga). Time potičemo impuls za dobro ukorjenjivanje biljaka, kao i razvoj dijela biljke kojeg želimo naposljetku koristiti.

U vrijeme za presađivanje u gornji se dio biljke diže malo soka pa je stoga to vrijeme i pogodno za obrezivanje drveća, živice, kao i za rušenje

Povrtlarstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PLAN SADNJE 25. kolovoza - Dan lista izrada vlas�tog škropiva pro�v rovca do D8 26. kolovoza - Dan lista do 12 sa� do 13 sa� povoljno za biljke ploda. Završava period za presadnju do 22 sata.

drva za građu. To je vrijeme ujedno i prikladno za gnojidbu travnjaka, pašnjaka i voćnjaka, jer sve teži u zemlju.

Vrijeme padajućih Mjesečevih lukova ne smijemo zamijeniti s vremenom pražnjenja Mjeseca.

Upotrebljavamo izraz “sjetva”, koji označava trenutak sijanja sjemena u zemlju. Da bi biljka uspjela, najvažnija je kvaliteta energije koja pritječe iz kozmosa u trenutku u kojem sjeme položimo u zemlju. Tada dolazi do tzv.

kaosa sjemena, što je ekvivalent trenutku rođenja biljke.

Zbog toga posebno pazimo da lisnate biljke sijemo na dane lista, cvjetnice na dane cvijeta, plodonosne na dane ploda te korjenaste na dane korijena.

Pri sjetvi vrijeme presađivanja ili vrijeme berbe ne igra bitnu ulogu, osim kod sadnje luka ili lučica, stoga što je vrijeme presađivanja pogodnije za njihovu sadnju, jer plodovi luka i lučica ne izlaze iz zemlje.

27. kolovoza - Dan ploda sakupljanje stolisnika za preparat

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

28. kolovoza - Dan ploda do 14 sa� od 15 sa� nastupa vrijeme za biljke korijena

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

29. kolovoza - Dan korijena spremanje, njega i sijanje korjenas�h biljaka

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

30. kolovoza - Dan korijena do 5 sa�, od 5 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog perigeja 31. kolovoza - Dan cvijeta Završavamo zimsku prihranu pčela

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

20 Mozaik

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Na prošlogodišnjem fes�valu bilo je više od 25 000 posje�telja, a ove godine očekuje ih se još više

PRELOG se priprema za Festival balona na vrući zrak!

Obiteljsko druženje uz nezaboravan pogled na balone iznad Drave!

Preko 20 balona iz svih dijelova Europe uskoro stižu u Međimurje. Početak rujna već je tradicionalno rezerviran u kalendarima tisuća posjetitelja za najšareniji festival Hrvatske, onaj balona na vrući zrak.

Pioti koji stižu iz Engleske, Litve i Latvije, Francuske, Austrije i Slovenije, ali i Mađarske i Njemačke, spremni su poletjeti iznad velikog dravskog jezera, ali i polja i dolina donjeg Međimurja. „Malo bi bilo reći da je jednostavno bilo isplanirati 2. festival balona. Prostor Marine u Prelogu, kao i letališta i zračne luke ZK Rode izgleda velik, ali sigurni smo da će biti premali za sve zainteresirane posjetitelje“ počinje Krešo Biškup, jedan od organizatora događaja. „Nakon uspješnog prvog izdanja, po poslanom pozivu u samo nekoliko dana odazvalo se preko 20 ekipa iz cijele Europe koje će uveličati

ovo drugo izdanje Festivala na vrući zrak Prelog!“

iznad mora, planina i šuma, no pogled koji nam se pružio prošle godine iznad Preloga nezaboravan je“ rekao nam je Igor Mikloušić iz Balon kluba Zagreb, jedan od organizatora festivala. „Mnogi misle da je jednostavno letjet, no mi pripadamo avijaciji, festival je zrakoplovna priredba i iznimno je važno paziti na milijun faktora. Od vjetra, temperature, vlage, sve utječe na performanse balona, a upravo to sve daje posebnu čar trenutku kad balon i poleti.“

Piknik, doručak, koncerti i šetnja uz koncerte

Sam sportski dio festivala uveličat će i izložba opreme i letjelica ZK Rode kroz svojevrsni mali Aero Piknik, a tu su i radionice za djecu koje vodi Dječji klub Sims, gastro kutak, sajam OPG-ova i udruga, ali i aktivnosti Dana otvorenih sportova na vodi. „Na prvom izdanju festival je posjetilo preko 25 000 ljudi, svi se slažu da je događaj bio jedan od najvećih događaja u povijesti Preloga i okolice i sigurni smo da

Organizatorima fes�vala najbitnija je sigurnost posje�telja

Na samom festivalu balona bilo je moguće rezervirati i kupiti mjesto za let u košari, no sva su mjesta popunjena: „Manji broj letova pustili smo u prodaju, no ponavljam da se letiti može svaki dan u godini kad je to moguće zbog vremena. Svoje balonaško iskustvo možete iskusiti i mimo festivala, a za sam festival pozivam sve da pripreme dekice, dalekozore, fotoaparate, ali i strpljenje, jer pogled kad se digne preko 20 balona iznad rijeke Drave bit će nezaboravan“ završava Igor.

Na što paziti:

ćemo ove godine opravdati sva očekivanja. Očekuju nas dva koncerta, Vesna Pisarović dolazi u petak, a u subotu je na redu vrhunski Neno Belan & The Fiumens. Festival će otvoriti i Aleksandar Lazić koji će atmosferu dovesti „Do Iberlaufa“, dok će u nedjelju na programu biti obiteljsko druženje, dječje radionice i gledanje balona uz vrhunsku gastro ponudu čak petero food truck partnera“ rekao je Krešo. „Sam festival ugostit će i mini sajam domaćih OPG-a na prostorima Marine, a što sve bude u ponudi potražite u šetnji na prvi vikend rujna.“ Ovogodišnje službeno zemaljsko vozilo festivala je Suzuki, odnosno AC Baumgartner koji će ustupiti Mild Hybrid modele Suzuki Vitara i Suzuki SCross. Sva tri dana festivala moći ćete i razgledati nove modele, ali i informirati se zašto baš je Suzuki odabran za službeni automobil Festivala balona na vrući zrak Prelog!

Festival balona – tko leti, kuda i kako?

Baloni na vrući zrak letjelice su koje nemaju motor, krila ili mogućnost usmjeravanja, već se u potpunosti oslanjaju na vjetar i umijeće pilota.

Odličan pilot „čita“ vjetar uz pomoć brojnih instrumenata, prognoze, ali i osjećaja. „Letim preko 20 godina, letjeli smo

• Letovi će biti od 6:30 ujutro i od 17:30 popodne ovisno o rasporedu. Dođite ujutro na kavu, doručak i pogled, isplatit će vam se!

• Festival se odražava od petka do nedjelje, a jutarnji letovi će biti u subotu i nedjelju, ponesite dekice za sjest!

• Slušajte upute organizatora, ne ulazite u ograđen prostor piste, budite strpljivi i pripremite fotiće!

• Najbitnija je sigurnost posjetitelja, baloni su velika jedra, vjetar je često rizičan faktor, zato imajte razumijevanja.

• Koncerti počinju u 21:00 sat, nakon „Night glow“ spektakla noćne iluminacije!

• Pripremite memoriju na mobitelima, jer fotke će biti nezaboravne!

Pripremite dekice i uživajte u pogledu

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mozaik 21

Istraživanje i razvoj inovativnih i pametnih tehnologija za gospodarenje otpadom, prijevoz i logistiku (I&R-EcoSmartWaste&Transport“ KK.01.2.1.02.0345

Infenso d.o.o. u suradnji s partnerima JURANA – TEHNOLOGIJE d.o.o. i Sveučilište Sjever provodi projekt sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj kojim se kroz investicijsko ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja želi potvrditi tehnologija, izraditi i testirati prototip u stvarnom okruženju te kroz vlastitu proizvodnju komercijalizirati proizvod „Pametni sustav za pražnjenje industrijskih kontejnera za sortiranje metala“, a koji je vezan za smanjenje potrošnje resursa, automatizaciju poslovnih procesa odvoza industrijskog otpada, smanjenje proizvodnje industrijskog otpada, povećanje učinkovitosti proizvodnih kapaciteta kao i prikupljanje, obradu, dijeljenje i eksploataciju podataka te informacija u prometu i logistici.

Projekt se provodi u dvije faze, i to 1. faza Industrijsko istraživanje (period provedbe: 01.09.2021. – 01.09.2022) te 2. faza Eksperimentalni razvoj (period provedbe: 01.09.2022. – 01.09.2023.).

Faza Industrijskog istraživanja završena je u cijelosti, a u kojoj su se provele aktivnosti analize vrsta metalnog otpada, odabira opreme uređaja za prepoznavanje elemenata i razvrstavanje otpada, istraživanjem elektroničkog sklopa, izrada električne sheme i projektiranje PCB-a, dizajniranje i projektiranje aplikacijskog rješenja, dizajniranje hardvera i razrada arhitekture te provjera efikasnosti primjene i ocjena performansi uređaja.

U fazi Eksperimentalnog razvoja provedene su aktivnosti definiranja metoda razvrstavanja metalnog otpada po tipovima i vrstama, računalne simulacije mehaničke čvrstoće sklopa tipkala, razvijeno je aplikativno rješenje i mobilni dio aplikacija, izrađeni su prototipi i izvršeno 3D modeliranje kućišta te izvršeno testiranje aplikacije i tipkala u stvarnom okruženju kao i testiranje uređaja. Također, u okviru faze eksperimentalnog razvoja izvršeno je EMC ispitivanje te certificiranje proizvoda žigom.

Provedba projekta, odnosno istraživanje i razvoj omogućilo je uspostavljanje kvalificiranog inovativnog rješenja „Pametni sustav za pražnjenje industrijskih kontejnera“ koji objedinjuje korištenje naprednih tehnologija koje doprinose održivom razvoju (KET) te primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u području mobilnosti i prometa.

VRIJEDNOST PROJEKTA Ukupna vrijednost: 2.422.920,36 HRK (321.576,79 EUR) Ukupno prihvatljivi troškovi: 2.255.201,83 HRK (299.316,72 EUR) Bespovratna sredstva: 1.091.581,77 HRK (144.877,80 EUR) RAZDOBLJE PROVEDBE: Od 15.11.2019. do 15.11.2020. godine Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Kontakt osoba za više informacija: Miljenko Petak, info@infenso.hr Više informacija možete pronaći na www.strukturnifondovi.hr Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Infenso d.o.o.

LION STYLE – glazbena oprema i dodaci za učenike i glazbenike Iz bogate EURO-UNIT ponude glazbenih instrumenata i glazbene opreme izdvajamo Lion Style. Svoju reputaciju Lion Style gradi na odličnoj kvaliteti svojih proizvoda, funkcionalnom dizajnu te najboljem omjeru kvalitete i cijene. Svoju bogatu ponudu Lion Style proširuje redovito u skladu s potrebama na tržištu, a u suradnji s korisnicima svojih proizvoda. Na ovaj način Lion Style proizvodi uvijek prate svjetske trendove i želje svojih korisnika.Iz ponude posebno treba izdvojiti klavirske klupice. Izbor klavirskih klupica i stolaca je bojama usklađen s prodajnim asortimanom klasičnih i digitalnih pijanina poznatih proizvođača kao što su Yamaha, Roland ili Kurzweil, a većina boja ima na izbor više

različito dizajniranih modela kako bi svatko mogao pronaći klavirsku klupicu koja će se najbolje uklopiti u interijer gdje se nalazi. Prirodni materijali, ergonomija i jednostavno sastavljanje klupica i stolaca standard su kojih se u Lion Style-u drže od svojih početaka.

Stalci za glazbene instrumente i opremu

Robusnost i trajnost su glavne karakteristike svih stalaka koje proizvodi Lion Style bilo da se radi o školskim stalcima za note, stalcima za klavijature, gitare, mikrofone, puhačke instrumente ili masivnim stalcima za rasvjetu, zvučne kutije ili studijske monitore. Svi stalci

su izrađeni tako da se vrlo lako mogu prilagoditi visinama i ostalim promjenama položaja, a sistem učvršćivanja je konstruiran tako da stalci zadrže željeni položaj bez bojazni od popuštanja.

Materijali koji se koriste su lagani za transport ali ipak dovoljno čvrsti i pouzdani prilikom upotrebe.

Osim posebno izdvojenih kategorija proizvoda, Lion Style u svojem asortimanu također nudi: futrole za gitare i klavijature, kablove i konektore, udaraljke, edukacijske udaraljke, remene za gitare, štimere, metronome, bubnjarske palice. Svi Lion Style proizvodi su dostupni u EURO-UNIT trgovini na adresi Braće Graner 8 u Čakovcu ili u online trgovini www. euro-unit.com

22 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2023.

Marina Runić (29) i Josip Kukovec (34) iz Pribislavca dobili su Filipa rođenog 7. svibnja.

Saša Pojer (34) i Irena Novak Pojer (36) iz Pribislavca imaju dvije kćeri. Tata u naručju drži Enu staru 6,5 godina, a mama Rozu rođenu 13. kolovoza.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

ZAIGRAJTE S NAMA JUBILARNO 100. kolo i osvojite naočale FILA!

Dvoje najsretnijih osvojit će jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale Iznimno u ovom jubilarnom kolu poklonit ćemo dvoje naočale, jedne sunčane i jedne dioptrijske naočale marke FILA. Vi birate koje želite, a na kuponu trebate zaokružiti koje naočale želite. Za sudjelovanje trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem

3

i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 18. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili po-

slati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 29. kolovoza. Sretne dobitnike 100. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 1. rujna (mk).

kupona skupi i naočale poku p

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

i

Zaokružite koje naočale želite: 1. Dioptrijske 2. Sunčane Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 29. 8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

25. kolovoza 2023.

VOLIM

JER…

TRGOVINA KITRO, Frankopanska ulica, Mursko Središće

Lara voli čitati intervjue i recepte Platnenu vrećicu Međimurskih novina u prodavaonici Kitro u Frankopanskoj ulici u Murskom Središću darovali smo Lari Podgorelec. Ona nam je zauzvrat odgovorila što voli pročitati u novinama.

– Volim pročitati sport, događaje u koji se zbivaju u Međimurju. Ustvari nakon toga prođem kroz cijele novine, kaže. – U Međimurskim novinama najviše volim čitati razgovore s ljudima i recepte, jer volim kuhati, dodaje.

(BMO)

Lara Podgorelec

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

PRVI REGIONALNI susret astronoma amatera

Tisuću zvjezdica za astronome U organizaciji Astronomskog društva Vega iz Čakovca i uz podršku grada Čakovca održano je promatranje Sunca uz pomoć raznih teleskopa.

Promatračima je na ruku išlo i lijepo vrijeme pa su osim dobrog pogleda na Sunce ujutro imali i dobar pogled na zvijezde navečer. Večernji dio promatranja sunca održao se na Mađerkinu bregu.

– Promatranje Sunca organizira se u sklopu projekta “Sunce - naša zvijezda” koji je su�inancirao Grad Čakovec. To je dio projekta “Međimurje hotel s tisuću zvjezdica”. Ovo

je bio i prvi Regionalni susret astronoma amatera, ispričao nam je jedan od organizatora Zoran Novak. Navečer se na Mađerki održalo promatranje zvijezda uz razne teleskope.

Kao gost se pridružio Ante Radonić, popularizator znanosti iz Zagreba. Svoj radni vijek proveo je u planetariju Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Uz velik odaziv Međimuraca i Međimurki ovaj je događaj uveličan, stvorena su neka nova prijateljstva, a ljubav prema astronomiji se širi.

(Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan)

Zoran Novak, jedan od organizatora susreta iz Astronomskog društva Vega iz Čakovca

2 media

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najave

VIKEND VODIČ

Petak,

MJESEČNI VODIČ

30. i 31. kolovoza 9. fes�val komorne glazbe Dvorana Zrinski - Scheier

25. kolovoza 12:00 US Car Picnic Brezje 19:00 Kulturno-umjetnički program 25 godina KUD-a Kaštel; Izložba povijesnih letjelica Aerodrom Pribislavec 19:00 Jazz u vinogradu Vid Jamnik European Quartet Mađerkin breg 22:00 Stand up Goran Vinčić Špancirfest Vila Bedeković

1. rujan 16:00 Dani sela Mali Mihaljevec

2. rujan 10:30 Traktorijada Selnica 10:00 Dani sela Mali Mihaljevec

od 1. do 3. rujna MAĐERKIN BREG i Jazz u vinogradu

Subota, Uživajte u vrhunskim jazz izvođačima 26. kolovoza

12:00 US Car Picnic Brezje Gulašfest 2023.

Dunjkovec Igralište NK-a Međimurec 19:00 Jazz u vinogradu Piotr Damasiewicz into the roots Mađerkin breg 20:00 Koncert Atomi live band Aerodrom Pribislavec

U vikendu pred nama na Mađerkinom bregu održava se Jazz u vinogradu, koji nam dovodi vrhunske jazz izvođače iz cijelog svijeta na Mađerkin breg. U petak, 25. kolovoza, nastupa Vid Jamnik European Quartet s početkom u 19 sati. U Do-

mu kulture u Štrigovi se tog istog dana održava otvorenje izložbe Portreti-glazba u slici Stojana Brezočnika i Jožeta Požrla s početkom u 15 sati.

Subota, 26. kolovoza, rezervirana je za gosta iz Poljske Piotra Damasiewicza, koji će održati koncert pod

KONCERT u marini Prelog

Puhački orkestri iz Preloga Nedjelja, i Nedelišća 27. kolovoza 14:00 Jazz u vinogradu Dixieland Mađerkin breg 23:00 Crna kronika Parni Valjak PAN pozornica Špancirfest

Puhački orkestar Grada Preloga predstojećeg vikenda organizira drugi Glazbeni kamp. Ove godine Puhački orkestar Grada Preloga organizira ovaj glazbeni kamp u suradnji s Puhačkim orkestrom Općine Nedelišće. Kao završetak Glazbenog kampa Puhački orkestar Grada Preloga poziva na koncert, koji

će se održati na prostoru Marine u Prelogu, u subotu, 26. kolovoza, s početkom u 10 sati. Posjetite u subotu, 26. kolovoza, Marinu Prelog i uživajte u nastupu mladih glazbenika iz Puhačkog orkestra Grada Preloga te Puhačkog orkestra Općine Nedelišće. (sh)

nazivom Into The Roots. A u nedjelju, 27. kolovoza, očekuje nas nastup XY Quarteta iz Italije, a prije toga u 14 sati nastupa domaći Dixieland.

Tijekom trodnevnog trajanja programa nastupit će i renomirani DJ-evi: Ozren Kanceljak, Phat Phillie i Sla-

NEDELIŠĆE

Gulašfest se ne propušta Udruga za očuvanje kulturne baštine Međimurska gruda iz Dunjkovca uz pomoć Općine Nedelišće, Turističke zajednice općine Nedelišće i Vijeća mjesnog odbora Dunjkovec organizira natjecanje u kuhanju međimurskoga gulaša Gulašfest 2023.

Natjecanje će se odvijati 26. kolovoza 2023.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - D. J. PALMER: SAVRŠENA KĆI Dobitnik knjige Jedino sjećanje Flore Banks objavljene u prošlom broju je Julija Antonović iz Čakovca Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU D. J. Palmer: Savršena kći

kupon br. 1458 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Grace nije ni sanjala da će svoju kćer Penny mora� posjećiva� na zaključanom odjelu psihijatrijske bolnice, optuženu za ubojstvo neznanca. Sve upućuje na to da je Penny počinila zločin. Njezini su o�sci prs�ju na oružju ubojstva, a krv žrtve posvuda po njezinu �jelu.

Očajna majka pita se u čemu je pogriješila, ali nema vremena za žaljenje - bliži se suđenje i mora poduze� sve kako bi dokazala da joj kći nije kriva.

Boluje li Penny od poremećaj višestruke osobnos� ili je samo vješta manipulatorica?

Kopajući sve dublje i dublje, otkrit će mračnu i šokantnu is�nu kakvu nisu mogli ni zamisli�...

doled. Gastro ponudu činit će vrhunske delicije poznatog chefa Marka Pal�ija, a uz gastro ponudu idu vrhunska vina vinarije Štampar koja će nuditi vina nagrađena Decanter medaljama. Pridružite se i uživajte u događanjima koja su pred nama. (sh)

Uzbudljivo i krajnje nepredvidivo putovanje s nevjerojatnim preokretom na kraju. Prepun obrata i iznenađenja, ovaj će triler zapanjiti i najhladnokrvnije čitatelje

godine s početkom u 12 sati na prostoru kod igrališta NK-a Međimurec Dunjkovec-Pretetinec. Za posjetitelje se organiziraju besplatna degustacija i podjela gulaša. Za dobru atmosferu i druženje nakon natjecanja pobrinut će se glazbeni sastav Treća smjena. (sh)

Fes�val balona Prelog Marina

23. rujna Koncert Bajaga GOC Čakovec

28. listopada Koncert Željko Samardžić GOC Čakovec

16. prosinca 20:00 Blast from the past #10 The last dance Dvorana GOC-a

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

25. kolovoza 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

DENIS HORVAT spaja jogu, trčanje, nutricionizam i vodi Vidovske zlatare

Sirovom hranom idem prema zdravlju i vitalnosti

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 06.09.2023. u CineStaru Varaždin.

– Žalosno je da u današnjem modernom svijetu toliko bježimo doktorima i lijekovima za svaku sitnicu, umjesto da se okrenemo prirodi, naglašava naš sugovornik

Piše: Sania Bižupić

Denis Horvat, tridesetjednogodišnjak čija su energija i strast prema raznolikim interesima oblikovali izvanredan put, istinska je inspiracija za sve one koji su spremni koračati izvan uobičajenih okvira.

Njegova priča je poput šarene mozaik slagalice – svaka kom-

ponenta ima svoje mjesto, a zajedno stvaraju nevjerojatan sklad.

Denis nam je otkrio svoj put od strastvenog trkača do zaljubljenika u nutricionizam i jogu uz titulu predsjednika Moto nautičkog kluba. No, to je tek početak priče koja nas vodi i korak dalje, dublje

Denis Horvat usklađuje sirovu hranu s intenzivnim sportskim aktivnostima

u svijet njegove jedinstvene prehrane - sirove prehrane.

Otkrivamo kako je Denis prepoznao u ovom načinu prehrane ne samo alat za vlastiti oporavak, već i put ka potpunijem povezivanju s prirodom i tijelom.

Joga kao medicinska podloga i nutricionizam kao ključna komponenta vitalnosti

– Poprilično je napeto, ali dok je to nešto što voliš, sve se uspijeva, kaže Denis, koji nam otkriva i kako uspješno usklađuje svoju strast prema sportu, trčanju i vođenju Moto nautičkog kluba "Vidovski zlatari." Denis je oduvijek bio okružen sportom, zahvaljujući svom ocu koji ga je vodio na različite sportske događaje. – Ljubav prema trčanju prenio mi je otac. I danas odlazimo skupa na trke i sve više uživamo u tome. Uz trčanje kombiniram bicikl, kajak i planinarenje, što mi jako pomaže da bih bio bolji u trčanju.

Denis je u svom životu integrirao elemente joge koji ga obogaćuju kao sportaša i pojedinca. – Mene zanima najviše taj medicinski aspekt joge, odnosno mobilnost, vitalnost, podizanje energije i smanjivanje boli. Joga je danas moj svakodnevni ritual i vrlo rado svoja znanja prenosim na druge, ali i učim od mnogih joga majstora.

Enormna je uloga nutricionizma, Denis naglašava.

Njegova fascinacija prehranom nije se zaustavila samo na zdravim obrocima, već je rezultirala educiranjem drugih o važnosti detoksikacije i

zdrave prehrane. – Edukaciju o detoksu sam napravio prvenstveno zbog sebe kako bi produbio svoja znanja i vratio svoje zdravlje, a sad pomažem mnogima savjetima.

Sirova prehrana kao put do oporavka

Sirova prehrana temelji se na konzumaciji namirnica koje nisu termički obrađene iznad određene temperature.

Ova prehrana uključuje voće, povrće, orašaste plodove, sjemenke, mahunarke, alge, biljna ulja te neke fermentirane namirnice. Koncept sirove prehrane temelji se na vjerovanju da se namirnice najbolje očuvaju kada se konzumiraju u svom prirodnom, sirovom stanju te da se time maksimizira njihova nutritivna vrijednost. Odluka na prelazak na sirovu prehranu nije tipična, ali za Denisa je to postalo sredstvo ozdravljenja. – Sirovom prehranom se mogu izliječiti sve bolesti, a autoimuno i neizlječivo u mom životu više ne postoji. Žalosno je da u današnjem modernom svijetu toliko bježimo doktorima i lijekovima za svaku sitnicu, umjesto da se okrenemo prirodi, otkriva. Denis opisuje svoje iskustvo od prelaska na sirovu prehranu. – Fenomenalno, visoka razina energije, koncentracije, snaga i izdržljivost u sportu sve su bolji. Preporučio bih svakome da proba.

Tijelo mi se jako pročistilo, san je dobar, a oporavak brz.

Kod mene su sirovi obroci, poprilično jednostavno, velike količine sezonskog voća i to u jako jednostavnom obliku - često su to ujutro

samo banane recimo, ili miks nekog voća.

Kako na voću možeš pretrčati 85 km?

Denis je primjer kako se sirova prehrana može uspješno uskladiti s intenzivnim sportskim aktivnostima. – Zbog sirove prehrane zapravo i trčim tako dobro.

Ljudima je to fascinantno, jer kako netko samo na voću može trčati 85 km po brdima? Ljudima je i dalje to nepojmljivo. Denis često trči uz vodu i po planinama. – Što dalje od ljudi u miru i spokoju, to me smiruje jako i liječi, priznaje. – Sve više vremena provodim po planinskim domovima, kućama, skloništima, vrhovima i sve više mi se to sviđa, otkriva.

Denis se osjeća ispunjeno kada vidi kako njegovi postupci inspiriraju druge da prijeđu na sirovu prehranu, prakticiraju jogu ili trčanje.

– Moja najveća pobjeda je što ljudi sve više prate što radim, okreću se sirovoj prehrani, borave u prirodi, rade vježbe disanja, meditiraju, trče. – Balans je ključ svega, kaže Denis. – Za mene je to jednostavno način života, kao što netko ujutro stavi kuhati kavu, ja odradim hladno kupanje i jogu. Filozo�ija života je de�initivno živjeti što više u skladu s prirodom i slušati svoje tijelo što nam govori.

Denis je pokazao da ljubav prema sportu, trčanju, jogi i vođenju nautičkog kluba ne mora biti odvojena, već se mogu međusobno nadopunjavati i obogatiti.

Njegova hrabra odluka da usvoji sirovu prehranu kao

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Drakula: Buđenje zla Dobitnica ulaznica za film

Dijana Mihalić

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici.

Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

put prema zdravlju i vitalnosti svjedoči o njegovoj posvećenosti vlastitom blagostanju te sposobnosti da slijedi svoje unutarnje uvjerenje. Uza svoju transformaciju Denis je postao ne samo inspiracija drugima da razmisle o svom načinu života i prehrane, već i da prate svoje strasti bez obzira na konvencionalne norme.

Nadamo se da će se mnogi inspirirati da krenu putem koji im najbolje odgovara, bez straha od istraživanja novih horizonta.

4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka špica

25. kolovoza 2023.

Nosi mi se bijela boja!

Zeleno-crna kombinacija savršeno funkcionira

Kratku crnu haljinu svaka žena mora ima� u svom ormaru

Dama u odvažnoj narančastoj boji pravo je osvježenje na Čakovečkoj špici

Marko Krnjak u šetnji s prinovom

Elena i Tatjana s osmijehom zakoračuju u dan

S rukom u ruci je najljepše



18. svibnja 2018.

NOGOMET

RUKOMET

NOVA PRVENSTVENA sezona

VELIKI MEĐUNARODNI turnir u BiH

Kreće nogometna “ludnica” u međimurskim ligama Piše: Dino Jambrović

O

voga vikenda i službeno počinje nova prvenstvena sezona u međimurskim nogometnim ligama. U najkvalitetnijoj ligi naše županije derbi kola igra se u Palovcu, u kojem gostuje Međimurec. Općinski derbi igraju Nedelišće i Centrometal, a lokalni Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca i Sloga iz Štrigove. U I. MNL Plavi dočekuju Zasadbreg 77, dok susjedski derbi II. MNL igraju u Ivanovcu domaća Mladost i čakovečka Sloga. U III. MNL - skupina A, Drava iz Kuršanca domaćin je Omladincu iz Držimurca-Strelca, dok u B skupini Trnovec dočekuje Dubravu.

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA Danas, 25. kolovoza, prvenstvo otvaraju Dinamo (P) i Međimurec u 19:00. U subotu su na rasporedu susreti: Nedelišće - Centrometal, Bratstvo (SV) - Spartak, Draškovec - Podturen. Prvo kolo u nedjelju zatvaraju: Bratstvo (J) - BSK, Mladost (SM) - Mladost Komet, Jedinstvo (GM) - Sloga (Š). Sve utakmice, osim prve koja je na rasporedu danas, igraju se u 17:00.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Ove subote, 26. kolovoza, natjecanje u I. MNL otvaraju: Venera PMP - Naprijed, Plavi - Zasadbreg 77. Ostali susreti na rasporedu su drugog dana, to jest u nedjelju:

Strahoninec - Omladinac (NSR), Sokol - Kraljevčan 38, Dubravčan - Hodošan, Trnava - Croatia, ČSK - Polet (P). Sve utakmice igraju se s početkom u 17:00.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Sutra, u subotu 26. kolovoza, na rasporedu su utakmice: Hajduk (B) - Radnički, Pušćine - Mali Mihaljevec, Mura - Borac PMP, Budućnost (M) - Sloboda (S). Prvo kolo u II. MNL u nedjelju zatvaraju: Mladost (I) - Sloga (Č), Vidovčan - Mladost (D), Pobjeda - Jadran. Sve utakmice počinju u 17:00.

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Prvenstvo u III. MNL skupina A kreće u subotu, a prve dvije utakmice prvog

kola su: Drava (K) - Omladinac (DS), Graničar (N) Otok. U nedjelju su na rasporedu još dvije utakmice: Borac (DH) - Sloboda (M), Budućnost (P) - Jedinstvo (NSnD). Drava (DM) je slobodna u prvom kolu. Utakmice prvog kola igraju se s početkom u 17:00.

III. MEĐIMURSKA LIGA - B

Prvi dan nove sezone u III. MNL - skupina B donosi tri utakmice koje su na rasporedu sutra, u subotu: Bratstvo (P) - Donji Koncovčak, Parag - Napredak (igra se u Gornjem Kraljevcu), Hajduk (Š) - Torpedo. Preostale dvije utakmice odigrat će se u nedjelju: Omladinac (M) - Šenkovec, Trnovec - Dubrava. Sve utakmice su na rasporedu u 17:00.

Mlade Zrinskice vratile se s dva zlata i srebrom ŽRK Zrinski ovog je vikenda s trima ekipama mlađih dobnih skupina sudjelovao na velikom međunarodnom turniru (osam zemalja) Bijeljina Handball Cup i osvojio dva zlata i srebro. Pritom su naše cure doživjele tek jedan poraz (U-13 u finalu). Iako nisu doputovale u punom sastavu, jer su godišnji još u tijeku pa su neke cure nastupale za dvije generacije, trenerice Iva Tomašek i Gita Šarić odlično su dozirale igračice kako bi cure izdržale sve napore.

Kategorija U-13 osvojila je srebro, dok su kategorije U-15 i U-17 osvojile prva mjesta, odnosno, zlato. Čestitamo svim igračicama i trenericama na postignutom uspjehu.

Zrinski zahvaljuje domaćinu koji im je omogućio da se tri dana osjećaju kao da su doma. Zahvala ide i svim protivnicima na fer i korektnoj borbi.

– Naše su se cure lijepo provele i stvorila su se neka nova međunarodna prijateljstva. Uspomene koje naše cure nose iz Bijeljine svima nama ipak je najveća nagrada, poručuju iz Zrinskog.

Red je da nabrojimo i cure koje su u BiH branile boje Zrinskog, a i Hrvatske: Ena Vuri, Lea Branilović, Tara Vrban, Sara Rakić, Tena Blagus, Mirta Bistrović, Magdalena Dolar, Ema Sabolčec, Nela Vrban, Marta Doležaj, Ela Blagus, Ivona Košir, Julija Lončarić, Tara Marciuš, Ena Novak, Kristina Goričanec, Simona Rubin, Rahela Varga, Mishell Požgaj, Nika Marciuš, Rebeka Škvorc, Melani Požgaj, Hana Tomašek, Hana Vidović, Gabrijela Novak, Viktorija Novak, Leona Janković. Ekipe su vodile trenerice Iva Tomašek i Gita Šarić. (md)

KUP Međimurskoga nogometnog saveza

Plavi, Omladinac (DS), Podturen i Dubravčan najefikasniji Proteklog vikenda odigrani su susreti drugoga kola kupa Međimurskoga nogometnog saveza. Zanimljivo da u nijednom od 16 susreta pobjednika nisu odlučivali udarci sa 11 metara.

Najveće iznenađenje svakako je ispadanje Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca u Kuršancu. U vrlo zanimljivom dvoboju, Dinamo iz Palovca poražen je u Vratišincu. U drugome kolu ovog natjecanja vrlo su efikasni bili Plavi, Omladinac (DS), Podturen i Dubravčan.

Rezultati drugog kola

U subotu, 19. kolovoza, u Peklenici smo vidjeli pet golova u susretu u kojem

su Plavi slavili s 4:1 protiv momčadi Hodošana.

Drava je u Kuršancu s 3:2 pobijedila Jedinstvo (GM), dok je Croatia na domaćem terenu poražena s 1:2 protiv ČSK. Zasadbreg 77 je poražen s 2:1 na gostovanju protiv Slobode u Slakovcu, dok je Omladinac u Držimurec-Strelcu protiv Sloge (Č) slavio s visokih 5:0. Podturen je upisao 1:4 pobjedu u Hlapičini protiv Mure, dok su Pušćine na domaćem terenu svladale Pobjedu s 3:1. Dubrava je u Sivici poražena s 0:2 Omladinca (NSR).

U nedjelju, 20. kolovoza, u Gardinovcu smo vidjeli pravu golijadu u ko-

joj je Venera PMP svladala Radnički s 3:5. Dubravčan je slavio s 1:5 u Draškovcu protiv Trnave, dok je Otok na domaćem terenu poražen s 0:3 protiv NK-a Naprijed. Još jedna golijada je bila u Donjem Mihaljevcu, gdje je Drava poražena s 3:5 protiv Poleta (P). Sokol je u Vratišincu ispratio Dinamo (P) rezultatom od 3:2, dok smo kiši golova svjedočili u Donjem Kraljevcu, gdje je Spartak slavio s 4:5 protiv Kraljevčana 38. Budućnost (M) nanijela je Vidovčanu poraz od 2:5 u Donjem Vidovcu, dok je Mladost u Ivanovcu ispratila Hajduk (B) s 3:1.

Parovi trećeg kola Treće kolo kupa igra se u srijedu, 13. rujna, a u njemu će snage odmjeriti: Plavi - Sloga (Š), Drava (K) - Nedelišće, ČSK - Rudar, Sloboda (S) - Bratstvo (J), Omladinac (NSR) Mladost (SM), Venera Dinamo (D), Dubravčan - Graničar (K), Naprijed - BSK, Polet (P) - Bratstvo (SV), Sokol - Polet (SMnM), Pušćine - Mladost Komet, Omladinac (DS) - Centrometal, Podturen - Draškovec, Spartak - Međimurec, Budućnost (M) - Međimurje, Mladost (I) - Galeb 3-0 pf. (Galeb odustao od natjecanja). (dj, lm)

+18

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn



25. kolovoza 2023.

NOGOMET 3. NL SJEVER

Samo Polet i Rudar pobijedili, ostala tri kluba poražena Piše: Miljenko Dovečer

Nakon uvodne Varteksove pobjede u petak, u subotnjem terminu su posao odradili svi ostali, a radost i veselje zbog premijerne pobjede su s Varaždincima podijelili Polet, Podravina, Rudar i Pitomača. Nakon uvodnih 90 minuta s najboljim startom su tako na vrh zasjeli Podravina i Varteks, a prednost domaćeg terena nije iskoristio tek Graničar. Strijelci se još zagrijavaju pa je u Kotoribi pljuštalo za konačnih pet pogodaka.

Viceprvaku je bio dovoljan jedan pogodak, a za tri boda potpisnik je bio Nino Patafta dvije minute prije kraja.

Međimurje poraženo u derbiju na otvaranju prvenstva

Dan ranije od ostalih momčadi Varteks i Međimurje otvorili su prvenstvo utakmicom na stadionu Slobode u Varaždinu, gdje se okupilo tristotinjak gledatelja. U utakmici prvog kola koja je ujedno bila i derbi, pobjeda je pripala domaćinu 2:0, a oba gola postigao je Dolovski.

U prvom dijelu Međimurje je dobro pariralo Varteksu u fazi obrane, u 33. minuti Panić se našao u prilici kada je izbio sam pred vratara Mrmića koji mu brani udarac. S druge strane u momčadi domaćina najviše je prijetio Kanceljak koji je u trima navratima imao šansu, međutim bez efekta.

U vodstvo je domaćin došao u nastavku kada u 67. minuti iz kaznenog udarca zabija Dolovski nakon što je penal izborio Glavica. Tek nakon gola Varteks je proigrao i stvorio nekoliko izglednih situacija za povećanje vodstva. Utakmica je riješena u 85. minuti, kada je Kanceljak uposlio Dolovskog, koji svojim drugim golom stavlja točku na i ove utakmice.

Međimurje: Jelavić, Krznar, Mrazović, Turk, Štajerec, Vinski, Novak (od 37. Bešlić), Panić Levak (od 46. Juren), Lacić-Klarić, Matheus. Trener: Vjeran Simunić.

– Znao sam da će biti teško, pribojavali smo se Međimurja, a i znam kakav je Simunić trener. Kada gledamo prvo poluvrijeme, bili bi zadovoljni s bodom, no srećom otvorilo nam se u drugom

poluvremenu. Veliko “Hvala!” i našim navijačima, ovo je jedinstveno, imati ovakvu podršku s tribina, sretan je bio nakon pobjede domaći trener Vukelić.

– Varteks je odlična ekipa, vjerojatno i najbolja u ligi.

Držali smo se dobro u prvom poluvremenu, ali nakon primljenog gola Varteks se još više razigrao. Nadam se da će biti bolje u idućim utakmicama, rezignirano je rekao trener Međimurja Simunić.

Bilo je vidljivo da su Čakovčani igrali borbeno s puno htijenja, nedostaje im, međutim, potrebno iskustvo, trebaju se još bolje uigrati, posebno vezni red da onda napad bude opasniji pa da na idućim utakmicama rezultat i učinak budu bolji. Možda već u subotu kada ponovo gostuju, ovaj put u Virovitici kod tamošnjeg istoimenog sastava. Bit će jači za jednog novog igrača: naime, pravo nastupa dobio je mladi krilni igrač Nikola Lesar koji dolazi iz slovenskog trećeligaša Zavrča.

Polet pred kraj susreta golom Patafte do tri boda

Gosti iz Virovitice u prvih nekoliko minuta ušli su agresivnije i bili su opasniji od domaće momčadi. Kako je odmicalo vrijeme, igrači Poleta preuzimaju inicijativu, ali se gosti uspješno brane. Ono što su propustili zaustaviti gostujući obrambeni igrači, bez problema je bio plijen vratara Virovitice Krešimira Tomljanovića. Marcos Hernandez u 75. minuti zaradio je drugi žuti karton te su gosti morali nastaviti igrati s deset igrača.

Tri minute kasnije, zbog teže ozljede, s terena je iznesen domaći igrač Erik Vincetić.

Igrači Poleta kreću na sve ili ništa, što im se isplatilo u 88. minuti kada je Nino Patafta izbjegao pažnji virovitičke obrane i postigao pobjednički zgoditak. U preostalih deset minuta gosti su pokušali doći do poravnanja, ali bez uspjeha. U svakom slučaju teška, ali zaslužena pobjeda Poleta pred 250-ero gledatelja. Momčad se sada okreće novom domaćinstvu ove subote u goste im dolazi Podravina iz Ludbrega.

Rezultati 1. kola Polet - Virovitica 1:0 Podravina - Dinamo (D) 2:0 Rudar - Koprivnica 1:0 Graničar (K) - Pitomača 2:3 Varteks - Međimurje 2:0

Utakmice 2. kola

(subota, 26. kolovoza, 17:30) Dinamo (D) - Rudar Virovitica - Međimurje Polet - Podravina Pitomača - Varteks Koprivnica - Graničar

Polet: Jambres, Mesarić, Fotak, Mezga, Barat, Horvat, Patafta, Benko (60. Vincetić (79. Benčić), Žganec (77. Štefanec), Perčić (60. Težak), Telebar. Trenner: Josip Brezovec – Nova sezona, poznato gostovanje, otvorili smo prvenstvo kod Poleta i otvorili ga porazom od 1:0, golom u 88. minuti. Domaćin je imao posjed, šanse na kraju podjednake kod obiju ekipa, ali presudilo je što smo imali igrača manje od 70. minute (dva žuta, opravdano). Ako nastavimo na toj razini, možemo s uspjehom parirati svim suparnicima. Sada se okrećemo domaćem kolu s Međimurjem, riječi su trenera gostiju Krešimira Crvenke.

– Prvo kolo donijelo je jako lijepi ambijent, pri čemu smo ostvarili važnu pobjedu, a posvećujemo je našem igraču Vincetiću koji je nastradao i zato nam je drago da smo je ostvarili i da je možemo posvetiti njemu. Slijedi nova domaća utakmica u kojoj, naravno, želimo uzeti tri boda i nastaviti pobjednički niz, rekao je trener Poleta Josip Brezovec.

Minimalna pobjeda Rudara za prva tri boda

Bilo je prilika s obiju strana za drukčiji konačni ishod, susret je međutim rano riješen - već u osmoj minuti pogotkom Kevina Nedeljka.

Imali su domaći u prvom dijelu susreta još dvije-tri prilike povećati vodstvo, dva ih je puta spašavao vratar Kodba kada su u prilikama bili gostujući napadači. U drugom dijelu susreta rezultat se nije mijenjao, iako je i tada bilo prilika s obiju

strana, tako da su na kraju slavili domaći, a gosti ostavili dojam vrlo kvalitetnog sastava što pak domaćinu daje još veći značaj pri osvajanju bodova. Tako je oko 250-ero gledatelja otišlo zadovoljno nakon startne pobjede. Slijedi međimurski derbi u Domašincu protiv Dinama.

Rudar: Kodba, Antolović, Roginić (89. Šardi), Zeljko, Belaj, Ratajec (90.

Novak), Vinko, K. Nedeljko (67. Radiković), P. Nedeljko (67. Cimerman), Jurak (46.

Martinjaš), Vaš. Trener: Damir Lepen-Jurak.

– Čestitam momčadi Rudara na osvojenim bodovima. Moja momčad je prikazala dobru igru, ali nažalost nismo uspjeli postići pogodak, okrećemo se sljedećem kolu na domaćem terenu, rekao je trener Koprivnice Bojan Tucaković.

– Pritisak prvog kola obilježio je utakmicu. U vrlo teškoj i borbenoj utakmici došli smo do tri boda, što je na kraju najbitnije na otvaranju prvenstva. sada lakše odlazimo na derbi susret protiv Dinama u Domašinec, a u takvim utakmicama uvijek je neizvjesno, bez obzira na to igramo li doma ili vani, rekao je trener Rudara Damir Lepen Jurak.

U Kotoribi Graničar prosipao vodstvo i izgubio utakmicu

Svih pet pogodaka, zanimljivo je istaknuti, gledatelji su vidjeli u drugom dijelu susreta. Gostujuća momčad pokazala je karakter i vratila se iz rezultatskog minusa nakon što je domaćin poveo zgodicima Darija Nađa u 49. i 52. minuti.

Prvi gostujući pogodak u 56. minuti upisao je novopridošli Fran Kožarić, za izjednačenje se pobrinuo u 63. minuti Mate Tominac, još jedno pojačanje Pitomačana, a za ludi preokret momčadi trenera Ivana Presečana u 82. minuti poentirao je Ante Pavličević. Bila je to majstorija iskusnog Bjelovarčanina u redovima Pitomače, dalekometni udarac koji je završio ispod same grede, situacija u kojoj je potpuno nemoćan bio domaći vratar

Dominik Burek. Pred 350ero gledatelja na Sportskom parku, Graničar je na kraju poražen rezultatom od 2:3.

Graničar: Burek, Dežđek (65. Mikulan), Jendrić, Sabol, Jadanić, Mustač, Kvakan (70. Štefić), Čmrlec (46. Arambašić), Volar, Nađ, Golenja.

Trener: Mario Piškor.

– Čestitam domaćinu na fer partiji i naravno svojim dečkima na osvojenim trima bodovima. Utakmica je bila izuzetno dinamična i zahtjevna, posebno za nas, jer smo se morali vraćati iz rezultatskog minusa od čak dvaju pogodaka. Ima stvari koje moramo popraviti i na kojima treba poraditi, ali moram biti prije svega ponosan na svoje dečke, jer napraviti preokret na ovakvom gostovanju pokazuje karakter, ustrajnost i vjeru u pobjedu koja onda na kraju nije ni izostala, zadovoljan je nakon pobjede bio trener Pitomače Ivan Presečan.

– Zaslužena pobjeda gostujuće ekipe, međutim prvenstvo je tek krenulo.

Moramo se okrenuti sljedećem protivniku i ne dozvoliti da nam se to više događa.

Naime, prosuti takvo vodstvo zaista je nevjerojatno, no vjerujem u svoje dečke i već u narednoj utakmici moramo biti pravi, rekao je pomalo utučeno trener Graničara Mario Piškor.

Dinamo startao porazom u Ludbregu

Domašinečki Dinamo oslabljen neigranjem Hlišća i Rališa pokleknuo je u Ludbregu u drugom dijelu susreta pred dvjestotinjak gledatelja. Golove za Podravinu i pobjedu 2:0 postigli su Mario Sačer i Sven Golub. Vrlo dinamična utakmica, s visokim tempom koji je od početka nametnula ekipa gostiju, ali tih početnih 15-ak minuta nisu uspjeli nijednom uputiti udarac prema golu domaćina. Podravina nakon toga potpuno uspostavlja igračku ravnotežu stvarajući pritisak na obranu gostiju, ali gosti na čelu sa odličnim vratarom ne dozvoljavaju rezultatski preokret.

S nulom na objema stranama ušlo se u drugo

poluvrijeme, domaćin puno agresivniji, s visokim presingom, što je kapitalizirao Sačer pospremajući jedno loše odigravanje gostujućeg stopera u mrežu. Gosti se nisu predavali, ali ni domaćin nije popuštao u pritisku.

Izmjene u obama sastavima više su dobroga donijele domaćinu koji je samo nastavio sa pritiskom, što je rezultiralo drugim pogotkom nakon nevjerojatno dobre kombinacije Štefanec-Havaić-Golub koji je s nekoliko metara potvrdio zasluženu pobjedu od 2:0.

Dinamo (D): Prekupec, Žulić (90. P. Novak), D.Novak (60. Kovač), Sabol, Krznar, Malenović N., Petak, Mezga (60. Vugrinec), Malenović K., Bacinger (90. Jakšić), Šimunić (75. Marodi). Trener: Dalibor Gorupić.

– Utakmica britka, visokog tempa, ali vrlo korektna s obje strane unatoč nekolicini žutih kartona i jednog crvenog gostima (drugi žuti, start) pred sam kraj utakmice. Smatram da smo zasluženo pobijedili i sretan sam zbog pobjede, rekao je trener Podravine Nevenko Blagaj.

– Čestitke Podravini na pobjedi. Po meni izjednačena utakmica u kojoj smo mi napravili veliku pogrešku i poklonili prvi gol. Nakon toga smo preuzimali sve veći rizik, primili drugi, a nakon toga dobili i crveni karton. Ostaje sporno je li nam opravdano poništen gol kod 0:0, granična je situacija i vjerujem da bi utakmica otišla u drugom smjeru. Osjetilo se u igri da nam nedostaju Rališ i Hlišć, više nego sto sam mislio da će nedostajati. No, što je tu je. Prvenstvo nije sprint na 100 metara, već maraton koji traje još narednih 10 mjeseci i nećemo sada posustati na startu. Međutim, morat ćemo ukazane prilike objeručke zgrabiti, sada kada je još vrijeme.

Vjerujem da ćemo to znati sada napraviti i posložiti si uvjete za uspješan nastavak.

Krećemo od ponedjeljka u pripremu za veliki derbi protiv snažnog Rudara, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.



25. kolovoza 2023.

RUKOMET

ODBOJKA

TURNIR Bukovec - Farkaš u Vratišincu

OK NEDELIŠĆE Elting

u Pobjedu je ovaj put odnio RK Nedelišće Nedelišćanke punom pogonu U subotu, 19. kolovoza 2023. godine, u večernjim satima na igralištu kod Osnovne škole Dr. Vinka Žganca u Vratišincu održan je tradicionalni memorijalni rukometni turnir u znak sjećanja na preminule igrače RK-a Sokol: Antuna Bukovca, Danijela Bukovca i Zlatka Farkaša.

Turnir se održava već niz godina, a organizator

Pobjednici turnira RK Nedelišće

Turnir se organizira u sjećanje na preminule rukometaše

NOGOMET

je Rukometni klub Sokol iz Vratišinca.

Ove godine na turniru su sudjelovali RK Sokol Vratišinec, MRK Čakovec, RK Nedelišće i RK Prelog.

Odigrana je i, već tradicionalno, revijalna utakmica veterana RK-a Zalaegerszeg iz Mađarske i veterana RKa Sokol.

Pobjedu je ovaj put odnio RK Nedelišće, u finalu s RK-om Prelog, rezultatom od 20:19. Drugo mjesto pripalo je RK-u Prelog, a treće MRK-u Čakovec. Revijalna utakmica završila je neriješenim rezultatom.

Posjetitelji su, uz odličan rukomet, uživali u finom bograču, domaćim lango-

25. IZDANJE Međunarodnog turnira Međimurec U-14

Jubilarno izdanje okupilo više od 320 talentiranih nogometaša

Nogometaši beogradske Crvene zvezde na kraju su bili najbolji (Foto: Međimurska županija) Piše: Luka Maruševec

Jubilarno 25. izdanje jednog od najjačih nogometnih turnira za mlađe dobne kategorije u ovom dijelu Europe okupilo je više od 320 mladih nogometaša iz 16 klubova, koji dolaze iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Mađarske, Italije, Češke, Poljske, Engleske, Švedske, Bugarske, Slovačke i dalekog Japana.

Crvena zvezda osvojila prvo mjesto

Beogradska Crvena zvezda u dramatičnom je pucanju jedanaesteraca u finalu turnira imala više sreće i spretnosti nad varšavskom Legijom te zasluženo osvojila turnir. U

dvoboju za treće mjesto Sparta iz Praga je nadigrala talijanski Juventus, najzvučnije ime koje je dosad sudjelovalo na ovom turniru.

Vječni hrvatski dvoboj odlučio je o osvajaču petog mjesta pa je tako Dinamo nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca upisao pobjedu u srazu s Hajdukom. Najboljim igračem turnira proglašen je Igor Brzezinski iz Legije, najboljim vratarem Danilo Končevič iz Crvene zvezde, dok je najviše pogodaka postigao Ivan Babok iz NK-a Varaždin.

Nagrade najuspješnijima uručili su načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, predstavnici HNS-a Zorislav

Poredak klubova 1. Crvena zvezda Beograd 2. Legia Varšava 3. Sparta Prag 4. Juventus Torino 5. Dinamo Zagreb 6. Hajduk Split 7. Slovan Bratislava 8. Aston Villa 9. Rapid Beč 10. Varaždin 11. Ferencvaros 12. Međimurec 13. CSKA Sofia 14. Adria Tokio 15. Oxala Tokio 16. Hammarby

Srebrić, Stjepan Merkaš i Mato Kljajić, predsjednik MNS-a Kristijan Antolović te župan Matija Posavec.

Turnir postao prepoznatljiv diljem Europe Nakon dva dana nogometnih uzbuđenja i povlačenja crte organizator turnira NK Međimurec može biti i više nego zadovoljan svime što se događalo na i oko nogometnog igrališta u Dunjkovcu/Pretetincu.

– Turnir se nakon četvrt stoljeća održavanja etablirao na nogometnoj sceni Europe i pohvale koje još uvijek pristižu sa svih strana nisu samo stvar kurtoazije. Možda i najveći kompliment koji možete dobiti je kada veliki Juventus već sada najavi da će doći i sljedeće godine, poručili su organizatori iz NK-a Međimurec.

šima, osvježavajućim napitcima i lijepoj atmosferi uz glazbu i druženje.

Prije turnira, tradicionalno je položeno cvijeće i zapaljene su svijeće na grobovima preminulih rukometaša, uz prisustvo predstavnika Kluba i članova obitelji. (as)

Sve igračice OK-a Nedelišće Elting već su u pogonu.

Seniorska ekipa priprema se za drugu sezonu u Prvoj B ligi. Prvi tjedan odrađen je na terenima stadiona Trate.

Od ovoga tjedna u dvorani su osnovne škole. Druga ekipa ima isti raspored kao i prva ekipa. One se pripremaju za nastup u četvrtoj ligi, kao i za prvenstva mlađih dobnih skupina.

Prije svih s treninzima je krenula ekipa male odbojke.

Kako se djevojčice vraćaju s ljetovanja, tako broj raste te ih je u ponedjeljak na treningu bilo već 17-ero. Narednog tjedna u dvorani OŠ Nedelišće bit će održan i odbojkaški kamp za sve osnovnoškolce. Nakon toga slijede upisi u školu odbojke za djevojčice rođene od 2013. do 2015. godišta. (nl)

MEĐUNARODNI TURNIR Volim nogomet 2023.

Vrhunske mlade nogometašice stižu u Čakovec Nogometna škola Međimurje-Čakovec ove subote i nedjelje, 26. i 27. kolovoza, organizira šesti Međunarodni nogometni turnir za djevojčice „Volim nogomet“.

Turnir, koji se tradicionalno održava od 2018. godine, okupit će čak 24 ekipe i više od 400 djevojčica iz četiriju država (Hrvatska, Mađarska, Srbija i Slovenija). Službeni početak je ove subote u 16 sati, a sve će se utakmice odigrati na stadionu SRC-a Mladost Čakovec.

Turnir se igra u dvjema kategorijama, WU-15 i WU13. U kategoriji WU-15 natjecat će se: FC Nagykanizsa, ŽNK Donat (Zadar), ŽNK Osijek, NK Istra 1961 (Pula), ŽNK Agram (Zagreb), ŽNK Viktorija (Sl. Brod), ŽFK Vojvodina (Novi Sad), ŽFK Spartak (Subotica), NK

Bistra (Donja Bistra), NK Croatia (Stankovci), ŽNK Krim RollJet (Ljubljana) i ŽNK Međimurje-Čakovec. U kategoriji WU-13 nastupat će: ŽNK Rijeka, ŽNK Donat (Zadar), ŽNK Osijek, NK Istra 1961 (Pula), ŽNK Agram (Zagreb), ŽNK Viktorija (Sl. Brod), ŽFK Vojvodina (Novi Sad), ŽFK Spartak (Subotica), NK Bistra (Donja Bistra), NŠ Mura (Murska Sobota), NK Sutla (Laduč) i ŽNK Međimurje-Čakovec.

– I ove godine za posjetitelje smo pripremili gastronomsku ponudu i piće, a oni koji žele uspomenu na ovaj turnir moći će kupiti i službenu majicu. Nadamo se da će ih ove godine biti dovoljno s obzirom na to da su se prošlogodišnje rasprodale u kratkom vremenu, poručili su organizatori. (lm)



25. kolovoza 2023.

NOGOMET Piše i foto: Sania Bižupić

N

a istoku Međimurja, u Donjoj Dubravi, ponosno stoji Nogometni klub Dubravčan. Ovaj klub, čiji korijeni sežu gotovo jedno stoljeće u prošlost, svjedok je mnogih povijesnih zbivanja i iskazuje snagu zajedništva koje je utkano u temelje Nogometnog kluba.

Povijest NK-a Dubravčan Donja Dubrava

Sve je započelo krajem 1927. godine, kada je službeno osnovano Nogometno prosvjetno sportsko društvo Ujlaki-Hirschler i sin, čiji su djelatnici prvi zaigrali nogomet u Donjoj Dubravi. Međutim, za vrijeme okupacije u selima je nogometni sport zamro. Nakon oslobođenja, entuzijasti su odlučili obnoviti sportske aktivnosti i oformiti novo sportsko društvo. Tako je nastao NK-a Dubravčan, čiji su pokretači bili stari igrači NK-a Graničar iz susjednog sela, Kotoribe.

No, izbijanje Drugoga svjetskog rata i nestabilna politička klima ponovo su donijeli zastoj na sportskom polju, kako u Donjoj Dubravi, tako i u cijelom Međimurju.

Međutim, hrabrost i strast prema nogometu nisu nestali.

Po okončanju ratnih zbivanja, na inicijativu Mije Kranjca i Stjepana Jankovića 25. kolovoza 1945. godine službeno je oformljen Nogometni klub Dubravčan.

Igra se, kako pišu stari pisani izvori, odvijala na nekoliko lokacija u Donjoj Dubravi.

Prvo igralište bilo je ono na kojem su se okupljali činovnici tvrtke Ujlaki-Hirschler i sin, a nalazilo se na Posrancu, između današnje Podravske i Kalničke ulice. Drugo igralište bilo je na drugom kraju mjesta, na ledini Krbulja, u samom središtu Donje Dubrave, koja je prije služila kao pašnjak za stoku. Zanimljivo je da se točna lokacija tog igrališta poklapa s današnjom lokacijom osnovne škole.

Za Lovru Rebreka nogomet je strast, način života i put koji je odabrao još kao dječak

Već je 1962. godine usvojen urbanistički plan kojim je predviđeno uređenje sportsko-rekreacijskog centra na Krbulji, stvarajući tako temelje za razvoj modernoga kluba.

Nogometni klub Dubravčan svakako je ostavio trajan pečat u povijesti ovog malog mjesta, a njegova borba za opstanak i razvoj tijekom raznih povijesnih turbulencija pokazuje koliko je nogomet bitan dio lokalne kulture i identiteta te će vječno živjeti na zelenim travnjacima Donje Dubrave.

Nogometna strast igrača

U očima nogometaša Lovre Rebreka, nogomet je puno više od igre - to je njegova strast, način života i put koji je odabrao još kao dječak. Njegov nogometni put započeo je u susjednom klubu, NK-u Graničar iz Kotoribe, u kojem je već u najranijoj dobi pokazao talent i strast prema nogometu.

Nakon nekoliko godina u Nogometnoj školi Međimurje, vratio se u NK-a Graničar prije nego što je uslijedio poziv trenera NK-a Dubravčan, Tihomira Nestića, koji je prepoznao

Na inicijativu Mije Kranjca i Stjepana Jankovića, 25. kolovoza 1945. godine službeno je oformljen klub njegov potencijal i pozvao ga u klupske redove.

– U NK-u Dubravčan provodim svoje najljepše nogometne dane, s osmijehom je odgovorio na pitanje o osjećaju igranja za svoj klub. Atmosfera u klubu ispunjena je toplinom i podrškom. – Od ljudi u klubu, simpatizera, navijača te svojih suigrača, sve je odlično, rekao je.

Najdraži trenuci u Klubu povezani su s osvajanjem naslova u Drugoj županijskoj ligi u svojoj prvoj sezoni u NK-u Dubravčan. – To je bio trenutak kada se sav trud i rad isplatio, kada su snovi postali stvarnost, a igrači, trener i navijači slavili zajedno, riječima je pokušao dočarati neopisivu radost i ponos koje su osjetili tog dana.

Uspješna igra i razvoj kao igrača ne bi bili mogući bez podrške trenera i suigrača.

Trener Nestić ima posebno mjesto u njegovu srcu: – Puno mi znači učiti od njega i upijati njegovo nogometno znanje.

Poznanstvo s trenerom od malih nogu dodatno pojačava predanost Klubu. – Što se tiče suigrača, kad je najteže, mi smo zajedno najbolji, što smo i nekoliko puta dokazali na terenu, ponosno je istaknuo njihovu zavidnu međusobnu podršku i povezanost.

Gornji red: Tihomir Nes�ć, Nino Mirić, Igor Kvezić, Neven Andrlon, Ivan Markulinčić, Dominik Jadan, Marko Matulin, Danijel Nađ; donji red

Ljubav prem koja nadilazi

NOGOMETNI KLUB Dubravčan Donja Dubrava postao središnje mjesto okupljanja i simbol zaj

NK Dubravčan ostavio je trajan pečat u povijesti ovoga malog mjesta, a njegova borba za opstanak i razvoj pokazuje koliko je nogomet važan dio lokalne kulture i identiteta Dvanaesti igrač Podrška navijača za njega je nezamjenjiva. – Njihova podrška mi mnogo znači te mi daje snagu da svaku utakmicu dajem sve od sebe i budem što bolji na terenu, rekao je.

Svaki navijač postaje 12. igrač na terenu, a njihova bučna podrška dodaje mu vjetar u leđa i motivira ga da ide dalje unatoč izazovima koje nogomet nosi. Završavajući intervju, Rebrek nije krio svoje ambici-

je. Njegova želja je jednostavna - izbjeći ozljede i uživati u nogometu što dulje. No, ispod toga skromnog cilja krije se želja za osvajanjem naslova 1. županijske lige sa svojim voljenim NK-om Dubravčan i napredovanjem u viši rang. Ta želja inspirira ga na treningu, daje mu snagu i podsjeća ga da je dio nečega posebnog - obitelji NK-a Dubravčan, koja će uvijek biti njegova nogometna kuća.

Tihomir Nestić, dugogodišnji trener NK-a Dubravčan, nosi svoje iskustvo rada s klubom s ponosom.

– Za mene osobno to je izuzetno pozitivno iskustvo, od ljudi u upravi, od navijača i igrača mogu reći sve najbolje, kaže. No kao i svaki trener, suočava se s brojnim izazovima na terenu i izvan njega. – Najveći izazov na terenu je naravno kako dobiti utakmicu, kako

momčad izgleda na terenu, objasnio je.

Njegova strategija suočavanja s tim izazovima temelji se na iskustvu i trudu da iz poraza izvuče nešto pozitivno. Međutim, i izvan terena postoje razne poteškoće, kao što su ozljede igrača ili problemi koji se pojavljuju tijekom sezone. – Izvan terena uvijek postoje neki problemi, neki igrač ne trenira, neki je lakše ozlijeđen, pritisak



25. kolovoza 2023.

zalaganjem, trkom i pravim pristupom.

Tajnikova uloga u klubu

d: Jan Vučenik, Lovro Rebrek, Karlo Mlakar, Marin Golubić, Mišel Andrlon, Tin Čmrlec i Luka Volar

ma nogometu zi teren

jedništva

rezultata i drugo, istaknuo je, ali je dodao da ima dosta iskustva u nošenju s pritiskom te da je svjestan da nogomet nosi i teške trenutke.

Zajedništvo - temelj pobjeda

Podrška navijača igra ključnu ulogu u motivaciji igrača i trenera. – Za svaki klub bitni su navijači, zbog njih se i nogomet igra, istaknuo je. – Naši pravi navijači uvijek su uz nas, uvijek su podrška i dodatna su motivacija mojim igračima i meni. Kad dođete na neko gostovanje i vidite da je njih više nego

domaćih, onda znate da vole svoj klub i da im je stalo.

Kada su ambicije i ciljevi u pitanju, trener Nestić ima jasnu viziju za Klub. – Cilj Kluba i moje ambicije se poklapaju: biti u vrhu i pokušati izboriti Premier ligu, rekao je. Osvajanje naslova prvaka i napredovanje u viši rang natjecanja ostaje nezaboravno iskustvo.

– Moja najdraža priča bila je osvajanje naslova prvaka i odlazak u viši rang natjecanja s najviše postignutih i najmanje primljenih golova u ligi, ispričao je.

Atmosfera i zajedništvo u svlačionici ključni su za uspjeh, a trener Nestić svje-

stan je važnosti te komponente. – Atmosfera u svlačionici je odlična, izjavio je. – Uvijek pričam svojim igračima da je zajedništvo jedna od najbitnijih stvari u nogometu, i da se i u pobjedi i u porazu trebaju držati skupa, dodao je, objašnjavajući kako pobjeđuje ekipa, a ne pojedinac. Što se tiče igračkog kadra, dosta je promijenjen u odnosu na prošlu sezonu. – Otišli su Pomper, Kapeš, Vuković, Šartaj, Pahek koji je otišao u Njemačku, Posavec koji odlazi na daljnje školovanje… Otprije su ozlijeđeni Mirić i Hajdinjak, a najveći nedostatak bit će nam neigranje Balažinca koji

je doživio težu ozljedu i bojim se da je za njega igračka karijera završila. Što se tiče dolazaka, zasad su došli povratnik Markulinčić, iz Kotoribe Nađ i Ujlaki, iz Jedinstva Kvezić, iz Macinca Mesec i iz Čehovca Radiković. Pripreme smo započeli 14. srpnja, treniramo 3-4 puta tjedno, a u planu imamo 4 utakmice plus kup utakmice.

Na kraju, trener je poslao poruku navijačima i zajednici kluba: – Poruka našim navijačima da nas i dalje prate i navijaju za nas u toliko velikom broju, a mi ćemo se pokušati odužiti dobrim rezultatima,

– Ako pitate bilo kojeg tajnika bilo koje udruge reći će vam da je to najodgovornija uloga udruge, no kod nas je to nešto drugačije. Predsjednik kluba Franjo Knez vrlo je angažiran u radu kluba tako da sav odgovoran posao dijelimo, odnosno o svim bitnim stvarima zajedno odlučujemo.

Odgovornost je naravno velika, jer upravljamo najvećom udrugom u općini, a znate i sami da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, zaključio je Nikola Radmanić, tajnik NK-a Dubravčan.

Njegove tajničke odgovornosti obuhvaćaju mnogobrojne zadatke - od papirologije do organizacije funkcioniranja Kluba, a na njemu su i rješavanje igračkog kadra, rasporeda dežurstva te organiziranje raznih manifestacija.

Njegova funkcija na mjestu tajnika traje već šest godina, a u tom razdoblju doživio je nezaboravne trenutke. - Najdragocjenije iskustvo definitivno mi je osvajanje prvog mjesta u 2. ŽNL u sezoni 2018./2019., otkrio je, no dodao je da svaka sezona donosi nekoliko utakmica koje mu ostaju u posebnom sjećanju. Suradnja s lokalnom zajednicom od velikog je značaja za klub, a tajnik Radmanić izražava zahvalnost općini Donja Dubrava za njihovu podršku. – Nekoliko odličnih projekata je realizirano uz pomoć Općine Donja Dubrava, naglasio je. Klub također surađuje s navijačima, koji imaju posebno mjesto u srcima svih u klubu. – Treba zahvaliti svim tim ljudima koji svake nedjelje stoje pokraj ograde i daju ogromnu podršku našem klubu. Na kraju krajeva, i mi sami koji danas vodimo Klub došli smo iz redova navijača. Uz različite radne akcije i projekte, Klub podržava sudjelovanje navijača u njegovu životu i cijeni njihovu podršku na svakoj utakmici.

Pobjede na i izvan terena

Nogometni klub Dubravčan Donja Dubrava predstavlja više

- Najveći izazov na terenu je naravno kako dobi� utakmicu, naglasio je Tihomir Nes�ć, dugogodišnji trener od običnoga sportskog kluba. Uz godine truda, rada i predanosti, klub postao je središnje mjesto okupljanja i simbol zajedništva ove male međimurske općine.

Njegova povijest obilježena je izazovima i usponima, no snaga ljubavi prema nogometu uvijek je prevagnula. Zahvaljujući trudu igrača, trenera, uprave i navijača, NK-a Dubravčan ostaje nepobjediv na terenu i izvan njega.

Podrška navijača igra ključnu ulogu u motivaciji igrača i trenera

Danas, dok oblače svoje dresove i izlaze na teren, igrači nose ponosno ime svoga Kluba i povijest svoje zajednice. Svaki gol postignut na tim travnjacima predstavlja više od bodova na tablici - to je slavlje zajedništva, ljubavi prema sportu i pobjede jednog malog mjesta koje srčano igra i osvaja velika srca svih koji vole nogomet.

– Navijači imaju jako veliku ulogu u našem klubu, istaknuo je tajnik kluba Nikola Radmanić

Infrastruktura kluba i planovi za budućnost

Infrastruktura kluba je na visokoj razini, ali uprava kluba ima viziju daljnjeg poboljšanja i modernizacije objekata. – Pred klubom je de�initivno svijetla budućnost, jer uvjeti se poboljšavaju iz godine u godinu, a dobro se razvijaju i naša djeca u NŠ Donje Međimurje.

Odnosi sa susjednim klubovima su prijateljski i dobro surađujemo. Jedna od važnijih vizija za daljnji razvoj kluba de�initivno uključuje ulaga-

nje u naše klince i školovanje mladih trenera, jer to je jedini i pravi put za napredovanje bilo kojega kluba, zaključio je.

Tajnik završava intervju s pohvalom cijele uprave kluba koja volontira i ulaže svoje vrijeme za dobrobit NK-a Dubravčan. S predsjednikom Franjom Knezom na čelu, Klub nastavlja napredovati i ostvarivati ciljeve s ciljem širenja ljubavi prema nogometu u lokalnoj zajednici.

32 Vaši stupci

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROSIDBA pod morem

Koji je kamen pravi?

Da život piše najljepše priče, uvjerili su se prošli tjedan Nikolina i Patrik. Ljubavna priča započeta na Krku, dobila je svoj nastavak baš u krčkom podmorju Veselo je bilo u petak ispred kuće obitelji Topličanec koje nije mimoišao stari običaj, potepanje. Prijatelji i rodbina svima su dali jasni znak, udaje se kći Nikolina. Njezin odabranik, Patrik Žuljević, dolazi iz Slavonije iz malog mjesta Ivanovac, blizu Osijeka.

Svoju su ljubavnu priču započeli na Krku, a ubrzo su shvatili da između njih ima nešto više od prijateljstva. U međuvremenu, Patrik se preselio iz Slavonije u Međimurje, a ovo ljeto odlučio je da je vrijeme za korak više.

- Cijelu prosidbu dogovorio sam s ekipom koja radi u tom parku koji se bavi ronjenjem.

Plan je bio da Nikolina i ja idemo na ronjenje i onda je u jednom trenutku iznenadim prstenom. Dan prije čovjek koji tamo radi stavio je prsten na dno ispod kamena. Kad smo drugi dan zaronili, oko mene je bilo sedam ili osam većih kamena i naravno da sam krenuo tražiti prsten pod pogrešnim kamenom. Uz pomoć zaposlenika našao sam pravi kamen i prsten i kad se Nikolina okrenula, ja sam otvorio kutijicu, ispričao je ovaj simpatičan mladić veseloj ekipi koja je došla potepati. (pt)

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijate-

lje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. (sh)

BOGAT FOND nagrada

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond: 1. BAT – poklon-bon 150 eura 2. BAT – poklon-bon 100 eura 3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura 5. Vrtni centar Iva – 60 eura 6. BAT – poklon-bon 50 eura 7. Rasadnik Stella �loris – 50 eura

Nakon zaruka mladence Nikolinu i Patrika društvo je iznenadilo potepanjem

h�ps://vrtnicentariva.hr

Župan Ma�ja Posavec, glavni organizator Davor Varga i gradonačelnica Ljerka Cividini

telefon: 095/ 815 52 58

KREĆE Međunarodni rukometni turnir Pozoj

Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

Očekuje se više od 2000 djece U prostorijama Graditeljske škole Čakovec održana je medijsko druženje uoči početka nikad jačega Međunarodnog rukometnog turnira Pozoj koji se igra u šest različitih dvorana.

Ovogodišnje izdanje Pozoja igra se u Graditeljskoj školi Čakovec, Sportsko-rekreacijskom centru Aton u Nedelišću, dvorani II. osnovne škole Čakovec, sportskoj

dvorani u Prelogu, Donjem Kraljevcu i Maloj Subotici te balon-dvorani kod Učiteljskog fakulteta u Čakovcu.

U Međimurje su stigle ekipe iz Poljske, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovačke i Hrvatske.

Na druženju s medijima o samom turniru govorili su glavni organizator Davor Varga, međimurski župan Matija Posavec i čakovečka

gradonačelnica Ljerka Cividini. Davor Varga istaknuo je kako na turnira nastupa više od 2000 djece, što je ogroman broj za ovakvu vrstu turnira. Također, istaknuto je da će se odigrati više od 250 utakmica te da su na turnir došle ekipe koje su igrale i prethodnih godina.

Uz turnir, organizatori su pripremili i pregršt drugih edukativnih događanja.

Međimurski župan i čakovečka gradonačelnica nisu krili zadovoljstvo što Međimurje, a i sam grad Čakovec imaju priliku ugostiti ovakav turnir. Svim ekipama zaželjeli su ugodnu dobrodošlicu.

Rukometno ludilo u Međimurju trajat će do nedjelje kada se u dvorani GŠČ-a igra velika završnica. (nl)

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Putjane ul. bb, 40000, Čakovec h�ps://www.stella-floris.hr/

telefon: 098 902 0615

Dobrodošli na sajam niskih cije

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čiji je vrt najljepši 33

ANDREJA I MLADEN Mandlin iz Svete Marije staru kuću i dvorište uređuju po svom guštu

Andreja Mandlin kraj kamenjara prepunog zvjezdana

Svaki cvijet svoju priču ima U svakom kutku unutrašnjosti te vanjskog dijela, odnosno dvorišta vidi se djelo ruku supruga Mladena, inače vozača autobusa na dulje pruge.

Piše: Vlasta Vugrinec

Mala kućica u cvijeću, tako bi se mogao nazvati obiteljski dom Andreje i Mladena Mandlina u Svetoj Mariji. Oni su naši ovotjedni kandidati u nagradnom natječaju Čiji je vrt najljepši. Treba reći kako se nisu sami prijavili, već su to učinili njihovi prijatelji opčinjeni cvjetnim slapovima koji se slijevaju sa svih prozora.

Mladenove zlatne ruke

Obitelj je u Svetoj Mariji kupila staru kuću koju godinama uređuje po svom guštu.

U svakom kutku unutrašnjosti

te vanjskog dijela, odnosno dvorišta, vidi se djelo ruku supruga Mladena, inače vozača autobusa na dulje pruge.

– Suprug voli sve sam napraviti svojim rukama, hvali ga Andreja. Kaže da ga to smiruje nakon dugih i napornih vožnji.

Tako se već na ulazu u dvorište vide instalacije na popularnim pampasicama.

Naime, umjesto da ih ujesen orezuje, Mladen “vlati” plete i isprepliće u košare. I to radi iz godine u godinu pa su one sve veće i više, a iz njih vire ovogodišnje vlati.

Svjetski putnik voli sa svakog putovanja donijeti

Sjenica je također Mladenovih ruku djelo

pokoji suvenir, a to obično bude kakav veći kamen kojeg potom znalački ugrađuje u svojevrsni kamenjar. Kako pak on ne bi bio samo hrpa kamenja, Andreja ga je ispunila ljubičasto-plavim zvjezdanima.

Reciklira se svaka starina

Vla� pampasice Mladen plete u košare

Uredno pokošena trava, lijepo uređena i ukrašena sjenica, orezane četinjače, slapovi cvjetnica… samo su dio priče o oživljavanju starina kojih je kuća bila prepuna.

Stara bačva malo je osvježena i smjestila se sa starim fenjerom uz kamenjar, stari betonski stupovi koji podupiru trs obloženi su dravskim kamenjem, ogromno stablo trešnje pretvoreno je u stol sa stolicama. – Ova hrastova kocka stara je više od 100 godina, priča Andreja. Prijašnje gazde imale su u kuhinji pumpu i u toj kocki stajala je posuda za vodu. Mi smo je pretvorili u stalak za cvijeće.

Tako svaka starina dobiva novu namjenu, uglavnom završi kao dvorišni ukras.

Slapovi cvijeća slijevaju se s prozora

Stoljetna hrastova kocka kao stalak za cvijeće

34 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. kolovoza 2023.

TEST Dacia Spring Extreme Electric 65

Gradski strujić povoljne cijene Već par godina Dacia Spring žari i pali privatnim tržištem kupaca električnih vozila u Europi, a kako i ne bi kada je riječ o najpovoljnijem takvom vozilu, koji u skromnim dimenzijama ipak ima neke adute koji se sviđaju kupcima.

Piše i foto: Igor Rudež

Na proljeće 2021. godine u Europi se na tržištu pojavila prva električna Dacia koja je donijela kompaktne dimenzije, maleni elektromotor i ono najvažnije, povoljnu cijenu, i odmah je postala prodajni hit privatnim kupcima po čitavoj Europi. No, ni domaći kupci nisu imuni na ovaj model pa je i kod nas bila prodaja dobra, a rok isporuke dug. Sada je i to konačno riješeno, a istovremeno se na tržištu pojavila i nova izvedba Spring Extreme, koja donosi bogatiju opremu, ali i snažniji elektromotor.

Spring nije potpuno nov model i baziran je na Renault Kwidu koji se prodaje u Indiji, a on je na tržištu već niz godina, što je i vidljivo na nekim dijelovima. Za ovaj model je napravljena i posebna CMF-A EV platforma pa je baterija prigodno ugrađena u podnicu, a motor sprijeda. Snažnija inačica elektromotora pokretala je testnu izvedbu: riječ je o snazi od 48 kW/65 KS, a pritom je dostupno 125 Nm okretnog momenta. Naravno, nije riječ o sportašu, a iako ubrzanje od 0 do 100 km/h traje popriličnih 13,7 sekundi, ubrzanja do 60 km/h su karakteristična za električna vozila. Ovaj se motor pokazao kao odličan izbor za gradsku vožnju, jer je dovoljno startan, a u gradu i najmanje troši. Naime, Spring dolazi s baterijom kapaciteta od tek 27 kWh, što omogućuje realnih 250 km vožnje u gradu. Prosječno smo trošili 11 kWh na 100 km, a tada se može računati s

Stražnja svjetla imaju karakterističan Y dizajn

S boka Spring najviše podsjeća na SUV vozilo autonomijom od oko 200 do 210 km. Za pohvalu je i brzi DC punjač (575 eura doplate) pa će se baterija napuniti na brzom punjaču dok obavite tjedni šoping.

Ako pak Spring punite putem standardne 10-amperske kućne utičnice, punjenje baterije traje 13 sati i 32 minute, dok se na 3,7 kW 16-amperskoj utičnici vrijeme punjenja skraćuje na 8 sati i 28 minuta. Na 7,4 kW Wallboxu baterija se od 0 do 100 % napuni za 4 sata i 51 minutu, dok se na DC punjaču ona napuni za 56 minuta.

Vožnja je udobna i tiha, iako je prostora u kabini manje od prosjeka, a izolacija je slabija nego kod konkurencije. „Limeni“ zvuk kod zatvaranja vrata i tvrda plastika prevladavaju u unutrašnjosti, ali to je i očekivano u ovome cjenovnom rangu. Visokima će nedostajati što se sjedalo vozača ne može podesiti po visini, kao ni upravljač, no zato su digitalni instrumenti jednostavni i lako čitljivi sa

TEHNIČKI PODACI Dimenzije (DxŠxV): 3734 x 1579 x 1516 mm Osovinski razmak: 2423 mm Masa vozila / dopuštena nosivost: 975 kg/ 363 kg Veličina prtljažnika 290/1100 litara Vrsta motora: Električni Pogon: Prednji kotači Mjenjač: Automatski Snaga: 48 kW / 65 KS Okretni moment: 125 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 125 km/h / 13,7 s Potrošnja (prosječna kWh/100 km): 11 CO2 emisija: 0 g/km Cijena: 27.000 eur (203.431,50 kn) Oprema: 7-inčni multimedijski sustav, klima-uređaj, automatska svjetla, stražnja parking kamera, stražnji parking senzori, električni prozori i retrovizori, 14“ naplaci, LED dnevna svjetla, gumeni tepisi...

svim potrebnim informacijama na jednom mjestu.

Središnji multimedijski zaslon podržava Android Auto i Apple CarPlay, a dizajn dolazi iz prethodnih generacija Sandera. I to nije nimalo loše. Također, tu je USB priključak koji čita i stick od 128 GB i to sa svim pjesmama, a ne djelomično, i pritom je brz u pokretanju. Kako je zaslon blizu upravljača, tako na njemu nema dodatnih komandi za audio sustav.

Ono što nam se svidjelo su jednostavne tipke i gumbi za podešavanje klimatizacije, a između zaslona i klime smješteni su fizički prekidači za podizače prednjih prozora. Stražnji su prozori također električno podesivi, no s prednjih sjedala ne možete njima upravljati. A kad već pričamo o stražnjim sjedalima, moramo priznati kako su ona prilično skučena pa će se tamo ugodno osjećati samo djeca. Ista stvar kao i kod konkurencije.

No, vratimo se mi na sjedalo vozača ispred koje-

Prtljažnik je najveći u klasi i broji 290 litara

S preklopljenim sjedalima obujam je 1100 litara, no površina nije ravna ga je upravljač na kojem su samo tipke za podešavanje tempomata, dok je ostatak upravljača prazan. Zanimljiv je i veliki okretni kotač za izbor smjera vožnje, a mo-

že se birati između smjera naprijed ili nazad, dok je sredina oznaka N, iako je tu često oznaka P. Doduše, Spring nema elektronsku ručnu kočnicu te je vjero-

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 35

Jednostavan izbor vožnje naprijed ili nazad

Silazak s asfalta Springu ne predstavlja nikakav problem Komande klimatizacije su jednostavne i lako dostupne

Unutrašnjost je jednostavnih linija, no sadrži uglavnom sve što trebate

Maleni elektromotor je smješten sprijeda

Sjedala bi mogla malo bolje držati tijelo u zavojima

Digitalni instrumenti su bazični no zatu su iznimno lako čitljivi

Moderne linije karakteriziraju najmanju Daciju

jatno stoga i izbačena oznaka P. Spring stvarno dobro kombinira moderne i retro detalje u kabini. Što se tiče vanjskog dizajna, Spring izgleda jako dobro.

Nova maska motora i logo su se odlično uklopili s LED dnevnim svjetlima, koji su ujedno i pokazivači smjera te su odvojeni od halogenih svjetala. Povišena karoserija s crnim plastičnim obrubima po donjim rubovima mu daje robustan dizajn, a svemu tome pridonose i krovni nosači koji dolaze serijski, kao i poklopci kotača koji odlično imitiraju aluminijske naplat-

ke. Straga svjetla donose karakterističan Y potpis svjetala s trendovski središnje smještenim svjetlom za maglu u sredini branika. Svemu tome treba dodati i detalje na karoseriji, krovnim nosačima, poklopcima retrovizora i natpisu Dacia boje bakra i dobit ćete iznimno privlačno vozilo, posebno ako izaberete Stonewash plavu boju (430 eura doplate).

Iako malenih dimenzija, Spring donosi i najveći prtljažnik u klasi koji je obujma 290 litara, a kada se preklopi jednostruki naslon obujam raste na 1100 litara, no uto-

varna površina nije ravna.

Dobro je što je otvor prtljažnika velik pa će u njega stati i veći predmeti, zahvaljujući kutijastom dizajnu stražnjeg dijela.

Spring zasigurno nije najbolji automobil u klasi, no nudi dobar omjer uloženo/dobiveno a donosi i trendovski SUV izgled pa je idealan izbor kao drugi automobil u obitelji, koji će se prvenstveno koristiti za gradsku vožnju. On i nije zamišljen kao model koji je namijenjen za iole dulja putovanja, a upravo mu to omogućuje i nižu cijenu.

C5 AIRCROSS - 29.990 €* • 10“ tablet (navigacija 3D) • Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga • Stražnja kamera • LED Vision svjetla • Advanced comfort sjedala • Dvozonska automatska klima • Alu naplatci 18“ • Metalik boja

Dostupno odmah! *Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

C3 YOU! • LED Vision svjetla • Audio sustav s 5" ekranom, DAB • BlueTooth® • Manualni klima uređaj • Tempomat • 6 zračnih jastuka

Već od 15.550 € * *Cijena do registracije (s PDV i PPMV), bijela boja. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

36 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

OD 25. DO 31. KOLOVOZA 2023.

P S

25 Ljudevit kralj, Patricije 26 Rufin, Zefirin N 27 21. KROZ GOD. Monika, Honorat, Časlav; Proštenje Podbrest, Zaveščak, Donji Pustakovec, Pribislavec, Okrugli Vrh P 28 Augustin, Tin, Gustav U 29 Glavosijek Ivana Krstitelja; Klanjanje Ivanovec S 30 Feliks i Adaukt, Gaudencija Č 31 Rajmund, Rajko, Optat

Sretan Vam imendan!

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

dr. Martina Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475 dr. Amela Srša - zamjena: dr.

Dragana Momčilović G. Mihaljevec bb, tel. 040/899-207

dr. Anja Vurušić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

dr. Kristina Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

ŽUC

tel. 040 396 294

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Gradovi i općine

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Čakovec

IZ MATIČNOG UREDA

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Prelog

tel. 040 645 301

ROĐENI

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Sveta Marija

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

dr. Kristina Hutinec - zamjena: dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Mursko Središće

Štrigova

Goričan

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199 tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107 tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Orehovica

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Podturen

tel. 040 847 260

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Selnica

tel. 040 861 344

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Edita Brljak i Tomislav Brljak

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Mala Subo�ca:

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Valen�na Tr�njak i Dino Novak

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

Mursko Središće:

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Kotoriba:

Lorena Kapelari i Antonio Horvat

Nedelišće:

Ivana Elisabeth Đunđuš i Luka Fučec

Prelog:

Mateja Novak i Ma�ja Sokač Petra Farkaš i Petar Baksa

Prelog

dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

tel. 040 314 969

tel. 060 310 222

VJENČANI:

dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

tel. 040 374 111

Autobusni kolodvor Čakovec

Nolan Horvat, sin Antonije i Danijela Una Kovačić, kći Lucije i Antonia Mila Sabol, kći Mar�ne i Saše Gabriel Gotal, sin Jelene i Marka Bokun Horvat, sin Petre i Patrika Elina Mikec, kći Ive i Luke Aleksandar Car, sin Tamare i Dina Mauro Brezovec, sin Tene i Ma�je Edi Ambruš, sin Jelene i Ilije Paola Žmuk, kći Renate i Kris�jana Doris Oršoš, kći Marije i Miše Vanesa Oršuš, kći Sanele i Nikole Samanta Ignac, kći Biljane i Kreše Lota Vidra, kći Nine i Emila

Čakovec

Međimurska županija Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Čakovec:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 26. kolovoza

112

25. kolovoza 2023.

UMRLI Čakovec:

Ana Mesarić r. Lesjak r. 1944.

Marija Vidović r. Topolnjak r. 1942.

Stjepan Kovačić r. 1951.

Terezija Šajn r. Orehovec Barić r. 1937.

Antun Klinec r. 1931.

Franjo Osredek r. 1956.

Stjepan Zadravec r. 1943.

Marija Bubek r. Kolar r. 1934.

Marija Krznar r. Bašnec r. 1944.

Ljubica Čituš r. Kumek r. 1947.

Kotoriba:

Josip Pigac r. 1953.

Mursko Središće: Željko Kocijan r. 1952.

Štrigova:

Angela Grubić r. Lukman r. 1932.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SJEĆANJE

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

KREŠO MADIĆ 28.8.1992. - 28.8.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije na dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

LEOPOLDA BRESLAUERA iz Čakovca 31.8.2006. – 31.8.2023.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Breslauer

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Ftić rođ. Kovačić iz Belice preminula 17. kolovoza u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Kovačić rođ. Trnovčanec iz Nedelišća preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Amalija Novak rođ. Vidović iz Nedelišća preminula 17. kolovoza u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Davorka Klekar rođ. Šafarić iz Dunjkovca preminula u 56. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Trojak rođ. Žunek iz Vukanovca preminula 19. kolovoza u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ladislav Hajdinjak iz Šenkovca preminuo 18. kolovoza u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stanislava Bratko rođ. Marciuš iz Nedelišća preminula u 84 godini života

Informacije 37 IN MEMORIAM hrvatski branitelj

CHRISTIAN POŽGAJ

29.8.1992. - 29.8.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Elizabeta Mikulan iz Donje Dubrave preminula u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Rajko Božić iz Ivanovca iznenada preminuo 16. kolovoza u 61. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Danica Gačić rođ. Hajdinjak iz Čakovca preminula 19. kolovoza u 67. godini života

O B J AV I T E zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

38 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. kolovoza 2023.

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA / ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

OŠ Prelog 1. a - Razrednica: Ljiljana Sraka Učenici: Albert Bartolić Fleten, Abel Bogomolec, David Čavlek, Lea Jambor, Luka Jeđud, Liam Knez, Tia Končec, Antonija Lepen, Franka Lukačić, Toma Najman Hižman, Rebeka Pigac, Morena Pintarić, David Posavec, Ela Radiković, Ivan Sinković, Tijana Sirotić, Anja Stančin, Luka Strahija, Simon Škoda, Hana Švenda, Borna Viher, Gabrijel Žulj 1. b - Razrednica: Ivana Patafta Učenici: Zara Bergovec, Borna Blažinčić, Nicol Cvetko, Lara Gašparović, Gabriel Hercigonja Puljić, Jakov Hercigonja Puljić, Karla Hertl, Mia Hržić, Adrian Jagoš, Anja Kalšan, Tin Kalšan, Fran Kolenko, Marin Mesarić, Eva Mihalec, Asja Novak, Tin Novak, Aurora Pankasz, Tena Režek, Ela Sraka, Kristijan Trajbar, Marija Zadravec 1. c - Razrednica: Davorka Bogomolec Učenici: Maša Blažeka, Liam Čavlek, Lora Golubić, Lucia Grabant, Nina Hržić, Dalia Karol Švenda, Toni Kolar, Noa Matuza, Fran Mihalec, Lukas Pigac, Nina Režek, Tin Režek, Luka Slivar, Anamarija Sobočanec, Ena Varga, Leda Vuk, Rahela Zvonarek, Ivan Zvornik, Lovro Židov 2. a - Razrednica: Petra Hatlak Učenici: Aleksandar Balent, Gabrijela Belić, Ana Bermanec, Ena Bermanec Barać, Matej Hrgar, Emil Hržić, Nikki Kečkeš, Amadea Kolarek, Tena Kolarek, Sebastijan Kolenko, Karlo Kovač, Marta Križanec, Sian Lacković, Teodora Novak, Abel Oto, Gita Podgorelec, Izak Radiković, Stjepan Radiković, Dino Režek, Mia Sabol, Ian Sokač, Ruta Šavora, Dorian Vugrinčić 2. b - Razrednica: Vesna Krušelj Učenici: Pavla Blažeka , Alexandar Božek, Teo Fleten, Lana Golomboš, Pavla Grabant, Gabriel Hatlak, Ziva Hlišć, Tena Jarić, Jura Kralj, Adrian Kramar, Luka Kučinić, Petar Lang, Jakov Madić, Lorena Mikec, Roko Naranđa , Valentina Novak, Ena Pongrac, Ela Poredoš , Lora Sabolčec, Fabian Zrna, Vito Zvonarek 3. a - Razrednica: Jagoda Glavak Učenici: Marta Andročec, Elena Bednjač, Jakov Benč, Vito Čonkaš, Adrian Granatir, Ria Hladnik, Kira Kečkeš, Klara Markati, Mihael Martinec, Pavla Posavec, Vito Zrna, Ognjen Žegarac 3. b - Razrednica: Jasminka Vuk Učenici: Alisa Bađari, Matija Balaban, Lorena Fileš, Dominik Fleten, Noa Horvat, Luka Jambor, Tadej Katanec, Mila Kovač, Lucija Kvakan, Zvonimir Maltarić, Jan Stančić, Lana Strahija, Dalia Šestak, Nera Trstenjak, Tena Varga, Niko Vidović Švenda, Korina Vrbanec 3. c - Razrednica: Mija Frančić i Andreja Belić Učenici: Vita Bermanec, Emil Blagus, Toma Blažeka, Abel Blažinčić, Leona Blažinčić, Gabriela Fleten, Greta Kečkeš, Marija Paula Levatić, Ema Sačer, Borna Turek, Eva Luna Židov 4. a - Razrednica: Branka Podgorelec Učenici: Fran Bauer, Hana Bermanec, Tena Bermanec, Lara Gavran, Elena Hatlak, Sara Kečkeš, Lovro Križanec, Jan Malek, Lara Režek, Karla Žulj 4. b - Razrednica: Silvija Kosec Učenici: Ina Marija Andjel, Ira Vito Blažeković, Noel Bogomolec, Borna Bukal, Lana Črep, Zara Golubić, Vida Hrkač, Roko Kalšan, Riano Kečkeš, David Filemon Koa Koa, Viktorija Kramar, Vida Levačić, Timon Lisjak, Ivan Lukačić, Gabriel Madić, Lovro Markati, Ozren Martinec, Martin Medved, Martina Sabol, Lara Slamek, Adrian Švenda, Jan Trstenjak, Dorian Zadravec 4. c - Razrednica: Dorotea Glavina Učenici: Stefani Fileš, Marcela Glavina, Ivan Grabant, Kiara Lončarić, Marin Mikec, Talia Molnar Božić, Ilija Mustač, Vanja Štefok 5. a - Razrednice: Melita Baranašić i Petra Slunjski Učenici: Marija Andročec, Lovro Benč, Roko Djuran, Lea Gašparić, Tin Gavran, Jeronim Hatlak, Hana Horvat, Jana Horvat, Marko Horvat, Tin Horvat, Leona Kočet, Tena Mihoci, Ozana Radiković, Jakov Zrna, Leo Židov 5. b - Razrednica: Valerija Golubić Učenici: Lovro Bermanec, Marija Bermanec, Teo Božek, Ozren Gašparić, Patrik Grabant, Eva Jurinec, Noa Jurinec, Jakob Kalšan, Tena Latin, Jura Mlinarić, Roko Novak 6. a - Razrednica: Marija Požgaj Učenici: Freda-Marie Hurley, Leona Kavran, Tera Lacković, Nina Maltar, Ena Mati, Rea Sabol, Dinko Sačić, Eva Slaviček, Hana Strahija

6. b - Razrednica: Gordana Košak Učenici: Tija Balent, Gabriel Friščić, Nikša Ivanović, Roko Kolar, Ena Madić, Timo Malvić, Ana Poredoš, Tesa Škoda, Matija Švenda, Izabela Vadlja 6. c - Razrednica: Snježana Zebec Učenici: Ruben Bađari, Vedran Hržić, Igor Kalšan, Leona Kalšan, Elena Kolenko, Lovro Kralj, Lea Mikec, Karolina Turek, Luka Varga, Filip Zvonarek 7. a - Razrednica : Danijela Turek Učenici: Rafael Bednjač, Antonio Mikec, Franka Murković, Viktor Toplek, Hana Trstenjak 7. b - Razrednica: Ivana Samardžija-Bermanec Učenici: Filip Balaban, Laura Hajdarović, Tonka Katanec, Matija Kemec, Fran Matošić, Antonela Mesarić, Mihael Mikec, Matej Patafta, Dora Režek, Elizabeta Srpak 7. c - Razrednica: Julija Novak Učenici: Gabrijel Andročec, Karlo Bermanec, Janja Grabant, Ana Grubić, Lucija Hozjak, Eva Kalšan, Lucija Kolonić, Helena Novak, Tena Posavec, Šimun Sokač 8. a - Razrednica: Jasenka Poljak Učenici: Luka Bermanec, Mirna Beti, Neva Beti, Lana Čeh, Janja Gotal, Ivano Granatir, Vito Lukačić, Dario Madić, Ena Škoda 8. b - Razrednica: Jasmina Malek Križanec Učenici: Helena Cmrečki, Edvin Hržić, Ivona Kalšan, Kaja Pajić, Sara Rođak 8. c - Razrednica: Mirjana Vlahek Učenici: Tijana Čavlek, Anamarija Grabant, Noa Kuhanec, Lea Potarić, Lara Strnad, Ena Magdalena Šoštarec, Katja Vrbanec

PŠ CIRKOVLJAN

5. a – učiteljica: Ljubica Murković Učenici: Franko Balog, Marta Brlek, Rea Dovečer, Bruna Horvat, Hana Lastavec 5. b – učitelj: Ivica Kolar Učenici: Tibor Horvat, Mina Misha Jerković, Zara Juričan, Nela Obadić, Enola Pintarić 6. a – razrednik: Marko Damiš Učenici: Loreno Bertovich, Ino Gelo, Vita Ivković, Andrej Okreša 7. a - razrednica: Željka Obadić Učenici: Jakov Brlek, Vita Ivanović, Nela Kozjak, Tara Lesjak, Žanet Novak, Fran Stamenković, Ervin Šoltić, Mia Štrukelj, Lina Li Tarandek 7. b - razrednik: Jurica Benčik Učenici: Vanja Dovečer, Jakov Hižman, Marta Masten 8. a - razrednica: Jasmina Borko Horvat Učenici: Matija Balog, Kasia Gajnik, Antonio Ignac, Kjara Okreša, Lora Okreša, Roko Okreša, Vilim Okreša, Lana Palfi 8. b - razrednica: Dunja Sabol Učenici: Kaja Horvat, Marin Kovač, Sebastian Levačić, Lara Pongračić, Zita Tomšić, Lorena Vrbanec

1. b – učiteljica: Ksenija Piljušić Učenici: Luka Kičmanović, Alisa Oršoš, Justin Zejnolahy 2. a – učiteljica: Kristina Mesarić Učenici: Beata Bakoš, Doris Bogdan, Leticia Dežđek, Jakov Dodlek, Leina Horvat, Marin Juričan, Ivano Jurović, Melisa Makar, Nella Makar, Hana Novak Petković, Erik Pokopec, Tin Tišić, Mila Žohar 2. b – učiteljica: Jasmina Ramušćak Učenici: Maja Balog, Larisa Horvat, Izabel Ignac, Aleksandar Kalanjoš, Dinko Zadravec, Iriss Zejnolahy 3. a – učiteljica: Ivana Mihalic Učenici: Hana Balog, Aurora Dolović, Tia Gabaj, Anamarija Horvat, Jona Kozjak, Ema Magdalenić, Asja Novak, Ilan Pintarić, Neo Tišić, Zara Vrbanec 3. b – učiteljica: Maja Okreša Učenici: Tea Bogdan, Vanesa Horvat, Elena Ignac, Karla Ignac, Marin Ignac, Robert Ignac 3. c - učiteljica: Snježana Vuković Učenik: Karlo Kalanjoš 4. a – učiteljica: Marina Ninić Učenici: Karlo Balog, Mauro Gajnik, Jana Horvat, Nadja Kovač, Zara Kranjec, Ivan Marciuš, Jan Obadić, Martin Pejanović, Mila Prstec, Hana Tkalčec, Lovro Tomašić, Roko Tomšić, Ebril Veselko Đebi, Fabijan Žvorc

1. ET - Razrednica: Klara Blažić Učenici: Leo Habjan, Ivan Sokač, Danilo Zec 1. MT - Razrednica: Jasminka Jelačić Učenik: Dominik Blažeka 1. RM - Razrednica: Tamara Rihtarec Učenici: Leon Bistrović, Val Branilović, Matija Hampamer, David Jambrošić, Krešo Lapat, Antonia Lisjak, Teodor Lukman, Orlando Marciuš, Karlo Mesarić, Arsen Munđar, Gabriel Murk, Martin Murković, Rafael Šimunić, Emil Švenda, Velimir Tota, Dino Zadravec, Mihael Želežnjak

1. ST - Razrednica: Veljka Žugec Učenici: Juraj Horvat, Nikola Hren, Robi Kovačec, Marko Škvorc, Josip Živko

1. G (smjer: opća gimnazija) razrednica: Tajana Štefok Učenici: Klara Benč, Gabriel Crnković, Marta Gregur, Monika Grubešić, Iva Malek, Antonia Martinković i Melani Mihoci

1. E1 - Razrednica: Renata Franić Učenik: Karlo Balent

2. c - Razrednik: Ivan Mlinarić Učenici: Stela Mejaš Režek, Ivan Patafta, Lovro Patafta, Zoe Verli

OŠ Pribislavec

Tehnička škola Čakovec

1. EK (smjer: ekonomist) - razrednica: Tanja Gregur Učenica: Melani Rak

1. PKO (smjer: pomoćni konobar) razrednica: Gordana Žvorc Učenici: Valentina Goričanec Vuk i Josipa Štefković

1. a – učiteljica: Nikolina Košir Učenici: Marin Buza, Gizel Horvatić, Lana Krištofić, Roko Ladić, Dinka Možek, Leoni Novak Miković, Vito Palfi, Anesa Silaj, Ana Stamenković, Sara Šmitran, Franka Tomašić, Lona Veselko Đebi, Bruna Vuković

4. THK (smjer: turističko-hotelijerski komercijalist) - razrednica: Đurđica Katanec Učenici: Antonia Crnčec, Patrik Sokačić

1. RT - Razrednica: Valerija Šercer Učenici: Gabrijel Blažon, Rafael Flac, Fabijan Novak, David Sabo, Mateo Turk

1. KU (smjer: kuhar) - razrednica: Jasenka Poljak Učenici: Lana Hergotić, Valerija Petrov, Antonia Strbad

4. d - Razrednik: Ivan Mlinarić Učenici: Ena Cesar, David Krušelj, Nina Martinec, Nika Mužanić, Lea Risek, Sebastian Turek

4. G - (smjer: opća gimnazija) razrednica: Ljerka Košak Marčec Učenici: Danijela Hegeduš, Doroteja Janušić, Ivan Jurčec, Ema Klarić, Ivona Zvonarek, Paola Novak

Srednja škola Prelog

1. d - Razrednica: Ivana Habuš Herc Učenici: David Barila, Enola Loparić, David Marđetko, Iva Pintarić, Rea Verli, Leona Žvorc

3. d - Razrednica: Ivana Habuš Herc Učenici: Jan Dolenec, Janja Hižman, Ena Horvat, Lukas Krušelj, Ena Lončarić, Lana Mikec, Nela Sačić

Učenici: Mia Furdi, Karla Lovrek, Lana Vabec

1. PKS (smjer: pomoćni kuhar i slastičar) - razrednica: Slađana Herman Učenici: Zlatica Ignac i Hana Oršuš 1. SK (smjer: slastičar/konobar) razrednica: Danijela Naranđa Učenici: Ivona Banić, Tia Križaić 1. THK (smjer: turističko-hotelijerski komercijalist) - razrednica: Marina Branilović Učenica: Anđelina Rak 2. G (smjer: opća gimnazija) razrednica: Tanja Baksa Učenici: Jakov Kramar, Eva Petković,Rea Pongrac,Antonija Stančin 2. KU (smjer: kuhar) - razrednica: Anica Čerepinko Učenici: Valerija Novak, Helena Veseli

1. S1 - Razrednica: Lucija Sanjković Horvat Učenik: Moreno Drvenkar 1. S2 - Razrednik: Damir Vrana Učenici: Sebastian Filipašić, Matija Janušić 1. S3 - Razrednik: Silvio Štefanac Učenik: Jan Podgorelec 2. ET - Razrednik: Mario Pinc Učenici: Filip Golenja i Dario Radek 2. GM - Razrednica: Anica Antolek Hrgar Učenica: Marta Vinko 2. MT - Razrednica: Sandra Štampar Učenici: Fran Bistrović, Filip David 2. RT - Razrednica: Nataša Lončarić Učenici: David Čapek, Leon Kolarić, Martin Molnar, Sebastijan Salaj, Vito Turk, Jakov Žganec 2. ST - Razrednik: Marijan Murković Učenici: Filip Novosel, Mateo Srpak, Petar Žganec 2. E1 - Razrednik: Marko Možek Učenici: Sebastijan Haček, Leonard Tisaj, Marko Toplek, Dario Trstenjak 2. S1 - Razrednik: Ivan Fučko Učenik: Sebastijan Zadravec

2. PKS/KO (smjer: pomoćni kuhar i slastičar/pomoćni konobar) - razrednica: Milena Štajerec Učenici: Maja Mlinarić, Dominik Tkalčec

2. S3 - Razrednica: Emilija Rodinger Učenik: Fabijan Jakup

2. THK (smjer: turističko-hotelijerski komercijalist) - razrednica: Maja Labaš Horvat Učenici: Ema Krnjak, Nika Lovrek

3. ET - Razrednica: Jelena Horvat Učenici: Leonardo Horvatić, Sebastian Lukša

3. EK (smjer: ekonomist) - razrednica: Dragica Koštarić Učenici: Nikola Frančić, Tea Kos, Ana Kovačić, Kjara Matjašec, Ivan Mikulaj 3. G (smjer: opća gimnazija) - razrednica: Željka Ivančok Varga Učenici: Lara Bihar,Erik Fundak, Leo Golubić, Ana Gregur, Lovro Hlišć, Laura Kolarek, Matija Kramar, Ana Mikec, Sara Mikec, Marko Režek, Martina Sokač, Nikola Srpak, Valentina Vrhovski, Ivona Žvorc, Sara Žvorc 3. KU (smjer: kuhar) - razrednica: Anica Naranđa Učenici: Lucija Glavak, Patrik Jambrović 3. PKS/KO (smjer: pomoćni kuhar i slastičar/pomoćni konobar) - razrednik: Vlado Bogomolec Učenici: Draženka Ignac, Lana Kalamari, Klara Krnjak

2. S5 - Razrednik: Jurica Keresteš Učenik: Aleksandar Borko

3. GM - Razrednica: Mateja Šafarić Novak Učenica: Tijana Krišto 3. MT - Razrednik: Anđelko Borković Učenici: Benjamin Hozjan, Alen Jarni, Gabriel Kontrec, David Lovrenčić, Luka Novak, David Zadravec 3. RT - Razrednica: Valerija Poljanec Učenici: Vinko Bel, Jakov Biškup, David Blažeka, Florijan Gotal, Orsat Luko Horvat, Antonio Ivanović, Mihael Kočet, Vito List, Ivan Magdalenić, Bruno Miklin, Noel Špoljarić, Ivor Trstenjak, Noa Turk 3. ST - Razrednica: Dijana Savić Učenici: Emanuel Medved, Antonio Srpak, Denis Toplek, Domagoj Tota, Niko Trstenjak 3. E1 - Razrednik: Željko Šebeštjan Učenici: Dominik Blagus, Deni Čurin, David Mlinarić, Bojan Petroski, Filip Rodinger, Luka Sokač

3. S3 - Razrednica: Anja Žvorc Učenici: Niko Branilović, David Bratinščak, Dominik Novak 3. S4 - Razrednica: Ana Palfi Učenici: Andrijana Marija Bobičanec, Antonio Džerdži 3. S5 - Razrednica: Jasna Brumec Učenik: Kevin Branilović 4. ET - Razrednik: Dražen Janžek Učenici: Aleksandar Frančić, Emil Modlic, Teo Senčar, Karlo Vugrin 4. GM - Razrednica: Renata Turk Učenici: David Bogdan, Luka Čonkaš, Ana Filipović, Lucija Grabar, Emanuel Hederić, Nikša Jurišić, Fran Krsto Pilić, Sven Pospišil, Ivan Šubić, Lana Tuksar 4. MT - Razrednik: Marko Markulija Učenici: Niko Jambrošić, Karlo Kontrec 4. RT - Razrednica: Sanja Loparić Učenici: Samuel Crnčec, Dorian Dokleja, Patrik Jambrović, Lukas Kraljić, Sven Rešetar, Leo Stričak, Ivan Špilak, David Trstenjak, Matija Trstenjak 4. ST - Razrednica: Sanja Borko Učenici: Erik Bermanec, Erik Horvat, Lovro Horvat, Erik Krznar, Roko Zemljić

Umjetnička škola Miroslav Magdalenić 1. razred – Razrednik: Franjo Drožđek, mag. mus.

Učenici: Elena Barić, Viktor Barić, Dina Carević, Lena Ciglarić, Tonka Džanko, Gita Galović, Mirta Grubić, Daniel Horvat, Karlo Horvat, Matija Igrec, Leon Ivanušić, Dina Janeš, Lucija Jović, Helena Kekić, Tamara Kitanović, Gabriel Kuzma, Leon Kuzma, Maša Kvakan, Gilijan Makar, Patrik Martinjak, Grgur Mesić, Šimun Mesić, Ivan Mikulaj, Toma Palašek, Kim Pavlic, Mia Pavlic, Matej Peras, Daša Posavec, Franka Šimunić, Julija Tkalec, Lucija Varga, Noa Lennon Vlahek, Fran Vuković, Greta Zamuda, Korina Zemljić, Ela Zoričić 2. razred – Razrednica: Mateja Božić, plesač klasičnog baleta Učenici: Baričević Ilona, Baričević Saša, Bernat Gabriela, Biškup Dario, Bogdan Tena, Borlinić Ena, Borlinić Leda, Borlinić Maja, Drakulić Zoran, Đukes Deni, Filipan Marvin, Filo Ivija, Fodor Mila, Furdi Filip, Goričanec Dunja, Holetić Jura, Horvat Matija, Igrec Roko, Kelkedi Tena, Kokić Roko, Kolarić Liv, Kovačević Mojsije, Kovačić Rea, Lepoglavec Ema, Lesar Mila, Lukša Julija, Munđar Mia, Nedeljko Mia, Novak Nela, Obadić Luna, Ostoja Hermina, Pasarić Petar, Perčić Dora, Petek Natan, Petrinović Tena, Šmaguc Klara, Trabe Baranašić Filip, Varga Vita, Vuković Luka, Zadravec Ana

Učenici: Lukas Blažeka, Toma Blažeka, Lena Jakšić, Roko Kolarić, Lea Cvija, Marta Dominik, Leon Križaj, Maksim Mohl, Mihael Siladi, Krsto Vlašić 2. razred - Razrednik: Igor Hrustek, prof.

Učenik: Matej Patafta 3. razred - Razrednik: Igor Hrustek, prof.

Učenik: Dominik Dominik 4. razred - Razrednik: Igor Hrustek, prof.

Učenici: Ruben Bađari, Helena Pongrac 6. razred - Razrednik: Igor Hrustek, prof.

Učenik: Filip Krčmar

PODRUČNI ODJEL MURSKO SREDIŠĆE 1. razred - Razrednica: Zrinka Novak, mag. mus.

Učenici: Petar Goričanec, Martin Oletić, Eva Sršan, Adam Strojko, Sebastian Škvorc, Franka Živko, Filip Županec 2. razred - Razrednica: Zrinka Novak, mag. mus.

Učenici: Leona Franjo, Eva Goričanec, Daria Horvatić, Neli Kutnjak, Lara Srpak, Vanja Varga 3. razred - Razrednica: Zrinka Novak, mag. mus.

Učenici: Filip Franjo, Neli Kutnjak, Ema Šafarić 4. razred - Razrednica: Zrinka Novak, mag. mus.

Učenica: Ana Zadravec 6. razred - Razrednica: Zrinka Novak, mag. mus.

Učenici: Martin Antolović, Dora Tkalec

PODRUČNI ODJEL PRELOG 1. razred - Razrednica: Tihana Novak, mag. mus.

Učenici: Marija Andročec, Marta Andročec, Alisa Bađari, Pavla Posavec, Karla Žulj 2. razred - Razrednica: Tihana Novak, mag. mus.

Učenici: Stefani Fileš, Natalija Krčmar, Vida Levačić 3. razred - Razrednica: Tihana Novak, mag. mus.

Učenici: Lovro Bermanec, Zara Jevtić, Magdalena Štefok

3. razred – Razrednica: Vedrana Fabac, mag. mus.

Učenici: Eva Horvat, Rina Hranjec, Martin Podobnik, Klara Pongrac, Lucijan Reich, Ana Šlezak, Vjera Šlezak, Bono Dobrić, Beata Horvat, Tena Horvatić, Emerik Novak, Jakov Strelec

4. razred - Razrednica: Tihana Novak, mag. mus.

Učenici: Karlo Bermanec, Laura Frančić, Ena Mati

4. razred – Razrednica: Mirjana Džanko, prof.

Učenici: Zara Bujanić, Neva Haramija, Klara Kipke, Angela Kitanović, Elena Kolenko, Petra Koštarić, Larisa Kuqi, Klara Miljančić, Zara Oltran, Sara Petrović, Asja Pintarić, Gabrijel Režonja

6. razred - Razrednica: Tihana Novak, mag. mus.

Učenica: Tena Panić

5. razred – Razrednica: Vesna Tota, prof.

Učenici: Bedić David, Drakulić Nataša, Horvat Marko, Jalušić Katja, Kovačić Sara, Krčmar Ema, Pavlic Grgur, Pavlic Tonka, Pongrac Jelena, Reich Leonardo, Topolnjak Marko 6. razred – Razrednica: Nataša Bračko, prof. mentor Učenici: Dona Babić, Klara Babić, Karlo Blagus, Marta Borković, Fran Čonkaš, Mirna Drabić, Borna Horvat, Ivan Jalšovec, Filip Kitanović, Jakov Ladić, Jakov Maltar, Leni Novak, Lovro Perenc, Lara Pergar, Zoja Šestak, Vito Šmaguc, Zita Zamuda, Mislav Zrna, Mirta Žerjav

4. b - učiteljica: Milica Vadlja Učenici: Dijana Flujhar, Valentina Ignac, Karla Kičmanović, Marijana Oršoš

3. PM (smjer: pekar/mesar) - razrednica: Melita Pesek Učenici: Edison Binaj,Kevin Herjavec

3. S1 - Razrednica: Maja Markač Đurić Učenici: Jan Oto, Mark Pokrivač, Luka Povodnja, Ozren Radojčić, Fabijan Zember

PODRUČNI ODJEL DONJI KRALJEVEC

4. c – učiteljica: Katarina Mihalic Učenici: Dolores Oršoš, Doroteo Oršuš

4. EK (smjer: ekonomist) - razrednica: Mirela Petković

3. S2 - Razrednica: Daniela Zadravec Učenik: Luka Bakač

1. razred - Razrednik: Igor Hrustek, prof.

5. razred - Razrednica: Tihana Novak, mag. mus.

Učenik: Saša Mlakar

ČAKOVEC – ODJEL KLASIČNOG BALETA 2. razred - Razrednica: Ivana Brez Murk, plesač klasičnog baleta Učenici: Adrianna Fernandez Polanec, Matilda Ključarić, Anita Sabolić 3. razred - Razrednica: Ivana Brez Murk, plesač klasičnog baleta Učenici: Ivana Horvat, Rena Rušanec

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 39

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

1. AMP DOO BREZJE traži 1 m/ž operatera na strojevima za izradu ambalaže. Javiti se na emai: uprava@ampambalaza.hr do 21.09.

2. AUTOBUSNI PRIJEVOZNIK „ZOKI TOURS“ ZORAN BLEŠĆ, Pleškovec 173, traži 1 m/ž vozača autobusa, javiti se na mob 098/553-125 ili email zoki. blesc@gmail.com do 14.09.

3. AUTOMATED programing solutions d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž pls programera-inženjera elektrotehnike-mehatronike na neodređeno, javiti se na email: info@ap-solutions.hr do 30.9.

4. Bistro Barracuda d.o.o., K. Zvonimira 30, Prelog, traži 1 m/ž kuhara, 1 m/ž konobara i 1 m/ž dostavljača, javiti se na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com ili osobnim dolaskom na adresu poslodavca do 31.8.

5. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završna dorada, 15 m/ž šivača, 2 m/ž radnika na poslovima dorade, m/ž skladišnog radnika i 2 m/ž grafičara - sitotisak na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 31.8.

16. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž medicinsku sestru, m/ž njegovatelja, m/ž čistača, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž likovnog instruktora, m/ž glazbenog instruktora i medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismenom zamolbom na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.8.

17. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Čakovec, traži 2 m/ž medicinsku sestru/tehničara do 31.08. i traži 1 m/ž kuharicu do 24.09. Javiti se sa pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Mihovljanska 46 C ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr 18.3Ed.o.o.,Pribislavec,Ul.dr.A.Starčevića 63a, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji alu bravarijeipvcstolarijenaneodređeno,javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 31.8.

19. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za mjesto rada Austrija, javiti se na mob. 098/984-1949 ili na e-mail: elitinterijeri@gmail.com do 31.8.

6. BV PRODUCT, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara,10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhe gradnje-knaufera, 2 m/ž cnc operatera za rad u Njemačkoj. Javiti se na mob. 095/8750-312 ili email: product. bv@gmail.com do 31.10.

20. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži m/ž limara u proizvodnji i 5 m/ž monterafasadananeodređeno,javitiseosobnona adresu ili na email: karlo@elting.hr do 15.8.

7. C.I.A.K.AUTO Čakovec, traži 1 m/ž prodavača. Javiti se pismenom zamolbom na email: ljudski.resursi@ciak. hr do 28.08.

22. ELNOVA d.o.o., Mačkovec, traži 1 m/ž elektroinstalatera. Javiti se osobno na adresu Bana Josipa Jelačića 195 ili na mob: 098/632-558 do 25.08.

8. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž recepcionera, m/ž kuhara i m/ž sobaricu na neodređeno, javiti se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 31.8.

23. FODOR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o. Čakovec, traži 1 m/ž konobara i 1 m/ž kuhara u MAMAS&TAPAS BAR. Javiti se na tel: 040/363-726, , mob: 091/238-2715 ili na email: drazen.fodor@gmail.com do 14.09.

9. CNC-ING d.o.o Nedelišće, Rade Končara 21, traži 1 m/ž cnc operatera.

Javiti se osobno na adresu ili na mob: 099/738-2282 do 15.09.

24. GK SOLARNE ELEKTRANE d.o.o. Prelog, traži 1 m/ž montera solarnih panela. Javiti se na e-mail: g.k.solarne.elektrane@gmail. com do 30.09.

10. CWS BOCO d.o.o. Čakovec, traži 5 m/ž radnika u praoni - linija tepiha.

Javiti se pismenom zamolbom na adresu Republike Austrije 1, Čakovec ili na email: dajana.hlebec@cws.com do 01.09.

25. GP EKOM d.o.o., Čakovec, Športska 2, traži 1 m/ž pomoćnog djelatnika na poslovima čišćenja i čuvanja garderobe i 1 m/ž električara-operatera za tehničko održavanje bazena, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: gp-ekom@ ck.ht.hr do 30.9.

11. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž kuhara na određeno, javiti se na email: info@dg-sport.com do 31.8.

12. DIMOS-DIMNJAČARSKI OBRT ZVER ROBERT Strahoninec, traži 2 m/ž dimnjačara na neodređeno. Javiti se na mob. 091/300-0268 do 31.08.

13. Dječji vrtić Ribica, Žabnik, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u vrtiću i 2 m/ž odgojitelja - učitelja - med. sestre, javiti se na tel. 040/868-236 ili 099/779-3447 ili na email: dv-ribica@net.hr do 31.8.

14. DOBRA HRANA j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

091/548-6670 ili na e-mail: mamica@ mamica.com.hr do 31.10.

15. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec, traži 1 m/ž medicinsku sestru, 1 m/ž njegovatelja i 1 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na tel.

040/857-315 ili na mob. 098/284-312 ili na email: danijelveselko50@gmail. com do 30.8.

21. ELEKTRO VINCETIĆ j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 099/875-6181 do 31.8.

26.GRAMEXprometrobaiusluganamalo d.o.o., Donji Kraljevec, traži 1 m/ž prodavača, javiti se na email: info@gramex.hr do 1.9.

27. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica,tražim/ždjelatnikaušivaoniuzorka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, 3 m/ž čistača, 1 m/ž djelatnika za održavanje okoliša i reciklažnog dvorišta, 1 m/ž tehničara za preuzimanje i kontrolu kvalitete kože i 1 m/ž domara na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 27.8.

28. HILDING ANDERS d.o.o. Prelog, traži 2 m/ž radnika u skladištu. Javiti se osobno, pismenom zamolbom na adresu Kralja Tomislava 38 Prelog, upravna zgrada, na tel: 040/650-043, mob: 099/390-7520 ili naemail:lucija.horvat@hildinganders.com do 31.08.

29. HST AUTOMATIKA Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije. Javiti se na tel. 040/314-433, mob. 099/3379397 ili na email: info@hst-automatika.hr do 31.08.

Oglasi Čakovečki mlinovi _165mm x visina 266 mm_medjimurske novine krivulje.indd 2

30. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 1m/ž djelatnika u opremi, 3 m/ž CNC operatera u obradi i preradi stakla,3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 1 m/ž skladištara-rukovateljamosnomdizalicom. Javiti se osobno, pismenom zamolbom na adresu, ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.08.

34. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Glavna 142, Čehovec, traži 2 m/ž stolara u pripremi proizvodnje i 3 m/ž radnika na završnoj obradi modela na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@jb-modelarija. hr do 31.8.

31. Industrial Montage and Welding Team j.d.o.o., traži 10 m/ž montera na neodređeno, javiti se na email: matia@imw-team.hr do 30.9.

35. JEVTIĆ d.o.o., M. Subotica, A. Šenoe 6, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/608-037 ili na mob. 095/3671-366 do 31.8.

32. INFOFIN d.o.o. Čakovec, traži 1 m/ž knjigovođu - administratora. Javiti se na email: natjecaj@infofin.hr do 04.09.

33. INPRO d.o.o., V. Mačeka 8, traži m/ž tehničaramrežnepodrške,m/žprojektantadms sustava, m/ž prodavača IT rješenja i m/ž cnc operatera - bohrwerkista na neodređeno, javiti seosobno naadresu ili naemail:branko@ inpro.hr do 31.8.

36. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži 2 m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz i 2 m/ž električara-elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/722-770 ili na email: administracija@kabel-mont.hr do 15.9.

26/08/2021 13:13

37. KRIKA obrt za proizvodnju i usluge, Varaždinska 25A, Nedelišće, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob.

098/632-113 ili na email: krika@krika.hr do 2.9.

41. LINITO ugostiteljstvo d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 40, traži 2 m/ž djelatnika za izradu i pečenje pizza na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/1998055 ili na email: tnikola1103@gmail.com do 15.09.

38. LETINA INTECH d.o.o. Čakovec, traži 3 m/ž zavarivača tig postupkom, 4 m/ž bravara-strojobravara, 2 m/ž inženjera strojarstva/diplomiranoginženjerastrojarstva.

Javiti se pismenom zamolbom na adresu Neumannova 2, Čakovec ili na email: posao@letina.com do 31.08.

42. Ljekarne Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob.

091/5272-180 ili na email. juraj.stefan@ me.com do 30.08.

39. LIDO BAR j.d.o.o., Glavna 29, Prelog, traži 1 m/ž konobara, javiti se na mob 099/685-2797 do 30.9.

40. LIMOND LIMARSKI OBRT, Mihovljan, traži 2 m/ž limara. Javiti se na email: info@ limond.hr do 31.08..

43. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, 2 m/ž sistem analitičara za proizvodnju, 5 m/ž kontrolora kvalitete u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž cnc operatera i m/ž financijskog računovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 31.8.

40 Oglasnik

Mali OGLASNIK

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM auto prikolicu neregistriranu i gume 180 65 14. Info na tel. 098/925-6256

PRODAJEM kombinaciju motokul�vatora, Gut-brod, 6,5 KS, dodatni noževi i osovine. Kosilica, samohodna+laka prikolica, 1000 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina.

Info na mob. 098/9084-675 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 850 eur). Info na mob. 098/9422821

ŽIVOTINJE

Zapošljavamo montera centralnog grijanja plinoinstalater, varioc. Informacije na tel 042/232-293. Kociper company, Varaždin

POZNANSTVA ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50. god za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure…fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob.

099/382-1067

NEKRETNINE

KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob.

098/777-095

PRODAJE SE KUĆA u Domašincu sa dvorištem, 670 hvati, papiri 1/1, sa postojećom strujom. Cijena 18 000 eura. Info na mob.

099/769-8267

POLJOPRIVREDA

RAZNO

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM TRIMER Makita mod.

EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob.

098/944-3339 PRODAJEM plug OLT Slavonac, dvije brazde, malo korišten. Info na mob. 097/728-9476

POVOLJNO PRODAJEM STARU OČIŠĆENU CIGLU složenu na palete - 2800 komada. Info na mob.

098/170-5311

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, cijepljeni i očišćeni od parazita.

Sve informacije na broj mobitela 097/7407-600 PRODAJEM ODOJKE - više komada težine od 20-30 kg. Moguća dostava i obrada. Info na mob.

095/8420-800

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO ŽENSKA OSOBA od 45 god traži posao na 4 sata. Posjeduje auto. Info na tel. 095/383-9433 MUŠKA OSOBA traži posao košnje trave ili bilo što drugo. Info na mob. 097/636-6354

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari.

Info na mob. 099/404-7517 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob.

091/543-9006 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

1458

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š�tnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir.

30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJEM nautičke prsluke za odrasle, 2 komada, po 30 eura/ kom. Žuta kabanica 7 eura. Malo korišteni. Šaljem slike. ZagrebUtrina. Info na mob. 098/9084475

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Posao mogu obavljati umirovljenici, nezaposleni i/ili studenti. Početak rada je oko 20. kolovoza, a isplate se vrše svaka dva tjedna.

Svi zainteresirani mogu se javiti putem telefona ili e-maila.

VOĆNJAK ČEHOVEC: T: +385 40 645 353 E: davor.vocnjakcehovec@gmail.com VOĆNJAK NEDELIŠĆE: T: +385 40 895 220 E: jagoszeljana@gmail.com PRODAJEM pločice za lovačke trofeje, ukrasne drvene, 2 veličine, 4 komada po 40 eura/kom. Šaljem slike. Zagreb-Utrina. Info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM šator prostrani za 3 odrasle osobe sa madracima, plinsko svjetlo, jednom korišten, 200 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina. Info na mob. 098/9084675

PRODAJEM novi kemijski WC, povoljno, nekorišten, originalno zapakiran. Info na mob. 098/1674938 KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob.

098/921-9092 PRODAJEM crijevo za vodu, 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina.

Info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 450 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 450 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 400 eur). Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE predulaz za trgovinu ili garažu, montažni. Mjere D 170cm, Š 330cm, V 250 cm. Info na tel. 092/299-3718 PRODAJEM kimono karate više pojasa, rukavice za boks Guer Last i 4 kom drvene bačve. Info na mob. 098/925-6256 POKL ANJAM namještaj za dnevnu sobu, dobro očuvan.

Info na tel. 091/520-5576 PRODAJEM laserski daljinomjer, HDMI bežićni adapter za povezivanje TV-a s mobitelom i LED traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Info na mob .097/728-9476

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

TRAŽE SE berači za berbu jabuka u voćnjacima Čehovec i Nedelišće

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

PRODAJEM čašice za likere, rakiju, češki porculan, sa lovačkim motivima, 9 komada, original ku�ja, cijena 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina. Info na mob.

091/9240-293 KUPUJEM stripove, nintendo i sega igrice. Info na mob. 098/9219092

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

25. kolovoza 2023.

Vaši radovi 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

U Vrt u Dječjem vrtiću Leptiri Zebanec Vrijedni mališani u vrtiću tijekom cijele godine sa svojim tetama Blaženkom Heric i Ines Bistrović obrađuju svoj mali vrt. U njemu siju i sade povrće: luk, krastavce, rajčicu, a imaju i začinsko te ukrasno bilje, lavandu, zvjezdane, suncokrete, kao i različito cvijeće.

Tijekom cijele godine brinu se o

zalijevanju, čišćenju i uređivanju svoga malog vrta.

Kad plodovi dozru, djeca uživaju u njihovu okusu. Teta kuharica Milena Lisjak rado sprema i ručak od domaćih plodova koje su sami uzgojili, a najviše vole za užinu, uz kakav �ini namaz, jesti slatke domaće rajčice.

Nani Levačić (3,5 godina) DV Leptiri Zebanec:

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju.

Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!

Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju.

Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Svjetionik je kak veliki stup. Ima svjetlo na vrhu i pomaže brodu ići doma.

Jakov Jezernik (5,5 godina) DV Leptiri Zebanec: Na moru je svjetionik.

On brodovima pokazuje put kamo moraju ići.

Za rođendan mami Heleni

Jan Raspet (4,5 godina) DV Leptiri Zebanec:

Za rođendan mami Heleni, Fran Đukes iz Nedelišća nacrtao je prelijepu čestitku!

Fran ima 6 godina i zaista se potrudio da svojoj dragoj mami uljepša rođendan. Čestitku nam je poslala njegova baka, a mi se pridružujemo čestitkama i lijepim željama.

Ja idem daleko na more. Na moru je morski pas.

Noa Tibaut (5,5 godina) DV Leptiri Zebanec: Bio sam na svjetioniku, išao sam po stepenicama i vidio sam veliko more.

Jan Rihtarec, 7 godina, DV Lep�ri Zebanec

42 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trebate kliničkog psihologa?

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Klinički psiholog sluša pojedinca i razumije njegovu životnu situaciju, opaža njegovo ponašanje, primjenom određenih psihodijagnostičkih instrumenata i procedura definira problem pojedinca u terminima psihopatologije

Kada ljudi u svakodnevnom životu kažu da im treba psiholog, jer imaju neke psihičke probleme koji ih muče i koje trebaju razriješiti, onda oni najčešće trebaju kliničkog psihologa kao stručnjaka čiji je dominantni posao, recimo to najjednostavnije što se može, da sluša pojedinca i razumije njegovu životnu situaciju, da opaža njegovo ponašanje, da primjenom određenih psihodijagnostičkih instrumenata i procedura definira problem pojedinca u terminima (prisutne ili odsutne) psihopatologije, da pojedincu objasni dobivene zaključke i da zajedno s njim definira korake kojima će postići rješavanje uočenoga problema koji narušava kvalitetu njegova života. To je ponekad životni problem izazvan stresnim događajem, krizom u međuljudskim odnosima u obiteljskom ili profesionalnom okruženju, narušena psihička ravnoteža uzrokovana gubitkom bliske osobe ili pojavom teške bolesti, a ponekad je to razvoj određene psihopatologije koja pojedincu stvara psihološku patnju i ometa njegovo psihičko funkcioniranje. Dakle, klinička psihologija je grana psihologije koje se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja, procjenjivanjem sposobnosti i osobina pojedinaca i pružanjem psihološke pomoći. Cilj je što bolje razumjeti pojedinca, promatrati i objasniti njegove psihičke procese i ponašanje te mu, po potrebi, pružiti adekvatnu podršku ili tretman. U praksi, pojedinac se uglavnom sam javlja jer prepoznaje da ima neki problem u ponašanju i/ili doživljavanju, a zada-

tak je kliničkog psihologa da analizira, opiše vrstu i stupanj (ne)adekvatnog doživljavanja i ponašanja te predloži potrebne mjere da se pojedincu pomogne i unaprijedi kvaliteta psihičke prilagodbe. Temeljne stručne aktivnosti kliničkih psihologa su: istraživanje psihičkih fenomena i procesa, psihodijagnostika, psihoedukacija, psihološko savjetovanje, psihoterapija i drugi psihološki tretmani te evaluacija učinaka psihologijskih procedura i intervencija. Psihički procesi kao što su učenje, pamćenje, mišljenje, emocije, osjeti, opažanje, motivacija i dr., omogućuju čovjeku razumijevanje sebe i svijeta oko sebe, no ne mogu se direktno opažati ili mjeriti, već su predmet proučavanja psihologije kao znanosti tek nakon što se manifestiraju u ponašanju.

Za kliničku psihologiju karakterističan je klinički pristup, koji uključuje kombinaciju znanstvenih spoznaja dobivenih istraživanjem ljudskog doživljavanja i ponašanja sa spoznajama dobivenim individualnom procjenom pojedinca. Specifičnost kliničke psihologije u odnosu na druge profesije koje se bave duševnim zdravljem i poremećajima je u intenzivnoj upotrebi standardiziranih psihodijagnostičkih instrumenata, koji su razvijeni primjenom znanstvene metodologije, statistike i psihometrije, što omogućava donošenje kliničke procjene, odnosno stručnog nalaza i mišljenja o vrsti i stupnju smetnji ili poremećaja, a pravilno utvrđivanje poteškoća olakšava odabir adekvatnoga psihološkog tretmana i eventualnoga psihijatrijskog liječenja.

Dijagnosticiranje alkoholizma

Nikola Barat, bacc. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati Kontakt tel: 099/2221-888

Obitelj je vrlo značajna, jer sam alkoholičar negira i umanjuje svoje pijenje te nalazi različita opravdavanja zašto pije

Dijagnozu alkoholizma postavlja liječnik na temelju anamnestičkih podataka, simptoma bolesti, liječničkog pregleda, heteroanamnestičkih podataka, koje daju pacijenti ili članovi obitelji, laboratorijskih pretraga te raznih upitnika. Alkoholičara se često može prepoznati već po izgledu. Obično ima trajno crvenilo lica i nosa, izgleda starije no što ustvari jest, može se javiti i drhtanje, obloženi bijeli jezik, ožiljci od ozljeda dobivenih u opitom stanju itd. No, daleko važniju ulogu od fizičkog izgleda u dijagnosticiranju alkoholizma ima alkoholičareva obitelj i kakav je utjecaj alkohol imao na nju. Obitelj je vrlo značajna, jer sam alkoholičar negira i umanjuje svoje pijenje te nalazi različita opravdavanja zašto pije. Često postaje i neprijateljski raspoložen prema onima koji mu pokušaju sugerirati da ima problema. Važno je na vrijeme reagirati i ne čekati da sam bolesnik prizna da ima problem, jer se u međuvremenu mogu desiti nepovratne promjene u međuljudskim odnosima, ali i u fizičkom zdravlju bolesnika.

Neki laboratorijski testovi također mogu pomoći kod dijagnostike alkoholizma. Najznačajniji parametri koji se promatraju kod alkoholizma su GGT (gama glutamil transpeptidaza) i MCV (srednji volumen eritrocita). U novije vrijeme se najuspješnijom laboratorijskom metodom pokazalo praćenje CDT-a (ugljikohidratni deficijentni transferin). Svi navedeni parametri su kod alkoholičara povišeni. Postoji i nekoliko upitnika i testova koji mogu pomoći kod postavljanja dijagnoze. Neki od njih su: CAGE upitnik, AUDIT test, SADD upitnik, MAST test, PAT test, itd. Može ih se pronaći na internetu i neki su vrlo jednostavni za ispuniti, a efikasno pokazuju ima li netko problema sa prekomjernom konzumacijom.

Prema DSM-5 sustavu Američkoga psihijatrijskog društva, za dijagnozu ovisnosti o alkoholu potrebno je ispuniti 2 ili više od 11 sljedećih kriterija koji se javljaju unutar 12 mjeseci: (1.) Alkohol se uzima u većim količinama ili u dužim periodima od predviđenog, (2.) postoji stalna želja za alkoholom uz puno neuspješnih pokušaja odupiranja, (3.) velik dio vremena troši se na nabavku, konzumiranje i oporavak od uzimanja alkohola, (4.) postoji snažna žudnja za alkoholom, (5.) ponavljana konzumacija alkohola rezultira neispunjavanjem obveza u školi, na poslu ili kod kuće,

25. kolovoza 2023.

(6.) prisutna je kontinuirana konzumacija unatoč narušenim međuljudskim odnosima uzrokovanih alkoholom, (7.) smanjivanje ili odustajanje od hobija i sličnih aktivnosti koje su im nekada bile važne, (8.) ponavljana konzumacija alkohola u situacijama u kojima je fizički opasna, (9.) konzumacija alkohola se nastavlja usprkos spoznaji da postoji fizički ili psihički problem koji je vjerojatno uzrokovan ili pogoršan alkoholom, (10.) razvijena je tolerancija na alkohol, (11.) javljanje apstinencijskih kriza.

Prethodne simptome mogli bi sažeti u četiri glavne skupine: gubitak kontrole, pijenje usprkos problemima, tolerancija i apstinencijski simptomi. Alkoholičar koji pokazuje znakove gubitka kontrole, može apstinirati, no čim popije prvu čašu alkoholnog pića, izgubi mogućnost kontrole daljnjega pijenja. Onaj alkoholičar koji pokazuje nemogućnost apstinencije ne može apstinirati ni jedan dan, a čim pokuša ili ga neki događaj natjera na to, pokazuje simptome apstinencije kao što su drhtanje, znojenje, mučnina, povraćanje, poremećaji spavanja itd.

Pri gubitku kontrole je uglavnom riječ o psihičkoj ovisnosti, dok je pri nemogućnosti apstinencije većinom fizička ovisnost, katkada udružena s psihičkom. Tolerancija prema alkoholu u zdravih ljudi može biti različita, a ovisi i o spolu, težini, genetici itd.

Kod alkoholizma, u prvoj fazi bolesti, dolazi do privikavanja na alkohol i postepenog rasta tolerancije, tako da osoba pije sve veće količine alkohola kako bi postigla isti učinak.

Nakon toga nastupa faza u kojoj postignuta tolerancija na alkohol ostaje dugo nepromijenjena. Kada dođe do smanjivanja tolerancije na alkohol, faze u kojoj je katkada alkoholičaru dosta i jedna čaša vina za pijano stanje, riječ je o teškom, kroničnom alkoholizmu. U toj fazi bolesti često dolazi i do alkoholne ciroze.

Alkoholizam se razvija postepeno. Nastaje od naizgled bezopasne društvene potrošnje alkohola u raznim prigodama, pa s vremenom prelazi u bolest koju obilježavaju različiti simptomi fizičkog, psihičkog i socijalnog oštećenja. Netko iz obitelji bolesnika najčešće prvi prepozna probleme s alkoholom.

No, s obzirom na to da je alkoholizam vrlo teška bolest, problemi se u većini slučajeva ne mogu riješiti unutar obitelji, već je potrebno da se sam bolesnik ili netko iz njegove obitelji javi stručnjaku za pomoć.

VATROGASCI MEĐIMURJA

25. kolovoza 2023.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD SAVSKA VES proslavio 100 godina

Na otvorenju novog doma okupili su se mnogi članovi DVD-a Savska Ves

DVD SAVSKA VES proslavio 100 godina

Najveći poklon za prvo stoljeće postojanja U subotu je u Savskoj Vesi proslavljeno 100 godina Dobrovoljnoga vatrogasnog društva, a otvoren je i novi vatrogasni i društveni dom. Svemu je prisustvovala i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Savske Vesi cijelu je subotu slavilo svojih 100 godina postojanja, jer kao što su i mnogobrojni gosti isticali u svojim govorima, to nije mala stvar. Ova je obljetnica bila i idealna prilika da se vatrogasci prisjete svih svojih uspjeha, članova i intervencija.

Novi dom dio je investicije Grada Čakovca su�inanciran putem mjere 7.4.1.

Programa ruralnog razvoja RH s 80 posto. Ugovorena vrijednost radova iznosila je 851.870,20 eura s PDV-om, a u sklopu objekta izgrađeni su uredski prostori za udruge, vatrogasce, vatrogasno spremište, dvije garaže, prostorije za sastanke, dvorana s kuhinjom, sanitarni čvorovi

i drugo. Pritom se postojeći društveni dom rekonstruirao, a uz južno pročelje dogradio ulazni vjetrobran i vatrogasni dom. Otvorenju i blagoslovu doma prisustvovali su župan Matija Posavec, gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Mjesnog odbora Savska Ves Srećko Vranović, članovi i predsjednik DVD-a Savska Ves Robert Pevec, ministrica poljoprivrede Marija Vučković uz suradnike, gradonačelnik grada Preloga Ljubomir Kolarek, zastupnica u europskom parlamentu Sunčana Glavak i mnogobrojni drugi uzvanici.

Više edukacija, manje požara

U svom je govoru gradonačelnica Cividini svim vatrogascima poželjela više edukacija, a što manje požara.

Također je naglasila da je ovaj

Uz župana Posavca i gradonačelnicu Cividini, gošća u Savskoj Vesi bila je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković novi prostor namijenjen svim mještanima Savske Vesi, ali i da je to neko novo doba za mjesto. – Pred završetkom, u realizaciji, pred početkom gradnje ili u fazi planiranja je mnoštvo projekata, mahom u infrastrukturu, koji za cilj imaju otvaranje novih mogućnosti, prije svega za sve

27. NATJECANJE zaprežnim špricama u Svetoj Mariji

građane Čakovca. Kao što Savska Ves više izgradnjom ovog Doma neće biti ista, tako će i cijelo područje Čakovca svojim građanima omogućiti nove sadržaje te još veći komunalni standard, poručila je Cividini i najavila nove projekte za grad Čakovec i mjesne odbore.

Ministrica Vučković istaknula je kako oni kao ministarstvo podupiru različite projekte komunalne i društvene infrastrukture putem programa ruralnog razvoja. Istaknula je i pohvalila izgled novoga vatrogasnog doma te naglasila kako je važno da se cijela

Draškovčani najbrži u ručnim špricama U Svetoj Mariji održano je 27. po redu natjecanje zaprežnim špricama. Ove godine po iznimno lijepom i ugodnom vremenu natjecanju prisustvovale su 24 ekipe u kategorijama muški i žene.

Ovo tradicionalno natjecanje je nešto više od samog natjecanja jer na jednom mjestu bude više generacija vatrogasaca iz vatrogasnih društva. Samo natjecanje jest osmišljeno da ekipa prođe zapreke, napuni vodom zaprežnu špricu i pumpanjem na šprici dobiju vodu na mlaznici, a gdje „navalna grupa“ mora u što kraćem vremenu srušiti nekoliko zapreka.

Tko je bio najbolji?

Trojac u sudačkoj komisiji, Miroslav Oreški, Grabar Branimir i Jadranka Sermek na samom kraju su zbrajanjem i oduzimanjem bodova i godina dobili pobjednike. U kategoriji muški prvoplasirana ekipa je bila iz DVD-a Draškovec I, 2.

DVD-a D. Kraljevec I. i 3. DVD-a Sveta Marija I. U kategoriji žena najspretnije su bile iz DVD-a Sveta Marija, do njih DVD Gornji Vidovec i 3. PGD Benedikt.

Osim samog natjecanja ovo tradicionalno natjecanje ima i druge zanimljive rang-liste, tako je najstariji natjecatelj bio Antun Gosarić s 91 godinom

života, najstarija muška ekipa Veterani VZMŽ-a, a najstarija ženska ekipa ona iz DVD-a Gornji Vidovec. Dok je najljepšom ručna špricom proglašena iz susjedne Mađarske, DVD-a Murakeresztur.

Pokrovitelj natjecanja bila je Hrvatska vatrogasna zajednica, dok je glavni sponzor bila Općina Sveta Marija. Samo natjecanje je pratio i županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić, predstavnik HVZ-a Mario Starčević, predsjednik VZMŽ-a Mario Medved, načelnica Svete Marije Đurđica Slamek i mnogi drugi ugledni gosti iz kulturnog i političkog života. (dp)

Ručnim pumpanjem na šprici dobije se voda na mlaznici

zemlja ujednačeno razvija, a posebno je to bitno u ruralnim dijelovima.

Cijeli je program nastavljen vatrogasnim mimohodom, na kojem su se pridružili i konji i kočije, a nakon toga zabava na nogometnom igralištu trajala je do dugo u noć.

44 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. srpnja 2023.

Recept plus

Odojak i krumpir salata MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjski file u omotaču od pistacije i džema od ljubičastog luka Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Chef kuhinje Tomislav Pašalić svojim originalnim gastronomskim delicijama oduševljava posjetitelje ugostiteljskog objekta Stari grad u Čakovcu. Dozvolite da i vas jelo pripremljeno na njegov način iznenadi okusom, miri-

Sastojci: - svinjski file, 200 g - ljubičas� luk, 50 g - aceto balsamico, 2 g - aceto krema, 2 g - krumpir 100 g - pesto medvjeđi luk, 10 g - maslac, 50 g - smeđi šećer, 4 g - maslinovo ulje - sol, papar - pistacija - bučine koš�ce - mlijeko - vrhnje

som i prezentacijom. Temeljna namirnica je svinjski �ile, a kako je svinjetinu sljubio s ljubičastim lukom, krumpirom i pistacijom, saznat ćete u receptu u nastavku.

Za pripremu džema stavimo dinstati ljubičasti luk na maslinovo ulje. Luk posolimo i dinstamo dok lagano ne omekša. Kad luk "uvene" dodamo maslac i smeđi šećer.

Nakon toga dodamo aceto balsamico i aceto kremu te začinimo solju i paprom.

Svinjski �ile začinimo i stavimo na srednje jaku vatru te ga zapečemo sa svake strane na tavi. Nakon toga ga preselimo u pećnicu do željene razine pečenog mesa. Pečeno meso uvaljamo u smjesu mljevene pistacije i bučinih koštica. Izradimo kremu od kuhanog krumpira, dodajući mlijeko i vrhnje. U smjesu stavimo žlicu pesta od medvjeđeg luka i sve skupa začinimo po želji (sol, papar).

Vino tjedna

krumpir, dodajte bučino ulje, sol, papar i malo vode. Sve lagano izmiješajte. Odojka počnite pripremati već dan ranije. Komad odojka lijepo posolite i ostavite u hladnjaku preko noći. Prije pečenja izvadite meso iz hladnjaka i neka odstoji na sobnoj temperaturi bar sat vremena (neka poprimi sobnu temperaturu) i tek tada ga stavite u pećnicu. Kožicu odojka slobodno zasijecite na par mjesta. Meso zalijevajte svakih 15 do 20 minuta svijetlim pivom.

Na tanjuru servirajte toplog odojka s krumpir salatom. U slast! (rr, zv)

Sastojci: - odojak - svijetlo pivo - krumpir - luk - bučino ulje - ocat - voda - sol - papar

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Tomislav Pašalić Serviramo na tanjur te ukrasimo prahom dehidriranih malina i mikrobiljem graška. Dobar tek vam žele chef kuhinje Tomislav Pašalić i ostali djelatnici restorana Stari grad Čakovec!

Pušipel classic vinarija Štampar Na padinama Svetog Urbana obiteljska vinarija Štampar proizvodi i njeguje kvalitetno suho vino autohtone sorte. Riječ je o bijelom vinu Pušipel classic. Ovo lagano vino karakterizira lijepa žućkasto-zelenkasta boja i 13 % alkohola. Vino se prepoznaje po herbalnim notama kao što su suho sijeno,

U nedelišćanskom restoranu Martin za našu standardnu rubriku "Recept plus" izdvojili su jelo kojim nećete pogriješiti pripremite li ga za nedjeljni objed ili ako želite počastiti goste. Uz pečeni odojak servirajte krumpir salatu. Evo kako pripremiti krumpir salatu. Oprani krumpir stavite u lonac s hladnom vodom. Kuhajte ga oko pola sata. Kuhani krumpir ogulite i narežite na ploške. Savjet za lakše guljenje krumpirove ljuske: kad je krumpir kuhan, odmah ga ubacite u hladnu vodu. U međuvremenu narežite luk i dodajte ga u

agrumi i cvjetne primjese.

Ovo lagano vino voćnog je karaktera i odlično će se sljubiti s okusima svinjskog �ilea u omotaču od pistacije, džemom od ljubičastog luka i kremom krumpira s pestom od medvjeđeg luka. Pušipel classic servirajte na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva. Živjeli! (rr, zv)

Jastučići sa skutom i špinatom Priprema: U malo mlakog mlijeka dodajte kvasac i žlicu brašna te ostavite 10 minuta da se kvasac aktivira. Preostale sastojke izmiješajte mikserom za tijesto te dodajte mlijeko s kvascem. Umijesite glatko tijesto pa ostavite da se diže 20 minuta.

U međuvremenu napravite nadjev.

U posudi zagrijte malo maslaca na koji stavite smrznuti špinat. Pirjajte na laganoj vatri dok se špinat ne otopi, a tekućina ne ispari. Umiješajte skutu koju ste prethodno izradili vilicom tako da dobijete kremastu smjesu. Dodajte naribanu koricu limuna i jedan žumanjak.

Važno je da smjesa nije vodena kako ne bi iscurila van.

Tijesto tanko razvaljajte i režite na kvadrate 10 x 10 cm.

Na kvadrate stavite manju žlicu nadjeva, a vrhove kvadrata presavinite na sredinu i uštipnite da ih spojite. Prije pečenja premažite jastučiće s malo maslinova ulja. Pecite 15-20 minuta na 200 °C ili dok ne dobiju blago rumenu boju.

Sastojci za �jesto: - 250 grama pšeničnog brašna za tanka �jesta Čakovečki mlinovi - pola paketića suhog kvasca - 125 ml mlijeka - 1 žličica soli - 2 velike žlice maslinova ulja - 1 žumanjak Sastojci za nadjev: - 200 g smrznuta špinata - 200 g skute - naribana limunova korica - 1 žumanjak - sol - maslac

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 45 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

BOŽICA VALENTIĆ iz Stanetinca

Friganica se navek jela prije teškoga dela Recept koji koristi Božica nije nimalo promijenila, po njemu se “kuhalo negda, a kuha se isto još i den denes” Piše : Aleksandra Sklepić

Za dobro zdravlje i snagu, uz ukusna domaća jela i slasne kolače, potrebno je s vremena na vrijeme počastiti svoje tijelo ukusnom i zdravom juhom. Juhe su važan dio jelovnika i neizostavan element u uravnoteženoj prehrani. Međimurje se može pohvaliti širokom paletom juha koje su nam pripremale bake i mame, a friganica, ili u nekim krajevima zafrigana juha, nadaleko je poznata.

Sastojci za nju vrlo su jednostavni, jeftini i lako se nabavljaju, a friganica i danas

u mnogim obiteljima drži visoko mjesto na ljestvici omiljenih domaćih juha.

Prava umjetnica i stručnjakinja za pripremu friganice je Božica Valentić (43) iz Stanetinca. Njezina obitelj obožava ovu juhu, a posebno im je draga kad je s domaćim knedlama.

– Friganica se uvijek u mojoj obitelji jela za zajtrek prije teškoga dela, ispričala nam je Božica. – Uvijek smo ju jeli prije nego smo išli na polje. Prvo smo se dobro najeli friganice koju je pripremila baka, nahranila se živina i išlo se delat. Tak

Friganica Sastojci: Za juhu: - 1 žlica svinjske mas� - 2 žlice glatkog brašna - malo crvene slatke mljevene paprike - sol - kumin ili list peršina po želji - 1,5 litar vode Za knedle: - 1 jaje - malo ulja - voda - sol - glatkog brašna - vanilin-šećer

Priprema: U lonac na otopljenu svinjsku mast dodati brašno i peći na laganoj vatri dok se ne zacrveni (pripremi se zaprška). Zatim dodati mljevenu slatku papriku i zaliti vodom. Dodati začine po želji i posoliti po vlastitom ukusu i kuhati 15 minuta. Dobro razraditi zapršku, da ne budu grudice. U plastičnoj posudi pomiješati sastojke za knedle. Smjesa mora biti ne pretvrda i ne premekana, da se može rezati žlicom.

Pomoću žlice u juhu koja vri stavljati knedle. Knedle se u juhi moraju kuhati još 15 minuta i jelo je spremno za konzumiranje.

Friganica s knedlinima po receptu bake Magdice

je bilo u mom djetinjstvu i mladosti.

Recept za friganicu Božica ima od svoje bake Magdice koju mnogi poznaju i još je se sjećaju. Bila je poznata kuharica na svadbama u štrigovskom kraju i šire, čak i po velikom dijelu Slovenije.

Recept koji koristi Božica nije nimalo promijenila. Po njemu se “kuhalo negda, a kuha se isto još i den denes”, doznali smo.

Božica živi sa suprugom Nikolom i dvjema kćerima, Magdalenom (17) i Anamarijom (13). Domaćica je, a radi u plasti�iciranju, u poduzeću u svom selu. Kako je zaposlena i brine o kćerima

i njihovim obvezama, nema previše slobodnog vremena. Članica je i predsjednica Udruge žena Stanetinec, gdje članice sudjeluju u svim aktivnostima na koje se udruga odaziva u organizaciji Općine Štrigova, a najveće im zadovoljstvo i veselje predstavljaju priredbe za Dan žena gdje glume, plešu i pjevaju, a koje pripremaju u svom selu.

Osim u Udruzi, Božica rado pleše i sa svojim suprugom, gdje god se za to ukaže prilika. Cijela je obitelj ljubitelj glazbe i plesa pa već i kćeri znaju lijepo plesati i vole se zabavljati uz ples. Što se tiče kuhanja, kćeri nisu ljubiteljice domaće kuhinje, a

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

kako je suprug na terenu, doznali smo da Božica sama sebi kuha starinska jela, slatko zelje, kiselo zelje i slično, ali to je ne obeshrabruje. Voli to i održava tradiciju kuhanja prema bakinim receptima.

Osim plesa i domaće kuhinje, Božičina strast su priroda i pješačenje. Kad ima vremena propješači sve okolne brege i tu se najljepše opusti. Dnevna joj je “doza” 14 kilometara od Stanetinca do Štrigove i natrag i najviše se veseli kad za to nađe vremena.

Najljepše je ipak kad se okupi cijela obitelj pa svi zajedno uživaju u prirodi i dobrom raspoloženju.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 29. kolovoza do 12 sati.

Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 1. rujna. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Ovotjedna dobitnica: Teodor Kos iz Čakovca

br. 1458 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 29. kolovoza 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 1. rujna 2023.

46 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

U ljubavnom životu bit ćete fokusirani na svakodnevnicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na običnim mjestima i bez pritiska da je moraju naći.

Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo.

Možete očekivati kvalitetne ljubavne dane. Ako je zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i opet početi nalaziti zajednički jezik. Bit će još povremenih neprimjerenih ponašanja, ali to će biti zanemarivo u usporedbi s onim što je prošlo.

Bit ćete spremniji za nove ljude i nova poznanstva, ali i dalje postoji mogućnost provokacija pa i rasprava koje vam ne idu na ruku.

Radi se o tome da trebate paziti kako komunicirate.

Zato se ne zalijećite. Budite taktični i uviđavni. Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju.

LAV (23.7. - 23.8.)

Sve ćete se više baviti onim unutrašnjim, premda nećete zanemariti društvo.

Ipak, što se emocija tiče, proradit će vaša introvertirana faza koja je zaista rijetka. Neki će ljubomorno čuvati svoju ljubav i neće je pokazivati nikome. Bolje ćete se povezivati s ljudima iz struke.

Ako čeznete za ljubavlju u svojoj samoći, malo bolje pogledaj osobe iz svoje radne sredine. Jedan mail ili telefonski poziv mogao bi vam donijeti vrlo ugodno poznanstvo, amožda i nešto više. Oni koji već jesu u vezama uživat će u svojoj svakodnevnici.

Ovih dana vi ćete biti jako zanimljivi drugima, te u svakom trenutku spremni za razgovore. Mnogi će razvijati svojuu crtu. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner će biti sklon više se vezati za vas.

Vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati.

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati.

Barem za ugodan razgovor uz kavu. Neki će potrošiti više od planiranog kako bi impresionirali dragu im osobu. Uvidjet ćete da se umarate te da vam treba dvaput više vremena za obavljanje neke stvari.

Vaš ljubavni život nastavit će se razvijati dobro.

Bit ćete zadovoljni postignutim. Oni koji su još sami izlazit će bez pritiska da se nešto mora dogoditi. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Radni tjedan bit će šaren.

Tijekom narednih dana vi ćete ući u nešto diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera.

Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno.

Svakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašega privatnog života.

Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po dobrom. Osobe suprotnog spola rado će vas pozivati u svoje društvo. Uz određenu diskreciju.

Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav jednostavno će vas mimoilaziti. Ne tugujte, jer će ova faza uskoro proći. Budite strpljivi. ane.

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi, jer ovih dana malo će toga ispunjavati vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u vašoj vezi.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

25. kolovoza 2023.

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1457

Stambena kuća graditelja Valenta Morandinija u Čakovcu, u današnjoj ulici koja nosi njegovo ime, ulica Valenta Morandinija 13 i 15, danas ured javne bilježnice Sande Jalšovec.

Najpoznatiji čakovečki graditelj – Valent Morandini Piše: Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj., ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

N

ajpoznatiji čakovečki graditelj zlatnog doba gospodarskog uspona grada u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća bio je Valent Morandini. U lokalnim okvirima ime Valenta Morandinija naširoko je poznat pojam i čvrsto je utkan u lokalnu povijest sa zaslugama o nastanku grada.

Iako nije rodom Hrvat, ovdje je našao svoj dom, ostvario svoj posao i život. Podigao je mnoge zgrade u Čakovcu, no nije sasvim jasna granica u kolikoj je mjeri zaista bio projektant ili pak samo izvođač radova.

Valent Morandini rođen je 1835. godine u talijanskom gradiću Gemoni, pokrajini Udine, današnjoj regiji Friuli-Venezia Giulia. U drugoj polovici 19. stoljeća zbog niskih životnih uvjeta i siromaštva mnoge obitelji migriraju iz sjevernoga talijanskog područja na područje obale mora Austro-Ugarske. Tako i obitelj Morandini seli na jugozapad Mađarske, u županiju Zala.

Dok je dio obitelji ostao živjeti i raditi u mađarskim gradovima Nagykanizsi i Zalaegerszegu, Valent se seli ne toliko daleko, u obližnji hrvatski gradić Čakovec. Bio je vrlo poduzetničkog duha te je osnovao i podigao Tvornicu opeke u Mihovljanu kraj Čakovca 1884. godine. Tvornica mu je donijela veliko bogatstvo, u njoj su se dan i noć pekle cigle u 12 peći. Nakon tri godine rada na motoru od 4 konjske snage, počela je raditi s benzinskim motorom od 16 konjskih snaga. Na prijelazu

stoljeća u tvornici je radilo stalno zaposlenih 25 radnika koji su tijekom pet ljetnih mjeseci mogli proizvesti 120.000 cigli, a po potrebi i više. Kako glina iz Mihovljana nije bila pogodna za izradu crijepa, Valent je otvorio Tvornicu crijepa 1905. godine u Ksajpi kraj Šenkovca. Zbog otvaranja novog pogona iz Nagykanizse se 1907. godine trajno doselio i njegov brat Roman koji je radio kao poslovođa na Valentovim građevinskim projektima. Morandinijeva graditeljska tvrtka bila je izvođač na sljedećim velikim projektima izgradnje: nove gradske vijećnice u Čakovcu 1867. – 1868., župnog dvora u Sv. Jurju u Trnju 1882., proširenju Župne crkve u Dekanovcu 1883., izgradnji željezničkog mosta na pruzi Čakovec – Varaždin 1885., Učiteljske škole 1888., škole u Prelogu 1895., Trgovačkog kasina 1903. – 1904., škola u Šenkovcu, Mačkovcu i Mihovljanu.

Radio je i stambenu arhitekturu od koje je najljepša njegova vlastita kuća u čakovečkoj ulici koja danas nosi njegovo ime, uz gradsku tržnicu. To je vrlo skladna i proporcionalna manja kuća sa simetričnim pročeljem koje odražava neorenesansni harmonični duh.

Iznad glavnog ulaza u reljefu je izveden figurativni prikaz dviju krilatih sirena koje drže štit s njegovim inicijalima „VM“. U bočnom dijelu jedne

i druge strane prikazani su arhitektonski simboli: ravnalo, šestar, trokut, kutomjer, svitak papira, dijelovi grčkog hrama…

Sirene s krilima predstavljaju produhovljena krilata poluljudska - poluživotinjska bića koja simboliziraju duhovnost i spoznaju u uzvišenom arhitektonskom pozivu.

Osim što je bio vrlo uspješan poduzetnik, Valent Morandini je također bio važna i utjecajna ličnost u gradu Čakovcu i na drugim poljima.

Vršio je mnoge dužnosti: od osnutka Međimurske štedionice 1881. godine bio je član upravnog odbora, a od 1900. godine i ravnatelj štedionice.

Bio je jedan od osnivača Udruge vrtića 1884. godine. Bio je na čelu „Društva za uljepšavanje grada“ osnovanog 22. travnja 1894. uz čije zalaganje Čakovec postaje moderniji i ugodniji grad za život. Uz ceste su uređene šetnice s izgrađenim nogostupima i sređenim odvodnim kanalima. Također je bio i član, a u početnim godinama (do 1884.) i predsjednik novoosnovanog Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Čakovcu. Sudjelovao je i u radu dobrovoljnoga vatrogasnog društva županije Zala. Morandini je o vlastitom trošku izgradio vatrogasni toranj 1891. godine, a 1901. proglašen je počasnim zapovjednikom.

Prema svojem bogatstvu bio je rangiran 1914. godine kao

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Ponedjeljak: 10 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota – nedjelja: 10 – 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

treći u Međimurju.Valent Morandini stariji umire u Čakovcu 1918. godine. Nakon njega dolazi iduća generacija graditelja, konkretnije njegov nećak Valent Morandini mlađi. On je već bio školovani arhitekt.

Kao sin Romana Morandinija rođen je 1879. godine u Čakovcu, školovao se u Budimpešti, a od 1905. živio i radio u Varaždinu gdje je osnovao vlastitu građevinsku tvrtku i ostavio svoj prepoznatljivi arhitektonski pečat u novom građevinskom duhu secesije.

Detalj na stambenoj kući Valenta Morandinija u Čakovcu – arhitektonski simboli.

25. kolovoza 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Vrhunac ljeta do nedjelje VREMENSKA SLIKA: Drugi i treći tjedan u kolovozu ipak su nam donijeli povoljnije vremenske prilike. Uspjeli smo nanizati sunčanije, većinom suhe i toplije dane s temperaturom oko ili preko 30 stupnjeva. Ovo što sada imamo je najljetniji dio ove sezone pa su oni koji su uzeli kasniji godišnji

sigurno zadovoljni. Puno sunca i dosta vruće i sparno vrijeme pratit će nas bar do nedjelje.

Zatim raste mogućnost za kišu i pljuskove s grmljavinom, a od ponedjeljka bi se i temperatura zraka trebala sniziti pa bi kraj mjeseca trebao donijeti osvježenje. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I u petak će se nastaviti suho vrijeme s puno sunca.

Temperatura zraka će biti prava ljetna pa bi dnevni maksimalac mogao "dogurati" na 33 ili 34 stupnja u hladu. Vrlo je mala mogućnost za izolirani kratki popodnevni pljusak.

Subota nam donosi nastavak vrućeg i sparnog vremena, temperatura zraka već od jutra visoka, oko 20 stupnjeva, a najviša dnevna bi se mogla popeti čak do 37 Celzijevih stupnjeva.

Veći dio nedjelje također izgleda suho i pretežno sunčano, ali će kasnije poslijepodne

Što je deblja u kolovozu kiša, to je tanje u listopadu vino i navečer postati sve nestabilnije pa će postojati sve veća mogućnost za lokalne grmljavinske pljuskove. Temperatura i dalje preko 30°C, ali bit će barem malo ugodnije nego u danima prije.

U noći na ponedjeljak i tijekom ponedjeljka trebala bi nam stići konkretnija promjena vremena. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, a temperatura zraka će se značajno sniziti. Povremeno će biti kiše i pljuskova, a dnevna temperatura možda čak bude i niža od 20°C.

IZLAZI 25.8. u 06:08 h 30.8. u 06:14 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 25.8. u 19:47 h 30.8. u 19:38 h

Slično i tijekom utorka dosta oblaka, promjenjivo i svježe. Srijeda bi mogla biti malo bolja, ali više se neće vraćati ovakva vrućina.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov 23.8.2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR • 24. kolovoza 1960.

god. u Vostoku na Antarktici temperatura pala na -88,3 Celzijusa • 28. kolovoza 1896.

god. nevrijeme i povodanj na Braču

VICOTEKA Najbolji učenik Pita mama Pericu: – Kako je bilo na ispitu, sine?

– Pa valjda dobro.

– I, što ćeš dobiti?

– Neopravdani.

U raju Šetaju Adam i Eva rajskim vrtom i razgovaraju: – Evo, voliš li me?

– Naravno, dragi, pa koga bih drugog?

Genijalac Nikola Tesla je imao samo 19 godina kada je napustio Balkan, stvarno je bio genije!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMUREC TJEDNA!

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Sedim v hlado i prdekujem!!!

Bijejo se huligani – kibici, bije nas UEFA, bije nas grčko pravosođe…

Moremo mi biti kibici Dinama, moremo biti kibici Hajduka, Reke i kaj nam dale nabrajal, ali moramo priznati da je ne lepo to kaj se je pripetilo i kaj so napravili kibici Dinama v Ateni. Kak god jiv bodemo zvali, je li so to ekstremni Bed Blu Bojsi, je li so to huligani, šteri so zalutali med labodoritaške kibice, ali neje lepo kaj so naprajli, a nišči od nas ne zna kak bode to završilo i de bodo te kibici završili štere so Grkljani restepli po skorom sim reštima Grčke. Si mi znuomo da se je jeden pes nigdar ne sam grizel, pak je tak bilo i v Ateni kaj se je moglo videti na snimkama štere kružijo po interneto. Ve smo se lepo dospomenuli kak so se ne naši kibici sami bili nek so se bili i grčki kibici, ali dok ve malo bole poglednemo vidimo da so v reštima sam naši kibici. Vidlo se je na tem snimkama kak so grčki policaji puščali nek se te kibici zbijejo med sobom, a unda bodo došli oni i reda naprajli. No, nišči je ne planeral da bode nešči odišel na drugi svet kak se je to pripetilo kibico AEKa, a dok se je to pripetilo unda se to nekak drugač zgledi. Najte me krivo razmeti, ali policija štera ima se snimke i štera je tam bila dok so se kibici bili nebre za deset dni zazvediti što je mel nože, što je mel boksere, što je mel bezbol palice, a što pak se je bil sam z golimi rokami. Ne da so ne našli što je porezal grčkoga navijača, nego još so niti ne počeli iskati onoga šteri je itak mahal z nožom. Si znajo da kibici AEK-a nejvečpot nože nosijo z sobom, ali kuliko vidimo to znajo si sam ne grčka policija.

Ne zna ili pak neče znati? Ili pak za Grkljane vredijo jedna pravila i jeni zakoni, a za nas Hrvate i naše dečke čistam drugi? A za zbiti se so spremni i jeni i drugi.

Jeden pes se je nigdar ne sam grizel….

Nepredi se je pripovedalo kak je kibic AEK-a, šteri je skrvaril, bil tu blizo mesta de so se bili Dinamovi i AEK-ovi kibici, sam na kavi

i neje mel nikše veze z labodoritanjem, a posle se je vidlo da je mel boksera, noža i kacigo kaj znači da je znal kaj bode delal posle kak si spije kavo. Kuliko vidimo nešči je to se posložil, pozval je BBB i obečal jim je, prek Panatinaikosa, ulaznice za utakmico Dinama protiv AEK-a, a z druge strane so AEK-ovi kibici zazvedili da dohajajo BBB i neje jim trebalo dvapot reči kaj dojdo i zbijejo se. Kuliko vidimo, nešči je štel kaj do toga dojde, a Grki so šteli sam kaj Dinamo ne bode išel dale, a kak bodo do toga došli to jim je ne bilo važno.

Dok so se zbili kibici i dok je kibic AEK-a završil na grobljo unda se je več znalo da Dinamovci nebrejo iti dale. V Zagrebo se je pokazalo, posle pobjede AEK-a da to tak bode, ali dok je Dinamo vodil v Ateni 2:0 i dok je pomalem počela teči voda na jegov mlin, unda je nikaj ne čudno kaj je utakmica tak dugo trajala dok je AEK ne odišel dale. Kuliko vidimo da što bode išel kam dale ne odlučivlejo sam labodoritaši na igrališčo, nek i nešterni drugi štere ne vidimo i ne poznamo.

Dinamovci so zgubili Ligo prvakov i ve jim preostaja Evropska liga ak se bodo bole kcoj držali. To je kaj se labodoritanja dotikavle, a Lepa Naša i naši političari se morajo pobrigati kaj BBB dojdo vum z grčki rešti i kaj se vrnejo dimo. Kakši so takši so, ali naši so. Ak smo dopelali ove Zambije šteri so kupuvali deco z Konga unda moramo i ove kibice i drukere šteri so išli drukat, a osramotili so nas jerbo so se bili v Ateni.

Tonček je zapisal vnuka na fakultet

Si oni šteri bar malo pratijo labodoritanje i ne morajo biti kibici niti jenoga našega malo jakšega kluba znajo da so splicki bili (čitaj: Hajduk) bili zadji pot prvaki Lepe naše pred cirka osemnajst let. Najte me nikaj čudno gledati, vreme jako �letno ide, ne da ide nek leti, bar tak veli teca Franca. Mesec dni posle kak je Hajduk bil prvak Lepe naše, a Torcida preslavila prvo mesto kak se to jim i šika, pajdaš Tonček je dobil vnuka. I mi smo to preslavili kak se nam Međimorcima šika.

Makar je on ne kibic Hajduka, dal

mo je ime Vinko i to po pevačo Vinkijo Coceo. Nikaj je Tončeka ne gvintalo kaj je Vinko Coce popeval za Ajdukovce, za Torcido i za Dalmoše Tončeko so Vinkijove pesme bile lepe, jako rado jiv je poslušal. I ne sam to, makar mo je sluh ne bil jakša strana, ali se je nafčil popevati Vinkijove pesme, a mi šteri smo ga poslušali smo si zamagadili.

Tončekov vnuk Vinko je rasel, prešel je jaslice, zabavište, pučko, a i sredjo školo. Dečec se je jako dobro vučil, Tonček mo je pomagal kuliko je mogel i znal (do tretjega razreda) tak da so Vinkija ovo leto jegovi japek i mamika zapisali na fakultet.

Zakaj vam to pripovedam? Štel sam vam sam reči kak je hajdi cajta minulo otkak so Ajdukovci bili prvaki Lepe naše. Probajte si zeti v pamet, Vinko se je narodil, a Hajduk je bil prvak Lepe naše kaj bi rekli zadji pot, a ve smo Vinkija več zapisali na fakultet, a Ajdukovci so ne došli dale od drugoga mesta. Neje le�ko biti prvak, a neje le�ko niti othraniti dečeca, kak je Vinko za fakultet. A, najbrž, zgledi kak je leži hraniti i školati vnuka, od zipke do fakulteta nek biti prvak Lepe Naše v labodoritanjo!

Dragan Zdolec ponosno pokazao naše Međimurje Dragan Zdolec iz Strahoninca u KUD-u je aktivan već desetljećima. Upravo on je jedan od organizatora Međunarodnog druženja folkloraša u Strahonincu. Kao pravi domaćin, Dragan

je goste iz Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine proveo Međimurjem i pokazao im ljepote našeg kraja. (pt)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

A kaj bomo itak naprajli z partizankom

Če duže dale se meje delamo po polima i sinokošama, pak se vejč placa ostaja partizanki kaj se širi. Si znuomo da partizanko nišči ne seja, nišči ne sadi i nikomo je ne po voli kaj raste, a ona raste seposod i dela nam nevole.

Nešternima vekše, a nešternima menše, očem reči, nešterni jo leži magadijo, a mi drugi kišemo, brošemo i šmrcamo i nikak se te nevoli nebremo rešiti. Rešili jiv se bodemo dok se rešimo partizanke. A partizanka je žilava kak vrag, mortik bi jo mogli bar nekaj sfondati i pokloniti našim Dalmošima jerbo tam so na leta suše pak partizanka ne bode mela od čega živeti, a pijača je predraga kaj bi so jo sama kupuvala, Tre probati, mortik nam bode to išlo od roke? Mortik?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr