Issuu

Godina XXIV.

Broj 1253.

Čakovec, PETAK, 20. rujna 2019.

OMOGUĆEN PUT DO BEZBOLNOG PORODA

str. 4-5

Cijena 10 kuna

ZAPOČINJU RADOVI str. 6 na Aglomeraciji Mursko Središće

Odzvonilo pražnjenju septičkih jama u kanale i vodotoke

BILI SMO U BERBI JABUKA u voćnjaku kraj Donjeg Mihaljevca

Mladen Zadravec: Zadovoljan sam urodom, ali ne i cijenom

PLIN ZA SMIJANJE u čakovečkoj bolnici zamjenjuje lijekove protiv bolova prilikom poroda

Posebni prilog

Mame Marina i Aleksandra:

Rajski plin je zakon! SVJEDOČANSTVO 29-godišnje Jasmine Hadela iz Šenkovca koja je jedva preživjela meningitis

str. 3

Mislila sam da je umor, a onda sam saznala bolnu istinu!

DORH PODIGNUO OPTUŽNICU protiv dva međimurska policajca

str. 8

Terete ih za premlaćivanje Dušana Baloga

str. 69

Pobjednica je Ljubica Ribić iz Podturna

TKO JE PIROMAN koji je u Hodošanu izazvao 25 požara

str. 8

ODABRALI SMO ovogodišnje pobjednike nagradnog natječaja “Čiji je vrt najljepši”

Na groblju oštećeno 18 spomenika i 45 čempresa

VLAHKO računovodstvo knjigovodstvo savjetovanje Već od 350,00 kn (+pdv) mjesečno

str. 58

Besplatni info telefon 0800 1507 Franje Punčeca 2, Čakovec (Aurora)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ILEGALNI MIGRANTI u štrigovskom kraju svakodnevna su pojava i donose uznemirenost kod građana

UREDNIČKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Svi se kunu u slobodu medija, a ispod stola rade protiv toga

ok Index.hr skuplja klikove zbog “hapšenja” svog novinara koji izgleda kao i većina njihove tzv. redakcije koji rade kao “outsorsani” iz svojih fotelja i nemaju fiksno radno mjesto, pa tako i mjesto prebivališta u Zagrebu (zbog toga je zapravo i nastala cijela frkazbrka), nitko od svih koji su se oglasili ovim povodom, ne oglašava se godinama unatrag kada je u pitanju struka i zaštita različitih novinarskih prava. Na čelu s Hrvatskim novinarskim društvom koji je dopustio da naša medijska scena postane obična kaljuža, u kojoj primjerice svi prepisuju od svih i nikome se ne spočitava ništa. Nije čudno da u takvoj nesređeno situaciji kolo vode oni kojima nije uopće stalo da konačno krenemo ozdraviti naše društvo. Jer u sređenim društvima zapadno-europskih država točno se zna što se može, a što ne. Ne treba puno, ponajbolje se vidi kako su kod nas portali odustali od bilo kakvih objava videosnimaka sportskih i drugih događanja, kada su bili suočeni s mogućnosti tužbi. Jer ne samo da nemaju love da plate autorska prava, već nažalost nemaju novac ni da plate novinarstvo. Očito se može kad se hoće, ali kod nas se nažalost puno toga ne želi promijeniti, jer samo u takvim okolnostima mogu egzistirati poslovni modeli koji su bazirani na krađi, prepisivanju i trolanju tuđih medijskih materijala. akva je situacija kada je u pitanju odnos politike i medija. Svi nešto mute ispod stola i običnom građaninu teško je uopće shvatiti što se događa. Kad je to tako, onda politika ne želi neutralno odrediti pravila igre, već pokušati raditi pritisak kako se to ne radi. U ovom konkretnom slučaju vjerojatno i nije bilo inicijative od nekoga s vrha, međutim u našem ispolitiziranom javnom sektoru pa tako i u policiji, uvijek postoje oni koji se na krivi način i bez da promisle dvaput, žele dodvoriti politici. Oporba na čelu s inače jalovim SDP-om očekivano se obrušila ovog puta na svojeg političkog suparnika HDZ. I to bi bilo u redu da nije u pitanju licemjerje koje nije samo prisutno u ovom primjeru. Naime, Vlada Zorana Milanovića propustila je veliku priliku da napravi ozbiljne promjene u našem društvu. Umjesto da radi reforme, onda se odlučila na strančarenje, omogućavanje različitih povlastica za svoje članove. Išla je čak na ruku i “krupnom kapitalu” jer je minimalna plaća 2013. - 2014. godine zaista

20. rujna 2019.

U tri mjeseca 600 njih prošlo je Štrigovom - Uvjeravam vas, a to se može i vidjeti, da je policija više prisutna nego što je to bilo prije, zato jer si to sada možemo priuštiti. PP je i dalje tu, kao i vođa sektora i kontakt policajac, tvrdi šef PP M. Središće Miljenko Vrbanec

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

bila teška mizerija. Sad bi primjerice odmah podigli minimalac na 5000 kuna. Pa zašto nisu pred četiri godine podigli barem na 3 ili 4000!? Sad bi se HDZ morao dobro preznojiti “da odgovori tom izazovu”. Da, a posebno boli činjenica da je takva Vlada koja se predstavljala progresivnom zahvaljujući svojoj većini donijela jedan od najgorih mogućih zakona kada su medijske slobode u pitanju. iljenićev zakon o sramoćenju doveo je sve novinare u neobranjiv položaj na sudovima. Gotovo pa monstruozni hrvatski zakon o medijima, koji klevetu pretvara od privatnog parničnog postupka u kažnjivo kazneno djelo, koji progoni država, taj SDP-ov ministar pravosuđa je dodatno opteretio inkriminacijom “sramoćenja”. Sucu se daje diskrecijsko pravo da progoni novinara koji je napisao istinu ako to može naškoditi ugledu ili poslovima raskrinkanog lupeža i korupcionaša, koji se zatim silom ovog zakona, pretvara u oštećenika i tužitelja. S takvim zakonom nema slobodnih medija. Uglavnom i HDZ i SDP nisu ni pokušali napraviti pozitivan iskorak kada su u pitanju autorska prava, sloboda medija i zaštita novinara od sudskog progona. Zajednički snose krivicu što je liberalna demokracija kada su mediji u pitanju potpuno pala u sjenu različitih dealova koji omogućavaju da se otupljuju ozbiljne novinarske oštrice. Oni bi najradije da se mediji pretvore u njihove PR biltene uz pomoć kojih će se javnosti plasirati samo njihova istina. I u tom segmentu, kao i u mnogima drugima jednostavno gube vezu s realnošću i što je najvažnija uloga medija. ada im se takva uloga godinama sustavnu oduzima, onda nije čudno da na sceni ostaju oni koji se igraju novinarstva i ovakve slučajeve koriste kako bi sebi dali na važnosti i zaradili nešto sitno na klikovima.

Posebni gost sjednice Općinskog vijeća Štrigova održanoj 13. rujna bio je načelnik Policijske postaje Mursko Središće Miljenko Vrbanec koji je govorio o stanju sigurnosti na području općine. Razlog tome bili su ilegalni prijelazi preko granice u susjednu Sloveniju te nedavno ukinuće PP Štrigova što je uzburkalo same mještane. - Uvjeravam vas, a to se može i vidjeti, da je policija više prisutna na području Štrigove i okolice nego što je to bilo prije zato jer si to sada možemo priuštiti. PP je i dalje tu, kao i vođa sektora i kontakt policajac. Kad

nazove naš broj, najbliža policijska ophodnja, stići će do vas, obrazložio je načelnik Vrbanec i dodao da statistički nemaju zabilježeno više kaznenih djela nego što je to bilo prije ukinuća PP Štrigova. Što se tiče ilegalnih prelazaka preko granice, otvorile su se nove migrantske rute koje vode i do našeg područja kazao je Vrbanec u nastavku. Migrantske rute preselile su na naše područje i to je veliki problem koji neće samo tako nestati. Riječ je o stotinama tisuća ljudi u Makedoniji i Srbiji, i milijun ljudi u Turskoj od kojih bar polovica njih želi proći kroz Hrvatsku.

Najčešće prolaze Pakistanci, Alžirci, Sirijci i Iračani Službeni upit o broju evidentiranih nezakonitih prelazaka u Štrigovi uputili smo u PU međimursku. Kazali su nam da je između 1. svibnja i 16. rujna 2019. godine na području Općine Štrigova policija evidentirala ukupno 31 slučaj nezakonitog prelaska državne granice. Riječ je o državljanima Pakistana, Alžira, Sirije i Iraka,

dok su ostali državljani manje zastupljeni. - Ove je godine evidentirano devet kaznenih djela „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma“ - odgovorili su nam iz PU međimurske na naš upit. (sh)

OPTUŽNICA za dva međimurska policajca

Načelnik PP Mursko Središća Miljenko Vrbanec na sjednici OV-a govorio je ilegalnim prelascima preko granice - Veliki broj migranata je prošao Štrigovom od 1. svibnja. Mogu vam reći brojku, riječ je otprilike od 500 do 600 migranata. Dio njih je u Hrvatskoj dobio određeni status i oni se mogu slobodno kretati našom zemljom sve dok ne pokušaju ilegalno prijeći državnu granicu s ciljem odlaska u zapadnu Europu ili Švedsku, tada su u prekršaju i policija može prema njima postupati, napomenuo je načelnik. U nastavku je ka-

zao da na području PP Mursko Središće trenutno ima stotinjak stranaca, većinom s područja Istočne Europe koji imaju ovdje svoj status u Hrvatskoj, zaposleni su i žive ovdje. - Imamo puno tvrtki u kojima rade ljudi iz Srbije, u Čakovcu imamo radnike iz Indije, Pakistana i Bangladeša. To su promjene kojih se ne trebamo bojati, nego se njima prilagoditi, naglasio je načelnik PP Mursko Središće.

DORH ih tereti za premlaćivanje Dušana Baloga - Policija je došla po prijavi da držim oružje. Bilo je oko šest sati navečer. Ništa nisu rekli, samo su me izvukli van, počeli me udarati, bacati, ritati. Strpali su me u auto i još su dva ili tri puta stali, bacali me po podu i tukli. Izgubio sam svijest. Kad smo došli u stanicu u Prelogu, doslovce su me nosili, ovako je svoju ispovijest za Jutarnji list iznio Dušan Balog koji danas živi u Imbriovcu. Protiv dvojice međimurskih policajaca koji su 2018. godine radili u PP Prelog, u dobi od 29 i 35 godina Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu je nakon provedene istrage pred Općinskim sudom u Čakovcu podiglo optužnicu zbog počinjenja kaznenih djela osobito teš-

ke tjelesne ozljede i sprječavanja dokazivanja. Prema optužnici, policajci su 10. siječnja 2018. u međimurskom romskom naselju Piškorovcu oštećenika prilikom privođenja izveli pred kuću, gurnuli ga na tlo i zadali mu više udaraca rukama, nogama i policijskim palicama po cijelom tijelu. Potom su ga strpali na stražnje sjedalo službenog automobila, gdje ga je 29-godišnjak tijekom vožnje više puta šakom udario u trbuh. Tereti ih se da su potom zaustavili vozilo, bacili oštećenika na tlo i nastavili udarati nogama po tijelu, pri čemu je zadobio osobito tešku ozljedu - razdor jetre i krvarenje u trbušnu šupljinu. Okrivljenog 35-godišnjaka tereti se još i da je 12. siječnja 2018. u bolnici

u Čakovcu oštećeniku rekao da će ga nagraditi ako ga svojim iskazom ne tereti u kaznenom postupku. - Kad smo stigli u postaju donijeli su mi sendvič i rekli da ću ostati 24 sata u pritvoru. Nisam mogao jesti, sve me je boljelo. I onda su me prebacili u policiju u Čakovec, gdje me dežurni policajac pitao: “Što je s tobom” - prepričava Balog. Što me pitate. Dobio sam batine. Gazili su me, odgovorio sam mu. “Stvarno. Tko to”, pitao me. Policija u Prelogu, odgovorio sam mu. Svaka čast tom policajcu. On je vidio da sam loše i rekao da će zvati Hitnu. I stvarno je Hitna došla za 10 minuta i odvezla me u bolnicu. Trbuh mi je bio kao kamen. U bolnici su me prvo odveli na ultra-

zvuk pa na CT i rekli mi da hitno idem na operaciju. Nisu rekli zbog čega. Kad sam se probudio u intenzivnoj njezi, doktorica mi je rekla: “Sada ste kao novi!” - ispričao je Balog za Jutarnji list. Uslijedio je posjet istražnog suca koji mu je priopćio da mu se određuje mjesec dana pritvora, a o posjetu policajca koji ga je tukao u pratnji jednog kolege 12. siječnja kaže: - Ja sam bio na zatvorenom odjelu. I on mi je tada kazao: “Znaš šta, Dušan, kad izađeš, nemoj me teretiti”. Rekao sam mu: “Što je tebi”... Balog ne spori da je odslužio pet godina u Lepoglavi i Glini zbog provala i krađa, ali tvrdi da nije imao nikakve veze s oružjem. (dv)

20. rujna 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVJEDOČANSTVO mlade 29-godišnje Jasmine Hadele iz Šenkovca, koja je jedva preživjela teški slučaj upale moždane ovojnice

Preboljela meningitis: Mislila sam da je umor, a onda sam saznala bolnu istinu! - Doktorica mi je rekla: “Da ste došli dan kasnije, mogli bi vam u ponedjeljak otići na sprovod!, ispričala je naša sugovornica Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan Za Jasminu Hadela iz Šenkovca trebao je to biti jedan običan dan na poslu, no preko noći cijeli joj se život preokrenuo naglavačke. Prije 5 godina radila je kao odgajateljica u privatnom vrtiću sve dok jednog dana nije mogla ustati sa stolice na poslu. Bio je to alarm koji ju je natjerao na odlazak kod liječnice.

S 24 godine postala kao jednogodišnje dijete Ispostavilo se da ima meningitis koji ju je prikovao za krevet te više nije mogla samostalno jesti, hodati niti obaviti nuždu. Najprije je osjetila bolove u mišićima nogu, potom u leđima i vratu. To su bili prvi simptomi, ali to tada nije znala. S 24 godine postala je kao jednogodišnje dijete koje treba 24-satnu njegu i skrb. - Otišla sam doktorici i na vađenje krvi, rekli su mi da je riječ o virozi te su me poslali doma. Drugi dan nisam više mogla ustati iz kreveta. Imala sam temperaturu 38,5, zvala sam doktoricu koja mi je dala antibiotik, ispričala nam je Jasmina. Dan iza toga više nije uopće mogla držati glavu gore. Bilo joj je strašno loše. Otišla je ponovno doktorici te je na putu do ambulante rekla mužu Saši da se osjeća kao da ima upalu mozga te je požalila na te riječi. - Poslali su me na hitni bolnički. Hvala dragome Bogu da je tamo bila infek-

tologinja Tanja PotočnikHunjadi koja je sa mnom odmah napravila nekoliko vježbi i prepoznala da imam meningitis, prisjetila se tih ključnih trenutaka naša sugovornica, inače majka troje djece, Viktora (9), Josipa (8) i Magdalene (3,5). Doktorica joj je objasnila da joj se upalila moždana ovojnica, a da uzročnik bolesti može biti bakterija ili virus. U Jasmininom slučaju do danas nisu uspjeli otkriti pravog uzročnika ove strašne bolesti jer joj je tijelo bilo prepuno upalnih procesa. - Došla sam u bolnicu u jako lošem stanju. Šest dana bila sam na aparatima i groznim lijekovima. Ljudi koji su imali meningitis znaju o čemu pričam. Nakon šest dana kazali su mi da su napravili sve što su mogli i da je sada samo preostalo da vidimo kako će moje tijelo reagirati. Doktorica mi je rekla: “Da ste došli dan kasnije, mogli bi vam u ponedjeljak otići na sprovod!, dodala je u nastavku Jasmina. Kad su je iz bolnice pustili doma, skoro je umrla na putu do kuće. Tek je tada počelo pravo “sranje”, bila je cijela žuta, u deset dana izgubila je deset kilograma. U to vrijeme, kratko je preselila kod svojih roditelja Dušanke i Danijela koji su brinuli o njoj i njenoj djeci 24 sata, s obzirom na prirodu posla njezinog supruga. - Moja je mama bila strpljiva iz dana u dan. Kad se činilo da se nikad više neću uspjeti podignuti s kreveta, ona je bila tu i sjedila uz

Čak 7 slučajeva meningitisa, svi oboljeli djeca i mladi S obzirom na sedam novih slučajeva meningitisa koji su se javili u Međimurju ovog ljeta, upitali smo epidemiologinju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Lidiju Vrbanec Megla kakva je trenutna situacija po tom pitanju. Kako saznajemo, nema prijavljenih novih slučajeva, osim onih sedam o kojima smo već pisali početkom rujna. - Pretpostavljamo da je riječ o entero virusima koji se javljaju u ljetnim mjesecima

kod djece i mlađih odraslih osoba. Oboljelo je jedno dijete od godinu dana, dijete od sedam godina, šesnaestogodišnjak, jedna osoba od 24 godine, dvije osobe od 29 godine i jedna osoba od 33 godina. Svi su dobro, čekamo potvrdu nalaza, no pretpostavljamo da se radi enterovirusnoj infekciji, koja se može dobiti na bazenima, u moru, plićacima, a prenose se kapljičnim putem i kontaktom, kazala nam je epidemiologinja Vrbanec Megla.

VIJEST(I) TJEDNA

(NE) SVIĐA NAM SE

Ostao doma i otvorio vlastitu mesnicu

Teški meningitis okrenuo je Jasminu Hadela prema zdravoj i uravnoteženoj prehrani koja joj je pomogla da ponovno stane na svoje noge

mene, milovala me po glavi i tješila. Svaku sam joj večer govorila: Ako umrem, samo mi pazi na djecu, suznih nam je očiju ispričala Jasmina.

Do bolesti je doveo životni stres Jasmina se ne sjeća jasno tih dvadesetak dana kada je bila prikovana za krevet. Pojela je jedva žlicu-dvije juhe i jedva se držala na životu. No uz veliku podršku svoje obitelji uspjela je izvući živu glavu. Majka Dušanka pozvala je svoju prijateljicu, nutricionisticu Zlatu Polanec koja im je pomogla da zdravom i uravnoteženom prehranom krenu ispočetka. Dan po dan Jasmini je bilo bolje te je ponovno mogla stati na noge. - Doktorica nije mogla vjerovati koliko sam se brzo oporavila. Ispričala sam joj kako sam promijenila prehranu. Od tog trena odlučila sam cijeniti svaki dan svojeg života. Prije sam dozvolila sebi da se nerviram zbog ljudi, a tek onda sam shvatila da nam život nije proba i da ga moramo shvatiti vrlo ozbiljno, kazala je Jasmina koja je u tom razdoblju uspjela zatrudnjeti po treći put.

Do bolesti ju je, kako nam je sama kazala, doveo stres. U to vrijeme, 2013. godine, u državi je bila kriza. Jasminu je mučilo kako pronaći posao, a kad ga je pronašla, naporno je radila bez dana bolovanja. Nikad nije ni jednu bolest odležala do kraja. Bila je općenito nezadovoljna stanjem u državi te joj je cijeli svijet bio kriv za ono što joj se događa. Točka na i bila je kada je ostala trudna, ali je zbog komplikacija morala pobaciti. To joj je stvorilo dodatnu tugu koju je samo nakupljala i držala u sebi. - Nastavila sam dalje raditi, ali u meni se sve to nakupljalo, sav stres, sve boleštine, sva tuga koju sam osjećala. Mislila sam da sam samo jako iscrpljena pošto sam svako jutro odlazila na pola 6 raditi i nisam znala prepoznati simptome. O svojem meningitisu nikad nisam pričala javno. Htjela bih poručiti ljudima da se prestanu bojati i sekirati oko stvari oko sebe jer će oboljeti kao što sam ja oboljela. Jer sam bila tiho i samo klimala glavom. Meningitis sam dobila od stresa. Ništa nije vrijedno toga da obolite, poručila je za kraj Jasmina.

Jasmina se ne sjeća jasno tih dvadesetak dana kada je bila prikovana za krevet. Pojela je jednu-dvije žlice juhe i jedva se držala na životu Srećom, Jasmina danas ne trpi posljedice svoje bolesti te još uvijek pazi na prehranu. Nakon bolesti odlučila je posvetiti se sebi i svojoj obitelji te radi u Obiteljskom domu Veselko u Vugrišincu. Uz to, završava svoj doktorski rad na Sveučilištu u Rijeci na temu ranog djetinjstva i održivog razvoja. - Uvijek sam osjećala da imam potencijala za nešto više. Za prijenos znanja. Zadnjih godinu dana počela sam jako raditi na sebi i osvijestila sam sve što sam prolazila, shvatila sam da već imam toliko znanja, a još ga nisam nigdje iskoristila. Većinom mislimo da je teško izboriti se za sebe, a zapravo sve ide od nas. Koliko mi dajemo, mora se to negdje vratiti, poručila je završno naša sugovornica.

Trendovi na našem tržištu prehrane u posljednje se vrijeme mijenjaju u korist domaćih proizvoda. U prvi plan ponovno izbija povrće uzgojeno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, voće direktno s voćnjaka kao i meso s farmi te prerađevine po recepturama naših baka i djedova bez suvišnih kemijskih dodataka. Vođen tom mišlju, ali i željom da život i život obitelji te posao uzme u vlastite ruke, 37-godišnji Ivica Vidović iz Poleva, u siječnju prošle godine, na obiteljskom je imanju otvorio svoju mesnicu, odnosno osnovao je obiteljsko gospodarstvo za proizvodnju domaćih tradicionalnih proizvoda te preradu mesa. Lijepu obrtničku priču imamo na str. 7.

25 požara u dva mjeseca u Hodošanu Započeli su 6. srpnja, nastaju tijekom vikenda, od petka popodne do nedjelje navečer i do danas nije se našao počinitelj. - Dolaskom na samo požarište vidi se da je uzrok požara ljudska radnja, a moja je pretpostavka da su svi podmetnuti, ističe Dominik Kovačić, zapovjednik DVD-a Hodošan. Simptomatično je i to što se na požarištu ne mogu pronaći nikakvi tragovi. Isto tako, nema ni svjedoka koji bi eventualno vidjeli nekoga da šeće tim područjem. Očito sve neće proći bez temeljitije istrage. Priču o misterioznim požarima u Hodošanu donosimo na str. 8.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DVIJE MEĐIMURKE GOVORE O ISKUSTVU PORODA uz veliku novost u rađaoni čakovečke bolnice

20. rujna 2019.

Mame Marina i Aleksandra kažu: Rajski plin pomaže! Zajednički nazivnik ovoj novoj metodi rađanja je udisanje plina koje dovodi do znatnog opuštanja tijela, te olakšava trudove i porod Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Koliko žena, toliko i različitih iskustava poroda. I ne samo to, već su i različiti porodi kod iste žene često sasvim različita priča. Porod je bez sumnje najvažniji događaj u životu žene, one će ga opisati i kao najljepši, iako se često dogodi da tu zapravo ima malo što lijepo. Na kraju je najvažnije “da je dijete zdravo” i sve drugo se zaboravi.

Rajski plin u čakovečkoj bolnici Ipak, novo vrijeme donosi sve suvremenije metode kojima se olakšava rađanje, a među njima je i rajski plin koji je ubrzo nakon dolaska u ŽB Čakovec postao hit među rodiljama. Posebice jer je naša bolnica prva u Hrvatskoj u kojoj se on koristi prilikom poroda (do sada je to bila privilegija žena koje su rađale u privatnim poliklinikama). Marina Čižmešija Hertel iz Donje Dubrave i Aleksandra Biškup iz Svetog Martina na Muri cimerice su u čakovečkoj bolnici koje će se zahvaljujući rajskom plinu poroda sjećati s osmijehom na licu. One su među 30 žena koje su imale prilike rađati uz pomoć rajskog plina, a koji je u našu bolnicu stigao krajem kolovoza. Marina i Aleksandra podijelile su svoja iskustva rađanja uz udisanje plina, a zajednički je nazivnik znatno opuštanje koje olakšava trudove. Obje su rodile svoje drugo dijete, tako da su mogle usporediti prvi porod, te drugi uz pomoć plina. - Opustilo me i pomoglo mi je. Nije smanjilo bol, ali sam se lakše opustila i sigurno bi mi bilo teže da sam rodila bez. Prvo dijete sam rodila bez plina i bila sam nervoznija što mi je otežalo porod. Plin nisam

koristila jedino u samom činu rađanja, jer se onda treba koncentirati na istiskivanje. Prvo dijete sam rodila carskim rezom, a sada Karla 15. rujna uz pomoć rajskog plina podijelila je svoje iskustvo Marina iz Donje Dubrave.

Bol se osjeća, ali opušta trudnicu koja lakše prebrodi trudove Marina kaže kako je osjećala određenu vrstu omamljenosti, a uz pomoć plina je lakše “dočekala” idući trud. Marinina cimerica Aleksandra Biškup također je rodila drugo dijete, djevojčicu Gretu rođenu 16. rujna. Porod je bio ekspresan. U svega dva sata zdrava djevojčica stigla je na svijet. - U 18:30 sam došla u bolnicu, već nakon 19 sam bila spremna za rađaonu, a rodila sam u 20 sati. Tako da nisam puno koristila plin. Na početku nisam osjećala nekakve simptome, više mi je pomoglo što sam se usmjerila na disanje. Prvo dijete sam duže rađala, iznenadilo me što sam drugo tako brzo rodila. Kad je plin krenuo djelovati više sam bila opuštena i blago ošamućena, ispričala je Aleksandra iz Svetog Martina na Muri. Rajski plin sastoji se od 50% dušičnog oksidula i 50% kisika, a njegovim uzimanjem smanjuje se osjećaj boli, anksioznosti te ima opuštajući i smirujući učinak.

rodništvo i neonatologiju Sanja Topličanec, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije. Žena udiše plin na masku i sama ga dozira koliko želi. Ako ga više udiše, toliko više bol popušta. Može se koristiti maksimalno šest sati. Medicinski rajski plin potpuno je bezopasan za majku i dijete. Koristi se uz odobrenje liječnika, a njegovim korištenjem smanjuje se uporaba analgetika, te se trajanje porođaja može skratiti i za 2 sata. Uz to se smanjuje broj epiziotomija i carskih rezova. Čakovečka bolnica trenutno na raspolaganju ima samo jedan aparat s rajskim plinom. Također, on je besplatan za sve rodilje. O rajskom plinu, ali i raznim “cakama” koje ženama mogu olakšati porod razgovarali smo s Karmen Cecarko Vidović, prvostupnicom primaljstva i

glavnom primaljom Odjela rodilišta s rađaonicom i patologijom trudnoće u Županijskoj bolnici Čakovec. - Trudnoća nije bolest, jedan mali postotak žena ima komplikacije, te moraju biti na strogom mirovanju, ali to je iznimno mali broj trudnica. Ako je trudnoća zdrava, preporučuje se lagano vježbanje, vožnja biciklom, plivanje, s tim da je bolje u moru, nego u bazenu zbog legla bakterija. Vježbe bi trebale biti vođene uz pomoć stručnih osoba, fizioterapeuta ili kineziologa.

Što sve treba znati o trudničkim danima To je sve omogućeno u sklopu trudničkih tečajeva koji se održavaju privatno na području Međimurske županije, ali i u čakovečkoj bolnici. Tečaj se održava jednom mjesečno. Počinje svakog prvog u mjesecu i traje šest dana. Prvi dan je prisutan ginekolog, nadalje

Plin je bezopasan za majku i dijete

- Sam proces poroda osjetno je olakšan zahvaljujući aparatu koji funkcionira tako da rodilja pomoću maske za udisanje sama dozira željenu količinu plina koji ublažava bol, smanjuje grčeve i ubrzava sam porod, pojasnila je pročelnica Službe za ginekologiju, po-

Glavna primalja čakovečkog rodilišta, Karmen Cecarko Vidović, pokazuje masku kojom se udiše rajski plin

neonatolog, primalja, anesteziolog, te patronaža. - Govori se o kompletnoj trudnoći, od prehrane novorođenčeta, njezi, o samoj trudnoći, porodu te o postporođajnom razdoblju 6 tjedana koji traje iza trudnoće. Žene su najviše bazirane na porod, ali to je stavka koja prođe za 12 do 16 sati. Po mojem mišljenju, žene se moraju koncentrirati na sebe, svoju fizičku aktivnost, te nije potrebno jesti za dvoje. Trebaju više kalorija, ali ne treba pretjerivati. U rađaonici naše bolnice rodilja na raspolaganju ima pilates lopte te se preporuča čim više šetnje prilikom trudova. Žena treba zauzeti stav rađanja koji njoj najbolje odgovara. To se ne može objasniti na tečaju, evolucijski je i prirodno. Čakovečka bolnica maksimalno poštuje želje trudnice. Sve više žena dolazi roditi s planom. To su više želje, nego plan, kaže primalja Cecarko Vidović. - Većinu tih želja poštujemo bez obzira jesu li stavljenje na papir ili ne. Te su želje većinom da tata prereže pupčanu vrpcu, da pupkovina otpulsira, rađanje bez da se radi epiziotomija (rezanje međice), nesmetano kretanje tijekom trudova, da pije i jede tijekom trudova. Zadnja je stavka uvijek naglašena, a govori: ukoliko je sa mnom i djetetom sve u redu. Prije sam napomenula da trudnoća nije bolest, ako se žena dobro pripremi za trudnoću i kasnije majčinstvo te dojenje u glavi, s njom na porodu neće biti problema, kaže. Primalja Cecarko Vidović pojašnjava kako je važna priprema za porod, ali ključno je razdoblje kad dijete stigne na svijet. Onda se život mijenja za 180 stupnjeva.

Razlika između prirodnog i vaginalnog poroda - Često znam čitati po portalima kako žene ističu kako su rodile prirodno na dripu i uz pomoć epiduralne. Ne, to nije prirodan, nego vaginalan porod. Prirodno su rađale naše bake i danas neke žene tako rađaju koje ne žele uzeti niti jedan lijek. Svaki lijek prolazi kroz posteljicu, a dobiva ga neminovno i dijete. Odrasla osoba lijek izluči za šest do osam sati, no ne i novorođenče koje ima nezrela pluća, bubrege, jetra te mu treba do tri dana, poručuje Cecarko. Novitet čakovečke bolnice, dušični oksidul je plin koji ne šteti djetetu jer ne prolazi kroz posteljicu, te ga novorođenče ne osjeti. No, osim super opuštenog stanja trudnice, postoje i određene nuspojave.

Hormon sreće je analgetik - Neke žene imaju osjećaj mučnine i povraćanje a bol ne prestaje kad se plin udiše, već tek kad se rodilja opusti. U tome je i cijela poanta. U porodu izlučujemo oksitocin- hormon ljubavi, bez kojeg ne može biti poroda. Uz to izlučujemo enormnu količinu endorfina, hormon sreće koji je sam po sebi analgetik. Nikad u životu žena ne ispušta više endorfina nego u porodu. Mi smo žene carice, same sebi dajemo analgetik, dodaje primalja. Kad se izlučuje endorfin potrebna je tišina, mir i zamračena prostorija. Međutim kad je žena ukočena i uplašena ne može izlučivati endorfin. Upravo zato je čakovečka bolnica nabavila rajski plin koji pomaže u opuštanju, a s tim i otpuštanje hormona sreće. - Tek kad se žena opusti, može izlučivati više

20. rujna 2019.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Aleksandra i Marina rađale su uz pomoć rajskog plina koji im je pomogao opustiti tijelo i olakšati porod

hormona sreće. Prilikom udisanja osjećaju se ošamućeno, znaju se čak i smijati. Zapravo se stvara jedan balans između opuštanja i endorfina koji tijelo zbuni pa ne zna boli li ga ili mu je lijepo. Sve to stvara jednu cjelinu koja pomaže da se lakše rodi. Na filmovima je normalno da žena viče kad rađa, no to samo otežava čin poroda. Ne izlučuje se dovoljno endorfina, tijelo se grči i samim time porod se može oduljiti do dva sata. Postoje čajevi koji potiču trudove

Čaj od lista maline može se konzumirati od 37. tjedna trudnoće, jer može izazvati preuranjene trudove. Također, odličan je za omekšavanje međice koje sprječava pucanje kod poroda. Čaj od sjemenke piskavice i komorača pomaže kod dojenja i sprječavanja pucanja bradavica kod dojenja. Županijska bolnica Čakovec godišnje ima oko

1100 do 1200 poroda, oko stotinjak mjesečno. Epiziotomija se sve manje prakticira, pa tako u brojkama ispadne da oko 20 posto vaginalnih poroda završi rezanjem međice. Kako bi se to spriječilo, pomaže masiranje međice od 33. tjedna, čaj malinovog lista, te ne forsiran porod. - Nažalost, prije 20 godina bilo je normalno da se epiziotomija radi kod svake prvorotkinje, ali ti standardi su se pomaknuli edukacijama primalja, ginekologa i žena. Žena ne mora sama prolaziti porod. Doula može biti prisutna na porodu, kao i svaka osoba koja ima završeni trudnički tečaj, ne nužno onaj napravljen u čakovečkoj bolnici. Na porodu se preporuča osobu u koju trudnica ima najviše povjerenja. - Suprug, mama, tata, prijateljica, ili doula sve su to osobe koje mogu biti uz trudnicu tijekom rađanja. Nije nužno da to bude suprug, to nije potrebno

forsirati. Znaju biti prekrasna podrška, ali postoji i ona strana da muževi ne mogu vidjeti krv ili jednostavno ne mogu podnijeti da osobu koju vole vide u bolovima. Kod takve vrste rastresenosti ne treba forsirati očeve na prisustvo poroda. Zubobolja boli konstantno, trud ima svoj pik te traje u valovima. Kad prođe, žena se može normalno razgovarati, kao da se ništa ne događa. Sve je u glavi, potrebno je razumjeti, što je i prirodno, da na svijet dolazi najveće blago, ono što se čeka devet mjeseci. Nekad žene zaborave koliko su moćne i jake. Niti jedan muškarac ne bi mogao podnijeti porod, a nama je to prirodno i evolucijski, kaže primalja.

Izreka kaže dok žena rađa odlazi iz svog tijela, putuje do zvijezda po dušu svog djeteta. Zatim se zajedno vraćaju u naš svijet

Važnost dojenja Svjetska zdravstvena organizacija u prvih šest mjeseci preporuča samo dojenje, bez kapljice vode. Prvo dojenje je najvažnije, već ono u rađaonici. - Kolostrum, prvo majčino mlijeko djeca vole jer ima okus po plodnoj vodi gdje je dijete u savršenom svemiru bilo devet mjeseci. Tu je sav imunitet djeteta, prvo cjepivo. Djeca se rode sterilna, a majčino mlijeko je živo, te se sastav mijenja iz minute u minutu. Dok je djetetu dosta, ono prestane sisati. Normalno je da dijete u prvih 24 sata gubi na težini, iako je dojeno, dodaje Cecarko. Dijete traži dojku, majčinu blizinu, to je njegov način komunikacije. Primalja Karmen kaže kako je najveći mit kad se kaže da žena ima slabo mlijeko. To ne postoji. - Žene ponekad ne žele dojiti jer im je to nije privlačno, boli ih, te misle da će im dojke zbog toga promijeniti oblik. Javlja se nesigurnost, te odustajanje. Zato smo mi ovdje, da ženama pomognemo,

a nakon što napuste bolnicu uvijek se mogu obratiti Rodinom SOS telefonu za dojenje, kaže Cecarko. U fazi pripreme za porod važno je vježbanje, pripremanje zdjelice i muskulature za porod. Dojenje vraća u fit formu. Primalja Cecarko ističe važnost uzimanja vremena za sebe nakon poroda. Kad se rodi dijete, rađa se cijela nova obitelj. Nakon poroda, zna se dogodi da se žene izgube i misle da moraju biti s djetetom 24 sata na

dan. To nije točno, treba naći sat vremena za sebe. Šetnja, trčanje ili vježbanje nakon poroda vraćaju u fit formu fizički, ali i psihički. Rođenje djeteta trebalo bi biti najbolji trenutak u životu svake majke. Hormon sreće, ljubavi preplavljuje vas u trenucima kad se prvi puta susretnete s bićem koje ste čekale devet mjeseci. Primalja Cecarko zaključuje kako se ne treba bazirati na sam čin rađanja, već ono postporođajno razdoblje.

Što je rajski plin? Dušikov oksid, odnosno tzv. rajski plin ima brzo djelovanje u roku od 20 sekundi, te opuštanje slijedi nakon 2 ili 3 minute. Intezitet smirenosti može biti ubrzan iz trenutka u trenutak, dopuštajući osobi koja kontrolira sedaciju da poveća ili smanji intezitet protoka plina. Nema osjećaja "mamurluka"- plin se eliminira iz tijela u roku 3 do

5 minuta nakon što prestaje njegov dotok. - Nije da bolovi prestaju u potpunosti, međutim uz pomoć rajskog plina žena se opusti i dobiva endorfin, hormon sreće i sam po sebi analgetik, i prije rodi. Zato žene rađaju čak dva sata prije, jer se opuste, nisu toliko zgrčene. Smanjuje se osjećaj straha - objasnila je glavna primalja čakovečke bolnice.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RADOVI NA Aglomeraciji Mursko Središće povjereni Tegri i njezinim podugovarateljima

20. rujna 2019.

Odzvonilo pražnjenju septičkih jama u kanale i vodotoke

Aglomeracijom su obuhvaćena naselja: Mursko Središće, Peklenica, Hlapičina, Žabnik, Marof, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina, Čestijanec, Selnica, Vratišinec i Gornji Kraljevec S čakovečkom Tegrom potpisan je ugovor o radovima za aglomeraciju Mursko Središće u Centru za kulturu Rudar. Time je službeno započeo projekt izgradnje sustava odvodnje na području Grada Mursko Središće: naselja Mursko Središće, Peklenica i Hlapičina te Općine Sveti Martin na Muri: Žabnik, Marof, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina i Čestijanec, Općine Selnica: Selnica i Općine Vratišinec i Gornji Kraljevec. Također je predviđena rekonstrukcija sustava odvodnje na području naselja Mursko Središće. Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda će se graditi na području Murskog Središća. Projektom je obuhvaćeno i provođenje stručnog nadzora nad izgradnjom sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje, kao i nabava vozila za održavanje sustava odvodnje, upravljanje projektom i aktivnosti na promidžbi i vidljivosti tijekom trajanja projekta. Ugovor su potpisali direktor Međimurskih voda, Vladimir Topolnjak i Ivan Kolarić, direktor Tegre iz Čakovca, tvrtke koja će zajedno s podugovarateljima - Hidrotehnikom iz Savske Vesi, Međimurskom hidrogradnjom iz Savske Vesi, Đurkinom iz Čakovca, Proton iz Gornjeg Kneginca te Pomgradom iz Mur-

POGLED ODOZDO

ske Sobote graditi sustav odvodnje. Ugovor je vrijedan 165.324.837,51 kn bez PDV-a, a sufinancira se iz Kohezijskog fonda Europske unije i nacionalnih sredstava: 70,84% bespovratna sredstva EU, 12,64% Državni proračun RH, 12,64% Hrvatske vode, 3,88 % jedinice lokalne samouprave. - Sve ono što se događalo na ovom projektu do sada, pogotovo vezano uz dokumentaciju, pokazalo je da Međimurske vode, lokalna samouprava i županija razmišljaju dugoročno. U ovom trenu odobreno je 18 milijardi kuna za 43 aglomeracije, što znači da se mi ne trebamo bojati recesije, izjavio je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda istaknuo je kako je 860 milijuna kuna s PDVom došlo u Međimursku županiju kroz projekte vodoopskrbe – aglomeraciju Čakovec te sada i aglomeracije Donja Dubrava i Mursko Središće. Gradonačelnik Dražen Srpak naglasio je da je projekt aglomeracije Mursko Središće posebno značajan za općine i naselja koji do sada nisu imali riješenu kanalizaciju te su stanovnici tih naselja željno očekivali da ovaj projekt krene. Tamo gdje je i bila kanalizacija, nije bila riješena na primjeren

način, nije bilo pročistača vode te se nepročišćena voda iz septičkih jama ispuštala u vodotoke. Sada je to riješeno u obuhvatu aglomeracije, rekao je gradonačelnik Srpak. Postupak javne nabave za izgradnju sustava odvodnje započeo je u lipnju 2018. godine, ali je početak realizacije projekta kasnio jer je na dokumentaciju o nabavi bilo izjavljeno ukupno 6 žalbi od kojih su sve bile neosnovane i nedopuštene, rekao je prilikom potpisivanja ugovora direktor Međimurskih voda, Vladimir Topolnjak, dodavši da je projektom predviđena izgradnja oko 71,4 kilometara gravitacijskih i tlačnih cjevovoda, rekonstrukcija oko 7,6 km postojećeg sustava, 37 crpnih stanica, 8 kišnih preljeva i 1 retencijski bazen volumena 180 m3. „Izgradit će se i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, kapaciteta 12.000 ES s uključenim III. stupnjem pročišćavanja i kompletnim postrojenjem za obradu mulja, a na sustav javne odvodnje i pročišćavanja moći će se priključiti oko 3000 domaćinstava. U sklopu projekta, za vrijeme izgradnje sustava odvodnje osigurani su besplatni kanalizacijski priključci za sve potpisnike ugovora o priključenju na sustav javne odvodnje. (BMO)

Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda i Ivan Kolarić, direktor Tegre potpisali su ugovor za izvođenje radova na aglomeraciji Mursko Središće

Nemojmo se čuditi budu li kanalizaciju radili radnici iz Bangladeša i Indije

- U recesijsko doba nudili smo i do 25 posto niže cijene samo da firme ne propadnu, kazao je Ivan Kolarić, direktor Tegre. U međuvremenu da zadrže radnike Tegra je digla cijene rada od 25, 30 posto, a s ovom godinom će i te cijene narasti i preko 40 posto. Drastično su skočile i cijena usluga podizvođača što se lančano odrazilo na povećanje cijene za radove na aglomeracijama Mursko Središće i Donju Dubravu za 45 posto. - Cijene su samo prividno visoke, kazao je Kolarić jer kad za dvije godine ti projekti budu završavani firme će opet biti na jako maloj ili

Seobe naroda su velik biznis 21. stoljeća S S eobe naroda u povijesti čovječanstva su najprirodnija pojava poput izmjena godišnjih doba i vremenskih prilika. Sve su dramatične, potresne i mučne za one koji preseljavaju iz jednog prostora u drugi, a uz to su uznemirujuće za domicilno stanovništvo. I jedni i drugi ispunjeni su strahom jednih od drugih. Razdvajaju ih i plaše drugačije kulture i običaji. Seobe su neugodne onima koji moraju seliti, kao i starosjediocima kamo stižu doseljenici. Ba-

rem mi to dobro znamo jer smo iseljenički narod. Ali koji to narod u Europi u svojoj povijesti nije bio iseljenički? našeg kontinenta narode su na seobu tjerale oskudica, glad, ratovi i prenapučenost. Ni Međimurje toga nije bilo pošteđeno. U prošlom stoljeću tisuće i tisuće Međimuraca razmiljeli su se po Europi i svijetu od sjeverne Amerike do Australije, a u ovom nastavili trend. I sigurno smo kao doseljenici drugima strani

i čudni, dok se ne uklopimo da manje stršimo. U Europi trenutno vlada velika demografska suša. Posljedica toga je doseljavanje ljudi s Bliskog istoka, Azije i Afrike u Europu. to je okidač za takvu seobu? Nema jednog odgovora na to pitanje, puno je čimbenika koji su doveli do toga. Duboko u samoj srži je ljudski razlog, bijeg od siromaštva, besperspektivnosti i nada da novi svijet pruža bolju budućnost.

eobe naroda velik su biznis 21. stoljeća koji cvate ilegalno i legalno. Ilegalno kroz trgovinu i šverc ljudi, legalno preko agencija koje radnike transferiraju iz zemalja koje imaju višak radne snage u zemlje koje njima oskudijevaju. Dok su naši građevinari u potrazi za boljom zaradom otišli na zapad, oni iz Bangladeša mogli bi doći k nama. Doći će ako nam neće imati tko graditi kanalizaciju, popravljati ceste, graditi stanove. Da život ne stane.

nikakvoj profitabilnosti. istaknuo je Ivan Kolarić, direktor Tegre. Drugo je pitanje hoćemo li uspjeti naći radnu snagu. - Iskreno, ne znam, kaže Kolarić. Bazen radne snage oko nas je ispražnjen i u BIH, kao i Srbiji. I tamošnjoj radnoj snazi su atraktivnije zapadne zemlje. - Nama se sada intenzivno nudi radna snaga iz Bangladeša i Indije, s područja koja su nama kulturološki potpuno nepoznata, a i mi smo za njih potpuno novi svijet. No, ići ćemo i na tu soluciju. Iz iskustava drugih zemalja znamo da će prilagodba na novu radnu snagu trajati dvije, tri do pet godina da vidimo što mi možemo očekivati

Plačemo nad odlaskom liječnika u inozemstvo, opravdano jer nije svejedno hoće li nas imati tko liječiti. Ali iz pučke škole znamo da je čistoća pola zdravlja i da je održavanje komunalnog standarda zdravstveno važno za kvalitetu života. dakle dolazi radnik koji na tome radi, kako izgleda ili se zove je nevažno ako radi svoj posao. Za Međimurje je važniji da bude uređeno i čisto, nego je li radnik iz Bangladeša ili Čakovca. Služeći plaću sebi, osigurava mirovinu nama. To su posljedice života u globalizaciji.

od tih radnika i što oni očekuju od Hrvatske, kazao je Kolarić. Na pitanje kako se odvija transfer tih radnika u Hrvatsku, Kolarić je kazao da za sada još nema iskustva s time osim sa sastanaka s agencijama koje su radile transfer tih radnika u Katar, Saudijsku Arabiju i tržišta Bliskog istoka. Ipak malo njih ima iskustvo rada u zemljama EU jer su do sada bili koncentrirani na projekte u Dubaiju, Kataru, Bahreinu i tržišta koja su vezana uz mega projekte na tamošnjem području. A sada traže modus suradnje za prebacivanje radnika ovdašnjim graditeljskim firmama. (BMO)

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

20. rujna 2019.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBITELJSKO GOSPODARSTVO za proizvodnju domaćih proizvoda i preradu mesa

POSAO I NOVAC: pitanja i odgovori

Pustite paušaliste na miru, oni nisu zlorabitelji!

- Naše “meso z tiblice” kojeg dobivamo iz vlastite proizvodnje je proizvod koji je visokovrijedan i kvalitetan, ističe Ivica Vidović

edna od rijetkih dobrih novih stvari koja je u proteklih nekoliko godina zaživjela u Hrvatskoj u smislu pokretanja samostalnog biznisa je upravo mogućnost otvaranja paušalnog obrta kroz kojeg jedna fizička osoba, uz minimalne troškove i davanja državi, može u punom smislu i sa što manjim financijskim rizikom ostvarivati vlastite poslovne ambicije i kreativnost, pri čemu se ne radi samo o tradicionalnim obrtima poput bravara, dimnjačara, cvjećara ili određenih majstorskih zanimanja, već se u vidu obrta svojim poslom mogu baviti i visokoobrazovane osobe poput informatičara i osoba koje daju određeni vid intelektualnih poslovnih usluga. dok je vlast prošle godine poduzetnike koji si isplaćuju plaće manje od onih kako si je zamislio netko u vrhu vlasti nazivala zlorabiteljima, sada su na red došli upravo ti građani koji imaju paušalne obrte da ih se naziva pogrdnim imenima. Pri čemu vlast i njima najbliži ne biraju riječi, pa samostalne obveznike plaćanja poreza i doprinosa, koji su krenuli u vlastite poduzetničke vode na najjednostavniji način i otvorili paušalni obrt, prozivaju da masovno varaju državu, te da razliku od zarade umjesto državi, stavljaju u vlastiti džep. vakvi napadi su nažalost bili doista za očekivati jer u našoj državi sve što netko privatno stvara vlast je naučena omalovažiti. Čini se da oni u vlasti imaju neke duboke komplekse vlastite poduzetničke nesposobnosti budući da sami ne znaju stvarati novu vrijednost, već su se, po inerciji našeg tromog sustava, priklonili shvaćanju da je najvažnije imati stabilnost i sigurnost koju donosi javni novac proračunskih obveznika, a još povrh svega, smatraju da za njih novca jednostavno mora biti. tako se vječna borba između privatnog i javnog kod nas nastavlja, a ako privatni sektor sada ne digne pravu hajku na vlast koja im želi uzeti ono malo prostora kroz kojeg sada uspješno funkcionira, paušalni obrti će se početi gasiti. Očito nitko u vlasti ne vidi i ne razmišlja da ako obrtnicima paušalistima ostane više novaca u njihovom vlastitom džepu, da će više tog novca stići u svakodnevnu potrošnju tih poduzetnika, te da se njihovim jačanjem

Ostao doma i otvorio I vlastitu mesnicu - Odlučio sam postati sam svoj gazda i doma raditi ono što najbolje znam- meso z tiblice, sušene kobasice, kobasice za kuhanje, tlačenicu, kosanu mast, svinjsku mast, salamu šunkaricu, govori Ivica Vidović Trendovi na našem tržištu prehrane u posljednje se vrijeme mijenjaju u korist domaćih proizvoda. U prvi plan ponovno izbija povrće uzgojeno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, voće direktno s voćnjaka kao i meso s farmi te prerađevine po recepturama naših baka i djedova bez suvišnih kemijskih dodataka. Vođen tom mišlju, ali i željom da život i život obitelji te posao uzme u vlastite ruke, 37-godišnji Ivica Vidović iz Poleva, u siječnju prošle godine, na obiteljskom je imanju otvorio svoju mesnicu, odnosno, osnovao je obiteljsko gospodarstvo za proizvodnju domaćih tradicionalnih proizvoda te preradu mesa. - Godinama sam radio kao mesar u jednoj privatnoj firmi gdje sam izučio zanat. U jednom trenutku, kaže naš sugovornik, trebalo je napraviti prekretnicu i odvagnuti, otići van i tamo nastaviti isti posao ili ostati doma. Odlučio je jednostavno postati sam svoj gazda i doma raditi ono što najbolje zna- meso z tiblice, sušene kobasice, kobasice za kuhanje, tlačenicu, kosanu mast, svinjsku mast, salamu šunkaricu … - Nisam se zaletavao na slijepo, pažljivo sam razmo-

trio mogućnosti i kad sam uvidio da postoji potreba za takvom vrstom domaćih proizvoda, odluka je pala. S riječi je ubrzo prešao i na djelo te je stvorio prostor od 50-tak kvadrata u kojem se danas nalazi mala i suvremeno opremljena mesnica. Pored nje, na duplo većoj kvadraturi, smjestili pak su se alati i mašine za izradu prerađevina, isključivo iz svinjskog mesa. Naime, odlučio je ne svaštariti već se bazirati na svinjetinu s vlastitog imanja dok, mu dio sirovine osiguravaju kooperanti. Drugim riječima, prerađuje samo meso provjerene kvalitete s domaćih farmi.

Vlastita i tradicionalna receptura mesnih delicija

Dijete “sa sela” nije trebalo dugo tražiti posebne recepte i recepture prerade mesa već se samo osvrnuo na svoju obitelj, svoju baku i djeda koji su godinama radili kobasice, čurke, meso z tiblice i slične proizvode na koje se naviknuo. S druge strane to su i lokalni recepti koje paše lokalnom stanovništvu ali i većem dijelu Međimuraca, tako da svaki komad mesa i prerađevina nađe put do kupca. A poznato je da dugogodišnja provjerena receptura ga-

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

rantira bogatstvo okusa. - Naše “meso z tiblice” kojeg dobivamo iz vlastite proizvodnje je proizvod koji je visokovrijedan i kvalitetan, ističe mesar Ivica. Meso suši tradicionalnim načinom na suha bukova drva. Na domaćoj recepturi temelji se i izrada čurki, kako crnih tako i bijelih od prosene kaše.

Vrhunska domaća kvaliteta

- Ono čime se želimo baviti i posebno razvijati u budućnosti je unapređenje procesa proizvodnje mesnih proizvoda, ističe mesar Ivica. Iako domaći proizvodi zahtijevaju mnogo truda, cilj im je zadovoljan ku-

pac koji se stalno vraća, stoga je i cijena vrlo bitna i kod njih primamljiva. Budući da dolazi vrijeme berbi u voćnjacima, vinogradima, ali i našim poljima, upravo su ovakvi proizvodi pravi razlog za predah. Ne mora to biti kobasica ili čurka, može se jesti salama, meso z tiblice ili pak već prije pripremiti pečenka. Istina, u goricama nema berbe bez kotlovine, bez roštilja što uostalom ni ne mora biti razlog za roštiljanje. Uglavnom bilo kakav razlog izabrali, vrijeme je da se potraže proizvodi mesnice Vidović u Polevama. (Vlasta Vugrinec)

Piše: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. stvaraju nove vrijednosti za cijelo društvo, a u konačnici i nove uplate poreza u proračun!? bog čega sve u ovoj državi mora biti posvećeno očuvanju i zaštiti sustava, kad je on sam po sebi toliko nepravedan i pohlepan? Ima li uopće slobodnom i sposobnom građaninu smisla ostati živjeti i raditi u ovakvoj državi? Zar želimo novi val iseljenika, pa da nakon što su nam bauštelci i najbolji majstori otišli put Njemačke, da se isto dogodi i s najkvalitetnijim i potencijalno najuspješnijim dijelom visokoobrazovanih? esmo li država apsurda? I dok javna vlast liječnike u javnim bolnicama plaća premalo, a u javnim nabavama plaća previše pa nas neće imati tko ni liječiti, ili pak uvodi kurikularnu reformu u stare školske zgrade u kojima se nastava još uvijek izvodi u dvije smjene, kako je bilo pred pedeset godina, ili pak imaju ideje o nacionalnim mirovinama u sustavu koji ionako nema dovoljno novaca za isplatu pravih mirovina, a to upravo zbog svih onih koji imaju povlaštene mirovine i kojih je previše, sada se kroz nove apsurdne ideje želi poniziti dijelove privatnog sektora koji sami stvaraju novu vrijednost. Ima li tome kraja? akon je pušten u javnu raspravu, a komentare na predloženo se može upisati na e-savjetovanju. No, bez javnog pritiska na politiku i javnih istupa putem medija i društvenih mreža neće se moći motivirati ljude na dizanje glasa i slanje poruke o ultimatumu: ili će porezi biti niži, ili ćemo poreze plaćati drugdje. Zbog svega toga privatni sektor u ovoj državi jednostavno mora voditi svoju borbu za svoja prava i pravednost. Inače će nestati.

Crna kronika

TKO TO VOLI tijekom vikenda na noge dizati vatrogasce Hodošana?

VARAŽDIN

15. listopada počinje suđenje Smiljani Srnec Na Županijskom sudu u Varaždinu počelo je pripremno ročište u postupku protiv Smiljane Srnec (45), optužene da je 2000. godine ubila sestru Jasminu Dominić. Branitelj Smiljane Srnec osporio je optužnicu u cijelosti, a suđenje bi trebalo početi idućeg mjeseca. Kako doznajemo Smiljana Srnec se ne osjeća krivom za ubojstvo sestre Jasmine iako je u prvom privođenju rekla suprotno.

Nakon što je Županijski sud usvojio optužni prijedlog Županijskog državnog odvjetništva, suđenje će početi 15. listopada ispitivanjem prvih svjedoka. Smiljanu Županijsko državno odvjetništvo tereti da je s pet udaraca tupim, tvrdim predmetom ubila mlađu sestru Jasminu Dominić, čije je tijelo ove godine nakon 19 godina pronađeno u zamrzivaču obiteljske kuće u Palovcu. (dv)

ŽABNIK

Pokušaj pljačke na benzinskoj pumpi U srijedu, 18. rujna 2019. godine u 22:57 u Žabniku, Ulici Zrinskih, na benzinskoj postaji, nepoznati počinitelj pokušao je izvršiti razbojništvo. Najprije je pokušao provaliti u prostorije benzinske postaje. Nailaskom 48-godišnjeg zaposlenika, držeći pištolj u ruci, prijeteći je zatražio da mu preda novac. Nakon što mu je zaposlenik rekao da je blagajna prazna, počinitelj se trčeći udaljio s mjesta događaja. Zaposlenik benzinske postaje tijekom pokušaja razbojništva nije ozlijeđen.

Opis počinitelja: muškarac jače tjelesne građe, visok oko 165 cm, obučen u zimsku jaknu tamnije boje, na nogama je imao obuvene bijele tenisice, dok je na leđima nosio tamni ruksak, a na glavi je imao crnu, tzv. „fantomku“ i kapu šiltericu. Policija intenzivno traga za počiniteljem. Mole se građani koji raspolažu s korisnim informacijama o ovom događaju da se osobno jave u najbližu policijsku postaju ili da nazovu na broj telefona 192. (vv)

KOTORIBA

Iz nezaključene kuće ukrao novac Između 10. i 13. rujna 2019. godine u Kotoribi, Ulici Ruđera Boškovića, nepoznati počinitelj ušao je u nezaključanu kuću u vlasništvu 74-godišnjaka, odakle je ukrao novac i štednu

knjižicu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

DRŽIMUREC

Maloljetnik ukrao tri puške i streljivo Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je maloljetnik s područja Međimurske županije, počinio kazneno djelo teške krađe, izvijestila je PU međimurska. Naime, osumnjičeni maloljetnik je početkom srpnja ove godine u Držimurcu, provalio u obiteljsku kuću te iz podrumskih prostorija ukrao tri puške i nekoliko stotina komada pripadajućeg streljiva, sve vlasništvo 34-godišnjaka. Ujedno, iz spavaće sobe ukrao je dvije bankovne

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kartice i raznu dokumentaciju za kuću, vlasništvo 73-godišnjaka. Tijekom istraživanja pretražene su prostorije obiteljske kuće u Piškorovcu, a koje koristi 38-godišnjak te su tom prilikom pronađene dvije ukradene puške te dio ukradenog streljiva. Prema maloljetnom osumnjičeniku podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja. (dv)

20. rujna 2019.

25 požara u samo dva mjeseca u Hodošanu - Ne pogasimo požar na jednom mjestu, već gori na drugoj ili trećoj lokaciji. Požare izaziva netko tko nas dobro zna ili prati naše aktivnosti, ističe Dominik Kovačić, zapovjednik DVD-a Hodošan

Započeli su 6. srpnja, nastaju tijekom vikenda, od petka popodne do nedjelje navečer i do danas nije se našao počinitelj. - Dolaskom na samo požarište vidi se da je uzrok požara ljudska radnja, a moja je pretpostavka da su svi podmetnuti, ističe Dominik Kovačić, zapovjednik DVD-a Hodošan. Požari uglavnom izbijaju na strništima, područjima van naselja, udaljeno od cesta tako da je isključeno statičko iskrenje vozila, zapaljenje odbačenim opuškom ili bilo kakvo drugo samozapaljenje. Simptomatično je i to što se na požarištu ne mogu pronaći nikakvi tragovi. Nema tragova stopala, automobilskih guma, ali ni tragova koji bi ukazivali na uzrok poput krpe s benzinom, kocke za

potpaljivanje i slično. Isto tako, nema ni svjedoka koji bi eventualno vidjeli nekoga da šeće tim područjem. - Za sada ne možemo ni u koga uprijeti prstom, dodaje naš sugovornik. S obzirom na učestalost požara, ali i činjenice da je tijekom jednog dana znalo gorjeti i na više lokacija, vatrogasci su uvjereni da ih netko namjerno izaziva i voli ih dizati na noge. U prilog tome idu i 4 intervencije u petak, 13. rujna. - Bio je to doista pravi petak 13. Tek što smo se vratili s intervencije gašenja požara na groblju, dobili smo dojavu da ponovno tamo gori, ispričao nam je Stjepan Vidović, predsjednik DVD-a. U prvi mah sam pomislio kako nismo do kraja ugasili vatru, no po dolasku na požarište uspostavilo se kako je vatra izbila svega nekoliko desetaka metara dalje. Upravo su to razlozi zbog kojih su uvjereni da ih “piroman” ili više njih dobro pozna, zna sve njihove aktivnosti ili ih jednostavno skriven promatra i prati. U cilju otkrivanja počinitelja, pokušali su već sve, od ophodnji u civilu po danu i mraku, kroz tjedan i dane

Kako bi nešto više doznali o slučaju paleža, odnosno profilu počinitelja, obratili smo se Živku Miševiću, voditelju Odjela psihijatrije čakovečke bolnice. Prema njegovim riječima, pravih piromana nema puno i u svojoj praksi do sada nije liječio ni jednog. - U ovom slučaju ne mora biti riječ o klasičnom piroma-

nu, odnosno osobi s kliničkom dijagnozom, istaknuo Živko Mišević. Kako se radi o požarima u kojima nema veće materijalne štete, prije bi se reklo da se radi o nekome tko voli izazivati pozornost, igrati se s vatrogascima i provjeravati njihovu spremnost, netko tko možda uživa u igri skrivača.

Posljednja dva mjeseca, u Hodošanu su praktički svi na nogama i pri kraju snaga. Netko se, naime. igra njihovim živcima i strpljenjem paleći vatru po strništu i groblju. Vatrogasci su od početka srpnja pa do danas evidentirali čak 25 intervencija na požarištima.

Požari krenuli 6. srpnja

Počinitelj ne mora nužno biti piroman

ČAKOVEC

- Za sada ne možemo ni u koga uprijeti prstom, ističe zapovjednik hodošanskih vatrogasaca Dominik Kovačić vikenda. Nije pomogla čak ni termovizijska kamera.

Najveća šteta na groblju

Najveća materijalna šteta nastala je u požaru, tj. dva požara na groblju. Iako još nije precizirana, ipak seže i do nekoliko desetaka tisuća kuna jer je izgorjelo 46 cimpreza i oštećeno je 18 spomenika. Znatna štetu pretrpio je i poljoprivrednik kojem je u polju prema Palinovcu izgorjela parcela pod pšenicom. Sve to je prijavljeno Policiji koja je izašla na teren, napravila zapisnik i na kraju je podnijeta kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu.Što se ostalih požarišta tiče, nema veće direktne

štete pa nisu ni prijavljeni. - Na strništima nema što izgorjeti, ali poljoprivrednici se ipak žale, objašnjava mladi zapovjednik. Naime, shodno direktivi EU biljni ostaci ne smiju se paliti jer se gubi pravo na potporu. S druge strane sada su već svi “pod prismotrom”. Pitaju se je li u pitanju osoba s psihičkim poremećajem, osoba koja radi tijekom tjedna negdje vani, a vikendom je slobodna. Na svjetlo dana čak se izvukla i davna priča s područja općine Belice kada je jedan tamošnji DVD-e imao u svom sastavu imao pripadnika JVP te su u samo dva mjeseca izgorjela 4 škednja. Na kraju se ispostavilo da je za požare bila odgovorna njegova supruga. (vv)

Pijan naletio na maloljetnog biciklista i mopedista U Čakovcu u Športskoj ulici, dogodila se prometna nesreća u kojoj je vozač automobila naletio na maloljetne vozače mopeda i bicikla. Upravljajući kolnikom Športske ulice, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 2,04 promila, 56-godišnji vozač osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, nije se kretao vozilom što bliže desnom rubu kolnika te je na ravnom dijelu ceste prešao na lijevu stranu kolnika. Na promet-

noj traci namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera, prednjim dijelom automobila udario je u prednji dio mopeda čakovečke registracije kojim je upravljao maloljetni vozač. Nakon sudara došlo je do zanošenja mopeda i djelomičnog odbačaja na nogostup, gdje je udario u prednji kotač bicikla, kojim je nogostupom upravljao, također maloljetni biciklist. Ozlijeđeni vozači mopeda i bicikla vozilom hitne

Mopedom je upravljao maloljetni vozač koji je završio u bolnici medicinske pomoći preve- kovca, uhićen je i priveden zeni su u čakovečku bolnicu, u policijsku postaju. Nakon gdje će se njihove ozljede na- utvrđivanja ozljeda slijedi knadno okvalificirati. kvalifikacija događaja (preVozač osobnog automo- kršajna ili kaznena odgovorbila s područja grada Ča- nost vozača automobila).

20. rujna 2019.

NAJAVLJUJEMO: SAJAM SIGURNOSTI I PREVENCIJE policijske uprave međimurske

Policijski posao i super modernu opremu predstavljaju građanima Sajam će se održati u utorak, 24. rujna 2019. godine od 10 do 16 sati u Čakovcu, Športskoj ulici, na vanjskim terenima SRC Mladost Policijska uprava međimurska uz potporu Grada Čakovca i Vijeća za prevenciju Grada Čakovca te Vijeća za prevenciju Međimurske županije i ove godine organizira šesti Sajam sigurnosti i prevencije koji je jedan od najvećih i najznačajnijih događaja u godini po pitanju prevencije. Sajam će se održati u utorak, 24. rujna 2019. godine od 10 do 16 sati u Čakovcu, Športskoj ulici, na vanjskim terenima SRC Mladost, dok će se u slučaju lošeg vremena sajam održati u prostorijama sportske dvorane Graditeljske škole Čakovec, Športska ulica 1. Svečana akademija povodom Dana policije i otvorenje Sajma održat će se s početkom u 11 sati u velikoj dvorani Srednje škole Čakovec na adresi Jakova Gotovca 2, dok se kao i prošlih godina, pa tako i ove, očekuje dolazak potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova, dr. sc. Davora Božinovića. Sajam pruža jedinstvenu priliku svim građanima da se upoznaju s radom i opremom policije, kao i sa svim aktivnostima ostalih subjekata u društvu koji se bave prevencijom, zaštitom i sigurnošću građana. Policijska uprava međimurska jedna je od najuspješnijih policijskih uprava u Republici Hrvatskoj na provođenju preventivnih programa, projekata, akcija i aktivnosti. Inovativnošću njezinih poli-

PROLONGIRAJTE SVOJ VID U NAŠOJ POLIKLINICI

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

cijskih službenika želi se što više približiti preventivni rad policije svim slojevima društvene zajednice. Na sajmu će se predstaviti više od pedeset izlagača. I ove godine javnosti će se predstaviti Javna vatrogasna postrojba iz Čakovca, Hrvatska gorska služba spašavanja i Crveni križ. Poslove i preventivne aktivnosti policije predstavit će policijski službenici Ravnateljstva policije MUP-a, Policijske uprave varaždinske, koprivničko-križevačke, osječko-baranjske, zagrebačke i međimurske te dragi gosti, policijski službenici iz Mađarske i Republike Slovenije. Atraktivne pokazne vježbe građanima će prezentirati pripadnici Interventne jedinice policije Policijske uprave

međimurske. Djelatnici Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba predstavit će razne forenzičke metode i sredstva za pronalazak, izuzimanje i vještačenje tragova s mjesta događaja. Izuzetno zahtjevne pokazne vježbe spašavanja ozlijeđenih osoba prikazat će pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja. Svakako, među najatraktivnije događaje ubraja se i dolazak službenog helikoptera Ministarstva unutarnjih poslova. Za naše najmlađe posjetitelje organiziran je velik broj atraktivnih i edukativnih radionica, kao što su mobilni poligon Sigurno u prometu, kojeg provodi Jumicar program prometne kulture za najmlađe u suradnji s prometnom policijom, a

svojim aktivnostima i simulatorima sudara te prevrtanja predstavit će se HAK, čiji će djelatnici uz filmsku projekciju održati predavanje o uzrocima i posljedicama prometnih nesreća. Također, predviđene su i mnogobrojne radionice za osnovnoškolce i srednjoškolce, kao bi se i naši školarci upoznali sa širokim spektrom preventivnih aktivnosti koje provodi policija i drugi subjekti u društvu zaduženi za zaštitu i sigurnost građana. Ovom prilikom pozivamo sve žitelje Međimurske županije, a i šire, da posjete Sajam sigurnosti i prevencije 2019. te svojim aktivnim sudjelovanjem prepoznaju značaj prevencije u suzbijanju svih oblika nedopuštenih ponašanja. (dv)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tko pod drugim jamu kopa...

rhovni sud Republike Hrvatske konačno je presudio je da su banke zbog kamata na švicarske franke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika potrošačkih kredita, koristeći nepoštene i ništetne odredbe uvođenjem švicarskog franka kao valutu. To znači da će svi koji su podigli kredit u švicarskim francima moći tužiti banku i vjerojatno imati dobre izglede da dobiju presudu u svoju korist. Ono što ostaje manje poznato javnosti je sudbina jamaca kredita. Činjenica je da su banke znale tražiti po dva ili čak tri jamca, koji su nemogućnošću plaćanja visokih rata onoga tko je uzeo kredit postali svojevrsni taoci banaka i umjesto dužnika otplaćivali kredit. vako od nas poznaje barem nekoliko građana koji su pali u duboku financijsku jamu zvanu jamci. Sad se pokazuje da su uz mnoge građane dosta stradali i hrvatski branitelji, zato što svoja prijateljstva i stavljanje života na kocku u ratu nisu zaboravili u miru. Jednostavno, dosta ih je koji su uzimali kredite, a još više koji su bili jamci ratnim prijateljima. Razlog je dakako financijska neupućenost, no to ne spašava one koji su znali o čemu je riječ, financijske stručnjake u bankama od moralnih i drugih osuda. Konkretno, nisam ni slutio da su tri poznanika i prijatelja od kojih jedan živi u Varaždinu, drugi u Čakovcu, a treći na selu u donjem Međimurju zapravo postali robovi banaka. Najteže im je to bilo izreći, pa se sve saznaje naknadno. rvi iz jednog sela u donjem Međimurju i danas otplaćuje kredit jer je bio jamac ratnom drugu, a mora školovati djecu, pa sad i dodatno teško radi jer mu mirovina nije dovoljna za život. Drugi je primjer nevjerojatan. Zbog ratne solidarnosti, jedan

Prošlogodišnji Sajam prevencije koji se održao u GOC-u

je ratni vojni invalid bio višestruki jamac, što sad više nije moguće zbog novih zakonskih propisa. Danas otplaćuje više kredita za druge. a nešto nije u redu saznao je kad mu je cijela mirovina bila blokirana više mjeseci. Kako je društveno angažiran, sramio se reći što mu se dogodilo, bio je zatvoren u svoj stan u četiri zida, nije se usudio otići van da ga netko ne pozove na kavu jer nije imao ni kune. Zbog toga je po Varaždinu godinama šetao samo noću. Na sreću, dijelom ga je spasio novi zakon pa sad dobiva barem dio mirovine, a nevaljale i ništetne kredite će valjda otplaćivati i njegova djeca, jer ako se prihvati nasljedstvo, s njime idu i dugovi. reći slučaj je iz Čakovca. Prijatelj, informatički stručnjak je bio treći jamac za određeni kredit, na kraju je ispalo da on jedini može vraćati kredit, što je godinama i činio i uspio vratiti sve što je navodno bio dužan banci. Danas ima svojevrsnu psihološku i financijsku averziju prema bankama, a to je prenio i na svoju djecu.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. - e-Građani : https://pretinac.gov.hr/KorisnickiPretinac/eGradani.html

PAKET ZA ŠKOLU 15% popusta uz mogućnost plaćanja na rate TOKICA; KRPICA I

SPREJ ZA ČIŠĆENJE GRATIS ZA SVE ĐAKE I STUDENTE

Koristite elektroničku uslugu.

0d 1. rujna do 1. listopada

briljant@briljant.hr www.briljant.hr

Kontakt Briljant concept store ČAKOVEC, Galerija Sjever, Svetojelenska cesta 25, tel./fax. 040 311 877 Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644

Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa. Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2019.

MEĐIMURSKE PODUZETNIČKE POTPORNE INSTITUCIJE PODRŽALE BOND PILOT-USLUGE Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) predstavila je na završnoj konferenciji rezultate pilot-projekta BOND - Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI) koji je pokrenut s ciljem okupljanja različitih vrsta

poduzetničkih potpornih institucija na jednom mjestu. Kroz projekt BOND uspostavljeno je 5 pilot usluga, čime se nastoji smanjiti razlike u regijama i svim poduzetnicima u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima olakšati pristup poslovnim znanjima, vješti-

nama i informacijama ključnim za rast i razvoj poslovanja. U sklopu decentralizacije usluga HAMAG-BICRO-a otvorene su ispostave u Čakovcu i Antunovcu. Ispostavama se mogu obratiti svi lokalni poduzetnici. Trenutno sjedište ispostave Čakovec nalazi se u pro-

storijama Javne ustanove za razvoj Međimurske županije (REDEA), a uskoro očekuje njezino preseljenje u prostorije Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje (TICM), Ulica bana Josipa Jelačića 22/b u Čakovcu. U ispostavama HAMAG-BICRO-a organizirat će se informativne radi-

onice za lokalne poduzetnike i održavati individualni sastanci s njima. Iz Međimurske županije u radu mreže BOND sudjeluju Tehnološkoinovacijski centar Međimurje d.o.o., Međimurska energetska agencija d.o.o. i Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA. U mreži

BOND se također nalaze i Poslovna zona Ivanec d.o.o., Tehnološki park Varaždin d.o.o. i AZRA d.o.o. iz Varaždinske županije. Kao dio BOND projekta, imali su priliku testirati svih pet razvijenih pilot-usluga te su ih ocijenili korisnima za učinkovitije poslovanje.

SVJEDOČANSTVO O RUJNU 1991. GODINE kada je jugoslavenska vojska otišla zauvijek iz našeg kraja

Oficire JNA pokušavalo se prvo “smekšati” tortama. Nije išlo! - Dežurni oficir kad je vidio žene i tortu, zaurlao je: Nosite tortu i marš napolje ako želite ostati žive, kazao je svjedok tih događaja, kasnije vojnik 7. GBR i čovjek koji je u Oluji 1995. godine podignuo hrvatsku zastavu na kninsku tvrđavu Edo Baltić iz Čakovca

Međimurje prvo oslobođeno hrvatsko područje 1991. 28. obljetnica oslobođenja Međimurja 1991. i Dan međimurskih branitelja nizom su događaja i svečanosti obilježeni u utorak, 17. rujna. Na Trgu Republike u Čakovcu u jutarnjim je satima postavljena izložba pješadijskog naoružanja i opreme, a predstavljene su i mogućnosti školovanja za potrebe Hrvatske vojske. Počast stradalim međimurskim braniteljima odana je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja Domovinskog rata Međimurske županije u Perivoju Zrinskih te svetom misom u Crkvi svetog Nikole biskupa. Središnji događaj obilježavanja bila je svečana akademija u Katoličkom domu. Predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba Općine Čakovec Anton Jurinec istaknuo je kako su pripreme za oslobođenje trajale od svibnja 1991. godine te s posebnim ponosom naveo kako je Međimurje bilo prvo u potpunosti oslobođeno hrvatsko područje. Zorana Vidović, sadašnji zamjenik gradonačelnika grada Čakovca bio je neposredni sudionik oslobađanja Međimurja. Prisjetio se 78 suboraca, pripadnika Hrvatske vojske i policije koji su utkali svoje živote u temelje domovine te najavio da će Grad Čakovec

iduće godine na gradskom groblju urediti poseban dio namijenjen poginulim i nestalim braniteljima. Predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Podružnice Međimurske županije Stjepan Horvat istaknuo je kako oslobođenjem Međimurja rat za međimurske branitelje nije završio, već su oni pomogli u obrani Varaždina, Koprivnice, Petrinje, Osijeka, Zagreba i Pirovca. O tome da se premalo se zna i govori o doprinosu Međimuraca i u Domovinskom ratu u ovoj prigodi je naglasio i župan Matija Posavec. Na svečanoj akademiji prikazan je dokumentarni film „Bura duše“ koji govori o trojici hrvatskih branitelja te njihovom životnom, ratnom i duhovnom putovanju, među kojima je i međimurski branitelj Darko Horvat. Udruga veterana, vojnika i domoljuba iz Zagreba filmom je željela pokazati primjere branitelja koji su vjerom u Boga unatoč osobnim teškoćama, ranjavanjima ili gubicima voljenih našli perspektivu za daljnji život i othrvali se depresiji i ovisnosti, što je potvrdio predstavnik Udruge Vlado Hoblaj. Glazbeni doprinos svečanosti dali su Josip Šavora i Gorčki tamburaši. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Piše: Josip Šimunko Dvadeset i osma obljetnica oslobođenja Međimurja od jugoarmije koja se slavi 17. rujna svake godine proslavljena je u utorak, polaganjem vijenaca uz spomenik u Perivoju Zrinskih, svetom misom u Čakovcu i svečanom akademijom. Jedan od svjedoka povijesti ratne 1991. godine u Čakovcu je i Edvard Baltić Edo, po zanimanju kuhar koji, koje li simbolike, danas živi u ulici 17. rujna 1991. u Čakovcu, a je nekad je radio u nadaleko poznatom kafiću „Viktorija“ u Pribislavcu, zatim u Novom Selu Rok, pa na Jadranu. Kazuje: - Mnogi Čakovčanci su tih ratnih dana pomagali da sve mirno završi, da mladi vojnici iz tadašnje kasarne JNA u Čakovcu odu svojim kućama. Ne sjećam se više svega, no pamtim ono što sam osobno doživio. Moja je kuća, naime, odmah preko puta vojarne.

Torta nije pomogla

Sjetio se tako jednog simpatičnog pokušaja da se prije

same blokade omekša stav oficira JNA, da se povuku iz Čakovca na miran način. - Jednom prilikom žene su ispekle tortu za jednog mladog vojnika jer mu je bio rođendan i nosile mu tortu u vojarnu, s ciljem da „smekšaju“ oficire. No dežurni oficir kad je vidio žene i tortu, zaurlao je: - Nosite tortu i marš napolje ako želite ostati žive i otjerao ih. Znam da se mladim vojnicima pomagalo koliko se moglo, a koliko je prebjega bilo uz našu pomoć ne znam više. Pomagali su tih dana mnogi, pogotovo oni čije su kuće uz vojarnu u Čakovcu. Dakako, nakon 14. rujna i blokade vojarne bilo je drugačije, prevladala je vojna komponenta i pregovori, o tome se zna dosta. Inače, odmah sam se odazvao mobilizacijskom pozivu u tadašnju našu TO. Do oslobođenja vojarne u Čakovcu bili smo na blokadi vojarne u pričuvi, a zatim je naš minobacački vod premješten na međimursku stranu Drave, a u blizini vojnog poligona Macinka kod Varaždina.

28. Obljetnica oslobođenja Međimurja 1991. i Dan međimurskih branitelja obilježeni su u utorak, 17. rujna u Čakovcu

Edvard Baltić Edo - svjedok događaja 1991. godine i oslobođenja Čakovca od JNA

Prva granata na dravski most kod Varaždina Mnogi ne znaju da je prvu tenkovsku granatu jugovojska ispalila s poligona Macinka na dravski most, danas most Bana Jelačića kod Varaždina. Bilo je to u noći s 18. na 19. rujna 1991. godine. Tenkovska granata preletjela je nas i tresnula negdje uz most, kojeg na sreću nisu pogodili, a zatim i druge. - Kasnije sam postao dragovoljac 54. Samostalne pješačke bojne iz Čakovca, s kojom sam ratovao sve do demobilizacije u prosincu 1992. godine. Nakon toga sam se zaposlio kao kuhar, no nisam mogao izdržati, pred kraj 1993. prijavio sam se u 7. gardijsku brigadu. S njom sam prošao cijeli Domovinski rat do ranjavanja, slučaj je htio da sam jedan od gardista koji je među prvima izvjesio hrvatsku zastavu na kninsku tvrđavu. Nas se

jedanaest počelo penjati na tvrđavu, u prvi mah samo četvorica smo se popeli na nju, a zatim i drugi. To se ne zaboravlja.

Bilo bi još bolje da je više sloge među političarima

Teško sam ranjen 15. rujna 1995. godine u akciji 7. gardijske brigade kod Drvara, nakon Splitskog sporazuma. To mi je danas drugi rođendan. Neprijateljski rafal me presjekao preko prsiju, suborac i prijatelj uz mene ostao je na mjestu mrtav. Sad sam ratni vojni invalid, šetam od doktora do doktora po bolnicama, najteže je kad dolazi promjena vremena. Kad se ovih dana ponovno prisjećam prvih ratnih događaja i Domovinskog rata mogu iskreno reći: danas nam je puno bolje nego prije, što god se govorilo. Moglo bi nam biti i još mnogo bolje da je više sloge među političarima.

Predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba Općine Čakovec Anton Jurinec istaknuo je kako su pripreme za oslobođenje trajale od svibnja 1991. god.

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEĆNICI PRIBISLAVCA glasali o referendumu za opoziv načelnice nakon milijunske pronevjere novca

Oporba nije uspjela u rušenju Višnje Ivačić Bilo je potrebno 2/3 glasova vijećnika kako bi se ova odluka izglasala, tj. 10 “ruku”, a rezultat je bio tek 6 glasova ZA i 5 suzdržanih Nakon milijunske pronevjere općinskog novca u Pribislavcu strasti se ne smiruju. Aktualni sat na 11. sjednici Općinskog vijeća prošao je u tonu napada oporbenih vijećnika na načelnicu Višnju Ivačić. Prvi se javio Saša Rakić iz redova Demokrata koji je ponovno povukao pitanje odgovornosti načelnice. - Koliko smo uspjeli vidjeti, vi niste radili kontrolu na mjesečnoj ili tjednoj razini i imali uvid u transakcije. Odgovornost Vas kao načelnice je u ovoj situaciji po mojem sudu neupitna. Vama su pred nosom curili milijuni, te prema meni niste kompetentni upravljati općinom, rekao je Rakić. Vijećnik je pitao hoće li načelnica dati ostavku, na što je ona kratko odgovorila kako do trenutka završetka istrage i dok se činjenični podaci o krivici i suodgovornost sudskim epilogom ne riješe, neće dati ostavku. - Protiv koga je podignuta tužba, krivica? Koga se tuži konkretno, pitao je Rakić. Načelnica kaže kako se radi o istražnom postupku koji je pokrenut. - Institucije su obaviještene pravovremeno o tome što smo otkrili. U tijeku je istraga koja će pokazati koja su

to djela i koliko iznosi šteta, kaže načelnica. Na pitanje vlastite odgovornosti kazala je da najprije treba završiti istraga i da će tek nakon toga moći odgovoriti na Rakićevo pitanje. Tek nakon gotovo dva i pola sata sjednice koja je uglavnom bila u stilu “trla baba lan”, a neki vijećnici su je u međuvremenu i napustili, na red je došla najzanimljivije iz “aktualca” 15. točka odluka o raspisivanju referenduma radi opoziva općinskog načelnika i njegovih zamjenika. U obrazloženju točke stoji da slijedom okolnosti koje su zadesile Općinu Pribislavec, te štetom koja je prouzrokovana mještanima, treba donijeti Odluka o raspisivanju referenduma općinskog načelnika i njegovih zamjenika, radi nepovjerenja i moguće buduće štete koja bi mogla nastati daljnjim djelovanjem na istim dužnostima. Bilo je potrebno 2/3 glasova vijećnika kako bi se ova odluka izglasala, tj. 10 “ruku”, a rezultat je bio tek 6 glasova za i 5 suzdržanih. Vijećnica Natalija Ignac (NL grupe birača Željko Balog), Martina Kneklin (NS reformisti) i Dragutin Prprović (HSLS) nisu bili prisutni kod izglasavanje te točke, jer su ranije

STRAHONINEC

Ide dogradnja i opremanje vrtića od 4,3 milijuna kuna Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec na sjednici Općinskog vijeća u svojem polugodišnjem izvješću o radu između ostalog istaknuo je kako se i nakon završetka radova na projektu izgradnje školske sportske dvorane u općini nastavlja s ulaganjima. Tako je istaknuo dogradnju vrtića Suncokret, za koji je ugovoren iznos od 3.925.696,32 kuna, kao i za njegovo kasnije opremanje od 345.031,25 kuna. Tu je i projekt energetske učinkovitosti postojećeg dijela vrtića prema projektu "Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“, za koji je ugovoreni iznos 1.024.647,50 kuna. Govoreći o ostalim projektima vezanima uz komunalnu infrastrukturu Lehkec ističe izradu projektne dokumentacije za izgradnju vodovoda i

kanalizacije, spoj Prvomajska i Matije Gupca, ishođenje građevinskih dozvola za izgradnju preostalih pješačkih staza u naselju Strahoninec duljine 2000 metara, rekonstrukciju Poljske ulice, ishođenje građevinske dozvole za izgradnju autobusnog stajališta na Polevama, te dozvolu za izgradnju parkirališta ispred osnovne škole. Kada je riječ o području odgoja i obrazovanja, predškolskog odgoja i osnovnog obrazovanja, Općina Strahoninec i nadalje sufinancira boravak djece u Dječjem vrtiću Suncokret koji polazi 95 djece podijeljenih u 4 skupine i to u 50% pune ekonomske cijene, odnosno 595 kuna za predškolski uzrast te 720 kuna pomoći roditeljima čija djeca su polaznici jasličke skupine. Na početku ove godine općina je opremila i informatičku učionicu u tamošnjoj osnovnoj školi s klupama, stolicama i računalima. (so)

OPĆINA OREHOVICA

Odana počast poginulom hrvatskom branitelju Stjepanu Juriću Načelnica Višnja Ivačić i dalje ostaje upravljati općinom otišli sa sjednice. Sa sjednice je ranije otišao i zamjenik načelnice Željko Balog. Suzdržani su bili Elvis Horvat (HNS), Slava Toplek (Hrvatski laburisti – Stranka rada), Gordana Žganec (HNS), Ljubica Pavić (NL grupe birača Željko Balog) i

Kristijan Mihalic (HNS). Za referendum su glasali Demokrati Saša Rakić, Matija Ladić, Mladen Ladić, SDP-ovi vijećnici Nenad Pintarić i Sanja Mavrin, te potpredsjednik općinskog vijeća Zoran Tomašić (HDZ). (Dora Vadlja)

MARKOV-TRADE obnavlja školsku zgradu u Podturnu

Još jedna škola došla na red za energetsku obnovu U srijedu 18. rujna, potpisan je ugovor o energetskoj obnovi zgrade škole Podturen koji su potpisali ravnateljica Osnovne škole Podturen Marijana Cerovec i Aleksandar Markov, direktor tvrtke Markov-trade koja će izvoditi radove. Projekt energetske obnove škole vrijedan je 3,1 milijuna kuna, od čega će se 60 posto iznosa pokriti bespovratnim sredstvima iz EU fondova (1,8 milijuna kuna), dok će preostalih 40 posto sredstava biti osigurano u županijskom proračunu. Direktor MENEA-e Alen Višnjić istaknuo je da će se u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti izvršiti radovi na rekonstrukciji vanjske ovojnice, zamijenit će se kompletna rasvjeta na objektu novim LED svjetiljkama te će se ugraditi novi

Središnje Međimurje 11

Povodom 28. godišnjice od pogibije Stjepana Jurića, hrvatskog branitelja iz Podbresta, u utorak 10. rujna, položen je vijenac i zapaljene su svijeće kod njegovog spomenika u Podbrestu. Počast su iskazali zamjenik načelnika Općine Orehovica iz reda pripadnika romske nacionalne manjine Marko Balog, predsjednik VMO Podbrest Želimir Halić, predsjednik VMO Vularija Dragutin Klobučarić, članovi Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Čakovec,

članice Udruge žena Brest, zajedno s Verom Jurić, majkom poginulog branitelja. Spomenik Stjepanu Juriću postavljen je u rujnu 2015. godine u znak zahvalnosti mještana Podbresta i Općine Orehovica za nesebičnu žrtvu u obrani Republike Hrvatske. Nakon polaganja vijenca okupljeni su posjetili grob Stjepana Jurića na mjesnom groblju u Podbrestu gdje je tamošnji župnik vlč. Damir Slamek predvodio molitvu. (so)

DOMAŠINEC

Umirovljenici organiziraju dvije izložbe U Domu kulture Općine Domašinec u nedjelju 29. rujna 2019. godine s početkom u 14 sati održat će se izložba kruha, numizmatike i petrolejki. Izložba će biti postavljena povodom Međunarodnog dana starijih osoba,

a sufinancirana je iz proračuna Općine Domašinec. Organiziraju je umirovljenice iz podružnice Domašinec, dok će izložbu numizmatike i petrolejki postaviti Vladimir Vugrinčić iz Kotoribe. (dv)

PODTUREN

Manifestacija prikaza starinskog načina života

Ugovor su potpisali Marijana Cerovec, ravnateljica Osnovne škole Podturen i Aleksandar Markov, direktor tvrtke Markov-trade plinski kondenzacijski zidni obnove zgrada škole prelazi ciju te su izgradnjom školske kotao. iz energetskog razreda C u sportske dvorane stvoreni Izgradnjom platforme razred B sa značajno ma- uvjeti za jednosmjensku omogućit će se pristup oso- njom potrošnjom toplinske nastavu i suvremene oblike bama s invaliditetom i sma- energije. rada, poručila je ravnateljinjenom pokretljivošću, a - Škola je u proteklih 15 ca Osnovne škole Podturen nakon provedbe energetske godina doživjela transforma- Mirjana Cerovec. (BMO)

Udruga za promicanje kvalitete života Turen iz Podturna organizira manifestaciju Dani Podturna - Kaj su jeli naši stari. Događaj će se održati u nedjelju, 22. rujna u 15 sati u Društvenom domu. U programu će sudjelovati Udruga Turen, korisnici Doma za starije i nemoćne Novinščak, Limena glazba Općine

Podturen i KUD Podturen. Članovi udruge Turen izvodit će dramski prikaz s popularnom temom Prodavlem hižo. Osim programa bit će postavljena i prodajna izložba ručnih radova, te prezentacija i degustacija recepata starinskih kolača, kao i izložba starinskog kuhinjskog posuđa. (dv)

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2019.

NA SVEČANOJ SJEDNICI uz Dan općine Vratišinec podijeljena priznanja zaslužnima

Ove godine tri općinska priznanja udrugama Zgrada sadašnjeg vrtića Maslačak uskoro će postati sjedište gradske uprave

VELIKA SEOBA u M. Središću

Gradske službe sele u zgradu vrtića

U prosincu bi trebao biti završen novi gradski vrtić u Murskom Središću. Priželjkuje se otvorenje za Dan sv. Barbare 4. prosinca, ali ako ne bi bilo tog datuma, svakako do kraja prosinca. Preseljenjem vrtića u novu zgradu u Ulici Slatine, oslobodit će se prostor u zgradi dosadašnjeg na Trgu braće Radić. Izvana lijepo uređena i energetski obnovljena zgrada s početka prošlog stoljeća tako će dobiti novu namjenu. Postati će gradska vijećnica i sjedište svih službi. U prošlosti je bila škola, nakon toga dječji vrtić, a sada

tamo sele prostorije gradske uprave. Na zadnjoj sjednici gradskog vijeća gradonačelnik je odgovarajući na aktualnom satu na pitanje što će biti sa sadašnjim prostorima gradske uprave, dao odgovor i na to pitanje. U sadašnje gradske urede u tom slučaju bi preselile državne službe, koje imaju svoje urede u iznajmljenim prostorima, za koje grad plaća najam. I tako, ako ne ranije, onda na proljeće, započet će velika seoba ustanova i institucija iz jednih prostora u druge. (BMO)

Na koricama bilježnica su motivi grada

BESPLATNE BILJEŽNICE

Dobrodošla pomoć roditeljima

Sve učenike koji pripadaju Osnovnoj školi Mursko Središće s pripadajućim područnim školama Peklenica, Hlapičina treću godinu zaredom na klupama su dočekale besplatne bilježnice s motivima grada. Bilježnice je osigurao Grad Mursko Središće kako bi financijski rasteretio roditelje. Svim učenicima, a posebno prvašićima, gradonačelnik Gra-

da Mursko Središće Dražen Srpak zaželio je puno sreće, radosti, strpljenja i stjecanja novog znanja i pripremanja za život. Osim besplatnih bilježnica za osnovnoškolce, Grad Mursko Središće iz proračunu izdvaja značajna sredstva za pomoć roditeljima u raznim drugim prigodama za djecu vrtićke dobi, srednjoškolce i studente. (BMO)

PREDSTAVA U CZK RUDAR M. SREDIŠĆE

U nedjelju “Samo preko njega mrtvog” U Centru za kulturu „Rudar“ Mursko Središće, u nedjelju 22. rujna 2019. godine Rene Bitorajac i Jan Kerekeš od 18 sati izvest će predstavu „Samo preko njega mrtvog“. Organizator Grad Mursko Središće obavijestio je javnost da vlada veliko zanimanje za predstavu te da je ostalo tek nekoliko ulaznica za predstavu. Ulaznice po cijeni od 60 kn prodavati će se na blagajni Centra za kulturu Rudar u petak 20. rujna od 16 do 19 sati i u subotu prijepodne 21. rujna od 9 do 12 sati.

Ova predstava je humoristični triler s natruhama crnog humora te elementima satire. Oni su obični ljudi iz susjedstva, čisti pred zakonom i svojim suprugama i to sve do dana kada igrom slučaja postaju braća po kriminalnom djelu. Oni, naime, nisu lopovi, ali kad im novac padne s neba, prilika, znatiželja, pohlepa i nepromišljenost pretvore ih u kriminalce. Na sreću, oni su potpuni amateri u kriminalu pa izazivanje sudbine ne mora uvijek završiti tragično već i komično. (BMO)

Nagrađeni su Odbojkaški klub OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec i DVD Gornji Kraljevec Općina Vratišinec je u subotu, 14. rujna proslavila Dan Općine na župni blagdan Križovo. Vrhunac proslave je bila svečana sjednica održana u Domu kulture dr. Vinko Žganec na kojoj su podijeljena priznanja zaslužnima. Ove godine podijeljene su tri nagrade. Pohvalnicu Općine dobio je Odbojkaški klub OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec. Odbojkaška ekipa učenika ove škole kao prvaci Međimurja su se plasirali na državno prvenstvo u Poreču gdje su osvojili 5. mjesto. Nagradu je u ime ekipe primio Fran Jaklin. Pečat općine dobila je Vokalna skupina KUU Društva žena Gornji Kraljevec koju je u ime članica primila Štefica Jambrošić, koje svojom nastupima osvajaju državne nagrade i promoviraju svoje mjesto i općinu. Povelju Općine DVD Gornji Kraljevec za 80 godina kontinuiranog djelovanja, primio je Ivan Srpak, zapovjednik DVD-a. Prigodnim govorom uzvanicima na sjednici se obratio Mihael Grbavec, predsjednik Općinskog vijeća koji je u svom govoru stanje u radu Općinskog vijeća usporedio sa stablom jabuke koja rodi različitim bojama jabuka. Pritom neke se više sviđaju jednima, a neke drugima. Uzeo je tu usporedbu zato što ni oko zajedničkih ciljeva u vijeću odluke nisu jedinstvene. Vratišinec je poznat po podjelama i žestokim raspravama u Vijeću, što nije krio predsjednik Vijeća ni u ovoj svečanoj prigodi. Načelnik Zdravko Mlinarić je pobrojao sve ono što je urađeno u općini unatrag godinu dana i najavio predstojeću izgradnju kanalizacije u sklopu Aglomeracije Mursko Središće.

Povelju Općine za DVD Gornji Kraljevec primio je Ivan Srpak, zapovjednik DVD-a. Štefica Jambrošić primila je Pečat općine za Vokalnu skupinu KUU Društva žena Gornji Kraljevec. Fran Jaklin primio je Pohvalnicu za Odbojkaški klub OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec

Mihael Grbavec, predsjednik Općinskog vijeća i u pozadini Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec U kulturnom djelu programa sudjelovao je Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec, Samuel Šarić koji je interpre-

tirao pjesmu o vratišinečkoj svakodnevici koju je napisala njegova sestra Lea Šarić te učenici Fran Špes i Gabrijel

DIO PROSLAVE održan i u Gornjem Kraljevcu

Kvakan u skeču koji je napisao učitelj Damir Grašić iz OŠ dr. Vinko Žganec Vratišinec. (BMO)

Puno smijeha na predstavi Kanalizacija Ležerniji dio programa proslave Dana Općine Vratišinec održan je u nedjelju u Gornjem Kraljevcu. U prvom dijelu programa nastupile su domaće kulturne udruge iz Vratišinca i Gornjeg Kraljevca. U glazbenom dijelu programa nastupile su Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec, Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec, te tamburaška i folklorna skupina KUD-a Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca.

A kao šećer na kraju je KUD Strahoninec prikazao duhovitu predstavu Kanalizacija, koja je publici dobro sjela i nasmijala ih. Mnogi su se zasigurno i prepoznali u problemu ispuštanja otpadnih voda u jarke ispred kuća u nedostatku kanalizacije. Ali ne za dugo, jer u Gornjem Kraljevcu uskoro kao i u predstavi započinje izgradnja kanalizacije, koja će riješiti problem čije smrdljiva voda završava pod tuđim prozorom. (BMO)

Predstava Kanalizacija u izvedbi KUD-a Strahoninec nije mogla biti aktualnija, jer mještane Gornjeg Kraljevca uskoro i očekuju radovi na kanalizaciji

20. rujna 2019.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŠTRIGOVA

Čeka se građevinska dozvola za Centar sv. Jeronima

Završena je projektna dokumentacija za Centar za posjetitelje Sv. Jeronim koja je koštala 241.250 kuna, a sufinancirana je od strane Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova u izno-

su od 130.000 kuna. Razlika se pokrila iz općinskog proračuna. Trenutno se čeka na izdavanje građevinske dozvole, a potom slijede prijave na prvi raspisani natječaj. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Kipove je blagoslovio varaždinski biskup Josip Mrzljak koji se na misi oprostio od vjernika jer odlazi u mirovinu

Umirovljeni svećenik Hinko Goričanec

U CRKVENOM dvorištu u Vratišincu postavljena dva kipa

Vjernike sada dočekuju brončani Hinko Kroder i blaženi Stepinac

Henrik (Hinko) Kroder je bio Bavarac koji je kao župnik u Vratišincu služio 26 godina od 1919. do 1945. Župa Vratišinec je posvećena Uzvišenju svetog križa pa slavi blagdan Križovo. Ove godine bilo je posebno svečano na taj blagdan zbog posvećenja dva kipa ispred glavnog ulaza u crkvu: nekadašnjem župniku Henriku (Hinku) Kroderu i blaženom Alojziju Stepincu. Blagoslovio ih je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji odlazi u mirovinu, kojemu je to ujedno bio i oproštajni susret s vjernicima zbog odlaska u mirovinu. Kip blaženog Alojzija Stepinca je već ranije izrađen i bio izložen u crkvi,

DONJI KONCOVČAK

dok je kip Henrika Hinka Krodera bio otkriven i blagoslovljen u subotu. Henrik Kroder je bio župnik u Vratišincu 26 godina od 1919. do 1945. godine. Nakon rata je od ondašnjih komunističkih vlasti osuđen na smrt streljanjem, pa mu se ne zna točan grob. Po svemu sudeći, u onim turbulentnim vremenima sudbinu mu je odredilo to što je bio Nijemac. Premda je rodom bio Bavarac zavolio je Hrvatsku i izvrsno je govorio naš jezik i osobito se borio protiv mađarizacije za vrijeme mađarske okupaci-

je Međimurja i nije se bavio politikom već duhovnim stvarima. Osim spomenika ispred crkve, ubijeni svećenik kojega je narod od milja zvao pohrvaćenim imenom Hinko je dobio i knjigu koju je napisao Juraj Batelja. U njoj je opisao život i djelovanje Henrika (Hinka) Krodera u ondašnjim okolnostima. Za pisanje knjigu je koristio arhive, dokumente i objavljena radove crkvenih kroničara među kojima Jurja Kolarića, Ivana Damiša i suvremenih povjesničara, nama poznatijih: Gorana Hutineca, Bra-

nimira Bunjca, Vladimira Kapuna i Vladimira Kalšana i drugih. Spomenik stradalom svećeniku nekadašnjem župniku izradio je u bronci akademski kipar Vid Vučak, a dao ga je izraditi svećenik Hinko Goričanec rodom iz Peklenice dijelom suvremenik župnika Krodera. - Po njemu sam dobio ime i on mi je prorekao da ću i ja biti svećenik, kazao je Hinko Goričanec, zahvalan svom nekadašnjem župniku, kojem je podigao kip pred crkvom u kojoj je služio. (BMO)

Berba grožđa kod Andrije Blažića Lijep i sunčan vikend obitelj Andrije Blažića iskoristila je za berbu grožđa u svom vinogradu u Donjem Koncovčaku. Grožđe su pobrali uz pomoć prijatelja, glazbenika i rodbine. Nakon berbe slijedilo je prešanje na starinski način, a potom su se uz tamburice zabavljali do kasnih večernjih sati. (sh, zv)

Počeli radovi na proširenju ceste prema Selnici

Načelnik Dražen Crnčec podnio je na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća izvješće o najnovijim radovima na području općine. Na Domu kulture završen je potporni zid te je postavljena ograda. Isto tako završena je prva faza radova na groblju, postavljena je i plaćena betonska ograda. Radovi na nasipu su u završnoj fazi, a sljedećih mjesec dana trebali bi u potpunosti biti završeni. Asfaltirana je cesta u Kapelščaku te su završeni radovi u Kapelš-

čaku i Gornjem Koncovčaku na uređenju puta u dužini od 400 metara. Započeli su radovi na proširenju županijske ceste od rotora u Vrhovljanu prema Selnici. Vrijednost radova oko 2,3 milijuna kuna, od čega je udio općine 350.000 kuna. Na toj je dionici postavljen vodovod s hidrantima kako bi se osigurala dostatnost vode za gospodarsku zonu. U Čakovečkoj ulici i Ulici hrvatskih branitelja riješen je problem odvodnje oborinskih voda. (sh)

Centar za posjetitelje daje su u zakup Arki Na vijeću je, između ostalog, donijeta odluka o sklapanju ugovora o zakupu poslovnog prostora Centra za posjetitelje Sveti Martin na Muri. Odlučeno je da se poslovni prostor daje u zakup na rok trajanja zakupa od pet godina Ugostiteljskom obrtu Kavana i catering Arka iz Svetog Martina na Muri, čiji je

vlasnik Davor Kocen. Početni iznos mjesečne zakupnine iznosi 3000 kuna bez PDV-a s obvezom podnošenja pismenog izvješća Općinskom vijeću svake kalendarske godine, a troškove tekućeg održavanja snosi zakupac. Mjesečna zakupnina se tako s obzirom na prethodne godine povećala za 1000 kuna. (sh)

SELNICA

Imenovano Povjerenstvo za procjenu štete

Imenovano je novo Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Selnica. Za predsjednika

je izabran Mijo Kocijan, dok su za članove imenovani: Tomislav Tomšić, Đuro Hozjan, Antun Sić i Dragutin Novak. (sh)

Novčano poduprijeli projekt međimurskog konja Općinsko vijeće donijelo je odluku o davanju financijske podrške za projekt očuvanja međimurskog konja od izumiranja. Općina Selni-

ca će tako podržati projekt Udruge uzgajivača međimurskog konja „Međimurec“ s financijskom pomoći od 9000 kuna. (sh)

Dodjela općinskih stipendija studentima

Općina Selnica nastavlja i ove godine stipendirati svoje studente koji studiraju u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Uvjeti za dodjelu stipendija su: hrvatsko državljanstvo, prebivalište na području Općine Selnica i status redovnog studenta. Uz materijalni i socijal-

Gazda Andrija Blažić na traktoru

BREŽNA PRIČAONICA

ni status, kriterij za dobivanje stipendije je dosadašnji uspjeh na fakultetu. Prijave se podnose do 31. listopada 2019. godine. Više o uvjetima, kriterijima i dokumentima potrebnima za dodjelu stipendija pogledajte na mrežnim stranicama Općine. (sh) Piše: Sanja Heric

Plinski top plaši ptice i uznemirava mještane

votjednom naglom oscilacijom temperature konačno možemo reći da se jesen ušuljala u naš kraj, jesen-moje najdraže godišnje doba. Lišće je pod nogama počelo šuštati, jutra su nam maglovita, kroz dan puše vjetar, a priroda nas obilno daruje svojim plodovima. U brežnom su se kraju tako konačno zahuktale berbe grožđa. Grožđe ranih sorti već polaga-

no vri u podrumima vinogradara, a ostatak još čeka da dozri na zadnjim, ljetnim zrakama sunca. Da se očuva urod od napada ptica, brojni vinogradari posežu za plinskim topovima kako bi rastjerali ptice u svojim vinogradima, koje kad nahrle mogu uništiti cijeli urod. ucanje iz topa je zakonski odobreno i prilagođava se trenutnim potrebama, međutim odjeci pucnjeva mještani-

ma su se popeli na vrh glave. Uznemiravaju ih, a dogodilo se i da ne mogu spavati jer je jedan vlasnik zaboravio ugasiti top. međuvremenu je otišao u Njemačku te je iz topa tutnjalo dan i noć. Srećom pak je kontaktirao poznanika koji je potom otišao zatvoriti top nakon upozorenja mještana. Prošle godine plinsko pucanje uvelike je stvaralo

probleme i osobama s epileptičnim napadajima. jedne strane, vinogradari želi očuvati svoj urod, za koji se tijekom cijele godine dobrano muče da bi uspio, dok s druge strane određeni mještani zbog topova ne mogu normalno živjeti u svojim obiteljskim kućama. Isto tako, žale se i iznajmljivači apartmana čiji su gosti platili za odmor i mir, a sada ih bude plinski topovi.

roblem je što zakonski nije određeno kada, na kojim mjestima i koliko česte se može pucati na takav način. Razmak pucanja trebao bi biti prilagođen granicama normale i zabranjen u večernjim i noćnim satima kada za to nema potrebe, kao i u blizini mještana za koje se utvrdi da im to narušava zdravlje. Mnogi zahvaljuju Bogu što to razdoblje traje kojih 14-tak dana pa će nakon toga

moći konačno odahnuti, kao i vinogradari koje će svoje grožđe spremiti na sigurno.

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UZ DAN KOTORIBE uručena najviša godišnja općinska javna priznanja

20. rujna 2019.

Nagrade za Dobrišu Habuša, Tereziju Gal i Ignaca Nađa Svako mjesto ima svoju deliciju po kojem je poznato, deliciju koja se čuva od zaborava i samim time prenosi s koljena na koljeno. U Kotoribi su to poznati vanjkovci

Nakon noviteta u izvođenju nastave učenicima preloške srednje škole, sada će ti primjeri zahvaljujući proaktivnim profesoricama biti primjenjeni i kod drugih u zemlji

SREDNJA ŠKOLA PRELOG

U metodičkim priručnicima primjeri njihove prakse Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je natječaj u vezi prikupljanja prijedloga metodičkih priprema radi oblikovanja novih metodičkih priručnika. Nastavnici koji zadovoljavaju uvjete navedene u natječaju mogli su poslati primjere iz vlastite prakse u zadanom roku. Tako su se u prvom krugu spomenutog natječaja javile tri preloške profesorice, Tanja Baksa, Maja Labaš Horvat i Danijela Naranđa. Njihove su metodičke

pripreme prihvaćene uz potvrdu da će biti uvrštene u nove metodičke priručnike. Profesorice su zadovoljne rezultatom, no ističu u školi, ovo je samo poticaj ostalima da pokažu primjere svoje prakse, a oni koji su se već javili u sljedećem krugu natječaja koji je trajao do sredine srpnja, nestrpljivo čekaju rezultate. S obzirom na veliki entuzijazam tamošnjih nastavnika, očekuje se kako će broj prihvaćenih metodičkih priprema biti još veći. (vv)

DONJI KRALJEVEC

Stipendije za deficitarna zanimanja Općina Donji Kraljevec raspisala je natječaj za dodjelu deset stipendija učenicima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja: zidar, stolar, tesar, obućar, ličilac-soboslikar, instalater grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, vodoinstalater, monter suhe gradnje, armirač, limar, keramičar-oblagač,

bravar, CNC operater, strojobravar, tokar, vozač motornog vozila, konobar, krojač, autolakirer, automehaničar, elektromehaničar, mesar, pekar, fasader, dimnjačar, medicinski te obućarski tehničar. Pravo na stipendiju, koja iznosi 300 kuna mjesečno, imaju učenici s područja Općine. (vv)

DONJA DUBRAVA

Krenuli radovi na obnovi stolarije na zgradi Zalan Sukladno Ugovoru o sufinanciranju kojeg je Općina Donja Dubrava sklopila s Ministarstvom kulture za program zaštite kulturnog dobra Doma kulture Zalan započeli su radovi na obnovi unutarnje stolarije. Općini je Ugovorom dodijeljeno 100.000 kuna bespovratnih sredstava. Nakon izrade troškovnika dobiveno je prethodno odobrenje Konzervatorskog

odjela u Varaždinu za izvođenje radova. Na provedeni postupak nabave bagatelne vrijednosti pristigla je jedna ponuda, a dostavila ju je tvrtka Stolarija Dugan s kojom je i sklopljen ugovor. Obnova unutarnje stolarije obuhvaća ličilačke radove u tehnici „flandranja“, a obnovit će se unutarnja vrata. Ukupna vrijednost radova iznosi oko 144.300 kuna s PDV-om. (vv)

SVETA MARIJA

Proračunski prihodi porasli za gotovo 13% Općina Sveta Marija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila 12.73% više prihoda u odnosu na istu razdoblje lani. Najveći dio povećanja, i to oko 203.000 kuna odnosi se na povećanje prihoda od poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Što se ostalih prihoda tiče, oko 151.000 kuna odnosi se na hidrorentu, 63.000 kuna na

zakup poljoprivrednog zemljišta, oko 65.000 kuna na zakup poslovnih prostora te 54.000 kuna na naknadu od HT-a za pravo puta. Tu još treba ubrojiti oko 477.000 kn prihoda tamošnjeg vrtića te 166.000 kuna od komunalne i grobne naknade te naknade za korištenje grobnog mjesta. (vv)

Svečana sjednica općinskog vijeća Kotoribe bila je kruna višednevnog obilježavanja Dana Općine. Uz prisjećanje na sve one događaje koji su obilježili život tamošnjeg stanovništva od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg Križeva, sjednica je iskorištena i za dodjelu najviših javnih nagrada. Shodno odluci Općinskog vijeća, medalja Općine uručena je Dobriši Habušu za dugogodišnju promociju Kotoribe. Kao zaljubljenik u fotografiju godinama je bio član uredništva Kotoripskog vjesnika, a uz to je održavao i općinske web stranice te je tako zaslužan za promociju Kotoribe, izvan njenih granica. Terezija Gal medalju je dobila za dugogodišnji angažman u Udruzi umirovljenika. Kao dugogodišnji aktivni član Udruge prisutna je u svim aktivnostima, kreativna je i aktivna u obvezama te je dala veliki doprinos za povećanje broja članova udruge. Treći dobitnik je Ignac Nađ dugogodišnji član Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Kotoriba. Bio je aktivan u sportskim sekcijama i natjecanjima za Ogranak, a u četiri mandata bio je blagajnik. Istaknuti je i nagrađivani član Međimurske lastavice i dugogodišnji član NK Graničara Kotoriba. Uz medalje, dodijeljene su i zahvalnice koju je primio Ivica Jakupak za uspješna sudjelovanja na natjecanjima s reprezentacijom RH u 2018. godini. Aktivno se bavi ribolovom već 40 godina, od čega 20 godina provodi kao natjecatelj u redovima SRD-a Som Kotoriba. Prošle godine

Dobriša Habuš, Terezija Gal, Ignac Nađ, Ivica Jakupak, Juniorska (U-17) ekipa NK Graničara i Društvo naša djeca Kotoriba ovogodišnji su dobitnici najviših javnih priznanja izborio je pravo nastupa za hrvatsku reprezentaciju s kojom odlazi na 24. Europsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak održano u Sloveniji u Radeču te 65. Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak održano u Portugalu u Montmor-O-Velhu. Reprezentacija ekipno zauzima 15. mjesto, a Ivica Jakupak pojedinačno ostvaruje vrlo dobar rezultat. Juniorska (U-17) ekipa NK Graničara zahvalnicu je primila za uspješna sudjelovanja na natjecanjima u 2018. godini. Ekipa se prošle godine natjecala u okviru kvalitetne U-17 lige Međimurskog nogometnog saveza i zauzela vrlo dobro treće mjesto. Svoj uspjeh okrunili su ulaskom među dvije najbolje ekipe u Kupu Međimurskog nogometnog saveza. Ekipa je već godinama u samom vrhu međimurskog nogometa u svojem uzrastu. A za 40 godina rada, nagrađeno je Društvo naša djeca Kotoriba. (Vlasta Vugrinec)

Kotoripski vanjkovci izazivali zazubice posjetitelja Svako mjesto ima svoju deliciju po kojem je poznato, deliciju koja se čuva od zaborava i samim time prenosi s koljena na koljeno. U Kotoribi su to poznati vanjkovci. - Mi imamo vanjkovce, a drugi gibanicu, štrudlu ili pogaču. Sve je to isto, samo su nazivi drugačiji ili kak bi mi rekli, lokalni, poručila nam je Terezija Gal, jedna od “čuvarica”. Manifestaciju koja nosi ime Festival vanjkovci i tradicijskih jela, prije tri godine pokrenulo je tamošnje Društvo žene.

Vanjkovci su tako i ove godine bili nezaobilazni na stolovima pod šatorom uz Dan općine bilo da se radilo o slatkim ili slanim. - Naše žene slatke vanjkovce prave od jabuke, sira, tikve i maka ili pak tikve i sira. Slani pak su od zelja, repe i oraha te sira. Treba još reći kako nema jedinstvenog recepta, jer svaka žena u svoj kolač stavi i vlastiti “tajni” dodatak. Sudeći po tome kako su brzo nestajali s tanjura, posjetiteljima očito nije bilo važno jesu li slani ili slatki te kakav je nadjev. (vv)

Sportske igre med udrugama Uz bogati kulturno-umjetički i gastromonski program, Dani općine ni ove godine nisu mogli proći bez sporta i sportski igara. Shodno tome, održani su popularne igre ‘med udrugama’ u streljaš-

tvu, graničaru, pikadu i beli. Najboljima su posljednjeg dana programa, uručena i zaslužena priznanja. Plakete su tako uručene KK Kotoriba, MNK Kotoriba 75 i KUD Kotoriba. (vv)

ZORAN MILANOVIĆ, predsjednički kandidat SDP-a u Kotoribi

U Međimurju očekuje veliku podršku Zoran Milanović, predsjednički kandidat SDP-a očito voli Međimurje budući da je u kratkom vremenu, po drugi puta došao u Međimurje, u nedjelju u Kotoribu. Istina, i ovoga puta u neformalni posjet u sredinu u kojoj su “njegovi” na vlasti, za vrijeme tamošnjih dana općine. - Volim doći u Međimurje, između ostaloga jer mi je blizu, pojasnio je Zoran Milanović. Uvijek se vraćam punih ruku darova od ulja od buče, hajdinske kaše... Dodao je i kako je svjestan činjenice da ne može doprijeti do svih ali zna da će u Međimurju dobiti

veliku podršku. Na pitanje pak što onda Međimurci mogu očekivati zauzvrat, pojasnio je kako se ne kandidira za premijera koji može puno više, već za predsjednika koji i nema neke velike ovlasti, no zato može Hrvatsku štiti od trenda mržnje, nasilja, netrepeljivosti i lopovluka, čega danas ima i previše, naročito u HDZ-u. Na pitanje što može obećati Međimurcima nije dao odgovor kao neki drugi političari. - Ne mogu obećati vreću punu darova. Obećavaju lažni “djedovi i bake mrazi”, a ja to nisam. Ja ću biti samo predsjednik.

Zoran Milanović, posjetio je u nedjelju završni dan općinske proslave u Kotoribi i družio se s građanima Nama pak poznatu boljku, - Negdje drugdje može se niske plaće, objasnio je vrlo živjeti drugačije, predvidljivije prozaično i slikovito. Kazao i lakše, i hvala Bogu da je taje kako mi nemamo mora ni ko. Ovdje ljudi rade glavom i apartmana, nemamo vila ni rukama te stoga imaju najniže hotela već živimo isključivo od plaće u zemlji. Pretihi ste, niste svog rada što se vidi na svakoj bahati. Budite glasniji za svoju “lesi” što onda neminovno no- pravicu, poručio je Milanović. si i niže plaće. (vv, foto: rr)

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINSKO vijeće Goričan ima novog vijećnika

Novi vijećnik Miro Žvorc zasuo načelnika s pitanjima Zanimalo ga je kad će zasvjetliti javna rasvjeta i što se događa s pješačko-biciklističkom stazom u Donjoj ulici i Vrtnoj Prije početka aktualnog sata na sjednici u Goričanu prisegnuo je Miro Žvorc (nezavisni) kao novi vijećnik općinskog vijeća Goričan koji je naslijedio dugogodišnjeg vijećnika Josipa Kovača (Stranka umirovljenika) koji je iznenadno preminuo u 76oj godini života. Novi vijećnik Žvorc koji je u sklopu SDP-ove liste, odmah je bio vrlo aktivan i postavljao pitanja načelniku Mohariću. - Prije par godina počeli smo izgradnju pješačko-biciklističkih staza i bilo je rečeno da će se raditi u Donjoj ulici i Vrtnoj. Ta je staza stala s gradnjom na kućnom broju 45, zanima me zašto se taj dio nije do kraja dogradio. Također, što se tiče rasvjete trebalo bi ju postaviti na svaki rasvjetni stup i da svjetli barem do 11 navečer i pet sati ujutro kad ljudi idu na posao, rekao je vijećnik Miro Žvorc. Načelnik Moharić odgovorio je kako vezano uz javnu rasvjetu su od države dobili 100 tisuća

kuna, dok će Općina Goričan dodati 70 tisuća kuna. Radovi će početi ovaj mjesec, te će u istom mjesecu i završiti. Sve će biti nova i moderna led rasvjeta, a ako će nešto sitno ostati to ćemo završiti iduće godine. Što se tiče pješačko biciklističkih staza, potreba je za nadogradnju na dijelu ceste Trnavska i Murska ulica, te sve ovisi o tome hoćemo li ući u rebalans ove godine, te dogovoriti sa Županijskim cestama. Ta dionica Donje i Murske ulice bit će nadam se još i veća, ako to nećemo riješiti ove godine, iduće sigurno, odgovorio je Moharić. U ostatku zasjedanja, vijećnici Goričana usvojili su odluku o izmjenama i dopunama programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Tako je za javnu rasvjetu proračunu predviđena sredstva za djelomičnu rekonstrukciju javne rasvjete na način da se postojeće živine žarulje zamjene novim LED

u 18 sati, Centar dr. Rudolfa Steinera,

Donje Međimurje 15 PRELOG

Sjećanje na strašnu smrt 14 ljudi na Dravi U nedjelju 13. rujna 1953. godine na Dravi kod Preloga, dogodila se nezapamćena nesreća. Radi se o jednoj od najvećih europskih tragedija na rijekama, kao i najvećoj nesreći u Međimurju, u kojoj je istovremeno stradalo četrnaest ljudi utopivši se u rijeci Dravi prilikom havarije njihovog čamca. Prosječna dob utopljenika bila je 36 godina. Krenuli su preko rijeke rezati šibu potrebnu za vezanje kukurozovine. Teško obučeni i s alatom u rukama nisu imali šanse protiv virova u tada vrlo opasnoj rijeci. Rijeka Drava tako je postala grobnicom za 14 ljudi,

od kojih tijela dvojice nikada nisu pronađena. Kao i svake godine, tako se i ove, misom i prigodnim spomenom kod kapelice Sv. Huberta, Prelog sjetio ove tragedije svojih žitelja. Svetu misu predvodio je varaždinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak kojoj su uz brojne mještane Preloga, nazočili i predstavnici Grada Preloga te Međimurske županije. Nakon mise, na prostoru Perutnice, članovi Nautičkog kluba Labud uz pjesmu Vokalno instrumentalnog sastava Agnus, puštanjem cvijeća i svijeća u vodu još jednom su se sjetili svih poginulih. (vv)

Ovih dana održan je radni sastanak gradonačelnika Ljubomira Kolareka, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željka Poredoša, s v.d. direktorom Hrvatskih cesta Poslovne jedinice Varaždin, Davorom Bobičancem. Tema razgovora bili su zajednički projekti na području grada te budući planovi, s time da je poseban naglasak stavljen na dinamiku izgradnje preloške zaobilaznice. Ona je trenutno u fazi izrade glavnog projekta te se uskoro očekuje i dobivanje građevinske dozvole, kao i skori početak radova. Razgovara-

lo se i o kompletnoj rekonstrukciji „ulaza u Prelog“ iz smjera Čakovca, tj. o rekonstrukciji raskrižja državne ceste D 20 te nerazvrstane ceste Ulice Antuna Mihanovića u Prelogu. I taj je projekt pred dobivanjem građevinske dozvole te se njegova realizacija očekuje do Dana grada Preloga. Također se razgovaralo i o kompletnoj rekonstrukciji i obnovi državne ceste D20 s izgradnjom biciklističkih traka do Donjeg Vidovca. U ovaj projekt potrebno je uključiti i izgradnju lijevog i desnog skretača kod novoizgrađene sportske dvorane i groblja u Draškovcu. (vv)

Preloška zaobilaznica pred dobivanjem građevinske

Nezavisni vijećnik Miro Žvorc iz Goričana zamijenio je u Općinskom vijeću Goričan preminulog Josipa Kovača svjetiljkama. Na tu namjenu predviđeno je u proračunu 170 tisuća kuna. Planira se rekonstrukcija parkirališta kod Doma zdravlja u iznosu od 400 tisuća kuna. Za trž-

nicu Goričan u 2019. godine planira se otkup zemljišta za potrebe izgradnje tržnice. U proračunu su za tu namjenu osigurana sredstva u visini od 113 tisuća kuna. (dv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BERBA JABUKA u voćnjaku obitelji Zadravec iz Donjeg Mihaljevca

20. rujna 2019.

Jabuka je dobro rodila, ali na veselje trgovaca i prekupaca Istina je da se ne može sva krivnja zbog stanja u voćarstvu svaliti na državu, ministarstvo i tržište, već dio krivice snose i sami voćari koji nisu jedinstveni jer svaki vuče na svoju stranu Piše: Vlasta Vugrinec Berba jabuka, jedne od najčešće konzumiranih voćki u svijetu, polako se zahuktava i u Međimurju. S obzirom na dobru voćarsku sezonu, posla će itekako biti za voćare budući da imamo najveći broj stabala u Hrvatskoj. Podaci kažu da je zasađeno oko 450.000 jedinki jabuka, dok primjerice Zagrebačka županija, koja je iza nas, ima oko 400.000. U vrijeme procvata sadnje jabuka, sa svojim prvim nasadima još 1999. godine krenuli su i Marija te Mladen Vidović iz Donjeg Mihaljevca koji su stigli do 5,35 ha voćnjaka s 12 sorti među kojima je Idared, Jonagold, Zlatni Delicious - Renders, Braeburn, Granny Smith, Gold Rash, Red Chif. - U to su vrijeme jabuke bile vrlo popularne i profitabilne za razliku od danas, istakla je odmah na početku Marija Zadravec. Jabuka se tada prodavala po 3 kune, bilo je puno sezonaca za 10 - 12 kuna po vuri. Danas je jabuka 1 kunu, ispod 25 kuna na sat nitko ne želi ni ući u voćnjak, a kamoli brati Nije to velika cijena i ljudi nisu dužni raditi badava za nekoga,

no premala je cijena jabuke pa si ne mogu priuštiti berače, već se oslanjaju samo na sebe i djecu. - Naravno, ako jabuku možeš prodati i naplatiti, dodaje suprug Mladen. Nama se još od prošle godine vuku dugovi od oko 40.000 kuna za isporučenu robu koje ne mogu naplatiti. Ako se pemo sudit, samo ću izgubiti vrijeme, novac i živce.

I dalje problemi u naplati isporučene robe

Jabuke naše voćari plasiraju na tržište kako znaju i umiju, odnosno kako se tko snađe. - Ja sam do sada svoje jabuke davao raznim trgovačkim centrima, a plasirao sam ih preko međimurskih hladnjača. Lani nisam nikako mogao naći kupca, te sam u stisci naletio na jednog koji je jabuku odnio i do danas je nije platio. Bilo je sve legalno s fakturama, nikaj na crno. Sada se nadam kako će sezona biti bolja jer se namjerio na domaćeg čovjeka, Međimurca kojeg pozna i koji razumije proizvodnju i trgovinu. - Takvog kupca tražim koji je domaći, a u isto vrijeme i

SAVJETI za poljoprivrednike

voćar te trgovac ili distributer okrenut trgovačkim lancima. Svjestan je toga da se cijena jabuke ne može dogovoriti unaprijed, jer stanje u državi nam je takvo kakvo je. - No, tražim kupuca koji bu na kraju rekel, e Mladene, sad sam na kraju podvukel crtu i tu jabuku sam ja prodal po toj i toj cijeni, mene zadovoljava ta i ta zarada i tebi mogu dati toliko i toliko. Takvi su nažalost vrlo rijetki i gotovo ih nema, no vjerujem da ću ga ipak naći ili barem sličnoga s kojim mogu raditi na dulje staze. Vani to, uglavnom tako i funkcionira, jer tamo država pomaže za razliku od nas. - Naš svaki ministar je do sada govorio kako cijenu određuje tržište te da nam ne mogu pomoći. Ali nije to baš tako. Puno stvari se tu može promijeniti i pomoći poljoprivredi naročito oko plasmana robe. Svakodnevna je to jadikovka voćara, povrćara i ostalih poljoprivrednih grana koje slušamo već godinama. Istina je da se ne može sva krivnja svaliti na državu, ministarstvo,

Gnojidba ozimih žitarica Gnojidba usjeva je jedna od vrlo važnih agrotehničkih mjera u uzgoju svih usjeva jer osim što se gnojidbom popravljaju fizikalna i kemijska svojstva tla, povećava se plodnost tla, a time osiguravaju stabilni urodi zadovoljavajuće kakvoće i u konačnici određeni prihod. Zbog sve manjeg korištenja organskih gnojiva donosimo osnovne principe gnojidbe ozimih žitarica mineralnim gnojivima. Gnojidbu nikako nije poželjno provoditi napamet jer osim svega navedenog u ukupnim troškovima ratarskih kultura najveći trošak predstavlja ulaganje u gnojidbu. Stoga se gnojidba provodi prema stanju plodnosti tla (sadržaj fiziološki aktivnih hraniva, pH tla i sadržaju humusa) koje saznajemo iz agrokemijske analize, planiranom prinosu, dinamici usvajanja hraniva

uzimajući u obzir predkulturu koja je bila uzgajana na parceli. Ukoliko se gnojidba obavlja bez napravljene analize tla postoji opasnost od smanjivanja plodnosti tla. Svaka uzgajana vrsta za ostvarenje određenog priroda iz tla iznosi određenu količinu hraniva. Prema stanju plodnosti tla i planiranom prinosu potrebno je planirati provedbu gnojidbe. Gnojidba ima za cilj opskrbu tla optimalnim količinama hraniva kroz cijeli sloj tla u kome se razvija korjenov sustav uzgajane biljne vrste.

Kao što se obrada tla dijeli na osnovnu i dopunsku, tako i gnojidbu možemo podijeliti na osnovnu i dopunsku gnojidbu. Osnovna gnojidba provodi se paralelno s osnovnom obradom tla, dok se dopunska gnojidba provodi u predsjetvenoj pripremi tla i prihranama. Osnovnom gnojidbom ozimih žitarica gnojiva se unose u tlo na dubinu oranja, te se unesena hraniva nalaze na dubini na kojoj se razvija glavnina korjenovog sustava ozimih usjeva. U osnovnoj gnojidbi koriste se formulacije gnojiva s poveća-

Iznošenje NPK u kg po toni priroda ozimih žitarica (s pripadajućim žetvenim ostacima) u suhoj ili svježoj tvari usjeva Biljna vrsta

kg N

kg P2O5

kg K2O

zob

20-30

10-15

30-40

pšenica

ječam ozimi raž

25-35 20-25

20-30

10-15 8-12

10-15

20-30 20-30

30-40

Izvor: Vukadinović V. i Vukadinović Vesna: “Tlo, biljka, prinos“, Osijek, 2019.

- Voćari bi se morali udružiti, no to kod nas ide vrlo teško jer se svatko od nas opekao kroz kojekakve zadruge, sklopljene ugovore koji se nisu poštovali, ističe Mladen Zadravec tržište već dio krivice snose i sami voćari. - Većina nas je premala za neki veći iskorak ka izvozu

Na jabuke otpada gotovo 50% ukupno proizvedenog voća u Hrvatskoj

Ukupna proizvodnja voćnih vrsta u Hrvatskoj u 2018. godini odvijala se na 32.255 ha, a ukupna proizvodnja voća iznosila je 189.260 t, od čega je 181.911 t intenzivnog nasada. U ukupnim proizvedenim količinama voća u 2018. godini najveći udio čine jabuke 49,4 %, mandarine 25,2 %, šljive 6,6 %, višnje 4,3 %, breskve i nektarine 1,8 %, kruške 1,6 %, jagode 1,4 %. U 2018. godini na površini od 4.728 ha intenzivno je proizvedeno 90.254 t jabuka, dok je ukupna proizvodnja iznosila 93.467 t.

ili zauzimanju stava spram trgovačkih lanaca. Stoga bi se morali udružiti no to kod nas ide vrlo teško jer se svatko od nas opekao kroz kojekakve zadruge, sklopljene ugovore koji se nisu poštovali.

Nedostaje zajednički nastup na tržištu

Drugim riječima, pojedinci su prepušteni sami sebi, svako vuče na svoju stranu, a s druge strane, nema čovjeka koji bi podmetnuo svoja leđa, ujedinio ih i “natjerao” na slogu i zajednički istup spram tržišta. A da je tome tako svjedoči i projekt hladnjače za što država osigurava sredstva, a voćari se samo moraju dogovoriti i odrediti lokaciju. - Proizvodnja voća u Hrvatskoj se oporavlja, osigurali smo 20 milijuna kuna iz Programa potpore za proizvođače jabuka, pripremamo projekte izgradnje skladišnih i rashlad-

nih kapaciteta što će sigurno pomoći nastavku tog pozitivnog trenda. Plasman domaćih jabuka omogućen je i kratkim lancima opskrbe u sustavu javne nabave. Radimo na nacionalnoj oznaci za domaće proizvode i povezujemo lokalne proizvođače i potrošače, poručila je nedavno na sastanku s voćarima Marija Vučković, ministrica poljoprivrede. Ali, u Međimurju još uvijek nema dogovora. Vodili su se razgovori oko lokacije u Prelogu koja je poželjna zbog blizine autoceste i niz drugih pogodnosti. Jedinstvenost rješenja narušavale su inicijative za hladnjaču primjerice u Palinovcu, pa gornjem Međimurju itd. Stoga će po svemu sudeći, i ove sezone kada je jabuka dobro rodila, ponovno najviše zaraditi trgovci i prekupci, a voćari će se i dalje nadmudrivati i jadikovati.

Rezultati analize tla

nim sadržajem fosfora i kalija (NPK 7:20:30, NPK 5:15:30, MAP; PK gnojiva) koji su slabo pokretni u tlu, pa neće doći do njihovog ispiranja u dublje slojeve tla. Biljke na tlima gdje je provedene osnovna gnojidba gnojivima s povećanim sadržajem fosfora i kalija razvijaju korjenov sustav na većoj dubini što je izuzetno značajno u sušnim uvjetima. Predsjetvenom gnojidbom (formulacije gnojiva s podjednakim sadržajem dušika, fosfora i kalija) unosimo hraniva u površinski sloj tla čime omogućujemo dostupnost hraniva biljkama u početnim fazama rasta i razvoja. Najznačajnija hraniva potrebna za rast i razvoj žitarica su :dušik, fosfor, kalij, sumpor, kalcij, mangan i željezo. Na proizvodnim pokusima 42

sorte pšenice u Međimurskoj županiji provedena je gnojidba prema rezultatima analize tla i ciljnom prinosu od 8 tona zrna pšenice po hektaru. Prema rezultatima analize tla vidljivo je da se radi o izrazito kiselom tlu, vrlo slabo humusnom, dobre opskrbljenosti s fosforom i kalijem. Valja naglasiti da se na parceli tek nekoliko godina provodi dobra poljoprivredna praksa, dok je za očekivano povišenje pH i količine humusa potreban duži niz godina. Pravovremenom i pravilno izbalansiranom gnojidbom kroz vegetacijsku sezonu uzgoja pšenice postignut je prosjek prinosa od 9.654 kg suhog zrna pšenice po hektaru uz prosjek proteina od 13,48 %. Zadatak i cilj gnojidbe je

ostvarivanje stabilnih prinos uvažavajući vrijeme, način i intenzitet primjene gnojiva prema potrebama uzgajane vrste uz istovremeno očuvanje plodnosti tla i okoliša. Gnojidba treba biti ekološki prihvatljiva i ekonomski isplativa.

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić

20. rujna 2019.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Bogatstvo boja i mirisa plodova jeseni

Kupci ovih dana uživaju u šarenoj paleti proizvoda Nema te boje ili njene ni- boja uobičajena je za patlidžan janse koje se ne mogu pronaći koji također varira nijansama, na našem čakovečkom placu. ali bijelom prošaranošću. Kad Ne radi se tu samo o jesen- smo već kod šarenosti, izraz se skom cvijeću, već i povrću koje slobodno može preslikati i na je u punoj zrelosti. Posebno se cijene koje ne samo da variraju bojom ističe rajčica koja variva od trgovca do trgovca, već i od od ružičaste pa sve do krvavo sata do sata. Naime, najskuplja crvene boje. Širokim koloritom je roba, odmah ujutro, dok se može se pohvaliti i paprika i već oko podneva ili pri kraju to od zelenih feferona preko radnog vremena mogu pronaći žuto-narančaste babure do puno povoljnije cijene. Istina, ne crvenih rogova. Ljubičasta uvijek. (vv)

ČAKOVEČKA TRŽNICA

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Salata:

15 kn/kg

Salata:

12 - 15 kn/kg

Paprika rog:

8 kn/kg+

Paprika rog:

8 kn/kg

Paprika babura:

8 - 10 kn/kg

Paprika babura:

6 - 8 kn/kg

Feferoni:

8 kn/kg+

Feferoni:

8 kn/kg

Rajčica:

10 kn/kg

Rajčica:

10 kn/kg

Krastavci:

10 - 13 kn/kg

Krastavci:

10 kn/kg

Grah:

12 kn/kg

Grah:

12 kn/kg

Grah čišćeni:

25 - 30 kn/kg

Grah čišćeni:

25 kn/kg

Krumpir:

3 - 4 kn/kg

Krumpir:

3 - 4 kn/kg

Zelje:

7 kn/kg-

Zelje:

6 kn/kg

Špinat:

5 kn/hrpica

Špinat:

5 kn/hrpica

Rotkvice:

5 kn/vezica

Rotkvice:

5 kn/vezica

Mrkva:

10 kn/kg

Mrkva:

8 kn/kg

Šampinjoni:

22 kn/kg

Šampinjoni:

22 kn/kg

Bukovače:

10 kn/350 g

Bukovača:

10 kn/350 g

Shitake:

25 kn/250 g

Shitake:

25 kn/250 g

Jaja:

1.2 kn

Jaja:

1.2 kn

Kruške:

10 kn/kg

Kruške:

8 - 10 kn/kg

Jabuke:

7 kn/kg

Jabuke:

6 kn/kg

Nektarina:

10 kn/kg-

Nektarina:

10 kn/kg

Breskva:

10 kn/kg-

Breskva:

8 - 10 kn/kg

Šljiva:

8 kn/kg

Šljiva:

8 kn/kg

Kupina:

10 kn/mjerica

Kupina:

8 kn/mjerica

Malina:

10 kn/mjerica

Malina:

8 kn/mjerica

Marelica:

12 kn/kg

Marelica:

10 kn/kg

Buketi:

10 kn - 20 kn

Buketi:

8 - 20 kn

NAPOMENA

cijena pala

cijena rasla

cijena ista

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati;

Monitoring organokloriranih pesticida u hrani Organoklorirani pesticidi (OCP) spadaju u skupinu sintetičkih pesticida i postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs) koji u kemijskoj strukturi imaju pet ili više klorovih atoma. Masovno su se proizvodili i koristili u periodu od 1940-tih pa do kraja 1960-tih godina u agrikulturi te kao insekticidi za suzbijanje komaraca i bolesti poput malarije i tifusa. Najbolje proučeni pesticid iz skupine organokloriranih pesticida je DDT (diklordifeniltrikloretan), a među poznatijima su svakako još derivati DDT-a (DDD, DDE), endosulfan alfa, endosulfan beta, endosulfan sulfat, heptaklor, heptaklor epoksid, aldrin, endrin, dieldrin, cis i trans klordan.

Kemijska struktura DDT-a

Uporaba OCP-a u Europi i Americi zabranjena je 70-tih godina

20.stoljeća, ali zbog njihove perzistentnosti u okolišu i daljnje proizvodnje i uporabe u zemljama trećeg svijeta potrebno je provoditi monitoring pesticida. Mogu vrlo lako putovati vodom (vrlo su slabo topivi u vodi) i vjetrom te se akumulirati u površinskim i podzemnim vodama te u tlu. Na taj način pesticidi dalje ulaze u hranidbeni lanac i bioakumuliraju se u mišićima i kostima, a s obzirom da se dobro otapaju u mastima, akumuliraju se i u organima bogatim mastima zbog čega su izrazito izložene nadbubrežne žlijezde, štitnjača i testisi.

Kratkoročna izloženost organokloriranim pesticidima može uzrokovati konvulzije, glavobolju, mučninu, povraćanje, znojenje. Dugoročna izloženost oštećuje jetru, bubrege, mjehur, štitnjaču, centralni živčani sustav, a dokazano je i da uzrokuje rak. Medicinskim testovima urina, krvi, masti ili majčinog mlijeka može se utvrditi ako su u organizmu akumulirani organoklorirani pesticidi, no ne može se utvrditi njihova količina. Utjecaj pesticida na organizam ovisi i o trajanju izloženosti nekoj od aktivne tvari, koncen-

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Piše: Rosanda Škvorc Vidović, mag.ing.oecoing.

ČAKOVEC

traciji aktivne tvari te o općenitom zdravstvenom stanju organizma. Monitoring ostataka pesticida u hrani ima za cilj ustanoviti količinu ostataka pesticida u proizvodima biljnog podrijetla i namirnicama, provjeriti odgovaraju li propisima kojima su definirane maksimalne dozvoljene koncentracije pesticida te pridržavaju li se proizvođači načela dobre proizvođačke prakse kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača. Laboratorijska djelatnost Bioinstituta provodi ispitivanja pesticida, među kojima je četrdesetak organokloriranih. Metode ispitivanja organokloriranih pesticida u hrani akreditirane su u Laboratoriju za kemiju hrane i predmete opće uporabe od strane Hrvatske akreditacijske agencije i to u uzorcima voća i povrća, mesa i mesnih proizvoda te mlijeka i mliječnih proizvoda.

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

20. rujna 2019.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Presađivanje

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Zvjezdani – jesenski raj za oči i pčele Jesen ne mora biti kraj šarenila u vrtu. Postoje vrste koje obilno cvatu i tijekom jeseni, kada većina cvijeća završava s cvatnjom. Ali da bi imali obilnu cvatnju na jesen, morate planirati cvjetne gredice i posaditi to cvijeće na proljeće. Jedno od njih su i jesenski zvjezdani. Postoji uzrečica “Kad zvjezdani (Aster) procvatu, oni nagovještavaju kraj vrtlarske godine”. Svake godine u rujnu zvjezdani započinju s svojom cvatnjom. I zaista, kad jesenski zvjezdani otvaraju svoje cvjetne glavice, vrijeme je završnih berbi u vrtu. Upravo tada, kad su u vrhuncu cvatnje, svjesna sam da je to jedan od posljednjih prekrasnih cvjetnih prizora kojima se mogu diviti u vrtu krajem vrtlarske godine. A za pčele je ovo jedna od zadnjih obilnijih jesenskih paša. Zvjezdani nevjerojatno privlače pčele. Sve dok je vrijeme lijepo i sunčano u ovo doba godine, zvjezdani su prepuni pčela. Često ih ima u tako velikom broju da sve oko astera doslovno zuji. Žalosnije su bile neke prošle jeseni kada su obilnije kiše upravo u vrhunac cvatnje astera onemogućile taj prekrasan prizor pčela na njima. Ukoliko je vrijeme na jesen lijepo i bez previše kiša, cvatnja jesenskih astera protegne se dugo kroz listopad. Zvjezdanima ne smetaju niti prvi slabiji jesenski mrazevi, pa i nakon toga i dalje obilno cvati.

Sam naziv zvjezdan (aster) potječe od grčke riječi koja u prijevodu znači zvijezda, a taj je naziv dobio radi izgleda njegovih cvjetova. Rod astera je bio nekad puno veći i brojao je oko 600 vrsti, ali nakon istraživanja njihovog genoma 90-tih godine prošlog stoljeća u rodu Aster ostalo je samo 180 vrsti – ostale su samo europske vrste i tek poneke sjevernoameričke vrste. Veliki dio astera koje uzgajamo u našim vrtovima sada se nalaze u rodu Symphyotrichum i Eurybia, ali većina (i ja) još uvijek koristi za njih stare nazive (Aster). Zajedničko im je da su taksionomski sve vrste astera svrstane u zajedničko pleme – Astereae. Jesenskih zvjezdana ima jako puno vrsta, pa tako njima možete napraviti prekrasne cvjetne kombinacije u vašim cvjetnjacima: od puzajućih koji prekrivaju tlo, preko grmolikih niskih pogodnih za obrube gredica, pa sve do visokih vrsta koje narastu preko 1,5 metara. Također ih ima u svim mogućim raznim bojama, doduše najčešće u roza, plavičastim i ljubičastim nijansama, ali ima i bijelih, crvenih, pa čak i žutih. Svaki je od njih prekrasan na svoj način. Cvjetovi nekih vrsti su sitniji, malo veći od cvjetova tratinčica, dok su cvjetovi nekih vrsti prilično veliki. Također mogu biti jednostruki, ali i punog cvata. Sadite ih u svojim cvjetnjacima, time ćete produžiti cvjetnu jesensku raskoš i pčelinju pašu.

20. rujna - Dan korijena

Ako sadnice, grmlje ili drugo raslinje premještamo s jednog staništa u zemlji na drugo, govorimo o presađivanju. Za presađivanje ćemo birati vrijeme silaznog Mjeseca. A što je vrijeme silaznog Mjeseca? Otprilike u 27 dana mjesec jedanput obiđe zemlju. Od najniže točke (u području Strijelca), imamo Mjesec koji uzlazi od najviše točke do najniže Mjesec silazi. . Za vrijeme silaznog Mjeseca Zemlja udiše, te se snage i strujanje sokova usredotočuje na donji dio biljke. Dolazi do boljeg i snažnijeg rasta korijena, što je od koristi nakon presađivanja. Zemlja izdiše tako da se

VRTLARICA

snage usredotočuju na gornje biljne organe. U vrijeme silaznog Mjeseca je, osim za presađivanje vrlo povoljno za gnojenje livada i pašnjaka kao i za sjetvu mahunarki za zelenu gnojidbu. Odabere li se za presađivanje biljaka lista, za vrijeme silaznog Mjeseca (dakle u razdoblju prešanje) dani za list (Raka ili Škorpiona) moguće je pozitivan impuls još jednom pojačati. Isto vrijedi i za presađivanje biljaka korijena u dane za korijen (Djevica) a za krastavac i rajčicu u dane za plod/ sjeme (Lav). Za sadnju lukovičastog cvijeća preporučuju se dani za cvijet tijekom razdoblja presadnje u studenom (silazni Mjesec).

Njegujemo i spremamo korjenaste biljke. 21. rujna - Dan korijena

Njegujemo i spremamo korjenaste biljke, sakupljamo koru hrasta lužnjaka za preparat 505. 22. rujna - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora planeta Merkura 23. rujna - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora mjeseca

Poslije koprive za čaj, radimo s pčelama, započeo period za presadnju 24. rujna - Dan lista

Sijemo i sadimo zimsku salatu, a ranije posađenu okopavamo i prema potrebi zalijevamo. 25. rujna - Dan lista do 18 sati

Provodimo mjere protiv puževa 26. rujna - Dan ploda

Sijemo ozime žitarice, za bolje dozrijevanje poslijepodne prskamo kivi, lozu, maline preparatom 501. Ako je ikako moguće pred različitim toplinskim zviježđima, tako ćemo se pobrinuti da na njima dozre lišće i drvo a time uvjetujemo bolji razvoj plodova u narednoj godini.

U VRTU Zdravka Cmrečaka iz Kotoribe

Šporga je u Kotoribi uobičajeno zelenilo Uz klasični vrt s nizom gredica, Zdravko Cmrečak iz Kotoribe, kao uostalom i velik dio naših Međimuraca, bilje sije i sade ispred kuće. Naravno, ne radi se tu o salati, mrkvi, rajčicama i sličnom povrću, već o vrstama koje mogu poslužiti kao ukras u vazi, ali i poslastica na tanjuru. Sreli smo ga ovih dana kako čupa grmove nevena, biljke iz koje se radi ljekovita mast.

Pored biljke nevena, kotoripčanin tu ima zasijane i šparoge koje, doduše, više koristi kao zelenilo za cvjetne bukete nego finu i za organizam djelotvornu i finu namirnicu. Uz smiješak nam je pojasnio kako su se svi čudom čudili saznavši kako je to obično zelenilo prava i ne baš jeftina kulinarska delicija. Uz kuću niknuo je i pokoji grm jagode, kaže ni sam ne zna kako. (vv)

- Čudili smo se saznavši kako je to obično zelenilo prava i ne baš jeftina kulinarska delicija, poručuje Zdravko Cmrečak

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 PRIOPĆENJE: VIJEĆE ZA PREVENCIJU GRADA ČAKOVCA

Dva usporivača prometa na Jugu, nove kamere za videonadzor Članovi Vijeća za prevenciju Grada Čakovca održali su svoju sjednicu na kojoj je raspravljano o nekoliko aktualnih tema. Sjednicu je vodio predsjednik Vijeća, ujedno i zamjenik gradonačelnika Mario Medved, a govorilo se o stanju sigurnosti, kao i o stanju u prometu na području Čakovca, zatim o nadolazećem Sajmu sigurnosti te gradskom Videonadzoru. O stanju sigurnosti na području Grada Čakovca u ovogodišnjih prvih osam mjeseci govorio je Krešimir Jurčević, načelnik Policijske postaje Čakovec. On je naglasio kako je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen porast broja kaznenih djela, ponajprije zbog porasta krađa bicikala. Prema riječima načelnika Jurčevića, porast krađa zabilježen je tijekom ljetnih mjeseci, a u većini slučajeva otkriveni

UDRUGA FRANAK

su i počinitelji, među kojim su ponovo i maloljetnici. Jurčević se osvrnuo i na zakonodavstvo koje, nažalost, omogućava pojedincima, osobito maloljetnicima, da bez adekvatnih kazni ponavljaju kriminalne radnje. Zabilježen je i lagani porast teških krađi, a kako je otkrivačka djelatnost za kaznena djela u porastu, zbog teških je krađa ove godine također i više osoba završilo iza rešetaka. Kako veliki udio među počiniteljima kaznenih djela čine maloljetnici, uglavnom pripadnici romske nacionalne manjine, jedna od preventivnih mjera koje se predlažu je i uvođenje službenika za maloljetničku delikvenciju u romskim naseljima. U padu su kaznena djela i prekršaji vezani uz posjedovanje i preprodaju droge, no zabrinjavaju podaci iz prometa. Do rujna ove godine se bilježi šest poginulih osoba u

prometu na međimurskim prometnicama, od toga troje na području Grada Čakovca. Na sjednici Vijeća najavljen je i ovogodišnji Sajam sigurnosti, koji će se 24. rujna održati na prostorima SRC Mladost, a u slučaju kiše, u sportskoj dvorani Graditeljske škole, od 9 do 16 sati. Sajam zajedno organiziraju PU međimurska, Međimurska županija i Grad Čakovec, uz pokroviteljstvo Ravnateljstva MUP-a, a za ovu je godinu potvrđeno 30-ak izlagača uz bogat popratni program. Organizirani su posjeti djece iz škola i vrtića, a za njih su pripremljene atrakcije poput policijskih vježbi i dolaska helikoptera. Predsjednik vijeća Mario Medved govorio je o stanju sigurnosti na prometnicama na području Čakovca, pa je tako u pripremi usporavanje prometa na dvije kritične točke. Tako je izrađen ela-

borat za smirivanje prometa koji se odnosi na lokaciju kod Dječjeg vrtića Maslačak u Martanama, odnosno u Ulici Josipa Bedekovića, a radovi na postavljanju uzdignutih ploha trebali bi započeti uskoro. Takav elaborat u izradi je i za Ulicu Tomaša Goričanca na čakovečkom Jugu, točnije lokaciju kod trgovačkog centra gdje građani smatraju da postaje sve opasnije prelaziti na tamošnjim pješačkim prijelazima. Što se Videonadzora u Gradu Čakovcu tiče, u planu je postavljanje kamera na dvije nove lokacije. Prva će biti u Ulici Katarine Zrinski, a pokrivati će dio Ulice Tome Masaryka, kao i područje kod Autobusnog kolodvora, dok će druga kamera pokriti prolaz između crkve sv. Nikole i tzv. Stare robne kuće, mjesto popularno za odlaganje bicikala, ali i njihove kradljivce.

Otvorena vrata za obeštećenje svih 125.000 dužnika CHF kredita Udruga Franak proglasila je pobjedu nad bankama. Vrhovni sud potvrdio je presudu sucu Radovana Dobronića. Sada su potpuno otvorena vrata za sudsko obeštećenje svih 125.000 dužnika iz CHF kredita, objavila je Udruga. Dužnicima su poručili da ne žure sa svojim pitanjima, da vremena za tužbe ima sve do 2023. Vrhovni sud objavio je na svojim internetskim stranicama presudu Rev 2221/2018-11 kojom je odbio revizije tuženika u predmetu tužitelja Potrošača – Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača, protiv osam domaćih banaka radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača. Ukratko, u presudi je izražen pravni zaključak da su te banke u određeno navedenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditu koristeći se u nji-

ma nepoštenim i ništetnim ugovornim odredbama ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak (valutna klauzula) a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo. - Vrhovni sud RH nije u bitnome dao nikakva nova prava korisnicima kredita, niti je odredio svoj stav u pogledu individualnih parnica. (...) Vrhovni sud dodatno se osvrnuo jedino na pitanje Zakona o potrošačkom kreditiranju tj. pravu na konverziju te da nije ulazio u individualna prava. S jedne strane je jasno da je tzv. Zakonom o konverziji omogućeno pravo na zamjenu valute. Sva druga pitanja ostala su otvorena u sferi individualnog prava i sudovi će morati ovisno o individualnim uvjetima i pravilima sudske procedure pojedinačno odlučivati. To samo po sebi govori da rezultati neće biti jednoznačni, ističu iz HUB-a uz napomenu da će poduzeti

daljnje pravne korake koji im stoje na raspolaganju u Hrvatskoj i na europskoj razini. Erste banka uz napomenu da će "razmotriti poduzimanje daljnjih pravnih koraka" upozorava i na "činjenicu da obrazloženje presude Vrhovnog suda može upućivati na zaključak da kod CHF kredita koji su konvertirani u eurske temeljem zakonskih izmjena iz 2015., ne postoji pravna osnova za ostvarivanje bilo kakvih daljnjih prava u individualnim postupcima". Konverzijom koja je 2015. temeljem zakonskih izmjena provedena isključivo na trošak banaka, već je izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima, navode u Erste banci. Upozoravaju i da vezano za CHF kredite koji nisu konvertirani, tj. ranije su otplaćeni, još uvijek postoji dvojba u tumačenju zastarnih rokova. "Pitanje

prekida li kolektivna tužba zastaru ili ne još uvijek nije konačno riješeno", upozoravaju. I RBA je najavila da će poduzeti sve pravne lijekove protiv odluke Vrhovnog suda u "slučaju franak", koju će osporavati putem ustavne tužbe te na razini institucija Europske unije, a iz obrazloženja presude tumači kako se ona ne odnosi na kredite u švicarskim francima (CHF) koji su konvertirani u eurske. Pobijana drugostupanjska presuda je rješenjem djelomično ukinuta (bez vraćanja na ponovni postupak) u dijelu kojim je bankama naloženo da prekinu s opisanim postupanjem jer je o tome već pravomoćno presuđeno. Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama pozivati na prihvaćene zahtjeve tužitelja u ovom postupku, a sudovi u tim, pojedinačnim postupcima vezani su za ta utvrđenja.

JAVILI STE NAM UDRUGA MLADA PERA

Poziv učenicima da se jave na dva natječaja Započela je nova školska godina, a završit će dva literarna natječaja Udruge Mlada pera koji su započeli, pogađate, dok je završavala stara školska godina. U oba natječaja učenici mogu osvojiti novčane nagrade: 1.000 kn i plaketu Zlatno pero za 1. mjesto, 750 kn i plaketu Srebrno pero za 2. mjesto i 500 kn i plaketu Brončano pero za 3. mjesto. Prvi natječaj, Piši na jeziku kojim se najlakše izražavaš – različitim jezicima na istome putu završava 30. rujna 2019. godine, a tema je za sve učenike osnovnih škola ista jer pojam različitost ima vrlo široko značenje i može se primijeniti na bezbroj područja, pa neka svaki pojedinac piše o onoj temi/području na koje ga pojam različitost prvo ili najviše asocira, ili ga neka radnja najbolje opisuje, ali na svom materinjem jeziku, dijalektu ili čak i umjetnom jeziku koji on smatra važnim u svom životu/razvoju. Bude li to bednjanski di-

jalekt, latinski ili klingonski jezik, važno je da dobijemo i verziju na hrvatskom jeziku koja odgovara originalu. Drugi natječaj, Koja je dobitna kombinacija? završava 31. listopada 2019. godine i u njemu se natječu dijete i roditelj. Svoj literarni uradak o bilo kojoj temi moraju poslati maloljetno dijete u trenutku slanja rada i roditelj, no svi će svoj literarni uradak morati započeti istom rečenicom: Bio bi to još jedan sasvim običan dan, da nije…(rečenicu nastavlja autor/ica). Traži se koja kombinacija će biti najkreativnija: kći-majka, kći-otac, sin-majka ili sinotac? U obzir dolaze i djede i bake! Zato dragi učenici, olovke u ruke, odnosno tipkovnice pod prste i osvojite bogate novčane nagrade! Sve informacije pronađite na stranici Udruge Mlada pera! Gorkić Taradi predsjednik udruge Mlada pera

UDRUGA SAMOOBRANA MEĐIMURJE

Organiziraju kamp za samoobranu u Čakovcu Udruga Samoobrana Međimurje u suradnji s Društvom socijalnih radnika Međimurske županije organizira dvodnevni Kamp samoobrane za žene, 28. i 29. rujna 2019. godine koji će se održati u Čakovcu u hotelu Castellum i sportskoj dvorani Ekonomske i trgovačke škole. Otvorenje Kampa samoobrane je u subotu 28. rujna 2019. s početkom u 14 sati. Potaknuti sve učestalijim napadima na socijalne radnike diljem Hrvatske, od kojih neki nažalost imaju smrtne posljedice, odlučili smo organizirati Kamp samoobrane kako bismo povećali sigurnost ugroženih djelatnika. Kroz predavanja, ali i radionice nastojat ćemo ih upoznati s potencijalnim opasnostima, prepoznavanjem prvih znakova sukoba, metoda-

ma kako ga izbjeći, ali i kako se obraniti ako i kada do napada ipak dođe. Kamp se sastoji od dva dijela, predavanja na kojima će biti obrađene teme nasilja u svakodnevnom životu i radu, te radionice samoobrane. Na predavanju će govoriti brojni stručnjaci, od psihologa, sociologa, socijalnih radnika, stručnjaka za samoobranu koji će i voditi radionice. Na kampu će osim socijalnih radnica, sudjelovati i sve zainteresirane žene i djevojke, koje žele naučiti kako spriječiti nasilje, te kako se obraniti. Ante Goleš Predsjednik Udruge Samoobrana Međimurje

OPASKA Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2019.

NOVA KOLEKCIJA

Pratite nas na facebook stranici

VOLIM JER… 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 2019.

BluKids vas daruje

Bebe

Matija Habijan (29) i Karolina Jaklin (24) iz Pribislavca dobili su sina imena Mateo rođenog 9. rujna

ili Maher (20) iz Ivanovca dob Nikola Zadravec (25) i Maja a. kćerkicu Teu rođenu 13. rujn

Ovog tjedna naš mali poklon podijelili smo našoj čitateljici Valeriji i prodavačici Mileni u Strahonincu

TRGOVINA Tina u Strahonincu

Valerija čita sve vijesti!

U trgovini Tina u Strahonincu u jutarnjoj kupnji zatekli smo Valeriju Fekonju. Saznali smo da je naša čitateljica i zanimaju je cijele novine, sve naše priče i vijesti. Svakodnevno nas prati i na našem web portalu. Razveselili smo je platnenom vrećicom koju će isko-

ristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Milena Božak svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju i njezinu kolegicu nagradili smo također praktičnim šoping vrećicama naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

Dejan (32) i Tea (30) Škorjanec iz Prekope dobili su kćerkicu kojoj su dali ime Mia. Sin Nikola ima 2,5 godine, a najstarija Mariytea 10 godina.

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi i naočale poku p

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i Optike Briljant

Donosimo džoker kupon aktualnog 54. kola

Ime i prezime:

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.9. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

ili su EmaBalog (18) iz Kotoribe dob Robert Ignac (18) i Božica nuelu rođenu 13. rujna.

Aktualno 54. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” stiglo je u samu završnicu. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u

nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona. Džoker-kuponom iz ovog broja, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone najkasnije do 24. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 54. kola objavljujemo u “Međimurskim novinama” 27. rujna. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Filip Marciuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zvrzan1@gmail.com); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

6. FESTIVAL STRIPA ugostio Čakovčanku Maju Horvat vizualnu umjetnicu i ilustratoricu BIJELA RODA „glavna glumica” nove publikacije i putujuće izložbe MUZEJSKA PEDAGOGINJA Ines Virč sa suradnicama privlači rekordan broj djece i mladih na radionice Muzeologajnica

Karikaturu moramo shvatiti u pola minute! Grafički i web dizajner Josip Toth iz Čakovca od prvog izdanja čakovečkog Festivala karikature član je njegovog međunarodnog ocjenjivačkog žirija. Ove godine za najbolje karikature konkuriralo je u kategoriji senior1.400 radova. - Ako u pola minute ne shvatimo poruku karikature – nije dobra, ističe Toth.O žiriranju i ovogodišnjim festivalskim karikaturama više u nastavku Medije. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

media

vikend vodič petak 20. rujan ČAKOVEC Industrial bar Metalac 21:00 promocija albuma “Contrast” benda Core System - nastupa i bend Pale Origins

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend

20. rujna 2019.

2. POHOD NA MOHOKOS, nedjelja 22. rujna, 9 sati (start)

S planinarima čakovečkog klu pješačite do službeno najvišeg Ovogodišnji pohod prijavljen je kao jedan od programa međunarodnog projekta Open Streets Day koji promovira rekreaciju u službi zdravog načina života

PRELOG Dom kulture 6. Dani Kalmana Mesarića 18:00 „Svijet bez smeća prava je sreća“ – predstava za djecu (Bjelovarsko kazalište)

Jubilarnu dvadeset i petu godinu djelovanja, Planinarski klub Extrem Čakovec obilježit će između ostalog i drugim Pohodom na Mo-

hokos. Prošle se godine na pohodu okupilo pedesetak planinara i ljubitelja prirode. Ovogodišnje pješačenje do službenog najvišeg vrha

Međimurja održat će se u nedjelju, 22. rujna na relaciji Nedelišće – Ksajpa – Brezje – jezero Jegerseg – Lopatinec – Sveti Juraj na Bregu – Vu-

VARAŽDIN Stari grad - 24. izložba cvijeća na temu barok, glazba, cvijeće

subota 21. rujan ČEHOVEC 6. Dani Kalmana Mesarića Dom kulture 19:00 Književni krug Prelog „Gnijezdo je ostalo prazno“ – KUD „Katruže“ Ivanovec

HEMUŠEVEC 6. Dani Kalmana Mesarića Dom kulture 19:00 „Pak ti povedam“ - Štefica Kolarić, Kazališna scena Kalmana Mesarića Književni krug Prelog „Savršeni poklon za godišnjicu“ – KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec“

ČUKOVEC 6. Dani Kalmana Mesarića 19:00 „Otprte oči“ – Priločka amaterska scena Književni krug Prelog „Svi imamo problem“ – KUD „Goričan“

nedjelja 22. rujan ČAKOVEC 14:30 Sedma revija ples - Plesni studio Vivona NEDELIŠĆE 9:00 start Pohoda na Mohokos - u organizaciji PK Extrem Čakovec MALA SUBOTICA Dom kulture 18:00 koncert etno duo Goga i Željko

Hodnja prema Mohokosu kreće u 9 sati iz sportskog parka Trate u Nedelišću

NEDJELJA, 22. rujna

7. Revija plesa Vivone Studio Vivona sa svojim će plesačima prikazati svu ljepotu plesne umjetnosti koju su osmislile trenerice. Plesat će na pozornici Centra za kulturu Čakovec. U goste im dolaze i prijatelji iz drugih plesnih skupina i svi zajedno prikazat će

jednu divnu plesnu čaroliju. Program počinje u 14:30. Ulaznice se mogu kupiti u Studiju Vivona ili na dan predstave po cijeni od 25 kuna. Dodatne informacije mogu se dobiti na info kontakt 099 527 07 04. (rr)

NEDJELJA, 22. rujna

četinec– Mohokos. Pohod se održava pod krilaticom Slavimo planinarstvo, a potporu rekreativnom pješačenju daje partner projekta Općina Nedelišće. Hodnja je posvećena i obilježavanju 22. rujna kada se u sklopu Europskog tjedna mobilnosti obilježava Dan bez automobila, a sam pohod prijavljen je kao jedan od programa ovogodišnjeg međunarodnog projekta Open Streets Day koji je organiziran u suradnji s 15 zemalja Europe i u koji je uključeno 65 gradova uz više od 100 različitih aktivnosti. Aktivnosti Open Streets Day projekta obilježavaju se pod zajedničkim motom „Pješači i bicikliraj te bolesti preveniraj”. Upravo s namjerom promoviranja zdravog načina života i preveniranja raznih bolesti planinari kluba Extrem pozivaju

Goga i Željko u Maloj Subotici Naš poznati varaždinsko-međimurski Etno duo Goga i Željko predstavit će se publici u Maloj Subotici u Domu Kulture u nedjelju, 22. rujna u 18 sati. Duo koji čine Gordana Lach Goga i Željko Grahovec sa svojim bandom Kajjazery u Maloj Subotici izvest će

brojne međimurske hitove kao i svoje autorske pjesme kao što je “Naš kaj” s kojom su se predstavili na 54. festivalu Krapinske popevke gdje je ta pjesma opisana kao pjesma koja slavi i pozdravlja sve ljude dobre volje. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje. (sh)

ljubitelje prirode na zajedničko druženje i rekreaciju u međimurskoj prirodi. Ujedno je to i prigoda upoznati međimursku prirodu i zavičaj kroz prizmu pješačenja i druženja s istomišljenicima. Okupljanje i prijave sudionika pohoda je kod terena TK Nedelišće, sportski park Trate od 8 sati. Startnina iznosi 30 kuna za što se dobiva prigodni poklon, pecivo, jabuke i PAN pivo. Za povratak s Mohokosa u Nedelišće osiguran je prijevoz autobusom. Start je u 9 sati. Pohod tehnički nije zahtjevan i pogodan je za sve dobne skupine. Preporučuje se oprema za ljetno planinarenje (slojevita odjeća, pokrivalo za glavu, kišna kabanica ili kišobran: ovisno o atmosferilijama), gojzerice, sportska ili prigodna odjeća i planinarski štapovi za hodanje te sukladno individuCENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, nedjelja, 29. rujna, 20 sati

Dobrotvorni mjuzikl „Svetac svega svijeta” U nedjelju 29. rujna Centru za kulturu Čakovec u 20 sati je izvedba mjuzikla „Svetac svega svijeta“. Mjuzikl govori o životu i djelu sv. Antuna Padovanskog. Izvodi ga Ansambl Kolbe. Ulaznice po cijeni od 50 kuna moguće je nabaviti na blagajni Centra za kulturu Čakovec i župnih ureda sv. Antuna Padovanskog i sv. Nikole, biskupa u uredovno vrijeme. Ovaj mjuzikl ima i dobrotvorni karakter.Naime, sva sredstva od prodaja ulaznica idu za misije i misionare u Peruu. Mjuzikl je s izvedbom prošao cijelu Hrvatsku i Europu, a ovo je prilika da se u sat i pol vremena upozna životi djelo sv. Antuna Padovanskog, a time i pomogne misijama u Peruu. U mjuziklu će biti i mons. Gerard Anton Žerdin, hrvatski franjevac, misionar i biskup iz Perua. Biskup Žerdin upravlja Apostolskim vikarijatom San Ramonu u središnjem Peruu. Rođen je 1950. g. u župi Lendava u slovenskom Prekmurju, a uz Čakovec je posebno vezan jer su se za njegovo rođenje roditelji zavjetovali pred slikom sv. Antuna upravo u čakovečkoj crkvi sv. Nikole. U Peruu djeluje kao misionar od 1975. godine gdje je i zaređen za svećenika, a biskupom je imenovan 2002. godine. Član je Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

20. rujna 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr

mjesečni vodič

19. - 30. rujna

uba Extrem g vrha Međimurja

ČAKOVEC

4. Međunarodna izložba karikature

ponedjeljak 23. rujna PRELOG

Arhitekt Igor Perhoč s gostima održao je koncert za pamćenje

DODATNI SADRŽAJI izložbe UrboArhitektura 20+20 u zgradi Scheier

Fotograf Kuhar i somelijer Goričanec u srijedu, u subotu gitaristički koncert

Pohod je dio projekta „Slavimo planinarstvo” kojim planinarski klub Extrem Čakovec obilježava 25 godina djelovanja

alnim potrebama 1-2 litre vode i hrana iz ruksaka. Vodiči su članice planinarskog kluba Extrem Silvija Špicar i Ljiljana Leona Trbuhović. Tijekom pješačenja od 4 do

5 sati predviđeni su kraći odmori te duža stajanka uz osiguranu okrjepu u Vučetincu. U 14 sati predviđeno je zajedničko fotografiranje na Mohokosu. Planirani povra-

tak je u15 sati u Pleškovcu (ispred Venere) autobusom. Pohodom će se planinari i rekreativci pozdraviti s ljetom i veselo krenuti u čarobne boje jeseni. (rr)

USKORO DANI SVETOG JERONIMA u Štrigovi

Izložba i koncert u čast svetog Jeronima U Župnom uredu u Štrigovi održana je konferencija na kojoj je predstavljen program povodom Dana sv. Jeronima. Značaj koji ima sveti Jeronim za štrigovski kraj ne krije se samo u imenu sveca, crkvenoga naučitelja i prevoditelja svetoga Pisma, povijesnog zaštitnika hrvatskoga glagoljaštva, niti u freskama Ivana Rangera u crkvi ovome svecu posvećenoj, već u cjelokupnosti kulturne i duhovne tradicije štovanja svetog Jeronima u Štrigovi. Tradicija vjere i kulture spominje da je upravo Štrigova onaj antički Stridon za koji sveti Jeronim govori da je njegov rodni grad. Sveti Jeronim svetac je cijelog kršćanskog svijeta, a na primjeru njegova života i djelovanja stvarala se kultura Europe. Ova godina prilika je da Štrigovčanci započ-

ne s ovim projektom jer se slavi 1600. obljetnica smrti svetoga Jeronima, a za Hrvatsku, Štrigova je jedinstveno mjesto za ovakvu proslavu. „Dani svetoga Jeronima“ osmišljeni su kao duhovni i kulturni program koji prethodi blagdanu svetog Jeronima koji se već pet stoljeća posebno štuje u Štrigovi. U petak, 27. rujna u 12 sati u prostorima Državnoga arhiva za Međimurje bit će otvorena izložba „Bogu na svom jeziku: Baština rimske liturgije na crkvenoslavenskom jeziku i glagoljskom pismu“. Izložba je postavljena u suradnji Staroslavenskog instituta u Zagrebu i Državnog arhiva za Međimurje u Štrigovi te uz potporu Općine Štrigova i Turističke zajednice Općine Štrigova. Izložbu potpisuju dr. sc. Ivan Botica, dr. sc. Sandra Požar i dr. sc. Kristijan Ku-

har, znanstveni suradnici Staroslavenskog instituta, a potonji je i župnik u Štrigovi. U nedjelju, 29. rujna u 19 sati u crkvi svetog Jeronima bit će održan Festival svetog Jeronima na kojem će pod ravnanjem maestra Anđelka Igreca, voditelja Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije, nastupiti zborovi „Chorus Angelicus“ i „Via“ iz Varaždina uz soliste Dorotu Ilčić (sopran), Silviju Habunek (sopran) i Luku Šopara (bariton). „Dani svetog Jeronima“ u Štrigovi bit će okrunjeni svečanom svetom misom. Uz proslavu 1600. obljetnice smrti svetoga Jeronima središnje euharistijsko slavlje će u ponedjeljak, 30. rujna s početkom u 11 sati predslaviti prof. dr. don Ivan Bodrožić, profesor patrologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. (sh)

Nakon što su u izložbenom salonu Centra za kulturu čakovečki arhitekti Vesna Makovec i Bojan Perhoč predstavili rezime svog dvadesetogodišnjeg arhitektonskog i urbanističkog stvaralaštva, izložba je od 14. rujna preseljena u zgradu Scheier. Nova lokacija donosi i nove dodatne programe. Protekle subote klavirski koncert održao arhitekt Igor Perhoč, Bojanov sin. Gosti na koncertu bili su Adrijano Valpatić (gitara), Emil Kranjčić (udaraljke) i Josipa Mrla (klavir). Domaćin izložbe tvrtka Urbia organizirala je i dva edukativna predavanja. Na

programu će biti u srijedu, 25. rujna s početkom u 19 sati. Prvo će održati Milivoj kuhar na temu Fotografija u arhitekturi”. Nakon njega će Ivan Goričanec govoriti na temu „Suvremena arhitektura vinskih podruma i vinska kultura”. Točku na „i” izložbi UrboArhitektura 20+20 dat će još jedan koncert u subotu, 28. rujna u 19 sati. Svirat će Branimir Novak (gitara), Nenad Srpak (gitara) te gosti Mladen Magdalenić (klavir) i Tamara Korunek (vokal). Nenad Srpak je diplomirani inženjer građevine i poslovni suradnik t.d. Urbia d.o.o. (rr, Mario Golenko)

OD 20. do 27. RUJNA

Šesti Dani Kalmana Mesarića I ove godine Kazališna scena Kalmana Mesarića i Dom kulture Grada Preloga organiziraju Dane Kalmana Mesarića, manifestaciju čiji je cilj promocija lika i djela Kalmana Mesarića. Voditeljica projekta je profesorica Mirjana Hržić, a cijeli se projekt odvija pod pokroviteljstvom Grada Preloga, Međimurske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ove godine Dani Kalmana Mesarića trajat će od 20. do 27. rujna. U sklopu manifestacije organiziraju se razna događanja, kako za odrasle tako i za djecu. Ulaz na sva događanja je besplatan. Kalman Mesarić, hrvatski književnik i redatelj (Prelog, 17.9.1900. – Zagreb, 29.1.1983). Radio u Zagrebu kao činovnik, novinar i pomoćni redatelj u HNK-u, studirao dramaturgiju u Berlinu. Do kraja II. svjetskog rata režirao je i prevodio u HNK-u, poslije je bio ravnatelj drame i redatelj u nekoliko hrvatskih i bosanskih kazališta. Režirao je velik broj djela, u rasponu od klasike do suvremene dra-

me. U početku književnog i kazališnog djelovanja blizak avangardnim umjetničkim pokretima (ekspresionistička novela Divlji ples, 1921; zbirka avangardističkih pjesama Tragigroteske, 1923; drame tiskane u knjizi Kozmički žongleri, 1925). Na prijelazu iz 1920-ih u 1930-e odredio se za »socijalnu umjetnost« (brošura Smjerovi moderne umjetnosti, 1929). U zagrebačkom HNK-u 1931. izveden mu je pučki igrokaz Joco Udmanić te potom nekoliko komedija iz zagrebačkoga društvenog života (objavljene u knjizi Među nama, 1937). Njegova komedija Gospodsko dijete, što ju je 1936. postavio u zagrebačkom HNK-u, jedna je od najboljih i najpopularnijih hrvatskih komedija između dvaju svjetskih ratova. U 1950-ima i 1960-ima objavljivao je dramaturške i teatrološke studije u tuzlanskome časopisu Pozorište. Objavio je i pučki roman Dravom zlato plovi (1973), a posmrtno mu je objavljen roman Poker Baltazara Bodora ili Dugme na Fortune kapi (2000).

6. Dani Kalmana Mesarića Dom kulture – mala dvorana 17:00 Čarolija predstave – kazališna radionica za djecu

utorak 24. rujna ČAKOVEC

10:00 – 16:00 „Sajam sigurnosti i prevencije 2019.“

srijeda 25. rujna ČAKOVEC

zgrada Scheier UrboArhitektura 20+20 19:00 predavanja Milivoj Kuhar: „Fotografija u arhitekturi” Ivan Goričanec: „Suvremena arhitektura vinskih podruma i vinska kultura”

PRELOG

6. Dani Kalmana Mesarića Osnovna škola Prelog 13:00 Upoznajmo Ka Mesarića – PUB Kviz u suradnji sa Srednjom školom Prelog 19:00 Mala dvorana na katu Doma kulture Grada Preloga Čarolija predstave – prezentacija kazališne radionice

četvrtak 26. rujna PRELOG

6. Dani Kalmana Mesarića Multimedijalna dvorana muzeja Croata insulanus Grada Preloga 17:00 Joco harambaša, hrvatski Robin Hood – predavanje prof. Marijana Lazara GastroKul – predstavljanje jela iz romana Dravom zlato plovi, stručna učiteljica kuharstva Anica Naranđa

petak 27. rujna PRELOG

6. Dani Kalmana Mesarića 17:00, Dvorana Srednje škole Prelog „Joco Udmanić“ – promocija knjige Kalmana Mesarića „Predstava o predstavi“ Kazališna scena Kalmana Mesarića

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kultura 6. FESTIVAL STRIPA pretvorio Čakovec u oazu druženja poklonika „devete umjetnosti”

Gošća festivala Čakovčanka Maja Horvat majstorica je koncertnih plakata Udruga STRIPoblaČAK je od 12. do 14. rujna bila domaćin šestog izdanja Festivala stripa. Organizirane su dvije izložbe, filmska večer, radionica i sajam stripa Piše: Roberta Radović

Na trodnevnom 6. Festivalu stripa čakovečka publika imala je priliku upoznati rad ilustratorice Maje Horvat, Čakovčanke s ljubljanskom adresom. S osnivačem i inicijatorom ovog festivala Josipom Mihalkovićem, predsjednikom udruge STRIPoblaČAK upoznala se upravo na ovom festivalu prije dvije godine što je bio poticaja za ovogodišnju suradnju. Majini radovi krase izložbeni prostor novog dijela Knjižnice „Nikola Zrinski”. Već na prvu se opaža njezin omiljen stvaralački izričaj primjenom digitalnih tehnologija. - Moji radovi su rekla bih moderna umjetnost jer većinom radim digitalno. Skice jesu na papiru, ali finalni radovi nastaju digitalno. Dakle, koristim

tehnologiju za stvaranje digitalnih ilustracija moderne umjetnosti. Taj vid umjetnosti još nije toliko priznat u umjetničkim krugovima i još uvijek je novitet u našim krajevima. Najviše dizajniram i radim ilustracije za koncertne plakate i promocije u čemu sam se specijalizirala. Na izložbi sam prikazala i manji opus ilustracija u crno-bijeloj tematici. Sklonost prema crtanju iskazivala je već od osnovne škole, te je edukaciju usmjerila putem umjetnosti. Nakon završene srednje Graditeljske škole, smjer dizajn unutarnje arhitekture, upisuje Prirodoslovno – tehnički fakultet u Ljubljani,smjer Grafičke i medijske tehnike. - Cijeli život se bavim nekom vrstom umjetnosti. U Ljubljani su me

I mlađe generacije iskazuju interes prema stripu

koncerti privukli da više pozornosti dam upravo ilustracijama koncertnih plakata. Na moj rad utječe pop kultura, strip, žive boje i sakrivene poruke kao komentar današnjem društvu. Živi u Ljubljani i radi kao freelancer. Aktivna je na slovenskoj alternativnoj sceni. Održala je samostalnu izložbu u Kranju i Ljubljani, te nekoliko skupnih u Sloveniji te prisustvovala na art sajmovima. Djeluje u raznim područjima umjetnosti, poput grafičkog dizajna, poster dizajna, tipografije ilustracije, klasične umjetnosti sve do fotografije za koju je znanje pridobila tijekom rada u fotografskom studiju. Za napraviti dobar plakat kaže kako svaki autor ima svoj stil. - Svaki autor ima svoj stil. Ja pokušavam rad

približiti muzici benda za koji radim. Ljubljanska dizajnerska scena je živa. Ima mnogo osoba koje se bave dizajnom različitih stilova, ali svi se zajedno družimo. Strip crtači Krešimir Zimonić i Matija Pisačić

Prvog dana festivala otvorena je izložbe RETROSPEKTIVA: MENTOR I UČITELJ, Krešimira Zimonića i Matije Pisačića u izložbenom salonu Centra za kulturu Čakovec. Pisačić se predstavio stripovima tematske okosnice putovanja u svemir te dijelovima knjige snimanja i animiranog filma „Čoban”. Retrospektiva Zimonića obuhvaća njegove ranije stripove koje ja izradio kao član skupine Novi kvadrat, niz stripova autorove najpoznatije junaki-

Maja Horvat živi u Ljubljani i radi kao freelancer

nje Ivane Brlić Mažuranić. Večer je moderirala povjesničarka umjetnostiMarta Horvat, a izložbu otvorila Maja Žvorc koja je ujedno zaslužna za odabir i po-

Josip Mihalković predsjednik udruge STRIPoblaČAK, strip crtači Krešimir Zimonić i Matija Pisačić

ZRINSKA GARDA ČAKOVEC organizirala dobrotvorni koncert Klape sveti Juraj i Orkestra Hrvatske ratne mornarice

stav radova. Nakon izložbe program je nastavljen projekcijom filmova u prostoru Male scene “Vinko Lisjak”. Prikazani su Zimonićevi filmovi „Krug” i „Zlatkine žute minute” te Pisačićev „Čoban” . Osim izložbi unutar festivala održana je radionica stripa u suradnji s Knjižnicom i čitaonicom Šenkovec te u centru Čakovca organiziran mini sajam stripa. Ovogodišnji festival posvećen je prerano preminulom kolekcionaru i članu udruge STRIPoblaČAK Robertinu Juraniću. Juranićeva kolekcija broji 18 tisuća stripova. 2016., povodom Dana grada Čakovca predstavio je svoju kolekciju pod naslovom izložbe „Prvi strip”.

Za spomenik Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu prikupljeno 8 tisuća kuna Uz ovogodišnje obilježavanje 100. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada i njihovog ukopa u kriptu Zagrebačke prvostolnice (30. 4. 1919.), Zrinska garda Čakovec će u parku u blizini mjesta pogubljenja ove dvojice hrvatskih mučenika postaviti odgovarajući spomenik. Uz pomoć Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji dobivene su potrebne dozvole Grada Bečki Novigrad, kao i Ministarstva kulture Republike

Hrvatske. Autor spomenika je akademski kipar Mihael Štebih iz Čakovca, a veliku pomoć u ostvarenju projekta pruža i Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Kako postavljanje ovakvog spomenika s dvije biste na odgovarajućem postamentu iziskuje znatna financijska sredstva, potporom Ministarstva obrane Zrinska garda Čakovec organizirala je dobrotvorni koncert Klape sveti Juraj i Orkestra Hrvatske ratne mornarice koji je prvi put nastupio u Čakovcu. Publiku u dvorani Centra za

Vrhunac koncerta bio je uz hrvatsku domoljubnu pjesmu U boj, u boj

kulturu Čakovec počastili su kolažom domoljubnih, popularno zabavnih, zavičajnih i pjesama iz svih krajeva Lijepe naše. Nakon koncerta u Perivoju Zrinski položen je vijenac i zapaljene su svijeće kod Spomenika poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata uz pratnju klape Sv. Juraj iz Splita. Koncertom je prikupljeno 8 tisuća kuna. Grad Čakovec ustupio je besplatno dvoranu Centra za koncert, a Grad Prelog je osigurao večeru za izvođače, na čemu im Zrinska garda zahvaljuje. (rr, zv)

20. rujna 2019.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

scena

ČAKOVČANIN JOSIP TOTH grafički i web dizajner od prvog izdanja čakovečkog Festivala karikature član je njegovog međunarodnog ocjenjivačkog žirija

Ako u pola minute ne shvatimo poruku karikature – nije dobra! - Prvu priliku kao karikaturista dobio sam kao tinejdžer, otkriva Josip Toth

Na međunarodnu izložbu karikature Čakovec stiglo je gotovo 1.400 karikatura iz 73 države čime je ostvaren rekord u kategoriji senior. U kategoriji junior stiglo je 128 rada iz deset država što je također više nego prošle godine Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan Četvrta međunarodna izložba karikature Čakovec 2019. otvorena je ovog četvrtka u izložbenom prostoru Centra za kulturu. Inicijator ovog festivala karikature je Damir Novak iz Malog Mihaljevca međunarodno nagrađivan i priznat karikaturist. U Hrvatskoj gotovo da i nema tiskovnog - novinskog izdanja u kojem nije objavljena barem jedna njegova karikatura. Festivalska izložba od prve je godine natjecateljskog karaktera, a stalni član žirija od prve godine uz Damira Novaka je grafički i web dizajner Josip Toth iz Čakovca. Radeći dugi niz godina u svijetu dizajna i vizualnih komunikacija s odličnim smislom za estetiku i kreativnost od prvog dana prepoznaje trendove i poruke crteža i karikatura koje stižu na čakovečki festival. Kroz ugodnu „šalicu razgovora” doznajemo niz zanimljivosti iz njegovog sudjelovanja u vrckavom svijetu karikature.

Čast je družiti se s renomiranim karikaturistima

• Od prvog izdanja čakovečkog Festivala ka-

rikature član si međuna- zatelj da se interes za ovu rodnog žirija za selekciju našu izložbu svake godine karikatura za festival. povećava. Najveći dio poKako si se povezao s sla je izdvojiti radove koji osnivačem i organizato- nisu u okvirima zadanih rom festivala Damirom propozicija - promašena tema, nedovoljna kvaliteta Novakom? — Tvrtka C Lab u kojoj i nerazumljivost "na prvu". Ako moraš karikaradim kao grafički i web turu promadizajner, bila je jedna od trati više sponzora Prve Međuod pola narodne Izložbe kariRazlike između minute katura 2016. godine. zapadne i istočne da bi Damir je želio da u kulture se uvelike shvameđunarodnom uočavaju i u karitio požiriju bude jedan katurama ruku i grafički dizajner koji smisao, bi kroz vizualnu sferu to je autopodijelio svoje mišljenje i matski "minus". viđenje karikatura, pa me Kad dođemo do 200-tinjak pitao da li bih želio sudjelovati. Naravno da sam pri- najboljih, zajednički odlučujemo o finalnih 80-tak stao. To mi je bila prilika da koje će biti predstavljene malo bolje upoznam i taj na izložbi i katalogu. Pobjedoblik grafičkog izražavanja. ničku trojku i pet posebnih Također bila mi je osobita priznanja biramo ocjenjivačast razmjenjivati mišljenje njem prema vlastitim kritei družiti se s renomiranim rijima. Ponekad se više daje karikaturistima. prednost dosjetljivosti nego • Za festival uvijek crtačkoj umješnosti, no to ne konkurira velik broj ra- mora biti pravilo. Svaki od dova. Vjerujem da oda- članova žirija ima svoj stil i bir nije lak. Čemu se daje viđenje karikature, te prema prednost pri odabiru? Do- tome daje svoj sud. sjetljivosti, aktualnosti, Tema vode u prvi crtačkoj umješnosti ili...? — Broj pristiglih rado- plan stavila ekološke i političke probleme va uvijek je pozamašan, a ove godine smo se približili • Ovogodišnja tema je brojci od 1.400 što je poka- bila voda. Kakvi radovi

“

su stigli i jesi li zadovoljan kako su karikaturisti obradili zadanu tematiku? — Bilo je zanimljivo vidjeti kako autori iz raznih dijelova svijeta i raznih kultura vide i obrađuju neku tematiku. Razlike između zapadne i istočne kulture se uvelike uočavaju i u karikaturama. Naišli smo na puno više radova koji su predstavljali probleme, ili ekološke ili političke, od onih koji su prikazivali smiješne ili zanimljive situacije iz svakodnevnog života, vezane na temu "voda". Nažalost, bilo je nekih toliko depresivnih da ih nismo uzimali u uži izbor. Na kraju, od lepeze stilova i izražaja, zaista smo odabrali najbolje. • Što misliš je li karikatura danas dovoljno zastupljena u medijima ili gubi svoje zasluženo mjesto u tiskanim i drugim medijima? — Karikature su jedan dio grafičke umjetnosti koje dolaze do najvećeg dijela publike kroz razne tiskovine, pa su stoga i dostupnije nego recimo plakati čija je prvobitna uloga informacija ili slike koje se većinom mogu vidjeti samo u galerijama ili na izložbama. Svatko tko ima dnevnu naviku čitati

novine, naići će na barem jednu karikaturu. Što se tiče digitalnih medija, karikature se rijetko viđaju "slučajno" - pravi zaljubljenici karikature će ih naći, no ostalima je, nažalost, jedina opcija tiskani medij. Stoga mislim da je Damirova ideja da se, barem jednom godišnje, održi izložba u Čakovcu jako dobra prilika da se karikatura predstavi i približi svima. • Grafički si dizajner i vještina kreativnog oblikovanja i crtanja ti nije strana. Jesi li se sam osobno okušao u karikaturi? — Odrastajući 80-tih godina imao sam dvije opcije - igrati se s vršnjacima vani kad je bilo lijepo vrijeme ili

naći nekakvu zanimaciju kad nisam mogao biti vani. Puno sam crtao kao dijete, izmišljao svoje superjunake i oživio ih u stripu. Prvu priliku kao karikaturista dobio sam kao tinejdžer kad me otac pitao bih li htio crtati karikature za interne novine jednog poduzeća. Uz očeve ideje, vezane za aktualne situacije u tom poduzeću, objavljeno mi je 30-tak karikatura. Josip Toth dizajnerski oblikuje i uređuje prigodne kataloge koji prate međunarodne izložbe karikature u Čakovcu. Izložba odabranih i nagrađenih karikatura može se razgledati do 30. rujna 2019. godine.

Trenutak „bljeska”

• Predstavi nam svoje zanimanje i na kojim projektima trenutno radiš. Gdje i kako nalaziš inspiraciju za oblikovanje? — Grafički sam i web dizajner. Pošto radim u informatičkoj tvrtki, većina mog posla vezana je za digitalne medije, no povremeno radim i dizajn za tiskane medije. U mom poslu najveći dio vremena otpada upravo na pronalaženje

ideje i inspiracije. Trenutak "bljeska" može se dogoditi bilo gdje i u bilo kom trenutku - na kavi, u šetnji, u razgovoru... Volim promatrati sve oko sebe i uočavati "uzorke" koje bi mogao iskoristiti za dizajn. Uz to, danas imamo dostupnost digitalnih medija u svakom trenutku pa se ponekad trenutak inspiracije dogodi usputnim pregledavanjem sadržaja na internetu.

media

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Ovih dana s lakoćom ćete rješavati sve obveze, a ostat će vam i dovoljno vremena za slobodne aktivnosti u kojima uživate. Dane vikenda iskoristite za druženje u obitelji i s partnerom. Ako ste u braku ili dužoj vezi, više svog vremena posvetite partneru i njegovim potrebama i željama. Samci će biti u potrazi za ljubavnim partnerom. Zdravi ste.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoliti kašnjenje. Svi koji se bave komunikacijama dobro će poslovati. Pozitivne promjene najviše će razveseliti samce. Razgovor s atraktivnom osobom proteći će u ugodnoj atmosferi, a druženje će potrajati do dugo u noć. Nećete ničemu dozvoliti da vam pokvari raspoloženje. Zračite pozitivnom energijom. Vitalni ste.

VIŠE OD DESET POSTO ODRASLIH ne pere svakodnevno zube BIK (21.4. - 20.5.) Druga polovica rujna donosi pripadnicima ovog znaka nove projekte koji će im donijeti izdašan novčani priljev. U emotivnim odnosima slijede ugodna iznenađenja. Moguća je prosidba ili najava prinove u obitelji. Samci će imati priliku upoznati osobu koja će im zatitrati oko srca. Strastvena veza je na vidiku. Bit ćete dobrog raspoloženja.

RAK (22.6. - 22.7.) Situacije koje nisu po vašoj mjeri odbijat ćete i nećete dozvoliti da netko mijenja stil vašeg rada. Orijentirani ste na velike ideje, ali i s realnim mogućnostima za uspjeh. O ljubavnom odnosu previše ne pričajte, jer vaši postupci dovoljno govore o vašim namjerama ili osjećajima koji vas ispunjavaju. Prakticirajte rekreativne šetnje.

LAV (23.7. - 23.8.) Neke osobe iz poslovnog tima mogle bi vas ugodno iznenaditi. Timski rad polučit će odličnim rezultatima i poslovnim prihodima. Ovih će se dana pojačati i vaša potreba za dotjerivanjem. Emocije će biti prevrtljive, ali vi ćete ih dobro kontrolirati. Ako imate tajnu ljubavnu vezu, budite oprezni. Mogući su problemi s iscrpljenošću i oslabljenim imunitetom.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) U poslovnom okruženju moguće su neke nedorečenosti koje bi mogle izazvati zbrku u odnosu s nadležnim osobama. Ne brinite, sve će se riješiti u vašu korist. U ljubavi na prvo mjesto stavite prioritete svog partnera, jer će vas samo u tom slučaju pratiti zadovoljstvo i osjećaj optimizma. Pojedini pripadnici ovog znaka primit će zanimljive ljubavne ponude. Ne zaboravite na tjelovježbu.

VAGA (24.9. - 23.10.) Nakon vikenda slijede dani u kojima vas mogu iznenaditi veći novčani dobici. Financijsko će se stanje time stabilizirati i omogućiti vam pozitivne promjene. U ljubavi ste staloženi i strpljivi. Nemojte brinuti o partneru. Voli vas. Slobodni pripadnici ovog znaka mogu očekivati šarmantno udvaranje. Probudite samopouzdanje u sebi.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.) Poslovne okolnosti diktirat će ubrzani radni tempo. Mogu se javiti manji poslovni problemi s nadređenim osobama. Vi ste u pravu i svi će to ubrzo potvrditi. Pojavit će se nove poslovne ponude koje će vas zainteresirati. Smanjite nepredviđene troškove. Ako ste slobodni, mogla bi se pojaviti nova strastvena veza koja bi čak mogla završiti bračnim udruživanjem.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Znat ćete odabrati kvalitetne poslovne suradnike te će vas timski rad s takvom ekipom istinski veseliti. Povoljno će se razvijati društveni kontakti. U odličnom ste odnosu sa starijim kolegama na poslu. U slobodno vrijeme posvetite se svojim hobijima. U ljubavi nemojte zanemarivati partnera. Posvetite mu dovoljno pažnje, a on će vam to znati vratiti na najbolji mogući način. Uživat ćete.

JARAC (22.12. - 20.1.) Najbolje ćete se snalaziti u poslovima koji zahtijevaju odličnu vještinu pregovaranja. Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoliti kašnjenje. Provjeravajte redovito e-mail jer ćete primiti važnu obavijest. U emotivnim odnosima dolaze dani boljitka. Pozitivne promjene najviše će razveseliti samce. Dobrog ste zdravlja. Očuvajte ga dovoljnim unosom tekućine.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Poslovna energija će vam biti u padu, stoga više odmarajte. Vikend posvetite samo sebi u opuštajućoj sredini i atmosferi. Koncentraciju usmjerite samo na bitne stvari. Rijetki će biti poletni zbog povoljne ljubavne situacije. Probava vam neće biti zadovoljavajuća, pa na vrijeme spriječite sve moguće probleme. Više spavajte i odmarajte se.

RIBE (20.2. - 20.3.) Osluškujte svoju intuiciju i u poslovnim pregovorima bit će sve će biti onako kako planirate. Također, i u ljubavnim odnosima sve će se realizirati onako kako ste planirali i priželjkivali. Ali bit ćete uporni i nećete odustati od svojih vizija. Ako ste sami, družite se s prijateljima ili provedite dane vikenda u krugu obitelji. Moguća je nova ljubav. Zdravlje izvrsno.

Znamo li kako se pravilno četkaju zubi? Prema rezultatima jednog istraživanja 11% ispitanika (odraslih) uopće ne održava zubnu higijenu. Stoga je potrebna stalna sustavna edukacija cijelog društva s ciljem uspostave navika pravilne prehrane i održavanja oralne higijene te redovitog posjećivanja stomatologa. Europski dan oralnog zdravlja i početak Mjeseca oralnog zdravlja obilježen je edukativnom radionicom za najmlađe u središtu Čakovca na Trgu Republike u organizaciji Hrvatskog stomatološkog društva Čakovec i Društva Naša djeca Čakovec. Naime, na inicijativu Vijeća europskih doktora dentalne medicine, 12. rujna je Europski dan oralnog zdravlja, a na inicijativu Hrvatske komore dentalne medicine od 12. rujna do 12. listopada je Mjesec oralnog zdravlja. Na prigodnom promotivnom štandu dijeljeni su edukativni letci, zube paste i četkice, a na

Djeca su na radionici u središtu Čakovca učila pravilno četkanje zubi

Mališani su rado pozirali uz pano s porukom:Vratimo osmijeh na naša lica!

radionici su djeca vježbala četkanje zubi. Radionice je obišao i gradonačelnik Stjepan Kovač. Mr. sc. Tanja Rosić dr. dent. med, Gordana Šoltić Siladi i Vladimir Mađarić dr. dent. med poručili su: - Mnogo je čimbenika povezano s pojavom karijesa. Najvažniji su svakako prehrambene navike i oralna higijena. Pretjerano konzumiranje slatke hrane, pogotovo između obroka, velik je rizični faktor za nastanak karijesa. Zube treba prati svakodnevno, minimalno dva puta, preporuka je stomatologa. (rr, zv)

Srčani šumovi i srčane greške Šum na srcu je čest nalaz na sistematskom pregledu djeteta. Roditelji se nerijetko tada zabrinu jer se uplaše da dijete ima srčanu grešku. No, šum na srcu ne znači uvijek i bolest. Samo 0.3% djece sa šumom ima srčanu bolest, a gotovo 50% djece ima u djetinjstvu šum na srcu, koji se kasnije izgubi. Radi se o fenomenu koji je posljedica strujanja krvi kroz srčane strukture koji liječnik sluša stetoskopom. Kod djece su češći bezazleni ili fiziološki šumovi. Oni najčešće nastaju kada krv brzo teče kroz srce, kao npr. kod vježbanja, povišene temperatu-

re, manjka crvenih krvnih stanica-anemije. Također, šumovi na srcu se često dijagnosticiraju kod djece jer je u mlađoj dobi srce bliže prednjoj prsnoj stijenci te se normalan prolaz krvi kroz srce i krvne žile čuje bolje i glasnije nego kod odraslih. Za razliku od bezazlenog šuma na srcu, srčane greške se javljaju kod djece puno rjeđe. Šum koji se ovdje javlja zovemo organskim. Danas je učestalost prirođenih srčanih grešaka kod djece 8/1000 novorođenčadi rođene na određenom području. Šum na srcu je najčešći simptom srčane greške, no ne

i najvažniji, jer se kod djece sa srčanim greškama često javljaju i otežano disanje, slabije napredovanje na težini, oticanje, plavljenje kože-cijanoza, a kod veće djece i nepodnošenje tjelesnog napora. Srčani šum koji je nevin, za razliku od onog koji je posljedica srčane bolesti, razlikuje se po svojim karakteristikama već tijekom samog kliničkog pregleda. Svako dijete kod kojeg postoji sumnja na srčanu bolest mora biti upućeno na pregled pedijatrijskom kardiologu. Također, ukoliko postoji bilo kakva dilema je li šum na srcu

Petra Detoni, dr. med. specijalista pedijatrije i uže specijalnosti pedijatrijske kardiologije

organski ili bezazleni, potrebno je učiniti UZV srca i EKG da se stanje razjasni. Sve informacije i narudžbe u Poliklinici Medikol osobno, na telefon: 040/638-500 Besplatni info telefon :0800 78 78 Svaki radni dan od 7 do 20 sati

Jesensko uredenje doma POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Naši kupci dobivaju personalizirane stanove TRENDOVI U GRADNJI

Najviše se traže montažne kuće od 90 do 110 m2 TRŽIŠTE NEKRETNINA

Cijene stanova dosegle 1.400 eura po kvadratu

POD I GRIJANJE

Zamjenjuje li podno grijanje radijatore

FUNKCIONALNA KUHINJA

Kuhinja gdje je sve na dohvat ruke ZAŠTITITE SVOJ DOM

Primijenite svjetske trendove kod sebe doma

Foto: Zlatko Vrzan

RAZGOVOR S ALENOM VUGRINOM IZ INTERMEGRADA:

Jesensko uredenje doma

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIMJER DOBROG UPRAVLJANJA ZGRADAMA

20. rujna 2019.

Obnovili smo zgradu, a terasu pretvorili u urbani vrt u kojem se družimo! Kontakt: Ul. Matice hrvatske 10, Čakovec, T: 040 390 830 E: info@gpstanorad.hr Obnovljene su sve započete zgrade čiju je obnovu provodilo GP Stanorad, najveći upravitelj zgradama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, novi natječaji još nisu raspisani od strane Ministarstva, pa smo provjerili iz prve ruke kako su stanari zadovoljni obnovom. Razgovarali smo s Nadom Lajtman, predstavnicom obnovljene zgrade u Čakovcu na adresi Uska 1, u samom centru grada, koja je svoja iskustva podijelila s nama. - Velimir Mađarić, di-

rektor GP Stanorad pozvao je predstavnike više zgrada kojima je upravitelj na zajednički sastanak, na kojem nas je informirao i prezentirao nam zašto bi bilo dobro obnoviti zgradu, započinje priču Nada. Prezentacija je bila odlično napravljena i stanari su se odlučili da krećemo u obnovu. Moram reći da smo tijekom cijelog procesa obnove imali odličan suport od strane dobro ekipiranog time Stanorada. Bilo je i problema, no na kraju je sve riješeno, napravilo se

Završen je krug i čeka se novi natječaj od strane Ministarstva, rekao nam je Velimir Mađarić, direktor Stanorada. Imamo dobro iskustvo i sve su naše zgrade dobile povrat sredstava iz EU fondova. Pozivamo sve zainteresirane da nam se jave kako bi na vrijeme mogli pripremiti dokumentaciju te po otvaranju novog natječaja bili spremni za prijavu.

MARLEX Varaždin

više nego što smo planirali i s manje novaca. Zahvaljujući dobrom upravitelju dobili smo maskimalni povrat od Fonda. Stanari su postali svjesni da je zgrada njihovo vlasništvo, te se za nju trebaju brinuti. Energetskom uštedom puno smo dobili. Na primjer, prošle zime naš je najveći račun za grijanje bio 300 kuna, a prijašnjih godina smo plaćali 800. Ali nije samo obnova utjecala na račune: naši su stanovi bez balkona. Terasa na zgradi do obnove bila je prekrivena hidroizolacijom i jedino smo ju mogli koristili za sušenje rublja. Obnovom zgrade, obnovljena je i terasa, koja je sada postala lijepa i upotrebljiva i tako smo dobili novi životni prostor, u kojem jako uživamo. Terasa je po-

Svjetska kvaliteta za udobnost, sigurnost i ljepotu vašeg doma Marlex saloni diljem Hrvatske i EU obrađuju u prosjeku dnevno preko 60 naloga za kompletnu stolariju obiteljske kuće ili poslovnog prostora. Na području Međimurske i Varaždinske županije nakon potvrde narudžbe stolariju izrađuju i montiraju unutar 7 radnih dana što se prvenstveno odnosi na robu na lageru, dok je za neke druge kombinacije potrebno nekoliko dana više. Njemački Aluplast je jedan od vodećih proizvođača PVC profila u svijetu i partner je Marlexa, te oni jedini na našem tržištu isporučuju profil bez balasta tj. željeznog ojačanja za čiju svrhu se koriste BSF POWER DUR trake iz avio i auto industrije (koristi

ih NASA , USA). U potpunosti se mogu reciklirati, a omogućuju spoj u punom obimu jednog otvora što nije moguće izvesti u varijanti sa željezom koje je ujedno i hladni most pričvršćen vijcima čiji otvori dopuštaju ulazak vlage u unutrašnjost profila. Zbog težina vrlo brzo krilo prozora se objesi i dolazi do kvara na okovu. U Marlex SISTEMIMA toga svega nema. Francuska kompanija Saint Gobain, druga po veličini svjetska kompanija za proizvodnju stakla s poviješću od preko 360 godina opskrbljuje Marlex s ultra pametnim staklom 4S koje štedi energiju kroz cijelu godinu. Ljeti sprečava ulazak topline a zimi ulazak hladnoće i isto-

vremeno održava unutrašnju temperaturu na željenoj visini. Cijena takvog stakla je jedino u Marlex-u ista kao i standardnog, ali ima nevjerojatne koeficijente koji su preko 40 posto bolji u odnosu na standardno staklo. Austrijski Maco specijaliziran za prozorske i okove za vrata, vodeći u EU branši već u osnovnoj ponudi ima nosivost okova od 120 kg što osigurava sigurno otvaranje i zatvaranje. Tu je niz dobavljača za opremu i pribor, rolete, klupčice, ulazna vrata, klizne stijene… Zatražite ponudu u vama najbližem salonu i uvjerite se u kvalitetu najvećeg proizvođača prozora i vrata PVC, ALU, Drvo Alu u Hrvatskoj.

www.marlex.hr • info@marlex.hr • facebook.com/Marlex

Nada Lajtman na dijelu terase na krovu zgrade u centru Čakovca. pločena, svaki od stanara je raznoliko cvijeće, kaktuse i doprinio uređenju. Pomalo sukulente. Na terasi pijemo terasu smo pretvorili u pravi kavu, družimo se. To je naša mali urbani vrt. Posadili smo oaza mira u samom centru u tegle razne biljke: lubenice, grada. Eksperimentiramo – rajčice, peruanske jagode, ovo ljeto nam je sazrjelo čak lavandu, smilje, ružmarin, šest velikih lubenica. U zgrajagode, kupine, peršin, bo- di imamo i arhitekticu koja rovnice, bijele i crvene ri- nam daje ideje kao prostor bizle, limune, mandarine.... učiniti ljepšim. Dogovaramo

i visoke gredice...... Puno toga možemo sami, veselimo se rezultatima i uživamo u novom prostoru . Svatko na neki način doprinese da nam svima bude bolje i ugodnije. I vjerujte, ova se terasa ne može nikad zamijeniti ni jednom u gradu, jer ova je postala dio našeg svakodnevnog rituala.

20. rujna 2019.

Jesensko uredenje doma

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INTERMEGRAD gradi vrlo kvalitetne stanove na najboljoj lokaciji u Čakovcu

Kupcima nude personalizirani pristup u opremanju stana Na svojoj parceli stanarima su osigurali kvalitetno unutrašnje dvorište s dječjim igralištem i prostorom za dnevne slobodne aktivnosti

Mentalitet Međimuraca što se tiče stanovanja bitno se promijenio. U trendu je velika potražnja za stanovima, posebno u Čakovcu. Promijenio se način života i u skladu s tim i način stanovanja i to u starijoj, ali i u mlađoj dobnoj skupini. Sve to su prepoznali u renomiranoj građevinskoj firmi Intermegrad. Kupcima stanova u novoj višestambenoj zgradi koju grade uz Galeriju Sjever ponudili su upravo ono što oni danas traže. Dvije osnovne vrste kupaca trenutno dominiraju u potrazi za stanovima. Stariji kupci kojima je održavanje i grijanje kuća postalo preveliko opterećenje, naročito kad dođu u mirovinu pa se rješavaju svojim velikih kuća. Ne žele sve svoje prihode trošiti na režije, a niti više svoju snagu i vrijeme rasipati na održavanje velike kuće. S druge strane za mlade prezaposlene aktivne ljude stan je također praktičnije rješenje. Oni u stanove uglavnom dolaze prespavati ili se u njima odmaraju vikendom. Zbog toga su i za tu skupinu ljudi stanovi praktično rješenje jer ne zahtijevaju posebno održavanje. U Intermegradu imaju rješenje i za jedne i za druge. Hit su stanovi do 50 metara četvornih, ali i veći ovisno o potrebama kupaca.

Alen Vugrin, direktor Intermegrada: Kupcima omogućujemo da sami biraju sve završne materijale za svoj budući stan Na lokaciji uz Galeriju Sjever grade drugu stambenu zgradu. Trenutačno je to hit lokacija u Čakovcu jer tu budući stanari imaju na dohvat ruke sve što je potrebno za svakodnevni život. - Mislimo da imamo odličnu lokaciju, a da je tako pokazao je i interes na tržištu za naše stanove, kazao je Alen Vugrin, direktor Intermegrada. Lokacija je odlična zbog blizine trgovačkog centra, bolnice i centra grada sa svim njegovim kulturnim i

Intermegrad gradi novu stambenu zgradu na top lokaciji u Čakovcu

društvenim sadržajima i uslugama. Dodao je: iznenadio nas je velik interes za kupnju stanova u Čakovcu. I banke su doprinijele tome zbog što su ukinute kamate na štednju, pa su se ljudi okrenuli ulaganju u stanove jer njima cijene neće padati. Kupnja stana je na taj način isplativo ulaganje, kaže direktor Vugrin. Interes za stanogradnju u tom dijelu Čakovca ne jenjava zbog čega bi i Grad Čakovec trebao vizionarski osmisliti

novi kvart, ali ne parcelu po parcelu kako kapaju investitori, već sveobuhvatno. Najperspektivnije bi bilo otvaranje zone prema Baptističkoj crkvi jer je tu dovedena sva infrastruktura i tražena je lokacija za širenje grada, smatra Alen Vugrin, direktor Intermegrada. Ali pri tome bi trebalo razmišljati o kvaliteti budućeg kvarta u kojem će biti mjesta i za park, rekreacijsku zonu, vrtić. Na ovom području niču i druge stambene zgrade, drugih investitora i sada je na ovoj lokaciji već oko 200 stanova, što iziskuje i zadovoljavanje novih potreba stanara tih stanova. - Mi smo vodili računa o svojim stanarima i radi toga na svojoj parceli riješili pitanje dječjeg igrališta i mjesto gdje bi ljudi mogli provoditi svoje dnevne slobodne aktivnosti, uz sjedenje i druženje na klupama i u zelenilu, kaže Vugrin. Za ugodniji život svojih stanara predviđeno je veliko unutarnje dvorište djelom zatvoreno s tri strane krilima zgrade. S četvrte strane prostor je otvoren što mu daje prozračnost, ali i poluzatvorenost i određenu do-

zu privatnosti za boravak na otvorenom. Posebno je to važno za djecu koja dobivaju prostor za igru i to u blizini svojih domova. To također stanovima daje dodanu vrijednost. Da bi novi stambeni kvart uz Galeriju Sjever bio još kvalitetniji, Alen Vugrin predlaže da se poveća katnost zgrada. Tako da one rastu u visinu, a ne širinu. Tlocrti bi time bili manji, a broj stanova u zgradi bi ostao isti. Time bi se u novim kvartovima osiguralo dovoljno zelenih i parkirnih površina i izbjegla zagušenost kvartova. I uz svaki stan danas je objektivno potrebno planirati barem 1,5 parkirališnih mjesta, preporučuje Vugrin. Intermegrad pažljivo pristupa i zahtjevima kupaca pri unutarnjem uređenju stanova, prema njihovim individualiziranim zahtjevima. - Naučili smo da kupci stanova vole personalizirani pristup, kaže Alen Vugrin, pa im omogućujemo da sami biraju sve završne materijale za obradu stana. Od izbora unutarnjih vratiju, keramičkih pločica, parketa ili luksuznih vinil ploča za oblaganje

INTERMEGRAD d.o.o. poduzeće za građevinarstvo, završne radove i trgovinu Josipa Bedekovića 1, Čakovec T: +385 40 363 211 E: office@intermegrad.hr podova koje su najbolji provodnik topline pri podnom grijanju i najotpornije na habanje, a istodobno su najzahvalniji materijal za održavanje. Nudimo više vrsta uređenja kupaonica, ovisno o tome preferiraju li kupci više kupaonice s ugradnjom kade, klasične tuš kabine ili sve popularnijeg podnog tuša koji se lako održava i veoma je praktična jer je u razini poda. Svi stanovi u Intermegradovoj zgradi visokog su energetskog razreda tako da budući stanari mogu unaprijed računati na buduće niske troškove grijanja. Kupnjom stana u njihovoj zgradi stan će služiti vama, a ne vi biti sluga njegova održavanja ili njegovih režija. Živeći u njemu ostat će vam više za vlastite potrebe. (BMO. foto: Z. Vrzan)

Jesensko uredenje doma

Posjetite naš web shop: www.matrex.hr info@matrex.hr

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPREMITE DOM PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA Optujska 8, Varaždin, T: 042-629-375, radno vrijeme: ponedjeljak-petak: 8.00 – 17.00, subotom: 8.00-13.00 Ivana Severa 7, Varaždin. T:042-321-470, radno vrijeme: ponedjeljak-petak: 7.00-15.00, subotom: 7.30-12.00

NAJVEĆI IZBOR malih i velikih kućanskih aparata Bosch, Rowenta i TefaL

KOMPLETNI PROGRAM instalacijskog materijala za centralno grijanje (kotlovi na kruta goriva, kondenzacijski bojleri, radijatori, klima-uređaji...)

OPREMA ZA KUPAONICE (kade, tuškade, slavine, pločice, ljepila, fugirne mase..) BOSCH ALATI ZA UREĐENJE DOMA I VRTA

ISKORISTITE POGODNOSTI GOTOVINSKOG I KARTIČNOG PLAĆANJA

ZBRINJAVAMO isključivo neopasni građevinski otpad iz cijelog područja Sjeverozapadne Hrvatske, pa i šire.

• Beton • Opeka • Crijep/pločice i keramika • Mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i keramike • Mješavine bitumena • Zemlja i kamenje • Iskopana zemlja • Građevinski materijal na bazi gipsa • Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

Uz zbrinjavanje građevinskog otpada, obavljamo i usluge:

RECIKLAŽA MIŠIĆ d.o.o.

• ISKOPA I RUŠENJA OBJEKATA

Stjepana Vojvode 23, Podbrest 40322 Orehovica

• SANACIJA ONEČIŠĆENIH PODRUČJA

Pogon reciklaže: Preloge 27, Ivanovec 40000

• PRIJEVOZA TERETNIM VOZILIMA

Posjedujemo širok spektar građevinskih strojeva i opreme relevantne za efikasno obavljanje djelatnosti recikliranja te pripremnih građevinskih radova.

M: +385 (0)99 788 8434 +385 (0)98 558 886 E: reciklaza.misic@gmail.com www.reciklaza-misic.hr RADNO VRIJEME Pon.-Pet. 08 - 16 h Sub. 08 - 13 h Nedjeljom i blagdanom zatvoreno

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

INTERGRADNJA IZ VULARIJE

U zadnjih 5 godina najviše radimo 2 montažne kuće od 90 do 110 m

vrtka Intergradnja iz Vularije od 2003. godine bavi se građevinom, odnosno gradnjom kuća, adaptacijom, rekonstrukcijom, dogradnjom te svim zidarskim i završnim radovima u graditeljstvu. S trenutnih 5 zaposlenih poslovanje tvrtke usmjerili su gradnji montažnih kuća, dok se zidane grade u mnogo manjem broju. Kao građevinski tehničar, direktor tvrtke Marijan Ljubić nakon višegodišnjeg iskustva po gradilištima izvan Hrvatske, odlučio je okupiti tim i započeti s radom na domaćem terenu. Nekad su glavninu gradnje činile klasične zidane kuće, a tada je to bilo i mnogo lakše jer se s 13 zaposlenih djelatnika uspijevao istovremeno raditi na nekoliko gradilišta. No, u posljednjih se nekoliko godina trenovi mijenjaju te su zidane kuće u sve većem obimu zamijenjene montažnima. Sa strane građevinske firme, posao ugradnje montažnih kuća je brži, lakši i čišći.

PO ČEMU SE MONTAŽNE KUĆE RAZLIKUJU OD ZIDANIH?

Glavna prednost montažne kuće u odnosu na klasičnu zidanu je visoka ener-

Prednost je i sistem ključ u ruke koji možete dogovoriti sa svojim izvodačem

INTERGRADNJA JE VAŠ POUZDAN PARTNER U GRADNJI NOVOG DOMA Kontaktirajte Intergradnju i pronađite svog pouzdanog partnera za gradnju nove kuće. Možete ih dobiti na telefon 098/698-384 ili 040/635-058. Također, svoj upit pošaljite na mail intergradnja.vularija@gmail.com ili posjetite njihovu web stranicu www.intergradnja.hr.

getska učinkovitost kojoj danas teže svi vlasnici kuća, a u montažnim se kućama postiže puno jeftinije nego u klasičnoj zidanoj. To ne znači kako se u zidanoj ne može postići, već da će vas puno više stajati. Montažna kuća zbog svoje visoke energetske učinkovitosti smanjit će račune za grijanje za 30-50% po sezoni. Također, zidovi su

tanji, čime se iskoristivost prostora povećava za 5-10%. Ono o čemu mnogi pričaju kada razmišljaju o zidanoj ili montažnoj kući je vijek trajanja, no iz tvrtke Intergradnja rekli su nam kako prevelike razlike nema, procjenjuje se otprilike 150 godina života u svakoj od kuća. Na montažnu kuću daje se garancija od 30 godina.

NAJJEFTINIJA JE I NAJKRAĆE SE GRADI

INTERGRADNJA IZ VULARIJE ISKUSNA JE U GRADNJI MONTAŽNIH KUĆA U tvrtki Intergradnja re-

kli su nam kako su montažne kuće jeftinije i puno se manje čeka da bude gotova. To je upravo ono čega se mnogi boje kada krenu graditi kuću – koliko dugo će sve trajati. Montažna kuća idealna je ukoliko se želite što prije useliti. Također, prednost je i sistem ključ u ruke koji možete dogovoriti sa svojim izvođačem, gdje nećete morati vremenski planirati radnike, već će oni to odraditi umjesto vas. Uzmemo li u obzir i povoljne cijene, montažne kuće pun su pogodak.

Prednost montažne kuće je to što gradnju prepuštate stručnom timu koji će vam na taj način uštedjeti vrijeme i novac te vam izgraditi kuću od projekta do krova. To zapravo uključuje sve “grube” radove, od gradnje temelja do montaže gotovih panela kuće, ali i krova te stolarije. U tvrtki Intergradnja u zadnjih 5 godina specijalizirali su se za gradnju upravo takvih kuća. Ističu kako im je za kuću od 150 kvadrata potrebno dva tjedna za montažu, a za nešto veću kuću od

“

Na montažnu kuću daje se garancija od 30 godina 170 kvadrata 3 tjedna. No, iz iskustva govore kako se najčešće grade kuće od 90 do 110 kvadrata. Najviše se klijenata odlučuje upravo za manje kuće jer je jeftinije, ali i iziskuje najmanje održavanja, a za četveročlanu obitelj predstavlja sasvim dostatan dom.

Jesensko uredenje doma

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2019.

PRODAJA 20 STANOVA OD 42m2 DO 100m2 ODLIČNA LOKACIJA U ČAKOVCU • DVA POSLOVNA PROSTORA • PODZEMNE GARAŽE

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

RAZGOVOR S TATJANOM TKALČEC iz agencije KTB nekretnine o stanju na tržištu nekretnina

Cijene stanova dosegle 1500 eura po kvadratu Nove stanove najviše kupuju mlade obitelji, parovi koji namjeravaju zasnovati obitelj, povratnici iz drugih država te ljudi koji su prodali obiteljske kuće

akvi su trendovi na tržištu nekretnina na području Međimurske županije, kako se kreću cijene stanova i kuća, kao i tko sve može tražiti državne subvencije razgovarali smo u intervjuu s Tatjanom Tkalčec iz agencije KTB nekretnine sa sjedištem u Čakovcu. • Kakvo je trenutno stanje na tržištu nekretnina u Međimurju, odnosno kakva je ponuda i potražnja? - Trenutno je još uvijek velika potražnja za stanovima i više se kupuju stanovi nego kuće. Najviše se prodaju stanovi do 50 metara kvadratnih, manji trosobni stanovi te veći četverosobni stanovi. Velika potražnja postoji i za malim stanovima kojih trenutno nema na tržištu. To su garsonijere koje se uopće više ne grade te mali jednosobni stanovi. Potražnja za starijim stanovima je isto u porastu, i to na nižim katovima u zgradama bez liftova. Dok, s druge strane, u zgradama s liftom nije toliko bitan kat, ali je ponuda isto tako slaba. Jako veliki utjecaj na kupnju, odnosno prodaju stana ima lokacija, cijena, izgled zgrade i energetska učinkovitost. •Kako se kreću cijene stanova i kuća? - Cijene novih stanova su dosegle cijenu od 1400 eura po kvadratnom metru, a penthouse od 1500 eura. Smatram da su cijene dosegle vrh ili će se još malo povećati s obzirom na moguću veću potražnju. Što se tiče samog grada Čakovca, cijene su uglavnom takve, dok su u ostalim mjestima u Međi-

“

Utjecaj na kupnju, odnosno prodaju stana ima lokacija, cijena, izgled zgrade i energetska učinkovitost

murju nešto niže. U Prelogu i Murskom Središću i ostalim mjestima kreću se oko 1.000 eura po metru kvadratnom za novogradnju. U usporedbi s Čakovcem, manjim se mjestima gradi nešto manje. Potražnja postoji i u tim gradovima za kupovinom stanova, ali je nešto veća za kućama. Cijene stanova starogradnje u takvim sredinama se mogu naći i za 500 eura po kvadratnom metru, ali je takva ponuda jako mala. Cijene stanova novogradnje u drugim gradovima i mjestima u Međimurju su nešto manje, s obzirom na to da je cijena kvadrata zemljišta manja. Manje su i komunalne naknade od samog grada Čakovca pa onda ti elementi pojeftinjuju gradnju. Svi ostali elementi koji su potrebni da se jedna stambena zgrada izgradi koštaju isto kao i u Čakovcu. •Kakva je struktura kupaca? - Kupci stanova su različite životne dobi. Nove stanove najviše kupuju mlade obitelji, parovi koji namjeravaju zasnovati obitelj, povratnici iz drugih država te ljudi koji su prodali obiteljske kuće. Kod takvih stanova je najbitnija lokacija, kvaliteta stana, balkon i osigurano parkirno mjesto i garažno parkirno mjesto. Što se tiče kuća, stanje na tržištu je već godinu dana nepromijenjeno. Traže se manje kuće do 150 metara kvadratnih, prizemnice maksimalno iskorištene površinom i manjom okućnicom. Stoga se dosta gradi dvojne kuće s malom okućnicom koje se sastoje od prizemlja i kata, ukupno oko 130 metara kvadratnih i to u rubnim dijelovima grada ili mjestima kao što su Šenkovec, Mihovljan, Strahoninec i Savska Ves. Ta mjesta jako su zanimljiva mladim obiteljima s djecom ili zajednicama koje tek očekuju djecu. Razlog tome je što imaju u blizini škole, vrtiće i druge sadržaje zanimljive za djecu te su jako blizu samog grada,

Tatjana Tkalčec iz agencije KTB nekretnine sa sjedištem u Čakovcu što olakšava roditeljima da odvedu djecu na izvanškolske aktivnosti. • Graditi kuću ili kupiti i obnoviti staru? - Stare kuće za adaptaciju se kupuju u nešto manjem obimu jer su ljudi računicom došli do zaključka da je jeftinija gradnja na novo nego adaptacija cijele kuće, a pogotovo ako je ona građena prije 1968. godine, osim ako je dobro održavana i djelomično adaptirana. Uvijek je najbitniji omjer cijene i stanje nekretnine. Postoji nedostatak nekretnina, odnosno kuća u cjenovnom razredu od 45.000 eura do 80.000 eura, a da su useljive ili da treba mala ulaganja. U tim iznosima se traže kuće po okolnim mjestima, a mogu biti i udaljenije od grada Čakovca. Kupci takvih nekretnina, odnosno kuća su većinom mladi ljudi koji hoće zasnovati obitelj ili već imaju obitelj pa se žele osamostaliti.

• Objavljen je natječaj za sufinanciranje stambenih kredita. Kako i tko može ostvariti poticaj od države? - U zadnja dva mjeseca su se kupovale nekretnine i osjetno se povećala potražnja za nekretninama koje ulaze u subvencionirane kredite za mlade. Takve subvencionirane kredite mogu dobiti mladi od 18. do 45. godine života te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.

Mladim je obiteljima omogućeno subvencioniranje stambenih kredita za mlade u skladu s indeksom razvijenosti grada ili općine gdje žive. Subvencija se produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. Rok subvencije produžuje se za dvije dodatne godine za svako novorodeno dijete za vrijeme trajanja subvencije

još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina. Uvjet je da su ti kupci, odnosno tražitelji takvih subvencija kreditno sposobni, a tu sposobnost određuje banka. Subvencionira se stambeni kredit do najviše 1.500 eura po kvadratnom metru, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta u kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, i kreće se od 30 do 51 posto. Rok otplate kredita, ujedno, ne smije biti manji od 15 godina. (sh)

CMY

Jesensko uredenje doma toplokacija_offset.pdf

19/09/2019

12:56

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

DOBRO JE ZNATI

Jesenska ponuda u

Prodajnom centru Durkin

rošlo je gotovo šest mjeseci od preuređenja našeg Prodajnog centra koje je donijelo brojne promjene i nov asortiman. Na oko 2500 četvornih metara modernog prodajnog prostora kupce vrhunskih proizvoda po pristupačnim cijenama uslužuje 20-ak stručnih djelatnika koji će vam u ovo vrijeme rado prezentirati sustav podnog grijanja i odgovarajuće podne obloge iz naše ponude.

PODNO GRIJANJE

Podno grijanje je niskotemperaturni oblik central-

nog grijanja koji grije prostor tako da kroz cijevi položene u podu cirkulira topla voda koja isijava toplinu i tako zagrijava prostor. Za razliku od radijatorskog grijanja koji funkcionira na principu konvekcije topline i kružnog strujanja zraka, podno grijanje isijava toplinu te ju ravnomjernije raspoređuje u prostoriji, što ga čini komfornijim i stvara veći osjećaj udobnosti. Isti osjećaj stvara i električno podno grijanje, koje za razliku od vodenog radi neovisno o trošilu, samo se priključuje na električnu energiju.

kolpasan2_1-3A4-01_offset.pdf

CMY

19/09/2019

10:33

Prednosti i ušteda troškova smanjenjem troškova grijanja Najveća prednost podnog grijanja je veličina plohe grijuće površine zbog čega je potrebna niža temperatura u odnosu na druge sustave a što znači i veća ušteda energije. Naime, za funkcioniranje podnog grijanja dovoljna temperatura vode u cijevima je 28oC dok kod radijatorskog ona iznosi 60oC što je značajna razlika. Kod ovih sustava osobna ugoda se postiže već pri sobnoj temperaturi od 20 o C za razliku od 22oC kod uobičajenih grijaćih tijela, pa se može ostvariti ušteda troškova grijanja od 10 do 12% godišnje. Zbog svojih zahtjeva za nižom temperaturom vode, ovi sustavi idealni su za kombinaciju s kondenzacijskim bojlerima ili toplinskim pum-

pama i termostatima koji smanjuju emisije štetnih plinova, osiguravaju nisku potrošnju energije i odličan su izbor kod niskoenergetskih objekata.

Zdravstveni aspekt

Podno grijanje može imati pozitivan učinak na kvalitetu unutarnjeg zraka budući da u ovom slučaju nema strujanja, već se toplina isijava zračenjem, tako da prašina ne mijenja strukturu i ne diže se u zrak, što ovaj sustav čini idealnim za alergične osobe. Svojim djelovanjem podno grijanje uspostavlja temperaturne uvjete koji ne odgovaraju razvoju plijesni, bakterija, virusa i grinja.

PODNE OBLOGE

Za podno grijanje najprikladnije su obloge s odličnim koeficijentom provodljivosti topline kao što je keramika i kamen. Imitacija drveta na

keramičkim pločicama je u posljednjih nekoliko godina vrlo moderna. Vizualno vrlo vjerne kopije stvorit će ugođaj potpuno suprotan hladnoj keramici. Jednako su pogodne i za vanjske i unutarnje prostore. Igrom nijansi i dimenzija naznačite pojedine prostore, a svoju maštu prenesite i na zid. Kombinacija podne i zidne keramike koja imitira drvo vrlo je pogodna za dnevne boravke, kuhinje i kupaonice. Odaberite dimenziju pločica što sličniju dimenziji parketa, kako bi dojam bio

što bolji. Moguće je primijeniti moderne ili klasične načine slaganja, kao i kombinaciju. Vizualni dojam bit će odličan, a održavanje jednostavno. U trendu su veliki formati pločica, ali u prilog trendu idu i relativno velike površine dnevne zone. Premala dimenzija pločica u velikom prostoru će stvoriti vizualnu napetost i preveliku pažnju privući na samu podnu oblogu, što nije dobro. Način slaganja pločica treba biti nenametljiv, a dinamičniji raspored preporučljiv je samo u detaljima.

Ako ste u potrazi za spomenutim proizvodima ili proizvodima koji će vam uvelike olakšati funkcioniranje u svakodnevnome životu, trebate li nešto za dom ili stan, naš Prodajni centar je mjesto koje morate posjetiti. Dođite do nas na adresu ulica Braće Graner 1 u Čakovcu ili pak potrebne informacije saznajte na broj telefona 040/379-021 i putem mrežne stranice www. djurkin.hr! Opremite dom ponudom iz našeg Prodajnoga centra, mjesta gdje dobre prilike kombiniramo s ugodnom kupovinom!

Jesensko uredenje doma

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAŠTITA JUKIĆ domaća je specijalizirana tvrtka s petnaestogodišnjim iskustvom ugradnje i održavanja sustava tehničke zaštite poslovnih i privatnih prostora svih djelatnosti i veličina.

Zahvaljujući dugogodišnjoj prisutnosti na tržištu, Zaštita Jukić prepoznata je kao tvrtka koja prati najnovije svjetske trendove na području zaštite objekata i imovine. Uz navedeno, kao posebna vrijednost ističe se i stručnost zaposlenika koji svakom klijentu omogućavaju individualna rješenja s ciljem kreiranja optimalnih sustava zaštite.

CMY

400 500+ 800+

zaposlenika zadovoljnih klijenata

štićenih objekata

instaliranih sustava

NEKA ZAŠTITA JUKIĆ BUDE VAŠ PRVI PARTNER U POSLOVANJU!

godina s vama

• Pružamo najmodernije sustave tehničke zaštite poznatih tvrtki specijaliziranih za osiguranje i zaštitu • Pratimo svjetske trendove sigurnosnih sustava na svim razinama • Osiguravamo individualna i specijalizirana sigurnosna rješenja zahvaljujući stručnim zaposlenicima • Imamo dugogodišnje iskustvo u pružanju raznovrsnih usluga s područja zaštite

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

USLUGE: VIDEONADZORA

PROTUPROVALNE ZAŠTITE

KONTROLE PRISTUPA

INTERFONA

EVIDENCIJE RADNOG VREMENA

INFORMATIČKIH MREŽA

AUTOMATIZACIJE OBJEKATA

ODRŽAVANJA

VATRODOJAVE/ PLINODOJAVE

ODIMLJAVANJA

ZAŠTITE ARTIKALA

KOMUNALNA DJELATNOST I KRITIČNA INFRASTRUKTURA

• ZAŠTITA KRITIČNE INFRASTRUKTURE

NADZOR ILEGALNIH ODLAGALIŠTA

ZAŠTITA KRITIČNE INFRASTRUKTURE

ZAŠTITA JAVNIH POVRŠINA

ZAŠTITA JUKIĆ d.o.o.

• Adresa: Koprivnička 121, Kunovec Breg,

48000 Koprivnica - Hrvatska

• Telefon: +385 (0)48 861 007 PAMETNI VIDEONADZOR KOMPOSTANA I RECIKLAŽNIH DVORIŠTA

CENTRALIZIRANI BEŽIČNI VIDEONADZOR VELIKIH POVRŠINA

• E-mail: info@zastita-jukic.hr • web: www.zastita-jukic.hr

Jesensko uredenje doma

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sve za Vaš dom u Meteor trgovini! grijanje • kupaonska oprema • vodovod • elektromaterijal • keramičke pločice

Meteor trgovina d.o.o. Optujska 12, Varaždin Tel: 042 494 740, 042 494 741 info@meteor-trgovina.com www.meteor-trgovina.com

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

Termo - klima iz Nedelišća

Zamjenjuje li podno “ grijanje radijatore?

Plaćanje na nivou mjeseca govori nam da je podno 2030% jeftinije od radijatora

azgovarali smo s direktorom tvrtke Termo - Klima, Igorom Kolmanom o razlikama između podnog grijanja i grijanja na radijatore. Za podno grijanje odlučuje se čak 95% investitora u nove kuće ili stanove te je u posljednje vrijeme jedno od najmodernijih načina grijanja. Direktor Termo klime odgovorio nam je na naša pitanja o razlozima za ugradnju podnog grijanja ili radijatora te otkloniti sve predrasude i mitove.

PODNO GRIJANJE NIJE ZDRAVO?

Ako usporedimo količinu prašine koja cirkulira prostorom grijanim radijatorima i onim gdje se nalazi podno grijanje, vidjet ćemo da je kod radijatora cirkulacija prašine tri puta veća nego kod podnog. No, preduvjet za to je pravilno postavljeno podno grijanje. Ako se podno grijanje pogrešno postavi, može doći do pucanja podova, pločica, dizanja, prašine i neugodnog osjećaja temperature poda. Optimalna temeratura poda kreće se od 25-30 stupnjeva, i kod takve temerature poda nema dizanja prašine, a kuća je ugoodno topla. Kod radijatora koji postiže temperaturu od oko

jarskih instalacija mora biti ključna stvar pri izradi nove kuće. Takvu uslugu nudi tvrtka Termo - klima koja ima svoje projektante što se pokazalo odličnom pri izvedbi i ugradnji grijanja. Na taj se način na jednom mjestu može obaviti i usluga projektiranja i izvedbe instalacija, a oni će se pobrinuti da ispune sve vaše želje i saslušaju vas u potpunosti, a investitor će imati baš sve što želi i može u potpunosti kontrolirati ono što se u njegovoj kući radi. Stručno se savjetujte s projektantom koji će razjasniti sve opcije koje imate i predstaviti vam prednosti i nedostatke i otkloniti sve sumnje i mitove, jer ako je grijanje loše napravljeno, više se ne može popraviti.

60 stupnjeva, a sve oko njega je hladno, konvekcija je puno izraženija i alergičari će svakako puno prije osjetiti prisutnost prašine. Podno grijanje zahvalno je za održavanje i postiže osjećaj lažne topline, što znači da je na 21 stupanj ugodnije i toplije nego kod 23 stupnja kod radijatora. Podno grijanje ne uzrokuje oticanje nogu, kako mnogi vjeruju.

PODNO GRIJANJE JE SKUPLJE?

Financijski, instalacije podnog grijanja su 20-30% skuplje nego kod radijatora. Svaka prostorija tada dobiva svoj termostat tako da se u svakoj sobi može posebno regulirati temperatura. Podno grijanje je tromo grijanje, treba mu duže vrijeme za zagrijavanje. No, koliko je tromije, toliko i duže grije, odnosno sporije se hladi. Hladna kuća kod radijatora postiže zadovoljavajuću temperaturu već za sat vremena, što kod podnog nije slučaj. Dakle, morat ćete se pobrinuti da se prije počinje zagrijavati, a kad se jednom zagrije, temperatura je ravnomjerno raspoređena i osjeća se ugodna toplina. Razlike između dnevne i noćne temperature bit će samo 2-3 stupnja. Plaćanje na nivou mjeseca govori nam da je podno 20-30% jeftinije od radija-

Želite li sigurno i provjereno dobro grijanje, odaberite Termo-klimu

TERMO - KLIMA JE VAŠ SIGURAN I PROVJEREN IZVOĐAČ INSTALATERSKIH RADOVA

Igor Kolman, direktor tvrtke Termo-klima tora upravo zato jer su manje diferencije u temperaturi.

DOBRA IZOLACIJA PREDUVJET JE ZA TOPLU KUĆU

S obzirom na činjenicu da se jednom zagrijana kuća podnim grijanjem teško i du-

go hladi, osobito je bitno da toplinska izolacije bude što bolja. Bez obzira na izabran način grijanja, ako je izolacija loša, kuća će se brže hladiti i duže grijati. Mnogi pogriješe, osobito kada se odluče za radijatore, da stave prevelike radijatore koji ne služe svrsi i predstavljaju prevelik trošak.

TERMO KLIMA NUDI USLUGU PROJEKTIRANJA STROJARSKIH INSTALACIJA Razgovor između investitora, projektanta arhitekta i projektanta stro-

Želite li sigurno i provjereno dobro grijanje, odaberite Termo-klimu. Obratite im se na broj telefona 098/917-5940 ili na info@ termo-klima.hr. Odgovorit će na sva vaša pitanja i ukloniti nedoumice oko odabira vrsta grijanja, a vi ćete živjeti u toplom i ugodnom domu, grijati se zdravo i sigurno.

Jesensko uredenje doma

DAN Kuchen studio iz Varaždina

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2019. KOJE SVE DODATKE ZA KUHINJU MOŽETE ODABRATI U DAN KUCHEN STUDIJU U VARAŽDINU? • premium stakleni ormarići - 50% popusta • sistem za odvajanje otpada • umetak za pribor • vrtljiv kutni element • protuklizni sistem • umetak za tanjure • apotekarski ormarić 50% popusta • ladica za pohranu povrća • stakleni ormarić s podiznim sistemom - 50% popusta • veliki ormar koji služi kao špajz - 50% popusta • umetak za ladice • ladice u podnožju - besplatno • Elementi za povišene aparate - besplatno

“

Dobar raspored ono je čemu teže svi koji kupuju novu kuhinju

Danas se traži funkcionalna kuhinja u kojoj je sve nadohvat ruke

ehničke karakteristike, sustavi i mehanizmi koji olakšavaju spremanje hrane te maksimalno iskorištavanje prostora DAN kuhinja učinili su kuhinju središnjim životnim prostorom gdje se druži i okuplja cijela obitelj. Dan Kuchen kuhinje slove kao najljepše, ali i najfunkcionalnije sudeći po dodatnoj kuhinjskoj opremi i dizajnu koji najučinkovitije koristi prostor i stvara savršene radne uvjete u kuhinji. Upravo smo o tome razgovarali s projektantima DAN kuhinja, Matijom i Petrom, koji su nam objasnili što sve danas kupci traže i što im oni mogu ponuditi da zadovolje želje i stvore savršenu kuhinju iz snova. Kako se funkcijama kuhinje i dodacima koji je

oplemenjuju pruža najviše pažnje, DAN Kuchen želi doskočiti zahtjevima kupaca i olakšali rad i boravak u kuhinji te stoga neprestano razvijaju nove proizvode i sustave koji se implementiraju u kuhinju. Donosimo vam ideje i savjete kako vašu kuhinju učiniti što ugodnijom, bogatijom i funkcionalnijom te odgovaramo na sva pitanja na koja želite dobiti odgovor ako kupujete novu kuhinju.

KAKO MAKSIMALNO ISKORISTITI PROSTOR? O kak vom god da se prostoru radi, malom ili velikom, svi ga žele maksimalno iskoristiti i svaki centimetar pretvoriti u korisni ormarić ili radni prostor. Cilj je da prostor bude maksimalno

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

Revolucija u iskorištavanju prostora su ladice u podnožju koje dolaze besplatno uz vašu novu DAN kuhinju. U njih možete staviti sve što nemate kamo i za što nikad nema dovoljno mjesta, a nužno je držati u kuhinji. Neprimjetne su i elegantne, ali i besplatne

pristupačan, tako da baš sve bude nadohvat ruke, u skladu s navikama prilikom kuhanja i potrebama iskusnih kuharica. Dobar raspored ono je čemu teže svi koji kupuju novu kuhinju, a upravo DAN stručnjaci isplanirat će kuhinju koja će biti maksimalno pristupačna i dobro iskorištena. I u tom slučaju, DAN kuhinje otišle su korak dalje i razvile mehanizme koji olakšavaju pristup namirnicama i posuđu. Revolucija u iskorištavanju prostora su ladice u podnožju koje dolaze besplatnu uz vašu novu DAN kuhinju. U njih možete staviti sve što nemate kamo i za što nikad nema dovoljno mjesta, a nužno je držati u kuhinji. Neprimjetne su i elegantne, ali i besplatne. Osim toga, tu je i organizator za spremanje namirnica, odnosno spremnik koji se vuče van. Mnogi ga nazivaju kuhinjska apoteka jer je pregledan i vrlo praktičan. Upravo zato, mnogi iz kuhinja izbacuju špajz te se odlučuju za velike ormare koji se dodatno opreme organizatorima. Možete ih nabaviti na -50% popusta prilikom kupnje nove DAN kuhinje.

KAKO OLAKŠATI PRISTUP APARATIMA I POSUĐU?

S obzirom da danas kuharice vole da im je sve pri ruci i da što manje vremena

i energije potroše na traženje potrebnog, saginjanje ili mučenje s visokim nedohvatljivim ormarićima, DAN kuhinje razvile su mehanizme koji prilagođavaju pristup aparatima i namirnicama te posuđu. Danas je vrlo traženo da pećnica i mikrovalna budu povišene, u visini ramena, kako bi pečenje i stavljanje u pećnicu bilo što lakše. Također, na taj se način čuva zdravlje jer se eliminira nepotrebno saginjanje. Pokraj pećnice najčešće se stavlja visok hladnjak. Ispod pećnice ima mjesta za ormarić, a iznad za dvije do tri ladice. Time ste dobili mnogo više mjesta za spremanje svega potrebnog te postigli određen komfor i udobnost u kuhanju. Elementi za povišene aparate uz kupnju nove kuhinje su gratis. Osim toga, osobito su popularni stakleni viseći elementi s rasvjetom, a poseban luksuz daju podizni sustavi za viseće elemente koji su na -50% popusta.

KAKVU RADNU PLOHU ODABRATI?

Najčešće pitanje pri odabiru nove kuhinje je upravo to, za kakvu se radnu plohu odlučiti. Danas je najbitnije da ona bude otporna na visoke temperature, vodu i ogrebotine te da se lako čisti i održava. No, mora biti i lijepa i u skladu s ostatkom kuhinje. Mnogi se odlučuju da radna ploha bude u stilu

sa zidnom plohom. DAN kuhinje i tu prednjače kvalitetom birajući najkvalitetnije materijale i najbolju ivericu. Također, pri kuhanju uvijek je premalo mjesta za odlaganje zdjela i namirnica, čemu je doskočio DAN kuchen i razvio radnu plohu veću od standarda za čak 10cm, čime ona iznosi 70cm i daje više slobode i radnog prostora. Pri kupnji nove kuhinje snižene su 50%.

PO ČEMU SE JOŠ DAN KUHINJE RAZLIKUJU OD DRUGIH?

Elementi iz Dan Kuchen studija čvršći su od ostalih i mogu ostvariti veliku nosivost, stoga u svojim velikim i dubokim ladicama možete skladištiti velik broj posuđa i ne morate se bojati da će popustiti ili se savinuti. Sve fronte su lakirane u 5 slojeva, što znači da su otporne na ogrebotine i temperaturu, ogrebotine i vodu, a cijena je ista kao i kod običnog iverala. Dan kuhinje jedine u svojoj ponudi imaju staklene bočne stranice na ladicama, čime se pruža bolji dizajn, a uz kupnju nove kuhinje, besplatno je.

Dan Kuchen kuhinje slove kao najljepše, ali i najfunkcionalnije

POSJETITE IH U VARAŽDINU! Posjetite ih u Optujskoj ulici, kod Starog Grada i savjetujte se kako isplanirati savršenu kuhinju. Radno vrijeme je od 10 do 19 sati, a subotom od 9 do 13 sati. Možete im se javiti putem maila dankuchen.varazdin@gmail. com ili mobitela 042 302 090 ili putem web stranice www.dankuchen-varazdin.com

Jesensko uredenje doma

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Salon namještaja RIA HOME Varaždin

Namještaj koji stvara dom R

IA HOME unatrag nekoliko godina prepoznat je kao renomirani i kupcu orijentirani salon namještaja sa nešto drugačijim konceptom poslovanja od standardnih salona namještaja.Prekrasan namještaj, vrhunska kvaliteta, poseban dizajn te odličan izbor kombinacija i dezena, kao i dekoracija za kuću i dom, privlače kupce i iz udaljenijih mjesta da “potegnu” do Varaždina i odaberu najbolju kombinaciju za sebe i svoju obitelj, te pritom uživaju u prekrasno uređenom ambijentu i društvu ljubaznih i stručnih prodavača. Namještaj iz njihova asortimana rađen je ručno iz punog drveta i štofova vr-

hunske kvalitete, što garantira kvalitetu i postojanost proizvoda. Osim toga, ima li većeg zadovoljstva nego kada možete sami dizajnirati svoj namještaj točno prema svojim željama, bojama i dezenima koji vama odgovaraju? Preko 100 vrsta i dezena štofova garantira vam da ćete za sebe naći najbolje. I sve to ne bi bilo nešto posebno da, osim što dobijete namještaj dizajniran po vlastitoj želji, isti taj namještaj ne dobijete i po vrlo pristupačnim cijenama i kratkim rokovima isporuke, uz osiguranu dostavu i montažu. Posebnu pažnju posvećuju trendovima na tržištu u opremanju interijera, kako u

namještaju tako i u dekoracijama. Tako iz tjedna u tjedan uvode novitete na tržištu, mijenjaju koncept uređenja salona te iznova oduševljavaju svoje kupce. Osim toga, oduševit će vas i popustima koji su kod njih trajni – 20 % na gotovinsko plaćanje ili 10 % na kartično plaćanje, uz mogućnost obročne otplate. RIA HOME salon namještaja nalazi se u Varaždinu na adresi Gospodarska 39, u centru Storeland, a ponešto od asortimana možete vidjeti i na webu home.ria.hr. Da li vas još trebamo uvjeravati da ih posjetite i razmazite se ili ste već postali znatiželjni?

20. rujna 2019.

“

Posebnu pažnju posvećuju trendovima na tržištu u opremanju interijera

20. rujna 2019.

galerija_sjever_dom.pdf

CMY

19/09/2019

12:56

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TVRTKA CONTY PLUS D.O.O.

Ideje za vaše podove T

vrtka Conty plus d.o.o. posluje na tržištu više od 20 godina. Između ostalog specijalizirana je za prodaju i ugradnju svih vrsta podnih obloga. U novootvorenom salonu u Varaždinu, na adresi Gospodarska bb, Storeland stručni i educirani djelatnici pomoći će vam u odabiru idejnog rješenja sukladno vašim željama. Iz bogate ponude izdvajamo drvene masivne parkete domaćih i ino proizvođača, gotove dvoslojne ili troslojne

parkete, laminate, PVC i linoleum LVT podne obloge te za vanjsku upotrebu obloge od drva ili kompozitnog decka (WPC). Zastupamo svjetski poznate tvrtke Tarkett, Boen i Kronoswiss koji proizvode kvalitetne, ekološki odgovarajuće i tehnološki napredne podove za uređenje doma, poslovnog prostora ili za opremanje javnih objekata. Pri odabiru prikladnog drvenog poda treba pažljivo razmisliti jer se ne radi o investiciji za koju se odlučujemo jednom godišnje već bi ona trebala potrajati godinama. Zadovoljstvo prilikom održavanja takve podne obloge bit će nagrada za uloženi novac koji je sigurno važan segment, ali ne i presudan. Conty u svojoj proširenoj ponudi nudi kvalitetne podne obloge koje će vas obradovati

jednostavnim održavanjem, kvalitetom te neopisivim zadovoljstvom pri dodiru hodanja po njihovim površinama. Drvo je prirodni materijal koji „diše“ u skladu s okolnim

uvjetima. Parket podnosi relativnu vlažnost od 30-65% na temperaturi od 18°C. U zatvorenim prostorima, osobito tijekom sezone grijanja, relativna vlažnost tijekom

vrlo hladnih dana može se spustiti i do 15%, pa treba voditi računa o opskrbi zraka vlagom, npr. pomoću ovlaživača zraka uz čiju pomoć će se i ljudi i biljke osjećati ugodnije. • višeslojni parket; • različitih dekora parketa; • 100% ekološki pod izrađen od najkvalitetnijeg drveta; • dugotrajna podna obloga; • prirodan pod; • jednostavna i brza ugradnja;

• jednostavan za održavanje, • pogodan za instalaciju preko sistema podnog grijanja POSJETITE NAS:

Conty plus Varaždin Storeland – Gospodarska bb T: 091/ 6133-134 E: varazdin@conty.hr Radno vrijeme: Pon-pet: 08.00 – 20.00 h Sub: 08.00 – 13.00 h

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesensko uredenje doma

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2019.

čakovečka špica

Zanimljiva haljina zebrastog uzorka

Jednostavna elegancija najavljuje početak jeseni

Špicerice svaka u svojem stilu

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Tamnokosa ljepotica u savršenoj cvjetnoj haljini i žutim potpeticama

Žute hlače podižu svaku kombinaciju

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Profesor Davorin Franić u prepoznatljivoj “francuskoj” kapici

Obiteljski osmijeh je nešto neprocjenjivo

media

20. rujna 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVIJET TEHNOLOGIJA Fazilet i njezine kćeri

Petak 20.9. Selinina mržnja prema Edže kojoj nema kraja, pretvara se u noćnu moru. Za Fazilet je došlo vrijeme da se suoči sa štetom koju je nanijela kćerima. Ponedjeljak 23.9. Faziletino suočavanje s pogreškama koje je učinila, stavlja Jagiza oči u oči sa sasvim neočekivanom istinom. Utorak 24.9. Jagiz je konačno saznao istinu i sprema veliki obračun sa Sinanom.

NOVA TV pon-pet 22:15

Na meti Jagiza, u kojem je eksplodiralo sve što je dosad potiskivao zbog bratskog osjećaja, nalazi se i Hazan. Srijeda 25.9. Vila je uzburkana Sinanovom i Jagizovom svađom, a sve se izokrene se naglavce sa vijesti koju donosi Edže. Četvrtak 26.9. Kad Edže, koju je policija spasila i odvela u bolnicu, optuži Selin za otmicu djeteta, nastane prava zbrka.

HRT - HTV1 21. rujan, 21:50

MUZEOLOGAJNICA – muzejsko utočište kreativnih radnji u novoj školskoj godini

Polaznici radionica dobivaju prigodno osmišljene promotivne i uporabne materijale Muzeologajnice

Muzejska pedagoginja Ines Virč sa suradnicima Muzeja Međimurja osmišljava kreativne radionice kroz koje djeca i mladi uče o zavičajnoj povijesti

Ines Virč sa suradnicima postiže rekordnu posjećenost muzejskih radionica Zapošljavanjem dr. Ines Virč na mjesto muzejske pedagoginje rezultiralo je rekordnom posjetom radionica Pedagoškog odjela Muzeja Međimurja Čakovec već u prvoj polovici ove godine. Preko 800 djece nazočilo je brojnim edukativnim programima čakovečkog Muzeja. Broj polaznika dječjih radionica u najboljim godinama bio je u prosjeku do 700 djece za čitavu godinu, pa se očekuje da će 2019. godina završiti gotovo duplo većom posjetom. Dobra praksa nastavlja se u novoj školskoj godini

2019. / 2020. kreativnim projektom nazvanim Muzeologajnica. Predstavljen je u Muzejsko informativnom centru. Ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan kazala je kako je krajnji cilj i želja da se djeca nauče da dolazak u muzej nije bauk te da se radionicama nauče voljeti zavičajnu povijest kroz učenje o Zrinskima, brojnim međimurskim legendama i sl. temama. Radionice su nadogradnja školskog programa. Potporu radu projekta Muzeologajnica dali su Međimurska županija i

Grad Čakovec u čije ime su projekt pohvalili Blaženka Novak pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije i David Vugrinec pročelnik Upravnog odjela za društvene, međunarodne poslove i odnose s javnošću Grada Čakovca. Voditeljica Muzeologajnice Ines Virč predstavljajući projekt istaknula je kako će se provoditi kroz tematske radionice, predavanja i seriju radionica koje iz mjeseca u mjesec obilježavaju dane kao što su Mjesec hrvatskog jezika,

Međunarodni dan muzeja, Mjesec slatkiša, Međunarodni dan arheologije i slično. Radionice su namijenjene za djecu vrtićkog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Projekt prate i prigodno oblikovani promotivni materijali koje su osmislili grafički dizajneri Maja Žugec i Tomislav Brozović. Glavni lik je simpatičan Zrinko, muzejski dječak vitez, maskota Muzeologajnice i simbol učenja kroz povijest. (Roberta Radović)

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija "Fio show", od 20 do 23 sata

Greben spašenih, američko -australski film Biografski ratni film o iskustvima Desmonda Dossa iz Drugog svjetskog rata. Doss je američki pacifist i vojnik obučen za prvu pomoć koji je iz vjerskih razloga odbio nositi ili upotrebljavati bilo kakvo vatreno oružje. Prva je osoba s prigovorom savjesti koja je dobila orden za iznimnu hrabrost u bitki na Okinawi. Američki filmski institut uvrstio je “Greben spašenih” među deset najboljih filmova godine. Nominiran je za šest Oscara na 89. dodjeli (za najbolji film, za najboljeg redatelja, za najboljeg glavnog glumca (Garfield) i najbolji zvuk), a dobio ga je za najbolje miksanje zvuka i najbolju montažu. Nominiran

je za Zlatni globus za najbolji film, najboljeg redatelja i najboljega glumca; nominiran je u 12 kategorija za nagrade AACTA, od čega je dobio većinu, uključujući nagradu za najbolji film, najboljeg redatelja, najbolji originalni scenarij, najboljega glumca (Garfield) i najboljeg sporednog glumca (Weaving). “Greben spašenih” snimljen je prema dokumentarnom filmu iz 2004. “The Conscientious Objector”. Uloge: Andrew Garfield, Sam Worthington, Luke Bracey, Teresa Palmer, Hugo Weaving, Rachel Griffiths, Vince Vaughn. Scenarij: Andrew Knight i Robert Schenkkan. Režija: Mel Gibson.

Željko Sesvečan i prijatelji gosti večeri Protekle nedjelje vjerni pratitelji televizijskog serijala zabavno - glazbene emisije „Fio show” uživali su u ritmovima glazbe Željka Sesvečana i prijatelja. Tijekom emisije prikazano je i mnogo fotografija s proslave dana općine Drnje kao i iz Varaždinskog placa. (rr, foto: Pepi 007)

“Fio show” svake nedjelje gledaju svi - gledajte i vi!

20. rujna 2019.

PETAK,20.9 08:00

Yoga&Pilates