Međimurske novine 1261

Godina XXV.

Broj 1261

Čakovec, PETAK, 15. studenoga 2019.

Cijena 10 kuna

PROMJENA na čelu najveće međimurske trgovine

Tko je Antonio Vuksan-Ćusa, novi direktor METSS-a str. 3 JE LI INA pronašla novo bogato nalazište plina, ali i nafte u Međimurju

Selnica novi str. 17 hrvatski Kuvajt? VUKOVARSKI BRANITELJ Alojzije Hujs iz Donjeg Vidovca

Ne trebaju mi nikakve braniteljske povlastice i privilegije

BIROKRATSKI I NOVČANI nameti ubijaju svaku volju za uzgoj svinja na domaćinstvima

Država “kolje” i kolinje!

str. 61

GRAĐEVINARI nikako na zelenu granu prije nisu imali posla, sada nemaju radnika

str. 3

25 posto građevinskih radnika bit će stranci

2200 međimurskih obitelji koje uzgajaju svinje za svoje potrebe nakon biosanitarnog pregleda ne znaju što im je za činiti

str. 4-5

TRAGIČNA SAPUNICA iz Palovca u varaždinskoj sudnici

str. 8

Posvađala se s bivšom prijateljicom Sonjom

MARIO MEDVED, zamjenik gradonačelnika Čakovca o prometnim gužvama i sanaciji nadvožnjaka

Privremeni rotor kao spas za kolaps str. 12

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 45

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Država i dalje trenira disciplinu samoDeD na običnom čovjeku

isciplina u društvu je temelj zapadnih demokracija. Već sam pisao o tome kakva je situacija primjerice u Danskoj. Ona je ovaj sustav dovela je do takvog savršenstva da uopće nitko ne razmišlja i ne samo da ne poštuje zakone, već i postavljena pravila kada je bilo što u pitanju. Primjerice, od najbanalnijeg primjera da se mora doći u zakazano vrijeme (10 minuta prije) i termin vježbanja u teretani. Ako se ne dođe, plaćaju se zakasnine koje su nekoliko puta veće od članarina. Zato tamo nema kašnjenja i nema nedolaska. Tko se želi “educirati” kako izgledaju “pravila igre” u jednoj od najdemokratskijih i najslobodnijih država svijeta još jednom preporučujem da pročitaju knjigu “Danci i stranci”. Jednom mom prijatelju “nije baš dobro sjela” jer nakon toga ispada da je u našoj zemlji teška anarhija, dok je u Danskoj “diktatura”. od nas se uopće ne razmišlja da bi poštovanje zakona i pravila trebalo biti sastavni dio kulture, da svatko krene od sebe kako bi se uspostavio red od glave do pete. Ali ne, mi i dalje radije raspravljamo o posljedicama koje su često pogubne upravo zbog toga jer nema discipline. Bilo kamo da se okreneš. Međutim, kod nas je najveći problem da se disciplina uglavnom trenira na malom čovjeku. Kako se u piramidi ide prema vrhu, posebice kad su visoka politika i drugi državni organi u pitanju - puno toga se može srediti i tolerirati. I onda je najbolje da se disciplina trenira na običnom čovjeku. I ne samo da se u tome staje, nego se zakonskim odredbama i pravilnicima zatiru stari dobri običaje bez kojih selo gubi svaki smisao. Tako naša država novim birokratskim i novčanim nametima želi u potpunosti zatrti uzgoj svinja za vlastite potrebe i domaće kolinje. aime, osim dosadašnjeg pregleda za trihinelozu koja dođe pedesetak kuna uveden je novi namet u kojem je nakon pregleda 2200 međimurskih uzgajivača dobar dio njih ostao bez tzv. kriterija biosigurnosti i za klanje svinje sada je potreban još jedan veterinarski pregled koji stoji gotovo 300 kuna. Uz uslugu mesara, ukupna cifra koju bi trebalo izdvojiti domaćinstvo za klanje svinja, time prelazi 500 kuna što je vrijednost 15 kg čistog mesa. Još jedan slučaj za rubriku vjerovali ili ne na kojem se vidi kako hrvatska birokracija na običnom čovjeku trenira

15. studenoga 2019.

SABOR PRIHVATIO nove blagdane, neradne dane i spomendane, a kalendari za iduću godinu već su tiskani

Hoćemo li sami dopisivati nove, a križati stare blagdane? Zaboravili na one koji pune proračun i tko će tiskarama nadoknaditi štetu budu li morali bacati otisnute kalendare

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

strogoću, odnosno prema EU želi ispasti “papskija od Pape”. o je ponajviše tako jer naši inspektori i niže rangirani činovnici uopće nemaju nikakvu inicijativu, ne usude se kada su nekakve promjene u pitanju uopće nešto sugerirati nadređenima, već samo slijepo klimaju glavom i prihvaćaju bez obzira na to koliko nešto nerezonski bilo. Oni koji trebaju donositi važne životne odluke za naše građane, tvrtke i sve druge koji nešto rade i nešto privređuju i dalje nemaju nikakav osjećaj za realnost. Ne razmišljaju o tome što oni mogu napraviti za građane, već samo što bi građani trebali napraviti kako bi se ispoštovala neka birokratska norma koja nema veze sa životom. ajveći je to problem u Zagrebu u kojem buja administracija za koju se godinama tvrdi da je potrebna zbog “reformi” ili kako bi Hrvatskoj preko EU fondova donijela milijarde. No, umjesto da se u ministarstvima, kao i u velikom broju drugih državnih agencija i ustanova zapošljavaju stručni i sposobni, zapošljava se čisto stranački i klijentelistički. Naravno da je takva administracija potpuno nesposobna za ozbiljan posao. Jedini put prema boljoj Hrvatskoj očito je decentraliziranija Hrvatska u kojoj će svaka županija dobiti novac od države koji joj pripada i odgovarati za ono što se događa u njoj, a ne da nam centralna država putem svojih stranačkih, inertnih i nesposobnih činovnika kroji sudbinu. oznata je poslovica “da riba smrdi od glave, a ne od repa”, međutim, nema pomaka u središnjoj vlasti kada je u pitanju postavljanje i rješavanje državnih prioriteta. Uvijek je važnije nešto drugo što je uglavnom stranački ili neki drugi partikularni interes, od onoga što je zaista važno kako bi konačno postali ozbiljna država.

Saša Dering, direktor Pintexa: Za nas su postojeći državni blagdani važeći jer novi kalendar nigdje službeno nije objavljen

Sabor RH u četvrtak je prihvatio prijedlog Vlade o novim praznicima i neradnim danima za 2020. godinu. Što ćemo iduće godine slaviti većini građana ipak nije jasno, jer od osamostaljenja Hrvatske ovo su treće izmjene ključnog datuma Dana državnosti, a da ne govorimo o unošenju u kalendar spomendana i novih državnih blagdana koje su se također uvodile prigodimice. Dan državnosti u početku se slavio 30. svibnja pa je 2001. godine prebačen na 25. lipnja, da bi se sada vraćao na 30. svibnja. Međutim, nije samo u tome problem, već i u tome što su hrvatske tiskare već otisnule najveći broj kalendara, pa bi moglo doći i do značajne gospodarske štete. Aktualna Vlada novi kalendar s ovom i još ne-

kim izmjenama predstavila je 10. listopada, ali službeno novi kalendar praznika nije objavljen u Narodnim novinama. To će se dogoditi tek sada kad je prihvaćen u Saboru. Tako će se od državnih praznika obilježavati po novom: 30. svibnja Dan državnosti i 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Državni blagdani ostaju 22. lipnja - Dan antifašističke borbe i 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U prijedlogu zakona modificirat će i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Među tim promjenama je i naziv spomendana 9. siječnja važan za Međimursku županiju. Po novom obilježavat ćemo Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, a do sada

U Printexu tiskali 50.000 kalendara i što da sad rade? Saša Dering, direktor Printexa kazao nam je da su tiskali 50.000 kalendara. - U tiskanje kalendara se ulazi u kolovozu, a ne potkraj godine jer u ovo doba je vrijeme da se oni isporuče klijentima. Nemamo namjeru raditi nove kalendare. Za nas su postojeći državni blagdani važeći, jer novi kalendar nigdje se taj dan obilježavao kao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Spomendan je u kalendar uveden 2005. godine odlukom Sabora na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara u spomen na događaj 9. siječnja 1919. godine na dan donošenja rezolucije o odcjepljenju od Mađarske na velikoj narodnoj skupštini u Čakovcu.

Novi kalendar državnih blagdana i neradnih dana u 2020.

1. siječnja 2020. – Nova godina (Srijeda) 6. siječnja 2020. – Sv. tri kralja (Ponedjeljak) 12. travnja 2020. – Uskrs (Nedjelja) 13. travnja 2020. – Uskrsni ponedjeljak (Ponedjeljak) 1. svibnja 2020. – Praznik rada (Petak) 30. svibnja 2020. – Dan državnosti, novi blagdan od 2020. (Subota) 11. lipnja 2020. – Tijelovo (Četvrtak) 22. lipnja 2020. – Dan antifašističke borbe (Ponedjeljak)

5. kolovoza 2020. – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (Srijeda) 15. kolovoza 2020. – Velika gospa (Subota) 1. studenog 2020. – Dan svih svetih (Nedjelja) 18. studenog 2020. – Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na Dan žrtve Vukovara i Škabrnje, novi blagdan od 2020. (Srijeda) 25. prosinca 2020. – Božić (Petak)

službeno nije objavljen. Sigurno da ih sada moramo bacati bi bila velika šteta. Jedino logično bi bilo da novi kalendar važi od 2021. godine, kazao je. Dodao je da se ne radi samo o kalendarima, već i o tome da poduzetnici poslovnu godinu planiraju unaprijed uzimajući u obzir raspored praznika i neradnih dana. (BMO) Sada je na inicijativu HDZ-a dati prijedlog promjene u Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Plenković je predstavljajući prijedlog promjena istaknuo da se ne povećava broj neradnih dana i da on ostaje na broju 13, a to je, kaže, jako važno s gospodarskog aspekta i efekta na gospodarstvo, na rast BDP-a i na sve ono što to podrazumijeva. Međutim, zaboravio je da su i tiskare dio gospodarstva koji pune proračun. Tiskare u pravilu kalendare tiskaju ljeti, a politika se sjetila uvoditi promjene u listopadu, od listopada nadalje računajuči i proceduru izmjene zakona. Tiskare većinom više ne mogu mijenjati ono što je otisnuto, tako da će se nakon ovih promjena građani kada su tiskani kalendari u pitanju morati snalaziti sami. (BMO)

ODREĐEN datum predsjedničkih izbora za predsjednika/cu Republike Hrvatske

Prvi krug izbora 22. prosinca Na 190. sjednici Vlade Republike Hrvatske minuli četvrtak, odlučeno je i o konačnom datumu predsjedničkih izbora. Vodeći računa o rokovima koji se moraju poštivati u raspisivanju izbora te rokovima koji se odnose na obavljanje svih izbornih radnji i moguća ponavljanja izbora, Vlada Republike

Hrvatske odredila je za dan održavanja izbora nedjelju, 22. prosinca 2019. godine. Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju, 5. siječnja 2020. godine. Prethodni izbori za Predsjednika Republike Hrvatske održani su 28. prosinca 2014. i 11. siječnja 2015. godine, konačni rezultati izbora utvrđeni su

29. siječnja 2015. godine. I ove izbore obilježava veliki broj kandidatura, a ostaje za vidjeti tko će uspjeti skupiti potreban broj potpisa birača, da ista i službeno bude verificirana. Prema anketama trenutačno najbolje stoje aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), Zoran Milanović (SDP),

Miroslav Škoro (neovisni) i Mislav Kolakušić (neovisni), dok znatno zaostaju svi drugi, kao što su: Dalija Orešković (Start), Dejan Kovač (neovisni uz potporu HSLS-a) dva bivša mostovca, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić, Katarina Peović (Radnička fronta), Ivan Pernar i još neki. (dv, dz)

15. studenoga 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROMJENA u vodstvu najvećeg međimurskog trgovačkog lanca

METSS Čakovec - najveća međimurska trgovačka tvrtka od 11. studenoga, ima novog direktora koji je kako kažu u “Čakovečki mlinovi Grupi” imenovan u cilju značajnijeg iskoraka i maloprodajnog poslovanja kao ključnog nosioca budućeg rasta vrijednosti Grupe

Antonio Vuksan-Ćusa novi direktor METSS-a

Na Skupštini METSS-a Čakovec, održanoj 11. studenog 2019. donesena je odluka o opozivu dosadašnjeg Branka Grašića i imenovanju Antonia Vuksan-Ćuse za novog direktora te najveće međimurske trgovačke tvrtke. - Fokus strateškog plana poslovanja METSS-a je zadržavanje liderske pozicije i daljnje širenje, pa slijedi nova faza rasta i razvoja za što su potrebni novi ljudi – nova znanja i iskustva na svim razinama u tvrtki, a osobito u upravljanju, poručuju Čakovečki mlinovi Grupa povodom ove odluke. Naime, firma METSS posluje

kao firma kćer u sklopu te grupe. U obavijesti koju su dali također stoji da su se za ovaj korak odlučili radi značajnijeg iskoraka i maloprodajnog poslovanja kao ključnog nosioca budućeg rasta vrijednosti Grupe. Iz Čakovečkih mlinova za Međimurske novine kažu da novoimenovani direktor METSS-a Antonio VuksanĆusa ima bogato dugogodišnje iskustvo u strateškom upravljanju trgovačkim tvrtkama. - Posljednjih desetak godina vodi cjelokupnu grupaciju trgovačkih poduzeća koje po-

ČAKOVEČKI HDZ traži promjenu odluke o financiranju djece u predškolskim ustanovama

Gradske novce i odluku o vrtiću dati roditeljima Financiranje predškolskog odgoja u dječjim vrtićima grada Čakovca te privatnih vrtića s područja grada bila je tema konferencije za novinare gradske organizacije HDZ-a na kojoj su govorili Aleksandar Makovec, vijećnik u Gradu Čakovcu i Vjeran Vrbanec, v. d. predsjednika gradske organizacije. - Čakovec je u prvoj polovini ove godine vrtićima Cipelica i Cvrčak kojima je osnivač ukupno uplatio preko 3,5 milijuna kuna na osnovu faktura i više od 4,6 milijuna kuna na osnovi dodatnih zahtjeva, što je ukupno preko 8,1 milijuna kuna. Gradske vrtićke ustanove pohađalo je 945 djece, pa je tim ustanovama grad plaćao 1443 kune po djetetu mjesečno. Istovremeno je za 4 privatna vrtića koji su zbrinuli 186 djece isplatio 718.643 kuna na temelju fakture, odnosno 644 kune po djetetu mjesečno bez ikakvih dodatnih plaćanja. Grad je za boravak djeteta u vrtićima kojima je osnivač

isplaćivao oko 799 kuna po djetetu mjesečno više - kazao je Makovec. Novci za financiranje boravka u predškolskim ustanovama trebali bi se prema njemu uplaćivati roditeljima ili skrbnicima, a oni odlučiti u koju će ustanovu upisati dijete. Isplata grada dječjim ustanovama samo stvar tehnike. Pravo jednakog financiranja djeteta od strane grada se mora odnositi na sve ustanove u Hrvatskoj ukoliko barem jedna od roditelja na području Čakovca plaća porez na dohodak i prirez. Izuzetak trebaju biti samo djeca s posebnim potrebama ili teškoćama kod kojih teret za roditelja mora biti isti kao za ostalu djecu, a povećanu razliku do ekonomske cijene snositi u cijelosti Grad. HDZ će zatražiti od Grada donošenje nove odluke o financiranju boravka djece u predškolskim ustanovama i ekonomske cijene na temelju državnog pedagoškog standarda poručili su Makovec i Vrbanec. (BMO)

Slijedi nova faza rasta i razvoja za što su potrebni novi ljudi – nova znanja i iskustva na svim razinama u tvrtki, a osobito u upravljanju, poručili su iz Čakovečkih mlinova Grupe

sluju u okviru grupe Čakovečki mlinovi, a to su Metss d.o.o. Čakovec, Trgostil d.d. Donja Stubica i Trgovina Krk d.d. koji zajedno broje 477 maloprodajnih mjesta, posluju na preko 65.000 m2 prodajnog prostora i ostvaruju preko 1,4 milijarde kuna godišnjeg prihoda. Od 2015. godine Antonio Vuksan-Ćusa obavlja dužnost direktora trgovačke tvrtke Trgostil d.o.o. Donja Stubica, dok je karijeru započeo u Konzumu i nastavio je kao direktor trgovačkog udruženja Ultragros, poručuju. - Spremno i odgovorno prihvaćam nove zadatke i iza-

zove koje donosi operativno upravljanje Metss-om, u čije sam poslovanje i strategiju uključen već duži niz godina kroz rad u grupaciji Čakovečki mlinovi. Stoga zajedno s mojim timom u METSS-u nastavljamo ostvarivati postavljene ciljeve te vjerujem da ćemo u budućnosti postizati još uspješnije rezultate. I dalje će u centru svih naših aktivnosti biti najbitnija dva faktora: s jedne strane naši kupci zbog kojih se stalno trudimo biti bolji, bliži, efikasniji i povoljniji, a s druge strane naši zaposlenici čije nam je zadovoljstvo i moti-

GRAĐEVINARI stalno u neravnoteži zbog manjka posla ili nedostatka radnika kad ima posla

vacija izuzetno važno. Dakle, pred nama je intenzivan rad na podizanju naše interne efikasnosti, praćenju tržišnih trendova i povećanju kvalitete naše kompletne usluge u maloprodaji. Na taj način ćemo ojačati našu tržišnu poziciju što će otvoriti prostora i za stvaranje boljih uvjeta za sve naše zaposlenike, a upravo bolji uvjeti rada za sve zaposlenike METSS-a su jedan od naših najvažnijih prioriteta, kazao je Antonio Vuksan-Ćusa za Međimurske novine nakon preuzimanja nove dužnosti. (BMO, foto: zv)

U Međimurju su otvorena dva značajna projekta aglomeracije Donja Dubrava i Mursko Središće vrijedna ukupno 340 milijuna kuna koji moraju biti završeni u rekordnom roku od dvije godine. To će zahtijevati hitnu nabavu radne snage iz uvoza. U Međimurju je vanjska radna snaga već prisutna što s Kosova, Makedonije, BiH, ali sve više iz zemalja Dalekog istoka; Bangladeša, Pakistana, Indije, Nepala. Građevina će i u budućnosti morati crpiti ljude iz tih područja. Dok su Hrvatskoj dostupni kohezijski fondovi, u pet narednih godina osjećat će se konjuktura u graditeljstvu, a da bi se odradili radovi koji će se pojaviti na tržištu trebat će najmanje 20 do 25 posto radne snage iz uvoza. Treba uzeti u obzir da je dobna struktu-

VIJEST(I) TJEDNA

Država zatire i domaće kolinje Nema tice do prasice, stara je poslovica najmilija mnogim Međimurcima koji ne priznaju “avijaciju” pod pravo meso. Drugim riječima, ni piletina, puretina, pačetina i slična perad ne mogu se mjeriti s komadom svinjske vratine, karea, šnicle ili šunke. Ne treba posebno spominjati domaće delicije poput kobasica, krvavica, čvaraka, mesa z tiblice ili slanina. Već sam spomen na njih izaziva slinu na usta, budi asocijacije punog stola za predstojeće blagdane krajem godine, okupljanje članova obitelji, prijatelja i rodbine. Kolinje su stari međimurski običaj koji, ruku na srce, izumire zahvaljujući modernom načinu života koji je naprosto u prvi plan stavio trgovačke lance i mesnice, a dio i zahvaljujući našoj poljoprivrednoj politici koja polako, svojim propisima zatire i one najupornije male uzgajivače svinja kako za vlastite potrebe tako i za tržište. Više u temi broja na str. 4-5.

(NE) SVIĐA NAM SE

Nova naftna i plinska žila kraj Selnice? Na ulazu u Selnicu iz smjera Čakovca s lijeve strane započeli su radovi na eksploatacijskom polju ugljikovodika Zebanec. U redakciju Međimurskih novina javili su nam se mještani koje je zanimalo što se to točno tamo radi pa smo se uputili do samog gradilišta. No, tamo nam voditelj nije htio govoriti o samim radovima, već nas je uputio na Upravu INA-e kojoj smo poslali službeni upit. I stigao je vrlo zanimljiv odgovor o čemu pišemo na str. 17.

Pijan se nasukao na rotor kod Šenkovca

25 posto građevinskih radnika bit će stranci Građevinari nikako da uđu u balans. Ili nema posla ili kao sada imaju posla, ali nemaju dovoljno radnika. Vlada je reagirala ukidajući kvote za uvoz radne snage, što do određene mjere pomaže graditeljstvu jer domaće radne snage nema na raspolaganju, istaknuo je Ivan Kolarić, predsjednik strukovne grupe graditelja. U zadnjih 10 do 15 godina škole su upisivale tek za 10 do 15 posto potreba za građevinskim radnicima, a stanje pogoršava i demografska situacija u Hrvatskoj. Građevinski kapaciteti još nisu porasli na razinu predkrizne 2008. godine, ali se unatoč tome osjeća nedostatak radnika. Uz povećanu stanogradnju vodoopskrbu i odvodnju u cijeloj Hrvatskoj neminovno će zahtijevati još više radne snage.

Prirodnim odljevom iz tvrtki zbog umirovljenja u narednih pet godina odlazi oko 25 posto ljudi

ra građevinskih firmi dosta visoka i da prirodnim odljevom iz tvrtki u narednih pet godina odlazi oko 25 posto ljudi. Sreća je u nesreći da su mirovine daleko manje nego plaće pa će dio tih ljudi koji imaju dragocjena stručna znanja nastaviti raditi i u mirovini. No, definitivno će u građevini u narednih pet godina biti zaposleno 25 posto stranih radnika, kazao je Ivan Kolarić, predsjednik strukovne grupe građevinara i direktor Tegre. (BMO)

Bez obzira na nove drastične kazne koje izriče policija, još uvijek se događaju prometne nesreće i nezgode s vozačima koji sjedaju za volan bez obzira na to što su pod znatnim utjecajem alkohola, kao što je to bio neuobičajeni slučaj protekle srijede. U večernjim satima, 13. studenoga oko 20 sati i 30 minuta u Čakovcu, na raskrižju Svetojelenske ceste i Ulice Globetka 37-godišnjak s područja Murskog Središća nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, te je automobilom završio na kružnom toku. Policija je nešto kasnije 37-godišnjaka pronašla kod kuće u okolici grada Mursko Središće, u vrijeme nesreće u autu je bilo i dijete. Čeka ga žestoka kazna. Opširnije na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2019.

NOVI DRŽAVNI birokratski i novčani nameti zaprijetili potpunom Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Do nas je stigla uznemirujuća vijest da naša država novim birokratskim i novčanim nametima želi u potpunosti zatrti uzgoj svinja za vlastite potrebe i domaće kolinje. Naime, osim dosadašnjeg pregleda za trihinelozu koja dođe pedesetak kuna, uveden je novi namet u kojem je nakon pregleda 2200 međimurskih uzgajivača dobar dio njih ostao bez tzv. kriterija biosigurnosti, te je za klanje svinje sada potreban još jedan veterinarski pregled koji stoji gotovo 300 kuna. Uz uslugu mesara, ukupna cifra koju bi trebalo izdvojiti domaćinstvo za klanje svinja, time prelazi 500 kuna što je vrijednost 15 kg čistog mesa. Još jedan slučaj za rubriku vjerovali ili ne na kojem se vidi kako hrvatska birokracija na običnom čovjeku trenira strogoću, odnosno prema EU želi ispasti “papskija od Pape”. Krenuli smo tragom ove vijesti kako bi istražili o čemu se ovdje radi.

Naime, nema tice do prasice, stara je poslovica najmilija mnogim Međimurcima koji ne priznaju “avijaciju” pod pravo meso. Drugim riječima, ni piletina, puretina, pačetina i slična perad ne mogu se mjeriti s komadom svinjske vratine, karea, šnicle ili šunke. Ne treba posebno spominjati domaće delicije poput kobasica, krvavica, čvaraka, mesa z tiblice ili slanina. Već sam spomen na njih izaziva slinu na usta, budi asocijacije punog stola za predstojeće blagdane krajem godine, okupljanje članova obitelji, prijatelja i rodbine. Kolinje su stari međimurski običaj koji, ruku na srce, izumire zahvaljujući modernom načinu života koji je naprosto u prvi plan stavio trgovačke lance i mesnice, a dio i zahvaljujući našoj poljoprivrednoj politici koja polako svojim propisima zatire i one najupornije male uzgajivače svinja kako za vlastite potrebe tako i za tržište. Svemu tome treba pridodati i trihinelu, klasičnu svinjsku kugu i trenutno aktualnu afričku kugu.

SVE JE ISTO ali ipak....

Gospodarstv gu klati svin 285 kuna. Z

- Kolinje još nismo imali, ali se pripremamo. Čekam da vidim kaj budu drugi napravili, ističe mali uzgajivač svinja Mirko Križaić iz Štefanca koji je dobio “depešu” da mora napraviti još jedan pregled svinje prije klanja

Klaonica ili vlastito dvorište Kolinje u vlastitom dvorištu naša su tradicija, a nekima i gušt. No, sve se više ljudi odlučuje za kupnju svinje, odnosno ako se i uzgaja doma kolinje se odvija u ovlaštenim klaonicama što ima velike prednosti. Nema, primjerice, masnih kvaka i posuđa tjedan dana, nema razbijanja glave kako zbrinuti kožu, utrobu te ostale ostatke svinje, tko će se presvlačiti i nositi meso na pregled. Naime, sve se to izbjegava odvozeći živu svinju i

dovozeći doma meso, rashlađeno i fino narezano jer se u klaonici pobrinu za sve. Neke jedinice lokalne samouprave u Slavoniji otišle su tako daleko da čak i potiču klanje u ovlaštenim klaonicama sufinacirajući cijenu trihineloskopskog pregleda. Sve je to lijepo i dobro, ali…. Pravi Međimurci naučeni na kolinje od malih nogu kažu kako ipak to nije to jer to nije ono pravo, nema gušta, mirisa slanine, kobasica i friških pečenih jetrica. (vv)

I dok su prije 30-tak i više godina svinje roktale, a tijekom mjeseca studenoga i prosinca cvilile gotovo pa u svakom dvorištu danas se mogu nabrojiti ne ulice, već cijela naselja u kojima je roktanje nestalo s lica zemlje. Pooštrene mjere za predstojeće kolinje

Cijela ova godina bila je u znaku provođenja propisanih mjera u borbi protiv širenja afričke kuge koja, istina, nije zabilježena u našoj zemlji, ali je zato ima u zemljama našeg okruženja, odnosno u Mađarskoj i Srbiji. Sada uoči kolinja ide

se dalje s još oštrijim predostrožnostima. - U principu kod kolinja je sve isto kao i lani, odnosno obavezan je pregled mesa na trihinelu, pojašnjava Marijan Glavina, županijski veterinarski inspektor. Drugim riječima uzima se uzorak ošita, preporučuje se s obje polovice svinje i odnesi se na analizu u ovlaštenu veterinarsku ambulantu. No, ono što je ovogodišnja novina i koja nema direktne veze s trihinelom već s naredbom o sprečavanju širenja afričke svinjske kuge je obavezna klinička analiza životinja u određenim domaćinstvima

koja su tijekom godine bila kategorizirana u 4 kategorije s obzirom na kvalitetu biosigurnosti. Naime, veterinari su obilazili gospodarstva, analizirali zatečeno stanje i shodno tome gospodarstva svrstavali u kategorije. - U Međimurju se pregledalo oko 2200 domaćinstva i oko 30% njih nije zadovoljilo propisane kriterije, doznali smo od Branka Delosta, veterinara iz ambulante u Gornjem Mihaljevcu koja djeluje u sklopu čakovečkog Bioinstituta. Troškove pregleda, odnosno kategorizaciju domaćinstva u ovom je slučaju

snosila država za što je samo u Međimurju utrošeno oko 650.000 kuna. U prvu kategoriju su uvrštena sva ona koja nisu zadovoljila propisane kriterije biosigurnosti, druga kategorija je djelomično zadovoljila, a treća u potpunosti udovoljava. Uza sve to, zatečeno stanje “ubačeno” je u bazu podataka pa tako nema eventualnog švercanja. - Uredba propisuje da nema premještenja svinja s gospodarstva koja su u kategoriji jedan bez kliničkog pregleda, dodaje inspektor Glavina. To znači da se na takvim domaćinstvima ne

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

m zatiranju uzgoju svinja za vlastite potrebe

TO KAO LANI,

va koja ne udovoljavaju biosigurnosnim mjerama ne monje bez obaveznog kliničkog pregleda životinja koji stoji Za sve ostale obavezan je samo pregled na trihinelu...

smije ni klati bez propisanog pregleda.

Obavezan klinički pregled svinja Pregled čiji nalaz vrijedi 7 dana se dodatno plaća razmjerno broju svinja na gospodarstvu. Tako pregled za 1 - 10 svinja stoji 180 kuna, od 11 - 100 je 750, a više od toga 1500 kuna. - Vlasnik takvog gospodarstva uoči kolinja mora pozvati svog veterinara koji će pregledati svinju i otkloniti eventualnu sumnju na afričku svinjsku kugu, ističe naš inspektor Glavina. Sam pregled je gotov isti dan.

Istina, gospodarstvo uvijek može uočene nedostatke otkloniti. Naime, naredbom je propisano kako veterinari moraju pregledati sva gospodarstva koja drže svinje i provjeriti vodi li domaćinstvo evidenciju ili registar svinja, ima li životinja ušnu markicu, je li kod kupnje vlasnik dobio i svjedodžbu, odnosno pasoš koji govori o zdravstvenom stanju životinje, hrane li se svinje napojem!? Dovoljan je samo jedan od spomenutih nedostataka i domaćinstvo već ne zadovoljava biosigurnosne mjere. - Ono što smo mi uočili na terenu, dodaje veterinar

Delost, najčešće u domaćinstvima je promet životinja bez dokumenata, odnosno pasoša pa samim time one nemaju ni ušnu markicu. U nešto manjoj mjeri, no ne i nezanemarivoj je i običaj hranjenja kućnim napojem. To su uglavnom domaćinstva koja hrane životinje za vlastite potrebe pa drže svega 1 - 2 ili par svinja više. Svi koji su u toj problematičnoj kategoriji 1 dobili su obavijest na svoju kućnu adresu s uputama kako ispraviti uočene nedostatke. Ukoliko to ne učine, kolinje ne mogu obaviti bez kliničke analize.

- Domaćinstvo u svakom trenutku može pozvati svog veterinara koji će ponovno pregledati nastambu i stanje životinja i prekategorizirati gospodarstvo, ističe Marijan Glavina. No, tada te troškove koji iznose 285 kuna plaća sam vlasnik. Među onima koji mora pozvati veterinare za klinički pregled svinja prije klanja je i Mirko Križaić iz Štefanca. - Dobili smo taj papir na kojem piše da prije klanja moramo zvati veterinara, ispričao nam je vlasnik Mirko. I kaj sad, nemam pojma što s tim napraviti. Kolinje još nismo imali, ali se pripremamo. Čekam da vidim kaj budu drugi napravili. Riječi štefančara Mirka potvrdio je i Branko Delost koji je također napomenuo kako im se ni jedan vlasnik još nije javio za ponovni pregled. - Valjda čekaju jedan drugoga ili pak daljnji razvoj situacije, kaže nam naš veterinar. Istina, kolinje obično počinju krajem ovog mjeseca, no s obzirom na to da je poprilično temperatura pala moglo bi to biti i ranije na području koje pokriva veterinarska stanica Prelog, prema riječima tamošnjeg upravitelja Tomislava Latina nitko još nije zatražio dodatni pregled i ponovnu prekategorizaciju.

Ponovni klinički pregled može biti i dvosjekli mač Već godina je kod nas u Međimurju uobičajena praksa kod kolinja da se nosi uzorak mesa na trihineloskopski pregled koji se danas obavlja metodom tzv. umjetne probave i stoji 100-njak kuna. Postavlja se logično pitanje neće li pojedini vlasnici svinja koji su svrstani u kategoriju 1 odustati od tog obveznog pregleda kako bi izbjegli plaćanje još 180 kuna kliničkog pregleda ili 285

- Uredba propisuje da nema premještenja svinja s gospodarstva koja su u kategoriji 1 bez kliničkog pregleda, ističe Marijan Glavina. To znači da se na takvim domaćinstvima ne smije klati bez propisanog pregleda

kuna prekategorizacije domaćinstva. Scenarij je vrlo moguć i predvidljiv budući da se radi o domaćinstvima koja hrane životinje za vlastite potrebe i kojima je svaka dodatna kuna izdvajanja trošak, a po razgovoru s vlasnicima svinja, sasvim nepotreban i neopravdani. Zakon je zakon i treba ga se čvrsto držati. On zna samo za crnu i bijelu boju, ne priznaje sivu niti druge nijanse koje su prisutne u svakodnevnom životu malog čovjeka. Pišu ga ljudi koji često nisu u dodiru s praksom već se isključivo drže teksta i nema milimetar lijevo ni desno. Dakle, ili radiš i poštuješ zakon ili si u prekršaju. Jer zakon jasno kaže, nema klanja ako si u kategoriji 1 i nisi obavio klinički pregled. Drugim riječima, svi oni koji će ipak klati bez tog dodatnog troška, a bit će ih, kako im se ne bi ušlo

u trag, riskirat će i trihinelu uz opravdanje kako nje i ionako nema u Međimurju već niz godina. Ljudi će se tješiti na sve mile moguće načine tako dugo dok se ne dogodi neko zlo, odnosno doživotni suživot s trihinelom u tijelu. - Mogu reći kako su nam ljudi počeli nositi meso na trihineloskopski pregled, rekao nam je Mihael Kacun, upravitelj ambulante u Čakovcu, jedne od dviju institucija u Međimurju koje obavljaju taj pregled. Bilo ih koji nisu obavili taj dodatni pregled jer su bili zbunjeni, nisu znali što im je činiti s papirom koji su dobili. Mi smo dužni uzeti meso i pregledati ga jer je to po zakonu koji nema veze s naredbom o sprečavanju širenja afričke svinjske gripe. Ljude smo, za sada, samo upozorili. U stvari mi ni nismo tu da kažnjavamo niti je to djelokrug našeg rada.

Mjere radi sprječavanja afričke svinjske kuge snosi svatko za sebe S kojim god veterinarom pričali svi nam spominju ogromne štete ukoliko afrička svinjska kuga dopre do naše zemlje i počinje se širiti. Stoga je valjda i razumljiv iznos koji država daje na raspolaganje kako bi se spriječilo njeno širenje. Uz tih 285 kuna za kategorizaciju gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost tu je još podosta toga. Tako se daje 750 kuna za dostavu uzorka uginule divlje svinje kako bi se obavio pregled na afričku svinjsku kugu. Od tog iznosa, 400 kuna ide nadležnom lovoovlašteniku, a 350 kuna nadležnoj veterinarskoj organizaciji. U slučaju da se govori o uginuloj svinji koja je pro-

nađena bez lovoovlaštenika 750 kuna ide veterinarima. Nadalje, država sa 100 kuna podmiruje pregled domaćih svinja kao i iznos stvarnih troškova dostave uzorka u laboratorij zbog pretrage. Sredstva se daju, i to 75 kuna, za pregled uzorka ustrijeljene divlje svinje na trihinelozu. 600 kuna iznosi naknada za selektivni odstrel ženskih grla divljih svinja, dok 100 kuna vrijedi dojava stanovništva o pronalasku lešine divlje svinje. Sve su to iznosi bez PDV-a. S druge strane, troškove kliničkog pregleda svinja i ponovne kategorizacije gospodarstva na kojima se drže svinje, plaća i podmiruje vlasnik životinja.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2019.

MEĐIMURSKI PODUZETNICI odlučili su se za ulaganja posebice u 2018. godini

586,3 milijuna kuna uložili su u investicije Veliki su u investicije uložili 98,7 milijuna kuna, srednji 318, 4 milijuna kuna, mali 120,8 milijuna kuna, a mikro poduzetnici 48,1 milijuna kuna.

Nagrađena kuća za odmor

GRAN VISTA HOLIDAY HOME u Dragoslavcu

Imamo najbolju obiteljsku kuću za odmor u Europi! Gran Vista Holiday Home u Dragoslavcu osvojio je nagradu za najbolju obiteljsku kuća za odmor u Europi. Kuća za odmor Gran Vista Holiday Home smjestila se na jednom od najljepših brežuljaka Međimurja. Fascinantan panoramski pogled seže od Kalnika, preko Ivančice pa sve do susjednog Pohorja, a noću oduševljavaju svijetla Ivanca i Varaždina. - Kuća je izgrađena 1980. godine kao obiteljska vikendica s vinogradom. Tada su vlasnici bili moji roditelji, danas je moja obitelj. S vremenom je ljudima prestala biti zanimljiva ideja vikendice, a i brige o vinogradu, došao je trend da se putuje na nova mjesta

i uživa u komforu, kazao nam je vlansik Ronald Pintarić. Imajući to na umu, te svjesni jedinstvene lokacije i pogleda koji se pruža sa svih strana oko kuće, 2018. godine su krenuli s renoviranjem kuće i vrta, a koje je dovršeno ove godine s povećanjem kapaciteta, izgradnjom wellness centra te vanjskog infinity bazena. Gran Vista u prijevodu znači “divan pogled” na nekoliko jezika, tako je kuća dobila i ime. Reakcije gostiju su redom iznimne, očarava ih lokacija, ugođaj, pogled, uređenje. Kroz ljeto u top sezoni je cijena smještaja nešto viša nego sada i tada im po tjedan ili dva ostaju uglavnom Nijemci, Šveđani, Nizozemci i Austrijanci. (sh)

GRAD PRELOG raspisao javni natječaj

Subvencije za poljoprivrednike

Grad Prelog ovih je dana raspisao javni natječaj za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava za poljoprivrednike. Natječaj obuhvaća dvije kategorije od kojih se jedna odnosi na okrupnjavanje i povećanje poljoprivrednog zemljišta, a druga za posebne vrste poljoprivredne proizvodnje. Što se tiče prve kategorije iznos subvencije kreće se od 1000-1200 kuna, a odnosi se na kupljeno ili zamijenjeno zemljište u razdoblju od 1. 12. 2018. do 30. 11. 2019. godine.

Na natječaj se mogu javiti komercijalna poljoprivredna gospodarstva s prebivalištem, odnosno sjedištem na području Grada Preloga koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji. Najviši iznos subvencije koju jedan korisnik može ostvariti je 6000 kuna, s time da će se iznos subvencije razmjerno smanjiti ako ukupni zahtjevi premaše maksimalno odobrena proračunska sredstva. Zahtjevi se podnose do 30. studenog 2019. godine. (vv)

POGLED ODOZDO

Pozitivan trend u međimurskom gospodarstvu se nastavlja. Svi mjerljivi pokazatelji u poslovanju gospodarstva 2018. godine bili su bolji u odnosu na 2017. godinu, osim što je dobit smanjena. - Ali su zato investicije u prošloj godini za 30 posto veće, pa možemo konstatirati da je dio dobiti završio u investicijama što veseli, kazao je Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore Međimurske županije. Međimurski poduzetnici uložili su 2018. godine točno 586,3 milijuna kuna u investicije. Prema veličini poduzeća, veliki su u investicije uložili 98,7 milijuna kuna, srednji 318,4 milijuna kuna, mali 120,8 milijuna kuna, a mikro poduzetnici 48,1 milijuna kuna. Kao i investicije porasle su i plaće za 7,13 posto. Postotno, to je veliki skok u odnosu na prijašnje godine kad su plaće rasle za dva do tri posto. - Iskoristili su se maksimalno svi potencijali da se podignu plaće da se kakotako zadrže radnici, kazao je Križaić. Prosječna neto plaća u međimurskom gospodarstvu iznosila je 2018. godine 4615 kuna, a godinu dana ranije 4296 kuna. Najveći porast plaća, za 35 posto zabilježen je u administrativnim i uslužnim djelatnostima. U tim djelatnostima prosječna neto plaća je u 2017. godini iznosila 3289 kuna, a u 2018. godini 4457 kuna.

Prema neslužbenim pokazateljima poslovanja za ovu godinu očekujemo blagi rast gospodarstva i za ovu godinu, kazao je Mladen Križaić, ali i upozorio da poduzetnike u 2020.godini čeka otvaranje tržišta rada, Austrije i Njemačke. - Zbog toga očekujem određene probleme u međimurskom gospodarstvu jer su nam to najbliža tržišta rada i moglo bi se loše odraziti na naše gospodarstvo, kazao je Križaić. Međimurski poduzetnici u 2018. godini ostvarili su 14,6 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je za preko milijardu kuna prihoda više nego u 2017. godini. U ukupnim prihodima dominira prerađivačka industrija koja u strukturu prihoda sudjeluje s 53 posto, slijedi trgovina na veliko i malo s 22 posto i građevinarstvo s 8,6 posto. Prerađivačka industrija ostvarila je najveći pozitivni saldo u iznosu od 455 milijuna kuna, a zatim slijedi trgovina s 91,6 milijuna kuna. Međimursko gospodarstvo ostvarilo je ukupni pozitivni saldo između prihoda i rashoda u iznosu od 701 milijun kuna, a godinu dana ranije 732 milijuna kuna. Dakle, dobit je smanjena za 4,3 posto, dok je na razini države povećan za 25 posto. Međimurski poduzetnici u 2018. godini su zapošljavali 28.882 zaposlenika što je 2,9 više nego prethodne godine. Najveći broj zaposlenih radio je u prerađivačkoj industriji 16.408, u građevinarstvu je radilo 3350 zaposlenih te 3254 u trgovini.

Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore: Pokazatelji poslovanja gospodarstva u 2018. godini bili su bolji u odnosu na 2017. godinu, no dobit je smanjena, ali su investicije za 30 posto veće Međimurska županija tak države, naime Hrvati dalje nastavlja trend po- ska je povećala negativan zitivne vanjskotrgovinske trgovinski saldo s 58 na 68 bilance. Pozitivni saldo je u milijardi kuna. Pokrivenost 2017. godini iznosio 766 mi- izvoza uvozom je na razini lijuna kuna, dok je u 2018. države smanjenja te iznosi godini povećan na 901 mi- 61,24 posto. lijun kuna. To je potpuno obrnuto u odnosu na osta-

U kojim gradovima i općinama su poduzetnici najviše investirali

Međimurski poduzetnici lani su u investicije uložili 586,3 milijuna kuna. Najviše je investirano na području Čakovca s 212,8 milijuna kuna. Slijede poduzetnici s područja općine Nedelišće s 123,4 milijuna kuna, Preloga s 95,9 milijuna kuna, Donjeg Kraljevca s 50,3 milijuna kuna, Kotoribe s 21,7 milijuna kuna, Šenkovca s 17,1 milijuna kuna, Murskog Središća sa 16,1 milijuna kuna, Sve-

tog Martina na Muri s 14,2 milijuna kuna, Strahoninca s 11,6 milijuna kuna, Svetog Jurja na Bregu s 10,9 milijuna kuna, Donje Dubrave s 3 milijuna kuna. U dvije općine: Vratišincu i Dekanovcu, 2018. godine nije investirana ni jedna kuna, dok se u preostalim općinama iznos investicija kreće od neznatnih stotinjak tisuća kuna do 1,8 milijuna kuna. (BMO)

Stidite se jer Hrvatska nije privlačna svojim građanima K

ada se gradivo u školi ne savlada nastanu rupe u znanju i one prije ili kasnije postanu prepreka daljenjem razvoju. Nismo savladali kako koristiti ljudske potencijale. Zbog toga nam se događa odljev ljudi. Hrvatska politika ne zna što bi s ljudima. Ne razumije vrijednost ljudskog kapitala. Kad zagusti, izađu s vatrogasnim mjerama; kao što su subvenirane kamate za stanove mladih koje idu više na ruku bankama, nego mladima. Poreznim rasterećenjima

od kojih korist ima bogatiji sloj stanovništva, a umirovljenicima je udijeljena povlastica da rade pola radnog vremena u mirovini. pćine, gradovi i županije daju svojim građanima sitne poklone u vidu božićnica, nagrade za novorođene, učenike i studente. Međutim sve to su lijepe geste i nemaju veze s ozbiljnom strategijom kako stvoriti zemlju zadovoljnih ljudi. Pritom ne mislim na neku sveopću romantičnu imaginarnu sreću,

već zajednicu koja je stvaralačka i u kojoj se ljudi osjećaju ugodno i žele u njoj živjeti. Hrvatska je sve samo ne to. Previše ljudi želi pobjeći iz zemlje zbog nezadovoljstva kako se ovdje živi, radi, zapošljava, napreduje, zarađuje. Stanje u građevinarstvu je samo indikator stanja. Građevinari upozoravaju da uskoro neće imati tko mijenjati crijepove na krovu, a kamoli graditi, jer sve više izlazi na vidjelo da naše plaće nisu zanimljive ni strancima,

a sadašanja aktivna generacija građevinara za pet godina odlazi u mirovinu. Mlađim domaćim ljudima i strancima posao u Hrvatskoj samo je odskočna daska za zapad. nima koji upravljaju našom zemeljom to mora biti zadnja sirena za uzbunu. Treba nam ozbiljna strategiju kako zadržati ljude i početi raditi po njoj. U protivnom ćemo za koju godinu dobiti praznu zemlju koju će onda preostale političke elite moći rasprodavati metar

po metar kako bi hranili sebe i preostale uhljebe novcem od prodaje, dok ne ponestane zemlje. alosno je to govoriti u danima kad obilježavamo strašne žrtve koje su podnijeli oni, koji sada, za stvaranje Hrvatske leže u znanim i neznanim grobovima. Najmanje što bi oni koji upravljaju ovom zemljom u slobodi trebali osjećati je stid, jer ne znaju kako tako malu zemlju organizirati da bude privlačna za život svojim građanima.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

15. studenoga 2019.

MEĐIMURSKI GOSPODARSKI forum u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu

Međimurski poduzetnici imaju što reći o digitalizaciji Forum „DigitalMeđimurje“ okupio je niz stručnjaka i poduzetnika iz međimurske IT industrije koji kreiraju proizvode čiju su vrijednost prepoznali veliki međunarodni klijenti Međimurske tvrtke su inovativne, kreativne i kontinuirano ulažu u istraživanja i razvoj te je Zavičajno društvo Međimurje drugu godinu za redom organiziralo Međimurski gospodarski forum s ciljem promocije uspješnih međimurskih poduzetnika i inovacija prezentiranja realiziranih projekata, postojećih ideja i povezivanja gospodarskih aktera. Zavičajno društvo Međimurje u Zagrebu svojim aktivnostima okuplja gospodarstvenike, akademike, znanstvenike, političare, kao i sve ljude koji svojim djelovanjem promoviraju Međimurje. Tema ovogodišnjeg Foruma bila je „DigitalMeđimurje“, a tim povodom okupljeno je niz stručnjaka i poduzetnika iz međimurske IT industrije koji svojim radom kreiraju proizvode dodane vrijednosti, a čiju su vrijednost prepoznali veliki međunarodni klijeti. - Međimurje je kraj na koji se može ugledati cijela Hrvatska, kraj koji ima najefikasniju javnu upravu te najniži indeks klijentelizma, najniže troškove javnog sektora, ali i odlične poduzetničke temelje na kojima danas sazrijeva nova digitalna generacija gospodarstvenika, kazao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher. Prezentaciju Makingmachinessee&think održao je Damir Dolar, direktor tvrtke FRAMOS Technologies, veteran u machinevision i generalno kada je u pitanju imaging. Tvrtka se bavi visokotehnološkim rješenjima u području obrade vizualnih

informacija, a razvija vlastite proizvode od kojih su najvažniji serija industrijskih kamera koje uključuju visokokvalitetne GigEVision kamere. Njihovi proizvodi koriste se u cijelome svijetu u područjima medicine, auto i zrakoplovne industrije. Dolar je naglasio da Međimurje svojim resursima obrazovanog kadra i stručnjaka u područjima novih tehnologija prava destinacija za osnivanje znanstveno istraživačkog centra u području novih i naprednih tehnologija. Digitalizaciju u službi mobilnosti prisutnima je predstavio Stjepan Gornik iz tvrtke CETITEC iz Čakovca koja već niz godina proizvodi i kontinuirano razvija komunikacijske software ponajprije za autoindustriju. Njihovi softwari, iako su vozačima okom nevidljivi, pokreću automobile diljem svijeta. U javnosti su postali prepoznatljivi kad je Porsche postao većinski vlasnik čitave grupacije. O infrastrukturi i pametnoj senzorici prezentaciju je održao Ranko Režek, izvršni direktor IOT NET ADRIA te pokazao kako nove tehnologije mogu unaprijediti mnoga područja modernog poslovanja, potaknuti konkurentnost našeg gospodarstva, ali i običnom čovjeku dati bitne informacije za olakšanje svakodnevnih umreženih aktivnosti. Kako i zašto ulagati u digitalne kanale prodaje kao i istraživanje o online kupovnim navikama predstavio je Dino Oreški iz Udruge e-

U Organizacijskom odboru Međimurskog gospodarskog foruma su bili Matija Kikelj, Nino Križaj, Boris Kikelj, Branka Prišlić, Vanja Vejzagić, Dijana Varlec, Ivan Plačko, Igor Baksa, Dean Kovač uz potporu Udruge studenata Međimurja, te partneri foruma MINGPO, Međimurska županija, HGK, HAMAG Bicro, Grad Zagreb, Vinarija Štampar i Hrvatska parfemska kuća. Podršku su svojim dolaskom iskazali pomoćnici ministra gospodarstva Ana Mandac

i Zvonimir Novak, pomoćnici ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Mladen Pavić i Dragan Jelić, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, predsjednik Županijske komore Čakovec Mladen Križaić i direktorica Dijana Krnjak, počasni predsjednici Zavičajnog društva Međimurja Mijo Bergovec i Antun Mikec, te brojni poduzetnici i predstavnici institucija.

Za dobar forum zaslužni dobri organizatori

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Stjepan Gornik iz tvrtke CETITEC iz Čakovca koja već niz godina proizvodi i razvija komunikacijske software ponajprije za autoindustriju Commerce Hrvatska koja se bavi informiranjem, educiranjem, povezivanjem i međusobnim pomaganjem online trgovaca i ostalih subjekata koji sudjeluju u procesu izrade, provedbe ili promocije web prodaje. U prezentaciji Roberta Ilijaša, direktora tvrtke Identity Consortium prisutni su imali prilike saznati o digitalizaciji identiteta kao i ulozi umjetne inteligencije. Platforma Identyum omogućit će osobi da se vjerodostojno identificira bez potrebe predočavanja osobne iskaznice. Njihovo rješenje je trenutačno među najinventivnijima u svijetu, a očekuju intenzivni razvoj i ekspanziju tržišta digitalne identifikacije. Kako digitalizirati interne procese, komunikaciju s korisnikom i isporuku te na koje načine politika može pomoći poduzetnicima u procesu digitalizacije bile su samo neke od tema panel rasprave o digitalnoj transformaciji, koju je moderirao dr. sc. Vanja Vejzagić, a u kojoj su sudjelovali Damir Sabol iz Photomatha, Martina Pintarić iz 404 agency, Robert Ilijaš iz tvrtke IdentityConsortium i Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Eko Međimurje od tradicije do digitalizacije

Uvod u panel diskusiju predstavljen je video vlogom metalne procesne tvrtke Eko Međimurje, koji prikazuje vrlo uspješnu transformacijsku priču od tradicionalnog oblika poslovanja do internog razvoja i implementacije di-

gitalnih procesnih rješenja kao neophodnog oblika za suradnju i konkurentnost na svjetskom tržištu. Tvrtka sa ponosom ističe aktivno praćenje trendova te poslovanje i odluke temeljene na rezultatima višegodišnjeg razvoja digitalnih rješenja. Rasprava na panel diskusiji se dotakla nekoliko važnih područja digitalizacije. Sudionici su se složili da prezentirane kompanije, kao Eko Međimurje, posjeduju znanje i mogućnosti za potencijalnu podršku autoindustriji. Automatizacija i digitalizacija internih (proizvodnih) procesa nije više stvar kompetitivnosti na tržištu, već opstanka. Panelisti se nisu mogli složiti oko uloge države u stvaranju digitalne infrastrukture, ali većinom zbog kontinuiranog smanjenja očekivanja. Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva je ustvrdio da sredstva izdvojena za procese digitalizacije središnje države su limitirana. Robert Ilijaš je ustvrdio i podsjetio da je pitanje virtualne sigurnosti (cybersecurity) izrazito važna i ponekad zanemarena tema, dok su se ostali složili kako se u tom području još uvijek nalazimo u relativno nepoznatom području. Martina Pintarić napomenula je da su kompanije samim prisustvom u digitalnom okružju pod stalnom paskom kupaca, kojima je mogućnost izbora na globalnom tržištu, zaoštrila konkurenciju i omogućila stalno podizanje standarda u odnosu prema potrošačima. (BMO)

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Zašto se ne smijemo veseliti povećanju minimalca?

očetkom iduće godine ponovno raste minimalna plaća koja će od siječnja (plaća koja se isplaćuje od veljače) iznositi bruto 4.062,51 kuna ili neto 3.250 kuna. Naspram sadašnje minimalne bruto plaće od 3.750 kuna ili neto 3.000 kuna, dio radnika koji primaju minimalnu plaću se veseli povećanju plaće od 250 kuna, a koje će uslijediti početkom iduće godine. No, veselje nad prisilnom odredbom vlasti zbog koje poslodavac mora povećati plaću tim radnicima je proturječno svemu što bi trebalo opisivati rad u privatnom sektoru, a prvenstveno zakonima tržištima gdje bi radnik trebao biti plaćen u skladu s potražnjom za radnicima i potražnjom za robama i uslugama na tržištu. čemu se konkretno radi? U Hrvatskoj trenutno vlada manjak radne snage pa radnici sami mogu naći bolji posao na tržištu rada. Čemu onda vapiti za nešto malo većim minimalcem? Istina, možda neće raditi posao koji žele raditi, ali će imati veću plaću. Trenutno je dakle takva situacija da poslodavci ne mogu samo tako zloupotrebljavati radnike budući da će im radnici otići k boljem poslodavcu. U poslu koji rade tržište očito ne omogućuje veće plaće, pa poslodavac isplaćuje plaću kakvu može. S druge strane, povećanjem minimalca se s tržišta izbacuje poslodavce koji ne mogu isplaćivati veću plaću, jer još uvijek nisu dovoljno jaki da bi svoje usluge ili robu prodavali s većim cijenama i maržama. adalje, to realno znači da će možda zbog povećanja minimalca dio ljudi ostati bez posla budući da će neki poslodavci propasti ili otpuštati dio ljudi. Pri ovome posebno treba spomenuti da na ovakve činjenice dio građana reagira s komentarom da „onaj poslodavac koji ne može isplaćivati neku normalnu plaću nema što uopće raditi i postojati, pa neka onda i propadne”, što je katastrofalno razmišljanje. Među svima nama postoje i više i manje uspješni, postoje i početnici i oni s dugim stažem i mnogim znanjima i oni koji se tek uče svojem poslu. Jer, kada bismo svi bili sa-

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec.

vršeni, gdje bi nam bio kraj u našoj sveukupnoj uspješnosti? ao primjer možemo zamisliti neki omiljeni mali lokalni kafić u koji mještani vole odlaziti zbog vlastite navike i gušta, u kojem i konobari rade za minimalac budući da nemaju učestalo veliki promet gostiju. Tih nekoliko zaposlenika u tom malom lokalnom kafiću zaradi taman za svoju malu plaću i za održavanje samog lokala u pogonu. Ovakva situacija trenutno paše svima: i poslodavcu i radnicima koji pristaju određeno vrijeme raditi za manju plaću i mještanima koji se vole okupljati u lokalnom kafiću. Ako će država neprestano novim prisilnim propisima povećavati namete poslodavcima, pa tako i minimalnu plaću, zar se neće taj mali seoski lokal na kraju i zatvoriti? vođenjem i neprestanim prisilnim povećanjem minimalca tjeraju se s tržišta oni koji su određeno vrijeme spremni raditi za izuzetno malu plaću zbog nekih drugih benefita ili mogućnosti koje time dobivaju. No, najgore od svega je što je s idejom minimalca stvorena iluzija da je državni aparat koji odlučuje o minimalnoj plaći određeni „patron” koji upravlja sa svime što uopće nekako gospodarski egzistira u ovoj državi, dok se realno radi o umjetno i politički stvorenom monstrumu koji iz dana u dan sve više proždire privatni sektor. U ovakvoj priči o povećanju minimalca dobrobit jedino kratkoročno ide državi koja će dobiti i veću uplatu doprinosa na ime povećanja minimalca, no dugoročno gubi potencijalno vrlo uspješne poslovne subjekte.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRATKO

15. studenoga 2019.

Nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti pa se “parkirao” na zelenu površinu rotora

PIJAN se “nasukao” na rotor kod Galerije Sjever

Čeka ga kazna od 14 i pol tisuća kuna Policija je kasnije 37-godišnjaka pronašla kod kuće u okolici grada Mursko Središće, u vrijeme nesreće u autu je bilo i dijete U večernjim satima, 13. studenoga oko 20 sati i 30 minuta u Čakovcu, na raskrižju Svetojelenske ceste i Ulice Globetka 37-godišnjak s područja Murskog Središća nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, te je automobilom završio na kružnom toku. - Krećući se kolnikom Svetojelenske ceste, dok je u krvi imao 2 promila alkohola, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste, te kiši. Zbog toga je ulaskom u raskrižje, u kočenju, automobilom sišao izvan kolnika na travnatu površinu u sredini

raskrižja, gdje je prednjim dijelom automobila udario u prometnu opremu, izvijestila je međimurska policija. Nakon prometne nesreće vozač je pješice napustio mjesto događaja, a da vlasniku oštećene opreme ceste nije ostavio podatke o sebi i vozilu te je ubrzo pronađen na adresi stanovanja. U automobilu se kao putnik nalazilo dijete. Vozač će biti prekršajno sankcioniran, a predviđena kazna je najmanje 14.500 kuna, odnosno 9 mjeseci oduzimanja vozačke dozvole. (dv)

35-godišnji recidivist iz Goričana “zaradio” zatvor

Vozio bez vozačke i napuhao 2,57 promila U petak, 8. studenoga u 22 sata i 30 minuta u Goričanu, Trgu Svetog Leonarda, u nadzoru prometa zaustavljen je osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka kojim je upravljao 35-godišnjak s područja općine Goričan. Utvrđeno je da je upravljao u vrijeme zabrane pod utjecajem alkohola od 2,57 g/ kg. Također mu je istekao i

rok valjanosti vozačke dozvole. Vozač je uhićen, a s obzirom na to da se radi o povratniku u činjenju prometnih prekršaja je doveden na općinski sud, prekršajni odjel, gdje mu je određeno zadržavanje od 15 dana nakon čega je predan u zatvor, u Varaždinu. (dv)

32-godišnja vozačica iz Štrigove

S 1,05 promila udarila betonski prilaz Vozačica teretnog automobila, 32-godišnjakinje s područja Općine Štrigova, u koncentraciji od 1,05 grama po kilogramu izazvala je prometnu nesreću s ozlijeđenim osobama koja se dogodila u subotu, 9. studenoga oko 22 sata u Lo-

patincu, Ulici Ivana Gorana Kovačića. 32-godišnja vozačica je sišla van kolnika i udarila u betonski kućni prilaz. Srećom, samo je lakše ozlijeđena, a zbog prometne nesreće cesta je bila zatvorena za promet. (dv)

TRAGIČNA SAPUNICA u varaždinskoj sudnici

Bježi, bude nas ZATUKLA! Svjedočenje koje je bilo burno jest iskaz Borisa Kocijana, dalekog rođaka obitelji Srnec koji se u mladosti družio s ubijenom Jasminom i optuženom Smiljanom. Pred sudom je detaljno ispričao kako je izgledala svađa između Smiljane i Jasmine na koju je jednom prilikom naletio u kući Dominićevih

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan Kao španjolska sapunica, kakve smo bili naviknuti gledati na našim malih ekranima krajem 90-ih godina, izgledalo je posljednje ispitivanje svjedoka u sudskom procesu protiv Smiljane Srnec iz Palovca koje je održano u četvrtak, 14. studenog, na Županijskom sudu u Varaždinu. Burne emocije, vika i konačno svađa s pojedinim svjedocima te na kraju Smiljanine suze dale su naslutiti da između njih postoje još uvijek nerazjašnjeni događaji iz prošlosti, a koje Smiljana želi da izađu u javnost. Smiljana je ponovno pokazala da se neće predati tako lako, te je iz petnih žila ispitivala svjedoke, bivšu prijateljicu Sonju Šamariju i svog dalekog rođaka Borisa Kocijana. Prva je pred tužiteljstvo i obranu sjela Sonja Šamarija, Smiljanina prijateljica iz djetinjstva i rane mladosti. Kazala je da je poznavala Smiljanu, Jasminu te njihove roditelje. Odrasle su skupa i živjele u istoj ulici. Jasminu je opisala kao mirniju sestru, a Smiljanu energičnom i dominantnom. Bila je prijateljica sa Smiljanom, no zbog svađe nisu se družile zadnjih 19 godina. - Smiljana je izjavila da je Jasmina pobjegla s dečkom u Francusku. Ja sam rekla da ne vjerujem u to. Ona je bila dobra cura niti je imala potrebu

pobjeći, istaknula je svjedokinja Šamarija i dodala da je otac Martin volio obje kćeri. U raspravu se uključila i sama optužena Smiljana Srnec koja se na kraju sa svjedokinjom posvađala. Optužena Smiljana Srnec inzistirala je da svjedokinja Sonja kaže razlog zbog kojeg su se posvađale te da pojasni je li se Jasmina posvađala s njom i majkom. Svjedokinja Šamarija je rekla da ne želi komentirati svađu jer je to njezina osobna stvar. - Samo da ti kažem, ja nisam rekla ovdje da tebe optužim, ali ne želim lagati na sudu. Ne želim ni prihvatiti da ti to možeš napraviti, samo mi ti to možeš reći, kazala je završno svjedokinja okrenuvši se prema svojoj bivšoj kolegici Smiljani. Optužena je inzistirala da se Šamarija izjasni i kada su se posvađale i je li baš od nje čula da je Jasmina u Francuskoj ili od nekoga drugoga. Svjedokinja je izjavila da se ne sjeća od koga je to točno čula te je nakon toga izašla iz sudnice.

Rođak Boris Kocijan naletio na svađu sestara

Drugo svjedočenje koje je bilo burno jest iskaz Borisa Kocijana, dalekog rođaka obitelji Srnec koji se u mladosti družio s ubijenom Jasminom i optuženom Smiljanom. Pred sudom je detaljno ispričao kako je izgledala svađa izme-

Boris Kocijan i Sonja Šamarija našli su se licem u lice sa Smiljanom koja ih je rešetala pitanjima đu Smiljane i Jasmine na koju je jednom prilikom naletio u kući Dominićevih. - Stao sam kod ulaznih vrata, nešto su vikale, tukle se, nisam vidio, samo sam čuo. Rekao sam: “Bok cure.” Jasmina je istrčala van i povikala: “Bježi!” Ostao sam skamenjen. Tad sam vidio Smiljanu, izgledala je sva rastresena, divljački. Izgledala je kao da nema zjenice i pjena joj je išla na usta, bila je bijesna. Rekla je: “Bježi, bude nas zatukla!” Smiljana je potom molila svjedoka da se ponovno prisjeti cijelog događaja te da je zapravo ona plakala, a Jasmina bježala. - Ne, Smiljana, to nije istina. Koliko se ja zmislim, ne. Nije bilo tak, rekao je na to Smiljanin rođak, a Smiljana je još inzistirala da se prisjeti događaja kada je jedanput u mladosti sa sestrama Srnec išao kući iz diskoteke Šampion. No, svjedok je rekao da se ne sjeća toga. Odvjetnik okrivljenje Smiljane Krešimir

Golubić upitao ga je zašto misli da je okrivljena ubila svoju sestru? - Prema onoj situaciji koju sam opisao. Čovjek može sumnjati, sumnjao sam da joj je nešto napravila, kazao je Kocijan. Smiljana nije odustajala te ga je pitala je li bila ikada agresivna. Rođak je sa suzama u očima kazao da je bila tog trenutka kad se svađala sa sestrom. - Voljela sam je, nije istina, kazala je Smiljana plačući, a rođak je dodao: Ja te ne osuđujem, daleko od toga. Sljedeća ročišta zakazana su za 26. i 27. studenog. Ispitat će se policajac koji je prvi bio na mjestu događaja kad je pronađeno tijelo te djelatnica Hitne pomoći koji su došli na intervenciju. Kao svjedoci pozvani su vještaci i policajci koji su radili na pronalasku nestale Jasmine. Pred sudom će se morati pojaviti majka optuženice, te kćerka Katarina Dominić Srnec i zet David Balent.

15. studenoga 2019.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OD 15. STUDENOG zimski režim na cestama

Zimska služba u pripravnosti

Za ovu zimu planirali smo 1200 tona silosne soli i 300 tona skladišne soli što bi trebalo biti dovoljno s obzirom na najavu kakva će zima biti, kazala je Ljerka Cividini, ravnateljica ŽUC-a Za rad zimske službe planirano je 5 milijuna kuna, ali je Ljerka Cividini, ravnateljica ŽUC-a izrazila nadu da se sredstva neće morati potrošiti u punom iznosu za zimsku službu, već svrsishodnije za redovno održavanje cesta. Veći problem zimi od snježnih padalina stvara poledica što iziskuje veće količine

soli za rasipavanje po prometnicama. Za ovu zimu planirali su 1200 tona silosne soli i 300 tona skladišne soli što bi trebalo biti dovoljno s obzirom na najavu kakva će zima biti. Mehanizacija je spremna prema planu zimske službe. Prema prognozama, zima koja je pred nama ne bi se trebala razlikovati od drugih zima, s time

Informacije o stanju na cestama prikupljaju se najmanje 3 puta dnevno Pravodobno i točno informiranje o stanju i prohodnosti na cestama preduvjet je sigurnosti na cestama. Prikupljanje informacija obavlja se redovito tri puta dnevno u terminima u 5 sati, 13 sati i 17 sati, a po potrebi i više puta dnevno ovisno o vremenskim prilikama i stanju

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Legenda o Dudeku M

alo koga u Međimurju i na sjeveru nije zatekla vijest: umro je Dudek. U stvari, umro je čovjek Martin Sagner, no Draš Katalenić, virtualni Dudek je itekako živ, samo ga treba prizvati na ekran. Glumac Martin Sagner je svojom kreacijom Dudeka ušao u svaku kuću i svako srce Hrvata kajkavaca i Hrvata. jegov lik Dudek postao je legendaran. O njemu su se sporili mnogi kojima nije bilo jasno je li on doista tako dobrodušan, tako glupav na svoju štetu, tako sudbinski povezan s običnim pukom kojemu je glavna životna rečenica: „Tak bu kak bu“ ili „Nekak već bu“. Taj mentalitet podložnosti je svaki Međimurec, Zagorec i svaki Podravec nosio stoljećima kao teško breme svoje povijesti. ekome reći „Tak si kak Dudek“ značilo je da se on ne snalazi u životu, da je vreća za udaranje i životno trpljenje, koga već i povjetarac baca na sve strane. S druge strane, nekome reći da je Dudek značilo je dati mu priznanje da je skroman i pošten i zaljubljen u prirodu i život oko sebe, da je svojevrsni pjesnik koji se svemu divi, intimni slikar hrvatske naive na nešto drugačiji način. Odavno je Dudek odvojen od svog tvorca, postao je svojevrsnom kajkavskom legendom. Kajkavci i inače imaju premalo legendarnih likova u svojoj povijesti. etrica Kerempuh jedan je od takvih likova kojeg se

Uz mehanizaciju za čišćenje spremne su i dovoljne količine soli

Ljerka Cividini, ravnateljica ŽUC-a: U slučaju snijega izlazit ćemo ranije, nećemo čekati da napada 15 cm snijega kako je prema pravilniku

GLOBALNO I LOKALNO

prometnica. Dežurni djelatnik u Stožeru zimske službe obvezan je prikupljanje podataka o stanju na cestama dojaviti dežurnom djelatniku u ŽUC-u. Ovisno o značaju informacije obavještavaju se i ostale nadležne institucije: policija, županijska i općinska čelništva, mediji. (BMO)

da je prošle godine potrošeno svega 500 tona soli, a iznos koji je predviđen za održanje bio je upola manji od predviđenog. Rad zimske službe počinje 15. studenog zbog čega je u ŽUC-u održan sastanak svih sudionika na održavanju prometnica i sigurnosti putnika u zimskim uvjetima. Na predstavnicima ŽUC-a, državnih cesta i jedinica lokalne uprave i izvođača je zadaća da ceste budu sigurne i prohodne za promet, a na policiji kontrola vozača pridržavaju pridržavaju li se zimskih uvjeta vožnje. - U slučaju snijega izlazit ćemo ranije, nećemo čekati da napada 15 cm snijega kako je prema pravilniku, kazala je ravnateljica Cividini.

Prioritet u održavanju u zimskim uvjetima imaju podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i prijevoji, gdje postoji potencijalna opasnost od iskliznuća vozila i prometnice kojima prometuje veći broj vozila u odnosu na ostale prometnice. Planovi su pripremljeni, ali hoće li biti dovoljno ljudstva na održavanju prometnica, pitali smo ravnateljicu Cividini. - Specifičnost zimske službe je da započinje kad krenu niske temperature ili padaline. Tad se zatvaraju gradilišta i automatski se radnici prebacuju s gradilišta na održavanje cesta u zimskom periodu pa se nadam da će ih biti dovoljno, kazala je ravnateljica ŽUC-a. (BMO)

danas manje spominje jer je živio u drugačijem vremenu koje je daleko iza nas. Usporedimo li Petricu Kerempuha koji se ruga nepravdi i gospodi i lik Dudeka, koji samo hoće miran i ne previše siromašan život sa svojom Regicom dok ga nevolje na koje ne može utjecati pritišču sa svih strana, poruka je jasna. oderni Dudek želi bolji život, no pomiren je sa svojom sudbinom jer živi u vremenu velikih silnica. Literarni autor Dudeka kao da postavlja pitanje: zar u modernoj povijesti nema načina da Dudek digne svoj glas? U stvarnosti, to se ubrzo i dogodilo, Dudek i Dudeki digli su svoj glas 1991. godine. No, legenda o Dudeku je ostala, da nas podsjeća na ne baš tako davna vremena čuđenja o svijetu. anas se pak više ničemu ne čudimo, Dudek i „Gruntovčani“ ne bi imali šanse, baš kao i Meštar kojeg glumi Boris Dvornik u TV seriji „Velo misto“. Stari svijet uistinu odlazi. Ostaju samo legende.

VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE

www.mnovine.hr

facebook.com/MedimurskeNovine

Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2019.

Čakovec 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM RETO INGOLD, savjetnik za biodinamičku proizvodnju i koordinator Akreditacijskog vijeća Demeter International povodom gostovanja u Donjem Kraljevcu

Švicarska je referendumom rekla NE pesticidima Pitanje na referendumu je glasilo: Želite li da i dalje razvijamo proizvodnju pesticida? Odgovor je bio da ljudi žele ekološku proizvodnju, makar na mala vrata s obzirom na svijet. Zatim, pitanje je bilo žele li građani zdravu pitku vodu. Odgovor je bio da, pa je tako zabranjena uporaba pesticida u vodozaštitnim područjima

- Biodinamika se u svijetu danas razvija na više načina ovisno o ekološkim uvjetima, no metoda ostaje ista, ona dr. Rudolfa Steinera

Piše: Josip Šimunko

povodu vikenda praktične biodinamike u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, nedavno je po prvi put je u Hrvatskoj gostovao dr. Reto Ingold, vrhunski stručnjak agronom, specijalist i savjetnik za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju. Dr. Ingold ujedno je i koordinator akreditacijskog vijeća Demeter International, krovne organizacije za biodinamičku poljoprivredu u svijetu. Održao je zanimljivo predavanje o različitim aspektima biodinamičke proizvodnje koji ovise o prirodnim uvjetima pojedinog dijela svijeta. U razgovoru za Međimurske novine koji objavljujemo uz skraćenja, on se uz ostalo osvrnuo i na razvoj biodinamičke proizvodnje u svijetu i Europi, ali i na mahom pogrešno shvaćanje pojma biodinamička poljoprivreda. • Kako ste postali predavač za biodinamičku poljoprivredu? — Bio sam u početku uspješan biodinamički poljoprivrednik, no otkrio sam svoj talenat prema učenju i kasnije savjetovanju poljoprivrednika biodinamičara. Danas svaki vikend držim predavanja, tako da imam rezervacije za predavanja mjesecima unaprijed. Danas je jedno ludo vrijeme, toliko se biodinamika brzo razvija i da radim nekoliko puta više, ne bih sve stigao. Radim projekte i edukacije na svim kontinentima i po čitavom svijetu. Zapravo sam pomalo začuđen brzinom kojom od

sjevernog do južnog pola Zemlje počinje intenzivna potraga i potreba za razvojem biodinamike. Više se za ta znanja ne interesiraju samo biodinamičari, već čitav svijet. To nije nešto što se događalo prije dvadeset godina, upravo sad traje ta velika potražnja za metodama biodinamičke proizvodnje hrane. Biodinamika je postala pokret i to traje, a moja je zadaća dovesti biodinamičare do saznanja da sami mogu dalje razvijati osnovne metode i principe. Našao sam nedavno jedan dokumenat IFOAMa, Međunarodne svjetske organizacije za organsku poljoiprivredu i između ostalog za biodinamičku proizvodnju hrane koji upozorava na klimatske promjene. Svi vi kao i ja znate da se gotovo svaki dan govori o klimatskim promjenama koje se događaju u svijetu. Mi više ne moramo posezati za takvim dokumentima i argumentima, to je ono što se klimi događa upravo sada, to je naša današnja stvarnost i mi to znamo. • Koliko je biodinamika razvijena kod vas u Švicarskoj? — Švicarska ima vrlo razvijen demokratski sustav i prihvaćene su mnoge važne inicijative. Pitanje na referendumu je glasilo: Želite li da i dalje razvijamo proizvodnju pesticida? Odgovor je bio da ljudi žele ekološku proizvodnju, makar na mala vrata obzirom na svijet. Zatim, pitanje je bilo žele li građani zdravu pitku vodu. Odgovor je bio da, pa je tako zabranjena uporaba pesticida u vodozaštitnim područjima. No poanta je u tome da je či-

tava Švicarska proglašena vodozaštitnim područjem, drugim riječima, nema uporabe pesticida i nedozvoljenih kemijskih srestava koja su opasna po okoliš. Postavlja se pitanje: odakle mi kao grupa ljudi i ljudi u svijetu, dobivamo svoju inspiraciju? Naša inspiracija sastoji se u tome što želimo živjeti na zdraviji način, to je svjetski pokret, a to je upravo ono što nam je u nasljeđe ostavio Rudolf Steiner. Ja imam jedno prilično robustno zemaljsko prenošenje znanja Steinera, ne razmišljam o tome što će se dogoditi u nekom drugom životu, u nekoj drugoj inkarnaciji. Ono što mene zanima je kako djelovati na ono što se s nama i svijetom događa upravo sada.

Što je biodinamika?

Kompostiranje, gnoj iz roga, kremen iz roga, utjecaj svemira, zaštitno djelovanje na biljkama, prije nego se razvije bolest umjesto kemijskih sredstava i pesticida, životinje koje nisu integralni dio sustava. No, sve to nije biodinamičko, nije organsko već su to pojedinačni uvjeti, sve je to potrebno spojiti u cjelinu. To učim studente. Sad dolazi ono odlučujuće. Tražimo prikladne varijetete metode za određena područja Zemlje prema ekološkim uvjetima i prema uvjetima same proizvodnje hrane. Današnje krave više nemaju rogove, obezrođuju se kad su telad i zbog toga im hormoni drugačije rade. Kad gledate reklamu za švicarsku čokoladu, sve švicarske krave imaju rogove, no ne i krave koje daju mlijeko za čokoladu.

Čak ni krave koje su u ekološkom uzgoju nemaju rogove, samo krave u biodinamičkom uzgoju imaju rogove. A rogovi utječu na krave na mnogo načina, pitajte stručnjake. • Što je zapravo temeljni cilj u biodinamičkoj proizvodnji? — Naš primarni cilj u biodinamičkoj proizvodnji je zapravo dobiti visokokvalitetni proizvod, ne prosječni koji također možemo prodati. Biodinamika nije fokusirana samo na primarni proizvod, ona se bavi i procesuiranjem, preradom. Mi želimo očuvati kvalitetu iz primarne proizvodnje, ta kvaliteta se mora provesti do kraja. To se danas događa ne samo u medicini i biologiji, sve grane proizvodnje hrane i znanosti o ljudima i prirodi danas žele dovesti do onoga što zovemo vitalitet organizama. U Hrvatskoj se to zove vigor. Vitalitet je zapravo jedna kompleksna pojava koji govori koliko energije i životnog poriva postoji u vama i kako se taj vitalitet uopće može prepoznati. Na to utječe jako puno faktora. • Je li moguće mjeriti vitalitet ili vigor? — Na primjer, jedan moj kolega znanstvenik našao je metodu kako ustanoviti vitalitet na krastavcu. Ako na tržnici kupite krastavac i prerežete ga na pola ili u komade, a zatim spojite komade i stavite ih u plastičnu vrećicu, za dva tjedna krastavac bi trebao biti opet cijeli sam od sebe... Većina krastavaca više nema to svojstvo. Mi smo našli neke mjerljive parametre kako se to može mjeriti, ekipa iz Slovenije provodi

PRVI hrvatski dani biodinamike Tema: Razvoj eko-bioagrikulture/edukacija-komunikacija-inovacija Centar dr. Rudolfa Steinera, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede organizira 1. Hrvatske dane biodinamike. Ova manifestacija održat će se na nekoliko lokacija: • 28. studenoga 2019. – Čakovec Stručni panel u prostorijama zgrade Scheier u Čakovcu ugostit će eksperte iz čitave Europe. • 29. studenog 2019. – Donji Kraljevec U prostoru Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu održat će se cjelodnevna događanja. • 6. i 7. prosinca 2019. – Zagreb, Agronomski fakultet: Poljoprivredni tečaj (biodinamička poljoprivreda) prema predaji dr. Rudolfa Steinera. • 7. prosinac 2019. – Zagrebački velesajam Na štandu Centra dr. Rudolfa Steinera u okviru sajmova CroAgro i Organica Chef Robert Slogar održat će predavanje o nutritivnim, energetskim i prehrambenim vrijednostima namirnica uzgojenih na biodinamički način. Organizatori se nadaju dobroj posjeti. Tema 1. Hrvatskih dana biodinamike je: „Razvoj eko-bioagrikulture/edukacija-komunikacija-inovacija“.(J)

ovaj eksperiment i postiže zanimljive rezultate. Zapravo govorim o poštenom trgovanju poljoprivrednim proizvodima od Sjevera do Juga zemlje. Želimo prikazati svijetu što je to visoka kvaliteta i kako je razvijati i na kraju standardizirati. Završno pitanje je zapravo što je to organsko, jer ono što je ekološko zapravo i nije ekološko. U svakom slučaju ne bismo smjeli koristiti pesticide i kemijska sredstva jer znamo da to nije dobro za naše zdravlje i za okoliš. Nema logike raditi organsku poljoprivredu samo u mom vrtu, a sve okolo se radi kemijska poljoprivreda. No mi danas znamo da je budućnost proizvodnje

hrane organska, biodinamička. Ne mora se zvati biodinamička proizvodnja, no svi bi trebali krenuti prema tome. Najvažnija spoznaja koju smo naučili je: mi možemo prilagođavati metodu Rudolfa Steinera, metoda je jedna, no uvjeti su drugi. Ekološki uvjeti svake sredine diktiraju što treba učiniti i to je ono najvažnije što se mora znati. Metoda Rudolfa Steinera ne smije biti dogmatska, on je dao naputak, a mi moramo otkrivati sve načine korištenja kako bi bili što uspješniji u proizvodnji hrane i što uspješniji u očuvanju plodnog tla. Upravo sad je vrijeme za to, napokon se to shvaća u svijetu.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2019.

Zrinko Šimunić, Jedan od autora kojem je objavljena zbirka poezija “Snovi i snohvatice”

BIBLIOTEKA INSULA Grada Čakovca

Predstavljena četiri naslova novog kola

U multimedijalnoj dvorani Knjižnice Nikola Zrinski, u utorak su predstavljena četiri naslova novog kola Biblioteke Insula. Riječ je o biblioteci Grada Čakovca koja kontinuirano izlazi od 2003. godine, a do sada je javnosti predstavila 51 naslov. Insula je jedina biblioteka u Međimurju koja domaćim autorima omogućuje objavljivanje djela, a o njenoj uspješnosti govori i činjenica da je trećinu djela otkupilo i Ministarstvo kulture za knjižnice u Hrvatskoj, čime su ti naslovi dostupni čitalačkoj publici u cijeloj zemlji. Među objavljivanim autorima ima mladih književnih imena sa svojim prvijencima, ali i već etabliranih međimurskih autora od kojih su svakako najznačajniji Kristian Novak te Andrijana Kos-Lajtman. Grad Čakovec se ubraja među malobrojne jedinice lokalne samouprave koje proračunska sredstva ulažu u izdavačku djelatnost, a godišnje za tu namjenu izdvaja 150.000 kuna, od čega velik dio odlazi na ovu biblioteku. Čestitajući autorima novog kola,

o gradskoj je biblioteci govorio zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović. Urednik Biblioteke Insula Miroslav Gakić u Knjižnici Nikola Zrinski predstavio je četiri autora novog kola te njihove tri zbirke poezije i jednu zbirku kratkih proznih tekstova namijenjenih djeci i njihovim roditeljima. Slavica Gazibara u Insuli je knjigu objavila po prvi puta, a njena zbirka kratkih priča nosi naslov „Sarine priče i Ivanove mudrolije“. Iskusnom autoru Zrinku Šimuniću, zbirka poezije „Snovi i snohvatice“, drugi je naslov objavljen u Insuli, a iako je već objavljivan autor, Aleksandru Roži je nova zbirka poezije „Treća ili Zvjezdarica“, prvi naslov u Insuli. Također, prvi naslov u Insuli, a ujedno i svoj književni prvijenac, objavio je i Branimir Vurušić, zbirku poezije „Nasumce“. Autori su na svečanom predstavljanju govorili o sebi i čitali ulomke iz svojih knjiga, dok je umjesto odsutnog Aleksandra Rože, nekoliko pjesama iz zbirke pročitala njegova kći Martina Roža. (kš)

Polaganje vijenca u Kuršancu

ČAKOVEC, KURŠANEC

Odana počast poginulim braniteljima U organizaciji Udruge jedinice specijalne policije „Roda“ iz Varaždina, predstavnici Policijske uprave Međimurske, Grada Čakovca Mjesnog odbora Kuršanec i Šanodorovec te pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, položeni su vijenci i svijeće u počast poginulih pripadnika Roda. Počast poginulim braniteljima odana je kod Spomen-obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih, u Policijskoj upravi Međimurskoj te u Kuršancu. Devetog studenog 1991. godine, u borbenoj akciji, kao pripadnici Specijalne jedinice

policije “Roda“ život izgubili Željko Pongrac i Branko Kos, a Vlado Štampar još uvijek se vodi se kao nestali. Počast ovim čakovečkim braniteljima, pored predstavnika Udruge jedinice specijalne policije „Roda“, dali su i članovi obitelji, predstavnici Policijske uprave Međimurske te Grada Čakovca, gradonačelnik Stjepan Kovač i zamjenici Mario Medved i Zoran Vidović. U Kuršancu je podno spomen obilježja poginulom Branku Kosu, vijenac položio predsjednik Mjesnog odbora Kuršanec Siniša Kregar. Molitvu za poginule branitelje predvodio je kapelan kapelanije Sv. Franje Asišiškog vlč. Vjekoslav Vidaček. (dv)

Radovi na nadvožnjaku su se odužili

MARIO MEDVED, zamjenik gradonačelnika Čakovca o sanaciji nadvožnjaka u Kalničkoj i velikim prometnim gužvama u gradu

Planira se privremeni rotor između Buzovečke i Preloške ulice Promet nadvožnjakom ipak bi djelomično trebao krenuti sredinom prosinca, ako će vremenski uvjeti dopustiti završetak radova koji će to omogućiti - kazao je zamjenik gradonačelnika Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan Prometni kaos u Čakovcu, posebice u pojedinim dijelovima dana, tako se u par riječi može opisati stanje koje vlada od 25. rujna kada je za sav promet zatvoren čakovečki nadvožnjak, preko kojeg dnevno prolazi gotovo 26 tisuća automobila. Nadvožnjak u Kalničkoj ulici izgrađen je sredinom 70-tih godina, te u ovih 40 godina nikad nije temeljito obnavljan. Izgradnjom južne čakovečke obilaznice postao je glavni ulaz u središte grada. Od kada je u potpunosti zatvoren, u vrijeme dolaska i odlaska na posao, jutarnjim i popodnevnim satima, čakovečki promet postao je preopterećen. Konstantne dnevne gužve stvaraju nervozu vozačima. Postavljaju se i pitanja, zašto primjerice nije otvoren privremeni alternativni pravac između Ulice dr. Ivana Novaka i Kolodvorske, preko željezničkog prolaza, te zašto nema prometnog policajca koji bi promet regulirao, barem u vrijeme najvećih gužvi. Odgovor smo potražili kod zamjenika gradonačelnika Maria Medveda koji je rekao kako je prometni redar postavljen na križanju Preloške i Ulice Tomaša Goričanca. U izradi je idejni projekt prema kojem se planira složiti privremeni rotor natom raskrižju. Kada, još nije definirano. Što se tiče privremenog vraćanja prometa na željeznički prijelaz kod srednjih škola, to nije realna opcija. Stanje nadvožnjaka puno gore nego se predviđalo O samim radovima na sanaciji nadvožnjaka, koji se po ocjeni mnogih, odvijaju nea-

Zbog lošeg vremena radovi na nadvožnjaku produžit će se do sredine prosinca dekvatnom brzinom Medved kaže: - Nakon što je skinut kolnik ogoljene naglavne grede na kojima stoji cijela konstrukcija kolnika, vidjelo se da je armatura u jako lošem stanju koju je trebalo u potpunosti zamijeniti. Upravo je to razlog dugog trajanja radova, to je produžilo završetak prve i druge faze za mjesec i pol dana, rekao je zamjenik Medved. Dodao je i kako građani opravdano zamjeraju mali broj radnika na gradilištu, a razlog je nedostatak radne snage. U međuvremenu, na sjednici Vlade koja je bila održana u Čakovcu 25. srpnja, odlučeno je da Hrvatske ceste odmah preuzmu financiranje treće faze, odnosno završetak sanacije cijelog nadvožnjaka. - Novim ugovorom koji je potpisan u rujnu, rečeno je da svi radovi budu završeni do proljeća 2020. godine, s tim da do 1. prosinca nadvožnjak bude ponovno djelomično otvoren za promet. No, zbog lošeg vremena koje nas prati,

Na raskrižju Sjeverne obilaznice i Ulice Ivana Gorana Kovačića rotor ili semafor Radove na sjevernoj obilaznici izvode tvrtke Tegra i Colas, trenutno su u tijeku zemljani radovi gdje se uređuje nasipni materijal zbog konsolidacije tla uskoro će biti gotovi, te će mirovati do proljeća. Prva trasa radova ima rok do kraja iduće godine. - Ulica Ivana Gorana Kovačića i Sjeverna obilaznica trebale bi biti gotove i ranije. Tražili smo izmjenu projektu,

inicijativu smo okrenuli prema Hrvatskim cestama, kako bi se na tom dijelu napravilo kružno raskrižje, što bi bilo i najbolje, ili semafor. Ovo sad nije dobro i time bi postalo nova crna točka u Čakovcu. Raskrižje je prema ovom projektu označeno samo prometnim znakom. To je sad u proceduri, kaže Mario Medved. Ovaj dio ceste bi trebala biti puštena u pogon početkom ljeta 2020. godine. (dv)

Kreće obnova ceste Štefanec-Mala Subotica Raspisan je natječaj za kompletnu rekonstrukciju državne ceste D3 ČakovecŠtefanec-Mala Subotica, kroz naselje Štefanec. Radi se o obnovi ceste s obostranim biciklističkim stazama, javnom rasvjetom i oborinskom odvodnjom. Druga dionica je vjerojatno će taj rok biti produžen za tjedan-dva, nastavlja Medved. Prema svemu sudeći, do Božića bi ponovno trebala biti

obnova cesta Palovec- Donji Pustakovec, koja će biti u drugoj fazi. Za radove je odabrana tvrtka Pedom asfalti, a vrijednost projekta je 24 milijuna kuna plus PDV. Radovi bi trebali početi u veljači ili ožujku, a rok završetka je godinu dana. (dv) postavljena regulacija prometa semaforom jednim trakom preko nadvožnjaka, kako bi se barem malo smanjile gužve koje vladaju u Čakovcu.

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČESTITKE i doček naše svjetske prvakinje iz Čilea u Čakovcu

Bravoooo Lucija! Prošle subote na Trgu Republike u Čakovcu, predstavnici javnog i sportskog života Međimurske županije i Grada Čakovca, uz brojne sportaše i građane, priredili su svečani doček za svjetsku prvakinju u karateu, 20-godišnju Luciju Lesjak iz Strahoninca. Kao što smo pisali, naša karatistica, studentica druge godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, nova je svjetska prvakinja u konkurenciji mlađih seniorki (U-21) u teškoj kategoriji (+68 kg). Do veličanstvenog uspjeha stigla je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u karateu u Čileu. Luciju su na pozornicu dopratili njen otac te jedan od prvih trenera Kristijan Lesjak i predsjednik Karate kluba Međimurje Adriano Marcijuš koji nisu skrivali ogroman ponos zbog nevjerojatnog uspjeha mlade sportašice. Kako ovo nije uspjeh samo jednog kluba i jedne županije, već cijele Hrvatske, ispred Hrvatskog karate saveza obratio se predsjednik Davor Cipek koji je Luciju dočekao uz direktora hrvatske karate reprezentacije Ante Čuturu te tajnika Saveza, Čakovčanina

ELEONORA GLAVlNA iz Čakovca dobila visoko stručno priznanje

U psihologiji spojila praksu i znanost

Lucija je ponosno sa zlatnom medaljom ušetala kroz špalir Čakovečkih mažoretkinja Luku Požgaja. - Imati najbolju na svijetu u kategoriji mlađih seniorki s natjecanja na kojem je nastupilo više od 1550 natjecatelja iz 96 država doista je nevjerojatan uspjeh i velika čast. Bilo je lijepo biti Hrvat u dalekom Santiagu. Hvala ti Lucija, zbog tebe smo slušali hrvatsku himnu, poručio je predsjednik Cipek te najavio Europsko pr-

Ponosni navijači osvajačice svjetskog zlata

venstvo koje će se iduće godine održati u Azerbajdžanu. Složio se s njime i direktor reprezentacije Čutura koji je dodao kako Luciji ovo nije jedino ovogodišnje zlato budući da je prvo mjesto osvojila i na Europskom sveučilišnom prvenstvu. - Lucija je ušla u povijest hrvatskog, europskog pa i svjetskog sporta – poručio je Vjekoslav Šafranić, legenda hrvatskih borilačkih sportova. Upravo su sportaši najbolji veleposlanici jedne zemlje i regije, a zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman čestitala je i zahvalila Luciji, ali i svim roditeljima koji baš poput njenog oca koji joj je prenio ljubav prema karateu, potiču svoju djecu da se bave sportom, no neprocjenjiva je i uloga trenera te njihovih nadljudskih napora. Grad Čakovec će u 2020. godine nositi titulu Europskog grada sporta, a čestitkama svjetskoj karate prvakinji pridružio se

Središnje Međimurje 13

zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović, zaželjevši joj još mnogo medalja i titula u budućnosti. Kako je svjetska prvakinja ponikla iz Karate kluba Međimurje koji je registriran na području Općine Nedelišće, izraze zahvalnosti uputio je i zamjenik načelnika općine Nedelišće Željko Kacun. - Nakon toliko godina truda i rada, jednostavno moraju doći rezultati – s govornice je publici poručila emotivna Lucija Lesjak te zahvalila svima koji su je dočekali i veselili se zajedno s njom u trenucima najvećeg uspjeha. Svog su uzora došli pozdraviti i najmlađi članovi Karate kluba Međimurje, a Čakovečke mažoretkinje u čast Luciji izvele su plesnu točku. Lucija već u ožujku ponovo brani boje Hrvatske na Europskom prvenstvu u Azerbejdžanu pa je pala poruka “da se šator ni ne ukloni kako bi se ponovo mogla dočekati prvakinja”. (mg)

Psihologinja Eleonora Glavina iz Čakovca, stručni suradnik savjetnik u Dječjem vrtiću Cipelica, na 27. konferenciji hrvatskih psihologa u Osijeku održanom od 6. do 9 studenog primila je uvaženo stručno priznanje „Marulić: Fiat Psychologia“. Priznanje dodjeljuje Hrvatsko psihološko društvo za osobit doprinos primijenjenoj psihologiji. Eleonora Glavina primila je ovo priznanje za sveukupni rad i postignuća te doprinos popularizaciji psihologije u području predškolskog odgoja i obrazovanja među kolegama psiholozima, profesionalcima drugih struka, kao i cjelokupnoj javnosti. Rezultat je to desetogodišnjeg rada u navedenom području psihologije u praksi, kao i stručno istraživačkom znanstvenom radu, prezentaciji i objavljivanju brojnih radova na stručno – znanstvenim skupovima, edukacijama, mentoriranju pripravnika, sudjelovanju u radu različitih udruga i organizacijama kon-

Eleonora Glavina s primljenim priznanjem ferencija vezanih uz razvojnu psihologiju rane i predškolske dobi. (BMO)

KNEZOVEC

Društveni dom dobiva centralno grijanje U društvenom domu Knezovec u tijeku je postavljanje centralnog grijanja. Radi se o investiciji od oko 55.000 kuna koja će zamijeniti dotrajali, dosadašnji sustav grijanja. Uvođenjem centralnog grijanja, prostor društvenog doma moći će se nesmetano koristiti tijekom zimskih mjeseci uz smanjenje

troškova održavanja i režija. Radove izvodi tvrtka Molnar mont d.o.o. iz Šenkovca. Također, DVD Knezovec je uredio područje oko zgrade DVD-a te dodatnu prostoriju ispod stepenica koja će služiti kao spremište za svu potrebnu opremu, a radi se o investiciji vrijednoj oko 25.000 kuna. (so)

SRETAN POVRATAK jazavčarke Oktavije koja je mjesec dana lutala poljima i šumama u okolici Novog Sela Rok

Spomenka Sarač: Sva uplašena i mršava prepoznala je moj glas! - Zvala sam ju, dozivala, mislila sam da je možda već zaboravila moj glas, ali u jednom trenutku je stala. Došla sam do nje, podragala je i uspjela staviti u krilo. Mojoj sreći nije bilo kraja, ispričala je Spomenka Ovih dana nema kraja sreći obitelji Sarač iz Čakovca koja je nakon mjesec dana traženja pronašla svoju ljubimicu jazavčarku Oktaviju. Krajem rujna pronašla je rupu na ogradi na obiteljskom imanju Sarač u Novom Selu Rok gdje uzgajaju lješnjake. Od onda joj se izgubio svaki trag. Obitelj Sarač već je imala jazavčarku koja je uginula od starosti i bolesti. Nakon tri godine prijatelji njihovog sina Nedina odlučili su mu za rođendan pokloniti Oktaviju. Slatka jazavčarka živjela je do svoje godine i pol u uzgajalištu u Osijeku. Njezin već postariji vlasnik želio je da Oktavija malo poraste, te ju nije htio uzeti dok je bila

maleno štene. U tih godinu i pol dana je preminuo. Tako je Oktavija tražila novi dom. Bila je najstariji pas u uzgajalištu Von Glasenhardt.

Netragom nestala

- Jako je nepovjerljiva, ponekad čak i s nama ukućanima. Jedino u mene ima najviše povjerenja. Zašto je to tako, možda jer je dugo bila u uzgajalištu, mislim da ćemo to teško ikad otkriti, ispričala je Spomenka. - Bila je Jesen u gradu Zrinskih, mene su ostavili u gradu, a dečki su otišli na imanje u Novo Selo Rok gdje uzgajajamo lješnjake. Uzeli su sa sobom Oktaviju, a kad su odlučili ići doma, ona je već nestala. Sve su pretražili, ali

nije joj bilo traga. Prvi dan potrošili smo tank benzina dok smo ju tražili, nastavila je priču vlasnica. Lutala je na relaciji Novo Selo Rok, Mihovljan i Mačkovec. Višnja Kovač koja na toj dijelu šeta svoje pse, vidjela je uplašenu Oktaviju koja im je par puta došla u susret. Ali upravo zbog nepovjerenja prema drugima, nije bilo šanse da ju se zaustavi. Višnja je potom išla pogledati na društvene mreže, ako netko traži izgubljenog jazavčara. Tako se povezala sa Spomenkom koja je više puta objavila nestanak. - Sama činjenica da ju je netko ugledao budila mi je nadu. Svašta mi je padalo na pamet. Samo sam se nadala

Prepoznala je glas

Spomenka i njezina ljubimica Oktavija koja se sretno vratila kući da nije završila u romskom naselju. Bojala sam se da ne završi u krivim rukama. Kad

sam saznala da je živa i otprilike na kojoj lokaciji luta, odmah sam krenula u potragu.

Dva puta dnevno, deset dana čekala ju je i tražila po polju hoće li ju ugledati. Napokon jedno popodne uspjela ju je vidjeti, no Oktavija se opet dala u bijeg. - Zvala sam ju, dozivala, mislila sam da je možda već zaboravila moj glas, ali u jednom trenutku je stala. Došla sam do nje, podragala je i uspjela uzeti i donijeti kući. Mojoj sreći nije bilo kraja, ispričala je dalje Spomenka. Kad se vratila bila je kost i koža, uplašena i više nego je bila ranije. U srijedu je stigla kući, a u nedjelju je već uspjela šmugnuti iz dvorišta. No, ovog se puta sretno sama vratila kući. Dolaze dugi zimski dani, pa će Oktavija najviše boraviti u kući, a svoje avanturističke dane valjda ostaviti iza sebe. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

Središnje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2019.

TRADICIONALNO krštenje mošta u Nedelišću uz mlado vino, hladetinu i pogaču od repe

PODTUREN

Završni radovi na sportskim terenima Počela je četvrta faza radova na sportskim terenima u Podturnu, izgradnja odbojkaškog igrališta i postavljanja gumene podloge za atletsku stazu. Ugovor je potpisan 27. svibnja u Središnjem držav-

nom uredu za šport vrijednosti 360.000 kuna pod nazivom Završna obloga na atletskoj stazi i odbojkaško igralište i opremanje igrališta. Kao izvođač radova odabrana je tvrtka Jadro d. d. iz Splita. (dv)

MALA SUBOTICA

Za umirovljenike pripremaju božićni dar Iz općine Mala Subotica pozivaju sve umirovljenike s prebivalištem na području općine koji imaju mirovinu do 2000 kuna da se prijave email-om ili osobno u općinski Jedinstveni upravni odjel svakim danom osim srijede i to od 7-15 sati radi ostvarivanja prava na prigodni dar povodom Božića. Prilikom prijave potrebno je predočiti odreske mirovina primljenih

prethodnog mjeseca, osobnu iskaznicu i OIB. Iznos odobrenih sredstava kao i vrstu isplate (bon ili gotovina) donijet će načelnik Općine Mala Subotica u skladu s planom proračuna, te ovisno o visini primanja pojedinog umirovljenika. Ukoliko se umirovljenici ne evidentiraju do kraja mjeseca studenoga, neće moći ostvariti pravo na navedenu pomoć. (vv)

OREHOVICA

Općini dobila zemljište za stambeno zbrinjavanje U Zagrebu je nedavno potpisan Ugovor o darovanju na koji su svoje potpise stavili ministar državne imovine Mario Banožić i načelnik Općine Orehovica Franjo Bukal. Naime, u svrhu provođenja programa stambenog zbrinjavanja i demografske obnove, Ministarstvo državne imovine darovalo je Općini Orehovica zemljište površine 67 113 četvorna metra, ukupne vrijednosti 3,2 milijuna kuna. - Iznimno mi je drago da ovakvim ugovorima omoguća-

vamo demografsku obnovu u malim sredinama. Program stambenog zbrinjavanja svakako je poticaj za sve mlade da ostanu upravo na onim područjima gdje su i odrasli, stoga će Ministarstvo državne imovine i dalje aktivno podržavati ovakve projekte, a moja je želja da ih bude što više, rekao je ministar Banožić. Načelnik Bukal izrazio je zadovoljstvo potpisanim ugovorom te zahvalio ministru na uspješnoj suradnji. (so)

Nedelišćanski načelnik Darko Dania bio je i ove godine sastavni dio već uhodane ekipe koja je zadužena za krštenje mošta

Pokoren je svadljivec i funcut Središnji dio dugogodišnje tradicionalne manifestacije, bila je ceremonija krštenja mošta uz kumove i biskupa, te neizostavne vinske litanije Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan Iza nas je martinjski vikend, vikend tijekom kojeg se pilo, jelo, veselilo i družilo uz mošt koji je činom krštenja prešao u mlado vino. Tradicionalnog međimurskog običaja drže se i u Nedelišću pa je i ove godine u tamošnjoj dvorani Mesapa održala 15. po redu manifestacija Martinje u Nedelišću. Turistička zajednica pozvala je sve ljubitelje domaće hrane i dobre kapljice na degustaciju i druženju. Središnji dio dugogodišnje tradicionalne manifestacije, bila je ceremonija krštenja mošta uz kumove i biskupa, te neizostavne vinske litanije. Nedelišćanski načelnik Darko Dania bio je i ove godine sastavni dio već uhodane ekipe koja je zadužena za krštenje mošta. Uz mlado vino, nezaobilazni dio cijelog događaja bile su i martinjske međimurske delicije. Nedelišćanske udruge ponovno su se iskazale te su pripremile delicije kojima je bilo teško odoljeti. 1600 porcija hladetine, meso z tiblice, čurke s kiselim zeljem, kobasice, a da

se o kolačima i ne govori. Naime, bilo je svega od makovnjača i orehnjača preko cvirkači, prfkači do zlevenki i raznih pogača. No, ipak se jedna posebno izdvojila koja se nekad često pekla ili za Sve svete ili pak Martinje, kako u kojem dijelu Međimurja. - Riječ je o pogači od repe i oraha, rekla nam je Anđelka Borko iz Gornjeg Hrašćana. Recept je vrlo jednostavan. Repa se oguli, nariba i skuha u slanoj vodi. Potom se ocjedi, doda mlijeko i pusti se da malo odstoji. U takvu repu doda se jedno jaje, šećer i mljeveni orasi i time se filaju kore. Pogača se stavi peći i pri kraju se polije domaćim vrhnjem. Svojim vinima posjetitelje su počastili članovi kluba Vinoljub među kojima su bili Vinska kuća Kossi, Vinarstvo i podrumarstvo Serec Marijan i Krznar Stjepan, Vina Oletić te vinari Franjo Bratković, Marinko Ladić i Vina Kerman. Kako bi cjelodnevno druženje uz odličnu vinsku kapljicu i nezaobilaznu hladetinu prođe u zabavnom i veselom tonu pobrinuo se Puhački orkestar Općine Nedelišće, njihove mažoretkinje te duo Global.

Mlado vino naprosto je klizilo niz grla poput pravog nektara

Među brojnim vrstama kolača posebno se izdvojila pogača s repom i orasima koju je pripremila Anđelka Borko iz Gornjeg Hrašćana

Zboraše iz Kaštela udomaćila je crkva sv. Nikole Biskupa i Općina Dekanovec

FURJONOVA ZVIEZDA spojila Dekanovec i Dalmaciju

Bijaćka vila Kaštela otpjevala napjeve kantora Andrašeca Tradicijski napjevi Florijana Andrašeca odzvanjali su u Župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu zahvaljujući projektu Furjonova zviezda započetom 2016. godine s ciljem promocije zborske glazbe, vrsnih skladatelja, međimurske narodne

baštine i kulturnog nasljedstva poznatog pučkog pjesnika i glazbenika Florijana Andrašeca. Rodom iz Dekanovca, Andrašec je jedan od najznačajnijih pučkih književnika i glazbenika koji ima velik značaj za svoje rodno mjesto

Općinu Dekanovec, Međimursku županiju, ali i Hrvatsku u kontekstu pučke tradicijske kulture. Upravo je Općina Dekanovec glavni organizator ovog projekta koji već četiri godine za redom omogućuje skladateljima i obrađivačima narodnih

melodija da u svoj suvremeni glazbeni izričaj utkaju napjeve Florijana Andrašeca, na što je ponosan načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović koji je koncertu nazočio sa zamjenikom Vladimirom Jambrošićem i gvardijanom župe

sv. Nikole biskupa fra Željkom Železnjakom. Zvijezda ovogodišnjeg koncerta je Hrvatsko pjevačko društvo Bijaćka vila iz Kaštela pod dirigentskim vodstvom profesora Andre Čale. Program koncerta Andrašec u inter-

pretaciji hrvatskoga juga postavljen je oko premijere izvedbe sakralne skladbe Lepšega imena gdo bi zreči mogel, čiji je tekst i glazbu napisao sam Florijan Andrašec, a obradio ju je poznati hrvatski skladatelj, pedagog i dirigent Vlado Sunko. (dv)

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gornje Međimurje 15

ZAVRŠETAK biciklističkih staza u naseljima Grada Mursko Središće već duže vrijeme na čekanju

Sad će, samo što nije krenulo asfaltiranje! Nedostatak radnika, radovi na odvodnji, a sada i aglomeracija odgađaju asfaltiranje kažu u ŽUC-u čija ravnateljica poručuje da je na redu dionica Peklenica-Križovec Još na proljeće počela je na području Grada Mursko Središće gradnja i biciklističke staze od Peklenice do Križovca. Riječ je o dionici dužine 655 metra. Vrijednost radova izgradnje biciklističke staze iznosi 563.582,44 kuna s uključenim PDV-om. Grad Mursko Središće sufinancira stazu u iznosu od 186.800 kuna, dok preostali iznos otpada na Županijsku upravu za ceste Međimurske županije. Radove na izgradnji biciklističke trake izvodi tvrtka Pavlic-asfalt-beton na temelju potpisanog ugovora sa ŽUCom.

Druga staza gradi se Hlapičina dužine 584 metra, a radovi su povjereni također istoj tvrtki. Vrijednost radova iznosi 560.431,81 kuna s uključenim PDV-om. Grad sufinancira izgradnju staze u iznosu od 175.800 kuna, a preostali dio financirati Županijska uprava za ceste. I staze su doista u proljeće ove godine trasirane, pošljunčane i dalje ništa. Zašto tako nedovršene stoje pitali smo Ljerku Cividini, ravnateljicu ŽUC-a - Nažalost na stazi Peklenica-Križovec početak radova prolongiran je zbog nemogućnosti izvođača da radovi

Od proljeća biciklistička traka između Križovca i Peklenice čeka asfalt počnu na vrijeme. Nakon toga riješeno ovih dan trebalo bi se došlo je do dodatnih investi- početi asfaltiranje, dodala je. cija na rješavanju sustava - U Hlapičini je problem oborinske odvodnje, te smo početak aglomeracije, jer bi zajedno s gradom Mursko trasa trebala ići u samoj staSredišće pristupili i tom pro- zi. Pa kad bude to dovršeno, blemu, pojasnila je Ljerka Civi- prići će se asfaltiranju, kazala dini, ravnateljica ŽUC-a. Kako je završno ravnateljica Cividije odvodnja oborinskih voda ni. (BMO)

OBILJEŽENA 58. godišnjica rudarske nesreće u jami „Maj 3“

Vijenac i svijeće za 10 poginulih rudara Nezapamćena nesreća dogodila se s 8. na 9. studenog 1961. godine u rudniku na lokaciji Maj 3 u kojoj su životom su platili: Franjo Kodba (47), „palilac mina“ iz Murskoga Središča (rodom iz Križovca), jamski vozači Mijo Sobočan (40) iz Brezovca i Ivan Novak (35) iz Plešivice, pomoćni kopači Aleksa Čurin (41) iz Zebanca (rođen u Peklenici) i Martin Škrobar (32) iz Grkaveščaka, te kopači Stjepan Kutnjak (37) iz Žabnika, Ivan Perčić(34) iz Lapšine, Stjepan Pintarić (50) iz Šafarskoga, Josip Šafranić (34) iz Jurovčaka i najmlađi među njima Ivan Vinko (30) iz Grkaveščaka. Povodom obilježavanja 58. godišnjice rudarske nesreće u jami Maj 3 gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, obitelj poginulih rudara, zamje-

Odavanje počasti poginulim rudarima na mjestu nekadašnjeg ulaza u rudnik “Maj 3” nik gradonačelnika Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća Zvonko Vrtarić, preživjeli sudionik nesreće Franjo Bogdan iz Hlapičine, predsjednici mjesnih odbora, predsjednik Podružnice umirovljenika Mursko Središće Stjepan Smolak, župnik Marijan Horvat i Rudarski zbor položili su vijenac i zapalili svijeće za sve poginule rudare. Župnik Marijan Horvat predvodio je molitvu za duše poginulih rudara.

Katarina Braniša iz Hlapičine, čiji je otac poginuo u rudarskoj nesreći u Maju 3, okupljenima se obratila sa prigodnom pjesmom o rudarima: - Bio den ili noć trebalo je v jamu iti i uglena kopati. Bio den ili noć svetoj Barbari trebalo se pomoliti i pomoć zaprositi. Bio den ili noć rudarski “sretno” se pozdraviti i lenku vužgati. Ali samo jedna, jedna jedina noć naše droge k sebi je zela i vu velikoj žalosti nas

ostavila. A mi smo denes, kak i sako leto s tugom v srcu došli svečicu im vužgati i Očenaša zmoliti. - Hvala rudarima i onima koji su nažalost dali svoje živote, rudarima koji su cijeli svoj život proveli u rudnicima i onima koji su još uvijek živi. Jednostavno, ovo je mjesto pijeteta koje se mora danas i za sto godina isto ovako obilježiti, istaknuo je gradonačelnik Dražen Srpak. (BMO)

Plakat za film Ljubomira Kerekeša koji igra u petak 22. 11. od 19 sati

FILMOLJUPCI ISKORISTITE prigodu u CZK Rudar

Na Ufuraj se i pukni ulaz besplatan Grad Mursko Središće poziva sve filmoljupce da 22. studenog u petak u 19 sati dođu u Centar za kulturu Rudar Mursko Središće i pogledaju film Ljubomira Kerekeša „Ufuraj se i pukni“. Ulaz za film je besplatan, no zbog ograničenog broja mjesta ulaznice za film dijele se na blagajni CZK Rudar i u gradskoj upravi, ako u međuvremenu nisu sve raspodijeljene. Komedija je o braći Prišt koja se nađu na prekretnici života i pripremaju se za studij glume. Krešo (Zoran Pribičević) je stariji brat koji ima grbu i višak samopouzdanja, a Kruno (Jan Kerekeš), brat koji ne može normalno izgovoriti č, ž, š, upravo je saznao da nije prošao prijemni ispit za šumarstvo i ostavila ga je njegova žabica.

Kao supervizora priprema za studij glume odabiru susjeda Črčeka (Ljubomir Kerekeš) koji živi u njihovoj zgradi. Črček je jedan od onih likova koji ne može ni skinuti zavjesu s karniše, a da mu karniša ne padne na glavu, no istovremeno je simpatičan, brbljav i spreman pomoći. Predstavnica stanara, Dragica Švorc (Mirela Brekalo) ne podnosi Črčeka i ne može mu odoljeti, a frizerka Manuela (Ana Begić) je toliko dobra da joj na frizuru ne dolaze ni stanari. Caffe bar Savanna je mjesto gdje sva pitanja dobivaju odgovore, a Akademija dramske umjetnosti je mjesto gdje katarza dolazi na sistematski pregled. Ako vam treba doza smijeha dođite i pogledajte. (BMO)

Miješano vino Ivana Hercega i bijeli pinot Stjepana Horvata dobila su diplomu s oznakom zlatnog grozda

OCJENJIVANJE MLADOG VINA u Svetom Martinu na Muri

Vina velečasnog Hercega i Stjepana Horvata proglašena najboljim

Gošće iz Ozlja na Martinju u društvu gradonačelnika Dražena Srpaka i supruge Ružice

I OVE GODINE mošt se u Murskom Središću krstio “javno” u gradskom parku

Mlado vino kušalo se uz slasne delicije U Murskom Središću više ne piju mošt, već se slade mladim vinom. Tamo su malo uranili s krštenjem mošta i to obavili u petak navečer. Tako da se u ostataku vikenda mogu sladiti mladim vinom. Ceremoniju krštenja mošta obavili su Martin Nedeljko i “biskup” Vladimir Kova-

čić. Tradicionalna proslava održana je u Gradskom parku na otvorenom na kojoj su se okupili brojni građani, a zabavljao ih je Tamburaški sastav Gospoda. Proslavu Martinja organizirali su Grad Mursko Središće i Turistička zajednica grada.

Slasne kolače i ukusne kobasice pripremale su vrijedne članice Društva žena Mursko Središće, a građani su nakon krštenja mošta degustirali mlada vina brojnih vinara iz međimurskih vinorodnih krajeva. Kuhalo se je vino i čaj, a pekli su se i fini kesteni te su u svemu tome

građani mogli besplatno uživati. Ove godine na proslavu Martinja u Gradu rudara došle su i Gordana Lipšinić, gradonačelnica Grada Ozlja te dvije članice KUD-a „Katarina Zrinski“ iz Ozlja. Nisu došle praznih ruku, već su donijele ukusne štrudle od jabuke, višanja i sira. (BMO)

Osim tradicionalne gulašijade u Svetom Martinu na Muri, u organizaciji Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, održano je sada već tradicionalno ocjenjivanje mladih vina. Na ocjenjivanje je pristiglo oko četrdeset mladih, sortnih te miješanih vina, koja su dana na ocjenjivanje povjerenstvu u sastavu: Tomislav Tomšić, Anđelko Tomšić, Krunoslav Colar i Antun Kojter. Najboljim vinima proglasili su mješavinu velečasnog Ivana Hercega i bijeli pinot Stjepana Horvata iz Gradiščaka. Zlatna odličja dodijeljena su: Ivanu Hercegu, Žilavec Nadici, Oletić Baltazaru, Martinu

Kocenu, Bojanu Zamuda, Predragu Goričancu i Stjepanu Novaku. Srebrna odličja dodijelili su vinarima: Ivanu Hercegu, Damiru i Katarini Srša, Dragutinu i Katarini Bogdan, Borisu Vršiću, Zdravku Tišlariću, Branku Perčiću, Dejanu Horvatu, Vladimiru Sobočanu, Josipu i Jagodi Srša, Ljubomiru Jambroviću, Martinu Kocenu, Zvonimiru Šardiju, Ivanu Hercegu i Damiru i Katarini Srša. Brončani su ovog puta bili sljedeći vinari: Kristijan Cvetković, Martin Kocen, Josip Hrženjak, Predrag Goričanec, Zdravko Kontrec, Zvonko Stojko, Silvestar Lovrenčić, Josip Tomšić i Josip i Jagoda Srša. Priznanje je dobio Branko Turk. (sh)

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U SVETOM MARTINU NA MURI održana svečana sjednica povodom Dana općine

15. studenoga 2019.

Marljivi mještani najzaslužniji za razvoj turizma Općinska priznanja Petri Mesarić, Darku Padariću, Međimurskom cekeru, svetomartinskom HKUU-i i ribičima Sveti Martin na Muri bio je u znaku slavlja povodom proslave sv. Martina biskupa, zaštitnika župe i općine. U ponedjeljak je u izrazito blagdanskom tonu održana svečana sjednica Općinskog vijeća povodom Dana općine.

Načelnik Općine Dražen Crnčec u svom se govoru podsjetio na najvažnije projekte na kojima su radili posljednjih godinu dana. Crnčec je istaknuo da su puno ulagali u infrastrukturu, da je obnovljeno nekoliko cesta u gornjem dijelu Općine, ali

i da je izgrađena oborinska odvodnja te da su započeli radovi na Domu kulture. Uz to, završen je u suradnji s Hrvatskim vodama kapitalni projekt izgradnje nasipa. Sveti Martin kao treća kontinentalna destinacija

Ovogodišnji dobitnici općinskih priznanja (foto Mario Jakšić)

Dvorana u Toplicama Sveti Martin bila je ispunjena do zadnjeg mjesta

Premijerno prikazan film “Župa Sveti Martin na Muri danas” U nedjelju, 10. studenog, u Toplicama Sveti Martin u kongresnoj dvorani hotela održana je premijera dokumentarnog filma ”Župa Sveti Martin na Muri danas”. Veliko mnoštvo zainteresiranih je željelo pogledati film, tako da je i kongresna dvorana bila premala. Na početku je prikazan spot pjesme „Martinska“ koji je snimljen 2006. godine, a koji su tada snimili svi pjevači, od djece do najstarijih. Prije samog prikazivanja, autor filma i idejni začetnik

Stanko Perčić iz Žabnika naveo je tri razloga za snimanje ovog filma: da se vidi vjerski život naše župe, zahvala župniku za 20. godina svećeništva i da se ostavi budućim generacijama. Film su ostvarili: autor filma, idejni začetnik i snimatelj Stanko Perčić, redatelj, montažer i snimatelj dronom Neven Kutnjak, naratorica Anđelka Klemenčić, Ivan Herceg kao stručni suradnik te Ivica Kutnjak koji je napravio dizajn i obradu USB omota.

Voditeljica, Anđelka Klemenčić naglasila je kako je župnik vlč. Ivan Herceg 2016. godine napisao knjigu o župi, povodom 1700 godina rođenja sv. Martina, dok je prvu knjigu o župi napisao pokojni župnik vlč. Blaž Tota 1996. godine. Nakon toga su djeca iz dječjeg vrtića „Smješko“ iz Svetog Martina na Muri izveli recitaciju „Međimurje moje malo“, a djeca iz dječjeg vrtića „Ribica“ iz Žabnika recitaciju „Što djeci treba“. (sh)

- Ponosan sam jer je Sveti Martin na Muri uvelike pridonio tome da je Međimurje na Danima hrvatskog turizma proglašeno kontinentalnom destinacijom godine. Za to su najzaslužniji mještani koji aktivno i marljivo rade u javnom, i u privatnom sektoru, a podsjetit ću i da smo 2018. godinu završili kao treća destinacija na kontinentu po broju noćenja, poručio je načelnik Crnčec te je kazao kako s nestrpljenjem očekuju početak izgradnje kanalizacijske mreže krajem godine. Uz načelnike i gradonačelnika susjednih općina i grada, sjednici su nazočili potpredsjednik Skupštine Međimur-

ske županije Franjo Makovec, zamjenik načelnika Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša, župnik Ivan Herceg, općinski vijećnici, mještani i brojni uzvanici. Svečanost su glazbenim izvedbama uljepšali Etno Duo Gordana Lach i Željko Grahovec, a program je vodila Anđelka Klemenčić. Svečana sjednica bila je prigoda za dodjelu priznanja za istaknute članove zajednice. Za osobit doprinos u razvoju ribolovnog sporta i očuvanju okoliša priznanje je dobilo Športsko-ribolovno društvo Čikov. Mještanka Petra Mesarić i poduzeće Smart Way dobili su priznanje za izniman doprinos

SVETOMARTINSKO GASTRONOMSKO NATJECANJE u kuhanju vinskog gulaša okupilo 39 ekipa

na području inovativnog poduzetništva. Darko Padarić primio je priznanje za izniman doprinos u radu lokalne zajednice, a osobito u radu Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, ogranak Sveti Martin na Muri. Vlasnici Međimurskog cekera, bračni par Nikolina i Zlatko Novinić, dobili su priznanje za osobit rezultat u turističkoj ponudi i promociji općine Sveti Martin na Muri. Dramskoj sekciji HKUU Sveti Martin dodijeljeno je priznanje za izniman doprinos u kulturnom djelovanju na području općine Sveti Martin na Muri. (Sanja Heric)

Vatrogasni mošt tajni sastojak najboljeg gulaša Sveti Martin na Muri pretvorio se u subotu u mjesto zamamnih mirisa i nezaboravnih okusa. Razlog tome bila je tradicionalna gulašijada koja je okupila 40-tak ekipa. Prvo mjesto osvojio je DVD Sveti Martin na Muri, a ekipu su činili: Branko Perčić, Ivan Kralj, Damir Srša i Dominik Goričanec. - Naš tajni sastojak bio je vatrogasni mošt. Dan prije gulašijade hodali smo po trogeriji. To vam je stari običaj u kojem vatrogasci skupljaju mošt od preše do preše i onda se napravi vino i vatrogasna zabava. Tako smo ovog puta i mi učinili. Zbog toga je naš gulaš najbolji, kazao nam je glavni kuhar Branko Perčić. Ekipa Red Boys bili su drugi, a treće mjesto osvojila je ekipa NK Bratstvo. Ocjenjivao se i najuređeniji štand. Titulu najljepšeg odnijela je ekipa iz Slovenije, točnije iz Črenšovaca, druga je bila ekipa PP Mursko Središće, a treća domaća ekipa s Venec brega. (sh, foto zv)

Navijači Poleta prošle su godine osvojili prvo mjesto, dok su ove godine bili drugi

Svetomartinski vatrogasci pokazali su se kao vrsni kuhari

Vesele Međimurke pripremile slastan kotlić za prste polizati

15. studenoga 2019.

POČELI RADOVI NA BUŠOTINI na ulazu u Selnicu

Na vidiku nova bogata nalazišta plina i nafte? Građevinski zahvat koji je započeo ovih dana u Selnici obuhvaća uređenje bušotinskog radnog prostora za smještaj bušećeg postrojenja i izradu bušotine Na ulazu u Selnicu iz smjera Čakovca s lijeve strane započeli su radovi na eksploatacijskom polju ugljikovodika Zebanec. U redakciju Međimurskih novina javili su nam se mještani koje je zanimalo što se to točno tamo radi pa smo se uputili do samog gradilišta. No tamo nam voditelj nije htio govoriti o samimi radovima, već nas je uputio na upravu INA-e kojoj smo poslali službeni upit.

SVETI MARTIN NA MURI

Osvojili treći po redu EDEN Sveti Martin na Muri postao je nacionalni pobjednik za Europsku destinaciju izvrsnosti za 2019. godinu (EDEN), čime su postali jedina destinacija u Hrvatskoj, a jedna od vrlo rijetkih u Europi koja se može pohvaliti da ih na svom području baštini čak tri. -Rezultat je to truda, rada i entuzijazma svih koji dje-

luju u životu našeg kraja, te pridonose njegovom razvoju. Posebno je važno naglasiti da je ovaj rezultat postignut sinergijom suradnje kako lokalnog stanovništva, tako i iznimnog doprinosa Turističke zajednice Međimurske županije i Termi Sveti Martin, kazao je načelnik Dražen Crnčec. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Program za Dan općine

U ponedjeljak, 25. studenoga u 16:30 održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća povodom Dana općine. Prije toga, u nedjelju, 24. studenog, zakazan je koncert Klape Kampanel u večernjim satima koji će se održati u Društvenom domu u Gornjem Mihaljevcu.

Udruga umirovljenika iz Gornjeg Mihaljevca organizira u subotu, 23. studenog, nordijsko hodanja po stazama općine. U petak, 22. studenog, u Gornji Mihaljevec dolazi kazalište Gavran iz Zagreba koje će izvesti predstavu Sve o ženama. (sh)

1. prosinca pali se adventska svijeća Po drugi put u Gornjem Mihaljevcu se organiziraju adventski događaji, najavila je vijećnica Gordana Knezić. 1. prosinca zapalit će se prva adventska svijeća. Prilikom toga mještanima

Krajem godine počinje bušenje bušotine Selnica-1 istok

- U okviru postojećeg eksploatacijskog polja ugljikovodika Zebanec, INA namjerava krajem ove godine početi bušiti bušotinu Selnica-1 istok. Riječ je o projektu povećanja proizvodnje plina na spomenutom polju, a koji je započeo 2015. puštanjem u rad bušotine Zebanec-2. Izradom bušotine Selnica-1 istok te nakon njenog puštanja u proizvodnju povećat će se proizvodnja plina na dobrobit ne samo Ine, nego i države te jedinica lokalne i regionalne samouprave, odgovorili su nam iz INA-inog odjela Korporativnih komunikacija i marketinga. Eksploatacijsko polje ugljikovodika (EPU) „Zebanec“ nalazi se u Međimurskoj županiji na području Grada Mursko Središće, Općine Selnica, Općine Podturen i Općine Vratišinec, a otkriveno je 1974. godine dubokom

Gornje Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

će se dijeliti kuhano vino, čaj i božićni kolačići. Prije toga uredit će se nove jaslice i božićna rasvjeta. U goste će pozvati Sv. Nikolu i Krampusa koji će mališanima dijeliti poklone. (sh)

SVETI JURAJ NA BREGU Na ulazu u Selnicu zahuktali su se radovi na novoj bušotini

istražnom bušotinom. Na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Zebanec“ do sada je izrađeno ukupno 16 bušotina. Prema sadašnjem stanju i namjeni na EPU „Zebanec“ se nalazi: jedna eksploatacijska-plinska bušotina, 11 likvidiranih bušotina i 4 napuštene bušotine. Novom bušotinom Selnica-1Istok namjerava se utvrditi perspektivna ležišta plina i nafte. Građevinski zahvat koji je započeo ovih dana obuhvaća uređenje bušotinskog radnog prostora Sel-1Is, odnosno platoa veličine 140 x 100 metara za smještaj bušaćeg postrojenja i izradu bušotine Sel-1Is navedeno je u opširnom Elaboratu o zaštiti okoliša za navedeni zahvat. U slučaju nega-

BREŽNA PRIČAONICA

tivnog ishoda ispitivanja bušotine INA će likvidirati kanal bušotine, sanirati bušotinski radni prostor te vratiti zemljišta vlasnicima na daljnju uporabu.

Plinska renta se drastično smanjila

- Službeno nas nitko nije obavijestio o početku radova. Kontaktirao sam INA-u gdje su mi rekli da su dobili sve potrebne dozvole i da nisu dužni obavijestiti općinu o tome, kazao nam je načelnik Ervin Vičević. Na pitanje čije je zemljište načelnik Vičević kazao nam je da su zemljišta na kojima se odvijaju radovi u privatnom vlasništvu mještana. S druge strane, u razgovoru je još dodao da je općina prije nekoliko godina organi-

zirala izlet u Ivanić Grad kako bi se mještani mogli vidjeti kako izgleda jedno eksploatacijsko polje te da su svi mještani na čijim se zemljištima odvijaju radovi dali potrebne dozvole INA-i. Ako se utvrdi postojanje plina i nafte, ostaje za vidjeti koliko će iznositi renta koju će općina Selnica dobivati. Inače se plinska renta od 10 posto dijeli na tri dijela. Državi ide pet posto, općinama 3 posto, a županiji 2 posto rente. Iznos koji trenutno Općina Selnica dobiva od plinske rente za eksploatacijska polja u Zebancu i Vučkovcu drastično se smanjio. U općinski je proračun prvobitno dolazilo 70.000 kuna mjesečno, a danas tek 45.000 kuna. (Sanja Heric)

Provođenje deratizacije Djelatnici Bioinstituta provest će deratizaciju na području Općine Sveti Juraj na Bregu. U ponedjeljak 18. studenog u Vučetincu, u utorak 19. studenog u Zasadbregu, u srijedu 29. studenog u Pleškovcu, u četvrtak 21.

studenog u Frkanovcu, u petak 22. studenog u Dragoslavcu u Malom Mihaljevcu, a u subotu 23. studenog u Okruglom Vrhu. Deratizacija će se provoditi preparatom na bazi brodifakuma (antidot Vitamin K). (sh)

ŽELEZNA GORA

Uređeno dječje igralište U sklopu novog parkirališta i zelenog pojasa s klupicama za odmor uređeno je novo dječje

igralište kod Područne škole u Železnoj Gori. Donaciju za dječja igrala dala je INA. (sh)

ŠTRIGOVA

Engleski jezik za mještane Na inicijativu Općine Štrigova u OŠ Štrigova pokrenut je tečaj za učenje engleskog jezika za djelatnike općine i mješta-

ne. Tečaj će se održati jednom tjedno i trajat će 80 školskih sati nakon čega se polaže usmeni i pismeni ispit. (sh)

Piše: Sanja Heric

Zamijenimo plastiku biorazgradivim materijalima

d iduće godine Ministarstvo zaštite okoliša novim će Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, onemogućiti stavljanje na tržište jednokratne plastične proizvode. Tako u trgovina više nećemo moći kupiti štapiće za uši, plastični pribor za jelo, tanjur, slamke, štapiće za miješanje napitaka, držače za balone, spremnike za hranu, napitke te čaše od stiropora i proizvode

od oksorazgradive plastike koja se kasnije raspada u nevidljivu mikroplastiku. Rok koji je EU dala za zabranu ovih proizvoda je 3. srpnja iduće godine. sto tako, govorilo se i o potpunoj zabrani plastičnih vrećica, no konačna odluka vezana uz to još se uvijek nije donijela. Naše su trgovine već krenule u smanjenje vrećica od plastike. Uvedene su razgradive ekološke vrećice te papirnate

vrećice koje se mogu kupiti umjesto dosadašnjih plastičnih vrećica. Na posebnim stalcima po niskim cijenama nalazi se plastični pribor za jela kako bi se prodale zadnje zalihe koje imaju u trgovinama. a odjelu voća i povrća pojedini trgovački centri imaju na raspolaganju i ekološki vrećice izrađene od obnovljivih izvora. Ove biorazgradive vrećice certificirane su za odla-

ganja u kućna kompostišta što je i vidljivo na njihovoj deklaraciji na kojoj postoji oznaka “home”. To znači da će se vrećica na temperaturama u kućnom kompostištu i uz potrebnu vlažnost potpuno razgraditi. Baš super ideja, koja se vjerojatno i prije mogla uvesti da je za to postojala volja. ijela ova priča nagnula me da sama razmislim koliko dnevno koristim plastične pro-

izvode. Od štapića za uho, pa gableca koji dobivamo u plastičnim posudicama, kave za van, jogurta… popis na kraju dana postane poprilično velik. ada se na kraju podvuče crta i zbroji svaki dan u tjednu, dolazim do zaključka da smo poprilično neosviješteni po pitanju korištenja plastike i biorazgradivih proizvoda. No, isto tako, u trgovinama, čast iznimkama, nema ni drugog

izbora. Srećom pa se naziru velike promjene, iako je to bilo potrebno već ranije učiniti.

Donje Međimurje

DONJA DUBRAVA

Marijan Varga i dalje na čelu općinskog HNS-a Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, podružnica Donja Dubrava održala je svoju redovitu izbornu Skupštinu. Na skupštini je izabrano rukovodstvo stranke i to za predsjednika Marijan Varga, a za potpredsjednika Vladimir Čituš. Za članove predsjedništva izabrani su: Ana Duhović, Kristina Golub, Zoran Horvat, Nada Lisjak, Zlatko Ljubek, Tatjana Posa-

vec, Josip Ribić, Daniel Rusak i Slobodanka Zvonar. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Valerija Čituš – predsjednica, te članovi Nenad Golec i Dragutin Vučenik. Sjednici su prisustvovali v. d. predsjednika ŽO HNS-a Nenad Hranilović, potpredsjednica Ljerka Cividini te zastupnica u Saboru RH Bernarda Topolko. (vv)

Završeni glavni radovi na zgradi Zalan U nazočnosti pročelnice Konzervatorskog odjela u Varaždinu Vesne Pascuttini Juraga i djelatnice Ive Golenko, nadzornog inženjera Željka Trstenjaka te ispred izvoditelja radova Laure Krištofić izvršena je primopredaja radova u Domu kulture Zalan. Radovi su obuhvaćali obnovu svih unutarnjih vrata Doma kulture Zalan. Postojeća vrata dio su izvorno očuvane stolarije ove zaštićene i vrlo vrijedne građevine. Tijekom vremena stolarija je bila obnavljana, pa je izgubila izvornost završnih

obrada, koje su bile obrađene tehnikom „flandranja“. Po konzervatorskim uvjetima i prethodnom odobrenju vrata su obnovljena na originalan način te su ista obrađena tehnikom „flandranja“. Ukupna vrijednost radova iznosi 144.300 kuna, dok je 100.000 kuna sufinancirano sredstvima Ministarstva kulture. Uz navedeno, trenutno su u tijeku radovi na uređenju ulaznog dijela Doma kulture Zalan koji su sufinancirani sredstvima Međimurske županije. Izvođač radova je tvrtka MaMi d. o. o. iz Svete Marije. (vv)

SVETA MARIJA

Udruge upišite svoje stvarno vlasništvo! Ministarstvo financija, Porezna uprava obavještava sve obveznike upisa u Registar stvarnih vlasnika da je rok za upis 31. 12. 2019. godine. Pravni subjekti na koje se odnosi ova obavijest su trgovačka društva, podružnice stranih trgovačkih društava,

udruge, zaklade, fundacije te udruge kojima država ili jedinica lokalne samouprave nije osnivač. Rok za upis je kraj ove kalendarske godine. Svi oni koji se ogluše podliježu novčanim kaznama koje se kreću od 5000 - 350.000 kuna. (vv)

GORIČAN

Drugi krug natječaja za financiranje javnih potreba Predmet natječaja je prikupljanje pisanih prijedloga projekata organizacija civilnog društva koje djeluju na području općine Goričan u prioritetnim područjima i to kultura, tehnička kultura, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo, poljoprivreda, zaštita okoliša, povećanje turističke ponude, kao i javnih potreba u sportu u 2019. godini. Preostala neu-

trošena sredstva iznose 44.350 kuna od čega je za javne potrebe u kulturi izdvojeno 14.350 kuna, a za javne potrebe u sportu 30.000 kuna. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može odobriti i ugovoriti po pojedinom projektu je 1000 kuna, a najviši iznos 30.000 kuna. Jedna udruga može prijaviti najviše dva projekta tijekom godine. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Rekonstrukcija javne rasvjete Općina Donji Kraljevec poziva sve zainteresirane gospodarske subjekte na prethodno savjetovanje za radove na rekonstrukciji javne rasvjete i to primjenom mjera energetske

učinkovitosti i zaštite od svjetlosnog zagađenja. Provedba savjetovanja traje od 11. - 18. studenog ove godine. Procijenjena vrijednost nabave je milijun kuna. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U KOTORIBI nove mjere za povećanje sigurnosti, kao i borbe protiv zagađivača prirode

15. studenoga 2019.

Uveden videonadzor na kritičnim i frekventnim mjestima Protiv onih koji ne poštuju zabranu odlaganja otpada u prirodi slijede kazne od 1000 kuna, a neke su već i izrečene - Dosta je bilo, više nikome nećemo pregledati kroz prste, ljuti se Ljubomir Grgec, načelnik Kotoribe

Piše: Vlasta Vugrinec

- Dosta je bilo, više nikome nećemo pregledati kroz prste, ljuti se Ljubomir Grgec, načelnik Kotoribe na svoje sumještane koji odbacuju kojekakvo smeće kud god stignu. Svi imaju doma kante za otpad i stoga sam komunalnom redaru dao zadatak da se oštro postavi prema zagađivačima. Naime, kako je rekao, Općina je uložila puno truda kako bi Kotoriba dostigla razinu primjerne sredine kada je zaštita okoliša u pitanju. Iz dana u dan ulažu se napori da se ta razina zadrži. Nažalost, tu žive i oni kojima je lijepo i čisto strano. - U posljednje vrijeme zabilježen je porast odvoza i odlaganja smeća u prirodu na cijelom našem području. Smeća ima posvuda, uz šumarke, jarke, cestu, livade, praktički gdje se tko sjeti, istovari svoje smeće, kaže načelnik Grgec. Da bi tome stali na kraj, odnedavno je komunalni redar počeo kažnjavati evidentirane zagađivače okoliša, one koji nepropisno odlažu smeće i drugi otpad.

- Imali smo slučaj gdje smo u tako odbačenom otpadu našli listić s imenom i prezimenom muža i žene te smo ih oboje kaznili. Ne želimo više tolerirati tu bahatost, dodaje načelnik. Nažalost, unatoč drastičnim kaznama, broj takvih, neodgovornih građana se povećava i nisu tu u pitanju, samo pripadnici nacionalne manjine, već prednjači ostalo stanovništvo. U Općini kažu kako do sada takve počinitelje nisu željeli izlagati sudu javnosti, no nastavi li se ovakav trend imena počinitelja ekoloških nedjela bit će javno obznanjena. Iz Općine su poslali i tekst upozorenja u kojem između ostalog stoji kako se ovim putem upozoravaju počinitelje, kao i svi oni koji imaju namjeru zagađivati okoliš da će komunalni redar kažnjavati počinitelje novčanim iznosom od 1000 kuna. - Apeliramo na ekološki osviještene mještane Kotoribe da nam pomognu u otkrivanju počinitelja, odnosno da ih prijavljuju u Općinu. Vezano uz to na web stranici Općine Kotori-

U nedjelju 12. Smotra narodnih običaja Ove nedjelje, 17. studenog Kotoriba sa svojim KUD-om po 12. put za redom bit će domaćin kulturno-umjetničkim udrugama iz cijelog Međimurja. No, za razliku od prijašnjih godina, ovogodišnja manifestacija održava se samo jedan dan

ba postoji obrazac za prijavu nepropisno odbačenog otpada. S obzirom na sve veći broj nedjela koja se događaju u Kotoribi, Općina je odlučila u mjestu postaviti video nadzor kako bi se lakše otkrili počinitelji takvih prekršaja. Uz oštro razračunavanjem sa onima koji odbacuju smeće u prirodu, Općina kreće u borbu s osobama koje narušavaju javni red i mir te počiniteljima krađa, razbojstva i drugih nedjela. - Video nadzor će snimati 24 sata dnevno, a to će biti snimke koje će vrijediti i na sudu, istaknuo je

jer se prijavilo svega 7 sudionika. Među njima su KUD Kotoriba, Žiškovec, Sveta Marija,Goričan, Gornji Mihaljevec, Gornji Kraljevec te KUU Veseli Međimurci. Smotra započinje u 15 sati u tamošnjem Domu kulture. (vv)

Ljubomir Grgec na nedavno održanom sastanku s predstavnicima PP Prelog i članovima Vijeća romske nacionalne manjine iz čijih redova je najviše evidentiranih počinitelja nedjela. Projekt video nadzora kritičnih točaka u mjestu sustavno se pripremao gotovo pola godine, a trebali su im i stručni elaborati nadležnih službi. Najprije je postavljena kamera u samom mjesnom središtu u neposrednoj blizini željezničkih rampi blizu raskrižja ulica kralja Tomislava i Kolodvorske, a nakon toga na još nekoliko frekventnih i kritičnih lokacija u mjestu.

USPJEH MAŽORETKINJA Općine Donji Kraljevec na EP-u u Italiji

Zlatna Lana Naranđa i srebrna ekipa juniorki Već tradicionalno se mažoretkinje Općine Donji Kraljevec vraćaju s europskih natjecanja s medaljama. Tako je bilo i ovaj put u Italiji. U talijanskom gradiću Lignano Sabiadorro održalo se Europsko prvenstvo u mažoret plesu. Kao dio brojne hrvatske reprezentacije, naše su mažoretkinje branile boje Hrvatske i vratile se okićene medaljama. Najveći uspjeh postigla je Lana Naranđa koja je osvojila zlatnu medalju u kategoriji solo s rekvizitima junior i tako iza sebe ostavila preostalih 20 djevojaka. Mlađe juniorke su u svojoj kategoriji grupe s rekvizitima osvojile odlično 2. mjesto. Ve-

Ekipa juniorki okitila se srebrom selju i sreći nije bilo kraja jer je to njima bilo prvo europsko natjecanje i odmah su zasjele na postolje. Ekipu čine: Bajan Karia Veronika, Barlović Zita, Đurđa Lea, Goričanec Ena, Grabant Eva, Kočiš Iva, Kramar Nikolina,

Križaj Mia, Mihoci Melani, Sabol Rea, Strbad Paula i Tomašek Hana. Velike zasluge za taj uspjeh idu njihovom treneru Tihomiru Bendelji, ali i roditeljima i upravi udruge na podršci. (dz)

Lana Naranđa i trener mažoretkinja Tihomir Bendelja

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAVNATELJICA BRANKICA MEZGA nakon useljenja u potpuno obnovljeni preloški Dječji vrtić Fijolica

PRELOG

U ponedjeljak sjećanje na žrtvu Vukovara

Sada primamo čak 160 mališana u 8 vrtićkih skupina

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara u Prelogu će obilježiti u ponedjeljak, 18. studenog od 17 sati ispred spomenika Domovinskom ratu. U jutarnjim satima u župnoj crkvi sv. Jakoba održat će se sveta

Početkom ovog mjeseca, nakon gotovo 14 mjeseci izbivanja, preloški mališani ponovno su uselili u svoj vrtić Fijolica. Kako je već poznato, vrtić se kroz to vrijeme rekonstruirao i obnavljao. - Sad imamo veliki i prostrani vrtić, s primjerenim sobama koje su u skladu s državnim pedagoškim standardom, pohvalila se Brankica Mezga, ravnateljica vrtića. Tako u prizemlju imamo 4 odgojno-obrazovne skupine od kojih su dvije jasličke, dok su na katu smještene još 4 vrtićke skupine. Sveukupno, u 6 vrtićkih i 2 jasličke skupine imamo oko 160 mališana što je ujedno i naš maksimum. Napokon su, kaže, odgojiteljice dobile i svoju sobu, kao i garderobu s vlastitim ormarom. Isto tako dobile su i prostorije za didaktički materijal, malu knjižaru i papirnicu sa svim potrepštinama. Prostor proširen za jedan cijeli kat Drugim riječima, postojeći vrtić nadograđen je za cijeli jedan kat, kompletno su izmjenjene sve instalacije, sanitarni čvorovi, obnov-

Špageti i kolač od čokolade Mali Matej dijeli oduševljene svoje odgojiteljice Nikoline novim vrtićem i posebice novim igračkama. - Najviše mi se sviđaju lego kocke i nove tračnice za vlakove, dobili smo i puno novih knjigica, ispraćao nam je

ljena je kuhinja, postavljeno je podno grijanje, zgrada ima toplinsku izolaciju te uz klasično grijanje ugrađeni su i solarni paneli. A u kakvom je stanju bio stari sanitarni čvor dovoljno govori činjenica kako su djeca zbog higijenskih razloga morala prestati prati zubiće. Ne treba posebno spominjati kako je kupljen i sav novi namještaj, dječje igračke te ostala didaktička pomagala. Budući da je vrtić proširen i upisano je dodatnih 50-tak vrtičaraca i jasličara, javila se i potreba za novim zapošljavanjem pa je mališanima na usluzi 6 novih teta, sve redom odgajateljica.Nove tete, novi veći prostori idealni su temelj za nadograđivanje postojećih planova i uvođenje novih programa. Kao što je desetosatni program sa smjenskom

Matej. Peremo zubiće i imamo nove čaše. Dobili su i novu kuhinju, pa teta kuharica može ponovno fino kuhati. - Najbolje su mi špagete s mesom i čokoladni kolači, veselo je poručio naš mali sugovornik. (vv)

skupinom i produženi boravak. Vrtić tako svoja vrata otvara ujutro u 5:30, produženi boravak organiziran je do 18, a rad smjenske skupine do 19 sati. Naravno, vrtić ima i svoj stručni tim koji se sastoji od psihologa, pedagoga i logopeda. - Uskoro očekujemo uvođenje engleskog jezika. Šest odgajatelja je na dodatnom školovanju i još imaju godinu i pol do kraja i tada krećemo, dodala je ravnateljica. Iako je vrtić proširen nema svoju dvoranu, već će eventualno vježbati u holu. Naime, vrtić nema zacrtane neke sportske programe. - Mislim da nam to ni ne treba niti imamo uvjete za to, ističe ravnateljica. S druge strane u Prelogu postoji sportski vrtić pa se djeca, ako roditelji to

misa za sve žrtve Vukovara i Domovinskog rata. Iz Grada Preloga pozivaju sve građane da se odazovu kako bi dostojno obilježili žrtvu hrvatskog grada heroja. (vv)

Pre-kom se žali Ustavnom sudu RH

Postojeći vrtić nadograđen je za cijeli jedan kat, kompletno su izmjenjene sve instalacije, postavljeno je podno grijanje, zgrada ima toplinsku izolaciju te uz klasično grijanje ugrađeni su i solarni paneli Piše: Vlasta Vugrinec

Donje Međimurje 19

- Imamo nove tračnice za vlakove, dobili smo i puno novih knjigica, radosno je kazao polaznik vrtića Matej

žele, mogu tamo uključiti i u taj program.

Smjene prilagođene potrebama roditelja - Promjena je ogromna i prezadovoljna sam povratkom u naš vrtić, rekla nam je Nikolina Šafarić iz Preloga, odgajateljica koja već 23 godine radi u vrtiću i koja je sa svojom skupinom bila na obje lokacije. S djecom uživam i iz dan u dan upoznajemo nove prostore vrtića. Proširenjem prostora stvoreni su uvjeti za uvođenje produženog boravka. - Tijekom produženog boravka za djecu će brinuti dvije mlađe novozaposlene kolegice, dodala je Nikolina. Roditelji su popunili anketni listić i shodno njihovim potrebama organizirane su smjene. Premda su djeca već ušla u svoj vrtić, svečano otvorenje obnovljene i dograđene ustanove bit će 4. prosinca, uz Dan grada Preloga.

Ministarstvo zaštite okoliša odbilo je žalbu grada Preloga i okolnih jedinica lokalne samouprave koje su u 2017. odvajale više od 50% otpada. Tako da svi moraju platiti poticajnu naknadu za smanjenje količina mješanog komunalnog otpada za 11. i 12. mjesec 2017. godine. - To je još jedna u nizu sramnih i nepoštenih odluka nadležnog Ministarstva bez obzira što se radi o malim iznosima do 3500 kuna. Za 2018. godinu nećemo plaćati navedene penale jer je Ministarstvo pod pritiskom općina i gradova, komunalaca i medija izmijenilo članak o poticajnoj naknadi, no uvode se nove nepoštene stvari - fiksni dio svima isti, ističe Siniša Radiković, direktor preloškog Pre-koma. Sukladno

Odluci Savjeta za gospodarenje otpadom grupacije Pre-kom je ovih dana predao zahtjev Ustavnom sudu RH vezan uz ocjenu suglasnosti Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom s našim Ustavom i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom s prijedlogom za privremenu mjeru. - Smatramo da se navedenim člancima krši načelo pravičnosti i načelo onečišćivač plaća te očekujemo da će Ustavni sud RH to potvrditi i spriječiti primjenu nepoštenih članka iz Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, prema kojima bi jednočlanim i dvočlanim kućanstvima, te malim poduzećima cijene javne usluge rasle i preko 100% - pojašnjava direktor Radiković. (vv)

Još nekoliko dana izložbe Nenada Opačića U Muzeju Croata insulanus Grada Preloga još nekoliko dana održava se izložba skulptura Nenada Opačića. Izložba skulptura istaknutog hrvatskog umjetnika Nenada Opačića organizirana je u suradnji Muzeja Međimurja Čakovec, Gradskog muzeja Varaždin i Muzeja Croata insulanus Grada Preloga povodom obilježavanja 55 godina od prve samostalne izložbe održane 1964. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu te 70 godina života svestranog slikara i kipara. Na kružnoj izložbi koja je započela u Čakovcu, preko Varaždina, a završava u Prelogu, regija u kojoj autor najaktivnije djeluje, predstavljaju se radovi nastali u periodu od 2016. godine do 2019. godine. Njegovo umjetničko stvaralaštvo dugi niz godina vezano je uz Prelog, a prošle godine otvorena je skul-

ptura pod nazivom „Komet“ u Komet d.o.o. u Prelogu. Izložba skulptura Nenada Opačića u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga obuhvaća 20 skulptorskih djela. I u svom recentnom ciklusu (posebice u onome naslovljenom „Kiborg“) Opačić nastavlja, kako to navodi u predgovoru likovni kritičar Milan Bešlić „problematizirati istu egzistencijalističku temu, ne mijenjajući problemsko ishodište, već ga produbljuje, otkrivajući u kiparskom diskursu nove značenjske vrijednosti. Iznimno značajna dionica otkriva i kipara Opačića kojeg sada usustavljujemo u onu maestralnu kiparsku liniju. Izložba skulptura Nenada Opačića u Muzeju Croata insuanus Grada Preloga postavljena je za razgled još nekoliko dana, do 18. studenog 2019. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLJIVARNIK OBITELJI KIŠČINAL iz Orehovice rodi cijele godine

15. studenoga 2019.

Od znatiželje do ozbiljnog posla sa bukovačama i shitakama

U počecima su ih uzgajali na tzv. oblicama ili drvenim stupićima da bi s vremenom prešli na vreće punjene hrastovom piljevinom koje također sami prave i nasađuju micelijem. Jedna vreća može dati i do četiri berbe

- Tijekom zime možda neće biti svježe salate, ali uvijek će se naći nešto domaće poput zimnice, ističe direktorica Tatjana Kozar

MEĐIMURSKI ŠTACUN zaživio u Čakovcu

Pokazuje se da domaće ima redovne kupce Prva trgovina s domaćim poljoprivrednim proizvodima bez posrednika koja je krajem srpnja otvorena u Čakovcu, kako sada stvari stoje, naišla je na blagoslov kupaca željnih domaće hrane. Drugim riječima, Međimurski štacun koji svakodnevno nudi proizvode 20-tak isključivo naših proizvođača bio je pun pogodak. - Ljudi koji nam dolaze zadovoljni su ponudom i cijenama naših dobavljača koje nisu bitno veće od primjerice cijena na placu, rekla nam je Tatjana Kozar, direktorica Štacuna. Tako u jutarnjim satima najviše ide voće i povrće te mesne prerađevine dok su u popodnevnim satima više orijentirani na poklone ili neki suvenir poput butelja vina, bučina ulja, jabučnog octa, sokova, pekmeza... Štacun redovno nudi sezonsko svježe voće i povrće te razne prerađevine pa tako nema straha od praznih polica u nadolazećem zimskom razdoblju. - Možda neće biti svježe sezonske salate, ali uvijek će se naći nešto, dodaje direktorica. U stvari je i princip da ljudi jedu domaće sezonske namirnice. Pa će tako zelenu

salatu nadolazećih zimskih dana, zamijeniti kiselim zeljem ili pak zimnicom. Ponudu prilagođavaju proizvođačima i njihovoj robi, naravno u dogovoru i sa zahtjevima kupaca. Iako posao ide dobro i ne mogu se požaliti, za sada se ne planira širenje i na druge naše gradove već se ide na otvaranje web shopa. - Ta ideja je poprilično odmakla i trebala bi uskoro saživjeti. Shodno tome, ljudi će moći naručiti željeni proizvod preko interneta. Logični slijed je i dostava što nam je u planu za iduću godinu, otkrila nam je planove za dalje. Štacun još uvijek nije popunio planirane kapacitete pa tako dolazi još jedna rashladna vitrina. Drugim riječima, postojećoj vitrini sa suhomesnatim proizvodima pridružit će se i vitrina u kojoj će se moći nuditi i domaća jaja, a razmišljanja idu i k raznim kravljim i kozjim sirevima. Treba još spomenuti kako su proizvodi razvrstani u dvije kategorije. Naime, oni koji se odlikuju iznimnom kvalitetom nose zlatnu oznaku Najbolje ´z Međimurja. (Vlasta Vugrinec)

SAVJETI za poljoprivrednike

Gljive nisu samo šampinjoni, kao papiga gotovo iz dana u dan, na čakovečkom placu ponavlja Nadica Kiščinal iz Orehovice. Svatko tko je barem jedanput prošao kroz plac nije mogao ne zamijetiti razgovorljivu uzgajivačicu bukovača i shitake gljiva. Uz gljive, redovno su na njenoj klupi i proizvodi od tih dviju vrsta poput ukiseljenih i sušenih gljiva a u novije vrijeme i raznih namaza po samo njoj znanim receptima. I dok veliki dio uzgajivača obično kreće s uzgojem šampinjona, koje su inače i najpoznatije u kultiviranoj proizvodnji, supružnici, Nadica i Rudolf odmakli su se od uobičajene prakse i krenuli s bukovačama i shitakama. Gljive su tako dio njihovih života posljednjih 6-7 godina. Najprije je to bilo iz znatiželje, a sada je to i svojevrsna dopunska zarada. - Osvojile su naš shitake i bukovače, govori nam gospodin Rudolf. Imali smo prostorije u gospodarskim zgradama koje više nisu služile ničemu i preuredili smo ih u tzv. gljivarnik. Razmišljali smo i o uzgoju šampinjona, no oni su puno zahtjevniji. S druge strane, kao i svi, čuli smo i čitali shitakama, o njihovoj ljekovitosti i blagotvornosti za ljudski organizam. Prevladala je znatiželja i krenuli smo. Istina, naglasio je, u početku je to bio uzgoj po metodi pokušaja i promašaja. Naime, svaki uzgajivač ljubomorno čuva za sebe tajne zanata pa im je literatura postala glavni izvor informacija i znanja. Tražili su dodatne

Štetnici uskladištenih ratarskih proizvoda Zbog neprimjerenih uvjeta (vlaga, temperatura, skladištenje proizvoda bez provedenog prethodnog čišćenja) u skladišnim prostorima veoma često dolazi do pojave različitih gljivica na uskladištenoj masi te pojave različitih štetnika. Njihova pojava na uskladištenoj masi dovodi do gubitaka kvalitete i kvantitete mase. Od mikroorganizma u uskladištenoj masi javljaju se gljivice ( rodovi Apergillus, Fusarium, Penicillium), čiji toksini (mikotoksini) su veoma štetni. Primarni štetnici su ekonomski najznačajniji jer napadaju zdrava i neoštećena zrna koja mogu u potpunosti uništiti izgrizajući čitav sadržaj zrna.

Žitni žižak (Sitophilus granarius) ima više generacija godišnje, imago (odrastao kukac) je veličine oko 4 mm, smeđe do crne boje. Žitni žižak živi isključivo u skladištima hraneći se i razmnožavajući u svim vrstama strnih žita, kukuruzu i riži. Ženka polaže jaja u samo zrno. Ispiljene ličinke razvijaju se i hrane u zrnu i mogu pojesti i onečistiti 70% sjemena. Rižin žižak (Sitophilus oryzae) crvenkastosmeđe je boje i dužine oko 3 mm. U našim uvjetima ima 3 do 4 generacije godišnje, a u zagrijanom žitu i više. Žižak riže je sposoban širiti zarazi tijekom vegetacije na njivi.

Kukuruzni žižak (Sitophilus zeamais) po izgledu je sličan žižku riže. Žitni moljac (Sitotroga cerealella) je jedan od najznačajnijih skladišnih štetnika kukuruza i pšenice. Leptir je žućkasto smeđe boje, dužine oko 10 mm. Štetu čini ličinka koja se hrani sjemenom. Ženka ovog štetnika polaže jaja u zrno ili između zrna. Ispiljena ličinka se ubuši u zrno hraneći se unutrašnjosti sjemena. Mali brašnar (Tribolium confusum) je najviše prisutan u mlinovima i pekarama. Napada brašno, mekinje, sve vrste žita, suho voće, povrće, stočnu hranu i čokoladu.

informacije i po internetu, skupljali iskustva ljudi koji se gljivama već bave, no ipak, kaže, najviše se nauči na vlastitoj muci. - Nekad je berba bila dobra, bilo je i slučajeva da je potpuno podbacila, nadovezala se supruga Nadica. Sve to ovisi o kvaliteti micelija. Koliko se god mi trudili i radili, pazili gljive, ako micelij nije bio dobar, ništa od svega. U počecima su ih uzgajali na tzv. oblicama ili drvenim stupićima da bi s vremenom prešli na vreće punjene hrastovom piljevinom koje također sami prave i nasađuju micelijem. Uz shitake, ubrzo su se u njihovom gljivarniku pojavile i bukovače s kojima imaju više sreće. Bili su i pametniji za dosadašnje iskustvo te su "nasade" počeli raditi sami. - Bukovače su sasvim druga druga priča. Puno su jednostavnije za uzgoj jer nisu osjetljive poput shitaka. I njih uzgajamo na vrećama, ali punjenim slamom koje sami pripremamo. Kako bi "nasad" bio sterilan, slamu najprije dobro usitnimo i dobro ju prokuhamo. Kad se ohladi trpamo ju u vreće i pomiješamo sa micelijem. Potom na njima radimo rupe iz kojih gljive rastu. Obično od jedne bale slame dobijemo dvije vreće, težine od oko 22-25 kg svaka. U idealnim uvjetima, vreća bi trebala dati urod koji dostiže 30% težine vreće. Naravno, to je ideal, a stvarnost je nešto drugo. Jedna vreća može dati i do četiri berbe. Prva je najobilnija i obično nosi oko 50% uroda. Ostale su sve slabije i Veliki brašnar (Tenebrio molitor) je najveći skladišni štetnik među kukcima. Crne je boje i dužine 15 mm. Napada žita i sve prerađevine od žita, krumpir, meso, čak i drvo. Ne čini velike štete jer se rijetko pojavljuje masovno. Grahov žižak (Acanthothoscelides obtectus) živi u skladištima kao i u prirodi. Žućkasto zelenkaste boje dužine 3 do 5 mm. Osnovna mjera u suzbijanju ovog štetnika je izlaganje graha niskoj temperaturi. Preporučuje se grah u zimskom razdoblju skladištiti na temperaturu od 0°C ili što bliže toj temperaturi. Su r i n a m s k i br a š n a r (Oryzaephilus surinamemsis) dug je oko 3 mm tamnosmeđe boje. Napada pšenicu i ostala žita, brašno, kruh, tjesteninu, suho voće, rjeđe duhan ili sušeno meso.

- Vreće punjene slamom i prerasle bukovačama hit su na sajmovima ističe bračni par, Nadica i Rudolf Kiščinal iz Orehovice slabije a nekad se ne isplati ni čekati onu posljednju, četvrtu. - Nasađujemo ih po etapama, tijekom četiri tjedna kako ne bi sve došle u urod u isto vrijeme. Tako berbu imamo svakog tjedna, ističe suprug Rudolf. Međutim, bez obzira na na osjetljivost u uzgoju shitaka nisu odustali ni od njih, tako da i dalje uzgajaju jedne i druge. I dok je s proizvodnjom iz godine u godinu sve bolje

i bolje što se i vidi po svakodnevnoj ponudi na placu i sajmovima gdje su sa svojim vrećama pravi hit, s prodajom je svakako. Jedno je sigurno, u njihovoj se obitelji gljive jedu na tisuću načina isto tako se i plasiraju. I dok se Međimurci koji uzgajaju gljive mogu nabrojiti na prste ruku, susjedni Varaždinci, udružuju se i tamo je gljivarstvo u uzletu. Ne da im cvjetaju ruže, ali ipak opstaju i osvajaju i međimursko tržište. (Vlasta Vugrinec)

Duhanar (Lasioderma serricorne) u praksi se ovaj štetnik zove “duhanski žižak”. Crvenkasto smeđe je boje veličine 2 do 4 mm. Duhanar napada suho lišće duhana u balama ili isjeckani duhan, cigarete, sjeme duhana, zatim kakao, čokoladu, kikiriki, biber, rižu, žito i proizvode od žita, suho voće i suhu ribu.

Kako se boriti protiv skladišnih štetnika?

Značajne mjere borbe su: održavanje higijene skladišta tj. održavanje skladišnog prostora urednim i čistim, uklanjanje starih žitarica zaostalih zaliha, održavanje odgovarajuće temperature i provjetrenost objekta, a također vrlo bitna preventivna mjera je obavljanje detaljne dezinsekcije (primjena dozvoljenih

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić sredstava za zaštitu bilja za tu namjenu) prostora prije unošenja zrne mase tj. novog roda.

15. studenoga 2019.

Poljodjelstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Cijene svježeg zelja poletjele u nebo Pravi jesenski mraz još uvijek nismo osjetili na koži a cijene svježeg povrća već rastu i rastu. Doduše, većini njih već je sezona davno istekla no pojedini primjerci rajčice, paprike i krastavaca još se drže kako u vrtu tako i u plastenicima. Simptomatična je i cijena zelja koja je u ovo vrijeme znala biti i tri kune za kilogram jer je započela njegova sezona kiseljenja. Unatoč tome, kilogram se nudi čak po 8-10 kuna. Kažu nam prodavači kako ga jednostavno nema, odnosno nije uspjelo. Istina, to se vidi i po ponudi ukiseljenog koji pak se godinama prodavao po 14 kuna a sada pak je kilogram 15 kuna. Sa 14 na 17 kuna, skočila je i cijena kisele repe. I oraha očito nema u ponudi jer se kilogram očišćene jezgre

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Kiselo zelje:

15 kn/kg

Kiselo zelje

12-15 kn/kg

17 kn/kg

Kisela repa

15-17 kn/kg

Kisela repa: Zelje:

8-10 kn/kg 15 kn/kg

Salate

8-12 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Rajčica

15 kn/kg

Paprika:

15 kn/kg

Paprika

15 kn/kg

Krastavci:

15 kn/kg

Krastavci

15 kn/kg

Brokula:

20 kn/kg

Brokula

Kelj:

10 kn/kg

Kelj

18 kn/kg 8-10 kn/kg

Repa:

5 kn/kg

Repa

5 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva

10 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg 3-4 kn/kg

Peršin Krumpir

20 kn/kg 3-4 kn/kg

Špinat:

5 kn/kupček

Špinat

5 kn/kupček

Matovilac:

5 kn/kupček

Matovilac

5 kn/kupček

Grah:

25-40 kn/kg

Grah

25-35 kn/kg

Orasi:

80-100 kn/kg

Orasi

80 kn/kg

Šampinjoni

25 kn/kg

Šampinjoni:

prodaje po 80-100 kuna. Ništa privlačnije nisu ni cijene voća, pa se tako kivi i kesteni cijene 25 kuna, kruške i kaki 20. (vv)

8 kn/kg

Salate:

Krumpir:

Domaću kiselu repu i zelje cijele u ponudi ima Bruna Horvat iz Palinovca i tako će biti kako nam je kazala i cijele nadolazeće zime

Zelje

Jaja:

25 kn/kg 1.5 kn/kom

Jaja

1.5 kn/kom

Kesteni:

25 kn/kg

Kesteni

25 kn/kg

Kivi:

25 kn/kg

Kivi

25 kn/kg

Kruške:

20 kn/kg

Kruške

20 kn/kg

Kaki:

20 kn/kg

Kaki

20 kn/kg

Mandarina:

7 kn/kg

Mandarina

Šljiva:

12 kn/kg

Šljiva

Maćuhica:

2.5-3 kn

Maćuhica

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

6 kn/kg 12 kn/kg 2.5 kn cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Faraonski mravi (Monomorium pharaonis L.) Faraonski mravi su sitni mravi dužine 1,7 do 2,3 mm žuto-crvenkasto-svijetle boje. Socijalni su insekti koji žive u vrlo brojnim kolonijama sastavljenim od velikog broja beskrilnih radnika (ženke bez spolnog aparat) i vrlo plodne mravlje kraljice koja održava koloniju na broju svakodnevnim polaganjem velikog broja jaja. S vremena na vrijeme iz oplođenih jaja razvijaju se spolne zrele krilate ženke (mlade kraljice), a iz neoplođenih jaja spolno zreli krilati mužjaci. Oplođene kraljice traže svoje ekološke niše osnivajući nove kolonije pretežno u blizini matične ili posredstvom prijevoznih sredstava, odnosno u kontejnerima mogu biti prenijete na udaljena mjesta. Faraonski mravi prezimljavaju zahvaljujući dobro grijanim zgradama i obilju hrane. Hrane se hranom životinjskog i biljnog porijekla (omnivori), a po-

sebice preferiraju hranu koja se sastoji od šećera, mesa i krvi. Povoljne temperature za njihovo opstanak kreću se od 18ºC do 30ºC. Faraonski mravi (Monomorium pharaonis L.) sinantropni su štetnici, koji se pojavljuju na mjestima gdje obitavaju ljudi i smatraju se jednom od najopasnijih i najizdržljivijih vrsta mrava koji mogu znatno utjecati na kvalitetu života čovjeka. Infestiraju bolnice, hotele, brodove a posebice stambene zgrade u gradovima. Zbog načina života i hranidbe njihovo suz-

bijanje je obavezno osobito u bolnicama i zdravstvenim ustanovama. Kod suzbijanja faraonskih mrava, koje je vrlo zahtjevno treba uzeti u obzir sljedeće činjenice: • izraziti su aktivni u potrazi za hranom pri čemu osim što ulaze u zgrade ulaze i u različite pakete sa hranom, različite aparate • imaju širok raspon hrane, a daju prednost šećerima, mastima, mesu, voću, kruhu, krvnom serumu i različitim sekretima organskog porijekla

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: Dr.sc.Slavica Mustač dr.med.vet. DDD (Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija)

ČAKOVEC

• imaju sposobnost vrlo brzog razmnožavanja, na sobnoj temperaturi od 400 i više jaja kroz 38-45 dana od jedne kraljice za par mjeseci razvija se nekoliko stotina radnika koji za godinu dana postižu brojnost od 5.000 do 10.000 jedinki i tako zaposjednu čitav prostor • dozrele kolonije uključujući zasebne matice mogu se raseliti na potpuno nove lokalitete • imaju izrazitu sposobnost adaptacije i izbora lokacije na kojoj neće biti uznemiravani, komuniciraju vertikalnim i horizontalnim građevinskim šlicevima, dvostrukim podovima i dvostrukim stropovima. Posebice daju prednost lokacijama uz razne cjevovode, raspuklinama u zidovima. No izrazito im je značajna blizina izvora vode, kondenzacije ili rosišta. • posjeduju izvanrednu sposobnost izbjegavanja insekticida

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

15. studenoga 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Premaz za voćke

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Zaštita slabobujnih voćki od voluharica Zadnjih nekoliko godina nabavila sam desetak voćki, točnije jabuka cijepljenih na slabo bujne i stupaste podloge. Iako prvenstveno kupujem i sadim voćke srednje bujnih podloga, volim isprobavati i ostale opcije. Karakteristika slabobujnih podloga je što su slabog rasta, a time slabog korijenja i manje krošnje. Radi toga im treba osigurati potporanj, jer uslijed većeg roda može doći do izvrtanja kor ijenja. Ovakve jabuke idealne su za plantažni uzgoj. Njihova je prednost što počinju prije roditi od srednje bujnih voćki ili onima koje su cijepljenje na divljaku. Tako neke prvi put rode čak već i druge ili treće godine. Također, kako zauzimaju manje prostora, uz stupaste vrste idealne su za male vrtove u koje je nemoguće posaditi drveće većih krošnji. Sade se na puno manji razmak – na 1,5 metara u nizu, i tako se može posaditi više različitih vrsti na manjem prostoru. Meni je to bila prilika posaditi puno više stabala i puno više različitih vrsti koje će početi prije rađati. Želje su mi velike, a prostora mi je uvijek premalo. Tijekom prijašnjih godina uzgoja ovih jabuka naučila sam iz iskustva da voluharice najviše vole ove slabo bujne i stupaste jabuke. U neprestanom nadmudrivanju s voluharicama, pala mi je na pa-

met ideja kako bih mogla posaditi te voćke, a da ih pritom bolje zaštitim od voluharica. Pobrala sam doma sve stare kante (kasnije kupila i nove), izbušila rupe na dnu i sa strane i ukopala ih u tlo – pa u njih posadila jabuke. Prilikom sadnje kante sam ukopala u ravnini s tlom. A dok želim presaditi jabuke – samo mogu izvaditi kante iz tla bez stresa od presađivanja za voćke. Osim sadnje u kante, možete napraviti i “gnijezda” od savitljive pletene mreže za ogradu, a na inozemnom tržištu se mogu nabaviti i posebne pletene vreće u koje se sade voćke za zaštitu od voluharica (kod nas to još nisam našla). Ali kante su mi nekako najdostupnije i najpraktičnije. Naime, ove voćke imaju prilično malo korijenje i kanta im je sasvim dovoljna za rast. S obzirom da su kante izbušene s svih strana, nema nakupljanja viška vode nakon kiša, a radi rupa je sve povezano s ostatkom biosustava u tlu. Ovo je dakle moguće samo s voćkama koje imaju slabobujno korijenje, jer sve ostale vrste razvijaju jače korijenje i kante bi im bile prepreka u rastu i razvoju. Kod većih voćki možete isprobati zaštitu usitnjenim staklom, sadnjom u mreže napravljene od pletiva za ograde i sl. I provjereno – nijednu mi nakon sadnje s kantama već nekoliko godina nisu taknule voluharice.

15. studeni – Dan korijena do 16 sati

Do 20.11. Sunce je ispred Zviježđa Vage što znači da se mikroorganizmi u tlu ponovno razmnožavaju. To je primjereno vrijeme za gnojidbu pašnjaka i travnjaka 16. studeni – Dan cvijeta od 13 sati

Dr. Rudolf Steiner nas uči da moramo gledati na sve odrvenjene dijelove drveća i bobičastog voća kao na „hrpu zemlje” iz koje rastu listovi, cvjetovi i plodovi, slično kao i naše jednogodišnje biljke na gredici. Kao što u jesen gnojimo kompostom drveće, gnojimo i nanošenjem premaza za voćke. Lišće je otpalo s drveća, stablo i grane prije nanosa temeljito sastružemo žičanom četkom ali pazimo da ne oštetimo zeleni kambij. Za premaz uzmemo jednu kantu kraljeve balege (30 lit), jednu kantu gline ili ilovače (30 lit) i dvije litre čaja od poljske preslice. Sve to izmiješamo sa sirutkom,

VRTLARICA

a premaz neka bude gust da ga možemo četkom nanijeti na stablo i debele grane. Kod miješanja dodamo toliko sirutke da premaz ne pada s četke, a ostatak premaza izmiješamo s pripravkom od Marie Thun i čajem od poljske preslice te pustimo da se smjesa slegne. Procijedimo i tako razrijeđenim premazom prskamo krošnju drveća. Ova gnojidba izvrsna je za suzbijanje štetnika te za poboljšanje vitalnosti i zdravlja drveća, i kora će se odlično pomladiti. Ako nismo propustili mjesec studeni za taj posao, premazivanje možemo obaviti naknadno u veljači ili ožujku.

Do 13 sati nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora, a poslije 13 sati ribamo kupus, presađujemo trajnice i cvatuće grmlje. Poslijepodne radimo s pčelama 17. studeni – Dan cvijeta

Počeo je period za presadnju. Ako sadimo nove voćke, zemlju ćemo poprskati preparatom 500, korijen namočiti u pripremljeni namaz za voćke s čajem od preslice i uz voćku zakopati tri stara roga krave s vrhom okrenutim prema stablu. Jedan od tri roga napunimo balegom zdrave krave. 18. studeni – Dan lista

Presađujemo šumsko drveće. 19. studeni – Dan ploda

Presađujemo voćke, vinovu lozu, bobičasto voće, sijemo kasne usjeve ozimih žitarica 20. studeni – Dan ploda

Sadimo nove voćke jer su najbolji dani kada mjesec putuje ispred zviježđa Lava 21. studeni – Dan ploda

Uređujemo voćnjake i rušimo drva za upotrebu i za loženje

EGZOTIČNE biljke Vere Vrček iz Štefanca

Pod krošnjama štefanskih velikih banana Kivi, kaki, šipak, palma, lavanda, ružmarin, smokva, kulture su čija je domovina uglavnom južni dio naše zemlje. No, posljednjih desetak i više godina te su se biljke sasvim lijepo udomačile i kod nas na kontinentu, odnosno u Međimurju. I ne samo “južno voće”, već i ono egzotično. Imali su takve biljke Međimurci i ranije, ali u teglama kako bi ih preko zime lakše spremali u podrume ili na bilo koje drugo toplije mjesto. Sada pak rastu bez brige u našim dvorištima, malo

se prikrate, zaštite lišćemn ili slamom i na proljeće tjeraju mladice. Upravo to radi i Vera Vrček sa svojim ogromnim stablima banane. Zbog njene veličine ali i nedostatka prostora, nisu ih mogli spremati na “sigurno” te su se biljke privikle na našu klimu i tijekom ljeta obitelji daju ugodnu hladovinu. Istina ne rode jestivim plodovima već samo onim ukrasnim. I što je još važnije, banane su osvojile i njene prijatelje koji često “svrate” po koju sadnicu. (vv)

Banane Vere Vrček osvojile su i njene prijatelje koji često “svrate” po koju sadnicu

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 23

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM ZAŠTITA POTROŠAČA

Što poduzeti u slučaju ne fer odnosa teleoperatera? ili cjenik, može se raskinuti ugovor bez plaćanja naknade u roku od 30 dana od objave tih izmjena. Operater usluga mora na zahtjev potrošača bez odgode besplatno omogućiti zabranu odlaznih poziva nakon što mjesečni troškovi usluga prijeđu unaprijed odabrani određeni prag. Podnošenje prigovora na račun, što je i čest slučaj, mora biti o roku od 30 dana od dana dospijeća računa, a za kakvoću usluga isto 30 dana. Uz zahtjev za rješavanje spora koji se može skinuti s interneta, potrebna je preslika spornog računa, preslika prigovora operateru i odgovor operatera, presliku reklamacije povjerenstvu operatera i odgovor povjerenstva te punomoć ako niste vlasnik linije. Telefon HAKOM-a je 01/7007060, služba za korisnike.

Tako je iznesen primjer dvije studentice iz Čakovca koje studiraju u Zagrebu. Promijenile su adresu i o tome obavijestile pružatelja usluge, no nakon dvije godine stigla im je obavijest – prijedlog za ovrhu da moraju vratiti ruter. Naime, ruter kao tehnički dio

ne ulazi u zastaru, za razliku od novčanog dijela. Prema pružatelju, njihov je tehničar trebao doći i izmjestiti ruter, a to nije učinjeno, što je bio povod ovrhi. Pouka udruge Međimurski potrošač je da studentice ako to ne mogu učiniti same, imaju pravo zatražiti pravnu zaštitu u vidu besplatnog pravnog savjeta, koju može dati i Županija. Ruter nije u zastari, jer je tehnika u zastari tek nakon pet godina, no njihov tehničar je morao skinuti ruter, a nije. Također, prema navodu inspektora HAKOM-a, ako se kupac odlučio raskinuti ugovor, to ima pravo učiniti u svakom trenutku uz podnošenje zahtjeva. Ako ste predali zahtjev za preseljenje na novu lokaciju, a operater ne može isporučiti uslugu, imate pravo na raskid ugovora. Ako ste pak odlučili raskinuti ugovor za telefon uz ugovornu obavezu, plaćate povoljniju naknadu, odnosno preostale mjesečne rate ili iznos ostvarenih popusta na usluge. Osim toga, ako operater promjeni opće uvjete poslovanja, uvjete korištenja

Negativnih primjera ima još. Jedna starija gospođa se razdužila kod telekomunikacijske tvrtke. Ostala joj je jedino antena na krovu, vratila je svu drugu opremu. Ipak joj

je stigla ovrha. Pouka udruge potrošač je da su tehničari komunikacijske kuće trebali demontirati antenu, a nisu. Naime stara baka se ne može popeti na krov i demontirati antenu. Građani isto tako ne znaju da garantni listovi za tehničke uređaje u Republici Hrvatskoj imaju garantni rok od dvije godine odnosno 24 mjeseca. Potrošač koji je kupio uređaj ima se pravo u prvih šest mjeseci: požaliti se na materijalni nedostatak uređaja i tražiti povrat novca, ima pravo zatražiti novi proizvod ako kupljeni ne odgovara, te ima pravo na popravak uz umanjenje cijene proizvoda. Prvih šest mjeseci od kupnje uređaja za njega postoji odgovornost trgovine. Kad građanin dođe s uređajem u garantnom roku na servis, uređaj na servis mora poslati trgovac, a ne građanin koji ga je kupio. Prema zakonu o zaštiti potrošača, trgovac nikakvim radnjama ne smije dovesti kupca u veći trošak. Nakon šest mjeseci se uređaj vještači, a plaća onaj izgubi slučaj u postupku. (jš)

Istraživač, fotograf, ekolog, prirodnjak i ljubitelj zavičajne prirodne i kulturne baštine Josip Horvat Majzek iz Čakovca često boravi u prirodi našeg kraja. Poslao nam je opažanje s terena i prenosimo ga u cijelosti: - Na kraju Dravske ulice u naselju Donji Kraljevec, koja vodi do naselja Cirkovljan, presijeca kanal Rakovnica. To je najduži kanal na području Međimurske županije. On izvire sjeverozapadno od Grada Preloga a ulijeva se u rijeku Muru u Koprivničko-križevačkoj županiji, stotinjak metara ispred novonastalog ušća rijeke Drave u rijeku Muru. Taj sam kanal također uvrstio u poglavlju “Kanali i potoci“ u nedavno objavljenoj knjizi “MEĐIMURSKO JE,“. Ove godine na toj je dionici kanala izvršena

"Tipfeler", neznanje ili nešto drugo... rekonstrukcija cestovnog dvije natpisne ploče (smjer mosta. Ono što me je ugod- sjever-jug) o samom nazivu no iznenadilo je to, da je tog kanala. investitor uz sam novo reMeđutim da li je nakonstruirani most postavio mjerno ili zbog neznanja

ime tog kanala “prekršteno“ iz Rakovnica u Rakovica, pitam mjerodavne u Hrvatskim vodama i u ŽUC-u Međimurske županije?

Međimurski potrošač u suradnji s HAKOM-om i Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje organizirao je više tribina o problemima fiksne i mobilne telefonije, interneta i televizije, posebice vezano uz uvođenju novog standarda DVB-T2. Tribine operativno organizira TICM i Međimurski potrošač, odnosno predsjednik udruge Zlatko Polišanski, a voditelji tribina su stručnjaci, Andro Knego iz HAKOM-a i Marina Ljubić Karanović iz HAKOM-a, licencirani inspektori i sudski vještaci HAKOMa. Na tribini u Čakovcu u multimedijalnoj dvorani TICM-a, mnogo je riječi i upita bilo izrečeno na temu pružatelju usluga telefonije, interneta i televizije.

Prijedlog za ovrhu zbog rutera

KRIVI NATPIS kod Donjeg Kraljevca

Slučaj antene na krovu

Kanal Rakovnica prekršten u Rakovica?

Primopredaja čepova u PU međimurskoj kao pomoć za kupnju skupih lijekova potrebitima

MEĐIMURSKI POLICAJCI

Skupili čepove za kupnju lijekova Prošli petak, u prostorijama Policijske uprave međimurske načelnik, Ivan Sokač i policijska službenica, Silvija Špicar - koja je zaslužna za inicijativu i organizaciju akcije unutar radnog kolektiva, primili su predsjednika Udruge oboljelih od leukemije i limfoma, Emila Vibovića te predali zavidnu količinu sakupljenih čepova. U proteklih nepunih četiri mjeseca trudom naših zaposlenika prikupljeno je 60 kilograma čepova, pakiranih u dva spremnika i dvije vreće. Akciji su se uključili zaposlenici svih organizacijskih jedinica, od Ureda načelnika Policijske uprave do Policijskih postaja. „Ovo je šesta po redu primopredaja sakupljenih plastičnih čepova, koja traje od 2015. godine. Zaposlenici Policijske uprave međimurske i dalje će nastaviti s potporom humanitarne akcije „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“, koja će se provoditi sve dok god bude potrebe za ovu hvalevrijednu aktivnost“ – naglasio je načelnik Policijske uprave međimurske, Ivan Sokač. Kao i obično, predsjednik Udruge, Emil Vibović zahvalio se na iskazanoj podršci u

provođenju ove eko-humanitarne aktivnosti, tim više što u aktivnom članstvu i korisnicima svoje Udruge bilježi i zaposlenike Policijske uprave međimurske. Poziva da i nadalje vrijedno sakupljamo ovu korisnu sirovinu te da u akciju uključimo i druge. Također, dodao je da kao građanin prati aktivnosti djelatnika, Policijske uprave te je primjetio da je kod međimurske policije evidentno razvijena jedna pohvalna razina svijesti za humanitarne i ekološke aktivnosti u društvu. Članovi udruge, u znak zahvale policiji odlučili su se priključiti akciji prikupljanja starih baterija, za „Zakladu policijske solidarnosti“. U slučaju da tko želi više informacija o akciji ili samoj Udruzi ili se želi još aktivnije uključiti u rad iste, može slobodno u svako doba kontaktirati predsjednika Vibovića na broj 091 / 5088 486 ili posjetiti internetske stranice na društvenoj mreži „facebook“. Pozivamo sve zaposlenike Policijske uprave međimurske da i dalje vrijedno rade na zaštiti prirode i pomaganju potrebitima, javili su iz PU međimurske o ovoj vrijednoj akciji.

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SIGURNO U BUDUĆNOSTI

Na slici se nalazi moderan vozni park Autoškole Budućnost, a kandidati sami mogu birati koje vozilo žele voziti

15. studenoga 2019.

Instruktor Kristijan Balent, novo je pojačanje u autoškoli

Iskoristite povoljnu cijenu, odaberite Autoškolu Budućnost! Autoškola Budućnost sa sjedištem u Prelogu, sve se više ističe modernim pristupom kandidatima, a posebno se vesele kad novi kandidati dođu u ovu autoškolu po preporuci, jer znaju da su tada dobro obavili svoj posao. Nude moderan vozni park (Audi A3, tri Golfa VII..) te poligon koji se nalazi odmah do sjedišta autoškole. Predavanja se održavaju u modernoj i suvremeno opremljenoj učionici, jer kako su nam rekli, zado-

voljstvo kandidata uvijek je na na prvom mjestu. Učionica je opremljena foteljama, velikom pločom te modernim TV-om, a svojim polaznicima nude i poseban program e-učenja te je prolaznost i više nego odlična. Ono što je također važno je da svoje kandidate voze na sva predavanja iz prometnih propisa. Cijena B kategorije još uvijek iznosi 3965 kuna za jednokratno plaćanje, omogućeno je i plaćanje do

12 rata, po cijeni od 4. 499 kuna. Spomenute cijene uključuju 30 sati predavanja prometnih propisa i 35 sati vožnje. Upisati se možete svakim radnim danom! Vrata autoškole otvorena su za sve nove polaznike svaki dan od 8.00 do 20.00, a subotom od 9.00 do 13.00. Za upis je potrebno imati minimalno 17,5 godina i obaviti liječnički pregled. Dodatan benefit za sve koji žele upisati B kategoriju je što u autoškoli Budućnost nema listi

čekanja, već kandidati imaju redovne grupe, tj. tečajeve za B kategoriju kako bi novi kandidati čim prije krenuli s predavanjima. Važno je napomenuti da autoškola raste. Uz nova vozila, autoškoli su se pridružili i novi iskusni instruktori, kojima je želja da njihovi kandidati nakon položenog vozačkog ispita budu dobri i savjesni vozači koji će samostalno i sigurno upravljati vozilom te i drugima postati primjer u prometu.

LOVRO ILIJAŠ IZ NOVAKOVCA

Zašto sam izabrao Autoškolu Budućnost? Kandidat Lovro Ilijaš iz Novakovca bavi se web dizajnom. Jedan je od zadovoljnih kandidata koji su vozački ispit položili u ovoj autoškoli. Lovro nam je rekao: - Odabrao sam Autoškolu Budućnost zbog cijene. No već na početku predavanja sam se oduševio jer su „fenomenalna i pamtljiva“, mladima jako bliska i zanimljiva. Također, oduševila me i vožnja, kaže nam Lovro, instruktori odlični

Lovro Ilijaš i s veseljem je čekao svaku vožnju. Autoškolu Budućnost preporučio bi svakom tko želi polagati B kategoriju.

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA otvoren Caffe bar Bernarda kojim se želi vratiti stari sjaj zapuštenih prostora grada i pokrenuti novi ritam života

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA MALA SUBOTICA OPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 604-02/19-01/3 URBROJ: 2109/10-02-19-1 Mala Subotica, 13. studenog 2019. godine

Obnovljen Tonimir, staro kultno topličko mjesto!

Na temelju članka 5. Odluke Općinskog vijeća o stipendiranju redovnih studenata koji se školuju na visokim školama i fakultetima („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/02) Pravilnika o stipendiranju studenata („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/19), općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje

NATJEČAJ

za dodjelu studentskih stipendija

Želja mi je da ovo postane ponovo kavana kakvu treba svaki grad , kaže Bernarda Cecelja

- Moja je mama radila u bolnici i svi su se zaposlenici i članovi njihovih obitelji mogli tamo besplatno kupati. A nakon kupanja išli smo u Tonimir - tata na gemišt, a ja na malinovac, pa me za njega vežu lijepa sjećanja. Zato sam željela da Tonimir živi i dalje - kazala je Bernarda Cecelja o motivu obnove i otvaranja ovog ugostiteljskog objekta U Varaždinskim je Toplicama na Martinje otvoren novi caffe bar Bernarda, povodom obilježavanja Dana grada i blagdana svetog Martina. Vijest ne bi bila ništa posebno da se ne radi o obnovi bivšeg hotela Tonimir, koji je desetljećima bio kultno mjesto u Varaždinskim Toplicama, i u koji su rado dolazili i mnogi Međimurci. Smješten pokraj nekadašnje Pučke kupelji godinama je bio centar svih značajnijih okupljanja u Toplicama. Otvorila ga je tvrtka Bernarda, nama poznata po proizvodnji madraca. Kako je Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda rodom, a i živi u Varaždinskim Toplicama, poduzetna kakva je, nije mogla gledati kako njen grad polako odumire, pa je prije tri godine počela je kupovati uglavnom

derutne nekretnine u Varaždinskim Toplicama i pretvarati ih u obnovljene turističkougostiteljske objekte. Restoran Bernarda, otvoren prije par godina, svojim posjetiteljima priča jednu sasvim posebnu enogastronomsku priču, izrečenu vrhunski pripremljenim jelima s namirnicama iz eko uzgoja. Prilikom otvorenja Bernarda Cecelja nam je rekla: - Varaždinske Toplice su moj rodni grad i želja mi je vratiti mu barem djelić njegova nekadašnjeg sjaja i živosti. Još su stari Rimljani uživali u blagodatima termalne vode. U doba Austro-Ugarske monarhije tu je bilo čak pet kupališta. Još i danas postoji pučka kupelj gdje smo se mi kao djeca kupali. Moja je mama radila u bolnici i svi su se zaposlenici

Dobro je znati 25

Kerekeš izveo “Dimnjačara” 1305. put U caffe baru Bernarda, Ljubomir Kerekeš izveo je svoju popularnu predstavu „Dimnjačar“ kojoj je ovo bila čak 1305. izvedba, a sve povodom otvorenja novog prostora za druženje uz kavu ili čašicu pića.

i članovi njihovih obitelji mogli tamo besplatno kupati. A nakon kupanja išli smo u Tonimir - tata na gemišt, a ja na malinovac, pa me za njega vežu lijepa sjećanja. Zato sam željela da Tonimir živi i dalje. Za početak tu smo otvorili caffe bar. Kroz mjesec dana otvara se i pizzeria, koja je nastavak ovog kafića, za koji se iskreno nadam da će kroz neko vrijeme postati kavana kakvu Toplice trebaju. U ponudi će biti pizze prema recepturama odličnog varaždinskog pizza-majstora koji je otišao raditi u Zagreb i sad ga vraćamo doma. Slič-

no kao i u prvom restoranu, hrana se bazira na sezonskoj ponudi i domaćim namirnicama. Iznad kafića obnovljeni su smještajni kapaciteti, dvanaestak soba koji spadaju pod Pansion Bernarda. Kako se hotel Minerva sad preuređuje, kad dolazite u Toplice i trebate smještaj svakako se raspitajte da li ima slobodnih soba. Na otvorenju je čestitala i Dragica Ratković,gradonačelnica Varaždinskih Toplica. Za dobar štimung pobrinula se tamburaška grupa Svita. (Snježana Zorković)

1. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju redoviti studenti s područja općine Mala Subotica koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: •da su državljani Republike Hrvatske • da su u ak.god. 2019/20. studenti prve ili narednih godina studija na višim, visokim školama i fakultetima u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu • čiji prosjek ocjena tijekom srednjoškolskog obrazovanja iznosi najmanje 4,00 (za studente prve godine) • čiji prosjek ocjena svih položenih ispita tijekom studija iznosi najmanje 3,00 • čiji roditelj/skrbnik ima prebivalište na području općine Mala Subotica najmanje 5 godina prije objave natječaja. 2. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom potrebno je dostaviti: • uvjerenje o redovnom upisu na studij koje sadrži podatak akademske godine ili semestra koji je student upisao • potvrdu o ukupnom prosjeku tijekom srednjoškolskog obrazovanja • potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena svih položenih ispita tijekom studija • presliku osobne iskaznice • izjavu da kandidat ne prima niti jednu drugu stipendiju • izjavu o članovima kućanstva (ime i prezime, srodstvo) •potvrdu škole ili fakulteta o školovanju užeg člana obitelji • presliku rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu na dohodak svih punoljetnih članova kućanstva za prethodnu godinu po svim osnovama (uključujući i preslike rješenja Porezne uprave u inozemstvu za tamo ostvarene dohotke) • potvrdu poslodavca o prosjeku plaća za prethodno tromjesečje, za sve članove kućanstva koji su u radnom odnosu • potvrdu o dodatnim prihodima u tekućoj godini za članove kućanstva koji ih ostvaruju • potvrdu o mirovini ili odrezak o isplati tuzemne/inozemne mirovine za članove kućanstva koji je primaju • potvrdu Ureda za obranu za roditelje/skrbnike hrvatske branitelje koji su u Domovinskom ratu sudjelovali najmanje 90 dana • potvrdu Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti odnosno rješenje o pravu na novčanu naknadu za nezaposlene roditelje/skrbnike • potvrdu Centra za socijalnu skrb za roditelje/skrbnike korisnike stalne novčane pomoći • izjavu kandidata ukoliko je dijete bez jednog ili oba roditelja, ili dijete samohrane majke ili oca. Uz natječajnu dokumentaciju na stranom jeziku potrebno je priložiti prijevod iste na hrvatski jezik. Prijevod natječajne dokumentacije može izvršiti kandidat uz vlastoručno potpisanu izjavu na kraju prijevoda kojom izjavljuje da je prevedeni tekst autentičan originalu. 3. Iznos stipendija za studiranje u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici i Križevcima iznosi 500,00 kn mjesečno, dok u Zagrebu, u ostalim udaljenijim gradovima Republike Hrvatske i u inozemstvu iznosi 700,00 kn mjesečno. Za deficitarna zanimanja iznos stipendije povećava za 100,00 kn, zavisno od mjesta studiranja. Deficitarnim zanimanjima smatraju se zanimanja iz sljedećih područja: tehničke znanosti (računarstvo, strojarstvo, elektrotehnika), prirodne znanosti (matematika, fizika), biomedicina i zdravstvo (medicina,farmacija), društvene znanosti (logopedija, rehabilitacija, psihologija), humanističke znanosti (anglistika), građevinarstvo, obućarska tehnologija, radna terapija te rani i predškolski odgoj i obrazovanje. 4. Pravilnik o stipendiranju studenata dostupan je na www.opcina-mala-subotica.hr u kategoriji Odluke načelnika uz objavu ovog natječaja. 5. Molbe za dodjelu stipendija podnose se u roku 15 dana od dana objave natječaja u lokalnom tjedniku i službenoj web stranici na adresu: Općina Mala Subotica, Glavna 29 A, 40321 Mala Subotica, s naznakom „Natječaj za stipendije 2019. – NE OTVARATI“. 6. O rezultatima natječaja podnositelji molbi biti će obaviješteni u roku 15 dana od dana obavljenog izbora.

Dragica Ratković, gradonačelnica Varaždinskih Toplica službeno je otvorila Caffe Bernarda

Općinski načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc

Mozaik

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari 2019. ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA Bebepassage)

BluKids vas daruje

TRGOVINA METSS BR. 203, Čakovec

FOTKAJMO

NAJMLAĐE

i ili ic ln o b u e s e jt Pofotka grafije o t o f e it lj a š o p nam na e-mail ovine.hr zlatko.vrzan@mn ili e.hr urednik@mnovin

Tomica (28) i Aleksandra (24) Golec iz Strah oninca dobili su Hanu rođenu 17. listopada

Streličarka Mija Mance i prodavačica Danica Krivak

DJEČJI VRTIĆ CIPELICA ČAKOVEC

U fokusu sportske Dobili Citizenship award u Francuskoj stranice i križaljke

Kvartovska METSS-ova trgovina br. 203 radi jednokratno od 7 do 14 sati. Najčešće je posjećuju učenici Prve osnovne škole Čakovec, ali i Čakovčani koji stanuju u blizini trgovine. U nabavi i kupnji naših novina smo zatekli Miju Mance, uspješnu članicu Streličarskog kluba Katarina

Zrinski Čakovec. Ističe kako u našim novinama najviše prati sportske stranice i rješava križaljke. Prodavačica Danica Krivak iz Čakovca prolista sve novine i čita sve što joj privuče pažnju naslovom ili fotografijom. Obje su na dar dobile naše funkcionalne eko vrećice. (rr, zv)

Što znači biti aktivan član lokalne zajednice i kako se sve može doprinijeti razvoju demokratskih vrijednosti u društvu? Odgovore na ta pitanja odlučili su potražiti u waldorfskoj skupini Sunčeka Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec. Vođeni mišlju da je svaki korak važan za ostvarivanje zajedničkih ciljeva, pa i kad se radi o najmlađima, krenuli su zajedno sa svojom

odgojiteljicom Milanom Hozmec u eTwinning projekt "sustainable development objectives" zajedno sa partnerskom školom iz francuskog grada Neuf-Brisacha i učiteljem Laurentom Lannierom. Projekt se bazira na 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj UN-a. Sunčeka su kroz 6 etapa projekta imala priliku surađivati sa Gradskim društvom Crvenog križa Ča-

kovec, Međimurskom županijom, Srednjom školom Čakovec i prof. Miljenkom Hajdarovićem, učeničkim vijećem Gimnazije J. Slavenski i ravnateljicom Sandrom Breka Ovčar, kao i sa roditeljima djece iz skupine koji su aktivno podržavali svaki korak ovog projekta. Tijekom cijelog trajanja projekta ideje su razmjenjivane sa učenicima francuske škole.

Projekt je nositelj nacionalne i europske eTwinning oznake kvalitete. Projektu i koordinatorima Milani Hozmec i Laurentu Lannieru je na ovogodišnjoj europskoj eTwinning konferenciji održanoj krajem listopada u Mandelieu-leNapoule dodijeljena Citizenship award, čime je projekt dobio vrhunsko priznanje praktičara i stručnjaka najviše europske razine.(dv)

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant Čakovec

kupona skupi Treći kupon aktualnog 56. kola i naočale poku pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

BROJ KUPONA

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 26.11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Aktualno 56. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” ide prema svojoj završnici. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 15. do najkasnije 26. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca,

Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 56. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 29. studenog. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

INTERVJU DARKO GOLUBIĆ umjetnički direktor 17. Međimurskog festivala “Ljubo Kuntarić” PETRANA SABOLEK objavila poetsko dvoknjižje “Poetski flešbek” i “Pjesme iz Apsurdistana”

EDITA GORSKI snimila spot za prvu pjesmu U Dragoslavcu u vikend kući Gran Vista Holiday Home koja je proglašena najboljom obiteljskom kućom za odmor u Europi, profesionalna plesačica Edita Gorski iz Čakovca snimila je spot za svoju prvu pjesmu. Više o novom spotu profesionalne plesačice koja je pokazala i zavidno pjevačko znanje pročitajte na stranicama Medije(sh, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič petak

15. studenoga ČAKOVEC Zgrada Scheier 11:30 Udruga Mala opera i Priča o sloniću Babaru - edukativni koncert 12:30 Javni razgovor o odgoju i obrazovanju kroz umjetnost Danijela Petrić, Matija Bobek, Nikolina Mekovec i Zdenko Niessner Izložbeni salon Muzej Međimurja 19:00 izložba u povodu 70. obljetnice djelovanja Kulturno umjetničke udruge Veseli Međimurci

PRELOG Multimedijalna dvorana Muzeja Croata insulanus 18:00 Predstavljanje knjige Ivanke Novak Život u uspomenama Pastoralni centar bl. Alojzije Stepinca Župa Sv. Jakoba 19:00 predstavljanje pet novih knjiga o Međimurju iz Meridijana

subota

16. studenoga MIHOVLJAN 18:00 Jesen u Mihovljanu - 20. obljetnica djelovanja KUD-a Mihovljan

DONJA DUBRAVA Sportski prostor NK Dubravčan 18:00 Memorijal Deca moja deca u čast Teti Lizi GORNJI MIHALJEVEC

10:00 2. PMS - Prvo kolo nove Treking lige Sjever

nedjelja

17. studenoga ČAKOVEC Zgrada Scheier 16:00 Izložba Kao prvo – zagonetno drvo autora i pedagoga Matije Bobeka

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

15. studenoga 2019.

DRAGOSLAVEC

Edita Gorski snimila spot za svoju prvu pjesmu Čakovčanka u spotu nosi posebnu kreaciju od eko materijala, odnosno kreaciju od lišća kukuruza koju je napravila Udruga Seljačka sloga iz Nedelišća Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan U Dragoslavcu u vikend kući Gran Vista Holiday Home, koja je proglašena najboljom obiteljskom kućom za odmor u Europi, profesionalna plesačica Edita Gorski iz Čakovca snimila je spot za svoju prvu pjesmu. – Snimamo spot za svoju prvu pjesmu koju sam snimila u Nizozemskoj. Odlučila sam spot napraviti u MATIJA BOBEK U ZGRADI SCHEIER, nedjelja 17. studenoga, 16 sati

Međimurju. Pjesma govori u muškarcu koji misli da može imati sve žene koje poželi, kazala nam je Edita na snimanju svog prvog spota, zbog čega je bila jako uzbuđena. Osim u Dragoslovcu, pjesma se snima i studiju Foto Kolor Vidović. Ime pjesme za sad nam još nije htjela otkriti, pa će ostati tajna do trenutka kada spot ne izađe u javnost u drugom mjesecu iduće godine.

Tekst pjesme napisala je sama. Pjesma je na engleskom jeziku i ima elemenata RnB-a i hip hopa. U spotu nosi posebnu kreaciju od eko materijala, odnosno kreaciju od lišća kukuruza koju je napravila Udruga Seljačka sloga iz Nedelišća.

Pjesma je moje iznenađenje svijetu

Edita je svoje plesne sposobnosti brusila u Nizozemskoj gdje je završila

akademiju Amsterdamse HS voor de kunsten – jazz and musical dance department. Radila je s Nacionalnom kazalištu u Amsterdamu u kojem je glumila i plesala u brojnim mjuziklima i operama, a zadnjih godinu dana boravila je u Parizu gdje je radila Disney Landu. Osim toga, nosila je modne kreacije na Fashion Weeku u Parizu i Kuvajtu. - Puno je ljudi

bilo iznenađeno vezano uz moje pjevanje. Ovo je moje iznenađenje svijetu. Napisala sam pjesme za cijeli album, a ovo je prva pjesma s albuma. Inače, radim kao slobodna umjetnica i sama pronalazim angažmane i poslove. Za sad ostajem u Međimurju, kazala na je o svojim planovima Edita Gorski, koja s nestrpljenjem čeka službenu promociju prve pjesme.

ČAKOVEC

Veseli Međimurci slave

Izložba 70 godina izložbom, Kao prvo – zagonetno filmom i koncertom Kulturno-umjetnička udrudrvo i ga Veseli Međimurci Čakovec u 2019. godini nizom aktivnosti radionice obilježava 70 godina kontinuiranog djelovanja na području za djecu kulturno-umjetničkog amaterizU nedjelju 17. studenoga na otvorenju izložbe Kao prvo – zagonetno drvo u zgradi Scheier u 16 sati autor izložbe i pedagog Matija Bobek podsjetit će na radost igranja drvenim igračkama, a oni najmlađi će osim doživljaja izložbe imati priliku svoju igračku napraviti i sami na besplatnim radionicama za djecu. Izložba drvenih skulptura i igračaka bit će otvorena do 21. studenoga, a vrata zgrade Scheier će za tu prigodu biti otvorena u ponedjeljak od 18 do 21 sati te od utorka do četvrtka od 9 do 12 sati i 18 do 21 sati. Kao prvo - zagonetno drvo je interaktivni i ekološki održiv projekt unutar kojeg se kroz pedagoške metode stvaraju igračke od drveta i ostalih prirodnih materijala pronađenih u okolišu. Besplatne radionice u sklopu programa namijenjene su za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi. Radionice za djecu Matija Bobek vodit će tijekom izložbe u ponedjeljak od 18 do 21 sati te u utorak i srijedu od 9 do 12 i od 18 do 21 sati, a za besplatno sudjelovanje u sklopu individualnog dolaska, vrtićkih, predškolskih i školskih grupa prijaviti se možete putem maila: bobolinac@gmail.com.

ma. Predsjednik Udruge Nikola Kotur stoga srdačno poziva na događaje kojima će ovaj KUD proslaviti svoju veliku obljetnicu uz nekoliko programa. Izložba u povodu obilježavanja 70 godina rada ove udruge pod nazivom Kroz 70 godina, autorice Jelene Tyran prvi je događaj u sklopu proslave. Otvorenje će biti 15. studenog u 19 sati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, a izložba će biti otvorena za posjetitelje do 17. siječnja 2020. godine Sljedeći događaj jest središnja svečanost obilježavanja 70 godina rada udruge pod nazivom Kroz 70 godina koja će se održati u Centru za kulturu Čakovec 30. studenog u 19 sati. Tom prigodom prikazat će se i film posvećen radu udruge.

ČAKOVEC KLUB PODROOM, petak, 22. studenoga

Forestland Exclusive w. Mark Sixma Nikola Kotur, predsjednik udruge Veseli Međimurci

Najmlađa sekcija udruge, Ženska vokalna skupina obilježava 10 godina uspješnog djelovanja svečanim koncertom 7. prosinca u 19 sati uz pratnju Županijskog tamburaškog orkestra „Stjepan Bujan-Stipić“. Koncert će se održati u dvorani zgrade Scheier u Čakovcu. (rr)

SUBOTA, 16. studenoga

Jesen u Mihovljanu KUD Mihovljan poziva sve zainteresirane na priredbu "Jesen u Mihovljanu" u subotu 16. studenoga 2019. s početkom u 18 sati. Program će se održati u Društvenom domu u Mihovljanu. Povod je

dvadeset godina neprekidnog i uspješnog djelovanja KUDa Mihovljan. Nakon priredbe svi su pozvani na zajedničko druženje uz bogatu tombolu, bograč i tamburaše. (rr)

U petak, 22. studenog festival Forestland seli u Čakovec. Po prvi puta ekipa iza ovog ljetnog festivals predstavit će novu klupsku šemu. U intimnoj atmosferi kluba Podroom u Čakovcu pod imenom Forestland Exclusive u petak dolazi Nizozemac Mark Sixma, Slovenci R-G-M, Timo G i Ted Funke, ali i domaćin MoKeep. Mark Sixma već je poznat domaćoj publici kao jedan od headliners festivala 2018. godine, a u Čakovcu će predstaviti svoj novi album "The World of Six". Teško je izabrati najdraže, ali najponosniji sam na pjesmu "Meet Again". Anvy je otpjevala odlične vokale, a pjesma je potpuno drugačija od sveg što sam radio dosad. Vokali vode priču, umjesto da ja diktiram njima put što je pomalo neočekivano. "The World of Six" je upravo to, prihvaćanje različi-

tosti, kreativnosti i otvaranje granica prema različitim zvukovima i žanrovima". Trojac koji je oduševio na Forestlandu dolazi i u Podroom, to su resident Timo G, ali i dva nova, nadolazeća imena u svijetu house glazbe, RGM i Ted Funke, dvoje aktivnih producenata i DJ-a predstavit će nam novi zvuk regionalne house scene. Forestland Exclusive svoja će vrata otvoriti u petak od 21 sat, a kako slijedi prava klubska scena koja doživljava svoj rejverski revival partija se sve do 6 ujutro. Ulaznice potražite u pretprodaji na međimurskom ticketing sustavu www. ticket2go.hr ili u Podroom klubu po 100 kn, dok će na dan događaja biti moguće iste kupiti po 120 kn u ograničenom kontigentu.

15. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

MURSKO SREDIŠĆE, petak 22. studenoga, CZK "Rudar"

Besplatno pogledajte film „Ufuraj se i pukni“ Grad Mursko Središće poziva sve filmoljupce da u petak 22. studenog u 19 sati dođu u Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće i pogledaju film Ljubomira Kerekeša „Ufuraj se i pukni“. Ulaz za film je besplatan no zbog ograničenog broja mjesta

ulaznice za film dijeliti će se na blagajni CZK „Rudar“ i u Gradskoj upravi Grada Mursko Središće. Na blagajni CZK "Rudar": 16.11.2019. (subota) – 09 do 11 sati, 22.11. (petak) – 18:30 do 19 sati. U Gradskoj upravi Grada Mursko Središće (ured br.3):

18.11. (ponedjeljak) – 08 do 14 sati, 19.11. (utorak) – 08 do 14 sati, 21.11. (četvrtak) – 08 do 14 sati. Redatelj filma je Ljubomir Kerekeš. Glume Jan Kerekeš, Zoran Pribičević, Ljubomir Kerekeš, Mirela Brekalo i Ana Begić. Žanr: komedija bez fige u džepu.

DONJA DUBRAVA

Memorijal Deca moja deca u čast Teti Lizi

Osim što izvanredno pjeva, Edita je pokazala i svoje zavidne pjevačke sposobnosti

Kulturno umjetničko društvo Seljačka sloga Donja Dubrava organizira drugi memorijal u čast Elizabeti Toplek – Teti Lizi. Memorijal će se održati na sportskom prostoru nogometnog kluba Dubravčan u

25. JAZZ FAIR , Centar za kulturu Čakovec, 21. i 22. studenoga

Donjoj Dubravi (Krbulja), u subotu 16. studenoga, s početkom u 18 sati. Nastupit će ljubitelji i čuvari međimurske popevke koji popevku, ali i Tetu Lizu nose u srcu. Izvođači su Lea Šprajc, Lidija Bajuk, Ana

Zerec, Zvonko Dravec, Josip Sanjković – Mitrica, Ivan Brljak i tamburaši KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava, Cimbulaši Vilim Čituš i Mia Perenc, Martin Srpak, Etno Garden i školska djeca.

Spiritual Market, Klasična hrvatska četvorka, Jazz continuo glazba Boška Petrovića i Uroš Perić kvintet Osnivanjem Big banda u Čakovcu počela je i pojačana aktivnost oko osnivanja Jazz festivala u Čakovcu. Uz Big band HRT-a i Varaždin Jazz banda počelo se s aktivnostima i edukacijom publike i mladih glazbenika. U jesen 1995. započeo je prvi Jazz fair koji traje neprekidno 25 godina. Zahvaljujući Festivalu Čakovec je dobio vrlo brojnu, ali i probirljivu publiku, ali još vrjednije iz Čakovca i okolice upisani su brojni studenti jazz glazbe u Grazu, Klagenfurtu, Linzu, Trstu i Beču. Uz 20. Jazz fair izdana je knjiga o povijesti jazz glazbe u Čakovcu i Međimurju, a na festivalima je do sada nastupilo preko 120 solista i ansambala iz preko 30 zemalja svijeta. Velik interes za koncerte jazz glazbe dokaz je pravilnog odnosa prema publici, ali i glazbenicima i onima koji će to tek postati. Mladi se sve više okreću kvalitetnoj glazbi, a stariji svojim prisustvom dokazuju da je 25 godina u Čakovcu dobro uloženo i utrošeno vrijeme. Ovogodišnji jubilarni Jazz Fair otvorit će u četvrtak, 21. studenoga u 20 sati Spiritual Market (Pavle Miljenović-gitara, Adriano Bernobić-bubanj, Mario Bočić- saksofon i Vedran Ružić na kontrabasu). Spiritual Market objedinjuje autorski jazz album i art film,

inspirirane zapisima putovanja Marka Pola. Spiritual Market Porinom je nagrađen autorski jazz album mladog glazbenika i slikara Vedrana Ružića u izdanju Croatia Recordsa. U ovom je umjetničkom projektu Ružić napravio iskorak pa je note pretvorio u vizualnu umjetnost, istoimeni art film. Kao rezultat nastao je projekt „Spiritual Market“ inspiriran zapisima putovanja Marka Pola na dalekom istoku. Nakon toga slijedi Klasična hrvatska

četvorka koju čine ugledni jazz glazbenici saksofonist Saša Nestorović, pijanist Hrvoje Galler, kontrabasist Saša Borovec te bubnjar Šimun Matišić. Nastupi kvarteta koji je utemeljen kako bi slavio stvaralaštvo legendarnog jazz saksofonista i skladatelja Johna Coltranea svetkovina su jazz glazbe, uvijek posebni, strastveni i uzbudljivi. S njima će nastupiti i gost Željko Milić – bas klarinet, s programom nazvanim John

Coltrane night. U petak, 22. studenoga također u 20 sati na pozornicu čakovečkog Centra za kulturu stiže Jazz continuo glazba Boška Petrovića (Primož Grašić - gitara, Vid Jamnik – vibrafon i Mario Mavrin – bas). Primož Grašić i Mario Mavrin dugogodišnji su suradnici Boška Petrovića, a mladi Vid Jamnik već s 11 godina bio je učenik Boška Petrovića i sva trojica najvjerniji su prenositelji glazbe kojom nas je Boško Petrović godinama oduševljavao.

Završnicu dvodnevnog jazz festivala zaokružite će Uroš Perić kvintet koji čine Uroš Perić - vokal, Peter Rizmal – gitara, Gregor Horvat – bubnjevi, Rudi Javornik – saksofon i Mario Mavrin – bas gitara.w Uz koncertni dio u izložbenom prostoru Centra za kulturu bit će postavljena izložba fotografija i plakata „25 godina Jazz Faira”. Moći će se razgledati do 2. prosinca 2019.

mjesečni vodič

petak 22. studenoga MURSKO SREDIŠĆE CZK “Rudar” 19:00 filmska komedija Ufuraj se i pukni

ČAKOVEC Klub Podroom 21:00 Forestland Exclusive w. Mark Sixma

subota

23. studenoga MURSKO SREDIŠĆE 15:00 Sedmo kolo “Rudar”

SELNICA Dom kulture u Staroj školi 19:30 Armando Puklavec, hrvatski bariton u Selnici

četvrtak

28. studenoga ČAKOVEC Dvorana Graditeljske škole 20:00 Međimurski festival „Ljubo Kuntarić” 2019.

subota

30. studenoga ČAKOVEC Centar za kulturu 19:00 središnja svečanost 70. obljetnice djelovanja Kulturno-umjetničke udruge Veseli Međimurci

MURSKO SREDIŠĆE 15:00 Osmo kolo “Rudar”

NEDELIŠĆE Mesap 20:00 Mile Kitić i Grupa Logos

subota

7. prosinca

ČAKOVEC Zgrada Scheier, dvorana Zrinski 19:00 koncert Ženske vokalne skupine KUD Veseli Međimurci uz pratnju Županijskog tamburaškog orkestra „Stjepan Bujan-Stipić“ Graditeljska škola 20:00 koncert Halid Bešlić

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura KAZALIŠNA DRUŽINA ŠTOLCER ČAKOVEC slavi rođendan

Zboraši poželjeli glumiti. Odlično im ide već 10 godina! Piše: Roberta Radović

Glumci prve Štolcerove predstave “Pismo z Galicije” Kristina Štebih i Ivica Mikolaji redatelj Dejan Buvač

Izvedbom prve predstave Kazališne družine Štolcer Čakovec –“Pismo z Galicije”, u Centru za kulturu obilježena je njihova 10. obljetnica. Osnivači družine su Dejan Buvač (osnivač, redatelj, glumac, voditelj) i Kristina Štebih (osnivačica, tekstospisateljica, glumica), a družinu je iznjedrio Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” 2009. godine. Jer, zboraši su poželjeli okušati se u glumi ni ne sluteći kamo će ih nakan odvesti. Kazališna družina Štolcer danas bilježi mnoga gostovanja u zemlji i inozemstvu, a na međunarodnim festivalima također osvaja brojne nagrade. U svom radu dosad bilježi 75

izvedbi svojih predstava te osvojenih 45 nagrada i 30 nominacija. – Predstava “Pismo z Galicije” obilježila je KD Štolcer. Nakon nje slijede uspješne predstave svake godine koje se premijerno izvode na KAMu: Requiem za žive, Idu Zrinski, Tarzan i svinja na posljednjoj večeri, O mačkama i ljudima na pasji način, Ne izlazi bez čarapa, Tko je kriv za ljubav?, Bog te nema rad i Adam. Svih ovih godina materijalnu potporu radu našim kazališnim amaterima daje Grad Čakovec i Međimurska županija, gospodarstvenici i sponzori našeg kraja. Dejan Buvač koji je moderirao u utorak, 5. studenoga slavljeničku večer zahvalio je u svom govoru na potpori Hrvatskom

saboru kulture, Ivanu Levačiću koji im svih ovih godina radi scenografiju za predstave, Dragici Jagec kostimografkinji, Centru za kulturu Čakovec, vjernoj publici koja ih prati puno desetljeće te svima koji trenutno jesu ili su bili članovi ove družine. Prigodno uz obljetnicu objavljena je i fotomonografija družine kao lijep suvenir. Slavljenička večer završila je prigodnim druženjem i domjenkom u dvorani Doma sindikata. Veselimo se njihovim novim projektima. Kazališna družina Štolcer svjetionik je naših međimurskih kulturnih amatera. Ljubav prema kazalištu odašilju svakom svojom predstavom, tekstom, glumom i angažmanom.

KULTURA U POKRETU: Četrdeset godina Bibliobusne službe Knjižnice „Nikola Zrinski“

Laura je preporučila pročitati “Priče za laku noć za mlade buntovnice” autorica Elene Favilli i Francesce Cavallo, a Matija “Najgora djeca na svijetu” Davida Walliamsa

Učenici Laura Filipić i Matija Švenda najbolji u čitanju naglas Županijsko Natjecanje u čitanju naglas, namijenjeno učenicima osnovnih škola od 3. do 8. razreda, održano je Knjižnici „Nikola Zrinski” Čakovec. Sudjelovalo je petnaest natjecatelja iz devet županijskih osnovnih škola (I. OŠ Čakovec, II. OŠ Čakovec, III. OŠ Čakovec, OŠ Donja Dubrava, OŠ Mursko Središće, OŠ Nedelišće, OŠ Prelog, OŠ Strahoninec i OŠ Šenkovec). Natjecanje se odvijalo u dvije kategorije. Mlađoj, za učenike 3., 4. i 5. razreda i starijoj kategoriji za učenike 6., 7. i 8. razreda. Djeca su uz pomoć mentora odabrala dječje književno djelo koje im se sviđa i koje bi željeli preporučiti svojim vršnjaci-

ma za čitanje, te ga prezentirala pred publikom. Cilj natjecanja bio je poticanje čitanja među djecom i mladima. Prosudbena komisija (Slavica Pospiš, učiteljica; Dubravka Lajtman - Janči, prof. hrvatskog jezika i književnosti i dipl. komparatist književnosti; Tanja Novak, mag. teatrologije i univ. spec. dramske pedagogije) proglasili su najbolje čitače. Prvo mjesto u mlađoj kategoriji osvojio je Matija Švenda (OŠ Prelog), a prvo mjesto u starijoj kategoriji Laura Filipić (OŠ Šenkovec). Predstavit će našu županiju na Državnom natjecanju u čitanju naglas koje će se održati u Sisku 22. i 23. studenoga 2019. godine.(rr)

U „knjižnici na kotačima” najviše se traži lektira, ljubići i krimići Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

„Četrdeset godina kulture u pokretu Bibliobusne službe Međimurske županije“ naziv je izložbe koja je proteklog ponedjeljka otvorena u izložbenom prostoru čakovečke Knjižnice „Nikola Zrinski“. Izložbu su, u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, otvorile ravnateljica Ljiljana Križan i knjižničarka Dina Kraljić, voditeljica Županijske matične službe. Obuhvaća novinske članke i fotografije iz svih četiri desetljeća rada Bibliobusne službe te prikaz aktualnih aktivnosti i djelatnika.

Knjižničar Davor Šopar s bibliobusom stiže do 32 stanice diljem Međimurja

U zelenoj „knjižnici na kotačima“ koja danas obilazi čak 32 stanice diljem Međimurja, rade knjižničar Davor Šopar i pomoćni knjižničar Miljenko Domjanić. Fond Bibliobusa čini 11.000 jedinica knjižnične građe, pretraživ je i putem online kataloga, a osim literature za djecu i odrasle, čine ga i DVD igrani, crtani i dokumentarni filmovi. Iako počeci Bibliobusne službe u Čakovcu sežu u daleku 1957. godinu kada su se knjige u sela razvozile u sanducima, prvi autobus kupljen

je 1979. godine, a sadašnje vozilo stiglo je 2003. godine. Bibliobus obilazi sva ona mjesta u Međimurju u kojima nema knjižnice, pa i dječje vrtiće te domove za starije. Na Trgu Republike prigodno je održan i Mini festival bibliobusa, gdje su uz međimurski bibliobus gostovali i bibliobusi iz Koprivnice, Križevaca i Bjelovara. Knjižničar bibliobusa Davor Šopar kaže kako učenici najviše traže naslove lektire, a starija populacija uživa čitati ljubavne i

kriminalističke romane. Ovog ljeta naš je bibliobus dobio novo vizualno ruhu u zelenoj nijansi. Kako knjižnica s ponosom nosi ime „Nikole Zrinskog” njegovim je portretom oslikan i bibliobus. Ljetos je dopunjen pristupnom rampom za slabije pokretne osobe. Ova putujuća knjižnica radi punom parom. Aktualno vozilo broji 16 godina, i kako kaže ravnateljica Križan dobro se drži, ali se razmišlja o nabavi novog bibliobusa.

15. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

USUSRET 17. MEĐIMURSKOM FESTIVALU "LJUBO KUNTARIĆ"

Osamnaest skladbi na spektakularnoj novoj festivalskoj pozornici! Naš MEF konačno dobiva svoju vlastitu pozornicu, dosad neviđenu u našem kraju. To je najvažnija karakteristika i vrijednost ovogodišnjeg festivala, ističu članovi organizacijskog tima Dobošić, Golubić i Guterman Piše: Roberta Radović

ve jeseni Međimurski festival “Ljubo Kuntarić” vraća se u Čakovec. Sedamnaesto izdanje ovog festivala koji promovira kajkavsko narječje u zabavnoj i pop glazbi održat će se u četvrtak, 28. studenoga u dvorani Graditeljske škole Čakovec. Ulaznice po cijeni od 50 kuna puštene su u prodaju i mogu se nabaviti na ticket2go.hr ili u Klubu Podroom u Čakovcu. Izvođače prati festivalski orkestar i dirigent Damir Rodiger, a kod selekcije pristiglih skladbi u prvom planu bio je izbor pjesama koje promiči kajkavsko narječje. Festival i ove godine prati HRT, a nove skladbe na kompilacijskom nosaču zvuka izdaje Croatia Record koja je uz Hrvatsko društvo skladatelja i suorganizator festivala. Generalni pokrovitelji festivala su Grad Čakovec i Međimurska županija, TZ Međimurske županije i Grad Zagreb. U uvodnom dijelu nastupit će KUD Mihovljan. Show program bit će kratak i prema najavi nastupit će pobjednica Malog MEF-a Tia Mikić. Svjetski festivalski “štih” Rajko Dobošić, izvršni direktor festivala i Robert Guterman najavljuju novu scenografiju i scenu koja prati svjetske televizijske produkcijske standarde. Izrađuju je domaće tvrtke, autor pozornice je tvrtka EUROBAU d.o.o i bit će to najveća dosad u našem kraju. Dobošić s ponosom najavljuje novo ruho festivala. - Najvažnija karakteristika i vrijednost ovogodišnjeg MEF-a je da on konačno dobiva svoju vlastitu pozornicu i binu. U nju su uložena velika financijska sredstva koje je osigurao Grad Čakovec. Koristit ćemo je u narednim godinama, a vrijednost joj je minimalno deset tisuća

Umjetnički voditelj ovogodišnjeg festivala je Čakovčanin Darko Golubić

eura. Sadrži elemente koji se jemo od 2012. godine kada na ovogodišnjem izdanju biti svakako i dobar aranžman. mogu mijenjati, dorađivati sam bio u ulozi glazbenika. i balada, pop stvari, dueta, da- Ove godine se na festivalu i preslagivati prema potre- Tri godine (2012., 2013. i kle aranžmanski vrlo šaroli- pojavljuju i neka nova lica 2015.) sam svirao na MEF-u, ko. Ove godine se pojavljujem kao što su Nikolina Hižar i bama. Zasad je a prošle godine sam bio i kao autor glazbe i aranžma- Danijel Vidović. Željeli smo namijenjena Glazbeni u žiriju. Ove godine na. Kontaktirali smo dosta dati priliku nastupa i manje samo za spektakl održat su se neke stvari po- izvođača i sada već radimo renomiranim izvođačima. festival. će se u dvorani klopile tako da sam pripremu za sljedeću godinu. Gotovo sve pjesme su na Već sad prihvatio poziciju kajkavskom, njih četrnaima upiGraditeljske škole Četrnaest pjesama umjetničkog direkest od ukupno osamnaest. ta i za Čakovec, u četvrtak na kajkavskom tora festivala. NaglaNastupaju izvođači najviše najam. S 28. studenoga u • Što je bilo presudno sak u selekciji skladbi iz Međimurja i Zagorja, zaobzirom 20 sati dao sam na njegovanje kod selektiranja skladbi grebačkog područja, s Jana to da je kajkavske riječi. Nastojimo za finalnu večer? drana, a imamo i izvođača to televizijska — Dobar tekst, kajkavski iz Slovenije koji je opjevao scena vidjet ćemo kako i ho- prihvatiti različite aranžmaće li se ona iznajmljivati. Po- ne i stilove pjesama. Tako će te da ima prepoznatljivost, Čakovec. zornicu rade firme u Čakovcu i Zagrebu. Oko projekta najviše je zadužen tehnički Izvođači 17. Međimurskog festivala „Ljubo Kuntarić” direktor festivala Robert Guterman.

“

Naglasak na međimurske izvođače

Festival u fokus stavlja domaće, međimurske izvođače i autore glazbe. - Prošle godine smo imali festival koji je iznjedrio puno kajkavskih skladbi što će biti i ove, usprkos otkazivanju prošlogodišnjeg umjetničkog direktora. U roku dva mjeseca osigurali smo kvalitetne izvođače. Ove godine nema nekog poznatog zvučnog imena, ali to je danas na festivalima manje-više izraženo. Dolaze mlađe generacije. Posebice na naš festival koji se okrenuo domaćim izvođačima, ali i autorima pjesama. Inače u cijeloj Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih tekstova, aranžmana i glazbe. MEF će ove godine vjerujem pokazati kako ih na našem domaćem terenu ima. To je također dodana vrijednost festivala, kazao je Dobošić. Klavirist, orguljaš, korepetitor, učitelj, kompozitor i studijski glazbenik Darko Golubić iz Čakovca preuzeo je ove godine palicu umjetničkog direktora. - Moje prijateljstvo s Rajkom Dobošićem traje duže vrijeme. Na MEF-u surađu-

• Festival prate i festivalske nagrade. U kojim kategorijama? — Ove godine dodjeljujemo osam nagrada. Za najboljeg debitanta, aranžman, glazbu, tekst, najbolji scenski nastup, interpretaciju, etno izričaj, Grand prix festivala. Svi ste pozvani doći i čuti nove pjesme koje promiču kajkavski i naš kraj, pozvali su Darko i Rajko sve poklonike zabavne glazbe na festival. Afterparty bit će u Casa Latini.

Uz ovogodišnji festival bit će objavljen i nosač zvuka koji će objaviti Croatia Records. Evo i popisa izvođača: 1. Etno duo Goga i Željko „Nigdi lepšeg cvetja nema” (Gordana Lach-Željko Grahovec-Željko Grahovec) 2. Igor Brešan „Nikoli i Izabeli” (Igor Brešan-Igor Brešan-Stipica Kalogjera) 3. Meri Šeparović „Kako da te zaboravim” (Ladislav Varga-Ladislav Varga-Ladislav Varga/Ivan Mikulić) 4. Nives Hažić „O lepo Međimurje” (Dušan Bačić-Dušan Bačić-Toni Eterović) 5. Juraj Galina „Čardaš moje garave” (Leonardo Baksa Čeči-Toni Eterovi-Toni Eterović) 6. Fra Miroslav Petrac „Dravi i Muri” (Miroslav Petrac-Miroslav Petrac-Toni Eterović) 7. Edita Kolombo „Prekrit ću te snovima” (Leonardo Baksa Čeči- Tomislav Radić-Tomislav Radić) 8. Saša Štefić Sale „Ide petak” (Antonija Šola-Antonija Šola- Sven Gleđa) 9. Natalija Zrinski „Ljubav sama dođe” (Leonardo Baksa Čeči-Toni Eterović-Toni Eterović) 10. Ivica Jurgec „Posluhni mi srce” (Ivica Jurgec-Ivica Jurgec-Ivan Mikulić) 11. Nikolina Hižar „Da bi mogla” (Vesna Janković-Darko Golubić-Darko Golubić/Robert Guterman) 12. Ervin Vičević „Božek poglej me” (Krunoslav Bedi, Dragica Šimunković-Damir Rodiger) 13. Dora Vuraić „Ako jednom dođeš” (Leonardo Baksa Čeči-Tomislav Radić-Tomislav Radić) 14. Andrea i Goran Šafarić „Baš svaki put” (Tihomir Kožina-Tihomir Kožina-Goran Šafarić) 15. Ivan Mezga „Prešari” (Ivan Mezga-Josip Pokupec-Josip Pokupec) 16. Ana Pahur „Senja življenja” (Petrana Sabolek-Damir Rodiger-Damir Rodiger) 17. Danijel Vidović „Ljubav, srečo” (Robert Guterman-Darko Golubić-R.Guterman/D.Golubić) 18. Robert Ficker „Ja bolujem” (Robert Ficker-Zlatko Dobrić-Josip Pokupec)

media

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Zbog brojnih obveza i tekućih poslovnih projekata uhvatit će vas nervoza. Pripazite i prilikom potpisivanja poslovnih dokumenata. U ljubavnim odnosima upravo ćete zbog tih brojnih obveza propustiti prilike za određene događaje. Kod partnera opažate česte promjene u raspoloženju ili neobično ponašanje. Dobrog ste zdravlja. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ovih dana primit ćete korisne poslovne informacije. Mogli biste neočekivano dobro zaraditi na njima. I u ljubavnim odnosima moglo bi doći do pozitivnih preokreta. Obnovite vezu s osobom iz prošlosti koja vam je draga. Ako ste u vezi, organizirajte druženje s partnerom na nekom neobičnom mjestu. Dobro će vam doći promjena rutine. LAV (23.7. - 23.8.)

Poslovni projekti idu željenim tijekom. Sve stižete rješavati i imate potporu suradnika. Ako ste bez posla, ovih dana primit ćete nekoliko ponuda za posao. Nedostaju li vam trenutno financije za manja ulaganja, savjetujte se s obitelji. U ljubavni će biti šaroliko. Od uspona do padova. Nestalnost emocija neće vam dati priliku sagledati stvarno stanje. VAGA (24.9. - 23.10.)

SATTVA - Centar zdravlja i sreće poziva na tečaj ayurvedskog kuhanja

BIK (21.4. - 20.5.)

Iako će ovih dana posla biti više, sve ćete stizati rješavati na vrijeme. U tome ćete imati potporu poslovnih suradnika. U emotivnim druženjima dolazi vrijeme koje će u vama probuditi uspavane snove o ljubavi iz bajke. Samcima će se ukazati prilika za susret s osobom koja bi im mogla uzburkati misli. Slobodno vrijeme koristite za ono što volite.

ZNATI

kuhati znači znati i jesti

RAK (22.6. - 22.7.)

Stiže razdoblje vašega poslovnog uzleta. Posebice će vam dobro ići komunikacija s poslovnim partnerima iz inozemstva. Ugovorit ćete dugoročni poslovni projekt koji će vam donijeti zavidnu zaradu. U ljubavnim odnosima ispreplitat će se dva stila života: avanturistički i svakodnevan. Samci će uživati u društvu prijatelja. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Najbolje ćete se snalaziti u poslovima koji iziskuju komunikativnost. Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Provjeravajte redovito e-mail jer ćete primiti važnu obavijest. U emotivnim odnosima dolaze dani boljitka. Pozitivne promjene najviše će razveseliti samce. Dobrog ste zdravlja.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Uspjeh na poslovnoj sceni ovisit će o tome koliko ćete biti vješti prepoznati prave poslovne prilike, a odbaciti one koje vas opterećuju i oduzimaju previše vremena. U ljubavi će doći do značajnih preokreta. Poželjet ćete promijeniti dosadašnje odnose. Samci će na jednom putovanju upoznati zanimljivu osobu. Dobrog ste raspoloženja.

U poslovnom svijetu bit ćete samouvjereni. Za sve to ima argumenata jer ste odradili nekoliko projekata koji su i više nego odlično odjeknuli kod vaših poslovnih partnera i u svekolikoj javnosti. Sve će se to odraziti i na pozitivan novčani priljev. Očekuje vas i predivan ljubavni vikend. I samci će doći na svoje. Upoznat će zanimljivu osobu koja će ih osvojiti na prvi pogled.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Nastojte ne uzimati k srcu kritike i primjedbe suradnika koji vam nisu osobito bliski, a naročito ako vam ne mogu negativno utjecati na položaj i karijeru. Više se posvetite zanimljivom društvu, posebno za vikend. Upravo ćete tada upoznati jednu atraktivnu i inteligentnu osobu s kojom ćete moći o svemu razgovarati. Više spavajte i odmarajte se.

JARAC (22.12. - 20.1.) Širom otvorite oči i pripazite na novčana ulaganja, da vas vaša naivnost ne odvede na pogrešan put i odluke. U ljubavi ste sve hladniji, što će i vaš partner ili voljena osoba itekako osjetiti. Borit će se za ponovno osvajanje. Provedite zajedno ugodan vikend. Odmor treba i vama i vašem partneru. Moguće su manje nesanice i glavobolje. Riješite to laganom tjelovježbom.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Ovih ćete dana djelovati odlučno i snalažljivo. Posebice ako trebate riješiti neke imovinsko-pravne odnose. Izbjegavajte situacije koje bi mogle biti označene s etiketom visokog rizika. U ljubavnim odnosima sve će teći prema željenim smjerovima. Ovih dana ćete biti izrazito raspoloženi za nova poznanstva, pustolovine i ljubavne romanse. Uživajte.

RIBE (20.2. - 20.3.) U poslovnom okruženju dat ćete svoj maksimum. Mogući su neočekivani novčani priljevi. Osjećate potrebu provjeriti nečiju emotivnu naklonost. Bit ćete u naletu emotivne inspiracije i teško ćete postavljati granicu između svojih maštanja i realnosti. Bitno je da osjećate pozitivan impuls. Dane vikenda iskoristite za rekreaciju. Uživajte u druženju s prijateljima.

Ivan Palijan, voditelj tečaja

Tečaj ayurvedskog kuhanja se u Indiji unutar Art of Living fondacije podučava proteklih desetak godina, a zadnjih godina se podučava i u Europi. Podučavaju ga osposobljeni i motivirani učitelji, u čijem znanju i ukusnoj hrani već uživa na tisuće ljudi

Drevno znanje ayurvede, znanosti o životu, omogućuje nam da svoje obroke planiramo sukladno našim potrebama, našoj tjelesnoj konstituciji i godišnjem dobu, dobijemo optimalnu količinu nutrijenata i energije, te oduševimo svih naših pet osjetila. Da bismo zadržali zdravlje trebali bismo jesti odgovarajuću vrstu hrane u odgovarajućoj količini, odgovarajućim omjerima i pripremljenu na odgovarajući način. Ayurvedsko kuhanje nam to omogućuje. Da bismo pripremili hranu na ayurvedski način, odnosno na način koji najviše odgovara našoj tjelesnoj konstituciji, trebamo usvojiti i razumjeti neke principe. Prema ayurvedi, sve u našem tijelu i našoj okolini je stvoreno do pet načela ili elemenata (prostor, zrak, vatra, voda, zemlja), odnosno njihovih kombinacija koje čine tri doše (vata, pita, kapha). Naša tjelesna konstitucija je kombinacija tih doša i ovisno o onoj koja je dominantna, biramo hranu koju ćemo konzumirati.Isti elementi, odnosno doše, su prisutni, dakako, u hrani, a naučit ćemo i načine

Logoped u kući

kako pripremiti namirnice kako bismo iz njih izvukli maksimum i učinili ih najprikladnijima za konzumaciju. Pravilo je da ih učinimo što probavljivijima, da omogućimo tijelu što lakšu eliminaciju suvišnih tvari, ne remetimo naše doše i učinimo ukusnima za prste polizati!

Sadržaj tečaja

Na Tečaju ayurvedskog kuhanja imamo priliku naučiti i kušati: Kako pripremati cjelovit obrok koji uključuje juhu, glavno jelo, prilog, salatu i desert; Veganske obroke koji potpuno zadovoljavaju sve potrebe našeg organizma, Praktično znanje i tehnike potrebne za pripremu kvalitetnih obroka; Teorijsko znanje o ayurvedi, o njenim principima i tumačenju prirodnih zakona; Znanje o namirnicama, njihovim svojstvima i odnosima prema pojedinim došama i Detox organizma prilikom svih dana tečaja čija je posljedica osjećaj lakoće i energiziranosti. Tečaj nam omogućava da uvedemo nove zdrave navike u svoju svakodnevicu.

Lokacija, cijena i plaćanje Tečaj se održava u SATTVA – centru zdravlja i sreće, Varaždinska 20 C, Beretinec (kraj Varaždina). Cijena je 1150 kn (18-satni tečaj). Prijaviti se možete na naše kontakte sattva@ sattva-centar.hr; 042/350513,091/6000-245.

O voditelju tečaja

Ivan Palijan se za ayurvedu zainteresirao kada se počeo baviti jogom 2008. godine. Vegeta-

rijanac je i učitelj joge, a tečajeve ayurvedskog kuhanja vodi od 2016. godine nakon što je završio obuku i za učitelja ayurvedskog kuhanja. Vodi Sattva – Centar zdravlja i sreće u Beretincu kraj Varaždina gdje se doselio nakon što je cijeli prethodni život proveo u Zagrebu. Više o njemu možete saznati na web stranici SATTVA centra. Tečaj vještinu ayurvedskog kuhanja u SATTVA - Centru zdravlja i sreće održava se u danima vikenda 16.-17. i 23.-24. studenoga.w

Namirnice treba učiniti što probavljivijima

Poremećaji izgovora kod djece Kad nekoga pitate čime se bavi logoped, u većini slučajeva odgovor je da ispravlja djetetov govor, odnosno pomaže ako dijete ne može izgovoriti neki glas. Posao logopeda obuhvaća još štošta drugo (npr. komunikacijske i jezične teškoće, mucanje, problemi s čitanjem i pisanjem), međutim najčešći razlog zašto roditelji traže našu pomoć jesu upravo

poremećaji izgovora. No, roditelji nisu sigurni bi li se trebali javiti logopedu, je li pogrešan izgovor nekog glasa uobičajen u toj dobi, kad bi dijete trebalo pravilno izgovoriti određeni glas, očekuju li previše? Logopedi u praksi često čuju da je netko roditeljima rekao da dijete ne treba terapiju prije 5. godine života te da će pravilan izgovor doći sam od sebe. No, istina jest

• Buzovečka 71, Čakovec • T. 095/ 276- 5602

da u većini slučajeva teškoće ne nestaju same od sebe i potrebna je logopedska terapija. Očekuje se da dijete od 5,5 godina pravilno izgovara sve glasove hrvatskog jezika, što upućuje na to da je potrebno javiti se logopedu ako postoje neke teškoće u izgovoru u toj dobi, a pogotovo ako je obuhvaćeno više glasova. Dakako, uvijek su prisutne individualne razlike kod svakog djeteta, a na izgovor mogu utjecati mnogobrojni čimbenici. Iz tog razloga je potrebna detaljna procjena i dijagnostika logopeda. Logoped procjenjuje jesu li teškoće koje dijete ima s izgovorom uobičajene za tu dob, kakve su vrste pogrešaka, koji bi

Anamarija Varga, mag. logoped

mogao biti uzrok teškoća te ima li dijete možda još neke teškoće jezično - govorne prirode. Bitno je obuhvatiti sve čimbenike kako bi se mogla isplanirati logopedska terapija. Jednom kad se utvrde teškoće s izgovorom pojedinog glasa, bitno je čim prije početi s logopedskom terapijom kako bi se one ispravile.

15. studenoga 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Crna boja paše na sve

Jasenka Crnčec u modernom sportskog izdanju

Bež kaput uvijek elegantan odabir

Upečatljiv jesenski baloner

Žuta boja prekrasne jeseni

Dama u plavim i crvenim nijansama

media

15. studenoga 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA

VT VARAŽDIN I MREŽA TV Zabavno - glazbena emisija “Fio show”, nedjeljom od 20 do 23 sata

Glavni gosti Tamburaši Skitnice i članovi HKPD Bosiljak Čučerje AMBICIOZAN PLAN DO 2030.

Router troši kao hladnjak Kada razmišljate o stvarima koje u vašem domaćinst vu troše mnogo struje, vjerojatno vam na umu nije skromni router za spajanje na internet. Ali ako ga ostavite uključenog čitav dan, potrošit će struje kao i hladnjak. Stoga bi trebalo obratiti pozornost na energetsku učinkovitost routera prije nego što ga kupite i uvjeriti se da ima najma-

nju moguću potrošnju energije kad je uključen i u stand-by modu. Njemačka savezna agencija za zaštitu okoliša (UBA) tvrdi da je to posebno važno ako se router ne može isključiti jer se njime koristi i telefonska linija. Ako je to slučaj, savjet je da se nabavi router koji ima opciju da se barem ugasi wi-fi kada nije u upotrebi. (izvor: geek.hr)

Nedjeljnu večer 17. studenoga rezervirajte za obiteljsko druženje uz vašu omiljenu emisiju “Fio show”. Za dobro raspoloženje pobrinut će se gosti emisije Tamburaši Skitnice i članovi HKPD Bosiljak Čučerje. U emisiji će gostovati i umjetnik za ukrašavanje plodova voća i hrane Marijan Bošnjak u pratnji gospođe Bingula i Saić. Tijekom emisije najavit će se gosti i događaji vezani uz “Fio show” sve do kraja ove godine. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

Na granici NOVA TV SVIJET TEHNOLOGIJA

pon-pet 20:15

Petak 15.11. Ivana i Božo vježbaju za plesno natjecanje. Ivana jedva uvjeri Božu da to ne shvaća preozbiljno, ali Božo u Udbini sretne svog ljutog protivnika – „Srebrnog letača“. Zainati se da će pobijediti i Ivanu tjera da neumorno vježba. Mijo čuje kako Tonijev agent traži od Tonija sočnu priču kojom bi zadržali medijski interes pa Gordana i Mijo odluče slikati Tonija u zagrljaju s nekom ženom, ne bi li fotografiju prodali novinama. Gordana odluči da će ona biti ta. No, uspije se s njim samo posvađati. Tada spaze da Toni i Petra nešto mute. Prate ih do večere sa Skorupovićima, gdje čekaju priliku da ih slikaju. No, ni u tome ne uspiju; padnu i umalo budu uhvaćeni. Ponedjeljak 18.11. Gordana ipak na TV šalje fotke Tonija koje je Mijo snimio, no Žutelija ne želi Gordanine bizarne papa-

razzi fotke. Toni ekspresno mora snimiti testnu scenu za casting. Tomo glumi negativca u Tonijevoj sceni, ali mu baš ne ide pa ga Toni zamijeni s Andrijom. Andrija želi glasanjem riješiti spor između Mije i Nediljka oko lokala pa Štiglići i Penave broje koliko imaju glasova. I jedni i drugi zovu Marka u Valpovo da glasa za njih, a zove ga i Tomo, razočaran zbog svoje loše glume. Marko na sve poludi i kaže da će tražiti premještaj iz Lokvice. To zabrine Tomu, koji nagovara Zdenka da mu pomogne, jer ako se Marko ne vrati, zatvorit će postaju. Tomo i Zdenko pokušavaju Toniju ogaditi Petru i napričaju mu svakakve laži.

Utorak 19.11. Tadija vodi Matu kroz niz treninga, pri čemu ovaj ozlijedi kičmu. Štiglići su upropašteni, misle da gube lokal, ali stvar ubrzo spašava Mirela, koja se odluču-

je prijaviti za vatrogasca. Unatoč prvotnom otporu, Andrija shvaća da u statutu ne postoji zabrana za žene i dopušta Mirelinu prijavu. Nediljko je užasnut, jer je svjestan kako bi Mirela mogla lako pobijediti kilavog Luku. Petra sazna da su Tomo i Zdenko govorili Toniju ružno o njoj i napadne policajce, a Toni se razočara u Tomi. Tomo vidi da će se morati nekako riješiti Tonija, kako bi vratio Marka u selo. Inspiriran sapunicom „Saziv Ljubavi“, odlučuje odvesti Tonija na trening streljaštva na kojem će inscenirati slučajno Zdenkovo ubojstvo za koje je kriv upravo Toni. Srijeda 20.11. Kad shvati da će sa zavađenim Mijom i Nediljkom teško obaviti osjetljivu akciju prijenosa zmijskog otrova, Zorka traži od Andrije da požuri primanje u vatrogasce. On daje Mireli i Luki pismeni test, a Mijo

uhvati Penave kako varaju. Toni misli da je ubio Zdenka i izbezumljen je, a Tomo ga uvjeri da je najbolje da se vrati u Zagreb. Povrijeđena Ivana odluči nastupiti na plesnom natjecanju bez Bože i moli Petru da pita Tonija da pleše s njom, ali Petra samo otkrije da Toni odlazi i da je mislio otići bez pozdrava. Ivani sine ideja – plesat će s Petrom.

Četvrtak 21.11. Ivana je odlučila prijaviti se na natjecanje s Petrom, Boži u inat. On ju pokušava odgovoriti, ali bez uspjeha. Ona misli da se boji konkurencije i odlučna je da ga pobjedi. Tonija muči grižnja savjesti. Tomo ga pokušava smiriti, ali bezuspješno. Nakon što ih je Andrija uhvatio u prepisivanju, Mirela i Luka se natječu s brentačama. Mirela pobjedi i biva uključena u DVD. Nediljko nagovori Dadu da glasa za njih, jer će mu dati bolju plaću.

15. studenoga 2019.

PETAK,15.11. 08:00

Yoga&Pilates

08:15

Dječja TV

SUBOTA,16.11.

TV prodaja