Issuu

Čakovec, PETAK, 24. siječnja 2020.

Cijena 10 kuna

NA PRELOŠKOM GROBLJU u utorak sahranjen David Strahija (23) koji je sletjevši u kanal i poginuo

S koncerta za život otišao u smrt

Građani peticijom traže vraćanje policijske postaje str. 8-9

PAZITE ŠTO SPALJUJETE u svojim pećima

VELIKA ŽIVOTNA ISPOVIJEST bivšeg beskućnika i zatvorenika Ivice Zrne iz Hodošana str. 14

Nakon zatvora u borbi za beskućnike

NOVI MODERNI VRTIĆ u Murskom Središću otvorio svoja vrata

Jedini vrtić u okolici koji radi od jutra do večeri

str. 47

Hodošan osvjetljava plamen, a policija tapka u mraku SMRT NA CESTI kod Orehovice zbog koje je vozač završio u istražnom zatvoru

str. 4-5

Dimnjačar Robert Zver savjetuje kako dimnjake držati sigurnima

HODOŠANSKI PIROMAN u utorak podmetnuo treći požar u istoj ulici

str. 3

ŠEST POŽARA U MJESEC DANA IZAZVALI DIMNJACI

str. 3

ESKALACIJA NEREDA u Kotoribi

str. 8-9

Broj 1271

Vatrogasac iz JVP Čakovec autom udario pješakinju i pobjegao MONIKA GLAVINA iz Čehovca obranila doktorat na pravu u Leuvenu

Međimurka rastura na belgijskom sveučilištu

str. 52

Godina XXV.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

24. siječnja 2020.

IZ TJEDNA u tjedan

Iščekivanje promjena kao iščekivanje Godota

edavno mi je na osobnom Facebook profilu iskočio status koji me podsjeća na ranije objave. Iako se uvijek nezgodno hvaliti kada i zašto sam bio u pravu, ovog se puta zaista nisam prevario kada sam obrazložio i preko ove društvene mreže zašto podržavam ulazak Hrvatske u EU. Donosim taj napisanu objavu uoči referenduma porukom: Hrvatskoj trebaju EU standardi ponašanja, a Međimurcima koji su to većinom prihvatili, šansa da mogu živjeti bolje. “Budite za EU jer to je vaša šansa za dostojanstveno življenje koja je jedina egzistencijalna šansa za vašu djecu i unuke. Izvan EU želja su oni koji i dalje zagovaraju ono što se u našoj zemlji događalo svih ovih godina poput korupcije, kriminala, pogodovanja, nepotizma, neplaćanja poreza, posebice u turizmu i drugdje gdje se može “muljati” s kešom, odnosno ostanka u “balkanskoj baruštini” zajedno s ex-yu ekipom. Hrvatska po mnogočemu zaslužuje biti izvan toga, odnosno u savezu s Njemačkom i u društvu najboljih europskih država, a ne da nas i dalje svrstavaju u isti “balkanski koš”. Vrijeme je da Hrvatska prestane subvencionirati brodogradnju i preko nemjerljivih poticaja daljnje bogaćenje pojedinih “seljaka” i korporacija, kao i sve druge socijalne beneficije, poput nezasluženih socijalnih naknada, posebice manjinskih skupina. Pogledajte kako to efikasno rješavaju Francuska i druge zemlje, pa onda razmislite. U EU ne teče med i mlijeko, dapače, ali svima onima koji žele raditi, napredovati, bez obzira na to iz koje države dolaze, posebice mladima, te zaraditi bolju plaću nego u Hrvatskoj, otvaraju im se mogućnosti da kao ravnopravni građani bilo koje zemlje pokušaju ostvariti što normalniji život ili ispuniti životni san...“ a, ovo nije napisano prije nekoliko dana, već pred punih osam godina. Ono što nije dobro je to što se nakon lijepog broja godina gotovo ništa nije promijenilo od napisanog u tekstu dužine tri-četvrtine kartice. Od onoga što se trebalo promijeniti nabolje nije se promijenilo gotovo ništa. Posebice u dobrom dijelu naše zemlje koji i dalje ne želi nikakve promjene, dok smo se mi u Međimurju, kao što sam već tada napisao, počeli mijenjati u mnogim stvarima koje su normalne u zapadnoj Europi, već i ranije. Jedino je dobro što se silom prilika ugasila “rupa bez dna” subvencionirana brodogradnja u Rijeci i Puli. Nažalost, dogodilo se i ono što mnogi

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

nisu vjerovali niti su mislili da će se dogoditi. Da će nakon našeg ulaska u EU, zahvaljujući ukidanju radnih dozvola u većini zemalja, posebice u Njemačkoj, mnogi otići tamo gdje mogu ostvariti normalniji život, nego je to slučaj ovdje. Inače, kad se uspoređuje EU i Hrvatska, uglavnom su svim političarima puna usta boljitka za sve naše građane. Boljitak se jednostavno ne događa, a na dobitku su uglavnom samo političari, posebice oni koji su preselili u Bruxelles. Naša država se i dalje ne želi odreći 30 milijardi prihoda kako bi konačno ozbiljno počele rasti plaće i standard građana, jer fućkaš ti brojne projekte i slično ako građani ne vide na vlastitom džepu bolje financijsko stanje. ikako da se ponovno počinje stvarati snažan srednji sloj građana, što nije moguće bez prosjeka plaće koja će postati standard kod privatnika od 1000 eura na više. Kod nas je u tijeku obrnuti proces gdje se tako nešto događa isključivo u javnom sektoru koji i dalje nemilice uzima novac od privatnog. Politika kad bi htjela zaista veće plaće i bolji životni standard koji je kod nas i dalje ispod brojnih europskih kriterija, trebala bi milijarde koje idu u održavanje neefikasnih i nepotrebnih javnih sustava i tvrtki preusmjeriti poduzetnicima i građanima. Treba nam ekspresna, puno smislenija razvojna politika, koja će donijeti toliko posljednjih godina spominjani gospodarski rast, a ne da nam političari i dalje, kao i minulih godina, nude uglavnom komunalnu infrastrukturu. Trebaju nam za početak barem strateške odrednice za svjetliju budućnost od aktualnog minimalca ili kojih stotinu kuna veće osnovne plaće. oš je važnije da se već uhodani EU standardi koje su Međimurci odavno prihvatili poput poštenja, discipline, marljivosti i radišnosti, konačno involviraju u sve pore našeg društva i u sve krajeve Hrvatske, kao nešto što je osnovno svima, kako bi ona zaista imala nadu u svjetliju budućnost.

VIJEST

Uživajte dok možete u umjetnom snijegu jer zimi dolazi kraj!?

Jezero podno zidina Starog grada u Čakovcu po drugi put ove zime prekriveno je umjetnim snijegom. Snijeg ponajviše veseli mališane koji se ponovno mogu sanjkati i uživati u zimskim radostima. Iako je bio najavljen, snijeg nije napadao

dovoljno da bi stvorio prekrivač dovoljan za sanjkanje i gradnju snjegovića. Ekipa Ekoma tako je cijelu noć s 21. na 22. siječnja zasnježivala padinu koju je prekrio umjetni bijeli pokrivač. Osim u jezeru, novi centimetri snijega

napravljeni su i na čakovečkom jugu, tako da roditelji s djecom mogu birati gdje će na sanjkanje. Prema meteorološkim prognozama, vremenski uvjeti su samo još ovog petka i subote povoljni za zadržavanje snijega, pa djeci, ali i svim drugim ljubi-

teljima zimskih radosti, ostaju ova dva dana za uživanje. Naime, prognostičari su najavili da je zimi praktički kraj i da nekih velikih minusa na duži rok u veljači i ožujku neće biti, pa tako ni snježnih padalina. (dv, foto: zv)

OD 1. SIJEČNJA Županija sufinancira dežurstva liječnika opće/obiteljske medicine

Dežurne ambulante subotom i dalje po teritorijalnom principu u Međimurju Posebno dežurstvo u djelatnosti opće/obiteljske medicine u Domu zdravlja Čakovec i obiteljskih liječnika od ove godine financira HZZO-a, ali i Međimurska županija koja se uključila kako bi se zadržala ova liječnička usluga u našem kraju. - Prema mjesečnom rasporedu provođenja posebnog dežurstva obavljaju ga liječnici obiteljske/opće medicine, zaposlenici Doma zdravlja te ugovorni privatni zdravstveni radnici koji obavljaju djelatnost u ordinacijama, objasnio je na konferenciji za medije ravnatelj Doma zdravlja Čakovec Branko Vrčić. Nastavno na to Međimurska županija osigurala je sredstva za ovo posebno dežurstvo u iznosu od 200.000 kuna, a navedeni iznos obuhvaća i održavanje grupnog rada doktora opće/obiteljske medicine koji se organizira s ciljem osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite diljem cijelog Međimurja.

Župan Matija Posavec, Branko Vrčić, dr. med. ravnatelj Doma zdravlja i Zrinko Karlović, dr. med. iz Preloga Doktori opće/obiteljske medicine radom u grupi osiguravaju zamjenu svojim pacijentima za dane kada ne rade, a što je s obzirom na zemljopisne i objektivne potrebe stanovnika Međimurske županije nužno i svrsishodno. To znači da će svake subote raditi barem jedan tim, te će pacijent imati mogućnost pregleda bilo kojeg liječnika člana grupe tijekom jutarnje smjene u vrijeme kada rade i lokalne ljekarne.

Obavijest o dežurstvima subotom liječnika opće/ obiteljske medicine možete pronaći u svakom broju Međimurskih novina i na stranici gdje objavljujemo servisne informacije. Liječnici su organizirani u devet grupa prema teritorijalnom ustroju: grupe nova zgrada Doma zdravlja Čakovec, grupa Čakovec-Nedelišće, grupe gornje Međimurje, grupa Mala Subotica - Orehovica - Belica - Domašinec-

Podturen-Pribislavec, grupa Prelog, grupa Goričan – Donji Kraljevec te grupa Sveta Marija-Donji Vidovec-Donja Dubrava-Kotoriba. Ovaj model već ranije je u našem kraju dobro funkcionirao, pa je nešto više o tome govorio dr. Zrinko Karlović, dugogodišnji obiteljski liječnik u preloškoj ambulanti koji je u ime grupe liječnika obiteljske medicine potpisao ugovor sa Županijom. - Ovim načinom rada liječimo stanja pacijenata koja nisu hitna, no postoji realna potreba za liječničkom intervencijom. Primjerice, kada je pacijent vraćen iz bolnice s otpusnim pismom na kojem se traži da odmah počne uzimati terapiju, a njegovom je liječniku završilo radno vrijeme, pacijenta će primiti drugi liječnik, član grupe iz suprotne smjene, pojasnio je funkcioniranje ovog dežurstva dr. Karlović. (BMO, DZ, foto: zv)

24. siječnja 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ESKALACIJA NEREDA u Kotoribi potaknula peticiju kojom se traži vraćanje policijske postoje

Traže povratak policije, te brže i oštrije kazne sudova - Imamo jednu osobu koja je izuzetno problematična i dolazi iz tog dijela romskog miljea. Prije dvije godine pretukao je policajca i policajku i ne samo da još uvijek nije u zatvoru, već slobodno šeće i izaziva nove probleme, ljuti se načelnik Ljubomir Grgec Piše: Vlasta Vugrinec Gotovo da ne prođe vikend, a da se Kotoriba ne nađe na stranicama crne kronike kako portala, tako i dnevnih novina. Razlog je uvijek isti, narušavanje javnog reda i mira, odnosno krađe, razbojstva, tučnjave ili razbijanje tuđe imovine. Veliki nered uglavnom radi dio delinkventnih i problematičnih pripadnika romske nacionalne manjine. Ono što posebno boli je činjenica da mnogi od njih imaju iza sebe podeblji policijski dosje, različite kazne, suđenja koja su u tijeku, ali i dalje nema oštrijih presuda koje bi trebale biti primjer da se kriminal ne isplati.

Kap koja je prelila čašu

Najnovija tučnjava u tamošnjem lokalu u kojoj su letjele pepeljare, oštri predmeti, krv je curila na strane s time da se sukob nastavio i u tamošnjoj postaji Hitne pomoći, očito je bila kap koja je prelila čašu. Mještane je na noge digla majka vlasnika kafića koji je ozlijeđen tije-

kom tučnjave i krenulo se s potpisivanjem peticije kojom se zahtijeva danonoćna prisutnost policije u Kotoribi, odnosno vraćanje policijske postaje u njihovo mjesto. Peticije se potpisuju ne samo u tom mjestu, već diljem donjeg Međimurja. - Mogu reći da je naišla na jako dobar odaziv ljudi, govori nam jedna mještanka koja nas je zamolila za anonimnost zbog straha od osvete. Potpisuje se u kafićima, frizerskim salonima, trgovinama, na kioscima, svuda gdje se skupljaju ljudi. Svjestan situacije u svojoj općini, prošle je godine načelnik Ljubomir Grgec na najfrekventnijim mjestima u naselju dao instalirati kamere, a sve kako bi se otkrili počinitelji, koji su kako nam je rekao, uglavnom dobro poznati. - Ovo s kamerama nam jako dobro ide, poručio je načelnik Grgec za naše novine. Počinitelj se otkrije, policija odlično odradi svoj posao i sve tu stane jer pravosuđe ne odradi svoj dio posla, dodaje.

Pred dvije godine pretukao policajku i policajca, ali još nije u zatvoru

Badava policija stigne na vrijeme i sprovede počinitelja, kada se njemu ništa ne dogodi, tj. ne odgovara za svoja “djela”. Drugim riječima, za počinitelje nema sankcija. - Imamo jednu takvu osobu koja je izuzetno problematična i dolazi iz tog dijela romskog miljea, ljuti se načelnik. Prije dvije godine pretukao je policajca i policajku i ne samo da još uvijek nije u zatvoru, već slobodno

Zašto sve češće požare izazivaju dimnjaci? Kod dimnjaka obitelji Colarić utvrđeno je da je problem bila čađa koja je stvarala naslage, te se na kraju i zapalila. Misle da je problem bio i u tome što su osim na drva, palili i kocenje. Kad su gradili kući 2010. godine, inox dimnjak je bio znatno jeftiniji od zidanog, pa su se tako odlučili za tu varijantu. - Danas više nije velika razlika u cijeni. Mi smo se opekli na svojoj koži, stoga smo onda sve zamijenili. Imamo centralno grijanje s kojim pod ruku bolje ide zidani dimnjak, a i opreza nikad dosta, složili su se supružnici Jurica i Marijana. Što sve treba znati o ovom problemu donosimo u temi broja na str. 4-5.

Novi međimurski majstori svog zanata Donedavno je policija stanovala u Kotoribi, a nakon najnovije eskalacije nasilja građani peticijom traže da se ponovno aktivira šeće i izaziva nove probleme. Uostalom, bio je i među glavnim akterima najnovije tučnjave u ugostiteljskom lokalu ovoga vikenda. Prema njegovim riječima, godine nečinjenja i nesankcioniranja naprosto su morale jedanput izaći na vidjelo i kulminirati. Srećom, još uvijek bez ljudskih žrtava. Kako je krenulo posljednjih dana, kaže, moglo je svašta biti. Priznaje kako Općina i policija čine sve što je u njihovoj moći i djelokrugu posla, no uvijek se umiješa netko sa strane, naročito ako je u pitanju romska populacija i sve se stiša za par dana do idućeg incidenta. Bilo koga da se ovih dana zaustavi na ulici u Kotoribi reći će da se boji, te da ne želi izaći u javnost jer će se naći na vjetrometini sam i nezaštićen. Isto tako svi ponavljaju u isti glas da nikoga ne

mrze niti pak prozivaju, osim naravno, naše pravosuđe. - Ne radi se tu o nikakvoj segregaciji ili netrpeljivosti prema pripadnicima nacionalne manjine. Jednostavno se radi o pojedincima, o osobama koje siju strah, izazivaju nemir, bahate su, mašu noževima, pljuskaju, tuku sve oko sebe bez ikakvog obzira jer znaju kako im se ništa neće dogoditi budući da su “zaštićeni”.

Prijetnje poslije napada i tučnjave u kafiću

Situacija se nije smirila ni na Hitnoj, gdje su kako nam je rečeno, šest Roma napala vlasnika kafića koji se obranio suzavcem. Zbog straha za svoju obitelj nije htio ni ostati u bolnicu, već je na svoju odgovornost otišao kući. - Prijetili su mu kako će mu obitelj, žena i djeca dobiti metak u čelo, poručuje osoba koja je također zatražila anonimnost. Svi mi imamo neku prošlost iza sebe koja nas prati. No, htjela bih da se to zaboravi, da krenemo naprijed i normalno živimo. Pozdravlja skupljanje potpisa jer kako je rekla, nekaj se mora napraviti budući da se više ne može tako dalje živjeti, dodaje supruga vlasnika kafića. S obzirom na sve rečeno, postavlja se logično pitanje ukoliko se i vrati policijska postaja u Kotoribu hoće li to nešto promijeniti ako počinitelji dođu do pravosuđa koje ih onda ne sankcionira.

PODMETNUT treći uzastopni požar u Ulici braće Radića u Hodošanu

Piroman iz Hodošana i dalje neuhvatljivo pali gospodarske objekte u Ulici braće Radić. Ovoga tjedna izazvao je treći požar u toj istoj ulici. Metoda paljenja je poznata, budući da je vatru izazvao u stražnjem dijelu dvorišta na kućnom broju 72 na prostoriji otvorenog zidanog gospodarskog objekta u kojem se nalazila manja količina slame, razni otpad i drvena otpadna stolarija. - Iako nije izgorjelo ništa od velike vrijednosti za nas i to malo puno vrijedi, poručio nam je vlasnik dvorišta, inače naš sugo-

Izgorjeli gospodarski objekt u požaru koji je buknuo u utorak navečer adresi na kojoj stanuje piroman. li da to nije moguće. Drugi tvrde Također jedna od “teorija” koje da požare u ovom mjestu izaziva kruže Hodošanom govori da bi netko tko ne živi u njemu. Bilo to mogao biti sam vatrogasac. kako bilo, od policije se očekuje Zapovjednik tamošnjeg DVD-a da konačno razriješi ovu nemilu Dominik Kovačić kao što smo pi- situaciju, kako se ne bi dogodilo sali u jednom od prošlih brojeva, nešto puno ozbiljnije nego je to potvrdio je da su i oni sami nešto bio slučaj dosad. istraživali po tom pitanju i zaključi(Vlasta Vugrinec)

Fantomski piroman opet izmaknuo policiji vornik u jednom od nekoliko tekstova o hodošanskom piromanu. Premda se činilo kako će piroman ovoga puta dolijati i pasti u ruke zakona, ipak se to nije dogodilo. Naime, kako je već poznato policija pojačano prati situaciju u Hodošanu i patrole stalno kruže. Tako je bilo i te večeri u utorak, 21. siječnja kada je patrola primjetila požar, alarmirala vatrogasce i promptno krenula u potragu za počiniteljem. Nažalost, on se ponovno izmigoljio i nestao u okrilju mraka. - Policija je odmah krenula u potragu za njih,

VIJEST(I) TJEDNA

(NE) SVIĐA NAM SE

- Dolazili su nam Romi svakodnevno na kavu i nije bilo problema, doznali smo u lokalu. No, te večeri došli su pod utjecajem alkohola i tražili sanduk piva. Niti su imali novce niti ambalažu. Riječ po riječ, došlo je do vike i u jednom trenutku situacija je izmakla kontroli, pa je došlo do fizičkog obračuna.

Načelnik Kotoribe Ljubomir Grgec upozorava da su sudionici nereda dobro poznati, iako policija odradi svoj dio posla tu sve uglavnom stane

rekao nam je iskusni tamošnji vatrogasac Andrija Ilijaš i dodao: - Vidio sam kako su se rastrčali na sve strane. Nisu ga uspjeli uhvatiti, ali ja mislim da se klupko počelo polako odmatati i pitanje je dana kad će biti otkriven. Naravno, u policiji nismo doznali ništa novo, već samo da su oformili posebnu ekipu koja je neprestano na terenu i patrolira naseljem. Prisutnost policije slaba je utjeha tamošnjem stanovništvu koje ne spava noćima, naročito u spornoj ulici. Možda jer se ona nalazi najbliža hodošanskoj

Od prvog ispitnog roka održanog 1996. godine do kraja 2019. godine u organizaciji Obrtničke komore Međimurske županije majstorske ispita položilo je ukupno 658 majstora i majstorica. Nakon završena četiri ispitna roka u 2019. godini 80 kandidata dobila su titulu majstora u 16 zanimanja. Prošli tjedan je u prostorijama Udruženja obrtnika Međimurja održana promocija za 38 majstorskih diploma. Polaganjem majstorskog ispita podiže se ugled obrtničke profesije jer ona ne samo da otvara vrata otvaranju obrtničke radionice, već je majstor s majstorskom diplomom cjenjeniji na našem, a posebice na europskom tržištu. Reportažu o novim majstorima svog zanata imamo na str. 6.

Crni vikend odnio dva života na prometnicama Nakon postblagdanskog mira, iza nas je opet vikend pun crne kronike. Teške prometne nesreće opet su uzele danak i ugasila su se dva života. Posebice je potresno bilo minulih dana u Prelogu, gdje je poginuo u nesreći još jedan mladić. Nije prošlo previše vremena od gubitka jednog mladog života, sada se opet ugasio još jedan. U drugoj nesreći, onoj u Orehovici, potresno je to što vozač koji je naletio na 48-godišnju ženu nije stao i pokušao pružiti pomoć, već je otišao dalje. Bit će mu to itekako otežavajuća okolnost. Više na str. 8-9.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. siječnja 2020.

DRAGUTIN MATOTEK o uzrocima požara zbog grešaka na građevinama

USPRKOS BLAGOJ ZIMI UČESTALE VATROGASNE SIRENE I VATREN

Umjesto zapaljivog stiropora sigurnija je staklena vuna

DIMNJAČAR ZVER Nemojte peći ložit od kocenja do cip

Dragutina Matoteka, renomiranog inženjera građevinarstva i stalnog sudskog vještaka koji vještači i građevine stradale u požaru, zamoli smo da nam pojasni koji su uzroci požara zbog nedostatka na građevinama.

Popularni stiropor za fasade gori već na 75 do 100 stupnjeva Predočio nam je niz čimbenika koji uzrokuju požar. - Prije svega potrebno je ugrađivati materijale otporne na požar, redovito održavati plinske i električne instalacije, dimovodne kanale, koristiti samo provjerene uređaje koji se napajaju strujom ili plinom. Kod preuređenja tavana provjeriti i upoznati već ugrađene materijale i elemente, koristiti znanje i upute stručnjaka, od projektanta, nadzora pri gradnji i kontrolora instalacija do dimnjačara pri korištenju građevina i prostora, istaknuo je Matotek. Toplinska i električna energija uzroci su najvećeg broja požara u građevinama, te iz njih proizlaze i najveće štete. Za sprečavanje požara u zgradama važna je primjena pravilnih materijala i elemenata i opreme u gradnji. Dugoročno gledano to ne poskupljuje gradnju ni ukupnu investiciju. Svaki materijal zagrijan do određene temperature može biti izvor energije paljenja. Za neke lako zapaljive materijale to je temperatura od 100°C, za neke 300°C, a za teško zapaljive i više temperature. Kao posljedica požara materijala nastaje gorenje ili uslijed visoke temperature gubljenje svojstva primjerice nosivosti čelika. Primjer lako gorivog materijala je stiropor/stirodur koji podnosi temperature od 75 do 100°C, a osjetljiv je i na UV zračenja. Radi se o popularnom materijalu za izradu energetskih ovojnica zgrada. Najčešće se primjenjuje, jer je s njima lakše raditi, jeftiniji je od drugih materijala, ali zbog svoje gorljivosti je i nestabilan zbog čega su gorjele cijele fasadne plohe. Mineralna i staklena vuna su nešto skuplji materijali, ali su i otporni na gorivost. Požar mogu izazvati i tehnički uzroci. Kod izvođenja radova zavarivanjem ili rezanjem čeličnih elemenata dolazi do iskrenja, a time izravnog djelovanja na gorive materijale u okolini: drvo, pvc proizvode, tekstilnu odjeću i slično.Dimnjaci na zgradama također su kritična mjesta za požare na zgradama. Do požara u dimnjaku najčešće dolazi zbog nastalih promjena u načinu loženja i promjene gorivih tvari. Požar dimovodnog kanala, sam po sebi ne predstavlja opasnost ako je dimnjak ispravan i kvalitetno napravljena čađa. U tom će slučaju čađa izgoriti bez posljedica, a dimnjak će ostati čist. Kad je dimnjak solidno i pravilno građen, ne postoje posebne opasnosti za širenje požara na ostale građevinske dijelove.

Međutim, požari se događaju već i kod manjih građevinskih pogrešaka na dimnjaku, kao što je raspucanost dimnjaka, oštećenje vratašca i sl. U takvim slučajevima često dolazi do proširenja požara. Opasnost kod požara dimnjaka prijeti od iskrenja iz dimnjaka. Leteće iskre lako zapale okolni zapaljivi materijal. Zagrijavanjem dimnjaka također dolazi do prijenosa topline kroz materijal kojima je obzidan dimovodni kanal. Ako su na takve zidove naslonjeni zapaljivi materijali: drvo, papir i sl. može doći do zapaljenja i širenja požara. Prijenos požara na građevinske elemente zgrade moguć je i kad je dimnjak nepravilno izveden dimnjak, najčešće u starim zgradama.

Pažnja kod uređenja potkrovlja Kritična točka je i uređenje potkrovlja ukoliko se ne vodi računa o pozicijama dimnjaka. Bilo je slučajeva u kojima su krovne grede i međukatne konstrukcije prolazile čak i kroz dimovodni kanal. Malo je potrebno da dođe do zapaljenja tih greda i prijenosa požara na krovište i/ili međukatnu konstrukciju, s katastrofalnim posljedicama. Požar može izazvati i pucanje dimnjaka koje uzrokuje vrlo visoka temperatura koja se razvija kod zapaljenja čađe u dimovodnom kanalu pri čemu se razvije temperatura i do 1000°C. Postoje znakovi koji ukazuju da je došlo do požara dimnjaka: karakterističan zvuk koji dolazi iz dimnjaka poput glasnog huktanja. Jako zagrijani zidovi kojima je obzidan dimovodni kanal ponekad su toliko vrući da može doći do opekotina prilikom diranja takvih zidova, pa treba obratiti pažnju na let iskri iz grla dimnjaka, kao i karakterističan miris paleži. Posebno treba naglasiti da se u dimovodnom kanalu, gdje gori čađa, razvija vrlo visoka temperatura koja bi mogla dovesti do stvaranja pare. što gasiteljima stvara određene probleme prilikom gašenja požara vodom. Nestručnog izvođenje, dotrajalost i neodržavanje električnih instalacija potencijalni su izvor požara. Kvar na trošilu kod ispravno izvedene elektroinstalacije mora iskopčati strujni krug izbacivanjem zaštitne sklopke ili osigurača. Preopterećenost instalacije uzrokuje zagrijavanje vodiča i zaštitnog omotača do nastanka požara i prijenosa na obližnja elemente i opremu. Uz navedene postoje i drugi uzroci požara: otvoreni plamen kod plinskih trošila, zapaljivi materijali u blizini plamena, iskrenja i ispadanja žara iz otvorenih ložišta, nepravilno skladištenje vrućeg pepela pogotovo ako je sa žarom. I na kraju ne manje važno za sigurnost građevina, uz stabilnost i mehaničku otpornost, odgovorni su projektant, izvođač, stručni nadzor i korisnik prostora. (BMO)

Jurica Colarić pokazuje mjesto na vanjskom dijelu kuće koji je zahvatio požar Piše: Dora Vadlja, Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

urica i Marijana Colarić iz Novog Sela Rok još se oporavljaju od požara gornjeg kata kuće koji ih je pogodio sredinom prosinca. Uz pomoć dobrih ljudi koji su nesebično uskočili složeno im je potkrovlje kuće koje je u cijelosti bilo uništeno.

Zapalila se čađa na stijenkama dimnjaka

Nažalost, to im nije bilo prvi puta da su se oči u oči

susreli s vatrom, naime prije tri i pol godine zapalio im se dimnjak. Posjetili smo ih u njihovom domu u kojem žive s dvoje djece Martom i Davidom. Danas veliku pozornost usmjeravaju na prevenciju kako se takvo što ne bi ponovilo. - 16. ožujka 2016. godine zahvatio nas je požar dimnjaka, sjećamo se tog požara kao da je bilo jučer. Imali smo dimnjak od inox čelika. Problem je bio što je dimnjak propustio, te je zahvatio krov kuće. Nakon

požara smo ga zamijenili zidanim koji je bolji, pogotovo za centralno grijanje. Ironično je bilo što nas je deset dana prije požara posjetio dimnjačar, prisjetio se Jurica Colarić koji je ujedno i vatrogasac u dobrovoljnom društvu. Kod dimnjaka obitelji Colarić utvrđeno je da je problem bila čađa koja je stvarala naslage, te se na kraju i zapalila. Misle da je problem bio i u tome što su osim na drva, palili i kocenje. Kad su gradili kući

2010. godine, inox dimnjak je bio znatno jeftiniji od zidanog, pa su se tako odlučili za tu varijantu. - Danas više nije velika razlika u cijeni. Mi smo se opekli na svojoj koži, tako da smo onda sve zamijenili. Imamo centralno grijanje s kojim pod ruku bolje ide zidani dimnjak, a i opreza nikad dosta, složili su se supružnici Jurica i Marijana. Obraćaju veliku pozornost na prevenciju i čišćenje. Peć se čisti skoro svaki

24. siječnja 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NE STIHIJE Zašto sve češće požare u Međimurju izazivaju dimnjaci?

R UPOZORAVA: ti svime i svačime pela U slučaju požara u kući obitelji Colarić upravo se pokazalo da je problem bilo kocenje koje je stvorilo zapaljive naslage u dimnjaku obiteljskim kućama. Sezona je grijanja, a neslavna statistika govori o šest obiteljskih kuća koje su u vrlo kratkom periodu od početka prosinca 2019. do sredine siječnja 2020. godine pronašle u ovakvo nezavidnoj situaciji. Posljedni požar dimnjaka dogodio se u Malom Mihaljevcu gdje je vatra zahvatila spavaću sobu. Zašto su sve učestaliji požari koje izazivaju dimnjaci pitali smo zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Čakovec Mladena Kanižaja. Upravo su vatrogasci ti koji prvi dolaze na intervenciju. Vatrogasci su u protekloj 2019. godini imali 946 intervencija, što je više za 107 u odnosu na 2018. godinu. - Kod požara dimnjaka najvažniji faktor je prevencija. S požara dimnjaka, vatra se lako može proširiti na krovište i ostale prostorije unutar kuće. Imali

drugi dan te čak naprave provjeru kad dimnjačar ode. - S kocenjem samo založimo, a ostalo su samo drva. Nismo sigurno je li to bio primarni problem, ali gledamo da se naslage ne stvaraju na stijenkama dimnjaka. Srećom, brzom intervencijom je sve ugašeno pa nije nastala prevelika šteta. To nažalost ne mogu reći za drugi požar koji ih je snašao pred nešto više od mjesec dana kad je ra-

smo dosta takvih slučajeva. U svega mjesec i pol utvrđena je 21 intervencija, od čega je 12 bio požar kuće ili prostorije, od soba, kuhinja do podruma. Tri intervencije bili su požari krovišta, a šest upravo požar dimnjaka, rekao je Mladen Kanižaj.

Čistite dimnjake i pazite čime ložite

Vatrogasci apelirajuna redovito čišćenje dimnjaka te da se pozornost obrati na ono s čime se loži vatra. Najčešći uzrok je upravo neodržavanje dimnjaka. - U ime vatrogasaca apeliramo na građane da ne koriste plastiku za spaljivanje. Puno puta se događa da se i oko peći ostavlja papir te lako zapaljivi materijali. Dovoljna je iskra iz peći da dođe do zapaljenja, dodaje Kanižaj. Preventiva je pola posla, istaknuo je zapovjednik našeg JVP-a.

ŠTO KAŽE dimnjačar Robert Zver o uzrocima požara

Zbog neimaštine loži se svime od starih ormara do cipela Dimnjačara Roberta Zvera koji je očistio stotine i stotine dimnjaka i nagledao se svakakvih situacija, zamoli smo da nam ispriča zašto se najčešće zapale dimnjaci na kruta goriva. Prvi i osnovni razlog zašto dolazi do zapaljenja dimnjaka je neimaština. Zbog nje ljudi za loženje koriste sve i svašta od starih ormara i cipela. Sve što im dođe pod ruku, jer nema novaca za kupovinu prave bukve koja košta 400 kuna kubni metar. Ruše niskokalorična drva pri čemu dolazi do nepotpunog izgaranja. Drugo ljudi ne znaju ložiti makar to smiješno zvuči kad se nekome kaže da ne zna ložiti na drva. Ali da se dimnjak ne bi smolio trebalo bi temperaturu dimnih plinova na ušću dići na preko 60 stupnjeva, znači iznad

točke rosišta. Ali svi griju peći na manje više 60 stupnjeva do vrha dimnjaka je 50 stupnjeva, zbog čega se dimnjak rosi i zasmoli i to se četkom mehanički ne može počistiti. Problem je i da ne postoje kontrole za grijanje na kruta goriva i peći kao kod grijanja na plin. Ne postoje pravilnici i nitko nikoga ne pita dok ne dođe do požara ili se ne dogodi veće zlo. Jest da mi to kontoliramo i upozoravamo na određene situacije protupožarnu inspekciju pri MUP-u, ali oni su toliko zakrčeni poslom da rješavaju krajnje opasne situacije s plinom. Nevjerojatno je što tu ljudi izvode i kakve sve ideje imaju, a da nisu svjesni u kakvu se opasnost dovode improviziranim rješenjima i “bajpasima” kojima zaobilaze plinska mjerila. (BMO)

Važni savjeti kako spriječiti katastrofu

svjetno tijelo izazvalo požar koji im je uništio cijeli kat kuće. - Jednostavno nas je strah. Neke kuće su stare i 50 godina pa nemaju problema. Nadamo se da nas više takve nesreće neće snaći, rekli su nam Colarići.

Kako bi se izbjegla zapaljenja dimnjaka, odnosno požari, policija apelira na građane da redovito održavaju dimovodne cijevi čistima i obrate pažnju na izolaciju dimnjaka. Također, potrebno je obaviti barem jednom godišnje od strane ovlaštene i stručne osobe izvanredni pregled dimnjaka. • Ne palite krute energente u kućištima za gorivo • Prilikom korištenja vaših peći ili kamina vodite računa o sigurnom okruženju od požara (sklonite lakozapaljive stvari)

U mjesec i pol šest požara dimnjaka u Međimurju

Na području Međimurske županije sve su učestaliji upravo požari dimnjaka na

Robert Zver, dimnjačar

• Očišćeni pepeo može izazvati požar i nakon 24 sata te stoga nemojte bacati vrući pepeo u kontejnere za smeće ili druga odlagališta

Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP Čakovec

• Provjerite i sustav centralnog grijanja kako bi izbjegli opasnosti izazvane neispravnim uređajem

Gospodarstvo

24. siječnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Radni sastanak predstavnika HBOR-a u uredu gradonačelnika Srpaka

GRAD MURSKO SREDIŠĆE pomaže razvoj poduzetništva

Do 2 posto niža kamata na poduzetničke kredite U uredu gradonačelnika Grada Mursko Središće održan je sastanak gradonačelnika Dražena Srpaka, suradnika i predstavnika HBOR-a – voditelja područnog ureda za Sjeverozapadnu Hrvatsku na kojem je usuglašeno da će Grad Mursko Središće sufinancirati kamatu na kredite u sklopu programa – Poduzetništvo mladih, žena i početnika te u sklopu programa – Investicije privatnog sektora. Kamata u programu Poduzetništvo mladih, žena i početnika iznosi 2% godišnje, od čega bi Grad ako to prihvati Gradsko vijeće sufinancirao 1,5 posto. Poduzetniku bi na taj način preostala kamata ostala 0,5 posto. Za drugi program pod nazivom Investicije privatnog sektora kamate iznose 3% godišnje, a Grad bi se uključio u sufinanciranje kamate s 2 posto. U ovom slučaju bi na poduzetnike otpala kamata od 1 posto. Krediti su namijenjeni poslovnim

subjektima privatnog sektora – trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), zadruge i ustanove koji su mladi poduzetnici, poduzetnici početnici i žene poduzetnice. Sufinanciranje će se provoditi nakon donošenja odluke na sjednici Gradskog vijeća Grada Mursko Središće koja se planira najkasnije do kraja mjeseca veljače 2020. godine. Sredstva za sklapanje Ugovora o sufinanciranju kamata na kredite osigurat će se preraspodjelom u proračunu Grada Mursko Središće za 2020. godinu iz stavke – plaća za gradonačelnika budući da gradonačelnik ostvaruje pravo na plaću u Hrvatskom saboru. Javni poziv za sufinanciranje kredita objavit će se na web stranici Grada Mursko Središće i lokalnim tjednicima nakon sklapanja ugovora s HBOR-om. (BMO)

OVOG PETKA, 24. siječnja tradicionalni susret poduzetnika

Sobočan interijeri domaćin gospodarskog skupa Tradicionalni susret s poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima s područja grada Mursko Središće te nadležnih institucija, održava se ovaj petak, 24. siječnja s početkom u 17 sati u Inovacijsko tehnološkom centru tvrtke Sobočan interijeri. Cilj susreta je poduzetnicima, gospodarstve-

nicima i OPG-ima dati što kvalitetnije informacije o programima i planovima iz resora zapošljavanja, mogućnostima apliciranja putem Strukturnih fondova i nacionalnih programa te dodatnih mogućnosti financiranja, kao i prigodno druženje i domjenak. (BMO)

POGLED ODOZDO

Novi majstori nakon promocije

U ČAKOVCU PROMOVIRANO 38 obrtnika koji su položili titulu majstora

S majstorskom diplomom još cjenjeniji na tržištu Polaganjem majstorskog ispita podiže se ugled obrtničke profesije jer ona ne samo da omugaćava otvaranje obrtničke radionice, već je majstor s majstorskom diplomom konkurentniji doma, ali i na europskom tržištu Nakon završena četiri ispitna roka u 2019. godini 80 kandidata dobila su titulu majstora u 16 zanimanja. Prošli tjedan je u prostorijama Udruženja obrtnika Međimurja održana promocija za 38 majstorskih diploma. Poimence novi majstori su: majstor autolimar je Kristijan Mikolaj. Majstori automehaničari su: Darko Juras, Damjan Magyar, Marko Banjac, Nikola Kolarić i Bojan Lovrek. Majstori bravari su: Valentino Munđar, Bojan Herman, Andrej Kežman, Marko Štefičar i Marko Vlah. Majstori elektroinstalateri su: Dejan Buhanec i Mario Goričanec. Majstor elektroničar-mehaničar je Tomislav Korbelj. Majstor fasader je Dragan Vibovec. Majstor frizer je Vlatka Kolarek. Majstor krojač ženske odjeće je Anita Žarinac (Primorsko-goranska županija). Majstor kuhar je Ljubo Matulin. Majstor slastičar je Samanta Nemec i Dejan Huzjak (Varaždinska županija). Majstor limar je Robert Herić. Majstor soboslikar ličilac je Nino Belović (Primorsko – goranska županija). Majstor stolar je Nikola Petković. Majstori strojobravari su: Stjepan Šafarić, Igor Faić, Ivan Kralj, Stjepan Borko, Davor Friščić, Dejan Kečkeš, Ivan Novak te August Mihalić i Mario Mišak iz Varaždinske županije. Majstori tokari su: Goran Faić,

Pavao Kolarek, Mateo Tkalec, Dario Tarandek i Denis Žalar. Diplomu za majstora vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije dobio je Damir Novak. Jedan majstor Goran Faić je položio dva majstorska ispita i ostvario pravo na dvije diplome

Sljedeći ispitni rok za majstore ove godine je u travnju, a prijave se primaju do 14. veljače

za majstora strojobravara i majstora tokara. Od prvog ispitnog roka održanog 1996. godine do kraja 2019. godine u organizaciji Obrtničke komore Međimurske županije majstorske ispita položilo je ukupno 658 majstora i majstorica. Sljedeći ispitni rok za majstore ove godine je u travnju, a prijave se primaju do 14. veljače. Polaganjem majstorskog ispita podiže se ugled obrtničke profesije jer ona ne samo da otvara vrata otvaranju obrt-

ničke radionice, već je majstor s majstorskom diplomom cjenjeniji na našem, a posebice na europskom tržištu. Majstorska diploma je uvjet za mentorstvo učenicima za obrtnička zanimanja. Sada je olakšano i financiranje majstorskog ispita zbog mogućnosti povratka 80 posto sredstava utrošenih na polaganja majstorskog ispita kroz javni natječaj Cjeloživotno obrazovanje i obrtništvo Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. (BMO)

TOMISLAV KORBELJ stekao diplomu majstora elektroničara - mehaničara

Jako smo traženi i šteta je da nema većeg interesa učenika Tražeći na promociji sugovornika koji je majstorsku diplomu stekao za (ne)tradicionalno obrtničko zanimanje, zamolili smo majstora elektroničara - mehaničara Tomislava Korbelja iz Murskog Središća da nam pojasni zašto se odlučio za majstorski ispit. - Majstorska diploma pruža mogućnost otvaranja vlastitog obrta, a možeš kao majstor biti mentor učenicima na naukovanju, kazao je Tomislav. Dodao je: - Šteta što je slab interes za moje zanimanje elektroničar-mehaničar među učenicima i zbog toga u firmi u kojoj radim nemam učenike na koje bi prenio svoje znanje. Tržište ih traži jer je u pitanju znanje iz elektrotehnike i rad kako s jakom tako

i slabom strujom. Moje zanimanje elektroničar - mehaničar objedinjuje znanja dva zanatu i šteta je da ga ne mogu prenijeti samo zato što se moje zanimanje malo drugačije zove, pa je na neki način neprepoznato u sustavu. Za sada ostaje raditi kao majstor u KDS-u i nastojat će pridobiti učenika na stručno naukovanje. - Želio bih naglasiti da to zanimanje ili nije dovoljno promovirano ili prepoznato kroz obrtnički i obrazovni sustav kako bi se više mladih odlučio za tu struku. Osobno bih ga mladima preporučio jer ima budućnost i vrlo je zanimljivo. Za njega sam se odlučio jer me zanimalo što se “događa” u televizoru

Tomislav Korbelj, majstor elektroničar-mehaničar ili radiju, a mislim da i danas mlade ljude zanima što se događa u elektroničkim uređajima, kaže majstor Tomislav Korbelj. (BMO)

Pekarnice hrane želudac, a kladionice nadu u bolji život P T D uno smo ovih dana slušali o zagađenom zraku u većim gradovima u Hrvatskoj, pa se mogao steći dojam da je u selima i manjim sredinama to bolje. No, dovoljno je da rano ujutro kad se pale vatre ili navečer kad su svi griju u kućama prošetati našim mjestima. Nema u zraku finog svježeg zimskog mirisa, već vam u nosnice ulazi miris spaljene plastike i smrad nepoznatog porijekla.

Kvaliteta zraka u Međimurju većini građana je potpuno nepoznata, jer se o tome ne objavljuju podaci na dnevnoj razini kao vremenska prognoza. Obzirom na količinu vozila u prometu i ispušne plinove koje oni ispuštaju, samim time zagađujemo zrak kao veća kemijska tvornica. tome, čime sve grijemo svoje kuće čovjek bi pomislio da živimo u opkoljenom Sarajevu kad

su se ljudi silom prilika grijali svime što je gorjelo. imnjačar Zver kojeg smo kontaktirali zbog učestalih požara dimnjaka, otkrio nam je okrutnu stvarnost u Međimurju. Neimaštinu zbog koje se ljudi ne mogu grijati na kvalitetne energente. Kvalitetna bukova drva zbog cijene ljudima su nedostižna. U pećima se pali sve što gori, dok osmojeni dimnjak to izdrži. Pri tome netko i nastrada. Svatko

misli neće se to dogoditi baš meni i riskira. Eto to je istina o Međimurju. Naša mračna strana života. Tu ne pomažu kontrole, atesti, zabrane, jer bi u tom slučaju ljudi bili osuđeni na hladne peći i smrzavanje. tom sloju Međimuraca koji “štede” ložeći stare ormare, cipele, kocenje, ambalažu, a hrane se klipićima, jeftinim kruhom, tjesteninom i čipsom slabo se govori.

o je ta “preuhranjena” Hrvatska, bujnih dimenzija zasićena lošom hranom kojoj prijete dijabetes i srčane bolesti uslijed slabe kvalitete života. Frustrirana i deprimirana, koju želudac vodi u jeftine pekarnice, a lažna nada u kladionice. One se, ne slučajno, nalaze jedne pokraj drugih. Pekarnice hrane želudac, a kladionice hrane nadu da preko njih vodi put u bolji život. To je slika koja vjerno dočarava u kakvom smo glibu zaglavili.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

24. siječnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

JOŠ LAKŠE do posla u Austriji

Od srpnja bez radne dozvole za Hrvate

U upravljačkom timu na razini cijele Grupe Čakovečki mlinovi udružili su se Mislav Galić i Marko Šlibar

GRUPA ČAKOVEČKI mlinovi provodi transformaciju poslovanja

Mislav Galić i Marko Šlibar stižu kao pojačanje Uprave Do uspostave nove korporativne strukture djelovat će u svojstvu savjetnika Uprave nakon čega će preuzeti i formalne funkcije u rukovođenju i pridružiti se timu iskusnih menadžera kojeg čine Antonio Vuksan-Ćusa, Dubravko Fanuko i Erio Zahirović Čakovečki mlinovi pojačali su upravljački tim na razini Grupe. Kao pojačanje su angažirani Mislav Galić i Marko Šlibar. O promjenama kao i razlozima za pojačanje u upravi javnost je izvijestio Nino Varga, član Uprave Čakovečkih mlinova. - Grupa Čakovečki mlinovi nastavlja s pozitivnim trendovima poslovanja na svim razinama, a kao ključni strateški smjer Grupe odabran je rast i razvoj maloprodajnog poslovanja i povezana ulaganja. U skladu s time Kompanija provodi transformaciju poslovanja objedinjavanjem maloprodajnog poslovanja, akvizicijama te otvaranjem novih prodavaonica što povećava operativnu učinkovitost i tržišnu konkurentnost, a ujedno doprinosi i povećanju vrijednosti kompanije.

Za ovu izazovnu fazu rasta i razvoja upravljački tim Grupe Čakovečki mlinovi pojačan je Mislavom Galićem i Markom Šlibarom, koji će svojim znanjima i iskustvom sudjelovati u provođenju plana strateških promjena, izradi nove organizacije poslovanja Grupe Čakovečki mlinovi te uspostavljanju strukture koja će omogućiti uspješno upravljanje operativnim poslovanjem, kao i u novim planiranim akvizicijama. Galić i Šlibar će do uspostave nove korporativne strukture djelovati u svojstvu savjetnika Uprave nakon čega će preuzeti i formalne funkcije u rukovođenju i pridružiti se timu iskusnih menadžera kojeg čine Antonio VuksanĆusa, Dubravko Fanuko i Erio Zahirović. Mislav Galić bogato je iskustvo u strateškom upravljanju prehrambenim

kompanijama stekao u Agrokoru, kao predsjednik Uprave Leda i Jamnice te kao izvršni potpredsjednik za poslovnu Grupu Hrana, gdje je vodio niz akvizicija i sudjelovao u razvoju kompanija poput PIK Vrbovca, Dijamanta, Mivele, Belja i održavanju liderskih pozicija Jamnica Grupe, Leda Grupe i Zvijezde. Dva ključna uspjeha karijere duge 20 godina su transformacija poslovanja Leda i Jamnice koji su pod njegovom upravljanjem postigli značajan rast prihoda i dobiti. Završio je diplomski i postdiplomski studij bankarstva i financija na prestižnom pariškom Fakultetu za poslovno upravljanje Paris Dauphine, a pohađao je i renomiranu poslovnu školu INSEAD. Marko Šlibar u Grupu Čakovečki mlinovi dolazi s više od devet godina iskustva u korporativnim financijama i investicijskom bankarstvu te dvije godine rukovodećeg

iskustva, stečenog u investicijskoj kući Interkapital. Tijekom svoje dosadašnje karijere savjetovao je vodeće domaće i regionalno prisutne međunarodne kompanije i institucionalne investitore na transakcijama spajanja i preuzimanja, restrukturiranjima te financiranjima na tržištu kapitala. Upoznat je sa širokim rasponom industrija, a naročito maloprodaje i FMCG-a. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a poslovno se usavršavao u područjima financija i menadžmenta, uključujući i IEDC poslovnu školu iz Bleda. – Vjerujem da će novi članovi našeg tima donijeti novu snagu i nove, svježe ideje našem poslovanju te da ćemo uspješno nastaviti ostvarivati stabilan dugoročni rast i profitabilno poslovanje, rekao je Nino Varga član Uprave Čakovečkih mlinova. (BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Od početka srpnja naši radnici će se puno će lakše zaposliti u Austriji. Naime, Austrija nakon sedam godina ukida radne dozvole za Hrvate. To znači da će se hrvatski radnici tamo moći zapošljavati puno lakše, po istoj proceduri kao i u našoj zemlji. Sve to rezultirat će i novim valom odlazaka radne snage iz Hrvatske, pa i Međimurcima kojima je ova zemlja geografski jako blizu. Stručnjaci procjenjuju da će u dvije godine iz naše države u Austriju otići oko 150.000 ljudi. To će zasigurno biti veliki udarac našem gospodarstvu i poslodavcima, kojima je i sada jako teško pronaći kvalitetnog radnika pa su primorani na uvoz radnika s istoka. Ministarstvo rada u Austriji sastavilo je i listu za zapošljavanje stranih kvalificiranih radnika, to jest nacrt Uredbe o traženim profesijama za 2020. godinu kojom se definira potražnja za radnicima u pojedinim zanimanjima i mogućnost zapošljavanja stranih kvalifikovanih radnika. Prema objavljenoj listi, u Austriji je velika potražnja u čak 54 profesija, a neka od zanimanja su diplomirana medicinska sestra, kuhar, vo-

zač lokomotive, računovođa, zidar, stolar, keramičar, parketar i mnoga druga. Dodatno je napravljena i lista zanimanja koja nedostaju u pojedinim austrijskim pokrajinama. Tako na primjer, u Koruškoj nema dovoljno frizera i šminkera, u Donjoj Austriji nedostaju slastičari i staklari, u Gornjoj Austriji se traže mesari, mašinski programeri i tehnički crtači. U Salzburgu se traže soboslikari, u Štajerskoj stručni radnici u špediciji, dok se u u Tirolu i Vorarlbergu, između ostalih zanimanja, najviše traže radnici u turizmu, odnosno hotelski radnici i kuhari. Konobari se traže u Gornjoj Austriji, Salzburgu, Tirolu i Vorarlbergu, a frizeri su najtraženiji jer nedostaju u čak šest, od devet, austrijskih pokrajina. Prema pisanju austrijskih medija radnicima u Austriji na ruku ide i nova porezna politika tamošnje vlade koja u iduće tri godine planira osjetno sniziti stope oporezivanja dohotka. Austrijski mediji tako procjenjuju kako će onima s najnižim plaćama od 1500 eura ostajati mjesečno 50-ak eura više, a oni s 3000 eura dobivat će svaki mjesec 100-tinjak eura više. (sh)

UDRUGA CROBIOM izvozimo 90 posto drvenih peleta

Povećava energetsku učinkovitost tuđih zemalja Hrvatska proizvodi 340.000 tona drvnog peleta, ekološkog goriva druge generacije sa smanjenim emisijama, koji se preko 90% izvozi, čime se povećava energetska učinkovitost zemalja uvoznica, dok većina javnih objekata u Hrvatskoj: škole, vrtići, državne zgrade i dalje koristi fosilna goriva. CROBIOM je u više navrata upozorio kako se energetska prilagodba i tranzicija prema OIE u RH odvijaju relativno sporo, iako se zakonski potiče veća proizvodnja OIE kroz potpore izgradnji i funkcioniranju postrojenja koja koriste energiju vjetra, sunca i biomase, no treba istaknuti kako su projekti biomase i bioplina u prethodnom desetljeću uživali znatno manju podršku. Novousvojeni "Zeleni plan " Europske unije također favorizira biomasu jer ima za cilj smanjenje emisija CO2 i postizanje ugljično neutralnog gospodarstva do 2050. EU planira nedvojbenu eliminaciju fosilnih goriva iz ključnih područja energetike i transporta, a neke industrije poput zračnog

prijevoza već koriste alternativne oblike biogoriva, kako bi se pravovremeno pripremili i prilagodili novim energetskim i okolišnim ciljevima Europske komisije. Kako bi se ostvarili ciljevi, Bruxelles razmatra uvođenje poreza na previsoke pojave CO2, odnosno porez na fosilnu energiju, kao i osiguravanje potpore od preko 100 mlrd. eura kojima će se zemljama istočne Europe pomoći u prelasku iz sustava fosilnih goriva na OIE, budući da su njihova gospodarstva uglavnom snažno oslonjena na fosilna goriva. Budući da Hrvatska proizvodi 1,25% svjetske proizvodnje drvnog peleta potrebno je ovaj energetski resurs nedvosmisleno uključiti u domaću energetsku tranziciju, čime će se postići EU ciljevi, ali i smanjiti zagađenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva. CROBIOM se zalaže za reviziju pravila o državnim potporama kako bi se Hrvatskoj omogućilo više prostora za ulaganje u energetsku učinkovitost i ugradnju modernih peći i kotlova na pelet. (BMO)

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA

24. siječnja 2020.

ODGOĐENA SAMA ZAVRŠNICA suđenja Smiljani Srnec

NA PRELOŠKOM GROBLJU u utorak je bio posljednji ispraćaj Davida Strahije (23) koji je poginuo u subotnjoj stravičnoj nesreći

Obrana želi ispitati Jasminine kolegice s faksa i vlasnika kafića

S koncerta za život otišao u smrt

Iako se na početku činilo da će suđenje Smiljani Srnec iz Palovca za ubojstvo sestre Jasmine završiti ekspresno, kako sada stvari stoje, toga ipak neće biti. To je pokazalo posljednje suđenje na kojem je sud odbio prijedloge obrane za izdvajanje kao nezakonitih dokaza zapisnike o očevidu, službene zabilježbe te nalaz i mišljenje vještaka Škavića. Sudac Tomislav Brđanović izdat će pisano rješenje donijetoj odluci na koju stranke imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu. - Još nismo dobili pisano rješenje. Nakon što ga dobijemo rok za pisanje žalbe bit će 8 dana. Ovaj prijedlog sucu smo predložili već 20. prosinca, no sudac je tek sada išao prvi put odlučivati o tome, kazao nam je Smiljanin odvjetnik Krešimir Golubić iz Čakovca. Novo psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje optužene Srnec obrana je zatražila jer smatra da je mišljenje o tome da bi optužena bila disocijalna apsolutno promašeno i temelji se na dvije činjenice iz njene prošlosti koje nisu takve snage i karakteristika da bi govorili o tome. Odvjetnik Golubić smatra da Srnecovu nisu pregledali u psihijatrijskoj ustanovi Vrapče

Nesretni David je bio u trenutku nesreće sam na cesti kraj akumulacijskog jezera, zbog čega se ne zna točno koliko dugo je ležao u preokrenutom automobilu u kanalu i kada se točno dogodilo kobno slijetanje

Suđenje Smiljani Srnec ipak će potrajati još neko vrijeme na odgovarajući način i zato traže drugog vještaka. To je sudac odbio i sada će o svemu odlučivati Vrhovni sud. Obrana je ponovno predložila i tri nova svjedoka. Prvi svjedok je vlasnik kafića Branko Krčmar u kojem je radila ubijena Jasmina, ali i optužena Smiljana. Osim njega, obrana je pozvala i dvije Jasminine kolegice Danijelu Herceg i Melitu Sečan-Hrastić. Ispitivanjima tih svjedoka protivila se državna tužiteljica Irma Bagarić koja smatra da ti svjedoci neće kazati ništa novo u ovom slučaju. Sudac Tomislav Brđanić tek treba odlučiti o tome. Napomenimo da su dosad ispitani svjedoci bili svjedoci tužiteljstva. S obzirom na pravne procedure sljedeće ročište bit će zakazano vjerojatno tek za mjesec dana. (Sanja Heric)

NOVAKOVEC

Maloljetnik vozio bez dozvole U subotu, 18. siječnja u 23 sata i 10 minuta, u Novakovcu Selskoj ulici, u nadzoru prometa zaustavljen je vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka, maloljetnik s područja Međimurske županije, u vrijeme dok je u krvi imao alkohola od 0,75 g/kg te koji je upravljao vozilom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilima.

Kao putnici u osobnom automobilu nalazili se još četvero maloljetnika. Nadzorom je utvrđeno kako se maloljetnici nalaze u noćnom izlasku protivno odredaba obiteljskog zakona te su roditelji obaviješteni. Protiv vozača se podnosi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. (dv)

PUŠĆINE

Izazvao nesreću s 1,91 promila 23-godišnjak vozač teretnog automobila s područja Varaždinske županije u koncentraciji od 1,91 g/kg izazvao je prometnu nesreću

s nastalom materijalnom štetom koja se dogodila u petak, 17. siječnja oko 20 sati i 25 minuta u Pušćinama, Čakovečkoj ulici. (dv)

MURSKO SREDIŠĆE

Napali Slovenca (66) i teško ga ozlijedili Dovršenim kriminalističkim istraživanjima sumnja se da su 40, 31 i 19-godišnjak s područja grada Mursko Središće počinili kazneno djelo Razbojništvo, dok je nadalje utvrđeno da je 31-godišnjak počinio i kazneno djelo Teška tjelesna ozljeda, izvijestili su iz PU međimurske. U petak, 17. siječnja u popodnevnim satima, u Murskom Središću, Ulici Sitnice, kod ulaza u kuću, upravo te osobe fizički napale 66-godišnjeg slovenskog državljanina te su od njega tražili novac. Potom su mu uzeli

ključeve osobnog automobila odakle su ukrali novac i vino. Napadnuti muškarac je zadobio tešku tjelesnu ozljedu te je zadržan na liječenju u Županijskoj bolnici Čakovec, a materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća kuna. Podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku, dok je 31-godišnjak u četvrtak, 23. siječnja u jutarnjim satima predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (dv)

Šok i nevjerica proširili su se Prelogom brzinom munje tog subotnjeg prijepodneva, 18. siječnja. Ukleta cesta, kako zovu prometnicu uz kanal rijeke Drave, ponovno je uzela mladi život, život njihovog 23-godišnjeg mladića, sumještanina Davida Strahije koji je bio tek na pragu života. - Bio je dobar dečko, veseljak i pomalo zvrkast, reklo bi se s tugom u glasu, prisjeća se poginulog Davida osoba bliska obitelji koja dodaje: - Sve nas još uvijek muči što se točno dogodilo i zašto se uopće vozio tom cestom.

Nitko ne zna zašto se uopće vozio tom cestom

Je li mu popustila koncentracija nakon dana u kojem nije stigao ni na fakultet u Varaždinu da bi kasnije navečer s prijateljima pohodio humanitarni koncert u Prelogu čiji je prihod bio namijenjen pomoći roditeljima malog bolesnog Gabrijela ne zna se. Koje li ironije, s koncerta za život otišao je u smrt. I ne samo to, najprije je odveo prijatelje kući i sam se uputio, kaže naš sugovornik, u nepoznato. - Nije nam jasno gdje je bio, što je radio na toj cesti i u tom dijelu Međimurja. Čak se i pitamo u koje je vrijeme točno izletio s ceste, dodaje. Svi vrtimo film u glavi, hvatamo se za slamke spasa pitajući se bi li možda bio živ da ga se odmah našlo, premda je to uzalud, navodi. Sva ova pitanja postavlja si i neutješna obitelj, majka

Teško oštećeno vozilo u kojem je bilo mrtvo tijelo mladića iz kanala su izvukli pripadnici JVP Čakovec Smiljana, otac Miljenko te sestre Helena i Klara kao i brat Ivan. David je, naime, bio njihov najmlađi član koji je sve uveseljavao svojom vedrinom i zaraznim osmijehom. Sada se treba priviknuti na život bez njega, bez njegovih doskočica, njegovog smijeha, gledati praznu stolicu na kojoj je sjedio za zajedničkim stolom, maknuti njegove stvari razbacane po sobi, knjige s varaždinskog fakulteta gdje je studirao multimediju. Obitelj ga više neće očekivati s posla, slušajući njegove korake po stepenicama, trupkanje vratiju i veselog pozdrava. U nevjerici su i prijatelji, rodbina, susjedi, poznanici i njegovi kolege s posla.

Prometnica koja može biti vrlo opasna

Previše se već nesreća dogodilo na kobnoj ravnoj cesti uz kanal rijeke Drave kako na potezu od Orehovice do Otoka tako i Preloga

do Donje Dubrave. Uglavnom ravna cesta naprosto mami da se papučica gasa stisne do samog kraja i vrlo često upravo to zna zavarati i puno iskusnije vozače nego što je bio mladi 23-godišnji David. Doda li se tome zimsko jutro s temperaturama ispod nule i zaleđena cesta dobiva se doista kobna kombinacija koja iziskuje izuzetnu pažljivost i koncentraciju u vožnji. Što je od toga kumovalo nesreći ne bitno je jer sada Davida više nema. Pad koncentracije zbog umora, brzina, skliska cesta, kriva procjena, sada je manje važno, jer umjesto sa svojom obitelji, David sada počiva na preloškom groblju.

Auto u vodi primijećen tek oko 11 sati

U trenutku nesreće David je po svemu sudeći bio sam na cesti, te nije bilo svjedoka pa se ni ne zna točno kako dugo je ležao u prevrnutom automobilu u kanalu dok ga nisu primi-

jetili prolaznici. Policija je dojavu dobila tek oko 11 sati, a službena procjena smrti iznijeta je oko 7:30. Naime, kako stoji u policijskom izvješću, mladi vozač brzinu kretanja nije prilagodio osobinama i stanju ceste, te je zbog toga izlaskom iz zavoja izgubio nadzor nad vozilom. Uslijed zanošenja sišao je van kolnika na travnatu površinu, a potom u odvodni kanal uz akumulacijsko jezero. Vozilo se više puta prevrnulo i završilo na krovu u vodi, a tijelo iz automobila izvadili su pripadnici JVP Čakovec. Davida više nema, ali mjesto nesreće na najgori mogući način upozorava da bi i na tom dijelu trebalo što prije postaviti zaštitne branike, kao što se to napravilo u dobrom dijelu ceste do kobnog mjesta gdje se dogodilo fatalno slijetanje u kanal. (Vlasta Vugrinec, foto: Zlatko Vrzan)

NA CESTI koja vodi od Orehovice prema HE Čakovec nakon naleta automobila poginula Grozd

Profesionalni vatrogasac autom usmrtio pješa Tragična smrt zadesila je 48-godišnju Grozdanu Simić iz Orehovice koju je udario automobil i pobjegao s mjesta nesreće u nastavku Ulice Nikole Tesle kraj Orehovice i nedaleko od tamošnjeg romskog naselja u nedjelju, 19. siječnja u 19:30. Od zadobivenih ozljeda preminula je na mjestu nesreće. Pješakinja u trenutku nesreće nije bila neoznačena nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućim materijalom, te od udarca pala na kolnik, izvijestila je međimurska policija. Vozač automobila, kako neslužbeno doznajemo, 57-godišnji D. N. iz Jakopovca u trenutku nesreće

vraćao se s posla. Prema neslužbenim informacijama, vozač je dugogodišnji djelatnik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Kad smo kontaktirali vatrogasnu postrojbu ovu informaciju, nisu mogli potvrditi, ali nisu je ni demantirali. O nesreći kolaju različite neslužbene informacije. Neke govore da se vozač javio policiji vrlo brzo nakon što se sve dogodilo, ali nije spomenuo što je točno napravio, već nešto drugo. Iz romskog naselja stiže priča koju su objavili neki mediji, da postoje i svjedoci koji su vidjeli vozača da je stao i nakon toga ubrzo se ugašenih svjetala udaljio s mjesta

nesreće. Također se spominje, da postoji i snimka nadzorne kamere s jednog obližnjeg objekta, na kojoj se vidi kretanje stradale žene i automobil. Bilo kako bilo, policija nije odmah uhitila osumnjičenog koji je pobjegao s mjesta nesreće, te je u ponedjeljak ujutro zatražila i pomoć za pronalazak VW Passata. Očito su ostali tragovi koji su upućivali koje je vozilo skrivilo nesreću. Ubrzo nakon toga vozač je ipak uhićen. Kako je došlo do toga policija nije objavila. Pronađen je i osobni automobil varaždinskih registarskih oznaka koji je oduzet te je vučnom službom dovezen

u dvorište PU međimurske gdje je proveden očevid i tehnički pregled. Istog dana u prijepodnevnim satima na odjelu patologije Županijske bolnice Čakovec obavljena je obdukcija na tijelu preminule pješakinje te su kao uzrok smrti utvrđene mnogostruke ozljede. Dovršenim kriminalističkim istraživanjima sumnja se da je prometnu nesreću uzrokovala upravo ta osoba te su protiv njega podnijete kaznene prijave zbog kaznenih djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i nepružanje pomoći, nadležnom državnom odvjetniku, nakon čega je u utorak, 21.

24. siječnja 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CENTAR RUDOLF STEINER predstavio se na 85. sajmu Zeleni tjedan u Berlinu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Ekološki prihvatljive metode Osuđeni na učenje proizvodnje imperativ su za budućnost! G - Nastup na ovakvom sajmu pomaže nam da svoje djelovanje i poznanstva širimo i van granice Hrvatske, da promoviramo Centar dr. Rudolfa Steinera te privučemo zainteresirane u naše Međimurje kojim se izuzetno ponosimo, kaže Dijana Posavec Na 85. sajmu Zeleni tjedan, najvećem međunarodnom sajmu poljoprivrede, hortikulture i prehrambene industrije koji se od petka, 17. siječnja održava u Berlinu i traje punih devet dana, veliki je interes za Hrvatskom. O važnosti ovog sajma koji okuplja proizvođače, stručnjake i posjetitelje iz svih krajeva svijeta za europsku i svjetsku poljoprivredu te odnose među zemljama najbolje govore impresivne brojke: 61 država sudionica, 1800 domaćih i stranih izlagača, 100.000 proizvoda iz cijelog svijeta, 400.000 posjetitelja, 118.200 m2 izložbenog prostora. Predstavljanje Hrvatske ove godine kao zemlje partner i hrvatskih izlagača na Sajmu organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora. Osim poljoprivrede i prehrane promovira se i hrvatska turistička ponuda pa na sajmu sudjeluju predstavnici Hrvatske turističke zajednice koji ističu važnost povezivanja poljoprivrede i turizma. Na sajmu sudjeluje i Centar dr. Rudolfa Steinera kao nacionalni centar za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju. Djelovanje Centra predstavljeno je kao jedna od budućih okosnica razvoja zajedničke poljoprivredne politike na razini EU, a to je održiva poljoprivreda koja kroz svoj način proizvodnje ne

degenerira tlo i prijateljski se odnosi prema okolišu, flori, fauni, proizvodeći pri tom visoko kvalitetnu hranu za potrošače. Dr. Christian Göke, glavni izvršni direktor Messe Berlin GmbH: „Nikada prije rasprava o klimi nije igrala tako veliku ulogu na Zelenom tjednu. Uz brojne prikaze na ovu temu ona odražava zahtjev društva za održivošću, očuvanjem prirodnih resursa i ekološki prihvatljivim proizvodnim metodama. Ovogodišnji sajam otkrit će koja rješenja i odgovore prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji spremaju za ove izazove”. Uz veliki gospodarski značaj berlinski sajam predstavlja međunarodni događaj na kojem se pored gospodarskih delegacija okupljaju visoki predstavnici Europske unije, mi-

radonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek najavio je prije nekoliko mjeseci da će zbog pomanjkanja radnika za tvrtke, poduzetnici graditi stanove za radnike iz drugih zemalja, spomenuta je Ukrajina. Radnici iz drugih zemalja već su duže vrijeme realnost u Međimurju, tako u Donjem Kraljevcu rade radnici iz Nepala i Pandžaba, a stranih radnika ima sve više i u Čakovcu i Varaždinu. Godinama je politička mantra bila zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, no sad se to mijenja. ema više slobodnih radnika na tržištu, u Međimurju ih je jedva dvije tisuće, od toga četvrtina nema završenu ni osnovnu školu, pa jedva da je sposobna za najjednostavnije poslove. Otvaranje tržišta rada u Austriji i Njemačkoj će ove godine najviše neočekivanih problema donijeti poslodavcima. Na prvi pogled manjak radnika ne bi smio drastično utjecati na poslovanje, no drugačije je s novim investicijama. Da ste poduzetnik, bi li došli graditi u sredinu za koju znate da nema dovoljno radne snage? Odgovor je jasan, zbog manjka radnika, prijeti dugoročno zaostajanje u razvoju. pravo zbog toga poduzetnici danas biraju sredine koje su potentne kad je riječ o

N (s lijeva na desno) Otto Prieler, mr. sc. Dijana Posavec, dr. Beate Bajorat i DI Nikolaus Berlakovich nistri i visoki dužnosnici brojnih zemalja i međunarodnih organizacija. Sajam je službeno otvorila njemač-

(s desna na lijevo) Dijana Posavec s Andrejem Plenkovićem, Marijom Vučković, Mladenom Jakopovićem i Lukom Burilović.

ka ministrica poljoprivrede Julija Klöckner, a u ime Republike Hrvatske prisustvovali su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednik HGK Luka Burilović i veleposlanik Hrvatske u Njemačkoj Gordan Bakota. S obzirom na to da Hrvatska trenutno predsjeda Vijećem Europske unije sudjelovanje na ovom sajmu doprinijet će međunarodnoj prezentaciji i prepoznatljivosti Hrvatske u gospodarskom, poljoprivredno – prehrambenom, ali i turističkom kontekstu. (sz)

ljudima i doseljavaju, čitaj velike gradove ili njihovu okolicu. Ne slučajno, prosjek najviših plaća u Hrvatskoj ima ne kako biste pomislili Zagreb, nego Velika Gorica, slijedi Zaprešić i Samobor, odnosno zagrebački prsten. Zagreb se najbrže razvija u državi, to je barem jasno i to nipošto nije slučajno, zbog toga što su investitori sigurni da neće napraviti pogrešku ako dođu u zagrebački prsten. eđimurje je zbog svoje prošlosti i položaja dosad imalo određene prednosti jer je bilo najbliže zapadnim zemljama, a sad se ta prednost topi. Što se može učiniti? Jedini pravi odgovor je obrazovati mlade što bolje. Tek se sad vidi koliko znači obrazovanje i koliko će značiti u budućnosti.Dolazi vrijeme grube realnosti, manje obrazovani neće imati mnogo šansi na tržištu rada, a pitanje tko je kriv više neće biti važno. Čini se da smo svi osuđeni na učenje, a pogotovo roditelji.

dana Simić (48)

akinju i pobjegao s mjesta nesreće ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA!

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi. Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja. Mjesto nesreće na cesti u Orehovici gdje je auto udario 48-godišnju pješakinju siječnja predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske, rekli su iz policije. Iz Državnog odvjetništva poručili su

da je doneseno rješenje o provođenju istrage protiv osobe koja se sumnjiči da je prouzrokovala nesreću, pobjegla s mjesta događaja,

te nije pružila pomoć unesrećenoj koja je preminula od ozljeda prouzrokovanim naletom automobila. (dv, dz, foto: zv)

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VINCEKOVO 2020.

Obred u vinogradu kod Kermana vodio je nedelišćanski svećenik Tihomir Ciglar

24. siječnja 2020.

Od Termi Sveti Martin do Središća rado dolaze pješačiti i mlade generacije

U ČAST VINOGRADARA I VINSKE KAPLJICE gornje Međimurje ponovo pohodio rekordan broj rekreativaca i ljubitelja vinske kapljice

Tisuće Vincekovih prijatelja sjajno se zabavilo i pješačilo po međimurskim goricama Za Vincekovo se sprema danima. Priprema se oprema i „brusi” dobra volja. Turističku ponudu ovih siječanjskih rekreativno-zabavnih pohoda iz godinu u godinu prihvaća sve veći broj rekreativaca, planinara, ljubitelja međimurske dobre kapljice i naše gastro ponude ne samo iz Hrvatske, već i susjednih zemalja. Vinogradi bruje pjesmom, svirkom, žamorom. Sudeći prema odličnom odazivu vinogradarska godina bit će obilata.

Sjajna organizacija Bundekova pohoda rezultat je predanosti brojnih volontera

Trsek se dobro zalijao kako bi godina bila rodna

SJAJNA ORGANIZACIJA I GOSTOLJUBIVOST na 15-kilometarskom putu od Termi Sveti Martin do Središće

Na Bundekovom pohodu više od 3600 sudionika! Dvadeset i drugo izdanje Vincekova pohoda u organizaciji Planinarskog društva Bundek iz Murskog Središća proteklo je u veselom i raspjevanom ozračju. Protekla nedjelja bila je dan kad se nakratko zaboravljaju brige, pješači u gomili razdraganih ljudi, druži se i sreću

dragi prijatelji pristigli iz bližih, ali i daljih krajeva Lijepe naše i susjednih zemalja. Na tradicionalni obilazak međimurskih brega uz pjesmu, svirku i dobru kapljicu stiglo je više od 3 600 sudionika. Pješačilo se 15 kilometara od Termi Sveti Martin do Murskog Središća.

- Službeno nas je zabilježeno 3620, od toga 3000 odraslih, 600 djece svih uzrasta i 20 peseka, 60 planinarskih društava i sportsko-rekreacijskih udruga, puno osmijeha i puno dobrih vibracija, a bilo nas je i puno više jer su se neki priključivali i nakon starta uz put. Međi-

murski "bregi" još odzvanjaju od pjesme i smijeha, kazao je Dubravko Costa Balent jedan od brojnih planinara i volontera ovog agilnog društva. U organizaciji pohoda Bundekima su pomogli brojni volonteri, vatrogasci, GSS Stanica Čakovec i Koprivnica, udruge

žena, Grad Mursko Središće, turističke zajednice, ljudi dobre volje koji otvaraju vikendice i srca i nude hodače okrjepom. Bundekov pohod postao je prepoznatljiv brend ne samo u hrvatskim planinarskim okvirima, već i u međunarodnom okruženju regije. Nakon hod-

nje završna svečanost održana je u sportskoj dvorani u Murskom Središću uz dodjelu priznanja, ples i pjesmu. Bundeki već sada analiziraju odrađeni pohod i kreću u planiranje sljedećeg 23. Vincekovog pohoda uz riječi: - Hvala vam dragi ljudi.

24. siječnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život u Međimurju

Pišu: Roberta Radović i Dora Vadlja Foto: Dubravko Costa Balent, dv, rr

12. VINCEKOVO po štrigovskih bregima uz hrpu dobre zabave i rekreacije

Sudionici oduševljeni stazom koja je uvijek drugačija Završen je 12. Vincekov pohod po štrigovskim bregima koji je porušio sve dosadašnje rekorde i okupio gotovo 3000 ljudi koji su stigli na hodnju i druženje koji su

potrajali sve do kasno poslijepodne. Okupljanje je počelo u 9 sati u centru Štrigove odakle su veseli entuzijasti krenuli na 16 km dug put “bregima i dolima” prema

Franjo Branda uz svoju veselu ekipu skoro svake godine iz susjedne Slovenije dođe u Štrigovu

Ekipa iz Donjeg Kraljevca treći je puta prošla štrigovsku stazu od 14 kilometara

unaprijed određenim poznatim turističkim punktovima štrigovskog kraja. - Ovo je izvor dobre zabave, raspoloženja i rekreacije. Osim velikog broja domaćih ljudi, stigli su i oni iz Zagreba, Pule i Sarajeva, te ovo prerasta u jedan lijepi turistički događaj. Došli su na dva dana tako da ostvaruju noćenja i popunjavaju privatne kapacitete toplica Sveti Martin, uz naravno prigodne cijene, rekao je Rudi Grula, voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije. Na vinskoj cesti svi posjetitelji su mogli kušati vino i čaj koje su pripremili domaćini. Odličnu

Veselu ekipu društva prijatelja i poznanika iz svih krajeva Međimurja fotkali smo na zadnjoj postaji kod vinara Vladimira Horvata

Na punktu kod restorana Terbotz obitelj Jakopić šetačima je pripremila fino kuhano vino za okrijepu

atmosferu dodatno su zagrijali tamburaši TS Podrumari. Na putu smo sreli Radovana Baloga iz Donjeg Kraljevca koji je po treći puta stigao na štrigovsko vincekovo. - Posebno nam se sviđa što je svaki puta druga staza, fantastična atmosfera. Imam dobru ekipu koju čine žena, kćerka i budući zet, rekao je Radovan. Skoro svake godine na Vincekovo dolazi Franjo Branda iz slovenskog Raskrižja, inače rodom iz gornjeg Me-

đimurja. Ovog puta pripremio je poseban improvizirani ruksak koji je plijenio pažnju. - Nisam siguran što mi je sve žena spakirala, ali znam da na leđima imam jelo i pilo, rekao je Franjo. Veselo društvo Vincekova po štrigovskim bregima posjetili su Farmu jelena Perhoč, restoran Terbotz, Vina Tomšić i Vina Horvat. Gdje je sve počelo, tamo je i završilo - u centru Štrigove na završnom druženju u Čavleku.

U župnom vinogradu zabavljao se i Mirko Fodor Pohod je krenuo ispred Društvenog doma u Macincu

Članovi KUU Seljačka sloga Nedelišće

7. VINCEKOVO KOD KERMANA od Macinca do Svetog Urbana

Kod Kermana gotovo obiteljska atmosfera Dvjestotinjak odlično raspoloženih rekreativaca i sudionika Vincekova kod Kermana okupilo se protekle subote prijepodne kod Društvenog doma u Macincu. Zamjenik načelnika Općine Nedelišće Željko Kacun i predsjednica Udruge Maxenca Magdalena Špicar Marciuš poželjeli su svima ugodnu hodnju i dobro raspoloženje. Domaćini, članovi Udruge Maxenca počastili su sudionike pohoda slaninama, pecivom i kolačima, kuhanim vinom i žesticom, likerima, kako bi korak bio lakši. Odlično raspoloženje trajalo je cijelim putem od desetak kilometara sve do cilja u Vinskoj kući Kerman u Svetom Urbanu.

Vincekovi prijatelji družili su se uz fini vinski gulaš, kobasice, langoše. Za odlično raspoloženje pobrinuo se Srećko Krištofić i njegova gitara, te ples, pjesma i glazba tambura-

ša i članove KUU Seljačka sloga Nedelišće. Pohod je održan u suradnji i organizaciji TZO Nedelišće, Teniskog kluba Nedelišće,Vinske kuće Kerman i Udruge Maxenca Macinec.

Na pohodu i članice Planinarskog kluba Extrem Čakovec

SVETI MARTIN na Muri tradicionalni pohod u župni vinograd

Obred uz poznate stihove “Trsek moj zbudi se” Mnogi smatraju da je upravo na Vincekovo, odnosno 22. siječnja “službeni” početak godišnjeg vegetativnog ciklusa vinove loze – sokovi će, znači, ubrzo poteći trsom. Obično si tog dana vinogradari zažele sretnu novu vinogradarsku godinu. Tradicionalno u organizaciji Hrvatske kulturno umjetničke udruge Sveti Martin održavao se pohod u župni vinograd. Okupljanje i pohod krenuo je iz centra Svetog Stanko Perčić vodio je tradicionalni obred u župnom vinogradu Martina na Muri da bi nakon otprilike sat vremena pješače- podatke koje Udruga posjeduje, i članice prijateljskog kulturnonja stigli u župni vinograd gdje ovo je do sada najbrojniji i naj- umjetničkog društva “Kaštel” se održao tradicionalni obred masovniji pohod. Naime, okupi- iz Pribislavca koji su stvorili pouz stihove pučke pjesme “Trsek lo se nešto više od pet stotina sebnu atmosferu. Sam obred moj zbudi se” te kuhano vino, ljudi. Uz mještane općine Sveti odvijao se pod vodstvom Vačaj i domaće kobasice s do- Martin na Muri ove godine u lenta Sakača, člana Udruge te maćim kruhom. S obzirom na pohodu sudjelovali su i članovi voditelja župnog Caritasa.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODLIČNI TURISTIČKI REZULTATI u Čakovcu u 2019. godini

U dvije godine porast noćenja za više od sto posto

Prema podacima sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u smještajnim objektima u Čakovcu je u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu ostvareno 14.932 dolazaka (+25,72%) i 33.875 noćenja (+31,94%). Od toga su strani turisti ostvarili 8.541 dolazaka (+21,32%) i 20.806 noćenja (+42,22%), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 32,13% te u noćenjima za 18,31%. Ukoliko podatke o noćenjima u 2019. godini usporedimo s onima iz 2017., brojke su još impozantnije - rast dolazaka je 69,35 %, dok je broj noćenja veći za čak 104,98%. Čakovec danas raspolaže s 18 smještajnih objekata uvedenih u sustav eVisitor te nudi različite vrste smještaja poput hotela, hostela, privatnih smještaja, apartmana i drugih smještajnih objekata s ukupno 534 ležaja. Povećanje turističkog prometa rezultat je intenzivnih aktivnosti cjelokupnog turističkog sektora u Čakovcu usmjerenih na jaču promociju destinacije. - Smještajni kapaciteti spadaju u komponentu turističke ponude. Opće je poznato da turistička ponuda ovisi o turističkoj potražnji i obrnuto. Pri tome se ne misli samo na komponentu smještajnih objekata, već općenito o svim se-

gmentima u turističkoj ponudi i potražnji. Svake godine pred sve dionike turističkog sektora stavlja se zadatak kako privući veći broj turista u odnosu na prethodne godine. Osim toga postavlja se i zadatak da prepoznaju želje i potrebe potrošača kako bi baš oni bili zadovoljni ponuđenim te da se to zadovoljstvo zadrži na dugogodišnji period. Nužno je naglasiti da ne utječe samo broj smještajnih objekata na turističku potražnju i ostvarene dolaske i noćenja, već i cjelokupna ponuda grada, odnosno kultura, zabava, atraktivnosti, gastronomija, prometna povezanost i ostalo, naglasila je u objavi TZ Grada Čakovca. Na području grada kroz čitavu godinu imamo mnogo događaja koji iz godine u godinu rastu, a tu bih svakako izdvojili našu najveću kulturno-turističku manifestaciju “Porcijunkulovo” koja je 2019. godine po drugi put uvrštena na listu TOP događanja Hrvatske od strane Hrvatske turističke zajednice. Porast statističkih pokazatelja u gradu Čakovcu daju motivaciju svima koji daju svoj neizmjeran doprinos i rade na stvaranju novih ponuda, događaja i tako utječu na turističku sliku grada, te Čakovec guraju prema vrhu ljestvice kad je u pitanju kontinentalni turizam, stoji na kraju objave TZ-a. (rr)

VRTIĆ PČELICE u Ivanovcu dobio novi, moderan i nadograđen prostor

24. siječnja 2020.

25 novih mališana formirat će treću vrtićku skupinu

Vrpcu prilikom svečanog otvaranja obnovljenog i dograđenog vrtića u Ivanovcu prerezali su mališani Iva i Kate Žerjav te Frano Kraljić Područni odjel Dječjeg vrtića Cvrčak, Pčelice u Ivanovcu bogatiji je za nove i obnovljene prostorije. Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje dječjeg vrtića – Područni odjel Pčelice u Ivanovcu naziv je projekta kojim su se u godinu dana provedbe osigurali bolji uvjeti u postojećim prostorijama te su nadograđene i nove. Tako je dobiveno 208 četvornih metara potpuno novog prostora gdje su se osim velike prostorije za mališane, smjestile i kuhinja te sanitarni prostori. Ovim ulaganjem stvorili su se i uvjeti za otvaranje i formiranje nove, treće vrtićke skupine za 25 djece. Također, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe zaposlen je

Uz pjesmu i prigodan program otvorene su nove prostorije vrtića u Ivanovcu još jedan odgajatelj te jedna spremačica. Grad Čakovec je projekt obnove prijavio na Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020., a ugovor s Ministarstvom poljoprivrede potpisan je u siječnju proš-

Vrpcu su prerezali Iva, Kate i Frano uz gradonačelnika Kovača i ravnateljicu Lidiju Varošanec

le godine. Projekt je ukupne vrijednosti 2,1 milijun kuna, od čega je 80 posto financirano iz Programa ruralnog razvoja, dok je ostatak osiguran iz Proračuna Grada Čakovca. Pozitivne demografske brojke prati dovoljan broj mjesta u vrtićima Na svečanom otvaranju, uz ravnateljicu Dječjeg vrtića Cvrčak Lidiju Varošanec, uzvanike i goste pozdravio je i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač. Dodao je kako su u planu i dodatna ulaganja u uređenje postojećih objekata javnih vrtića, pogotovo jaslica. Također, s investicijama su krenuli i privatni vrtići, tako da pozitivne demografske pokazatelje, odnosno veći broj djece koja se upisuju u vrtiće, na

NAPREDUJU RADOVI na znanstveno-istraživačkom centru na području bivše vojarne u Čakovcu

području Čakovca bit će dovoljno vrtićkih kapaciteta. Na upis u jaslice trenutno čeka 47 djece s područja Grada Čakovca. U predškolskim ustanovama na području Grada trenutno je ukupno smješteno 1265 djece. U javnim vrtićima je 998 djece što broji 50 skupina, od čega 11 jasličkih, 31 vrtićka i 8 mješovitih. Vrpcu prilikom svečanog otvaranja obnovljenog i dograđenog vrtića u Ivanovcu prerezali su mališani Iva i Kate Žerjav te Frano Kraljić. Himnu je otpjevala učenica Osnovne škole Ivanovec Josipa Petrović, dok je nove prostorije posvetio župnik Župe bl. Alojzija Stepinca vlč. Danijel Bistrović. (dv)

Tehnološki najnapredniji uređaji pod jednim krovom Metalska jezgra djelovat će kroz dva odjela: Odjel za istraživanje i razvoj i Odjel za tehnologiju i raspolagat će s uređajima za 3D mjeriteljstvo, 3D prototipiranje, 3D modeliranje i simulacije te za razvoj elektroničke opreme Radovi na razvojno-edukacijskom centru za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec u punom su zamahu. U društvu ravnatelja Marija Šercera, buduće prostore prvog znanstvenoistraživačkog centra na području Međimurja obišao je župan Matija Posavec. Međimurska županija kao osnivač Metalske jezgre ima namjeru izgraditi kvalitetnu tehnologijsku platformu pri čemu ključno mjesto imaju stručnjaci koji će infrastrukturu staviti u funkciju, koristiti za znanstveno-istraživačke aktivnosti, educirati poduzetnike, akademsko osoblje i druge ciljne skupine. Potrebe poduzetnika za određenom tehnologijom ili znanjima i vještinama s jedne strane te znanja i znanstveno-istraživački interesi s partnerskim znanstveno

istraživačkim institucijama s druge strane određivat će buduće djelovanje Metalske jezgre koja će biti organizirana u dva odjela – Odjel za istraživanje i razvoj i Odjel za tehnologiju. Radovi na rekonstrukciji nekadašnje jahaone na prostoru bivše vojarne u Čakovcu započeli su početkom lipnja prošle godine i trebali bi u potpunosti biti završeni do listopada ove godine do kada Ustanova mora biti u potpunosti opremljena, kazao je ravnatelj Mario Šercer te dodao kako će pod jednim krovom na raspolaganju biti tehnološki najnapredniji uređaji za 3D mjeriteljstvo, 3D prototipiranje, 3D modeliranje i simulacije te za razvoj elektroničke opreme, što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Kao buduća znanstvena institucija, Metalska

jezgra mora biti upisana u Upisnik znanstvenih organizacija kod Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te je u tijeku priprema dokumenata za pokretanje akreditacijskog postupka. Infrastrukturni dio aktivnosti uspostavljanja Metalske jezgre sufinanciran je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u iznosu od 31.290.223,12 kuna. Nositelj projekta je Međimurska županija, a partneri su Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fakultet organizacije i informatike Varaždin Sveučilišta u Zagrebu i Međimursko veleučilište u Čakovcu, dok u provedbi projekta u funkciji operativnih tijela djeluju Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje. (BMO)

Bivša jahaona u vojarni budući je znanstveno-istraživački centar

24. siječnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13

ROMSKA OBITELJ IGNAC iz Palovca uz pomoć šahovske ploče uspješno se integrirala u društveni i sportski život tog mjesta i pokazuje kako srušiti predrasude

Osmogodišnja Sabina ide na državno natjecanje u šahu

- Kad igramo ne smijemo varati niti se svađati. Naučili smo da je to sport u kojem treba znati slaviti pobjedu, ali i priznati poraz te čestitati pobjedniku, poručila je naša mala sugovornica i sve uspješnija šahistica Sitna osmogodišnjakinja, polaznica drugog razreda osnovne škole Tomaša Goričanca u Maloj Subotici koja tek dvije godine igra šah, za desetak dana putuje u Split na državno školsko natjecanje šahista. Riječ je o Sabini Ignac, osmogodišnjoj djevojčici iz Palovca koja je od malih nogu zaljubljena u šahovske figurice bez obzira pomiče li ih po ploči na stolu ili u igri na računalu.

Uspješna integracija uz pomoć šaha

Najmlađa članica obitelji nije jedina koja voli mozgati nad šahovskom pločom. Naime, u školski šahovski klub upisala se nakon godinu dana starijeg brata Dina koji je dosada također zabilježio respektabilne rezultate. - Šah igra naš tata Ljubo, složno su nam rekli brat i sestra s kojima smo popričali u prostorijama šahovskog kluba Dinama iz Palovca. Gledali smo ga kako igra, bilo nam je zanimljivo pa smo i mi htjeli probati. Obitelj Ignac pokazuje kako se mogu srušiti predrasude u našoj zejednici koji dolaze kako od strane većinskog, tako i manjinskog stanovništva, jer u pitanju je romska obitelj koja se uspješno integrirala u većinsku zajednicu u kojoj živi posljednjih nekoliko godina. Igranje šaha i uključivanje u djelovanje tamošnjeg šahovskog kluba tome je itekako doprinijelo. Budući da je Dino prvi krenuo u školu i tamo počeo vježbati, Sabina se u to vrijeme s igrom upoznavala preko interneta. Malo po malo, svla-

davala je značenje figura, njihovo pomicanje po ploči kao i zamke kojima vrlo brzo može uzviknuti “šah-mat” i time proglasiti pobjedu. Naročito ako je to pobjeda nad starijim bratom ili ocem kojeg, doduše, još nije uspjela pobijediti. No, zato se Dino pohvalio s nekoliko takvih uspjeha. - Kad igramo ne smijemo varati niti se svađati, poučila nas je mala Sabina. Uvijek se moramo rukovati s igračem nasuprot stola prije i poslije meča. Naučili smo se da je to sport u kojem treba znati slaviti pobjedu, ali i priznati poraz te čestitati pobjedniku. Na pitanje je li šah sport ili “samo igra” dobili smo vrlo originalan odgovor. - Šah je sport, pojasnila je Sabina. Morate micati rukama kako bi se figure kretale po ploči. Treba i puno misliti, pa se tako trenira i mozak, a nauči se razmišljati. Sabina i Dino najmlađi su od petero djece Dragice i Ljube koji su prije 5 godina kupili kuću u Palovcu i odselili se iz Piškorovca. - Suprug je dobio posao u školi Tomaša Goričanca u Maloj Subotici gdje radi kao romski pomagač u nastavi, ispričala je mama Dragica. Odlučili smo se za kupnju kuće kako bi se makli iz PIškorovca, a i suprugu je bliže na posao.

- Sretna sam što su Sabina i Dino izabrali šah u kojem su tako uspješni, ističe s ponosom mama Dragica Ignac

Najmlađa braća redovno svaki utorak treniraju u školi pod budnim okom njihovog trenera Rajka Trojka. On trenutno vodi školu šaha, koju već deset godina prakticira šahovski klub Dinamo iz Palovca. Škola okuplja mlade nade, uglavnom tamošnje osnovnoškolce kojima se znaju priključiti i djeca iz okolnih naselja. Istina, nema ih puno, svega 5 - 6, no svi su redovni i zainteresirani za igru o čemu svjedoče i postignuti uspjesi. Školarci se, naime, uključuju u tradicionalni šahovski turnir koji se svake godine organizira uz Dane općine Mala Subotica u okviru kojeg

se održava i zatvoreni turnir za djecu. - Ja sam prošle godine na tom turniru osvojio treće mjesto, a Sabina je bila druga, pohvalio se mali Dino sebe i mlađu sestru.

Novi izazov - nastup u Splitu

la je Sabina čija se ekipa popela na pobjedničko postolje i predstavljat će međimurske škole na državnom natjecanju u Splitu. - Dobila sam i zlatnu medalju, pohvalila se mala šahistica Sabina. Trenira za natjecanje i doma i u školi, premda doma nemam sve figure, pa više igram na internetu. Naravno, nakon te izjave, kući je odmah ponijela ploču i sve figure, a dobila je na posudbu i sat. Uz šah i obveze u školi gdje su vrlo dobri učenici, djeca imaju i druge interese u životu. Dino najviše voli sa svojim vršnjacima zaigrati rukomet, dok je Sabini draži nogomet s braćom. (Vlasta Vugrinec)

NATJEČAJ za Nagradu Zrinski Međimurske županije

Prijavite one koji zaslužuju javno priznanje Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije raspisao je pozivni natječaj za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade „Zrinski“ Međimurske županije za 2019. godinu. Najviša županijska nagrada dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na području Međimurske županije za rezultate ostvarene u prethodnoj godini ili u duljem vremenskom razdoblju (godišnja nagrada) u djelatnosti gospodarstva, znanosti i obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti. Prilikom ocjenjivanja vrijednosti ostvarenih rezultata predloženih za Nagradu vrednovat će se kontinuitet u ostvarivanju rezultata, da su postignuti rezultati najbolji na području Međimurske županije, da pravna ili fizička osoba predložena za Nagradu uživa ugled uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge građana ili druge pravne osobe. Prijedlog se podnosi u pisanom obliku Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, na adresu Ruđera Boškovića 2, Čakovec, uz naznaku za Nagradu „Zrinski“. Iz Međimurske županije pozivaju sve ovlašteni predlagatelje da prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ upute Odboru najkasnije do 28. veljače 2020. godine. Sve potrebne informacije mogu se pronaći na službenim web stranicama Međimurske županije. Lani su dobitnici Nagrade Zrinski bili Poljoprivredno gospodarstvo Srpak, Tamburaški sastav KUD-a Belica, Županijska liga protiv raka Čakovec, Josip Ceilinger i Petar Sabol. (BMO)

NEDELIŠĆE ima 83 novih studenata koji primaju mjesečnu stipendiju

Njih dvoje sudjelovali su lani na županijskom ekipnom školskom prvenstvu u kojoj se prijavilo 9 međimurskih škola. U kategoriji dječaka u kojoj je bila prilično jaka konkurencija, Dino je sa svojom ekipom osvojio peto mjesto, dok je prvo mjesto osvojila čakovečka Prva osnovna škola. Više sreće ima-

Gabrijel Stojanović i Marina Novak dvoje su od 83 novih stipendista Općine Nedelišće. 22-godišnji Gabrijel student je druge godine Kineziologije u Osijeku. Nakon završetka studija vidi se u radu u atletskom klubu ili školi u Nedelišću. Već se 10 godina bavi atletikom te je reprezentativac Hrvatske na 400 metara. - Stipendija će mi olakšati putovanja jer putujem vlakom, kao i općenito. Živim

Mladi intelektualci Nedelišća potpisali su ugovore o svojim stipendijama vatskoj te 800 kuna za studij Dania istaknuo je veliku važ- ju uvjete za dobro radno mjeu inozemstvu. Prilikom pot- nost povratka mladih nakon sto i život u općini Nedelišće, pisivanja studentskih ugovo- studiranja. Stvaraju se prilike naglasio je načelnik. (Dora ra, načelnik Nedelišća Darko i predispozicije da mladi ima- Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

Radom i trudom do medalja

Obitelj ima još jednog osnovnoškolca te dva srednjoškolca koji nisu u šahovskim vodama.

Gabrijel i Marina: Lakše ćemo pokrivati troškove studiranja u domu koji plaćamo 500 kuna, plus troškovi hrane i ostalo, rekao je student iz Nedelišća. Marina iz Pušćina studentica je 4. godine Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Ovo joj je prva općinska stipendija, a dosad je primala STEM stipendiju. - Sigurno će mi koristiti za troškove studiranja i stanarinu u domu. Kad se vratim doma željela bih raditi u

laboratoriju, rekla je studentica Marina. Ukupan broj stipendista u akademskoj godini 2019./2020. godine je 83. Deficitarna zanimanja su strojarstvo, graditeljstvo, radna terapija, medicina, računalstvo, elektrotehnika, matematika, anglistika, germanistika, rehabilitacija i psihologija. Mjesečni iznos stipendije je 600 kuna za studij u Zagrebu i ostalim gradovima u Hr-

Gornje Međimurje

UKRATKO iz Murskog Središća

Samo bočno parkiranje u Tekstilnoj ulici U Tekstilnoj ulici građani se žale na parkiranje automobila tako da zauzimaju i kolničku traku. Ubuduće će se tamo parkirati bočno. Temeljem naloga Županijske uprave za ceste Međimurske županije koja upravlja tom cestom. (BMO)

Sufinanciranje prijevoza autobusa za Dane turizma Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Čakovec odobreno je sufinanciranje prijevoza jednog autobusa na Dane poslova u turizmu u Zagrebu za nezaposlene osobe, učenike završnih razreda koji gravitiraju poslovima u turizmu te studente managementa turizma i sporta. (BMO)

Dori Rebernik pomoć za pijanističko natjecanje Sonji Rebernik iz Murskog Središća odobreno je sufinanciranje troškova za sudjelovanje Dore Rebernik na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Davorin Jenko u Beogradu u iznosu od 2000 kuna. (BMO)

I ove godine plan protiv suzbijanja štetočina Prihvaćen je Provedbeni plan provođenja preventivne i obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao posebne DDD mjere na području grada Mursko Središće za 2020. godinu. Plan je izradio Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVI MODERNI VRTIĆ u Murskom Središću otvorio svoja vrata

24. siječnja 2020.

Jedini vrtić u okolici koji radi od jutra do večeri Zbog jaslica, produženog i popodnevnog rada u vrtić dolaze djeca iz okolnih općina od Vratišinca do Podturna Dječji vrtić Maslačak nakon blagdana preselio je iz stare stoljetne zgrade iz centra Murskog Središća u novu modernu i namjenski građenu zgradu na Slatinama. Posjetili smo ih nakon što su se već ugnijezdili u novim svijetlim, zračnim i moderno uređenim prostorima velikim vanjskim dvorištem.

U novom vrtiću 125 djece

Ivana Maltarić, ravnateljica vrtića prenijela nam je dojmove između rada i boravka u starom i novom vrtiću. - Preseljenjem u novi vrtić dobili smo sve uvjete koji su danas potrebni prema pedagoškom standardu. Grad je pritom pokazao veliku brigu i pomoć da vrtić bude što opremljeniji, kazala je ravnateljica. U starom vrtiću upravo nam je najviše nedostajao prostor za još jednu skupinu te zasebni prostori za odgajatelje, stručni tim i spremačice. Vrtić Maslačak polazi 125 djece u matičnom vrtiću i još 28 djece u područnom odjelu u Peklenici, ispričala je ravnateljica Ivana Maltarić. Vrtić Maslačak brine o djeci jaslica do predškole, od čega 25 djece u jaslicama u 2 skupine. Nema lista čekanja, ali već sada ima upita za sljedeću pedagošku godinu premda su upisi tek u svibnju. - Roditelji svakodnevno zovu da bi od jeseni rezervirali mjesto za svoje dijete u vrtiću Maslačak. Dosta roditelja iz drugih općina upisuje svoju djecu u vrtić Maslačak. Najviše djece izvana dolazi iz

Vratišinca i to zbog jaslica, ali i iz općine Sveti Juraj na Bregu, Selnice, Podturna. - Iz kojih razloga ne pitamo, ako imamo mjesta mi upišemo, kaže ravnateljica i dodaje: - Dio razloga je u tome što mi imamo i jaslice, a neke okolne općine nemaju.

Rade od 5 ujutro do 19:30 navečer

Zasigurno mnogim roditeljima je vrtić u Murskom Središću odabir i zbog produljenog i popodnevnog boravka. Vrata vrtića su otvorena od 5 sati ujutro do 19:30, a prošle godine su bili otvoreni čak do 20:30 radi potrebe jedne mame koja je radila do 20 sati, a ako nekom roditelju treba mogu dijete primiti i od pet sati ujutro u vrtić. Redovni program vrtića i jaslica je 10-satni, ali se raspored boravka djeteta radi prema potrebi roditelja. Neke mame radi dva puta tjedno popodne tako da su njihova djeca u te dane u popodnevnom boravku npr. od 9:30 do 19:30. Uvijek do petka roditelj ima mogućnost zapisati svoje potrebe za sljedeći tjedan, nakon čega uz vrtiću izrade svoj raspored. Bez obzira u koje vrijeme je dijete u vrtiću cijena je za roditelja ista. U programu produljenog i poslijepodnevnog vrtića je 15 djece, a sredstva za rad su osigurana iz europskog fonda. Projekt traje 30 mjeseci, a nakon što program završi nadamo se da ćemo nastaviti raditi uz pomoć Grada jer potreba za produženim i poslijepodnevnim radom vrtića itekako postoji. Tim više što

Ivana Maltarić, ravnateljica vrtića smo jedini vrtić u okolici koji ima takvo radno produženo radno vrijeme.

Od jeseni Montessori skupina

- Od jeseni će u vrtiću biti 7 skupina, jedna više i to nova Montessori skupina, zbog čega su dvije odgajateljice na edukaciji. Sve drugo uz rad skupine od namještaja do didaktike je osigurano. Razlika u programu je u tome da je Montessori vrtić priprema za život, a ne za školu. U njemu neće biti legića, autića i lutkica, već didaktičkih igračaka od prirodnih materijala, a bit će namijenjen za djecu od 3 do 7 godina, pojasnila je ravnateljica. Dio roditelja je već sada zainteresiran za taj program premda će on biti nešto skuplji. Vrtić Maslačak ima osiguran i stručni tim: psihologa i edukacijskog rehabilitatora, što je velika pomoć u samom radu, odgojiteljima,

djeci, roditeljima. No, i rad stručnog tima osiguran je iz sredstava europskog socijalnog fonda, pa se iskreno nadam da će se po isteku tog

programa naći rješenje, jer za tako puno djece je potreban barem jedan stručni suradnik, kaže ravnateljica Ivana Maltarić. (BMO, Foto: zv)

Odlazak u šetnju

35 romske djece u 10-satnom vrtiću

Obitelji Žunić 500 kuna humanitarne pomoći Mursko Središće priskočilo je u pomoć obitelji Žunić u akciji koju je pokrenula Općine Selnica. Iz proračuna je odobrena isplata u iznosu od 500 kuna. (BMO) Jasličari

Izvan grada Mursko Središće malo je poznato da su tamošnja romska djeca integrirana u redovan 10-satni program vrtića barem dvije godine prije polaska u školu. Tu mogućnosti ne nude vrtići u okolici. Ranijih godina bilo ih je od 20 do 25 u vrtiću, a unatrag dvije godine 35 romske djece. Oni koji su prošli vrtić dođu pripremljeni u školu, poznaju hrvatski jezik i steknu potrebne navike, ali su i njihovi roditelji na neki način educirani što se od njih

očekuje i na koji način treba pristupiti djetetu sa školskim obvezama. U radu s djecom pomaže romska pomagačica koja nam je zlata vrijedna, kaža ravnateljica. Ona ujutro okupi djecu u Sitnicama, pratnja im je u autobusu. Rasporedi ih po skupinama i pomaže odgajateljima kad nešto treba, jer ne znaju sva djeca hrvatski kad dođu. Na odlasku iz vrtića ih spremi i bude im pratnja na autobusu prema doma. Uz to je veza između vrtića i roditelja u prenošenju poruka. (BMO)

24. siječnja 2020.

SELNICA Zamjenica Marija Jagarinec-Sić o svojim nesuglasicama s načelnikom Ervinom Vičevićem

Marija Jagarinec-Sić: Bojim se otići na Općinu! Za komentar na cijelu situaciju upitali smo i načelnika Ervina Vičevića koji je kazao da je njezina priča smiješna i da kad nema argumenata onda izmišlja Donedavno stranački kolege, a danas žestoki neprijatelji. Tako bi se mogao opisati odnos između načelnika Ervina Vičevića i njegove zamjenice Marije Jagarinec-Sić ako ga pogledamo s treće strane. Prošlog tjedna u redakciju naših Međimurskih novina javila se zamjenica Jagarinec-Sić koja je javno htjela progovoriti o poljuljanom međuljudskom odnosu između nje i tamošnjeg načelnika.

Zamjenica: Evo zašto se ne usudim doći u Općinu!

Ističe da volonterski obavlja funkciju zamjenice načelnika, a njezinu izjavu prenosimo u nastavku: - Zašto ja ne obavljam funkciju zamjenika načelnika? Funkciju ne obavljam jer sam doslovce s policijom izbacivana iz Općine. To znaju ljudi u Selnici. Trebala sam napustiti prostorije Općine, a ako ih ne napustim načelnik Vičević mi je rekao da će me se s policijom udaljiti. U tom sam trenutku napustila Općinu. S druge strane, prije toga bila sam izuzetno maltretirana,

Načelnik Ervin Vičević

odnosno mobingirana. Svaki put kad sam dolazila na Općinu na mene se vikalo. Prigovaralo mi se zašto moj muž sluša Balaševića. Dolazila sam na Općinu, a izlazila izbezumljena jer nisam znala u čemu je stvar. Izuzetno sam mobingirana, to se nastavlja i na sjednicama općinskog vijeća, na žene se dere i omalovažava ih se. Ako se postavi pitanje na sjednici, onda se to postavi jer to zanima mještane. Umjesto da se odgovori na pitanje, načelnik te izvrijeđa. Postoji ona izreka: Ne postoji glupo pitanje, postoji samo glupi odgovor. To su osnovne stvari zbog čega ja ne dolazim na Općinu. S druge strane, na koji način se načelnik postavio prema meni, ja se i bojim tamo doći. Ako mi se tamo nešto dogodi, tko će meni vjerovati i posvjedočiti? Ne znam zbog čega se on tako ponaša prema meni. Zamjenica Jagarinec-Sić kazala je također da su jednom prilikom čak zajedno sjeli na kavu kako bi riješili nesuglasice koje očito imaju. Nakon toga očekivala je da je to riješeno, no potom je opet na sjednicama, kako kaže Jagarinec- Sić, krenuo napad na nju. Kazala je da radi svoje sigurnosti na općinu danas može ići samo u pratnji zaštitara. Raspitala se u institucijama oko rješenja svog problema, gdje joj je rečeno da može jedino podignuti privatnu tužbu. Inače, kako kaže, nije konfliktna osoba, sve to je jako zamara i negativno utječe na nju i njezinu obitelj. Što se tiče rada u Općini, kazala je da i dalje djeluje na terenu, obavlja svoju dužnost. Istaknula je da ne obavlja dužnost na Općini jer joj je to tamo onemogućeno.

BREŽNA PRIČAONICA

Kakvi su uspješni ljudi?

renutno sam u fazi proučavanja što uspješne ljude čini uspješnima. Dakako, pritom ne mislim samo na milijardere jer ne smatram novac mjerilom nečije uspješnosti, već pojedince koji jako dobro obavljaju posao u svojoj branši te znaju uspješno balansirati između poslovnog i privatnog života.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ošla sam do sljedećih zaključaka. Svi oni izuzetno su uporni usprkos svim poteškoćama koje im život servira. Ne lome ih neuspjesi, tim više, svaki pad iskoriste da poprave svoj sljedeći korak. Osim toga, oni su izuzetno hrabri, izlaze iz svoje zone komfora suočavaju se licem u lice sa svojim naj-

Vičević: Zamjenica je željela da je zaposlim kao pročelnicu! S druge strane, za komentar na cijelu situaciju upitali smo i tamošnjeg načelnika Ervina Vičevića koji je porekao da postoji bilo kakvo mobingiranje. - Njezina priča je smiješna. Na svakom vijeću ste bili i osobno pa sami znate tko postavlja kakva pitanja. Kada nema drugih argumenata sada izmišlja i priču o mobingiranju. Naš zadnji razgovor bio je davno davno i ne sjećam se, ali tamo još 2018. Nakon omalovažavanja i podmetanja te godine pa izjava o tome kako je ona vodila najbolju sjednicu. Na sve to nisam obraćao pozornost. Nikakvog mobingiranja nema i neće ga biti, naveo je Vičević. - Koristim priliku da jednom zauvijek raščistimo. Gospođa Sić je nakon preuzimanja Općine 2013., nakon samo 10 dana došla je sa zahtjevom da ju zaposlim kao pročelnicu! Iako za to nema uvjeta pitati takvo nešto. U onom trenutku kada sam ja donio odluku da radim za 4 tisuće kuna kako bi stipendije mogle biti isplaćivane, kada je Općina bila pred bankrotom, jednostavno nisam mogao vjerovati na što su sve ljudi spremni i što se usuditi pitati. Već je tada izgubila moje povjerenje, kazao je načelnik. Drugi put je to bilo kada ju je zamolio da posjeti turnir odbojke na pijesku na Plešivici. Kako nam je kazao načelnik, ona je to obećala, međutim kada ju je nazvao da provjeri je li bila, Sićova mu je kazala da nije otišla

većim strahovima. Uspješni ljudi su sami svoji, ponekad čak i za “obične” ljude oni su neobični, neshvatljivi. vijek imaju pozitivan mentalni stav. Njih nikad nećeš čuti da se žale na jedne te iste stvari i po tom pitanju ništa ne rješavaju. Ako je i jako teško, to će znati jako uski krug ljudi oko njih, oni najbliži. Znaju reći ne. Iskreni su, ne daju dvosmislene odgovore. Oni su fokusirani na ciljeve. Sve

SVETI JURAJ NA BREGU

Povećane naknade za novorođenčad U proračunu Općine Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu osigurana su dodatna sredstva za povećanje potpore za svako novorođeno dijete s područja općine. Jednokratna potpora za svako novorođeno dijete na području općine povećava se za 1000 kuna. Svi stanovnici, odnosno roditelji koji imaju

koji imaju prebivalište na području Općine Sveti Juraj na Bregu, od 1. siječnja dobivat će jednokratnu potporu za novorođeno dijete u iznosu od 3000 kuna. Uz zahtjev je potrebno dostaviti rodni list za novorođeno dijete, preslike osobnih iskaznica roditelja i broj računa u banci. (sh)

Božićnice dobilo 329 umirovljenika Kao i proteklih godina Općina Sveti Juraj na Bregu isplatila je božićnice umirovljenicima s mirovinama nižim od 2000 kuna. Prema informacijama iz općinske uprave, božićnicu je podignulo ukupno 329 umirovljenika za što je isplaćeno

65.800 kuna. Iznos božićnice umirovljenicima iznosio je 200 kuna. Za socijalno potrebite predsjednici vijeća mjesnih odbora podijelili su 100 bonova u vrijednosti 200 kuna. Bonovi se mogu iskoristiti do kraja siječnja u trgovinama Metss. (sh)

ŠTRIGOVA

Inicijativa za izmjenu Prostornog plana Zamjenica načelnika Marija Jagarinec-Sić jer je doma slavila rođendan. - Tu je bio kraj bilo kakvih pitanja i zahtjeva više. Moj sin mene nije vidio na rođendanu zadnjih godina jer je Općina uvijek, nažalost, na prvom mjestu. Možda će mi Juraj oprostiti, možda neće, dodao je načelnik. U nastavku se osvrnuo i na događanja oko izbora 2017. godine Istaknuo je da je zamjenica Jagarinec-Sić bila protiv toga da njegov zamjenik bude Kruno Živčec iz SDP-a. - Počela su prepucavanja na drugom sastanku, posebno je Vrančić zaštitio gospođu Sić i tu smo se razišli sa SDP-om. To je jedina istina i za to postoje svjedoci. Svi oni koji su se zalagali za nju ostali su razočarani. Ima jedna Ezopova basna o biku i muhi pa poručujem gospođi Sić da ju pročita i izvuče pouku. Ja se na nju ne sjetim uopće jer imam puno pametnijeg posla, istaknuo je završno Vičević. (Sanja Heric)

ono što ih odvaja od tih zacrtanih ciljeva, tome kažu ne. ećina uspješnih menadžera veliku pozornost posvećuju i održavanju kondicije svojega tijela. U intervjuima koje su dali medijskim kućama, tjelovježba u bilo kakvom obliku je za svakog od njih obavezna jutarnja rutina. Žive kvalitetan i zdrav život. Pažljivo se odnose prema svom tijelu. Pomno biraju hranu koju

Općina poziva građane da podnesu inicijative za izmjenu i dopunu Prostornog plana Općine Štrigova. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, a temeljem stručne analize zaprimljenih inicijativa utvrdit će se osnovanost po-

kretanja postupka za izradu Izmjena i dopuna prostornog Plana Općine. Rok za podnošenje inicijativa je 17. veljače 2020. godine pisanim putem na adresu Općina Štrigova, Štrigova 87, 40312 Štrigova. (sh)

Poziv udrugama da se jave za financiranje Općina Štrigova poziva udruge i druge prihvatljive prijavitelje (zaklade, ustanove, klubove, organizacije civilnog društva čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti) da se prijave na financijsku podršku

programima i projektima koji doprinose razvoju prioritetnih područja iz natječaja. Ukupno planirana vrijednost Javnog natječaja je 300.000 kuna. Rok za podnošenje prijava na Natječaj završava 24. veljače 2020. (sh)

Radovi na Domu opet u punom jeku Nakon blagdanske stanke ponovno su počeli radovi na rekonstrukciji Doma kulture. Spremna je i projektna dokumentacija za Centar svetog Jeronima za prijavu na natječaj. Općina s nestrpljenjem čeka

rezultate natječaja Interreg V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014. - 2020. na koji je prijavljen projekt izgradnje vidikovca Goričko sviralo na Mađerkinom bregu. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Prijave za studentske stipendije

Proračunom Općine za 2020. godinu predviđena su ukupna sredstva od 60.000 kuna za dodjelu redovnih i jednokratnih stipendija stoga je ovih dana raspisan natječaj za dodjelu stipendija studentima. Mjesečni iznos stipendija

za studij u Čakovcu i Varaždinu iznosi 300 kuna, za studij u Zagrebu i ostalim gradovima u Hrvatskoj 400 kuna, a za studij u inozemstvu 500 kuna. Rok za podnošenje zahtjeva je zaključno do 14. veljače 2020. godine. (sh) Piše: Sanja Heric

jedu. Odabiru hranu koja im daje energije da mogu normalno funkcionirati cijeli dan. alo tko od njih gleda televizor ili “drkulji” po društvenim mrežama. Umjesto toga, puno čitaju. Upijaju znanja iz svog područja, ali i svih drugih. Znaju da čitanje povećava kapacitet pamćenja. Čitajući postajemo fokusiraniji i bogatiji za nova iskustva koja u svom životu vjero-

jatno ne bismo mogli doživjeti.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DONJA DUBRAVA

VELIKA ŽIVOTNA ISPOVIJEST bivšeg beskućnika i zatvorenika Ivice Zrne iz Hodošana koji novi život gradi u Murskom Središću

Bogata godina iza dobravskih slogaša Minulog vikenda KUD Seljačka sloga Donja Dubrava održala je svoju redovnu godišnju skupštinu. Uz brojne goste, Skupštini su se odazvali i predstavnici ostalih dobravskih udruga te predstavnici susjednih prijateljskih društava iz Donjeg Vidovca i Legrada. U svom podužem izvještaju o radu u minuloj godini, predsjednica slogaša Štefica Kovač dugo je nabrajala aktivnosti društva u 2019. godini. Drugim riječima, slogaši su se odradili dosta nastupa plešući i svirajući kako doma tako i po raznim gostovanjima. Predsjednica je posebno istaknula trodnevno gostovanje u susjednoj Crnoj Gori, brojna predavanja i radionice koje je sloga počela organizirati unatrag godine te 4 nastupa pred crkvom gdje su sretan brak zaželjeli svojim članovima koji su uplovili u bračnu luku. S Markom Vučenikom su odradili fotografiranje kako bi imali kvalitetne fotografije za promotivne materijale. U planu radu za tekuću godinu su brojni nastupi, a namjeravaju obnoviti postojeće nošnje te kupiti nove, sve u vrijednosti od 10.000 kuna. Skupština je, kako to i dolikuje, završila domjenkom za sve sudionike. (vv)

KOTORIBA

Sportaši, prijavite svoje projekte Općina Kotoriba raspisala je javni natječaj za financiranje kapitalnih ulaganja udruga u području sporta sredstvima iz svog proračuna za 2020. godinu. Pravo podnošenja prijava imaju isključivo udruge s područja Općine koje unutar nje djeluju i vlasnici su nekretnine u Kotoriba na kojoj se provodi ulaganje. Ukupno planirana vrijednost Javnog natječaja je 30.000 kuna, a rok za podnošenje prijava završava 17. veljače o.g. Prije potpisa ugovora udruga će morati priložiti dokaze da se protiv odgovorne osobe u udruzi i voditelja programa ili projekta ne vodi kazneni postupak, te da udruga ima podmirene sve doprinose i plaćen porez. (vv)

SVETA MARIJA

Podijeljeno 5 studentskih stipendija Općina Sveta Marija u akademskoj godini 2019./2020. dodjeljuje 5 stipendija, i to 4 stipendije studentima s prebivalištem u naselju Sveta Marija i 1 stipendiju studentu s prebivalištem u Donjem Mihaljevcu. Na natječaj se javilo i zadovoljilo kriterije 4 studenata 3. godine te 1 koji je upisao drugu godinu studija. (vv)

24. siječnja 2020.

Nakon zatvora u borbi da beskućnici ne ostanu sami

Ivica nam je otvorio svoju dušu i ispričao kako izgleda život jednog beskućnika u Međimurju, kao i to kako je živjeti između četiri zida u zatvoru u Varaždinu i Glini gdje je doživio preobraćenje U Gradiščaku se uređuje prihvatilište za beskućnike kojima će pomagati Ivica Zrna

vica Zrna iz Hodošana sa svojih 33 godine prošao je kroz sito i rešeto. Prije nego što je završio u zatvoru živio je kao beskućnik u Čakovcu zajedno sa svojom majkom. Spavali su ispod nadvožnjaka u drvenoj kućici, pod mostovima i u napuštenim zgradama. Kad je kišilo sklonište su potražili na autobusnom kolodvoru, a prali su se na wc-u na željezničkom kolodvoru.

Život beskućnika u Međimurju

Ivan je sakupljao plastične boce po kantama ne bi li mogao kupiti kruh, jeftinu salamu i neki namaz. Bio je ljutit na cijeli svijet. Obuzimala ga je gorčina i ljutnja. Žicao je novac, a kada je bio na samom rubu počeo je provaljivati u restorane i kafiće. Depresija ga je na kraju dovela do toga da je postao ovisan o alkoholu. - U kolovozu 2008. godine živio sam u Hodošanu, ta je kuća najprije bila u vlasništvu djeda i bake, a nakon toga kuća je pripala teti koja ju je prodala. S mamom sam otišao u Prelog na stan i zaposlio se kod bačvara. Kako me on nije plaćao za rad, nismo mogli plaćati stanarinu i s mamom sam završio na ulici, započeo je svoju priču Ivica. Na ulici bez novaca završio je s mamom u najgore vrijeme, tijekom jeseni. U zimi su se temperature u noći znale spustiti i ispod minus 23 stupnjeva Celzijusa. No, nekako su uspjeli to preživjeti. Kada su se obratili institucijama koje bi im mogle pomoći, samo su ih slali od jednih do drugih, rješenja dugo nije bilo na vidiku. Kad je mami zbog uvjeta u kojima živi postalo

loše, smjestili su je u dom u Orehovicu. Ivica se nakon toga i dalje morao snalaziti sam. Čak je na nekoliko mjeseci otišao u Austriju gdje je zaradio oko 2500 eura, no kad je došao doma htio se pokazati pred drugima i sve je potrošio u kafićima. Tada je postao svjestan da se sada sam doveo do toga da po drugi put postane beskućnik. - Ljudi uvijek misle da su beskućnici neki nasilnici, dobro, ima i takvih, ali oni pokvare sliku, isto kao i Romi. Nisu svi takvi. Biti beskućnik nije ni lijepo ni jednostavno. Ljudi vas se boje jer misle da ste nasilnici, a mi se bojimo njih jer ne znamo kakvi su, ističe Ivica.

Zbog iznude završio u zatvoru

Kada mu je voda došla do samog grla, sjetio se duga od 14.000 kuna koji mu je poslodavac bio dužan te je organizirao s nekoliko prijatelja iznudu. U nekoliko navrata su ga premlatili i maltretirali njegovu ženu. Danas smatra da nije smio uzeti pravdu u svoje ruke. Priznaje da je ponekad znao djelovati kao luđak, drugačije nije znao. Tada je smatrao da je to način opstanka na životu. - Ne kažem da je to ispravno, nije to za hvaliti se. Nismo na Divljem zapadu. Rezultat te akcije bio je šest godina zatvora. Izašao sam prošle godine u svibnju. Zatvor me je promijenio, napomenuo je naš sugovornik koji trenutno živi u Murskom Središću. Dvije godine boravio je u Varaždinu te tri godine u zatvoru u Glini. U sobi je bio s osobama svakojakih profila, od najsitnijih “kokošara” pa

do višestrukih ubojica. Nema u zatvoru podjela po zločinima. Svatko se snalazi kako zna. Ističe da većina zatvorenika smatra da nitko nije kriv, da su se svi bezgrešni sveci. Ivica je prihvatio svoju situaciju. U zatvoru je radio na uvezu knjiga. - Ljudi se znaju buniti da su jako loši uvjeti u zatvorima, možda negdje stvarno jesu. U Glini je nova zgrada gdje svaka soba ima klima uređaj te pipe na senzor. Hrana u Varaždinu bila je jako dobra, vjerojatno takvu ni u hotelu ne spremaju. Postoji zatvorska prodavaonica gdje možete kupiti stvari koje trebate, kazao je u nastavku. Prvih godinu dana posvetio se čitanju te je volio pogledati dobar film na televiziji kada je to bilo dopušteno. Kaže da je na

početku boravka u zatvoru imao svakakvih misli, htio je osvetu. No nakon godinu dana došao je u kontakt s Udrugom građana Korak nade, koja mu je pomogla da na svijet počinje gledati drugim očima.

Prihvatilište za beskućnike u Gradiščaku

- Počeo sam čitati Bibliju. Upoznao sam Isusa. Počeo sam se mijenjati. Svo staro zlo je polako isparilo iz mene, dodao je u nastavku. Tijekom boravka u zatvoru napisao je i knjigu Živjet ću slobodan. To je njegova osobna ispovijest o životnom putu od djetinjstva pa do izlaska iz zatvora. Na slobodu je izašao prošle godine, a sada se zajedno s Udrugom Korak nade posvećuje humanitarnom i misijskom radu.

- Pred kraj odležavanja moje zatvorske kazne je predsjednik udruge Zvonko Presečan prodao svoju kuću u Lipiku i za taj novac kupio je kuću u Gradiščaku gdje se sada nalazimo. Uredit ćemo je za beskućnike. Kad bude gotova ja ću se ovdje useliti i pomagati im. Kad ćemo imati novaca uredit ćemo i cijeli gornji kat, istaknuo je Ivica i dodao da će se u kuću moći smjestiti desetak ljudi. Osim beskućnika bivših zatvorenika, vrata će biti otvorena i za ostale beskućnike, a posebno maloljetne beskućnike za što se ukazala potreba na području Međimurske županije. To će biti prvo prihvatilište za beskućnike u Međimurju te prilika za novi život pojedinaca čiji se glas ne čuje u našem društvu. (Sanja Heric)

U tijeku su radovi na uređenju kuće koja bi prve korisnike trebala primiti na ljeto

24. siječnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 17 PRELOG

Humanitarna rukometna utakmica „Za Gabrijela“ Rukometni klub Prelog organizira humanitarnu rukometnu utakmicu, u Sportskoj dvorani tamošnje Osnovne škole, u subotu, 25. siječnja s početkom u 16:30. U sklopu priprema za nastavak sezone, rukometaši Preloga odigrat će prijateljski susret protiv premierligaša

GRK Varaždin iz Varaždina. Ovoga puta će rezultat biti u drugom planu, a najvažniji dio ovoga susreta je njegov humanitarni karakter. Sav skupljeni prihod s ovog susreta, biti će uplaćen za pomoć u liječenju malog dječaka Gabrijela iz Preloga. (vv)

Digitalno čuvanje povijesti Preloga Članice zbora posebno pamte posjet koncertnoj dvorani Lisinski u Zagrebu

ZLATNE GODINE u Prelogu ispunjene koncertima i likovnim kolonijama umjesto televizijskih sapunica

Veliki iskorak da starost umjesto dosade bude puna života Osim koncerata, organizirano je i niz radionica kako kreativnih, tako i likovnih nakon čega je organizirana izložba ručnih radova. Svi sudionici će posebno pamtiti likovnu radionicu na prostoru preloške Marine koju, iako im je relativno blizu rijetko kada sami posjećuju ili šeću njenim stazama Star, uvjetno rečeno, je svatko onoliko koliko se osjeća ili smatra starim, odnosno mladim, te samo starost ne mora biti kraj aktivnog života. Životno iskustvo, prevaljene godine itekako se mogu iskoristiti za još jedno plodno i interesantno razdoblje života, zvano zlatno doba ili zlatne godine. Najgore je biti opterećen životnim problemima, nedaćama i godinama, uvjeriti samog sebe kako si star i nemoćan, da više ništa nije za tebe niti da si sposoban nešto napraviti. Naročito je pogubno zatvoriti se kuću, izbjegavati bilo kakve susrete i razgovore.

jedna od ciljanih skupina kojima su se ponudile pogodnosti projekta. Zbor okuplja pjevače od najmlađih 60-tak pa do najstarijih 80-tak godina. - Mogu reći kako nam je bilo jako lijepo, rekla je za naše novine Antonija Krleža iz pjevačkog zbora. Održali smo četiri koncerta, organizirali dva izleta od kojih je jedan bio i koncert u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Svi smo se dobro proveli, zabavili, fotografirali i sve će nam ostati u doista lijepom sjećanju.

Grad Prelog obavještava poljoprivrednike s područja Grada te susjednih općina, da će se izobrazba o sigurnom rukovanju i primjeni pesticida održati u preloškom Domu kulture u subotu 25. siječnja 2020. godine, s početkom u 10 sati. Radi se o izobrazbi za profesionalne korisnike – dopunska izobrazba. Na izobrazbu je potrebno ponijeti

U veliki broj aktivnosti uključeno više od 120 osoba

Osim koncerata, organizirano je i niz radionica kako kreativnih, tako i

osobnu iskaznicu i karticu od prošle izobrazbe ili potvrdu da je osposobljavanje obavljeno. Cijena dopunske izobrazbe jest 150 kuna i plaća se na licu mjesta. U cijenu je uključen trošak dopunske izobrazbe, polaganje ispita te trošak izrade iskaznice. Grad Prelog će sufinancirati izobrazbu sa 100 kuna za polaznike s područja Grada Preloga. (vv)

Lani za političke stranke isplaćeno oko 31.000 kuna Iz svog proračuna tijekom 2019. godine, Grad Prelog je za redovito godišnje financiranje političkih stranaka isplatio 30.833 kuna. Shodno broju članova, najviše je dobio HDZ

Svi smo se dobro proveli, zabavili, fotografirali i sve će nam ostati u doista lijepom sjećanju. Uz to, kaže, djelom sredstava koje su dobili, čak su uspjeli platiti i voditeljicu zbora. I naravno, zahvalni su Gradu i preporučuju se za daljnju suradnju u ovakvom ili pak nekom drugom obliku.

od suvremenih alata za dijeljenje zavičajno-povijesnih zbirki je digitalna platforma Topoteka koja na jednostavan način omogućuje digitalizaciju i objavljivanje raznovrsnih povijesnih izvora i korištenje interaktivnih IT alata za njihovo opisivanje, predstavljanje i pretraživanje. - Svatko od nas stvara povijest, a kako će i hoće li ta povijest biti sačuvana i dostupna javnosti ovisi o nama. Čuvati svoju baštinu i tradiciju možete i vi. Poziv na suradnju i dalje je otvoren. Sve informacije možete dobiti u Knjižnici gdje možete i donijeti svoje materijale za digitalizaciju, poručuju iz gradske knjižnice. (vv)

Izobrazba o sigurnom rukovanju i primjenu pesticida

Održali smo četiri koncerta, organizirali Obogatili preloški dva izleta od kojih društveni i kulturni je jedan bio i konživot cert u zagrebačkoj Naša sugovornica An- koncertnoj dvorani tonija Krleža iz Preloga Vatroslav Lisinski. poručuje kako i oni stariji mogu pridonijeti ako, već ne gospodarskom i političkom prosperitetu sredine u kojoj žive, onda barem društvenom i kulturnom. Upravo je to i bio cilj projekta pod nazivom “Umjetnost i kultura 54+” koji se između ostalog dvije godine provodio i u Gradu Prelogu. Uz Grad u njega se uključilo Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije te tamošnja Knjižnica i čitaonica. Drugim riječima, kroz projekt se osmišljavalo kvalitetno provođenje slobodnog vremena osoba starijih od 54 godine kao i osoba s invaliditetom kroz organizirane kulturne i kreativne aktivnosti. Pjevački zbor umirovljenika bio je

Preloška Knjižnica i čitaonica promovirala je svoj novi projekt pod nazivom Topoteka Prelog. Samu ICARUS digitalnu platformu Topoteka predstavila je doc.dr.sc. Vlatka Lemić, predsjednica ICARUS Hrvatska, a primjere svoje dobre prakse predstavile su dr.sc. Ivana Haničar Buljan, administratorica Topoteke Podsused i dr.sc. Valerija Macan Lukavečki, administratorica Topoteke Zagreb-povijesni centar. ICARUS Hrvatska interakcijom s lokalnim ustanovama, udrugama, zajednicama i pojedincima koji posjeduju arhivsko gradivo želi potaknuti zaštitu i javno predstavljanje njihovih arhiva. Jedan

i to 12.600 kuna, slijedi SDP sa 6200 kuna, pa HSS sa 6000 kuna, HNS je dobio 4200 dok je najmanje dobio nezavisni vijećnik Dubravko Cvetko 1800 kuna. (vv)

Čak milijun kuna za održavanje javnih zelenih površina - Pokazali smo da itekako možemo pridonijeti društvu i u našim zlatnim godina, govori Antonija Krleža likovnih nakon čega je organizirana i izložba ručnih radova. Svi sudionici će posebno pamtiti likovnu radionicu na prostoru preloške Marine koju, iako im je relativno blizu, rijetko kada sami posjećuju ili šeću njenim stazama. Kroz 18 mjeseci trajanja bilo je uključeno više od 120

osoba starijih od 54 godina, održano je ukupno 125 radionica, angažirana su dva stručnjaka i to jedan za radionice pjevačkog zbora te drugi za likovne radionice. Za sve te aktivno, iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstva kulture povučeno je oko 373.000 kuna. (vv foto: zv)

Ove se godine na području grada Preloga za program održavanja komunalne infrastrukture planira osigurati oko 2,3 milijuna kuna. Shodno planu, novci će se namaknuti iz sredstava komunalne naknade, komunalnog doprinosa, cijene komunalne usluge, naknade za koncesiju, proračuna jedinice lokalne samouprave, fondova Europske unije, ugovora, naknada i drugih izvora propisanih posebnim zakonom te donacija. Program obuhvaća održavanje nerazvrstanih cesta,

javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, građevina javne odvodnje oborinskih voda, održavanje javnih zelenih površina, slijedi održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene, zatim groblja i krematorija unutar groblja, održavanje čistoće javnih površina te javne rasvjete. Gledajući po stavkama, najviše sredstava, čak milijun kuna ide za održavanje javnih zelenih površina. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POVODOM VINCEKOVA posjetili smo vinarsku obitelj Dvanajščak-Kozol iz Dragoslavca

24. siječnja 2020.

U bačvama zri vino izuzetne kvalitete - Trenutno se vino pretače. S obzirom na to da je iza nas izuzetno dobra vinogradarska godina, očekujemo jako kvalitetna vina. Uostalom to je već potvrđeno našim mladim vinima kao i muškatom koji je već u bocama, ističe mlada vinarka Tea Dvanajščak Vuković Piše: Vlasta Vugrinec, tak ili završetak pojedinih radova u vinogradu i kliSanja Heric jeti. Danas su oni izgubili Sveti Vinko koji se slavi svoj prvotni smisao, pa se 22. siječnja te sveti Martin obilježavaju isključivo već 11. studenog najznačajniji poznatim slavljima poput su zapovijedani blagdani Martinja ili pak Vincekova. koje su nekada štovali i Nova sezona u strogo se pridržavali naši vinogradu započela vinogradari. Uz njih tu su već u prosincu još i blagdan Sv. Juraj koji I dok se Martinjem se obilježava 23. travnja, Sv. Ivan Krstitelj 24. lip- obilježava završetak vinonja, Sv. Mihovil 29. rujna. gradarske godine jer mošt Blagdani su to koji su ras- prelazi u vino, Vincekovo poređeni shodno vegeta- označava novi početak, cijskim ciklusima tijekom izlazak u gorice i pripremu poljoprivredne godine i trsova za narednu sezonu. koji su označavali poče- Naime, bez obzira na vri-

Nema prave zime, nema ledene berbe

Nažalost, vrijeme je takvokakvo je, ispunile se najave da u prosincu i siječnju neće biti prave zime, pa Dvanajščakovi nisu ništa ostavili za ledenu berbu koja zahtijeva barem tri dana temperatura oko -7 ili niže. - Za ledenu berbu bobice grožđa moraju biti smrznute, dehidrirane i idealne za ledeno iscjeđivanje, ističe naša mlada vinogradarka Tea i naglasila: Osim toga, ledenom berbom se niti ne zamaramo, budući da imamo nekoliko probranih

predikatnih vina izvrsnih ranijih berbi. Ni drugi naši vinogradari koji su njegovali kult ledene berbe i pravljenje izvrsnog ali i skupog vina iz smrznutih i dehidriranih bobica, odustaju od te vrste berbe. S jedne strane, nisu sigurni hoće li dočekati potrebne minuse a s druge, ostavljanje bobica na trsju samo je zov za ptice kojima u ovo doba ponestaje hrane pa im to grožđe dođe kao idealna gozba.

SAVJETI za poljoprivrednike

Zdravko Dvanajščak sa škarama u ruci u svojim je goricama još od Božića prošle godine jeme, snijeg i led ili kišu i sunce, vinogradari su uzimali škare u ruke i krenuli s orezivanjem vinove loze. - Naravno, da danas to više nije tako. S obzirom na veličinu naših vinograda mi smo s orezivanjem krenuli još prije Božića prošle godine. Drugim riječima za nas nova sezona počinje još dok traje prijašnja - govori jedan od naših najpoznatijih vinara Zdravko Dvanajščak. Zajedno sa svojom djecom, Teom i Viktorom brinu se o trsju zasađenom na nešto manje od 10 hektara i jednostavno ne bi stigli sve napraviti kada bi se strogo držali tradicijskih običaja i datuma. Pored toga, napredovala je i struka koja govori da se s orezivanjem može krenuti čim završi vegetacijska sezona, odnosno kad otpadne i posljednji list s trsa. Stoga je obitelj praktički orezala i više od polovine svog nasada u kojem prevladavaju sorte poput

sauvignona, muškata, bijelog i crnog pinota, traminca, žutog muškata te naše zaštićene autohtone sorte moslavac iz kojeg se dobiva vino Pušipel, etablirani međimurski brand. - Velik dio naših starijih nasada smo i izvadili i zamijenili mladim a dio podmlađivanja još uvijek traje i sada budući da nam vrijeme to dozvoljava, dodao je.

Podrum je pun bačvi izvrsnog vina

I dok u vinogradu već uvelike traju pripreme za novu sezonu u podrumu sazrijeva vino prijašnje godine. - Trenutno se vino pretače, ističe njegova kćer Tea Dvanajščak Vuković. Zavisno o sorti grožđa imamo drugi ili treći pretok. S obzirom na to da je iza nas izuzetno dobra vinogradarska godina, očekujemo jako kvalitetna vina. Uostalom to je već potvrđeno

našim mladim vinima kao i muškatom koji je već u bocama. Uskoro slijedi i punjenje suvignona dok se najkasnije kreće s buteljiranjem međimurskog vinskog brenda Pušipel. Iako nekog prevelikog posla oko vina više ni nema jer se zrenje odvija u kontroliranim uvjetima koji vladaju u podrumima, ipak je “gazdina prisutnost” neophodna svakog dana jer nikad se ne zna što bi moglo iskrsnuti i poći naopako, a bila bi prava šteta, sad na kraju uništiti cjelokupni godišnji rad koji čeka samo “pucanje” prvog čepa Pušipela i potvrdu dobro obavljenog posla.

Jako dobra godina za Pušipel Prestige

Po ustaljenom običaju, prva potvrda o kvaliteti vina bit će već uoči ovogodišnjeg Urbanova kada slijedi Međunarodno ocjenjivanje vina. Shodno

najavama, ove bi godine žiri trebao imati i te kako puno posla. Naime, uz uobičajeni Pušipel klasik, vino iz redovne berbe, mnogi vinari, pa tako i obitelj Dvanajščak-Kozol dobit će i ove godine prestižniju marku vina, odnosno predikatno vino marke Pušipel prestige. - Pušipel Prestige radimo samo u najboljim berbama i proizvodimo u ograničenim količinama. Naravno radi se o kasnoj berbi u kojoj se odabiru samo najbolji grozdovi, doznajemo od vrsne poznavateljice dobre međimurske kapljice Tee, koja je već sa 16 godina položila ispit za sommerlierku, najmlađa u Hrvatskoj. Pušipel Prestige odlikuje se zelenkasto-žutom bojom, kristalno bistre i djelomično guste je strukture. Pitko je, prozračno i harmonično pa samim time naprosto klizi niz grlo. Jednom riječju - šampionsko.

Integrirana zaštita bilja uz najbolju kombinaciju mjera Zbog povećanja svjetskog stanovništva i njihovom sve većom potražnjom za hranom, poljoprivredni proizvođači trebaju proizvoditi više kultura i hrane na postojećim površinama obradivog tla. Kako se obradive površine zbog različitih uzroka (urbanizacija, neobnovljivo onečišćenje tla itd.) smanjuju, povećavaju se prinosi uzgajanih kultura uz istovremeno unaprjeđenje tehnologije poljoprivredne proizvodnje kako bi se gubici prinosa sveli na minimalnu razinu. Izazov takve proizvodnje sastoji se u tome kako istovremeno očuvati i okoliš.

Odgovore na to pitanje daje nam integrirana zaštita bilja koja se sve više razvija u cilju dugoročne i održive poljoprivrede koja postiže odgovarajuću, sigurnu i kvalitetnu proizvodnju hrane, unapređuje život poljoprivrednika i čuva neobnovljive resurse. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, integrirana zaštita bilja je procjena i primjena svih raspoloživih mjera zaštite bilja i drugih mjera koje sprječavaju razvoj populacija štetnih organizama, svodeći istovremeno na najmanju moguću razinu

opasnosti po ljudsko zdravlje i okoliš. Integrirana zaštita bilja podrazumijeva primjenu najbolje kombinacije mjera zaštite bilja (mehaničke, fizikalne, biološke, biotehničke, kemijske i agrotehničke) kako bi se uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja svela na najnužniju mjeru potrebnu za održavanje populacije štetnih organizama ispod razine gospodarske štete. Osnovno načelo integrirane zaštite bilja je smanjenje korištenja sredstava za zaštitu bilja provođenjem preventivnih mjera zaštite koje utječu na smanjenje populacije

štetnih organizama. Preventivne mjere zaštite svakako smanjuju populaciju štetnih organizama. Provođenje pravilnog plodoreda, provedena gnojidba prema analizi tla i planiranom prinosu, biranje otpornijeg sadnog materijala ili sorti i očuvanje prirodnih neprijatelja prva su stepenica u smanjenju korištenja izravnih mjera zaštite. Poljoprivredni proizvođači stalnim pregledom usjeva, praćenjem vremenskih prilika (temperature, oborine, vlaženje lišća, pojave vjetrova) čije vrijednosti se razlikuju za različite štetne organizme,

poznavanjem kritičnog broja štetnih organizama u usjevu mogu pravilno procijeniti vrijeme primjene izravnih mjera zaštite. Također je vrlo važno ne primjenjivati sredstva za zaštitu bilja u nedopuštenoj dozi ili koncentraciji, na usjevu na kojem sredstvo nema dozvolu i u vremenskim prilikama (najčešće previsoke ili preniske temperature) kako se ne bi razvila rezistentnost štetnog organizma na određena sredstva za zaštitu bilja. Tek kada iscrpimo sve mogućnosti preventivnih mjera zaštite odlučujemo se na primjenu kemijskih metoda.

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

24. siječnja 2020.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Domaći med je najbolji za gripozne dane

Ove godine imamo sreće ili pak gripa stiže nešto kasnije jer je, trenutno broj oboljelih doista mali. A već je odavno poznato kako se imunitet našeg tijela, između ostaloga diže i konzumacijom kvalitetnog meda koji se ovih dana nudi i na našoj čakovečkoj tržnici. Shodno želji, može se kupiti med raznih okusa, od livadnog i bagremovog do kestenovog. Što se ostale ponude tiče, već je unatrag par tjedana standardna. Drugim riječima, može se dobiti domaće povrće, uglavnom korjenasto dok pak nam lisnato, pretežno stiže iz toplijih krajeva. Slična je situacija i sa voćem kojeg predvode domaće jabuke a potom dolazi ono ostalo poput citrusa, grožđa, kivija, kakija itd. Premda je kraj siječnja, na klupama su uz postojane ciklame, pojavili i prvi jaglaci

Paletu svojih medova svakodnevno na placu nudi Siniša Frazi iz Čakovca te zumbuli i to po doista simboličnim cijenama, od 5 do 10 kuna. (vv)

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Salate:

20-25 kn/kg

Salate:

20 kn/kg

Patlidžan:

25 kn/kg

Patlidžan:

25 kn/kg

Kelj:

15 kn/kg

Kelj:

15 kn/kg

Celer:

15 kn/kg

Celer:

15 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

8 kn/kg

Koromač:

20 kn/kg

Koromač:

20 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Rajčica:

20 kn/kg

Krastavci:

20 kn/kg

Krastavci:

20 kn/kg

Krumpir:

4 kn/kg

Krumpir:

4 kn/kg

Peršin:

20-30 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg

Mladi luk:

5 kn/vezica

Mladi luk:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Rotkvica:

5 kn/vezica

Luk:

6 kn/kg

Luk:

5 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Grah:

25-30 kn/kg

Grah:

25 kn/kg

Jaja:

1.5 kn

Jaja:

1.5 kn

Med:

45-50 kn

Med:

45 kn

Kruške:

20 kn/kg

Kruške:

20 kn/kg

Klementine:

15 kn/kg

Klementine:

12 kn/kg

Naranča:

12 kn/kg

Naranča:

10-12 kn/kg

Mandarine:

7 kn/kg

Mandarine:

6 kn/kg

Šipak:

20 kn/kg

Šipak:

20 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Kivi:

20 kn/kg

Kaki:

20 kn/kg

Kaki:

20 kn/kg

Jaglaci:

5 kn

Jaglaci:

5 kn

Zumbuli:

10 kn

Zumbuli:

10 kn

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Afrička svinjska kuga Piše: Mihael Kacun, dvm

Afrička svinjska kuga (ASK) je vrlo kontagiozna virusna zarazna bolest svinja (domaćih i divljih) koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice sa mortalitetom koji može doseći i 100%. Od afričke svinjske kuge oboljevaju isključivo svinje (domaće i divlje) za ljude bolest nije opasna. Inkubacija traje od 5 do 15 dana. Prvi klinički znak bolesti obično je visoka tjelesna temperatura (više od 40°C), praćena depresijom, gubitkom apetita, brzim i teškim disanjem, te iscjetkom iz nosa i očiju. Svinje su nekoordinirane u kretanju i nakupljaju se u skupine. Krmače mogu pobaciti u svim stadijima gravidnosti. Kod nekih svinja može doći do povraćanja i opstipacije, dok se kod nekih može razviti krvavi proljev. Javljaju se vidljiva potkožna krvarenja, posebno na ekstremitetima i uškama. Prije smrti može doći do kome, koja se javlja jedan do sedam dana nakon pojave kliničkih znakova. U divljih svinja uočava se nemogućnost kretanja, ležanje, a u rijetkom slučajevima krvavi iscjedak iz nosa ili krvavi proljev. Bolest se širi u divljih svinja direktnim kontaktom, izravni horizontalni prijenos ima vrlo važnu ulogu

u slučaju relativno visoke gustoće populacije divljih svinja, kao što je, primjerice, slučaj kada se virus po prvi puta pojavi u populaciji koja je bila zdrava. Zatim je tu neizravni kontakt, virus izlučen urinom i fekalijama kontaminira staništa divljih svinja, a tijekom povoljnih razdoblja (zima, niske temperature) može se prenijeti na druge prijemljive životinje. Iznutrice koje su ostavljene od strane lovaca prilikom evisceracije zaraženih životinja na lovištu igraju važnu ulogu te povećavaju količinu virusa u okolišu. Zarazne lešine mogu održavati živi virus u staništu tijekom dužeg vremenskog razdoblja u odnosu na izlučevine i iznutrice (mjeseci), naročito tijekom zime. Domaće svinje zaraze se uglavnom izravnim ili neizravnim kontaktom s virusom. Smatra se da je zaražena divlja svinja glavni izvor zaraze domaćih svinja, a svi prethodno navedeni putovi i mehanizmi širenja istovjetni su i u populaciji domaćih svinja. Jedina učinkovita mjera za sprječavanje unosa virusa ASK u uzgoje domaćih svinja je visoka razina biosigurnosti koja se mora provoditi kontinuirano i održavati na visokoj razini. Afrička svinjska kuga (ASK) se Godine 2007. pojavila se u Kavkazu i od tada se proširila na nekoliko zemalja istočne i sjeverne Europe. Epidemija velikih razmje-

ra proširila se tisućama kilometara od svoje izvorne točke unosa u Gruziji te, osim endemičnog ukorjenjivanja kod domaćih svinja, bolest je naposljetku prešla na populacije divljih svinja.. Do sada je bolest već postala endemična u populaciji divljih svinja u nekoliko zemalja i nastavlja širiti svoj raspon u Europi, što uzrokuje ozbiljnu zabrinutost Zabrinjavajuća je činjenica da se ova bolest nezaustavljivo širi na području Europske Unije od 2014. godine uzrokujući vrlo velike ekonomske štete i posljedice u vidu trgovinskih problema za zaražene države. Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u Europskoj uniji bolest se za sada pojavila u populaciji domaćih i divljih svinja u Bugarskoj, Litvi, Latviji, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Estoniji, dok je u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj potvrđena samo u populaciji divljih svinja. Izvan Europske unije bolest je najviše štete napravila u Kini i Rusiji. U Kini je fond svinja smanjen za 32%. Pad svinjskog fonda na globalnoj razini uzrokovao je i porast cijene svinjskog mesa za 30% čega smo i mi svakodnevno svjedoci uspoređujući cijenu svinjskog mesa u mesnicama u istom razdoblju prošle godine i sada. U našem najbližem susjedstvu Republike Hrvatske afrička svinjska kuga pojavila se u mje-

secu kolovozu u Srbiji u tri sela okolici Mladenovca i to u populaciji domaćih svinja na ukupno 18 gospodarstava, a najnoviji podatak kaže da je u ponedjeljak 13. siječnja 2020. godine Republika Srbija je Europskoj komisiji prijavila prve slučajeve afričke svinjske kuge u populaciji divljih svinja. Utvrđena su ukupno tri žarišta na jugoistoku Srbije. Kao što je ranije spomenuto u na gospodarstvima koja drže svinje potrebno je provoditi biosigurnosne mjere kontinuirano i na visokoj razini, a najvažnije su: kupovina svinja sa svim potrebnim veterinarskim dokumentima (svjedodžba, putni list, markica), u potpunosti onemogućiti izravan ili neizravan kontakt sa divljim svinjama, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom koji je kao takav registriran u Jedinstvenom registru domaćih životinja, prijava veterinaru svinja koje pokazuju znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih svinja divljih, posjednici svinja dužni su osigurati potpunu provedbu biosigurnosnih mjera, posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

24. siječnja 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Poljoprivredni tečaj dr. Rudolf Steiner

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

U OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec kreiramo školski vrt Projekt “Mali vrt za velike promjene” novi je projekt koji provodi ga udruga Biovrt - u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec. Projekt traje od 01. 11. 2019. - 31. 08. 2020. U sklopu projekta kreirat ćemo školski vrt u dvorištu OŠ Vratišinec zajedno s roditeljima učenika i zainteresiranom lokalnom zajednicom, napraviti im edukativni program i tako napraviti trajnu učionicu na otvorenom za sadašnje i buduće generacije škole, te prenijeti iskustva iz PŠ Novo Selo Rok u kojoj provodimo ovakve programe već 4 godine. 50 djece nižih razreda PŠ Novo Selo Rok i 70 djece viših razreda OŠ Vratišinec će proći edukativni program o zdravim načinima života, očuvanju prirode i održivom razvoju, a dodatno u svakoj školi biovrtlarska grupa od 20 učenika u sklopu redovne izvannastavne aktivnosti će učiti na interaktivan način u školskim vrtovima i na terenskim edukacijama. Uvest ćemo ih u zaboravljenu baštinu povezujući djecu, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja

zajedno uči, razmjenjuje znanje i unapređuje. U sklopu projekta 14. 01. 2020. u OŠ Vratišinec je voditeljica i edukatorica na projektu Silvija Kolar-Fodor održala uvodno motivacijsko-edukacijsko predavanje s nastavnim osobljem i roditeljima učenika. Upoznala ih je s budućim aktivnostima projekta i planiranom volonterskom akcijom gdje ćemo svi skupa u OŠ Vratišinec napraviti školski vrt za ove i buduće generacije škole. Sve smo sudionike predavanja iznenadili i poklonom - kompletom sjemenja iz Biovrta, kako bi i njih potaknuli na uzgoj vlastite zdrave hrane. Veselimo se budućim aktivnostima i novom međimurskom školskom vrtu. Ulaganje u najmanje aktivnost je koja će se mnogostruko vratiti našoj lokalnoj zajednici, stoga smo sretni što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prepoznalo naše napore i dalo nam podršku i u ovom projektu. Projekt „Mali vrt za velike promjene“ financijski podržava Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a odobren je u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2019./2020.

24. siječnja - Dan ploda do 11 sati, od 12 sati povoljno vrijeme za biljke korijena

Pripremamo zemlju i sjeme za raniji uzgoj povrća. 25. siječnja - Dan korijena

Takozvani “Poljoprivredni tečaj” skup je osam predavanja koji se odnosi na poljoprivredu. Dogodio se na Duhove 1924. godine na imanju grofa Keyserlinga u Koberwitzu u Šleskoj. Samo devet mjeseci nakon toga 30. ožujka dr. Rudolf Steiner je umro. Neopisivo smo zahvalni za sudbinu koja mu je omogućila da izvrši ovu važnu poruku. Poticaj za promatranje biljaka Maria Thun je našla u ostavštini dr. Rudolfa Steinera. Stoga je i naša velika zadaća primjenjivati biološko dinamičku metodu u proizvodnji hrane. U toku predavanja glavna misao je Steinerova tvrdnja da mora biti prava gnojidba u dodavanju života a ne u dodavanju tvari te kako nije dobro što više ne znamo surađivati s kozmosom. U preparate koje je Steiner imenovao za

VRTLARICA

oživljavanje zemlje, brojimo preparate za prskanje i kompostne preparate. O preparatima za prskanje smo često pisali i potaknuli čitatelje da ih izrađuju i upotrebljavaju i sami. Za razumijevanje preparata gnoj iz roga (500) i kremen iz roga (501) još kratko obrazloženje: Biljka raste iz sila Zemlje i sila Kozmosa. Preparat gnoj iz roga joj pomaže da se sa silama Zemlje bolje poveže. Biljka napravi veći i dublji korijen, posljedično u okolini bolje može tražiti hranu koju zbilja treba, te je svakako bolje osigurana u slučaju suše. Kremen iz roga pomaže biljci da se bolje poveže s kozmosom. Kozmičke kvalitete su toplina i svjetlost. Ako toplinu koja je vezana za plodove biljke shvaćamo kao kalorije, svjetlost bismo mogli označiti s vitalnošću koju proizvod sadržava.

Proizvedimo svoj sjemenski krumpir. Osušene zelene gomolje sa sjemenom krumpira namočimo, zatim sjeme pomiješamo sa zemljom te posijemo. Sjetvu preporučujemo 25. siječnja kada su Sunce i Mjesec pred zemaljskim zviježđem jarca. Biljke prepikiramo za presadnju na dan za korijen te presadimo na otvoreno kada više nema mraza. 26. siječnja - Dan korijena

Do jeseni takav krumpir njegujemo i sav posao obavljamo u dane korijena 27. siječnja - Dan cvijeta

Dana 27. i 28. Siječnja do 19 sati pčelari uklonite zimske uloške i očistite ždrijela. 28. siječnja - Dan cvijeta

Pregledajte i zalijte kućno cvijeće, pregledajte cvjetne gredice ako vam vremenske prilike dozvoljavaju. 29. siječnja - Dan lista do 13 sati, od 14 sati povoljno vrijeme za biljke cvijeta 30. siječnja - Dan lista

Pripremite zemlju i sjeme biljaka lista za ranu sjetvu jer je preporučeno da to napravimo početkom veljače.

U VRTU Anike Fabijanić iz Štefanca

Sobna aralija uspijeva u Anikinom dvorištu Japanska ili sobna aralija prekrasni je zimzeleni brzorastući grm kojeg obožavaju svi ljubitelji cvijeća. Biljka osvaja svojim ogromnim tamnozelenim duguljastim listovima koji se nastavljaju na dugačku stabljiku. Uglavnom svi vlasnici svoju araliju uzgajaju u tegli kao sobnu biljku. No, ne i Anika Fabijanić iz Štefanca koja na čuđenje mnogih, svoju araliju već niz godina njeguje kao vanjsku biljku zasađenu u

dvorištu. Istina, može malo promrznuti, kaže nam naša sugovornica no vrlo se brzo oporavi. - Meni uopće zimi ne treba termometar, govori nam Anika Fabijanić. Samo pogledam kroz prozor i gledam listove aralije. Ukoliko su spušteni znam da je vani minus. I ne samo da uspijeva vani na otvorenom, već izdašno tjera mladice kojima naša vrtlarka osvaja susjede, prijatelje i znance. (vv)

Anika Fabijanić svojom aralijom izaziva “zavist” Štefančarki

24. siječnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 21

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM

UDRUGA Ovršni ustanak Međimurje

Uspješno riješen prijedlog ovrhe za maloljetnika

Brojna obitelj Lipovićevih i najbliži sa slavljenicima

VRATIŠINEC

Dragica i Josip Lipović proslavili 50 godina braka! U blagdanskom ozračju, Dragica i Josip Lipović iz Vratišinca proslavili su 50 godina braka. Svoju su ljubav i zavjete obnovili pred Bogom i obitelji, početkom siječnja ove godine, u crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu. Dragica i Josip, kao i svi sretni parovi koji su zajedno dočekali ovu lijepu obljetnicu, sjećaju se samo sretnih trenutaka, a one lošije pokušavaju zaboraviti, što im za sada ide jako dobro.

Imaju troje djece (Kruno, Lidija i Gordana), dva zeta i snahu, 10 unuka (Doroteja, Petra, Domagoj, Anna, Paul, Julia, Natalie, Eva, Katarina i Barbara) i jednu praunuku Leonie. Bogatstvo brojne obitelji i ljubavi kojima su nagrađeni izvor je snage za sve poteškoće s kojima se susreću. Nakon božjeg blagoslova, zajedno s obitelji i prijateljima, svoju su lijepu obljetnicu proslavili u Zlatnom Bregu u Zasadbregu. (as)

Supružnici Lipović zavjete su obnovili početkom siječnja

SDP Međimurske županije

Donacija za Caritasov dnevni boravak Dr. Antun Bogdan Članice i članovi Savjeta za zdravstvo i socijalnu politiku SDP-a Međimurja početkom siječnja posjetili su Caritasov Dnevni boravak djece Dr. Antun Bogdan u Čakovcu. Darovali su osoblje i korisnike Dnevnog

ŠTO VAS ŽULJA

boravka voćem i drugim namirnicama te aparatićem i trakicama za mjerenje glikemije. Uz toplu dobrodošlicu tijekom druženja razgovaralo se o djelovanju Dnevnog boravka, potrebama korisnika - djece s posebnim

potrebama i budućim planovima o radu. Rastali su se uz obećanje da će im Savjet za zdravstvo i socijalnu politiku SDP-a Međimurja uvijek biti na raspolaganju i pomoći što god bude moguće.

Članovi Savjeta volonterski i s entuzijazmom kontinuirano rade na edukaciji stanovništva o prevenciji bolesti te očuvanju zdravlja putem predavanja, radionica, javnozdravstvenih akcija i sudjelovanjem u humanitarnim akcijama. (BMO)

PITANJE ČITATELJA Krešimira Biškupa za nadležne u Gradu Čakovcu o troškovima topa za zasnježivanje

Jedno zasnježivanje košta oko 750 kuna - Agregat sa strujom je trošak od 400 kuna, dok se potroši 80 kubika vode. Prema toj računici, zasnježivanje stoji oko 750 kuna, odgovorio je pročelnik David Vugrinec Čakovčanin Krešimir Biškup poslao nam je pitanja i odgovore vezano uz top za zasnježivanje koje je uputio gradsku adresu. Pitao je tvrtku Ekom zašto je stroj kupljen, te su od-

govorili kako je za zasnježivanje površina na kojima građani Čakovca provode vrijeme za aktivnosti na snijegu u vrijeme kada nema snježnih padalina. - Grad Čakovec u suradnji s GP Ekom d.o.o. putem raspisanog natječaja, nabavio je krajem prosinca uređaj za zasnježivanje. Bruto cijena nabavke uređaja za zasnježivanje iznosila je

50.000 kuna, odgovoreno je. Na čakovečkom jugu kod 2. Osnovne škole zasnježivanje se do sada odvijalo jednom. U jezeru Starog grada snijeg se radio dvaput. Kako se snijeg otopio, zasnježivanje su ponovili ovog tjedna, u noći 21. na 22. siječnja. S obzirom da nije dobio zadovoljavajući odgovor ko-

liko košta jedno zasnježivanje, Krešimir Biškup zamolio je putem naših novina da ponovno upitamo nadležne u Gradu Čakovcu. Kratki odgovor je dao pročelnik David Vugrinec. - Agregat sa strujom je trošak od 400 kuna, dok se potroši 80 kubika vode. Prema toj računici, zasnježivanje stoji oko 750 kuna. (dv)

Ovih dana nam se obratila majka maloljetnog dječaka starog 13 godina koji je primio prijedlog za ovrhu od Međimurskih voda iz Čakovca zbog nepodmirenih računa. Kako je dječaku prije 2 godine preminuo otac maloljetnik je naslijedio kuću i od tada živi sa majkom u Zagrebu. Da bi kuća koju je naslijedio bila održavana dali su je na korištenje stanarki uz minimalnu naknadu. Međimurske vode čekove za vodu nisu slale na adresu gdje se očitava brojilo, već na neku staru adresu gdje nitko ne boravi već duže vrijeme. Ali je zato dječaku prijedlog za ovrhu na 600 kn stigao na pravu adresu u Zagrebu. Sav dug se popeo na 1290 kn. Majka dječaka obratila nam se za pomoć u rješavanju problema zgrožena s prijedlogom za ovrhu poslanu na ime maloljetnika. Kontaktirali smo i stanarku i zajedno s njom se uputili na Međimurske vode, jer kao što je ona sama rekla, dug je ustvari njezin i mora se platiti. Primili su nas u pravnoj službi gdje su nakon razgovora sa stanarkom odmah zaustavili prijedlog za ovrhu i ponudili stanarki nagodbu da dugovanje podmiri na rate, te je mogla odabrati iznos na koliko rata može otplaćivati. Ovim putem pozivamo sve građane Međimurja da ukoliko prime prijedlog za ovrhu od Međimurskih voda ili imaju problem sa otplatom dugovanja, neka se jave njihovoj pravnoj službi te zamole nagodbu. Na koncu su se iz Međimurskih voda ispričali zbog cijelog slučaja, te je priča završila pozitivnim ishodom, priopćila je Udruga Ovršni ustanak Međimurje.

Deložirani Vladimir Smrtić zaslužuje drugu šansu Udruga Ovršni ustanak dala je obavijest u medije također i u slučaju ovršenog i deložiranog Vladimira

Smrtića iz Čakovca. On je deložiran iz jedine nekretnine (iako je bivša predsjednica tvrdila kako nije moguće biti izbačen iz jedinog doma), 28.09.2017. godine te je zbog velikog stresa završio je u bolnici, na psihijatriji gdje je boravio 43 dana. Nakon izlaska iz bolnice obratio se Centru za socijalnu skrb Čakovec gdje su mu 19.12.2017. odbili zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Sve se svodi na to da g. Smrtić nije dragovoljno predao svoju nekretninu kupcu, jer po zakonu samo u tom slučaju imate pravo na plaćenu stanarinu 18 mjeseci na teret države. Udruga Ovršni ustanak ovim putem apelira na pojedine političke stranke, da ukoliko ne mogu pomoći građanima neka ne odmažu i neka se ne promoviraju na jadnim ljudima kojima na taj način samo nanose štetu i dodatne troškove. Ujedno pozivamo i sve građane koji se nalaze u situaciji da mogu ostati bez jedinog doma da nam se jave na vrijeme, prije nego dođe do dražbe kako bi zajedno pokušali pronaći rješenje. Vladimir Smrtić sada živi u sobici od 20 m2 sa kupaonicom. Taj prostor je jednostavno premali za jednog čovjeka, a njemu još k tome i preskupi. Prima mirovinu od 1.944,95 kn, od toga mu na ovrhu ode 486,22 kn te mu ostaje za živjet 1457,73 kn. od čega plaća još i dopunsko zdravstveno osiguranje i 1600 kn stanarine sa režijama. Naravno da mu taj iznos nije dovoljan niti za stanarinu, a kamoli za preživjeti čitav mjesec. - Svaki čovjek zaslužuje drugu šansu pa tako i gospodin Smrtić. Započeli smo razgovor sa pročelnikom Grada Čakovca, a nadamo se da će se u sve uključiti i gradonačelnik Stjepan Kovač, te da ćemo zajedno pronaći dostojanstveni smještaj za normalniji život - poručili su na kraju.

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. siječnja 2020.

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec opet među prvima u zemlji

VOLIM JER… 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA TRGOVINA METSS čakovečki jug koja je odnedavno na novom-starom mjestu

Besplatan internet za pacijente i djelatnike Županijska bolnica Čakovec među prvima u Hrvatskoj završila je jedinstven infrastrukturni projekt bežičnog povezivanja i umrežavanja svih bolničkih djelatnosti. Primarni cilj navedenog projekta je intenzivno ulaganje u

ljudski potencijal i u modernizaciju zdravstvenog sustava. Zahvaljujući provedenom projektu svi korisnici polikliničkih i stacionarnih zdravstvenih usluga, ali i svi djelatnici Županijske bolnice Čakovec, mogu potpuni be-

splatno koristiti Internet za osobne potrebe. Za spajanje na otvoreni Internet potrebno je koristiti mrežu: bolnica gosti i lozinku: Internet. Uz besplatni Internet u Županijskoj bolnici Čakovec,

LEO klub Zrinski Čakovec za najmlađe pacijente naše bolnice

započelo je i testiranje najsuvremenijeg i jedinstvenog sustava vođenja vizite u Hrvatskoj – eVizita, čime ustanova predvodi informatičke trendove i najavljuje dodatni niz novih projekata i inovacija. (dv)

Kutije pune slatkiša kao “Mali dar za veliku stvar”

Prodavačice Melita, Maja i Sindy uz našeg čitatelja Mladena Perčića

Mladen Perčić čita sve po redu u našim novinama

Ovaj tjedan posjetili smo novootvoreni METSS na čakovečkom jugu, na njihovoj zapravo staroj lokaciji. Ondje smo u jutarnjoj kupnji zatekli kupca Mladena Perčića koji čita naše novine, a zanimaju ga sve vijesti i novosti u našem kraju.

Simpatične prodavačice Melita, Maja i Sindy fotografirali smo uz našeg čitatelja Mladena, a svima smo poklonili naše praktične i ekološki prihvatljive, šoping platnene vrećice u živoj crvenoj boji (mk)

Članovi LEO kluba Zrinski Čakovec posjetili su za vrijeme proteklih blagdana Odjel za pedijatrije i ugodno iznenadili bolesne mališane koji su tamo proveli blagdane s prikladnim poklonima, tj. slatkišima. Također su pakete darovali i socijalno ugroženim obiteljima u našem kraju. Poklončići su prikupljeni akcijom "Mali dar za veliku stvar" koja se odvijala na osam lokaciju u mjesecu prosincu. (dv)

Dio prikupljenih slatkiša i krekera koje su donirali članovi LEO kluba Zrinski

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant Čakovec

kupona skupi Zamijenite džoker kuponom, i jedan od propuštenih naočale poku pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 28.1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Novo 58. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” približava se kraju. I u siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kupon iz ovog broja, mijenja jedan od propuštenih. Skupljene kupone najkasnije do 28. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja To-

mislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 58. kola, objavljujemo u Međimurskim novinama 31. siječnja. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

INTERVJU BARITON ARMANDO PUKLAVEC Čakovčanin s adresom u Grčkoj PROGRAM Noć muzeja 2020. u Međimurju

Zrinko Kutnjak Arien podijelio iskustvo turneje po Kini Iza imena Arien krije se vrsni DJ i producent Zrinko Kutnjak iz Čakovca, koji svoju karijeru gradi i inozemno, pa stoji uz bok poznatih izvođača poput Martina Garrixa, Jasona Derula, Ellie Goulding i drugih. Više o njemu u nastavku Medije. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

vikend vodič

NOĆ MUZEJA 2020. petak, 31. siječnja, od

Besplatno postave i

subota 25. siječnja ČAKOVEC Trg Republike 10:00 - 12:00 Dan mimoza Globetka 14:00 Deveta sezona Kros lige Globetka Industrial bar Metalac 21:00 Zibe Unplugged live Cafe bar Paladin 21:00 OSDS Klub Poodrom 22:00 Sasha Mikac

nedjelja 26. siječnja PRELOG DG Sport 10:00 Priločki višeboj

ČAKOVEC, Trg Republike, 10 - 12 sati

Pridružite se humanitarnom obilježavanju Dana mimoza I ove će se godine u Čakovcu, kao i u ostalim mnogobrojnim gradovima Hrvatske organizirati Dan mimoza, u sklopu kojeg će se građanima ponuditi grančice mimoza, edukativni materijali i davat će se savjeti. Financijska sredstva prikupljena tijekom ovogodišnjeg Dana mimoza u Međimurju namijenit će se za kupnju testova na humani papiloma virus. Program obilježavanja 13. hrvatskog Dana mimoza bit će u organizaciji Kluba žena oboljelih od ginekoloških zloćudnih tumora „Vita“ zajedno sa Županijskom ligom protiv raka Čakovec i Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije u Čakovcu će se na Trgu Republike, u subotu 25. siječnja od 10 do 12 sati. Uz Klub „Vita“, Županijsku ligu protiv raka Čakovec i Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, u akciju će se uključiti i zdravstveni djelatnici Županijske bolnice Čakovec, Doma zdravlja Čakovec i primarnih ginekoloških ordinacija te ordinacija obiteljske medicine, kao i učenici Srednje škole Čakovec.

24. siječnja 2020.

Koncert benda The Killers zadnjih sedam-osam godina su jedna od najvećih svjetskih rock atrakcija

15. IZDANJE INmusic festivala od 22. do 24. lipnja u Zagrebu

The Killers u lipnju po prvi put u Hrvatskoj INmusic festival #15 u Zagrebu, ove 2020. godine donosi zaista impresivan line-up koji se još nadopunjava jakim glazbenim imenima. Najjači headliner koji je objavljen za ovogodišnji INmusic svakako je američki bend The Killers. Još nije objavljen točan dan koncerta koji se očito prilagođava kompletnom festivalskom line-upom, ali kao što i piše na njihovoj službenoj stranici zagrebački koncert, održat će se za vrijeme trajanja festivala tj. između 22. i 24. lipnja. Za one koji manje prate modern i indie rock glazbu, riječ je o bendu koji je posljednjih deset godina kada je na turneji, headliner najjačih svjetskih glazbenih festivala. Njihova glazba i svirka privlači desetke tisuća fanova i ljubitelja rock glazbe. Primjerice na njihovom nastupu koji smo pratili 2012. godine na Sziget festivalu bilo je više od 100.000 ljudi, a na nekima još i više (Glastonbury, Lollapalooza, Coachella…). Osim što imaju novi album, 2020. godina bit će u

znaku veliki britanske turneje gdje su posebno popularni, koja se nastavlja diljem Europe, pa tako po prvi put stižu i u Hrvatsku. Kakva je primjerica njihova popularnost u Engleskoj, najbolje svjedoči da će se koncertom redom održavati na najvećim stadionima u gradovima u kojima gostuju i koji su manje-više rasprodani. Primjerice u Manchesteru na Old Traffordu, a u Londonu na Emiratesu gdje igra Arsenal na kojem će svirati dva dana uzastopce. Cijela turneja po Engleskoj, Škotskoj i Irskoj već je rasprodana. S obzirom da su prvi put u Zagrebu, zasigurno će set listu činiti desetak njihovih najvećih hitova kao što su: Somebody Told Me, All These Things That I've Done, For Reasons Unknown, Runaways, Jenny Was a Friend of Mine, A Dustland Fairytale, Spaceman, Smile Like You Mean It, Human, Read My

Mind, Mr. Brightside itd. Njihovi pratitelji sigurno dobro poznaju sve ranije nabrojene najveće hitove, a oni koji ih ne manje prate sigurno su čuli sve ove pjesme, koje su jako radiofonične i često su na repertoaru najslušanijih hrvatskih radio postaja. Njihov naziv The Killers potječe iz video-spota za skladbu Crystal sastava New Order, u kojem Orderovci glume imaginarni sastav tijekom čijeg se nastupa na basbubnju može vidjeti natpis The Killers. Veliki utjecaj na njihovu glazbu ima još jedan kultni britanski bend - Joy Division, tako da su primjerice u svoju koncertnu svirku uvrstili kao cover njihovu stvar - Shadowplay. Uz njih, u Zagrebu će ove godine od 22. do 24. lipnja, zasvirati također poznata glazbena imena: Beck, Deftones, The Lumineers i mnogi drugi, dok organizatori pripremaju dolazak još nekoliko jakih imena. (dz, foto: Facebook/The Killers)

Ove godine održat će se petnaesta po redu man prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih osnovanog 1820. godine i 140 godina Muzeja z U Čakovec stižu selničke atrakcije Ovogodišnja Noć muzeja u Muzeju Međimurja Čakovec u znaku je općine Selnica. Predstavit će se kulturna, povijesna, vjerska, športska i gospodarska baština općine Selnica. Na taj način naš muzej nastavlja uhodanu koncepciju Noći muzeja predstavljanjem međimurskih općina. Kulturnjaci, folkloraši, glazbenici, recitatori, zaljubljenici u stare automobile, ljubitelji povijesti i tradicije, već se naveliko pripremaju za nastup. Otvorenje Noći muzeja će biti u atriju palače Zrinskih s početkom u 18 sati. Na samom početku otvaranja, svečanu pjesmu Općine izvest će Pjevačka skupina i Tamburaška sekcija KUD-a Selnica. Ispred domaćina posjetitelje će pozdraviti ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan, a nakon nje i općinski načelnik Ervin Vičević koji će svakako imati što reći o ovoj veoma poduzetnoj međimurskoj općini. Slijedi recitacija pjesme Ignaca Šardija te izlaganje

Tomislava Leskovara, župnika selničke župe sv. Marka o povijesti župe. O školstvu selničkog kraja upoznat će nas ravnateljica OŠ Selnica Anica Rašperger. Viktorija Brezarić otpjevat će pjesmu Međimurski bregi, a Ignac Šardi predstavit će svoj muzej – Oldimer muzej Šardi. Završnicu svečanog otvorenja ovogodišnje Noći muzeja obilježit će selnički tamburaši, a potom slijedi razgled prigodne izložbe u salonu i domjenak. Već u 20 sati u atriju počinje prezentacija „namatanja“ selničke fašničke atrakcije – pikača. Istodobno s prikazom izrade, članovi udruge Selnički pikač objasnit će povijest te tradicije. Umijeće izrade pokladne maske Pikač, zaštićeno je 2007. godine kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Nakon Pikača, Ignac Šardi će zainteresirane posjetitelje provesti kroz atrij i upoznati s kolekcijom starih automobila i motocikala iz svog muzeja. Posjetiteljima će cijelo to vrijeme, sve do 01 sat u noći, biti omogućeno besplatno razgledavanje stalnih muzejskih postava te prigodnog postava o povijesti i sadašnjosti općine Selnica u izložbenom

ČAKOVEC, Zgrada Scheier, subota 8. veljače, 19 sati

Pučpuljike pozivaju na svoj prvi godišnji koncert

Atmosfera na Globetkinom krosu poticajna je i vedra

ČAKOVEC, 25. siječnja, 14 sati

U subotu prvo kolo 9. sezone Kros lige Globetka Trkačko druženje utorkom od prije desetak godina nekolicine članova AK Međimurje, preraslo je 2012. godine u Kros ligu Globetka. U prvoj godini okupilo se u prosjeku 59 trkača da bi prošlogodišnja Globetka završila s odličnim prosjekom od 220 sudionika po jednom kolu. U subotu, 25. siječnja

kreću novi izazovi jer će se toga dana s početkom u 14 sati održati 1. kolo za 2020. godinu Pravila i propozicije pronađite u raspisu na internet stranici organizatora Lige AK Međimurje. Trkači i hodači pozvani su doći malo ranije zbog pravovremene prijave. (rr)

Ženska vokalna skupina “Pučpuljike” iz Čakovca izrasla je iz uspješne ženske vokalne skupine KUU Veseli Međimurci,. Osim što njeguju međimursku popevku, posežu i za glazbenom riznicom drugih zemalja. Naziv grupe preuzele su iz stare međimurske pjesme

„Pučpuljika pučpuduje“ (Prepelica) koja za njih ima posebno značenje i ljepotu. Članice vole Međimurje i međimursku narodnu baštinu. Osim starih međimurskih popevki, vole pjevati i nove stvari s novim aranžmanima. Okupljaju se u prostoriji Društvenog doma u

Mihovljanu koju im je ustupio Grad Čakovec. U veljači će održati i svoj prvi samostalni godišnji koncert. Održat će se u Čakovcu u zgradi Scheier u subotu, 8. veljače s početkom u 19 sati. Dođite i doživite kako „pučpuduju„ čakovečke Pučpuljike. (rr, zv)

MURSKO SREDIŠĆE, CZK "Rudar", utorak, 28. siječnja, 19 sati

Igor Gruber predstavlja film i knjigu koja se čita u jednom dahu Planinarsko društvo Bundek poziva na projekciju filma „Po grebenima Korzike“ i promociju knjige “Rumena na obroke” autora Igora Grubera, alpiniste iz Slovenije. “Po grebenima Korzike“ je novi putopisno-planinarski film u kojem Igor Gruber predstavlja pohod po poznatom putu GR 20 (166 km, 14 dana hodanja, 10

km uspona). Put slovi kao jedan od najljepših i najtežih u Europi i svijetu. S predivnim fotografijama i videozapisima film će vas ponijeti u jedinstven i neponovljiv planinski svijet otočkog raja. Nakon što je prehodao 2.640 km „Crvenim putem Via Alpine“ u 2015., Igor se vratio u Alpe u 2018. godine i prehodao i njezinu sestru „Žuti put“ od Trsta do

Oberstdorfa. U dobrih mjesec dana prehodao je 800 km i 50 km uspona. Svoje doživljaje opisao je u knjizi „Žuta po dijelovima“, koju će predstaviti. Predavanje će se održati u utorak, 28. siječnja u 19 sati u Centru za kulturu „Rudar“ Mursko Središće uz slobodan ulaz. Pokrovitelj programa je Grad Mursko Središće. (rr)

24. siječnja 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

d 18 do 01 sat

o razgledajte muzejske dobro se zabavite!

nifestacija Noć muzeja koja je započela 2005. godine s nekolicinom zagrebačkih muzeja, da bi tijekom proteklih godina h muzeja. Jubilarna 15. Noć muzeja ističe dvije velike obljetnice: 200 godina postojanja i rada Arheološkog muzeja Split, za umjetnost i obrt u Zagrebu, osnovanog 1880.godine

utorak 28. siječnja MURSKO SREDIŠĆE

19:00 projekcija filma „Po grebenima Korzike“ i promocija knjige “Rumena na obroke” Igora Grubera

petak 31. siječnja Noć muzeja

salonu. U atriju palače, uz laganu vatricu, tamburaše i sjedalice od balirane slame, posluživat će se kuhano vino i čaj. U slučaju lošeg vremena otvorenje će biti upriličeno u izložbenom salonu MMČ-a.

U Prelogu Scifidelity Orchestra

Nositelji Noći muzeja u Prelogu su Muzej Croata insulanus Grada Preloga te Knjižnica i čitaonica Grada Preloga. U Prelogu ćete pronaći informacije o velikanima Preloga te o povijesti školstva na području Preloga. Izložbe koje će biti pripremljene u Prelogu govorit će upravo o tome, a priprema se i izložba slika Dijane Nazor „Skrivene slikarske tajne“. U glazbenom programu će sudjelovati Scifidelity Orchestra, Irma Dragičević i Dinko Sardelić, za najmlađe se priprema program u kojem će sudjelovati mađioničar, neće nedostajati ni oslikavanje lica, balona i bombona. Gastro kutak Srednje škole Prelog i prezentaciju međimurskih vina posjetitelji će moći pronaći u prizemlju Muzeja. Program u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga započinje od 18 sati. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga će ovogodišnju

ČAKOVEC, subota 8. veljače

GIFT u Metalcu Koncert benda GIFT ne treba posebno najavljivati jer je prošlo već više od godinu dana, a još uvijek se sjećamo jednog od najboljih koncerta u Metalcu. Ovaj puta GIFT svira najbolje izvedbe velikih britanskih autora poput: Depeche Mode, David Bowie, Placebo, Coldplay, The Cure, Soft cell, Talking Heads i mnogi drugih. Oni koji su GIFT već gledali, znaju da se ovaj događaj ne propušta.

Noć muzeja obilježiti s partnerima Osnovnom školom Prelog i Srednjom školom Prelog koje će se posjetiteljima predstaviti sa svojim viđenjem knjiga i čitanja. Knjižnica će u vrijeme Noći muzeja biti otvorena za posudbe od 18- 22 sata. Noć muzeja će označavati noć otvorenih vrata knjižnice kada će svi posjetitelji moći ostvariti članstvo u knjižnici, vratiti, posuditi i produžiti građu te koristiti sve dostupne resurse i zbirke knjižnice u ovom atraktivnom, večernjem terminu. „Zato čitaj!“ ime je projekta kojeg su pod mentorstvom profesorica Mirela Petković i Tanje Gregur, u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja, 2019. godine proveli učenici Srednje škole Prelog Klaudija Zvonarek, Benjamin Radiković, Neven Ovčar i Kristian Kolar. Izložba fotografija "Knjiga živi" nastala je početkom 2019. godine radom članova Foto grupe "Fijolica". Učenici u svojim djelima vizualno promišljaju o čitanju te o samim knjigama i njihovom „tajnom“ životu kojeg vode na policama knjižnice, a koji se transformira u rukama čitača. Foto grupa djeluje u Osnovnoj školi Prelog pod

iskusnim mentorstvom učitelja Silvia Benča. Autori fotografija: Ana Hošnjak, Emili Novak, Fran Petković, Greta Blagus, Ivona Zvonarek, Lana Posavec, Lara Obadić, Marija Purić, Marina Dolenec, Matej Novak i Nika Naranđa.

subota 1. veljače ČAKOVEC

Centar za kulturu 14:00 Zimska plesna produkcija Studio Vivona

Vrata u Kotoribi otvaraju"Stare stvari"

U sklopu ovogodišnje Noći muzeja koja se održava 31. siječnja svoja vrata otvara i privatni muzej „Stare stvari“ vlasnika Franje Šajna iz Kotoribe. Zbirka starih stvari iz područja poljoprivrede, ribolova, građevinarstva i svakodnevnog života na selu s ukupno više od šesto eksponata bit će otvorena od 18 do 24 sata. Ulaz na izložbu je besplatan, bez dobrovoljnih priloga.

U Dunjkovcu zbirka “Štrekari”

Već 4. godinu za redom Udruga za očuvanje kulturne baštine Međimurska gruda i Turistička zajednica Općine Nedelišće otvaraju vrata povijesne zbirke „Štrekari“ koje je uređena na prostoru željezničkog stajališta Dunjkovec. Zbirka je posvećena pružnim radnicima, a sadrži vrijedne i zanimljive eksponate koji

subota 1. veljače ČAKOVEC Posljednjih godina u muzejskim postavima najmlađe generacije najviše interesiraju digitalne prezentacije

prikazuju kako je nekad izgledao život željezničara. Ove se godine ujedno obilježava i 160 godina prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Zbirka će se moći besplatno razgledati u petak, 31. siječnja od 18 do 23 sata.

Vrijedi otići i u Trakošćan

U galeriji Dvora Trakošćan moći će se razgledati izložba Ivan Generalić iz Zbirke Malogorski. Kustosi

Dvora Trakošćan u polivalentnoj dvorani održati će dva predavanja, o zbirci slika i zbirci fotografija. U 19:45 bit predavanje o zbirci slika Dvora Trakošćan. U Viteškoj dvorani u 20 sati biti će koncert klasične glazbe, gitaristička djela izvode učenici glazbene škole u Varaždinu, PO Ivanec i profesor Mislav Vudijan. Predavanje o zbirci fotografija počinje u 21 sat. Muzej otvara svoja vrata u 18 sati. (rr, dv)

Industrial bar Metalac 22:30 GIFT

nedjelja 2. veljače PODTUREN 9:30 Hodnja uz Muru za Muru

subota 29. veljače ČAKOVEC zgrada Scheier 09:00 – 13:00 Razmjena sjemenja iz ekološke i biodinamičke proizvodnje ČAKOVEC Zgrada Scheier 19:00 Prvi godišnji koncert „Pučpuljike”

petak 14. veljače ARENA VARAŽDIN 20:00 Željko Joksimović

subota 22. veljače ČAKOVEC

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura

24. siječnja 2020.

BARITON ARMANDO PUKLAVEC iz Čakovca s adresom u grčkom povijesnom gradu Solun

Međimurci, što više pjevajte međimurske pjesme! U

budućnosti bi neku od opera mogli postaviti sami Međimurci. U rujnu će nas nekoliko nastupiti u Čakovcu na zajedničkom koncertu. To me veseli, ističe Puklavec

Piše: Roberta Radović Foto: Privatna arhiva, rr Ovogodišnju svečanu akademiju povodom Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom uveličao je nastupom i Armando Puklavec. U našoj ugodnoj „kupici razgovora” nakon koncerta prisjetio se nastupa 1992. godine kada je prilikom proslave 75. godišnjice ponovnog pripojenja Međimurja hrvatskoj domovini izveo nekoliko pjesama iz Ruždjakovog ciklusa s Hrvatskim komornim orkestrom. Dinamična dosadašnja karijera odvela ga je u Grčku u grad Solun gdje živi sa suprugom sopranisticom Sofijom Mitropoulo. - Koja uloga vam je otvorila operna vrata u Grčkoj? - Prije nekoliko godina sam primio poziv za ulogu

Amonasra u Verdijevoj "Aidi" u Megaronu u Solunu. S veseljem sam prihvatio. Održane su tri predstave, a mjesec dana prije izvedbe sve ulaznice su bile rasprodane. Doživjeli smo velik uspjeh i otada me stalno zovu. Uslijedili su brojni koncerti koje je organizirala Periferija Središnja Makedonija. Nastupali smo u brojnim tisućljetnim starim gradovima. - Mnogo putujete i nastupate. Što vas je osobito impresioniralo? - Zadnji veći projekt bila je opera "Dido i Enej" Henryja Purcella i njezina izvedba u Sankt Petersburgu u Rusiji. Oduševio me grad, muzej Ermitaž. Izdvajam i prošlogodišnji nastup u Italiji u povijesnom gradu blizu Rima, u teatru Verdi, mjestu Viterbo. U Njemačkoj mi je bilo zanimljivo nastupati u mjestu Bad Hersfeld u Rui-

ni, nekadašnjoj crkvi danas katedrali gdje je jako dobra akustika. Glas mi je tamo jako dobro zvučao. Izdvajam i nastup na Siciliji u gradu Sirakuza. Bio sam smješten vrlo blizu povijesnih i kulturnih znamenitosti tog mjesta, a i - Volim otići u prirodu slušati ”ftičice kak popevaju”, a veseli me i potraga za gljivama u našim međimurskim šumama, govori Puklavec kulinarski sam se dobro tamo snašao (smiješak). - Kako se živi u Grčkoj, ranske kuhinje. Janjetina je prošle godine u Selnici. No- je uloga u operi Tosca već kakva je gastro i eno po- izvanredna, bogata je lepeza stalgije uvijek ima. Radostan nekoliko puta ponuđena, ali začina. U Grčku sam se jako sam kad dolazim u rodni kraj, sam smatrao da još nisam nuda? - Život u Grčkoj je lijep. dobro uklopio i po tom ga- a kad duže izbivam iz Grčke zreo za nju. Vrlo rado bih je Živim u centru Soluna koji je stronomskom pitanju. Kad onda me opet nosi nostalgi- u budućnosti pjevao. ja kuham koristim ja prema Grčkoj. Volim biti biblijski grad. Tu žive - Što preporučujete maslinovo ulje na nekom mjestu, ali nakon mladim opernim talentiljudi jake vjere. i vrlo često tri tjedna bivanja na istom ma? Zainteresiran U Grčku sam med. Grčki, prostoru, obuzima me želja sam za grčke se jako dobro - Trebaju raditi na seali i naš za promjenom. specijalitete. bi, puno čitati i učiti uloge. uklopio i po međimur- Kako se pripremate Otkad me SoMnogo pjevati. Ako je netko gastronomskom ski. Volim za nastup, kako njegujete fija upoznala određeni glas, nek ostane u pitanju, uz smiješak i naše bu- glasnice? i ona je sama tome. čino ulje i - S obzirom na to da stalkomentira naučila kuhati. - Kad niste na pozorninaravno meno pjevam više je to mentalJedva čekam da Puklavec ci i vezani uz profesiju što đimursko vino. na priprema i na duhovnoj se vratim u Grčku volite i stižete raditi? Tko god je dolje u razini nego fizički. Veliko na njezinu kuhinju. Posljednjih dvanaest Grčkoj probao naše bijelo mi je veselje pjevati i meVolim grčku raznolikost. godina rado volim otići u muSve je dosta na bazi medite- vino kažu da takvo vino nisu đimurske narodne pjesme zeje. Kad sam upoznao svoju pili. koje pjevam od mladosti. - Kako se snalazite s Pjevam ih gdje god mo- Sofiju, prvi sastanak smo dogrčkim jezikom? gu. Za dobar glas bitna je govorili u arheološkom mu- Prvo sam zbog ljubavi prehrana. Nije dobro biti zeju. Sudbina nas je drugdje naučio talijanski jezik, tako u zadimljenom i hladnom povezala, ali vjerujem da ćeda doma sa Sofijom raz- prostoru jer glasnice uvijek mo i u taj muzej stići. Volim govaramo na talijanskom. moraju biti tople. Treba pje- Solun zbog sunca, blagih zima Prvom smo se sporazumi- vati uloge svojom tehnikom i izvanredne klime pogodne jevali na engleskom, zatim i stalno raditi na njezinom za naše operne glasove. talijanskom, a sad je na redu usavršavanju. Na kraju razgovora Pugrčki. Tako ću ga brže naučiklavec je kazao kako malo - Koju ulogu bi voljeli u ti. U Solunu sam uvijek našao Hrvata sreće u Solunu, gotovo budućnosti ostvariti? nekoga s kim bih se mogao - S petnaest godina kad nikog iz Međimurja. Ako ste sporazumijevati na englesam počeo učiti pjevanje tamo slobodno mu se javite. skom, talijanskom, ruskom ili kod profesorice Darije Hre- Ako nije na jednom od svjetnjemačkom jeziku. Upoznao ljanović rekla mi je da ću skih gostovanja, svaki dan sam Solunjane koji govore u budućnosti sigurno biti šeta povijesnim ulicama ove tečno jedanaest jezika. Kad dobar baron Scarpio. Ta mi grčke prijestolnice. idem u kupovinu dobro se mogu sporazumjeti na grčkom, ali bih ga rado naučio ARMANDO I SOFIA u CZK Čakovec savršeno govoriti. Jedan novinar mi je rekao da bi vrlo rado napravio intervju za grčku televiziju sa mnom - S veseljem najavljujem fia. Izvest će ariju iz Verdijeva na grčkom. Za to moram još koncert u Čakovcu. Pjevat ću repertoara. Ja ću pjevati djela učiti. kompozicije čakovečkog kom- čakovečkog kompozitorskog - Rado dolazite nastupozitorskog kruga. Koncert će kruga Ljube Kuntarića, Lapati u rodni kraj. Kako se biti u četvrtak, 12. ožujka u dislava Varge, Josipa Štolcera nosite s nostalgijom? Centru za kulturu. Na koncertu Slavenski, Fortunata Pintarić, Armando kao Amonasro u operi “Aida” i grčka operna - Uz ovaj čakovečki će nastupiti i moja supruga So- najavio je Puklavec. pjevačica Sofija Mitropoulou kao Aida nastup imao sam koncert

“

Uskoro koncertni spektakl

24. siječnja 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

ARIEN ZRINKO KUTNJAK iz Dragoslavca o glazbenom iskustvu na kineskoj turneji

Dočekao sam dvije Nove godine pred tisućama partijanera

“

Nastupio je u sedam kineskih gradova: Shanghai, Chenzhou, Yiwu, Changzhou, Hangzhou, Baoding, Shihezi i Guiyang

Fotka za pamćenje s nastupa u kineskom gradu Guiyang

ladi perspektivni glazbenik u Kinu se vraća već u ožujku, nakon čega slijede nastupi u Tajlandu, Tajvanu, Vijetnamu, Indiji, Japanu, a možda i Meksiku. Ova će mu godina biti vrlo izazovna, no planira doći na najpoznatiji međimurski festival Forestland

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan, privatna arhiva Arien Zrinko Kutnjak (31) iz Dragoslavca živ svoj dječački san. Glazbom se bavi od svoje sedme godine kad je počeo svirati klavir. Oduvijek je znao da će se baviti glazbom, a sa 16 godina krenuo je u hip hop i RnB produkcijom, time je počela suradnja na hrvatskoj glazbenoj scenom. Protekle dvije godine surađuje sa slovenskom agencijom United Events. U sklopu svoje samostalne turneje, na završetku prošle, te početkom 2020. godine posjetio je Kinu od 9. prosinca do 6. siječnja. To je bila turneja kroz sedam kineskih gradova:

Shanghai, Chenzhou, Yiwu, Changzhou, Hangzhou, Baoding, Shihezi i Guiyang gdje je nastupao kao headliner. Zrinko kaže, kineski klubovi mogu se pohvaliti vrhunskom produkcijom.

Boravio je u sedam kineskih gradova

- Kinezi su jako nabrijana publika, europski DJ njima su egzotika. Baš vole partijati, tako da kod njih prolazi hardstyle, trap i dubstep, rekao je DJ. Kroz mjesec dana Zrinko je imao sedam nastupa na DJ pozornica na svim strana Kine. U međuvremenu je imao vremena za sebe, razgledavanje i upoznavanje Kine. Posebno ga se dojmila povijest, kultura i priroda. Svaka provincija

ima svoj stil kuhinje i običaja. Radio je putem slovenske i kineske agencije, te je imao tour menadžera koji mu je pomogao da se snađe u stranoj zemlji. Domaćini su bili vrlo susretljivi. Tamo je dočekao i Božić, te dvije Nove godine, kinesku i hrvatsku. - Na doček sam nastupao u gradu Yiwu na jugozapadu Kine u sklopu velikog festivala koji je trajao od 24. do 31. prosinca. Nastupala su vrlo poznata DJ imena, atmosfera je bila iznimna uz tri tisuće partijanera, ispričao nam je mladi DJ. Svaki nastup mu se urezao u pamćenje. Klubovi na kojima je nastupao imaju veliki kapacitet, od dvije do tri tisuće ljudi. Ki-

nezi puno ulažu u produkciju, te je sve na visokom nivou. Publika se kreće od 20 do 30 godina. Ono što mu je zapelo za oko je vrlo skupo piće u klubovima, dok je hrana, pogotovo street food, u normalnim cijenama, te lako dostupna. Prilozi se baziraju na riži i rezancima, a škorpione i pauke ipak nije želio probati. - Odlično mi je bilo to, što u restoranu praktički sam kombiniraš hranu i začine, te ih sam pripremaš, kaže.

Kinezi piju čaj, pa mu je nedostajala kava

- Malo me ljutilo što Kinezi prvenstveno piju čaj, pa kavu nisam gotovo nigdje mogao pronaći. Cije-

lo vrijeme sam pio ledenu kavu. Najviše je boravio u Shangaiu, gdje je odradio veliki nastupu u klubu Rex. Fascinirala ga je veličina grada, kao i odlična povezanost vlakova koji voze 300 kilometara na sat. Arien se vraća u Kinu već u veljači, nakon čega slijede nastupi u Tajlandu, Tajvanu, Vijetnamu, Indiji, Japanu, a možda i Meksiku. Ova će mu godina biti vrlo izazovna, no planira doći na najpoznatiji međimurski festival Forestland koji će se ove godine organizirati od 17. do 19. srpnja 2020. godine. - Nadam se da ću moći sve uskladiti, jer mi je Forestland jedan od dražih projekata. Zrinko se bavi glazbenom produkcijom, prati sve

žanrove glazbe, pretežito je fokusiran na elektroniku zbog nastupa. Radi za vanjske izdavačke kuće, ali ima suradnju i s hrvatskim izvođačima, jedna od njih je i pjevačica Žanamari Lalić. - Sviram aktualnu klupsku glazbu, trudim se publiku iznenaditi nečim što možda i nije toliko poznato, a opet je dovoljno kvalitetno da može biti show. Nisam tipični DJ koji bude svirao samo zicere, treba izaći iz okvira, dodaje. Treba imati osjećaj za publiku, ne glumiti klauna, već stvoriti atmosferu koja će ih zabaviti na svakom nastupu. Međimurskog DJ čeka godina putovanja, novih glazbenih izazova i publike koja će ga sigurno još dugo pamtiti.

media

24. siječnja 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

"PRVE TRI SU NAJVAŽNIJE!" BIK (21.4. - 20.5.)

Ovih dana željet ćete ostaviti dobar dojam na svoju okolinu. Udružite svoje interese s osobom za koju vas vežu slične ideje ili pozitivno iskustvo. Zatreba li vam financijska potpora obratite se prijateljima i obitelji. Rado će vam pomoći. U naletu emotivne inspiracije teško ćete moći prepoznati granicu između mašte i realnosti. Samce očekuje neobično poznanstvo.

Poslovne ideje ostvarit ćete na osobit način. Isplanirajte detalje koji će poticajno djelovati na okolinu te omogućiti zajedničku uspješnu suradnju s timom. Priželjkujete uzbudljivu ljubavnu romansu. Pokrenite maštu i zavodničke sposobnosti kada se nalazite u društvu osobe koja vam se dopada. U svakoj prilici oslonite se na svoju intuiciju. Dane vikenda iskoristite za druženje s obitelji.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Novi radni tjedan započet će onako kako vi najviše volite i planirate - mirno i bez stresa. Iskoristite slobodno poslovno vrijeme za kvalitetnu pripremu budućih projekata. Pripazite prilikom potpisivanja ugovora ili nekih pravnih dokumenata. Moguće je da vam netko želi podmetnuti materijale za koje niste vi odgovorni. Otvorite svoje srce simpatiji i ona će vam uzvratiti na najljepši mogući način.

RAK (22.6. - 22.7.) Vaša kreativnost doći će do izražaja u svim poslovnim zadacima koji će vam biti dodijeljeni. Sve ćete rješavati s lakoćom i smirenošću. Bit ćete marljivi, tako da ćete se i sami začuditi odakle toliko volje za rješavanjem zadataka. U romantičnim odnosima vlada idila. Ako imate partnera uživat će u izmjeni strasti i nježnosti. Samcima će se nametati brojne prilike za upoznavanje srodnih duša. Vitalni ste.

LAV (23.7. - 23.8.) Djelovat ćete odlučno u rješavanju poslovno-financijskih problema, ali to će vam donijeti samo trenutnu potvrdu i olakšanje. Pokušajte se opredijeliti za neko novo i efikasnije rješenje. Izbjegavajte situacije koje predstavljaju veliki poslovni rizik. U postojećim emotivnim vezama vlada sklad. Dobro raspoloženje vam se vraća ii to će se odraziti i na vaše zdravstveno stanje.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Ako će netko pokušati ovih dana dovesti vas pred “gotov čin”, odgovorite na način koji podrazumijeva poštivanje poslovnih pravila. Zbog brojnih poslovnih obaveza propustit ćete različite događaje u ljubavnom i privatnom životu. Primjećivat ćete promjene u raspoloženju ili neobično ponašanje kod voljene osobe, ali nećete uviđati pravi povod. Zbližite se s partnerom. Više brinite o zdravlju.

VAGA (24.9. - 23.10.) U iznenadnim situacijama djelovat ćete okretno i promišljeno. Vješto ćete ostvariti poslovne namjere na gotovo začuđujuće brz i efikasan način. Kontaktirajte osobu koja ima pouzdane informacije. U odnosu s voljenom osobom dolazit će do čestih promjena raspoloženja, što će stvarati nepotrebnu nervozu. U novim emotivnim susretima imajte više diskrecije. U slobodno vrijeme bavite se tjelovježbom.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) Sviđaju vam se suvremena poslovna rješenja i neočekivana mogućnost poboljšanja novčane situacije. Trebat ćete uložiti dodatnu energiju, ali ne možete zaobići određene faze u poslovanju. Riješite nesporazum s voljenom osobom i učinite sve kako biste stvorili harmoničnu atmosferu. Uvijek postoji originalan način da privučete nečiju pozornost. Više se krećite na svježem zraku.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Imat ćete dovoljno koncentracije za provođenje nekoliko paralelnih događaja koji su vezani uz vaš poslovni interes. Suradnicima je bitno čuti vaše mišljenje, jasno je kako postoje stvari o kojima ne treba javno raspravljati. Princip umjerenosti u mišljenju i djelovanju pokazat će se kao najbolje rješenje. Po potrebi mijenjajte svoje ponašanje ili odluke. Konzumirajte više voća i povrća.

JARAC (22.12. - 20.1.) Dobro razmislite na koji način možete zaštititi svoje poslovne interese. Različite primjedbe koje upućujete voljenoj osobi u iznenadnom naletu emocija ili strasti, uglavnom će ostati bez željenog odjeka. Partner će biti u uvjerenju da se razumije bolje od vas u niz različitih tema, što će vas dodatno iritirati. Zbog takvih nesuglasica djelovat ćete napeto i uznemireno. Pokušajte se relaksirati.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Djelovat ćete zabrinuto zbog nekih događaja ili informacija na poslovnom planu. Imat ćete osjećaj kako je sve krenulo u pogrešnom smjeru. Nemojte dozvoliti da vaše planove i vas obeshrabri neprovjerena informacija. Koncentrirajte se na ciljeve i prioritete. Takve loše procjene privremeno će ugroziti i vaš ljubavni život. Uskladite svoje osjećaje i razum. Dovoljno spavajte.

RIBE (20.2. - 20.3.) Želite li ostvariti svoje poslovno-financijske ciljeve, bit će vam potrebna dobra koncentracija. Poslovni uspjeh svodi se na dobro planiranje i dogovor o zajedničkim interesima ili prioritetima. Ako vam je stalo da se pomirite s voljenom osobom, upotrijebite svoje “skrivene adute”. Budite dovoljno maštoviti i osmislite dobru ljubavnu strategiju. Moguća je kratkotrajna prehlada. Ne brinite, brzo će proći.

Deset zlatnih savjeta za roditelje najmlađe djece Radionice “Rastimo zajedno” su dio šireg programa UNICEF-a za podršku roditeljstvu “Prve tri su najvažnije!”. Provode se s roditeljima najmlađe djece širom Hrvatske, također i u Čakovcu. Čakovečki Dječji vrtić Cipelica i Područni odjel Vjeverica organizirao ih je besplatno protekle godine kroz program radionica s roditeljima djece rane i predškolske dobi. Radionice je proveo stručan tim u sastavu Eleonora Glavina, stručni suradnik psihologsavjetnik, Petra Korotaj, odgajatelj i Sanja Solak, odgajatelj - mentor. Dio usvojenih znanja bilo je i deset zlatnih savjeta za roditelje iz literature Programa pozitivnog roditeljstva, Sanders i suradnici 2003. Evo njihovog sažetka. 1. Kada vam dijete želi nešto pokazati, ako ikako možete posvetite mu pažnju. Važno je često provoditi male količine vremena s djetetom radeći nešto što oboje volite. 2. Pružite djetetu puno tjelesne nježnosti. Većina djece često vole zagrljaje, maženje i držanje za ruke. 3. Razgovarajte s djetetom o stvarima koje ga zanimaju. Ispričajte mu nešto od onoga što vam se tijekom dana dogodilo. 4. Kada dijete napravi nešto što biste voljeli da radi češće, služite se povratnom informacijom.

Logoped u kući

Voditeljice programa Eleonora Glavina, Sanja Solak i Petra Korotaj

5. Djeca će se češće loše ponašati ako im je dosadno. Stoga im pružite puno zanimljivih aktivnosti kojima se mogu baviti unutar ili izvan doma (npr. plastelin, bojanke, igra s kartonskim kutijama i sl.) 6. Podučite svoje dijete novoj vještini tako da je prvo pokažete vi, a tada mu dajte priliku da nauči tu novu vještinu. Primjerice, razgovarajte pristojno kod kuće i nakon toga tražite od djeteta da bude pristojno,

neka kaže molim i hvala te ga pohvalite za trud. 7. Postavite jasne granice prihvatljiva ponašanja. Sjednite i porazgovarajte o pravilima kod kuće te o tome koje su posljedice njihova kršenja. 8. Ako se dijete loše ponaša, ostanite mirni i recite mu jasno neka se prestane tako ponašati te što biste htjeli da radi umjesto toga (npr. Prestanite se tući, igrajte se zajedno s autićima).

9. Imajte realistična očekivanja. Sva se djeca povremeno loše ponašaju i neizbježno je da ćete imati posla s postavljanjem granica. Nastojanja da budete savršen roditelj mogu vas dovesti do frustracija i razočaranja. 10. Brinite se o sebi. Teško je biti miran, opušten roditelj ako ste pod stresom, tjeskobni ili depresivni. Pokušajte svaki tjedan pronaći vremena da se opustite ili radite nešto u čemu uživate. (Roberta Radović)

Razvoj komunikacije Komunikacija je proces razmjene informacija putem dogovorenih znakova. Naše primarno sredstvo komunikacije je govor. Međutim, komunikacija se razvija od rođenja, puno prije same pojave govora. Štoviše, komunikacija je temelj bez kojeg nema ni adekvatnog razvoja govora. Male bebe isprva s nama komuniciraju nenamjerno. Mi čitamo njihove signale i

pogađamo što žele od nas. U dobi od otprilike 9 mjeseci života bebe počinju shvaćati da mogu utjecati na nas i počinje razdoblje komunikacije s namjerom. Javljaju se geste i vokalizacije koje dijete udružuje s kontaktom očima. Javljaju se izmjene pogleda između predmeta i komunikacijskog partnera, odnosno javljaju se vještine združene pažnje. Dijete je ustrajno u svojoj

• Buzovečka 71, Čakovec • T. 095/ 276- 5602

komunikaciji te prilagođava svoju komunikaciju kako bi prenijelo poruku. Oko prvog rođendana se javlja prva riječ, no govor nije primarno sredstvo djetetove komunikacije do otprilike drugog rođendana. Do tada dijete osim prvim riječima svoju komunikaciju upotpunjuje gestama, pokazivanjem, kontaktom očima, vokaliziranjem. Bez razvoja komunikacije nema ni razvoja funkcionalnog govora. Roditelji su često fokusirani na razvoj govora, no govor je samo sredstvo komunikacije. Prije nego što dijete uopće progovori svoju prvu riječ, mora pokazivati komunikacijsku namjeru.

Anamarija Varga, mag. logoped

Ukoliko dijete starije od godinu i pol dana ne govori, a ni ne komunicira s okolinom na način na koji njegovi vršnjaci komuniciraju, to je potencijalan znak nekih teškoća. Iz tog razloga se potrebno javiti stručnjaku koji će napraviti sveobuhvatnu procjenu, savjetovati roditelje i preporučiti treba li dijete uključiti u neku vrstu terapije te u kojem intenzitetu.

24. siječnja 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Usklađene korakom, kao i jaknama

Žuta jakna razbija sivilo siječnja

Žuta boja novi je zimski hit, odlično paše uz oker čizme

Slatkica u smeđim i sivim nijansama

Na biciklu i na zimskom minusu

Žuta kapica uz crnu kombinaciju, ko šećer

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tehnologija i preporuke

24. siječnja 2020.

VT VARAŽDIN I MREŽA TV Zabavno - glazbena emisija “Fio show”, nedjeljom od 20 do 23 sata

pon-pet 21:15

AZRA Nova TV

Petak 24.1. Sumru izgubi Džansuinu potporu jer je opet izgubila Merta, pa je Sumru stjerana u kut. Džansu ne vjeruje Sumru pa će položiti veliki ispit u odnosu s majkom. Serap počinje propitkivati odluke gđe Feride i odluči se pozabaviti situacijom. Ponedjeljak 27.1. Kad Dženk majci prizna svoju ljubav prema Azri, Serap počne tražiti načine da Azru što prije otpravi iz kuće. Prvo im je pokušala oduzeti nasljedstvo, a sada joj oduzima sina što Serap potakne na oštre odluke. Utorak 28.1. Kad Dženk majci prizna svoju ljubav prema Azri, pokušava se uvjeriti je li ga Azra čula. Azra je, pak, sretna zbog tog priznanja koje je čula, no s druge

HRT - HTV1

strane, zna da je očekuju još teži dani. Srijeda 22.1. Dženk će se, nakon majke, gonjen iznenadnom odlukom suočiti s Azrom i doći će do velikog obračuna. Kad se Arda i Mert zateknu u istom sirotištu, Mert će biti još korak bliže Azri. Naravno, oni nisu jedini koji su se približili Mertu, i Sumruina suradnja s Azmijem je polako dovela do rezultata te pripremila temelj za opasan susret. Četvrtak 29.1. Azra još nije uspjela ni osjetiti radost pronalaska brata kad je slomi Mertova odluka da odabere Sumru umjesto nje. Azra se ni na sekundu ne želi odvojiti od Merta, no Mert misli da ga je Azra napustila. Ta će okolnost biti početak velikog sukoba između Sumru i Azre.

petak, 24. siječnja, 20:05

Zabavite se uz Minas i Zagrebački orkestar ZET-a Fanovi “Fio showa” novo izdanje svoje omiljene zabavnoglazbene emisije mogu pogledati u nedjelju 26. siječnja na Mreža TV kao i na VT - Varaždin. Trosatno druženje s gostima i glazbenim izvođačima kreće u 20 sati .Glazbeni gosti večeri bit će grupa Minas. Također uz njih gosti večeri će biti i Zagrebački orkestar ZET-a. Tijekom emisije objavit će se i niz informacija vezano uz “Fio show”. “Fio show” gledaju svi gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Radio MAX na vodećoj poziciji po slušanosti

Odmetnici, američko-francuskonjemačko-belgijski film Akcijski film. Skupinu marinaca šalju na zadatak u ratom razorenu Europu gdje otkrivaju zlato na dnu nekog jezera. Blago navodno vrijedi stotine milijuna dolara. Kako bi pomogli lokalnim stanovnicima, oni se odmetnu te osmisle plan kako se domoći blaga i vratiti ga

njegovim pravim vlasnicima. No, neprijatelj otkriva njihov položaj te imaju samo deset sati da svoj naum provedu u djelo. Uloge: Sullivan Stapleton, Charlie Bewley, Sylvia Hoeks i J. K. Simmons. Scenarij: Richard Wenk i Luc Besson. Režija: Steven Quale. Proizvodnja: 2017.

Slušateljima omiljeni Radio Max iz Cerja Nebojse sredinom siječnja primio je lijepu vijest. Po istraživanju Agencije Ipsos MEDIA Puls za istraživanje slušanosti radijskih postaja u Varaždinskoj županiji na prvom je mjestu s 31,3% u zadnjem kvartalu 2019. godine. Radio Max emitira svoj program na 99,3 MHz, a slušati se može i putem interneta te se i tamo ističe kao jedna od najpopularnijih radio stanica. Tradicija emitiranja traje već 53. godinu, a za 50. godišnjicu Radio Max-a uručena im je

i HURIN-ova nagrada u Sv. Martinu na Muri. Uz brojni informativni i sadržajni program te pretežno domaću glazbu najveći udio doprinose slušatelji koji kreiraju veliki dio glazbenog programa preko telefonskih poziva i društvenih mreža. Veliko je ovo priznanje Radio MAX-u koji godinama drži visoku poziciju po svim istraživanjima slušanosti. Iz uredništva naglašavaju da će i nadalje svoje napore ulagati u kvalitetu programa na zadovoljstvo svojih mnogobrojnih slušatelja.

24. siječnja 2020.

PETAK, 24.1. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:40 12:40 13:00 13:15 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:00 16:15 16:45 17:15 17:45 18:15 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:20 23:05 02:00

Yoga&Pilates Dječja TV TV prodaja Kratki rezovi (r) TV prodaja Vukovar i Srijem (r) Dom 2 (r) TV prodaja TV Jukebox TV prodaja Privredni. Hr (r) TV Jukebox TV prodaja Dječja TV Vijesti TV prodaja TV Jukebox Oko umjetnosti (r) Riječ života (r) TV prodaja Vijesti dana Blitz Povećalo specijal Auto – servis Vijesti Zdrava jabuka Vijesti dana Zapisano u zvijezdama (18) Odjava programa

PETAK, 24.1. 06:55 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:55 09:00 10:00 10:05 11:00 12:00 12:30 13:00 13:05 13:10 14:00 15:00 16:00 17:00 17:05 17:55 18:00 18:30 18:32 18:40 19:15 19:30 20:00 20:05 21:10 22:25 22:30 23:00 23:02 23:07 23:10 01:15 02:00 02:30

Najava programa VTV Dnevnik Mali oglasi Info kanal Global 3000 Vježbanjem do forme (R) Emisija VTV-a Info kanal Mali oglasi Vekerica VTV Vijesti Vekerica Otvoreni studio (R) U dobroj formi Pobjednici VTV Vijesti Mali oglasi Glazbeni in zdrava jabuka (R) Vježbanje demokracije (R) Vekerica (R) VTV Vijesti Vekerica (R) Vicovizija VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlosti Varaždin info/ Županijske teme Info kanal Zlatna dolina VTV Vijesti Popevke i štikleci Odaberi zdravlje Mali oglasi VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlosti Mali oglasi Vrata sudbine (18)

Info kanal VTV Dnevnik Vremenska prognoza 02:35 Yoga i pilates za svaki dan (R) 02:50 Info kanal

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TV program

SUBOTA, 25.1. 07:30 09:30 10:00

NEDJELJA, 26.1.

Dječja TV TV prodaja Mala školska liga 10:40 TV prodaja

07:30 09:30 10:05 10:40 11:40

11:40 12:10

12:10

Dom 2 (r) Privredni. Hr (r) 12:40 Auto – servis (r) 13:10 Novi milenij 13:40 TV prodaja 14:00 15:00 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:40 23:00 02:00

Povećalo specijal (r) Zdrava jabuka Glas manjina (r) Vijesti Blitz Odaberi zdravlje TV Jukebox Vijesti dana TV Jukebox Kajkanje (r) Vijesti U dobroj formi Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Odjava programa

SUBOTA, 25.1. 06:55

Najava

12:40 13:40 14:10 14:40 15:00 15:30 16:30 17:00

Tjedna kronika 17:40 U dobrom zdravlju 18:10 Lifestyle (r) 19:15 TV Jukebox 19:50 Vijesti 20:10 Zapadna Slavonija (r) 20:40 Oko umjetnosti (r) 21:10 Kratki rezovi (r) 21:40 Glas manjina (r) 22:20 TV prodaja 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Odjava programa

NEDJELJA, 26.1. 07:18

programa 07:00

VTV Dnevnik