Međimurske novine 1451

Godina XXVII. Broj 1451

Čakovec, PETAK, 7. srpnja 2023.

Cijena 1,33 eur / 10,00 kn

Preminuo je Đuro Horvat (1943 - 2023)

KVAR NA TRAFOSTANICI TROKUT

NEPOSTOJEĆI JAVNI PRIJEVOZ

str. 4-5

Šardi Ignac vizionarski je već pred više desetljeća parkirao električni tramvaj ispred svog Oltimer muzeja u Selnici, jer danas javni prijevoz postoji još samo u muzeju

Hoće li Zagrebački električni tramvaj voziti do Štrigove?

str. 3

Zbog čega je Čakovec 8 sati bio bez struje?

str. 10 UPOZNAJTE Skendera Radmanija (40)

Pajdo hrani našu mladež u noćnim izlascima!

ODLIKAŠI međimurskih osnovnih i srednjih škola 2022./2023.

Gospodarska škola Čakovec, OŠ Donji Kraljevec, III. OŠ Čakovec, OŠ Domašinec, PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec, PŠ Turčišće

str. 39

DONOSIMO

Popis trgovina koje rade ove nedjelje

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 38

str. 41

TEMA BROJA

BEZ JAVNOG PRIJEVOZA trećinu plaće trošimo na auto i punimo državni proračun

str. 3

Otišao je istinski gospodarski lider

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA

Stjepan Belić, vlasnik traktora

7. srpnja 2023.

FOTO tjedna

POD VUROM

Biste li koristili javni prijevoz da postoji?

U mnogim kućanstvima postoje i više od tri prijevozna sredstava.

Zašto? Međimurje je podosta velika županija, ali nažalost s jako siromašnim javnim prijevozom. Pitali smo nekoliko sugrađana koriste li se našim javnim prijevozom. Većina je ispričala da se ne služe javnim prijevozom. Kako ističu u našoj anketi, premalo linija koje vode do svakog mjesta u Međimurju. Isto tako, problem su i vozni redovi,

premalo ih je tijekom cijelog dana.

Da autobusi voze barem svakih pola sata, mnogi bi se koristili javnim prijevozom. Tako bi uštedjeli novac koji sada bespotrebno trošimo na automobile. Imali bismo manje gužve i veću sigurnost u prometu, čišći zrak i potrebu za manjim brojem parkirnih mjesta.

Ovom temom opširnije se bavimo u ovom broju Međimurskih novina na stranicama 4. i 5.

Karolina Kolarić, Turčišće Bilo bi korisno da postoji javni prijevoz koji ima sve direktne linije u svim mjes�ma po Međimurju. Defini�vno fali javnog prijevoza po Međimurju. Iako da ne ide možda svakih pola sata, barem svakih sat vremena da polazi iz Čakovca.

Josip Gavez, Turčišće To bi dobro bilo da autobusi idu svakih pola sata, to bi normalno bilo. Danas svaka familija ima po 3 auta kod svoje kuće. Dobro bi bilo da javni prijevoz ide svakih pola sata.

Amalija Čeh, Čakovec Ja se nalazim tu u donjim depadansama i ne koris�m se javnim prijevozom jer sam invalid. A i razgovarale smo o tome da bi bilo dobro da imamo prijevoz.

Marija Franković, Lopa�nec Ja se javnim prijevozom ne koris�m, jedino svojim. Znam da je besplatno jer sam umirovljenik, ali daleko mi je do busne. Nek sam ostane besplatno, to im je dobra stvar koju su napravili.

Ljubica Farkaš, Čakovec Naravno da bi se koris�la javnim prijevozom ako bi polazio svakih pol sata.

Uštedi se benzin i vrijeme, a i ne bi se toliko zagađivalo jer au� su štetni. A i to bi bilo lijepo jer, ono, sjedneš i voziš se.

Letovci vozili Belićovog traktora. ŠČ!

Letovci i traktori se vole. Nije važno je li zlatni, srebrni ili pak međimurski. Glavno da vozi i posluži svrsi. A u Prelogu je Mrletu i ekipi svoj traktor ustupio Stjepan Belić iz Otoka koji je pod vodstvom Riječana preo: ŠČ! pa šč! i šč! (vv)

ZA 23 NAVIJAČA u Savskoj Vesi kaznene i prekršajne prijave

Netko bi mogao završiti u zatvoru

Poznat je epilog navijačkih nereda na nogometnoj utakmici između NK Bratstvo i NK Nedelišće, koja se odigrala u subotu, 27. svibnja, u Savskoj Vesi.

PU Međimurska je javila kako se sumnja da su pripadnici navijačke skupine Skitnice iz Nedelišća oko 19:20 sati nakon završetka nogometne utakmice između NK Bratstvo i NK Nedelišće, sudjelovali u napadu na navijačke skupine Žibeki iz Savske Vesi, tijekom kojeg je osumnjičeni 23-godišnjak nanio teške tjelesne ozljede 30-godišnjaku. Također, utvrđeno je da su 24-godišnjak, 27-godišnjak te dvojica 20-godišnjaka, dvojica 23-godišnjaka i dvojica 26-godišnjaka, počinili kazneno djelo sudjelova-

nja u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

Protiv devetorice ide kaznena prijava državnom odvjetništvu, a mogu dobiti za nanošenje teških tjelesnih ozljeda kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora dok za tučnjavu i napat da gledatelje mogu dobiti od tri mjeseca do tri godine.

Za 14 gledatelja policija jeutvrdila prekršaj iz članka 4.

Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

Deset gledatelja počinilo je prekršaj boravka na športskom natjecanju pod utjecajem alkohola iznad 0,5 promila, dok su četiri gledatelja počinila prekršaj prikrivanja identi-

teta (maskiranje lica). Svih 14 okrivljenika prekršajno će se sankcionirati novčanim kaznama od 260 do 1990 eura.

Za sve njih je predložena zabrana prisustvovanja nogometnih utakmicama NK Nedelišće s obvezom javljanja u nadležnu policijsku postaju. Također, disciplinski sudac Međimurskog nogometnog saveza zbog slabe organizacije spomenute utakmice novčanom kaznom u iznosu od 300 eura kaznio je NK Bratstvo, dok je zbog događaja po završetku utakmice novčanom kaznom u iznosu od 800 eura kaznio NK Nedelišće. (sh)

KVAR NA TRAFOSTANICI trokut

Još se ne zna zbog čega je Čakovec 8 sati bio bez struje U ponedjeljak od 15 do sve do 23 sata građani Čakovca, ali s prekidima i stanovnici pojedinih drugih naselja vezanih za struju iz trafostanice na trokutu u Čakovcu, osjetili su sve nedaće što znači ostati bez struje. Život se vratio na bazične postavke. Nisu radili semafori, što je ugrožavalo promet, dućani su bili zatvoreni. Nisu se mogli koristiti bankomati ni kućanski uređaji, a neki građani nisu mogli ni ući u svoje zgrade, ako u njih ulaze uz pomoć elektronskih

brava. Najduže je bez struje bio centar Čakovca.

Uzrok kvara se još utvrđuje, jer je bilo najvažnije čim prije regulirati opskrbu električnom energijom. Oni koji su radili na otklanjanju kvara dali su sve od sebe, tim više što se radilo o kvaru na trafostanici gdje se kvar ne bi očekivao. Naime, trafostanica na trokutu je u potpunosti obnovljena i modernizirana 2015. godine i trebala je pružati sigurnost opskrbe kako se to kaže narednih 50 godina.

Međutim, ponovno se pokazalo da apsolutna sigurnost ne postoji i da će i ovaj kvar, kad se analizira, pokazati gdje je bila slaba točka u sustavu. Je li se dogodio kakav poremećaj u radu sustava nakon nevremena koje se dogodilo prošli petak, kada je 15 stabala palo na dalekovode na području Međimurja, ili je uzrok kvara u obnovljenoj trafostanici, čiji je popravak trajao satima, nešto sasvim drugo, tek će se otkriti.

(BMO)

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE

Klopotan reizabran za dekana Upravno vijeće Međimurskog veleučilišta u Čakovcu većinom glasova, 4 za i 1 protiv, izabralo je doc. dr. sc.

Igora Klopotana za dekana u mandatnom razdoblju od 1. listopada ove godine do 30. rujna 2026. godine.

Odluci Upravnog vijeća prethodila je i sjednica Vijeća veleučilišta koje je također većinom glasova podržalo kandidaturu sadašnjeg i budućeg dekana.

U novom će mandatu staviti naglasak na izgradnju kvalitetnih međuljudskih odnosa u akademskom kolektivu, među studentima i vanjskim suradnicima. Kroz Centar za razvoj karijera studenti će se usmjeravati u stručni i znanstveni rad. Tu su i uključivanje u projekte i volonterske aktivnosti.

Fokus će biti i na organiziranju većeg broja gostujućih predavanja i terenske nastave.

Na MEV-u će se revidirati i postojeći studijski programi u skladu s potrebama tržišta i tako kreirati novi. (BMO)

Doc. dr. sc. Igor Klopotan drugi mandat će bi� dekan Međimurskog veleučilišta

7. srpnja 2023.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

Đuro Horvat (Draškovec, 16. travnja 1943.

- Čakovec, 5. srpnja 2023.)

U

srijedu, 5. srpnja, napustio nas je nakon duže bolesti Đuro Horvat, vlasnik i osnivač tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca, jedan od najvećih međimurskih i hrvatskih poduzetnika, inovator i vizionar. Ta se tužna vijest munjevito proširila cijelim krajem. Đuro Horvat rođen je u Draškovcu 1943. godine, u radničkoj obitelji. Nakon školovanja diplomirao je ekonomiju. Prije osnutka tvrtke Tehnix bio je voditelj proizvodnje punih 25 godina u tvornici Rade Končar u Donjem Kraljevcu.

U vrijeme demokratskih promjena u Hrvatskoj bio je predsjednik Kriznog štaba Mjesne zajednice Donji Kraljevec te koordinator za organizaciju lovaca iz donjeg Međimurja pri zauzimanju karaula JNA u rujnu 1991. godine.

Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1991. godine osnovao je tvrtku Tehnix koja se do danas razvila u vodeću eko industriju u ovom dijelu Europe i svijeta u zaštiti okoliša, od projektiranja, opremanja i servisiranja opreme i strojeva vlastite

tehnologije za gospodarenje otpadom.

Sa svojim stručnim timom ostvario je niz patenata iz zaštite okoliša stalno ulažući u vlastita znanja i razvoj.

Za svoj rad primio je niz priznanja i nagrada struke, posebno za inovativni rad iz područja zaštite okoliša.

Proglašen je poduzetnikom godine za 2016. godinu, iste godine ušao u uži izbor za četiri najbolja poduzetnika u Monacu u izboru između pedeset zemalja.

“Tehnix” se specijalizirao za proizvodnju strojeva i uređaja za zaštitu okoliša te postao najjača ugledna hrvatska, europska i svjetska tvrtka koja tržištu nudi više stotina svojih proizvoda koji su nastali temeljem razvoja domaće pameti, pa i čitave tvornice za reciklažu sirovina iz otpada.

Kao vlasnik i direktor tvrtke Tehnix posebnu je pozornost posvetio svojim radnicima na temeljima etike takozvanog moralnog kapitalizma, želeći pomiriti privatni interes i javno dobro. Znao je govoriti da su za uspjeh tvrtke zaslužni svi zaposlenici, ali i pravilo da se prema svakom čovjeku tvrtka mora odnositi jed-

nako. Govorio je: - Nikad ne znaš kad će to netko trebati i što se krije u ljudima.

Smatrao je da vlasnici tvrtki svojim moralnim ponašanjem mogu biti društveno odgovorni te ponašanjem prema zaposlenicima i okolini u kojoj tvrtka djeluje potaknuti dugoročni održivi razvoj.

Svojim neuništivim duhom za boljitak i napredak bio je još 2017. godine inicijator Kluba 1000, želeći u Hrvatskoj potaknuti i pronaći tisuću tvrtki koje daju radnicima plaće više od tisuću eura. Sam “Tehnix” je radnicima još prije nekoliko godina davao plaću preko tisuću eura, trinaestu plaću, a majkama trajne povišice.

Svojim je radnicima pomogao ako bi zapali u novčane i kreditne teškoće, sve u cilju zadržavanja dobrih radnika da ostanu razvijati “Tehnix”, istovremeno štiteći svoj interes poduzetnika i sredine u kojoj tvrtka živi i radi i spriječiti nepotrebno iseljavanje.

Nije se bavio politikom, jedno je vrijeme bio gospodarski savjetnik predsjednika Josipovića. Bio je i inicijator više donacija Općini Donji Kraljevec, tako na proširenju dječjeg vrtića.

Kao optimist s pogledom u budućnost prednjačio je u korištenju novih tehnologija u proizvodnji električne energije iz sunca za potrebe tvrtke.

Kao zaljubljenik u rodni kraj imao je svoj skriveni cilj na socijalnom planu, želeći od Međimurja napraviti regiju blagostanja, gdje će 30 posto stanovnika biti milijunaši. Smatrao je da to možemo postići razvojem gospodarstva i vrhunskog obrazovanja mladih za tehničke struke, što je ovisno o roditeljima.

Da sve ne bi bilo ružičasto, u travnju ove godine

bio je uhićen zbog sumnji u zlouporabu položaja u slučaju izgradnje sortirnice u Mihačevoj Dragi pokraj Rijeke. Odbacio je optužbe, tvrdeći da su montirane. U odgovoru na optužbe Horvat je naveo je da je sortirnicu kod Rijeke u cijelosti izgradila tvrtka Tehnix s njime kao izumiteljem najsuvremenije opreme i da je vlasnik patentnog prava za obradu otpada te da mu je njemački nacionalni institut izdao certi�ikat o tehnologiji za reciklažu komunalnog otpada.

Danas u “Tehnixu” radi 530 radnika, a ukupno

preko 600 radnika u više zemalja. “Tehnix” ima svoju tvrtku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima “Tehnix Emirates” te tvrtke kćeri u Srbiji, Kosovu i Njemačkoj. Godišnji prihod tvrtke već je premašio 78 milijuna eura, uz godišnji rast od oko 12 posto i više.

Iza sebe je ostavio suprugu Mariju te sinove Željka i Dubravka, koji uspješno rade na rukovodećim mjestima u „Tehnixu.“ Đuro Horvat pokopan je u četvrtak na groblju u Donjem Kraljevcu. (jš)

ODJEL NEUROLOGIJE ide u obnovu

Viši standardi za neurološke bolesnike Elektroinstalacije na ovom bolničkom odjelu postavljene su još davne 1974. godine

Ugovor su potpisali Klaudija Korade, direktorica tvrtke Kontura i Igor Šegović, ravnatelj bolnice

U

Međimurskoj županiji je potpisan ugovor za izvođenje radova za obnovu Odjela neurologije Županijske bolnice Čakovec,

a župan Matija Posavec je naglasio da će se obnova izvesti iz vlastitih sredstava.

U obnovu odjela kroz koji godišnje prođe 17.000 paci-

jenata uložit će se 704.000 eura. Radi se o ljudima koji su pretrpjeli moždani udar, liječe tumor na mozgu, pate od raznih vrsta glavobolje.

Moderan, dobro opremljen Odjel neurologije važan je čimbenik sigurnosti za sve nas, kazao je dr. Boris Hlebec, voditelj Odjela neurologije.

Alojz Nestić, voditelj Odjela tehničkih i informatičkih poslova, je objasnio zašto je potrebna adaptacija odjela.

Elektroinstalacije su iz 1974. godine, iz vremena kad je izgrađen taj dio bolnice. Potrebno ih je prilagoditi suvremenim standardima i potrebama uređaja koji se danas koriste

u zbrinjavanju pacijenta na Odjelu.

Budući da je pri završetku energetska obnova zgrade, uključujući i vanjsku stolariju i klimatizaciju, unutarnjim uređenjem će se zamijeniti podovi, unutarnja stolarija. Svaka soba dobit će sanitarni čvor. Radovi bi trebali biti završeni u studenom ove godine. Ugovor su potpisali ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović i Klaudija Korade, direktorica tvrtke Kontura, uz prisustvo

župana Matije Posavca, županijske pročelnice za zdravstvo i socijalnu skrb te predsjednice Upravnog vijeća Bolnice Sonje Tošić Grlač, voditelja Odjela neurologije Borisa Hlebeca, dr. med., i voditelja bolničke tehničke službe Alojza Nestića.

Za vrijeme radova Odjel neurologije bit će premješten na Odjel oftalmologije, kazao je ravnatelj bolnice Igor Šegović, ali o točnom terminu preseljenja bolnica će javnost izvijestiti naknadno. (BMO, foto: Z.Vrzan)

4

Aktualno

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

N

ismo Amerikanci, ali ne možemo bez dva auta u dvorištu, bez osobnog automobila ne možete nikamo.

Nisu dva auta na dvorištu jer imamo visok standard pa si to možemo bez razmišljanja priuštiti. Naprotiv, mnoge obitelji su opterećene kreditom za auto da bi mogle normalno živjeti. To znači odlaziti na posao, razvoziti djecu na aktivnosti, ili manju u jaslice ili vrtić, otići po nabavu u dućan, liječniku ili riješiti sto sitnica kojima su ispunjene svakodnevne obveze.

Na javni prijevoz Međimurci se ne mogu osloniti. U blic-anketi koju smo proveli među našim građanima glavni razlog za to što ne koriste javni prijevoz je taj što on ne postoji.

Ne postoje povezane linije među mjestima. Razmaci između polaska autobusa su veliki, a trebali bi biti svakih barem pola sata. Autobusna stajališta mnogima su daleko od kuće ili radnog mjesta, a karte skupe.

Od Nedelišća koje je na korak do Čakovca autobusna karta u jednom smjeru košta 26 kuna.

Dakle, za odlazak i povratak treba izdvojiti 52 kune iliti po novom 6,9 eura.

Prijevoznici se žale da nemaju dovoljno putnika, a putnici nemaju razloga puniti autobuse koji ne prometuju ni dovoljno gusto ni na relacijama koje su putnicima potrebne.

Tako je postalo “normalno” da svako kućanstvo ima barem jedan auto kako bi članovi obitelji bili mobilni. Svakome tko ulazi u svijet rada drugi mu je korak nabaviti auto da može na posao. Nije normalno da mlad čovjek mora nabaviti auto prije nego što ga zaradi. Opcija je da mu ga kupe roditelji ili da se zaduži čim je počeo raditi.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Broj vozila i stanovnika: • 105.000 stanovnika • 34.102 kućanstava • 2,7 članova broji prosječno kućanstvo • 43.292 registriranih osobnih automobila * u prosječan auto stanu četiri putnika • 83 autobusa • 53.754 sva vrsta vozila

Da kućanstva ne mogu bez automobila, potkrepljuju i statistički podaci. Iz lanjskog statističkog godišnjaka Međimurske županije vidljivo je da u Međimurju živi 105.863 stanovnika u 34.102 kućanstava. Međimurci su, prema toj statistici, posjedovali 43.292 registriranih osobnih vozila, što je za 1228 vozila više ne-

go 2016. godine. Dakle, broj registriranih vozila u Međimurju konstantno raste. U tu statistiku nisu ubrojena vozila naših gastarbajtera čije obitelji žive u inozemstvu, jer oni automobile registriraju u drugim državama, a vikendom i praznicima voze po našim cestama.

Istodobno broj registriranih autobusa pada. 2021. godine bilo ih je svega 83, a samo četiri godine ranije 133.

Većinu putnika u “zahirenom javnom prijevozu” u Međimurju čine srednjoškolci na putu od kuće do škole i natrag i sve linije su prilagođene satnici njihove nastave. Autobusi za vrijeme školskih praznika, subotama i nedjeljama voze rijetko ili na nekim linijama uopće ne. Predstavnici stranke umirovljenika i njihovih udruga sa županom su ispregovarali besplatni prijevoz svojih članova kao svojevrsnu socijalnu mjeru, stoga se mogu ukrcati na linije javnog prijevoza autobusom, koje su prvenstveno đačke - srednjoškolske. No, i te “školske” linije kad počnu školski praznici se reduciraju, pa i učenici koji polaze strukovne škole, kad ljeti obavljaju praksu, moraju računati s tim da njihov autobus ne vozi iz Križovca kako bi uhvatili vezu za Macinec gdje je središte velike metalske tvrtke. Dakle, unaprijed moraju razmišljati pri upisu u školu gdje će obavljati praksu. Zbog ograničene mobilnosti sužen je i prostor za obavljanje prakse.

Starija populacija koja često mora liječniku ili na terapije mora računati s tim da su linije prilagođene školskom rasporedu, a ne njihovim potrebama.

U prošlotjednom razgovoru s direktorom velike obućarske tvrtke Proizvodnja PG doznali smo da nedostatak

Najduži potez u Zagrebu je Slavonska avenija na koju se nastavljaju Zagrebačka i Ljubljanska avenija je ukupno dugačak 21 kilometar, a najpoznatija zagrebačka ulica je Ilica, duga 5,653 kilometra. Ako je to moguće povezati javnim prijevozom, zašto ne bi bilo moguće gusto naseljeno Međimurje gdje su najveće udaljenosti na 20-ak kilometara u ra-

dijusu od Čakovca, izuzev Kotoribe cestom.

Za usporedbu, udaljenost od Čakovca do Štrigove po javnim cestama je 17 kilometara, a gorivo za auto stajat će vas 2,24 eura.

Udaljenost od Čakovca do Kotoribe je 35,65 kilometara po javnim cestama ili 21,85 kilometara vlakom za koji karta stoji 2,9 eura.

(BMO)

Devet tisuća auta više nego kućanstava

U Međimurju sve u radijusu od najviše 20-ak kilometara

javnog prijevoza muči i njih.

Zbog toga su, kao i druge velike firme slične njima, organizirali posebni prijevoz koji radnike u smjenama dovozi na posao i s posla. - Da nismo organizirali autobuse za radnike, ne bismo mogli raditi, jer radnici ne bi imali kako doći na posao. Naime, ne samo da ne funkcionira javni prijevoz unutar Međimurske županije, ne funkcionira ni među regijama. Pola radnika spomenute obućarske firme dolazi na posao iz Podravine i da za njih nije organiziran posebni prijevoz, oni ne bi mogli do radnog mjesta, a poslodavac do potrebnih radnika. Uz to, budući da se radi o posebnom prijevozu koji se ne odvija u sklopu javnog prijevoza, poslodavac si ne može povratiti PDV, a na ime tog poreza državi plaća 80.000 eura godišnje. Radije bih taj novac prelijao u plaće radnika, kazao je naš sugovornik.

7. srpnja 2023.

Poslodavci velikih firmi osigurali autobuse da radnici mogu na posao

Međimurska županija bi barem za početak te posebne radničke linije mogla uklopiti u javni linijski prijevoz i stajališta kod tvornica pretvoriti u stajališta javnog prijevoza.

Pa smisao javnog prijevoza i jest u tome da dovodi putnike što bliže odredištu, a ne do nekadašnjih kolodvora koji su građeni prije 50 ili sto godina, kad je život funkcionirao sasvim drugačije.

Nevjerojatno, ali istinito da su sedamdesetih godina prošlog stoljeća poslodavci i ondašnja politička elita pokrenula razvoj javnog prijevoza u Međimurju kako bi aktivirali rezervoar radne snage s udaljenih točaka da dođu do tvornica. A danas su potrebe te mobilnosti lokalni političari potpuno nesvjesni.

U svim razvijenim susjednim zemljama javni prijevoz se integrira. Jednom kartom plaćate prijevoz različitim prijevoznim sredstvima na putu do željenog odredišta. Istu kartu na određenoj liniji koristite za metro, vlak, autobus ili tramvaj. Putnici mogu očekivati nailazak javnog prijevoznog sredstva svakih 10 do najduže pola sata i što će im auto u tom slučaju. Samo je u maloj Hrvatskoj normalna prometna nepovezanost među regijama, gradovima i malim mjestima.

Javni prijevoz bi trebala posložiti županija, a prijevoznike uključiti kao pružatelje usluga.

U prvom koraku barem posebne radničke linije prema velikim tvornicama uklopiti u javni linijski prijevoz, poslodavce rasteretiti plaćanja PDV-a. Ali očito komunikacija s poduzetnicima ne postoji. Poduzetničke zone po Međimurju potencijalna su stajališta autobusa za zaposlene u njima. Sve oko Županijske bolnice Čakovec zakrčeno je automobilima, jer na javni prijevoz ne mogu računati ni pacijenti. Velike firme

Anica Hrastić u očekivanju autobusa, bu - nebu došao

JAVNI PRIJEVOZ je izdahnuo početkom 1990-ih i

Bez au nema

- Nisu dva auta na dvorištu jer imamo visok sta štiti, naprotiv, nema učestalih i jeftinih autobus

7. srpnja 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Može li ZET do Štrigove?

U Zagrebu je u prethodnom razdoblju napravljeno nekoliko prometnih strategija, kao i najnovija predstavljena nedavno u Gradskoj skupštini. Bazira se na intermodalnosti koja uključuje tramvajski, autobusni i željeznički promet,

kao i poveznicu parkirališta na rubovima grada te daljnjeg korištenja javnog prijevoza ili bicikla.

Studija podrazumijeva transformaciju javnog gradskog prijevoza ZET po svim osnovama, od transformacije upravljanja preko prela-

s 500 do 1000 radnika trebale bi ogromna parkirališta da im posebni autobusi ne voze radnike. Tako su se organizirale, primjerice, firme Haix, Tubla i Proizvodnja PG u Prelogu. Čakovec je zakrčen automobilima koje ljudi nemaju gdje ostavljati pa se guraju na besplatna parkirališta za stanare ili javnih ustanova, u protivnom svoju zaradu troše na parkirne karte.

Država je naprosto za problem javnog prijevoza i prometnu povezanost unutar Hrvatske potpuno slijepa. Naime, oko milijun stanovnika Zagreba ima javni prijevoz, a kako je vlast u Zagrebu, s Markova trga problemi građana “provincije” se ne vide. Čak su i županije, uključujući našu, zauzele stav da se organizacija javnog prijevoza ne “isplati”, jer nema interesa, kazao nam je nedavno župan Posavec, kada smo ga upitali na tu temu. On je zadovoljan time što je javni prijevoz sto posto povećan otkako uz učenike, besplatno autobuse koriste i umirovljenici. Ne pokazuje volju da taj problem rješava na drugi kvalitetniji način. Javnog prijevoza nema ni u strategiji razvoja Međimurja.

Sredstva iz EU fondova zasigurno ima za to, ali to nije projektni prioritet naše županije, premda se u vrlo bliskoj budućnosti nazire mogućnost nabave autonomnih autobusa bez vozača, s ekološki prihvatljivim gorivima, sve ono što bi utišalo i smanjilo promet kroz Međimurje. Ono što bi trebali napraviti prometni stručnjaci su prometne linije i definiranje brojnih stajališta kroz Međimurje. U tom slučaju netko iz Štrigove ne bi u startu odbacio ideju da se zaposli u Kotoribi.

Niti bi se kupovali auti za koje se, računajući troškove goriva, otplate kredita, tehničkog, registracije i zamjena guma, troši barem trećina, a nerijetko i pola jedne plaće.

To bi smanjilo pritisak na preseljavanja u velike centre i doprinijelo ravnomjernom razvoju Hrvatske. Indirektno

loša prometna povezanost ljude tjera iz malih sredina ili u veće hrvatske gradove ili inozemstvo. U današnje vrijeme nitko ne želi živjeti tamo gdje je udaljen od svega: dućana, vrtića, škola, zdravstvenih ustanova, mogućnosti zabave i rekreacije.

Prijevoznici se žale da nemaju dovoljno putnika, a putnici nemaju razloga puniti autobuse, jer ne prometuju ni dovoljno gusto ni na relacijama koje su putnicima potrebne. Tako je postalo “normalno” da svako kućanstvo ima barem jedan auto kako bi članovi obitelji bili mobilni. Svatko tko ulazi u svijet rada, mora nabaviti auto u voznom stanju da može na posao. Nije normalno da mladi čovjek mora nabaviti auto prije nego što ga zaradi. Opcija je da mu ga kupe roditelji ili da se zaduži čim je počeo raditi

Je li Ignac Šardi iz Selnice sa svojim tramvajem vizionarski predvidio budućnost javnog prijevoza po Međimurju

od tada smo osuđeni na prijevoz vlastitim vozilima

uta života TEMA BROJ A

andard pa si to možemo bez razmišljanja priusa koje bismo koristili

Radimo za benzin i njemačku autoindustriju

Državi kao da odgovara da njezini građani, koji ionako zarađuju plaće koje su po prosjeku na dnu europske ljestvice, troše na kupovinu automobila na kredit i time podižu prihode u bankama te njemačkoj automobilskoj industriji. Kupovinom rabljenih automobila razvijenima pomažu u smanjenju zbrinjavanja auto otpada u budućnosti.

Zaposleni u Međimurju u prosjeku imaju niže plaće za dvadeset do trideset posto nego zaposleni u Zagrebu koji imaju na raspolaganju javni prijevoz. Međimurci su osuđeni kupovati skupo gorivo i puniti proračun preko trošarina i PDV-a svaki put kad tankaju vozilo na benzinskoj pumpi. Samo dva tanka benzina s rezervoarom od 50 litara koštat će vas svaki mjesec po trenutnim cijenama oko 150 eura, godišnje 1800 eura. Za taj novac se može uplatiti lijep odmor za cijelu obitelj sedam dana na moru u pristojnom hotelu. Ako kupujete auto na kredit, teško da ćete moći proći jeftinije od 120 eura mjesečno i to za rabljeni auto ili mali auto niže klase.

To vam je dodatnih skoro 1500 eura godišnje. Tu su i troškovi registracije, tehničkog pregleda, popravci, zamjena ljetnih i zimskih guma.

Iz toga proizlazi da barem trećinu međimurske plaće potrošimo na auto, koji je nužno zlo i trošak. Na one koji pate za tim da im auto bude statusni simbol, ova priča se ne odnosi.

Za one koji na aute moraju trošiti novac, jer drugačije ne

ska na održiva goriva čitave flote, pa sve do toga da ZET od gradskog postane regionalni javni prijevoznik koji bi opsluživao čitavo metropolitansko područje susjednih županija koje se ukupno procjenjuje na 1,2 milijuna stanovnika. (BMO)

mogu na posao jer nisu mobilni, radije bi novac potrošili na druge sadržaje. Žalosno je da zaposleni radi toga što moraju imati auto balansiraju između izbora platiti ratu kredita za auto ili odreći se određenih živežnih namirnica, kvalitetne ribe, voća ili povrća.

Lokalna samouprava nedostatak javnog prijevoza ne vidi kao problem niti ga ima u strategiji razvoja Međimurja. Osiguranjem prijevoza za učenike i umirovljenike, Međimurska županija na javni prijevoz gleda iz socijalne, a ne razvojno-gospodarske dimenzije.

Međimurskim cestama kruži 53.754 vozila, od čega, kao što smo napisali u uvodu, 43.292 osobna automobila, ostatak se odnosi na teretna vozila i svega 83 autobusa. Naravno da toliki broj vozila na našim cestama zagađuje zrak i povećava emisije ugljičnog dioksida, zbog čega udišemo zrak lošije kvalitete.

Austro-ugarska željeznička mreža

Još je gore sa željezničkim prijevozom, čija je mreža izgrađena prema potrebama iz Austro-Ugarskog carstva.

Studentima je Međimurska županija omogućila besplatan prijevoz vlakom diljem Hrvatske, pa tko ima volje i vremena, može koristiti tu povlasticu. Posebna priča je i vozni red autobusa. Pokušala sam doznati kad polaze autobusi za Čakovec iz mog mjesta Peklenica. Na internet tražilici iskočile su mi tabele prijevoznika Rudi Expressa. Radi se o beskonačnom nizu tabela u kojima morate pronaći svoje mjesto i potrošiti puno vremena da otkrijete kada kroz vaše mjesto prolazi njihov autobus.

Otprilike u prijepodnevnim satima svaka dva sata, ali bez neke jasne logike. Autobusom u 6:11 bih mogla ujutro na posao, ali bih u Čakovcu trebala do početka radnog vremena čekati barem sat i pol. I da ne ulazim u daljnju analizu njihova voznog reda. Vožnja autobusom bi mi možda bila zanimljiva jednog dana u mirovini kad nikamo ne bih trebala stići u točno određeno vrijeme, već radi zabave otići u grad radi šopinga ili kave. O nekom presjedanju s autobusa na autobus u manje mjesto, nema ni govora.

I dok je to tako, jasno je da neće biti putnika koji bi koristili javni prijevoz, jer nije složen tako da bi zadovoljavao potrebe korisnika.

6

Gospodarstvo

NOVI DUĆAN s lokalnim proizvodima i suvenirima

Irena Novak otvorila Međimurski ceker – U ovom dućanu ujedinila sam proizvode, suvenire, vina, džemove, cekere, med… Da nisam imala potporu svoje obitelji, bilo bi teže. Tu su moja kći Ivana, sin Mario i suprug koji je bio bolestan… svi smo sad skupa pobijedili to. Da nije bilo mojih dobavljača, dragih kolegica, prijatelja i svih ostalih, ja ne bih bila to što jesam sada. Zahvalna sam i županu i direktoru TZ-a, rekla je Irena Novak, vlasnica novog dućana Međimurskog cekera na predstavljanju koje je održano proteklog utorka, 4. srpnja, u sklopu Termi Sveti Martin.

Međimurski ceker objedinjuje turističkog info centra i dućana s domaćim OPG proizvodima Međimurski ceker.

U Međimurskom cekeru tako možete kupiti unikatni nakit i suvenire iz Međimurja, domaća vina, likere, džemove, tjesteninu, ulja, suhomesnate proizvode, proizvode za njegu tijela i torbice, a možete kupiti i poklon-bonove. – Željela sam obilježiti otvaranje svog dućana, koji mi je učinio san stvarnim. Radim 17 godina u turizmu, u Termama Sveti Martin radila sam od recepcije, bazena pa do hotelske

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURJE-PLIN je održao redovnu skupštinu društva

7. srpnja 2023.

Međimurje-plin podijelio 2 milijuna kuna dobiti općinama i gradovima - Ukupno su ostvarili 2.941.115 kuna dobiti pa će 941.115 kuna zadržati za krizne situacije

Irena Novak novom je dućanu dala ime po međimurskom cekeru kojeg drži u rukama suvenirnice gdje sam skupila mnogo iskustva i dobrih pozitivnih vibracija od stranki, rekla nam je vlasnica Irena Novak, koja živi za ovaj međimurski kraj.

Trenutno surađuje s 44 dobavljača, kreativaca, vinara i ostalih lokalnih proizvođača, a oni koji su to mogli, posjetili su je danas na službenom predstavljanju dućana. Međimurski ceker zatvoren je ponedjeljkom, od utorka do petka radi od 8 do 13 sati te od 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati te od 18 do 21 sat, a nedjeljom od 9 do 13 sati. (sh)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Nakon proljetne izvanredne Skupštine Međimurje-plina izazvane dramom oko cijene plina zbog rata u Ukrajini i nemogućnosti da Međimurje-plin kao distributer dobije plin po povlaštenim cijenama od države kao drugi, prošlotjedna redovna Skupština održana je u znatno mirnijem tonu. Cijene plina su se smirile, ali ne i vratile na referentnu 2020., godinu prije izbijanja plinske krize.

Unatoč svim izazovima Međimurje-plin je lani ostvario neto dobiti od 2.941.115 Mirjana Zvonarek, javna bilježnica, Marijan Varga, predsjedavajući Skupš�ne i Nenad Hranilović, kuna, od čega će dva milijuna direktor Međimurje-plina kuna podijeliti vlasnicima: op- materijali za skupštinu mo- sam vam popis 10 općina i povećane su nagrade članoćinama i gradovima, a ostatak raju poslati sedam dana prije dva grada, kazao je Kolarek. vima Nadzornog odbora. zadržati za krizne situacije. njezina održavanja, što je i Hranilović mu je proturječio Prema novoj odluci, mjePokušaj promjene druš- učinjeno, te da se Skupština da je Grad Mursko Središće sečna nagrada predsjedniku tvenog ugovora kojim bi se održala osmi dan. Kolarek je iznio drugi prijedlog.

Nadzornog odbora iznosi 300 omogućilo drugačije uprav- tvrdio da je dobio materijale Nakon iznesene prepir- eura mjesečno. Prethodni ljanje Međimurje plinom dva dana prije Skupštine i ke Ljubomir Kolarek, kao iznos nagrade predsjedniku pokretačima promjena nije da nije imao vremena pro- predstavnik Grada Preloga, bio je 1800 kuna. uspio. Da bi se inicijativa učiti �inancijska izvješća. Da napustio je Skupštinu, a s njim Članovi Nadzornog odza promjenom društvenog pojasnimo, zakon propisuje i načelnici Ivan Hajdarović bora po novom primat će ugovora uvrstila kao odlu- kada materijali trebaju biti - Dekanovca i Perica Hajda- mjesečnu nagradu u iznosu ka na redovnu Skupštinu na poslani, a Kolarek je smatrao rović - Podturna. A na Skup- od 225 eura. Prijašnji iznos odlučivanje, potrebno je da da bi materijali trebali barem štinu nisu došli predstavnici je bio 1350 kuna. je pokrenu udjeličari koji za- tjedan dana prije biti dostav- općina Goričan, Strahoninec, Osim u iznosu mjesečnih jedno raspolažu s 10 posto ljeni udjeličarima. Pitao je i Selnice, Donjeg Kraljevca, Ore- nagrada došlo je do promjetemeljnog kapitala. Dakako zašto se ne veri�icira zapisnik hovice i Male Subotice. na i unutar sastava članova da 10 posto kapitala nije do- s izvanredne Skupštine, koji Skupština je bez obzira na Nadzornog odbora. Iz Nadvoljno i za samu promjenu je, po njegovu mišljenju, kru- njihov izostanak imala kvali- zornog odbora opozvan je cijalan za redovnu Skupštinu. društvenog ugovora. �iciranu većinu za odlučivanje Tihomir Srša, umjesto njega Dobio je odgovor da se to po i sve su odluke predložene u sastav Nadzornog odbora Ljubo Kolarek, Ivan proceduri ne mora, uz opasku Skupštini, osim o raspodjeli ušao je Antun Zadravec. Iz direktora Hranilovića da su Hajdarović i Perica dobiti, izglasane jednoglasno. Nadzornog odbora opozvan Hajdarović napustili zapisnik dobile sve općine Načelnik Gornjeg Mihaljevca je i Nino Vurušić, a umjesto koje su ga zatražile, a mogu Skupštinu Goran Lovrec predložio je ve- njega u sastav Nadzornog odga dobiti i druge. ći omjer dobiti za raspodjelu bora ušao je Miroslav Novak.

Na samom početku SkupLjubomir Kolarek je tvrNapominjemo da se u saštine Ljubomir Kolarek, gra- dio da je dostavio potpise ne- općinama i gradovima, što donačelnik Preloga, je zatra- zadovoljnih općina i gradova nije prošlo, a i on sam je pri stav Nadzornog odbora ulazi žio da se Skupština odgodi, koji traže promjenu društve- glasovanju o tome bio suz- po ključu. kazavši da je nezakonita, jer nog ugovora Međimurje-plina držan. Članove u Nadzorni odbor materijali za Skupštinu nisu u upravi. No direktor Hranilokandidiraju pojedine grupaViše nagrade na vrijeme došli udjeličari- vić mu je odgovorio da ih nisu cije općina i gradova, kako bi i novi članova ma. Opovrgnuo ga je pravnik dostavili na propisani način, preko svojih članova osigurali Nadzornog odbora Međimurskih voda pročitavši čak, niti nakon njegova (diinterese svojih grupacija u članak zakona o trgovačkim rektorova) opetovana poziva Odlukom udjeličara na vlasništvu Međimurje-plina. društvima prema kojemu se općinama da to učine. - Donio Skupštini Međimurje-plina (BMO)

Zašto najbolesniji ovise o dobrotvornim akcijama?

U

vijek mi se srce stegne kada se organiziraju humanitarne akcije prikupljanja pomoći za jako bolesnu djecu kojima život ovisi o skupim lijekovima, terapijama ili operacijama.

Zašto se, pobogu, za najosjetljivije u društvu nema novaca? Zaklinjemo se u djecu, a novac se rasipa na sve strane, samo ne na njih. Nemamo dovoljno mjesta za njih u jaslicama i vrtićima, natežemo se oko asistenata djeci kojima su

potrebni. Javne škole nam nisu podjednako dobro opremljene i uređene. Neujednačen je standard, čime nisu omogućene jednake šanse za svu djecu u startu.

Nedopustivo je da u zemlji u kojoj su djeca najveći de�icit nema politike koja bi bez �ige u džepu podržavala djecu. Čvrstu agendu po pitanju de�icita djece favoriziraju uvezeni pokreti kojima se sva politika svodi na to da se svako dijete mora roditi, pri

čemu je važna brojnost djece, a ne njihova kvaliteta života.

To nije njihova briga. Svaka sličnost s talibanima i sličnim ekstremistima nije slučajna.

Radi se o istom mentalnom sklopu samo s drugačijim predznakom ideologije.

Da se razumijemo, ne možemo državu ni naše institucije povezivati s ekstremistima, ali trebamo inzistirati da poštuju standarde, kako ovakve maglovite ideologije ne bi puštale korijenje. Djeca trebaju biti

prioritet, jer su ljudi najvredniji kapital i to ne samo radi stvaranja pro�ita već zato što zdravo društvo počiva na zdravim ljudima.

Društva koja zrače zadovoljstvom i blagostanjem privlačna su svojim i drugim građanima. Stvaraju vrijednosti zbog kojih svijet postaje bolje mjesto za život. Zato je potrebno od rodilišta, vrtića, škola, do radnog mjesta stvarati klimu u kojoj su ljudi prihvaćeni i potrebni. Ugodno

je odrastati, živjeti i kasnije stvarati u okruženju gdje su ljudi poželjni.

Uvijek će biti ljudi dobra srca i oni neće žaliti posljednjeg centa da bi pomogli drugima u potrebi.

Dobro je njegovati tu vrstu plemenitosti u društvu, ali još je važnije da su te vrijednosti ugrađene u društveni sistem, da se u slučaju kad je netko od članova društva ugrožen, reagira po utvrđenom protokolu, jednakom i dostupnom za sve.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

7. srpnja 2023.

Život u Međimurju 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Žustri start utrke u Lovu na labuđe pero

MARINA PRELOG ugostila najbolje drovske veslače

Nenadmašiv dvojac Ivančić-Horvat Miroslav Horvat i Branko Ivančić, dvojac iz NK Fljojsar Donja Dubrava, treću godinu zaredom odnio je pobjedu u Lovu na labuđe pero Piše: Vlasta Vugrinec Foto: VIPRO i Zlatko Vrzan

Članovi Nautičkog kluba Fljojsar iz Donje Dubrave naprosto su pomeli konkurenciju na ovogodišnjem

Lovu na labuđe pero. Naime, i treću godinu zaredom stazu je najbrže prošao dvojac u sastavu Miroslav Horvat i Branko Ivančić, a njihovi klupski kolege Miroslav Duhović i Mario Horvat na cilj

Pobjednici Miroslav Horvat i Branko Ivančić nagrađeni su vrećicama mrkve i peharima

su stigli s trećim vremenom.

Između Dobravčana ugurala se posada u sastavu Luka Marđetko i Miroslav Vrhaj.

Natjecalo se 14 ekipa

Već 23. godinu zaredom Sportsko-rekreacijska zona Marina u Prelogu krajem lipnja i početkom srpnja postaje poprište vrlo popularnog natjecanja Lova na labuđe pero. “Pero” se lovi u plitkim dravskim čamcima, odnosno „dravskim čonima“, a utrka dobiva sve više poklonika.

Naime, kako je i sve više posjetitelja, tako se širi i popratni program, pa je cijela priredba trajala tri dana.

Kao uvod u ovogodišnje Labuđe pero u petak su posjetitelji mogli pogledati predstavu „Beba“ Kerekesh Teatra, dok je u subotu održan Turnir u odbojci na vodi. U konkurenciji dvadeset i četiri ekipe najbolji su bili „Paraolimpijci“.

Uoči samog početka utrke kratkom svečanošću odana je počast graditelju dravskih čamaca i dugogodišnjem članu Nautičkog kluba Labud, pra-

POSTAVLJENA SPOMEN-PLOČA na utvrdi Novi Zrin

vom dravskom vuku, Antunu Bermancu iz Preloga.

U ovogodišnjoj utrci veslalo je 14 dvočlanih ekipa i iznenađenja na postolju nije bilo. Stoga su se i Fljojsari vratili u Donju Dubravu punih ruku domaće, mlade mrkve.

Praćkanje za posjetitelje

Unatrag nekoliko godina obavezno se održava i praćkanje u kojem je najuspješniji bio Franjo Slivar, ispred Petra Horvata ml. i Kreše Maleka, dok su u utrci kajacima između dvanaest posada najbrži bili Leo Novak i Melisa Matulin.

U programu Lova na labuđe pero sudjelovali su i članovi Udruge građana „Zrinska garda Čakovec“, čiji je pucanj iz topa označio start utrke, zatim članovi Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Čakovec te djelatnici Policijske postaje Prelog Policijske uprave međimurske.

Uz bogatu gastronomsku ponudu za glazbeni ugođaj pobrinuo se Mario Mustač sa svojim bendom.

Hrvatskom banu Nikoli VII. Zrinskom u čast - Ispisao je europsku povijest u obrani od Osmanlija Povodom 400. godišnjice rođenja graditelja utvrde Novi Zrin na mjestu na kojem je hrvatski ban Nikola VII. Zrinski Čakovečki prije 362 godine izgradio obrambenu utvrdu, svečano je otkrivena spomen-ploča.

Natpis na spomen-ploči istaknut je na trima jezicima – hrvatskom, mađarskom i engleskom – simbolizirajući europsku povijest čije stranice su ispisali i pripadnici najsnažnije hrvatske velikaške obitelji – Zrinski.

Spomen-ploča podsjetnik je na slavnu prošlost plemićke obitelji Zrinski koju Međimurje čuva u povijesnoj riznici te je upravo iz toga razloga Županija u suradnji sa Zrinskom gardom Čakovec, Družbom Braće Hrvatskoga zmaja i Maticom hrvatskom Ogranak Čakovec te uz podršku prijatelja iz Mađarske postavila spomen-ploču. U

postavljanju spomenika pomogli su stručnjaci Nacionalnog povijesnog instituta u Budimpešti, Općina Őrtilos, kao i članovi Hrvatske manjinske samouprave u Murakereszturu.

- Ova spomen-ploča nije podsjetnik samo na zajedničku povijesnu baštinu nego je i putokaz koji nas usmjerava na zajedničke i trajne vrijednosti suradnje i pomoći koje nam omogućavaju daljnji razvoj i napredak, i to ne samo u kulturnim nego i društvenim te gospodarskim područjima, rekao je Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde Čakovec.

Istaknuo je kako povijesna baština spaja dva susjedna naroda i dvije susjedne europske države koje su se nekad zajednički odupirale velikoj i moćnoj Otomanskoj sili.

- Danas otkrivanjem ove spomen-ploče odajemo počast velikanima i trenucima koji su imali veliko značenje

Predrag Vabec s prijateljem Branimirom Zadravcem predstavio je svoje najbolje rakije

FICKO 5. Festival međimurske žganice održan u Selnici

Žgajarimo za svoj gušt - Žgajarimo rekreativno, zbog hobija, da imamo za svoje prijatelje i za sebe doma, rekao nam Darko Leskovec iz Mačkovca, kojeg smo sreli na Ficku, festivalu međimurske žganice održanom u četvrtak, 29. lipnja, u Domu kulture u Selnici. On u svom domu pravi rakiju od šljive, mušmule, breske, a radi i medicu na tradicionalni način, kako su to radili naši bake i djedovi.

Među okupljenim izlagačima susreli smo i Predraga Vabeca iz Savske Vesi koji nam je isto rekao da žgajari za svoj gušt, a za svoju travaricu pokupio je i diplomu na Novosadskom sajmu. S tog istog sajma diplomom zlatnom medaljom okitio se i Radovan Zadravec iz Merhatovca za rakiju od jabuke.

Sam festival održan je po peti put. Utemeljitelj festivala je Stjepan Mesarić, nekadašnji dugogodišnji novinar naših Međimurskih novina, a kreativni

urednik festivala i autor naziva FICKO Ivan Goričanec, dok je pokrovitelj manifestacije bila Općina Selnica. Sam festival otvorio je načelnik Ervin Vičević, dok je maratonki Martini Bezek ponovno pripala čast da najbolju rakiju od prošle godine stavi u vitrinu na pohranu.

Svoje rakije ovog su puta izložili sljedeći proizvođači: Franjo Vrhar, Murska dekla, Ekoborovnice Lisjak, Ivan Sklepić, Branko Krajačić, Robi Horvat, Biserka Šardi, Ladislav Korbelj, Ivan Cofek, Alojz Bistrović, Ivica Bobičanec, Juraj Kamenar, Ivan Levačić, Stjepan Mesarić, Branko Perčić, Good Spirit, Danica i Zlatko Mošmondor, Ignac Šardi, Đuro Bel, Drago Vrhar, Josip Bogdan, Pero Dominić, Filip Tomšić, Stjepan Kamenar, Ivan Novak, Ivan Bistrović, Darko Leskovec, Radovan Zadravec, Martin Nedeljko, Franjo Šela i Juranić.

(Sanja Heric)

VELIKIM SKOKOM za rijeku Dravu

Pripadnici Zrinske garde ispred otkrivene spomen-ploče

Big jumpom za očuvanje europske Amazone

u ovom dijelu Europe u 17. stoljeću, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Svečanosti su nazočili i Josip Grivec, zamjenik međimurskog župana, izaslanik ministra vanjskih europskih poslova, državni tajnik Zdenko Lucić, izaslanik ministrice kulture i medija, ravnatelj Državnog arhiva Štrigova Jurica Cesar, generalni kon-

Općina Sveta Marija sa svojim udrugama te ZEUS, već tradicionalno, organiziraju u nedjelju 9. srpnja 2023. Big veliki skok za rijeku Dravu, poznatiji pod nazivom Big jump. Riječ je o simboličnom činu kako bi se ukazalo na probleme prekomjerne regulacije rijeka i na važnost očuvanja prirodnih vodotoka kojima naše Međimurje i Podravina

zul u Pečuhu Drago Horvat, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, župnik župe Goričan Josip Drvoderić, predsjednik Matice hrvatske Ogranak Čakovec Zoran Turk, predstavnici Družbe Braće Hrvatskoga zmaja, ravnatelj Nacionalnog povijesnog instituta u Budimpešti Móczár Gábor, načelnica Općine Őrtilos Zita Kelei.

(BMO)

obiluje. Skok se organizira i uz godišnjicu proglašenja Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i Dana europske Amazone.

Uz mnoštvo zabave, kupanja, odbojke, raznih organiziranih igara i škole veslanja posjetitelji će uživati u dobroj hrani koju sponzorira Općina Sveta Marija. Sam skok planiran je u 15 sati. (vv)

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko Život u Međimurju 8GLOBALNO I LOKALNO

josip.simunko@mnovine.hr

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen po-

stupak primanja Hrvatske Opći, zajednički u eurozonu, od 1. siječnja iiduće posebni interes godine euro će biti službena valuta.

NajzadoEurope voljniji su izvoznici jer će

K

ce Nere

ma

ovezuu više

nisam ni e godine m ići na m u tome, zgovoru

eme voli žanrova, asike na

navečer, ko nje je

ustracije oj fokus racije za umještakoja bi koričena na

ad se govori o inteprestati muke konverzije, resu, u našoj pravnoj dok političari tvrde da je se to jošpraksi jedan udomaćilo povijesni dan mišljenje da je opći interes za Hrvatsku. Kako god bilo, vezan za oduzimato je najčešće za Hrvatsku uspjeh nje zemljišta i nekretnina u s obzirom na sve nedaće korist Republike Hrvatske, posljednjih godina. pod kojim uvjetima i sličKuna će se ipak naći i no. Iz pravne pozicije, to su na kovanicama eura, više najčešća imovinska pravna kao spomen, tako da nepitanja. će biti posve zaboravljena.

No politološki pojam inOd početka demokratskih teresa je mnogo širi i sveopromjena Konkretno, u Hrvatskoj do buhvatniji. opći danas, kuna je od gotovo je interes Europske unije da neželjene kojojpasu postane jakavalute ekonomska i vojna sila koja će uiglobalnom suprostavljali političke svijetu voditi ravnopravni primisli postala cijenjeni dijalog novac.s drugim velikim silama, tako Sad Amerikom kad odlaziiuKinom. zasluUženu ovom trenutku Europska mirovinu, mnogi će s unija je jaka ekonomska sila, emocijama pomalo žaliti za no politički patuljak, zbog tonjom, s odlaskom kune guga jer nema pravih dogovora bi se i jedan dio državnog o smjeru razvoja. Konkretno, suvereniteta. godinama se ne mogu dogoi kuna povevoritiHrvatska o proizvodnji moderzani su stoljećima.

Ta dugonog oružja, jer industrijski trajna vezazemlje zapravo mnogo lobiji svake vuku na govori o nama samima. U svoju stranu. srednjem vijekuigri ubirao se U globalnoj moći porez kunovina, a mnogo mnogo više, SAD još uvijek tretira Kinu kao drugoraprije, davanja gospodarima zrednu silu. Na mogla tom tragu i kraljevstvima su se su i nedavne zabrane izvoza platiti i kuninim krznom. čipova tehnologije u Novisoke zašto je kuna uopće Kinu. postala novac ili sinonim za No ikao Kina je uvelasredzanovac platežno brane metala stvo iizvoza to bašrijetkih u Hrvatskoj? germanija i galija kao svoj Pravi razlog se ne krije protuodgovor, jer je najvesamo u ljepoti i kvaliteti ći svjetski proizvođač, bez krzna, već čipova, u nečemželeći drukojih nema gom.

Za stare Hrvate je ravnopravniji odnos. kuna bila – srećonoša.

Nedavna pljuska Kine Kuna uniji zapravo i nije Europskoj je činjenica bila obični srećonoša, već da je Kina drugi put otkazala magijski, bila jepovjerenika drevna maposjet visokog gijska tehnološka tajna. U za vanjske poslove Europske unije Josepu Borellu. Posjet je prolongiran iz razloga što Kina već ostvaruje svoj posebni interes u Europi, tako

na primjer u Mađarskoj i Njemačkoj. Čak tri kineska velika proizvođača u Mađarskoj već grade ili će graditi više tvornica za automobilske baterije. pradavna vremena svaki je Vodeći svjetski proizvođač mladić hrvatskih plemena baterija CATL gradi u Demorao uhvatiti kunu, time brecenu tvornicu baterija vrijednu sedam milijardi je dokazivao da je sposodolara, stižu i drugi kineski ban zaaženidbu, točnije da proizvođači, EVE Energy je sposoban donijeti srećui Sunwoda.

MađarskaStari se očito svojoj izabranici. su želi u Europi pozicionirati nekad, pa čak i u novije kao vodeći europski doba, uzgajali kuneproizvoza lov đač baterijai zečeve. pod kineskim na kuniće vodstvom.

Simbolična tajna kune Naime, Kinezi će prodaje staro vjerovanje alkemivati svoje baterije njemačkim čara da ona može uhvatiti automobilskim divovima, zeca, odnosno kunića.

Kuna BMW-u, Mercedesu i Audiiju,kunić nisu slučajno u jeo čemu već postoje trgozičnoj vezi.

Latinski naziv vinski sporazumi.

Tako je za zeca interes je lapis, u davnoi posebni Mađarske vrijeme toza serazvoj nekakovlastite poveNjemačke zivalo snadmašio kamenom mudrosti zemlje opći interes Europske unijepretvorbe da zajednički i alkemijom u gradi svoje tvornice srednjem vijeku. i da bude manje Doovisna. danas je ostao poNedavno je mađarski znat lapis lazuli, cijenjeni ministar vanjskih poslova dragi kamen iz kojeg se doSzijjarto izjavioplava da bi napori bivala azurna boja u Europe da se odvoji od Kine srednjem vijeku. bili ravni ekonomskom saZbog toga je naša kuna moubojstvu, jer trgovinska sve samo ne obična novčarazmjena već iznosi blizu nica.milijardi U njoj jedolara. skupljeno dvi900 On kaže: je tisuće godina povijesti.

Njemački ministar vanjskih Ipak, za svaki našla poslova govorislučaj, o prekidu se kaoapradavni srećonoša veza, ja dobivam pozive i nanjemačkih kovanicama eura. Tko od proizvođača kaže da Hrvati ne vole poautomobila da uvjerim kivijest dobavljače i magiju? da dođu u neske Mađarsku.

Toliko o sadašnjem općem, zajedničkom i posebnom interesu Europe.

Anica Vugrinec sjela je umjesto Stjepana Ribarića

Ivana Jakšić u vijeću je umjesto Kris�ne Gudlin

Miroslav Marđetko vijećničku zadaću obavljat će umjesto Dolores Andročec

GORIČAN ima trojicu novih vijećnika

Čast dobili Anica Vugrinec, Ivana Jakšić i Miroslav Marđetko U vijećničkim redovima Goričana na protekloj sjednici zasjela su čak tri nova vijećnika. Miroslav Marđetko, Anica Vugrinec i Ivanka Jakšić novi su vijećnici Goričana koji

su svečano prisegnuli pred ostalim vijećnicima, predsjednikom Petrom Baksa i načelnikom Emanuelom Sinkovićem.

Miroslav Marđetko vijećnik je iz redova HDZ-a koji

ODLAZAK u mirovinu odgajateljica vrtića Cvrčak

je došao na mjesto Dolores Andročec, koja je stavila svoj mandat u mirovanje, a prisegnule su i dvije nove vijećnice iz koalicije Matije Posavec NL i HSS. Anica Vugrinec došla je

na mjesto pokojnog vijećnika Stjepana Ribarića, a Ivana Jakšić na mjesto Kristine Gudlin, koja je svoj mandat stavila u mirovanje zbog preseljenja u inozemstvo. (dv)

Dale svu svoju ljubav djeci, a sad idu na zasluženi odmor Nakon generacija i generacija odgoja čakovečkih mališana došlo je vrijeme za zasluženi odmor. Tako u mirovinu odlaze odgajateljice Ljiljana Smiljanić, Sanja Vincetić, Smilja Grujić i Đulijana Matotek nakon 40 i više godina rada u predškolskoj ustanovi u Dječjem vrtiću Cvrčak.

- Svoj radni vijek posvetile su našim najmlađima. Godine rada truda, odricanja, nesebičnog ulaganja, privatnog vremena u korist malenih koji su im bili povjereni, osmišljavanja odgojno-obrazovnog procesa i provođenja istog kraju dovele su ih na

novi početak. Početak jednog mirnog i ispunjenog života, uz spoznaju da su na noge digle i poslale u svijet generacije i generacije djece. Uz njihove obitelji, iz dana u dan, učile su ih novim koracima, pružale bezbrižnost te im postavljale temelje za učenje i snalaženje u društvu i životnim izazovima. Primale ih i ispraćale svaki dan iz vrtića. Sigurni smo da ste im ostali u trajnom sjećanju i da će svako toliko uzeti neku uspomenu iz škrinje vrtićkih sjećanja, rekla je ravnateljica vrtića Cvrčak Lidija Varošanec. (dv)

Lidija Varošanec ispra�la je u mirovinu Sanju Vince�ć, Smilju Grujić i Ljiljanu Smiljanić

I TO SE DOGAĐA: Srna se trijeznila u dvorištu

Opila se trulim jabukama pa odmorila

DINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

Je li moguće da je srna koju smo snimili u obiteljskom vrtu Srećka Kramara u Peklenici na hrpi fermentiranih jabuka pijana drijemala? Danima dolazi, časti se na njegovu i susjednim vrtovima voćem, lišćem voćaka, �lancima i povrćem po svom izboru, a drage su joj i fermentirane jabuke.

- Je li moguće da se od toga napila? - pitali smo poznatog vetrinara Miljenka Cmrečaka.

- Moguće je, kaže, i dodaje: - Ako se napije slon, zašto ne bi i srna, ako je pojela veću količinu takvih jabuka, objasnio je. - Nije neobično što sve više divljih zvijeri pa i srna viđamo u našim naseljima i

Pijana srna oko svojih kuća, kaže. Ističe: - Tu se osjećaju sigurno jer nisu na dohvatu lovaca, a i na raspolaganju im je obilje hrane iz naših vrtova i voćnjaka. Naglasio je da repelenti protiv divljih životinja nisu od neke veće koristi, pa ne trošite novac na njih, a jedino

što ih može natjerati je buka.

Od štete koju prave mogu vas zaštititi visoke ograde.

Mreže protiv tuče su također korisne ako gredice prekrijete tako da njuškom ne mogu do sadnica ili plodova povrća.

(BMO)

7. srpnja 2023.

Crna kronika 9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROMETNA zbog kuršlusa sa semaforima

Vozačica (25) oduzela prednost

Strašan prizor razbijenog motora preko puta Javne vatrogasne postrojbe u Čakovcu

TRAGIČNO POGINUO na motoru prilikom vožnje na posao

Andreas Novak-Muzika ostavio je ogromnu tugu Sudbina ga je to kobno nedjeljno jutro okrutno otrgnula od obitelji, prijatelja, života Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Andreasu Novaku-Muziki iz Pribislavca trebala je to biti samo još jedna radna nedjelja u nizu na Dravskim bazenima u Varaždinu, gdje je radio kao zaštitar. No, sudbina ga je okrutno otrgnula od obitelji, prijatelja, života. Poginuo je na motoru u 38. godini.

Kako je izvijestila policija, u nedjelju, 2. srpnja, u 8:25 u Čakovcu dogodila se prometna nesreća u kojoj je, nažalost, smrtno stradao 37-godišnji motociklist iz Pribislavca.

Splet nesretnih okolnosti

U trenutku nesreće vozač, inače 44-godišnji vatrogasac zaposlen u Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije iz Čakovca, upravljao je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, kolnikom Ulice Stjepana Radića te je dolaskom do kolnog

ulaza obližnjem parkiralištu obavljao skretanje ulijevo.

Pritom nije propustio vozilo koje je dolazeći iz suprotnog smjera zadržavalo smjer kretanja zbog čega je u bočni dio automobila prednjim dijelom udario motocikl, čakovečke registarske oznake, kojim je upravljao 37-godišnjak. Uslijed siline udara došlo je do prevrtanja motocikla te pada vozača na kolnik.

Na mjestu događaja liječnik pristiglog tima hitne medicinske pomoći konstatirao je smrt 37-godišnjeg vozača motocikla. Tijelo preminulog prevezeno je na Odjel patologije čakovečke bolnice. Kolnik Ulica Stjepana Radića od 8:35 do 11:30 sati zbog obavljanja očevida bio je zatvoren za sav promet te se odvijao okolnim ulicama.

Protiv 44-godišnjeg vozača osobnog automobila zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu podnijeta je kaznena prijava nadležnom državnom odvjet-

ništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

Zamjenica općinske državne odvjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu je 2. srpnja 2023., zajedno s policijskim službenicima Policijske uprave međimurske, provela očevid prometne nesreće koja se dogodila istog dana oko 8:25 u Čakovcu.

– Prema dosad prikupljenim podacima, do prometne nesreće je došlo na način da je hrvatski državljanin (1979.) upravljajući osobnim automobilom poduzeo skretanje ulijevo u dvorište i pritom oduzeo prednost prolaska te prepriječio put motociklu kojim je upravljao hrvatski državljanin (1985.) naišavši iz suprotnog smjera.

Motociklist je uslijed udara i pada smrtno stradao.

Radi utvrđivanja svih okolnosti ove prometne nesreće naložena je obdukcija stradale osobe i analiza alkoholiziranosti sudionika

36-godišnjak fizički i verbalno prijetio izvanbračnoj supruzi

Andreas Novak bio je dobro poznat u čakovečkim krugovima, volio je motore i sport

te će se poduzeti drugi potrebni izvidi i dokazne radnje, priopćio je DORH.

Druga žrtva međimurskih cesta

Andreas je druga žrtva u cestovnom prometu na području Međimurske županije u ovoj godini. U srijedu 5. srpnja, od njega su se zauvijek oprostili njegovi najbliži na gradskom groblju u Mihovljanu. Volio je motore i sport. Bio je voljen i rado viđen u društvu.

Mura izbacila tijelo Natanaela Fodora Novakovec, izvijestila je PU međimurska.

Prepoznavanjem je utvrđeno bilo da se radi o nestalom 40-godišnjaku, a sama obdukcija je pokazala da je uzrok smrti utapanje.

Natanael Fodor pronađen je 16 kilometara nizvodno od zadnjeg mjesta viđenja u Peklenici. Kako smo saznali, nestali Fodor bio je nastanjen u Kapelščaku, a navodno je

doselio s mora u Međimurje.

Nestao je u Muri zanemarujući ili ne poznajući podmuklost te rijeke pokušavajući ju preplivati. No, nekoliko metara prije nego je dohvatio drugu obalu, opaka Mura ga je savladala i najvjerojatnije, prema riječima očevidaca, povukla pod površinu. O svim utvrđenim činjenicama policija će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo. (sh)

raskrižje zadržavajući smjer kretanja, a da prethodno nije propustila sva vozila koja se kreću tom prometnicom. Uslijed opisane situacije u bočnu stranu njenog automobila udario je prednjim dijelom osobni automobil, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je Južnom obilaznicom upravljao 34-godišnji vozač.

Vozilom hitne medicinske pomoći u čakovečku bolnicu prevezena je 33-godišnja putnica iz osobnog automobila, a kojim je upravljao 34-godišnji vozač. Nakon utvrđivanja težine zadobivenih ozljeda slijedi kvali�ikacija događaja, odnosno odlučit će se hoće li se izreći prekršajni ili kazneni nalog za 25-godišnju vozačicu. (sh)

PROVOĐENJE ISTRAGE

TUŽAN završetak potrage

Nakon 13 dana Mura je izbacila tijelo Natanaela Fodora, 40-godišnjaka čiji je nestanak prijavljen 17. lipnja ove godine.

- U subotu, 1. srpnja, u prijepodnevnim satima na Odjelu patologije Županijske bolnice Čakovec provedeno je prepoznavanje mrtvog tijela nepoznatog muškarca, a koje je pronađeno u četvrtak, 29. lipnja, prilikom pretrage rijeke Mure, nedaleko od mjesta

U ponedjeljak, 3. srpnja, nešto prije 15:30 sati u Čakovcu, na raskrižju Ulice dr.

Tome Bratkovića, Južne obilaznice grada Čakovca i Ulice Pavleka Miškine dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena 33-godišnja putnica iz osobnog automobila.

Prije same nesreće, tog je dana u većem dijelu Međimurja nestala struja pa nisu radili ni semafori na raskrižjima. Do nesreće je došlo na način da je 25-godišnjakinja upravljajući osobnim autom, čakovečkih registarskih oznaka, Ulicom dr. Tome Bratkovića došla do raskrižja s Južnom obilaznicom grada Čakovca, a koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska.

25-godišnja vozačica ušla je u

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 23. lipnja 2023. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1987.) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela teške tjelesne ozljede.

Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 36-godišnjak od travnja do lipnja 2023. godine u obiteljskoj kući u mjestu kraj Čakovca bio �izički nasilan prema svojoj 30-godišnjoj izvanbračnoj

HLAPIČINA

supruzi te joj prijetio, kao i da joj je krajem svibnja 2023. godine udarcima nanio teške ozljede.

Državno odvjetništvo je podnijelo prijedlog da se protiv okrivljenika odredi istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke u postupku i opasnosti od ponavljanja kaznenih djela kojeg je sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila i odredila mu istražni zatvor. (sh)

Provalio i ispreturao stvari Između 27. lipnja i 1. srpnja ove godine u Hlapičini nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 54-godišnjakinje. Počinitelj je u nekoliko prostorija kuće

BELICA

ispreturao stvari, ali pritom ništa nije ukrao. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ukrao dizel iz kamiona U noći s nedjelje na ponedjeljak (2./3. srpnja 2023.) u Belici nepoznati počinitelj nasilno je ušao u ograđeno parkiralište u Radničkoj ulici, gdje je iz nekoliko kamiona ukrao više stotina litara dizel-

NEDELIŠĆE

skog goriva. Materijalnu štetu oštećena trgovačka društava iz Belice i Pribislavca procijenila su na više stotina eura.

Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Požar slame u Zavrtju Natanael Fodor nestao je u Muri u visini Peklenice, a pronašli su ga nedaleko od Novakovca

U Nedelišću, novom kvartu Zavrtje došlo je do požara slame na otvorenom prostoru. Na terenu su izašli vatrogasci JVP-a Čakovec

s dva navalna vozila te se borili s požarom koji srećom nije zahvatio stambenu zonu. (dv)

10 Čakovec

CIVIDINI ipak raskinula koaliciju s HSS-om

Nino Vurušić (HSS) opozvan iz Nadzornog odbora

Hostel je napravljen od Tehnixovih kontejnera

HOSTEL INDUSTRIAL u Čakovcu počeo s radom

Noćenje od 28 eura, prvenstveno za mlađe putnike!

Gostima je na raspolaganju i spremište za bicikle, praonica rublja, prostor za druženje, terasa te radni prostor, a moguće je dogovoriti i tople obroke

Nedostajalo smještaja za đake i studente

Cijena je od 28 eura po osobi. A u kasnijoj fazi će biti i dvokrevetne i trokrevetne sobe za obitelji.

Direktor hostela Jerko Rajher, koji je prostor unajmio i uredio, kaže kako su primijetili da u našem kraju nedostaje smještaja upravo za skupine mladih ljudi, poput đaka i studenta te je naš smještaj prilagođen njima, no jednako je pogodan i za smještaj radnika.

Na poslovnom potezu direktoru hostela čestitao je i direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. - Ovo je osmi hostel u Međimurju i sada ukupno imamo 285 kreveta u toj vrsti smještaja.

Ovakva ponuda nam treba i u svjetlu činjenice da razvijamo ekomuzej Međimurja koji naj-

Iz Nadzornog odbora Međimurje plina opozvan je i Nino Vurušić (HSS) kao predstavnik Grada Čakovca, a umjesto njega u sastav Nadzornog odbora ušao je Miroslav Novak (SDP). Odlučeno je tako na protekloj redovnog skupštini Međimurja plina 29. lipnja 2023.

Je li razlog opozivu raskid koalicije s HSS-om? Nino Vurušić član je HSS-a u koji je nedavno ušao Stjepan Kovač, čime je koalicija bivših suparnika za mjesto gradonačelnika, Ljerke Cividini i Stjepana Kovača, došla u pitanje.

Nino je kratko poručio kako na ovu odluku nema

Nino Vurušić (HSS) komentar te je istu primio poštom na kućnu adresu. Razlog opoziva nije objašnjen u odluci.

Cividini je komentirala kako u Nadzornom odboru ne može biti netko tko s gradonačelnicom nema nikakvu komunikaciju ni suradnju. (dv, zv)

GRADONAČELNICA tražila ostavku Upravnog vijeća CZK-a

Nećemo dati ostavke niti se ispričati!

Upravno vijeće CZK-a od strane osnivača Grada Čakovca, koje čine predsjednik Damir Klaić, Miljenko Zelenbaba, Nikolina Mekovec i Karolina Juzbašić, dobili su e-mail gradonačelnice Ljerke Cividini u kojem traži njihovu ostavku zbog slučaja koji se odvijao sa sad već bivšim ravnateljem Romanom Bogdanom. Također, tražila je i ispriku od strane

Ljerka Cividini, gradonačelnica Upravnog vijeća Romanu Bogdanu, no, doznajemo, to se neće dogoditi. U pitanju je, kažu iz Vijeća, bilo ukazivanje na nepravilnosti u poslovanju CZK-a, što nije bilo kažnjivo, već u rangu prekršaja. Gradonačelnica kaže kako je na njima hoće li se ili ne ispričati. (dv)

SKENDER RAMADANI (40) zvan Pajdo čakovečki je kebab majstor

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U Čakovcu je s radom počeo novouređeni Hostel Industrial koji se nalazi na adresi Carinski odjeljak, na rubnom dijelu grada. Hostel ima kapacitet za 64 osobe, s 24 klimatizirane sobe opremljene čajnom kuhinjom i kupaonicom.

Gostima je na raspolaganju i spremište za bicikle, praonica rublja, prostor za druženje, terasa te radni prostor, a moguće je dogovoriti i tople obroke. U kasnijoj fazi će biti preuređena i zajednička blagovaonica.

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Goran Patrčević, voditelj Hostela Industrial više posjećuju upravo mlađi ljudi, rekao je direktor Grula.

Sve više stranih gostiju

Tijekom 2022. godine u Međimurju evidentirano je 208.871 noćenja, od čega se 106.901 noćenje odnosi na strane goste. Za usporedbu, tijekom 2019. ostvareno je 200.928 noćenja. I prvi dio 2023. godine obećava jer je zabilježeno 14 posto dolazaka i 11 posto noćenja više u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Župan Međimurske županije Matija Posavec naglasio je da porast broja smještajnih kapaciteta u našem kraju pokazuje vjeru ljudi u strategiju razvoja turizma županije.

Ovu poslovnu inicijativu pozdravljamo jer vapimo za smještajnim kapacitetima s obzirom na porast broja gostiju i noćenja.

Međimurska županija potiče održavanje sportskih, kao i kulturnih manifestacija te težimo da ljude koji nam dođu i ugodno smjestimo u Međimurju, istaknuo je župan.

Hrani našu mladež u noćnim izlascima!

“Bok Pajdo” pozdrav koristi za svoje goste, a koji rado pojedu kebab, tortilju ili hot-dog s nogu Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Malo koji Čakovčanec ili Međimurac nije jeo kebab kod Pajdija. Iza poznatog čakovečkog fast-fooda Pajdaš stoji Skender Ramadani, 40-godišnjak koji je iz Makedonije, grada Gostivara u Čakovec preselio nakon srednje škole, sad već davne 1997. godine.

“Bok Pajdo” pozdrav je koji koristi za svoje goste, a koji rado pojedu kebab, tortilju ili hot-dog s nogu.

No, sada to više nije samo klasični fast food restoran jer je s proširenjem prostora dobio stolove, stolice i prostor u kojem na miru možete pojesti ove “brze” delicije. Često se Čakovčanci znaju šaliti da je Pajdo naš McDonalds.

Tko je Pajdo?

U sobi se, uz spavanje, nudi kuhinja kao i vlas�ta kupaona

Skenderov otac u Čakovec je stigao pred 50 godina prodajući sladoled. Ovim bi-

Kebab majstor Skender Ramadani znisom bave se i danas, ali Skender kaže kako je to skup posao. Mašine su skupe, kao i radna snaga, tako da ne čudi što su cijene kuglice sladoleda porasle u nebo. Pajdaš, fast food restoran u Čakovcu, inače je svojevrsna podružnica.

Prvi Pajdaš, fast food restoran otvoren je još 1982. godine u Murskoj Soboti, a posluje i danas. Skender govori kako je vlasnik njegov brat Jonus, a on je jednostavno preuzeo ime. Kebab je popularno jelo koje potječe iz Turske, ali se raširilo i postalo popularno diljem svijeta. Osnovna ideja kebaba je da se meso (obično janjetina, piletina, teletina ili svinjetina) naniže na štapiće i peče na roštilju. Na taj način

meso se ravnomjerno peče i postaje sočno i ukusno.

Kebab je zapravo zdravo jelo?

- Međimurci vole kebab, a on je zapravo zdravo jelo, jer uz meso dolazi obilje povrća i umak.

Teško mi je procijeniti koja populacija najviše jede kod nas, ali to je recimo od mladeži pa do 50 godina. No, teško je generalizirati.

Najveći problem je uglavnom za vikend, dakle od petka do nedjelje. A u vrijeme izlaska bude i gužve, no svi stignu na red, govori Pajdo, kebab majstor.

Skender ima četiri kćeri, a nada se da će jednog dana

preuzeti posao. U biznisu je inače cijela obitelj, njegov otac koji je posao i započeo, kao i supruga Hiliša koja radi cijelu pripremu. Kebab je i dalje 4,80 eura, cijene nije dizao, a najviše se jedu kebab tortilje.

U Makedoniji imaju kuću, a tamo odlaze dva puta godišnje, ovisno kako stignu.

Jer za Pajdija nema odmora.

Kaže da je u deset godina možda ukupno mjesec dana bio slobodan.

- Ne umorim se puno. Uzmem si ja slobodno za ženu i djecu, ali sve skupa mora funkcionirati, bez podrške obitelji teško da bi ovo opstalo, govori nam Skender u žurbi, jer već ima novu narudžbu.

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11 ŽUPNA CRKVA Presvetog trojstva u Nedelišću

Vladimir Mihaljević predstavio Službu Marialsku Zahvalnice Općine dodijeljene su: Zdravstvenoj ustanovi „Ljekarne Petek“, Elektroinstalaterskom obrtu „ELEKTRO-MI“, Lajtmanu j.t.d. za mul�mediju, Servisu za čišćenje Iva, Franji Kozjaku, Josipu Kovačiću, Ladislavu Jurasu, Josipu Jurasu, Antunu Poje, Pavlu Ružiću, Tesi Balog i Aidi Trstenjak

OPĆINA MALA SUBOTICA obilježava svoj dan

Ružica Jukić dobitnica je Grba općine Ružica, rodom iz Male Subotice, već duži niz godina živi u Zagrebu, ali je duhom još uvijek vezana uz svoj rodni kraj, što redovno pretače u svoje stihove pisane na kajkavskom Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Višednevnim bogatim programom, po principu za svakoga ponešto, Općina Mala Subotica slavi svoj dan. Ove godine dodatni ton slavlju daje i 30. obljetnica od utemeljenja Općine. Između ostaloga, u petak je održana i svečana sjednica tamošnjeg općinskog vijeća. Uz rezime ostvarenih programa unatrag godinu dana te najave onoga što žitelje očekuje u narednom razdoblju, zaslužnim pojedincima, udrugama i gospodarstvenicima podijeljena su najviša općinska priznanja. Isto tako, nagrade su dobili i uspješni učenici i studenti.

Dodjela nagrada

Novčana nagrada dodijeljena je Leni Marčec za

uspješno sudjelovanje na županijskoj i državnoj smotri LiDrano, Marti Žulić za osvojeno 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz �izike, Štefanu Granatiru za osvojeno 3. mjesto na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola u međusektorskoj natjecateljskoj disciplini Robotika, Karli Grašić za iznimne uspjehe u školovanju na Fakultetu hrvatskih studija te za Rektorovu nagradu za individualni znanstveni i umjetnički rad, Klari Grašić za iznimne uspjehe u školovanju na preddiplomskom sveučilišnom studiju Psihologije u Zagrebu, Ani Horvat za rektorovu nagradu za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici, Lari Marčec za iznimne uspjehe u školovanju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu

Filip Ružić, Puhački orkestar Općine Mala Subo�ca, Petar Ružić, NK Omladinac Držimurec-Strelec i Matej Obadić DVD Mala Subo�ca

U srijedu, 28. lipnja, u 19 sati u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišću u sklopu obilježavanja dana Općine Nedelišće bilo je predstavljanje zbirke marijanskih propovijedi Mihalja Šimunića Služba Marialska iz 1697. godine. Mihalj Šimunić je bio svećenik, rodom iz Nedelišća. Djelovao je u 17. stoljeću te je bio omiljen marijanski propovjednik.

Zbirka je bila pisana na kajkavskom jeziku, a sada je bio predstavljen pretisak originala na današnji službeni hrvatski jezik. Zbirku propovijedi je priredio prof.

Vladimir Mihaljević, a Općina je �inancijski podržala projekt. Uz profesora Vladimira Mihaljevića o zbirci propovijedi progovorio je

prof. dr. Alojz Jembrih, načelnik Općine Nikola Novak i župnik Ivan Herceg.

Mihalj Šimunić rođen je u Nedelišću sredinom 17. stoljeća, a umro je u Zagrebu u studenome 1699.

Po vlastitom svjedočenju školu je polazio u Varaždinu, 1677. godine odlazi u zagrebačko sjemenište, a studij teologije završava u Hrvatskom zavodu u Beču. Od 1682. je župnik u Donjem Vidovcu, potom u Legradu, 1687. je imenovan zagrebačkim kanonikom, a od 1689. do 1692. obavlja dužnost rektora Hrvatskog zavoda u Bologni. Kasnije je imenovan za arhiđakona, a 1695. za prefekta i potom rektora Zagrebačkog sjemeništa. (dv)

U ČREČANU prava fešta

Uz prefini roštilj otvorenje igrališta!

Valen�no Škvorc, načelnik općine Mala Subo�ca, Ružica Jukić, dobitnica Grba Općine Mala Subo�ca i Mladen Križaić, predsjednik OV Mala Subo�ca te za rektorovu nagradu za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici i Heleni Hlišć za iznimne uspjehe u školovanju na Sveučilišnom studiju Medijskog dizajna u Varaždinu.

Zahvalnice Općine dodijeljene su: Zdravstvenoj ustanovi „Ljekarne Petek“, Elektroinstalaterskom obrtu „ELEKTRO-MI“, Lajtmanu j.t.d. za multimediju, Servisu za čišćenje Iva, Franji Kozjaku, Josipu Kovačiću, Ladislavu Jurasu, Josipu Jurasu, An-

tunu Poje, Pavlu Ružiću, Tesi Balog i Aidi Trstenjak.

Pečat Općine Mala Subotica dobili su: Dobrovoljno vatrogasno društvo Mala Subotica povodom 130 godina uspješnog rada, Nogometni klub „Omladinac“ Držimurec-Strelec povodom 50 godina uspješnog rada, Puhački orkestar Općine Mala Subotica povodom 25 godina uspješnog rada. „Grb Općine Mala Subotica“ dodijeljen je pjesnikinji Ružici Jukić za dugogodišnju promociju Općine Mala Subotica koja je ujedno zahvalila u ime svih nagrađenih. Ružica, rodom iz Male Subotice, već duži niz godina živi u Zagrebu, ali je duhom još uvijek vezana uz svoj rodni kraj, što redovno pretače u svoje stihove pisane na kajkavskom.

Nedjeljna povorka

Lena Marčec, Marta Žulić, Štefan Grana�r, Miljenka, majka Klare i Karle Grašić, Ana Horvat i Helena Hlišć

U Maloj Subotici običaj je i da se Dan općine slavi nedjeljnom misom kojoj prethodi mimohod kroz naselje svih tamošnjih udruga uz pratnju općinskog Puhačkog orkestra.

Vrijedne udruge iz Črečana iskoristile su državni praznik Dan antifašističke borbe da opet okupe cijelo selo!

Sada već tradicionalno druženje održalo se u lijepom parku u centru mjesta, ispod drveća koje pruža Črečinčarima i Črečinčarkama hladovinu i služi kao okupljalište već više od 100 godina.

No ove godine je bio i dodatan razloga za slavlje - otvorenje dječjeg igrališta.

Djece u Črečanu ima puno, što se uvijek vidi na dodjeli dječjih darova, a sada su mališani pozvani da vide, dan ranije dovršeno, novo dječje igralište koje će im uljepšati predstojeće ljetne praznike.

U organizaciju su se uključili mjesni odbor, Udruga žena

TRNOVEC

Črečan i DVD Črečan. Za pripremu prigodnog programa s pjesmom, plesom i recitacijama koji su izveli Malci ŠČrečan zadužena je bila predsjednica VMO Črečan Anđelka Horvat, najbolji roštilj pripremao je predsjednik DVD-a Črečan Radovan Horvat uz asistenciju Peje Kopačevića i Daria Horvata, a da nitko ne bude žedan, brinule su članice Udruge žena Črečan na čelu s predsjednicom Radmilom Kopačević. Nakon svečanog programa klinci su pohitali na novo igralište, a kasnije i na vježbu za vatrogasno natjecanje u Žiškovcu, dok je ulogu dobrog duha zabave preuzeo neumorni muzičar i uvijek nasmijan prijatelj Marinko Ladić. (dv)

Djeca pohrlila na novo igralište Trnovec je jedno od najmanjih mjesta u Općini Nedelišće, ali jedno od najsložnijih.

Centar mjesta je dugo vremena bio neuređen, a radovi na uređenju mjesta odvijali su se sporo i sporadično. No načelnik Nikola Novak odlučio je da to treba promijeniti te je uređenje centra započelo dovršenjem uređenja kapelice Majke Božje Snježne prošle godine, a nastavilo uređenjem dječjeg igrališta ove godine. Kao i uvijek, organizaciju je preuzela Udruga žena Trnovec na čelu s neumornom predsjednicom Dragicom Rušnjak i tajnicom Milenom Škvorc. Ove dvije zdravstvene djelatnice velike

su operativke uz čije se vodstvo Udruga žena Trnovec dokazuje kao jedna od najaktivnijih udruga na području općine. Tako je pripremljen lijep i prigodan program u kojem su nastupila djeca s recitacijama i pjesmom. Prigodnu je recitaciju održala i predsjednica Dragica, svoje su vještine pokazali i mali vatrogasci, a program je završen nastupom trubača u usponu - Lovre Škvorca.

Nakon svečanosti djeca su pohrlila na igralište, dok su se mame, tate, bake i dede okrijepili svakakvim slanim i slatkim specijalitetima koje su vrijedne žene pripremile. (dv)

12 Gornje Međimurje MURSKO SREDIŠĆE

NATJECANJE u pečenju tradicionalnih domaćih „proštenjskih kolača“

Staza u Poljskoj za sigurniji put do vrtića Radi sigurnosti pješaka i biciklista počela je izgradnja pješačko-biciklističke staze u Poljskoj ulici.

Izgradnjom pješačko-biciklističke staze u Poljskoj ulici u Murskom Središću stvara se sigurniji put do vrtića. Grad Mursko Središće je navedeni projekt prijavio na Javni poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u Program podrške

regionalnom razvoju. Potraživani iznos je 60 posto od ukupnog iznosa radova na izgradnji.

Temeljem provedenog postupka javne nabave, početkom lipnja ove godine potpisan je ugovor o izgradnji s tvrtkom Kabel-mont iz Domašinca u iznosu od 102.521,25 eura s uključenim PDV-om. Radovi se planiraju završiti do kraja 2023. godine.

U lučici vezovi za čamce

Lučica na šetnici uz Muru dobit će vezove za čamce. Da se to omogući, pobrinut će se Odjel za komunalne poslove. Uz to će

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

se donja razina obale oko lučice izbetonirati radi lakšeg čišćenja, a i za potrebe prigodnih događanja na tom prostoru. (BMO)

Darivatelje krvi će osloboditi komunalne naknade Gradonačelnikov kolegij predložit će Gradskom vijeću da se plaćanja komunalne naknade oslobode dobrovoljni darivatelji krvi s područja grada

Mursko Središće. Predlažu da se obveze plaćanja komunalne naknade oslobode oni s deset ili više davanja krvi.

(BMO)

Grad želi da građani sve bitne gradske vijesti mogu primati na pametne telefone. Za to bi se trebali pobrinuti ravnatelj CZK-a Rudar s informatičarem s kojim Grad ima sklopljen ugovor. On bi trebao ispitati mogućnost pokretanja aplikacije putem koje bi građani mogli dobivati sve

bitne vijesti vezane uz Grad Mursko Središće, Turističku zajednicu područja Mura i gorice, javnih ustanova te komunalnog poduzeća Murs-ekom, kao i vijesti iz udruga.

Uz to žele i ažurirati i Internet stranice Grada, javnih ustanova te Murs-ekoma. (BMO)

Naftne trojke u centru Peklenice dobit će osvjetljenje. Za postavljanje rasvjete od traženih triju ponuda u roku su pristigle dvije.

Kao povoljnija prihvaćena je ponuda DK elektro usluga j.d.o.o. iz Peklenice u iznosu od 2.988,75 eura s uključenim PDV-om.

Temeljem provedenog postupka jednostavne nabave za proširenje javne rasvjete u naselju Križovec od traženih triju ponuda u roku je pristigla jedna i to �irme DK elektro usluga j.d.o.o. te je i prihvaća u iznosu od 6.218,75 eura s uključenim PDV-om. (BMO)

Zadužuje se pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela da pribavi popis od osnovnih škola koje pohađaju učenici s područja grada Mursko Središće te da se s nekom od trgovina s najpovoljnijim uvjetima sklopi ugovor temeljem kojeg će roditelji moći re-

alizirati odobrene visine pomoći za kupnju školskog pribora. Roditelji će u odabranoj trgovini moći kupiti sav školski pribor poput kalkulatora, olovka, šestara, školske pernice, likovne mape i likovnog pribora, kolaža i drugog školskog pribora. (BMO)

Najbolji proštenjarski kolač napravila Tanja Franjo Prvo mjesto u pripremi kolača na šetnici uz Muru ove je godine zasluženo osvojio kolač tajanstvene kupole Piše i foto: Aleksandra Sklepić

U sklopu manifestacije Ljeto uz Muru u nedjelju, 2. srpnja, u popodnevnim satima na Šetnici Svete Barbare u Murskom Središću održano je tradicionalno natjecanje u pečenju tradicionalnih domaćih „proštenjskih kolača“. Svatko od prijavljenih natjecatelja pripremio je kolač po vlastitom izboru, a kolače su probale i ocjenjivale članice tročlanog

Članice Povjerenstva: Marijana Breglec, Božica Hanc Rendarić i Gordana Kovačić, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i prvonagrađena Tanja Franjo

Gradske vijesti na pametne telefone

Dobitnica druge nagrade Silvija Horvat

Dobitnica treće nagrade Vesna Horvat

Naftne trojke pod rasvjetu

Od kalkulatora do šestara na račun Grada

7. srpnja 2023.

Djelić atmosfere s ugodnog druženja u Murskom Središću

povjerenstva u sastavu: Božica Hanc Rendarić, glavna kuharica Termi Sveti Martin, Marijana Breglec, kuharica Dječjeg vrtića Maslačak, i Gordana Kovačić, poznata središćanska slastičarka amaterka.

Natjecateljice su bile vrlo maštovite te se moglo naći i kremastih kolača, dizanih kolača, gibanica i pita, a posao povjerenstva bio je zaista težak. Nakon duljeg vijećanja odlučeno je da nagradu za treće mjesto osvaja Vesna Horvat iz Murskog Središća s košaricama od lješnjaka s višnjama i kremom. Drugo

je mjesto pripalo Silviji Horvat iz Murskog Središća za buhtle s orasima, a prvo mjesto Tanji Franjo iz Hlapičine koja je ispekla “tajanstvene kupole”.

Najoriginalniji i najmaštovitiji kolač ove je godine prema ocjeni povjerenstva ispekla Marija Kovač iz Jalšovca koja je pripremila roladu od bučinih koštica.

Nagrađenima je čestitao i predao priznanja gradonačelnik Dražen Srpak, a vrijedne nagrade su osigurali Grad Mursko Središće i Terme Sveti Martin.

Istovremeno se na šetnici odvijao i Sajam domaćih proizvoda te su posjetitelji, uz bogatu ponudu kolača s natjecanja, mogli razgledati zanimljive rukotvorine i umjetnička djela i uživati u proizvodima domaćih te okolnih OPG-ova te udruga.

Grad Mursko Središće bez sumnje postaje jedno od glavnih turističkih središta naše županije, koje uz bogat kulturno-umjetnički program zna privući mještane i turiste i promovirati svoje ljepote i osobitosti.

VRATIŠINEC

Nekadašnje ruglo dobiva novo ruho Otkako je Općina Vratišinec preuzela zgradu željezničke stanice od strane HŽ-a na korištenje, pobrinula se da ne bude ruglo na ulazu u mjesto.

Radovi na obnovi odvijaju se po fazama. Najprije je obnovljeno krovište, zatim se prišlo zamjeni stolarije i ure-

đenju čekaonice za putnike.

Sada je u tijeku obnova fasade, koja bi trebala biti završena do kraja srpnja.

U obnovu fasade Općina Vratišinec uložila je 8000 eura, kazao nam je načelnik Mihael Grbavec.

(BMO)

Zapuštena željeznička stanica dobiva fasadu

7. srpnja 2023.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Martin na Muri o prometnoj problematici

SELNICA

Vijećnici su raspravljali o nepropisno parkiranim autima na pješačkoj stazi te uz Mursku ulicu kod ugoditeljskog objekta Mura, kojeg po domaće zovu Irinka u centru Svetog Martina na Muri

U subotu, 22. srpnja, organizira se Dan pikača uz cjelodnevne aktivnosti, od dječjih radionica, namatanja velikog pikača na ulazu u Selnicu pa do zabave u večernjim satima uz band Aquarius na

Hrgani premještali žardinjere da mogu parkirati kod Irinke Piše: Sanja Heric

Najzanimljivija rasprava na proteklom Općinskom vijeću Sveti Martin na Muri održanom u srijedu, 28. srpnja, bila je o parkingu kod ugostiteljskog objekta u centru Svetog Martina koji se spaja s Murskom ulicom. Iako nitko nije taj objekt nazvao imenom, riječ je o takozvanoj Irinki.

Pitanje o toj problematici pokrenuo je vijećnik Juraj Rašpereger koji je na aktualcu sjednice upitao načelnika Martina Sršu što će se poduzeti kako Murska ulica ne bi bila zakrčena automobila gostiju koji odlaze u navedeni ugostiteljski objekt.

Tko je pomaknuo betonske žardinjere?

Spomenuo je kako se puno puta auti parkiraju na ulici, ali i s druge strane na pješačko-biciklističkoj stazi.

Sve to predstavlja opasnost za sudionike prometa, a posebno za školsku djecu koja zbog automobila na pješačkoj stazi moraju sići na cestu i tako ga zaobići. Žale se na to i još nekolicina mještana, ali i roditelji školske djece, koja

Vijećnik Juraj Rašperger

Načelnik Mar�n Srša

svakodnevno prolaze tom dionicom ceste.

Isto tako, kada auti zakrče Mursku ulicu, jako je opasno na križanju izaći van s osobnim vozilom, a i prostor koji tako parkirani auti dopuštaju je jako uzak za stanovnike te ulice.

Načelnik Martin Srša rekao je vijećnicima da je i on sam upoznat s problemom te da ga je pokušao dogovorom riješiti, ali za sad nažalost neuspješno.

- Dogovorili smo se da postavimo dva betonska teglina (žardinjere) na mjestu za ulazak i izlazak iz te sporedne ulice. Time bismo

izgubili samo jedno parkirno mjesto, a i izgledalo bi lijepo.

Načelno su se složili s time.

Kupili smo dva betonska teglina, posadili cvijeće nutra i dečki su to postavili i nije prošlo šest minuta i već je to bilo izmaknuto i potegnuto na cestu tako da uopće nije bio omogućen ulaz u ulicu, opisao je načelnik Srša.

- Nakon toga rekao sam dečkima neka idu ponovno postaviti kako je bilo. I to je jedno vrijeme tako stajalo.

Međutim, nakon utakmice Polet-Rudar, ja sam išao svojemu šogoru. U pol 12 u noći jednog teglina nije bilo, a jedan je bio prenesen preko ceste.

To su izrazito teški teglini. I to nije mogao jedan čovjek, ili dva čovjeka podignuti. To su trebali biti hrgani, dodatno je opisao načelnik Martin Srša.

Dodao je da su taj događaj prijavili na policiju koja je napravila zapisnik. - Rekao sam, ja se neću igrati ni sa kim. Mi smo ozbiljna općina, neću biti ničija budala. Pokupili smo tu teglu i stavili je kod autobusne stanice, dodao je Srša i rekao da se u školi zbog tog problema pisala i peticija.

I mi sami više smo puta naišli na aute parkirane na pješačkoj stazi, koji predstavljaju opasnost u prometu

Trenutno se radi prometni elaborat. Ubrzo će se postaviti metalni stupići uz kolnik, kao što je to u Murskom Središću bilo napravljeno, i tako će riješiti ovaj spomenuti prometni problem.

- Čak su mi predložili da postavimo i kameru na banderu pa da snimamo koji će to junak iščupati van te stupiće ili ih oštetiti. Za mene su to vagabundi jer normalne osobe se tako ne ponašaju. Ako je nekome važnije da se parkira s autom do ka�ića, a ne da se parkira 50 metara dalje, od sigurnosti jednog djeteta koje će nedajbože poginuti, ja to moram riješiti. Bez obzira na to hoće li mi netko prijetiti ili me pljusnuti, objasnio je svetomartinski načelnik i dodao da je ovo hitna situacija za riješiti.

I škola i vijeće roditelja uložili pritužbu

Dan pikača igralištu OŠ Selnica. Za sve posjetitelje večernjeg koncerta osiguran je bograč!

Dan prije toga, u petak, 21. srpnja, u Domu kulture odigrat će se predstava Gola istina (Alex i Bara). Ulaz je besplatan. (sh)

ŠTRIGOVA

Uskoro će zasvirati vidikovac Općina Štrigova priprema se za nadolazeće Dane općine. U petak, 21. srpnja, u kasno popodnevnim satima planirana je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Štrigova u Domu kulture. Nakon toga na Mađerkin breg vozit će autobus. Na vidikovcu je

planirano svečano otvorenje Goričkog svirala. U suradnji s obitelji Štampar Općina Štrigova potom organizira koncert Letećeg odreda. Sljedeći dan, subota, 22. srpnja, u Domu kulture organizira se večernji program uz Tarapana band. (sh)

Nedjelja, 23. srpnja, rezervirana je za gastro event, a naglasak će biti na tradicionalnoj, međimurskoj kuhinji ovoga kraja. S početkom u 14 sati ekipe će se okušati u kuhanju jela

na žlicu poput pretepenih vugorki, grahovica, juha s vrganjima ili pak kuhanih štrukli. Nakon toga slijedit će besplatna podjela kuhanih jela. Dođite, bit će super! (sh)

Jela na žlicu

ŽABNIK

Lišpa se Ulica hrvatskih branitelja

O situaciji se oglasila i ravnateljica škole Petra Novinščak, ujedno i vijećnica u tamošnjem Općinskom vijeću.

- Nemam ja ništ protiv tog parkirališta, ali na pješačku stazu se ne parkira. Tim više što je to jako prometna staza.

Djeca tu prolaze četiri puta na dan i puno se puta događa da dijete mora s pješačke staze stati na cestu i još ako je tu veliki auto. A hvala Bogu se tu parkiraju oni s najvećim autom. I jednostavno se ne vidi, ni to dijete, a niti vozači koji dolaze iz Brezovca, istaknula je ravnateljica Novinščak i dodala da su kao škola i vijeće roditelja uložili pritužbu i da žele da se to riješi.

Nakon raspisanog natječaja o jednostavnoj nabavi radova za izgradnju prometnice i pješačke staze s okretištem na dijelu Ulice Hrvatskih branitelja u naselju Žabnik prijavila su se dva ponuditelja te je nakon uvida u dokumentaciju, kao najpovoljniji prijavitelj, odabrano poduzeće Asfalt gradnja d.o.o. s kojim je Općina Sveti Martin na Muri sklopila ugovor o izvođenju radova.

Vrijednost ugovorenih radova s nadzorom

krcati, a o ležaljkama ili hladu uopće da ne govorimo. Na kraju smo uspjeli naći neki malen kutak, no odmah do nas bili su drugi kupači. Pa tako se više puta dogodilo da po tvojem ručniku gazi neko dijete ili da su ti doslovno pod nosom nečije noge.

Bazen je bio priča za sebe. Uopće nisi mogao plivati, mogao si jedino koristiti pola metra bazena, ako i toliko.

Dalje, za naručiti piće morao si potrošiti barem pola sata stajanja u redu. Sad ako si došao na popodnevno kupanje, brojite što vam je na kraju ostalo od kupanja. Kada se na sve to prisjetim, i dalje mi se smuči u želucu. I vjerojatno više nikad neću tamo na kupanje za neki praznik ili vikend.

Da se osjećam ponovno kao sardina, ne hvala, toliko željna kupanja ipak nisam!

iznosi 70.572 eura s PDVom. Općina je taj projekt kandidirala na natječaj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, prošla na natječaju te joj je odobreno 30.900 eura pa će Općina iz svog proračuna morati doplatiti razliku od 39.672,50 eura. Prema riječima načelnika Martina Srše, radovi bi trebali započeti u drugoj polovici srpnja i biti gotovi do kraja rujna ove godine. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Sardine u bazenu, ne hvala!

T

ko još nije bio na moru, ili uopće ne ide, osvježenje traži u vlastitom bazenu ili pak u obližnjim toplicama. Ako ste se htjeli uputiti posljednjih tjedana u svetomartinske toplice, ostali ste vjerojatno kratkih rukava.

Naime, za vanjske goste bazeni su uglavnom zatvoreni vikendima i praznicima. To je baš šteta! Ispada da imamo toplice, a u njima se ne može-

mo kupati. Nadam se da će se to s otvorenjem MartiLandije promijeniti kako brežno Međimurje ne bi ostalo i bez te mogućnosti.

Srećom po nas pa su u blizini brojne toplice u Sloveniji, ali i u ne tako dalekoj Austriji, a tu je i Mađarska s brojnim termama, no tamo nisam još bila pa ne mogu komentirati kako je kod njih. Cijene su naravno malo veće, ali je zato

i ponuda bazena, tobogana i ostalih usluga također veća.

Prošle godine otišla sam u često spominjane Tuheljske toplice. Koliko se sjećam, bio je neki praznik u pitanju, s obzirom na to da tijekom radnog dana ne stignemo do tamo.

Gužva je bila već prilikom dolaska na parking, mjesta nismo mogli pronaći ni za lijek. Kada smo napokon došli unutra, bazeni su bili doslovno

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

Donje Međimurje

30.14 rujna 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17 7. srpnja 2023.

VIJESTI iz Preloga

ZAPELO JE na relaciji Prelog-Međimurske vode DONJA DUBRAVA

Veliko priznanje struke Đuri Blažeki

Srditi Kolarek: - Sami ćemo izgraditi kanalizaciju

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Dr. sc. Đuro Blažeka, redoOpćina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne viti profesor u trajnom zvanju raspisala je javni natječaj površine 11988 m2, na adreUčiteljskog fakulteta Sveučiliza dodjelu na upravljanje i si Krbulja 19. šta u Zagrebu, član Katedre za korištenje sportskih građeJavne sportske građevihrvatski jezik i književnost, vina u njenom vlasništvu. ne smatraju se prostorima scensku i medijsku kulturu, Riječ je o javnoj sport- namijenjenima za sportaše i dobitnik je nagrade „Ivan Filiskoj građevini ukupne po- daju se na upravljanje i koriLjubomir Kolarek, pović“. Riječ je o nagradi koju Preloga vršine 321 m2, s nadstreš- štenje gradonačelnik sportskim udrugama dodjeljuje Ministarstvo znanonicom ukupne površine 201 s područja općine na neosti i obrazovanja za značajna dr. sc. Đuro Blažeka - Da Prelog nema kanalizaciju, elementarnamje2, nogometnim nepogoda.

Nakon dređeno dugih,vrijeme. teških, iscrigralištem ostvarenja u odgojno-obra2 pnih, reći ću i na momente i vrlo neugodnih razgovora s Međimurskim (vv) površine 9707 mi isastanaka pripazovnoj djelatnosti i predstavlja je Modul hrvatskog jezika, vodama, idemo sami u projekt, kaže Kolarek najviše priznanje djelatnicima inačicu s kajkavskim narječu odgoju i obrazovanju. Prof. jem za studente učiteljskog GrabaBlažeka, je dobilarodom gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama Piše: Vlasta Vugrinec ide sa svojim sredstvima i sa iz Čehovca, studija Odsjeka u Čakovcu, kao Foto: Zlatko Vrzan KOTORIBA sredstvima Hrvatskih voda. često se i rado vraća svom i više dijalektoloških kolegija: KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama Projekt, naglasio je, ipak mora rodnom kraju čiji je govor če- Razlikovna gramatika, KajUlica Vladimira Nazopropisno je ograđena ići preko Međimurskih voda, sta tema njegovog istraživanja. kavsko narječje, Štokavsko i ra, Stjepana Radića, Draali…

Tako je prije nekoliko godina čakavsko narječje, Terenska gutina Domjanića i Jug I - Moramo svi znati da staizdao i „Rječnik preloške sku- istraživanja kajkavskih mjenajstariji su dijelovi Preloru kanalizaciju u Prelogu vripine međimurskog dijalekta“. snih govora, Kajkavsko jezično Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit ga, izuzev Juga I, a ujedno jednu preko 20 milijuna kuna U objašnjenju nagrade blago. Njegovo posebno važno lastavica povodom 35. go- nismo će se izlagači iz Austrije, Mai najkritičnije, najproblepredali Međimurskim navodi se da je dr. sc. Đuro područje znanstvenog i stručdišnjice rada u suradnji s vodama, đarske, naglasio Bugarske,jeNjemačke, matičnije ulice po pitanju gradonaBlažeka dao veliki doprinos nog djelovanja su kontinuirana Europskim klubom engle- čelnik.

Rumunjske, kanalizacije i to odvodnje Zašto?Srbije, Zato Slovenije, što nam razvoju kroatistike i slavisti- istraživanja mjesnih govora skih i patuljastih gušana or- neHrvatske te visinu iz još poneke oborinskih voda. Čuje se žele podići postotke, a posebno dijalektološkim (jezične, kulturne i identitetske ganizira 30. Međunarodnu nog zemlje.

Europske se izložto iz sjednice u sjednicu na udjela u poduzeću.

A tu (leksičkim) istraživanjima. odrednice), kao što je tijekom preloškom gradskom vijeizložbu malih životinja te be održavaju svake dvije kanalizaciju smo mi gradili Kao dio Integriranoga pred- 2022. godine završen Rječnik ću i do sada vijećnici nisu svim vlasnicima životinja za engleskih i patuljastih gu- svojim godine sa željomTo razmjene, sredstvima. je tolko Inspektori naložili dodatnu govora zaštitu na utapalištu diplomskoga i diplomskoga Kotoribe i prikupljanjepasaBazen jer dobio dobili nikakav suvisli od- nemile događaje i ističu kako šana u školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja mizerno, čak i nekulturno. učiteljskoga studija utemeljio leksika govora Štrigove. (vv) čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventugovor koji bi iole ulio nadu Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja.

Grad je išao s varijantom su sada poduzeli sve što je alni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. da će se situacija poboljšati 17. do 20. studenog 2022.

Izložba će se održati zamjene.

Naime, Vodama je u njihovoj moći da se nešto stoji i to ne nakon obilnih već i U Ulici Vladimira Nazora voda još uvijek skijalice, odnosno ljestve s plutačama održat će se zasebno dvije nudio pod pokroviteljstvom Opvlasništvo nad kanatakvo ne ponovi. najmanjih kiša. Jedini način čelniku dojadilo odgovaranje svog odgovora gradonačelnik izložbe, izložba gušana, te lizacijom, ćine Kotoribe koja ujedno a zauzvrat bi one - Istovremeno želimo nana kojioje Grad svojim na jedno te isto pitanje pa je Kolarek.

Nakon dugih, teških, kojima je ranijene- glasiti kli odgovorni u društvu AAT taj prostor, uredile te četiri ulice.

Tosve znači, izložba Udruge Međimurska ovim putem poziva zaPiše: Vlasta Vugrinec da su predmetne sprestrpljivim i pomalo ljutim krenuo u “akciju”. Moglo bi iscrpnih, rećipovodom ću i na momente Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru izgradile bi oborinsku i fekalljubljenike u male životinje lastavica 35. gojame za vodu izgrađene građanimadruštva. izašao u susret mne se čak reći i đonom prema i vrlo neugodnih razgovora Međutim, plan - Za nas je priča oko našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog dišnjice postojanja Udruge. nudaodvodnju. dođu razgledati i posjetiti u skladu sa svim dozvolama je plaćanje po dva odvoza Glavak iz iCir- - Ovim putem društvo odnosno Me- i sastanaka s Međimurskim Drugim riječima, na i s“institucijama”, je očito propao. društvaBožidar AAT Geothermae Na izložbi će biti izlojedinstvenu izložbu malih ciljem poštovanja visokih vode godišnje. kovljana je odtjednaAAT Geothermae obavje- postojeću vodama, smo pritiđimurskim vodama.

Kanalizacija u tim ulicama ogradu s trima ekoloških utapališta pasaminulog završena, ženo donapravili 800 eksponata, od životinja. i zaštite No, po reakcijama na - Da standarda Prelog nema kana- sak i idemo sami u projekt i postao vijećnik preloš-štava zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koje su tako će biti najveći gradski govorili su unovi Gradu Prelogu, čega će 500 biti inozemnih (vv) te elementarna podzemnih voda opetovano vijećničko pi- okoliša lizaciju, je ne- to hrabro.Stanovnici tih ulica, projekt u naredne dvije gogradskog na vijeća. vijećekako je, sukladno dobivenim međusobno bile razmaknute ali i izkog Geothermae naš U upit prilikom izgradnje energane. tanje, je ijegradonapogoda, rekao je na početku kaže, to su i zaslužili, a Grad dine. Međimurske vode će do je za ušao umjesto Dragutinasmjernicama, izvršena sanaci- oko 70 cm očito dodana gusta vezan poduzete korake.

Radi se o privremenim Glavine ml. koji je odradio 15. srpnja pripremiti tende i Naime, nakon našeg tek- ja bušotinskog prostora pro- žica, mi Međimurci bismo reobjektima za testiranje vomandata mjestojekta Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz DONJI VIDOVEC plan je da se u rujnu krene s sta opola grabi koja jei svoje postala prepustio stranačkom kolegienergana s internalizacijom životinja i eventualan pad u de tijekom izgradnje, a koji radovima. Uz oborinsku, izgrasvojevrsno utapalište pasa Nezavisne listeprašina Matije Po-ugljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živo- će biti u cijelosti sanirani i dit će se i fekalna odvodnja. diglas se poprilična Ribnjak koji polako ali selju Čukovec?, zapitao je tvo, pojasnio je Kolarek.

Božidar Glavak kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju nivelirani s okolnim terenom (vv) - Ti ljudi to zaslužuju i tu postojeće kakosavca. u Međimurju, tako i na obnove sigurno niče na mjestu biv- gradonačelnika.

NakonOvih togadana bi seunastavili dječjem vr- odmicanja u kategoriji nakon završetka izgradnje i višedječjih nema,vrtića. rezolut-Iz nacionalnoj razin, a na teren stavljanja dodatne zaštitne preskočiti ili potrgati, bazen šeg ilegalnog odlagališta Prema riječima grado- radovi ne smijemo ula-bilo vrtića zahvaljuju tiću ujerDonjem Vidovcu roditeljipuštanjem energane u pono je zaključio Kolarek. je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nijesmeća smrtonosna klopka. u Čukovcu velika načelnika Kolareka, kom- gati u ono što nije Anaše. izvrsnoj suradnji je doista veselo. kako i ne ma gon najkasnije do kraja 2024.

Dana je oborinska odvodnjau ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju je želja tamošnjih žitelja. pletna dokumentacija je Ribnjak je uređen sred-nove prikupljanju bi bilo kad su im stigle starog papira veliki problem u tim ulicama, Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom jeŽele graba prekrivena i godine. ga pretvoriti u zelenu gotova. stvima Hrvatskih voda na igračke.

Bilo je tu različitih i Općini Donji Vidovec za sveganekoliko samo se moilustrira i podatak da samo Također, obnovljeno je i po kojojoazu se prije nisu uspjele za obiteljska druženja Nakon - Nakon godi- inicijativu Grada Preloga, kocki, životinja, drveća, far�inanciranje novčanog dijela Nisu uočene že dodati je lipred trebalo doći do sat vremena nakon kiše cipostavljeno ukupno 12 izlau prirodi, no na tom putu na muke realizacijom dodaje gradonačelnik, i to iz vodene zamke, Preloški gradski prora- Doda li se novom iznosu popeti i izaći mera i drvenog asortimana sterne nagrade 2000 kn.imaju GKPodPre-kom svega ovoga i tko zna kako nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene im stoji velika prepreka, smo da zemljište površine dobro uređen, a nastavak su tzv. skijalice, čun doživio je svoje prve manjak iz prijašnjih godina za građenje.

No, ono što je Naravno, i daljeTri će sudjepo 12 odvoza vode. puta dugo bi graba bila smrtonotoima, za slučaj “probijanja” Nikola Madić na od 2 i nešto hektara pre- radova slijedi nakon potpiUputili pisani ljestveje s plutačama. izmjene.smo Ovoga putaupit riječ je od 488.605,10 eura, ispada odnosnoporučio najvažnije, igračke su nabavlovati u akciji prikupljanja iz ulice V. Nazora, 2 puta S. sna klopka za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih posljednjoj sjednici preloš- nesemo, odnosno dobijemo sivanja darovnog ugovora o rudarskoj inspekciji da bismo o povećanju ukupnih plani- da proračun Grada Preloga Isprike ljene od novčane nagrade Radića starogi papira i većiznajavljuju jedanput Ulice D. za nemile mještani nisu nama obratili. ograda od strane životinja, a kog gradskog vijeća: - Gdje od Ministarstva prostorno- zemljištu. Riječ je projektu dobiliranih uvidprihoda u zapisnik, no do za sada, umjesto 9.643.905,10, i primitaka koju su dobili u akciji Papir Domjanića. dolazak kontejnera Treba reći sredida u je graditeljstva imati samo i vrijednom sve u svrhu onemogućavanja zaključenja naših novina nije zapelo s uređenjem re- Agatrebalo uređenja, oko 70.000 eudogađaje 1.260.800 eura. Za isto toli- iznosi 9.155.300 eura. nom 10. mjeseca. nije smeće, Unimera iz Časvakom odvozu ima 9000 navodnih nemilih događaja sa malo više sluha za njih i posmo ko dobili nikakav odgovor. kreacijskog ribnjaka u nadržavne imovine u vlasnišra. (vv) Odgovorni iz društva AAT se povećavaju i rashodi. (vv) (vv) kovca, za osvojeno 2. mjesto litara vode.

Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju kazati dobru volju.

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Međunarodna izložba malih životinja

Božidar Glavak zamijenio Dragutina Glavinu ml.

Ne smijemo ulagati u ono što nije naše Stari papir za nove igračke

Povećanje proračuna za 1,2 milijuna eura

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Kuglica sladoleda određuje sudbinu turizma!?

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici urizam u Hrvatskoj kako bi se desetak dana specijalno za mene i moju ili ostavimo. Nitko ne stoji nasmiješenog prodavača i

T U

već je odavno koka

pržili na suncu. Ja sigurno

obitelj. I rekla sam dosta. Ne

s pištoljem iza nas i tjera nas

našem Međimurju ili privući će naravno veliki in- sve to događa istog dana jer imamo dosta toga, samo koja nese zlatna jaja. neću. Naime, iz principa želim crnčiti cijele godine i da kupujemo i trošimo kao se ne događa S svemu tomeugostiteljima najvažni- što svemilijarderi. uzimamoJesam zdravo Gotovo da nije ni ništa bitno ili što seteres neMeđimuraca. želim ići na naše more je udavati novce pijani papak je sve prepuno i obzirom na satnicu, ja promocija Međimurja. za gotovo.

Doći će ljudi iza i kako radi cijele godine jer će koje mi se zamjerilo prije koji rade tri mjeseca i po- triota, volim svoju zemlju, natiskano je samo li to u cijele Hrvatske, pozivamo najorača je u ne Pitanje turistimanifestacijama. sve to nadoknaditi ti-proglašenje desetak godina.

Doduše, tom cijele zimehoće jašu deve još više Međimurje, ali brate Pri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i se na gostoljubivost i bogatu jekom ljeta. Drugim riječima, more, nego ugostitelji. A kap Africi. Devu mogu i ja jahati mili. Neka i ta zemlja voli sati,jepa je za čašu zaključiti onda na lokalne i one naciosrodne udruge i enogastronomiju, napunitveć će državni proračun,u 17koja prelila bila su kojekakve i kupati se u nekom drugom malo i mene. Ili ćupa i dalje put i dolazak htjeti se pokažimo štonje. imamo. nalne.

Tako jeiznajmljivača, idući vikend, ho-da se džepove dvaočekuje gumena lignjuna,vipola društva moruprepoznati, gdje me neće guliti. pod noge to i van Em ću gostiju krumpira iz Zagreba,i tanka pri uključiti u mi svesada to pasmiješna makar ita Izvadimo iz podruma i špajzi kakotelijera, mi novinari to volimo ugostitelja i ostalihsokih kuhanog Zato su nešto vidjeti i doživjeti, em si djelatnosti. šnita paradajza kroz koju na prepucavanja o cijeni kuglice koščično za iste pare više čemu mislimo na ministricu vlastitu inicijativu. ulje,mogu mesopuno z tiblireći, popratnih “za bika zatuči”.

Nas ukontinentalce nitkoMariju samVučković. mogla vidjeti Međi- sladoleda, odnosno priuštiti. Ako i eventuNaime, subotu, 8. liJer ne treba se iščuđakao ce,toga međimursku gibanicu, ne pitaPrelog možemo ili hoćemo murje.

Naravno, platila sam uvrijeđena vanju tko Gera je višeljutiti platio ako i gdje. domaće alno platim više,zimnicu, neće mi stopada, jelidomaLijepo je napokon vidjeti pekmeze, se kupati na Jadranu, hoćekao da je sam Karapanđa Ugostitelji i slastičari nude, biti žao jer sam uz kuglicu ćin Državnog natjecanja u da se nacionalne manifesta- netko nije slučajno pozvan, sireve i uz to �ina vina. mo li šparati cijele godine lovio lignje i pripremao ih a na nama je da uzmemo sladoleda dobila i ambijent, oranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi izostavljen s popisa. To je Prilika je to da se pokaže najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

naučila sam novu, stranu

tariječ. suvenirnice, Međimurske Jer otići van, vidjeti riznice, pozovimo ljude jer što sve tamošnji turistički mnogi ne znaju što imamo, djelatnici prodaju, odnosno što uzgajamo na svojim naplaćuju karte, zna biti i imanjima. bizarno. Ali i tu bizarnost Ne budimo i dalje samo-s znaju upakirati u celofan zatajni Međimurci ukrasnom vrpcom.kojima Međujetim, važan rad,prodaju a ne i naši samo još uvijek sunce i more rezultata i naplaćujutog sve prezentacija što seNemože, tražio tinašim to ili rada! dozvolimo ne i timeda odbijaju ne samo političari i na polju ponaše ljude nego i ljoprivrede budu ustrance. prvom planu! Iskoristimo priliku jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

RAZGOVOR s Marijanom Vargom uz Dan Općine Donja Dubrava

Pred nama je vrijeme velikih projekata

- Palača međimurske popevke ide u rekonstrukciju, prenamjenjujemo ambulantu u zgradu javno-turističke namjene, zgrada Zalan dobit će novo pročelje i dvorište, nogometaši dobivaju navodnjavanje i nove reflektore, ističe načelnik Varga Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Trinaestog srpnja obilježava se blagdan svete Margarete koja je zaštitnica Župe u Donjoj Dubravi. Taj je datum Općina izabrala za svoj Dan koji će se po tradiciji proslaviti bogatim zabavnim programom, dok se u nedjelju, 16. srpnja, održava Margaljetsko proščenje.

Tim povodom razgovarali smo s načelnikom Marijanom Vargom.

Godinu dana je prošlo od posljednje svečane sjednice uz Dan Općine. Puno se toga napravilo, pa nas podsjetite što je sve to urađeno.

- Najveći projekt koji smo imali u ovome periodu, Aglomeracija Donja Dubrava, priveden je kraju. Ostaje nam samo priključivanje na mrežu, koje nažalost previše kasni. Slušali smo obećanja

o rokovima, ali još ništa od toga. U međuvremenu smo dovršili oborinsku odvodnju u Ulici Krbulja s izgradnjom pješačko-biciklističke staze, u Prvomajskoj ulici kao i na dijelu Brodarske ulice. Obnovio se kompletni kolnički zastor na nerazvrstanim cestama u Donjoj Dubravi. Obnovom prometnica osigurao se sigurniji promet svim korisnicima koji žive na području općine i svakodnevno koriste cestu.

Na građevini Doma kulture Zalan izvršena je nadogradnja nadstrešnice nad ulaznim prostorom. Obavljeno je projektiranje te izgradnja uličnog koridora s asfaltiranjem ceste prema poduzetničkom subjektu u gospodarskoj zoni Sjever.

U Dječjem vrtiću „Klinčec“ obavljena je zamjena dotrajalih dječjih igrala postavljanjem novih te su od Središnjeg državnog ureda za demogra�iju

Program uz Dan općine Program uz Dan Općine već je započeo skupom mjesta s izvedenicom imena korijena Dub (Dubrave, Dubovice i slično), nastavljen je sa Županijskom smotrom puhačkih orkestara i limenih glazbi, a evo što slijedi u nastavku: Petak, 7. srpnja - 12 sati - Podjela potpora djeci rođenoj u prvoj polovici 2023. godine (Vijećnica, Zgrada Zalan) Subota, 8. srpnja - 16 sati - Dobravski kotlić, natjecanje u kuhanju gulaša, Sportski park Krbulja - 17 sati - Streetball, KK Dubravčan, Sportski park Krbulja Nedjelja, 9. srpnja - 15 sati - Izložba Oldtimer vozila, Oldtimer klub Međimurje, parkiralište Tehnodoma Četvrtak, 13. srpnja - 18 sati - Sveta misa (župna crkva sv. Margarete) - 19 sati - Svečana sjednica Općinskog vijeća (hol OŠ Donja Dubrava) - 19:45 - Promocija knjige Marijane Harča: „Pjesmom protiv predrasuda“, OŠ D. Dubrava

Petak, 14. srpnja - 17 sati - Dječji nogometni kamp, NK Dubravčan, Sportski park Krbulja - 20:30 - Maja Šuput, predgrupa Tamburaški sastav „Taubeki“, Sportski park Krbulja Subota, 15. srpnja 2023.

- 15 sati - Nogometni turnir 2 na 2, NK Dubravčan, Sportski park Krbulja - 20:30 - Željko Bebek, predgrupa „Eliksi“, Sportski park Krbulja - 9 sati - Teniski turnir, TK Dubravčan, Sportski park Krbulja Nedjelja, 16. srpnja 2023.

- 8 sati - Margaljetsko proščenje v Dobravi - 9 - 18 sati - Izložba malih životinja, Međimurska lastavica, Sportski park Krbulja - 10 sati - Polaganje vijenca kod spomenika Novom Zrinu na rijeci Muri - 10 sati - Finale teniskog turnira, TK Dubravčan, Sportski park Krbulja - 16 sati - Utakmica: NK „Dubravčan“ Donja Dubrava - NK „Bukovčan 27“ Mali Bukovec - 18 sati - Utakmica: NK „Tehničar“ Cvetkovec - NK „Graničar“ Kotoriba

Marijan Varga, načelnik Donje Dubrave i mlade dobivena sredstva za održavanje i razvoj dječjeg vrtića.

Izrađena je projektno-tehnička dokumentacija za prometnicu u gospodarskoj zoni Sjeveroistok te predstoji raspisivanje natječaja za izgradnju prometnice.

Obnovila se unutrašnjost crkve s obzirom na to da ju je zahvatilo propadanje žbuke te su bile prisutne pukotine, postojeće stanje je zahtijevalo obnovu. Obavili su se soboslikarski radovi, demontaža i ponovna montaža ventilokonvektora, otklanjanje dotrajale žbuke, izvedba grube i �ine sanacijske žbuke na nosivim zidovima od opeke i betona, dvostruko gletanje zidova na mjestima oštećenja te dvostruko bojanje istih i bojanje kipova.

Nabavljena je nova komunalna oprema za održavanje javnih površina u općini i to

traktorska kosilica, trimer, traktorska kosilica s okretom u mjestu i vakuumska mašina za čišćenje.

- Aglomeracija je pri kraju. Kad će biti u pogonu, probnom, odnosno normalnom?

- Aglomeracija, kao što sam napomenuo, je gotovo dovršena. Komisija je pregledala trasu građenja i utvrđeni su manji nedostaci vezani uz ulijeganja tla na pojedinim mjestima, što ne smeta za priključivanje i početak probno rada. Problem je u tome što su odgovorne osobe iz Međimurskih voda na radnom sastanku naznačile da će se s priključavanjem početi od 15. svibnja 2023. godine, ali, evo, ništa. Pa se onda reklo da će to biti uz Dan Općine, 13. srpnja, pa opet ništa. No, mještani vjeruju da su odgovorne osobe koje daju informacije doista i odgovorne, da

imaju ozbiljnost kad se govori o rokovima i onda se vrši pritisak na nas u Općini, kao da smo mi krivi što se još uvijek ne priključuje na sustav. O početku priključivanja opet će se tražiti sastanak s odgovornim osobama u Međimurskim vodama, pa sada ne bih više komentirao obećane datume, da ne ispadnem neozbiljan.

- Kako je prošla prodaja gradilišta u gospodarskoj zoni i što kupac/investitor planira s njom?

- Prodaja gradilišta je prošla uspješno. Koliko sam razgovarao s kupcem, on bi za sada jedan dio funkcionalne sredine iskoristio za postavljanje solarne elektrane, dok za drugi dio planira nešto što je želio da ostane njegova poslovna tajna. Nama predstoji izgradnja puta kroz to područje.

- Kada ćete se preseliti u novu općinsku zgradu?

- Prema sadašnjoj dinamici kretanja cijelih aktivnosti, vjerujem da će to biti do kraja iduće godine. Dinamika je nešto sporija nego što smo procjenjivali, ali kreće se. Vrlo važno nam je da se što prije preseli Ambulanta opće medicine, koja danas djeluje u lošim uvjetima, no molim sve korisnike da se strpe još neko vrijeme, da se u ambulanti izgrade najsuvremeniji prostori.

- Dobravski luk ide stepenicu dalje i u novi projekt.

O čemu je riječ?

- Dobravski ljuk s Ptujskom čebulom ići će u novo licenciranje, izgradit će se nova baza sjemena pod nadzorom nadležnih instituta. Na ovakav način dobit će se licencirano sjeme i točno će se znati tko je proizvođač „Dobravskog“ ljuka i tko ga sve može plasirati na tržište kao posebno zaštićenu

vrstu sortnog proizvoda. Izgradit će se prezentacijsko polje na kojem će se moći vidjeti tehnologija uzgoja i kontrolirati kvaliteta.

Općina Donja Dubrava nositelj je projekta.

Spomen na Tetu Lizu i palača Međimurske popevke!

- Spomen na Tetu Lizu ostaje vječan i želimo da on ostane u nasljeđe i generacijama, ne samo nama u Donjoj Dubravi već i daleko šire. U tom cilju je i Donja Dubrava prepoznata kao mjesto gdje se Prezentacijski centar može napraviti. Povijesna građevina, stara oko 150 godina je kao stvorena da se u njoj izgradi suvremeni prezentacijski centar. Moram naznačiti da bez potpore župana Matije Posavca i radnih aktivnosti koje su odradili u Redei i Turističkoj zajednici Međimurske županije Općina sama projekt ne bi mogla napraviti. Prema projektu, bit će to jedan savršen sadržaj u kojem će i posao naći nekoliko osoba.

- Što mještane očekuje u narednom razdoblju?

- Mogu reći da je pred nama vrijeme velikih projekata. Tu prije svega mislim na projekte revitalizacije koji obuhvaćaju palaču međimurske popevke koja ide u rekonstrukciju, prenamjenu ambulante u zgradu javno-turističke namjene. Želimo omogućiti osobama s invaliditetom pristupniji ulaz u zgradu Zalan gdje ćemo obnoviti pročelje i rekonstruirati dvorište, izgradnja oborinske odvodnje, uređenje okoliša s vrtnom sjenicom u dječjem vrtiću „Klinčec“, a izgradit ćemo i sustav navodnjavanja i zamijeniti re�lektore na nogometnom terenu. Radimo i na projektu

svim mještanima općine Donja Dubrava

čestitamo

Dan općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

16 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

7. srpnja 2023.

Konzervacijska poljoprivreda Conservation Agriculture (CA)

P

onukani klimatskim promjenama, ali i činjenicom da se ovakvim vidom obavljanja poljoprivredne proizvodnje mogu ostvariti dodatna plaćanja, sve više poljoprivrednih proizvođača odlučuje se na provođenje konzervacijske poljoprivrede. Konzervacijska poljoprivreda predstavlja koncept poljoprivredne proizvodnje uz očuvanje resursa kojim se nastoji ostvariti prihvatljiva dobit, zajedno s visokom i održivom razinom proizvodnje, uz istodobno očuvanje okoliša.

Konzervacijska se poljoprivreda temelji na jačanju prirodnih bioloških procesa iznad i ispod površine tla.

Intervencije poput mehaničke obrade tla svedene su na minimum, a korištenje vanjskih inputa, kao primjerice agrokemikalija i hraniva mineralnog i organskog podrijetla, primjenjuje se u optimalnim razinama i na način i u količini koja nije u koliziji ili ne ometa biološke procese (FAO, 2010.) Temeljni postulati konzervacijske poljoprivrede su: 1. Minimalno narušavanje tla obradom (održavanje dobre kondicije tla primjenom minimalnog seta radnih zahvata obrade tla, uz obavezno izbjegavanje okretanja tla) 2. Permanentna pokrivenost tla biljkama i/ili biljnim ostacima (zadržavanje biljnih ostataka prethodnog usjeva, sjetva postrnih usjeva ili međuusjeva) 3. Rotacija usjeva (plodosmjena s ciljem održavanja bioraznolikosti iznad tla i u tlu, uzgoj biljaka različite dubine i intenziteta ukorjenjivanja, uzgoj leguminoznih biljaka s ciljem obogaćivanja sustava tlobiljka dušikom iz zraka te izbjegavanja biljnih bolesti i štetočina).

Izraz “konzervacijska poljoprivreda” koristi se od 1990-ih, ali ideja o mogućnostima smanjenja narušavanja tla potječe iz 1930-ih, tijekom Dust Bowla u Sjedinjenim Američkim Državama. Dust Bowl rezultat je razdoblja jakih oluja s prašinom koje su uvelike naštetile ekologiji i poljoprivredi američkih i kanadskih prerija tijekom 1930-ih jer je dovelo do velike erozije tla odnošenjem, te smanjenja poljoprivredne proizvodnje na tom području.

Čovjek se ne može zarazi� svinjskom kugom ni� konzumacijom mesa oboljele svinje, no može očekiva� ozbiljne probleme s probavom Piše: Suzana Pajić

Prednosti konzervacijske poljoprivrede (CA): Kratkoročne: povećana in�iltracija vode i poboljšana struktura tla zbog biljnih rezidua na površini; smanjeno površinsko otjecanje vode i erozija tla (zadržavanje vode biljnim reziduuima); smanjena evaporacija i povećana zaštita površine tla od sunčane radijacije; smanjena frekvencija i intenzitet stresa od nedostatka ili suviška vlage u tlu (povećana in�iltracija i smanjena evaporacija); smanjena potreba za mehanizacijom i ljudskim radom za obradu tla; manji troškovi (cijena) goriva i ljudskog rada.

Dugoročne: povećani sadržaj organske tvari tla rezultira boljom strukturom tla, većim KIK-om (kationski izmjenjivački kapacitet), boljom pristupačnošću hraniva i većim kapacitetom tla za vodu; povećanje i stabilnost visine prinosa; smanjenje troškova proizvodnje; povećanje biološke aktivnosti u tlu i okolišu (bolja biološka kontrola štetočina); smanjena zakorovljenost.

Ako je donesena odluka da će se na gospodarstvu provoditi konzervacijski sustav poljoprivredne proizvodnje, zbog stjecanja iskustva potrebno je započeti na manjem broju poljoprivrednih površina.

Vrlo važan aspekt je planiranje dobrog plodoreda kojeg je potrebno napraviti prije nego se kreće u CA. Popravak �izikalnih i kemijskih svojstava tla i ostalih limitirajućih faktora tla napraviti prije ulaska u sustav CA. Potrebno je biti spreman na nove navike i rasporede u obavljanju poljoprivredne aktivnosti.

Vrlo bitno je dobro upravljanje s ostacima usjeva i pokrovnim usjevima. Pri kontroli korova i praćenje štetnika i bolesti-drugačiji pristup od konvencionalne proizvodnje. Također je važna izmjena iskustava među poljoprivrednim proizvođačima.

VIRUS AFRIČKE SVINJSKE KUGE pustoši istok Hrvatske

M. Lacković: Da, realna je opasnost da dođe i u Međimurje Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina njenog iskorjenjivanja, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Da, postoji realna opasnost da virus Afričke kuge dođe u Međimurje, naglasio je Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurja.

Bolest se širi koncentrično, migracijom divljih životinja koje se kreću 50 kilometara u krug.

Bolest je zabilježena u Ukrajini, pa susjednoj Mađarskoj, Bosni, Srbiji, od kud je i stigla na istok naše zemlje.

Eutanazirano 300-tinjak svinja

Od početka pojave zaraze na Hrvatskoj eutanazirana je ukupno 301 svinja na zaraženim gospodarstvima na području Vukovarsko-srijemske županije (Gunja, Privlaka, Rajevo Selo, Posavski Podgajci i Drenovci).

Odmah po pojavi virusa Ministarstvo poljoprivrede izdalo je Naredbe o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj kako bi se bolest lokalizirala i što prije iskorijenila sa zaraženog područja i spriječilo se njeno daljnje širenje.

Međutim, sve te mjere i naredbe zasnivaju se na ljudskom faktoru koji ima vrlo veliku ulogu u širenju, odnosno sprečavanju bolesti.

Što je afrička kuga?

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obli-

ku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 %. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo za domaće i divlje svinje.

Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod As�ivirusa iz porodice Asfarviridae.

Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.

Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.

Afrička svinjska kuga (ASK) trenutno je bez presedana i glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio. Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje bolesti pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Drugim riječima, bolest čini velike gospodarske štete.

Mjere za sprečavanje širenja bolesti

Radi sprječavanja širenja kuge i u svrhu njenog ranog otkrivanja, uz opće propisane mjere, Ministarstvo poljoprivrede dalo je i posebne naredbe. Između ostaloga to su: - zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja

na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, - svinjogojci moraju onemogućiti svinjama u svim objektima svaki izravni i neizravan kontakt s divljim životinjama te drugim životinjama koje ne potječu s vlastitog objekta.

Naređuje se prijava veterinaru bez odgađanja: - svih svinja koje pokazuju znakove bolesti, - svakog pobačaja, - svih uginulih domaćih svinja, - svih nađenih lešina divljih svinja divljih.

Na svojim dvorištima pak su dužni osigurati potpunu i kontinuiranu provedbu biosigurnosnih mjera propisanih naredbom.

Lovci su također dobili zaduženja

- Nije nam zabranjen lov, ali moramo se pridržavati svih propisanih mjera koje uključuju obavezno dezinfekciju prije i poslije lova, ističe Lacković.

Osim toga, svakoj ubijenoj svinji moraju uzeti uzorak slezene i poslati na analizu.

Naime, iako bolest ne predstavlja opasnost za čovjeka, u dodiru sa zaraženom divljom svinjom lovac može prenijeti virus u svoje dvorište i svoj svinjac i time proširiti bolest. Osim toga, sam sebi donosi propast, odnosno uginuće svinje.

Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurja

- Mi se moramo svega pridržavati, a drugi, poput planinara, izletnika i šetača ne moraju, dodaje.

Stoga takve kategorije ljude posebno upozorava da ne diraju lešine. To uključuju i divlje svinje stradale u prometu.

Lovoovlaštenici i šumoposjednici osim toga dužni su, bez odgađanja, prijaviti nadležnim ovlaštenim veterinarskim organizacijama svako neuobičajeno ponašanje divljih svinja te pojavu znakova bolesti na živim ili odstrijeljenim divljim svinjama. Isto tako, moraju, a to uključuje i obične ljude, svaku uginulu divlju svinju, njenu lešinu u stanju raspadanja te lokaciju pronalaska prijaviti.

I za kraj, svi držatelji svinja trebaju se strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i veterinarska inspekcija. Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.

7. srpnja 2023.

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Funkcionalna hrana Piše: Tanja Tur, dipl. ing.

Mirjana Podvezanec iz Ivanovca sa svojim povrćem na placu

Krumpir predvodi ponudu domaćeg povrća Ušli smo u srpanj, vrijeme kada nam priroda obilato vraća uloženi trud. To znači da se ponuda povrća i voća polako bliži svom vrhuncu.

A do tada, klupe su prepune krastavaca, mladog krumpira kojem je cijena i dalje u padu, zatim salate, kelja, zelja, mladog luka…

Paradajz i paprika još uvijek stižu iz plastenika, s time da već ima i domaćih zrelih plodova. Ponudom tih namirnica nekako zelena salata pada u drugi plan.

No, zato se traže presadnice kasnih ili jesenskih sorti poput radića, endivije, kineskog zelja. Nude se i presadnice kasnih sorti kupusnjača. No,

ono što plijeni pozornost, rezano je cvijeće pa smo primjetili prve gladiole i ivančice. Što se pak sajma

tiče, ponuda je uglavnom ista ili slična s time da je sve više kamiona s drvima. (vv; foto: zvrzan, atušek)

Mladi luk (pušlek): Mladi krumpir (kg): Mahune (kg): Zelje (kg): Kruške (kg): Rajčica (kg): Paprika (kg):

1€ 1,5 € 4€ 1,5 € 3€ 4€ 4€

Mladi luk (pušlek): Mladi krumpir (kg): Mahune (kg): Zelje (kg): Peršin (kg): Rajčica (kg): Mrkva (kg):

1€ 1-1,5 € 5€ 2€ 1€ 4€ 1€

Krastavci (kg):

1-3 € 0,5 € 2,5 € 2€

Krastavci (kg):

1-2 €

Flanci

0,35 €

CIJENE PLAC

Flanci Salata (kg): Lubenica (kg): Bobičasto voće (kg):

Josip Ivačić iz Vularije nudio je mrkvu na čakovečkom sajmu

8€

CIJENE SAJAM

Salata (kg): Žitarice (kg): Drva (metar):

1€ 2,5 € 70-75 €

R

azvojem društva čovjek se suočava s raznim izazovima poput povećanja troškova zdravstvene zaštite, produživanja životnog vijeka pojedinca, a nove tehnologije i znanstvene spoznaje vode k velikim promjenama životnog stila. Upravo zbog toga funkcionalna hrana ima veliku ulogu u poboljšanju životnog standarda, održavanju maksimuma tjelesnih �izioloških funkcija, očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od raznih bolesti.

U kontekstu prehrambene i zdravstvene dobrobiti funkcionalna hrana je hrana koja pored osnovnih nutrijenata nužnih za rast i razvoj organizma sadrži i bioaktivne sastojke za koje je utvrđeno da povoljno djeluju na jednu ili više funkcija u organizmu i to na način da ili unapređuje zdravlje i dobrobit organizma ili smanjuje rizik od nastanka bolesti, a konzumira se kao sastavni dio uobičajene, svakodnevne prehrane. Funkcionalnost hrane ostvaruje se njezinim sastavom, odnosno udjelom bioaktivnih komponenti, koje mogu biti biljnog, životinjskog ili bakterijskog podrijetla. Njihovo djelovanje može biti antioksidacijsko, antibakterijsko, �izikalno, može utjecati na regulaciju i stimulaciju enzima, na pojedine organe ili sustave organa.

Pojam funkcionalna hrana se prvi put počeo koristiti u Japanu u ranim 80-im godinama, a razvio se kao pokušaj sprječavanja rasta zdravstvenih troškova potrebnih za liječenje raznih bolesti. Različita znanstvena istraživanja pokazala su da konzumiranje hrane koja sadrži funkcionalne sastojke (bilo da se prirodno nalaze u hrani ili da je namirnica nekim tehnološkim postupkom obogaćena funkcionalnim sastojkom) ima pozitivan utjecaj na očuvanje zdravlja i smanjenje rizika od nastanka bolesti.

Funkcionalna hrana može biti konvencionalna ili modi�icirana. Konven-

cionalna hrana su prirodni sastojci cjelovite hrane koji su bogati važnim hranjivim tvarima poput vitamina, minerala, antioksidansa ili dobrih masnoća (voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, cjelovite žitarice, riba). Suprotno tome modi�icirana hrana je obogaćena dodatnim sastojcima kao što su vitamini, minerali, probiotici ili vlakna, u svrhu povećanja zdravstvene koristi takvih namirnica (obogaćeni sokovi, obogaćeni mliječni proizvodi, mlijeko od badema, riže, kokosa, obogaćene žitarice, granola).

Jedan od primjera funkcionalne hrane je jogurt koji dodatkom probiotika postaje funkcionalan. Svojim mehanizmom probiotici stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama i uspostavljaju ravnotežu probavne mikro�lore. Također se jogurtu, kao i mlijeku, voćnim sokovima te sirevima dodaju kalcij i vitamin D kako bi se smanjio rizik od osteoporoze.

Općenito se vitamini i minerali dodaju mnogim proizvodima, a najviše sokovima i žitaricama, jer imaju važnu ulogu u očuvanju imunološkog sustava i obrani organizma od bolesti. Omega-3-masne kiseline kojima se obogaćuju proizvodi poput ulja, marga-

rina, kruha, tjestenine, snižavaju koncentraciju masnoća u krvi te povoljno djeluju na očuvanje krvožilnog sustava. Obogaćivanje pšeničnog brašna željezom može znatno smanjiti pojavu anemije uzrokovane nedostatkom željeza kod djece. Dijetalna vlakna su sastojak funkcionalnog proizvoda poput zobi i drugih žitarica te svi proizvodi koji se od njih dobivaju, kao i fermentirani mliječni napitci utječu na smanjenje glukoze i kolesterola u krvi te smanjuju simptome zatvora.

Tijekom godina se ulažu sve veći napori u smjeru obogaćivanja hrane funkcionalnim sastojcima s ciljem prevencije bolesti i poboljšanja zdravlja te posljedično smanjenja zdravstvenih troškova. Zdrava i uravnotežena prehrana trebala bi biti bogata raznolikom funkcionalnom hranom, ukljućujući cjelovite namirnice bogate hranjivim tvarima, ali i modi�icirane obogaćene namirnice, kako bi se zadovoljio potreban unos neophodnih hranjivih sastojaka, ali i poboljšalo ili održalo cjelokupno zdravlje organizma jer povećanje svjesnosti o zdravijim izborima hrane te njenim mogućnostima i prednostima ujedno osigurava i povećanje kvalitete života.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

7. srpnja 2023.

KATASTROFALNA GODINA za rajčicu

Mlijeko i kopriva za zdravi paradajz - Šprical sam, kak ne. I to dva puta mlijekom u koje sam dodao sredstvo na bazi bakra, kaže Ivan Kutnjak Piše: Vlasta Vugrinec

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Zašto se pojavljuje pepelnica na grašku?

B

olesti na biljkama nisu samo nešto što treba odmah tretirati - u organskom vrtu trebamo naučiti zašto se one pojavljuju. Znanje nam pomaže da ne paničarimo na vrtu.

Početak je ljeta, temperature su porasle, tijekom dana vrlo je vruće u većem dijelu RH. A kako to osjećamo mi, tako to osjećaju i naše biljke. Pogotovo one koje vole malo hladnije vrijeme za rast - a to su grašak i neven.

Pepelnica je oportunistička bolest koja čeka oslabljele biljke - a to je upravo sada. Naime, kad krenu vrućine, grašak i neven počnu obolijevati od ove bolesti.

Pojavljuje im se sivobijela prašina na listovima. Ako se nastave nepovoljni uvjeti za rast, grašak će polako početi stagnirati, prestati cvasti, brzo dozrijeti, a pepelnica će se proširiti na listovima.

I to nije najviše radi pepelnice - nego radi vrućina, nepovoljnih uvjeta rasta. Dakle, neće nam baš previše pomoći fungicidi, dezinfekcije i ostala ludila koja se u posljednje vrijeme pokušavaju proglasiti “organskim”, ništa neće previše pomoći jer na ovo najviše utječu uvjeti rasta.

Ne možete ukloniti vrućine iz vrta - ne možete utjecati na taj najvažniji faktor.

Patogeni su uvijek oko nas, ali uvjeti rasta su ti koji su

Pepelnica na grašku

presudni da se oni počni širiti na biljkama.

Zato je najbitniji korak “borbe” protiv ove bolesti (ali shvatite da se moramo ostaviti borbe i da moramo to pretvoriti u suživot) da grašak i neven sijemo ranije, zato ga uzgajamo u nešto hladnije doba u godine, tako se planira sjetva da ga poberete u glavnini do jačih vrućina. Sijat ćemo ga uskoro za jesenski berbu, kad će opet biti povoljni uvjeti za dobar rast.

Isto je i s nevenom - kad tijekom ljetnih vrućina bude potpuno jadan i prekriven pepelnicom - ne trebate ga čupati, samo ga porežite, na jesen će opet potjerati i biti prekrasan.

S tikvenjačama je malo drukčija stvar - i one obolijevaju od pepelnice radi stresa, ali njima možemo pomoći da se bolje nose s pepelnicom - osigurajte im dobre uvjete rasta, pomalčirajte, zalijte, prihranite... Tako i unatoč bolesti mogu opstati sve dok kraja sezone, štoviše, i bolest se može povući.

Ja tikvenjačama ne režem zaražene listove, jer im trebaju svi za fotosintezu da budu čim jače i jer imaju velike šuplje vodene stapke gdje ih mogu napasti drugi patogeni ako režete listove.

Više o bolestima biljaka pročitajte na www.biovrt. com.

Kiša i sunce izmjenjuju se posljednjih tjedana kao na traci. Sve to uzrokuje vlagu u zraku što pak je temelj za razvoj bolesti na našem povrću.

Jer bolesti poput plamenjače, pepelnice udomaćile su se na rajčici, paprici, krastavcima.

Povrće napadaju uši, puževi, rekli bismo sarkastično sve što gmiže i leti. Drugim riječima, treba imati dosta znanja i vještina kako bi vrtne gredice bile prepune omiljenih nam plodova. No, nitko ne želi jesti kemiju, tretirane plodove insekticidima i fungicidima, već sve prepuste Majci prirodi, pa što bude, bit će. Međutim, ove godine to je teško izvedivo jer je godina doista ekstremna.

Uz krastavce koji su mnogi sijali po nekoliko puta, najviše je na udaru paradajz pa se može očekivati da ga neće biti puno pa će mu samim time i cijena biti paprena.

Plastenik kao zaštita

Dio naših vrtlara upravo zbog zaštite od kojekakvih bolesti, prije svega plamenjače, pjegavosti lista i sive plijesni, rajčicu uzgaja u plasteniku.

Naravno, nisu to oni veliki, već tzv. priručni za vlastite potrebe.

- Paradajzu smeta ova, kako ju zovu, kisela kiša pa smo prije par godina napravili plastenik, kaže Šte�ica Drvarić iz Pribislavca. I mogu reći da se pokazao jako dobrim jer imamo dovoljno, čak i previše plodova.

I ne samo to, zreli su nešto prije od onih na otvorenom, a beru ih i nakon mrazeva. Za sada je, kako kaže, a i vidi se, biljka u sasvim dobroj kondiciji, a i prepuna je plodova.

Listovi se ne uvrću niti suše, nema ni truleži na stabljici niti pak se pojavljuju �leke na plodovima. Hoće li tako biti i dalje, ne zna.

- Kad sam ga presadila i kad je počeo rasti, pošpricala sam ga jednim fungicidom kojeg sam imala doma i to je sve, dodala je naša vrtlarica.

Poslije ga je još dva puta tretirala deterdžentom za pranje suđa protiv sitnih bijelih ušiju.

Ivan Kutnjak s rajčicom na otvorenom - To sam vidjela na televiziji u emisiji Vrtlarica. Jednu žlicu deterdženta stavila sam u litru vode i time sam špricala, ali vidim da su se uši ponovno pojavile, potužila se.

Mlijeko i Cuprablau

Šte�ičin susjed Ivan Kutnjak rajčicu pak uzgaja na otvorenom i žali se na ovogodišnje vremenske uvjete.

- U normalnim godinama u ovo vrijeme već smo ju jeli, a pogledajte ju sada, bilo je prvo što nam je Ivan rekao.

No, s obzirom na vrtlare koji su počupali svoje presadnice ili pak su nedavno po tko zna koji put presadili nove, Ivanove još izgledaju super.

- Šprical sam ih kak, ne, dodao je. I to dva puta mlijekom u koje sam dodao sredstvo po imenu Cuprablau koje je na bazi bakra.

- To vam je slično ili isto kak smo negda špricali, samo modrom galicom koju smo samo otopili u vodi.

- Trudimo se povrće uzgajati bez primjene kemije, stoga upotrebljavamo is-

ključivo ekološka sredstva za zaštitu, kako od bolesti, tako i od nametnika, ističe Nevenka Posedi iz Pušćina.

Majka priroda daje sve što nam je potrebno

Dakle, u našim vrtovima nema mjesta ni za kakav fungicid, a ipak bismo željeli imati krupne i sočne plodove. Svi se slažu kako je plastenik najbolja zaštita od bolesti, no nemaju ga svi. Sredstva na bazi bakra jesu slaba, ali ni ona nisu poželjna, što više u narednim godinama mogla bi biti i na listi zabranjenih. I što nam onda preostaje osim okretanje Majci prirodi, proučavanje literature i osluškivanje recepata iskusnih vrtlara.

Prva na popisu biljaka iz prirode je naravno kopriva, slijedi gavez, pa preslica, koristi i kamilica…

Internet je prepun recepata i samo se treba baciti na izradu. Istina, u poljoprivrednim trgovinama se mogu kupiti već gotove mješavine

Štefica Drvarić rajčicu uzgaja u plasteniku

tih biljaka ili samo bilje od kojih se potom kuha čaj. U zaštiti povrća dovoljna je i sama kopriva koja može koristiti kao sredstvo protiv nametnika, naročito lisnih ušiju, i kao gnojivo. Razlika je samo u izradi sredstava.

Ako trebamo sredstvo protiv ušiju, kilogram kopriva namočimo u deset litara vode i ostavimo tako oko 24 sata i potom tom otopinom prskamo naše povrće.

Međutim, kao gnojivo kopriva mora stajati u vodi tako dugo dok se ne zasmrdi, odnosno dok ne fermentira.

Obično je dovoljno tri dana.

Otopina se potom procijedi i prilikom zalijevanja mora se razrijediti u omjeru 10:1, odnosno deset litara vode i jedna litra otopine.

Ne mora nužno biti tako, već se kopriva može kombinirati i raznim dodacima koji će poslužiti i kao ekološko sredstvo protiv bolesti.

Tako se otopini može dodati mlijeko, žličica sode bikarbone te žličica ekološkog sredstva za pranje posuđa.

7. srpnja 2023.

Povrtlarstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERNARDIN VRT VRT BERNARDIN

Piše: Bernarda Orehovec

PLAN SADNJE

Predavanje o pčelama (8) Pri proučavanju radilice treba razumjeti da ona nije u stanju vidjeti sa svojim malim prednjim očima, i to je jer otrov neprestano prožima ove prednje oči. U trenutku kada se pojavi nova kraljica sa svojim novim sunčevim utjecajem, to na ovaj otrov djeluje štetno. On prestaje biti aktivan, i male oči napokon počinju vidjeti, jer je činjenica da pčela živi svoj život u vječnom sumraku zbog otrova.

Ako bih vam u slikovitoj formi opisao što pčela proživljava kada se nova kraljica izvuče iz svoje “vrećaste”, morao bih reći: Pčela stalno živi u sumraku i nalazi svoj put pomoću osjetila između okusa i mirisa; živi u sumraku koji joj je blizak. Ali kada se pojavi nova kraljica, to je potpuno

isto kao kada mi ušetamo u sumrak lipanjske večeri, i mali svjetleći crvi sjaje. Čak i da tako nova kraljica sjaji za roj, jer otrov nije dovoljno jak da drži pčele u njihovom izdvajanju od svijeta.

Drži se za sebe čak i kada leti vani, jer je tada sposobna sa svojim otrovom držati se za sebe. Ona treba otrov kada se boji da bi je nešto izvana moglo uznemiriti. Cijela kolonija želi potpuno biti sama za sebe.

Da bi kraljica mogla ostati u oblasti Sunca, ne smije boraviti u uglatoj ćeliji, već unutar okrugle. Tamo ostaje unutar sunčeva utjecaja.

Stvari se u košnici odvijaju na potpuno isti način kao u ljudskoj glavi, sa samo malo razlikom. U našoj glavi, na primjer, supstance ne rastu

7. srpnja - Dan cvijeta Odličan dan za košnju i za rad s pčelama, sijemo faceliju za kasnu ispašu pčela.

8. srpnja - Dan lista Ako sijemo radič kod impulsa list, njegujemo kod impulsa korijen, one će načini� više korijena te će on ima� više snage za duži rast u jesen i dugo će oblikova� lijepe listove. do takvih dimenzija. U ljudskoj glavi mi imamo živce, krvne sudove, i odvojeno smještene okrugle ćelije koje uvijek nalazimo. Imamo ove tri vrste ćelija u ljudskoj glavi.

Nervi se sastoje od odvojenih ćelija koje jedino ne rastu do samostalnih bića jer ih je priroda sa svih strana zatvorila, u stvarnosti, međutim, ovi nervi bi voljeli postati male životinje. Ako bi se nervne ćelije ljudske glave mogle razvijati u svom smjerovima, pod istim uvjetima kao one u košnici, tada bi nervne ćelije postale trutovi.

Krvne ćelije koje teku venama postale bi radilice, a pojedine slobodne ćelije koje su, iznad svega, u sredini glave i prolaze najkraći razvoj mogu se usporediti s maticama.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

9. srpnja - Dan lista Posebno ugodno vrijeme iza 15 sa� za biljke lista.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

10. srpnja - Dan lista Od 5 sa� posebno ugodno za biljke lista.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

11. srpnja - Dan ploda od 9 sa� Do 9 sa� nepovoljno za rad s biljkama ploda, zbog uzlaznog čvora. Žitarice, voćke i bobičasto voće prskamo valerijanom.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

12. srpnja - Dan ploda Mjesec pred zviježđem Ovna. Između 16 i 18 sa� prskat ćemo ciklu i mrkvu preparatom 501.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

13. srpnja - Dan korijena Spremamo rani krumpir, ponovo sadimo krumpir.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

KINO RASPORED Četvrtak 6.7.

CINE & PLAY reklamaw

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)

20:00 - Fast X

PETAK 7.7.

LTH ALUCAST ČAKOVEC: Objavljuje natječaj za radno mjesto: REFERENT U IT ODJELU RAD UKLJUČUJE:

- Briga za otklanjanje grešaka i kvarova na strojnoj i programskoj opremi zajedno s ovlaštenim servisom - Sudjelovanje kod uvođenja novih računalnih obrada - Priprema potrebnih podataka, testiranje programa i podataka - Izrada i održavanje programske dokumentacije - Briga i nadzor nad obradom podataka - Nadzor rada korisnika računalnog sustava - Odgovornost za zaštitu podataka - Osposobljavanje korisnika za rad - Rad u skladu s propisima zaštite na radu i ekologije - Izvršavanje drugih zadaća u skladu s osposobljenosti djelatnika i nalozima poslodavca

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

- Primjereno obrazovanje – informatički smjer (SSS iliinženjere VŠS)strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS) inženjere ostalih srodnih tehničkih struka - Poznavanje engleskog ili njemačkog jezika CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare - Radno iskustvo nije uvjet Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta: - Preciznost, komunikativnost, pouzdanost, organiziranost TEHNOLOG (m/ž) NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž) - Upotreba standardnih i specijaliziranih PC alata OPERATER OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

NUDIMO VAM:

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž) KONTROLOR U PROIZVODNJI (m/ž) ALATNIČAR (m/ž) RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

- Dinamičan, samostalan i �leksibilan posao pun novih izazova OD KANDIDATA OČEKUJEMO: odgovarajuće obrazovanje - Mogućnost osobnog i stručnog razvoja te gradnje karijere rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu) preciznost i motiviranost za rad točnost, savjesnost i samostalnost u radu - Razmjenu iskustava među pogonima grupacije NUDIMO VAM: - Rad preko student servisa s mogućnošću zasnivanja radnog odnosa dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

Molbe s kratkim životopisom možete poslati do 15.07.2023. na info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

10:00 - Elementi (sink.)

17:00 - Spider-Man (sink.)

20:00 - The Flash

SUBOTA 8.7.

10:00 - Spider-Man (sink.)

13:30 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Elementi (sink.)

20:00 - Indiana Jones

NEDJELJA 9.7.

10:00 - Elementi (sink.)

13:30 - Nevjerojatni Maksim (sink.)

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - The Flash

PONEDJELJAK 10.7.

10:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)

17:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

20:00 - Indiana Jones

UTORAK 11.7.

10:00 - Spider-Man (sink.)

17:00 - Elementi (sink.)

20:00 - Fast X

SRIJEDA 12.7.

10:00 - Ruby: tinejdžerica Kraken (sink.)

17:00 - Nevjerovjatni Maksim (sink.)

20:00 - Indiana Jones

20 Mozaik

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2023.

Eugen i Katja Šimon 3. veljače dobili su sina kojemu su dali ime Niko. Stariji sin zove se Vito. Mama Katja podijelila je fotku s dočeka po izlasku iz rodilišta.

Zvjezdana Hlebec (41) iz Čakovca sa sinom Lukom, rođenim 4. ožujka, kojima će se pridruži� otaca Nenad (47).

Sanjin Halavuk (27) i Aleksandra Lehkec (28) iz Čakovca dobili su sina kojemu su dali ime Lovro.

Rođen je 23. travnja.

Antonio (36) i Silvija (36) Ma�ć iz Strahoninca 12. siječnja dobili su Taru. Stariji sin Teo ima 14, a Tea 12 godina.

Nikola (31) i Lorena (28) Sokač iz Čakovca dobili su kćer Noemi 15. veljače.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Miljenko Bistrović iz Brezja odabrao naočale Najviše sreće u izvlačenju 98. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Miljenko Bistrović iz Brezja koji je nagradu preuzeo u utorak

3

u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno pristajati. Kao vjerni

čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Miljenko jako se razveselio kad je pročitao da je osvojio naočale.

Dioptrijske naočale Miljenku Bistrović odlično će

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 25. 7. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

2

poslužiti. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta. (mk, foto: zv)

Drugi kupon 99. kola

Novo, 99. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju.

I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja

Dobitnik Miljenko Bistrović iz Brezja preuzeo je nagradu u Briljantu Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2,

Čakovec najkasnije do utorka, 25. srpnja. Sretnog dobitnika 99. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. srpnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Kristijan i Ivana Valkaj u svom prekrasno uređenom Zmajevom vrtu u Železnoj Gori, gdje već nekoliko godina zaredom ugošćuju hrvatske operne velikane. Više o top kulturnom događaju u Međimurju donosimo na str. 4. Medije. (sh, Foto: zlatko vrzan)

2 media

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najave

VIKEND VODIČ

petak,

MJESEČNI VODIČ

14. srpnja 21:00 Čakovec NOMA bar Tamburanje: TS Do-Re-Mu

7. srpnja 19:00 16. Ljetna kros liga Prelog

22:00 Donja Dubrava Maja Šuput i Taubeki

21:30 Ljeto uz Muru Mursko Središće Koncert Klapa Kampanel

15. srpnja Guitar Trio Fontana Perivoj Zrinski promenadni koncert

subota, 8. srpnja

Žera

14:00 10. Dječja biciklijada Prete�nec

PORCIJUNKULOVO 2023. pregršt događanja u šest dana

19:00 Pianobox Fontana Perivoj Zrinski promenadni koncert

Glavne zvijezde Grašo, Vanna, Bebek, Crvena jabuka i Klapa Intrade

20:00 koncert i promocija spota Ansambla Pučpuljike Mlinarska kuća, Žabnik 21:30 Ljeto uz Muru Mursko Središće Koncert Danijela Mar�nović

nedjelja, 9. srpnja

Tradicionalno kao svake godine krajem srpnja i početkom kolovoza Čakovec je rezerviran za Porcijunkulovo.

Na velikoj bini prvi dan u petak, 28. srpnja, nastupa Petar Grašo, 29. srpnja Vanna, zatim 30. srpnja Juan De Marcos Gonzales and The Euro-Cuban All Stars, 31. srpnja Željko Bebek, 1. kolovoza Crvena jabuka, a za kraj 2. kolovoza nastupa

Željko Bebek

Vanna

Klapa Intrade (kao što su svoj dolazak i najavili na koncertu u Čakovcu pred dva mjeseca).

Retro/Etno bina donosi koncerte: Tihomir Pop Asanović, Cherkezy Orkestar, Balkan Zoo+Nina Ćorić, Rockin’ Neno i The Cadilac, Daniel Caccia, Demoni+Romantix. Na urbanoj bini nastupit će Kids from the sky, Miach, Clone Age i Boris Štok. (dv)

Petar Grašo

LJETO u Muzeju Croata insulanus

Kreativne radionice u Prelogu Preostalo je još nekoliko dana do kraja školske godine i već se razmišlja o praznicima! Kako i gdje provesti praznike?

Na ljetnim radionicama u Muzeju Grada Preloga!

Ove godine za sve zainteresirane osnovnoškolce pripremili smo dva ciklusa radionica. U prvom ciklusu kroz radionice će polaznike voditi članice

Kreativnih radionica Udruge umirovljenika Prelog koje će vrlo rado svoju kreativnu energiju prenijeti mlađim naraštajima. Vuna, štapići, vata, tkanina, sve vas to čeka u kreativnom procesu koji su osmislile naše iskusne kreativke. Radionice Veliki i mali održat će se u Muzeju Grada Preloga 28. i 29.6. u 10 sati.

DJEČJA BICIKLIJADA u Pretetincu

12:00 Mursko Središće ŠRC Zalešće Gradski kotlić

Najprepoznatljiviji projekt Udruge žena Pretetinec Dječja biciklijada Pretetinec 2023. održat će se ove subote, 8. srpnja. Ove godine u nešto proširenom izdanju pripremljenim stazama biciklirat će preko 150 djece s područja cijelog Nedelišća i šire.

21:00 Trg slobode Prelog Opera pod zvijezdama

Na asfaltiranom igralištu pored Društvenog doma natjecat će se, kao i dosad, na stazama s preprekama i bez njih, koje priprema koordinator natjecanja Zoran Kolac, djeca od 0 do 11 godina, završno 4. razred osnovne škole, podijeljeni u 10 kategorija, prema dobi i

spolu. Natjecatelji dobivaju natjecateljsku majicu, okrepu, priznanje i medalju, a najvještiji u svakoj kategoriji i vrijedne nagrade!

Novost je utrka za stariju djecu, učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole, u dvjema kategorijama (djevojčice i dječaci), ulicama

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - NANCY AUSTEN, STANLEE PHELPS: ASERTIVNA ŽENA Dobitnik knjige Ešalon za Samarkand objavljene u prošlom broju je Bojana Španiček Kanoti iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU Nancy Austen, Stanlee Phelps: Asertivna žena

kupon br. 1451 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Sažetak knjige: Želite li vratiti ravnotežu svom životu? Želite li se hrabro suoči� s izazovima i promjenama? Ovaj istaknu� bestseler, originalan je i odvažan izvor za samopomoć, prepun stvarnih primjera, detaljnih vodiča i konkretnih savjeta o tome kako razgovara� sa suradnicima, autorite�ma, ljubavnicima, obitelji i prijateljima. Razotkriva zastarjele obrasce i stereo�pe o ženama direktoricama, majkama kućanicama, agresivnim šeficama i super ženama te označava novu, osvježavajuću, pozi�vnu alterna�vu.

Napisano čitko, s toplim, osobnim i praktičnim vodstvom za ženu koja želi bolju verziju sebe, reći ne i povući crtu s povjerenjem, donijeti ispravne odluke te se suočiti s novim izazovima i promjenama u svom životu.

22. srpnja Melum kvartet Fontana Perivoj Zrinski promenadni koncert

od 21. do 23.srpnja Brezje Forestland

28. srpnja Porcijunkulovo Petar Grašo

29. srpnja Porcijunkulovo Vanna

30. srpnja

Sunčana subota spremna za trku!

15:00 Sveta Marija Big jump

21:00 sat Donja Dubrava Željko Bebek i grupa Profeel

mjesta. Projekt se provodi kao dio europskog projekta Zdrovje prije sega, u suradnji s Općinom Nedelišće, Turističkom zajednicom općine Nedelišće i Međimurskom županijom. Otvorenje Biciklijade, uz Mažoretkinje Nedelišća, predviđeno je za 14 sati.

Porcijunkulovo Juan De Marcos Gonzales and The Euro-Cuban All Stars

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

7. srpnja 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura i scena

OPERA POD ZVIJEZDAMA, glazbena čarolija u Prelogu, Filip Hozjak, 4 Tenora:

Najemotivnije je nastupati pred domaćom publikom

Marko Pecotić, Đani Stipaničev, Filip Hozjak i Vladimir Garić

Protekla dva koncerta u Prelogu su zaista bila za pamćenje, pa je nestrpljenje još i veće. Koristim ovu priliku da pozovem sve prijatelje dobre glazbe da nam dođu u Prelog Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prelog će po 11. puta biti domaćin Opere pod zvijezdama. Prva Opera pod zvijezdama održana je 2013. godine, prigodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju te se ove godine obilježava deseta godišnjica našeg priključenja.

11. obljetnica uz 4 Tenora

Ovogodišnja će se Opera pod zvijezdama održati u nedjelju, 9. srpnja 2023. godine, na prostoru Trga slobode, ispred Doma kulture u

Prelogu. Početak je u 21 sat, a svoj drugi nastup na Operi pod zvijezdama u Prelogu imat će 4 Tenora: Vladimir Garić, Đani Stipaničev, Marko Pecotić i Filip Hozjak.

- Repertoar Tenora je zaista raznovrstan, tako da će se sigurno naći za svakoga po nešto. Ono što je nama najbitnije je to da publika bude opuštena. Želimo da zajedno s nama pjevaju i da to bude naš zajednički koncert.

Koncerti pred domaćom publikom su stvarno nešto posebno. Puno je tu emocija.

Obitelj, prijatelji, ljudi koji su

pomogli u mom školovanju.

Mali smo grad, svatko svakog poznaje.

Glazbena atrakcija stiže u Prelog

Protekla dva koncerta u Prelogu su zaista bila za pamćenje, pa je nestrpljenje još i veće. Koristim ovu priliku da pozovem sve prijatelje dobre glazbe da nam dođu u Prelog i da zajedno obilježimo 11. godišnjicu ove predivne manifestacije nazvane Opera pod zvijezdama, rekao nam je uoči koncerta domaćin Filip Hozjak, rodom iz Preloga.

Puhački orkestar grada Preloga

28. ŽUPANIJSKA SMOTRA puhačkih orkestara i limenih glazbi

Neraskidiva veza glazbe i lokalne zajednice Priredba je okupila vrhunske glazbenike iz regije i obnovila glazbenu tradiciju u zajednici Uz zvukove melodija koje su ispunile zrak 28. Županijska smotra puhačkih orkestara i limenih glazbi u Donjoj Dubravi održala se u nedjelju, a domaćinstvo ovog prestižnog glazbenog događaja pripalo je Puhačkom orkestru Općine Donja Dubrava, koji je svojim izvanrednim glazbenim umijećem ujedinio vrhunske glazbenike iz regije i stvorio nezaboravno glazbeno iskustvo.

Manifestacija je započela mimohodom koji je krenuo iz Osnovne škole Donja Dubrava.

Puhački orkestri su ponosno prošli ulicama Donje Dubrave privlačeći znatiželjne poglede građana. Nakon mimohoda smotra se preselila u dvoranu tamošnje Osnovne škole gdje je započeo službeni dio programa. Na smotri su sudjelovali vrhunski glazbenici iz različitih orkestara, koji su očarali publiku svojim izvedbama. Među sudionicima bili

su Puhački orkestar Općine Donja Dubrava, Gradski puhački orkestar Čakovec, Puhački orkestar Općine Mala Subotica, Puhački orkestar Općine Donji Kraljevec, Limena glazba Općine Podturen, Gradski puhački orkestar Mursko Središće, Puhački orkestar Općine Goričan, Limena glazba Belica, Limena glazba Dekanovec, Puhački orkestar Općine Nedelišće, Puhački orkestar grada Preloga te gosti - Big Band Čakovec.

Nakon službenog dijela programa posjetitelji i sudionici smotre su se uputili u prostorije NK-a "Dubravčan", gdje ih je zabavljao Tamburaški sastav "Gelipteri" do ranih jutarnjih sati.

Puhački orkestar Općine Donja Dubrava, pod vodstvom profesora Antuna Horvata, ima duboko korijenje u zajednici. Osnivanjem DVD-a Donja Dubrava davne 1888. godine osnovana je i Limena glazba.

No, nakon prekida kontinuiteta glazbenog djelovanja 1986. godine zaljubljenici u puhačku glazbu ponovno su osnovali orkestar - Puhački orkestar Općine Donja Dubrava. Prvi javni nastup održan je na Badnjak 2008. godine, a pod vodstvom profesora Antuna Horvata orkestar je ostvario iznimne uspjehe, čemu svjedoči i Nagrada Zrinski Međimurske županije koju je profesor Horvat zasluženo dobio.

Snažna glazbena scena u Donjoj Dubravi

Puhački orkestar Općine Donja Dubrava redovito održava oko 20 nastupa godišnje te je dosadašnji broj nastupa premašio brojku od tri stotine. Njihova predanost glazbi i strastveni rad stvorili su snažnu glazbenu scenu u Donjoj Dubravi obogaćujući kulturni život zajednice i unoseći radost i ljepotu glazbe u srca svoje publike. (Sania Bižupić)

Upravo su 4 Tenora atrakcija istančanog glazbenog izričaja koji oduševljavaju opernim arijama, kanconama i evergreenima.

Koncertno vrlo aktivni, 4 Tenora osvojili su srca publike od Slovenije do Crne Gore te više prvih nagrada na Večerima dalmatinske šansone.

Skladbe poput Sve je tvoje, Brod bez imena, Pričaj mi i Moja Dalmacija punopravno su ušle u njihov očaravajući opus.

Dio članica članica Lipa banda na svojoj velikoj proslavi povodom 20. rođendana

KUU LIPA Gornji Mihaljevec

Tek je 20 godina iza nas - Mi, sadašnji najustrajniji aktivni članovi rado se prisjetimo svih onih koji su tijekom tih godina bili, pomagali u tom svijetu ljubavi prema amaterizmu. Bilo je tijekom tih 20 godina u Udruzi preko 40 članova koje je život, obaveze, posao, škola ili nešto drugo odveo na drugi put, ali u našim sjećanjima, prepričavanjima, mislima zaslužuju posebnu zahvalu za svoj doprinos, rekla je predsjednica KUU Lipa Jasenka Novak na proslavi 20.

godišnjice udruge u nedjelju, 25. lipnja.

Kroz vremeplov aktivnosti odlučili su se prisjetiti samog početka djelovanja Lipe kroz pjesmu, svirku i ples, ali i prisjetiti se preminulih članova udruge Zdravka Polanca i Ksenije Kanižaj. Na samom početku nastupila je sekcija Lipa band, a nakon toga podsjetili su mnogobrojnu publiku na repertoar kazališnih predstava na koje su izuzetno ponosni. Povodom 20. godišnjice postavili su

izložbu o svom radu, prikazali kratki �ilm isječaka o prošlim predstavama, a svoje su pjesme čitale Jasenka Novak i Daliborka Lovrec Trupković.

- Mi to volimo, uživamo i puno vježbamo, ali bez vaše podrške to ne bi imalo tu veličinu. Velika vam hvala zbog toga. Hvala vam na svakom dolasku, svakoj donaciji, pohvali i kritici, a našoj sreći ne bi bilo kraja da nam se i pridružite, zaključili su završno. (sh)

ČAKOVEČKO proštenje čuva kulturu

Zanimljivi detalji iz povijesti na Porcijunkulovom Porcijunkulovo nudi od tradicionalnih proizvoda do KUD-ovskih nastupa “zona tradicije i starih zanata” posvećena je očuvanju svega onog što nas je pratilo tijekom povijesti. U suradnji s Turističkom zajednicom gra-

da Koprivnice i Renesansnim festivalom prikazat će se što više starina i zanimljivih detalja iz povijesti. Sama zona smjestit će se od Trga sv. Nikole do ulaza u čakovečki Stari grad uz predmete ručne izrade, proizvode OPG-ova,

demonstraciju starih zanata, tradicijsku nošnju, nastupe KUD-ova, tamburaških sastava i tradicijske glazbe te enogastronomiju prepoznatljivu za sjever zemlje – gvirc, langoš, domaće kobasice, trgance i slično. (dv)

4 media

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Događaj tjedna

Na pozornici u obliku kupole zasvirao je i Orkestar mladih glazbenika uz dirigenta Matiju Fortunu

Poznati umjetnik Stephan Lupino izložio je svoje skulpture u Zmajevom vrtu

MOZART u Železnoj Gori privukao 800-tinjak posjetitelja

Koncert u Zmajevom vrtu kulturni je događaj godine Publika je uživala u izvedbama Tamare Ivaniš, Emilie Rukavina, Emanuela Tomljenovića, Grge Peroša i Lucije Spevec Piše i foto: Sanja Heric

Uz zalazak sunca, međimursko vino i prekrasan pogled na štrigovske brege brojna publika je proteklog petka, 30. lipnja, imala prilike uživati u izvedbama Tamare Ivaniš, Emilie Rukavina, Emanuela Tomljenovića, Grge Peroša i Lucije Spevec, koji su izveli poznate arije Wolfganga Amadeusa Mozarta, Antonina Dvoraka, G. Rossinija i G. Donizettija.

Prekrasni amfiteatar na otvorenom

Glavni dirigent koncerta bio je Matija Fortuna, a sve se odigralo uz pratnju Orkestra mladih glazbenika. Inicijator

ovog jedinstvenog događaja je Kristijan Valkaj, a sam Zmajev vrt obitelji Valkaj zamišljen je da objedini likovnu i glazbenu umjetnost i hortikulturu.

U njega su uklopljene mnogobrojne umjetničke skulpture, ponajviše od keramike, jer se u njemu nalazi obiteljski obrt za proizvodnju keramičkih suvenira, Keramos-Valkaj. U samom se vrtu nalazi i ljetna pozornica namijenjena izvođenju koncerata klasične glazbe. Uklopljena je u okoliš u obliku am�iteatra, što omogućuje dobru akustiku.

Inicijator cijele ideje Kristijan Valkaj kazao nam je da je Zmajev vrt njegov životni

projekt, vizija na kojoj radi preko 30 godina.

- Napravili smo iskorak prema boljem. Uveli smo rasvjetu za dodatnu atmosferu, što se pokazalo kao pun pogodak. Ove godine u �inanciranje se uključila i Općina Štrigova u sklopu 13. Umjetničke kolonije te je �inancirala izvođače na koncertu. Ujedno su i stanovnici štrigovske općine imali besplatan ulaz, dodao je Valkaj.

Na kraju koncerta u Zmajevom vrtu obitelj Valkaj uručila je svim izvođačima prigodan poklon i zahvalila im na prekrasnom koncertu.

Bez zadrške možemo na kraju reći da je koncert prerastao u kulturni događaj godine, a

Bariton Grga Peroš, sopranistice Tamara Ivaniš i Lucija Spevec, mezzosopranistica Emilia Rukavina i tenor Emanuel Tomljenović priredili su glazbenu rapsodiju u Zmajevom vrtu pokazuje to i interes koji je i brojni volonteri, kojima ovim Godinu nakon toga rezervisvake godine sve veći. Ove putem i zahvaljujem, rekao rali smo našu opernu divu godine procjenjuje se da je nam je Kristijan Valkaj, koji Evelin Novak, koja će sa sou koncertu u Železnoj Gori je prezadovoljan kako je sve bom povesti operne soliste uživalo 800-tinjak posjetitelja prošlo. iz berlinske opere, najavio je i to ne samo iz Međimurja inicijator događaja Kristijan Tko dolazi sljedeće već i iz Slovenije te iz ostalih Valkaj. dvije godine? mjesta u Hrvatskoj.

Pozirao nam je i pozna- Druge godine dolaze ti Stephan Lupino, čije su - Ja osobno računam godinu od koncerta do koncerta. nam solisti iz Operne kuće skulpture bile izložene u Moram reći da su mi u orga- u Kölnu, a predvodit će ih Zmajevom vrtu i doprinijele nizaciji ovog projekta pomogli naš bariton Miljenko Turk. jedinstvenom ugođaju.

Brojna publika opustila se u bajkovitoj atmosferi

S dekicom na travi uživalo se u klasici i pogledu na prekrasan krajolik

7. srpnja 2023.

media 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobro je znati

LJETO UZ Forestland

Jeste li spremni za electro, trap i hip hop festival?

Već 11 godina ljeto na sjeveru ne može se zamisliti bez festivala Forestland, pa je tako 21. srpnja rezerviran za početak ovog kontinentalnog electro, trap i hip hop festivala!

Već 11 godina ljeto na sjeveru ne može se zamisliti bez festivala Forestland, pa je tako 21. srpnja rezerviran za početak ovog kontinentalnog electro, trap i hip hop festivala!

Kvalitetu festivala prepoznalo je i Ministarstvo digitalne, inovativne i kreativne ekonomije susjedne države pa su tako podržali dolazak i dviju mladih regionalnih DJ zvijezda na Forestland, Lanne i Talije.

S pozornica Exita i fakulteta Lanna i Talija stižu na Forestland uveličati 11. izdanje ovog kontinentalnog elektronskog festivala: „Glazbu volim odmalena, sviram violinu, a najviše me inspirira melodični techno jer ruši granice i otvara mi nove horizonte izražavanja“, započinje Natalija Dragomirovic, DJ Talia. „U svijetu glazbe pronašla sam neiscrpnu inspiraciju i raznolikost koja me potiče na istraživanje i na autentičnost“, dok je Lana Malinović – Lanna dodala: „Stižem iz Novog Sada, ovog vikenda nastupam na Exitu, a odnedavno sam i Youth Star i prva predstavnica Exit Music & Talent Of�icea, najmlađa sam sudionica Exit Festivala,

ali i najmlađa producentica koja se našla na ljestvici Beatport Top 100!“ Talija još uvijek nije nastupala na festivalu ove veličine, dok je Lana ovo ljeto rasplesala Umag: „Nekoliko sam puta nastupala u Hrvatskoj, veselim se Forestlandu, a još uvijek sam pod dojmom nastupa na Sea Staru. Zatvarala sam festival odmah nakon velike Indire Paganotto“, rekla je Lana. „Još uvijek nisam nastupala u Hrvatskoj, Forestland će mi biti prvi nastup, ujedno i prvi nastup na velikom festivalu“, dodaje Talija: „Veselim se nastupu i dolasku!“ Forestland Festival davne je 2016. uveo i drugu pozornicu, svojevrsnu Techno Arenu, stage po uzoru na Boiler Room pod imenom Forestroom i taj dio festivala redovito raste u popularnosti i kvaliteti izvođača. Na Forest XI. izdanju Forestroom će u petak ugostiti isključivo ženske izvođače: „Forestland okuplja mnoga poznata imena iz različitih svjetova glazbe, različitih žanrova, a posebno mi je drago što sve više festivala posvećuje sve veći dio programa ženskim izvođačima.

Na Exitu sam nastupala uz Ninu Kravitz, Amelie Lens i Indiru Paganotto u sklopu all-female večeri na što sam ponosna“, rekla je Lana, a Talija dodaje: „Neko vrijeme pratim Forestland, osjećam se počašćeno što sam dobila priliku nastupati na festivalu, a još veća mi je čast što sam dio female only „boiler room“ style pozornice gdje ću nastupati s mnogim talentiranim kolegicama i imati priliku prenijeti energiju na publiku.

Jedva čekam da napravimo žurku za pamćenje!“ Petak na Forestroomu je tako predviđen za all-female večer, dok će tog dana main stage �igurativno goriti nastupima najvećih regionalnih trap-rap i hip hop zvijezda, Kirila Djaikovskog, Bube Corellija i Jale Brata, ali i mladih nadolazećih zvijezda LilFrenkyja, MihaMihe i Diinza, ali i međimurskog zeta Shina: „Svake godine želimo osvježiti lica i uvesti novosti na festivalu.

Ove godine imamo vjerojatno najveće zvijezde hip hop scene u regiji, ali i iznimno kvalitetne i jake izvođače u technu, house i electro žanrovima“, rekao je

I ove godine očekuje se velika posjećenost festivala

U 48 sati festivala očekuje se gotovo 60 izvođača na dvjema pozornicama

Saša Mikac, glazbeni selektor i booking agent festivala. „Želimo pokazati da je festival zanimljiv svima, ne samo određenoj grupi posjetitelja, najdraže nam je kada vidimo tatu na techno pozornici koji je doveo kćer ili sina koji uživaju na glavnoj pozornici!“ U 48 sati festivala očekuje se gotovo 60 izvođača na dvjema

pozornicama. „Ovog ljeta vraća nam se naš beach / forest stage, dnevna pozornica koju upravo gradimo, a koja će nas zabaviti i tijekom dana. Tamo će prilike dobiti mladi izvođači iz Međimurja, a podršku ćemo im dati u subotu od 10 do 17 sati“, nastavlja Saša. „Ulaznice se prodaju odlično, očekujemo veliku posjećenost, a najbolje

nas tek čeka, ostalo je tek 14 dana do festivala!“ Ulaznice potražite na www.entrio.hr, dok vas na ulazu na festival očekuju na ticket of�iceu gdje ćete moći kupiti iste po festivalskim cijenama, baš kao i službeni merchendise, majice i platnene vrećice i ruksake za cjelonoćni party.

Na Forestlandu nastaju najbolje ljetne priče i uspomene

6 media

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

Spisatelj Krunoslav Mikulan i pekinezer Princ

ROMAN KRUNOSLAVA MIKULANA na tronu

Pekinezer osvojio Ptičicu Princ je ubrzo postao zvijezda i povremeno prati autora na promocijama, što izaziva oduševljenje djece Roman čakovečkog pisca i sveučilišnog profesora Krunoslava Mikulana, Pekinezer Princ u službi Njezina Veličanstva, osvojio je nagradu Ptičica koju dodjeljuje čitateljski žiri u okviru nagrade Grigor Vitez u kategoriji najbolja prozna, pjesnička ili dramska knjiga.

Godišnja nagrada Grigor Vitez za dječju književnost najstarija je i najpoznatija hrvatska nagrada koja se dodjeljuje od 1967. godine. Nagradu je utemeljio Savez društava Naša djeca, a dodjeljuje se uz podršku Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Zagrebačkog kazališta lutaka, Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski te Hrvatskog centra za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba.

Životinje glavni junaci romana

Pekinezer Princ izašao je u svibnju prošle godine i vrlo je brzo stekao naklonost publike. Glavni junaci su mahom životinje – pripadnici britanskih i francuskih tajnih službi – koji u „dalekoj i tajanstvenoj zemlji Hrvatskoj“ špijuniraju razna natprirodna bića, poput vukodlaka i bauka.

Princ je tek vježbenik tajne službe MI7, ali jedini razumije hrvatski jezik jer mu je majka Hrvatica te ga kraljica (koja je u to vrijeme još vladala) pošalje u tajnu misiju. Od jakih hrvatskih snaga tu je djevojčica Sanja koja obožava dugo spavati, njen susjed Krešo koji krije neobičnu tajnu i pomoćni tajni agent Štefek koji je miš.

Radnja se događa u Čakovcu, Sisku i Severinu na Kupi i te-

melji se na starim hrvatskim i grčkim legendama.

Roman je u školskoj godini 2022./23. uvršten u Nacionalni projekt poticanja čitanja Čitanjem do zvijezda te su se s doživljajima čakovečkog pekinezera upoznala djeca iz čitave Hrvatske, pa čak i Mađarske, Slovenije i Srbije, jer su se projektu priključile škole hrvatske nacionalne manjine iz navedenih triju država. Projekt se provodi u obliku natjecanja, najprije na školskoj, a zatim na županijskoj razini, dok se �inale tradicionalno održava u Srednjoj školi Čakovec. Organizator projekta i natjecanja je Hrvatska mreža školskih knjižničara, a nastao je na inicijativu školskih knjižničara Međimurske županije.

S vremenom se projekt toliko proširio da se svake godine održava u više stotina osnovnih i srednjih škola.

Glavni glumac zaista postoji

Pekinezer Princ zapravo doista postoji – radi se o autorovom psiću koji se povremeno pojavljuje u njegovoj seriji romana o Zmajevoj družini, Zmaj ispod Staroga grada i Škola u opasnosti.

Princ je dobio „svoju“ knjigu na nagovor autorove supruge Rolande koja je jednoga dana od supruga zatražila da prestane pisati knjige o čudovištima i malo se posveti njihovom slatkom kućnom ljubimcu. Zatraženo-učinjeno.

Princ je ubrzo postao zvijezda i povremeno prati autora na promocijama, što izaziva oduševljenje djece. Tako se, primjerice, predstavio i na �inalu natjecanja Čitanjem do zvijezda i više od sat vremena mirno podnosio fotogra�iranje, češkanje i potpisivanje knjiga. Nastavak knjige već je napisan. Naslov mu je Pekinezer Princ – tajni agent AA7 i vjerojatno će izaći tijekom iduće godine. (dv)

Ravnateljica CZK-a Helga Lajtman i Tamara Korunek također su uživale u Tarikovoj izvedbi Ćire

Tarik Filipović izazvao je veliki interes publike

ČAKOVEČKO LJETO oživjelo Trg Republike u centru grada

Ljetni đir u Čakovcu paše našim građanima Otvorenje je okupilo velik broj zaljubljenika u kulturu, umjetnost, ali i komediju Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko

Uz izložbu u Galeriji čakovečkog Centra za kulturu Hanimacije i ilustracije Hane Tintor, vrsne ilustratorice, animatorice i školovane dizajnerice, te predstavom Casabianca Irene Grdinić i Maria Lipovšeka Batti�iace na Trgu Republike svečano je otvoreno ovogodišnje Čakovečko ljeto, koje će potrajati sve do subote, 22. srpnja.

Manifestaciju je i službeno proglasio otvorenom predsjednik Gradskog vijeća Čakovca Josip Varga te pritom uz prisutne, ravnateljicu Centra za kulturu Čakovec Helgu Lajtman, direktora

Mario Jakšić (u sredini) u društvu Davora i Jelene Dokleja Turističke zajednice grada Čakovca Filipa Horvata i velik broj posjetitelja, rekao kako se unazad tridesetak godina početak ljeta u Čakovcu ne

DJ Vedran Car prvi je put nastupio u Čakovcu

mjeri prema kalendaru, već prema početku Čakovečkog ljeta.

Program stisnut u jedan vikend, no koncerti se nastavljaju

Iako je ove godine glavnina Čakovečkog ljeta bila “stisnuta” u prvi srpanjski vikend, od ove godine svake subote u srpnju Čakovčance i goste u večernjim satima očekuju i promenadni koncerti kod fontane u Perivoju Zrinskih.

Otvorenje je okupilo velik broj zaljubljenika u kulturu, umjetnost, ali i komediju. Publiku je u galerijskom prostoru CZK-a okupila Hana Tintor svojom izložbom zamišljenom kao putovanje kroz ideje, razradu i izvedbu animiranog �ilma na zanimljiv i zabavan način. Izložbu možete razgledati sve do 30. kolovoza.

Irena Grdinić i Mario Lipovšek Batti�iaca, široj publici poznata imena voditeljske i glazbene scene, osmislili pak su i oduševili predstavom kojom su nakon tmurnih i napetih vremena nasmijali

publiku i prikazali smiješnu stranu života jednog tipičnog bračnog para, od 60-ih godina prošlog stoljeća do danas.

U petak je otvorena izložba 15 godina projekta Besplatno fotkanje Maria Jakšića u zgradi Scheier, a u 21 sat na Trg Republike stigao je Tarik Filipović u popularnoj ulozi “Ćire”, dok je nakon njega publiku rasplesao DJ Vedran Car, inače radijski voditelj.

Zvijezde: TBF i Natali Dizdar

U subotu je nastupio popularni TBF, koji je zbog najave lošeg vremena preseljen u CZK, no zato je već drugu večer na otvorenom nastupila Natali Dizdar.

Svake subote, zaključno s 22. srpnja, na fontani u Perivoju Zrinskih u večernjim satima organizirat će se promenadni koncerti pripremljeni u suradnji s Turističkom zajednicom grada Čakovca. Tako je 8. srpnja na rasporedu Pianobox, 15. srpnja Guitar Trio, dok 22. srpnja Melun kvartet.

7. srpnja 2023.

media 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena VODE VAS U KINO

Naše Međimurke u operi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku

MEĐIMURKE SOLISTICE u zajedničkoj operi

Zapažen nastup seniorki Koraka

PLESNI STUDIO KORAK razvalio na čakovečkom trgu

Plesačice “opakog” stava Plesačice Koraka iz Čakovca, koje već dugi niz godina uspješno vodi Virna Hošnjak, u sklopu Čakovečkog ljeta nastupile su pred publikom na Trgu Republike u prijepodnevnim satima.

Juniorska i seniorska grupa Koraka predstavile su se sezonskim koreogra�ijama, s kojima su nastupile na brojnim natjecanjima i osvojile nagrade, a otplesale su ih na velikoj pozornici GOC-a 18. lipnja. Ovim

OSMIJEH od uha do uha

nastupom na Čakovečkom ljetu ujedno su i zatvorile osmu sezonu Koraka, a kako nam kaže voditeljica Virna Hošnjak, novitet je otvaranje podružnice Koraka u Zagrebu. (dv, foto: Mario Golenko)

Ivana Medić i Katarina Toplek Horvat oduševile Osječane Međimurke Ivana Medić i Katarina Toplek Horvat, inače solistice u HNK-u Osijek, zajedno su nastupile u operi Ljubavni napitak, L' Elisir d'amore. Zabavna je to i ljupka opera, krcata brioznom glazbom i šašavim libretom u kojem se slatka vodica pretvara u napitak ko-

ji spaja zaljubljene. U osječkoj izvedbi glavni je adut bila izvrsna Adina koju je utjelovila Katarina Toplek Horvat, dok je ulogu Gianette izvela Ivana Medić. Tako su dvije prijateljice, soprani i Međimurke koje žive i rade u Osijeku, ponosno predstavile svoje kazalište.

KAMO SUTRA

L

jeto je mnogima najdraže godišnje doba.

Vrijeme je to godišnjih odmora, učenicima traju praznici, sve je orijentirano prema odmoru i plandovanju. Osim onima koji rade i godišnji ostavljaju za neke druge termine. Kako kome drago. Ljeto je i vrijeme sezonskih popusta. Radujte

predstavljala Hrvatsku

Luka Lehkec i Natali Dizdar uoči koncerta na glavnom čakovečkom trgu

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Pakleni provod Dobitnica ulaznica za film

Tomislav Režek

SOLISTIČKI KONCERT u Krakowu

Lukina ostvarena želja: Marija Vidović ponosno Fotka s Natali Dizdar!

Na Čakovečkom ljetu u nedjelju, 2. srpnja, nastupila je poznata pjevačica Natali Dizdar. Uoči koncerta već su stigli obožavatelji, a najveća je de�initivno Luka Lehkec iz Pribislavca. Kako nam je rekla njena mama Vlatka Lehkec, Natali je zapravo njena ljubav, koju je prenijela na svoju kćer Luku. O obitelji Lehkec i malenoj Luki već smo puno puta pisali. Ova simpatična heroina zbog svoje bolesti često je na putu za Zagreb, pa tako svaki put kada idu na terapiju, u autu se obavezno sluša upravo Natali. Luka zna sve pjesme, a najdraža joj je Mjesto za jedno.

Tata Elvis sredio je fotkanje preko frendice Tamare Korunek, a Lukin osmijeh govori više od tisuću riječi. (dv, foto: Mario Golenko)

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 19.07.2023. u CineStaru Varaždin.

Marija Vidović, sopranistica iz Donje Dubrave, ponosno je predstavila hrvatsku kulturu u Hrvatskoj kući u Krakowu, otvorenu povodom Europskih igara.

- Na solističkom koncertu na poziv Hrvatskog olimpijskog odbora predstavila sam u Poljskoj neke od naših najvažnijih hrvatskih skladatelja, kao i neke od najpoznatijih svjetskih hitova klasične glazbe. Na klaviru me ovaj put pratio poljski pijanist Ireneusz Boczek, poručila je Marija Vidović koja glazbu zaista živi. (dv)

Sopranistica Marija Vidović u Poljskoj

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici.

Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime.

Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Muke po ljetnim popustima se narodi počinje sredinom lipnja i traje dok traje. No, često puno bude veća patka nego mislimo.

Popuste u Hrvatskoj kritiziramo već godinama.

Iako smo već 10 godina u Europskoj Uniji i dalje smo zadnja rupa na sviralu što se tiče kvalitete robe. Čak i Paul green cipele koje smo

u Čakovcu mogli kupiti bile su outlet roba. Dakle, ne ona �ina i kvalitetno napravljena, nego većinom s greškom.

Ne one našem amaterskom oku nevidljiva, nego greške koje uzrokuju da se cipele brže iznose.

Ako gledate deklaraciju robe koju kupujemo, ona je najčešće proizvedena u Vi-

jetnamu i Bangladešu. Još je gore ako se naručuje preko web shopa, nakon što je tu istu cipelu isprobalo i vratilo sto ljudi (karikiram). I onda si postavljam pitanje, zašto ja moram platiti xy cijenu cipela, koje mi se raspadnu?

Kako je fer da cipele koštaju isto kao u Njemačkoj ili Austriji (a često i više), a mo-

je su cipele za par mjeseci spremne za kantu za smeće?

Uz to, popusti vani i kod nas zaista su nebo i zemlja.

Na totalnim rasprodajama u Austriji ćete istu Zarinu majicu naći za doslovno dva, tri eura, a kod nas će i dalje biti 10 eura. Ista majica, isto sve, a skuplje. Kada će tome doći kraj i zašto nikad?

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

8

media

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Simpatična čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Simpa�čne sestre blizanke, Ramona i Rajna Kojter

Simpa�čne konobarice Iva Medved i Helena Rešetar koje su zaslužne za finu kavu u centru grada Eleonora Glavina u prekrasnoj haljini započinje našu simpa�čnu špicu ovog vikenda

Simpa�čna Blanka i ništa manje simpa�čni Nenad prođirali gradom Simpa�čno usklađeni crveni ruž i crni kombinezon

jama kombinaciproljetnim i Klara u Vedrana

Simpa�čni par, čija simpa�čna imena nismo uspjeli sazna�



18. svibnja 2018.

NOGOMET NK MEĐIMURJE kreće u sređivanje teške situacije

Toplek novi predsjednik kluba, pokrenut proces privatizacije Piše: Miljenko Dovečer

Nakon što je u dva navrata odgođena, u ponedjeljak, 3. srpnja, konačno je održana izvanredna izborna skupština NK-a Međimurje. Sve odluke Skupštine koja je imala kvorum donesene su odlukom prisutnih 17 od 27 skupštinara.

Naime, usprkos tome što ima podršku Grada Čakovca i Međimurske županije, klub je u teškoj situaciji, vremena je malo, pripreme za novu sezonu su pred početkom i treba sastaviti momčad. Paralelno s time treba rješavati i dug kluba od 168.000 eura.

Složena organizacijskofinancijska situacija

Opći je zaključak da se klub u godini kada obilježava

20 godina djelovanja nalazi u izuzetno složenoj i teškoj organizacijsko-�inancijskoj situaciji iz koje će se teško izvući. Iako ima podršku odgovornih u Gradu i Županiji, bila bi potrebna pomoć nekoliko jakih �irmi koje i te kako mogu sponzorski pomoći, a također bi trebala pomoć gledatelja, donatora i svih ljudi dobre volje.

Izmijenjen je i dopunjen postojeći klupski Statut, a izabrano i novo, dugo očekivano klupsko vodstvo na čelu s predsjednikom Rajkom Toplekom, dosadašnjim direktorom kluba. Na njegov prijedlog u Izvršni odbor su izabrani: Dušan Turk, Antun Jukić, Emil Bogdan i Ivica Rus, svoje predstavnike ima Grad Čakovec i Međimurska županija, a moguća je dopuna

NK CROATIA osvojila naslov prvaka

IO-a s još nekoliko članova, najviše četiri.

Bez konkretne pomoći opstanak kluba je upitan

Rajko Toplek nakon što je izabran za v. d. predsjednika pozvao je sve klubove i nogometnu javnost da se uključe kako bi pomogli klubu, a pozvao je i predsjednika Međimurskog nogometnog saveza Kristijana Antolovića za pomoć u djelovanju nekadašnjeg prvoligaša. Toplek je u više navrata naglasio da ako neće biti pomoći društvene zajednice i sponzora, da je upitan opstanak kluba i više puta je ponavljao da se pomogne klubu, jer da on sam naravno ne može.

Rekao je također da su mu u razgovorima odgovorni u

Gradu i Županiji obećali podršku i pomoć, što u ovoj situaciji ohrabruje. Jedan od prioriteta je i posvetiti još veću pažnju radu s mladima koji trebaju činiti većinu prvog sastava, pa po tom pitanju pojačati suradnju s Nogometnom akademijom gdje se s mladima dobro radi, a određena pomoć i suradnja oko igračkog kadra očekuje se nakon razgovora s susjedskim klubovima – prvoligašima, Varaždinom i Slaven Belupom. Što će biti vjerojatno teško, jer je Međimurje sada tri koplja ispod njih, no pričekajmo, možda će susjedi ipak pomoći.

Predsjednik MNS-a Kristijan Antolović rekao je da je teško da se pojedinci iz međimurskih nogometnih klubova mogu uključiti u rad NK-a Međimurja, jer da ih najviše zanimaju njihovi seoski klubo-

vi u koje ulažu svoje vrijeme i novac. Rekao je, nažalost, da je fokus javnosti na seoskom nogometu i da smatra da je nova međimurska Premijer liga trenutno najjača u Hrvatskoj u tom rangu natjecanja i da ljude najviše zanima njihov seoski klub. Osim toga, iznio je podatak da je u Međimurju najviše registriranih igrača na broj stanovnika. Na upit je li involviran u rad Rudara iz Murskog Središća, kazao je da grad M. Središće podupire klub Rudar s 50 % sredstava, a razliku da namiri Uprava sa sponzorima.

Još nije poznato tko će povesti momčad u pripreme

U diskusiju su se uključili i bivši predsjednici Međimurskog nogometnog saveza Dra-

go Katalenić, koji je obećao da će u Čakovec dovesti Dinamo, Hajduk i Crvenu Zvezdu, i Stjepan Križarić, koji je mišljenja da se ne smije dopustiti da se klub sroza još niže, a postavio je i pitanje tko je kriv zašto mladi igrači ne žele igrati u NK-u Međimurju nego odlaze u druge klubove.

Osim što se govorilo o neuspješnoj prošlogodišnjoj sezoni i ispadanju u 3. NL, od važnijih točaka donesena je i odluka o pokretanju postupka za preoblikovanje kluba u Športsko-dioničko društvo. Pripreme za novu sezonu trebale bi početi kroz desetak dana, 17. srpnja, a nova prvenstvena sezona 19. kolovoza. U ovom trenutku još nije poznato tko će povesti momčad u pripreme za natjecanje u 3. NL Sjever.

Orehovčani uvjerljivo najbolji u II. MNL Cilj Orehovčana je zadržavanje momčadi na okupu, uz nekoliko kvalitetnih pojačanja, tijekom ljetnog prijelaznog roka. Svakako se zahvaljuju svojim vjernim

Momčad Croa�je sa osvojenim peharom i medaljama nakon posljednje utakmice Najbolja momčad II. MNL bila je Croatia iz Orehovice. U 30 odigranih susreta, ostvarili su 20 pobjeda, dva neriješena ishoda te su osam puta poraženi.

Sa 78 postignutih zgoditaka, imaju treći naje�ikasniji napad lige, na prvome mjestu po postignutim zgodicima je Sloboda iz Sla-

kovca sa čak 80 zgoditaka.

Imaju uvjerljivo najčvršću obranu lige sa samo 30 primljenih zgoditaka, zatim slijedi Pušćine sa 41 i Borac PMP sa 43 zgoditka u svojoj mreži. Osvojili su 62 boda, dok su prvi pratitelji bili Pušćine i Mladost Dekanovec sa šest osvojenih bodova manje.

Naslov prvaka pod vodstvom trenera-igrača Marka Ružića, osvojili su: Krunoslav Patarčec, Sandro Špiranec, Nikola Turk, Nikola Ivanušić, Josip Bali, Miroslav Šafarić, Leon Ružić, Antonio Martinec, Karlo Kocijan, Ivan Ivanušić, Mateo Hanžeković, Dario Bali, Luka Lipić, Matej Kreslin, Denis Poljanec, Fabijan Gal,

Nikola Poljanec, Ryu Hamano, Shuto Ozaki, Dino Varga, Luka Ožvald, Deni Hanžeković, Lovro Slunjski, Ivan Štefanec, Martin Jelenić Najbolji klupski strijelac bio je Mateo Hanžeković koji je postigao 21 zgoditak, zatim slijedi Denis Poljanec sa 12 zgoditaka i Josip Bali sa 10 zgoditaka.

navijačima, koji su ih pratili kroz sezonu u velikom broju, kao i brojnim sponzorima, koji uvelike pomaže u radu za boljitak kluba. (dj)



7. srpnja 2023.

NOGOMET ŽNK MEĐIMURJE

Nove prvoligašice zaključile izuzetno uspješnu sezonu Jednim lijepim događanjem u ŽNK-u Međimurje proslavili su kraj nogometne godine. Druženje roditelja, Uprave kluba i nogometašica održano je u prostorima i na igralištu NK-a Bratstvo u Savskoj Vesi.

Da još jednom spomenemo da su se prvotimke kao prvakinje Druge lige-skupine B putem kvalifikacija pobijedivši Rijeku plasirale u Prvu ligu, a da su mlade nogometašice, pionirke i kadetkinje bile vrlo dobro plasirane u Prvoj ligi mladih.

Iako su kratko pod imenom ŽNK-a Međimurje, cure i njihovo vodstvo već sada su jedna “Nogometna Obitelj”, a ovo druženje samo je jedan vid zajedništva u klubu.

Slijedi kratak odmor do 24. srpnja kada počinju pripreme prvotimki za prvenstvo koje kreće 3. rujna, a samo se ne zna tko će povesti cure.

Prošlog vikenda u Savskoj Vesi bilo je jako zabavno. Sve selekcije, od onih najmlađih pa do seniorki, imale su zajedničko završno druženje uključujući roditelje i prijatelje. Kao i prošle godine, bilo je to opušteno druženje uz čašicu razgovora, zbijanje šala, a kao finale bila je utakmica roditelja, preciznije susreta u kojem su se sukobile mame i tate

KOŠARKA

igračica. Bilo je veoma napeto, a pobjednice su bile mame, naravno, uz malu pomoć najmlađih igračica.

Na prošlotjednom druženju djevojkama i roditeljima su se obratili predsjednik Mato Kljajić te direktor i trener Hrvoje Goričanec uz želje da i iduća sezona bude uspješna.

- Hvala roditeljima, svim igračicama, domaćinu iz NKa Bratstvo koji su nam ustupili prostorije i teren, a na kraju i vjernim sponzorima i podržavateljima koji su nam neophodna podrška u ovim zahtjevnim vremenima. Još jednom vam svima velika hvala, poručili su iz vodstva ŽNK Međimurje. I za kraj, obavijest iz kluba za nove članice.

- Odavno je prošlo vrijeme kad su govorili da nogomet nije za djevojčice.

Djevojke u našem klubu to svakodnevno dokazuju. Ako voliš nogomet, želiš stvarati nova prijateljstva, usvajati nove vještine, stjecati nova iskustva, putovati i pritom pokušati ostvariti svoje snove, pridruži se našoj obitelji.

Za sve informacije možete se obratiti direktno u klub, na adresi Športska 2, Čakovec ili na e-mail znk.medjimurje@gmail.com, poručili su iz kluba. (md)

ČAKOVČANIN potpisao ugovor sa Zadrom

Transfer karijere za Patrika Jambrovića Patrik Jambrović prvo je igračko pojačanje KK Zadar!

27-godišnji Čakovčanin je stavio potpis na ugovor koji ga uz prvake Hrvatske veže na dvije godine.

Patrik je svoj košarkaški put krenuo u Međimurju, zatim u Kvarneru 2010, nakon toga pet godina boravi u Zaboku u kojem je pružao sjajne partije, a kasnije ga te partije vode u Šibenku u kojoj provodi dvije godine. Prošle sezone za Šibenku ostvarivao je 12.4 poena, uz po šest skokova i tri asistencije. Najbolju utakmicu

odigrao je protiv Furnira kada je predvodio svoju momčad uz 21 poen i osam skokova.

Patrik je nekoliko puta tijekom svoje karijere izjavio kako mu je san bio igrati za klub velik kao KK Zadar, a sada se taj san i ostvario.

Patrikov sportski duh odlično opisuje i činjenica kako je već godinama i član hrvatske reprezentacije u rukometu na pijesku. Do sada je nastupao na dva europska prvenstva, a s dva sporta paralelno se bavi već više od deset godina. (nl)

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/MedimurskeNovine

Proslava naslova prvaka nakon posljednje utakmice

NK SPARTAK iz Male Subotice osvojio I. MNL

Najbolji napad i čvrsta obrana doveli ih do naslova Momčad Spartaka osvojila je naslov prvaka upisavši 20 pobjeda, pet neriješenih ishoda i pet poraza. Prvenstvo su završili sa 65 osvojenih bodova, dok je prvi pratitelj bila Venera PMP sa samo osvojenim bodom manje.

Imaju najefikasniji napad lige s 81 postignutim zgoditakom, Hodošan je postigao 75 te Venera PMP sa 73 zgoditka. Druga su najčvršća obrana lige sa samo 34 primljena

zgoditka u svojoj mreži. U tome segmentu igre najbolji je Polet iz Pribislavca sa svega 33 primljena zgoditka.

Pod vodstvom treneraigrača Stivena Lacka naslov prvaka osvojili su: Kodai Sumikawa, Danijel Škvorc, Slaven Šokčević, Emanuel Šegović, Saša Škvorc, Denis Halić, Antonio Dodlek, Hibiki Yasuda, Davor Horvat, Niko Frančić, Andrija Perković, Dominik Jurčec, Mateo Orehovec, Marin Zadravec,

Noah Juras, Marin Rogar, Andrej Bešlić, Leonard Horvat, Marko Blažona, Mario Medved, Dragan Sačer, Takuto Miki, Dino Puklek, Nikola Žarak, Martin Toplek, Petar Vlašić.

Najbolji klupski strijelac je Saša Škvorc s 15 zgoditaka, zatim slijede Andrej Bešlić i Niko Frančić sa 12 postignutih zgoditaka.

Trener Lacko spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno

s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta, što je i ostvareno.

Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, sponzorima kao i upravi kluba na čelu s predsjednikom Kristijanom Jurasom koja je omogućila izvanredne uvjete za rad. (dj)

ŠN DINAMO-ZELENKO

Završen 6. kamp zagrebačkog Dinama i Petrov turnir U ŠN Dinamo-Zelenko cijeli prošli tjedan bilo je jako živo. Osim Dinamovog kampa, u subotu je odigran i memorijalni "Petrov turnir".

Završen je još jedan, šesti nogometni kamp GNK-a Dinama u suradnji sa ŠN Dinamo-Zelenko. Kamp je u pet dana na dva terena NK-a Dinamo u Domašincu pohodilo preko 100 djece, a Dinamovi treneri su kroz treninge i utakmice snimili potencijalne kandidate za zagrebački klub. Na kraju su treneri izabrali najbolje koji će na nekoliko dana biti pozvani na probu u školu nogometa Dinama u Zagreb.

Oni su: Karlo Gavez, Viktor Žganec, Aleks Jambrošić, Erik Paler, Marin Radić, Ela Jakopić, Ilija Horvat, Denis

Žerdin i Gabriel Orehovec, Fran Kovač, Jakov Zadravec, Arsen Božek, Bruno Erdelji, Adrian Varga Oenga, Leon Palir i Ivan Balog.

Po završetku su ispred organizatora ŠN DinamoZelenko Miroslav i Tomica Blažon uručili svakome polazniku Kampa diplomu i majicu. Moramo spomenuti da je Kamp vrhunski odrađen na zadovoljstvo svih polaznika i naravno organizatora.

- Odradili smo još jedan Kamp i mislim da su djeca uživala. Treneri iz GNK-a Dinamo bili su Anđelko Ivanjko, Antonio Šišić, Bruno Franjić i Antonio Šemper. Sva djeca su dobila diplome i majice, a oni najbolji bit će pozvani na nekoliko dana u školu nogometa GNK-a Dinamo na probu.

Iz naše škole nogometa to su Fran Kovač i Denis Žerdin, kazao nam je predsjednik ŠN-a Dinamo Zelenko Miro Blažon.

ŠN Rudar osvojila 5. memorijalni “Petrov turnir”

I ove godine ŠN DinamoZelenko organizirala je skupa s obiteljima tradicionalni peti memorijalni “Petrov turnir” u spomen na člana njihove škole nogometa Petra Bedića Marića, koji nas je prerano napustio 2019. godine u siječnju, nakon iznenadne i teške bolesti.

Prvo mjesto u kategoriji U-13 ponovo je osvojila ŠN Rudar iz Murskog Središća, koja je u finalu s 2:0 pobijedila NŠ Sloga iz Čakovca.

Treće mjesto pripalo je ŠN

Nogometaš 13. Osim ove tri prvoplasirane ekipe na turniru su sudjelovale i ŠN Međimurec-Sloboda, ŠN Općine Mala Subotica te domaćin ŠN Dinamo-Zelenko.

Petrov turnir održao se uz financijsku podršku i pomoć Općine Domašinec te župana Matije Posavca, koji je u potpunosti osigurao tisak majica s Petrovim likom i sloganom “Volim nogomet”.

Također, sponzori su donirali besplatno korištenje velikog tobogana za sve posjetitelje na prostoru NK Dinamo Domašinec, gdje se i održavao Petrov turnir, domaće klipiće za sve sudionike, kao i dekoraciju balonima. Sama organizacija turnira bila je više nego odlična. (md)



7. srpnja 2023.

NOGOMET

ATLETIKA

NOVI GOLMAN Farmaceuta

AK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Matija Jesenović potpisao za Slaven Belupo Matija Jesenović proteklog je tjedna potpisao za Slaven Belupo. U redove koprivničkog prvoligaša stigao je kao slobodan igrač te će biti konkurencija vratarima Ivanu Sušku i Antunu Markoviću.

Jesenović je prošao školu NK-a Međimurje čije je boje branio i u seniorskoj konkurenciji, a također je bio i u Lokomotivi, Lučkom i Trnju. Dolaskom Jesenovića Farmaceuti su zaokružili vratarske pozicije u pripremi za novu sezonu najvišeg ranga hrvatskog nogometa.

Jesenović na potpisivanju ugovora (Foto: NK Slaven Belupo)

- Jako sam sretan što sam stigao u Slaven Belupo, a ukazano povjerenje pokušat ću opravdati svakodnevnim zalaganjem na svakom treningu.

O klubu i gradu znam gotovo sve tako da mi neće trebati dugi period za prilagodbu. Čeka nas dugo i naporno prvenstvo u kojem neće biti lagane utakmice, no ja vjerujem u dobru sezonu ispred nas, rekao je Jesenović kojem su iz Slaven Belupa poželjeli dobrodošlicu. (lm)

SJAJAN ODAZIV najmlađih

Nikola i Marko oduševili kampom u Nedelišću U početku organizacije kampa Nikola Munđar i Marko Vinković nisu očekivali odaziv kakav je bio. Na kampu je sudjelovalo 64 djece (2010-2017. godište), od toga 59 dječaka i pet djevojčica, koji su od ponedjeljka do petka, uz konstantno visok postotak dolazaka, trenirali po definiranom planu i programu.

Tijekom samog planiranja i programiranja treninga nastojali su biti što kreativniji u osmišljavanju vježbi kako bi djeca objeručke prihvatila sve vježbe i zahtjeve za razvoj motoričkih sposobnosti i tehničkih vještina. Na samom kampu imali su i vremenske nepogode, ali ni to djecu nije smjelo izbaciti iz ritma. Nikola i Marko su pokazali kako su spremni na sve izazove te su djeci ponovno ponudili

Organizatori Nikola Munđar i Marko Vinković zanimljiv i edukativan program kroz nogometni kviz i dvoranske aktivnosti.

Posljednjeg dana kampa proveli su uz mini natjecanja i

zabavne igrice koje uključuju preciznost, brzinu, koordinaciju i druge sposobnosti potrebne za razvoj djeteta kroz senzitivne faze. Nakon igrica

i proglašavanja pobjednika slijedila je dodjela priznanja za “NogoMaNi” kamp te zajedničko fotografiranje.

Kako bi proslavili uspješan kamp, djecu su počastili roštiljem na tribinama stadiona, koji je omogućila Mesnica Mihalić iz Nedelišća. Također, svaki dan tijekom ovotjednih treninga djeca su dobila peciva, a na tome zahvaljuju Miroslavu Novinščaku.

- Hvala roditeljima koji su prepoznali naš rad i upisali djecu na kamp. Još jednom, zahvale i Općini Nedelišće na čelu s načelnikom Nikolom Novakom, NK-u Nedelišće, Nikoli Lukmanu iz MSM-a te uvijek i zauvijek gospodinu Željku Kacunu s kojim je organizacija uvijek mnogo lakša, poručili su NogoMaNi. (nl)

MATIJA HORVAT u Austriji

KVALIFIKACIJE za Konferencijsku ligu

Njegovi korijeni sežu iz Hemuševca i Draškovca, ali cijela njegova obitelj već 22 godine živi u austrijskom gradu Leobenu. Matija Horvat je novi član austrijskog drugoligaša Loebena, kluba koji je nedavno izborio nastup u drugom austrijskom rangu.

Matija je nogomet počeo igrati s četiri godine na nagovor brata Marka s kojim je pohađao treninge u DSV

Sudac iz Strahoninca upisat će još jedan europski nastup. Patrik Kolarić i Ante Čulina sudit će uzvratne utakmice prvog pretkola Konferencijske lige između Dundalka i Magpiesa odnosno Dile Gori i Dunajske Strede.

Pred nama je početak europske sezone kada je u pitanju Konferencijska liga, a za prvo pretkolo delegirani

Dečko iz Hemuševca pronašao novi angažman Leobenu, a onda ga je put odveo u Nogometnu akademiju u Kapfenbergu. Prvi profesionalni nastup Matija je upisao kao 18-godišnjak u 12. mjesecu 2017. godine u dresu Kapfenberga. Horvat je u prva dva ranga austrijskog nogometa upisao 132 nastupa, a u novom klubu ga dočekao Dino Škvorc koji obavlja dužnost pomoćnog trenera. (nl)

Pregršt medalja za atletičare Međimurja U protekla dva vikenda AK Međimurje bio je domaćin prvenstava Hrvatske u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji, na kojima je sudjelovalo preko 1000 natjecatelja.

Predstavnici AK-a Međimurje su uzeli čak 14 medalja, a posebno se istaknula Nevia Fotak koja je prvakinja u kadetskoj kategoriji u skoku u dalj (6,05) i utrkama na 60 (7,63) i 100 m (12,39).

Osim toga, Nevia se natjecala u juniorskoj konkurenciji gdje je osvojila bronce u skoku u dalj (5,94) te utrkama na 100 (12,01) i 200 m (24,22).

Sjajne rezultate ostvarili su i ostali natjecatelji AK-a Međimurje.

Sjajni rezultati mladih talenata kluba

Na Pojedinačnom prvenstvu mlađih kadeta i kadetkinja Dorian Čavlek je osvojio srebro u skoku u dalj (5,88). Srebro su u štafeti 4x100m s vremenom 53,72 osvojili Fran Fotak, Leo Mesarić, Lino Plevnjak i Niki Plevnjak. Niki Plevnjak osvojio je broncu na 60 m s vremenom 8,03, Lino Plevnjak na 200 m s preponama (30,48), Oto Pesek na 300 metara s preponama (44,17) te Fran Fotak, Leo Mesarić, Lino Plevnjak i Niki Plevnjak u štafeti 4x200 m (1:54;11).

Na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za juniore i juniorke Arian Crnčec

osvojio je srebru bacivši kladivo (6kg) 48,05 m. Nino Blažić osvojio je broncu pretrčavši 400 m za 51,15.

Ove srijede u Čakovcu međunarodni atletski miting

Nakon dva državna prvenstva koje je u Čakovcu uspješno organizirao AK Međimurje, na red je došao i međunarodni atletski miting "Čakovec 2023" koji će se održati u srijedu, 12. srpnja. Ovo natjecanje uvršteno je i u kalendar Svjetske atletike (WA) što znači da će svi rezultati biti priznati za postizanje normi za svjetska ili europska prvenstva te ući u tablice WA i EAA. - Budući da želimo osigurati nastup svim uzrastima na našem natjecanju, na rasporedu su discipline za: mlađe i starije kadetkinje i kadete U-14 i U-16, seniorke i seniore te veteranke i veterane M/ W40 i M/W50, poručuju iz vodstva AK-a Međimurje.

Ulaz će za gledatelje biti besplatan.

Za kraj obavijest da će se redovna sjednica Skupštine AK-a Međimurje održati u multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja (preko puta caffea Bedem) danas, u petak, 7. srpnja, s početkom u 20:00. Osim redovnih izvješća za 2022. dodijelit će se i priznanja najuspješnijim atletičarima kluba za 2022. godinu. (md)

Patrik Kolarić na europskim ispitima

su suci. Među njima našli su se i oni hrvatski. Uzvratnu utakmicu drugog pretkola između irskog Dundalka i gibraltarskog Magpiesa, koja je također na rasporedu 20. srpnja, će suditi Patrik Kolarić. Pomoćnici će mu biti Luka Pajić iz Rijeke i Ivan Starčević iz Bjelovara, dok je četvrti sudac Osječanin Dario Bel. (nl)

+18

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn

32 Vaši stupci

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023. Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, rodi-

BOGAT FOND nagrada

Drago Heric s kćeri Leom, sinom Franom i suprugom Blaženkom

PROSLAVA ABRAHAMA u Železnoj Gori

Šaro proslavio prvih 50 Svoj okrugli rođendan u društvu obitelji, prijatelja i kolega s posla proslavio je proteklog vikenda Drago Heric iz Železne Gore, kojeg mnogi, posebice u nogometnom svijetu, znaju po nadimku Šaro.

Uz nogomet je vezan od malih nogu, a aktivno ga

igrao do svoje 38. godine. U tom je periodu promijenio ukupno nekoliko klubova: NK Plavi 1975 Prekopa, NK Bratstvo Jurovec, NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec, NK Sloga Štrigova, dok je kao veteran igrao za NK Polet Sveti Martin na Muri. Iako

telje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta. (sh)

danas više ne igra aktivno, i dalje je istinski zaljubljenik u nogomet pa nijedna utakmica ne može proći bez njega.

Svoju strast prema sportu prenio je i na svoju užu obitelj pa se danas svatko od njih bavi nekim od sportova u Štrigovi. Po struci je inače

tesar, a trenutno radi na poslovima montaže i transporta u Prommingu.

Povodom ovog velikog rođendana okrenuo se i odojak. A kako to i priliči na ovakvim feštama, bilo je smijeha, veselja i radosti do ranih jutarnjih sati. (sh)

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond: 1. BAT – poklon-bon 150 eura 2. BAT – poklon-bon 100 eura 3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura 5. Vrtni centar Iva – 60 eura 6. BAT – poklon-bon 50 eura 7. Rasadnik Stella �loris – 50 eura

HDZ Međimurske županije

VOLIM

JER…

Čitatelj Stjepan Šafarić i prodavačica Vlatka Halabarec s našom platnenom vrećicom

TRGOVINA KRK Metss broj 21 u Mačkovcu

Čitam crnu kroniku i sport, a recepte isprobavamo!

Našim platnenim ekološkim vrećicama ovog smo vikenda obradovali Stjepana Šafarića iz Mačkovca kojeg smo zatekli prilikom kupovine u Metssovoj trgovini u Mačkovcu. - Čitam crnu kroniku, sport, a potom sve ostalo. Iz kuharice isprobavamo recepte, rekao nam je naš čitatelj Međimurskih novina Šafarić. Poklon-vrećicu podarili smo i simpatičnoj prodavačici Vlatki Halabarec. (sh, foto zv)

Kod Beroša nabavili MSCT uređaj sa 128 ili više sloja

HDZ Međimurske županije šalje priopćenje za medije koje u nastavku u cijelos� objavljujemo: - Potaknu� čes�m kvarenjem MSCT uređaja u Županijskoj bolnici Čakovec, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Međimurske županije i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te član Upravnog vijeća ŽB Čakovec Nikola Hren inicirali su sastanak s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, koji je i održan u Zagrebu.

Uređaju, koji je kupljen 2015. godine, prošao je garantni rok, a popravak istog iziskuje materijalna sredstva koja osnivač bolnice (Međimurska županija) i bolnica sama iz svog proračuna ne mogu financira�. Napomenimo kako je MSCT uređaj u ŽB Čakovec, kao takav, jedini u sustavu javnog zdravstva na području naše županije, čime je 120.000 Međimurki i Međimuraca uskraćeno za tu vrstu usluge na Odjelu za radiologiju i ultrazvuk.

Ministar zdravstva saslušao je probleme te je zajedno s ravnateljem Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva Gordanom Žanićem dao pozi�van odgovor na zamolbu da Ministarstvo zdravstva u potpunos� financira kupnju novog MSCT-a sa 128 ili više sloja.

S obzirom da se cijena takvog uređaja kreće oko milijun eura, slobodno možemo konsta�ra� kako je ovo još jedno značajno

ulaganje u poboljšanje zdravstvenog standarda u Međimurju.

Za napomenu� je i kako je Upravno vijeće ŽB Čakovec održalo sjednicu pred više od mjesec dana na kojoj je donesena odluka kako se mora ići u kupnju novog MSCT-a, premda isto nije predviđeno financijskim planovima, te da će se o odluci obavijes�� Međimurska županija i Ministarstvo zdravstva te zamoli� za pomoć prilikom nabavke uređaja. Ono čime ne možemo bi� zadovoljni je činjenica da takva zamolba u Ministarstvo zdravstva još uvijek nije dostavljena!

Ostavljajući po strani poli�čke razlike, kao i konstantno degradiranje i širenje netočnih informacija o tome kako Vlada RH ne vodi brigu i ne ulaže gotovo ništa u Međimursku županiju, HDZ Međimurske županije će uvijek odgovorno pristupa� rješavanju problema i �me pokaza� da potrebe svih stanovnika Međimurja, a posebno ranjivih skupina, stavlja na prvo mjesto svog poli�čkog rada.

Stoga ćemo se i dalje beskompromisno zalaga� za boljitak, prosperitet i najviši standard Međimurki i Međimuraca u svakom aspektu – što smo nedavno i dokazali na primjeru Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, čiju će izgradnju Vlada Republike Hrvatske financira� s učešćem od gotovo 83 %, ili u brojkama s 11,6 milijuna eura.

HDZ Međimurske županije

h�ps://vrtnicentariva.hr

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70.

telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Putjane ul. bb, 40000, Čakovec h�ps://www.stella-floris.hr/

telefon: 098 902 0615

Dobrodošli na sajam niskih cije

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čiji je vrt najljepši 33

JOSIP OŽEGOVIĆ u Šenkovcu uređuje cvjetni raj na 800 kvadrata

Ulasku u vrt prethodi bazen

Put prema stakleniku omeđen ružama

Nakon carstva tulipana zavladale ruže!

Nakon proljetnica vrt se pretvara u zelenu oazu. Tako Josipovo carstvo krije narcise, zumbule, 30-ak ruža, 20-ak čempresa, eukaliptus, trešnju, hortenzije Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Marljive ruke Josipa Ožegovića (63) uređuju pravi mali, cvjetni raj u dvorištu kuće u Šenkovcu. U stražnjem dijelu kuće nalazi se prekrasno uređen vrt koji se prostire na velikoj površini. Između terase gdje je bazen i vrta nalazi se drveni most, ispod kojeg plivaju ribe.

Josip je aktivno krenuo s uređenjem dvorišta prije tri godine. Otkad je u mirovini, kaže, ima vremena da se tome preda. Radio je u Njemačkoj, a sada je došlo vrijeme da svoj životni prostor pretvori u mjesto po svojoj mjeri. I to je zaista učinio jer je rezultat impresivan.

A što tek kad bude 10 tisuća sadnica!

Vrt se počinje buditi u proljeće, a krasi ga 2000 tulipana i zumbula. Kaže, nema

Banana koja tek čeka svoj rast

ljepšeg nego svoje slobodno vrijeme ispuniti radom u vrtu među cvijećem, drvećem i biljkama. Tako je na površini od 800 kvadrata posađeno oko 2500 sadnica cvijeća, a Josip kaže kako mu je cilj posaditi i do 10 tisuća sadnica.

Romantične ruže

Nakon tulipana i zumbula vrt se pretvara u zelenu oazu.

Tako Josipovo carstvo krije narcise, zumbule, 30-ak ruža, 20-ak čempresa, eukaliptus, trešnju, hortenzije, kao i pregršt grmova i ukrasnog bilja.

Svako doba ima svoje čari, ali vrt je posebno lijep u kasno proljeće i ljeto. Ruže stvaraju romantičnu kombinaciju koja savršeno paše uz mnoštvo zelenih nijansi.

Josipov istančani ukus dodatno su začinile i razne skulpture koje se nalaze među sadnicama, a u sredini je najveća koja je kao sjecište cijelog vrta. U stražnjem dijelu vrta nalazi se moderno uređen plastenik gdje supruga Nataša i Josip imaju sezonsko povrće. A put prema njemu je kao u bajci, omeđen crvenim ružama. Vrt je čaroban u svako godišnje doba, ali poseban miris ima kada cvate. Kišno proljeće nije baš godilo tulipanima, kao ni voluharice koje su se gostile sadnicama, ali na neke je uvjete nemoguće utjecati. Važno je ne odustati i truditi se stvoriti vrt po svom ukusu, a Josipu to i više nego dobro uspijeva.

Josip Ožegović uz raskošne, crvene ruže

Pelargonija u svom punom cvatu

Uz ruže i pelargonije vrt krase i kaktusi

34 Automobilizam TEST

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. srpnja 2023.

MG HS Luxury 1.5 T-GDi DCT

Privlačan izgled, puno opreme i fer odmjerena cijena Kompaktni SUV modeli su trenutno najtraženija kategorija vozila, a MG s modelom HS nudi mnogo centimetara prostora, potpunu opremu i privlačan izgled po cijeni početnih modela konkurencije, a jedino bismo željeli malo nižu potrošnju

TEHNIČKI PODACI

Piše i foto:: Igor Rudež

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1535 kg/ 488 kg

Već smo pisali o prošlosti marke MG, pa ćemo se ovog puta osvrnuti samo na najnoviju izvedbu modela HS koja je dostupna na našem tržištu. Naime, u početku je ovaj model bio dostupan samo kao plug-in hibrid (PHEV) pod imenom EHS, a odnedavno je dostupan i s benzinskim motorom koji se može kombinirati s ručnim ili automatskim mjenjačem, no i dalje u ponudi nema izvedbe s pogonom na sve kotače.

Kao i model EHS, od kojeg se razlikuje samo po jednom otvoru (strujnom) za punjenje manje, i MG HS je pokazao kako je izgled kao stvoren za europske kupce. Kako smo se njime zaputili na obalu, tako je i zanimanje za ovim automobilom raslo, pa su nas često i stranci pitali kakav je automobil, osim što je lijep.

Izgleda kako su dizajneri ovog modela definitivno pogodili ukuse, i starih i mladih, kao i žena i muškaraca.

Kako i ne bi kad su se odlično iskombinirale crvena

Veličina prtljažnika 463 / 1454 litara

Digitalna instrument ploča je velika i pregledna

Dimenzije (DxŠxV): 4574 x 1876 x 1685 mm Osovinski razmak: 2720 mm

Vrsta motora / broj cilindara: Benzinski / 4 Pogon: Prednji kotači Mjenjač: Automatski, 7 stupnjeva Snaga: 119 kW / 162 KS

Straga nema previše detalja u dizajnu

S preklopljenim naslonima prtljažnik raste na obujam od 1454 litre

boja karoserije, srebrni detalji i crne zaštitne plastike. Dobrom izgledu pridonose i dodatno zatamnjena stražnja stakla, a jedino bi aluminijski naplatci mogli biti veći. Naime, izgledaju kao broj-dva premalo, pa bi serijske 18-inčne naplatke rado zamijenili onima veličine 19 ili 20 inča. No ni ovako nije loše. Ipak su to detalji, a na kraju i gume su jeftinije za ovu veličinu naplataka.

Najmanje detalja ima straga, gdje ovaj model izgleda slično kao i niz drugih modela. No zato nudi širok otvor prtljažnika, a za pohvalu je i

obloge vratiju, kao i crni oblogu stropa. Sjedala su udobna i nude dovoljno potpore, a jedino bismo voljeli i da su hlađena, jer već pri kratkom parkiranju na suncu postižu visoku temperaturu. Po zimi nećete imati problema s hladnoćom jer dolaze s grijanjem.

Ispred vozača se nalazi 12,3-inčna digitalna instrument ploča dobre rezolucije, a moguće ju je i prilagođavati, iako ne nudi sve mogućnosti kao zapadnoeuropski modeli. Čitljivost je dobra i pri snažnom sunčevom odbljesku, a isto je i s 10,1-inčnim multimedijskim zaslonom. On dolazi i s navigacijom, no najveća mu je mana što je ponekad spor u radu, odnosno treba mu vremena da prihvati dodirnu naredbu. Iako postoje takozvane klavirske tipke za prečace, podešavanje automatskog dvozonskog klima uređaja se vrši samo putem zaslona. Šteta, jer to ne volimo ni u jednom automobilu. Dva USB priključka i 12V utičnica

Putnike straga očekuju ventilacijski otvori i dva USB priključka

što ima dvije prave ispušne cijevi, koje su smještene u same rubove branika. Serijski dolazi i električni poklopac prtljažnika, a jedino bismo voljeli da se podiže malo više, jer će svatko tko je visok iznad prosjeka lako lupiti glavom.

A kad smo već kod prtljažnika, on je prosječnog obujma od 463 litre i podnicom je odijeljen od donjeg dijela u koji su smješteni alat i ostale sitnice, a ima dovoljno mjesta i za pohranu rezervnog kotača. Preklapanjem stražnjih naslona obujam raste na 1454 litre, što je ponovno prosjek, no zahvaljujući visokom krovu, iskoristiv je i za veće predmete.

Također, podnica je ravna pa neće biti problema s utovarom.

Testni je model bio opremljen paketom Style, koji donosi kožna sjedala u kombinaciji crne i tamno crvene boje, a prednja su i sportska s integriranim naslonima za glavu. Paket donosi i djelomično crvenu komandnu ploču i

su sakriveni ispod poklopca, kojeg je nemoguće zatvoriti osim ako nemate one minijaturne USB stickove. Također, primijetili smo kako sustav bez problema čita USB stick s oko 90 GB glazbe, a za koji smo primijetili da pojedini testni automobili to ne mogu učiniti.

No ono što nas oduševljava je kvalitetno složena unutrašnjost, bez škripanja i cviljenja, s preciznim razmacima i materijalima koje nismo očekivali u ovom vozilu, a pritom mislimo samo pozitivno. Doduše, tu i tamo ima poneka tipka napravljena od jeftine plastike, no sveukupan je dojam i više nego pozitivan. Što se tiče prostranosti, sprijeda je dovoljno prostora, a iako se sjedi povišeno, ni visoki vozači neće imati problema s prostorom. Ugrađen je stakleni krov, međutim neće nedostajati prostora ni straga.

Tamo će i odrasli imati dovoljno prostora, a osim ugodnog središnjeg naslona, putnike

Okretni moment: 250 Nm Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 190 km/h / 9,9 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 9,2 CO2 emisija: 174 g/km Cijena: 30.700 eur (231.309,15 kn) Oprema: MG Pilot paket sigurnosnih sustava, sustav kamera u 360 stupnjeva, sportska kožna sjedala, 10,1-inčni multimedijski sustav, 12,3-inčni digitalni instrumenti, automatski dvozonski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci...

straga očekuju i ventilacijski otvori, ali i dva USB priključka za punjenje.

Najveća novost testnog modela je motor, a riječ je o 1,5-litrenom turbo benzinskom motoru s četiri cilindra, koji je u našem slučaju bio uparen sa 7-stupanjskim automatskim DCT mjenjačem.

Nudi se i sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem, no kako je cijena za obje izvedbe ista,

7. srpnja 2023.

Automobilizam 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HS je konačno dostupan i s benzinskim motorom

Iznenađujuće dobri materijali i završna obrada dižu ukupan dojam kabine

Privlačan izgled i mnogo kroma u kombinaciji s crvenom bojom pravi su pogodak

HS je privlačan automobil, posebice europskim kupcima

ova će izvedba zasigurno biti čest izbor. Iako u većini vremena funkcioniraju odlično, motor i mjenjače se ponekad ne mogu razumjeti pa može doći do laganog trzanja, no to se događa zaista rijetko, a za duža putovanja ovo je odlična kombinacija.

Motor razvija maksimalnu snagu od 119 kW/162 KS i pritom nudi 250 Nm okretnog momenta, što je dovoljno za maksimalnu brzinu od 190 km/h i za ubrzanje od 9,9 sekundi. Budimo realni, ovaj automobil nije namijenjen sportskoj vožnji, a sve zadatke koje ćete staviti pred njega obavit

će bez problema, a jedina mana mu je nešto viša potrošnja. U prosjeku smo trošili 9,2 litre, što u praksi znači oko 10 litara u gradu, odnosno oko 8,5 litara na otvorenoj cesti, odnosno oko 9 litara na autocesti. No zato je za pohvalu spremnik goriva koji ima obujam 55 litara, pa neće biti potrebno često stajati na benzinskim postajama.

Osim klasičnog načina vožnje D, moguće je odabrati i S, odnosno sportski način rada mjenjača, i stvarno se pritom osjeti bolji odziv na gas, a prebacivanje u višu brzinu je pri nešto višim okretajima. Dodu-

Sportska kožna sjedala dio su paketa dodatne opreme

še, tada je i buka nešto veća, no u normalnoj vožnji motor je gotovo nečujan. Vožnja je udobna, iako ne voli nagle pokrete, jer se onda karoserija malo ljulja, no ništa opasno. Ipak je riječ o obiteljskom automobilu koji je namijenjen ugodnoj vožnji do cilja.

MG je napravio dobar posao s cijenom ovog modela, jer je ukupna cijena od 30.200 eura, bez Style paketa, ustvari početna cijena konkurentnih modela koji nude puno manje opreme. Još uvijek mu fale neke finese, no zato je cijena povoljna, pa ćete na njih zaboraviti već pri odlasku iz salona.

C5 AIRCROSS - 29.990 €* • 10“ tablet (navigacija 3D) • Pomoć pri parkiranju sprijeda i straga • Stražnja kamera • LED Vision svjetla • Advanced comfort sjedala • Dvozonska automatska klima • Alu naplatci 18“ • Metalik boja

DOSTUPNO ODMAH!

DOSTUPNO ODMAH! *Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

C3 – 15.990 €*

*Cijena do registracije (s PDV i PPMV), uključuje metalik boju. Slika vozila je ilustra�vnog karaktera.

C3 AIRCROSS – 20.900 €*

36 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan OD 7. DO 13. SRPNJA 2023.

P S N

7 Klaudije, Vilibald, Vilko 8 Akviia i Priscila: Hadrijan 9 14. KROZ GOD. Bl. Marija Petković, Leticija; Proštenje Dragoslavec Breg (sv. Benedikt) P 10 Amalija, Ljubica, Rufina; Klanjanje Kotoriba U 11 Benedikt op., Benko, Olga S 12 Mohor, Ivan Gualberti, Mislav Č 13 MAJKA BOŽJA BISTRIČKA

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec:

Elena Vinković, kći Andreje i Martina Franka Levačić, kći Jasmine i Filipa Magdalena Bernat, kći Jasmine i Bernarda Lenon Petrinović, sin Petre i Danijela Emily Oršoš, kći Mateje i Alena Zara Ivančić, kći Jasmine i Gorana Dora Balog, kći Dragane i Davida Marisela Horvat, kći Valentine i Davora Amel Kovač, sin Zdravke i Lucijana Zrinka Vranović, kći Jelene i Ivana Marllo Kos, sin Maje i Davida Toma Vukina, sin Melite i Vilka Borna Bogdan, sin Sanele i Mladena Josip Jezernik, sin Leonarde i Igora Dolores Canjuga, kći Klaudije i Daria Arian Lastavec, sin Lorene i Denisa Hana Bogdan, kći Tanje i Josipa Klara Krumpič, kći Monike i Emanuela Mila Murat, kći Simone i Dominika Antonela Ignac, kći Suzane i Jasmina Hana Oršoš, kći Vanese i Želimira Rita Ružić, kći Petre i Marka

VJENČANI Čakovec:

Klara Kovač i Kruno Fekonja Laura Petković i Denis Maček Damira Sobota i Danijel Klobučarić

Čakovec

TIM BEZ NOSITELJA dr. Karmela Matjan-Bogdan I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340 dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Prelog

dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Dekanovec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Strahoninec

Donja Dubrava

Sveti Martin na Muri

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065 dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

112

Međimurska županija

tel. 040 374 111 tel. 040 314 969

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

ŽUC

tel. 040 396 294

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Gradovi i općine

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Čakovec

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Prelog

tel. 040 645 301

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

Simona Murković i Danijel Arki Kristina Đurkin i Andrija Krnjak

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Mursko Središće:

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Danijela Marčec i Goran Rajf

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Nedelišće:

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Selnica

tel. 040 861 344

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

Dekanovec:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 8. srpnja

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ivana Lesar i Ivan Vugrinec

Prelog:

Veronika Pavlic i Dominik Peter Klaudija Blažeka Bermanec i Srećko Petrović Nina Kamenić i Denis Klipić Valentina Belović i Lovro Lisjak Anabel Li Kečkeš i Luka Horvat

UMRLI Čakovec:

Slavko Komorski r. 1942.

Marija Šajnović r. Klobučarić r. 1942.

Damir Miščančuk r. 1959.

Vlado Mavrin r. 1972.

Veronika Peroš r. Vugrin r. 1925.

Terezija Mikulan r. Varga r. 1937.

Stjepan Kolarić r. 1946.

Bara Babojelić r. Jagodić r. 1938.

Rozina Fegeš r. Marciuš r. 1933.

Vladimir Štefok r. 1954.

Pavao Blažeka r. 1936.

Franjo Punčec r. 1961.

Ana Perhoč r. Kamenar r. 1935.

Katarina Zadravec r. Patafta r. 1941.

Franjo Tarandek r. 1949.

Dekanovec:

Franciska Bajkovec r. Mađarić r. 1943.

Mala Subotica:

Ivan Novak r. 1945.

Julija Kovač r. Odeljan r. 1937.

Franjo Kovačić r. 1938.

Mursko Središće:

Ivan Slamek r. 1944.

Marijan r. Jurović r. 1958

Prelog:

Dragutin Marđetko r. 1958.

Jelena Nestić r. Kedmenec r. 1932.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN



komercijala@medjimurje-plin.hr



040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr



040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr



040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr



040/386-859

7. srpnja 2023.

IN MEMORIAM

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

Informacije 37 U SPOMEN

hrvatski branitelj

PREDRAG JURČEC

ZORAN ŠEGOVIĆ

10.7.1991.-10.7.2023.

hrvatski branitelj

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

13.7.1992. - 13.7.2023.

Maja Novak Golub, prof.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Ovih dana slavila bi 47. rođendan, uživala u ljetu i slavila život.

Stvoritelj je drukčije zamislio Tvoj put.

Ostaje nada susreta u životu vječnom.

OBAVIJEST O SMRTI

Tomislav Mandić iz Čakovca preminuo 3. srpnja u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Horvat iz Orehovice preminuo 2. srpnja u 64. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Bernarda Varošanec rođ. Toplek iz Čakovca preminula 1. srpnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Irena Škrebenta rođ. Jagec iz Savske Vesi preminula 2. srpnja u 87. godini života

5. srpnja 1976. - 2006.

Tvoji Jana i Siniša

OBAVIJESTI O SMRTI

Regina Ribić iz Donje Dubrave preminula u 90. godini života

Josip Tilošanec

iz Kotoribe preminuo u 69. godini života

Josip Kolarić

iz Donjeg Kraljevca preminuo u 68. godini života

Anđela Tisaj rođ. Bašnec iz Goričana preminula 1. srpnja u 82. godini života

Katarina Zadravec rođ. Patafta iz Cirkovljana preminula 29. lipnja u 82. godini života

Tarandek Franjo

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Korunić iz Šenkovca preminuo 2. srpnja u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Žvorc rođ. Mihalic iz Ivanovca preminula 1. srpnja u 93. godini života

iz Murskog Središća preminuo u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Kirić rođ. Vinceković iz Trnovca preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI OBAVIJEST O SMRTI

Marija Klobučarić rođ. Sraka iz Podbresta preminula 29. lipnja u 87. godini života

Marija Srnec rođ. Šparavec iz Mihovljana preminula 29. lipnja u 79. godini života

Zdenka Bauer rođ. Ivančić iz Pušćina preminula u 67. godini života

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

38 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U OKVIRU PROJEKTA ZA OBITELJ II

Završila edukacija Program učenja engleskog jezika Tijekom razdoblja provedbe projekta ZA OBITELJ II, čiji je Korisnik Grad Prelog, a �inancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, provodila se edukacija za odgojitelje i to Program učenja engleskog jezika. Navedena edukacija dio je projektnih aktivnosti u sklopu cilja projekta: „Unaprjeđenje postojećih usluga i stvaranje uvjeta za budući

razvoj novih posebnih programa u 5 dječjih vrtića partnera zapošljavanjem stručnih suradnika/radnika, osposobljavanjem odgojitelja, tehničkog osoblja, stručnih suradnika/ radnika te opremanjem dječjih vrtića“. Samu edukaciju provodio je Jezično edukativni centar Didasko iz Čakovca sa kojim je sklopljen ugovor o pružanju usluge. Polaznici su bili raspoređeni u grupe sukladno predznanju odnosno stupnju znanja engleskog jezika te je za svakog polaznika bila osigurana odgovarajuća i potrebna literatura. Nakon uspješno odrađene edukacije polaznicima je izdana potvrda o završenoj edukaciji koja ujedno otvara mogućnost za stjecanje rada kao odgojitelji za rano učenje engleskog jezika.

Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Grada Preloga!

servis za čišćenje Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

7. srpnja 2023.

7. srpnja 2023.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2022./2023.

Gospodarska škola Čakovec 1.cg (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Natalija Varga Učenici: Pavla Podgorelec i Lovro Preložnjak 1.ckv (pomoćni cvjećar/ pomoćni krojač/pomoćni vrtlar) - Razrednik: Marko Židov Učenici: Jasmina Nemec i Vinko Novak 1.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Ivana Murk Učenici: Helena Sabadi i Karlo Toth 1.fpk (frizer/pediker/ kozmetičar) - Razrednica: Matea Horvat Učenica: Rea Makovec 1.ko (krojač/obućar) - Razrednica: Melani Antolašić Učenica: Branka Karloci 1.mt (modni tehničari) Razrednica: Petra Trstenjak Učenici: Vanessa Golubić, Dora Kovačić, Kaja Štampar, Katja Tretnjak 1.vo (vozač motornog vozila) - Razrednik: Ivica Mlinarić Učenici: Filip Ignac i Alina Sternad 2.am (agrotehničar/modni tehničar) - Razrednica: Andrea Gačić Učenici: Valerija Pintarić i Karla Zanjko 2.cg (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Ljiljana Škrobar Učenici: Lorena Blažinčić, Magdalena Hlišć, Chiara Novak Prohaska i Borna Posel 2.ckv (pomoćni cvjećar/ pomoćni krojač/pomoćni vrtlar) - Razrednica: Biserka Vojnović Učenici: Dora Hren, Teo Srnec i Laura Šalamon 2.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Maja Radek Sklepić Učenici: Dina Novak, Matija Tomašek i Helena Žganec 2.fk (frizer/kozmetičar) - Razrednica: Ines Krznar Hajdinjak (Lucija Hodak Varga) Učenici: Dora Flac i Nicol Srpak 2.pvo (pismoslikar/vozač motornog vozila) Razrednica: Rusa Trajkova Učenik: Matija Sakač 3.at (agrotehničar) - Razrednik: Miljenko Kalšan Učenici: Dino Dodlek, David Perčić i Marinko Ptiček

3.cp (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Barbara Goričanec Učenici: Emina Grula i Lorena Kalšan 3.mt (modni tehničar) - Razrednica: Ana-Marija Bogdanović Učenici: Andreja Kovačić i Antonija Lesar 3.FK (frizer/kozmetičar) - Razrednica: Romina Levačić Učenici: Katarina Petak i Nina Štefulj 3.K (pomoćni krojač) - Razrednica: Branka Bedić Učenici. Antonija Horvat, Stela Lovrec i Maja Oršoš 3.CV (pomoćni cvjećar/pomoćni vrtlar) - Razrednica: Dunja Geršak Učenici: Valentina Bistrović, Dorotea Katalenić i Petar Kelkedi 3.KO (krojač/obućar) - Razrednica: Sanja Jančec Učenica: Tina Gregorinčić 3.CG (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Karmela Radošević Učenica: Klara Ferlin 4.AT (agrotehničar) - Razrednik: Zvonimir Siladi Učenici: Lea Koša, Dino Kovač, Stjepan Miser, Marijana Šestak i Luka Treska 4.MT (modni tehničar) - Razrednica: Željka Mihalic Učenici: Lana Herman i Nera Vrbanec 4.CP (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Danijela Cofek Učenica: Sara Sermek

Osnovna škola Donji Kraljevec 1. razred - razrednica: Miljenka Vidović Mohl Učenici: Gita Balent, Matias Blažek, Emili Cvek, Grgur Čičko, Lukas Drvoderić, Lovro Kiš, Luka Merlić, Anđelo Novak, Ariana Sabol Ivančić, Arian Tisaj, Kjara Vrbanec 2. razred - razrednica: Tanja Petković Učenici: Lukas Blažeka, Mia Gosarić, Samanta Horvat, Roko Kolarić, Zara Lipić, Deni Novak, Timea Petrac, Lukas Zadravec, Tija Zdravković, Matija Zrna, Morena Klemenčić 3. razred - razrednica: Martina Radić Učenici: Kiara Barić, Larisa Cvek, Ema Čevizović, Viktor Habuš, Iris Hobor, Adela Kovač, Mia Plaftarić, Mihael Siladi, Maša Tota, Niko Tota, Vito Vlahek

4. razred - razrednica: Anita Purić Učenici: Filip Gosarić, Ivano Gudlin, Karlo Horvat, Tibor Knez, Leon Križaj, Maksim Mohl, Julijan Slaviček, Niko Vičar, Krsto Vlašić, Matej Klemenčić 5. razred - razrednica: Nevenka Reif Učenici: Tea Đurđa, Klara Horvat, Mihael Mesarić, Vilim Recek, Magdalena Štefok 6. razred - razrednik: Damir Žegarac Učenici: Zita Barlović, Lorena Cvek, Jan Grabant, Anamari Horvat, Franka Horvat, David Kolarić, Mia Križaj, Korina Šupljika, Jakov Tota, Ivan Vlahek 7. razred - razrednica: Ana Dovečer Učenici: Nika Brodarić, Iris Jurčec, Matija Kramar, Leonard Strbad, Ana Vlah 8. razred - razrednica: Sanja Horvat Pahek Učenici: Lea Đurđa, Ena Goričanec i Dorijan Kovač

III. OSNOVNA ŠKOLA ČAKOVEC 1.a razred - Razrednica: Klara Kunčić Učenici: Teo Borko, Nela Brajić, Lota Car, Mihael Dolić, Vigo Grd, Lili Hajdinjak, Miron Jeđud, Jana Kapustić, Tonka Košak, Marko Lovrenčić, Noel Lukman, Emili Marciuš, Maša Markulija, Ian Medved, Ema Mumić, Matej Petran, Eva Pivčević, Rea Požgaj, Kiana Rajher, Maša Skroza, Ivan Slaviček, Julija Stanić, Hana Varošanec, Lada Vlahek 1.b razred - Razrednik: Aleksandar Bartolić Učenici: Ida Balog, Viktor Baturina Vincek, Anais Čeh, Dalia Drobac, Kaya Edwards Golub, Vatroslav Gavranović Horvat, Kaja Horvat, Tara Horvat, Ana Horvatić, Nicol Jularić, Mateo Klajn, Stela Kovačić, Bella Međimurec, Maša Obadić, Oto Ovčar, Lena Petrinjak, Marko Pevec, Franka Pranjić, Fran Rameša, Evelin Sobočan, Magda Tkalčec, Nika Todorović, David Tomašić, Filip Varga, Neva Vincek, Edi Vugrinec 2.a razred - Razrednica: Zdenka Novak Učenici: Gabi Dovečer, Nina Dumančić, Luna Horvat, Tonka Hranjec, Amalija Jeđud, Luka Knežević, Lucija Kondić, Aida Kovačić, Saša Kutnjak, Antonio Lisjak, Sabina Logožar, Timon Mikec, Andrija Naglić, Muna Pavleković, Karlo Pavlic, Jona Purić, Maša Puškadija, Izak Radek, Hana Sklepić, Nikša Slaviček, Jan Šarić, Josip Vidović, Erik Zaspan 2.b razred - Razrednica: Vesna Panić Učenici: Rita Božić, Matej Grkavac, Ema Grošević, Muiz Hasani,

Anja Hlatki, Marin Horvat, Vjera Frane Horvat, Neva Hozmec, Mila Kolarić, Laura Lovrec, Sven Lovrec, Maša Marinković, Mirko Medved, Jakov Međimurec, Jako Novak, Alan Solak, Lara Sviben, Luna Šarić, Simon Šinko, Noa Vadlja, Filip Vugrinec, Tia Vuković 3.a razred - Razrednica: Dušanka Turk Učenici: Anja Baksa, Edo Balog, Ilan Buza, Rok Simon Dolić, Alisa Galiguzova, Leon Huljak, Matija Igrec, Lada Kokot, Sven Kovač, Borna Krauthacker, Mila Lesjak, Mia Pavlic, Nikola Petener, Mila Šarić, Ivor Šuica, Lucija Varga, Dorian Weber 3.b razred - Razrednica: Ivana Pongrac Učenici: Ivano Baksa, Elena Barić, Benjamin Benč, Leo Bezek, Una Bolković, Jan Goričanec, Lana Halabarec, Nevia Haler, Tena Horvat, Alex Hrešć, Hana Leich, Deni Premuš, Matija Varga 4. a razred - Razrednica: Štefanija Mustač Učenici: Dorian Činć, Lukas Dokleja, Greta Dovečer, Dominik Dunjko, Bruna Fodor, Jakov Jambrešić, Sven Jug, Marin Knežević, Franko Košak, Rea Kovačić, Ida Levačić, Julija Lukša, Nikša Marciuš, Niko Mumić, Petar Naglić, Filip Pleh, Mila Sabolić, Fran Valkaj, Bono Varošanec 4.b razred - Razrednica: Petra Kovač Učenici: Martin Bestijanić, Ariela Bujanić, Jura Dering, Viktor Dvanajščak, Rafael Furdi, Ena Klajn, Niko Kozar, Ana Kralj, Vito Kramar, Leda Orel, Rudi Pesek, Stela Rameša, Sven Sabolek, Josip Sobočan, Martin Tkalčec, Emili Valjak 5.a razred - Razrednica: Petra Martinković Učenici: Otto Bernat Otovčević, Ivan Blagus, Eva Dokleja, Nola Grošević, Ivana Hlebec, Mirta Kokot, Dora Kontrec, Nela Kovačić, Sebastian Kuqi, Leonardo Lisjak, Marta Lisjak, Melody Mesarić, Nicole Novak, Mia Palfi, Vjera Pilić, Saša Podobnik, Vita Štampar, Jakov Tarandek, Nikša Vincek, Andrea Žganec 5.b razred - Razrednica: Vesna Katuša Učenici: Zala Bedić, Roko Bogdan, Hana Hladki, Eva Horvat, Mura Hozmec, Ema Juric, Ela Karamarković, Jana Kovačić, Roko Krklec, Katarina Mesarić, Nikša Ovčar, Juraj Palašek, Fabian Petek, Bruna Pevec, Anita Sabolić, Andrija Šikić, Mihael Vidaković 6. a razred - Razrednik: Goran Kolarić Učenici: Lovro Fiolić, Andrija Gabriel Kežman, Marija Ke-

žman, Sven Križan, Fran Lapat, Vjeko Lukša, Zara Patarčec, Martin Podobnik, Luka Pokupec, Jakov Šarić, Jakov Virč 6.b razred - Razrednica: Sanja Janušić Učenici: Bruna Bodulica, Polina Chystikova, Vida Horvat, Karlo Korpar, Luna Križaić, Larisa Logožar, Filip Mati, Noah Novak, Ziva Petek, Teo Pongrac, Nola Radek, Sven Rihtarec, Andro Sambolek, Roko Skroza, Adriana Toplek, Lea Varošanec, Teo Vićentijević, Matija Volf 7. a razred - Razrednica: Melita Pavić Učenici: Zara Begić, Matilda Detoni Munđar, Marta Jezernik, Lana Kramar, Sara Novak, Anja Palfi, Lara Šalamon, Krsto Vincek 7. b razred - Razrednik: Tomica Hlapčić Učenici: Krsto Barić, Fran Bašek, Franka Gerenčer, Loren Janković Crnčec, Ena Loparić, Tonka Pavlic 8.a razred - Razrednica: Marina Korunek Učenici: Mario Beliga, Jana Blažeka, Luka Huljak, Michelle Mesarić, Ena Novak, Vito Peti, Leon Resman, Magda Vinković, Alegra Vinković Novak, Tena Župančić 8.b razred - Razrednica: Veronika Drk Učenici: Grgur Dovečer, Marko Jezernik, Lucija Kozjak, Nataša Kozjak, Mia Kramar, Dunja Kutnjak, Leon Lakić, Bruno Lovrenčić, Tija Posedi, Jakov Rušnjak, Ema Sačar, Leon Šarić, Vita Tompić, Grga Vresk

Osnovna škola Domašinec 1.a razred - razrednica: Sneženka Jankaš Učenici: Furdi Sara, Jovanović Marlen, Krznar Vita, Mezga Jakov, Mezga Sebastijan, Šimunić Viktor 2.a razred - razrednica: Anita Juračić Perhoč Učenici: Blažić Zelenić Dorian, Drk Eva, Feliks Klara, Jankulija Leo, Jambrošić Monika, Juričan Izabela, Rob Timo, Kanižaj Roko 3.a razred - razrednica: Tatjana Kovačić Učenici: Ferenc Zrin, Juričan Mihael, Katančić Liam, Levačić Jakov, Novak Silvija, Šimunić Simon, Tot Anamarija, Vargek Barbara 4.a razred - razrednica: Sandra Hrgović Učenici: Bočkaj Lara, Đurkin Anja, Hasnaš Lara, Jančec Jana, Malović Sebastijan Josip, Perhoč Izabela

5.a razred - razrednica: Milica Lisjak- Novak Učenici: Gavez Rea i Vlah Abel 5.b razred - razrednik: Dario Šincek Učenici: Hunjadi Saša, Jambrošić Lucija, Kovač Barbara, Kolarić Jelena, Sabolek Elizabet 6.a razred - razrednica: Ivana Mošmondor Učenik: Gavez Nika 6.b razred - razrednik: Mladen Vuk Učenici: Pongrac William i Škorc Luka 7.a razred - razrednica: Vedrana Vuk Tomac Učenici: Feliks Karla, Filipović Tija Klara, Horvat Matea, Jančec Tena, Kovač Dora 7.b razred - razrednik: Tomislav Sušec Učenici: Furdi Laura, Hlišć Maria i Kovačić Lana 8.a razred - razrednica: Mirela Kovač Draščić Učenici: Blagus Karlo, Horvat Helena, Horvat Tina, Kolarić Ema, Kolarić Iva, Kovač Mateja, Perhoč Helena, Petermanec Matej

Područna škola Florijana Andrašeca Dekanovec 1.b razred - razrednica: Tatjana Pintarić Učenici: Đurkin Lena i Žerjav Jakov 2.b razred - razrednica: Silvija Birač Učenici: Grbavec Josip, Horvat Tin, Hunjadi Eva, Kovač Tadej, Maroshi Dinko 3.b razred - razrednica: Tatjana Pintarić Učenici: Bobičanec Kiara, Đurkin Andrija, Đurkin Stjepan, Sokač Lovro 4.b razred - razrednica: Renata Cesar-Mučić Učenici: Brumen Lovro, Ciceli Lana, Drvoderić Josip, Grbavec Iva, Malović Martin, Pintarić Krsto

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

40 Vaši radovi

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Kak pes i moček

U

svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Ja i moja sestra kak pes i moček, jen den se svadimo, a drugi den se po glavi gladimo.

Dok se mi počnemo biti, čak se i mama čudi, kaj bi se se tu moglo dogoditi. Častimo se sikakšim rečima, „lajemo“ jen na drugoga, se dok ne dosadimo sima.

Kulko gud se mi svadili, navek se bomo radi meli, kak pes i moček z iste zdele jeli.

Alex Višnjić, 5.b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

FRIDA KAHLO

Marin Horvat, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Mursko Središće

“Mali ljudi, veliki snovi” u Dječjem vrtiću Maslačak u Murskom Središću Djeca mješovite Montessori skupine “Sovice” iz Dječjeg vrtića Maslačak Mursko Središće proučavala

su činjenice o poznatim ličnostima kroz projekt “Mali ljudi, veliki snovi”.Tim su putem saznali zanimljivosti iz

Kontrec Judita, 5 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Mursko Središće

MARIA MONTESSORI Leo Sakač, 6.5 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Mursko Središće

Bila je slikarica. Rođena je u Meksiku. Njezina noga i stopalo nisu se do kraja razvili. Zato je nosila duge šarene suknje.

Najviše je voljela slikati autoportrete.

Matilda Marčec, 7 godina

Rođena je u Italiji. Osmislila je pribor koji razvija mozak. Djeca se igraju priborom, a ne igračkama. Pribor koji imamo u Montessori skupini: ružičasti toranj, smeđe stepenice i mnogo drugog pribora.

Mia Jambrošić, 7 godina

života Marije Montessori, Coco Chanel i Fride Kahlo.

U istraživanju su djeci bile poticaj slikovnice iz

istoimene kolekcije. Kroz slike i riječi donosimo njihov doživljaj ovog lijepog istraživanja:

Jakov Mikolaj, 7 godina, Dječji vr�ć Maslačak, Mursko Središće

COCO GABRIELLE CHANEL Bila je poznata dizajnerica. Dizajnirala je odjeću, malu crnu haljinu, šešire i parfeme. Rodila se u Parizu.

Njezina moda poznata je po cijelom svijetu.

Adela Cimerman, 6,5 godina

7. srpnja 2023.

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA PRODAJEM odlične skutere Piaggio i Juliano, oba 2010. god., registrirani do 5. i 6.mj./2024. - cijena za oba 600 eura.

Info na mob. 098/997-3689 PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, 2012. god., očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793 PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM BMW E46 320D 110 kW 2004. godište, metalik tamno sivi, u odličnom stanju s puno dodatne opreme.

Informacije na telefon: 099/6669-2375

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME dim.

165/70 R14 utor 5.5 mm, cijena 50 eur, info na mob. 098/9640-763

POLJOPRIVREDA TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru.

Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/6839984 ili 099/808-7586

PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.), tel. 040/682-175 PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, tel. 040/682-175 PRODAJEM PLUG OLT Slavonac-dvije brazde, malo korišten. Mob. 097/7289476.

KOMBINACIJA motokultivatora Gutbrod, dodatni noževi, osovina. Kosilica samohodna, prednja, sa kotačima, 1000 eura. Laka zamjena alata. Šaljem slike. Zagreb, 091/9240-293 PRODA JE SE PL ASTENIK dim.

8mx19,5m, dupli najlon sa sistemom za napuhavanje, termogen, dimnjak.

U kompletu ili pojedinačno. info na 099/511-2552.

PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte rauola, cijena 2 eur/ kg u Novom Selu Rok. Info na telefon 040/853-258

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno.

Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

Grad Prelog, gradonačelnik

objavljuje

NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Preloga I Predmet ponude: Predmet ponude je poslovni prostor u Oporovcu, dvorište Društvenog doma, površine 67 m2.

II. Početna cijena mjesečne zakupnine za poslovni prostor je 1,50 eura/m2/mjesec.

III. U poslovnom prostoru obavljat će se ugostiteljska djelatnost.

IV. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina.

V. Rok za podnošenje pismenih ponuda je 14. srpnja 2023. godine, a ponude se podnose u Upravu Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, s naznakom “ZA ZAKUP-POSLOVNI PROSTOR OPOROVEC”.

VI. Pismena ponuda mora sadržavati: Naziv i sjedište, odnosno ime i prezime ponuđača, adresa, OIB, iznos ponuđene mjesečne zakupnine po m2 i potvrdu o podmirenim obvezama prema Gradu Prelogu.

Ponude koje neće sadržavati navedene uvjete ili ponude pristigle nakon roka za podnošenje ponuda, neće se razmatrati.

VII. Kriteriji za odabir ponude su: • najviši ponuđeni iznos zakupnine • interes Grada za poslovnim sadržajima • mogućnost zapošljavanja novih radnika • plaćanje obveza prema Gradu Prelogu u zakonskim rokovima

VIII. Ugovor o zakupu može se otkazati u skladu s čl. 26., 27. i 28. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (“Narodne novine” br. 125/11., 64/15. i 112/2018.).

IX. Rok donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača je 8 dana od isteka roka za dostavu ponuda.

X. Gradonačelnik zadržava pravo neodabira po raspisanom natječaju.

XI. Sve obavijesti o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobiti na broj telefona 040/645-301, 638-686, radnim danom od 8,00-15,00 sati, a razgledavanje se može vršiti u isto vrijeme uz najavu.

GRAD PRELOG

ZAPOŠLJAVAMO montera centralnog grijanja - plinoinstalatera.

Informacije na tel 042/232-293, Kociper company, Varaždin MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili drugo. Mob. 097/6366-354

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob.

099/287-2453 PRODAJU SE nau�čki prsluci (2 kom), malo korišteni, prodajem za 30 eura/ kom. Šaljem slike. Šaljem poštompouzećem. Novi Zagreb-Utrina, mob.

098/9084-675 PRODAJEM aluminijsku skelu na kotačima za visinu cca 7 m, marke Krause, CLIMTEC sistem, veoma malo korištena, 30% ispod cijene. Info na mob.

098/426-021 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 PLOČICE za lovačke trofeje, drvene ukrasne, 2 veličine 4 komada, od 4050 eura/kom. Šaljem slike. Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb-Utrina, info na mob. 098/9084-675 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit.

(30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim.

200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE BOJLER za vodu od 14 lit.

Vaillant MAG 144/1 Z, malo korišten, info na mob. 098/819-675 ŠATOR ZA 3 OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, prodajem za 200 eura komplet. Šaljem slike. Zagreb, 091/9240-293 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje.

Info na mob. 099/287-2453

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

Trgovine otvorene ove nedjelje

PRODAJU SE DVIJE PIVSKE bačve od 30 lit. s pipom za vodu ili vino, cijena 25 eur/kom. info na mob 099/5112552.

Trgovine Krk

PRODAJE SE sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175 PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467 OTKUPLJUJEM Alan Ford stripove s početka i sredine 70-ih, Prva serija Vjesnikovo izdanje. mob. 091/1637875 PRODAJEM STARU OČIŠĆENU CIGLU složenu na palete, povoljno, info na tel. 098/170-5311, Kotoriba PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM PEĆ na drva korištena jednu sezonu i vešmašinu marke Candy, puni se odozgo, nova nekorištena. mob 092/165-9098.

PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 650 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 550 eur); motokul�vator Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 950 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji. Info na mob.

098/9422-821

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Tehnomonta, Eko-Međimurja, Ivančice Ivanec, Koke, Vindije, Derme, Božjakovine i druge dionice. info na mob. 098/905-1011

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE MINI KUHINJA - sudoper, hladnjak i ploče za kuhanje, mob. 098/723-135.

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 • Čakovec, E. Kvaternika 7 • Donja Dubrava, Trg Republike 16 • Donji Hrašćan 51 • Donji Kraljevec, Čakovečka 1 • Donji Vidovec, R. Končara 9 • Držimurec 98 • Goričan, Školska ulica 15 • Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b • Ivanovec, Čakovečka 7 • Kotoriba, Sajmišna 2a • Mala Subotica, Glavna 29a • Nedelišće, M. Viljevca 2 • Podbrest, M. Kovača 42 • Prelog, K. Domagoja 19 • Prelog, Trg Slobode 1 • Vularija, Prvomajska 22 •

Trgovine TP (Kitro) • Belica, J. Slavenskog 22 • Domašinec, K. Zrinski 1 • Donji Vidovec, M. Gupca 41/a • Goričan, Dravska 3 • Hodošan, Prvomajska 1 • Macinec, Glavna 24 • Miklavec 45 • Mursko Središće, Martinska 44 • Novakovec, Glavna 32 • Okrugli Vrh 62/b • Orehovica, Zrinskih 33 • Palovec, Glavna 33 • Peklenica, Glavna 13 • Podturen, Glavna 18 • Pušćine, Školska 26 • Savska Ves, J. Bajkovca 44 • Sivica, Glavna 45 • Štrigova, Glavna 101/a • Totovec, V. Bakarića 35 • Vratišinec, V. Žganca 53 • Vrhovljan, Čakovečka 5

Ostale trgovine • Emporium, Mursko Središće • Kaufland Čakovec • Konzum Donja Dubrava • Konzum Prelog • Market Barbara, Kuršanec • Midrano Železna Gora • Spar Galerija Sjever Čakovec • Super Konzum Čakovec • Trgovina Anica, Dragoslavec

www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Mob. 095/923-4330 PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA u građevinskoj zoni, blizina glavne ceste, u Pušćinama, info na mob. 098/9640-763 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM novi manji stan mladom bračnom paru ili samo ženskoj osobi. Info na tel. 095/897-8843

1451

ŽIVOTINJE AKVARIJ - kompletno uređen, 20 ribica, 20 čistača, živo bilje daje kisik, prodajem za 30 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njemačkog ovčara s rodovnicom, cijepljena i čipirana, info na mob. 099/246-5011 AKVARIJ - 21 litru, sa 20 ribica, 20 čistača, živo bilje daje kisik, prodajem za 40 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

RAZNO PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

42 Savjeti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Nisu djeca ta koja su odabrala mobitele umjesto roditelja, ona su se samo našla u situaciji da su se prilagodila te surađuju s roditeljskim ponašanjima i izborima

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. srpnja 2023.

Upute za upotrebu elektroničkih medija u dječjoj dobi

Kakva je veza između alkohola i čokolade?

Naravno, na internetu ćete naći dobre upute o svemu što postoji, samo je pitanje hoćete li tražiti. Ako ste roditelj, predlažem da se o upotrebi elektroničkih medija koji su prikladni za vašu djecu detaljnije informirate na portalu medijskapismenost. hr, a minutica potrebna za čitanje ovoga teksta može poslužiti kao uvod u temu. Ljeto je i djeca imaju puno slobodnoga vremena pa je na nama odraslima, ponajprije na roditeljima, da osiguramo načine za kvalitetno provođenje vremena u zajedničkoj igri, kućnim obavezama i ritualima, druženju u prirodi, rekreativnim aktivnostima, putovanjima i izletima, posjetima široj obitelji i prijateljima, svemu što su realni životni sadržaji. Vrijeme je i da se suočimo s činjenicom da i djeca i odrasli previše vremena provode pred ekranima svih vrsta i da pokušamo uvesti određene promjene. Otupjeli interes za stvarne međuljudske susrete i nevoljkost u suočavanju sa stvarnim životnim izazovima danak je koji smo platili u proteklom razdoblju pandemije kombinirane s masovnom upotrebom pametnih telefona i tableta. Informatička revolucija u punom je zamahu, svjedoci smo i korisnici svih njenih prednosti, a na redu je i suočavanje s posljedicama i štetom koju proizvodi u ljudskim životima.

Najjednostavnije rečeno, nove komunikacijske tehnologije dovode do novih oblika otuđenja među ljudima, gubljenja međuljudskih veza i neposrednih odnosa koji su karakteristični za čovjeka kao socijalno biće.

Ljudska interakcija se iz sfere realnih međuljudskih odnosa velikim dijelom preselila u virtualnu komunikaciju sve invazivnijim društvenim mrežama, koje su specifično oblikovane za različite dobne skupine. Dobra ideja socijalnog umrežavanja u masovnoj upotrebi pretvorila se u svoju suprotnost, teror stalne prisutnosti i nadzora koji nam kao pojedincima nije bio ni na kraj pameti, a vidi nas sad! Kad držim predavanje o roditeljima

Povod osvrtu na čokoladu jest Svjetski dan čokolade koji se obilježava 7. srpnja.

Taj važan dan uspostavljen je 2009. godine i otada se obilježava svake godine, sa svrhom da se ljubiteljima čokolade omogući da se bez grižnje savjesti prepuste svojoj omiljenoj poslastici i pojedu koju kockicu čokolade više. Nejasno je tko je smislio ovaj dan ove ukusne hrane.

Ipak, može se doznati da se taj dan slavi 7. srpnja jer je tog datuma 1550. godine čokolada prvi put donesena u Europu iz Amerike. Čokolada ima dugu povijest. Poznata je još od davnih godina, otprilike 1900. do 1500. godine prije Krista. Koristili su je Olmeci, pripadnici stare civilizacije u Meksiku, koji su otkrili da iz zrna kakaovca mogu proizvesti ukusnu hranu i napitak. Zrna kakaovca su za njih imala veliku vrijednost, čak su se koristila kao oblik valute (jedna je purica, primjerice, koštala 100 zrna kakaovca). Sa svojih putovanja po Južnoj Americi u Europu su je donijeli španjolski fratri. Oni su počeli pripravljati čokoladu - prvo tekuću, a potom su počeli dodavati šećer i cimet te od čokolade praviti slatkiš. Španjolski redovnici su širili evanđelje o kakaovcu diljem Europe dok su putovali od samostana do samostana. Vruća tekuća čokolada postala je hit među francuskim plemićima u 17. stoljeću. Izrada slatkiša od kakaovca intenzivirala se tijekom 19. stoljeća dodavanjem mlijeka, začina i drugih dodataka.

Većina ljudi voli čokoladu. Naišli smo na podatak da devet od deset ljudi voli čokoladu te da oko 1 milijarda ljudi jede čokoladu svaki dan. Osim što je dobrog okusa, čokolada ima i neke zdravstvene prednosti.

Povećava razinu serotonina i dopamina, što pomaže u poboljšanju raspoloženja.

Tamna čokolada izvor je antioksidansa (kemijskih spojeva koji, najjednostavnije rečeno, mogu usporiti oštećenja stanica), pomaže poboljšati protok krvi, snižava krvni tlak i smanjuje rizik od srčanih bolesti.

No, vrlo je česti slučaj da je konzumacija hrane za zadovoljstvo, tj. one hrane koja nam prija (kao što su, recimo, pekarski ili prženi proizvodi) povezana sa štetnim učincima na zdravlje. Tako je i s velikim količinama čokolade, čije prekomjerno konzumiranje može uzrokovati nuspojave poput nesanice i ubrzanog rada srca te pretilosti. Kakao može izazvati alergijske reakcije na koži, zatvor te migrenske glavobolje.

21. stoljeća, prvo prikažem fotografiju četveročlane obitelji u kojoj su djeca rane školske dobi u krilu svojih roditelja, svi nasmiješeni ispred robusnog kompjutera na prijelazu tisućljeća, a zatim pokažem aktualnu fotografiju tročlane obitelji koja leži na podu i svatko gleda u svoj pametni telefon. U tim dvama prizorima rečeno je sve o promjeni koja nam se upravo događa u obiteljskom životu.

Jesu li mobiteli postali naši najdraži članovi obitelji? Mnogo je djece i mladih koji bi odgovorili potvrdno. Kultura obiteljskog života toliko se promijenila u kratkom vremenu da je na odraslima da se zapitaju što i kako dalje. Nisu djeca ta koja su odabrala mobitele umjesto roditelja, ona su se samo našla u situaciji da su se prilagodila te surađuju s roditeljskim ponašanjima i izborima. Previše često dijete dobije odbijenicu od roditelja ili bude stavljeno na čekanje zato što je u roditelj u nekom virtualnom formatu non-stop dostupan ostatku svijeta. Dijete može pričekati, zar ne? Pa tu je, vidim ga, ima sve, na sigurnom je... Ja ću vam jasno reći: to je zanemarivanje, da, ima vas zašto peći savjest.

Za utjehu, ne osjećaju se djeca zanemareno i ne poznaju taj pojam kad su mala, niti se osjećaju odbačeno. Ona su samo tužna ili razočarana ili ljuta ili zabrinuta ili prestrašena i nadaju se da će to mama i tata vidjeti. Nadaju se, pokušavaju, pa odustaju. Gube nadu, povlače se, i konačno se prestaju truditi biti u kontaktu, biti viđeni, doživljeni i uvaženi.

Kako kaže obiteljski psihoterapeut J. Juul, u dobi od otprilike triju godina djeca počnu kopirati ponašanja odraslih i usmjeravaju se na vlastite ekrane – tablete, TV, a kasnije na pametne telefone. Razlozi za dječje „mirenje sa sudbinom“ su u osjećajima koji ste vi uzrokovali: osjećaju bespomoćnosti, zbunjenosti, nepovjerenja i usamljenosti. To ću vam objasniti drugi put, a sad brzo guglajte pravila o djeci i ekranima.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Naišli smo na podatak da devet od deset ljudi voli čokoladu te da oko 1 milijarda ljudi jede čokoladu svaki dan pa smo zaključili da većina ljudi voli čokoladu

Slično je i s alkoholom.

Umjerena količina alkohola je prihvatljiva. Doduše, iako se za čokoladu, onu s visokim udjelom kakaa, može reći da ima neke zdravstvene dobrobiti, za tvrdnje o blagotvornom učinku konzumiranja alkohola dokazi su još uvijek kontroverzni. Ali već dugo znamo da je konzumacija alkohola, osobito u velikim količinama, jako štetna za zdravlje.

U novije vrijeme ispituju se učinci i međusobni utjecaj konzumacije čokolade i vina na zdravlje. Kao što je već rečeno, jedenje nekoliko komadića tamne čokolade dnevno moglo bi imati neke zdravstvene prednosti, ali ne baš u kombinaciji s alkoholom. Kofein, mast i kakao u čokoladi mogu u kombinaciji s alkoholom izazvati neke gastrointestinalne probleme, a raspravlja se i o tome da imaju negativne učinke i na kardiovaskularni sustav.

Kombinacija ovih dviju namirnica su alkoholne praline. Dodatna vrsta slatkiša s alkoholom su oni domaće izrade, primjerice popularne su rum-kuglice.

Ranije spomenuti zdravstveni problemi vezani uz kombinaciju alkohola i čokolade ne bi trebali zabrinjavati ako ih se konzumira u malim količinama.

Može li se osoba napiti od alkoholnih pralina i kolača?

Pretpostavljamo da bi za to trebalo pojesti veliku količinu tih poslastica u kratko vrijeme, ali vjerojatno bi osobi prije pozlilo od prevelike količine šećera i masti iz čokolade nego bi se opila. Ipak, potrebno je upozoriti da i male količine alkohola imaju svoj učinak u organizmu. Uneseni alkohol odmah se dopremi u mozak. Već i male količine alkohola potiču srčani mišić, šire se krvne žile; zatim motorika se vrlo brzo poremeti; dolazi do problema vidne percepcije, problema jasnoće govora, i tako dalje. Iako većina pralina ne sadrži veliku količinu alkohola, ne bi trebalo prenajedati se takvih slastica. Čokolada (točnije kakao) je nedavno postala jedna od omiljenih dodataka kod proizvodnje piva. Hmelj (čije se šišarke koriste u proizvodnji piva) je izvor gorčine piva, a u tu gorčinu dobro se uklapa gorčina kakaa nadopunjujući se.

U ovim opisanim čokoladno-alkoholnim namirnicama neki su skloni prekomjerno uživati, što dovodi do raznih zdravstvenih problema. U slučaju čokolade, zbog visokog udjela šećera i masti, prejedanje dovodi do gojaznosti s nizom problema vezanih uz debljinu (bolesti srca i krvnih žila, itd). U slučaju alkohola, kod česte i prekomjerne konzumacije razvija se ovisnost o alkoholu, odnosno bolest alkoholizma.

VATROGASCI MEĐIMURJA

7. srpnja 2023.

43

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD MALA SUBOTICA svečano proslavio velikih 130 godina

Zlatnu vatrogasnu medalju HVZ-a dobili D. Magdalenić i M. Kocijan Posebno svečano i emotivno bilo je proteklog vikenda u Maloj Subotici gdje je DVD proslavio veliku obljetnicu - 130 godina postojanja i aktivnog djelovanja.

Piše: Luka Maruševec Foto: Zlatko Vrzan

DVD danas broji preko 80 vatrogasca, od čega 30 vatrogaskinja starijih od 18 godina te pedesetak pripadnika pomlatka i mladeži. Osim što redovno odrađuju pokazne vježbe i odlaze na dislokacije, lokalnom stanovništvu uvijek su na raspolaganju. Ove godine su prvih šest mjeseci već imali 30 intervencija, pogotovo sredinom svibnja zbog poplava i jakih kiša te u lipnju kada su uklanjali posljedice jakog nevremena.

Značajan doprinos zajednici i bogata proslava 130. godišnjice

- Na svečanoj sjednici Općine Mala Subotica društvo je primilo pečat Općine koji je dodijeljen povodom 130 godina uspješnog rada te zna-

čajnog doprinosa društvenom životu zajednice. Naši veterani Josip Kovačić, Ladislav Juras, Josip Juras i Antun Poje primili su zahvalnicu Općine Mala Subotica za dugogodišnji predani rad u DVD-u, rekao je zapovjednik DVD-a Matej Obadić.

Osim priznanja sa svečane sjednice Općine, prvog srpnja održala se centralna proslava velike obljetnice DVD-a koja je započela polaganjem vijenaca za sve njihove preminule članove na oba groblja u Maloj Subotici, dok je popodne priređen svečani prijem za mnogobrojne goste. Nakon toga na rasporedu su bili mimohod do šatora ispred osnovne škole, svečana sjednica na kojoj su nagrađeni vatrogasci i prijatelji društva te na kraju zabava uz grupu Vulkan.

- Naravno, to je samo centralni dio proslave, ali kako se godišnjica ne veže samo na

Mimohod članova DVD-a kroz Malu Subo�cu

Josip Kovačić

Miroslav Kocijan

Dražen Magdalenić

Mladen Horvat

jedan dan nego cijelu godinu, i ostatak godine imat ćemo aktivnosti kojima ćemo proslaviti ovaj veliki događaj za naše društvo, rekao je Obadić.

Horvat, Darko Novak, Danijel Marčec, Mladen Horvat, Simon Kapelari, Darijo Kapelari, Mladen Jelenić, Ivica Kovačić, Miroslav Kocijan, Marijan Horvat, Dominik Kapelari i Sandra Obadić, rekao nam je zapovjednik DVD-a te dodao kako su zlatnu medalju za dugogodišnji doprinos dobili njihovi veterani.

- Spomenicu za 10 godina dobili su Ivan Novak, Matej Obadić, Stella Ovčar i Tomislav Kos, za 20 godina Biljana Kapelari, Ivana Kovačić, Snježana Novak i Martina Novak, dok su Davor Janković i Darko Halić primili spomenicu

za 30-godišnji uspješni rad.

Brončane vatrogasne medalje dobili su Ines Polgar, Nikolina Ovčar, Nina Horvatić, Ivana Kovačić, Darko Novak, Lovro Jelenić, Ivan Novak, Kristijan Križaić, Miroslav Tratnjak, Biljana Magdalenić, Darko Halić i Klara Juras, nabrojao je nagrađene Matej Obadić.

- Brončane vatrogasne plamenice za hrabrost i požrtvovnost dobili su Paula Pintarić, Karlo Logožar, Karlo Balent, Danijel Marčec, Goran Fiak, Dominik Kapelari, Filip Novak, Karlo Toplek, Matej Obadić i Monika Novak. Srebrne vatrogasne medalje VZMŽ-a dobili su Ines Horvat, Snježana Novak, Matija Horvat, Biljana Kapelari, Štefanija Bujanić, Marijan Horvat, Ivica Kovačić, Martina Novak, Davor Janković, Darko Juras i Ivanka Horvat, govori nam Obadić pa dodaje kako su srebrne vatrogasne plamenice VZMŽ-a dobili Dario Kapelari, Simon Kapelari, Saša Jambrović, Mladen Jelenić i Sandra Obadić.

- Na kraju su zlatnu vatrogasnu medalju HVZ-a dobili Dražen Magdalenić i Miroslav Kocijan, zlatnu vatrogasnu plamenicu HVZ-a Mladen Horvat, dok je HVZ Josipu Ko-

vačiću dodijelio diplomu kojom se potvrđuje pravo nošenja vatrogasnog odlikovanja za posebne zasluge u vatrogastvu, na kraju je spomenuo Obadić.

Podijeljene zaslužene nagrade

- Brončane plakete za izuzetan rad i doprinos u radu DVD-a dobili su Josip Juras, Antun Poje, August Drvenkar, Josip Lončarić i Josip Ciglar, dok je srebrnu plaketu dobio Ladislav Juras. Povelju počasnog predsjednika dobio je Mladen Jelenić, dok su brončanu plamenicu VZO-a Mala Subotica dobili Matija

Trudimo se razvijati društvo na korist mještanima

- U budućnosti se nadamo da ćemo i dalje uspijevati privlačiti mlade ljude u društvo kao i dosad te ostati aktivni na svim poljima kojima se društvo bavi, a posebice onda kad zatreba pomoć drugima. Trudit ćemo se dalje modernizirati i poboljšati društvo te ga razvijati da bude na korist članovima, a najviše našim mještanima, rekao nam je Obadić o planovima za budućnost.

- Na kraju bismo htjeli zahvaliti svim našim članovima za njihovo odricanje, za slobodno vrijeme koje ulažu u poboljšanje društva i za pomoć drugima. Hvala im i neka i dalje ostanu tako hrabri i požrtvovni kao što su bili sad već 130 godina, zaključio je Obadić.

44 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. srpnja 2023.

Recept plus MEĐIMURSKA KUHARICA

Pizza Crudo na način restorana Boccone Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Emil Zebec, pizzaiolo odnosno majstor pizze iz čakovečkog restorana i bara Boccone, za vaš jelovnik odabrao je pripremiti, a što

Sastojci: - �jesto za pizzu - pelat - Mozzarella - rukola - pršut - masline - Bura�a (svježi talijanski sir) - aceto krema - maslinovo ulje - limun

bi drugo nego pizzu. Ovo popularno jelo kojem rijetko tko može odoljeti ima stotine varijanti, a pizzaiolo Zebec donosi recept za pripremu pizze Crudo. Najprije se zamijesi tijesto za pizzu.

Umijesite ga od brašna, soli, šećera, kvasca, maslinova ulja i tople vode te ga pustite malo odmoriti. Tijesto zatim oblikujte u krug te gore dodajte pelate i sir (Mozzarellu) i stavite pizzu peći u pećnicu.

Na ispečenu pizzu se dodaju ostali sastojci. Rukolu pomiješamo s malo limunova soka, zatim na tijesto dodamo pršut, masline Burattu i na kraju dodamo aceto kremu. Dobar tek vam želi Emil Zebec, pizza majstor, i ostali djelatnici restorana

Sparni i vrući ljetni dani zahtijevaju laganije obroke. Riba je odličan odabir, a volite li rižoto, kombinacija riže i škarpine bit će pun pogodak za vaš jelovnik. Priprema rižota sa škarpinom neće vam oduzeti previše vremena, maksimalno 40 minuta. Na malo bijelog ulja propirjajte luk, dodajte rižu te nakon par minuta dodajte riblji ili povrtni temeljac, a u nedostatku navedenog, može se dodati i topla voda. U rižu

se doda naribana mrkva i celer te se sve lagano pirja dok riža ne omekša. Začinite prema želji (sol, papar) te u rižu na kraju dodajte malo maslaca i svježi peršin. U drugoj tavi na malo ulja ispecite lagano �ile škarpine (kožu odstranite).

Kad je riba pečena, narežite je na manje komade i dodajte u kuhanu rižu s povrćem te lagano promiješajte. Na tanjuru poslužite uz krišku rajčice i list svježeg peršina. U slast! (rr)

Sastojci - file škarpine - bijela riža - luk - mrkva - celer - bijelo ulje - sol, papar - maslac - svježi peršin - rajčica

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Emil Zebec, pizzaiolo

Boccone. Ovaj ugostiteljski objekt možete posjetiti na adresi Tomaša Goričanca 1 (Jug Mall). Jela ovog restorana mogu se naručiti i online.

Vino tjedna

Sauvignon - Štampar

Jasmin Kolmanić

Rižoto sa škarpinom

Kvalitetno suho vino kao što je sauvignon proizveden i odnjegovan u obiteljskoj vinariji Štampar, koja je nedavno proslavila sto i deset godina, bit će odličan odabir za serviranje uz pizzu Crudo.

Vino je odabrao konobar Jasmin Kolmanić iz čakovečkog restorana i bara Boccone. Štamparov sauvignon (12 % alk) odlikuje se svježim mirisom netom ubrana bazgina cvijeta te zrelim mirisom kasne kruške. Čaša ovog krasnog bijelog vina divno će se sljubiti s okusima i mirisima pizze Crudo. (rr, zv)

Pizza sa slanim inćunima i cvjetovima tikvice Priprema: U mlaku vodu dodajte šećer i promiješajte da se rastopi. Posipajte kvasac po vodi - NE MIJEŠAJTE (pustite dio koji pluta na površini da sam padne) i pustite da se hidratizira petnaestak minuta.

Tako će se aktivirati. Spreman je kad se na površini pojave mjehurići.

Sve ostale sastojke stavite u posudu, promiješajte i dodajte hidratizirani kvasac.

Mijesite ručno što dulje možete, a mikserom 10-15 minuta.

Ostavite tijesto da se diže 2 sata. Premijesite ga i

oblikujte u 2 veće kugle ili 6 manjih - ako radite pizzete.

Razvaljajte ili razvucite rukom u krug. Nadjeve stavite po želji. Pecite na 200 stupnjeva 15 min na prethodno zagrijanoj tepsiji/pekaču/ kamenu.

Sastojci za �jesto: - 250 grama brašna za pizzu Čakovečkih mlinova - 5-7 grama suhog kvasca - 150 ml mlake vode - 1 žličica soli - 1/2 žličice šećera - 1 žlica maslinovog ulja Sastojci za nadjev: - stracchino sir - cvjetovi �kvice - slani inćuni - maslinovo ulje

7. srpnja 2023.

Narodna kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

LUCIJAN PINTARIĆ iz Križovca

Grah s kiselim zeljem i suhim buncekom Osim graha sa zeljem Lucijan voli pripremati i kotlovinu, roštilj te druga jela u kotlićima Piše: Aleksandra Sklepić

Grah sa zeljem jelo je koje se obično priprema u hladnijim danima kako bi nam osiguralo dovoljnu količinu energije i vitamina. Kiselo zelje obiluje vitaminom C te je zbog toga preporučljivo jesti ga u bilo koje vrijeme u godini, a grah je odličan izvor bjelančevina i u sebi ima malo masti te ne sadrži zasićene masti, kao ni kolesterol. U ljetnim danima, kad se ljudi vole okupljati

u prirodi, posebice oko kotlića u kojima se priprema hrana, grah s kiselim zeljem i buncekom također je odličan odabir. O prehrambenim vrijednostima zelja i graha, kao i o pripremi ovog slasnog domaćeg jela sve jako dobro zna Lucijan Pintarić iz Križovca, kojeg smo zatekli kako vrijedno kuha grah sa zeljem i suhim buncekom za 80 ljudi.

- Grah sa zeljem volim pripremati jer me podsjeća na dom i tradiciju, ispričao

Recept za grah:

Sastojci za 80 porcija: - 4 suha bunceka (6 kg) - 1,5 suhih rebra - 7 kg suhih vršaka - 6 kg kiselog zelja - 5 kg graha u konzervi - 5 kg luka - 1 glavica češnjaka - 2 mrkve - 2 koncentrata rajčice - 4 kom paradajz sosa - svježe začinsko bilje (grančica ru žmarina, magi, peršin) - crvena paprika (ljuta i slatka) - sol, papar, Vegeta, lovorov list - svinjska mast

Priprema: Luk narezati na kockice i dinstati na masti pola sata, dodati češnjak i mrkvu. Nakon 15 minuta dodati mljevene paprike i cijele bunceke. Dok se bunceki kuhaju, na sitno narezati rebra i vrške.

Dodati koncentrat rajčice i sos paradajz te začinsko bilje. Zatim staviti ostalo meso i kuhati na laganoj vatri. Pola sata prije kraja odvojiti kosti od bunceka i izvaditi ih, narezati meso na sitno te dodati zelje i grah. Začiniti po potrebi te na kraju dodati zapršku.

nam je Lucijan. Počeo sam kuhati s kolegama, posebno sa svojim prijateljem Damirom Strojkom, s kojim sam nerazdvojan još od osnovne škole. On sada živi u Podturnu, ali smo i dalje nerazdvojni, posebno kad je riječ o kuhanju, tada jedan bez drugoga ne možemo.

Lucijan živi u Križovcu sa svojom suprugom Valerijom i troje djece: kćerima Rebekom (22), koja studira na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu, i Chiarom (20), koja studira �izioterapiju u Varaždinu, te sinom Ivanom (15), koji je upravo završio osmi razred. Radi kao tesar već 12 godina, 6 je godina radio u Hrvatskoj, nakon toga u Njemačkoj, a sada je u Austriji.

Svoje slobodno vrijeme, a riječ je najčešće o vikendima, Lucijan je posvetio Nogometnom klubu Torpedo Križovec, za čiji se opstanak bori svom snagom. Održava prostorije kluba, radi na šanku, kosi igralište i okoliš, priprema sve što je potrebno za utakmice, jer je klub na izmaku snaga. Mnogo je igrača zaposleno u inozemstvu, pa je jako teško održati klub na životu, ali uz pomoć supruge za sada radi odličan posao.

Jako voli nogomet, a uz to je i član Mjesnog odbora Križovec, pa je na inicijativu Grada Mursko Središće

Lucijan rado kuha za prijatelje i obitelj

preuzeo na sebe ovaj važan zadatak kako Križovec ne bi ostao bez dugogodišnjeg nogometnog kluba koji ga je u nekim prošlim vremenima simbolizirao.

- Kad imam slobodnog vremena, a nisam u klubu, rado bicikliram sa suprugom i sinom. Obitelj mi je važna i trudim se s njima provesti što više vremena. Supruga Valerija ima razumijevanja za sve moje obaveze i jako se dobro slažemo.

Sa svojim grahom sa suhim buncekom i kiselim zeljem, Mjesni odbor Križovec čiji su predstavnici bili Lucijan i Marko Strojko iz Križovca, ove je godine pobijedio u natjecanju Mjesnih odbora Grada Mursko Središće u kuhanju tradicionalnih jela kod

skele Fusek. I tu je obitelj bila velika pomoć i podrška. Osim graha sa zeljem Lucijan voli pripremati i kotlovinu, roštilj te druga jela u kotlićima, pa svake godine sudjeluje na natjecanju u pripremi kotlića na ribnjaku Zalešće u Murskom Središću, gdje već nekoliko godina kuha s KK Rudar iz Murskog Središća, jer je dobar prijatelj s dečkima iz kluba. Uspješan je i u pripremi kolača, pa kad je potrebno, spreman je ispeći čak i tortu, za što je također potrebno mnogo volje i truda. Optimizam i pozitivna energija kojom zrači čine ovog mladog kuhara amatera omiljenim u svakom društvu, a sretna obitelj koju je osnovao sa svojom Valerijom kruna je njegovih brojnih vrlina.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 11. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 714 srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Ovotjedni dobitnik: Maja Horvat iz Kotoribe

br. 1451 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 11. srpnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 14. srpnja 2023.

46 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to zasićenja svakodnevnicom i potrebe za akcijom koje nema. Oni koji su u duljim vezama neka održavaju solidan status quo. Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ako je dosad bilo prazinina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Nemojte ništa forsirati i sve će biti dobro. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite kuhinje ili sobe.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

U vašim osobnim odnosima vladat će opuštenost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da nekamo moraju izaći ili nešto nekom dokazati. Bit će i onih koji će biti skloniji povlačenju i skrivanju emocija. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe za budućnost.

RAK (22.6. - 22.7.)

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljena kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače.

Posebno prema vama dragoj osobi. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito.

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Pozitivno ozračje, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate te nakonost druge strane učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola. Na radnom mjestu događaju se sve značajnije stvari, a poslovi dobivaju na kreativnosti.

Vaši poznanici ili prijatelji pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Na dnevni red dolaze zaostaci. Bit će i onih koji će definitivno privesti kraju jednu fazu svog rada.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Većinu idućih dana ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na tiši način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. Ostvarili ste ciljeve iznad svih očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. Tko može, neka putuje.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

7. srpnja 2023.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti na bolje.

Potrudite se. Najradije biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za pokazati sve adute.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte. Mogli biste se zateći u situaciji da borbe za angažman budu takve da zapravo gubite.

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojima možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

Zasićenost izlascima usmjerit će vas na osamu i povlačenje.

Najbolje ćete se osjećati u svom domu, a ako je voljena osoba uz vas, tim bolje. Oni koji su još sami ipak će više boraviti u društvu, ali istovremeno njihova mašta kao da neće imati granice. U poslu ćete se malo nadmudrivati.

Dok ćete razmišljati o svojoj ljubavnoj prošlosti, vaša ljubavna sadašnjost polako će vam izmicati iz ruku. Moguće je da propustite neku ljubavnu priliku jer spavate. Da biste poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1450

Otvorenje izložbe fotografija Slika u slici u Državnom arhivu za Međimurje u Štrigovi

Izložba Fotografija Slika slici – Žorž Draušnik i Miro Martinić Piše: Zlatko Bacinger

U

Večernjem listu nedavno je objavljen zanimljiv, provokativan pa i pomalo prosvjednički tekst pod naslovom: „Zašto svi znamo tko je Dara Bubamara, a ne znamo tko je Gusti Draksar?“ Autor teksta, istaknuti književni kritičar Večernjeg lista, urednik i publicist, Denis Derk, rođeni Čakovčanin, nakratko se osvrnuo na začudnu pojavu da prosječan Hrvat zna puno više o kojekakvim Bubamarama, Karleušama i drugim srpskim “umjetnicama” sumnjivog morala i još sumnjivijeg „umjetničkog opusa“ nego o svojim vlastitim sugrađanima i sunarodnjacima, čije stvaralačko nadahnuće u svakom pogledu natkriljuje kvaziumjetničke „veličine“ iz nama susjedne strane države. Derk za to krivi “uhljebničke i duboko nekulturne takozvane kulturne politike koje Hrvatskom drmaju već dulje od trideset godina i imaju monopol na novac, istinu, medije, obrazovanje, domoljublje i kadroviranje”. Dokle je to došlo govori i podatak da nam na svadbama stariji svatovi naručuju pjesme domaćih rock-sastava, a mladi uglavnom cajke. Nije pravilo, ali nije ni rijetkost.

Dakle, Denis Derk se u spomenutom tekstu čudi kako je hrvatska estrada, koju nažalost dobrim dijelom kreiraju mediji i interesne skupine, zanemarila i marginalizirala zacijelo najboljeg i najduhovnijeg interpretatora međimurske popijevke Gustija Draksara (Augusta Petrovića), dok nam s druge strane besramno nameće jednu posve neprihvatljivu glazbenu (ne) kulturu. Zanimljivo je da u svemu tome čak i velik broj običnih ljudi vidi samo stvar „glazbenog ukusa“. Rijetko se tko o tome usudi prozboriti

kritički, kao što je to učinio Denis Derk.

No, ima li to ikakve veze s naslovom koji najavljuje jednu muzejsku izložbu? Ima. Naime, kad smo već u pogledu popularne glazbe preplavljeni tuđim utjecajem nedvojbeno sumnjive kvalitete, nisu li onda domaći lokalni kulturni projekti tipa Umjetničke kolonije u Štrigovi dobrodošla i hvalevrijedna protuteža zabludjelim, ali moćnim domaćim medijima i, kako bi rekao Denis Derk, „uhljebničke i duboko nekulturne kulturne politike koja Hrvatskom drma već nekoliko desetljeća“ čiji su jedan od najvidljivijih dosega – cajki. S druge strane, imamo mala, u javnom prostoru gotovo neprimjetna lokalna događanja s vrhunskim kulturnim izvedbama, koja zaslužuju neusporedivo više publiciteta. Zato Štrigovčanima svaka čast jer pružaju nadu da naša kulturna baština i vrhunski umjetnički ukus nisu prepušteni zakulisnim igrama onih koje zanima samo novac.

Ovih dana Štrigova je s još dvjema lokacijama unutar Kolonije (Muzej Međimurja Čakovec i Zmajev vrt u Železnoj Gori) bila svijetla točka, usudio bih se reći, ne samo lokalne međimurske nego i hrvatske kulture. Manifestacija je otvorena u Muzeju Međimurja Čakovec u četvrtak, 29. lipnja 2023. godine, izložbom umjetničkih fotografija pod nazivom Slika u slici zagrebačkih dečki: scenografa Žorža Draušnika i fotografa Mire Martinića. Kako je tema ovogodišnje 13. Kolonije bila suradnja među umjetnicima na istim projektima, spomenuti su prijatelji i suradnici saželi svoja područja umjetničkoga interesa u nadasve zanimljiv spoj fotografije i scenografije s trinaest različitih

kazališnih predstava. Goste i posjetitelje pozdravila je ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan, tekst kustosice izložbe Dunje Horvat Weitner o opusu dvojice umjetnika te o samom čakovečkom postavu pročitao je Dejan Buvač, a svoje viđenje izrekli su i Žorž Draušnik i Miro Martinić.

Izložbu, odnosno ovogodišnju manifestaciju 13. štrigovske umjetničke kolonije otvorio je načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik. Sljedećeg dana Kolonija se preselila u Železnu Goru, popularan Zmajev vrt obitelji Valkaj gdje je u gotovo bajkovitom ambijentu održan koncert pod nazivom Amadeus u Zmajevom vrtu (Tamara Ivaniš, Emilia Rukavina, Emanuel Tomljenović, Grga Peroš, Lucija Spevec, dirigent Matija Fortuna i Orkestar mladih glazbenika). Crkva sv.

Jeronima u Štrigovi neizostavna je destinacija za istinska umjetnička događanja, pa je u subotu bila domaćin koncerta violinistice Eve Šulić i pijanista Davida Vukovića, a u nedjelju violončelistice Monike Leskovar i pijanista Martina Filjaka. Izložbu fotografija Mire Martinića i Žorža Draušnika priredio je i Državni arhiv

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Ponedjeljak: 10 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota – nedjelja: 10 – 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

u Štrigovi, na kojeg se kad je u pitanju kultura može u svakom trenutku računati, bilo kao na inicijatora događanja, bilo kao suradnika, bilo kao ustanovu koja osigurava prostor. Sve u svemu, na našoj lokalnoj kulturnoj sceni nije, osobito u ljetnim mjesecima, sve tako crno. Najviše pak nas može veseliti činjenica da “uhljebnička kulturna politika” koja nam se servira iz naizgled svemoćnoga medijskog prostora i raznih interesnih grupa, možda jest glasna, ali ju, kao što vidimo na primjeru Štrigove, mogu nadglasati nepretenciozne, ali nažalost ne i toliko eksponirane, lokalne priredbe. Čak i kad ih se promatra s “uzvišenog” nacionalnog vidikovca.

Monika Leskovar na violončelu i Martina Filjak na klaviru

7. srpnja 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Dolaze sunčaniji i vrući dani VREMENSKA SLIKA: U proteklih tjedan dana nastavilo se promjenjivo vrijeme pa nije bilo dužih sunčanih i vrućih razdoblja. U najtopliji mjesec u godini ušli smo uz razumne temperature, a u pojedinim danima bilo je i pljuskova.

Više sunčanih i toplih dana očekujemo u razdoblju ispred nas. Još u četvrtak tu i tamo može pasti koja kap kiše, a onda bi sve do sljedeće srijede

trebalo biti suho i sve toplije.

Neka nova fronta uz osvježenje je moguća tamo krajem srijede i u četvrtak sljedeći tjedan. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Četvrtak nam donosi izmjenu oblaka i sunca. Još u jutarnjim satima može ponegdje pasti malo kiše, a zatim bi veći dio dana trebalo biti suho i djelomično sunčano uz lagani

sjeveroistočni vjetar. Zato će popodnevna temperatura biti vrlo ugodna, oko 27 Celzijevih stupnjeva.

U petak pretežno sunčano.

Ujutro je mjestimice moguća kratkotrajna magla uz temperaturu od 14 do 17, a danju će zatopliti do 29 stupnjeva u hladu.

Subota nastavlja suho i većinom sunčano pa će dnevna temperatura biti još nekoliko

stupnjeva viša. Nakon ugodnog jutra danju će biti vruće uz maksimalac oko 30 Celzijevih stupnjeva. Imajte na umu da je UV indeks ovih dana vrlo visok pa između 10 i 17 sati treba smanjiti boravak na suncu ili se adekvatno zaštititi. Čini se da bi nam i nedjelja donijela suho i sunčano ljetno vrijeme, a temperatura zraka bi mogla narasti i preko 30 stupnjeva.

Srpanj močvaran svačemu je kvaran Ponedjeljak bi trebao biti suh i sunčan, a temperatura će i dalje polako rasti, vjerojatno ćemo ponegdje uhvatiti i 33 °C. Vrlo slično vrijeme očekujemo i tijekom utorka, čak još i malo toplije pa bi živa u termometrima mogla pokazati 35 stupnjeva.

U srijedu vruće i sparno uz puno sunca, ali krajem dana nije isključen lokalni pljusak s grmljavinom. Naime, približit će nam se jedna fronta koja bi nas mogla malo okrznuti i

u četvrtak donijeti ugodniju temperaturu.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5.7.2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 5. srpnja 1950. god. dosad najtopliji dan u Hrvatskoj, u Zagrebu temperatura 41 Celzijusa • 9. srpnja 1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine

IZLAZI 7.7. u 05:14 h 12.7. u 05:18 h

SKANDINAVKA

ZALAZI 7.7. u 20:48 h 12.7. u 20:45 h

• 10. srpnja 1913. god. u Dolini smr� u SAD-u izmjerena temperatura od 57 Celzijusa

VICOTEKA Klokan Ide Klokan šumom i sluša walkman. Naiđe Zeko i pita ga: - Klokane, Klokane, što slušaš?

- Hip, hop.

Loš dan Koji je najveći bed jednodnevnoj muhi?

Kad ima loš dan.

Sizifov posao Edip: - Kako ide?

Sizif: - A gura se, gura.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Teško je biti spameten po ovoj sparini

Zakaj je Mihaljevec Mali?

Najte me krivo razmeti, ali verjem da znate da mi prinas v Međimorjo imamo vejč Mihaljevcov, a jeden od teh je Mali, ali mi nikak nejde v glavo zakaj je te Mihaljevec Mali. Imamo Gornjega Mihaljevca, imamo Doljnjega Mihaljevca, ali nemamo velikoga Mihaljevca, ali zato imamo Maloga. Koga god sam pital zakaj je te naš Mihaljevec Mali nišči mi je ne znal točno reči. A dok vam bodem spripovedal kaj te Mali Mihaljevec se ima i da celi svet zna za jega unda se bodete i vi zapitali zakaj je itak te Mihaljevec Mali.

Nejpredi bi vam štel reči da je te Mali MIhaljevec v nejvekšoj međimorskoj opčini Sveti Đurđ na brego. Makar je nejmenše selo v opčini, ali je ne zato Mali jerbo je Mihaljevec Mali čuda predi nek je Sveti Đurđ dobil opčino. Očem vam reči kaj v Malomo Mihaljevco živi Damir Novakov, a on vam je karikaturisti, a kak znamo si karikaturisti so malo na svojo roko, pak je takši i naš Damir. No, nikaj zato, za Damira zna celi svet jerbo jegove karikature govorijo se svecke jezike i si jiv razmijo. Ne bodete veruvali, ali i Kinezi se smejejo jegovim karikaturama. I kak sam več rekel, po Damiro celi svet zna da postoji Mali Mihaljevec makar ga je teško najti na karti sveta, a još teži na globuso. Damir je svojim karikaturama donesel humora, smeha i veselje v Mihaljevec i v Međimorje naše malo. Kak Damir svoje karikature pošilja po celomo sveto tak i jemo jegovi pajdaši karikaturisti pošiljajo svoje karikature v Mali Mihaljevec jerbo Damir organizera sako leto Dneve humora i smeha i izložbe karikaturi i to več dosta let. Več tretje leto Mali Mihaljevec ima i svojega humorističkoga lista „Zlatna smoliga“ šteroga ruon tak vređuvle Damir z svojom pajdašijom. To kaj saki tjeden morete videti Damirovo karikaturo v našaj Međimorskaj novinaj to je ne nikaj novoga?

No, neje to se, v Malomo MIhaljevco se žene nedajo doli moškima pak i one pomažejo kaj se za Mali Mihaljevec čuje još i dale. To i moški priznajo. Kaj se ne bodo

srdili Malomihaljevčari moram reči da imajo i labodoritaškoga kluba šteri igra kak veliki, kaj Knejo ne bodemo spominjali. Negda so meli i svojo tiskaro penez, ali to je več zdavnja zaprto jerbo znate da niti jedna država ne trpi konkurencijo pak je tak i tua tiskara odišla po riti k meši, očem reči, v ropotarnico povjesti.

Kak bilo da bilo reči te mi štera opčina ili šteri grad v Lepoj našoj još ima svojo godišnjo izložbo karikaturi i to z celoga sveta?

Verjem, da makar bodete iskali i po Interneto ne bodete našli. Zato vas još jempot pitam: - Rečite mi, prosim vas lepo, zakaj je te naš Mihaljevec Mali?

Nebrem to nikak razmeti

Nešterne stvari mi idejo v glavo, a nešterne nikak. Niti pod milim Božekom! Napriliko žalijo se naši seljaki i poljoprivredniki kak jiva pšenica nikaj ne vredi, očem reči, kak jo mlinari jako slabo plačajo.

Za pšenico ne dobijo nikše peneze, a se je podražilo: nafta z šterom orjejo, tanjurajo, sejajo i žejo, seme štero morajo kupiti prek zadruge, a umjetnoga gnoja kaj ne bodemo niti spominjali. No, neje to se, dok dojdete v pekaro i očete kupiti kruha, šoštajngline, klipiče ili pak žemlice z te fal pšenice oni so dragi kak sam vrag. Ne znati kak pekari morejo z te fal pšenice speči se tak drago i kaj unda vu tem kruho… tak čuda košta? Mortik kvas ili pak voda? Vidite, tak je to v Doljnjemo Međimorjo, a v Gornjemo, očem reči, brežnomo tam je se jednako drago. Ako očete kupiti grozdje drago je, a ako očete kupiti vino ono je još i dražeše. Kuliko vidimo da to rovanje v zemli (čitaj: sejanje pšenice) nema nikšo ceno. Probal sam zrečunati kuliko bi moral pšenice prodati kaj bi si kupil lagev vina, ali mi to nikak nejde od roke.

Ne se muoči igrati z antifašizmom

Den antifašizma je minul kak v Brezovici tak i v Lepoj našoj. Sisačka gracka načelnica gospa Ikača je se kaj je mela reči za antifašizam i Lepo našo je rekla v Brezovici i kaj se je dotikavle antifašisti još ratuvlejo, a ovi si drugi so ne bogzna kaj vredni, niti oni kaj so završili po sakefele grabaj, a niti pak oni kaj so kosti ostajli na križnomo poto, a kuliko smo čuli niti naši

branitelji so ne bili nekša sreča.

Da se žnjom ne muoči igrati osjetil je na svoji koži naš stari, ak ne i nejstareši pjevač Đimi Staničov.

On je trebal popevati v Sisko, ali ga je gospa Ikača zbrisala vum z Sisačkoga ljeta jerbo se je zapisal v Penavino stranko Domovinski pokret šteri ne prizna antifašiste z Brezovice. Kuliko vidimo v Sisko nebre niti što god popevati!

MEĐIMUREC TJEDNA!

Bilo kuda, Dragutin Barlek svuda!

Saki den smo se bliže

Makar još nišči točno ne zna da bodo, ali v zrako je nekša takša duha da još ne bode čuda vode preteklo spod pod trnavskim mostom i znova bodemo hodali glase davat i zbirat sabornike. Kuliko smo čuli Vladek Šeks i Hadezeovci so nekaj prekrajali izborne jedinice, ali bode bič počil dok se izbori respišejo.

Saki den smo svedoki kak stranke na desnoj strani i one na centro iščejo srodne duše, očem reči, pajdaše kaj bi skupa v zamuš išli (čitaj: na izbore), a na levoj strani se partije bavijo z istim poslom.

Kuliko vidimo tu je nejteži Peđi Grbino koji nebre najti pajdaša šteri bi štel žnjim cekere plesti. Nečejo ovi šteri Morejo, neče niti Fronta, a Zeleni pak se nečejo niti spominati.

Ve bode zišlo na to kak je negdašji čakoski načelnik Štef Kovačov znal da se z te Grbinove mele kruh ne bode jel i kam Peđa pela to partisko kočijo pak je skočil na kola z trugom štera vlečejo Beljakovi koji, a truga puna pajserov. Peđa je spašaval Štefa dok so mo soze tekle na glavnomo čakoskomo trgo pred TV kameraj, ali se to pozabi dok se pokažejo nekši novi interesi.

Najgerek sam, jako sam najgerek je li bode biračko telo prepoznalo Štefa v novomo zelenomo dreso?

Skoro pa i nema događaja na kojem ne susretnemo Dragutina Barleka iz Brezja, našeg ovotjednog Međimurca. Otkako je preživio srčani udar, odlučio je živjeti punim plućima, pa tako posjećuje gotovo sva događanja u Međimurju. Kako nam je rekao, radi to i iz razloga da pruži potporu organizatorima jer i sam zna koliko je truda potrebno da se uopće nešto organizira. Osim toga, strastveni je zaljubljenik u oldtimere pa često s njima putuje na naša događanja, ali i u udaljenije krajeve. (sh)

Dragutina Barleka zatekli smo i na Međimurskom festivalu žganice u Selnici

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Ne muoči oprati grehe prošlosti

Pre našim sosedima vu Varaždino so šteli postajti spomen pločo časni sestri Josipi Horvat štero so, kak medicinsko sestro, likviderali partizani dok so 1945. leta „oslobodili“ Zagreba. Varaždinski gracki oci so to ne dopustili jerbo je na ploči pisalo da jo je likviderala komunistička vlast. Još bi razmel da se je to pripetilo v Sisko, ali za Varaždin to ne bi nigdar rekel. A si znamo da je komunizam likvideral čuda vejč ljudi, i to ne sam prinas, nek se ostale nevole ( fašizam, nacizam) minuloga stoletja skupa.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr