Međimurske novine 1413

Broj 1413

Čakovec, PETAK, 14. listopada 2022.

U SUDARU auta i motora u Svetom Urbanu preminuo Josip Varšić (34) iz Vrhovljana

Samo je pustio suzu i preminuo str. 8-9 mi na rukama!

TEMA BROJA

str. 4-5

SAMO 33 MEĐIMURSKA konja još postoje u Međimurju

str. 40

Može li tko međimurskog konja spasiti od mesarskog noža?

NAGRADNI NATJEČAJ

MOJ DEDA JE NAJBOLJI! MIODRAG LESAR (61) iz Pušćina

Majstor za sve i roker u duši ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 39

Cijena 10,00 kn / 1,33 eur

ČAKOVEČKI CZK dobio novo vodstvo

Helga str. 3 Lajtman na čelu Centra za kulturu U OREHOVICI trećinu stanovništva čine Romi

Stekli pravo na str. 3 dvojezične ploče, ali na tuđem jeziku DINO VIŠNJIĆ iz Podbresta ruši granice svog hendikepa

str. 20

Godina XXVII.

Usprkos cerebralnoj paralizi položio vozački NERETVANSKE MANDARINE tek sad zrele stigle u Međimurje

Čije smo mandarine onda jeli dosad? str. 11 GRAD PRELOG podignuo početnu cijenu gradilišta na 35 eura

Dosta je bilo jeftine kupnje i skupe preprodaje str. 14 DRAŽEN NOVAK, novoizabrani predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije

Držim se str. 6-7 očevih riječi: Sine, napravi 10 posto više!

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANKETA FOTO POD VUROM Što mislite o uvođenju dvojezičnih ploča za Rome?

Ovih dana aktualna je tema uvođenja dvojezičnih ploča za romsku populaciju. Romi su po prvi put dobili pravo na dvojezične ploče i međimurska općina Orehovica prva je

14. listopada 2022.

tjedna

lokalna samouprava u kojoj je romska manjina prešla udio stanovništva od 33 posto. Pitali smo građane što oni misle o uvođenju dvojezičnih ploča. (st) Lidija Vrbanec, Čakovec: Nikako nisam za, Romi su u manjini i ne bi trebali dobi� svoje ploče za sebe. Oni su u Hrvatskoj, našoj zemlji i oni bi se trebali prilagodi� nama, našem standardu, jeziku i kulturi. Nikako ne mi njima, nije fer za nas. Dobivaju jako puno benefita, čak i više od nas, sad još da dobiju i ploče… Željko Grabar, Čakovec: Za uvođenje ploča nisam baš za, oni žive na našem teritoriju, kod nas važe hrvatski zakoni, tako bi trebalo i za njih. Priznamo ih da su manjina, imaju mnogo benefita, ali sad još da dobiju prava za svoj jezik, nema mi to baš previše smisla.

Oni bi trebali zna� i nauči� naš jezik jer su kod nas. Mislim da je to bezvezno i nepotrebno trošenje para, polovica ih tak’ i tak’ ne zna ni pisa� ni čita�.

Bruno Grabar, Čakovec: Moje mišljenje jest da je svakako nepotrebno uvođenje novih zakona vezanih za Rome. Nek’ se oni radije drže naših zakona jer i ovak’ imaju previše ovlas�. Da ne bi bilo da budu jači začas od nas, a nacionalna manjina su. Ne znam, nemam ništa pro�v njih, ali ne bismo trebali pretjeriva� sa zakonima vezanima za manjine.

Vjera Zenko, Zagreb: Znam da je u Vukovaru bila situacija da ako manjina ima preko 30 posto, ima pravo na svoje jezične ploče. Ako je taj postotak ispunjen u Međimurju, to bi bilo opravdano, ako nije ispunjen postotak, bilo bi u redu da govore naš hrvatski jezik i hrvatsko pismo.

Zmajski čamac bježi od Pesjaneka!?

Prelošku Marinu okupirali su dragon boats ili zmajski čamci i to u okviru veslačkog natjecanja. Zanimljiv i po prvi puta viđen sport na tim prostorima privukao je brojne veslače koji su se iz petnih žila borili i veslali kao da im prijeti Pesjanek, čudovište iz Drave. (vv, zv)

KAKO DO NOVE eOsobne iskaznice i čemu služi

Od doma naručite novu vozačku i putovnicu Policija je predstavila novi projekt uvođenja digitalne osobne iskaznice. Da odmah na početku razjasnimo, eOsobna ne mijenja vašu �izičku osobnu iskaznicu. Ako vam je osobna istekla, i dalje uredno morate doći na šalter policije i predati zahtjev. No, ako aktivirate eOsobnu, nećete barem morati šetati do policije da podignete vozačku dozvolu i/ili putovnicu.

O čemu se zapravo radi?

Aktivacija eOsobne pruža vam visoku razinu sigurnosti prilikom prijave u sustav e-Građani, u rangu s Fininim osobnim certi�ikatom. Prilikom toga, ako se koristite visokom razinom sigurnostim možete upotrebljavati sve usluge platforme. Pa tako možete od doma naručiti važne dokumente, poput vozačke i

putovnice, a koja vam potom stigne na kućnu adresu. Ako primjerice upotrebljavate značajnu razinu sigurnosti, ulogirate se u sustav e-Građani s tokenom bankovne kartice, nećete moći upotrebljavati te gore navedene usluge. To vam je tek dovoljno da izvadite primjerice domovnicu ili rodni list.

Kako aktivirati eOsobnu?

Za aktivaciju osobne iskaznice više nije potreban čitač kartice, već građani mogu osobnu iskaznicu odmah aktivirati na aktivacijskom kiosku koji se nalazi u prostorijama Policijske uprave međimurske. Dođete u policiju, zamolite za pin svoje osobne iskaznice i dođete do čitača. Tamo se nalazi pomoćnik koji će vam objasniti i pomoći kako da aktivirate

Projekt je predstavila Ines Papeš iz AKD-a, tvrtke koja se bavi izradom naših dokumenata eOsobnu. Obavezno morate imati pametni telefon i pristup internetu.

Nova osobna iskaznica donijela je čak šest noviteta, a ključan se odnosi na povezanost s mobilnom aplikacijom Certilia koja omogućava upotrebu mobilnog digitalnog

identiteta i pouzdano udaljeno potpisivanje dokumenata. Preuzimanjem udaljenog potpisnog certi�ikata, koji ima istu pravnu snagu kao i vlastoručni potpis, građani će mobilnim uređajima moći pravovaljano potpisivati digitalne dokumente. (dv, zv)

ROTACIJA HDZ-ovih vijećnika Đurđica Magaš, Novo Selo Rok: Ja iskreno nisam baš za.

Mislim da Romi traže previše pogodnos� i prava za sebe, nije fer s naše strane. Možda smo i mi krivi, trebali bismo im da� više mogućnos� da rade i uđu u našu zajednicu, pa onda kad ne prihvate taj posao i ponašaju se loše, onda im ne bismo trebali da� naknade.

Ivan Borović HDZ-ov jocker-vijećnik Ivan Borović, vijećnik u Županijskoj skupštini Međimurske županije, stranački je jocker-vijećnik HDZ-a. Do sada je u skupštini mijenjao Ljubomira Kolareka, gradonačelnika Preloga, a sada će mijenjati Vjerana Vrbanca.

No, pođimo redom. Ljubo-

mir Kolarek stavio je svoj izvorni mandat u Skupštini u mirovanje i aktivirat će ga ponovno od 18. listopada. Do tada ga mijenja Ivan Borović.

No, nakon što odradi Kolarekovu zamjenu i dalje će biti vijećnik, ali kao druga zamjena za izvornog vijećnika Tomi-

slava Markovića. Do prošle sjednice je Markoviću zamjena bio Vjeran Vrbanec, koji se iz rada Skupštine povukao zbog osobnih razloga. Tako da će se Ivan Borović sada s mjesta zamjenika Ljubomiru Kolareku premjestiti na zamjenu Tomislavu Markoviću. (BMO)

Ivan Borović, vijećnik HDZ-a

14. listopada 2022.

U OREHOVICI trećinu stanovništva čine Romi

R

ome doživljavamo kao jedna narod, no među njima Romima postoje razlike pogotovo pogotovo u jeziku kojim govore. U Hrvatskoj manji dio Roma, oko 10 posto, govori svjetski priznati romano chib. Bajaški, koji je starorumunjski jezik, govori ostalih oko 90 posto Roma, među njima i naši, međimurski Romi. Budući da je posljednji popis stanovništva koji je konačan, ali ne i služben, pokazao da u Orehovici trećinu građana čine Romi po ustavnom zakonu oni imaju pravo na dvojezične natpise na pločama. Od toga u Orehovici ne mogu pobjeći jer je ustavni zakon iznad ostalih zakona, ali to ne znači da će se ploče postaviti po automatizmu.

Tomu predstoji procedura za njihovo uvođenje. Općinsko vijeće mora donijeti odluku na svojoj sjednici o uvođenju dvojezičnih ploča. Radi se o unošenju te odluke u statut.

Sve jedinice lokalne samouprave svoje akte uz to moraju dostavljati na suglasnost Ministarstvu uprave, koje gleda jesu li odluke donesene u skladu sa zakonima.

To je tehnički dio procedure, međutim, prije te tehničke procedure postavlja se pitanje na kojem jeziku bi se postavile dvojezične table u Orehovici: na bajaškom ili jeziku romano chib.

Međimurski Romi ne govore Kajatizevim jezikom

U Međimurju živi gotovo sedam tisuća Roma (6.954), s

time da nisu sve osobe koje su se izjasnile kao Romi navele romski kao materinski jezik. Njih 6.914 se izjasnilo da govori romski jezik misleći na bajaški jezik. Međutim, bajaški kojim govore nije postojao kao opcija u popisu stanovništva. Dakle, da Romi Bajaši ostvare svoje pravo na dvojezičnost, ploča bi trebala biti na bajaškom. Međutim, on se tretira kao dijalekt ili narječje, pa se postavlja pitanje može li biti dio zakonom regulirane natpisne ploče na javnoj ustanovi jer ako je tako, i Međimurci kao kajkavci mogli bi tražiti da se sve službene ploče u Međimurskoj županiji postave na kajkavskom.

U slučaju primjene ustavnog zakona, Romi u Orehovici bi kao što inzistira Veljko Kajtazi, zastupnik nacionale manjine u Hrvatskom saboru, dobili ploču na jeziku romano chibu, internacionalnom jeziku Roma, kojim naši ne govore i ne pišu. Oni pak imaju pravo izraziti što žele ili ne žele. Referendum nije opcija, jer ta vrsta pitanja nije u skladu s Ustavom RH, ali kao građani imaju pravo na izjašnjavanje svojih stavova kroz peticiju da se čuje njihov glas.

Maja Odrčić Mikulić, v. d. pročelnice za civilno društvo i nacionalne manjine u Međimurskoj županiji, objasnila nam je da u Međimurju žive Romi Bajaši koji se bolje razumiju i sporazumijevaju s Romima u susjednoj Mađarskoj, također govornicima starog rumunjskog jezika, nego što se mogu sporazumjeti s Romima u Zagrebu, Sisku ili negdje drugdje koji govore

na jeziku romano chib i u Hrvatskoj su manjina među Romima. Osim u Međimurju Roma Bajaša ima još i u Slavoniji oko Darde gdje su se prilično integrirali u društvo.

Veljko Kajtazi koji je zastupnik nacionalne manjine u Hrvatskom saboru pripada manjinskoj skupini Roma koji govore romano chib, a zastupa i međimurske Rome koji pripadaju Bajašima.

Ne zahtijeva dvojezičnost svaka manjina

No dvojezični natpisi ne moraju se uvijek postavljati.

U slučaju Vukovara prilikom uvođenja dvojezičnih ploča prethodila je želja lokalnih Srba da iskoriste svoje pravo na dvojezičnost.

Ali u Hrvatskoj postoji i slučaj sa slovačkom manjinom koja je izrazila da ne želi ostvarivati pravo na dvojezičnost na pločama jer govore hrvatski jezik.

Glas naših Roma još se nije čuo, a trebao bi se da im se ne nametne jezik koji ne razumiju. Sporno je i to što u ustavnom zakonu nema ništa o dvojezičnosti na službenim pločama u slučaju da manjina govori dijalekt.

Jednako tako loša bi bila majorizacija manjine koja govori jezik romano chib nad većinom Bajaša koji govore svojim dijalektom. Kad se radio popis stanovnika, ta distinkcija nije bila među pitanjima pa sad izaziva samo nove kontroverze.

Odrčić Mikulić je zatražila mišljenje Sektora za nacionalne manjine pri Ministarstvu pravosuđa i od kako bi ih

Helga Lajtman nova je v.d. ravnateljica

Maja Odrčić Mikulić, v. d. pročelnice za civilno društvo i nacionalne manjine u Međimurskoj županiji upoznala s tim problemom jer zakon ne predviđa situaciju kao što je ova u kojoj su se našli međimurski Romi Bajaši koji govori jednim dijalektom, a nameću im se table na drugom jeziku koji ne razumiju. Svi za problem znaju, ali tumačenje se čeka, kazala je.

U naputku za primjenu tog zakona piše da je rok za uvođenje dvojezičnosti 6 mjeseci od stupanja na snagu uvjeta za stjecanje tog prava, u ovom slučaju od konačnih rezultata popisa stanovništva, a u roku od 3 mjeseca Općina dvojezičnost mora unijeti u Statut.

Maja Odrčić Mikulić, v.d. pročelnica nam je kazala da će sada Općina Orehovica zatražiti pismeno očitovanje od Vijeća nacionalne manjine Općine Orehovica da li žele iskoristit pravo na dvojezičnost i na kojem jeziku. Nakon njihova očitovanja slijede daljnji koraci oko toga.

Općina Orehovica je inače jedna od onih općina u kojoj su Romi postigli visok stupanj integracije i značajno uključivanje u obrazovanje.

Iz te općine je šest studenata iz romske populacije, što je veliko postignuće za njihovu zajednicu.

U TURISTIČKOM vrhu Hrvatske

Dvije nagrade stigle u Međimurje Na Danima hrvatskog turizma u Šibeniku dodjeljivale su se nagrade za najbolje u različitim turističkim kategorijama. Međimurje je proglašeno najuspješnijom destinacijom održivog turizma, Terme Sveti Martin najboljim wellness hotelom u Hrvatskoj, dok je među �inalistima iz Međimurske županije bila i agencija Potepuh putovanja iz Podbresta, nominirana u kategoriji malih turističkih agencija. (sh)

3

CENTAR ZA KULTURU Čakovec dobio novo vodstvo

Stekli pravo na dvojezične ploče, ali na tuđem jeziku!

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Načelnik Štrigove Stanislav Rebernik, direktor turis�čke agencije Potepuh Nikola Balent, direktorica Termi Sve� Mar�n Nuša Korotaj, direktor TZ-a Međimurske županije Rudi Grula i župan Ma�ja Posavec na predstavljanju nagrade u novootvorenom vidikovcu na Mađerkinu bregu

Nakon što je proteklu srijedu na gradskom vijeću smijenjen dosadašnji ravnatelj Romano Bogdan, imenovana je nova v.d. ravnateljica Centra za kulturu Čakovec. Kako nam je potvrdila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, od petka 14. listopada Centar za kulturu Čakovec vodit će Helga Lajtman, rodom iz Zenice. Diplomirala je 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek kulturologija. Helga Lajtman dugogodišnja je

Kormilo CZK-a umjesto Romana Bogdana preuzima Helga Lajtman djelatnica Centra za kulturu Čakovec te je radila kao organizatorica programa. (dv, zv)

OPTUŽNO VIJEĆE o slučaju župana Matije Posavca

Obrana smatra da je prvo ispitivanje provedeno nezakonito Na sjednici optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u slučaju optuženog međimurskog župana Matije Posavca te dvojice suoptuženika, Josipa Kobala, člana Upravnog vijeća Županijske uprave za ceste Međimurske županije i Milorada Novkovića, bivšeg pročelnika Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije, raspravljalo se o nezakonitim dokazima.

Obrana tvrdi da je prvi iskaz međimurskog župana u USKOK-u uzet na nezakonit način, a nezakonite smatraju i mjere, zbog čega traže da se sve to izdvoji iz spisa.

Tako da će na idućoj sjednici 27. listopada Optužno vijeće pregledavati i preslušavati cijeli iskaz koji je Posavec dao odmah nakon uhićenja, a prema kojem je priznao djelo pa je pušten iz istražnog zatvora. (sh)

AUSTRIJSKI VELEPOSLANIK posjetio Međimurje

Razglabali o dvostrukom oporezivanju gastarbajtera Međimurje su službeno posjetili veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Josef Markus Wuketich i direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Sonja Holocher-Ertl. Uz župana Matiju Posavca i gradonačelnicu Ljerku Cividini, održali su radni sastanak.

- Razgovarali smo o gospodarstvu, 830 milijuna kuna prema podacima za 2020. godinu bio je izvoz međimurskog gospodarstva u Austriju, a uvoz iz Austrije je bio nekih 500 milijuna kuna. Dakle, međimursko gospodarstvo više izvozi u Austriju nego iz Austrije uvozi, napomenuo je župan Posavec.

Podsjetimo, Međimurska županija je od nedavno najuspješnija regija održivog turizma i bila tema o kojoj se raspravljalo na globalnoj razini.

- U razgovoru s veleposlanikom pokrenuli smo i pitanje dvostrukog oporezivanja naših ljudi koji rade

Veleposlanik Josef Markus u Austriji, posebno njegovateljica. Međimurska županija daje punu potporu Hrvatskom sindikatu radnika migranata koji nastoje poboljšati porezni status naših radnika, istaknuo je župan Posavec.Austrija je drugi najveći investitor u Hrvatskoj. - Austrijski turisti vrlo su vjerni Hrvatskoj, moguće da ćemo ove godine nadmašiti rekordnu 2019, istaknuo je veleposlanik Josef Markus Wuketich. Veleposlanik je uz Riznicu Međimurja posjetio i vidikovac na Mađerkinu bregu i Štrigovu. (st, foto st)

4

Aktualno

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

S

enka, Sila i Simba tri su kobile međimurskog konja koje bezbrižno pasu travu na terenima uz aerodrom u Pribislavcu. U svom svijetu ni ne slute kako su pripadnice pasmine čija grla se broje tek na nekoliko desetaka ili točnije rečeno, u Međimurju, području po kojem nose ime, ima ih svega, brojkom i slovom, 33. A kako sada stvari stoje, ako se nešto bitno ne promijeni za par godina, moglo bi se dogoditi da ih više nema. Naime, osim privatnih osoba koje ih drže radi vlastitog gušta, nitko drugi i nema previše sluha za njih i njihovo očuvanje premda se radi o autohtonoj pasmini konja i zakonom zaštićene životinje čiji uzgoj država materijalno stimulira. Međimurski uzgajivači, naime, za njega dobivaju 502 eura po grlu.

Uz našeg međimurskog konja u toj skupini još su hrvatski posavac, lipicanac i hrvatski hladnokrvnjak.

Dakle, s 500-tinjak eura država je posao riješila, Udruga međimurskog konja jedva da i postoji, Županija ne daje novac jer se ne pišu programi, Ministarstvo poljoprivrede nije zainteresirano…

- Ostajemo jedino mi, entuzijasti, rekao bih budale koje se posvećujemo životinjama, kaže Matija Ladić, 35-godišnjak koji 25 godina svog života živi s međimurskim konjem. Konj nije ptica ni pas, nije ni bicikl koji neg-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dje prisloniš i ostaviš dok ti obavljaš svakodnevne stvari i posvetiš mu se dok budeš imao vremena. To je velika životinja s kojom treba biti svaki dan i brinuti se o njoj.

Ekonomski gledano, nije i da se može pro�itirati njenom prodajom jer se cijena konja kreće oko 1500 eura.

Međimurski konj

Početak nastanka ove plemenite čistokrvne pasmine konja seže najvjerojatnije čak do prijelaza između kraja 18. i početka 19. stoljeća, kada se započelo s postupnim križanjem domaćih kobila, koje su imale primjese angloarapske krvi, s pastusima noričke, ardenske, peršeronske i brabantske uzgojne linije. S obzirom na to da je Međimurje u to vrijeme (do 1848. godine, te ponovno od 1861.) niz godina bilo pod mađarskom administrativnom upravom, u međunarodnoj stručnoj literaturi redom se navodi da pasmina ima mađarsko podrijetlo.

Međimurski konj krupnog je rasta i čvrste građe, visine grebena 155 – 165 cm, po čemu je sličan hrvatskom hladnokrvnjaku, a viši od treće autohtone hrvatske pasmine, hrvatskog posavca. Razmjerno je male glave i manjih, šiljatih ušiju, kratkog mišićavog vrata, širokih prsa i leđa, te

ISTRAŽILI SMO kakva je sudbina preostala 33 međi

Udruga uzgajivača međimurskog konja je na stand byu

Već i vrapci na krovu znaju da Udruga nije aktivna već nekoliko godina u onom smislu kako je bio zamišljen njen rad pri osnivanju. Imala je ona svoje vrhunce i očito je došla do zida. Drugim riječima, ili će se ugasiti ili pak radikalno promijeniti svoj plan i program rada.

A to je očuvanje pasmine međimurskog konja čiji broj stagnira. Izbori u Udruzi su već idućeg mjeseca, barem je tako najavljeno.

- Ja jesam predsjednik i to, moglo bi se reći, silom prilika jer nitko drugi nije htio, rekao je za Međimurske novine Miljenko Zvonar iz Preloga, predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja. Kako sam zaposlen i predsjednik Udruge Međimurska lastavica iz Donje Dubrave, posao oko papirologije i svega potrebnoga obavlja Marijan Belčić, tajnik Udruge.

Priznaje da Udruga ne radi kao što je to bilo nekada jer ni nema onoga entuzijazma ni novca ni živaca za natezanje s Ministarstvom.

Radi, kaže, onako kako može. Uvijek se prije išlo na ruku uzgajivačima, Udruga

snažnih, ne predugih nogu.

Prevladavajući primjerci su dorati, alati (riđani) i vranci, ali ima i drugih kombinacija boja. Pastusi mogu doseći težinu i do 900 kilograma.

Karakter međimurskog konja je uravnotežen, skromnih je hranidbenih zahtjeva, izdržljiv i otporan, s izraženom voljom i upornošću u radu. Koristi se kao radni konj za vuču i rad u poljoprivredi, ali je, s obzirom na sve veće uvođenje mehanizacije, izgubio značaj pa danas sve više služi i za proizvodnju mesa.

U pogledu čistokrvnosti, koja je ponekad bila osporavana, genetičkom analizom, odnosno laboratorijskim uspoređivanjem uzoraka mitohondrijske DNK većeg broja međimurskih konja iz hrvatske i mađarske populacije, te srodnih pasmina (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, norički konj i dr.), utvrđeno je njegovo nedvojbeno izvorno podrijetlo.

14. listopada 2022.

Miljenko Zvonar, predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja je nabavljala svježu krv iz Mađarske, preko Udruge su se renovirale staje, nabavljalo se drvo, željezo, čak je davala i �izičku pomoć, odnosno članovi su pomagali jedni drugima.

I to su ljudi očito uzeli zdravo za gotovo pa očekuju da se i dalje tako radi, navodi predsjednik te dodaje:- Očekuju da mu Udruga dopelja potkivača i veterinara i da na kraju sve plati.

- Nažalost, trenutna budućnost međimurskog konja je neizvjesna. Ne može opstanak autohtone pasmine biti samo na udruzi, ne može takav dio kolača biti na entuzijastima, naglašava Ladić

A Udruga već dvije godine nema nikakva �inancijska sredstva. Ne javljaju se na natječaj Županije jer su svrstani u isti “koš” s Udrugom slijepih, gluhih, nagluhih, Udrugom Duga i sličnima pa ne žele uzimati njihov novac.

Uostalom, ističe da se na tim natječajima dobiva svega od 5.000 do 10.000 kuna što njima ne znači ništa.

- Županija za romske pse nije obavezna ništa dati jer je to u nadležnosti općina i gradova, ističe predsjednik, a dala je poslije nove godine 260.000 kuna. Dojdemo mi ispred Udruge s gotovim projektom i svime ostalim što je potrebno i župan nas se izogiba, prebacuje lopticu na svoje suradnike.

Suradnici pak, naravno, bez njegove privole i potpisa ništa ne mogu. Istu stvar doživljavaju i u Ministarstvu.

- Kad idem u Zagreb, moram si uzeti godišnji odmor, ističe predsjednik. Moram reći da je dosta osoba tamo aljkavo i nije zainteresirano, a nažalost to moram reći i za ministricu Vučković. Potrošim svojega godišnjega, kaj idem tam, na žalost, na kavu jer se vraćam neobavljena posla.

Tko može spasiti konja od mesarsko noža?

- Ispada da su Slavonci pametniji jer hrvatskog hladnokrvnog konja ima oko 13.000, posavskog konja oko 10.000, a međimurskog 30-ak, ističe Matija Ladić

- Ministrica nas zove na sastanak u Zagreb, nas četvero, uključujući i župana Posavca, na kojemu se ne pojavi jer je otišla drugamo svojim putem.

Dodaje: - Niti je ostavila poruku da je nema niti je osigurala svoju zamjenu. Dogodilo se to tako nekoliko puta i rekao sam nek’ dalje ide tko hoće, ja ne idem više.

Slična situacija, gdje su samo jedna ili dvije osobe podmetale svoja leđa, bila je i u udruzi ratara, voćara zbog čega su se ugasile već ranije.

Ne treba biti posebno dalekovidan pa reći da je i ova Udruga na tom putu. Udruga je trasila put uzgajivačima i sada mogu svaki svojim putem dalje i bez nje.

Hoće li mladi entuzijasti imati volje nastaviti raditi “za opće dobro” ili će se posvetiti vlastitom biznisu oko konja, tek će se vidjeti.

- Razgovaramo intenzivno kako i na koji način oživiti rad Udruge, ali nije baš da se mičemo s neke mrtve točke, isto kao i s našim konjem, ističe Matija Ladić.

Sudbina međimurskog konja - Nažalost, trenutna budućnost međimurskog konja je neizvjesna, dodaje Ladić.

Ne može opstanak autohtone pasmine biti samo na Udruzi, na entuzijastima. To je ono što aktivno govorim i pred županom Matijom Posavcem, njegovim zamjenikom Josipom Grivcem, na savjetu i gdje god imam priliku.

Uzgoj i očuvanje treba dići na višu razinu, primje-

14. listopada 2022.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

imurska konja

TEMA BROJA

e

5

Konj nema ekonomsku, ali ima turističku vrijednost Danas konj više nema ekonomsku vrijednost. Zamijenili su ga traktori i kombajni, ali zato može imati itekakvu turističku vrijednost, svoju posebnu priču. Samo ju treba znati ispričati i ukomponirati u manifestacije. Vožnja kočijom, prezentacija nekadašnjeg rada ili pak sama pojava na nekom događaju. novoga se ne izmišlja, već samo ono što postoji i što je barem 50-ak puta isprobano.

Bilo je prijedloga gdje bi se i kako napravila ergela pa se sjećamo i spominjanja prostora bivše vojarne u Čakovcu. Sada pak nedostaje taj glavni inicijator, a po njemu to je Županija koja bi dala zemljište koje je prema prostornom planu namijenjeno

- Ostajemo jedino mi, entuzijasti, rekao bih budale koji se posvećujemo životinjama. Konj nije ptica ni pas, nije ni bicikl koji negdje prisloniš i ostaviš pa mu se posvetiš dok budeš imao vremena, kaže Matija Ladić

og

Aktualni vlasnici međimurskih konja • Cujzek, centar za odgoj i zaštitu međimurskog konja, Macinec: Eko (m), Etno (m), Dukatina (ž), Azra (ž) • Bioenerga d.o.o., Čakovec: Lukacs (m), Erik (m), Zvonka (ž), Zlata (ž), Lasta (ž), Samba (ž), Sunja (ž)

• Danijel Petković, Selnica: Lasta (ž), Zora (ž), Vilma (ž) • Matija Ladić, Pribislavec: Simpa (ž), Sila (ž), Senka (ž) • Dražen Topličanec, Čakovec: So�ija (ž), Linda (ž)

• Marinko Lisjak, Donja Dubrava: Rička (ž)

• Ivanka Horvat, Mali Mihaljevec: Zekan (m), Grom (m)

• Mario Vranović, Gardinovec: Suza (ž) • Josip Furdi, Domašinec: Lira (ž) • Nikola Siladi, Kotoriba: Zara (ž), Sziszi (ž), So�ija Prva (ž), Lara (ž), Sila (ž) • Zlatko Radiković, Peklenica: Luna (ž)

• Ergela u Žabniku: Suzy (ž), Sana (ž), Suzy (ž) • Josip Magić, Leštakovec: Zeba (ž), Zeka (ž), Zita (ž) • Nenad Štibić, Sokolovac: Lada Munja (ž) • Domagoj Pikija, Novi Marof: Suzi (ž), Vita (ž) • Josip Lukač, Lužan Biškupečki: Čila (ž), Zeka (ž)

rice ići na osnivanje ergele.

Nije bitno hoće li to biti na nacionalnoj razini, regionalnoj. Da se to može, svjedoče i izvrsni primjeri iz ostatka zemlje. Hrvatska naime ima ergelu u Lipiku, pa u Đakovu.

- Znači, samo bi trebalo doći, reći: Dobar dan, kak’ ste vi to napravili, dajte nam pomorite, dodaje Ladić.

U tom aspektu razgovaralo se već s REDEA-om, uspjelo se doći do nekakvih kontakata, ali nije se pomaklo s mrtve točke. Da se razumijemo, to nije ništa novo, ništa

za to. Potom pak sa svime time treba krenuti prema Ministarstvu kako bi napravili tu ergelu koja nam je nužno potrebna.

- Pojedinac, nažalost, to ne može sam, dodaje. Očito smo mi Međimurci “s nekšim jalom ili nesuvislom pričom krenuli u to da: of oče, of neče, of more, of nemre”. Jednostavno, nema zajedništva, da svi stavimo glave skupa i krenemo puhati u isti rog.

Ispada, dodaje, da su Slavonci pametniji jer hrvatskog hladnokrvnog konja ima oko 13.000, posavskog konja oko 10.000. Sve te uzgajivače potiču i njihove matične općine i gradovi.

- Dobivamo i mi poticaj, ali pitanje je kak’ se mi nismo genuli već deset godina s tih 30-ak grla na više, pita se Ladić.

I dok se traži inicijator, s druge strane jača privatna inicijativa, privatne osobe koje kupuju konje i pastuhe i kobile poput Letine koji u tome vidi budućnost. Konje kupuju osobe koje vole životinje i koje taj trošak mogu �inancijski podnijeti. No, njega nitko ne može prisiliti da svoje konje dijeli, sudjeluje na manifestacijama za popularizaciju konja i Međimurja.

Ergela u Žabniku

Javna ustanova – Međimurska priroda je 2015. godi-

ne kroz projekt na 8 hektara gmajne u Žabniku ustanovila “ergelu” međimurskog konja, s matičnim fondom od 8 selekcijski odabranih kobila, odgovorio je Siniša Golub, ravnatelj Ustanove. Klasična win-win situacija u kojoj se kroz institucionalizaciju grla očuvao značajan genetski materijal ugrožene pasmine od nepovratnog gubitka, a s druge strane gmajna je opet zaživjela i uz pomoć ispaše konja. Konji (točnije kobile!) su kupljene iz zemaljskog uzgoja, većinom od vlasnika starije životne dobi koji za svoja grla više nisu mogli brinuti. I to je sudbina većine grla.

Danas, 4 godine kasnije, dodaje, može se slobodno reći da svoju namjenu u revitalizaciji gmajne savršeno ispunjavaju. Iako povećanje brojnosti grla nije bio cilj u počecima projekta, Međimurska priroda odradila je brojne predradnje i po tom pitanju.

Međutim, broj grla je i do danas ostao na početnih 8. Četiri godine iskustva pokazale su da je za to je potreban značajan zaokret u politici, programima i projektima očuvanja međimurskog konja, na lokalnoj, a posebice na državnoj razini.

Pašnjak kobile polako napuštaju, tj. jedna po jedna odlaze u privatne ruke koji s njima imaju rasplodne planove. Kobile su na gmajni živjele kao carice, ali nije došlo do rasploda jer taj proces već traži puno više od onoga što zaštitari prirode znaju, mogu i umiju. A konkretne pomoći od bilo koje institucije nije bilo, osim klasične retorike “morali bismo, trebali biste”.

U svakom slučaju, kad bi se pronašao interesent koji bi preuzeo bokseve i infrastrukturu u Žabniku, Međimurska priroda bi mu drage volje predala na upravljanje svoj dio.

Dakako, voljni su prenijeti i iskustva zašto se stvari s povećanjem brojnosti konja kreću sporo ili nikako – ako to uopće koga zanima.

Trenutno se tamo nalaze samo tri kobile koje će do kraja ove godine završiti ili kod privatnih uzgajivača ili, ne daj Bože, u mesnici za kobasice. Matija je zbog toga vratio kobilu Senku. Sada iz Žabnika čeka i kobilu Suzy, 25 godina staru, svoju prvu životinju.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRAŽEN NOVAK, novoizabrani predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije

14. listopada 2022.

Držim se očevih riječi: Sine, napravi 10 posto više!

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Studio VIPRO

- Svaka generacija mora napraviti nešto više nego što je naslijedila i ta me očeva misao vodi kroz život, istaknuo je Dražen Novak, novoizabrani predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak, soboslikar iz Preloga, novoizabrani je predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, od izborne skupštine održane minulog petka.

- Iznenadio sam se novim obvezama koje sam preuzeo, ali znam da ću uspjeti jer sam takva osoba. Kad nešto preuzmem, sav sam u tome. Rad s ljudima me odmara, zbog toga radim i u Nautičkom klubu u Prelogu. Hranim se time da nešto radim, organiziram i upravo iz tog razloga su me i kolege obrtnici izabrali na

ovu funkciju, kazao je novoizabrani predsjednik. Dodaje: - Bitno mi je da nešto ostane iza mene. Moj pokojni tata mi je još dok sam išao u školu govorio: Sine, napravi 10 posto više nego ja, već će biti dobro.

Njegova misao da svaka generacija mora napraviti nešto više nego što je naslijedila vodi me kroz život, kazao je Dražen Novak.

Iz sebe ima 29 godina staža obrtništvu, a aktivan je i angažiran u politici i društvu tako da mu je nova dužnost u Obrtničkoj komori logičan slijed u životnoj karijeri.

U obrtništvo je ušao na speci�ičan način. Školovao se u Sloveniji u Mariboru i po završetku školovanja se i zaposlio, ali vrlo kratko, jer se �irma zatvorila. I tako je nakon godinu dana radnog staža otvorio vlastiti obrt s 22 godine života, početkom

devedesetih. - Bilo je puno jednostavnije u to vrijeme biti obrtnik. Prvi porezi koje sam plaćao iznosili su 366 kuna mjesečno i to je bio jedini porez koji sam plaćao prve tri godine. No kasnije su se nameti samo povećavali.

Možda je zbog toga danas teže nego tada.

Trenutno sam mali obrtnik s dvoje zaposlenih pa uglavnom radim na održavanju zgrada na području Međimurske županije. Prije sam imao više zaposlenih i mogao sam preuzimati i nove poslove, kaže.

Nema zlatnog doba u obrtništvu, samo izmjene dobrih i loših ciklusa

Dražen Novak dobro poznaje politiku i gospodarstvo i to je dobar spoj na novoj

funkciji. - Bio sam aktivan i u radu udruženja obrtnika i u Komori. Pretpostavljam da su drugi obrtnici primijetili moj rad i da je to bio razlog zašto su se odlučili izabrati me za predsjednika. U Prelogu sam odradio četiri mandata u gradskom vijeću, a aktivan sam u Nautičkom klubu. S obzirom na gotovo tri deset- Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske ljeća iskustva u obrtništvu županije zanimalo nas je kada je bilo “zlatno doba” u obrtništvu uporan. Tri stvari su ključne: svom poslu da bi zaradili, ali se koje bi moglo poslužiti kao naći posao, odraditi ga i na- uz to koprcaju s papirologijom, platiti. Ako se u samo jednom za kojom nema potrebe. model za dalje.

S obzirom na OIB, svim - Teško je govoriti o “zlat- od tih triju elemenata kiksa, nom dobu”. Gledano kroz moj poslovanje trpi. institucijama su svi podaci Dakako da bi obrtnicima dostupni i nema potrebe za radni vijek više se može govoriti o “biblijskim ciklusima”, bilo puno lakše poslovati uz raznošenjem papira u razne o izmjenama sedam dobrih i manje porezno opterećenje. institucije kad je sve vidljivo sedam loših godina. Izmjeni Država bi trebala odrediti u sustavu, smatra Novak. uzlaznih i silaznih trendova paušalni porez prema broju Ovako je obrtnik osoba zaposlenih kod obrtnika. u poslovanju. koja cijeli dan radi svoj posao, Nije isto imaš li jednog, navečer piše ponude i još se Nastavlja: Teško je izdvojiti neko doba, važnije je dva, tri ili više zaposlenih. bakće s papirologijom. U poda obrtnik bude konstantno Obrtnici se moraju posvetiti sljednje vrijeme ponovno raste

Tko su novi novoizabrani čelnici Obrtničke komore Međimurske županije Izbori za tijela Obrtničke komore Međimurske županije za mandatno razdoblje od 2022. do 2026. održani su 7. listopada ove godine. Osim novoizabranog predsjednika Dražena Novaka u sljedećem mandatnom razdoblju dužnost potpredsjednika Obrtničke komore Međimurske županije obnašat će Božidar Krušelj, uz kojeg će u Upravnom odboru Obrtničke komore Međimurske županije interese međimurskih obrtnika braniti: Ivan Kolmanić, Darko Mihalic, Franjo Golub, Marko Panić, Kristina Strniščak, Josip Murković, Izabela Benjak-Horvat i Josip Pintar.

POGLED ODOZDO

Hoće li dvojezične table poboljšati romsko pitanje?

A

ko otklonimo licemjernu političku korektnost vrlu sličnu onoj �loskuli: o pokojnicima sve najbolje, tada bi odgovor na pitanje iz naslova hoće li dvojezične romske ploče poboljšati romsko pitanje bio potvrdan.

Odbacimo li političku korektnost i zagrebemo u stvarno tkivo problema: razbarušeno, kompleksno i višeslojno, natpisne ploče i kad se postave, ostat će samo mrtvo slovo na limenoj

ploči. Bile one na bajaškom ili jeziku romano chib, neće riješiti probleme romskih geta. Neće riješiti traume malih Roma pri polasku u školu, ako ne poznaju hrvatski jezik jer vlastiti preci im nisu ostavili vlastite škole. Ostat će problem što s onima koji ni u 21. stoljeću nisu završili osnovnu školu, slaba polaznost srednjih škola, a kamoli fakulteta.

U 21. stoljeću bez obrazovanja osuđen si na život iz kamenog doba. Ne poma-

že tu ni novac iz socijalne blagajne jer on život u getu čini nešto ugodnijim, ali ne stvarnim. Novac koji nije zarađen vlastitim rukama svakodnevnim odlaskom na posao je tuđi novac i ne cijeni se njegova vrijednost.

Politička korektnost ostalim građanima zabranjuje propitivanje dvostrukih pravila za Rome u slučajevima kršenja reda i mira, krađa, socijalnih naknada koje nerijetko premašuju prihode od plaća zaposlenih, uživanja u blago-

datima standarda kojem kao zajednica ne pridonose kroz doprinose.

U interesu je svih građana da Romi izađu iz tog duhovnog i ne samo prostornog geta, ali to se neće dogoditi povećanjem socijalnih naknada i i postavljanjem dvojezičnih ploča. Pristanu li Romi na položaj socijalnih ovisnika, neobrazovani, siromašni i nezaposleni, zauvijek će ostati samo materijal pogodan za političku manipulaciju. Obrazovani, dobrostojeći građani

to nisu jer oni misle svojom glavom i svojim novčanikom.

Socijalno ovisni ostat će na margini, premda dobili zamjenika župana, načelnika ili gradonačelnika i dvojezične natpise na svim javnim mjestima. Na potezu je mlađa generacija Roma koja se upravo sada probija kroz obrazovni sustav, radeći i kupujući kuće izvan romskih naselja, stječući poštovanje svojih novih susjeda svojim primjerom i životom jer put u integraciju ne vodi kroz geta.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

15.listopada srpnja 2022.

14.

2022.

broj obrtnika. Na dan našeg razgovora bilo ih je 1527, a prošle godine na taj dan 1473 u Međimurskoj županiji.

Postoji razlog za taj rast, kaže predsjednik Novak. - Država ga potiče kroz potpore za samozapošljavanje. U stvarnosti je puno zaposlenih kod nekog obrtnika odlučilo započeti vlastitu karijeru. No pitanje je hoće li potpore doprinijeti povećanju ukupnih prihoda od rada u obrtništvu kao i mase poreza od povećanog broja obrtnika.

Potpore su mamac za povećanje broja obrtnika

Potpora od 100.000 kuna za samozapošljavanje velik

je mamac mnogima, premda to u stvarnosti i nije velik novac. Za ulazak u privatni posao potrebni su kombi, alati i ugovoreni poslovi. Tako da se često događa da novopečeni obrtnici ne ostvare veću zaradu kojoj su se nadali kad su bili samo zaposlenici. No, svatko ima pravo okušati se.

Moguće je da samo veći broj obrtnika konkurira za isti kolač.

Usitnjavanje ne mora nužno dovesti do povećanja prihoda. To je vidljivo po tome što stariji obrtnici u odrađivanje poslova uključuju svoje bivše djelatnike, novopečene obrtnike, jer zbog usitnjenosti zasebno ne mogu odraditi veće poslove.

FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE

Naime, i u obrtništvu postoji problem nedostatka radne snage, a uvoz ovdje ne rješava stvar. U industriji je to moguće tamo gdje postoje jednostavni poslovi, pa su dovoljne manje vještine, a jezična barijera nije prepreka za obavljanje posla.

U obrtništvu to nije tako jer su tamo važne i komunikacija i vještine.

Mnogi naši poduzetnici su i izvozno orijentirani. Posebno oni koji svoje proizvode mogu izraditi u svojim radionicama: kao što je izrada stolarije, ograda i slično, a montažu odraditi u inozemstvu.

Tako šire svoj posao pa će im i skori ulazak u šengenski prostor ići na ruku. Predsjednik Komore nije pesimističan

što se tiče odljeva naše radne snage.

Kaže da je vrhunac odljeva prošao i da smo sada u silaznoj putanji. Počeo je povratak ljudi kući, zbog energetske krize i skupoće životnih troškova vani. S druge strane, odljev radnika je kod nas izazvao rast plaća.

Dobra strana toga je što veće plaće omogućavaju i veću potrošnju tuđih proizvoda i usluga, što pokreće ekonomiju. Doduše, trenutno inflacija to pojede i s jedne i druge strane, ali kao što je Dražen Novak naglasio, u gospodarstvu postaje silazni i uzlazni trendovi pa i na tu situaciju možemo gledati u tom svjetlu.

Slikarica Elena Zadravec uz svoje radove u ateljeu – portret prijateljice Nere

ELENA ZADRAVEC iz Selnice, slikarica koja oduševljava od malih nogu

GORAN ŠAFAREK u Frkanovcu

Inspiraciju pronalazim i u hororima Kako je to kad vam je posao loviti anakonde…

Puno je lakše iskomunicirati poruku ako ljudi vide ljudski lik, portret. Lakše se povezuju s djelom. Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, rekla nam je slikarica Elena Zadravec Piše: Sanja Heric

U B

lica Črna Mlaka u Selnici

krije 20-godišnju Piše: Roberta Radović Elenu

Zadravec, kći Dražena i Nene,iolog, s iznimnim pisac,talentom fotograf za i umjetnost.

Nevjerojatan dar za snimatelj Goran Šafarek crtanje pokazala jejeveć predstavio na tijekom Matupohađanja vrtića, a u tom su ju lovu gruntu svoju novu knjigu smjeru dalje poticali i njezini Iz dnevnika istraživača. Bio jeroditelji. dio programa zatvaranja - Moj je tatadogađanja uvijek sa ovogodišnje sezone mnom crtao dok sam bila na Matulovu gruntu zajedno s mala.

Znali smo precrtavati, Ženskim vokalnim sastavom crtati skupaKamo različite Pučpuljike. će likove čitateljiz dječjih crtića. knjige Tata voli reći da ove putopisne putovati slikom i riječju s Šafarekovim potpisom, sam autor je kazao: - Knjiga opisuje moja istraživanja zadnjih petnaestak i više godina, po tropima širom svijeta od Afrike, Latinske Amerike, jugoistočne Azije. Opisujem kako je to kad je znanstvenik dva mjeseca u Amazoni ili u Africi. Kako je to kad vam je posao loviti anakonde, crne mambe i druge opasne životinje. Kako je to biti u potpuno drugačijim krajevima i kulturama. Jer, kad Jedan od njezinih digitalnih crteža

ŽivotGospodarstvo u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

je on zaslužan za sve to, rekla nam je sa smiješkom na licu mlada slikarica i dodala da su roditelji presretni jer se nastavila baviti onim što je najviše zanima.

Tako je nakon osnovne škole u Selnici upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, što joj je bio poseban gušt.

Najdraže joj jeonda ste biolog i istraživač, istražujete ali ste slikatiprirodu, portrete okruženi stanov- Većiulokalnim vrtiću, dok sam ništvom, primjerice s Indijanimala šest godina, tete su skucima Amazoni ili unapravile Africi s pljaleu moje crteže, plemenima.

Sve to čini jedan bojanku, a zatim ih prodavapaket doživljaja prirode u koji le. Tako je bio prepoznat moj stavljam i čovjeka. talent. Potom sam išla u sed- Svaki trenutak boravmom razredu u ŠAF Čakovec, ka u tropima, na �ilma, određen Školu animiranog kod jenjih način samopasnost? napravila jedan crtić Toišao su opasni krajevi zbog i on- je na Dubrovnik �ilm opasnih životinja, festival i neke manjeparazita, festivale. bolesti, Ekspedicija Bilo je klime. nekako prirodno se da uvijek dobro priprema.

Imao dalje nastavim u tom smjeru, sam sreću ili slikarica smo se rekladosad nam je mlada dobro pripremili i čuvali, tapokazujući nam svoje radove ko da osim bolesti nije najprije na sitnih računalu, a potom bilo osobitih nasnekih je odvela u svojproblema. atelje koji Možda je najopasniji trenuse nalazi pored obiteljske kutak kad nas je Amazoni će. bio U Zagrebu se,ukako nam lovila, zamislite ne jaguar, ne Mjesec hrvatskog divlja mačka ni zmija, nego turizma u Centru najobičnija tapirica. To je jedMed dvemi vodami na životinja veličine svinje.

Podsjeća na konja, na slona Od 1. do 31. listopada s rilom, inače je biljojed. Ali 2022. godine održava se njoj se nešto izgleda desilo.

Mjesec hrvatskog turizPratila nas je okolo, vjerojatno ma. Sudjelovanjem u akciji su joj Indijanci ubili roditelje.

Mjesec hrvatskog turizma Taj inače pitomi stvor, počeo Centar za posjetitelje Med nas je loviti po džungli, sve je dvemi vodami daje popust bilo kao u crtiću. Zaletjela se u od 50 do 60 % na ulaznice punom gasu prvo do mene, pa za individualne posjetitelje do kolege, tako da smo se oko od 1. do 31. listopada 2022. drveća sakrivali od tih tristo godine.

Slika koju je Elena nazvala Buđenje kila žive vage. Sad to zvuči smi-

79

Piše: Josip Šimunko Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

GLOBALNO I

Tihi rekvijem zaglasnije kunu Zazivanje mira sve

Č

Uini utorak pose dajejedovršen svima dostupak primanja Hrvatske sta rata u Ukrajini, pou eurozonu, od 1. siječnja gotovo nakon novog iduće godine euro će biti stupnja eskalacije.

Eksplozija službena valuta.

Najzadona Krimskom mostu bila jer će jevoljniji povodsuzaizvoznici novi stupanj eskalacije, no ruski napad prestati muke konverzije, raketama na ukrajinsku dok političari tvrde dain-je frastrukturu je planiran to još jedanbio povijesni dan tjedan dana ranije. za Hrvatsku.

Kako god bilo, lideri se sve to Europski je za Hrvatsku uspjeh više pitaju kako zaustaviti s obzirom na sve nedaće nove eskalacije, došlo se do posljednjih godina. rubaKuna nuklearnog ponora. će se ipak naći i Opasnost ne prijeti samo na kovanicama eura, više od potencijalnih atomskih kao spomen, tako da nebombi i odzaboravljena. najveće nuće bitiveć posve klearne elektrane Zaporožje Od početka demokratskih koja postaje još jedno sredpromjena u Hrvatskoj do stvo pritiska. danas, kuna je od gotovo Aneksijom četiriju ukraneželjene valute kojoj su jinskih oblasti predsjednik suprostavljali i političke Putin bacio je svijetu rukaprimisli postala cijenjeni vicu u lice, no baš mu ne ide. novac.

Ukrajinske snage oslobodile Sad kaddio odlazi u zaslusu značajan na sjeveroženu mirovinu, mnogi istoku, ali i na jugu, kojićejes emocijama pomalo žaliti za strateški važniji. njom, s odlaskom guOštar odgovor kune ukrajinbi se i jedan dio državnog skog vodstva je da nema suvereniteta. pregovora dok je Putin na Hrvatska povevlasti.

Dalje odi kuna toga se ne zani su stoljećima. Ta dugomože. trajna zapravo mnogo Štoveza slijedi?

Svakako govori o nama samima. nastavak borbi, dok su eu-U srednjem ubirao se ropski liderivijeku sve zabrinutiji. porez kunovina, mnogo Mađarski premijera Orban prije, davanja govori da bi u gospodarima miru trebali i kraljevstvima mogla su se razgovarati „Putin i Trump“, kuninim vanjskih krznom. aplatiti ruskiiministar poslova Lavrov govori da No zašto je kuna uopće jepostala Moskva otvorena za raznovac ili sinonim za govore, no čeka „ozbiljan novac kao platežno sredprijedlog“.

Istovremeno se stvo i to baš u Hrvatskoj? američki prijedlog Pravi razlog se onepotenkrije cijalnom samo u miru ljepotiproglašava i kvaliteti „licemjernim“ od strane krzna, već u nečem druRusije Ukrajini i dagom. jer Za se stare Hrvate je lje pomaže Naime, kuna bila oružjem.

– srećonoša. glasnogovornik američkog Kuna zapravo i nije Vijeća za nacionalnu sigurbila obični srećonoša, već nost John Kirby da magijski, bila jeizjavio drevnajemajegijska SAD zbog ruske nukleartehnološka tajna. U ne prijetnje zainteresiran za brzo rješavanje sukoba u Ukrajine i mirnim putem.

Zazivanje mira dolazi iz još jednog razloga. Ocjenjuje se

da Putin nije uspio ucijeniti Europu plinom, skladišta su više-manje puna, no strah pradavna vremena svaki je od zimehrvatskih zamijenioplemena je strah mladić od atoma.

Rastekunu, strahtime od morao uhvatiti neočekivane eskalacije „što je dokazivao da je sposobi bilo bi bilo“, Fincidai ban za kad ženidbu, točnije Amerikanci kupuju veće je sposoban donijeti sreću zalihe joda, a na tom svojoj izabranici. Stari su su putu i neke druge zemlje. nekad, pa čak i u novije Postajemo li taoci Putinove doba, uzgajali kune za lov politike? Glavni tajnik NAna kuniće i zečeve.

TO-a Stoltenberg izjavio je Simbolična tajna kune da bi bilo kakav napad na je staro alkemikritičnu vjerovanje infrastrukturu bio čara da ona može uhvatiti napad na NATO. zeca,Rezultat odnosno kunića.

Kuna straha zbog poi kunić nisu slučajno jedizanja eskalacije na uvišu zičnoj vezi.

Latinski naziv razinu od strane Putina prve za osjetile zeca jeburze. lapis,Već u davno su nekovrijeme to se nekako poveliko dana padaju europske zivalo s kamenom mudrosti dionice, zbog rata kapital i alkemijom pretvorbe u bježi u obveznice.

Cijena srednjem nafte palavijeku. je na svjetskim Do danas ostaozbog poburzama za 30jeposto znat lapis lazuli, predviđene krize icijenjeni smanjedragi kamen iz kojeg se donja potražnje. bivala azurna plava boja u se tiha diplomaZaziva srednjem cija Rusije ivijeku.

SAD-a, ali i promjena smjera, američkih Zbog togadio je naša kuna medija smatra da Amerika sve samo ne obična novčamora smjer nica. U promijeniti njoj je skupljeno dviprema Ukrajini. pak nije tisuće godinaTo povijesti. je moguće.

Rat slučaj, će potrajati, Ipak, za svaki našla no sa sve više nepoznanica se kao pradavni srećonoša ii prijetnji, mir je još daleko. na kovanicama eura.

Tko Vrijeme međutim kaže da Hrvati ne voleviše ponije nai strani Rusije nakon vijest magiju? osam mjeseci rata, sve više nedostaje vojnika, raketa i streljiva, a i sredstava. Zapad je barem četrdeset puta bogatiji nego Rusija.

je rekla, jako dobro snašla nešto treće. Zato se nisam ni odmah na početku. Kao grad upisala na fakultet. Ove godine prepun je različitih mogućno- bilo je jasno da želim ići na sti za mladu osobu, posebno animaciju i uspjela sam u tome, kreativnu osobu, te bi se tamo dodala nam je u razgovoru i jednog dana voljela preseliti. slikarica Elena.

- Bilo mi je lakše nego što U slobodno vrijeme voli sam mislila da bude. Moj naj- čitati knjige različitih žanrova, bolji prijatelj je isto otišao u a posebno obožava klasike na Zagreb u srednju pa smo onda engleskom jeziku. lakše prebrodili taj prelazak iz Crtati najviše voli navečer, manje sredine u veliki grad, kada se spusti noć i oko nje je rekla nam je mlada, samoza- tišina i mir. tajna slikarica.

Trenutno crta i ilustracije Inspiraciju za svoje radove po narudžbi. Sav svoj fokus pronalazi u crtićima, horori- usmjerila je na ilustracije za ma, digitalnoj umjetnosti, kao i novu knjigu svog sumještatradicionalnom slikarstvu. Isto nina Ignaca Šardija, koja bi tako, obožava i stripove, a jako uskoro trebala biti govorio ukoričena O knjizi Iz dnevnika istraživača Goran Šafarek je voli na sve to crtati i portrei ugledatina svjetlo danagruntu Matulovu te ljudi te prikazivati njihove emocije, posebice ljude iz svog obzirom na kulturnu i prirodnu ješno, ali je bilo dosta opasno, okruženja. teh- baštinu, sportsku i turističku, posebno kadSlika smorazličitim vidjeli kakve nikama, olovkebez do i tijekom nekoliko godina obići zube ima.od Ti tuša, zubi mogu akrila, a u“precvikati” posljednje vrijeme problema kost ili te najljepše dijelove voda svijeobožava crtati crteže ta. To mi daje motiv da se ode prelomiti ruku, digitalne nogu. Situacija na svom računalu. nije bila nimalo bezazlena. Već i u Australiju, Sibir, Aljasku, - Najdraže mi je kišnoj crtati čak i na Antarktici ima nekih svaka ranica u vlažnoj portrete. je lakšeinficiisko- malih potočića u ljetnom dobu. šumi možePuno se ozbiljno municirati poruku ako ljudi Ove godine posvetio sam se rati, a na ozbiljno ranjavanje vide ljudski portret. Lakše ne smije se nilik, pomišljati.

Tapir promociji prirode kroz medise povezuju djelom. Dakako, nije klasičansgrabežljivac, ali je, preko fotografija i filmova. može se povezati s apstrak- Ovih dana su me kontaktirali ova je tapirica baši poludjela.

Od togaalidana tapiri su mi na cijom, nije to to. Portreti su iz Nat Geo Wild, žele raditi novi listi višeopasnih prisniji,životinja. objašnjava nam film o prirodi Hrvatske. Prošle DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA Hoće li tvoj dnevnik godine sam radio za BBC. Venaša- sugovornica. www.savjetovaliste.info istraživača uskoro ubilježiti lik je interes inozemstva za savjeti@savjetovaliste.info Upala na Akademiju i putovanje u Australiju? prirodu Hrvatske, a mi sami info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati) likovnih umjetnosti - Na tom kontinentu dosad toga nismo dovoljno svjesni. nisam bio. Nakon projekta RiU zimsko doba Šafarek Nakon završetka srednje jeke Hrvatske unutar kojeg su planira opet nekamo u svijet, škole godinu je dana pauzirala, napravljeni knjiga, film, mrežu toplije krajeve. Svi koji volite Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. a sada je upala na Akademiju ne stranice, odlučio sam se na čitati, zagrijte se uz njegovu Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC likovnih umjetnosti u Zagrejedan projekt.iZove tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 bu, nadugoročni smjer Animacija nove novu knjigu. U suvenirnici Cense Rijeke svijeta. Naravno, ne tra zaI posjetitelje Med dvemi Gajeva 5 fax: 040/314 -183 U VARAŽDINU, umjetnosti. mogu-se sve rijeke svijeta proći vodami u Križovcu mogu se namail: knjigovodstvo@cimerman.hr *Vaš specijalist za specijalne Prošle godine još nisam jer ih točno ima bezbroj.

Alina želim na baviti Šafarekove knjige Divlja bila sigurna što bih Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće svakom kontinentu odabrati priroda Hrvatske i Ušće Mure CIMERMAN točno išla, dizajn, slikarstvo ili desetak ili petnaest rijeka, s - Hrvatska Amazona.

8

Crna kronika

8

Život u Međimurju 9 Život u Međimurju listopada 2022.

U SUDARU auta9i motora u Svetom Urbanu preminuo Josip Varšić7.(34) iz Vrhovljana Život u Međimurju 23. rujna

hr • 040 323 601

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040 323 323 601 601 www.mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko

Pustio je suzu i Čuvajući neživi svijet, čuvamo živi! kuća otvaramo 28. rujna preminuo mi na M rukama!

GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr Josip Šimunko Piše:košišA Josip Šimunko AlenkA ČiČin-šAin, direktorica Piše: Piše: Josip Šimunko GLOBALNO I LOKALNO GLOBALNO I LOKALNO FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr josip.simunko@mnovine.hr josip.simunko@mnovine.hr

učinkovitost u Međimurskoj županiji najavila

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

Tihi rekvijem za kunu 6. LISTOPADA – PRVI MEĐUNARODNI DAN GEORAZNOLIKOSTI Tihi rekvijemJavni za kunu poziv za energetsku obnovu

Izvorni i neizvorni plesovi Međimurja Nuklearni referendumi

U utorak je dovršen poSuvremene međimurspjesi ukrajinske stupak primanja Hrvatske U utorak je dovršen poske plesove koreogra�irali vojske u oslobođeu narodni eurozonu, od 1. siječnja su koreogra�i nakon stupak primanja Hrvatske dijelova svoje iduće nju godine euro će biti Drugog svjetskog rata, pou eurozonu, od 1. siječnja zemlje od okupacije službena valuta.

Najzadonajprije Jelaruske Pavčec iz Preiduće godine euro će biti očekivano su doveli voljniji suNovak izvoznici jerbrće loga, Mijo iz do Donje službena valuta. Najzadozog odgovora Rusije.

Od 23.

Dubrave, Leonard Žnidaprestati muke konverzije, voljniji su izvoznici jer će do 27. rujna Rusija planira rić iz političari Nedelišća i Florijan dok tvrde da je prestati muke konverzije, provesti referendum u dan če-a Andrašec iz Dekanovca, to još jedan povijesni dok političari tvrde da je tirima oblastima ugod okupikasnije i drugi.

Plesovi su za Hrvatsku.

Kako bilo, to još jedan povijesni dan ranim dijelovima koreogra�irani zaUkrajine, nastupe, to je za Hrvatsku uspjeh za Hrvatsku. Kako god bilo, a prvenstveno Donjecku i odnosno pozornicu. s obzirom na sve nedaće to je za Hrvatsku uspjeh Lugansku te Hersonu i djelu Današnji istraživači i plesu robe posljednjih godina. me- popevki s obzirom na„Turki sve nedaće Zaporožja.

Navodno su se đimurskog dobravu“ zapravo zaKuna ćefolklora se ipakstoga naći i zelenu posljednjih godina. proruski čelnici najesu okupipostavljaju pitanje li ti boravljeni magijski pozivinaći na i na kovanicama eura, više Kuna će se ipak ranim dijelovima Ukrajiplesovi zbog toga izvorni, štonabolji urod ljetine, što se kao spomen, tako da nekovanicama eura, više ne dogovorili osmatramo. provedbi protiv Ukrajine i Zapada. kakvim ih danas pak povezuje s neolitikom. će biti posve zaboravljena. kao spomen, tako da nereferenduma o pripajanju sada odgađa jer ima Naši najpoznatiji stručnjaci Za Da seto nekad plesalo u pradavna vremena svaki je Od početka demokratskih će biti posve zaboravljena.

Rusiji. Dakako da jeinterakiza tog veliku cijenu,zapisao gotovo nikom smatraju da je zbog Međimurju je još mladić hrvatskih plemena promjenaRuski u Hrvatskoj do seOd početka demokratskih dogovora Medvjed, u Rusiji ne ratuje sudeći cije međimurske popevke i pavlin Josip Bedeković 1752. morao uhvatiti kunu,za time danas, kuna je od gotovo promjena u Hrvatskoj odnosno predsjednik Putin, po slabom odazivu ratdo plesa kao dijela mentaliteta godine, zatim priločki sveje dokazivao da je sposoneželjene valute kojoj su danas, kuna je od gotovo čija logika postaje sad mnou Ukrajini. i života ljudi u Međimurju ćenik i preporoditelj Stjepan ban zapolitička ženidbu, točnije dasu suprostavljali i političke neželjene valute kojoj go jasnija: treba požuriti Mlinarić No histerija već danas gotovo nemoguće 1834.godine, Ivan je suprostavljali sposoban donijeti sreću primisli postala cijenjeni ce Nere i političke dok nije kasno jer se nakon je počela, ruska televizija odvojiti što je izvorno, od Kukuljević Sakcinski 1862. svojoj Stari su novac. primisli postala cijenjeni provedbe sve adove u ateljeu – portret prijateljice jeiizabranici. poziva pojedinaca onoga štoreferenduma nije.

RazlogNere ne- puna godine drugi u novije doba. nekad, pa čak i u novije Sad kad odlazi u zaslunovac. mijenja. nuklearni a čuju se mogućnosti odvajanja je na Ranijih zapisarat, jednostavno nogu uzgajali kune za lov ženu mirovinu, mnogi će s idoba, Predsjednik Putin doSad kad odlazi u zasluozbiljnije ruske prijetnje o genijalan spoj međimurske nema. na kuniće i zečeve. emocijama pomalo žaliti za bro zna da je spletom poženu mirovinu, mnogi će taktičkim nuklearnim udapopevke i plesnih fraza, za Čini se da je najstariji za- s Simbolična tajna kune njom, odlaskom kunenagu- rima. vijesnih okolnosti Ukrajina Pitanje je što ćežaliti tadaza pomalo što su, sčini se, zaslužni pisemocijama o plesu ostavio Herodot je staro vjerovanje alkemibi se i jedan dio državnog bila kolonija Rusije od 1654. učiniti Zapad, Ukrajina nije njom, s odlaskom kune gurodni koreogra�i. koji spominje „ples jarebičara da ona može uhvatiti godine.

Davno prije toga bila suvereniteta. članica pakta NATO. Amebi se i jedan dio državnog jesu li narodni kore- ce“ koji su plesali sljedbevezu- GorioNo je deponij smeća je grčka žitnica, odnosno zeca, odnosno kunića.

Kuna Hrvatska i kuna predsjednik Biden još suvereniteta. ogra�i Međimurja bili povetako rički nici boga Hefesta u Grčkoj portret.

Lakše se povezuuk,više druga Elada, danas nam i kunić nisu slučajno upovejeje prije dva tjedna ponovno zani su stoljećima.

Ta dugoHrvatska i kuna genijalni umjetnici da su u petom stoljeću prije Krista.

DEPONIJ SMEĆA li nije to nam to. su više jetrajna kaoPortreti sjećanje na to doba jasno upozorio Putina da zičnoj vezi.

Latinski naziv veza zapravo mnogo zani su stoljećima.

Ta dugodoista ostavili bez- Dio istraživača smatra da uostao Murskom požara običaj daSredišću goste nudi-Unane poseže nuklearnim zameti zecajarebice je za lapis, u davno govori o nama samima. trajna veza zapravo mnogo vremenske narodne plesoje ples preuzet iz nisam ni mo i koji solju. jer tada ne bi bilo U vrijeme se nekako povesrednjem vijeku ubirao se oružjem govorito oVučedolske nama samima. ve i kruhom popevke, su danas napredne kultuesnašla godine nešto Rezultati referenduma sviprije bimudrosti bili gu-se treće. se anisam ni pobjednika, zivalo s kamenom porez kunovina, mnogo zaštićeni naZato najvišoj razini srednjem vijeku ubirao re tri tisućljeća Krista. m na upisala znaju, aoići grad Ove velika godine i alkemijom pretvorbe u prije, davanja gospodarima iunaprijed kakona sufakultet. tosenapravili?

Isto bitnici. porez jarebica kunovina, Poznata bilaajemnogo simmogućnou tome, bilo većina proruskih separaMalo po malo, je jasno da želim ići srednjem vijeku. i kraljevstvima mogla suna se bol pitanje na drugi način glasi: boga Hefesta koju ukradanas prije, davanja gospodarima zgovoru animaciju tista glasat zasam pripojenje kriza najetajostao je način posebno uspjela u tome, jinska Do danas poplatiti iikuninim krznom. koliko su sećeznali koristiti zovu i Vučedolska golubica. i kraljevstvima mogla su se Rusiji, anam Ukrajinci su ionako se tamo dodala došla do svog vrhunca. jejeukuna razgovoru znat lapis lazuli, cijenjeni sjećanjima starih?

No zašto uopće Naime, kovači su u davnini platiti nam i kuninim krznom. potvrdio je zapovjedU utorak 11. listopada mahom izbjegli. me voli slikarica preseliti.

Slično se zašto zbilo 1962.

Elena.

Pitanju izvornosti dragi kamen izdavne kojeg se dopostala novac ili sinonim za nik oboljevali od isparavanja te No je kuna uopće večernjim satima oko me19 JVP-a Čakovec Mladen U Rusiji smatraju da nego što uđimurskih žanrova, godine kad su 38 dana svi U slobodno vrijeme voli plesova stoga bivala azurna plava boja uza postajali hromi, a jarebica je novac kao platežno sredpostala novac ili sinonim sati došlo jerazličitih do požara otvo- Kanižaj.

Moj će referendumi uHrvatskoj? asikenajna čitati svijeta sana zebnjom praknjige žanrova, odmah pripada i Donbasu pitanje o ljudi često stajala jednoj nozi, srednjem vijeku. stvo i to baš u novac kao platežno sredprostora u Murskom Na intervenciju sui izašli otišao u arenog „promijeniti geostrateški kubansku krizu ruske posebno obožava na tili kontinuitetu ili diskontinuštostvo je samo dio Zbog toga jeusimbolike. naša kuna Pravi razlog seklasike ne krije i to baš Hrvatskoj?

Središću. vatrogasci DVD-a Mursko mo onda engleskom položaj Rusije, ali i svijeta“. navečer, rakete na Kubi. jeziku. itetu, jeuli ljepoti stvarnoi postojao Da se razlog vratimo našim nasve samo ne obična novčasamo kvaliteti Pravi se ne krije elazak – Dojava o požaru otvo- Središće koji suRusi spriječili Naime, nakon referenduma ko nje iz je UUjednom imaju Crtati najviše voli navečer, zaborav starih međimurskih rodnim koreogra�ima.

Da nica. njoj je skupljeno dvikrzna, već u nečem drusamo u ljepoti i kvaliteti ki grad, kada renog prostora zaprimljena daljnje širenje požara.

Poza koji već unaprijed znamo pravo: nakon provedbe se spusti noć i oko nje je plesova.

U zaborav plesa u nisu pitali stare za sačuvaje tisuće godina povijesti. gom. Za stare Hrvate je krzna, već u nečem druamoza- tišina rezultate, napad jeMeđimurju u 19:02.

Vani je ukrajinske zapaljena uprava međimurustracije referenduma, ako ih bude, i mir. stolje- licijska no znanje ostare međimurskim Ipak, za Za svaki slučaj, našlaje kuna bila –u prošlim srećonoša. gom.

Hrvate vojske na Donbas i Herson oj fokus hrpa višepotvrdila ništa nećejebiti isto, granja velikoj uda- ska kako gori Trenutno crta i ilustracije ćima doistana treba sumnjati. nikad nezabi sekuna kaoi popevki, pradavni srećonoša Kuna i nije plesu – srećonoša. eacije radove smatrat sezapravo iz stari ruske vizure za po počet ćebila stvarna prijetnja ljenosti odćeMurs-ekoma, da- i deponij. narudžbi.

Sav svojzapisi, fokus Iako nedostaju bili tako uspješni.

Nisu oni i na kovanicama eura. iTko bila običninasrećonoša, već taktičkih Kuna zapravo nije horori- usmjerila „napadom Rusiju“. mještaudara kle požar ne prijeti ničemu, (st, nove foto: dt) je na ilustracije za ni iz čega nuklearnih danas primjera ima podosta. izmislili plekaže da Hrvati ne vole pomagijski, bila je drevna mabila obični srećonoša, već sti, kao i To bi pak značilo da koja bi novu jer je geostrateška igrasvoje rata knjigu svog sumještaTako primjer istraživasove, već nadogradili vijest i magiju? gijskanatehnološka tajna.

U podignuta tvu. Isto nina magijski, bila je drevna mapredsjednik Putin može koričena na najviši stupanj, Ignaca smatraju Šardija, koja bi znanje na temeljima mnogih či folklora da su gijska tajna. U provesti opću mobilizaciju ae, a jako uskoro da namatehnološka koji želimo trebala biti ukoričena tri udaraca nogom u tlo u aneznanih prije njih. miran portrei proglasiti obrambeni rat život to još nije jasno. i ugledati svjetlo dana njihove e iz svog tim tehovke do vrijeme e crteže

U

ma u hororima

Vatrogasci spriječili katastrofu

Piše: Roberta Radović

- Prijave će sedan primati od 15. studenog do kraja godine i neće eđunarodni ge(Interbiti pooraznolikosti modelu najbržeg prsta

national Geodiversity Day)Fond proglasio je prošle godinei za zaštitu okoliša Javni pozivi za UNESCO na učinkovitost svojoj 41. Općoj energetsku će fasade obiteljskih konferenciji.

Povodom 28. rujna objaviti javnitoga pokuća iduće godine diljem svijeta oveobnovljivih se godine ziv za ugradnju organizira niz programa.

U Dodala je: Za zgrade koizvora energije za obiteljske Hrvatskoj će se u Perušiću od je nemaju energetske fasade kuće, najavila je za posjeta 7. do 9. listopada održati MeFond će također raspisati javMeđimurskoj županiji Alenka đunarodni simpozij na temu ni poziv, ali je termin objave Košiša Čičin-Šain, direktorica Georaznolikost i geobaština za sada prilično vremenski Fonda. će se primati - UPrijave sve spraščalo kao eksplozija. Nisam vidla udarac, zgledala sam prvo – stanje itrenutku perspektive.je U radu od 15. studenog, a natječaj će rastezljiv, moguće od travnja pradavna vremena svaki je simpozija sudjelovat će i Mihastaklo na cesti.

Od sunca je jako svjetlucalo.

Hitila sam vrećicu dole i bježala do njih do najkasnije 1. rujna.

Planira biti otvoren do kraja godine i mladić hrvatskih ela Mesarić, stručnaplemena voditeljica se javni poziv za energetsku neće biti po modelu najbržeg prepričala nam je očevitkinja prometne nesreće B. V. i kričala ukunu, pomoć, Međimurske prirode –time Javne morao uhvatiti prsta, naglasila je. Krajem go- obnovu za 10.000 obiteljskih ustanove za zaštitu je dokazivao da je prirode sposo- i kuća i oko 300 višestambenih dine ga moraju zatvoriti zbog Branka Marciuš, viša kustosiPiše: Sanja Heric ban za ženidbu, točnije date zgrada. preminuo je vozač motora završetka fiskalne godine ca, voditeljica arheoloških zbirje sposoban donijeti sreću Na pitanje iz MeđimurJosip Varšić, 34-godišnjak iz ponovno otvoriti sljedeće ki Muzeja Međimurja Čakovec.

- Pješke sam išla iz Sta- Vrhovljana. svojoj izabranici.

Stari suse skih novina promišljaju li u godine.

U ovom natječaju Održat će nekad, pakratko čak i predavanje u95novije Fondu da natječaji za gra- netinca. Brala sam kestene - Vlasnica obližnjeg ka�ića planira raspodjela milijuna temu Recentni nalazi vu- đane za energetsku obnovu u šumi. Čula sam motor na doba, uzgajali kune za lov pozvala je hitnu. Jen čas sam na kuna za obnovljive izvore nastog mamuta u Međimurju. i obnovljive izvore energije cesti i čekala da prođe, pa da na kuniće i za: zečeve. ga držala na životu, dozivala energije i to fotonaponske Mihaela Mesarić stekla je budu kontinuirani kako bi se ja mogu prijeći cestu i otići u sam ga ali, onda me jemput Simbolična tajnasolarne kune ćelije, dizalice topline, titulu doktorice znanosti iz građani na njih mogli javljati i Alenka Košiša Čičin-Šain, direktorica Fonda za zaštitu okoliša i je staroivjerovanje alkemiU Centru za posje�telje dvemi U vodami interpre� ra se i međimurska geobaš� na ka�ićMed na kavu. trenutku je poglednuo, panele postavljanje iliobrakuptri puta izdahnuo, učinkovitost i župan Matija Posavec sa suradnicima primijenjene geogra�ije narednih godina, direktorica energetsku čarakotlova da onana može uhvatiti sve spraščalo kao eksplozija. nju pelete. pustio je suzu i preminuoKad mi o energetskoj zgrada nivši doktorsku disertaciju na de konačno od 2021. godine nakon takvi sastanka nalazi tada odnose uobnovi rudarske geobaštine.

Fonda potvrdila je da upravo Nisam zeca, kunića.

Kuna vidla udarac, zgledala Zaodnosno postavljanje fotonaporukama. o rijekama MuPrirodoslovno-matematičkom imamo dan u kalendaru kada Muzej Međimurja kako bi se na razgovaramo tako promišljaju, kako bi se objekata ifakultetu kunić nisu slučajno u projeprvood nasecesti.

Od Matija na potrebno je izraditi ustaklo kojima neMalo živi, Posavec kazao je da da sam hitnu Sveučilišta u Zagrepodržavamo georaznolikost, sam sačuvali propadanja. ri i Samo Dravi, svi čekala njihovi reljefni svi građani mogli uključiti u naglasila zičnoj vezi.

Latinski naziv sunca je jako svjetlucalo.

Hitijektnu dokumentaciju i dobiti je energetski obnovljeno 50 je direktorica Fonda. dođe, bu na temu Zaštite i valoriza- a to je šesti listopada. Sretni je paleontoloških istraživanja oblici, strme obale, riječni otoci, ispričala nam je postuobnovu stambenog fonda u za je distributera lapis, u davno suglasnost elekdole izakonu bježala posto kojima svi jeod osnivač Po vrećicu sadašnjem cijezeca rudarske geobaštine na smo da je tim povodom orga- la nasam području Međimurja.

Zaista pno sprudovi, odnosni njihovi seškola oporavljajući šoka jednom dužem periodu. vrijeme toMurskoga se nekako povetrične energije na priključenje.

Međimurska županija. do imogu kričala u promijepomoć, očekivati 40 koji primjeru Središća. niziran međunarodni simpozij građani bi tonjih trebalo ubuduće mikroreljefni elementi podrje proživjela te dodajući Očekujem s obzirom na zivalo s kamenom Za tri druga izvoramudrosti obnovljive Također i domprva umirovljeprepričala nam očevitkinja O potrebi isticanja značaja u Hrvatskoj. S arheologinjom posto niti te se više usmjeriti i na ta da žavaju udjela u je sufinancirajoj tonašu nijemikroraznolikost. prva nesretrend u energetici dolazi prometne energije nije potrebno radiigeobaštine alkemijom pretvorbe u nika, učenički dom, u javnosti ističe: Brankom Marciuškoji iz Muzeistraživanja.

Mesarić je istakla nesreće B. V. koja O biljnim i životinjskim staninju. Iznimke su područja ća kojoj je svjedočila.školska i priljev sredstava ti projektnu Tehničke škole, srednjem - Punovijeku. sedokumentaciju u smislu pri- iz ja Europe Međimurja predstavit ću gdje jošdogodila jednu osobitost našeg kraja, štima često se govori, a aspekt se u samom centru sufinanciranje može ići radionica Hitna je od njihovogEkoporaznih izvora dasće to biti a to je rudarska geobaština nomska do 30 snage, a oko iznad te iz škola i Gimnazija, a rodnih promjena nas Dokw danas je ostao pou Perušiću poster fosilnim geobaštine uvijek je nekako Svetog Urbana raskrižju do 60 posto ili na područja od ziva došla za 13 minuta nau moguće, kazala je direktorica snage potrebno je izraditi na čekanju je Gospodarska spominje živi aspekt.

To je nalazima vunastog mamuta. posebne koja stremi cilju – postati zlatni drugom planu. znat lapis lazuli, cijenjeni županijske i pristupne državne skrbiceste gdje mjesto prometne nesreće, no dokumentaciju. ono što je vidljivije i lakše Možda je nekom više, a nekom se rudnik međimurskog turizma: Čakovec, koja nijejeprošPodsjetimo, upravo prva dragi kamen iz kojeg se do-se Fonda. u nedjelju, 9. listopada, sufinanciranje penje i iza do škola ozljeda motorista Dodala je: -da Svijeakti EuDirektorica Fonda izrazila s tim povežemo.

Ali zapravo manje poznato vunasti - Ne zaboravimo da je kraj zbog la natežina prošlom za izložba u Centru natječaju za posjetitelje bivala azurna plava boja u 15 sati.

80 posto. ništa nisu mogli učiniti. komisije neživa georaznolikost, je nadupriroda, davijeku. će ubrzo zaživjeti ropske mamut sisavac kojiupućuju je živio ina na u kojem živimo, posebno Pe- više u Križovcu organizirana na obnovu. srednjem je zatvorila cestu u obnove kompletnog očuvanje živog svi- važnost našim prostorima za vrijeme klenica, posebno značajna ipodržava novi zakon kojim se planira temu u je: Međimurju, NoMamut istaknuo - Čekamo Međimurska Očevitkinja koja jepo Policija Zbog toga je naša kuna oba zbog obavljanja i obiteljskih jetasamo i samu geobaštini.

To su peklenička posljednjeg fonda ledenog doba. Če- prva skinuti PDV takvihnovčainvesti- stambenog a te smjera 2008. godine obišlo je sljedeću mogućnost prijavejujer sve nesbioraznolikosti. obična županija prednjači u vidjela prometnu očevida, a tisuća ubrzo posjetitelja. jespremna. na mjekuća i višestambenih zgraBez tog neživog elementa, nafta i pripadajući nalazi koji sto se u naslagama uz rijeku preko pet cija.

To bi nam omogućilo je dokumentacija nica.

U njojjejeod skupljeno dvi- izle�o na sporednu cestu u centru energetskoj obnovi Motor silinebroja udarca posljedice prometne stigao Iz ili takvih dokumenata odnosno geoelementa nema Muru u šljunčarama nađu su uNažalost, svjetskimod okvirima zna- sto Izložba jetako bila nesreće postavljena financiranje većeg za- da.

Jednako spremna jeuzi je tisuće godina povijesti.

Svetog Urbana kod kapelice javnih zgrada namjesto mjestugdje prometne vještak i bioelementa. razni fosilni ostaci.sNajčešće su sudara čajni kao je bila prometno-tehnički hrvatska država Ministarpomoć stručnjaka Hrvatskog primljenih prijava, kazala je. dokumentacija za još desetak Ipak, za svaki slučaj, našla Očuvanje georaznolikosti to zubigraditeljstva jer je vunasti mamut prvaMeđimursku organizirana županiju, eksploata- škola prirodoslovnog muzeja iz Zastvom promišlja Ugradnja obnovljivih izvora za energetsku obnovu. se kao pradavni srećonoša i geobaštine temeljni su uvjeti biokompletnoj biljojed i imao velike svih zube kad cija nafte 1856. godine. je znati se je u pitanju energetska greba. obnovi energije odnosi se na zgra- o Time uzDobro obnovu škola kako dobivaizanaočuvanje kovanicama eura.

Tko I našjavnih prostorzgrada, Međimurja sa speci�ičnim izgledom.iKad na datum 6.energije listopada, osim di- mo obiteljskih vi- obnova de koje već bioraznolikosti. imaju energet- stambenih i uštedu i smanjekaže dazbog Hrvati nerazloga vole poUpravo togovojnice nađu takve fosilne lju- rektorica također ima zanimljive krajMeđunarodnog dana georaFonda posebno je nje kućaostatke, u kojima ski učinkovite ipoto šestambenih troškova za nju, istaknuo vijest i magiju? dizanja razine svijesti o podi odmah opaze da su pronašli obraze.

Izdvajam rudarske obilježava se i Meenergetske certifikate A, B se živi jer u stambenom fon- pohvalila jer u tome pred- znolikosti, je župan Matija Posavec. očuvanja nešto neobično. se njačimo krajobraze koji su element itrebi C, nabrojila je.nežive priro- du u Hrvatskoj. Župan đunarodni dan zaštite staništa.

Hrvatske je iNajčešće jako puno (BMO)

e crtati še iskoko ljudi t. Lakše Dakako, apstrakrtreti su va nam

emiju nosti

srednje auzirala, ademiju u ZagreDINU, a i nove Gajeva 5

*Vaš specijalist za5specijalne I U VARAŽDINU, Gajeva

specijalne i progresivne naočalne leće *Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće šza nisam što bih Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće rstvo ili

14. listopada 2022.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

Izgorjeli auto u Zebancu

GORNJI ZEBANEC

Probudila ih eksplozija u dvorištu!

U gluho doba noći, točnije u 4:14 sati, vlasnike automobila u Gornjem Zebancu probudila je snažna eksplozija. Na teren su nakon dojave o požaru izašli vatrogasci DVD-a Selnica, a kasnije i JVP-a Čakovec.

Iz PU međimurske potvrdili su kako se radi o samozapaljenju automobila i da je šteta minimalna.

Kontaktirali smo predsjednika DVD-a Selnica koji nam je iznio više detalja. – Do požara osobnog automobila najvjerojatnije je došlo zbog elektroinstalacija. Nakon što ih je probudila eksplozija gume, vlasnici su brzo reagirali pa su do našeg dolaska sami pristupili gašenju, rekao je Davor Debelec, predsjednik DVD-a Selnica. (st)

SVETI JURAJ NA BREGU

Posudio 4 milijuna kuna za kladionicu Hitna je na mjesto nesreće stigla za 13 minuta, no nisu mogli pomoći stradalom Josipu Varšiću zamjenica općinske državne odvjetnice.

Kako je došlo do prometne nesreće?

Sljedećeg dana PU međimurska iznijela je detalje prometne nesreće. - U Svetom Urbanu na raskrižju županijske i pristupne ceste dogodila se prometna nesreća gdje je vozačica, starija maloljetnica, državljanka Republike Slovenije, upravljala osobnim automobilom slovenskih registarskih oznaka, prije stjecanja prava na samostalno upravljanje

motornim vozilom, kolnikom pristupne ulice, izvijestila je PU međimurska.

Kako u nastavku navode, prilikom dolaska do raskrižja s kolnikom županijske ceste, a koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, maloljetna vozačica ušla je u raskrižje skrećući na kolnik županijske ceste, a da pritom nije propustila sva vozila koja se kreću tom cestom. Zbog toga je u bočnu stranu vozila udario motocikl čakovečkih registarskih oznaka kojim je kolnikom županijske ce-

ste upravljao Josip Varšić iz vrhovljana.

- Nakon udara vozačica je osobnim automobilom djelomično sišla izvan kolnika i udarila u betonski zid, dok je vozač motocikla nakon udara pao na kolnik. Vozač je, nažalost, na mjestu događaja preminuo, izvijestili su iz PU međimurske.

Protiv vozačice slijedi kaznena prijava

Tijelo preminulog prevezeno je bilo na Odjel pa-

tologije Županijske bolnice Čakovec zbog sudske obdukcije, dok su osobni automobil i motocikl prevezeni u dvorište Policijske uprave međimurske zbog obavljanja izvanrednog tehničkog pregleda i vještačenja.

- Protiv vozačice slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu nadležnom državnom odvjetniku, izvijestili su iz PU međimurske.

KRAĐE

utvrđeno kako je osumnjičeni tijekom rujna 2021. godine na referadi za izdavanje osobnih iskaznica Policijske uprave međimurske dao lažnu izjavu da je izgubio osobnu iskaznicu da bi se potom u srpnju ove godine, tom izgubljenom osobnom iskaznicom, prijavio u jednom pansionu na području Varaždina.

Protiv osumnjičenog 32-godišnjaka podneseno je posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (dv)

PRELOG

Ušetala u nezaključanu kuću te ukrala novčanik

PROMETNA NESREĆA između Sitnica i Murskog Središća

Unesrećeni zatražili liječničku pomoć zbog šoka Između Sitnica i Murskog Središća 10. listopada u popodnevnim satima došlo je do sudara triju automobila. Uzrok nesreće bio je oduzimanje prednosti prolaska.

Većih fizičkih povreda nije bilo, no tri osobe zatražile su liječničku pomoć zbog izazvanog stresa i psihičkog šoka koji se pojavio nakon nesreće. (st, foto: zv)

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 32-godišnjak s područja Sv. Jurja na Bregu, kako saznajemo, iz Frkanovca, počinio kaznena djela prijevare i davanja lažnog iskaza.

Sumnja se kako je tijekom dužeg razdoblja u više navrata lažnim prikazivanjem činjenica i dovođenjem oštećenih, 33-godišnjaka i 44-godišnjaka, u zabludu od njih pozajmio nešto manje od 4 milijuna kuna. Pozajmljeni novac osumnjičeni je potrošio za osobne potrebe i klađenje putem kladionica. Ujedno, istraživanjem je

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 45-godišnjakinja s područja Male Subotice počinila kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je u četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine oko 14 sati u Prelogu, u Ulici kralja Zvonimira, iz nezaključane obiteljske kuće sa

ČAKOVEC

stola u spavaćoj sobi ukrala novčanik u kojem su se nalazili novac, razni osobni dokumenti i bankovne kartice. Protiv 45-godišnje osumnjičenice podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Materijalnu štetu 69-godišnji vlasnik procijenio je na 1.000 kuna. (dv)

S terase kuće ukrali torbicu s novcem i dokumentima

Prednji dijelovi automobila su uništeni, plastika je letjela na sve strane

Na dan 10. listopada 2022. godine u večernjim satima u Čakovcu, s terase obiteljske kuće u Ulici Ivana Sokača, nepoznati počinitelj ukrao je torbicu u kojoj su se nalazili novac, osobni dokumenti, bankovne kartice i

drugi predmeti, izvijestila je PU međimurska. Materijalna šteta prema izjavi 55-godišnjeg vlasnika procijenjena je na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

10

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKO VIJEĆE usvojilo novi dokument Prostornog plana

JANJA VARGA (39) iz Čakovca, predsjednica udruge Žene poduzetnice Međimurja

Novi gradski park na prostoru bivšeg vojnog hipodroma

Promocija žena poduzetnica dovela je do nagrade Women Leaders

Gradsko vijeće usvojilo je i nekoliko prostorno-planskih dokumenata, prvi je vezan za Izmjenu i dopunu Prostornog plana Gospodarske zone Istok koja je vezana za uređenje budućeg novog gradskog parka na prostoru bivšeg vojnog hipodroma, dok je drugi vezan za sjeverni dio Čakovca i Odluku o donošenju UPU Vojni vrtovi sjever, II. etapa, konkretno prostor gdje će se, prema planu, graditi nova IV. osnovna škola.

- To je mahom neizgrađeno zemljište, odredit će se prometni koridori i zelene površine te je potrebno otkupiti zemljište.

Za to je vezana i točka oko rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, jer je potrebno otkupiti dio zemljišta koji je u privatnom vlasništvu, a na njemu će se nalaziti škola, dvorana i otvorena sportska borilišta, rekla je o točki gradonačelnica Ljerka Cividini. (dv)

IVANOVEC

Preko puta škole gradnja stambeno-poslovnog kompleksa Vijećnici na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Grada Čakovca Josipom Vargom glasali su i o pokretanju postupka za prodaju zemljišta u Ivanovcu, nasuprot tamošnje osnovne škole, gdje postoji interes za gradnju stambeno-poslovnih sadržaja pa je donesena

Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u k.o. Čakovec, ali i imenovani članovi Povjerenstva za provedbu javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda za prodaju nekretnina koje čine predsjednica Tatjana Horvat i članovi Neda Šarić i Vedran Jalšovec. (dv)

Društveni dom konačno će dobi� svrhu

SLEMENICE

Uskoro dječja cika u novom vrtiću Nazire se kraj radova u Društvenom domu u Slemenicama, gdje će u dijelu prostora niknuti jaslice, uz dvije odgojno-obrazovne skupine koje će kao područni odjel djelovati pod okriljem Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec.

Time će Grad Čakovec osigurati toliko potrebne nove jasličke kapacitete, prostor za djecu u dobi od 1 do 3 godina, projektom vrijednim više od 1,9 milijuna kuna.

Radi se o dječjem vrtiću ukupne površine 348 m2 koji obuhvaća dvije veće prostorije za svaku od skupina vrtićaraca, zatim garderobu, sanitarne čvorove, dva uredska prostora, kuhinju, kotlovnicu te terasu s antistresnom podlogom površine 55 m2.

Kako bi se uvjerila da radovi teku po planu, ali i da će već tijekom listopada svi dogovoreni uvjeti dočekati djecu i njihove odgojitelje, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini obišla je

prostor. - Zadovoljna sam s odrađenim, smatram kako će ovo biti vrhunski uvjeti za naše mališane koji gravitiraju Slemenicama i okolici.

No svakako će oni, njihovi roditelji i odgojitelji biti najmjerodavniji za suditi o tome, kako smo u projekt i krenuli zbog velikog interesa roditelja potencijalnih malih polaznika. Sada nam predstoje završni unutarnji radovi uz uređenje okoliša.

Na vanjskom dijelu djeci će na raspolaganju biti igra u prirodi koja okružuje vrtić, ali i na uređenom vanjskom dječjem igralište te pješčaniku, naglasila je gradonačelnica dodavši da će na raspolaganju za vrtić biti i asfaltirani dio s 14 parkirnih mjesta za automobile te dodatni za bicikle.

Kako je pritom naglašeno, uslijed situacije s povećanjem cijena energenata, u planu je i izvedba fotonaponske solarne elektrane na objektu. (dv)

14. istopada 2022.

Janja Varga, ovogodišnja dobitnica priznanja Women Leaders

- Izuzetno sam ponosna i zahvalna na priznanju jer ono predstavlja poticaj i potvrdu da smo na dobrom putu prema naprijed, ali i viziju koja je postavljena na samom početku osnivanja udruge, kaže čakovečka poduzetnica Piše: Dora Vadlja

J

anja Varga iz Čakovca 39-godišnja je predsjednica Udruge Žene poduzetnice Međimurja i dobitnica je priznanja Women Leaders 2022.

Ova marljiva poduzetnica dizajnerica je interijera/ CAD-specijalistica, dok joj je hobi gra�ički dizajn iz kojeg je iznjedrila dva brenda na spomenutom području.

Također, Janja je autorica serije suvremenih međimurskih suvenira za što je dobila i priznanje TZ-a Čakovec tijekom izlaganja na Porcijunkulovom.

Plete mrežu međimurskih poduzetnica

- S obzirom na to da sam službeno zaposlena u struci, logičan korak nakon osniva-

nja Udruge, zbog velike zainteresiranosti, bio je sve snage uprijeti u to što smo počele graditi. Mrežu međimurskih žena poduzetnica koje će se međusobno podupirati, surađivati i promovirati. Tako sam se iz tradicionalnog poduzetništva prebacila u ovo društveno. I sama sam bila volonterka u mnogim udrugama, a 2013. i nagrađena kao najvolonterka na području nenasilja i ljudskih prava, te mi je taj način rada itekako poznat i radim ga iz srca, rekla nam je o sebi poduzetnica Janja.

Ovogodišnja je dobitnica priznanja Women Leaders za poticanje i inovativnost u promociji ženskog poduzetništva kroz javne događaje koji uključuju lokalnu zajednicu, a nominirala ju je stalna članica Sekcije za žensko preduzetništvo Pri-

vredne komore Srbije. - Samu nominaciju i poziv na dodjelu s ponosom sam i prihvatila, kaže nam.

U ugodnom ambijentu hotela Hyatt Regency Beograd u Srbiji 26. rujna održana je svečana dodjela priznanja.

Godišnja priznanja Women Leaders dodjeljuju se povodom promoviranja ženskog poduzetništva te ekonomskog i socijalnog razvoja, kao i promocije svih društvenih vrijednosti koje su neizostavni dio svakog procesa.

Priznanje vjetar u leđa

Ova manifestacija jedan je od načina da se predstave uspješne žene, organizacije i pojedinci kako bi šira javnost vidjela da je uspjeh ženskog poduzetništva moguć uz planiranje, marljivi rad i odricanje.

- Izuzetno sam ponosna i zahvalna na priznanju jer ono predstavlja poticaj i potvrdu da smo na dobrom putu prema naprijed, ali i viziju koja je postavljena na samom početku osnivanja Udruge, kao i inovativnost u promociji ženskog poduzetništva. Ovo priznanje veliki je vjetar u leđa te poticaj da se i dalje radi na poticanju ženskog poduzetništva, kao i na budućoj međunarodnoj suradnji, rekla je Janja Varga, predsjednica Udruge Žene poduzetnice Međimurja.

Cilj manifestacije je promocija ženskog poduzetništva, uspješnog poslovanja i djelovanja u komercijalnim i nekomercijalnim sektorima, javnoj upravi i umjetnosti u Srbiji i regiji, kako bi se postigao cilj sveukupnog ekonomskog i socijalnog razvoja u društvu.

RASTEREĆEN PROMETNI pravac u Čakovcu

U promet pušten novi rotor kod Buzovca Sredinom tjedna u promet je pušten novi rotor u Buzovcu kod čakovečkog Juga. Time se na tom pravcu rasteretio promet i gužve u vrijeme kad ljudi idu s posla.

Podsjetimo, novi rotor nalazi se na raskrižju Preloške ulice, Ulice Tomaša Goričanca i Buzovečke ulice u Čakovcu pa će tako vozači moći od danas nesmetano upotrebljavati taj pravac.

Izveden je takozvani montažni rotor koji je speci�ičan po tome da će biti „prolazan“, zbog prostornih ograničenja vezanih za promet teretnih, motornih vozila i autobusa, a elementi rubnici su od posebnih materijala i

Na sreću vozača ovaj je pravac u Čakovcu postao prohodan vizualno će biti istaknuti posebnim bojama koje „utječu” na sudionike u prometu.

Vrijednost investicije je 993.965,66 kuna, a u pla-

nu su bile rekonstrukcija i izgradnja montažnog kružnog raskrižja, izgradnja pješačko-biciklističke staze, izrada nasipa od šljunčanog

materijala, rekonstrukcija vodovoda i oborinske odvodnje te izrada nosivog i habajućeg sloja asfalta. (dv)

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

NERETVANSKE MANDARINE tek sad zrele stigle u Međimurje

ŠENKOVEC

Čije smo mandarine onda jeli dosad?

Zašto dio razreda u Šenkovcu plaća užinu, a dio ne?

- Međimurci su dobar narod, ne smiješ ih prevariti, govori nam prodavač mandarina Darko Mihaljević iz Metkovića

Darko uzgaja mandarine u dolini Neretve koje potom prodaje u Međimurju

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prodavače mandarina susrećemo u Međimurju već od početka rujna. Na svakom plakatu koji prodaje ovu voćku izložen je plakat na kojem piše neretvanska mandarina. No, jedemo li zaista neretvansku mandarinu toliko ranije, ako je ona u potpunosti zrela tek od početka listopada?

Iako to nitko ne želi reći na glas, ispada da ono što se prodaje pod domaću mandarinu uopće to nije, a pogotovo u trgovačkim centrima. Tako ranije najvjerojatnije se prodaje uvozna mandarina, iz drugih država mediterana.

Ostali prodavači na ulici vjerojatno i prodaju domaću neretvansku mandarinu, no ona sigurno u rujnu nije dovoljno zrela i slatka. Posjetili smo prodavača Darka Mihaljevića iz Metkovića koji ima vlastiti uzgoj mandarina u dolini Neretve. Na naše pitanje kako to da je štand u Pribislavcu postavio tek početkom ovog

tjedna, dakle 10. listopada, odgovorio nam je kako je mandarina tek sad dovoljno zrela i slatka za prodaju.

Darko u Pribislavcu treću sezonu prodaje mandarine

Darko Mihaljević već treću godinu prodaje na raskrižju Industrijske ulice i Ulice dr.

Ante Starčevića u Pribislavcu.

Zasigurno ste ga često susretali, a mnogi stanu kako bi kupili vrećicu slatkih mandarina.

- Prodajem svoje mandarine koje uzgajam u dolini Neretve. Pričekam da mandarina prirodno sazreli, ove sam godine u Međimurje stigao početkom ovog tjedna. Mo-

gu se mandarine prodavati i ranije, ali nije to to onda, a ja ne volim varati svoje kupce, rekao nam je ovaj simpatičan prodavač iz Dalmacije.

Darko ima proizvodnju od 7 do 10 tona godišnje, ovisno o godini. U Međimurje je došao prodavati mandarine, eto, da proba. Zarada ide. Ljudi ga već znaju, pa se vraćaju. Međimurci su dobar narod, ne smiješ ih prevariti, govori nam prodavač mandarina. Prodaje od 200 do 300 kila dnevno.

Od berbe do upotrebe maksimalno tjedan dana Na pitanje gdje skladište mandarine Darko odgovara:

- Prodajem sve iz kombija, od utorka do subote do podne i onda idem po novu robu u dolinu Neretve. Tako nema skladištenja, sve je svježa roba, kaže nam.

Cijena je ove godine ostala skoro pa ista. Pakiranje od 3 kile je 30 kuna, a vrećica od 5 kila 45 kuna. Za usporedbu, cijena je prošle godine bila 35 kuna za 4 kile.

- Sad smo ostali s cijenom relativno pribrani, s obzirom na porast svih ostalih cijena.

Ostajem ovdje u Pribislavcu do sredine prosinca, ovisno o tome koliko prodam.

Konkurencije se ne boji, kaže, svatko radi svoj posao kako najbolje zna.

Nadovezujući se na 13. općinsku sjednicu Šenkovca, jedno od aktualnih pitanja postavila je vijećnica Jelena Fuss iz HSU-a. Naime, u Šenkovcu polovica učenika razredne nastave jednog razreda plaća užinu, dok druga polovica razreda ne plaća užinu. Užinu plaćaju samo učenici iz Šenkovca i Knezovca koji ne spadaju u Grad Čakovec koji �inancira užinu djeci iz Mačkovca jer spadaju pod Čakovec. Kako napominje, to je jedinstven slučaj u Međimurskoj županiji, a možda i šire.

Postavila je pitanje načelniku Robertu Megliću je li razmišljao da Općina Šenkovec osigura besplatnu užinu i za drugu polovicu razreda, odnosno za učenike s područja naše općine.

Vijećnica Fuss zamolila je načelnika ako može za sljedeću sjednicu pripremiti potpune informacije o broju učenika, o ukupnom mjesečnom i godišnjem trošku te je li moguće �inancirati i drugu polovicu razreda.

Načelnik Meglić napomenuo je kako je upoznat sa situacijom i da je očekivao da će ga netko pitati o toj situaciji. Spomenuo je kako je bio kod ravnatelja škole i da su razgovarali o tome i da

Vijećnica Jelena Fuss (HSU) pitala je načelnika Meglića je li razmišljao da Općina Šenkovec osigura besplatnu užinu i za drugu polovicu razreda je �inancijski teško zasad pokriti i ostatak razreda zbog povećanja cijena za boravak.

Također, načelnik je spomenuo da je na zadnjem kolegiju gradonačelnika i načelnika župan Matija Posavec spomenuo da se radi nešto na tome i da bi Županija �inancirala školske obroke, ali još ništa nije dogovoreno i �inalizirano.

- Zasad nije planirano osigurati i ostatak razreda, ali postoji mogućnost da na sljedećoj sjednici budemo predvidjeli u nadolazećom proračunu točne �inancije plaćanja za ostatak razreda, napomenuo je načelnik Meglić. (st)

DANI ZAHVALNOSTI u Nedelišću proslavili punoljetno izdanje uz bogat program

Najkolač Valentine Marciuš, najslano jelo priredile žene iz Pretetinca U Nedelišću je uspješno održano 18. izdanje Dana zahvalnosti opet na staroj lokaciji u dvorani MESAP-a koja je bila središte sjajne atmosfere, šarenila okusa, boja i mirisa.

Vrata dvorane za sve posjetitelje bila su otvorena od 10 sati kada je blagoslovom hrane svečano započela ova najveća jesenska manifestacija u općini.

bograč, a podijeljeno je i 50 kg prženih ribica.

Osim u dvorani, živo je bilo i vani gdje se odvijala akcija pečenja langoša u humanitarne svrhe, a svojom atraktivnošću poglede su privlačila vozila Oldtimer kluba Međimurje.

Čak 27 prijavljenih slastica

Od kolača i cekera do keramike

Posjetitelji iz svih dijelova Međimurja, ali i šire, imali su prilike na šezdesetak štandova udruga, OPG-ova i domaćih radinosti iz cijelog Međimurja i regije kušati i kupiti njihove najbolje proizvode: od kolača, povrća, ulja, namaza i začina do suvenira, nakita, cekera i keramike. Bogati sajamski dio manifestacije bio je upotpunjen veselim kulturno-umjetničkom programom u kojem su nastupile Mažoretkinje Nedelišća, Ča-

Načelnik Nikola Novak priznanja je uručio Sanji Topolnjak iz Udruge žena Prete�nec i Valen�ni Marciuš iz Udruge Maxenca Macinec kovečke mažoretkinje, dječji vrtići Zvončić i Zvjezdica iz Nedelišća, Dječji pjevački zbor Josip Vrhovski, Ženska vokalna skupina JUA iz Obreža, KUD Šokadija Ivanovci-Marjančaci-Zelčin te Folklorna skupina Zajednice Talijana Vodnjan – Gruppo folkloristico Comu-

nità degli Italiani Dignano.

Da nitko s manifestacije ne ode gladan pobrinuli su se članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Nedelišće, Sportsko ribolovno društvo Amur i Lovačko društvo Fazan. Posjetitelji su imali prilike probati pravi lovački

Ove godine birala se najbolja slastica u kategorijama Najslano i Najslatko, a glavna namirnica koju je morao imati svaki kolač bio je sir. U konkurenciji od 27 prijavljenih slastica komisija je imala vrlo težak zadatak odabrati onu najbolju.

Odlučivale su nijanse, a pobjedu je na kraju u kategoriji Najslatko odnijela Udruga Maxenca Macinec, i to kolač Valentine Marciuš, a u kategoriji Najslano trijum�irala je Udruga žena Pretetinec i njihova članica Sanja Topolnjak. (dv, foto: Ivan Trojnar)

Zebra će barem malo uspori� vozače koji na ovoj dionici često s�snu po gasu

ŠTEFANEC

Na glavnoj cesti osvanula nova zebra Nakon novoizgrađene dionice Hrvatskih cesta, koja iz Štefanca vodi prema Maloj Subotici, mještani Štefanca na čelu s Vijećem Mjesnog odbora zatražili su dodatan pješački prijelaz. Uvidom na terenu službe Grada Čakovca prihvatile su molbu pa je zbog velike udaljenosti između dvaju postojećih omogućen i realiziran još jedan pješački prijelaz.

Uz izradu elaborata prometne signalizacije te troškove ishođenja potrebnih suglasnosti Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskih cesta, Grad Čakovec u

dogovoru s HC-om dodatno je su�inancirao izvođenje prijelaza u 50-postotnom iznosu na dionici DC3, sve kako bi u što skorijem roku mještani Štefanca imali traženo, s ciljem povećanja sigurnosti na toj dionici.

Novi prijelaz nalazi se uz trgovinu u mjestu, na kojoj traje opsežna obnova, a koja će nakon obnove označiti itekako frekventno mjesto za prelazak ceste. Ujedno je na toj dionici odrađena i zamjena sigurnosnih laminiranih stakala na autobusnom stajalištu. (dv)

12

Gornje Međimurje

MURSKO SREDIŠĆE odlučilo se i virtualno promovirati virtualnom svijetu

Virtualna šetnja pozivat će u grad Do 1. svibnja iduće godine Mursko Središće trebalo bi zanimljive lokacije učiniti dostupnima kroz tražilicu Google kako bi bile dostupne većem broju ljudi, s ciljem privlačenja novih posjetitelja.

Za izradu mrežne virtualne 360-panoramske šetnje prihvaćena je ponuda firme Meditel usluge u iznosu od 23.375 kuna.

Virtualna šetnja omogućuje mrežno razgledavanje najatraktivnijih lokacija s područja grada Murskog

Središća u visokoj rezoluciji na mrežnim stranicama, pri čemu je dostupna na svim uređajima, implementirana izravno na Google karte i tražilicu Google, stoji javno na Googleu i implementira se izravno na mrežu i Facebook.

Budući da Mursko Središće s okolnim općinama formira zajedničku turističku zajednicu, taj potez također doprinosi većoj vidljivosti grada i njegovih zanimljivosti pred širom publikom.

(BMO)

Traži se osoba godine Grad Mursko Središće je 2019. godine pokrenuo proglašenje – Osoba godine grada Murskog Središća.

Kako bi se došlo do osobe koja zalužuje tu prestižnu titulu, klub ili pojedinac s područja grada može predložiti jednu osobu iz svog područja djelovanja koja će ući u izbor za Osobu godine grada Murskog Središća.

Udruga, klub ili pojedinac koji prijavljuju kandidata za izbor moraju dostaviti detaljno opisane rezultate i postignuća tijekom 2022. godine za osobu koju prijavljuju.

Osoba koja se prijavljuje mora svojim djelovanjem doprinositi poboljšanju kvalitete života osobe, skupine osoba ili općoj dobrobiti, ak-

tivnom uključivanju osobe ili skupine osoba u društvena zbivanja te razvoju humanijeg društva, koji doprinose razvoju u udrugama, društvenom životu grada i promociji grada.

Na temelju dostavljenih podataka Povjerenstvo za dodjelu priznanja će razmotriti dostavljena postignuća i rezultate te predložiti kandidata za Osobu godine grada Murskog Središća Gradskom vijeću Grada Mursko Središće na usvajanje.

Podaci za osobu godine dostavljaju se do 18. listopada ove godine na mail: grad@mursko-sredisce.hr ili osobno u Gradsku upravu Grada Mursko Središće, Trg braće Radić 4.

(BMO)

NK-u Muri 20.000 kuna za uređenje klupskih prostorija Nogometnom klubu Mura Hlapičina na temelju podnesene molbe, a prema Ugovoru o financiranju programa i projekata, odobrava

se isplata kapitalne donacije u iznosu od 20.000 kuna za uređenje klupskih prostorija.

(BMO)

Za pehare Trkačem klubu Rudar 1.500 kuna Grad je prihvatio pokroviteljstvo 4. Lige Rudar.

Pomoći će Trkačem klubu Rudar pri kupnji pehara

koje će izraditi firma Unicom. Za izradu izdvojit će 1.550 kuna.

(BMO)

U Peklenici žele nove čemprese na groblju Vijeće Mjesnog odbora Peklenica predložilo je da se na mjesnom groblju zamjene čempresi jer su postojeći dotrajali i narušavaju izgled cijelog groblja. Upravni odjel

za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove dobio je zaduženje da to provede u djelo.

(BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. listopada 2022.

KUU DRUŠTVO žena Gornji Kraljevec ove godine priprema bogato izdanje Mamičine škrije

Proste pogače bit će glavni hit ove godine Piše: Božena Malekoci-Oletić

M

anifestacija Mamičina škrija koju svake jeseni organizira KUU Društvo žena Gornji Kraljevec središnji je događaj u tom mjestu.

Kombinacija je kulturnog programa, proslave u čast zahvalnosti za plodove zemlje i bogatog stola punog domaćih delicija, kojima se časte gosti i publika koja prati manifestaciju. Uz to svi posjetitelji imat će priliku pogledati i prebogatu zbirku domaćih uporabnih predmeta u zbirci koja se nalazi u dijelu prostora društvenog doma.

Zbirka je rezultat dugogodišnjeg predanog sakupljanja uporabnih predmeta iz nekadašnjih domova koje su članice Društva očuvale za buduće generacije kao svojevrsnu vremensku kapsulu.

Ovogodišnja Mamičina škrija održat će se u nedjelju, 16. listopada, s početkom u 15 sati. Središnji dio programa prepušten je gostima KUD-a Prigorje iz Križevca.

U 40-minutnom programu prikazat će svoju narodnu i kulturnu baštinu kroz običaje i pjesme te pratnju tamburaša. Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec otpjevat će također četiri pjesme. Kulturni dio programa održat će se u dvorani društvenog doma.

Posjetitelji Mamičine škrije zasigurno će jednako tako uživati i u gurmanskom dijelu programa posvećenom

Štefica Jambrošić, predsjednica KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, pred kredencom iz etnozbirke kakav je sredinom prošlog stoljeća bio u svakoj međimurskoj kuhinji

u čast zahvalnosti plodovima zemlje.

- Kažu da su se u Gornjem Kraljevcu pripremale najbolje “proste pogače”, tako će one biti kraljice ovogodišnje proslave, otkrila nam je Štefica Jambrošić, predsjednica KUU Društvo žena Gornji Kraljevec. “Proste pogače” taj naziv nose da bi se razlikovale od sličnih “zdiganih”.

Pogače su se pekle za blagdane i svečanije prigode, ali i za

težake prilikom većih poljoprivrednih radova, kazala je Štefica Jambrošić. Zato smo se odlučile da ove godine proste pogače budu kraljice manifestacije punjene svim domaćim nadjevima: slatkim i slanim sirom, makom, orasima, jabukama, pečenim zeljem, mješavinom tikvi i maka te nadjevom od sira i blitve, što je nova tradicija.

Gornji Kraljevec poznat je i po proizvođačima kozjeg

sira i mlijeka, ali i kravljeg mlijeka i prerađevina, pa će i te delicije biti među plodovima zemlje, ali i čvarci, “slanine i meso z tiblice”. Svi koji žele nagraditi vrijedne žene iz Gornjeg Kraljevca mogu to učiniti dobrovoljnim prilogom ili uključivanjem u tombolu koja je također sastavni dio manifestacije. Sat vremena prije manifestacije svi, koji to žele, mogu si dati izmjeriti šećer u krvi i tlak.

POZIV ZA predlaganje kandidata za sportska ostvarenja s područja Murskog Središća

Predložite najsportaše i rekreativce Pozivaju se građani, sportaši, pojedinci i sportski klubovi s područja grada Murskog Središća na dostavu prijedloga kandidata za dobivanje godišnjih nagrada za postignuta sportska ostvarenja.

Nagrade se dodjeljuju sljedećim natjecateljskim kategorijama: Godišnja nagrada za sportaša i sportašicu godine za pojedince i Godišnja nagrada za momčad godine – članovima sportskih ekipa u ekipnom sportu i to za ostvarenje određenog

sportskog rezultata, odnosno poredak na službenim natjecanjima kao znak priznanja za ostvarene sportske rezultate od iznimne vrijednosti za lokalnu zajednicu.

Pravo na nagradu ostvaruje se za sportska ostvarenja na temelju iznimnih međunarodnih rezultata; ostvarenog poretka na službenom natjecanju na koje su upućeni kao članovi sportskog kluba, a čiji nastup je odobren ili je u programu odgovarajućeg sportskog saveza; kao sportaši pojedinci u pojedinačnim sportovima.

Pravo na nagradu za sportska ostvarenja mogu dobiti sportaši u svim dobnim kategorijama: kadeti, juniori, seniori i ostale dobne kategorije po sportovima u skladu s pravilima pripadajućega sporta.

Osim godišnjih nagrada za sportska ostvarenja u natjecateljskoj kategoriji dodjeljuju se i godišnje nagrade za sportska ostvarenja u rekreacijskoj kategoriji i to: Godišnja nagrada za rekreativca i rekreativku godine za pojedince i Godišnja nagrada za rekreacijsku momčad

godine za ostvarenje značajnijeg rezultata na rekreacijskim natjecanjima kao znak priznanja za ostvarene rezultate.

Svaki sportski rezultat ili poredak za koji se dodjeljuje nagrada sportašima za sportska ostvarenja treba biti dokumentiran određenim pisanim dokazom.

Prijedlozi se upućuju u pisanom obliku na adresu Grad Mursko Središće, Odbor za sport, Trg braće Radić 4, najkasnije 15 dana od dana objave javnog poziva.

(BMO)

zbenim stopama

ala poznatu demiju Mozarteum Mještani urgu se bune zbog alzb ulaznica za vidikovac 14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIDIKOVAC na Mađerkinu bregu do 1. listopada imao 20.000 posjetitelja

me želja za srećom, znanjem i turama te onaj osjećaj kada viDirektor ŠTRIKOM-a Stjepan iPozderec da su ponosni bližnjih svojih pojasnio je za što se upotrebljava novac ca glazbeni je mlada nam

ko

dobiven od prodaje ulaznica na Mađerkinu bregu - O glazbi učim otkad sam se rodila. Odrasla sam

Mještani negoduju zbog čestog zatvaranja cesta zasve to traje. Pet su puta13 korakom idu Međimurje PuževimGornje radovi na izgradnji rotora tvarali cestu, ljudi s pravom u centru Svetog Martina na su morali biti Muri. Radovi ŠTRIGOVA gotovi do kraja 9. mjeseca, ali prema svemu sudeći neće ni ovog tjedna. - I sami smo ostali zatečeni koliko

negoduju. Izašla je na teren i ravnateljica ŽUC-a. Govore da nema radne snage. Kada će sve završiti još uvijek ne znamo, rekao nam je načelnik Martin Srša. (sh)

Frlin: - Kad će rampa kod ambulante?

Općinski vijećnik Ivan Frlin na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Štrigova SELNICA zatražio je da se ponovno uputi poziv Domu zdravlja u Čakovec da se u ambulantu u Štrigovi stavi rampa za prilaz osobama teže pokretje dana završen te- tora. Crkva je dala općini Ovihljivosti.

Osvrnuo se i na lokalne crkve sve- tu parcelu na 30 godina, a ispod niski teren ceste koje u nekim dijeloće i nakon toga Selnici. u tog Marka vima općine Ukupno zbog stabalavjerojatno i rekao nam ponovno, dati 600.000na tuuloženo je u njega živice liče doslovno Vičević.

Ervin žu- jeje načelnik a uputio je Međimursk Ovim putem kuna tenele.

Vijećnik Ivan Frlin želi da se će Općina apel svim vlasnicima 100.000koji uzIgralište dati panija obećala kod ambulante staviSelnica rampa naše ceste imaju nekretnine Teniskom korištenje naprilaz datiza osobama teže pokuna u tu svrhu. te komunalnom redaru da kretljivos� Selnica i oni će biti klubu će se godine - Sljedeće im pošalje naredbu da obreza njegovo odrmali sanitarni zaduženi još urediti zuju, ruše i čiste svoja stabla, sta, isto tako nemoguće je (sh) žavanje. re�lekdva čvor te postaviti granje, živicu i sl. Osim što kroz te ceste voziti šljunak Mihael Škvorc, voditelj Biciklinarušava izgled naših ce- ili ralicom čistiti snijeg. (sh) s�čko-informa�vnog centra

Gotov teniski teren od 600 tisuća kuna

Jedan od poslova komudomaći ljudi se bune nitko obitelji. Iako- Neki u glazbenoj nalnog poduzeća ŠTRIKOM protiv ulaznica za vidikovac, od pelena. nije diplomirani glazbenik, svi je i upravljanje novoizgrađe- smatraju da je to glupost. Pitai puno iskustva imala astup nim imajunapuno vidikovcem Mađerkiju zašto se ne asfaltiraju ceste. zajedu Međiuživamo i na nanu volimo naglasiti da je vidikovac bregu. Ono čime se mogu Treba pjevanju.projekt. Isto tako kao je ničkom sviranju i te sam pohvaliti neočekivano puno ieuropski posjetitelja.

Tako je od otvorenaglasio bih da će se iz ovih srednju je završila ica Popevke Moja sestra nja vidikovca 22. srpnja pa do prihoda voditi investicijsko j Dječji vrtić glazbenu školu s temeljnim 1. listopada vidikovcem prošlo održavanje noj smotri u predmetom solo pjevanje, a cijeloga projekta. Stjepan Pozderec, direktor ko20.000 ljudi. Lijepa brojka u Treba imati na umu i to da je munalnog poduzeća ŠTRIKOM i svira već 40-ak godina sam shvatila majka tako kratkom razdoblju. to drveni vidikovac, a rok za komunalni redar u Štrigovi crkvi tremu, ali i orgulje u našoj župnoj farbanje je 8 godina. To će po Kamo svetog idu prihodi Marka evanđelista stvo i ovaciOtkrio nam je i tko je za- su i pošljunčani putevi, kao i sadašnjim u cijenama koštati od dužen za vidikovac.

Kako je parking mjesta podno vidiod ulaznica? naša nam 20 do 25 tisuća eura, napomiprepričava čala nam je Selnici, veseli Kočila Magdalena Sopranis�ca Marija kovca. Sve je pripremljeno za naveo, voditelj Biciklističko-innje Pozderec.

O vidikovcu i kako . on a Magdalena sugovornica i studiju u Austriji se novim izazovima asfaltiranje prilaznih cesta, Načelnik Selnice Ervin Općina. Uskoro će se raspiformativnog centra je Mihael U nastavku dodaje da sada funkcionira razgovarali Iza nje su već mnokoja se upisaali to ćei se napraviti druge Škvorc, inače općinski vijećnik ŠTRIKOM prihoduje na ulaa capella smo s direktorom ŠTRIKOM-a - Snagu i energiju crpim klapsku pjesmu Vičević je kao likvidator do- sati javni poziv za korištenje i mnogobrojne Mozarteum gi nastupi godine. u Štrigovi te član Odbora za znicama novčana sredstva, Stjepanom Pozdercem, inače uzora, će se na poziv Glazbenih sastave. ljudi i NK-a ali o gašenju molitve, i vjere iz bio rješenje Antun Zadravec, općin-prostorom kukuruz,paječam i pšenicu. e solističkim glazbene suradnje. Pjevala za kulturne i sportske djelatnosti i komunalnim redarom u toj a ona se upotrebljavaju nema. zainteresisvi nam, javiti priznaje moći je Osokoja okružena.

Imovinom sam Nabavljaju se kojima Selnica. ski vijećnik i predsjednik Ukupna vrijednost štete, skuvokalnoj pro- Odmah Ženskoj heierici je u na plaćanje režijskih troškova, i član Odbora za �inancije i općini. početku studiju, se Veselim (sh) rani. koji će prijatelja upravljat i kluba obitelji iza iz bito prema procjeni vlasnika, Odbora za prirodne nepogoostala dalekozori za vokalnoj proračun. od Marko, Sveti prostila pini odnosno troškova održavapotegnuli smo pitanje o ulaa i izazode, izvijestio da su zaprimili kreće se oko 5,5 milijuna novim avanturam i vidikovca podrška neizmjerna su mi - Uoči otvaranja vidikovac nja, potom ,internet, kao i za KUU-a znicama, koje su često tema Zasadbreg . skupini 83 prijave za sušu. Najviše kuna. Isplate su uvijek bile, Salzburg u Odlazim vima. stavio sam sene na raspolaganikako Bez njih plaće studentima koje rade oslonac. razgovora Dječjem u štrigovskom Marko, Isto tako, u tijeku su akzboru Sveti prijava odnosi se na grožđe ako ih resorno Ministarstvo nje i pružio pomoć, �izičku i . očekivanja na prodaji ulaznica.

Kočila kraju. bih bila ono što danas jesam, bez ikakvih tivnosti za nabavu 2 komada vokalnoj skupini Učeničkog VAna ostala obrtna odobri, krajem godine. ŠTRIGO pa onda stručnu, zajedno s općinskim Poslove vezane za vidii barataju krivim zboru Glaz- a motivira me želja za srećom, dana u dan Idem iz panoramskih dalekozora za pjesme- Ljudi doma Varaždin, sredstva, jabuke, travu, (sh) načelnikom i zaposlenicima TZ radim u svoje pojmovima. Nije ulaznica za kovac uglavnomznanjem platformu vidikovca nadam se samo i novim avanturama trenutno gornju zboru i dječjem škole bene e htjela slobodno vrijeme jer uz posao Štrigove Josipom Mikecom i u vrijednosti sve biti 30 kuna.

Fizičke osobe, od 26.000 po te onaj osjećaj kada vidiš u da ću se uspješno snaći u Čakovečki je, uz osobe, g togazaposlene za njih jemališani.

30 komunalnog radnika ne sti- Ivanom Kelner Tkalčec te vi- komadu. na moru novih informacija da su Zadravec bližnjih Antunom svojih jećnikom očima u radnog plesala tijekom vremena je i gnem Također kuna. i djeca - Trebat će se nabaviti i naj-Umirovljenici Selnica, BREZJE nam rekla jeziku, stranom u vidikovca, staklo za gore, mislim da će dodaje i sretni, ponosniKao koji živi u blizini i ŠTRIKOM-u 12 godina plaćaju 20i KUD-u Veseli se posvetiti.

Selnica KUD-u školu azbenuiznad , koja Magdalena je Marija Poz- to ŠTRIKOM-a naknadu istaknuo je u razgovoru kao i Međimurci, grupe. Obiteljske nastavku. biti oko 200 tisuća eura, Prošlo je već više od dva Posavec obećao je da će se Dječji zbor vodiladirektor u Čaalenićkuna, derec. ne primam, već godinu dana voli najviše i dodaje damjeseca otkako je otvoren orgulje i njihova ugradnja ulaznice do 5 ili 6 članovau Selnici te bigovori Pozderec slobodno vrijeme svetog Marka toga upisuje zvuk Prošlog mjeseca napravljeSad više voli koštaju 75 kuna, pojašnjava radim to besplatno.Osobito će u zimsko i čitatividikovacvidikovac Goričko sviralo na �inancirati iz županijskog provoditi s obiteljivrijeme s la orguljašica u Župi u Varaždin ne sue… prilazne ceste, prošireni neću,svetog dodaje Pozderec. tamburic raditi od 10 do 16 sati. (sh) Pozderec. knjige. no orgulje proračuna.

MađerkinuNabregu, ulazu u Brezje gdje izlaze van i prelaze cestu, etima klavir Petra i Pavla u Mačkovcu. s time radi proUsporedno zahvaliti bih Htjela odzvanjati trebale bi koje Jako voli slušati tradicise nalazi autobusno staja- napominje načelnik općine ela je u klasi Osim toga, članica je kazališzip-linea s je koja projektu na i Tkalčić se Blanki međimurfesorici svirati i bregom lište, kod skretanja za Mali Anđelko Nagrajsalović. agice Stojko, ne skupine Xeniks, glumila je onalnu glazbu svih krajeva Osmišljabrega. i radila Mađerkina godina ovih nisu sa mnom još uvijek Mihaljevec, u planu je izrada Kako bi riješili taj proske pjesme PODRUČJU SREDIŠĆA uvodi se time štednja rasvjete što javne samim Hrvatske Glazba srca mog u mjuzikluMURSKOG Daniei prof.NA atrakcije, nove izgled korese proširenja ceste, što će prblem, bit će uređen pješački va mom te Name vidikovac. pripremala u ugrađene se gdje obitelji u odrasla je ka, a završila gdje je surađivala s poznatim djeci i kao prijelaz preko cestedo koja vokojeg položaj i točan Rebernik petitoru, profesoru Danijelu Stanislavpomoći čelnikvenstveno orice Marije glumcima Barbarom Rocco njeguje tradicija i prenosi s pješacima pri prelasku na di prema Malom Mihaljevcu. podršku najavio nam je odlazak će se zip-line protezati. Opkoljena na koljeno. Osobito Otu za neizmjernu redateljiČuićem i Ivanom solo Mursko je učila i Grad drugu stranu ceste. u ćina Zacijevit će dvadesetak Središće za- te i gasi u svanuće. Paljenje jav- grada, Šetnica sv. Barbare i tijekom gospodarstvo, graditeljstvo, plaprojektommese s tim četiriju ovih orguljaša svemu u kod majstora i sastave e Josipa voli tamburašk com Marinom Blanke prof.tražio - Problem je što djeca tara kanala i iznad napraje od Elektre Čakovec Pejnović. ne rasvjete u sumrak i njeno Ulica Broza Tita ostaju zaštitu okoliša, stambene i prekograna prijaviti nira o pjemojim dogovora na radi rada godina Sloveniju voli . Jakocjelonoćne tamburica zvuk biti dobro se trudi Uvijek na povratku iz škole izlaze viti stazu koja će voditi do promjenu paljenja i gašenje u svanuće regulirano na režimu rasvje- komunalne poslove bio je glazbi režima prema sa u suradnji natječajpješačkog ivnim izradi s predstavinterpretat i njihovoj vačkim ali Bogdana, Zvonka slušati na stajalištu iz autobusa te nični postojećeg prijekroz gleda gašenja polunoćne javne raje djelovanjem fotoosjetljive te zbog sigurnosti građana i zadužen da napravi analizu svijet , njezina mno- raspoložena Slovenijom. e župaMeđimursk ima, rekla cestu najčešće trčeći laza kod pekarnice i ka�ića. svjete na području priključene u Centru imovine,Olivera poručili su sposobnost iz grad- vremena radanam javnejerasvjetenicimaprelaze Balaševića, ne i Đorđu i nikada naočalesonde ružičastegrada . Svi zajedno (sh) Matija a. župan ispred autobusa, a to stvara Također, bit će postavljena sopranistic Naime, mlada nije.

Murskog Središća i to tako upravljanja Čakovec, dok je ske uprave. te mogućnosti smanjenja i kraju na te Lizu Tetu a, Dragojević zaboravlja dijete u sebi. u uz glazbu. problem i za djecu i za vo- nadstrešnica i zebra gdje da se javna rasvjeta pali u večernje gašenje i jutarnje Na stručnom kolegiju uštede troškova električne zače automobila koji zbog će djeca sigurno moći proći sumrak, a gasi se u 23 sata paljenje regulirano putem gradonačelnika, održanom energije. autobusa ne vide djecu kako cestu. (st) te se ponovo pali u 4:30 sati vremenskog releja. - Centar 5. rujna, Upravni odjel za (BMO)

a o se NK Selnic Ugasi Procijenjena šteta od

suše 5,5 milijuna kuna

Županija će financirati orgulje

Kreće se u proširenje ceste i izradu zebre

Mrak na ulicama od 23 do 4:30, osim u užem centru

A PRIČAONICA

BREŽNA PRIČAONICA

re prevafantom u nove Lopov rekorder u pljački kladionica, kuća i pošte

vremenskom anti postaju sve u pitanju prevara, iako vam banci ili na bankomatu i da organizacijske jedinice Upra- mail u strogom prima-Opa akopresudu sata, 72 od roku ičke kriminalist ve nonov-predati s pravim dođeteda hitno iako ko zavirimo a izmicao mu moraju đimurja takopolicije da je ulazio u prvostupanjsku čini je policiji pogled na prvidina, se moždamalo iji i lukaviji i ninjih protiv odgovore, telji nećinskog na ili kroz teške optužbe iznosi nezaključane u prošlost, petak, je počinio više odcem 50 krađa vac. iJednom domove suda u Čakovcu.

Tako ju. teponio spasiteprilikom u zamjenu u nekastvarno da je uosoba ije naodmet pouhićenje. za nalog izdati se će 14. listopada, prošlo i razbojništava.

Radilo se je plastični pištolj.

Policiji ga otvorene prozore te krao što je umjesto gotovo 19 godina maila. primatelja račun će da obećavaju Naravno, ne te iste stvari, kvoj nevolji. Uvijek imajte na je osam godina otkako je uglavnom o pljačkama kla- je bilo teško uhvatiti jerUselažnom je našao – mobitele, zatvora, po novoj presudi kakodonaglašava Prevarant tako se novčamailu umu da je u pitanju igra s vam izdati pri tome potvrdu. tarijim građanimeđimurska policija pro- dionica, poštanskih ureda te ničime posebno nije tvrdi isticao.kakonike i kartice.

Za sva svoja bio zatvor na samo 6 godina. registrirane biti osobe te će “zapljene nakon je, nasjei ne padajte Ponavljamo, nemojte emocijama ma, bakama našlai delopovavašim “Fantoma” iz lutrija na području Čakovca, Nije imao društvo, niti se nedjela sud mu je ”,izrekao Kao olakotne okolnosti uzeo i, prijestupnic kao seksualni kibernetičkog kriminalca pozive. takvekoristio dati na stvari. takve na lako rijim susjedima. Čakovca. Kako su ga tada Nedelišća, Strahoninca, Plešmobitelom. Živio je nepravomoćnu zatvorsku je izraženo kajanje i žaljenje, biti njima o podaci će dok podumaila protiv primatelja Ministarstv ide Najnovija netko e, recimo, mediji opisali, bio je to je- prijevara kovca i Varaždina. samouunutarnjih stanu, a sa susjedima kaznu od 18 godina i 10 zatim da, iako se radilo o vemedijima. radnji objavljeni pravnih nekoliko zeto interje svojim na poslova tezvoni vam kući U danda odmu najneobičnijih Uglavnom je bio maski- je bio u dobrim odnosima i mjeseci zatvora. likomubroju krađa, šteta nije ovako.“sitnih” acebooka prime ovaj koji 300.000 kaznena za ozbiljna objavilo lopova i razbojnika raniusručne imao jestranicama nikad nisu primijetilii to ništa Nakon žalbedjela koju je pod- Svi prešla kunamail i da je netskim drugemaske, javljate sesu lefon, vikoji mjeudaljenom smiju ne njega na nikako uključuju inim, među harali u Hrvatskoj, odnosno razne vrste rukavica, a djeneobično. nio njegov odvjetnik, Županijbio sudionikom Domovinkoja, prijevari novoj o upozorenje i o auto pa vas na strane je osoba koja se predbilo ni klikati latnicima govorio daseima Također, krao iz do- ski sud u Zagrebu prihvatio skog rata.

Danas jena Međimurodgovarati ograi cyber-porn U jepedo�iliju e-maila. širi putem koja te vas je iz MUP-a stavlja da Bio moli da po Međimurju. nanstvauglavnom je samac bez posla deset go- oružje iako ga nije imao i mova građana diljem Meje žalbu i drastično smanjio ski Fantom na slobodi. nikad Opreza linkove. kakve primatelja od Prevarant �iju. e određenu svotu pokušava uvjeriti da je netko njima se nepoznata osoba e vjerojatno da je od vaših ukućana zapeo u predstavlja kao rukovoditelj maila traži da odgovori na dosta!

A

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

14

Donje Međimurje

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mario Naranđa, predsjednik Labuda, bio je glavni “kuhar”, a pomagali su mu Vlado Vuk i Dražen Novak

PRELOG

40-ak kg kestena planulo u trenu Članovi Nautičkog kluba Labud i ove su godine organizirali svoju tradicionalnu kestenijadu na prostoru svog doma Vrbica, na preloškoj Marini. Prostorom se širio opojni miris pečenih kestena i kolača za što su se pobrinule supruge, a bilo je

pečenog odojka, salata i svega što ide uz dobro druženje. Čak je zainteresiranima bila omogućena i plovidba čamcem po Dravi.

Da je bila dobra fešta i podosta posjetitelja svjedoči i 40-ak kilograma kestena koji su nestali u trenu. (vv)

Početkom tjedna u preloškoj Gradskoj upravi potpisan je VIII. aneks Kolektivnom ugovoru za djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja za radnike Dječjeg vrtića Fijolica Prelog. Rezultat je to višemjesečnog pregovaranja između Grada Preloga i Sindikata o usklađivanju plaća radnika sa Zakonom o predškolskom odgoju i

obrazovanju. Tako je izjednačena osnovica za obračun plaće radnika s osnovicom utvrđenom u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama u visini od 6.286,29 kn. Drugim riječima, povećavaju se plaće zaposlenih u vrtiću u prosjeku od 12,26 %, a prva će biti isplaćena već ovoga mjeseca. (vv)

Odgajateljima veće plaće

Udruge, prijavite svoje projekte!

Grad Prelog objavio je Javni natječaj za �inanciranje javnih potreba u 2023. godini. Predmet natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga projekata organizacija civilnog društva koje djeluju na području grada kroz nekoliko prioritetnih područja: kultura, tehnička kultura, udruge osoba s invaliditetom te ostale udruge. Ukupna planira-

na vrijednost natječaja je 337.000 kuna/44.727,59 eura. Prijave se mogu dostaviti: poštom, na adresu Grad Prelog, Upravni odjel za upravu i društvene djelatnosti, Glavna 35, Prelog ili neposredno u pisarnicu Grada Preloga, kao i slanjem na mail. Rok za podnošenje prijava projekata je zaključno do 14. studenog 2022. godine. (vv)

Grad je i ove akademske godine raspisao natječaj za dodjelu povlaštenih studentskih kredita. Kredit je namjenski i služi za pokrivanje osnovnih troškova studija. Natjecati se mogu svi redovni i izvanredni studenti (uz uvjet da u roku upisuju godinu za godinom) dodiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija s područja grada Preloga.

Iznos kredita je različit i kre-

će se od 500 do 600 kuna mjesečno za dodiplomski i diplomski studij na području Međimurske županije pa od 1000 do 1500 kuna za studije u inozemstvu.

Za poslijediplomske studije kredit se kreće od 800 do 1200 kuna za područje Republike Hrvatske, odnosno od 800 do 1500 za studije u inozemstvu.

Natječaj je otvoren do 28. listopada. (vv)

Natječaj za povlaštene studentske kredite

Atrak�vna gradilišta na jugu Preloga

GRAD PRELOG podignuo početnu cijenu gradilišta na 35 eura

Dosta je bilo jeftine kupnje parcela i skupe preprodaje Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga

Dok je potražnja za parcelama velika, a ponuda slaba, naravno da ljudima na pamet padnu kojekakve ideje, koje, ruku na srce, nisu ilegalne ni zakonom zabranjene Piše: Vlasta Vugrinec

- Odlučili smo se podići cijenu građevinskog zemljišta za individualnu stambenu izgradnju jer smo vidjeli da se ona jeftino kupuju i onda preprodaju po višestruko višoj cijeni, naglasio je Ljubomir Kolarek na posljednjoj sjednici tamošnjeg gradskog vijeća.

Shodno tome, početna prodajna cijena zemljišta na području Mjesnog odbora Prelog II, odnosno na jugu grada sada iznosi 263,71 kn/ m2 ili 35,00 eura/m2 (�iksni tečaj konverzije 7,53450).

Naravno, riječ je samo o početnoj cijeni. A zna se kako se gradilišta prodaju licitacijom pa ona može, ako je više zainteresiranih za istu parcelu, biti i znatno viša.

Marifetluci s gradilištima na jugu grada

Prelog je dosta limitiran prostorom za širenje stambenog prostora. Naime, na sjevernom i istočnom dijelu nalaze se dvije velike

gospodarske zone, zapad je limitiran. Stoga, jedino preostaje jug, ali i revitalizacija starijih dijelova grada gdje ima dosta napuštenih gruntišta. Tu pak je problem što vlasnici, odnosno nasljednici traže previše za ono što nude. I tako čekaju dok imovina propada, a samim time i gubi na vrijednosti, što im je teško priznati. Taj najstariji dio poput područja uz Čakovečku ulicu i Konopljišća pravo su blago koje u sebi krije 30-ak i više novih parcela. Doduše, i po tom pitanju se stvari kreću nabolje pa se ide u izradu urbanističkih planova tih dijelova. Prije svega to je uređenje područja Leščaća do Srednje škole Prelog, područja Pod vrti do Čakovečke ulice i područja između Ulice Nikole Tesle i Konopljišće.

- Infrastruktura tu već postoji, kakva je, takva je, a i trebamo grad popunjavati iznutra. Riječ je o dugim i uskim gruntima s pretežno starim kućama, dodao je gradonačelnik. Kuće treba urediti, a grunte prepoloviti.

A preloški jug je itekako atraktivan za gradnju obiteljske kuće jer se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Drave, blizu je škola, trgovački centar, a gradi se i višestambena POS-ova zgrada. Stoga i nije čudno da je velika potražnja za parcelama upravo tu. Da je tome tako, svjedoči i posljednja masovna prodaja gradilišta kada je u nešto manje od 20 minuta naprosto planulo 18 gradilišta s početnom cijenom od 160 kuna.

No, priča ima i svoj nastavak. Naime, bilo je kupaca koji su kupili i po nekoliko parcela, pa je tako licitacijom jedan ponuđač kupio 4 gradilišta, jedan dva, dok su ostali pokupovali po jednu parcelu.

Najviša postignuta cijena bila je 190 kuna po kvadratnom metru s time da su sve parcele oko 600 kvadrata.

- I sada smo došli do toga da neki kupuju samo da bi poslije mogli preprodati, ističe gradonačelnik te dodaje kako time mnoge mlade obitelji ostaju bez mogućnosti da si izgrade svoj dom.

S druge strane, ističe kako Grad zakonski nikoga ne može prisiliti da krene s gradnjom odmah ili pak da zadrži parcelu, odnosno da ju ne smije prodati jer se radi o

privatnom vlasništvu. A dok je potražnja velika, a ponuda slaba, naravno da ljudima na pamet padnu kojekakve ideje, koje, ruku na srce, nisu ilegalne ni zakonom zabranjene.

Veliki je interes za život u Prelogu

Gradilišta se ne prodaju i traže samo u gradu, već i u okolnim naseljima poput Čehovca i Draškovca gdje se također neprestano otvaraju nove ulice i pripremaju nove stambene zone.

Da bi se spriječila preprodaja, Grad je stoga povisio početnu cijenu. Pitanje pak je samo hoće li to i kako pomoći mladim obiteljima koje su tek na početku svog pravog života i hoće li imati dovoljno sredstava da bi si kupile gradilište. Ovako na prvu, izgleda da se ide na ruku privatnom kapitalu koji jedino ima sredstva za �inanciranje građevinskih parcela. Jer, gradilišta, kako smo rekli, idu na licitaciju što znači da tih 35 eura po kvadratu početne cijene može narasti i do 40 ili 50 eura. Ako se uzme da se radi o prosječnoj veličini od oko 600 kvadrata, cijena može biti u rasponu od 21.000 eura pa nadalje.

30. rujna 2022.

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DONJA DUBRAVA DONJI KRALJEVEC

MARIJAN VARGA, donjodubravski načelnik predlaže objedinjavanje vrtića

Tko želi upravljati U nedjelju prostorima? se biraju sportskim novi članovi MO-a Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne

Donjomeđimurski vrtići pod jednom “kapom” Ako bi došlo do dobrovoljnog funkcionalnog spajanja s Gradom Prelogom, to se može Graba je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama ostvariti sklapanjem sporazuma o zajedničkom obavljanju poslova zajedničkog službeKOBALOVA GRABAputem u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama nika, zajedničkog upravnog odjela ili službe propisno je ograđena

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Marijan Varga, načelnik Donje Dubrave

Piše: Vlasta Vugrinec

Donje Međimurje 17 Donje Međimurje 15

Tako bi se na jednom mjestu odlučivalo kako i na koji način, primjerice, riješiti problem starih kuća, krađa u polju, uređenje javnih površina, čišćenje snijega…

se samo posao pojednostavio. Ako bi došlo do takvog - Razgovarao sam s predobrovoljnog funkcionalnog loškim gradonačelnikom spajanja s Gradom Prelogom, Ljubomirom Kolarekom to se može ostvariti, ističe, o funkcionalnom spajanju sklapanjem i izvršavanjem donjomeđimurskih općina, sporazuma o zajedničkom kaže Marijan Varga, načelnik Jedinstvena obavljanju poslova putem Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio općine Donje Dubrave.

Pri administracija zajedničkog službenika, zatome je naglasio kako je riječ žicomza čvrstu ogradu, s gustom koja sprečava ulaz životinja i eventusve vrtiće jedničkog upravnog odjela svake općine i alnio dobroj upad volji u bazen.

Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. ili službe.

Predložio sam i jedinda bi takav način rada donio Osim toga, općinama i skijalice, odnosno ljestve plutačama administraciju za sve mnoge prednosti svima.

Nije sstvenu gradovima koji će zajednički to ništa novoga jer već postoji naše vrtiće, s jednim ravnaobavljati lokalne poslove, drtaj prostor, o kojima je ranije kli odgovorni u društvu AAT teljem ili ravnateljicom, dok Piše:dosta Vlasta Vugrinec primjera suradnji općižava dodjeljuje pomoć putem Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru bi ostali imali voditelja/-icu, na u donjem dijelu Međimurtroškova plaće nikakve nepravilnosti. iz su�inanciranja draškovskog društva. rekao je dalje.

- Za nas jeje priča oko našla ja.

Najočitiji gospodarenje materijalnih - Ovim putem društvo Drugim riječima,troškona I ne samo to, bilo bi jedin- i ostalih društva AAT Geothermae i komunalnim otpadom. Sada va zajedničkog službenika.

Geothermae obavjestveno računovodstvo, knji- postojeću ogradu s trima U utapališta pasa od-Na- AAT pak bi se išlozavršena, korak dalje. slučaju zajedničkog zainteresiranu govodstvo i sve onojavnost što sada bodljikavim žicama upravnog koje su govorili su u Gradu ime, prijedlog je Prelogu, da se spoji štava odjela ili službe, jedinicama loje, sukladno dobivenim svaki vrtić mora imati. No, međusobno bile razmaknute ali ikomunalno iz Geothermae na naš upit redarstvo i po- kako kalne samouprave dodjeljuje to ne značiizvršena da bi sesanacivrtićima oko 70 cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. ljočuvarska služba s centrom smjernicama, se mi pomoć u oblikubismo su�inancioduzimala autonomija, već bi žica, prostora prouNaime, Prelogu. nakon našeg tek- ja bušotinskog Međimurci resta o grabi koja je postala jekta Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u digla se poprilična prašina ugljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živokako u Međimurju, tako i na obnove postojeće kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju nacionalnoj razin, a na teren stavljanja dodatne zaštitne preskočiti ili potrgati, bazen je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju Zagreba. vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i Također, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele Nisu uočene postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, Uputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih Isprike za nemile dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju DV Fijolica Prelog

MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA

ranja troškova plaća i ostalih materijalnih troškova.

Zapelo na turizmu

Već ranije donjomeđimurske općine pokušavale su se dogovoriti oko zajedničkog razvoja turizma. svimSvaka vlasnicima životinja za za sebe ipak nije nemile događaje i ističu kako dovoljna kako bi se kandisudirala sadaprema poduzeli sve što EU je ozbiljnijim unatječajima. njihovoj moći da se nešto Udruženi su jači, takvo ne ponovi. nadopunjuju se i mogu zao- Istovremeno želimopriču. nakružiti veću turističku glasiti- Htjeli da susmo predmetne sprepo tom pitanju mne jame za vodu izgrađene napraviti svojevrsni centar u uDonjem skladu sa svim Vidovcudozvolama koji je turii sstički ciljem poštovanja visokih jači od Donje Dubrave, ekoloških standarda i zaštite no načelnica Bojana Petrić nije okoliša te naglašava podzemnih voda pristala, načelnik prilikom Varga. izgradnje energane.

Stogasejeosada s predstavRadi privremenim nicima Turističke zajednice objektima za testiranje voPreloga razgovarao sadegrada tijekom izgradnje, a koji u svoje ime. Ostale općine, ćemo biti u cijelosti sanirani i ako dođes okolnim do funkcionalnog nivelirani terenom spajanja, mogu se priključiti. nakon završetka izgradnje i Odnosi se to na puštanjem energane uopćine poSvetu Mariju,do Donji gon najkasnije krajaVidovec 2024. i Kotoribu. godine.

A projektno udruživaNakon svega samo se monje Donje Dubrave s TZ-om že dodati je li trebalo doći do grada Preloga znači da se svega ovoga i tko zna kako zaključuje sporazum radi dugo bi grabaprovedbe bila smrtonozajedničke jedne sna klopka za životinje da se ili više aktivnosti koje trebaju mještani nisu nama obratili. biti usmjerene prema razvoju A trebalo je imati turističkog proizvodasamo i promalo više sluha za njih pomociji destinacije, i toi tako kazati dobrukao volju. da djeluju jedinstvena destinacija.

raspisala je javni U nedjelju 16. natječaj listopaza upravljanje dadodjelu u općinina Donji Kraljeveci korištenje građeodržavaju sportskih se izbori za člavina njenom vlasništvu. noveuvijeća mjesnih odbora.

Riječ je o javnoj sportNovi su izbori raspisani jer skoj građevini ukupne poje dosadašnjim članovima istekao321 mandat. vršine m2, s nadstrešPrema zaključenom ponicom ukupne površine 201 2 birača, pravo glasa ima pisu m , nogometnim igralištem 2 naselja 3445 mještana. površine 9707 mZa i pripaDonji Kraljevec i Hodošan bira se 9 članova, u Palinovcu 7 članova te po 5 člana za

površine 11988Donji m2, naPustaadreDonji Hrašćan, si Krbulja 19.Juraj u Trnju. kovec i Sveti Javne sportske U Svetom Jurjugrađeviu Trnju ne smatraju selistu prostorima kandidacijsku istakla namijenjenima sportaše je samo strankazaHDZ, u Do-i daju se na upravljanje i korinjem Hrašćanu samo Nezavisna Matijeudrugama Posavca, štenje lista sportskim u Palinovcuopćine i HDZna i Lista s područja neoMatije Posavca, dređeno vrijeme.u Hodošanu HDZ i lista grupe birača, (vv) dok će se za Donji Kraljevec boriti HDZ i koalicijska Lista Matije Posavca i SDP-a. (vv)

Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim klubom engleskih i patuljastih gušana orOpćina Donja Dubraganizira 30. Međunarodnu va uspjela se izboriti za izložbu malih životinja te sredstva iz Ministarstva engleskih i patuljastih guprostornog uređenja, šana u školskoj dvoranigraOŠ diteljstva i državne imovine, Jože Horvata u Kotoribi.

Od i todo 50.000 kuna za nabavku 17.

20. studenog 2022. komunalne Kako je održat će seopreme. zasebno dvije ukupna vrijednost opreme izložbe, izložba gušana, te bila 81.237,00 kn s PDV-om, izložba Udruge Međimurska ostatak je pokrila iz svog lastavica povodom 35. goproračuna. Naime, kupila je dišnjice postojanja Udruge. traktorsku kosilicu s okreNa izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih

i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Hrvatske te iz još poneke tom u mjestu, motornu kosu zemlje.

Europske se izlož(trimer), traktorsku kosibe održavaju svake dvije licu, teleskopske škare za godine sa željom razmjene, živicu, motornu pilu te set ocjenjivanja i nagrađivanja svrdla i nasadnih rezultata uzgoja. ključeva.

Jedna traktorska Izložba će se kosilica održati je za Udrugu Međimurska pod pokroviteljstvom Oplastavica koju su preuzeli ćine Kotoribe koja ujedno predsjednik Đuro Golubić ovim putem poziva sve zai Stjepan Zvonar, a ostatak ljubljenike u male životinje komunalne opreme za opda dođu razgledati i posjetiti ćinu. (vv) jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)

KOTORIBA

Međunarodna izložba DONJA DUBRAVA malih Novomživotinja komunalnom opremom do ljepših javnih površina

SVETA MARIJA

Drva pred kućom mogu stajatipapir samo Stari zajedan nove dan igračke DONJI VIDOVEC

Općina Sveta Marija doOvih dana u dječjem vrpunila je svoju Vidovcu odluku obilo kotiću u Donjem reduAkoja se itiče jemunalnom doista veselo. kako ne uzurpiranja javnih površina. bi bilo kad su im stigle nove Shodno tome, serazličitih površina igračke.

Bilo jetatu može privremeno zaposjesti kocki, životinja, drveća, fartako da se ne ometa promet mera i drvenog asortimana radi istovara građevinskog za građenje. No, ono što je materijala, drva, ugljena i najvažnije, igračke su nabavsličnog materijala, ali samo ljene od novčane nagrade na 24 sata. Ako pak se želi koju su dobili u akciji Papir duže upotrebljavati, treba nije smeće,odobrenje Unimera Jediniz Čazatražiti kovca, za osvojeno 2. mjesto stvenog upravnog odjela Općine koji će odrediti uvjete,

rok i obvezudječjih vraćanja javne u kategoriji vrtića.

Iz površine u prvobitno stanje. vrtića zahvaljuju roditeljiimau ma Komunalni na izvrsnoj redar suradnji ovlasti narediti uklanjanje prikupljanju starog papira i predmeta koji su imaterijala Općini Donji Vidovec za smješteni protivno odluci. �inanciranje novčanog dijela Zauzimanjem javnih povrnagrade od 2000 kn. šina ne smije se spriječiti Naravno, i dalje će sudjeili onemogućiti uporabu sulovati u akciji prikupljanja sjednih objekta i javnih prostarog papira i već najavljuju metnih površina, odnosno dolazak kontejnera srediprostor koji ostaje za prolaz nom 10. mjeseca. pješaka, biciklista i osoba s posebnim potrebama(vv) ne smije biti uži od 1,2 m. (vv)

Međimurci, otvorite špajzii ipodrumima palnici Opet smo sve ostavilivrata u špajzama

UP

našem ilipr- privućiŠećući će naravno veliki in-do robalaMeđimurju sam istarski od štanda sešut, ne događa ništa ili teres Međimuraca.

S sam s slavonske ki�lice, štanda, razgovarala koprivničku kotloviljudima, izmjenjivala iskustva pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, nu i ćevape, osječke kolače, proglašenje očekujući kako ću doći najorača je iudo natiskano manifestacijama. nudili su mi istarska vina i našeg štanda s ponudom svePri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene slavonsku to slu- u 17 ga sati, onoga ima pašto jeMeđimurje za zaključiti na lokalne većrakiju. i oneUz naciošalaTako sam svirku čime se takoi dolazak volimo hvaliti očekuje vinalne. je idućiharmonike vikend, i da ise tamburice, pjesme Slavonije sokih gdjegostiju kod stignemo. iz Zagreba, pri kako mi novinari to volimo čitala prospekte Prođem jednom gore-dona ministricu reći,te“za bika zatuči”. o njiho- čemu mislimo vim turističkim ljepotama i lje, pa drugi put i ne vjeruNaime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković. destinacijama.

I ne, nisam jem onome što vidim.

Tražim stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti se maknula iz Međimurja, �lašu našeg �inog, vrhunskog ćin Državnog natjecanja u da se nacionalne manifestaveć sam bila na Državnom vina, nema je, nema ni sira oranju, a Čakovec Izbora za cije sele u naš kraj, da mi natjecanju u oranju čiji je turoša, ni koščičnog ulja, najuzorniju seosku nismo slijepo crijevokrumpira, Lijepe domaćinhrvatsku bio Prelog. nema ni beličkog ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se

sve to događa jer nema ničega.istog Istina,dana domaćin je je u skuhao svemu tome grah najvažniza sve, bio �ini i nemam ništa protiv ja jepromocija Međimurja. njega. je Dapače!

Pitanje samo hoće li to Ali, došli su ljudi iz Vuturističke zajednice, uredi i kovarsko-srijemske županikojekakve srodne udruge i je, Osječko-baranjske i dasene društva prepoznati, htjeti nabrajam dalje.

I tomakar ne samo uključiti u sve to pa i natjecatelji već i njihove naorači vlastitu inicijativu. obitelji kojetreba su po se prvikao puta Jer ne na sjeveru Hrvatske, po prvi uvrijeđena Gera ljutiti ako puta u Međimurju i Prelogu netko nije slučajno pozvan, i tko zna hoće li ikad više izostavljen s popisa. To je biti tu. Pa zar se nije moglo, jednostavno prilika se barem nešto malo, da onako, pokaže ono što imamo, a

imamo dosta toga, samo simbolički prezentirati?

Nitšto uzimamo ko sve ne kaže da je tozdravo trebalo na kilograme ali zabiti gotovo.

Doći ćehrane, ljudi iz plata-dvije. cijele Hrvatske, pozivamo i Istrijani su se naUostalom, gostoljubivost i bogatu došli s jednim pršutom.

Ako enogastronomiju, pa onda ništa drugo, bila ona pokažimo togdje štosuimamo. poznata,izmala crvenai špajzi licitarIzvadimo podruma ska srcaulje, s natpisom koščično meso z“Volim tibliili “Volim Prece,Međimurje” međimursku gibanicu, log”. domaće pekmeze, zimnicu, Zar se nisu mogli donijeti sireve i uz to �ina vina. prospekti o Međimurju, o Prilika je to da se pokaže turističkoj ponudi? Doduše, i naša pjesma, ples, bogata nije to bila obveza domaetnobaština. Otvorimo vra-

taćina, suvenirnice, ali ipak, Međimurske poznati smo riznice, pozovimo jer kao dobri domaćiniljude koji nisu škrti ine goste primaju širom mnogi znaju što imamo, otvorenih vrata.na svojim što uzgajamo A ako je imanjima. već bila riječ o “najvažnijoj poljoprivrednoj Ne budimo i dalje samomanifestaciji”, zašto ministrizatajni Međimurci kojima Vučković nijerad, došla po-i jecavažan samo a ne zdraviti svojerezultata orače, uputiti prezentacija tog im koju Jer bila jenašim svega rada!

Neriječ? dozvolimo par kilometara dalje, Čapolitičari da i na poljuu pokovcu, na Izboru najuzornije ljoprivrede budu u prvom hrvatske seoske žene, čiji je planu! Iskoristimo priliku jer program, usput budi rečeno, Piše: Vlasta Vugrinec tko zna kada će takva svita Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr kasnio tri sata. ponovno svratiti u naš kraj! E mail: vlasta@mnovine.hr

16

Poljoprivreda

PRELOG je bio domaćin Državnog natjecanja u oranju

SAVJETI za poljoprivrednike

V

Usjev

14. listopada 2022.

Bernard Matijević osmi, a Luka Perko deveti

Utjecaj faze rasta usjeva na potrebe za vodom elike razlike u potrebama za vodom ima tek zasađen usjev od već potpuno razvijenog usjeva.

Ove razlike su zbog različitih potreba usjeva za vodom ili evapotranspiracije usjeva koja se sastoji od transpiracije biljke i isparavanja vode s tla i površine biljke. Kada su biljke vrlo male, isparavanje će biti važnije od transpiracije. Kada su biljke potpuno odrasle, transpiracija je važnija od isparavanja. Prilikom sadnje i tijekom početnih faza razvoja, isparavanje je važnije od transpiracije, a evapotranspiracija ili potreba usjeva za vodom tijekom početne faze procjenjuje se na 50 posto potrebe usjeva za vodom tijekom faze srednje sezone, kada je usjev potpuno razvijen.

S obzirom na fazu razvoja usjeva za vrijeme ubiranja možemo razlikovati dvije skupine usjeva: Svježe ubrani usjevi su primjerice salata, kupus itd.

Kod tih usjeva potreba usjeva za vodom ostaje ista tijekom i u vrijeme berbe usjeva kao što je bila tijekom srednjeg dijela vegetacije. Usjevi se beru svježi i zato im je potrebna voda do posljednjeg trenutka.

Suho požnjeveni usjevi su primjerice pamuk, kukuruz (za proizvodnju žitarica), suncokret itd. Tijekom kasnijih faza razvoja tim se usjevima dopusti da se osuše,

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Suzana Pajić

stoga su njihove potrebe za vodom tijekom kasne fazama minimalne.

Tehnologija u poljoprivredi može pomoći da se smanji potrošnja vode – bilo izravno, pomoću boljih sustava navodnjavanja ili uzgoja poljoprivrednih kultura koje traže manje vode, bilo neizravno, pomoću proizvoda i metoda za povećanje prinosa.

Svake godine, od 20 do 40 % svjetskih usjeva propada zbog zakorovljenosti, biljnih štetočina i bolesti.

Smanjiti te gubitke uz pomoć optimizirane zaštite usjeva ili povećanjem otpornosti usjeva na sušne uvjete kroz ciljani uzgoj ili genetske modi�ikacije znači osigurati veći prinos po jedinici vode (učinkovito korištenje vode).

Druge mogućnosti uključuju promjene u prehrani i odabiru usjeva za uzgoj s naglaskom na usjeve i prehrambene proizvode koji zahtijevaju manje vode.

Također, u konačnici, moramo voditi računa o tome da ne bacamo hranu jer bacati hranu znači rasipati vodu.

Potreba usjeva za vodom (mm/ ukupno razdoblje rasta)

Lucerna

800 – 1600

Banana

1200 – 2200

Ječam/zob/pšenica

450 – 650

Grah

300 – 500

Kupus

350 – 500

Pamuk

700 – 1300

Kukuruz

500 – 800

Dinja

400 – 600

Luk

350 – 550

Grašak

350 – 500

Krumpir

500 – 700

Sirak/proso

450 – 650

Soja

450 – 700

Šećerna repa

550 – 750

Šećerna trska

1500 – 2500

Suncokret

600 – 1000

Rajčica

400 – 800

- Domaći teren je prednost jer smo imali svoje navijače, veću podršku, dobiješ više savjeta. S druge strane, mana je bila veliki pritisak. Svi očekuju od tebe nešto veliko pa ne želiš razočarati ni publiku ni sebe, poručili su međimurski natjecatelji Piše: Vlasta Vugrinec

Naši dečki, Preložani, Bernard Matijević i Luka Perko, dobro su se držali na ovogodišnjem 18. Državnom natjecanju u oranju koje se održalo u Prelogu. Bernard je u kategoriji plugova premetnjaka sa 117,5 bodova zauzeo 8. mjesto, dok je prvi bio Zoran Piskač iz Bjelovarskobilogorske županije sa 164,5 bodova.

Pritisak domaćeg terena

Luka Perko pak je sa 117 bodova osvojio 9. mjesto u kategoriji pluga ravnjaka.

Prvoplasirani bio je Saša Višak iz Koprivničko-križevačke županije.

- Prezadovoljan sam svojim nastupom, rekao je za naše novine Bernard Matijević.

Ujutro je bila magla pa nisam vidio stupiće, tzv. trasirke, em je bilo dosta sječke od slame koja se vukla. No, kako se magla dizala i pojavilo se sunce, tako je i oranje bilo bolje i na kraju sam prezadovoljan kako je sve završilo.

Njegov sumještanin nije bio tako oduševljen svojom izvedbom.

- Bilo mi je tak, rekao je Luka Perko. Dobro do razora jer mi je tu ostalo previše pa nije pasalo. Ali zadovoljan sam, kaj mogu drugo reći.

Preložanima je domaći teren u jednu ruku bio i otegotna okolnost.

- Bila je prednost što smo imali svoje navijače, veću podršku, dobiješ više savjeta.

S druge strane, mana je bila veliki pritisak. Svi očekuju od tebe nešto veliko pa ne želiš razočarati ni publiku ni sebe.

Mladi Preložani, kažu, prijavljivat će se i dalje na natjecanja.

Možda je u početku postojao skepticizam spram prijave, no, ističu, želja za oranjem i pobjedom ipak prevlada. A njih dvojica su unatrag par godina konstantno na postolju županijskog natjecanja.

Rezultati natjecanja

Na natjecanju koje su organizirali Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača, Grad Prelog i Ministarstvo poljoprivrede natjecalo se 27 orača iz 14 županija. Bilo je to prvo natjecanje nakon izbijanja pandemije koronavirusa.

Drugim riječima, tri se godine

Preložani Bernard Ma�jević i Luka Perko orači nisu natjecali pa su svi jedva čekali ovu, kako su rekli, najvažniju poljoprivrednu manifestaciju.

Prvo mjesto u kategoriji ravnjaka osvojio je Saša Višak iz Koprivničko-križevačke županije, drugo je pripalo je Mihaelu Sklizoviću iz Osječkobaranjske, a treće Željku Goldašiću iz Karlovačke županije.

Zoran Piskać iz Bjelovarsko-bilogorske županije pobijedio je u kategoriji plugova premetnjaka, drugi je bio Josip Martinović iz Koprivničkokriževačke, a treći Matej Vuksanović iz Brodsko-posavske županije.

Ekipno je pobijedila Koprivničko-križevačka županija. Najstariji orač bio je Željko Šebalj iz Virovitičko-podravske županije, najmlađi David Aleksa iz Vukovarsko-srijem-

Mogli smo biti i bolji domaćini Lijepo je to što se Državno natjecanje održalo u Prelogu. Stigli su autobusi ljudi iz svih krajeva Lijepe Naše. I to ne samo natjecatelji već i njihove obitelji, djeca, prijatelji…

I svi su donijeli nešto sa sobom. Pa je tu bilo istarskog pršuta i vina, baranjskih kobasica, klipića, kolača i rakije.

Gosti su roštiljali, pekli kotlovinu i janjce, svirali harmoniku, tamburice, pjevali i zabavljali se. Čak su sa sobom ponijeli i prospekte kraja iz kojeg dolaze. A naši domaćini? Oni su skuhali grah za sve, nije bilo sira turoša, koščičnog ulja, mesa z tiblice, međimurskog vina, zdiganih kolača, kalampera, pa čak ni brošure o županiji u koju su stigli prepuni autobusi. Ni međimurski konj nije zaorao prvu brazdu.

Istrijani su u Prelog s�gli itekako opremljeni

ske županije, a najsimpatičniji po izboru ženskih osoba od strane organizatora bio je Mihael Sklizović iz Osječkobaranjske županije.

Natjecatelje i njihovo oranje ocjenjuju certi�icirani suci koji sagledavaju više parametara. Ne ocjenjuje se brzina, nego kvaliteta oranja, odnosno otvaranje prve brazde, naor, sjetveni sloj, ulazi i izlazi parcele, razor i pravac. Natjecanje se odvija po pravilima Svjetske oračke organizacije.

Pobjednike čeka nastup sljedeće godine na 68.

Svjetskom natjecanju gdje će odmjeriti snage i znanje s natjecateljima iz 30-ak zemalja članica. A prema najavama, Hrvatska bi ponovno mogla biti domaćin Svjetskog natjecanja 2028.

14. listopada 2022.

Poljoprivreda 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Postupak s mliječnim kravama u raznim razdobljima suhostaja Piše: Vedran Trogrlić, univ. mag. med. vet.

S Kupce su najviše zanimale vreće s grahom i zeljem

Isplati se kupovati na vreće Zelje, grah i krumpir očito će biti glavne zimske namirnice u našim kuhinjama. Barem se tako može zaključiti po kupcima koji kupuju te vrste povrća na vreće. Istina, isplati se tako kupovati jer zelje na kilograme stoji od 8 do 10 kuna, a ako se kupuje na veliko, tada mu je 5 kuna. Naravno, najviše se traži varaždinsko zelje koje je najbolje za kiseljenje. Ista je stvar i s krumpirom te grahom koji sada ipak ima nešto nižu cijenu.

Kako je jesen vrijeme gljiva, naišli smo i na nekoliko trgovaca vrganjima koji to šumsko meso cijene i po 120 kuna za kilogram. Nažalost, nisu htjeli stati pred objektiv našeg fotografa.

I dalje se nude kesteni na sve strane pa je i njima pala cijena na 20ak kuna. S druge strane, rajčice gotovo više ni nema, a ono malo što stigne, brzo se proda.

Na svoje dolaze ljubitelji cvijeća jer je vrijeme sadnje i presadnje, a i bliži nam se prvi studeni. (vv)

Ana Tkalčec i Mirjana Podvezanec iz Ivanovca svakog su dana na poslu

CIJENE SAJAM

CIJENE PLAC Vrganji: Grah: Krumpir: Cikla: Salata: Zelje: Zelje na vreće: Paprika: Mrkva: Med: Kesteni: Orasi: Mandarine: Maćuhice:

120 – 140 kn/kg 15 – 40 kn/kg 5 kn/kg 8 kn/kg 20 – 25 kn/kg 8 – 10 kn/kg

5 kn/kg 15 kn/kg 10 kn/kg 70 kn/ 900 gr 20 kn/kg 80 – 100 kn/kg 15 kn/kg 5 kn

Vrganji: Grah: Krumpir: Cikla: Salata: Zelje: Zelje na vreće: Paprika: Mrkva:

120 12 – 40 3–4 6 20 8 5

kn/kg kn/kg kn/kg kn/kg kn/kg kn/kg kn/kg

10 – 12 kn/kg 6 – 10 kn/kg 60 – 80 Med: kn/900 gr Kesteni: 20 kn/kg Orasi: 80 – 100 kn/kg Mandarine: 10 kn/kg Maćuhice: 5 kn

uhostaj predstavlja kratko razdoblje između dvije laktacije.

Sam suhostaj podijeljen je na tri dijela: zasušivanje i tjedan dana kasnije, središnji dio suhostaja do tri tjedna prije teljenja i prijelazna hranidba tijekom posljednja tri tjedna prije teljenja. Hranidba ima bitnu ulogu tijekom samog postupka zasušivanja životinja. Najbolji način je da se tjedan dana prije potpuno uklone žitarice i da voluminozna hrana bude osrednje ili loše kakvoće. Nakon promjene hrane slijedi i prestanak mužnje pri čemu treba obratiti posebnu pažnju na moguće upale vimena.

Središnji dio predstavlja najduži dio suhostaja.

Hranidba direktno ovisi o kondiciji životinje. Iako je korigiranje kondicije najlakše tijekom kasne laktacije, ipak se i tijekom suhostaja to može uspješno napraviti, kako bi se postigla idealna tjelesna masa životinje. Tijekom ovog razdoblja potrebno je obaviti i neke druge zahvate poput dodavanja minerala i vitamina, vakcinacije.

Graviditet, smanjen unos hrane tijekom kasnog graviditeta, laktogeneza i samo teljenje imaju dramatičan utjecaj na metabolizam krave u prijelaznom razdoblju koji traje od tri tjedna prije teljenja do tri tjedna nakon teljenja. Tijekom posljednja tri tjedna najvažnije je da se mikroorganizmi buraga i papile priviknu na hranu koja će se upotrebljavati tijekom laktacije. Hranjenje s više fermentabilnih ugljikohidrata tijekom prijelaznog razdoblja prilagođava mikrobnu populaciju na obroke u laktaciji, omogućava razvoj papila buraga, povećava apsorptivnu sposobnost epitela buraga i smanjuje lipolizu dostavljanjem glukoneogenetskih tvari u jetru. U ovom razdoblju potrebne su značajne promjene u hranjenju i postupku sa životinjama.

Količina žitarica mora se povećati kako bi se podmirile potrebe ploda koji u to vrijeme raste izrazito brzo.

Ta količina žitarica navikava burag na još veće količine koje će biti potrebne tijekom laktacije. Pri tome se mikroorganizmi buraga mijenjaju iz većinom celulolitičkih u većinom amilolitičke. U prijelaznom razdoblju dolazi i do promjena papila buraga koje postaju duže kako se povećava količina hlapivih masnih kiselina, naročito propionske. Pri tome je bitno da prijelaz u hranidbu

u laktaciji bude postupan, ali ne prebrz jer to može dovesti do poremećaja u metabolizmu minerala i bjelančevina. Glavni cilj je postupno povećavanje količine žitarica uz istovremeno održavanje konstantne količine bjelančevina i minerala. Potrebno je uključiti i voluminozna krmiva koja će biti dio obroka i u laktaciji. Od dodataka hrani pažnju treba obratiti na dodavanje niacina koji smanjuje vjerojatnost nastanka ketoze. Isto tako potrebno je dodavati vitamin E i selen za bolju otpornost životinje na bolesti.

Hranjive tvari su u ovom razdoblju potrebne za uzdržne potrebe, ali i za rast ploda, maternice, plodnih voda, placente i vimena koje se naglo razvija. Ako je životinja još u rastu, troši određenu količinu i na vlastiti rast. Potrebe za rast ploda i maternice naglo rastu tijekom ovog razdoblja. Često se događa da potrebe nisu zadovoljene, što dovodi do značajnih poremećaja u laktaciji. Budući da hranjive tvari pri nestašici prvenstveno dobiva plod, on će biti normalno razvijen dok će krava crpiti svoje

rezerve. Potrebe za energijom i bjelančevinama kod fetusa u kasnom graviditetu podmiruju se uzimanjem majčine glukoze i aminokiselina preko placente.

To dovodi do porasta majčinih potreba za od 30 do 50% koje se podmiruju povećanim unosom hrane i djelomično prilagodbom metabolizma. Ta prilagodba uključuje povećanu glukoneogenezu, smanjeno iskorištavanje glukoze na periferiji, povećanu mobilizaciju masnih kiselina iz masnog tkiva te povećano iskorištavanje aminokiselina iz mišića, ako je moguće.

Unutar četiri dana od poroda, potrebe mliječne žlijezde za glukozom, aminokiselinama i masnim kiselinama se uvećavaju za nekoliko puta u odnosu na potrebe gravidnog uterusa prije poroda.

Tijekom tri tjedna prije teljenja unos hrane se smanjuje od 30 do 50 %, no negativna energetska bilanca nikad nije velika kao u početku laktacije čak i najveći unosi hrane u razdoblju nakon teljenja, nisu više dovoljni za podmirivanje potreba što zahtijeva daljnje prilagodbe metabolizma.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

18

Povrtlarstvo

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. listopada 2022.

VRTLARICA U VRTU Branka Mavrina iz Belice

Tikvu sam moral žagati Branko Mavrin sa svojim kapitalcem

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Prijavi se na edukaciju Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka!

Z

nate li da je idealno vrijeme za sadnju voćaka bilo pred 5 godina? Toliko je potrebno čekati da voćke koje smo posaditi daju nekakav značajniji rod.

Ali nemojte očajavati, drugo idealno vrijeme je upravo sad – i to na jesen.

Stoga nemojte propustiti priliku da posadite voćnjak ove jeseni.

Upravo sada je idealno vrijeme da se pripremite za sadnju vašeg voćnjaka i osigurate si obilje voća za vas i vašu obitelj u godinama koje slijede.

Ako vas muče pitanja koje vrste voćki odabrati, koje sorte, kako isplanirati voćnjak, kako posaditi voćku, kako se zaštititi od nametnika… na pravom se mjestu – sve to ćete naučiti u mojoj edukaciji. Sama radionica održat će se u mojim voćnjacima i bobičnjacima, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o kreiranju voćnjaka na konkretnim primjerima.

Neke od tema koje će biti posebno obrađene na radionici:

• planiranje voćnjaka (izbor vrsti, sorti, podloga, razmak kod sadnje….)

• sadnja voćaka i bobičastog grmlja • zaštita voćaka od nametnika i voluharica • zaštita voćaka od divljači • zaštita voćaka od mrazopuca • kako sam uzgojiti i razmnožiti voćke • osnovne tehnike kalemljenja voćaka – praktični prikaz Moguće su promjene termina sukladno vremenskoj prognozi, što će biti dogovoreno s polaznicima.

KADA ODRŽAVAMO EDUKACIJU:

22. 10. 2022. (subota), 10:00 – 14:00 Kako se prijaviti: Sve ostale detalje o samoj radionici i kako se prijaviti pogledajte na naslovnici stranice www.biovrt.com.

Prijave primamo isključivo mrežnom prijavnicom koja se nalazi na stranici.

Broj sudionika je ograničen.

- Lani sam imal tikvu koja je težila čak 47 kilograma. I ove godine mogu se pohvaliti kapitalcima, kaže Branko Mavrin Piše: Vlasta Vugrinec

Branko Mavrin iz Belice doista ima sreće s uzgojem turskih tikvi. Kako kaže, od svega dvije-tri koštice narastu mu plodovi koje mora čak i pilom rezati sa stabljike.

- Lani sam imal tikvu koja je težila čak 47 kilograma, pohvalio se.

I ove godine može se pohvaliti kapitalcima koje je uzgojio jer nimalo ne zaostaju za onim lanjskim.

Čuda malog plastenika

Kako živi sam, nema ni potreba za velikim vrtom,

Zimska salata u plasteniku

već se zadovoljio malim, priručnim plastenikom. U njemu ima sve, od salata, paprike, rajčice, uglavnom sorte cherry koje vole njegovi unuci, pa do luka i češnjaka.

Naravno, ništa nije prskano pesticidom, već je sve, kaže, zdravo i prirodno, ekološki uzgojeno.

- Ni ovo kaj zraste nemrem sam pojesti pa podijelim djeci i unucima.

I sada, na kraju sezone, plastenik mu se zeleni. Jesensko-zimska salata je već poprilično stasala, češnjak je niknuo, a bere još papriku i rajčicu koje će u zatvorenom prostoru davati plodove do

jačih jutarnjih minusa. No, ono što ipak privlači oko jesu plodovi turske tikve. Pogodan položaj, odgovarajuća zemlja ili jednostavno zna s tikvama, sasvim je svejedno. Rozgve se svake godine “otmu kontroli” i šire se iz plastenika daleko u dvorište.

- Čak sam morao porezati okolno bilje kako bi imale mjesta za širenje, kaže naš vrtlar. Tikve sadi jer je svi u obitelji obožavaju, i to pečenu u pećnici.

- Sada čekam da se obitelj okupi pa da ju bacim u peć skupa s kostanjima. To je nešto posebno �ino i po okusu i po mirisu, ističe.

Turska tikva ili turkinja Miris pečene turske tikve, još ako se doda malo cimeta, dobro je znan u Međimurju. I to ne bez razloga jer je riječ o tikvi koja ima debelo slatko meso. Tikva sazrijeva ovih dana, no najbolje je da odstoji neko vrijeme. U pravilu je najslađa kad ju na polju uhvati mraz.

Literatura kaže da je turkinja jedna od najstarijih bundeva koja se uzgaja na našim područjima. Iako se najčešće peče u pećnici, od nje se prave guste juhe, pire, pite i kolači, pudinzi, kreme, ali i slatka zimnica. Začini koje najviše “voli” su muškatni oraščić, đumbir, cimet, majčina dušica i peršin.

I za kraj, iako je riječ o običnoj tikvi, ne zovu ju bez razloga “kraljicom jeseni” i namirnicom koja jednostavno pršti od zdravlja. Naime, tikva je odličan izvor minerala, vitamina i ostalih nutrijenata, a u isto vrijeme ima nisku energetsku vrijednost (otprilike 30 kalorija u 100 grama) što je čini dobrim izborom za sve one koji paze na unos kalorija. Osim toga, lako je probavljiva pa je prikladan izbor i u prehrani oboljelih.

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Povrtlarstvo 19

BERNARDIN VRT

Bilješke sa seminara biodinamičke poljoprivrede (6. dio) Seminar je održan 16. i 17. lipnja 2001. godine u Donjem Kraljevcu kraj Čakovca, a organizirale su ga međimurske udruge Lider i Duga. Seminaru je prisustvovalo i puno naših članova, a bilješke je zapisala Silvija Šurina.

U hrpi se moraju stvoriti sasvim određeni uvjeti, a to se mora vidjeti i osjetiti. Optimalni sastav kompostne hrpe je 50 % suhog materijala (slama i otpaci povrća), 25 % zraka i 25 % vode. Ulažemo i dio zemlje (mineralni dio). Optimalan odnos ugljika i dušika

je 10-20:1, a to znači količinski 10-20 dijelova ugljika na 1 dio dušika.

Za procese pretvorbe u kompostnoj hrpi upotrebljavamo kompostne preparate.

To su pripravci od stolisnika, kamilice, hrastove kore, maslačka, valerijane i koprive. Za svaki preparat postoji točno određen način na koji se pripravljaju. Oni se u kompostnoj hrpi koriste tako da se rasporede po točno određenom rasporedu. Svaki preparat sa svakim ima stanovit odnos koji prožima kompost linearnim snagama.

PLAN SADNJE 14. listopada - Dan korijena Posebno ugodno od 2 do 12 sa�. Provodimo mjere pro�v zla�ca, varoe i štetnika s crvenom krvlju. Izradit ćemo D8 iz pepela ili niže potencije.

15. listopada - Dan korijena do 17 sa� Biljke mogu dulje osta� u vrtu ako ih kod prodora hladnog vremena i mraza prskamo preparatom 507.

16. listopada - Dan cvijeta Radimo s pčelama, berba i prerada voća, berba grožđa.

Počinje period presadnje.

17. listopada - Dan cvijeta Do 11 sa�, a od 12 sa� povoljno za biljke korijena. Nakon 12 sa� prskamo prazne površine preparatom Marie Thun te posipavamo dozreli kompost.

18. listopada - Dan lista Do 15 sa�, a od 15 sa� nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog Apogeja. Provodimo mjere pro�v puževa.

19. listopada - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Apogeja 20. listopada - do 17 sa� nepovoljno za rad s biljkama zbog Apogeja

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�.

U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�nje tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936 Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC Dežurni veterinar: 040/863-110 VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

AGRA D.O.O. poziva berače u Vratišinec u samoberbu jabuka

Nema slađeg od svježe ubrane jabuke i ušteđenog novca Samoberba jabuka u Agrinu voćnjaku u Vratišincu je u punom jeku, a trenutno se mogu ubrati sočne jabuke sorte fuji po cijeni od 4 kune po kilogramu. Za kilogram idareda i ostalih sorti izdvojit ćete tek 3,50 kuna Agra vas poziva u Vratišinec na samoberbu jabuka. Po dolasku u voćnjak potrebno je sa sobom donijeti neku ambalažu, najbolje sanduk ili košaru.

Po izlasku se voće važe i voilà!

Umjesto redovnih 7 kuna za kilogram jabuka sorte fuji ili 6 kuna za kilogram ostalih sorti, plaćate gotovo upola manju cijenu za svježe voće. Trenutno se mogu ubrati sočne jabuke sorte fuji po cijeni od 4 kune po kilogramu, dok ćete za kilogram idareda i ostalih sorti morati izdvojiti tek 3,50 kuna. Milina!

U voćnjak u Vratišincu dobrodošli ste svakog dana od 8 do 18 sati, a nedjeljom i praznikom od 8 do 15 sati. Naravno, po gore navedenoj redovnoj cijeni

Voditeljica Simona Murković u voćnjaku možete i samo kupiti jabuke, Za više informacija posjebez branja. Dakako, za pravu tite stranicu na Facebooku avanturu, iz Agre preporučuju Agra – rješenja za voćarstvo i samoberbu i obiteljski bora- vinogradarstvo ili nazovite na vak u voćnjaku. Slatko, �ino, broj telefona 099/843-1500. zdravo i jeftino! (ib, foto: st)

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DINO VIŠNJIĆ iz Podbresta ruši granice svog hendikepa

14. listopada 2022.

Položio vozački usprkos cerebralnoj paralizi - Za mene je vozačka doslovno moje noge. Fleksibilan sam i to mi daje jednu novu dimenziju života, istaknuo je 25-godišnji Dino Višnjić

Dino Višnjić nakon polaganja vozačkog ispita planira kupi� auto prilagođen za invalide Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

DOSTI Centar

Izgradnja Centra DOSTI u završnoj fazi Impozantno izdanje Centra DOSTI u Podturnu poprima završne konture i polako se nadzire konačni izgled centra. Podsjetimo, u središtu Podturna gradi se građevina posebne namjene za boravak osoba s tjelesnim invaliditetom u kojoj će se pružati usluge za dnevni i poludnevni boravak osoba s invaliditetom.

Zgrada će biti polivalentna te će pružiti osobama s invaliditetom usluge boravka, ali i mnoge druge mogućnosti, od korištenja raznovrsnih terapeutskih do društvenih sadržaja.

Centar kakav Međimurje do sada nije moglo zamisliti biti će sada realiziran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program

Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020. te iz proračuna Republike Hrvatske.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,2 milijuna kuna. Udruga je u projekt uložila i dio vlastitih sredstava te se istovremeno pokušava zatvoriti �inancijska konstrukcija zajedničkim sporazumom između općina i gradova te Međimurske županije, budući da se dio od 17,2 milijuna kouna, točnije 2,5 milijuna kuna �inancira iz vlastitih sredstava.

Vjerujemo da će svi stanovnici Međimurske županije, a posebno žitelji Općine Podturen biti vrlo ponosni na zgradu i njezine funkcije nakon potpune izgradnje te će uvelike imati koristi od iste.

D

a je u životu moguće pomjeriti granice svojih mogućnosti, najbolji je dokaz Dino Višnjić, 25-godišnjak iz Podbresta. Rodio se s cerebralnom paralizom, no usprkos tome proteklog je tjedna uspio položiti vozački ispit i steći pravo na samostalno upravljanje autom. Za njega vozačka dozvola znači pravi preporod u životu.

- Dugo mi je bila želja položiti vozački. Za mene je dobivanje vozačke kao da sam doslovno dobio natrag svoje noge. Fleksibilan sam i to mi daje jednu novu dimenziju života. Sada više nikoga neću morati moliti za prijevoz, bilo da idem na posao bilo u teretanu.

Više neću morati moliti mamu, sestru ili svoje prijatelje, kojima sam jako zahvalan što su uvijek tu za mene. Sada ću si sam moći organizirati svoje vrijeme i osjećat ću se puno bolje. Postat ću sam vladar svojeg vremena, rekao

Dino se bavi i powerliftingom u kategoriji bench press ili potisak s klupe, za što je osvojio niz medalja

nam je Dino sretan i ispunjen zbog svog podviga.

Pronašao i posao te sport u kojem osvaja medalje

Sa svojim invaliditetom se pomirio i odlučio ga iskoristiti u svoju korist. Krenuo je u tom smjeru pa je prije tri godine upisao teretanu i počeo se baviti powerliftingom u kategoriji bench press ili potisak s klupe. Do sada je osvojio niz zlatnih medalja, što ga iznimno veseli.

- Dobro se osjećam dok treniram i pomičem svoje granice. Najbolje mi je u sjećanju ostalo moje prve natjecanje.

Na njemu sam s 47 kilograma uspio podignuti utege od 65 kilograma. To mi je dalo poticaj i energiju za dalje. Tu sam shvatio da si čovjek granice sam stvara u svojoj glavi, istaknuo je Dino.

- Moja velika potpora prilikom treniranja su Dominik Krišto�ić i Sindy Bubek.

Zbližili smo se i postali smo prijatelji, dodaje u nastavku naš sugovornik, koji s lica nije skidao osmijeh.

Kaže da mu je teretana pomogla i da pronađe posao pa sada trenutno radi kao mrežni administrator u socijalnoj zadruzi Humana nova.

- Uređujem webshop Humane nove. Slikam proizvode i stavljam ih na mrežu. Odgo-

varam na razne upite na društvenim mrežama. Zaprimam narudžbe i distribuiram ih dalje u skladište pa sve ostalo po potrebi. Stvarno sam iskreno presretan što sam dobio šansu u Humani novi.

Ovdje imam priliku dokazati se i rasti iz dana u dan, naglasio je Dino, kojemu je rad u Humani novi prvo radno iskustvo.

Za svoju �irmu voli reći da su svi zajedno kao jedna velika obitelj. Jedni drugima pomažu i uvijek su tu na pomoć što god da zatreba.

O svojem invaliditetu vrlo otvoreno progovara, no to nije oduvijek bilo tako.

Posebno teško mu je bilo nositi se s hendikepom u pubertetu. Gledao je svoje prijatelje kako bezbrižno igraju nogomet, koji jako voli i bilo mu je jako frustrirajuće da i on ne može igrati zajedno s njima.

- To je bilo razdoblje dok se pojavljuju upitnici nad glavom. Zašto se to baš meni događa? No, kad sam sazrio i proširio svoje vidike, promijenio sam svoje razmišljanje.

Sada sam mišljenja, ako je već to moralo biti tako, hvala Bogu da su to samo noge.

Ovo ostalo u životu sve možeš nadoknaditi glavom.

Ako si to sve posložiš tako u glavi, to ti čak može biti prednost u životu. Rušiš

barijere i tuđa mišljanja o invalidima, rekao nam je Dino.

Iako se po pitanju odnosa prema invalidima dosta toga promijenilo nabolje, još uvijek postoji tabu-tema kad je u pitanju invaliditet.

U tom smislu posebno mu smeta kada ga ljudi gledaju sa samosažaljenjem i govore mu: - Jadan dečko!

Ne želim da me ljudi sažaljevaju

- Želim da me ljudi pamte kao Dinija, kao osobu, a ne kao osobu s invaliditetom.

Ne bježim ja od toga, to na neki način usmjerava moj život. Ali smatram da to nije nikakva prepreka da ja ne bih mogao imati kvalitetan život kao ostali. Pa možda čak i kvalitetniji, govori nam Dino.

U slobodno vrijeme jako voli čitati knjige, posebno iz područja psihologije. Jako voli komunikaciju i način na koji ljudi funkcioniraju.

- Moraš imati cilj u životu, nećemo težiti. Vjerovati u samog sebe. Još nemam svoj auto, želja mi ga je nabaviti što je prije to moguće, govori nam na kraju.

Dino na svojim ciljevima ovdje ne misli stati. Želja mu je nastaviti sa svojim školovanjem i nadograditi se znanjima u svim sferama svog života. Jer samo znanje je istinska moć.

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vaši stupci 21 Demanti teksta „Bi li i nama MUP dao kombi za planinarenje na Velebit?“ objavljenog u prošlom broju

Službena vozila korištena su u skladu s propisima MUP-a

Generacija osmaša 1991./1992. iz Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu na okupu

TRIDESETA OBLJETNICA OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

U najboljim smo godinama!

U petak, 7. listopada, generacija osmaša 1991./1992. iz Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu proslavila je 30. godišnjicu izlaska iz osnovnoškolskih klupa. Položili

su cvijeće i zapalili svijeće na grobu jednog od svojih razrednika, prof. Josipa Peteka. Sat razrednika u školi vodili su gosp. Pavao Dretar i gosp. Vlatko Kapun i zaključili kako su

sada u najboljim godinama.

Na Satu razrednika generacija, čiji su neki članovi raspršeni diljem Europe, pa i šire, došla je do zaključka kako je „život lijep“, unatoč svim nedaćama i životnim

pričama i ta je poštapalica ostala misao vodilja do kraja proslave, koja je nastavljena u restoranu Fontana u Mačkovcu. Proslava je potrajala do ranih jutarnjih sati. (tr)

Generacija učenika 1985./86. prisjetila se lijepih osnovnoškolskih dana

GENERACIJA UČENIKA 1985./86. OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

Nepokoreni, uporni, uspješni, iskreni, svoji i ponosni Generacija učenik a 1985./86. okupila se ispred škole u Svetom Jurju na Bregu. Prisjetili su se lijepih škol-

skih dana, pokojnih kolegica i razrednice Kelnerić. Pozdrave i poklone uručili su razrednicama Jerosimić i Dretar. Vesela

ekipa druženje je nastavila u restoranu Šut u Nedelišću. Svi su tako iskusni, a tako mladi, još uvijek djeca u odraslom tijelu.

Nepokoreni, uporni, uspješni, iskreni, svoji, ponosni, neponovljivi… Do novog susreta, nastavljaju plesati kroz život. (jv)

Poštovani čitatelji, u prošlom broju našeg tjednika Međimurske novine broj 1412. od 7. listopada 2022. godine došlo je do nenamjernog propusta u tekstu pod naslovom „Bi li i nama MUP dao kombi za planinarenje na Velebit?“, objavljenom na 23. stranici u rubrici Mozaik. U tom je tekstu čitatelj želio preispitati ispravnost nekih postupaka u vezi unutarnje organizacije Međimurske policije, točnije PP Mursko Središće oko njihovih aktivnosti. Na osnovi toga mi smo poslali upit PU međimurskoj iz koje nam je susretljivo i odgovorio na upit njihov glasnogovornik Radovan Gačal.

No, došlo je do pogreške koju sada ispravljamo kako cijeli događaj ne bi došao pod pogrešno svjetlo javnosti, a rad policije nepotrebno ispao negativan.

Naime, greškom je policiji iz naše redakcije poslana nedovršena verzija teksta upita policiji pa je glasnogovornik odgovorio samo na dio koji mu je i poslan, dok je u navedenom tekstu objavljen cijeli prijeporni tekst čitatelja.

Zbog toga službeni odgovor iz PU međimurske ispada nedorečen i najblaže rečeno – čudan.

Ovdje sada donosimo odgovor na cijeli tekst kako bismo ostali u uzusima vlastitih visokih standarda točnosti i pravovremenosti informiranja javnosti kojima se Međimurske novine jako ponose, a na čemu razvijaju i svoju konkurentsku prednost.

Ispričavamo se zbog svog propusta PU međimurskoj te PP Mursko Središće, kao i njihovim načelnicima Ivanu Sokaču i Miljenku Vrbancu te u nastavku donosimo odgovor PU međimurske na čitav tekst prijepore našeg čitatelja u vezi biciklističke vožnje članova PP Mursko Središće između Murskog Središća i Đakova objavljen u prošlom broju: Tijekom dana vikenda od 9. do 11. rujna ove godine deset policijskih službenika Policijske uprave

međimurske, temeljem godišnjeg Izvedbenog plana za provedbu policijskog treninga, sudjelovalo je na vožnji biciklima od Đakova do Murskog Središća, a sve u sklopu opće tjelesne pripreme policijskih službenika. Pripreme su odrađene uz stručni nadzor policijskog službenika za stručno usavršavanje Policijske uprave međimurske, dok su troškove smještaja i prehrane podmirili sami sudionici.

Tom prilikom svi policijski službenici koristili su slobodne dane ili godišnji odmor, dakle samim time nisu ni mogli ostvariti prekovremene sate.

Temeljem Naputka o načinu uporabe i održavanja vozila Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom spomenutih priprema sudionicima je omogućeno korištenje dvaju službenih vozila (kombi vozila) Policijske uprave međimurske. Službena vozila korištena su isključivo za prijevoz sudionika, bicikala i dr. sportske opreme, dakle korištena su namjenski i sukladno pozitivnim propisima, koji reguliraju rad Ministarstva unutarnjih poslova.

Tijekom spomenutih priprema došlo je do kvara na jednom službenom vozilu te je u dogovoru s voditeljem voznog parka obavljena zamjena neispravnog vozila ispravnim.

U tu svrhu angažirana su dvojica policijskih službenika Policijske postaje Mursko Središće, koji su toga trenutka bili u službi te su tijekom zamjene vozila ostvarili prekovremene sate.

Iz svega prethodno navedenog proizlazi kako policijski službenici, sudionici priprema, nisu ostvarili prekovremene sate rada, dok su službena vozila MUP-a korištena sukladno pozitivnim propisima, koji pobliže reguliraju rad Ministarstva unutarnjih poslova.

Tomislav Novak, glavni urednik Međimurskih novina

22

Mozaik

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ Čiji je vrt najljepši 2022.

Nagrađeni za najvrtove preuzeli svoje nagrade Sponzori za našu nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši bili su: Košnja Kovačić, Međimurka BS, Vrtni centar Iva i Vrtlarija Vijenac

O

vogodišnje dobitnice našeg natječaja Čiji je vrt najljepši proteklih su tjedana preuzele od sponzora svoje nagrade. Podsjetimo, pobjedu ove godine odnio je vrt Suzane Kemec iz Prekope. Suzana Kemec osvojila je poklon-paket uređenja vrta (košenje trave, obrezivanje živice…) tvrtke Košnja Kovačić.

Drugu nagradu i poklon-bon od 500 kuna u Vrtnom centru Iva odnijela je Suzana Belić iz Preloga.

2.

1.

Za treću nagradu odabran je zajednički vrt stanara Uske ulice u Čakovcu koji održava glavna vrtlarica Nada Lajtman. Nagradu su joj uručile Tea Šparavec iz Zasadbrega i Snježana Pintarić iz Frkanovca iz Vrtlarije Vijenac. Četvrta nagrada pripala je Bojani Novak iz Martinuševca koja je ponosna vlasnica preko 1500 komada različitih kaktusa. Rasadnik Stella Floris darovao joj je širokolisnu vrbu.

Rozina Fučko iz Ivanovca osvojila je petu nagradu

Suzana Kemec iz Prekope osvojila je prvu nagradu tvrtke Košnja Kovačić

3.

Suzani Belić iz Preloga nagradu je uručila Valen�na Juras u Vrtnom centru Iva

4.

Nadi Lajtman iz Čakovca nagradu su uručile Tea Šparavec iz Zasadbrega i Snježana Pintarić iz Frkanovca iz Vrtlarije Vijenac

5. 6.

Bojani Novak iz Mar�nuševca nagradu je uručila Monika Just iz Rozini Fučko iz Ivanovca poklon-bon od 300 kuna uručio je Žarko Podbresta u Stella Florisu Strelec iz Međimurke BS

i poklon-bon od 300 kuna u Međimurki BS na vrtnom odjelu. Šesto mjesto pripalo je Ivici Dodleku iz Miklavca koji je također osvojio bon od 300 kuna u Međimurki BS. Nagrađeni su se razveselili poklonima i zahvalili Međimurskim novinama i svim sponzorima u nagradnom natječaju Čiji je vrt najljepši. Čestitamo još jednom našim dobitnicima, a vas koji marljivo uređujete svoje okućnice i time Međimurje činite ljepšim i ugodnijim mjestom za život pozivamo da se i druge godine prijavite na natječaj. (sh)

Šesto mjesto i poklon-bon od 300 kuna u Međimurki BS pripali su Ivici Dodleku iz Miklavca, a nagradu mu je uručio Žarko Strelec

14. listopada 2022.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Deda Franjo sa svojom mnogobrojnom obitelji i prijateljima na rođendanskom slavlju

FRANJO KARLOVČEC iz Zaveščaka jedan je od najstarijih stanovnika Međimurja

Vurmohar proslavio 100. rođendan Stogodišnji Franjo ponosan je na svojih šest rođendana, Franjina najmlađa kćerki, 2 sina, 20 unuka, 25 praunuka i 4 pra- kćerka Marina. praunuka Deda najbolje radi starinsku zlevanku Piše i foto: Sanja Heric Jedan je od najstarijih

K

ada smo zadnji put bili kod Franje Karlovčeca u Zaveščaku kod Selnice, pao je dogovor da će naš idući susret biti kada napuni stotu godinu.

Na svu sreću, život mu je podario još dvije godine od našeg zadnjeg susreta pa smo ga u subotu, 8. listopada, posjetili u Izletištu Goričanec u Svetom Martinu na Muri gdje je sa svojom velikom obitelji i rodbinom proslavio jedinstveni – 100. rođendan.

Najstariji urar u Međimurju

Djed Franjo, kojeg svi zovu Vurmohar, još je uvijek bistra uma, vitalan i pravi je šaljivdžija.

Svako malo izvali neki vic ili neku foru na koju se svi uvijek grohotom nasmiju.

Pa tako i kada smo ga pitali koji je to njegov recept za dug život, kao iz topa je i uz zagonetni smiješak odgovorio: - Pa najte hmreti.

stanovnika Međimurja, a u svojih 100 godina prošao je 2. svjetski rat i mađarsku vojsku da bi na kraju pao u ruke Rusa.

Uvijek je bio snalažljiv u životu, pa tako i u ruskom zarobljeništvu gdje je Rusima počeo popravljati satove koje su krali od Nijemaca i nisu ih znali naštelati. Satove popravlja i dandanas pa možemo reći da je i najstariji urar na ovom području.

Rodio se 7. listopada 1922. godine u Žabniku u Svetom Martinu na Muri. Dvaput se ženio, prvo s Milkom, a potom s Jelenom. Ponosan je na svojih šest kćerki, 2 sina, 20 unuka, 25 praunuka i 4 prapraunuka.

- Jedan sin mu je poginuo, ali ostali su živi, dio ih je ostao u Međimurju, a dio otišao u inozemstvo. Danas nas se ovdje okupilo 70-ak, no fali nas još najmanje 30.

Jedni su spriječeni zbog posla u Italiji, a neki imaju koronu, rekla nam je organizatorica

Još uvijek popravlja satove. To mu je hobi. Vid ga dobro služi još uvijek, ali ima ono svoje dodatno oko – povećalo. Uglavnom prijateljima popravlja satove.

Svakog dana ustaje u sedam sati ujutro. Još prije dvije godine vozio je auto. Uvijek je bio leteći. Kada je vozio auto, nikad nije bio doma. Volio je otići i na sok u lokalni ka�ić i tamo popričati s poznanicima.

- Spije si retko kad, ali kada si spije, to je žuti muškat.

Hrani se starinskom hranom, žgancima s mlijekom. Prije si je hranu sam pripremao, a sada mu mi pripremamo hranu. Moram priznati da slaže najbolju zlevanku, onu starinsku, to mu je specijalitet.

To ni mama ne zna tako dobro ispeći, priča o dedi Franji kći Marina. Rijetko je kad u svojih sto godina išao do doktora.

Uvijek su ga jedva nagovorili kada je to bila zadnja opcija.

- Prije mjesec dana bio je dosta kritično, ali hvala Bogu, oporavio se. Ugrizao ga je

krpelj, uzimao je antibiotike, pa je bio prehlađen, ostao je bez apetita i nije mogao piti vodu.

Doktorica nam je rekla da smo ga dopelali u zadnji čas. Zahvaljujem ovim putem svim doktorima, priča nam Marina.

Djed Franjo zbog slabijeg stanja trenutno živi kod kćerke Marine u Čakovcu. Teško mu je to palo jer je 70 godina živio u Zaveščaku i misli se vratiti natrag u svoj dom.

Tamo se najbolje osjeća.

Nitko mu ne bi dao 100 godina

Usprkos tome što se u zadnje vrijeme osjećao loše, djed Franjo je na svojoj proslavi povodom 100. rođendana zablistao. Svatko tko ga je ovih dana vidio, prokomentirao je kako mu ni u kom slučaju ne bi dao 100 godina. Možda kojih 80 godina, ali stotku nikako.

Za ovu jedinstvu prigodu rođendansko iznenađenje pripremili su mu i kolege iz LD-a Srndać iz Selnice, čiji je dugogodišnji član, o čemu više možete pročitati na stranici 51.

Rođendanska torta za 100. rođendan sa slikama koje opisuju njegov život

Elektronička Elektronička javna javna dražba dražba Poslovna Poslovnazgrada zgradaiimlinsko mlinskopostrojenje, postrojenje,Kotoriba Kotoriba EOS EOSnekretnine nekretninevas vaspozivaju pozivajuna naelektroničku elektroničkujavnu javnudražbu. dražbu.

Više Višeinformacija informacijaoonekretnini nekretninina nawww.eos-nekretnine.hr www.eos-nekretnine.hr

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

14. listopada 2022.

Međimurske novine i BluKids vas daruju Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina Valerija Peršak i Tomica Nerer

TRGOVINA TP VARAŽDIN 43, PEKLENICA

Tomičini favoriti su nogomet, humor i događaji iz grada Tomica Nerer iz Peklenice ovotjedni je dobitnik platnene poklon-vrećice Međimurskih novina.

Zatekli smo ga u prodavaonici TP Varaždin u jutarnjoj

brzoj kupnji. Pitali smo što voli čitati. - Većinom čitam sportske vijesti i rezultate nogometnih liga.

Volim humor, pročitam viceve. Nakon toga prelistam

sve teme, a od toga me najviše zanimaju vijesti i sve što se događa u mom gradu, kazao je Tomica Nerer kojega smo fotogra�irali s prodavačicom Valerijom Peršak. (BMO)

Damira i Nikola Jambrović iz Nedelišća dobili su kćerkicu Neru, rođenu 23. srpnja.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 91. kola Novo, 91. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

3

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. listopada.

Sretnog dobitnika 91. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. listopada. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime:

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

Adresa:

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Broj telefona:

facebook.com/MedimurskeNovine Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 25. listopada do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Ana Barić osvojila je prvu nagradu na 7. Međunarodnoj izložbi karikatura u Čakovcu Foto: Zlatko Vrzan

2

media

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

VIKEND VODIČ

petak, 14. listopada

NEVER FORGET, Izložba i koncert 18. listopada

10:00 CZK Čakovec Od muhe do slona Suvremena i interak�vna plesna predstava 16:00 CZK Čakovec Plavo sunce na žutom nebu Predstava 19:00 Prelog Izložba Marine Čorić

subota, 15. listopada 11:00 Perivoj Zrinskih Jesenski kros Međimurja kros za polaznike vr�ća i škola s područja Međimurja

Nikad ne zaboravimo holokaust

Židovska općina Čakovec po prvi put u svom dugom djelovanju provodi međunarodni projekt �inanciran iz programa Europske unije. - Izazovno je i počašćeni smo što imamo priliku organizirati niz aktivnosti kojima

pobuđujemo razmišljanje, razgovor, sjećanje, poučavanje na teme povezane s ljudskim pravima, tolerancijom, igrađanskim duhom Europske unije.

Projekt Never projekt - Nikad ne zaboravimo posvećen je i komemoriranju

žrtava holokausta, a�irmaciji židovske ostavštine na prostoru na kojem danas živimo te židovske kulture.

Srdačno Vas pozivamo na izložbu i koncert koje upriličujemo 18. listopada u 18:30 i 20 sati, javljaju organizatori. (dv)

15:00 CZK Rudar Mursko Središće Sasvim neobičan dan Predstava za djecu 20:00 CZK Rudar Mursko Središće Zbor Eliam Koncert duhovne glazbe 21:00 Arena Varaždin Koncert Halid Bešlić

nedjelja, 16. listopada 14:00 - 17:00 Žabnik, Mlin na Muri Dan otvorenih vrata mul�medijalne zbirke i mlina 14:30 Žabnik, Mlin na Muri Povratak Pikača Radionica “kak se dela pikač odnosno sejnov ded”

MJESEČNI VODIČ

18. listopada LJUBOMIR KEREKEŠ napisao je i režirao film Marginalci

20:00 Mursko Središće CZK Rudar Pjesnički opus Vladimira Varšića

Želi da se u kinima popišate od smijeha

18:30 i 20:00 CZK Čakovec Never Forget Izložba i koncert

Ovo je dobra pozivnica da od četvrtka 27. listopada odete u najbliže kino i pogledate hrvatsku komediju koja ne štedi nikoga, a i da provjerite koliko dobro upijaju kino sjedala.

Premijera s gostima bit će i na Tribini ČČ u Centru za kulturu.

Skupština selskog odbora sela Črevo održava se jednom godišnje, a pripreme za jednu takvu skupštinu traju cijelu godinu.

Vrhunac godišnje selske skupštine je 'umjetno-kulturnička' priredba u izvedbi svih članova odbora sela Črevo.

U �ilmu glume: Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ksenija Marinković, Ana Begić Tahiri, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić i drugi. (dv)

22. listopada 21:00 MESAP Nedelišće Koncert Mladen Grdović, predgrupa Priva� band

od 21. do 23. listopada Prelog 6. Dani smijeha Dom kulture

27. listopada 20:00 Tribina ČČ Centar za kulturu Čakovec Novi film u produkciji Kerekeš Teatra Marginalci

3. prosinca Arena Varaždin Koncert Dino Merlin Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

PRELOG

Izložba Marine Čorić u Muzeju Croata insulanus

15:00 CZK Rudar Mursko Središće Bremenski svirači Predstava za djecu

Muzej Croata insulanus grada Preloga poziva na otvorenje samostalne izložbe Marine Ćorić pod nazivom Godišnji u petak, 14. listopada 2022. u 19 sati. Marina Ćorić rođena je 1987. godine u Zadru, gdje je završila svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. U svojem stvaralaštvu nije ograničena na jedan medij, pa se podjednako bavi slikarstvom,

15:00 Gornji Kraljevec Mamičina škrija Kulturno-gastronomska manifestacija 17:00 CZK Rudar Mursko Središće Kaos prije premijere Predstava za djecu 19:00 CZK Rudar Mursko Središće Afera, predstava

ZNANJE KNJIGA nagrađuje - Stacy Willingham: Sjena zla Stacy Willingham: Sjena zla

kupon br. 1413

poklanja knjigu Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Hena com i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Šest je �nejdžerica nestalo u gradiću u Louisiani kad je Chloe Davis imala dvanaest godina. Do kraja ljeta njezin je otac bio pritvoren i optužen kao serijski ubojica. Chloe i ostatak njezine obitelji bili su primorani suoči� se s is�nom i nastavi� živje� s posljedicama.Dvadeset godina poslije, Chloe je psihologinja s privatnom praksom u Baton Rougeu i priprema se za svoje vjenčanje. Napokon je uspjela ostvari� krhku sreću, no ponekad joj se čini da je njezin život izvan kontrole, baš kao i živo� njezinih pacijenata �nejdžera.

Tada nestane nova �nejdžerica. Za�m još jedna. I ono strašno ljeto kao da se ponavlja. Je li samo paranoična pa vidi poveznice koje zapravo ne postoje ili će još jedanput razotkri� ubojicu?

Dobitnik knjige Jussi Adler-Olsen: Ožiljci prošlos� objavljene u prošlom broju je Goran Holcinger iz Čakovca.

Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

fotogra�ijom, ilustracijom, a recentnih godina povremeno i videom.

Svoje radove izlagala je na nizu grupnih i samostalnih izložbi, prvenstveno u regiji, ali i u inozemstvu. Osim kroz izložbe, umjetnički djeluje i kroz sudjelovanje u međunarodnim projektima, likovnim radionicama i likovnim kolonijama. (dv)

14. listopada 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

događaj tjedna

U ČAKOVCU je održan 22. Izbor najuzornije hrvatske seoske žene

Mateja Vranović predala je titulu Antoniji Mrzlić Budak - U svemu što rade, od njihovog društvenog i političkog angažmana pa do proizvoda visoke dodane vrijednosti, zaštićenim proizvodima, riječ je o ženama koje brišu granice između ruralnog i urbanog, kazala je ministrica Vučković Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

M

ateja Vranović iz Gardinovca ponosno je nosila titulu najuzornije hrvatske žene osvojene lani u Pitomači. Zahvaljujući tome, ovogodišnji izbor došao je u Međimurje gdje je i održan, u subotu, 8. listopada. Naime, u čakovečkoj dvorani Graditeljske škole natjecalo se 17 natjecateljica iz 14 hrvatskih županija, koje su uredile svoj izložbeni prostor ručnim radovima, proizvodima sa svojeg gospodarstva, cvijećem, ukrasima, zimnicom, tradicijskim jelima, vinom te kolačima i drugim slasticama, dok su se na pozornici predstavile

narodnom nošnjom svoga kraja, a odgovarale su i na pitanja članova žirija.

Promocija vrijednosti i važnost žene na selu

Organizacijom ovakvog izbora želi se promicati vrijednost i važnost žene na selu s ciljem podizanja kvalitete življenja na hrvatskom selu, očuvanju obitelji i kulturne baštine.

Međimursku županiju na ovogodišnjem izboru predstavila je Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca, koja je na izlagačkom prostoru predstavila sve ono najbolje što Međimurje pruža. Na svojem gospodarstvu proizvodi autohtoni sir turoš, uzgaja međimurske konje,

ima dva koji su licencirani za pripust, a voditeljica je adrenalinskog parka PG Geler, koji nudi sport i rekreaciju te ecofriendly smještaj.

Kako izbor uglavnom ide po teritorijalnom ključu, pobjednica ne može dvaput zaredom biti iz iste županije.

Pa je tako najuzornija hrvatska seoska žena za 2022. godinu Antonia Mrzlić Budak koja dolazi iz Svetog Petra u Šumi, iz Istarske županije.

Udana je i majka je troje djece. Zajedno sa suprugom bavi se proizvodnjom autohtonih suhomesnatih proizvoda koje nude u svojoj konobi Doma. Na farmi uzgajaju svinje i perad, a obrađuju 25 hektara poljoprivredne površine. Vlasnici su klaonice, pršutane i

Antoniji Mrzlić Budak lentu je uručila naša Mateja Vranović

prostorije za preradu mesa limitiranih proizvoda.

Lentu joj je s ponosom uručila dosadašnja nositeljica titule, naša Mateja Vranović. Prva pratilja je Ivančica Kudlek iz Sisačko-moslavačke županije, dok je druga pratilja Kristina Ivić iz Brodsko-posavske županije.

Druge godine Izbor za najuzorniju hrvatsku ženu tako seli u Istru kamo će, vjerujemo, putovati i naša međimurska predstavnica.

Žene brišu granice između ruralnog i urbanog

Prva pra�lja Ivančica Kudlek iz Sisačko-moslavačke županije, pobjednica Antonia Mrzlić Budak i druga pra�lja Kris�na Ivić iz Brodsko-posavske županije

Na svečanosti je bila i Marija Vučković, ministrica poljoprivrede koja se, kako je rekla, svake godine iznova iznenadi koliko su seoske žene kreativne te kako uspješno obavljaju i najteže poslove.

- U svemu što rade, kad govorimo o njihovom društvenom i političkom angažmanu, o njihovim proizvodima visoke dodane vrijednosti, zaštićenim proizvodima, o teškom �izičkom radu ili bilo čemu drugom, mogu reći da ovaj izbor govori o ženama koje brišu granice između ruralnog i urbanog, kazala je ministrica. Izrazila je zadovoljstvo što trendovi pokazuju da se u Hrvatskoj sve više mladih

Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca dostojno je predstavila sve ono što Međimurje ima

obitelji odlučuje preseliti iz urbane u ruralnu sredinu i na bavljenje poljoprivredom.

Na Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu mogle su se kandidirati žene koje žive na selu, uživaju ugled u svojoj sredini, imaju lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo te proizvode poljoprivredne proizvode.Uz izlagačke prostore natjecateljskog ka-

raktera svoje rukotvorine predstavile su žene iz Udruge građana Gardruža Gardinovec, Udruge žena Belica, Kulturno-umjetničke udruge Florijan Andrašec Dekanovec, Udruga žena Nedelišće, Udruga žena Zlatne ruke, Društvo žena iz Murskog Središća, Čipkarice iz Svete Marije, a predstavile su se Žene poduzetnice Međimurja te OPG Vranović.

4

media

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

događaj tjedna 7. MEĐUNARODNA IZLOŽBA karikatura iznjedrila pobjednike

Damir Novak donio svjetske karikature u Čakovec Pristiglo je čak 528 radova od 271 autora iz 53 država, a u kategoriji do 16 godina pristiglo je 85 radova od 163 autora iz pet država

Damir Novak, inicijator i organizator ove međunarodne izložbe karikatura Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U

caffe baru Bedem u Čakovcu održano je 7. listopada otvorenje izložbe i proglašenje pobjednika 7. Međunarodne izložbe karikature Čakovec 2022. čiji je organizator i začetnik Damir Novak iz Malog Mihaljevca.

Amaterski sport kao zanimljiva tema

Prvo mjesto u kategoriji od 16 godina osvojio je Ba Bilig iz Kine

Karikatura Konstan�na Kazancheva iz Ukrajine

Ujedno je i karikaturist Međimurskih novina, a njegove radove donosimo svaki tjedan u novinama na zadnjoj stranici. Ovogodišnja

tema međunarodne izložbe bila je amaterski sport.

U kategoriji starijih od 16 godina pristiglo je 528 radova od 271 autora iz 53 država, a u kategoriji do 16 godina pristiglo je 85 radova od 163 autora iz pet država.Prvu nagradu osvojila je Ana Barić (na idućoj stranici donosimo intervju) u kategoriji do 16 godina, a u kategoriji od 16 godina Ba Bilig iz Kine. U kategoriji U-14 3. mjesto zauzeo je Patrik Peras.

- Ovogodišnja tema sport i rekreacija nama u Hrvatskoj je izuzetno bli-

ska. Volimo sebi tepati da smo sportska nacija, živimo s uspjesima i neuspjesima naših sportaša, nema te discipline u kojoj nismo stručni.

Amaterski sport kod nas je izuzetno razvijen, volimo se natjecati, biti publika, ali i komentatori i savjetnici našim sportašima, bez obzira na natjecateljsku razinu ili važnost pojedinih utakmica.

Hvala svima koji su sudjelovali u natječaju te velike čestitke pobjednicima, vaše divne radove gledamo do 21. 10. do kad je otvorena izložba, rekla je o izložbi gradonačelnica Ljerka Cividini.

Rad Ivailova Tsvetova iz Bugarske

14. listopada 2022.

Intervju tjedna

KA SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, ala samostalni koncert

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

Vidim se na sceni opere Sydneyu Skijašubježi od lavine, ANA BARIĆ (14) iz Čakovca napravila pobjedničku karikaturu na Međunarodnoj izložbi

ali mora napraviti selfie!

našoj obitelji uvijek se slušala klasična azba, od mojeg rođenja. Roditelji su me dili na mnogo koncerata, a klavir, stari trof, u našoj je mu kućijeuvijek moj izazov - Na slici glavnibio prioritet dobra fotka pa ne primjećuje da će za nekoliko sekundi pasti jer je ispred njega znak za zabranu prolaza, objašnjava nam svoj zanimljiv rad mlada karikaturistica

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, Piše: Dora Vadlja na 7. Međunarodnoj izložbi je amaterski sport, a Ana se petrof, uUnašoj Foto: Zlatko Vrzan a klavir, stari velikoj kon- baš dobro dosjetila i nacrtala nka Siladi iz Čakovca kući uvijekkarikatura. je bio moj izazov. kurenciji od čak 528 rado- aktualnu temu. a je u sklopunaZrinskog Barić, 14-godišPostoji anegdota, va, Aningovori je radnam osvojio prvo Karikature crta u stivala samostalni konnjakinja iz Čakovca, Vinka i nastavlja: Kada sam tema mjesto. Ovogodišnja Centru za kulturu slobodno vrijeme osvojilaČaje prvoimala mjestotri međunarodne godine, tata miizložbe je bila uz klavirsku pratnju pokazivao enciklopediju i viAna je učenica Prve ora klavira Glazbene djela sam sliku operne kuće osnovne škole u Čakovcu, a kako nam kaže, karikature u Varaždinu, Danijela u Sydneyu i rekla sam da ja crta kad stigne. tamo želim pjevati kad odra- Karikaturama sam se ovir je pohađala stem i eto me na tom putu. zapravo počela baviti kad je Ana Barić osvojila je prvo mjesto Vježba nekoliko sati dnevtata poslao moj rad na ovaj od profesorice na 7.

Međunarodnoj izložbi karikatura no. Trenutno je studentica pa natječaj. Znala sam prije da Varga još nije iskusila pravu karijepostoje karikaturisti, ali nibranu prolaza, govori nam o je, dok je shvatila da je baš nka je pohađala Prvu ru, ali kako nam i kaže, vrlo kad mi nije došlo da ja bunu školu Čakovec i se teško probiti jer je danas dem jedna od njih. Na mojoj pobjedničkoj karikaturi ova ona osvojila prvo mjesto, bila zaista iznenađena. ničku školu Miroslav sve više pjevača. karikaturi nalazi se skijaš mlada autorica.

- Meni i mojoj obitelji alenić, smjer glasovir koji bježi od lavine snijega i Ostala ugodno nitko nije javio da sam poPjevala na također slika sel�ie. Na slici ofesorice Nade Varga. iznenađena prvom bijedila, pa dok smo došli mu je glavni prioritet dobra Varaždinskim Zatim sam pohađala nagradom na proglašenje, bili smo jako fotka pa ne primjećuje da će u glazbenu školu Varažbaroknim večerima Za ideju za karikaturu oduševljeni, kaže nam ova Ovogodišnja tema bila sport, a Ana je prikazala skijaša za nekoliko sekundi pasti jer mjerove teorija glazbe i je amaterski srednjoj školipred ima-sobom koji bježi od lavine, radi selfi-eJoš i neuuviđa opasnost je ispred njega znak za zajoj i nije trebalo predugo pa mlada karikaturistica. je u klasi profesorice la sam priliku pjevati na 48. rete Matišić.

Varaždinskim baroknim večeenutno sam na Mu- rima uz pratnju Varaždinskog CZKuČAKOVEC, 25. susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade akademiji Zagrebu, komornog orkestra, te sam vi glazbena pedagogija s istim orkestrom nastupila nje u klasi profesorice na koncertu talentiranih učeOršanić. Živim u Ča- nika srednje glazbene škole. i studiram u Zagrebu Centru Tijekom U čakovečkom za studija sudjelovala stavuodržala I Cyranojei svoj djevojčica Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca prvi m većinom u sam na raznim projektima kulturuZagrebu, svečano je otvoren samostalni koncert u Centru za kulturu Riječkog kazališta mladih nam mlada i uspješna Muzičke akademije kao što 25. susret profesionalnih Kamov i teatra Poco Loco, sopranistica. kazališta za djecu isu: mlade I. Kuljerić: Animal Farm, a u izvedbi su uživali učenile pays osnovnih iz opere malena je pjevala u Assitej, Hrvatskog centra C. Orff: Carmina Burana i nju Simfonijskog orkestra objašnjava Vinka. Međutim, Connais-tu ci međimurskih (A. Thomas), Torna vima, jedna zatimod nastavila vodećih kazališnih Antologija hrvatske zborske Hrvatske radiotelevizije na kako opera čini veliki dio Mignon škola, oduševljeni što di su kojem je dirigirala poznata repertoara, valja spomenuti Titokao iz opere La clemenza di noškolsko glazbeno manifestacija u Hrvatskoj. glazbe, nastavlja. i glumci bili dio glavne to u kojoj pu(W. A. Mozart) ovanje, aPrilika nakonjetoga Također je sudjelovala u norveška dirigentica Grete da je pjevala poznate arije Titopozornice CZK-a.i druge. U blika na raspolaganju ima izvedbe Velike mise Pedersen. kao što su Habanera iz opere budućnosti na naglasceni oškolsko i naposljetku Kakose je vidim u uvodu projektu selektirane ponajbolje ka- Wolfganga AmadeuU pravilu klasični pjevači Carmen (G. Bizet), Che faro opere u Sydneyu i u svijetu, edila akademija. sio Romano Bogdan, predu c-molu zališne i lutkarske Hrvatskog centra tom – potom, zaključuje U našoj obitelji uvijek predstave sa Mozarta sa Zborom Hrvat- ne pjevaju samo opere, već je senza Euridice iz opere Or- ali osjednik za djecu i mlade su ove Assitej, Centar je dio udruradiotelevizije uz prat- repertoar puno raznovrsniji, fej i Euridika (C. W. Gluck), mlada mezzosopranistica. ala klasična glazba, odkojeske godine nastale u Hrvatskoj. ga profesionalnih kazališta Publika na otvorenju ovogodišnjeg Assiteja Ove će godine publika za djecu i mlade Assitej Inukupno vidjeti 12 predstava otvorila susret bila je Carevo zatvoriti imati čakovečka na žutom nebu u petak, 14. ternational, a koji djeluje u kazališta iz cijele zemlje i iz novo ruho Gradskog kazali- Kazališna družina Pinklec listopada. Svečanost otvo- 80-ak zemalja cijelog svijeta.

Njemačke. Predstava koja je šta mladih Split, dok će čast predstavom Plavo sunce renja održana je uz pred(dv)

ora Vadlja Mario Golenko

A

Assitej otvorila predstava Carevo novo ruho

KAMO SUTRA

R

5

23. rujna 21:00 Dani piva Čakovec

od 23. do 25. rujna Od 9:00 VAS U KINO VODE Jesen u Gradu Zrinskih

24. rujna Prijepodne OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI Atrij Čakovec MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO Bakini kolači S DATUMOM 26. LISTOPADA U Fes� val slas�ca CINESTARU VARAŽDIN. 21:00 Prostor Čakovec Promocija albuma benda Dead Dog Summer 22:00 Koncert Gazde Šampion

29. rujna 20:00 Tribina ČČ Premijera filma Nosila je rubac črleni

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “Illyricvm” (projekcija u Varaždinu)

1. listopada

Vra�šinec Predstava za film Ja,Dobitnik trudnicaulaznica Kerekesh Teatra Illyricvm je: Nikola Klobučarić

6. listopada

20:00 KAKO Tribina ČČ DO Centar za kulturu ULAZNICA? Hotel Zagorje Gradsko Svakedramsko srijede potražite kazalište Gavella filma na nanajavu nagradnog Predstava šem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što tre-

batelistopada napravi� je da do četvrtka 8. do 12 sa� napisa� zašto biste

TZO Nedelišće baš vi trebali osvoji� besplatne Dvorana ulaznice. MESAP-a Nakon toga u petak Dani zahvalnos� nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Najavite događaj!

Sve informacije Ulaznice koje ste osvojili šaljite e-mail: podižu sena na blagajni kina uz vikend@mnovine.hr predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Kraljica zasjenila sve!

Hotel Zagorje ostavio nas s knedlom u grlu

ijetke je zaobišla vijest koja je čisto iz mojeg viđenja Pa je tako to šokantno, od svog brata koji je zbog imovine na 280.000.000 KAMO SUTRA o smrti engleske kra- čista umjetnost, dobro smo iako je bilo očekivano. Narav- ljubavi abdicirao i preselio funti, odnosno 500.000.000 ljice Elizabete II. koja se upoznali s kraljičinim ži- no, mogla je poživjeti još koju se u Francusku. Kada joj je američkih dolara. Palača je red sad već dosta go- Kako trenutku učili u školi ili godinu, ako daš da se tebi ne je uGavella koja nas je nasmivladala 70 godina.

Portali votom. u današnjem alii misliš kako se to baš kaže otackojoj umro veljačiizvela 1952.,fan- tuPredstava brojku proglasila predina u rukama mi se sam čula preko medija. Doma može dogoditi. Zato postoji tastičnu predstavu Hotel Za- jala, rasplakala, šokirala, popreplavljeni vijestima o svijetu skoro pa ne postoji u narodu, svi imamo svoju Elizabeta, koja je tada imala uveličanom, iako u nju nije našla knjiga naslova o tome i nismo pretjerano i ono ali. Ali, može. U ovih gorje uz još bolju glumačku sramila i začudila. Mislim da nom životu, vladavini, obi- nijedna monarhija koja toli- vuru.

25 godina, postala je kraljica uključena kraljičina osobna Hotel Zagorje, ratni biograf- razgovarali.

30 godina koliko postojim ekipu. Igraju Dijana Vidušin, smo, nakon što smo tri puta skim odnosima.

Izvlači se Kraljica je vladala Ujesedam nezavisnih zemalja umjetničkih djela, ko privlači javnost, ne čudi ski roman autorice Ivane BoI onda sam pročitala na Zemlji ne mogu reći da Ksenija Pajić, Perica Martino- kolekcija pljeskom vratili glumce na što cijeli svijet bruji o smrti e i svašta.

Od njenog turdinjenim Kraljevstvom i Ujedinjenog Kraljevstva, koja sama vrijede barem 10 drožić. U to vrijeme, kad sam tu knjigu i nekako sam se mi se nešto posebno teško vić, Bojana Gregorić Vejzović, pozornicu, izašli iz Centra funti. lentnog ljubavnog života kraljice Elizabete. Žena je jošU14 izdešavalo. drugih zemalja ComKanade, Australije, Novog čitala knjigu, ne smogu reći osobno s time povezala.

Većinom je to mir Lana Meniga, Antonija Stani- milijardi za kulturu s knedlom u grlu. ipom u ranoj mladosti, do imala 96 godina, nije toliko monwealtha.

Bila je ikona.

Zelanda, Južne Afrike, PakiU cifru da sam imala neka prevelika smislu, stavila sam se u te i dobro. šić Šperanda, Ivana Bolanča, Drago nisu mi jeuključena da i ovastana i Cejlona, kao i še�ica stre kojasaznanja je bila sve samo prečudno da jecipele umrla, ali ZanimljivoI tako je i kako slu- i zadva zamka vrijednost o Domovinskom Ivanine i razmišljala sam jajemalo Tena Nemet Brankov i Đorđe ni kve, poznatečija i inspirativne Commonwealtha. primjerena vladari, utjecajni, nije procijenjena, ni ratu ikraljevskoj Vukovaru. Jesam, ali pogotovo o tome kako bi bilo meničajno da postala boravilakraljica. na taj roman. Do Kukuljica. Autorski je projekt nikada predstave gostuju u našem itelji. Svivećinom mi koji ono smošto na-smo kao da susam u glavama naroda njen otac Ge-ČČ na Magazin Forbes procijelankasterskog u tom prognanik.

Uvijek se na-Naime, prošlotjedne Tribine Anice Tomić i Jelene Kovačić. primanja Čakovcu.od Nek’ ih bude i više. orge naslijedio je krunu nio je vrijednost kraljičine vojvodstva. to pratili seriju The Crown, besmrtni.

P

MJESEČNI VODIČ media

Piše: Dora Vadlja Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

E-mail: dora@mnovine.hr

media

6

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

KUD Katruže Ivanovec otvorio je ovogodišnju smotru

PJESMARICA NAŠIH MAMICA, tradicionalna smotra u Ivanovcu

Popevke mamica i japica iznova oduševile brojnu publiku i žiri I ove su godine prezentirani glazbeno bogatstvo i baština koji se ovom manifestacijom čuvaju od zaborava za buduće generacije Piše: Siniša Obadić

K

ako zvuče međimurski autohtoni taktovi posjetitelji su u nedjelju 9. listopada imali prilike čuti u sportskoj dvorani OŠ Ivanovec, gdje je organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Katruže uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH, Međimurske županije, Grada Čakovca te Vijeća Mjesnog odbora Ivanovec i Međimurje-plina održana 16. Smotra izvornog pjevanja starih međimurskih narodnih i sakralnih pjesama.

Ovogodišnja smotra okupila je ponovo velik broj izvođača, a kao gosti nastupili su članovi Mješovite vokalne skupine Fijolica Međimurskog folklornog društva Ivan Car iz Ljubljane i Petrinske rožice iz susjedne Mađarske,

dok su od domaćih čuvara tradicije nastupili i ljepote kulturne baštine svog kraja predstavili Mješovita vokalna skupina KUD-a Katruže Ivanovec, Ženska pjevačka skupina KUD-a Goričan, Mješovita vokalna skupina KUD-a Mura Novakovec, Ženska vokalna skupina KUD-a Podturen, Nadica Patafta i Katarina Sabol, Pjevački zbor Strahoninec, Jelena Bašek, Pjevački zbor umirovljenika Čakovec, Cecilija Merkač-Hudopisk, Ženska pjevačka skupina Udruge žena Sivica, Ženska vokalna skupina KUU Društvo žena G. Kraljevec, KUD Šandorovec – Ivan Mađarić, Mješovita vokalna skupina Zbora Matice umirovljenika Međimurske županije – Podružnice Nedelišće i Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec.

Ocjena komisije više je kao dobra sugestija nego kritika Kao i proteklih godina, sve izvedbe pratila je stručna komisija u sastavu profesorica Senka Bašek, emeritus dr. sc. Stjepan Hranjec te mr. art. Bojan Pogrmilović.

Bojan Pogrmilović, dirigent i vokalni pedagog koji Pesmaricu naših mamica prati već deset godina, pritom je istakao kako je značaj ove manifestacije u tomu što su i izvođači i organizatori spoznali važnost onoga što rade, a oni tu, kao komisija, nastoje biti više sugestivni nego kritičari.

Dejan Buvač uputio prigodne riječi

Na početku smotre izvođačima, organizatorima i posjetiteljima prigodnim se riječima obratio Dejan Buvač, predsjednik Zajednice HKUU-a Međimurske županije i predsjednik UO Hrvatskog sabora kulture te zamolio sve nazočne za minutu šutnje kojojom je odana počast nedavno pre-

minulim članovima Katruže Sabini Bujanić i bivšem predsjedniku Stjepanu Mesariću koji je bio i jedan od idejnih začetnika ove manifestacije.

- Gotovo svaka stara narodna međimurska pjesma jedna je životna priča koja tekstom i glazbom govori o dalekoj prošlosti, o životu naših predaka. Ona pjeva o radu, o ljepoti prirode, o ljubavi. S pjesmom se raduje, tuguje i plače, te je bogatstvo nama ostavljeno u nasljeđe, baštinu koju treba sačuvati od zaborava za buduće generacije, istaknuo je Buvač.

Samu smotru otvorila je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, pritom kazavši kako je Ivanovec najveće naselje nakon Čakovca u sastavu grada, a posebno se ističe po bogatom javnom životu i njegovanju naše kulture i tradicije. S druge strane međimurska je pjesma jedna je od posebnosti našeg kraja, na koju smo s razlogom ponosi. Ona je svjetska nematerijalna baština, uvrštena na UNESCO-vu listu, no s druge strane, ona je dio nas jer govori o nama,

našim usponima i padovima, životnim stremljenjima. Sjeta, ljubav i žudnja česta su tema međimurskih pjesama, a ponajbolje ih interpretiraju upravo oni koji su ih čuli od svojih baka i djedova, koji su živjeli u vremenima kad su se međimurske pjesme pjevale u svim prigodama, od veselih do tužnih.

Hvala ti, Štef, za ovu manifestaciju

- Hvala ivanovečkim Katružama što nam neumorno iz godine u godinu omogućuju ovako lijep povratak u prošlost, ali i što na ovaj način od zaborava čuvaju poznate i manje poznate međimurske napjeve.

Uvjerena sam da Pesmaricu nadgleda Stjepan Mesarić, koji nas je nedavno napustio. Mi, koji smo ga poznavali, zvali smo ga striček Štef, a upravo je on svojim neumornim radom u KUD-u postao sinonim za Pesmaricu.

Hvala ti, Štef, što si nam u nasljeđe ostavio ovu manifestaciju, rekla je čakovečka gradonačelnica, otvorila

smotru i zahvalila svima koji rade na očuvanju međimurske pjesme, koja će u budućnosti biti inspiracija našim nasljednicima.

Na samom je kraju predsjednica KUD-a Katruže Slavica Petković svim udrugama i pojedincima koji su sudjelovali u programu i organizaciji manifestacije uručila zahvalnice, ali i riječi zahvale pritom podsjetivši na riječi Đure Horvata kako je sve počelo 2005. godine s ljubavlju i željom da stare međimurske narodne pjesme zapjevaju osobe treće životne dobi.

S razlogom, jer mnoge od tih pjesama dio su njihove mladosti i oni ih mogu najbolje otpjevati – onako izvorno, kako su ih naučile njihove majke, bake i djedovi.

- Ovogodišnja smotra je najbolji pokazatelj da će se ovakvi naši susreti uspješno organizirati i u budućnosti, zaključila je i pozvala sve prijatelje međimurske kulturne baštine na novo druženje i Pesmaricu naših mamica koja bi se trebala održati 15. listopada 2023. godine.

14. listopada 2022.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

scena

Scena iz dramatične i emocionalne predstave Hotel Zagorje

TRIBINA ČČ u Centru za kulturu uz Gavellinu predstavu Tortu su rezali Matko Buvač i Dijana Kirić koji su od početka u Dječjem gradskom kazalištu

JUBILEJ Dječjeg gradskog kazališta Čakovec

U 25 godina 64 predstave i 347 izvedbe Predstavom Sasvim neobičan dan, autorice Kristine Štebih, obilježena velika proslava Dječjeg gradskog kazališta Piše: Siniša Obadić Foto: Mario Golenko

U

sklopu Kazališne tribine za djecu i mlade Cukorek čakovečkog Centra za kulturu 1. listopada održana je premijera predstave Dječjeg gradskog kazališta Čakovec Sasvim neobičan dan. Autorica je Kristina Štebih, dok režiju potpisuje Dejan Buvač, pomoćnica redatelja je Dijana Kirić, a riječ je o predstavi kojom Dječje gradsko kazalište Čakovec slavi 25. rođendan.

Mladi glumački ansambl

Kroz četvrt stoljeća Dječjeg gradskog kazališta u njemu se okupljalo više od 170 djece, a trenutno ansambl ima 20 članova. Riječ je doista o dječjem kazalištu – repertoar je namijenjen djeci, a izvođači su djeca u dobi od osam do osamnaest godina.

Na njihovom repertoaru našle su se do sada 64 premijere i ukupno 347 izvedbi. Valja spomenuti te podatke koji

kao brojke djeluju suhoparno, ali iza njih se krije mladi glumački ansambl koji je u interakciji s mladom publikom shvatio draž kazališta.

Malo je reći draž kazališta jer riječ je o savladavanju mnogih vještina (scenski govor, pokret…) bez kojih kazališne predstave ne bi bilo, a to znači scenski odgoj i obrazovanje koji su bitni u lepezi estetskog odgoja mladih.

- Nema dakle odgoja i obrazovanja za umjetnost i kulturu bez stvaralaštva za djecu i bez dječjeg stvaralaštva jer za učiti jezik umjetnosti valja poznavati i jezik i umjetnost. Bez poznavanja jezika nema istraživanja, ali ni pravog doživljaja, istakla je između ostalog dr. sc.

Mira Kermek Sredanović u predgovoru fotomonografije tiskane upravo povodom 25. rođendana Dječjeg gradskog kazališta Čakovec.

U četvrt stoljeća Dječjeg gradskog kazališta jedan je čovjek bio osnivač, voditelj, redatelj, dramaturg, a ako

je trebalo i scenograf, pa i glumac, nastavlja Kermek Sredanović. Riječ je o Dejanu Buvaču, neponovljivom čovjeku, koji poznaje dječju psihologiju i kazališni “zanat“ i s mnogo ljubavi pristupa mladima. Zahvaljujući njemu i njegovom timu – kostimografkinji, realizatorima scenografije, glazbenim suradnicima, ovo dječje kazalište djeluje u kontinuitetu odgajajući tako buduću kazališnu publiku našeg grada.

Troje mladih kazališnih akademaca poniklo je upravo iz Dječjeg gradskog kazališta Čakovec i odabralo svoj životni poziv, što svjedoči o kvaliteti scenskog odgoja i obrazovanja u ovoj kazališnoj družini mladih.

Elokventnost i sigurnost u sebe

No, ne smiju se zaboraviti ni oni koji su danas učitelji, liječnici, pravnici i novinari.

Svi oni danas ističu kako su zbog vremena provedenog u kazalištu postali elokventniji i sigurniji u sebe. Dejan ih je naučio da nema malih uloga i kako je svaka osoba bitna, bilo to na kazališnim daskama bilo u životu. Naša malena čakovečka pozornica, prisjetili su se mnogi na proslavi

prilikom rezanja slavljeničke torte, bila je put prema otvorenim vratima života koji ih je odnio na razne strane svijeta.

Treba spomenuti kako od prvog dana uz osnivača i voditelja kazališta Dejana Buvača kostime svojim čarobnim rukama izrađuje Dragica Jagec, a u realizaciji scenografije tu je neumorni Ivan Levačić, a niz godina i Štefanija Gomzi.

Ono što je vrijedno za spomenuti je i dobra dugogodišnja suradnja sa Studijom suvremenog plesa Teuta Nikoline Mekovec, dok su glazbu pisali Ladislav Varga i Damir Rodiger. Kako ističe voditelj Dječjeg gradskog kazališta, ne smije se zaboraviti ni na tehničku podršku koju pružaju dečki tehničke ekipe čakovečkog Centra za kulturu, kao i svi ostali djelatnici Centra.

Sv oni koji su propustili premijeru nove predstave Sasvim neobičan dan imat će ju prilike vidjeti već 15. listopada u 15 sati na pozornici Centra za kulturu Rudar u Murskom Središću u koji mali čakovečki kazalištarci stižu nakon jutarnje matineje u susjednoj slovenskoj Lendavi.

Hotel Zagorje podario emocije publici Predstava je od 14. veljače 2020. godine, kada je premijerno prikazana, pokupila brojne nagrade Nakon zabavnog filma Nosila je rubac črleni, na čakovečkoj popularnoj Tribini ČČ Gradsko dramsko kazalište Gavella odigralo je predstavu Hotel Zagorje.

To je autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić prema motivima romana Ivane Bodrožić.

Igraju poznata lica hrvatskog glumačkog svijeta Dijana Vidušin, Ksenija Pajić, Perica Martinović, Bojana Gregorić Vejzović, Lana Meniga, Antonija Stanišić Šperanda, Ivana Bolanča, Tena Nemet Brankov i Đorđe Kukuljica.

Nakon romana, Gavellina predstava

Objavljen prije gotovo deset godina, Hotel Zagorje Ivane Bodrožić – dirljiva, potresna, kritična priča koja se lako čita, a teško zaboravlja – jedan je od nezaobilaznih naslova nove hrvatske književnosti.

Hotel Zagorje ne mjeri se mjerilima jedne ili deset književnih sezona. Riječ je o romanu koji obilježava cijeli naraštaj, zabilježeno je o ovoj knjizi.

Ni njezina tema ne prestaje biti aktualnom, a oživjeti je na pozornici intrigantno je i pulsirajuće nastojanje. Osim toga, govor o izbjeglištvu u ovome trenutku ima i globalne di-

menzije. Takav je utisak ova predstava ostavila i na broju publiku Tribine ČČ. Pljeskom publike glumci su se čak tri puta vratili na naklon.

Brojne kazališne nagrade

Predstava je od 14. veljače 2020. godine, kada je premijerno prikazana, pokupila brojne nagrade.

Redom su to Nagrada hrvatskog glumišta, 2020. za najbolju predstavu u cjelini i za najbolje redateljsko ostvarenje Anici Tomić, na 28. Festivalu glumca, 2021. slijedila je nagrada za najbolju predstavu u cjelini, na 31. Marulićevim danima 2021. nagrada za predstavu u cjelini, nagrada za najbolju režiju Anici Tomić, nagrada za najbolju dramaturgiju predstave/dramatizaciju/ adaptaciju Anici Tomić i Jeleni Kovačić, nagrada za glumačko ostvarenje Dijani Vidušin, nagrada za najbolju scenografiju Igoru Vasiljevu i nagrada za glumačko ostvarenje žirija čitatelja Slobodne Dalmacije Dijani Vidušin. Nadalje, na 27. Međunarodnom festivalu malih scena Rijeka 2022. nagrada je pripala Nenadu Šegviću za najbolju predstavu, a nagrada za najbolju režiju Anici Tomić. (Dora Vadlja, foto: Gavella)

8 4

media

14.15. listopada 2022. srpnja 2022.

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040323 323601 601 www.mnovine.hr

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Ruku pod ruku prošetali su Tamara i Marijan

Piše: Sanja Heric, Foto: Zlatko Vrzan

Maja i Ivan, simpatičan par na špici

Suzana i Ena u jesenskom outfitu

Za Katarinu i Tonija neizostavne su sunčane naočale kao modni dodatak

Helena i Bernarda znaju kako odlično iskombinirati bijelu boju s ostatkom outfita

Bijela boja sinonim je za ljetne dane

Marta i Klaudija na čakovečkoj špici

Ležerna Lukaobiteljska i Lidija koja je crnilo istaknula šetnja efektnim šalom gradom

Ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović ponosno je šetao s najmlađim članom obitelji

In je ovog ljeta i plava boja

Andreja i Tara u zanimljivim modnim kombinacijama

Obitelj Peršak u ljetnom izdanju

Ove jeseni furaju se tamne čizme Sara i Dominik Mutvar nisu skidali osmijeh s lica

jama kombinaciproljetnim i Klara u Vedrana



18. svibnja 2018.

NOGOMET TABLICA 3. NL SJEVER

3. NL SJEVER

Na vrhu bez promjena, Poletu derbi protiv Rudara, težak poraz Dinama Piše: Miljenko Dovečer

Nema promjena na vrhu, Radnik i Polet novim pobjedama pobjegli su svojim pratiteljima i vjerojatno će se između njih tražiti prvak 3. NL Sjever.

Na impresivan je način Radnik očuvao vodeću poziciju otprativši gosta iz Domašinca 6:0, pokazavši da je ovo očito bio tek derbi na papiru. U Križevcima je domaćin lakše dobio utakmicu nego je očekivao, gosti iz Domašinca, dosadašnje iznenađenje prvenstva, pali su bez ispaljenog metka.

- Dobro otvaranje utakmice i pravovremeno postignuti zgodici koji su bili plod naše kvalitetne igre, ali i koji su nam dali preveliku opuštenost nakon 3:0 i ulaskom u drugo poluvrijeme skoro smo zbog toga bili i kažnjeni, no opet smo vratili svoj ritam igre i ponovo s još 3 zgoditka u nastavku zasluženo ostvarili visoku pobjedu nad nezgodnom i kvalitetnom ekipom Dinama, rekao je domaći trener Anthony Pavlović.

Gostujući trener Gorupić nije bio sretan zbog ovog šamara, pa će bodove tražiti protiv novog protivnika. U subotu na "Kokotov vez" dolazi Podravac iz Virja.

- Čestitam Križevcima na pobjedi. Dobili smo šamarčinu na najjače i vraćeni smo na tvorničke postavke. Utakmicu smo izgubili u prvom poluvremenu. Ja ne pamtim

GIMNASTIKA

da smo ikada odigrali ovako loše poluvrijeme kao danas.

Tješi me jedino to da vjerujem da ovako loše više ne možemo odigrati. Imamo obavezu što prije se vratiti u stanje u kojem smo bili prije ove utakmice.

Ovo danas nije bilo nimalo ugodno. No u nogometu nema prevelikog tugovanja ili slavlja, okrećemo se novom protivniku. Vjerujem, dapače siguran sam, da ćemo u subotu protiv Podravca ponovo biti pravi i doći do novih triju bodova, kazao je Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Bodovi iz međimurskog derbija ostali u Svetom Martinu

U međimurskom derbiju upola manje golova nego Radnik zabili su igrači Josipa Brezovca za očuvanje razmaka s kojim su i dalje na dva boda do Križevčana. Polet je pred 500 gledatelja bez problema s 3:0 u lokalnom međimurskom derbiju otpratio Rudar s dvama golovima Glavice i jednim Jurinića.

Utakmicu je dosta opširno komentirao trener Rudara Balajića.

- Utakmica praktički nije ni krenula, a već u prvoj minuti smo gubili 1:0. Domaćin nas je nakon toga stiskao i u kratkom vremenu postigao drugi zgoditak iz 11 metara.

Nakon toga smo se konsolidi-

rali i počeli igrati kako treba.

Promašili smo puno izglednih prilika odnosno njihov golman Jambres je danas bio na vrhunskom nivou. U drugo poluvrijeme smo ušli još odlučnije i kontrolirali utakmicu 30 minuta s opet dosta šansi, ali jednostavno lopta nije htjela ući u gol što zahvaljujući Jambresu, što našoj nespretnosti. U 75. minuti pogotkom Dejana Glavice utakmica je bila riješena te nas je na kraju domaćin mogao kazniti i s još kojim pogotkom. Čestitke na kraju domaćinu na zasluženoj pobjedi, a nama očito fali više hrabrosti u završnici da bismo realizirali šanse koje stvaramo. Čestitke i sucima na dobrom suđenju, pogotovo što nam je sudio jako mladi

sudac Anić kojemu ne treba zamjerati na pokojoj grešci, nego mu treba dati punu podršku da nastavi još hrabrije donositi odluke, izjavio je poslije susreta Andrija Balajić.

Rudar dočekuje Podravinu, Poletovci po sva tri boda u Koprivnicu Slijede im sada dvije domaće utakmice u kojima mogu do važnih bodova, prvo su domaćini posljednjoj Podravini.

- Idemo od utakmice do utakmice, prvo dočekujemo Podravinu koja se nalazi na nerealnom posljednjem mjestu i sigurno ih ne možemo podcijeniti. Samo borbom, zalaganjem i discipliniranom igrom možemo do bodova, a vjerujem da će nam u tome pomoći i novo pojačanje u

Tijana Korent osvojila broncu na Svjetskom kupu dišnje �inale na ukupno šest turnira svjetskog Challenge cupa i savršen završetak još jedne uspješne sezone.

- Ne mogu biti sretnija i zadovoljnija, pogotovo s ovakvim završetkom sezone i trećim mjestom na svjetskoj rang-listi. Nemam riječi. Idem doma malo se odmoriti, a onda ubrzo kreću pripreme za novu

2. POLET (SMnM)

8 6 2 0 22 – 3 20

3. DINAMO (D)

8 4 2 2 14 – 13 14

4. VARTEKS

8 4 1 3 13 – 9 13

5. PAPUK

8 3 2 3

6. VIROVITICA

8 3 1 4 13 – 14 10

8 – 9 11

7. RUDAR

8 3 0 5 8 – 18 9

8. PODRAVAC

8 3 0 5 7 – 17 9

9. KOPRIVNICA

8 1 1 6 9 – 19 4

10. PODRAVINA

8 0 2 6 7 – 16 2

Rezultatom 3:0 Polet je nanio poraz Rudaru

USPJEH U TURSKOJ

Na posljednjem natjecanju Svjetskog kupa u 2022. godini, koje se održalo u turskom gradu Mersinu, Tijana Korent osvojila je brončanu medalju na preskoku čime je potvrdila treće mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa za ovu godinu.

Gimnastičarki GK Nedelišća ovo je bilo peto ovogo-

1. RADNIK-KRIŽEVCI 8 7 1 0 21 – 4 22

sezonu, rekla je nakon �inala Tijana Korent. Tijani je ovo bilo 40. �inale na Svjetskom kupu u kojem je došla do svoje devete medalje i tako novu broncu pridodala zlatu iz Ostrave 2010., srebrnim medaljama iz Guimaraesa 2019., Dohe 2010. i Osijeka 2009. te broncama iz Mersina 2019., Maribora 2012., Osijeka 2010. i Dohe 2009. (lm)

Tijana s medaljom u Turskoj

napadu, Slaven Hlišć, rekao nam je trener Rudara Balajić.

Mladi trener Poleta Josip Brezovec dosta je škrt na riječima poslije utakmica tako da je kratko komentirao i ovaj derbi s Rudarom.

- Svaka čast mojim dečkima koji doista svaku tekmu igraju na vrlo visokom nivou, a danas su bili ponovo savršeni i rezultat je mogao biti puno veći, rekao je popularni "Breza" i najavio sljedeću utakmicu.

- Odlazak u Koprivnicu uvijek je neizvjestan bez obzira na poziciju koju naš domaćin ima. Loše su startali u prvenstvo i sigurno se neće predati sami od sebe.

Na kvalitetnom koprivničkom travnjaku moramo od prve

minute nametnuti svoj ritam i pokušati slomiti domaćina.

Vjerujem da ćemo kao i do sada biti pravi i uz pomoć naših vjernih navijača doći do novog uspjeha, zaključio je trener Poleta Josip Brezovec.

Rezultati 8. kola: Radnik Križevci – Dinamo (D) 6:0, Polet – Rudar 3:0, Podravina – Varteks 1:1, Virovitica – Papuk 2:2, Podravac – Koprivnica 1:3.

Papuk iz Orahovice i Radnik iz Križevaca u srijedu, 12. listopada, unaprijed su odigrali utakmicu 9. kola koja je završila 1:1. Raspored preostalih utakmica 9. kola koje se igra u subotu, 15. listopada, u 15:30: Rudar – Podravina, Dinamo – Podravac, Koprivnica – Polet, Varteks – Virovitica.



14. listopada 2022.

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

TABLICA PREMIER LIGA

Graničaru (K) derbi kola protiv Centrometala, Naprijed bolji od Mladosti (SM)

1. GRANIČAR (K)

9 6 2 1 37 – 16 20

2. BSK

9 5 3 1 17 – 7 18

3. CENTROMETAL

9 5 1 3 14 – 19 16

4. NEDELIŠĆE

9 4 3 2 19 – 10 15

5. NAPRIJED

9 4 2 3 12 – 7 14

6. BRATSTVO (SV)

9 4 2 3 22 – 28 14

7. BRATSTVO (J)

9 4 1 4 20 – 19 13

8. MEĐIMUREC

9 4 1 4 16 – 16 13

Hajduk sa 6:0 nadigrao Mladost (I), minimalna pobjeda Pušćina protiv Slobode (S), derbi Jadrana i Graničara (N) bez pobjednika, Donji Koncovčak niže samo pobjede

9. DINAMO (P)

9 3 4 2 16 – 17 13

10. PODTUREN

9 3 3 3 17 – 12 12

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi, Mladost Komet i BSK odigrali su susret bez zgoditaka. Tijekom 90 minuta igre izjednačene snage na terenu za igru s time da su gosti iz Belice za nijansu bili bolji s izraženijim prilikama za zgoditak.

Kod domaćina dvojica opomenutih igrača, a kod gostiju jedan. Graničaru derbi kola. Vodeća momčad lige dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Luke Mustača u 6. minuti.

Vodstvo Kotoripčana povisuje Dario Nađ u 22. minuti. Domaćinu je u pretposljednjoj minuti prvog dijela susreta isključen Luka Harači, zbog namjernog udaranja protivničkog igrača otvorenim dlanom u predjelu lica. Unatoč igraču manje na terenu za igru, mrežu Centrometala u 70. minuti pogađa Dean Volar postavivši time konačan rezultat utakmice.

Bez pobjednika u Podturnu.

U prvom dijelu Nedelišće je povelo zgoditkom Moraesa Kaye.

U 62. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Udarac Vedrana Kršlaka brani domaći vratar Dino Kolar. Bod Podturnu donosi Igor Šegović tri minute prije završetka susreta. U posljednjoj minuti gostima je isključen trener Danijel Jagec, zbog psovanja glavnog suca utakmice Gorana Žganca. Međimurec poražen u Savskoj Vesi. Filip Škvorc dovodi Bratstvo u prednost u 24. minuti. Za goste pet minuta kasnije izjednačuje Tomoya Shimamura.

Dvadesetak minuta prije završetka susreta pobjedu domaćinu donosi Škvorc svojim drugim zgoditkom na susretu. Međimurcu je u posljednjoj minuti isključen trener Jurica Vručina zbog učestalog prigovaranja glavnom sucu utakmice Damiru Klariću.

U derbiju donjeg Međimurja Naprijed je bio bolji od Mladosti iz Svete Marije. U posljednjih tridesetak minuta utakmice oba zgoditka za Cirkovljančane postigao je Atilla David Takacs. U posljednjoj minuti Naprijedu je isključen David Jurčan zbog dviju opomena. Galeb je poveo u Štrigovi ranim zgoditkom Matije Meznarića. Samo nekoliko minuta kasnije konačan rezultat

postavlja napadač Sloge Goran Spasić. Trica Jedinstva. Momčad iz Gornjeg Mihaljevca upisala je i treću uzastopnu pobjedu ovog puta na gostovanju u Palovcu. Čvrsti otpor Dinama slomili su u posljednjih dvadesetak minuta igre zgodicima Mihaela Ladića, Ervina Sokača i Igora Kvezića.

Iznenađenje u Jurovcu. Zanimljivo da je igrač Bratstva Mario Turk u prvih dvadesetak minuta igre pogodio vlastitu i suparničku mrežu. Za domaćine je za 2:1 zgoditak postigao Leo Vurušić. Jurovčanima je desetak minuta prije završetka susreta isključen Turk zbog pregrubog prekršaja. Draškovec izjednačuje u 85. minuti preko Marija Sačera. Spomenuti igrač precizan je i u posljednjoj minuti utakmice.

Konačan rezultat utakmice, postavlja gostujući napadač Saša Škvorc u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena.

Rezultati: Podturen – Nedelišće 1:1 (Šegović; Moraes Kayo), Mladost Komet – BSK 0:0, Graničar (K) – Centrometal 3:0 (Mustač, Nađ, Volar), Bratstvo (SV) – Međimurec 2:1 (2x Škvorc; Shimamura), Dinamo (P) – Jedinstvo (GM) 0:3 (Ladić, Sokač, Kvezić), Bratstvo (J) – Draškovec 2:4 (Turk, L. Vurušić; Turk ag, 2x Sačer, Škvorc), Naprijed – Mladost (SM) 2:0 (2x Takacs), Sloga (Š) – Galeb 1:1 (Spasić; Meznarić).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Draškovec – Jedinstvo (GM), Centrometal – Bratstvo (SV), Nedelišće – Mladost Komet. U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Galeb – Dinamo (P) u Cirkovljanu, Međimurec – Sloga (Š), BSK – Graničar (K), Mladost (SM) – Podturen, Bratstvo (J) – Naprijed.

I. MEĐIMURSKA LIGA Trica Plavih. Mrežu Hodošana dva puta je pogodio Siniša Čeko te jednom kapetan Sebastijan Antoković. Hajduk je s čak 6:0 nadigrao Mladost iz Ivanovca. Hattrick je za Brezovčane upisao kapetan Saša Krnjak, dva zgoditka Davor Buhanec, a jedan Luka Marčec. Treba spomenuti da domaćini dvadesetak

minuta prije završetka susreta nisu realizirali kazneni udarac.

Preokret Omladinca. Nakon prvih 45 minuta susreta Sokol je imao prednost 1:0 zgoditkom Alena Horvata. U drugom dijelu domaćini dolaze do potpunog preokreta dvama zgodicima Mihalea Jurinca i jednim Franje Ladića. Kraljevčan 38 poražen u Čakovcu. Još jedan preokret u ovome kolu dogodio se u susretu Sloge i Kraljevčana 38. Gosti su poveli zgoditkom Vjekoslava Cveka, dok domaćini izjednačuju potkraj prvog dijela preko Filipa Čalopeka. Tri boda Slogi donosi desetak minuta prije završetka susreta Marko Vinković.

Dubravčan bolji od Venere PMP. U prvom dijelu domaćini dolaze do vodstva zgoditkom Dominika Klarića iz kaznenog udarca. Vodstvo Dubravčana povisuje početkom drugog dijela Ivan Kosteleac. Poraz gostiju ublažio je Gabriel Mihalić desetak minuta prije završetka susreta.

Slavlje Poleta u Čehovcu. Za Pribislavčane je dvostruki strijelac bio Emanuel Varga, dok su jedan zgoditak još postigli Mišo Palfi i Fabricio Cruz. Za ČSK je jedini strijelac na susretu bio Roberto Višnjić. U derbiju kola Zasadbreg 77 bio je bolji od Spartak. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 33. minuti, kada zgoditak za pobjedu domaćina postiže Tomas Makar.

Ovo je Spartaku prvi prvenstveni poraz ove sezone. Četvorka Strahoninca u Goričanu. Zanimljivo da su sva četiri zgoditka postigli različiti igrači. Redom su to bili Luka Lađević, Jakov Kovačić, Filip Žunić i Tomislav Šafarić.

Rezultati: ČSK – Polet (P) 1:4 (Višnjić; 2x Varga, Palfi, Cruz Fabricio), Sloga (Č) – Kraljevčan 38 2:1 (Čalopek, Vinković; Cvek), Omladinac (NSR) – Sokol 3:1 (2x Jurinec, Ladić; A. Horvat), Dubravčan – Venera PMP 2:1 (Klarić, Kostelac; G. Mihalić), Hajduk (B) – Mladost (I) 6:0 (3x S. Krnjak, 2x D. Buhanec, Marčec), Plavi (Pek.) – Hodošan 3:0 (2x Čeko, Antoković), Trnava – Strahoninec 0:4 (Lađević, J. Kovačić, Žunić, Šafarić), Zasadbreg 77 – Spartak 1:0 (Makar).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Polet (P) – Hodošan, Venera PMP – Hajduk (B), ČSK – Sloga (Č). U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Mladost (I) – Plavi (Pek.), Sokol – Dubravčan, Spartak – Omladinac (NSR), Strahoninec – Zasadbreg 77, Kraljevčan 38 – Trnava.

II. MEĐIMURSKA LIGA Vodeća Mladost nije imala većih problema kod posljednjeplasirane Drave iz Kuršanca. U prvih dvadesetak minuta Dekanovčani ne koriste tri vrlo izgledne prilike za zgoditak, gdje je uspješno in-

tervenirao domaći vratar Damir Martinčević. Ipak gosti su poveli potkraj prvog dijela zgoditkom Svena Hohštetera. Vodstvo Mladosti početkom drugog dijela povisuje Luka Tomašek. Treći zgoditak Dekanovčana djelo je Gustava Cruza Alvesa. Poraz Drave ublažio je kapetan Robert Herić dvadesetak minuta prije završetka susreta.

Minimalna pobjeda Pušćina.

Odlučujući trenutak na utakmici dogodio se u 85. minuti. Tada mrežu Slobode iz Slakovca pogađa Yoshito Motonaga te donosi tri boda domaćinu. Lokalni derbi Mihaljevčanima. Dvostruki strijelac za Dravu bio je Dino Žmuk, dok su još jedan zgoditak dodali Goran Pongrac i Josip Igrec. Počasni zgoditak na susretu za Vidovčan je postigao Marin Posavec. Miklavčani slavili u Orehovici. U prvom dijelu zgoditak za Budućnost postiže kapetan Alen Drk, dok početkom drugog dijela pobjedu svoje momčadi potvrđuje Krunoslav Majerić. Iznenađenje u Mihovljanu. Radnički je poveo u 29. minuti zgoditkom Antonija Dodleka iz kaznenog udarca.

Za Slobodu izjednačuje Tomislav Novak u 38. minuti. Dodlek je po drugi puta na susretu precizan s 11 metara u 44. minuti. Pobjedu Gardinovčana potvrđuje Dominik Toplek dvadeset minuta prije završetka susreta.

Borac PMP je ispratio kući Hajduk s tri komada u mreži. Dvostruki strijelac bio je Karlo Košak, dok je jedan zgoditak postigao Dalibor Jankulija. Derbi začelja Jedinstvu.

Dva zgoditka za Jedinstvo postigao je Simon Novak, a po jedan Nikola Tarodi i Petar Krizman. Poraz Omladinca ublažili su Dejan Lovrenčić i Bojan Cirkvenčić. Preokret Pobjede.

Mali Mihaljevec je nakon prvog dijela imao vodstvo 1:0 zgoditkom Riku Fukushija. U drugom dijelu momčad iz Gornjeg Hrašćana dolazi do sva tri boda. Dva puta se u listu strijelaca upisao Bojan Kregar, a po jednom Roko Kregar i Dominik Jambrošić.

Rezultati: Pušćine – Sloboda (S) 1:0 (Motonaga), Drava (K) – Mladost (D) 1:3 (Herić; Hohšteter, Tomašek, Secco Alves), Borac PMP – Hajduk (Š) 3:0 (2x Košak, Jankulija), Drava (DM) – Vidovčan 4:1 (2x Žmuk, G.Pongrac, Igrec; Posavec), Jedinstvo (NSnD) – Omladinac (DS) 4:2 (2x Si. Novak, Tarodi, Krizman; Lovrenčić, B. Cirkvenčić), Pobjeda – Mali Mihaljevec 4:1 (2x B. Kregar, R. Kregar, Jambrošić; Fukushi), Croatia – Budućnost (M) 0:2 (Drk, Majerić), Sloboda (M) – Radnički 1:3 (T. Novak; 2x Dodlek, Toplek).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Hajduk (Š) – Radnički, Mali Mihaljevec – Drava (K), Sloboda (S) – Drava (DM). U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Budućnost (M) – Sloboda (M), Mladost (D) – Croatia,

Omladinac (DS) – Pobjeda, Vidovčan – Jedinstvo (NSnD), Borac PMP – Pušćine.

III. MEĐIMURSKA LIGA – A Derbi kola završen je bez pobjednika. Nakon udarca iz kuta glavom je zgoditak za Graničar postigao Matija Orehov u 20. minuti. Jadran na isti način dolazi do izjednačenja desetak minuta prije završetka susreta zgoditkom Antonija Fegeša. U prvom dijelu Novakovčani s više inicijative, dok mornari pogađaju vratnicu preko Sandra Novaka. U drugom dijelu domaći nogometaši s većim posjedom lopte i konstantnim pritiskom ne koriste još dvije izgledne prilike za postizanje zgoditka.

Budućnost do boda u završnici susreta. U susjedskom derbiju Otok je nakon prvih 45 minuta imao prednost 1:0 zgoditkom Josipa Novaka. Bod gostima donosi Nino Sraka sedam minuta prije završetka susreta. Petarda Borca. Mrežu Napretka dva puta je pogodio Patrik Dominić, a po jednom Karlo Pintač i Josip Harmicar. Dubravi lokalni derbi. Dvostruki strijelac za Sivičane bio je Shota Sasaki, dok je još jedan zgoditak dodao Petar Kovač. Poraz Torpeda ublažio je Karlo Pintarić.

Rezultati: Napredak – Borac (DH) 0:5 (2x Dominić, Pintač, Bistrović, J. Harmicar), Otok – Budućnost (P) 1:1 (J. Novak; N. Sraka), Jadran – Graničar (N) 1:1 (Fegeš; M. Orehov), Dubrava – Torpedo 3:1 (2x Sasaki, Kovač; Pintarić).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Torpedo – Jadran, Graničar (N) – Napredak. U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Dubrava – Otok, Borac (DH) – Budućnost (P).

III. MEĐIMURSKA LIGA – B Šenkovec je slomio čvrsti otpor Paraga u posljednjih dvadesetak minuta susreta. Strijelci za domaćine bili su Patrik Cirkvenčić i Filip Vabec. Trica Mure. Momčad iz Hlapičine nije imala većih problema na gostovanju u Preseki.

Slavili su sa zgodicima Valentina Bogdana, Nenada Radikovića i Ivice Telebuha.

Preokret Donjeg Koncovčaka.

Koncovačni su poveli u 18. minuti zgoditkom Marka Vukovića. Za Omladinac izjednačuje Bojan Balaško u 37. minuti. Gosti vode u 69. minuti preko Antonija Bakse.

Samo tri minute kasnije za domaćine izjednačuje Leon Sakač. Spomenuti igrač dvije minute prije završetka susreta donosi tri boda svojoj momčadi. Gostima je u 84. minuti isključen Dino Horvat zbog vrijeđanja suca i delegata. Uvjerljiv Trnovec. Tri puta je mrežu Dinama

11. MLADOST (SM)

9 3 2 4 13 – 17 11

12. SLOGA (Š)

9 2 4 3 14 – 12 10

13. JEDINSTVO (GM)

9 3 1 5 18 – 20 10

14. MLADOST KOMET 9 2 3 4 12 – 12 9 15. DRAŠKOVEC

9 2 2 5 13 – 26 8

16. GALEB

9 0 2 7 5 – 27 2

TABLICA 1. MNL 1. POLET (P)

9 7 0 2 26 – 9 21

2. SPARTAK

9 6 1 2 25 – 10 19

3. ZASADBREG 77

9 6 1 2 19 – 14 19

4. SOKOL

9 6 0 3 22 – 14 18

5. VENERA PMP

9 6 0 3 19 – 14 18

6. OMLADINAC (NSR) 9 6 0 3 19 – 15 18 7. DUBRAVČAN

9 5 1 3 19 – 17 16

8. HODOŠAN

9 4 2 3 23 – 20 14

9. PLAVI

9 4 1 4 15 – 14 13

10. STRAHONINEC

9 4 1 4 29 – 31 13

11. TRNAVA

9 3 3 3 16 – 15 12

12. KRALJEVČAN 38

9 2 2 5 14 – 21 8

13. SLOGA (Č)

9 2 2 5 16 – 25 8

14. HAJDUK (B)

9 2 0 7 20 – 29 6

15. MLADOST (I)

9 1 1 7 9 – 24 4

16. ČSK

9 0 1 8 15 – 34 1

TABLICA 2. MNL 1. MLADOST (D)

9 8 1 0 23 – 6 25

2. BUDUĆNOST (M)

9 7 0 2 22 – 10 21

3. SLOBODA (M)

9 6 2 1 32 – 9 20

4. POBJEDA

9 5 2 2 31 – 13 17

5. BORAC PMP

9 5 1 3 16 – 11 16

6. CROATIA

9 5 0 4 21 – 13 15

7. SLOBODA (S)

9 4 1 4 22 – 16 13

8. M. MIHALJEVEC

9 3 3 3 24 – 22 12

9. JEDINSTVO (NSnD)

9 4 0 5 20 – 31 12

10. DRAVA (DM)

9 3 2 4 15 – 15 11

11. VIDOVČAN

9 3 2 4 13 – 16 11

12. RADNIČKI

9 3 1 5 18 – 23 10

13. PUŠĆINE

9 3 1 5 15 – 22 10

14. HAJDUK (Š)

9 3 0 6 13 – 25 9

15. OMLADINAC (DS)

9 2 0 7 10 – 22 6

16. DRAVA (K)

9 0 0 9 5 – 46 0

TABLICA 3. MNL-A 1. JADRAN

8 5 2 1 25 – 11 17

2. GRANIČAR (N)

8 5 2 1 19 – 7 17

3. DUBRAVA

8 5 1 2 19 – 11 16

4. BUDUĆNOST (P)

8 4 3 1 15 – 5 15

5. BORAC (DH)

8 4 0 4 13 – 10 12

6. OTOK

8 2 1 5 10 – 20 7

7. TORPEDO

8 2 0 6 11 – 18 6

8. NAPREDAK

8 0 1 7 2 – 32 1

TABLICA 3. MNL-B 1. D. KONCOVČAK

8 8 0 0 26 – 7 24

2. MURA

8 7 0 1 45 – 3 21

3. TRNOVEC

8 6 0 2 35 – 10 18

4. OMLADINAC (M)

8 4 0 4 23 – 16 12

5. BRATSTVO (P)

8 2 0 6 20 – 27 6

6. ŠENKOVEC

8 2 0 6 7 – 28 6

7. PARAG

8 2 0 6 10 – 39 6

8. DINAMO (Ž)

8 1 0 7 6 – 42 3

pogodio Tomislav Novoselec, a dva puta Karlo Koprivec.

Rezultati: Šenkovec – Parag 2:0 (Cirkvenčić, Vabec), Donji Koncovčak – Omladinac (M) 3:2 (2x Sakač, M. Vuković; Balaško, Baksa), Bratstvo (P) – Mura 0:3 (Bogdan, Radiković, Telebuh), Trnovec – Dinamo (Ž) 5:0 (3x Novoselec, 2x Koprivec).

U sljedećem kolu u subotu (15:30) sastaju se: Bratstvo (P) – Šenkovec, Mura – Donji Koncovčak.

U nedjelju (15:30) na rasporedu su utakmice: Omladinac (M) – Trnovec, Dinamo (Ž) – Parag.



14. listopada 2022.

RUKOMET

1. HRL SJEVER

ŽRK ZRINSKI

Zrinskice se vratile iz Trogira s vrijednom pobjedom

MRK Čakovec poražen od bivšeg premierligaša Spačve

S dalekog gostovanja Zrinskice su se vratile s važnim bodovima (Foto: ŽRK Trogir 58)

S dalekog gostovanja kod Trogira čakovečke rukometašice vraćaju se s dvama bodovima u sigurnoj pobjedi 22:25.

Jedino vodstvo domaće rukometašice su imale u samom početku kada u četvrtoj minuti imaju 2:0.

Nakon toga pa sve do kraja utakmice Zrinskice imaju igru pod kontrolom. Na odmor Čakovčanke odlaze s prednošću od dvaju golova (9:11).

U nastavku prednost se stalno povećava tako da u dvama navratima imaju +6 (11:17 i 17:23), da

bi pred kraj domaće cure samo uspjele ublažiti poraz 22:25. Sara Krizmanić i Selena Milošević postigle su po šest pogodaka, dok je Anja Balent poentirala pet puta. Nakon četiriju odigranih kola Zrinski ima pet bodova i nalazi se u sredini na sedmom mjestu.

- Teško smo osvojili bodove u utakmici s amplitudama. Dojam je da je pobjednik onaj tko je manje griješio u napadu. Trogir je i lani rastao u prvenstvu, a to je borbena ekipa, dok smo mi imali problema

s bolešću i mijenjali smo mjesta igračicama, riječi su trenera Zrinskog Gorana Mrđena nakon utakmice.

Rezultat: Trogir 58 – Zrinski 22:25.

Trogir 58: Katić, Cvijić (2), Gašpić, Šušak (6), Piteša (5), Radić, Mrkonjić, M. Odak (7), Tomić, Ećimović, Ćaleta, Stipišić, Čarija, Brajnov, Gašpić (2), K. Odak. Trener: Ivan Mitar.

Zrinski: Kozjak, Makarova, Balent (5), Balaško, Milošević (6), Janković, Balić (4), Posavac (2), Kriz-

manić (6), Blagus (2), Lukman, Rebernik, Cvitanović. Trener: Goran Mrđen.

U sljedećem kolu već ovaj petak u 19:00 Zrinskice su domaćin Podravka Vegeti. Utakmica se igra u Nedelišću u dvorani Aton.

Gošće predvođene bivšim izbornikom Željkom Babićem sigurno su favoritkinje u ovoj utakmici, ali Goran Mrđen i mlada ekipa Zrinskica sigurno se ne misle predati i sportski se nadaju da gošće mogu uhvatiti na spavanju. (md)

NOGOMET

PRVENSTVO HRVATSKE

ŽNK MEĐIMURJE

Pionirke uvjerljive na gostovanju u Županji, kadetkinje poražene Obje utakmice odigrale su se na Spomen-stadionu u Županji.

Kadetkinje su poražene rezultatom 5:2 pred sedamdesetak gledatelja. Za naše djevojke pogotke su zabile Brigita Presečki i Kaja Županić. Pionirke su pred se-

damdesetak gledatelja uvjerljivo pobijedile 0:6. Mihaela Letonja zabila je hattrick, Karla Kivač dva, dok je još jedan pogodak dodala Nera Štrek.

U sljedećem kolu 22. listopada naše mlade nogometašice

dočekuju zadarski Donat. Njihove starije kolegice imale su pauzu protekli vikend, a ove nedjelje u sklopu petog kola 2. HNLŽ-a skupina B na SRC Mladost domaćin su ekipi Višnjevca. (md)

NK MEĐIMURJE ČAKOVEC

Međimurje s posljednje pozicije danas protiv Bjelovara traži prvu pobjedu Nogometaši Međimurja, prikovani na dnu, još uvijek su bez pobjede nakon osmog kola Supersport Druge lige.

Prošle subote važnu pobjedu upisale su Hrvace na domaćem terenu kojom je potvrđen uspjeh iz prošlog kola, dok su njihovi gosti, nogometaši Međimurja, unatoč dobrom otporu još jednom poklekli.

Dugo su se gosti iz Čakovca uspješno branili, bili su tvrd orah i ako će nastaviti ovim pravcem, Budišina momčad ima razloga vjerovati u bolje i uspješnije dane.

Hrvace su do prednosti došli u 51. minuti preko Marina Bakića, a pobjedu su ovjerili tek u samoj

Čakovec: Varšić, V. Horvat, Žibek, Hozjan (2), Batisweiler, Zadravec (4), Tkalčec (3), Zvonarek, Ude-Tkalčec (2), Vuković (1), E. Horvat, Pavlic, Toplek (9), Čuk (4), Jirasak, Malović (1). Trener: Vladimir Canjuga.

Spačva Vinkovci: Rimac, Maroš (3), B. Mažurana (1), Nađ, Božičević (9), Blašković, Ćirović, Lasić (2), F. Mažurana (5), Pekić (1), Kuže (7), Mandić, Jakirević, Hideg, Stojanović, Marić (5). Trener: Josip Mečić.

- Prije svega čestitke Spačvi koja je pokazala da je jaka prvoligaška ekipa koja na svakoj poziciji ima po dva kvalitetna igrača. Svojim igračima zamjeram nepotrebne tehničke greške i napad, u obrani smo dobro parirali, petnaest obrana vratara. Dobro smo se držali prvo poluvrijeme kada smo od -6 došli na -1, no u nastavku smo puno griješili i uz tehničke greške puno smo promašivali. Borba je bila, želja je bila, ali pokazali smo nivo nezrele tehničko-taktičke ekipe, nezadovoljno je komentirao utakmicu domaći trener Vladimir Canjuga.

Ovaj vikend u subotu MRK Čakovec gostuje kod Novog Zagreba. Utakmica se igra u neuobičajenom terminu, u 13:15. (md)

JUDO

Pionirke su zasluženo slavile 0:6

Pionirke i kadetkinje Ženskog nogometnog kluba Međimurje ove subote u sklopu šestog kola I. HNL Ženske mladeži gostovale su u Županji kod ŽNK-a Graničar Županja.

Čakovčani su na svom parketu poraženi od prošlogodišnjeg premierligaša Spačve iz Vinkovaca 26:33.

To je trebao biti derbi susret četvrtog prvenstvenog kola, možda i više od toga, nažalost ništa se nije ostvarilo, gosti su opravdali ulogu favorita i lakše od očekivanja zasluženo pobijedili.

Od samog početka Vinkovčani su pokazali da su došli u Čakovec po bodove. U prvom dijelu imali su stalno vodstvo od 2 ili 3 gola razlike da bi se na odmor otišlo njihovim vodstvom 14:15.

Početak drugog dijela donosi prvo izjednačenje (15:15), no to je bilo sve od strane domaćih rukometaša. Spačva stalno diže prednost koje je u 48. minuti nedostižnih 19:26.

Do kraja utakmice ništa se ne mijenja i gosti bilježe sigurnu i uvjerljivu pobjedu 26:33. Standardno najefikasniji kod Čakovca bio je Vjeran Toplek koji je upisao devet pogodaka.

U dvorani NGC Aton u Nedelišću okupilo se dvjestotinjak gledatelja, a pravdu su dijelili suci Josip Cepanec (Turčin) i Dalibor Dragočajac (Novska).

završnici kada je na konačnih 2:0 u 84. minuti postavio Krešimir Luetić.

Na igralištu Hrvace okupilo se 150 gledatelja, a glavni sudac bio je Nikola Kristić.

Hrvace: Brdar, Matanović, Ljubić, L. Kekez (60. Jandrek), Vučković, Radoš, Luetić, Bilić, Botić (74.

Botica), Bakić (85. Udovičić), Škarić (A. Kekez). Trener: Grgica Kovač.

Međimurje: Kalac, Težački, Đaković (62. Benko), Fotak (85. Popović),, Kegelj, Rendulić (77. Kraja), Marcijuš (62. Magdelinić), Kuqi, Cerovčec, Harači, Zorica. Trener: Igor Budiša.

- Dosta teška utakmica, teško izborena pobjeda. Ja sam to i očeki-

vao, trudio sam se igračima prenijeti ozbiljnost, tri boda koja Međimurje ima nisu realna, ne zaostaju oni kvalitetom za ostatkom lige, očito su imali nekih problema, ali vjerujem da će se to ispraviti, rekao je domaći trener Grgica Kovač.

U sljedećem kolu Međimurje je domaćin ekipi Bjelovara.

- Svaka čast našim igračima na prikazanoj igri i pristupu kod vrlo nezgodnog domaćina, ne želim nikakve kritike ni jednom od njih uputiti jer su mnogi od njih dali svoje limite. Čestitao bih domaćinu na pobjedi, a posebne čestitke sudačkoj četvorci koja je odradila vrhunski posao, komentirao je Igor Budiša, trener

Međimurja i najavio današnji susret s Bjelovarom.

- Vjerujem da je došlo vrijeme da se i mi osladimo pobjedom do koje možemo doći samo odgovornom i discipliniranom igrom protiv iskusne ekipe Bjelovara. Danas na terenu pred našim navijačima moramo ostaviti srce jer samo velika želja i stalni napadi prema gostujućem golu mogu nam osigurati neophodna tri boda, najavio je susret Budiša.

Utakmica se igra na stadionu Mladosti u Čakovcu danas u petak, 14. listopada, s početkom u 15:00. (md)

Loren Janković Crnčec osvojio broncu Piše: Nikola Lukman

U subotu 1. listopada održalo se prvenstvo Hrvatske za mlađe kadetkinje i kadete u Zagrebu.

Judaši iz Čakovca imali su pet predstavnika.

Luka Huljak (+81 kg) prvu borbu je dobro odradio i pobijedio, nažalost zaustavljen je u drugom kolu. Nikola Jalšovec (-66 kg) također je otvorio turnir s pobjedom, ali u drugom kolu zbog grešku te pada u parter i gubi borbu.

Leon Resman (-60 kg) krenuo je dobro u borbu, vidjelo se da je dovoljno čvrst te je kontrolirao napad, pokušao baciti protivnika preko sebe gdje je otišao u parter, imao je lošu tranziciju te se nije snašao i izgubio borbu.

Jona Žvorc (-50 kg) koji je osvajač državne medalje za dječake U-14, odlučio je izaći na državno prvenstvo za starije.

Otvorio je natjecanje odlično, kontrolirao je protivnika te ga je bacio ručnom tehnikom i pobijedio, dok u sljedećem kolu ulazi fokusirano te odličnom nožnom tehnikom pobjeđuje. U trećem kolu je zaustavljen od kasnijeg prvaka Hrvatske pa je u repasažu zaustavljen od brončanog osvajača. Zauzeo je sedmo mjesto.

Loren Janković Crnčec (-42 kg) također je osvajač brončane medalje u uzrastu dječaka U-14 te je on kao i Jona odlučio izaći na prvenstvo i boriti se s dvije godine starijima od sebe. U prvu borbu ulazi smireno i koncentrirano gdje ne dozvoljava protivniku da preuzme dominaciju, nakon nekog vremena Loren pobjeđuje te ulazi u polufinale. Polufinala borba je bila sa starim znancem, teška i čvrsta borba se vodila, nakon par napada Loren baca i dobiva bod, ali treći sudac je gledao snimku te je poništio čisti bod. Tu se je malo teško bilo vratiti u borbu, protivnik je krenuo u napad te ga je Loren zaustavio, ali nije zatvorio ruku gdje gubi borbu na polugu. U repasažu je imao borbu za broncu, maksimalno je ušao u borbu te odličnim gardom krenuo u napad, dominirao je cijelu borbu te pobijedio i osvojio brončanu medalju za mlađe kadete koji su ujedno i dvije godine stariji od njega.

Borio se odlučno te je prezentirao judo u pravom smislu te riječi, gdje ne mora uvijek veći i jači pobijediti. Dobrom tehnikom, znanjem i hladnom glavom postao je treći najbolji mlađi kadet u državi.



14. listopada 2022.

RUKOMET

ATLETIKA

MLADE ZRINSKICE

NA HUMANITARNOJ utrci Totovec Run 152 sudionika trčala za oboljele od leukemije i limfoma

Emi i Anji poziv u juniorsku reprezentaciju Novi izbornik hrvatske rukometne ženske juniorske reprezentacije Nenad Smiljanec objavio je popis igračica za prvo okupljanje ove jeseni. Na njemu se nalazi 20 rukometašica koje će nakon okupljanja u Zagrebu 24. listopada 2022. godine provesti tjedan dana u Ivanić Gradu. Tu će odigrati i dva prijateljska susreta protiv Češke.

Prvi je na rasporedu u petak 28., a drugi u subotu 29. listopada.

Izbornik Neven Smiljanec na kontrolno je okupljanje Hrvatske ženske juniorske rukometne reprezentacije pozvao i igračice

ŽRK-a Zrinski Anju Balent i Emu Balaško. Anja i Ema standardne su igračice seniorske ekipe Zrinskog i njihovi dobri nastupi nisu promakli ni izborniku Smiljanecu.

Inače, riječ je o igračicama koje se već nekoliko godina prate i razvijaju kroz program nacionalnih selekcija. Veći dio njih bio je s izbornikom Nenadom Smiljanecom na dvama posljednjim velikim kadetskim natjecanjima: Europskom prvenstvu u Crnoj Gori i ovoga ljeta na Svjetskom prvenstvu u Sjevernoj Makedoniji. (nl)

KOŠARKA DRUGA LIGA SJEVER

Prvo, pa muško Već u prvom kolu nove sezone košarkaši Međimurja su kod kuće igrali protiv prošlogodišnjeg prvaka – Podravca iz Virja. Prvo poluvrijeme su čakovečki drugoligaši odigrali kao u transu – dobra, u drugoj četvrtini i odlična obrana, precizni šutevi, kontre i na velikom odmoru plus 15 (43:28).

No, trener gostiju u trećoj dionici igre postavlja zonsku obranu, domaćin ili ima lošu selekciju šuta, ili ne pogađa iz izrađenih akcija i prednost se topi, sve do egala.

U zadnjim minutama u povucipotegni situacijama domaćin ima više sreće i pobjeđuje 73:70. Dakle, u drugih 20 minuta utakmice domaćin zabija samo 30 poena. U sljedećem kolu Međimurje gostuje u Križevcima kod Radnika.

Rezultat i koševi: Međimurje – Podravac 73:70 (30:22, 23:6,

Košarkaši Međimurja nadjačali su prošlogodišnjeg prvaka 8:18, 22:24), Međimurje: Kuzmić 12, Novak 17, Kranjčec M, 9, Kranjčec F, 8, Drk 14, Golik 2, Glumac 11. Trener Novak S. Rezultati ostalih utakmica: Vindija – Virka 93:66, Vedi Bjelovar – Varteks 91:60, Labrada – Bjelovar 97:91, Ivančica – Petar Zrinski 86:74, Radnik slobodan. (bh)

LIGA DJEČAKA U-13

Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn

+18

Iako je prošle subote 8. listopada trkače dočekalo maglovito startno jutro, ni ružno vrijeme nije moglo spriječiti sudionike za odličan odaziv na humanitarnu utrku za oboljele od leukemije i limfoma. Naime, na 3. humanitarnoj utrci Totovec Run dosad je bilo najviše trkača, 152 sudionika.

Trčalo se stazama od 5 i 10 kilometara, tako da su trkači mogli odabrati koja im staza najviše odgovara, amaterskog ili profesionalnog karaktera. Prikupljen je i rekordan iznos donacija Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Čakovec. Najbolji trkači na dugoj stazi bili su Anja Jambrešić i Jurica Tomac. Na kraćoj stazi najbolji su bili Lea Kos i Vedran Rešetar. Organizatori 3. Totovec Runa bili su Mjesni odbor Totovec, Udruga žena Totovčice, DVD Totovec, OK Totovec i AK Međimurje Čakovec. Sveukupne donacije uz dobrovoljne priloge i

ODBOJKA

Ivan Čekunec, Dragan Nedelkovski, Anđelko Kiš, Jurica Tomac, Matej Djerdji, Đino Pospišil, Hrvoje Slaviček, Marko Vuković i Željko Škvorc

Marija Horvat, Melita Panić, Nikolina Golec, Nada Siladi, Anja Jambrešić, Iris Jambrešić, Ana Kresojević, Dijana Novak, Sandra Tkalec i Lidija Klobučarić donacije na žiro-račun iznosile su 20 tisuća i 235 kuna.

- Jako smo zadovoljni odazivom, preko 150 sudionika bilo je na utrci. Inicijatori utrke su Marta Gluhak, dopredsjed-

nica i Luka Beč, tajnik Udruge.

Imamo sreće što nas je vrijeme poslužilo i što smo skupili veliku svotu novca koja u cijelosti ide za oboljele od leukemije i limfoma. Nadamo se da će se

humanitarna tradicija proširiti na svaku sljedeću godinu jer pomoći ljudima koji si ne mogu priuštiti lijekove i liječenje je najbitnije, zaključuje predsjednik Udruge Emil Vibović. (st)

1.B HOL

Nedelišćanke krenule pobjedom, Kaštelanke porazom Piše: Nikola Lukman

Nedelišće pobijedilo Lepoglavu U trećem kolu lige za mlade košarkaše rođene 2010. godine Nedelišće je kod kuće nadjačalo Lepoglavu i usput popravilo koš razliku.

Mladost Ivanovec je izgubilo domaću utakmicu od varaždinske Vindije, a Grafičar lako svladao Varteks.

Rezultati i koševi: Nedelišće – Lepoglava 59:29 (10:5, 22:9, 11:7, 16:8). Nedelišće: Maček 12, Fegeš 6, Špiranec 2, Ciglarić 5, Vidović 4, Poznić 30. Trener T. Pintarić.

Mladost Ivanovec – Vindija 21:43 (3:14, 10:11, 0:10, 8:8). Mladost Iva-

Najbolji bili Anja Jambrešić i Jurica Tomac

LIGA DJEČAKA U-13 1. Grafičar

3

3 0 190 6

2. Vindija

2

2 0

87 4

3. Varteks

3

1 2

-28 4

4. Nedelišće

2

1 1

87 3

5. Rudar

2

1 1

-28 3

6. D. Kraljevec

2

1 1

-58 3

7. Lepoglava

3

0 3 -170

8. Međimurje

1

1 0 129 2

9. Mladost Iv.

2

0 2

3

-87 2

novec: Posedi 4, Rubin B. 2, Višnjić 4, Rubin D. 11. Trener B. Kovačić . Varteks – Grafičar 14:76. (bh)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49kn•0,46€/min Mob4,78kn•0,63€/min

U 1. kolu 1.B HOL u petak navečer u beličkoj dvorani Kaštelanke su ugostile sjajnu ekipu zagrebačkog OK Dinama II, momčad iz samog vrha lige.

Naše cure odigrale su vrlo dobru utakmicu i pokazale koliko se naporno radilo na pripremama uoči sezone, no nažalost falilo je malo sreće i spretnosti u ključnim trenucima te se na kraju sjajne Zagrepčanke kući vraćaju s osvojenim trima bodovima, rezultatom 3:0 u setovima.

Konačno su odbojkašice Nedelišća dočekale toliko željeni prvi nastup u 1.B ligi.

U Nedelišće je stigla ekipa zagrebačkog Medveščaka, mlada i vrlo visoka ekipa.

Domaće igračice krenule su odlučno i na servise Vnuk i Treska stigle do prednosti od 8:1. Već tad je bilo jasno u kojem će smjeru ići ova utakmica. Domaće su igrale dobro u svim segmentima

Seniorska ekipa ŽOK-a Kaštel igre, bile ubitačne u napadu ili čekale greške protivnika.

Rezultat je samo rastao i prvi set završava 25:12.

Na početku drugog seta gošće su krenule bolje i povele 6:4. Nakon 7:7 domaće više

ne popuštaju, dolaze do 13:8 i kasnije samo odrađuju posao za 25:17. U trećem setu odmah velika prednost Nedelišćanki od 10:3. Nakon toga četiri uzastopna poena Medveščaka.

Nedelišće uzvraća i vodi 15:9,

kasnije bez problema privodi utakmicu kraju s 25:15.

Odličan nastup svih igračica domaćeg sastava, a u igri je trener Kirić koristio sve igračice. U sljedećem kolu Nedelišće gostuje u Vrbovcu, a Kaštel u Petrinji.

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

GRAD PRELOG

Projekt AQUA ADVENTURES ulazi u završnu fazu G

rad Prelog je 1. studenog 2020. krenuo u provedbu projekta akronima AQUA ADVENTURES koji sufinancira Europska unija u sklopu programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020. Partner Grada Preloga je mađarska općina Kistolmács, a glavni cilj projekta je unapređenje turističke ponude na jezerima uz Prelog i Kistolmács.

U zapadnom dijelu Sportsko-rekreacijske zone Prelog u završnoj je fazi izgradnja 60 individualnih korisničkih jedinica, odnosno drvenih objekata s dvije zatvorene i dvije otvorene stranice, zatim dvije sanitarne zgrade s tuševima, četiri igrališta za odbojku na pijesku, pristupnih staza, a uskoro će biti postavljena i drvena promatračnica za promatranje brojnih vrsta ptica te 15 vrtnih grilova i četiri stalka za bicikle.

U sklopu projekta nabavljena je i nova oprema koja će proširiti veslačku ponudu na jezeru, odnosno tri rafting čamca i tri kanua s dodatnom opremom, a prije kraja projekta planira se i nabava kompleta opreme za invalide.

Organiziran je i niz edukacija te turističkih manifestacija. Učenici osnovnih i srednjih škola sudjelovali su na pet radionica o lokalnoj flori i fauni koje su se održale u Sportsko-rekreacijskoj zoni Prelog, a vodili su ih Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje

škole Prelog te Luka Hercigonja, fotograf prirode i član udruge BIOM. Turistički djelatnici i druge zainteresirane osobe upoznate su sa sustavom ETIS u sklopu dvodnevne radionice koju su vodili stručnjaci s Instituta za turizam. ETIS (European Tourism Indicator System) je sustav uspostave

monitoringa i menadžmenta za informirano upravljanje destinacijama koje je Europska komisija uspostavila kao dobrovoljni alat još 2016. godine.

Mali Lošinj je jedina destinacija u Hrvatskoj koja je uspješno sudjelovala u pilot projektu i sustav održava u funkciji i danas.

Članovi Nautičkog kluba Labud iz Preloga i druge zainteresirane osobe sudjelovale su na trodnevnoj veslačkoj školi u sklopu koje su se okušali u veslanju na SUP-u, rafting čamcu i kanuu pod vodstvom člana HGSS-a Nikole Želimorskog i trenera kajaka Nenada Ujlakija. Četrdesetak osnovnoškolaca iz

Hrvatske i Mađarske sudjelovalo je u dvodnevnoj školi u prirodi na kojoj su se upoznali s lokalnom florom i faunom pod vodstvom stručnjaka iz Međimurske prirode te lokalnom kulturom, običajima i vjerovanjima vezanim uz rijeku Dravu pod vodstvom Maje Lesinger, ravnateljice Knjižnice i čitaonice Grada Preloga.

U sklopu projekta pokrenuti su Dani dravske ribe na kojima su se okupila ribolovna društva s područja Grada Preloga te pokazala svoje umijeće u pripremi ribe na tradicionalan način, a posebnu atrakciju predstavljao je šaran na rašljama.

Lov na labuđe pero je nautički događaj koji tradicionalno organizira Nautički klub Labud, a uključuje utrku dravskim čamcima (drafski čon), utrku kajacima za ljubavne parove, turnir u praćkanju, glazbeni program i gastronomsku ponudu. Posljednje dvije godine događaj su organizirali Grad Prelog i Marina Prelog d.o.o. te je uveličan nastupima Kerekesh teatra na

otvorenom. Projekt akronima AQUA ADVENTURES će završiti 28. veljače 2023. godine.

Ukupna vrijednost projekta je 1.321.852,50 eura, a dio koji se odnosi na Grad Prelog iznosi 662.807,50 eura. Europska unija će sufinancirati 85% iznosa.

Sadržaj je isključiva odgovornost Grada Preloga i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

38

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. listopada 2022.

Plodove zemlje blagoslovio je župnik Tomislav Kos

Prvi javni nastup najmlađih mještana Štefanca

DAN KRUHA i plodova zemlje u Maloj Subotici

DAN KRUHA i zahvalnosti za plodove zemlje u Štefancu

Blagoslov hrane nakon jutarnje mise

Osnovnoškolci recitirali o jeseni

KUU Zvon i udruge s područja Male Subotice ove su nedjelje organizirali dobro poznatu manifestaciju Dan zahvale za plodove zemlje. Štandovi prepuni kolača, kruha, domaćih proizvoda te raznih rukotvorina mamili

Dan kruha i zahvalnosti za plodove jeseni obilježen je i u Štefancu. I ovoga puta manifestaciju su organizirale članice tamošnje Udruge žena. Društveni dom tog su nedjeljnog poslijepodneva napunili brojni mještani

su mještane u dvorištu župnog dvora. Osim izlagačkog dijela, sve se moglo i kupiti, odnosno primali su se dobrovoljni prilozi koji će tamošnjim udrugama pomoći u daljnjem radu. Svečanost je započela, kako to i dolikuje,

blagoslovom kruha i plodova zemlje župnika Tomislava Kosa i to nakon ranojutarnje svete mise. Misa zahvalnica uslijedila je u 10:30 sati u župnoj crkvi. Za dobru atmosferu pobrinuo se TS Frikovi. (vv; zv)

koji su uživali u prigodnom programu. Nastupali su mali recitatori te njihovi stariji osnovnoškolski kolege, pjevala je vokalna ženska skupina te crkveni zbor. Iznenađenje je bio nastup KUD-a Lipa iz Gornjeg Mihaljevca

sa šaljivom scenskom pričom. Ne treba posebno naglašavati da su stolovi dvorane bili puni kruha i pogača, kolača i voća te ostalih jesenskih proizvoda kojima su se nakon službenog dijela svi počastili. (vv)

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39

ZA NAJPOVOLJNIJI NAČIN GRIJANJA IZABERITE KLIMA UREĐAJ

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETA MARIJA Načelnica KLASA: 604-01/22-01/01 URBROJ: 2109-24-22-2 Sveta Marija, 14.10.2022.

Na temelju članka 9. Pravilnika o stipendiranju redovnih studenata s prebivalištem na području Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 16/18), načelnica Općine Sveta Marija dana 14.10.2022. g. objavljuje

OBAVIJEST

o raspisivanju Natječaja za dodjelu stipendija redovnim studentima s prebivalištem na području općine Sveta Marija za akademsku godinu 2022./2023.

Obavještavaju se studenti s područja općine Sveta Marija da je dana 14.10.2022. godine objavljen Natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima s prebivalištem na području općine Sveta Marija za akademsku godinu 2022./2023.

Prijave na natječaj dostavljaju se do 28.10.2022. godine.

Cijeli tekst Natječaja s potrebnim obrascima za prijavu može se naći na oglasnoj ploči Općine Sveta Marija i VMO Donji Mihaljevec te na službenoj internet stranici Općine Sveta Marija (www.svetamarija.hr).

Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, v.r.

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MIHOVLJANSKA 70, ČAKOVEC KLASA: 340-01/22-05/10 URBROJ: 2109-10-02-04-22-5 Čakovec, 06. listopada 2022. god.

Na temelju članka 123.-133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) te članka 67., 74. i 75., „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/2018) Županijska uprava za ceste Međimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedena javna cesta: - Lokalna cesta LC 20015 (dio) u k.o. Železna Gora, čbr.

3610, u naselju Prekopa, dionica Prekopa - Praporčan o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.–133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) temeljem kojeg će se javna cesta evidentirati u katastru i upisati u zemljišnu knjigu kao: Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske s pravom upravljanja Županijske uprave za ceste Međimurske županije, Čakovec, Mihovljanska 70.

Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste izradit će �irma MREŽA M d.o.o.,Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21, (ovlašteni inženjer geodezije Ivan Žamić).

Obilježavanje granice zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započeti će dana 20.10.2022. god., (četvrtak) od 9.00.sati uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije, koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane, te uz prisustvu predstavnika ŽUC-e Međimurske županije.

Nositelji stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena javna cesta mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te tražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 24.10.2022. god. (ponedjeljak) od 9.00 do 13.00 sati u prostorijama �irme Mreža M, Čakovec, Aleksandra Schulteissa 21.

Ravnateljica Đurđica Hamer, mag. oec.

40

Moj deda je najbolji!

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRADNI NATJEČAJ MOJ DEDA JE NAJBOLJI - MIODRAG LESAR (61) iz Pušćina

Deda Miodrag majstor za sve i roker u duši - Obožavamo slušati dedine stare priče iz mladosti jer možemo naučiti iz njegovih grešaka, rekli su nam unuci Petar i Filip Piše i foto: Sven Tomašić

M

islim da je naš deda najbolji jer ima puno životnog znanja i vještina. Uvijek nam želi sve pokazati i želi nas naučiti svemu što on zna. Jako ga volimo, obožavamo provoditi slobodno vrijeme s njim i naš deda je uvijek tu za nas, započeo je razgovor najstariji unuk Filip Lesar (16). Unuci Petar (10) i Filip (16) Lesar često borave u prirodi sa svojim djedom Miodragom Lesarom (61), skupa uređuju okućnicu i kako napominju, prije su često boravili u garaži gdje su popravljali stare stvari poput elektronike, kosilica, bijele tehnike itd.

Miodrag je sam svoj majstor Danas nisu više toliko u garaži kao prije zbog obveza u školi, ali i dalje njeguju tradiciju kad stignu. Obojicu unuka zanima kako to da deda ima toliko vještina i kako može popraviti skoro sve. Pomno ga prate i uče da i oni jednog dana mogu biti tako vješti i spretni kao njihov djed Miodrag. I Petar i Filip složili su se da najviše obožavaju slušati dedine stare priče iz mladosti jer mogu naučiti iz njegovih grešaka. Mlađi unuk Petar napominje kako najviše

Filip Lesar, Miodrag Lesar i Petar Lesar u njihovom dvorištu koje rado skupa uređuju voli s djedom šarafati i ići na utakmice te bodriti njihov klub NK Pušćine.

Miodrag Lesar (61) iz Pušćina već je dvije godine u penziji i hobi su mu mehanika i popravljanje starih stvari.

- Sad većinu vremena provodim doma, uvijek si nađem neku zanimaciju i imam vremena za sve. Prije, dok sam bio mlađi, radio sam kuću i nikad nisam imao slobodnog vremena, uvijek se nešto radilo. Eto, sad imam puno više vremena za svoje najmilije, spominje Miodrag. Kako kaže, sad mu je puno ljepše pod stare dane nego u mladosti

kad je imao energije i snage, ali nikad nije imao vremena za osobne stvari. Pod stare dane nema toliko sile i stresa, sve se polako da riješiti. Kroz život, pet godina je radio u GK-u Međimurje i onda je prešao u Hrvatske željeznice gdje je radio sve do penzije.

U početku je bio pomoćnik strojovođe pa je naknadno otišao godinu dana u školu u Zagreb za pregledača vagona. Često je i na poslu svašta šara�io i popravljao, stoga mu je hobi nastao iz posla. Mogli bismo reći da je Miodrag pravi sam svoj majstor.

Čim je starije za popraviti, to je interesantnije - Uvijek si nađem u slobodno vrijeme neki posao u garaži, čim je starije za popraviti, to je interesantnije. U mlađim danima bavio sam se pjevanjem, obožavao sam rock and roll, dodaje Miodrag. Ono u čemu smo se složili jest da je nekad bilo puno više prijateljske pomoći. Kako kaže Miodrag, nekoć nije prošao tjedan da nisi bio negdje kod prijatelja i nešto mu pomogao, svi su gradili kuće i nešto radili. Danas se više toliko ne

pomaže, svi gledaju samo na sebe i kako će sebi udovoljiti.

Prošla su ta vremena gdje si je cijela zajednica pomagala.

Na kraju razgovora priključila nam se i njegova žena Gordana Lesar (60).

- Nemam što reći, stvarno je dobar i pošten prema svima, i prema obitelji i pajdašima.

Pogotovo za nešto pomoći i za napraviti, uvijek je tu za sve nas. Evo, skupa smo već 39 godina, uskoro dolazi 40. obljetnica braka.

14. listopada 2022.

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno.

U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji. Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda. Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

DEMANTI za objavu u 1412. broju Međimurskih novina

Najdedu Marijana Kovača smo prekrstili!

Kandidata za najdedu, Marijana Kovača iz Novog Sela Rok, u proteklom smo 1412. broju Međimurskih novina slučajno prekrstili.

Ovim mu se putem ispričavamo na nenamjernoj grešci. (dv) Najdeda Marijan Kovač u društvu svojih unuka

NAGRADA za prvo mjesto

Što osvaja najbolji deda?

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond.

Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vaši radovi 41 Uređuje: Aleksandra Sklepić

Moja ljetna priča Učenici 3. razreda Područne škole Novo Selo Rok sa svojom učiteljicom Alexandrom Sašek-Strbad poslali su nam svoje ljetne priče. Ljeto im je bilo zabavno, ali su jedva čekali da se vrate u klupe i da sa svojom učiteljicom podijele nezaboravne doživljaje!

*** Na početku školskih praznika vrlo sam se veselio. Išao sam na more. Dok sam bio na otoku Krku puno sam se kupao. Poslije Krka sam bio na Viru. Tamo sam jeo puno sladoleda. Išao sam na Cres. Tamo sam vidio puno uskih ulica. Pa sam opet bio na Viru. Bio sam i u Belgiji. Tamo sam vidio puno zanimljivih građevina. Jedna od tih građevina je bila velika zgrada u kojoj radi moj tata i zove se Europski parlament. U njemu rade zastupnici svih zemalja Europske unije. Bilo mi je zabavno.

Fran Vuković *** Poslije škole počeli su praznici! Ja sam se na praznicima provela vrlo dobro! Prvo sam išla u Beograd na svadbu! Bilo nam je lijepo! Ulovila sam buket!!

Najčešće smo šetali. Nekoliko tjedana poslije smo išli u lunapark u Čakovcu. U lunaparku sam bila na jednom skakanju i na zmaju. Nakon toga išli smo na more na Pašman. Na moru mi je bilo lijepo! Svaki dan sam se kupala, ronila sam školjke i poklonila ih jednoj obitelji. Jedan dan bila je dječja predstava a zadnji dan se i nisam baš kupala jer je more bilo hladno. Nakon mora bila sam u Sloveniji u šopingu. Bilo mi je zabavno! Na Veliku Gospu mama i tata su nas vodili u toplice Ptuj. Imala sam malu nezgodu. Ubola me osa.

Kroz praznike sam išla na razne radionice i kamp “Svaki tjedan sport jedan”. Zadnji dan praznika bili smo na Mariji Bistrici. Bilo mi je lijepo. Kroz praznike sam bila puno sretna, malo tužna i malo zbunjena. Uglavnom, uživala sam!

Franka Šimunić

Ilija šoštarić, 3.r PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

Leo Tkalec, 3.r PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

NOVI LITERARNI natječaj Međimurskih novina

Moje ljeto na praznicima Jan Kovačić, 3.r PŠ Gornji Kraljevec, učiteljica Andrijana Jakopić

*** Ovih ljetnih praznika bila sam na puno mjesta. Radila sam puno zabavnih stvari. Najviše vremena bila sam sa svojom obitelji.

U srpnju sam išla na more. Na moru sam plivala, ronila, šetala se i igrala s kumovima. Nakon mora išli smo u zoološki vrt. Tamo smo vidjeli puno raznih životinja. Bila sam na Mariji Bistrici i posjetila svetište i križni put. I naravno - čitala sam puno knjiga. Par dana kasnije smo išli na bazene. I tamo sam plivala i ronila. Išla sam na razne radionice i puno sam naučila: šivati, ukrašavati majice, izrađivati makete. Vozili smo se biciklima skoro svaku subotu s mamom, bakom i Davidom. Ostale dane sam se kupala doma u bazenu i igrala se s prijateljima, prijateljicama i sa psom. Jedva čekam nove ljetne praznike, more igru i šetnje.

Hanah Koštarić *** Ove godinu sam bio na moru u Pirovcu. Bili smo u hotelu 3 dana.

Kad smo išli doma stali smo u na morskim orguljama. Onda smo krenuli dalje. Na putu smo vidjeli stari napušteni hotel.

Došli smo doma i lijepo nam je bilo. Kupao sam se na moru i u bazenu. I super mi je bilo s mamom i tatom.

Patrik Kolar Fodor

Dragi naši kreativci, ljeto nam je završilo i nakon bezbrižnih praznika došlo je vrijeme za povratak u školske klupe.

Za vas smo novu školsku godinu započeli novim likovnim i literarnim natječajem Moje ljeto na praznicima.

Pozivamo vas da nam svojim likovnim i literarnim radovima dočarate kako ste proveli dugo, toplo ljeto.

Nacrtajte nam ili opišite svoje najljepše doživljaje s ljetnih praznika, ili svoje želje – kako zamišljate svoje ljetovanje iz snova. Radove nam mo-

žete poslati porukom na e-adresu stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec.

Radovi se mogu slati zaključno do 15. listopada 2022., a proglašenje nagrada bit će 21. listopada 2022. godine.

Za vas smo pripremili i lijepe nagrade: igru u igraonici Cine&Fun u Jug Mallu Čakovec, palačinke u Pizzeriji Špizza Čakovec i poklon-bonove za jelo u restoranu Pomodoro u Čakovcu. Radujemo se vašim radovima!

*** Kad je škola završila krenula sam na “Svaki tjedan sport jedan” . Bila sam na karateu, tenisu, plivanju, gimnastici. Nakon toga smo išli na more. Bili smo u Vrsima. Kupali smo se na pješčanim plažama. Izronila sam puno školjki. Posjetili smo Nin i Zadar. Kad smo išli kući stali smo u Macoli da vidimo medvjede. Bilo mi je super. Kad smo stigli kući igrala sam se s Frankom. Upisala sam se na tenis. Brzo su prošli ljetni praznici.

Tia Zadravec *** Kad je škola završila, bila sam doma tri tjedna. Poslije tri tjedna, išla sam na more u Pirovac. Svaki sam dan se kupala po više sati. Tražila sam školjke na plaži i navečer sam išla u centar. Svaki dan navečer sam probala nešto drugo za jelo.

Predzadnji sam dan s vlasnikom apartmana i tatom išla na ribičiju čamcem. Jako mi je bilo lijepo na praznicima!

Lena Ciglarić

Matej Tkalec, 6.5 godina, Dječji vr�ć Maslačak Čakovec

Una Šajnović, 6 godina, Dječji vr�ć Maslačak Čakovec

42

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NISSAN PREDSTAVLJA

14. listopada 2022.

Potpuno novi X-Trail i dalje nudi 7 sjedala Nissan je predstavio četvrtu generaciju poznatog SUV modela X-Trail koji će ponovno biti dostupan u izvedbama s pet i sedam sjedala, a donosi mnogo tehnologije, ali i napredni električni pogonski sustav e-POWER, uz preciznu kontrolu pogona na sve kotače s inovativnim dualnim motorom e-4ORCE.

P

osljednje tri generacije X-Traila plijenile su pozornost upečatljivim dizajnom koji ostavlja dojam čvrstoće i robusnosti, a da pritom ne djeluje agresivno. To se kupcima svidjelo jer je dosad X-Trail prodan u gotovo 7 milijuna primjeraka!

Dizajn ide u smjeru koji je najavio novi Qashqai, a koji uključuje i karakterističnu masku motora V-Motion i karakterističan izgled prednjih LED svjetala. Ispupčeni blatobrani daju dozu mišićavosti bočnim stranama, dok se na stražnjoj strani zategnuta vodoravna linija proteže iznad i ispod nosača registarskih oznaka, a podijeljena svjetla koja se protežu preko poklopca prtljažnika omogućuju mu širi otvor. Novi će X-Trail biti dostupan u 10 boja karoserije i pet dvobojnih kombinacija, pa je kupcima na izbor dano ukupno 15 boja karoserije.

No ipak je važnije istaknuti inovativni pogon e-POWER, a novi X-Trail drugi je model u Nissanovoj ponudi za europsko tržište u koji će se on ugrađivati. Riječ je o jedinstvenom pristupu elektrifikaciji motora kojim se postiže gotovo autentičan

doživljaj vožnje električnog automobila, no bez potrebe za punjenjem na punionici!

Sustav je prvi put predstavljen u modelu Note u Japanu 2017. godine. Sastoji se od snažne baterije, benzinskog motora s varijabilnim kompresijskim omjerom, generatora, invertera i 150 kW snažnog električnog motora koji je ugrađen sprijeda. Budući da kotače pokreće isključivo električni motor, ubrzanje je trenutačno i linearno. Jedinstveno obilježje sustava e-POWER je to da se benzinski motor upotrebljava samo za proizvodnju električne energije, a kotače pokreće isključivo električni motor. To znači da motor uvijek radi u optimalnom rasponu okretaja, čime se znatno smanjuje potrošnja goriva u gradu. Zahvaljujući pogonu na čistu struju, nema odgode u reakcijama kao kod motora s unutarnjim izgaranjem ili u tradicionalnim hibridima.

Središnji je dio tehnologije e-POWER sustav Linear Tune koji kontrolira rad benzinskog motora kako bi osigurao da njegova brzina bude približna brzini vožnje.

Time je izbjegnuto povećanje broja okretaja bez razmjernog povećanja brzine koje se

u tradicionalnim hibridima javlja pri snažnom ubrzanju.

Sustav se odlikuje i uglađenim radom: rad motora prilagođen je uvjetima vožnje, pa je u gradskoj i prigradskoj vožnji njegova brzina obično mala.

Osim navedenim prednostima, sustav e-POWER može se pohvaliti i tihim radom.

Pri brzinama od 40 km/h, buka u putničkom prostoru manja je za 8 dB u usporedbi s konkurentnim modelima.

Budući da vozači 70 % vremena provode na prigradskim prometnicama, Nissan je razvio e-Pedal Step – potpuno novi sustav za vožnju uz pomoć samo jedne papučice.

U „kreni-stani” vožnji gradom značajno smanjuje potrebu za pomicanjem stopala s jedne papučice na drugu, a vozačima omogućuje da ubrzaju i uspore koristeći se samo papučicom gasa. Sustav je

najprije potrebno aktivirati s pomoću tipke na središnjoj konzoli. Nakon toga, papučica gasa i dalje će služiti za ubrzavanje, no kad ju otpustite, vozilo će naglo usporavati.

Otpuštanjem papučice gasa sustav e-Pedal Step kočit će X-Trail silom od 0,2 G, što je dovoljno za aktivaciju kočionih svjetala i smanjenje brzine na brzinu hoda pješaka, ali ne i za potpuno zaustavljanje.

Zahvaljujući tomu, parkiranje pri nižim brzinama odvija se bez ikakvog napora. Upravljanje jednom papučicom omogućuje brze prilagodbe u vožnji, što gradsku vožnju čini još intuitivnijom, manje napornom i uglađenom.

X-Trail će biti dostupan i s tradicionalnim, blago elektrificiranim 1,5-litrenim turbomotorom s varijabilnim kompresijskim omjerom. Taj 120 kW/163 KS snažan motor

koji razvija okretni moment od 300 Nm bit će dostupan u kombinaciji s pogonom na dva kotača i bestupanjskim automatskim mjenjačem Xtronic sa simuliranim stupnjevima.

U uvjetima jednolične vožnje i laganog ubrzanja, omjer kompresije bit će viši kako bi se smanjila potrošnja. U uvjetima dinamične vožnje, sustav će smanjiti kompresijski omjer kako bi se povećala snaga. Prilikom usporavanja sustav za regeneraciju prikuplja oslobođenu energiju i pohranjuje ju u litij-ionskoj bateriji. Tako prikupljena energija služi za napajanje potrošača u vozilu kada je motor isključen. Primjerice, dok čekate na semaforu. Osim toga, sustav prilikom ubrzanja može isporučiti dodatan okretni moment od 6 Nm. Novi X-Trail za europsko tržište bit će predstavljen s

tehnologijom e-4ORCE, novim pogonom na sve kotače koji je posebno prilagođen za elektrificirane modele marke.

Riječ je o Nissanovoj najnaprednijoj tehnologiji kontrole svih kotača koja jamči pouzdano prianjanje i ubrzavanje u svim uvjetima vožnje. Slovo „e” u imenu e-4ORCE označava da je riječ o pogonskom sustavu s posve električnim motorom. „4ORCE” označava fizičku snagu i performanse vozila, dok se „4” odnosi na pogon na sva četiri kotača. Ta će tehnologija biti ugrađivana i u električni crossover Ariya koji će biti predstavljen do kraja godine.

Dualni električni pogon razvija ukupnu snagu od 157 kW (213 KS) zahvaljujući 94 kW snažnom stražnjem motoru koji omogućuje žustro ubrzanje (od 0 do 100 km/h za 7 sekundi). U usporedbi s

14. listopada 2022.

mehaničkim pogonom na sve kotače, okretni se moment na stražnju osovinu isporučuje 10.000 puta brže. Neprestana raspodjela okretnog momenta i gotovo savršena raspodjela mase pridonose sigurnijem

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

upravljanju i većoj udobnosti, pretvarajući vožnju u dinamično, ali i krajnje ugodno iskustvo.

Opremljen je naprednim multimedijskim sustavom s bogatom ponudom pove-

zanih usluga, uključujući integraciju pametnog telefona, ugrađeni Wi-Fi koji omogućuje povezivanje do sedam uređaja, uslugu NissanConnect Services i posebnu aplikaciju za povezivanje s vozilom i nadzor nad njim. Veći, 12,3-inčni zaslon sustava NissanConnect veće rezolucije digitalni je ulaz u navigaciju, multimediju i postavke vozila. Kompatibilan je sa sustavima Android Auto i Apple CarPlay, s kojima se može povezati i bežično. Novi potpuno digitalni 12,3-inčni zaslon visoke razlučivosti može se konfigurirati na različite načine za prikaz uputa navigacijskog sustava, multimedijskih sadržaja, stanja

u prometu ili informacija o vozilu. Svim tim značajkama upravlja se s pomoću novog okretnog gumba na upravljaču. Na pozadinu digitalnog zaslona primijenjena je tradicionalna tekstura rezanog stakla Kiriko, kojom se odaje počast Nissanovim japanskim genima. Inovativni novi 10,8-inčni head-up zaslon (s prikazom na vjetrobranskom staklu) ima najveću površinu prikaza u klasi. Najvažnije informacije navigacijskog sustava, sustava za pomoć u vožnji i informacija o samoj vožnji projiciraju se na vjetrobransko staklo izravno u vidnom polju vozača. Uz to, Nissan najavljuje i korištenje puno kvalitetnijim materija-

Automobilizam 43

lima, pa će i duži boravak u kabini biti ugodniji.

Praktičnosti pridonosi otvaranje stražnjih vratiju pod kutem od gotovo 90 stupnjeva, a stražnja sjedala imaju i otvor za vožnju dužih predmeta. Također se stražnja klupa može pomicati prema naprijed, a sve kako bi se putnicima u trećem redu omogućilo više prostora za noge. Putnike u drugom redu očekuju ventilacijski otvori, opcijska trozonska klima, ali i USB-A i USB-C priključak za punjenje.

Zasebna sjedala u trećem redu jednostavno se preklapaju u ravninu s podnicom, a posebno su dizajnirana za putnike visine do 160 cm te

su jedna od najprostranijih sjedala takve vrste u segmentu. Prostor je dodatno optimiziran kako bi putnici u trećem redu mogli ispružiti stopala ispod sjedala u drugom redu. Trećem redu moguće je pristupiti jednostavnim preklapanjem i pomicanjem bočnog sjedala prema naprijed. Obujam prtljažnika s 5 sjedala u funkciji je 585 litara.

To je tek jedan dio novosti koje donosi potpuno nova generacija Nissana X-Trail, koja će uskoro stići i na naše tržište. Cijene zasad nisu poznate, no možete očekivati oko 10 % višu cijenu u odnosu na jednako opremljen Qashqai.

44

Informacije

Imendani i proštenja kroz tjedan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATIČNOG UREDA

od 14. do 20. listopada 2022.

ROĐENI

P 14 Kalist papa; Ljeposlav, Divna S 15 Terezija Avilska; Rezika, Tereza N 16 29. KROZ GOD. Hedviga, Marija Margareta A. Posveta Crkve Pribislavec P 17 Ignacije Antiohijski, Vatroslav, Izidor U 18 Sv. Luka, evanđelist; Lukša S 19 Pavao od Križa, Joel Č 20 Vendelin, Irena, Kornelije

Čakovec:

Sretan Vam imendan!

Leon Glavina, Sin Dine i Denisa Žan Vuk, Sin Ivane i Nikole Mauro Hegeduš, Sin Marije i Maria Liam Bacinger, Sin Melanije i Bojana Maja Kanizsai, Kći Monike i Tamása Lena Petričević, Kći Monike i Kristijana Hana Radek, Kći Maje i Jurice Gabriel Flinčec, Sin Mihajele i Mihaela Franka Foder, Kći Natalije i Tomice David Spajić, Sin Karle i Mire Tereza Rožej, Kći Mirne i Janeza Sven Novak, Sin Dajane i Steve Marin Grubić, Sin Ene Nikoline i Benjamina Alina Layla Hozjan, Kći Mirele i Aleksandra Sandija Ana Paola Horvatić, Kći Petre i Antonia Lucija Sakač, Kći Lidije i Sebastijana Paula Ignac, Kći Patricije i Valenta Ilija Petanović, Sin Maje i Hrvoja Hana Levačić, Kći Željke i Božidara

VJENČANI Čakovec:

Marina Vuk i Dejan Oršoš Nola Kovačić i Ivan Ivanek Anamarija Novak i Ivan Novak Dora Cerovčec i David Vadas

Dekanovec:

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 15. listopada Čakovec

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445 dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917 dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257 dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

Donji Kraljevec

Mala Subotica

Mala Subotica:

Lidija Čurin i Petar Slivar

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće:

Mursko Središće

Željka Carević i Tomislav Hunjadi Nikolina Petković i Vanja Novak Monika Horvat i Tamás Kanizsai

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Nedelišće

Tim bez nositelja-dr. Mikulaj Martina Varaždinska 23a

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveta Marija

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

dr. Kristina Hutineczamjena dr. Damjan Mikec P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Macinec

Sveti Martin na Muri

dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Milka Mrazović i Mihael Hamušić Petra Tot i Maro Pinčević

dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Ana Škvorc i Manuel Katić

Prelog:

UMRLI Čakovec:

Ivan Šalamon R. 1936.

Marija Horvat R. Gunc R. 1941.

Julijana Novak R. Grulja R. 1931.

Antun Čurin R. 1924. Željko Okreša R. 1962.

Terezija Jambrović R. 1933.

Franjo Kolarić R. 1943.

Milan Branović R. 1953.

Marija Barbić R. Zadravec R. 1939.

Marija Juršić R. Lipić R. 1926.

Antun Kodba R. 1930.

Magdalena Kukovec R. Puconja R. 1942.

Rozina Capek R. Kozjak R. 1933.

Rozalija Jurčec R. Vugrinec R. 1932.

112

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 040 314 969

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

EKO TAXI

tel. 040 330 033

ŽUC

tel. 040 396 294

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

Gradovi i općine

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Grad Čakovec

tel. 040 314 920

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Prelog

tel. 040 645 301

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Općina Belica

tel. 040 845 402

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Općina Mala Subotica

tel. 040 631 700

tel. 040 310 651

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Selnica

tel. 040 861 344

Turistički ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Matični ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 040 868 231

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

tel: 040 372 370

Općina Vratišinec

tel. 040 866 966

ZZJZ Čakovec

Dekanovec:

Vjekoslava Posavi R. Majerić R. 1938.

Matilda Žganjar R. Štimec R. 1929.

Nada Golubić R. Filipović R. 1951.

Viktorija Vrtarić R. Mikolaj R. 1929.

Josip Petak R. 1937.

Kotoriba:

Ljudevit Lisjak R. 1930.

Franciska Grivec R. Rusak R. 1935. Štefanija Horvat R. Horvat R. 1930.

Mala Subotica:

Dora Bartolić R. Peter R. 1931.

Nedelišće:

Zdenka Zarić R. Kalnić R. 1958.

Mursko Središće:

Antun Janković R. 1947.

Božena Vrbanec R. Tušek R. 1936.

Milan Gašparović R. 1952.

Ana Kosalec R. Dolović R. 1951.

Branko Horvat R. 1956.

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kn / 5,31 eur TROMJESEČNA: 130 kn / 17,25 eur POLUGODIŠNJA: 260 kn / 34,51 eur GODIŠNJA: 520 kn / 69,02 eur

NARUČITE PRETPLATU

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

14. listopada 2022.

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA - UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM - NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) - SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI 

komercijala@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-851



komercijala2@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-853



komercijala3@medjimurje-plin.hr

☏ 040/396-281



dijana@medjimurje-plin.hr

☏ 040/386-859

14. listopada 2022.

Informacije 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

IVAN NOVAK 15.10.1992. - 15.10.2022.

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom gubitka drage majke, bake, prabake i tete

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Marije Nikolić rođ. Sabolčec Nada Sabolić rođ. Gombar iz Čakovca preminula 7. listopada nakon duge i teške bolesti u 69. godini života

Dragutin Petek

iz Čakovca preminuo 7. listopada u 71. godini života

Genoveva Hlapčić rođ. Vuk

iz Ivanovca preminula 5. listopada nakon duge i teške bolesti u 84. godini života

Ankica Slaviček

iz Draškovca preminula u 52. godini života

Katarina Beti Rođ. Kiš iz Goričana preminula u 74. godini života

Rozalija Jurčec Rođ. Vugrinec iz Goričana preminula u 91. godini života

Đuro Trojko

iz Kotoribe preminuo u 90. godini života

Josip Tomašić

iz Donje Dubrave preminuo u 74. godini života

Verona Majer

iz Donje Dubrave preminula u 90. godini života

Ljudevit Lisjak

iz Donje Dubrave preminuo u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Petković rođ. Novak iz Ivanovca preminula 8. listopada nakon duge i teške bolesti u 78. godini života

iz Šenkovca preminule dana 7. listopada nakon duge i teške bolesti u 87. godini života

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama i poznanicima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njezin odar, te prisustvu posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Najljepše zahvaljujemo osoblju Doma za starije i nemoćne osobe Novinščak na nesebično pruženoj pažnji i maksimalnoj brizi tijekom njezine bolesti.

Posebno hvala vlč. Antunu Štefanu na molitvi i toplim riječima ispraćaja.

Tugujući: kći Danica, sin Željko, zet Željko, snaha Edith, unuci Tea, Karlo i Markus, praunuci Irina, Vittorio i Andreas, te nećakinja Danica ---------

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci, baki, prabaki i teti

Mariji Nikolić rođ. Sabolčec

Sve su zvijezde s tobom legle, nakon teških putovanja, sad ti samo možemo reći budi dobro lijepo spavaj. Posebni ljudi su u našim srcima i kad nisu pored nas. Sjećanje nas tješi i daje nadu o postojanju nekog boljeg svijeta u vječnosti. Bol je prevelika, praznina nenadoknadiva.

Bila si jedinstvena u svakom pogledu. Zauvijek ponosni na tebe. Dok živimo mi, živjet će sjećanje na tebe.

Veliko ti hvala za sve!

U raj poveli te anđeli.

Počivaj u miru.

Tugujući: Kći Danica, sin Željko, zet Željko, snaha Edith, unuci Tea sa suprugom Goranom, Karlo sa suprugom Ivanom i Markus, praunuci Irina, Vittorio i Andreas, te nećakinja Danica

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Čanadi – Čedo

iz Mačkovca preminuo 7. listopada nakon kratke i teške bolesti u 66. godini života

Duboko dirnuti iskazanom pažnjom u trenucima naše velike boli i tuge zbog preranog gubitka našeg voljenog

Mirka Špicara

iz Nedelišća preminulog dana 5. listopada u 71. godini života

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama i znancima koji su nam usmeno ili pismeno uputili riječi utjehe, te polaganjem vijenaca, svijeća i cvijeća ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni supruga Marija, sin Mario s obitelji, kćerka Silvija i sestra Marija s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Šket

iz Orehovice preminuo 11. listopada nakon duge i teške bolesti u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vjekoslava Drča rođ. Mesarić iz Čakovca preminula 10. listopada u 98. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Šafar rođ. Vovkodav iz Čakovca preminula 10. listopada u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Korent rođ. Novak

iz Čakovca preminula 9. listopada nakon duge i teške bolesti u 88. godini života

46

Informacije OBAVIJEST O SMRTI

Monika Dolović rođ. Premuš iz Mačkovca preminula 7. listopada u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Branko Horvat iz Orehovice preminuo 6. listopada nakon kratke i teške bolesti u 67. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Kosalec rođ. Dolović iz Čakovca preminula 6. listopada nakon duge i teške bolesti u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Marčec Mućo iz Nedelišća preminuo u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija Vugrinec rođ. Žvorc iz Gornjeg Kuršanca preminula u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Mirko Boj iz Čakovca preminuo u 89. godini života

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitara tehničara te 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 384 100 do 22.10.

2. ALLVAR d.o.o., Dr. Ante Starčevića 40, Peklenica, traži 1 m/ž bravara i 1 m/ž pomoćni bravara i zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 336 do 31.10.

3. AB METAL PROMET d.o.o., Belica, traži 2 m/ž administrativna djelatnika, m/ž bageristu i m/ž vozača šlepera na neodređeno, javiti se na osobno na adresu ili na tel: 040 845 806 ili na mob.

099 271 4461 ili na email: robert. krajner@ab-metalpromet.hr do 15.10.

4. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ulica 3, traži 1 m/ž autolimara, 3 m/ž automehaničara i 1 m/ž administrativnog djelatnika na određeno, javiti se osobno na gornju adresu do 7.11.

5. AGROTAR d.o.o., I. G. Kovačića 1, Čakovec, traži m/ž konobara za radno mjesto Finimo Bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 556 7184 ili na email: filip.tarandek@gmail.com do 3.11.

6. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu - koktel majstora na neodređeno, javiti se na mob: 091 314 6090 do 23.10.

7. ARION d.o.o., Pušćine, traži 6 m/ž montera solarnih elektrana i 10 m/ž samostalnih ili pomoćnih montera dizala na neodređeno, javiti se na mob. 091 5150 158 ili na email: darko.perenc@ arion-it.hr do 29.10.

8. Athena d.o.o., B. J. Jelačića 22 c, Čakovec, traži m/ž voditelja projekta - inženjera strojarstva na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: mario. horvat@athena.hr do 31.10.

9. Auto moto centar Međimurje d.o.o., Čakovec, Športska 8, traži 1 m/ž mehaničara - automehaničara - autoelektričara na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: vtompos@ amc-medjimurje.hr do 31.10.

10. Autoprijevoznik vl. Vladimir Meznarić, Čakovec, traži m/ž vozača kamiona s prikolicom za domaći promet na određeno, javiti se na mob. 098 426 840 do 15.10.

11. Auto servis Alen d.o.o., Selnica, traži 1 m/ž skladištara na određeno, javiti se emailom: info@ autoservis-alen.hr do 31.10.

12. Auto servis Rafko d.o.o., Krištanovec 103, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 252 3637 do 26.10.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

13. AUTO ŠKOLA PRILOK d.o.o., Prelog, Glavna 5, 1. kat, traži m/ž vozačamotornogvozilaDkategorije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 355 ili na mob. 095 868 6684 ili na email: autoskola@ prilok.com do 17.10.

14. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg republike 3, traži 2 m/ž inž. tekstilnetehnologije,10m/žšivača,5 m/ž krojača i 2 m/ž tekstilnog tehnologa na određeno, javite se na tel: 040 688 511 ili mob: 098 802 286 ili emailom: infobalidoo@ gmail.com do 31.10.

15. BARONE j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob: 091 263 2358 do 31.10.

16. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.10.

17. BRACERA j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara za mjesto rada Patrix Bar Čakovec na neodređeno, javiti se na mob: 091 2632 358 do 22.10.

18. CE GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž ekonomistu - ljudski resursi, kadrovska na određeno, javiti se na email: danijela@ cegrupa.com do 15.10.

19. City projekt d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec. com do 31.10.

20. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži 1 m/ž pomoćnog radnika i 2 m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na određeno, te 1 m/ž pomoćnika vođe smjene na neodređeno, javite se na tel: 040 375 512 ili mob: 091 618 6446 ili na gornju adresu ili emailom: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 21.10.

21.DETROITd.o.o.,Nedelišće,Varaždinska 65, traži 4 m/ž konobara na neodređeno, javite se osobno na adresu ili na mob: 091 413 4433 ili emailom: infoivanajuras@ gmail.com do 21.10.

22. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, traži 2 m/ž administrativnaradnikauračunovodstvuna neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 189 5242 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail. com do 31.10.

23. Dinamic trade d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača vozila u autosalonu na određeno, javiti se na email: dinamic.trade@ dinamic-trade.hr do 24.10.

24. DIMOS - dimnjačarski obrt, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na tel.

040 333 977 ili na mob. 091 3000 268 do 15.10.

25. DIRECTA d.o.o., Pribislavec, Industrijska 28, traži 1 m/ž tehničara za sustave zaštite i 1 m/ž pomoćnog radnika za poslove elektroinstalacija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 500 935 ili emailom: posao@directa.hr do 31.10.

26. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž njegovatelja i 1 medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 242 319 ili na email: dom@strahija.com 27. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 806 ili 098 377 304 ili pismena zamolba na gornju adresu ili na email: ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak. hr do 31.10.

28. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži 1 m/ž njegovatelja (rok prijave 20.10.) i 1 m/ž spremača (rok prijave 17.10.) na neodređeno, javiti se na tel: 040 829 181, mob: 091 571 3658 ili emailom: info@ domzastarije-slakovec.hr 29. Drvo-aluminij d.o.o., Donja Dubrava, traži 1 m/ž bravara na neodređeno, javite se na tel: 040 688 105 ili emailom: info@ drvo-aluminij.hr do 15.10.

30. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32 , traži 2 m/ž radnika na sortirnici trupaca, 2 m/ž radnika na glodaču kore trupaca, 5 m/ž radnika na sortiranju dasaka, 3 m/ž vozača C i E kat. za šumara s dizalicom, m/ž djelatnika za rad s viličarom - utovarivačem i 3 m/ž vozača viličara na neodređeno, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 ili osobno na gornju adresu do 23.10.

31. EKO Međimurje d.d., Šenkovec, traži 3 m/ž cnc operatera, 5 m/ž strojobravara i 5 m/ž zavarivača na neodređeno. Javite se emailom: posao@eko.hr do 15.10.

32. ELECTA d.o.o., Mursko Središće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 15.10. i tražimo 1 m/ž koordinatora elektro projekata na neodređeno, javiti se na email: nenad.sabo@electa. hr do 15.10.; više info na: www. hzz.hr 33. EUROLUX d.o.o., Križovec, traži 2 m/ž izolatera za rad u Njemačkoj na neodređeno, zamolbu poslati na email: eurolux1.info@ gmail.com do 15.10.; više info na www.hzz.hr 34. EURO-UNIT d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž servisera glazbenih instrumenata i profesionalne audio opreme na neodređeno, javiti se emailom: jobs@euro-unit.com do 14.10.

35. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 2, traži 5 m/ž operatera kalupiranja i 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja na određeno, javiti se na tel: 040 386 446 ili pismena zamolba na gornju adresu ili emailom: hr.croatia@ preisgroup.com do 31.10.

36. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž prodajnog savjetnika - dizajnera, 2 m/ž radnika u proizvodnji - stolara i m/ž tehnologa za pripremu proizvodnje na neodređeno, javiti se emailom: posao@filo.hr do 31.10.

37. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž administrativnog referenta - tajnika - knjigovođu na neodređeno, javiti se na email: posao@ gmniksi.com do 31.10.

38. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, Hrupine 7b, traži, traži 2 m/ž komunalna radnika - vozila, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob.

099 334 4451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 11.11.

39. HAIX OBUĆA d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 50 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, javiti se sa zamolbom na gornju adresu ili na email: posao@ haix.hr ili na tel. 040 386 391 do 21.10.

40. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštare za opću dostavu za mjesto rada Mursko Središće (1) i za Čakovec (2), javiti se na email: posao@posta. hr ili putem linka: https://www. posta.hr/predaja-zivotopisaonline/2190 do 30.10.

41. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta i nadzornog inženjera - konstruktora na neodređeno, javiti se na email: velimir. pavlic@ingolab.hr do 14.10.

42. Interijeri Vesna j.d.o.o.,,traži 10 m/ž stolara - montera namještaja za mjesto rada Austrija na neodređeno, javite se na mob: 098 9841 949 ili emailom: interijerivesna@ gmail.com do 31.10.

14. listopada 2022.

43. IVEK-NAMJEŠTAJ, Vučetinec 100 a, traži 1 m/ž stolara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098 546 209 do 27.10.

44. Jakopić d.o.o., Dr. Tome Bratkovića 1b, Čakovec, traži 2 m/ž vozača autobusa, 2 m/ž konobara i 1 m/ž čistačicu za rad u Žabniku na neodređeno, javi� se na mob098488105ili0989737090 ili na mail: dejan@jakopic-travel. hrilinaadresu:Čakovec,K.Zrinski 2, do 31.10.

45. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila C kategorije i 2 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javi� se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili na tel: 040 645 750, mob: 098 241 479 ili emailom: info@jurcec-transpor�.com do 31.10.

46. KABEL-MONT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 45, traži 1 m/ž elektrotehničara - poslovođu na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 863 700 ili na mob. 098 393 017 ili na email: administracija@kabel-mont.hr do 31.10.

47. K-GANESA d.o.o., traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Prekopa na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Dravska 7, Strahoninec ili emailom: kganesa97@gmail.comdo31.10.

48. KRUNO-INN d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž konobara u Caffe baru Inn BP Petrol na neodređeno, javi� se na tel. 040 631 207 ili namob.0996312070ilinaemail: info@kruno-inn.hr do 31.10.

49. LEKI-PROMET j.d.o.o., Selnica, traži 1 m/ž djelatnicu na posluživanju pića za radno mjesto Caffe bar Route 66 na neodređeno, javite se tel: 040 861 097, 095 901 5985 ili na email: leonardo. hozjan@gmail.com do 19.10.

50. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec (rok prijave 24.10.) i 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji za mjesto rada Pušćine (rok prijave 17.10.), javi� se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslas�ce100@gmail. com 51. LTH ALUCAST d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 2 m/ž tehnologa, 4 m/ž kontrolora u proizvodnji, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž radnika na održavanju strojeva na određeno, javi� se sa zamolbom na gornju adresu ili emailom: info. alucast@lthcastings.com do 21.10.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

52. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog bravara (rok prijave 26.10.) i 1 m/ž skladištara na neodređeno i 1 m/ž limara na određeno (rok prijave 31.10.), javite se sa zamolbom na gornju adresu ili na email adresu: dubravka.brkljacic@mik.com.hr ili mik@mik.com.hr 53. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, Maršala Tita 74, traži 4 m/ž šivača trikotažeirukavicananeodređeno, javi� se osobno na mob: 098 260 087 ili emailom: mario.nadj@ck.tcom.hr do 31.10.

54. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž djelatnikanalaseruzarezanjelimova, javi� se na tel. 040 630 730 ili na email: info@mar�.hr do 31.10.

55. METAL DEKOR d.o.o., P. Miškine 24, Ivanovec, traži m/ž samostalni knjigovođa - financijsko knjigovodstvo na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 338 070 ili na mob. 098 345611 do 17.10.

56.Metalprimej.d.o.o.,Sivica,traži m/ž bravara na neodređeno javi� se na email: dejan.nikolov10@ gmail.com do 13.11.

57. MDS d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera metalnih konstrukcija na određeno, javi� se na mob.

099 3711 521 do 26.10.

58. MEC d.o.o., za proizvodnju i trgovinu, Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javi� se emailom: ks@mec. hr do 31.10.

59. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži 1 m/ž energe�čara - frigomehaničara, 1 m/ž radnika u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž radnika u skladištu smrznuterobe,1 m/ž radnika u preradi, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makro pakiranje i 1 m/ž administratora na određeno, javi� se na email: info@vajda. hr do 31.10.

60. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, Gospodarska zona Goričica, traži 2 m/ž zavarivača MIG-MAG (rok prijave 26.10.) i 2 m/ž samostalna bravara (rok prijave 24.10.) na neodređeno, javi� se osobno na gornju adresu ili mob: 098 9951 559 ili emailom: posao@ metal-euro.hr 61. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javi� se na mob. 091 7987 553 do 18.10.

62. MIKLOŠKA d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž podopolagača na neodređeno, javi� se na mob: 098 918 5083 ili emailom: info@mikloska.hr do 19.10.

63. MIRAKUL d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž servisera plinskih bojlera, klima uređaja i toplinskih pumpi na neodređeno, javi� se na mob: 098 242 742 ili emailom: info@mirakul.com.hr do 29.10.

64. MN projekt j.d.o.o., Krištanovec 57, traži 1 m/ž bravara zavarivača na neodređeno, javi� se osobno na gornju adresu ili na mob: 098 776 291 ili emailom: info.mnprojekt@gmail.com do 31.10.

65. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača na�nihderivatananeodređeno,javi� seosobnonaadresuilipismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail.comdo31.10.

66. MTH STROJEVI d.o.o., Čakovec,A.Starčevića2,traži1m/žinž. strojarstva i m/ž inž. elektrotehnike na neodređeno, javi� se pismenonagornjuadresuilinazva� na mob 098 3808 470 ili putem emaila: v.krizan@mth-strojevi. com do 15.10.

67. MULTI-ING d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 6655 006 ili na email: mul�.ing.hr@gmail. com do 10.11.

68. NEORES d.o.o., Mursko Središće, Teks�lna 1, traži 10 m/ž šivača, 10 m/ž pomoćnih radnika, 1 m/ž konstruktora, 1 m/ž referenta nabave i m/ž administratora na odjelu fakturiranja na neodređeno, molbe sla� na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 31.10.; više info na: www.hzz.hr 69. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., traži m/ž radnika na automatu, 5 m/ž radnika na �sku, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ n�-hr.com do 3.11.

70. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja i 1 m/ž socijalnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 933 5666 do 31.10.

71. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javi� se na mob. 099 2141 857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 30.10.

72. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž rukovatelja građ. strojevima i 2 m/ž operatera na betonari - asfaltnoj bazi na neodređeno, javi� se na tel. 040 655 525 do 31.10.

Slobodna radna mjesta 47

73. PERUTNINA PTUJ - PIPO d.o.o., Čakovec, traži m/ž kontrolora kvalitete, m/ž skladištara, 2 m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž operatera stroja, m/ž održavatelja u mješaoni i m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 24.10.

74. PLODINE d.d., traži 1 m/ž prodavača, 1 m/ž skladišno-transportnog radnika mjesto rada Čakovec, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž prodavača, m/ž skladišno transportnog radnika za mjesto rada Prelog na određeno, javi� se emailom: zaposljavanje@ plodine.hr do 16.10.

75. Pozi�va Food j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži 1 m/ž radnika na roštilju na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 602 042 ili mob: 098 9755 465 ili emailom: 1310emina@gmail.comdo15.10.

76. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javi� se na mob.

099 676 2864 ili ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.12.

77. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kat. i m/ž pomoćnog radnika na sor�ranju metalnog otpada na neodređeno, javi� se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@rale.hr do 30.11.

78. Rasadnik IVA d.o.o., Štefanec, B.Radića 54, traži 2 m/ž radnika u rasadniku na određeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040 337 781 ili na email: ivana.rasadnik@gmail.com do 21.10.

79. SARA TRANS d.o.o., Pribislavec, Dr. Ante Starčevića 63G, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 370 751 ili mob: 098 211 104 ili sa pismenom zamolbom na email: sasa@saratrans.eu do 31.10.

80. SENSE LOGISTICS d.o.o., Čakovec, traži m/ž 4 m/ž vozača hladnjače u međunarodnom prometu na neodređeno, javi� se na mob. 095 2999 333 ili na email: sanela@sense-logis�cs. eu do 31.10.

81. SMITH TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, javiti se emailom: smith. trgovina@gmail.com do 31.10.

82. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača na neodređeno, javi� se na tel: 040 858 170 do 31.10.

83. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno u Hotel Kralj, Ludbreška 93, ili na tel. 040 650 172 ili na mob. 099 310 9413 ili na email: hotelkralj@tehnix. com do 30.10.

84. TE-PRO d.o.o. Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javi� se na telefon: 040 500 831 ili na email: office@te-pro.net do 31.10.; više info na: www.hzz.hr 85. Tesarski obrt Ceilinger Ljubomir, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 2 m/ž tesara - krovopokrivača na neodređeno, javi� se na mob: 098 426 080 do 29.10.

86. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 15.11.

93. TUN DESIGN j.d.o.o., Zagrebačka 85, Čakovec, traži m/ž manikera i m/ž kozmetičara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na email: danijela.risek@ gmail.com do 13.10.

94. Tvornica stočne hrane d.d., Čakovec,Dr.IvanaNovaka11,traži 3m/žradnikauproizvodnjizamjesto rada Čakovec, m/ž veterinara na farmi, m/ž poljoprivrednog tehničara na farmi i m/ž radnika na farmi - za mjesto rada Belica na određeno, javi� se na tel: 040 329 138 ili sa zamolbom osobno ili na adresu ili emailom: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 31.10.

95. TWIX-TRADE, Čakovec, traži 1 m/ž konobara (rok prijave 15.10.), 1 m/ž radnika za čišćenje restorana i okoliša i 2 m/ž pomoćna kuhara (rok prijave 31.10.) na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili na email: sonja@ tra�oriarus�ca.hr

87. TMTL knauf i fassaden bau j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i 2 m/ž pomoćna radnika za završne radove u graditeljstvu, javi� se na mob 098 9720 723 do 28.10.; više info na: www.hzz.hr

96.Ugos�teljstvo-KavanaBraco, Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž perača suđa i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel.

040 328 505 ili na mob. 099 738 2010 ili na email: info@braco.hr do 31.10.

88. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže 3 m/ž kućna majstora - električara, 1 m/ž slas�čara, 2 m/ž spasitelja, 2 m/ž kuhara, 2 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž pizza majstora i 5 m/ž konobara, javi� se na mobitel: 099 5340 673 ili poslati zamolbu na email: posao@ termesvetimartin.com do 20.10.; više info na: www.hzz.hr

97. UNION d.d., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 14, traži m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara u Hotelu Parknaneodređeno,javi�seosobno na gornju adresu ili na email: uprava.hotelpark@gmail.com do 15.10.itražimom/žsobara-čistača u Hotelu Park na određeno, javi� se osobno na gornju adresu ili na email: recepcija@hotelpark.hr ili na tel. 040 311 255 do 31.10.

89. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logis�čara na određeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.10.

98. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži 1 m/ž prodavača na�nih derivata na neodređeno, javi� se na mob: 098 259 865 do 19.10.

90. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javi� se osobno na adresu ili na mob: 091 352 7030 do 31.10.

91. Transport, trgovina i usluge vl. Zlatko Mišak, Trnovec, Varaždinska 86., traži 1 m/ž vozača teretnog vozila u domaćem i međunarodnom prijevozu na neodređeno, javite se na mob: 091 2022 747 ili emailom: misaktrans@gmail.com do 15.10.

92. TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaničara i 9 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javi� se sa zamolbom na adresu ili emailom: posao@tubla.hr do 31.10.

99. Vlahko d.o.o., Merhatovec 5, traži 4 m/ž telekomunikacijska montera - tehničara na neodređeno, javi� se na mob: 098 9621 432 ili na email: posao@vlahko.hr do 31.10.

100. ZE STEEL j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara na određeno, javi� se na mob: 095 389 3603 ili emailom: info.zesteel@gmail.com do 31.10.

101. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o.,Novakova7,Nedelišće,traži 1 m/ž servisera plinskih trošila, 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija na neodređeno (rok prijave 15.10.), m/ž administrativnog referenta na neodređeno (rok prijave 10.11.), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili 095 112 3469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. listopada 2022.

14. listopada 2022.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mali OGLASNIK

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr

Sklonište napuštene životinje Carinskizaodvojak bb, Čakovec,

www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) poziv nanaplaćuje, broj: 02 Naknada za udomljenje se NE a vaš888 dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. info na tel: 091-8988-004 Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr LUPO je zaigran, veseo, ak�van i jako friendly. Voli ljudsko društvo, a voli i društvo drugih pasa.

Rođen je u lipnju 2018. i visok oko 47cm. Već godinu dana čeka da netko u njemu prepozna svog novog najboljeg prijatelja. Jesi to �?

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

MOTORNA VOZILA PRODAJEM OPEL GRANDLAND X 2018. god., prijeđeno 45tkm, prvi vlasnik, povoljno. Info na mob. 098/170-5311 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODA JEM SKUTER JINLUN 2007. god., prijeđeno 3000 km, registr. do 5. mj. 2023., info na mob. 098/997-3689 PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505.

POLJOPRIVREDA PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM INOX BAČVU Le�na od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM DRVA ZA OGRJEV uz uslugu piljenja drva. Info na mob. 095/828-6459 PRODAJU SE SVJEŽE UBRANI KESTENI, cijena za kg/15 kn, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM INOX bačve za vino razne veličine. Upitati na 040/364-354 USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama.

Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM ŠUMU u Globetki kod šanca (NOVI GOJ), površine 1649 m2, cijena 50 kn/m2. Info na mob. 098/911-5452.

PRODAJE SE KUĆA U NEDELIŠĆU 120 m2 i 2018 m2 okućnice. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184 IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

IZNAJMLJUJE SE UHODAN KAFIĆ u Prelogu, preko puta Srednje škole. info na mob. 098/832-575 KUPUJEM PARCELU u briježnom Međimurju za voćnjak (može sa vikendicom). Info: 095 505 2760 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upita� na tel. 040/364-354 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM poslovno-stambeni prostor (bivša picerija Porto), pogodan za ugos�teljstvo, ured, trgovinu, ordinaciju. Ukupno cca 330 m2. Adresa: Ante Starčevića 16 Čakovec, Telefon: 0043 699 819 23924

POZNANSTVA ŽIVOTINJE ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život.

Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067 NEKRETNINE IZNAJMLJUJEM STAN od 50 m2 samcu, u centru Čakovca, V. Nazora, sa parkirnim mjestom, info na mob. 091/390-7371

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339 RAZNO KUPUJEM DIONICE EKO Međimurja d.d., zvati na mob.: 098/985-7916 PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. info na mob. 098 92 190 92 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob.

099/404-7517 PRODAJE SE NOVA KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š�tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODA JEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091/503-4863 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PABLO je veliki dečko, čak skoro 70 cm u ramenima, a rođen je u studenom 2016.

Njemu trebaju veliko dvorište, šetnje, akcija, ali više od svega treba mu njegov čovjek. Jer kad se on jednom prepus�, onda se svi � njegovi cen�metri pretvore samo u želju za maženjem.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija.

Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841 PRODAJEM KUHINJSKI štednjak Gorenje (3 plin, 1 struja), rabljeni, sačuvani, kao nov, bijeli, emajl. Čakovec, mob.

098/173-9100 PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino 220, 250, 340 i 480 litara, a kupujem suhi kukuruz u zrnu prošlogodišnji. Info na tel: 343 557

SENTA je rođena u studenom 2014., visoka je 57 cm. Zna�željna je, voli istraživa� i trča�, a istovremeno je i dobra dama i super je u šetnji, ali i zna što hoće.

A mi joj želimo obitelj i dom.

Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ROSE zovemo od milja Roza ili Ruža jer je posebna cura. Posebne boje, posebnih očiju i posebna po tome što je „gledaj srcem“ pas. Rose ima staru ozljedu prednje noge koja nije baš operabilna i zbog toga šepa.

Zbog toga su joj u startu smanjene šanse za udomljavanjem, ali nju to ne sprječava da bude draga, vesela i ak�vna, da se igra sa svojim cimerom Hotspotom pa čak i da skače na krov svoje kućice otkuda ima bolji pogled na sve što se u skloništu događa. Rose voli život i voli ljude i nadamo se da će i ona jednom bi� među odabranima, među onima kojima ćemo mahnu� i poželje� sreću na izlazu iz skloništa. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

Tarot majstori

odgovaraju na Vaša pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas odmah!

064/50-22-05 3.49 |0.46 4.78|0.63 tel

kn €;mob Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 | 1 € = 7.53450 kn

€/min

1413

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm.

Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167 PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098-91-58-640 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 PRODAJE SE SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob: 091/761-3467

+18

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

50

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Puna glava misli

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Mišljenje može biti i konstruktivno i destruktivno, a svatko od nas doživljava i jedno i drugo u različitim područjima življenja, kao i u različitim fazama života.

Govorim o svojoj glavi u ovom trenutku. I o Vašoj?

Onda nastavimo zajedno kroz tekst posvećen mislima, koje su kao psihološki sadržaj u uskoj vezi s našim doživljavanjem stvarnosti i ponašanjem u raznim životnim situacijama. Toliko toga bih htjela napisati o toj važnoj temi da jedva stignem krotiti bujicu misli koje provaljuju i takmiče se oko toga koja će prije uskočiti u tekst.

Nadam se da shvaćate kako mi je teško i može Vam biti drago što niste na mom mjestu. Uostalom, ne bih ni ja htjela biti na Vašem mjestu, jer tko zna kakve sve misli Vas muče i što s njima činite, samo si ih imajte, meni su i moje previše. Mi ljudi imamo tu sreću ili nesreću da ne možemo ne misliti. Kad bi to bilo moguće, od palente bismo znali napraviti zlato.

Ne znate to?! Vjerojatno znate neku verziju te priče, nije alkemičarska nego je psihološki poučna: Čuo čovjek da na vrh planine živi mudrac koji zna čarobnu formulu kako se pravi zlato pa pošao na dug i težak put kako bi saznao recept. Namučio se, danima se penjao, a kad je konačno stigao do kolibe mudraca, u sebi se zapitao zašto tako živi netko tko bi mogao biti najbogatiji na svijetu pa to pitanje otklonio zaključkom da su mudraci čudni i drugačiji od njega samog, kome je bogatstvo prijeko potrebno. Mudrac ga je lijepo primio, kao što je običavao kad bi dobio gosta, a na njegovo mu pitanje dao ovaj odgovor: Zlato se pravi tako da u posudu uspemo pola mjere kukuruznog brašna, pola vode i kuhamo kao

palentu, samo pri tome ne smijemo misliti na krokodile. Glupost, mislio je čovjek, tko još misli na krokodile dok kuha palentu, mora da ima neka tajna u receptu.

Nema druge tajne, rekao je mudrac, sve je baš tako jednostavno i tko tako postupi, imat će zlata koliko god hoće.

Sad kad znate, ako još niste isprobali ovaj recept, krenite i napokon se obogatite. Samo nemojte misliti na krokodile. Čovjeku iz priče nije uspjelo.

I što ćemo zaključiti? Naše su misli i zlato i krokodili u našoj glavi i često nam treba prava mudrost da to shvatimo. Nemoguće je ne misliti, pogotovo kad postoji nešto što unosi nejasnoću ili problem u naš život. Tada razmišljajući nastojimo shvatiti situaciju i s njom se na određeni način nositi. Mišljenje može biti i konstruktivno i destruktivno, a svatko od nas doživljava i jedno i drugo u različitim područjima življenja, kao i u različitim fazama života. Puno razmišljamo o sebi, svojim bližnjima, poslu, zdravlju, prijateljima, novcu, imovini, obvezama i brigama, brigama svih vrsta.

Nema o čemu se ne može misliti, pa i upasti u vrtlog razmišljanja. I nema nekog tko u takvu zamku nikada nije upao. Neki se i ne izvuku jer ih pretjerano razmišljanje i zabrinjavanje povuku u ponor nekog psihičkog poremećaja. Neee, nemojte sad izvući najgori mogući zaključak, da su vaše vlastite misli opasne za vaš vlastiti život. Zaboga, krokodili su negdje daleko. Vaše su misli zlato koje vas čini bogatima sve dok krokodile držite na distanci...

14. listopada 2022.

Pijenje alkohola kod osoba starije životne dobi

Piše Nikola Petričević, magistar psihologije

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Budući da velika većina starijih osoba zbog kroničnih bolesti uzima neku vrstu lijekova, jedan od najvećih zdravstvenih rizika u ovoj dobi predstavlja miješanje lijekova i alkohola.

U mjesecu listopadu obilježili smo Svjetski dan mentalnog zdravlja (pod temom „Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom“) i Međunarodni dan starijih osoba (pod temom „Otpornost starijih ljudi u svijetu koji se mijenja“). Ti dani se obilježavaju kako bi se skrenula pozornost na bitne javnozdravstvene teme kojima je cilj poboljšanje kvalitete života svakog čovjeka.

Raširen problem koji negativno utječe na kvalitetu života je alkohol.

Prekomjerno pijenje alkohola kod osoba starije dobi je problem o kojem se ne govori puno, no on je itekako prisutan. Unatrag nekoliko desetljeća, a naročito tijekom pandemije bolesti COVID-19, u stalnom je rastu broj osoba starije životne dobi koji piju više i češće. To je problem koji se ne smije previdjeti, pogotovo kada znamo da starije osobe zastupaju velik dio ukupnog stanovništva – prema popisu stanovništva iz 2021. godine, osobe u dobi 65 i više godina čine gotovo četvrtinu svih stanovnika Hrvatske. U toj životnoj dobi alkohol je sredstvo ovisnosti koje se najčešće zloupotrebljava. Razlozi za pijenje mogu biti vrlo različiti: dosada ili neaktivnost, neprestano razmišljanje o neugodnim situacijama iz prošlosti, smrt bliskih osoba, kronična bol ili bolest, nesanica, depresija, anksioznost, nisko samopoštovanje… Alkohol se zapravo upotrebljava kao (nezdravi) način suočavanja sa stresom.

Kako osoba stari, tako se mijenja i način na koji alkohol djeluje na tijelo i um. Promjene se odnose na povećanu osjetljivost na alkohol, dehidraciju, fizičke i mentalne zdravstvene probleme, interakciju s lijekovima i rizik od spolno prenosivih bolesti.

Starenjem osobe postaju osjetljivije na alkohol, odnosno starije se osobe, u usporedbi s mlađima, lakše i jače napiju od manje količine pića te duže ostaju pijane. Tako će zbog alkohola imati veće probleme pri održavanju ravnoteže, oslabljen vid i sporije vrijeme reakcije, što u kombinaciji povećava šanse za ozljedu uslijed pada ili drugih nezgoda.

Usto, povećana osjetljivost na alkohol povećava i vjerojatnost trovanja alkoholom.

Starije osobe su izložene i riziku od dehidracije.

Kako ljudi stare, osjećaj žeđi se smanjuje, funkcija bubrega opada, tjelesna masa se mijenja, kao i ravnoteža vode i natrija u tijelu. Znakovi dehidracije su pronađeni kod oko 40 % starije populacije koja je zaprimljena u bolnicu.

Alkohol može pogoršati opisanu situaciju jer potiče na češće mokrenje, a time lakše dovodi do dehidracije.

Prekomjerno pijenje alkohola loše utječe na gotovo sve organe u tijelu te može pogoršati zdravstvene probleme s kojima se starije osobe obično susreću, kao što su dijabetes, visoki krvni tlak, zatajenje srca, problemi s jetrom, teškoće pamćenja i poremećaji raspoloženja.

Mnogi lijekovi na recept, bez recepta, ali i biljni preparati mogu imati negativne posljedice kad se miješaju s alkoholom. Štoviše, neki lijekovi u kombinaciji s alkoholom mogu biti vrlo opasni ili čak smrtonosni.

Budući da velika većina starijih osoba zbog kroničnih bolesti uzima neku vrstu lijekova, jedan od najvećih zdravstvenih rizika u ovoj dobi predstavlja miješanje lijekova i alkohola. Alkohol može učiniti neke lijekove neučinkovitima, pojačati određene nuspojave, a u nekim slučajevima i povećati toksičnost lijeka. Neki od lijekova koji su opasni u interakciji s alkoholom su aspirin, paracetamol, lijekovi za prehladu i alergiju, sirup protiv kašlja, tablete za spavanje, lijekovi protiv bolova, stabilizatori raspoloženja, anksiolitici, antidepresivi i antipsihotici.

Problem kod starije populacije je i širenje spolno prenosivih bolesti, pogotovo među onima koji žive u staračkim domovima. Alkohol smanjuje inhibiciju, povećava impulzivnost i vjerojatnost za donošenje loših odluka (spolni odnos bez zaštite) te je zbog toga bitan faktor pri širenju spolno prenosivih bolesti.

Ako kod sebe ili svojih bližnjih primijetite da alkohol nepogodno utječe na kvalitetu bilo kojeg područja života, javite se stručnjacima u Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

14. listopada 2022.

Lovci 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRADICIONALNO KRŠTENJE u LD-u Srndać iz Selnice

Natalija i Goran Mrazović vruće kršteni i spremni za lov Piše: Sven Tomašić

Tko kaže da se i danas ne štuju stari tradicionalni običaji i ceremonije? Kako napominje tek krštena Natalija

Mrazović, prema staroj pisanoj i usmenoj tradiciji, svaki lovac mora biti kršten želi li postati pravi i istinski lovac.

Da i oni budu pravi vješti lovci, supružnici Natalija i Goran Mrazović iz Murskog

Natalija Mrazović leži na klupi te ju Ivan Stojko i Branko Vodušek krste udarcima po stražnjici

Središća, koji su inače članovi Lovačkog društva Srndać iz Selnice, pristupili su svečanom krštenju. Obveza krštenja jest da se ujutro obavi lov, a u popodnevnim satima se okupljaju članovi društva i ostali uzvanici. Oni su se okupili u Lovačkom društvu Srndać u Selnici gdje su uprizorili sud i krštenje.

Kažnjeni za počinjene grijehe

propisa. Nakon njihovih obećanja, Ivan Stojko, Natalijin kum, krstio ju je trima batinama, a na isti je način Gorana Mrazovića krstio njegov kum Branko Voduček. Šaljivoj ceremoniji pridružili su se i ostali lovci da odrade presudu do samog kraja. Natalija Mrazović dobila je šest udaraca, a Goran Mrazović osam udaraca.

Običaj je da se mlade lovce prvo osudi i kazni za počinjene grijehe, a na kraju krsti drvenom šibom po guzici. Za tu prigodu je i oformljen lovački sud. Tako je ovog puta za suca bio izabran Ignac Šardi, tužilac je bio Franjo Bestjanić, doktor Marjan Stojko, branitelj Antun Kontrec, a porotnik Marjan Kočila.

Supružnici Natalija i Goran, kao mladi lovci, morali su obećati da će biti odani lovu i lovačkim kolegama i da će čuvati i uzgajati divljač.

Također, obećali su da će se držati zakona, lovačke etike i

Kao uspomenu na vatreno krštenje mladi su lovci dobili batine svih lovaca koji su bili nazočni na ceremoniji. Lovci Natalija i Goran Mrazović poslije krštenja i svečanog obreda počastili su sve prisutne dobrom kapljicom i večerom te velikom tortom u čast krštenja.

Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se veseli trojac Dragutin Flinčec, Kristijan Hadela i August Dvanajščak. Supružnicima će krštenje de�initivno ostati u lijepom i dugom sjećanju!

Ništa bez batinanja po guzici

Supružnici Natalija i Goran Mrazović s tortom za ceremoniju krštenja

Humoristične lovačke anegdote Na svakom krštenju prisutne su i humoristične anegdote i vicevi vezani za lovce i društvo općenito. Predsjednik Lovačkog Društva Srndać Selnica, Ignac Šardi, izdvojio nam je nekoliko najboljih.

- Što je to de�inicija lovaca?

- Lovci su naoružana skupina ljudi koji idu kroz šumu u krčmu.

- Kad lovac postane lavina?

- Kada oženi zgodnu ženu.

- Tko je točno slabi lovac?

-Vegetarijanac.

- U životu lovčeve žene glavnu ulogu igraju četiri životinje: jaguar u garaži, lisica u ormaru, tigar u postelji i magarac koji sve to plaća.

Članovi LD-a Srndać iz Selnice i gos� okupljeni oko slavljenika

LD SRNDAĆ iz Selnice priredilo iznenađenje svojem najstarijem članu

Stotku mu čestitao i sam predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Franjo Karlovčec suosnivač je i jedan od prvih članova LD-a Srndać koji je u lovstvu već pola stoljeća Naročito veselo bilo je i prošlog petka u lovačkom domu LD-a Srndać u Selnici.

Franjo Karlovčec, poznatiji kao Vurmohar, njihov najstariji član, a neki kažu i najstariji lovac u Hrvatskoj, dočekao je svoj 100. rođendan.

Tim povodom kolege lovci priredili su mu pravo iznenađenje. Naime, dočekali su ga s tortom i brojnim, zvučnim čestitarima. Tako su se uz Ignaca Šardija, predsjednika LD-a Srndać, čestitkama pridružili

i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor u pratnji dopredsjednika Graciana Prekalja, Ljubomir Grgec, predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije i potpredsjednik Ivica Varga te tajnik Mladen Lacković. Njima su se pridružili i Damir Perić, predsjednik LS-a Zadarske županije, Matko Knežić, predsjednik LS-a Dubrovačko-neretvanske županije te Ivan Novak, predsjednik LD-a Fazan iz Štrigove, a čestitarima

se pridružio i selnički načelnik Ervin Vičević. Čestitkama i dobrim željama nije bilo kraja, a kako je Franjo i pola svog životnog vijeka aktivan lovac, od međimurskog LS-a dobio je i tortu te plaketu veterana i Plaketu Nikole Zrinskog VII. za 50 godina lovačkog staža uz što je došlo i Zlatno priznanje Hrvatskog lovačkog saveza.

Svečanost su svojom svirkom uveličali i Međimurski rogisti, a slavljenik je itekako pokazao kako ne misli stati na toj brojki. Naime, kad je Franjo nakon svoje zahvale

Franjo Karlovčec uvijek ima neku anegdotu ili šalu skrivenu u rukavu svima spomenuo svoje brojne nasljednike, osmero djece, dvadeset unuka, 25 praunuka i 4 prapraunuka, dobio je ogroman pljesak, na koji je

uz smijeh reagirao riječima: Kaj je sad? Nije vam to dosta?

Treba ih još?

Još uvijek zanimljiv, još uvijek spreman na šalu, od

predsjednika Budora dobio je i kalendar za 2023. godinu, da slučajno ne zaboravi pozvati sve na svoj sljedeći rođendan. (tn)

52

Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. listopada 2022.

Recept plus

Ljubičasto varivo

Pečena svinjetina u sosu i rizi bizi Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

D

omaćin naše ovotjedne rubrike je Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec. Iz njihovog jelovnika odabran je recept za pripremu pečene svinjetine u sosu, a kao prilog serviran je rizi-bizi. Korisnici doma kažu kako se vesele kad je ovo jelo na rasporedu, a vjerujemo da ga rado i naši

Sastojci:

- 1 kg svinjske lopa�ce - 0,5 kg riže - 20 dag brašna - glavica luka - češanj češnjaka - svježi peršin - sol, vegeta - brašno

čitatelji pripremaju i konzumiraju. Evo recepta na način Đurđice Zanjko.

Svinjsku lopaticu nasolimo i stavimo ju u lim za pečenje. Pećnicu zagrijemo na 190 stupnjeva i meso pečemo oko dva sata s povremenim podlijevanjem. U međuvremenu napravimo sos tako da u tavici na malo ulja prepržimo malo brašna, zalijemo jušnim temeljcem, dodamo češnjak, svježi peršin i na kraju dodamo temeljac od pečenja. Za ribi-bizi potrebno je na malo ulja prepržiti luk. Zatim dodamo rižu koju glaziramo oko tri minute, dodamo grašak i zalijemo kipućom vodom (najbolje je uzeti omjer 2:1, odnosno dvije mjerice vode na jednu mjericu riže). Začinimo po želji (sol, vegeta) i dinstamo oko deset minuta. Dobar tek vam žele djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec!

je izvor vitamina C i kalija.

Kada se to povrće ljubičastih tonova spoji s keljom, mrkvom i korijenom celera, dobit ćemo tanjur prepuna zdravlja.

Za pripremu jela povrće je potrebno očistiti i nasjeckati na komadiće. Sve osim batata stavimo kuhati u vrelu vodu.

Kad povrće omekša, začinimo ga (sol, papar) prema želji pa na kraju dodamo batat koji vrlo brzo omekša i brzo se

- ljubičas� batat - ljubičasta korabica - kelj - mrkva - korijen celera - sol, papar skuha. Ostavimo još par minuta sve zajedno provrijeti.

Ljubičasto varivo serviramo kao samostalno jelo ili prema potrebi kao uvod u glavni obrok. Dobar tek! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Vučeno tijesto (osnovni recept) Kuharica Đurđica Zanjko

Vino tjedna

Chardonnay barrique obiteljske Vinarije Hažić Ovotjednu preporuku i izbor za vino tjedna ponijelo je vino proizvedeno u obiteljskoj Vinariji, odnosno Obiteljskom gospodarstvu Hažić.

Riječ je o vinu chardonnay barrique (s osvojenom brončanom medaljom u Londonu na prestižnom natjecanju

Jesen je idealno doba za jela, kako to Međimurci vole reći, “na žlicu”. Donosimo recept za pripremu variva u ljubičastom tonu. Tu krasnu boju dat će ljubičasti batat i ljubičasta korabica. Prema znanstvenim istraživanjima ljubičasti batat sadrži antioksidanse koji imaju pomlađujući učinak, a ima ih tri puta više nego borovnice.

Ljubičasta korabica odličan

Sastojci:

vina iz cijeloga svijeta, Decanteru). Vino sadrži 12,4 % alkohola. Zahvalno je za servirati bilo uz jelo kao što je pečena svinjetina u sosu s prilogom rizi-bizi bilo uz neko drugo jelo po vašem izboru. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Priprema: U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu.

Po potrebi dodajte vode.

Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite.

Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju bacajte o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena.

Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro

omotajte plastičnom folijom.

Ostavite da se odmori oko 30 minuta.

Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može

ispucati. Možete se koristiti i valjkom za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama.

Tim se osnovnim receptom za vučeno tijesto možete koristiti za sve slane i slatke varijante bureka i savijača.

Sastojci:

- 500 g pšeničnog polubijelog brašna za burek Čakovečki mlinovi - prstohvat soli - 5 velikih žlica ulja - 280 ml mlake vode

14. listopada 2022.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 53 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

IVANKA BENE iz Pušćina

Povetica se peče u jesen na listu od zelja Osim što voli peći tradicionalne kolače, Ivanka je čuvarica tradicije pletenja cekera od luščija, što je u Pušćinama pravi brend

Piše: Aleksandra Sklepić

R

ana jesen svojim nas ukusnim plodovima poziva na pripremanje raznih domaćih kolača i slastica. Svuda oko nas skupljaju se bogati darovi prirode, a neizostavni orasi trenutno igraju glavnu ulogu u mnogobrojnim kreativnim receptima naših kuharica.

Jedan od egzotičnih kolača u kojima se neizostavno pronalazi okus davnih dana je povetica, koja će zbog svog okusa i izgleda sigurno biti zvijezda svakog stola. Povetica je kolač od prhkog tijesta, a

posebnost joj je što se peče na listu svježeg zelja, što joj daje karakterističan okus.

Recept za poveticu otkrila nam je Ivanka Bene iz Pušćina.

- Recept za ovaj zanimljiv kolač pronašla sam u jednoj staroj međimurskoj kuharici i odmah sam ga htjela isprobati. Uživam u pripremi jela i kolača koje sam naučila od svoje mame i bake, a prilikom pečenja naviru mi sjećanja u kojima uživam pa u spomen njima pokušavam zadržati na životu sve njihove recepte i prenijeti ih na kćeri i unuke.

Poveticu najradije pripremam

Recept za poveticu

Sastojci: ZA TIJESTO: - 50 dag glatkog brašna - 1 prašak za pecivo - 20 dag margarina ili mas� - 10 dag šećera - malo soli - 1 vrhnje ZA FIL: - mljeveni orasi (20 – 25 dag), što ih je više, kolač je ukusniji - šećer po ukusu - vanilin-šećer - malo mlijeka * Umjesto oraha može se stavi� mak ili pekmez.

Priprema: Zamijesiti tijesto od navedenih sastojaka i ostaviti da odmara neko vrijeme.

Po potrebi se može dodati malo vrhnja ako je tijesto pretvrdo.

Priprema nadjeva: mljevene orahe izmiješati sa šećerom i malo mlijeka.

Razvaljati tijesto na podlozi i premazati nadjevom od oraha. Zarolati u roladu i staviti peći na list svježeg bijelog zelja. Ako je pleh manji ili se peče u okrugloj posudi, zarolati u obliku puža ili napraviti dvije rolade, tako da stanu u pleh. Peći dok se ne zarumeni i ne dobije koricu.

u jesen, na listu svježeg zelja koji uberem iz svog domaćeg vrta.

Ivanka ima 72 godine i u mirovini je. Živi u Pušćinama, uz grunt na kojem je odrasla i kaže za sebe da je autohtona Pušćinčarka. Cijeli je svoj radni vijek, punih 35 godina, radila u Varteksu, u tekstilnoj industriji, a zajedno sa suprugom Ignacom uživa u mirovini. Ignac je do mirovine radio u bolnici u Varaždinu, a sada zajedno provode umirovljeničke dane, uživajući u svojoj djeci i unucima te u vrtu koji im je dva koraka od ulaznih vrata. Veliki su zaljubljenici u čitanje, pa su oboje članovi knjižnice, a novine ne propuštaju pročitati od prve do zadnje stranice.

Imaju dva sina, Robija i Marija i kćer Martinu, pet prekrasnih unuka: Lanu, Saru, Franku, Anju i Miu i s veseljem se očekuje prvi praunuk koji je na putu. Osim što voli peći tradicionalne kolače, Ivanka je čuvarica tradicije pletenja cekera od luščija, što je u Pušćinama pravi brend. U sklopu projekta LAG cekeri su uvršteni u nematerijalnu baštinu, čime se vrlo ponose.

Pletenje cekera zimski je posao, kad se ima više vremena za to, rekla nam je Ivanka.

- Plesti cekere naučila sam još u srednjoj školi, ali sam nakon škole, zbog brojnih obveza, posla, troje djece i drugih briga, na jedno vrijeme prestala. Tada me kolegica pozvala da idem s njom na Renesansni festival u Kopriv-

Ivanka sa svojom pove�com nicu, pa sam odlučila probati imam li još uvijek tu vještinu.

Ugodno sam se iznenadila!

Od tada Ivanka vrijedno plete, a za svoje je unuke nedavno isplela moderne ruksake od luščija, s kombinacijom kože, gdje je spojila moderni dizajn s tradicijom.

Najveći problem s pletenjem cekera je nabava sirovine jer danas više nema domaćeg kukuruza, ispričala nam je Ivanka. Hibridi koji se sada nalaze na poljima nisu dovoljno dobri, ali u Pušćinama to nije problem jer se kod jednog gazde u selu dio kukuruza sije i bere na tradicionalan način, posebno za luščije. Na toj se berbi tradicionalno okupljaju

brojni zaljubljenici tradicije pa se ručno bere i lušči kukuruz, uz bogatu trpezu i veselje.

Ivankin zet je kuhar, pa na taj način pruža potporu tom lijepom čuvanju tradicije.

- Volim tradiciju, kuhanje i ručni rad jer na taj način oživljavam sjećanje na svoju mamu i baku. Cijenim sve što sam donijela iz roditeljskog doma i nastojim to prenijeti na svoju djecu i unuke. Posebno me raduje što se sve moje unuke koje su stare od 12 do 29 godina rado uključuju u moje aktivnosti te vole učiti od mene. Znam da ću na taj način postići da se, barem što se tiče moje obitelji, tradicija prenosi na buduće generacije.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 18. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 21. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Brigita Strojko iz Peklenice Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1413 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 18. listopada 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 21. listopada

54

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Možda će vam se katkada činiti da je ljubav daleko od vas.

Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se trenutno ne pokazuje. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Neka vaša ljubavna očekivanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraciji. Ipak, u nastavku treba biti oprezan i mirom održavati ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepoznati i cijeniti vaš trud oko svega. Vaš trud bit će prepoznat, a vi dobiti na cijeni.

LAV (23.7. - 23.8.)

Prolazni nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubavnim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno.

Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povoljnije dane. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaša energičnost i poduzetnost u ljubavnom životu ponekad će graničiti s ludošću. Nisu isključene ni male ljubomore. No kako dođe, tako će i proći. Potrebno je malo više samokontrole da biste bili sretniji. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Strastvenost koju ćete pokazivati prema drugoj strani ponekad će ju uplašiti. Čini se da sad točno znate što želite i očekujete isto od voljene osobe. Ipak, trebat će malo više takta i strpljenja da se iskristaliziraju stavovi. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopadnosti.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Strpljenjem i tolerancijom mogli biste poboljšati odnos s voljenom osobom. Vrijeme je igranja igre zatvorenih karata pa budite suzdržani. Bit će dobro. Zaposleni u svim djelatnostima povezanim s akcijom moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

14. listopada 2022.

Piše: Magdalena Vrbanec, kustosica/vodičica

BIK (21.4. - 20.5.)

Ipak dolazite na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za jačanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije razgovore. Nekima će pak više odgovarati samoća ispunjena filozofiranjem. Većina će se osjećati dobro. Bit ćete pomalo umorni od svega. Neki kolege će vas k tome i zadirkivati.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad budu trebali dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to. Radite u tišini i prema pravilima igre.

Strpljivo čekajte svojih pet minuta.

One će doći.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav. Riješili ste veće poslovne dvojbe. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Ovih dana mnogi će od vas početi pretjerivati u strastima ili obratno, u hladnoći. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom ili ćete težiti potpunoj samoći. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Pojavit će se novo svjetlo na vašem ljubavnom nebu.

Ovo ste dugo čekali i nećete moći vjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Imperativ u vašem privatnom životu bit će zabavljanje. Nećete težiti ozbiljnoj vezi, no ako se ona dogodi, prihvatit ćete je. Oni koji već jesu u vezama povezat će se s mladim društvom. Moguće je da ćete se zateći u situaciji kad će se mjeriti vaša postignuća.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1412

Otvorenje izložbe Josipe Gattin Vojtjehovski 1924. – 1994.

Otvorena likovno-dokumentarna izložba o slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin Vojtjehovski

U

izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec 30. rujna 2022. otvorena je likovno-dokumentarna izložba koja obrađuje životni i profesionalni put akademske slikarice i likovne pedagoginje Josipe Gattin Vojtjehovski.

Josipa (r. Filagić) rodila se 1924. godine u Osijeku.

Upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu te diplomirala 1951. u klasi prof. Ive Režeka. Nakon završetka studija zaposlila se kao nastavnica crtanja na čakovečkoj Učiteljskoj školi. Radila je i na drugim uglednim obrazovnim ustanovama poput varaždinske gimnazije te IV. i V. osnovne škole te na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu gdje se profilirala kao stručnjakinja na području likovne pedagogije. Na Pedagoškoj akademiji, koja je osnovana kao viša škola za obrazovanje nastavnika, Josipa je ustrojila Katedru likovne umjetnosti te bila njezina voditeljica sve do umirovljenja 1975. godine.

Josipa Vojtjehovski obnašala je dužnost predsjednice Društva likovnih pedagoga Čakovec te je bila aktivna članica Društva likovnih pedagoga Varaždin i Saveza likovnih pedagoga Hrvatske.

Kao stručna suradnica bila je angažirana u radu mnogih obrazovno-prosvjetnih udruga i društava poput Zavoda za osnovno obrazovanje SRH-a i Centra za dječje crteže u Zagrebu.

Izložba Josipe Gattin Vojtjehovski

Svojim radom na čakovečkoj Pedagoškoj akademiji i u okviru krovnih udruga i društava doprinijela je razvoju likovne pedagogije te porastu kvalitete nastave likovnog odgoja u školama.

Naročito područje njezina interesa bilo je dječje likovno stvaralaštvo, pa je sudjelovala u organizaciji brojnih izložbi likovnih radova djece predškolske i školske dobi, a organizirala je i izložbe svojih studenata koji su često izlagali u izložbenom salonu Muzeja.

Njezini studenti postali su uspješni likovni pedagozi te istaknuti umjetnici i kulturni djelatnici poput Jelene Valkaj, Ernesta Fišera, Roberta Wrane, Slobodana Benkovića, Sunčanice Tuk i drugih.

Josipa Vojtjehovski sudjelovala je u kulturnom razvoju grada Čakovca i šireg

regionalnog područja i kroz vlastito likovno stvaralaštvo i izlagačku djelatnost. Svoje radove poglavito je izlagala na skupnim izložbama likovnih umjetnika Hrvatskog zagorja i Međimurja.

Ovo je ujedno i njena prva samostalna slikarska izložba na kojoj se mogu vidjeti likovni radovi u vlasništvu njezine obitelji i Muzeja Međimurja Čakovec.

Izložbu potpisuju muzejska savjetnica Erika Nađ Jerković i kustosica Magdalena Vrbanec koje su pripremile ilustrativno bogat katalog koji obrađuje slikaričin život, njezino slikarstvo i likovno-pedagoški rad.

Izložbom i publikacijom želi se skrenuti pažnja javnosti na rad i djelovanje Josipe Vojtjehovski na području obrazovanja, umjetnosti i kulture te istaknuti njezin doprinos unaprjeđenju

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 18 h Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

nastave likovnog odgoja.

Izložba je otvorena sve do 6. studenog 2022. godine, a razgled je moguć u radno vrijeme Muzeja Međimurja Čakovec.

14. listopada 2022.

Prognoza i razbibriga 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Nastavlja se povoljno vrijeme VREMENSKA SLIKA: Nakon što je rujan posvuda završio kišnije od prosjeka, ponegdje čak i rekordno kišan rujan u povijesti mjerenja, prvi listopadski tjedan je bio puno povoljniji pa je čak cijeli tjedan prošao suho uz puno sunca i ugodnu toplinu. Izgleda da bi se i sljedećih tjedan dana moglo nastaviti u sličnom tonu. Bit će nešto više oblaka, u nekim danima i magle, ali kiša

će biti vrlo rijetka pojava ili će sasvim izostati.

Temperatura zraka ostaje relativno ugodna cijeli tjedan. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nastavlja povoljno.

Neki prognostički izračuni pokazuju više oblaka i jutarnje magle, ali bi trebalo ostati suho ili samo ponegdje uz koju kap kiše tako da ne trebamo strahovati od

neke promjene vremena.

Tijekom dana se očekuju i sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura od 7 do 10, a najviša dnevna između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva. Čini se da će i tijekom subote dominirati većinom suho i danju ugodno vrijeme uz temperaturu zraka sredinom dana oko 20 Celzijevih stupnjeva. I dalje je moguća jutarnja magla, sad smo ušli u doba godine kad će ona

SKANDINAVKA Autor: UREĐAJ ZA OBRTAJ, MILAN DAKTILO- OKRETAJ ĐURIĆ, SKOPIJU Nedelišće

LIKOVNA AMATERKA IZ ŠENKOVCA

CIGANIN

6

STANJE DOBRA ZRAVLJA I SREĆE; BOLJITAL

AMORFNI MINERAL, VRSTA DRAGOG KAMENA

SOL TETRABORNE KISELINE

Pučka meteorologija

biti sve češća pojava pa budite oprezniji u prometu. Noći prohladne, ali bez neke veće hladnoće.

I u nedjelju slično. Ujutro prohladno uz mogućnost za maglu pa pripazite u prometu. Tijekom dana će biti i sunčanih razdoblja, ali i povremeno nešto oblaka.

Vjetar većinom slab, a temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na subotu pa će danju biti ugodno toplo, između 18 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Po trenutnim pokazateljima i ponedjeljak i utorak bi trebali biti povoljni dani.

Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano.

Vjetar većinom slab. Noćna temperatura između 7 i 10, a dnevna bi mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja.

DAN(2.8.1903.)

USTANKA MAKEDONA- TAKNUTI CA PROTIV TURAKA

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 13. 10. 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 17. listopada je prosječni dan početka hladnije polovice godine IZLAZI

ZALAZI

15.10. u 07:12h 15.10. u 18:10 h 20.10. u 07:19h 20.10. u 18:01 h

• 22. listopada 1993. u Istri je palo preko 200 mm kiše uz poplave

VICOTEKA Nema ništa gore nego kad dođeš ujutro na posao, popiješ kavu, upališ kompjuter, a youtube ti pusti dvije reklame za redom.

Helikopter

HRVATSKI NOGO METAŠ, ANDREJ PROŠLE GODINE

BOJA LICA, PUT

POKAZNA ZAMJENICA

«KINOLOŠKO DRUŠTVO» USPRKOS TOMU

BILO TKO RAKIJA S ANISOM DOJAM TJELESNE FIGURE

«LITRA»

OTAC OD MILJA

NALOG PSU DA DONESE LOVINU

IZBOČINA

ISLAND ARGON

VRSTA KOLAČA

GLUMAC MATAVULJ

PRIJESTOLJE

UPALA SLUZNICE ORGANA RASKOŠNA SOBA

SITAN DIO TEKUĆINE

ASTATIN BAR MALO KIP BOGA U POLINEZIJI JELO OD MESA S POVRĆEM

«UREDNIK (ICA)»

GL. GRAD NORVEŠKE

GLAZBENIK KABILJO IZDAVAČ, NAKLADNIK

FOSFOR

LISIČJA OREPINA PJESMA OLIVERA DRAGOJEVIĆA KEC

HLADNO RUČNO ORUŽJE FARAON I. DINASTIJE AUSTRIJA ESAD ĆIMIĆ

GOVEDO S TIBETA

ŠPLITER, ŠRAPNEL

«RADIJUS»

UGLJIK

STRUĆNJACI ZA STATIKU

Jučer je bio svjetski dan bez automobila, pa je šef morao helikopterom na posao da pokaže da i on brine za okoliš.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

ONO ČEMU SE TEŠKO OPRIJETI NAUKA O PLOVIDBI

LIK IZ ROMANA ILJFA I PETROVA BENDER

ALBUM (1987) MASSIMA SAVIĆA

Izgleda da bi se suho vrijeme nastavilo i sredinom tjedna, ali uz umjeren sjeveroistočni vjetar temperatura zraka bi mogla biti nekoliko stupnjeva niža. Mala je mogućnost za koju kišnu kap.

YouTube

ATENSKA ZNAMENITOST

ZEMLJIŠNA MJERA

Ako listopad velike vode vuče, u prosincu veliki vjetar huče

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ivo je, na se zadje, ne nikaj kriv!?

H

ajdi vode je preteklo i spod pod mostima na našemo međimorskomo potoku Trnavi predi nek se je zazvedilo kak je negdašji precednik hrvacke Vlade Ivo Sanaderov ne nikaj kriv.

Soci so sima nama rekli kak je Ivo Sanaderov kak precednik Vlade ne zel nikše peneze od Hypo banke. Ne bodete veruvali kuliko je rešti Ivo spremenil vu minulih trinaest let, kuliko pot je zbetežal, kuliko je živci zgubil kaj nem spominjal kak je štel pobeči vum z Lepe naše, ali so ga cariniki na meji z Deželom prijeli dok si je išel „mejat zimske gume“ i se one hucvuntarije štere smo meli priliko videti, čuti i doživeti. I pitam vas, ruon tak kak i sebe: čemo se to ak je čovek ne nikaj kriv? I još nekaj, pak kaj našim socima i �iškalima tre tak čuda cajta kaj zazvedijo je li je nešči nekaj kriv ili pak ne?

Nekaj tu ipak ne razmem: Bankari so priznali da so dali peneze, a ve smo zazvedili kak so ne došli do Ivija? Kuliko pak bodo cajta ve nucali naši sodi kaj zazvedijo kam so itak odišli te penezi šteri so bez potnoga naloga odišli z Hypo banke i si so pripovedali kak so završili v Ivijovim žepima?

Ve dok vidimo kak so �letni naši soci unda moramo reči kak nišči od naših penzionerov se ne bode fčakal kaj bi zazvedil kaj i kuliko so krivi ovi kaj so prodavali Ininoga plina i kaserali milijardo kuni. Najte me krivo razmeti, ali predi bode i Hajduk postal prvak Lepe naše v labodoritanjo!

Nejnoveša Zg purgerska kletva: Smetje jeno nesorterano!

Dinamovci so se poškliznoli v Ligi prvakov

Skorom si znuomo kak so Dinamovci zigrali ove štiri utakmice štere so do ve igrali. Nejpredi so pobedili

Engleze, londonski Čelzi, a posle so zgubili v Milano pak vu Salzburgo.

Posle toga so v Maksimiro odigrali ejnštelj z Austrijancima tak da so ve zadji na tablici. Planerali so da bodo, prek Austrijancov ostali i na prtuletje v Evropi, ali so mesto planeranih, nejmeje, štiri bodi osvojili sam jenoga. No, to nej bilo tak strašno da so ne Austrijanci osvojili štiri i tak so hitili zagrebečke modre na zadje

mesto. Makar je se zišlo drugač nek so Dinamovci planerali ipak so oni još navek v igri (tak je rekel i Dinamov trener Tonček Čačičov) i tak bodo dugo dok se bode igralo. Zakaj nej Dinamovci pobedili Milan v Zagrebo kak so to naprajli z Englezima?

Napriliko “beli ftiči” (čitaj: Hajdukovci) nemajo takše probleme kak Dinamovci i nikak nebrejo ispasti.

A zakaj nebrejo? Zato kaj so ne niti hapili igrati v Ligi prvakov.

Ak Zagrepčanci ne znajo kam z smetjom nek pitajo prinas v Tehnikso

Več leto i pol oni kaj se “Morejo” i jivi pajdaši hercujejo v belom Zagreb grado, a glavni med jimi je Tomek Tomaševičov. Neje bilo tak zdavnja pak se si jako dobro zmislimo, a i teca Franca je ne pozabila, kak se je Tomek delal norca z Bandiča i jegovih smetlarov, a ve ne zna kam bi z smetjom. Tomek je ne stoprocentno siguren je li bi purgeri trebali smetje metati v konte ili pak vu vreče? I ne sam to, nebre si nikak pregruntati kakše farbe bi te konte ili pak vreče morale biti? Kaj nek vam rečem, to sorteranje i prebiranje smetja je tak zakompliceral kaj niti sam ne zna v kakšo konto, očem reči, v kakše boje konto se meče kakše smetje?

Do dneva denešjega je zebral šest farbi konti, a još dosti smetja ostaja okoli konti.

Znate kak je to dok nekaj nompak gene unda dojdejo na svetlo dneva i oni problemi na štere je Tomek ne računal, tak ve lezbijke i pederi očejo meti konte vu svojim farbama. Si znuomo da so to farbe rodice, ali so ne, niti one, a niti oni, nikaj rekli je li oni kanijo se smetje metati vu te svoje pederske kante ili bi oni i nekaj sorterali. Bogec Tomek ve ne zna kaj bi tu napravil, i lezbe i pederi so jegovo biračko telo i teško je nekaj protiv jiv naprajti.

Nej�letneše so se znašli Priločanci z priločke Sredje škole. Sima nam je poznato kak Priločanci nejbole v Lepoj našoj znajo kam se štero smetje meče, pak so otprli večernjo školo o sorteranjo smetja. Ne bodete veruvali, ali razred se je popunil črez tjeden dni, a nejveč đakov imajo ruon z belog Zagreb grada. Purgeri, šteri očejo kaj bode Zagreb i dale beli, a ne znajo kak to naprajti, so se zapisali vu priločko večernjo školo. Priločanci so nam sima pokazali kak se i z smetja more dober “biznis” naprajti. Čakosko

Gracko veče je svoje reklo, čakoska četrta pučka škola bode se delala na Vojnim vrtima. To je čakoski hatar bliže Miholjanaj. Spominek o toj školi je bil još pred vejč od deset let, pak si ve furt gruntam zakaj bi se škola delala tam pre Miholjanaj ak so zgrade z decom napravlene na čakoskom Semiščo?

Na semiščo ga jeno dvanajst zgradi vu šterima stanuje hajdi mladi familiji štere imajo deco kak za zabavišta tak i za školo. Najbrž bi bilo čuda bole da bi se škola naprajla bliže deci, napriliko vu vojarni de ga je dosti mesta kak za školo tak i za dvorano. A dvorano bi mogli hasnuvati i študenti na MEV-o tak kaj bi Čakovčanci mogli z jenim udarcom sfondati dve muhe. A i negdašji GK ne Semiščo je gracki i tam hmajikuje!

Kulturnjak Romano se nekaj zameril čakoskim večnicima

Več se hajdi dugo črno kadelo z rafunga čakoskoga Kulturnoga centra. Sako malo je Romano Bogdan kak ravnatelj bil na dnevnomo redo i furt so mo članovi Kulturnoga upravnoga vječa našli nekše falinge. Nesam ruon veruval da so to tak velike falinge kaj bi mo vječniki podmeknoli ravnateljsko foteljo, ali na se zadje je Romano kak ravnatelj odišel v ropotarnico povjesti Kulturnoga centra.

Morem vam reči da dok smo to zazvedili teca Franca si je ne mogla najti mesta. Znuom da ona Romanija niti ne pozna, znuom da ga je vidla sam na sliki v cajtungima, ali skorom so joj pobegle suze. Ne mi je znala reči zakaj joj je Romano tuliko prirasel srco, ali dva dni je mela visokoga tlaka, a i srčeko joj je tuklo čuda bole nek normalno.

Kak bilo da bilo Romano je odišel po riti k meši i to tak naglo kaj se je premilil SDP-eovcima i to bili so protiv smene i to ove nagle.

Ve vidijo kak je to bilo dok so oni vedrili i oblačili skupa z grackim načelnikom Štefom i da so kajkaj koga zmenili, a kaj je nišči pravzaprav ne znal zakaj se je to pripetilo.

Kaj reči, vlast je slast štero je dosti pod teško držati na cuglama.

Jempot je nešči jako spametno rekel: - Zapamtite ljude po šterima gazite dok idete gori jerbo bodete se žnjimi zišli dok bodete se spuščali!

Katedrala svetog Dujma u Splitu

ZNATE LI koja je najstarija katedrala na svijetu?

Smještena je na jugu Hrvatske Hrvati se mogu pohvaliti da imaju najstariju katedralu na svijetu. Radi se o splitskoj katedralnoj crkvi svetog Dujma, odnosno svetog Duje. Također, zanimljivo je da je rimski car Dioklecijan bio jedan od većih progonitelja kršćana, a baš u njegovu gradu stoji najstarija kršćanska građevina koja ponosno

drži titulu najstarije katedrale na svijetu. Splitska katedrala izgrađena je u četvrtom stoljeću kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Osim što nosi titulu najstarije, katedrala je poznata po velikim drvenim vratima koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina 1214., izrezbarivši 28 prizora Isusova života. (st)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr